Dnevni list POBJEDA 27.06.2025 by Pobjeda

Analiza Društva statističara i demografa ukazuje na raskorak između demografskog i stambenog rasta Za dvije decenije broj stanovnika povećan

Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu bolje koordinacije između demografske, stambene i regionalne politike, u čemu ključnu ulogu mora imati Vlada kroz planski i odgovoran pristup održivom razvoju, saopštila je Pobjedi predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore dr Gordana Radojević STR. 4. i 5.

POBJEDA PITA: Može li crnogorski dohodak da istrpi godišnja izdvajanja od pet odsto za odbranu?

Dokić: Ako nemamo, pozajmićemo

Za NATO u cjelini, a posebno za siromašne članice, od izuzetnog je značaja da se realizacija odluke o povećanju izdvajanja na pet odsto odnosi na period od deset godina, odnosno do 2035. godine – rekao je Željko Perović

Prostorni plan

Poslanici parlamentarne većine izglasali strateški planski dokument Skupština usvojila

Crne Gore do 2040.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić zatražio je da glasanje bude odloženo, navodeći da je Agencija za zaštitu životne sredine objavila rješenje kojim se nalaže Ministarstvu prostornog planiranja da prihvati primjedbe iz izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na Prostorni plan . On je rekao da je to još jedan od dokaza da je ovaj plan poslat na prečac, da su poslanici imali svega sedam dana da se upoznaju sa dokumentom od 500 strana, koji je pretrpio ozbiljne izmjene nakon završene javne rasprave koje nijesu bile planirane dokumentom

Moramo da ispunimo obavezu koju smo preuzeli prilikom potpisivanja ugovora. To je nešto što moramo, a ako ne budemo imali dovoljno novca, zadužićemo se i uplatiti taj novac tamo gdje treba – kazao je Davor Dokić

Stručna javnost oštro kritikovala istup poslanika Demokrata koji je u Skupštini, pominjući tri crnogorska medija, rekao da im određene tekstove plaćaju škaljarski i kavački klan i do 8.000 eura Adžić:

Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja –uvedeno nesrodničko davalaštvo Neki pacijenti nijesu dočekali transplantaciju

Stručna javnost pozvala je Ministarstvo kulture i medija, kao i sve relevantne domaće i međunarodne institucije, da zaštite slobodu medija i jasno osude ovakve pokušaje targetiranja novinara

Uočene kontradiktornosti u zapisniku o uviđaju UP i dokumentaciji grupe za protivdiverzionu zaštitu u vezi sa prokopavanjem tunela do depoa Višeg suda

STR. 7.

Tokom diskusije pojedini poslanici su negodovali što pet godina nije funkcionisao program za transplantacije. Iznešen je podatak da danas 99 osoba čeka na transplantaciju, da je za njih 64 potreban bubreg, dok njih 35 čeka neki drugi organ

Bivši predsjednik Crne Gore u najnovijem intervjuu objasnio zašto politika više nije u stanju da rješava ozbiljne nedaće

Đukanović: Svijet ima više velikih problema nego velikih državnika

PODGORICA - Politika, koja je nekada bila privilegija odabranih, danas je postala pribježište za one koji ne znaju šta bi drugo radili, ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

- U politici danas često vidite ljude koji su neostvareni advokati, ljekari, biznismeni ili naučnici kojima izgleda dopadljivo da neuspješne karijere osnaže publicitetom koji im donosi politika kao djelatnost. Stoga nema mjesta iščuđavanju zašto je politika loša i zašto nije u stanju da rješava ozbiljne probleme sa kojima se pojedinci i svijet danas suočavaju. Zato i kažem da svijet ima mnogo više velikih problema, nego velikih državnika. Politici se mora vratiti dostojanstvo i važnost koju je dugo imala, kako bi opet postala izazov za ljude koji imaju šta da joj daju –rekao je Đukanović u intervjuu za magazin „Diplomacy & Commerce Montenegro“. Dodao je i kako upravo u nekvalitetu današnje politike vidi objašnjenja za najteže geopolitičke i egzistencijalne probleme.

Globalna politika gotovo da ne može niže da padne. O tome je najbolje svjedočanstvo da je glavna tema da li će, gdje i kada biti upotrijebljena nuklearna bomba, rekao je Đukanović i ponovio da se svijet nalazi pred nastajanjem novog geopolitičkog poretka koji će, kako je rekao, biti posebno izazovan za Evropu

- Ovo što nam se danas događa u regionu je, po mom mišljenju, dominantno refleksija geopolitičkog meteža. Globalna politika gotovo da ne može niže da padne. O tome je najbolje svjedočanstvo da je glavna tema da li će, gdje i kada biti upotrijebljena nuklearna bomba – kazao je bivši predsjednik. Uz ocjenu da je „Crna Gora nepovratno na putu evropske i evroatlantske integracije“, Đukanović je istakao i kako smatra da će se proces ujedinjenja Evrope završiti i da će naša zemlja postati njena prva sljedeća članica.

Za ubrzan razvoj potrebni su investitori

Crna Gora se, da bi nastavila održivu valorizaciju najatraktivnijih turističkih lokaliteta i obezbijedila nove visokokvalitetne smještajne kapacitete, mora vratiti dobroj praksi odnosa sa investitorima, smatra bivši predsjednik. - Ne zagovaram betoniranje naše obale, ali ne slažem se ni sa ovim što čujem iz nekih ovdašnjih glasnonekompetentnih NVO i medijskih krugova da treba spasiti Crnu Goru od gradnje. Pitam ih: od čega da je spašavamo? Od pametne i održive valorizacije njenih resursa. Resursi su tu da bi ih odgovorna politika valorizovala! Smatram da tu treba staviti akcenat kada je u pitanju budući razvoj Crne Gore, uz naglasak na disperziranje privrednih aktivnosti – rekao je on.

Ističe i kako je ubrzani razvoj zemlje najracionalnije realizovati u partnerstvu sa dobrim investitorima.

- Shodno mom iskustvu, da bismo dobili dobre investitore, Vlada mora biti pouzdan partner. Vlada ne smije biti samo autoritarni regulator kojem je dopušteno sve, uključujući i da stalnim pogoršanjem investicionog ambijenta razgoni investitore – zaključio je Đukanović

- Iako vidimo da sada ima izvjesnog kolebanja unutar određenih struktura aktuelne vladajuće većine, mislim da ta politika nema dovoljnu snagu da skrene Crnu Goru sa evropskog i evroatlantskog puta – istakao je Đukanović. On smatra i da je zapadna politika, po završetku Hladnog rata, zbog pretjeranog samozadovoljstva pokazala određene slabosti koje su sada postale „teg oko nogu njenoj konkurentnosti“.

- Nije slučajno, u trgovini ili nauci, uključujući politiku i geopolitiku, konkurencija vrlo dragocjena. Kada imate nekoga ko vam diše za vratom, tada ćete biti bolji. Kada nemate konkurenciju, onda ste već prešli pola puta do greške. U ovom kontekstu, posebno su se dogodile dvije greške. Prva se ogleda u sebičnom premišljanju EU da li treba dovršiti proces ujedinjenja Evrope ili se prethodno usredsrediti na otklanjanje slabosti u funkcionisanju njenog aktuelnog sastava. Dok se Evropa premišljala, na prostoru Balkana su se naselili interesi drugih, onih koji su protivnici Evrope. Druga greška je to što je politiku Amerike i

Evrope karakterisalo ubjeđenje da su stvorili univerzalnu formulu demokratije i da svoju demokratiju mogu jednostavno izvoziti. To je apsolutna zabluda. Svako društvo ima svoju istoriju i svoje socio-kulturološke okolnosti koje morate uvažiti. Ne postoji univerzalna formula demokratije – naglasio je Đukanović.

Ponovio je da se svijet nalazi pred nastajanjem novog geopolitičkog poretka koji će, ka-

ko je rekao, biti posebno izazovan za Evropu.

- Evropa mora brzo reagovati na nekoliko važnih prioriteta koji je čekaju. Kao prvi prioritet percipiram da Evropa treba da dâ zamajac ujedinjenju, tj. završetku procesa integracije na prostoru Zapadnog Balkana. Nema geopolitičkog vakuuma. Tamo gdje nema Evrope, ubacuju se drugi, koji često prema Evropi nemaju najbolje namjere. Paralelno s tim, EU treba da rješava svoje još urgentnije potrebe, kao što je jasnije profilisanje dvije ključne evropske politike, odbrambeno-bezbjednosne i vanjskopolitičke – naveo je on.

Đukanović je istakao kako se prethodna vlast posvećeno bavila razvojem institucija, ali i naglasio da je period od sticanja nezavisnosti do smjene vlasti 2020. godine bio suviše kratak za velike rezultate na tom polju.

- Ono što naši kritičari neće da razumiju je da je to posao koji se nikada ne završava, a da do prvih zadovoljavajućih rezultata treba prije vijek, nego 14 godina koliko smo mi imali na raspolaganju vršeći vlast od 2006. do promjena 2020. godine – kazao je on.

Zato je, smatra, i najvažnije da Crna Gora što prije dobije nacionalno odgovornu vladu, koja će nastaviti da strpljivo i istrajno izgrađuje institucije. - Države koje imaju izgrađene institucije mogu da prežive i lošu vlast. Za države koje nemaju izgrađene institucije, loša vlast može da bude fatalna – upozorio je Đukanović. Kada je riječ o turizmu, on ističe kako je prethodnih pet godina na tom polju napravljeno nekoliko koraka unazad, od kojih je najštetniji bio ukidanje nacionalnog avio-prevoznika.

PODGORICA – Pet odsto našeg bruto domaćeg proizvoda predstavlja sumu od oko 350 miliona eura, koliko će Crna Gora na godišnjem nivou u narednoj deceniji morati da izdvaja za odbranu.

To je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio ekonomski analitičar Davor Dokić komentarišući obavezu koju je Crna Gora, zajednom sa ostalim NATO članicama, na sebe preuzela na minulom samitu Alijanse. Na naše pitanje ima li Crna Gora te pare, Dokić odgovara kako ćemo, „ukoliko ih ne budemo imali, morati da ih pozajmimo“.

- Moramo da ispunimo obavezu koju smo preuzeli prilikom potpisivanja ugovora. To je nešto što moramo, a ako ne budemo imali dovoljno novca, zadužićemo se i uplatiti taj novac tamo gdje treba – kazao je Dokić.

S tim stavom saglasan je i ambasador Željko Perović, koji istovremeno naglašava i kako je važno što je Crna Gora, kako je rekao, pokazala pozitivan prilaz i podržala zajedničku odluku.

Đukanović smatra da je zapadna politika, po završetku Hladnog rata, zbog pretjeranog samozadovoljstva pokazala određene slabosti koje su sada postale „teg oko nogu njenoj konkurentnosti“. Ističe i da su se, dok se Evropa premišljala, na prostoru Balkana naselili interesi onih koji su protivnici Evrope

- To je dovelo do tragične saobraćajne izopštenosti Crne Gore. To je jako loša usluga aktuelne vlasti Crnoj Gori –naveo je on.

Đukanović je istakao kako mu je politika i dalje njegova preokupacija, ali kako nakon dužeg vremena, sada može da upravlja svojim slobodnim vremenom i život uređuje onako kako on želi. Ispričao je i da je u periodu pandemije korona virusa prestao aktivno da se bavi košarkom, ali i da mu dan i dalje počinje individualnim treningom. Đ.Ć.

- Za NATO u cjelini, a posebno za siromašne članice, od izuzetnog je značaja da se realizacija odluke o povećanju izdvajanja na pet odsto odnosi na period od deset godina, odnosno do 2035. godine – rekao je Perović Pobjedi. Da će u bezbjednost i odbranu, umjesto dosadašnjih dva, u narednih deset godina ulagati pet odsto BDP-a obavezale su se gotovo sve članice NATO-a na minulom samitu u Hagu, prihvatajući time ono na čemu godinama unazad insistira aktuelni američki predsjednik Donald Tramp Dogovor iz Haga podrazumijeva i da vojni arsenal mora biti uvećan kroz modele zajedničkih nabavki sa drugim zemljama članicama i to od onih dobavljača koje odobri posebna komisija NATO-a. Novim, ambicioznim planovima pridružen je još jedan za Ciljanu osposobljenost, na osnovu koga će se dugoročno i kontinuirano povećati potražnja za proizvodima odbrambene industrije. - Alijansi je potrebna snažna baza odbrambene industrije, podržana razmjenom najboljih praksi među saveznicima; identifikovanje opcija zajedničkog finansijskog rizika; smanjenje prepreka za saradnju; širenje multinacionalnih nabavki; bolji standardi i interoperabilnost, te širenje

PODGORICA – Crna Gora bi na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom, koja je zakazana za danas u Briselu, trebalo da zatvori samo jedno pregovaračko poglavlje. Riječ je o, kako su najavili iz Evropskog savjeta, Poglavlju 5, koje se odnosi na javne nabavke.

- Sastanak će poslužiti za pri-

Milo Đukanović

m. babović

Može li crnogorski dohodak da istrpi godišnja izdvajanja od pet odsto za odbranu?

Ako nemamo, pozajmićemo

saradnje sa spoljnim partnerima uključujući Ukrajinu, indo-pacifičke partnere i Evropsku uniju – stoji u zaključcima sa Samita.

PRIORITETI

Preciznije, saradnja na evropskom tlu biće uvećana, jer „evroatlantsko područje nije u ratu, a nije ni u miru“. Traženih pet odsto određeno je za dva prioriteta. Konkretno, svaka članica iskoristiće barem 3,5 odsto BDP-a za opremu odbrambenih snaga i to u skladu sa definisanom Ciljanom osposobljenošću NATO-a. Preostalih 1,5 odsto odnosi se na zaštitu kri-

tične infrastrukture, odbrambenu mrežu, civilnu zaštitu, inovacije i jačanje zajedničke baze odbrambene industrije. - Ovo je kreiralo preduslove da saveznici usmjere znatna sredstva u vladine ugovore za odbrambenu industriju, kako bi ispunili novi nivo Ciljane osposobljenosti koji je dodijeljen svakom savezniku kako bi se generisao kolektivni efekat –naveli su iz NATO-a, te precizirali da će sada biti znatno povećani kapaciteti odbrambene industrije zemalja članica ove vojne alijanse. S obzirom na ovakve zaključke samita, očigledno jer da je najveći dio zemalja članica pri-

hvatio stav predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, koji konstantno insistira na znatno većim izdvajanjima za odbranu. S druge strane, to nije pokolebalo premijera Španije Pedra Sančeza da i u Hagu javno ponovi stav te evropske države da neće izdvajati više od 2,1 odsto za potrebe odbrane. No, ako se uzme u obzir veličina i jačina ove države, teško da će ovakav potez štetiti njenoj reputaciji, ekonomiji, kao i bezbjednosti.

JAČANJE INDUSTRIJE

Akcioni plan za odbrambenu industriju revidiran je početkom ove godine i tada su članicama NATO-a praktično date „odriješene ruke“ da pronađu i koriste nove mogućnosti za multinacionalnu saradnju, uključujući zajedničke nabavke, zaštitu ključnih lanaca snabdijevanja, detaljan pristup razvoju odbrambene industrije i poboljšanje i pojednostavljivanje režima zamjenjivosti

Perović: Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini opravdavaju odluku

Ratovi koji se vode na Bliskom istoku, u Ukrajini, te najnoviji sukob između Izraela i Irana daju puno pravo donošenju odluke o izdvajanju pet odsto BDP-a za odbranu, smatra ambasador Željko Perović - Radi se o apsolutno očekivanoj odluci. Dugo se

o tome govori i više puta se diskutovalo na raznim NATO forumima. SAD su naročito insistirale na povećanju izdvajanja zemalja članica, može se reći sa punim pravom, jer je upravo Amerika pokrivala oko 80 odsto svih troškova NATO. Današnji ratovi daju puno

pravo donošenju takve odluke – naveo je Perović u izjavi Pobjedi. On smatra važnim i to što je ta odluka, sa izuzetkom Španije, donijeta praktično jednoglasno.

- To znači da evropske države, naročito one najveće, shvataju i prihvataju nuž-

Međuvladina konferencija između Crne Gore i EU

municije NATO-a. - Kako se NATO sada kreće ka ispunjavanju svojih dugoročnih zahtjeva za potražnjom, značaj lanaca snabdijevanja, kapaciteta proizvodnje i saradnje sa odbrambenom industrijom je porasla. Pod novim uslovima strateške konkurencije, pristup kritičnim sirovinama za odbranu i neprekidno snabdijevanje jednako su važni kao i sam proizvodni kapacitet odbrambenih kompanija – dodaju iz NATO-a. Kako bi se precizno definisao razvoj odbrambene industrije, osnovan je novi odbor za odbrambenu industriju (DIPB) koji će davati ne samo savjete i preporuke, već i smjernice za buduće nabavke kako bi se njima dostigla potrebna spremnost NATO-a i njenih saveznika.

- Jači i pravedniji NATO oslanja se na još jaču odbrambenu industriju. Inicijative poput ažuriranog Akcionog plana za odbrambenu indu-

nost povećanja izdvajanja za NATO. To je, takođe, značajno u kontekstu poljuljanih odnosa među saveznicima, odnosno SAD s jedne strane i evropskih zemalja, s druge. Upravo usvojena odluka može znatno doprinijeti popravljanju i učvršćivanju tih odnosa, što neminovno vodi jačanju NATO-a i značaju njegove uloge u budućnosti – zaključio je Perović.

Izvjesno zatvaranje Poglavlja 5

vremeno zatvaranje pregovora sa Crnom Gorom o Poglavlju 5 - Javne nabavke – piše u najavi na sajtu ES.

Sastanku u Briselu prisustvovaće i ministar finansija Novi-

ca Vuković, iz čijeg je resora juče saopšteno da to predstavlja prvo pregovaračko poglavlje iz nadležnosti tog ministarstva koje će Crna Gora zatvoriti od početka prego -

varačkog procesa.

- Na ovaj način Crna Gora će napraviti još jedan značajan korak u pregovaračkom procesu, a Ministarstvo finansija, kao nosilac Poglavlja 5, dobiće

snažnu potvrdu ispunjenosti uslova za upravljanje javnim sredstvima u skladu sa najboljom evropskom praksom – zaključili su iz Ministarstva finansija. Đ.Ć.

striju igraju ključnu ulogu u omogućavanju saradnje i interoperabilnosti, zaštiti lanaca snabdijevanja i pružanju dugoročne potražnje za proizvodima odbrambene industrije. Jačanje savezničke odbrambene industrije ne samo da jača našu bezbjednost, već donosi i opipljive ekonomske koristi i mogućnosti zapošljavanja. U krajnjem, to će pomoći da naš Savez bude sposobniji da ispuni osnovni zadatak odbrane milijarde ljudi širom Evrope i Sjeverne Amerike –navodi se u dokumentu sa Samita NATO-a u Hagu.

POZICIJA CRNE GORE

Sa svim navedenim u Hagu se saglasila i delegacija naše zemlje, koju je predvodio predsjednik Jakov Milatović, a u kojoj su bili potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović Najviši crnogorski zvaničnici

iskoristili su priliku da već tokom skupa bezrezervno potvrde „potpunu posvećenost ispunjavanju odluka donijetih na samitu“. Šef diplomatije Ibrahimović je kazao kako će Crna Gora „nastaviti da podržava Ukrajinu na bilateralnom planu i kroz NATO mehanizme saradnje i pomoći“. Ministar Krapović je, pak, naveo kako „u Crnoj Gori postoji politička volja da se dostigne definisani nivo izdvajanja za odbranu, što će podrazumijevati da se ovom pitanju pristupi odgovorno i posvećeno“. U ovom trenutku, Crna Gora je dio dva multinacionalna programa saradnje. Prvi se odnosi na obuku pilota (NATO Flight Training Europe - NFTE). Uz našu zemlju, učestvuje još 16 zemalja, a sprovodi se od 2021. godine. Drugi je međunarodni okvir za nabavku municije za kopnena dejstva (Land Battle Decisive Munitions - LBDM), u okviru kojeg od 2017. godine sarađuju 24 zemlje. Sve to ide naruku Vladi i Ministarstvu odbrane koje je, gotovo tajno, krajem prošlog novembra na sajmu u Parizu potpisalo komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda za potrebe crnogorske mornarice sa francuskim privatnim brodogradilištem „Keršip“. Dokument je u ime Crne Gore tada potpisao vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za logistiku potpukovnik Radovan Kostić, a potpisivanju je prisustvovao i ministar Krapović, koji je na sajam otputovao na poziv francuskog kolege Sebastijena Lekornija Prema ugovoru, kome nije prethodila obavezna procedura za javne nabavke, naša zemlja se obavezala da „Keršipu“ isplati 120 miliona eura za dva patrolna broda koja bi našoj mornarici trebalo da budu isporučena sredinom 2027. godine, sa dvogodišnjom garancijom.

S obzirom na to da će dolazak plovila pratiti posebna obuka buduće posade, te adekvatna priprema lučke infrastrukture, konačni iznos za ovu vojnu nabavku još nije poznat. Zahvaljujući novim principima i tješnjoj saradnji EU sa NATO, otvara se mogućnost da nam za ovakvu trgovinu i jedni i drugi lako „progledaju kroz prste“.

K. JERKOV / Đ. ĆORIĆ

Danas

Davor Dokić

Željko Perović

vlada crne gore Saša matić

Poslanici parlamentarne većine izglasali strateški planski dokument

Skupština usvojila

Prostorni plan do 2040.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić na početku sjednice zatražio je da glasanje o Prostornom planu bude odloženo, navodeći da je Agencija za zaštitu životne sredine objavila rješenje kojim se nalaže Ministarstvu prostornog planiranja da prihvati primjedbe iz izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na Prostorni plan

PODGORICA - Skupština je juče usvojila Prostorni plan države do 2040. godine. Prostorni plan usvojen je sa 42 glasa za, dok je osam poslanika bilo protiv, uzdržanih nije bilo. Protiv su bili poslanici DPS-a.

Skupština je u srijedu završila raspravu o Prijedlogu odluke o donošenju Prostornog plana Crne Gore.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je na početku sjednice zatražio da glasanje o Prostornom planu bude odloženo. On je naveo je Agencija za zaštitu životne sredine objavila rješenje kojim se nalaže Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da prihvati primjedbe iz izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na Prostorni plan. Anđušić je naveo da se, shodno tom rješenju, Prostorni plan mora vratiti na doradu da bi se uvažile primjedbe koje jasno ukazuju na manjkavosti tog dokumenta.

- Ovo je još jedan od dokaza da nam je ovaj plan poslat na prečac, da su poslanici imali sve-

ga sedam dana da se upoznaju sa dokumentom od 500 strana, koji je pretrpio ozbiljne izmjene nakon završene javne rasprave koje nijesu bile planirane dokumentom - rekao je Anđušić. Kako je kazao, važnije od toga je da je nadležna institucija donijela rješenje u kojem ukazuje na ozbiljne manjkavosti Prostornog plana i shodno tome Minisarstvo je u obavezi da postupi po tom rješenju. - Mislim da najmanje što možemo da uradimo jeste da odložimo glasanje o Prostornom planu dok se ove stvari ne razriješe - kazao je Anđušić. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da je Skupština završila raspravu o Prostornom planu i da će se zbog toga izjasniti.

- Mi smo Skupština Crne Gore, stariji od Vlade, Ministarstva i Agencije, mi smo predstavnici naroda i izjasnićemo se onako kako nam Ustav dozvoljava - naveo je Mandić. Skupština je juče usvojila izmjene i dopune Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, Prijedlog zakona o

akvakulturi, Prijedlog zakona o morskom ribarstvu i Prijedlog zakona o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi.

Iz Vlade je ranije saopšteno da je Prostorni plan Crne Gore u sistemu planiranja prostora, strateški planski dokument i opšta osnova organizacije i uređenja prostora Crne Gore, kojim se određuju državni ciljevi i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem Crne Gore. Ovim strateškim planom se planira razvoj i opšta osnova organizacije, korišćenja, uređenja i zaštite prostora Crne Gore za planski period do 2040. godine.

Iz Vlade je ranije saopšteno da je osnovni zadatak pri izradi novog PPCG uravnoteženo korišćenje cjelokupnog prostora naše države, sa jasnim nastojanjem da se omogući kako održivi razvoj za ove generacije tako i ostavi šansa i za buduće generacije.

Prostornim planom određuje se, naročito: politika korišćenja prostora i razvoj funkcija i djelatnosti u Crnoj Gori; položaj i pravci prostornog razvoja Crne Gore u odnosu na okruženje; programske projekcije prostornog razvoja; koncept organizacije, uređenja i korišćenja prostora sa mrežom naselja; koncept planiranja područja mora; smjernice za infrastrukturne sisteme i način njihovog povezivanja sa infrastrukturnim sistemima u okruženju. S. P.

Na sjednici Vlade usvojen zahtjev državne elektro-energetske kompanije

Dali saglasnost na zaduženje EPCG od 25,63 miliona eura kod EBRD-a

PODGORICA - Vlada je juče usvojila Informaciju o zahtjevima Elektroprivrede (EPCG) za davanje saglasnosti izvršne vlasti na dugoročno zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

- U pitanju je dugoročno zaduženje u iznosu od 25,63 miliona eura kod EBRD-a, za realizaciju druge faze projekta vjetroelektrane Gvozd 2 instalisane snage 21 megavat (MW) - navodi se u saopštenju Vlade. Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o željeznici. Jedna od najznačajnijih novina predviđenih zakonom jeste formiranje agencije za željeznice, koja će preuzeti nadležnosti sadašnje Uprave za željeznice.

- Ovo rješenje je zasnovano na potrebi da se regulator željezničkog tržišta organizuje kao nezavisno tijelo, u skladu sa evropskim propisima, posebno članom 55 Recast direktive 2012/34/EU, koji zahtijeva funkcionalnu i pravnu nezavisnost nacionalnog regulatornog tijela - dodali su iz Ministarstva.

R. E.

Analiza Društva statističara i demografa ukazuje na raskorak između

Za dvije decenije broj stanovnika povećan odsto, a stanova za

Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu bolje koordinacije demografske, stambene i regionalne politike, u čemu ključnu ulogu mora imati Vlada kroz planski i odgovoran pristup održivom razvoju, saopštila je Pobjedi predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore dr Gordana Radojević

beni fond je proširen za više od 144.000 novih jedinica za 20 godina – ističe se u analizi i podsjeća da, prema rezultatima popisa, Crna Gora ima 392.909 stanova.

STRUKTURA

Iz Društva ističu da ono što dodatno zabrinjava jeste struktura tog rasta.

KOLIKO CRNA GORA IMA STANOVA?

za svakodnevno stanovanje. - Preostalih 45 odsto čine stanovi koji su privremeno nenastanjeni, koriste se sezonski ili isključivo za obavljanje privredne djelatnosti. To znači da svaki drugi stan u zemlji nema stambenu funkciju – dodaje se u analizi.

