Četvrtak, 26. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21387 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Nesuglasice u vladajućoj većini oko pozicije agencije u čijoj je nadležnosti najvredniji dio crnogorske obale
Prilikom glasanja da se u dnevni red uvrste izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, za su glasala 44 poslanika iz redova i vlasti i opozicije, a devet glasova protiv i jedan uzdržani stigli su iz klupa vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koju čine NSD i DNP
RAZGOVOR S POVODOM
Duška Šljivančanin, v. d. direktorke Dječjeg saveza Podgorica
Veruša će ponovo biti prostor za dječje igre, a ,,Zvjezdice“ se vraćaju
Skupština juče završila raspravu o Prijedlogu odluke o proglašenju Prostornog plana Crne Gore Radunović: Ne predviđa se gradnja na plaži, ali je nerazumno ne iskoristiti potencijal zaleđa
Iz opozicije tvrde da je nacrt Prostornog plana Crne Gore, na osnovu kojeg je sprovedena javna rasprava, pretrpio značajne izmjene, posebno kada je riječ o projektu Velje brdo i planovima na Buljarici, što iz resornog ministarstva negiraju
STR. 5.
INTERVJU: Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić ne pristaje na ćutanje dok pojedini u parlamentarnoj većini podgrijavaju identitetske teme i koče napredak zemlje
Spajić
4.
Inspekcija Ministarstva kulture i medija nije našla ništa sporno u saboru na Duklji, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve
Predsjednici opština Bar, Budva, Kotor, Tivat i Ulcinj traže da Vlada ubrza realizaciju ekološkog projekta
Predsjednici opština upozoravaju da, ukoliko se ne pristupi hitnoj realizaciji projekta, postoji realna opasnost da sistem upravljanja otpadom dođe u ozbiljnu krizu, sa posljedicama po životnu sredinu, javno zdravlje i razvoj turizma STR. 12.
Očekujem da Crna Gora može do kraja 2026. godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, ali to zavisi isključivo od naše političke volje, posvećenosti reformama i sposobnosti institucija da isporuče rezultate. Imamo jasnu podršku Evropske unije, ali brzina procesa zavisi od nas, odnosno koliko brzo i ozbiljno budemo radili na vladavini prava, borbi protiv korupcije i reformi javne uprave – rekla je Vučelić
Najveći ćar iz ovakvog inspekcijskog nadzora, pored Mitropolije crnogorsko-primorske, svakako će imati nadležno Ministarstvo kulture i medija, odnosno direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović i ministarka Tamara Vujović koje su, sada i zvanično, konačno dobile odgovore na dilemu: na čijim parcelama se održavao „tradicionalni sabor Srpske pravoslavne crkve“
14. i 15.
Lideri država članica NATO obavezali se na dvodnevnom Samitu u Hagu na realizaciju pojedinačnih i zajedničkih obaveza
Milatović se pohvalio kratkim susretom sa Trampom
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je kako je „imao zadovoljstvo“ da se na Samitu u Hagu „kratko sretne sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom“. - Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetuizjavio je Milatović.
HAG – Lideri država članica NATO obavezali su se na Samitu u Hagu da će do 2035. godine izdvajati po pet odsto BDP-a za odbranu i bezbjednost kako bi ispunili „pojedinačne i zajedničke obaveze“, navodi se u završnoj deklaraciji koju su juče usvojili.
Takođe su se, kako proizilazi iz deklaracije, obavezali i da će dostavljati godišnje planove kojima će, navodi se, članice pokazati „vjerodostojan i postepen put ka tom cilju“,
U zajedničkoj izjavi lideri su ponovili i nepokolebljivu privrženost kolektivnoj sigurnosti i temeljnim principima Saveza, posebno članu 5 Vašingtonskog sporazuma, koji garantuje da je napad na jednu članicu napad na sve
dok je šira revizija napretka predviđena za 2029. godinu. U zajedničkoj izjavi su ponovili i nepokolebljivu privrženost kolektivnoj sigurnosti i temeljnim principima Saveza, posebno članu 5 Vašingtonskog sporazuma, koji garantuje da je napad na jednu članicu napad na sve.
Crnogorsku delegaciju na dvodnevnom Samitu u Hagu, koju su činili ministar odbrane Dragan Krapović i šef diplomatije Ervin Ibrahimović, predvodio je predsjednik države Jakov Milatović, koji je odluku o izdvajanju pet odsto BDP-a za odbranu nazvao „istorijskom“.
- Na taj način smo poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. To je investicija u budućnost i u bezbjednost – rekao je Milatović, objasnivši da je dogovoreno izdvajanje podijeljeno u dva segmenta.
- U narednih 10 godina obaveza je da se 3,5 odsto izdvaja
direktno za odbranu, a preostalih 1,5 za ulaganja u infrastrukturu, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost građana - kazao je Milatović.
Da će Crna Gora biti posvećena ispunjavanju odluka donijetih na Samitu potvrdio je i ministar Krapović.
- U Crnoj Gori postoji politička volja da se dostigne definisani nivo izdvajanja za odbranu, što će podrazumijevati da se ovom pitanju pristupi odgovorno i posvećeno - rekao
je Krapović, koji je na marginama Samita imao odvojene susrete sa kolegama iz Grčke i Bugarske Nikolaosom Dendiasom i Atanasom Zaprijanovim Ibrahimović je, sa druge strane, tokom dvodnevnog Samita učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova država članica kome su prisustvovali ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednost Kaja Kalas Đ. Ć.
Premijer predsjedniku parlamenta uputio zahtjev da se premijerski sat odloži za ponedjeljak, Mandić mu nije odgovorio
PODGORICA – Premijer
Milojko Spajić tek je prije dva dana obavijestio Skupštinu da neće biti u mogućnosti da se pojavi na premijerskom satu koji je još 18. juna zakazan za sjutra. To je juče, tokom zasijedanja parlamenta, saopštio predsjednik tog doma Andrija Mandić , objašnjavajući da je predsjednik Vlade predložio da se, umjesto petka, premijerski sat održi u ponedje-
ljak, ali da on taj prijedlog nije prihvatio.
- Nijesam odgovorio na to iz prostog razloga što mi u ponedjeljak imamo posjetu evropskih parlamentaraca i čitav dan ćemo imati obaveze. Dakle, mi imamo naš plan i ne možemo da odgovorimo pozitivno na taj zahtjev – objasnio je Mandić. Opoziciji je sugerisao i kako imaju mogućnost da pokrenu pitanje povjerenja Spajiću i njegovoj vladi.
- Premijer 27. juna neće doći u parlament. Mi smo zakazali, a sada se stiču uslovi da vi kao opozicija postavite pitanje povjerenja i premijeru i Vladi. Znači, imate uslove, mi smo zakazali - kazao je Mandić. Predsjednik Skupštine je ovo rekao nakon što je poslanik
SD-a Boris Mugoša tokom jučerašnje sjednice konstatovao da je u aktuelnom sazivu parlamenta, od 13 predviđenih premijerskih sati održano
svega njih sedam, te da je posljednji bio prije tri mjeseca. To što je Spajić dva dana pred zakazani premijerski sat Skupštinu obavijestio da neće doći, Mugoša je ocijenio kao „krajnje ponižavajuće“ za taj dom.
- Ako je razlog nedolaska Međuvladina konferencija, to se znalo i 18. i 19. i 20. i 22. i 23. i 24. juna, a nijesmo dobili nikakav formalni poziv - kazao je Mugoša.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević, koji je na jučerašnjem zasijedanju izabran za petog potpredsjednika Skupštine, smatra da je Mandić u obavezi da zakaže posebnu sjednicu na kojoj bi premijer odgovarao na pitanja poslanika.
Mi smo zakazali, a sada se stiču uslovi da vi kao opozicija postavite pitanje povjerenja i premijeru i Vladi, rekao je Mandić
- Spajić i Vlada nijesu krivi što ne dolaze u ovaj parlament, Očigledno im može biti – rekao je Rakočević. Istakao je i kako se u Crnoj Gori nikada ranije nije desilo da predsjednik parlamenta tri mjeseca ne zakazuje premijerski sat, te podsjetio da, osim premijera, u Skupštinu ne dolaze ni ministri.
- Građani nemaju nikakav uvid u rad Vlade - zaključio je Rakočević. Đ. Ć.
INTERVJU: Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić ne pristaje na ćutanje dok pojedini u parlamentarnoj većini podgrijavaju identitetske teme i koče napredak zemlje
PODGORICA - Vlada na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem još je rješenje, jer ipak vuče zemlju naprijed uprkos čestim preprekama, ocijenila je u intervjuu za Pobjedu poslanica CIVIS-a Maja Vučelić. Ipak, kako dodaje, pojedini subjekti podrivaju evropski put insistirajući na temama koje dijele crnogorsko društvo. Vučelić smatra da je Crna Gora propustila dosta prilika da danas bude bliže članstvu u EU, a razlog za to vidi u činjenici da, kako kaže, neki iz ove Vlade to nijesu htjeli. Crnoj Gori, smatra ona, treba Vlada sa jasnim kursom. - Premijer još uvijek ima snage da upravlja i nažalost, zbog određenih opstrukcija, usporeno vodi ka promjenama i članstvu u EU, ali vidimo da je protivljenje sve jače. Mi ne možemo naprijed ako nas svakih sedam dana neko vraća unazad. I da budem potpuno jasna, nije problem imati drugačije mišljenje o istoriji. Problem je kad to mišljenje postane jedina stvar kojom se bavite. Kad sve drugo stane, reforme, integracije, borba protiv korupcije, jer se „uvodi dvojno državljanstvo“, „ispravljaju istorijske nepravde“ i „slave ratni simboli“ - kazala je ona.
POBJEDA: U trenucima kada se sve češće čuju glasine da se sa pojedinih diplomatskih adresa lobira za prekompoziciju crnogorske vlasti, kako vidite trenutne odnose unutar parlamentarne većine i njenu funkcionalnost?
VUČELIĆ: Mogu da razumijem što su građani zbunjeni. I ja sam često zbunjena kad vidim kakvim političkim igrama se bave određeni subjekti parlamentarne većine. Funkcionalnost vlasti se ne ogleda samo u broju ruku u parlamentu, već u jasnim ciljevima i odgovornosti prema građanima. Ako neki u Vladi nemaju kapacitet za sprovođenje ključnih reformi, ako nemaju političku hrabrost da budu dio onih snaga koje vode Crnu Goru ka Evropskoj uniji, onda takva vlast jeste problem, a ne rješenje. Ova Vlada na čelu sa premijerom Spajićem jeste još rješenje, jer ipak vuče zemlju naprijed uprkos čestim preprekama.
Ja sam dio parlamentarne ve-
ćine, ali nijesam dio političkih kalkulacija koje vode u ćorsokak. Glasala sam za ovu Vladu jer vjerujem da Crnu Goru može približiti istorijskom cilju, članstvu u EU. Naravno, to ne znači i da pristajem na ćutanje dok pojedini subjekti koče evropski put, istovremeno podgrijavajući identitetske podjele.
POBJEDA: Dijelite li mišljenje da je Crna Gora propustila šansu da danas bude par koraka bliže EU zbog kontradiktornog pristupa djelova vlasti?
VUČELIĆ: Naravno. I da budem brutalno iskrena, propustili smo je ne zato što nijesmo znali što treba da uradimo, nego zato što neki iz ove Vlade nijesu htjeli. Jer nije isto reći „mi smo za EU“ i raditi u korist evropskih vrijednosti. Ne možeš biti za EU, a istovremeno raditi protiv regionalnog pomirenja. Ne možeš tražiti podršku iz Brisela, a voditi kampanje koje vrijeđaju susjede, negiraju genocid ili oživljavaju simbole mržnje i podjela. To nije evropska politika. To je politika straha i kontrole, koja je ovu zemlju i dovela do korupcije i siromaštva.
POBJEDA: Da li je Crnoj Gori, u ovom trenutku, potrebno osvježenje u sastavu izvršne vlasti?
VUČELIĆ: Potrebna joj je vlast koja zna zašto je tu, da bi služila građanima, a ne partijskim centralama. Zato pojedini ministri međusobne animozitete trebaju ostaviti po strani, kako premijer ne bi trošio energiju na balansiranje između partija koje nemaju
POBJEDA: Kako ocjenjujete ulogu Skupštine u procesu približavanja EU i da li je, konkretno glasanjem za Sporazum sa UAE, kompromitovana pozicija Crne Gore? VUČELIĆ: Svi znamo da je uloga Skupštine u procesu približavanja EU ključna ne samo kao zakonodavnog tijela koje usvaja evropske zakone, već i kao garant političke stabilnosti. Do sada smo usvojili niz važnih zakona usklađenih sa EU standardima, ali tempo mora biti brži i odlučniji. Evropski put ne trpi kašnjenja, a od parlamenta se
Kada treba dati podršku ASK-u koji je konačno počeo da diše, onda se ćuti. Kada je trebalo imenovati vrhovnog državnog tužioca koji nije pod partijskom kontrolom, onda odjednom neki imaju određene dileme. To nije evropska politika, to je opstrukcija, upozorila je Vučelić i dodala da, ako se bude radilo fokusirano, e kasno i iskreno, Crna Gora može zatvoriti pregovore u predviđenom roku
konsenzus oko osnovnih vrijednosti.
Premijer još ima snage da upravlja i nažalost, zbog određenih opstrukcija, usporeno vodi ka promjenama i članstvu u EU, ali vidimo da je protivljenje sve jače. Ne treba nam Vlada kompromisa sa retrogradnim silama, već Vlada sa jasnim kursom: reforme, transparentnost i odlučnost da Crna Gora brzo korača evropskim putem.
POBJEDA: Što vidite kao ključne prepreke za članstvo u EU do 2028. godine, i da li je ova vlast dovoljno otporna na strane uticaje?
VUČELIĆ: Najveća prepreka je licemjerje. Formalno smo svi za EU, ali umjesto fokusa na usvajanje ključnih zakona koji su nam neophodni na putu ka EU, često se hiperprodukcijom raznih rezoluci-
ja fokus pomjera na određene događaje iz prošlosti, čime se podgrijavaju društvene tenzije. Kad treba dati podršku ASK-u koji je konačno počeo da diše, onda se ćuti. Kada je trebalo imenovati vrhovnog državnog tužioca koji nije pod partijskom kontrolom, onda odjednom neki imaju određene dileme.
To nije evropska politika, to je opstrukcija. A što se tiče stranih uticaja, da, ova vlast jeste ranjiva. Prilikom formiranja vlasti potpisan je sporazum između subjekata parlamentarne većine kojim je jasno definisano da će Crna Gora u vanjskoj politici slijediti vanjskopolitički kurs EU.
Ja sam rekla više puta, ko relativizuje agresiju Rusije na Ukrajinu, ko se krije iza „neutralnosti“, taj ne razumije što znači biti Evropljanin. A Crna
Sporazum sa UAE je strateška šansa za ravnomjeran razvoj
očekuje da bude motor, a ne kočnica reformi. Potrebna je veća odgovornost svih poslaničkih klubova, jer evropske integracije nijesu partijsko pitanje, već državni prioritet. Skupština mora pokazati da može da funkcioniše efikasno, bez blokada i nepotrebnog politizovanja svakog procesa. Kada su u pitanju sporazumi sa UAE, smatram da je
to strateška šansa za ravnomjeran razvoj Crne Gore i prelazak sa pasivne na partnersku ulogu države u investicijama. Skupština ima ključnu ulogu u ovom procesu, jer kroz demokratsko odlučivanje pokazujemo političku zrelost i odgovornost prema građanima. Ovo je ujedno test našeg iskrenog opredjeljenja za evropski put kroz transpa-
Gora je donijela odluku, naš put je ka Zapadu. S tim u vezi, treba posebno pohvaliti potez poslanika Nove srpske demokratije, koji su uprkos svojim često populističkim stavovima povodom rata u Ukrajini nedavno glasali za odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.
POBJEDA: Vi ste ranije otvoreno kritikovali Milana Kneževića i Andriju Mandića zbog identitetskih tema. Smatrate li da takvi stavovi podrivaju stabilnost vlasti i sam evropski kurs Crne Gore?
VUČELIĆ: Mi ne možemo naprijed ako nas svakih sedam dana neko vraća unazad. I da budem potpuno jasna, nije problem imati drugačije mišljenje o istoriji. Problem je
rentnost, zakonitost i uključivanje lokalnih zajednica. Glasanje za sporazume je glasanje za ekonomsku budućnost, nova radna mjesta i bolji kvalitet života u svim djelovima zemlje. Kao poslanica CIVIS-a sam podržala ove sporazume, jer ne podrazumijevaju rasprodaju, već aktivaciju državnih resursa u korist građana. Odluke poput ove ne donose se iz komoditeta, već iz hrabrosti da se prekine sa politikom čekanja. Vjerujem da građani od nas očekuju odgovornost, konkretne rezultate i jasan korak naprijed.
kad to mišljenje postane jedina stvar kojom se bavite. Kad sve drugo stane, reforme, integracije, borba protiv korupcije, jer se „uvodi dvojno državljanstvo“, „ispravljaju istorijske nepravde“ i „slave ratni simboli“. Ne možemo praviti modernu Crnu Goru, a voditi politiku iz devedesetih. Za mene, evropska Crna Gora je ona u kojoj su postulati pravne države iznad ideologije, poštovanje tuđih žrtava prije svega ljudskost, a zatim i osnov svake stabilnosti, ali i u kojoj niko nema monopol na patriotizam i u kojoj se o identitetima ne odlučuje na mitinzima, nego u učionicama i akademijama, u otvorenom društvu koje uči i pamti, ali ne mrzi.
Zato kažem, da, ovakva politika je kamen spoticanja. I ne samo za stabilnu vlast, već za stabilno društvo. Mi moramo znati kuda idemo, a ne stalno da se vraćamo da bismo „ispravljali istoriju“. Neka to rade istoričari. Mi političari imamo odgovornost da gradimo budućnost.
POBJEDA: Što onda očekujete od nastavka pregovaračkog procesa sa EU - da li je realno da ćemo do kraja 2026. uspjeti da zatvorimo sva poglavlja?
VUČELIĆ: Očekujem da Crna Gora može do kraja 2026. godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, ali to zavisi isključivo od naše političke volje, posvećenosti reformama i sposobnosti institucija da isporuče rezultate. Imamo jasnu podršku Evropske unije, ali brzina procesa zavisi od nas, odnosno koliko brzo i ozbiljno budemo radili na vladavini prava, borbi protiv korupcije i reformi javne uprave. Vjerujem da je to moguće, ali samo ako svi akteri pokažu odgovornost i stave evropsku agendu iznad partijskih interesa. Nema više prostora za odugovlačenje ili simulaciju reformi. Svaki izgubljeni mjesec je direktna šteta za građane, za ekonomiju i za povjerenje koje gradimo sa EU partnerima. Zato je važno da se svi u institucijama ponašamo kao tim koji ima zajednički cilj, a to je punopravno članstvo. Ako budemo radili fokusirano, efikasno i iskreno, Crna Gora može zatvoriti pregovore u predviđenom roku. Bojan ĐURIŠIĆ
PODGORICA – Predložene izmjene Zakona o morskom dobru doprinijeće suštinskim promjenama, a ne zamjenama, jer decentralizacija nije samo princip, već i konkretna politika za pravednije, efikasnije i odgovornije upravljanje.
To je za Pobjedu kazao poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad Tonći Janović, ujedno, jedan od najglasnijih zagovornika promjene odredbi pomenutog pravnog akta, čime bi šest primorskih opština ponovo imale većinu ingerencija nad najvrednijim, priobalnim pojasom Crne Gore. No, izgleda da je ta primorska zona i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u ovom trenutku mnogo više od ekonomskog pitanja. Ono predstavlja par exellence politički problem oko kojeg dio vladajuće većine sada „lomi koplja“. Naime, prilikom glasanja da se u dnevni red juče započete Pete sjednice Prvog redovnog zasijedanja u ovoj godini uvrste izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, od 54 prisutna poslanika za je glasalo njih 44 iz redova i vlasti i opozicije. Devet glasova protiv, te jedan uzdržani stigli su iz klupa vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koju čine Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija. Upravo takav odnos snaga potvrđuje nezvanična saznanja Pobjede da PES svojim stavom želi da pruži podršku težnjama primorskih opština. Otvoreno protiv su iz NSD-a, a njihov stav dijeli i dio najjače opozicione Demokratske partije socijalista.
PROMJENE
Tokom brojnih dosadašnjih zvaničnih susreta predstavnika crnogorskih institucija sa evropskim kolegama, u kontinuitetu je isticano kako naš put ka Evropskoj uniji zavisi i od poštovanja zakona kojima je Crna Gora potvrdila prihvatanje rezolucija koje se sprovode u zajednici država kojoj težimo. Jedna od ključnih odnosi se na decentralizaciju, odnosno jačanje uloge koju lokalne samouprave imaju u kreiranju i realizaciji najrazličitijih politika.
To uključuje i upravljanje najvećim prirodnim resursom koji dijele opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, obalom i morem.
Nesuglasice u vladajućoj većini oko pozicije agencije u čijoj je nadležnosti najvredniji dio crnogorske obale
Prilikom glasanja da se u dnevni red uvrste izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, za su glasala 44 poslanika iz redova vlasti i opozicije, a devet glasova protiv i jedan uzdržani stigli su iz klupa vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koju čine NSD i DNP
Predstavljajući dopunu dnevnog reda, ideju je u ime predlagača iznio poslanik Iljir Čapuni (Albanska alijansa). Uz njega, potpis na ovaj zahtjev su još 24. marta stavili i Artan Čobi (Albanski forum), Mehmet Zenka (Demokratska unija Albanaca), Amer Smailović (Bošnjačka stranka), te Momčilo Leković (Demokrate).
Iako bi izmjenama u zakonskom tekstu, koji je tokom više od tri decenije samo minorno preoblikovan, opštine dobile 90 odsto sredstava od naplate zakupa obale, Čapuni je dao mahom političke opaske na sve što se do sada (ni)je uradilo. Kako je istakao, predloženim izmjenama se ne ukida samo preduzeće za upravljanje morskim dobrom, već će se njegove ingerencije svesti na integralno upravljanje. To u suštini znači da će na direktorskom mjestu ove institucije, koje po trenutnoj raspodjeli čelnih pozicija pripada NSD-u, ostati Mladen Mikijelj, ali očigledno sa manje mogućnosti za zaradu nego što je to sada slučaj. Čapuni je tako najavio da će opštine biti zadužene za „sve ono čime se do sada nije upravljalo“, odnosno, za sve od održavanja do planova za upravljanje i namjenu morskog dobra.
efikasnije i odgovornije upravljanje“.
- Prema predloženim zakonskim izmjenama planirana je transformacija trenutnog Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u regulatornu agenciju, koja bi imala zadatak da postavlja obavezujuće smjernice. Time bi se omogućilo kvalitetnije i transparentnije upravljanje ključnim resursom svih primorskih opština. To je jedini način da se građanima obalnog dijela Crne Gore omogući aktivno uključivanje u odlučivanje o svojoj sudbini i budućnosti, kao što je to i bilo do 1992. godine – rekao je Janović za Pobjedu.
Po njemu, ključno je to da bi primorske opštine, koje najbolje poznaju svoje resurse, konačno mogle same da odlučuju kada će i koliko ulagati u svoja kupališta, šetališta i pristaništa, koje plaže mogu biti javna kupališta, a koje su za izdavanje. Kako je istakao, vrijeme je da se novim zakonskim rješenjem zaustavi višedecenijsko odlivanje milionskih prihoda, a da se istovremeno za predviđene namjene ne vraća ni deset odsto sredstava.
Po njemu, podrška ovakvoj promjeni zakonodavnog teksta nije ništa pogrešno, naprotiv.
- Ova inicijativa nije ništa novo i tu nema iznenađenja. Ja sam je odavno pokrenuo i, kao odgovoran čovjek i političar, obećao mojim sugrađanima da ću istrajati u namjeri da se sprovede u djelo – rekao je ovaj tivatski poslanik za naš list.
Planirana je transformacija trenutnog Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u regulatornu agenciju, koja bi imala zadatak da postavlja obavezujuće smjernice. Time bi se omogućilo kvalitetnije i transparentnije upravljanje ključnim resursom svih primorskih opština, rekao je Janović
- N e možemo kriviti menadžment u posljednjih nekoliko godina za korijen ovog „zla“ i svih nedaća koje su imali stanovnici primorskih opština. Krivi smo mi, jer je i dalje na snazi zakon donijet još 1992. godine, za vrijeme režima Slobodana Miloševića i kada smo ostavili „sabrana nedjela“ po susjed-
nim državama – kazao je Čapuni u plenumu, dok su se iz poslaničkih klupa dijela vlasti čula dobacivanja. Kako je dodao, opštine koje su najviše pogođene aktuelnim zakonskim rješenjem su Ulcinj i Tivat. - Potreba decentralizacije proizilazi iz Člana 2 Zakona o po-
tvrđivanju Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, kojim se propisuje da će javne poslove prvenstveno obavljati oni organi vlasti koji su najbliži građanima – istakao je on, te zaključio kako je uvrštavanje ovakvog prijedloga u dnevni red Skupštine „korak ka evropskom putu“.
Janović: Pretpostavljam da ima i onih koji čekaju prijedlog Vlade za izmjene zakona
Na pitanje da li su i vlast i opozicija podijeljeni u stavovima oko toga da li i na koji način treba mijenjati način rada trenutne agen-
cije za upravljanje morskim dobrom, poslanik Janović kaže da takve stvari „ne može da predvidi“. - Kakav će biti ishod glasa-
nja, ne mogu da predvidim. Prošlo je vrijeme jednoumlja i živimo parlamentarnu demokratiju. Takođe, pretpostavljam da će biti i onih koji
RIJETKI STAVOVI
Jedan od rijetkih poslanika koji je htio da govori o ovoj temi bio je Janović, Tivćanin koji smatra da će izmjene ovog pravnog akta „doprinijeti suštinskim promjenama, a ne zamjenama, jer decentralizacija nije samo princip, već i konkretna politika za pravednije,
čekaju novi prijedlog Vlade u vezi sa izmjenama Zakona o morskom dobru. Bez obzira na sve, u svoje ime mogu da kažem da neću odustati od namjere da se ovaj zakon izmijeni u korist svih građana, kako sam i obećao – najavio je sagovornik Pobjede.
RANIJI POKUŠAJI Zakon kojim se reguliše upravljanje morskim dobrom, pored toga što je star 23 godine, posljednji put je značajnije mijenjan davne 2011. godine. Do danas, za vladavine DPS-a u dva navrata bilo je pokušaja da se on promijeni. Prvi put je to bilo u januaru 2014. godine, kada je prijedlog stigao iz Vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović, a ministar održivog razvoja i turizma bio Branimir Gvozdenović. Dokument je u Skupštini izglasan krajem avgusta 2015. godine, ali je zatim povučen i nikada nije stupio na snagu. Drugi put je to bilo tokom mandata iste vlade. Krajem decembra 2015. Skupštini je upućen novi prijedlog, ali je izvršna vlast odlučila da ga povuče iz procedure mjesec dana kasnije. O tome da bi JP za upravljanje morskim dobro trebalo značajno da se transformiše, a dio njenih ingerencija pređe na lokalne samouprave, takođe se pominje više od deset godina, ali nijesu postojali mehanizmi koji bi natjerali vlast da to prihvati. Na taj način, izgubila bi kontrolu kako nad značajnim resursom, tako i nad menadžerskom pozicijom koja donosi mnoge privilegije. Kada dođe na red rasprava oko izmjena ovog zakona, biće jasno kome je u interesu da stanje i dalje ostane isto. Kristina JERKOV
Skupština juče završila raspravu o Prijedlogu odluke o proglašenju Prostornog plana Crne Gore
PODGORICA – Skupština je juče završila raspravu o Prijedlogu odluke o proglašenju Prostornog plana Crne Gore (PPCG) koji će biti na snazi do 2040. godine. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović nije uslišio zahtjev opozicije da povuče prijedlog, negirajući da je procedura donošenja bila nezakonita i netransparentna.
- Zakonska procedura, a ne ova koju su smislili mediji i nevladine organizacije, u potpunosti je ispoštovana. Procedura se ne odvija u Vladi, nego u Skupštini kada je neophodno da imamo saglasnost Agencije za zaštitu životne, a mi je imamo. I ja bih volio da smo je imali nekoliko dana ranije, ali to nije razlog da odložimo usvajanje na nedjelju dana i time ne ispunimo obavezu i ostanemo bez nagrade od 2,3 miliona eura – kazao je Radunović juče u Skupštini odgovarajući na kritike što je Vlada usvojila prijedlog PPCG prije nego je Agencija dala mišljenje na izvještaji o procjeni uticaja na životnu sredinu. Iz opozicije tvrde da je nacrt PPCG na osnovu kojeg je sprovedena javna rasprava pretrpio značajne izmjene, posebno kada je riječ o projektu Velje brdo i planovima na Buljarici, što iz resornog ministarstva negiraju. Isto tvrdi i rukovoditeljka izrade PPCG Svetlana Jovanović koja navodi da je nacrt plana samo unaprijeđen, te da nijedno strateško novo opredjeljenje nije unijeto u prijedlog. U suprotnom bi, kako tvrdi, i sama kazala da je potrebna nova javna rasprava.
Radunović je kazao da su i Buljarica i Velika plaža odavno u Master planu te da ni ovim planom nijesu tretirani drugačije.
