Poneđeljak, 28. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21332 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nakon 12 godina od prihvatanja inicijative, donijela rješenje o valorizaciji nadgrobnih spomenika i Crkve Svetog Nikole u Grabu
Cucka raspeća predstavljaju speci čnost ovog kraja ne samo zbog vještine lokalnih majstora, već i zbog ikonogra je raspeća koja nije uobičajena za pravoslavnu tradiciju ovih prostora. Spomenici u Cucama rađeni su uglavnom između druge polovine XIX i prvih decenija XX vijeka. Njihov značaj leži u jedinstvenoj umjetničkoj obradi lokalnog kamena iz obližnjih majdana, koju su cucki majstori kamenoklesari usavršavali kroz generacije. Ovi spomenici su danas svjedoci prošlosti i kulturnog identiteta ovog dijela Katunske nahije
10. i 11.
Istaknuti pravnik i advokat ocijenio da bi političke partije trebalo da budu usaglašene oko Vladinog prijedloga promjene Ustava, ali očekuje ucjene
PATRIJARH PRODAO SRBIJU KREMLJU: Vrh
SPC odavno ne predstavlja crkvu, već dio kriminalne hobotnice režima koji za to što radi dobija novac
SPC će se u Crnoj Gori ponašati na isti način kao što se ponaša u Srbiji. Kraj tome će doći tek kada promijenimo vlast u Srbiji - onda će doći do promjene vlasti u Crnoj Gori koja je instalirana iz Beograda kupovinom glasova, prijetnjama, ucjenama i velikom propagandnom kampanjom - navodi Aleksandar Olenik
Ranko Đonović, politički analitičar i publicista, o aktuelnoj situaciji u zemlji i odnosima unutar političkih subjekata Crna Gora će ostati antifašistička i suverena na evropskom putu
INTERVJU: Čedomir Marović, agrarni ekonomista i specijalista za poljoprivredu Na djelu je sunovrat
Razbijena mreža krijumčara migranata u akciji „Pasoši“
Istorijski uspjeh Martina Ćalasana, profesora Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore
Uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda kreće se oko jedne milijarde eura na godišnjem nivou, pri čemu se 70 odsto uvezenih roba može proizvoditi u Crnoj Gori,
i tržišnom zaostajanju - kaže Marović STR. 12. i 13.
Poslanik DPS-a podnio krivičnu prijavu protiv kolege iz Pokreta Evropa sad
Istaknuti pravnik i advokat ocijenio da bi političke partije trebalo da budu oko Vladinog prijedloga promjene Ustava, ali očekuje ucjene
Iznoseći neistine, Čarapić pokušava da izbjegne objektivnu odgovornost za sva do sada nečinjenja vladajuće većine, jer očigledno ne mari za nevino stradale ljude – naveo je Huter u prijavi
PODGORICA – Poslanik
Demokratske partije socijalista Oskar Huter podnio je podgoričkom centru bezbjednosti krivičnu prijavu protiv poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića, zbog osnovane sumnje, kako je saopšteno iz DPS-a, da je prekršio član 7 Zakona o javnom redu i miru. Čarapić je putem društvene mreže Iks objavio komentar: - Napraviš narko klan i regrutuješ mlade nezaposlene ljude iz ekonomski deprimiranog Cetinja, podijeliš klan i izazoveš obračune i na Cetinju i širom Crne Gore, a onda napuštaš lokalni parlament zbog ugrožene bezbjednosti i za to kriviš druge. Licemjerno i zlonamjerno“.
- Shodno Zakonu o javnom redu i miru, podnosim Upravi policije i naznačenim njenim organizacionim jedinicama prijavu protiv građanina Vasilija Čarapića sa prebivalištem u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je prekršio član 7 navedenog zakona, tako što je na javnom mjestu, putem društvene mreže Iks javno objavio komentar, kojim je grubo uvrijedio svakog odbornika kluba DPS Cetinje, jer izgovorene riječi su uvredljive, drske i bestidne – naveo je Huter u prijavi.
Dodao je da „reći za nekog da je formirao bilo kakav klan, može se samo cijeniti kao uvrjedljivo“.
- Ukazivati da je taj neko odgovoran za ubistva koja se nažalost dešavaju u Crnoj Gori je bestidno, posebno što Čarapić pripada vladajućoj većini koja nažalost svih građana Crne Gore nema kontrolu nad bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori. Preduzimajući navedene radnje, Vasilije Čarapić je
narušio javni red i mir jer optužujući pojedince, odbornike kluba DPS-a, da su stvorili kriminalni klan i da su odgovorni za smrt većeg broja lica, radnje su kojima se na nedozvoljen način remeti mir, red i normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost, vrijeđa moral, a ugrožava se i opšta bezbjednost ljudi i imovine. Time što je objavio na društvenoj mreži Iks je u smislu stava 2 člana 4 Zakona o javnom redu i miru počinio prekršaje kojima se narušava javni red i mir – navodi se u prijavi. Kako dodaje Huter, baš zbog izostanka reakcije vlasti, oni su i odlučili da podnesu ostavke na mjesto odbornika.
- Poluge moći i kompletan bezbjednosni sektor je u rukama vladajuće većine, koja apsolutno ništa nije uradila kako bi se građani osjećali sigurnije. Iznoseći ovakve neistine, Čarapić pokušava da izbjegne objektivnu odgovornost za sva do sada nečinjenja vladajuće većine, jer očigledno ne mari za nevino stradale ljude, kao ni za četvoro djece kojima je život nepravedno ugašen – naveo je Huter u prijavi. Čarapić je, kako ističe Huter, objavu napisao na Iksu, koji se smatra javnim prostorom, prekjuče u 14.14 časova. - Obraćam vam se u nadi da ćete sa krajnjom ozbiljnošću prihvatiti ovu prijavu i time učiniti da se naše društvo konačno uozbilji i da makar ozbiljni i odgovorni pojedinci koji se nalaze na ozbiljnim državnim pozicijama odgovorno i ozbiljno ponašaju ne iznoseći opasne, mrziteljske i targetirajuće lažne izjave za koje nemaju dokaze, jer oni ne mogu ni postojati - istakao je Huter. R. P.
PODGORICA – Očekujem da će prijedlog Vlade za promjenu Ustava izazvati političke ucjene, prije svega od konstituenata nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji će iskoristi priliku da „proguraju“ amandmane koji se tiču državljanstva i srpskog jezika – ocijenio je za Pobjedu istaknuti pravnik i advokat Miloš Vukčević
On je kazao da bi sve parlamentarne partije bez ucjena trebalo da podrže prijedlog Vlade za promjenu Ustava u dijelu da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta. - Smatram da je prijedlog Vlade opravdan i dobar, jer je ministar pravde dio izvršne vlasti i politička ličnost, pa je jasno da se njegovim prisustvom u Sudskom savjetu može ostvariti politički uticaj na rad Sudskog savjeta, odnosno da izvršna vlast može uticati na sudsku granu vlasti koja bi trebala biti nezavisna. Posebno je to vidljivo kod situacije da ministar pravde, po postojećem ustavnom rješenju, ima ovlašćenje da direktno učestvuje u izboru samih sudija i njihovom napredovanju – istakao je Vukčević. Prema njegovim riječima, usvajanjem navedenog prijedloga u Skupštini, implementirale bi se stare preporuke Venecijanske i GRECO komisije po kojima ministar pravde ne bi trebao biti član Sudskog savjeta po službenoj dužnosti, jer, kako je istakao, njegovo/njeno prisustvo slabi nezavisnost Sudskog savjeta. - U tom smislu dobro je što je Vlada Crne Gore prošle godine usvojila Informaciju o odluci ministra pravde da neće prisustvovati sjednicama Sudskog savjeta i glasati o pitanjima iz nadležnosti Sudskog savjeta do izmjena Ustava Cr-
Partije i njeni predstavnici ne bi smjeli radi svojih političkih ciljeva uslovljavati izglasavanje prijedloga promjene Ustava u dijelu da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta – kazao je Miloš Vukčević
ne Gore kojima će se ministar pravde isključiti iz članstva u Sudskom savjetu. Usvajanje navedenog prijedloga Ustava od značaja je za proces evropskih integracija Crne Gore, jer šalje poruku da je naša država spremna da prihvati sve demokratske standarde koji jačaju vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa – ocijenio je Vukčević. Istakao je da bi sve partije trebalo da budu usaglašene oko navedenog prijedloga za promjenu Ustava.
- Jer je to interes Crne Gore i uslov za pristupanje Crne Gore EU, pa ne vidim opravdan razlog da neka od partija ne podrži navedenu promjenu Ustava. Partije i njeni predstavnici ne bi smjeli us-
lovljavati izglasavanje navedenog prijedloga radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Stoga stoji opravdana bojaznost da će pojedini politički predstavnici, poput Mandića i Kneževića, iskoristiti navedeni prijedlog kako bi njegovo usvajanje uslovili usvajanjem nekih njihovih amandmana na Ustav koji se tiču uvođenja dvojnog državljanstva i srpskog jezika. Tako da očekujem da će navedeni prijedlog za promjenu Ustava izazvati političke ucjene, prije svega od konstituenata nekadašnjeg Demokratskog fronta koji će iskoristi priliku da proguraju amandmane koji se tiču državljanstva i srpskog jezika – istakao je Vukčević. Kazao je da očekuje dvotre-
ćinsku podršku u parlamentu predloženim promjenama Ustava.
- Bez obzira na to što je realno očekivati da neće postojati usaglašenog svih poslanika oko usvajanja navedenog prijedloga za promjenu Ustava (iako bi trebalo, jer se radi o promjeni kojom se jača nezavisnost pravosuđa, što je uslov za pristupanje Crne Gore EU), ipak očekujem da će se u crnogorskom parlamentu naći potrebna dvotrećinska većina koja će izglasati navedeni prijedlog za promjenu Ustava – istakao je Vukčević. Podsjetio je da je za navedenu promjenu Ustava potrebno da glasa dvije trećine od ukupnog broja svih poslanika, dok je za promjenu članova Usta-
Premijer Crne Gore sastao se sa predstavnicima iseljenika u Americi Spajić: Objasnio sam dijaspori sve o sporazumima UAE i otklonio dileme nastale zbog netačnih
NJUJORK - Premijer
Crne Gore Milojko Spajić razgovarao je sa predstavnicima dijaspore u Americi i nakon sastanka poručio da je otklonio sve
dileme oko sporazuma sa UAE, čije je usvajanje prethodnih dana izazvalo uznemirenje crnogorske javnosti. Poručio je i da će svuda, pa i u
Ulcinju, projekti biti realizovani isključivo uz podršku lokalne zajednice. - O tome sam u petak jasno informisao i predstavnike naše dijaspore u SAD, sa ko-
UAE,
sam
va koji se tiču državljanstva i jezika pored dvotrećinske većine potrebna i potvrda na referendumu od strane tri petine svih birača.
- Nacrt akta o promjeni Ustava sačinjava nadležno radno tijelo Skupštine - Ustavni odbor, i mora biti usvojen u Skupštini dvotrećinskom većinom svih poslanika koji se nakon toga stavlja na javnu raspravu koja ne može biti kraća od jednog mjeseca. Po završetku javne rasprave Ustavni odbor utvrđuje prijedlog akta za promjenu Ustava i pristupa se glasanju u Skupštini – istakao je Vukčević.
Vlada Crne Gore je 17. aprila utvrdila prijedlog za promjenu Ustava, prema kojem ministar pravde ne bi trebalo da bude član Sudskog savjeta.
- Prijedlog je usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO). U diskusiji je ocijenjena opravdanom potreba za promjenom navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinos radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - ističe se u saopštenju Vlade.
I. KOPRIVICA
PODGORICA - Političari u Crnoj Gori moraju da se opredijele da li su u ,,ruskom“ ili ,,svesrpskom svetu“ jer tijesno sarađuju sa patrijarhom koji je u Moskvi počinio veleizdaju - na tacni je ponudio Putinu Srbiju i Crnu Goru misleći da bi na Putinov mig mogli da destabilizuju ove države. Patrijarh i vrh crkve odavno ne predstavljaju crkvu, već dio kriminalne hobotnice režima koji za to što radi dobija novac - ocjenjuju sagovornici Pobjede.
Postavlja se pitanje - što je patrijarh SPC Porfirije iz Moskve poručio Crnoj Gori i zašto nije imao hrabrosti da te poruke uputi na teritoriji na kojoj ,,ordinira“ crkva na čijem je čelu?
VELEIZDAJA
Sumirajući što se desilo u Moskvi, Aleksandar Olenik, advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, izdvaja tri poruke. - Vrh crkve se odavno ne bavi religijskim, već političkim pitanjima i po Evropi i Rusiji prenose političke poruke koje dobiju od svog šefa i nalogodavca Aleksandra Vučića. To su, po ko zna koji put, uradili u Moskvi baveći se ,,srpskim svetom“ i nudeći Srbiju, Crnu Goru i Bosnu na tacni zločincu Putinu - ocjenjuje Olenik. Druga poruka, ističe, jeste da su „patrijarh i vrh SPC poručili da nijesu crkva, već dio kriminalne i koruptivne hobotnice Aleksandra Vučića koji ima zadatak da radi van granica Srbije posebno u regionu i Evropi i za to dobija ogroman novac“.
Olenik podsjeća da SPC u Srbiji dio novca dobija direktno iz budžeta koji pune svi građani, a dio kroz građevinske dozvole, gradnju stanova, dodjelu zemljišta...
- U posljednjih nekoliko godina u Beogradu najkvalitetnije zemljište je dobila crkva da gradi stanove i prodajekaže on.
Treća poruka je pravna kvalifikacija onoga što je izašlo iz usta patrijarha pomognut sufliranjem episkopa Irineja. - To je klasičan primjer veleizdaje. Da smo iole ozbiljna država, onoga momenta ka-
PATRIJARH PRODAO SRBIJU KREMLJU: Vrh SPC odavno ne predstavlja crkvu, već dio kriminalne hobotnice režima koji za to što radi dobija novac
SPC će se u Crnoj Gori ponašati na isti način kao što se ponaša u Srbiji. Kraj tome će doći tek kada promijenimo vlast u Srbiji - onda će doći do promjene vlasti u Crnoj Gori koja je instalirana iz Beograda kupovinom glasova, prijetnjama, ucjenama, velikom propagandnom kampanjom koja je sludjela najveći dio državljana Crne Gore - navodi advokat Aleksandar Olenik
da su sletjeli u Beograd, trebalo je da budu privedeni i da im se odredi pritvor zbog načina na koji oni nude Srbiju i srpsko društvo jednom ratnom zločincu. To je krivično djelo veleizdaje - poručuje Olenik.
,,RUSKI SVET“
Ocjenjujući da je iz Moskve poručio „da je on i oni koji njemu vjeruju dio ‘ruskog sveta’, znači ispisao se iz ‘srpskog sveta’“, Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose, postavlja pitanje - da li to nešto znači političarima u Crnoj Gori. - Oni moraju da se opredijele
da li su u ,,ruskom“ ili ,,svesrpskom svetu“ pošto imaju tijesnu saradnju sa patrijarhom. Što se patrijarha samog tiče, on se vrlo jasno ogradio od većine svojih vjernika. Ako se pogleda podrška javnog mnjenja studentima, koja je 74 odsto, onda je sigurno da je dio ljudi i studenata pravoslavne vjere, a koliko vidimo, za patrijarha oni su zapravo nosioci ,,obojene revolucije“ i rata protiv države. U tom kontekstu (podrške) bi trebalo ozbiljnije da se zamisle ljude koji su došli na talasu litija da to nije dovoljno. Patrijarh im je to jasno poručio – zavr-
šiće kao i patrijarh, izolovani od svog naroda, vjere i crkve ako nastave tim putem. To je moja poruka Mandiću i ostalima - rekao je Janjić.
TRGOVINA
Ključno pitanje jeste da li ima još razloga zašto je patrijarh pominjao Crnu Goru i Republiku Srpsku?
Olenik odgovara da crkva to stalno radi.
- Oni stalno trguju sa nečim što nije njihovo i misle da sa Putinom mogu nešto da dogovore, da oni kontrolišu situaciju u Crnoj Gori i Bosni i da eventualno na neki Putinov mig mogu da destabilizu-
ju i Crnu Goru i Bosnu. Mislim da je to blef, kao što su probali u Banjskoj pa nijesu uspjeli. Mislim da bi još gore prošli u Crnoj Gori i Bosni. Oni pokušavaju na taj način da se dodvore Putinu i pominjanjem ,,srpskog sveta“ koji kopira političku propagandu takozvanog ruskog sveta. To rade radikali od kada postoje na ovim prostorima i SPC to konstantno radi – nije iznenađenje to što su uradili u Moskvi - kaže Olenik. S obzirom na to da patrijarh nudi ono što nije njegovo i crkveno pitanje jeste - da li će vršiti pritisak na vladiku Joanikija koji je podržao studente. - U većem dijelu vlasti u Crnoj Gori je Aleksandar Vučić i oni će isto pokušavati da rade. Ali za razliku od Srbije, u Crnoj Gori je mnogo organizovanija i jača opozicija ne samo u političkim partijama - DPS, Liberali, Socijaldemokrate, nego i u okviru društva i nevladinog sektora i ne mogu na isti način da se ponašaju. Crkva će se svakako ponašati na isti način kao što se ponaša u Srbiji. Kraj tome će doći tek kada promijenimo vlast u Srbiji - onda će doći do promjene vlasti u Crnoj Gori koja je instalirana iz Beograda kupovinom glasova, prijetnjama, ucjenama, velikom propagandnom kampanjom koja je sludjela najveći dio državljana Crne Gore - navodi Olenik. Na pitanje - koga je onda patrijarh predstavljao u Moskvi - crkvu ili Vučićevog kurira, Janjić kaže da je predstavljao SPC, ali ne kao autohtonu crkvu.
lan sam im na ukazanom povjerenju i nastavljamo da radimo u interesu Crne Gore i svih naših građana - naglasio je Spajić.
R. P.
Vrh crkve se odavno ne bavi religijskim, već političkim pitanjima i po Evropi i Rusiji prenose političke poruke koje dobiju od svog šefa i nalogodavca Aleksandra Vučića. To su, ko zna koji put, uradili u Moskvi baveći se ,,srpskim svetom“ i nudeći Srbiju, Crnu Goru i Bosnu na tacni zločincu Putinu - ocjenjuje Olenik
- On se ponašao kao neko ko je je dobio crkvu, ne od Nemanjića u nasljeđe i odgovornost, kome Putin treba da potvrdi da ga je primio u Rusku crkvu. Dakle, ponašao se kao apatrid što se tiče crkava i ne zna gdje pripada. Kada je dolazio, činilo se da je on božja opomena SPC, sada sam siguran da je on božja kazna SPC. Mislim da je ovo jedan jako značajan momenat što se tiče SPC i vjernika u Srbiji – oni će sada vrlo jasno morati da nađu identitet u sebi ako vjeruju u Boga i promijene patrijarha - odgovara Janjić.
Za Olenika patrijarh predstavlja vrh SPC, direktno Aleksandra Vučića i nikoga više.
- Šezdeset odsto građana, među kojima su i vjernici, podržava studente i jedino oni imaju legitimitet da predstavljaju građane Srbije van Srbije i to rade odlično. Vučić i Porfirije zajedno nemaju nikakav legitimitet da predstavljaju bilo koga - poručuje Olenik. Violeta CVEJIć
Ranko Đonović, politički analitičar i publicista, o aktuelnoj situaciji u zemlji i odnosima unutar političkih subjekata
Mislim da su nova lica u DPS-u, odnosno njihovi predstavnici u parlamentu, donijela novu nadu i energiju koja obećava da postoji „svjetlo na kraju tunela“. Te vrijednosti su uspostavili davne 1990. godine članovi Liberalnog saveza Crne Gore. Snaga te ideje je preživjela, a to što će je do kraja voditi i uspostavljati DPS je manje bitno
PODGORICA – Aktuelnu državnu politiku već pet godina vidim kao jednu omanju barku na uzburkanom moru sa kojom se vjetrovi i more igraju kako oni hoće. Kako oni upravljaju barkom, a ne poznaju ni more, ni snagu vjetrova, uz međusobno guranje ko će koga izbačit iz barke, mislim da im se ni iz jednog ugla ne piše dobro.
Ovo je u razgovoru za Pobjedu, između ostalog, kazao Ranko Đonović, politički analitičar i publicista.
Ipak, on smatra da će uprkos svim izazovima Crna Gora ostati antifašistička i suverena država na evropskom putu. Đonović kaže i da politički cilj i političko djelovanje Demokratske partije socijalista ne smije da se mijenja zbog bilo kakvog koalicionog kapaciteta uz konstataciju da „te promjene svakako treba da se dese onima koji su blizu programa DPS-a i to što prije i ako vide ˈdalje od nosaˈ“.
POBJEDA: Kako vidite ukupnu društveno političku situaciju u zemlji, posebno od uvođenja višestranačja, jer ste i sami bili neposredni učesnik promjena?
ĐONOVIĆ: Duže od zadnjih 100 godina Crna Gora nije bila država koja je odlučivala o svojoj sudbini, već su to radili
oni drugi (Austrougarska, Srbija i Njemačka, odnosno Italija). Ostalo vrijeme su bile velike ideje – revolucije u kojima je Crna Gora po pravilu, djelimično, gubila svoj identitetsko državni imunitet zbog čega se i danas nalazi tu đe se nalazi. Kada se u ovom kontekstu pominje imunitet misli se na memoriju građana, a sve u skladu sa poznatom misli po kojoj, ako želite da uništite jedan narod - falsifikujte mu istoriju i sjećanje na ono što je bio i što jeste. Više od posljednjih 35 godina Crna Gora živi sveopštu agoniju koja je prije svega posljedica svega što sam naveo. Posljedica ima svoje uzroke, a ako se oni ne prepoznaju, periodično se ponavlja. Kada bismo upoređivali stanje u našoj državi danas sa onim prije 35 godina, kada su počela teška vremena za koja Crna Gora nije bila spremna, kao što nije ni sada, trebalo bi mi mnogo vremena. Ipak, može se primijetiti sljedeće: aktuelna vlast nije bolja od one od 1990. kao ni dvije prethodne, čak sam uvjeren da ovu vlast zamislimo u 1990. bila bi značajno gora i od one za koju sam nekad mislio da ne može biti gora. Za razliku od vlasti, kod građana Crne Gore je upravo obrnuto i relativno lako dozvoljavaju da budu prevareni.
POBJEDA: Kako komentarišete rezultate lokalnih iz-
bora u Nikšiću i skoro ujednačen rezultat DPS-a i DF-a, na čijem je čelu Marko Kovačević sa dominantno prosrpskom politikom?
ĐONOVIĆ: O gospodinu
Marku Kovačeviću i njegovom političkom društvu ne treba trošiti prostor i vrijeme jer o njima najbolje govore oni sami. Oni ne kriju da su nastavljači četničke ideologije, da žele Veliku Srbiju, a da Crnu Goru vide kao dio te teritorije, a ne kao samostalnu državu. Antifašizam je za njih neprihvatljiv i tako dalje i tome slično. Oni su bili i ostali najveća kočnica crnogorskog napretka. No, oni bi bili svakako manjina i ne bi mogli da naprave ovoliku štetu koliku prave da oni, koji čine trećinu, hoće da izađu na izbore i crnogorske ili evropske glasove ne prevode u društvo Demokratskog fronta i te ideologije zarad najčešće sitnih interesa. To se do sad dešavalo sa GP Urom koja polako nestaje sa političke scene i sada sa PES-om čija podrška građana je počela vidno da se smanjuje.
POBJEDA: Što se dogodilo i što se događa sa suverenističkim i antifašističkim vrijednostima u Nikšiću i Crnoj Gori i gdje vidite najveći problem ili nedostatak?
ĐONOVIĆ: Antifašističke i suverenističke vrijednosti su tu. Dok se jedan dio parlamentaraca bori za njihovo očuva-
Gaf crnogorske delegacije na sahrani poglavara Rimokatoličke crkve
nje, drugi dio je na djelu protiv njih iako verbalno to neće priznati, a treći su partija KUD (Kako vjetar duva) za koje bi kralj Nikola rekao: ,,Nit su voda, nit su vino“. Bilo kako bilo, čekali koliko čekali, Crna Gora će ostati antifašistička i suverena država na evropskom putu.
POBJEDA: Da li su nove snage DPS-a donijele novu vrijednost toj stranci i što bi, po Vašoj ocjeni, trebalo uraditi da bi se unaprijedio njihov koalicioni kapacitet?
ĐONOVIĆ: Mislim da su nova lica u DPS-u, odnosno njihovi predstavnici u parlamentu, donijela novu nadu i energiju koja obećava da postoji „svjetlo na kraju tunela“. Te vrijednosti su uspostavili davne 1990. godine članovi Liberalnog saveza Crne Gore. Snaga te ideje je preživjela, a to što će je do kraja voditi i uspostavljati DPS je manje bitno. Uostalom, to je ironija crnogorskog društva i danas i mnogo puta ranije. Svakako, mora se razlikovati DPS danas od onoga sa početka devedesetih godina. U programu, političkom cilju i političkom djelovanju, DPS ne smije da se mijenja zbog bilo kakvog koalicionog kapaciteta. Te promjene svakako treba da se dese onima koji su blizu programa DPS-a i to što prije i ako vide „dalje od nosa“.
POBJEDA: Kako ocjenjujete aktuelnu državnu politiku i djelovanje opozicije?
ĐONOVIĆ: Aktuelnu državnu politiku već pet godina vidim kao jednu omanju barku na uzburkanom moru sa kojom vjetrovi i more igraju kako oni hoće. Kako oni koji upravljaju barkom, a ne poznaju ni more, ni snagu vjetrova, uz međusobno guranje ko će koga izbačit iz barke, mislim da im se ni iz jednog ugla ne piše dobro. Sa druge strane, djelovanje opozicije gladam kao jedino moguće jer zaista ne vidim šta bi mogli da rade drugačije nego što rade. Mi kao građani, kao i opozicija, vidimo kakvu vlast imamo i to se stalno ukazuje onima koji hoće da vide. Pitanje je samo do kada će građani ovo moći da trpe i da ne prepoznaju laži koje zvone sa svake strane vlasti. Ir. M.
