Poneđeljak, 23. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21384 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
PORAZNO PRIZNANJE
Ekolozi, NVO sektor i predstavnici Vlade saglasni da Crna Gora ni nakon 34 godine od proglašenja ekološkom državom nije uspjela da opravda taj epitet
Do sada je najveći saveznik u očuvanju ekološke supstance Crne Gore bila isključivo sama priroda, i to ona bez suživota sa čovjekom, tako da je očuvanost bogatstva biodiverziteta ono što Crnoj Gori još daje status ekološke države. Nakon 34 godine, brojna istraživanja crnogorskog biodiverziteta ukazuju da, uprkos brojnim pritiscima, Crnu Goru i 2025. godine odlikuje izvanredan genetski i ekosistemski diverzitet –poručuje Ivana Vojinović STR. 8, 9. i 10.
Vatrogasci dva dana gasili vatru uz ogradu Deponije na Vrelima ribničkim, lokaciju juče obilazila Komunalna policija, a radnici Čistoće je očistili
Požare izazivaju nesavjesni građani, potrebne sankcije
Advokat i istaknuti pravnik ocijenio da je pravno utemeljen stav tužilaštva da su slučajevi u vezi sa „crnim trojkama“ od prije 25 godina zastarjeli
Radulović: Krivični zakonik ne
može da važi retroaktivno
STR. 2.
PRIJETNJA GLOBALNOJ BEZBJEDNOSTI
Sjedinjene Američke Države izvele napad na iranska nuklearna postrojenja, sprema se odmazda
Tri objekta koja su SAD pogodile uključuju dva glavna iranska centra za obogaćivanje uranijuma: planinsko postrojenje Fordo i veći pogon u Natanzu, koje je Izrael već napao prije nekoliko dana manjim oružjem. Treći objekat, u blizini drevnog grada Isfahana, smatra se mjestom gdje Iran čuva skoro obogaćeni uranijum, koji je gotovo spreman za izradu nuklearne bombe, a koji su inspektori vidjeli prije samo dvije nedjelje, prenosi Njujork tajms
Ima li utemeljenja u sve glasnijim spekulacijama o udruživanju premijerove partije i opozicije zarad stabilne proevropske vlasti
Bajramspahić: PES
nema državničku viziju da iznese ideju o rekonstrukciji Vlade
Takozvane „građanske snage“ u PES-u su u mikroskopskim tragovima i suštinski ne vide nikakav problem u bivšem DF-u i sprovođenju nacionalističkog programa. Pogledajte samo kako su kao nojevi zabili glavu u pijesak - dok se svakodnevno slave ratni zločinci, rehabilituju četnici i sprovodi dezintegracija Crne Gore kroz djelovanje lokalnih kabadahija iz DF-a, koje PES zdušno podržava, navodi Dina Bajramspahić reha-
2. i 3.
Pobjeda u posjeti crnogorskim arheolozima koji već mjesec i po iskopavaju i istražuju nekropole antičke Duklje
Podaci o sahranama jesu bitni, ali ovdje se mnogo više drugih podataka dobija. I to je ono što je suština, zašto mi iskopavamo ova groblja. Ne radi njih samih, nego radi dobijanja sijaset drugih podataka. Od statusa, analizama koje se rade možemo da utvrdimo što su jeli, kako su živjeli, kojem staležu su pripadali – istakao je član arheološkog tima iz CZK Bar Dejan Drašković STR. 12. i 13.
Advokat i istaknuti pravnik ocijenio da je pravno utemeljen stav tužilaštva da su slučajevi u vezi sa „crnim trojkama“ od prije 25 godina zastarjeli
Bez obzira na to što je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, bilo bi veoma važno doći do pune istine o svim tim događajima. Ipak, do istine nas neće sigurno dovesti onakav Anketni odbor i onakvi „svjedoci“, niti pogrešna tumačenja zakona koja zanemaruju osnovna načela krivičnog zakonodavstva – kazao je Radulović
PODGORICA - Kolege koje su javno iznijele stav da nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u slučaju „crnih trojki“ jer gonjenje za krivično djelo mučenje ne zastarijeva, zanemarili su jedno od ključnih načela krivičnog prava - da Krivični zakonik ne može da važi i da se primjenjuje retroaktivno - kaže u izjavi za Pobjedu advokat Veselin Radulović komentarišući stavove pravnika da krivično djelo mučenje ne zastarijeva. On je objasnio da krivično gonjenje za krivično djelo mučenje ne zastarijeva od 12. 12. 2023. godine, kada su stupile na snagu izmjene Krivičnog zakonika kojima je to propisano.
- Događaji o kojima su pred Anketnim odborom govorili gospodin Paunović i gospodin Brajušković desili su se
decenijama ranije, kada krivično gonjenje nije zastarijevalo samo za krivična djela genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i za organizovanje i podsticanje genocida i ratnih zločina. Dakle, jasno je da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja za sve radnje o kojima su gospodin Paunović i gospodin Brajušković govorili jer se na te događaje i eventualne izvršioce ne može primijeniti zakon koji je stupio na snagu prije godinu i po dana. Drugim riječima, ne možete sada izmijeniti zakon tako što ćete propisati da ne zastarijeva krivično gonjenje za neko krivično djelo, a onda na osnovu toga pokrenuti postupak protiv nekoga za djelo koje se desilo prije 25 godina - zaključio je Radulović. On objašnjava da iz tog razlo-
ga ovakva tumačenja koja su suprotna Ustavu Crne Gore samo doprinose utisku da je Anketni odbor formiran samo radi sticanja političkih poena na jedan ružan i nemoralan način jer se zloupotrebljavaju tragedije i patnje žrtava i njihovih porodica.
- Na kraju, bez obzira na to što je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, bilo bi veoma važno doći do pune istine o svim tim događajima. Ipak, do istine nas neće sigurno dovesti onakav Anketni odbor i onakvi „svjedoci“, niti pogrešna tumačenja zakona koja zanemaruju osnovna načela krivičnog zakonodavstva. Još jednom ponavljam da neosnovane prozivke tužilaštva koje su zasnovane na pogrešnom tumačenju ili nepoznavanju zakona, ne samo da su neprimjerene i neosnovane, već nije korektno ponašanje prema žrtvama i njihovim porodicama - poručio je Radulović. K. J.
Odbornički klub Pokreta Evropa sad Danilovgrad najoštrije osudio verbalni napad na odbornika te partije Dragana Medojevića
PODGORICA – Odbornički klub Pokreta Evropa sad Danilovgrad najoštrije osuđuje necivilizacijski čin verbalnog napada na odbornika te partije Dragana Medojevića, koji se, kako navode, dogodio na njegovom kućnom pragu, u prisustvu njegove supruge i maloljetne djece.
- Verbalne prijetnje, naročito kada su upućene na kućnom pragu, pred porodicom, predstavljaju krajnje opasan i kukavički čin, koji ima cilj da zastraši i destabilizuje našeg odbornika kao i samu ideju slobodnog, odgovornog i principijelnog građanskog djelovanja onda kada
je došlo do neodgovornog i društveno štetnog ponašanja - navode odbornici PES Danilovgrad. Ističu da je Medojević osoba narušenog zdravstvenog stanja, što cijelom događaju daje dodatnu težinu i obavezuje nadležne organe da razmotre svoje djelovanje.
- Pokret Evropa sad neće tolerisati nijedan vid nasilja, prijetnji, zastrašivanja ili pritisaka na naše članove i izabrane predstavnike građana. Dajemo punu i nedvosmislenu podršku kolegi Medojeviću i u ovom trenutku obavještavamo javnost da ćemo koristiti sva pravna i institucionalna sredstva kako bi se odgovorno lice procesuiralo, a naš ko-
Ima li utemeljenja u sve glasnijim spekulacijama o udruživanju premijerove partije i opozicije zarad stabilne proevropske
lega zaštitio - dodaje se u saopštenju. Pozivaju sve političke subjekte, institucije sistema i društvenu zajednicu da zauzmu jasan stav protiv nasilja i prijetnji kao sredstva političkog ili ličnog obračuna.
- Svaki napad na odbornika jeste napad na instituciju lokalne samouprave i to nećemo dozvoliti. Klub odbornika Pokreta Evropa sad Danilovgrad neće ustuknuti pred pritiscima, prijetnjama i pokušajima zastrašivanja. Branimo principe, štitimo naše ljude, i nikada nećemo ćutati kada se pravda gazi ili radi nešto što nije u skladu sa normalnim i ispravnim ponašanjem - zaključuju u saopštenju. R. P.
PODGORICA – Izgledi za uspjeh ideje o prekompoziciji vlasti u Crnoj Gori veoma su upitni, a jedan od glavnih razloga za to je što u vladajućem PES-u nema dovoljno „zdravog tkiva“ koje bi preuzelo državničku odgovornost za tu zamisao.
Ovako građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić komentariše sve češće navode o angažovanju diplomatskih adresa u cilju rekonstrukcije Vlade u dogledno vrijeme, što bi za cilj imalo uključivanje opozicije. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, ideja o saradnji između DPS-a kao najjače opozicione i PES-a kao najjače vladajuće partije, postoji. Uprkos činjenici da se za to snažno zalažu i predstavnici pojedinih diplomatskih misija u Crnoj Gori, do konkretnih koraka još nije došlo. Plan da državna vlast bude ojačana proevropskim snagama iz opozicije, temelji se na vjerovanju da je Crnoj Gori potreban dodatni napor kako bi ubrzala sprovođenje reformi i 2028. godine postala članica Evropske unije.
Bajramspahić za Pobjedu kaže kako u međunarodnoj zajednici ima dobronamjernih prijatelja Crne Gore.
- Oni vide štetne posljedice koje ostavlja vladajuća garnitura i koliko brzo se pogoršava stanje, stoga, realno je da postoji ideja o prekompozicji vlasti.
PREMIJER NEMA
SNAGU
Bajramspahić kaže da predsjednik Vlade Milojko Spajić, sve i da želi da sprovede u djelo ono što bi sa zapadnih adresa moglo biti zatraženo, nema snagu za to.
- On nema snagu u svojoj partiji da izdejstvuje bilo što slič-
zabili glavu u pijesak - dok
Takozvane „građanske snage“ u PES-u su u mikroskopskim tragovima i suštinski ne vide nikakav problem u bivšem DF-u i sprovođenju nacionalističkog programa. Pogledajte samo kako su kao nojevi zabili glavu u pijesak - dok se svakodnevno slave ratni zločinci, rehabilituju četnici i sprovodi dezintegracija Crne Gore kroz djelovanje lokalnih kabadahija iz DF-a, koje PES zdušno podržava, navodi Dina Bajramspahić
no. Takozvane „građanske snage“ u PES-u su u mikroskopskim tragovima i suštinski ne vide nikakav problem u bivšem DF-u i sprovođenju nacionalističkog progra-
ma. Pogledajte samo kako su kao nojevi zabili glavu u pijesak - dok se svakodnevno slave ratni zločinci, rehabilituju četnici i sprovodi dezintegracija Crne Gore kroz djelovanje
Opozicija paci kovana, ali se ipak nada
Iz redova opozicionih partija, ponajviše DPS-a s vremena na vrijeme mogu se čuti glasovi koji sugerišu da su oni faktor koji nedostaje Crnoj Gori kako bi bila zaokružena priča evropskih integracija.
Da je uvjeren da će DPS „i prije nego što se misli biti nosilac društveno-po-
litičke odgovornosti u zemlji“, poručio je prije nekoliko dana šef te partije Danijel Živković Uprkos takvim stremljenjima najjače opozicione partije, Bajramspahić smatra da je vrlo moguće da se ideja o prekompoziciji vlasti plasira da bi se pacifikovala opozicija i na neki način privoljela na
tolerisanje nepočinstava vlasti.
- Predugo se djelovi opozicije zanose takvim zabludama, dok se istovremeno vladajuća većina konsolidovala i potpuno otupjela na kritike. Vlast je više nego stabilna i snažan kohezivni faktor u njoj je bespogovorna namjera svih njenih konstituenata
udruživanju proevropske vlasti
lokalnih kabadahija iz DF-a, koje PES zdušno podržavanavodi sagovornica Pobjede. Kako je ocijenila, Crna Gora se svakodnevno mijenja na gore, dok oni sjede skrštenih ruku.
- Osim toga, PES je glasan zagovornik da se u Bijelom Polju sruši postojeća vlast i uspostavi pročetnička. Time bi situacija u Bijelom Polju postala gora nego i u jednom drugom crnogorskom gradu, ali je važnije zgrabiti malo vlasti nego išta drugo - navodi Bajramspahić.
Ona podsjeća i da administrativni odbor kojim rukovodi PES uporno štiti Marka Kovačevića
Time, kako kaže, brane govor mržnje i raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje.
- Sve što je predsjednik Nikšića uradio u prvom mandatu, PES-u nije bilo dovoljno da ga ne izabere drugi put. Ministarstvo prosvjete koje vodi PES nije osudilo četnički pir u ugostiteljskom objektu koji je u vlasništvu škole. Sve u svemu, takav PES svakog dana sve više
da ostanu u svojim foteljama. Cijena apsolutno nije bitna - navodi ona. Bajramspahić ipak ističe da će vlast u jednom trenutku morati da počne da odgovora ako proces evropske integracije nastavi da se usporava. - A kako trenutno stvari stoje - meta se udaljava i pozitivne izjave iz EU su puka kurtoazija - zaključila je.
Novinar Jakša Šćekić kaže da Albanija pro tira na evropskom putu zbog konfuzije u crnogorskom društvu
Bošnjačka stranka, ali i albanske partije u stopu prate PES u potčinjavanju koaliciji ZBCG koju predvodi Andrija Mandić. Oni apsolutno nijesu nikakav korektivni faktor niti su principijelno reagovali na bilo što od prethodno nabrojanog. Naprotiv, glasaju za četničkog vojvodu i ignorišu glori kaciju četničkih pokolja nad muslimanskim stanovništvom – kaže Dina Bajramspahić
potpada pod uticaj i kontrolu dominantnog koalicionog partnera - navodi Bajramspahić.
BOŠNJACI I ALBANCI
SLAB KOREKTIVNI
FAKTOR
Pojedini mediji objavili su nedavno da bi u potencijalno rekonstruisanoj Vladi, kao važne igrače, međunarodna zajednica vidjela manjinske partije, naročito Bošnjačku stranku. Uprkos tome, Bajramspahić naglašava da Bošnjačka stranka, ali i albanske partije u stopu prate PES u potčinjavanju koaliciji ZBCG koju predvodi Andrija Mandić. - Oni apsolutno nijesu nikakav korektivni faktor niti su principijelno reagovali na bilo što od prethodno nabrojanog. Naprotiv, glasaju za četničkog vojvodu i ignorišu glorifikaciju četničkih pokolja nad muslimanskim stanovništvom. Uz sve to, Bošnjačka stranka nije pokazala dovoljno proaktivnosti i saosjećanja za stravični genocid u Palestini. Potrebno je snažnije djelovanje Ministarstva vanjskih poslova u koaliciji sa Slovenijom, Španijom, Irskom, Maltom i drugim zemljama koje su u vremenu zla - beskompromisno uz nevine žrtve - navodi sagovornica Pobjede. Bajramspahić smatra da Crna Gora ima moralnu dužnost da učini više nego što sada čini. - Svako kalkulisanje i političarenje je sramota. Unutar Vlade postoje struje koje guraju u suprotnom pravcu i ne smiju dobiti zamah - ističe ona. Bojan ĐURIŠIĆ
BEOGRAD - U Srbiji je nastala ,,eksplozija“ izjava protiv Crne Gore kada je ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović rekao da je podrška Kosovu u Savjetu Evrope prioritet Crne Gore. Govorili su - zabili su nam nož u leđa, gurnuli prst u oko, zato što je odlazak Crne Gore i dalje bolan za građane Srbije. Problem je u tome što Srbija neće da se pogleda u ogledalo i kaže što se desilo devedesetih godina i za što je sve kriva, kaže novinar Jakša Šćekić
POBJEDA: Da li bi za Crnu Goru, kao i za Srbiju, bilo bolje da Vučić ode sa vlasti?
ŠĆEKIĆ: Većina građana Srbije misli da bi Crna Gora i Srbija trebalo da budu dva oka u glavi. U Crnoj Gori je sada teža situacija nego ranije. Vučić će sve uraditi da Crna Gora ne uđe u EU, jer je on protiv toga. Ali i u Crnoj Gori je velika konfuzija iako je ona bila najbliža EU i dok se to ne riješi profitiraće Edi Rama i Albanija. On će to iskoristiti i zaobići će Srbiju i Crnu Goru.
POBJEDA: Opozicija se ne izjašnjava i nema snage da napusti sadašnju pogubnu politiku prema Crnoj Gori. Da li će ,,srpski svet“ nastaviti da postoji i bez Vučića?
ŠĆEKIĆ: Nikako da shvate da je Crna Gora nezavisna država koja ide svojim putem - kada je ministar Ibrahimović rekao nešto o Kosovu, nastala je eksplozija izjava protiv Crne Gore. Problem je jer se srpsko društvo još dugo neće pogledati u ogledalo i reći što je bilo devedesetih i za što je sve Srbija kriva. Nakon ubistava u školi ,,Vladislav Ribnikar“, srpsko društvo je trebalo da se pogleda u ogledalo i kaže što sve ne valja. Ne, ono je zatrpano. Vučić se ne skida sa medija i postavlja svoje ljude: Dragoslav Bokan je postavljen za predsjednika UO Narodnog pozorišta. Bokan se ne skida sa televizija „Pink“ i „Informer“, ali dokazao se i finansijski će dobro proći.
POBJEDA: Posljednjih sedam mjeseci živimo u nekoj simulaciji, a kriza je dublja jer se ignorišu njeni uzroci. Dokle režim može da izdrži da ignoriše stvarnost?
ŠĆEKIĆ: Mnogo duže živimo u limbu – sistemu gde je stvarnost jedno, a ono što ljudima vlast daje je drugo ili treće. U ovom trenutku Aleksandar
Vučić ne smije sebi da dozvoli bilo kakav poraz. Sa kakvim sve marifetlucima se brani Kosjerić, malo mjesto u Srbiji i onda zamislite kakva je situacija. Sud u Užicu odlučio je da se ponovi glasanje na jednom mjestu u Kosjeriću i odmah su se na provladinim
Nikako da shvate da je Crna Gora nezavisna država koja ide svojim putem - kada je ministar Ibrahimović rekao nešto o Kosovu, nastala je eksplozija izjava protiv Crne Gore. Problem je jer se srpsko društvo još dugo neće pogledati u ogledalo i reći što je bilo devedesetih i za što je sve Srbija kriva. Nakon ubistava u školi ,,Vladislav Ribnikar“, srpsko društvo je trebalo da se pogleda u ogledalo i kaže što sve ne valja, kaže Šćekić
portalima pojavile potjernice za sudijama koje su glasale za ponavljanje izbora. Vučić ima hiljadu razloga zbog kojih ne smije da dozvoli da izgubi izbore, a studenti i ljudi koji su protiv Vučića nijesu dovoljno jaki i organizovani da mogu brzo i lako da ga skinu. Navlačenje konopca će trajati jako dugo, a srpsko društvo će sve više propadati. Gdje ćete gore stanje nego kada predsjednica parlamenta naziva mladost države fašistima, lopovima, kriminalcima.
POBJEDA: Da li je Vučić velikim pritiskom ,,slomio“ profesore univerziteta?
ŠĆEKIĆ: On će to pokušati, kaže im - ako hoćete pare, morate da se ponašate onako kako ja kažem i uradiće sve što je u njegovoj moći da razjedini profesore i razvodni proces. Njemu univerzitet slobodnomisleći kakav je danas ne treba, on hoće da ga kanališe, da univerzitet bude kao u češkom filmu „Strogo kontrolisani vozovi“. Sve će uraditi da to postigne. Pogledajte koga je stavio da bude ministar prosvjete. Kada je riječ o unutrašnjoj situaciji u Srbiji ići će đonom. Međutim, prema strancima će biti snishodljiv i dolazimo do
ključnog problema ponašanja EU koje je krajnje cinično. Oni ga pozovu, on ode u Ukrajinu i ne potpiše deklaraciju, premijer ode u Tiranu i ne potpiše deklaraciju i nema nikakvog odijuma niti upozorenja iz EU. EU je pozdravila donošenje medijskih zakona o kojima nije bilo javne rasprave, a znamo što je njihov cilj. Ponašanje oko izbora REM-a (Regulatorno tijelo za elektronske medije) je kao u cirkusu, ali EU ne reaguje zbog nekoliko razloga: treba joj rudnik jadarita, Vučić je sve uradio kada je riječ o Kosovu čak i više nego što su SAD i EU tražili i najveća bojazan EU je da studenti i opozicija neće biti toliko kooperativni kada je riječ o Kosovu. EU se ponaša pragmatično i ne interesuje je mnogo demokratija niti bilo što drugo u Srbiji. Ono što Milošević nije shvatio devedesetih godina Vučić to jako dobro zna - dokle ti isporučuješ sve ono što traže od tebe - izvoziš oružje Ukrajini, Izraelu to će EU tolerisati i mi smo ostavljeni sami na cjedilu. POBJEDA: Vlast poziva na dijalog, a političke protivnike naziva nacistima, teroristima, blokaderima, upo-
trebljavaju se nacistički simboli iako imamo zakon koji to zabranjuje. Što je to? ŠĆEKIĆ: To je skandal. Zamislite u Njemačkoj ili Engleskoj da izađe neko iz vlade ili parlamenta i kaže studentima Oksforda ili Kembridža da su nacisti, strani špijuni, plaćenici, da rade protiv interesa UK. Taj čovjek ne bi bio više ni pet i po sekundi u politici. U Srbiji su ti izrazi izgubili značaj jer se stalno neko naziva fašistom, ustašom. Poziv na razgovor je cinizam jer da hoće dijalog sjednice Skupštine Srbije bi izgledale mnogo civilizovanije. Iz vladajuće partije čujemo uvrede i bahatost, a onda tabloidi rade ono što im Vučić kaže i to je postao model ponašanja. Velika zabluda EU je što sa Vučićem fino razgovara. Oni za to imaju svoje razloge, ali jedini čovjek koji je znao kako treba razgovarati sa Srbima bio je Ričard Holbruk. On dođe i tresne pesnicom o sto, jer sa radikalima morate razgovarati jezikom radikala, a ne jezikom fine diplomatske konstrukcije. Sa naprednjacima i radikalima morate razgovarati onako kako oni razgovaraju sa vama.
POBJEDA: Što radi politička elita?
ŠĆEKIĆ: Politička elita u Srbiji neće u EU. Ne odgovara im jer u EU ne bi moglo ovoliko da se krade i ne bi bilo ovoliko korupcije. Mislio sam da je ambicija Vučića da Srbiju uključi u EU i da postane prvi komesar Srbije u EU, ali debelo sam se prevario. On hoće da ovdje ima neograničenu vlast jer strah, pare i korupcija drže vlast u Srbiji i svi su fantastično umreženi. Nijedna afera nije raščišćena niti će biti. Sve što je moglo da se upropasti oni su upropastili. Veći problem od kupljenih diploma su ljudi koji misle da znaju da rade zato što imaju te diplome. Ništa ne smiju da kažu bivši ministri jer Vučić u fioci ima njihove fajlove i ako nešto kažu - nastradaće. Priča o gubitku akreditacije Univerziteta „Megatrend“ je anamneza srpskog društvaja tebe zabranim, gazda Megatrenda kaže – dobro, sada ću izvući spisak svih koji su platili, sjutradan - dobijena akreditacija. Nevjerovatno je koliko vlast može da kanališe narod i stavi ga u modlu, a ljudi se ne bune. Studenti su razmrdali Srbiju, krešendo od 15. marta teško će se ponoviti bez obzira na poziv na okupljanje 28. juna. Ogroman balon koji su studenti naduvali - izduvao se, a nije pukao i donio neke promjene. Zato će sada sve duže trajati jer sve zavisi od jednog čovjeka - izbori, vlada... Violeta CVEJIĆ
Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman potpisali ugovor o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“
PODGORICA - Crnogorski ministar vanjskih poslova
Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan
Grlić Radman potpisali su juče ugovor između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“ u Tivtu.
Ibrahimović je rekao da je Crna Gora jasno pokazala da želi da njeguje, gradi prijateljske partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.
- Hrvatska stvarno jeste naša prijateljska država i saveznik. Ali isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori je neodvojivi dio mozaika našeg društvaporučio je Ibrahimović i rekao da je ponosan jer je Crna Gora ponovo pokazala da baštini građanski i međuetnički - međuvjerski sklad kao jednu temeljnu vrijednost.
- Vrijednost koja još jednom pokazuje da Crna Gora zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije. Ali i da jasno poručimo da su sve manjine neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet, jezik u stvari jer bogatstvo Crne Gore i sa srca želim da čestitam hrvatskoj manjinskoj zajednici da se ovdje okupljaju, da prave dobre stvari za svoju zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela - poručio je Ibrahimović. Grlić Radman kaže da je dobro podsjetiti da Hrvati Boke, Hrvati Crne Gore već decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i djedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.
- I naravno, u kontekstu i istorijskom i burnoj prošlosti različitih režima i državnih zajednica, konačno je ipak uspjelo ovoj vladi na čelu s gospodinom Milojkom Spajićem, a posebno zalaganjem gospodina ministra Ibrahimovića, dragog kolege s kojim dijelim izuzetno dobru saradnju – kazao je on, prenosi Mina. Dodaje da kad god dođe u Crnu Goru, naglasi da dolazi u dobroj vjeri.
- Zato čestitam na ovom velikom uspjehu, ovom civilizacijskom iskoraku. Zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omo-
PODGORICA - Udruženje
turističkih agencija Crne Gore (UTACG) pozvalo je Ministarstvo turizma da odloži javnu raspravu o Nacrtu zakona o turizmu do novembra, kako bi se stvorili uslovi za ozbiljno, odgovorno i sadržajno učešće svih zainteresovanih u tom procesu.
- Samo na taj način možemo doći do zakonskog rješenja koje će predstavljati stvarni iskorak naprijed, a ne dokument usvojen na brzinu, bez dijaloga i sluha za one koji turizam u Crnoj Gori stvarno žive - navodi se u saopštenju UTACG.