- Nema nikakvih promjena, niko ne predviđa da se gradi na plaži, ali bismo kao vlast i političari bilo vrlo nerazumni kad bismo takav potencijal, kakav je zaleđe, ostavili neiskorišćen – kazao je Radunović.
Politički udarci
Jovanović je kazala da su često trpjeli političke udarce dodajući da iznenađuje što se ovih dana pojavljuju pitanja uprta protiv plana, iako su sve organizacije i građani bili pozvani da daju svoje prijedloge.
- Svakoj nevladinoj organizaciji dat je odgovor na svako
Iz opozicije tvrde da je nacrt Prostornog plana Crne Gore, na osnovu kojeg je sprovedena javna rasprava, pretrpio značajne izmjene, posebno kada je riječ o projektu Velje brdo i planovima na Buljarici, što iz Ministarstva prostornog planiranja negiraju
pitanje. Očito da nije bilo dovoljno, jer se ponovo postavljaju pitanja oko Komarnice i Sinjajevine. Proces je bio potpuno transparentan, predstavnici svih opština su bili u stručnom timu, lično sam bila na javnim raspravama u svim opštinama i stotine ljudi sa kojima sam razgovarala dobili su odgovore na svako pitanje – kazala je Jovanović dodajući da bi Crna Gora bila zaista razvijena zemlja kada bi se realizovalo barem 70 odsto plana. Nikola Milović (DPS) i Branislav Nenezić (SD) PPCG vide kao spisak želja. Milović je, kako je naveo, kao neko ko je radio na dijelu plana, iznenađen nivoom političkog populizma i revanšizma. - Plan je prošao četiri premijera i pet ministara prostornog planiranja i pet izgubljenih godina. Više nije prostorni plan od 2020. do 2040, već pet godina manje – kazao je Milović. Dejan Đurović (NSD) je stava da protiv Plana može glasati samo onaj ko ne misli dobro državi. Kazao je da se stalno govori o potrebi razvoja ekskluzivnog turizma, a nailazi se na osude kad naiđe zainteresovani investitor. Isto se, kako je kazao, odnosi i na stalnu potrebu rješavanja stambenih pitanja.
- Očekujem ove godine zakon o legalizaciji objekata u kojem ćemo vidjeti rezultate nekorektnog građenja u Crnoj Gori bez ikakve kontrole i želje da se urbanistički sredi država, nego od izbora do izbora dozvolite gradnju da bi se dobili glasači. Rezultat toga će biti vrlo težak kada dobijemo informaciju o broju nelegalnih objekata – kazao je Đurović.
SPorazum Sa uaE
Bivša ministarka prostornog planiranja Ana Novaković-Đurović (Ura) je kazala da je tokom njenog mandata utvrđen nacrt PPCG te da će, imajući u vidu Sporazum sa UAE, i njen raniji i trud stručnog tima biti uzaludan jer se nigdje ne navodi obaveza poštovanja PPCG.
- Ciljano nijeste sačekali da se uradi PPCG prije sporazuma sa UAE, već ste konačnu verziju prilagodili tom sporazumu. Ne mogu da prihvatim da sada vi koji ste to uradili nama govorite, ako imamo zamjerku, da smo protivnici razvoja Crne Gore – kazala je Novaković-Đurović.
Ukazala je da je svjesna da zakon ne nalaže da je neophodna saglasnost Agencije za donošenje PPCG, ali je obaveza Vlade da se sa njim upozna, što nije bio slučaj, imajući u vidu
da je prijedlog utvrđen deset dana prije nego je stiglo mišljenje Agencije.
- Da li je moguće da sav trud stručnog tima vi na ovakav način suprotno procedurama, na brzinu, na kraju želite u potpunosti da anulirate. Tražite da se hitno izglasa ovaj prijedlog, a vaša vlada je držala u fioci dokument skoro četiri mjeseca, vaša vlada ga je usporila. Ne postoje razlozi hitnosti niti razlozi da kršite procedure –kazala je bivša ministarka aktuelnom ministru. Problematizovala je i na osnovu kojeg kriterijuma se projekat Veljeg brda uopšte našao u planu, imajući u vidu da nijesu sprovedene nikakve studije u vezi sa tim. Novaković-Đurović je ukazala da se i pored seizmičkog rizika, posebno na Primorju, ne ide u pravcu smanjenja gradnje, što bi bila jedina logična strateška odluka. Tražila je od Radunovića da se jasno odredi da li će se HE Komarnica graditi ili ne, iako, kako navodi, zna da hoće i to bez obzira na stav Agencije da li će štetiti sredini. Ra-
dunović je kazao da ne zna nikog ko ne vidi da je riječ o velikom energetskom potencijalu neophodnom za sistem, te tvrdi da se kanjon Nevidio i okolina neće mijenjati, ali da će HE biti sa manjim kapacitetom. Osvrnuo se i na kritike oko Veljeg brda. - Velje brdo vas sve žulja, jer sad vidite da ga ima iako ste se smijali i govorili da je predizborna priča. Vidite da stvaramo uslove da se gradi i sad prelazite na drugu vrstu kritike. Nijeste valjda očekivali da pitanja za Velje brdo uređuje PPCG, to će rješavati PUP Podgorica, što će biti brzo. Odmah poslije toga kreću kamioni i bageri. To je obećanje, a ne prazna priča – kazao je Radunović dodajući da će rješavati problem podstanara u zavisnosti od njihovog interesovanja, te da se stanovi neće graditi napamet. Nikola Rakočević (DPS) se interesovao ko će da realizuje 623 km putne infrastrukture, navodeći da za pet godina nijesu ekser zaboli nego su samo otvarali puteve ko -
Plan je prošao četiri premijera i pet ministara prostornog planiranja i pet izgubljenih godina. Više nije prostorni plan od 2020. do 2040, već pet godina manje – kazao je Nikola Milović (DPS)
je je realizovala ranija vlada. Nevladine organizacije CZIP, Kana, Centar za istraživačko novinarstvo, Crnogorsko društvo ekologa, Dr Martin Šnajder, Green Home i CEE Bankwatch Network nazvali su Agenciju za zaštitu životne sredine saučesnikom u nezakonitom usvajanju PPCG. zabrinutoSt nVo SEktora - Posebno zabrinjava činjenica da revidirana strateška procjena uticaja na životnu sredinu na PPCG, kao ni prateća saglasnost Agencije još nijesu dostupne javnosti, niti su bile sastavni dio dokumentacije koju su razmatrale Vlada i Skupština. Prema dostupnim informacijama, Agencija je saglasnost izdala tek dan uoči sjednice skupštinskog odbora, uz obrazloženje da dokument „kvalitetan“ i da sadrži „dobre preporuke“ — iako je bilo jasno da te preporuke neće biti uključene u konačnu verziju Plana. Agencija je imala zakonsko pravo da odbije saglasnost ako ključne preporuke nijesu uvažene, ali je odlučila da to ne učini – poručuju nevladine organizacije. Pretpostavljaju da je Agencija, umjesto da zaštiti zakonitost i javni interes, obustavila postupak i omogućila Vladi da pod izgovorom „javnog interesa“, izdejstvuje saglasnost za dokument čije preporuke nijesu u potpunosti inkorporirane u PPCG. Pozivaju Agenciju da objasni kakva je bila procedura te zbog čega su dali saglasnost dva dana prije odlučivanja u Skupštini o dokumentu kojim se ,,stavlja pečat“ tj. zatvara mogućnost daljih izmjena Plana. Ponovo ukazuju na razlike između nacrta PPCG koji je bio na javnoj raspravi u odnosu na aktuelnu verziju. - U finalni dokument naknadno su ubačene izmjene koje mijenjaju status brojnih područja — uključujući i ona predložena za zaštitu u okviru Natura 2000 mreže. Prenamjene zaštićenih prostora, poput Buljarice i Ćemovskog polja u građevinske zone, učinjene su bez ikakvog pravnog osnova i bez prethodnog uključivanja javnosti. U Plan je bez rasprave uvršten i megalomanski projekat Velje brdo — urbanistički zahvat za 40.000 stanovnika — suprotno važećim prostornim politikama –navode u saopštenju dodajući da postoje i ozbiljne kontradikcije između tekstualnog i grafičkog dijela dokumenta. m. lEkoViĆ
uporedivi s podacima prethodnih perioda Detaljnije informacije mogu se naći na internet stranici u sekciji
Metodologija Ankete o radnoj snazi Kako bi se osigurala konzistentnost i uporedivost podataka za prv i kvartal 2025 godine i nadalje s već objavljenim podacima za prethodne godine, naknadno će biti izvršena revizija podataka, čime će podaci za prethodne godine biti usklađeni s rezultatima Popisa 202 3 godine.
Podaci Monstata o radnoj snazi za prvi kvartal
U ovom saopštenju objavljuju se podaci dobijeni putem Ankete o radnoj sn azi, koja je sprovedena u prvom kvartalu 2025. godine. Anketirano je 1 828 domaćinstava na teritoriji Crne Gore. Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva ( 4 721 lica), a za lica stara od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti ( 3 969 lica).
Ministarka turizma posjetila Porto Montenegro
U prvom kvartalu 2025. godine u Crnoj Gori aktivnog stanovništva bilo je 304,8 hiljade od kojih je 270,6 hiljada ili 88,8% zaposlenih i 34,2 hiljada ili 11,2% nezaposlenih2 lica. Stanovništvo van radne snage (1589 godina starosti) čini 205,0 hiljada lica.
Za starosnu grupu od 15 do 89 godina u prvom kvartalu 2025. godine stopa aktivnosti je 59,8%, stopa zaposlenosti je 53,1%, stopa nezaposlenosti je 11,2% i stopa stanovništva van radne snage je 40,2%. Grafik 1. Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti, u hiljadama
nih čine osobe u istoj starosnoj grupi, odnosno 18.600 - rekli su iz Monstata.
Aktivno stanovništvoStanovništvo van radne snage Zaposleni Nezaposleni
1 Prekid u vremenskoj seriji podataka
Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti, u hiljadama
2 Priručnik o načinu utvrđivanja anketne i registrovane stope nezaposlenosti
PODGORICA - U Crnoj
Gori je u prvom kvartalu ove godine, prema podacima Monstata, bilo 304.800 aktivnog stanovništva, od kojih je 270.600 ili 88,8 odsto zaposlenih. Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, 34.200 ili 11,2 odsto je nezaposlenih. Stanovništvo van radne snage (15-89 godina sta-
rosti) čini 205.000 osoba. Za starosnu grupu od 15 do 89 godina u prvom kvartalu, stopa aktivnosti je 59,8 odsto, stopa zaposlenosti 53,1 odsto, stopa nezaposlenosti 11,2 odsto i stopa stanovništva van radne snage 40,2 odsto. Od ukupno aktivnog stanovništva, 170.100 ili 55,8 odsto čine muškarci, a 134.700 ili 44,2 odsto žene.
U anketi se navodi da od ukupnog broja zaposlenih, 147.000 ili 54,3 odsto čine muškarci, a 123.600 ili 45,7 odsto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih, 23.000 ili 67,3 odsto su muškarci, a 11.200 ili 32,7 odsto su žene.
- Najveći broj zaposlenih čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 177.300. Takođe, najveći broj nezaposle-
Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da ih je najviše u uslužnoj djelatnosti, 76,4 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno industriji i građevinarstvu, 19,4 odsto, i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 4,2 odsto. Anketom je obuhvaćeno 1.828 domaćinstava.
Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 4.721, a za 3.969 osoba od 15 do 89 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.
Iz Monstata su napomenuli da su podaci za prvi kvartal procijenjeni prema rezultatima popisa stanovništva, domaćinstva i stanova u Crnoj Gori 2023. godine, dok su do sada objavljeni podaci procijenjeni na osnovu popisa 2011. godine. S. P.
Sajam Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope održan je od 22. do 25. maja u Ningbou
NINGBO - Na našem štandu uglavnom su bila vina Plantaža, imamo sve njihove proizvode, dvadesetak vrsta. Osim vina, izložili smo i promotivne uzorke koji nijesu za prodaju, poput kafe, vode, čokolade i krema. Cilj nam je bio da obogatimo sadržaj, saopštila je He Bing, izlagač na crnogorskom štandu na ovogodišnjem Sajmu Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.
Sajam Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope jedini je redovni sajam na nacionalnom nivou posvećen saradnji sa ovim regionom. Ovogodišnji, četvrti sajam, održan je od 22. do 25. maja u kineskom gradu Ningbou.
Kako nam je ispričala He Bing, njena porodična firma uvozi crnogorska vina već gotovo 20 godina:
- Prva vina koja je moj otac uvozio u Kinu baš su bila crnogorska vina. Prvi kontejner vina iz Crne Gore uvezen je 2009. godine, ali ne za prodaju – već kao pokloni za prijatelje i partnere, zbog izuzetnog kvaliteta. Taj prvi kontejner smo djelimično prodali, a djelimično poklanjali. Prvobitno to nije bio poslovni potez, već ljubav prema vinu. Kasnije smo, zahvaljujući pozitivnim re-
He Bing na štandu promoviše vina Plantaža
akcijama prijatelja i klijenata, ozbiljno započeli saradnju s Plantažom. Od jednog kontejnera godišnje, došli smo do 20 kontejnera godišnje - dodaje He Bing. Iako crnogorsko vino nije široko poznato na kineskom tržištu, He Bing je ocijenila da su kvalitet i ukus crnogorskih vina odlični. - Kinezi koji su živjeli ili radili u bivšoj Jugoslaviji. Po povrat-
ku u Kinu, traže ista vina koja su tamo pili, a zatim ih preporučuju prijateljima. Osim toga, mnoge kineske firme realizuju projekte u regionu i znaju što vrijedi, pa i oni postaju naši klijenti – pojasnila je He Bing. Njena firma je posljednjih godina bila vrlo aktivna na sajmovima širom Kine. Zahvaljujući toj aktivnosti, Ambasada Crne Gore u Kini joj je 2023. dodijelila sertifikat za održavanje
Dejvid Margason i Simonida Kordić
stalnog Paviljona Crne Gore u sajamskom kompleksu u Ningbou. To priznanje je dodatni podsticaj za nastavak promocije crnogorskih proizvoda. Međutim, He Bing priznaje da je bilo i izazova.
- S obzirom na to da radimo i s drugim zemljama regiona, desilo se da na štandu miješamo proizvode i slike različitih država. Nijesmo imali lošu namjeru, ali shvatamo ozbiljnost takve greške – zato sada na to posebno pazimo – istakla je He Bing. Iako njena firma ima sertifikat za održavanje paviljona i štanda, He Bing naglašava da je riječ o privatnoj kineskoj firmi. - Nemamo uvijek dovoljno resursa za organizaciju i vođenje štanda. Znamo da štandovi drugih zemalja često dobijaju podršku od svojih vlada –to mnogo znači. Vjerujemo da bi i crnogorski zvanični resori mogli da se uključe u promociju proizvoda. Na primjer, vina iz Gruzije su postala izuzetno popularna u Kini upravo zahvaljujući direktnoj podršci zvaničnika, često ih promovišu ministri, ambasadori, gradonačelnici. Kineski kupci im vjeruju. Zato se nadamo jačanju trgovinskih odnosa između Kine i Crne Gore i zajedničkom radu na promociji crnogorskih vina - zaključuje He Bing. Yu Xi
PODGORICA - Sezona obećava i donosi značajan iskorak u pozicioniranju Porto Montenegra kao vodeće destinacije na Mediteranu, kazao je izvršni direktor kompanije ,,Adriatic Marinas“ Dejvid Margason. On je to rekao na sastanku sa ministarkom turizma Simonidom Kordić.
Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva turizma, posjetila nautičko naselje Porto Montenegro, gdje je u susret špicu ljetnje sezone razgovarala sa menadžmentom hotelsko-turističkog kompleksa o dosadašnjem poslovanju, planovima za dalji razvoj ponude i jačanju promocije Tivta i Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije. Margason je istakao da sezona 2025. obećava i donosi značajan iskorak u pozicioniranju Porto Montenegra kao vodeće destinacije na Mediteranu. Margason je naveo da očekuje rekordnu posjećenost marine, kao i da je u posljednjih godinu značajno povećana vidljivost Crne Gore u internacionalnim medijima, što je, kako je naveo, rezultiralo i većim brojem go-
stiju sa ključnih tržišta – Sjedinjenih Američkih Država, Bliskog istoka i Zapadne Evrope. Kordić je naglasila značaj Porto Montenegra za cjelokupnu crnogorsku turističku ponudu, ističući visoki kvalitet usluga, ali i njihovu raznolikost koja zadovoljava potrebe savremenih gostiju visoke platežne moći.
- Posebno su istaknuti novi sadržaji, uključujući svjetski poznate restorane, među kojima i restoran renomiranog britanskog kuvara Džejmija Olivera, kao i projekat ,,Boka Place“ koji je zvanično otvoren krajem maja - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je tokom posjete najavljen i bogat kulturno-zabavni program koji će tokom ljeta upotpuniti boravak gostiju i dodatno doprinijeti atraktivnosti Tivta kao destinacije. - Posjeta predstavlja nastavak aktivnosti Ministarstva usmjerenih ka unapređenju saradnje sa ključnim akterima turističkog sektora i zajedničkom radu na daljoj promociji Crne Gore kao luksuzne, održive i međunarodno prepoznate destinacije - kaže se u saopštenju Ministarstva turizma. R. E.
Održana Skupština akcionara Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Dioničarima dividenda od pet miliona eura
PODGORICA - Akcionarima Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) biće isplaćena dividenda u bruto iznosu od pet miliona eura, odlučeno je juče na Skupštini dioničara. Akcionari su odlučivali o raspodjeli prošlogodišnje neto dobiti CGES-a, u iznosu od 24,83 miliona eura. Akcionari su jednoglasno usvojili finansijske iskaze i izvještaj o poslovanju za prethodnu poslovnu godinu. Usvojen je i izvještaj nezavisnog revizora i sprovedeno razrješenje i izbor novih članova Odbora direktora, te potvrđen izbor Ernst & Young za revizora u ovoj godini. - Poklonjeno je povjerenje većini članova prethodnog saziva, tako da su reizabra-
ni Aleksandar Mijušković, Jelena Matejić, Maria Rosaria Guarniere, Slavoljub Todorović, Vučko Fatić, Violeta Vuljaj, kao i Nicoletta Buonomo, u ime strateškog partnera - italijanske Terne, koja je zamijenila kolegu Guida Guide - dodaje se u saopštenju. Nakon Skupštine akcionara, u CGES-u je održana konstitutivna sjednica novog saziva Odbora direktora, gdje je jednoglasno odlučeno da predsjednik najvišeg tijela kompanije bude Mijušković, koji je na toj funkciji od juna 2021. godine u više uzastopnih mandata, čime je, kako se navodi, potvrđeno dugogodišnje povjerenje i kontinuitet u strateškom vođenju kompanije. R. E.
Analiza kaznene politike crnogorskih sudova za prethodnih pet godina u predmetima protiv polne slobode maloljetnika pokazuje da su kazne zatvora bile blizu zakonskog minimuma
PODGORICA - Kazne
zatvora koje su izrečene u prethodnih pet godina u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova, bile su blizu zakonskog minimuma.
To je pokazala analiza kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024. godine u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika. Analizu je uradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore. O toj analizi polemisalo se juče na okruglom stolu ,,Glas za bezbjedno dijete“, te je ukazano na podatak da su analizirali pravosnažne presude, njih 51 koje su donijete protiv 54 osobe. Kako je rečeno, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude – 48 (94,1odsto) dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija dominiraju kazne zatvora - 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9odsto predmeta.
Nema zastare
Ministar pravde Bojan Božović ukazao je na činjenicu da je taj resor pripremio izmjene Krivičnog zakonika, koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, a kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog
Ministar pravde Bojan Božović na okruglom stolu ukazao je na činjenicu da je
taj resor pripremio izmjene Krivičnog zakonika, koje su upućene na mišljenje
Evropskoj komisiji, a kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta
gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta. Božović je kazao da ta mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično-pravnom smislu. - Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas
dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - rekao je ministar.
Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović komentarisala je da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, te je podsjetila da na tu činjenicu upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, kao i grupa eksperata Savjeta Evrope.
Ministar Božović pohvalio je dosadašnje djelovanje udruženja Roditelji, te je naveo da su proaktivnim djelovanjem budili svijest i kod institucija da neke stvari moraju zajedno mijenjati. Božović je rekao da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci. - Propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje poli-
ciji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli izradu potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu – rekao je ministar.
ProPusti
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević-Korać i Bojana Bandović na okruglom stolu precizirale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama. Istakle su da se može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima. S druge strane, pravna ekspertkinja mr Andrea Mićanović uradila je studiju tri slučaja seksualnog zlostavljanja djece, te je navela da je primijetan ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene. - Iako ima primjera pozitivne prakse i dalje su česti zabrinjavajući nedostaci – nedosljedna primjena zakonom
propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka – rekla je Mićanović. Dodala je da se psihosocijalna podrška nerijetko pruža sporadično i u ograničenom obimu, a uočen je i nedostatak standardizovanih međuinstitucionalnih protokola, kao i nedovoljna koordinacija između ključnih aktera. - Sve navedeno ukazuje na potrebu za jačanjem institucionalne odgovornosti, međusektorske saradnje i primjene pristupa koji je u potpunosti usmjeren na zaštitu prava i interesa djeteta - kazala je Mićanović.
Ona je istakla da se može zaključiti da se saslušanje maloljetnih oštećenih u značajnom broju predmeta često ne obavlja na propisan način. Mićanović je rekla da analiza pokazuje i da je potrebno dosljednije primjenjivati načelo hitnosti postupanja u predmetima u kojima su maloljetnici/maloljetnice oštećena lica. - Zabrinjava činjenica da roditelji maloljetnih žrtava često ostaju bez osnovnih informacija o tome što mogu očekivati od postupka, koja prava imaju i koje službe im stoje na raspolaganju – navela je Mićanović. Organizatori okruglog stola najavili su da će preporuke iz analize uputiti nadležnim institucijama. H. JaNKoViĆ
,,Imam osjećaj da se borim sa pravosudnim sistemom, a ne sa nasilnikom“
Na okruglom stolu emitovana je ispovijest žrtve seksualnog zlostavljanja. Objašnjeno je da je žrtva poslala pismo udruženju Roditelji koje su priredili kroz video formu. Žrtva je
navela da su prošle dvije godine i osam mjeseci od prijave seksualnog zlostavljanja koje je, kako je rekla, preživjela u 14. i 16. godini. Prema njenim riječima, bila je žrtva oca najbolje dru-
garice, prvog komšije, koji je 30 godina stariji od nje. Dalje je istakla da je više od 25 mjeseci prošlo otkako je podignuta optužnica ali da je sud prihvatio tek ove godine, te da je suđenje
počelo. Viši sud je, kako je dodala, tri puta odbacio potvrđivanje optužnice, smatrajući da je u vrijeme nemilog događaja imala više od 14 godina i da ,,nije bila dijete i nemoćno lice“, ali je optužnicu potvrdio Apelacioni sud. - Šokirana sam stavom suda. Nijesam siguran da sistem razumije kroz što prolazim. Imam osjećaj da se borim sa pravosudnim sistemom,
U zdravstvene ustanove stigle injekcije za osteoporozu koje pojedini pacijenti nijesu mogli primiti prethodnih dana, iz Montefarma za Pobjedu kažu da nema nestašice tog medikamenta Za godinu skoro udvostručena potražnja
PODGORICA – Pojedini
pacijenti Kliničkog centra Crne Gore prethodnih dana obaviješteni su da ne mogu da dobiju injekciju za osteoporozu – „denosumab“, koju primaju na pola godine, jer ih nemaju na zalihama. Iz Montefarma su kazali da su injekcije stigle juče i da će pacijenti moći da ih prime. Iz ove ustanove obrazložili su da je važno istaći da nije bilo
perioda u kojem je lijek bio nedostupan, već ,,da je povećana potrošnja izazvala privremenu potrebu za kontrolisanim raspodjelama“. Iz skladišta Montefarma od 1. januara do 15. juna 2024. godine isporučeno je javnim zdravstvenim ustanovama 1.460 kutija lijeka „prolia“ (denosumab), dok je u istom periodu ove godine isporučeno 2.145 kutija, što predstavlja porast potrošnje od 46,9 odsto.
- Međutim, usljed značajnog rasta potrošnje u odnosu na prethodne godine, posljednjih dana je izvršena racionalizacija isporuka kako bi se obezbijedio kontinuitet terapije za pacijente u svim opštinama. Tokom dana očekujemo novu isporuku od dobavljača, nakon čega će odmah biti dostavljen ustanovama koje su iscrpile trenutne zalihe. Dakle, lijek je dostupan i snabdijevanje se odvija bez pre-
kida – kazali su juče Pobjedi iz Montefarma. Oni dodaju da se lijek „prolia“ od početka 2025. godine redovno isporučuje zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, u skladu sa njihovim godišnjim planovima i mjesečno iskazanim potrebama. - Nijesmo bilježili prekide u snabdijevanju niti nestašice – istakli su oni. Iz Montefarma su ukazali na važnost da je lijek „denosu-
mab“ sada dostupniji pacijentima, kako kažu, zahvaljujući promjenama u regulativi – Listom ljekova omogućeno je njegovo propisivanje na osnovu konzilijarnog mišljenja, dok je prethodnih godina bilo potrebno odobrenje Komisije Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Ova izmjena je znatno doprinijela većoj dostupnosti lijeka i povećanju broja propisanih terapija, što je, dijelom, takođe uticalo na
a ne sa nasilnikom, kao da pravosuđe šalje poruku da svaka žrtva treba da ćuti i trpi dok može – navela je žrtva, dodajući da prolazi kroz beskrajno dug proces koji je mučan.
rast potrošnje – naveli su oni. Lijek „prolia“ (denosumab) je biološki lijek koji se primjenjuje isključivo u zdravstvenim ustanovama, i to od obučenog medicinskog osoblja. Koristi se za terapiju osteoporoze kod žena u postmenopauzi, gdje značajno smanjuje rizik od vertebralnih, nevertebralnih fraktura i fraktura kuka, a injekciju primaju i muškarci sa povećanim rizikom od preloma. N. Đ.
RAZGOVOR S POVODOM: Duška Šljivančanin, v. d. direktorke Dječjeg saveza Podgorica
PODGORICA - Glavni grad će narednih mjeseci biti svjedok važnih promjena u oblasti dječjih prava, kulture i obrazovanja. Na čelu tih promjena nalazi se Duška Šljivančanin, vršilac dužnosti direktorice Dječjeg saveza Podgorica, magistar prava djeteta, koja u razgovoru za Pobjedu otkriva da su već obezbijeđena sredstva za obnovu nekadašnjih odmarališta. Na Veruši, u toku je katastarsko vraćanje prvobitne namjene, a na parceli Glavnog grada u Sutomoru opet će osvanuti Dječje odmaralište. Planira se i povratak hora „Zvjezdice“ pod institucionalno okrilje Saveza.
– Veruša i Sutomore predstavljaju dragocjene resurse koje moramo sačuvati od zaborava. Zahvaljujući sredstvima iz kapitalnog budžeta, već imamo na raspolaganju milion eura za početak rekonstrukcije odmarališta na Veruši. Iako objekti trenutno nijesu u funkciji, pokrećemo programe dnevnih izleta, boravaka u prirodi i kreativnih radionica – jer djeca treba da dišu šumu, da se povezuju, otkrivaju, uče i rastu zajedno – kaže Šljivančanin. U dugoročnom planu je i saradnja sa ministarstvima kako bi odmarališta ponovo postala dostupna svoj djeci, ne samo iz Podgorice, već i iz šireg regiona. Djeca iz socijalno ugroženih porodica zakonski imaju pravo na besplatna ljetovanja i zimovanja u okviru dječjih odmarališta – i mi ćemo to pravo pretočiti u stvarnost. Naša vizija je jasna: neka djeca odmaraju besplatno, ili po simboličnim cijenama, ali svi ravnopravno – bez stigme, bez razlika, bez diskriminacije - poručila je Šljivančanin i dodala da će stvoriti uslove u kojima će svako dijete moći u potpunosti da uživa svoje zakonom garantovano pravo – u ambijentu koji je bezbjedan, standardizovan po mjeri djeteta, inkluzivan i dostupan svima, bez obzira na njihove psiho-fizičke kapacitete.
- Biće to prostori ispunjeni smijehom, učenjem i radošću – kroz pažljivo osmišljene kreativne, edukativne i rekreativne sadržaje, prilagođene uzrastu i interesovanjima djece - ističe direktorica. Razmatra se i mogućnost da se dječja ljetovanja/zimovanja organizuju kao kvalitetna i pristupačna alternativa sve skupljim komercijalnim školama u prirodi. Kada se za to steknu uslovi i otpočne izgradnja odmarališta, Dječiji savez će ponuditi programe boravka u prirodi otvorene za svu djecu – uz garantovan
Djeca iz socijalno ugroženih porodica zakonski imaju pravo na besplatna ljetovanja i zimovanja u okviru dječjih odmarališta – i mi ćemo to pravo pretočiti u stvarnost.