PODGORICA - Prema rezultatima popisa stanovništva 2023. godine, broj stanovnika Crne Gore uvećan je za svega 0,6 odsto u odnosu na 2011. godinu, što predstavlja porast od 3.604 lica. Istovremeno, broj stanova porastao je za čak 25 odsto, odnosno za 78.205 jedinica. To znači da je na svakog novog stanovnika izgrađeno više od 20 stanova, navodi se u analizi koju je uradilo Društvo statističara i demografa Crne Gore. Analiza pokazuje da je gotovo svaki drugi stan u državi prazan ili se koristi samo sezonski. - Broj stanova u odnosu na 2003. godinu povećan je za 57,8 odsto, dok se broj stanovnika za tih 20 godina povećao za 1,8 odsto. Drugim riječima, dok je broj stanovnika ostao gotovo nepromijenjen, stam-

- U periodu od 20 godina, broj nastanjenih stanova porastao je za 23 odsto, dok se broj stanova koji su prazni ili se koriste sezonski više nego udvostručio, sa 72.499 na čak 160.287. Stanovi koji se koriste isključivo za obavljanje djelatnosti porasli su više od šest puta, sa 2.487 na 16.720 – precizira su u analizi. Navedeno je da se prema rezultatima popisa 2023. godine, samo 55 odsto ukupnog stambenog fonda u Crnoj Gori koristi

Predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore dr Gordana Radojević saopštila je Pobjedi da podaci najnovije analize ukazuju da se stanogradnja u prethodne dvije decenije dominantno razvijala pod uticajem investicionih motiva, što, kako kaže, potvrđuje činjenica da se gotovo svaki drugi stan ne koristi za svakodnevni život, već je prazan, sezonski ili poslovni prostor. - Crna Gora sve više postaje destinacija za ulaganja stranaca u nekretnine, dok interesovanje za investiranje u druge sektore

Prema rezultatima popisa, Crna Gora ima 392.909 stanova. Broj stanova u odnosu na 2003. godinu povećan je za 57,8%, dok se broj stanovnika za tih 20 godina povećao za 1,8%. Drugim riječima, dok je broj stanovnika ostao gotovo nepromijenjen, stambeni fond je proširen za više od 144.000 novih jedinica za 20 godina.

Izvor:

Za 20 godina stambeni fond proširen za 144.000 novih stanova

Tabela

Sa jučerašnje sjednice

demografskog i stambenog rasta od 2003. do 2023.

za 1,8

57,8 odsto

Projekat Velje brdo mogao bi isprazniti sjeverni region

Predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore dr Gordana Radojević smatra da projekte poput Veljeg brda u Podgorici treba pažljivo sagledati u ,,svjetlu stvarnih potreba stanovništva i ravnomjernijeg regionalnog razvoja“.

- Ovaj projekat mogao bi dodatno isprazniti sjeverni region, čija je populacija između dva popisa 2011–2023. zabilježila umanjenje od 14,2 odsto, odnosno 25.200 stanovnika – upozorila je Radojević.

opada. Ovakva struktura stranih ulaganja može dugoročno uticati na ekonomsku strukturu zemlje, jer dodatno podiže potražnju i cijene stanova, a istovremeno usporava diverzifikaciju privrede i razvoj ostalih djelatnosti. Takva situacija nosi značajan rizik po finansijsku stabilnost, jer ako se potražnja investitora ili stranaca smanji, cijene mogu naglo pasti, ostavljajući domaće kupce s preplaćenim stanovima i visokim kreditima - kazala je Radojević našoj redakciji.

POTREBNA BOLJA

KOORDINACIJA

Ona je podsjetila da se upravo to desilo 2009. godine, kada je cijena kvadrata stana u novogradnji pala za gotovo 45 odsto, odnosno sa 1.805 eura u prvom kvartalu 2008. na prosječnih 1.250 eura tokom 2009. godine.

Ona navodi da dok sjeverni region bilježi kontinuiranu depopulaciju, Podgorica se suočava sa prenaseljenošću i infrastrukturnim pritiscima. -Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu bolje koordinacije demografske, stambene i regionalne politike, u čemu ključnu ulogu mora imati Vlada kroz planski i odgovoran pristup održivom razvoju –poručila je Radojević. Analiza je pokazala da je stambeni fond najkoncentrisaniji na jugu države, gdje se nalazi 41 odsto svih stanova, dok sjeverni region ima dvostruko manje stanova nego jug, iako su približni po broju stanovnika. U središnjem regionu u kojem živi 50 odsto, nalazi se 37 odsto ukupnih stanova. - Ova prostorna distribucija stanova ukazuje na prekomjernu koncentraciju izgradnje na jugu, naročito imajući u vidu manji broj stanovnika u tom regionu, što sugeriše preovlađujući turistički i investicioni karakter stanogradnje – kaže se u analizi.

Ministar pomorstva podnijeće krivične prijave protiv N.N. lica zbog stanja u kojem je brod ,,Kotor“

Radulović najavio smjenu borda Crnogorske plovidbe

PODGORICA – Ministar pomorstva Filip Radulović najavio je da će u ponedjeljak smijeniti Odbor direktora kotorske kompanije Crnogorska plovidba, nakon što je jedan od dva broda iz njihove flote „Kotor“ zarobljen u američkoj luci Savana zbog niza nepravilnosti.

Narednih dana će, kako je najavio na jučerašnjoj konferenciji za medije, podnijeti i krivičnu prijavu protiv N. N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u produženom trajanju.

PREDLOŽEN

NOVI BORD

Najveći broj nastanjenih stanova, gotovo 50 odsto nalazi se u središnjem regionu, koji obuhvata Podgoricu, Nikšić, Cetinje, Danilovgrad, Cetinje, Tuzi i Zetu. Najveći broj praznih i sezonskih stanova nalazi se u južnom regionu, čak 40 odsto svih praznih stanova i čak 66 odsto svih stanova koji se koriste sezonski.

- Ova raspodjela potvrđuje da se primorski region sve više razvija kao prostor za privremeno korišćenje i ulaganja u nekretnine, dok su stambene potrebe stalnog stanovništva u fokusu izgradnje u središnjem dijelu zemlje – piše u analizi. Prema dostupnim podacima, više od 177.000 stanova u Crnoj Gori, odnosno 45 odsto ukupnog fonda, nije namijenjeno stalnom stanovanju.

- Analizom ovih podataka mogu se izvući sljedeći zaključci: Znatan broj domaćih vlasnika posjeduje više od jedne nekretnine, dio stambenog fonda pripada nerezidentima, odnosno stranim državljanima. Od 2020. godine, strane direktne investicije u nekretnine bilježe snažan rast i danas čine čak 52 odsto ukupnih stranih ulaganja. Prema podacima Centralne banke, najveći broj kupovina nekretnina u Crnoj Gori obavili su državljani Srbije, Turske i Ruske Federacije, koji zajedno učestvuju sa oko 40 odsto u investicijama u nekretnine u periodu 2023–2024. godine. Sve više stanova u Crnoj Gori funkcioniše kao investicioni kapital, a ne kao prostor za stanovanje. U uslovima inflacije, nekretnine postaju „čuvari vrijednosti“, bez stvarne stambene funkcije, bez iznajmljivanja i bez upotrebe. Ova pojava dodatno je vidljiva u rastu cijena stanova uprkos činjenici da je gotovo svaki drugi stan u zemlji prazan ili se koristi samo sezonski –navedeno je u analizi Društva statističara i demografa Crne Gore. S. POPOVIĆ

Vlada je na jučerašnjoj sjednici odlučila da Skupštini akcionara Crnogorske plovidbe predloži da izabere novi bord koji će činiti: Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević U prethodnom bordu su bili: Jovo Lazarević, Blaženko Ardalić, Nenad Krivokapić, Mladen Erić i Ahmet Markašević. Na njihov račun su i Radulović i direktor Barske plovidbe Boris Mihailović iznijeli ozbiljne kritike, navodeći da su naišli na opstrukcije kada se došlo do toga da je potrebno ispitati poslovanje Crnogorske plovidbe. Mihailović je ocijenio da je bord koji je postavljen sredinom prošle godine prvo trebalo da napravi presjek stanja i procijeni stanje brodova, što se nije desilo. Radulović nije direktno odgovorio na pitanje Pobjede da li će krivičnom prijavom biti obuhvaćen i neko iz aktuelnog ili bivšeg menadžmenta, već je kazao da imaju određene sumnje i dokumentaciju koje će proslijediti tužilaštvu da procijeni ko treba da bude procesuiran.

Kazao je da danas očekuju završnu kontrolu, a večeras i informaciju da li će i kada brod isploviti. Radulović je objasnio da je brod „Kotor“ remontovan 2022. godine, a godinu kasnije dobio D kategoriju, što je nezadovoljavajući nivo.

- Remont dva broda nas je koštao 1,4 miliona dolara, ali očigledno imamo problem sa nekim djelovima koje je tada trebalo zamijeniti ili popraviti. Neko mora da odgovara za ovakvo stanje na brodu „Kotor“ – poručio je Radulović.

Dodao je i da ovi problemi traju godinama, ali da su se posljednjih dvadesetak dana intenzivirali, ocjenjujući simptomatičnim što se to desilo nakon potpisivanja sporazuma Barske i Crnogorske plovidbe, koji je Vlada inicirala kako bi se izbjegao stečaj u kotorskoj brodarskoj kompaniji.

Ministar pomorstva Filip Radulović nije direktno odgovorio na pitanje Pobjede da li će krivičnom prijavom biti obuhvaćen i neko iz aktuelnog ili bivšeg menadžmenta, već je kazao da imaju određene sumnje i dokumentaciju koje će proslijediti tužilaštvu da procijeni ko treba da bude procesuiran

- Zato će ovaj odbor biti smijenjen već u ponedeljak. Konačna analiza o brodu „Kotor“, koju radi nezavisna kompanija iz Dubaija, biće gotova za četiri-pet dana, dok bi analiza za brod „21.maj“ trebalo da bude završena sredinom jula –kazao je Radulović. Mihailović je kazao da su na osnovu sporazuma već isplatili 300.000 eura Crnogorskoj plovidbi, te da je oko 600.000 bilo planirano za ulaganje u brod, ali da je velika vjerovatnoća da će taj novac otići na rješavanje ovog problema. Kaže da su prije potpisivanja sporazuma pokušavali da dođu do informacija o stanju brodova, te da, iako su znali, „kao i svi u Crnoj Gori“, da je stanje loše, nijesu očekivali da je toliko loše. Tvrdi da je menadžment Crnogorske plovidbe negodovao zbog njihovog obilaska broda i izbjegavao da da informacije. Zato je, kako je naveo, i angažovana nezavisna kompanija koja bi trebalo da pokaže stanje brodova kojima bi, prema ovom sporazumu, ubuduće trebalo da upravlja barska kompanija.

GRUZIJSKI KUVAR

Problem je, kako je kazao Mihailović, pokrenuo kuvar uputivši prijavu Evropskoj transportnoj asocijaciji, koji je, kao i određeni dio posade, iz Gruzije. To, kako je dodao, ne vidi kao problem, imajući u vidu da uslovi na brodu nijesu bili zadovoljavajući, ali smatra nezakonitim što su gruzijski pomorci uopšte bili zaposleni na crnogorskom brodu, imajući u vidu da Crna Gora nema potpisan bilateralni sporazum sa Gruzijom.

Mihalović je kazao i da ih je remont njihova dva broda koštao 70 odsto manje nego kotorsku

kompaniju, odnosno 930.000 dolara, a uz to su prije remonta dobili ocjenu C. Objasnio je da ocjena D označava da je brod ispod standarda, što mu smanjuje vrijednost i ograničava ulazak u određene luke.

- Ovi brodovi su dugo obezvrjeđivani, njihova vrijednost je u knjigama tridesetak miliona, a realno vrijede u najboljem slučaju polovinu toga. Negdje se gubi 15 miliona vrijednosti. Izgubljena je velika vrijednost, ne samo za mandata ovog borda, to je dijelom i od samog starta i produženo je trajalo što se tiče održavanja – kazao je Mihalović dodajući da prema procjenama brodovi kompanije kojom on upravlja vrijede 12 do 13 miliona eura više zbog boljeg održavanja i domaćinskog odnosa.

NA RUBU STEČAJA

Radulović je na pitanje Pobjede kazao da prije zaključivanja sporazuma između dvije brodarske kompanije nije imao analizu, a samim tim ni realnu sliku o stanju brodova, te dodao da se na ovaj način ne ugrožava Barska plovidba koja stabilno posluje. - Crnogorska plovidba je bila na rubu stečaja, da su brodovi pošli u stečajnu masu moglo je doći do toga da se prodaju za ispod pet miliona eura.Ovim aranžmanom smo spasili kompaniju i dajemo mogućnost da saniramo štetu i potencijalno prodamo ova dva broda i zaradimo više na međunarodnom tenderu. I ovako kako je krenulo, bolje je od stečaja koji bi obezvrijedio imovinu – kazao je Radulović. Mihailović je kazao da još nije poznato koliko će tačno koštati saniranje ovog problema, ali da je svakako riječ o nekoliko stotina hiljada eura.

- To je najnepovoljnije mjesto za kvar. Amerika je stroža i po pitanju kontrole i cijena – kazao je Mihailović. Na pitanje Pobjede prijete li penali od zakupca broda „Kotor“, Mihailović je objasnio da je riječ o zakupu na pet do osam mjeseci, u okviru kojeg je ovo prvo putovanje, ali da iako postoji mogućnost raskida ugovora, to vidi kao manji problem.

- Trenutno se naplaćuje to što brod nije u upotrebi, ali se nekoliko dana punio teretom. Brod je napunjen, luka je na rijeci i mora se što prije isploviti, ukoliko bi došlo do problema sa teretom to bi bila posebna dimenzija. Iduća luka je Engleska, što je ponovo izazov, jer se svi ovi problemi registruju i praktično su najava za kontrolu u narednoj luci – navodi Mihailović.

Na direktno pitanje novinara ko su ljudi koji su omogućili da brod bude u upotrebi, Mihailović je kazao da ne može imenovati nikoga, ali da je riječ o ovlašćenim licima koja su davala klasu brodu na osnovu čega je ocijenjeno da može biti u saobraćaju. Očekuje da će se ovaj problem preliti na sva plovila iz Crne Gore, direktno ili indirektno.

- Prvo će to biti na naše brodove, iako se nadamo da neće biti velikih posljedica, ali će biti izazova. Moraćemo objašnjavati da naši brodovi nijesu u takvom stanju – kazao je Mihailović. Vlada je na jučerašnjoj sjednici predložila i da se formira novi bord direktora Barske plovidbe u kojem ovog puta neće biti mjesta za Radomira Radunovića. Svoje mjesto zadržali su Ćazim Alković, Teodora Ostojić, Nebojša Kaljević i Marko Maraš M. LEKOVIĆ

Filip Radulović i Boris Mihailović

Institut za javno zdravlje predočio statistiku povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv upotrebe psihoaktivnih supstanci i nezakonitog prometa, pozvali nadležne da reaguju

PODGORICA - U Crnoj

Gori 61,8 odsto žena koristi drogu, što je u poređenju sa zemljama Evrope više za skoro 20 odsto. Psihoaktivne supstance, s druge strane, koristi 38 odsto muškaraca, što je manje nego u Evropi, gdje se bilježi 59 odsto.

To je pokazala analiza Instituta za javno zdravlje Crne Gore o kojoj se juče u toj instituciji govorilo na konferenciji za medije. Oni su obilježili Svjetski dan borbe protiv upotrebe droga i nezakonitog prometa, te su poručili da svi nadležni treba da se uključe kako bi se upotreba psihoaktivnih supstanci smanjila.

Dr Ljiljana Golubović kazala je za Pobjedu nakon prezentacije rezultata da se u Crnoj Gori povećava broj ovisnika koji konzumiraju drogu. Najviše je, prema njenim riječima, onih koji koriste marihuanu, potom kokain.

Golubović je istakla da se problemi sa kojima se suočava crnogorsko društvo bilježe i u državama Evrope i svijeta.

- Problemi koji zabrinjavaju i na koje treba obratiti pažnju jesu tržište droge u smislu ponude, različitih mješavina i različitih kombinacija. Tako da postoji velika zabrinutost i to ujedno predstavlja opasnost za javno zdravlje u državi –rekla je ona. Istakla je da sva istraživanja koja rade pokazuju da je u porastu upotreba droge u zavisnosti od ponude, odnosno

Drogu više koriste žene nego muškarci

U Crnoj Gori se povećava broj ovisnika koji konzumiraju drogu. Najviše je onih koji koriste marihuanu, potom kokain, kazala je za Pobjedu dr Ljiljana Golubović

Sa konferencije Instituta za javno zdravlje

toga čime raspolaže tržište. - Tu imamo razne trendove koji prednjače – kanabis, odnosno marihuana pokazalo se

da je, kako u zemljama u regionu, tako i u Crnoj Gori, najčešće korišćena droga - kazala je ona.

Poseban izazov predstavlja širenje droga putem interneta

Oglasili su se juče i iz Ministarstva zdravlja povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga, te su istakli da je važna borba protiv te pojave, ali i podrška osobama koje se bore sa zavisnošću.

Istakli su da ovogodišnji slogan – „Razbijanje lanaca: Prevencija, liječenje i opo-

PODGORICA - Iako se broj prijava slučajeva torture koje počine predstavnici organa javne vlasti u Crnoj Gori smanjuje, dovoljan je i jedan predmet da poljulja povjerenje javnosti u odlučnost i iskrenost borbe nadležnih protive ove pojave, saopšteno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Ombudsman je povodom obilježavanja Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, podsjetio da je neophodno efikasno istražiti sve navode o mučenju, surovom neljudskom ili ponižavajućem postupanu i kažnjavanju i sankcionisati počinioce, jer su zaštita dostojanstva i integriteta te-

ravak za sve“ – ukazuje na neophodnost sistemskog i sveobuhvatnog pristupa problemu, koji pogađa sve slojeve društva. - Zloupotreba droga, kao i njihovo krijumčarenje, ima dalekosežne posljedice po pojedince, porodice i cijelo društvo. Velika dostupnost različitih psihoaktivnih supstanci, uključujući i nove

sintetičke droge, zahtijeva jačanje preventivnih i terapijskih mjera, kao i efikasan odgovor nadležnih institucija na nacionalnom i međunarodnom nivou – naveli su oni.

Dodali su da prema najnovijem Evropskom izvještaju o drogama za 2025. godinu, tržište droga u Evropi karakteriše visoka dostupnost

Dodala je da raste upotreba „benzodiazepina“, te da je riječ o ljekovima za smirenje i da se kupuju bez ljekarskog recepta.

različitih supstanci – često veoma potentnih i čistih – uz sve prisutniju integraciju novih psihoaktivnih supstanci i oblika konzumacije.

- Poseban izazov predstavlja širenje droga putem interneta, uključujući pojavu novih oblika kanabisa, sintetičkih stimulansa i benzodiazepina bez recepta – rekli su oni. Podsjetili su da je Vlada na prijedlog Ministarstva zdravlja donijela Strategiju za droge za period 2024–2027, sa pratećim Akcionim planom.

s. vasiljević

- Znači nijesu dobijeni na osnovu zdravstvenog stanja, već na drugi način – rekla je Golubović. Ona je istakla da svako uzimanje na svoju roku ovih vrsta ljekova predstavlja rizik po zdravlje.

- Iako smo svi pod nekim pritiskom, puni anksioznosti ili nestrpljivosti, treba se truditi da samoinicijativno ne posežemo za bilo kojim od tih sredstava. Pomenuću da se na evropskom tržištu pokazalo da neki od tih ljekova sadrže psihoaktivne supstance i poznato je da predstavljaju opasnost za zdravlje – kazala je Golubović.

AnAlize institutA

Iz Instituta za javno zdravlje

Crne Gore tokom prezentacije i analiza koje su predstavili povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv upotrebe droga i nezakonitog prometa droga, naglasili su da je sve prisutniji izazov upotrebe psihoaktivnih supstanci. Ukazali su na važnost zajedničkog i odlučnog djelo-

-Jedna od važnih aktivnosti već realizovanih u okviru Strategije je sprovođenje Evropskog internet istraživanja o upotrebi droga, koje je realizovao Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Agencijom Evropske unije za droge (EUDA). Istraživanje je pokazalo da je kanabis najčešće korišćena droga među ispitanicima, a slijede kokain i benzodiazepini bez ljekarskog recepta – istakli su oni.

Povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama torture ombudsman poručio da institucije moraju pokazati nultu toleranciju prema svakom obliku zlostavljanja Mučenje

meljna prava koje država mora da zaštiti svim građanima/ kama.

Kako su naveli, jedan od ključnih preduslova uspješnosti borbe protiv ove pojave jeste upravo spremnost nadležnih državnih organa da dosljedno utvrde odgovornost svojih predstavnika i iskorijene negativnu solidarnost među službenicima.

- Zaštitnik je i u posljednjem godišnjem izvještaju o radu ukazao na neprihvatljivost prakse da se službene zabilješke sačinjavaju suprotno stvarnom događaju koji su zabilježile kamere, u namjeri da se nezakonito postupanje službenika abolira od odgovornosti. Iz ove institucije su podsjetili da su među licima lišenim slobode i dalje najugro-

ženiji oni koji su lišeni slobode u psihijatrijskim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite rezidencijalnog tipa, a što se odnosi i na oblast zaštite od nehumanog postupanja i torture.

Zaštitnik je u 2024. godini formirao 239 predmeta, od kojih je najviše pritužbi bilo na rad UIKS-a (122). Na kraju se ispostavilo da se sedam prituž-

bi odnosilo na zabranu mučenja i surovog neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja, te da je u tri premeta utvrđena povreda, u jednom nije, dok su u tri podnosioci povukli pritužbe. Od 45 pritužbi na rad Uprave policije, četiri su se odnosile na zabranu mučenja i surovog neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, od

vanja svih aktera - na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou, a sve kako bi se izgradilo društvo bez droga. - Ujedinjene nacije ovogodišnjom temom naglašavaju važnost prekidanja začaranog kruga zavisnosti i stvaranja okruženja u kojem će podrška biti dostupna svakome ko se suočava sa problemima povezanim sa upotrebom droga – bez obzira na godine, pol, ekonomski ili socijalni status. Cilj je da se društvo osnaži u borbi protiv stigmatizacije osoba koje se bore sa zavisnošću, promovišući pristup zasnovan na saosjećanju i naučno dokazanim metodama – rekli su oni.

stigmA

Naveli su da je važno da razumijemo da osobe sa zavisnošću nerijetko doživljavaju dvostruku stigmu – kako zbog same zavisnosti, tako i zbog povećanog rizika od razvoja mentalnih problema. - Prava, dostojanstvo i poštovanje osoba koje se bore sa mentalnim poremećajima, uključujući i zavisnosti nijesu pitanje saosjećanja ili tolerancije, već osnovna ljudska prava – kazali su oni. Ovogodišnja kampanja ističe da efikasne politike u borbi protiv upotrebe droga moraju biti zasnovane na naučnim istraživanjima, poštovanju ljudskih prava, saosjećanju, kao i razumijevanju šireg društvenog, ekonomskog i zdravstvenog konteksta, kazali su iz Instituta. Dodali su da ovaj dan poziva na ulaganje u preventivne mjere – kroz obrazovanje, jačanje zdravstvene zaštite, pravedan pravosudni sistem i pružanje alternativnih izvora prihoda – kao temelje dugoročne otpornosti zajednice i podrške osobama koje se bore sa zavisnošću. - Zajedničkim naporima, vođeni principima nauke, saosjećanja i solidarnosti, možemo da doprinesemo stvaranju društva u kojem će svaki pojedinac imati priliku da ostvari svoj puni potencijal i vodi zdrav i ispunjen život – naveli su oni. H. JAnković

čega je u dva predmeta utvrđena povreda prava.

- Podsjećamo da sve institucije sistema moraju pokazati nultu toleranciju prema svakom obliku zlostavljanja, te da mučenje nikada i ni pod kojim uslovima nije opravdano – istakli su oni. Međunarodni dan podrške žrtvama obilježava se 26. juna. Na ovaj dan 1945. donijeta je povelja UN, prvi dokument ove organizacije, koji obavezuje zemlje članice da brinu o ljudskim pravima i promovišu ih. Konvencija UN protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja stupila je na snagu na taj dan 1987. godine. n.Đ.

Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja – uvedeno nesrodničko davalaštvo, poslanici kritikovali dosadašnje propuste nadležnih

Neki pacijenti nijesu

dočekali transplantaciju

PODGORICA – Poslanici su juče usvojili ponuđene izmjene Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja kojim se proširuje krug srodnika koji mogu da daruju organ. Tim aktom se prvi put uređuje i nesrodničko davalaštvo, pa je propisano da pojedincu mogu dati organ prijatelji, oni koji su sa njim u emotivnim i sličnim odnosima.

Tokom rasprave poslanici su bili jednoglasni u stavu da su izmjene akta dobre i da ih treba podržati. Ministar zdravlja Vojislav Šimun obrazložio je da živi davaoci krvi u prvoj liniji su dijete, roditelj, baba, đed, a u pobočnoj do četvrtog stepena – brat, sestra, tetka, stric, ujak, njihova djeca, bračni i vanbračni supružnici, kao i partneri u zajednici istog pola.

Prvi put je uređeno nesrodničko darovanje organa, te je propisano da se može realizovati, ali bez novčane naknade.

Odluku o uzimanju organa donosi resorno ministarstvo na osnovu mišljenja bioetičkog komiteta kojeg će da čine stručnjaci. Ministar Šimun je istakao da su izmjene zakona usklađene sa evropskim standardima, što je uslov za zatvaranje Poglavlja 28 – zaštita potrošača i zdravlja.

BorBa između života i smrti

Tokom diskusije poslanici su kritikovali što pet godina nije funkcionisao program za transplantacije, te su naveli da pojedini građani u Crnoj Gori, kojima je bio potreban neki organ, više nijesu živi. Iznešen je podatak da danas 99 osoba čeka na transplantaciju, da je za njih 64 potreban bubreg, dok njih 35 čekaju neki drugi organ. Poslanik Elvir Zvrko je rekao da je za njih svaki dan borba između života i smrti.

- Moramo da imamo funkcionalni transplantacioni program. Zabrinjava što je Crna

Gora u prethodnom periodu zaustavila program – rekao je on. Zvrko je podsjetio da je transplantacioni program započet u državi 2012. godine, te da je do kraja 2019. urađena 41 transplantacija bubrega sa živog donora i tri su bile kadaverične. Uslijedio je, kako je naveo, prekid zbog korona virusa, a onda od 2021. do 2025. godine nije urađena nijedna transplantacija bubrega iako je program zaživio. Građani su, prema podacima sa kojima raspolaže, upućivani u Tursku gdje je odrađeno 16 transplantacija, u Bjelorusiji tri, a 22 transplantacije, koje koštaju između 60.000 i 70.000 eura građani su sami platili. - Imamo pacijenata koji nijesu dočekali da dožive transplantaciju – rekao je Zvrko. Kritikovao je što država više nije u sastavu Eurotransplant programa i naveo da se na tome mora ozbiljno poraditi.

- Trebalo bi da imamo oko 20 posto potencijalnih donora

da bi funkcionisao transplantacioni program, daleko smo od tog cilja. Treba da se uključi više institucija, 20 puta je veća šansa da će nekom trebati organ nego da će ta osoba biti donor, građani treba da budu svjesni toga – kazao je on. Dodao je da podržava saradnju Ministarstva sa vjerskim zajednicima da se razbijaju strahovi kod građana, ali da nijesu dovoljne kratkoročne akcije.

KritiKa

Poslanik Jevto Eraković kazao je da je skoro uništen transplantacioni program u Crnoj Gori i da smo se vratili 13 godina unazad.

On je podsjetio da je ranije bio član prvog nacionalnog transplantacionog tima, te da su od sedam do devet transplantacija radili godišnje. Istakao je da je ove godine zabilježena transplantacija nakon čitavih pet godina, ali da nije bilo nijedne kadaverične. Kritikovao je što država nije više u članstvu Eurotransplanta, te je podsjetio

Ministar pozvao poslanike da potpišu donorsku karticu

Ministar zdravlja Šimun

kazao je da je, kada je ušao u kampanju koja se tiče programa transplantacije, dobio podatak da je u državi bilo 15 donorskih kartica, te da ih danas broje oko pedesetak. On je pozvao poslanike da pomognu da se taj broj poveća, ali i da budu primjer građanima. - Jedan donor može spasiti do sedam života. Ne potpi-

sujemo samo dokument, već nadu, šansu za život onima koji čekaju. Sve nas obavezuje da mi, kao javne ličnosti, pokažemo odgovornost, lični primjer, da potpišemo kartice. Treba da pošaljemo poruku građanima da je život vrijedan svakog potpisa i da kao društvo stojima iza humanih vrijednosti – rekao je on.