Grlić Radman kaže da je dobro podsjetiti da Hrvati Boke, Hrvati Crne Gore već decenijama pokušavaju da regulišu imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i djedova koji su ga gradili od 1920. do 1922.
gućila Hrvatima Crne Gore, Hrvatima Boke, da konačno mogu ovdje aktivno njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju hrvatska vlada složno podržava. Njen rad vodi sadašnji predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća gospodin Zvonimir Deković, i predsjednik Hrvatske građanske inicijative gospodin Adrian Vuksanović. Drago nam je da će ovaj dom biti prostor u kojem će djelovati Radio Dux i sva druga udruženja, da će biti čitaonica, radionica i da će podsjećati na minula vremena, prije 103 godine. Sigurno bi preci, koji su gradili ovaj dom, bili srećni vidjeti da je on ponovno vraćen u njihove ruke - kaže on.
Kada je u pitanju hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore, ona je, kaže Radman, „apsolutno bezuslovna u smi-
slu naših zalaganja, vrijednosti integracije i svega onoga što odražava naš evropski put – dobrosusjedski odnosi, integracija u punom smislu, kulturna i kulturološka, ali i u svim aspektima dijeljenja evropskih vrijednosti, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda“.
- Mislim da je ovaj važni civilizacijski iskorak s ovim domom otvorio put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a koja su uglavnom nasljeđe prošlosti - istakao je on.
Na pitanje da li će Hrvatska 27. juna deblokirati zatvaranje poglavlja 31, kaže da nikada ne govore o terminima blokade ili deblokade.
- Do sada smo u Crnoj Gori snažno pokazivali spremnost kada je u pitanju evropski put. Sjećate se da smo se snažno zalagali za članstvo u NATO. Za vrijeme hrvatskog predsjedavanja 2020. godine otvore-
no je zadnje poglavlje tržišna konkurencija, osmo poglavlje. Isto smo zatvorili tri poglavlja, a sada peto – javne nabavke, tako da je s naše strane podrška bezuslovna. Sve ostalo treba gledati kroz vrijednosne kategorije, a ne kroz matematičke veličine. Ulazak u jedan klub zahtijeva, naravno, određeni napor. Hrvatska je prošla taj put pregovora s Evropskom unijom, pa će i pomoći Crnoj Gori na tom putu - istakao je on.
Kada je, kako kaže, riječ o opredijeljenosti Crne Gore, Hrvatska podržava proevropske snage i političke lidere Crne Gore, prije svega ovu vladu na čelu s gospodinom Spajićem, kao i suverenističke lidere okrenute evropskom putu, koji logično vodi preko Hrvatske.
- Mi smo posljednja članica EU iz regiona, ušli smo prije 12 godina, raspolažemo znanjem, iskustvom i eksperti-
zom, i već sada pomažemo Crnoj Gori na tom putu. Hrvatska će nastaviti pružati podršku Crnoj Gori. Pitanje datuma ili poglavlja nije potrebno sada da opterećuje političku javnost ili građane. Građani Crne Gore moraju znati da imaju aktivnog zagovornika i prijatelja – Hrvatsku - naveo je Radman. Kaže da Hrvatska razgovara i pregovara o svim pitanjima koja su nasljeđe prošlosti.
- Postoji katalog pitanja. Zajedno smo osnovali pregovaračke grupe koje vodi državni sekretar gospodin Frano Matošić, koje se redovno sastaju. Imali su već tri sastanka, dva u Hrvatskoj i jedan ovdje. Nastavićemo sa tim. Tu je i povrat školskog broda „Jadran“. Takođe, u interesu je grada Kotora i Crne Gore, kao i budućih vaterpolo prvenstava, da se promijeni ime bazena jer nas podsjeća na teško i traumatično razdoblje, budući da je ime povezano sa zloglasnim logorom Morinj - kazao je Radman.
Na pitanje da li su blizu dogovora o isplati logoraša u Morinju, te da li je tačno da je riječ o sumi od 17 miliona eura, Radman kaže da Hrvatskoj nije važan iznos, već priznanje i satisfakcija za logoraše i njihove porodice, koji su tokom perioda od 30. septembra 1991. do 18. oktobra 1992. bili zatočeni u logoru – sabirnom centru. - Agresiju na Republiku Hrvatsku potvrdili su međunarodni sudovi. Moramo otvoreno govoriti o stradanjima, o Dubrovniku, pljačkanjima i bombardovanjima, suočiti se
Udruženje turističkih agencija Crne Gore ne želi usvajanje zakona na brzinu Traže odlaganje javne rasprave o Nacrtu zakona o turizmu do novembra
Oni su dodali da će do tada turistička privreda imati dovoljno vremena da se adekvatno pripremi sa prijedlozima i da ih iskomunicira sa Ministarstvom, da se sprovede kvalitetna i inkluzivna javna rasprava, i da se na vrijeme, do kraja godine ukoliko je potrebno zbog zatvaranja nekih poglavlja za pristup EU, donese zakon na zadovoljstvo svih učesnika.
U UTACG smatraju da bi kvalitetan zakon doprinio da skoro 30 miliona eura godišnje ostane u Crnoj Gori umjesto što se iz nje odliva.
- Očekujemo od Ministarstva turizma da pokaže institucionalnu zrelost i spremnost za istinski partnerski odnos sa sektorom koji čini okosnicu crnogorske ekonomije - kazali su iz Udruženja.
Oni su naveli da su zabrinuti i nezadovoljni odlukom Ministarstva turizma da usred ljetnje turističke sezone, kada su svi ključni akteri iz sektora maksimalno angažovani na realizaciji turističkih aktivnosti, raspiše javnu raspravu o Nacrtu zakona o turizmu.
- Početak ovogodišnje sezone obilježen je brojnim izazovima, od saobraćajnog haosa na
crnogorskim putevima, koji otežava odvijanje turističkog prometa i narušava reputaciju destinacije kod stranih partnera, do izostanka podrške u prevazilaženju novonastalih okolnosti izazvanih krizom na izraelskom tržištu - rekli su predstavnici Udruženja. Oni su podsjetili da je Crna Gora ove godine očekivala oko 200.000 turista iz Izraela, či-
sa prošlošću da bismo gradili bolju budućnost. Novi naraštaji moraju znati što je bilo kako se takvo nešto ne bi ponovilo. Mi smo naslonjeni jedni na druge – Hrvatska na Crnu Goru i Crna Gora na Hrvatsku. Naš put sudbinski vodi ka Evropi. Hrvatska je ostvarila svoje vanjskopolitičke ciljeve i želi stabilnost. Naša saradnja je snažna. Hrvatska vlada sarađuje sa crnogorskom, ima podršku u Briselu, mi smo članice NATO, saveznici i budući partneri u EU. Nadamo se da je Crna Gora predvodnik Zapadnog Balkana, najposvećenija ispunjavanju kriterija i najbolji primjer kako se može ostvariti članstvo u EU u skoroj budućnosti - poručio je Radman. Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora spremna isplatiti odštetu, Ibrahimović je rekao da stvari posmatra sa druge strane. -Nakon pet godina započeli smo političke bilateralne konsultacije, što je veliki pomak. Od januara imamo redovne konsultacije, što je za pohvalu. Što se tiče obeštećenja, gledam na to kao dio evropske vizije Crne Gore da postane članica EU. Suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi su važni. Vlada Crne Gore, na čelu sa Spajićem, jasno šalje poruku o unapređenju odnosa sa Hrvatskom. Ostalo ćemo dogovoriti za stolom u interesu obje države - poručio je Ibrahimović. Odgovarajući na pitanje o promjeni imena bazena u Kotoru, Ibrahimović je kazao da Vlada, odnosno premijer Spajić, želi riješiti sve na dobrobit obje države. Kad je riječ o brodu „Jadran“, Ibrahimović navodi da Crna Gora i Hrvatska imaju različite stavove, ali vjeruje, kako kaže, da će u duhu prijateljstva sve riješiti. - Školski brod „Jadran“ imaće istu sudbinu kao i ostala pitanja koja pokazuju da su Hrvatska i Crna Gora prijateljske države - kazao je. Na pitanje da li potpisivanjem ovog ugovora Dom dobija eksteritorijalnost, Radman je objasnio da eksteritorijalnost smatra kada postoji diplomatsko predstavništvo. R. P.
ji izostanak predstavlja ozbiljan udarac za mnoge turističke subjekte, posebno one koji su specijalizovani za to tržište. - U takvom ambijentu, očekivali smo veću osjetljivost i razumijevanje institucija za potrebe sektora. Ovakva odluka, i pored prethodnih konsultacija i jasnih poruka upućenih tokom pripreme Nacrta, novonastale situacije sa izraelskim tržištem, zanemaruje apel privrede da se sa javnom raspravom sačeka do kraja glavne sezone, kako bi se obezbijedilo dovoljno vremena za kvalitetnu, sveobuhvatnu i inkluzivnu diskusiju - rekli su iz UTACG. N. R.
Tržište nekretnina u Crnoj Gori u prvoj polovini ove godine karakteriše stabilna potražnja
PODGORICA - Tržište nekretnina u Crnoj Gori u prvoj polovini ove godine karakteriše stabilna potražnja, naročito u Podgorici i primorskim gradovima. Posebnu potražnju generišu kupci iz dijaspore, ali i turisti koji traže nekretnine za investiranje ili kratkoročni najam, saopštio je Pobjedi predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore i vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković.
- Prema podacima MONSTAT-a, cijene stanova su nastavile uzlazni trend, a interesovanje kupaca, kako domaćih, tako i stranih, i dalje je značajno. Iako je broj transakcija nešto niži nego u istom periodu prošle godine, tržište je i dalje aktivno. Rast cijena i visoke kamatne stope djelimično utiču na usporavanje kod domaćih kupaca – kazao je Mišković našoj redakciji. Prosječne cijene
On je naveo da su, prema podacima Monstata, u prvom kv artalu ove godine prosječne cijene stanova u novogradnji na državnom nivou iznosile 2.158 eura po metru kvadratnom. U Podgorici je prosječna cijena iznosila 2.066 eura, u primorskom regionu 2.328 eura, u centralnoj regiji 1.050 eura, dok je u sjevernoj regiji prosječna cijena bila 1.209 eura po metru kvadratnom.
Glavni uzroci rasta cijena stanova uključuju ograničenu ponudu kvalitetne novogradnje, zatim povećane cijene troškova rada, veće interesovanje dijaspore i stranih državljana i veliku potražnju u turistički atraktivnim područjima, naveo je predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore i vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković
uzlazni trend
U poređenju sa prošlom godinom, došlo je do osjetnog rasta cijena stanova u novogradnji. Prosječna cijena stanova u Crnoj Gori u tekućoj godini porasla je 17 odsto, sa 1.844 eura po metru kvadratnom na 2.158 eura. U Podgorici je cijena porasla 14,1 odsto, sa 1.810 na 2.066 eura po metru kvadratnom, u primorskom regionu je prosječna cijena stanova uvećana 14,8 odsto, sa 2.028 na 2.328 eura po metru kvadratnom
- Cijene značajno variraju u zavisnosti od lokacije, kvaliteta gradnje i blizine mora ili centra grada. Na primjer, luksuzne nekretnine u Tivtu i Budvi dostižu cijene i veće od 4.000 eura po metru kvadratnom, dok su u
Iako pada interesovanje za rentiranje, cijene ostaju iste
Stefan Mišković je naveo da je rentiranje naročito aktivno u ljetnjem periodu na Primorju i tokom cijele godine u Podgorici. - Međutim, opala je tražnja koja i dalje postoji, ali nju sve više generišu turski državljani, kao i domaće stanovništvo, koji nijesu platežno moćni kao što su to bili državljani Rusije i Ukrajine u prethodnom periodu što je i dovelo do smanjene
aktivnosti kad je renta u pitanju, ali se to još uvijek nije značajnije odrazilo na cijene. Može se reći da su cijene rentiranja ostale na istom nivou kao i na kraju prošle godine, ali je manji broj zakupa, kao i smanjena tražnja kada je zakup u pitanju – kazao je Mišković. On je precizirao da se cijene zakupa stanova u Podgorici kreću od 350 do 550 eura za jednosobne stanove,
centralnoj regiji cijene znatno niže – rekao je Mišković. On dodaje da je u poređenju sa prošlom godinom došlo do osjetnog rasta cijena stanova u novogradnji. Prema podacima Monstata pro-
od 500 do 800 eura za dvosobne stanove, dok se cijene rente za trosobne stanove u glavnom gradu kreću u rasponu od 700 do 1.200 eura.
Prema njegovim riječima, u Budvi i Tivtu tokom ljetnje sezone cijena rentiranja se za jednosobne stanove kreće se od 600 do 1.000 eura, za dvosobne od 800 do 1.500 eura, dok za trosobne stanove izdavaoci traže od 1.200 do 2.500 eura, a za luksuzne cijena rente je i veća od 2.500 eura
sječna cijena stanova u Crnoj Gori u tekućoj godini porasla je 17 odsto, sa 1.844 eura po metru kvadratnom na 2.158 eura, u Podgorici je cijena porasla 14,1 odsto, sa 1.810 na 2.066 eura po metru kvadratnom, u primorskom regionu je prosječna cijena stanova uvećana 14,8 odsto, sa 2.028 na 2.328 eura po metru kvadratnom.
Uzroci rasta Mišković je saopštio da je rast cijena najočitiji u Podgorici i na Primorju.
- Glavni uzroci rasta cijena stanova uključuju ograničenu ponudu kvalitetne novogradnje, zatim povećane cijene troškova rada, povećano interesovanje dijaspore i stranih državljana i veliku potražnju u turistički atraktivnim područjima – kazao je Mišković dodajući da ponuda stanova ne zadovolja-
va u potpunosti tražnju, naročito u segmentu povoljnih stanova srednje veličine (40 do 70 metara kvadratnih).
- Investitori se sve više fokusiraju na luksuzniji segment tržišta – istakao je Mišković.
On očekuje do kraja ove godine dalji blagi rast cijena, posebno u Podgorici i na obali, u rasponu od tri do pet odsto.
- Dugoročno, u zavisnosti od makroekonomskih faktora (kamate, inflacija, geopolitički uslovi), moguć je i period stagnacije.
Međutim, u segmentima luksuzne gradnje i turistički atraktivnih lokacija, cijene stanova će vjerovatno ostati visoke ili nastaviti da rastu – poručio je Mišković.
On prognozira da će potražnja za stanovima vjerovatno ostati stabilna, ali će, kako kaže, domaći kupci biti sve oprezniji zbog visokih cije-
Dugoročno, u zavisnosti od makroekonomskih faktora (kamate, inflacija, geopolitički uslovi), moguć je i period stagnacije. Međutim, u segmentima luksuzne gradnje i turistički atraktivnih lokacija, cijene stanova će vjerovatno ostati visoke ili nastaviti da rastu – poručio je Stefan Mišković
na i otežanog kreditiranja. - Strani kupci, posebno iz dijaspore, Rusije i Zapadne Evrope, nastaviće da igraju značajnu ulogu – smatra Mišković. s. PoPoViĆ
PODGORICA - Crveni mulj iz bazena u sklopu bivšeg KAP-a u Podgorici sigurno je jedna od najvećih ekoloških prijetnji Crnoj Gori, poručile su u razgovoru za Pobjedu Ivana Vojinović iz Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju i Azra Vuković iz NVO Green Home.
Vojinović je kazala da fabrika Glinica u bivšem KAP-u ne radi od 2009. godine, kada je i zaustavljeno odlaganje crvenog mulja na bazenima i na istima se ne obavljaju nikakve aktivnosti, dodavši da je do tada u dva bazena deponovano oko 7,5 miliona tona crvenog mulja.
PRIJETNJA ZA
MORAČU, CIJEVNU I
SKADARSKO JEZERO
- Prvi bazen (A) sadrži oko 3,5 miliona tona i ima postavljen donji sloj, dok je drugi bazen (B) bez takvog sloja i zadržava približno četiri miliona tona mulja. Mulj sadrži visok nivo alkalnosti i teških metala, čime prijeti kontaminacijom podzemnih voda i toka Morače, Cijevne, pa čak i Skadarskog jezera. Značajan pokazatelj stanja na terenu ogleda se i u prijavama, 2022. i 2023. godine, kada je Ekološka inspekcija podnijela više krivičnih prijava protiv vlasnika bazena u vezi sa akcidentima koji su se dešavali na bazenima crvenog mulja i to zbog prekomjerne koncentracije PM10 čestica u vazduhu nakon vjetra, jer sistem za prskanje mulja ne funkcioniše, pa orošavanje bazena zavisi od atmosferskih padavina, što dodatno povećava rizik za obližnja naseljanaglasila je Vojinović. Ona je navela da je Ekološka inspekcija u prethodnom periodu u više navrata podnosila i Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjeve za pokretanje postupka utvrđivanja štete u životnoj sredini ili neposredne opasnosti od štete.
- Kroz projekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, koji je finansiran od strane Svjetske banke, završen je glavni projekat rekonstrukcije bazena crvenog mulja, koji je i odobren od strane revidenta, kao i Elaborat procjene uticaja rekonstrukcije bazena crvenog mulja na životnu sredinu (EIA), na koji je izdata saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine. Sa druge strane, konkretni radovi su dugo odgađani usljed uvedenog stečaja u KAP-u i promjena rokova projekta Svjetske banke. Tako da, kada je riječ o prijedlogu za rješenje ovog hitnog problema - to je korišćenje projektne dokumentacije koja je već pripremljena kroz projekat Svjetske banke, te iniciranje sanacije po internacionalnim standardima, uz stalni monitoring emisija i kvaliteta zemljišta i voda. U svakom slučaju, neophodna je politička volja, pravna odgovornost i niz taktičkih koraka ka sanaciji bazena crvenog mulja - kazala je Vojinović. Azra Vuković iz NVO Green Home ukazala je takođe na sa-
naciju bazena crvenog mulja. - Kada je riječ o istorijskim crnim ekološkim tačkama u Crnoj Gori, ono što je još uvijek veliki problem jeste projekat sanacije bazena crvenog mulja za koji je izrađen elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, a koji još uvijek nije realizovan - poručila je Vuković Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazali su da se za lokaciju KAP-a završava proces pripreme za remedijaciju, uključujući izradu tehničke dokumentacije i elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. - Važno je da se ovi procesi nastave i da se, kroz identifikaciju drugih lokacija, stvori održiv sistem za upravljanje ovim izazovnim segmentom životne sredine i nakon završetka međunarodno podržanih projekata. Uprkos složenosti izazova, ohrabrujući su postignuti pomaci, institucionalna posvećenost i spremnost na saradnju sa svim akterima – lokalnim samoupravama, međunarodnim partnerima, privrednim subjektima i građanima – jer samo zajedničkim djelovanjem možemo postići suštinske promjene i u potpunosti afirmisati ideju Crne Gore kao ekološke države. Kada je riječ o bazenima crvenog mulja i odlagalištu čvrstog otpada koji se nalazi na lokaciji KAP-a - kroz budžet pomenutog projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ obezbijeđena su sredstva za izradu tehničke dokumentacije za remedijaciju - naveli su iz Ministarstva. Dodali su da je završen glavni projekat remedijacije i Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, koji je odobren od strane Svjetske banke u skladu sa procedurom, koju je sprovodila Agencija za zaštitu životne sredine.
EKOLOŠKE CRNE TAČKE
Vojinović poručuje da su problematične ekološke crne tačke u Crnoj Gori i nelegalne deponije otpada jer se procjenjuje da ih, uz 18 kontrolisanih, u državi ima gotovo 350. - Najizraženiji problem postoji u sjevernim opštinama, gdje se decenijama koriste neuređene lokacije za komunalni otpad, bez zaštitnih sistema za procjedne vode, prekrivanja ili nadzora, zagađujući zemljište, vodu i vazduh. Problem je taj što su to deponije pored puteva, uz rijeke i blizu naselja, na
Do sada je najveći saveznik u očuvanju ekološke supstance Crne Gore bila isključivo sama priroda, i to ona bez suživota sa čovjekom, tako da je očuvanost bogatstva biodiverziteta ono što Crnoj Gori još daje status ekološke države. Nakon 34 godine, brojna istraživanja crnogorskog biodiverziteta, naročito ona koja se trenutno sprovode u procesu uspostavljanja Natura 2000 mreže, ukazuju da, uprkos brojnim pritiscima, Crnu Goru i 2025. godine odlikuje izvanredan genetski i ekosistemski diverzitet sa visokim stepenom endemizma i raznovrsnosti fenotipova između populacija vrsta, što našu državu svrstava u tzv. hotspotove – vruće tačke evropskog i svjetskog biodiverziteta – poručuje Ivana Vojinović odlikuje izvanredan genetski i ekosistemski
kojima se često odlažu kabasti, građevinski i zeleni otpad. Uz to, spaljivanje otpada dovodi do požara koji zagađuju vazduh i ugrožavaju zdravlje stanovništva. Nedostatak odgovarajuće regionalne infrastrukture, pogotovo na sjeveru, što je suprotno EU direktivama, dodatno opterećuje lokalne komunalne službe i ,,tjera“ otpad na neadekvatne lokacije. Preporučeni koraci su izgradnja regionalne infrastrukture, uz najavljene centre u Nikšiću i Bijelom Polju, uspostavljanje kontinuirane evidencije i digitalne baze podataka za sva neuređena odlagališta, kao i jačanje nadzora i sankcija, uvođenje efikasnijeg modela inspekcijskog nadzora i izricanje kazni, a posebno uvođenje kulture selekcije i reciklaže otpada - poručila je Vojinović.
PLJEVLJA I DALJE ,,KONTAMINIRANA“
Govoreći o problemu kontaminacije vazduha u Pljevljima, Vojinović naglašava da je problem kompleksan i dugotrajan, te zahtijeva koordinisano djelovanje više institucija na državnom i lokalnom nivou. - Ključnu ulogu bi trebalo da ima Vlada Crne Gore. Tu prije svega mislim na Ministarstvo ekologije, kao glavnog nosioca državne politike zaštite životne sredine, koje je dužno da donese strateške planove, a što ne čini, jer već gotovo pet godine nije donijeta Nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha. Svakako, važna uloga je i Ministarstva energetike i rudarstva, koje je odgovorno za transfor-
maciju energetskog sektora, te je urgentno da što prije finalizuje Nacionalni energetski i klimatski plan, u skladu sa zahtjevima Energetske zajednice i Energetsko-klimatskog okvira EU, kako bi kao država imali jasan plan postepenog smanjenja zavisnosti energetskog sektora od TE Pljevlja. Ono što želim da naglasim jeste to da se Vlada mora tokom čitave godine, dakle ne samo tokom sezone grijanja i epizoda prekomjernog zagađenja, intenzivno baviti ovom problematikom, kroz operativno djelovanje svih nadležnih organa - kazala je Vojinović. Ona je navela da Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) kao operater TE Pljevlja ima odgovornost da modernizuje TE da bi ispunjavala evropske ekološke standarde, a što i čini kroz privođenje kraju velike ekološke rekonstrukcije TE, kroz koju je započeta i realizacije prve faze toplifikacije Pljevalja i gdje se TE Pljevlja koristi kao toplotni izvor za grijanje Pljevalja. Toplifikacija Pljevalja je jedino trajno rješenje dugoročnog problema zagađenja vazduha, jer će njime biti eliminisan toplotni konzum od nešto više od 4.000 individualnih ložišta i glavna gradska kotlarnica u Skerlićevoj ulici, koja je jedan od ključnih zagađivača užeg gradskog jezgra. Projekat toplifikacije je višegodišnji projekat. Opština Pljevlja bi trebalo aktivno da učestvuje u planiranju lokalne energetske politike, kontroliše individualna ložišta i pomaže građanima u prelasku na čistije izvore energi-
je, te posebno implementira mjere energetske efikasnosti (oblaganje fasada, ugradnja vrata i prozora sa boljim energetskim karakteristikama). Mjere energetske efikasnosti ne mogu problem zaga-
đenja da riješe u potpunosti, ali svakako doprinose njegovom smanjenju, jer dovode do smanjenja potrebe za toplotnom energijom, te se smanjuje potrošnja goriva i time zagađenja - poručila je Vojinović.
Vlade saglasni da Crna Gora uspjela da opravda taj epitet
Nosioci vlasti u Crnoj Gori, po ocjeni Azre Vuković iz NVO Green Home, još nijesu postavili pitanje zaštite životne sredine na listu prioriteta i pored deklarativnih zalaganja za ekološku državu i državu koja je prva naredna članica Evropske unije, shodno čemu bi trebalo da ima i visoke evropske standarde u ovoj oblasti.
Da bi opštinski budžet uopšte učestvovao u finansiranju ekoloških potreba, važno je podsjetiti na to da je na osnovu saglasnosti Vlade još u oktobru 2019. godine samo u Pljevljima uvedena naknada za zaštitu i unapređivanje životne sredine, tzv. eko naknada, koju su svake godine shodno principu „zagađivač plaća“ dužna da u opštinski budžet uplaćuju preduzeća koja crpe najviše prirodnih resursa ove opštine - Rudnik uglja, EPCG (TE Pljevlja) i Gradir Montenegro.
- I upravo ova sredstva služe za namjenske investicije u projekte i programe zaštite životne sredine na lokalnom nivou. U kontekstu mjera energetske efikasnosti, Eko fond je u posljednje dvije godine sproveo veoma uspješne projekte sa fokusom na ekološki najugroženije gradove, koji su imali i najpovoljniji tretman, a gdje su Pljevlja bila na prvom mjestu, imajući u vidu ozbiljnost ekoloških problema u ovoj opštini. Pomenula bih i ulogu Agencije
za zaštitu životne sredine koja je zadužena za praćenje kvaliteta vazduha, te za redovno i tačno izvještavanje i informisanje javnosti o stanju kvaliteta vazduha, kao i za saradnju sa EU agencijama i korišćenje njihovih alata i preporuka. NVO i građanske inicijative, poput ekoloških udruženja, treba i dalje da vrše monitoring nad radom nadležnih organa, da sprovode hitne mjere, a posebno kao civilno društvo da koriste pravne instrumente za zaštitu prava na zdravu životnu sredinu. Takođe, EU i međunarodne finansijske institucije (npr. EBRD, Svjetska banka) mogu pomoći u finansiranju energetske tranzicijerekla je Vojinović.
