Dnevni list POBJEDA 24.06.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

Predsjednik Poljske boravio u zvaničnoj posjeti našoj zemlji

Duda: Punopravno članstvo

u EU do 2028.

godine je realno

Uprkos velikom broju zaposlenih, lokalne uprave angažuju i dodatnu radnu snagu

Ugovori o djelu opštine će ove godine koštati 4,5 miliona

Predsjednik Jakov Milatović je ocijenio da je nedavnim mišljenjem Venecijanske komisije potvrđeno kršenje Ustavom predviđene procedure u vezi sa penzionisanjem sutkinje Dragane Đuranović i da je sada važno pokazati kredibilnost u kontekstu primjene preporuka iz tog dokumenta

Prijedlog prostornog plana Crne Gore do 2040. sjutra treba da se nađe pred poslanicima, grupa NVO traži ponovnu javnu raspravu

Menadžment Javnog servisa raskinuo ugovor o radu sa dugogodišnjom novinarkom, stručna javnost oštro reagovala i traži da se poništi odluka

Otkaz mi je stigao putem pošte u vrijeme mog bolovanja, uz vrlo precizno pravničko obrazloženje. No, vidjećemo da li je i pravno valjano. Još nijesam odlučila što ću preduzeti – rekla je za Pobjedu Macan

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

NAJTIŠI ČLAN: Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku, kulturu i vjerska pitanja najneaktivniji među sedam Spajićevih potpredsjednika

Pred Višim sudom u Bijelom Polju za 30. jun zakazana kontrola optužnice za ubistvo brata i sestre Madžgalj

Predsjednik Poljske boravio u zvaničnoj posjeti našoj zemlji

Duda: Punopravno članstvo u EU do 2028. godine je realno

PODGORICA – Punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine je realno, ocijenio je poljski predsjednik Andžej Duda koji je juče boravio u zvaničnoj posjeti našoj zemlji.

Duda je, nakon susreta sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, naglasio značaj članstva u NATO u kontekstu EU integracija i poručio da se Crna Gora smatra bezbjednom zemljom.

- Drago me je da imamo konsenzus oko izdvajanja za odbranu i podizanja na pet odsto BDP-a - rekao je Duda, podsjećajući da je lično to zagovarao. Ukazujući na značaj prisustva crnogorskih vojnika u NATO kontingentima u Letoniji i Bugarskoj, Duda je Crnoj Gori zahvalio na ulozi koju naša zemlja ima u stvaranju bezbjednosti na Istočnom krilu. Go voreći o predstojećem NATO samitu u Hagu, poljski predsjednik je istakao kako se nada da će taj događaj biti miran.

- Nadamo se da to neće biti buran samit i da ćemo imati jedinstvo u NATO. Svima nam je stalo do toga i mislim da bi trebalo da radimo sve da jačamo naše veze - kazao je Duda. Predsjednik Milatović je, s druge strane, istakao kako ga raduje što će tokom ove sed-

Predsjednik Milatović je ocijenio da je nedavnim mišljenjem Venecijanske komisije potvrđeno kršenje Ustavom predviđene procedure u vezi sa penzionisanjem sutkinje Dragane Đuranović i da je sada važno pokazati kredibilnost u kontekstu primjene preporuka iz tog dokumenta

mice, u završnici poljskog predsjedavanja Savjetom EU, Crna Gora zatvoriti Poglavlje 5, koje se odnosi na javne nabavke.

- To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno i odgovorno reći da to nije dovoljno. Ako želimo da do kraja 2026. godine zaokružimo pregovarački proces i uđemo u završnu fazu

pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže - upozorio je Milatović. Govoreći o mišljenju Venecijanske komisije u vezi sa penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, Milatović je ocijenio da je taj dokument potvrdio kršenje Ustavom predviđene procedure.

- Sada je važno pokazati kredibilnost u kontekstu implementacije mišljenja Venecijanske komisije. Ukoliko je to neko uradio samo da bi vratio Demokratsku partiju socijalista u skupštinske klupe, a ne imajući u vidu poštovanje vladavine prava, onda to nije dobra poruka - poručio je Milatović.

s. vasiljević

Zelenski bio bezbjedan u Poljskoj

Poljski predsjednik se, nakon susreta sa Milatovićem, osvrnuo i na vijest o još jednom planiranom atentatu na ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u koji je, navodno, bio uključen poljski vojni penzioner koga je davno regrutovao Sovjetski Savez. Duda je, govoreći o tome, naglasio kako poljske službe obezbjeđuju sigurnost svim svojim gostima, pa tako i Volodimiru Zelenskom.

- Njegova bezbjednost je bila osigurana – poručio je Duda.

Poljskoj je posebno zahvalan na, kako je rekao, čvrstoj i dosljednoj posdršci na putu ka članstvu Crne Gore u EU. - U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih bezbjednosnih izazova, politika proširenja

Unije mora ostati vjerodostojna i djelotvorna - kazao je Milatović, dodajući da je Poljska jedna od država koje to jasno demonstriraju i riječju i djelom.

Milatović je rekao i da Crna

Gora i Poljska, kao saveznice u okviru NATO-a, dijele snažnu posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i očuvanju zajednič-

Danas saslušanje smijenjene čelnice Agencije za sprečavanje korupcije

Savjet ASK odlučuje o radnom angažmanu Jelene Perović

PODGORICA – Savjet

Agencije za sprečavanje korupcije na današnjoj sjednici će saslušati Jelenu Perović o razlozima za njeno eventualno razrješenje sa mjesta direktorice te institucije. Perović će se, kako je Pobjedi potvrdio njen advokat Nikola Martinović, pojaviti na zakazanoj sjednici Savjeta. Sastanak je sazvan u skladu sa zahtjevom koji im je prije dvije sedmice uputio Martinović, tražeći usmenu raspravu tokom koje će se ona izjasniti na ranije donijeto rješenje Savjeta o njenom radnom angažmanu.

Upravni sud je krajem maja zvanično informisao Agenciju da je poništio raniji dokument Savjeta te institucije o prošlogodišnjem razrješenju

- Postupajući po ukidnim razlozima iz presude Upravnog suda Crne Gore, Savjet ASK uputio je Perović zahtjev za izjašnjenje o razlozima za njeno razrješenje. Nakon toga, ona je podnijela zahtjev za

Odluka Upravnog suda „vratila predmet“ u pređašnje stanje

Advokat Veselin Radulović je za Pobjedu ranije precizirao da pozicija direktora ASK do daljnjeg pripada Perović, jer Upravni sud poništavanjem odluke o njenom razrješenju, „predmet vratio u stanje u kojem je bilo prije donošenje odluke“. - Zakon propisuje da je ona u ovom momentu direktorica ASK - objasnio je Radulović. Naveo je tada i kako je Savjet ASK „dužan da

otkloni one povrede zakona koje je konstatovao Upravni sud“ i „omogući Perović učešće u postupku i da se izjasni na razloge koje je Savjet smatra argumentima za razrješenje“.

održavanje usmene rasprave, kako bi se izjasnila o navodima iz pomenutog zahtjeva. Savjet će omogućiti održavanje usmene rasprave. U tom kontekstu, važno je istaći da Savjet postupa u skladu sa presudom Upravnog suda poštujući Zakonom propisane rokove – saopšteno nam je iz ASK-a. Podsjećamo, Upravni sud je krajem maja zvanično informisao ASK da je poništio raniji dokument Savjeta te institucije o razrješenju Perović. To je rezultiralo njenim pokušajima da, sa svojim advokatom Martinovićem, od 2. juna svakodnevno pokušava da uđe u direktorsku kancelariju u kojoj je nekada radila.

Savjet ASK sastao se 6. juna kako bi se „upoznao sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 16. maja 2025. godine i definisao korake za postupanje po istoj“. Tom prilikom

je odlučeno da se nekadašnjoj direktorici uputi zahtjev za pismeno izjašnjenje o razlozima koji su doveli do njene smjene, sa rokom od osam dana da se o tome izjasni. Istovremeno, članovi tog tijela jednoglasno su odbili zahtjev Perović da se obustavi postupak njenog razrješenja. Po njihovom tumačenju, ta odluka „nije pravosnažna, ali to ne znači da nije obavezujuća“. Martinović, kao pravni punomoćnik Perović, u odgovoru na dopis Savjeta Agencije zatražio je, pak, da se njegova klijentkinja izjasni usmeno, zbog čega su i sazvali sjednicu 24. juna. U izjavama tokom proteklih mjesec, predsjednik Savjeta ASK Pavle Ćupić i član istog tijela Mladen Tomović najavili su kako svjedočenje Perović „neće mnogo promijeniti stvari“, te da će nakon toga i zvanično „otkloniti procesne smetnje za razrješenje bivše direktorke“. Perović je razriješena funkcije nakon što je, tokom nadzora budžetske inspekcije Ministarstva finansija, otkriveno da je kao direktorica u ASK sama odlučivala o svojim vari-

kih demokratskih vrijednosti. Ukazao je i na značajnu ulogu Poljske u očuvanju evropske bezbjednosne arhitekture, navodeći da je Poljska postala jedna od ključnih država kada je u pitanju bezbjednost Evrope. Kada je riječ o bilateralnim odnosima između Poljske i Crne Gore, Milatović je ocijenio da onu u političkom smislu odlični, ali i naglasio da ih treba ojačati kroz još veću ekonomsku saradnju.

- Poljska je za Crnu Goru više od partnera i saveznika, Poljska je prijatelj - zaključio poručio je Milatović. Đ. ĆORIĆ

jabilama, kao i naknadama za prekovremeni rad. Na osnovu nalaza budžetske inspekcije, Specijalno državno tužilaštvo optužilo je Perović da je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave i to u u produženom trajanju, zbog čega je 17. aprila 2024. godine uhapšena na radnom mjestu. Savjet ASK je 15. avgusta prošle godine donio odluku o razrješenju Perović. U njoj je ocijenio kako je Perović „sama odlučila o svojim pravima i obavezama i svom interesu“ i da je time „javni interes podredila privatnom“. Kako je na čelu ASK trenutno Dušan Drakić kao vršilac dužnosti, početkom aprila raspisan je konkurs za izbor novog predsjednika. Prijave su poslali Drakić i Milica Milutinović, ali je Savjet ASK smatrao da biografije oba kandidata nijesu zadovoljile zadate kriterijume. S obzirom na to da je Perović na čelo ASK izabrana 24. jula 2020. godine, to znači da bi do kraja narednog mjeseca morao biti poznat epilog „bitke“ za direktorski kabinet Agencije. K. JERKOV

Andžej Duda i Jakov Milatović

Utorak, 24. jun 2025.

PODGORICA - Dok se javnost i mediji svakodnevno bave izjavama i potezima najvidljivijih članova izvršne vlasti, jedan potpredsjednik Vlade djeluje gotovo neprimjetno, bez konkretnih inicijativa, bez domaćih aktivnosti, ali sa jasno profilisanim ideološkim stavovima koji izazivaju polemike. Riječ je o Budimiru Aleksiću, potpredsjedniku za obrazovanje, nauku, kulturu i vjerska pitanja. Iako mu je resor formalno jedan od ključnih za razvoj društva i identiteta, njegovo javno i institucionalno djelovanje ostaje marginalno, a njegova politička agenda se češće manifestuje u revizionističkim stavovima nego u reformama.

AKTIVNOST

Prema zvaničnoj internet stranici Vlade Crne Gore (gov.me), Aleksić je od februara do juna ove godine imao svega pet javno objavljenih aktivnosti, uglavnom vezanih za posjete Kini, u okviru foruma, edukativnih samita i izložbi. Nijedna od tih aktivnosti nije bila usmjerena ka konkretnim pitanjima iz njegovog resora u Crnoj Gori, odnosno obrazovanju, visokom školstvu, nauci ili položaju vjerskih zajednica. Poređenja radi, drugi potpredsjednici u istom periodu bilježe znatno veći broj i širi spektar aktivnosti.

Momo Koprivica i Nik Đeljošaj imali su po šest, dok je Ervin Ibrahimović premašio i taj broj, uz niz konkretnih domaćih inicijativa. Čak i potpredsjednici zaduženi za spoljne poslove ili bezbjednost, poput Filipa Ivanovića i Alekse Bečića, aktivno učestvuju u domaćim reformama, poput kreiranja državnih politika ili pitanja vetinga.

IDEOLOŠKI FRONT

Umjesto reformskih prijedloga, Aleksićev politički angažman se prepoznaje po ne-

NAJTIŠI ČLAN: Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku, kulturu i vjerska pitanja najneaktivniji među sedam Spajićevih potpredsjednika

Aleksić bez inicijativa u Crnoj Gori, a zato glasan u ideološkim stavovima

Poređenja radi, za razliku od Aleksića, drugi potpredsjednici u istom periodu bilježe znatno veći broj i širi spektar aktivnosti. Momo Koprivica i Nik Đeljošaj imali su po šest, dok je Ervin Ibrahimović premašio i taj broj, uz niz konkretnih domaćih inicijativa. Čak i potpredsjednici zaduženi za spoljne poslove ili bezbjednost, poput Filipa Ivanovića i Alekse Bečića, aktivno učestvuju u domaćim reformama, poput kreiranja državnih politika ili pitanja vetinga u policiji

giranju potrebe za podrškom crnogorskim kulturnim institucijama i afirmaciji ličnosti iz kontroverzne istorijske prošlosti. Najilustrativniji primjer je njegova uporna borba da se

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) izostavi iz budžetskog finansiranja, uz tvrdnje da je riječ o „nelegitimnom“ projektu. Ovakav stav dolazi uprkos to-

me što je FCJK jedina visokoobrazovna ustanova koja njeguje crnogorski jezički i identitetski kôd, a njegovo uskraćivanje finansijske podrške tumači se kao direktni

udar na crnogorski kulturni suverenitet. Preglasavanje na Vladi i direktni zahtjev ambasadora Kvinte ipak je uslovio da FCJK dobije finansiranje i za ovu godinu. Posebno je uznemirila javnost Aleksićeva ranija podrška inicijativi za podizanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. U pitanju je ličnost iz Drugog svjetskog rata čije su jedinice bile direktno odgovorne za masovne zločine nad civilima, naročito Bošnjacima i Muslimanima u Pljevljima i okolini. Takav gest smatra se pokušajem istorijskog revizionizma i uvredom za sve žrtve fašističkih kolaboracionista. Dok Evropa gradi obrazovanje zasnovano na antifašizmu i humanizmu, Crna Gora, sa ovakvim članom Vlade, šalje poruke dijametralno suprotne.

INICIJATIVE

Tokom mandata Budimira Aleksića, on lično nije pokrenuo nijedan zakonodavni pri-

jedlog ili strateški dokument koji bi unaprijedio sistem osnovnog, srednjeg ili visokog obrazovanja. Nema inicijativa o poboljšanju uslova rada u školama, digitalizaciji obrazovanja, programima podrške nastavnicima ili studentskoj mobilnosti. Istina, da budemo objektivni, nema ni neka prevelika ovlašćenja u tim domenima kao potpredsjednik Vlade. U domenu nauke, takođe nema informacija o novim fondovima, grantovima ili projektima koji bi podstakli razvoj istraživačkog rada. Kada je riječ o vjerskim zajednicama, nijedna mjera iz njegove nadležnosti nije bila tema ni rasprava ni saopštenja.

Budimir Aleksić trenutno djeluje više kao politički simbol određene ideologije nego kao izvršilac resora koji vodi. Njegovo prisustvo u javnosti svodi se na posjete dalekim državama, dok u javnosti dominiraju njegovi ideološki stavovi. Nada KOVAČEVIĆ

ASK utvrdio da je bivši predsjednik opštine Budva prekršio zakon Carević nije prijavio firmu u Novom Sadu

PODGORICA - Skoro dvije godine nakon konstituisanja 28. saziva Skupštine Crne Gore, konačno bi trebalo da budu izabrani svi njeni potpredsjednici. Naime, juče je u proceduru najvišeg zakonodavnog doma stigao ranije najavljeni prijedlog da Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista bude potpredsjednik iz redova opozicije.

Aktuelni saziv parlamenta konstituisan je 27. jula 2023. godine, čak mjesec i po nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 11. juna iste godine. Tom prilikom su verifikovani mandati poslanicima, ali nije izabran novi predsjednik parlamenta, jer nije bio dostavljen niti jedan prijedlog kandidata za čelnu poziciju

Oni su saopštili da je nakon ocjene izvedenih dokaza, te cjelokupnih spisa predmeta, a nakon uvida u izvedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, Agencija utvrdila da je Carević, kao javni funkcioner, prekršio član 25, stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije. - Navedenu zakonsku odredbu imenovani je povrijedio iz razloga što je Agenciji dostavio Izvještaj o prihodima i imovini za 2019. godinu sa nepotpunim i netačnim podacima, odnosno nije prijavio podatke o posjedovanju 100 odsto udjela u vlasništvu privrednog društva „Carinvest“ Novi Sad čiji je osnivač privredno društvo „Carinvest“ Kotor, odnosno pravnog lica u vlasništvu javnog funkcionera Marka Carevića – zaključuju iz ASK-a. Đ.Ć. DPS zvanično uputio dopis Stigao prijedlog

pošto su pregovori o formiranju vlasti i dalje trajali. Prv a sjednica ovog saziva parlamenta završena je tek 30. oktobra, kada je Andrija Mandić iz Nove srpske de-

mokratije izabran za predsjednika, dok su na mjesta potpredsjednika sjeli Zdenka Popović (Demokrate) i Boris Pejović (PES). Potpredsjednik iz redova manjinskih naroda izabran je godinu kasnije, 31. jula 2024, i to Nikola Camaj iz koalicije Albanski forum. Taj se izbor poklopio sa rekonstrukcijom Vlade u koju su onda ušli predstavnici manjinske Bošnjačke stranke. Pravnom gimnastikom, Poslovnik o radu parlamenta je izmijenjen tako da manjine dobiju još jednog potpredsjednika, ali je Mirsad Nurković (BS) na to morao da čeka do 17. avgusta. U trenutku kada posljednji od potpredsjednika, Nikola Rakočević, kao predstavnik opozicije, bude izabran, Skupština će biti na polovini mandata.

K.J.

PODGORICA – Time što je Agenciji za sprečavanje korupcije dostavio nepotpun izvještaj o prihodima i imovini, bivši predsjednik opštine Budva Marko Carević prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije

To je juče utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije iz koje pojašnjavaju da Carević nije prijavio podatke o posjedovanju 100 odsto udjela u vlasništvu privrednog društva „Carinvest RS“ Novi Sad, čiji je osnivač privredno društvo „Carinvest“ DOO Kotor, u njegovom vlasništvu.

- Agencija je u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke, sprovela postupak, izvela dokaze i izvršila uvid u bazu podataka Agencije za sprečavanje korupcije, Izvještaj o prihodima i imovini javnog funkcionera Marka Carevića za 2019. godinu, bazu podataka Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore (CRPS), bazu poda-

taka Centralnog registra privrednih subjekata Republike Srbije, odluku o osnivanju privrednog društva „Carinvest RS“ - piše u odluci ASK. Carević se, kako navode iz ASK-a, u tom dokumentu, nije izjasnio u zakonski propisanom roku.

Budimir Aleksić

Nikola Rakočević

Marko Carević

Iz Ministarstva energetike i rudarstva poručili da pomno prate geopolitičku situaciju koja utiče na promjene cijena naftnih derivata

Snabdijevanje gorivom trenutno nije ugroženo

Ministarstvo energetike i rudarstva je u direktnoj komunikaciji sa svim većim kompanijama koje snabdijevaju crnogorsko tržište, a sve procjene ukazuju da nema razloga za bojazan kada je u pitanju kontinuitet isporuka za Crnu Goru –poručeno je iz Ministarstva energetike i rudarstva

PODGORICA - Snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo, saopštili su iz Ministarstva energetike i rudarstva navodeći da pomno prate geopolitičku situaciju koja utiče na promjene cijena naftnih derivata.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva kazali su da je juče, povodom aktuelne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i potencijalnih efekata na globalno tržište nafte, održan Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, kojem je predsjedavao resorni ministar Admir Šahmanović

Na sjednici je, kako se dodaje, analizirana trenutna situacija u pogledu dostupnosti i cijena naftnih derivata, sa fokusom

na dva ključna segmenta: sigurnost snabdijevanja i kretanje cijena.

- Snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo. Ministarstvo je u direktnoj komunikaciji sa svim većim kompanijama koje snabdijevaju crnogorsko tržište, a sve procjene ukazuju da nema razloga za bojazan kada je u pitanju kontinuitet isporuka za Crnu Goru - kaže se u saopštenju. Dodaje se da se očekuje da bi cijene nafte mogle rasti, naročito ukoliko dođe do daljeg pogoršanja situacije ili eventualne blokade Hormuškog moreuza – strateškog pravca kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske trgovine naftom. - Međutim, u ovom trenutku ne postoje konkretni pokazatelji koji bi ukazivali na direk-

tan poremećaj u snabdijevanju našeg regiona - kaže se u saopštenju Ministarstva.

Poređenje

Oni su naveli da su cijene goriva u Crnoj Gori trenutno najniže u regionu (uz Bosnu i Hercegovinu) i jedne od najnižih u Evropi.

Kako se dodaje, cijena dizela trenutno iznosi 1,30 eura po litru, što je, kako se navodi, 30 centi niže nego u Srbiji, 46 centi niže nego u Albaniji, 12 do 13 centi niže nego u Hrvatskoj i Sloveniji.

- Ova startna pozicija omogućava određeni amortizer i za eventualna blaga povećanja, ukoliko do njih dođe - kaže se u saopštenju Ministarstva. Oni su istakli da će pomno nadzirati promjene na tržištu i cijene goriva.

Vina „Plantaža“ osvojila značajne nagrade na najprestižnijem svjetskom vinskom takmičenju u Londonu

PODGORICA - Vina kompanije „Plantaže“ osvojila su značajne nagrade na najprestižnijem svjetskom vinskom takmičenju „Decanter World Wine Awards 2025“ u Londonu.

- Nakon velikih priznanja u Njemačkoj i Grčkoj, vina kompanije „Plantaže“ ostvarila su još jedan značajan međunarodni uspjeh. Ovoga puta, sjajne vijesti stižu iz Londona, sa najprestižnijeg svjetskog vinskog takmičenja „Decanter World Wine Awards 2025“rekli su iz kompanije.

Brod Crnogorske plovidbe zbog tehničke neispravnosti zadržala Obalna straža SAD

- Ali se skreće pažnja na eventualna neopravdana poskupljenja robe i usluga koja mogu biti vezana za promjene u cijeni nafte - dodaje se u saopštenju.

Navodi se da je iskustvo iz 2022. godine pokazalo da su mnoga poskupljenja tada bila dugoročna i neopravdana, iako se cijene derivata danas nalaze na znatno nižem nivou –niže za gotovo 25 odsto. Iz Ministarstva su rekli da ostaju potpuno posvećeni i da će raditi na očuvanju stabilnosti tržišta i zaštiti interesa građana Crne Gore. odgovornost

- U ovom izazovnom geopolitičkom trenutku, naše institucije djeluju koordinisano, proaktivno i odgovorno, kako bi se osigurao kontinuitet snabdijevanja i ekonomska sigurnost države - kaže se u saopštenju. Šahmanović je rekao da je u vremenu globalnih neizvjesnosti, posebno kada je riječ o tržištu nafte, važno da svi akteri pokažu odgovornost.

- Ne smijemo dozvoliti da se globalne krize koriste kao izgovor za neopravdana poskupljenja - rekao je Šahmanović. On je podsjetio da su tokom 2022. godine brojni proizvodi i usluge poskupili bez realne osnove i da se te cijene nijesu vratile na prethodni nivo – iako su cijene goriva sada niže za gotovo 25 odsto. - Takva praksa je neodgovorna - ocijenio je Šahmanović. s. P.

Među više od 17.000 uzoraka iz 57 zemalja, zlatnom medaljom nagrađen je „Vranac Pro Corde 2021“, koji je nedavno u Grčkoj proglašen najboljim vinom Balkana, kao i najboljim crvenim vinom Balkana. - Uz zlato za „Vranac Pro Corde“, srebrne medalje osvojili su i „Premijer 2017“, „Vranac Barrique 2021“ i arhivsko vino „Grand Reserve 2005“, dok je „Nota 2024“ nagrađena bronzom - dodaje se u saopštenju. Navedeno je da su se u izuzetno jakoj konkurenciji vina „Plantaža“ izdvojila svojom autentičnošću i dosljednim kvalitetom, donoseći Crnoj Gori nova priznanja, dodatno osnažujući reputaciju sorte „Vranac“ na globalnoj vinskoj sceni. Takmičenje organizuje ugledni magazin „Decanter“, a ocjenjivanje je sproveo žiri sastavljen od 254 eksperta iz 35 zemalja. r. e.

,,Kotor“ u kvaru, posada bila bez struje i vode

PODGORICA - Teretni brod „Kotor“, u vlasništvu Crnogorske plovidbe, koji je zbog tehničke neispravnosti Obalna straža Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zadržala u američkoj luci Savana, u katastrofalnom je stanju. Prema prvim saznanjima Primorskog portala, pored problema sa hidraulikom, došlo je do kvara na glavnom motoru.

Brod crnogorske državne kompanije je u ovoj američkoj luci zadržan prije desetak dana, a na njemu su 23 člana posade, od kojih neki nemaju američke vize. U međuvremenu na brodu „Kotor“ su sporadično ostajali i bez struje i bez vode.

- Pozivamo Vladu Crne Gore, kao vlasnika Crnogorske plovidbe, da hitno obezbijedi finansijsku podršku kompaniji – radi zaštite prava pomoraca i osposobljavanja broda za bezbjednu plovidbu u skladu sa međunarodnim pomorskim standardima - naveo je predsjednik Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore Agim Mila U razgovoru za Primorski

portal Mila kaže da je Sindikat obaviješten o zadržavanju broda „Kotor“ u luci Savana u SAD.

- Sindikat je u stalnoj komunikaciji sa lokalnim ITF inspektoratom u Čarlstonu, posadom broda i brodarskom kompanijom - rekao je Mila i dodao da Sindikat pažljivo prati razvoj situacije i ,,gdje god postoji mogućnost, posreduje u cilju pronalaženja rješenja za pomorce, sa posebnim fokusom na obezbjeđivanju minimalnih standarda uslova života i rada na brodu“. Brod je izdat kompaniji „Trithorn Bulk“ po cijeni od 8.450 dolara dnevno. „Kotor“ je uplovio u luku Savana 14. juna u jutarnjim satima i istog dana Obalna straža SAD ga je zadržala u ovoj luci zbog tehničke neispravnosti. Podsjetimo, prije mjesec dana skupštine akcionara Crnogorske plovidbe i Barske plovidba podržale su privremeno rješenje koje je predložilo Ministarstvo pomorstva, da kompanija sa sjedištem u Baru preuzme upravljanje brodovima „21. maj“ i „Kotor“ od kotorske kompanije. r. e.

Aprilski podaci Centralne banke

Prosječna kamatna stopa na kredite pala na 6,37 odsto

PODGORICA - Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u aprilu je na mjesečnom nivou pala 0,04 procentna poena i iznosila je 6,37 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,04 procentna poena i iznosila je 5,84 odsto - navodi se u Biltenu CBCG. Kamatne stope na novoodobrene kredite u aprilu su porasle, efektivna 0,13 procentnih poena na 6,11 odsto, a nominalna 0,12 procentna boda na 5,63 odsto.

Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u aprilu su pale, efektivna 0,11 procentnih poena na 20,87 odsto, a nominalna 0,09 procentnih bodova na 18,75 odsto.

Kamatne stopa MFI na novoodobrene kredite u aprilu su porasle, efektivna 1,9 procentnih poena na 20,61 odsto, a nominalna 1,5 procentnih bodova na 18,48 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u aprilu je bila na istom nivou kao martu i iznosila je 0,27 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u aprilu je iznosila 6,1 procentni poen i bila je niža nego u martu. r. e.

Sa jučerašnje sjednice

Nagrađena vina Plantaža

Brod ,,Kotor“

Odluka o donošenju prostornog plana sjutra treba da se nađe pred poslanicima, grupa NVO traži ponovnu javnu raspravu o jednom od najvažnijih strateških državnih dokumenata

Velika plaža najveći potencijal za razvoj ekskluzivnog turizma

PODGORICA – Iako je planirano da se odluka o donošenju Prostornog plana Crne Gore (PPCG) sjutra nađe pred poslanicima Skupštine, 12 nevladinih organizacija je uputilo inicijativu premijeru Milojku Spajiću, ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću i Skupštini, tražeći da se ponovo organizuje javna rasprava o PPCG, jednom od najvažnijih državnih strateških dokumenata.