Poslanik Velimir Đoković rekao je da je jedan od prvih potpisnika donorske kartice, da je u Danilovgradu drugi donor, odnosno potpisnik kartice. - Odlaskom kod izabranog doktora možemo da produžimo život ako nekome bude trebalo. To je najvrednije, bez obzira na razlike koje imamo - kazao je on.

Stav

Kako je RTCG napustio Herceg Novi

ili: Esej o neznanju

Piše: Vuk VukoVić

Ponavljanje je majka znanja: nepismenom odlukom Savjeta RTCG ugašeno je dopisništvo Javnog medijskog servisa u Herceg Novom. Osim pojedinaca i pojedinki iz struke, medijski pismenih i osvješćenih građana i građanki, niko se nije mnogo osvrnuo na ovu činjenicu. Naprotiv, ova nepismena odluka naišla je na ćutanje hercegnovske lokalne vlasti, ćutanje političara i političarki kojima je zapalo da, privremeno, osmišljavaju javne politike u Herceg Novom. Tišina apartičika - i pravi trenutak da se zapitamo: zašto?

da su građani mogli da budu pozvani da budu transplantirani ukoliko bi se u evropskim zemljama pojavio organ kompatibilan za njih.

- Valjda je jasno koliko je života moglo da bude spašeno - rekao je on.

Eraković je kritikovao nadležne, te je podsjetio da se i 2021. godine javno najavljivalo da će se obnoviti saradnja sa Eurotransplantom, ali da se to nije realizovalo.

- Je li u pitanju neznanje ili loša namjera – kazao je Eraković.

Poslanik Dane Marković odgovorio je Erakoviću da je ugovor sa Eurotransplantom važio do kraja 2019. godine, ali da nije obnovljen. Istakao je da nije bilo kadaveričnih donora iz Crne Gore, odnosno da država nije u stanju da odgovori na princip reciprociteta – da vrati ogane one koji su se darovali.

- Propusti su se dešavali i ispravljaju se. Program nije stao, ponovio se - kazao je on. Eraković mu je odgovorio da je 2021. godine bilo najava da će se nastaviti program, ali da se to nije desilo. Pominjao je da ljudi koji su bili uključeni u te procese nijesu bili stručni, te da nijesu dolazili ni na posao.

Ministar Šimun je na kraju diskusija najavio je da će brzo ući u reviziju ugovora sa Eurotransplantom, te da to članstvo ostaje aktivno.

- Ugovor će biti revidiran – rekao je Šimun.

Dodao je i da intenzivno rade na uspostavljanju saradnje sa jednom klinikom iz Londona da se obezbijede transplantacije bubrega za djecu i da očekuje da se saradnja konkretizuje na jesen. N.đurđevaC

Sličan se sličnom raduje - kao odgovor na prethodno pitanje ili kao još jedna poslovica koja, simbolički, može da objasni zašto je zatvaranje dopisništva u Herceg Novom idealna situacija za lokalne moćnike. Moćni u bahatosti, egocentričnosti i zastrašivanju, a impotentni u znanju, profesionalnom autoritetu i moralnom integritetu, političari najviše vole one koji ne postavljaju pitanja: vlast ne voli kad novinari pitaju ono što ne želi da odgovori, vlast ne voli kad se novinari sjećaju prošlih obećanja, vlast ne voli kad novinari znaju više od onoga što je na papiru koji podmeću. Dakle, gašenjem hercegnovskog dopisništva i posljedičnim otkazom novinarki Nevenki Macan, vlast je dobila ono što najviše voli: mikrofone i kamere bez pitanja, prenosioce PR informacija i serviranih medijskih sadržaja. „Herceg Novi nikada nije bio zastupljeniji na TVCG“, kao da izgovaraju njihovi aplauzi jedni drugima. Međutim, šta smo zaista dobili - kao publika Javnog medijskog servisa, kao finansijeri nacionalnog javnog emitera, kao Novljani i Novljanke, odnosno - kao građani i građanke? Zatvaranje jednog dopisništva nije samo premještaj ili preseljenje. To je presijecanje komunikacije između lokalne zajednice i nacionalne javnosti, to je gašenje jednog važnog izvora informacija izvan Podgorice. To je još jedan korak ka centralizovanom, ispeglanom i medijski sterilnom prostoru u kojem se, na kraju, čuje samo ono što političarima odgovara da se čuje – po mogućnosti u formi saopštenja i marketinške plastike. Zatvaranje dopisništva znači da lokalna zajednica više nema „svoje“ oči i uši u Javnom medijskom servisu, da se lokalni problemi više neće slati iz Novog – već možda iz Tivta, ili iz Podgorice, da će informacije o životu ovog grada dolaziti filtrirane, sa distance, bez nijansi i bez konteksta. Više nema neugodne redakcije na terenu, više nema nezgodnih pitanja o neriješenim komunalnim problemima, buci i prljavštini, o partijskim zapošljavanjima, o zagađenju, neredu, bahatosti i ćutanju koje ovdašnji politički život već godinama praktikuje kao normu ponašanja. Umjesto toga, sad mogu da se obrate „javnosti“ preko mikrofonâ koji sami prenose – bez da ih iko pita „ali zašto?“, „kako?“ i „šta to znači za građane?“. Još jedna stvar koju političari vole: institucionalni i građanski zaborav. I baš zbog toga da podsjetimo da su gašenje hercegnovskog dopisništva i otkaz Nevenki Macan samo posljednje aktivnosti unutar strategije koja ima cilj da pokori sve medijske slobode i isporuči samo jednu „istinu“ - dizajniranu u političkim i partijskim kabinetima. Temelj ovim aktivnostima dalo je osnivanje Televizije Herceg Novi - bez elaborata ili strateškog plana, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura i sa velikim protivljenjem struke, zaposlenih i sindikalnih organizacija. Radio Herceg Novi nije bio dovoljno poslušan niti je imao sliku - a egocentricima treba baš to: da se vide, da prošetaju novi sako ili nove cipele, da ih pohvale komšije, da pokažu snimak asfaltiranih 100 metara puta...

Konačno, nije pitanje samo gdje će raditi novinari iz Herceg Novog. Pitanje je – šta će iz Herceg Novog uopšte biti ispričano? Ako se i dalje bude ćutalo, odgovor će biti jednostavan: ništa. I nikome. Jer bez dopisništva, bez lokalnih novinara sa ugledom, bez profesionalca koji znaju svoj grad – javni servis postaje samo još jedna stanica u lancu centralizovane propagande. U toj tišini – najviše gubi javnost. A to nije pravna, već duboko politička i društvena greška.

Na kraju, želim da vjerujem da je medijska realnost u kojoj se nalazimo posljedica neznanja, odnosno da je ispravan naslov ovog teksta - Esej o neznanju. Ne bih volio da moramo da ga preimenujemo u - Esej o bezobrazluku i korupciji.

P.S. Jedna od osnovnih funkcija medija je i - edukativna. Pa zašto da ne pokušamo da edukujemo one koji su na čelu tih medija, a uostalom - i na čelu naših opština i države? Lijepo je čitati. Predlažem da počnete od knjige slovenačke filozofkinje i sociološkinje Renate Salecl „Strast prema neznanju“ (Fraktura, 2022). Jer, ako je „strah od znanja“ jedan od uzroka autoritarnih sistema, onda je „strast prema neznanju“ - politika.

(Autor je univerzitetski profesor i producent)

PrVi Put je uređeno nesrodničko daroVanje organa: Ministar Šimun

Adžić: Bogdanović želi da se ponaša kao Berija ili Višinski u Staljinovom režimu

PODGORICA – Poslanik

Demokrata Boris Bogdanović u Skupštini je juče izjavio, pominjući Televiziju E, M portal i portal Analitiku, da se tekstovi koji se pišu u odbranu prljavih policajaca ne pišu da bi bili čitani, već da bi bili iskeširani, jer ih škaljarski i kavački klan plaćaju kod pojedinaca i do 8.000 eura po tekstu.

Stručna javnost oštro je kritikovala Bogdanovića, navodeći da ugrožava slobodu novinarstva i da bi trebalo da zna da ovakve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija.

Stručna javnost pozvala je Ministarstvo kulture i medija, kao i sve relevantne domaće i međunarodne institucije, da zaštite slobodu medija i jasno osude ovakve pokušaje targetiranja novinara. Iz NVO 35mm poručili su da ako Bogdanović posjeduje bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, neka ih hitno dostavi nadležnim organima. - Ukoliko ne posjeduje – minimum političke i moralne odgovornosti zahtijeva da se javno izvini – rekla je urednica medijskih programa u NVO 35mm Milica Đokđurić.

Bogdanović je u parlamentu kazao da se tekstovi kojima se štite prljavi policajci, oficiri i podoficiri ne pišu da bi bili čitani, nego da bi bili iskeširani.

- Kavački i škaljarski klan ih kod pojedinaca plaća i do 8.000 eura. Ne nedjeljno, ne mjesečno, ne godišnje, nego po jednom tekstu - rekao je Bogdanović.

On je tri crnogorska medija, uz kompaniju Bemax, označio kao prepreku, kako je rekao, procesima oporavka zemlje od metastazirane povezanosti policije, Vojske Crne Gore i Agencije za nacionalnu bezbjednost sa organizovanim kriminalom, tvrdeći da ih štiti „šef“.

- I, iznad svih njih štiti ih šef. Ne novinar, ne urednik, nego stvarni vlasnik. Šef i oni koji ga zovu šef. Oni koji nikada nijesu znali što je država, jer su uvijek mislili da je njihova - rekao je Bogdanović.

ObjasniO ,,da samO štiti građane“

Nakon što je Sindikat medija Crne Gore kritikovao Bogdanovića, poslanik se oglasio i rekao da je u Skupštini

govorio o konkretnoj pojavi i konkretnom šefu, koji nije ni urednik, ni novinar, već prikriveni vlasnik i da postoje pojedinci koji za ozbiljan novac brane interes kriminalnih grupa, i to ne kroz istraživačko novinarstvo, već kroz spin, laž, prikrivanje i kriminalnu logiku ,,za pare, protiv zakona“. Bogdanović je saopštio da dostavlja precizan dio izlaganja u Skupštini ,,zbog spinova koje je i sindikat preuzeo od ETV“.

- Dakle, govorio sam o konkretnoj pojavi i konkretnom šefu, koji nije ni urednik, ni novinar, već prikriveni vlasnik i da postoje pojedinci koji za ozbiljan novac brane interes kriminalnih grupa, i to ne kroz istraživačko novinarstvo, već kroz spin, laž, prikrivanje i kri-

minalnu logiku za pare, protiv zakona – rekao je on. Dodao je da ne targetira profesiju, već ,,da štiti građane od laži koje im se serviraju kao ,,informacija“.

- I to ću raditi sve dok se posljednji kriminalni štit ne ukloni iz javne sfere. Sloboda medija ne može biti štit za pranje mafijaških narativa –kazao je Bogdanović.

neprihvatljiva retOrika

Sindikat medija Crne Gore najoštrije je osudio izjavu šefa poslaničkog kluba Demokrata u kojoj je iznio optužbe na račun novinara tri crnogorska medija, tvrdeći da se nalaze na platnom spisku kriminalnih klanova. Iz Sindikata su poručili da bi Bogdanović, kao nosilac javne

riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija.

- Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija. Ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija. Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo – istakli su oni. Podsjetili su poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvještavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja, a ne kroz pokušaje diskreditacije.

- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni – rekli su oni. Pr edsjednik Crnogorske evropske partije i potpredsjednik DANU Novak Adžić reagovao je povodom, kako navodi, neosnovanog i politički motivisanog targetiranja slobodnih medija i novinara. Adžić ocjenjuje da bi „poštenije bilo da se gospodin Bog-

danović javnosti obrati s preciznim informacijama o tome kada, gdje i kako je završio fakultet, odnosno da li je to učinio na regularan način, umjesto što se služi demagogijom i neosnovanim napadima na crnogorske demokratske i slobodne medije, kao i hrabre novinare koji izražavaju kritičku misao prema politici aktuelnog, nesposobnog režima“. - Ovaj nedoučeni i neobrazovani poslanik želi da se ponaša kao Lavrentij Berija ili Andrej Višinski u Staljinovom režimu, ne samo prema novinarima, već uopšte, dajući sebi za pravo da u političkim tiradama pokušava da kontroliše pravosuđe i preuzima njegove nadležnosti, vršeći direktan politički pritisak - naveo je Adžić. Iz Crnogorskog PEN centra saopštili su da su užasnuti, ali ne i iznenađeni izjavom predsjednika kluba poslanika i sive eminencije partije Demokratska Crna Gora. - U svom huškačkom nastupu, vjerovatno naučenom u podmlatku SNP-a, ova reinkarnacija vođe SA odreda Ernsta Röhma (misli se na način ustrojavanja partije i brutalnost s kojom govori o neprijateljima, da ne bude zabune) optužila je novinare da po objavljenom tekstu primaju po 8.000 eura od kriminalnih klanova. Jer nije prvi put da g. Bogdanović ovako beskrupulozno napada novinare i kritičare režima, a da zauzvrat ne priloži nijedan dokaz - navode iz Crnogorskog PEN centra. Pozvali su režim da prestane s targetiranjem novinara jer upravo takvi postupci udaljavaju ovu zemlju od Evropske unije.

Urednica medijskih programa u NVO 35mm Milica Đokđurić reagovala je na izjavu Bogdanovića, ističući da je nevjerovatna lakoća sa kojom pojedini javni funkcioneri posežu za najtežim optužbama, bez ijednog dokaza, bez imalo odgovornosti i sa očigled-

nom namjerom da diskredituju, ućutkaju i zastraše. - Ovakve tvrdnje predstavljaju opasan i nedopustiv pokušaj da se profesionalni novinari kriminalizuju, a mediji koji ne pristaju na političko dirigovanje proglase za neprijatelje države. Ovo nije politička neodgo-

vornost – ovo je direktna prijetnja po bezbjednost novinara i redakcija, kao i brutalni napad na osnovne temelje slobodnog društva – kazala je ona. Dodala je da optužiti novinare da su ,,na platnom spisku kriminalnih klanova“ bez ijednog jedinog dokaza

nije samo bestidna kleveta. - To je pokušaj da se novinarima na čelu nacrta meta. To je poziv na linč, verbalni barut koji neko drugi lako može da upali – rekla je ona.

- U zemlji sa već ozbiljno narušenim medijskim ambijentom, u kojoj su novinari godinama meta pritisaka, prijetnji i nasilja – svaka ovakva izjava dodatno podstiče atmosferu linča. Umjesto da radi na jačanju vladavine prava i zaštiti slobode izražavanja, Bogdanović svojim riječima direktno doprinosi njenom urušavanju – istakla je ona. Đokđurić: Direktna prijetnja po bezbjednost novinara i redakcija

Dodala je da NVO 35mm najoštrije osuđuje ovakav govor, koji više podsjeća na metode autokratskih režima nego na standarde jedne evropske demokratije.

- Danas, više nego ikad su nam potrebi tolerantni tonovi i pomirenje te poštovanje načela slobodnog novinarstva, a ne retorika i duh iznikli iz nedemokratskih režima. Gospodin Bogdanović je djelovao dopadljivije dok je osmišljavao video-spotove i koreografiju za svoju partiju, nego u ovoj formi beskrupuloznog moćnika kojemu su fotelja i palica udarile u glavu. I na kraju, o načinu na koji visokopozicionirani član jedne od vladajućih partija govori o novinarima obavijestićemo sve međunarodne adrese relevantne za praćenje slobode novinarstva – rekli su iz PEN centra. Bogdanović je ranije u javnosti na sličan način targetirao i neformalnu grupu studenata „Kamo śutra“ koja je organizovala proteste nakon što se desila tragedija na Cetinju 1. januara. Oni su tražili ostavke i smjene ministra unutrašnjih poslova Šaranovića i potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića, a zbog propusta policije tokom tragedije. Bogdanović je tada studente optužio da su instruisani od kriminalnih klanova zbog organizovanja protesta. n. đUrđevaC

Sporni istup poslanika Bogdanovića u Skupštini

Uočene kontradiktornosti u zapisniku o uviđaju Uprave policije i dokumentaciji grupe za protivdiverzionu zaštitu u vezi sa prokopavanjem tunela do depoa Višeg suda

Ne zna se je li tunel dugačak 30 metara ili je bio upola kraći

PODGORICA – Vještakinji građevinske struke Tanji Drakulović nije bilo dozvoljeno da izmjeri dužinu tunela koji je prokopan do depoa Višeg suda u Podgorici, pa se tako ne zna da li je bio dugačak 30 metara, kako se navodi u zapisniku koji su sačinili službenici Uprave policije, ili je bio upola kraći, kako je ocijenila grupa za protivdiverzionu zaštitu koja tvrdi da je kopan 12–15 metara.

Na jučerašnjem ročištu prezentovani su i zapisnik o uviđaju U prave policije i dokumentacija grupe za protivdiverzionu zaštitu koje se mimoilaze u pogledu procjene dužine prokopanog tunela. Vještakinji Drakulović nije bilo omogućeno da se izjasni o tome da li je tunel bio prohodan cijelom dužinom, proizilazi iz nalaza i mišljenja koje je juče predstavila pred Osnovnim sudom.

– Nijesam mjerila dužinu tunela, već sam dužinu i sa jedne i druge strane mjerila na osnovu onoga što vidim, po slobodnoj procjeni. Ne mogu da se izjasnim da li je tunel bio prohodan cijelom dužinom na osnovu onoga što sam vidjela – istakla je Drakulović. Napomenula je da joj nije poznato na osnovu čega je policija došla do podatka da je tunel kopan do 30 metara te da je ovo vještačenje radila na osnovu spisa predmeta i lič-

nog opažanja na licu mjesta. – Kada vršim vještačenje, neophodno je da izvršim uvid u objekat, da sama mjerim, dodirnem ili slično što mi u ovom slučaju nije bilo omogućeno –tvrdi vještakinja Drakulović. Ponovila je da joj nije bilo dozvoljeno da mjeri širinu i visinu otvora u arhivi Višeg suda te da je bila iznenađena kada je ugledala podatak sa zapisnika policije u kojem se navodi da je širina otvora 50 cm, a visina 27 cm. – Bila sam izuzetno iznenađena kada sam u spisima primijetila ovu širinu i visinu, jer je moja slobodna procjena bila nešto drugačija i otvor mi se činio većim – ukazala je Drakulović i dodala da je zaključila da je širina bila 70, a dužina 90 centimetara. Prema sopstvenom opažanju,

Granična policija uhapsila dvojicu turskih državljana na Aerodromu Podgorica Pokušali da se ukrcaju u avion oblijepljeni marihuanom

PODGORICA – Državljani

Turske T. T. (24) i C. E. (26), sa privremenom dozvolom za boravak i rad u Crnoj Gori, uhapšeni su juče na Aerodromu Podgorica jer su pokušali da prošvercuju oko 930 grama marihuane

tako što su drogu zalijepili u predjelu stomaka i prepone.

vještakinja je mišljenja da je iskop tunela mogla vršiti jedna osoba uz eventualnu asistenciju jedne ili dvije osobe u smislu dodavanja alata i izvlačenja iz tunela.

– To je moj zaključak na osnovu gabarita tunela i uslova koje sam tamo opazila. Moja lična pretpostavka je da su radovi izvođeni tokom dana, a da je moguće da je materijal iznošen noću. Ne mogu se precizno izjasniti koliko vremena je bilo potrebno da se iskopa ovaj tunel, zavisi od broja ljudi koji je učestvovao u ovome i da li je rađeno cijeli dan ili ne – istakla je ona i dodala da se, prema njenoj procjeni, mogao iskopati kubik do dva dnevno, u zavisnosti od okolnosti.

Branilac okrivljenog Vladimira Erića, advokat Stefan Jovanović naglasio je da je

vještakinji praktično bilo zabranjeno da radi jer nije mogla da izvrši mjerenje. On je ukazao i na kontradiktornosti u uviđaju i dokumentaciji za protivdiverzionu zaštitu.

I advokat Nikola Ivanović bio je saglasan sa njim i kazao da današnje izjašnjenje vještaka dovoljno govori o načinu uviđaja.

– Budući da se vještak nije mogao izjasniti da li je tunel prohodan ili ne, smatram da je na ovaj predmet stavljena tačka – istakao je advokat Ivanović. Sud je prihvatio prijedlog da se u nastavku dokaznog postupka od Uprave policije pribavi video-zapis ili uređaj sa video-zapisom na osnovu koga je izvršen pregled tunela. Na jučerašnjem ročištu pročitan je dokaz iz policijske stani-

ce u Loznici od 8. septembra 2023. godine kada je optuženi Erić prijavio nestanak putne isprave i predao zahtjev za izdavanje nove putne isprave. Njegov branilac, advokat Stefan Jovanović ukazao je da je prema stavu optužnice

Erić tada probijao tunel, a da iz zvaničnog dokumenta proizilazi da je tog dana prijavio nestanak putne isprave i istog dana podnio zahtjev za izdavanje nove. Podsjetio je i da je taj dokument dostavljen i u fazi kontrole optužnice.

Sud je po službenoj dužnosti donio rješenje da se u nastavku postupka u svojstvu svjedoka saslušaju izvršioci protivdiverzionog pregleda tunela Igor Raković, Miro Drljević, Tihi Dedijer i Ivan Đurišić Na optužnici koja je potvrđena početkom januara su Podgoričani: Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Predrag Mirotić, kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani, koji su u bjekstvu – Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović U dosadašnjem postupku predočena je obimna foto i video dokumentacija, u kojoj su navodno prikazani optuženi za prokopavanje tunela do depoa Višeg suda u Podgorici, međutim, niko od okrivljenih, osim optuženog Vladimira Erića, nije prepoznao osobe sa snimaka.

U požaru u parking garaži u Radanovićima izgorjele dvije radionice, oštećeno šest putničkih vozila

Podsjećamo, Baćović je osumnjičena i za falsifikovanje isprave, dok se Vuljaj tereti za pomaganje poslije izvršenog krivičnog djela. Podizanje optužnice u ovom slučaju bilo je iznenađujuće za advokate okrivljenih, jer kako su tvrdili, nije utvrđeno ko stoji iza upada u depo Višeg suda, niti što je bio motiv. DNK vještačenje pokazalo je da u tunelu nijesu pronađeni biološki tragovi Piperovića, Milačića i Erića koji su, prema sumnjama tužilaštva, učestvovali u prokopavanju do depoa Višeg suda.

Popis nestalih dokaza pokazao je da su tajni posjetioci iz depoa Višeg suda iznijeli 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje.

Izvori Pobjede iz obavještajnog sektora, kako smo pisali, kategorični su da je u depo upala mafija kako bi se domogla „svoga“ kokaina i „namirila“ dugove i da „posao“ nije mogla da završi bez podrške ljudi iz sektora bezbjednosti i vlasti.

Međutim, odmah nakon otkrivanja „tunela“, javnosti je saopšteno da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u podrumu suda, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu. Nastavak suđenja zakazan je za danas. J. RAIČEVIĆ

Kolašinska policija uhapsila sugrađanina Pronađeno oružje i municija

– Izvršenim detaljnim pregledom, kod C. E. je ispod odjeće, pričvršćeno ljepljivom trakom, u predjelu stomaka i prepona, pronađeno više pakovanja biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu, mase oko 490 grama, dok je kod lica T. T. pronađeno, na identičan način, pričvršćeno uz tijelo samoljepljivom trakom, više pakovanja opojne droge marihuane, mase oko 440 grama – navodi se u saopštenju policije. Pretresom stana koji su osumnjičeni iznajmljivali u podgoričkom naselju Zabjelo, policija je pronašla manju količinu marihuane, džoint i mašinicu za drobljenje.

KOTOR – U parking garaži u Radanovićima jutros u 10.20 časova izbio je požar u kojem su izgorjele dvije radionice, dok je oštećeno šest putničkih vozila.

J. R.

Iz kotorske Službe zaštite i spašavanja je saopšteno da je u gašenju požara učestvovalo dvadeset vatrogasaca sa šest vozila, a u pomoć su pozvani i SZS Tivat, vatrogasna služba Luštica Bay, Dobrovoljno vatrogasno društvo Perast, DVD Krtole, DVD Boka, DVD Tivat, kao i Komunalno d. o. o. Tivat, Vodovod d. o. o. Kotor, Tujko d. o. o, Magud d. o. o, sa cisternama. – U požaru su putem vatrogasne platforme spašene dvije osobe koje su se u trenutku požara našle na krovu garaže. Tokom gašenja požara zatra-

Parking u Radanovićima gdje je izbio požar

žena je pomoć Hitne pomoći i za dva vatrogasca koji su nakon ukazane pomoći pušteni kući – saopštili su iz Službe zaštite i spašavanja. Oni

su zahvalili ispostavi policije Kotor na pomoći pri obezbjeđivanju požarišta, kao i svim učesnicima u gašenju požara. Iv. K.

KOLAŠIN – Z. V. iz Kolašina uhapšen je nakon što je pretresom njegove kuće pronađeno 10 pušaka i 1.200 komada municije, saopšteno je iz Uprave policije. Protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih naprava.

Od Z. V. je privremeno oduzeto 10 pušaka različitih marki i kalibra, 1.200 komada municije različitog kalibra, četiri bajoneta, od čega je dio u ilegalnom posjedu.

– Z. V. je uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija – zaključili su iz policije. J. R.

Vještakinji nije bilo dozvoljeno da izmjeri dužinu tunela koji je prokopan do depoa Višeg suda

Jedan od uhapšenih

Turske

CZIP, Eko tim i Društvo mladih ekologa tvrde da državna elektroenergetska kompanija nezakonito izvodi radove u Nikšiću

Traže da EPCG obustavi izgradnju

solarne elektrane na Kapinom Polju

Prema analizi ,,Mapiranje solarnog i vjetro potencijala u opštini Nikšić“ Kapino Polje je označeno kao konfliktna zona za izgradnju energetskih objekata zbog visoke osjetljivosti prostora. Lokalni akcioni plan za biodiverzitet opštine Nikšić koji Kapino Polje prepoznaje kao potencijalno četvrto RAMSAR područje i budući Natura 2000 lokalitet. Dodatno, Strategija razvoja energetike ne predviđa Kapino Polje kao lokaciju za proizvodnju solarne energije. Uprkos tome EPCG je dobila UT uslove – navode nevladine organizacije i pozivaju ekološku inspekciju da reaguje

NIKŠIĆ - Nevladine organizacije Centar za zaštitu i pručavanju ptica, Eko tim i Društvo mladih ekologa pozvali su Elektroprivredu Crne Gore da odustane od izgradnje solarne elektrane na Kapinom Polju, a apeluju na Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i na Ministarstvo prostornog planiranja i državne imovine da hitno reaguju.

U zajedničkom saopštenju te NVO navode da je EPCG započela projekat izgradnje solarne elektrane na Kapinom Polju (L1 i L2, B1 i B2), bez izdate ekološke saglasnosti, jer ova kompanija nije dostavila obavezni elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, što je zakonski uslov za pokretanje bilo kakvih radova.

KONFLIKTNA ZONA

U CZIP-u smatraju da se izgradnja solarne elektrane u Kapinom Polju ne smije realizovati, budući da postoje brojni i snažni prostorni, ekološki i zakonski razlozi koji ukazuju da je ova lokacija nepogodna za takvu vrstu intervencije. – Prema analizi ,,Mapiranje solarnog i vjetro potencijala u

Opštini Nikšić“, koju je objavio Eko tim i The Nature Conservancy, Kapino Polje je označeno kao konfliktna zona za izgradnju energetskih objekata upravo zbog visoke osjetljivosti prostora. Ovu procjenu potvrđuje i lokalni akcioni plan za biodiverzitet Opštine Nikšić 2024–2029, koji Kapino Polje prepoznaje kao poten-

cijalno četvrto RAMSAR područje u Crnoj Gori i budući Natura 2000 lokalitet. Dodatno, Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine ne predviđa Kapino Polje kao lokaciju za proizvodnju solarne energije, dok smjernice za prostorno planiranje, razvijene kroz GEF projekat Ministarstva ekologije, uka-

zuju da se radi o području od posebnog značaja za očuvanje prirodnih vrijednosti koje bi trebalo isključiti iz svih razvojnih planova sa potencijalnim negativnim uticajem na životnu sredinu – navode u saopštenju. Dodaju da Kapino Polje obuhvata i područje od globalnog značaja za očuvanje ptica

– IBA lokalitet Nikšićko polje, što dodatno naglašava njegovu biološku i ekološku vrijednost. Iako su u izradi svih relevantnih dokumenata učestvovali predstavnici Opštine Nikšić, Ministarstva ekologije, stručne javnosti i civilnog sektora, preporuke koje su proizašle iz tog procesa se ponovo ignorišu.

