Srijeda, 28. maj 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21358 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Vrhovni državni tužilac odgovorio na dopis sedam nevladinih organizacija koje su tražile reakciju zbog veličanja četničkog pokreta u Crnoj Gori
Marković:
NEVOLJE U RAJU: Konstitutivna sjednica SO Nikšić prekinuta jer nije dostavljen prijedlog za izbor njenog predsjednika
Izjava predsjednika Crne Gore na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine NATO u Dejtonu izazvala oštre reakcije
PES, kako nam je potvrđeno iz nekoliko izvora, insistira na potpisivanju koalicionog sporazuma o vršenju vlasti i jasnom de nisanju svih pozicija u sklopu buduće lokalne uprave. Zahtijeva, takođe, i da im se, prije postizanja formalnog dogovora, dostave plan rada Opštine za naredne četiri godine i izvještaji o radu za prethodne četiri. Postignut je dogovor da Zoran Mrkić ipak ne bude predsjednik SO, već da ostane na čelu Opšte bolnice Nikšić. Kandidatkinja u ime PES-a biće odbornica Milica Lalatović-Žižić
Obilježena 21 godina od ubistva urednika lista Dan Duška Jovanovića
KOMENTAR: Zašto moramo hitno djelovati protiv degradacije zemljišta
Iz Sindikata medija kazali su da su se, od kada je ubijen Jovanović, u Crnoj Gori promijenile brojne vlade, političke strukture i nosioci funkcija u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, ali da je nepromijenjena institucionalna neefikasnost u tom slučaju
PODGORICA: Grupa građana i članova Pokreta solidarnosti sa Palestinom i sinoć protestovala ispred KIC-a pokušavajući da spriječi manifestaciju ,,Dani izraelskog lma“ Poručili da neće ćutati na
Ovo je nastavak podrške koju crnogorski građani pružaju mom narodu koji trpi genocid. Mi to jako cijenimo. Zločini Izraela neće prestati dok Izrael ne doživi sankcije – istakao je ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabi Alhantuli STR. 14. i 15.
Piše: Dr Ivana VOJINOVIĆ
Održana sjednica upravljačkog tijela Muzeja i galerija Podgorice
NEVOLJE U RAJU: Konstitutivna sjednica SO Nikšić prekinuta jer nije dostavljen prijedlog za izbor njenog predsjednika
PES, kako nam je potvrđeno iz nekoliko izvora, insistira na potpisivanju koalicionog sporazuma o vršenju vlasti i jasnom definisanju svih pozicija u sklopu buduće lokalne uprave. Zahtijeva, takođe, i da im se, prije postizanja formalnog dogovora, dostave plan rada Opštine za naredne četiri i izvještaji o radu za prethodne četiri godine. Postignut je dogovor da Zoran Mrkić ipak ne bude predsjednik SO već da ostane na čelu Opšte bolnice Nikšić. Kandidatkinja u ime PES-a biće odbornica Milica Lalatović-Žižić
NIKŠIĆ – Mandati nikšićkim odbornicima potvrđeni su na jučerašnjoj konstitutivnoj sjednici lokalnog parlamenta, koja je ubrzo potom prekinuta, jer nije dostavljen prijedlog za izbor predsjednika Skupštine opštine.
Predsjednik SO, kako se čulo tokom zasijedanja, biće izabran nakon što budući partneri potpišu koalicioni sporazum. Sjednicom je, kao najstariji u aktuelnom sazivu SO, predsjedavao odbornik DPS-a Miodrag Dragan Nikolić, koji je nastavak konstitutivne sjednice zakazao za ponedjeljak.
Zasijedanje je prekinuto na zahtjev dosadašnjeg predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića koji je rekao da prijedlog za predsjednika lokalnog parlamenta postoji, ali da još nijesu definisani svi detalji koalicionog sporazuma.
Kovačević, međutim, ističe da su glavne funkcije dogovorene. - Mjesto predsjednika SO pripašće PES-u, predsjednik opštine je iz naše koalicije, a potpredsjedničko mjesto pripada Demokratama. Mislim da ćemo biti efikasni i da ćemo sve završiti u zakonskom rokukazao je Kovačević. Nosilac liste PES-a Zoran Mrkić kazao je da je prirodno da njima pripadne mjesto predsjednika nikšićkog parlamenta, ali da ne mora da znači i da će on biti na toj funkciji, već da su moguća i neka pomjeranja.
Sa konstitutivne sjednice SO Nikšić
- Imamo kandidata za predsjednika SO, ali smo se usaglasili da ne ulazimo u izbor dok ne potpišemo koalicioni sporazum. Tražim pauzu i prekid sjednice, pa da se nakon toga dogovaramo o nastavku. Čestitam odbornicima, pa i da uz ostale testove predložim i psiho test - kazao je Kovačević. Dosadašnji predsjednik SO Nikšić i funkcioner Demokrata Nemanja Vuković kaže da „nijesu vjenčani s funkcijama i foteljama“, te da će na organima partije odlučiti ko će koju poziciju da pokriva u naredne četiri godine. - Važno nam je da vlast bude stabilna kao i u prethodne četiri godine, a i prije izbora smo jasno saopštili s kim možemo sarađivati - istakao je Vuković. Pobjeda je ranije objavila da bi, u skladu sa dogovorom
Pokreta Evropa sad, koalicije „Za budućnost Nikšića“ i saveza Demokrata i liste Plenum 083, na čelu nikšićke opštine i u narednom četvorogodišnjem mandatu trebalo da bude funkcioner Nove srpske demokratije Marko Kovačević, dok bi mjesto predsjednika SO pripalo PES-u.
Da će funkciju šefa lokalnog parlamenta pokrivati funkcioner PES-a, u međuvremenu je potvrdio i Kovačević koji je, takođe, saopštio da će potpredsjednik opštine biti iz Demokrata.
Formalni pregovori PES, ZBNK i Demokrata o formiranju buduće četvorogodišnje vlasti u Nikšiću počeli su u ponedjeljak, dan pred zakazanu konstitutivnu sjednicu SO, ali su, prema saznanjima Pobjede, zapeli zbog zahtjeva PES-a.
Muratović: Sjetili se dan prije sjednice da razgovaraju o podjeli plijena
Pregovore PES-a, ZBNK i Demokrata komentarisao je juče nosilac liste Demokratske partije socijalista na izborima 13. aprila Boris Muratović, navodeći kako je riječ o „podjeli plijena“.
- Ovdje je riječ isključivo o podjeli plijena. Ne radi se o bilo kakvom razvoju grada. Ljudi su se sjetili da dan prije konstitutivne sjednice
sjednu i pokušaju dogovarati funkcije – rekao je Muratović u izjavi za RTNK. On ističe kako je Nikšić u prethodne četiri godine imao „nakaradnu vlast“ koja će sada, kako je rekao, biti upotpunjena prirodnim partnerom PES-om. Kada je riječ o koalicionom sporazumu na kome insistira PES, Muratović navodi
kako je posrijedi „čista partitokratija“.
- Pošto jedni drugima ne vjeruju, pokušavaju da stave potpise na to šta će kome pripasti i onda će, kažu, imati stabilnu vlast – naveo je Muratović, koji procjenjuje i da će ta stabilna vlast trajati dvije godine, odnosno do izmjena izbornog zakonodavstva.
PODGORICA - Izjava
predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine NATO u Dejtonu, da se u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka dogodio „građanski rat“, izazvala je oštre reakcije javnosti.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić ističe kako je izjava predsjednika u najmanju ruku neprimjerena sa stanovišta međudržavnih i dobrih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji su ostvareni u prethodnom periodu, ali i sa aspekta istorijskih činjenica.
- Predsjednik Milatović bi trebalo da zna da rat u BiH nije bio građanski rat. To je bila brutalna agresija u tom vremenu, koju je sprovodila Vojska SRJ zajedno sa secesionističkim snagama Vojske Republike Srpske. U tom periodu su se desili užasni zločini, među kojima i genocid u Srebrenici. Nažalost, tadašnja crnogorska vlast je u tome indirektno sudjelovala pomaganjem Miloševićeve ratne mašinerije, o čemu bi takođe predsjednik države trebalo da zna kada su u pitanju činjenice, kada su u pitanju stvari koje su u vezi sa propagandističkim ratom koji se tada u Crnoj Gori odvijao preko medija i progona svih onih koji su drugačije mislili i koji su osuđivali agresiju na BiH u to vrijeme - naveo je Mustafić u reagovanju.
Izjava predsjednika
PES, kako nam je potvrđeno iz nekoliko izvora, insistira na potpisivanju koalicionog sporazuma o vršenju vlasti i jasnom definisanju svih pozicija u sklopu buduće lokalne uprave. Zahtijeva, takođe, i da im se, prije postizanja formalnog dogovora, dostave plan rada Opštine za naredne četiri i izvještaji o radu za prethodne četiri godine. Postignut je dogovor da Zoran Mrkić ipak ne bude predsjednik SO već da ostane na čelu Opšte bolnice Nikšić. Kandidatkinja u ime
PES-a će biti odbornica Milica Lalatović-Žižić
Da su pregovori budućih partnera u vlasti ponovo zapeli „oko funkcija i fotelja“ smatra i nosilac liste Evropskog saveza Ivan Radojičić - Opet je zapelo oko funkcija, opet je zapelo oko fotelja i opet se vraćamo na staru priču – rekao je Radojičić.
On je, u izjavi za RTNK, konstatovao i kako potencijalna buduća koalicija, ni nakon mjesec od proglašenja konačnih rezultata izvora, nije uspjela da se dogovori ni o osnovnim stvarima.
- Ostaje da vidimo šta će biti između njih. Podijeliće funkcije na neki način koji je njima jasan i precizan. Naravno, ne bih ulazio u to, meni je u interesu da branim interes Nikšića i glasača Evropskog saveza i naravno da ću biti konstitutivan u budućem radu parlamenta – zaključio je Radojičić. Đ.ĆORIĆ/R.PEROŠEVIĆ
On je podsjetio da Milatovićeva izjava dolazi u vrijeme kada se obilježava 30 godina od Dejtonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir i sačuvan teritorijalni integritet i suverenitet BiH, te u godini u kojoj će se obilježiti tri decenije od genocida u Srebrenici. Zbog toga je poručio da predsjednikova izjava nije u duhu dobrih odnosa, niti istorijskih činjenica. Reagovao je i lider Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead
Izjava predsjednika Milatovića izrečena na Parlamentarnoj skupštini NATO-a, povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dio je ukupnog konteksta tog obraćanja i sama za sebe ne odražava kompleksnost i težinu doga-
đaja u Bosni i Hercegovini devedesetih, saopšteno je juče iz Milatovićevog kabineta. U saopštenju se navodi i kako je Milatović od početka mandata u više navrata jasno isticao da u potpunosti prihvata i poštuje odluke međunarodnih
Demokrate tražile dopunu dnevnog reda sjutrašnje
PODGORICA – Poslanik Demokrata Momčilo Leković predložio je juče, sa dijelom kolega iz parlamentarne većine, da se u dnevni red sjutrašnje sjednice Skupštine uvrsti i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku.
- Kao što znamo, ovaj zakonski prijedlog usmjeren je na rješavanje jednog od najozbiljnijih izazova sa kojima se naš izborni sistem suočava, poja-
Crne Gore na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine NATO u Dejtonu izazvala oštre reakcije
Šahman navodeći kako želi da vjeruje da je predsjednik Crne Gore napravio previd ili ostao nedorečen usljed činjenice da je govorio na engleskom jeziku. - Moju iskrenu namjeru da želim da vjerujem da se radi o tome temeljim na odličnoj posjeti koju je imao krajem prošle godine zvaničnom Sarajevu
sudova, koji su nesporno utvrdili da je sukob u BiH imao karakter međunarodnog oružanog sukoba. - Predsjednik Milatović u kontinuitetu ističe da Crna Gora, kao dobar susjed, iskreno podržava razvoj i napredak BiH, uvažavajući njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. On je u više navrata iskazivao pijetet prema nevinim žrtvama rata u BIH i pozivao da se
sjutrašnje sjednice Skupštine
i Predsjedništvu BiH upravo za vrijeme predsjedavanja člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Denisa Bećirovića. Takođe, želim da podsjetim da je Milatović u svojstvu predsjednika države kazao da je Međunarodni sud bio vrlo jasan kada je donio odluku da se u Srebrenici dogo-
utvrdi puna odgovornost za njihovo stradanje – navode iz kabineta predsjednika. Dodali su i kako pokušaj da se predsjednik predstavi kao neprijatelj Bosne i Hercegovine i neko ko ne poštuje žrtve ili negira bilo čiju odgovornost, predstavlja političku manipulaciju Demokratske partije socijalista.
- Koja je bila aktivni učesnik ratnih dešavanja 90-ih i
Predsjednik Milatović bi trebalo da zna da rat u BiH nije bio građanski rat. To je bila brutalna agresija u tom vremenu, koju je sprovodila Vojska SRJ zajedno sa secesionističkim snagama Vojske Republike Srpske. U tom periodu su se desili užasni zločini, među kojima i genocid u Srebrenici, poručio je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić
dio genocid. Isti taj sud je nedvosmisleno utvrdio da je rat na teritoriji BiH bio agresija na tu međunarodno priznatu državu koja je održala referendum o svojoj nezavisnosti 29. februara i 1. marta 1992. godine. Dakle, tada se desio međunarodni oružani sukob gdje su susjedne zemlje imale svoju agendu i to je utvrđena istorijska i nepobitna činjenica, jer u njemu nisu učestvovale samo snage unutar te zemlje i njeni građani - naveo je Šahman.
On je ocijenio da izjave državnih zvaničnika, u ovom slučaju predsjednika Crne Gore, treba da budu posvećene istinskom snaženju i jačanju regional-
koja iz prve ruke zna sve o karakteru tog rata kome je doprinijela svojim politikama. Takođe, bilo bi moralno i opravdano da se predstavnici te partije napokon suoče sa posljedicama njenog istorijata, kada je u pitanju rat u BiH i time iskažu poštovanje prema žrtvama. Konačno, što se tiče istorijskog revizionizma u odnosu na sukobe 90-ih, ne postoji očigledniji
nih odnosa i nastavku evropskih integracija. Sličan stav i ocjenu predsjednikove izjave juče su iznijeli i iz Demokratske partije socijalista.
- Milatovićeva kvalifikacija rata u Bosni i Hercegovini koji se vodio devedesetih godina, kao građanskog, grubo je izvrtanje istorijskih činjenica, ignorisanje međunarodnih presuda i ruganje žrtvama genocida i sistematskih zločina koji su počinjeni na tlu BiH – navodi se u saopštenju DPS-a. U nastavku su istakli da se u BiH nijesu sukobili građani koji su do tada mirno i složno živjeli, već je taj „rat pred-
primjer od kontinuiranih nastojanja DPS-a da izbjegne odgovornost za ono što su tih godina zastupali i u čemu su učestvovali –navode iz Milatovićevog klabineta.
Zaključuju i kako je Milatović uvijek „bio, ostao i biće“ prijatelj Bosne i Hercegovine i saveznik na evropskom putu, okrenut saradnji, stabilnosti i prosperitetu dvije države.
stavljao oružani sukob kojem je Srbija pod vođstvom Slobodana Miloševića aktivno učestvovala politički, vojno i logistički, a sa ciljem stvaranja tzv. Velike Srbije. - U to ime sprovedeno je masovno etničko čišćenje, opsade gradova, masakri i, konačno, genocid u Srebrenici, što je potvrđeno i presudama Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala - istakli su iz DPS-a. Naglasili su i da Milatovićevo tumačenje stvarnih uzroka rata u BiH i nazivanje rata „građanskim“ ne samo da negira činjenice, već opasno relativizuje odgovornost za ratne zločine i podriva temelje pravde i pomirenja u regionu.
- Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu, da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama i da se jasno i nedvosmisleno distancira od svake vrste istorijskog revizionizma, koji je uzeo maha u Crnoj Gori i izbija iz gotovo svake institucije – poručili su iz DPS-a. Povodom sporne izjave predsjednika, reagovao je i šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac, koji je na društvenoj mreži Iks napisao da Milatović svojim izjavama nastavlja da bruka Crnu Goru. Na izjavu Milatovića, reagovao je poslanik DPS-a i bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković
- Nakon što je, služeći interesima beogradskog režima (uključujući i podzemlje), još jednom obrukao sebe i, nažalost, državu koju predstavlja, Jakov Milatović je pokušao da obmane javnost pogrešno citirajući samoga sebe. Sve na sjajnom engleskom, razumije se. Transfer blama svakog dana -
Zasijedala radna grupa Savjeta EU
Što se desilo u BiH?
Ono što se u Bosni i Hercegovini dešavalo tokom ratnih godina predstavljalo je međunarodni oružani sukob. To je ranije konstatovao glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc - Jasno je iz presuda Tribunala da je Vlada iz Zagreba učestvovala u zločinima u Bosni i Hercegovini, a u predmetu Stanišić i Simatović bilo je sasvim jasno da postoji povezanost sa vođstvom u Beogradu. Tako da niko ne može reći da je ono što se desilo u Bosni i Hercegovini unutrašnji oružani sukob. To je međunarodni oružani sukob, gdje su susjedne zemlje imale svoju agendu –pojasnio je Bramerc.
naveo je Vuković nadovezujući se na ovu objavu. Nastup i pomenutu izjavu predsjednika Crne Gore komentarisao je juče i istoričar Boban Batrićević koji je, između ostalog, ustvrdio da „kada izgovoriš da se u BiH desio građanski rat, direktno pomažeš revizionistima da operu krvlju umazane ruke“. - Ti daješ municiju onima koji tvrde da je Srebrenica mit, a Ratko Mladić heroj. I zato nije problem što se Jakov obrukao. Problem je što je obrukao nas. Što se izgovoreno ne može povući, a sramota ne može oprati. Problem je što Crna Gora, država koja je ipak imala snage da se suoči sa svojom sramnom ulogom devedesetih i otrgne se od te mračne politike, danas ima predśednika koji tu ulogu pokušava da relativizuje. I to na mjestu đe je zlo zaustavljeno, ali nikada u potpunosti kažnjeno - zaključio je Batrićević. Irena MILOVIĆ
vu fiktivnih prijava prebivališta uoči lokalnih izbora, sa ciljem manipulisanja biračkom voljom građana. Predloženim rješenjem se precizira da na ponovljenim izborima mogu glasati samo birači koji su zadržali prebivalište u opštini Šavnik od dana zaključenja biračkog spiska do dana izbora - navodi Leković. On ističe da je ovaj zakon od ogromnog značaja za građane Šavnika koji su, kako kaže, taoci nezavršenog izbor-
nog procesa već više od dvije i po godine. - Uprkos zakonskoj obavezi i Ustavom garantovanom pravu da biraju svoje predstavnike, građanima Šavnika je to pravo faktički uskraćeno zbog zloupotreba koje su dovele do obustave izbora na dva biračka mjesta. Oni su, uprkos ogromnom strpljenju i dostojanstvu koje su pokazali, i dalje bez legitimne lokalne vlasti. Takva situacija je nedopustiva u demokratskom društvu.
Zato je naša obaveza da omogućimo građanima Šavnika ono što im pripada, a to je pravo da slobodno i zakonito biraju svoje predstavnike - ocijenio je Leković. Prema njegovim riječima, ovaj Prijedlog zakona nije samo pravno-tehnička intervencija, već izraz „institucionalne odgovornosti prema građanima koji već predugo čekaju da pravda i zakon budu jednaki za sve“.
On je pozvao sve poslaničke klubove da podrže ovaj prijedlog i, kako je rekao, pokažu da su slobodni izbori, vladavina prava i poštovanje volje građana temelj našeg zajedničkog političkog djelovanja.
R. P.
PODGORICA - Diplomate u radnoj grupi za proširenje Savjeta EU (COELA) počele su raspravu o poglavlju pet koje se odnosi na javne nabavke i koje Crna Gora planira da zatvori do kraja idućeg mjeseca.
Radio-televizija Crne Gore je, pozivajući se na izjave diplomata koje su prisustvovale sastanku, prenijela da je rasprava bila konstruktivna, te da je bilo riječi i o sporazumu koji je Crna Gora potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Razgovori o poglavlju 5 pred radnom grupom za prošire-
nje biće nastavljeni naredne sedmice.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović ističe da je Rezolucija o Crnoj Gori, koja je predstavljena nedavno na spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta, potvrdila da je naša zemlja lider u procesu proširenja EU, te da je potrebno istrajavati na reformama. Opšta ocjena je, kaže on, ostala pozitivna i afirmativna. Inicijalni plan je da se u ovoj godini zatvori šest poglavlja, a ostavlja mogućnost da to bude i više. On je kazao da je inicijalni plan o ulasku u EU do 2028. godine i dalje na snazi u svim segmentima i moguć je, iako je vrlo ambiciozan. - Evropska komisija to konstatuje i vrlo je važno da istrajavamo i da se držimo plana, pa i da ga ubrzamo - rekao je ranije Zenović za RTCG. R. P.
U Podgorici održana regionalna konferencija u okviru projekta koji se sprovodi na teritoriji četiri države
Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali postoje oblasti, a jedna od njih je javno-privatno partnerstvo, koje se mogu mnogo unaprijediti, kazao je predstavnik IPER-a Savo Ivanović
PODGORICA - Crna Gora
se, uprkos dobro postavljenom zakonodavnom okviru, suočava sa izazovima u primjeni modela javno-privatnog partnerstva (JPP), zbog čega je neophodno jačati kapacitete javne uprave, saopšteno je na regionalnoj konferenciji.
Na konferenciji koja je organizovana u okviru projekta Implementacija principa dobrog upravljanja u javno-privatnim partnerstvima (GO PPP), podržana kroz program SMART Balkans, a finansirana od Norveške, saopšteno je da je neophodno osnažiti lokalne samouprave da prepoznaju mogućnosti za primjenu JPP, jer taj model može biti poluga održivog razvoja i boljeg kvaliteta života. Projekat se sprovodi na teritoriji četiri zemlje, a vode ga InTER iz Srbije, u partnerstvu sa organizacijama ACER iz Albanije, IPER iz Crne Gore i FRP iz Sjeverne Makedonije, prenosi PR centar.
Cilj
Projekat ima za cilj primenu principa dobrog upravljanja u JPP projektima, poboljšavajući participaciju, transparentnost, odgovornost i efikasnost i razvija održive mehanizme za regionalnu saradnju donosilaca odluka i drugih aktera u oblasti JPP.
Menadžerka projekta Vesela Vlašković, navela je da je dobro upravljanje ključno, a od posebne je važnosti u ekonomskim aspektima javno-privatnog partnerstva.
Ambasadorka Norveške u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i
Crnoj Gori, Kristin Melsom, kazala je da su JPP moćni alati za održivi razvoj, ali samo kada su osmišljeni sa integritetom, odgovornošću i u interesu građana.
- Civilno društvo i građani moraju se posmatrati kao ključni partneri, a ne samo kao zainteresovane strane, u planiranju i praćenju projekata JPP. Javni sektor ima značajnu ulogu u svim fazama, od razvoja politika, zakonodavstva, institucionalnih struktura, kao i planiranja, izvršenja i rada konkretnih projekata JPPnavela je Melsom. Ona je kazala da je uvjerena da samo kroz iskren dijalog sa svim partnerima, projekti mogu biti relevantni, efikasni i transparentni.
Melsom je podsjetila da je JPP prvi put predstavljeno u Norveškoj 1998. godine u sektoru transporta.
- JPP se u Norveškoj nalaze i u sektorima obrazovanja, zdravstva, policije i sudova. Danas se skoro svaki građevinski projekat u Norveškoj realizuje u nekom obliku saradnje između javnog i privatnog sektora. Norveška je počela da radi na JPP prije više od 25 godina i još unapređujemo model. Važno je učiti od drugih kako bismo izbjegli greške i ubrzali implementaciju najboljih praksi - rekla je Melsom.
Prilika za učenje
Predstavnik IPER-a Savo Ivanović, kazao je da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali postoje oblasti, a jedna od njih je JPP, koje se mogu mnogo unaprijediti.
Ministarstvo ekonomskog razvoja stavilo na javnu raspravu
- Naši susjedi imaju bolje iskustvo i možemo iz toga da učimo. Možemo da učimo iz uspjeha, ali i iz problema, koje su imali. Nije dovoljno ostvariti napredak, moramo se brže kretati. Stoga nam je potrebno jako poslovno okruženje, pravična pravila, obučeni radnici, hrabri rukovodioci i nove ideje. Inovacije su u tome ključne - smatra Ivanović.
Ako se unaprijed ne planira djelovanje dešavaju se rizici, jer kako je objasnio, odluke koje danas donosimo utiču na budućnost.
- JPP spajaju sve za istim stolom, vlade, neprofitne organizacije, iskustvo, privatna preduzeća i domaće i strane investitore. Da bi ta partnerstva funkcionisala svi moramo da damo doprinos. To zahtijeva povjerenje, a ono zahtijeva otvoreno razmišljanje i planiranje. Bez povjerenja nema dugoročnog uspjeha - rekao je Ivanović.
U okviru panela „Stanje JPP-a u Zapadnom Balkanu“ ekonomska savjetnica u Montenegro biznis alijansi Vesna Daković, smatra da se kroz JPP pruža mogućnost biznisu i lokalnoj zajednici da mnogo profitiraju, odnosno osjete mnoge benefite.
- Naše zakonodavstvo je dobro, ali je problem u implementaciji. Treba svi zajedno, regionalno, da damo svoje iskustvo, pomognemo drugim zemljama kako da što bolje iskoriste benefite, koje mogu imati iz JPP - kazala je Daković.
PersPektiva
Ona je dodala da je uvjerena da JPP ima perspektivu u raznim oblastima, u prevozu, energetici, rasvjeti, vodosnabdijevanju, kao i komunalnom otpadu.
Načelnica Odjeljenja za javne nabavke i opšte poslove Sekretarijata za javni prevoz Grada Beograda Aleksandra Paunović-Avramovski, rekla je da se u Srbiji sve više koristi model JPP, kako bi se važni projekti realizovali uz učešće privatnog kapitala i znanja.
- U Srbiji su najčešći nosioci projekta lokalne samouprave. U Beogradu, koji ima veliku infrastrukturu i veliki broj stanovnika, u posljednjih godinu i po sproveli smo četiri javno-privatna partnerstva. Što se tiče samog ulaska u neki projekat, najvažnije je da se identifikuje potreba - navela je Paunović-Avramovski. s. P.
Trenutno jedina vrsta kolektivne tužbe, koju poznaje crnogorsko zakonodavstvo, jeste tužba za izricanje mjere zabrane koju predviđa Zakon o zaštiti potrošača, kojom se može tražiti prestanak nezakonitog ponašanja trgovca
PODGORICA – Česta nesrazmjera između male imovinske koristi za pojedinca i visokih sudskih troškova u oblastima zaštite prava potrošača i konkurencije, radnog prava, finansijskih usluga i zaštite životne sredine, čini sudsku zaštitu neefikasnom čime se obesmišljava pravo na pristup pravdi– ocjena je Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) koje je pripremilo nacrt zakona o kolektivnim tužbama. Plan je da se obezbijedi efikasan mehanizam za kolektivno ostvarivanje zahtjeva za naknadu štete i povraćaj sredstava u situacijama kada je oštećen veliki broj lica. Ovaj nacrt zakona na javnoj je raspravi do 5. juna do kada zainteresovane strane mogu dati sugestije na tekst.
Pravni okvir
Iz MER-a ukazuju da postojeći Zakon o parničnom postupku ne predviđa kolektivnu tužbu niti dopušta tužbu u korist trećih ili neodređenog broja lica. Zato, kako se dodaje, nema pravnog okvira koji bi omogućio potrošačkim organizacijama ili sličnim
subjektima koji traže isplate naknade za veći broj oštećenih osoba. Trenutno, kako se navodi, jedina vrsta kolektivne tužbe koju poznaje crnogorsko zakonodavstvo je tužba za izricanje mjere zabrane koju predviđa Zakon o zaštiti potrošača, kojom se može tražiti prestanak nezakonitog ponašanja trgovca. - Međutim, domašaj takvih tužbi je ograničen. Presuda
djeluje samo na buduće ponašanje trgovca, ali ne i u imovinsku korist potrošača koji su oštećeni nezakonitim postupanjem. To zakonsko rješenje ne omogućava da oštećeni potrošači ostvare pravo na isplatu naknade štete, sniženje cijene ili povraćaja kupoprodajne cijene – navodi se u izvještaju o procjeni uticaja ovog propisa. Takav nedostatak kolektivnog mehanizma, kako ocje-
Najavljena tužba protiv avio-kompanija zbog naplaćivanja ručnog prtljaga
Evropsko udruženje potrošača (BEUC) najavilo je tužbu protiv sedam avio-kompanija zbog prakse naplaćivanja ručnog prtljaga.