VATIKAN - Crnogorska delegacija koja je u subotu prisustvovala sahrani pape Franja u Rimu postala je predmet opšteg podsmijeha na društvenim mrežama. N a društvenoj mreži Iks objavljena je fotografija četvoročlane ekipe predvođene predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem. Ono što je posebno privuklo pažnju javnosti jeste to što su članovi delegacije, uprkos ozbiljnosti događaja na kojem predstavljaju našu državu, pozirali sa širokim osmijesima. Delegaciju su činili predsjednik Milatović sa suprugom, potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj
Dok je Milatović donekle zadržao ozbiljnost prikladnu prilikom oproštaja od poglavara Rimokatoličke crkve, njegova supruga nije uspjela da sakrije blagi osmijeh. Ipak, to je bilo znatno diskretnije od ponašanja ostatka ekipe, potredsjednika Skupštine Nikole Camaja i ministra javne uprave Maraša Dukaja, čiji su izrazi lica više podsjećali na slavlje nego na tužnu ceremoniju. Objavljena fotografija izazvala je salve reakcija na društvenim mrežama. Korisnici su je iskoristili kao inspiraciju za brojne mimove, dodatno ismijavajući nediplomatsko ponašanje crnogorskih zvaničnika u Vatikanu. R. P.
Poruka predsjednika opštine Bijelo Polje Smolović: Investitori poput Alabara dobrodošli, prioritet je unutrašnji dijalog i konsenzus
PODGORICA - Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović poručio je da su renomirani investitori poput gospodina Mohameda Alabara dobrodošli na sjever Crne Gore, ali da je neophodno da prethodno bude uspostavljen kvalitetan dijalog unutar lokalnih zajednica i na državnom nivou.
- Kao i svaki ozbiljan investitor, gospodin Alabar je dobrodošao u Bijelo Polje i na sjever Crne Gore. Vjerujem da zajedničkim razgovorima možemo uskladiti želje investitora sa našim potencijalima i interesima lokalne zajednice - istakao je Smolović. On je naglasio da je cilj svake ozbiljne investicije valorizacija prirodnih i ljudskih resursa opštine Bijelo Polje i sjevera u cjelini, posebno ističući potencijal planinskog masiva Bjelasice koji obuhvata pet opština.
- Svaki međunarodni sporazum trebalo bi prethodno usaglasiti sa lokalnim zajed-
nicama, a potom kroz transparentnu javnu raspravu postići što širi konsenzus među svim zainteresovanim stranama, na lokalnom i državnom nivou. Time ćemo pokazati da smo ozbiljna država i atraktivna investiciona destinacija koja djeluje konzistentno i odgovorno na zahtjevnom međunarodnom tržištu - poručio je Smolović. Predsjednik bijelopoljske opštine istakao je i važnost efikasne javne uprave, uz poštovanje zakonskih procedura, kako bi se omogućilo ravnopravno tretiranje svih potencijalnih investitora.
- Strateški investitori očekuju brzu i efikasnu administraciju, ali to mora biti jasno i transparentno definisano prema javnosti. Sve investitore treba posmatrati jednako, staviti ih u istu startnu poziciju, kako bi opštine i država ostvarile maksimalne benefite koji su u datom trenutku tržišno mogući i međunarodno konkurentni - naveo je Smolović. R. P.
Poslovna udruženja pozdravila utvrđivanje Prijedloga zakona o kreditno-garantnom fondu
PODGORICA –Vlada je nedavno utvrdila Prijedlog zakona o kreditno-garantnom fondu Crne Gore, a iz Unije poslodavaca (UPCG) i Privredne komore (PKCG) su saopštili da je Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) uvažilo dio njihovih sugestija dok je predloženo zakonsko rješenje bilo u formi nacrta. Ipak, obje poslovne asocijacije vide prostor za dodatnim unapređivanjem, odnosno preciziranjem određenih djelova kroz podzakonske akte.
Riječ je o propisu koji se u skupštinskoj proceduri već našao prije tri godine dok je na čelu resora ekonomije bio aktuelni predsjednik države Jakov Milatović, ali je bez objašnjenja povučen iz procedure u vrijeme vlade Dritana Abazovića. Milatović je u ljeto 2022. godine apelovao na svog nasljednika Gorana Đurovića i Vladu da što prije zakon vrate u Skupštinu naglašavajući da su na tom tekstu vrijedno radili uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ipak, nacrt zakona je ponovo stigao na dnevni red Vlade tek kada je ovu funkciju preuzeo Nik Đeljošaj
Javna rasprava
Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) ukazuju da je javna rasprava raspisana krajem 2021. godine, te da su oni tada, nakon konsultacija sa privredom, poslali objedinjene komentare, ali naglašavaju da ovaj nacrt zakona koji je Vlada nedavno utvrdila nije prošao dodatne javne konsultacije. Ukazuju da je dio inicijalnih komentara koji su dali usvojen, a isto su Pobjedi kazali iz Unije poslodavaca (UPCG) koja je još prije deceniju i po ukazala na potrebu formiranja kreditno-garantnog fonda. Obje asocijacije ocjenjuju da bi osnivanje fonda bio značajan korak u unapređenju poslovnog ambijenta, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća. - Ovaj zakon predstavlja rezultat dugogodišnjih napora i inicijativa, uključujući i sugestije UPCG, i predstavlja instrument koji može, u slučaju njegove dosljedne primjene, da ima vrlo konkretan pozitivan uticaj na pristup finansijama za preduzetnike i mikro, mala i srednja preduzeća – kazali su Pobjedi iz UPCG. Sličnog su stava i u PKCG koji osnivanje kreditno-garantnog fonda vide kao iskorak ka jačanju sveukupne konkurentnosti ekonomije.
Poslovne asocijacije očekuju da će niže kamate, grejs period i manji zahtjevi za kolateralom mnogima olakšati pristup kapitalu koji im je neophodan za širenje kapaciteta, modernizaciju opreme, zapošljavanje i generalno unapređenje poslovanja
- Posebno uzimajući u obzir da se ovaj fond osniva kako bi se olakšao i povećao pristup finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća, preduzetnike i poljoprivredne proizvođače iz registra poljoprivrednih gazdinstava u cilju stvaranja novih radnih mjesta, povećanja lokalne proizvodnje i usluga posebne vrijednosti, unapređenja tržišnog balansa i povećanja prilika za finansiranje kvalifikovanih zajmoprimaca. Takođe, jako je bitno u svemu i da će poseban fokus biti na mikro preduzećima i preduzetnicima, kod kojih je identifikovan najteži pristup finansijama koja su im potrebna za rast - kazali su Pobjedi iz PKCG.
sugestiJe Iz UPCG kažu da su posebno zadovoljni jer su uvažene njihove sugestije koje su se odnosile na Upravni odbor, izvršnog direktora i odnos Centralne banke i kreditno-garantnog fonda, posebno u dijelu usklađivanja sa odredbama Zakona o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima.
- Ističemo i značaj uvažavanja sugestije o potrebi izvještavanja kreditno-garantnog fonda prema CBCG, kao i njene nadležnosti za vršenje kontrole fonda. Takođe, kroz ovaj fond prepoznata je potreba da se unaprijedi položaj preduzetnika i osigura lakši pristup povoljnim izvorima finansiranja, uz niže kamatne stope i mogućnost grejs (grace) perioda, ali i da se uvaže specifični izazovi sa kojima se suočavaju žene u biznisu, posebno u kontekstu kolaterala i vlasništva nad nekretninama - navode iz UPCG.
U PKCG se nadaju da će MER ostati pri najavama da će garancije kreditno-garantnog fonda biti usmjerene ka ženama u biznisu, poljoprivredi, turizmu, ICT, proizvodnji i sektoru za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.
- To je dodatni garant da će se omogućiti rast i razvoj crnogorske privrede kroz održivo iskorišćavanje svih potenci-
jalnih resursa u kojima je moguće ostvariti konkurentsku prednost, odnosno visok stepen produktivnosti i razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću. Nadamo se da će tako i ostati kako je najavljivano i da će se to precizirati podzakonskim aktima – navode iz PKCG.
preciziranJe Ipak, u UPCG vide prostor za preciznije normiranje pojedinih odredbi, posebno kada je riječ o kriterijumima raspodjele sredstava i uslovima pod kojima se garantuje kredit. - Važno je da proces dodjele sredstava bude maksimalno transparentan i pravičan, kako bi se izbjegle bilo kakve zloupotrebe i kako bi sredstva došla do onih kojima su zaista potrebna. Takođe, dodatno razrađivanje podrške za preduzetnice koje nemaju imovinu kao kolateral, može dodatno osnažiti žensko preduzetništvo – ocjenjuju iz UPCG.
Predloženim zakonskim rješenjem je propisano da kreditno-garantni fond počne sa radom u roku od pola godine od usvajanja zakona i to imenovanjem članova upravnog odbora. Početni kapital od 10,6 miliona eura obezbijediće Vlada, ma-
lo preko polovinu u roku od dva mjeseca od stupanja zakona na snagu, a ostatak do kraja marta iduće godine. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja u obrazloženju ovog prijedloga zakona ukazuju da je cilj da ubrzaju privredni razvoj te da daju podršku
onima koji imaju ograničen ili otežan pristup finansiranju. Time će, kako ocjenjuju, aktivirati onaj dio tržišta koji ima dobre projekte, ali koji bez kolaterala ili nedostatka kreditne istorije ne mogu obezbijediti finansije. Tako se odobravaju krediti koji inače bez kre-
ditno-garantnog fonda ne bi bili odobreni, a i odvija se aktivnost koja u suprotnom ne bi bila realizovana. Iz Ministarstva očekuju da će to uticati na otvaranje hiljade novih radnih mjesta, povećanje prometa i profita te dovesti do opšteg rasta standarda.
Vide prostor i za dodatnu institucionalnu podršku korisnicima fonda kroz savjetodavne usluge, edukaciju i mentorstvo. Smatraju da bi bilo korisno formirati i nadzorno tijelo sa predstavnicima različitih sektora, uključujući i UPCG, koje bi pratilo implementaciju i predlagalo unapređenja u realnom vremenu.
-Uvođenje digitalizovanih i transparentnih procedura za apliciranje i praćenje projekata takođe bi značajno unaprijedilo funkcionalnost fonda - smatraju u UPCG.
Očekuju da će niže kamate, grejs period i manji zahtjevi za kolateralom mnogima olakšati prstup kapitalu koji im je neophodan za širenje kapaciteta, modernizaciju opreme, zapošljavanje i generalno unapređenje poslovanja. Ovo je posebno važno u proizvodnom sektoru, koji se percipira kao posebno rizičan i kojem su dodatne olakšice i te kako potrebne Iz PKCG vjerujuju da će se kapital fonda, uspješnim i odgovornim upravljanjem i savjesnim korišćenjem dobijenih sredtava, uvećavati i biti jedan od uspješnijih modela podrške.
Kontrola i nadzor
Tekstom zakona je predviđeno da će CBCG kontrolisati upravljanje rizicima i interne kontrole kreditno-garantnog
fonda, a nadzor sprovoditi Ministarstvo ekonomskog razvoja. Upravni odbor biće dužan da izvještaje dostavlja CBCG i Vladi, koja će imenovati odbor sa mandatom od četiri godine. Izvršni direktor biće biran na javnom konkursu, kao i dio odbora.
Iz Vlade je ranije saopšteno da je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružila tehničku podršku Vladi za osnivanje jedne ovakve institucije. - Dodatno, podrška EBRD-a omogućava brže pokretanje garantnog fonda u Crnoj Gori, istovremeno osiguravajući da isti bude efikasan i efektivan uz snažno upravljanje i nadzor - kazali su ranije iz Vlade. To će, kako se dodaje, obezbijediti dugoročnu platformu za druge međunarodne finansijske institucije, uključujući EBRD, za saradnju sa fondom i potencijalno obijezbediti više resursa za ekonomski oporavak i razvoj. - Ovi ciljevi su u skladu sa strategijom EBRD-a i postojećim angažovanjem u Crnoj Gori, sa fokusom na povećanju konkurentnosti i otpornosti ekonomije. Osnivanje fonda kao nezavisne i neprofitne institucije povećava sposobnost i potencijal fonda za prikupljanje dodatnog kapitala u vidu grantova u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama i partnerima - objasnili su ranije iz Vlade. M. leKoviĆ
Istorijski uspjeh Martina Ćalasana, profesora Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore
PODGORICA – Prof. dr Martin Ćalasan sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore jedan je od autora patentne aplikacije koju je prihvatio za dalju evaluaciju Američki zavod za patente i žigove (USPTO), najveća svjetska organizacija kada je riječ o zaštiti intelektualne svojine. Profesor je zajedno sa šest kolega iz više međunarodnih institucija razvio patentnu aplikaciju za skladištenje magnetne energije.
Riječ je o sistemu koji doprinosi povećanju stabilnosti elektroenergetskog sistema, njegove efikasnosti i tehničkih performansi. Na izradi patentne aplikacije radili su tri i po godine. Očekuje se da će se za oko devet mjeseci kompletna dokumentacija objaviti na zvaničnom sajtu organizacije. Sa Univerziteta Crne Gore saopšteno je da je Ćalasan prvi naučnik sa UCG sa patentom koji je prihvaćen u SAD.
Pored profesora Ćalasana, autori patenta su prof. dr Ahmed Zobaa (Brunel Univeristy, UK), prof. dr Shady Abdel Aleem (Egyptian Aviation Academy, Egipat), prof. dr Hany Hasanien (Ain Shams University, Egipat), prof. dr Ziad Elhalwany (Prince Sattam bin Abdulaziz University, Saudijska Arabija), prof. dr Mujahed Al-Dhaifallah (King Fahd University of Petroleum and Minerals, Saudijska Arabija).
POBJEDA: Jedan ste od autora patentne aplikacije, odnosno novog pristupa u kontroli sistema za skladištenje energije baziranog na skladištenju energije u magnetnom polju. O čemu se konkretno radi i otkud to da se taj proces odvija preko najveće organizacije na svijetu koja se bavi patentima?
ĆALASAN: USPTO – Američki zavod za patente i žigove – jeste najveća svjetska organizacija kada je riječ o zaštiti intelektualne svojine. Riječ je o tržištu koje je najatraktivnije za sve globalne kompanije i upravo zato nove ideje, inovacije i tehnološka rješenja svi prvo traže tamo. S druge strane, USPTO ima i najrigorozniji pravni okvir za zaštitu patenata, što dodatno potvrđuje kredibilitet svakog rješenja koje prođe kroz njihov sistem. Upravo zbog toga – i kada sada razgovaramo o ovoj temi – postoje detalji koje, iz pravnih razloga, još uvijek ne mogu da dijelim javno.
POBJEDA: Što to znači?
ĆALASAN: Najjednostavni-
Zajedno sa šest kolega iz više međunarodnih institucija razvio sam patentnu aplikaciju za skladištenje magnetne energije. Američki zavod za patente i žigove jeste najveća svjetska organizacija kada je riječ o zaštiti intelektualne svojine i ima najrigorozniji pravni okvir za zaštitu patenata, što dodatno potvrđuje kredibilitet svakog rješenja koje prođe kroz njihov sistem. Upravo zbog toga – i sada, kada razgovaramo o ovoj temi – postoje detalji koje, iz pravnih razloga, još ne mogu da dijelim javno, kaže Pobjedi Ćalasan
je rečeno, o suštinskim detaljima patentne aplikacije ne smijemo javno govoriti narednih, okvirno, devet mjeseci. Nakon isteka tog perioda, biće objavljena kompletna dokumentacija na zvaničnom sajtu USPTO, gdje će svako moći da vidi šta smo tačno prijavili, odnosno kakvo smo rješenje ponudili. Za sada mogu da kažem da je naučni i stručni dio posla završen – validiran je kroz modele, analize i eksperimente. Ono što sada slijedi jeste pravna procedura, potpisivanje ugovora i obezbjeđivanje finansijske i institucionalne podrške za dalji razvoj.
POBJEDA: Što onda možete da iznesete javno?
ĆALASAN: Objasniću o čemu se radi. Danas živimo u vremenu ubrzane energetske tranzicije – obnovljivi izvori energije sve više zauzimaju mjesto u ukupnoj proizvodnji. Recimo, Evropska unija ima ambiciozan plan da do 2050. godine u potpunosti eliminiše upotrebu fosilnih goriva. Međutim, integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetske sisteme donosi i ozbiljne tehničke izazove. Najveći problem je njihova prirodna nestabilnost – proizvodnja iz solarnih i vjetroelektrana zavisi od vremenskih uslova i nije konstantna. Ta promjenljivost direktno utiče na kvalitet napona i frekvencije u mreži. Zbog toga su sistemi za skladištenje energije postali ključni. Oni omogućavaju da se višak energije akumulira kada je proizvodnja veća od potrošnje, i da se njihova energija injektira u sistem kada je proizvodnja manja od potreba konzuma.
POBJEDA: Kako oni funkcionišu i u čemu se ogleda vaša originalnost?
ĆALASAN: Ako se desi povećanje proizvodnje energije u odnosu na potrebe konzuma – taj višak energije se „čuva“ u sistemima za skladištenje energije. U suprotnom, ako se desi situacija da je proizvodnja energije manja od potreba konzuma – sistemi za skladištenje energije injektiraju energiju u sistem, čuvajući njegovu funkcionalnost i efikasnost. Ove situacije
su posebno prisutne kod upotrebe solarnih elektrana, Naime, ako se desi situacija da „naiđe“ oblak - imamo manjak proizvedene energije, pa će sistem za skladištenje energije da injektira energiju u mrežu. Zbog toga, kada se danas priča o obnovljivim izvorima energije mora se istovremeno pričati i o sistemima za skladištenje energije.
Danas postoji više različitih tehnologija skladištenja. Javnosti su najpoznatije reverzibilne hidroelektrane, poput ,,Bajine Bašte“ u našem regionu. Tu imamo dva jezera – gornje i donje – povezana cjevovodom sa turbinom i sinhronom mašinom. Kada je cijena električne energije visoka, voda iz gornjeg jezera pokreće turbinu i proizvodi se energija. Kada je cijena niska, sistem radi u obrnutom režimu – voda se pumpa nazad u gornje jezero, čime se energija skladišti.
Pored toga, danas su veoma aktuelni i baterijski sistemi za skladištenje, posebno zbog razvoja elektromobilnosti i decentralizovane proizvodnje.
Naš patent se odnosi na potpuno drugačiji princip skladištenja energije – na superprovodne sisteme za skladištenje energije u magnetnom polju (SMES – Superconducting Magnetic Energy Storage).
Ovi sistemi skladište energiju
tako što formiraju i održavaju jako magnetno polje. Njihova najveća prednost je izuzetno brza reakcija – mogu u djeliću sekunde da odgovore na potrebe mreže s velikim snagama, što drugi sistemi ne mogu. Reverzibilne elektrane, na primjer, imaju višeminutne odzive.
Još jedna velika prednost SMES sistema je mogućnost brzog punjenja – oni energiju mogu da akumuliraju gotovo trenutno.
Suština naše patentne aplikacije je upravo u novom principu upravljanja ovim sistemima. Razvili smo inovativan matematički model i kompletnu regulacionu petlju za preciznu kontrolu snage SMES sistema priključenih na elektroenergetsku mrežu.
POBJEDA: Koliko ste dugo radili na patentu i kako je došlo do saradnje sa kolegama izvan naših granica? I je li, možda, tokom stvaranja bilo izazova da ste pomislili da odustanete od svega?
ĆALASAN: Zaista dobro pitanje. Sa koautorima ove patentne prijave sarađujem već duže vrijeme. Tu prije svega mislim na dr Abdel Aleema i dr Hasaniena iz Egipta. I oni i ja smo godinama aktivni u međunarodnoj naučnoj zajednici – kao urednici u brojnim časopisima sa SCI liste, neprestano pratimo trendo -
ve u oblasti elektroenergetike. Svuda u svijetu, uključujući i naše zemlje, obnovljivi izvori energije izazivaju slične tehničke probleme. Nauka traži rješenja – to je bio jedan od glavnih motiva da se fokusiramo na oblast koja nije dovoljno istražena, ali ima ogroman potencijal. Cijela priča krenula je od jedne ideje – razvoja novog matematičkog modela koji se, pomoću određenih transformacija, može predstaviti u inverzibilnom obliku, izuzetno pogodnom za primjenu u regulacionim konturama. Analizirajući postojeću literaturu i načine upravljanja SMES sistemima, bili smo sigurni da imamo nešto novo, primjenjivo i, što je najvažnije – snažno. Tada smo donijeli odluku da idemo u pravcu patentne prijave. Naravno, prijava patenta je kompleksan i skup proces. Zato smo odlučili da potražimo finansijsku podršku. Uz pomoć kontakata koje imamo, proširili smo tim – uključili su se istraživači iz Saudijske Arabije i iz Velike Britanije, kojima se naša ideja jako dopala. Da li je bilo trenutaka kada smo pomišljali da odustanemo? Iskreno – jeste. Najveći izazov bila je sporost procedura. Takođe, u sklopu procesa morali smo da napišemo i dva naučna rada koja su
prošla rigorozne interne recenzije, ali ih nijesmo smjeli objaviti – jer bi to ugrozilo ekskluzivnost ideje pred patentnim zavodom. To zna da bude frustrirajuće za nas naučnike, jer volimo da dijelimo rezultate. Ali bilo je važno sačekati i sačuvati potencijal inovacije.
POBJEDA: Ko je još bio uključen?
ĆALASAN: Kolege iz Arabije su odmah angažovale jednu najveću američku advokatsku kancelariju koja se bavi zaštitom intelektualne svojine i njihovi advokati su pratili naš proces. Ti ljudi su sve to pravno procesuirali i imali komunikaciju sa USPTO.
POBJEDA: Je li još neki kriterijum trebalo da se zadovolji, što je tražila američka organizacija?
ĆALASAN: Pored tehničkog i naučnog rada, morali smo da uradimo i detaljnu analizu tržišta. Naime, kako smo u ovu priču ušli iz nauke – praktično od nule kada je riječ o patentnim prijavama – bilo nam je važno da razumijemo koliko je naše rješenje zaista primjenljivo i kome bi moglo da bude interesantno. Zbog toga smo kontaktirali sa brojnim svjetskim kompanijama koje već koriste slične sisteme ili razvijaju tehnologije u tom pravcu. Od njih smo dobijali veoma korisne informacije – o značaju brzog odgovora sistema, o tehničkim zahtjevima koje traže, kao i o tržišnoj vrijednosti takvih rješenja. POBJEDA: Prošle godine ste svrstani među dva odsto najviše citiranih naučnika u svijetu, prema podacima renomirane Stenfordove baze podataka, a ove sedmice ste zbog toga dobili plaketu za izvrsnost i prepoznatljivost od UCG. Kako ste dosegli taj nivo naučne prepoznatljivosti, koliko je sve bilo izazovno?
ĆALASAN: Profesor sam na fakultetu, ali to u suštini znači stalno bavljenje naukom –ne samo radi ličnog napretka, već prije svega zbog studenata. Oni moraju biti u toku sa savremenim dostignućima u struci i nauci, a to se ne može postići ako se mi, profesori, ne razvijamo. Moj glavni motiv i pokretačka snaga upravo su studenti. Na Elektrotehničkom fakultetu u svakoj generaciji imamo briljantne mlade ljude – oni „vuku“ mentore naprijed i predstavljaju istinski podstrek za naučni rad. Raditi s takvim studentima je ne samo privilegija, već i velika odgovornost. Takođe, imam sreću da radim među izuzetnim kolegama –vrhunskim naučnicima koji
POBJEDA: Kako ocjenjujete obrazovanje u Crnoj Gori? Svjedoci smo učestalih reformi, uvode se novine, pa se razmišlja i o vraćanju određenih ukinutih modela koji su se, ipak, pokazali boljim. Stručnjaci upozoravaju da je danas sve manje kvalitetnog znanja...
ĆALASAN: Imam sjajne studente i volim da istaknem konkretne primjere. Najprije ću pomenuti mog saradnika, dr Mihaila Miceva. To je mladi doktor nauka koji je za svoj doktorat objavio devet radova na SCI lsiti od čega pet u IEEE publikacijama. To je rezultat za ponos čitavog Univerziteta, a posebno jer se bavio praktičnim problemom – anlizom rada i unapređenjem modelovanja sistema za regulaciju pobude sinhronih mašina. Takođe, pomenuću mr Stevana Rakočevića, koji je sada zaposlen u EPCG, a bio je moj student. Magistrirao je kod mene i još tokom magistarskih studija objavio radove u časopisima sa SCI liste, što je dovoljno i za odbranu doktorata. Trenutno čitam njegovu doktorsku disertaciju i zaista uživam u tom procesu. Što se tiče pitanja da li je obrazovni sistem u krizi – jeste. I vjerujem da uzroke treba tražiti u osnovi, a to je osnovno obrazovanje. Uvijek volim da sagledam stvari od početka, jer sve kreće iz baze. Volio bih da moja kćerka danas ima priliku da pohađa osnovnu školu koju sam ja završio, da ima iste one učitelje i nastavnike koje sam ja imao – iako je škola bila na selu, davala je znanje i stabilnu osnovu. Nažalost, problemi u obrazovanju su višeslojni i gomilali su se godinama. Rješenja nijesu jednostavna niti brza.
POBJEDA: Vidite li Vi neko rješenje na pomolu?
ĆALASAN: Prvo i osnovno – treba ozbiljno da porazmislimo što radimo. I to mora da bude posao struke, a ne politike. Moramo da se vratimo temeljima – a to je osnovno obrazovanje. Ako to vratimo na pravi kolosijek, sve ostalo će se lakše nadgraditi. Nema „blic“ rješenja u obrazovanju – to je dugoročan i zahtjevan proces. Potrebna je temeljna analiza i akcija. Najbolji pokazatelj da ne znamo što radimo je upravo trenutna rasprava o novom zakonu o visokom obrazovanju – gdje se glavna pažnja usmjerava na modele studiranja, a istovremeno imamo odluke državnih organa da na rukovodećim pozicijama mogu da budu ljudi sa bečelor diplomama, sa samo tri godine studija. To je ozbiljna nesinhronizovanost. Ne možemo tako da gradimo kvalitetan i funkcionalan obrazovni sistem.
su prepoznati na međunarodnom nivou. Biti dio takvog kolektiva za mene je čast, ali i dodatna obaveza. Sve to zajedno čini akademski poziv nečim mnogo većim od profesije –to je poziv da stalno učimo, napredujemo i doprinosimo društvu znanja.