Nakon što je prije desetak dana usvojila Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Crne Gore, Vlada je od Skupštine tražila da se odluka o njegovom proglašenju donese po hitnom postupku.

Životna sredina

Ipak, kako ukazuje grupa nevladinih organizacija, to je urađeno bez saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine na Stratešku procjenu uticaja koji će PPCG imati na životnu sredinu. Podsjećaju da je to zakonska, ali i moralna obaveza te pitaju da li Crna Gora kao ekološka država želi da strateški prostorni razvoj u narednih deceniju i po zasniva na dokumentu koji nije mogao da dobije potvrdu da neće nepovratno ugroziti životnu sredinu. Inicijativu su, kako navode, dostavili svim poslanicama i poslanicima.

- U slučaju da Vlada ne razmotri naši inicijativu, odluka o PPCG biće prepuštena njima, a s tom odlukom i zakonska i moralna odgovornost – navodi se u inicijativi koju, između ostalih, potpisuju nevladine organizacije Kana, CZIP, Green home, MANS, Fidelity te udruženja novinara, ekologa i aktivista. Predstavljajući PPCG, Radunović je ranije novinarima kazao da su se vodili samo državnim interesima i strukom, bez upliva politike. Generalno raspoloženje partija trebalo bi da bude poznato danas, imajući u vidu da će se prijedlog ove odluke danas naći pred matičnim skupštinskim odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

U predloženom prostornom planu Crne Gore Velika plaža u Ulcinju se pominje kao najveći potencijal za razvoj ekskluzivnog turističkog kompleksa. Pri tome je, kako se navodi, potrebno uzeti u obzir sva prirodna ograničenja koja se odnose na zaštitu prostora i prisutan nivo seizmičkog rizika

Velika plaža

Ove nevladine organizacije uporište za inicijativu nalaze u zakonskoj odredbi da se javna rasprava ponovo sprovodi ako se korigovani nacrt planskog dokumenta bitno razlikuje od onog koji je razmatran na javnoj raspravi. Dodaju da se iz mišljenja revidenta na izvještaj o javnoj raspravi od prošlog jula vidi da važni aspekti PPCG, koji je Vlada usvojila prije desetak dana, nijesu bili obuhvaćeni, imajući u vidu da nijesu ni bili dio nacrta koji je bio na javnoj raspravi od januara do aprila prošle godine.

,,velje brdo“ - Aspekti na koje mislimo uključuju (mada nijesu ograničeni na) projekat stambene izgradnje „Velje brdo“ koji je uveden u tekstualni dio usvojenog plana, a koji nije pominjan u Nacrtu, kao i označa-

vanje prostora Buljarice kao „građevinskog područja naselja – gradske površine“ u grafičkom dijelu plana, što takođe nije bilo dio Nacrta, i što otvara put za urbanizaciju dijela obale koji predstavlja jedan od najvrednijih preostalih priobalnih ekosistema Crne Gore i koji bi morao da bude zaštićen od intenzivne eksploatacije. Ovdje notiramo i neusklađenost u tekstualnom i grafičkom dijelu plana, prisutnu u oba navedena slučaja – navodi se u inicijativi grupe nevladinih organizacija. Ukazuju da ovi primjeri nijesu usamljeni te da su dobra ilustracija kršenja procedure usvajanja jednog od najznačajnijih strateških dokumenata naše zemlje. - Smatramo da projekti čija bi implementacija neminovno imala ogroman uticaj na bu-

Planirano devet aerodroma

Kada je riječ o aerodromima, država osim na dva već postojeća u Podgorici i Tivtu, računa na dodatnih sedam i to u Beranama, Nikšiću, Podgorici na Ćemovskom polju, Pljevljima, Žabljaku, Baru i Ulcinju. Beranski bi, kako se planira, bio od posebnog značaja za razvoj sjevera, dok bi ostali bili korišćeni za specijalne potrebe, rekreativno i sportsko letjenje, te za sezonske turističke

potrebe. Osim toga, računa se i na zone za prihvat hidroaviona u Tivtu, u luci Bar te Virpazaru, i eventualno drugim lokacijama koje nijesu u konfliktu sa namjenom za pomorski saobraćaj.

dućnost Crne Gore treba da budu predmet javne rasprave i revizije, te zahtijevamo poništavanje Odluke kojom je Vlada utvrdila PPCG i organizovanje ponovne javne rasprave o novom nacrtu. Takođe, pozivamo Savjet za reviziju PPCG da se oglasi po pitanju valjanosti procedure, jer je očigledno da se usvojena verzija PPCG znatno razlikuje od Nacrta na koji je Savjet dao pozitivno mišljenje – poručuju u inicijativi. Ocjenjuju i da im nijesu bila javno dostupna sva dokumenta iz ovog procesa, što je dodatno ugrozilo transparentnost javne rasprave.

- Kada su u februaru 2025. godine objavljene revidovane verzije izvještaja sa javne rasprave, prethodne verzije su prestale da budu dostupne

(bez ikakve zvanične objave ili objašnjenja), čime nam je onemogućeno da uporedimo izmjene i ostvarimo kompletan uvid u tok procesa. Ne znamo da li je u pitanju greška ili namjera, ali ovakav pristup direktno podriva principe javnog učešća i transparentnosti, a istovremeno je u suprotnosti sa zakonskim obavezama propisanim Zakonom o uređenju prostora – navode NVO. Rukovoditeljka izrade PPCG Svetlana Jovanović je ranije saopštila da se na ovom poslu radilo od ljeta 2021, da je proces bio otvoren i transparentan, te da su tokom tromjesečne javne rasprave razgovarali sa građanima, opštinama i nevladinim sektorom. Naglasila je da su puno pažnje posvetili zaštiti prostora, uka-

zujući da nije lako planirati infrastrukturu zbog velikog broja zaštićenih područja, te da je morfološki teško koncipirati određena rješenja. PPCG, kako se navodi u prijedlogu odluke, obuhvata teritoriju Crne Gore od 13.812 kvadrata, a ovaj dokument se donosi za period do 2040. godine. Velika plaža i Buljarica koje su zbog interesovanja arapskog investitora Muhameda Alabara u posljednje vrijeme bile u fokusu javnosti, u PPCG se pominju u kontekstu zaštićenih područja, te kao zvanično nominovani kandidati EMERALD područja Crne Gore. Riječ je o, kako se navodi, ekološkoj međunarodnoj mreži područja od posebnog interesa za zaštitu prirode koja se pruža na teritoriji Evrope, Afrike i Azije. S druge strane, Velika plaža se pominje i kao najveći potencijal za razvoj ekskluzivnog turističkog kompleksa. - Budući turistički razvoj treba planirati integralno u planovima detaljnije planske razrade. Realizacija turističkog razvoja na Velikoj plaži je moguća prema fazama realizacije, koje se definišu planskom dokumentacijom. Pri tome je potrebno uzeti u obzir sva prirodna ograničenja koja se odnose na zaštitu prostora i prisutan nivo seizmičkog rizika – stoji u PPCG.

nastavak auto-puta i brze ceste

Osim nastavka auto-puta koji je razrađen u PPCG, planiraju se brze ceste na primorju počevši od granice sa Hrvatskom - Debeli brijeg, na potezu Crnča - Pljevlja do granice sa Bosnom i Hercegovinom, Podgorica – Božaj preko Tuzi, Podgorica - Pljevlja, preko Nikšića i Žabljaka te Andrijevice do Kosova. Ostavljena je i mogućnost da se put preko Skadarskog jezera može proširiti na četiri trake u skladu sa tehničkim mogućnostima i režimom zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Iz Vlade je ranije saopšteno da je Prostorni plan Crne Gore u sistemu planiranja prostora, strateški planski dokument i opšta osnova organizacije i uređenje prostora Crne Gore, kojim se određuju državni ciljevi i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem Crne Gore. Ovim strateškim planom se planira razvoj i opšta osnova organizacije, korišćenja, uređenja i zaštite prostora Crne Gore za planski period do 2040. godine. M. lekoviĆ

DRI dala uslovno mišljenje na finansijsko, a negativno na pravilnost poslovanja Gradske TV - prekršili sedam zakona i tri pravilnika

Sporna zapošljavanja, ugovori o djelu i evidencija zaposlenih

PODGORICA – Lokalni

javni emiter Radio-televizija Podgorica, (Gradska TV) dobio je od Državne revizorske institucije uslovno mišljenje na finansijski izvještaj, a negativno mišljenje na pravilnost poslovanja za 2024. godinu. Direktor ovog lokalnog javnog servisa je Vladimir Otašević.

BIlAns I s e ne P OklAPA ju Gradska TV je, prema izvještaju DRI, u Bilansu stanja i gubitak nakon oporezivanja u Bilansu uspjeha iskazalo u različitim iznosima, odnosno prikazane pozicije se razlikuju za iznos od 6.646,00 eura. Pozicija kapitala u Zaključnom listu i Bilansu stanja iskazana je u različitim iznosima, odnosno prikazane pozicije se razlikuju za iznos od 23.996,30 eura, ukazali su revizori.

DRI je ustanovila da je Gradska TV kao gubitak tekuće godine pokazala iznos od 30.642 eura, dok je u Bilansu uspjeha gubitak nakon oporezivanja iskazan u iznosu od 23.996 eura. Revizori su preporučili da Gradska TV treba da na gubitak tekuće godine prenese utvrđen rezultat u Bilansu uspjeha i da prilikom prenosa početnog stanja u poslovne knjige naredne 2025. godine saldo sa tog računa, prenese na dugovnu stranu računa odnosno prikaže kao gubitak ranijih godina. U Zaključnom listu kapital je prikazan na iznos od 657.430,30 eura, dok je u Iskazu o finansijskoj poziciji naveden iznos od 633.434 eura.

n euskl A đen O st sA z A kO n I m A

Za razliku od uslovnog mišljenja, kada su finansije u pitanju, Gradska TV je dobila negativno mišljenje za pravilnost poslovanja, jer je, kako se vidi iz izvještaja prekršila niz zakona i pravilnika. Gotovo da nema nijednog akta koji reguliše poslovanje, a da ga ovaj lokalni emiter nije prekršio ili zaobišao u sedam zakona i tri pravilnika.

Neusklađenosti koje imaju, kako su naveli DRI „materijalan i prožimajući efekat“ utvrđene su u odnosu na Zakon o radu, Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakon o državnoj imovini, Zakon o računovodstvu, Zakon o porezu na dodatu vrijednost, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o javnim nabavkama, Pravilnik o načinu i rokovima za

Radio-televizija Podgorica

DRI je ustanovila da je Gradska TV kao gubitak tekuće godine pokazala iznos od 30.642 eura, dok je u Bilansu uspjeha gubitak nakon oporezivanja iskazan u iznosu od 23.996 eura

vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica, Pravilnik o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica i Pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Ugovori o djelu su potpisivani za obavljanje redovnih poslova Gradske TV, a za radna mjesta koja su popunjavana preuzimanjem od drugog poslodavca nije vršio javno oglašavanje, čime je prekršen Zakon o radu. Gr adska TV ima potpisan Sporazum o ustupanju radnika sa Agencijom d.o.o. „Dekra privremeno zapošljavanje“, po kojem je tokom 2024. godine ustupljeno šest zaposlenih i to tri novinara, jedan autor emisije, jedan realizator programa i jedan novinar – reporter. Revizijom je utvrđen veći broj ustupljenih radnika nego što je Sporazumom predviđeno, a pritom nije sačinjen aneks ugovora.

Za neka radna mjesta je formirana komisija za provjeru

sposobnosti, a za neka nije, već je samo odlukom izvršnog direktora ili punomoćnika izabran kandidat, što je konstatovano u slučaju radnih mjesta koja su aktom o sistematizaciji već bila popunjena. Pojedini zaposleni nemaju dovoljno radnog iskustva prema Zakonu o radu i utvrđeno je da nema podataka o stvarnoj stručnoj spremi ili radnom iskustvu u radnim knjižicama.

Gradska TV nije obavještavala sindikat, odnosno predstavnika zaposlenih o broju i razlozima angažovanja ustupljenih zaposlenih.

DRI je uvidom u računovodstvenu dokumentaciju konstatovala da je najveći broj ugo vora o djelu zaključen za poslove za koje su sistematizovana radna mjesta ili za obavljanje poslova koji se mogu okvirno prepoznati u Pravilniku o sistematizaciji i organizaciji poslova koji su važili u momentu zaključenja ugovora, poput realizacije programa, organizaciju proizvodnje TV programa,

ažuriranje sadržaja na portal, poslova šminkera i ostalo. Revizori ukazuju da to nije u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima kojim je predviđeno da se ugovorom o djelu poslenik (preduzimač, izvođač radova) obavezuje da obavi određeni posao (izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i sl.), a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu. DRI je preporučila Gradskoj TV da ugovore o djelu zaključuje za obavljanje poslova koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, odnosno za vršenje poslova koji nijesu predviđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

IzvještA j I I RAčun OvOD stvO

DA s e POPRAve

Gradska TV nije Poreskoj upravi dostavila finansijski izvještaj koji je usvojio Savjet Gradske televizije. Nijesu rezervisane naknade i druge beneficije zaposlenih, kao ni rezervisanje za sudske postupke koji su u toku, što nije u skladu sa zahtjevima MRS 19 – Primanja zaposlenih. U tom mediju nijesu vodili odvojeno računovodstvo

za pružanje javnih usluga od obavljenih komercijalnih audio-vizuelnih usluga, što nije u skladu sa Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama.

DRI je u Izvještaju navela da je jedna osoba zadužena za obračun zarada, i da vrši sve isplate u Službi za finansijsko – računovodstvene poslove, a shodno članu 15 Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru definisano je razdvajanje odgovornosti kojom se sprečava da jedno lice istovremeno bude odgovorno za odobravanje, ovlašćivanje, odnosno izvršenje, evidentiranje ili kontrolu. Takođe, u skladu sa internom procedurom, službenik za javne nabavke vrši računsku kontrolu tačnosti fakture, sravnjenje fakture sa specifikacijom i otpremnicom ili zapisnikom o prijemu robe, dok istom nije propisano ko vrši prijem robe i ko sačinjava zapisnik o prijemu iste.

- U skladu sa navedenim, jasno je da poslodavac nije izvršio razdvajanje odgovornosti zaposlenih na važnim pozicijama u skladu sa zakonom –istakli su revizori.

Bez R eGI stARA

Gradska TV ne vodi adekvatnu evidenciju o zaposlenima, koja treba da sadrži podatke

o zaposlenima (tabelarni prikaz zaposlenih sa radnim mjestom, stručnom spremom, završenom školom i godinom stupanja u radni odnos, matična knjiga radnika sa evidencijom o zasnivanju radnog odnosa, datuma o istom, evidencija o prestanku radnog odnosa zaposlenih i osnova za prestanak). Nema ni spiska prisutnosti na radu, organizacije radnog vremena i godišnjih odmora zaposlenih u skladu sa posebnim zakonom, kao ni evidencije o zaposlenima koji su angažovani preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, što je suprotno Zakonu o radu. Nema podataka o pokretnim i nepokretnim stvarima organu uprave nadležnom za poslove imovine, kako bi se vodile u Registru nepokretnosti, odnosno računovodstvene evidencije pokretnih stvari, što nije u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, kao i da Izvještajem o izvršenom popisu nijesu obuhvaćene obaveze. DRI je ustanovila da Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila nije određen limit potrošnje goriva, a nije ni donesena posebna odluka o normiranju i potrošnji goriva za službena vozila. Takođe, ne podnose se mjesečni izvještaji o potrošnji goriva. Nema dokumenta/odluke, kojim se odobrava pravo zaposlenim na usluge korišćenja goriva, a nije prezentirano ni odobrenje o upotrebi kartice za točenje goriva.

Bu Dže t I t RO škOv I Gradska televizija se finansira iz budžeta Glavnog grada, sa 2.095.000 eura, odnosno to čini 94,58 odsto prihoda, dok su komercijalni prihodi još 120.000 eura, odnosno 5,42 odsto ukupnih prihoda. Na troškove zarada 108 zaposlenih odlazi više od 63 odsto prihoda (1.400.000 eura) dok troškovi ostalih ličnih primanja iznose 65.000.000 eura (2,94 odsto prihoda). Troškovi proizvodnje programa iznose 350.000 eura. Za taksi, registraciju, auta i parking Gradska TV izdvaja 30.000, a za putne troškove je prikazan iznos od 50.000 eura, koliko je dato i za struju, telefon, vodu i čistoću... Broj zaposlenih na neodređeno je 99 i devet na određeno vrijeme. U Sektoru programa je zaposleno više lica nego što je previđeno Pravilnikom, i to 16 novinara I (po sistematizaciji je 14) i 20 novinara II (po sistematizaciji je 16).

J. MARTINOVIĆ

Menadžment Javnog servisa raskinuo ugovor o radu sa dugogodišnjom novinarkom, stručna javnost oštro reagovala i traži da se poništi odluka

PODGORICA - Novinarka

Radio-televizije Crne Gore Nevenka Macan kazala je Pobjedi da je dobila otkaz jer nije željela da potpiše aneks ugovora da iz dopisništva u Herceg Novom pređe u Tivat. Sindikat medija Crne Gore zatražio je od Savjeta RTCG da se poništi ova odluka i najavili su da će zaštititi interese Macan, a iz RTCG kazali su sinoć Pobjedi da su u ovom slučaju ispoštovali propise.

Iz RTCG kažu da je Macan ponuđen aneks ugovora o radu, u skladu sa Zakonom o radu i internim aktima RTCG, zbog promjena u organizaciji i potreba procesa rada. Obrazložili su da imajući u vidu da se nije izjasnila o toj ponudi u zakonskom roku, što se prema zakonu tretira kao odbijanje, poslodavac je imao pravni osnov da raskine radni odnos, primjenjujući član 172 Zakona o radu.

Oni navode ,,da razumiju kako ovakve situacije mogu izazvati emotivne reakcije, posebno kada je riječ o dugogodišnjem zaposlenom“.

- Ipak, važno je da javnost zna da RTCG u ovom slučaju nije postupao ni neosjetljivo ni proizvoljno, već isključivo u skladu sa zakonskom obavezom i odgovornošću koju kao javni servis ima prema sistemu, zaposlenima, javnosti, ali i činjenici da se mi finansiramo novcem građana što potcrtava odgovornost prema radu –kazali su iz RTCG. Oni tvrde da su ispoštovane sve proceduralne obaveze prije donošenja odluke o otkazu i da je zaposlenoj dat otkazni rok od 30 radnih dana, kao i iznos otpremnine shodno Zakonu o radu. Macan je, kako su naveli, dato i upozorenje, iako RTCG to zakonom nije bila obavezna, jer ovaj vid otkaza ugovora o radu tu proceduru ne poznaje.

Kako je novinarka dobila otkaz dok je bila na bolovanju, iz Javnog servisa kažu da je uručenje putem pošte u ovakvim situacijama predviđeno Zakonom o radu, bez obzira da li je zaposleni na bolovanju, godiš-

Macan dobila otkaz, RTCG-u ništa sporno

njem odmoru ili drugom vidu odsustva.

- Kada nije moguće uručiti dokumentaciju lično na radnom mjestu, dostava putem pošte je zakonski validna i često jedina moguća opcija. U konkretnom slučaju, ta procedura je ispoštovana u potpunosti, bez namjere da se naruši dostojanstvo ili prava zaposlene. Zakon o radu u članu 176 na vrlo jasan način definiše dostavljanje pismena od kojih teku određeni rokovi za zaposlene, odnosno kada se radi o ličnoj dostavi. Dostavljanje putem pošte je dozvoljeno bez obzira da li je zaposleni na bolovanju, godišnjem odmoru, plaćenom, neplaćenom odsustvu i slično. Ovakav vid dostavljanja se vrši kada se zaposlenom ne može uručiti dokument na radnom mjestu, što je konkretno bio slučaj- rekli su oni. Podrška za novinarku Sindikat zaposlenih RTCG podržao je novinarku Macan, te su istakli ,,da je riječ o nehumanom činu menadžmenta koji je već odavno ozbiljno kompromitovan“. Dodali su da se Macan usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog, koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat. Grupa crnogorskih novinara,

njih 28, zatražili su, takođe, juče da se hitno preispita i poništi odluka o otkazu, a da se novinarskoj profesiji i ljudskom dostojanstvu vrati poštovanje koje im pripada.

Oni su saopštili da ovaj slučaj ukazuje na sistematsko uklanjanje iskusnih, profesionalnih i nepodobnih novinarki i novinara iz Javnog servisa. Podsjećamo, javnost je u aprilu saznala da se gasi dopisništvo RTCG u Herceg Novom, a otvara u Tivtu od 1. marta. Novinarima je nakon ove odluke menadžmenta RTCG dat aneks ugovora na potpisivanje, te je Macan u aprilu najavila da neće potpisati sporni aneks.

Ona je tada za Novski portal rekla da neće potpisati aneks

poslije 20 godina rada u dopisništvu u Herceg Novom, ističući da se do Tivta i nazad ljeti satima putuje. Komentarisala je da je takva ponuda ,,nepristojna“, te da ne želi da potpiše aneks ugovora o radu koji podrazumijeva da do radnog mjesta i nazad dugo putuje, i koji podrazumijeva da ide u dopisništvo u kom nema zaposlenih iz grada u kom se nalazi. odbila Ponudu Macan je za Pobjedu juče obrazložila da je odbila da potpiše aneks ugovora, da je nedavno potom dobila ponovo ponudu, odnosno upozorenje da ukoliko to ne učini u roku od osam dana – dobiće otkaz. - Otkaz mi je stigao putem pošte u vrijeme mog bolovanja,

Mogu ponuditi

Iz RTCG navode da poslodavac i zaposleni mogu ponuditi izmjenu ugovorenih uslova rada (aneks ugovora o radu) radi raspoređivanja na drugi odgovarajući posao, zbog potrebe procesa i organizacije rada, utvrđivanja zarade, kao i drugim slučajevima. Ponudu za zaključenje aneksa ugovora o radu poslodavac je dužan da dostavi zaposlenom u pisanom obliku, uz razloge za ponudu, rok u

uz vrlo precizno pravničko obrazloženje. No, vidjećemo da li je i pravno valjano. Još nijesam odlučila što ću preduzeti – rekla je Macan.

Ona je podsjetila da je dugogodišnja novinarka RTCG, te da je pred penzijom.

- Nijesam lično ugrožena, ali je ugrožena profesija. Ugroženo je dostojanstvo mladih ljudi koji će doći u situaciju da moraju da prihvate bilo šta, ali da nemaju pravo da reaguju –ističe novinarka.

Dodaje da je poslata poruka da ako novinarka Macan pred penziju može da dobije otkaz, što će tek dobiti oni ako ne urade onako kako traže iz menadžmenta RTCG.

Ona kaže da se, kroz njen primjer, žele disciplinovati ostali zaposleni.

Iz Sindikata medija poručili su da otkaz Macan nije izolovan slučaj, već da je dio šireg obrasca ,,zastrašivanja i pritisaka unutar RTCG-a“. Ukazali su na činjenicu da je Macan životni vijek provela na Javnom servisu i da je višestruko nagrađivana za rad i profesionalan.

Ukoliko se ne poništi odluka o otkazu, najavili su da će preduzeti sve mjere da zaštite Macan, koja je članica ove radničke organizacije.

Iz Sindikata zaposlenih RTCG naveli su da je Macan prekjuče dobila otkaz umjesto ispraćaja u penziju. Precizirali su da je novinarka dobitnica godišnje nagrade Javnog servisa za

izmjenu ugovora

kome je zaposleni treba da se izjasni o ponudi i uz upozorenje na pravne posljedice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude.

- Nadalje, zaposleni je dužan da se izjasni o ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu u roku koji odredi poslodavac, a koji ne može biti kraći od osam radnih dana – kazali su oni. Dodaju da se potom smatra da je zaposleni odbio

ponudu za zaključenje aneksa, ako se ne izjasni u ostavljenom roku.

- Međutim, ako zaposleni prihvati ponudu za zaključenje aneksa, zadržava pravo da kod nadležnih organa (Inspekcije rada, Centra za alternativno rješavanje sporova, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova i nadležnog suda) osporava zakonitost tog aneksa - kazali su iz TVCG.

doprinos kvalitetu programa. - Ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike. Mnogim članovima našeg sindikata ovih se dana ,,pakuju“ otkazi. Razlog - imamo stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, poruk ama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka –otkazu - istakli su oni.

urušavanje novinarskih Prava

Grupa crnogorskih novinara saopštila je juče da se na ovaj način urušavaju novinarska prava, profesionalni standardi i uloga RTCG kao servisa u službi građana. - Zatvaranjem dopisništva u Herceg Novom, gdje je godinama predano radila, i za šta je dobila nagradu, i zahtjevom da svakodnevno putuje u Tivat, uz očigledno pogoršanje radnih uslova, menadžment RTCG je, prema našem dubokom uvjerenju, a i sagledavanju načina funkcionisanja menadžmenta RTCG-a posljednjih godina, namjerno stvorio okolnosti u kojima je koleginica Macan bila dovedena u položaj da odbije takav angažman, što je potom iskorišćeno za njeno udaljavanje iz kuće kojoj je provela cijeli radni vijek – istakli su oni. Naveli su da ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene –ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana.

- Odluka da se njoj, pred kraj karijere, na ovaj način uruši dostojanstvo i radni status, nije samo lični udarac već nedvosmislena poruka svim novinarima da profesionalizam i lojalnost više nijesu vrijednosti koje se cijene u Javnom servisu – istakli su u saopštenju. h. janković

Nevenka Macan

Zgrada RTCG

Advokat čelnika obrazovnih ustanova koje je smijenila Vesna Bratić kazao Pobjedi da će svi predmeti biti okončani do kraja ove godine

I smijenjenom direktoru iz

Rožaja isplaćeno 33.000 eura

PODGORICA – Direktoru

jedne rožajske škole, koga je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić 2021. godine smijenila mimo zakona, isplaćeno je 33.000 eura, rekao je juče Pobjedi advokat Mihailo Volkov

O toj prvostepenoj presudi Pobjeda je pisala krajem marta kada je Volkov kazao da očekuje da je potvrdi Viši sud. - Isplaćeno je to. Isplate imaju svoju dinamiku, do kraja godine će svi predmeti biti okončani i sve isplate će biti najkasnije u prvom kvartalu naredne godine – kazao je Volkov. Dosuđeni iznos odštete za rožajskog direktora je, prema riječima Volkova, za sada, i dalje najveći.

On je nedavno Pobjedi objasnio da je direktor iz Rožaja smijenjen sa te pozicije, te da nije nastavio da radi kao profesor, jer nije bilo slobodnih časova za njega, odnosno nijesu imali gdje da ga rasporede. Kako smijenjeni direktor nije radio, dosuđen mu je veći iznos, jer ostali direktori su mahom nastavili da rade kao profesori, te su novčanu nadoknadu preko suda dobili u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate.

Pobjeda je nedavno pisala da je direktoru jedne osnovne škole u Beranama isplaćeno skoro 20.000 eura jer je, takođe,

radio, pa mu je dosuđen veći iznos, jer ostali direktori su mahom nastavili da rade kao profesori, te su novčanu nadoknadu preko suda dobili u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate – rekao je Volkov

dokazao na sudu da ga je bivša ministarka prosvjete Bratić smijenila mimo zakona.

U posljednjih mjesec i po Volkov je dobio petnaestak pravosnažnih presuda. Skoro dvije trećine predmeta koji se tiču smijenjenih direktora su okončane, prema riječima Volkova, i to sve – u njihovu korist. Svaki smijenjeni direktor bez problema na sudu dokazuje da je 2021. godine ostao bez funkcije mimo zakona. Visina dosuđenih iznosa koje dobijaju direktori zavisi od mandata kada je prekinut, a pojedini dobijaju veće iznose jer nijesu imali slobodnih časova, odnosno nakon smjene nijesu nastavili nigdje da rade kao profesori. Nadoknada

štete koju dobijaju preko suda obračunava se u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate. Pobjeda je ranije pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke osnovne škole ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.