EKO-KRIMINAL I SLABA PRIMJENA ZAKONA
Ekološki kriminal je jako zastupljen u Crnoj Gori, brojne su oblasti u kojima bilježimo eko-kriminal, a to su, prije svega, nelegalna gradnja, šumska krađa, nezakonit ribolov, nelegalno vađenje pijeska i šljun-
- Standardi EU u oblasti zaštite životne sredine jako su zahtjevni i oni se najbolje ogledaju kroz ispunjavanje završnih mjerila u poglavlju 27. Upravo u nedavno objavljenom Izvještaju iz sjenke za poglavlje 27 – ,,U vremenskoj zamci“ koji je objavila Koalicija 27 (neformalna mreža 18 NVO iz Crne Gore) istaknuto je da smatramo da je Crna Gora u prethodnih godinu dana ostvarila ograničen napre-
ka, ali i druge oblasti - poručila je Azra Vuković iz NVO Green Home, odgovarajući na Pobjedino pitanje - koliko je razvijen i da li su kazne adekvatne.
7,5
tona crvenog mulja deponovano je u dva bazena bivšeg KAP-a do 2009. kada je prestala da radi fabrika Glinica i zaustavljeno odlaganje
dak u ovom poglavlju. Implementacija završnih mjerila u poglavlju 27, koja se tiče zaštite životne sredine, jako je spora, imamo visok udio djelimično ispunjenih obaveza, kao i često prolongiranje rokova za realizaciju. I nakon nekoliko godina pripremnih aktivnosti, još uvijek nemamo za brojne podoblasti ključna strateška dokumenta i sektorske politike, kao i podzakonske akte, posebno u podoblastima - upravljanje otpadom, kvalitet vazduha, zaštita prirode i klimatske promjene. Dodatno smatramo da su finansijski i administrativni kapaciteti urušeni - naglasila je Vuković.
Ona je dodala da su ovogodišnji izvještaj simbolično nazvali ,,Poglavlje 27 u vremenskoj zamci“ jer smatraju da Crna Gora troši jako puno vremena na realizaci-
Vuković je kazala da ono što je posebno zabrinjavajuće jeste veliki broj neriješenih slučajeva eko-kriminala. Kod tretiranja ekološkog kriminala imamo sljedeće probleme:- sudski procesi traju dugo- sudska praksa u oblasti zaštite životne sredine je ograničena- novčane kazne su najčešća sankcija u ovim prekršajnim postupcima - odluke se često donose sa zakašnjenjem - udio obustavljenih predmeta (odbačeni, oslobađajuće presude) je značajan što ukazuje na moguće probleme u vezi sa kapacitetima za prikupljanje i tumačenje dokaza - sudije često primjenjuju minimalne zakonom predviđene kazne, pozivajući se na olakšavajuće okolnosti, čak i kada zakon propisuje fiksnu kaznu. - Teško je utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između počinjenog djela i njegovog uticaja na životnu sredinu, što dodatno otežava procesuiranje. Ne postoji formalni mehanizam za koordinaciju između nadležnih institucija - inspekcije, policije, tužilaštva i sudova. Nedostatak nacionalnog okvira i protokola o saradnji, slaba razmjena informacija i neujednačeno tumačenje nadležnosti dodatno otežavaju efikasnu primjenu zakona i borbu protiv ekološkog kriminala. Često se stiče utisak da naše institucije kreću u rješavanje pitanja eko-kriminala, pompezno se to najavljuje javnosti, napravi se jedan korak ili dva koraka, a onda se prestanu baviti ovim temama. Ove teme zahtijevaju ozbiljan, temeljan i kontinuiran rad na kreiranju sistema koji može da služi svrsi i doprinese implementaciju zakona u praksi i u krajnjem očuvanju naše životne sredine i prirode - istakla je Vuković. Dodala je da najveći izazov kod rješavanja ovih pitanja vidi u inertnosti i prebacivanju odgovornosti nadležnih institucija.
ju aktivnosti, ali zapravo ne dolazi do stvarnog napretka ili ostvarenja ciljeva.
ili ostvarenja ciljeva. - Puno je aktivnosti koje se odnose na završna mjerila za ovo poglavlje, a koje su započete čak prije nekoliko godina i još uvijek su u procesu, odnosno nijesu završene, i kao takve ne mogu dati adekvatne rezultate u praksi. Ono što posebno zabrinjava jeste način na koji se planiraju ,,razvojni“ projekti u Crnoj Gori i tretira priroda u tim projektima, a koji je jako daleko od evropskih standarda. To smo imali prilike da vidimo kod projekata koji su pominjani u vezi sa potpisanim Sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u slučaju Velike plaže, ali i kod projekata kao što su Velje brdo i slični. Crna Gora ima ozbiljnih poteškoća da normativ-
no uredi oblasti koje su vezane za zaštitu životne sredine, ali i energetiku, a
sredine, ali i energetiku, a još većih da implementira ono što je normativno uređeno. Ovakvim tempom teško da možemo odgovoriti zahtjevima Evropske unije i ispunjavanju završnih mjerila u postavljenim rokovimazaključila je Vuković.
Nedostatak odgovarajuće regionalne infrastrukture, pogotovo na sjeveru, što je suprotno EU direktivama, dodatno opterećuje lokalne komunalne službe i ,,tjera“ otpad na neadekvatne lokacije. Preporučeni koraci su izgradnja regionalne infrastrukture, uz najavljene centre u Nikšiću i Bijelom Polju, uspostavljanje kontinuirane evidencije i digitalne baze podataka za sva neuređena odlagališta, kao i jačanje nadzora i sankcija, uvođenje e kasnijeg modela inspekcijskog nadzora i izricanje kazni, a posebno uvođenje kulture selekcije i reciklaže otpadaporučila je Vojinović
- To smo vidjeli u jako puno slučajeva u godinama iza nas. Mora se konačno preći iz stadijuma „nijesmo nadležni“ u stadijum određivanja nadležnosti i postupanja po istim uz primjenu zakona i zakonskih mjera za suzbijanje eko-kriminala. Smatram da su mali kapaciteti inspekcija na terenu, kao i slaba uvezanost i koordinacija sa službama na lokalnom nivou koje zapravo mogu biti jako velika podrška inspekcijama na državnom nivou. Potrebno je uspostaviti održiv institucionalni mehanizam koji bi obezbijedio sistemsku i koordinisanu akciju svih relevantnih akteranaglasila je Vuković. Vojinović, iz Centra za klimatske promjene, istakla je da za
klimatske promjene jedan od najvećih problema, kada je ekologija u pitanju, leži u administrativnom dijelu, prije svega u nedostatku volje da se sprovode dugoročne i često nepopularne mjere. - Ekološke politike su često podređene kratkoročnim ekonomskim interesima, pa se mjere zaštite životne sredine ili ignorišu ili sprovode selektivno. U Crnoj Gori postoje prilično dobri zakoni, ali njihova primjena je često slaba zbog nedovoljne kontrole, loše organizovanosti ili nedostatka resursa u državnim institucijama. Još jedan problem je nepovezanost između sektora, jer se ekologija često tretira kao zasebna oblast, iako je u stvarnosti tijesno povezana sa energetikom, saobraćajem, urbanizmom i poljoprivredom. Bez međusektorske saradnje teško je uspostaviti efikasne i održive politike. Pored toga, nedostatak dugoročnih strategija i kontinuiranog finansiranja, a što je veliki problem u našoj državi, čini da mnogi projekti ne daju rezultate -rekla je Vojinović. Kada je riječ o ljudskom faktoru, kako je dodala, osnovni problemi se odnose na nisku svijest građana i otpor prema promjenama. - Građani često dovoljno ne razumiju uticaj svojih svakodnevnih navika na prirodu i smatraju da je ekologija odgovornost države, a ne pojedinca. Promjena navika, kao što su reciklaža, štednja energije ili korišćenje javnog prevoza, zahtijeva ne samo informisanost, već i motivaciju i podršku sistema. Dodatno, u javnosti su prisutne i dezinformacije, kao i pojava tzv. greenwashing, gdje se kompanije lažno predstavljaju kao ekološki odgovorne bez stvarnih rezultata. Sve ove prepreke, i administrativne i ljudske, pokazuju da ekologija nije samo tehničko ili nauč-
no pitanje, već duboko društveno i političko. Rješavanje problema u ovoj oblasti zahtijeva sveobuhvatan i sistemski pristup koji uključuje reforme u upravljanju, ulaganje u obrazovanje i promjenu načina razmišljanja kako građana, tako i onih koji donose odlukenavela je Vojinović. Osvrćući se na administrativne probleme, kao i zakone za ekološka pitanja, iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazali su da oblast upravljanja otpadom, kao jedan od najzahtjevnijih segmenata zaštite životne sredine, predstavlja izazov ne samo za Crnu Goru, već i za države članice Evropske unije, u kojima su direktive iz ove oblasti često ocijenjene kao jedne od najsloženijih za implementaciju.
Nedostatak nacionalnog okvira i protokola o saradnji, slaba razmjena informacija i neujednačeno tumačenje nadležnosti dodatno otežavaju efikasnu primjenu zakona i borbu protiv ekološkog kriminala. Često se stiče utisak da naše institucije kreću u rješavanje pitanja eko-kriminala, pompezno se to najavljuje u javnosti, napravi se jedan korak ili dva, a onda se prestanu baviti ovim temama – istakla je Vuković
- Složenost se ogleda u tehničkim, infrastrukturnim, organizacionim i finansijskim zahtjevima, ali i u potrebi za promjenom svijesti i ponašanja na nivou građana i privrede. Naime, čak i kada su zakonski i institucionalni okviri jasno postavljeni, percepcija javnosti u značajnoj mjeri zavisi od svakodnevne prakse – ukoliko otpad i dalje završava na nepropisnim lokacijama, stiče se utisak da sistem ne funkcioniše u dovoljnoj mjeri, iako je iza toga često niz kompleksnih uzroka. U cilju jačanja kapaciteta države i lokalnih samouprava, Crna Gora je, u okviru procesa evropskih integracija, tokom 2024. godine donijela Zakon o upravljanju otpadom koji predstavlja značajan iskorak u pravcu usklađivanja sa zakonodavstvom EU. U prethodnih godinu dana donijet je i čitav niz podzakonskih akata koji razrađuju ključne aspekte primjene zakona, čime je postavljen stabilan normativni okvir za unapređenje sistema upravljanja otpadom. Što se tiče kaznene politike - iz Ministarstva su poručili da u oblasti upravljanja otpadom i zaštite životne sredine ona predstavlja važan mehanizam za obezbjeđivanje poštovanja zakonskih obaveza i prevenciju ekoloških prekršaja i krivičnih djela. Kada je riječ o visini kazni, kako su pojasnili, na inicijativu predstavnika Evropske komisije, novim zakonom one su dodatno uvećane i već sada predstavljaju snažan odvraćajući mehanizam. - Za pravna lica kazne se kreću od 1.000 do 40.000 eura, dok su za fizička lica predviđene novčane kazne od 500 do 2.000 eura. Dakle, zakonski okvir već prepoznaje oz-
biljnost ekoloških prekršaja. Ipak, kaznena politika može dati puni efekat samo ako se istovremeno ulaže u kapacitete inspekcijskih organa, efikasnu koordinaciju sa tužilaštvom i sudovima, kao i u preventivne mjere – edukaciju, informisanje i podršku akterima u sistemu. Ministarstvo ostaje posvećeno daljoj profesionalizaciji nadzora i primjeni principa „nulta tolerancija“, na gruba kršenja zakona, uz istovremenu podršku lokalnim zajednicama u izgradnji funkcionalnog sistema upravljanja otpadomnaveli su iz Ministarstva.
Nove plastičNe kese – razgradive ili Ne?
Nakon 20. oktobra 2024, prema Zakonu o upravljanju otpadom, u Crnoj Gori zabranjena je prodaja određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.
- Građani više ne mogu da kupuju predmete poput plastičnih štapića za uši i plastičnih pribora za jelo (viljuške, noževe, kašike), tanjire, plastične slamčice, miješalice za piće, te balone i štapove za balone od plastike. Takođe, plastične kese od 15 do 50 mikrona debljine zida su zabranjene. Ove promjene su dio usklađivanja sa Direktivom EU o smanjenju uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu iz 2019. godine koja ima za cilj sprečavanje i smanjenje uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu, kao i podsticanje prelaska na cirkularnu ekonomiju u EU. Zabrana upotrebe plastičnih kesa debljine zida od 15 do 50 mikrona predstavlja pomak u oblasti upravljanja otpadom. Ovo iz razloga jer se plastični otpad, a posebno
plastične kese, nalaze svuda oko nas, na ulicama, granama drveća, u rijekama i moru, pa su posljedično mikroplastična vlakna preko morskih organizama, morske soli i vode za piće, ušla u lanac ishrane i ljudsko tijelo. Uz to, plastične kese imaju životni vijek od nekoliko stotina godina - istakla je Vojinović. Ona je kazala da se debljina zida od 15 do 50 mikrona odnosi na tanku plastiku koja je najčešće korišćena u jednokratnim kesama i najteže je reciklirati. - Kese deblje od 50 mikrona su izdržljivije, traju duže, pa se smatraju višekratnim i manje štetnim po životnu sredinu, jer se mogu ponovo koristiti. Razlika u vrsti plastike nije značajna. Razlika je više u tome kako se te kese koriste. Tanji materijali lakše završavaju kao otpad, često se raspadaju u formi mikroplastike koja negativno utiče na zdravlje čovjeka, dok deblje kese imaju duži životni vijek i mogu se smatrati ekološki prihvatljivijim, pod uslovom da se pravilno koriste. Za kese deblje od 50 mikrona prodavci moraju da plaćaju naknadu, što je prvobitno bilo zamišljeno da obeshrabri njihovo plasiranje na tržište. Ta naknada je prihod Fonda za zaštitu životne sredine, koji će ga koristiti za finansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pru ž a nja informacija javnosti i za kampanje o štetnosti upotrebe plastičnih kesa po životnu sredinu. Ipak, po mom mišljenju, ova naknada je postavljena na izuzetno niskom nivou, te još uvijek ne djeluje nepodsticajno u odnosu na kupovinu dozvoljenih plastičnih kesa, te je obavezno treba povećati - naglasila je Vojinović.
Azra Vuković smatra da je zabrana upotrebe plastičnih kesa od 15 do 50 mikrona dala određene rezultate, ali da su ti rezultati i dalje jako daleko od potrebnih. - Na tržištu je i dalje prisutan cijeli niz plastičnih kesa, kako onih koje su i dalje zakonom dozvoljene, tako i onih koje su zabranjene. Dovoljno je da pogledamo po marketima mimo velikih tržišnih lanaca, po pijacama i po drugim uslužnim objektima gdje su ,,zabranjene“ kese prisutne u velikim količinama. Smatram da je potrebno jako puno napora i rada kako bi se štetna plastika za jednokratnu upotrebu smanjila iz korišćenja, a taj napor izostaje. Ključna poruka građanima je da nikako ne treba da nastave koristiti plastične kese, te da ih plaćaju po visokim cijenama, već da obezbijede alternativne cegere koje mogu koristiti bezbroj puta -poručila je Vuković.
da li je CrNa gora ekološka država?
Vojinović kaže da Deklaracija kojom je Crna Gora 20. septembra 1991. godine proglašena ekološkom državom nije bila posljedica političkog pragmatizma, niti međunarodnog pritiska.
- Iz današnje perspektive, ona je bila izraz vjerovanja u snagu prirode kao univerzalne vrijednosti. Ipak, danas se vodi kontinuirana debata o dometima ovog koncepta, pri čemu preovladava stav većeg dijela društva da je Crna Gora propustila priliku da se razvije kao ekološka država. Do sada je najveći saveznik u očuvanju ekološke supstance Crne Gore bila isključivo sama priroda, i to ona bez suživota sa čo-
vjekom, tako da je očuvanost bogatstva biodiverziteta ono što Crnoj Gori još uvijek daje status ekološke države. Nakon 34 godine, brojna istraživanja crnogorskog biodiverziteta, naročito ona koja se trenutno sprovode u procesu uspostavljanja Natura 2000 mreže, ukazuju da, uprkos brojnim pritiscima, Crnu Goru i 2025. godine odlikuje izvanredan genetski i ekosistemski diverzitet sa visokim stepenom endemizma i raznovrsnosti fenotipova između populacija vrsta, što našu državu svrstava u tzv. hot-spotove – vruće tačke evropskog i svjetskog biodiverziteta. Uprkos tome, stanje u oblasti životne sredine u Crnoj Gori je daleko od ideala postavljenih 1991. godine, sa ožiljcima koje su ostavile nekontrolisana urbanizacija, neodrživa prenamjena upotrebe zemljišta, bespravna sječa šuma, uticaj klimatskih promjena, kao i nedovoljna briga o zaštiti biodiverziteta, sa labavim ili nedostajućim upravljačkim mehanizmima zaštićenih područja - istakla je Vojinović. Ona je navela da i danas, iako već duboko u trećoj deceniji XXI vijeka, institucionalna izgradnja ostaje izazov, dodavši da i dalje bilježimo česte promjene rukovodstva u ključnim institucijama, nedostatak kapaciteta i u državi i jedinicama lokalne samouprave i neprihvatljivo ograničeno finansiranje ove politike, uključujući i nizak stepen apsorpcije EU fondova. Problem je u nedosljednoj primjeni zakona koji regulišu životnu sredinu, u nedostatku neophodne ekološke infrastrukture, ali i u načinu na koji se mi kao građani ophodimo prema prirodi, sa sporom promjenom loših navika koje nam ugrožavaju zdravlje i kvalitet života. Inspekcijski nadzor često nije dovoljno efikasan, a kazne za kršenje propisa nijesu dovoljne ili se ne izriču da bi obeshrabrile neodgovorno ponašanje - istakla je Vojinović. Vuković je poručila da je Crna Gora prije 34 godine sebe proglasila ekološkom državom što je bio jako dobar koncept. - Nakon toga je razvoj trebalo planirati na način da u svom fundamentu ima tu činjenicu – da smo ekološka država. To se nije dešavalo u prethodne 34 godine i to se nažalost ne dešava ni danas. Ta činjenica je u kontinuitetu u sjenci ekonomskog razvoja koji je podređen investitorima i ekonomskoj dobiti pojedinaca. Umjesto da svoj koncept razvoja baziramo na prirodnim vrijednostima i prirodnim ljepotama kroz zaštitu istih, poput Kostarike ili pak bliže Slovenije, koja je svoj turizam zasnovala na prirodi i konceptu prirodnog, lokalnog, domaćeg, jedinstvenog što istovremeno podržava prirodu i lokalnu ekonomiju, mi razvoj posmatramo samo kroz gradnju novih betonskih cjelina čime se u potpunosti umanjuje mogućnost da ikada postanemo zaista ekološka država - poručila je Vuković. Hristina jaNkoviĆ
Reagovanje Dukljanske akademije nauka i umjetnosti na pokušaj gašenja FCJK-a
PODGORICA - Najnoviji državni udar, metodom pokušaja gašenja FCJKCetinje, samo je jedan od mnogih, ističu iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, izražavajući solidarnost i podršku FCJK, zbog pokušaja njegovog uništenja putem gašenja.
- Nema značaj zastupnik Hitlerovih (u originalu četničkih) principa, ne samo što njegova stranka koja nema glasača nije bitna, već zbog toga što je Crna Gora izdržala sve dosadašnje udare, pa će i ovaj. Nadobudnost, bečenje (sa efektima sa ili bez naočara), optuživanje i galama ne može kompenzirati nedostatak inteligencije jednog vođe nepostojeće partije, bez elementarnih kompetencija i znanja za poziciju na koju je „smješten“, izuzev četničkog obrazovanja - poručuju iz ove ustanove.
Ističu da su neprijateljske tajne službe nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine, promijenile taktiku osvajanja spolja taktikom osvajanja iznutra.
- Nijesu to krili, pa je Crkva Srbije javno objavila da je Crna Gora Mala Ukrajina (što u prevodu znači ubijaćemo
Ističu da bi fašisti-četnici morali shvatiti više da fašizam ne može nikada dugo živjeti, i zbog toga ostaviti Crnu Goru da živi svoj normalan život, što bi dobro bilo i za Crnu Goru i za četnike-fašiste, pa čak i za strane službe - jer ništa vječno ne traje
vas ka u Ukrajinu sada). SDT naravno, sve zna (ali neka se pamti), ali na to nije reagovalo, čak je sada oslobodilo optužbe popo ve Crkve Srbije zbog najnovijeg državnog udara putem promovisanja Hitlerovih (oblandiranih u četničke) principa, namijenjenih Crnoj Gori, ne bi li je bestragali. Crkva Srbije je otela crnogorske grobove i
crkve, poslije čega, trebalo je znati, nema toga na što nije spremna. DANU je četiri puta fizički napadana od osoba koje policija nije uspjela da otkrije i pored kamera, i tri puta od Opštine Podgorica putem pokušaja nasilnog bespravnog iseljenja. Jer uništenje crnogorskih državnih, obrazovnih i kulturnih institucija i osvajanje vlasti od Hi-
Veliko priznanje za profesoricu hemije sa Cetinja
tlerovih (četničkih) fašista, aktuelni je metod tajnih službi i javne Crkve Srbije, kako okupirati (ne)legalno Crnu Goru u potpunosti - porčuju iz DANU. Ističu da bi fašisti-četnici morali shvatiti više da fašizam ne može nikada dugo živjeti, i zbog toga ostaviti Crnu Goru da živi svoj normalan život, što bi dobro bilo i za Crnu Goru i za četnike-fašiste, pa čak i za strane službe - jer ništa vječno ne traje. - Još ima vremana, prije nego hitler-četnički fašizam prestigne svoju kulminaciju, kada će po prirodi stvari početi sve da puca. Pucanje na ljude po pjaci, vožnja dušeka državnim kolima, sudari državnih kola po drumovima, pokušaj promjene strukture stanovništva i slično, samo su detalji, koji ukazuju da kulminacija dostiže maksimum, uz uslužno djelovanje dijela policije, tužilaštva i dobrog dijela sudija -poručuju iz ove organizacije. R. P.
Dejana Dizdar imenovana je za Scientix ambasadorku za Crnu Goru
CETINJE - Cetinjanka
Dejana Dizdar, inače profesorica hemije, imenovana je za Scientix ambasadorku za Crnu Goru u okviru prestižne evropske inicijative Scientix, koja ima za cilj promociju i podršku STEM obrazovanju (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) širom Evrope.
Dejana Dizdar će, kako nam je kazala, kao Scientix ambasadorka od 1. juna 2025. do 31. decembra 2026. imati važnu ulogu u povezivanju nastavne zajednice sa inovativnim evropskim praksama i resursima iz STEM oblasti, kao i u promovisanju saradnje među nastavnicima i s tručnjacima u obrazovanju na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou.
Njene aktivnosti obuhvatiće: organizaciju i facilitaciju radionica, predavanja i događaja za nas tavnike i stručnjake u obrazovanju, kreiranje i dijeljenje edukativnih sadržaja putem digitalnih kanala, uključujući društvene mreže i profesionalne platforme, promociju
važnih inicijativa kao što je STEM Discovery Campaign, koja okuplja hiljade nastavnika i obrazovnih stručnjaka iz cijele Evrope, podršku kolegama u unapređenju
STEM nastave kroz razmjenu znanja, resursa i primjera dobre prakse. - Planiram da se posebno fokusiram na promociju STEM karijera među mladima, razvoj digitalnih kompetencija, kreativnih i interaktivnih nastavnih scenarija, kao i na jačanje učešća nastavnika iz Crne Gore u evropskim obrazovnim tokovima. Čast mi je što imam priliku da doprinosim razvoju STEM obrazovanja i povezivanju nastavne zajednice sa inovativnim evropskim resursima i projektima. Vjerujem da svi učenici, bez obzira na to odakle dolaze, zaslužuju obrazovanje koje ih
Na Ginekološko-akušerskoj klinici KCCG organizovana edukacija
Obuka zdravstvenih radnika o klasifikaciji carskih rezova
PODGORICA - Na Ginekološko-akušerskoj klinici Kliničkog centra Crne Gore održana je prva obuka u sklopu projekta Uvođenje Robsonove klasifikacije carskih rezova u porodilišta u našoj državi, saopšteno je iz KCCG. Pojašnjeno je da Robsonova klasifikacija predstavlja standardizovan način za analizu i praćenje stope carskih rezova, omogućava bolju procjenu indikacija i ishoda porođaja. - Uvođenje ove klasifikacije ima za cilj poboljšanje kvaliteta njege majki i novorođenčadi, smanjenje nepotrebnih intervencija i podršku u donošenju odluka zasnovanih na dokazima - kažu u KCCG. Projekat je podržalo Ministarstvo zdravlja i usmjeren je na praktičnu obuku zdravstvenih radnika u porodilištima za razvrstavanje porođaja prema grupama Robsonove klasifikacije, a koju je SZO predložila 2015. godine kao
Uvođenje ove klasifikacije ima za cilj poboljšanje kvaliteta njege majki i novorođenčadi, smanjenje nepotrebnih intervencija i podršku u donošenju odluka zasnovanih na dokazima - kažu u KCCG
jednu od mjera za smanjenje broja nepotrebnih carskih rezova. Predavanja su održali prof. dr Snežana Crnogorac, dr Goran Lazarević , dr Milorada Nešović i dr Aida Šahmanović , a interaktivnim predavanjima i praktičnoj obuci prisustvovali su ginekolozi i babice iz KCCG i opštih bolnica u Crnoj Gori. R.P.
Uhapšen A. M. iz Nikšića Osumnjičen za obljubu svog maloljetnog djeteta
priprema za budućnost. Posebno mi je važno da se glas nastavnika iz manjih sredina čuje na evropskom nivou – kazala je Dizdar. Kako nam je pojasnila Scientix mreža okuplja nastavnike, istraživače, kreatore obrazovnih politika i predstavnike industrije s ciljem jačanja STEM obrazovanja i međusobne saradnje širom Evrope. Inicijativu koordinira European Schoolnet (EUN) – mreža koju čine 34 evropska ministarstva obrazovanja, a finansira se kroz različite programe Evropske unije.
Dejana Dizdar osim što je skoro deceniju predavala hemiju u Gimnaziji na Cetinju, dobitnica je više priznanja za inovacije u obrazovanju i aktivistkinja u oblasti omladinske politike.
J.Đ-P.