POBJEDA: Kad smo kod podrške - da li Vam je sistem bio podrška ili se dešavalo da je i odmagao? Svodi li se sve na entuzijazam pojedinaca?
ĆALASAN: Podrška sistema postoji i ne bih rekao da se sve svodi samo na entuzijazam pojedinaca. Naravno, entuzijazam i lična posvećenost su ključni, ali kada postoji institucionalna podrška, sve to dobija mnogo veći domet. Kao neko ko je prošao kroz različite faze – od studija do današnjeg rada sa studentima i projektima – mogu da kažem da se situacija značajno popravila. Kada sam ja počinjao svoja istraživanja, bilo je mnogo više izazova, posebno finansijskih. Danas studenti doktorskih studija imaju mnogo bolje uslove: dostupne su istraživačke stipendije, sredstva za nabavku opreme, kao
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kažu za Pobjedu da planiraju otvaranje skloništa za beskućnike, ali ne ove godine
U Podgorici je za osam beskućnika obezbijeđen smještaj i finansijska podrška od sto eura mjesečno. Ne zna se koliko je ukupno beskućnika u Crnoj Gori, jer ne postoji takva vrsta registra. Marija Radović iz NVO Juventas objašnjava da oni imaju licencu za svratište, ali da još nijesu dobili cjenovnik i da je bez registra teško pružiti razvojnu uslugu
PODGORICA – Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije ne planira ove godine u Podgorici da otvori sklonište za beskućnike, ali kažu Pobjedi da je to aktivnost na kojoj će se raditi u narednom periodu. Iz Glavnog grada navode da nijesu informisani niti konsultovani u vezi s tim projektom.
– Vjerujemo, međutim, da je Ministarstvo obavilo sve potrebne procjene i analize kako bi donijelo odgovornu odluku u ovom kontekstu – kažu iz Sekretarijata za socijalno staranje Podgorice.
Iz Ministarstva su obrazložili da u akcionim planovima za ovu godinu kroz aktivnosti koje utiču na realizaciju operativnih ciljeva iz određenih strateških dokumenata nije predviđeno uspostavljanje usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu na teritoriji glavnog grada, ali je to aktivnost na kojoj će se raditi u narednom periodu.
OsmORO bEskUćNikA
i mogućnosti da posjete relevantne istraživačke centre širom svijeta. To su konkretni koraci naprijed.
POBJEDA: Sarađujete li sa državnim institucijama, konsultuju li Vas da pomognete kada se suoče sa nekim izazovima?
ĆALASAN: Nažalost, nije ta saradnja kakva bi trebalo da bude.
POBJEDA: Zašto je to tako?
ĆALASAN: Iskreno, to nije pitanje za profesora Univerziteta. Kada su u pitanju, recimo, problemi u distributivnom sistemu – dolazilo je do kontakata, bili su razgovori, mi smo nudili konkretna rješenja. Međutim, tu se sve završilo. Zašto nije bilo nastavka – to je pitanje za one koji donose odluke. Ali ono što mogu sa sigurnošću da kažem jeste da znanje postoji – na Elektrotehničkom fakultetu i na drugim visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori. Postoji stručnost, postoji iskustvo, postoji volja da se pomogne. Potrebno je samo da se to prepozna i da se ta saradnja aktivira na pravi način. N. ĐURĐEVAC
U Podgorici je trenutno za osam beskućnika obezbijeđen smještaj i primaju finansijsku podršku od sto eura mjesečno.
Iz Sekretarijata za socijalno staranje saopštavaju da nijesu nadležni za vođenje evidencije o broju beskućnika, te da je na osnovu nalaza i mišljenja Centra za socijalni rad njih osmoro. Dodaju da beskućnici imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć, kao i na be-
Još se ne zna tačan broj beskućnika u Crnoj Gori
splatan obrok u narodnoj kuhinji. Nijesu objasnili na koji način se beskućnicima pruža smještaj, imajući u vidu da nema skloništa.
Naveli su da su brojni izazovi vezani za beskućništvo, jer uključuju spoj različitih faktora – individualnih, porodičnih, socijalnih, ekonomskih... Kažu da rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan, integrisani i multidisciplinarni pristup i blisku saradnju različitih sektora.
Iz ovog ministarstva navode da je jedan od glavnih izazova što korisnik u nekim slučajevima nije dovoljno upoznat o pravima koja može ostvariti po osnovu zakona.
– Takođe, moramo naglasiti i slučajeve kada lica ne žele da prihvate određeni vid pomo-
Od sredstava za život do psihološke pomoći
Iz Ministarstva objašnjavaju da se usluga smještaja u prihvatilištu-skloništu obezbjeđuje odraslom i starom licu koje je beskućnik. Pružalac usluge korisniku obezbjeđuje tri obroka dnevno za odrasla lica, sredstva za ličnu higijenu, sredstva za održavanje higijene prostora, čistu posteljinu i peškir, pranje prozora i tepiha najmanje jednom u šest mjeseci, u skladu sa svojim sposobnostima aktivno učešće u održavanju lične higijene. Takođe, kako dodaju, korisniku se obezbjeđuje podrška u preuzimanju kontrole nad sopstvenim životom, podrška u ostvarivanju kontakata sa porodicom i drugim licima važnim za korisnika, radno-okupacione i slične aktivnosti. Pružalac usluge dugotrajnog smještaja u prihvatilištu-skloništu (do 12 mjeseci) korisniku obezbjeđuje i organizovanje grupa samopomoći.
ći, te svojom voljom odučuju da borave i spavaju na otvorenom – kažu iz Ministarstva.
Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je da je beskućnik osoba koja nema adresu stanovanja, boravi na javnim ili drugim mjestima koja nijesu namijenjena za stanovanje i nema sredstava kojima bi mogla da podmiri potrebu stanovanja. Centri za socijalni rad u skladu sa svojim nadležnostima, a uvidom u određene baze podataka utvrđuju da li određeno lice pripada ovoj kategoriji korisnika i u skladu s tim pružaju određenu vrstu pomoći.
Ne zna se, međutim, koliko je beskućnika u Crnoj Gori, jer ne postoji takva vrsta registra. Iz Ministarstva odgovaraju da registar i nije potreban, odnosno da ,,za sada nije prepoznata potreba za osnivanjem ovakve vrste registra, jer centri za socijalni rad uvidom u određene baze podataka mogu utvrditi da li je neko lice kategorisano kao beskućnik“.
– Sakupljanje pouzdanih podataka o broju ljudi koji su beskućnici je vrlo složeno u svakom društvu, jer to uključuje i skrivene oblike kao što su život s porodicom ili prijateljima, u neprihvatljivim uslovima ili lica koja se suočavaju s različitim oblicima isključenosti – naveli su iz Ministarstva.
JU Dom starih „Grabovac“ Risan ima licencu za pružanje usluge smještaja u prihvatilište-sklonište odraslog i starog lica koje je beskućnik koja se odnosi na teritoriju Crne Go-
re, kao i uslugu savjetovanje odraslom i starom licu koje je beskućnik, sa teritorije Crne Gore. Oni do zaključenja lista nijesu odgovorili Pobjedi na poslata pitanja.
NAkON zAtVORA NEmAjU gdjE Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori postoji jedan licencirani pružalac usluge svratišta za odrasla i stara lica, koja su beskućnici koji dolaze iz zajednice osoba koje koriste droge ili su osobe koje pružaju seksualne usluge, LGBTIQA+ osobe i bivši zatvorenici/zatvorenice - NVO JUVENTAS u Podgorici.
Marija Radović iz Juventasa objašnjava Pobjedi da oni imaju licencu za svratište, što znači da osobe kojima je potrebna ta vrsta pomoći mogu da dođu kod njih po čistu odjeću, da se istuširaju, da dobiju obrok, ali još nijesu počeli da pružaju tu vrstu usluge, jer čekaju da resorno ministarstvo obezbijedi cjenovnik.
Radović kaže da su pokušali da dođu do podatka o broju beskućnika, ali da nema registra. – Kada nemamo registar teško se može planirati razvojna usluga – kazala je ona. Ona dodaje da kroz praksu prepoznaju da je ova vrsta pomoći potrebna onima i koji izlaze iz zatvora, a nemaju nikakav vid podrške, te da je tu dosta mladih ljudi.
– Mnogo je široka priča i pogađa različite zajednice – rekla je ona. N.ĐURĐEVAC
Razbijena mreža krijumčara migranata u akciji „Pasoši“
PODGORICA- U velikoj policijskoj akciji kodnog naziva „Pasoši“, službenici Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije razbili su mrežu krijumčarenja migranata na teritoriji Crne Gore, uhapsili tri osobe — uključujući policijskog službenika — dok se za četvrtim osumnjičenim i dalje traga, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako se navodi, osumnjičeni su omogućavali nezakonit boravak državljanima Azerbejdžana zloupotrebom službenih ovlašćenja i falsifiko -
vanjem evidencije o prelasku granice.
U akciji su uhapšeni A.C. (40) iz Pljevalja, N. L. (34) državljanin Bosne i Hercegovine s prebivalištem u Podgorici, i policijski službenik R. S. (55) iz Nikšića. Za A. R. (39), državljaninom Azerbejdžana, policija intenzivno traga. Istragom je, kako navode iz
UP, utvrđeno da su uzimali pasoše od migranata, lažno evidentirali njihov ulazak i boravak u zemlji, te im nezakonito omogućavali da ostanu u Crnoj Gori duže od 90 dana. Policijski službenik R. S. zloupotrijebio je položaj pečatiranjem pasoša na graničnom prelazu Ilino Brdo, bez prisustva vlasnika pasoša.
- Akcija „Pasoši“ dio je šire strategije jačanja bezbjednosti i ispunjavanja evropskih standarda u oblasti borbe protiv krijumčarenja ljudi, kao i borbe protiv korupcije u redovima državnih službi - saopšteno je iz UP. Nakon jučerašnjeg hapšenja zbog krijumčarenja ljudi, pri čemu je među osumnjičeni-
Rožajska policija prekinula borbu pasa, tužilac ocijenio da nema elemenata krivičnog djela, građanski aktivisti revoltirani
ROŽAJE - Vijest da je rožajska policija prekinula borbu pasa, a tužilac ocijenio da nema elemenata krivičnog djela izazvala je gnijev građanskih aktivista koji se bore za prava životinja. Oni su pohvalili brzu reakciju policije koja je spriječila da psi budu povrijeđeni, a odluku tužioca koji je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela ocijenili „žalosnom, pravno neutemeljenom i duboko problematičnom“.
Napomenuli su da organizovanje borbe pasa predstavlja krivično djelo na osnovu člana 309a Krivičnog zakonika za koje je propisana novčana kazna i kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine.
- Iz navedenog članka može se zaključiti da su službenici Uprave policije po prijavi izašli na teren, zatekli borbu pasa, prekinuli je i uhapsili organizatore. Policijski službenici iz Rožaja zaslužuju pohvalu zbog brze i profesionalne reakcije. Pokazali su da
još ima kvalitetnih policajaca i da zakon i zaštita životinja i ljudi moraju biti iznad bilo čijeg interesa - kazao nam je Nikola Jočić. Nakon što su uhapsili organizatore borbi pasa, slučaj je, dodaje on, u skladu sa procedurom proslijeđen nadležnom tužiocu.
- Sa žaljenjem možemo konstatovati da je tužilac, uprkos jasnim i neposrednim dokazima, pri samoj činjenici da je policija zatekla borbu pasa, donio odluku da nema krivičnog djela – kazao je građanski aktivista za prava životinja Nikola Jočić za Pobjedu. Takva odluka, ističe naš sagovornik, ne samo da je pravno neutemeljena, već i duboko problematična, jer organizovanje borbe pasa, naglašava, predstavlja krivično djelo na osnovu člana 309a Krivičnog zakonika za koje je propisana novčana kazna i kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine. - Tužilac je očigledno izgubio iz vida da se radi o živim bićima, da su kod pasa jako izražene emocije, kao i da će organi-
zovane borbe na njih ostaviti dugoročne psihičke i fizičke posljedice. Dakle, zatečeno stanje, policijski zapisnici, date izjave, nedvosmisleno potvrđuju da je izvršeno krivično djelo, pa samo odbacivanja svih dokaza od postupajućeg tužioca postupak čini nerazumljivim i sumnjivim - ističe on. Ovakvo postupanje, kaže, baca u vodu napore policije i šalje opasnu poruku građanima da ne podnose prijave, jer se organizatori krivičnih djela neće sankcionisati u skladu sa zakonom.
- Zbog navedenog i sličnih postupanja imamo sve veći broj očevidaca krivičnih djela prema životinjama, posebno na sjeveru Crne Gore, koji odbijaju da podnesu prijavu i svjedoče, jer strahuju da organi neće preduzeti potrebne aktivnosti i mjere da ih zaštite i da neće sankcionisati počinioce - navodi sagovornik Pobjede.
Nažalost, dodaje, upravo jučerašnje postupanje tužioca je dokaz da građani opravdano razmišljaju na navedeni način.
- Stoga, za svako zlostavljanje životinja građani se mogu obratiti nevladinim organizacijama ili aktivistima, koje će vam pružiti potrebnu podršku i preduzeti mjere da se sankcionišu počinioci. Pravo i pravda moraju biti isti za sve, zbog toga ćemo u narednom periodu tražiti da se preispita postupanje tužioca i pokrene postupak protiv istog, a da se organizatori borbi procesuiraju u skladu sa zakonom - kaže on.
Još jednom, ističe, izražavaju zahvalnost podnosiocu prijave, policijskim službenicima iz Rožaja.
- Ohrabrujemo ih i daćemo im svu podršku da ubuduće postupaju profesionalno u interesu pravde i zaštite svih živih bića - zaključuje.
Borba pasa, kaže naš sagovornik, i ranije je organizovana u Rožajama, kada takođe nije niko procesuiran.
Podsjetimo, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, postupajući po operativnim saznanjima da u mjestu Gornja Lovnica u Rožajama više lica organizuje borbu pasa, izašla je juče na teren i tom prilikom prekinula borbu pasa. Uhapsila je N. Z. (24) i E. P. (43) iz Bijelog Polja, i D. K. (28) iz Rožaja. Navedena lica, ističu iz UP, dovedena su u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, radi prikupljanja obavještenja nakon čega je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama. - Tužilac se izjasnio da u radnjama ovih lica nema elemenata krivičnog djela - navode iz UP. Policijski službenici su protiv lica D. K. i E. P. podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenih prekršaja iz člana 51 stav 1 tačka 8 Zakona o zaštiti dobrobiti životinja. NJ.Ž.
ma i policajac iz Nikšića, oglasio se potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić
On je istakao da proces temeljnog čišćenja bezbjednosnog sektora traje i da nema zaštićenih, bez obzira na čin, funkciju ili staž. - Imamo sistem koji više ne za-
tvara oči pred onima za koje se sumnja da su izdali uniformu, već ih odlučno privodi pravdi - kazao je Bečić. Poručio je da se suočavaju sa raznim opstrukcijama - političkim i medijskim. - Ali poručujem - nećemo stati. Nećemo stati dok svaka uniforma ne bude očišćenja od kriminala. Očekujem od ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da, bez odlaganja, nastave proces suspenzija svih policijskih službenika za koje postoje osnovi sumnje u povezanost sa kriminalom - zaključio je Bečić. R. P.
Džordž Kotrel i partnerka uhapšeni zbog nasilja
TIVAT - Tivatska policija uhapsila je Džordža Kotrela (32), državljanina Velike Britanije sa privremenim boravkom u Tivtu i njegovu partnerku, bivšu misicu Crne Gore Anđelu Vukadinović (24) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Uprave policije. Protiv njene majke S. V. (53) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari.
U saopštenju se navodi da je tivatska policija postupala po prijavi Vukadinović da je, prilikom boravka u apartmanu jednog hotela u Tivtu, fizički napao njen partner. - Naime, na osnovu prikupljenih obavještenja od više lica, uključujući i navedena lica, policijski službenici su došli do sumnje da je danas oko tri sata iza ponoći, dok se A. V. nalazila u pomenutom apartmanu, G. C. prema njoj upotrijebio fizičku silu na način što je istoj zatvorenom šakom zadao više udaraca u predjelu glave i tijela. Takođe, lice A. V. je, kako se sumnja, upotrijebilo fizičku silu prema svom emotivnom partneru G. C. na način što mu je zatvorenom šakom zadala udarac u predjelu glave, a zatim još nekoliko udaraca u predjelu tijela, nakon čega se isti zaključao u
Vukadinović telefonskim putem pozvala majku koja je dolaskom u apartman fizički napala Kotrela zadajući mu više udaraca otvorenom šakom u predjelu tijela
jednoj od prostorija - saopšteno je iz policije. Zatim je, kako se sumnja, Vukadinović telefonskim putem pozvala majku koja je dolaskom u apartman fizički napala Kotrela zadajući mu više udaraca otvorenom šakom u predjelu tijela, nakon čega on odlazi u drugu prostoriju i zaključava vrata, dok S. V. lomi inventar stana i potom se udaljava. - Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, po čijem nalogu su G. C. i A. V. lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, dok je protiv S. V., majke lica A. V., podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvarinavodi se u saopštenju policije. G. C. i A. V. će, u zakonskom roku, biti sprovedeni tužilaštvu na dalju nadležnost i postupanje. R. P.
HAMBURG - Aleksandra Frilih (58), poznata njemačka književnica, čiji su romani bili među najprodavanijima u toj zemlji, pronađena je mrtva u utorak ujutru, rekli su istražni organi. Pokrenuta je istraga o ubistvu nakon što je književnica pronađena mrtva na brodu u Hamburgu, nakon što je bila nasilno napadnuta, saopštila je policija, a prenosi Gardijan.
Slučaj je brzo prešao u ruke odjeljenja za ubistva nakon što je utvrđeno da je napadnuta. Nadležni organi odbili su da daju više detalja, osim što su naveli da je prikupljen forenzički materijal i dostavljen izvještaj sudskog ljekara. Prema izvještajima lokalne televizije NDR, pozivajući se na
Policija Njemačke pokrenula je istragu o ubistvu
policijske izvore, Frilih je upucana, piše Gardijan. Istražioci su izdali apel za potencijalne svjedoke koji su možda primijetili sumnjivu aktivnost oko dugačkog ružičastog broda na kojem je Frilih živjela, na obali Holzhafena, na rijeci Elbi u istočnom dijelu okruga Morflet. Njeno tijelo je u utorak ujutru otkrio njen sin, saopštila je policija, koja vjeruje da je umrla između ponoći i 5.30 ujutro,
GAZA - U prethodna 24 časa 51 osoba poginula je u izraelskim napadima u Pojasu Gaze, saopštilo je juče Ministarstvo zdravlja te palestinske oblasti.
Do danas, ukupno 52.243 Palestinca poginula su u ratu Izraela i Hamasa u Gazi, pokrenutog 7. oktobra 2023, poslije napada Hamasa na Izrael. Ukupan broj poginulih uključuje i gotovo 700 tijela za koja je nedavno završen proces dokumentovanja, saopštilo je ministarstvo. Dnevni broj poginulih uključuje tijela izvučena iz ruševina poslije ranijih napada.
Izrael je prekinuo dvomjesečno primirje sa Hamasom iznenadnim bombardovanjem 18. marta i od tada sprovodi svakodnevne napade na tu teritoriju. Izraelske kopnene snage proširile su tampon zonu i opkolile južni grad Rafu i sada drže pod kontrolom oko 50 odsto Gaze.
Izrael je takođe uveo blokadu te teritorije na kojoj živi oko dva miliona Palestinaca, čime je zaustavljeno unošenje
čak i hrane i ljekova već gotovo 60 dana. Humanitarne organizacije javljaju da su zalihe pri kraju i da je hiljade djece neuhranjeno. Izraelske vlasti kažu da obnovljena ofanziva i zaoštrena blokada imaju za cilj da izvrše pritisak na Hamas da oslobodi taoce otete tokom napada 7. oktobra 2023. koji je pokrenuo njihovu ofanzivu na Gazu. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će nastaviti rat dok Hamas ne bude uništen ili razoružan i dok svi taoci ne budu vraćeni. Hamas je saopštio da će osloboditi preostalih 59 talaca, od kojih se vjeruje da je 24 živo, u zamjenu za palestinske zatvorenike držane u Izraelu, trajno primirje i izraelsko povlačenje iz Gaze, kako je dogovoreno u sada nevažećem sporazumu postignutom u januaru. Militanti Hamasa ubili su oko 1.200 ljudi u napadu na Izrael 7. oktobra i oteli 251 taoca. Većina talaca do sada je oslobođena u dogovorima o primirju ili drugim sporazumima.
prenosi Gardijan. Mediji su izvještavali da su ronioci bili na mjestu zločina, usred spekulacija da bi oružje moglo biti bačeno u Elbu. Frilih je započela karijeru kao novinarka, prvobitno u Ukrajini, gdje je osnovala ženski magazin u Kijevu. Kasnije je radila kao slobodna novinarka u Njemačkoj za ženske i druge časopise poput „Sterna“, prije nego što se okrenula pisanju romana.
RIM - Vatikan je prekršio protokol kako bi Volodimiru Zelenskom osigurao mjesto u prvom redu na sahrani pape Franja, zajedno s Donaldom Trampom i Emanuelom Makronom. Zelenski je stigao u Rim sa svojom
suprugom Olenom Zelenskom, dok su rasle nade u mogući proboj u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Lider ratom pogođene zemlje dočekan je spontanim aplauzom dok je zauzimao
svoje mjesto na Trgu Svetog Petra, nakon što se nakratko susreo s Donaldom Trampom na njihovom prvom razgovoru nakon burnog susreta u Ovalnom kabinetu. Čini se da je Vatikan napravio posebne aranžmane ka-
Veliki redovi vjernika koji žele posjetiti grob pape Franja od jutros su zabilježeni, u Crkvi Santa Maria Mađore, dan nakon ceremonije njegove sahrane. Kovčeg s tijelom pape Franja prebačen je u crkvu udaljenu četiri kilometra od Vatikana gdje je i sahranjen. U subotu je, podsjetimo, obavljena pogrebna misa na Trgu Svetog Petra u Vatikanu. Vatikanske službe su obja-
vile fotografije groba pape Franja, nakon što je spušten kovčeg. Taj momenat spuštanja kovčega je privatan i nije dostupan javnosti, prema običajima Vatikana.
Grob je od jutros od 7 sati zvanično dostupan i vjernicima koji su se prvog jutra nakon sahrane okupili u velikom broju kako bi odali počast papi Franju. Prema informacijama italijanskih vlasti, na Trgu Sve-
tog Petra tokom sahrane prisustvovalo je 250.000 ljudi, a 150.000 ljudi bilo je na ruti od Vatikana do papinog posljednjeg počivališta u crkvi Santa Maria Mađore. Vatikan nakon smrti pape Franja treba odlučiti o danu konklave, odnosno početka izbora novog pape. S obzirom na to da je papa Franjo preminuo 21. aprila, početak konklave trebao bi biti 5. ili 6. maja.
ko bi Zelenskom osigurao istaknuto mjesto na ceremoniji, gdje su većina lidera bila raspoređena prema nazivima svojih zemalja i tome da li su šefovi država ili vlada. Stara pravila određuju da svjetski lideri budu raspoređeni abecednim redom prema nazivu njihove zemlje na francuskom jeziku – tradicionalnom jeziku diplomatije kada su ta pravila uspostavljena. Kao predsjednik Ukrajine, Zelenski je mogao očekivati da bude smješten u treći red ili čak još dalje. Umjesto toga, sjedio je u prvom redu, 11 mjesta udaljen od Trampa, koji je bio desno od njega. Vatikan nije negirao da su pravila protokola prekršena. - Vjerujem da su popunili prazno mjesto - rekao je Mateo Bruni, glasnogovornik Vatikana, za „The Telegraph“.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nakon 12 godina od prihvatanja inicijative, donijela rješenje o valorizaciji
Spomenici u Cucama rađeni su uglavnom između druge polovine XIX i prvih decenija XX vijeka. Njihov značaj leži u jedinstvenoj umjetničkoj obradi lokalnog kamena iz obližnjih majdana, koju su cucki majstori kamenoklesari usavršavali kroz generacije. Ovi spomenici su danas svjedoci prošlosti i kulturnog identiteta ovog dijela Katunske nahije
PODGORICA - U selu
Grab u Cucama, nadomak Cetinja, nalazi se jedan od najzanimljivijih primjera kulturne baštine Crne Gore, čija zaštita je tek nedavno prepoznata kao jedan od prioriteta. Riječ je o Crkvi Svetog Nikole i jedinstvenim nadgrobnim spomenicima s kraja XIX i početka XX vijeka, koji su, zbog svoje specifične ikonografije, poznati kao „cucka raspeća“.
Ovaj kompleks, koji osim crkve čine stari nadgrobni spomenici, stećci, kamena bistijerna i tradicionalna kamena ograda, prepoznala je Uprava za zaštitu kulturnih dobara kao kulturno dobro od lokalnog značaja. Među spomenicima se posebno ističe nadgrobni krst s predstavom Hristovog raspeća, na kojem je Isus prikazan s crnogorskom kapom – jedini poznati takav primjer
u Crnoj Gori. Ovaj nadgrobni spomenik pripada Peru D. Gopčeviću, Bokelju sahranjenom 1910. godine, čiji je grob djelo čuvenog cuckog kamenoklesara Nikole R. Zvicera
Zvicer je svoje autorstvo trajno obilježio zapisom na naličju spomenika.