Naša vizija je jasna: neka djeca odmaraju besplatno, ili po simboličnim cijenama, ali svi ravnopravno – bez stigme, bez razlika, bez diskriminacije - poručila je Šljivančanin
kvalitet, raznovrstan sadržaj i pristup prilagođen svakom djetetu. Posebna pažnja biće posvećena inkluzivnosti, pa će i djeca sa smetnjama u razvoju imati podjednako učešće u stručno vođenim, edukativno-kreativnim i rekreativnim aktivnostima. Kao jedan od emocionalnih i programskih temelja budućih aktivnosti, Dječji savez i Glavni grad s ponosom objavljuju da se hor „Zvjezdice“ vraća u njihovo okrilje. Ovaj prepoznatljivi simbol Podgorice ponovo postaje dio institucionalnog sistema, sa jasnom vizijom njegovog razvoja i dostupnosti svakom djetetu. – „Zvjezdice“ su opet hor Dječjeg saveza i Glavnog grada –besplatan, otvoren i dostupan svoj djeci koja žele da pjevaju, stvaraju i rastu uz muziku. Hor će imati sopstveni budžet, jasno planirane programe, profesionalno vođenje i adekvatan prostor. Prije svega, to će biti hor djece ovog grada a JU Dječji savez intenzivno radi na stvaranju pravnih uslova i procedura kako bi se to i ozvaničilo - istakla je direktorica Dječjeg saveza, Duška Šljivančanin. U okviru ustanove „Zvjezdice“ će dobiti bolje uslove za rad i priliku da šire program, nastupaju u zemlji i inostranstvu i uključe sve veći broj mališana. Kroz saradnju s obrazovnim institucijama, hor će širiti muzičku kulturu među
najmlađima i približiti im ljepotu horskog izraza.
Hor ostaje jedan od centralnih aktera festivala „Naša radost“, čije se jubilarno 45. izdanje održava u novembru 2025. godine. Ova svečanost biće, ujedno, platforma za najavu velikih programskih novina: od 2026. godine planira se format inspirisan dječjom Evrovizijom – multimedijalni, savremen i djeci prijemčiv spektakl koji će okupljati učesnike iz regiona i šire.
Pored takmičarske večeri, Dječji savez planira muzičke kampove, edukativne panele i gostovanja školskih i amaterskih horova iz cijelog re-
giona, kako bi „Naša radost“ postala kulturni most koji spaja generacije i različite muzičke tradicije.
– Sve naše aktivnosti vodiće se principima Konvencije UN o pravima djeteta. Nema i ne smije biti razlike – ni po psihofizičkim sposobnostima, ni po nacionalnosti, ni po materijalnom statusu. Svako dijete ima pravo da raste, stvara i bude prepoznato, poručila je Šljivančanin.
Na ovaj način, Dječji savez postavlja čvrste temelje za novu eru dječje kreativnosti, inkluzije i međunarodne saradnje, a prve note tog puta zazvučaće već u novembru 2025. godine. Novi modeli podrške i učešća djece
Dječji savez Glavnog grada ulazi u novu razvojnu fazu sa jasnom vizijom – da bude istinski saveznik svakom djetetu, pružajući mu prostor, podršku i podsticaj da uživa svoje djetinjstvo ravnopravno, bez prepreka i razlika.
– Naša je misija da djeci budemo dostupni u svakom trenutku, da stvaramo bezbjedno i podsticajno okruženje u kojem će moći da rastu, da se razvijaju, istražuju svoja interesovanja i izraze svoje potencijale – i to kroz sadržaje koji im nijesu dostupni u okviru formalnog obrazovanja, poručuje direktorica Duška Šljivančanin.
U fokusu ove vizije biće upravo ona djeca koja do sada nijesu imala pristup vannastavnim, kulturnim i kreativnim sadržajima. Kroz raznovrsne, u potpunosti besplatne programe, Dječji savez će podsticati njihovu radoznalost, talenat i
izražavanje – po mjeri svakog djeteta, bez obzira na njegove psiho-fizičke kapacitete, socijalni status ili porodičnu pozadinu.
– Nećemo se oslanjati isključivo na djecu koja su već afirmisana. Tražićemo nova lica, nova interesovanja, nove talente – jer dijete nije manje vrijedno samo zato što ne može da plati članarinu. Naš cilj je da djeci omogućimo ono što im je nedostajalo - naglašava Šljivančanin.
Planirane su brojne aktivnosti: sportske i rekreativne sekcije, likovne i dramske radionice, digitalni i foto-kursevi, muzički programi, kao i specijalizovani sadržaji koji razvijaju emocionalnu pismenost, interkulturalnost, toleranciju i timski duh. Sve će biti koncipirano u skladu s interesovanjima savremenih generacija i principima UN Konvencije o pravima djeteta.
– Naša djeca su digitalna generacija. Ne smijemo ih kritikovati zbog toga – naprotiv, moramo ući u njihov svijet, razumjeti ga i ponuditi mu vrijednosti koje će ih oplemeniti, a ne udaljiti, ističe ona. Posebna pažnja biće posvećena djeci iz ranjivih grupa –djeci sa smetnjama u razvoju, djeci iz hraniteljskih porodica, romskoj populaciji, kao i onima koji se do sada nijesu usuđivali da se uključe. Dječji savez će im omogućiti da vode programe, da stvaraju, da se izraze i da ih društvo čuje. edukacija, ekologija i pravo Na djetiNjstvo – Djeca će biti naši ravnopravni partneri u kreiranju programa. Mi ćemo ih pratiti, usmjeravati i osnaživati, oslanjajući se na svoje znanje i iskustvo, a ne namećući rješenja. Samo ako djeca prepoznaju naš rad kao svoj – znamo da smo uspjeli. Jer – kako zaključuje Šljivančanin – naša poruka ima snagu samo ako uključuje svako di-
jete. I samo tada možemo reći da gradimo društvo po mjeri djeteta.
U narednom periodu, Dječji savez će posebnu pažnju posvetiti edukaciji djece o njihovim pravima, uz stvaranje prostora u kojem se njihov glas zaista čuje.
– Ako djeca ne znaju svoja prava, ne mogu primijetiti ni kršenje istih a samim tim ne mogu ni tražiti pomoć. Edukovaćemo ih, ohrabrivati da govore i reagovaćemo kad ukažu na problem. Djeca moraju biti kreatori svojih iskustava, a Savez njihova veza s institucijama – poručuje direktorica Duška Šljivančanin. U planu su i sadržaji koji podstiču razvoj ekološke svijesti i društvene odgovornosti, jer –kako naglašava – vrijednosti se ne uče iz teorije, već iz svakodnevnog ponašanja. Dječji savez će kroz planirane aktivnosti povezivati različite gradske službe sa djecom. Dječji savez će kroz kvizove, igre, tematske radionice i takmičenja pružiti djeci priliku da uče kroz zabavu, razvijaju empatiju, timski duh i osjećaj zajedništva. Kroz neposredni kontakt s djecom biće uspostavljen i mehanizam povjerenja, u kojem djeca mogu slobodno da govore o svojim izazovima i dobiju podršku zajednice i Glavnog grada. Jedan od zanimljivijih projekata biće izrada brošure „Podgorica očima djeteta“, koja će predstavljati vodič kroz glavni grad iz perspektive djece. – Pripremamo vodič kroz Podgoricu osmišljen na jeziku koji je djeci razumljiv i blizak – sa preporukama gdje otići, što posjetiti, kako se zabaviti i učiti kroz igru, najavila je direktorica Duška Šljivančanin. Brošura će sadržati QR kodove, informacije o pristupačnosti za djecu sa smetnjama u razvoju i biće vizuelno prilagođena djeci svih uzrasta. Planirano je da bude distribuirana školama, turističkim organizacijama, objavljena na digitalnim platformama i dostupna porodicama koje borave u Podgorici. Poseban značaj biće dat uključenosti djece u proces kreiranja brošure – kroz istraživačke zadatke, ilustracije, preporuke i ideje, jer najbolji vodič za djecu može nastati upravo uz doprinos samih mališana. Dječji savez Podgorica, pod vođstvom Šljivančanin, postavlja temelje za grad u kojem nijedno dijete nije zaboravljeno, u kojem je kultura dostupna svima, gdje su prava stvarnost, a ne deklaracija. Promjene koje dolaze nijesu kozmetičke, već suštinske. One se tiču svake porodice, svakog djeteta i budućnosti koju zajedno stvaramo. N. kovačević
Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade utvrdio listu prijedloga
Shodno Zakonu o državnim nagradama, žiri može dodijeliti najviše tri nagrade. Može je dobiti građanin ili državljanin
Crne Gore, grupa lica ili pravno lice koje ima sjedište u Crnoj Gori, za rezultate od izuzetnog značaja za državu
PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija saopštilo je da je žiri na jučerašnjoj sjednici sačinio listu od 36 prijedloga za godišnju Trinaestojulsku nagradu koji sa formalno-pravnog aspekta ispunjavaju uslove za dodjelu tog priznanja za ovu godinu.
Kako su naveli, shodno Zakonu o državnim nagradama, žiri može dodijeliti najviše tri nagrade, s tim da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna. Godišnja Trinaestojulska nagrada za 2025. godinu dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za državu, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore. Kao godina koja prethodi dodjeli nagrade smatra se 2024. Žiri je utvrdio da su potrebne formalno-pravne uslove za nagradu za životno djelo ispunili: Radovan Vujadinović, književnik; Aleksandar Bečanović, književnik; prof. dr Vuk Cerović; Bećir Vuković, književnik; Branimirka Popović (Branka Šćepanović), istaknuta umjetnica; akademik mr Branka Bogavac , profesor francuskog i ruskog jezika i magistar slavistike; Milan Delić, književnik; dr Momčilo Vuksanović, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje; prof. Gordana Sarić, profesor francuskog i latinskog jezika; prof. dr Rifat Alihodžić, dipl. ing. arh; Jasmina Kujović-Salković, spec. sci. Arch; mr Elvira Muzurović , dipl. inž. arh; Branko Rabrenović, msc. arch. Na listi su i
Predsjednik SAD najavio sastanak sa Iranom ,,sljedeće sedmice“
HAG - Predsjednik SAD
Donald Tramp juče je novinarima rekao da će se SAD sljedeće sedmice sastati sa Iranom o potencijalnom nuklearnom sporazumu, iako je više puta rekao da ne vjeruje da je takav sporazum „toliko neophodan“.
- Razgovaraćemo sa njima sljedeće nedjelje, sa Iranom. Možda ćemo potpisati sporazum, ne znam. Za mene, ne mislim da je to toliko neophodno. Mislim, vodili su rat, borili su se, sada se vraćaju u svoj svijet. Nije me briga da li imam sporazum ili ne - rekao je Donald Tramp tokom konferencije za novinare na kraju samita NATO u Hagu - prenosi CNN.
mo da je sve nuklearno oružje tamo dolje - rekao je predsjednik.
CNN je ranije izvijestio da su početne obavještajne procjene pokazale da napadi nijesu uništili osnovne komponente iranskog nuklearnog programa i da su samo usporili njegov razvoj za nekoliko mjeseci. Tramp kaže da sa samita NATO odlazi sa drugačijim pogledom na savez.
On je pri odlasku nakon samita rekao da je stekao pozitivniji utisak o savezu nego kada je stigao.
NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women’s clab of Montenegro - IWCM), dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović, dr Srđa Martinović, doktor nauka; mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva; Zdravko Đuranović, muzički umjetnik; prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske škole „Princeza Ksenija“; Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik-nastavnik; Kemal Musić, master kulturolog; Aleksandar Damjanović , dipl. Ekonomista; Crveni krst Crne Gore – društvena organizacija; NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA; prof. Milica Bakrač, profesor srpskog jezika i književnosti; Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, kulture i medija; Zoran Marković, dipl. Režiser; mr Aleksandar Radunović, magistar dramaturgije; Goran Vujović, dipl. glumac; Veselin Gajović, samostalni umjetnik; dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka; mr Miloš Karadaglić, magistar muzike; mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant; Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj; Dejan Božović, akademski muzičar (kompozitor i aranžer), Braho Adrović, književnik - Pedagoška akademijagrupa: srpskohrvatski jezik i književnost; Sreten Vujović, akademik DANU, pisac i prevodilac; Pavle Pepđonović; Blagoje Krivokapić, mašinski inženjer – poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima; dr Nikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent; Jelena Garić, dipl. dizajner – grafički dizajn i vizuelne komunikacije i mr Veljo Stanišić - magistar grafike. N. Đ.
Tramp je dodao da će njegova administracija tražiti istu vrstu obaveza koje je tražila u pregovorima sa Iranom prije nedavnog povećanja tenzija na Bliskom istoku, piše N1.
- Jedino što bi se tražilo jeste ono što smo tražili i ranije. Ne želimo nuklearno oružje, ali smo uništili nuklearno oružje. Drugim riječima, uništeno je. Rekao sam „Iran neće imati nuklearno oružje“. Pa, mi smo ga digli u vazduh. Dignuto je u vazduh do kraja, tako da nemam baš jako mišlje-
nje o tome. Ako bismo dobili dokument, ne bi bilo loše. Sastaćemo se sa njima - rekao je predsjednik. Generalni sekretar Rubio je novinarima rekao da takav sporazum zavisi od spremnosti Irana da direktno pregovara sa SAD, a ne preko posrednika.
Tramp priznaje da početna procjena SAD kaže da bi šteta na iranskom nuklearnom objektu „mogla biti ograničena“ ili „veoma ozbiljna“. Predsjednik Donald Tramp je u srijedu priznao da su početne procjene američkih obaveštajnih službi pokazale da šteta na iranskom nuklearnom
Rastu tenzije uoči skupa 28. juna u Beogradu
objektu koji su pogodili američki bombarderi „mogla biti ograničena“, prije nego što je dodao da je naknadni rad pokazao da je „uništeno“.
Kejtlan Kolins sa CNN-a je pitala da li se Tramp oslanja na izraelske obavještajne podatke da procijeni štetu koju su nanijeli napadi. Tramp se pozivao na izjavu Irana, a zatim je ukazao na procjenu Američke odbrambene obavještajne agencije.
Tramp je rekao da su SAD od tada „prikupile dodatne obavještajne podatke“ i razgovarale sa ljudima koji su „vidjeli lokaciju“.
- Lokacija je zbrisana i misli-
Studenti u Srbiji ispostavili dva nova zahtjeva, vlast ih privodi i predviđa nasilje
BEOGRAD - Studenti u blokadi saopštili su dva nova zahtjeva koja su vremenski ograničena: do 28. juna u 21 sat Vlada treba da dostavi parlamentu obrazloženi prijedlog za raspuštanje parlamenta i da ukine šatorsko naselje u Pionirskom parku, poznatije kao ,,ćacilend“, koje je formirano uoči demonstracija 15. marta Ako se zahtjevi ne ispune, studenti najavljuju opštu građansku neposlušnost uz upozorenje da neće više moći da kontrolišu nezadovoljstvo građana. - Novim zahtjevima studenti najavljuju nasilje i vlast će to spriječiti u skladu sa ustavom i zakonima, da prevedem - budu li krenuli u nasilje odgovaraće svi - poručio je Miloš Vučević, nekadašnji predsjednik Vlade, sada predsjednik SNS-a i savjetnik za regionalna pitanja predsjednika Srbije. Vučević je ponovio, po zna koji put, da je „došao kraj obojenoj revoluciji, prevarama i trikovima blokadera i lažnoj priči da se
oni bore za pravednije društvo i bolji rad institucija“.
VEĆ VIĐENO
Tako se za protest 28. juna spremaju i studenti uz podršku građana, ali i vlast – BIA je počela da privodi studente i ratne veterane i ispituje ih o namjerama i organizaciji skupa. Zapravo, režim ponavlja istu propagandu koju je plasirao pred demonstracije 15. marta. Osim privođenja više studenata jedan od njih je i zadžan na 48 sati, jer je na društvenoj mreži podijelio tekst u kojem piše da 28. juna treba upasti u Republičku izbornu komisiju, Ustavni sud, Više javno tužilaštvo, RTS i televizije Pink i Informer. U sklopu propagande, režim najavljuje i novi film koji će biti emitovan na najmanje pet televizija istovremeno, a u kojem se „raskrinkavaju namjere blokadera koji hoće da unište državu, proglase Srbe za genocidan narod i priznaju genocid“. Nakon filma koji je u isto vrijeme emitovan na pet televizija uoči mitinga 15. marta, šest
osoba je uhapšeno a šest je u bjekstvu jer su govorili što će raditi 15. marta. Film je nastao u prostorijama stranke Pokret slobodnih građana u Novom Sadu koje su bile ozvučene u momentu kada su studenti, građanski aktivisti i članovi stranke imali sastanak.
„UHAPSITE VUČIĆA“
Uoči vidovdanskog mitinga pokret „Kreni – promeni“ je pozvao policiju da uhapsi Vučića i građane do dođu na skup. U obrazloženju, Pokret navodi da se hapse studenti koji učestvuju u protestima, a da bi trebalo uhapsiti „za terorizam one koji su naredili upotrebu zvučnog topa, a ne studente koji pozivaju da se poštuje Ustav i zakoni“. „Uhapsite Vučića“- piše na kraju saopštenja Pokreta uz prethodnu ocjenu da se mijenja atmosfera u društvu i da vlast pokazuje sve veći strah od građana.
- Demokratija je tamo gdje se vlast plaši naroda, a diktatura tamo gdje se narod plaši vlasti - ocjenjuju u Pokretu.
- Došao sam ovdje jer je to nešto što bi trebalo da radim. Ali sam odavde otišao malo drugačiji - rekao je na završnoj konferenciji za novinare. Tramp se dugo borio protiv NATO, tvrdeći da njegove države članice potcjenjuju Sjedinjene Države time što ne troše dovoljno na odbranu. Međutim, Trampovi komentari dok je odlazio sa konferencije sugerisali su da su brojni pokušaji da ga pridobiju ove nedjelje – uključujući i centralni sporazum o povećanju izdataka za odbranu – uspjeli. - Potrebne su im Sjedinjene Države, a bez Sjedinjenih Država, neće biti isto - rekao je na konferenciji za novinare u srijedu.
Iako je SNS odustala od prvobitne ideje da i ona na Vidovdan napravi miting u Beogradu, najavili su književno veče u Pionirskom parku. Za Vidovdan je i Vučić najavio svoju knjigu „Kako sam pobijedio obojenu revoluciju“, koja će prema njegovim riječima „biti od pomoći mnogim slobodarskim zemljama“.
PROFESORI SE POVLAČE SA ULICE
Uoči mitinga i profesori univerziteta koji su 17 dana držali u blokadi ugao ulica Nemanjine i Kneza Miloša ispred Vlade Srbije najavili su da se u četvrtak povlače sa ulice i pridružuju studentima 28. juna. Iako je Vlada ispunila samo jedan i po od njihova tri zahtjeva zaključili su da od sadašnje vlade ne mogu ništa više očekivati, odnosno da u nju nemaju povjerenja.
- Izbori su jedino rješenje za sve probleme u društvu, neka građani presude ko treba da vodi ovo društvo i državu - ocijenio je profesor Aleksandar Baucal sa Filozofskog fakulteta u Beogradu. Kritikovao je vlast da je „spremna da ugrozi univerzitet koji je gradio niz generacija samo da bi ostvarili neke dnevno političke poene“, i da se već sedam mjeseci troši „jako velika društvena energija na stvari koje bi trebalo da se podrazumijevaju“. V. CVEJIĆ
Okončana potraga za Nikšićaninom
PODGORICA – U reonu Zle
gore kod Nikšića pronađeno je tijelo Nikšićanina Andrije Šljukića (19) za kojim
se tragalo protekla dva dana. To je portalu RTNK potvrđeno iz Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić. Kako su kaza-
li, u neposrednoj blizini gdje je pronađeno tijelo, ekipe koje su pretraživale teren prvo su pronašle njegovo biciklo. C.H.
Vrhovni sud potvrdio presudu protiv troje albanskih državljana
Hasanaji pravosnažno
osuđeni na po 40 godina zatvora zbog ubistva policajca Lekovića
PODGORICA - Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je presudu Apelacionog suda kojom su Nur, Lulzim i Luana Hasanaj pravosnažno osuđeni na po 40 godina zatvora zbog ubistva policajca Milutina Lekovića u decembru 2019. godine u Herceg Novom.
- Vrhovni sud Crne Gore, odlučujući u krivičnom predmetu protiv optuženih L. H., L. H i N. H., zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, kao i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, donio je presudu kojom su odbijene žalbe optuženih i njihovih branilaca kao neosnovane, te je potvrđena presuda Apelacionog suda Crne Gore Kž. br. 101/24 od 10. decembra 2024. godine kojom su svi optuženi osuđeni na kaznu zatvora od po 40 godina zbog ubistva policajca M. L. u Herceg Novom decembra 2019. godine - saopšteno je iz Vrhovnog suda. Presudom Višeg suda u Podgorici iz marta 2024. svi optuženi su osuđeni na kazne od po 40 godina zatvora, uz uračunavanje vremena provedenog u pritvoru od 15. decembra 2019. godine. Takođe, Apelacioni sud je, u decembru 2024. godine, djelimično usvojio žalbe dvoje okrivljenih i oslobodio ih krivice za napad na službeno
lice, dok je presudu za teško ubistvo potvrdio. - Vrhovni sud je, razmatrajući žalbene navode, utvrdio da su pravilno i potpuno utvrđene sve relevantne činjenice, da je presuda donesena uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te da nije bilo povreda postupka koje bi uticale na zakonitost i pravilnost donesenih odluka. Ovom odlukom Vrhovnog suda ispitivana presuda postala je pravosnažna - zaključuju se u saopštenju.
Podsjetimo, Hasanaji su u ponovnom postupku pred Višim sudom oglašeni krivima jer je na osnovu dokaza nesumnjivo utvrđeno da su optuženi izvršili teško ubistvo policajca Milutina Lekovića, napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, a Luan Hasanaj dodatno da je nedozvoljeno držao oružje. Pozivajući se na iskaz Aleksandra Kilibarde i drugih svjedoka, odbrane optuženih i materijalne dokaze sud je utvrdio da Luan Hasanaj 15. decembra 2019. godine hicem iz pištolja ,,CZ“ ubio policajca na dužnosti Milutina Lekovića dok se nalazio u policijskom vozilu ,,dačija daster“ u Igalu.
- Policajci Milutin Leković i Aleksandar Kilibarda su tog dana u blizini granice sa Hrvatskom zaustavili Luana, Lulzima i Nure Hasanaj koji kod sebe nisu imali lična dokumenta što je bio razlog da
ih privedu u stanicu policije. Međutim, Hasanajima nije bilo u interesu da se sazna njihov identitet s obzirom na to da su albanske vlasti za njima raspisale potjernicu.
U naumu da spriječe odlazak u stanicu policije, Lulzim i Nure sa zadnjeg sjedišta počinju da zagovaraju policajce za koje vrijeme Luan, koji se nalazio između njih, vadi pištolj. On iz pištolja ispaljuje hitac u glavu Lekovića, a vozilo kojim je upravljao počinje da ubrzava i udara u vozilo gradske čistoće. Pošto je eliminisao Lekovića, Luan je dva puta pokušao da upuca i Kilibardu dok su se još uvijek nalazili u automobilu, ali bezuspješno jer se pištolj zaglavio. Da ubije Kilibardu nije mu uspjelo ni u trećem navratu kada su se našli van policijskog vozila. Hasanaji su iz gepeka uzeli kesu, nakon čega su pobjegli. Nakon kraće potrage, bjegunci su uočeni u naselju Sutorina, a Luan Hasanaj se tada mašio pištolja koji je uperio prema policajcima koji su ih uočili i uz prijetnje pokušao da sa bratom i majkom uđe u policijski kombi ,,reno trafik“ kojim su planirali dalji bijeg. Oni su uspjeli da uđu u kombi i nastavili da prijete policiji. Ovog puta osim pištoljem, Luan je zaprijetio i aktiviranjem bombe, na što je jedan od policajaca Luana pogodio u ruku u kojoj je držao pištolj i tako ga onesposobio. J. R.
Podgorička policija uhapsila dvije osobe zbog nasilničkog ponašanja i porodičnog nasilja
Sestra pretukla brata, nanijela mu tešku tjelesnu povredu
PODGORICA – Podgorička policija uhapsila je S. S. (55) zbog sumnje da je pretukla brata S. S. (62) koji je u tuči zadobio tešku tjelesnu povredu, saopšteno je iz Uprave policije.
Pored S. S. uhapšen je i M. S. koji je takođe učestvovao u incidentu i oštećenog udario predmetom u glavu, nakon čega ga je gurao i vukao i oborio na tlo.
Osumnjičenima se na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje i krivično djelo nasilje u porodici.
- Licima je ukazana medicinska pomoć nakon čega su od njih prikupljena obavještenja, te je policija došla do sumnje da je M. S. oštećenom S. S. (62) zadao udarac podesnim sredstvom u predjelu glave, nakon čega ga je gurao i vukao i oborio na tlo, dok je S. S. (55) bratu, oštećenom S. S. (62) zadala
udarce takođe podesnim sredstvom u predjelu noge usljed čega je on zadobio tešku tjelesnu povredu, navodi se u saopštenju policije. Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva protiv S. S. (55) je podnijeta krivična prijava i ona je uhapšena zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, dok je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje uhapšen M. S. J. R.
Završne riječi u predmetu protiv nekadašnjeg direktora Uprave
PODGORICA – Svjedok Goran Tufegdžić kazao je juče da u predmetu koji je obrađivao u vezi sa upisom kuće sagrađene na obali u Tivtu nije bilo ništa sporno i istakao da je, nakon što je dobio poziv iz Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), razgovarao sa bivšim direktorom Uprave za nekretnine Draganom Kovačevićem, koji mu je to potvrdio, ali da se radi o kriminalcu koji ga reketira.
Tufegdžić je, inače, bio zaposlen kao pravnik u Upravi za nekretnine.
- Na savjet mojih roditelja koji rade u policiji, nakon poziva u SPO, porazgovarao sam sa Kovačevićem, jer me je zanimalo da li u tom predmetu ima nešto sporno. On mi je rekao da nema ništa sporno, ali mi je govorio da se radi o kriminalcu koji ga reketira. Shvatio sam da je u predmetu koji ja obrađujem sve u redu, kazao je svjedok Tufegdžić. On je dodao da je odluku donio na osnovu dokumentacije koja mu je dostavljena.
- Odlazak na razgovor kod Kovačevića bio je nakon što sam donio odluku. Ranije sam rekao da me u vezi sa ovim predmetom niko nije zvao, ni direktor Kovačević, ni direk-
Goran Tufegdžić
torka Područne jedinice Tivat Ana Lakićević-Grdinić, naveo je on. Na pitanje sudije Zorana Radovića, koji predsjedava tročlanim vijećem, čijem organu pripada pečat koji stoji na rješenju, Tufegdžić je rekao da nikada nije vidio taj pečat.
- Ne znam da li je ovo pečat Uprave za nekretnine, kao centralnog organa ili PJ Tivat. Kao što sam rekao u istrazi, nijesam stavio pečat na rješenje koje sam obradio, a potpis na rješenju je svakako moj. Praksa je bila da ta rješenja pečatiraju područne jedinice koje su nam dostavile predmet na obradu - naglasio je Tufegdžić. Istakao je da je sa optuženom Lakićević-Grdinić komunicirao više puta telefonom i da
su se vidjeli jedini put na sastanku sa predsjednikom opštine Tivat. Na pitanje optuženog Kovačevića - da li ga je ikada zvao da interveniše za neki predmet, svjedok Tufegdžić je rekao da nije nikad.
- Nije me ni za jedan predmet zvao, niti se interesovao, dodao je svjedok.
Zbog ovog sudskog postupka, Tufegdžić je bio suspendovan, ali je na posao vraćen u januaru 2024. godine.
- Disciplinski postupak je obustavljen. Sada radim u područnoj jedinici Podgorica, kao samostalni savjetnik jedan u katastru, naveo je on. Sudija Radović je završne riječi u ovom predmetu zakazao za 1. jul.
Hercegnovska policija podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora lokalnog
Đekića terete da je zloupotrebljavao
PODGORICA – Protiv bivšeg direktora Doma zdravlja Herceg Novi Alekse Đekića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zloupotrebljavao službeni položaj u dužem periodu.
Kako je saopšteno iz policije, krivična prijava je podnešena po nalogu i u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Herceg Novom.
- Sumnja se da je A. Đ. (44), koji je obavljao funkciju v. d. direktora JZU Dom zdravlja Herceg Novi u periodu od 2022. do 2023. godine, a funkciju direktora od 2023. do 2024. godine, u kojem je periodu i izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja pribavio sebi i drugim licima korist, a nanio štetu JZU Dom zdravlja Herceg Novi, navodi se u saopštenju. Aleksa Đekić je kadar Socijalističke narodne partije (SNP) i
sredinom februara je bio kandidat za vršioca dužnosti Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čijem je čelu lider SNP-a Vladimir Joković. Nakon višednevne neodlučnosti, Vlada ipak nije imenovala Đekića koji je u biografiji već imao pravosnažnu presudu. Ovaj visoki kadar SNP-a je u žiži javnosti još od kraja 2022. godine, kada je došao na čelo Doma zdravlja u Herceg Novom, dok je ministar zdravlja bio njegov stranački kolega Dragoslav Šćekić. U njegovoj radnoj biografiji tada je stajalo da je komunalni policajac, sa završenom Policijskom akademijom – obrazovnom institucijom koja ima samo dvogodišnje studije. Nakon što je Šćekića zamijenio kadar Pokreta Evropa sad Vojislav Šimun, Đekić je početkom februara 2024. godine razriješen, ali je nastavljena istraga njegovog rada dok je bio na čelu hercegnovske zdravstvene institucije.