BEUC je tužbu najavio Evropskoj komisiji (EK) i Evropskoj mreži potrošača, a među tuženim kompanijama nalaze se Ryanair i španski prevoznici Vueling i Volotea.
BEUC je pozvao na istragu na području EU u vezi sa tim pro-
PODGORICA - Predstavnici
Centra za alternativno rješavanje sporova Crne Gore i Centra za mirno rješavanje sporova Hrvatske potpisali su Memorandum o saradnji, sa ciljem razmjene znanja, iskustava i resursa.
Izvršna direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova Crne Gore Maja Golović -Vojinović sastala se u Zagrebu sa direktorom Centra za mirno
blemom, prenosi Capital.ba. - Mi ćemo pokrenuti postupak protiv sedam avio-kompanija koje iskorišćavaju putnike i ignorišu odluku Evropskog suda pravde koji je presudio da je naplaćivanje ručnog prtljaga nezakonito - rekao je direktor BEUC-a Agustin Reyna, javlja španski Telesinko. On je takođe zatražio da se u okviru EU ispitaju propisi o pravima putnika u vazduš-
nom saobraćaju, kako bi se razjasnilo koje usluge treba da budu uključene u osnovnu cijenu avionske karte. Tužbu, koju je najavio BEUC, podržalo je ukupno 16 organizacija za prava potrošača iz 12 zemalja, a biće podnijeta protiv kompanija easyJet, Norwegian Airlines, Transavia i Wizz Air.
Evropski sud pravde je 2014. presudio da avio-kom-
U Zagrebu potpisan Memorandum o saradnji Zajedno
rješavanje sporova Hrvatske Marinom Vukovićem.
- Na događaju upriličenom povodom potpisivanja Memoranduma o saradnji ove dvije institucije razmijenjena su mišljenja o aktuelnom trenutku kada je alternativno rješavanje sporova u pitanju, sa posebnim akcentom na rješavanje sporova putem medijacije - navodi se u saopštenju crnogorske institucije.
Tom prilikom je istaknuto da je jedan od glavnih zadataka potpisnica Memoranduma promovisanje medijacije kao bržeg i efikasnijeg načina
raspravu nacrt zakona o kolektivnim tužbama
njuju, omogućava nepoštenim učesnicima na tržištu da zadrže nezakonito stečenu korist, što dodatno ugrožava poštenu konkurenciju i obeshrabruje zakonito poslovanje. S druge strane, iz MER-a ukazuju da bi, u slučaju istovremenog pokretanja brojnih pojedinačnih postupaka, moglo doći do ozbiljnog opterećenja sudskog sistema.
panije ne treba da dodatno naplaćuju ručni prtljag, pod uslovom da njegove dimenzije i težina nijesu preveliki, kao i da je u skladu sa propisima o bezbjednosti.
U novembru prošle godine, španska vlada je kaznila nekoliko avio-kompanija sa 179 miliona eura, zbog naplaćivanja ručnog prtljaga.
Te kompanije podnijele su žalbu na tu odluku EK, koja je od Španije zatražila detaljne informacije i razmatra žalbu.
Ovo zakonsko rješenje, kako dodaju, je i neophodno radi daljeg usaglašavanjem sa EU legislativom, što je istovremeno i preduslov za privremeno zatvaranje poglavlja 28. Masovna oštećenja, kako ukazuju iz MER-a, posljedica su masovnije proizvodnje, prodaje i komunikacije i ona često zahvataju veliki broj lica koja imaju pravo na pojedinačne zahtjeve uglavnom male vrijednosti.
- Imovinska vrijednost sporova, posebno potrošačkih, često je preniska da bi potrošaču bilo isplativo rizikovati visoke sudske troškove. Očigledna nesrazmjera između imovinske vrijednosti povrijeđenog ili ugroženog prava s jedne i prijetećih sudskih troškova uz rizik gubitka spora s druge strane, temeljna je karakteristika prosječnog potrošačkog spora. Ukupna vrijednost takvih pojedinačnih niskih zahtjeva može biti visoka, što znaći da je i nezakonita korist kršioca značajna. Budući da prekršilac zna da većina oštećenika neće sudski ostvariti svoje zahtjeve, u većini slučajeva ta će nezakonita korist ostati trajna –obrazloženje je MER-a.
Kršenje interesa
Da kršenje kolektivnih interesa postoji ukazuje i sudska praksa, odnosno pravosnažne presude u korist Centra za zaštitu potrošača kojima je bankama zabranjeno da prilikom obrade kredita procentualno naplaćuju naknadu bez ozbira na pravi iznos troškova koji su zbog toga imali, kao i u slučaju prijevremene otplate duga. Ipak, zbog nedostatka ovog kontrolnog mehanizma, oštećeni klijenti banaka nijesu mogli da potražuju naknadu štete, već se jedino moglo uticati na to da banke prekinu sa takvom praksom.
Ovo zakonsko rješenje, kako navode iz MER-a, povećaće pregovaračku moć potencijalnih tužilaca i doprinijeti većoj efikasnosti sudske zaštite. M. leKoviĆ
PODGORICA - Status
Japana, kao treće po veličini ekonomije u svijetu, usklađen je sa prioritetima Crne Gore - zelenom tranzicijom, razvojem infrastrukture, diverzifikacijom turizma i digitalnom transformacijom, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
Ona je na poslovnom forumu crnogorskih i japanskih privrednika, koji je u Osaki organizovala PKCG, navela da Crna Gora i Japan mogu biti geografski udaljeni, ali da ih spajaju zajedničke vrijednosti, posvećenost inovacijama, duboko poštovanje tradicije i vizija koja gleda u budućnost.
- Svjesni smo činjenice da je status Japana kao treće po veličini ekonomije u svijetu, globalnog lidera u robotici, vještačkoj inteligenciji, biotehnologiji i čistoj energiji, savršeno usklađen sa prioritetima Crne Gore - zelenom tranzicijom, razvojem infrastrukture, diverzifikacijom turizma i digitalnom transformacijom - naglasila je Drakić.
Poziv za
investiranje
Ona je pozvala japanske kompanije da u Crnoj Gori ulažu u obnovljive izvore energije, razvoj digitalne infrastrukture, turizam, da se intenzivira obrazovna saradnja.
- Naš cilj je da modernizujemo transportne koridoreputeve, luke, željeznicu, i da prihvatimo pametno urbanističko planiranje. Japanska stručnost u projektovanju i izgradnji otporne infrastrukture mogla bi da predstavlja ključnu promjenu za naš razvoj infrastrukture i saobraćajnog povezivanja - dodala je Drakić.
Kao svjedok uspješne poslovne priče koja spaja dvije zemlje, Drakić je istakla inspirativan primjer „Daido Metala“, japanske kompanije koja posluje u Crnoj Gori i koja ne samo da je stvorila radna mjesta, već aktivno doprinosi industrijskom razvoju Crne Gore i institucionalnom dijalogu. - Ovo je pravo mjesto gdje treba još jednom naglasiti da je, uprkos kratkoročnoj ekonomskoj krizi, Crna Gora i dalje izuzetno povoljno okruženje za strane investitore zahvaljujući članstvu u NATO i kao prva sljedeća, nova članica EU. Ekonomija Crne Gore je stabilna, otvorena i u porastu. Sa konkurentnim poreskim sistemom, eurom kao valutom i preferencijalnim pristupom tržištima EU putem trgovin-
rješavanja sporova u odnosu na redovni sudski postupak. Golović-Vojinović je istakla važnost potpisivanja Memoranduma, koji će doprinijeti boljoj koordinaciji između dva centra, što omogućava razmjenu znanja, iskustava i resursa, kao i zajednički rad na
projektima koji će unaprijediti razvoj alternativnog načina rješavanja sporova. - Memorandum će omogućiti realizaciju zajedničkih edukativnih programa, istraživanja i promotivnih aktivnosti sa fokusom na međunarodne pravne standarde i najbolje prakse u oblasti alternativnog rješavanja sporova. Oba centra će zajedno raditi na obuci i usavršavanju medijatora - rekla je Golović-Vojinović. Vuković je ocijenio da potpisivanje Memoranduma predstavlja važan korak ka jačanju uloge alternativnih načina
PKCG u Osaki organizovala poslovni forum crnogorskih i japanskih privrednika, na kojem je učestvovao i crnogorski premijer
Premijer Milojko Spajić je na poslovnom forumu privrednika, koji je održan u Osaki, poručio da su potencijali za saradnju brojni - od infrastrukture, energetike, logistike i turizma do informacionih tehnologija
skih sporazuma, nudimo sigurno i strateško okruženje za dugoročna ulaganja - navela je Drakić.
Potencijali za saradnju
Premijer Milojko Spajić je poručio da su potencijali za saradnju brojni - od infrastrukture, energetike, logistike i turizma do informacionih tehnologija.
- Crna Gora će u narednih deset godina intenzivno ulagati u razvoj infrastrukture, i to posebno putne (kroz izgradnju auto-puteva i brzih cesti), ali i željezničke kroz rekonstrukcije željeznice i nabav-
rješavanja sporova u pravnim sistemima.
- Naš zajednički cilj je da kroz promociju međunarodnih standarda podstaknemo širu primjenu alternativnih metoda rješavanja sporova i zajedničkim radom obezbijedimo stručnu podršku i edukaciju crnogorskim i hrvatskim medijatorima - zaključio je Vuković. r. e.
ku novih vozova i unapređenje Luke Bar - kazao je Spajić i pozvao japanske kompanije da razmotre ove mogućnosti jer je, kako je istakao, upravo sada najbolje vrijeme za ulaganje u Crnu Goru.
Prilikom obraćanja japanskim privrednicima, Spajić je kazao da je Crna Gora sigurna investiciona destinacija, koja nudi stabilan poslovni ambijent i veoma podsticajnu poresku politiku.
- Učlanjenjem u EU, Crna Gora će postati dio jedinstvenog evropskog tržišta što će znatno povećati atraktivnost našeg ekonomskog prostora i postati motor dinamičnog ekonom-
skog rasta i razvoja - istakao je Spajić. Generalni direktor Japanske organizacije za spoljnu trgovinu JETRO Hideiki Sho, kazao da je u Japanu Crna Gora poznata kao država bivše Jugoslavije koja napreduje u evropskim integracijama, uz značajnu ulogu koju u tom procesu igra kroz inicijative Zapadnobalkanske šestorke. Sho je istakao da japanski privrednici šanse za ekonomsku saradnju vide u energetici, infrastrukturnim projektima, upravljanju otpadom, logistici, saobraćajnom povezivanju, posebno željezničkom, ali i turizmu, jer se duž crnogorske obale realizuju brojni projekti, a jadranska obala, uključujući crnogorsku, atraktivna je za japanske turiste.
- Ovaj poslovni forum vidimo kao dobru priliku za unapređenje privredne i ekonomske saradnje između naših zemalja i poslovnih zajednica - naveo je Sho. Investicione potencijale Crne Gore predstavila je direktorica Agencije za investicije Snežana Đurović, a japanske predstavnik JETRO-a Yoshiko Obayashi. Počasni konzul Crne Gore u Japanu i predsjednik Odbora direktora kompanije „Daido Metal“ Seigo Hanji, kao i njen predstavnik Kagohara-san, prisutnima su predstavili pozitivan primjer poslovanja ove japanske firme u Crnoj Gori. Nakon bilateralnih sastanaka privrednika dvije zemlje, forum je završen koncertom Miloša Karadaglića, jednog od najpoznatijih svjetskih gitarista porijeklom iz Crne Gore. s. P.
Osnovni sud donio prvostepenu presudu u korist novinara TV Vijesti, potpredsjednik Vlade 2022. godine povrijedio njegov ugled i čast
PODGORICA – Osnovni
sud u Podgorci donio je presudu da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj u decembru 2022. godine, kada je obavljao funkciju predsjednika opštine Tuzi, u više navrata klevetao novinara TV Vijesti Danila Ajkovića. Đeljošaj ga je tada optužio da radi po nalogu i da za lažne priloge uzima novac. Ajković je kazao Pobjedi da je velika satisfakcija zbog ovakve presude, podsjećajući na činjenicu da su novinari u posljednje vrijeme pod raznim kontinuiranim napadima. Sutkinja Osnovnog suda u Po-
dgorici Ivana Martić obavezala je Đeljošaja da zbog povrede ugleda i časti Ajkoviću isplati 1.800 eura, da plati advokatske troškove Ajkovićevoj zastupnici, kao i da presudu, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti, o svom trošku objavi u štampanom izdanju Vijesti, kao i na portalu Vijesti. Ajković očekuje da ova prvostepena presuda postane pravosnažna, odnosno da je potvrdi Viši sud.
Sporna izjava
Novinar Ajković je u decembru 2022. godine objavio prilog o tome da Đeljošaju i još dvojici zaposlenih u Komunalnoj policiji opštine Tuzi godinu i po ne može da počne suđenje za krivično djelo pozivanje na otpor, jer je od 13 odgađanja čak deset bilo na zahtjev okrivljenih i advokata odbrane, zbog čega postoji sumnja na očiglednu opstrukciju postupka. Đeljošaj je ranije blokirao put u Tuzima zbog mjera protiv korona virusa, a suđenje je prekinuto nakon što se pozvao na imunitet.
Đeljošaj je negodovao zbog priloga Ajkovića i optužio ga da je korumpiran.
- Potpredsjednik Vlade i lider partije u sudnici nije ponudio
Đeljošaj se sinoć oglasio saopštenjem navodeći da nije tačno da je osuđen. Kazao je da želi da demantuje neistinite informacije koje su objavljene u medijima da je osuđen. - Sve medije koji su objavili lažnu informaciju pozivam da postupe profesionalno i u skladu sa zakonom i Ustavom i isprave objavljene neistine. Tačno se zna šta znači kada je neko osuđen, bez pritiska koji se ovim putem vrši na sud. Ne postoji nijedna pravosnažna presuda za bilo
Nik Đeljošaj m. babović
koji proces ikada protiv mene. Ukoliko se ogluše i ne postupe profesionalno i zakonito, podnijeću tužbu protiv svih njih – saopštio je Đeljošaj.
nijedan dokaz za svoje tvrdnje. Naprotiv, rekao je da se ništa od izrečenog nije odnosilo na mene – kazao je Ajković Pobjedi. Presudu smatra važnim doprinosom u borbi za očuvanje dostojanstva novinarske profesije. Na ovaj način trajno će, kako kaže Ajković, ostati zabilježeno da jedan javni funkcioner nije prezao da, nezadovoljan činjenicama koje je prezentovao javnosti, posegne za grubim neistinama.
- Sada će građanima biti jasnije da političari imaju odgovornost za izrečenu riječ, posebno kada iznose ozbiljne optužbe bez nuđenja dokaza, potom tvrdeći da se izrečeno uopšte i nije odnosilo na mene, što je sud odbacio kao neosnovan argument - poručio je Ajković. Novinar kaže da je prvi put u slučaju Đeljošaja doživio da neko javno iznese tako ozbiljne optužbe koje su neistinite. On je istakao da je tužbom želio da dokaže da političari nijesu nedodirljivi.
- Mnogi su ćutali u vrijeme prvog napada 2022. godine, ali me nije poremetio da uđem u pravnu borbu. Oštro se moramo suprotstaviti etiketiranju novinara čim postavljeno pitanje ne odgovara i ne smijemo pristati na manje od minimuma koji građani, u čije ime pitamo, zaslužuju – rekao je on. Kaže da nije zadovoljan radom tužilaštva u njegovom slučaju.
preSuda
U presudi je zaključeno da je Đeljošaj u više navrata tokom decembra 2022. klevetao Ajkovića, prvo na način što je sa službenog mejla poslao svim medijima izjavu, tvrdeći, između ostalog, da je novinar napravio u vezi sa njim naručeni, plaćeni i lažni prilog. On je potom isto ponovio ispred zgrade Osnovnog suda nakon suđenja, da bi kasnije i na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici ponovio iste optužbe, a nedjelju kasnije i u sudnici.
Sud je zauzeo stav da „nije postojao realan i održiv osnov sumnje“ da je Ajković uradio ono za što ga je Đeljošaj optuživao, već da su navodi izrečeni u cilju blaćenja novinara. H. janKoviĆ
Ajković je pokrenuo još jedan postupak za povredu ugleda i časti protiv Đeljošaja, koji je, kako kaže, u toku. Novinar je tužio Đeljošaja zbog istih optužbi - da je korumpiran, ali koje je izjavljivao prošle godine.
- To je činio nakon što sam se bavio njegovim imunitetom pred Administrativnim odborom – rekao je Ajković Pobjedi. On je istakao da je protiv Đeljošaja podnio i krivičnu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti, odnosno zbog
Vrhovni državni tužilac odgovorio na dopis sedam nevladinih koje su tražile reakciju zbog veličanja četničkog pokreta
Kao što je javnost obaviještena, nedavno sam dao obavezujuće uputstvo opšteg karaktera za slučajeve govora mržnje i zločina iz mržnje, kojim se državnim tužilaštvima daju jasne smjernice za efikasno postupanje i primjenu međunarodnih standarda, uključujući kriterijume Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Rabat akcioni plan Ujedinjenih nacija – istakao je Vrhovni državni tužilac u odgovoru u koji je Pobjeda imala uvid
PODGORICA – Vrhovni državni tužilac Milorad Marković odgovorio je na dopis sedam nevladinih organizacija koje se zatražile izjašnjenje da li veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori predstavlja govor mržnje koji zahtijeva sankcionisanje. Marković im je u odgovoru, u koji je Pobjeda imala uvid, pored ostalog, istakao da su preduzeli konkretne korake kako bi unaprijedili efikasnost postupanja nadležnih državnih tužilaštava. Sedam nevladinih organizacija se u utorak obratilo Vrhovnom državnom tužiocu Markoviću zbog sve učestalijeg javnog veličanja četničkog pokreta i ratnog zločinca Pavla Đurišića, izražavajući zabrinutost da se time produbljuju postojeće podjele u društvu, podstiče govor mržnje, podrivaju antifašistički temelji države i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori. Potpisnici dopisa koji je poslat Markoviću su Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za ženska prava (CŽP) i Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT.
upućenih prijetnji.
- Tužilački savjet je jednoglasno utvrdio da je postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici bilo neefikasno čime mi je povrijeđeno pravo na brzu i efikasnu istragu. - saopštio je Ajković.
veličanje ĐurišiĆa Posebno su, kako su tada saopštili, ukazali na izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija od 5. maja 2025, koji je Pavla Đurišića nazvao „velikim junakom“ i „nepobjedivog karaktera“, zatim na tekst sveštenika Ognjena Femića „Svi smo mi Pavle Đurišić“ od 9. maja, kao i na video-snimak izvođenja pjesme „Đurišiću, mlad majore“ u restoranu Srednje stručne škole „Sergije Stanić“ u Podgorici, objavljen na Fejsbuku.
Smatraju da javno veličanje četničkog pokreta u Crnoj
Gori, a posebno Pavla Đurišića, predstavlja govor mržnje (čl. 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije) i podstiče na mržnju prema bošnjačkom stanovništvu, odnosno stanovništvu islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, što prema Krivičnom zakoniku (čl. 370, st. 1) predstavlja krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Konstatovali su da, nažalost, broj postupaka i pravosnažnih presuda za izazivanje nacionalne i vjerske mržnje u Crnoj Gori ostaje zabrinjavajuće nizak, što slabi preventivni efekat i omogućava nekažnjavanje ovakvih djela. Vrhovni državni tužilac Marković im je odgovorio da zahvaljuje na dostavljenom pismu, cijeneći ulogu, značaj i doprinos nevladinog sektora u zaštiti demokratskih vrijednosti i ljudskih prava u Crnoj Gori. - Istovremeno, podsjećam da je Vrhovno državno tužilaštvo, prepoznajući učestalost u javnom prostoru, već preduzelo konkretne korake sa ci-
ljem unapređenja efikasnosti postupanja nadležnih državnih tužilaštava u predmetima potencijalnog govora mržnje i zločina iz mržnje – stoji u odgovoru Markovića. Dodao je da je, u skladu s tim, kao što je javnost obaviještena, nedavno dao obavezujuće uputstvo opšteg karaktera za slučajeve govora mržnje i zločina iz mržnje, kojim se državnim tužilaštvima daju jasne smjernice za efikasno postupanje i primjenu međunarodnih standarda, uključujući kriterijume Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Rabat akcioni plan Ujedinjenih nacija – istakao je Vrhovni državni tužilac. Nadležna državna tužilaštva su, u skladu sa navedenim uputstvom, obavezna da prate i pažljivo analiziraju pojedinačne događaje, u cilju utvrđivanja da li određeni, konkretni slučajevi predstavljaju govor mržnje ili podsticanje na netrpeljivost. Kada je riječ o postupanju u konkretnim predmetima, podsjećam na nezavisnost
nevladinih organizacija, pokreta u Crnoj Gori
Odgovor Milorada Markovića nevladinim organizacijama
svakog postupajućeg državnog tužioca i samostalnost državnotužilačke organizacije. Marković je rekao da Vrhovno državno tužilaštvo ostaje posvećeno obezbjeđivanju jednakog pravnog postupanja, zaštiti ljudskih prava i vrijednosti demokratskog društva, kroz dosljednu primjenu Ustava i zakona.
- U tom smislu, kao što sam istakao i tokom prošlogodišnjeg sastanka sa predstavnicima nevladinog sektora, civilno društvo za nas predstavlja partnera u zaštiti javnog interesa i unapređenju vladavine prava – zaključio je Marković.
ČETNICI POČINILI MASOVNE ZLOČINE
Iz civilnog sektora su u dopisu Državnom tužilaštvu naveli da su četnici, pod komandom Pavla Đurišića i po naređenju Draže Mihailovića, tokom 1942. i 1943. godine počinili masovne zločine nad muslimanskim stanovništvom sjevera Crne Gore – ubijene su hiljade civila, žene silovane, ljudi mučeni, a čitava sela spaljena i razorena. Takvo veličanje četništva, kako su istakli, neminovno podstiče mržnju prema muslimanskoj i bošnjačkoj zajednici, te vrijeđa sve one građane koji se zalažu za mir i poštovanje ljudskih prava.
Zašto moramo hitno djelovati protiv degradacije zemljišta
Piše: Dr Ivana VOJINOVIĆ, direktorka Centra za klimatske promjene UDG
Nedavno je javnost oštro kritikovala i njegovu izjavu, kada je nazvao četničkog vojvodu Pavla Đurišića ,,velikim junakom“ nepobjedivog karaktera. Pobjeda je pisala o tome, a taj istorijski revizionizam i glorifikacija osobe koja je zaslužna za smrt nedužnih civila naišli su na oštru osudu NVO sektora, građana i istoričara, ali i reisa Islamske zajednice Rifata Fejzića Više državno tužilaštvo je nedavno na pitanje Pobjede da li će razmatrati govor mitropolita Joanikija u novoj Crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Lijevče Polju, u selu Razboj kod Srpca, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, u slavu crnogorskih četnika koje su 1945. ubile ustaše te da li smatraju da su ovakve izjave kršenje Krivičnog zakonika Crne Gore koji zabranjuje izazivanje rasne, vjerske i nacionalne mržnje, nedavno odgovorilo da u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva. Naveli su da će, ukoliko ocijene da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost biti blagovremeno obaviještena. N. ĐURĐEVAC
Zemljište je nezamjenjiv i neobnovljiv prirodni resurs, ograničen u ponudi. Ono podržava život na planeti, jer omogućava proizvodnju hrane, filtrira vodu, skladišti ugljenik i čuva biodiverzitet. Zemljište nas štiti i od suša, poplava i šumskih požara, koji postaju sve veća prijetnja. Naziva se i kožom planete Zemlje. Zemljište je suštinski ekosistem koji sadrži više od 25 odsto svih živih organizama. Istovremeno, ono je tradicionalno i najduže korišćeni ekonomski resurs, čije korišćenje iziskuju gotovo sve ekonomske aktivnosti. Još je u XIX vijeku klasični ekonomista David Ricardo u „Teoriji komparativnih prednosti“ razmatrao zemljište i njegovu produktivnost kao „fundamentalnu determinantu ekološke proizvodnje“. Podaci Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), pokazuju da je čak 40 odsto kopnene površine na planeti degradirano, što utiče na 3,2 milijarde ljudi širom svijeta. Ako se ne promijeni trenutna dinamika, do 2050. godine moglo bi biti degradirano dodatnih 16 miliona km2 zemljišta, što je gotovo ekvivalentno površini Južne Amerike. UNCCD upozorava da se svake sekunde degradira površina zemljišta veličine fudbalskog terena. Najveći dio promjena u korišćenju zemljišta odnosi se na proširenje usjeva i pašnjaka. Prema Međuvladinoj naučno-političkoj platformi o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama (IPBES), promjena načina korišćenja zemljišta je i ključni uzročnik do sada neviđene erozije biološke raznovrsnosti sa kojom smo suočeni. Uz to, zemljište je ogroman rezervoar ugljenika, a njegova degradacija oslobađa do 25 odsto globalnih emisija CO2 što, sa druge strane, smanjuje sposobnost zemljišta da apsorbuje CO2, čime doprinosi ubrzanju klimatskih promjena, koje dodatno utiču na degradaciju zemljišta.