ZANIMLJIVA ISTORIJA
Cucka raspeća predstavljaju specifičnost ovog kraja ne samo zbog vještine lokalnih majstora, već i zbog ikonografije raspeća koja nije uobičajena za pravoslavnu tradiciju ovih prostora. Istraživači, među kojima se ističe rad Tanje Vujačić iz 1998. godine, ističu da su upravo ovakvi nadgrobni spomenici ukrašavani hrišćanskim simbolima poput raspeća, što nije bila česta praksa u pravoslavnim oblastima tog doba. Spomenici u Cucama rađeni su uglavnom između druge polovine XIX i prvih decenija XX vijeka. Njihov značaj leži u je-
Kako je Latko posjekao
Arapa sa Rijeke Crnojevića
Od nekoliko stećaka na groblju u Grabu, u elaboratu Uprave za zaštitu kulturnih dobara posebno je skrenuta pažnja na stećak sljemenik Latka Baćanina, iz 15. vijeka. Riječ je o velikom stećku sa dekorativnom i simboličkom klesarijom i očuvanom istorijskom ili legendarnom pričom o pripadnosti stećka i ličnosti Latka Baćanina koji „leži“ pod njim.
- Prilikom obnove ili gradnje sadašnje crkve 1898. graditelji su „ponovili“ mač na stećku, a sa
druge strane urezali „Latko posječe Arapa na Rijeku“. Sada taj natpis nije vidljiv, odnosno nije evidentiran. Na gornjoj površini nadgrobnog kamena, po dužini je uklesan golemi mač, a na sagledivim bočnim stranama je krajnje svedena, stilizovana ljudska figura u pokretu, uokvirena geometrijskim ornamentima. Publikovano je predanje po kome je Latko sin Vuka Baćanina sa Bate Cucke, a koji vode porijeklo od drevnog bratstva Pištignjat – navodi se u elabratu.
dinstvenoj umjetničkoj obradi lokalnog kamena iz obližnjih majdana, koju su cucki majstori kamenoklesari usavršavali kroz generacije. Ovi spomenici su danas svjedoci prošlosti i kulturnog identiteta ovog dijela Katunske nahije.
Pored svoje ikonografske specifičnosti, crkva Svetog Nikole u Grabu ima dugu i zanimljivu istoriju. Sadašnja crkva nije izgrađena, već obnovljena 1898.
Sačuvana je i publikovana istorijska ili legendarna priča o tome kako je Latko posjekao Arapa sa Rijeke Crnojevića, u dvoboju, mijenjajući Ivanbega. Naime, Baćanin je kao zarobljenik zetskog gospodara Ivana Crnojevića (1465 - 1490) izašao Arapinu na megdan i posjeko ga svojim dvosjeklim mačem. Na Cetinju je gospodar oslobodio Latka i darovao mu „dolove od Siminje do Izvora“. U okviru kompleksa crkve, vidljivo je da stećak ne počiva nad grobom i da je pomjeran sa prvobitnog mjesta. Tome svjedoči i kazivanje mještana da je stećak Latka Baćanina dijelom izmješten sa grobnog mjesta, jer su u prethodnom vijeku znatiželjnici i tragači za starinama, pod njegovom masivnom „vječnom kućom“ tražili, našli i uzeli njegov legendarni dvosjekli mač. Po lokalnim kazivanjima iz 1996. godine, pod stećkom je oko 1760. godine sahranjen (iz nepoznatih razloga) pop Luka Zvicer koji je umro u epidemji kolere.
godine, o čemu svjedoči uklesani natpis na njenom ulazu. Postojanje mnogo starije crkve na istom mjestu potvrđuju lokalna predanja i arheološki nalazi – prilikom obnove crkve pronađeni su stari grobovi, kosti i ostaci mačeva, za koje su mještani vjerovali da pripadaju Grcima. Takođe, nekoliko stećaka, karakterističnih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, i danas svjedoči o višeslojnoj istoriji ovog prostora. Najzanimljiviji primjer cuckog raspeća, spomenik Peru D. Gopčeviću, osim ikonografski posebnog prikaza Isusa, nosi još jednu specifičnost: trouglasto postolje krsta ukrašeno je sa četiri medalje, kojima je pokojnik odlikovan za svoju hrabrost i patriotizam. Njihova fino klesana izrada jasno ukazuje na visok ugled koji je Gopčević uživao za života. Na samom naličju spomenika nalaze se još jedan manji krst, dvije manje rozete i velika, višelisna složena rozeta, te pot-
pis samog majstora Nikole R. Zvicera.
- Nadgrobni spomenik je, konstruktivno, u dobrom fizičkom stanju. Potpuno je očuvanih kulturno-istorijskih vrijednosti. Nedostatak predstavlja nesagledivost klesarije usljed obraslosti kamena lišajevima različite starosti i njihovom mogućnošću zadržavanja vlage, što umanjuje estetski utisak i sagledivost objekta – navodi se u elaboratu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u koji je Pobjeda imala uvid. Zanimljivost predstavlja i ukop Gopčevića u Grabu i otkud to da jedan Bokelj sebi napravi tako reprezentativnu vječnu kuću u Cucama. - Usljed nedostatka neposrednih podataka služimo se posrednim podacima i pretpostavkom da je moguće bio na službi (oficir, vojnik, sveštenik, učitelj) u Grabu ili okolini. Pouzdano je da je bio i ratnik, patriota i junak jer njegov nadgrobni spomenik krase četiri medalje iz vremena Knaj-
ževine Crne Gore – navodi se u elaboratu Uprave.
BISTIJERNA
Na uzvišenju iza Crkve Svetog Nikole, ali unutar ogradnog zida, nalazi se i bistijerna, veća tradicionalna građevina za obezbjeđivanje prvobitno pijaćom vodom, a kasnije samo vodom koja se koristi prilikom zidanja grobnica i izrade nadgrobnih spomenika. Bistijerna je svoltana fino klesanim kamenom u obliku klina „u suvo“, bez upotrebe vezivnog maltera. Otvor bistijerne je pravougaoni, formiran sa četiri fino klesana, veća kamena i nema adekvatni poklopac koji obezbjeđuje sigurnost vode za ljude i životinje. U elaboratu Uprave navodi se da je osnovna pretpostavka da je bistijerna izgrađena u vrijeme gradnje postojeće crkve. Po kazivanju mještana bistijerna ima oštećenja u rezervoaru, „popuštila je“ pa vodom zadire u okolna grobna mjesta. U službi zaštite nije dokumento-
spomenika i Crkve Svetog Nikole u Grabu
van slučaj da se u okviru crkvene porte nalazi tradicionalna bistijerna tako velikog prečnika vidljivog dijela strukture i vjerovatno velike zapremine.
Stručni tim Uprave poseban akcenat je stavio na grbove, medalje i ordenje na starim nadgrobnim krstovima, koji svjedoče o crnogorskim oslobodilačkim ratovima. Na njima se iščitavaju politička i vojna istorija zemlje, faleristika, heraldika i nemjerljivi patriotizam Cuca i drugih Crnogoraca koji su generacijama ginuli za slobodu. - Klesarija grbova i medalja je samo u pojedinim slučajevima detaljnija da se može atribuirati istorijskim znamenjima.
U slučajevima kada je riječ je o najvažnijim odlikovanjima i klesarija je detaljnija. Shodno navedenom, za nekoliko odličja možemo prilično pouzdano znati a za drugih nekoliko samo pretpostaviti o kojim medaljama i grbovima je riječ. Po rezultatima ovog istraživanja na nadgrobnicima u Grabu su 52 odličja (Medalja za hrabrost iz 1841, Obilića medalje iz 1851, Grahovačka medalja iz 1859, Medalja za junaštvo iz 1962, Danilov orden ili Orden za nezavisnost, Medalja spomenica za rat 1875-78 i druge ratne medalje i spomenice kružnog oblika, i druga odlikovanja u obliku ravnokrakog krsta) i četiri grba (moguće Grb brigadnog barjaktara, pješadijskog desetara i drugo) – navodi se u elaboratu Uprave. Kako se ističe, kulturno-istorijska vrijednost nadgrobnika sa cuckim raspećima, zapisima, medaljama, grbovima i dekorativnim elementima kle-
Film ,,Ja, Maria Gabriela, unuka kraljice Jelene Savojske“ Miodraga Bola Boškovića biće danas prikazan u Splitu
sanim u kamenu je očuvana i izrazito velika.
- Potrebno je očuvati i unapređivati fizičko stanje dobara i njihovu kulturno istorijsku vrijednost – navodi se u elaboratu. Iako su ovi spomenici i crkva dobro očuvani, stručnjaci ističu određene izazove s kojima se susreću prilikom njihove konzervacije. Najveći problem predstavlja obraslost spomenika lišajevima, što otežava uvid u njihovu umjetničku vrijednost i doprinosi zadržavanju vlage koja dugoročno može oštetiti kamen. Takođe, kameni krov crkve djelimično je dislociran, posebno na apsidi, zbog čega voda prodire u unutrašnjost crkve, ugrožavajući stabilnost zidova i očuvanost unutrašnjeg dekora. Zvonik, koji je izložen atmosferskim uticajima, zahtijeva hitnu intervenciju zbog sve većeg oštećenja.
SABIRNO MJESTO
Kulturno-istorijska vrijednost ovog kompleksa nije ograničena samo na religijski i umjetnički značaj, već obuhvata i širi kontekst tradicije i istorije lokalne zajednice. Crkva Svetog Nikole u Grabu je bila i ostala sabirno mjesto za stanovnike Cucā, pripadajući mjestima kao što su Krug, Čelina, Gradina i Bati. Zanimljivo je da se ispred crkve, na zaravnjenom prostoru nekad igralo kolo nakon vjenčanja, što dodatno ukazuje na društvenu i kulturnu ulogu koju ova crkva ima u lokalnoj zajednici. Arhitektonska cjelina kompleksa – od srednjovjekovnih stećaka ugrađenih u crkvene kapije, preko starog kamenog stepe-
Pažnju sa arhitekture Crkve Svetog Nikole u Grabu odvlači i plava boja kojim su premazani vrata i prozori, što je svakako neobično i rijetko na seoskim crkvama. Tu neobičnost su primijetila i stručna lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, konstatujući da se, po podacima iz dokumentacije, može razumjeti da je u posljednjoj deceniji urađeno farbanje drvenarije. - Naime, autentično očuvana, drvena vrata (sa očuvanom autentičnom bravom i ključem od kovanog gvožđa), metalni prozori, ikonostas, podni svijećnjaci i čelične zatege ofarbani su plavom, umjesto dotadašnjeg premaza braon boje – navodi se u elaboratu Uprave. Unutrašnjost crkve je malterisana i farbana u bijeloj boji, a na zidovima nijesu evidentirani tragovi freskopisa. Unutrašnjost je popođena, takođe, kamenim pločama, kao i apsida nadvišena za dva stepenika u odnosu na naos crkve. U apsidi je četvrtasta, kamena časna trpeza, odnosno oltar. Oltarna pregrada je drveni ikonostas, zanatski rad sa rezbarenom i jedinstvenom dekoracijom na carskim dverima. Očuvan je i dio crkvenog mobilijara kao što su svijećnjaci, kadionice, putiri, knjige i odežde.
ništa i monumentalnih ulaza, do kamene bistijerne i tradicionalne kamene međe – dodatno doprinosi njegovom značaju. Upravo zbog toga, ovaj prostor se nalazi u Studiji zaštite kulturne baštine urađenoj za potrebe Prostornog plana Prijestonice Cetinje, kao i u širem planu Prostornog plana Crne Gore do 2040. No, nije nam za ponos činjenica da je inicijativa o zaštiti ovog kompleksa podnijeta tek 2012. godine, prihvaćena 2013, te da je Upravi za zaštitu kulturnih dobara trebalo čitavih 12 godina da uradi valorizaciju i donese Rješenje o zaštiti?!
Odluka o zaštiti crkve i cuckih raspeća nije samo priznanje njihovoj istorijskoj vrijednosti, već i poziv na očuvanje i promociju ovakvih spomenika koji predstavljaju važan dio crnogorske kulturne baštine. Posebna atrakcija – jedinstveni prikaz Hrista s crnogorskom kapom – nesumnjivo će nastaviti da privlači pažnju istraživača, turista, ali i svih onih koji žele bolje razumjeti bogato kulturno nasljeđe Katunske nahije i cijele Crne Gore. J. NIKITOVIĆ
PODGORICA - Projekcija filma ,,Ja, Maria Gabriela, unuka kraljice Jelene Savojske“, crnogorskog kompozitora i filmskog stvaraoca Miodraga Bola Boškovića, biće održana danas u kinu ,,Zlatna vrata“, u Dioklecijanovoj palati u Splitu. Promociju organizuje Zajednica Crnogoraca Split, u okviru ,,Crnogorskih dana kulture“.
- Motivacija za film mi je bila činjenica da je Maria Gabriela jedna od rijetkih živih unučadi Jelene Savojske koja je provela dosta vremena sa crnogorskom princezom i koja može autentično da priča i otkriva mnoge sakrivene strane života italijanske kraljevske familije - kazao je Bošković ranije za Pobjedu.
,,Ja, Maria Gabriela, unuka kraljice Jelene Savojske“ predstavlja originalnu filmsku priču o crnogorskoj princezi i italijanskoj kraljici Jeleni Savojskoj, najvećim dijelom bazirana na sjećanjima Marie Gabriele njene unuke, kćerke posljednjeg italijanskog kralja Umberta II i belgijske princeze Marie Zozel
Pored velikog broja autentičnih fotografija iz porodičnog albuma Savoja, kratkih filmskih inserata, za čije je emitovanje dala saglasje, Maria Gabriela kroz sopstvenu životnu priču prenosi publici atmosferu vremena koje je provela sa svojom babom - ,,italijanskom majkom“, kako su Jelenu Savojsku nerijetko zvali njeni podanici. Brojne istorijske činjenice, mnogi opisi izgleda kraljice Jelene i njenih karak-
ternih osobina, prepričavanja interesantnih detalja određenih događaja i mnogih zbivanja kroz krajnje originalna i emotivna kazivanja same akterke, kroz Boškovićev dokumentarac se oslikavaju mnogi neznani i do danas sakriveni detalji o crnogorskoj princezi i italijanskoj kraljici. Milica Radojičić-Mikulić, koja je na čelu organizacije Zajednice Crnogoraca Split, iskazala je zadovoljstvo zbog činjenice da će ugostiti Boškovića i prikazati njegov film, ističući da ZCS igra ključnu ulogu u očuvanju i prenošenju bogate crnogorske kulturne baštine, ali i u jačanju prijateljskih odnosa između crnogorskog, hrvatskog, a i svih ostalih manjinskih naroda kroz zajednič-
Završen konkurs za regionalni književni zbornik „Rukopisi 48“
PODGORICA – Djela crnogorskih autora Anđele Bulajić, Marka Stanojkovskog, Andrije Radovića, Vasilise Rašović i Sergeja Pavlovića naći će se u zborniku poezije i kratke proze „Rukopisi 48“.
Za ovogodišnje izdanje tradicionalnog pančevačkog književnog zbornika odabrano je 77 autora iz Srbije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Na konkurs su ove godine stigle 272 prijave elektronskom poštom. Žiri je radio u sastavu: Srđan Gagić, Stefan Stanojević, Jasmina Topić ( gl. urednik), Tanja Božić, Natalija Milovanović (za Sloveniju) i Gorica Radmilović (za Makedoniju).
Konkurencija je, kako su kazali iz redakcije „Rukopisa“, kao i svake godine bila zaista velika. - Zahvaljujemo se i autorima koji su poslali radove a nijesu ušli u zbornik, te se nadamo da će se javiti i sljedeće godine, i naći svoje mjesto u budućim ,,Rukopisima“. Zbornik izlazi iz štampe početkom juna, a festival povodom objavljivanja ,,Rukopisa 48“ i ove godine biće održan nešto kasnije u odnosu na svoj uobičajeni termin, tako da se vidimo i družimo početkom septembra u Pančevu sa autorima i gostima. Detaljan program festivala i datumi biće objavljeni blagovremeno – saopšteno je iz redakcije ,,Rukopisa“. Aktivnosti i nove informacije biće dostupne na Fejsbuk stranici „Rukopisa“, Instagram profilu i sajtu Doma omladine Pančevo (www.domomladinepancevo.rs). R. K.
ka okupljanja, manifestacije i kulturne događaje. - Crnogoraca iz Hrvatske u Splitu ima dovoljno da bi imali i svoje vijeće pa posredstvom vijećnika županijskog predstavnika i udruženja mogli da njeguju jezik, tradiciju, običaje i kulturu, ali i da učestvuju u javnom životu grada kao i ostale nacionalne manjinekazala je ona, dodajući da će ova Boškovićeva filmska premijera biti ,,lijepo veče za druženje , ali i pamćenje i početak jeden uspješne saradnje“. Nakon projekcije u Dubrovniku, u starom gradu u kinu ‚‚Jadran“ ovo je druga projekcija Boškovićevog filma ‚‚Ja, Maria Gabriela, unuka kraljice Jelene Savojske“ u Hrvatskoj. An. R.
Prof. dr Maša Guštin gostuje na Cetinju O domaćem filmu na FCJK
PODGORICA – Gostujuće predavanje prof. dr Maše Guštin sa Univerziteta u Gdanjsku, biće upriličeno danas, u 12 sati, u svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Tema predavanja, koje će biti realizovano u okviru Erasmus+ programa akademske mobilnosti, jeste zlatno doba jugoslovenske kinematografije. Prof. dr Guštin je ekspertkinja za filmove zemalja bivše Jugoslavije, rusku kinematografiju, kulturološke fenomene (post)jugoslovenskog prostora, folklor i pop kulturu. Predaje na Odsjeku za film i audiovizuelnu kulturu i Institutu za ruske i istočnoevropske studije na Univerzitetu u Gdanjsku R. K.
INTERVJU: Čedomir Marović, agrarni ekonomista i specijalista za poljoprivredu i ruralnu politiku
PODGORICA - Tranziciono vrijeme u Crnoj Gori donijelo je nezapamćeni ruralni egzodus (bježanje mladih ljudi sa sela), pri čemu danas na 75-80 odsto poljoprivrednog prostora (procjena) nema života i ekonomije, sa neprocjenjivim posljedicama za budući razvoj ove privredne grane - ocijenio je za Pobjedu Čedomir Marić, ekonomista i specijalista za poljoprivredu i ruralnu politiku. On je naglasio da se predugo osjeća nedostatak savremene poslovne (evropske) strategije u ovoj oblasti, pri čemu nema jasnih i preciznih razvojnih ciljeva na kraći i duži rok, a kamoli da se u takvoj situaciji mogu posjedovati pretpostavke za ostvarivanje usvojenih ciljeva razvoja.
POBJEDA: Period razvoja crnogorske poljoprivrede i ruralnog razvoja nakon Drugog svjetskog rata predstavljao je „Periklovo doba“. Kako Vi ocjenjujete taj period?
MAROVIĆ: Sjećanja na trodecenijski razvojni put i pored svih teškoća i nesnalaženja su veoma su pozitivna. Rekao bih ispunjena dozom sjete i nezadovoljstva na rezultate koje smo ostvarili u tranzicionom vremenu.
Naime, prvi put u bogatoj istorijskoj prošlosti, Crna Gora je u to vrijeme dobila savremena obilježja ove privredne grane. Nažalost, u decenijama koje je donijelo tranziciono vrijeme skoro sve što je bilo izgrađeno u vremenu nakon Drugog svjetskog rata, zaključno sa 2010. godinom, pretvoreno je u pepeo. Da li je moralo tako, mislim da ne. Međutim, ostavljam da o tome sud daju privredni istoričari i vrijeme koje je pred nama. Tim povodom i dalje živi mučan osjećaj kod svjedoka toga vremena što su oni, koji su odlučivali o sudbini države i njenog naroda u toj vremenskoj prekretnici, u vučjim uslovima balkanske tranzicije, pogrešno shvatili pravila neoliberalne tržišne ekonomije koja se odnose na poljoprivrednu proizvodnju, tvrdnjom da će „moćna tržišna ruka riješiti sve naše probleme na zadovoljstvo svih“ u Crnoj Gori je označeno kao sunovrat ove privredne grane!? Slijedeći istaknutu „filozofiju“ prvi su na udar surovih tranzicionih zakona iz 1992. došli na udar 7.000 hektara meliorisanog visokoproduktivnog zemljišta na prostoru Crne Gore, koja je tranziciona svijest i pamet povukla u ambis. I nije riječ samo o zemljištu, već o širokoj lepezi proizvodne (agrarne) strukture, koju je trebalo sačuvati, na principima privatnog prava i mješovitog kapitala, a na način kako je to radila savremena Evropa i svijet. No, za utjehu nam je ostala narodna izreka: „Zaludu je plakati nad kantom prosutog mlijeka“. Nakon stogodišnjih dilema još iz doba kralja Nikole I Petrovića, nastala je krupna di-
lema - da li ćemovska ravnica kod Podgorice može imati privrednu budućnost ili ne? U dugom trajanju nedoumica i otpora, jedna grupa naučnih i političkih entuzijasta iz Crne Gore i ondašnje Jugoslavije (1968–1980. godine) raspršila je stogodišnju dilemu i na 2.500 hektara ćemovske pustare izgradila najveći i najljepši plantažni zasad vinograda, vinarija i voćnjaka u Evropi koji je narednih dvadeset i više godina pretstavljao privredni ponos Crne Gore. Nadalje, iz tog milja velikih nacionalnih i privrednih heroja, 1991. godine regrutovan je tim uglednih naučnih i stručnih djelatnika sa crnogorskog i jugoslovenskog prostora koji je izradio Strategiju razvoja poljoprivrede i ruralne privrede u Crnoj Gori na tržišnim osnovama (Zelenu strategiju), kao kapitalni dokument za novo kapitalističko razvojno vrijeme, na kraći i duži rok, koji je konsenzusom usvojen od strane Skupštine Crne Gore u novembru 1992. godine. Ovim dokumentom Crna Gora je ušla spremna u tranziciono vrijeme koje je stajalo pred njom i na čijim je osnovama valjalo reformisati raniji socijalistički i samoupravni sistem. Ono što je bitno za ovaj trenutak jeste činjenica da su rješenja koja su figurirala u Zelenoj strategiji počivala na naučnim i praktičnim ostvarenjima u zemljama zapadne Evrope. Nažalost, projekat „Zelene strategije“, prihvaćen kao amanet za novo - tranziciono vrijeme, živio je i uspješno hodao u novom vremenu sve do 1996. godine, kada je jednostranim potezom agrarne vlasti toga vremena srušen, nakon čega se agrarna privreda nije mogla ekonomski i razvojno uspraviti sve do današnjih dana! Čast i priznanje onim rijetkim i hrabrim agrarnim privrednicima (farmerima) u Crnoj Gori, koji su smogli snage i znanja da u tranzicionom raspeću savladaju brojne teškoće i ne samo ekonomski opstanu, već utru put za svoj autohtoni razvoj (vinogradari i vinari, proizvođači voća i povrća, proizvođači meda, pivari, maslinari i drugi).
POBJEDA: Koji su to konkretni nedostaci sadašnjeg agrarnog sistema, a koče razvoj ove privredne grane u Crnoj Gori?
nivou, pri čemu se 70
Uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda kreće se od oko jedne milijarde eura na godišnjem nivou, pri čemu se 70 odsto uvezenih roba može proizvoditi u Crnoj Gori, dok je izvoz oko 12–15 odsto sopstvene produkcije, takođe na godišnjem nivou, što govori o zabrinjavajućem tehnološkom i tržišnom zaostajanjukaže Marović
MAROVIĆ: Valja imati u vidu da nema idealnih agrarnih politika (sistema) koje ne sadrže neke manje ili veće nedostatke u svom biću. Međutim, praktično posmatrano, odgovor na vaše pitanje po mojem sudu mogao bi da izgleda ovako: 1. U načelu, agrarni sistem u Crnoj Gori u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata i do 1989. godine bio je manje - više funkcionalan i uspješan sistem. Zato postoje brojni dokazi o kojima u ovom trenutku ne možemo govoriti. No, zahvaljujući činjenici ispoljenog entuzijazma ljudi tog vremena i spremnosti da se poštuju načela struke i nauke, proizvodnja tadašnjeg vremena uspjela je da očuva svoj tržišni integritet i identitet, na jedoj strani, a na drugoj - da obezbijedi svoju ekonomsku i razvojnu održivost. O tome govori praksa nekadašnjeg slavnog Agrokombinata „13. jul“ koji je dao lavovski doprinos tržišnoj prisutnost u oko 40 zemalja svijeta.
U principu, tranziciono vrijeme je ispoljilo posve drugačiju ćud – poslovnu nekomplementarnost između državne poslovne politike u agraru i onoga što se dešavalo u oblasti tekuće proizvodnje i razvoja, sa svim posljedicama na ishod takvog stanja!?
2. Sljedstveno istaknutom, tranziciono vrijeme u Crnoj
Gori donijelo je nezapamćeni ruralni egzodus (bježanje mladih ljudi sa sela) u Crnoj
Gori, pri čemu danas na 7580 odsto poljopivrednog prostora (procjena) nema života i ekonomije, sa neprocjenjivim posljedicama za budući razvoj ove privredne grane!
3. Predugo se osjeća nedostatak savremene poslovne (evropske) strategije u ovoj oblasti, pri čemu nema jasnih i preciznih razvojnih ciljeva na kraći i duži rok, a kamoli da se u takvoj situaciji mogu posjedovati pretpostavke za ostvarivanje usvojenih ciljeva razvoja.
4. Zbog istaknutih i drugih problema, aktuelni agrarni sistem u Crnoj Gori je atrofirao i ostao bez volje da pristupi korjenitim reformama svog poslovnog ambijenta, sa posljedicama za čije će otklanjanje trebati znanje, novac i vrijeme. Kada je riječ o konkretnim nedostacima aktuelne agrarne politike u Crnoj Gori, po mom sudu, može se govoriti o sljedećim problemima:
(a) Niska produktivnost rada u stočarstvu, kao glavnoj poljoprivrednoj grani. O ovom problemu govori činjenica da je proizvodnja mlijeka po jednom muznom grlu u Crnoj Gori 3.100 litara mlijeka na godišnjem nivou, dok se ta brojka u Evropi kreće na nivou od 7.500 litara.