Nedavno je Pobjedi rečeno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da je taj resor po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatio 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog

nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori. Bivša ministarka Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Dvije prijave su zbog ovoga podnesene SDT-u. Jednu je podnio Volkov u oktobru 2022. godine, a drugu u decembru Centar za građansko obrazovanje. U januaru 2023. godine SDT je objedinio prijave protiv Bratić zbog smjene direktora, kazao je tada Pobjedi specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić SDT više od dvije godine ne donosi odluke po prijavama protiv Bratić zbog masovne, dokazano nezakonite smjene više od 150 direktora.

Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka.

Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore najavio da će na Glavnom odboru, koji treba da bude održan uskoro, biti riječi o zaradama

Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka. On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost da država pokrene regresni zahtjev prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem

On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost da država pokrene regresni zahtjev prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem. Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu,

Božović: Nastavnici treba da imaju

platu minimum hiljadu eura

PODGORICA – Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore mr Radomir Božović kazao je juče Pobjedi da će tražiti da se povećaju nastavnicima plate i da budu makar na nivou prosječne u državi – oko hiljadu eura. Božović je istakao da će uskoro o preciznom iznosu da se izjasni Glavni odbor, a onda će ići sa zahtjevom pred nadležne organe. Božović je nedavno podsjetio da je, prema statističkim podacima, prosječna zarada nastavnika 953 eura, a da je državni prosjek oko hiljadu eura. - Valjalo bi da plata bude makar uvećana kao što je prosječna u državi – kazao je Božović. On je podsjetio da treba da razgovaraju sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija o novom obra-

čunu plata u prosvjeti kojim treba da se obračunaju julske zarade. U pojedinim školama su testirani softveri, te se ispostavilo da bi plate nastavnicima mogle biti manje i do 50 eura. Softverom je predviđeno da se mijenja obračun dodataka na zarade na koje zaposleni imaju pravo prema Granskom kolektivnom ugovoru, a riječ je o dodacima za razredno starješinstvo, mentorstvo, rad u dvije smjene..., što ne ulazi u koeficijent za minuli rad.

Božović očekuje da nadležni budu spremni za kompromis sa Sindikatom kako ne bi nastavnici dobili manje zarade. On ističe da su im iz Ministarstva finansija rekli da su nezakonito primali određena uvećanja po Granskom kolektivnom ugovorom koji im daje

povoljnosti. Božović negira bilo kakvu nezakonitost, te navodi da su sa nadležnima do sada dogovarali strukturu Granskog kolektivnog ugovora koji traje 30 godina. Predsjednik Sindikata istakao je da postoji opcija da se uvećaju određeni dodaci te da će se kompenzovati umanjenje koje se pojavljuje kroz novi obračun. Kada je riječ o zaradama nastavnika, oni su uvećanje dobili prošle godine i to nakon što su organizovali štrajk. Vlada je prošle godine odbijala da realizuje januarsko uvećanje plata profesorima od deset odsto koliko je bilo predviđeno Granskim kolektivnim ugovorom. Sindikat je tada tražio da poštuju GKU, ali nijesu došli do kompromisa, pa je ova radnička organizacija organizovala štrajk u februaru. Između

Sindikata i Ministarstva se tada vodila polemika zbog štrajka. Ministarstvo je poručivalo zaposlenima da treba da organizuju minimum procesa rada, odnosno da moraju da rade i drže časove 45 minuta, na što su iz Sindikata odgovarali da mjesecima traže da im se obezbijedi pravo na štrajk, ali da nekome ne odgovara da im se to omogući. Profesori su tada komentarisali da im se krše ustavni principi. Sindikalci su u više navrata tražili od nadležnih da se donese nova uredba po kojoj bi mogli da štrajkuju, što je bila obaveza i po Zakonu o štrajku iz 2015. godine, ali se to još nije realizovalo. Oni su odlučili da samoinicijativno donesu akt o minimumu procesa rada, te nijesu držali nastavu za vrijeme štrajka - dolazili su

na posao četiri sata i završavali su određene administrativne obaveze. Tadašnji trodnevni štrajk je prekinut nakon što je sa predstavnicima Vlade dogovoreno da će prosvjetari dobiti uvećane zarade. Iako su iz Ministarstva prosvjete poručivali da neće pokretati tužbe protiv Sindikata zato što su organizovali, kako smatraju, nezakonito štrajk, to se nije desilo. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa tužio je Sindikat zbog organizovanog štrajka i dobio je presudu. Odlučeno je da je radikalizacija priređena mimo propisa, jer po aktu o minimumu procesa rada, iz 2006. godine, nije omogućeno nastavnicima da štrajkuju, odnosno moraju da drže nastavu. Nakon što je sud presudio da su organizovali štrajk mimo

odnosno Centar za rješavanje radnih sporova, da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor, pa su morali ići na sud. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donesenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Ona je izjavljivala tada, kako su prenosili mediji, da je to mali iznos u odnosu na onaj koji su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori. Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama. N.Đ.

zakona, Sindikat prosvjete Crne Gore zatražio je od Ustavnog suda da ocijeni ustavnost uredbe iz 2006. godine kojom se prosvjetarima u suštini zabranjuje da štrajkuju. Traže da se ispita je li sporna uredba u suprotnosti sa Ustavom i zakonom. Iz Ministarstva su, s druge strane, nakon presude poručili da oni neće, niti bilo ko drugi, sprovoditi nikakve mjere i pokretati postupke utvrđivanja odgovornosti prosvjetnih radnika zbog učešća u nezakonitom štrajku. Usvojenim prošlogodišnjim izmjenama Granskog kolektivnog ugovora zarade za više od 15.000 zaposlenih u prosvjeti uvećane su u rasponu od kumulativno 17,4 odsto do 18,6 odsto, kao što je i predviđeno sporazumom potpisanim u martu između Vlade i Sindikata prosvjete nakon prekida štrajka. Tada je saopštavano da uvećanja tačnije iznose od oko 100 do 180 eura, a za nastavno osoblje od 115 do 165 eura, u zavisnosti od dužine radnog staža. N.Đ.

Saobraćajna nesreća na putu Ulcinj – Ada Bojana Poginula djevojka, jedna osoba teško povrijeđena

ULCINJ – Dvadeset jednogodišnja D. V. iz Kotora poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se juče u ranim jutarnjim časovima dogodila na putu Ulcinj – Ada Bojana, dok je T. I. (31), koji je bio sa njom u vozilu, teško povrijeđen, saopšteno je Pobjedi iz OKC.

Kako nam je rečeno, do nesreće je došlo kada je automobil ulcinjskih registarskih oznaka, iz za sada neutvrđenog razloga, skrenuo sa puta, udario u stub za rasvjetu i parkirano vozilo, a zatim i u betonski zid jednog objekta, nakon čega je došlo do prevrtanja.

Saobraćajna nesreća, kako dodaju iz OKC, policiji je prijavljena u 4.30 sati.

Pred Višim sudom u Bijelom Polju za 30. jun zakazana kontrola optužnice optuženom za ubistvo brata i sestre u bjelopoljskom selu Sokolac

Balijagić nudi sporazum o priznanju krivice za ubistvo Madžgalja

C.H.

Policija je obavila uviđaj na osnovu kojeg će utvrditi pod kojim okolnostima je došlo do nesreće.

Prijava o postavljenim eksplozivnim napravama poslata na adrese Apelacionog i Višeg suda

Lažna dojava o bombi stigla u toku suđenja članovima kriminalne

grupe

PODGORICA – Dojava o bombi, koja je stigla juče rano na adrese Apelacionog i Višeg suda u toku suđenja članovima kriminalne grupe, bila je lažna, saopšteno je iz Uprave policije (UP). Kazali su da su službenici Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata blagovremeno „preduzeli sve prethodno isplanirane preventivne mjere i radnje te izvršili protivdiverzioni pregled objekta i postavku obezbjeđenja štićenog objekta“.

Pregledom objekta ustanovljeno je da je dojava o postavljenoj bombi bila lažna. - U konkretnom slučaju je od strane policijskih službenika prethodno izvršen protivdiverzioni pregled Apelacionog i Višeg suda, a shodno informacijama da će se danas održati suđenje članovima organizovane kriminalne grupe, čime je spriječeno odlaganje ročišta i omogućen nesmetan tok suđenja - navodi se u saopštenju.

Poručuju da su u skladu sa Planom hitnih preventivnih mjera, sinhronizovanim i jedinstvenim djelovanjem Uprave

policije i sudova, policijski službenici preduzeli sve potrebne mjere i radnje na zaštiti štićenih objekata i održavanja redovnih procesa suđenja. - Pružajući snažan odgovor na hibridne prijetnje čiji je krajnji cilj motivisan odlaganjem i prekidanjem suđenja, dominantno od strane pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, čime je Uprava policije još jednom osujetila namjeru lica koja na ovakav način izazivaju uznemirenost javnosti i destruktivno djeluju na organe za sprovođenje zakona, motivisani u krajnjem nedonošenjem presuda u zakonskom roku - istakli su iz policije. Dodaju da su time pokazali odlučnost sistema u borbi protiv organizovanog kriminala. - Te na ovaj način minimizirali uticaj destruktivnog djelovanja, smanjili nivo bezbjednosnog rizika, bez prekidanja suđenja, stvaranjem osnova za nesmetan i efikasan rad sudova, pokazujući odlučnost institucija sistema da se započeti postupci efikasno sprovedu do kraja - zaključuju u saopštenju. J.R.

BIJELO POLJE – Branilac Alije Balijagića, optuženog za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj 25. oktobra prošle godine u bjelopoljskom selu Sokolac, advokat Milorad Vlahović, podnio je Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice.

Advokat Balijagića po službenoj dužnosti prijedlog je podnio na izričit zahtjev njegovog branjenika kojem je zaprijećena kazna od 10 do 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja.

Optužnicu protiv Balijagića, koji je za razna djela proveo više od 30 godina u zatvoru, razmatraće vijeće sudije Dragana Dašića

Podsjetimo, nakon skoro mjesec bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji, Balijagić je uhapšen u jednom selu kod Priboja.

Državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Vanja Rakonjac saslušala je okrivljenog Balijagića zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Prilikom saslušanja, okrivljeni je iznio svoju odbranu u kojoj je priznao ubistvo, za koje se, kako je istakao, duboko kaje.

Rekao je i da nije imao namjeru da ih ubije te da će na sudu odgovarati na sva pitanja. Tvrdio je da pokojne Madžgalje ranije nije poznavao. Ubistvo je, kako je ispričao, počinio u afektu, u trenutku jake emotivne razdraženosti. Balijagić tada nije želio da odgovara na pitanja svog branioca i punomoćnika oštećene porodice, već isključivo na pitanja tužioca.

Odbr ana je nakon određivanja pritvora okrivljenom u žalbi Apelacionom sudu istakla da je, slijedeći njegov iskaz pred sudijom za istragu i VDT, okrivljeni priznao da je ubistvo izvršio u stanju jake razdraženosti ili afekta koje je izazvano psihičkom nestabilnošću, naglom konfrontacijom sa spoljašnjim svijetom, proisteklog iz dugogodišnjeg boravka dužeg od 30 godina u zatvoru.

Za Balijagićem je tragala najprije crnogorska, a potom i srpska policija nakon što je utvrđeno da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja.

On se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu. Balijagić je uhapšen u Srbiji 21. novembra – 27 dana nakon što je počinio zločin u Crnoj Gori. On je 28. novembra sproveden u okružni zatvor u Užicu, kada mu je i određen pritvor. Više javno tužilaštvo u Užicu početkom decembra 2024. godine podiglo je optužnicu protiv Balijagića za krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i teška krađa koje je počinio na teritoriji Srbije tokom bjekstva, nakon počinjenog zločina u Crnoj Gori. Međutim, sud i tužilaštvo u Užicu su odlučili da ovaj postupak protiv Balijagića ustupe crnogorskom pravosuđu. Balijagić je odranije poznat crnogorskoj policiji, u prošlosti je bio osuđivan za razbojništvo, pljačke, silovanje, a 2003. godine se takođe intenzivno tragalo za njim.

Prema evidenciji policije, Balijagić je više od 30 godina proveo u zatvoru i višestruki je povratnik u izvršenju krivičnih djela.

Jovana i Milenku Madžgalj usmrtio je popevši se na blokove iza njihove kuće, da bi potom u njih ispalio više hitaca. Mještani sela Sokolac bili su očajni jer je osumnjičeni Balijagić nakon zločina „lako“ umakao policijskim snagama i tvrdili su da je ubistvo moglo biti spriječeno da su nadležni reagovali na vrijeme.

Za njim su tada tragale Specijalne snage Vojske Crne Gore i pripadnici policije, a on je sve vrijeme dok je bio u bjekstvu bio naoružan, sa municijom. Procjenjuje se da je Balijagić

tokom 27-dnevnog bjekstva prešao više od 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu. Naruku mu je išlo to što je taj teren dobro poznavao. Ukoliko se utvrdi da je neko pomagao Balijagiću u bjekstvu, kazniće se kao da je sam učinio krivično djelo, saopšteno je ranije u odgovoru iz Višeg državnog tužilaštva Crne Gore.

Kada je Balijagić pobjegao na teritoriju Srbije, u potragu su se aktivno uključili pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije koji su patrolirali i dronovima pretraživali region oko sela Orašac (okolina Brodareva).

Ekipa Pobjede obišla je taj region i razgovarala sa mještanima koji su bili ogorčeni i uplašeni jer se ubica slobodno šetao selima. Ovu situaciju „iskoristio“ je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i izjavio da je odbjegli Balijagić postao „ekstremni“ radikalni islamista te da su te informacije srpske bezbjednosne službe dobile od „veza iz Crne Gore“.

– Ta Vraneška dolina, istorijski interesantno područje, odakle su Madžgalji koje je ubio. Mislim da su mu sati odbrojani. Čovjek je 30 i nešto godina proveo u zatvoru. Mi smo ga lišili slobode, znamo mi put kojim je i tada išao, kroz koja sela, nije mu ovo prvi put – rekao je, između ostalog, Vučić. Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, međutim, zvanično su saopštile da ne raspolažu operativnim podacima koji upućuju na sumnju da je Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.

– Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina provelo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma – istakli su u zajedničkom saopštenju. Pobjedini izvori iz bezbjednosnih službi tvrdili su da ne postoji nijedan trag koji bi ukazivao da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu. Kako su nam tada pojasnili, jasno je da se radi o Vučićevom pokušaju skretanja pažnje sa tragedije u Novom Sadu, gdje je stradalo 14 osoba u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici zbog čega su građani Srbije organizovali protest na kojem je bilo više desetina hiljada nezadovoljnih koji traže ostavku Vlade.

Sa druge strane, resorni ministar Danilo Šaranović govorio je da je od dana kada se desio ovaj tragični događaj u prosjeku 200 policajaca i 70 pripadnika Vojske Crne Gore svakodnevno učestvovalo u potrazi, pretražujući složeni planinski i ruralni teren, koji obuhvata više od 100 kvadratnih kilometara.

– Da su uslovi terena i priroda potrage izuzetno zahtjevni potvrđuju i kolege iz policije Srbije koje, kako ste javno mogli čuti, sa velikim angažovanjem najelitnijih policijskih jedinica i najsavremenijom opremom, u punoj koordinaciji sa našom policijom, danima rade na potrazi za Balijagićem na teritoriji Republike Srbije – rekao je tada Šaranović. B. Č.- J. R.

Privođenje Alije Balijagića

Apelacioni i Viši sud

Odložen početak suđenja protiv bivšeg predsjednika opštine Budva i ostalih optuženih za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge

Milo Božović i grupa pred sudom 16. jula

PODGORICA - Početak suđenja bivšem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću, odbjeglom policajcu Ljubu Milo-

viću te suspendovanom policajcu Petru Lazoviću i ostalim članova grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije

Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv bivšeg policijskog funkcionera i članova njegove porodice Koprivicu sumnjiče da je sa ženom, sinom i zetom oprao skoro milion eura

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivšeg policijskog funkcionera Duška Koprivice, njegove supruge Radosave i sina Strahinje Koprivice te protiv zeta Duška Roganovića zbog sumnje da su oprali najmanje 964.850 eura.

Kako su kazali iz SDT-a, krivično djelo pranje novca osumnjičeni su počinili u Crnoj Gori od oktobra 2019. godine i dalje. Podsjetimo, Duško Koprivica uhapšen je 24. decembra prošle godine i od tada se nalazi u pritvoru. Istog dana, uhapšena je i njegova supruga Radosava koja se, odlukom sudije za istragu, brani sa slobode. Njihov sin Strahinja Koprivica u pritvoru je od ranije, jer se

tereti da je na čelu kriminalne organizacije koja je švercovala drogu i cigarete. Tom optužnicom obuhvaćeni su i Nikola Vukotić, Blažo Đurković, Igor Krstović i Marinko Koprivica J.R.

i šverc droge odloženo je juče za 16. jul. Odlaganje jučerašnjeg ročišta zatražila je braniteljka Aleksandra Kekovića, koji je ne-

PODGORICA - Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici u dijelu u kojem je optuženi S. LJ. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina zbog obljube zloupotrebom položaja i silovanja, saopšteno je iz tog suda.

Kako su kazali iz Apelacionog suda, protiv ove presude žalbe su izjavili Više državno tužilaštvo u Podgorici i branilac optuženog. Prema ocjeni Apelacionog

davno Crnoj Gori izručen iz Dubaija, advokatica Tijana Pavličić, jer joj je potrebno vrijeme da se upozna sa spisima predmeta.

Pored advokatice Pavličić, i branitelj Petra Lazovića, advokat Nikola Martinović, zatražio je da se suđenje odloži jer je, kako je obrazložio u zahtjevu, angažovan u drugom predmetu van grada. Odbrana okrivljenog Božovića i Vjekoslava Lambulića dostavila je sudu prijedlog da se spoje postupci protiv njih dvojice i optuženih u predmetu poznatijem kao „General“. Podsjećamo, na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović, Mileta Ojdanić i Dražen Milović.

Božović se tereti da je sa optuženim Ljubom Milovićem, Miletom Ojdanićem i Lazovićem u toku januara i februara 2021. godine iz Ekvadora preko Kraljevine Belgije do Kraljevine Holandije prenosio 846 kilograma kokaina. To su učinili s osobama koje su, kako piše u optužnici, na kriptovanoj aplikaciji „Skaj“ koristili nadimke „Nw night!!!“, „Wolk“, „Pacino New“ i „Hulk new“.

Prema navodima optužnice, Knežević je imao zadatak da kao policijski službenik, a potom i funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj

organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi sa krijumčarenjem kokaina ove, ali i suprotstavljene škaljarske kriminalne grupe.

Odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću stavlja se na teret krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i pranje novca. Uhapšeni predsjednik opštine Budva Milo Božović optužen je za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Suspendovani policajac Petar Lazović tereti se za stvaranje kriminalne organizacije, tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Mileta Ojdanić i ostali optuženi, kako se navodi u dokumentu Višeg suda u Podgorici, terete se za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge kao i pranje novca. J.R.

Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici Optuženom za obljubu i silovanje 15 godina zatvora

suda Crne Gore, neosnovano se žalbama Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i branioca optuženog pobija prvostepena presuda zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika, a žalbom branioca optuženog i zbog pogr ešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Bjelopoljcu određeno zadržavanje do 72 sata Terete ga da je iskorišćavao djecu za pornografiju

BIJELO POLJE – Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je zadržavanje do 72 sata E. P. iz tog grada zbog sumnje da je iskorišćavao djecu za pornografiju. Uprava policije je zbog ovog krivičnog djela podnijela krivičnu prijavu bjelopoljskom ODT-u.

- Odjeljenje bezbjednosti Bijelo Polje dostavilo je Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivičnu prijavu protiv lica E. P. iz Bijelog Polja, iz koje proizilazi o snovana sumnja da je izvršio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju - navodi se u saopštenju ODT-a. B.Č.

- Ovaj sud smatra da pobijana presuda ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka i povrede Krivičnog zakonika na koje se ukazuje podnijetim žalbama, niti pak

druge na koje ovaj sud, kao drugostepeni, pazi po službenoj dužnosti - istakli su u saopštenju. Dodaju da će presuda tog suda Kž.br. 52/25 sa bližim razlozima biti objavljena na internet stranici Apelacionog suda. J.R.

Odluka ODT-a u Podgorici Podnijet optužni prijedlog protiv osumnjičene za čedomorstvo

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv I. Š. (28) iz Plužina zbog sumnje da je počinila čedomorstvo. Podsjetimo, ubistvo se dogodilo 9. februara, kada je u Ulici Slovačka u Podgorici pronađeno tijelo novorođenčeta. Kesu u kojoj se nalazilo tijelo djeteta pronašao je radnik preduzeća Čistoća, čisteći korpu za otpatke, koji je slučaj odmah prijavio policiji. I. Š. je tada podvrgnuta ljekarskom pregledu, nakon kojeg je potvrđeno da se nedavno porodila. J.R.

Privođenje Božovića

Privođenje Duška Koprivice

Utorak, 24. jun 2025.

PODGORICA – U lokalnim samoupravama (uključujući javne ustanove, privredna društva čiji su osnivači opštine, turističke organizacije) ukupno su, prema podacima iz decembra 2024. godine, na neodređeno i određeno vrijeme zaposlena 15.984 lica. Za njihove bruto zarade i doprinose opštinskim budžetima za ovu godinu je ukupno planirano skoro 60 miliona eura. Dodatnih 4,5 miliona namijenjeno je za isplate po osnovu ugovora o djelu, te obavljanju povremenih i privremenih poslova, što je oko 600.000 eura više nego 2024. godine.

Prema Zakonu o obligacionim odnosima ugovor o djelu poslodavac može zaključiti radi obavljanja posla koji ne spada u njegovu djelatnost. Zakonom o radu propisano je da poslodavac može za obavljanje poslova koji nijesu predviđeni aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i koji ne zahtijevaju posebno znanje i stručnost, a po prirodi su takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u godini zaključiti ugovor sa licem koje se nalazi na evidenciji nezaposlenih lica Zavoda za zapošljavanje.

Andrijevica ima 226 zaposlenih. Za njihove bruto zarade i doprinose planirano je 1,01 milion eura, a za ugovore o djelu 4.000 eura. Prošle godine za tu namjenu Opština je izdvojila 5.000 eura.

Bar će zarade 1.032 zaposlena koštati 5,70 miliona eura, a za ugovore o djelu predviđeno je 245.000 eura. Lani je ta stavka iznosila 283.500 eura.

Budžet Berana zarade i doprinosi za 781 zaposlenog koštaće 3,68 miliona eura a ugovori o djelu 50.000 eura, što je 10.000 eura više nego 2024. godine. Budva ima 1.445 zaposlenih. Njihove zarade i doprinosi planirani su na 8,96 miliona

Uprkos velikom broju zaposlenih, lokalne uprave angažuju i dodatnu radnu snagu

Ugovori o djelu opštine će ove godine koštati

miliona eura

Najviše novca za ugovore o djelu ove godine potrošiće glavni grad – 1,14 miliona eura, zatim Nikšić 796.000, slijede Budva – 395.000, Kotor – 267.000, Bar – 245.000, Ulcinj – 198.000, Cetinje – 182.000 eura, a Pljevlja 142.000 eura. Šestocifrene iznose za tu namjenu planirale su budžetima lokalne uprave u Bijelom Polju - 150.000 eura, Mojkovcu 130.000, Rožajama 106.650, na Žabljaku 104.500, u Danilovgradu 105.300 eura

eura, a ugovori o djelu 395.000 eura. Za angažovanje dodatne radne snage u toj opštini je prošle godine potrošeno 300.700 eura.

Opština Bijelo Polje je poslodavac za 693 lica. Za njihove zarade i doprinose je planirano 4,22 miliona eura, a još 150.000 eura za ugovore o djelu, što je znatno više nego prošle godine, kada je za tu namjenu izdvojeno 50.000 eura. Prijestonica Cetinje ima 443 zaposlena. Prema budžetu ove godine će njihove zarade i doprinosi koštati 2,66 miliona eura, a dodatna radna snaga 182.000 eura. Lani je ta stavka iznosila 205.600 eura. U danilovgradskoj opštini imaju 303 zaposlena, za njihove zarade je namijenjeno 2,48 miliona eura. Za ugovore o djelu predviđeno je 105.300 eura, dok je prošle godine ta stavka iznosila 65.000 eura. Iz budžeta Gusinja finansiraju se zarade za 129 zaposlenih i za tu svrhu namijenjeno je 1,11 milion eura, a za ugovore o djelu 54.000 eura. Prošle godine za ugovore je bilo predviđeno 37.900 eura.

Opština Herceg Novi je poslodavac za 1.066 radnika. Za njihove bruto zarade i doprinose planirano je 4,15 miliona eura, a za ugovore o djelu 150.000 eura, 35.000 eura manje nego prošle godine. Lokalna uprava Kolašina rebalansom budžeta smanjila je planirani iznos za bruto zarade i doprinose za 187 zaposlenih sa 1,70 miliona eura na 1,48, ali je povećala za ugovore o djelu sa 40.000 na 49.000 eura. Prošle godine je taj rashod iznosio 21.000 eura. Prema budžetu Opštine Kotor za bruto zarade i doprinose 719 zaposlenih ove godine je neophodno 4,80 miliona eura, a za ugovore o djelu 267.500 eura. Prošle godine za to je bilo namijenjeno 170.000 eura.

Mojkovac će zarade 185 zaposlenih u javnom sektoru koštati 1,54 miliona eura, a dodatna radna snaga 43.000 eura. Ta Opština je pripremila nacrt rebalansa prema kojem je

iznos za zarade umanjen na 1,42 miliona, a za ugovore o djelu uvećan na 130.000 eura. Prošle godine je po tom osnovu u budžetu bilo namijenjeno 52.000 eura.

U Nikšiću, lokalnoj upravi, javnim ustanovama i turističkim organizacijama i privrednim društvima ima 1.216 zaposlenih. Njihove zarade će budžet koštati 6,60 mili-

Ministarstvo finansija / Budžeti opština

ona eura, a ugovori o djelu još 796.000 eura. Prošle godine dodatni kadar koštao je 820.900 eura. Petnjica finansira zarade 73 zaposlena, za njih je u budžetu predviđeno 698.550 eura. Za ugovore o djelu predviđeno je dodatnih 20.000, odnosno 2.000 eura više nego prošle godine.

Budžetom je Opština Plav za zarade 218 zaposlenih predvidjela 1,41 milion eura, a za ugovore o djelu 37.800 eura. Lani je taj izdatak iznosio 33.800 eura.

U javnom sektoru Plužina zaposleno je 106 osoba. Za njihove zarade je predviđeno 941.500 eura, a za ugovore o djelu 35.000 eura, 10.000 eura više nego 2024. godine. Za zarade 785 zaposlenih Opštini Pljevlja ove godine biće potrebno 5,25 miliona eura, a za ugovore o djelu je planirala 142.000 eura. Prošle godine je ta stavka iznosila 164.500 eura. Opština Rožaje ima 603 zaposlena. Za njihove plate, poreze i doprinose planirano je odlukom o budžetu 2,66 miliona eura, a za ugovore o djelu još 106.650 eura. U budžetu za prošlu godinu ta stavka nije planirana. Za zarade 3.936 zaposlenih u Podgorici budžetom je planirano 19,30 miliona eura. Za angažovanje dodatne radne snage predviđeno je 1,14 miliona eura, a lani je taj rashod iznosio 992.000 eura. Iz budžeta Šavnika, jedne od najmanjih opština, za zarade 88 zaposlenih je namijenjeno je 857.600 eura, a za ugovore o djelu 30.000 eura, 3.000 više nego prošle godine. Tivat ima 552 zaposlena, a za njihove zarade u budžetu je potrebno 3,003 miliona eura. Za ugovore o djelu je predviđeno 35.000 eura, taj trošak je lani iznosio 12.000 eura. Tuzi će uz 286 zaposlenih, čije će zarade koštati 1,68 miliona eura, angažovati dodatnu radnu snagu po osnovu ugovora o djelu i za tu je namjenu planirala 78.000 eura. Lani je za tu namjenu bilo predviđeno 52.000 eura.

Stavka isplata po osnovu ugovora o djelu u budžetu Ulcinj je planirana za ovu godinu na 198.000 eura, lani je iznosila 163.500 eura. Ta Opština ima 632 zaposlena i njihove zarade budžet će koštati 3,44 miliona eura.