– Dakle i analize energetskih potencijala i studije o biodiverzitetu jasno se podudaraju u ocjeni da Kapino Polje mora biti zaštićeno, a ne devastirano solarnom elektranom ukupne površine od 73,52 ha (L1, L2, B1 i B2). Posebno je problematično što su, uprkos svim nalazima i upozorenjima, urbanističko-tehnički uslovi ipak izdati. U mišljenju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 11. decembra 2024. godine, iako se konstatuje da u obuhvatu SE Kapino Polje B2 nema formalno zaštićenih područja, ističe se da prisustvo IBA lokaliteta predstavlja ograničavajući faktor i da je potrebno sprovesti Studiju nultog stanja biodiverziteta. Takođe, u Obavještenju o rezultatima ispitnog postupka za izgradnju SE Kapino Polje L1 i L2, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu

KOTOR: Lokalna uprava ignoriše ugovore koje je za privremene objekte potpisalo Morsko dobro

KOTOR - Zakupci koji su dobili parkirališta na javnom pozivu JP Morsko dobro za zakup privremenih lokacija za privremena parkirališta, a prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024–2028. godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 12. februara, neće moći otpočeti ovaj posao jer Opština Kotor odbija da im izda neophodnu saobraćajnu saglasnost.

Tim programom na teritoriji opštine Kotor planirana su privremena parkirališta na teritoriji Risna, Perasta, u mjestu Dražin vrt, u Dobroti, Peluzici, Škaljarima, Prčanju. Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić kategoričan je u stavu da neće dozvoliti bi-

lo kome i na bilo koji način da privatizuje bilo koje parking mjesto, jer, kako je rekao „ni mi to do sada nijesmo uradili, a mogli smo“. – Mi se kao gradska uprava borimo za svako parking mjesto u ovom gradu, jer parking mjesta, parkirališta i putevi su nešto što znači život građana ovog grada i zbog toga je i ovolika javna polemika oko toga. Dakle, naglašavam da mi nijesmo neznaveni ili neupućeni pa da ne znamo kako bismo mogli gazdovati i što bismo mogli raditi. Ali dok ne riješimo ključni, glavni problem, a to je izgradnja glavne gradske garaže i obezbijedimo parking mjesta, teško da možemo u međuvremenu dozvoliti bilo kome i na bilo koji način da privatizuje bilo koje parking mjesto, jer ni mi to do sada nijesmo uradili, a mogli smo –kazao je Jokić. Na pitanje Pobjede da li je zakonito to što odbijaju da izdaju saobraćajnu saglasnost, Jokić konstatuje da svako ima pravo da preispituje postupanje Opštine u ovom slučaju pred nadležnim državnim organima. – Da li smo smjeli ili ne da odbijemo da izdamo potre-

bnu saglasnost, ko želi neka preispituje, ali mi je sigurno nećemo dati i to je stav od kog nećemo odustati. Upregnućemo sve snage, pravne i sve druge koje imamo na raspolaganju da učinimo ono što će biti, a to je da parkinzi na

životne sredine Opštine Nikšić preporučio je da se razmotri integracija biodiverziteta u projektna rješenja i eventualno izostavljanje pojedinih fotonaponskih sistema – konstatuju CZIP, Eko tim i Društvo mladih ekologa Nikšić.

ZABRINUTOST

U Eko timu poručuju da obnovljivi izvori energije ne smiju postati izgovor za trajno uništavanje prirodnog nasljeđa Crne Gore. – Dijelimo zabrinutost zbog činjenice da je projekat izgradnje solarne elektrane na Kapinom Polju pokrenut bez pribavljene ekološke saglasnosti, čime je zanemarena obaveza definisana kroz Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu. Jednako zabrinjavajući je i izostanak šireg uključivanja zainteresovanih strana, stručne javnosti, lokalnih zajednica i civilnog društva u proces planiranja i odlučivanja. Zabrinjava nas što ovakav pristup može imati dugoročne posljedice, izazvati otpor i blokade i u slučaju budućih, nužnih projekata u okviru energetske tranzicije i dekarbonizacije energetskog sektora, upravo zbog narušenog povjerenja u institucionalni okvir. Zbog toga pozivamo nadležne institucije, a posebno ekološku inspekciju, da hitno izvrše nadzor nad ovim projektom i, u skladu sa zakonom, preduzmu sve odgovarajuće upravne mjere i radnje – naveli su iz te NVO. Ra. P.

Upravljanje obalom

Slučaj parkinga u Kotoru je, kaže Vladimir Jokić, samo dio velike borbe da se JP Morsko dobro ,,ovakvo kakvo je, ukine“.

– Ne želimo da pravimo šest pašaluka sa šest paša na Crnogorskom primorju, jer naši prijedlozi zakona za koje tvrdim da ih niko nije pročitao do juče, dok to nijesu ozbiljno shvatili, takvi su da Morsko dobro i Vlada daju smjernice, saglasnosti, integralni plan upravljanja, znači sve je u njihovoj nadležnosti, ali ono što je svakodnevni život mora biti u nadležnosti opština. I mi samo to tražimo i od toga nećemo sigurno odustati – poručio je Jokić.

donjem putu u Dobroti na potezu od Arome do Fakulteta za pomorstvo neće biti privatizovani, barem ne dok sam ja gradonačelnik – poručuje Jokić. On podsjeća da Opština nije dala saglasnost generalno za Plan privremenih objekata na teritoriji Kotora. – Ni jedan od naših prigovora nije usvojen i realizovan, a nakon toga nam je stigao dopis u

petak popodne da se izjasnimo u ponedjeljak. To nije način i ozbiljan odnos i naprosto tu vrstu nipodaštavanja, ignoranstva nećemo dozvoliti –kazao je Jokić. Kako Pobjeda nezvanično saznaje, jedan od zakupaca parkinga na donjem putu u Dobroti je sin bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milan Krivokapić. Iv. K.

NVO KAŽU DA LOKACIJA IMA PRIRODNE VRIJEDNOSTI: Radovi na Kapinom Polju

Poštujmo prirodu, ne uznemiravajmo kita

HERCEG NOVI – Iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore saopšteno je da je juče u Hercegnovskom zalivu uočen kit. Pozvali su se na snimak u moru koji je dostavila Maja Stupar. – Riječ je o izuzetno rijetkoj pojavi u našim vodama – navode u kratkoj objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici. Takođe, pozivaju i mole sve vlasnike sportskih i rekreativnih čamaca da budu maksimalno

CETINJE: Obilježena godišnjica stradanja na Belvederu, 1936. godine

U temelje Crne Gore ugrađen je otpor, a ne poslušnost

ĐURAŠKOVIĆ: Tadašnji režim nije uspio da iskorijeni ljubav prema Crnoj Gori iz srca onih koji su s ponosom krenuli put Cetinja, tako ni danas, uprkos pokušajima, neće uspjeti da ugase plamen slobode u crnogorskom biću

PRAVILOVIĆ: Događaji iz 1936. godine su jedan od simbola otpora unitarističkom režimu i preteča kasnijih rasprava o crnogorskom identitetu. Riječ je o prvom javnom otporu ideji gašenja crnogorske državnosti 1918. godine

C. G.

oprezni, smanje brzinu i izbjegavaju približavanje životinji. – Poštujmo prirodu i ne uznemiravajmo ovog morskog diva – navode iz Instituta za biologiju mora. To je treći zanimljiv nalaz u našim vodama za dva dana. Juče su iz te naučne ustanove informisali javnost da je u Jadranu boravilo mladunče velike bijele ajkule te da je na Adi Bojani otkirveno gnijezdo glavate morske kornjače.

B E ra NE: Unapređenje saobraćajne signalizacije Veća bezbjednost u zonama škola

BERANE - U toku su radovi na unapređenju saobraćajne signalizacije u zonama škola „Vuk Karadžić“, „Vukašin Radunović“, „Radomir Mitrović“ i područnog odeljenja „Vuk Karadžić – Dolac“.

Izvođač radova je kompanija Alfa projekt iz Podgorice, dok projekat sprovodi Opština Berane - Sekretarijat za privredu, razvoj i investicije. Sredstva za realizaciju projekta, ukupne vrijednosti 91.408 eura sa PDV-om, obezbijeđena su kapitalnim budžetom Ministarstva javnih radova (nekadašnja Uprava za kapitalne projekte) za 2024. godinu. – Radovi obuhvataju postavljanje nove vertikalne signalizacije, osvježavanje horizontalne signalizacije, ugradnju uspori-

vača saobraćaja i druge mjere za smanjenje brzine kretanja vozila u blizini školskih objekata. Ove aktivnosti doprinose stvaranju sigurnijeg okruženja za učenike na njihovom svakodnevnom putu do škole, kao i za sve ostale učesnike u saobraćaju – saopšteno je iz lokalne uprave. C. G.

CETINJE – Belvederski događaji su opomena, ali i putokaz da Crna Gora i Cetinje nikada neće pokleknuti pred nepravdom, da se čast ne može poništiti uredbom i da se istina ne može ugušiti rafalom i silom – poručio je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.

Đurašković je sa potpredsjednikom Skupštine prijestonice Mirkom Stanićem i predsjednikom UBNORA Cetinje Borislavom Pravilovićem položio vijenac na spomen-ploču na Belvederu, povodom obilježavanja godišnjice stradanja na belvederskim demonstracijama 1936. godine.

SNOVI PREDAKA

– Kao što tadašnji režim nije uspio da iskorijeni ljubav prema Crnoj Gori iz srca onih koji su s ponosom krenuli put Cetinja, tako ni danas, uprkos pokušajima da se obesmisle naši simboli i jezik, da se zamagli naš identitet, da se oduzme ono što je naše po rođenju, neće uspjeti da ugase plamen slobode u crnogorskom biću – kazao je Đurašković.

On je poručio da je Crna Gora vjekovima znala da trpi,

ali, kako je naveo, nikada nije znala da kleči ,,jer u njenim temeljima nije ugrađena poslušnost - već otpor; nije ugrađena pokornost - već prkos i zato danas polažemo vijenac ne na spomenik, već na vječnu obavezu da čuvamo ono što su naši preci sanjali, za što su živjeli i za što su izginuli“. Predsjednik UBNORA Cetinje Borislav Pravilović naveo je da su događaji sa Belvedera prećutani u školskim udžbenicima, te da je njihov značaj ogroman jer je riječ o

prvom javnom otporu ideji gašenja crnogorske državnosti 1918. godine.

SLAVNI DATUM

– Događaji iz 1936. godine su jedan od simbola otpora unitarističkom režimu i preteča kasnijih rasprava o crnogorskom identitetu. Oni su važan segment u razvoju crnogorske nacionalne svijesti koji se nastavio i tokom SFRJ, a posebno došao do izražaja pred referendum 2006. godine –poručio je Pravilović.

Dodao je da jučerašnji događaj nije samo obilježavanje slavnih datuma, već prkos i nepristajanje na odricanje od crnogorskih korijena i ponosa. – Polaganjem vijenca na Belvederu, Prijestonica Cetinje i UBNORA Cetinja se sa dubokim poštovanjem prisjećaju rodoljuba koji su na Belvederu položili živote za ideale slobode, ravnopravnosti i nacionalnog dostojanstva – ideala koji ostaju temelj savremene Crne Gore – rekao je Pravilović. J. Đ – P.

KOLAŠIN – Zapažen nastup su imale takmičarke plesnog kluba SAS na Balkanskom prvenstvu u modernim plesovima koje održano u Jagodini. U kategoriji djece i juniorki osvojili su zlatne medalje. Kako nam je kazala Sandra Mujović, koja je osnovala plesni klub SAS i koja je trenerski organizovala mlade kolašinske plesačice, postignut je veliki uspjeh u Jagodini gdje su se okupili najbolji plesni sastavi Balkana. – Sačekala nas je nikada jača konkurencija, ali smo na pravi način potvrdili i koliko volimo i koliko treniramo ples. U kon-

kurenciji djece u ekipi koja je osvojila zlato bile su Una Bulatović, Sofija Vlahović,Anja Kujović, Sara i Anja Janković, Jana Dragović, Danijela Janković, Maša Dožić, Nevena Dožić, Teodora Rakočević, Anastasija Vlahović, Jovana Popović, Anica Šćekić, Ljubica i Tijana Abramović. Juniorski tim koji je takođe bio najbolji sačinjavale su Gabrijela Dožić, Ksenija Janković,Sara Popović, Nina Čurović i Filipa Peković –nabrojala je sa ponosom Sandra Mujović. U disciplinama gdje nijesu nastupali njeni sastavi, Sandra Mujović je bila sudija na Bal-

kanskom prvenstvu i time je potvrdila svoju posvećenost, ali i znanje modernog plesa. Kaže da u Kolašinu imaju sve veću podršku i da je sve više djevojčica zaintersovano da naprave prve plesne korake. – Želimo da budemo što prisutniji i našem gradu. Zbog toga smo za subotu 29. jun, u 18.30 sati zakazali koncert u velikoj sali Doma kulture. Ponosni smo što će naš nastup biti dio kolašinskog kulturnog ljeta. Biće to prilika da roditelji koji nas nijesu pratili na takmičenjima vide kako to plešu njihova djeca. Pozivamo i ostale građane i goste Kolašina da dođu i da se uvijere kako se voli ples i kako njime stvaramo i zadovoljstvo i pravu energiju – istakla je Mujović. Dr. D.

CrNa Gora NIkada NIJE zNala da klEčI: Juče na Cetinju

rIJETka PoJaVa: Kit u Hercegnovskom zalivu

Uređen prilaz školi

Plesni klub SAS uspješan na Balkanskom prvenstvu u Jagodini

Raspisan konkurs za internacionalni festival karikature ,,Kolašin 2025“

Život i djelo Voja Stanića kao inspiracija

PODGORICA – Raspisan je konkurs za deseti internacionalni festival karikature ,,Kolašin 2025“. Tema festivala je portret-karikatura poznatog crnogorskog slikara Voja Stanića. Slobodna tema festivala je ,,Moja najsmješnija karikatura“. Rok za slanje radova je 1. avgust.

Učesnici mogu poslati maksimalno jedan rad po temi. Na svakom radu mora biti ime i prezime autora, država i redni broj rada. Umjetnici iz cijelog svijeta odgovoriće portret-karikaturom na ovu zadatu temu kroz život i stvaralaštvo velikog crnogorskog slikara. Najbolji radovi obići će svijet. Pobjednički radovi biće nagrađeni prvom, drugom i trećom nagradom koje će biti novčane i u vidu trofeja, diplome i majice sa najboljim radovima. Takođe, biće nagrađen i najbolji rad na slobodnu temu. Biće dodijeljeno i pet specijalnih nagrada – diploma.

Radovi se mogu slati na poštansku adresu: JU Centar za kulturu Kolašin 81210, Crna Gora, za međunarodni festival karikature, ili na mejl festivalkolasin@gmail.com. Prva nagrada iznosi 500 eura, druga 300 eura, a treća 200 eura. Nagrada za najbolji rad na slobodnu temu je 300 eura. Pobjednici su obavezni da pošalju originalne radove ili ih donesu sa sobom na dodjelu nagrada. Odluka žirija biće objavljena 5. avgusta na svim stranim sajtovima karikature. Pobjednici će biti proglašeni u Centru za kulturu u Kolašinu. Svečana dodjela nagrada biće tokom avgusta. Prateći događaj u sklopu programa festivala je izložba belgijske karikature, pa će tako na otvaranju festivala biti nekoliko belgijskih autora, kao i predstavnici ECC/Evropskog centra karikature. Organizator festivala JU Centar za kulturu Kolašin, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Opštine Kolašin. A. Đ.

Donijeta odluka o autoru nastavka o čuvenom filmskom junaku

Viljnev će režirati novog Bonda

PODGORICA – Kanadski reditelj i scenarista Denis Viljnev režiraće sljedećeg „Džejmsa Bonda“, saopštio je juče Amazonov filmski studio MGM Studios, čime najslavniji od svih špijuna – 007 – ulazi u novo poglavlje nakon razdoblja pod vođstvom Barbare Brokoli i Majkla G. Vilsona, javlja Hina.

Viljnev je stekao veliki ugled filmovima kao što su „Sicario“, „Dina“, „Dina: Drugi dio“ i „Blade Runner 2049“ te „Dolazak“.

Bio je nominovan za najboljeg reditelja na dodjeli Oskara 2017. za naučno-fantastični film „Dolazak“ s Ejmi Adams i Džeremijem Rajnerom. Njegov film „Dina“ iz 2021. temeljen na istoimenom romanu

Vizuelni umjetnik Siniša Ilić za Pobjedu o izložbi ,,U vrtu tijela, instrumenata i popodnevnog sunca“, koja je sinoć otvorena u Podgorici

Umjetnost nježnosti

U međuodnosima djela iz Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja – scena svakodnevice, afekta, porodičnih prizora i nježnih odnosa i umjetnikovih sopstvenih intervencija (papir, tkanina, crtež, arhiv, video), oblikuje se dijaloška struktura u kojoj se kolekcija ne interpretira, već aktivira kao prostor mogućih ponovnih upotreba

PODGORICA – Izložba

radova vizuelnog umjetnika iz Beograda Siniše Ilića, pod nazivom ,,U vrtu tijela, instrumenata i popodnevnog sunca“, otvorena je na prvom spratu Dvorca Petrovića, u organizaciji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Koristeći medij zidne skulpture i intervencije u tekstilu, Ilić gradi narativnu, koreografisanu postavku u kojoj se radovi iz Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja i odabrana arhivska građa aktiviraju kao prostori koji otvaraju nove poglede na istorijske relacije.

nih upotreba. U intervjuu za Pobjedu, Ilić govori o najvažnijim aspektima izložbe.

POBJEDA: Kako je nastala ideja za izložbu „U vrtu tijela, instrumenata i popodnevnog sunca“?

Franka Herbertsa iz 1965. mu je 2022. donio nominaciju za Oskara za najbolji adaptirani scenario i najbolji film. - Ja sam okorjeli obožavatelj Džejmsa Bonda. Za mene, on je sveta teritorija. Namjeravam da poštujem tradiciju i otvorim put novim mnogobrojnim misijama. Ovo je golema odgovornost – rekao je Viljnev.

Nakon što je Denijel Krejg 2021. u filmu „Za smrt nema vremena“ posljednji put odigrao Džejmsa Bonda, čeka se odluka ko će biti novi 007. Nadahnut romanima Jana Fleminga, franšiza koja traje više od 60 godina zaradila je na kino-blagajnama više od sedam milijardi dolara, što je čini jednom od najuspješnijih franšiza ikada. R. K.

U središtu izložbe nalazi se susret sa anklungom – tradicionalnim muzičkim instrumentom iz Bangladeša, koji umjetnika vraća u učionicu muzičkog vaspitanja kasno-socijalističkog Beograda, gdje je ovaj instrument djelovao kao pedagoški most između svakodnevice i jugoslovenske geopolitike solidarnosti. Ilić u izložbeni narativ uvodi jedanaest djela iz Zbirke nesvrstanih, fokusirajući se na radove koji tematizuju nježnost, čežnju, svakodnevne utopije i tihe oblike otpora. U međuodnosima djela iz zbirke – scena svakodnevice, afekta, porodičnih prizora i nježnih odnosa i umjetnikovih sopstvenih intervencija (papir, tkanina, crtež, arhiv, video), oblikuje se dijaloška struktura u kojoj se kolekcija ne interpretira, već aktivira kao prostor mogućih ponov-

ILIĆ : Kustoskinja Natalija Vujošević me je krajem prošle godine pozvala da učestvujem u projektu Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja što mi je bilo veliko zadovoljstvo jer, osim što mislim da je to specifična zbirka, to je i nešto čime se već neko vrijeme bavim – radom sa zbirkama u muzejima i institucijama kulture. Naziv izložbe je u stvari nešto što je baš odavde artikulisano. Bio sam u martu u Podgorici u kratkoj, studijskoj istraživačkoj posjeti i nekako mi se učinilo da je cijeli ovaj ambijent izrazito kompletan. I park i Dvorac i različite galerije – sve je to neka dramaturgija vrta kroz koju se krećemo, doživljavajući eksponate na različite načine. To je prevedeno i u prostor izložbe. Objekti su izloženi na zidovima, na podu, otvoreni su okolni prostori i prozori, tako da prostor izložbe uključuje i neke druge situacije i sadržaje. Izložba je strukturirana tako da su tu neki od radova iz zbirke nesvrstanih i moji radovi koji podržavaju taj koncept. To su neke instalacije sa tekstilom, kolaži, video-zapis – jedan koji već postoji na tu temu i jedan koji je napravljen ovdje i inspirisan je jednom od grafika sa Kube iz Zbirke nesvrstanih.

Prostor u kojem se publika osjeća dobrodošlo

POBJEDA: Da li Vas zanima kako će posjetioci ,,čitati“ ovu izložbu ili ostavljate prostor za višeznačnost i kontemplaciju?

ILIĆ: Volio bih da publika shvati ovaj prostor kao neki kontemplativni prostor u kojem se osjećaju dobrodošlo. Da nema tog ,,četvrtog zida“, da nema striktne granice između njih i radova. Na izložbi nema direktne participacije kao interakcije, ali ovo je prostor u kojem može da se boravi i kontemplira.

POBJEDA: Jedan od ključnih momenata u izložbi je susret sa anklungom. Kakvu ulogu taj instrument ima u pos tavci i zašto je bio početna tačka za čitanje kolekcije nesvrstanih?

ILIĆ: On je jedna od nosećih tačaka izložbe. Zanimljivo je da sam ga poslije dugo godina vidio upravo ovdje. To je instrument koji sam svirao u osnovnoj školi u Beogradu. Sada kada ga vidim poslije 30 godina, baš mi je drago. On je jedan od okidača ličnog sjećanja, ali i povezivanja zbirke i izložbe.

P OBJEDA: U izložbi koristite tekstil, papir, video, arhivu i crtež. Kako vidite granice i mogućnosti ovih medija kada pokušavate da uspostavite dijalog sa istorijom i memorijom? ILIĆ: To je i izazovno i zanimljivo. Dobija se različita tekstura sadržaja. Te medijske izraze koje ste pomenuli više vidim kao cjelokupnu sliku, ne dijelim ih pojedinačno. Čini mi se da je, naročito kad

Festival „Grad teatar“ biće otvoren 1. jula predstavom „Moje pozorište“

PODGORICA - Festival

„Grad teatar“ biće otvoren 1. jula na Sceni između crkava kada će publika biti u prilici da u 21 sat odgleda predstavu „Moje pozorište“ reditelja Borisa Liješevića, u produkciji Ateljea 212. Predstava će biti izvedena i 2. jula.

„Moje pozorište“ je autorski projekat kojim Boris Liješević preispituje svoju poziciju u pozorištu. U predstavi igraju: Nebojša Ilić, Ana Man-

dić, Vojin Ćetković, Branka Šelić, Bojan Žirović i Boris Liješević. Nakon toga, 3. i 4. jula, u amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima u 21 čas, biće izvedena predstava ,,Očevi i oci“ u režiji Veljka Mićunovića i dramatizaciji Kate Đarmati, nastala prema istoimenom romanu Slobodana Selenića, a u produkciji Narodnog pozorišta Beograd. Predstava donosi snažnu priču o generacijskom raskolu, društvenim lomovima i preis-

pitivanju vrijednosti. U predstavi igraju: Miloš Đorđević, Nikola Rakočević, Aleksandar Vučković, Vanja Ejdus, Vanja Milačić, Sena Đorović, Iva Milanović i Nikola Ristanovski U petak, 4. jula u 21 sat biće otvoren književni program festivala Trg pjesnika. Publici će se predstaviti Erik Vijar, savremeni francuski pisac, dobitnik Gonkurove nagrade, najznačajnije francuske nagrade za književnost, koji po prvi put gostuje u Crnoj Gori.

Na istom mjestu, u nedjelju, 6. jula, biće uručena i književna nagrada ,,Stefan Mitrov Ljubiša“ festivala ,,Grad teatar“ za 2024/2025. godinu. Nagrada se dodjeljuje Vladislavu Bajcu, piscu i izdavaču. U subotu, 5. jula, biće otvoren i muzički program ovogodišnjeg festivala. U organizaciji JU ,,Grad teatar“ i u saradnji sa TO Budva na platou ispred Starog grada od 21 sat biće održan koncert sastava „Makedonissimo“, koji njeguje kako svjetsko muzičko nasljeđe ta-

Vojo Stanić

Siniša Ilić među svojim radovima u Dvorcu Petrovića u Podgorici

i otpora

su ovakve izložbe u pitanju, to zanimljivije – da se gleda kao jedna cjelina: kao vrt, odnosno, različite materijalnosti u prostoru koje su povezane i prave različite efekte. Tako smo, recimo, na prozore stavili tekstil koji će dodatno bojiti svjetlo u prostoriji. Taj materijalni filter doprinosi popodnevnoj atmosferi kao nekog željenog trenutka odmora i relaksacije. U današnjoj mašini rada je to sve manje i manje, jer ljudi rade non-stop.

POBJEDA: Vaše interesovanje za nježnost, svakodnevne utopije i tihe oblike otpora dolazi do izražaja u ovom projektu. Kako pristupate tim ,,tihim“ momentima – kao umjetničkom izazovu, političkom gestu ili intimnoj potrebi?

ILIĆ: To su neke teme kojima se bavim i koje su zanimljive, naročito u odnosu na silnu agresivnost i nasilje koje je prisutno u realnosti, ali takođe i u medijima i umjetnosti. Kada sam birao radove iz zbirke fokusirao sam se na one koji su

vezani za svakodnevni život. Recimo, tu je ta mala tikva, to je u stvari jedan divan afrički objekat na kojem je prikazana popodnevna atmosfera. Tu su i predmeti koji pripadaju svakodnevnim upotrebnim predmetima. Tu je i golub mira i jedna zanimljiva grafika koja prikazuje tijelo koje prepoznaje bol i žarišnu tačku. Bilo mi je zanimljivo da se u okviru istorije nesvrstanih i tog narativa pojavljuju i te stvari koje su više vezane za svakodnevnicu, za naše tijelo, za neke rituale koji se obavljaju u toku dana, a između ostalog je i sam instrument takav. On je instrument za sviranje, nije neki nužno politički alat.

POBJEDA: Kakav je Vaš doživljaj Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja?

D a li ste je doživjeli kao istorijski artefakt, kao arhiv ili kao živo tkivo koje se može reaktivirati?

ILIĆ: Zbirka ima jako zanimljive radove. Tu su velike skulpture, slike na tikvi, čak i neke moderne slike. Heterogena zbirka je puna iznenađenja. Mogu da se nađu različiti ključevi za njeno čitanje.

P OBJEDA: Koliko Vam je važan pojam ,,solidarnosti“ u savremenom kontekstu i da li ga smatrate univerzalno primjenjivim ili nostalgičnim?

ILIĆ: To jako važan pojam u svakom kontekstu, ne samo u savremenom. Mislim da su ljudi generalno solidarni, samo je to ponekad u drugom planu ili se ne priča dovoljno o tome, pa djeluje kao da to nije tako.

POBJEDA: Kako vidite položaj umjetnika danas?