U EU, 60 odsto zemljišta nije zdravo, a naučni dokazi pokazuju da se ona dodatno degradiraju zbog neodrživog upravljanja, kontaminacije i prekomjerne eksploatacije, u kombinaciji sa uticajem klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih događaja. Evropska agencija za životnu
Konačno, ako se degradacija zemljišta nastavi, sve više će se gubiti temelji života: hrana, voda, klima, zdravlje, stabilnost i mir. Svaki hektar koji se izgubi danas, sjutra košta više, u ekonomskom, društvenom i ekološkom smislu. Iz tog razloga je neophodno da zaštita zemljišta postane politički prioritet te da se urgentno pretoči u konkretne zakone, prakse i investicije
sredinu navodi da je 25 odsto zemljišta u EU već podložno visokom stepenu erozije, naročito u južnoj Evropi. U EU, degradacija zemljišta stvara troškove od oko 50 milijardi eura na godišnjem nivou. Sve navedeno je razlog za uzbunu. Degradirano zemljište smanjuje pružanje ekosistemskih usluga kao što su hrana za ljude i životinje, vlakna, kruženje hranljivih materija, sekvestracija ugljenika, suzbijanje štetočina ili regulacija vode. Povrh toga, osiromašenje zemljišta, usljed erozije, dezertifikacije, salinizacije i gubitka organske materije, ima direktne i ozbiljne posljedice i po globalnu stabilnost u društveno-ekonomskom smislu. Najvidljivija posljedica su prisilne migracije. Naime, kada zemljište više ne može da hrani zajednicu, ljudi su primorani da napuste svoje domove, što stvara tzv. klimatske izbjeglice. To su najčešće siromašne ruralne zajednice koje zavise od poljoprivrede. Primjer je region Sahel u Africi, ogromno područje između Sahare i savana, koji gubi plodnost usljed dezertifikacije. To je i razlog zašto milioni ljudi iz Nigera, Čada, Malija i Sudana migriraju prema urbanim centrima ili Evropi. U ovom pojasu više od 80 odsto zemlje je degradirano, što podstiče i sukobe oko preostalih resursa. Zdrava zemljišta nam obezbjeđuju skoro 95 odsto hrane, a kada su degradirana, daju manje prinose, što može da dovede do gladi. Svjetska banka procjenjuje da se do 80 odsto svjetske hrane već proizvodi na degradiranim zemljištima. Manja proizvodnja hrane vodi do nestašica i pothranjenosti, posebno u zemljama gdje nema dovoljno uvozne hrane ni socijalne sigurnosti. Tako je 2021. godine kombinacija degradacije zemljišta i klimatskih promjena dovela do prve klimatske gladi prema UN definiciji, i to u južnim regijama Madagaskara gdje su ljudi bili primorani da jedu lišće i insekte kako bi preživjeli. Ovdje treba dodati i to da kad zemljište izgu-
bi plodnost i proizvodi manje hrane, svjetsko tržište reaguje skokom cijena prehrambenih proizvoda, odnosno inflacijom. Ovo dodatno pogoršava siromaštvo i izaziva političke tenzije. Primjer je globalna kriza hrane u okviru svjetske ekonomske krize 2007–2008. godine. Iako su tada cijene hrane porasle iz više razloga, jedan od glavnih faktora bio je i pad produktivnosti zemljišta u Aziji i Africi. Zabilježene su pobune zbog cijena hrane u Egiptu, Haitiju, Bangladešu, Kamerunu i drugim zemljama. Imajući u vidu razmjere problema, 2022. godine Evropska komisija je inicirala izradu Zakona o zdravlju zemljišta koji će obezbijediti sveobuhvatan pravni okvir za zaštitu zemljišta i dati mu isti nivo zaštite koji postoji za vodu, morsko okruženje i vazduh, čineći održivo upravljanje zemljištem normom u EU. Vizija do 2050. godine je da su svi zemljišni ekosistemi u EU zdravi i otporni i da mogu da nastave da obezbjeđuju krucijalne usluge. Države članice će morati da definišu koje prakse treba da primjenjuju upravljači zemljišta, a koje treba zabraniti jer izazivaju njegovu degradaciju. Takođe, UNCCD poziva države članice da do 2030. godine postignu „neutralnost degradacije zemljišta“ (Land Degradation Neutrality – LDN), što znači da svaka nova upotreba zemljišta mora biti kompenzovana restauracijom druge površine. Prema trenutnim procjenama, samo 24 odsto zemalja je na putu da to ostvari. I Crna Gora se obavezala na LDN kako bi stvorila ekološke, društvene i ekonomske koristi, uskladila politike, promovisala održivo upravljanje zemljištem i privukla mogućnosti finansiranja. Cilj je postići „nulti neto gubitak“ produktivnog zemljišta što podrazumijeva sprečavanje ili kompenzaciju degradacije. LDN do 2030. godine obavezuje na sprečavanje daljeg gubitka zemljišta i obnovu već degradiranih područja u Crnoj
Gori, koja su izložena rastućim pritiscima poput urbanizacije, požara, poplava i suša. U Crnoj Gori, iako ne postoje sveobuhvatni podaci, stručne procjene ukazuju na to da su erozija, neodrživa upotreba zemljišta i neplanska urbanizacija glavni faktori degradacije. Ono što otežava praćenje zagađenja zemljišta u Crnoj Gori jeste nedostatak adekvatnog zakonskog okvira. Izuzev poljoprivrednog zemljišta, za zemljišta druge namjene (industrijska zemljišta, dječija igrališta, parkovi, stambene zone, itd.) ne postoje zakonom propisane maksimalno dozvoljene koncentracije opasnih i štetnih materija, a što bi, između ostalog, moralo da se uskladi i sa zahtjevima Stokholmske konvencije o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama.
Kako se degradacija zemljišta smatra problemom u mnogim planinskim oblastima Zapadnog Balkana, pa samim tim i u alpskom regionu Crne Gore, a u skladu sa rokovima iz EU Akcionog plana nultog zagađenja, zaštita zemljišta će morati da se integriše u ostale oblasti politika, što trenutno nije slučaj. Prvi koji bi trebalo da osjete poboljšanja smanjene degradacije i dezertifikacije zemljišta kao važnog neobnovljivog resursa su poljoprivrednici. Zahvaljujući zaštiti plodnosti zemljišta, povećanju količine organskih materija u njemu, kao i smanjenju erozije, prekomjerne ispaše i gradnje, u Crnoj Gori bi trebalo da se proizvodi bezbjedna, održiva, priuštiva i kvalitetna hrana. Konačno, ako se degradacija zemljišta nastavi, sve više će se gubiti temelji života: hrana, voda, klima, zdravlje, stabilnost i mir. Svaki hektar koji se izgubi danas, sjutra košta više, u ekonomskom, društvenom i ekološkom smislu. Iz tog razloga je neophodno da zaštita zemljišta postane politički prioritet te da se urgentno pretoči u konkretne zakone, prakse i investicije.
Piše:
Protojerej Gojko PEROVIĆ
Početkom maja ove godine, Srpska Pravoslavna Crkva je održala parastos postradalima u Lijevča polju (BiH) 1945.g., a sredinom juna održaće se isto takvo bogosluženje, sličnim povodom, u Kamničkoj Bistrici (Slovenija). Riječ je o molitvi za duše pobijenih, kojima nije suđeno. Pobijenih, a prethodno razoružanih. Pobijenih koji nijesu sahranjeni kao ljudi. Među njima, vjerovatno ima i odgovornih za neka nepočinstva, ali ima i ,,krivih“ samo za to što su bili ideološki protivnici boljševizma. Ima časnih oficira i vojnika. Ima sveštenika bez oružja. Naknadna osuda za sve njih stigla je kroz ideološku propagandu da su oni bili zločinci i kolaboranti. Pa čak i da je tako, način njihove egzekucije izraz je krajnjeg divljaštva. Ovdašnja, već izvedena, revizija komunističkog sistema vrijednosti (gledanja na svijet) po pitanju društvenog uređenja, ekonomije, građanskih sloboda – neminovno nam donosi i pitanje treba li nam revizija u odnosu na ideološki obojenu istoriju Drugog svjetskog rata?
Srpska Pravoslavna Crkva je institucija koja se nedvosmisleno usprotivila Hitleru i Trojnom paktu 1941.g., i zbog toga postradala, od utamničenog patrijarha do pobijenih episkopa i sveštenika i do masovnog pogroma vjernika. Cijena njenog glasa protiv nacizma i fašizma bila je prevelika. Decenijama, po završetku Drugog svjetskog rata, nijesu postojali civilizovani uslovi da Crkva oglasi nepravdu i zločine, koji su joj učinjeni, kako od nacista i fašista, tako i od antifašističkog ali totalitarnog komunističkog pokreta. Samim tim, nijesu postojali normalni uslovi da se čuje (objektivno i razložno) da li je Crkva odgovorna za neke zločine i nepravde učinjene u ime borbe protiv komunizma? Sveštenstvo SPC, tokom Drugog svjetskog rata, mahom nije bilo naoružano. Naoružana manjina je bila zastupljena kako u četničkim tako i u partizanskim jedinicama. Crkva je dijelila sudbinu svoga naroda i ona ima moralno pravo da zatraži reviziju zvaničnih ratnih izvještaja. A to znači molbu da se isti ponovo pogledaju i da se svačiji zločin ispita i podvuče - kako se ne bi ponovio. Preporučujem knjigu ,,Sjećanje na patnju i otpor: politika sjećanja i Srpska Pravoslavna Crkva“ u izdanju Central European University Press autorke Karin R. Hofmajster
Da, treba nam revizija najnovije istorije (revizija=djelatnost bez koje je nauka nezamisliva, a prisutna je i u svakodnevnoj medicinskoj, ekonomskoj praksi…) - ne da bismo lagali ili iskrivljavali nepobitne činjenice, ne da bismo produbljivali podjele, nego da bismo spriječili dalju relativizaciju (do sad uspješno sprovođenu) komunističkih grešaka i zločina - i upravo tako, punom istinom, obustavili dalje i veće podjele i nagađanja
Da, treba nam revizija najnovije istorije (revizija=djelatnost bez koje je nauka nezamisliva, a prisutna je i u svakodnevnoj medicinskoj, ekonomskoj praksi…) ne da bismo lagali ili iskrivljavali nepobitne činjenice, ne da bismo produbljivali podjele, nego da bismo spriječili dalju relativizaciju (do sad uspješno sprovođenu) komunističkih grešaka i zločina - i upravo tako, punom istinom, obustavili dalje i veće podjele i nagađanja. Ono što se do današnjeg dana najprije negiralo, pa potom eufemistički pravdalo, sada trenutno stoji pod tepihom iskaza: ,,Pa da bilo je i toga, ali..“; ,,Niko to ne poriče, nego…“; ,,Svi smo toga svjesni, međutim…“. U ovdašnjem društveno-političkom narativu čujemo imena zločinaca i mjesta zločina, i objašnjene njihove istorijske posljedice –ako su ih učinili anti-komunisti. I treba. Ali na drugoj strani, osim deklaratorne saglasnosti da je bilo svega ,,i na drugoj strani“ nemamo ni imena, ni toponime, ni definisane ratne i moralne posljedice ,,crvenog terora“. Nemamo ništa što bi nominalno stalo u udžbenike, i što bi partizanske brigade rasteretilo kolektivne krivice. Odnosno, imamo, ali se ne pokazuje. Dakle, revizija koja ne bi okaljala sve ono pozitivno i rodoljubivo što su uradili komunisti i partizani, nego revizija koja bi odvojila žito od kukolja, i koja bi pokazala šta su dobro, u odbrani otadžbine, uradili ideološki protivnici komunista na ovim prostorima. Revizija koja nije ,,novo kopanje po kostima“, nego prvo, jasno i glasno, pokazivanje gdje leže kosti koje nikad niko nije ni sahranio, ni pomenuo, a kamoli rehabilitovao… Jama Kotor, u Kulinama kod Nikšića, simbol je te teme i prvi korak na tom putu. Tipičan primjer relativizacije jeste kritika nedavne crnogorske rezolucije o genocidu nad srpskim i drugim narodima u ustaškim i nacističkim logorima tokom Drugog rata. Ta relativizacija pita čemu služi takva rezolucija, kada niko (navodno) u Hrvatskoj ne poriče takav genocid? A pravo pitanje bi glasilo: da li je, mož-
da, država Hrvatska donijela jednu takvu rezoluciju? Jer, samo bi takva, hrvatska rezolucija, eventualno učinila izlišnom rezolucije u drugim državama. Ali takve rezolucije nema. Na drugoj strani, tipičan primjer revizije jesu biste narodnih heroja revolucije u trebinjskom gradskom parku. Već nekoliko decenija tim hercegovačkim gradom vlada anti-komunistička politička struktura. Sa postolja su uklonjeni likovi tri kontraverzne ličnosti naše istorije, dok ostali ponosno stoje i svjedoče istinu koja se ne da preinačiti. Problematici naših ratnih nesreća i bratskih podjela treba da pristupimo sa željom da, po Božijoj zapovjesti, pomirimo istinu sa ljubavlju. Odnosno da se istinom oslobodimo od zabluda, a ljubavlju od otrovne mržnje. U takvim okolnostima istorija zbilja ne smije da bude poslužavnik sa koga svako uzima ono što mu se sviđa, nego sve ono što se na ovim prostorima zbivalo tokom 20. vijeka u tri užasna rata, treba sagledati u totalitetu. Bez relativizacije. U totalitetu onih mučnih sukoba među našim precima, i svega onoga što je sa globalnog nivoa uslovilo da u pojedinim periodima oni više ratuju između sebe, nego protiv okupatora naše otadžbine. A taj totalitet nijesmo mogli imati u jednopartijskoj interpretaciji istorije. Mi, današnji građani Crne Gore, potomci smo onih koji su nedavno, prije jednoga vijeka i više, bili svi na jednoj strani. Strani na kojoj su svaka porodica, svaki pojedinac bili vaspitavani u rodoljublju, u brizi za obraz i čast, u ljubavi prema Bogu i tradiciji. Jedan od razloga današnje mržnje i kontroverznih pogleda na jedne te iste događaje leži u nikad dovoljno i nikada stručno sprovedenom naučnom određenju ovih zbivanja. Desilo nam se doba interneta i društvenih mreža, u kom su najbrojniji i najglasniji oni koji o svemu tome malo znaju, ali dosta pričaju – dok nauka ili ćuti ili ne radi dovoljno na publikaciji svoga rada. Drugi razlog su političke i ideološke manipulacije. Treći - to su iracionalne navijačke emocije koje proizilaze
iz ovog prethodnog razloga. A prije svega toga je, valjda, odgovornost svakoga od nas pojedinačno, što ne radimo na individualnom obrazovanju i upoznavanju sa sopstvenom prošlošću.
Bilo bi dobro da u danima pred nama smanjimo govor mržnje i međusobnog optuživanja, a da sve državne i naučne adrese (nadležna ministarstva, CANU, Univerzitet), ali i ukupna javnost, prionu na dijalog, na razumijevanje bitnih tačaka prošlosti, naročito na utvrđivanje zločina i zločinaca, izvan okvira ideoloških etiketiranja, sa bilo čije strane. Baš na ovom poslu treba nam čvrsta veza istine i ljubavi, strpljivosti i pravičnosti. Treba nam međusobno povjerenje. Pred Bogom i pred ljudima, najveći bi grijeh bio stvarati ambijent novih sukoba i podjela. Četnički i partizanski, zelenaški i bjelaški meci davno su ispucani. Kao što je odavno prevaziđeno shvatanje države kao jedne partije ili jedne monarhijske stolice. Ali ne smije se ničim prevazići sjećanje na istinu i potreba da se čuje poslijeratna istina onoga drugoga. Politički i ratni boljševizam pojavio se na političkoj sceni Evrope malo prije fašizma i nacizma, a sa njima dijeli, pored nekih bitnih idejnih razlika, značajne organizacione i političke sličnosti. To će ove pokrete dovoditi čas do efikasne i prirodne saradnje, a čas do međusobnog brutalnog rata. Takav nemilosrdni rat zbivaće se i unutar redova samih ovih pokreta i partija, što je jedan od dokaza da im je nemilosrdna isključivost prema neistomišljenicima bila glavno obilježje djelovanja (Goli otok kod nas, progon ,,trockista“ u Rusiji…). Sva tri pokreta su za svoj politički ideal imala diktaturu jedne partije, i kako god da su došli na vlast (putem izbora – kao u Njemačkoj ili uprkos njima – kao u Rusiji) njihov način vladanja potom, isključivao je parlamentarne izbore, višestranačku demokratiju i građanske slobode. Nasilja prema neistomišljenicima do stepena surovih likvidacija nijesu bili incidenti ili ,,otimanje kontroli“, nego planirano, programsko postupanje.
POBJEDA ZBOG VELIKOG INTERESOVANJA
Rezolucija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope broj 1481 ,,O potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“ iz 2006 kaže: ,,Komunistički lideri nikad nijesu skrivali svoje ciljeve, koji su bili diktatura proletarijata i uklanjanje političkih protivnika i onih kategorija stanovništva koje su nespojive s novim modelom društva. Rezultat tih ciljeva bio je masovni teror, zločini i gruba kršenja ljudskih prava. Zbog toga se ne može ignorisati sličnost s posljedicama sprovođenja druge ideologije 20. vijeka, nacizmom, s kojim komunizam ima, pored nesumnjivih razlika, i niz zajedničkih obilježja“. Ovo su neki od razloga zašto je Drugi svjetski rat u Evropi, pored tolikih opcija zla koje su se gnijezdile kontinentom, otpočeo baš onako kako je otpočeo: uz prethodni pakt upravo komunista, nacista i fašista! Pakt je potpisan sedam dana prije Hitlerovog napada na Poljsku, a podrazumijevao je međusobno nenapadanje, kao i ekonomsku, ratnu i stratešku saradnju između Trećeg Rajha i Sovjetskog Saveza. Ovdje treba istaći da SSSR u tom momentu nije tek jedna od država koja je u paktu sa Hitlerom (i čiji pakt sa Njemačkom, za razliku od drugih, nije ostao ,,mrtvo slovo na papiru“), nego ona istovremeno predstavlja političku i ideološku centralu svih evropskih komunista, pa i jugoslovenskih. I zato, kada ta centrala odluči da komunisti iz Jugoslavije ratuju u, tamo nekakvoj, Španiji (na strani tamošnjih komunista u građanskom ratu 1936-39) oni tamo odlaze, ginu i stiču ratna iskustva. Jer, tada još nije na snazi pakt Hitlera (koji je značajno pomagao španske fašiste) sa Staljinom (koji pomaže španske komuniste). Međutim, kada je komunistička Moskva u savezu sa Vermahtom, tada ovdašnji komunisti, čast izuzecima, mirno gledaju raspad sopstvene otadžbine, iako imaju obučene i iskusne ratnike sa španskim iskustvom. To što je napadnuta otadžbina, domaćim komunistima nije predstavljalo ,,okidač“ za vojnu akciju. Pokrenuli su se kada je Hitler (sumanuto i van svake logike) napao SSSR - njihovo ideološko sjedište. Kako je to moguće? Pretpostavljam da je moguće pod okolnostima da je jednom revolucionaru važnija promjena društvenog sistema od rata sa okupatorom. Odnosno, njemu nije velika razlika između vojnog (tuđinskog) i klasnog (buržoaskog) okupatora radničke klase - čiju on slobodu
JAVNOSTI OTVARA PROSTOR ZA RASPRAVE O ISTORIJI DRUGOG SVJETSKOG RATA I POKUŠAJU REVIZIONIZMA
sanja. I zato je revolucija njegov primarni cilj, a rat protiv okupatora samo (,,dobrodošlo“) sredstvo. Konačno, prva komunistička revolucija u istoriji zbila se isto tako, u zaleđu rata koji je carska Rusija vodila protiv carske Njemačke. Slično se desilo i u Kini tokom Drugog rata. Revolucionarima se rat sa okupatorom pokazao kao sredstvo kojim ostvaruju drugi cilj. Ili – možete li zamisliti rat domaćih komunista protiv njemačkih okupatora u okolnostima da Hitler nije napao SSSR, odnosno, u okolnostima i dalje važećeg pakta nacističke i komunističke internacionale? O tome možemo da nagađamo… Komunisti se pridružuju oružanom sukobu sa nacistima i okupatorima tek u julu, jer je prethodno u junu 1941, napadom Njemačke na SSSR, raskinuta njihova dvogodišnja koalicija sa nacistima. Koalicija koja je konkretno omogućila početak najveće klanice u istoriji čovječanstva. Ta je nacističko-komunistička koalicija rasparčala najprije Poljsku, a potom i cijelu Evropu na sfere Hitlerove i Staljinove vojne dominacije. Nju pominjem kao mogući bitan faktor u razumijevanju (ne i u opravdanju) kasnije nemoralne, povremene i pojedinačne, kolaboracije sa okupacionim snagama vrlo decentralizovane kraljevske vojske, širom Jugoslavije, pa i u Crnoj Gori. Prvenstveni razlog takve, nimalo časne, vojne saradnje Jugoslovenske vojske u otadžbini, sa Njemcima i Italijanima (ako izuzmemo neke pojedinačne i neodgovorne ispade pojedinaca – nazvaću ih ,,desna skretanja“) bio je strah od komunista, koji su pod okriljem borbe sa okupatorima počeli da sprovode revoluciju (borbu za vlast). Tako sprovođena revolucija, osim što je i ona moralno neprincipijelna, bila je brutalna kao i sve druge revolucije. Često nije marila za živote najbližih i nevinih (,,lijeva skretanja“ ili za one neupućene, devijacije opisane u Ćopićevom romanu ,,Gluvi barut“…), ni za rizike nad životima žene i djece (oružani napadi na Njemce u Srbiji pri strogoj naredbi ,,sto ubijenih Srba za jednog ubijenog Njemca“). Ovdje preporučujem knjigu ,,Građanski rat u Crnoj Gori“ u izdanju Obodskog slova, 2024, autora dr Slobodana Tomovića (Stavovi kolumnista u rubrici nijesu nužno stavovi redakcije Pobjede)
PODGORICA – Dvadeset jedna godina od ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića obilježena je juče, ali su nalogodavci tog zločina i dalje van domašaja pravde. Ubistvo još nije do kraja rasvijetljeno i predstavlja nezacijeljenu ranu crnogorskog društva, saopštili su pojedini predstavnici državnih institucija i medija.
Iz Sindikata medija kazali su juče da su se od 27. maja 2004. godine, kada je ubijen Jovanović, u Crnoj Gori promijenile brojne vlade, političke strukture i nosioci funkcija u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, ali da je nepromijenjena institucionalna neefikasnost u tom slučaju. - Neposredno uoči godišnjice ubistva, Damir Mandić je odslužio 19-godišnju zatvorsku kaznu zbog saučesništva. Time je formalno okončana jedina izrečena kazna u ovom slučaju – podsjetili su oni. Ističu da, osim nalogodavaca i ostalih umiješanih u ovaj zločin, niko nije snosio odgovornost ni za niz ozbiljnih propusta tokom istrage, koji su, prema ocjeni domaćih i međunarodnih eksperata, kompromitovali šanse da se utvrdi istina.
- Kako tada, tako i danas, 21 godinu nakon ubistva, nekažnjivost šalje poruku da se na novinare može pucati i pro-
ći nekažnjeno. Pozitivno je što je vrhovni državni tužilac Milorad Marković nedavno, u obavezujućem uputstvu državnim tužiocima, naglasio da treba intenzivirati istrage u slučajevima napada na novinare i njihovu imovinu – rekli su iz Sindikata.
PomPezna obećanja bez rezultata
Iz Sindikata podsjećaju da smo i ranije imali pompezna obećanja političkih zvaničnika, formiranja posebnih predmeta i slične ad hoc akcije ko-
je nijesu dale rezultate.
- SMCG poručuje da, dok god ovo ubistvo ne bude u potpunosti rasvijetljeno, u Crnoj Gori se ne može govoriti o stvarnoj slobodi medija, nezavisnosti institucija i vladavini prava. Dušku Jovanoviću dugujemo da nastavimo da zahtijevamo istinu o njegovom ubistvu - zaključuje se u saopštenju.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore pozvalo je vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da javno saopšti da li istražne rad-
nje u slučaju ubistva Jovanovića ukazuju da iza toga stoji organizovani kriminal i zbog čega onda Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije nadležno za predmet, navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednica DPNCG-a Mila Radulović Radulović je istakla da je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović prekjuče ukazao da istraga ide u tom pravcu, a informacije iz više izvora, uključujući bivšeg premijera Dritana Abazovića, idu naruku toj činjenici.
MUP nudi milion eura za informaciju o ubistvu Duška Jovanovića
I potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić položio je juče vijenac na mjestu gdje je ubijen Jovanović, rekavši tom prilikom da će MUP nagraditi sa milion eura informaciju o tom slučaju.
- MUP će ponuditi nagradu od milion eura za informacije o tome ko je ubio Duška Jovanovića - rekao je Bečić novinarima. Bečić je kazao da će svako ko dostavi informacije dobiti zaštitu u skladu sa zakonima i propisima.
Sa Bečićem su bili ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović
- Bez namjere da politizujemo, s pravom svi očekujemo previše od pravosudne vlasti jer je treća decenija kako porodica Jovanović i javnost Crne Gore nijesu dobili pravično zadovoljenje za tragediju koja je mrlja na obrazu države –navela je Radulović.
rana društva Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, na društvenoj mreži Iks, saopštio je da ovaj zločin predstavlja nezacijeljenu ranu crnogorskog društva.
- Duškova hrabrost da postavlja teška pitanja, istrajnost u borbi za istinu i posvećenost javnom interesu predstavljaju vrijednosti koje i danas motivišu generacije novinara, ali i sve slobodne ljude u Crnoj Gori. Još jednom ponavljam da je
Sindikat uprave i pravosuđa kaže da je više od 400 zaposlenih u pravosuđu spremno na jedan vid radikalizacije
PODGORICA – Više od 400 državnih službenika i namještenika zaposlenih u pravosudnim institucijama Crne Gore spremni su da obustave rad ukoliko im nadležni ne uvećaju zarade. Oni su ranije tražili da im se plate povećaju za 30 odsto.
pravde, građana i države da se ovo pitanje riješi bez odlaganja, kako bi se spriječile posljedice koje bi mogle ozbiljno ugroziti stabilnost i funkcionisanje pravosudnog sistema –naveli su oni.
Iz Sindikata su istakli da su zaposleni nezadovoljni zbog materijalnog položaja i podsjetili su da je riječ o najmasovnijem kadru u pravosuđu – državnim službenicima i namještenicima bez kojeg funkcionisanje sudova i tužilaštava nije moguće.
Iz Sindikata uprave i pravosuđa rečeno je Pobjedi da će sačekati 15-20 dana odgovor od nadležnih organa te da će nakon toga reagovati. Oni nijesu
precizirali na koji način mogu da obustave rad. Sindikat je zatražio od predsjednika Vlade Crne Gore, ministra pravde i ministra finansija da održe hitne sastanke kako bi pronašli brzo, pravedno i održivo rješenje koje će doprinijeti stabilizaciji stanja. Takvi zahtjevi su upućeni i Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu, kao institucijama koje imaju najveće ingerencije u pravosudnom sistemu. – Vjerujemo da je u interesu
– Oni imaju najniže zarade u čitavom javnom sektoru – saopštili su iz Sindikata. Ranije su iz ove radničke organizacije navodili da su njihove zarade daleko najmanje u državi i one su u prosjeku za srednje stručne spreme sa 20
godina staža 610 eura, a za visoke stručne spreme 820 eura. Iznijeli su podatak da novozaposleni sa mjesec staža i osnovnim nivoom obrazovanja ima 600 eura platu. Podsjećaju da su u drugim sektorima javne uprave – poput prosvjete, zdravstva i centara za socijalni rad – već obezbijeđena sredstva za uvećanje zarada. Negoduju što su državni službenici i namještenici u pravosuđu ostali potpuno izostavljeni iz svih procesa unapređenja materijalnog položaja. – Takav odnos stvara osjećaj duboke nepravde, urušava profesionalno dostojanstvo i ugrožava efikasnost pravosudnog sistema. Zbog toga su službenici i namještenici odlučni da preduzmu konkretne korake, uključujući i pokretanje obu-
stave rada, kao posljednje sredstvo da privuku pažnju nadležnih i ukažu na ozbiljnost situacije – kažu iz Sindikata. Sindikat uprave i pravosuđa organizovao je ranije više protesta ispred Vlade, tražeći bolje uslove za zaposlene. Nedavno su nakon okupljanja prošetali do zgrade Delegacije Evropske unije, gdje su predali zahtjev da razgovaraju s ambasadorom Johanom Satlerom Sa protesta su poručivali da država prema Evropskoj uniji ne može da ispuni uslove koji su prožeti kroz pregovaračko Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje ukoliko se ne ispune zahtjevi radnika javne uprave i pravosuđa, jer se tiču pitanja socijalne pravde, ravnopravnosti… Komentarisali su da službenici rade u nehu-
obaveza svih nadležnih institucija da istraju do potpunog rasvjetljavanja ovog ubistva –naveo je Milatović. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović sa zamjenicima Nađom Ljiljanić i Borisom Spalevićem položio je vijenac na mjesto na kojem je ubijen Jovanović, nedaleko od redakcije Dana. Mujović je istakao da odaju počast velikom čovjeku koji je živio u vremenu koje nije bilo blagonaklono prema slobodi i slobodomislećim ljudima i da, nažalost, nije dočekao neke bolje i slobodnije dane. - Najveća vrijednost koju čovjek može baštiniti je istina, ali ta istina je i najveći mač i upravo od tog mača, od te istine, Duško je i stradao – rekao je Mujović. n. ĐurĐevaC
manim uslovima, daleko od evropskih standarda, ali da se od njih traže evropski rezultati. Predsjednik Sindikata Nenad Rakočević saopštavao je da generalno stanje u javnoj upravi i pravosuđu nikada nije bilo na nižem nivou. Navodili su da im je ranije obećano uvećanje zarada 25 odsto, a kažu da su dobili samo pet odsto, u prosjeku 30-40 eura. Traže da im se riješi i stambeno pitanje, te su ponovili i zahtjev da ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naida Nišić podnese ostavku zbog, kako su rekli, niza nezakonitih radnji. Rakočević je tada obrazložio da traže smjenu Nišić, jer je ,,svojim nezakonitim, nestručnim i lošim radnjama dovela u pitanje kredibilitet čitave Vlade“. n. Đ. Obilježena 21 godina od
Suđenje po tužbi bivše novinarke Pobjede protiv novinarke Vijesti i bivše urednice sajta BalkanInsight Krsmanović:
PODGORICA -Bivša novinarka Pobjede i novinarka portala ETV Kaćuša Krsmanović kazala je u ponedjeljak na ročištu u Osnovnom sudu da joj je BIRN-ovom mapom krajnjih desničara - koju je sačinila novinarka Vijesti Jelena Jovanović, a odobrila bivša urednica BalkanInsight Dušica Tomović, narušen društveni, porodični, duševni i profesionalni mir.