U lokalnoj samoupravi, javnim ustanovama, turističkoj organizaciji i privrednim društvima na Žabljaku ima 145 zaposlenih. Za njihove zarade je planirano ove godine 1,004 milion eura, a za ugovore o djelu 104.500 eura. Prošle godine je za ugovore izdvojeno 117.000 eura.

Najmlađa crnogorska opština Zeta ima 125 zaposlenih. Osim 1,58 miliona eura koliko je ove godine potrebno za njihove zarade, odlukom o budžetu predviđeno je dodatnih 80.000 eura za isplate po osnovu ugovora o djelu. Taj trošak je lani iznosio 58.500 eura. D. ŠAKOVIĆ

Žabl Ja K: U Turističkoj organizaciji zadovoljni posjetom

Sve ukazuje da će sezona biti uspješna

Posjeta je 30 odsto bolja nego prošle godine, dobroj posjeti doprinosi i lijepo vrijeme. U predsezoni imali smo povećan broj gostiju iz Izraela, ali su nakon aktuelnih dešavanja dolasci iz te zemlje otkazani što je naročito pogodilo određene hotelijere – kaže direktor Turističke organizacije Žabljak Stojan Abazović

ŽABLJAK – Dobar trend koji je počeo u aprilu nastavlja se, pa je u junu posjeta na Žabljaku 30 odsto bolja nego prošle godine. Dobroj posjeti doprinosi i lijepo vrijeme, ukoliko

bude tako tokom sezone uz trenutni buking svi su izgledi da će ovogodišnja sezona na Žabljaku biti veoma uspješna – kaže za agenciju CGNews direktor Turističke or-

ganizacije Žabljak Stojan Abazović. Struktura gostiju se nije promijenila.

– I ove godine su tu posjetioci iz svih krajeva svijeta. Imamo goste iz zapadne Evrope,

zemalja Beneluksa, zemalja iz okruženja, ali i sa svih kontinenata – kaže Abazović. On ističe da je došlo do otkazivanja dolazaka gostiju iz Izraela zbog aktuelnih dešavanja. – U predsezoni imali smo povećan broj gostiju iz Izraela, ali su nakon aktuelnih dešavanja svi dolasci iz ove zemlje otkazani i to je naročito pogodilo određene hotelijere. Ipak se nadam da će oni to uspješno prevazići – smatra Abazović. Turistička organizacija je pripremila brojne sadržaje posjetiocima i pripremila brojne događaje i manifestacije sportsko-zabavnog i kulturnog karaktera. Tako je tokom vikenda prvi put na Žabljaku održan ,,Pitura fest“, koji donosi svjež pristup promociji umjetnosti i turizma na Žabljaku. – Riječ je o pionirskom poduhvatu, novoj kulturnoj manifestaciji koja objedinjuje street art, elektronsku muziku i lokalnu gastronomiju. Festival organizuju Klapa Muzik i BpM u saradnji sa TO Žabljak, a cilj je da gradski prostor oživi kroz savremenu umjetnost i urbani ritam, uz promociju kreativnog izraza i turističkih potencijala ovog planinskog kraja – kaže Abazović. Centr alni događaj ,,Pitura festa“ održan je na lokaciji Momčilov grad, gdje je, uz pogled na Crno jezero i zalazak sunca, nastupila popularna crnogorska hip-hop grupa Who See. Organizatori su obezbijedili besplatan prevoz iz centra Žabljaka do Momčilovog grada. C.G.

Ulc I nj: Od ponedjeljka pojačane kontrole

ULCINJ – Od 1. do 23. juna zabilježen je porast broja registrovanih turista od 8,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan broj dolazaka iznosi 11.661 posjetilac. Najveći broj turista došao je sa Kosova, Srbije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Rusije, Poljske i drugih zemalja – saopštio je direktor Turističke

organizacije opštine Ulcinj Ćazim Hodžić On je, prenosi Mediabiro, na zajedničkoj konferenciji za novinare predstavnika Opštine Ulcinj, Turističke organizacije Ulcinj i Ministarstva turizma – sektora Turističke inspekcije, naglasio da Turistička organizacija kontinuirano radi na obogaćivanju ponude, posebno u predsezoni.

Turistička inspektorka

Jelena Kankaraš od ponedjeljka je najavila pojačanu turističku kontrolu.

– Naš cilj nije samo da izričemo kazne – cilj nam je da podignemo kvalitet usluga na viši nivo, kako bi Ulcinj ostao prepoznatljiva i konkurentna turistička destinacija. Iako naplata boravišne takse formalno nije u nadležnosti Turističke inspekcije, u tom

Kolašin: Odbornik GP URA finansirao popravku gradskog sata

segmentu već je ostvarena konstruktivna saradnja sa lokalnim institucijama. Povodom naplate boravišne takse održali smo veoma koristan i otvoren sastanak. Iako to nije direktna nadležnost Ministarstva turizma, mogu poručiti da smo spremni za svaku vrstu saradnje i pružanja podrške u cilju unapređenja turističkog sistema – poručila je Kankaraš.

Donatorska akcija ZOCG za djecu bez roditeljskog staranja

Pomognite mladima koji napuštaju ,,Mladost“

Dosad obezbijeđena sredstva od oko 23.000 eura omogućavaju pružanje ovakve podrške tokom svega nekoliko mjeseci, što nije ni izbliza dovoljno –kaže Mišela Manojlović

PODGORICA – Zajednica opština Crne Gore otvorila je poseban žiro račun na koji se mogu uplatiti sredstva za podršku mladima bez roditeljskog staranja na putu socijalne integracije nakon izlaska iz Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj.

Time bi se, kako kaže generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović, osigurao kontinuitet projekta koji su pokrenuli, a kojim se obezbjeđuje psihološka i mentorska podrška za šest mladih ljudi koji ove godine napuštaju Dom, a u jednom slučaju i rješavanje stambenog pitanja putem zakupa smještaja.

– Dosad obezbijeđena sredstva od oko 23.000 eura omogućavaju pružanje ovakve podrške tokom svega nekoliko mjeseci, što nije ni izbliza dovoljno. Uplatom na žiro račun doprinosi se stvaranju uslova da se olakša proces tokom kojeg mladi bez roditeljskog staranja postaju samostalni, integrisani, korisni i zadovoljni članovi našeg društva – kaže Manojlović. Ona ističe da projektom koji su pokrenuli namjeravaju da uspostave održiv sistem podrške toj ciljnoj grupi.

– Uspostavljanje kvalitetnijeg sistema brige i podrške djeci i mladima bez roditeljskog staranja, kao ranjivoj društvenoj grupi, predstavlja složen poduhvat koji zahtijeva mnogo vremena i truda, počevši od izmjene zakonske regulative, preko formiranja novih ustanova i institucija, pa do razvoja društvene svijesti ka-

ko bi model hraniteljstva, odnosno odrastanja djece bez roditelja u hraniteljskim porodicama postao mnogo zastupljeniji nego što je to sada. Dok se sve to ne realizuje, mi činimo što možemo kako bismo pomogli da mladi koji nijesu bili u prilici da odrastaju u porodici, već u ustanovi u Bijeloj, naprave što bezbolniju tranziciju ka samostalnom životu. Upravo zato smo i pokrenuli donatorsku akciju kako bismo bili u mogućnosti da sprovedemo mjere u cilju zadovoljavanja ne samo njihovih osnovnih egzistencijalnih potreba poput stanovanja, obrazovanja i zaposlenja, već i u cilju psihološke podrške, razvoja talenata i jačanja socijalnih i drugih vještina – saopštila je Manojlović. Žiro račun za uplate iz Crne Gore je 530-533471-03, Zajednica opština Crne Gore, Avda Međedovića 138. Za uplate iz inostranstva: Swift code

MNBAMEPGIBAN CODE: ME25530005130005002095 NAME: Zajednica opština Crne Gore. C. G.

KOLAŠIN – Sat na Trgu boraca, poznatijem kao Donji trg, koji se nalazi na vrhu zgrade nekada čuvene „Veletrgovine“, ponovo pokazuje vrijeme. Decenijama je zbunjivao one koji nijesu znali da su kazaljke stale. Tako je bilo do juče. Pitanje popravke sata pokrenuo je Miodrag Vlahović, odbornik GP URA u lokalnom parlamentu. On je predložio da se u budžetu za tekuću godinu izdvoje sredstva za popravku, kupovinu novog mehanizma i prateće opreme. Inicijativa nije prihvaćena, ali on nije odustao. – Odlučio sam da uložim svo-

je odborničke naknade i da organizujem popravku sata. Za potrebne mehanizme i prateću opremu išao sam u Srbiju. Sat je proradio, pokazuje besprekorno tačno vrijeme, preciznije i od mobilnih telefona. Zvono gradskog sata se čuje od kada otkuca sedam sati ujutru, onda redom svaki sat do 22 časa. Tokom noći, od 22 do sedam ujutru nema zvona da ne bi bilo „bučno“ za to doba – kazao je Vlahović. Objašnjava da je njegov ulazak u lokalnu politiku bio motivisan ljubavlju prema Kolašinu i željom da se stvaraju nove vrijednosti koje pripadaju svim građanima.

– Gradski sat je prestao da radi još devedesetih godina prošlog vijeka, a tada je počeo i sunovrat kolašinske privrede. Krenula je nizbrdo, a simbol takvog stanja bio je i grad-

ski sat, čije su kazaljke stale. Mijenjale su se vlasti, a sat je i dalje stajao. Rasprodavala se društvena imovina, smanjivao se broj stanovnika. Želio bih da Kolašin konačno krene poštenim i pravim putem, da više ne idemo unazad i tome dao simboličan doprinos popravkom gradskog sata. Volio bih da otkucaji zvona sata opomenu moje kolege odbornike i izvršnu vlast da rade u interesu građana Kolašina – istakao je Miodrag Vlahović. Tako je centar Kolašina konačno dobio „novo vrijeme“. I tačno vrijeme. Možda će i zvona koja će se čuti svakog sata od sedam ujutro do 22 sata uveče

biti dovoljno glasna da obnove pravu odanost prema ovom gradu. Da se profesionalno, kreativno i sa učincima voli

svoje rodno mjesto. Da „novo vrijeme“ upozori kako u Kolašinu treba ostati, a ne iz njega otići... D. DRAŠKOVIĆ

oPET U FUnKCiJi: Gradski sat

liJEPo VRiJEME DoDaTni aDUT: Detalj sa Žabljaka

Mišela Manojlović

s. vasiljević

Miodrag Vlahović

BRISEL - Iransko zatvaranje Ormuskog moreuza bilo bi opasno i nije dobro ni za koga, izjavila je visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednost Kaja Kalas.

– Zabrinutost zbog odmazde i eskalacije rata je velika, posebno zato što bi zatvaranje Ormuskog moreuza od strane Irana bilo izuzetno opasno i ne bi bilo dobro ni za koga – rekla je Kalas novinarima uoči sastanka sa ministrima spoljnih poslova EU, prenosi Rojters.

Iranska televizija Pres TV objavila je u nedjelju da Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost Irana predstoji donošenje konačne odluke o tome da li će zatvoriti moreuz, nakon što je parlament podržao tu mjeru.

Oko 30 odsto globalne potražnje za naftom i gasom prolazi kroz ovaj kanal.

Govoreći za Bi-Bi-Si, britan-

HAG – Lideri NATO-a danas će se okupiti u Hagu, a ključno pitanje je mogu li se složiti oko novog cilja za odbrambenu potrošnju od pet posto BDP-a?

Međutim, sva pažnja će biti usmjerena na američkog predsjednika Donalda Trampa. To jest, ako se pojavi. Sve se više spekuliše da bi mogao potpuno preskočiti samit, iako većina NATO insajdera s kojima je Radio Slobodna Evropa razgovarala vjeruje da će prisustvovati.

Ostaju strahovi od ponavljanja zloglasnog NATO samita u Briselu 2018. godine, kada je Tramp - tada u svom prvom mandatu - zaprijetio da će povući Sjedinjene Države iz saveza ako evropske zemlje i Kanada znatno ne povećaju svoje odbrambene izdatke. Od tada, većina saveznika je povećala potrošnju, s većinom koja sada dostiže cilj od dva posto dogovoren u Velsu 2014. godine - podstaknuti mješavinom američkog pritiska i rata u Ukrajini.

Ono što je trebalo da bude trodnevni sastanak u Nizozemskoj, sada je smanjeno na društvenu večeru sa supružnicima koje će ugostiti kralj u jednoj od kraljevskih palata u gradu 24. juna, nakon čega slijedi radna sjednica Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) sljedećeg dana - sastanak za koji se ne očekuje da će trajati ni tri sata. I to je to.

Na sjednici NAC-a lideri će se složiti oko takozvane Haške deklaracije.

Dokument još nije finalizovan, ali raniji nacrti koje je RSE vidio ukazuju da će biti vrlo kratak.

Dok su se prethodni tekstovi samita protezali na nekoliko stranica, dotičući se svih vrsta političkih stavki, ovaj bi mogao imati samo pet paragrafa. Prošle godine, bilo je 38 paragrafa s dodatnih šest tačaka aneksa koji su opisi-

Zatvaranje kanala bilo bi ekonomsko samoubistvo

ski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami rekao je da je pozvao iranskog kolegu da ne zaoštrava dalje sukob i naglasio da vrhovni vođa „razumije da bi bilo greška da se blokira moreuz“. – Bio sam sasvim jasan prema iranskom (ministru spoljnih poslova): Bila bi ogromna greška da se u ovom trenutku puca na američke baze u regionu. Trenutno imamo snage u tom regionu – kazao je Lami. Prema njegovim riječima, to bi bio katastrofalan potez.

– Bila bi greška blokirati Or-

muski moreuz. Mislim da (Hamnei) to shvata i razumije... Ja sam optimista - dodao je on.

Američki državni sekretar Marko Rubio, koji se prošle nedjelje sastao sa Lamijem u Vašingtonu, izjavio je juče da bi blokada ovog prolaza predstavljala „ekonomsku samoubistvo“.

Iransko zatvaranje Ormuskog moreuza bilo bi opasno i nije dobro ni za koga, izjavila je visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednost Kaja Kalas.

– Zabrinutost zbog odmazde i eskalacije rata je velika, posebno zato što bi zatvaranje Ormuskog moreuza od strane Irana bilo izuzetno opasno i ne bi bilo dobro ni za koga, rekla je Kalas novinarima uoči sastanka sa ministrima spoljnih poslova EU – prenosi Tanjug. Ormuski moreuz je kanal između Irana i Omana. Njegov ulaz i izlaz su široki oko 50 kilometara, a najuža tačka u sredini iznosi oko 40 kilometara. Međutim, moreuz je dovoljno dubok za velika plovi -

la samo u središnjem dijelu. Analitičari tvrde da Iran smatra zatvaranje Ormuskog mo-

Danas u Hagu počinje dvodnevni sastanak lidera NATO

Glavni cilj – saglasnost

za veća izdvajanja za odbranu iz BDP-a

Cilj od pet posto koji je predložio generalni sekretar NATO-a Mark Rute uključuje 3,5 posto za ,,tvrdu“ vojnu potrošnju na kapacitete kao što su rakete, helikopteri i borbeni avioni. Preostalih 1,5 posto je namijenjeno za ,,otpornost“. Španski premijer Pedro Sančez je poslao pismo Ruteu prije sastanka, rekavši da je cilj nerazuman i tražeći izuzeće za Madrid

vali bezbjednosnu pomoć za Ukrajinu. Ključno pitanje je cilj od pet posto odbrambene potrošnje i kada bi trebalo da bude postignut.

ŠPANIJA PROTIV

Španski premijer Pedro Sančez već je poslao pismo generalnom sekretaru NA-

TO Marku Ruteu prije sastanka, rekavši da je cilj nerazuman i tražeći izuzeće za Madrid. Neposredno prije samita, Rute je Španiji dao određenu fleksibilnost da postigne cilj. Cilj od pet posto koji je predložio Rute uključuje 3,5 posto za „tvrdu“ vojnu potrošnju na kapacitete kao što su rakete, heli-

kopteri i borbeni avioni. Preostalih 1,5 posto je namijenjeno za „otpornost“ - namjerno nejasan termin za većinu država članica jer ova potrošnja može uključivati gotovo bilo šta. Većina će vjerovatno potrošiti na infrastrukturu kako bi poboljšali vojnu mobilnost. Takođe, mogu uključiti doprinose Kijevu, s nacrtom do-

kumenta koji navodi da „saveznici ponovo potvrđuju svoju posvećenost pružanju podrške Ukrajini i, u tu svrhu, uključiće direktne doprinose za odbranu Ukrajine i njenu odbrambenu industriju prilikom izračunavanja odbrambene potrošnje saveznika“.

Neslaganja takođe ostaju oko roka za postizanje cilja od pet posto. Osim Sjedinjenih Država, Estonije, Letonije, Litvanije i Poljske, malo je onih koji su zadovoljni 2032. godinom kao ciljnim datumom, jednostavno zato što misle da je nemoguće ispuniti ovaj rok.

Sada izgleda da će cilj biti 2035. godina. NATO zvaničnicima nije promaklo da ovaj datum dolazi godinu nakon sljedećih predsjedničkih izbora u SAD, iako su brzo istakli da je to jednostavno polovina puta od sada i 2032. godine. Na olakšanje evropskih saveznika, klauzula o međusobnoj odbrani NATO - Član 5 - spominje se u nacrtu deklaracije usred stalnih strahova da Vašington nije istinski posvećen pružanju pomoći ostalim 31 saveznicima ako budu napadnuti. Rusija se također spominje u tekstu kao „prijetnja“ euroatlantskoj bezbjednosti. Dokument će takođe spomenuti transatlantsku industrijsku saradnju, što je znak interesa Vašingtona da osigura da i američke kompanije imaju ko-

reuza oblikom ,,moći odvraćanja“ – sličnoj posjedovanju nuklearnog naoružanja.

risti od evropskog povećanja odbrambene potrošnje. Nadalje, otkriva se da će se sljedeći samit održati u Turskoj, a zatim u Albaniji. Turska je dugo nastojala ugostiti NATO samit, ali su nekoliko članica saveza godinama bile nevoljne zbog stalnog obračuna s turskom opozicijom. Sada, s rastućim geopolitičkim uticajem Ankare - od Bliskog istoka do Ukrajineta ambicija će konačno biti ostvarena 2026. godine. ČlANsT VO UkRAJINe? Još jedna velika neizvjesnost je koliko će Ukrajina biti istaknuta na predstojećem samitu.

Aspiracije Kijeva za članstvo u NATO bile su glavne teme na samitu u Vilnjusu 2023. godine i ponovo u Vašingtonu godinu kasnije, ali su razgovori o tome utihnuli otkako je Tramp javno odbacio šanse zemlje za pridruživanje.

U nacrtu tekstova iz Haga nema spomena o potencijalnom članstvu Ukrajine, a neke NATO diplomate su rekle za RSE, pod uslovom anonimnosti, da vjeruju da je bolje izostaviti bilo kakav pomen nego uključiti blažu verziju saopštenja iz Viljnusa i Vašingtona, koja su barem obećavala buduće članstvo.

Kako nije planirano formalno zasijedanje Vijeća NATO-Ukrajina (NUC) na nivou lidera za samit, ministri vanjskih poslova NATO-a će umjesto toga imati neku vrstu kompenzacione NUC večere 24. juna u prisustvu ukrajinskog kolege, Andriya Sybihe. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pozvan u Hag, i nada se da će se pojaviti na društvenoj večeri lidera, događaju kojem će takođe prisustvovati i indo-pacifički partneri NATO-a - Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.

Kaja Kalas, Dejvid Lami i Mark Rubio o mogućem zatvaranju

Ormuski moreuz

Volodimir Zelenski

Donald Tramp

Municija proizvedena u odbrambenim preduzećima u Srbiji, prvenstveno za teške sisteme dugog dometa, šalje se zemljama NATO u interesu Ukrajine u obliku kompletnih setova djelova za montažu, saopštila je pres služba ruske spoljne obavještajne službe.

–Ovo omogućava Kijevu da formalno prima proizvode vojne industrije koji više nisu srpski, već se montiraju u fabrikama oružja u zapadnim zemljama. Montaža i punjenje municije se vrši prvenstveno u Češkoj i Bugarskoj – navodi se u saopštenju od 23. juna, objavljenom na sajtu ruske spoljne obaveštajne službe. U saopštenju se dodaje da je, prema informacijama koje je dobila Spoljna obavještajna služba Rusije, ,,ukrajinska vojska veoma zahvalna srpskim proizvođačima oružja i municije za njihov doprinos održavanju borbene gotovosti Oružanih snaga Ukrajine“.

Navodi se i da je prema podacima ruske spoljne obavještajne službe, fabrika ,,Krušik“ iz Valjeva, na zapadu Srbije, ,,prodala nekoliko velikih serija kompleta za sklapanje raketa kalibra 122 mm za sistem vazdušno-raketnog sistema ‘Grad’ češkoj kompaniji ,,Po-

Pres služba ruske spoljne obavještajne službe oglasila se nakon saopštenja Aleksandra Vučića

Moskva: Srbija zaobilaznim putevima izvozi oružje Ukrajini

Fabrika ,,Krušik“ iz Valjeva, na zapadu Srbije, ,,prodala nekoliko velikih serija kompleta za sklapanje raketa kalibra 122 mm za sistem vazdušno-raketnog sistema ’Grad’ češkoj kompaniji ,,Poličske strojerni“, a kompanija ,,Eling“ je, ,,poslala komplete za proizvodnju istih raketa, kao i mina kalibra 120 mm, bugarskoj kompaniji ’EMKO’ – saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije

ličske strojerni“, a kompanija ,,Eling“ je, kako se dodaje, ,,poslala komplete za proi-

zvodnju istih raketa, kao i mina kalibra 120 mm, bugarskoj kompaniji ‘EMKO’.

U saopštenju se navodi da su proizvođači naoružanja i vojne opreme u Srbiji ,,do-

bro svjesni stvarnih potrošača svojih proizvoda“. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 23. juna da je Srbija zaustavila izvoz municije. Njegova izjava dolazi u jeku izraelsko-iranskog sukoba. U obraćanju novinarima, Vučić se osvrnuo i na navode da Srbija izvozi municiju u Ukrajinu. – Pošto smo vidjeli, pojavilo se u Ukrajini (municija), pojavilo se i sa jedne i sa druge strane, žale se i jedni i drugi. Da promIJenim nešto, mogu samo na ovakav način - da kažem, sva municija neko vrijeme samo u naše kasarne – rekao je Vučić. Precizni podaci o tome šta od naoružanja i vojne opreme i u kojim količinama Srbija izvozi u Ukrajinu, Izrael i druge države nijesu javno dostupni, a resorno ministarstvo poslednjih godina na svom sajtu ne

objavljuje godišnje izveštaje o izdatim dozvolama za izvoz. Osvrćući se na kritike zbog izvoza naoružanja, Vučić je rekao da vodi računa o bezbjednosti države, ali da vodi računa i o radnicima u namjenskoj industriji, gdje se proizvodi municija koju je Srbija izvozila u inostranstvo.

Ovo nije prvi put da je ruska spoljna obavještajna služba optužila Srbiju da isporučuje municiju Ukrajini. U prethodnom saopštenju 28. maja, ta služba navela je da Srbija ,,uprkos zvanično deklarisanoj neutralnosti“, nastavlja sa vojnim isporukama Ukrajini. Reakcija iz Moskve dolazi nakon što su godinama unazad pojedini mediji pisali o tome da srpsko oružje i municija preko trećih zemalja završavaju u rukama ukrajinskih vojnika.

Zvanični Beograd je više puta demantovao da Srbija direktno izvozi oružje Ukrajini ili Rusiji, uz ocjenu da ,,ne može da utiče na to“ da li će srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje

Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.

Fabrika ,,Krušik“, Valjevo

Raznovrsna ponuda voća i povrća na zelenoj pijaci na Pobrežju, najbolje prolaze lubenice, breskve i paradajz

S ljetom krenula i trgovina

Na zelenoj pijaci Pobrežje ovih dana je veoma raznovrsna ponuda voća, povrća, mliječnih proizvoda...

Prema riječima prodavaca najbolje prolaze lubenice, pipuni, breskve, krastavci, paradajz i paprike, kao i sirevi. Kupci poručuju da po im po vrućini najviše prija konzumiranje lagane hrane i osvježenje lubenicom.

RASHLAĐENJE

Prodavac Almir Mujahodžić kaže da su na njegovoj tezgi proteklih dana najbolje prolazile lubenice i pipuni jer su krenule vrućine.

- Lubenice su iz Tuzi, slatke i sočne. Prva berba je bila prije dva-tri dana. Cijena je 80 centi po kilogramu. Mušterije mogu da probaju prije nego kupe, a mogu uzeti i polovinu ili četvrtinu – kazao je Mujahodžić. Kako dodaje, već 10-15 dana mu dobro prolazi i pipun, takođe iz Tuzi, koji je prodavao po cijeni od euro i po za kilogram.

- Ovih dana dobro prolaze i breskve i nektarine, koje koštaju dva i po eura, ali i jagode za koje treba izdvojiti euro više – kazao je Mujahodžić. Mitar Ćetković kupio je kod Mujahodžića polovinu lubenice i pipun.

- Živim u blizini, volim da svratim do pijace da potrgujem sir i paradajz. Vidjeh da su počele lubenice, pa uzeh polovinu jer mi je teško da nosim cijelu do kuće. Probao sam je, odlična je. Pipun sam kod njega već kupovao, ovaj natpis ,,sladak kao med“ je sasvim na svom mjestu –kazao je Ćetković.

OSVJEŽENJE

Kod prodavca Vlada Ceklića ovih dana najbolje je prolazio paradajz, krastavac, paprike, breskve i nektarine.

Domaći pipun i lubenice kod Almira Mujahodžića

Od voća najbolje prolaze breskve i nektarine, koštaju po dva i po eura, dok su kajsije tri eura. Sve vrste krastavaca su po euro - barski sa glatkom korom, ,,sunčani potok“ i ovaj obični. Paradajz je po dva eura, paprike somborka i babura su po euro i po, a zelene šilje iz Tuzi dva eura – kazao je prodavac Vlado Ceklić, uz napomenu da je s početkom ljeta krenula bolja prodaja na zelenoj pijaci

- Od voća najbolje prolaze breskve i nektarine, koštaju po dva i po eura, dok su kajsije tri eura. Sve vrste krastavaca su po euro - barski sa glatkom korom, ,,sunčani potok“ i ovaj obični. Paradajz, i roze i obični je

po dva eura, i on odlično prolazi. Paprike somborka i babura su po euro i po, a šilje zelene iz Tuzi dva eura. Imam i dobrih pipuna, komad je euro, a ovi malo sitniji 50 centi – kazao je Ceklić, uz napo-

Mladi sir sedam, stari devet eura

U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je veoma raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Prodavačica Ljubinka Vujković kaže da dobro prolaze i stari i mladi sirevi.

- Mladi sirevi su sedam eura, stari devet, a lisnati kolašinski 12 eura – navela

je Vujković, uz napomenu da se cijene nijesu mijenjale u posljednjih godinu. Za kilogram mladog kajmaka trebalo je izdvojiti 15 eura, a kozjeg sira 14 eura. Niskokalorični namaz urda koštao je osam eura, a boca surutke euro.

menu da je s početkom ljeta krenula bolja prodaja na zelenoj pijaci.

Prodavac Veliša Đinović imao

je raznovrsnu ponudu zeleniša.

- Blitva i raštan su po dva i po eura, zelena salata četiri, a

mladi luk pet eura. Krastavci i tikvice su po euro i po, patlidžan dva eura, crni i crveni luk dva, a domaća boranija, puterka, tri eura – naveo je Đinović, uz napomenu da je povrće sa područja Zete i Tuzi. Za kilogram mladog krompira iz Tuzi trebalo je izdvojiti od euro do 1,20 eura, dok je za istu količinu krupnih smokava petrovača iz Zete trebalo izdvojiti pet eura. Korpice od po 200-300 grama kupina, malina ili borovnica, ubranih na periferiji Podgorice, koštale su tri eura. Za kilogram barskih maslina trebalo je izdvojiti od šest do osam eura, tegla meda sa planine Stožer na Žabljaku koštala je 15 eura, kilogram kukuruznog brašno dva, a boca soka od zove tri eura. I. MITROVIĆ

V. d. direktorice JU Dječji savez Podgorica Duška Šljivančanin najavila je juče održavanje jubilarnog 45. izdanja Internacionalnog festivala dječje pjesme „Naša radost“.