Nakon najave da će biti izabran u sami vrh Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, grupa zaposlenih njegovog nekadašnjeg kolektiva saopštila je da je Đekić od decembra 2022. do februara 2024. godine „bio prepoznat po progonu nepodobnih zaposlenih, pronevjerama, mobingu, nepotizmu i partijskom zapošljavanju“. - Sve je potvrđeno pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Herceg Novom od 3. jula 2024. godine kojom je Đekić osuđen na uslovnu kaznu zatvora od tri mjeseca ukoliko ponovi krivično djelo u roku od godine od dana pravosnažnosti presude – precizirali su radnici DZ Herceg Novi. Zaposleni iz hercegnovskog DZ takođe su tada istakli da se nastavlja više sudskih postupaka koja se odnose na rješenja o prestanku radnog odnosa, mobing, naknadu štete. Pobjeda je tada nezvanično dobila informacije i da je iz samog Doma zdravlja Her-
Uprave za nekretnine zakazane za 1. jul
Podsjećamo, Kovačević je uhapšen 23. decembra 2020. godine kada je SDT okončalo izviđaj po prijavi Aleksandra Gazivode čiji je suvlasnički dio vile u Tivtu, koju je izgradio sa Kovačevićem, mimo njegovog znanja, prepisan na ime Danka Kovačevića, sina bivšeg direktora Uprave za nekretnine.
Nakon hapšenja, Kovačević je 24. februara naredne godine, propustom tužilaštva da traži produženje pritvora, pušten na slobodu, nakon čega je nestao. U julu 2021. godine naloženo je da se za njim raspiše i potjernica.
Osim Kovačevića, na optužnici su i Ana Lakićević-Grdinić, Veselin Tomašević, Danko Kovačević, Sanja Popović, Aleksandar Boljević i podgorička kompanija ,,Geo&Arh“. Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, protivpravno zauzimanje zemljišta, više djela zloupotrebe službenog položaja, falsifikovanje isprave i iznudu. Kovačević je 30. decembra 2022. godine pred sudom negirao da je formirao kriminalnu organizaciju preko čijih pripadnika je zloupotrebljavao položaj u državnim organima i prisvajao vrijedne parcele ,,na pjeni od mora“. On je ustvrdio da je, suprotno optuž-
bama Specijalnog tužilaštva, cijeli radni vijek radio na tome da zaštiti državnu imovinu. - Odbacujem sve tačke optužnice. Kroz svoj rad borio sam se protiv protivpravnog zauzimanja zemljišta u državnoj svojini. U životu nijesam formirao kriminalnu organizaciju, a 2011. godine nijesam imao ni volju ni želju da formiram bilo kakvu kriminalnu organizaciju – ustvrdio je Kovačević. Sa druge strane, svjedok oštećeni Aleksandar Gazivoda je pred sudom kazao da je bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević na ime svog sina Danka nezakonito uknjižio i njegov suvlasnički dio luksuzne vile u Tivtu koju su zajedno gradili. Kada je objekat uknjižen na mlađeg Kovačevića, Gazivoda tvrdi da je tog trenutka kapitulirao pred državnim organima i prihvatio posljednju ponudu za isplatu od 80.000 eura što je predstavljalo samo dio njegovih ulaganja. Prilikom kontrole optužnice, advokati okrivljenih su istakli da ono čime se Specijalno tužilaštvo bavilo u optužnici je u nadležnosti Upravnog suda jer se radi o upravnom postupku vezano za objekat na parceli u zoni Morskog dobra koji pritom još nije okončan. Jovana RaičEVić
lokalnog doma zdravlja zloupotrebljavao položaj
ceg Novi stigla krivična prijava protiv nesuđenog Vladinog funkcionera. U tužbi se, navodno, precizira da je Đekić tu zdravstvenu ustanovu tokom 2023. godine oštetio za 200.000 eura zbog nezakonitog raspolaganja finansijskim sredstvima i zaključivanja velikog broja ugovora, te potrošio više od 120.000 eura suprotno finansijskom planu. Od tog iznosa, čak 87.000 eura odnosi se na zapošljava-
nje preko agencije za ustupanje radnika, dok je sebi za dopunski rad, navodno, isplatio 4.750 eura.
U krivičnim prijavama se ističe i da je raspisivao oglase i zasnivao radne odnose suprotno uslovima iz Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, a da je čak pokušao sam sebi da obezbijedi mjesto sekretara DZ na koje bi došao nakon isteka direktorskog mandata. K. JERKOV
Suspendovani policajac iznio odbranu u vezi sa navodnom otmicom Gorana Brajovića u avgustu 2020. godine, tvrdi da nije kriv
PODGORICA – Suspendovani policajac Petar Lazović kazao je juče pred Višim sudom da je „očigledno tužilaštvu vreća za udaranje“ i da „sve što imaju od neriješenih krivičnih djela njemu stavljaju na teret“.
On je juče negirao da je u avgustu 2020. godine oteo navodnog pripadnika škaljarskog klana Gorana Brajovića i istakao da ga ni ne poznaje.
- Sve što sam radio, radio sam za državu Crnu Goru i bezbjednost njenih građana. Tako će biti dok sam živ. Ni ovo, ni bilo koje drugo lice nijesam mučio, otimao ili maltretirao. Optužili su me bez ijednog dokaza, saopštio je Lazović, iznoseći svoju odbranu.
Dodao je da je sektor u kojem je on radio brojao 100 ljudi, a da je jedino on na optuženičkoj klupi.
- Jedino sam ja sve radio jer kako vidim niko nije optužen ni gonjen. Da sam bio hobotnica, ne znam kako bih to postigao. Smatram da je u pitanju politički progon mene i moje porodice, naveo je on.
Na pitanje svog branioca, advokata Nikole Martinovića istakao je da su on i kolege u sektoru u kojem je bio angažovan koristili radio-veze preko kojih su sve ostale kolege mogle da čuju razgovore i utvrde nečiju lokaciju.
S obzirom na to da se advokat Martinović usprotivio čitanju iskaza svjedoka, već da se saslušaju u sudnici, sutkinja Irena Šofranac-Nedović nastavak glavnog pretresa zakazala je za 24. septembar.
Na tom ročištu planirano je saslušanje Brajovića, Marka Kecojevića , Vladimira Popovića , Miška Vukovića i Mladena Đuknića Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu u maju ove godine protiv Petra Lazovića zbog otmice i mučenja Gorana Brajovića nakon što je u ljeto 2020. godine uhapšen u pograničnom dijelu između Crne Gore i Bosne i Hercegovine zajedno sa dvojicom kolumbijskih državljana koje je trebalo da preveze do Podgorice. Brajović i kolumbijski državljani Aleksandar Kostana Kaso Hose i Kaisedo Bandoj Huan Davido pravosnažno su osu-
Sa privođenja Petra Lazovića
đeni na ukupno osam godina zatvora zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja je formirana radi izvršenja više teških krivičnih djela.
Brajović i David Caicedo osuđeni su na po dvije i po godine zatvorske kazne, dok je Aleksandar Costana dobio tri godine zatvora.
Lazović je uhapšen 18. jula 2022. godine, a već počet-
kom naredne godine protiv njega je podignuta optužnica zbog sumnje da je kao službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, privremeno raspoređen u policijski SBPOKK, radio za ljude iz kriminalnog miljea.
Na optužnici su se našli i odbjegli policajac Ljubo Milović, Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Milan Vujotić, Duško Roganović, Radovan Mujović, Radovan Pantović i Nikša Perović. Ova kriminalna organizacija, kako se navodi u optužnici, formirana je u drugoj polovini 2020. godine i pored Crne Gore djelovala je u Južnoj Americi, Africi, Evropi i Australiji. Optuženi se terete za više teških krivičnih djela, kao što su teška ubistva, pokušaji ubistava, šverc droge, oružja i cigareta, kao i zloupotreba položaja. J. RaičEVić
Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv odbjeglog Baranina osumnjičenog za ubistvo dvojice srpskih državljana kod Danilovgrada
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv odbjeglog Stefana Jankovića iz Bara, koji se tereti za teško ubistvo državljana Srbije Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u saizvršilaštvu i stvaranje kriminalne organizacije.
Janković slovi za navodnog pripadnika škaljarskog klana, a SDT je predložilo da se ovaj sudski postupak spoji sa drugim koji se vodi pred Višim sudom, a u kojem su za dvostruko ubistvo Marjanovića i Gošovića optuženi Emil Tuzović, Stefan Đukić Mandić, Goran Miladinović, Milan Brajović, Ivan Čarapić i Milovan Sekulović Optužnica protiv njih podignuta u aprilu ove godine. SDT sumnja da su dvojica srpskih državljana ubijena iz bezobzirne osvete, zbog ubistva Zijada Nurkovića u Španiji, koji je takođe bio navodni pripadnik škaljarske kriminalne grupe. Oba krivična postupka se odnose na djelovanje kriminal-
ne organizacije koju su osnovali sada pokojni M. R. i A. K., u drugoj polovini 2019. godine, u Crnoj Gori, čiji su pripadnici postali svi okrivljeni, pokojni D. H. i druga nepoznata lica, sa tačno određenim ulogama i zadacima, u cilju vršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo, pa tako i ubistvo oštećenih F. M. i V. G., državljana Srbije, pripadnika suprotstavljene kriminalne organizacije, iz bezobzirne osvete, zbog ubistva Z. N., pripadnika svoje kriminalne organizacije i kuma okrivljenog S. J., i na svirep način, u selu Jelenak, u Danilovgradu, u kući okrivljenog M. B., uz skrivanje njihovih posmrtnih ostataka i uklanjanje tragova krivičnog djela, navodi se u saopštenju SDT-a. Podsjećaju da je Janković od ranije u bjekstvu, pa mu je Viši sud u Podgorici, po prijedlogu specijalnog tužioca, odredio pritvor i naredio raspisivanje potjernice, te je zbog toga u optužnici predloženo da mu se sudi u odsustvu. - Predloženo je i da se postupci po obje optužnice spo-
je, radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne presude, jer između krivičnih djela postoji međusobna veza i isti dokazi, zaključuju u saopštenju. Odbjegli Janković, kojeg policija traži zbog stvaranja kriminalne organizacije, pobjegao je inspektorima Specijalnog policijskog odjeljenja i Sektora kriminalističke policije kroz prozor od kupatila tokom pretresa njegovog stana u junu 2022. godine.
Kako je Pobjedi tada nezvanično saopšteno, Janković je prethodno lišen slobode. Inspektori su mu stavili lisice na ruke, ali je on tražio da ode u toalet.
Janković je u kupatilu bio sam bez obezbjeđenja. Inspektori su čuli buku, ušli u kupatilo i vidjeli otvoren prozor i kroz otvor Jankovića kako bježi. S obzirom na to da vani nije bilo policije, Janković je, čak i sa lisicama na rukama bio u prednosti. Inspektori kojima je Janković pobjegao, prema našim ranijim saznanjima, nijesu se usudili da skoče sa prozora i krenu u potjeru.
Pobjedini izvori tada su kazali da su policajci bili u obavezi da obezbijede objekat spolja, a posebno jer se radi o osobi koja je u evidencijama bezbjednosnih službi označena kao član organizovane kriminalne grupe. Tokom iste akcije, inspektori su napravili nekoliko propusta. Objekat, koji su pretresali, nije bio adekvatno spolja obezbijeđen. Praksa je da se pretres objekata koje koriste povratnici u izvršenju teških krivičnih djela, članovi organizovanih kriminalnih grupa, obavljaju uz prisustvo policijskih jedinica sa dugim cijevima i da se ne ostavljaju bez nadzora, a posebno ne kada postoji mogućnost da pobjegnu. Dok policija traži Stefana, njegov dvije godine mlađi brat Martin je uhapšen i priveden tužiocu koji je odredio njegovo zadržavanje. Isto rješenje donijeto je i za Baranina Marka Peruničića. Sva trojica u bezbjednosnim službama označena su kao članovi škaljarskog klana.
J. R.
Predsjednici opština Bar, Budva, Kotor, Tivat i Ulcinj traže da Vlada ubrza realizaciju najvažnijeg ekološkog infrastrukturnog projekta
Na deponiji u Baru otpad se može odlagati još najviše godinu i po, a za realizaciju projekta proširenja potrebne su dvije godine. Čelnici pet opština predlažu, pored ostalog, da Vlada proširenje proglasi infrastrukturnim projektom od javnog državnog interesa, te da razmotri modele finansiranja –putem kreditnog aranžmana sa EBRD, neposredne podrške iz državnog budžeta... Ako se proces ne ubrza, postoji, upozoravaju, realna opasnost da sistem upravljanja otpadom na Primorju dođe u ozbiljnu krizu, sa posljedicama po životnu sredinu, javno zdravlje i razvoj turizma
PODGORICA – Predsjednici primorskih opština uputili su apel premijeru Milojku Spajiću za institucionalnu i finansijsku podršku da bi se omogućila realizacija projekta proširenja kapaciteta sanitarne deponije ,,Možura“ u Baru. Upozoravaju da, ukoliko se ne pristupi hitnoj realizaciji tog projekta, postoji realna opasnost da sistem upravljanja otpadom u južnom dijelu Crne Gore dođe u ozbiljnu krizu, sa posljedicama po životnu sredinu, javno zdravlje i razvoj turizma.
,,Možura“ je osnovana 2012. godine kao međuopštinska deponija za Bar i Ulcinj, ali ubrzo dobija status regionalne i na nju se odlaže otpad i iz Kotora, Tivta i Budve. Projektovani kapacitet je 1.056.036 m³ (oko 880.000 tona), a do sada je deponovano oko 850.000 tona. Odložene količine iz godine u godinu se povećavaju. Tako je 2022. godine deponovano 87.995 tona otpada, 2023. godine – 96.435 tona, a 2024. godine – 101.099 tona. Procijenjeno je da mjesta za odlaganje ima još samo do kraja 2026. godine.
PRIJEDLOZI
Čelnici primorskih opština u dopisu podsjećaju da je u toku intenzivna komunikacija sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), koja je izrazila spremnost da podrži projekat sa 15 miliona eura, a Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ministarstvo finansija već su dala saglasnost, te da je zbog kompleksnih procedura i potencijalnog vremenskog zastoja ključno aktivno učešće Vlade u podršci i ubrzanju procesa. – Predlažemo da Vlada proširenje deponije ,,Možura“ formalno proglasi infrastrukturnim projektom od javnog državnog interesa, zatim da se razmotre modeli finansira-
KOTOR – Povodom devet godina uspješnog poslovanja, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) donirao je više od 13.000 eura Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ u Risnu. To je drugi put zaredom da CEDIS svoj rođendan obilježava izdvajanjem sredstava za donaciju, umjesto organizovanja proslave. Izvršni direktor CEDIS-a Vla-
Menadžment ,,Možure“ aktivno od 2021. godine radi na stvaranju uslova i obezbjeđivanju finansijske podrške za početak izgradnje novih kada. To preduzeće i osnivači - opštine Bar i Ulcinj učinili sve što je bilo u njihovoj nadležnosti i moći kako bi projekat proširenja – izgradnje novih sanitarnih kada pripremili – kaže izvršni direktor Izvršni direktor Senad Arabelović
nja projekta – bilo putem kreditnog aranžmana sa EBRD, modela zajedničkog ulaganja ili drugih dostupnih mehanizama. Takođe, da se razmotri mogućnost neposredne
podrške iz državnog budžeta ili kroz garantnu podršku prema EBRD kao i pristupa dodatnim državnim parcelama (40.000 m²) koje bi, uz već planirano proširenje, omogu-
KOTOR: Specijalna bolnica „Vaso Ćuković“ dobila donaciju
ćile deponovanje za narednih 20 godina – naveli su u dopisu Vladi. Premijeru Spajiću predlažu održavanje sastanka, radi usaglašavanja narednih koraka i operativne dinamike realizacije projekta.
Iz DOO Možura koje upravlja deponijom u više navrata upozoravali su da je njen kapacitet na izmaku. Izvršni direktor Senad Arabelović kaže da su to preduzeće i osnivači - opštine Bar i Ulcinj učinili sve što je bilo u njihovoj nadležnosti
i moći kako bi projekat proširenja – izgradnje novih sanitarnih kada pripremili. – Menadžment ,,Možure“ aktivno od 2021. godine radi na stvaranju uslova i obezbjeđivanju finansijske podrške za početak izgradnje novih kada. Možura je 2023. godine otkupila od privatnih vlasnika više od 44.000 m² za više od 1.000.000 eura iz sopstvenih sredstava. Sredstva smo obezbijedili preko EU fondova za izradu Studije izvodljivosti i Idejni projekat koji smo u skladu sa našim zakonodavstvom revidovali. Uradili smo Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, sprovedena je javna rasprava i dobili smo saglasnost resornog sekretarijata. Predsjednik opštine Bar je donio odluku sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju objekta od opšteg interesa. Napravili smo komunikaciju sa EBRD u vezi sa finansiranjem nekoliko projekata na ,,Možuri“ đe je proširenje trenutno najhitniji i za njegovu je realizaciju neophodno oko 10.000.000 eura – kaže Arabelović.
SCENARIO
Na pitanje zašto radovi, iako hitni, još nijesu počeli, on kaže da je razloga više. – Pitanje prenamjene otkupljenog zemljišta smo čekali više od godinu. Na saglasnost Ministarstva finansija na kreditno zaduženje se čekalo od prije nove godine kada je završen idejni projekat. Idejni projekat je rađen samo na onom dijelu koji je u vlasništvu „Možure“, radi se o površini od oko 44.000 m². Površina od dodatnih 40.000 m² je u vlasništvu države za koju smo dali sugestije na prijedlog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine koji je u fazi usvajanja – kaže Arabelović. Saglasan je sa predsjednicima opština da je neophodna hitna reakcija države jer se otpad na tu lokaciju može odlagati još svega godinu i po, a za realizaciju projekta proširenja potrebno je dvije godine. – Ako se radovima ne pristupi hitno, korisnici usluga deponije „Možure“ - opštine Ulcinj, Bar, Budva, Tivat i Kotor će ostati bez prostora za odlaganje komunalnog otpada na ekološki prihvatljiv način. Ne želim da zamislim scenario pogotovo u toku ljetnje sezone da ove opštine ne budu imale mogućnost za deponovanje komunalnog otpada koji na dnevnom nivou iznosi preko 500 tona – upozorava Arabelović. D. ŠAKOVIĆ
dimir Ivanović kaže kako su svejsni značaja bolnice „Vaso Ćuković“, za cjelokupno društvo.
Pored donacije, CEDIS je planirao i adaptaciju stare trafostanice sa koje se napaja bolnica „Vaso Ćuković“, sa ciljem obezbjeđivanja pouzdanijeg
i kvalitetnijeg snabdijevanja električnom energijom, u vrijednosti oko 30.000 eura. Predviđena je zamjena srednjenaponske 10 kV opreme, uključujući srednjenaponski blok, ugradnja novih 10 kV kablovskih veza za transformator, kao i postavljanje jedno-
žilnih kablova i izrada novih kablovskih završnica. Na niskonaponskoj strani planira se ugradnja novih blokova, koji će biti povezani sa postojećim agregatom i transformatorom, čime će se značajno povećati sigurnost i stabilnost elektroenergetskog sistema bolnice.
U građevinskom smislu, planirano je uređenje trafostanice koje obuhvata i demontažu starog agregata, kako bi objekat u potpunosti ispunjavao tehničke propise i bio pristupačan, bezbjedan i funkcionalan za svakodnevno upravljanje i održavanje.
Direktor Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“, dr Vlado Popović zahvalio je na vrijednoj donaciji. – Donirana sredstva omogućiće nabavku prijeko potrebne operacione lampe tipa Convelar, što je od posebnog značaja s obzirom na povećanje kapaciteta operacionog bloka – kazao je dr Popović. Od početka ove godine CEDIS je zdravstveni sistem podržao sa više od 40.000 eura. C.G.
Kritično ugrožena vrsta ribe viđena u našim vodama, iz Instituta za biologiju mora preporučili oprez
KOTOR – Mladunče velike bijele ajkule ulovio je na 12 kilometara od naše obale i dubini od 115 metara i potom pustio ribar Gojko Mitrović. Fotografije ulova dostavio je Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
– Zahvaljujući gospodinu Mitroviću, dobili smo veoma rijedak i vrijedan podatak sa naučne tačke gledišta. Kako se i preporučuje, on je oslobodio živu jedinku iz mreže dok je još bila u moru i Institutu dostavio sve informacije o ulovu, zajedno sa fotografijama, na
čemu smo mu zahvalni – kazali su iz Instituta. Prema njihovim podacima, tokom proteklih gotovo 30 godina, ovo je tek treći ulov ove vrste u našim vodama. Najnoviji nalaz mlade jedinke u Jadranu zabilježen je 2023. godine, u susjednoj Hrvatskoj.
UGROŽENA VRSTA
Iz Instituta objašnjavaju da iako se često vjeruje suprotno, ta vrsta prirodno zalazi u Jadransko more i stanovnik je čitavog Mediterana. Njena brojnost je, međutim, znatno niža nego u prošlosti.
Tokom proteklih gotovo 30 godina, ovo je tek treći ulov ove vrste u našim vodama. Najnoviji nalaz mlade jedinke u Jadranu zabilježen je 2023. godine, u Hrvatskoj. U Jadranu i drugim djelovima Mediterana je sprovedeno istraživanje sa namjerom da se pronađe i označi velika bijela ajkula. I pored višegodišnjih pokušaja, nijedna bijela ajkula nije zabilježena – kazali su iz Instituta
Na Adi Bojani juče je otkriveno prvo potvrđeno gnijezdo glavate morske kornjače (Caretta Caretta) na tom području – saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore. Gnijezdo je otkrio direktor te ustanove dr Mirko Đurović
Iz Instituta objašnjavaju da je to vrlo važan nalaz u praćenju i zaštiti ovih zaštićenih morskih vrsta na našoj obali. Podsjećaju da je 23. avgusta
2024. godine, na Velikoj plaži zabilježeno prvo izvaljivanje mladih morskih kornjača u Crnoj Gori, ali tada nije bilo sistematskog praćenja lokacija, a time ni prethodno evidentiranih tragova polaganja jaja.
– Ove godine, zahvaljujući uspostavljenom svakodnevnom monitoringu u okviru projekta „Istraživanje i mapiranje lokacija za gniježđenje i gnijezda morskih kornjača na crnogorskoj obali“, omo-
– Ajkule, raže i himere, odnosno hrskavičave ribe, spadaju među najugroženije grupe kičmenjaka na svijetu. Savremeni naučni podaci ukazuju na to da se više od trećine vrsta iz ove grupe suočava s prijetnjom izumiranja. U posljednjim decenijama napori za očuvanje hrskavičavih riba značajno su povećani. Među mnogim razlozima, ključni je pravilno funkcionisanje morskih ekosistema, koje zavisi od ove grupe riba, koja kontroliše brojnost populacija mnogih vrsta morskih organizama – kazali su iz Instituta.
Velika bijela ajkula (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih vrsta životinja u svijetu, a njena Mediteranska populacija smatra se kritično ugroženom. Nalazi te vrste u Mediteranskim zemljama postali su veoma rijetki i često se pojedinačno opisuju u naučnoj literaturi.
gućeno je da se gnijezdo pravovremeno identifikuje i obilježi. Projekat sprovodi Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, uz podršku Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kažu iz IBM-a.
Dr Mirko Đurović kaže da je istinsko zadovoljstvo naći se na pravom mjestu pogotovo kada se radi o tako rijetkim i značajnim nalazima.
– Tragovi izlaska kornjače na plažu i samo gnijezdo zabilježeni su rano ujutro 25. juna. Lokacija je potvrđena i jasno obilježena vidljivom
U Crnoj Gori zabilježen je samo jedan napad ajkule na čovjeka sredinom prošlog vijeka. Posljednji napad u Jadranu desio se 2008. kod ostrva Vis u Hrvatskoj, bez smrtnog ishoda, kada je ajkula napala ronioca koji je sa sobom nosio ulovljenu ribu – saopštili su iz Instituta za biologiju mora. Kao i u slučaju bilo koje druge divlje životinje, nije moguće predvidjeti hoće li se, kada i gdje napad dogoditi – kazali su iz Instituta
– Iako odrasle jedinke ove vrste mogu predstavljati potencijalnu opasnost za čovjeka, napadi ajkula su uopšte nešto što se rijetko dešava. Većina ljudi ima urođeni strah od životinja koje mogu biti opasne po nas, što je u potpunosti razumljivo. Ipak, kroz pravilno informisanje, bez senzacionalizma, može se uvidjeti da je učestalost napada ajkula na ljude znatno manja u poređenju sa mnogim drugim životinjama, čak i nekim od onih koje susrećemo svakodnevno – kazali su iz Instituta.
STATISTIKA NAPADA
Prirodnjački muzej Floride vodi svjetsku bazu napada ajkula na čovjeka. Prema njihovim podacima, tokom 2024. godine zabilježena su četiri napada sa fatalnim ishodom, po jedan u: SAD, Zapadnoj Sahari, Egiptu i Maldivima. Ova stati-
stika obuhvata sve vrste ajkula, ne samo veliku bijelu. – U Crnoj Gori zabilježen je samo jedan napad ajkule na čovjeka, sredinom prošlog vijeka. Od preventivnih mjera, preporučuje se izbjegavanje plivanja u zoru, na većim udaljenostima od obale, ili u blizini ribolovnih aktivnosti. Na našoj strani Jadrana napadi se dešavaju izuzetno rijetko, a posljednji sa fatalnim ishodom dogodio se u Hrvatskoj prije pola vijeka (1974. godine). Posljednji napad u Jadranu desio se 2008. kod ostrva Vis u Hrvatskoj, bez smrtnog ishoda, kada je ajkula napala ronioca koji je sa sobom nosio ulovljenu ribu. Vremenska razlika između posljednja dva napada na istočnoj strani Jadrana iznosi više od 30 godina. Kao i u slučaju bilo koje druge divlje životinje, nije moguće predvidjeti hoće li se, kada i gdje napad dogoditi –kazali su iz Instituta.
oznakom. Vrijeme inkubacije jaja je u prosjeku oko 60 dana i zavisi od temperature pijeska i drugih uslova sredine te izvaljivanje prvih jedinki se očekuje oko 20. avgusta – naveo je Đurović.
U većini mediteranskih zemalja, pa i u Crnoj Gori ciljani je izlov velike bijele ajkule zabranjen. Zaštićena je Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, kao i Naredbom o lovostaju uzrasnih klasa riba i drugih morskih organizama. – U Jadranu i drugim djelovima Mediterana je sprovedeno istraživanje italijanskih kolega sa namjerom da se pronađe i označi jedinka ove vrste. I pored višegodišnjih pokušaja, nijedna bijela ajkula nije zabilježena. Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Acta Adriatica – kazali su iz Instituta te dodali da u okviru projekta ,,Jačanje građanske nauke radi unapređenja prijavljivanja slučajnog ulova ajkula i raža u Crnoj Gori“, Institut sprovodi program građanske nauke #pošaljiajkulu D. Š.
Iz Instituta apeluju na posjetioce Ade Bojane i Velike plaže da ne prilaze, ne gaze i ne uznemiravaju područje gnijezda.
– Posebno je važno ne iskopavati pijesak i ne
remetiti prirodni ambijent. Kornjače i njihova gnijezda su strogo zaštićeni prema nacionalnim propisima i međunarodnim konvencijama – navedeno je u saopštenju.
Paolo Mađeli u CNP-u počeo probe predstave „Večeras improvizujemo“
PODGORICA - U Crnogorskom narodnom pozorištu počele su probe za predstavu „Večeras improvizujemo“ koju po tekstu Luiđija Pirandela režira Paolo Mađeli. Predstava će premijerno biti izvedena u oktobru, u okviru 72. sezone nacionalnog teatra. Uloge tumače: Ana Vujošević, Simo Trebješanin, Dejan Ivanić, Ana Vučković, Jelena Nenezić, Jelena Minić, Nikola Perišić, Zoran Vujović, Miloš Pejović, Luka Stanković, Matija Memedović, Ognjen Sekulić, Radmila Škuletić i Anja Misović - Naš teatarski dijalog s Luiđijem Pirandelom, piscem koji je ozbiljno uzdrmao temelje dotadašnjih dramskih konstrukcija, kojem je 1934. godine Švedska akademija dodijelila Nobelovu nagradu za književnost, otvara pitanja koja nas danas muče – pitanja o mogućnosti spoznaje vlasti-
tog postojanja u nerazumljivoj i neuhvatljivoj stvarnosti, o traženju i definisanju istine u vremenu koje od istine zazire, o pokušaju bunta, o samoći i nemogućnosti komunikacije... Ovakvu vrstu istraživanja teme omogućila nam je prije svega jedna od opsesivnih tema ovoga autora, a to je problematičan odnos fikcije i zbilje, relativna priroda odnosa između umjetnosti i života, mogućeg i realnog – istakla je dramaturškinja Željka Udovičić-Pleština, kojoj je povjerena i adaptacija teksta. Kostimografiju potpisuje Lina Leković, scenografiju i video Ivan Marušić Klif, dizajn svjetla Paolo Mađeli, a muziku Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević
Asistentkinja režije je Nataša Milićević, asistentkinja kostimografije Maša Mirković, a izvršna producentkinja Vukosava Tomović. A. Đ.