ILIĆ: Položaj umjetnika je, kao i velike većine drugih ljudi, jako prekaran. Svi živimo u neizvjesnim, kratkoročnim planiranjima i brzim reakcijama i snalaženjima. Sve je teže institucijama i ljudima u kulturi da odbrane istraživačku ili eksperimentalnu umjetničku praksu. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Knjiga

„Tragom crnogorskih klesara“ publiciste i urednika Feljtona u Pobjedi Slobodana Čukića novo je izdanje Matice crnogorske. Ovo obimno, bogato ilustrovano izdanje se na sveobuhvatan način bavi crnogorskom kamenarsko-klesarskom tradicijom.

Ispostavilo se, kako navodi autor u uvodnom tekstu, da se na nadgrobnim kamenim spomenicima iz doba Knjaževine/ Kraljevine Crne Gore i Kraljevine SHS/Jugoslavije nalazi više imena samoukih kamenorezaca-klesara, koji su pravili nadgrobne spomenike i na njima ostavljali majstorske potpise. Bilo je i majstora, ističe Čukić, koji se nijesu potpisivali na svojim rukotvorinama, ali su o njima ostala živa sjećanja, kao i bilješke u etnografskoj literaturi. - Gradnja kamenom na kraškom dinarskom području postojala je još u praistoriji. Do dolaska rimskih osvajača bila je isključivo suvozidna. S dolaskom Rimljana uveden je malter kao vezivni materijal, a suvozidni način gradnje je potisnut u ruralni ambijent. Ovo je, nadalje, učinilo da na polju kamenarstva i klesarstva vlada veliki kontrast između urbanih i seoskih područja, što se održalo i u narednim epohama, sve do kasnog 19. stoljeća – navodi Čukić u uvodnom tekstu.

Prema njegovim riječima, priučeni ili samouki seoski kamenari i klesari će stotinama godina biti u sjeni primorskih majstora na glasu.

- Njihovu će djelatnost karakterisati rustikalne tvorevine, a od 1878. godine i naivni umjetnički manir, koji će se ispoljavati sve do vremena Drugog svjetskog rata, a na pojedinim mjestima još koju decenijuistakao je Čukić.

PODGORICA – Ovogodišnji deseti, jubilarni „Made In New York Jazz Festival“ biće otvoren večeras, u 21 sat, na sceni Synchro u Porto Montenegru u Tivtu, kroz strateško partnerstvo sa Adriatic Marinas i u izvršnoj produkciji kompanije „Rabbit Records“.

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića novo izdanje Matice crnogorske

Majstorski potpisi na nadgrobnim spomenicima

U prvom dijelu ovog rada akcenat je stavljen na suvozidno graditeljstvo koje od dolaska Rimljana na ove prostore postaje osobenost seoskih kamenara i klesara.

- U tom smislu načinjen je pokušaj da se rasvijetli kontinuitet između starovjekovne su-

hozidne megalitske gradnje i srednjovjekovnog seoskog graditeljstva na tlu Crne Gore, sve do doba Knjaževine Crne Gore, kada je ovaj način praktikovan u izgradnji podzida prilikom gradnje puteva kroz krševiti ambijent – naveo je Čukić.

U drugom dijelu rada akcenat je na nadgrobnim kamenim spomenicima iz perioda 1878–1941. godine, na kojima se nalaze različiti naivni prikazi – od „portrteta“ pokojnika i prikaza crkvi, raspeća, ordenja, oružja, svetaca, anđela, ptica, zmija, borova, do raskošnih floralnih i geometrijskih dekoracija, sve do slijepih arkada. - Veliki dio nadgrobnih spomenika iz navedenog perioda izrađen je u formi sanduka (kvadera) na kojima je neposredno stajao krst, a pravljeni su i u formi kovčega na kojima je stajao uzglavnik s krstom. Narodni samouki klesari su ponekad nadilazili sami sebe, praveći jedinstvene kompozicije na uzglavnim plohama ili visoke, raskošne spomenike s ukrasnim kaneliranim polustubovima, poput Stanka Lepetića i Dušana Kosića iz podorjenskog kraja – zapisao je Čukić. Urednik izdanja „Tragom crnogorskih klesara“ je Marko Špadijer, a u ime izdavača knjigu potpisuje Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Knjiga je objavljena u biblioteci Tragovima prošlosti na 236 strana uz obilje fotografija i ilustracija koje je najvećim dijelom uradio autor knjige prilikom terenskih istraživanja. A. Đ.

ko i bogato muzičko nasljeđe Sjeverne Makedonije. Vodeće ime sastava je Simon Trpčeski, jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih klasičnih pijanista iz Sjeverne Makedonije. Pored Trpčeskog, nastupiće i Hidan Mamudov – klarinet, saksofon, kaval, Aleksandar Krapovski – violina, Aleksander Somov – violončelo i Vlatko Nušev – udaraljke, takođe renomirani muzički izvođači sa makedonske scene. Za ovaj događaj ulaz je besplatan. A. Đ.

Fetival će već tradicionalno početi na već poznatoj spektakularnoj lokaciji u Porto Montenegru, a nastaviti na novim lokacijama, na Ljetnjoj pozornici ispod Orlovog krša na Cetinju i na platou Muzičkog centra u Podgorici, gdje će biti održano veliko festivalsko finale. Jubilarni festival trajaće od 26. do 29. juna. U Crnu Goru i ovaj put dolazi impresivan broj svjetskih džez majstora kao što su Rendi Breker, Piter Erskin, Riči Guds, Hejli Reinhart, Džoj Braun, Otmaro Ruiz, Jakov Mejman, a od regionalnih džez zvijezda tu su Vasil Hadžimanov, Ivan Aleksijević, Miron Hauser, Šule Jovović, Vladimir Maraš i drugi.

Na afterparty i street jam session programima publika će moći čuti i mlade crnogorske džez snage Saru Jovović, Mašu Vujadinović, Martina Đorđevića i druge. Festival će imati i masterklas radionice na kojima će učestvovati svi izvođači.

Vladimir Maraš, direktor „Made In New York Jazz Festivala“, o masterklas radionicama kazao je da će na ovim svojevrsnim razmjenama energija, znanja i iskustava biti spojeni legendarni američki umjetnici i talentovani muzičari iz Crne Gore i regiona.

- Ova jedinstvena fuzija muzičkih stilova sa udaljenih meridijana stvara bogatu paletu različitih džez boja, premijerno i unikatno prikazujući ono najbolje što ovaj žanr ima da ponudi i promovišući interkulturalnu saradnju i r azumijevanje, a sve to u Crnoj Gori. Obezbjeđujući, kroz Festival, platformu za muzičare iz regiona i Crne Gore na kojoj će dijeliti pozornicu sa svjetskim džez muzičarima, pa čak i na radionicama koje ćemo držati u formi masterklasa, učesnici će pokazati kako žive džez u njegovoj kolijevci, ističući sa druge strane zadivljujući

talenat i potencijal balkanske i crnogorske džez scene i njeguju kreativnu razmjenu i uzajamno poštovanje među umjetnicima – kazao je Vladimir Maraš. Masterklas će biti održan u nedjelju 29. juna, u 12 sati, u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore. R. K.

D. MIJATOVIĆ

Naslovnica knjige Slobodana Čukića

Plakat festivala

Trampov pucanj u prazno: Amerikanci iransku atomsku bombu samo odložili za nekoliko mjeseci

NJUJORK - Američki napadi na iranska nuklearna postrojenja usporili su napredak Irana u razvoju nuklearnog oružja, ali samo za nekoliko mjeseci, zaključila je američka vojna obavještajna služba, prenosi Njujork tajms (The New York Times).

Procjenu je izradila Obavještajna agencija Ministarstva obrane (Defence Intelligence Agency), obavještajno krilo Pentagona, a Tajmsovi novinari su razgovarali s američkim zvaničnicima koji su vidjeli ovaj tajni izvještaj i objavili tu ekskluzivnu informaciju.

Prema NYT-u, izraelski i američki napadi odložili su iranski

razvoj nuklearnog oružja za manje od šest mjeseci. Prije bombardovanja, američke obavještajne agencije izvijestile su da je Iranu trebalo najmanje tri mjeseca za stvaranje takvog oružja, a to znači da je bombardovanje proizvelo minimalne učinke. Evo što kaže izvještaj američke obavještajne službe, prema NYT-u: Udari su uništili samo mali dio iranskog nuklearnog materijala, a Iran je uspio da premjesti i sakrije većinu svojih zaliha obogaćenog uranijuma. Mete koje su pogodili američki bombarderi nijesu oštećene onoliko koliko je očekivala administracija predsjednika Donalda Trampa

Nadalje, američki udari zatvorili su ulaze u dva nuklearna postrojenja, ali su tamošnji podzemni bunkeri ostali netaknuti, no napadi su oštetili električnu mrežu u Fordowu. Takođe, nije jasno koliko će brzo Iran moći da pristupi lokaciji i izvrši popravke. I preliminarne izraelske procjene napada takođe sugerišu da je kompleks Fordow uglavnom ostao neoštećen.

NEOŠTEĆEN KOMPLEKS

Do sličnih informacija došli su još neki mediji u SAD i Izraelu. CNN je, pozivajući se na izvore i nalaze vojne obavještajne službe, izvijestio da američki napadi nijesu u potpunosti uništili iranski nuklearni pro-

Udari su uništili samo mali dio iranskog nuklearnog materijala, a Iran je uspio da premjesti i sakrije većinu svojih zaliha obogaćenog uranijuma. Mete koje su pogodili američki bombarderi nijesu oštećene onoliko koliko je očekivala administracija predsjednika Donalda Trampa Američki udari zatvorili su ulaze u dva nuklearna postrojenja, ali su tamošnji podzemni bunkeri ostali netaknuti, no napadi su oštetili električnu mrežu u Fordowu. Takođe, nije jasno koliko će brzo Iran moći da pristupi lokaciji i izvrši popravke. I preliminarne izraelske procjene napada takođe sugerišu da je kompleks Fordow uglavnom ostao neoštećen

gram. Prema The Times of Israel, izraelska obavještajna služba vjeruje da su američki i izraelski napadi samo ,,nekoliko godina unazadili“ iranski nuklearni program, ali ga nijesu u potpunosti uništili. Kao što se moglo očekivati, Tramp je pobjesnio jer ispada da njegova akcija ipak nije onako uspješna kako se hvalio, a curenje informacija bacilo je sumnju na njegove ponovljene tvrdnje da su američki napadi ,,uništili“ iranski nuklearni program. Tramp je počeo koristiti

riječ ,,uništen“ čak i prije nego što je primio prvi obavještajni izvještaj, a onda su to počeli ponavljati njegovi saradnici, jer znaju da moraju. Na primjer, ministar obrane Pete Hegseth takođe je na konferenciji za novinare nakon udara rekao da su ,,iranske nuklearne ambicije potpuno uništene“.

Osim toga, američki predsjednik ne podnosi liberalne medije, a Tajms i CNN su na vrhu tog popisa.

„Lažne vijesti CNN-a, zajedno s gubitnicima u Njujork tajmsu

Volodimir Zelenski potpisao Sporazum sa Savjetom Evrope

udružile su se kako bi pokušale umanjiti jedan od najuspješnijih vojnih udara u istoriji. Iranska nuklearna postrojenja potpuno su uništena! Javnost kritikuje i CNN i Tajms!“

LUZER OBAVJEŠTAJAC

U komentarima za medije, portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je procjena ,,bila povjerljiva, ali da ju je CNN-u ipak dostavio anonimni gubitnik“ iz obavještajne zajednice. Leavitt je curenje informacija nazvala ,,pokušajem ponižavanja“ Trampa i ,,diskreditiranja pilota borbenih aviona koji su napali iranske nuklearne lokacije“. Zapravo, niko nema pouzdane podatke o stvarnom stanju iranskog vojno-nuklearnog potencijala, ali gdje ima dima, ima i vatre. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ove je godine izvijestila da Iran ima oko 400 kg uranijuma obogaćenog na 60 odsto. Vrijedi napomenuti da je za proizvodnju nuklearnog oružja potrebno oko 90 odsto, iako je već 20 odsto dovoljno za naučne svrhe. Dr Filip Jędrzejek, stručnjak za atomsku energiju iz Poljske, istakao je da bi, pod pretpostavkom da Iran ima 400 kg obogaćenog uranijuma, iz te količine ,,bilo moguće dobiti više od 200 do 220 kg ‘borbenog‘ uranijuma“. - To znači mogućnost proizvodnje oko deset nuklearnih bojnih glava, svaka približno dvostruko veće snage od bombe bačene na Hirošimu - upozorio je Jędrzejek. U srijedu je Islamska savjetodavna skupština Irana (parlament) odobrila opšti plan za obustavu saradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, izvijestile su agencije Tasnim, Press TV i Mehr. Zvaničnu izjavu dao je Alireza Salimi, član parlamentarnog predsjedništva, koji je rekao da su na sjednici odobrene ,,opšte odredbe“ zakona o obustavi saradnje. Objasnio je da osoblju IAEA-e neće biti dopušten ulazak u Iran radi inspekcija osim ako se ne garantuje bezbjednost nuklearnih postrojenja i mirnodopskih nuklearnih aktivnosti u Iranu. Posjeti osoblja IAEA-e takođe podliježu odobrenju iranskog Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost.

KIJEV - Predsjednik

Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je sa Savjetom

Evrope sporazum o osnivanju Specijalnog suda za krivično gonjenje i suđenje odgovornima za „zločin

agresije protiv Ukrajine“. Generalni sekretar Savjeta

Evrope Alen Berse izjavio je

da taj istorijski potpis podsjeća da međunarodno pravo mora važiti za sve – bez izuzetaka i bez dvostrukih standarda, saopšteno je iz Savjeta Evrope. Zelenski je naveo da svaki ratni zločinac mora znati da će pravda biti zadovoljena, i to uključuje i Rusiju, istakavši da pravda zahtijeva vrijeme, ali

da vjeruje da će se doći do nje. U Sporazumu se navodi da je stvaranje Specijalnog suda „najprikladnije rješenje za utvrđivanje krivične odgovornosti onih pojedinaca koji snose najveću odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine, i za izbjegavanje dupliranja krivičnih postupaka na nacionalnom nivou protiv istih osoba“. Zločin agresije odnosi se na odluku da se upotrijebi oružana sila protiv druge države, u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, navedeno je u saopštenju.

Priredila: R. U.–I.

Donald Tramp

Volodimir Zelenski

Koliko Morače treba da protekne da fontane opet budu u funkciji

Umjesto da budu ukras glavnog grada i svojevrsno mikrorashlađenje u vrelim ljetnjim podgoričkim danima, fontana na glavnom gradskom trgu, u Kraljevom parku i kod Dvorca Petrovića na Kruševcu skoro godinu i po predstavljaju pravo zastiđe. Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija, na pitanja Pobjede, odgovorili su da su fontane u parku kod Dvorca Petrovića neispravne zbog fizičkih oštećenja, da je u Kraljevom parku problem u napajanju električnom energijom, dok je na Trgu nezavisnosti isključena po nalogu inspektora zbog naslijeđenih problema sa elektroinstalacijama. Iz toga gradskog preduzeća ni ovoga puta nijesu mogli da odgovore kada će fontane ponovo biti u funkciji, s obzirom na to da smo potpuno iste odgovore ovim povodom dobili - u junu prošle godine i martu ove godine!?

Stoga se logičnim čini da nadležnima u Glavnom gradu postavimo pitanje - Koliko još Morače treba da protekne da fontane ponovo budu u funkciji!?

NEODGOVORNOST

Na pitanja Pobjede, iz ViK-a su naveli da fontane na Trgu nezavisnosti, u Kraljevom parku, Parku Petrovića na Kruševcu nijesu u funkciji skoro godinu i četiri mjeseca.

- Fontana kod dvorca kralja Nikole je neispravna zbog fizičkih oštećenja, dok je fontana u Kraljevom parku neispravna zbog problema u napajanju električnom energijom. Fontana na Trgu nezavisnosti je isključena po nalogu inspektora zbog naslijeđenih proble-

ma sa elektroinstalacijama, a ista ima i fizička oštećenja. Najveći problem su nedostaci koji su postojali i prilikom same izgradnje pomenutih fontana kao i stanje u kome su se nalazile prilikom dodjeljivanja istih našem Društvu na održavanje. Pokrenuli smo procedure u cilju popravljanja i puštanja u rad pomenutih fontana. Jedan dio fizičkih oštećenja je saniran. U toku je procedura pribavljanja ponuda za ostale radove, za koje je potrebno izdvojiti znatna finansijska sredstva. Takođe, sada je praktično nemoguće nabaviti mermerne ploče koje su se koristile prilikom izgradnje fontane na Trgu nezavisnosti (firma koja se bavila nabavkom i ugradnjom više ne postoji, a ova vrsta mermera je nabavljena iz Indije), pa

su potrebna neka druga rješenja. Kada je u pitanju sređivanje fontane u Parku Petrovića na Kruševcu, neophodno je da Sekretarijat za kulturu Glavnog grada preuzme odgovarajuće aktivnosti po ovom pitanju – saopšteno je iz ViK-a, zaduženog za održavanje fontana i javnih česmi.

Navodeći da u Podgorici održavaju osam fontana, iz ovog gradskog preduzeća poručuju da su ostale u funkciji. Međutim, obilaskom terena konstatovali smo da u funkciji nije ni fontana u Univerzitetskom parku, te da ne radi srednja (glavna) mlaznica na vodoskoku na Trgu Argentina ispred Gradskog stadiona. Iz ViK-a su se osvrnuli i na gradske česme.

- Naši zaposleni održavaju 59 česmi u glavnom gradu.

Parking servis podigao cijenu parkiranja na zatvorenom parkiralištu između Medicinske škole i KCCG sa 40 na 70 centi po započetom satu

Postoji izvjestan broj onih koje nijesu u funkciji jer su ih devastirali nesavjesni građani – navedeno je u odgovoru Pobjedi, uz napomenu da se za održavanje fontana i javnih česmi godišnje izdvaja 80.000 eura.

NEOPRAVDANO

Sugrađanin Neno Stojanović smatra da je neshvatljivo da u Podgorici, koja je specifična po visokim temperaturama ljeti, fontane ne rade ovoliko dugo.

- Glavni gradski trg svakako ne izgleda kako bi trebalo da izgleda trg u centru jednog glavnog grada, a još sa ovakvim fontanama je pravo

ruglo. Nadležni moraju nešto preduzeti. Ali, našem gradonačelniku je izgleda mnogo bitnije da dokaže da nije bio član DPS-a nego da se riješi ovaj problem koji interesuje građane – kazao je Stojanović. Da fontane skoro godinu i po nijesu u funkciji nepojmljivo je i starijoj sugrađanki Neni, koja živi u strogom centru grada.

- Ovo je sramota da usred ljeta ne rade fontane. Ovako je evo druga godina. Živim ovdje u Zlatarskoj ulici u centru i često prolazim trgom. Ljudi ovdje šetaju, djeca se igraju, ima stranaca koji zagledaju neaktivnu fontanu... ovo je sramota za Podgoricu. Nadležni treba što prije da riješe ovaj problem – kazala je ova starija sugrađanka.

Izraelac Kait Brebner obilazio je fontane na Trgu nezavisnosti, očigledno se čudeći što su suve.

Nekadašnji kontrolor za fontane i javne česme u ViK-u Milan Kaluđerović, koji je u penziji od 2021. godine, kazao da se za njegovog radnog vijeka nije smjelo desiti da fontane budu u ovako lošem stanju. Navodeći da nema opravdanja za katastrofalno stanje u kojem se trenutno nalaze, naglašava da su u pitanju samo nemar i nerad nadležnih. - Sramota je dopustiti da fontane budu u ovakvom stanju. Prije nego sam pošao u penziju ostavio sam ih čiste da se, što se kaže, iz njih može voda piti. Potpuno su bile ispravne, svaka je radila. Brzo nakon toga primijetio sam da su u lošem stanju. Ovo je posljedica nemara i nerada, ništa drugo. Od 2007. do 2021. godine sam održavao sve fontane sa jednim, najviše dva radnika i sve su radile, sedmično su se kompletno čistile – kazao je Kaluđerović. Kaluđerović: Ovo je posljedica nemara i nerada nadležnih

- Šteta je što ne rade ove fontane, naročito sada kada je veoma vruće. Ipak je ovo centar grada, da su u funkciji vjerovatno bi se turisti slikali pored njih, ovako nije baš najljepša slika – kazao je Brebner uz opasku da bi trg bio životniji da su fontane ispravne i u funkciji. I.MITROVIĆ

Gradsko preduzeće Parking servis podiglo je cijenu parkiranja na zatvorenom parkiralištu između Medicinske škole i Kliničkog centra Crne Gore sa 40 na 70 centi po započetom satu.

Razlog tome, kako objašnjavaju iz ovog gradskog preduzeća je to što je Klinički centar više od dva puta podigao cijenu zakupa parcele na kojoj je parkiralište. Međutim, uprkos tome što je cijena parkiranja na ovom parkiralištu uvećana čak 75 odsto, i dalje se tra-

ži mjesto više. Juče oko 10 sati displej pored ulazne rampe pokazivao je da nema slobodnih mjesta, pa se na ulazak na parking moralo čekati da neko sa njega izađe. Podsjećajući da su na licitaciji dobili pravo gazdovanja parkiralištem između Medicinske škole i KCCG, iz Parking servisa navode da je zakup znatno veći nego što je bio prošle godine. - To parkiralište smo uzeli pod zakup od Kliničkog centra Crne Gore. On je sad veći više od dva puta. Analiza koju smo na-

pravili je pokazala da bismo sa tolikim mjesečnim zakupom, troškovima za isplatu plata radnicima i održavanjem parkinga poslovali negativno. Bili smo primorani da povećamo cijenu parkiranja sa 40 na 70 centi po započetom satu. Zahvaljujući tome, moći ćemo da pokrijemo sve troškove i budemo u blagom plusu – saopštili su iz Parking servisa. Podsjetivši da su cijene parkinga posljednji put mijenjane 2017. godine, iz ovog gradskog preduzeća navode da su cijene parking usluga u dru-

gim opštinama, poput Žabljaka ili Kolašina, više nego u Podgorici. Nedavno su proširili parkiralište na prostoru bivše kasarne Morača, gdje je obezbijeđeno novih 430 parking mjesta. Cijena parkiranja po započetom satu na tom parkiralištu je 40 centi. Uz ovih 430 parking mjesta, preduzeće Par-

king servis gazduje sa ukupno 7.330 mjesta za parkiranje na teritoriji glavnog grada. Oko Kliničkog centra Crne Gore uobičajena je slika (u prijepodnevnim satima) da su automobili parkirani i đe treba i đe ne treba. Istini za volju, po pravilu su zauzeta sva obilježena parking mjesta uz ulicu i na zatvorenom parkiralištu

kod Medicinske škole, pa onima koji imaju potrebu da budu u KCCG ne preostaje ništa drugo do da se snalaze kako znaju i umiju. Tako je juče nepropisno parkiranih automobila bilo na saobraćajnicama, ali i na trotoarima i zemljanim površinama, pa i ispred kapije Dvorca Petrovića i spomenika Jeleni Savojskoj. I. MITROVIĆ

Fontana na Trgu nezavisnosti u krajnje nedoličnom stanju

Suva fontana u Kraljevom parku

Fontana u parku Petrovića na Kruševcu

Nema slobodnih mjesta na parkiralištu kod KCCG Nepropisno parkiranje kod ulazne kapije Dvorca Petrovića

NOVO POJAČANJE NA CRNOGORSKOJ ALTERNATIVNOJ MUZIČKOJ SCENI: Sa Andrijom Đuraškovićem AndroID-om o prvoj pjesmi

„IntroID“ kontra nacionalizmima, prevarantima i lažnim idolima

Đurašković uopšte nije planirao da snimi pjesmu, već se to jednostavno desilo jer je „valjda sazrio momenat da se pokuša tako nešto“

PODGORICA - Crnogorska alternativna muzička scena nedavno je dobila novo pojačanje. Podgoričanin Andrija Đurašković, koji se javnosti predstavio pod pseudonimom AndroID, objavio je u utorak 25. juna prvu pjesmu „IntroID“.

Autor teksta je sam Đurašković, muziku, aranžman i miks potpisuje Stefan Pantović Stega, frontmen benda Parampaščad, a snimana je u spuškom studiju „Stivi“. Spot za njegov debitantski singl režirao je Milo Bešović, dok je za snimanje kadrova bio zadužen Milisav Rutović Đurašković je, u razgovoru za Pobjedu, odmah demistifikovao da je AndroID „realan, opušten, svakodnevan lik, koji živi potpuno suprotno od namet-

nutih trendova i standarda: bez šminke, znojav, rumen, crvenih ušiju i grimase“.

- Ali s obzirom na to da je danas moderno i normalno biti namazan, našminkan, prepreden i „u kombinacijama“, ja sam AndroID (iz) sumanutog društva i izokrenute stvarnosti - pojašnjava na početku Đurašković.

UTICAJI

Ljubav prema muzici, kako kaže, naslijedio je od majke. - Počevši od njenih uspavanki, pa sve do prvih susreta sa radiom, kasetama, CD-ovima... Prvi i osnovni žanr bio je i ostao rok, a u mladosti još i pank rok. U prvoj fazi, što računam da je bilo do desete godine, slušao sam ploče svojih roditelja i starijeg brata (Bijelo dugme,

Kraj ljubavi nakon skoro decenije veze Kejti Peri i Orlando

Riblja čorba...) koji, kasnije, u kuću donosi kasete Haustora, KUD Idijota, Psihomodo popa... To su bile prve fascinacije i muzički opijati - prisjeća se on. Napominje da je jugoslovenski rok, posebno iz osamdesetih godina, uz to odigrao ozbiljnu ulogu.

- Danas su po mom ukusu dva benda nosioci i kičma rokenrola i dobre muzike uopšte: Zoster i Kanda, Kodža i Nebojša (KKN). Na crnogorskoj sceni definitivno Parampaščad, Bubnjivi & Psi i Vrpca, ali i Roba bez greške, koja je u usponu - ističe Đurašković.

AndroId I „InTroId“ Tvrdi da uopšte nije planirao da snimi pjesmu.

- Jednostavno, desilo se. Nemam pojma kako. Valjda je sa-

zrio momenat da se pokuša tako nešto - iskren je on. Pojašnjava da je pseudonim AndroID nastao kao igra riječi.

- Od ličnog nadimka Andro i skraćenice ID od identifikacija. Sam naziv pjesme „IntroID“ takođe ima simboliku, jer predstavlja uvod/intro u moj umjetnički identitet - objašnjava on.

„IntroID“ je, ne krije Đurašković, nastao spontano i u jednom dahu.

- Konkretno jedne večeri, ili bolje rečeno jutra, u četiri sata pred zoru. Dijete nam se probudilo u toku noći, pa kako nijesam mogao opet zaspati, mozak je počeo da „androidira“. Uzeo sam telefon i počeo da pišem tekst, a sjutradan sam prebirao žice po gitari i razmišljao kako bi to trebalo da se ispjeva da bih, nakon sedam dana, svom producentu poslao sirovi snimak. Za mjesec i po do dva pjesma je završena - otkriva on.

rAd U STUdIJU „STIVI“ Rad sa svojim prijateljem i producentom Stefanom Pantovićem Stegom opisuje kao jednostavan i spontan.

- Poslao sam mu nekoliko tonova da čuje kako bi bas linija mogla da zvuči, a njega je to, na već postojeći tekst i formu pjevanja, inspirisalo u sekundi. Odmah je imao viziju kako sve treba da zvuči. Da li zato što imamo dosta slične muzičke ukuse i senzibilitete, ili što smo oslobođeni svake sujete, podjela, žanrova – ne znam. Jedno je sigurno, sve se odvilo nevjerovatno lako i brzo - izjavio je Đurašković.

Smatra da je frontmen Parampaščadi najbolji u svom poslu jer stvari čini laganim.