- Na svakom nivou sam oštećena nakon što su objavile taj skandalozni uradak - kazala je Krsmanović.
Ona je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo.
BIRN je u novembru 2022. godine objavio skandalozni izvještaj Jovanović za Crnu Goru u dvije iteracije, a u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“, u kojima su Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski ekstremisti. Krsmanović se, kako je objavio portal ETV pred sudijom Brankom Dujovićem, detaljno osvrnula na posljedice koji je ta skandalozna mapa imala na sve segmente njenog života.
- U novembru 2022. godine istraživačka agencija BIRN objavila je izvještaj o ekstremističkim i desničarskim organizacijama sa Balkana. Prezentacija je bila u Sarajevu. Prijatelj me je tokom te prezentacije pozvao i rekao da sam se našla u tom izvještaju desničarsko radikalnih ekstremista. Doživjela sam šok, bila sam zaprepašćena - ispričala je Krsmanović. Ispričala je da je bila uznemirena i da je potražila pomoć ljekara.
- Morala sam i roditeljima da objasnim sve u vezi sa spornim navodima tog izvještaja. Svi su bili šokirani, a moja najuža porodica živjela je u strahu da mi se nešto ne desi - ispričala je Krsmanović. Kako je navela, nije bila pošteđena ni komentara na društvenim mrežama: „ti si ekstremista, BIRN je sve rekao, znaš li ti ko je BIRN“, što je sprečavalo da funkcioniše.
- Jovanović i Tomović u to vrijeme su bile na TV Vijesti i istrajavale u toj priči. Bile su aktivne u medijima - kazala je Krsmanović. Ona je ukazala na činjenicu da je mapa u cjelosti povučena nakon revizije projekta koju su, prema njenim saznanjima, radili međunarodni eksperti. BIRN je objavio novu mapu u kojoj nije bilo ni njenog, niti imena ostalih osmoro aktivista iz Crne Gore.
- Zar to nije dovoljna činjenica koja govori o istinitosti te mape i tih navoda - ukazala je novinarka Krsmanović. Istakla je da se u profesionalnom radu zalagala protiv diskriminacije, protiv radikalnih i desničarskih ideja, a onda njeno ime osvanulo u toj mapi, što joj je stvorilo mrlju na svim životnim nivoima.
Brinula je, kako je dodala, o svojoj porodici, prijateljima sa kojima je sjela da popije kafu da ne budu imali neprijatnost jer je predstavljena kao čudovište. - Od tog događaja ne objavljujem fotografije djece od sestre i brata da ih neko od stvarnih ekstremista ne bi prepoznao i da ne bi imali neprijatnostispričala je Krsmanović. Ne usuđuje se, kako kaže, sa njima da sjedne u lokal jer živimo u duboko klerikalizovanom društvu.
Ročištu nijesu prisustvovale tužene Jovanović i Tomović. Sudija je naredno ročište zakazao za 15. septembar, a spisi predmeta biće dostavljeni vještaku neuropsihijatru Željku Goluboviću Odlukom Općinskog suda u Sarajevu donijete su prvostepene presude kojima su Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) i direktor Denisa Džidića proglašeni krivima zbog klevete.
Osim Krsmanović, spor su dobili i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović Didi i Tanja Knežević-Perišić
I pred Osnovnim sudom u Podgorici izrečena je prvostepena osuđujuća presuda. Novinarka Tanja Pavićević tužila je Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura. a. R.
Zbog izazivanja opšte opasnosti i nedozvoljenog držanja oružja, uhapšena jedna osoba
Podgoričanin osumnjičen
PODGORICA - Podgori-
čanin M.S. (27) uhapšen je zbog sumnje da je pucao u pravcu kuće u kojoj stanuje žena sa maloljetnim djetetom, saopšteno je iz Uprave policije Njemu se na teret stavlja krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. -Postupajući po prijavi oštećene da je u pravcu kuće u kojoj stanuje sa svojim maloljetnim djetetom nepoznato lice ispa-
lilo hitac iz vatrenog oružja, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prikupili potrebna obavještenja, preduzeli potrebne mjere i radnje, izvršili pretragu terena, te u kratkom roku identifikovali kao izvršioca lice M.S.(27) iz Podgorice, navodi se u saopštenju. M.S. je nakon incidenta pobjegao, a podgorička policija raspisala je lokalnu potjernicu za njim. Neposredno nakon toga, osumnjičeni je uhapšen
zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. -Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzimaju kontinuirane preventivne i represivne aktivnosti na podizanju nivoa bezbjednosti građana i imovine te procesuiranju svih oblika kriminala, zaključuju u saopštenju. J.R.
Apelacioni sud preinačio oslobađajuću presudu i osudio četvorogodišnjaka na pet godina zatvora za obljubu
PODGORICA – M. V. (84) iz Mojkovca juče je u Apelacionom sudu u Podgorici osuđen na pet godina robije zbog obljube sedmogodišnje djevojčice u više navrata.
Ovom odlukom preinačena je prvostepena oslobađajuća presuda koju je 13. maja prošle godine izrekao sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak Sudije Apelacionog suda su uvažile žalbu tužilaštva i porodice oštećene djevojčice i otvorile pretres pred ovim sudom nakon čega su preinačile oslobađajuću presudu i M. V. osudile na zatvorsku kaznu.
Viši sud u Bijelom Polju je u dva navrata M. V. oslobodio jer po stanovištu tog suda nije dokazano da je optuženi izvršio krivično djelo.
- Prvi put je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, dok je drugi put preinačio prvostepenu presudu i optuženom izrekao kaznu zatvora u trajanju od pet godina – precizirali su iz Apelacionog suda. M. V. je uhapšen 20. juna 2022. godine nakon što se djevojčica povjerila majci šta joj se dešava.
Ona je ispričala da je starac djevojčicu napastvovao prije toga u toku školske 20212022. godine, i u predškolskom uzrastu.
Apelacioni sud
Mojkovčanin je prijavljen policiji istog dana, a već narednog je saslušan u tužilaštvu. Određen mu je pritvor do 30 dana, međutim, poslije samo nekoliko dana, starac se našao na slobodi. Prilično je šokantno što je porodica oštećene djevojčice sa Mojkovčaninom u rođačkim odnosima, koji je, kako kažu, iskorišćavao tu vezu da bi bio u njenoj blizini, a da se ništa ne posumnja.
U istrazi slučaja izjavu je dala i djevojčica u prisustvu psihologa. Optužnica protiv M. V. potvr-
đena je 14. novembra 2022. godine, ali početak suđenja je nekoliko puta odlagan zbog navodno lošeg stanja optuženog.
Tužilaštvo je u završnim riječima pred prvostepenim sudom tražilo sedmogodišnju zatvorsku kaznu za optuženog koji je, prema ocjeni sudije Mrdaka, oba puta oslobođen usljed nedostatka dokaza.
Optužnica
Portal Roditelji.me navodi da je M. V., prema navodima optužnice, krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i
Porodica djevojčice: Odluka Apelacionog suda potvrđuje da je pravda dostižna
Porodica sada desetogodišnje djevojčice zadovoljna je zbog epiloga koji je pokazao da višegodišnja borba da se počinilac kazni nije bila uzaludna, prenosi portal Roditelji.me - Ova odluka ipak potvrđuje da je pravda dosti-
NIKŠIĆ - S. D. iz Nikšića uhapšen je zbog sumnje da je početkom ove godine, ugovaranjem nesrazmjerne imovinske koristi, sugrađaninu, koristeći njegovo teško imovinsko stanje, teške prilike i nuždu, pozajmio 2.000 eura, uz obavezu isplate mjesečne kamate od 10 odsto.
- Kao sredstvo obezbjeđenja vraćanja duga, odnosno garancije za ustupljeni novac, S. D. je od oštećenog u zalog uzeo njegovo putničko vozilo ,,audi A3“. Daljom kriminalističkom obradom utvr-
žna. Iako za nas kao roditelje ne postoji kazna koja je adekvatna za ono što se dogodilo, nakon sramnih odluka Višeg suda u Bijelom Polju, postupanje i presuda Apelacionog suda vraća vjeru da djecu ipak ima ko da štiti – kazala je majka djevojčice. Podsjeća da je put do toga bio jako težak i ne bi uspjeli bez velike podrške advokata Dražena Ćorovića. Ističe da je od same prijave uz njih bilo i Udruženje Roditelji.
Uhapšen Nikšićanin zbog zelenaštva
,,audi A3“
đeno je da je oštećeni na ime kamate u proteklom periodu isplatio osumnjičenom određeni iznos novca, navodi se u saopštenju. Postupajući po naredbi suda, pretresen je objekata koje koristi S. D. i kod njega je pronađeno vozilo ,,audi A3“, vlasništvo oštećenog. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu po čijem je
nalogu S. D. uhapšen zbog zelenaštva. - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ preduzimaju svakodnevne intenzivne aktivnosti na efikasnom rasvjetljavanju imovinskih delikata i p rocesuiranju izvršilaca krivičnih djela, podizanju nivoa bezbjednosti i zaštiti imovine građana - poručuju oni. a. R.
osudio osamdeset nad djevojčicom
obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se prema svjedočenju da je to trajalo i dvije godine. Sve se dešavalo na imanjima gdje
žive ove dvije porodice.
- M. V. je 20. juna 2022. pored seoskog puta, na livadi koja je vlasništvo porodice djevojčice, nedaleko od kuće u kojoj i žive, izvršio nedozvoljene polne radnje sa djetetom na način što je dodirivao po tijelu, ljubio u usta, lizao po usnama, zavrtao joj majicu i grizao je po stomaku, govorio joj da mu sjedne u krilo, dodirivao je po njenom polnom organu preko donjeg veša. To se, kako se navodi, dešavalo više puta i u ranijem periodu tokom 2022. u šumi i na terasi njegove kuće - navodi se u optužnici.
Tužilaštvo je, na osnovu dokaza, utvrdilo da je pri tom on bio sposoban da shvati značaj svog djela i postupaka. Viši državni tužilac Hasan Lukač utvrdio je, na osnovu svjedočenja optuženog, da je njegova odbrana potpuno nelogična, neosnovana, usmjerena na izbjegavanje
krivice i u suprotnosti je sa predloženim dokazima.
ObrazlOženje
prvOstepene presude
Sa druge strane, kako piše portal Roditelji.me, sudsko vijeće sudije Mrdaka navelo je u oslobađajućoj presudi da ponašanje okrivljenog prema oštećenoj djevojčici ni u kom slučaju nije imalo nijedan atribut izražavanja seksualnosti, niti je u bilo kojem smislu na taj način okrivljeni pokušavao da zadovolji svoj polni nagon. - To ponašanje je takođe, po ocjeni suda, nekad bilo uobičajeno, međutim za današnje vrijeme neuobičajeno ponašanje djeda prema maloj djeci, ali isto nije prelazilo mjeru moralnosti i dobrog ukusa, kako je to utvrdila vještak psiholog „kod okrivljenog se ne uočava promjena moralnosti i životnog stila…“ Iz svih navedenih razloga sud je u potpunosti prihvatio odbranu okrivljenog - stoji u presudi donijetoj na prvom suđenju. Navodi se, između ostalog, i da je, imajući u vidu porijeklo okrivljenog, njegovu životnu dob, socijalno ekonomski milje u kojem je rastao i u kojem sad živi, sud stanovišta da i u vrijeme kada je kod okrivljenog postojala seksualnost, nije je ispoljavao na način kako je to opisala oštećena. - Naprotiv, svi izvedeni dokazi upućuju na to da je optuženi volio malu djecu, bez obzira da li su mu rod ili ne, volio da se igra sa njima, da mu sjednu u krilo da ih mazi, davao im pare za čokoladu, kao i na to da se tada nije ponašao u cilju zadovoljenja polnog nagona, već da je predstavljalo „diranje“ u cilju maženja i igranja djeda sa unučadima kako je okrivljeni i doživljavao oštećenu i ni u kom slučaju nije imalo obilježje seksualnog akta – navodi se u oslobađajućoj prvostepenoj presudi. b rObOvIĆ
Policija izvršila pretres i oduzela dvije eksplozivne naprave i komade oružja Kod Bjelopoljca pronađene bombe, municija, okviri...
BIJELO POLJE – Bjelopoljska policija je, pretresom stana LJ. M. iz tog grada, pronašla i oduzela dvije ručne CS hemijske bombe, pet okvira od automatske puške, jedan okvir od pištolja, kao i 28 komada municije različite vrste i kalibra, saopšteno je iz Uprave policije. Kako su kazali iz policije, sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaš-
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici naložilo identifikaciju počinioca koji je na Fejsbuk nalogu novinarke TV E ostavio komentar „Pazi ti, na metak“
PODGORICA - Novinarka TV E Itana Kaluđerović, nakon što joj je u ponedjeljak, 26. maja, na njenom Fejsbuk profilu poruku prijeteće sadržine uputio korisnik te mreže pod imenom Mijodrag Novaković, juče je prijavila te prijetnje Upravi policije koja je predmet na postupanje uputila Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, prenosi portal E TV
Kaluđerović je u prijavi navela da joj je 26. maja oko 15.13 časova, dok se nalazila na radnom mjestu u Televiziji E, sa profila pod imenom Mijodrag Novaković, upućena poruka prijeteće sadržine: „Pazi ti, na metak“. Komentar korisnika ostavljen je ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Zbog ozbiljnosti prijetnje, Kaluđerović je zatražila od nadležnih organa da preduzmu sve zakonom predviđene mjere kako bi se identifikovalo lice koje stoji iza profila i preduzeli odgovarajući pravni koraci,
uz obrazloženje da se osjeća ugroženo.
Uz prijavu je, kako je navedeno u zapisniku, priložila i snimak ekrana sa mobilnog telefona na kojem se vidi prijeteći komentar.
Nakon što je Kaluđerović dala izjavu u ODT-u, koje je formiralo predmet o ovom slučaju, tužiteljka je odmah izdala nalog policijskom odjeljenju za visokotehnološki kriminal da preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi identifikovali korisnika Fejsbuka koji je novinarki uputio prijetnju.
Sa druge strane, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) izrazio je zabrinutost zbog prijeteće poruke koja je upućena
novinarki TV E Itani Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu.
- Nažalost, kao što smo više puta upozoravali, onlajn prijetnje medijskim radnicima i radnicama postale su svakodnevica, a novinari više nijesu bezbjedni ni u okviru privatne sfere, pod koju potpadaju nalozi na društvenim mrežama, naveli su iz Sindikata.
SMCG je takođe zabrinut i zbog nacionalne dimenzije incidenta, budući da je prijeteći komentar ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
- Ovakav kontekst dodatno podstiče mržnju i polarizaciju i predstavlja prijetnju druš-
tvenom miru, dodali su u saopštenju.
U Sindikatu su pozvali sve nadležne institucije da hitno identifikuju i procesuiraju osobu koja je uputila prijetnju, kako bi se poslala poruka da onlajn prostor nije izvan domašaja zakona i da anonimnost ne može biti paravan za prijetnje, govor mržnje i nasilje.
- Ovo je deveti incident koji je SMCG evidentirao u svojoj bazi napada na novinare, a četvrti koji je upućen u onlajn sferi. Zato pozivamo i medijske radnike i radnice da prijave svaki incident kako bi se stvorila realna slika o obimu problema i izvršio pritisak na institucije da djeluju, zaključuju u saopštenju. j. Đ-p.
Policajac iz Kolašina tvrdi da je žrtva političkog progona ministra unutrašnjih poslova i v. d. direktora policije Lazara Šćepanovića Rakočević radio kao pripravnik bez ugovora, vratio uniformu zbog obračuna Šaranovića sa penzionisanim policajcima
PODGORICA - Dvadesetpetogodišnji Aleksa Rakočević iz Kolašina proveo je dva mjeseca u policiji, kao pripravnik bez ugovora, a nakon tog vremena donijeta je odluka da ne zadovoljava bezbjednosne provjere, jer je kao maloljetnik počinio prekršaj, ispričao je za TVE i portal ETV.
zimsku policijsku uniformu i već 30. januara počeo da odrađuje pripravnički staž, za koji nije dobio ugovor.
tvu u Bijelom Polju koji je naložio da se sporni predmeti upute na vještačenje. - Tužilac se izjasnio da je riječ o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i naložio da se oduzeti predmeti upute na vještačenje Forenzičkom centru Uprave policije na odgovarajuća vještačenja nakon čega će biti podnijeta krivična prijava, naveli su iz policije. j. r.
Kako je kazao, višestruke pozitivne bezbjednosne provjere i policijsko obrazovanje nijesu bili dovoljni da zasnuje radni odnos. Angažman je prekinut jer, kako mu je rečeno, nije prošao bezbjednosne provjere, iste one na osnovu kojih je i primljen na Akademiju i koje su naknadno još nekoliko puta bile pozitivne. - Meni je cijela porodica u policiji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam, uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, ispričao je Rakočević za ETV i portal ETV. Nakon završene Policijske akademije, on se javio na oglas, a ubrzo je dobio mejl iz MUP-a da je izabran na konkursu da obavi pripravnički staž. Pretposljednjeg dana januara Rakočević je zadužio ljetnju i
- Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević za TVE i portal ETV. Kako je naveo Rakočević, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da je kao maloljetnik njegova porodica platila 250 eura kazne.
U međuvremenu, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea, ali je ,,upamtio Vukićević“.
Ubrzo mu je – 23. marta prošle godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara.
TVE i portal ETV pisali su da su protiv penzionisanih policajaca iz Kolašina Božidara Kovijanića, Vanje Miletića i Milije Vukanića podnijete krivične prijave zbog navodne zloupotrebne službenog položaja i to u slučaju Rakočevića. Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, Miletić nije imao zakonsku obavezu da
obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj. Rakočević smatra da je neophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili“ bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.
- Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese?
Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu i njegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao i zaslužili penziju – upozorava Rakočević. Tvrdi da su protiv Kovijanića, Miletića i Vukanića podnijete prijave samo radi političkih poena.
Naglašava da ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.
I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika. Djelovi oba rješenja pokazuju kako je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.
- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise
predmeta, što je u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 Zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojom su poništili rješenje ministra Šaranovića. Rakočević navodi da je poslao više mejlova ministru Šaranoviću, ali nije dobio odgovor. Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu. - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasnost za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan, a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili, koji i ne znaju što je policijski posao. Porodičan sam čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra?! Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – zaključio je Rakočević. a. r.
BIJELO POLJE: Okrugli sto o mjerama protiv finansiranja terorizma
NVO SPREMNE DA SARAĐUJU: Sa skupa u Bijelom Polju
Crna Gora je članica Komiteta za evaluaciju sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, peti put evaluacije pozitivno smo završili u decembru 2023. godine. Ali, to ne znači da smo potpuno usklađeni sa međunarodnim standardima – saopštila je predstavnica Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije Sandra Vučić
BIJELO POLJE – Kako se društvo i politička situacija u svijetu komplikuje, oko nas u regionu stvaraju i izbijaju sukobi, moramo biti oprezni da naš novac, koji je namijenjen za sprovođenje javnih politika u Crnoj Gori, ne završi u rukama onih koji ga mogu koristiti za nabavku oružja i finansiranje terorističkih akcija. Nećemo i ne smijemo dozvoliti da NVO budu poligon za pranje novca, radi ostvarivanja suludih ideja pojedinaca raznih grupacija – poručio je Zdravko Janjušević izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar na okruglom stolu ,,Mjere protiv pranja novca
i finansiranja terorizma, između opravdanog nadzora i pritiska na NVO“.
Janjušević je kazao da kao društvo u kojem su ukorijenjene stvari iz prošlosti, vrlo često zaziremo i plašimo se da razgovaramo o tim temama.
OTVORENI DIJALOG – Nema toga čega treba da se plašimo, već treba da sarađujemo i otvorimo dijalog. Saradnja sa Upravom policije, ne samo o ovoj temi je i te kako dobrodošla. Otvoreni smo za saradnju, spremni da učimo odgovorimo na potrebe i izazove – rekao je Janjušević. On je apostrofirao da, prema njihovim saznanjima, Crna
Gora nema zabilježenih slučajeva pranja novca koji se koristi za terorizam.
– NVO su spremne da sarađuju uz obostrano uvažavanje, bez nametanja normativnih rješenja. Naš evropski put zavisi i od primjene usklađivanja zakonodavnih rješenja iz EU i usklađivanja sa njenom tekovinom. NVO su spremne na saradnju uz obostrano uvažavanje bez nametanja normativnih rješenja. Bezbjednost, sigurnost i mir nemaju cijenu. Iz tog razloga smo tu da razgovaramo, čujemo i zajednički djelujemo kako ne bismo ostavili mogućnost bilo kakve zloupotrebe i mogućnosti korišćenja naših sredstava
za finansiranje loših namjera – poručio je Janjušević. Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organzacija Zorana Marković, kazala je da se radi o važnoj temi kroz koju se treba razumjeti u kojoj mjeri.
– I na koji način. Prepoznat je značaj, kako za ispunjavanje obaveza koje imamo, ali takođe i za ono što jesu mogućnosti koje NVO u ovom procesu mogu da vide kao neku mogućnost u unapređenju stanja u sektora uopšte, naročito kada govorimo o transparentnosti – kazala je Marković.
PROCJENA RIZIKA
Predstavnica Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije Sandra Vučić kazala je da je izrada analize obaveza shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
– Ona je dio nacionalne procjene rizika, koja se izrađuje jednom u tri godine, a sigurno ste upoznati da je Crna Gora članica Komiteta za evaluaciju sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, i da smo peti put evaluacije pozitivno završili u decembru 2023. godine. To što smo pozitivno prošli taj krug, ne znači da smo potpuno usklađeni sa međunarodnim standardima. Ono što je zahtijevalo posebnu pažnju i što nas je natjeralo da radimo malo intenzivnije da preciziramo svaki korak – kazala je Vučić.
Skup je održan u okviru projekta ,,Mreža resursnih centara Crne Gore“. Aktivnost se sprovodi kroz projekat „Mreža resursnih centara“ koji realizuje CRNVO u partnerstvu sa NVO Aktivna zona, NVO Bjelopoljski demokratski centar i Novi horizonti. B. ČOKOVIĆ
KOTOR: Svjetski dan borbe protiv pušenja Pluća su zdrava
KOTOR - Povodom Svjetskog dana bez duvana Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), u saradnji sa Opštinom Kotor, Organizacijom žena Risan, i OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna organizuje izložbu dječjih crteža na temu „Pluća su zdrava bez duvana“.
Izložbu će u srijedu, 28. maja u 12 sati u holu škole otvoriti Marina Krivokapić, savjetnica za prirodnu baštinu u Opštini Kotor. Svjetski dan bez duvana se u svijetu obilježava Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija od 1988. godine. Za moto ovogodišnjeg 31. maja SZO je odredila temu: „Ra-
zotkrivanje privlačnosti: razotkrivanje taktike industrije na duvanske i nikotinske proizvode“ - i aktuelna je tokom cijele godine. C.G.
BIJELO POLJE – Atletska staza na rekreativnom centru Otoka u naselju Loznice dobila je novi izgled. Završeno je asfaltiranje staze duge 450 metara. Radovi su koštali 25.000 eura.
Iz Sekretarijata za izgradnju saopšteno je da je projekat realizovan u okviru šire inicijative unapređenja javne infrastrukture i stvaranja bezbjednijeg i prijatnijeg ambijenta za rekreativce svih uzrasta.
– Ovaj rekreativni prostor
BAR – Predsjednik opštine Bar donio je naredbu kojom se do 30. septembra zabranjuje loženje i upotreba vatre na otvorenom i ostavljanje zapaljivih predmeta na mjestima na kojima postoji opasnost od izbijanja požara: u parkovima, putnim pojasevima i na drugim mjestima na kojima postoji sasušena trava, lišće i drugi lako zapaljivi predmeti i materije.
Tokom tog perioda opštinski organi, Služba zaštite i spašavanja, privredna društva, ustanove, druga pravna lica i građani, dužni su odmah da preduzmu mjere za otklanjanje opasnosti od požara, stave na raspolaganje svoju opremu, prevozna, tehnička i druga sredstva za otklanjanje opasnosti, dok su u slučaju izbijanja požara. Ti subjekti obavezni su da pristupe organizovanom gašenju. Kao mjesta i objekti gdje su
mogućnosti izbijanja požara najizraženije navedeni su lokaliteti Ratac, Golo brdo, uvala Maljevik prema Haj-Nehaju, brdo Volujica, Zeleni pojas Žukotrlica - Šušanj, zatim šumski kompleksi na brdima Sozina, Sutorman i Rumija, uži pojas s obje strane magistralnog puta na relaciji od Kufina prema ulcinjskoj opštini, pojas uz regionalni put Bar – Virpazar, preko Sutormana, pojas uz lokalni put Virpazar - Ostros, uži pojase -
okuplja veliki broj građana, posebno mladih koji svakodnevno koriste ovu lokaciju. Asfaltiranjem staze podignut je nivo komfora i sigurnosti, a novi sadržaji doprinose promociji zdravih stilova života i očuvanju lokalnog prirodnog bogatstva. Nastavićemo ulaganja u projekte koji doprinose kvalitetu života građana, sa ciljem da Bijelo Polje bude sredina sa savremenim, funkcionalnim i dostupnim javnim prostorima – navedeno je u saopštenju. B. Č.
vi pored puta Bar - Ostros na dijelu Dobra Voda, Pečurice. Kritičnim se smatra i uži pojas s obje strane željezničke pruge od Bara do Virpazara – Tanki rt, šumski pojas pored magistralnog puta na relaciji Tanki Rt do Bijelih Poljana i pored lokalnih puteva u Crmnici. – Svaka pojava požara mora se odmah prijaviti Službi zaštite i spašavanja na telefon 123, dežurnoj službi područne jedinice Bar UP MUP-a Cg na broj telefona 122 i OKC Direktorata za zaštitu i spašavanje na broj 112 – navedeno je u naredbi. C.G.
TivaT: U izvještaju o stanju bezbjednosti za 2024. godinu ukazano na kritične tačke
TIVAT – Bezbjednosna situacija na području Tivta tokom 2024. godine bila je izuzetno povoljna, a ostvareni radni rezultati službenika veoma dobri. To je navedeno u izvještaju o stanju bezbjednosti u Tivtu za proteklu godinu.
Ipka, autori dokumenta, koji je na dnevnom redu današnje sjednice Skupštine opštine, ističu da zabrinjava porast nasilja u porodici. – Problematika nasilja u porodici je zabrinjavajuća i alarmatan je podatak da je tokom 2024. godine, zabilježen porast za 227,27 posto u odnosu na 2023. godinu, izvršeno je 36, odnosno 11 krivičnih djela. Za nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici po osnovu Krivičnog zakonika podnijete su prijave protiv 39 lica (32 muškarca, sedam žena), kao i 42 prekršajne protiv 52 lica (38 muškaraca, 14 žena) po osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici– konstatovano je u izvještaju koji je potpisao samostalni policijski inspektor Miodrag Knežević
KRIVIČNA DJELA
Tokom 2024. godine, registrovana su 144 krivična djela, 23 više nego godinu ranije kada ih je bilo 121. Po nepoznatom izvršiocu registrovano je 44 djela, rasvijetljeno je 40. Prema strukturi iz krvnih delikata izvršeno je sedam – po tri ubistva u pokušaju i teške tjelesne povrede, jedna laka tjelesna povreda. Sva su rasvijetljena, a procesuirano je pet lica. Rasvijetljen je i jedan slučaj silovanja.