Na platou ispred objekta Banja večeras počinje festival ,,Odakle zovem“
Esej o Laliću uvod u dijalog o književnosti
PODGORICA - Međunarodni književni festival ,,Odakle zovem“ biće otvoren večeras u 19 sati, na platou ispred objekta Banja, nastupom mladog Petra Balabana na harmonici, koji će izvesti kompoziciju ,,Dance diabolique“ J. Hellmesbergera. Festival će otvoriti ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova i organizatorka festivala Varja Đukić. U 19.15 sati u okviru programa ,,Odakle zovem“ esej ,,Mihailo Lalić – Krleža našijeh strana“ Boža Koprivice čitaće Zoran Vujović i Varja Đukić. O esejistici književnika Boža Koprivice govoriće i Boro Kontić, Hana Rastoder, Varja Đukić i Andrej Nikolaidis U 21 sat u okviru programa ,,Gdje se voda spaja sa drugom vodom“ biće predstavljena nova antologija Dubravke Đurić ,,Tela i jezici u pokretu: savremena
Inspekcija Ministarstva kulture i medija nije našla ništa sporno u saboru na Duklji, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve
PODGORICA – Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve nastaviće da na Duklji održava „tradicionalne sabore“, budući da vjerujući narod i svoje goste iz okolnih zemalja okuplja na svojoj zemlji, bez obzira na to što im se redovno potkrade i prekrajanje i prisvajanje crnogorske istorije, kulture i identiteta. To se može zaključiti iz Zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu koji je inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak sačinila 15. maja ove godine, u prostorijama Mitropolije na Cetinju.
Iako je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, kako tvrde dobro obaviješteni izvori Pobjede, bila uvrijeđena što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara uopšte poslala inicijativu za postupanje inspekciji za kulturna dobra, inspektorka je, po službenoj dužnosti, ipak morala da sasluša predstavnike Mitropolije.
ženska poezija u postjugoslovenskim kulturama“, koja pokazuje savremenu pjesničku produkciju u pluralnosti oblika, ideologija i tema. U 22.15 sati biće održana promocija novog romana Andreja Nikolaidisa ,,Most na Drini“ koji je krajem januara objavljen u izdanju bosanskohercegovačkg izdavača „Vrijeme“. Pored autora, o romanu će govoriti mr Sanja Orlandić, Dušan Pajović i Varja Đukić. A. Đ.
Sabor na Duklji, podsjetimo, izazvao je ogorčenje dijela crnogorske javnosti prije svega zbog brojnih političkih i ideoloških stavova koji falsifikuju istorijske činjenice, uključujući tvrdnje o Duklji kao „prvoj srpskoj državi“.
ARGUMENTI
Iz Zapisnika koji je sačinila inspektorka, a koji smo dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, potvrđeno je ono što je Pobjeda tvrdila od samog začetka priče o saboru na Duklji i skandaloznim porukama koje su poslali predstavnici SPC: sabor je održan na parcelama Mitropolije crnogorsko-primorske, koje je kao poklon od prihvatnih vlasnika dobila tokom 2018. godine. To je bio i ključni argument sekretara Eparhijskog upravnog odbora MCP Igora Balabana, koji je interese Srpske pravoslavne crkve zastupao tokom inspek-
Zanemarivanje osnovnih principa zakonskog poretka
Sekretar Eparhijskog upravnog odbora MCP Igor Balaban, koji je ne tako davno za TV Vijesti opravdavao nelegalne građevinske intervencije na sakralnim kulturnim dobrima tvrdnjom da tako stvaraju bolje uslove za molitvu monaha ili monahinja, i ovaj put je pokušao pravnu normu da zamijeni vjerskim autoritetom. Tvrdnjom da Mitropoliji za održavanje sabora na Duklji „nije trebala nikakva saglasnost“ Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD), Balaban zanema-
ruje osnovne principe zakonskog poretka i namjerno previđa činjenicu da član 57 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, na koji se poziva, jasno propisuje: „Kulturno dobro se koristi za tradicionalnu ili drugu odgovarajuću namjenu koju odredi Uprava. Namjena kulturnog dobra se određuje radi njegovog održivog korišćenja, na način kojim se obezbjeđuje i poštuje njegov integritet i razumijevanje kulturne vrijednosti“. Upravo zbog toga što događaj
cijskog nadzora Dragane Bošković-Drobnjak, navodeći da je, kao i svih prethodnih godina, sabor održan isključivo na parcelama koje su u privatnoj svojini. On je inspektorki predočio listove nepokretnosti 920 i 1019 KO Rogami, Glavni grad Podgorica. Mitropolija je, kako je rekao, sadašnji nosilac prava svojine 1/1 „što je nesporna činjenica iz priloženih listova nepokretnosti“.
- Smatramo da je nesporno pravo vlasnika, u ovom slučaju Mitropolije, da koristi predmetne nepokretnosti, te da nam, ako ove nepokretnosti uopšte i predstavljaju kulturno dobro,
nije najavljen niti je zatražena saglasnost nadležne institucije, UZKD je i pokrenula inspekcijski nadzor. Ipak, inspekcija za kulturna dobra, umjesto da dosljedno tumači zakon i utvrdi odgovornost za očigledno samovoljno korišćenje lokaliteta, prihvatila je bezrezervno argumentaciju Mitropolije, kao da je u pitanju najviši pravni autoritet u državi. Time je ostavljen opasan presedan u kojem institucije države djeluju kao puki administrativni verifikatori unaprijed donesenih odluka crkvenih struktura – čak i kada je riječ o arheološkom lokalitetu koji bi, po svim kriterijumima, morao biti pod stalnom institucionalnom zaštitom.
nije bila potrebna saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore za korišćenje ovih nepokretnosti, koje smo svakako koristili za njihovu tradicionalnu namjenu, koja se predviđa odredbom članom 57 stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Na kraju, držimo da motivi za prigovore onih lica koja su dovela da ovog inspekcijskog nadzora nijesu briga za očuvanje i integritet kulturne baštine, već pokušaj ideološko-političkog obračuna sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, te smatramo da bi to trebalo da bude razumljivo kako Upravi za zaštitu kulturnih dobara, tako i nadležnom ministarstvu – kazao je Balaban, što je uneseno u zapisnik. On se pred inspektorkom pozvao na odredbu člana 4 stav 2 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kojom je propisano da „sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja podrazumijeva pravo svakog da, postupajući po sopstvenoj savjesti, sam ili u zajednici sa drugim, javno ili privatno ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedima, običajima, obredom ili na drugi način...“ Ovaj član, kako je rekao Balaban, u potpunosti se oslanja na član 18 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, kao i član 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima, što je prepoznato i u članu 46 Usta-
Stav novinara
U formalno-pravnom smislu, inspekcijski nalaz je zatvorio slučaj: sabor je održan na privatnoj imovini Mitropolije crnogorsko-primorske i, prema mišljenju nadležne inspektorke, nije bilo osnova za preduzimanje mjera. Ipak, suštinska pitanja ostaju otvorena. Pored toga što je sporno da Srpska pravoslavna crkva uopšte svojata ranohrišćanske crkve na Duklji, pitanje je može li se arheološki lokalitet od nacionalnog značaja koristiti bez ikakve kontrole države, čak i ako je dio zemljišta u privatnom vlasništvu? I da li je dovoljno vlasništvo nad parcelom da bi se ignorisala svrha korišćenja, sadržaj poruka i kontekst događaja koji se tamo organizuje?
U krajnjem, slučaj sabora na Duklji više nije samo pitanje vlasništva nad parcelama, već ogledalo institucionalnog povlačenja pred agresivnim preoblikovanjem kulturno-istorijskog narativa. Iako su inspekcijski nalazi formalno potvrdili da je događaj održan na privatnoj svojini, to ne može i ne smije biti alibi za ignorisanje suštine – a to je uporno korišćenje arheološkog lokaliteta od nacionalnog značaja kao pozornice za reinterpretaciju istorije u skladu sa političko-vjerskim interesima jedne organizacije. Pasivnost nadležnih organa, koji su do skoro „nezvanično“ nagađali čije je zemljište na kojem se održava višegodišnji javni događaj, jednako je zabrinjavajuća kao i spremnost inspekcije da sve zakonske nedoumice bez ostatka riješi u korist MCP. Takvim pristupom, država ne samo da obesmišljava sopstvene mehanizme zaštite kulturne baštine, već i prepušta naraciju o njoj onima koji je sistematski mijenjaju, relativizuju ili prisvajaju. Zato sabor na Duklji nije izolovani incident, već simptom dublje erozije institucionalne odgovornosti. A kada institucije zaćute, istoriju nastavljaju da pišu oni koji za to nemaju ni legitimitet ni obavezu da poštuju istinu.
va Crne Gore. Takođe, prema riječima Balabana, odredba člana 37 stav 1 istog Zakona propisuje da se imovina vjerske zajednice koristi za vršenje vjerskih obreda, izgradnju i održavanje vjerskih objekata, kao i u druge socijalne, zdravstvene, kulturne, karitativne, vaspitno-obrazovne svrhe, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice.
- Sve ovo je u vezi sa odredbom člana 6 stav 2 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, kojom je propisano da: „Vlasnik ima pravo da svoju stvar drži, da je koristi i njome raspolaže u granicama određenim zakonom –naveo je Balaban.
NEMA OSNOVA
Balaban je pred inspektorkom Bošković-Drobnjak ustvrdio da Mitropolija crnogorsko-primorska na praznik Tomine nedjelje crkveno-narodni sabor na Duklji održava više od dvije decenije.
- Izgleda tako što se najprije služi Sveta liturgija na ostacima tamošnje drevne crkve (ove godine je Liturgiju služio preosvešteni episkop dioklijski gospodin Pajsije), a potom se upriliči primjeren program i posluženje za prisutni narod – podsjetio je Balaban.
Državni arhiv Crne Gore poslije više od vijeka dobavio arhivsku građu iz Beča
PODGORICA - Nakon više od jednog vijeka u Crnu Goru je vraćena dragocjena arhivska građa iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, koja je nakon 1916. godine i Prvog svjetskog rata na kraju završila u Beču.
Kako navode iz Državnog arhiva, ovaj istorijski trenutak predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u istoriji ustanove i veliki doprinos očuvanju crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine.
Nakon ovih pravnih pouka, citiranja zakonskih odredbi i upoznavanja sa „dvodecenijskom tradicijom MCP“, inspektorka Dragana Bošković-Drobnjak nije mogla ništa drugo da utvrdi osim sljedeće: „Na osnovu svega konstatovanog iz dokumentacije i fotografija datih na uvid, kao i izjave punomoćnika Mitropolije crnogorsko-primorske, u krajnjem se konstatuje da nije bilo osnova za preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti ove inspekcije“. Najveći ćar iz ovakvog inspekcijskog nadzora, pored Mitropolije crnogorsko-primorske, svakako će imati nadležno ministarstvo kulture i medija, odnosno direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović i ministarka Tamara Vujović koje su, sada i zvanično, konačno dobile odgovore na dilemu: na čijim parcelama se održavao „tradicionalni sabor Srpske pravoslavne crkve“. Nije prošlo ni dva mjeseca, podsjetimo, kada je iz Ministarstva zvanično saopšteno da „prema dostupnim podacima, pomenuti događaj održan je na lokaciji za koju nemamo precizne informacije o vlasništvu, ali koja prema nezvaničnim izvorima nije u državnoj svojini“. Zabrinjava činjenica da je Ministarstvo kulture i medija – institucija koja bi po definiciji morala raspolagati preciznim podacima o statusu kulturnih dobara – do skora djelovalo na osnovu „nezvaničnih izvora“. Ako najviša kulturna vlast u državi ne zna ko posjeduje djelove lokaliteta kao što je Duklja, postavlja se pitanje: ko onda vodi računa o kulturnoj baštini Crne Gore? No, sada je sve zvanično: nema greške, nema odgovornosti, sve je legalno. I dozvoljeno. Jovan NIKITOVIĆ
- Projekat predstavlja krunu aktivnosti Državnog arhiva Crne Gore na polju međunarodne saradnje, a plod je izuzetnih odnosa sa Austrijskim državnim arhivom i predanog angažmana da se vrijedna arhivska građa crnogorske provenijencije vrati tamo gdje pripada – u Crnu Goru – navodi se u saopštenju Državnog arhiva Crne Gore. Ceremonija potpisivanja akta o primopredaji građe održana je u prostorijama Austrijskog državnog arhiva u Beču, čime je ozvaničen povratak dragocjenog arhivskog materijala iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.
- Građa, koju čine brojni dokumenti od neprocjenjivog značaja za proučavanje crnogorske istorije, kulture i državnosti, vraćena je u našu zemlju zahvaljujući pažljivo građenim odnosima i međunarodnoj saradnji koju Državni arhiv Crne
Gore posebno njeguje posljednjih godina. Takav rezultat bio je moguć, prije svega, zahvaljujući izuzetnom razumijevanju i odličnoj saradnji sa partnerima iz Austrijskog državnog arhiva – navode iz Arhiva. Riječ je o arhivskoj građi crnogorske provenijencije, nastaloj od 1906. do 1916. godine, a u širem smislu i izvan tog vremenskog okvira, koja obuhvata dragocjenu dokumentaciju iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore – građu Crnogorske narodne skupštine, Ministarstva vojnog, Ministarstva unutrašnjih djela, uprava, sudova... Ovaj materijal predstavlja i nezamjenjiv izvor za
razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore u jednom od ključnih perioda njene istorije. Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević istakao je da svjedočimo istorijskom trenutku – povratku arhivske građe u domovinu nakon više od vijeka. - Ovo nije samo važan dan za Državni arhiv Crne Gore već je od izuzetne važnosti i za našu istoriju, kulturu, cjelokupnu kulturno-istorijsku baštinu, naš identitet, za državu Crnu Goru. Povratak arhivske građe iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, koju potpisivanjem akata o primopredaji
vraćamo kući nakon više od sto godina, ima za nas neprocjenjivu vrijednost, a njena simbolika je snažna. Ovo nije samo povratak naših starih dokumenata, arhivskih zapisa crnogorske provenijencije, radi se o povratku jednog dijela našeg pamćenja, naše istorije, kulture, našeg bića. Vjerujem da će značaj ovog trenutka nadživjeti i nas i naše vrijeme – istakao je Mrvaljević. Ovim povodom, Državni arhiv Crne Gore planira da organizuje svečanu javnu prezentaciju ove arhivske građe, koja će biti upriličena povodom Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture. A. Đ.
Mlada crnogorska glumica Lidija Kordić vodiće ceremoniju Sarajevo film festivala
PODGORICA – Mlada crnogorska glumica Lidija Kordić vodiće ceremoniju otvaranja Sarajevo film festivala koji će biti održan od 15. do 22. avgusta. Festival će biti otvoren svjetskom premijerom filma „Paviljon“ reditelja Dina Mustafića. Kordić je kazala da joj je velika čast i zadovoljstvo što ima priliku da vodi ceremoniju otvaranja Sarajevo film festivala koji je obilježio važne trenutke njenog profesionalnog i ličnog puta. - Upravo na Sarajevo film festivalu doživjela sam svoju prvu filmsku premijeru, a nakon deset godina u Sarajevu osjećam da zaokružujem jedno od najljepših poglavlja svog života –i to na najljepši mogući način – istakla je Kordić. Glumica rođena u Kotoru, diplomirala je glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Prošle godine je za-
blistala u ulozi Ilone Staler u biografskoj drami „Diva Futura“. Film je premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, a Kordić je zahvaljujući toj ulozi izabrana za European Shooting Star u Berlinu, čime je osvojila prestižno priznanje za mlade glumce. Povodom premijere svog filma, reditelj Mustafić koga publika najviše poznaje preko pozorišnih projekata, istakao
je da nema većeg uzbuđenja i privilegije za domaćeg autora nego pokazati svoj film na Sarajevo film festivalu i to na otvaranju u čast 31. izdanja. - Ambijent našeg festivala je poseban, jedinstven i iskreno se nadam da će publika uživati u filmu gdje smo okupili veliku, regionalnu ekipu dobro znanih glumaca. Autori kao i producenti dolaze sa cijelog Balkana. Ovo je film o generaciji najstarijih koja se odlu-
čila djelovati po svojoj savjesti u ovom vremenu. Oni dižu pobunu. Pobune, kao takve, u pravilu budu i svakakve. Ova je posebna. Kada pogledate film, vidjećete i zašto – kazao je Mustafić. Njegov film je crna komedija o grupi stanara staračkog doma „Paviljon“, koji se nakon godina zlostavljanja i poniženja odlučuju na oružanu pobunu. Film „Paviljon“ nastao je produkciji Bosne i Hercegovine, u koprodukciji s kućama iz Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore. U glumačkom ansamblu su Rade Šerbedžija, Zijah Sokolović, Miralem Zubčević, Ksenija Pajić, Jasna Diklić, Branka Petrić, Meto Jovanovski, Vladimir Jurc Lali, Kaća Dorić, Muhamed Bahonjić, Ivo Barišić, Ermin Bravo, Alban Ukaj i drugi. Film je, između ostalih, podržao i Filmski centar Crne Gore. A. Đ.
ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.
Priredio:
Slobodan ČUKIĆ
Ovaj dio donje Hercegovine između planine Durmitora i Jadrana, od koje je dijeli samo uzana traka zemljišta sa gradovima kao što su Ston, Gruž i Dubrovnik, prirodan je teren za akciju, pa se ovdje sastaju borci, jer su tu Turci zatvoreni između tri granice, prema Austriji, Crnoj Gori i Srbiji. Prema tome, bilo šta da se uradi, ustanici će uvijek imati uporište u svakoj od te tri zemlje. Od kneževine Srbije Hercegovinu dijeli prilično uska dolina; to je prolaz u kojem su Turci podigli tvrđave u Višegradu, utvrde u Prijepolju i Novom Pazaru, čija je namjena da se osmatraju njihovi osamostaljeni susjedi i da se njihova saobraćajnica prema Rumeliji održava slobodnom. Mora se reći da, ako je Osmanlijama borba teška, oni ipak imaju ozbiljna uporišta koja predstavljaju odlične operativne baze, a i branike čija je svrha prekidanje saobraćajnica između Srbije i Crne Gore. Tu su Trebinje, Nikšić, tačka prema kojoj se usredsređuju svi napori zaraćenih strana u sadašnjoj fazi, Kolašin, Prijepolje i Sjenica. Nešto sjevernije oni još imaju Mostar, Stolac, Ljubinje, Bileću, Gacko i brojne tvrđavice i kule na zubačkom području. Trebinje je lijepo smješten gradić na Trebišnjici; štiti ga samo zemljani nasip koji s bokova ima ruševne kule a opkoljen je širokim i dubokim jarkom; grad je oduvijek držao relativno jak garnizon, može primiti dvije hiljade vojnika. Razumljivo je da je on, zbog svog stvarnog strategijskog značaja, bio prvi cilj ustanika; on leži s obje strane jedine
Trebinje je gradić na Trebišnjici. Štiti ga samo zemljani nasip koji s bokova ima ruševne kule a opkoljen je širokim i dubokim jarkom. Grad može primiti dvije hiljade vojnika. Razumljivo je da je on, zbog svog stvarnog strategijskog značaja, bio prvi cilj ustanika
postojeće saobraćajnice između krajnje južne tačke Hercegovine - zubačkog područjai ostalih dijelova ovoga kraja. Osim toga, on je u samom čvorištu puteva koji vode u Dubrovnik, u Crnu Goru, u Klek, u Mostar, u Nikšić i u Bileću. Gospodariti Trebinjem znači posjedovati cijelu južnu Hercegovinu, što objašnjava upornost s kojom ustanici opsjedaju grad i s kojom ga Turci brane. Nikšić je samo tvrđava, ali je uvijek ozbiljno uporište, zbog svog položaja na samoj crnogorskoj granici i, prema nedavnim prijedlozima velikih sila, grad je trebalo da se snabdijeva preko kneževine, dok se iz dana u dan očekiva-
lo da će Nikšić, koga je ustanak blokirao potkraj aprila ove godine, pasti u ruke raje. Vanjske utvrde, zidane i pokrivene zemljom, posjeduiu sigurnosno naoružanje od dvanaest topova, a u tvrđavu može da stane posada od osam stotina vojnika. Treba napomenuti ovo: ako je Trebinje steklo svoj značaj tek usljed sadašnjih okolnosti, Nikšić je oduvijek bio izuzetno važna strategijska tačka pošto leži na samoj granici. Kolašin, na rijeci Tari, ima istu funkciju, isti položaj i isti značaj kao i Nikšić; to je gradić smješten s obje strane najkraće saobraćajnice koja povezuje Srbiju s Crnom Gorom preko Hercegovine; Kolašin je s
Carigradom povezan telegrafom čije su najbliže stanice Berane i Sjenica; akcija ustanika prema ovom gradu nije bila naročito značajna; on je slabo branjen, jer stanovništvo koje živi u gradu pretežno čine muslimani. Međutim, igra je još u rukama ustanika; tu je operisao pop Žarko. Pošto je čvorište telegrafskih veza Bosne, Hercegovine, Rumelije, a preko Rumelije sa cijelom Carevinom, smješteno između Prijepolja i Sjenice, i ova
su dva grada utvrđena i imaju vojnu posadu; oni su stalno bili predmet ustaničkih napada. Da bismo opisali ratište i objasnili značaj svakog mjesta čija se imena naičešće spominju u depešama, ostalo bi nam da opišemo ratište, da pobrojimo veoma brojna utvrdenja što čine čitav jedan odbrambeni sistem koji se jedinstveno primjenjuje u ovim pokrajinama. To su izdvojene, utvrđene postaje, ponekad izgrađene na vrhovima stijena koje gospodare klancima, a ponekad podignute na početku mostova, pored gazova, ili na izlazu iz malih dolina; one su, uglavnom, ujednačene po veličini i mogu da prime po jednu četu: svaka je zidana, sa puškarnicama, bunarom i zaklonom za posadu. Za vrijeme mira, te su kule bez posade: u ratno vrijeme, sve kule u jednom kraju treba da se brane da bi mogle biti od koristi za odbranu, inače se njihovim posadama može desiti da im se presijeku komunikacije. Četrdeset vojnika u jednoj kuli može beskrajno dugo da odolijeva slabo naoružanim grupama ustanika; a kako s početka znatan broj tih postaja nije bio zaposjednut, ustanici su se dočepali onih što su se nadovezivale na sela koja su oni držali. Vidjećemo kasnije kako je raja u određenom trenutku, koristeći se izvjesnim novim otkrićima i pokazujući veliku smjelost, pokušala da digne u zrak neke od tih kula, koje su, zbog otpora branilaca, ometale njihove komunikacije i presijecale odstupnicu njihovim odredima.
Gospodariti Trebinjem znači posjedovati cijelu južnu Hercegovinu, što objašnjava upornost s kojom ustanici opsjedaju grad i s kojom ga Turci brane. Nikšić je samo tvrđava, ali je uvijek ozbiljno uporište, zbog svog položaja na samoj crnogorskoj granici
Uglavnom, može se reći da bi i bolje organizovana vojska nego što je turska imala velikih teškoća u kombinovanju vojnih operacija u zemlji kao što je Hercegovina. U cijeloj pokrajini postoje samo tri zadovoljavajuće ceste. Prva ide od dalmatinske granice do Sarajeva. Ona polazi od Metkovića iznad Kleka, prati lijevu obalu Neretve i prolazi kroz Mostar. Druga ide iz Mostara prema Trebinju i prolazi kroz Stolac i Ljubinje. Treća, u veoma lošem stanju, ide od Trebinja do Kleka i račva se prema Dubrovniku. Izvan ovih puteva, jedine saobraćajnice su staze koje su prohodne za brdske konje i mazge, i bilo bi potpuno nemoguće da se tuda provedu ikakvi drugi transporti osim karavanskih.
Regularne armije koje se upotrijebe na takvom ratištu gube najveći dio svoje nadmoćnosti; one treba da se bore protiv odreda sastavljenih od gorštaka kojima su poznate i najmanje staze, koji se raštrkavaju do beskonačnosti, prikupljaju za napad a razilaze pri povlačenju, vode partizanski, gerilski rat, nastoje da neprijatelju nanesu što veću štetu, bez jasnog cilja i opšteg plana.
Neprijatelj se lako snabdijeva; jer on je kod svoje kuće, poznaje teren, svugdje ima prijatelje i saučesnike, pa je čovjeku zaista jasno, kada vidi ovu zemlju, zašto je turska vojska imala tako malo uspjeha i s kakvim se ponekad nesavladivim teškoćama morala boriti.
Rekli smo da se, tačno u trenutku kada je buknuo ustanak 1875. godine, turske snage po garnizonima u Hercegovini nisu mogle procijeniti na više od hiljadu osamsto ljudi; evo kako je bio raspoređen taj mali broj: dva bataljona redovne vojske i jedna baterija brdskih topova sa četrdeset artiljeraca nalazili su se u Mostaru, jedan bataljon je bio zaposjeo Trebinje i tvrđave i kule u okolini, uglavnom u Zupcima i Klobuku; ako se uzme da su ti bataljoni brojali svega po četiristo ljudi, vidi se koliko je Trebinje slabo branjeno. Dvije čete preostalog bataliona bile su smještene u Nikšiću, ostale čete, razbijene u male odrede, nalazile su se u najvažnijim kulama toga područja. Konjički eskadron, sa svega šezdeset ljudi, bio je u Foči, a zaptije su bile raspoređene po cijeloj pokrajini. (Nastavlja se)
U prisustvu brojnih medijskih ekipa, ljubitelja dječje muzike i prijatelja festivala, na konferenciji za novinare u Skupštini glavnog grada zvanično je najavljeno jubilarno, 45. izdanje Internacionalnog festivala dječje pjesme „Naša radost“, jednog od najdugovječnijih i najznačajnijih kulturnih događaja za djecu u Crnoj Gori i regionu.
Ovaj jedinstveni festival, koji već četiri i po decenije njeguje dječju kreativnost, umjetnički izražaj i muzičko stvaralaštvo, biće održan krajem novembra, a pripreme za njegovo realizovanje već su ušle u završnu fazu. Direktorica JU ,,Dječji savez“, Duška Šljivančanin, kazala je da se ovogodišnje izdanje organizuje s posebnom pažnjom i emocijom, u čast velikog jubileja, i izrazila zahvalnost svim učesnicima, autorima, roditeljima i saradnicima koji iz godine u godinu doprinose očuvanju duha festivala.
KOMISIJA
Ključni trenutak u pripremama bio je nakon što je selekciona komisija, nakon razmatranja više od 60 prijava, odabrala 18 kompozicija koje će se takmičiti na ovogodišnjem festivalu, dok su još dvije pjesme zadržane kao rezervne. Izbor kompozicija obavila je komisija koju su činili predsjednica, kompozitorka Marina Adamov-Stojadinović, urednica muzičke redakcije RTCG Branka Banović, violinista Vili Ferdinandi, profesor solfeđa Ivan Tomas, književnik i dječiji pisac Goran Radojičić i studentkinja Muzičke akademije i bivša učesnica festivala Iva Vujošević Članovi žirija istakli su da je odluka bila izuzetno zahtjevna, s obzirom na visok kvalitet pristiglih kompozicija, raznolikost tema i autentičan izraz autora. Zastupljene su bile pje-
26. jun 2025.
Najavljeno 45. izdanje Internacionalnog takmičenja dječje pjesme „Naša radost“
sme o prijateljstvu, prirodi, porodici, snovima i djetinjstvu – motivi koji i dalje inspirišu najmlađe, ali i one koji stvaraju za njih.
Umjetnička direktorica festivala Ana Klepić pojasnila je kriterijume selekcije, uz naglasak na originalnost, muzičku i tekstualnu vrijednost te prilagođenost uzrastu izvođača,
nakon čega su otvorene koverte sa šiframa, čime su javnosti predstavljeni autori kompozicija koje će se takmičiti na ovogodišnjem festivalu.