- Baš sam uživao i, iskreno, tek ću da uživam - nastavlja Đurašković, koji podsjeća da njegova pjesma ima „društveno angažovanu kompomentu u potpunosti“.

- Svaka riječ u pjesmi, posebno vezana za mene, istinita je. To svi ljudi koji me malo bolje znaju mogu potvrditi. Nikad se nijesam furao na trendove, kako nekad, tako i danas. Protiv sam svih otrova u društvu i anomalija: narkomanije, nacionalizama, prevaranata, lažnih urbanih idola bez portfelja - naglašava on.

SCEnA I dAL JI

PLAnoVI

Ideja je stoga bila da se, dodaje Đurašković, sve to predstavi na šaljiv način.

Američka pjevačica Kejti

Peri i glumac Orlando Blum raskinuli su nakon skoro 10 godina veze. Njih dvoje su već duže vrijeme u lošim odnosima i žive odvojeno, nakon čega su donijeli ovu odluku, a izvor US Weeklyja naveo je da su ostali dobri prijatelji. - Naravno, Kejti je uznemirena, ali joj je laknulo što ne

mora da prolazi kroz još jedan razvod, jer je to bio najgori period u njenom životu – kazao je izvor ovom mediju. Američki mediji ranije su pisali da se par žestoko posvađao zbog njenog leta u svemir, te da je od tada sve krenulo nizbrdo. On joj je, navodno, tokom svađe rekao da je to bio „blam“ i da je sve izgledalo smiješno. r.Z.

BEOGRAD - Iako je posljednji album „Beskraj 2“, koji je veoma uspješno prošao kod publike, izašao prije samo godinu i po, pjevač Marko Louis objavio je 25. juna novi simboličnog naziva „25“.

Ovaj projekat koncipirao je kao muzičko putovanje kroz četiri njemu važna datuma, koja nijesu povezana samo sa muzikom, već i sa njegovim najbližima i ličnim jubilejima.

- Broj 25 je moj broj, uvijek

mi je donosio sreću. I ovo je moj omiljeni album do sada. Prvi dio albuma sam objavio

- Pantović je prepoznao da bi za mene najbolje bilo da se predstavim kroz rep izraz i estetiku, iako je jasno da termini, rime i teme u pjesmi nemaju baš veze sa tom kulturom. Tako da, u globalu, mi nijesmo žanr. Ovo je prosto muzika koja ima za cilj da te zabavi, da učini da ti bude lijepo dok joj slušaš ritam i melodije i da te, možda, riječi odvedu na neku drugu stranu jave i razmišljanja - rekao nam je Drašković. Stava je da je alternativna scena kod nas danas „vrlo živa i šarena“, kao i da za svakog ima ponešto. - Rade ljudi, snimaju, trude se i bore, što je sjajno. Sad kad se sretnem sa društvom, pričamo isključivo o tome ko snima, ko je izbacio pjesmu, ko je novi u muzici i tako te sjajne teme. To je veliki napredak i zasluga studija „Stivi“, koji je prvi dao šansu mladim i novim umjetnicima da se sretnu sa studiom i snimaju, što je prije bila misaona imenica ovdje kod nas. Poslije su i drugi počeli da snimaju, novi se studiji pojavili, ali je važno da je „Stivi“ pokrenuo tu lavinu - ocijenio je on.

Na rođendan pokojnog oca, Marko Louis objavio novi album simboličnog naziva „25“ je moj broj

na moj 40. rođendan 25. januara, drugi na rođendan sina Dime, kao i na rođendan najboljeg druga, 25. marta, treći je ugledao svjetlost dana na rođendan moje majke Dude 25. maja, a čitav album 25. juna, na rođendan mog oca Ljubiše Stojanovića Louisa – kazao je muzičar u izjavi za Novu S. Na albumu se nalazi čak 18 pjesama, a na njemu je sarađivao sa brojnim muzičarima iz regiona, među kojima su Senidah , PetarZ, Lena Stamenković, Mario Ševarac, kao i našom Who See klapom i sarajevskim sastavom Helem nejse. r.Z.

O sebi na muzičkoj sceni još ne razmišlja. – AndroID je tek rođen i oživio, tako da on treba da traži sam svoj put i svoje mjesto. Radimo u tišini i polako plovimo kroz žanrove, pa ćete vidjeti AndroID-a u raznim oblicima i pravcima. Ako ovaj „IntroID“ pravilno prohoda i zaživi, biće zanimljivih novih avanturazaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Andrija Đurašković AndoID. Milovan MArKoVIĆ

Prvi spot za „Mali hram“ sa zajedničkog albuma

BEOGRAD – Srpski rege muzičar Hornsman Coyote (Nemanja Kojić) i Del Arno Band objavili su danas spot za pjesmu „Mali Hram“. To je ujedno prva ekranizovana numera sa njihovog zajedničkog albuma „Iznova počinjem“. Video su režirali Marko Budimirović Budan i Ilija Nikolić Podlivsky iz Videogenga. Tekst za pjesmu pisao je Jovan Matić, dok su muziku zajedno radili on, Kojić i cjelokupan sastav Del Arno benda. r.Z.

Marko Louis

SVAKA RIJEČ U PJESMI, KOJA JE VEZANA ZA NJEGA, ISTINITA JE: Andrija Đurašković

Podgorički klub brzo pronašao rješenje za upražnjeno mjesto šefa stručnog štaba nakon smjene Ivana Brnovića

Lalatović trener Budućnosti

PODGORICA – Pobjeda je najavila ekskluzivno – Budućnost potvrdila koji sat kasnije: Nenad Lalatović novi je trener crnogorskog šampiona.

Četrdesetsedmogodišnji Beograđanin naslijediće kormilo od Ivana Brnovića, koji je smijenjen prije dvije noći, kako je saopšteno iz uprave, zbog „narušenih međuljudskih odnosa u klubu, stručnom štabu i sa navijačima“.

Prvi izbor „plavih“ bio je Miodrag Božović Grof, u jednom trenutku djelovalo je da su dvije strane na istim talasnim dužinama, ali juče je propala ideja da se jedan od najboljih domaćih stručnjaka vrati na klupu Podgoričana poslije skoro 20 godina.

„Plan B“ je bio spreman – rukovodstvo Budućnosti preusmjerilo se na pregovore sa

Lalatovićem, sa kojim je dogovor ekspresno sklopljen. Srpski strateg trebalo bi u jutarnjim časovima da sleti na Aerodrom Podgorica, a potom će potpisati ugovor i biti predstavljen javnosti. Lalatović će se nakon toga zaputiti u Sloveniju, gdje će preuzeti ekipu na pripremama u Moravskim Toplicama.

Nekadašnji defanzivac je bio fudbaler Crvene zvezde, ukrajinskog Šahtjora, njemačkog Volfsburga, a jedan nastup upisao je i u dresu SR Jugoslavije. Lista klubova koje je vodio kao šef stručnog štaba mnogo je duža. Krenuo je iz Srema, bio u Voždovcu, Napretku, Crvenoj zvezdi, čačanskom Borcu i Vojvodini. Čukarički ga je imenovao za kormilara u sezoni 2017/2018, potom je otišao u niški Radnički, pa u Vojvodinu.

Kristijano Ronaldo nastavlja sa Al Nasrom

PODGORICA – Kristijano

Ronaldo produžio je ugovor na dvije godine sa saudijskim fudbalskim klubom Al Nasrom.

Ugovor Portugalcu je isticao na kraju mjeseca i spekulisalo se da li će ostati u Saudijskoj Arabiji. – Počinje novo poglavlje. Ista strast, isti san. Hajde da ispišemo istoriju zajedno – na-

veo je Ronaldo na društvenim mrežama. Saudijski klub nije naveo detalje ugovora, osim da će Ronaldo ostati do 2027, kada će imati 42 godine. Pojedini mediji prenijeli su da će Kristijano godišnje zarađivati 185 miliona eura.

Ronaldo je prošle sezone postigao 35 golova u 41 utakmici. R. A.

Kragujevački Radnički takođe je na spisku Lalatovićevih angažmana, kao i banjalučki Borac. Bio je u subotičkom Spartaku i lučanskoj Mladosti, a vraćao se u Niš i Novi Sad, gdje je predvodio Mladost i treći put Vojvodinu. Lalatović je radio i u inostranstvu kao glavni trener Al Batina i ukrajinske Zorje. Imao je i status selektora Srbije za igrače U21. Imaće u Budućnosti priliku da ponovo sarađuje sa kapitenom Petrom Grbićem, kojeg je trenirao na Čairu, dok su skupa bili u Radničkom. Poznat je po temperamentnom vođenju tima, dobrom odnosu sa igračima, ali i kontroverznim prepucavanjima sa navijačima protivničkih ekipa u Srbiji.

Lalato vić je tokom karijere imao više neuobičajenih pres-konferencija, a ne tako

davno izazvao je skandal kada je u svojstvu trenera Vojvodine pred novinarima i TV kamerama verbalno napao kolegu sa klupe kragujevačkog Radničkog na Karađorđu – Feđu Dudića

Pale su teške riječi, psovke i uvrede, a predstavnici medija spriječili su fizički napad. Kada je postalo jasno da se Grof neće vratiti na klupu Budućnosti, visokopozicioniran u trci za trenera bio je i Aleksandar Nedović. Lalatović je, ipak, odnio pobjedu.

„Plavi“ privode kraju trenažni proces u Sloveniji. Kući se vraćaju 30. juna, a u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona igraće sa jermenskom ekipom po imenu Noa. Termini dvomeča su 8. jul u Abovjanu i 15. jul na novoj travi stadiona pod Goricom.

D. KAŽIĆ

Novi napadač Partizana Andrej Kostić emotivno se oprostio od Budućnosti

Nikada neću zaboraviti

ko me je izgradio

PODGORICA – Budućnost je prodala još jednog bisera – Andrej Kostić potpisao je višegodišnji ugovor sa Partizanom.

„Plavi“ će na ime obeštećenja inkasirati oko milion eura u ratama i kroz bonuse, a imaće i procente ukoliko supertalentovani napadač napravi transfer iz beogradskog kluba.

Osamnaestogodišnji golgeter skrenuo je pažnju igrama u dresu omladinske reprezentacije sa kojom je nedavno igrao na Evropskom prvenstvu U19. Kostić je imao odličnu rolu i u mladom timu Budućnosti tokom učešća u Ligi šampiona, a posebno će se pamtiti golčina makazicama u pobjedi nad Dinamo Tbilisijem pod Goricom. Za seniorsku ekipu ,,plavih“ upisao je 20 ligaških nastupa i postigao četiri gola prošle sezone. Nakon prelaska u redove ,,crno-bijelih“, emotivnom porukom se oprostio od voljenog kluba i dojučerašnjih saigrača. – Teško mi je da pronađem prave riječi, ali došlo je vrijeme da se oprostim od tebe

– makar za sada. Odlazak iz kluba koji mi je bio druga kuća nije lak, jer u plavom nisam bio samo igrač – tu sam rastao kao čovjek, sazrijevao, učio, griješio, sanjao i borio se za taj plavo-bijeli dres – napisao je Kostić. – Hvala svim trenerima sa kojima sam imao čast da sarađujem. Hvala svim saigračima koji su mi postali kao braća.

Hvala radnicima kluba, upravi i svima koji su bili dio mog puta. I ogromno, iskreno hvala „varvarima“. Vaša podrška, pjesma, energija – to ne može da se opiše ni zaboravi. Vi ste duša kluba i imali ste ogroman uticaj na mene kao mladog igrača. I u trenucima kad nije išlo, vi ste bili tu. Zbog vas se igralo srcem. Svaki trening, svaka pobjeda i poraz, svaki

smijeh i suze u svlačionici –sve to nosim sa sobom. Odlazim sada, spreman za nove izazove, ali odlazim sa zahvalnošću, sa emocijom, ali i sa obećanjem – da nikada neću zaboraviti ko me je izgradio u ovo što sam danas. Kostić je na kraju poručio: – Doviđenja, a ne zbogom –zaključio je mladi centarfor. D. K.

Budućnost Voli riješila pitanje jednog plejmejkera za narednu sezonu

Jogi Ferel ostaje u dresu „plavih“

PODGORICA – Košarkaški

klub Budućnost Voli iduće sezone će imati makar jednog od dvojice plejmejkera iz protekle dvije godine –Jogi Ferel je produžio ugovor na godinu, pa će „plavi“ sada morati da traže zamjenu samo za Mekinlija Rajta, koji se seli u Dubai.

– Donio je u Podgoricu energiju, brzinu i ubilački šuterski instinkt. Uživao je pod svjetlima najvećih utakmica i protiv najtežih rivala. Kad drugima ne ide, donosio je drugačiji ritam s klupe, stvarao poene tamo gdje ih drugi nisu ni vidjeli i bio onaj tas na vagi koji mijenja tok meča. Nakon dvije godine… ko je za treću sezonu našeg Jogija Ferela? Američki plej ostaje i naredne sezone u „plavo-bijelom“ dresu, a kako je rekao jedan od najvećih svih vremena Kobi Brajant: „Job’s not finished“ – saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Ferel je u protekloj sezoni imao prosjek od 11,4 poena, 3,6 asistencija i 2,2 skoka i dao je veliki doprinos Budućnosti na putu do finala ABA lige, posebno u situacijama kada zbog povrede nije bilo Mekinlija Rajta. Zbog porodičnih razloga je izostao sa utakmice osmine finala Evrokupa protiv Turk Telekoma, koje su „plavi“ izgubili i ispali sa evropske scene.

Ferel je u Budućnost stigao krajem novembra pretprošle godine, a u toj sezoni je imao bolje brojke (13,6 poena, četiri asistencije i 2,4 skoka).

Momak rođen u Stinesvajlu u Indijani, gdje je završio srednju školu, a potom i četiri godine na kultnom košarkaškom programu Univerziteta Indijana, imao je bogatu NBA karijeru. Počeo je u Bruklin Netsima, a onda je imao i najbolju sezonu kao član Dalas Maveriksa, gdje je dvije godine u prosjeku ubacivao 10,5 poena i imao 3,5 asistencija kao lider dru-

ge petorke franšize iz Dalasa. U Teksasu je ostao upamćen i po sjajnoj partiji protiv Portlanda (108:104) kada je ubacio 32 poena. Tako je postao tek treći igrač koji nije draftovan, a koji je postigao 30+ poena u svojih prvih 15 utakmica. Na toj utakmici pogodio je devet trojki iz 11 pokušaja i time izjednačio rekord broja trojki nekog rukija.

Nakon Dalasa igrao je za Sakramento, Klivlend, Los Anđeles Kliperse, potom se otisnuo do Evrope u ekipu Panatinaikosa, a onda je sezonu i po nosio dres Cedevita Olimpije, a prije dolaska u Budućnost je igrao u kineskom Šangaj Šarksu.

Osim Ferela, pod ugovorom su Rašid Sulejmon, Flečer Megi, Đorđije Jovanović, Andrija Slavković, Nikola Tanasković i Mateo Drežnjak

Osim Rajta, u Dubaiju će iduće sezone da igra i Kenan Kamenjaš S. J.

Partizan saglasan, Crvena zvezda protiv toga da izraelski tim uđe u regionalno takmičenje

Hapoel iz Tel Aviva

želi u ABA ligu

PODGORICA - Vlasnik košarkaškog kluba Hapoel iz

Tel Aviva Ofer Janaj izjavio je da je njegov klub zainteresovan da u predstojećoj sezoni bude član ABA lige, ali da to takmičenje od njega traži da se obaveže na tri godine učešća. - Trenutno smo zainteresovani da učestvujemo ove godine u ABA ligi, ali od nas traže da se obavežemo na tri godine - naveo je juče Janaj za Mozzart Sport. Janaj je rekao i da Partizan

nedavno za-

podržava potencijalno učešće Hapoela u ABA ligi, dok je Crvena zvezda protiv njega. Hapoel je u nedavno završenoj sezoni osvojio trofej u Evrokupu, i tako obezbijedio plasman u Evroligu. Izraelski tim je dva puta u tom takmičenju igrao protiv Budućnosti, slavio je kod kuće 92:72, dok su

Iako je stigao neposredno pred početak sezone, Vladimir bio najbolji igrač Zadra u ABA ligi i domaćem prvenstvu

Zadovoljan sam ponosan, možda i najbolja sezona u mojoj karijeri

PODGORICA – Iako sa Zadrom nije prošao pripremni period, Vladimir Mihailović je u protekloj sezoni bio drugi strijelac ligaškog dijela ABA lige sa 16,3 poena po meču (ispred je bio samo Brajs Džons iz Igokee sa 18,5) i peti trojkaš (2,2 po meču). Bio je najbolji strijelac prvenstva Hrvatske sa prosječnih 17,3 poena po utakmici, uz 2,5 asistencije, a proglašen je i za MVP-ja finala sa Splitom, jer je crnogorski reprezentativac bio najzaslužniji za treću titulu Zadrana u nizu. Iako statistika u košarci ponekad ne govori sve, u slučaju Mihailovića su brojke neumoljive.

sa 84:83, iasa 82:74. evroligaša - Par-

„plavi“ bili bolji u „MTEL dvorani Morača“ sa 84:83, iako su 88 sekundi prije kraja gubili sa 82:74. U ABA ligi već igraju tri evroligaša - Partizan, Crvena zvezda i Dubai, koji se ovom regionalnom takmičenju pridružio pred početak sezone 2024/25. R. A.

- Prošlo je 10-ak dana od završetka sezone i utisci su se slegli. Jako sam zadovoljan sezonom iza sebe i ponosan na učinjeno, kako na individualnom, tako i na timskom planu. Kad se sve uzme u obzir, to je, možda, bila i najbolja sezona u mojoj karijeri – kaže za Pobjedu Vladimir Mihailović. Mihailović je odigrao sjajnu sezonu nakon malerozne druge polovine prethodne sezone u ekipi Budućnosti, koju je završio još 25. februara 2024. godine, nakon meča sa Švedskom u Podgorici, u dresu reprezentacije. Uslijedio je period pauze i rehabilitacije zbog operacije vratnog diskusa, a na teren se vratio u julu iste godine, kada je sa reprezentacijom Crne Gore u Rigi igrao kvalifikacije za Olimpijske igre. Nadao se produženju ugovora sa ekipom Budućnosti, jer je, kako je kazao, bilo naznaka za to u toku cijelog ljeta, ali na kraju nije došlo do nastavka saradnje. U podgoričkom klubu, očigledno, nijesu bili sigurni koliko Mihailović može da doprinese ekipi, a da procjena „plavih“ nije bila dobra vidjelo se u minuloj sezoni… - Nakon svega što se izdešavalo tada, sigurno je da sam imao dodatni motiv da se vratim

što jači i da dokažem prvo sebi, a onda i ostalima, da mogu i dalje da igram na svom najboljem nivou – dodaje Mihailović.

PRAVA PRILIKA I POVJERENJE

Pokazalo se da je dolazak u Zadar kod trenera Danijela Jusupa bio pun pogodak. U situaciji kada su Zadar napustili dvostruki MVP ABA lige

Luka Božić, te Dario Drežnjak i Arijan Lakić, koji su bili nosioci igre, Mihailović je odmah od početka bio igrač na koga ekipa može da se osloni, a on je opravdao to povjerenje. - Zadar se ukazao kao sjajna opcija za to. Dobio sam pravu priliku i veliko povjerenje trenera i ekipe. Bogu hvala, uspio sam da opravdam očekivanja i da im vratim na pravi način. Mihailović je propustio samo

Vladimir Mihailović prvenstvu

sam i možda sezona karijeri

tri utakmice u ligaškom dijelu ABA lige, zbog povrede, a samo na tri meča nije imao dvocifren poeterski učinak. Zadar nije uspio da se plasira u plej-of, ostao je na dvije pobjede manje od osmoplasirane Mege, uz veliki peh jer je početkom decembra ostao bez Amara Gegića (povreda), koji je trebao da bude jedan od nosilaca igre.

- Pored velikih problema sa

Da nas zdravlje posluži, nadamo se uspješnom EP

Predstojeće Evropsko prvenstvo (od 27. avgusta do 14. septembra) bi za dosta igrača iz „stare garde“ trebalo da bude posljednje veliko takmičenje u dresu reprezentacije Crne Gore, iako će to da bude veliki problem, s obzirom na veliki odliv mladih igrača, koji je trebalo da naslijede starije, u NCAA ligu.

- Prvo mi, svakako, treba kvalitetan odmor, ali planiram i želim da pomognem reprezentaciji – nema dilemu Vladimir Mihailović, koji je uvijek bio na raspolaganju našem nacionalnom timu.

Naša reprezentacija će u Tampereu u grupi sa domaćinom Finskom, svjetskim prvakom Njemačkom, Litvanijom, Švedskom i Velikom Britanijom

- Radujem se toj akciji. Da nas zdravlje posluži, da dođemo do željenog nivoa igre i nadamo se uspješnom Eurobasketu – dodao je Mihailović.

Potreban mi je odmor, još nijesam odlučivao o klubu

Ugovor sa Zadrom mu je istekao, i iako se u hrvatskim medijima spekuliše da već ima novi klub, Mihailović kaže da to nije tačno. - Nijesam ništa odlučivao po tom pitanju. Potreban mi je odmor u potpunosti i nijesam se bavio uopšte tim stvarima. Nemam ništa dogovoreno, još je sve otvoreno – kaže Mihailović, koji je, osim u Zadru, u karijeri igrao za Budućnost Voli, Mornar, Ostende (dupla kruna), Okapi (MPV belgijskog šampionata i najbolji strijelac), Tibingen, Vircburg, Oldenburg, Anvil i Cmoki.

Od samog starta sam dobio veliku podršku i ljubav

U tradicionalnom glasanju navijača, Vladimir Mihailović je izabran za omiljenog igrača Zadra, sa 37 odsto glasova, a tokom sezone je uvijek dobijao pozitivne kritike hrvatskih medija.

„Rođeni koš-geter, igrač kakvog Zadar dugo nije imao, igrač kakvog hrvatska košarka nije stvorila desetak godina“, bio je jedan od komentara Sportskih novosti po završetku sezone Zadra. - Svakako mi prijaju ti komentari. Od samog starta sam dobio veliku podršku i ljubav i dao sam sve od sebe da to opravdam – kazao nam je Mihailović.

povredama koji su zadesili našu ekipu i nešto slabijeg starta, mislim da smo na kraju imali jako dobru sezonu u ABA ligi. Bili smo blizu plej-ofa i u većini ostalih utakmica smo pružili smo jako dobar otpor kvalitetnijim ekipama – ističe Mihailović.

ZAHTJEVNA SEZONA

Zadar je u Hrvatskoj stigao do treće uzastopne titule, pr-

Reprezentativni plejmejker napustio SC Derbi

Drobnjak ide u subotički Spartak

PODGORICA - Igor Drobnjak prvi put će igrati u inostranstvu – crnogorski reprezentativac i doskorašnji plejmejker SC Derbija potpisao je za subotički Spartak, koji vodi Vladimir Jovanović, bivši trener Budućnosti, kod koga je Drobnjak igrao u dresu „plavih“ u sezoni 2022/23. (prosjek od 5,9 poena i po 1,5 skoka i asistenciju).

Drobnjak je ponikao u Budućnosti, a u septembru 2016. godine je prešao u beogradsku Megu, u čijoj juniorskoj selekciji se zadržao naredne dvije sezone, i učestvovao i na turnirima Evrolige za juniore.

U avgustu 2018. vratio se u matični klub i tamo započeo seniorsku karijeru.

U sezoni 2020/21. nastupao je za SC Derbi, i to mu je bila najbolja sezona (12,6 poena i četiri asistencije po meču), a bio je jedan od najvažnijih igrača tima koji je osvojio ABA2 ligu. Početkom jula 2021. ponovo je obukao dres Budućnosti, s

kojom je potpisao trogodišnji ugovor, ali se u avgustu 2023. vratio se u SC Derbi.

U protekloj sezoni u dresu „studenata“ u ABA ligi je imao prosjek od 9,6, skokova 2,9 i 2,4 asistencije.

Za reprezentaciju Crne Gore debitovao je u februaru 2021. godine na meču sa Francuskom, a bio je dio ekipe „crvenih“ koja je igrala na Evropskom prvenstvu 2022. i Mundobasketu 2023. S. J.

vi put u klupskoj istoriji. U finalu je sa 3-1 u pobjedama pobijedio Split, a Mihailović je u finalnoj seriji redom postizao 22, 15, 22 i 27 poena, odnosno ukupno 86 poena, što je više od 30 odsto poena cijele ekipe. U tri od četiri meča je bio najbolji strijelac, zbog čega je izabran za najkorisnijeg košarkaša finala. Zadar je na kraju odigrao ukupno 73 utakmice u sezoni, od čega 41 u domaćem prvenstvu, što dovoljno govori koliko je hrvatskim timovima zahtjevno igranje ABA lige.

- Zahtjevna sezona generalno. Veliki broj utakmica i na kraju to očekivano finale protiv ekipe Splita. Posebnu draž daje što smo u četvrtoj utakmici, koja je bila praktično izgubljena, pokazali kaarakter i smogli snage da se vratimo i na kraju slavimo poslije produžetka. I kao šlag na tortu došlo je i to priznanje za MVP-ja finalne serije.

Iako mu je Zadar jubilarni 10. klub u karijeri, iako je osvajao titule u Belgiji i Crnoj Gori, Mihailović je, čini se, bio zatečen s onim što je doživio na tradicionalnom mjestu gdje završe svi šampioni u dresu Zadra, na balkonu Gradske skupštine. Na Narodnom trgu se skupio veliki broj navijača Zadra, da uz baklje i pjesme slave svoje junake. - Bilo je veliko slavlje. Zadar ima nevjerovatnu publiku i navijače koji žive za klub. Cijelim putem od Splita do Zadra pratila nas je velika grupa navijača, dok nas je Zadru čekao pun trg navijača. I to slavlje je nešto što ću, sigurno, zauvijek da pamtim – zaključio je Vladimir Mihailović.

S. JONČIĆ

Prva runda dra a NBA lige, zvijezda NCAA košarke u dresu Maveriksa

Dalas iskoristio sreću na lutriji i izabrao Flega kao prvog pika

gađao je 48,1 odsto iz igre, 38,5 za tri i 84 odsto slobodnih bacanja, pa je imenovan za igrača godine po izboru AP. Maveriksi su sredinom maja dobili pravo na prvi pik na NBA draftu, iako su imali samo 1,8 % šanse da to ostvare. Na lutriji u njoj su učestvovale ekipe koje se nijesu plasirale u plej-of , Dalas je prvi put u istoriji franšize dobio pravo na

PODGORICA - Kada je Dalas početkom februara trejdovao Luku Dončića u Los Anđeles Lejkerse, između ostalog u zamjenu za Entonija Dejvisa i prvog pika na draftu 2029. godine, navijači Maveriksa su bili i te kako ljuti na menadžment kluba. Četiri i po mjeseca kasnije, međutim, Dalas je u centru pažnje jer je kao prvog pika na ovogodišnjem draftu NBA lige izabrao, po mnogima buduću veliku zvijezdu ovog sporta, Kupera Flega u svojoj jedinoj koledž sezoni odveo ekipu Univerziteta Djuk na fajnal-for NCAA lige i bio proglašen za najboljeg koledž igrača. - Veoma sam uzbuđen. Mislim da stalno govorim da sam uzbuđen što ću biti kao „sunđer“, što ću doći tamo i jednostavno učiti, što ću biti okružen momcima koji su kalibar za Kuću slavnih i što jednostavno mogu da učim od njih. Biće to nevjerovatno iskustvo – kazao je Fleg, nakon Lebrona Džejmsa najmlađi igrač koji ulazi u NBA ligu. Kao 17-godišnjak, Fleg je u protekloj sezoni bilježio 19,2 poena, 7,5 skokova i 4,2 asistencije, a po-

, koji je San Antonio je kao druDilana , sina ra , člana

legendarne generacije Čikaga. Doskorašnji bek ekipe Univerziteta Ratgers rekao je da će mu biti cilj da produži niz uzastopnih sezona u kojima je igrač Sparsa bio proglašen za dobitnika priznanja za najboljeg novajliju NBA lige, nakon što su tu nagradu u posljednje dvije sezone osvojili Stefon Kasl i Viktor Vembanjama Filadelfija je kao trećeg pika izabrala Vi Džeja Edžkomba, Šarlot je četvrti izbor iskoristio Kona Nupela, dok je Juta sa petim pikom odabrala Ejsa Bejlija. Vašington je šesti pik iskoristio na Trea Džonsona, Nju Orleans je kao sedmog pika izabrao Džeremaju Firsa, dok je Bruklin sa osmim pikom odabrao ruskog plejmejkera Jegora Demina. Toronto je sa devetim pikom izabrao Kolina Marej-Bojlsa, Hjuston je 10. pik iskoristio na Kamana Maluača

Od evropskih igrača u prvog krugu birani su i Francuzi Noa Esenge (Čikago, 12. pik) Žoan Berenže (iz Cedevita Olimpije u Minesotu, 17), Litvanac Kasparas Jakučionis (Majami, 20), Ugo Gonsales (Boston, 28) i Švajcarac Janik Konan Niderhauzer (LA Klipers, 30). Bruklin je izabrao čak pet igrača, i tako oborio rekord po broju izbora tokom prve runde NBA drafta. Druga runda drafta održaće se u noći između četvrtka i petka. S. J.