Ovaj značajan kulturni događaj, koji već više od četiri decenije njeguje dječju kreativnost, muzikalnost i umjetnički izražaj, biće održan krajem novembra.

Festival ove godine slavi veliki jubilej – 45 godina postojanja, a pripreme su već ušle u završnu fazu. Selekciona komisija je nakon pomnog razmatranja više od 60 pristiglih prijava, odabrala 18 kompozicija koje će učestvovati na festivalu, uz dodatne dvije rezervne kompozicije. Izbor kompozicija obavila je komisija koju su činili predsjednica, kompozitorka Marina Adamov-Stojadinović, urednica muzičke redakcije RTCG Branka Banović, violinista Vili Ferdinandi, profesor solfeđa Ivan Tomas, književnik i dječiji pisac Goran Radojičić i studentkinja Muzičke akademije i bivša učesnica festivala Iva Vujošević. Umjetnička direktorica fe-

stivala Ana Klepić pojasnila je kriterijume selekcije, uz naglasak na originalnost, muzičku i tekstualnu vrijednost te prilagođenost uzrastu izvođača, nakon čega su otvorene koverte sa šiframa, čime su javnosti predstavljeni autori kompozicija koje će se takmičiti na ovogodišnjem festivalu.

Odabrane kompozicije: „San“ (šifra – Marimba) –muzika i tekst: Slobodan Mijović; „Oda šumi“ (šifra – Oda šumi) – muzika: Vesna Veljković / tekst: Sandra Skrbić; „Pravi put“ (šifra – Putnik) – muzika: Lado Leš / teks t: Sandra Skrbić; „Moja baka“ (šifra – Petar Pan) – muzika i tekst: Lara Šćekić; „Odžačar za sreću“ (šifra – Snow Leopard) – mu-

zika: Svetlana Ceca Milić / tekst: Tode Nikoletić; „Nije svejedno“ (šifra – Signa Perpetua) – muzika i tekst: Nataša Latković; „Srce slavuja“ (šifra – Slavuj) – muzika: Daniel Alibabić / tekst: Natalija Pavićević ; „Akvareli u aprilu“ (šifra – Jesen) – muzika: Mirsad Serhatlić / tekst: Biljana Đurđević; „Vila koja čuva snove“ (šifra – Mima 13) – muzika: Marko Prentić / tekst: Aleksandra Filipović; „Pjesma nade“ (šifra – Amed) – muzika: Dejan Božović / tekst: Natalija Pavićević; „Šašava pjesma“ (šifra – Fokica) – muzika: Mirsad Serhatlić / tekst: Sanja Perić; „Hajde budi dijete“ (šifra – Budi dijete) – muzika: Leontina Vukomanović Pat / tekst: Tode Nikoletić; „Muško“ (šifra –

Muško) – muzika i tekst: Dražen Miljanović; „Domaći“ (šifra – Domaći) – muzika i tekst: Marija Božović „Babica“ (šifra – Oktopod) – muzika i tekst: Dragana Šćepanović; „Moja tetka stjuardesa“ (šifra – Moja tetka) – muzika: Veselin Frenki Bogićević / tekst: Saša Božović; „Noć“ (šifra – Noć) – muzika: Ninoslava Zlatković / tekst: Isidora Lukić; „Kruna“ (šifra – Kraljica) – muzika: Dijana Roganović Bogićević / tekst: Andreja Milović Rezervne kompozicije: „E moj brko“ (šifra – Brko) –muzika: Katarina, Ksenija i Pavle Bogićević / tekst: Davor Dragojević; „Krila“ (šifra – Alfi) – muzika: Mihajlo Miha Radonjić / tekst: Jelena Božović. H. P.

Na tezgi kod Vlada Ceklića

Najavljeno 45. izdanje Internacionalnog festivala dječje pjesme „Naša radost“

Bogata ponuda sireva kod Ljubinke Vujković

koncert kompozitora

Kroz muziku prenosi vrijednosti Crne Gore

PODGORICA - Autorski koncert istaknutog crnogorskog kompozitora i profesora Muzičke akademije na Cetinju Senada Gačevića biće održan danas, u 19 sati, u Svečanoj sali protokola predsjednika Vlade Albanije. Na programu su djela inspirisana muzikom Balkana, od kojih je većina nastala u toku 2024. i 2025. godine, koja će izvoditi Gudački kvartet Univerziteta umjetnosti iz Tirane. U ovom ansamblu sviraju umjetnici najveće reputacijeLorenc Radovani (I violina), Aiola Laska (II violina), Albana Kola (viola) i Gzim Belegu (violončelo).

Djela „Remembering Tevba“, „Ave Maria“, „Two Folk Pieces from Bosnia“, „Te dua...“, Olive tango“ i „Lulja e Allit“ (Cvijete rumeni), na najbolji način reprezentuju umjetnički i socijalni angažman profesora Gačevića, a koji karakterišu obraćanje muzičkoj baštini naroda Crne Gore i susjednih država u svjetlu ključnih vrijednosti crnogorskog društva - interkulturalizma i suživota različitosti. Kompozicije „Menuet za princezu Jelenu“ i „Marš kralja Nikole“ dio su tradicije kulturnog života crnogorskog dvora u vrijeme kralja Nikole, kojim autor sugeriše trajnost crnogorske države i bogatstvo umjetničkih dešavanja na dvoru. Pored autorskih kompozicija, na programu su i obrade djela albanskog autora Burhana Čulića,

srpskog autora Dimitija Golemovića, italijanskog autora Rafaela Bifolija (kompozicija posvećena princezi Jeleni) i danskog autora Emila Juela Frederiksena (kompozicija posvećena kralju Nikoli). Gačević, čije ukupno djelo istaknuti muzički kritičari odavno karakterišu kao relevantno na nacionalnom i međunarodnom nivou, svjestan da je njegov društveni angažman uglavnom poznat kao beskompromisno baziran na vrijednostima građanskog društva, djela za koncert je pažljivo birao. Ona iskazuju, u najvećoj mjeri kroz umjetnički izraz, najbolje vrijednosti crnogorskog društva.

- Za izvođače sam odabrao elitni albanski ansambl, Gudački kvartet Univerziteta umjetnosti u Tirani, na čelu sa redovnim profesorom Lorencom Radovanijem. Koncipirajući program koncerta i izvođače vodio sam računa o više faktora koji bi trebalo da odslikavaju najbolje tekovine naroda Crne Gore, ne bih li još jednom dao doprinos interkulturalnoj atmosferi u našem društvu. To je zapravo i jedan od važnijih i ljepših zadataka nas stvaralaca. Raduje me saradnja i nadam se da će ovaj projekat, na zadovoljstvo učesnika, publike i moje, obići region – rekao je Gačević. Koncert organizuju albanska organizacija COD i protokol predsjednika Vlade Republike Albanije. J. N.

Vizuelni esej Nevene Martinović u MSUCG

Čitanje je dragocjeno nesigurnim vremenima

Učesnici festivala su i izdavači, teoretičari književnosti… Djela svih autora snažno svjedoče o kulturi zemlje iz koje potiču. Ove godine smo posebno podržali reizdanje zbirke priča pisaca koji oslikavaju crnogorsku stvarnost i senzibilitet – kazala je Varja Đukić

PODGORICA - Međunarodni književni festival ,,Odakle zovem, Podgorica 2025“ biće održan od 26. do 29. juna ispred objekta Banja, u kojem knjižara ,,Karver“ postoji punih 20 godina. Tema festivala je ,,Na rubu horizonta“.

Glumica, osnivač i menadžerka knjižare ,,Karver“ Varja Đukić najavila je da festival počinje u 19 sati nastupom Petra Balabana (harmonika). - Nakon toga uslijediće otvaranje festivala. Moj kolega Zoran Vujović i ja pročitaćemo kapitalni esej Boža Koprivice ,,Mihailo Lalić - Krleža našijeh strana“. Želim da publika čuje ovaj esej jer pripada onoj vrsti književnosti koju uzimamo kao vrstu dokumentarističko-istorijske građe. O toj esejistici govoriće i Boro Kontić, Hana Rastoder i Andrej

Nikolaidis - istakla je Đukić, dodajući da će prvog dana u 21 sat biti promovisana knjiga Andreja Nikoladisa ,,Most na Drini“.

PROMOCIJE

Đukić je istakla da će na festivalu biti održana promocija knjige ,,Les nouvelles“ (Kratke priče), u izdanju knjižare ,,Karver“ (Sibila d.o.o.). - To je knjiga koja je dvostrana - na jednoj strani su kratke priče naših autora na crnogorskom jeziku, a sa druge strane je prevod tih priča na francuski jezik. Autori koji su zastupljeni u knjizi su Aleksandar Bečanović, Balša Brković, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić i Vladimir Vojinović. Djelo će biti promovisano u petak u 19 sati, a o knjizi će govoriti Jasmina Nikčević i Jasna Tatar-Anđelić - istakla je Đukić.

On a je najavila i promociju knjiga slovenačkog pisca Primoža Repara , promociju novog romana Tee Tulić iz Hrvatske, a za sami kraj biće održano veče posvećeno Paolu Mađeliju. O njemu će

Druga revija dokumentarnog filma u saradnji Mreže kinoprikazivača Crne Gore i Underhill festivala

govoriti Ksenija Mišić, Varja Đukić, Željka Udovičić-Pleština i Janko Ljumović. Direktorica Francuskog instituta u Podgorici Laurence Levaudel-Clauss podsjetila je da su učesnici festivala

PODGORICA - Promocija vizuelnog eseja autorke Nevene Martinović biće održana večeras, u 19 sati, u Perjaničkom domu Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore.

Povod za ovo veče je predstavljanje knjige „Čaša žuči / Čaša meda“, koju su autorski potpisale Nevena Martinović i Anastasija Timošenko. Riječ je o izdavačkom projektu u formi vizuelnog eseja koji se bavi istraživanjem estetike i sociokulturnih aspekata zemalja istočne Evrope, isključujući Rusiju. Kroz autoironijski pristup i snažan vi-

zuelni identitet, publikacija preispituje stereotipe koje zapadna percepcija često vezuje za ovaj prostor. Naziv knjige inspirisan je poznatim citatom Petra II Petrovića Njegoša i simbolički ukazuje na ambivalentnosti koje obilježavaju istoriju, svakodnevicu i kulturni identitet postkomunističkog istoka Evrope. Knjiga uključuje i eksplicitne fotografije – kao svojevrstan manifest slobode i razračunavanja s ukorijenjenim normama – ali i dokumentarne zapise iz svakodnevice običnih ljudi, čime dobija i jasan sociološki karakter. R. K.

PODGORICA – Dokumentarni filmovi koji pomjeraju granice teme i forme, izazivaju pitanja i nude duboke uvide u našu stvarnost, nakon premijera u Podgorici stižu i u ostatak Crne Gore. Zahvaljujući saradnji Underhill festivala i Mreže kinoprikazivača, publika u 13 opština imaće priliku da pogleda tri zapažena regionalna ostvarenja koja su obilježila ovogodišnje izdanje festivala.

Od 23. juna do 4. jula, gledaoci u 13 opština – u Pljevljima, Plužinama, Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu, Nikšiću, Danilovgradu, Kotoru, Herceg Novom, Zeti, Žabljaku, Cetinju i Tivtu – moći će da pogledaju filmove koji su svojim kvalitetom osvojili publiku širom regiona i uveliko obaraju rekorde gledanosti. U pitanju su ostvarenja: „Praslovan“ reditelja Slobodana Maksimo-

vića, „Funk Yu“ u režiji Franka Dujmića i „Škola hodanja 2“, koje potpisuje Jelena Novaković Oni koji su mladost proveli u nekadašnjoj Jugoslaviji, nostalgično i sjetno pričaju o njoj. Oni, pak, rođeni nakon raspada nekada velike države, baš zbog tih sjećanja nerijetko imaju melanholiju zbog stvari koje nijesu uspjeli da prožive. Kroz svjedočanstva ličnosti poput Đorđa Balaše-

vića, Branka Đurića, Miljenka Jergovića, Gabi Novak, Petra Pece Popovića, Petra Janjatovića, Anta Tomića, Dejana Cukića, Magnifika i drugih, ostvarenje „Praslovan“ donosi emotivnu biografsku dramu o životu i karijeri Zorana Predina, jednog od najvažnijih kantautora bivše Jugoslavije. Njegove najpoznatije pjesme u filmu odražavaju značajne društvene promjene tog vremena, kao i lične

prekretnice iz njegovog života. Ovo ostvarenje moći će da pogleda publika u Pljevljima, Nikšiću, Kotoru, Zeti, Cetinju, Danilovgradu, Herceg Novom i Bijelom Polju. Rijetki su oni koji bar jednom nijesu zaplesali uz „Ulicu jorgovana“ Darka Domijana. A upravo ova pjesma, odnosno njen originalni snimak na vinilu, polazište je i filma „Funk Yu“ – Franko, kolekcionar ploča, kreće na put kroz šest republika kako bi pronašao baš posljednju koja mu nedostaje. Ova manjinska crnogorska koprodukcija biće prikazana u Beranama, Mojkovcu, Nikšiću, Kotoru, Žabljaku, Herceg Novom i Bijelom Polju. Film „Škola hodanja 2“ donosi intiman portret jednog ob ičnog čovjeka u trenucima kada sam umjetnik postaje centralna figura sopstvene priče. Riječ je o životnoj ispovijesti velikana hrvatske animacije Borivoja Dovnikovića Borde, koji ovom prilikom ne prepušta drugima da govore o njemu – već lično, iz prve ruke, dijeli fragmente svog bogatog i uzbudljivog života. Ovo ogoljeno i veliko životno iskustvo biće prikazano gledaocima u Beranama, Mojkovcu, Pljevljima, Kotoru, Zeti, Žabljaku i Plužinama. An. R.

Autorski

Senada Gačevića danas u Tirani

Senad Gačević

Sa konferencije za novinare u Podgorici

Plakat revije filmova

najavljeni gosti iz zemlje i regiona

dragocjeno u vremenima

savremeni pisci čija su djela prevedena na brojne jezike.

- Učesnici festivala su i izdavači, teoretičari književnosti… Djela svih autora snažno svjedoče o kulturi zemlje iz koje potiču. Ove godine smo posebno po-

držali reizdanje zbirke priča pisaca koji oslikavaju crnogorsku stvarnost i senzibilitet. Tu se nalazi pet priča koje su prevedene na francuski jezik - istakla je Levaudel-Clauss.

Prema njenim riječima, naziv festivala govori o značaju čitanja danas.

- U ovim nesigurnim vremenima u kojima živimo, kultura i čitanje predstavljaju dragocjene alate. Čitanje je najjednostavniji put ka drugome. Ona je prvi izvor znanja i prvi korak ka mašti - kazala je ona. U ime Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Seada Krnić istakla je da ,,Odakle zovem“ naslov festivala održava duh vremena u kojem živimo i stvaramo.

- U trenutku kada se savremena književnost suočava sa brojnim izazovima, ovaj festival ostaje prostor slobodne misli, otvorenog dijaloga i autentičnog umjetničkog izraza - istakla je Krnić.

FILM

Zamjenica ambasadorke Republike Češke u Crnoj Gori

Petra Ali Dolakova kazala je da ta ambasada jako podržava ovaj festival.

- Naš cilj je jasan - da se ovdje zna, čita i priča o češkoj literaturi, piscima, knjigama i filmovima. Ovaj put publika na festivalu će imati priliku da 27. juna pogleda češki film ,,Havlel“ iz 2020. godine, reditelja Slaveka Horaka. Ovo ostvarenje pokazuje Vaclava Havela kao čovjeka u dilemama svakodnevnog života. O Havelu će govoriti reditelj Damjan Pejanović i praški đak reditelj Ivan Marinović - istakla je Dolakova. A. ĐOROJEVIĆ

Objavljena knjiga „Praznik duše crnogorske“ Nikole K. Čelebića Slava slobode i kulture

PODGORICA - Nova knjiga rodoljubive poezije pod naslovom „Praznik duše crnogorske“, čiji je autor Nikola K. Čelebić, objavljena je u susret jednom od najznačajnijih datuma crnogorske istorije - 13. julu, Danu državnosti Crne Gore.

Knjiga sadrži čak 140 rodoljubivih pjesama, posvećenih Crnoj Gori, njenoj slobodi, kulturi, narodnom duhu, istoriji i znamenitim pojedincima koji su dali doprinos očuvanju crnogorskog identiteta. Ova

IN MEMORIAM: Glumac Momčilo Momo Pićurić (1947–2025)

Bio je svoj i to je svojski potvrđivao, bez greške

Neobičan je bio profesionalni i životni put izvanrednog crnogorskog glumca Momčila Moma Pićurića. Izučio je fakultet na katedri za ekonomiju, a završio na sceni za dramske umjetnosti. Ekonomija je profesija računice, a djelatnost kojoj je Pićurić posvetio cio život često bude i jeste posao bez računa ili s vrlo malom računicom.

Ko se nije bavio mukotrpnim glumačkim radom teško će to razumjeti, a kamoli se za tako nešto opredijeliti. Ta se dva zanimanja i znanja, ekonomist i glumac, ne mogu susresti osim, jedino, na producentskoj blagajni, a u kreativnom smislu niđe, stoga što se kreativnost ne postiže novcem, već talentom. E, Pićura je bio taj koji je sav izrastao u talenat, a bio je povisok.

UVJERLJIV

on kao glumac otišao da se dokazuje i nastani neđe drugo. Da s distance ignoriše Crnu Goru, a da odrođen i s visine eventualno po pozivu navrati. Ostao je doma i tu se gradio i nadgrađivao do prepoznavanja i originalnosti pa je s tim posebnostima tražen i priznat kod drugih. Tu ovoštalu inverziju o dokazivanju Crnogoraca, prvo nastranu pa tek onda kući, Momo nije begenio da upražnjava no je ostao na svom pragu do zadnje ure. Priznao mi je jednom prilikom da mu više pasuju domaći tekstovi, likovi i karakteri, ali može da odigra i San ljetnje noći.

DAMAR ZA SCENU

knjiga predstavlja snažan pjesnički doprinos borbi za očuvanje crnogorskog jezika, kulture, državnosti i nacionalnog identiteta i posvećena je slavljenju slobodarskog duha Crne Gore.

Počeo je u Pionirskom pozorištu, onom za najmlađe u Titogradu, pretvarajući se u likove iz đečinje mašte i bajki. Nije mala glumačka sposobnost igrati uloge za taj uzrast, jer đecu je najteže izigrati. Njima se, kao odraslima, ne može neko dopasti vizuelno, samo zato što je glumac, već isključivo zato što je u ulozi uvjerljiv, kao protagonista. Momo je bio taj. Ostao je uvjerljiv i povjerljiv svojim gledaocima od njihovih malih nogu do njihovih ozbiljnih godina, jer je na sceni pozorišta, filma i televizije proveo više od pola kalendarskog vijeka. Uvjerljiv je bio i meni. A generacijski smo maturirali u nikšićkoj gimnaziji. Zna se da je generacijska jednakost u mnogim profesijama puna sujete, ponekad do nepodnošljivosti, a u glumi da i ne govorimo. Kad sam bio u

prilici da snimamo po vlastitom scenariju, pisao sam uloge samo za njega sa obaveznom provjerom da li je zauzet, jer to što se za njega napiše teško je drugim pripisati da odigraju. Bio je svoj i to je svojski potvrđivao, bez greške. Kada je u filmu „Desant na Prčevo“, kao staromodni Crnogorac, odigrao scenu nadrogiranog junaka, pred vestern dvoboj s Amerikancem, to je bilo u pravom smislu riječi - otkrovenje. Tako nešto, uvjerljivo i duhovito, nije viđeno u našoj kinematografiji, priznali su oni koji se u to razumiju. Konkretni partner Momu za to stimulisanje opijatom bio je Vojo Krivokapić, u režiji Draška Đurovića. Ta scena prilikom projekcije na Festivalu nezavisnog filma u Njujorku izazvala je u sali plotun aplauza

i salve smijeha. Ranije, prilikom selekcije u Las Vegasu za festival u Njujorku (selektor znameniti reditelj Abel Ferara) za film „Desant na Prčevo“ dao je obrazloženje; autentična tema i izvanredni glumci! Među tim izvanrednim bio je Momo Pićurić. Od tada, ali i prije toga, njegova pojava je davala prednost projektu. Tako je bilo i ostalo je tako. Bio je drugačiji od drugih, a ta posebnost je za glumca presudna i permesso za svakog reditelja. Tako i zbog toga je bio tražen i ozbiljno je prodirao na širi prostor filma i televizija, izvan granica svoje zemlje. Za Moma Pićurića još jedan superlativ, a pripada samo crnogorskim osobitim glumcima kao što su Drago Malović, Veljko Mandić, Boro Begović i još poneki. Nije

Glumac nikakvog dugog posla nema osim da razabira tuđe karaktere i naravi. Za glumca nijedna uloga ne smije, niti može biti mimo svijet, ni mimo narod. Uostalom, tu njegovu visokokvalitetnu manifestaciju glume prvi je u pozorištu prepoznao Blagota Eraković i prvom prilikom pridružio ga ansamblu Crnogorskog narodnog pozorišta. Ostao je tamo do posljednjeg daha, ni penzionerska nirvana nije mogla da mu suzbije damar za scenu. A kako to obično biva na filmu, otkrivali su ga veliki reditelji od Živka Nikolića do Gorana Markovića i nikad sa njim nijesu promašili. Na kraju ga je prepoznala nepopustljiva bolest i odvojila ga od glume, najviđenije profesije kojom se ljudi bave. Odvojila ga je i od nas i zavidnog broja poštovalaca koji ga se nijesu nagledali. Momo Pićurić je bio od onih ljudi za koje narod iskreno i jednostavno veli da ih „ne može prežalit’!“ Ne možemo ga prežalit’, ne samo kao umjetnika, već i kao čovjeka. Bio je za primjer i ostao! Slava mu! Za nju je ostavio ozbiljan trag. •

Drugo izdanje Internacionalnog festivala umjetnosti performansa počinje danas u Italiji

R. K.

Urednik ovog izdanja je književnik i publicista Dragan B. Perović. Kompletan tiraž od 1.000 primjeraka biće podijeljen besplatno borcima za očuvanje crnogorskog identiteta, kao znak zahvalnosti i priznanja za njihov doprinos. Knjiga će biti promovisana širom Crne Gore i regiona, a u pripremi je i prevod na francuski jezik. Knjiga je urađena u boji, u tvrdom crvenom kožnom omotu, sa zlatotiskom i istaknutim porodičnim i crnogorskim grbom, te sadrži integrisani QR kod - prvi takav primjer u nekoj knjizi štampanoj u Crnoj Gori. Povodom izlaska knjige, autor Nikola K. Čelebić je poručio: „Neka je srećan Dan državnosti Crne Gore i neka ova knjiga bude moj skromni pjesnički doprinos očuvanju crnogorskog duha, kulture i identiteta“.

PODGORICA - Drugo izdanje IPAF-a - Internacionalnog festivala umjetnosti performansa - počinje danas na Akademiji likovnih umjetnosti Albertina i u

MAO - Muzeju orijentalne umjetnosti u Torinu, koji će ugostiti ovaj događaj. U popodnevnim časovima, putem video-linka iz Gvatemale, u program će se uklju-

čiti i međunarodna gošća, renomirana umjetnica Regina José Galindo, koja će predstaviti svoj novi rad pod nazivom „Un metro bajo tierra“. Fakultet likovnih umjetnosti sa Cetinja predstaviće se video performansima svojih studenata: Anđele Bulatović, Anđele Durutović, Jane Osipov, Tereze Živković, Marka Kilibarde i Bojane Vušurović-Abramović. IPAF, koji se ove godine održava drugi put, putujući je festival između Italije i Crne Gore (drugo izdanje održano je prošlog oktobra na Cetinju), posvećen istraživanju i eksperimentisanju u oblasti

umjetnosti performansa. Festival je rezultat saradnje između Akademije Albertina iz Torina i Fakulteta likovnih umjetnosti sa CetinjaFLU. Tokom tri dana festivala biće predstavljeno više od 40 video performansa i više od deset performansa uživo, koje izvode mladi umjetnici. U pitanju su istraživački i eksperimentalni radovi iz međunarodnih škola i univerziteta, uključujući Akademiju Albertina iz Torina, FLU sa Cetinja, Seoul Institute of Arts pri Univerzitetu u Seulu (Južna Koreja), ASFA – Atinsku školu lijepih umjetnosti (najstariju likovnu akademiju u Grčkoj) i SNU – Sister Nivedita University iz Kolkate (Indija). A. Đ.

Naslovnica knjige

Piše: Mihailo RADOJIčIĆ

Momčilo Pićurić

Stadion pod Goricom dobio novu podlogu

PODGORICA – Postavljena je nova travnata podloga na teren gradskog stadiona, saopšteno je juče iz Glavnog grada.

Gradonačelnik Saša Mujović je sa saradnicima obišao juče stadion pod Goricom i istakao da su stvoreni uslovi za odigravanje revanš utakmice u okviru kvalifikacija za Lige šampiona ,,na zadovoljstvo brojnih ljubitelja fudbala“.

- Veliko zadovoljstvo mi je što se

danas nalazim na stadionu pod Goricom, podloga je završena, radovi su okončani i ono što je najvažnije za sve ljubitelje fudbala u Podgorici jeste da će se revanš utakmica kvalifikacija za Ligu šampiona igrati upravo na Gradskom stadionu pod Goricom - kazao je Mujović. Mujović je istakao da će se ostatak sredstava iskoristiti za uređenje pomoćnog terena na Starom aerodromu.

- To je vrlo važna stavka. S dru-

Mujović i Milovanović

Potpisan Memorandum o saradnji MTEL uz FK Budućnost

PODGORICA – Na inicijativu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, kompanija MTEL i Glavni grad potpisali su juče Memorandum o saradnji, saopšteno je iz Glavnog grada. Memorandum obuhvata podršku MTEL-a Fudbalskom klubu Budućnost, a kako je naveo Mujović, razvoj sporta i sportskih klubova je jedan od fundamenata razvoja Podgorice.

– K ompanija MTEL kao društveno-odgovorna kompanija spremna je da dâ doprinos u tom pravcu. Danas

smo konstatovali da će obje strane nastojati da iznos podrške MTEL-a klubu bude veći iz godine u godinu – rekao je Mujović.

Direktor kompanije MTEL Zoran Milovanović istakao je da je ponosan na činjenicu da je MTEL dio priče vezane za FK Budućnost ,,koji je simbol grada, ali i cijele države“. – Jako nam se dopada i podržavamo viziju gradonačelnika Mujovića. Kompanija MTEL nastavlja sa ulaganjem u sport, svjesna značaja koji on ima za razvoj društva u cjelini – rekao je Milovanović. R. A.

ge strane, ovi radovi koštali su 500.000 eura, Glavni grad je učestvovao sa 170.000 eura, što znači da smo kroz domaćinski odnos ušteđeli oko 70.000 eura i ta sredstva usmjerićemo za renoviranje pomoćnog terena FK Budućnost, kampa na Starom aerodromu. To je podjednako važno kao i ovaj teren, ako uzmemo u obzir da je on mnogo češće u upotrebi i da je važan sa aspekta zdravlja fudbalera. Nastavljamo da ra-

dimo, ovo su krupni koraci, ovo je važan projekat, ubrzo će krenuti izgradnja istočne tribine, ovi prolazi koji su žute boje, biće prefarbani u bijelu, imaćemo boje našeg kluba i najbolje uslove za FK Budućnost, a i za reprezentaciju Crne Gore – rekao je gradonačelnik Mujović. Goran Mišković je, u ime Fudbalskog saveza Crne Gore, pozvao sve ljubitelje fudbala da 15. jula dođu i zajednički

navijaju za FK Budućnost, navodi se u saopštenju. - Ovaj projekat realizovali su FK Budućnost, Glavni grad i FSCG, a s obzirom na to da sam zapošljen u FSCG, te da sam bivši fudbaler Budućnosti, nekako je bilo logično da budem nosilac ovog projekta. Na moje veliko zadovoljstvo projekat se danas završava, želim da iskažem veliku zahvalnost FK Budućnost i da pozovem sve ljubitelje fudbala da dođu 15.