PODGORICA - Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva, lišili su slobode lice osumnjičeno za nedozvoljene polne radnje u sticaju sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se da je pomenuta djela izvršio A. M. (52) iz Nikšića, nastanjen u Petrovcu, na štetu svog maloljetnog djeteta u periodu od tri do četiri mjeseca. On je uz krivičnu prijavu priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu na dalju nadležnost.
R.P.
Tužilačko zadržavanje Bjelopoljcu Osumnjičen za nedozvoljene polne radnje prema maloljetnom licu
BIJELO POLJE - Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju juče je, nakon saslušanja osumnjičenog sugrađanina P. H., donio rješenje kojim mu je određeno zadržavanje do 72 sata. Uprava policije – OB Bijelo Polje juče je dostavila krivičnu prijavu protiv lica P. H. iz koje proizilazi osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje. Iz krivične prijave i priloga uz istu, proizilazi da je osumnjičeni 21. juna ove godine, oko 14.45 časova, u Bijelom Polju izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje prema maloljetnom licu. B. Č.
Iako je u regiji rat Izraela i Irana posve pomjerio fokus interesa s domaćih na ovaj globalni proces, čini se da mediji i javnost previđaju važnu odrednicu ovog rata, koja ga čini silno uticajnim i potencijalno opasnim i za prostor Zapadnog Balkana. Naime, ovo je možda prvi ratni sukob koji se odvija izvan konteksta Pax Americana, izvan poslijeratne bipolarnosti ili poretka u kome je posve prevladavao dominantni uticaj samo jedne sile – SAD. Dugo su različiti akteri zazivali multipolarnost svijeta, a sad se ta multipolarnost počinje u svom opasnom obliku ocrtavati pred našim očima. Je li Pax Americana bio loš globalni poredak kojeg se bilo potrebno brzo riješiti? Iako se čini da su ga obilježavali ratovi i krize, ipak je činjenica da se i u bipolarnom i u unipolarnom svijetu više kriza rješavalo bez ratova i da je ratova bilo manje nego u prethodnim istorijskim razdobljima, a ratovi koji su izbijali ipak su bili kraći i brže zaustavljani. Svi veliki sukobi koji su obilježavali razdoblje bipolarnog svijeta bili su na neki način geopolitička odmjeravanja dvaju blokova i pokušaj zauzimanja povoljnijih pozicija u odnosu na suprotstavljeni blok. Kad je Sovjetski savez bankrotirao kao globalna sila, kad se raspao i izgubio značenje, do kraja prošlog vijeka trajalo je svojevrsno razdoblje političkog monopola Sjedinjenih Američkih Država i evroatlantskih struktura. Napetosti između SAD i Evrope su uvijek postojale, ali su bile kontrolisane, a Evropska unija je uvijek imala prije svega ekonomske, a ne geopolitičke ambicije i nikad nije bila konkurent Sjedinjenim Američkim Državama u globalnoj areni. Razdoblje tog političkog monopola dovelo je do nekoliko važnih mirovnih procesa širom svijeta. Najveći globalni iskorak dogodio se vjerovatno 1993. godine sporazumom iz Osla, koji bi, da je dosljedno sproveden, doveo do dugoročnog mira na Bliskom istoku. Pregovaračima velikom laburističkom premijeru Izraela, Jicaku Rabinu i vođi PLO-a u ime Palestinaca, Jaseru Arafatu, uz pomoć američkog predsjednika Bila Klintona, uspjelo je postići sporazum koji je trebalo da bude okvir za projekat dviju država, međusobno priznavanje Izraela i Palestine, međusobne garancije suvereniteta i sigurnosti, što je mogao biti put prema uspostavljanju koegzistencije, ne samo Izraela i Palestine, nego i Izraela s ostalim bliskoistočnim
MIŠLJENJE
državama. Sporazum su mogla postići dvojica vođa s velikim legitimitetom i ugledom, ali, nažalost, nakon njihova odlaska nije bilo „follow upa“, nego su se krunile jedna za drugom stavke sporazuma. Mira, na kraju, nije bilo, a završetak razdoblja globalnog političkog monopola otvorio je mogućnost za recentno zahuktavanje rata, u kojem SAD po prvi puta ne djeluju kao globalni akter smirivanja stanja, nego kao saveznik strane u sukobu ili čak kao sukobljena strana.
BALKANSKA ISKUSTVA
Razdoblje političkog monopola iz perspektive Balkana se čini strašnim vremenom, jer je to razdoblje serije agresija, što ih je pokrenuo Miloševićev režim protiv drugih zemalja koje su prije toga činile bivšu Jugoslaviju, državu koja se raspala i zbog Miloševićevog rušenja ustavnog poretka i načela (kon)federalne države. Dugo je globalna politika griješila, zbog straha od analogije procesa u bivšoj Jugoslaviji s onima u Sovjetskom Savezu, koji je takođe bio u fazi raspadanja, pa je u Miloševiću gledala „faktor kakve takve stabilnosti“. Taj cinični odnos prekinula su tek dva ekstremna događaja, strašan genocid u Srebrenici i Podrinju, s istovremenom prijetnjom ponavljanja genocida u Bihaću i Zapadnoj Bosni, 1995. godine, te procesi koji su mogli dovesti do genocida nad Albancima na Kosovu 1999. Prvi genocid bio je okidač za pokretanje akcija oslobađanja, zajedničkim snagama Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a drugi je doveo do vojne intervencije koja je u konačnici dovela do pada Miloševićava režima 2000. Dejtonski sporazum je težak ustupak ratnih žrtava u odnosu na geopolitičke interese agresora, ali je koliko-toliko funkcionisao tako dugo dok je funkcionisao unipolarni globalni poredak, te dok su interesi i intervencije evroatlantskih partnera u BiH, uz nijanse razlika u pristupima između američkih i evropskih aktera, bili ipak „jedna (jedina) strana“. To razdoblje unipolarnosti Hrvatskoj je osiguralo mirnu reintegraciju Podunavlja, koja je trajala do 1998. godine, koja je od političke klase u Hrvatskoj iziskivala koncesije u odnosu na manjinsku srpsku zajednicu koja je bila instrumentalizovana od strane Miloševićevog režima u agresiji na Hrvatsku, ali je uspostavljen model koji funkcioniše i danas. U Podunavlju je stvorena svojevrsna getoizacija dvije zajednice, ali model je ipak funkcionalan, a osnažen je hrvatskim pristupanjem u NATO i Evropsku uniju, čime je jasno
definisano u koju sferu uticaja pripada Hrvatska. Do sada je ta poruka bila dovoljno snažna da se i novi autoritarni režim u Srbiji, i pored obavještajnih i političkih operacija koje sistemski vodi na području Podunavlja, nije upuštao u flagrantnije kršenje suvereniteta Republike Hrvatske, čime bi se doveo u pitanje i model zaštite prava srpske manjinske zajednice u toj regiji. Sličan model onom mirne reintegracije Podunavlja je i model po kome su američki i evropski posebni izaslanici pomogli postizanje mira u Makedoniji 2001. godine Ohridskim sporazumom. U zamjenu za institucionalnu zaštitu prava i ugradnju u ustavni model Makedonije, Albanci u toj državi su se odrekli ne samo oružanog otpora, nego i dugotrajno, pitanja državnoga suvereniteta Makedonije. I taj je model uspostavljen kao model koji funkcioniše u unipolarnom svijetu, a činjenica da je živ i danas, uprkos tome što se već godinama nastoji dovesti u pitanje evroatlantski identitet Makedonije / Sjeverne Makedonije, i to podjednako uz pomoć blokada njenog pristupnog procesa, a mimo acquisa i zajedničkih evropskih kriterijuma, ali i kvazihelenističkim inatom u vrijeme administracije Nikole Gruevskog (2006-16), pa i prodiranjem interesa režima Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, koji utiču na procese u Sjevernoj Makedoniji, možda je povezana i sa strahom od mogućih tektonskih promjena, ako bi ovaj mirovni poredak bio ugrožen.
UNIPOLARIZAM KAO
DA SIMBOLIČKI
ZAVRŠAVA DOLASKOM PUTINA
Sporazum od Velikog petka 1998. u Irskoj, što su ga postigle Velika Britanija, Republika Irska i relevantne političke stranke u Sjevernoj Irskoj, uz američku pomoć, okončao je dugogodišnje irske terorističke i paravojne sukobe, a ključ je ponovno bio u unipolarnosti, ali i zajedničkom okviru Evropske unije. Srećom, i nakon Bregzita model mirovnog sporazuma je preživio, a i evropska i britanska strana, uz veliku pažnju Irske, brižno su se u vrijeme „razdruživanja“ bavile kontekstom očuvanja mirovnog aranžmana. Taj se mirovni sporazum pokazao najplodonosnijim, i zbog duboke uronjenosti tog prostora u evroatlantski (ili bar atlantski) kontekst, i zbog visoke političke kulture i kapaciteta (političkih i ekonomskih) na tom području. Nakon četvrt vijeka taj je prostor u ekonomskom i društvenom smislu neprepoznatljiv, politički stabilan, ekonomski potentan i demo-
UGROŽENA GLOBALNA BEZBJEDNOST: izbornoj kampanji obećavao da neće
VAŠINGTON/TEHERAN
grafski možda i najprivlačniji na svijetu. Razdoblje unipolarizma kao da simbolički završava dolaskom Vladimira Putina na vlast u Rusiji 2001. Veliki mirovni uspjesi Pax Americane postignuti su do tada, a Putin od dolaska na vlast priprema Rusiju za eskalaciju i učestvovanje u nametanju „novog multipolarizma“, koje se zaoštrava nakon početka agresije na Ukrajinu 2014. godine. Nešto takvo, kao što je bila aneksija Krima i početak zauzimanja regija u Donbasu, u vrijeme punog formata Pax Americana bilo je posve nezamislivo. Sada se s ratom Izraela i Irana, u kojem SAD ne nastupa kao globalni policajac nego kao strana u sukobu, odnosi dramatično mijenjaju. Najveći politički dobitnik ovog rata je, naravno, Putinova Rusija, jer njen narativ o pravu na „ruski svijet“, zonu pod njenom dominacijom, dobija legitimitet, a Ukrajina je dodatno ugrožena, jer se potpora njenoj odbrani od agresora dodatno kruni. Posljedice, naravno, snosi i Evropska unija, za sada ekonomske (prije svega zbog rasta cijene energenata), ali i zbog daljeg gubitka globalnog uticaja.
Što to znači za Balkan? Moguća su dva scenarija: ili će Evropa ostati premrežena zajedničkim vrijednostima evropskog mirovnog poretka i evropske integracije, te evroatlantske saradnje, ili će Balkan biti prostor ulaska „multipolarnog“ uticaja na evropski prostor. Ako se ostvari ovaj drugi scenario, koji je već u proteklim godinama Dejtonski sporazum, krojen prema mjerilima unipolarnog svijeta, pretvorio u opasno ograničenje suvereniteta i demokratskog poretka BiH, postepeno će razoriti sve mirovne aranžmane na Balkanu. Tada bismo se, uprkos agresorskim ratovima iz devedesetih, razdoblja Pax Americana mogli sjećati kao razdoblja koje je zaista osiguravalo ograničavanje ratnih sukoba, te postizanje mira i kompromisa. Dogodi li se to, haos s Bliskog istoka mogao bi se kao obrazac prenijeti na Balkan. Odbrana od takvog scenarija samo je jedna – oslanjanje na evropsku integraciju, uprkos svim njenim slabostima i nada u obnovu značenja evroatlantske saradnje. Ključ očuvanja mira je samo jedan – potiskivanje patogenog uticaja Putinove Rusije i njegove ideje „multipolarnosti“, kojom su danas u Beogradu oduševljeni isti oni koji su osamdesetih i devedesetih zagovarali projekat Memoranduma SANU i Miloševićevu agresiju na susjedne države, pa i projekat genocida na Balkanu. (AlDžaziraBalkans)
- Američki ratni avioni bacili su juče bombe na tri nuklearna objekta u Iranu, čime je američka vojska direktno uključena u rat, nakon dana neizvjesnosti o tome da li će SAD intervenisati. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je izveden „veoma uspješan napad“ na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući i ono u Fordou. Istakao je da su postrojenja „potpuno uništena“. Iranski ministar vanjskih poslova poručio je da „više nema crvene crte koju SAD već nijesu prešle“, a iranski Medžlis (parlament) izglasao je preporuku da se zatvori Ormuski moreuz, navode RIA Novosti. Konačnu odluku o tom pitanju treba da donese iranski Savjet za nacionalnu bezbjednost. Iz SAD je poručeno da bi svaki pokušaj odmazde zbog američkih napada bio „najgora greška koju su ikada napravili“.
Tri objekta koja su SAD pogodile uključuju dva glavna iranska centra za obogaćivanje uranijuma: planinsko postrojenje Fordo i veći pogon u Natanzu, koje je Izrael već napao prije nekoliko dana manjim oružjem. Treći objekat, u blizini drevnog grada Isfahana, smatra se mjestom gdje Iran čuva skoro obogaćeni uranijum, koji je gotovo spreman za izradu nuklearne bombe, a koji su inspektori vidjeli prije samo dvije nedjelje, prenosi Njujork tajms. Ova akcija dolazi nakon više od sedmicu vazdušnih sukoba između Izraela i Irana, u kojima je bilo poginulih i ranjenih na obje strane.
- Svi avioni su sada van iranskog vazdušnog prostoraobjavio je Tramp na društvenim mrežama, dodajući da je na postrojenje u Fordou, koje je duboko pod zemljom i od velikog značaja za iranski nuklearni program, bačena kompletna količina bombi. Poručio je i da „Fordo više ne postoji“. - Ili će biti mir ili će Iranu uslijediti znatno veća tragedija od one kojoj svjedočimo proteklih osam dana - izjavio je Tramp u govoru u Bijeloj kući, nazvavši Iran „nasilnikom Bliskog istoka“.
- Ako mir ne nastupi brzo, napašćemo druge ciljeve precizno, brzo i vješto - dodao je Tramp. Nakon više od nedjelju nejasnih poruka, Tramp, koji je dugo tvrdio da će izbjegavati američko učešće u „vječnim ratovima“, ipak je odobrio napad na najutvrđeniji iranski nuklearni objekat. Cilj, kako su naveli američki i izraelski zvaničnici, jeste spriječiti Iran da izgradi nuklearnu bombu. Iran tvrdi da razvija nuklearni program isključivo u mirovne svrhe. Zapadni pokušaji da diplomatijom zaustave sukobe do sada nijesu dali rezultate.
Američki zvaničnik je za Reuters potvrdio da su B-2 bombarderi učestvovali u napadu na iranske nuklearne objekte. Snimci koji su podijeljeni putem službenog Iks profila Bijele kuće, prikazuju Trampa na čelu stola, okružen potpredsjednikom Vanceom, vodećim vojnim zapovjednicima i sigurnosnim savjetnicima. Iako su službene fotografije Bijele kuće prikazale dio sastanka na visokom nivou, visoki zvaničnik Bijele kuće potvrdio je za Foks njuz da su na sastanku učestvovale i druge važne osobe koje nijesu zabilježene na slikama. Na fotografijama se takođe mogu vidjeti državni službenik Marco Rubio, ministar odbrane Pete Hegseth te šefica kabineta Susie Wiles, svi s izrazima ozbiljne koncentracije dok se operacija odvijala. Ove nove slike dodatno naglašavaju tehničku sofisticiranost obnovljene prostorije za krizne situacije, pružajući rijedak uvid u to kako se na najvišem nivou donose hitne vojne odluke. Potvrđeno je da se u prostoriji za krizne situacije nalazio i načelnik Zajedničkog štaba general Dan Caine. Prisutna je bila i načelnica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, iako nije prikazana na fotografijama, što je potvrdio izvor iz Bijele kuće. Njen dolazak uslijedio je dan nakon što je Tramp izjavio da je Gabbard pogriješila u procjenama u vezi sa iranskim nuklearnim programom. Među njima su bili i rukovoilac CIA-e John Ratcliffe, zamjenici šefova kabineta Dan Scavino i James Blair, portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt, Andy Baker iz Vijeća za nacionalnu sigurnost, glavni pravni savjetnik David Warrington i posebni izaslanik Steve Witkoff Foks njuz je dobio dopis Bijele kuće upućen republikancima u Kongresu, u kojem se navode razlozi za američki napad na Iran. Glavni argument je da je Iran vrlo blizu izradi nuklearnog oružja. Poziva se na izjavu generala Erika Kurille, koji tvrdi da Iran već sada ima dovoljno materijala za deset nuklearnih bombi u samo tri nedjelje. Drugi razlog je sigurnost Amerikanaca – prema dopisu, Tramp je tokom cijele svoje kampanje ponavljao da Iran nikada ne smije doći do nuklearne bombe jer bi to ugrozilo američki narod. Dopis takođe podsjeća da Iran već decenijama podržava terorizam i da su napadi povezani s iranskim režimom uzrokovali smrt ili ranjavanje brojnih Amerikanaca. Navodi se barem deset takvih slučajeva. Spominju se i napadi
BEZBJEDNOST: Sjedinjene Američke Države izvele napad na iranska nuklearna postrojenja, Tramp, koji je u neće učestvovati u „vječnim ratovima“, zadovoljan „operacijom“, sprema se odmazda uzvraća
iranskih saveznika poput Huta na američke snage, uključujući napad dronom u kojem su poginula tri američka vojnika. Na kraju se dopis poziva na iranske kibernetičke napade na SAD i odgovornost režima za više od hiljadu američkih žrtava. Zaključuje se citatom bivšeg iranskog predsjednika koji je rekao da se mržnja prema Americi ne izražava samo riječima, već djelima. Nakon američkih udara na nuklearna postrojenja, iranski Medžlis (parlament) izglasao je preporuku da se zatvori Ormuski moreuz, navode RIA Novosti. Konačnu odluku o tom pitanju treba da donese iranski Savjet za nacionalnu bezbjednost.
Ormuski moreuz je ključni morski prolaz koji se nalazi između Omana i Irana, i povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arabijskim morem. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) opisuje ga kao „najvažniju svjetsku tač-
ku zagušenja u tranzitu nafte“. Na svom najužem dijelu, moreuz je širok samo 33 kilometra, dok je brodski plovni put širok svega dva kilometra u svakom pravcu, što ga čini prepunim i opasnim. Velike količine sirove nafte, koju vade zemlje članice OPEK-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kuvajta i Iraka iz naftnih polja širom Persijskog zaliva, prolaze kroz ovaj moreuz i bivaju distribuirane širom svijeta. - Iran zadržava pravo na sve opcije samoodbrane nakon američkog bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja, objavio je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči na platformi Iks, naglašavajući da su američki napadi „nečuveni“ i da će imati „trajne posljedice“. - Svaku članicu UN-a ovakvo veoma opasno i kriminalno bezakonje mora uznemiriti. Iran zadržava pravo na sve mogućnosti odbrane svog suvereniteta, svojih interesa i
svog naroda, u skladu s Deklaracijom UN i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoodbrani - istakao je Arakči. Arakči je održao konferenciju za novinare u kojoj je osudio američke napade i rekao da je
Tramp prevario vlastite birače obećanjima da se „više neće miješati u ′vječne ratove′ “. - Iako je Tramp izabran zato jer je obećavao da će okončati skupo američko učestvovanje u vječnim ratovima u našem dijelu svijeta, on je izdao
ne samo Iran, već je prevario i vlastite birače - rekao je Arakči. Iranski ministar upozorio je da će „ćutnja gurnuti svijet u neviđenu opasnost i haos“, te je pozvao na širu osudu američkih napada. Novinari Aldžazire upitali su ga što je potrebno da se Teheran vrati za diplomatski sto, a Arakči je na to odgovorio da „više nema crvene crte koju SAD već nijesu prešle“.
- Mislim da je nebitno tražiti od Irana da se vrati diplomatiji jer smo bili usred diplomatije, bili smo usred razgovora sa SAD kada su Izraelci to sve bacili u vjetar. I opet, bili smo usred razgovora i pregovora s Evropljanima prije samo dva dana u Ženevi, a ovog su puta Amerikanci odlučili sve to uništiti. Dakle, svaki put kad bismo se okrenuli diplomatiji, bili smo napadnuti - dodao je. Novinari su ga upitali i što kaže na upozorenje Trampa da Iran sada mora sklopiti mir ili će se u budućnosti suočiti s daleko većim napadima. - Mislim da nije na Iranu da odgovori na to. Cijela međunarodna zajednica trebala bi odgovoriti na tako jasnu prijetnju. Iran nije učinio ništa loše. Ne razumijemo zašto bi Iran trebao biti napadnut zbog lažne optužbe da tražimo nuklearno oružje - odgovorio je ministar. Kaže da Iran već 20 godina pokušava dokazati da je njihov
Pentagon: Kad Tramp govori, svijet treba da sluša
Najviši američki zvaničnici održali su konferenciju za medije u Pentagonu nakon što su SAD izvele vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja. Ministar odbrane Pit Hegset i načelnik Zajedničkog štaba američke vojske, general Den Kejn, obratili su se javnosti i otkrili da je riječ o operaciji nazvanoj „Ponoćni čekić“. - Precizni udari bili su usmjereni, snažni i jasni.
Po nalogu predsjednika Trampa, američko zapovjedništvo izvelo je precizan napad usred noći na tri nuklearna postrojenja u Iranu. Cilj je bio uništiti ili ozbiljno oslabiti iranski nuklearni program - rekao je Hegset.
Dodao je da operacija nije ciljala vojne snage ni civile, već isključivo nuklearne objekte.
- Nalog predsjednika Trampa bio je jasan i sna-
žan. Operacija nije bila usmjerena protiv iranskog naroda i vojske, već isključivo protiv nuklearnih kapaciteta. Uništenje je bilo potpuno - izjavio je Kejn.
Hegset je dodao kako je napad poslao jasnu poruku odlučnosti SAD.
- Kada ovaj predsjednik govori, svijet treba da sluša. Predsjednik Tramp želi mir – i Iran bi trebalo da izabere taj put - rekao je.
Rusija i Kina su osudile američke udare na iranska postrojenja.
- Rusija najoštrije osuđuje udare koje su Sjedinjene Američke Države izvele u zoru 22. juna na niz nuklearnih objekata u Iranu, a koji su uslijedili nakon izraelskih napada na Islamsku Republiku - istaknuto je u saop-
štenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Naglašeno je da je „neodgovorna odluka da se raketnim i avionskim udarima gađa teritorija suverene države, bez obzira na opravdanja, grubo kršenje međunarodnog prava, Povelje UN-a, te rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a, koje je
ranije slične akcije nedvosmisleno okarakterisalo kao neprihvatljive“. - Posebno zabrinjava to što je udare izvela zemlja koja je stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a. Pozivamo na hitan prekid agresije i povećanje napora za stvaranje uslova za povratak situacije u političko-diplo-
matske okvire - piše u saopštenju. Kina snažno osuđuje američke napade na Iran i bombardovanje nuklearnih objekata pod zaštitom IAEA (Međunarodne agencije za atomsku energiju) - navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova iz Pekinga. - Akcije SAD-a ozbiljno krše
ciljeve i principe Povelje UN-a i međunarodnog prava i pogoršale su tenzije na Bliskom istoku - dodaje ministarstvo. Peking je pozvao sve strane uključene u sukob, posebno Izrael, da se brzo dogovore o prekidu vatre, zaštite civile i uključe se u dijalog i pregovore.
nuklearni program miroljubiv i da će biti takav, te je podsjetio da je svijet „slavio“ nuklearni sporazum postignut pod Obaminom administracijom, iz kojeg se Tramp potom povukao. - Opet smo pregovarali s istom administracijom, a onda su nas odjednom odlučili napasti - kaže i dodaje da se sada prijeti sa još napada. Iranski ministar vanjskih poslova otkrio je da ide u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, a poznato je da Iran i Rusija već dugo održavaju bliske veze. - Čak i u posljednja dva ili tri mjeseca koliko smo pregovarali sa Sjedinjenim Državama, uvijek smo informisali naše ruske prijatelje o najnovijoj ponudi, o bilo kakvom napretku ili nedostatku napretka u našim razgovorima. Imaću ozbiljne konsultacije s ruskim predsjednikom i nastavljamo sarađivati - rekao je Arakči. Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) osudio je američke napade na tri iranska nuklearna postrojenja kao „neviđeni i očigledan čin agresije“ i najavio odgovor na napade.
U oštro formulisanoj izjavi, IRGC je rekao da su SAD, u koordinaciji s Izraelom, izvele vojne i ilegalne napade na iranska mirnodopska nuklearna postrojenja, nazivajući napade jasnim kršenjem Povelje UN-a, međunarodnog prava, Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i temeljnih principa poštovanja nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
- Čvrsto izjavljujemo da iranska domaća i mirnodopska nuklearna tehnologija neće biti eliminisana nijednim napadom. Naprotiv, takvi činovi samo jačaju odlučnost naših mladih i posvećenih naučnika da teže većem napretku i razvoju - navodi se. U upozorenju elitne iranske snage su saopštile da će se vojne operacije protiv Izraela nastaviti, ciljajući njegovu infrastrukturu, strateške centre i interese. Takođe su nagovijestile moguće napade na američke baze u Zalivu, rekavši da je napad na nuklearne lokacije Iranu, u skladu sa legitimnim pravom na samoodbranu, dao opciju da odgovori na načine koji prevazilaze „zabludne proračune agresorske alijanse“.
Iranska organizacija za atomsku energiju (AEOI) takođe je osudila napad na nuklearna postrojenja zemlje u Fordu, Natanzu i Isfahanu.