UČESNICI
„San“ (šifra – Marimba) – muzika i tekst: Slobodan Mijović; „Oda šumi“ (šifra – Oda šumi) – muzika: Vesna Veljković /
tekst: Sandra Skrbić; „Pravi put“ (šifra – Putnik) – muzika: Lado Leš / tekst: Sandra Skrbić; „Moja baka“ (šifra – Petar Pan) – muzika i tekst: Lara Šćekić; „Odžačar za sreću“ (šifra –Snow Leopard) – muzika: Svetlana Ceca Milić / tekst: Tode Nikoletić; „Nije svejedno“ (šifra – Signa Perpetua) – muzika i tekst: Nataša Latković; „Sr-
ce slavuja“ (šifra – Slavuj) – muzika: Daniel Alibabić / tekst: Natalija Pavićević; „Akvareli u aprilu“ (šifra – Jesen) – muzika: Mirsad Serhatlić / tekst: Biljana Đurđević; „Vila koja čuva snove“ (šifra – Mima 13) – muzika: Marko Prentić / tekst: Aleksandra Filipović; „Pjesma nade“ (šifra – Amed) –muzika: Dejan Božović / tekst:
Udruženja boraca NOR-a i antifašista obilježila godišnjicu strijeljanja 30 rodoljuba pod Ljubovićem
čuvaju od zaborava
Udruženje boraca NOR-a i antifašista glavnog grada zajedno sa rukovodstvom SUBNORA Crne Gore juče su u znak obilježavanja 82. godišnjice strijeljanja 30 rodoljuba položili vijence na spomen-obilježje pod Ljubovićem. Vijenac na spomen-obilježje položili su Radomir Lakić, Bisa Vujović i Slobodan Kovačević
Predsjednik UBNOR-a Podgorice Boro Banović podsjetio je na 25. jun 1943. godine kada su italijanski fašisti uz pomoć domaćih izdajnika iz barskog koncentracionog logora izdvojili 180 nedužnih zatvorenika i strijeljali ih na više mjesta širom Crne Gore. To je urađeno u znak odmaz-
de zbog teškog poraza koji su okupatori pretrpjeli od partizana u bici na Bioču. – Tadašnji komandant italijanskih okupacionih jedinica u Crnoj Gori Pircio Biroli naredio je da se iz barskog logora izvede 180 zatočenika i strijeljaju širom Crne Gore, kako bi time zastrašio slobodoljubivi crnogorski narod. Na ovom mjestu pod Ljubovićem strijeljano ih je 30 – kazao je Banović. On je rekao da su crnogorski rodoljubi otišli u smrt, znajući za što daju svoje živote. - Ali ono za što su se oni borili i za što su dali život, danas negira prevrćući istoriju Srpska pravoslavna crkva, na čelu sa Joanikijem i Metodijem, najveći dio vladajućih partija u
Crnoj Gori, ali i oni koji na sve to samo ćute – poručio je Banović, posebno ističući nečasnu ulogu predsjednika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića u toj raboti. Banović je kazao da se radi sve kako bi se uništila Crna Gora. - Nama ne preostaje ništa drugo nego da se na sve moguće načine borimo protiv ovakvih slučajeva kakvi su u Crnoj Gori nerijetki - protiv stava Srpske pravoslavne crkve, političkih partija koje negiraju Crnu Goru i nas nazivaju fašistima, a saradnike okupatora Pavla Đurišića i Dražu Mihailovića proglašavaju antifašistima i borcima za slobodu ili veličaju Radovana Karadžića i Ratka Mladića... Naša je obaveza da u svakom trenutku reagu-
Natalija Pavićević; „Šašava pjesma“ (šifra – Fokica) – muzika: Mirsad Serhatlić / tekst: Sanja Perić; „Hajde budi dijete“ (šifra – Budi dijete) – muzika: Leontina Vukomanović Pat / tekst: Tode Nikoletić; „Muško“ (šifra – Muško) – muzika i tekst: Dražen Miljanović; „Domaći“ (šifra – Domaći) – muzika i tekst: Marija Božović „Babica“ (šifra – Oktopod) – muzika i tekst: Dragana Šćepanović; „Moja tetka stjuardesa“ (šifra –Moja tetka) – muzika: Veselin Frenki Bogićević / tekst: Saša Božović; „Noć“ (šifra – Noć) –muzika: Ninoslava Zlatković / tekst: Isidora Lukić; „Kruna“ (šifra – Kraljica) – muzika: Dijana Roganović Bogićević / tekst: Andreja Milović Rezervne kompozicije: „E moj brko“ (šifra – Brko) – muzika: Katarina, Ksenija i Pavle Bogićević / tekst: Davor Dragojević; „Krila“ (šifra – Alfi) – muzika: Mihajlo Miha Radonjić / tekst: Jelena Božović Organizatori su izrazili zahvalnost svim autorima koji su učestvovali na konkursu, a medijima uputili posebnu zahvalnost za kontinuiranu podršku u promociji dječjeg stvaralaštva.
- Festival „Naša radost“ ostaje i dalje istinska platforma za promociju mladih talenata, mjesto gdje muzika, emocija i djetinjstvo koračaju zajedno – ka sceni, ka svjetlima reflektora i ka nezaboravnim trenucima –poručili su organizatori festivala. H. P.
Delegacije UBNORA Podgorice i SUBNORA Crne Gore
jemo na to. Ali s obzirom na to da oni ne drže mnogo do toga što se reaguje i piše, smatram da je za njih samo sila, a ona može biti samo ulica – poručio je Banović.
Udruženje boraca i antifašista juče je položilo vijenac i na spomen-grobnicu stradale porodice Dedić i Arsa Perića na Zabjelu. Polaganju vijenaca prisustvovali su
predsjednik SUBNORA Crne Gore Zuvdija Hodžić, potpredsjednik Milojica
i generalni sekretar Dragan Mitov
. I. MITROVIĆ
Šampion
Košarkaška 3x3 reprezentacija završila nastup na SP u Mongoliji Crnogorci
PODGORICA - Košarkaška
3x3 reprezentacija Crne Gore upisala je pobjedu i poraz na Svjetskom prvenstvu u Mongoliji, čime je nastup završila u grupnoj fazi.
Ekipa u sastavu Miloš Jovanović, Aleksa Vujadinović, Petar Ivanović i Marko Raičević je u grupi B na startu poražena od Letonije sa 21:16 i Japana 21:15, da bi na kraju savladala Mongoliju 18:15 i upisala poraz od Sjedinjenih Američkih Država 21:12. Mongolija je povela 5:0, Crna Gora preokrenula, a onda je uslijedila velika borba, da bi tačku na meč stavio Petar Ivanović, koji je postigao 11 poena, Marko Raičević je dodao 4, Aleksa Vujadinović 3. U meču protiv SAD - Ivanović je postigao 7, Miloš Jovanović 3, Aleksa Vujadinović 2.
Prvoplasirana ekipa u grupi (SAD) direktno je izborila četvrtfinale, dok će drugoplasirani i trećeplasirani (Letonija i Japan) razigravati kroz osmi-
Crnogorski plivači spremni za nastup na EP Izazovi za Milenkovića
PODGORICA – Šamorin u Slovačkoj domaćin je Evropskog prvenstva u plivanju za takmičare do 23 godine, koje će se održati od 26. do 28. juna.
Crnu Goru će na ovom značajnom takmičenju predstavljati dvojica perspektivnih reprezentativaca N ikola Alikavazović (discipline 100 i 50 metara prsno) i Miloš Milenković (100 i 50 metara delfin). Njihovi prvi nastupi na programu su danas. Takođe za danas je zakazan i tehnički sasta-
nak na kojem će biti potvrđene startne liste i sve neophodne informacije uoči početka takmičenja. Prema prijavljenim vremenima, jasno je da će konkurencija biti izuzetno jaka i da se očekuju trke na nivou seniorskog evropskog prvenstva. – Naši momci su spremni i motivisani. Svjesni su da ih očekuju izuzetno zahtjevne trke protiv jakih rivala. U takvom okruženju, svaki lični rekord i dobar plasman biće potvrda ozbiljnog rada i posvećenosti – poručila je selektorka za plivanje Danijela Franeta A. M.
Nekadašnja kapitenka Budućnosti Ivona Pavićević odlaska u Krajovu, izazovima u Rumuniji i sa ,,lavicama“
R. P.
PODGORICA – Džina Kaningen (195, 2002) nova je košarkašica Budućnost Bemaksa. Crnogorski i regionalni šampion, nakon što je potpisala Dilejni Bern, našao je i rješenje na poziciji centra. Kaningen će Budućnost biti prvi evropski izazov, a minule sezone igrala je u NCAA 1 za Alabama koledž, odigravši 32 meča. Bila je u timu (SEC) sezone. Dvije sezone igrala je za Zapadnu Virdžiniju, a zatim je bila jedna od najstandardnijih igračica na Alabama koledžu. Tokom pet sezona nastupa u NCAA, stekla je veliko iskustvo zbog čega se i odlučila da se oproba u evropskoj košarci. U odnosu na prošlu sezonu tim su napustile Ketrin Brigs, Tes Amundsen i Jelena Bulajić, dok će po svemu sudeći u Americi karijeru nastaviti Maja Bigović. Upravo zbog toga, čelnici podgoričkog kluba tražili su „peticu“, a angažovanjem Kaningen podgorički klub zaključio je roster za narednu sezonu.
PODGORICA - Odlazak od kuće i iz kluba gdje je stekla afirmaciju nije bio lak, ali izazovi ne pitaju za emocije, a još ako je odluka ,,kuvana“ dugo, onda je, čini se, Ivona Pavićević na pravom putu. A put je rukometašicu odveo u Rumuniju, u sve jaču Krajovu (do ove sezone nastupale su reprezentativke Dijana Mugoša i Katarina Džaferović), gdje će sa Marinom Rajčić, koja se nedavno oprostila od crnogorske reprezentacije, uraditi sve kako bi ekipi pomogla da izađe u Evropu.
nu finala. Crna Gora je nastup završila sa jednom pobjedom iz četiri meča, dok je domaćin Mongolija doživjela sva četiri poraza. R. P.
„KUVALO“ SE ODAVNO Nekadašnja kapitenka Budućnosti u Rumuniju ide 12. juna, dva dana kasnije zakazan je prvi trening. Svjesna je i broja utakmica i kvalitetnih rivala u jednoj od najjačih liga Evrope. Naravno, i to je bio još jedan motiv da ode i zaigra ponovo u rumunskoj ligi.
- Iskreno, teško je bilo donijeti odluku, odnosno otići iz kluba, mogu slobodno da kažem iz moje druge porodice. Jer, Budućnost je dio mene i uvijek će biti. Ali, određeni period osjećam da je vrijeme za promjenu i preko noći nijesam presjekla. Želim nešto novo, a Rumunija, gdje sam već jednom bila, oduvijek me rukometno privlačila. Poznat je kvalitet ekipa, samim tim i snaga domaće lige, a iskreno sam željna velikog broja utakmica. Momenat je tu, odluka je ispravna i sigurna sam da će me ovakva liga i novi klub vratiti punom rukometnom sjaju. Imaću ve-
ći motiv da budem bolja i zbog reprezentacije i ekipe. Onog trenutka kada se osjećaj na terenu malo promijenio, tokom prethodne dvije sezone, Ivonina odluka je sazrela. - Želim da budem na nivou. I zbog novog kluba i reprezentacije koja je na pravom putu. Jer ova generacija, koju predvodi selektorka Suzana Lazović sa saradnicima, sjajna je i može puno na svjetskoj i evropskoj sceni.
O novom klubu priča samo u superlativu.
- Važno je da sam na prvu lop-
Selektor Grčke Vasilis Spanulis moći će da računa na NBA superstara
PODGORICA – NBA superstar Janis Adetokumbo igraće za Grčku na predstojećem Eurobasketu, koji se održava od 27. avgusta do 14. septembra u Letoniji, Poljskoj, Finskoj i na Kipru.
Grčka će na Eurobasketu igrati u grupi C sa Bosnom i Hercegovinom, Italijom, Kiprom, Španijom i Gruzijom. Kako javljaju tamošnji mediji, selektor Vasilis Spanulis će na raspolaganju imati najboljeg igrača Janisa Adetokumba. Janis je još u februaru rekao da će igrati ukoliko bude zdrav, a čini se da nema nikakve prepreke i da će Grci u maksimalno kvalitetnom sastavu otići na
Eurobasket. Tomas Vokap je odbio da igra, a njega, će mijenjati Tajler Dorsi. Takođe,
očekuje se da u timu ponovo bude plejmejker Panatinaikosa Kostas Slukas R. A.
tu osjetila pozitivnu energiju i od predsjednika i ostalih u klubu. Vidim da je sastavljena dobra ekipa, mada je uvijek bila takva. Cilj je da se dođe do top četiri. Tako da sa nestrpljenjem očekujem prve utakmice. U ekipi je dosta igračica sa Balkana, a poznato je sa kakvim karakterom izlaze na teren. Više poraza, malo pobjeda, igra toplo-hladno, rana eliminacija iz Lige šampiona, bila je sudbina dvostrukog šampiona Evrope. Svako se na svoj način borio sa manjkom uta-
PODGORICA – Juniorska muška košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se juče u Podgorici, a nakon odrađenih ljekarskih pregleda u Sutomoru, otputovala je za Berane, gdje će odraditi pripreme za B prvenstvo Evrope, koje se održava u Piteštiju od 25. jula do 3. avgusta. Selektor Marko Sekulić pozvao je 19 igrača, a kompletne pripreme juniorska reprezentacija odradiće u Beranama. Na spisku selektora Sekulića su: Rade Todorović (Zemun), Maksim Brnović (Žalgiris), Denil Krnić, Stefan Jocović (Podgorica Bemaks), Bojan Kljajić (Junior), Blažo Mudreša (Lovćen), Relja Rajković , Đorđe Gulić (Teo -
o razlozima ,,lavicama“
kmica, a teško je sve ovo palo našoj reprezentativki.
- I meni je sve to teško palo, bez obzira što sam formiran igrač. Ne želim da budem sebična, ali sam u nekim utakmicama osjećala, mogu tako i da kažem, da sam beskorisna, a igračica sam koja želi loptu. Sigurna sam da se mogu iskoristiti na pravi način u ekipi. Zato ostaje žal što na terenu nijesam iskorišćena, ali, što je tu je. I dalje sam željna dokazivanja i to se nikada neće ugasiti. Samo želim da sam bolja i bolja, što je cilj. Zato je završena i prethod-
Ivoninim stopama krenula je mlađa sestra Lana. - Mlada i talentovana je. Imala je odličnu sezonu na Kosovu. Pričam i sa njom koliko je rad važan i da odustajanje nikada nije opcija. Dobre su šanse da ode sa mnom u Rumuniju. Vjerujem da će se i Lani putevi otvoriti, iako je za mladog igrača, posebno za lijevo krilo, teško pronaći klub. Dobra stvar je što je predsjednik Krajove predložio da sa prvom ekipom odradi kompletne pripreme. Ovim gestom sam oduševljena. Lijepo je znati da postoje dobri ljudi.
Ivona je pričala i o faktoru pune tribine. U Rumuniji je poznato sa kakvom energijom navijači guraju svoje ekipe. - I to je nešto, u stvari, veliko, za svaku ekipu kada igra kod kuće. Nažalost, a zbog čega sam tužna, Budućnost godinama nema veliku podršku sa tribina. Sjećam se da smo igrali važnu utakmicu, a i bila je humanitarnog karaktera, kada sam izašla na teren i vidjela koliko je navijača, oči su mi bile pune suza. Smatram da je Budućnost zaslužila veću podršku i nadam se da će se vremenom navijači vratiti u dvoranu. Ne mogu zaboraviti punu ,,Moraču“ u godini kada smo osvojile bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu. Kao ni sliku kada smo se vratile u klub i nastavile takmičenje u Ligi šampiona u bukvalno praznoj dvorani.
na sezona bila prepuna borbi. Nije bilo lako, možda je i to prevagnulo, jer ne želim da se ugasim. Rukomet obožavam i vodi me kroz život. Samo želim da vratim osjećaj: da sam ja - ja na terenu. Ne želim, prije svega, da se loše osjećam.
GLEDATI SEBE I
GLAVU ČUVATI
Kad god se priča o obavezama u crnogorskoj reprezentaciji, plamen se pali i bukti. Jer je nastup za nacionalni tim i privilegija i najljepši osjećaj. Ovako razmišlja Ivona dok se sprema za početak nove sezone u Krajovi, ali i za ne tako daleke obaveze na Svjetskom prvenstvu.
- Smatram da smo u najboljim godinama i sa velikom energijom. Ne fali nam, kao što nije ni prethodnim generacijama, karakter, bezobrazluk i onog ostavljanja srca na terenu. Imamo još nešto što je prepoznatljivo, a to je energija i da ne damo na sebe. Kada je najteže, zajedno smo. Sigurna sam da u budućnosti možemo do dobrih rezultata i da od nas sve zavisi
Juniorska košarkaška reprezentacija počela pripreme za B prvenstvo Evrope
- jasna je Pavićević. U sportu se ništa ne dešava slučajno. Samo veliki rad donosi rezultate, a mentalno jaka ekipa može dugo i visoko da leti. - Glava je najvažnija. I fokus na sebi. Sport je težak. Sport je surov, a bez rada nema ništa. Koliko god da je neko talentovan, ako ne daje 100 odsto na treninzima i utakmicama, rezultati će izostati. Lično, iz dana u dan se trudim da sam na treninzima bolja, a da je tek onda utakmica nagrada. Ne treba zaboraviti da svaki profesionalni sport traži maksimalna odricanja i da je svaki dan borba i sa sobom i sa protivnikom na terenu. Teško je, zaista, održavati top formu. Dobri treninzi, utakmice, iskustvo su put do vrha. Mada ni ovo nije garancija da se tu dugo može ostati. - I to samopouzdanje je izuzetno važno zbog prevazilaženja slabijih partija ili komentara, odnosno uticaja spoljnih faktora. Kada znaš koliko vrijediš, kada vjeruješ u ono što radiš, onda je sve moguće - poručila je Pavićević. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Nikad nije kasno za dobre stvari, a gdje je volje, želje i srca, ciljevi su dostižni.
Jovanka Radičević upisala je fakultet 2009. godine, ali zbog rukometnih obaveza i ino-angažmana, naša proslavljena sportistkinja usporila je akademsku karijeru. Ali… Kako je stavila tačku na rukometne obaveze, ozbiljno je prišla studijama i na UDG (Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis) juče je diplomirala. Diplomski rad ocijenjen je najvećom ocjenom, sa temom ,,Rukomet i vizija života“, i to upravo iz oblasti gdje je Jovanka ,,svoja na svome“. Naša heroina, kako je i kazala profesorica Milica Vukotić, nije samo bila neko ko je na terenu osvajao medalje i trofeje, nego i neko ko posao ne ostavlja nedovršenim. I Dragan Adžić, kao član komisije, govoreći o Jovanki istakao je da ,,sve ono čega se Jovanka dohvati mora biti uspješno“. Komisija je bila u sastavu prof. dr Veselin Vukotić (predsjednik) mentor, prof. dr Milica Vukotić i naš proslavljeni stručnjak Dragan Adžić. Jovanka Radičević emotivno je i ,,branila“ i odbranila diplomski rad, uz to, nekadašnja kapitenka ,,lavica“, objavila je i podijelila dnevnik ,,Srce lavice“.
Jovanka je, između ostalog, pisala koliko je porodica motivisala da istraje na putu od dvije i po decenije. - Zahvalna sam roditeljima ne samo na ljubavi i žrtvi već na tome što su znali da čak i kada je bilo najteže – to ne pokazuju. Nikada nas nijesu opterećivali svoji brigama. Uvijek su nas gledali sa osmijehom. Moja jedina želja, od djetinjstva, bila je da uspijem. Da im omogućim lagodniji život. Da više nikada ne moraju da idu na zemlju. Da mogu da odahnu. Da im uzvratim makar dio onoga što su ugradili u mene. Moja majka, Milijana – moj heroj, moj uzor, moj uzdah kad ne mogu dalje. Ona je sve ono što riječ ,,žena“ treba da znači. Bila je rukometašica u vrijeme bivše Jugoslavije i baš kada je trebalo da napravi korak ka velikoj karijeri, ona je izabrala porodicu. I danas se sjećam kako je čuveni trener Vinko Kandija dolazio u našu kuću, molio je da se vrati na teren. Ali ona nije željela, izabrala je nas. I možda nisam tada to razumjela, ali danas znam – najveći trofeji koje je osvojila nose naša imena. A moj otac, čija je stolica na čelu rodne trpeze, kako je to i običaj u Crnoj Gori, nije tražila toliku pažnju, ali je nosila teret porodice. I upravo bez nje i njegovog karaktera, koji sve više pre-
poznajem i kroz sebe, ja nikad ne bih mogla sjesti na onu drugu. Zaista je sve povezano i potiče iz porodice...
Objašnjava Joka da kao dijete, uz sestru i brata, nije imala privilegiju da je samo dijete. Radila je sve fizičke poslove. Ali to za nju nije bio teret.
I onda se, avgustovskog dana 1998. godine, sve promijenilo. Otišla je na trening ŽRK Budućnost, naravno, na nagovor majke.
- Ušla sam u svijet koji me nosio dvije i po decenije. Sa 15 priključila sam se prvom timu, sa 18 godina potpisala profesionalni ugovor. Nisu to bile velike pare. Ali za mene bile su ogromne. Prva stvar koju sam uradila, pružila sam mami ono što sam godinama nosila u srcu. Rekla sam joj: ,,Evo... još malo i više nećete morati na zemlju“. Posebno poglavlje Jovankine karijere je reprezentacija.
- Kada sam prvi put obukla dres, nije to bio običan komad tkanine. To je bilo obećanje onoj djevojčici iz Vukovaca koja je pješačila kilometrima da bi stigla na trening. Nosila sam i zastavu Crne Gore na Olimpijskim igrama u Tokiju. Tada nisam bila samo rukometašica. Bila sam simbol svih koji su izabrali da ne odustanu, čak ni kad boli, čak ni kad su sami... A. M.
do),Vladimir Komnenović (Mediteran/Mornar), AndrijaDožić, Ilija Škuletić (Italija), Pavle Mugoša (Slovačka), Luka Nikolić (Sutjeska Elektroprivreda), Danilo Nikezić, Lazar Rakočević , Andrija Đaletić, Vuk Ivelja, Ognjen
Brajović (SC Derbi) i Đorđije Đukanović (Grčka). Juniorska reprezentacija ima četiri zakazane provjere – po dva meča protiv Sjeverne Makedonije i Kosova. – Dogovorili smo šest utakmica, međutim, zbog dobro poznate
situacije, dvije utakmice protiv Izraela su otkazane. Ipak, igraćemo kao i prošle godine po dva meča protiv Sjeverne Makedonije i Kosova, a sigurno da će nam te provjere koristiti i da ćemo kroz te utakmice odraditi sve ono što smo planirali – obja-
snio je selektor Sekulić. Crna Gora je u grupi D gdje su još Holandija, Norveška, Hrvatska i Slovačka, a premijerni meč „crveni“ igraju 25. jula protiv Norveške. – Prošle godine sa nama u grupi bile su i Slovačka i Holandija,
mada su sada druge okolnosti, jer su zbog godišta mnogi u bitno drugačijim sastavima. Svjesni smo da nas čeka zahtjevan šampionat, gdje je svaki meč od izuzetnog značaja. Biće teško, ali naša želja je da probamo da se izborimo za A diviziju. Da li ćemo uspjeti vidjećemo, ali sigurno da ćemo nastojati da ostavimo što bolji utisak – dodao je Sekulić. U stručnom štabu Sekulića su treneri Nikola Žižić i Lazar Mašanović, kondicioni trener Vasilije Dulović i fizioterapeut Milorad Čukić R. P.
Naše odbojkašice očekuje nastavak kvali kacija
PODGORICA – Nakon debija u CEV Zlatnoj evropskoj ligi, naše odbojkašice očekuje nastavak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine. Poslije kratkog predaha, naše najbolje odbojkašice započeće pripreme 7. jula u Kolašinu, a selektor Jovo Caković pozvao je 20 odbojkašica koje će konkurisati za mjesto u timu za mečeve sa Bosnom i Hercegovinom i Letonijom u avgustu. Tehničarke: Marija Šušić, Viktoria Đukić, Tijana Tvr-
dišić. Primači servisa: Danijela Džaković, Simona Petranović, NevenaVukčević, Teodora Čavić, Gordana Madžgalj, Darja Popović. Korektorke: NikoletaPerović, Kristina Božović, Anastasija Koprivica. Srednje blokerke: Saška Đurović, Mina Dragović, Katarina Budrak, Lana Rakočević, Anastasija Bogojević. Libera: Melisa Cenović, Ksenija Krunić, Milica Veličković „Crvene“ će tokom avgusta
odigrati dvije utakmice. Najprije će gostovati Bosni i Hercegovini, 6. avgusta u Goraždu, dok će četiri dana kasnije, 10. avgusta, dočekati selekciju Letonije u Sportskom centru „Kolašin“, sa početkom u 19 časova.
U prvom kolu kvalifikacija, naše seniorke su upisale službenu pobjedu protiv Bosne i Hercegovine sa rezultatom 3:0, dok su na gostovanju u Letoniji osvojile vrijedan bod, nakon poraza od 3:2. R. P.
Direktor Mercedesa ističe da bi bilo nerazumno otpisivati sedmostrukog svjetskog šampiona Formule 1
PODGORICA – Direktor
Mercedesa Toto Volf rekao je da bi bilo nerazumno otpisivati sedmostrukog svjetskog šampiona Formule 1 Luisa Hamiltona poslije njegovog teškog početka sezone u Ferariju.
– Vidjeli smo obrazac da Luis na početku sezone mora da pronađe svoju magiju, a onda je drugi dio sezone uvijek vrlo jak. Zato nikad nemojte otpisivati Luisa Hamiltona – rekao je Volf.
Hamilton je ove godine poslije 12 sezona u Mercedesu prešao u Ferari i u prvih 10 trka nije us-
pio da se popne na pobjedničko postolje. Njegov timski kolega Šarl Lekler je u tri trke bio na podijumu i ima 25 bodova više od Hamiltona.
– Ne možete se tako brzo odučiti od vožnje. U 2021. godini bio je sjajan, onda su se promijenili propisi i postalo je malo teže, ali je i dalje nastupao na veoma visokom nivou. I samom promjenom ekipe, ne gubite odjednom svoje vještine. Mislim da je svima potreban period adaptacije – naveo je Volf i nastavio: – Drugačiji automobil, drugačiji DNK načina na koji se taj bolid vozi, novi tim inženjera
sa kojim morate da počnete da radite, a zatim biti uključeni u kontinuirani razvoj automobila kako bi odgovarao vašem stilu vožnje. To je potpuno italijanski tim, a on je Britanac koji se tamo spustio padobranom, a to zahtijeva vrijeme – dodao je direktor Mercedesa.
Hamilton i Volf su imali najpoznatije i najuspješnije partnerstvo direktora i vozača, pošto je Britanac osvojio šest od sedam titula u Mercedesu, a ekipa je osvojila osam uzastopnih titula konstruktora, što je rekord
Formule 1.
Ovo je prva sezona od 2013. go-
dine da Volf ne sarađuje sa Hamiltonom.
– Uvijek ti nedostaje osoba poput Luisa Hamiltona. I dalje smo bliski prijatelji. Dali smo riječ jedan drugome da ćemo ostati bliski prijatelji. Borimo se žestoko na stazi bez rukavica jer moramo da se borimo za naše ekipe, takvo je pravi-
lo. Ali van staze provodimo vrijeme jedni sa drugima, zajedno putujemo i ne želim da mi nedostaje prijateljstvo koje sam stekao tokom godina –rekao je Volf.
– To je najduže partnerstvo vozača i ekipe – 12 godina, to rijetko vidite u bilo kom sportu. A kada je u pitanju razvoj au-
tomobila, on ima mnogo iskustva, sve je vidio i zamijeniti nekoga poput Luisa Hamiltona će uvijek biti teško – zaključio je Toto Volf. Šampionat Formule 1 nastavlja se trkačkim vikendom u Špilbergu, a trka za Veliku nagradu Austrije vozi se u neđelju od 15 časova. R. A.
Šampion Crne Gore danas bi trebalo da potvrdi dolazak novog trenera
PODGORICA - Miodrag
Božović (57) biće po svemu sudeći novi trener Budućnosti - odluka Upravnog odbora trebalo bi da bude ozvaničena danas.
Iskusni stručnjak će naslijediti Ivana Brnovića, koji je smijenjen prije dva dana usred priprema u Sloveniji, a na ultimatum ,,varvara“ s kojima je bio u ,,ratu“.
Podgorički klub je u obrazloženju odluke naveo da je Brnović smijenjen ,,zbog narušenih međuljudskih odnosa u klubu, stručnom štabu i u odnosu sa navijačima“. ,,Varvari“ su navodno prijetili da će prekinuti evropski meč
pod Goricom ukoliko doskorašnji šef struke ne ode, pa je uprava morala da reaguje i rastane se sa Brnovićem, kojem je ekspresno našla zamjenu. U konkurenciji za novog trenera crnogorskog šampiona bili su i legenda Partizana Saša Ilić i bivši fudbaler i strateg ,,plavih“ Aleksandar Nedović, pominjao se i nekadašnji crnogorski reprezentativac Radoslav Batak, ali ,,pobijedio“ je Grof Božović, koji je igrao za Budućnost početkom 90-ih, a bio je i trener u sezoni 2006/07, prvoj u nezavisnoj Crnoj Gori. Otišao je već na polusezoni, kao prvi na tabeli, zbog neslaganja s upravom, a titulu
Investiciju vrijednu 228.000 eura nansirao FSCG Rekonstruisan teren
PODGORICA - Rekonstrukcija glavnog terena Stadiona „Braće Velašević“ u Danilovgradu završena je juče, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore. Radovi su uključivali zamjenu prirodne podloge, kao i ugradnju novog drenažnog sistema i sistema za navodnjavanje. Investiciju vrijednu 228.000 eura u potpunosti je finansirao Fudbalski savez Crne Gore, naveli
su iz Kuće fudbala. – Završetkom rekonstrukcije glavnog terena znatno su poboljšani uslovi za odigravanje utakmica i sprovođenje trenažnog procesa lokalnih klubova, ali i različitih selekcija reprezentacije Crne Gore – navodi se u saopštenju. Glavni teren u Danilovgradu je već jednom rekonstruisan, ali je vrlo kratko bio u dobrom stanju, pa je podloga morala opet da se mijenja. R.A.
je osvojila Zeta. Božović se kasnije dokazao u Rusiji gdje je vodio Amkar, FK Moskva, Dinamo iz Moskve, Rostov, Lokomotivu, Arsenal iz Tule, Krila Sovjetov. U trenerskoj karijeri radio je i u Borcu iz Čačka, Grblju, Crvenoj zvezdi, Nefčiju... a posljednji klub bio mu je iranski Esteglal.