Nekadašnji fudbaler Budućnosti pronašao angažman u Indoneziji

PODGORICA - Nekadašnji crnogorski reprezentativac Miloš Raičković karijeru nastavlja u Indoneziji. Iskusni vezista potpisao je ugovor sa Persebajom.

Trideset jednogodišnji igrač sredine terena najdublji trag ostavio je u Budućnosti, a iz tog vremena pamte se neki čudesni golovi iz daljine. Sa ,,plavima“ je osvajao trofeje.

Na domaćoj sceni nosio je još i dres Otranta. Konkretno proš-

le polusezone. Kako su Ulcinjani ispali iz elitnog ranga, tako nije ni postojala šansa da nastavi saradnju sa klubom iz najjužnijeg crnogorskog grada.

Raičkoviću neće biti prvi put

da igra u inostranstvu. Ranije je bio član Aktobea iz Kazahstana, južnokorejskog Seongnama, a bio je i u Saravaku iz Malezije.

Za naš državni tim upisao je 18 nastupa. D. K.

jula da svi zajedno navijamo za našu Budućnost u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona – naveo je Mišković. Zamjena travnate podloge pod Goricom počela je 23. aprila, nakon što je zbog očajnog stanja terena Evropska fudbalska unija još prošlog ljeta suspendovala naš najveći stadion za odigravanje mečeva u kvalifikacijama za Ligu konferencija i duele muške ,,A“ reprezentacije Crne Gore. R. A.

Legenda preuzela ulogu menadžera ,,A“ i mlade selekcije

PODGORICA – Legendarni češki fudbaler Pavel Nedved vratio se u nacionalni tim poslije skoro dvije decenije i preuzeo ulogu generalnog menadžera ,,A“ tima i reprezentacije do 21 godine. Nekadašnji as Juventusa bio

je član uprave tog kluba, a posljednjih mjeseci bio je angažovan kao sportski direktor Al Šababa iz Saudijske Arabije. Češka je u grupi sa Crnom Gorom u kvalifikacijama za Mundijal 2026. ,,Ponosni lavovi“ su 6. juna lako savladali ,,sokole“ s 2:0, ali su tri dana kasnije deklasirani na gostovanju Hrvatskoj – 5:1. Česi su posljednji put igrali Mundijal još 2006. godine u Njemačkoj, u vrijeme kada se Nedved oprostio od nacionalnog tima. Naredni meč igraće u Podgorici, 5. septembra. Ne. K.

Mujović sa saradnicima juče obišao radove na stadionu pod Goricom

Snimak iz drona nove podloge na našem najvećem stadionu

Nikšićani postigli dogovor sa crnogorskim reprezentativcem

Šćekić u Sutjesci

PODGORICA – Sutjeska je ostala bez Srđana Krstovića, ali je ekspresno našla zamjenu – Nikšićani su angažovali Aleksandra Šćekića

Odlaskom Krstovića na Tajland, otvorilo se mjesto za dolazak iskusnog veziste iz Partizana.

Tridesettrogodišnji Beranac je ranije igrao za Bokelj, bio je u turskom Genčlerbirligiju, a potom tri i po godine proveo među beogradske ,,crno-bijele“. Otišao je u poljski Zaglebije, nosio dres Dibe iz Emirata, a tokom polusezone nosio je dres Hapoel Tel Aviva. Vratio se 2023. u Humsku 1, a nedavno je postao slobodan u izboru nove sredine. Šćekića su htjeli još neki crnogorski klubovi, ali je zajednički jezik našao sa Sutjeskom koja sezonu otvara evropskim dvomečom sa Dinamo Brestom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija. Visoki igrač sredine terena je odigrao 40 utakmica za crnogorsku reprezentaciju. Nikšićani danas igraju prijateljski meč sa Crvenom zvezdom. Utakmica na Zlatiboru počinje u 18 časova. D. K.

Tuzani doveli doskorašnjeg vezistu Jezera

Dečić angažovao

Pavlićevića, na vrhu liste želja Abdulahi

PODGORICA – Dečić je dogovorio saradnju sa Petrom Pavlićevićem iz Jezera. Dvadesetpetogodišnji vezista je đak Benfike, ali je seniorsku karijeru gradio u Crnoj Gori. Kratko je bio u Kabelu iz Novog Sada, da bi 2021. postao član Iskre. U Danilovgradu je proveo dvije sezone, a potom još dvije u dresu prvoligaša iz Plava.

U prethodnoj takmičarskoj godini odigrao je 34 ligaške utakmice i postigao gol. Strijelac je bio upravo protiv svog novog kluba kada je izjednačio na 1:1, što je bio i konačan ishod duela između Jezera i Dečića u 15. kolu Meridianbet 1. CFL.

Pavlićević se sa Plavljanima borio za opstanak, a sa Tuzanima će imati veće ambicije. Ekipa Nenada Brnovića otvariće sezonu evropskim dvomečom sa makedonskim Sileksom u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferenija. Da domaćoj sceni braniće trofej Kupa. Na popularnu tušku ,,Bombonjeru“ mogao bi da se vrati Abdulsamed Abdulahi koji je prije Arsenala bio u Dečiću i Mladosti iz Donje Gorice. Iza sebe ima zapažen učinak u dresu Tivćana, budući da je na 33 meča upisao 11 pogodaka. Rukovodstvo Tuzana pokušava sve da dvadesetosmogodišnjeg ofanzivca iz Somalije ponovo vidi u svojim redovima. D. K.

,,Crno-bijeli“ angažovali crnogorskog štopera

Stefan Milić četiri

godine u Partizanu

PODGORICA – Crnogorski

štoper Stefan Milić novi je igrač Partizana – dvadesetčetvorogodišnji fudbaler potpisao je ugovor sa ,,crno-bijelima“ do juna 2029. Milić je ponikao u Budućnosti, čiji je bio i kapiten, a kao velikog talenta uzeo ga je zagre-

bački Dinamo. ,,Modri“ su ga slali na pozajmice u Varaždin, slovenački Bravo, Septemvri iz Sofije, da bi se na ljeto 2023. vratio u Crnu Goru i potpisao za Dečić.

Sa Tuzanima je osvojio istorijsku titulu prvaka države, a u Partizan je stigao kao slobodan

igrač nakon raskida ugovora sa ruskim Černomorecom iz Novorosijska.

Milić je prošao sve mlađe selekcije reprezentacije Crne Gore.

U Partizanu su ga dočekala još dva Crnogorca Milan Vukotić i Milan Roganović Ne. K.

Crnogorski vicešampion počeo pripreme za novu sezonu u Meridianbet 1. CFL

Petrovac postavio visoke ciljeve

PODGORICA – Petrovac je trebalo da počne pripreme petnaestak dana ranije, ali kako je ostao bez Evrope zbog administrativnog propusta – trener Zdravko Dragićević juče je okupio igrače.

Nakon sastanka pod Malim brdom, „plavo-bijeli“ su izašli na teren. Time je počela misija spremanja ekipe za novu sezonu.

Crnogorski šampion doživio je nekoliko promjena u rosteru.

Što o tome misli nadareni trener Zdravko Dragićević? – Krećemo od nule, svi igrači imaju jednak status, a kroz trenažni proces definisaće se

prva postava. Proširili smo roster i biće prostora za sve. Otišli su Argentinci – Faust i Kastanjeda, Šimun, Golubović, Dedić, Petrović, ali na njihova mjesta doveli smo nove momke. Zadovoljan sam timom koji je sada nešto mlađi. Pred nama je naporan rad. Očekujem posvećenost igrača, da svaki trening bude dokazivanje. Prošle sezone smo bili drugi i akteri polufinala Kupa, a cilj u narednoj takmičarskoj godini je da odemo korak dalje. Imamo ozbiljne ambicije. Da nije tako, ne bih ostao na klupi Petrovca. Zajedno ćemo pokušati da uradimo velike stvari – za Pobjedu kaže

Dragićević. Prvoligaš sa Jadrana angažovao je Viktora Živojinovića iz Srbije, stigli su Marko Merdović iz Arsenala, Dragan Miranović iz Sutjeske, kao i Nikola Vuković iz Mornara. Nova lica su Dragan Stanisavljević, Alija Krnić i golman Suad Ličina Dragićević krije jedno zvučno domaće ime sa kojim uprava vodi pregovore. – Bilo bi idealno ukoliko uspijemo da dovedemo još jednog igrača sa kojim smo u kontaktu – zagonetan je strateg Petrovca. – Sve smo odradili planski. Došli su fudbaleri koji imaju kontinuitet. Pokrili smo sve pozicije na kojima smo imali

odlaske. Zdrava konkurencija je uvijek potrebna. Promjene su nam bile neophodne. Imaćemo novu energiju – ističe Dragićević. „Nebo-plavi“ će u početku vježbati u domaćem ambijentu. Potom slijedi odlazak na Zlatibor. – Odigraćemo utakmice sa Adrijom i Arsenalom, a 10. jula se selimo na planinu. Na Zlatiboru imamo četiri provjere. Trudićemo se da na pravi način iskoristimo svaki trening, da svakog dana budemo bolji. Nadam se da ćemo biti spremni do početka prvenstva i iz kola u kolo napredovati u igri i bodovima – zaključio je Dragićević.

D. K.

Prva šampionska titula za Oklahomu, Gildžes-Aleksander trostruki MVP

PODGORICA – Najbolji tim ligaškog dijela na kraju je osvojio i šampionski prsten u NBA ligi – Oklahoma slavi prvu titulu u istoriji franšize, pošto je u majstorici, na svom terenu, pobijedila Indijanu (103:91) i ostvarila 4-3 u finalnoj seriji.

Ovo je prvi put od 2016. godine da se finalna serija završila poslije sedam mečeva, kada je Klivlend pobijedio Golden Stejt…

Susret u Oklahomi obilježila je teška povreda Tajrisa Halibartona, koji je poslije samo sedam minuta igre, a nakon što je na početku postigao tri brze trojke, povrijedio Ahilovu tetivu desne noge, vjerovatno ju je i pokidao, pa su Pejsersi do kraja meča bili bez glavnog organizatora igre. Halibarton je u driblingu osjetio bol i pao, nakon čega je u suzama napustio teren uz pomoć saigrača.

NESTVARNI GILDŽESALEKSANDER

Oklahomu je do pobjede predvodio Šej Gildžes-Aleksander sa 29 poena, 12 asistencija i pet skokova.

– Djeluje nestvarno, toliko je sati rada, emocija i neprospavanih noći. Ova grupa je radila za to i zaslužila je – izjavio je Gildžes-Aleksander po završetku meča.

Gildžes-Aleksander je proglašen za najkorisnijeg igrača (MVP) finalne serije i postao je tek četvrti igrač u istoriji NBA koji je u istoj sezoni osvojio MVP priznanje, titulu najboljeg strijelca i šampionski prsten, pridruživši se Karimu AbdulDžabaru, Majklu Džordanu i Šekilu O’Nilu. Uz to, bio je najkorisniji igrač regularnog dijela sezone, plej-of finala i Istočne konferencije, prvi u istoriji NBA lige, ali to ne čudi previše jer je nagrada za MVP-ja konferencije uvedena 2022. godine. – Ovo nije pobjeda samo za mene, ovo je pobjeda za moju porodicu, moje prijatelje i sve koji su vjerovali u mene. Ovo je i

pobjeda za najbolje navijače na svijetu – istakao je GildžesAleksander.

On je sa 64 utakmice u kojima je postigao 30 ili više poena i ukupno 3.172 poena u sezoni obilježio godinu u kojoj je Oklahoma upisala 84 pobjede, izjednačivši treći najbolji rezultat u NBA istoriji. – Cilj mi je bio da ostanem u trenutku, da budem najbolja verzija sebe i pomognem timu koliko god mogu. To nas je i dovelo do ove titule – dodao je Kanađanin. Vilis Rid, Karim Abdul-Džabar, Mozes Meloun, Medžik Džonson, Majkl Džordan, Hakim Olajdžuvon, Tim Dankan i Lebron Džejms su jedini prije njega uspjeli da budu najkorisniji igrači regularnog dijela sezone, kao i finalne serije. – Teško je povjerovati da sam dio takve grupe, teško mi je da pojmim da sam taj košarkaš ponekad… Kao dječak sanjaš, svaki klinac sanja, ali nikad ne znaš hoće li se snovi ostvariti. Zato, hvala svima koji su mi pomogli da mi se snovi ostvare. Treneri su mnogo radili sa mnom na tome da budem smiren i da budem pravi u onim najvažnijim trenucima, tu su svi najveći igrači pravili sebi ime – zaključio je Šej. Kod Oklahome su se istakli i Džejlen Vilijams sa 20 poena te po četiri skoka i asistencije i Čet Holmgren sa 18 poena, osam skokova i pet blokada. Najbolji kod Indijane bili su Benedikt Maturin sa 24 poena, Ti-Džej Mekonel sa 16 poena, šest skokova, tri asistencije, Paskal Sijakam sa 16 poena i Endru Nembhard sa 15 poena.

INDIJANA

ODOLIJEVALA SKORO

TRI ČETVRTINE

Povreda Halibartona kao da je još više „skupila“ goste koji su odigrali dobro poluvrijeme, jer je do odmora viđena egal košarka. Oklahoma je veoma loše šutirala za tri poena (18-4), pa je Indijana na poluvremenu imala pola koša prednosti (48:47).

Boston

i Lejkersi na vrhu

Oklahoma je po prvi put u istoriji podigla Trofej Lerija O’Brajena. Na vrhu vječne liste i dalje su Boston i Los Anđeles Lejkersi sa po 17 titula. Slijedi Golden Stejt sa sedam osvojenih šampionata, od kojih su četiri došla u posljednjoj deceniji. Čikago ima šest titula, sve u legendarnom Džordanovom periodu, San Antonio pet, Detroit i Majami imaju po tri prstena, po dvije titule imaju Filadelfija, Milvoki, Hjuston i Njujork. Najzad, po jednu titulu imaju Klivlend, Dalas, Toronto, Vašington, Portland, Sakramento, Atlanta i Oklahoma.

Domaćin je bolje otvorio treću četvrtinu i nošen odličnim Šejom Gildžes-Aleksanderom, koji je razigravao ekipu, došao je do osjetnije prednosti (75:66).

U ovim trenucima utakmice

Ti Džej Mekonel je dao sve od sebe da zadrži Indijanu u kakvom-takvom egalu i uspio je u tome. Sjajno je igrao u trećoj dionici i zbog njega su Pejsersi bili u igri u većem dijelu trećeg kvartala.

Oklahoma je, međutim, ključnu prednost stekla krajem treće i početkom četvrte četvrtine kada je stigla do čak „plus 21“ (89:68). Indijana nije uspjela da se vrati i Tander je osvojio titulu.

– Poraz zaista boli s jedne strane, ali s druge strane – dali smo ljudima mnogo razloga da budu ponosni. Neću dijeliti s vama ništa što sam rekao timu, ali izuzetno sam im zahvalan na stavu, na vještini, na takmičarskom duhu. Takvi su bili tokom cijele sezone – rekao je Rik Karlajl, trener Indijane, a o povredi Halibartona je dodao: – Svima su nam srca klonula, ali on će se vratiti. Nemam nikakve medicinske informacije sada, ali vjerujem da će se potpuno oporaviti. Tajris je bio autor jednog od najboljih plej-of nastupa u istoriji NBA. Pobjednički koš za pobjedničkim košem, to još niko nije vidio… Pritom, sve je to radio kao dio tima, za njega je tim uvijek ispred svega –istakao je Karlajl. S. JONČIĆ

Ne smijemo na lovorikama, radimo još jače

PODGORICA – Jedna od najboljih sezona Budućnost Volija u posljednjoj deceniji, posebno imajući u vidu kvalitet evroligaških rivala u ABA ligi, Partizana i Crvene zvezde, poklopila se sa najboljom trenerskom sezonom Andreja Žakelja.

Sumirano, slovenački trener je vodio „plave“ do prvog mjesta u ligaškom dijelu, prvi put je vodio neku ekipu u finalu plej-ofa ABA lige, prvi put je stigao do plej-ofa Evrokupa. Osvojio je prvu duplu krunu na domaćoj sceni, a na kraju je dobio i prvo priznanje za najboljeg trenera ABA lige… – Sve to je, definitivno, rezultat zajedničkog rada. Igrači, stručni štab, svi u klubu su dali maksimum. Na kraju smo imali stvarno dobru sezonu, iznad očekivanja, uz dobru hemiju. Ali protekla sezona je bila i dobra škola za ubuduće, nešto smo i naučili i vidjeli kako neke stvari, možda, treba da odradimo još bolje. Međutim, sad ne smijemo da spavamo na lovorikama, treba da nastavimo da radimo, još jače i pametnije. Sada će očekivanja da budu još veća, ali sami smo krivi za to – kaže za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija.

„ŠTA BI BILO DA JE BILO“ Pored očekivane duple krune na domaćoj sceni, „plavi“ su najbolje odigrali u ABA ligi, u kojoj su bili prvi u ligaškom dijelu, a onda su u polufinalu izbacili sada već bivšeg šampiona Crvenu zvezdu. Poraženi su u finalu plej-ofa od Partizana sa 3-1 u pobjedama, uz veliki žal za prvim mečom, kada su ispustili osam poena prednosti na 50 sekundi do kraja regularnog dijela meča, kao i zbog povreda Mekinlija Rajta i Džuvana Morgana. Budućnost je ispunila minimalan cilj i u Evrokupu, ali je utisak da je mogla i morala više od osmine finala (prije svega u ligaškom dijelu), ali je i u prvom meču nokaut faze bila nekompletna (bez povrijeđenog Andrije Slavkovića te Jogija Ferela koji je zbog porodičnih razloga morao u Sjedinjene Države)… – Generalno, ja sam zadovoljan. Niko ne zna šta bi se desilo da smo bili kompletni,

recimo, protiv Turk Telekoma. U svim bitnim utakmicama ove sezone, nažalost, nijesmo bili kompletni. Znamo koje smo sve probleme imali u finalu ABA lige protiv Partizana, znamo kako se završila prva utakmica. Ali ne smijemo da razmišljamo o tome „šta bi bilo da je bilo“, jer ne znači da bi sve drugačije okrenulo i završilo. Moramo da gledamo pozitivno na sezonu, uradili smo dobre stvari. Ponavljam, treba da učimo na greškama, da ih ispravljamo, da naredne godine i narednih sezona bolje odradimo neke stvari. Samo to je bitno. Poslije naporne sezone u ABA ligi, Budućnost je čekala završnica domaćeg prvenstva, polufinale i finale plej-ofa sa Podgoricom i SC Derbijem. – Poslije finala ABA lige, nije bilo lako motivisati igrače, koliko god da znamo da su profesionalci i da moraju. Ali, jednostavno, dug je bio period od početka avgusta kada smo počeli pripreme do 22. juna, kada smo završili sezonu. Svaki dan smo bili zajedno, mislim da su igrači jedva čekali kraj, da prvo mene neko vrijeme ne gle-

Azubuki, mečeve je odigrao

Najveća misterija ove sezone bio je američki centar Judoka Azubuki, koji je trebalo da bude jedno od najvećih pojačanja Budućnosti. Momak rođen u Nigeriji, a koji se kao dječak preselio u Sjedinjene Američke Države, svojevremeno je bio najbolji defanzivac NCAA lige, dok je u NBA ligi

daju više, a onda i jedni druge. Sve je to normalno. Budućnost je u finalu domaćeg prvenstva pobijedila SC Derbi u dva meča. – Vidjelo se da ni SC Derbi ni mi nijesmo na maksimumu, i to u sastavima koje smo imali. Ali na kraju se broje te dvije pobjede i trofej, to je najbitnije, kakva god da je bila igra. Momci su profesionalno odradili posao i sada zasluženo idu na odmor. Vidjećemo do kada, jer neke čekaju obaveze u reprezentacijama –ističe Žakelj.

Indijana poražena u sedmom meču nala plej-ofa NBA lige

da spavamo lovorikama, moramo da jače i pametnije

Azubuki, posljednje odigrao u januaru

nosio dresove Jute i Finiksa. Azubuki je u ABA ligi odigrao svega šest mečeva (prosječno bilježio sedam poena i 3,5 skokova), posljednji 12. januara protiv Mornara, dok je u Evrokupu nastupio u samo četiri utakmice, a posljednja mu je bila 2. januara protiv Trefl Sopota, uz prosjek od dva poena

i 1,2 skoka.

Azubuki je cijelu sezonu strpljivo trenirao i primao (pozamašni) novac iz ugovora, a utakmice je posmatrao pored klupe, utisak je bio bez iole emocija. – Mi smo znali da on dolazi iz neke manje povrede, ali se njegov oporavak previše odužio. Klub, jednostavno, nije želio toliko da čeka i rizikuje još neko vrijeme da bude bez visokog igrača, još i nespremnog. On je tokom

Nakon četiri godine iz Budućnosti

se ponovo ide u evroligaški tim

Prvi put nakon kraja sezone 2020/21, kada su Nikola Ivanović i Luka Mitrović otišli u Crvenu zvezdu, neko od igrača Budućnosti će nastaviti karijeru u nekom evroligaškom timu. Interesantno, ponovo će dvojica igrača karijeru nastaviti u istom klubu, Mekinli Rajt i Kenan Kamenjaš, koji odlaze u Dubai, a koji će naredne sezone nastupati u Evroligi. – Meni je drago zbog njih, obojica su prvo odlični momci, a onda i veliki radnici. Na kraju se pošten rad i ulaganje u sebe isplate. Stručni štab i cio klub su doprinijeli tim transferima, mislim da smo svi zajedno odradili dobar posao. Znamo da je Kamenjaš tu već godinama, trebalo je puno strpljenja i rada, kao i za Rajta, u drugoj sezoni, da dobije povjerenje, a kvalitet je bio nesporan. Obojica su zaslužili takav transfer – kazao je Žakelj

Šestorica pod ugovorom, biće izazov tražiti plejmejkere i centre

Već je poznato da Mekinli Rajt i Kenan Kamenjaš idu u Dubai, a ugovori su istekli Jogiju Ferelu, Džuvanu Morganu, Alenu Omiću, Aleksi Iliću Pod ugovorom su Rašid Sulejmon Flečer Megi Đorđe Jovanović, Andrija Slavković, Nikola Tanasković i Mateo Drežnjak – Ja bih volio da se ekipa što manje mijenja, ali, nažalost, neke nijesmo mogli da zadržimo više. Biće izazov ako budemo mijenjali dva pleja i dva centra. Svi koji poznaju košarku znaju da su to najosjetljivije pozicije. Ponavljam, to će da bude izazov za nas, ali i igrače koji će da dođu. Ali da vidimo prvo ko ide, a ko ne – kaže Andrej Žakelj

A cijene na tržištu su nenormalne.

– Sve ide nagore, samo se o milionima govori. Neće biti lako bez obzira na budžet koji budemo imali, jer su u ovom trenutku cijene u oblacima – dodao je Žakelj.

Na Izbornoj skupštini juče prisutno bilo 38 delegata, osam manje od potrebnog za odlučivanje

Bez kvoruma, KSCG nije izabrao predsjednika

PODGORICA – Košarkaški savez Crne Gore nije dobio novog predsjednika iako je na današnjoj Izbornoj skupštini imao samo jednog kandidata – Dragana Kadića.

Naime, nije bilo potrebnog kvoruma za sjednicu, jer je bilo prisutno 38 od ukupno 90 delegata, što znači da je falilo osam delegata za odlučivanje. – Skupština donosi odluke ako je prisutno više od polovine članova Skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore, većinom glasova prisutnih članova – navodi se u jednom od stavova člana 14. Statuta Košarkaškog saveza Crne Gore. Kako nam je rečeno, naredna Izborna skupština biće zakazana u „razumnom roku“, bez precizne informacije kada bi to moglo da bude. Kandidaturu Kadića podržalo je 15 klubova sa 24 delegata sa pravom glasa, a današnja sjednica je pokazala da Kadić, očigledno, još uvijek nema potrebnu većinu. Podsjećanja radi, u ovom izbornom procesu

postojala je mogućnost da budu dva kandidata, jer je Dragan Bokan, predsjednik Budućnost Volija, 18. maja najavio mogućnost da se kandiduje, ali od toga nije bilo ništa. Ostaje da se vidi da li će se nešto u međuvremenu promijeniti. Košarkaški savez je, inače, u v. d. stanju od 29. aprila kada je Jelena Dubljević podnijela ostavku nakon što je stigla inicijativa za njenu smjenu. Košarkaški savez Crne Gore bira šestog predsjednika u nezavisnoj državi nakon Veselina Barovića (dva puta), Mila Đukanovića, Igora Lukšića, Nikole Pekovića i Jelene Dubljević. S. J.

NEMA ODMORA

Za upravu Budućnosti i Žakelja nema odmora, jer će morati da budu aktivni u prelaznom roku. A u tom zadatku može da pomogne protekla sezona.

– Budućnost je u minuloj sezoni bila veoma prepoznata i priznata u regionu, ali i Evropi. Mnogo trenera i igrača je zvalo i čestitalo nam na izvanrednoj igri u plej-ofu. Sve to je dobro za naš klub. Svi igrači sa kojima smo u kontaktima, manje-više, znaju za Budućnost. Možda protekla sezona

bude neki plus za dovođenje nekih igrača, da vide da i odavde mogu da idu na neki veći nivo, da se kod nas igra dobra košarka, da je klub ambiciozan. Žakelj ima jasnu sliku kakve igrače želi u timu, što se na terenu vidjelo i u protekloj sezoni, što je prepoznala i podgorička publika. – Mislim da je karakter najbitniji, ponekad čak bitniji i od kvaliteta. Svakako ćemo da tražimo igrače koji će da se uklapaju u sistem igre, koji su radnici i timski igrači. Mi se-

vatno, imali svoje mjesto u Budućnosti, ali su odlučili da idu u Sjedinjene Američke Države. – To je sada skoro više nemoguće. Ne znam kako zadržati mladog igrača, šta da mu ponudite u odnosu na ono što im se nudi iz Amerike. To se ne odnosi samo na nas nego i na sve ostale u Evropi. Svi će sad teško moći da prate ponude iz NCAA lige. Ako se ovako nastavi, biće veliki problem dovoditi i zadržati mlade igrače – zaključio je Andrej Žakelj. S. JONČIĆ sezona u posljednjoj deceniji, trener Andrej Žakelj za Pobjedu poručuje

sezone imao neke ponude da ide, razgovarali smo o tome, ali se to nije desilo

– rekao nam je Žakelj, ne želeći previše da govori na ovu temu.

bi ne možemo da priuštimo ne znam koliko skupih i dobrih individualaca, već moramo da radimo na ovim drugim aspektima. Trebaju nam igrači koji su gladni uspjeha i pobjeda, koji su željni napretka. To je najbitnije, u tom pravcu ćemo ići, a vidjećemo koliko ćemo da budemo uspješni u tome na tržištu. A sve teže će biti dovoditi mlade igrače, koji sada hrle ka NCAA ligi. Da nije tako, Luka Bogavac, David Mirković i Andrija Grbović iz SC Derbija bi naredne sezone, vjero-

Sa jučerašnjeg treninga

„Ajkule“ u Podgorici pred turnir u Budimpešti Savić skratio spisak

PODGORICA – Naša vaterpolo reprezentacija doputovala je juče u Podgoricu, nakon završenih priprema u Makarskoj odradiće pet treninga, i to prije odlaska u Budimpeštu na turnir gdje će učestvovati Mađarska, Španija i Srbija.

Selektor Dejan Savić skratio je listu kandidata za Svjetsko prvenstvo u Singapuru na 18 imena.

Pripreme nastavljaju Đuro

Radović, Vasilije Radović, Miroslav Perković, Dušan Matković, Aljoša Mačić, Petar Tešanović, Jovan Vujović, Balša Vučković, Lazar Andrić, Dušan Banićević, Savo Ćetković, Dimitrije Obradović, Matija Sladović, Marko Mršić, Strahinja Gojković,

Dmitri Holod, Filip Gardašević i Darko Đurović

Do puta u Budimpeštu lista će biti skraćena za još dva igrača. Crna Gora će u Mađarskoj 27. juna igrati protiv Srbije, dan kasnije sa domaćinom, a turnir zatvara duelom sa Španijom. Put za Singapur je zakazan za 5. jul, a posljednje provjere pred nastup na Svjetskom prvenstvu biće na mini-turniru sa domaćom selekcijom i Španijom. Svjetsko prvenstvo se igra od 11. do 24. jula, a Crna Gora je u grupi D sa Grčkom, Hrvatskom i Kinom. Prvoplasirane ekipe iz četiri grupe izboriće direktan prolaz u četvrtfinale, a drugoplasirane i trećeplasirane kroz plej-of će razigravati za plasman među osam najboljih. A. M.