Kod imovinskih delikata evidentirano je 21 krivično djelo, procesuirano je 19 krivičnih prijava protiv 23 lica. Zabilježeno je osam slučajeva nedo-
Izvršeno je 36 krivičnih djela nasilje u porodici, odnosno 222,27 posto više nego godinu ranije. U istom periodu su izvršena 144 krivična djela, 23 više nego 2023. godine. Počinjeno je 14 krivičnih djela iz oblasti - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, u 58 zapljena ukupno je oduzeto 1.173 grama. U 17 ,,ekonomskih“ krivičnih djela materijalna šteta iznosi 156.737 eura
zvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, sedam nasilničkog ponašanja, četiri ugrožavanja javnog saobraćaja, tri napada na službeno lice, pet ugrožavanje sigurnosti, 11 teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja, po dva lažno prijavljivanje i protivpravno lišenje života, po jedno - zlostavljanje, neovlašćeno snimanje, uništenje i oštećenje javnih uređaja, pomoć uči -
niocu poslije izvršenog krivičnog djela, trgovina ljudima, teško djelo protiv opšte sigurnosti.
ZLOUPOTREBA DROGA
Počinjeno je 14 krivičnih djela - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Procesuirano je 47 prekršaja i prijavljena 62 lica. U 58 zapljena ukupno je oduzeto 1.173,6 grama opojne
droge (marihuana 1082,7 grama, kokaina 16,6 grama, heroina 4,6 grama, sintetičke droge 69,7 grama). Iz oblasti ekonomskog kriminaliteta počinjeno je 17 krivičnih djela (šest zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, jedna nedozvoljena trgovina, šest izgradnja objekta bez dozvole, četiri falsifikovanje službene isprave).
– Materijalna šteta pričinjena
Porodica i škola više pažnje da posvete djeci
Tokom prošle godine, prema izvještaju o radu Odjeljenja bezbjednosti Tivat, otkriveno je i procesuirano 15 maloljetnih lica zbog izvršenih 13 krivičnih djela. Prijavljeno je i devet starijih maloljetnika. – Maloljetnička delinkvencija smanjena je u znatnoj mjeri u posljednjim godinama jer je u 2018. godini procesuirano 21 maloljetno lice za
PODGORICA – Zajednica opština Crne Gore organizovala je stručnu obuku na temu „Praktična primjena Zakona o upravnom postupku (ZUP) kroz praksu Upravnog suda sa osvrtom na standarde Evropskog suda za ljudska prava“. Predavači na obuci, sudije Upravnog suda Crne Gore Davor Stojković i Lidija Novović, kroz konkretne slučajeve i presude prenijeli su učesnicima iskustva i stručne uvide, pružajući vrijedne smjernice za unapređenje rada lokalne uprave u skladu sa zakonima
izvršena 42 krivična djela – navedeno je u izvještaju. Prema strukturi maloljetnici su počinili krivična djela: lažno prijavljivanje, neovlašćeno snimanje, teška tjelesna povreda, krađa, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, uništenje i oštećenje tuđih uređaja,
falsifikovanje isprave, dva krivična djela uništenje i oštećenje tuđe stvari i tri slučaja nasilničko ponašanje.
Iz OB naglašavaju da su narkomanija, alkoholizam, prostitucija, prosjačenje, bjekstvo od kuće i iz škole i dr. najčešće uzrok težih oblika delinkvencije i kriminaliteta.
– Preventivne aktivnosti koje
sprovodi policija, u znatnoj mjeri doprinose smanjenju ove problematike, s tim što se mora posvetiti još veća pažnja zloupotrebi opojnih droga i problemu narkomanije uopšte. Pored značajnih kako preventivnih, represivnih i proaktivnih aktivnosti policije na sprečavanju i suzbijanje maloljetničke delinkvencije prestupništva
ZOCG organizovala obuku za predstavnike lokalnih samouprava Kroz praksu Upravnog suda do smanjenja troškova
i evropskim standardima, a u cilju smanjenja troškova kojima su opštine izložene u ovim postupcima. Učesnici su, saopšteno je iz Zajednice opština, imali priliku da se kroz interaktivan rad upoznaju sa najčešćim primjerima iz prakse Upravnog suda Crne Gore, kao i sa pre-
sudama i standardima Evropskog suda za ljudska prava, koji se odnose na upravno postupanje i zaštitu prava stranaka u postupku. – Poseban akcenat stavljen je na primjenu instituta upravnog postupka u okviru posebnih zakona, kao što su Zakon o porezu na promet nepokret-
nosti, Zakon o slobodnom pristupu informacijama i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, uz razmatranje i drugih zakona u kojima je primjena ZUP-a obavezna – navedeno je u saopštenju. Obuka je okupila predstavnike jedinica lokalne samouprave iz centralnog regiona
tim krivičnim djelima iznosi 156.737 eura. Za sva krivična djela iz svih oblasti otkriveno je i prijavljeno tužilaštvu ukupno 147 osumnjičenih lica, protiv kojih su podnijete krivične prijave – navedeno je u izvještaju.
SAOBRAĆAJ
Registrovane su tokom prošle godine 204 saobraćajne nezgode, 20 manje nego 2023. godine.
– Međutim, u prošloj godini imamo veći broj smrtno stradalih lica – četiri, tri više nego 2023. godine. Desile su se 64 saobraćajne nezgode sa povrijeđenim licima, 14 više nego 2023. kada je zabilježeno 50, i teže povrede su registrovane u čak 29 slučajeva, što te za 13 više nego 2023. godine, kada je taj broj iznosio 16 – navedeno je u izvještaju.
U saobraćajnim nezgodama je 16 motociklista lakše povrijeđeno (devet više nego 2023. godine) i devet teže (sedam više). Lakše je povrijeđeno dvoje biciklista (tri manje) i jedan teže (jedan manje). Šest pješaka je lakše povrijeđeno (dva manje) i sedam teže (isto kao 2023. godine).
uopšte, moramo naglasiti da roditelji moraju posvetiti veću pažnju, zatim savjeti roditelja u školama, psihološko-pedagoške službe u vaspitno obrazovnim ustanovama, službe lokalne uprave koje se bave mladima, NVO sektor i mediji. Svi moraju dati veći doprinos posebno preventivno edukativnim kampanjama za djecu i mlade – istakli su iz Odjeljenja bezbjednosti.
– To ukazuje da treba posvetiti još veću pažnju motociklistima i pješacima posebno u dijelu preventivnih, a svakako i represivnih aktivnosti – konstatovano je u izvještaju.
Prema statistici, iz oblasti bezbjednosti saobraćaja sankcionisan je i izdat 4.421 prekršajni nalog, 12 više nego 2023. godine. Pored ostalog, podnijeto je 365 prekršajnih prijava, oduzeto je 169 registarskih tablica, sankcionisana 424 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola...
JAVNI RED I MIR
Po osnovu Zakona o javnom redu i miru registrovano je 85 prekršaja (12 manje nego 2023), koji su riješeni i rasvijetljeni, a počinioci su procesuirani.
– Iz ove oblasti dominantno su prekršaji fizički napad ili fizički obračun, izazivanje na tuču, vrijeđanje i drsko ponašanje, grubo vrijeđanje i naročito drsko ponašanje koji su zastupljeni u najvećem procentu, a slijede i drugi prekršaji kao i upotreba vatrenog oružja ili eksplozivnih materija, ometanje ili omaložavanje policijskih službenika – navedeno je u izvještaju.
Iz Odjeljenja bezbjednosti na kraju konstatuju da je policijska služba uspješno odgovorila svim zadacima uprkos nedostatku kadra. Skreću pažnju da taj problem postaje sve izraženiji.
– Policijskih službenika je manje nego 2023. godine, a najavljen je odlazak jednog broja u penziju tokom 2025. godine što će dodatno otežati, odnosno dovesti na kritičan nivo funkcionisanja Odjeljenja bezbjednosti – istaknuto je u izvještaju. D. ŠAKOVIĆ
– glavne administratore, starješine organa i službi, službenike koji odlučuju u prvostepenom upravnom postupku,
Održana hitna sjednica upravljačkog tijela JU Muzeji i galerije Podgorice
PODGORICA – Savjet
Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice razriješio je direktoricu ove ustanove Ivanu Ćupić, na sjednici koja je juče održana po hitnom postupku, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora. Prijedlog o razrješenju upućen je Skupštini Glavnog grada, koja će na predstojećoj sjednici najvjerovatnije usvojiti odluku Savjeta.
Time je potvrđeno ranije pisanje Pobjede o smjeni Ćupić, budući da Savjet na prethodnoj sjednici, početkom aprila, nije usvojio finansijski izvještaj o radu Muzeja i galerija za 2024. godinu. Zakonom o kulturi propisano je da do razrješenja može doći kada Savjet ustanove ne usvoji program rada ili izvještaj o finansijskom poslovanju ustanove.
- Savjet je većinom glasova odlučio da zbog neusvajanja izvještaja o radu i finansijskom poslovanju za 2024. godinu, kao i drugih utvrđenih nedostataka u upravljanju, razriješi direktoricu Ivanu Ćupić. Savjet je o ovoj odluci obavijestio Skupštinu Glavnog grada – kazala je za Pobjedu predsjednica Savjeta dr Iva Čukić-Šoškić
Ćupić je juče poručila da odluku Savjeta vidi kao brutalni revanšizam.
- U godini najveće posjećenosti muzeja i uspješno realizovanog najobimnijeg plana ustanove dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i javašluk. Bez dileme, smatram da je u pitanju politička igra, što se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja izvještaj o finansijskom poslovanju – navela je Ćupić.
Istakla je da je prethodni Savjet usvojio izvještaj koji je dalje trebalo korigovati samo sa par tehničkih izmjena. Tvrdi da uopšte nije bilo ni potreb-
no da on bude ponovo u cjelosti razmatran.
- Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko uporište, a donešena je nova odluka o neusvajanju izvještaja. Nemam problem s tim da više ne budem na rukovodećoj funkciji, ali imam pravo da zahtijevam da moja eventualna smjena bude zakonski korektna i opravdana – rekla je Ćupić.
Sumnju u smjenu Ivane Ćupić, koja je na čelu Muzeja i galerija došla na inicijativu partije Ura, podsjetimo, dodatno je podgrijala novonastala politička kombinatorika nakon posljednjih lokalnih izbora u Podgorici, budući da je upravljačka pozicija u ovoj ustanovi pripala Pokretu za Podgoricu. Pobjeda je, takođe, u aprilu objavila da bi novi direktor ustanove mogao da bude kustos u Muzejima i galerijama Dragan Radović. Međutim, on je to tada demantovao, a na nove glasine da će ipak biti direktor, što je potvrđeno iz više izvora Pobjede, Radović je juče našoj redakciji nezvanično rekao da ni s kim nije razgovarao na tu temu, te da će razmisliti ukoliko mu se ta pozicija ponudi. J. N.
U CANU četvrti koncert iz ciklusa Betovenovih simfonija na klaviru
Grupa građana i članova Pokreta solidarnosti sa Palestinom i sinoć protestovala ispred KIC-a pokušavajući da spriječi manifestaciju ,,Dani izraelskog
PODGORICA – Grupa građana i članova Pokreta solidarnosti sa Palestinom protestovala je i sinoć ispred KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici zbog manifestacije „Dani izraelskog filma“.
Jedan od organizatora najavio je da će dežurati oko KIC-a i spriječiti emitovanje filma. Ipak, projekcija je upriličena i njoj je prisustvovalo petnaestak ljudi, a salu Dodest obezbjeđivale su policijske snage. Okupljeni su skandirali ,,Free Palestine“, ,,Palestino, republiko, ne može ti ništa nikobojkot Izrael“, te puštali zvuke plača beba i bombardovanja sa razglasa. Podsjetimo, trodnevnu manifestaciju trebalo je da otvori nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar-Ilan, ali je, zbog protesta, kako je to nezvanično saopšteno iz Ambasade Izraela u Beogradu, bila spriječena.
KOLONIZACIJA
Ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabi Alhantuli je tokom protesta istakao da zločini Izraela neće prestati dok mu se ne uvedu sankcije. - Želim da se zahvalim svima. Ovo je nastavak podrške koju crnogorski građani pružaju mom narodu koji trpi genocid. Mi to jako cijenimo. Zločini Izraela neće prestati dok Izrael ne doživi sankcije. Ljudskost će prevagnuti i Palestina će biti slobodna
Sa protesta ispred KIC-a „Budo Tomović“
- istakao je on, dodajući da svi prisutni pripadaju ,,dijelu svijeta koji traži da Izrael prekine genocid“.
- Izraelska propaganda pokušava da čitav svijet uvuče na svoju stranu – zaključio je on. Prisutnima se obratio i profesor matematike i član Pokreta solidarnosti sa Palestinom Mato Kankaraš koji je kazao da je srećan da se obrati ljudima sa kojima je na istom civi-
lizacijskom zadatku, te da su se okupili da probaju nešto da promijene i da ne žive više u svijetu koji na genocid gleda kao na normalnu pojavu.
- Drago mi je da smo se okupili da pokažemo svijetu i Crnoj Gori što su temeljne vrijednosti. Nijesmo ovdje samo zbog nas, već da pokušamo da promijenimo, da ne živimo u svijetu u kojem se genocid toleriše. Genocid nad Palestincima
nije nešto što je počelo juče ili prije 10 godina, već je ukorijenjen u kolonizaciji i zapadnim vrijednostima. Nećemo im dozvoliti da koriste izgovor holokausta za genocid. Ono što se dešava u Gazi isto je što se dešavalo u Varšavskom getu –rekao je Kankaraš. Građanski aktivista Dušan Pajović poručio je da mu je čast da iskaže duboko nepoštovanje prema ljudima koji
PODGORICA – Crnogorska akademija nauka i umjetnosti priređuje četvrti koncert iz ciklusa Betovenove simfonije na klaviru, u izvođenju pijaniste Aleksandra Jakovljeva, večeras u 20 časova, u holu ove ustanove. Pored Simfonije br. 6 – „Pastoralna“, na programu je i Betovenova kompozicija „Andante favori“, koja se rijetko izvodi.
Na tri prethodno održana koncerta iz ovog ciklusa, publika
se srela sa sasvim novom vizurom bogatstva i kompleksnosti Betovenove simfonijske muzike, kroz pijanistički izuzetno zahtjevne transkripcije, koje je uradio Franc List – Pijanista međunarodne reputacije Aleksandar Jakovljev do sada je maestralno tumačio Prvu, Drugu, Treću, Petu i Sedmu simfoniju, još jednom nas uvjeravajući da je riječ o izuzetnom pijanisti i umjetniku sposobnom za najviše izvođačke domete – navode iz CANU.
An. R.
grupe pokušavaju da naruše kulturnu saradnju između Izraela i Crne Gore –a to nije Crna Gora koju pozna– saopštila je nerezidentna
PODGORICA – Izložba „7“, na kojoj je djela predstavilo sedam grafičara iz Crne Gore, otvorena je u galeriji Umjetničke kolonije u Danilovgradu.
Svoje radove izožili su: Vesna Bošković, Marija Kapisoda, Darko Karadžić, Marina Kuveljić-Darić, Jovo Petričević, Veljo Stanišić i Mirko Toljić
Izložbu je svečano otvorio državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore
jemo i cijenimo. Duboko sam razočarana pokušajem da se miran kulturni događaj sabotira kroz strah i agresiju – saopštila je nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar-Ilan, povodom protesta koji je Pokret za solidarnost sa Palestinom organizovao ispred KIC-a.
gra
Prema riječima Bar-Ilan, ono što se dogodilo nije bio miran protest niti čin slobode govora. - To je bila zastrašujuća poruka, usmjerena ka ućutkivanju umjetnosti, koja je primorala mnoge – uključujući i članove jevrejske zajednice – da iz straha otkažu prisustvo. Uzvikivali
su nasilne parole pune lažne propagande, zastrašivali goste, i – što je najuznemirujuće – širili slike lažne krvi kako teče ulicama Podgorice. Moj strah je jednostavan: tamo gdje danas teče lažna krv, sjutra može poteći prava – kazala je Bar Ilan. Kako je istakla, „pune mržnje parole koje smo juče
izložilo radove u Umjetničkoj koloniji u Danilovgradu
Boško Kovačević koji je poručio da je ova postavka dio svjetskog programa obilježavanja dana grafike. Selektor izložbe mr Mirko Toljić, govoreći o tradiciji grafike na ovim prostorima, prisjetio se 1494. godine kada je štampan, ali i grafikama ukrašen cetinj-
ski „Oktoih“. Od tada do danas, kako je rekao Toljić, grafika je vjerovatno najvitalnija umjetnička disciplina na našim prostorima, kojom su kroz vjekove otvarana vrata svjetskih metropola i muzeja. Direktor Umjetničke kolonije Andrija Radulović izrazio je osobito zadovoljstvo što je baš Danilovgrad, jedini na Balkanu, a i šire, bio mjesto obilježavanja Praznika grafike, zajedno sa još više od 200 gradova na svijetu. Dodao je da je osnovni zadatak ljudi iz kulture, pa samim tim i Umjetničke kolonije da promovišu ak-
podržavaju genocid u Gazi, ali i da su saučesnici svi oni koji ćute na genocid. On je podsjetio da je palestinsko ministarstvo zdravlja prije par dana objavilo hiljade stranica smrti. - Na njima se nalaze imena i godine 52.959 ubijenih Palestinaca i Palestinki. Na prvih 100 strana, preko 5.000 djece mlađe od pet godina. Poslije Drugog svjetskog rata rekli smo ,,nikad više“. Vidimo da
čuli odjekuju porukama terorističke organizacije
– Hamasa – koja je prije godinu i po dana provalila na teritoriju Izraela i brutalno ubijala, silovala i otimala izraelske civile.“
- Danas je 58 naših sinova još uvijek u rukama Hamasa u Gazi. U velikom smo bolu. Pozivamo svijet: pomozite nam da ih vratimo kući – rekla je Bar-Ilan. d.
Danilovgradu
tuelnu likovnu misao i utiču na podizanje estetske svijesti, jer umjetnost uvijek daje, pruža, oslobađa. Prisutne je pozdravio porukom da se okrenemo umjetnosti i, kako je rekao, „da izađemo u visinu, da budemo bolji ljudi, da naše oči ljepšu zoru vide!“ Otvaranju izložbe prisustvovale su brojne ličnosti iz političkog, kulturnog i javnog života Crne Gore, kao i za-
su lagali. Mi smo se okupili da makar dijelom izvrištimo njihove krike i da oni dođu do naših zvaničnika koji to podržavaju. Solidarnost sa Palestinom nije puka fraza i mi ćemo biti tu da se borimo protiv toga i ukažemo na njihovo licemjerje – rekao je Pajović.
OTVORENO PISMO
Pokret solidarnosti sa Palestinom oglasio se juče tokom dana i otvorenim pismom KIC-u u kojem su naveli da se obraćaju „kao građani i građanke koji sa uvažavanjem prate vaš decenijski doprinos kulturnom životu našeg grada i nacije“, - KIC „Budo Tomović“ nosi ime koje simbolizuje antifašističku i kulturnu tradiciju Crne Gore i zato osjećamo moralnu obavezu da izrazimo duboku zabrinutost, kao i zahtjev da odmah i bez odlaganja prekinete projekcije najavljene u okviru manifestacije „Dani izraelskog filma“ – manifestacije koja promoviše i slavi kulturu savremene kolonijalne sile odgovorne za jedan od najokrutnijih zločina protiv čovječnosti, kojem cijeli svijet svakodnevno svjedoči –navodi se u otvorenom pismu. Javne ustanove kulture, kako se ističe, moraju pažljivo birati sadržaje koje prikazuju, jer ne postoje izvan društvenog konteksta – već kao njegov važan dio. - U tom smislu, smatramo krajnje neprimjerenim otvaranje prostora sadržajima koji relativizuju istorijski zločin i normalizuju sistemsku agresiju bez presedana – nad civilnim stanovništvom, mahom djecom. Od vas se očekuje jasno i odgovorno opredjeljenje – da ostanete na strani onih vrijednosti koje nas povezuju i uzdižu. Vjerujemo da ćete donijeti odluku u skladu sa društvenom odgovornošću koju vaša institucija nosi i time ostati dostojni uloge čuvara građanskog identiteta i gradskog duha. U suprotnom, bićemo mi – građani i građanke – ti koji će javno protestovati tokom eventualnog trajanja najavljenih projekcija – navodi se u pismu Pokreta solidarnosti sa Palestinom.
Direktorica KIC-a Aida Batilović za Pobjedu je kazala da ne bi komentarisala protest niti otvoreno pismo, upućujući nas da sve podatke potražimo na Fejsbuk i Instagram stranici KIC-a. A. RADOVIĆ
mjenik ambasadora Republike Francuske u Crnoj Gori, Bertrand Baucher. Izložba je realizovana u partnerstvu sa Nacionalnom francuskom institucijom „Manifestampe“ koja promoviše grafiku kao umjetnost u cijelom svijetu i Ministarstvom kulture i medija Crne Gore. Izložba „7“ biće otvorena za posjetioce do 15. juna.
B. K.
Pijanistkinja Lucija Ulićević za Pobjedu najavljuje večerašnji koncert u
PODGORICA – Pijanistkinja Lucija Ulićević, dobitnica brojnih nagrada i stipendija, premijerno će se predstaviti podgoričkoj publici večeras, u 19 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u okviru ciklusa „Mladi talenti“.
Na programu njenog prvog solističkog nastupa su djela velikana klavirske literature: Baha, Betovena, Bramsa i Mednera – izbor koji mlada umjetnica ne posmatra kroz hronologiju, već kao „unutrašnji dijalog između četiri različita, a duboko povezana svijeta“. Koncert dolazi kao kruna dosadašnjeg obrazovanja i intenzivnog umjetničkog razvoja pijanistkinje koja je svoj muzički put započela u rodnom Baru, a nastavila u Novom Sadu i na cetinjskoj Muzičkoj akademiji, u klasi profesora Bojana Martinovića. U intervjuu za Pobjedu, Ulićević govori o najznačajnijim aspektima večerašnjeg koncerta i pruža uvid u dio svog muzičkog svijeta.
P OBJEDA: Vaš koncertni repertoar obuhvata djela kompozitora različitih epoha i stilova – od Baha do Mednera. Kako ste koncipirali ovaj program i šta za Vas svako od ovih djela predstavlja u ličnom i umjetničkom smislu?
ULIĆE VIĆ: Moj koncertni program nije koncipiran po hronološkoj niti stilskoj liniji, već kao unutrašnji dijalog između četiri izuzetno različita, a, po meni, i duboko povezana svijeta. Svaki od ovih kompozitora govori drugačijim jezikom, ali svi dodiruju istu suštinu – ono neizrecivo, što postoji iza riječi i svakodnevice, što nas uzdiže, a istovre-
meno prizemljuje u sopstvenu istinu. Za mene, Bah je molitva, a Betoven je borba. Brams je moja potraga, dostojanstvenost, ali najviše ranjivost. Dok Medner, on je nešto iz misterije moga srca, zagonetno koliko i neodoljivo iskreno.
P
OBJEDA: Vaše školovanje odvijalo se kroz različite obrazovne sisteme i muzičke tradicije – od Bara i Novog Sada, do Cetinja. Kako su Vas ta iskustva oblikovala kao interpretatorku, i
da li ste kroz njih razvili neku prepoznatljivu muzičku estetiku ili filozofiju?
ULIĆEVIĆ: Svako mjesto na kojem sam se školovala ostavilo je trag u meni. Bar je bio moj početak, moj prvi susret s muzikom, i samim tim moja prva ljubav. Novi Sad je bio moj prvi pravi odlazak od kuće, grad u kojem sam se susrela s ozbiljnošću, s očekivanjima, sa zahtjevima koje muzika postavlja kada joj priđete sa željom da joj zaista služite. I naj-
zad Cetinje, ono mi je donijelo zrelost. Tu sam počela da osjećam da moj izraz ima težinu, da nije više samo učenje i prenošenje, nego stvaranje nečega mog. Naime, od svega toga shvatila sam da težim istini u zvuku, a o sebi kao ličnosti da se ne bojim „prostora između nota“.
P OBJEDA: Pored solo nastupa, aktivni ste i kao kamerni muzičar. Kako balansirate između solističkog i ansambl iskustva, i na koji način jedno utiče na razvoj drugog u Vašem slučaju?
ULIĆEVIĆ: Za mene, solističko i kamerno muziciranje nijesu suprotstavljeni svjetovi. Kroz sve to učim o sebi. Solo nastup mi pruža prostor za ličnu introspekciju i izgradnju izraza, dok me kamerna muzika uči slušanju, dijalogu i povjerenju. I nekad zna biti naporno, i teško, ali tada upravo učite šta je strpljenje, a šta ćutanje.
POBJEDA: Učestvovali ste na brojnim majstorskim kursevima i međunarodnim takmičenjima. Postoji li neki susret, profesor ili trenutak koji je posebno uticao na Vašu umjetničku zrelost ili promijenio Vaš pogled na muziku?
ULIĆEVIĆ: Bilo je mnogo važnih susreta, ali najzaslužniji za mene su upravo bili moji mentori. Svako od njih na svoj način je uticao na mene, ali nikada sa željom da budem neko drugi nego ja. Ipak, posebnu emociju osjećate kada shvatite da postoji osoba koja gaji istu strast prema umjetnosti kao i vi, tj. da je živi kao i vi. Ta emocija daje vam krila i bezbrižno vas tjera u unutrašnji svijet koji se ne boji da bude otkriven kroz muziku. J. NIKITOVIĆ
U Kotoru održana međunarodna konferencija o budućnosti važnog nalazišta u Risnu
KOTOR – Risan bi trebalo da postane državni kapitalni projekat izgradnje arheološkog parka u kojem bi se svi djelovi Risinijuma adekvatno konzervirali, restaurirali, prezentovali i stavili u funkciju turističke valorizacije i samoodrživosti – kazao je arheolog Dejan Gazivoda iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na međunarodnoj konferenciji „Da li prošlost ima budućnost u Risnu? Iskustva i nade konzervatora i arheologa“, u organizaciji Ambasade Republike Poljske.
Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, konferencija je održana juče u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Gazivoda je, prezentujući arheološke lokalitete u Risnu (Carine i Gradina) sa rezultatima istraživanja realizovanim u periodu 2014–2024. godine,
sa fokusom na njihovu dalju zaštitu, kazao da se postavlja pitanje da li arheološki lokalitet Carine zatrpati što bi, kako je naglasio, bio jedan vid čuvanja, ili ga prezentovati. On je ukazao na aktivne probleme koji postoje već dugi niz godina, a to su rijeka Špila, morska voda, visoko energetski kabl koji prolazi preko lokaliteta Carine 7, potoci koji se u zimskom periodu slivaju sa brda, kao i ljudski faktor, krađa materijala sa lokaliteta koji nije bio dobro ograđen do prije neke godine. – Sve to nas navodi na razmišljanje da li zatrpati lokalitet, što, naravno, nije dobro, ali zato možemo razmišljati o tome da bi to trebalo da postane arheološki park – kazao je
Gazivoda, podsjećajući da je to najznačajniji arheološki lokalitet u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, kompleks kraljevskih palata i ostaci profanih objekata jedinog ilirskog urbanog centra kod nas i šire obavezuje nas da što prije adekvatno pristupimo i postupamo sa jedinom ilirskom prijestonicom u Crnoj. Direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović kazala je da je „budućnost prošlosti u Risnu ne samo moguća već i neophodna, kroz odgovornu zaštitu, interdisciplinarnu saradnju i uključivanje posebno lokalne zajednice, u ovom slučaju opštine Kotor sa kojom imamo veoma dobru saradnju“. Ona je naglasila da su pred nji-
ma brojni izazovi, nedostatak kadrova i finansijskih sredstava, kao i izazov javni i privatni interes, izražen na području Kotora, posebno kada se radi o investicijama na zaštićenim lokalitetima, a to je cijelo područje Kotora koje je pod Uneskovom zaštitom od 1979. godine. Pjotr Diček iz Centra za istraživanje antike jugoistočne Evrope i Univerziteta u Varšavi podržao je ideju o formiranju arheološkog parka na Carinama.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je veliki izazov odgovoriti na kompleksne zahtjeve savremenog upravljanja kulturnom baštinom, posebno arheološkim lokalitetima. Iv. K.