(b) Uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda kreće se na nivou od oko jedne milijarde eura na godišnjem nivou, pri čemu se 70 odsto uvezenih roba može proizvoditi u Cr-
formi privrednih subjekata u poljoprivrednom prostoru.
(j) Porazne su posljedice centralističkog upravljanja agrarnom produkcijom.
(k) Neadekvatna kadrovska politika i manjak specijalističkih kadrova i dr.
POBJEDA: Možete li uporediti vrijeme razvoja crnogorske poljoprivrede i sela u predtranzicionom periodu sa sadašnjim stanjem? Što se to desilo, po Vašem mišljenju, i kako gledate na rezultate ta dva, posve različita, privredna razdoblja?
no prehrambenih proizvoda kreće se oko 12–15 odsto sopstvene produkcije, takođe na godišnjem nivou, što govori o zabrinjavajućem tehnološkom i tržišnom zaostajanju.
(c) Interna ekonomija poljoprivrednih gazdinstava (male, srednje i velike farme) je posve maglovita stvar, pri čemu je izvjesno da je životni standard farmera na najnižem nivou u odnosu na ostale privredne grane.
(d) Profitabilnost investicionih ulaganja u stočarsku proizvodnju, prema mojim saznanjima, u višedecenijskoj je ekonomskoj krizi, odnosno visokom naučno tehnološkom i zootehničkom zaostajanju.
Ovu činjenicu potvrđuju podaci da je broj goveda 1989. godine iznosio 189.009 grla, da bi u 2024. godine taj broj pao na 68.800 grla ili 36 odsto.
(e) Krupan problem predstavlja nedovoljno prisustvo nauke i struke, kako u tekućoj proizvodnji tako i u oblasti razvoja.
(f) Nedostatak savremenog poljoprivrednog zakonodavstva.
(g) Nedostatak zemljišne politike. Poljoprivredno zemljište se u Crnoj Gori koristi nešto više od šest odsto.
(h) Odsustvo – nedostatak institucionalne infrastrukture, koja u svakom državnom sistemu predstavlja kičmeni stub privrednog i društvenog progresa.
(i) Nedostatak organizacionih
MAROVIĆ: Pitanje je veoma kompleksno i bez moje pretenzije da ću na njega cjelovito i valjano odgovoriti. Preciznije, u narodu postoji izreka „Svako vrijeme ima svoje breme“, tako i ova dva razdoblja u crnogorskoj privrednoj istoriografiji imaju svoje zakonitosti i probleme. No, rekao bih da dva pitanja predstavljaju ključna obilježja svakog privrednog sistema, a to su: sistemska - državna rješenja na temu ciljeva i pretpostavki za ostvarivanje usvojenih ciljeva i kvalitet upravljačke strukture u određenoj privrednoj grani. Ukoliko jedna država posjeduje dobra rješenja, može računati na uspješan razvoj i obrnuto. U predtranzicionom razdoblju sistemska rješenja i upravljačka dimenzija bili su komplementarni, dok u drugom tranzicionom razdoblju te komplementarnosti nema i privredni akteri se slažu kao rogovi u vreći.
POBJEDA: U Vašoj knjizi „Brskut u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“ govorite o planinskom zaleđu, Mokri, Komovima, Širokaru i njihovim jezerima, gorskim očima - Bukumirskom i Rikavačkom jezeru. Kazali ste da su Francuzi, Njemci i Izraelci svojim posjetama otkrili ljepotu i bogatstvo pomenutog prostora. Koliko smo mi, kao nacija, prepoznali potencijale prirode?
MAROVIĆ: Odgovor na pitanje zavisi od više faktora. U odgovoru valja imati u vidu činjenicu da sreću čovjeku može donijeti čovjek sam sebi. Sve zavisi od toga dokle dosežu njegovi vidici i intuicija. Na drugoj strani, čovjek je rođen sa predispozicijom da živi na zemlji („Sve iz zemlje, sve u zemlju“). Ono što je komplementarno sa prethodnom či-
njenicom to je istina da je čovjek rođen da živi u simbiozi sa prirodom. Tu svoju prirodnu predodređenost čovjek u našim uslovima najčešće ne može obezbijediti, pa je našao jedini izlaz za sebe i svoju porodicu da se nastani na asfaltu Podgorice, Nikšića, Bijelog Polja i Crnogorskom primorju. Naši gosti usamljeni u Mokri i njenim prekrasnim jezerima krste se ne znajući što se to događa sa nama, a to što nemaju đe popiti ni kafu - nije za priču.
Ovdje bih stao sa daljim komentarom na ovu temu.
P OBJEDA: Što bi moglo da zaustavi naš ekonomski sunovrat?
MAROVIĆ: Odgovor na ovo pitanje je i prost i komplikovan. Prvo, zabluda je da se srećniji život mora potražiti samo u novcu, iako novac otvara svaka vrata, jer bogatstvo i sreća u novcu su relativni pojmovi, te bi naš čovjek trebalo razgovarati sa turističkim ekspertima, sociolozima i ljudima koji se bave kulturološkom djelatnošću. Pri istaknutom ne treba zaboraviti na posjete i razgovor sa državnim institucijama i bankarskim sistemom. Sve je ovo naša poslovna prćija pa ko se u tome bolje snađe
POBJEDA: Ako smo u ranijem, predtranzicionom, periodu imali neka bolja institucionalna rješenja u privrednoj oblasti o kojoj je riječ, vidite li u budućnosti da se nešto može promijeniti nabolje?
MAROVIĆ: U uslovima kada voluntarizam „drži bank“ iskreno ne mogu uočiti „crkvu pred kojom bi čovjek stao ovim povodom i pomolio se Bogu za pomoć“. U poratnom razvoju, kada smo ostvarivali zapažene rezultate, ovako nešto nije se dešavalo. Međutim, danas je to odomaćen problem iako se zna da je institucionalna infrastruktura, kako u državi tako i u svakoj kompaniji, kičmeni stub razvoja. Nijesam optimista u ovoj oblasti, ali nadam se da će se vremenom nešto pozitivno dešavati, međutim u nekadašnjem slavnom Agrokombinatu „13. jul“ i njegovom poslovnom sistemu noseće stubove razvoja predstavljala je upravo institucionalna infrastruktura, koja je omogućila da kombinatski proizvodi budu prisutni na tržnicama Milana, Beča, Frankfurta, Minhena, Praga i Varšave, a o bivšem jugoslovenskom tržišnom prostoru da i ne govorimo. Pa neka neko sada kaže da mi u predtranzicionom vremenu nijesmo bili dio tržišta razvijene Evrope!
A što se kasnije desilo - nije mi dovoljno jasno, pri čemu je činjenica da danas držimo fenjer na rang listi agrarno razvijenih država Evrope, bez mogućnosti prognoze kada bi se moglo nešto promijeniti.
Na kraju, gospodo političari, dajte šansu struci, nauci i nezavisnim ljudima, da predlože neke promjene u agrarnoj privredi, u suprotnom - ovakvi kakvi smo, ne valjamo nikome!
Hristina JANkOVIĆ
Desetak dana ostalo je do početka još jedne lijepe sportske priče, četvrtog izdanja manifestacije ,,Basket u mom kvartu“. Pod pokroviteljstvom Glavnog grada, a u tehničkoj organizaciji KK Junior, biće održana od 10. maja do 7. juna na košarkaškom terenu ,,Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku. Manifestacija je zamišljena kao sportski festival za sve generacije, sa takmičenjima, druženjem i autentičnom atmosferom koju samo basket u kvartu može da pruži.
Organizatori naglašavaju da ostaju vjerni svojim ciljevima - oživljavanju duha uličnog basketa u podgoričkim kvartovima, promociji olimpijske discipline 3×3, kao i afirmaciji javnih sportskih terena kao prostora zajedništva, igre i urbanog sportskog identiteta. Ovogodišnje takmičenje odvija se kroz četiri kvalifikaciona turnira - 10. maja (otvoreni teren u sklopu Univerzitetskog sportskog centra), 17. maja (teren iza ,,Alpe bara“), 25. maja (teren na Zabjelu, pored Resursnog centra) i 31. maja (teren u Murtovini - Orjenska ulica, u parku iza HD Laković). Za jedan kvalifikacioni turnir može se prijaviti maksimalno 16 ekipa, a najboljih 12 ekipa izboriće plasman u veliko finale koje će se održati na mjestu od posebnog značaja za sportski identitet Podgorice, u Njegoševom parku. Ukupan nagradni fond iznosi 4.500 eura, uključujući novčane nagrade za najbolje ekipe na svakom od kvalifikacionih turnira i na finalu. - Želimo da vratimo duh basketa u gradske kvartove i damo prostor mladim talentima da pokažu svoje vještine. Uz
Bliži se početak manifestacije ,,Basket u mom kvartu“
Kompanija Vezuv Volcano biće zlatni sponzor četvrtog izdanja manifestacije „Basket u mom kvartu“. - Podrška projektima koji donose pozitivne promjene i povezuju zajednicu duboko je ukorijenjena u vrijednostima naše kompanije. ,,Basket u mom kvartu“
podršku Glavnog grada i zlatnog sponzora Vezuv Volcano, uvjereni smo da će ,,Basket u mom kvartu“ postati tradicija koja raste iz godine u godinu. Teren u Njegoševom parku,
nije samo sportski događaj – to je povratak autentičnoj košarci, na kultna igrališta Podgorice. Mjesto gdje se rađa strast, gradi zajedništvo i inspirišu nove generacije. Posebno nas raduje što je upravo ova godina simbolično u znaku košarke i novih sportskih izazova koji
koji nosi snažan simboličan značaj, biće pravo mjesto za veliko finale - ističu organizatori iz Sekretarijata za sport. Ove godine obezbijeđena je i nagrada za MVP-ja svakog
nas očekuju. Kroz ovu manifestaciju želimo dodatno osnažiti sportski duh, osjećaj zajedništva i aktivizam među mladima - poručili su iz kompanije Vezuv Volcano, ističući svoju trajnu posvećenost snaženju veza unutar zajednice kroz sport i društvenu odgovornost.
kvalifikacionog turnira. Nagradni fond finalnog turnira ove sezone je veći u odnosu na prethodnu i iznosiće 3.700 eura - 2.000 za šampione, 1.000 za srebrne i 700 eura za tim
koji takmičenje završi na najnižem stepeniku pobjedničkog postolja. Pr avo nastupa na turnirima imaju svi građani rođeni 2007. godine i stariji koji su zdravstveno sposobni da se bave sportom. Na turnirima nemaju pravo nastupa košarkaši registrovani u A košarkaškoj ligi Crne Gore, kao i drugi košarkaši registrovani u najvećim rangovima zvaničnih nacionalnih takmičenja u inostranstvu, sa izuzetkom košarkaša koji imaju 20 godina i manje, odnosno 35 ili više. Jedan igrač ima pravo nastupa samo za jednu ekipu, a jedna ekipa može učestvovati samo na jednom kvalifikacionom turniru. Neophodno je da na dan takmičenja svi učesnici posjeduju identifikacioni dokument. Za učešće na turnirima ne plaća se kotizacija. Do sada je prijavljeno više od 50 ekipa, što potvrđuje da interesovanje za turnir iz godine u godinu raste, a da je basket u kvartu ponovo nezaobilazan dio gradske sportske scene. Sve zainteresovane ekipe svoje učešće mogu prijaviti, kao i dobiti sve dodatne informacije o načinu prijave i izboru lokacije na kojoj žele da se takmiče, putem imejl adrese basketumomkvartu@ gmail.com ili putem Instagrama basketumomkvartu. H. P.
Rekonstrukcija Kozaračke ulice na Starom aerodromu ne ide planiranom dinamikom
U okviru temeljne rekonstrukcije Kozaračke ulice na Starom aerodromu, koja je počela 3. decembra prošle godine, završen je najveći dio radova na ugradnji hidrotehničkih instalacija (atmosferska kanalizacija, fekalna kanalizacija i vodovod) i TK instalacija, a u toku su radovi na izradi i pripremi tampona na pješačkim stazama i kolovozu…
Mađutim, veliki broj kišnih dana, neucrtanih podzemnih elektro-instalacija, kao i veliki broj zahtjeva mještana iz te ulice, koji iziskuju izmjene projekta, usporavaju dinamiku posla.
RADOVI
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice su izjavili da je najveći dio radova na ugrad-
nji hidrotehničkih instalacija (atmosferska kanalizacija, fekalna kanalizacija i vodovod) i TK instalacija je završen. - Izvode se radovi na izradi i pripremi tampona na pješačkim stazama i kolovozu. Preostali su radovi na postavljanju ivičnjaka i instalacija javne rasvjete, kao i asfalterski radovi – kazali su iz Agencije za izgradnju i razvoj. Veliki broj kišnih dana, neucrtanih podzemnih elektro-instalacija, kao i veliki broj zahtjeva od strane mještana iz ulice, koji iziskuju izmjene projekta, usporavaju dinamiku posla.
- Nepovoljni vremenski uslovi (kišni dani) usporili su izvođenje radova, kao i prisustvo niskonaponskih i visokonaponskih kablova koji nijesu prikazani u katastrima instalacija ili čiji položaj na terenu ne odgovara onom prikazanom u katastru. Upućen nam
je veliki broj zahtjeva mještana iz te ulice, koji iziskuju izmjene projekta, što usporava dinamiku izvođenja radova –navode iz Agencije, uz napomenu da je rok završetka radova kraj maja.
ULAGANJA
Podsjećamo, predstavnici Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, zajedno sa kolegama iz drugih gradskih preduzeća i izvođačem radova, 3. decembra prošle godine su zvanično obilježili početak radova na temeljnoj rekonstrukciji ove prometne saobraćajnice na Starom aerodromu. Kozaračka ulica je duga 642 metra, a proteže se od raskrsnice sa Bulevarom Josipa Broza do raskrsnice sa Zmaj Jovinim bulevarom.
- Saobraćajnica je planirana kao dvosmjerna, širine sedam metara (dvije saobraćajne trake po tri i po metra)
sa obostranim trotoarima promjenljive širine od jednog do četiri i po metra. Uz saobr aćajnicu su planirana i dva parking prostora sa ukupno 15 parking mjesta i upravnom šemom parkiranja. Od prateće infrastrukture planirani su atmosferska kanalizacija, vodovod, bočni priključci fekalne ka-
nalizacije, TK kanalizacija i javna rasvjeta – podsjećaju iz Agencije. Ugovorena vrijednost radova je 939.465 eura, a finansiraju se iz budžeta Glavnog grada. Izvođač posla je Ilija Novaković ICO d. o. o. Projektant je firma SIMM inženjering d. o. o., a revident Civil engineer d. o. o. I. MITROVIĆ
PODGORICA – Poništite odluku koju ste donijeli i vratite grb Dečiću, simbolu Tuzi, poručeno je sa protestnog skupa rukovodstvu kluba i Skupštine opštine.
Grupa entuzijasta, bivših fudbalera, sportskih radnika i navijača Dečića okupila se juče u Tuzima da pokaže nezadovoljstvo zbog promjene grba tog fudbalskog kluba.
Član Inicijativnog odbora Zejnel Muminović posebno je zahvalio na podršci bivšim fudbalerima i legendama kluba, koji su, kako je kazao, igrajući za Dečić, pisali stranice istorije. – Imam poruku, odnosno zahtjev za Skupštinu opštine Tuzi i rukovodstvo kluba – poništite odluku koju ste donijeli, vratite grb koji nam pripada, vratite nam istorijski grb, vratite nam simbol mjesta. Ono što su naši preci stvarali, istorija i tradicija, ono što nam je u prsima, to nema alternativu – rekao je Muminović, prenosi Agencija MINA. On je poručio da neće stati i da je današnji skup samo početak borbe.
– Tuzani, dugo smo spavali, neka nam je sa srećom buđenje. Razvijte zastave da se vijore naše zajedničke boje. I Albanci, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi, hrišćani i muslimani, svi zajedno za grb. Za plavo-bijele boje. To je FK Dečić, to su Tuzi i Crna Gora – rekao je Muminović.
Nekadašnji kapiten Dečića
Demir Ramović, koji je 11 godina nosio dres tog kluba, vjeruje da će novi grb trajati koliko i njegov govor – svega nekoliko minuta. – Imam veliku odgovornost, ali i privilegiju da se pojavim na bini jer znam koliko volite i šta vam znači ovaj klub, njegov grb i plavo-bijele boje. Znam, to sam i osjetio tokom 11 godina koliko sam bio u klubu. Prihvatili ste me kao svog, osjećao sam se kao kod kuće. Ne dirajte nam grb, okupili smo se jer nas boli ono što gledamo. Pokušavaju da nam otmu ono što ne može biti ničija privatna svojina – rekao je Ramović.
On je istakao da Dečić nije nastao preko noći i da grb i plavo-bijele boje nijesu izmišljeni juče.
– To je 99 godina borbe, ponosa i ljubavi, poštujte to. Grb nije samo običan znak, to je znak za koji su igrale generacije prije nas. To je štit pod kojim su Tuzi disali, a mi plakali nakon poraza i slavili nakon pobjeda.
Taj grb i te boje učili su nas šta znači biti vjeran i biti svoj – rekao je Ramović.
On je poručio da nova uprava može da vodi klub, ali nema pravo da briše istoriju od gotovo jednog vijeka.
– Bez poštovanja tradicije nema ni budućnosti. Grb se ne dira, Dečić se ne kupuje, već voli. Nećemo stati dok se ne vrate grb i boje – rekao je Ramović.
Građanski aktivista Dževdet Pepić kazao je da svi oni koji su porasli ispod ,,planine, a ne brda Dečić“, imaju dvije velike
PREMIJER (34. KOLO): Liverpul 20. put šampion Engleske
gularnoj poziciji.
PODGORICA – Žurka van stadiona trajala je satima pred meč, nastavljena je na ,,Enfildu“ – Liverpul je novi šampion Engleske, 20. put u istoriji.
„Redsima“ je za ovjeru prvog mjesta bio dovoljan bod protiv Totenhema, koji je pogotkom u 12. minutu zaprijetio da će pokvariti feštu, ali je vrlo brzo sve došlo na svoje mjesto i tim Arnea Slota slavio je čak 5:1. Holandski stručnjak je osvojio Premijer ligu u prvoj sezoni na
klupi Liverpula, koji četiri kola prije kraja ima 15 bodova više od Arsenala. Totenhem je poveo u 12. minutu preko Dominika Solankea, ali su ,,pijevci“ ove sezone bezopasni za Liverpul čak i kada stignu do prednosti. Samo četiri minuta izjednačio je Luis Dijas na asistenciju Dominika Soboslaija, kojeg je proigrao Mohamed Salah Pomoćni sudija je podigao zastavicu za ofsajd, ali je VAR potvrdio da je Soboslai bio u re-
Sve je nakon toga bilo u znaku ,,redsa“. Aleksis Mak Alister preokrenuo je u 24, a Kodi Gakpo povisio na 3:1 u 34. minutu. Šou je nastavljen u drugih 45 minuta. Kakva bi to šampionska proslava bila da se u strijelce nije upisao najzaslužniji za taj uspjeh – Mohamed Salah. Bio mu je to 185. pogodak u Premijer ligi, čime je prestigao Serhija Aguera (184) i došao na peto mjesto vječne liste strijelaca engleske fudbalske elite. Konačan rezultat na ,,Enfildu“ postavljen je autogolom Destinija Udogija u 69. minutu. Liverpul i Mančester junajted sada imaju isti broj titula prvaka Engleske – po 20.
Izjednačili su se u sezoni koju Junajted jedva čeka da završi. ,,Crveni đavoli“ su juče remizirali s Bornmutom (1:1) – domaći su poveli preko Antoana Semenja u 23, a bod Junajtedu donio Rasmus Hojlund u 96. Tim Rubena Amorima je tek 14. na tabeli, s 11 bodova manje od Bornmuta. Ne. K.
svetinje – Dan opštine Tuzi 15. decembar i FK Dečić.
On je podsjetio da je sadašnja vlast, nakon preuzimanja opštine, glasovima odbornika promijenila dan opštine u 1. septembar.
– Znao sam da je to početak, ali nijesam mogao ni povjerovati da će klub koji traje skoro vijek morati da mijenja grb. Grb, za koji smo svi igrali, nije bio samo Tuza i Tuzana već cijele Crne Gore – rekao je Pepić.
On je naglasio da je Dečić svih njih i ne smije biti posebno ničiji.
– Ko to dira u tradiciju svih nas. Što je glavna smetnja, da li je to petokraka, da li im smeta simbol antifašizma. Hoće li da pokažu da su veći Albanci od nas?
Mi imamo crvena krvna zrnca,
a neko hoće da ima crveno-crna – rekao je Pepić.
On je poručio da ostave Dečić na miru.
– Ukoliko imate novac i moć, formirajte novi klub i dajte mu kakve god hoćete boje. Dečić nije ni crnogorski, ni albanski, ni hrvatski, ni bošnjački klub, već svih nas koji ga volimo – rekao je Pepić.
Podršku Inicijativnom odboru poslali su ne samo bivši fudbaleri Dečića već i brojni sportisti i crnogorski reprezentativci, osvajači medalja sa najvećih svjetskih takmičenja.
Podrška je stigla i od jednog od legendi crnogorskog fudbala, čovjeka koji je rođen u Tuzima i koji je prve fudbalske korake napravio u Dečiću – Refika Šabanadžovića R. A.
Matijin dres i crnogorska zastava na posljednjem meču Milvola kod kuće ove sezone
Fudbaleri Milvola pobijedili su u subotu Svonsi s rezultatom 1:0 u 45. kolu engleskog Čempionšipa, u posljednjoj utakmici kod kuće ove sezone.
Klub sa ,,Dena“ je uoči meča lijepim gestom poručio da ne zaboravlja Matiju Šarkića, crnogorskog golmana koji je preminuo 15. juna 2024. u 27. godini, a čiji je posljednji klub bio Milvol. Kapiten Šon Hačinson izašao je na teren sa Šarkićevim dresom sa brojem 20 na poleđini, dok je njegov saigrač nosio zastavu Crne Gore.
– Zauvijek s nama – objavio je Milvol na društvenim mrežama.
Ekipa Milvola do 13 godina učestvovala je 4. i 5. aprila u Briselu na prvom memorijalu posvećenom Matiji Šarkiću. Nastupili su i Anderleht, Aston Vila, Vulverhempton i Birmingem, takođe klubovi za koje je Matija nastupao, te Antverpen, Standard Lijež i Luven. R. A.
PODGORICA – Utakmice 31. kola Druge lige donijele su dosta uzbuđenja. Mladost DG slavila je u Radanovićima protiv Grblja (2:0) i već sada može da slavi povratak u elitni rang, jer ima deset bodova više i meč manje od Rudara. Lider prvenstva je do prednosti došao u 36. minutu. Siguran izvođač penala bio je Anđelko Jovanović. Prethodno je golman Grblja David Bjelica oborio Lazara Kneževića Sve dileme je otklonio Jovanović u 83. minutu kada je primio loptu na 25 metara od gola i topovskim udarcem je poslao u mrežu Grblja. Ovo kolo obilježio je i poraz Lovćena. Igalo je zaustavilo ples Cetinjana, koji od novembra nijesu znali za poraz. Uspjelo je da dođe do trijumfa (2:1), tako da je bitka za baraž ,,živa“. U drugom minutu nastavka Filip Kalačević je proigrao Bojana Pavićevića, koji je zatresao mrežu Igaljana za prvi pogodak na utakmici (0:1). Međutim, neprestano je napadala ekipa sa mora što im se isplatilo u 67. minutu kada je Nelson Kordoba pogodio za 1:1, da bi isti igrač u 85. pogodio za potpuni preokret i prvi poraz Cetinjana u 2025. godini. Kom je savladao Ibar sa 4:1 i vezao četvrtu pobjedu, što je jasan podatak da želi opstanak. Nakon dva uzastopna trijumfa drugoplasirani Rudar poražen je 2:0 od Iskre na svom terenu. Danilovgrađani su do pobjede došli golovima Miloša Rovčanina, koji je pogodio u 64, odnosno Sakai Takate u 85. minutu. R. P.
PODGORICA – Čisto kao suza, dominantno i lepršavo igrački, superiorno u statističkim kolonama – Budućnost je sedmi put u klupskoj istoriji osvojila titulu.
Bilo je očigledno još jesenas da se ,,plavi“ odvajaju, da nemaju pravog konkurenta na duže staze i da samo čudo može da ih spriječi da prvi prođu kroz cilj.
Podgoričani nijesu ništa prepuštali slučaju – demonstrirali su lijep, dopadljiv i efikasan fudbal, a nerijetko su utakmice završavali sa pobjedničkim goleadama. Tokom proljeća su pokazali veću timsku ozbiljnost, stabilnost, otresitost i kontinuitet u odnosu na prvu polovinu prvenstva. O tome svjedoči činjenica da nijesu izgubili u drugom dijelu ligaškog takmičenja. Ovo je tim koji raste. Šampionski trofej kao ponos uoči proslave 100. rođendana.
Možda euforija nije na vrhuncu, upravo iz razloga što je noć kao u Kotoru nešto što je odavno izvjesno. Bilo je samo pitanje vremena. Trka Grbića i društva sa samim sobom. Sve je teoretski riješeno u 31. kolu Meridianbet 1. CFL. ,,Plavi“ su se potrudili da sve bude sa stilom, pa su protiv Bokelja pod Vrmcem ostvarili gromki trijumf od 4:0.
BEZ PREMCA
Kako dolikuje nedodirljivom lideru... – Utisci su impresivni. Proslavili smo i tek ćemo da slavimo. Igrači su najzaslužniji za uspjeh. Način na koji smo trenirali i igrali, a sve smo radili iz nekog našeg poniznog stava, skromno, ali puni elana, doveo nas je do ovog nivoa. Uz dužno poštovanje prema konkurentima, zasluženo smo osvojili titulu. Nije lako uzeti trofej, a mi smo do njega stigli nadmoćno,
Kakav je samo fudbalski put prošao Andrija Bulatović za godinu.