Budućnost će 8. juna gostovati prvaku Jermenije, ekipi Noe, u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, dok je revanš sedam dana kasnije pod Goricom. Ako eliminišu Nou, ,,plavi“ će u drugom kolu igrati protiv mađarskog Ferencvaroša. N. KOSTIĆ
Ćuković u akciji
Prvoligaš iz Tivta u jednom danu angažovao četiri pojačanja
PODGORICA – Vanja Vučićević, Ljubiša Pecelj, Mitar Ćuković i Zoran Mikijelj novi su fudbaleri Arsenala. Vučićević je napadač, a karijeru je počeo u Crvenoj zvezdi. U srpskoj Superligi je nastupao i za Borac iz Čačka, Spartak iz Subotice i Inđiju. Pored toga, na prostoru bivše Jugoslavije je branio boje Čukaričkog, Zvezdare, Teleoptika, Sinđelića, Makedonije Gjorche Petrov, Bratstva iz Gračanice i Budućnosti iz Dobanovaca. U Rusiji je bio član Krila Sovjetova, a u Češkoj Trineca. Prošlu sezonu je proveo u pljevaljskom Rudaru, za koji je na
Doskorašnji član Mladosti odlazi na Koševo
Ljubomir Pejović u Sarajevu
PODGORICA – Crnogorski internacionalac Ljubomir Pejović karijeru nastavlja u Bosni i Hercegovini. Fudbalski klub Sarajevo je objavio dolazak Pejovića, koji je potpisao trogodišnji ugovor sa nekadašnjim šampionom. Pejović je na Koševo
stigao kao slobodan igrač nakon isteka ugovora i sezone provedene u OFK Mladost. – Vjerujemo u njegov potencijal i smatramo da u pravom okruženju može napraviti iskorak u karijeri. Dobro došao, Pejoviću – stoji u zvaničnom saopštenju Sarajeva.
29 prvenstvenih utakmica postigao 15 golova i bio je drugi strijelac Lige. Pecelj (31) pokriva poziciju lijevog beka. Karijeru je počeo 2011. godine u Leotaru iz Trebinja i već kao veoma mlad odlazi u BSK iz Banja Luke, a od 2014. do 2017. nosi dres Čapljine. Nakon toga su uslijedili angažmani u Rudaru iz Prijedora, Zvijezdi iz Gradačca i Čeliku iz Zenice. Prvi kontakt sa srpskim fudbalom je imao u sezoni 2019/20, kada je prešao u redove Kolubare, gdje se zadržao samo jednu polusezonu. Ipak, poslije jedne sezone u Metalcu
iz Gornjeg Milanovca, vratio se i odigrao još jednu polusezonu u Kolubari. Tada prelazi u kragujevački Radnički za koji igra do 2024. kada odlazi u uzbekistanski Andijon, što mu je i posljednji angažman u karijeri. Ćuković (30) je štoper, a minule sezone upisao je 27 nastupa za Jezero. Igrao je za Igalo, Petrovac, Lovćen, Napredak iz Kruševca, litvanski Panevežis, Velež, Riteriai, Kzližar te Šahter Karaganda. Osim njega odbranu će pojačati i Zoran Mikijelj, koji je igrao za Grbalj, Bokelj, Mogren, a od 2016. godine je u Petrovcu. R. P.
Pejović je igrao za Podgoricu i Titograd, nastupao za Mla-
Remi mlađih kadeta u prvom od dva kontrolna meča u Turskoj
Raduje rezultat, a posebno odnos
Turska 2
Crna Gora 2
ISTANBUL – Trening centar FS Turske. Sudija: Esad Demirtaš (Turska). Golovi: 0:1 Kisić u 34, 1:1 Deniz u 44, 2:1 Džanim u 90+1 (p), 2:2 Marsenić u 90+3. TURSKA: Topalolu, Atamer (od 46. Tundžel), Koze, Ćetin, Harman (od 66. Ćakir), Salih Džanim, Eksiner (od 79. Jildiz), Ozdžan (od 46. Saidolu), Deniz (od 57. Gezer), Ćetinkaja (od 46. Gorgin), Ozgul. CRNA GORA: Janković, Kuč, Martinović (od 84. Suljević), Mijatović, Marsenić, Samardžić, Kljajević (od 65. Vlahović), Kisić (od 81. Kovačević), Caušević (od 81. Veljić), Laković (od 65. Konatar), Vušu-
rović (od 65. Petrović). Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore remizirala je sa Turskom u prvom od dva prijateljska duela ovih selekcija. U Trening centru FS Turske viđen je zanimljiv meč, koji je završen sa rezultatom 2:2. „Sokoli“ su poveli nakon nešto više od pola sata igre kada je
mrežu domaćina zatresao Danilo Kisić. Izjednačenje Turskoj donio je Esat Deniz u 44. minutu i nakon toga su mreže mirovale do sudijske nadoknade drugog poluvremena. Turska je preokrenula u prvom minutu nadoknade preko Saliha Džanima, koji je bio precizan iz jedanaesterca. Ipak, naš tim
se nije predao, dva minuta kasnije konačan rezultat postavio je Petar Marsenić – Dobra utakmica sa dosta šansi na obje strane, borbena i puna energije. Za nas veoma zahtjevna, igrali smo protiv ekipe čija većina igrača nastupa u Njemačkoj i Holandiji. Veći dio meča smo kontrolisali igru, imali veći posjed, a iz lijepe akcije smo i došli do vođstva. Nažalost, pravili smo neke individualne greške zbog koji smo i kažnjeni sa dva gola. Međutim, momci se nijesu predavali i u samom finišu su došli do izjednačenja. Rezultatom možemo biti zadovoljni, ali još više raduje sama igra i odnos igrača prema obavezama – istakao je selektor Vladan Savić Turska i Crna Gora drugi meč igraju danas od 18 časova. R. P.
Crna Gora je na 17. Olimpijadi za slijepe i slabovide osobe završila takmičenje sa devet meč bodova, pri čemu su izabranici Radenka Lacmanovića upisali četiri pobjede, isto toliko poraza i jedan neriješen ishod.
Ovakav učinak bio je dovoljan za 11. poziciju među 22 selekcije koliko ih je nastupilo u Vrnjačkoj Banji, što je za stepenicu manje od prosječnog rejtinga ekipe.
U konačnom zbiru može se reći da su Predrag Nikač, Vjekoslav Vulević, Radovan Damjanović i Milan Ivanović dostojno reprezentovali našu zemlju i sve ljubitelje drevne igre. Da im je kojim slučajem kaisa bila naklonjenija u pojedinim okršajima vjerovatno bi i plasman bio bolji. Ali i ovako treba čestitati našim mata-
dorima koji su pružali maksimum za tablom i trudili se da u svakoj partiji budu na visini zadatka. Za propuštenim šansama
Na rapidu u Ulcinju slavio FM iz Bijelog Polja Mušoviću
Agilna uprava novoformiranog ŠK Otrant u Ulcinju postarala se da na sebi svojstven način dočeka i ugosti 39 igrača iz zemlje i okruženja koji su uzeli učešće na prvom rapid turniru u izvanrednom ambijentu renomiranog ugostiteljskog objekta „Gril Toni“ na Velikoj plaži.
Poslije devet odigranih kola, prvi kroz cilj prošao
je FIDE majstor iz Bijelog
Polja Armin Mušović sa 7,5 poena – tačnije sedam partija riješio je u svoju korist, jednu remizirao i jednu izgubio. Srebrna medalja pripala je intermajstoru Goranu N. Todoroviću sa sedam poena, dok se bronzanom sa istim učinkom okitio predsjednik ŠSCG FM Jovan Milović Pored njih među nagrađeni-
žali nekadašnji svjetski prvak u ovoj kategoriji Nikač, a posebno zbog činjenice što su nijanse odlučivale o dobitnicima odličja po tablama.
- Šteta. Vulević je bio nadomak velikog uspjeha i osvajanja medalje, međutim skupo ga je koštao poraz u pretposljednjoj rundi. Ipak,
hrabro smo se hvatali u koštac sa pretendentima na titulu i odmjerili snage sa čak pet reprezentacija koje su konkurisale za pobjedničko postolje - rekao je Nikač, ističući da nije zadovoljan svojom igrom i brojem osvojenih poena.
- Siguran sam da ćemo popraviti utisak već na narednom SP koje će se najvjerovatnije održati u Petrovcu u aprilu naredne godine - uvjeren je standardni prvotimac ŠK Zora iz Podgorice. Njegovo mišljenje dijeli i kapiten Lacmanović koji za Olimpijadu kaže da je to bila zanimljiva, nadasve kvalitetna šahovska smotra.
- Otišli smo u ,,borbu“ sa neskrivenim optimizmom i željom da na što bolji način afirmišemo šah kod lica sa potpunim ili djelimičnim gubitkom vida i smatram da smo u tome uspjeli. Činjenica da smo uknjižili 50 odsto bodova od mogućih 18, potvrđuje da je naš učinak u skladu sa početnim rejtingom. Isto tako moramo priznati da smo očekivali više na pojedinim tablama, ali i najbolji imaju pravo da im koncentracija popusti kada je najpotrebnije. Ipak, kada analiziramo postignuti
saldo i rezultat uporedimo sa učinkom selekcija iz bivše Jugoslavija, onda moramo biti zadovoljni, jer smo ovo prestižno takmičenje završili ispred Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i druge ekipe Srbije koja je po sastavu bila veoma respektabilna - rekao je Lacmanović komentarišući turnir u Vrnjačkoj Banji. Prema njegovim riječima falilo je malo sportske sreće za veći domet i naravno boljih priprema uoči nastupa. - Imajući u vidu podatak da nemamo kontinuirani trenažni proces i činjenicu da naši reprezentativci nijesu svakodnevno za tablom kao većina protivnika, onda ne da nijesmo nezadovoljni, nego moramo poštovati učinak svih pojedinaca - dodao je Lacmanović uvjeren da će već u narednom periodu sistem rada i priprema biti na znatno višem nivou, a takođe i rezultati na međunarodnoj sceni. Inače, ulogu favorita opravdala je selekcija Poljske koja je do prvog mjesta stigla bez poraza sa 15 osvojenih bodova. Srebrna medalja pripala je Venecueli sa 14, a bronzana Španiji sa 13 bodova.
ma su i Sulejman Suljević Igor Vujačić i Mirsad Đoković sa po šest poena. Specijalna priznanja pripala su najboljem pioniru Damjanu Pešiću i veteranu Ismetu Mustafiću te najuspješnijem predstavniku grada domaćina Agimu Aručeviću i Momiru Markoviću koji je prednjačio među protivnicima do 2.000 ELO. Za regularnost takmičenja
postarao se međunarodni šahovski sudija Zoran Peruničić, koji je bez primjedbi obavio svoj dio posla. Da drevna igra u našem najjužnijem primorskom gradu ima lijepu perspektivu, govorili su na svečanom otvaranju predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, zatim prvi čovjek ŠSCG Jovan Milović i direktor turnira Biša Gani uz obećanje da će šahisti u Ulcinju i dalje imati značajnu materijalnu i finansijsku podršku lokalne uprave, matičnog saveza i rukovodstva ovog uzornog sportskog kolektiva.
Održano prvenstvo penzionera Podgorice Het-trik
Majstorski kandidat Željko
Vujadinović osvojio je prvo mjesto na Pojedinačnom prvenstvu penzionera Podgorice sa pet poena. Do treće titule zaredom stigao je bez poraza sa tri pobjede i četiri remija.
Doduše, isti učinak imali su i Milivoje Pejović, Budimir Vidaković i Momir Marković, ali je Vujadinović prvi prošao kroz cilj zahvaljujući boljem buholc koeficijentu. Tako je standardni prvotimac ŠK Zeta potvrdio dominaciju na turnirima najstarije populacije u glavnom gradu
i nastavio s dobrim igrama s obzirom na to da je njegov doprinos plasmanu matičnog kluba u Premijer ligi bio i te kako značajan. Pored pomenutih ljubitelja drevne igre, vizu za državni šampionat, koji će se održati polovinom septembra u Ulcinju izvadili su i Momčilo Bošković i Zoran Ralević sa po 4,5 poena. Poredak ostalih učesnika je sljedeći: Dragomir Nikolić 3,5, Branislav Mugoša i Milanko Aničić po 3, Dragomir Bojović 2, Spasoje Lukić i Brano Vučinić po 1,5 poena.
Poslovna oznaka I.br.432/2019
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika 1.Pekić Jelena iz Bara, adresa:Borska ulica br.22, 2.Vojvodić Petar iz Bara, ul Petra Vojvodića bb., 3. Vojvodić Maša iz Bara, ul Mišići bb., 4.Vojvodić Luka iz Bara, ul Petra Vojvodića bb, ( naslednici iza pokojnog Vojvodić Miloša, Petra Vojovodića bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2025. godine, donio je u skladu sa čl.169 ZIO, ZAKLJUČAK O PRODAJI
I ODREDJUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u listu nepokretnosti broj 59 KO GRAĐANI, koju čine: kat.parcela broj 1372, porodična stambena zgrada, površine 130 m2, kat. parcela broj 1372, vinograd 3. klase, površine 70 m2, kat. parcela broj 1372, pašnjak 6. klase, površine 411 m2, kat. pacela broj 1373, pašnjak 6. klase, površine 281 m2, kat. pacela broj 1377, šume 7. klase, površine 2466 m2, kat. parcela broj 1377, krš kamenjar, površine 2466 m2, kat parcela broj 2249/2, njiva 3. klase, površine 1400 m2, parcela broj 2255, vinograd 3. klase, površine 768 m2, parcela broj 2256, njiva 4. klase, površine 1836 m2, kat. parcela broj 2401, njiva 5. klase, površine 2100 m2, parcela broj 2401, vinograd 3. klase, površine 190 m2, kat. parcela broj 2401, njiva 6. klase, površine 957 m2, kat. parcela broj 2456, vrt 2. klase, površine 25 m2, kat. parcela br. 2512, šume 6. klase, površine 290 m2, kat. parcela broj 2513, livada 7. klase, površine 1929 m2, kat. parcela br 2609, njiva 6. klase, površine 610 m2, kat. parcela broj 2635, njiva 5. klase, površine 650 m2, kat. parcela br. 2642, njiva 6. klase, površine 500 m2, kat. parcela broj 2659, njiva 5.klase, površine 370 m2, kat. parcela broj 2685, pašnjak 5. klase, površine 1699 m2, kat. parcela br 2687, livada 6. klase, površine 220 m2, kat. parcela br. 2688, livada 6. klase, pobvršine 999 m2, kat. parcela br. 2825, pašnjak 5. klase, površine 479 m2, parcela broj 2826, pašnjak 5. klase, površine 479 m2, kat. parcela br. 2827/1, šime 7. klase, površine 8150, parcela broj 2827/1, krš kamenjar, površine 3493 m2, parcela broj 2838, šume 7. klase, površine 2605 m2, parcela broj 2838, krš kamenjar, površine 1117 m2, II PRVO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 22.07.2025. godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa Javnim izvršiteljem. III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.432/2019 od 22.11.2019. godine iznosi ukupno 103.200,00 eura. Vrijednost pojedinačno: kat.parcela broj 1372, porodična stambena zgrada, površine 130 m2 ( PD1 PD2) kat. parcela broj 1372, vinograd 3. klase, površine 70 m2, kat. parcela broj 1372, pašnjak 6. klase, površine 411 m2 iznosi 31.042,00 eura, kat. pacela broj 1373, pašnjak 6. klase, površine 281 m2 iznosi 562 eura, kat. pacela broj 1377, šume 7. klase, površine 2466 m2 iznosi 4.932,00 eura, kat. parcela broj 1377, krš kamenjar, površine 2466 m2 iznosi 4.932,00 eura, kat parcela broj 2249/2, njiva 3. klase, površine 1400 m2 iznosi 2.800 eura, parcela broj 2255, vinograd 3. klase, površine 768 m2 iznosi 1.536,00 eura, parcela broj 2256, njiva 4. klase, površine 1836 m2 iznosi 3.672,00 eura, kat. parcela broj 2401, njiva 5. klase, površine 2100 m2 iznosi 4.200,00 eura, parcela broj 2401, vinograd 3. klase, površine 190 m2 iznosi 380,00 eura, kat. parcela broj 2401, njiva 6. klase, površine 957 m2 iznosi 1.914,00 eura, kat. parcela broj 2456, vrt 2. klase, površine 25 m2 iznosi 50,00 eura, kat. parcela br. 2512, šume 6. klase, površine 290 m2 iznosi 580,00 eura, kat. parcela broj 2513, livada 7. klase, površine 1929 m2 iznosi 3.858,00 eura, kat. parcela br 2609, njiva 6. klase, površine 610 m2 iznosi 1.220,00 eura, kat. parcela broj 2635, njiva 5. klase, površine 650 m2 iznosi 1.300,00 eura, kat. parcela br 2642, njiva 6. klase, površine 500 m2 iznosi 1.000,00 eura, kat. parcela broj 2659, njiva 5.klase, površine 370 m2 iznosi 740,00 eura, kat. parcela broj 2685, pašnjak 5. klase, površine 1699 m2 iznosi 3.398,00 eura, kat. parcela br. 2687, livada 6. klase, površine 220 m2 iznosi 440,00 eura, kat. parcela br. 2688, livada 6. klase, pobvršine 999 m2 iznosi 1.998,00 eura, kat. parcela br. 2825, pašnjak 5. klase, površine 479 m2 iznosi 958,00 eura, parcela broj 2826, pašnjak 5. klase, površine 479 m2 iznosi 958,00 eura, kat. parcela br 2827/1, šime 7. klase, površine 8150 iznosi 16,300 eura, parcela broj 2827/1, krš kamenjar površine 3493 m2 iznosi 6.986,00 eura, parcela broj 2838, šume 7. klase, površine 2605 m2 iznosi 5.210,00 eura, parcela broj 2838, krš kamenjar, površine 1117 m2 iznosi 2.234,00 eura.
IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrdjene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što iznosi za sve nepokretnosti koje se upisane u LN 59 KO GRAĐANI 10.320,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj novoj prodaji. VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana26.06.2025.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje
AMANDMAN I
BROJ: 0207-3953/3 od 25.06.2025.godine
NA JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA
BROJ: 0210-3953/1 od 13.06.2025.godine
1. U poglavlju V javnog poziva “Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude”, mijenja se poglavlje “B) Investicioni program” na način što isto sada glasi:
Minimalni iznos ulaganja:
1. Za lokaciju pod rednim brojem 1. u Javnom pozivu: 988.570 €
2. Za lokaciju pod rednim brojem 2. u Javnom pozivu: 290.400 €
3. Za lokaciju pod rednim brojem 3. u Javnom pozivu: 8.355.257 €
Na osnovu člana 102 stav 7 Statuta Glavnog grada (,,Sl.list C.G. - opštinski propisi" broj 8/19, 20/21 i 49/22) i člana 16 Odluke o učešću lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova ("Sl. list C.G.opstinski propisi" broj 31/19 i 23/25), Gradonačelnik Glavnog grada, donio je sljedećiZAKLJUČAK
1. Utvrđuje se Nacrt Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za razvoj i pružanje usluga socijalne i dječje zaštite – Glavni grad, u tekstu koji je pripremio Sekretarijat za socijalno staranje
2. Nacrt Odluke stavlja se na javnu raspravu, u trajanju od 15 dana, počev od 26 06.2025. godine, zaključno sa 11 07.2025. godine.
3. Javnu raspravu organizuje Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada, prema Programu javne rasprave koji je prilog ovog Zaključka.
4. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donosenja.
Broj: 01-018/25-4239/1 Podgorica, 25.06.2025.godine
GRADONAČELNIK dr. Saša Mujović
PROGRAM JAVNE RASPRAVE
1. Javna rasprava o Nacrtu Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za razvoj i pružanje usluga socijalne i dječje zaštite – Glavni grad, traje 15 dana od dana objavljivanja dokumenta na web sajtu Glavnog grada Podgorica, počev od 26 06.2025. godine, zaključno sa 11 07.2025. godine.
2. Nacrt Odluke će se: - objaviti na internet site-u Glavnog grada Podgorica http:/www.podgorica.me i na stranici Sekretarijata za socijalno staranje; - objaviti u dnevnom listu "Pobjeda"; - dostaviti odbornicima Skupstine Glavnog grada Podgorica; - dostaviti mjesnim zajednicama Glavnog grada i nevladinom sektoru preko Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).
3. Zaključak sa programom javne rasprave objaviće se kao oglas u dnevnom listu "Pobjeda".
4. Centralna javna rasprava održaće se dana 01. jula 2025. godine, sa početkom u 10,00 časova u zgradi Skupštine Glavnog grada Podgorica – multimedijalna sala na II spratu, Ul. Njegoševa br.20 u Podgorici
5. Organ uprave Glavnog grada za sprovo đenje javne rasprave je Sekretarijat za socijalno staranje
6. Zainteresovani subjekti mogu svoje komentare, mi šljenja, primjedbe i sugestije dostaviti u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za socijalno staranje, ul. Vuka Karadžica broj 16 ili u elektronskoj formi na e-mail sekretarijat.socijalno.staranje@podgorica.me u toku cjelokupnog perioda predviđenog za javnu raspravu
7. Sekretarijat za socijalno staranje će razmotriti primjedbe, predloge i sugestije učesnika javne rasprave i sačiniti lzvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.
PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE
o Nacrtu Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za razvoj i pružanje usluga socijalne i dječje zaštite – Glavni grad
Mjesto održavanja Datum Vrijeme Učesnici Vrsta javne rasprave
Skupština Glavnog grada Multimedijalna sala na II spratu
01.07.2025.godine 10h Zainteresovana javnost, građani, NVO Centralna javna rasprava
2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
Četvrtak, 26. jun 2025.
NACRT
Na osnovu člana 27 stav 1 tačka 15, a u vezi sa članom 38 stav 1 tačka 14 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl užbeni list CG", br. 2/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22 i 85/22), člana 89 stav 1, člana 90, člana 104 stav 1 i člana 105 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti ("Službeni list CG", br. 27/13, 1/15, 42/15, 47/15, 56/15, 66/16, 1/17, 31/17, 42/17, 50/17, 59/21, 145/21-I, 145/21-II, 3/23, 48/24 84/24), člana 24 stav 1 tačka 15, člana 26 stav 1 alineja 2 i člana 54 stav 1 tačka 17 Statuta Glavnog grada ("Sužbeni list CG - Opštinski propisi", br. 8/19, 20/21 i 49/22), Skupština Glavnog grada na sjednici održanoj dana __.__ 2025. godine, donijela je ODLUKU O OSNIVANJU JAVNE USTANOVE CENTAR ZA RAZVOJ I PRUŽANJE USLUGA IZ OBLASTI SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE – GLAVNI GRAD
I Osnovne odredbe Član 1
Ovom odlukom osniva se Javna ustanova Centar za razvoj i pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite - Glavni grad (u daljem tekstu: JU Centar za razvoj i pružanje usluga). JU Centar za razvoj i pružanje usluga iz stava 1 ovog člana osniva se radi uspostavljanja, razvoja i pružanja usluga socijalne i dječ e zaštite iz nadležnosti lokalne samouprave, u skladu sa zakonom i drugim propisima kojima se reguliše oblast socijalne dječje zaštite. Osnivač JU Centar za razvoj i pružanje usluga je Skupština Glavnog grada (u daljem tekstu: Osnivač).
Član 2
Javna ustanova posluje pod nazivom: Javna ustanova Centar za razvoj i pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite - Glavni grad
Skraćeni naziv JU je JU Centar za razvoj i pružanje usluga (CRPU)
Sjedište JU Centar za razvoj i pružanje usluga je Vuka Karadžića br.16. O promjeni naziva, sjedišta i statuta JU Centra za razvoj i pružanje usluga odlučuje osnivač.
Član 3
JU Centar za razvoj i pružanje usluga ima svojstvo pravnog lica koje samostalno obavlja djelatnost za koju je osnovano, na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti (u daljem tekstu: Zakon), aktom o osnivanju i Statutom.
JU Centar za razvoj i pružanje usluga stiče svojstvo pravnog lica upisom u registar, u skladu sa zakonom.
Član 4
JU Centar za razvoj i pružanje usluga ima pečat, štambilj i znak.
Izgled i sadržaj pečata, štambilja znaka utvrđuju se Statutom JU Centra za razvoj i pružanje usluga u skladu sa zakonom.
Član 5
Izrazi koji se u ovoj odluci koriste za fizička lica u muškom rodu, podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
II Djelatnost Član 6
Djelatnost JU Centar za razvoj i pružanje usluga obuhvata usluge:
1) usluga narodne kuhinje – podrazumijeva pripremu i distribuciju toplih dnevnih obroka za socijalno ugrožene pojedince i porodice;
2) pomoć u kući – pruža se starim licima i odraslim osobama sa invaliditetom;
3) personalna asistencija – obezbjeđuje se korisniku lične invalidnine, odnosno dodatka za njegu i pomoć koji je u radnom odnosu, odnosno ukjlučen u sistem visokog obrazovanja odnosno sistem obrazovanja odraslih;
4) stanovanje uz podršku – obezbjeđuje se djeci i mladima bez roditeljskog staranja kojima prestaje pravo na smještaj u ustanovi socijalne zaštite, odnosno hraniteljskoj porodici;
5) savjetovalište za brak i porodicu – bavi se savjetodavno-terapijskim radom, preventivnim i informativno-edukativnim aktivnostima; 6) druge usluge socijalne dječje zaštite iz nadležnosti lokalne samouprave Kontinuirano će se sprovoditi analitičko - istraživačke aktivnosti u oblasti socijalne i dječje zaštite u Glavnom gradu, od značaja za procjenjivanje prioriteta i planiranje razvoja drugih usluga socijalne I dječje zaštite u okviru Centra.
Član 7
U obavljanju svoje djelatnosti JU Centar za razvoj pružanje usluga može da sarađuje sa odgovarajućim ustanovama i organizacijama u zemlji i inostranstvu radi unapređenja d jelatnosti i razm ene iskustava, kao i da osniva posebne sektore/kancelarije u skladu sa analizom prioritetnih potreba u Glavnom gradu.
Član 8
U skladu sa djelatnostima, JU Centar za razvoj i pružanje usluga će obezbjeđivati usluge kroz više aktivnosti:
- obezbjeđivanje najmanje jednog obroka dnevno, - nabavku hrane, pomoć pri pripremi obroka, hranjenju, kretanju, - pomoć pri održavanju lične higijene i higijene prostora, - pomoć pri grijanju prostora, pri nabavci štampe i knjiga plaćanju računa za električnu energiju, telefon, komunalije i sl., - posredovanje u obezbjeđivanju različitih vrsta usluga za održavanje stana i uređaja za domaćinstvo, - nabavka ljekova i odvođenje na ljekarske preglede, - pomoć pri oblačenju i svlačenju, - pomoć pri podizanju, premještanju i kretanju unutar i izvan korisnikovog prostora, radnog mjesta i mjesta gdje se odvijaju društvene i obrazovne aktivnosti i korišćenju prevoza, - pomoć pri korišćenju zdravstvenih usluga i korišćenju i održavanju ortopedskih pomagala, - pomoć pri komunikaciji i u zadovoljavanju socijalnih, kulturno-zabavnih, obrazovnih, sportskih i drugih potreba, - smještaj i razvoj potencijala - osnaživanje za prihvatanje promjene, - podršku u psihosocijalnom razvoju i očuvanju potencijala, - podršku u unapređenju kvaliteta odnosa sa porodicom, grupom i drugim licima važnim za korisnika, - razvoj vještina za prepoznavanje, rješavanje problema, razvoj komunikacionih vještina, vještina samozaštite donošenja odluka i preuzimanje lične odgovornosti - druge usluge u skalu sa Statutom.
JU Centar za razvoj i pružanje usluga može, uz prethodno pribavljenu saglasnost osnivača, obavljati i drugu vrstu djelatnosti saglasnu osnovnoj djelatnosti i raspolagati prihodima, u skladu sa zakonom. JU Centar za razvoj i pružanje usluga ne može vršiti promjenu djelatnosti bez saglasnosti osnivača. U obavljanju djelatnosti JU Centar za razvoj i pružanje usluga može angažovati ovlašćene pružaoce usluga, u skladu sa zakonom.
III Uzajamna prava i obaveze Osnivača i JU Centar za razvoj i pružanje usluga Član 9 Osnivač je dužan da u Budžetu obezbijedi sredstva za rad JU Centar za razvoj i pružanje usluga. Sredstva iz stava 1 ovog člana obezbjeđuju se na osnovu godišnjeg programa rada JU Centar za razvoj i pružanje usluga.
Član 10
JU Centar za razvoj i pružanje usluga je dužan da: - obavlja djelatnost za koju je osnovan, - namjenski koristi sredstva za rad, - osnivaču podnosi godišnji Program rada najkasnije do kraja oktobra tekuće godine za narednu godinu, - osnivaču podnosi Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju, najkasnije do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu.
IV Organi JU Centar za razvoj i pružanje usluga Član 11
Organi JU Centar za razvoj i pružanje usluga su Upravni odbor i direktor. Upravni odbor je organ upravljanja, a direktor je organ rukovođenja. Član 12
Upravni odbor JU Centar za razvoj i pružanje usluga ima predsjednika i dva člana, koje imenuje
Osnivač, na period od 4 godine. Upravni odbor čine dva predstavnika Osnivača jedan predstavnik iz reda zaposlenih u Centru. Predstavnik iz reda zaposlenih u JU Centar za razvoj i pružanje usluga bira se na način propisan Statutom.
Način rada i odlučivanja druga pitanja od značaja za rad Upravnog odbora uređuju se Statutom. Član 13
JU Centrom za razvoj i pružanje usluga rukovodi direktor.
Uslovi i postupak za izbor i razrješenje direktora utređuje se Statutom u skladu sa zakonom.