Međutim, Kralj Petar je neizbježno bio cio u rukama pretorijanske garde, koja ga je dovela na prijesto i poslala bi ga onamo gdje je i Aleksandar, ako im se ne bi dopao. Oni su svi, uskoro, zauzeli visoke položaje. Pukovnik Mašin, koji je lično pomogao da se ubije njegova snaha Draga (bivša snaha, prim. prir.), bio je šef đeneralštaba, a pukovnik Damjan Popović, vođa bande, koji je bio poznat zbog divljačnosti čak i na Balkanu, data mu je komanda Dunavsko-Beogradske divizije i Kralj Petar poslušno je potpisao jednu ispravku Ustava kojom se dobro prikraćuje njegova vlast. Pokušaj jednog dijela oficira – protiv ubica – bio je slomljen i nekoliko osuđeno. Srbija je bila i ostala pod vojnom upravom – čega je cilj bio stvaranje Velike Srbije. Srpsko – Bugarsko pitanje brzo je postalo akutno. Knjaz Ferdinand srio je Kralja Petra na Stanici u Nišu. U oktobru 1904 – Kralj Petar posjetio je Sofiju. Posjeta nije uspjela. Knjazu Ferdinandu bila je na umu autonomija Maćedonije – Srpska javnost nije htjela da čuje za to Pašić, tada Ministar Spoljnih Poslova – objavio je da takva jedna autonomija bila bi nepravda za Srbiju, a bila odlična za Bugarsku. Simić, diplomatski agent srpski u Sofiji – udarao je na to – da bi takva autonomija značila prikrivenu bugarsku aneksiju i čim bi to bilo – Srbija bi se borila dok bi obije zemlje i Srbija i Bugarska propale. Oba, dakle, čovjeka, sa ovakvim izjavama priznali su da Maćedonija nije Srpska. Ali oni su još htjeli i bugarsku pomoć da bi mogli
Pretorijanska garda koja je Petra Karađorđevića dovela na prijesto, poslala bi ga onamo gdje i Aleksandra Obrenovića, ako im se ne bi dopao. Oni su svi zauzeli visoke položaje. Pukovnik Mašin, koji je lično pomogao da se ubije njegova snaha Draga, bio je šef đeneralštaba, a pukovnik Damjan Popović, bio je komandant Dunavsko-Beogradske divizije
uzeti i zemlje Arbanije. Da dobiješ glavu – pa makar se rep otkinuo! Bugarska ne bi dobila ništa – Srbija znači bila bi pas čuvar.
Srpska štampa napadala je Knjaza Nikolu tako žestoko da je čak i jedan protestni zbor bio na Cetinju zbog toga i gomila je pred dvorom izazivala Knjaza Nikolu i vikala: „Živio“. Zategnutost između Petrovića i Karađorđevića počela je. Kraljeve ubice, pošto su svršile sa Obrenovićima sada su postali opasni za Petroviće. Jedna potajna borba protiv Knjaza Nikole počinje, koja se pojavljuje iz Beograda i ima, vjerujem, potporu rusku.
Smiješna epizoda bila je kad je knjaz Albert Gika, jedan Rumun, koji je renomirao sebe i objavio preko štampe kao pretendenta na Arbanaški prijesto i čak je, kao takav, bio uzet ozbiljno i od nekih priznatih listova. Bila je zaista za njega sreća da je on mene zakazao jednu vizitu kao korespondentu u povratku mome iz Arbanije, ali ja sam tada odgovorila, da makar on bio primljen od cijele nacije ja nikad nijesam čula njegovo ime da se kod Arbanasa pominje. U vrlo zanimljivom intervjuu kad sam ja bila sa njim, ja sam vidjela, da on ne zna ni riječi jezika njegove zemlje. Njegov plan bio je grandiozan i uključivao je i Carigrad kao prijestonicu. Zašto ne? On je pitao treba spriječiti Velike Sile da se ne svađaju
oko njega i on bi na taj način učinio mir. Njegovi zasukani brci, njegovi mirisi, njegova ogromna korpulencija, njegov izgled i „vedra visost“ stvarala je velike izglede dolaskom njegovim na trgovinu. Ali, i pored fakta, što mi je nudio jednu veličanstvenu platu, kao počasnoj dami na dvoru arbanaškom, nije me mogao ubijediti da se zauzmem za njegov slučaj, koji je ispario u zrak uskoro, kao svaka senzacija, koju novinari naprave. Ipak, za izvjesno vrijeme Albert Gika oblijetao je oko kapidžika dvorskih na Balkanu. Cio je svijet bio čuo za njega i njegove pretenzije, samo Arbanija nije čula za njega niti ga je poznavala.
GLAVA XI
1905
„Događaji koji hoće da se pojave – prvo bacaju svoju sjenku“ – Campbell
Ovaj raspust bio je pun događaja. Na lađi sam bila predusretnuta učtivo od jednog Arbanasa, koji je kaže, na mom prtljagu pročitao moje ime. On kaže da me je prije nedjelju dana vidio u Veneciji i dokazivao je to opisujući moje društvo. Reče, da se namjerice uputio ovom lađom, zna sve odnosno mene, ali kaže, da voli više da se zna kao „Egipćanin“. On je bio pun priča i političkih intriga, i ispredao ih je čitavo vrijeme, gotovo do podne na palubi dok smo prolazi-
li kroz fosforasto more. O Giki i njegovom radu bio je dobro informisan. Sve Gike, kaže, trpe od jedne neizlječive bolesti – od rupe u džepu – bolest, od koje pate, nažalost, mnogi pošteni ljudi. Po svaku cijenu, kaže, Gika teži za arbanaškim prijestolom i oženio se bogatom gospođom, što je uvijek bilo od neke važnosti. Ovo iščekivanje da se popne na arbanaški prijesto je nevjerovatno u svakom pogledu – ko nije budala. Koliko mu je donijela gospođa? U tom ga pogledu nijesam mogla obavijestiti. Kako su ga engleske novine prenijele, čudi me. Ali oni su mu dali ogromnu reklamu. Nekad nije imao ništa. Sada on ima zlata. Ali, pored svega toga, za njega niko ne zna - čak nema ni svoju partiju. Idući pričama od jedne do druge do slavnog Lazarevića, koji opet kaže da je potomak Cara Lazara od Koso -
Petar Karađorđević je poslušno potpisao jednu ispravku Ustava kojom se dobro prikraćuje njegova vlast. Srbija je bila i ostala pod vojnom upravom – čega je cilj bio stvaranje Velike Srbije
Srpska štampa napadala je Knjaza Nikolu tako žestoko da je čak i jedan protestni zbor bio na Cetinju zbog toga. Zategnutost između Petrovića i Karađorđevića počela je. Kraljeve ubice, pošto su svršile sa Obrenovićima sada su postali opasni za Petroviće
va i po pričama ,,Egipćanina“ to je bio najviši integrator u Evropi. Nema zavjere koja se dogodila u kojoj nije bio - ako ne njegov kaže prst, a ono njegov mali prst. On je igrao važnu ulogu u Drajzerovoj aferi i on kao i Gika oženio se bogatom ženom. Jednom se on, kaže Egipćanin, potukao sa jednim koji se zvao Šaban. Vi ne znate Šabana. U stvari se zvao Dossi. On je bio kod Kuka u Egiptu kao tumač i otpušten je iz službe sigurno zbog pravih razloga. On se jednog dana obuče u bogataško odijelo Gega, predstavi se Lazareviću i reče da je on jedan arbanaški beg koji hoće da napravi Srpsko-arbanaški savez protiv pretenzija Bugarske. Lazarević se odma saglasi. U prvo vrijeme bili su nerazdvojni. On dade Šabanu nekoliko stotina funta. Šaban je imao prijatelja koji je bio šnajder. Faik Beg koji je bio predstavnik Turaka u Londonu, vidje Šabana i optuži ga kao varalicu. Šnajder uteče s novcem u Grčku i tamo je bio odmah uhapšen. Zašto su Grci uhapsili Šnajderasigurno zbog engleskog zlata, naravno. Vjerovatno nije bio kriv za ovo ili za nešto drugo - ali se on nije ni zašto drugo borio nego za zlato. To je bilo
sve – kao što su Antoniju potonule lađe kod Froza tako su i njegove na Balkanu. Mnogo je govorio i mnogo iskusio. Ali kako je očevidno bio opasan saputnik i kako govoraše da želi da provede sa mnom nekoliko dana u Boki-Kotorskoj, ja brzo promijenim moj plan da tu ostanem, bacim se u Crnogorska karoca, koja su čekala na Keju u Kotoru i odvezem se pravo na Cetinje. Docnije, primim iz Pariza jedno pismo – zlatom optočeno –sa carskom krunom na njoj od Aladri Kastriote, starog i prijatnog gospodina – koji je bio pretendent na arbanaški prijesto, a kazivao se kao potomak Skender-begov – on se zanimao sa tom idejom da se popne na arbanaški prijesto. On je, u istini, imao znatan broj pristalica u Sjevernim brdima, zbog imena koji je on spojio sa sobom i turska uprava zabranjivala je prodaju dopisnih karata sa njegovom slikom. On je pisao da je njegov sekretar postigao veliki uspjeh – što je napravio poznanstvo sa mnom i molio me da na svom povratku se sastane sa mnom u Parizu i prodiskutujemo stvari od vrijednosti. Ovaj poziv više nikada nijesam dobila. (Nastavlja se)
Nakon temeljne sanacije i uređenja dvorišta, u krugu KCCG primjenjuje se novi režim saobraćaja
Valjalo bi izgraditi trotoare da pješaci mogu normalno da se kreću. Postavili su stubiće po sredini saobraćajnice, kao i zaštitne ograde uz zelene površine, pa je teško mimoići se s vozilima. Sada automobil ne može da pređe na drugu traku kako bi zaobišao pješake, a pješaci nemaju gdje da se sklone sa kolovoza – kazala je studentkinja prve godine medicine Mina Mićunović
Nedavno je u okviru temeljnog uređenja dvorišta Kliničkog centra Crne Gore, obnovljena saobraćajna infrastruktura, obilježena nova horizontalna signalizacija i ugrađena nova vertikalna signalizacija, kao dio projekta čiji je cilj bio stvaranje modernog, funkcionalnog i bezbjednog okruženja za pacijente, zaposlene i sve posjetioce KCCG.
ODGOVORNOST
U nekim djelovima saobraćajnica, umjesto ranije dvosmjernog sada je na snazi jednosmjeran režim saobraćaja, pa je preostali dio asfalta plas-
tičnim stubićima odvojen za kretanje pješaka. Međutim, u najvećem dijelu gdje je ostao na snazi dvosmjerni režim sa-
obraćaja, kolovozom se kreću i vozači i pješaci. S obzirom na to da su u nekim djelovima saobraćajne trake razdvojene
plastičnim stubićima (kako bi bilo preduprijeđeno nepropisno parkiranje), a uz zelene površine postavljena visoka metalna ograda, to je dodatno smanjilo prostor za kretanje pješaka i njihovo mimoilaženje sa vozilima, što u većoj mjeri ugrožava njihovu bezbjednost nego što je bio slučaj prije ovih radova. Građani listom smatraju da bi trebalo uraditi trotoare ili pješačke staze u onim djelovima gdje je to moguće, kako pješaci ne bi morali da se kreću kolovozom. Izgradnja pješačkih staza ne bi u velikoj mjeri narušila izgled zelenih površina, a znatno bi bila unaprijeđena bezbjednost pješaka.
BEZBJEDNOST
Među onima koji su bili primorani da hodaju kolovozom zato što nema trotoara, bila je i grupa studenata prve godine
Na zemljanim površinama sa spoljne strane ograde kruga KCCG, u blizini glavnih ulaza, na mjestima koja nijesu zaštićena stubićima ili metalnim elementima u obliku ćiriličnog slova P i dalje je u velikoj mjeri zastupljeno nepropisno parkiranje. Nadležni bi ovo trebalo da sankcionišu ili da ograde i ove površine i kultivišu ih, kako bi i zelene površine ispred Kliničkog centra bile urednije i ljepše.
Medicinskog fakulteta. Uz zadovoljstvo zbog uređenja dvorišta Kliničkog centra, ukazali su da je u okviru tih radova trebalo urediti i adekvatne staze za kretanje pješaka. – Kad već nije urađeno ranije, trebalo bi sad izgraditi trotoare da bi pješaci mogli bezbjedno da se kreću. Postavili su stubiće po sredini saobraćajnice i zaštitne ograde uz zelene površine kako bi smanjili nepropisno parkiranje, ali se sada teško mogu mimoići automobili i pješaci. Prosto nema prostora kao ranije da au-
U okviru temeljnog uređenja dvorišta Kliničkog centra Crne Gore većina zelenih površina je ograđena metalnim ogradama, zahvaljujući čemu je riješen problem nepropisnog parkiranja na njima, što je ranije bio čest slučaj. Na nekima od njih zasađene su mlade sadnice drveća i već je izrasla trava, što značaj-
no uljepšava krug najveće zdravstvene ustanove u našoj državi. Međutim, u djelovima gdje zelene i zemljane površine nijesu u potpunosti ograđene i dalje je u velikoj mjeri zastupljeno nepropisno parkiranje, kao u blizini zgrada Instituta za javno zdravlje, prekoputa zgrade Zavoda za transfuziju krvi i kod Dječje bolnice…
Najavljeni radovi u dvorišnom dijelu zgrada na uglu bulevara
Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona
ispred zgrade Instituta za javno zdravlje
tomobil može preći u drugu traku kako bi zaobišao pješake ili da se pješaci sklone sa kolovoza – kazala je studentkinja prve godine medicine Mina Mićunović Njeno mišljenje dijeli koleginica sa fakulteta Nafija Markišić
– Trotoari su potrebni kako zaposlenima, nama studentima i ostalim građanima koji imaju potrebu da prolaze krugom Kliničkog centra – smatra Markišić. Posjetilac KCCG Smajle Muhović iskazao je zadovoljstvo zbog uređenja dvorišta bolnice.
– Prvi put sam ovdje otkako je uređeno dvorište i izmijenjen režim saobraćaja. Prilikom ulaska u krug bolnice kolima, zaposleni na rampi me je obavijestio kako funkcioniše novi režim saobraćaja. Bolje je nego što je bilo, drago mi je da se uređuje. Našao sam parking mjesto. Mada, vidim da i dalje fali parking mjesta – kazao je Muhović, koji se prema zgradi bolnice kretao kolovozom, kao i ostali pješaci.
I. MITROVIĆ
Otvoreni olimpijski bazen u SC ,,Morača“ počinje da radi 1. juna
Građani Podgorice i ostali posjetioci moći će od 1. juna da koriste usluge otvorenog olimpijskog bazena u kompleksu Sportskog centra ,,Morača“, a uporedo će raditi i natkriveni vaterpolo bazen.
Iz Glavnog grada najavljeno je da će u dvorišnom dijelu zgrada na uglu bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona danas početi radovi na izgradnji parkirališta.
Riječ je o lokaciji u MZ ,,13. jul“ koja je praktično od izgradnje okolnih zgrada bila u jako lo-
šem stanju i nije odgovarala potrebama građana, ali ni zadovoljavala sigurnosne standarde. – Kao dio uređenja, planirana je izgradnja novih, funkcionalnih i sigurnih parking mjesta koja će uveliko olakšati svakodnevno parkiranje u ovom dijelu grada. Molimo sve građane da u narednim danima ne parki-
raju vozila na predmetnoj lokaciji kako bi se radovi mogli nesmetano odvijati – poručeno je u saopštenju, uz napomenu da će novi, funkcionalni prostor za parkiranje biti na korist građanima ovog dijela grada. Radove na izgradnji novog parkinga izvodiće ekipe gradskog preduzeća Putevi. H. P.
Iz gradskog preduzeća Sportski objekti, koje gazduje gradskim bazenima, izjavili su za Pobjedu da je završeno generalno čišćenje školjke bazena i okolnog prostora, te da će ovo popularno kupalište biti otvoreno 1. juna.
Cijene ulaznica ostaju nepromijenjene, a radno vrijeme bazena je svakog dana od osam do 12 sati i od 14 do 19 časova. - Dnevna ulaznica za odrasle kupače u prvoj smjeni (od osam do 12 sati) iznosi dva i po eura, a u drugoj smjeni (od 14 do 19 časova) tri eura, dok cjelodnevna ulaznica košta pet eura. Za djecu do pet godina
ulaz je besplatan uz pratnju roditelja, dok je za onu od pet do 12 godina cijena ulaznice jedan euro – naveli su iz Sportskih objekata. Zatvoreni vaterpolo bazen nastavlja da radi po ustaljenom rasporedu, a za sve dodatne informacije građani se mogu informisati na sajtu Sportskih objekta. I. M.
„Morača“
je u poneđeljak veče ujedinila Crnu Goru
PODGORICA - Bila je to noć u kojoj je cijela Crna Gora disala kao jedno, obučena u ,,plavo-bijelo“, ponosna na svoje. Nestale su podjele – niko nije pitao za vjeru, naciju, ideologiju. Niko nije gledao ko je Crnogorac, a ko Srbin, a ko Albanac, Bošnjak, Rom… U ,,Morači“ su nestali partizani i četnici, bjelaši i zelenaši – ostali su samo navijači Budućnosti. Srce Podgorice kucalo je za svoj klub, za svoj san – evroligašku Budućnost Voli. I dok su građani pokazali šta žele, dio vlasti ćuti. Vlast mora da odluči – hoće li stati uz ujedinjene građane ili uz tišinu onih kojima je možda draža tuđa pobjeda?
Premijer Milojko Spajić iz Japana i gradonačelnik Saša Mujović u dvorani, u poneđeljak veče, kao i uvijek, bili dio našeg velikog sna. Dio emocije. Ali, to nije dovoljno. Potrebna je sistemska, institucionalna, konkretna podrška.
Jer Budućnost Voli je dokazala da sa pet miliona eura, kako su primijetili sportski novinari, može da pregazi rivale koji troše 30. Pet miliona – koliko neki timovi daju samo za kotizaciju – za nas je čitav budžet. Ali tih pet miliona treba da se obezbijedi. Vlada ćuti?
PODGORICA – Kao nikada ranije, Budućnost Voli je porazila i ponizila Crvenu zvezdu, do nogu je potukla aktuelnog šampiona (104:70) i već na startu polufinalne serije plej-ofa pokazala da prvo mjesto u ligaškom dijelu nije bilo slučajno, naprotiv. Podgoričani su stavili do znanja da ne žele da budu najbolji samo na „prolaznom cilju“, već da, s pravom, mogu da maštaju i bore se da ponove 2018. godinu, kada je osvojena prva i do sada jedina titula u ABA ligi.
Predsjednik kluba je jasno rekao – ukoliko se do kraja sezone, u narednih 20 dana, nešto ne promijeni – on odlazi. I onda? Šta ostaje? Još jedan ugašen san? Još jedan talenat prepušten sam sebi?
Zato se danas mora postaviti pitanje:
Je li nekom u interesu da ugasi ovu euforiju iz ,,Morače“ i u sportskoj Crnoj Gori?
Ili je interes svih nas da imamo bar jedan klub na ovom nivou, jedan simbol ponosa, jedan znak da i mala zemlja može imati veliki klub?
Ostali su već srušeni.
Ako sada pustimo da padne Budućnost Voli – šta ostaje?
Pitanje koje moramo postaviti je: Kad ako ne sad?
Nakon ovakve veličanstvene pobjede, država mora da reaguje. Više nema izgovora i ne postoji opravdanje. Mora se hitno uplatiti ono što se duguje. Jer ovakav sportski biser se ne stvara lako – a može nestati preko noći, ako mu okrenemo leđa. ,,Morača“ je u poneđeljak veče bila Crna Gora kakvu želimo. Vlast sada ima izbor –da li će stati uz to jedinstvo, uz narod i san o Evroligi, ili uz one koji žele da taj san sahrane u tišini kabineta?
Izbor je njihov. Ali i naš. Jer Budućnost Voli je više od kluba – to je nada jedne nacije. BIZNISCG.ME
Od trenutka kada je u finišu prve i početkom druge četvrtine crnogorski šampion napravio seriju od 15:0, za prvu dvocifrenu prednost (32:18), pitanje pobjednika se više nije postavljalo. Nošeni sjajnom podrškom sa tribina, „plavi“ su do kraja meča nastavili da „melju“ protivnika, koji je u 37. minutu imao i rekordnih „minus 37“ (99:62), pa je Budućnost na kraju, više nego zasluženo, stigla do najubjedljivije abaligaške pobjede protiv Zvezde… - Prije svega, čestitke našem stručnom štabu i ekipi. Treneri su nam pripremili sjajan plan igre, a mi smo sjajno taj plan sproveli u djelo. Ponovo smo imali sjajnu podršku sa tribina, dali su nam još više energije da igramo sa velikim intenzitetom i u trenucima kada smo osjećali umor. Kada imamo fokus i takvu podršku navijača kod kuće, mi smo ekipa koju je teško pobijediti – kaže za Pobjedu Rašid Sulejmon, najbolji pojedinac meča sa 24 poena (8-5 za tri, 2-1 za dva poena, 8-7 za linije bacanja), tri skoka i asistencijom, za indeks korisnosti 29, koji je američki bek šuter ove sezone imao još samo u drugom kolu u pobjedi protiv Splita.
Sulejmon ističe da je i te kako bio važan finiš prve četvrtine, kada je Budućnost od minusa od pola koša završila dionicu sa devet poena prednosti (27:18), tako što je dvije uzastopne trojke pogodio Flečer Megi, a jednu, pod faulom, maltene uz zvuk sirene, i Sulejmon, sve to za nešto manje od 55 sekundi.
- To nam je omogućilo da se odlijepimo i da lakše uđemo u nastavak meča. Mogu da go-
„PLAVIH“ SPORTSKA TEMA BROJ JEDAN: Ubjedljivom pobjedom u prvom meču, košarkaši protiv Crvene zvezde napravili prvi od dva koraka ka plasmanu u nale plej-ofa ABA lige
Apel podgoričkog kluba prije meča, upućen navijačima da se, između ostalog, uzdrže od ubacivanja predmeta na parket, nije urodio plodom. Dio publike je neodgovornim ponašanjem, odnosno ubacivanjem predmeta u 23. minutu izazvao privremeni prekid utakmice, kasnije i pražnjenje dijela tribina. Time je pokvarena opšta slika – sjajno navijanje i prelijepa koreografija prije meča.
ABA liga će sigurno ponovo da kazni Budućnost
vorim u svoje ime, ali taj finiš četvrtine mi je pomogao da uđem u dobar šuterski ritam. Saigrači su me odlično pronalazili i ohrabrivali da šutiram kad kod sam slobodan, vjerovali su u mene. Kada imate takvo povjerenje saigrača i trenera, lakše je uputiti svaki šut. Vjerujem u svoj rad, i srećan sam što su šutevi ulazili protiv Zvezde – dodaje Sulejmon,
Voli, koja je ove sezone, kako je saopšteno, zbog takvih incidenata već platila kazne u visini od preko 60.000 eura. Za očekivati je da bude kažnjen i košarkaš Crvene zvezde Nikola Kalinić, zbog neprimjerenog ponašanja, kada je predmetima koji su pali na parket gađao publiku!? Za razliku od meča u ligaškom dijelu, prekid od 35 minuta u prvom meču polufinala plej-ofa nije skupo koštao Budućnost. Prvo, jer se dogodio kada je Budućnost vodila 19
koji je 12 od 24 poena ubacio u drugoj, a osam u trećoj četvrtini, kada se pobjednik i odlučivao.
Zvezda je bila do te mjere nadigrana, maltene u svim elementima, da je utisak je da ne bi mogla da dobije prvi meč u Podgorici sve da je utakmica trajala cijeli dan. - Iako smo ligaški dio završili na prvom mjestu, pretpo-
razike (61:42), a drugo jer su domaći košarkaši nakon prekida nastavili da igraju kao i prije pauze…
- Ta prednost je bila veoma važna u tom trenutku. Da se ne lažemo, već smo igrali sa njima u ligaškom dijelu, i dogodila se ista stvar. Takve stvari mogu da promijene momentum utakmice. Pomalo sam bio nervozan u tom trenutku, imajući u vidu kako smo igrali prije prekida. A kada se nastavi utakmica poslije pauze, sve je moguće da se dogodi. Možemo da
stavljam da je bilo onih koji su sumnjali u nas, koji su, možda, komentarisali da to nijesmo zaslužili iz ovih ili onih razloga. Ali, mi smo ostali motivisani, naporno smo radili svakog dana, jer imamo još toga da dokažemo. Ne samo da budemo prvi u ligaškom dijelu, nego da probamo da sezonu završimo sa trofejom. To je naš cilj. Ali,
promašujemo šuteve, oni mogu da ih pogađaju. Srećom, trener nas je povukao, i rekao da su to stvari koje su van naše kontrole i da moramo samo da se fokusiramo na naš posao. To je sjajna stvar kod našeg trenera, bez obzira da li igramo dobro ili loše, on nam uliva samopouzdanje i tjera nas naporno da radimo, jer ako to radimo, onda će doći i rezultati –kaže Rašid Sulejmon, koji je i sam smirivao publiku i u trenutku prekida apelovao da prekinu sa ubacivanjem predmeta na teren.
iako smo odigrali sjajnu prvu utakmicu, znamo da posao nije završen. Serija se seli u Beograd, u četvrtak će Crvena zvezda biti domaćin u Beogradskoj areni, gdje je Budućnost ove sezone već slavila, u ligaškom dijelu, nakon produžetka 96:89. „Plavi“ će imati priliku da posao završe u dva meča i izbjegnu majstoricu u Podgorici.
Zvezda u ,,Morači“ doživjela debakl kakav se ne pamti
Ekipa trenera Janisa Sferopulosa u poneđeljak veče u ,,Morači“ doživjela je debakl – poraz kakav se ne pamti! Do meča u Podgorici i za sada nezabilježenih 34 razlike minusa, Zvezda nije bila ni blizu da izgubi utakmicu sa preko 30 koševa. Najubjedljiviji poraz prije Budućnost Volija, aktuelnom prvaku AdmiralBet ABA lige nanio je Efes koji je u Istanbulu slavio sa 22 poena razlike - 89:67. ,,Crveno-bijeli“ nikada u istoriji doigravanja AdmiralBet ABA lige nijesu doživeli ovako ubjedljiv poraz. Do sada je Zvezda najlošije prošla u duelim sa Olimpijom u Ljubljani 2008. i Partizanom 2022. U oba navrata Zvezda je izgubila sa po 28 razlike. Od Olimpije rezultatom 88:60, dok je Partizan slavio sa 112:84.
Dobro će ,,crveno-bijeli“ zapamtiti rezultat iz ,,Morače“ –104:70 u prvom meču polufinala ABA lige.
Podgoričani su stavili do znanja da ne žele da budu najbolji samo na „prolaznom cilju“, već da, s pravom, mogu da maštaju i bore se da ponove 2018. godinu, kada je osvojena prva i do sada jedina titula u ABA ligi.
- Nakon onako odigrane utakmice u Beogradu, Crvena zvezda će sigurno pokazati reakciju u drugom meču. To bi uradio svaki tim. Sa kvalitetom koji posjeduju, nije normalno pobijediti ih sa 30 i više poena razlike. Ne bi bilo normalno ni da smo mi izgubili takvom razlikom. Moramo da pristupimo utakmici kao da smo prvu izgubili, da
igramo jako, sa intenzitetom i fokusom. To će uraditi i Zvezda, nošena podrškom svojih navijača. Treba da nastavimo da radimo, da pripremimo plan utakmice, i da sa samopouzdanjem uđemo u utakmicu. A onda ćemo da vidimo gdje će lopta da odskoči na kraju utakmice – zaključio je Rašid Sulejmon. Saša JONČIĆ
Nagrada za crnogorskog stručnjaka na klupi Rijeke
PODGORICA - Poslije
senzacionalne titule nagrada nije mogla da izostane – Radomir Đalović najbolji je trener Hrvatske
nogometne lige (HNL) ove sezone.
Crnogorski stručnjak nagradu je dobio na svečanosti u Zagrebu.
Najvažniji posao Barselone
PODGORICA - Barselona je završila najvažniji posao - Lamin Jamal (17) produžio je ugovor sa španskim velikanom do 2031. godine.