Pobjeda u posjeti crnogorskim arheolozima koji već mjesec i po iskopavaju i istražuju nekropole antičke
Podaci o sahranama jesu bitni, ali ovdje se mnogo više drugih podataka dobije. I to je ono što je suština, zašto mi iskopavamo ova groblja. Ne radi njih samih, nego radi dobijanja sijaset drugih podataka. Od statusa, analizama koje se rade možemo da utvrdimo što su jeli, kako su živjeli, kojem staležu su pripadali – istakao je član arheološkog tima iz CZK Bar Dejan Drašković
PODGORICA – Samo tri kilometra od Podgorice, na putu prema Piperima, vrijeme je odavno stalo. Na ušću triju rijeka – Morače, Zete i Širalije - leže ostaci antičkog grada Duklje, gdje se prošlost već vjekovima ne mjeri danima i godinama, već slojevima zemlje koji poput pješčanog sata u tišini bilježe protok. U svojoj utrobi, zemlja sebično čuva mnoge tajne, neispričane priče čiji su protagonisti rimski plemići, graditelji, trgovci, siromasi, pjesnici…
Tišinu na arheološkom lokalitetu u Rogamima nedavno je prekinuo vrijedan nalaz izuzetno rijetke diatrete iz 4. vijeka, pronađen u jednom ženskom grobu, koji je još jednom potvrdio da je Duklja mnogo više od običnog rimskog naselja i da gomila arheološkog blaga pod zemljom čeka nove generacije istraživača. Upravo na nekropoli gdje je iskopana diatreta, na parceli pokraj pu-
ta koju narod od davnina naziva ,,Košturnica“ (nedaleko od središta antičkog grada), ekipa Pobjede zatekla je arheološku ekipu u ranim jutarnjim časovima, predvođenu mr Milošem Živanovićem iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, koja od 5. maja iskopava i istražuje nekropole na ovom lokalitetu. Po samom
dolasku teško se bilo oduprijeti entuzijazmu i pozitivnoj energiji arheološke ekipe koja je bila izuzetno zahvalna što je sunce, makar ovog jutra, malčice blagonaklonije nego obično. Odmah su nas, po starom dobrom običaju, ponudili pićem, dok je vjetar kao vid dobrodošlice, ili pak memento mori opomene, po nama si-
pao sitnu zemlju iz iskopanih grobnica, sa kojih je od starta bilo teško odvojiti pogled, jer je svaka bila svojevrstan portal u pradubinu vremena.
GROM
Ova nekropola, otkriva Živanović, nalazi se na privatnom posjedu, a počeli su da rade na njoj tako što je grom uda-
mlja je bila razbacana, vidi se da to nije uradila ljudska ruka jer je nemoguće to tako uraditi – priča Živanović i dodaje da je bio jako ,,bogat grob“.
- To je grob broj 1. Bila je to neka energija, viša sila koju ne vidimo – izgovara gotovo mitskim tonom.
Ove nekropole su, kaže on, bile terasaste, iz geoloških razloga, zbog konfiguracije terena. - Te terase su u stvari brijeg od rijeke Širalije. Ona kaskadno pada – pojašnjava Živanović. Iskopani i označeni kvadrat u kojem se nalazimo jedan je od dva koje planiraju da završe do kraja godine u sklopu ove kampanje. Istraživanje gornjeg dijela nekropole je završeno, pa posmatramo kako zatrpavaju grobnice iz tog dijela, a donji dio polagano iskopavaju po slojevima i idu ka ulici, koja je nekada bila i antička ulica. Na Duklji se, tugaljivo priča Živanović, radi o veoma malom postotku istraženog, s obzirom na to da postoje nekropole u kojima je iskopano desetine hiljada grobova, a na Duklji nije iskopao ni blizu 1.000.
OTKRIVANJE
Tanja Mijović sjedi pored jedne grobnice i mjeri dimenzije skeleta, skicirajući ga odmah potom. Skelet je očigledno ženski, ocjenjuje Tanja prema fizionomiji karlice. Ponavlja da je za njen posao potrebno ,,samo strpljenje“. Lobanja ovog skeleta ima rupu na čelu, pa isprva stvara dojam kao da je nastala usljed udarca nekim hladnim oružjem. Ipak, izvjesnije je da je rupa nastala u grobnici, pritisnuta nečim teškim – vjerovatno kamenom, jer se vidi da je lobanja pod pritiskom pukla i sa zadnje strane. - Kosti su jako loše očuvane, nažalost. To je jedna od loših stvari ove nekropole, jer je ova zemlja ovdje jako kisjela pa utiče na kalcinaciju – objašnjava Živanović.
rio u jedan grob i otvorio ga, o čemu ih je obavijestio vlasnik parcele. - Bilo je to ogromno pražnjenje, grom je napravio veliku rupu. Mi smo znali da je ovdje nekropola i u startu smo mislili: ,,Ma daj, kako može grom da otvori grob, to je nemoguće“. Ali kad smo došli, stvarno je izgledalo kao da je tako. Ze-
Iza Tanje su Dejan Drašković i Blažo Bošković, iz Kulturnog centra Bar, koji kopaju krampom i lopatom. Drašković, udarajući krampom u zemlju, priča kako uživa u radu. - Da ne uživam, ne bih ni radio. Bez dosadnog dijela nema ni onog lijepog – govori on. Taj lijepi dio, prema njegovim riječima, nijesu samo nalazi, već i proces kad kopanjem otkrivate kako se neka civiliza-
cija ne samo sahranjivala, nego i živjela.
- Podaci o sahranama jesu bitni, ali ovdje se mnogo više drugih podataka dobije. I to je ono što je suština, zašto mi iskopavamo ova groblja. Ne radi njih samih, nego radi dobijanja sijaset drugih podataka. Od statusa, analizama koje se rade možemo da utvrdimo što su jeli, kako su živjeli, kojem su staležu pripadali. Neke nove analize se nažalost još ne rade u Crnoj Gori, ali npr. iz zuba žene može da se utvrdi koliko je puta rađala – objašnjava Drašković.
Poenta je, prema njegovim riječima, da se potrude da vide čovjeka.
- Da vidimo kako je izgledao jedan život, iako se ovdje konkretno radi o smrti. Ima tu i sahrana i dječjih i novorođenčadi i starijih, kroz neki nadgrobni spomenik možete da vidite i odnos porodice ili društva prema samom pokojniku, što opet implicira neke druge stvari – priča on.
Kaže i da je arheologija mnogo više od pukog kopanja.
- Ima tu puno drugih momenata i detalja koji se ne vide. Dobar dio arheologije se radi za kompjuterom, po podne, uveče, pišu se dnevnici, rade se skice. Te skice se onda ,,tuširaju“, pa kompjuterski obrađuju… Suština je da se dobije što šira slika o tom društvu koje je u tom trenutku nastanjivalo jednu teritoriju – ispričao je Drašković, ne prestajući ni u jednom trenutku da kopa.
UNIKATAN NALAZ
Izuzetno bogat grob žene visokog staleža iz 4. vijeka, sa osam staklenih posuda, otkriven je baš na ovoj nekropoli prije nekoliko nedjelja. Najdragocjeniji nalaz iz tog groba, ali i dosadašnjih istraživanja ove nekropole, jeste diatreta s predstavom gladijatorske borbe, koja je nažalost u jako lošem stanju. Živanović je nedvosmisleno potvrdio da je u pitanju „unikatan nalaz“.
- Nema niđe na svijetu takav i nema sličnih primjeraka. Zbog gladijatorske predstave i zbog načina izrade. To je bilo jako zahtjevno uraditi, ne znam da li bi iko mogao to da uradi, a u 19. vijeku su pokušavali u nekoliko navrata neuspješno. To je bilo i do strpljenja tih majstora. Ta diatreta se radila dugo, jer jedan mali pogrešan korak značio je posao iz početka – kaže on. Pojasnio je da je veoma teško postaviti staklenu mrežu na staklenu posudu, i to na malene staklene klinove.
- Em je umjetničko djelo, em je tehnološki to teško izvesti. Mislim da ih ukupno ima možda sedam komada u svijetu da su sa figuralnim predstavama –govori Živanović.
Dodaje da je ,,sigurno donesena“.
- To su uglavnom majstori iz Kelna koji su to radili i tih nekih zapadnih radionica i uglavnom je to riješeno u nauci kao takvo. Mi smo ovdje imali radionicu stakla, otkrili smo to
Država nema sistem zaštite od nelegalnih tragača za blagom
Miloš Živanović je ispričao da su u nekoliko navrata prijavljivali devastacije koje su počinili nelegalni tragači, koji iskopavaju po Duklji. - Ali nakon njih ostane samo jama. Ne možete da gonite N. N. lice, potpuno je iluzorno da se bijete sa vjetrenjačama. Naša država nema neki sistem zaštite, imamo samo neke klauzule u zakonu koje su uobiča-
prije desetak godina, ali ova diatreta zasigurno nije u njoj nastala – objašnjava on. Otkrio je da ih je skoro posjetila jedna njemačka konzervatorka.
- To je Katja Broščat iz Majnca, koja je jedan od najvećih stručnjaka za konzervaciju svih diatreta i već se bavila s nekoliko njih – govori Živanović. Dodaje da pripremaju saradnju u koju će vjerovatno biti uključena i Ambasada Njemačke, kako bi konzervirali diatretu pronađenu na Duklji. - Da se ona vrati u život. Mi smo našli male fragmente posude –priča Živanović. U više javnih istupanja Živa-
jene, ali ozbiljne države se time bave na ozbiljniji način, poput Italije, Grčke, imaju službu policije koja se bavi time. To je nešto što će vjerovatno da bude i kod nas u nekom periodu. To treba da radi inspekcija, sektor za korupciju. U pitanju je jedna od najunosnijih grana kriminala, možda treća po redu na svijetu. Crno tržište je ogromno –kaže Živanović.
nović je ranije isticao važnost osnivanja arheološkog parka na prostoru antičke Duklje. Inicijativa za osnivanje arheološkog parka izvan lokaliteta koju je prije nekoliko mjeseci pokrenula predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović – nikako mu se ne dopada. - Razumijem, lakše im je, nemaju ove zakonske kočnice. Ovamo imaš arheologe, konzervatore, pa Upravu za zaštitu kulturnih dobara, pa zakon... Ovako nemaš ništa, na ovom brdu mogu da napravim što hoću i kako ja hoću, a biće vezano za Duklju. Pa vi odatle prošetajte do tamo. U arheološkom
Predstava ,,Predmet Medeja“ u režiji Diega de Bree premijerno izvedena u CNP-u
Lakše je biti u paklu nego nešto promijeniti
PODGORICA – Predstava ,,Predmet Medeja“, posljednja ovogodišnja premijera Crnogorskog narodnog pozorišta koja je realizovana u koprodukciji s Kulturnim centrom iz Bara, izvedena je na Velikoj sceni nacionalnog teatra. Ovim djelom reditelj Diego De Brea stvorio je i manje i više od adaptacije – uzeo je od Medeje ono što mu je bilo potrebno za kreaciju, ponajviše motiv opsesivne ljubavi – izuzeo je iz mitološkog konteksta i transponovao u savremeno društvo.
De Brea uspijeva da na sebi svojstven način aktuelizuje Euripidov antički komad, vraćajući tako vitalnost pozorištu i svjedočeći da se teatar od vremena grčke tragedije promijenio više nego sam čovjek, sa svim svojim slabostima i svirepostima.
četku. Ta igra nosi snažnu dozu autoironije i to je čini još snažnijom. Kroz sat i četrdeset minuta na sceni prolazi se kroz sedam paklenih godina u jednom odnosu. To je za publiku dobro, jer proživljava sve to. Upravo u tom raskolu između intime i kolektiva, između unutrašnjeg vriska i spoljašnje ćutnje, rađa se Medeja koju danas svi možemo prepoznati - rekao je De Brea. Dodao je da je čovjeku lakše da živi u paklu nego da učini neke promjene, koje je Medeja apsolutno spremna da uradi. - To je ključ tog antijunaka –istakao je De Brea.
Vukčević je kazala da ovu predstavu ne zove ,,Predmet Medeja“ nego ,,Maraton Medeja“.
- Ovo je sportska predstava i iznutra i spolja i emotivno i duševno – rekla je Vukčević. Iako se nesumnjivo radi o teškoj ulozi, kako kaže, nije sigurna da je najteža.
parku van lokaliteta mogli bi biti samo pojedini eksponati i vi-ar naočare. U današnjem svijetu niko ne želi ništa konkretno, nego maglu. Bila bi šteta da se ne napravi na lokalitetu – ispričao je Živanović.
ŽENSKA RUKA
- Postoji razlog zašto kad se dođe do kosti – to uglavnom rade žene – sa osmijehom priča Milica Radović, otklanjajući sitnim zubarskim alatom zemlju sa tek otkopane lobanje, koja je u ovom slučaju cjelovita i bez oštećenja, za razliku od one koju je skicirala Tanja. Osim nje, na ovom skeletu rade i Maja Jabučanin, Ivana Medenica i Ivana Živanović. Dok zajednički skidaju vjekovne naslage s kostiju, iz rova pjevuše čuvenu pjesmu Jure Stublića i grupe Film ,,Mi nismo sami“. I sam autor ovih redova je, nesvjesno, dugo nakon obilaska arheološkog lokaliteta pjevušio zaboravljeni jugoslovenski evergrin, kao neku čudnu mantru i davno zaboravljeni ritam. Refren ,,U svijetu tajni, mi nismo sami“, rođen u nekom drugom, savremenijem kontekstu, na ovom mjestu dobio je sasvim novi, dublji smisao. Jer u svijetu tajni antičke Duklje, mi zaista nijesmo sami. Svaki predmet, svaka kost izvađena iz srca zemlje je most ka neispričanim pričama i najrazličitijim ljudskim sudbinama. Andrija RADOVIĆ
Foto: Stevo VASILJEVIĆ
IZLAZAK IZ MITA ,,Predmet Medeja“ prati sedam godina u Medejinom životu, a njena stanja bivaju ispraćena i na ekranu koji je postavljen u pozadini scene. Minimalističkim scenografskim pristupom, De Brea je pažnju apsolutno usmjerio na glumce, naročito na Nadu Vukčević u ulozi Medeje, koja je odradila svojevrsnu „glumačku kliniku“, izazivajući u gledaocima borbu između divljenja i gađenja prema liku koji tumači, uz suptilan humor kojim je obogatila Medeju. Njen alterego igra Jelena V. Đukić, a uloge tumače i Luka Stanković (Jason), Jovan Dabović (Kreont) i Ivona Raković (Glauka). Lik Kerbera tumačio je Predrag Pavićević De Brea je kazao da je izlazak iz okvira mita bio put kojim se vodio tokom čitavog procesa rada na predstavi. Kako je naveo, cilj je bio da Medeju približe savremenom čovjeku i stave u današnji, moderni okvir, da bi se publika mogla identifikovati sa njom. On je istakao da je Medeja kao lik izuzetno slojevita i uzbudljiva, jer u sebi sažima sve arhetipove.
- Nije to samo heroina i femma fatale nego vidimo da igra i neku čistu, djetinjastu ženu na po-
- Bilo je i drugih uloga koje su bile zahtjevne. Možda jeste nešto zbog samog čina čedomorstva koji Medeja radi na sceni – kazala je ona, dodajući da je najveći izazov ove uloge koncentracija.
Prema riječima Vukčević, možda nije sigurna da je najteža, ali je definitivno njena ,,najslađa“ uloga do sada.
- Nekako je igra mjesta. Koliko god da je komplikovana, mračna, tmurna i žestoka, nekako je najslađa. Igram je sa elanom. Znam da čudno zvuči, ali igram je iz srca, volim ovu Medeju. Ona je precizna zato što je instiktivna, animalna – rekla je ona.
Osim režije, De Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svjetla (zajedno s Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović An. R.
Organizovali
Nevladino udruženje ljubitelja Gorice i prirode organizovalo je juče 299. akciju čišćenja brda po kojem nosi ime naš glavni grad.
- Oboreno stablo alepskog bora, dužine oko dvadesetak metara, jutros smo ošegali i iznijeli iz šume. Ujedno sakupili
Vatrogasci dva dana gasili vatru uz ogradu Deponije na Vrelima ribničkim, a radnici Čistoće je očistili
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada nakon zahtjevne akcije prije dva dana ugasili su veći požar uz ogradu preduzeća Deponija d. o. o. Podgorica koji je prijetio da se proširi na samu deponiju, gdje se skladišti velika količina otpadnih guma ili dođe u dodir sa gasom metanom, što bi moglo dovesti do katastrofalnih posljedica.
smo nekoliko suvih čempresa i osušenih grana duž obližnje stazice. Akciju smo organizovali u saradnji sa Erste bankom Crne Gore, a učestvovali su i volonteri Triatlon kluba Podgorica i Star bike (biciklistički klub) – navode iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.
Zaposleni u preduzeću Deponija i juče su na ovoj lokaciji svojim vatrogasnim kamionima gasili vatru koja se ponovo aktivirala, dok su uz pomoć kolega iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada ugasili požar u krugu preduzeća, gdje su gorjeli trava i nisko rastinje.
I. M.
Sekretarijat za socijalno staranje nastavlja mjere podrške roditeljstvu
Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada nastavlja mjere podrške roditeljstvu.
Kako prenosi PG biro, poklon paketi za novorođenu djecu, uz novčanu naknadu u iznosu od 100 eura, ponovo su dostupni i mogu se preuzeti u Kids Land Megastore-u (Ulica 4. jula 62/1, Podgorica).
- Za ostvarivanje prava na poklon paket za novorođeno dijete, roditelji, staratelji ili hranitelji mogu podnijeti zahtjev lično, na šalteru Sekretarijata za socijalno staranje na adresi Vuka Karadžića 16, svakog r adnog dana u periodu od osam do 15 časova, ili elektronski putem sajta https:// epodgorica.me/epaketic. Uz zahtjev je potrebno dostaviti fotokopiju izvoda iz matičnog registra rođenih za dijete, kao i fotokopiju žiro-računa jednog od roditelja na koji će biti izvršena uplata novčane naknade – navode iz Sekretarijata za socijalno staranje. Pravo na poklon paket ostvaruje se pod uslovom da jedan od roditelja, staratelj ili hranitelj novorođenog djeteta ima prebivalište ili stalni, odnosno privremeni boravak na teritoriji glavnog grada. - Ukoliko jedan od roditelja ima ličnu kartu izdatu u drugoj opštini u Crnoj Gori, Sekretarijat će po službenoj dužnosti pribaviti uvjerenje iz opštine u kojoj je dokument izdat, kako bi se utvr-
dilo da pravo na poklon paket za isto dijete nije već ostvareno. Pravo na poklon paket pripada svakom novorođenom djetetu do navršene prve godine života. Roditelji i staratelji koji ispunjavaju uslove dobiće vaučer koji mogu iskoristiti za preuzimanje poklon paketa u Kids Land Megastore-u, dok će novčana naknada od 100 eura biti uplaćena na dostavljeni žiro-račun. Stranke koje zahtjev predaju lično, vaučer mogu preuzeti svakog radnog dana u Sekretarijatu za socijalno staranje, u terminu od 14 do 15 časova. U slučaju elektronski podnijetih zahtjeva, vaučeri će biti dostavljeni elektronskim putem, na mejl-adresu navedenu u prijavi – navodi se u saopštenju.
Za dodatne informacije građani se mogu obratiti Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada Podgorica, lično na adresi Vuka Karadžića 16 ili putem zvaničnog sajta www. podgorica.me. I.M.
U cilju suzbijanja ponovnog paljenja vatre na ovom području, juče su im u pomoć pritekle kolege iz Komunalne policije Glavnog grada, koje su obilazile teren i snimale lokacije, kao i kolege iz gradskog preduzeća Čistoća a koje su mehanizacijom uklonile gomile komunalnog otpada. Međutim, da bi se ovom problemu stalo na kraj, smatraju iz Glavnog grada, prije svega potrebna je fizička zaštita od nesavjesnih građana Vrela ribničkih koji godinama pale gume i instalacione kablove kako bi ostatke od bakra i žice prodavali kao sekundarnu sirovinu na crnom tržištu.
ODGOVORNOST
V. d. komandira Službe zaštite i spa šavanja Nikola Bojanović izjavio je za Pobjedu da im je u subotu požar uz Deponiju prijavljen u 15.15 sati.
- Gasili smo vatru dva i po sata, lokalizovali požar, ali je ponovo buknuo oko 19 časova, pa smo morali da intervenišemo – kazao je Bojanović. Navodeći da su njihove ekipe i juče oko 13 časova pomagale zaposlenima u Deponiji da ugase požar koji je izbio u krugu ovog gradskog preduzeća (gorjeli trava i nisko rastinje), Bojanović je istakao da su gasili i sedam-osam požara srednje razmjere širom grada.
Treba neko da reaguje, da piše prijave onima koji tu nelegalno odlažu otpad. Ja sam ih podnio makar stotinu, ali ništa… U krugu Deponije je velika količina guma, tu je i gas metan… Ovo mora biti čisto i obezbijeđeno, ovako je ugrožena i Deponija, ali i zdravlje ljudi – poručio je rukovodilac službe obezbjeđenja u preduzeću Deponija Boban Živaljević
V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja iskazao je zahvalnost kolegama iz Deponije koje su im pomagale u gašenju vatre, a posebno kolegama iz Komunalne policije koje su na njegov zahtjev obezbijedile
patrolu koja je juče obilazila ovu kritičnu lokaciju.
Smatram da bi pripadnici Uprave policije trebalo da obezbijede ovu lokaciju dok se ne nađe neko trajno rješenje.
Postaviće 15 nadzornih kamera u reonu
Vrela ribničkih, Konika i
Ekološki aktivista Vuk
Vujisić iz NVO Ozelenimo
Crnu Goru ističe da je situacija na Vrelima ribničkim, Koniku i Ćemovskom polju katastrofalna godinama.
- Ovo je česta slika sa ovog područja, samo što najčešće osim komunalnog otpada gore gume i iste završavaju u plućima građana okolnih naselja. Dobili smo na desetine prijava ovim povodom
- Nemoguće je da se taj komunalni otpad sam od sebe zapali, najvjerovatnije neodgovorni pojedinci pale gume i kablove zbog bakarne žice u njima. Treba uhapsiti onoga ko to radi, sprove-
na platformi čuvaj.me, ali kad su u pitanju gume čeka se konačno rješenje njihove obrade i izvoza nabavkom postrojenja. Narednih sedmica će se kroz kampanju „Čuvaj da te čuva“ postaviti petnaestak kamera u ovom reonu kako bi se nakon velike akcije čišćenja prostora trajno suzbila ova pojava. Čeka se procedura za dozvole koju će pokrenuti Komunalna policija ka Agenciji za zaštitu
ličnih podataka i to se mora realizovati u najkraćem mogućem roku jer ovi požari, paljenje guma i deponovanje otpada ugrožavaju zdravlje građana – objavio je na svojoj Fejsbuk stranici Vujisić, uz napomenu da patrole Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada moraju biti konstantno prisutne na terenu dok se trajno ne riješi ovo pitanje. Na putu prema Deponiji,
ekipa Pobjede juče je zatekla velike količine otpadnih guma i drugog komunalnog otpada i uz ograde kompanije ,,Plantaže – 13. jul“ iza Stočne pijace, na lokaciji koju su nadležni iz Glavnog grada u posljednje vrijeme nekoliko puta u potpunosti očistile. Slična situacija bila je i na nekoliko lokacija na Vrelima ribničkim, u blizini zgrada u kojima žive raseljena lica sa Kosova.
sti ga kod tužioca, mislim da nakon toga ne bi više palili gume... U redu je danas zaustaviti nekoga što nije vezao pojas ili kazniti nekoga zato što je parkirao vozilo na zelenoj površini. Ali mislim da je ovo prioritet, da spasimo imovinu i zdravlje ljudi od ovakvog ponašanja neodgovornih pojedinaca – poručio je Bojanović.
Pokazujući na gomile drugog komunalnog otpada nedaleko od ograda Deponije, kazao je da je to bilo očišćeno prije dva mjeseca, ali da je brzo odložen novi otpad. Treba neko da reaguje, da piše prijave onima koji tu nelegalno odlažu otpad. Ja sam ih podnio makar stotinu, ali ništa… U krugu Deponije je velika količina guma, tu je i gas metan… Ovo mora biti čisto i obezbijeđeno, ovako je ugrožena i Deponija, ali i zdravlje ljudi – poručio je rukovodilac službe obezbjeđenja u preduzeću Deponija Boban Živaljević
Juče oko 14 sati ispred ograde Deponije naišli smo na ekipu Komunalne policije. Inspektori su snimili lokaciju, a kako nam je nezvanično rečeno, ovu kritičnu lokaciju obilaze svakih pola sata. Malo kasnije, ekipe gradskog preduzeća Čistoća mehanizacijom su uklonile sav komunalni otpad sa ovog područja.
PREVENCIJA Njegovo mišljenje dijeli i rukovodilac obezbjeđenja u preduzeću Deponija Boban Živaljević, kojeg smo juče oko 14 časova zatekli kako sa kolegama gasi požar koji se ponovo aktivirao uz ogradu ovog gradskog preduzeća. Pokazujući na veću gomilu guma nedaleko od ograde Deponije, kazao je da ona nije bila tu prije dva dana. - Ovo je neko u toku noći istovario ovdje, rade kao vukovi, pale non-stop, uveče, ujutro. Gume su spremili da bi ih zapalili i izvukli bakar iz njih – kazao je Živaljević, uz napomenu da je zbog ovog problema podnio veliki broj prijava nadležnim sudovima.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, sa saradnicima, obišao ključne infrastrukturne projekte u glavnom gradu
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, sa saradnicima, obišao je prethodne sedmice ključne infrastrukturne projekte u glavnom gradu.
Mujović je, kako prenosi PG biro, najavio da će radovi na Bulevaru Veljka Vlahovića i u Ulici Miloša Obilića biti završeni do 13. jula, dok će izgradnja Bulevara Pera Ćetkovića biti završena u predviđenom roku –do 31. jula.