Održana redovna Skupština COK-a, predsjednik

Dušan Simonović poručio

Nijesmo planirali da „ispunimo forme“, već da ostavimo trag

PODGORICA – Juče je u Podgorici održana prva redovna sjednica Skupštine Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK), uz prisustvo predstavnika nacionalnih sportskih saveza, članova Upravnog odbora, sportskih autoriteta i zvanica. Sjednici je predsjedavao predsjednik COK-a Dušan Simonović, a članovi radnog predsjedništva, pored njega, bili su Ljiljana Vučević i Đuro Marić. Na samom početku Skupština se izjasnila o statusu Bokserskog saveza Crne Gore (BSCG), koji je ispunio sve formalne i programske kriterijume, uključujući pristupanje relevantnoj međunarodnoj bokserskoj asocijaciji. Skupština je potvrdila njihov status punopravnog člana COK-a, čime su stvoreni uslovi za konstatovanje mandata njihovih delegata. Skupština COK-a, koja od juče broji 54 člana, nakon što su verifikovan status Bokserskom savezu Crne Gore i potvrđeni mandati njihovih predstavnika, a od kojih je sjednici prisustvovalo 39 članova. Skupštini se obratio i Mihael Čepić, direktor Nacionalne antidoping organizacije Austrije i predsjednik Centralnoevropske antidoping organizacije CEADO, koji je govorio o obavezama sportista i sportskih organizacija u borbi protiv dopinga. Istaknuto je da je Crna Gora uključena u mentorski program Svjetske antidoping agencije (WADA), u kojem NADA Austrija pruža ekspertsku podršku nacionalnoj Komisiji za antidoping. Čepić je pohvalio saradnju sa Komisijom za antidoping Crne Gore, na čelu sa njenom direktorkom Nedom Ojdanić. Njegova izuzetna angažovanost, kao i stručna i otvorena saradnja sa našim institucijama snažan su doprinos razvoju nacionalnog antidoping sistema. Obr aćajući se delegatima

Skupštine, Neda Ojdanić je podijelila prve uvide iz ove složene oblasti. Istaknuta je dobra saradnja sa međunarodnim partnerima, posvećenost razvoju čistog sporta u Crnoj Gori i brzo uključivanje nacionalnog tima u ključne aktivnosti. Jednoglasno je usvojen novi Poslovnik o radu, kojim se detaljno uređuju pravila funkcionisanja, uključujući mogućnost održavanja elektronskih sjednica i onlajn glasanja u hitnim slučajevima. Usvojen je Finansijski izvještaj za 2024. godinu, koji je dobio pozitivno mišljenje nezavisnog revizora i Nadzornog odbora, bez zamjerki

Predstavljen je i Finansijski plan za 2025. godinu, po kojem će značajan dio budžeta, oko 57 odsto, biti direktno i indirektno posvećen podršci sportskim organizacijama, trenerima i sportistima. Ova sredstva će biti usmjerena na pripreme i trening kampove, razvojne programe, unapređenje znanja i vještina kroz edukativne programe, stipendiranje i finansijsku podršku sportistima i sportskim organizacijama, direktnu podršku aktivnostima i projektima nacionalnih saveza, aktivnostima usmjerenim na sportiste, kao i učešće na takmičenjima sa olimpijskog kalendara (zimski i ljetnji EYOF i Igre malih zemalja Evrope). – Plan za 2025. godinu donosi balans između vrhunskog sporta i ulaganja u temelje sistema, odnosno u mlade, trenere, zdravlje sportista i fer u slove za sve. Nema jakog olimpijskog pokreta bez jakih institucija i sigurnosti za one koji nas predstavljaju – rekao je predsjednik COK-a Dušan Simonović. Skupština je usvojila izvještaje o učešću na Zimskom EYOF u Bakurijaniju (Gruzija), koji je pripremila šefica misije Marina Kosić-Radović, nastupu na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, koji je pripre-

Vaterpolisti Crne Gore od danas na turniru u Budimpešti

Velesile testiraju ,,ajkule“

PODGORICA – Vaterpolo reprezentaciju Crne Gore od danas u Budimpešti očekuje test - turnir uoči početka Svjetskog prvenstva 12. jula u Singapuru.

mio šef misije Ivan Bošković i pripremama za Ljetnji EYOF u Skoplju (Sjeverna Makedonija), koji je pripremio šef misije Predrag Marsenić Članovi Skupštine su pozvali na nastavak konstruktivnog djelovanja i jačanje zajedničke odgovornosti za unapređenje sportskog sistema, uz poruku da Crnogorski olimpijski komitet ostaje posvećen transparentnosti, razvoju i podršci sportistima. U vezi sa ovim, zaključak je Skupštine da sport zahtijeva ozbiljnost, kontinuitet i posvećenost svih aktera sistema i da energiju treba usmjeriti ka budućnosti, ka boljim uslovima za sportiste i jačanju olimpijskog pokreta u cjelini.

Jednoglasno je usvojen novi Pravilnik o radu Arbitražnog tijela COK-a, koji definiše nadležnosti, zaštitu prava i transparentan arbitražni proces u skladu sa međunarodnim standardima.

Skupština je jednoglasno usvojila prijem sljedećih saveza u članstvo COK-a: Biciklistički savez Crne Gore, Triatlon savez Crne Gore, Golf savez Crne Gore i Muay Thai savez Crne Gore.

Predsjednik COK-a Dušan Simonović čestitao je novim članovima i istakao važnost zajedničkog rada na razvoju sporta u Crnoj Gori. – Posebno mi je drago što smo uveli nove članove u našu olimpijsku porodicu. To je znak rasta i integracije sportova, ali i naše otvorenosti i spremnosti da podržimo sve koji ozbiljno i predano rade. Ova sjednica je još jedan pokazatelj da je Crnogorski olimpijski komitet ozbiljna, odgovorna i transparentna organizacija koja strateški gradi sportski sistem, osluškujući potrebe sportista i saveza. Vjerujem da će rezultati u 2025. godini pokazati da nijesmo planirali da „ispunimo forme“, već da ostavimo trag –zaključio je Simonović. R. A.

,;Ajkule“ su, nakon teških bazičnih priprema, odradili nekoliko treninga u Podgorici, manjim intenzitetom, sve u cilju da se organizam odmori i koliko-toliko odradi dobar posao u predstojećim mečevima sa Srbijom (prvi), Mađarskom i Španijom.

Selektor Dejan Savić od turnira očekuje stabilnost i određeni progres u igri.

- Od turnira očekujem da vidim i druge reprezentacijejasan je bio selektor.

Turnir u Mađarskoj biće izuzetan, jer učestvuju tri velesile koje će konkurisati za jednu od medalja na predstojećem

šampionatu planete. Naša ekipa predstojeće provjere ne očekuje u takmičarskom ritmu, što ne mora da brine, jer će formu brusiti do prvih obevaza u Singapuru. Ono što je do sada urađeno, prije svega u Makarskoj, ocijenjeno je maksimalnom ocjenom, tim prije jer je kompletan period prošao bez povreda.

- Pripreme su protekle odlično i u odličnim uslovima za rad. Najteži dio rada je iza nas i sada ćemo više da se fokusiramo na igru. Očekuje nas turnir u Budimpešti kao glavna provjera pred Svjetsko prvenstvo. Igraćemo protiv najjačih ekipa i vidjećemo kakva je situacija - istakao je Vasilije Radović Novi selektor našeg tima, od dolaska na kormilo krajem prošle godine, imao je i imaće dovoljno vremena da upozna ekipu i sprovede zamisli za Singapur. - Drugačije je od rada i programa na koji smo do sada bili navikli. Sve je novo, zanimljivo i teško je, ali sam siguran da ćemo sto odsto biti spremni za Svjetsko prvenstvo.

Podmlađena atletska reprezentacija osvojila deveto mjesto na Ekipnom

Rezultat zadovoljavajući, najavili svijetlu budućnost

PODGORICA – Atletika nije poznata kao ekipni sport, a u Crnoj Gori, gdje su prilično tanki uslovi za bavljenje kraljicom sportova (Podgorica je jedini glavni grad u Evropi bez atletske staze), nemamo mnogo takmičara koji mogu napraviti velike rezultate na najvećoj sceni.

Samim tim je jasno da naša atletska reprezentacija na ekipnom nivou ne može parirati ozbiljnijim zemljama koje, prije svega, imaju takmičare u svim disciplinama, ali je i pored toga Crna Gora uspjela da ostvari zadovoljavajući rezultat na Ekipnom šampionatu Evrope u Mariboru. Naime, nikad mlađa crnogorska reprezentacija, koju su uglavnom činili juniori, osvojila je deveto mjesto na 11. Ekipnom prvenstvu Evrope – treća grupa, sakupivši ukupno 268 bodova, dok su Island (461,5), Luksemburg (410) i BiH (383) izborili prolaz u drugu grupu. Najviše bodova reprezenta-

ciji drugog dana takmičenja donijeli su Marija Vuković u skoku uvis (185) i Matija Vojvodić na 110 metara prepone (14,58), koji su zauzeli prva mjesta i osvojili maksimalnih 15 bodova. Istakla se i naša mješovita štafeta 4x400 metara, u sastavu: Mihailo Roćenović, Anabela Mujovi, Nemanja Džaković i Mare Jablan, koja je ostvarila zapažen rezultat – 3:36,63 minuta,

čime je postavila novi seniorski rekord u ovoj disciplini. Takođe, rekord Crne Gore za juniore oborio je i Matija Vojvodić u disciplini 110 metara prepone sa rezultatom 14,58 sekundi, koji je izmamio brojne aplauze. Pored njih zapažen rezultat ostvarili su Vesna Kljajević u bacanju kugle (14,50) i Ivan Kukuličić u bacanju diska (51,98), koji su osvojili četvr-

Vasilije Radović

Naš nacionalni tim će igrati u grupi D sa selekcijama Grčke, Hrvatske i Kine. Samo prvoplasirane reprezentacije iz svake grupe obezbijediće direktan plasman u četvrtfinale, dok će drugoplasirane i trećeplasirane igrati plej-of za prolaz među osam najboljih.

Ekipnom prvenstvu Evrope

Crna Gora ne može da prijeti, ali ne fali optimističkih najava. - Uvijek treba ciljati medalju. I to su moje ambicije i želje da se osvoji medalja u Singapuru - poručio je Radović.

A.MARKOVIĆ

zadovoljavajući, juniori budućnost

ta mjesta i donijeli reprezentaciji po 12 bodova. Peti je bio Amir Papazi u bacanju koplja (60,22), dok je višebojka Anđela Drobnjak bila šesta na 100 metara prepone (15,02). Rekorderska mješovita štafeta 4x400 metara je zauzela osmo mjesto (3:36,63), deveti su bili Dragan Pešić u skoku s motkom (3,90) i Anđela Đuranović u troskoku (11,56), na desetim pozicijama su zavr-

Luka Barjaktarović (22) nakon titule sa ,,crno-bijelima“

U Partizanu sam naučio mnogo, u Šapcu želim da dokažem kvalitet

PODGORICA - Veselin

Vujović i Pero Milošević su 80-ih godina prošlog vijeka pisali istoriju s Metaloplastikom, bili prvaci SFR Jugoslavije i Evrope i zauvijek ostali heroji Šapca. ,,Nikad običan klub“ - kako glasi slogan dvostrukog šampiona Starog kontinenta – odavno je daleko od nekadašnjih visina, ali bi dolazak u njegove redove za jednog Crnogorca mogao da bude korak ka velikoj sceni. Luka Barjaktarović je nedavno potpisao ugovor s Metaloplastikom nakon dvije sezone u Partizanu koje su obilježili pehovi sa povredama, ali na kraju i osvajanje titule prvaka Srbije. - Iza mene su dvije fenomenalne godine u Partizanu. Bila je čast biti dio tima koji je osvojio titulu poslije 13 godina – rekao je Barjaktarović za Pobjedu. Povrede su ga spriječile da se izbori za veću minutažu među ,,crno-bijelima“, gdje je za saigrače imao dva sunarodnika, Stevana Vujovića i Miodraga Ćorsovića

- U prvoj sezoni sam povrijedio prednji ukršteni ligament, a na početku druge imao problema sa meniskusom drugog koljena. Nijesam mogao da uđem u takmičarski ritam, a onda je bilo i do glave – imao sam opterećenje kako se vratiti nakon dvije duže pauze, pritom u klubu s velikim ambicijama. Ipak, mogu da kažem da sam naučio mnogo i da mi je period proveden u Partizanu veliki plus u karijeri – kaže 197

centimetra visoki lijevi bek, rođen prije 22 godine u Baru. Sa Metaloplastikom je potpisao ugovor na godinu. - Metaloplastika je veliko ime, klub za koji su nastupali legendarni igrači, nekadašnji prvak Evrope. Vojvodina je posljednjih godina podigla standard u Srbiji, uz nju i Partizan, a Metaloplastika je iza njih. Ulazak u plej-of će ponovo biti cilj, kao i da se što dalje dogura u EHF kupu. Ekipa će biti uglavnom mlada, uz nekoliko iskusnijih igrača, i vjerujem da će biti lijepa priča i da će mi odgovarati – navodi Barjaktarović. Nekadašnji igrač Mornara 7, Rudara i tuzlanske Slobode

trebalo bi da dobije dovoljno prostora da pokaže raskošan talenat.

- Jedan od razloga zašto sam odabrao Metaloplastiku je što ću imati veću minutažu. Trener David Rašić je mlad, radio je odlične stvari s mlađim igračima i siguran sam da sam donio veoma dobru odluku. Pokazali su želju da me dovedu i zadovoljan sam što smo postigli dogovor – ističe Barjaktarović. Šabac bi trebalo da bude stepenica ka jačim evropskim ligama.

- Zato sam i tražio ugovor na godinu. Najvažnije je da me zaobiđu povrede i ako bude

tako, vjerujem da ću pokazati kvalitet – navodi Luka, koji je igrao za sve mlađe selekcije Crne Gore. Najveća želja je – dres ,,A“ reprezentacije.

- Bio sam ranije na spisku seniorskog tima, u vrijeme dok je selektor bio Vlado Šola. Ipak, povrede su sve poremetile i potom nijesam pozivan, ali nije ni bilo prilike jer nijesam igrao. Bio bih mnogo srećan i ponosan ako igrama u Metaloplastici zaslužim poziv selektora. Čast je obući dres nacionalnog tima – rekao je Luka Barjaktarović, koji bi ,,lavovima“ mogao da bude koristan i u odbrani i u napadu. Ne. K.

šili Vesna Kljajević u bacanju kladiva (37,85) i Mihailo Roćenović u trci na 800 metara (1:56,98). Na 11. mjestu našao se Miljan Kukuličić na 3.000 metara stipl (10:07,97), čime je osvojio važne bodove iako to nije njegova disciplina. Član Mornara dokazao je da ima veliki potencijal, pa čak i u ovoj disciplini uspio je da se izbori za važne bodove. Dijana Stanišić nakon naporne trke na 3.000 metara stipl, nastupila je na 5.000 metara (21:14,26) i osvojila 12. mjesto, a po tri boda osvajanjem 13. mjesta reprezentaciji donijeli su Matija Vojvodić u troskoku (12,98), Ognjen Marsenić na 200 metara (25,88), Iva Đoković takođe na 200 metara (25,94) i Vesna Pavlićević na 1.500 metara (5:29,14). Iako je naša reprezentacija za razliku od prethodnih šampionata bila bez najiskusnijih – Danijela Furtule, Darka Pešića, Ljiljane Matović, Slađane Pejović, Kristine Rakočević, ovaj rezultat je iznad očekivanog… R. P.

šampiona za rukometašice

Podgoričanke

PODGORICA – Rukometašice OTP Group Budućnosti danas će saznati imena protivnika u grupnoj fazi EHF Lige šampiona za sezonu 2025/26. Žrijeb će biti održan u Beču (15 sati). Uoči žrijeba za novu sezonu najkvalitetnijeg takmičenja, Evropska rukometna federacija objavila je konačan spisak učesnika, gdje su specijalnu pozivnicu dobili Podravka (Hrvatska), Ikast (Danska), Brest (Francuska), Borusija Dortmund (Njemačka), Debrecin (Mađarska), FTC (Mađarska) i Glorija Bistrica (Rumunija). Nijesu prihvaćene aplikacije Sole (Norveška), Tertnes Bergena (Norveška) i Minaur Baja Marea (Rumunija).

Nova sezona EHF Lige šampiona počinje prvog vikenda septembra, a „plave“ čeka 30. nastup u najkvalitetnijem takmičenju. A. M.

Odranije je poznato devet sigurnih učesnika, a to su danski Esbjerg i Odenze, francuski Mec, njemački Ludvigsburg, mađarski Đer, OTP Group Budućnost, norveški Storhamar, rumunski Bukurešt i slovenački Krim.

TRI CRNOGORCA DONIJELA RADOST ,,CRNO-BIJELIMA“: Barjaktarović, Ćorsović i Vujović

Danas žrijeb Lige

PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.

Stanje je postalo još složenije kada se i Bosna digla na ustanak

Valja napomenuti da treći armijski korpus otomanske armije sa štabom u Monastiru (Bitolju, prim. prir.), kojem je pripadalo tih hiljadu osam stotina vojnika, mora po pravilu imati u svom sastavu artiljerijski puk i u tom puku tri brdske, tako zvane hercegovačke baterije, sa zadatkom da služe za odbranu planinskog područja. Međutim, od te tri baterije samo je jedna bila na svom položaju; tako da je brdska artiljerija, ta velika prednost organizovanih snaga protiv ustaničkih odreda, zakazala već na početku kampanje, i to potpuno nepredviđeno. Tih hiljadu osamsto ljudi bilo je pod komandom do tada malo poznatog brigadnog generala Selim-paše, specijalnog guvernera sandžaka, potčinjenog Derviš-paši, generalnom guverneru Bosne i Hercegovine; taj Dervišev pomoćnik nije pokazao ni aktivnost ni vojničku sposobnost. U tako nastaloj situaciji, sa toliko slabim brojnim stanjem, raspoređenim na tako izrazito planinskom i teško pristupačnom zemljištu, bilo je potrebno da se Selimu što prije pridruži Derviš-paša, koji bi okupio oko sebe sve raspoložive snage. Ali slanje pojačanja bi iziskivalo dosta vremena; kad bi ona stigla morem, morala bi da krče put mačem, od Kleka do Trebinja, i da prođu kroz već čuvene klance, gdje ih je na svakom koraku mogla zaustaviti šačica ustanika. Trebalo bi u tom slučaju sačekati i odobrenja za iskrcavanje od austrijskih vlasti. Kad bi stigle iz Carigrada do prve luke - Soluna - i kad bi ih, radi uštede na vremenu, iz Soluna prebacili željeznicom preko Skoplja i Mitrovice, trupe bi morale još da predu pješke i rastojanje od trista pedeset kilometara u planinskom kraju, teškom, naklonjenom ustanku; a da bi stigli do Mostara, ili da bi ušli u središte ustanka, na zubačko područ-

je, ne bi mogli izbjeći one prolaze kod Novog Pazara gdje ih je čekao pop Žarko. Najzad, kao posljednja pretpostavka, kad bi ih doveli iz Bosne i kad bi se ispraznila područja koja je raja zaposjela, trebalo bi prvo izvršiti mobilizaciju redife, tj. rezerve aktivne armije. U međuvremenu, početkom avgusta, i Bosna se digla na ustanak, pa je situacija postala još složenija. Evo na šta se odlučio novi ministar rata, Husein-Avni-paša, onaj isti koga su događaji vratili na isti položaj. Odustajući u prvom trenutku od mobilizacije redife iz unutrašnjosti, pozvao je rezervu duž čitave sredozemne i crnomorske obale, kao i iz Dunavskog vilajeta. Gradove su preuzeli bataljoni opremljeni i naoružani na veliku brzinu; i postepeno je za Varnu, Carigrad i Solun ukrcavan nizam koji je postao raspoloživ. Prva četiri bataljona pojačanja, iskrcavši se u Kleku, borila su se 16. avgusta sa ustanicima za prolaz prema Trebinju i napredovala do u sam grad pod komandom Nedžib-paše. Došavši iz svoje rezidencije u Sarajevu, sa svoje strane je gotovo istovremeno ušao u Mostar generalni guverner Bosne Derviš na čelu svih trupa pod svojom

Husein-Avni-paša je pozvao rezervu duž čitave sredozemne i crnomorske obale. Prva četiri bataljona pojačanja, iskrcavši se u Kleku, borila su se 16. avgusta 1875. sa ustanicima za prolaz prema Trebinju i napredovala do u sam grad pod komandom Nedžib-paše

komandom koje je mogao da zamijeni rezervom. Ove snage, koje su se pridružile Selimovim hiljadu osam stotina vojnika, sastojale su se od tri pješadijska puka od po tri bataljona i od pet bataljona bosanske redife, to jest otprilike od oko četiri hiljade ljudi; tako se ukupan broj prikupljenih trupa, računajući i pomoćne jedinice, popeo na pet hiljada boraca.

To su bile regularne snage dovedene na ratište na dan 16. avgusta, to jest pet sedmica pošto je buknuo ustanak. Do kraja novembra, doba kada će oštra klima primorati zaraćene strane da se povuku u zimovnike, otomanske snage će se širiti, a taj broj od pet hiljada osamsto vojnika postepeno će se povećavati. Ali uskoro će se javiti nove komplikacije. Na sjeveru, na obalama Une i Save, Porta će, strahujući od austrijske invazije, morati pojačati kordon i uspostaviti male osmatračke logore u određenim razmacima na obalama obiju rijeka, od Srbije do Turske Hrvatske. S druge strane, cijelom dužinom Drine i na prelazima preko planine Zlatibora, to jest od Novog Pazara do mjesta gdje se Drina Sliva sa Savom, trebaće nadzirati granicu kneževine Srbije i sukobi će postati svakodnevni. Kod ovih će susjeda vladati velika napetost, Portu će uznemiravati uzastopne smjene

vlada i deklaracije Skupštine: i to će stanje postati toliko napeto da će predstavljati mnogo ozbiljniju komplikaciju od one koju stvara stav Crne Gore. Dekret od 22. avgusta, koji naređuje znatnu koncentraciju vojske i obrazovanje logora u Nišu, biće rezultat tog

stanja stvari. Istoga dana, sva redifa iz Anadolije dobiće naređenje da krene ka području ustanka. Sedmog septembra, dok otomanski generali opet traže pojačanja i topove, sve veća opasnost od ulaska Srba na tursku teritoriju ponovo će primorati ministra rata da uputi na granicu nove trupe, izgradiće se utvrđenja u Nišu, koji otada postaje utvrđeni logor, naoružan sa trideset šest Krupovih topova, a Porta će notom od 9. septembra najaviti grčkoj vladi da je primorana da povuče trupe koje čuvaju granice prema Grčkoj. Još pet hiljada nizama, odnosno najbolje turske vojske, krenuće 23. septembra da pojačaju logor u Nišu. Dana 24. septembra možemo tačno utvrditi stanje operativne armije pod zapovjedništvom generalnog guvernera Derviš-paše. On ima pod svojom komandom šesnaest hiljada vojnika raspoređenih po Bosni i po Hercegovini, a on je lično zaposjeo neretvanski pravac sa pet hiljada redife, tri bataljona nizama i nekoliko baterija. Jedan od njegovih brigadnih generala, Selim-paša, na potezu od Nevesinja do Pive, komanduje trima hiljadama ljudi; jedan drugi, Beli-Bej, nalazi se u Stocu sa hiljadu vojnika, najzad, na jugu, to jest između Bileće i Nikšića, Nedžib i Husein-paša imaju pod komandom šest hiljada ljudi, medu kojima i bašibozuke.

Kako ovih šesnaest hiljada vojnika nije dovoljno da se suzbiju ustanici, 4. oktobra se u Kleku iskrcavaju novi elitni bataljoni pod komandom Ševket-paše, a 12. novembra, kad je pao snijeg a putevi postali neprohodni i kada se može smatrati da je kampanja 1875. godine završena, stižu nova pojačanja, opet preko Kleka kao i preko Soluna, tako da konačan broj cjelokupne operativne armije dostiže trideset jedan pješadijski bataljon nizama i redife i četiri eskadrona. Izvještaji turskih generala omogućuju da se utvrdi brojka od dvadeset pet hiljada boraca operativne armije u trenutku kada zaraćene strane sklapaju prisilno primirje usljed vremenskih neprilika. Treba utvrditi i stanje turske vojske u ostalim dijelovima teritorije sjevernih pokrajina, jer prisustvo otomanskih trupa na drugim mjestima zahtijevaju i druge potrebe, isto toliko ozbiljne kao što je ova koju je prouzrokovao ustanak, pa je sudbina hercegovačke armije i dalje vezana za sudbinu osmatračkih trupa koje čuvaju liniju Vojne granice i nadziru granicu kneževine Srbije od Novog Pazara do Save. Ima blizu sto hiljada ljudi pod oružjem od Une i Save do planine Balkana, to jest od Novog, krajnje tačke prema austrijskoj vojnoj krajini, do Sofije. Prvu grupu čini operativna armija pod komandom Derviš-paše; drugu lokalne trupe i pojačanja pokrajine Raške u Novom Pazaru, Sjenici, Mitrovici; preko dvadeset hiljada ljudi raspoređeno je u Tesaliji, Makedoniji i Albaniji, a šesnaest hiljada je okupljeno oko Skadra u sjevernim albanskim ravnicama. Ova veoma brojna grupa nalazi se pod komandom Mehmed-Ali-paše Treću grupu čine sve snage oko Niša pod komandom Ahmet-Ekub-paše, čiji je načelnik štaba poljski emigrant Mustafa-D’želaledin-paša (koji će poginuti kod Spuža 1877. godine, prim. prir.). Srbi su na ovo okupljanje odgovorili sličnim mjerama, mobilisali su trideset pet hiljada pripadnika milicije i zbili ih početkom septembra na granicu; petnaest hiljada ih se nalazi prema Nišu a dvadeset hiljada prema Zvorniku i Novom Pazaru. Mjesto okupljanja za redifu je Sofija, a artiljerijski park je u Pazardžiku. Vidi se koji je omjer između snaga operativne armije i osmatračkih i okupacionih trupa. Vojska koja je upotrijebljena protiv ustanika predstavlja tek negdje oko petine od ovog velikog broja. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Hercegovci u zasjedi - ilustracija iz žurnala Srbadija, 1876. godina

Husein-Avni-paša, 1874. godina

Turski vojnici u drugoj polovini 19. stoljeća

Na osnovu člana 24 i 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list RCG“, br. 75/18 i 84/24) Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj OPŠTINE BAR

O B A V J E Š T A V A ZAINTERESOVANU JAVNOST

da je preduzeću DOO “Možura” iz Bara donijeto Rješenje UPI 14322/25-254/13 od 25.06.2025 godine kojim je data saglasnost na na Elaborat procjene uticaja proširenja sanitarne deponije “Možura” – faza 2 na životnu sredinu na katastarskim parcelama br. 2771, 2772, 2773, 2763, 2764, 2765, 2766, 2762, 2767, 2759, 2760, 2761, 2769, 2770, 2775/1, 2775/2, 2753, 2754, 2755, 2756/1, 2757/2, 2756/2, 2757/1, 2758, 2416/7, 2768, 2774 i 2416/5 KO Kunje.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je da Elaborat procjene uticaja proširenja sanitarne deponije “Možura” – faza 2 na životnu sredinu uradjen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza nosiocu projekta da izgradnju i funkcionisanje proširenja sanitarne deponije “Možura”, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: -Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja radova, u toku funkcionisanja projekta i u slučaju akcidenta i -Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu. U vezi sa navedenim, možete izvršiti uvid u gore navedeno Rješenje u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, drugi ulaz, II sprat, kancelarija br. 263 radnim danima od 08 do 14 časova.