Ispao je sa Rudarom u Drugu ligu, a sa ekipom Budućnosti osvojio titulu. U međuvremenu se prodao u francuski Lens i sa omladinskom reprezentacijom izborio istorijski, premijerni plasman na Evropsko prvenstvo.
Važi za jednog od najtalentovanijih crnogorskih fudbalera, a klasu je demonstri-
rao u Kotoru, gdje je namjestio dva gola prezimenjaku Ivanu
Potez za 2:0 bio je prava čarolija – majstorstvo, talenat, inteligencija, umijeće, sve ono najljepše stalo je u minijaturu koju je priredio u 38. minutu.
Sa ivice kaznenog prostora krenuo je u prodor pored nekoliko fudbalera Bokelja, a u kaznenom prostoru bio je leđima okrenut mreži.
Na osnovu položaja tijela
djelovalo je da će u jednu stranu, a potom je napravio promjenu u kontrasmjeru, uz remek-djelo nogama.
Dribling u stilu Ronaldinja ili Zidana, prsti jedne, peta druge noge, pa centaršut kao na tacni za saigrača iz napada koji je poentirao glavom.
,,Plavi“ su slavili sa 4:0 pod Vrmcem, uz veliki doprinos Bulatovića.
– Najbolji mogući osjećaj.
Ne mogu riječima da
,,Plavi“ imaju samo dva poraza nakon 31. kola u Meridianbet 1. CFL – Podgoričani su ostvarili 23 pobjede i šest remija, uz gol-razliku 81:25. U momentu proslave titule, drugoplasiranom Petrovcu bježe rekordnih 19 bodova
pet kola prije kraja prvenstva –rekao je trener Ivan Brnović – Jesenas smo imali krizu koja je trajala četiri dana. U tom razmaku od vikenda do srijede izgubili smo dva puta i od tada nemamo nijedan poraz. Ovo ostalo smo odigrali na visokom nivou. Sve čestitke fudbalerima, stručnom štabu, zaposlenima u klubu i navijačima. Titula se uvijek očekuje od Budućnosti, ali ako imamo u vidu način na koji smo stigli do trona – moramo svi da budemo zadovoljni. Nadamo se da je ovo samo uvertira za ono što nas očekuje – ističe Brnović.
PRAVA POJAČANJA
Učinak Budućnosti u dobroj mjeri zavisio je od Milana Vukotića, koji je kao prvi strijelac zimus prešao u beogradski Partizan. Ekipu je napustio još jedan važan šraf, takođe reprezentativac – Miloš Brnović, koji je karijeru nastavio u ruskom
opišem sreću. Moja prva titula u seniorskom uzrastu. Stvarno – moja sezona iz snova. Na najbolji mogući način završavam godinu u Budućnosti – rekao je 18-godišnji Andrija Bulatović.
– Što se tiče poteza kod drugog gola – doza inspiracije, osjetio sam da mogu da napravim taj dribling, uspjelo mi je. Akciju smo krunisali golom Ivana Bulatovića.
Drago mi je zbog pobjede, njegovih pogodaka i cijele ekipe. Zadovoljstvo je, naravno, i zbog moje dvije asistencije.
Mladi fudbaler nastavlja
karijeru u Lensu, ali sa posebnim emocijama pamtiće sve ono što je uradio u plavo-bijelom dresu. – Titula sa FK Budućnost ostaće urezana u mom srcu. Biće najdraži trofej. Uspjeh posvećujem porodici – dodao je Bulatović. Kolašinac je otputovao za Francusku, na poziv novoga kluba, čiji dres će nositi od ljeta. – Spremam se za novi izazov. Lens me je pozvao da dođem i treniram sa ekipom deset dana. Želim da ostavim dobar utisak, a potom se i nametnem treneru – poručio je Bulatović.
Dva fudbalera Budućnosti bore se za zvanje prvog strijelca lige – Ivan Bojović i Ivan Bulatović dali su po 11 golova. Vodeći je Mihailo Perović iz Jezera sa 13 pogodaka Izabranici Ivana Bulatovića nisu izgubili ligašku utakmicu u proljećnoj polusezoni, a u Kotoru su niz bez poraza podigli na 18 posljednjih mečeva
drugoligašu Arsenalu iz Tule. Odlazak dvojice ključnih igrača nije ostavio posljedice na ekipu. Angažovanje Marka Miličkovića na poziciji ofanzivnog veziste i Nedeljka Piščevića centralno u srednjem redu bio je pun pogodak. – Mislili smo da odlaskom Vukotića ne postoji igrač koji može da nadomjesti ono što nam je on davao, ali Miličković je prava zamjena. To isto se odnosi na Piščevića koji je preuzeo ulogu Brnovića. Afirmisali smo mlade igrače koji sada imaju ozbiljan status u prvom timu. Spremamo se za velike stvari. Na ovome sigurno nećemo stati. Bez obzira na to što je titula osvojena, nastavićemo svoju igru. Ovo su momci koji uvijek žele da igraju na gol više,
ofanzivno, sastav koji ne umije da se brani. Sjajne su ličnosti, imaju pobjednički DNK, kada vode 4:0 hoće da daju peti gol. Tako je čitave sezone. Profilisali smo se kao tim koji igra ultraofanzivan fudbal –kazao je šef stručnog štaba.
KUP OSTAVIO MRLJU
Jedan slab dan koštao je Budućnost nastavka takmičenja u Kupu. Bolan je bio poraz od drugoligaša Iskre koja je odvukla meč na penale, a potom ostavila ,,plave“ bez mogućnosti da odbrane trofej. Eliminacija u četvrtfinalu masovnijeg takmičenja jeste mrlja, neizbrisiva fleka na sezoni, bili su ljuti navijači, ali ovakav put do titule je nešto što poraz od omladinaca da-
Budućnost je sa 12 trofeja najtrofejniji crnogorski klub – ,,plavi“ su osvojili sedam titula i pet puta bili na tronu Kupa
nilovgradskog sastava ostavlja u drugi plan. Brnović je prije godine i dvadesetak dana preuzeo kormilo Budućnosti. Upravo je 49-godišnji strateg predvodio ,,plave“ do trona u Kupu, a sada i do najvrednijeg domaćeg pehara. Može da obori i neke klupske rekorde... – Ostaje žal zbog Kupa. Desilo se i to ne možemo da vratimo. Dali smo sve od sebe da se iskupimo kroz prvenstvo. Mislim da smo u dobroj mjeri uspjeli – rekao je Brnović, a potom nastavio: – Na jedan gol smo od rekorda, a tu je još dosta rekorda koji mogu da se pomjere. Poznajući ove igrače kako treniraju i rade, vjerujem da će i dalje nastojati
da pobijede sebe, da budu još bolji i da će im takav stav donijeti nove pobjede u prvenstvu, a potom i u Evropi od koje imamo velika očekivanja.
PRVA TITULA
ZA BRNOVIĆA
Prvi put u trenerskoj karijeri podići će trofej namijenjen prvaku. – Nije ovo moja titula. Ovo je trofej svih, svih zaposlenih u klubu. Jako mi je drago što u ovom momentu ja obavljam funkciju trenera, ali ovo je klub u kojem nemate kad da u nečemu dugo uživate. Možda ću se jednog dana kada više ne budem trener sjećati ovih trenutaka na jedan poseban način – zaključio je Brnović. D. KAŽIĆ
PODGORICA - Subotnji poraz Budućnost Podgorice od Partizana 1949 (27:26) riješio je šampionsku trku u SBbet Prvoj ligi za rukometaše jer su ,,plavi“ na meč do kraja šampionata ostali četiri boda iza Lovćena, koji se juče potrudio da pobjedom proslavi 12. titulu od obnove nezavisnosti Crne Gore, treću u nizu, i dodatno uveća prednost nad prvim pratiocem. Tim Filipa Popovića trijumfovao je rutinski, sa 40:25, uz 14 odbrana Sava Vujovića. Tri igrača postigla su po šest pogodaka – Aleksa Perišić, Mirko Radović i Božo Brnović Kod domaćih su se izdvojili Marko Tomović sa sedam
i Aleksa Medojević s golom manje. Lovćenu će šampionski pehar biti uručen na meču posljednjeg kola sa Sutjeskom, narednog vikenda na Cetinju. U prvom meču 17. kola Berane 1949 i Budvanska rivijera remizirali su 27:27, dok je osim duela Budućnosti i Partizana 1949 u subotu odigran i duel Mornara 7 i Rudara – slavili su Pljevljaci sa 34:30. U srijedu će igrati Sutjeska i Zabjelo (19.30 h).
TABELA: Lovćen 32, Budućnost 26, Rudar 24, Partizan 18, Zabjelo 17 (meč manje), Berane 15, Mornar 13, B. rivijera 13, Sutjeska 6 (meč manje), Jedinstvo Bemaks 4 boda. Ne. K.
PODGORICA – Računajući i odloženu utakmicu sa Crvenom zvezdom u Beogradu (1. maj), košarkaši SC Derbija imaju još tri meča do kraja ligaškog dijela ABA lige, koji ne mogu da im pomognu da se domognu plej-ofa, ali epilog tih duela ne može ni da im ugrozi odavno izboreni opstanak u ligi. Bez rezultatskog imperativa, tim Petra Mijovića će tako pokušati do kraja da uveća broj pobjeda, kojih je trenutno deset. Počev od večerašnjeg gostovanja Megi (20 časova), koja se bori za mjesto u plejofu, sa trenutnim skorom od 15 pobjeda i 13 pobjeda. – Mega je godinama tim sa prepoznatljivim načinom igre. Otvoreni teren, dobar protok lopte, dosta šuteva za tri poena. Defanzivno su veoma agresivni na lopti i u „pik-en-rol“ odbrani. Zahtjevan su protivnik i ozbiljan izazov za naš tim. Nadam se da se neće osjetiti činjenica da smo ispunili svoje ambicije što se tiče plasmana i da ćemo sa dosta motivacije i radnog angažmana pokušati da iznenadimo ekipu Mege – rekao je Petar Mijović, trener Podgoričana.
SC Derbi je poražen od Mege u „MTEL Dvorani Morača“ (77:82) u prvom dijelu sezone, a beogradski tim ima i bolji međusobni skor u ABA ligi – pet pobjeda i dva poraza. „Studenti“ nijednom nisu uspjeli da slave na tri prethod-
na gostovanja Megi. – Počinjemo duplo kolo u Beogradu protiv Mege, koja se bori za 7. ili 8. mjesto u plejofu. Igraju veoma dobro u posljednje vrijeme, vezali su četiri pobjede i jako su blizu da osiguraju plej-of. Kao i svake godine, imaju mladu ekipu koja igra brzu košarku, sa dosta napada u tranziciji, a na nama je da pokušamo da usporimo njihov ritam igre i uvedemo ih u naš. Iako nemamo više šansi za plej-of, cilj je da završimo posljednjih nekoliko utakmica sa pobjedama. Samim tim, ćemo dati sve od sebe da pobijedimo Megu –rekao je Zoran Nikolić, centar SC Derbija. S. JONČIĆ
PODGORICA – Bukurešt nije uspio – Đurđina Jauković je sa šampionom Rumunije zaustavljena u Danskoj u revanšu četvrtfinala Lige šampiona. Predstavnik Rumunije sa golom razlike (30:29) stigao je u Skandinaviju, ali je u drugom poluvremenu (do odmora je imao prednost ,,plus dva“), konkretno u finišu, posustao i izgubio (26:22). Kristina Neagu i legenda kluba oprostila se u Danskoj od elitnog takmičenja, a jedini trofej LŠ
osvojila je u dresu Budućnosti. Sjajna igračica najavila je kraj karijere, a u porazu svoje ekipe dala je četiri gola. Plasman na završni turnir elitnog takmičenja izborio je aktuelni šampion Đer jer je u oba meča bio bolji od Ludvigzburga (25:24 i 29:22), zatim Mec koji je u francuskom derbiju sa Brestom bio bolji u dvomeču za ukupno četiri gola. Iznenađenje je eliminacija mađarskog FTC-a, koji je nakon odličnog rezultata u Danskoj ( 27:27) propustio
šansu kod kuće da izbori plasman na F4. Odenze je bio bolji za gol (25:24).
Završni turnir u Budimpešti je 31. maja i 1. juna. A. M.
PODGORICA – Kompletirano je 19. kolo SBbet Prve lige za rukometašice, a u malom gradskom derbiju filijale OTP Group Budućnosti, iskusniji drugi tim je bio bolji od mlađeg Rudara (29:18). Budućnost II je lider sa 18 pobjeda i remijem, a u posljednjem trijumfu Mari Plamenova Tomova dala je osam golova, dva manje Nikolina Marković, a istakla se Andrea Škerović sa 15 odbrana. U ekipi koju vode Ivan Terzić i trener golmanki Sonja Barjaktarović sa šest golova najefikasnija je bila Martina Knežević, če-
tiri od četiri imala je skor Sanja Dulović, a Mia Vuksanović zaustavila je 12 šuteva.
U Tivtu je drugoplasirana Levalea 2010 izgubila od domaćina (24:19). Kristina Arsenijević i Maša Pavlović postigle su po šest pogodaka, 14 odbrana imala je Danica Pandurević, a u ekipi iz Nikšića pet puta je bila precizna Marija Bigović, a po četiri Andrea Dragnić i Anastasija Đukanović Trebjesa Bemaks se približila Levalei na pet bodova nakon pobjede nad Ulcinjem (29:24).
U trijumfu domaćina odskočila je sa osam golova Andrea Jovanović, a u gostujućem timu Mia Piperović sa sedam bez promašaja. Zeta je kod kuće izgubila od Mornara 7 (29:26). Sa osam golova istakla se Ivana Maljević, a Matea Marvučić upisala je 16 odbrana. U poraženom timu Maja Ceklić je po običaju bila najefikasnija sa 11 golova. A. M.
PODGORICA – Tri pobjede protiv „vječitih rivala“, dvije u Beogradu, oba trijumfa protiv Partizana su košarkašima Budućnost Volija najviše otvorili put ka prvom mjestu u plej-ofu ABA lige.
Ako u preostala dva kola odbrane prvu startnu poziciju, Podgoričani će u dobroj mjeri morati da zahvale i nevjerovatnom preokretu u Ž elezniku, u prvom dijelu sezone, kada su „plavi“ od „minus osam“ (79:87), na 70 sekundi prije kraja, stigli do pobjede protiv FMP-a (91:88), današnjeg rivala u „MTEL
Dvorani Morača“ (17 časova) u 29. kolu regionalnog takmičenja.
Pred drugi duel u sezoni sa „panterima“, tim Andreja Žakelja, uz skor od 25 pobjeda i tri poraza, ima poraz manje i meč više od drugoplasiranog Partizana te dva poraza manje i meč više od trećeplasiranog Dubaija, kojem crnogorski šampion gostuje u posljednjem kolu. To znači da Budućnosti treba pobjeda iz posljednja dva kola ligaškog dijela da bi sa prvog mjesta dočekala plej-of, a najbolja prilika je današnji meč sa FMP-om… – Svi znamo šta nam znači ova utakmica, tako da želimo da
joj pristupimo kao da je finale. Za nas je to prva pozicija i želim da pristup bude takav. Od igrača zahtijevam da su intenzitet i koncentracija na maksimumu. Ako tako budemo igrali, siguran sam da možemo da ostvarimo cilj. Neće biti lako, FMP igra brzu, agresivnu košarku. Dobili su u Splitu, znamo koliko je to teško, igrali su dobro protiv Igokee. Tim je za respekt, ali naš pristup će biti ključan – istakao je Andrej Žakelj, trener Podgoričana. Andrija Slavković se protiv Partizana vratio u roster nakon duže pauze zbog povrede desne šake, koju je doživio u dresu reprezentacije. U prošlom
Održan Milšped finalni turnir u košarci za juniorke
TIVAT – Košarkašice Podgorice osvojile su titulu prvaka Crne Gore u uzrastu juniorki. Podgorica je na finalnom turniru održanom u Tivtu, u organizaciji ŽKK Sea Stars, pokazala da je ubjedljivo najbolja i da je sa dva trijumfa i ukupnom koš-razlikom „plus 76“ zasluženo stigla do trofeja. Podgorica je u finalu savladala Trebjesu (69:49), dok je u meču za treće mjesto Sea Stars bio bolji od Lovćena (89:57). Tim Marka Miloševića krenuo je silovito, poveo sa 38:9, do poluvremena primio samo 14 poena, pa je bilo jasno da će finale biti samo formalnost za Podgoricu, koju većinom čine juniorske reprezentativke Crne Gore. U timu Podgorice najefikasnija bila je Janja Dragišić sa 15 poena, uz 6 skokova i 5 asistencija, Katarina Radulović dodala je 13, uz po 3 skoka i ukradene lopte, a 13 je postigla i Jelena Bulajić, dok je dvocifrena bila još Marija Sekulović 11 uz sko -
kova i 4 ukradene lopte. Milena Vujović postigla je 8, Ljube Andrić 7 (pet skokova), Valerija Nagornaja 2. Sa druge strane, Trebjesa, koja, takođe, ima juniorske reprezentativke, pokazala je da ima potencijal. Najefikasnija je bila Vasilisa Miljanić sa 15 poena, Nađa Dubljević postigla je 9, a imala je i 8 skokova. Anđela Rondović ubacila je 8, uz 4 skoka, Anja Pinter 7 (uz 4 skoka), Anđela Janković postigla je 4 (pet skokova), Milena Bijelović i Anastasija Kasalica po 3. Podgorica je u polufinalu lako savladala Lovćen (91:35), dok je Trebjesa bila bolja od domaćina, ekipe Sea Stars (65:62). Podgorica je bila ubjedljiva –u uvodnim trenucima bilo je 13:11, a onda je tim mladog trenera Marka Miloševića napravio nevjerovatnu seriju 43:3 (u drugoj dionici primila je samo dva poena), pa je samim tim bilo jasno da je čeka rutinski posao na putu do finala. Ljube Andrić postigla je 20 po-
ena, Valerija Nagornaja dodala 10, Milena Vujović i Marija Dutina po 9, Janja Dragišić i Marija Sekulović po 8, Anđela Rakočević ubacila je, takođe, 8 uz 10 skokova. Kod Cetinjanki istakla se Vanja Kaluđerović sa 23.
Drugo polufinale bilo je dramatično. Nikšićanke su dva puta imale „plus 10“, ali je Sea Stars uspio da se vrati, a na kraju je Danijela Kokotović imala šut za produžetak, ali nije pogodila.
U redovima Trebjese najbolja je bila Anastasija Kasalica sa 20 (postigla četiri trojke), Anđela Rondović ubacila je 11, uz 14 skokova. Kod domaćih se istakla Maša Praščević sa 31 poenom, dok je Mija Bajo postigla 15. U utakmici za treće mjesto Sea Stars je imao lagan posao, jer je već na kraju prve dionice bilo 23:9. Maša Praščević ponovo je postigla 30, Mia Bajo 14, Elena Begović 11, dok je kod Lovćena opet bila najbolja Vanja Kaluđerović sa 25. Bronzane medalje igračicama tima Sea Stars uručio je Radovan Radulović, predsjednik Sea Stars-a, srebrne igračicama Trebjese uručio je Vladimir Praščević, član UO tivatskog kluba, dok je Podgorici zlatna odličja uručio Petar Stojanović, trener Budućnosti Bemaks i selektor juniorske reprezentacije. Pobjednički pehar kapitenki Podgorice Jeleni Bulajić uručila je Mirjana Sekulić, komesar takmičenja. R. P.
31. put će se sastati Budućnost i FMP u ABA ligi –Podgoričani su slavili 20 puta, dok je u „Morači“ bilans 11-3 za domaćina
kolu protiv Krke je odigrao nekoliko minuta i sigurno će biti dodatni adut Žakelja u finišu sezone.
– Odlično se osjećam. Već sam 15 dana u punom ritmu, tako da ću biti spreman za utakmicu. Mislim da sve zavisi od nas ako izađemo sa energijom koja je bila u posljednjih nekoliko utakmica. Ne sumnjam da
ćemo se pojaviti sa energijom koja nije upitna i ne sumnjam u pobjedu. Energija, fokus i želja će biti ključni u ovoj, kao što je bila i u svim prethodnim utakmicama– rekao je Slavković.
Ulaz na utakmicu će biti besplatan. – Pozivam publiku da dođe u što većem broju, jer s ovom pobjedom smo i definitivno prvi na kraju ligaškog dijela sezone –dodao je Slavković. S. JONČIĆ
PODGORICA – Košarkaši Mornara Barsko zlato će sa dva meča kod kuće staviti tačku na neuspješnu i sumornu sezonu, punu problema još od početka priprema prošlog ljeta. Barani večeras prvo dočekuju Split (18 časova), a naredne sedmice i Igokeu. Na dva kola prije kraja ligaškog dijela, tim Mihaila Pavićevića je, sa skorom 2-26, ostao bez šansi da izbjegne posljednje mjesto i ispadanje iz ABA lige. Barani, međutim, nade polažu u ono što je bio zaključak sa posljednje Skupštine ABA lige, na kojoj je odlučeno da liga iduće sezone može da bude proširena do 20 timova. Ako se to dogodi, trebalo bi da Mornar ostane u ligi. Ostaje, međutim, da se vidi pod kojim uslovima, jer se nezvanično može čuti da bi se barskom klubu i pretposljednjoj Ciboni tražio određeni, nemali novčani iznos (pomi-
njala se suma oko 400 hiljada eura) za „specijalnu pozivnicu“. Oba kluba, kako saznajemo, na to ne žele da pristanu i prijete da bi formalno mogli blokirati izglasan ulazak SC Derbija u vlasničku strukturu regionalne lige.
Dok se to ne razriješi na narednoj sjednici Skupštine ABA lige, Mornaru ostaje da odigra još dvije utakmice, počev od današnje protiv Splita. – Očekujem da posljednje dvije utakmice odigramo kako treba, da imamo profesionalan odnos i damo sve od sebe u ovom trenutku kako bismo na pravi i sportski način završili ovu sezonu u ABA ligi. Dolaze nam dva vrlo kvalitetna i iskusna protivnika, prvo ekipa Splita, sastavljena od provjerenih igrača. Da bismo računali na pobjedu, moramo da odigramo na dobrom nivou. To očekujem od svojih igrača, da kroz htjenje i volju pokušamo da dođemo do
još jedne pobjede u ABA ligi i tako privedemo kraju ovogodišnje takmičenje – rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Mornar je u Splitu ubjedljivo poražen sa 87:73, a u prethodna četiri meča kod kuće Barani su bili bolji tri puta. – Split je vrlo neugodna ekipa koja voli da drži svoj tempo tokom utakmice. U meč ćemo da uđemo maksimalno fokusirani i daćemo sve od sebe da ostvarimo pobjedu – kaže Nemanja Kovačević, 23-godišnji bek Mornara, koji je ove godine prve minute u ABA ligi upisao na domaćim mečevima protiv SC Derbija i Dubaija. I Split dolazi rasterećeno u Bar, jer sa osam pobjeda i 20 poraza ima osiguran opstanak, a ne može da se domogne plej-ofa. – Uvijek idemo s velikim ambicijama, ali vidjećemo uopšte u kakvom ćemo stanju biti. Katić je pod temperaturom, Vuku su se ukočila leđa, Ljubičić i Smit se vraćaju u tim tek sljedeće sedmice, a Klepo igra važnu utakmicu s Kaštelima – rekao je Veljko Mršić, trener Splita. S. J.
Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija maksimalna i protiv Slovenije na kraju druge runde kvali kacija za šampionat Starog kontinenta
Crna Gora 3
Slovenija 0
MARIBOR – Sportska dvorana „Draš“. Gledalaca: 200. Sudije: Toni Ivković (Hrvatska) i Zoran Radovanović (Srbija). Rezultat po setovima: 25:17, 25:19, 25:17.
CRNA GORA: M. Moračanin, A. Moračanin (libero), Pođanin, Mrdak 12, Striković (libero), Ćorović, Glušac, Peković 6, Đukić 13, Duletić 6, Krasnići 4, Jovanović 7, Lekić, Mišević.
SLOVENIJA: Mikša 1, Špetič 2, Matekovič (libero), Podpečan 4, Sovič, Maravič 2, Dornik 4, Drožina 4, Škerjanc 4, Begić 5, Oletič 1, Ris 3, Šteharnik 3, Zupan (libero).
Ne samo da su već u subotu, kolo prije kraja druge runde kvalifikacija, postale prva ženska crnogorska odbojkaška selekcija koja je kroz kvalifikacije izborila plasman na Evropsko prvenstvo nego su izabranice Petra Kokovića na impresivan način potvrdile vizu za veliko takmičenjesa sve tri pobjede u Mariboru. Tim Petra Kokovića je u posljednjem meču kvalifikaci-
PRVI TEKBOL TURNIR
Prvijenac mlađeg od braće Markes na VN Španije
ja porazio i domaću Sloveniju sa 3:0, za 76 minuta igre, pa je turnir završio i bez izgubljenog seta, pošto je u prva dva kola sa maksimalnim rezultatom porazio Slovačku i Rumuniju. Zlatnim slovima ostaće zapisano u istoriji crnogorske
istorije da su prvu vizu za EP (kadetkinje su 2013. i juniorke 2020. godine to pravo stekle jer je Crna Gora bila domaćin) ostvarile tehničari Nađa Peković (Budućnost volej), Maša Moračanin (Budva), primači servisa Elena Jovanović (Budućnost volej), Je-
lena Ćorović (Gimnazijalac), Mia Pođanin (Net), Jana Mrdak (Budva), srednji blokeri Sofija Duletić, Bojana Krasnići (Budva), Minja Mišević (Galeb), korektori Klara Đukić (Budućnost volej), Jelena Glušac (Albatros), Đina Lekić (Budva) te libera Sara Striković (Galeb) i Andrijana Moračanin (Jedinstvo). Naše odbojkašice su u prvom i trećem setu kontrolisale igru i rezultat protiv Slovenki, koje su priprijetile u drugom setu, u kojem su vodile do 16:14. Serijom 7:0 Crna Gora je preokrenula i povela sa 21:16 kada je bilo jasno da domaćin nema šta da traži u ovoj utakmici. Klara Đukić sa 13 i Jana Mrdak sa 12 poena istakle su se u našoj selekciji, koja je posebno bila bolja na bloku (13-5) i servisu (10-7). Evropsko prvenstvo je na programu od 2. do 13. jula u Tirani i Prištini. S. JONČIĆ
Bokserski turnir u Belgiji
PODGORICA – Podgorički
Tekbol klub Budućnost pobjednik je prvog ovosezonskog turnira Crnogorske tekbol lige.