- Fudbalski klub Barselona i Lamin Jamal postigli su dogovor o produženju ugovora, koji će ga vezivati za klub do
30. juna 2031. godine - navodi se u saopštenju Barselone, aktuelnog šampiona Španije. Najveći talenat svjetskog fudbala za Barselonu je debitovao 29. aprila 2023. protiv Betisa, u pobjedi od 4:0 u La Ligi. Tada je imao samo 15 godina i 290 dana, čime je postao
Svjetsko prvenstvo u minifudbalu
PODGORICA - Minifudbal reprezentacija Crne Gore igraće danas u 15.30 sati protiv Poljske meč osmine finala Svjetskog prvenstva u Bakuu. ,,Crveni“ su do nokaut runde kao prvoplasirani u gru-
pi E. U prvom kolu remizirali su sa Tajlandom (1:1), dva dana kasnije savladali Kostariku (9:0), a prije dva dana nadigrali Indoneziju (4:0).
Poljaci su u grupi F pobijedili Kazahstan (2:1), remi-
- Ovo je zasluga prvenstveno mojih igrača, to je njihova nagrada. Hvala Rijeci koja mi je dala šansu, nadam se da sam ispunio očekivanja. Hvala i mojim kolegama na podršci, bili su i dobri suparnici u ovoj uzbudljivoj sezoni. Mislim da smo bili najbolji i zasluženo osvojili naslov, sezona je odlična za klub, a sve ćemo probati zaokružiti osvajanjem Kupa. Posebno mi je drago da sam dobio nagradu od trenera koji me doveo u Rijeku, sadašnjeg selektora Hrvatske Zlatka Dalića - izjavio je Đalović. Golman Rijeke Martin Zlomislić izabran je za najboljeg čuvara mreže, dok je Toni Fruk najbolji mladi igrač. Riječani sjutra sa Slaven Belupom na ,,Rujevici“ igraju revanš finala Kupa. U Koprivnici je u prvom meču bilo 1:1. Ne.K.
najmlađi debitant u istoriji Barselone u španskom prvenstvu.
Za Barselonu je odigrao 106 utakmica i postigao 25 golova, a u dresu reprezentacije Španije upisao 19 nastupa i dao četiri gola. Jamal je debitovao za seniorsku reprezentaciju Španije u septembru 2023. godine i najmlađi je strijelac u istoriji reprezentacije - sa samo 16 godina i 57 dana. Ne. K.
PODGORICA - Betis i Čelzi večeras (21 sat) u Vroclavu igraju finale Lige konferencija – predstavnik Španije prvi put se bori za neki evropski trofej, dok bi velikan iz Londona mogao da ispiše istoriju kao prvi klub koji je slavio u svih pet Uefinih klupskih takmičenja.
,,Plavci“ imaju dva trofeja Lige šampiona, dvije Lige Evrope, dva UEFA Superkupa, a osvojili su i dva izdanja nekadašnjeg Kupa pobjednika kupova.
Čelzi je od početka prvi favorit Lige konferencija, a finale dočekuje u dobrom raspoloženju nakon što je obezbijedio plasman u Ligu šampiona.
meč i može svašta da se dogodi – rekao je Enco Mareska, trener Čelzija.
- Raspoloženje u timu je odlično. Ali svi znamo da je finale nešto sasvim drugačije od svega ostalog. Igra se samo jedan
zirali sa SAD (0:0), a potom odigrali 1:1 s Bosnom i Hercegovinom.
Podršku crnogorskoj minifudbal reprezentaciji u me-
ču s Indonezijom pružio je naš fudbaler Marko Janković, koji bi ovog ljeta trebalo da napusti azerbejdžanski Karabag. Ne. K.
- Rekao sam više puta tokom sezone da je za mene ovo već dobra takmičarska godina i da može postati veoma dobra ako u Premijer ligi završimo među četiri ili pet vodećih. Prvi cilj smo ostvarili u nedjelju, a sad imamo šansu da ispunimo i drugi – dodao je Mareska. Istorija i iskustvo su na strani Čelzija, ali i Betis može da se ,,utješi“ statistikom. Ne tiče se, ipak, konkretno samo ,,zeleno-bijelih“, već timova iz La Lige: od sezone 2001/02, sva 23 finala u kojima su igrali španski timovi završena su njihovom pobjedom, s tim da se tu računaju i četiri svešpanska okršaja za pehar (2014. i 2016. u Ligi šampiona i 2007. i 2012. u Ligi Evrope). Posljednji put je španski pred-
stavnik izgubio finale od ekipe iz druge zemlje ,,daleke“ 2001, kada je Valensija poražena od Bajerna meč za trofej Lige šampiona.
- Uživamo u ovom trenutku. Ovo je rezultat svega što smo napravili ove sezone. Betis je prvi put u evropskom finalu, ali puni smo samopouzdanja da možemo uraditi nešto što će obradovati naše navijačeistakao je trener Manuel Pelegrini
- Ne mislimo da smo u ulozi Davida protiv Golijata. Smatramo da imamo jednake šanse za pobjedu kao Čelzi i od prvog minuta ćemo krenuti po nju. Nije važno koliki budžet ima koji tim. Imamo igrače s mnogo iskustva i apsolutno smo uvjereni da imamo kvalitet da nametnemo naš stil i podignemo trofej – podvukao je Pelegrini. Betis i Čelzi večeras (21
PODGORICA - Ispadanje
Kečkemeta iz prve mađarske lige značilo je i kraj misije za Dritona Camaja u tom klubu. Tim sa stadiona ,,Sektoi“ zauzeo je posljednje mjesto u prvenstvu, sa devet bodova manje od Zalaegersegija, koji je završio prvi ,,iznad crte“. Camaj je u Kečkemet stigao prošle zime iz Kišvarde, s kojom je prije godinu takođe ispao iz elitnog ranga mađarskog fudbala. Došao je da pomogne timu Zoltana Gere da izbjegne istu sudbinu, ali ,,ljubičasti“ nijesu uspjeli i pored dobrih izdanja crnogorskog ofanzivca – Camaj je upisao pet pogodaka i asistenciju.
Kečkemeti je odlučio da raskine ugovore sa svim strancima, a 28-godišnji Camaj ne bi trebalo da ima problema sa pronalaskom novog kluba.
Poslije pet godina u Mađarskoj, možda je vrijeme i da se oproba u nekoj drugoj zemlji.
- Bilo je zadovoljstvo braniti boje Kečkemeta, upoznati sjajne ljude u klubu i gradu. Hvala svima na podršci, klubu želim sve najbolje i da se vrati tamo gdje pripada, u prvu ligu – napisao je naš reprezentativac u oproštajnoj poruci. Ne. K.
Duel u Vroclavu zanimljiv je i zato što donosi okršaj učitelja i učenika. Enco Mareska igrao je u veznom redu Malage kada je Pelegrini vodio taj tim od 2011. do 2012, a kasnije je 2018/19. bio pomoćnik prekaljenom Čileancu u stručnom štabu Vest Hema. - On mi je kao otac u profesionalnom smislu – našalio se Mareska.
Pelegrini se nadovezao: - Poslao sam mu kratku poruku kada je počela grupna runda da mu kažem: vidimo se u Poljskoj u finalu. Kad je postalo jasno da će doći do ovog meča, nazvao sam ga da mu kažem koliko sam srećan što igram finale protiv njega. Navijači Betisa pamte Maresku kao člana gradskog rivala, Sevilje, za koju je igrao četiri sezone. S druge strane, trener Čelzija
dobro se sjeća da je postigao jedini gol u derbiju Sevilje u novembru 2005. - Znam da me ne vole – nasmijao se Mareska. Njegovom timu daju se mnogo veće šanse da sezonu završi slavljem u Poljskoj, ali Betis ima igrače koji su odavno stekli naviku pobjeđivanja. Prije svih, 33-godišnjeg Iska, koji je s Real Madridom osvojio pet Liga šampiona, tri La Lige, tri UEFA Superkupa... - Prvi korak do pobjede je da
vjeruješ da ćeš pobijediti. Biće vrlo teška utakmica, ali vjerujemo u sebe. Dokazali smo da smo sposobni da pobijedimo bilo koju ekipu i radujemo se ovom finalu i onome što ćemo priuštiti našim navijačima, koji su to najviše zaslužili – izjavio je Isko.
Betis je u nokaut rundi redom eliminisao Gent, Vitoriju Gimaraeš, Jagjeloniju i Fiorentinu, dok je Čelzi izbacio Kopenhagen, Legiju i Đurgarden. N. KOSTIĆ
Fudbaleri Inter Majamija pokrenuli projekat u Urugvaju
PODGORICA - Fudbaleri
Inter Majamija Lionel Mesi i Luis Suarez osnovali su fudbalski klub u Urugvaju. Dvojica dugogodišnjih prijatelja još iz perioda igranja u Barseloni polako se spremaju za biznis van igračke karijere, pa su tako pokrenuli projekat u Urugvaju i osnovali klub
Deportivo LSM. Logotip kluba sa inicijalima ,,LSM“ predstavlja početna slova njihovih imena i prezimena.
Klub sa takmičenjem počinje od početka nove sezone četvrtog ranga urugvajskog
fudbala. Deportivo LSM će imati mlađu i profesionalnu kategoriju. Od 2021. godine je postojao
Deportivo LS koji je pokrenuo Luis Suarez, ali sada je sve rebrendirano i maltene počinju ispočetka. R.A.
ISPLATIVO ZIMSKO POJAČANJE: Crnogorski vezista
osvojio titulu sa Hamrunom u fudbalskom prvenstvu Malte
PODGORICA - Crnogorski vezista Jovan Čađenović osvojio je četvrtu titulu – tri ima u Litvaniji, a posljednja je stigla nedavno na Malti. Tridesetogodišnji fudbaler sredine terena prihvatio je zimus ponudu Hamruna s kojim se na kraju sezone radovao šampionskom naslovu.
Uzbudljivo i neizvjesno prvenstvo na ostrvskoj zemlji. Čak četiri ekipe u dva boda, dva tima izjednačena na vrhu, u trci Hamruna i Slijeme brojalo se sitno. Odlučio je mali-veliki detalj – gol razlika, samo jedan pogodak više u korist popularnih ,,spartanaca“. - Četvrti naslov sa tri različita kluba. Bio sam prvak sa Suduvom i dva puta sa Panevezisom u Litvaniji. Sada je došao i trofej na Malti. Iskustvo za pamćenje – za Pobjedu kaže Čađenović, koji nastavlja:
- Još jednom se pokazalo koliko su detalji važni u fudbalu. Nije se znalo ko će biti prvi do posljednjeg meča. Uspjeli smo da budemo ispred konkurenata, konkretno – za jedan dati gol više od Slijeme. Imali smo sreće, ali smo i igrali odlično u finišu sezone. Naša mreža samo jednom se zatresla u završnih pet utakmica. Zaslužili smo titulu. Zadovoljan sam svojim partijama. Odigrao sam sve mečeve drugog dijela i upisao pet asistencija – ističe Čađenović.
FEŠTA U GRADU
Nakon pobjede nad Birkirkarom (1:0), pred 10.000 navijača, slavlje se prenijelo na ulice Hamruna. - Atmosfera u odlučujučem meču je bila sjajna. Pune tribine, a poslije ključne pobjede fešta se prenijela u grad. Ulice, terase, lokali, restorani – sve je bilo puno. Otvoreni autobus sa našom ekspedicijom prolazio je pored mase, a koliko nas je zapravo ljudi pozdravilo svjedoči činjenica da nam je trebalo oko četiri sata da pređemo dužinu glavne ulice od nepun kilometar. Ovo je najljepši završetak borbe za trofej. Sada smo na odmoru, a 9. juna počinjemo pripreme za kvalifikacije za Ligu šampiona. Ovoga pu-
sa šampionskim peharom
Sve utakmice druge polusezone odigrao je Čađenović u dresu Hamruna. Šampionskom trofeju doprinio je sa pet asistencija sa pozicije zadnjeg veznog igrača Pored četiri titule, Čađenović je osvajao Kup sa Suduvom, a dva puta Super Kup u Litvaniji sa Panevezisom
ta smo povlašćeni i vjerujem da ćemo biti zadovoljni žrijebom. Želja predsjednika je da se plasiramo u grupnu fazu nekog takmičenja. Hamrun do sada nije uspio. Imamo šansu da ispišemo istoriju – ističe Čađenović. Rođen je u Podgorici, trenutno igra na Malti, a živi u Cirihu. Jovanov brat je u Americi, jedna sestra u Beogradu, druga u Novom Sadu. Roditelji su ostali u glavnom gradu Crne Gore. - Roditelji su slobodni i često dolaze kod svih nas. Idemo i mi kući, naravno. Ja sam trenutno na Malti, gdje je život prelijep. Moja porodica je oduševljena koliko su ljudi prijatni i ljubazni. Odlično smo se snašli. I ja sam lijepo prihvaćen u klubu. U Hamrunu sam pola godine, ali imam osjećaj da sam mnogo duže dio ekipe. Kada sam došao u decembru – situacija nije bila obećavajuća. Tim je bilježio slabe rezultate, ali pojačanja u zimskom prelaznom roku podigla su kvalitet. Na Malti se igra sistem kao u Južnoj Americi – plej of i plej aut. Djelovali smo sve bolje kako je vrijeme odmicalo. Ušli smo u top četiri, pa dobili Birkirkaru u finalu.
Pod pritiskom smo pokazali najviše – kazao je Čađenović.
ZA VIKEND – POSEBAN DAN
Otprilike, jednom godišnje dolazi u Crnu Goru. Uglavnom –da bude kući 19. decembra, na Nikoljdan, krsnu slavu Čađenovića.
Trenutno je u Budvi. Odmara i uživa.
Za vikend ga čeka poseban dan. - Ženim se. Želio sam da svadba bude na našem primorju –kaže Jovan. - Nakon toga nastavljam sa individualnim treninzima. Za desetak dana se vraćam na Maltu. Biću u dobroj kondiciji na prozivci. Imam ugovor još godinu, ali mogu da odem u slučaju ponude koja se ne odbija – zaključio je Čađenović, koji je u mlađim selekcijama bio član Partizana, a potom nosio dres Bežanije, čačanskog Borca, Metalca, te Taraza i Kaisara. D. KAŽIĆ
PODGORICA - Košarkaši
Oklahoma Siti Tandera pobijedili su Minesotu Timbervulvse rezultatom 128:126 i poveli sa 3-1 u seriji finala Zapadne konferencije. Od plasmana u veliko finale, dijeli ih pobjeda u duelu sa pobjednikom serije Njujork Niksa i Indijana Pejsersa, a tamo je trenutno 2-1 za Indijanu.
Što se ove utakmice tiče, Šej Gildžes-Aleksander je bio najbolji igrač gostujućeg sastava i meč završio sa čak 40 poena, de vet skokova i 10 asistencija, a iz igre je imao 13/30. Treba spomenuti i
Džejlena Vilijamsa koji je ubacio 34 poena, uz tri skoka i pet asistencija, a 21 je imao Čet Holmgren i Karuzo je još bio dvocifren sa 10 poena. U redovima Minesote, najefikasniji je bio Nikel Aleksander-Voker sa 23 poena, četiri skoka i šest asistencija, Džejden Mekdenijels je imao 22, četiri skoka i dvije asistencije, Donte Divinćenco 21, Entoni Edvards 16 poena, četiri skoka i šest asistencija, Rudi Gober 13 poena i devet skokova, a Naz Rid 11 poena, šest skokova i dvije asistencije. Odbrana Oklahome i efikasan napad ponovo su zasijali u poneđeljak uveče, kada su Tanderi u trileru savlada-
li Minesota Timbervulvse. Ovom pobjedom Oklahoma Siti se oporavio od ubjedljivog poraza u trećem meču i od starta nametnula ritam, forsirala sedam izgubljenih lopti Minesote i povela 37:30 nakon prve četvrtine. Edvards nije uputio nijedan šut iz igre sve do 35,1 sekunde prije kraja prve četvrtine – što je nagovijestilo njegov slab učinak, baš kada je postojala šansa da se serija izjednači. Minesota je uspijevala da ostane blizu zahvaljujući efikasnom šutu, kad god nije gubila lopte. Završili su meč sa 51,2% šuta iz igre i 43,9% za tri poena (18 od 41).
Sjajna partija sa klupe Nikela
Aleksandera-Vokera (23 poena, 5/8 za tri) i Dontea Divinćenca (21 poen, takođe 5/8 za tri) držala je Minesotu u igri do samog kraja. Međutim, 21 izgubljena lopta Timbervulvsa i uporna ofanziva Tandera bili su previše. Minesota je imala više šansi da preokrene rezultat u meču koji je Oklahoma kontrolisala gotovo u cjelosti. Trojka Divinćenca zaokružila je se-
riju 11-2 i izjednačila na 79:79 u trećoj četvrtini, ali Tander je odmah odgovorio serijom 8-0 i ponovo preuzeo kontrolu.
Još jednom su ,,Vukovi“ zaprijetili u finišu, spustivši zaostatak na 111:109, ali je Oklahoma uzvratila sa 5:0, a ključna trojka Džejlena Vilijamsa stigla je nakon spektakularnog dodavanja Šeja Gildžesa-Aleksandera dok je padao – kroz no-
ge Džejdena Mekdenijelsa. Na kraju, Gildžes-Aleksander je dokrajčio sve nade Minesote sa pet pogođenih slobodnih bacanja u posljednjih 14,5 sekundi. Tander je više puta uspješno onemogućio Timbervulvsima da dođu do šuta za izjednačenje tako što ih je slao na liniju slobodnih bacanja –taktika koja se na kraju i isplatila. R.A.
Predsjednik Košarkaškog saveza Slovenije Matej Erjavec potvrdio
PODGORICA - Predsjednik Košarkaškog saveza Slovenije Matej Erjavec potvrdio je da će Luka Dončić nastupati za reprezentaciju na predstojećem Eurobasketu.
Jedan od favorita za zlato na Eurobasketu Slovenija imaće pomoć prve zvijezde tima Luke Dončića.
- Imao sam sastanak sa Robom Pelinkom, gdje mi je rekao: ,,Dobićete Luku i jednog trenera i to je to“. Uopšte nije bilo rasprave da li će učestvo-
vati - rekao je Erjavec. Slovenija se nalazi u Grupi D koja se igra u Poljskoj, a pored
Međunarodni olimpijski komitet saopštio Rusima i
PODGORICA - Ruskim reprezentacijama i dalje je zabranjeno učešće na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini sljedeće godine, saopštio je Međunarodni olimpijski komitet (MOK).
- Preporuka Izvršnog odbora MOK-a iz marta 2023. godine u vezi sa timovima sportista sa ruskim pasošem ostaje na snazi, pojedinačni neutralni sportisti se ne mogu smatrati timom. Međunarodna hoke-
jaška federacija je potvrdila da će pratiti preporuke - poručili su iz MOK-a Nedavno je četvoro ruskih umjetničkih klizača dobilo dozvolu da se kao neutralni sportisti takmiče u kvalifikacijma za Zimske olimpijske igre. Mali broj individualnih ruskih i bjeloruskih sportista učestvovao je na Ljetnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine nakon rigorozne provjere MOK-a. Takmičili su se bez zastave i
jednog od domaćina i Slovenije u ovoj grupi su Island, Francuska, Belgija i Izrael. R.A.
himne, a učestvovali su kao neutralni sportisti. Naredne Zimske olimpijske igre održaće se od 6. do 22. februara 2026. godine u Italiji. R.A.
Evrope u Andori
PODGORICA - Žetva medalja Crnogorki i Crnogoraca već prvog dana Igara malih zemalja Evrope. Tako u najkraćem može glasiti raport iz Andore.
Prvu medalju na Igrama za Crnu Goru osvojila je Kristina Popović u streljaštvu (vazdušna puška) sa 222,8 krugova. Kristina je u kvalifikacijama bila treća. Druga naša pr edstavnica, Ksenija Jukić (159 krugova), zauzela je šesto mjesto. Bila je prva u kvalifikacijama uz novi rekord Crne Gore (624,9).
Miloš Božović je nakon kvalifikacija bio vodeći (624,5), ali je do zlatne medalje bio težak put. Naš takmičar zasluženo je prigrlio srebro.
- Ovo je moje prvo učešće na IMZE i drago mi je što predstavljam svoju državu. U kvalifikacijama sam bila treća, mogla sam bolje, ali sam sve nadoknadila u finalu. Medalja će mi značiti puno za takmičenja koja me čekaju - istakla je Popović.
Trapaši Ivo Stanišić je na devetom, a Jovica Marković na 10. mjestu nakon prvog dana u konkurenciji oko 20 takmičara.
ZLATNI KARATISTI
Zlatni karatisti! Najsjajnija odličja osvojili su Balša Vojinović (-60) i Nemanja Jovović (+84 kg). Srebro je pripalo Mili Mraković u katama, a u borbama Heleni Backović (-55 kg).
- Imao sam tri meča i izašao iz njih kao pobjednik. Ponosan sam na rezultat poslije bronzane medalje na seniorskom prvenstvu. Nastavio sam kontinuitet. Očekivao sam odlič-
Điro d’Italija Roglič
PODGORICA - Slovenac
Primož Roglič povukao se sa Điro d’Italije nakon još jednog pada u kišnim uslovima tokom 16, planinske etape vožene od Piacola sul Brenta do San Valentina.
Šampion Đira iz 2023. godine pao je na nizbrdici zajedno s Ekvadorcem Ričardom Karapasom - Ekvadorac se vratio u peloton, ali je Slovenac napustio
je, jer poslije seniorske medalje normalno je da se očekuje zlatna medalja. Nakon četiri teške borbe do zlata je stigao Jovović. - Svaki meč je imao posebnu težinu, a mene su iz borbe u borbu očekivali izazovi. Morao sam pristupiti ozbiljnije. Velika je čast bilo predstavljati Crnu Goru.
DŽUDISTI ZA
PAMĆENJE
Završeno je džudo takmičenje na Igrama malih zemalja. Crnogorski tim je bio maksimalan sa devet medalja. Jahja Nurković (-81) i Emil Sinanović (-66) osvojili su zlatna odličja, srebrna su pripala Jusufu Nurkoviću (-73), Novu Raičeviću (-90), Slobodan Vukić (+100) i Andrija Martinoviću (-100) i Tamari Gardašević, a bronza Eni Šćepanović (-52) i Ivani Šunjević (-63).
- Ovo je veliki uspjeh za crnogorski džudo sport. Osvojili smo devet medalja. Ponosan sam na ekipu koja se lavovski borila. Ponosan sam i na sebe jer sam dao maksimum. Očekivanja su bila najveća, imali smo jake pripreme. Vjerovao sam u sebe da mogu do zlatne medalje – poručio je Jahja Nurković.
I Sinanović je obradovao sportsku javnost.
- Osvojili smo devet medalja, ali nas već u četvrtak očekuje novo, timsko takmičenje gdje takođe priželjkujemo zlato. Lično sam ispunio očekivanja – kazao je Sinanović.
Naši stonoteniseri, u obje konkurencije, nijesu uspjeli da prođu grupu. U dublu su momci izgubili od Kipra (3:1), Luksemburga i Islanda sa po 3:0, a stonoteniserke su bile slabije od San Marina (3:0),
Điro. Brz oporavak, Rogličuobjavio je Điro d’Italija. Roglič je prethodno doživio pad u subotu, na makadamu kod Sijene, ukupno treći u sedam dana.
I Italijan Alesio Martineli, iz ekipe VF Grupa-Bardiani, takođe je doživio peh kada je skliznuo sa ceste u krivini. Etapa je završena pobjedom italijanskog bicikliste Kristijana Skaronija, dok je Meksikanac Isak del Toro zadržao vođstvo u generalnom plasmanu. Naredna, 17. etapa na programu je danas od San Mikele al’Adiđa do Bormija, dužine 155 kilometara. R. A.
Luksemburga (3:0) i Monaka 3:2 (3:2).
Tea Nikčević u prvom kolu teniskog turnira savladala je sa 2:1 Eleneru Molnaro Simon. Miks dubl Nikčević i Stefan Đoković ispali su na startu.
Sjajan rezultat i za Mariju Bogavac, naša atletičarka je bacila koplje 51,24 za zlato, dok je Anđela Đuranović u skoku udalj bila šesta - daljinom 5,43 metra.
Uspješan dan na Igrama završile su košarkašice Crne Gore ubjedljivom pobjedom protiv Andore (111:24). Rezultat sve govori, tako da je selektorka Jelena Škerović dosta mijenjala, kombinovala, a igra je bila dopadljiva.
Naše košarkašice odigraće još četiri meča u Andori, što će im poslužiti za pripreme za Evropsko prvenstvo koje počinje 19. juna.
U debitanskom trijumfu istakle su se sve i sve su postigle poene. Najviše Jovana Savković (16), Maja Bigović 14, Marija Leković 13 i Zorana Radonjić 12... Naredni rival je Kipar, a duel je zakazan za danas od 17.30 sati. J.TERZIĆ
Crnogorski rukometni trener ostaje u Italiji
PODGORICA - Legenda crnogorskog rukometa Ratko Đurković i naredne sezone biće na klupi italijanskog Rajmond Sasarija. Nekada sjajni pivot na Apenine je stigao u finišu sezone, nakon odlaska iz slovačkog Tatrana iz Prešova. Sasari je prvenstvo završio na petom mjestu, sa tri boda iza Konversana. - U nekoliko mjeseci provedenih u Sasariju upoznao sam okruženje gladno pobjede, baš kao što sam i ja. Uprava mi je potvrdila projekat i ambici-
je visokog nivoa, želimo da se takmičimo s najboljima na svim frontovima. Pravimo sasvim drugačiji tim nego prošle sezone i želimo da igračima prenesemo želju za velikim radom, kako bi to postao tim sposoban da se bori za velike ciljeve – rekao je Đurković. - Od prvog trenutka mislimo da je Ratko najbolja osoba da vodi novi Sasari. Cijenimo njegovu pripremu, njegovo znanje rukometa, način treninga i vrijednosti koje može prenijeti timu – naveo je direktor kluba Andrea Đorda
Đurković, osvajač bronzane medalje sa Jugoslavijom na Svjetskom prvenstvu 2001, u trenerskoj karijeri vodio je
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
I - 3293/2014 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE, PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika BORISLAV KRKOVIĆ, BUDVA, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi
ZAKLJUČAK
Da se izvršni dužnik BORISLAV KRKOVIĆ BUDVA rođen 29.03.1953. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog zaključka u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja zapisnika o ročištu za 47. prodaju nepokretnosti, zaključka kojim se ista oglašava neuspješnom zaključka o 48. prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 11.06.2025. godine u 10.15 h u kancelariji javnog izvršitelja, sve poslovne oznake I 3293/2014 od 13.05.2025. godine jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 27/05/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković
I - 315/2021
Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D. PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika MILOVAN ŠEKULARAC radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi
ZAKLJUČAK
Da se izvršni dužnik Milovan Šekularac, rođen 13.03.1979. godine suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku gornje poslovne oznake Blagoje Šekularac, Velibor Šekularac, Mara Šekularac u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog zaključka u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisinika o ročištu za XXIX prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom Zaključka o XXX prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 11.06.2025. godine u 10:00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve poslovne oznake I 315/2021 od 13.05.2025. godine, jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 27/05/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković
IV - 444/2018 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u spojenim postupcima izvršenja IV 444/2018 I 1088/2016 izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore osnovana 1901 godine a.d. Podgorica i drugi protiv izvršnog dužnika Gordan Čampar nepoznate adrese, u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK
Da se izvršni dužnik Gordan Čampar rođen 25.09.1962 god. u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog zaključka,u periodu od 10-14 h, javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za 50. prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom Zaključka o 51. prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 11.06.2025. godine u 09:15 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve poslovne oznake IV 444/2018 od 13.05..2025. god. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 27/05/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković
I - 1166/2015 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099 protiv izvršnih dužnika LJUBICA ILIĆ, BUDVA i LJILJANA ILIĆ ĐURAŠEVIĆ , BUDVA nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi
ZAKLJUČAK
Da se izvršni dužnik LJILJANA ILIĆ ĐURAŠEVIĆ rođena 23.01.1966. godine u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog pismena u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja .zapisnika o ročištu za 39. prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i zaključka o 40. prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 12.06.2025. godine u kancelariji ovog javnog izvršitelja u 11:15 h sve poslovne oznake I 1166/2015 od 14.05. 2025. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 27/05/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković
Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima ( “Slu žbeni list Crne Gore”, br.065/20 od 03.07.2020.), člana 47 Statuta Društva i Odluke Odbora Direktora br. ___ od 26.05.2025. godine, objavljuje se
OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU
XVIII REDOVNE SKUPŠTIN E AKCIONARA "MALJAT STONE" A.D. DANILOVGRAD za 29.06.2025. godine ( subota) sa početkom u 10 časova, u prostorijama sjedišta Društva, ulica Druge Dalmatinske bb u Danilovgradu Dnevni red:
1. Usvajanje finansijskih iskaza Društvа sa izvještajem revizora za 2024. godinu; 2. Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2024.godinu; 3. Izbor nezavisnog revizora za 2025. godinu;
Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju vise od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomo ćnika ili su glasali putem glasackih listića. Odluke po svim tačkama predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, od kvoruma koji čini najmanje polovinu od ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa.