Direktor JU Centar za razvoj i pružanje usluga: - predstavlja i zastupa JU Centar za razvoj i pružanje usluga, - donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JU Centar za razvoj i pružanje usluga, - organizuje rad i odgovoran je za zakonitost rada i sprovođenje programa razvoja JU Centar za razvoj i pružanje usluga, i - vrši druge poslove u skladu sa zakonom, odlukom i Statutom.
V Sredstva i imovina Član 14
Sredstva za finansiranje djelatnosti JU Centar za razvoj i pružanje usluga, obezbjeđuju se iz sljedećih izvora: - Budžeta Osnivača, - Budžeta Crne Gore, - donacija i poklona i - drugih prihoda u skladu sa zakonom Član 15
Imovina JU Centar za razvoj i pružanje usluga je imovina Osnivača. Pokretnu imovinu čini oprema i druga sredstva neophodna za rad JU Centar za pružanje usluga. Nepokretnu imovinu će obezbijediti Osnivač, davanjem prostora na korišćenje.
JU Centar za pružanje usluga ima pravo korišćenja imovine iz stava 2 i 3 ovog člana.
VI Prelazne i završne odredbe Član 16
Imenovanje Upravnog odbora u skladu sa ovom odlukom, izvršiće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
Do imenovanja direktora, vršilac dužnosti direktora JU Centar za razvoj i pružanje usluga biće pomoćnica Sekretarijata za socijalno staranje Maja Šćepanović
Član 17
JU Centar za razvoj i pružanje usluga je dužan da donese Statut u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
Član 18
Izbor direktora JU Centar za razvoj i pružanje usluga izvršiće se u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
Član 19
JU Centar za razvoj i pružanje usluga je dužan da izvrši upis u Centralni registar privrednih subjekata u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
Član 20 Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Goreopštinski propisi".
Broj: ***** Dana __. __. 2025. godine.
SKUPŠTINA OPŠTINE GLAVNOG GRADA PODGORICA PREDSJEDNICA SKUPŠTINE Dr Jelena Borovinić Bojović
Obrazloženje
Pravni osnov za donošenje ovog akta nalazi se u članu 27 stav 1 tačka 15, a u vezi sa članom 38 stav 1 tačka 14 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. list Crne Gore", broj 18/02), kojima je propisano da Opština u skladu sa zakonom i drugim propisima, u skladu sa mogućnostima učestvuje u obezbjeđivanju uslova i unaprejeđenju djelatnosti: zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zapošljavanja i drugih oblasti od interesa za lokalno stanovništvo i vrši prava i dužnosti osnivača ustanova koje osniva u ovim djelatnostima, u skladu sa zakonom, te da Skupština osniva javne službe.
Članom 89 stav 1 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je da ustanovu može osnovati država, opština ili drugo pravno fizičko lice, dok je članom 90 propisano da akt o osnivanju ustanove donosi osnivač i da isti sadrži: naziv osnivača; naziv, sjedište i adresa ustanove; djelatnost ustanove; iznos sredstava za osnivanje i početak rada ustanove i način obezbjeđivanja sredstava za obavljanje djelatnosti ustanove; prava i obaveze osnivača prema ustanovi i ustanove prema osnivaču; organe ustanove; sastav i način imenovanja organa upravljanja ustanove; rok za imenovanje organa upravljanja i organa rukovođenja, donošenje statuta i upis ustanove u Centralni registar privrednih subjekata; lice koje će privremeno vršiti dužnost direktora ustanove; rok na koji se ustanova osniva, ako se osniva na određeno vrijeme, odnosno za izvršenje određenog posla. Osnivač je dužan da nadležnom organu državne uprave dostavi akt o osnivanju ustanove, u roku od 15 dana od dana donošenja akta. Članom 104 istog Zakona propisano je da se ustanova čiji je osnivač država ili opština osniva kao javna ustanova. Osnivač javne ustanove odgovara za obaveze javne ustanove. Članom 105 je propisano da akt o osnivanju javne ustanove, čiji je osnivač država, donosi Vlada, a za javne ustanove čiji je osnivač opština, nadležni organ opštine.
Statutom Glavnog grada, u članu 24 stav 1 tačka 15 propisano je da Glavni grad u skladu sa mogućnostima, učestvuje u obezbjeđivanju uslova i unapređenju djelatnosti: zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zapošljavanja i drugih oblasti od interesa za lokalno stanovništvo i vrši prava i dužnosti osnivača ustanova koje osniva u ovim djelatnostima, u skladu sa zakonom; Nadalje, članom 26 stav 1 alineja 2 istog Statuta propisano je da radi vršenja poslova iz svoje nadležnosti Glavni grad osniva ustanove, privredna društva i druge oblike organizovanja radi pružanja javnih usluga, dok je članom 54 stav 1 tačka 17 propisano da Skupština osniva javne službe. Ovom odlukom osniva se Javna ustanova Centar za razvoj i pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječije zaštite - Glavni grad, definiše njeno sjedište, svojstvo pravnog lica, njena djelatnost, prava i obaveze osnivača, organi ustanove Djelatnost JU Centar za razvoj i pružanje usluga definisana je kao širok spektar usluga u oblasti socijalne i dječije zaštite, odnosno usluge podrške za život u zajednici
U obavljanju svoje djelatnosti JU Centar za razvoj i pružanje usluga može angažovati ovlašćene licencirane pružaoce usluga
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 s tav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10 -339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA BROJ: 0206-4171/1 od 25.06.2025.godine
I Predmet
Predmet Javnog poziva je zakup javnih kupališta prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/2586/36 od 12.02.2025.godine i to sledeće lokacije:
1 HERCEG NOVI
1.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: Igalo -Vila Galeb
Kategorija: Kupalište - Javno-porodično Oznaka lokacije: 3A
Dimenzije: Dužina 55m; Površina 1073m2 (od čega je 571m2 na državnim parcelama 223 i 136/1
Katastarska parcela: 223 KO Sutorina i 136/1, 137 (privatna parcela), 139 (privatna parcela) KO Topla
Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 6m2 sa terasom od 30m2 na kat.par. 223 KO Sutorina; Objekat za igre na vodi 100m2 Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 10127.5 Eura
Napomena: Imajući u vidu da je kupalište planirano dijelom na kat.par. 137 i 139 KO Topla, koje su u privatnom vlasništvu, pravo učešća na tenderu ima vlasnik kat.par. 137 i 139 KO Topla ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost od vlasnika predmetnih kat.,par., ovjerenu kod notara.
2.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: Kamenovo - Golubinj
Kategorija: Kupalište - Javno party Oznaka lokacije: 17B
Dimenzije: Dužina 158m; Površina 4674m2
Katastarska parcela: 296, 1893/3, 301 - privatna parcela KO Sveti Stefan
Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 40m2 sa terasom od 350m2 na kat.par.301 KO Sveti Stefan; 11.12 Objekat za igre na vodi P=100m2
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 5547.5 Eura
Napomena: Imajući u vidu da je kupalište planirano dijelom na kat.par. 301 KO Sveti Stefan koja je u privatnom vlasništvu, pravo učešća na tenderu imaju suvlasnici kat.par. 301 KO Sveti Stefan zajednički ili posebno uz pisanu saglasnost ostalih suvlasnika, ovjerenu kod notara ili drugo lice koje pribavi saglasnost od svih suvlasnika kat.par. 301 KO Sveti Stefan, ovjerenu kod notara.
3 BAR
3.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: Ratac-Crvena plaza-Črvanj
Kategorija: Javno-porodično
Oznaka lokacije: 6E
Dimenzije: Dužina 85m, Površina 631m2 Katastarska parcela: 3447/1, 3466/1 KO Novi Bar Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura
II Način
Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda. III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na
privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju. Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog pr eduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača
4.1 Ponudač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponudača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji moraju ispuniti uslove iz Javnog poziva.
4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.
4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude
Ponuda obavezno sadrži :
5.1 Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača
FIZIČKA LICA:
1.
Četvrtak, 26. jun 2025.
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
3.
4.
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojani h krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:
1.
2.
3.
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija
4.
preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija 7.
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5.2 Nekvalifikacione dokaze - dokazi kojima se dokazuju reference Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta, isključivo za lokaciju koja je predmet ponude, ako je ponuđač bio raniji korisnik/zakupac kupališta na koje se ponuda odnosi, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, izuzev za kupališta bez plažnog mobilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima su reference zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra, sve u originalu ili ovjerenoj kopiji
5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:
(A)PONUDENI IZNOS GODIŠNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA
KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)
(B)REFERENCE
UKUPNO
Y=A+B
5.
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili
75 BODOVA
25 BODOVA
100 BODOVA
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:
A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena
A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se : - ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca kupališta na koje se ponuda odnosi
Reference se vrednuju samo za istu oznaku kupališta koju je korisnik prethodno koristio, a ne za druge lokacije kupališta koje su predmet javnog poziva.
Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda koriščenja.
U slučaju da je u toku trajanja ugovora uz saglasnost Javnog preduzeća izvršen prenos prava i obaveza sa jednog lica na drugo, pravo na reference za tu godinu u kojoj je izvršen prenos ima samo lice na koga su prenijeta prava i obaveze.
Ukoliko je više lica po osnovu istog ugovora koristilo isto kupalište (sukorisnici), svakom od njih priznat će se reference, bez obzira na koga od njih je izdato odobrenje nadležnog opštinskog organa.
Ukoliko u dokumentu kojim su planirana kupališta dođe do izmjene zahvata kupališta prethodnog korisnika, (usljed dijeljenja kupališta na više djelova, spajanja više kupališta u jedno i sl.), korisnik će imati pravo na bodove po osnovu kriterijuma reference samo na onom zahvatu koji nosi istu oznaku kao kupalište čiji je bio prethodni korisnik.
Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima:
1) Nosilac priznanja “Plava zastavica” u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini..............12.5 bodova (2.5 boda po godini)
2) Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu.............................................12.5 bodova (2.5 boda po godini)
*izuzev za kupališta bez plažnog mobilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima je podkriterijum zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu.................12.5 bodova (2.5 boda po godini)
Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma.
Ostvarenost podkriterijuma „Plava zastavica“ Ponuđač nije dužan da dokazuje, obzirom da je spisak nosilaca priznanja „Plava zastavica“ javni dokument. Ostvarenost podkriterijuma „odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu“ Ponuđač je dužan da dokaže, dostavljanjem originala ili ovjerenih kopija predmetnih odobrenja u ponudi.
Za kupališta bez plažnog mobilijara, ostvarenost podkriterijuma zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, Ponuđač nije dužan da dokaže, imajući u vidu da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.
Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti referentna godina).
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponuđaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze
7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.
7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Činidbena garancija
Izabrani ponudač za zakup kupališta je dužan da do dana određenog za zaključenje ugovora dostavi godišnju činidbenu garanciju, odnosno originalnu bankarsku garanciju, bezuslovnu, i naplativu na prvi poziv, kojom će garantovati dobro izvršenje ugovorom preuzetih obaveza i kojom će se omogućiti naplata u korist Javnog preduzeća u slučaju kršenja ugovornih obaveza u visini od 20%, od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV, u skladu sa Pravilnikom Javnog preduzeća, sa obavezom njenog trajanja usklađenog sa trajanjem ugovora ili godišnjeg obnavljanja tokom trajanja ugovora. U slučaju aktivacije činidbene garancije, Korisnik je dužan da u roku od 15 dana od dana aktivacije garancije dostavi obnovljenu činidbenu garanciju u visini od 20% od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV.
IX Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponuđači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.
Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansij ski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za organizaciju kupališta
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata.
X Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.
Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.
Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG P OZIVA“.
Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 21 07.2025. godine do 11:00 časova.
XI Mjesto i datum otvaranja ponuda
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 21 07.2025. godine, za sve lokacije iz javnog poziva počev od 14:00 časova u zgradi u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.
XII Zaključenje ugovora
Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.
Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna. Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.
U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XIII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIV Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.
(1 slika) do
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Sa neizmjernom tugom obavještavamo rodbinu, prijatelje i komšije da je dana 25. juna 2025. preminula u 79. godini naša voljena
SLOBODANKA Branislava RAŽNATOVIĆ rođena ĐURAŠKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Čepurci dana 26. juna od 10 do 15 časova i 27. juna 2025. godine od 10 do 12 časova. Sahrana će se obaviti na Novom gradskom groblju na Cetinju u 14 časova.
OŽALOŠĆENI: suprug BRANISLAV, sin BORIS, ćerke VERA i MILENA, unuci ANDRIJA, NIKOLA, STEVO, NEMANJA, VELJKO i unuka MIA, snaha ZORICA, brat ALEKSANDAR i ostala mnogobrojna porodica RAŽNATOVIĆ i ĐURAŠKOVIĆ
Umrla je u 93 godini
ZORKA Pavlova OVIJAČ rođena JOVIĆEVIĆ
Sahrana naše drage pokojnice оbavićе се 26. juna 2025. u Ljubljani.
OŽALOŠĆENA PORODICA JOVIĆEVIĆ
преминула у 72. години. Саучешће примамо у градској капели
U moru svega što znači postojanje, svega što nam svakodnevno bilježi vrijeme unutar i izvan prostorija ove palate, svojom vedrinom si, poput svetionika, obilježila mjesto u vječnosti.
Na ponos svih nas koji smo sa tobom dijelili plovidbu zvanu život, to će mjesto zauvijek značiti tvoju prisutnost.
Uz posljednji pozdrav,
POMORSKOG
Posljednji pozdrav
Perovoj VUJOVIĆ
Dugogodišnjem članu Upravnog odbora i Skupštine penzionera Cetinje.
UDRUŽENJE PENZIONERA CETINJE
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
SIMUN
Posljednji tužni pozdrav
SOFIJI
1034
Posljednji pozdrav našoj dragoj drugarici i koleginici
Nikad nećemo zaboraviti tvoj osmijeh i vedar duh.
Draga tetka
Posljednji pozdrav dragoj mentorki i profesorici
Mecinoj prvoj radosti, da je anđeli čekaju u vječnoj svjetlosti.
DUŠICA i JELENA
Posljednji pozdrav
KOSI
1036
Neka Ti duša tvoja napaćena počiva u miru.
Od JANE – GARE RAIČEVIĆ sa porodicom
Tvoja ekipa iz „TEATAR 303“
IKE Velimira – Veljka KALUĐEROVIĆ
Tvoja dobrota i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje, poštovanje i čuvanje od zaborava. Počivaj u miru.
Bratanić GOJKO sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki IKI
Čuvat ćemo te u našim srcima od zaborava zauvijek. LIPOVINA ŽARKO i RAJKA sa porodicom
IN MEMORIAM
26. 6. 2005 – 26. 6. 2025
Dvadeset je godina kako naš voljeni brat
NIKOLA Danilov RADUNOVIĆ nije sa nama. Ponosu naš, anđele premili, tamo gdje tvoja duša caruje, tamo gdje te čuva naš veliki otac, gdje te nježno grli naša dobra majka, tamo gdje si raširio svoje ruke i dočekao našu Dunju i Milu znamo da mora biti blaženi mir.
Samo mir i blaženstvo su zaslužile vaše predivne duše. Za nas je ostalo premalo života da nam umanji bol, a previše da nađemo utjehu jer živimo bez vas. Nedostajaćete uvijek i zauvijek!
Neutješni: brat TIODOR i sestra DANIJELA
U subotu 28. juna navršava se 40 tužnih dana otkad nije sa nama naš
Vrijeme prolazi, ali tvoj lik, dobrota, iskrenost i sve što te činilo posebnim, ostaje zauvijek s nama. Vjerujemo da si se zaputio u neki bolji i pravedniji svijet, gdje će tvoja plemenita duša naći zasluženi rajski mir. Počivaj u miru.
Tvoji: supruga KOVILJKA, sinovi RADOMIR–RAŠKO i MILORAD–MIŠKO s porodicama
dedi
Deda, nedostaješ puno i volimo te puno. Tvoji i junaci i pilići SIMONA, DMITAR, LUKA, MIA, MARTA i ISAK
MIŠKA ĐURAŠKOVIĆA
Beskrajno tužne do kraja života.
Sestre: STANKA i BISERKA
Devet godina je prošlo od kako si pošla među anđele
Godine prolaze, ali sjećanje na tebe ne blijedi. Čuvamo sva lijepa sjećanja i tvoju ljubav koja nas i dalje vodi kroz život.
Tvoji najmiliji: MILE, MARIJANA, MILICA, NATALIJA, JELENA i ANĐELA, unučad NIKOLINA, NIKOLA, HRISTINA, BOKI, NEVENA, LAZAR, KATARINA, SERGEJ, NENAD, SAVO, DUŠAN, ILIJA
26. 6. 2022–26. 6. 2025.
Ne postoji vrijeme koje će izbrisati sjećanje na tebe. Čuvamo te u našim srcima.
Prošlo je devet godina bez TEBE
Svijet se mijenja iz godine u godinu, naši životi iz dana u dan, ali ljubav i sjećanje na tebe nikad neće proći.
VOLIM TE!!!
Tvoje LOLA i NJANJA
IN MEMORIAM
RADMILA - NINA VUČINIĆ 26. 6. 2022 - 26. 6. 2025.
MARINA, MIRA i MIRKO sa porodicama
Devetnaest godina bez tebe, brate
Tužan je ovaj dan. Tužno je sve bez tebe. Dosta srećnih događaja, ali…
Tvoja sestra LJILJA sa porodicom
Tvoja MILICA sa porodicom NAUNOVIĆ
1045
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 26. juna 2025 navršava se 11 godina otkad nijesi sa nama
Puno je uspomena da te pamtimo i pominjemo, da o tebi sa ponosom govorimo i da te nikada ne zaboravimo. TVOJA PORODICA
Br: Datum:
Na osnovu člana 134 Zakona o Privrednim društvima („Sl.list RCG“ br. 65/20), kao i na osnovu člana 30 i člana 31 Statuta Daido Metal Kotor AD, Odbor direktora Kompanije Daido Metal Kotor AD, upućuje sljedeće:
OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA DAIDO METAL KOTOR AD
Obavještavaju se svi akcionari Kompanije Daido Metal Kotor AD (u daljem tekstu „Društvo“), da se Odlukom odbora direktora Društva saziva redovna Skupština akcionara Društva za dan 24.07.2025. godine, sa početkom u 10:00h (časova) u sali za sastanke na prvom spratu Upravne zgrade. Obavještenje o sazivanju sjednice Skuptine akcionara Društva će biti objavljeno 25. i 26. Juna 2025. godine, i to u dnevnom listu „Pobjeda“, kao i na internet stranici Društva www.daidokotor.com.
D N E V N I R E D
1.Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela:
a)Predsjedavajućeg Skupštine, b)Zapisničara
2.Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2024. godinu.
3.Usvajanje izvještaja nezavisnog revizora Društva za 2024. godinu.
Prijedlog Odluke:
Usvajaju se finansijski izvještaji Društva Daido Metal Kotor AD za 2024. godinu i izvještaj nezavisnog revizora o finansijskim izvještajima za 2024. godinu.
4.Imenovanje nezavisnog revizora Društva za 2025. godinu.
Prijedlog Odluke:
Za nezavisnog revizora Društva za 2025. godinu imenuje se Društvo za reviziju i konsalting „CROWE MNE“ Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Vucedolska br.7 Podgorica.
Ovlašćuje se Izvršni direktor Društva DMK AD, da zaključi Ugovor o obavljanju poslova sa Društvom za reviziju i konsalting „CROWE MNE“ Podgorica.
5.Odluka o razrješenju članova Odbora direktora
Prijedlog Odluke: Razrješavanju se dužnosti dosadašnji članovi Odbora direktora Društva:
TAKAGI TOSHIHIKO
KOJIRO GOTO (Predsjednik Odbora direktora)
YUKIHIKO KAGOHARA
6.Odluka o imenovanju članova Odbora direktora: Prijedlog Odluke:
Za nove članove Odbora direktora Društva se imenuju:
TAKAGI TOSHIHIKO
KOJIRI GOTO (Predsjednik Odbora direktora)
KENJI SHODA
•Dnevni red Skuštine Akcionara se može izmjeniti na način propisan Zakonom o privrednim društvima i Statutom Društva;
•Po svim tačkama Dnevnog reda predlaže se donošenje Odluke;
•Skupština ne može donositi Odluke o pitanjima koja nisu na dnevnom redu, osim ukoliko svi akcionari sa pravom glasa prisustvuju Skupštini;
•Glasanje po svim tačkama Dnevnog reda je javno;
•Samo oni akcionari koji se nalaze na spisku akcionara pribavljenog u za to predviđenom zakonskom roku iz CDA, na dan pribavljanja istog mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara lično i preko svog punomoćnika, po principu „jedna akcija – jedan glas“;
•Na dan Skupštine i objave ovog Obavještenja emitovano je ukupno 13.349.329 običnih akcija sa pravom glasa (jedna akcija – jedan glas). Kvorum za sjednicu lini obična večina od ukupnog broja glasova - akcija 6.674.665 akcija - glasova.
•Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su pristuni ili zastupani preko punomočnika ili su glasali putem glasačkih listića.
•Po svim tačkama dnevnog reda o kojima se glasa Odluke se donose običnom večinom glasova prisutnih akcionara.
•Akcionari koji glasaju u odsustvu pisanim ili elektronskim putem se smatraju prisutnim za potrebe kvoruma i rezultata glasanja za tačke dnevnog reda o kojima se gasa;
•Društvo Daido Metal Kotor će sav materijal sa predlozima Odluka koje treba da se razmotre na Suštini akcionara po svim tačkama dnevnog reda obezbjediti na uvid svim akcionarima Društva u sjedištu Društva, kao i na svojoj internet stranici www.daidokotor.com;
•Svaki akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da galasa kao njegov punomoćnih na Skupštini akcionara ili da obavlja druge pravne radnje, putem punomoćja koje mora biti ovjereno u skadu sa Zakonom;
•Revizor Društva ne može djelovati kao Punomoćnik;
•Društvo ne propisuje obaveznu formu Punomoćja za glasanje, potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa Zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa;
•Svaki od punomoćnika je dužan a jedan primjerak punomoćja dostavi licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja sjednice Skupštine, radi evidentiranja punmoćja u registracionu listu prisutnih ili zastupanih akcionara na Skupštini.
•Punomoćnik više akcionara na Skupštini može biti jedno fizičko ili pravno lice. Glasanje punomoćnika obavezuje akcionara kao da je sam glasao.
Punomoćje može biti opozvano u svakom trenutku, uz obavezu da davalac punomoćja o tome obavijesti Društvo prisanim ili elektronskim putem na e-mail adresu: hr@daidokotor.com.
•Akcionari mogu da glasaju pisanim putem bez prisustva na sjednici po svim tačkama dnevnog reda po kojima se odnose Odluke.
•Akcionar koji glasa u odsustvu je dužan da uredno popunjen, potpisan i u skladu sa Zakonom, kojim se uređuje ovjera potpisa, ovjeren Glasački listić, koji može preuzeti na internet stranici Društva www daidokotor.com dostavi Društvu, dan prije održavanja sjednice Skupštine u pisanom obliku ili elektronskim putem na e-mail adresu: hr@daidokotor.com, pod uslovom da pismeno obavijesti Društvo o e-mail adresi sa koje će glasati i o broju mobilnog telefona putem koga ga Društvo može kontaktirati, radi provjere autentičnosti elektronske poruke kojom je glasao elektronskim putem.
•Spiska akcionara sa pravom glasa iz Centralne Depozitorne Agencije, Društvo će pribaviti u Zakonskom roku a najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine Društva.
•Pravo na dopunu dnevnog reda – Akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarksog kapitala imaju pravo da zahtjevaju od Odbora direktora proširenje dnevnog reda Skupštine akcionara najkasnije 15 dana prije održavanja Skupštine akcionara. Uz pisani zahtjev za proiširenje dnevnog reda dostavljaju i prijedloge Odluka uz predložene tačke dnevnog reda.
•Društvo će na svojoj internet stranici www.daidokotor.com objaviti donijete Odluke i rezultate po svim tačkama dnevnog reda o kojima su akcioanri glasali, najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja sjednice Skupštine akcionara Društva.
No:
Date:
Based on the Article 134 of the Law on Companies (“Official Gazette of the Republic of Montenegro” No. 65/20), as well as pursuant to Article 30 and Article 31 of the Articles of Association of Daido Metal Kotor AD, the Board of Directors of Daido Metal Kotor AD, directs the following:
NOTICE OF CONVENING THE REGULAR ASSEMBLY OF SHAREHOLDERS
DAIDO METAL KOTOR AD
All shareholders of the Company Daido Metal Kotor AD (hereinafter referred to as the “Company”) are hereby notified that the regular General Meeting of Shareholders of the Company is convened by the Decision of the Board of Directors of the Company on July 24, 2025, starting at 10:00 am in the meeting room on the first floor of the Administration Building.
The notice on convening the session of the General Meeting of Shareholders of the Company will be published on June 25 and 26, 2025, in the daily newspaper “Pobjeda”, as well as on the website of the Company www.daidokotor.com.
AGENDA
1. Opening of the Assembly and election of working bodies:
a) the Chairman of the Assembly, b) Minutes keeper.
2. Adoption of the financial statements of the Company for 2024.
3. Adoption of the report of the independent auditor of the Company for 2024.
Proposed Decisions:
The financial statements of Daido Metal Kotor AD for 2024 and the independent auditor’s report on the financial statements for 2024 are approved.
4. Appointment of an independent auditor of the Company for 2025.
Proposal of Decision:
The Company for Audit and Consulting “ CROWE MNE” Podgorica, with its registered office at Ul. Vucedolska br.7 Podgorica.
The Executive Manager of the Company DMK AD is authorized to conclude an Agreement on the performance of business with the Company for Audit and Consulting “CROWE MNE” Podgorica.
5. Decision on dismissal of members of the Board of Directors
Proposal of Decision:
The current members of the Board of Directors of the Company are relieved of their duties:
TAKAGI TOSHIHIKO
KOJIRO GOTO (Chairman of the Board of Directors)
YUKIHIKO KAGOHARA
9. Decision on appointment of members of the Board of Directors:
Proposal of Decision:
The following are appointed as new members of the Board of Directors of the Company:
TAKAGI TOSHIHIKO
GOTO KOJIRI (Chairman of the Board of Directors)
KENJI SHODA
• The agenda of the General Meeting of Shareholders may be amended in the manner prescribed by the Companies Act and the Company’s Articles of Association;
• On all items of the Agenda, the adoption of the Decision is proposed;
• The Assembly cannot make Decisions on issues that are not on the agenda, unless all shareholders with voting rights attend the Assembly;
• Voting on all items on the Agenda is public;
• Only those shareholders who are on the list of shareholders acquired within the statutory deadline from the CDA, on the day of its acquisition can participate in the Assembly and exercise the rights of shareholders personally and through their proxy, on the principle of “one share - one vote”;
• On the day of the Assembly and the publication of this Notice, a total of 13,349,329 ordinary voting shares were issued (one share - one vote). The quorum for the session is a simple majority of the total number of votes - shares 6.674.665 votes - shares.
• The quorum of the General Meeting of Shareholders consists of shareholders who own at least half of the total number of voting shares, who are present or represented by proxy or who have voted by ballot.
• For all items on the agenda on which decisions are voted, decisions are made by a simple majority of votes of the present shareholders.
• Shareholders who vote in absentia in writing or electronically are considered present for the purposes of quorum and voting results for items on the agenda that are being closed;
• Daido Metal Kotor will provide all material with proposed Decisions to be considered on the Essence of Shareholders on all items on the agenda to all shareholders of the Company at the Company’s headquarters, as well as on its website www.daidokotor.com;
• Each shareholder has the right to authorize another person to vote as his proxy at the General Meeting of Shareholders or to perform other legal actions, through a power of attorney that must be certified in accordance with the Law;
• The Company’s auditor cannot act as a Proxy;
• The Company does not prescribe the obligatory form of the Power of Attorney for voting, the signature on the power of attorney must be certified in accordance with the Law governing the certification of signatures;
• Each of the proxies is obliged to deliver one copy of the power of attorney to the person responsible for recording the power of attorney immediately before the General Meeting, in order to record the power of attorney in the registration list of present or represented shareholders at the Assembly.
• Several proxies of several shareholders at the Assembly may be one natural or legal person. The voting of the proxy obliges the shareholder as if he had voted himself.
The power of attorney may be revoked at any time, with the obligation that the issuer of the power of attorney notifies the Company in writing or electronically to the e-mail address: hr@daidokotor.com.
• Shareholders may vote in writing without attending the meeting on all items on the agenda to which the Decisions relate.
• A shareholder voting in absentia is obliged to duly fill in, sign and in accordance with the Law governing the verification of signatures, a certified ballot, which can be downloaded from the Company’s website www.daidokotor.com to the Company, the day before the Assembly session in writing form or electronically to the e-mail address: hr@daidokotor.com, provided that he notifies the Company in writing about the e-mail address from which he will vote and the mobile phone number through which the Company can contact him, in order to verify the authenticity of the e-mail he voted electronically
• The list of shareholders with voting rights from the Central Depository Agency will be obtained by the Company within the Legal Deadline and at the earliest two working days before the General Meeting of the Company.
• The right to amend the agenda - Shareholders who own at least 5% of the share capital have the right to request from the Board of Directors to extend the agenda of the General Meeting no later than 15 days before the General Meeting. Along with the written request for expansion of the agenda, they also submit proposals for Decisions with the proposed items on the agenda.
• The Company will publish on its website www.daidokotor.com the adopted Decisions and results on all items on the agenda on which the shareholders voted, no later than 15 days from the date of the General Meeting of Shareholders.
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija
Cijena 7€
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