RADOVI
Iz Glavnog grada su saopštili da je za ovu sedmicu planiran sastanak gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića sa predstavnicima Uprave policije, kako bi zajedničkim institucionalnim djelovanjem konačno stali na put ovom višedecenijskom problemu. - Kabinetu gradonačelnika danima pristižu zahtjevi stanovnika Vrela ribničkih i Konika da im zaštitimo imovinu i zdravlje od požara koji se podmeću svakog dana i da anagažujemo policijsku patrolu 24 sata. S tim u vezi, Glavni grad se kroz dopis preduzeća Deponija, obratio Upravi policije i Ministarstvu odbrane nekoliko mjeseci unazad - navedeno je u saopštenju Glavnog grada. Ističu da je prije svega potrebna fizička zaštita od nesavjesnih građana Vrela ribničkih koji više decenija pale gume i instalacione kablove kako bi ostatke od bakra i žice prodavali kao sekundarnu sirovinu na crnom tržištu. - Napominjemo da Glavni grad, sve vrijeme, kroz nadležne službe, preduzima potrebne mjere, ali izražavamo bojazan da samo saniramo posljedice ozbiljnog sistemskog problema, višedecenijskih ustaljenih šema i prećutnih dogovora. Ukratko, govorimo o nasilju, ekocidu i krivičnim djelima koje moramo zajedničkim snagama odlučno sankcionisati. Zato, ovu priliku koristimo da vas obavijestimo da je za narednu sedmicu planiran sastanak gradonačelnika Saše Mujovića sa predstavnicima Uprave policije, kako bi zajedničkim institucionalnim djelovanjem konačno stali na put ovom velikom višedecenijskom problemuporučeno je prije dva dana iz Glavnog grada. I.MITROVIĆ
- Naš plan je da ovaj kapitalni projekat za Podgoricu (Bulevar Veljka Vlahovića) bude predat na upotrebu građanima, 13. jula. Radovi teku dobrom dinamikom, postoje određeni problemi, ali smatram da smo kadri da ispoštujemo zadati rok i da već 12. jula imamo sve ovo sređeno i spremno za otvaranje - kazao je Mujović. Kako je dodao, radovi na asfaltiranju Ulice Miloša Obilića su završeni.
- U Ulici Miloša Obilića radovi su u punom jeku, sav proces asfaltiranja je završen, ostalo je da se urade trotoarske površine i ova ulica treba da bude gotova do 13. jula. Tokom ovih aktivnosti smo se suočili sa problemom, izvođač radova je morao da angažuje određene podizvođače, pa se deša-
valo da oni ne urade posao na kvalitetan način. To je poprilično usporavalo proces rada, ali i u razgovoru sa direktorom
Neucrtane podzemne elektroinstalacije usporile radove u Ulici Vojislavljevića
Prilikom obilaska radova na izgradnji Bulevaru Vojislavljevića na Zabjelu, gradonačelnik Saša Mujović je istakao da postoje određeni izazovi u vidu elektroinstalacija, te da će biti riješeni u što kraćem roku. - Kada je riječ o radovima na Bulevaru Vojislavljevića, oni napreduju, međutim naišli smo na jedan neočekivani problem, a to su podzemne kablovske instalacije. Naime, ono što se očekivalo prema projektu je šest kablova, ali
kao što vidite sami ovdje se ipak nalazi 12 kablova, potrebno ih je adekvatno izmjestiti kako ne bi došlo do veće štete. To svakako usporava dinamiku radova, ali će od ponedjeljka krenuti radovi na iskopu u dijelu fekalne i atmosferske kanalizacije. Polako se napreduje, ovo je kapitalni projekat, koji nam je mnogo važan, idemo planiranom dinamikom i očekujemo završetak radova u skladu sa rokovima – kazao je Mujović.
Aktivnosti Puteva
Ekipe gradskog preduzeća Putevi d. o. o. Podgorica započele su radove na sanaciji putnog pravca kroz Kuće
Rakića, koji se nalazi na teritoriji glavnog grada. - Ovaj magistralni put kroz naselje, pored toga što je u ka-
Bajićem došli smo do zaključka da do 13. jula ova ulica mora biti gotova – naveo je Mujović.
ULAGANJA
Čelnici gradske uprave obišli su i radove na Bulevaru Pera Ćetkovića, kao i na Bulevaru Vojislavljevića.
Gradonačelnik Mujović je kazao da radovi na Bulevaru Pera Ćetkovića teku planiranom dinamikom te da očekuje da će biti završeni u roku.
- Nalazimo se na Bulevaru Pera Ćetkovića, nastavak prema Ulici husinjskih rudara, radovi teku planiranom dinamikom, sve je spremno za završni sloj asfalta i izradu trotoarskih površina. Jedna jako važna saobraćajnica dužine 750 metara, koja će doprinijeti boljem kvalitetu života mještana ovog dijela grada i ono što je vrlo optimistično mogu najaviti da će do 31. jula ova saobraćajnica biti gotova. Važno je napomenuti da od 5. jula, startuje i ozelenjavanje razdjelnih ostrva, imamo dobar ritam, i ulica će uskoro biti završena –zaključio je Mujović. I.M.
tastrofalnom stanju, ima širi značaj jer spaja dvije opštine. Planirano je proširenje puta na pet metara, čime će se značajno poboljšati bezbjednost i kvalitet saobraćaja. Rješavamo višedecenijski problem i pravimo još jedan korak ka modernijoj i bezbednijoj putnoj infrastrukturi – poručuju iz Puteva. I.M.
„Plavi“ u dva meča bolji od SC Derbija u nalu plej-ofa Prve A muške crnogorske košarkaške
PODGORICA – Mnogo lakše nego prošle godine, ne samo zbog toga što se serija igrala u dva, umjesto u tri dobijena meča, Budućnost Voli je došla do 17. šampionske titule u nezavisnoj državi – tim Andreja Žakelja je bio siguran u oba meča finalne serije sa SC Derbijem, u drugom nešto manje zbog opuštanja u finišu meča (74:69), nego u prvom (84:65), pa je na najbolji mogući način okončao sjajnu sezonu, u kojoj je falilo malo više sreće i spretnosti da bude i nevjerovatna.
Pored očekivane duple krune na domaćoj sceni, „plavi“ su najbolje odigrali u ABA ligi, u kojoj su, nakon što su bili prvi u ligaškom dijelu i eliminisali Crvenu zvezdu u polufinalu, poraženi u finalu plej-ofa od Partizana sa 3-1, uz veliki žal za prvim mečom i povredama Mekinlija Rajta i Džuvana Morgana Budućnost je ispunila minimalan cilj i u Evrokupu, ali je utisak da je mogla i morala više od osmine finala. SC Derbi je ispunio sve svoje ciljeve, u ABA ligi je imao siguran opstanak, uz afirmaciju mladih igrača, dok
Medalje nalistima plej-ofa je uručio
Dragan Vukčević, direktor reprezentacije, dok je šampionski pehar kapitenu Budućnosti Aleksi Iliću uručio Budimir Vukić, predsjednik takmičarske komisije KSCG
je bio učesnik i finala u oba domaća takmičenja... Budućnost je prvu trojku na meču, nakon osam promašaja, pogodila nakon 11 minuta i 39 sekundi igre, kada je Mateo Drežnjak donio izjednačenje na 19:19. Toliko je, otprilike, i trajalo „mučenje“ „plavih“ u drugom finalnom meču. Nakon toga je Budućnost do kraja druge četvrtine ubacila još četiri trojke i na poluvremenu stigla do nedostižnih 20 poena prednosti (46:26).
SC Derbi je u prvoj dionici imao 50 odsto šuta za dva poena (10-5), uz dvije pogođene trojke to je bilo dovoljno za posjed prednosti (17:14) nakon prvih 10 minuta, u kojima je Budućnost bila bolja u skoku (13-11). Budućnost je vodila u prvoj polovini kvartala, do četiri poena (10:6), ali je
SC Derbi preokrenuo serijom 8:0, uz dvije pogođene trojke, Emira Hadžibegovića i Ivana
Bogdanovića, za vođstvo od 14:10. „Studenti“ su četiri poena prednosti imali još samo jednom (16:12), na dva minuta i 14 sekundi do kraja četvrtine. Uspijevao je SC Derbi da čuva prednost i u prva dva i po minuta druge četvrtine, ali je od 22:21, koje je vodio Igor Drobnjak sa sva tri pogođena slobodna bacanja, potpuno stao. Budućnost je dodala gas, zaigrala čvršće u odbrani, pa je u preostalih sedam i po minuta dozvolila gradskom rivalu sa upiše svega četiri poena (koševi Nikole Pavlićevića i Drobnjaka). Novi-stari crnogorski šampion je prvo serijom 15:0 pobjegao na 36:22, a onda je tu prednost dodatno uvećao do odmora na 20 poena, uz dvocifren poenterski učinak Kenana Kamenjaša (12, 6-5 za dva poena) i Andrije Slavkovića (10, dvije trojke), s tim da je Kemenjaš imao i osam skokova. Budućnost je do poluvremena
uvećala i prednost u skoku (2615), uz dvostruko više ofanzivnih (6-3), koje su „plavi“ valorizovali sa sedam poena više iz drugog napada (9-2). Imala je i bolje procente šuta za dva (60 – 42 odsto) i tri poena (31 – 13 odsto), više asistencija (13-6), te manje izgubljenih lopti (46). SC Derbi je jedino imao više ukradenih lopti (2-1). Budućnost je u nastavku kontrolisala meč, do tri i po minuta prije kraja (74:58), nakon čega je „povukla ručnu“, što je SC Derbi iskoristio da do kraja, serijom 11:0, smanji minus na svega pet poena... Najbolji u Budućnosti bio je Kenan Kamenjaš koji se sa 19 poena, 13 skokova i dvije asistencije oprostio od podgoričkog tima jer će karijeru da nastavi u Dubaiju. Rašid Sulejmon je dodao 17 poena te po četiri skoka i asistencije, Flečer Megi 11 poena, i po četiri skoka i asistencije te Andrija Slavković 10 poena i pet skokova. Ekipu SC Derbija je predvodio Igor Drobnjak sa 19 poena, pet asistencija i tri skoka, Emir Hadžibegović je dodao 17 poena i pet skokova. S. JONČIĆ
Foto: S. VASILJEVIĆ
Pavlićević 6 Anđušić 4
Bogdanović 8
17
6
-
8
19
Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, stigao je do druge šampionske titule na klupi Budućnosti, ali i do prve duple krune.
- Sezona je bila vrlo duga, nije bilo lako poslije finala ABA lige motivisati igrače za polufinale i finale domaćeg prvenstva. Ali mislim da su oni koji su ostali odradili super posao, svaka im čast na pristupu. Uvijek je teško igrati protiv SC Derbija, nezgodan su protivnik. Imali smo dobru sezonu, sa dvije krune i finalom ABA lige, i moramo da budemo zadovoljni – rekao je Žakelj za RTCG.
Ovog ljeta biće dosta promjena u ekipi, Kenan Kamenjaš i Mekinli Rajt odlaze u Dubai, a biće sigurno još odlazaka - Nijesmo u stanju da zadržimo neke igrače, što je meni i drago. To znači da idu na bolje, jaču ligu, uz bolje ugovore, i potvrđuje da smo i mi i oni odradili dobar posao. Sa druge strane, to nam daje obavezu da moramo baš da radimo ovog ljeta da sklopimo tim koji odgovara našim finansijskim mogućnostima, a znamo da su sada cijene nevjerovatne. Mi ćemo sve da uradimo da to ponovo bude tim koji će da se bori za svoj dres, za svakog saigrača i da opet napravimo dobru atmosferu za sljedeću sezonu – dodao je Žakelj.
Petar Mijović, trener SC Derbija, istakao je da se ,,u okolnostima kada su ostali bez skoro pola tima, bez
takmičarskih utakmica skoro dva mjeseca, to i te kako osjetilo“.
ekipe za sljedeću sezonu
više od ovoga što smo pružili, čak mislim da je ovo večeras bilo sasvim pristojno. Ozbiljna sezona je za nama, koja nas je dobrim radom dovela u situaciju da afirmišemo veliki broj mladih crnogorskih igrača. I neki iskusniji igrači su, takođe, napravili ozbiljan iskorak i idu u ozbiljnije lige, igraće vjero-
vatno i za ozbiljniji novac. Generalno, mislim da smo napravili dosta ove sezone i sad kreće posao sklapanja ekipe za sljedeću sezonu ili sezone, i pauze u tom dijelu nema. Budućnosti čestitam na izuzetnoj sezoni, jednoj od boljih u posljednjih desetak godina, i nadam se da ćemo i mi i oni da nastavimo da podižemo rejting crnogorske košarke u godinama pred
sezoni, jednoj od boljih u ćemo i mi i oni nama, da ćemo pokazati da se u oba sistema radi jako dobro na svim nivoima, od čega crnogorska košarka ima benefita –rekao je Mijović za RTCG.
PODGORICA – Baš kao i 2017. godine crnogorske košarkašice nastup na Eurobasketu završile su sa tri poraza u grupnoj fazi.
Prije osam godina to je značio kraj ,,zlatne“ generacije, jer su se oprostile najbolje i najstarije igračice, pa je uslijedilo određeno podmlađivanje. Ovog puta situacija je drugačija – naša reprezentacija bila je prilično oslabljena,
nastup u grupnoj fazi završila je sa tri poraza, a meč protiv Portugala (63:49) označio je kraj od reprezentativnog dresa za Milicu Jovanović i Jovanu Pašić, dok je ovaj duel bio posljednji u karijeri za Jelenu Vučetić. Crnogorska selekcija prvi put se pojavila na velikom takmičenju bez naturalizovane igračice, sa čak četiri debitantkinje, a da će za takav tim to biti veliki izazov pokazale
su i prijateljske utakmice. Nakon ubjedljivih poraza u provjerama od Slovenije i Italije, uslijedili su porazi na šampionatu od Češke i Belgije. Lišene rezultatskog imperativa ,,crvene“ su pokušale da poprave utisak i da šampionat završe pobjedom. Ipak, Portugal je ispisao istoriju –slavio je protiv Crne Gore za prvi trijumf na šampionatima Evrope, a nama zadao još jednu lekciju. Nastup zavr-
šen bez pobjede i posljednje mjesto u grupi označiće još teži žrijeb za naredni ciklus, a nakon ovog šampionata jasno je da će tek biti teško za žensku reprezentaciju.
EGAL, A ONDA DOMINACIJA RIVALA
Sam početak donio je očekivan epilog – ne toliko lijepu košarku, gdje je Crna Gora nastojala da za razliku od prethodnih mečeva ,,više“ koristi Milicu
Kovačević 1 Živaljević 3 Pašić 4 Radonjić 7 BaošićIlić -
8 Vučetić 2 Glomazić 2 Leković 6 Jovanović 13 Bulajić 3
Jovanović (koja je u prvoj dionici imala košgeterski učinak kao na cijelom meču protiv Belgije), pa i kao ,,peticu“, a da zonom 2-3 natjera rivala na greške. Igralo se uglavnom koš za koš – u prvoj dionici Portugal je imao prednost, Crna Gora nastojala da bude što manje u zaostatku, a onda je na 3,17 prije kraja prvog poluvremena naš tim poenima Marije Leković preokrenuo (24:23), ali do odlaska na odmor Portugal je napravio seriju 7:0 i stekao prednost 30:24. Portugal je poveo 7:3, ali su ,,crvene“ uspjele preko Zorane Radonjić da dođu do egala u šestom minutu – 9:9. Kapitenka Budućnost Bemaksa pogodila je trojku na otvaranju druge dionice za novo izjednačenje – 14:14. Mlada Baranka pogodila je i u 16. minutu, čime je Crna Gora stigla i do prvog vođstva – 22:21. Ali, nakon poena Leković (24:23), naša reprezentacija posljednjih nešto više od tri minuta nije postigla koš, čime je Portugal na odmoru stekao vođstvo
3
30:24, što je bila najveća razlika u prvih 20 minuta.
PAD U NASTAVKU
Crna Gora je poenima Jovanović sa penala na startu drugog poluvremena (prvi poeni sa linije bacanja) prišla na 26:30 i činilo se da može uhvatiti priključak. Ali, umjesto toga uslijedio je pad – loša odbrana, slaba realizacija, loša kreacija napada uslovili su da Portugal već u 25. minutu (nakon serije 14:2) stigne do +16 (44:28), dok je u 28. minutu naš tim bio u zaostatku od 18 poena (48:30). Nakon lijepe trojke Jelene Bulajić i polovičnog učinka Kovačević sa penala, Crna Gora je uspjela da donekle smanji zaostatak uoči posljednjih 10 minuta – 48:36. Kako je vrijeme odmicalo bilo je jasno da naša reprezentacija teško može napraviti veleobrt – Portugal je, baš kao i Češka i Belgija protiv Crne Gore, imao dominaciju u skoku, a fizički jači tim upravo je taj segment koristio da održava razliku i bez problema dođe do pobjede. R. PEROVIĆ
ga budu vodili, da li oni žele da ja i dalje vodim. Treba mi odmor da se smirim poslije svega, svaki put je ista priča i problemi, i borimo se sa njima. Naravno da želim i dalje da radim, ali da li to ima smisla - veliko pitanje. Ovo nije kako želim da vodim ekipu, i kako ja želim da igramo, nivo igračica koji imamo u ovom momentu zadovoljavajući. Moja vizija koju imam o ženskoj košarci nije podržana, nijesam našla nijednu osobu ili klub koji bi me podržao. Nije važno ko - predsjednik kluba, trener, niko nije rekao: ,,Jeste Škera je upravu, treba da nađemo izlaz iz ovoga igramo Evrokup“ - ja od 2019. godine pričam istu stvar. Takođe, i federacija kao federacija, zbog problema izbora predsjednika i turbulencija, u Savezu gdje normalne saradnje, mnogo je teško raditi u takvim uslovima. Da ja, kao i svi normalni ljudi, u određenim momentima svoje zdravlje trošim… ne znam - zaključila je Jelena Škerović. ŠKEROVIĆ:
Jelena Škerović, selektorka Crne Gore, nakon meča sa Portugalom objasnila je da je problem u reketu ponovo bio evidentan. - Još jedna utakmica i 15 ofanzivnih skokova protivnika, to je veliki broj skokova da bismo mogli da kontrolišemo utakmicu. Falilo nam je energije u pojedinim momentima, nijesmo bile prisutne umom svih 40 minuta. Znale smo da oni igraju svih 40 minuta, da igraju sa puno energije i da su agresivne. Međutim, nijesmo ispoštovale do kraja, nijesmo odigrale 30, čak ni 15 minuta odigrale dobro, borile smo se, dale energiju, ali to je malo za protivnika koji je agresivan i u pojedinim momentima želio pobjedu više nego mi. Znam da su djevojke ušle srcem i da daju sve od sebe, ali treba nekad biti pametniji i malo usporiti da bi se to stvarilo. To je danak iskustvu, danak u sastavu u kakvom smo došli, bez dosta igračica koje
su bile na prošlom prvenstvu. Plus, strana svega toga je da su minute mlađe igračice iskoristile i nadam se da će inicijativno razmisliti o karijerama i izborima, kako voditi računa o tijelu, o individualnoj tehnici i svemu ostalom što ide - rekla je Škerović.
Selektorka je pomenula i da je Crna Gora jedina na ovom šampionatu koja nema klub u evropskom takmičenju. - Crna Gora od 2009. godine nema klub koji igra evropsko takmičenje, a sve ostale reprezentacije na ovom šampionatu imaju dvije ili tri ekipe. Fascinantan je to podatak, možda čak i FIBA treba da uđe u tu priču. To je pokazatelj od čega pravimo igrače i pozitivnu igru na Eurobasketu, gdje ljudi možda očekuju nešto što nije realnost. Nadam se da će se stvari srediti i da će se ljudi radi višeg cilja udružiti da rade za veće dobro, a ne za individualno dobro –dodala je Škerović.
Kada je u pitanju budućnost, jasno je da slijedi težak period. Određeni broj igračica ne igra za reprezentaciju, neke su povrijeđene, neke neće biti u mogućnosti da igraju tokom ,,prozora“ jer će biti na koledžima u Americi, a tri su se nakon duela sa Portugalom oprostile od nacionalnog tima. - Imamo problem, imamo igračice koje neće biti tu tokom ,,prozora“. Mali broj igračica igra vani, a one koje igraju u Crnoj Gori nemaju to iskustvo. Zbog toga jedna ekipa treba da igra Evrokup, jer uz dužno poštovanje WABA lige i Crnogorske lige, to nijesu takmičenja dovoljna za Evropska prvenstva. Zbog novog sistema takmičenja nas sigurno čeka mnogo teža grupa nego sada kada smo imali Švajcarsku i Luksemburg, kada smo jurili pobjedu od 20 razlike protiv Luksemburga da bismo se plasirali. Sa jedne strane je kriva federacija ne vodeći brigu o tome, klubovi
koji moraju da imaju veće ambicije i naravno igrači koji moraju biti odgovorni. Imali smo situaciju da smo bili u novembru sa pet ili šest igračica bez kluba, ali u tom momentu svojim radom i iskustvom izgledaju bolje nego mlađi domaći igrači, jer nemaju iskustvo da odgovore igračima protiv kojih igraju. Glavni problem reprezentacije je prije svega taj da Savez treba da se sredi. Sada su izbori, prije svega tu treba da se srede stvari, pa poslije toga da idemo dalje, ženska ili muška košarka, da se napravi plan za par godina unaprijed. Imamo toliko talentovane ženske djece, ali ih gubimo negdje i kada dođu da igraju za reprezentaciju ne možemo da radimo sa njima kao što rade Češka, Belgija i Portugal. Nemaju evropskih utakmica, nemaju takmičenja, nijesu glavne u svojim klubovima, ne radi se sa njima na taktici koja se primjenjuje u seniorskoj košarci, o ovome možemo
da pričamo do sjutra. U novembru će biti veliki problem sastaviti 12 igračica koje mogu da odgovore ko god je sa nama u grupi. Da se odigraju utakmice i da kažemo da možemo da se izborimo i da imamo dobru grupu – bila je vrlo opširna Škerović.
Selektorka ima želju da ostane na klupi Crne Gore. - Znate kako, teško je kada čovjek radi sam, a niko ne pomaže, koji klub pomaže u vezi sa tima? Mnogi će reći Budućnost, slažem se, ali zašto Budućnost ne igra Evrokup? Te igračice nemaju iskustvo igranja Evrokupa, Evrolige. Dođu igračice koje ne znaju osnovne stvari, ja ne mogu da radim o seniorskoj taktici, moram da se vratim na osnove košarke kako bih ih osposobila za dio taktike koji meni treba. Ulazimo u probleme, ne želim nikoga da napadam, veliko je pitanje da li ću nastaviti, prije svega treba da se sredi Savez, ljudi koji
PODGORICA - Bez talasanja, sa jasnim fokusom na svoju, uz svakodnevne razgovore i analizu protivničke igre, juniorke Crne Gore odrađuju posljednju sedmicu priprema na Cetinju. Naše rukometašice od 9. jula u Podgorici čeka nastup na šampionatu Evrope, sa željom da prođu grupu B u kojoj su favoritkinje na premijeri protiv Litvanije, a ključan meč je sa Islandom. Neće se mlade đevojke, koje predvodi trener Igor Marković, unaprijed predati ni u meču sa aktuelnim šampionom Danskom. U međuvremenu odigrale su prijateljski meč sa mlađom ekipom Lovćena. Ohrabruje napadačko raspoloženje, jer su postigle 41 gol i tranzicija na kojoj insistira Marković sa stručnim štabom u kojem su pomoćni trener Draško Kaluđerović i trenerica golmanki Sonja Barjaktarović - Mislim da još nijesmo stigli do fizičkog nivoa do kojeg želimo, a ne bi ni valjalo da smo u ovoj fazi priprema na tom nivou. U suštini, zadovoljan sam prije svega i zato jer smo u prijateljskoj utakmici dobro trčali, imali smo 55 do 60 napada i na tome ću da insistiram. I to do kraja dokle god budemo zajedno. Bilo je i grešaka, ali sam zadovoljan tranzicijom. Odbrana je vazda bila dobar dio ekipe, tako da sam i tim dijelom zadovoljan. Radićemo do kraja na duboku i agresivniju odbrambenu formaciju. Naravno, uvijek mo-
že bolje i potrudićemo se da do početka šampionata tako i bude – jasan je Marković. Lijepe vijesti stižu sa Cetinja, Elena Mitrović se priključila ekipi, što je, uz ionako oslabljenu bekovsku liniju, dobar signal. Poznato je da Marković zbog oporavka od povreda za EP nije mogao da računa na ljevoruku Kseniju Kuzman i supertalentovanu Ninu Ramusović, koja je u prethodnoj sezoni odlično koristila, u dre-
Pripremne utakmice kadetske rukometne reprezentacije
Dva puta bolje od Austrije
PODGORICA – Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore i drugi put bila je bolja od Austrije u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo koje se od 30. jula održava u Podgorici.
Generacija igračica koju predvode treneri Miloš Perović i Bobana Krstović slavila je sa
30:24, a dan ranije bila je bolja za dva gola od rivalki (32:30). I Austrija je, inače, učesnik predstojeće smotre 24 najbolje selekcije Evrope u našem glavnom gradu, pa je sigurno da su ovo bile odlične provjere za našu reprezentaciju, koja je u februaru osvojila srebrnu medalju na Mediteranskom prvenstvu u Podgorici.
Nejla Hodžić, Martina Knežević i Ivana Savić bile su najefikasnije sa po šest golova, dok je Andrea Jovanović četiri puta zatresla mrežu rivala. Maša i Mia Ulićević, Anđelina Orbović postigle su po dva, a u strijelce su se još upisale Lara Burzanović i Nikolina Caušević Maša Dubljević upisala je 12, a Mia Vuksanović pet odbrana. A. M.
su Budućnosti, minute kroz Ligu šampiona. - Mitrović nam se pridružila. Vidljivo je da dugo nije trenirala – mjesec i po ako ne i više. Doziramo, a za koliko će biti spremna do početka prvenstva vidjećemo. Ne očekujem da će igrati 60 minuta, niti može, ali koliko god da dobijemo od nje na lijevom beku biću zadovoljan. Elena nam pomaže dosta, posebno u odbrani ,,šest-nula“, tako da ćemo sa njom ima-
Paraplivačko prvenstvo
ti kvalitet više. Ostale đevojke su zdrave i rade dobro. Napomenuo je Marković da je dobro što na bekovskim pozicijama postoji raznolikost, uprkos tome što je ekipa oslabljena. - Imamo dosta različitih bekova, a za one šutere sa devet metara moraćemo da pravimo posebne akcije i gledaćemo da ih izrotiramo. Niski bekovi su odlični za neku agresivniju zonu rivala. Nadam se da će nam golmani biti na pravom nivou, jer
su u rukometu barem 50 odsto dobre ekipe. Krilima sam zadovoljan, imamo i dvije dobre pivotkinje, malo je bilo problem oko povrede Mine Petrović zbog čega smo probali da prebacimo na pivota Milojković sa zadacima. Možda ćemo imati problem što se tiče odbrane i tranzicije, jer ne volim da mijenjam jednog ili dva igrača iz odbrane u napad. Ali, eto, ako nas naćera rezultat ili taktičke zamisli, moraćemo i tome
više da se posvetimo – jasan je Marković. Najmanje informacija stručni štab ima o Litvaniji, koja je tek iz B divizije prekomandovana u elitu. Ali... Sve se može postići uz pravi fokus, sa, ipak, čini se, najvećim na Island. - Gledali smo Island, malo smo iznenađeni jer u obje prijateljske utakmice u sastavu nije bilo najboljeg desnog beka. Vidjeli smo da su promijenili trenera. Malo informacija imamo o Litvaniji, a ono što smo mogli da primijetimo je da im je lijevi bek ozbiljan potencijal, a desni bek brz i nezgodan. Ova ekipa igra ,,tri, dva, jedan zonu“ koja u suštini nikada nije odgovarala nekim našim selekcijama. Ali ne možemo sada da budemo nerealni i kažemo da nijesmo favoriti protiv Litvanije. Ali biće teško jer je i prva utakmica. I Island i Danska igraju brz rukomet. Ništa novo, tako da u tom dijelu iznenađenja nijesu moguća. – To je taj njihov standardni rukomet. Island trči, a niski bekovi dobro napadaju jedan na jedan. Imaju srednjeg beka od kojeg sve kreće. Mislim da nas očekuje utakmica koja će direktno odlučivati o prolazu dalje. Danska? Znamo ko su u ženskom rukometu. Prije dvije godine osvojili su EP, a igrali su i finale SP. Smatram da sa njima možemo da igramo, ali moraćemo baš dobro da se pripremimo – zaključio je Marković. A. MARKOVIĆ
PODGORICA - Plivački klub za osobe sa invaliditetom MAKO sa 11 medalja završio je nastup na četvrtom otvorenom regionalnom paraplivačkom prvenstvu Podgorica open.