Takođe, predmetno rješenje i Elaborata procjene uticaja proširenja sanitarne deponije “Možura” – faza 2 na životnu sredinu možete pronaći na internet stranici Opštine Bar www.bar.me .

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje

Obavještava zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta DOO“POINT M“ Rožaje, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat “Poslovno- turistički apartmanski blok“, koji se planira graditi na katastarskim parcelama br. 932/13, 932/44, 932/46 KO Rožaje, odnosno UP br.28 koja se nalazi u zahvatu granica DUP-a plana“Centar II“ opština Rožaje. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www. rozaje.me.

Rok za javni uvid i davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora ul ,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na email:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 04.07.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA

BROJ:IV-467/2025

KOTOR ,23.06.2025.GODINE

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca CEDIS DOO PODGORICA ,IVANA MILUTINOVIĆA 12, protiv izvrsnog duznika MOMIR VUJAČIĆ ,KOTOR ,PELUZICA ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca CEDIS DOO PODGORICA ,IVANA MILUTINOVIĆA 12, protiv izvrsnog duznika MOMIR VUJAČIĆ ,KOTOR ,PELUZICA, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-467/2025 od 14.05.2025.godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 144,11 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom počev od 12.05.2025.godine pa do isplate ,sa troskovima izvršnog postupka ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati. Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvrsenju broj IV-467/2025 od 14.05.2025.godine. Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta „Luštica Development” AD iz Tivta, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-2209/5 od 23.06.2025.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu sredinu za rekonstrukciju sistema za irigaciju golf terena (tretman voda) na katastarskoj parceli 459/2 KO Nikovići, opština Tivat.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputsvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Javni poziv za prodaju vozila

FORS Montenegro – Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore objavljuje javni poziv za prodaju motornih vozila koja se nalaze u vlasništvu Fondacije. Spisak službenih vozila koja su predmet prodaje i uslovi prodaje dostupni su na veb-sajtu Fondacije http:// forsmontenegro.org/javni-pozivi/

Vozila se prodaju u viđenom stanju i naknadne reklamacije se ne primaju.

Ponude se predaju, lično ili putem pošte, u zatvorenoj koverti na adresi: FORS Montenegro ul. Ivana Milutinovića 10, 81 400 Nikšić. Rok za dostavljanje ponuda je 07.07.2025. U slučaju ličnog dostavljanja rok za dostavljanje ponuda je 07.07.2025. do 14.00 časova. Ponude dostavljene nakon navedenog roka neće se uzeti u razmatranje.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta »MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE«, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-2184/5 od 23.06.2025.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu sredinu za izgradnju objekta »DOM ZDRAVLJA U CITY KVARTU«, na područiju nekadašnje Fabrike »Radoje Dakić«, odnosno na urbanističkoj parceli UP 17 koju čine katastarske parcele br. 1503/10, 1503/11, 1503/19, 1503/30 i 1503/31 KO Podgorica 1, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana »Radoje Dakić« - Izmjene i dopune ( »Službeni list Crne Gore – opštinski propisi«, br. 23/12 ) u Podgorici, Glavni grad Podgorica. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, br. 21/09, 40/11 23/25), Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj svojini (“Službeni list CG”, br. 44/10) i Zaključaka Vlada Crne Gore broj 11-011/25-1791/3 sa sjednice održane 5. juna 2025.godine, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, objavljuje

JAVNI POZIV

ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI DANILOVGRAD

1.Predmet javnog nadmetanja

Predmet javnog nadmetanja prodaje je nepokretnost u svojini Države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlade Crne Gore to katastarske parcele broj 674/80, u površini od 8.111 m², upisana u list nepokretnosti broj 608, KO Bandići, Opština Danilovgrad.

2. Početna cijena nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja Početna cijena nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva iznosi 2,87 €/m2, odnosno ukupno 23.278,57 €.

3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja

Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem, u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma državne imovine, Ul. IV Proleterske brigade br. 19, kancelarija broj 410, u petak, 11. jula 2025. godine, sa početkom u 10,00 časova.

4. Uslovi javnog nadmetanja

4.1 Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava, odnosno sva zainteresovana pravna i fizička lica, koja uplate depozit u iznosu od 5 % od iznosa početne cijene za predmetne nepokretnosti, i to 1.163,93 €.

4.2 Depozit se uplaćuje na račun Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 510 0000000 17901293, kod CKB banke, sa naznakom: “depozit za učešće na javnom nadmetanju“.

4.3 Obrazac prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma državne imovine, kancelariji broj 410 svakog radnog dana od dana objavljivanja Javnog poziva, do i uključujući 4. jul 2025. godine, od 8 do 11:00 časova.

4.4. Rok za podnošenje prijava je najkasnije do uključujući 8. jul 2025. godine, do 13:00 časova, a prijave za učešće na javno nadmetanje i dokaz o uplati depozita, dostavljaju se neposredno u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u kancelariji broj 410.

4.5 Minimalnu promjenu raspona u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za prodaju državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije.

4.6 Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

4.7 Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos početne cijene za predmetnu nepokretnost.

4.8 Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu imovine iz tačke 1 ovog Javnog poziva.

5. Ostali uslovi javnog nadmetanja

5.1 Kupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma državne imovine zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti, najkasnije u roku od 60 (šezdeset) dana od dana održavanja javnog nadmetanja, do kada je dužan uplatiti kupoprodajnu cijenu.

5.2 Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji nepokretnosti sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

5.3 Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

5.4. Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja

5.5 Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

5.6 Troškovi prenosa imovine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na kupca.

5.7. Komisija za prodaju nepokretnosti zadržava pravo da u svakom momentu do potpisivanja Zapisnika o javnom nadmetanju može poništiti predmetni javni poziv.

Adresa kontakt Komisije za prodaju nepokretnosti: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma državne imovine, kancelarija broj 410 Ulica IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica Telefon: +382 20 446 308 E-mail: anela.orahovac@mdup.gov.me

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje

AMANDMAN I

BROJ: 0206-4171/2 od 26.06.2025.godine

NA JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA

BROJ: 0206-4171/1 od 25.06.2025.godine

1. U poglavlju I javnog poziva “Predmet”, briše se sledeća lokacija:

1. HERCEG NOVI

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: Igalo -Vila Galeb

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično

Oznaka lokacije: 3A

Dimenzije: Dužina 55m; Površina 1073m2 (od čega je 571m2 na državnim parcelama 223 i 136/1

Katastarska parcela: 223 KO Sutorina i 136/1, 137 (privatna parcela), 139 (privatna parcela) KO Topla

Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 6m2 sa terasom od 30m2 na kat.par. 223 KO Sutorina; Objekat za igre na vodi 100m2 Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 10127.5 Eura

Napomena: Imajući u vidu da je kupalište planirano dijelom na kat.par. 137 i 139 KO Topla, koje su u privatnom vlasništvu, pravo učešća na tenderu ima vlasnik kat.par. 137 i 139 KO Topla ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost od vlasnika predmetnih kat.,par., ovjerenu kod notara.

2. U poglavlju XI “Mjesto i datum otvaranja ponuda” mijenja se datum na način što isto sada glasi:

Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 16.07.2025. godine, za sve lokacije iz javnog poziva počev od 14:00 časova u zgradi u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.

3. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.

Broj: Podgorica, dana 24.06.2025.godine. Na osnovu člana 102, člana 104 i člana 105 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Sl list Crne Gore” br.3/16, 39/16, 2/17, 44/18, 24/19, 82/20, 8/21, 3/23, 48/24, 77/24 i 84/24) , Odluke o Godišnjem planu specijalizacija i užih specijalizacija br.6-112/24-3939/64 od 20.01.2025. godine, saglasnosti za objavljivanje javnog konkursa broj 5-112/25-2058/2 od 16.05.2025. godine Ministarstva zdravlja Crne Gore, člana 6 i člana 7 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima o obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl list Crne Gore” broj 22/16) i člana 20 Statuta JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, direktor r a s p i s u j e

J AV N I K O N K U R S

I Za odobravanje 10 (deset) specijalizacija zdravstvenim radnicima iz oblasti urgentne medicine, za potrebe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore u:

-Jedinici za HMP Podgorica: 2 specijalizacije iz oblasti urgentne medicine; -Jedinici za HMP Cetinje: 1 specijalizacija iz oblasti urgentne medicine;

-Jedinici za HMP Nikšić: 1 specijalizacija iz oblasti urgentne medicine; -Jedinici za HMP Berane: 1 specijalizacija iz oblasti urgentne medicine;

-Jedinici za HMP Herceg Novi: 1 specijalizacija iz oblasti urgentne medicine;

-Jedinici za HMP Andrijevica: 1 specijalizacija iz oblasti urgentne medicine;

-Jedinici za HMP Tivat: 1 specijalizacija iz oblasti urgentne medicine;

-Jedinici za HMP Petnjica: 1 specijalizacija iz oblasti urgentne medicine i -Jedinici za HMP Plužine: 1 specijalizacija iz oblasti urgentne medicine.

II Učesnici javnog konkursa treba da ispunjavaju sledeće uslove:

-da imaju opštu zdravstvenu sposobnost, -da imaju završen Medicinski fakultet, -da imaju položen stručni ispit i -da su nakon položenog stručnog ispita, bili u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi najmanje jednu godinu.

III Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su:

-uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; -uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; -dužina studiranja; -poznavanje stranog jezika i -rezultat usmenog intervjua.

IV Kandidati za odobravanje specijalizacijena javni konkurs zdravstvenoj ustanovi podnose sledeća dokumenta:

1.Prijavu na Javni konkurs sa popisom dokumentacije koju dostavljaju

2.Ovjerenu kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ;

3.Dokaz o završenim studijama na Medicinskom fakultetu, VII nivoa okvira kavalifikacija odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori;

4.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu;

5.dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom;

6.dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija (za specijalizaciju iz urgentne medicine bodovaće se ocjena uspjeha iz predmeta urgentna medicina);

7.Dokaz o dužini studiranja, (za studente koji su studirali u Crnoj Gori početak školske godine računaće se od 01.09, a za studente koji su studirali van Crne Gore početak školske godine računaće se od 01.10);

8.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) ne straiji od 3 godine od dan izdavanja o čemu se dostavlja dokaz nadležne visokoškolske ustanove (Instituta za strane jezike);

9.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti;

10.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; 11.Potvrdu zdravstvene ustanove da su u radnom odnosu kao i dokaz o radnom odnosu od najmanje jedne godine u zdravstvenoj ustanovi, nakon položenog stručnog ispita.

Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao, bodovi se neće oduzimati uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza ( rješenja sa fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja studija u indeksu).

V Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima o obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl list Crne Gore” broj 22/2016).

VI Odluku o odobravanju specijalizacija donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata.

Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenje odluke.

Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije a koji nijesu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija.

VII Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

VIII Konkurs će biti objavljen i na sajtu JZU Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i u dnevnom listu „Pobjeda“.

IX Prijave sa dokazima slati na adresu: JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, ul Vaka Đurovića bb, Podgorica.

X Prijave sa potrebnom dokumentacijom, ne starijom od 6 mjeseci,dostavljaju se na arhivi JZU Zavoda za HMP Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. Kontak telefon: 020/226-081.

Javni konkurs je objavljen 27.06.2025. godine. Dokumentacija se može predati zaključnosa 16.07.2025 godine.

DIREKTOR Prim. Mr Sci.dr med. Vuk Niković

Cjenovnik čitulja

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

(1 slika) do 15 riječi (2 slike)

do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 26. juna 2025. u sedamdeset i drugoj godini, umrla je naša draga

MILOJKA-MACA Obrada PERUNIČIĆ rođena GOLUBOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 27. juna od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Bratstva i jedinstva 81/16, Podgorica.

OŽALOŠĆENI : sin RADE, kćerka RADMILA, snaha MILICA, unučad ANA i KRSTO, sestra MILANKA ŽUGIĆ sa porodicom, brat VLASTIMIR-GOLUB sa porodicom, porodica pok. brata MILIKE, zaova JOVANKA i ostala brojna rodbina

Dana 23. juna 2025. preminula je u 93. godini naša voljena

BRANISLAVA - BEKA Vlatkova VUKČEVIĆ rođena VELAŠEVIĆ

Sahrana je obavljena po njenoj želji u krugu najbližih 25. juna na groblju u Goljemadima.

OŽALOŠĆENA PORODICA

NAŠA VOLJENA

RADMILA Batova VUKČEVIĆ rođena VUJOŠEVIĆ

preminula je 25. juna 2025. u 85. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 28. juna od 10 do 13 časova, nakon čega će se u 14 časova obaviti sahrana na groblju u Podstrani, Lješanska nahija.

OŽALOŠĆENI:

kćerke DANIJELA i DEJANA - ANA, zet VELJKO, braća DANKO i BACO, snahe MIRA i NADA, bratanić PEĐA, bratanične ŽANA, MIMA i MAJA, kao i porodice VUKČEVIĆ

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da je dana 26. juna 2025. godine poslije duge i teške bolesti preminula naša draga

MILANKA Momčila RAIČKOVIĆ rođena KUMBUROVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 27. juna od 9 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti na groblju u Tološima u 15 časova.

Dana 26. juna 2025. preminuo je u 86. godini naš voljeni

VLADIMIR

pok. Nikole PERANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima 27. juna od 10 do 16 časova i 28. juna od 9 do 11 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENI: supruga VASILJKA, sin PREDRAG, snaha NELA, unučad: VLADIMIR, VANJA i VLADANA, sestra DESANKA i ostala mnogobrojna rodbina

Mom dragom

OŽALOŠĆENI:

sinovi MIODRAG i RISTO, sestre JULKA i SLAVKA, đever LJUBO, snaha DRAGANA, unučad DUŠICA, NEMANJA i TEODOR, bratanić, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica RAIČKOVIĆ i KUMBUROVIĆ

ANDRIJI ŠLJUKIĆU

1084

Daleko od Tebe, tugujem i ne vjerujem. Ne mogu se oprostiti od Tebe, ne mogu zaboraviti tako nasmijanog, iskrenog druga, sa kojim sam odrastao. Neka te anđeli čuvaju. ĐOLE TURČINOVIĆ SA PORODICOM

1085

Dragom

ANDRIJI

Nestao je plavi čuperak, koji je uvijek donosio radost i osmijeh, nestao u nekoj Gori, koja uze jedno čisto srce, zauvijek. Spavaj, mili Andrija, izvan svakog zla. SARA, DANILO, ACO i TANJA PERIŠIĆ

Bila si nam i majka i sestra i velika podrška.

Sole moja, ostavi nas da tugujemo dovijeka za tobom.

Prababa ANĐELIJA KOSTIĆ, VASKO i NADICA

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav voljenoj

BRANISLAVI – BEKI

Vlatkovoj VUKČEVIĆ

Sin VESELIN, ćerka VESNA, unuka MARIJA i zet VESKO PEJOVIĆ

Posljednji pozdrav

OLJA RAIČEVIĆ

Sa bolom u srcu tvoji Tetka CACA, tetak MIJO, ELVIRA, ZDENKA i PEĐA

Posljednji pozdrav

OLJE RAIČEVIĆ Ovim putem izjavljujem saučešće porodici Raičević i Stanić. Od GOJKA RAIČEVIĆA

OLJA Veskova RAIČEVIĆ rodom STANIĆ 1964–2025.

pozdrav dragoj strini...

SLOBODANKA – SEKA RAŽNATOVIĆ

Uspomene na tvoj plemeniti lik, zauvijek ćemo nositi u našim srcima.

MILAN, LELA i SANJA sa porodicama

Dana 27. juna navršava se godina dana od kada nas je napustio naš voljeni

1072

VUKO MARKOVIĆ

Tvoji: DEJAN, DIJANA i DANIJELA sa porodicama 1053

Ne mogu se napisati vrline

Vule naš, vrijeme prolazi, a tuga i praznina koju si ostavio tvojim odlaskom još uvijek su tu. Sjećanja ne blijede… Tvoj lik čuvamo u našim srcima kao najveće blago. Ponosni što si baš ti bio naš otac. Hvala ti za sve.

Posljednji

BACO i NADA

Posljednji pozdrav dragom bratu i šuri

ĐURU GLOBAREVIĆU

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

Sestra BOSILJKA i zet BOŽIDAR sa porodicom

IN MEMORIAM

REDŽEPAGIĆ

JUSUF

Tuguju za vama i čuvaju vas u najljepšim sjećanjima

ORLE, MILA, GORAN, NINA, DUBRAVKA, ANDREJ, LARA i DORA

Prošlo je godinu dana od smrti našeg brata i ujaka

MIŠKA REDŽEPAGIĆA

VANJA POPOVIĆ sa porodicom

1056

Dana 2. jula 2025. navršava se godina dana od kada nas je napustila naša voljena

RADMILA – RATKA Rakova MUGOŠA

Bliža rodbina će dana 28. juna u 9 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoj odlazak ostavio je prazninu koju ništa ne može ispuniti. U našim srcima živiš zauvijek kroz uspomene, ljubav i poštovanje koje si ostavila iza sebe.

Tvoji: BANJO, ŠICO, NINA, VANJA, ĐORĐE, PAVLE, DANILO, TEODORA i ILIJA

Godina dana je od smrti našeg

MIŠKA REDŽEPAGIĆA

Živiš sa nama i u nama…

DIJANA, PEKO, MAJA i BORIS

U nedjelju 29. juna 2025. navršava se pola godine od smrti moje drage sestre

DESANKE R. LONČAREVIĆ

Vrijeme prolazi, ali uspomene i sjećanja ne blijede. S poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj dragi lik.

OLGA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

1090

Četiri godine je od smrti našeg voljenog supruga i oca

NIKOLE T. KLISIĆA

Vrijeme neutješno prolazi i bolno podsjeća koliko nam nedostaješ.

Tvoje: MARICA, MARIJA i JOVANA

Dana 28. juna 2025. navršava se 40 dana od smrti naše voljene

1052

ANKICE - ANE Radomana KRSTAJIĆ rođene DUJIĆ

Neka tvoja duša počiva u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da ćemo u subotu, 28. juna u 10 časova, posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju Pašine Vode - Žabljak.

OŽALOŠĆENE PORODICE KRSTAJIĆ i DUJIĆ

Sjećanje 27. 6. 2010 – 27. 6. 2025

BOŠKO Đurov PEJOVIĆ

Borićko, znaš koliko sam te voljela, ali ne možeš znati koliko mi nedostaješ... Tvoja bratanična MARIJA sa djecom

Navršava se pola godine od kada nisi sa nama, moj voljeni brate

BRANKO

Brate moj, rode moj, svakim danom je sve teže i teže. Tvoja dobrota, bratska ljubav i toplina ostaće vječno u mom srcu. Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava. Nedostaješ!

Sestra BRANKA sa porodicom

Navršava se pola godine od kada je tragično nastradao naš voljeni i nikad prežaljeni

BRANISLAV MUDREŠA

Voljeni naš, dani prolaze, a naša tuga je sve veća. Tvoj iznenadni odlazak ostavio je ogromnu prazninu u našim životima.

Boli nas sve ono što smo mogli, a nismo proživjeli zajedno.

Ostavio si tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravlja. Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava i nositi u svojim srcima.

U nedjelju, 29. juna u 9 časova, posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji najmiliji: majka LJUBICA, supruga DIJANA, sinovi GORAN i NIKOLA

Prošlo je šest mjeseci otkako nijesi sa nama, voljeni

Tvoj lik, dobrota, iskrenost i sve što te činilo posebnim, to se nikad ne zaboravlja.

Tvoje prisustvo i dalje osjećamo u svemu. Čuvamo te u mislima i srcu!

Navršava se pola godine od kada nije sa nama naš voljeni tata

BRANKO

Dani prolaze, ali tuga, bol, kao i ponos što smo te takvog imali ostaće zauvijek u našim srcima. Život koji si posvetio nama prepun ljubavi, pažnje i podrške učinio te vječnim i nikad zaboravljenim. Počivaj u miru, dobri naš oče.

Tvoji: GORAN i NIKOLA 1064

Pola godine je od smrti našeg brata od strica

BRANKO MUDREŠA

Dragi brate, nedostaješ nam puno. Teško je prihvatiti da te nema, da nećeš doći, uveseliti nas, zagrliti, svojom dobrotom pomoći kad treba, kako si nas naučio. Ostao je tvoj lik koji ćemo čuvati zauvijek, kao i naše najljepše trenutke provedene sa tobom. Brat od strica ACKO, sestre SNEŽANA i STANKA

BRANKO

Vrijeme će i dalje teći, a bol za tobom će vječno trajati, brate moj.

Neće proći nijedan dan a da ne bude obojen sjećanjima na tvoju neizmjernu ljubav, dobrotu, pažnju, koju si nam nesebično pružao.

Sve riječi su male da opišu tugu i prazninu koja je ostala za tobom.

Vječno ćeš živjeti u mom srcu i mojim mislima dok god budem živjela.

Sestra LJILJANA sa porodicom

Pola godine od smrti

BRANKA MUDREŠE

Hvala ti na svemu što si prošao sa nama, uvijek si bio tu za nas. Čuvaćemo te od zaborava, jer tvoj lik i djelo ostaju duboko urezani u naša srca.

Tvoj osmijeh, tvoja snaga i tvoja ljudskost ostaće zauvijek dio nas. Nisi otišao - samo si korak ispred na nekom boljem mjestu, gdje nema bola ni briga. Volimo te.

BILJANA, MARKO, MAJA

1077

Sestrić MARKO sa porodicom

Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ. Fale nam tvoji pozivi, nasmijan lik i blaga narav.

Porodica pokojnog brata od tetke MIJA IGUMANOVIĆA

Pola godine je od smrti našeg ujaka

BRANKA

Dobri naš ujače, trag koji si ostavio u našim životima budi lijepe uspomene i čuva sjećanja na tvoj divni lik Zauvijek. Sestrići: BOJAN i DEJAN sa porodicom

U subotu 28. juna 2025. navršava se godina od kada nije sa nama naš

Obaveštavamo rodbinu i prijatelje da ćemo tog dana u subotu u 10 časova posetiti njegovu večnu kuću na gradskom groblju u Nikšiću.

Prerano si otišao, ali ćemo uspomene sa tobom čuvati u sećanju i srcu. Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

1058

Navršava se pola godine od kada nije sa nama

1059

Pola godine je od kada nije sa nama naš voljeni ujak

BRANKO

RAJKO Šćepanov KOVAČEVIĆ

Danas se navršavaju tri godine otkako te nema

DUŠAN Dragan ĐURETIĆ

Ostao si dijete sreće, dok mi starimo sa ranom koja ne stari. Treća godina kako pokušavamo da naučimo hod bez tebe.

Za svakog smo znali da može nestati - samo ne ti.

Još stojimo na granici gdje prestaješ ti, a ne počinjemo mi.

U subotu, 28. juna 2025. godine, u 9 sati, posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji: otac DRAGAN, majka TANJA i sestra NEVENA

Dana 27. juna navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni suprug i otac

DRAGAN ĐUROVIĆ

Gubitak tebe nije samo oproštaj od tvoje prisutnosti. To je učenje kako živjeti sa činjenicom da nisi više tu. Kada si otišao, zajedno sa tobom otišao je i dio naše duše.

Tuga ne poznaje vrijeme, nema određenog datuma nakon kojeg sve prestaje boljeti, nakon kojeg prolazi bol. Ima dana kada osjećamo da idemo dalje i dana kada nas jedno sjećanje potpuno slomi. Govorimo o tebi, prisjećamo se, plačemo, ali smo i dopustili sebi da idemo naprijed, jer znamo da bi to najviše želio. Živimo tako da, gdje god da si sada, možeš biti ponosan na nas. Kao što smo mi uvijek bili ponosni na tebe. Živiš u svima nama, u svemu što jesmo, svemu što postajemo, u svim našim uspjesima. A kada osjetimo da nam nedostaje snaga, pogledamo u nebo. Jer čak i u najvećoj boli postoji svjetlost. Ti si naša. I znamo da si uvijek uz nas i da nas podržavaš sa nekog ljepšeg mjesta. Zato nikad nećemo odustati! Volimo te beskrajno!

Tvoji voljeni: supruga TAMARA i djeca ANA, JANA i LUKA

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoji: MILOJKA, PEĐA, LIDIJA, MARIJA, IVAN i PETAR CRNČEVIĆ

1055

Navršava se godina dana od kada nije sa nama naš

DRAGAN ĐUROVIĆ

Tužna je ova godina koja prođe bez tebe. Svakim danom nam sve više fališ. Toplina tvoje duše, tvoja brižnost i pažnja uvijek će nam nedostajati. Izgubili smo veliki oslonac u porodici. Bila je privilegija imati te za đevera i strica. Ako je život morao da stane, naše sjećanje na tebe trajaće vječno. Ponosni smo što smo te imali, a zauvijek tužni što si nas prerano napustio.

Tvoji: RANKA, MAJA i BLAŽO sa porodicama

Vrijeme ne može izbrisati sve lijepe uspomene na tebe. Uvijek ćeš biti sa nama, a sjećanje na tebe trajaće zauvijek.

MIGO i NATAŠA VUKOVIĆ sa đecom

Godinu dana od smrti

DRAGANA ĐUROVIĆA

Prošlo je godinu dana od prerane smrti našeg voljenog zeta i tetka

DRAGANA ĐUROVIĆA

DOŽIVI BUDIMPEŠTU U PUNOJ BRZINI UZ CKB VISA KARTICE

Dobitnici robnih nagrada, 8x1 Piquardo kofer:

Marijana Mijović, Podgorica

Mario Dušaj, Podgorica

Radoslava Milutinović, Podgorica

Valjentina Ljuljđurović, Podgorica

Milomir Šubara, Kolašin

Borka Bulatović, Podgorica

Jadranka Tršić, Bar Aleksandra Tomić, Podgorica

Dobitnici glavne nagrade, 3x putovanje u Budimpeštu na GP trku 2025 za dvije osobe:

Helena Perović, Podgorica

Aleksandra Nikolić Jegdić, Podgorica

Vojislav Kaluđerović, Tivat

Čestitamo dobitnicima!

Napomena: Preuzimanje nagrade se obavlja u Podgorici, Bulevar revolucije 17 u kancelariji

Odjeljenja za marketing i komunikacije,svakog radnog dana od 8 do 16 č. Rok za preuzimanje nagrade je 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama, tj. do 11. jula 2025. godine. Za sve dodatne informacije kontaktirajte nas putem mejla marketing@ckb.me

NOVO IZDANJE

U PRODAJI

Moj Bog Pitajte popa Dragan Veselinov

Cijena20€

drugo dopunjeno izdanje

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E

DO Ć I NE Ć E

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.