Košarkaši Budućnosti slave 17. titulu prvaka Crne Gore

OPROSTILE SE

REPREZENTACIJE

Milica Jovanović, kapitenka Crne Gore, nakon osmog odigranog prvenstva Evrope

Najljepše godine provela sam u reprezentaciji

PODGORICA – Crnogorske košarkašice porazom u Brnu stavile su tačku na ovogodišnji nastup na prvenstvu Evrope.

U istoriji naše reprezentacije ostaće upisano da je Crna Gora u Brnu igrala osmi Eurobasket, a tek drugi put nastup je završila bez pobjede i odmah u grupnoj fazi.

Šampionat u Brnu istovremeno je označio i odlazak posljednje igračice iz prve generacije koja je pisala slavnu istoriju ženske košarke. Milica Jovanović, kao što je i najavila još na okupljanju, protiv Portugala je stavila tačku na reprezentativnu karijeru nakon čak osam odigranih prvenstava Evrope.

– Selektorka i ja smo isplanirale u zajedničkom razgovoru da ovo Evropskog prvenstvo bude moj oproštaj od reprezentacije. Iskreno, ne planiram još dugo da igram ni klupsku košarku. Nijesam očekivala da će biti ovako emotivno, ali najljepše godine sam provela u reprezentaciji – kazala je Jovanović. Kapitenka dugo nakon meča nije mogla da sakrije emocije, više od sata nakon utakmice davala je intervjue kroz suze… – Kada nosite ovaj dres, kada slušate himnu… Sve to je meni bilo najdraže u karijeri i teško je to ostaviti iza sebe. Ipak, došlo je vrijeme da neke nove igračice, mlađe, koje su mogle, nadam se, da nešto nauče od mene kroz sve ove godine, nastave da se bore za našu zemlju kao što sam radila to ja, Ješa (Vučetić), Paša (Pašić), selektorka i sve igračice prije nas – rekla je emotivna Jovanović.

Sjajna Nikšićanka objasnila je da je razlika velika između prve generacije i sadašnjih mladih igračica. – Kada sam ja počinjala, bila je veća konkurencija. Sada počinjemo pripreme sa 15 igračica. Ranije smo počinjali rad sa preko 20 igračica. Ja nijesam bila ni seniorka kada sam pozvana u nacionalni tim – kazala je Jovanović.

Nikšićanka je potencirala da je ranije igrač morao da se prilagodi treneru dok se sada situ-

Odlazak tandema iz Herceg Novog

Jovana Pašić i Jelena Vučetić, sjajni tandem iz Herceg Novog, rano su skrenule pažnju na sebe. Izuzetno borbene, agresivne, sjajni šuteri, tokom 2014. godine dobile su mogućnost da prvi put budu dio reprezentacije. Od 2015. godine su na šampionatima Evrope (Pašić odigrala šest, Vučetić pet – propustila je prvenstvo 2021. zbog povrede), a sada su dočekale da zajedno stave tačku. – Kada zaista dugo godina svog života posvetite nečemu i kada dođe kraj, teško je i emotivno. Za nas je najljepši osjećaj u karijeri bio igrati za reprezentaciju. Dale smo sve što smo mogle i ponosne smo na to. Došlo je vrijeme da napravimo mjesta za naše mlade nade, za budućnost. Uživale smo iako rezultatski to nije bio najljepši trenutak. Ali svaka emocija za Crnu Goru, bilo da je pobjeda ili poraz, najljepša je u karijeri. Zahvalila bih svima – stručnom štabu, Savezu, na svemu kroz ove godine podrške i praćenja – istakla je Jovana Pašić, koja je uvijek bila posebno emotivna u dresu Crne Gore.

Za razliku od Jovanović i Pašić, Jelena Vučetić protiv Portugala odigrala je posljednji meč u karijeri.

– Zbog nekih prethodnih povreda, opraštam se od košarke. Reprezentacija je emocija, dugo smo bile zajedno u svemu ovome – prije svega nas tri sa selektorkom. Hvala svim ljudima koji su učestvovali svih ovih godina. Želim svima sve najbolje, prije svega djevojkama koje će nas naslijediti, za mene slijedi neki novi period – kazala je Vučetić.

acija promijenila. – Sve što je moralo da se radi –radilo se. Generacije se mijenjaju i samim tim sve mora da se mijenja, kako sistem tako i ljudi koji učestvuju u svemu ovome. Moramo da se prilagođavamo jedni drugima. Moja generacija je morala da trpi i radi. Mukotrpno smo se borili za svaki minut na parketu, da ne pričam o nacionalnom dresu. Smatram da je sada situacija malo drugačija. Crnoj Gori fali igračica, ali generacije koje dolaze, djevojke iz mlade i juniorske reprezentacije moraju biti svjesne da će morati da izbore dres seniorske reprezentacije – jasna je 35-godišnja Nikšićanka. Jovanović skreće pažnju da život košarkašice nije lak, da dame ne mogu bavljenjem sportom riješiti egzistenciju i indirektno najavljuje da će po završetku karijere pokušati da pomogne mladima koji dolaze. – Ne borimo se mi samo za mjesto u timu, za karijere nego i za život nakon sporta. Ženska ko-

Odbojkaši Crne Gore zauzeli posljednje

PODGORICA – Bolje gubiti od jačih protivnika, nego pobjeđivati slabije, bio je rezon selektora odbojkaša Crne Gore Ivice Jevtića i čelnih ljudi u Odbojkaškom savezu Crne Gore kada su umjesto Srebrne izabrali da igraju Zlatnu ligu.

Cilj je bio da podmlađeni sastav napreduje kroz duele sa boljima od sebe, što bi trebalo da donese rezultat u budućnosti. U rezultatskom smislu, za razliku od dama, naši odbojkašice nijesu dobro prošli, jer su sa šest poraza i samo jednim bodom zauzeli posljednje mjesto i nijesu uspjeli da sačuvaju opstanak. „Crveni“ su na prvom turniru u rumunskom Mioveniju poraženi 3:0 od Rumunije, dok su od Letonije izgubili 3:2. Potom su u Podgorici doživjeli dva maksimalna poraza, od Češke i Finske, a onda su, minulog vikenda u Strumici, izgubili od Izraela 3:1 i u odlučujućem meču za opstanak od Sjeverne Makedonije sa 3:0... - Ostaje velika žal što nijesmo uspjeli da trijumfujemo u posljednjoj utakmici protiv Sjeverne Makedonije – kaže selektor crnogorskih odbojkaša Ivica Jevtić.

- Preostaje nam da iz Zlatne lige da izvučemo pouke, da budemo svjesni dobrih stvari koje smo radili, tako i onih manje dobrih i loših. Ako budemo realni prema sebi, uspjećemo da dođemo do zajedničkog cilja i napredujemo – dodao je Jevtić. Ne računajući kapitena i najiskusnijeg Luku Babića (7. jula puni 31 godinu), koji se povrijedio na prvom turniru i nije igrao na dva naredna, najveći teret u Zlatnoj ligi iznijeli su igrači od 19 do 25 godina, od kojih se najviše očekuje u kvalifikacijama za Evropsko

Jevtić: Treba izvučemo i budemo dobrih i loših

prvenstvo 2028. godine, čiji bi domaćin trebalo da bude naša zemlja, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom i Mađarskom.

toliko smo i pokazali koliko

Crnogorska atletska reprezentacija u podmlađenom sastavu nastupa na Ekipnom

šarka nije plaćena koliko i muška. Svaka sportistkinja mora da se postavi na pametniji način. Mislim da imam dosta iskustva da prenesem mlađima što slijedi i nakon košarke – poručuje Jovanović.

Naša kapitenka nije zaboravila da čestita Portugalu prvu pobjedu na evropskim šampionatima.

– Napravile su istorijsku pobjedu. Igraju agresivno na što nijesmo uspjeli da im odgovorimo. Dozvolile smo im 15 ofanzivnih skokova što je nedopustivo. Ovaj Eurobasket je nama bio velika lekcija, kako za reprezentaciju tako za Savez, sve ljude koji rade u košarci u našoj zemlji, pogotovo za djevojke koje dolaze. Nadam se da smo svi naučili nešto iz ovoga i da ćemo biti pametniji i da ćemo i deveti put zaredom igrati na šampionatima Evrope – podvukla je Milica Jovanović, koja je od 2011. godine bila na svakom šampionatu Evrope. R. PEROVIĆ

Bitka za bodove i što bolji plasman

PODGORICA – Atletska reprezentacija Crne Gore nastupiće danas i sjutra u podmlađenom sastavu na Ekipnom prvenstvu Evrope III divizije, koji se održava u Mariboru, Slovenija.

Na takmičenju će, osim Crne Gore, učestvovati i kvalitetne reprezentacije ukupno njih 15,od kojih su vrlo jake ekipe Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Moldavije, Azerbejdžana, Kosova, Malte, San Marina, Jermenije, Islanda i Gruzije –timovi sa iskusnim atletičarima, među kojima su i višestruki učesnici Olimpijskih igara. Selektor Osman Erović održao je tehnički sastanak sa saradnicima i reprezentativcima, nakon čega je sačinjen kona-

čan spisak učesnika po disciplinama. Ove godine Crnu Goru predstavlja 26 atletičara, među kojima je šest debitanata u 20 disciplina u ženskoj i muškoj konkurenciji. – Ove godine nastupamo u znatno podmlađenom sastavu, djelimično zbog povreda, a djelimično zbog izostanaka nekih ključnih atletičara. Nažalost, nećemo moći računati na našeg najuspješnijeg takmičara Darka Pešića, dok je Danijel Furtula završio karijeru, a Slađana Pejović je odsutna nakon porođaja. Uprkos svemu, vjerujemo u energiju mladih. Među 26 reprezentativaca imamo šest debitanata, a posebno se nadamo dobrim rezultatima od Marije Vuković, koja obilježava dvije decenije u dresu reprezentacije, i kapite-

na DraganaPešića, koji je vođa ove nove generacije. Iako nemamo predstavnika u ženskom skoku s motkom, što će umanjiti naš bodovni saldo, očekujem borben i dostojanstven nastup i da ćemo pokazati karakter ove ekipe – poručio je Erović. Kapiten tima Dragan Pešić nastupiće u trci 400 m s preponama i skoku s motkom. – Prava je šteta što ove sezone

CRNE GORE: Pašić, Jovanović i Vučetić

- Koliko ekipa u ovom trenutku pokazuje veliki potencijal za neku skoriju budućnost,

u debitantskom nastupu u Zlatnoj ligi

Treba da

pouke

svjesni loših stvari

imamo mana. Dosta igrača u prošlosti nije igralo bitniju ulogu kako u svojim ekipama, tako i u reprezentaciji, a sada

su dobili šansu u reprezentaciji i moraju da se naviknu na to da će u budućnosti da dobijaju šansu i da će se ekipa

nijesam mnogo trenirao disciplinu 400 metara s preponama, pa ne očekujem vrhunski rezultat. Međutim, u skoku s motkom sam spreman da osvojim veliki broj bodova i da pomognem timu da ostvari dobar plasman – izjavio je Pešić. U reprezentaciju se, nakon teške povrede, vratila i Marija Bogavac, koja će nastupiti u bacanju koplja.

Korektor Đorđe Jovović bio je najbolji poenter naše selekcije sa 93 poena, odnosno 4,4 u prosjeku po setu. Jovović je bio ukupno deveti poenter ligaškog dijela Zlatne lige

oslanjati na njih. Što prije to budemo shvatili, to će da bude bolje za sve nas – smatra selektor „crvenih“.

Crnoj Gori je u posljednjem meču sa Sjevernom Makedonijom trebala bilo kakva pobjeda za opstanak, ali na kraju naša selekcija nije osvojila ni set.

- Rezultat protiv Sjeverne Makedonije nije bio kakav smo očekivali, ali mlada smo ekipa i ne treba na to da gledamo samo kao na poraz, već da to budu lekcija i iskustvo koje će da nam znači u stasavanju. Vjerujem da će sve da dođe na svoje. Treba sad da odmorimo, a onda da se spremimo za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo i da pokažemo bolje partije – rekao je Marko Joksimović, selektor Crne Gore.

Naš odbojkaši idu na troneđeljnu pauzu, a onda će se ponovo okupiti da u avgustu odigraju preostala dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, sa Češkom u gostima i Norveškom kod kuće. Crna Gora je prošle godine doživjela dva poraza protiv istih rivala i praktično izgubila šanse da se domogne EP. - Nadam se da će momci period pauze da iskoriste da se odmore, kako fizički, tako i mentalno, kako bi, kada se budemo ponovo okupili, mogli da daju maksimum – zaključio je Ivica Jevtić. S. JONČIĆ

– Svi dišemo kao jedan. Ova generacija treba da bude temelj budućnosti crnogorske atletike. Dajemo sve od sebe i vjerujem da će mladi biti motivacija za druge da se bave ovim sportom. Naravno, svjestan sam da je konkurencija jaka, ali vjerujem u dobre rezultate – rekao je Vojvodić.

Crnogorska delegacija smještena je u Pohorju na 1.100 metara nadmorske visine, dok se stadion Poljane u Mariboru nalazi na oko 300 metara. Domaćini su se pobrinuli da sve reprezentacije imaju jednake uslove, pa su timovi s Pohorja organizovano prevoženi do stadiona uspinjačom i autobusom.

COK obilježio Olimpijski dan

Sport je univerzalni jezik mira i prijateljstva

PODGORICA – Olimpijski dan - 23. jun, koji se širom svijeta obilježava u znak sjećanja na osnivanje modernog olimpijskog pokreta, predstavlja priliku da se sport slavi kao univerzalni jezik mira, prijateljstva i međusobnog razumijevanja. U organizaciji Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), ovaj dan se obilježava u više od 150 zemalja svijeta kroz različite aktivnosti koje uključuju sve uzraste i nivoe fizičke sposobnosti.

Ovogodišnja kampanja MOK-a nosi naziv „Let’s Move“, sa ciljem da inspiriše ljude svih generacija da se pokrenu, izađu iz digitalne pasivnosti i ponovo otkriju radost kretanja, kroz sport, igru, šetnju ili ples. Crnogorski olimpijski komitet, uz podršku Olimpijske solidarnosti i Glavnog grada Podgorica i u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih i kancelarijom UNHCR-a, juče je u Podgorici na terenima Sportskog centra ,,Morača“ obilježio Olimpijski dan 2025, okupljajući đecu, sportiste, trenere i brojne goste u duhu olimpijskih vrijednosti, prijateljstva, poštovanja i solidarnosti. Istaknuta je važnost zajedničkog djelovanja svih institucija kada je riječ o stvaranju bezbjednog, podržavajućeg i zdravog okruženja za đecu i mlade, bez obzira na njihovo

porijeklo, status ili mogućnosti. - Posljednjih godina svjedočimo da svijet pokazuje podjele, nepravde i neizvjesnosti, zato je važno da nas Olimpijski dan podsjeti na ono što nas spaja. Sport ne zna za granice, vjeru, ni naciju. On poznaje samo poštovanje, fer-plej i zajednički cilj. U svakom đetetu koje se danas uhvati za loptu, u svakom aplauzu, i u svakom osmijehu prepoznajemo istu poruku - zajedno smo jači“, rekao je predsjednik COK-a Dušan Simonović. Predsjednik COK-a je istakao da sport nije samo privilegija rezervisana za najveće arene i rekorde, već svakodnevna snaga zajedništva i podrške u svakom kutku društva, na terenima, igralištima i školskim salama širom Crne Gore. U tom duhu, Crnogorski olimpijski komitet je povodom Olimpij-

skog dana donirao 10.000 eura Kliničkom centru Crne Gore, kao simbol povezivanja sporta i zdravlja i konkretne solidarnosti prema društvenoj zajednici. Sport ne postoji izdvojeno od ostatka društva, već aktivno doprinosi zdravlju, prevenciji bolesti i unapređenju kvaliteta života svih građana. Nakon zvaničnog dijela, teren su preuzeli najmlađi, đeca iz različitih sportskih klubova iz Podgorice učestvovala su u sportskim takmičenjima, mini turnirima i demonstracijama timskog duha i fer-pleja. Kao i prethodne godine, i ovogodišnji program je, zahvaljujući UNHCR-u, uključivao đecu iz izbjegličkih porodica i bez državljanstva, koji su ravnopravno učestvovali u svim aktivnostima, šaljući snažnu poruku inkluzije i jednakosti kroz sport. R. A.

U Pljevljima završeno Balkansko prvenstvo za odbojkašice

Crnogorke

– Nadam se da ću ostvariti maksimalan broj bodova. Konkurencija je jaka, ali vjerujem da će trud i rad donijeti rezultate i doprinijeti timu – kazala je Bogavac. Posebno inspirisano nastupa i Matija Vojvodić, trenutno u najboljoj formi, koji će se takmičiti u trkama na 110 metara s preponama, skoku u dalj, troskoku i štafeti 4 x 100 m.

Na stadionu Poljane, jedinom specijalizovanom atletskom stadionu u nekadašnjoj Jugoslaviji, koji je za ovu priliku renoviran i opremljen novom stazom i rekvizitima, crnogorska reprezentacija već je odradila prvi trening. Nakon III grupe, u Mariboru će se održati i takmičenje II divizije, dok domaćin Slovenija očekuje plasman u A grupu. R.P.

PLJEVLJA – SC „Ada“. Gledalaca: 300. Sudije: Ivanova (Bugarska) i Jovančevski (Sjeverna Makedonija). Rezultat po setovima: 22:25, 10:25, 26:24, 21:25. CRNA GORA: Jovović, Mrdak, Pođanin, Duletić, Striković (libero), Ćorović, Đukić, Peković, Glušac, Zlajić ( libero), Krasnići, Jovanović, Mišević, Muratović. Selektor: Petar Koković.

TURSKA: Ovacikli (libero), Durgun, Turkjašar, Sener (libero), Ajlangan, Donmez, Atasoj, Guzonjić, Atan, Čaglajandere, Bal, Demirag, Metin, Erdogan. Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore

osvojila je bronzu na Balkanskom prvenstvu u Pljevljima – u duelu koji je odlučivao o srebrnoj medalji, izabranice Petra Kokovića su poražene od Turske 3:1.

Na šampionatu koji predstavlja ozbiljnu provjeru za Evropsko prvenstvo, u Tirani i Prištini, od 2. do 13. jula, Crna Gora je do trećeg mjesta došla pobjedama protiv Sjeverne Makedonije (3:0) i Grčke (3:1), a poražena je i od Bugarske (3:0), koja je na kraju osvojila zlato sa sve četiri pobjede. Turska je dominirala u većem dijelu prvog seta, u kojem se činilo da je sve gotovo kada su gošće povele 15:6. Međutim, Crna Gora je polako „topila“ prednost rivala, a čak je uspjela i da preokrene i povede 19:19. Ipak, Turska je sa tri poena u nizu

vratila prednost (21:19), a onda i riješila prvi set sa 25:22. Turkinje su dominirale u drugom setu (25:10), u kojem su serijom 7:0 stigle do nedostižnih 16:5. Crna Gora je odgovorila u trećem setu, u kojem je povela 6:3 i 9:5, ali je Turska preokrenula na 15:12. Ipak, serijom 5:0 naše pionirke su vratile prednost na 21:16, prve stigle do tri set lopte (24:21), ali je Turska sve tri anulirala (24:24). Ipak, Crna Gora je osvojila treći set na razliku, nakon što je Turska greškom u napadu poklonila domaćinu 26 poena. Turska je povela početkom četvrtog seta, ali je Crna Gora serijom 4:0 izjednačila na 16:16. Ipak, mlade Turkinje su vratile tri poena prednosti (19:16), i privele set, samim tim i meč kraju. S. J.

Ekipnom prvenstvu Evrope u Mariboru

Bronzane

Crna Gora 1 Turska 3

PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.

Derviš-paša bio nepripravan a turske snage malobrojne

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

TRINESTA GLAVA

USTANAK. UZROCI. RATIŠTE. BROJNO STANJE USTANIČKIH SNAGA. BROJNO STANJE TURSKIH SNAGA. PUTEVI 1 VEZE. STRATEGIJA U STANIKA. USTANIČKE VOĐE. GOSPOĐICA MERKUS. LJUBIBRATIĆ. NJEGOVA OTMICA OD STRANE AUSTRIJANACA. BITKE. ZAKLJUČCI. Hercegovački ustanak je buknuo prvih dana mjeseca jula 1875. godine. Istraživali smo uzroke bune, pogledajmo kakav je bio njen povod. Suočeni smo u ovoj prilici sa dva dokumenta koji potiču od obje stranke što stoje jedna naspram druge i, naravno, svaka od zaraćenih strana nastoji da prikaže da je u pravu, iznoseći na svoj način činjenice koje su dovele do eksplozije. Prema riječima ustanika, kada su turski poreznici s područja Nevesinja došli da od raje naplate dažbine koje su već bile izmirene nekoliko dana ranije, ona je odbila zahtjeve predstavnika poreske uprave. Nekoliko dana kasnije, kako su turski povjerenici ušli u taj kraj u pratnji zaptija sa zadatkom da izvrše istragu, stanovnici su pomislili da se radi o odmazdi, napali pratnju i natjerali povjerenike u bijeg. To je bio znak za pobunu na cijelom području. Izvještaj otomanske vlade drukčije objašnjava porijeklo sukoba: početkom ljeta 1875. godine, stanovnici iz okoline Nevesinja napali su karavan koji je pripadao trgovcima iz Mostara; namirnice i roba su opljačkane a nekoliko žandarma iz pratnje je pobijeno. Podnesena je tužba sudu, oštećeni vlasnici su se naoružali i krenuli u potragu za krivcima, koji su se sklonili u Crnu Goru. Razumljivo je da, tražeći sklonište u Crnoj Gori, krivci - njih preko stotinu nisu priznali svoj zločin, već su naveli da su pobjegli kako ih ne bi pljačkali zakupci poreza, i zatražili su od kneza Nikole da posreduje u njihovu korist radi obustavljanja gonjenja uz dozvolu da se vrate svojim kućama. U Carigradu ne samo da je molba odobrena bez uslova nego je, prema zvaničnom otomanskom izvještaju, odlukom koja je mogla biti samo rezultat neke greške, obećano da će lokalne vlasti razmotriti „žalbe izbjeglica”.

U roku od nekoliko dana ustanak se proširio duž čitave doline Neretve do granica Crne Gore, Bosne i Dalmacije. Prostrani planinski masiv koji Neretva obilazi a koji čini središte Hercegovine između Mostara, Konjica, Nevesinja i Gacka uskoro je sasvim prešao pod vlast ustanika

Vrativši se na to područje, pljačkaši, dobro naoružani i osioni zbog nekažnjenosti, izjavili su da više neće plaćati dažbine i stavili su se na čelo pokreta koji je imao za cilj da pobuni četiri sela s toga područja. Umjesto da uguši pobunu, generalni guverner Bosne Derviš-paša , koga su o tome izvijestili, ušao je u pregovore s rajom i imenovao komisiju pod predsjedništvom Hasan-Edib-paše i Kostan-efendije, koji su se u tim krajevima upravo bavili odredivanjem granice prema Crnoj Gori. Povjerenici su se pojavili sa dosta brojnom zaptijskom pratnjom, te su, pri njihovom ulasku u sela, naoružani stanovnici izjavili da oni neće primiti predstavnike vlasti ako se ovi i dalje bu-

du okruživali tolikim vojnim aparatom. Došlo je do sukoba; krv se prolila na obje strane. U roku od nekoliko dana ustanak se proširio duž čitave doline Neretve do granica Crne Gore, Bosne i Dalmacije. Prostrani planinski masiv koji Neretva obilazi a koji čini središte Hercegovine između Mostara, Konjica, Nevesinja i Gacka uskoro je sasvim prešao pod vlast ustanika. Derviš-paša je bio nepripravan, turske snage raštrkane, a ukupan broj trupa raspoređenih po cijeloj teritoriji Hercegovačkog sandžaka nije prelazio hiljadu osam stotina vojnika, koji su pripadali 3. armijskom korpusu sa

štabom u Monastiru (Bitolju, prim. prir.).

Do nemira je došlo već krajem mjeseca juna na stolačkom i nevesinjskom području; 9. jula, napadnute su zaptije koje su bile pratnja turskim povjerenicima; 24. istog mjeseca došlo je do prvog okršaja u Dabru, a sjutradan do manje borbe u Zalomu; 2. avgusta, ustanici su opkolili Trebinje, a tek 16. avgusta, to jest više od pet sedmica nakon dizanja ustanka po područjima, u Hercegovinu su ušla prva četiri bataljona pojačanja koji su se iskrcali u Kleku pod komandom Nedžib-paše Istovremeno je u Mostar stigao generalni guverner Bosne iz

svoje rezidencije u Sarajevu, na čelu svih raspoloživih trupa pod njegovom komandom, to jest četiri hiljade ljudi raspoređenih u tri pješadijska puka od po tri bataljona, i pet bataljona bosanske redife.

Tih je pet sedmica zakašnjenja bilo kobno po Portu, a mnoge su okolnosti išle naruku ustanicima, koji su svugdje napadali, dok su Turci, sa hiljadu osamsto ljudi raštrkanih u neznatne odrede na prilično velikom prostoru, bili primorani da se brane.

Tek ako se poznaju geografske osobine ovih dviju pokrajina, shvatiće se stvarna težina situacije po vladu čiji je zadatak da suzbije ustanak. Te osobine, veoma specifične, dovoljne su da objasne uspjeh ustanika, poraze Turaka i trajnost bune koja, na kraju krajeva, ne raspolaže povezanim i dovoljno čvrstim snagama. Bosna bi se mogla nazvati Švajcarskom evropskog istoka, s tom razlikom što se njene planine ne uzdižu do visine vječitog snijega. Pisac Nove geografije svijeta uporeduje sistem planinskih lanaca u Bosni i njenoj južnoj pokrajini Hercegovini sa sistemom lanaca Jure, jer i jedni i drugi imaju u cjelini oblik visoravni sa uporednim brazdama. Ujednačenost tih brda prekidaju brojne geološke neravnine. Na istoku i jugoistoku, nekoliko velikih dolina dijeli bosanske planine od masiva u Srbiji. Najveća od tih dolina je novopazarska ravnica, u kojoj se sastaju brojne rječice i koja gospodari svim prolazima toga kraja. Ova novopazarska ravnica je ključ toga dijela Turske. Ima strategijskih zakona koje neće zanemariti ni najneiskusniji; tako su srpski gorštaci koji poznaju opasne prolaze, okupljeni oko popa Žarka (Lješevića, prim. prir.) zauzeli već 17. avgusta taj novopazarski tjesnac i prekinuli veze između Rumelije i Bosne, i istovremeno zagospodarili putevima koji povezuju Srbiju i Crnu Goru. Otomanska vlada je odavno bila shvatila značaj ovog položaja i, po savjetu najvećih stručnjaka, odlučila da tu napravi glavni čvor buduće sjeverozapadne željezničke mreže. Mi smo sa svom tačnošću iznijeli činjenice koje se odnose na izgradnju željeznica u Turskoj Carevini; u njenom interesu samo se može žaliti zbog kobne odluke koja je zaustavila izgradnju željezničkih pruga, ustupljenu 1869. g. baronu Hiršu. Rekli smo kako su poništene konvencije iz 1869, kako je za polovinu skraćena dužina mreže, te su dovršeni samo pojedini pravci čija je izgradnja bila u toku u trenutku otkazivanja ugovora. Na taj način željeznice, iskidane u tri međusobno odvojena kraka i bez veze sa prugama ostalog dijela Evrope, nisu donijele zemlji nijednu od stvarnih prednosti koje su se od njih mogle očekivati. Možda je potpuno dovršenje ove mreže, omogućujući brzo prebacivanje trupa na ugrožena mjesta, moglo sasvim izmijeniti izgled stvari? Ako ima strategijskih zakona koje ne bi mogli zanemariti ni najneiskusniji, treba reći i to da su ti zakoni vječiti jer su zasnovani na prirodnim osobinama zemalja u kojima vojske operišu. Izuzimajući neku kataklizmu, svaki put kada se u jednom te istom kraju budu našle vojne snage jedna prema drugoj, njihovi će pokreti biti isti, pa će isti nazivi, već čuveni u ljetopisima neke zemlje, ponovo steći novu slavu. Varvarske horde su išle i vraćale se istočno od bosanskih planina, u oblasti gdje izviru Vardar i Morava; kasnije su u susret carskim trupama istim putem krenule sultanske vojske; tamo je prije petsto godina (1389) podlegla srpska sila na Kosovu („Polju kosova”); tu su i danas srpske snage ponovo pokušale da spriječe prolaz Osmanlijama. (Nastavlja se)

Derviš-paša

Knjaz Nikola Petrović Njegoš

Položaj Kleka na satelitskom snimku

Oglasi i obavještenja

„Luka Kotor“ A.D. Kotor -Odbor diretkoraBroj: 0202-1332

Datum: 23.06.2025.godine

Na osnovu člana 135., 136., 142. 161. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 i 004/24 od 23.01.2024.g.), člana 24., 26., 31. 41. Statuta “Luka Kotor” A.D. Kotor broj 0101-1385 od 21.06.2024. godine i Odluke odbora direktora o sazivanju Redovne skupštine akcionara broj 0202-1331 od 23.06.2025.god. Odbor direktora objavljuje:

OBAVJEŠTENjE O SAZIVANjU PONOVLJENE REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA „LUKA KOTOR“ A.D. KOTOR

Skupština će se održati dana 18. jula 2025. godine, sa početkom u 13 časova u Kotoru, Velika sala Upravne zgrade „Luka Kotor“ A.D.Kotor na adresi Park Slobode broj 1. DNEVNI RED:

1.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Finansijskih iskaza, Konsolidovanih finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju „Luka Kotor“ A.D. sa Izvještajem o radu Odbora direktora za period 01.01.-31.12.2024.godine;

2.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Izvještaja menadžmenta „Luka Kotor“ A.D. Kotor za period 01.01.-31.12.2024.godine i Konsolidovanog Izvještaja menadžementa za period 01.01.-31.12.2024.godine; 3.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Izvještaja o reviziji finansijskih iskaza za period 01.01.31.12.2024.godine i Izvještaja o reviziji konsolidovanih finansijskih iskaza za period 01.01.-31.12.2024.godine; 4.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o raspodjeli dobiti; 5.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o izboru revizora za 2025.godinu; 6.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o visini naknade članovima Odbora direktora;

7.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o razrješenju članova Odbora direktora u skladu sa članom 159. stav 2 Zakona o privrednim društvima.