Akcionari su dužni da svoje prisustvo na redovnoj sjednici Skupštine akcionara najave najkasnije 24 časa prije održavanja redovne sjednice na telefon +382-20-812-719 ili e-mail adresu: office1.maljat@fhgroup.eu Materijal i predlozi odluka za redovnu sjednicu Skupštine akcionara, staviće se na uvid akcionarima najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara u prostorijama sjedišta Društva ulica Druge Dalmatinske bb , Danilovgrad, ili dostaviti na e-mail adresu akcionara, na zahtjev akcionara, u skladu sa Zakonom i Statutom Društva Akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD koji je pribavljen dva radna dana prije odr zavanja sjednice skupštine akcionara mogu ucestvovati na Skupstini i ostvarivati prava akcionara. Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na sjednici Skupštine akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice, osim kontrolni akcionar i revizor društva. Prijave za učestvovanje na Skupštini elektronskim putem, kao pisana punomoćja za glasanje ovjerena u skladu sa Zakonom, poslati na email office1.maljat@fhgroup.eu najkasnije 24h prije održavanja Skupštine, radi evidencije sa tim da punomoćja poslata elektronskim putem moraju biti potpisana kvalifikovanim potpisom u skladu sa Zakonom kojim se uređuje elektronski potpis, a uz prijavu za učestvovanje i punomoćje punomoćnik je obavezan da dostavi dokaz o kvalifikovanom elektronskom sertifikatu izdat od strane sertifikacionog tijela koje je upisano u registar koji vodi nadle žni organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronsko poslovanje i elektronski potpis. Prisutnim akcionarima za svrhu održavanja skupštine akcionara smatraće se samo akcionari koji su dostavili prijavu za učestovanje na Skupštini u skladu sa gore datom instrukcijom.
JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Sašo Radilović
IVM-328/2014 Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD PODGORICA ,na osnovu vjerodostojne isprave mjenice AA 0876932,protiv izvršnog dužnika ULBER LAJKIĆ ,radi naplate novčanog potraživanja, donosi, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
I ODREĐUJE SE DRUGA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika upisane u listu nepokretnosti 2242 KO ULCINJ, i to označenim kao: -Kat.parc.1170 sa objektom 1 na istoj u naravi porodična stambena zgrada gabaritne površine 112m2 ,koja se sastoji iz stambenog prostora PD1 ,u prizemlju, površine 72m2 ,i stambenog prostora PD2 ,prvi sprat (objekat u izgradnji) , sa dvorištem površine 85m2, i objekat 2 na kat.parc.1170 pomoćna zgrada-jednospratna zgrada koja se sastoji iz PD1 ,prizemlje, površine 29m2 i PD2 prvi sprat ,površine 25m2 ,sve svojina izvršnog dužnika Lajkić Ulber u cjelosti.
II Određuje se ročište za drugu prodaju za dan 16.06.2025.godine u 12:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvršni povjerilac, izvršni dužnik i lica koja imaju zakonsko pravo preče kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.
III Navedene predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st.1.ovog Zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju IVM-328/2014 od 20.10.2017.godine, radi naplate novčanih potraživanja glavnog duga u iznosu od 30.113,81 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,troškovima izvršnog postupka , kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.
IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tački prvoj ovog zaključka utvrđena je nalazom vještaka iz oblasti građevinske struke Dušana Miloševića od 22.09.2023.godine ,i pravosnažnim rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti IVM-328/2014 od 17.10.2023.godine ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi 87.500,00 eura (slovima osamdeset sedam hiljada pet stotina eura).
V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.
VI Prodaja nepokretnosti vrši se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvršni dužnik i izvršni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.
VII Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti.
VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrđene vrijednosti nepokretnosti i novčana sredstva uplatiti na račun jemstva Javnog izvršitelja broj 52022186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobođeni su izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti će se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor neposredno prije zaključenja istog. IX Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvšitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio ,Javni izvršitelj će pozvati trećeg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. X Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 27.05.2025.godine Javni izvršitelj Branka Samardžić
, бр. 5, зграда – Никшићко позориште са почетком у 12 часова уз претходно евидентирање присутних акционара које ће
Na osnovu člana 134, 135 i 136 Zakona o privrednim društvima ("Službeni list Crne Gore", br. 065/20, 146/21, 004/24), člana 24 34 Statuta Željezničke infrastrukture Crne Gore AD – Podgorica, Odbor direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore AD – Podgorica, dvadesetpetog saziva, Odlukom br. 3912 od 20.05.2025. godine saziva
REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA
Željezničke infrastrukture Crne Gore AD – Podgorica
Saziva se Redovna Skupština akcionara Željezničke infrastrukture Crne Gore AD – Podgorica za dan 30.06.2025. godine (ponedjeljak) sa početkom u 09,00 časova.
Sjednica Redovne Skupštine akcionara održaće se u sali za sastanke Željezničke infrastrukture Crne Gore AD – Podgorica, Trg Golootočkih žrtava broj 13.
Za Redovnu Skupštinu akcionara se predlaže sljedeći
DNEVNI RED:
1. Upoznavanje sa Jedinstvenim spiskom akcionara Društva, dostavljenim od CKDD-a.
2. Razmatranje i usvajanje Finansijskog izvještaja o poslovanju Društva sa finansijskim iskazima za 2024 godinu, sa Izvještajem menadžementa za 2024.godinu i Izvještajem revizora "ABC GLOBAL FINANCIAL SERVICES GROUP" D.O.O. za 2024.godinu.
3. Donošenje Politike naknada i utvrđivanje visine naknada članovima Odbora direktora.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
9.
146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024)
Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.
Materijali sa predlozima odluka koji će biti razmatrani na Redovnoj Skupštini akcionara staviće se na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 10 do 14 časova u sjedištu Željezničke infrastrukture Crne Gore AD – Podgorica, Trg Golootočkih žrtava br. 13, kod sekretara Društva i prostorijama izvan sjedišta Društva u stanicama Bar, Bijelo Polje i Nikšić, kao i na sajtu Društva www zicg.me
Identifikacija akcionara na Redovnoj Skupštini akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja, lične isprave i kopije lične isprave vlasnika akcija – davaoca punomoćja.
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA
Aleksandar Dakić, dipl.pravnik, s.r.
Na osnovu čl. 134, 135, 136 i 139 Zakona o privrednim društvima (“Sl. List CG”, broj 65/20, 146/21 i 04/24), člana 53, 54 i 92 stav 1 tačka 19 Statuta Željezničkog prevoza Crne Gore ADPodgorica, Odbor direktora Željezničkog prevoza Crne Gore AD – Podgorica saziva Redovnu Skupštinu akcionara Željezničkog prevoza Crne Gore AD - Podgorica
Saziva se Redovna Skupština akcionara Željezničkog prevoza Crne Gore AD Podgorica ( u daljem tekstu: Društvo). Redovna Skupština akcionara će se održati dana 30.06.2025. godine u sali za sastanke Društva, Podgorica, Trg Golootočkih žrtava broj 13, sa početkom u 9 časova.
Za Skupštinu se predlaže sledeći: DNEVNI RED
1. Razmatranje i usvajanje Izvještaja sa finansijskim iskazima Društva za 2024.godinu
2. Razmatranje i usvajanje Izvještaja Nezavisnog revizora Društva o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2024.godinu
3. Donošenje Politike naknada
4. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva.
5. Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora Društva.
Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića
Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.
Materijal za Redovnu Skupštinu akcionara staviće se na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 8 do 14 časova u poslovnim prostorijama sjedišta Društva i radnih jedinica u Baru i Bijelom Polju
Identifikacija akcionara na Redovnoj Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom
Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na Redovnoj Skupštini. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom.
Materijal za Redovnu Skupštinu akcionara može se vidjeti i na internet stranici Društva: www.zpcg.me
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA
Prof. dr Tripko Draganić,s.r.
Srijeda, 28. maj 2025.
Prva banka CG AD - osnovane 1901. godine, kao hipotekarni povjerilac, a radi naplate potraživanja iz osnova Ugovora o dugoročnom kreditu broj 0401/4726 od 26.10.2007. godine (sa Aneksom I Ugovora o dugoročnom kreditu broj 17-01/4726-1 od 30.04.2009. godine, kao sastavnim dijelom Ugovora) - kreditna partija broj 04-420-0600570.8, kao potraživanja obezbijeđenog hipotekom po osnovu Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 17-01/567 od 18.11.2007. godine ovjeren kod Osnovnog suda u Podgorici pod brojem Ov. br. 4750/2008 od 14.02.2008. godine, shodno odredbama člana 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom dužniku - Iling Inter D.O.O. Kolašin i hipotekarnim dužnicima - Ilinčić Mijat i Ilinčić Mirela, Obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti - upisanih u „A“ listu lista nepokretnosti broj 226 KO Kolašin, katastarska parcela broj 829/1, livada 1. klase, površine 132m2, katastarska parcela broj 829/1, dvorište, površine 500m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, objekat u izgradnji, površine u osnovi 311m2, svojina u obimu prava 1/1 hipotekarnog dužnika Ilinčić Mijat; - upisanih u „A“ listu lista nepokretnosti broj 15 KO Lipovska Bistrica, katastarska parcela broj 168/1, livada 2. klase, površine 2297m2, katastarska parcela broj 169/1, voćnjak 3. klase, površine 987m2, katastarska parcela broj 170, voćnjak 2. klase, površine 619m2, katastarska parcela broj 171/1, livada 3. klase, površine 5121m2, katastarska parcela broj 171/1, livada 4. klase, površine 4786m2, katastarska parcela broj 172, bara, površine 270m2, katastarska parcela broj 564, livada 7. klase, povšine 5156m2, svojina u obimu prava 1/1 hipotekarnog dužnika Ilinčić Mirela. Poziva se imenovani kreditni dužnik/hipotekarni dužnici da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate Prvoj banci Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901. godine, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, kako bi se istim uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o dospjelosti duga i početku namirenja, a imajući u vidu da im se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi. Upozorava se kreditni dužnik/hipotekarni dužnici, da, ukoliko se u ostavljenom roku ne obrate Prvoj banci Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901. godine, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani kreditni dužnik/hipotekarni dužnik.
Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i Službenom listu Crne Gore i predmetno Obavještenje o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku i hipotekamim dužnicima, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, kojem objavljivanju će prethoditi objavljivanje u jednom dnevnom štampanom mediju.
Prva banka CG AD - osnovane 1901. godine, kao hipotekarni povjerilac, a radi naplate potraživanja iz osnova Ugovora o dugoročnom kreditu broj 17-01/2089 od 09.05.2008. godine (sa Aneksom I Ugovora o dugoročnom kreditu broj 17-01/2089-1 od 30.04.2009. godine) - kreditna partija broj 04-420-0600971.1, kao potraživanja obezbijeđenog hipotekom po osnovu Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 17-01/2204 od 09.05.2008. godine ovjeren kod Osnovnog suda u Podgorici pod brojem Ov. br. 18560/2008 od 26.05.2008. godine, shodno odredbama člana 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom dužniku / hipotekarnom dužniku - Iling Inter D.O.O. Kolašin, Obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti: - upisanim u „A“ listu lista nepokretnosti broj 115 KO Bakovići, katastarska parcela broj 244/5, šuma 6. klase, površine 6434m2, katastarska parcela broj 244/5, zgrada broj 1, poslovne zgrade u vanprivredi, površine 454m2, katastarska parcela broj 244/5, zgrada broj 2, pomoćna zgrada, površine 16m2, katastarska parcela broj 252/4, pašnjak 5. klase, površine 3753m2, - upisanim u „V“ listu lista nepokretnosti bro 115 KO Baković, katastarska parcela broj 244/5, zgrada broj 1, poslovne zgrade u vanprivredi, P, površine 454m2, katastarska parcela broj 244/5, zgrada broj 2, pomoćna zgrada, P, površine 16m2, svojina u obimu prava 1/1 hipotekarnog dužnika Iling Inter D.O.O. Kolašin, sa sjedištem u Kolašinu, Ul. Milivoja Bulatovića bb.
Poziva se imenovani kreditni dužnik/hipotekarni dužnik da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate Prvoj banci Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901. godine, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, kako bi se istim uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o dospjelosti duga i početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi. Upozorava se kreditni dužnik/hipotekarni dužnik, da, ukoliko se u ostavljenom roku ne obrate Prvoj banci Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901. godine, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani kreditni dužnik/hipotekarni dužnik.
Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i Službenom listu Crne Gore i predmetno Obavještenje o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku i hipotekamim dužnicima, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, kojem objavljivanju će prethoditi objavljivanje u jednom dnevnom štampanom mediju.
Prva banka CG AD - osnovane 1901. godine, kao hipotekarni povjerilac, a radi naplate potraživanja iz osnova Ugovora o dugoročnom kreditu broj 17-01/1053 od 13.03.2008. godine (sa Aneksom I Ugovora o dugoročnom kreditu broj 17-01/1053-1 od 30.04.2009. godine, kao sastavnim dijelom Ugovora) - kreditna partija broj 04-420-0600835.9, kao potraživanja obezbijeđenog hipotekom po osnovu Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 17-01/1066 od 13.03.2008. godine ovjeren kod Osnovnog suda u Podgorici pod brojem Ov. br. 9360/2008 od 14.03.2008. godine, shodno odredbama člana 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom dužniku - Iling Inter D.O.O. Kolašin i hipotekarnim dužnicima - Ilinčić Mijat i Ilinčić Mirela, Obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti:
- upisanim u „A“ listu lista nepokretnosti broj 226 KO Kolašin, katastarska parcela broj 829/1, livada 1. klase, površine 132m2, katastarska parcela broj 829/1, dvorište, površine 500m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, objekat u izgradnji, površine u osnovi 311m2, svojina u obimu prava 1/1 hipotekarnog dužnika Ilinčić Mijat; - upisanim u „A“ listu lista nepokretnosti broj 15 KO Lipovska Bistrica, katastarska parcela broj 168/1, livada 2. klase, površine 2297m2, katastarska parcela broj 169/1, voćnjak 3. klase, površine 987m2, katastarska parcela broj 170, voćnjak 2. klase, površine 619m2, katastarska parcela broj 171/1, livada 3. klase, površine 5121m2, katastarska parcela broj 171/1, livada 4. klase, površine 4786m2, katastarska parcela broj 172, bara, površine 270m2, katastarska parcela broj 564, livada 7. klase, povšine 5156m2, svojina u obimu prava 1/1 hipotekarnog dužnika Ilinčić Mirela. Poziva se imenovani kreditni dužnik/hipotekarni dužnici da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate Prvoj banci Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901. godine, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, kako bi se istim uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o dospjelosti duga i početku namirenja, a imajući u vidu da im se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi.
Upozorava se kreditni dužnik/hipotekarni dužnici, da, ukoliko se u ostavljenom roku ne obrate Prvoj banci Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901. godine, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani kreditni dužnik/hipotekarni dužnik.
Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i Službenom listu Crne Gore i predmetno Obavještenje o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku i hipotekamim dužnicima, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, kojem objavljivanju će prethoditi objavljivanje u jednom dnevnom štampanom mediju.
Prva banka CG AD - osnovane 1901. godine, kao hipotekarni povjerilac, a radi naplate potraživanja iz osnova Ugovora o dugoročnom kreditu broj 17-01/3922 od 10.09.2008. godine (sa Aneksom I Ugovora o dugoročnom kreditu broj 17-01/3922-1 od 30.04.2009. godine) - kreditna partija broj 04-420-0601169.4, kao potraživanja obezbijeđenog hipotekom po osnovu Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 17-01/4689 od 29.10.2008. godine ovjeren kod Osnovnog suda u Podgorici pod brojem Ov. br. 42097/2008 od 22.11.2008. godine, shodno odredbama člana 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Kreditnom dužniku - Iling Inter D.O.O. Kolašin i hipotekarnom dužniku - Ilinčić Mijat, Obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti - upisanim u „V“ listu lista nepokretnosti broj 226 KO Kolašin, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, nestambeni prostor, PD 1, 1P, površine 49m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 2, 1P, površine 66m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 3, 1P, površine 70m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 4, P, površine 71m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 5, P, površine 59m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 6, P, površine 28m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 7, P, površine 36m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 8, P, površine 45m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 9, P1, površine 71m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 10, P1, površine 59m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 12, P1, površine 36m2, katastarska parcela broj 829/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 13, P1, površine 45m2, svojina u obimu prava 1/1 hipotekarnog dužnika Ilinčić Mijat.
Poziva se imenovani kreditni dužnik/hipotekarni dužnik da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate Prvoj banci Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901. godine, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, kako bi se istim uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o dospjelosti duga i početku namirenja, a imajući u vidu da im se isto nije moglo uručiti na posljednjoj poznatoj adresi.
Upozorava se kreditni dužnik/hipotekarni dužnik, da, ukoliko se u ostavljenom roku ne obrate Prvoj banci Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901. godine, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani kreditni dužnik/hipotekarni dužnik.
Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i Službenom listu Crne Gore i predmetno Obavještenje o dospjelosti duga i početku namirenja potraživanja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku i hipotekamim dužnicima, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, kojem objavljivanju će prethoditi objavljivanje u jednom dnevnom štampanom mediju.
Dana 27. maja 2025. poslije kraće i teške bolesti u 48. godini preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 27. maja od 11 do 16 časova i 28. maja od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.
OŽALOŠĆENI:
majka ANA, sinovi VASILIJE i VUK, sestra LJUBICA VUJANOVIĆ, braća od stričeva ŽELJKO, ZORAN, BOŠKO, DEJAN i STEVAN, tetka BILJANA, ujak ARSENIJE i ostala mnogobrojna rodbina RASPOPOVIĆ i PEŠIĆ
1/9
1/8
Cjenovnik čitulja
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
28. maj 2025.
Dana 25. maja 2025. godine preminuo je u Beogradu
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 30. maja od 12 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na Starom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI: supruga NADA, ćerka NIKOLETA i sin NIKOLA sa porodicama
Hvala ti za svu dobrotu koju si nesebično poklanjao. Ostat ćeš nam u srcima i uspomenama. Plemeniti čovječe, mir i spokoj duši tvojoj.
Svastika TANJA sa đecom
Posljednji pozdrav dragom ujaku
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst
čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Sa velikim bolom i tugom opraštamo se zauvijek od naše
Život je najveći roman koji čovjek rođenjem započne, ali bude nedovršen... Težak je, ali nepredvidljiv... Draga Dragana, upravo tvoj život je bio takav. Jedna mladost, sa velikim životnim entuzijazmom i ljudskim vrlinama, prekinuta je opakom i zlom bolešću.
Drago naše dijete, planirala si sa Tvojim i našim Nemanjom život dostojan ljudskog poštovanja i formiranja vašeg porodičnog gnijezda... bili ste spriječeni u tome, da se i formalno veselimo i doživimo vaše potomstvo.
Ali kada mlad čovjek, poput tebe, svojom dobrotom, osmijehom, velikom pažnjom, iskrenim odnosom prema svim članovima naše porodice, podari bezrezervno i nesebično, onda je tuga vječna i pregolema.
Zauzvrat tome, naša porodica ti ostaje zauvijek vječno zahvalna, a posebno na poklonjenoj velikoj ljubavi i pažnji prema Tvom Nemanji!
Neka ti bude vječna slava i hvala, a tvojoj mladoj duši vječni spokoj i mir!
Tvoja porodica
VRATNICA: BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj koleginici
Sa velikim poštovanjem i zahvalnošću, čuvaćemo tvoj lik od zaborava. Počivaj u miru.
NATAŠA i NADA sa porodicama 930
Zadnji put si došao u rodnu Crnu Goru. Opet si nas okupio, ali ovaj put ne nasmijan kao goste u tvom domu, već kao tužnu povorku da te ispratimo do vječne kuće. Čestiti čovječe, iskreni prijatelju beskrajno ti hvala za sve. Putuj s anđelima, široki ti bili svodovi nebeski. Počivaj u miru.
Svastika SLAVKA VUČKOVIĆ sa porodicom
đedu i đeveru
Hvala ti za ljubav, osmijeh i dobrotu koju si nam uvijek nesebično pružao i radovao nam se, po tome ćemo te uvijek pamtiti.
Tvoji: VIDA, TANJA, SEKI, GALE, MAJA, NINA, LENA, VLADO i NIKOLA
Ako uspomene traju zbog osmijeha, vedrine i dobrote, onda ćeš Ti živjeti vječno.
Kolege
ZAŠTITNIK IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA CRNE GORE
S tugom u srcu opraštamo se od tebe. Žalimo za tvojom prerano prekinutom mladošću i nedosanjanim snovima sa tvojim i našim Nemanjom. Neka ti je vječni pokoj i nebesko carstvo. GORAN, BEBA, LUKA, NIKO, DAMIAN, LEA i KARINA VRATNICA, BELGIJA
Posljednji pozdrav dragoj
MILODARKI
Počivaj u miru, dobra dušo.
BRANKO i VASKO LOPIČIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu
VESU
Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru i nek te anđeli čuvaju. Tvoji: MILICA, SARA i NAĐA
Posljednji pozdrav ocu, dobroj duši, pregaocu i stradalniku VESU
Vrijeme ne može zaliječiti ranu koja ostaje poslije tvog odlaska. Ponosan što sam te imao i vječno tužan što sam te izgubio. Tvoj MIMO
Posljednji pozdrav ujaku
Počivaj u miru, a ja ću zauvijek pamtiti tvoj vedar lik i blagu riječ.
Sestrična VJERA VUKADINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanju. Sestra RADMILA, zet SVETO, sestrić ŽELJKO
Posljednji pozdrav dragom prijatelju VESELINU DRAŠKOVIĆU
Veliki ljudi nikad ne odlaze, čuvamo te od zaborava. Porodica KALUĐEROVIĆ
Posljednji pozdrav mom dragom VESU
Zauvijek ćeš ostati moj maj najsrećniji i najtužnije moje proljeće. Počivaj u miru, najdraži moj. Tvoja MARINA
Posljednji pozdrav dragom komšiji
VESELINU – VESU DRAŠKOVIĆU
Počivaj u miru. SKUPŠTINA STANARA S. Z. UNISTAN
935
Posljednji pozdrav dragom sestriću
Hvala ti na pažnji i ljubavi koju si mi pružao. Tetka DESE sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom
Tetka ĆANA, GOJKO i ŽARKO sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenom stricu NOVU
Voljeni nikad ne umiru. MAJA MUHADINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav našem dragom NOVU KOKOTOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, hvala ti na tvojim iskrenim osjećanjima prema našoj porodici. JOVO, SANJA, MITAR, MARIJA i GAŠO sa porodicama
Posljednji pozdrav ujaku NOVU
Počivaj u miru. Od sestrične MILENE sa porodicom 925
DUBRAVKA sa porodicom 949
Porodica pok. BOŠKA VUŠUROVIĆA 939
Posljednji pozdrav dragom kumu NOVU KOKOTOVIĆU
Ostaju nam lijepa sjećanja na tvoju plemenitost i dobrotu. Porodica pok. MILA RUDOVIĆA
Posljednji pozdrav prijatelju NOVU
944
928
914
938
Srijeda, 28. maj 2025.
Brate, otišao si bez pozdrava, a meni ostavio prazninu u srcu. Kroz najljepše uspomene našeg života, ostaješ sa mnom.
Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru, stricu i đedu
NOVU
Hvala ti na mudrosti, pažnji, ljubavi, podršci, na nesebičnom razumijevanju i pomoći koju si nam pružao. Bio si naš oslonac u teškim danima našeg života, a u trenucima radosti dijelio si s nama iskrenu sreću.
Zauvijek ćemo te nositi u mislima, zahvalni na svakom trenutku koji si podijelio s nama. BAJO i STANE sa porodicom 932
Tužni pozdrav bratu, djeveru, stricu, djedu
Otišao si onako kako si živio – tiho, skromno i sa puno ljubavi. Bio si oslonac, toplina doma, onaj koji razumije i koji ne traži ništa za sebe.
Tvoja blizina, tvoje prisustvo i tvoja tiha briga za sve nas, zauvijek će ostati s nama.
Od IVA, GARE, MILOŠA, IGORA, RINE, JOVANE, HELENE i LUKE
Posljednji pozdrav bratu i stricu
Bio si više od strica. I više od ujaka. Naš čuvar, naš savjetnik, naš oslonac. Čuvao si nas kao svoju djecu, vodio kroz život tihim koracima – dobrote, snagom ličnog primjera. Tvoje srce bilo je veliko, tvoje riječi pune mudrosti, a tvoj život oličenje poštenja i časti. Uvijek si bio uz nas i kad je teško bilo i kad je bilo lijepo.
Tvoja ljubav i tvoja snaga ostaju zauvijek sa nama.
Tvoja djeca: BAĆKO, MILOŠ, IGOR, VIDO, ŽELJKO, NIKOLA, MAJA, VJERA, MILENA, DUBRAVKA
915
ŚEĆANJE 27. 5. 2022 – 27. 5. 2025.
I nakon tri godine jednako boli kao prvog dana. Volimo te i ne damo zaboravu.
ANA i ALEKSANDAR sa familijama
NOVU
Veliki ljudi žive i nakon svoga odlaska, a ti si to bio.
Hvala ti za svaku lijepu riječ, podršku i ljubav.
Brat GOJKO, sinovci VIDO i NIKOLA, sinovična DUBRAVKA i snaha OKSANA
918
Voljenoj baki
MARIJI MALIŠIĆ
Rastemo i živjećemo uz sjećanje da smo bili Tvoja sunca.
NIKOLA, PETAR, ANDREJ, DANILO, KOČA i RELJA
Dana 28. maja 2025. navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naša voljena
916
SAVKA SLAVICA LALIĆ
Prolaze godine, ali ne i naša ljubav prema tebi i sjećanje na tvoj dragi i plemeniti lik.
Pamtićemo tvoju beskrajnu ljubav i toplinu. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju, dobroj duši i posebnoj osobi,
Ne postoje riječi koje mogu opisati osjećaj tuge i nedostajanja zbog tvog preranog odlaska. Ostaje mi tvoj osmijeh i uzvišeni duh, naše doskočice, svi trenuci i uspomene koje smo decenijama stvarali i dijelili.
Srećna sam što si bio neizbrisivi i posebni dio mog života. Imala sam privilegiju da budeš moj bliski i iskreni prijatelj, jedan od onih koje život samo jednom podari.
Zauvijek ću te pamtiti i čuvati naša sjećanja. Počivaj u miru i nađi spokoj.
Zauvijek tvoja drugarica MILICA ILIĆ-BOŠKOVIĆ
Šest mjeseci nije sa nama naša draga
MARIJA MALIŠIĆ 4. 10. 1942 – 28. 11. 2024.
S ljubavlju, ponosom, poštovanjem i zahvalnošću
Suprug NIKOLA, sinovi IGOR i IVAN, kćer ANA, snaha BILJANA, zet DARKO, unuci NIKOLA, PETAR, ANDREJ, DANILO, KOČA i RELJA, zaove ELI, IVA i LELA s porodicama
917
929 Navršava se 30 godina od smrti
Boliš kao i prvog dana, kada je zauvijek stalo da kuca plemenito srce i vječnim snom zaspala najbolja duša. Nedostaješ u svakom momentu. Sa ponosom ću te čuvati od zaborava.
Tvoji: suprug MILORAD i sinovi ZORAN, DRAGAN i ŽARKO sa svojim porodicama
Tvoja ćerka ANA sa porodicom
PRODAJI!
Osmanskog carstva u Crnoj Gori
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