Dominaciju na domaćoj sceni nastavili su Marko Žarković i Andrija Jovanović, a u finalu
dubla nadigrali su PG Teqers – Vasa Pejovića i Nikolu Popovića (12:7, 12:1). U međusobnom duelu, u finalu singla, bolji je bio Žarković – 2:0 (12:9 i 12:8).
Pobjednik u miks konkurenciji je domaći par Tamara Milović – Luka Tomašević, koji je
u finalu bio bolji od saigrača iz KMF Makina, Milice Živanović i Nikole Gugića (6:12, 12:10, 12:9).
Predsjednik Tekbol saveza Milorad Šutulović kazao je da je Crnogorska liga samo jedan od projekata u programu te asocijacije. R. A.
PODGORICA – Crnogorski reprezentativac Tomislav Đinović osvojio je zlatnu medalju na prestižnom bokserskom turniru u Belgiji Član BK Zlatičanin je na briljantan način došao do trona u kategoriji do 60 kilograma – u finalu je savladao Indijca Dikšanta Dahija prekidom u trećoj rundi. Dominirao je Đinović od početka borbe, a sjajno izdanje u borbi za zlato krunisao je u trećoj rundi, kada je snažnim udarcem poslao rivala na pod.
Pored Đinovića, Crnu Goru je na turniru u Briselu predstavljala i Bojana Gojković, koja je u kategoriji do 60 kilograma osvojila bronzanu medalju. Turnir u Belgiji je okupio vrhunske bokserke i boksere iz 12 zemalja svijeta: Francuske, Australije, Italije, Poljske, Indije, Srbije, Turske, Holandije, Švajcarske, Kosova, Crne Gore i domaćina Belgije. R. A.
PODGORICA – Aleks Markes je upisao prvi trijumf, nakon 93 trke, u Moto GP šampionatu i to u svojoj zemlji – Španiji.
Mlađi od braće Markes u kraljevskoj klasi zabilježio je trijumf u petoj trci sezone. Iako je manje uspješan od starijeg
brata Marka koji je 65 puta prvi prošao kroz cilj, Dukati je zahvaljujući mlađem Markesu upisao 22. trijumf zaredom i izjednačio rekord Honde iz 1998. godine. Markes je u Heresu proslavio prvijenac i rođendan. – Ne mogu da tražim više od
ovoga. Bio sam pametan, koncentrisan i vozio sam brzo – rekao je pobjednik. Španac je za sekund i po bio brži od Fabija Kvartarara na Jamahi, a na podijumu je završio i vozač Dukatija Frančesko Banjaja. Tragičar je bio Mark Markes koji je u trećem kru-
gu izletio sa staze, ali se vratio i do kraja trke pokušavao da se probije među 10 – na kraju je završio na 12. poziciji. Pobjednik VN Španije vodi u generalnom plasmanu sa 140 bodova, ima bod više od starijeg brata, Banjaja je treći sa 120 bodova. A. M.
PREZIMENA SA
NACIONALNIM
PREDZNAKOM
Od onih koji su u svom prezimenu zadržali nacionalno obilježje su i porodice Crnogorski i Crnogorac. Braća Aleksandar i Vasilije Crnogorski su sinovi Petra Aleksandar Crnogorski je januara 1909. godine bio štabs-kapetan u 19. Istočno-sibirskom streljačkom puku, a Vasilije Crnogorski kao potpukovnik služio je januara 1909. u 24. Pješadijskom Sibirskom puku.
Nikolaj Petrov Crnogorac je završio Čuguevsko vojno učilište u januaru 1916. i kao zastavnik počeo je službu u armijskoj pješadiji. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. U čin poručmika proizveden je 20. maja 1917. Od 29. juna 1917. preveden je u sastav lajb gardijskog Keksholsmkog puka. U čin štabs-kapetana proizveden je 7. novembra 1917. sa službom u istom puku. Pripadao je bijeloj vojsci na jugu Rusije. Od 14. janauira 1920. bio je komandir čete lajb garde i konsolidovanog Keksholmskog puka. Evakuisan je 1920. na Krim. U jesen 1925. bio je u Aleksejevksom puku u Bugarskoj.
GREGORIJE RADOV RADONJIĆ, od starih Radonjića koji su došli sa Vasilijem, je iz Hersonske oblasti. Završio je u Odesi opštu gimnaziju, a zatim po ubrzanom postupku Odesko vojno učilište 1. februara 1916. Kao zastavnik je upućen u 252. pješadijski Krovelecki puk i učestvovao u borbama u Prvom svjetskom ratu. Teško je kontuzovan od bombe u borbi kod sela Lisona 19. septembra 1916. Za vrijeme građanskog rata pripadao je bijeloj vojsci na jugu Rusije. Evakuisan je u zimu 1920. odakle je u maju naredne godine stigao u Jugoslaviju.
MIHAILO RADOJIČIĆ je sin Petra Radojičića, a rođen je 6. janaura 1875. godine. Završio je Arakčevski kadetski korpus, zatim Pavlovsko vojno učilište. U čin potporučnika proizveden je 1898. sa službom u 34. artiljerijskoj brigadi. U januaru 1909. je u činu štabs-kapetana u 34. artiljerijskoj brigadi. U čin kapetana unaprijeđen je 16. februara 1912. za zasluge. Od 26. avgusta 1914. je komandant 1. baterije 5. oklopnog artiljerijskog diviziona. Za zasluge unapri-
Među crnogorskim iseljenicima koji su u svom prezimenu zadržali nacionalno obilježje su i porodice Crnogorski i Crnogorac. Aleksandar i Vasilije Crnogorski su bili oficiri ruske carske vojske, prvi sa činom štabs-kapetana, a drugi potpukovnika. Nikolaj Petrov Crnogorac je imao čin štabs-kapetana
jeđen je u čin potpukovnika 16. avgusta 1916. kada je postavljen za komandanta baterije artiljerijskog diviziona. Odlikovan je Ordenom Sv. Stanislava III stepena (1908), Ordenom Sv. Ane III stepena (1913), Ordenom Sv. Stanislava II stepena (1916).
MI LOŠ DANILOV VUKOVIĆ je rođen 7. novembra 1861. godine. U vojnu službu stupio je 8. avgusta 1879. godine. Završio je Tiflisko pješadijsko junkersko učilište. Potom je 6. avgusta 1885. proizveden u potporučnika sa službom u 13. grenadinskom Zrivanskom puku. U čin poručnika unaprijeđen 22. juna 1890, štabs-kapetana 1. juna 1902, a kapetana 1. juna 1903. Urednik lista „Terskie vedomosti“ (1904). Od 27. septembra 1905. je Šef odjeljenja Terečke oblasti. U čin pukovnika unaprijeđen je 6. maja 1915. zbog zasluga u ratu. Na istom položaju i činu je bio u tokom avgusta 1916. Odlikovan je ordenom Sv. Stanislava II stepena (1905), Ordenom Sv. Ane II stepena (1909) i Ordenom Sv. Vladimira IV stepena (1912).
ALEKSANDAR NIKOLIN
VUKOTIĆ rodio se u Kišinjevu 28. februara 1890, a inače je iz Hersonske gubernije iz plemićkog reda dvorjana. Odetski kadetski korpus je završio 1908, a zatim Konstantinovsko artiljerijsko učilište 1911. kao prvi u rangu. U čin potporučnika proizveden je 6. avgusta 1911. sa starješinstvom
od 1909. i službom u 3. artiljerijskom puku Vladivostočke tvrđave. Unaprijeđen je u čin poručnika 1913. Od 1. januara 1914. je pukovski ađutant u 3. artiljerijskom puku Vladivostočke tvrđave. Učesnik je Prvog svjetskog rata. Po tajnom naređenju načelnika artiljerije Vladivostočke tvrđave od 4. novembra 1914. upućen je u tvrđavu Kronštat. Od 18. decembra 1914. je na službi kao mlađi oficir u 11. četi 2. artiljerijskog puka Kronštatske tvrđave. Tokom 1916-1917. kao poručnik službovao je u 8. odvojenom poljskom teškom artiljerijskom divizionu. Učesnik je Oktobarske revolucije i pripadnik Crvene garde, a imao je čin kapetana. Dužnost sekretara tehničkog direktora artiljerije specijalnih na-
mjena Crvene armije obavljao je od 1919. Potom je od juna 1919. postavljen za načelnika grupe protivvazdušnih baterija Crvene armije. Na ovoj dužnosti ostao je do juna 1921. kada je postavljen za nastavnika Ponovljene artiljerijske škole za srednje komandno osoblje artiljerije specijalne namjene Sovjetske Republike. Od decembra 1923. obavlja dužnost načelnika Uprave protivvazdušne artiljerije posebne namjene Crvene armije. U periodu od oktobra 1927. do 9. aprila 1931. bio je načelnik Sevastopoljske protivavionske artiljerijske škole. U Staljinovim čistkama otpušten je 1931. godine iz Crvene armije iz političkih razloga. Tokom 1938. godine bio je samostalni nastavnik kada je
uhapšen i osuđen na smrt 29. marta 1938. Rehabilitovan je 9. aprila 1958. Odlikovan je Ordenom Sv. Ane III stepena (1916) i Ordenom Sv. Stanislava III stepena (1917).
VUKIĆEVIĆI-SARAPI U RUSKOJ VOJSCI
Po ljubotinjskom predanju nekoliko Vukićevića-Sarapa školovano je u Rusiji zahvaljujući uticaju odive Sarapa koja je bila udata za ruskog poslanika Jonina. Svake godine po jedan mladić iz kuće Sarapa išao je na školovanje u Rusiju o državnom trošku.
Prvi od Vukićevića na školovanje pošao je Stevo Ivanov Vukićević, pukovnik (Ljubotinj, 1885 – Rusija, 1915). Za vrijeme školovanja, nekoliko puta dolazio je u zavičaj i uvijek se interesovao i skupljao podatke o bratstvu Sarap. Prilikom svoga boravka, 1910. u Crnoj Gori, svojeručno je prepisao povelju Đurda Crnojevića. Takođe, on je sa svojom braćom, slao priloge za crkvu u Bogutima i Prekornici, od čega su kupljene ikone, litije, pričestne čaše, crkvene knjige i druge relikvije. Kada je Crna Gora zaratila 1912. godine, došao je kao doborovljac i priključio se crnogorskoj vojsci na Skadarskom frontu. U to vrijeme je bio kapetan ruske vojske. Učesnik je Prvog svjetskog rata. Kao štabs-kapetan od 18. januara 1916. godine je načelnik poljske vojne pekare broj 137 u sastavu 3. Sibirske streljačke artiljerijske brigade. Zatim je unaprijeđen u kapetana i od 15. avgu-
Aleksandar Nikolin Vukotić rodio se 1890, a bio je iz Hersonske gubernije iz plemićkog reda dvorjana. Učesnik je Oktobarske revolucije i pripadnik Crvene garde, a imao je čin kapetana. U Staljinovim čistkama otpušten je 1931. godine iz Crvene armije. Uhapšen i osuđen na smrt 1938. Rehabilitovan 1958. godine
sta 1916. godine je bio na službi u 3. Sibirskoj streljačkoj artiljerijskoj brigadi, a potom je prekomandovan u 42. artiljerijsku brigadu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata (1915) bio je komandant artiljerije u borbama na Karpatima. Iste godine, sa pukom, prekomandovan je na rumunski front, pod komandom generala Ščerbačeva. Na frontu se razbolio i preminuo je od trbušnog tifusa 11. avgusta 1917. godine u 418. poljskoj pokretnoj bolnici. Odlikovan je Ordenom Sv. Ane III stepena (18. 1. 1916), Ordenom Sv. Ane II reda sa mačevima (15. 8. 1916), Ordenom Sv. Stanislava II stepena sa mačevima (30. 9. 1916), Ordenom Sv. Vladimira IV stepena sa mačevima i lukom (4. 3. 1917). (Nastavlja se)
Crnogorka Andrea Nikolić 6. maja putuje u Indiju gdje će biti održano svjetsko takmičenje u ljepoti
U skladu sa misijom takmičenja ,,Ljepota sa smislom“, realizovaćemo humanitarni projekat pod nazivom ,,Snaga inkluzije“, čiji je cilj promovisanje jednakih mogućnosti i inkluzije osoba s invaliditetomkazala je Nikolić
PODGORICA - Mis Crne Gore Andrea Nikolić 6. maja putuje u Indiju gdje će boraviti do 31. maja, kada će se održati finalno veče izbora za mis svijeta. Kako je kazala za Pobjedu, tokom tih 25 dana imaće priliku da predstavi dio crnogorske kulture i tradicije svijetu.
- Od trenutka kada sam proglašena za mis imala sam samo mjesec za pripreme, što je izuzetno malo s obzirom na zahtjevnost i obim obaveza koje ovo takmičenje nosi. Ipak, zahvaljujući sjajnom timu ko-
ji me okružuje, vjerujem da će sve biti spremno do mog polaska. Posebno mi znači snažna podrška Prijestonice Cetinje, sa kojom sam ostvarila izvanrednu saradnju - kazala je za Pobjedu Nikolić. Ističe da ovih dana kreće snimanje intro spota za takmičenje i uvjerena je da će biti najupečatljiviji na ovogodišnjem izboru za mis svijeta. - S obzirom na to da sam rođena u Podgorici, posebno me
Prema riječima Andree Nikolić, aktuelne mis Crne Gore, naša zemlja do sada nije bila posebno zapažena na izborima za mis svijeta, ne zbog
LOS ANĐELES - Akciona komedija sa Idrisom Elbom i Džonom Sinom u glavnim ulogama stiže ovog ljeta na platformu Amazon za striming Prime Video.
Ovi DC glumci su glavni protagonisti filma ,,Šefovi država“, reditelja Ilje Najšulera, poznatog po filmu ,,Niko“, dok scenario potpisuju Džoš Ape-
nedostatka kvaliteta među djevojkama, već zato što se uglavnom pažnja usmjeravala na predstavnice većih i moćnijih zemalja.
raduje što sam dobila podršku Glavnog grada i TO Podgorice. Takođe, ostvarila sam lijepu saradnju sa Opštinom Zeta i TO Zeta i ponosna sam što sam prva mis Crne Gore kojoj su institucije iskazale jasnu spremnost i želju da pruže podršku. Nadam se da će svaka naredna predstavnica imati sve veću institucionalnu podršku - poručila je Nikolić. Dodaje da će u skladu sa misijom takmičenja ,,Ljepota sa
- To ne doživljavam kao prepreku, već kao dodatni motiv da se još više potrudim i pokažem da Crna Gora, iako mala, ima mnogo da ponudi i da je to najljepša zemlja iz koje dolaze izuzetne žene i ne smije biti zanemarenazaključila je Nikolić.
smislom“ realizovati svoj humanitarni projekat pod nazivom ,,Snaga inkluzije“, čiji je cilj promovisanje jednakih mogućnosti i inkluzije osoba s invaliditetom.
- Želim doprinijeti razvoju svijesti o važnosti njihovog ravnopravnog učešća u svim segmentima društva. Ovaj humanitarni rad biće predstavljen kroz kratki spot koji će biti objavljen na zvaničnom sajtu i Jutjub kanalu Miss World organizacije - otkrila je Andrea Nikolić.
Kada su odjevne kombinacije u pitanju, naša predstavnica na svjetskom takmičenju će se predstaviti u kreacijama crnogorske slikarke i dizajnerke Senke Tujković
- Za predstavljanje nacionalnog kostima izradila je unikatnu kreaciju sa motivima crnogorske kape, dok ću u svečanoj prilici nositi haljinu posvećenu Njegošu, ukrašenu stihovima iz Gorskog vijenca, kroz koju ću svijetu govoriti o našem najvećem filozofu i književniku. U okviru promocije crnogorske kulture i ženske ljepote, govoriću i o Kani Radević. Tom prilikom nosiću haljinu sa portretom Kane Radević urađenim u mozaiku, koju je dizajnirala i oslikala Senka Tujković, a još jedan njen portret, takođe Senkino autorsko djelo, uručiću kao poklon tokom donatorske večeri - istakla je Nikolić. Takođe, nosiće kreacije dizajnerke Edite Nimanbegu, koja će svojim autentičnim kreacijama, izrađenim od unikatnih materijala, doprinijeti da njeno predstavljanje bude zapaženo.
-Većinu modela koje ću nositi tokom takmičenja kreirala je Natalia Urbanova, čiji dizajn slavi žensku ljepotu i individualnost. Njene kreacije, autentičnog i kraljevskog stila, nosiću na ceremoniji otvaranja i ostalim svečanim događajima u okviru Miss World programa - kazala je Nikolić. Dodaje da je za finalno veče zadužena dizajnerka Dijana Radonjić koja je osmislila raskošnu haljinu u crvenoj i zlatnoj boji, inspirisanu crnogorskom zastavom i duhom crnogorske žene.
- U kategoriji Beach Fashion predstaviću se komadima brenda RoDaSoleil, unikatnim, tzv. pametnim kupaćim kostimima i plažnim aksesoarima izrađenim od pravog paunovog perja - rekla je naša sagovornica.
B. Prelević
CETINJE - Na nedavno održanom prvenstvu Crne Gore u powerliftingu i bench pressu takmičari PLK Lovćen sa Cetinja okitili su se titulom najjačeg kluba. - Ovo je zasigurno bilo najbrojnije i najkvalitetnije takmičenje u ovim disciplinama koje je do sada održano kod nas. Učestvovalo je blizu 80 takmičara, a pokazani rezultati nadmašili su sva naša očekivanja. Mnogo je dosadašnjih rekorda oboreno, podizane su i težine koje su išle i preko 300 kg. Mi kao or-
ganizatori smo prezadovoljni. Takmičari su osim iz Crne Gore, stigli i iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije, Rusije, Ukrajine - kazao je Miloš Ćećanović predsjednik PLS Crne Gore i predsjednik PLK Lovćen - naglasivši da o brojnosti takmičara i velikoj konkurenciji najbolje govori to što je samo takmičenje trajalo duže od 16 sati. Organizatori takmičenja su Powerlifting savez Crne Gore i Powerlifting klub „Natural 100%“ iz Tivta. J.Đ.P.
Novi album muzičara Seta MekFarlana u znaku preminule zvijezde
LOS ANĐELES - Novi album muzičara, glumca i režisera Seta MekFarlana sadrži dosad neobjavljene obrade Frenka Sinatre. Tvorac crtićanih filmova ,,Family Guya“ Set (51) veliki je obožavalac pokojnog muzičara, a njegova nova ploča ,,Lush Life: The Lost Sinatra Arrangements“ sadrži 12 dosad neobjavljenih aranžmana koje
su za Sinatru napravili njegovi saradnici Nelson Ridl, Bili Mej i Don Kosta, izvještava Variety. Ovi aranžmani su bili u privatnoj zbirci porodice Sinatra. Nakon što je MekFarlan radio s njima i u procesu nabavke cijele Sinatrine muzičke arhive, otkrio je te nepoznate aranžmane, prenosi BangPremier.
lbaum, Andre Nemek i Harison Kveri U ovoj akcionoj komediji Idris Elba igra Sema Klarka, premijera Ujedinjenog Kraljevstva,
dok Džon Cena igra predsjednika Sjedinjenih Država, Vila Deringa. Objavljeni trejler otkriva rivalstvo dvojice političara, ko-
je bi, prema zvaničnom opisu, moglo da ,,dovede u pitanje savez njihovih zemalja“. Međutim, ubrzo shvataju da su ,,dvije glave bolje od jedne“ kada postanu mete moćnog neprijatelja i krenu u divlju međunarodnu potragu da ,,zaustave zavjeru koja prijeti slobodnom svijetu“.
Uz njih, u filmu igraju i Prijanka Čopra Džonas, Džek Kvejd, Pedi Konsidin, Stiven Rut, Karla Gugino, Sara Najls i Ričard Kojl Poznato je da će Prijanka Čopra Džonas u filmu igrati agenta MI6 Noela Biseta, koji će, po svemu sudeći, imati ključnu ulogu u zapletu i čiji će
zadatak biti da predsjednika i premijera izvuče na sigurno. Idris Elba i Džon Cena su već sarađivali u superherojskom filmu Džejmsa Gana ,,Odred samoubica“ iz 2021. godine. Kako prenosi MovieWeb, ova akciona komedija biće dostupna za gledanje na Prime Video od 2. jula ove godine.
Zašto na protestima u Srbiji nema zastava EU i Ukrajine?
Studentski protest 2024/25. obeležiće zastave koje su na skupovima, pešačenjima i biciklističkim vožnjama glavni nosioci političkih poruka. Još od samog početka protesta, nakon pada nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, vodi se rasprava o „prihvatljivim“ zastavama na demonstracijama. Iako studenti svim silama pokušavaju da se distanciraju od politike, u nedostatku informacija sa plenuma, zastave na protestima postale su glavno vizualno sredstvo promocije ideološke orijentacije protesta. Incidenti na protestima zbog nošenja zastava EU i Ukrajine počeli su još pre nego što su studenti preuzeli i omasovili protest. U Novom Sadu i Beogradu organizatori su tražili da se zastave EU uklone, smatrajući da „dele“ demonstrante.
Od opozicije studenti su tražili da proteste ne koriste za svoj politički marketing, a sve osim srpskih zastava tretirali su kao „politiku“, koja je za njih iskompromitovana i prljava. U ovom nepoželjnom košu našle su se i zastave EU, Ukrajine i Gruzije. Postalo je to idealno polje da na njemu nikne 50 nijansi srpskog nacional patriotizma, uz večito prisustvo duboke države.
Mladost je već uradila svoje
Nesumnjivo da je EU pre svega sama kriva što su studenti odbacili njene simbole, smatrajući je pasivnom i nekredibilnom. A studenti su već u svojih početnih četiri zahteva pobune tražili sve ono što i EU traži od Srbije na putu za članstvo.
Dok je Brisel svesrdno podržavao proteste u Gruziji još od prošle godine, na studentske proteste u Srbiji širom je zatvorio oči. Vučić je ostao stabilokratski partner briselske birokratije, a Srbija kolonija bogatih država članica EU. Tako su otvorena vrata za delovanje cele palete srpskih nacionalističkih stranaka i orga-
U kulturi sjećanja koju su u Srbiji kreirali bivši radikali i operativci Kremlja, nenasilno rušenje
Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine državni je udar, izveden uz pomoć zapadnih tajnih
službi. U takvoj tranzicionoj pravdi, ratni zločinci su heroji, a Otporaši strani plaćenici, izdajnici i „janičari globalizma“. Zbog toga su studenti od samog početka protesta primorani da se pravdaju i da ponavljaju da ne žele „obojenu revoluciju“, niti da ruše Vučića. Da nisu plaćenici Zapada
nizacija, pravoslavne crkve i ruske agenture. U prvom planu na protestu se pojavila sakralna ikonografija, kokarde i varijacije na temu desnog patriotizma.
Odjednom su prestale da budu „političke“ zastave takozvanih „nedavača Kosova“, sa natpisom – „nema predaje“, koje su sveprisutne, najveće i najneumornije. Kao da je mahanje tim zastavama dobro plaćeno dežurstvo, odmah čim krene prenos centralnih informativnih emisija. Zastava koju ruski plaćenici koriste i u svom svetom ratu u Ukrajini sve češće se crveni na protestima, a bila je prisutna na dočeku studenata biciklista u vožnji do Strazbura. Međutim, neprimerena je kritika studentskih protesta zbog zastava, dok ispred RTS-a fantastično cede Vučićev režim. Mladost je uradila svoje i ne treba od studenata i srednjoš-
kolaca više očekivati. Dalje stvar treba da preuzme srpska opozicija, intelektualci, biznismeni, nevladine organizacije, pa i jaki momci poljoprivrednici, bajkeri i ratni veterani koji mogu da se suprotstave pretorijancima Aleksandra Vučića. Tu dolazimo do glavnog problema četri decenije neuspele srpske tranzicije. Nacionalistička scenografija na protestima samo je posledica nacionalističke ideologije koja je u Srbiji dominantna i bezalternativna od uvođenja višestranačja. Stranke u Srbiji koje žele da barem pređu cenzus moraju da proklamuju narativ u kome je NATO neprijatelj zbog ničim izazvane agresije. Srbija nije vodila osvajačke ratove, već je bila žrtva zlog okruženja, a Kosovo je Srbima oteto samo tako, po želji velikih sila. U BiH se nije dogodio genocid,
a Rusija čuva Srbe da ih ne proglase genocidnim. Zapad je dežurni policajac na Balkanu koji sprečava ujedinjenje „srpskog sveta“, nikad prežaljene „velike Srbije“. Ovo su neki od devet krugova radikalskog pakla koje nije uspela da kod birača prođe ni jedna demokratska, prozapadan, proevropska, građanska, liberalna stranka u Srbiji. Najverovatnije neće ni studenti. Čekajući neko novo proljeće
U kulturi sećanja koju su u Srbiji kreirali bivši radikali i operativci Kremlja, nenasilno rušenje Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine državni je udar, izveden uz pomoć zapadnih tajnih službi. U takvoj tranzicionoj pravdi, ratni zločinci su heroji, a Otporaši strani plaćenici, izdajnici i „janičari globalizma“.