8.Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora. Pravo prisustva ponovljenoj Skupštini akcionara imaju svi akcionari društva registrovani u spisku CKDD-a izdatom dva radna dana prije održavanja Skupštine. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara, odnosno njihovih punomoćnika, vrši se na osnovu lične karte i kopije punomoćja, a počinje u 10 časova na dan u mjestu održavanja Skupštine. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom. Društvo će saglasno članu 137. Zakona o privrednim društvima utvrđivati identitete svojih akcionara čijim se akcijama upravlja preko određenog kastodi (vlasničkog) računa, ukoliko akcije kojima se upravlja preko tog računa čine više od 0,5% osnovnog kapitala društva ili daju više od 0,5% glasačkih prava. Akcionari mogu, u smislu člana 145. stav 1 tačka 3. Zakona o privrednim društvima, učestvovati u radu Skupštine i elektronskim putem i to glasanjem elektronskim putem, glasačkim listićima prije održavanja sjednice. Odluke pod tačkama 1.2,3,4,5,6 7 po utvrđenom dnevnom redu donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića sa pravom glasa. Odluka pod tačkom 8. dnevnog reda donosi se kumulativnim glasanjem.

Kvorum Ponovljene Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, odnosno sa najmanje 454.826 akcija od ukupnog broja akcija od 1.378.259.

Sve dodatne informacije o dnevnom redu i predloženim Odlukama mogu se dobiti svakog radnog dana od 09 do 12 sati na broj telefona 032/325-208 ili 069/124-196.

Materijali sa predlozima Odluka za Skupštinu stavljaju se na uvid biće dostupni akcionarima od objavljivanja ponovljenog poziva do održavanja Ponovljene Redovne skupštine akcionara na adresi: Park Slobode 1, kancelarija Sekretara društva broj 15. Obavještenja, predlozi odluka, punomoćja i glasački listići biće dostupni i na internet stranici: www portofkotor.com

Akcionari koji svoja prava ostvaruju putem glasačkih listića, dužni su iste dostaviti najkasnije do dana održavanja Skupštine, do 10 časova lično, preporučeno putem pošte ili na mail Sekretara društva dusan.vukasovic@portofkotor co.me. Glasački listići koji pristignu nakon navedenog roka, smtraće se nevažećim.

Predsjednik Odbora direktora Đorđije Radanović, s.r

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520

desk@pobjeda.me

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

(9 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Slomljenog srca vas obavještavamo da je dana 23. juna 2025. tragično u 22. godini stradala naša najvoljenija

DARIJA Denisa VUKAŠINOVIĆ

Saučešće će se primati u gradskoj kapeli u Škaljarima 24. juna od 11 do 17 časova i 25. juna od 11 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENI:

otac DENIS, majka MILICA, sestra IVONA, brat JOSIP, baba AMRA, tetka VENERA, ujak VELIMIR, porodice CVIJETIĆ, SIMONOVIĆ, BIJELČEVIĆ, KORDIĆ i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijatelji

ЈОВАНКА - АНКА Милова

РАЖНАТОВИЋ рођена ГАЗИВОДА

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 24. јуна од 9 до 12 30 часова, када полазимо за село Превлака, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ЖЕЉКО и МЛАДЕН, кћерке МИЛКА и СОЊА, снахе МИРА и ДУБРАВКА, унуци, унуке, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи и сестричне и остала родбина РАЖНАТОВИЋ и ГАЗИВОДА

Dana 23. juna 2025. preminula je u 75. godini naša draga

IKE Velimira – Veljka KALUĐEROVIĆ

rođena LIPOVINA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 24. juna od 12 do 16 časova i 25. juna od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: suprug VELIMIR-VELJKO, ćerke MILIJANA, MAJA i GORDANA, unučad ANDRIJA, PETAR, MAŠA i DRAGAN, braća JANKO i BOŽO, sestre CVIJETA i VELIKA, zet NEBOJŠA, đeveri, jetrve, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna familija KALUĐEROVIĆ i LIPOVINA

Дана 23. јуна 2025. у 80. години преминуо је наш драги

ВЛАДИСЛАВ - ВЛАДО Љуба ТОМИЋ

Саучешће примамо у капели у Кочанима 23. јуна од 11 до 16 часова и 24. јуна од 11 до 16 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Кочанима.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛЕВА, син СЛОБОДАН, ћерке СНЕЖАНА и ЉИЉАНА, браћа МИЛИСАВ и ПАВЛЕ, сестре ЈЕЛИЦА, ДОБРИЦА и АНЂЕЛИЈА, снахе ОЛГА, ДАНИЦА и АНКА, унучад, синовци, синовице, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

Sa tugom i nevjericom opraštam se od moje voljene

Pamtiću te kao vrijednu i talentovanu djevojčicu koja je zračila vedrinom i uvijek imala osmijeh za sve oko sebe.

Tvoj prerani odlazak ostavlja prazninu, ali sjećanje na tebe živjeće zauvijek u mome srcu.

Tvoja učiteljica RADMILA NIKOLIĆ

SLOBODAN Panta RADOJEVIĆ

Po izričitoj želji pokojnika, sahranjen je 23. juna u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: supruga TARA, sinovi RADE i ŽELJKO, sestre VOJKA i ĐINA, bratanići ZORAN i BOJAN, snahe SANJA, ZORKA i DUŠANKA, unuci NIKOLA, MATIJA, NEMANJA i LAZAR, braća i sestre od stričeva i tetaka, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki

MARIJI

Opraštamo se od tebe sa suzama i bolom u duši. Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Hvala ti na pažnji i ljubavi koju si nam pružala.

Tvoj brat MARKO, snaha MARINA, bratanići STEFAN i NIKOLA

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju i komšiji

Počivaj u miru.

Od porodice pok. RADONJE IVANOVIĆA

Porodica pokojnog MILUTINA ĐUKANOVIĆA 960

Posljednji pozdrav

968

956

Dragi naš NIKOLA

Volimo te i pamtimo.

953

Striko SLAVKO, IVANA i VLADO

VASI

VULU BULATOVIĆU

Dana 23. juna 2025. u 82. godini umro je naš dragi

Utorak, 24. jun 2025.

TUŽNO SJEĆANJE

NIKOLA MARAŠ 24. 6. 2000 – 24. 6. 2025.

Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.

955

SLAVKA SLAVICA ŠOĆ 24. 6. 2015 – 24. 6. 2025.

Voljena Majko!!! Godina ide sa godinom, a Ti mi u srcu nedostaješ …!!!

Dana 24. juna navršavaju se četiri duge godine od smrti naše voljene majke

VJERE ĐURIŠIĆ-RAIČKOVIĆ

Bila si satkana od nježnosti i ljubavi. Bila si sunce, utjeha, plemenitost, toplina, nada, beskrajna požrtvovanost. Bila si anđeo i sada si. Nije ništa isto bez tebe, ne može se opisati praznina. Ali uvijek si tu, Mamice. Počivaj u miru. Volimo te.

Roditelji SLOBO i STOJANKA – SEKA i braća DARKO i IVAN sa porodicama

TUŽNO SJEĆANJE

NIKOLA 24. 6. 2000.

SAVO KOSARA 5. 8. 2000. 31. 5. 2006. MARAŠ

Ostale su uspomene. Zauvijek vas čuvamo u srcu i mislima. PORODICA

951 24. 6. 2000 – 24. 6. 2025.

S poštovanjem,

KOČA SUDAR

Danas se navršava deset godina od smrti našeg

Dragi brate, počivaj u miru, lišen velike patnje, a mi ćemo, dok nas bude, sa ponosom čuvati uspomenu na tebe, žaleći što te prerano izgubismo. Nedostaješ!

Tužni za tobom,

Tvoje SESTRE i BRAT

Devet godina bez tebe, Brate moj. Vrijeme koje prolazi i koje će proći, samo je dokaz da je život bez tebe, tvoje ljubavi, topline i podrške, veliki bol i vječna praznina.

Brate mili, ne dam te zaboravu. Sa mnom si u mislima i srcu zauvijek.

Volim te, Anđele moj.

Sestra NANA

966 2013–2025.

FILIP Igora ROLOVIĆA

Što te nema? Kad na mlado poljsko cvijeće Biser niže ponoć nijema Kroz grudi mi želja lʼječe Što te nema, Fićo?

Volim te MAJKA

VLADIMIR i FILIP Igora ROLOVIĆA

Ostavili ste me da me tuga i želja za vama jede.

VAŠA MAJKA

967

DAVOR NIKOLA

Tvoja DJECA i UNUCI

Tvoja Tužna ćerka NINA ŠOĆMUGOŠA

TOMO RADNJIĆ

FRANJA KUNČERA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine.

069/032-380

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Poslovna oznaka I.br.5327/2014 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa predsjednik Upravnog odbora, mr Milan Perović, član Upravnog odbora, Edin Ćeranić, ( raniji naziv “LUNEZ ONE s.r.o.” sa sjedištem u Pragu, Republika Češka, ulica Moskovska br.1687/34, poštanski broj 12000, matični broj/pib 241 98 650,), protiv izvršnog dužnika “LUMINISCENCIJA “, DOO iz Nikšića, adresa za prijem službene pošte, KOČANI BB, shodno čl.45 ZIO, dana 23.06.2025.godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “ LUMINISCENCIJA “, DOO iz Nikšića, adresa za prijem službene pošte, KOČANI BB vrši se dostavljanje zapisnika sa ročišta I.br. 5327/2014 od 23.12.2024. godine i zaključak o predaji i brisanju I.br. 5327/2014 od 25.12.2024. godine), objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore. S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgoricu. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Iv.br.720/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Grawe auto centar” Podgorica DOO, sa sjedištem na adresi Ul.Josipa Broza Tita br 23a, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoša Gojkovića, Pešca bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 20.06.2025 godine, J

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku ivršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radoša Gojkovića, sa yadnje poznatom adresom Pešca bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.720/25 od 06.06.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 19.06.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1522/23

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Iv.br.453/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Grawe auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul.Josipa Broza Tita br 23a, protiv izvršnog dužnika Zorana Bakića, iz Andrijevice, Zabrđe bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 23.06.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Zorana Bakića, sa zadnje poznatom adresom Zabrđe bb, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.453/25 od 22.04.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 23.06.2025. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Ivm.br.553/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “NLB Banka” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Stanka Dragojevića br. 54, PIB: 02011395, protiv izvršnog dužnika Nikole Janića, iz Berana, Lužac bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 23.06.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nikole Janića, sa zadnje poznatom adresom Lužac bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.553/25 od 19.05.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 20.06.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: Iv 634/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika PP RUŽIĆ MLAĐEN, ILINO KOD STAJALIŠTA BB, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 68,60 eura, dana 23.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik RUŽIĆ MLAĐEN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 634/25 od 28.02.2025. godine i rješenje o troškovima od 23.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Utorak, 24. jun 2025.

Javni izvršitelj Ivan Petrović, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca , “NELT MNE” DOO, bivši naziv “Neregelia“ DOO Podgorica, adresa: Cetinjski put bb, koju zastupa punomoćnik AOD Durutović, Vuksanović & Kraljević iz Podgorice, Trg nezavisnosti br.1, protiv izvršnog dužnika “TOBACCO&DRINKS” DOO, adresa: Trg nezavisnosti bb, PIB:03345297, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 9.416,96 €, dana 20.10.2025.godine, donosi

Z A K LJ U Č A K

o visini predujma na ime nagrade koja pripada javnom izvršitelju Radi preduzimanja radnji u izvršnom postupku, shodno članu 34 stav 1 i 2 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list Crne Gore“ broj 61/2011) i čl.1-3 Uredbe o tarifi javnih izvršitelja („Sl. list Crne Gore“ broj 3/16)

Radi preduzimanja radnji u izvršnom postupku, nalaže se izvršnom povjeriocu da u roku od 3 dana od dana prijema ovog zaključka uplati predujam u iznosu od 48,88 eura, odnosno u iznosu, a isti se odnosi na:

- troškove dostave pismena izvršnom dužniku putem javnog objavljivanja u dnevnom listu „Pobjeda“ u jednom broju u iznosu od 33,88 eura sa uračunatim PDV-om.

-troškovi donošenja zaključka o dostavljanju putem javnog objavljivanja u iznosu od 15,00€

Uplatu izvršiti na račun javnog izvršitelja br. 520-30680-88 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, sa pozivom na broj izvršenja Iv.br.1522/23 i dostaviti dokaz o uplati.

U protivnom, ako izvršni povjerilac ne dostavi dokaz o uplaćenom predujmu u ostavljenom roku, javni izvršitelj će obustaviti izvršenje na osnovu čl.34.st.3. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl. list Crne Gore“ br.36/2011) Podgorica , 20.10.2025.godine

Javni izvršitelj, Ivan Petrović

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj

Broj: 016-335/25Cetinje, 23. jun 2025. godine

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE O NACRTU ODLUKE O SUBVENCIONISANJU CIJENA KOMUNALNIH USLUGA INDIVIDUALNE KOMUNALNE POTROŠNJE

1. Organ uprave Prijestonice za sprovođenje javne rasprave je Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj.

2. Javna rasprava o nacrtu Odluke o subvencionisanju cijena komunalnih usluga individualne komunalne potrošnje, trajaće 15 dana, počev od 24.06.2025. godine do 08.07.2025. godine. 3. Nacrt Odluke o subvencionisanju cijena komunalnih usluga individualne komunalne potrošnje sa Programom javne rasprave objaviće se: - na internet sajtu Prijestonice Cetinje http:www.cetinje.me; - na oglasnoj tabli Prijestonice Cetinje; - u jednom štampanom mediju; - na Radio Cetinje.

4. Centralna javna rasprava će se održati 08.07.2025. godine u 10h, u Maloj sali (na drugom spratu) Prijestonice Cetinje.

5. Zainteresovani subjekti mogu svoje komentare, mišljenja primjedbe i sugestije dostaviti u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za stambeno komunalne poslove i saobraćaj, ul. Baja Pivljanina broj 2, 81250 Cetinje ili u elektronskoj formi na e-mail: sekretarijat.kps@ cetinje.me, najkasnije do 08.07.2025. godine.

6. Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj Prijestonice će razmotriti primjedbe, predloge i sugestije učesnika javne rasprave i sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

SEKRETARIJAT ZA STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I SAOBRAĆAJ SEKRETAR Vladan RADUNOVIĆ

Stečajni upravnik nad stečajnim dužnikom “VEKTRA JAKIĆ” doo u stečaju, Pljevlja, ul. Radosavac bb, ovim putem vrši PONIŠTAVANJE OGLASA O PRODAJI IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA “VEKTRA JAKIĆ” DOO U STEČAJU, PLJEVLJA

Poništava se Oglas o prodaji pokretne i nepokretne imovine stečajnog dužnika DOO “VEKTRA JAKIĆ” DOO u stečaju, Pljevlja, javnim prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim kovertama, koji je objavljen dana 05.06.2025. godine u dnevnim listovima “Dan” i “Pobjeda” kojim je predviđeno otvaranje pisanih ponuda za 27.06.2025 godine u 13:00 časova.

STEČAJNI UPRAVNIK

UNIVERZITET

DONJA GORICA

K O N K U R S

Prvi upisni rok za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/2026. godinu

Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis (Studijski programi: Međunarodna ekonomija, finansije i biznis i Preduzetništvo, menadžment i biznis) - FMEFB (111 studenata i studentkinja)

Fakultet pravnih nauka - FPN (111 studenata i studentkinja)

Fakultet za informacione sisteme i tehnologije - FIST (111 studenata i studentkinja)

Humanističke studije (Studijski programi: Diplomatija, Bezbjednost, Komunikologija i mediji i Evropske studije) - HS (155 studenata i studentkinja)

Fakultet umjetnosti (Umjetnost) - FU (20 studenata i studentkinja)

Politehnika - FP (60 studenata i studentkinja)

Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju - FPTBHE (30 studenata i studentkinja)

Fakultet za dizajn i multimediju (Studijski programi: Modni dizajn, Grafičko-multimedijalni dizajn i Film i mediji) - FDM (45 studenata i studentkinja)

Fakultet za sportski menadžment - FSM (30 studenata i studentkinja)

Fakultet za kulturu i turizam (Studijski programi: Kultura i turizam, Međunarodno hotelijerstvo i menadžment i Kineske studije) - FKT (80 studenata i studentkinja)

Fakultet primijenjene nauke - FPRN (Studijski programi: Geodezija, Primijenjena psihologija, Matematika i Elektrothenika i računarstvo) - (80 studenata i studentkinja)

Filološki fakultet (Studijski program: Engleski jezik i književnost) - FF (40 studenata i studentkinja)

Dokumentacija za upis u I godinu studija se može podnositi na dva načina: fizičkim dolaskom u zgradu UDG i elektronskim putem.

Kandidati i kandidatkinje koji pristupaju upisu elektronskom putem, potrebno je da na linku: https://upis.udg. edu.me/ kreiraju korisnički nalog pomoću kojeg će biti identifikovani, nakon čega će njihove ocjene ostvarene u srednjoj školi biti automatski povučene iz MEIS sistema. Kandidati i kandidatkinje koji ne dolaze iz crnogorskog sistema obrazovanja, te se njihove ocjene ni ne nalaze u MEIS-u, upis mogu da realizuju postavljanjem svih skeniranih dokumenata koja su navedena u daljem tekstu ovog Konkursa, na istoj platformi (sistem će ih automastki preusmjeriti na tu formu). Svi kandidati i kandidatkinje koji budu primljeni su u obavezi da dostave originalna dokumenta, dok će instrukcije za dostavljanje original dokumentacije biti poslate na e-mail adresu kandidata ili kandidatkinje.

OPŠTE INFORMACIJE ZA SVE FAKULTETE

1. Dobitnici i dobitnice diploma Luča I i Luča II, imaju besplatnu školarinu. Visina školarine za drugo dijete iz porodice koje upisuje UDG je 20% niža Treće i svako sljedeće dijete iz porodice, ne plaća školarinu 1

2. Školarina iznosi 2.200 eura godišnje (dva semestra). Visina školarine se neće mijenjati do kraja osnovnih studija. Školarina za studijske programe Međunarodno hotelijerstvo i menadžment i studijski program Primijenjena psihologija iznosi 2.800 eura

3. Mogućnost plaćanja školarine posebnim kreditom za studentkinje i studente UDG kod Hipotekarne banke (u 12 mjesečnih rata).

4. Mogućnost plaćanja školarine u tri rate (u tom slučaju školarina iznosi 2.300 eura godišnje), koje se plaćaju do 1. septembra, 1. decembra i 1. aprila. Za studente i studentkinje Međunarodnog hotelijerstva i menadžmenta i Primijenjene psihologije, školarina iznosi 2.900 eura kada se plaća u ratama. Informacije o iznosu rate će studenti i studentkinje dobiti nakon upisa na fakultet.

5. Mogućnost istovremenog dobijanja osnovne i dopunske diplome (major i minor). Osnovnu diplomu student ili studentkinja stiče na matičnom, a dopunsku na fakultetu na kojem je položi-o/la predmete koji su predviđeni za sticanje dopunske diplome iz naučne oblasti tog fakulteta. Po ovom principu, u narednoj studijskoj godini, moguće su sljedeće kombinacije: FMEFB-FPN, FMEFB-FIST.

6. Shodno Zakonu o visokom obrazovanju, studenti i studentkinje svih privatnih i državnih fakulteta imaju jednaka prava na: smještaj i ishranu u domu, studentski kredit, stipendiju za najbolje studente i studentkinje i zdravstvenu zaštitu

7. Preduzetništvo, menadžment i biznis - PMB i Fakultet za sportski menadžment - FSM su primijenjene studije. USLOVI UPISA I KRITERIJUMI ZA BODOVANJE ZA SVE FAKULTETE

1. Pravo upisa imaju svi učenici i učenice koji su završili četvorogodišnju srednju školu u zemlji ili inostranstvu (sve škole su odgovarajuće).

2. Strani i domaći studenti i studentkinje imaju ista prava i obaveze i plaćaju isti iznos školarine.

3. Kandidat/kinja je duž-an/na da priloži originale svih potrebnih dokumenata.

4. Kandidat/kinja može da konkuriše istovremeno na dva fakulteta UDG.

5. Kriterijumi za bodovanje: opšti uspjeh (četiri razreda srednje škole), uspjeh na eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu, uspjeh iz odgovarajućih predmeta u srednjoj školi, Luča I i II, takmičenja u znanju i umjetnosti, postignuća u sportu i namjera studiranja.

INFORMACIJE O ORGANIZACIJI I ROKOVIMA

Dokumenta za upis se predaju 26, 27. i 30. juna od 10 do 14 sati, elektronskim putem ili u zgradi UDG.

DOKUMENTA KOJA JE POTREBNO DOSTAVITI PRILIKOM UPISA

1. Popunjeni formular za bodovanje (za studente i studentkinje koji predaju dokumenta dolaskom u zgradu Univerziteta);

2. Svjedočanstva o završenim pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja;

3. Diploma o položenom eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu;

4. Diploma “Luča” ili ekvivalentna diploma;

5. Fotokopija biometrijske lične karte, a za strance odgovarajuća lična isprava koja se izdaje u skladu sa posebnim propisom;

6. Fotografija (kao za lična dokumenta, a ako se predaje lično potrebno je dostaviti dvije fotografije).

Informacije: www.udg.edu.me, udg@udg.edu.me

Kontakt: Studentska služba - tel. +382 20 410 777

1 Visina školarine za drugo dijete, kao za svako sljedeće dijete iz porodice je niža, odnosno ne plaća se ukoliko je prvo, odnosno drugo dijete, aktiv-an/na student/kinja i izmiruje finansijske obaveze za tekuću studijsku godinu ili je već diplomira-o/la, odnosno uplati-o/la punu školarinu za tri studijske godine.

UDG i ove godine nudi nove prilike i inovacije u obrazovnom procesu. Dobro došli!

Na talasu novog obrazovnog modela i inovacija koje realizuje Arisona State University (ASU), kao prvi univerzitet po inovacijama u Americi devetu godinu zaredom, ispred MIT i Stanforda, Univerzitet Donja Gorica je obezbijedio prilike da se mnogi od edukativnih sadržaja i inovacija primijene i u Crnoj Gori, kroz dvadesetogodišnje strateško partnerstvo.

Dvojne diplome

Sa namjerom da kreiramo međunarodne prilike za naše studente i studentkinje, od studijske 2024/25. godine studenti i studentkinje će imati prilike da dobiju dvojnu diplomu sa svjetski priznatim univerzitetima: Arizona State Univerzitet iz Amerike, Instituto Politecnico de Braganca iz Portugala, University Beijing Union iz Kine i Međunarodno hotelijerstvo i menadžment (VATEL škola) iz Francuske.

Virtuelna učionica

Kroz veliki broj međunarodnih projekata, UDG nudi studentima i studentkinjama izvrsne uslove studiranja, savremenu opremu i kurikulume. Od naredne studijske godine, Univerzitet Donja Gorica, posredstvom evropskog projekta NEST4WB će opremiti prvu virtuelnu učionicu u Crnoj Gori, a pored navedenog, pristupiće se i osnivanju Centra za napredne tehnologije. Priliku da izučavaju ove tehnologije će imati studenti i studentkinje studijskog programa Elektrotehnika i računarstvo, kao i Informacionih sistema i tehnologija, dok će iskustvo korišćenja ovih tehnologija u istraživanju i studiranju, imati svi studenti i studentkinje UDG-a.

Vještačka inteligencija

Pored toga što već par godina studijski program Informacioni sistemi i tehnologije realizuje modul Vještačka inteligencija, kao i što se ova jako napredna oblast izučava na studijskom programu Elektrotehnika i računarstvo, njeno razumijevanje i izučavanje će se od ove godine realizovati na svim studijskim programima UDG-a. Za buduće profesionalce u bilo kojoj oblasti, od fundamentalnog značaja je da razumiju i steknu nove vještine kako bi se adaptirali i bili uspješni u novoj eri. Vođeni ovim, a uz uvažavanje multidisciplinarog pristupa, vještačka inteligencija, njena primjena i uticaj će biti uključeni u sve studijske programe.

Blockchain učionica

Kao dio razvoja inovativnog razmišljanja i duha na UDG-u, koriste se mogućnosti razvoja u eri vještačke inteligencije, posebno u dijelu direktne veze sa finansijskim sektorom. Kroz Blockchain učionicu na UDG-u, već par godina se u okviru Fakulteta za međunarodnu ekonomiju finansije i biznis, istražuju novi trendovi i dostignuća. Kako je Fakultet usmjeren na podsticaj studenata i studentkinja da razvijaju svoj biznis, nastoje se istražiti mogućnosti koje nove tehnologije i inovacije donose startapovima. Jedna od uloga Blockchain učionice na UDG-u je da promoviše obrazovanje i inovativnost među mladim preduzetnicima i preduzetnicama i pomogne im da se povežu sa finansijskom industrijom. Od ove studijske godine, svi studijski programi će biti upoznati sa ovom tehnologijom i njenom primjenom u oblastima koje studiraju.

Diplome i sertifikati za cjeloživotno učenje Arizona State Univerziteta (ASU) Studentima i studentkinjama Univerziteta Donja Gorica, ali i alumnistima i alumnistkinjama će biti ponuđena prilika za samoobrazovanje i sticanje diploma i sertifikata za cjeloživotno učenje Arizona State Univerziteta (ASU) kao podsticaj za lični i profesionalni razvoj sadašnjih i bivših studenata i studentkinja UDG-a.

Uz želju da opravdamo poziciju inovativnog univerziteta, programima i prilikama, u narednom periodu ćemo učiniti određene svjetske prilike dostupne mladim ljudima u Crnoj Gori ali i široj javnosti, uz namjeru da postignemo što je moguće veći nivo inkluzivnosti.