Takmičenje na bazenu Sportskog centra ,,Morača“ obilježila je Iskra Dedivanović sa pet zlatnih medalja na 50 i 100 slobodno i 100 metara leđno, prsno i delfin.
Srebrni je bio OgnjenRončević na 200 slobodno i 100 leđno, dok je ĐurđaBorović osvojila srebro na 50 prsno i
bronzu na 100 prsno. Po bronzano odličje osvojili su NebojšaBulatović na 200 slobodno i MiljanLončar na 100 leđno.
- Učešćem na domaćem terenu
naši plivači pokazali su visok nivo pripremljenosti, borbenost i sportski duh. Posebno se istakla Iskra Dedivanović sa čak pet osvojenih zlatnih medalja, dok su i ostali članovi tima značaj-
Uspješan debi crnogorskih plivača na COMEN CUP-u
PODGORICA - Naši mladi reprezentativci završili su svoj prvi nastup na prestižnom COMEN CUP-u, međunarodnom takmičenju mediteranskih zemalja koje se ove godine održalo u Beogradu.
U konkurenciji vršnjaka iz najjačih plivačkih zemalja regiona, crnogorski plivači pokazali
su talenat i potencijal za dobre rezultate u budućnosti. Katarina Đurašković je briljirala u disciplini 200 metara prsno, gdje je ostvarila vrijeme 2:53,77 i postavila novi kadetski rekord Crne Gore. Daniel Adrović je zabilježio zapažene nastupe na 100, 200 i 400 metara kraul, ostvarivši stabilne rezultate vrlo blizu svojih lič-
no doprinijeli ukupnom uspjehu kluba. MAKO je još jednom potvrdio svoj kvalitet kao organizator, ali i kao takmičarska ekipa, ponosno predstavljajući Podgoricu i Crnu Goru na paraplivačkoj mapi regiona – stoji u saopštenju podgoričkog kluba. Miting je okupio plivače iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore. Organizator takmičenja bio je PK OSI MAKO, u saradnji sa Paraolimpijskim komitetom, a pod pokroviteljstvom Glavnog grada i Ministarstva sporta i mladih. R. A.
nih rekorda. Bjanka Bulajić je nastupila u disciplinama 100 metara kraul i 100 metara prsno, gdje je pokazala stabilnost i kontinuitet u vremenu, uprkos prvoj međunarodnoj sceni. Jana Borović je nastupila na 100 metara leđno, sa rezultatom 1:07,77, potvrdivši svoju konkurentnost u ovoj disciplini. R. A.
MOTOGP: Velika nagrada Italije
PODGORICA - Vozač Dukatija Mark Markes pobijedio je u trci Moto GP šampionata za Veliku nagradu Italije i uvećao prednost u generalnom plasmanu.
Markes je pobijedio sa rezultatom 41:09,214 minuta i upisao peti trijumf u sezoni. Španac je u devetom krugu preuzeo vođstvo i od tada ga nije ispuštao. On je bio najbrži i u sprint trci u subotu, a sada ima 67 pobjeda u kraljevskoj klasi, a ukupno 93 pobjede u karijeri.
Drugo mjesto zauzeo je njegov mlađi brat AleksMarkes iz Gresinija sa 1,942 sekunde zaostatka.
Vozač ekipe VR46 FabiodiĐanantonio zauzeo je treće mjesto sa 2,136 sekundi zaostatka.
Vozač Dukatija Frančesko Banjaja, koji je pobjeđivao u posljednje tri trke u Muđelu, bio je četvrtoplasirani sa 5,081 sekundom zaostatka.
Peto mjesto pripalo je MarkuBecekiju iz Aprilije, a šesti je bio FrankoMorbideli iz VR46.
Markes je uvećao prednost u generalnom plasmanu i sada ima 270 bodova, 40 više od mlađeg brata Aleksa Markesa. Treći je Banjaja sa 160 bodova. Šampionat se nastavlja narednog vikenda, trkom za Veliku nagradu Holandije u Asenu. Ne. K.
PODGORICA - Karlos Alkaras savladao je Jiržija Lehečkua 7:5, 6:7, 6:2 i stigao do trofeja na ATP 500 turniru u Kvinsu.
Španac je drugi put u karijeri slavio u Kvinsu i osvojio 21. titulu u karijeri, što je uz dva Vimbldona četvrti trofej na travnatoj podlozi.
Drugi teniser svijeta je na ovaj način napravio dobar zalet, nakon što je trijumfovao i u Parizu, za start trećeg grend slem turnira u Londonu. R. A.
PODGORICA - Isplivali su najteži dio bazičnih priprema, sada će tempo rada malo da spuste, odnosno više pažnje posvetiće tehničkim stvarima i rivalima koji ,,ajkule“ čekaju u Singapuru na Svjetskom prvenstvu od 11. jula. Crnogorski vaterpolo tim od danas je u Podgorici, a od 27. do 30. juna učestvovaće na turniru u Budimpešti sa domaćinom, Španijom i Srbijom. Rivali po mjeri, na papiru možda i jači, a utisak je da će rezultat biti najmanje važan koliko da se kockice poslože i ono što se može popraviti do starta šampionata. - Bili smo na bazičnim pripremama u Makarskoj, a posljednje dane smo iskoristili za sparing sa Hrvatima. Radili smo četiri treninga, igrača više, manje, neke taktičke stvari... Kada si u nekom ful umoru, nekad to izgleda dobro, a nekad ne. Ima svega – istakao je golman Lazar Andrić Naš tim je od početka juna na pripremama za šampionat svijeta gdje ga u grupi D čekaju Grčka, Hrvatska i Kina.
- Nama se uvijek čini da su pripreme duge, posebno kada su bazične, jer su intenzivne. Nadam se da ćemo sada intenzitet da spuštamo prije turnira u Mađarskoj. Više da se baziramo na tehničke stvari, a imaćemo i utakmice. Skraćen je i spisak, a kako se približiva nastup na SP, sve se skraćuje. Evidentan je umor, zato smo i do-
bili dva slobodna dana, a lično osjećam konstantnu pospanost. Ali dobro je dok nema povreda, sve se može izdržati. Rezultatski turnir u Budimpešti nije bitan, jer ni rivali nijesu u top-formi da bi se donio konačan utisak.
- Ne znam koliko ćemo tehnički biti spremni za turnir, ali, kao i uvijek, kao i prethodnih
ljeta, utakmice ćemo igrati pod naporom i umorom. Mislim da je to najveći dobitak turnira. Da li ćemo nešto više saznati o drugim ekipama? Mislim da su svi u najvećem stadijumu priprema, na istom nivou, a druga priča biće na Svjetskom prvenstvu. Dobro bi bilo, za sad, da se fokusiramo na našu igru. Koliki su dometi ,,ajkula“ u
Ragbistkinje Crne Gore u Andori se domogle drugog po kvalitetu takmičenja u Evropi
PODGORICA - Ženska ragbi reprezentacija Crne Gore u olimpijskoj disciplini ,,ragbi 7“ obezbijedila je učešće u elitnoj Trophy seriji osvajanjem srebrnog odličja na Evropskom prvenstvu divizije Konferens 1. I to se broji, jer je ovo uspjeh zbog kojeg su mnoge od članica našeg državnog tima, kako je kazala predsjednica Zorica Kostić-Vučićević, „ostavile sve što su imale i izašle na teren u Andori“. - Ljubav prema sportu ne poznaje granice za nas. Lavovski smo se borile i donijele Crnoj Gori srebro, ali ono što nosimo kući nije samo medalja. To je priča o snazi, upornosti i en-
tuzijazmu koji ne staje pred izazovima, ma koliko oni veliki bili. Ova reprezentacija sastavljena je od đevojaka koje su iz inostranstva došle ne radi profita ili slave, već da igraju za boje svoje zemlje. Ena iz Australije, Maja iz Austrije, Katarina iz Engleske, Saba iz Njemačke i Ana iz Francuske. Ostavile su porodice, odložile poslovne i lične obaveze, uzele godišnje odmore i stavile sve na pauzu, samo da bi stale rame uz rame i borile se za crnogorski dres i sve ono što ragbi nosi kao sport! Zahvaljujem i đevojkama iz Ragbi kluba Podgorica Auset, Aleksandri, Dragici, Ivani, Mariji i Milici, koje su uložile svaki dio se-
be u ovaj rezultat. I ovo je zajednički uspjeh kada se znanje đevojaka iz inostranstva i strast lokalnih đevojaka spoje – kazala je predsjednica koja je, takođe, bila dio nacionalnog tima. U finalu Crnogorke su izgubile od domaćina Andore sa rezultatom 22:0. U grupi bile su bolje od Malte 12:0 i Bugarske 22:0, a domaćin je bio bolji 41:5. U polufinalu sa Hrvaticama do pobjede su stigle u produžetku zlatnim esejom Enahe Dašić - Nadamo se da će ovaj rezultat biti prepoznat kao jasan znak da ragbi u Crnoj Gori ima budućnost i potencijal. Vjerujemo da će se sada čuti i naš glas, da će institucije prepoznati vrijednost ovih đevojaka i obrati-
ti više pažnje na sport koji, iako možda nije među najzvučnijima, nosi vrijednosti koje nas kao narod čine velikima – jasna je predsjednica Ragbi saveza. - Na kraju, hvala svima koji su vjerovali. Srebro sija kao zlato kad znamo kako smo do njega došle.
Trophy serija je drugi po snazi rang takmičenja u Evropi sa 12 reprezentacija.
- Ne mogu da ne pomenem i drugu stranu naše priče – put do srebra bio je teži nego što je trebalo da bude. Nažalost, nijesmo imale podršku Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva finansija, uprkos molbi i dopisu koji im je bio predat. Savez nije raspolagao sredstvima koja bi omogućila bezbrižno učešće na ovom takmičenju. Ipak, nijesmo odustale i preko pozajmice i COK-a, koji je pokrio troškove puta, došle smo i pokazale koliko možemo daleko da doguramo.
Srebro u Andori osvojile su: Ivana Čađenović (kapiten), Maja Baošić, Katarina Martinović, Dragica Kovačević, Zorica Kostić-Vučićević, Milica Kostić, Saba Sekulović, Marija Rašović, Aleksandra Lukačević, Ana Vasović, Auset Mitchel, Ena Dešić. Trener reprezentacije je Luka Grgić, tim menadžer Ksenija Manojlović, doktor Behmen Šahmanović i marketing menadžer Aleksa Vujović A. M.
Singapuru na prvenstvu koje bi moglo da donese gužvu u samom vrhu? Mogu li igrači selektora Dejana Savića pomrsiti račune favoritima? - Za mene smo i dalje ekipa u razvoju. I dalje se pronalazimo, a ima još dosta da se radi da bi se pronašao karakter ekipe. I na tome radimo konstantno. Što se tiče plasmana, a pričali smo na ovu temu sa selektorom, nikada na neko takmičenje nećemo putovati turistički. Plan je da se umiješamo u sami vrh. Kako i koliko je moguće –to, iskreno, ne mogu da kažem. Jer spisak igrača nekih reprezentacija pokazuje veliku snagu. Biće teško, a imamo i tešku grupu. Ali na kraju krajeva ukrštamo se sa malo slabijom grupom. Možemo mi dosta toga da zakuvamo. Zavisiće i od toga koliko ćemo se dobro pripremiti tokom utakmica u grupi. Golman našeg tima je odnedavno član šampiona Crne Gore. Poslije 12 godina ino-angažmana, Andrić je odlučio da se vrati u Jadran MTEL. - Pošao sam prije 12 godina, a za mene je to kao nezavršena priča. Sa vaterpolo strane, ovo je bio pravi momenat karijere jer sam dosegao zrelost da se vratim i pokušam jer je ovo najveći nivo što se karijere tiče. U jednu ruku da se zatvori krug velike priče, a u drugu da se oprobam na najvećem nivou i da vidim šta iz toga može da se izvuče. Da ne bi bilo pitanja na kraju karijere šta bi bilo kad bi bilo – kazao je Andrić.
A. MARKOVIĆ
Završni turnir LŠ u golbalu
PODGORICA - Golbal klub Nikšić drugi put uzastopno sa bronzanom medaljom završio je nastup na završnom turniru Lige evropskih šampiona u portugalskom Matozinjošu. Nikšićki golbalisti savladali su u meču za treće mjesto ekipu Krakova zlatnim golom sa 10:9. Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno – 9:9. Odlučujući pogodak, u prvom napadu produžetka, postigao je NikolaNikolić. On je sa devet pogodaka obilježio utakmicu, u kojoj je uspio da nadvisi Poljaka Červinskog, u borbi za titulu najboljeg strijelca finalnog turnira. U crnogorskom timu u strijelce upisao se i Marko Nikolić. To je treće odličje nikšićkim golbalistima u Ligi šampiona, nakon srebra u Roštoku 2022. i bronze prošle godine u belgijskom Blakenbergu. Ekipa trenera NikoleČurovića nastup je završila sa šest pobjeda i porazom i prava je šteta što nije bila akter posljednjeg meča na turniru, jer je po prikazanom to i zaslužila. R. A.
Odbojkaši Crne Gore u odlučujućem meču poraženi od Sjeverne Makedonije
S. Makedonija 3
Crna Gora 0
STRUMICA – Dvorana: „Park Strumica“. Gledalaca: 1.000. Sudije: Tomislav Popović (Srbija), Josip Hristov (Sjeverna Makedonija). Rezultat po setovima: 25:20, 25:21, 25:13. Poeni iz napada: Sjeverna Makedonija 38, Crna Gora 31. Poeni iz bloka: Sjeverna Makedonija 10, Crna Gora 4. Poeni iz servisa: Sjeverna Makedonija 3, Crna Gora 3. Greške: Sjeverna Makedonija 16, Crna Gora 24.
SJEVERNA MAKEDONIJA: G. Gjorgijev 3, Efremov, N.
Gjorgijev 10, Milev 4, Arsov, Ljaftov 12, Lepidovski 5, E. Ričlijev, Arapov (libero), Ilijev, Kostić 2, Ilijev, K. Ričlijev (libero), Savovski 9. CRNA GORA: Dubak, Ćinćur 7, R. Milenković (libero), Peruničić 11, Hadžisalihović 2 , M. Joksimović, A. Joksimović (libero), V. Milenković, Lečić, Lojić, Jovović 14, Rovčanin 1, Đurović 3. Odbojkaši Crne Gore nijesu uspjeli da izbore opstanak u debitantskom nastupu u Zlatnoj ligi – u odlučujućem meču za opstanak, mladi sastav Ivice Jevtića je u Strumici poražen od domaće Sjeverne Makedo-
Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija prvi put izgubila na Balkanskom prvenstvu
Crna Gora 0 Bugarska 3
PLJEVLJA – SC ,,Ada“. Gledalaca: 300. Sudije: Oikonomopulu (Grčka) i Jovančevski (Sjeverna Makedonija). Rezultat po setovima: 20:25, 24:26, 23:25.
CRNA GORA: Jovović, Mrdak 1, Pođanin 1, Duletić 7, Striković (libero), Ćorović 5, Đukić 9, Peković 3, Glušac, Zlajić (libero), Krasnići, Jovanović 9, Mišević, Muratović 2.
BUGARSKA: Aleksieva 4, Chamokova 4, Atanasova, Dimitrova 4, Georgieva, Nencheva 10, Ivanova 5, Garova, Topalova, Goleva 12, Stanislavova 12, Shuleva, Bogdanova (libero), Panova (libero).
Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore doživjela je prvi poraz na Balkanskom prvenstvu u Pljevljima – izabranice Petra Kokovića izgubile su od favo-
rizovane Bugarske 3:0. Crna Gora je u prvom setu povela 9:4, prednost je čuvala do 16:14, kada su Bugarke preokrenule i povele 20:18, a bile u igri do 21:20 za gošće, koje su tada sa četiri poena u nizu povele 1:0. I u drugom setu je Crna Gora imala pet poena prednosti (13:8), a ponovo je kobno bilo vođstvo od 16:14, kada je Bugarska serijom 4:0 preokrenula i povela 18:16. Uspjela je, međutim, Crna Gora da se vrati, da povede 23:22, da spasi prvu set-loptu Bugarske na 24:23, ali ne i drugu, pa su Bugarke sa 26:24 dobile ovaj set. Bugarska je otvorila treći set sa 5:0, činilo se naša selekcija više nema snage, ali je Crna Gora uspjela da preokrene na 14:12, a onda i da se vrati iz pet poena minusa (15:20) i izjednači na 21:21. Tada je Bugarska sa tri poena u nizu stigla do tri meč-lopte, a iskoristila je treću i slavila maksimalnu pobjedu. Crna Gora večeras od 18 sati protiv Turske igra za srebrnu medalju. S. J.
nije sa 3:0, u meču u kojem im je trebala bilo kakva pobjeda da na tabeli preskoče Makedonce i izbjegnu posljednje mjesto. Međutim, „crveni“ u tome nijesu uspjeli, pa su ovo takmičenje završili sa svih šest poraza, od kojih su četiri bila maksimalna (Rumunija, Češka, Finska, Sjeverna Makedonija), protiv Izraela su osvojili set, a protiv Letonije dva seta i jedini bod... U prvom setu je Crna Gora greškama poklonila 10 poena, od čega pet iz napada i kontranapada, što je na kraju i presudilo. Naši odbojkaši su u ovom setu samo dva puta vodili, prvo 6:5, a onda i 18:17, ne dozvoljavajući
Crnogorac ostaje u Beču
domaćinu da se odlijepi. Međutim, Makedonci su odlučujuću prednost ostvarili serijom 3:0 za 22:19, nakon čega su rutinski priveli set kraju, i to na način što je Crna Gora greškama poklonila tri posljednja poena, jedan na servisu (Đorđe Jovović) i dva u napadu (Matija Ćinćur i Nemanja Peruničić). Naša selekcija je bolje otvorila drugi set, povela je 7:3, 9:5 i 12:8, čuvala je prednost do 15:13, ali je onda stala. Domaćin je preokrenuo i poveo 17:15, a onda je odlučujuću seriju od 4:0 napravio pri neriješenom rezultatu od 18:18, i tako osigurao vođstvo od 2:0 u setovima. U ovom se-
tu su presudili bolji blok (5-2) i napad domaćih (14-11). Crna Gora je dobro otvorila i treći set, povela je 5:3, ali se igra naše selekcije „raspala“
nakon vođstva Makedonije od 9:8, jer je domaćin vrlo brzo poveo 12:8, a onda i 17:10, nakon čega je mirno priveo meč kraju... S. JONČIĆ
PODGORICA - Andrija Radulović je opravdao očekivanja tokom polusezone na pozajmici u Rapidu, pa je klub iz Beča odlučio da otkupi ugovor crnogorskog fudbalera.
Radulović je bio na pozajmici iz Vojvodine, koja će za transfer dobiti milion eura, s tim da polovina te sume ide Crvenoj zvezdi, za koju je igrao prije odlaska u Novi Sad.
Dvadeset dvogodišnji krilni fudbaler potpisao je ugovor do ljeta 2029.
- Andrija Radulović je nesumnjivo nekoliko puta pokazao
tor Rapida MarkusKracer - Naš novi trener Peter Šteger je takođe bio izuzetno pozitivan po pitanju Radulovićevog potpisa, koji će imati još nekoliko dana odmora jer je imao obaveze u reprezentaciji. Već smo vidjeli posljednjih mjeseci da se osjeća izuzetno prijatno u Rapidu i Beču, i zato sam veoma zadovoljan što smo uspjeli da dogovorimo uslove njegovog transfera sa njegovim klubom – naveo je Kracer.
Andrija Radulović je za Rapid odigrao 18 utakmica i postigao tri pogotka. Ne. K.
Svjetsko klupsko prvenstvo
PODGORICA - Juventus je upisao drugu ubjedljivu pobjedu na Svjetskom klupskom prvenstvu – nakon 5:0 protiv Al Aina, italijanski velikan lako je savladao i Vidad (4:1). ,,Stara dama“ je tako osigurala plasman u osminu finala, a posljednji meč u grupi G odigraće 26. juna protiv Mančester sitija. U Filadelfiji je blistao 20-godišnji Turčin Kenan Jildiz. Već u šestom minutu šutirao je
kada je loptu u sopstvenu mrežu sproveo Abdelmunaim Butuil, a onda je potpisao dvije majstorije – u n16. i 69. minutu. Između tih golova Tembinkozi Lorč je smanjio na 2:1. Konačan rezultat postavio je Dušan Vlahović iz jedanaesterca u četvrtom minutu nadoknade.
Crnogorski reprezentativac Vasilije Adžić meč je odgledao s klupe, kao i protiv Al Aina. Ne. K.
u padu sa tribine stadiona u Alžiru
PODGORICA - Alžirske vlasti saopštile su da su tri osobe poginule, a 81 povrijeđena kada se srušila ograda na tribini stadiona po završetku utakmice u kojoj je MC Alžir osvojio devetu šampionsku titulu.
MC je drugi put zaredom stigao do trofeja, nakon što je odigrao neriješeno (0:0) protiv Magre. Incident se desio po završetku utakmice na ,,Olimpijskom stadionu 5. jul 1962“ kada se srušila ograda na gornjem dijelu tribine.
Nekoliko desetina navijača palo je na donju tribinu, a nedugo potom javljeno je da je poginula jedna osoba, a da je oko
50
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
„Duž granice austrijske – nastavlja kralj Nikola u memoarima - bilo je osim Ljubibratićeve družine još dvije-tri čete sa svojim samostalnim vođama, ili, kako se oni nazivahu, vojvodama. No od početka ustanka za cijelih šest mjeseci glavna i najžešća vojska u Hercegovini bila je na sjevernoj strani, i za to vrijeme pomenute čete, osim što nijesu bile ni u stanju, nijesu ni prilike imale da boj biju s Turcima. Ustaši su prenijeli bojište u južne krajeve duboko u zimu, kad je planine snijeg uhvatio, a onda su one četice u tijem krajevima ili se pridružile glavnoj vojsci hercegovačkoj, ili su prosto iščezle. No koliko god se one nijesu viđale na bojištima hercegovačkijem, toliko su se više dale čuti u javnosti. Njihove vođe rasturale su neprestano po svijema novinama krupne neistinite vijesti o sebi. U tome se najviše odlikovao Ljubibratić. Ovo djetinjsko zadovoljstvo njihovo nije istina imalo nikakvijeh stalnijeh štetnijeh posljedica po ustanak, ali kod neobaviještenih oni su uspijevali da im se povjeruje za nekoliko, i tako su o ustanku pronosili se i za časak održavali glasovi, koji su narod uznemiravali i svijet strani na krivo mišljenje o ustanku zavodili. U toliko samo zaslužuju i te pojave pomena na ovom mjestu. Ovo su nevinije vijesti koje je Ljubibratić puštao u svijet o sebi: „Ljubibratić prispio u Novi, da vida svoju ranu, koju je dobio u pošljednjoj bitci. Na umirenje svijema javljamo, da je njegova rana vrlo laka, te će lako preboljeti“. Međutim, on nije ni bio ranjivan, kao što u ovom telegramu nije ni mjesto bitke pomenuto, jer je nije ni bilo. „Poslije slavne pobjede na Muratovici ustaške vojvode Ljubibratić, Peko, Zimonjić, Baćević prijavili su konzulima da će u najkraće vrijeme biti proglašena privremena vlada“. U stvari bilo je ovako: Poslije bitke na Muratovici Lazar Sočica pošao je s vojskom svojom u Pivu, vojvoda Zimonjić na Gacko, a Peko Pavlović na Planu, naredni na svakom ovom mjestu da dočekaju neprijatelja, kuda obrne, i jedan drugom budu u pomoć. I doista bio je odmah u četvrtak i sjutradan boj na Trnovici između Pekove vojske i Turaka, gdje su mu priskočili u pomoć
Iako su sa Cetinja sve neistinite vijesti opovrgavane, opet se krajem decembra rasprostrla vijest, da će na novu godinu ustaši postaviti privremenu vladu i da će Ljubibratić biti predsjednik vlade i glavni zapovjednik vojske u Hercegovini. Po ovome se moralo suditi da te vijesti protura u svijet ista ličnost
i Sočica, a Ljubibratić je bio tada u Novom, a ne ni na Muratovici, ni na Trnovici, kao što nije ni u jednom boju bio sa onim ustaškim vođama. Vojvode ustaške, osim u početku ustanka kad su konzuli k njima dolazili da ih sklone na umirenje, nijesu s konzulima imali nikad nikakvijeh pregovora, a najmanje o privremenoj vladi, o kojoj oni ni mislili nijesu. Govor o ustanovljenju privremene vlade u Hercegovini podržavao se onakvijem vijestima za dugo, sve do novembra g. 1875. U najozbiljnijim srpskijem listovima čitalo se: „Knjaz Nikola poslao naročitog poslanika u Petro-
Ljubibratić je pustio u svijet vijest: „Ljubibratić prispio u Novi, da vida svoju ranu, koju je dobio u pošljednjoj bitci. Na umirenje svijema javljamo, da je njegova rana vrlo laka, te će lako preboljeti“. Međutim - piše kralj Nikola - on nije ni bio ranjivan, kao što u ovom telegramu nije ni mjesto bitke pomenuto, jer je nije ni bilo
grad, da ruskoj vladi predstavi potrebu, da se u Hercegovini obrazuje privremena vlada sa Ljubibratićem na čelu“. Iako su sa Cetinja sve neistinite vijesti pa i ova opovrgavane, opet se svršetkom decembra rasprostrla vijest, da će na novu godinu ustaši postaviti privremenu vladu i da će Ljubibratić biti predsjednik vlade i glavni zapovjednik vojske u Hercegovini. Po ovakvijem vijestima, koje su s izvjesnošću zborile o ustanovi privremene vlade, kad se o tome ni u Hercegovini, ni na Cetinju ni mislilo nije, i koje su već isticale za načelnika vlade jednu ličnost koja je najmanje značila u ustanku, moralo se suditi da te vijesti protura u svijet ista ličnost. A moglo bi biti, da je Ljubibratić samo pohitao da se nešto zbori o privremenoj vladi. A toga zbora doista je bilo, istina, ne u samoj Hercegovini, nego najviše u Novom gdje su se strani dobrovoljci okupljali i gdje su dolazili srpski rodoljubi iz raznih krajeva, da izbliže doznadu što o ustanku. Ljudi koji su o privremenoj vladi razmišljali i govorili, možda su to po čistom ličnom osvjedočenju činjeli. Njima je poznato bilo da su sve revolucije imale svoje upravljače, a kamoli već ovoliko razvijene kao hercegovačka, i svoje vlade, koje su unutra upravljale revolucijom, a spolja je predstavljale i
zastupale. No ovi ljudi nijesu poznavali pravo stanje stvari u Hercegovini. Oni nijesu znali, da je ustanak hercegovački od samoga početka svoga bio rat Crne Gore s Turskom pod imenom ustanka hercegovačkoga, koji se imao u javan rat njezin razviti. Ustanak je, dakle, inao već svoga upravitelja i svoju vladu u ličnosti samog knjaza Nikole. Bolje mu
vlade nije trebalo. I hercegovački glavari i ustaši nijesu za to drugu ni tražili. I da je bilo kakvijeh pokušaja za ustanovljenje naročite vlade u Hercegovini, knjaz Nikola izvjesno bi im stao na put, jer, sasvijem prirodno, on nije mogao davati ustašima sva sredstva za oružanje i razvijanje ustanka, i puniti redove njihove svojim vojnicima, a dopuštati da drugi upravljaju ustankom... (Nikola I Petrović Njegoš, Autobiografija, memorari, putopisi, Cetinje-Titograd, NIO Pobjeda-OOUR Grafička djelatnost, 1989, 299-301) ***
Tek se u ovakvom svjetlu može razumjeti okolnost da Šarl Irijart u svojoj knjizi iz 1876. godine govori o Mići Ljubibratiću sa simpatijama, dok Peka Pavlovića slika tamnim bojama, o čemu će se čitaoci sami uvjeriti. Irijartova knjiga ima trinaest glava od čega ovdje objavljujemo samo posljednju, trinaestu, koja je posvećena ustanku u Hercegovini. Ali, treba pomenuti i njegova znalačka objašnjenja iz prethodnih poglavlja, poput onog iz VIII glave kada govori o uzrocima
ustanka u Bosni, koji je izbio mjesec i po dana poslije onog u Hercegovini: „Svinjar, mjesto prema kojem se krećemo, čuven je u istoriji ustanka. Na početku bune, kada su Turci, bojeći se da će se ona proširiti po Bosni, preduzimali mjere da uklone njene moguće vode, odvedena su iz svojih porodica tridesetorica najbogatijih među rajom toga grada; dugo su držani u zatvoru i pušteni na slobodu tek pošto su platili otkup od dvadeset hiljada dukata. Kao razlog toj strogoj mjeri, muslimani su naveli način na koji je raja primala odmetnike koji su se sklanjali kod nje. To se dogodilo 3. avgusta; četrnaestog, nakon novih nemira oko Kostajnice, naređena su nova hapšenja: glas o tome se brzo pronio; sva su susjedna sela izbjegla u planinu, a muškarci sposobni da nose oružje organizovali su otpor. U noći između 17. i 18, oni su presjekli željezničku prugu između Novog i Banjaluke; muslimani su odgovorili na tu akciju pobunjenika brojnim pokoljima, koji su poslužili kao signal za ustanak u čitavom tom dijelu bosanske teritorije. Dok su se zdravi muškarci dizali na oružje, starci, žene i djeca iz tih krajeva prešli su preko rijeke i zatražili utočište kod svojih jednovjeraca iz Vojne krajine. Otada do danas, ustanici žive u planini; Bosna nije pokorena, pa su uzbune česte.“
Prije nego što pređemo na trinaesto poglavlje Irijartove knjige, ukazaćemo na još jednu stvar. Na početku svog djela, taj autor piše o geografiji i prošlosti Bosne i Hercegovine. Taj dio je manje-više detaljan, ali upada u oči da, kad govori o Zahumlju i Travuniji prećutkuje da su te slovenske oblasti od 1042. godine, duže bile u sastavu Dukljanske kneževine/kraljevine. U Ljetopisu popa Dukljanina se navodi da se u Trebinju nalazio dukljanski dvor u kome je stolovala knjaginja Neda sa dvojicom sinova. Osim toga, na stećku trebinjskog župana Grda, koji se uzima za najstariji poznati stećak, nalazi se natpis iz koga se vidi da je Grdo priznavao vlast dukljanskog „velieg kneza“ Mihaila, čija je supruga bila ona knjeginja Desislava što je pred najezdom Rašana otplovila za Dubrovnik. Začudo, u Irijartovom povijesnom osvrtu o tome nema ni jedne riječi. (Nastavlja se)
Zamislite zemlju. Zemlju u kojoj se ratni zločin ne samo oprašta, nego uzdiže u poetske visine. Zemlju u kojoj krvavi stihovi ratnih zločinaca dobijaju zvaničnu promociju, a zločinci se uzdižu u neslućene poetske visine. Zemlju u kojoj se pjesme pišu u sjenama kostiju i logora, a recituju uz šampanjac i osmijehe intelektualne elite.
Ne morate zamišljati – to je Srbija, juni 2025. godine. Dobrodošli na promociju knjige “Crna bajka”, autora i zločinca Radovana Karadžića, u organizaciji Srpske književne zadruge. A bajka jeste – crnja ne može biti. Jer, znate, nije problem što Karadžić piše poeziju. Problem je što to radi iz komoditeta zatvorske ćelije, u Haagu, gdje služi doživotnu robiju za genocid. Kažem, nije problem što piše. Nego što to Srbija izgleda čita.
I ne samo što čita, nego slavi, tapše, promoviše i uzdiže. I to pod svodovima Srpske književne zadruge, institucije koja bi, u nekoj normalnoj zemlji, baštinila pamet i pravdu, a ne zlo. Ali ovdje je sve izvrnuto naopako – zlo je vrijednost, pamet je hereza, a negiranje genocida je inspiracija za stihove. Da stvar bude gora – ako uopšte može biti kao prvi čovjek Zadruge, dakle kao – organizator ove perverzne književne seanse bio je niko drugi do Milo Lompar. Profesor. Esteta. Vedeta opozicione, ili bolje reći “opozicione” Srbije. Čovjek koji je, kako tvrde svjedoci, Karadžiću čestitao 80. rođendan “uz nadu da će sljedeće slaviti zajedno”.
I ja se, evo, nadam! Nadam se da će Lompar, Đogo, Ković i slični uskoro dobiti karte u jednom smjeru za Hag, pa da tamo svi zajedno pjevaju Karadžiću za rođendan. Da sla-
Organizovali ste promociju knjige zločinca Radovana
Karadžića u Beogradu! A bolja budućnost se ne može praviti s ljudima koji slave zločince i krvoloke Karadžića i ostale inkarnacije zla? Ili hoćete Srbiju dostojnu žrtava ili hoćete Srbiju iz bajke Radovana Karadžića. Treće nema
ve genocid na mjestu služenja kazne. Pa kad već vjeruju da je rat bio pjesma, neka tu pjesmu završe u ćeliji s njim. Jer, koga to sve imamo na toj sablasnoj promociji?
Gojko Đogo – pjesnik, Karadžićev blizak prijatelj, isti onaj koji je Radovana Karadžića uvjeravao da muslimane treba ‘stući do koljena‘, ‘sve ih pobiti‘
Miloš Ković – istorijski revizionista, nacionalistički kroničar velikosrpskih fantazija.
Branimir Nešić – urednik i izdavač, opsjednut ideologijom smrti.
Da, to je taj kvaziintelektualni krem Srbije i RS-a. Ljudi koji od poezije prave odbranu genocida. Ljudi koji misle da se zločin može oprati stihom. Da se
Višegrad može rimovati s metafizikom. Da Pionirska ulica i živa spaljena djeca mogu stati u aleksandrinac ili deseterac. Ali ova bajka ima i svoj drugi sloj.
Ova bajka, Crna bajka, više nije samo o Vučićevoj Srbiji. Ne, gospodo, ova bajka je o Srbiji u cjelini – vlast i opozicija u svečanom kolu, jedni u mantijama,
drugi u odijelima, treći s perom, ali svi sa istom pjesmom. Jer ako opozicija koja pretenduje da zamijeni Vučića hoda ruku pod ruku sa ratnim zločincima i njihovim bardovima – šta tačno mijenjamo?
Košulju?
Ploču?
Simfoniju smrti?
Na stranu metafore – da li je moguće da neko vjeruje da se demokratija može praviti s ljudima koji slave zločince i krvoloke Karadžića, Lukića i ostale inkarnacije zla?
Sjetimo se – u prostoru hrama
Svetog Save, promovisana je onomad knjiga Milana Lukića. Da, tog Milana Lukića. Ubice. Monstruma. Čovjeka koji je spalio ljude žive. A sad je prozaista i pjesnik iz tamnice. I tu “književnu” zbirku promovisali su sveštenici, profesori i kulturna gospoda. Dakle, nije to više devijacija, to je kontinuitet. To je državna, opoziciona i sveštenička poetika smrti. To je kulturni kanon jednog naroda koji se još nije pogledao u ogledalo. Jer kad se pogledaju, vide stihove. A kad stihove pročitaju, piše: Srebrenica. Piše: Višegrad. Piše: Prijedor. Piše: Omarska. Piše: genocid. Zato, gospodo, nije Srbija slučajno u mraku. Mrak se planira, mrak se piše, mrak se promoviše. A ova bajka, ova Karadžićeva “Crna bajka”, nije bajka o zmajevima, vilama i čudima.
Ovo je bajka u kojoj su zmajevi stvarni, a vile spaljene. Ovo je bajka u kojoj su čudovišta pisci, a žrtve zaboravljene. Ovo je bajka iz koje niko ne izađe živ. Zato, jednom zauvijek: Ne možete s jedne strane plakati nad izgubljenom Kosovskom bitkom i lamentirati kako vas “čitav svet mrzi” , a s druge recitovati i podržavati Karadžića.
Ne možete tražiti pravdu, a istovremeno pravdati zločine i zločince. Ne možete Vučića pobijediti s Vučićevom ideologijom. Ili hoćete Srbiju dostojnu žrtava. Ili hoćete Srbiju iz bajke Radovana Karadžića. Treće nema.
A ako vam se ne sviđa ovakav izbor – imate još prostora u Zaduzi, u hramu, u hodnicima SANU. Tamo se i dalje vjeruje da su stihovi jači od istine. Tamo se čeka Karadžić da dođe – ako ne iz Haga, onda bar kroz poeziju.
Jer, ne zaboravite: u Srbiji 2025, pjesma nije duša naroda. U Srbiji 2025, pjesma je dokazni materijal.
P. S. Ali dobro, u zemlji u kojoj je šef Belih orlova i Karadžićev ratni drug i blizanac Dragoslav Bokan postavljen za direktora Upravnog odbora Narodnog pozorišta u Beogradu, sve je to normalno.
Sa ili bez znakova navoda, sami zaključite. •
1/8
O SMRTI do 110 riječi
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
do 20 riječi (1 slika)
do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika) 18€
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav mom dragom ujaku
SPASOJE ŠUNDIĆ
Počivaj u miru.
Sestrična SONJA MARKOVIĆ sa porodicom
942
Posljednji pozdrav dobroj
snahi
MILKI JOVANOVIĆ
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav jetrvi i strini
Dana 22. juna 2025. u 85. godini preminuo je naš dragi
BOŽIDAR – BORO KRIVOKAPIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 23. juna od 10 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.
OŽALOŠĆENI:
sinovi: BRANKO, ZORAN i MARKO, brat RADOVAN, sestra OLGA, snahe VALENTINA i TAMARA, unučad STAŠA, LUKA, ALEX i ostala rodbina
Teško je zamisliti život bez tvoje ljubavi, snage i najvećeg oslonca.
DANKA i DUDA
Draga Milka, nijesi nam bila samo jetrva i strina nego mnogo više od toga.
Ti si nas uvijek dočekivala sa osmijehom, a u tvojoj duši bilo je sigurno milion suza koje nikad niko nije vidio. Čini nam se nijesmo se ni pozdravile, ti si nas tako brzo napustila.
Dana 22. juna 2025. u 90 godini preminula je naša voljena
943
VUKOSAVA - NATA Milutina
RAKOČEVIĆ rođena ĐUKIĆ
Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci 22. juna od 11 do 16 časova i 23. juna od 9 do 14 časova na Đepanovom grobu - Bijelo Polje, kada će se i obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: suprug MILUTIN - MIĆO, sinovi RANKO i DANILO, ćerke RAJKA i BRANKA i mnogobrojna porodica RAKOČEVIĆ i ĐUKIĆ
Hvala ti što si bez mnogo priče, a svojim djelima pokazala kako se živi dostojanstveno. Puno ćeš nam svima nedostajati. NINA, IGOR i DUŠAN 945
946
Najdraži naš tata, predobri naš deda
BRANKO LUKOVAC
SNEŽANA i BRANKA sa porodicama 944
951
Posljednji pozdrav dragoj kumi
JOVANKI STIJEPOVIĆ
Velikom čovjeku i prijatelju naše porodice. Počivaj u miru dobra dušo.
PETRIČEVIĆ NIKOLA i SONJA sa djecom i majka VJERA
BAJRAM KOLJENOVIĆ
JANJA i JELENA
Posljednji pozdrav babi i svekrvi
MILKI JOVANOVIĆ
Uvijek si bila naš mir u nemiru, ruka koja ne traži ništa, a daje sve. Tvoje riječi i pogled nosićemo kao štit kroz život.
Počivaj u miru - bila si nam oslonac, ljubav i snaga.
Unuk VLADO i snaha SVETLANA
934
I dve tužne godine kasnije, i dalje nam nedostaješ kao i onog dana kada si nas napustio.
Vole te beskrajno mnogo
Tvoje, ADRI i DANI sa porodicama
SJEĆANJE
Deset godina se navršilo otkako si nas napustio. Vrijeme ne može da izbriše sjećanje na tebe. Supruga BISA 949
BAJRAM KOLJENOVIĆ
Tata, ponosna sam na tebe što si bio moj veliki tata Tvoja ćerka ENESA
23. 6. 2003 – 23. 6. 2025. 6. 8. 2002 – 6. 8. 2025. Вриједност
Još te čekam, kao ti mene, bez tebe ni dan nije isti. Bila si moje sidro, utočište i mir u svakom nevremenu. Još uvijek ti šapćem u prazninu. Bez tebe je kuća samo zid, bila si srce svega.
Tvoj BOŽO
MAJKO
Ti si u svemu što traje, tako nenametljivo kao što si uvijek i bila, ti si kao dah što ne prestaje, koji je svuda sveprisutan oko nas.
SANDRA sa porodicom
MAJKO
Dvije godine prođoše već, ništa više nije isto... Bila si sunce u našim životima, svijetlo u mraku, volja u nevolji... Volimo te.
Tvoji RALJA, VECA i LARA
936
Počivaj u miru, dragi
Četrdeset dana otkad nema moga brata
Nedostaješ i mnogo boliš ,moj Bato, moja dobra dušo. Hvala ti za ljubav i podršku. Počivaj u miru sa svojim roditeljima Tuguje za tobom sestra VERA sa porodicom
Zauvijek u mom srcu
Kuma SNEŽANA
Draga moja
Naučih da postoji bol koji nije glasan, nego tiho živi u grudima zauvijek.
Tvoja JELENA sa porodicom
937
12 godina od kada te nema
MARTINA POPIVODA 23. 6. 2013 – 23. 6. 2025. Fališ mi, živote, protok vremena ne može nikad zacijeliti ranu.
939
Posljednji pozdrav dragom kumu
VLADU VUJOVIĆU
Porodica MIRKOVIĆ
J AVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
IVM-328/2014
Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD PODGORICA ,na osnovu vjerodostojne isprave mjenice AA 0876932,protiv izvršnog dužnika ULBER LAJKIĆ ,radi naplate novčanog potraživanja, donosi, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
I ODREĐUJE SE TREĆA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika upisane u listu nepokretnosti 2242 KO ULCINJ, i to označenim kao: -Kat.parc.1170 sa objektom 1 na istoj u naravi porodična stambena zgrada gabaritne površine 112m2 ,koja se sastoji iz stambenog prostora PD1 ,u prizemlju, površine 72m2 ,i stambenog prostora PD2 ,prvi sprat (objekat u izgradnji) , sa dvorištem površine 85m2, i objekat 2 na kat.parc.1170 pomoćna zgrada-jednospratna zgrada koja se sastoji iz PD1 ,prizemlje, površine 29m2 i PD2 prvi sprat ,površine 25m2 ,sve svojina izvršnog dužnika Lajkić Ulber u cjelosti. II Određuje se ročište za treću prodaju za dan 09.07.2025.godine u 12:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvršni povjerilac, izvršni dužnik i lica koja imaju zakonsko pravo preče kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.
III Navedene predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st.1.ovog Zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju IVM-328/2014 od 20.10.2017.godine, radi naplate novčanih potraživanja glavnog duga u iznosu od 30.113,81 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,troškovima izvršnog postupka , kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.
IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tački prvoj ovog zaključka utvrđena je nalazom vještaka iz oblasti građevinske struke Dušana Miloševića od 22.09.2023.godine ,i pravosnažnim rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti IVM-328/2014 od 17.10.2023.godine ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi 87.500,00 eura (slovima osamdeset sedam hiljada pet stotina eura).
V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.
VI Prodaja nepokretnosti vrši se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvršni dužnik izvršni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.
VII Na trećem javnom nadmetanju nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti ,ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca.
VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrđene vrijednosti nepokretnosti i novčana sredstva uplatiti na račun jemstva Javnog izvršitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobođeni su izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti će se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor neposredno prije zaključenja istog.
IX Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvšitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio ,Javni izvršitelj će pozvati trećeg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju.
X Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.
Kotor, 17.06.2025.godine
Javni izvršitelj Branka Samardžić
Na osnovu čl. 37, 38 st. 2, 44 st. 3, 45 46 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 42/18 i 60/24) i člana 45 i 46 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20 125/20 30/23 i 43/25), Sudski savjet objavljuje
JAVNI OGLAS
• za izbor 13 kandidata za sudije osnovnih sudova. O b r a z l o ž e n j e Sudski savjet je na XVI sjedici, održanoj 11 6.2025. godine, razmatrao potrebu za raspisivanjem javnog oglasa za izbor kandidata za sudije osnovnih sudova, kojom prilikom je zaključio da po prethodnim javnim oglasima nisu popunjena planirana mjesta za izbor kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Pljevljima i Žabljaku, pa je na osnovu Plana slobodnih sudijskih mjesta donio odluku da se raspiše javni oglas za izbor 1 3 kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije Kandidat mora da ispunjava opšte posebne uslove predviđene članom 37 članom 38 stav 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Uz prijavu na oglas, kandidat dostavlja dokumenta propisana članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, u originalu ili ovjerenoj kopiji. Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudsko g savjeta na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me Popunjena potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 46 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa. Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.
Broj:01-4024/25 Podgorica, 11 6.2025. godine
Poslovni broj: Iv. br. 756/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Nilović Petar Nikola iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 024163 od 14.04.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.06.2025. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Petar Nikola iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 024163 od 14.04.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 26.05.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.06.2025. godine.
JU OSNOVNA ŠKOLA
“Narodni heroj Savo Ilić” Broj: 06-611-603-118/25 Kotor, 20.06.2025. godine
DOBROTA - KOTOR
JU Osnovna škola ”Narodni heroj Savo Ilić”, Dobrota, Kotor raspisuje
JAVNI OGLAS
za izbor turističke agencije za organizovanje i izvodenje višednevne ekskurzije za učenike IX razreda u školskoj 2025/26. godini
Ekskurzija za učenike tri odjeljenja IX razreda je planirana za prvu sedmicu septembra 2025.godine. Ekskurzija je planirana na teritoriji Crne Gore i Bosne i Hercegovine na relaciji: Kotor — Nikšić — Mostar — Sarajevo — Kotor, u trajanju od četiri noćenja/pet dana.
Ponuda treba da sadrži:
•Cijenu, uslove i način plaćanja odnosno broj rata (plaćanje će se izvršiti u tri rate)
•Ukupnu cijenu za 72 učenika bez PDVa i sa PDV-om kao i pojedinačno iskazanu cijenu po osobi,
•U ukupnu cijenu ponude potrebno je uračunati troškove prevoza, smještaja i dnevnice za tri nastavnika/ nastavnice za vrijeme trajanja putovanja,
•Gratis ponudu za jedno dijete na svakih 25 učenika i 50% za drugog blizanca,
•Ponuda treba da uključi organizacione troškove, takse, drumarine, parkinge za autobuse, ulaznice za posjete kulturnim spomenicima i za sve znamenitosti koje se obilaze,
•Potvrdu o rezervaciji hotela za navedeni period,
•Ruta treba da obuhvati posjetu Trebinju i Podgorici kao ijedno noćenje u Mostaru, dva u Sarajevu i jedno u Nikšiću.
•Program putovanja je potrebno da predvidi posjetu sljedećim znamenitostima:
Trebinie-obilazak starog grada, džamije i katedrale, spomenika Njegošu i Jeleni Anžujskoj, Preobraženjske crkve, velikog gradskog parka, hercegovačke Gračanice. Mostar-obilazak starog grada, starog mosta te parka sa spomenikom pjesniku Aleksi Šantiću i Emininog spomenika, na putu posjetiti Tekiju na vrelu Bune. Saraievo- na putu ka Sarajevu posjetiti muzej Bitke za ranjenike na Neretvi, izletište Ilidža i vrela Bosne, stadion Koševo, olimpijsku dvoranu Zetra, kapiju Vidovdanskih heroja, stadion Grbavica, dvoranu Skenderija, aleju pored Miljacke, Vijećnicu, Basčarsiju, zanatsku ulicu, Sebilj, Morića ban, mjesto atentata na princa Ferdinanda, Jevrejsku sinagogu, Sabornu crkvu presvete Bogorodice, Gazi Nusrei begovu džamiju, katedralu srca Isusova. Podgorica-obilazak Duklje i dvorca kralja Nikole u Kruševcu. Za vrijeme boravka djece na ekskurziji obezbijediti diskotektî za sve četiti večeri.
Uslovi koje dobavljači moraju zadovoljiti da bi učestovali u javnom pozivu: Treba da dostave sljedeće dokumente (ovjerene kopije):
•Uvjerenje, potvrdu/dokaz o registraciji kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata (CRPS),
•Licenca za obavljanje djelatnosti turističke agencije - organizatora putovanja,
•Rješenje o izdavanju licence, izdatu od nadležnog Ministarstva (Prema zakonu o turizmu) koja je važeća u vrijeme realizacije ekskurzije,
•Licenca za javni prevoz putnika u unutrašnjem ili medunarodnom drumskom saobraćaju, koja je važeća u vrijeme realizacije škole u prirodi, •Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, •Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrdivanja ispunjenosti uslova u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ drave u kojoj privredni subjekat ima sjedište,
•Listu referenci izvedenih usluga organizacije ekskurzija, izleta i škola u prirodi za posljednje tri godine (2022, 2023 i 2024).
•Hoteli moraju biti od minimum 3 zvezdice.
•Prevoz mora biti organizovan tehnički ispravnim, modernim, turističkim autobusima, (klima, audio i video ozvučenje).
•Ponuda treba da uključi grupno medunarodno osiguranje učenika i nastavnika tokom cijelog vremena trajanja putovanja.
•Potrebno je obezbijediti stalno prisustvo osobe obučene za pružanje prve pomoći kao i usluge stručnog vodiča cijelo vrijeme trajanja putovanja.
Trajanje oglasa i način dostavljanja ponuda:
•Trajanje oglasa za prikupljanje ponuda je 8 dana.
•Rok važenja ponude je 45 dana od dana dostavljanja ponuda.
•Troškove oglasa plaća izabrana agencija.
•Ponude sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu:
JU OŠ ‘’Narodni heroj Savo Ilić” — Dobrota bb — Kotor Kontakt telefon: 032/330-275; 069404210
•Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj koverti.
•Neblagovremene i nepotpune ponude se neće razmatrati.
PREDSJEDNIK
Prof. dr Radoje Korać, s.r.
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
Na osnovu člana 37, 38 st. 6 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15, 42/18 60/24) i člana 62 i 63 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 30/23 i 43/25), Sudski savjet objavljuje JAVNI OGLAS
• za popunjavanje dva (2) sudijska mjesta u Višem sudu u Bijelom Polju O b r a z o ž e n e Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 i članom 38 stav 6 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa. Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sekretarijata Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta - www.sudovi.me
Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.
Broj: 01-4023/25 Podgorica, 11 6.2025. godine
PREDSJEDNIK Prof. dr Radoje Korać, s.r.
Ministarstvo kulture i medija
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
NOVO IZDANJE
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
U PRODAJI
Cijena 7€
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
DO Ć I NE Ć E
E
hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