Zbog toga su studenti od sa-
mog početka protesta primorani da se pravdaju i da ponavljaju da ne žele „obojenu revoluciju“, niti da ruše Vučića. Da nisu plaćenici Zapada. Srbija zna da je Ukrajina i revolucija na Majdanu u stvari njeno ogledalo koje ne želi da prihvati. Kao i Ukrajina, Srbija zarad prosperiteta nema drugog izlaza osim da odbaci Vučićevu autokratsku izolaciju i razna klackanja između EU s jedne strane i Rusije i Kine s druge i da se okrene integracijama sa Zapadom. To znači u ovim teškim geopolitičkim vremenima odabrati stranu, za šta ne postoji dovoljno hrabrosti, niti snage. Zato nema ukrajinske zastave na protestima u Srbiji 2024/25. Ceo državni vrh Srbije svakodnevno ponavlja o protestima kao o „obojenoj revoluciji“, zajedno sa patrijarhom Porfirijem koji je iste te studente, nove patriote, u Moskvi
direktno pred Putinom nazvao slugama Zapada. I tu je ključna tačka zapleta, tradicionalističku omladinu koja protestuje odbacili su njihovi duhovni oci. Srpski patrijarh i krvnik iz Kremlja na istom su zadatku, da spasu vidno politički uzdrmanog srpskog predsednika, ali i da Srbiju drže u oboru „ruskog sveta“. Vučić pokušava da igra na ideološkoj pobedu svojih zastava na studentskim protestima. Takve njemu i drugim nacionalističkim strankama obezbeđuju politički kontinuitet.
Ne treba previše očekivati od ove faze srpske tranzicije, čak i ako se ubrzo desi smena Vučićeve vlasti. Temeljne promene biće spore, teške, generacijske. Tek nakon vožnje biciklima do Strazbura, na protestima kao vesnik nekog novog proleća provirila je i pokoja zastava EU.
“Četiri metra visok, kažete?
Samo mi nije jasno dobija li spomenik uprkos tome što je rekao da su muslimani “lažni ljudi lažne vjere”, da je Srebrenica izmišljotina i “manipulacija”, da su Crnogorci izmišljena nacija i duhovno nedonošče Svetog Save ili BAŠ zbog toga?”
Eto, Crna Gora. Zemlja krša, mora i nevjerovatne sposobnosti da od svakog društvenog, političkog, vjerskog i istorijskog promašaja – napravi spomenik. Bukvalno. Najnoviji arhitektonsko-patrijarhalni biser: spomenik Amfilohiju Radoviću u Beranama. I ne bilo kakav – već bronzana statua visine preko četiri metra, širine metar
i 60 centimetara, postavljena na mermerno postolje, taman da ne možeš da je ne vidiš, niti da je zaobiđeš. Ni fizički, ni simbolički.
Predviđeno je to Odlukom o izgradnji obilježja, koju je usvojila Skupština opštine Berane.
„Spomenik će biti postavljen u gradskom parku pored hrama, u samom centru Berana. Velika je zahvalnost Ministarstvu kulture i medija koje je dalo sve potrebne saglasnosti“, saopštio je ponosno Nikola Urošević, sekretar za kulturu, omladinu i odnose sa NVO.
Četiri metra, kažete?
Sasvim prikladno. Jer četiri metra su taman dovoljna da u bronzi sažmu sve:
• jednu crkvenu kontrarevoluciju,
• višedecenijsku duhovnu okupaciju,
• i sve sočne uvrede, kletve i dehumanizacije koje je pokojni mitropolit SPC saopštavao
Ista ta Crna Gora koja je jednom htjela da bude evropska, građanska, antifašistička — sada gradi spomenik čovjeku koji je sve to negirao. Koji je prizivao duhove prošlosti da prožderu budućnost. Koji je više vremena proveo u šinjelu političke moći, nego u odeždi ljubavi
iz Beograda, Podgorice, pa i s neba – ako pitate Zdravka Krivokapića.
Zasluge? Ima ih. Da se smrzneš.
Jer nije lako, znate, u 21. vijeku:
• javno reći da su Muslimani “lažni ljudi lažne vjere”,
• da je Srebrenica izmišljotina i “manipulacija”,
• da su Crnogorci izmišljena nacija, duhovno nedonošče
Svetog Save, • da žene koje pobace nose đavola u sebi,
• da svjetovna vlast mora biti podčinjena božanskom, pardon – srpskom svetosavlju.
To su sve vrhunski dometi jednog crkvenog autoriteta, koji će sada, od ljeta, izgledati
kao džinovski bronzani Gandalf s Balkana.
I sve to u – navodno sekularnoj državi. Sekularnoj, kažu.
A u toj sekularnoj Crnoj Gori, ne možeš:
• organizovati protest protiv crkvene agresije, a da te ne nazovu izdajnikom, • reći da Amfilohije nije svetac, a da ti ne prirede politički pogrom,
• kritikovati SPC, a da ti ne jave da si “autošovinista, NA-
TO plaćenik i potomak Brozovog kučeta.
Zato se u Beranama gradi spomenik.
Ne Njegošu, jer je previše dubok.
Ne Marku Miljanovu, jer je
previše hrabar.
Ne civilnim žrtvama ratova devedesetih, jer ih niko ni ne priznaje.
Ne, nego Amfilohiju. Čovjeku koji je do zadnjeg daha pjenio protiv svega što nije pravoslavno, srpsko i svetosavsko u ekskluzivnom vlasništvu SPC-a.
I da se zna – sve po zakonu. Sve po crkvi. Sve po državi. Odluku o spomeniku usvojili su odbornici parlamentarne većine u Beranama, dok je DPS, u svom prepoznatljivom stilu političke kičme od gume – bio uzdržan. Odbornici Bošnjačke stranke i pokreta “Zato što volim Berane” nisu ni prisustvovali.
Spomenik nije inicirao ni-
kakav pokret građana, već – Eparhija Budimljansko-nikšićka. A izvjestilac inicijative? Pa naravno – sekretar za kulturu, omladinu i odnose s NVO. Opet on. Državni činovnik – portparol crkvenih ambicija.
A da sve bude pod konac, Vlada Crne Gore, na prijedlog ministarke kulture Tamare Vujović, dala je saglasnost za izgradnju.
Aminovala ga, rekli bi oni koje je Amfilohije učio kako da govore.
Ista ta Crna Gora koja je jednom htjela da bude evropska, građanska, antifašistička — sada gradi spomenik čovjeku koji je sve to negirao. Koji je prizivao duhove prošlosti da prožderu budućnost.
Koji je više vremena proveo u šinjelu političke moći, nego u odeždi ljubavi. Što nas vodi – gdje? Pravo u teokratsku državu. U mutaciju Irana i Rusije.
U osmosmjerci prona|ite pojmove sa spiska (od samoglasnika imaju samo O). Neiskori{}ena slova, ~itana redom, daju jo{ jedan odgovaraju}i pojam. BOROVO, BOSFOR, BOSTON, DOBROTVOR, DOKTOR, GORSKO OKO, GROZD, KOLO KOLO, KONDOR, KOSMODROM, KRTOST, KRVOTOK, LOMONOSOV, LOTOS, LOVSTVO, MOLOTOV, MONOKL, MONOPOL, MOTOR, NOSOROG, ODGOVORNOST, ODNOS, OKTOPOD, OSTRVO, OTOSKOP, OZBORN, POHOD, PROVOD, ROKOKO, RONDO, ROSTOV, SOMBOR, SPOROST, TOPOT, TRNOVO, VODOVOD, VOTSON, VRTLOG, ZVONKO Slavko Bovan
ANAGRAM
HEJ, RADIO slu{aj, a tom cvijetu zbore, ja pitanja slu{am, a i odgovore. Gojko Mandi}
S K A N D I N A V K A
AUTOR: TEUTA BILJKA SA SLIKE OBLAST U NJEMA^KOJ OSVETA ”ZUB ZA ZUB” PORTUGALSKI FUDBALER, ALE[ANDRE POPAJEVA DRAGANA @IVAHAN [KOTSKI PLES CENTRALNI PROCESOR VRSTA PODNE PODLOGE KONTINENT SA KOGA POTI^E BILJKA SA SLIKE SAVEZ AZIJSKIH ZEMALJA
SRAZMJERA
VISOKO AUSTRALIJSKO DRVO
JAK EKSPLOZIV
SLOVO GLAGOLJICE OSNOVA U TKANJU URUGVAJ DOZIVANJE IZOTOP KISEONIKA RUB USTA MUZI^KI ZNAK
RANIJI TENISER, JANIK FUDBALER GRIZMAN GR^. BOG [UMA
MIRISNA BILJKA PROZORSKA STAKLA ISTA SLOVA
STRU^NJAK U NAUCI O NEBESKIM TIJELIMA EDIPOVA MAJKA IZ MITOLOGIJE MAROKO GRA\EVINSKI RADNIK
NOVINSKI OGLAS VRSTA KAPE BU]A
SIN HOMERA SIMPSONA
OBLAST U SAUDIJSKOJ ARABIJI
LAGANO VJERAN
TELUR OBIM ALT
KOMPOZITOR HA^ATURJAN
U ozna~ena polja upi{ite naziv ukrasne biljke sa slike. Ukr{tenicu dalje popunjavajte raspore|uju}i rije~i sa popisa, a treba i ucrtati crna polja koja nedostaju. Za po~etak su u mre`u upisana sva jednosmjerna (izolovana) slova.
AC, ADA, ADIRKA, AEDI, AKIL, AMATER, AMIO, ARAB, ARNO, AST, ATA, ^ETE, DADA, DNO, EDO, EK, EKAV[TINA, EKSTERITORIJALNOST, ENAKIT, EON, EVA RAS, FOR, GRU, IDIOM, IKAT, IMENAR, IRADA, I[TA, JAMAR, JETI, J[, KALINJINGRAD, KARAT, KI, KIT, MANEKEN, METODA, NALIKOVATI, NAMOTATI SE, NERED, NETO, NIM, NIP, ORAO, OSOBENJAK, OTAC, OTOKA, PENZIONER, PETNAESTAK, RAZILAZAK, RIP, RN, ROD, RSL, RSM, RT, RUSI, SAR, SAVEZNI[TVO, SCENE, SISTEMATIZACIJA, SITNI^ARIJA, SPA, SRP, [ARIF, [OK, TAJNA, TOPAZ, TRA, TRI, UTORAK, VAJARI, VITA, ZMIJSKO JAJE, ZODIJAK, ZV Slavko Bovan
AUTOR: TEUTA MORSKA @IVOTINJA JEDAN OD NAZIVA BILJKE SA SLIKE ODSUSTVO MORALA, AMORAL VIKA, GALAMA FILM ROBERTA DE NIRA I @ANA RENOA ALBANSKA TELEGRAF. AGENCIJA
RUMUNSKA PLEMI]KA PORODICA (anagram: KAGI) ONAKO VELIKI ULUDO TRO[ENJE PRVO SLOVO
BILJKA SA SLIKE
ODERANO MJESTO LOMLJAVA, PRASAK
KOST RAMENOG POJASA
NADIMAK LJUBI[E SAMARD@I]A TRAG DIVLJA^I GRAD U BELGIJI
RIJEKA U HRVATSKOJ
GLUMICA GARDNER NENADANO RE@ISER, D@ORD@ VENECIJA
ZALIV NA KUBI
SUGLASNICI IZ DRUGOG NAZIVA ZA KANTAR
RANIJI TENISER, ZOLTAN
SKIJA[ SKAKA^ AHONEN
RIJEKA U ENGLESKOJ
@ENSKO IME, ZARKA
DAMA U [AHU OSIGURAV, DRU[TVO LITAR
MORSKA BILJKA
BUBNJAR IVANDI] LJEKOVITA BILJKA
RIJEKA U C. GORI JEDNOROG ENIGMATSKI KLUB
AUTOR: ERO STARO IME OSTRVA VISA @ENA KOJA SE BAVI PANTOMIMOM MJENI^NO JEMSTVO JUNAK
UPRSKOS SVEMU
RANIJI FUDBALER MILO[EVI]
STARO IME VIJETNAMA
ZEMLJI[TE, TEREN (mn.) GLUMICA I D@ENIFERPJEVA^ICA, LOZNICA NEPER POGODBENI VEZNIK
JEDNOGODI[NJE @DRIJEBE (zbir. im.) ]UD, PRIRODA
SLANOST, ZA^INJENOST
STARO IME LJUBLJANE
INICIJALI FUDBALERA IBRAHIMOVI]A
POBJEDA ^UN SLIKARSKA ^ETKICA
STARI JEDRENJAK SLIKAR, ALBREHT
DAMA GLUMICA, GRETA
TRE]I DIO OBLAST PROSTIRANJA (lat.)
GLAVNI KONOBAR GRAFI^KI RADNIK
PRITOKA SITNICE ZAKON (lat.)
O[TAR IRIDIJUM
INDIJANSKI ^AMAC AUSTRIJA
STAROGR^. FILOZOF, TALES RASPAD, RASKID
VODORAVNO: 1. Mjesto kod Mojkovca - Gr~ko slovo, 2. Zemljoradnici - Francuski sportski list, 3. @ensko ime, Adela - Savez knji`evnika Srbije (skr.), 4. @urnalistika, 5. Fudbaler, Ivan - Jezero u Aziji, 6. Devojka koja na modnoj pisti pokazuje nove kreacije - Oznaka za Urugvaj, 7. Samoglasnik i suglasnik - Pjeva~ica, Rita - Ba{ta, 8. [panski fudbalski klub - Dje~ak iz stripa, ^arli, 9. Oznaka za Belgiju - Kompjuterska igrica, 10. Hrvatski pisac, Ivan- Listopadno drvo - Oznaka za volumen, 11. Automobilska oznaka za Sremsku Mitrovicu - Po~etak svega u taoizmu - Ime teniserke Huber, 12. Pripadnik naroda u Aziji- Pjeva~, Ismet, 13 Prko{enje - Jezero u Sjevernoj Americi, 14. Ime muzi~ara King Kola - Slavni dirigent, Herbert, 15. Masa atoma.
USPRAVNO: 1. Ime i prezime beogradskog glumca, 2. Veselje, radost - Zavjet (tur.), 3. Ime pisca Sremca - ”Alaska Volcano Observatory” (skr.) - Ime pisca Lovraka, 4. Vrsta biljke (mn.) - Manji list - Oznaka za metar, 5. Rijeka u Ju`noj Americi - Oznaka za damu u {ahuIme trenera Fergusona, 6. Pisac, Stanislav - Gle, eto, eno - Magare}i glas, 7. Simbol kiseonika- Zemlji{na mjera - Bora na tkanini - Vrsta insekta, uhola`a, 8. Drugi samoglasnik - Ribarska mre`a - Ribolovac - Dio konjske opreme, 9. Ekstravagantnost, 10. Bundeva- Oblast u Njema~koj - Grudni dio oklopa (anagram: SIRAK), 11. Vrsta ve}ine pri glasanju.
Slavko Bovan
D`eremaja, dromedar, zavaditi, otijatar. (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda” ure|uje: Slavko Bovan)
DAR, DI, DRO, D@E, JA, JA, LI, MA, ME, O, RA, RE, RO, STA, TAR, TE, TI, TI, TI, VA, VI], ZA.
VODORAVNO I USPRAVNO: 1 Pisci, knji`evnici, 2 Pjeva~, Igor, 3 Junak iz stripa sa slike, 4. Jednogrba kamila, 5. Posva|ati, 6. Doktor za u{ne bolesti
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
(1 slika) do
(3 slike)
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
сахрана у 15 часова.
заова РУЖА са фамилијом, братанић и братаничне, сестрићи и сестрична, ђеверичић, унучад, праунучад и остала родбина
се не прилаже. ОЖАЛОШЋЕНИ:
МОМЧИЛО и ВЛАДИМИР, шћер РАДИСЛАВКА, сестра ДРАГИЦА, снаха НЕВЕНКА, унуке АНЂЕЛКА, АЛЕНКА, САЊА и АЛЕКСАНДРА, ђеверичић ВОЈО, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина ГАРДАШЕВИЋ и НИКОЛИЋ
1074
Posljednji pozdrav našem prijatelju
MILJANU DRAKIĆU
Neka ti je laka crna zemlja. Počivaj u miru.
SAVO i STANKA 1072
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
DAMJANU ŠEĆKOVIĆU
Uvaženi i cijenjeni profesore, bio si nam primjer dičnog i pažljivog prijatelja. Tvoja riječ i ubojita i melemna stizala je daleko, a nas učila svemu dobrom. Nedostajaće nam susreti i razgovori sa tobom. Ostatku napredak. Počivaj u miru i neka ti je Slava i Hvala.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
DAMJANU ŠEĆKOVIĆU
Imali smo sreću, čast i zadovoljstvo da se sretnemo i ostvarimo kao prijatelji.
Od tebe smo mogli učiti i naučiti kako se cijene, uvažavaju, poštuju i vole prijatelji. Tvojim odlaskom gubimo omiljenog i iskrenog prijatelja, dokazan i pouzdan oslonac i u radosti i tuzi. Počivaj u miru i neka ti je vječna slava i hvala.
S dužnim poštovanjem
LJUMOVIĆ DRAGICA sa porodicom 1075
MIHAILO – MIŠO i MLADEN RADENOVIĆ sa porodicama
prof. dr DAMJANU ŠEĆKOVIĆU
Dragi Profesore, uvijek uzorni i profesionalni u svom uzvišenom pozivu i misiji, bili ste oličenje čestitosti, iskrenosti i dobrote. Počivajte u miru.
MILAN MARKOVIĆ
Sa dubokim poštovanjem i iskrenim žaljenjem opraštamo se od našeg dugogodišnjeg saborca, istaknutog funkcionera, prijatelja i kolege
prof. dr DAMJANA ŠEĆKOVIĆA 1938–2025.
Profesor Šećković bio je jedan od utemeljivača moderne političke misli u Crnoj Gori, istaknuti član sekretarijata Glavnog i Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista Crne Gore, poslanik i potpredsjednik Skupštine u višestranačkom sazivu, čovjek koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju naše partije i države. Svojim znanjem, mudrošću, političkom kulturom i principijelnošću, bio je primjer političkog djelovanja u službi javnog interesa. Borio se za Crnu Goru – njen identitet, suverenitet i napredak – riječju, djelom i perom.
Njegov doprinos Crnoj Gori kroz politiku, nauku i obrazovanje je izuzetan i ostavlja snažan trag u savremenoj istoriji zemlje. Bio je čovjek koji je dosljedno, u raznim ulogama, radio na jačanju državnih institucija i društvene svijesti, i to s posvećenošću rijetko viđenom.
Kroz njegovo bogato naučno i političko nasljeđe, ostaće zapamćen kao jedan od onih koji su svoj život posvetili izgradnji moderne, građanske i evropske Crne Gore.
Zahvalni smo na svakom zajedničkom trenutku, na njegovoj viziji i posvećenosti ciljevima za koje se borio.
U ovim teškim trenucima dijelimo bol sa porodicom i upućujemo iskreno saučešće i posljednji pozdrav našem uvaženom prijatelju.
DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA CRNE GORE
S ljubavlju, tugom i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tvoj lik, dobrotu i neizmjernu ljubav. Nedostaješ… TVOJA PORODICA 1073
Posljednji pozdrav dragom čika
Bila je velika čast što smo Vas poznavali. Počivajte u miru.
ANA i DEJAN LABUDOVIĆ
Tri godine su od smrti našeg dragog
SLOBODANA Pera MARTINOVIĆA
Svakim danom nedostaješ sve više. Sa sjetom čuvamo uspomene, sa ponosom pominjemo tvoje ime. TVOJA PORODICA
NADE
Živiš u našim pričama i sjećanjima na lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Vječno u našim srcima.
NATAŠA, SRĐAN, BLAŽO i MILENA sa porodicama
Dana 28. aprila 2025. se navršavaju 4 godine od kada nije sa nama naša voljena majka
Godine prolaze, ljubav i tuga za tobom nikad neće. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoj sin BORISLAV i kćerke NATAŠA i IVANA
Prošla je godina dana od kada nas je zauvijek napustila naša draga
VJERA M. ADŽIĆ
Vrijeme prolazi, sjećanje na tvoju dobrotu i beskrajnu ljubav ne blijedi. Sve si podredila svojim najmilijim, za što smo ti neizmjerno zahvalni. Tvoja ćerka MIRA i sin MIŠKO sa porodicama
Osam je godina od smrti naše supruge, majke i bake
STANICA BERIŠAJ
Voljena moja, jedina sestro
NADO
Prođe duga godina, teška i bolna. U svakom si mom danu i svakoj mojoj misli. Živim od sjećanja na zajedničke sestrinske, iskrene trenutke. Počivaj mi u miru. Tvoja sestra ANKA sa porodicom
1070
Godina dana otkako nas je napustila naša dobra tetka
NADA SAVELJIĆ
Svojom ljubavlju, dobrotom i blagošću obilježila je naše živote. Ostaće da živi u našim srcima kao posebna tetka. Tvoji SANJA, ZORAN i IVAN sa porodicama 1071
Prođe duga godina otkako nema moje ćerke
NADE SAVELJIĆ
Rane na mome ranjenom srcu si probudila svojim odlaskom. Dani su mi teški i tužni, a svaki protiče u znak sjećanja na tebe i Nika. Neka vas anđeli čuvaju.
Vaša tužna majka BUDIMKA
Sjećanje na našeg dragog
RAJA VUKČEVIĆA
Sedam godina od kada si nas napustio.
Puno fališ… i kad te pominjemo budiš lijepa sjećana.
Voljeni nikad ne umiru, dok žive oni koji ih se sjećaju. TVOJA PORODICA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
I.br. 1043/2022
JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ IZ BIJELOG POLJA, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ”KOLAŠIN ENERGY” DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU – KOLAŠIN, Mojkovačka bb, Kolašin, PIB: 02965496, koga zastupa zakonski zastupnik, izvršni direktor Vlado Rubežić čija je punomoćnica Velizarka Simonović Bulatović, advokatica iz Kolašina, Trg Boraca S-6, Kolašin, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ – KOLAŠIN, Bakovići bb, Kolašin, PIB: 02938138, koga zastupa zakonski zastupnik izvršni direktor Siniša Perunović, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.04.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se prodaja neposrednom pogodbom pokretnih stvari izvršnog dužnika, i to: kamionske prikolice marke Huttner reg.oz. KL 061AA, godina proizvodnje 2004, kompresora za vazduh marke Atlascopco oznake GA 11, dijela mlina, otprašivača (ciklon), sabirnika prašine bez vidljive oznake proizvođača, otprašivača, metalnih djelova silosa (2 komada), teretnog kamiona sa dizalicom reg.oznaka KLAG273 marke Mercedes tip Actros 2655, godina proizvodnje 2007, mješaone drvne mase, pokretne trake za drvnu masu, mlina čekićara, sušare drvne mase odnosno sječke, električnog motora bez vidljive oznake, mašine za peletiranje drvne mase (peletarka) marke Matador, mašine za sušenje peleta sa pripadajućim elementima, kofičarskog elevatora ( 2 komada), sabirnika mase (punjač elevatora), 2 palete peleta + 52 vreće peleta, otprašivača, drvne mase-sječke koja se nalazi u hali, 11 paleta drvnih gredica, magacina rezervnih djelova, pakerice marke Comes, kontrolnog ormara, drvne mase za proizvodnju peleta koja se nalazi u dvorištu hale i 13 tuba celofana za pakovanje peleta. II Vrijednost pokretnih stvari iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti pokretnih stvari ovog javnog izvršitelja I.br.1043/2022 od 22.06.2023.godine i rješenjem o utvrđivanju vrijednosti pokretnih stvari ovog javnog izvršitelja I.br.1043/2022 od 04.09.2023.godine, i to: kamionske prikolice marke Huttner reg.oz.KL 061AA u iznosu od 8.400,00 evra, kompresora za vazduh marke Atlascopco oznake GA 11 u iznosu od 3.500,00 evra, dijela mlina u iznosu od 500,00 evra, otprašivača (ciklon) u iznosu od 3.000,00 evra, sabirnika prašine bez vidljive oznake proizvođača u iznosu od 8.500,00 evra, otprašivača u iznosu od 2.000,00 evra, metalnih djelova silosa (2 komada) u iznosu od 1.500,00 evra, teretnog kamiona sa dizalicom reg.oznaka KLAG273 marke Mercedes tip Actros 2655 u iznosu od 48.551,00 evra, mješaone drvne mase u iznosu od 7.500,00 evra, pokretne trake za drvnu masu u iznosu od 4.000,00 evra, mlina čekićara u iznosu od 13.500,00 evra, sušare drvne mase odnosno sječke u iznosu od 35.000,00 evra, električnog motora bez vidljive oznake u iznosu od 1.000,00 evra, mašine za peletiranje drvne mase (peletarke) marke Matador u iznosu od 52.000,00 evra, mašine za sušenje peleta sa pripadajućim elementima u iznosu od 25.000,00 evra, kofičarskog elevatora ( 2 komada ) u iznosu od 2.500,00 evra, sabirnika mase (punjač elevatora) u iznosu od 3.000,00 evra, 2 palete peleta + 52 vreće peleta u iznosu od 583,20 evra, otprašivača u iznosu od 3.000,00 evra, drvne mase-sječke koja se nalazi u hali u iznosu od 1.400,00 evra, 11 paleta drvnih gredica u iznosu od 352,00 evra, magacin rezervnih djelova u iznosu od 300,00 evra, pakerice marke Comes u iznosu od 9.000,00 evra, kontrolnog ormara u iznosu od 10.000,00 evra, drvne mase za proizvodnju peleta koja se nalazi u dvorištu hale u iznosu od 2.486,25 evra i 13 tuba celofana za pakovanje peleta u iznosu od 2.888,64 evra.
III Prodaja neposrednom pogodbom pokretnih stvari održaće se dana 19.05.2025. godine u 13:30 časova u kancelariji javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, na adresi ul. 3 januara, ulaz A/1 u Bijelom Polju, kontakt telefon: +382 (0)50 435 384 i +382 (0)68 829 822, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Prodaja pokretnih stvari iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem neposredne pogodbe.
IV Na ročištu za prodaju neposrednom pogodbom kojoj se pristupa nakon tri neuspjela javna nadmetanja, prodajna cijena postaje predmet dogovora između strana u ugovoru o prodaji i za nju se ne traži saglasnost izvršnog dužnika.
V Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju neposredne pogodbe. Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik. Novčana sredstva ostvarena prodajom pokretne stvari uplatiti na žiro račun javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja broj 520-22029-45, koji se vodi kod Hipotekarne banke ad Podgorica - filijala Bijelo Polje, sa pozivom na broj predmeta I.br. 1043/2022. VI Zainteresovanim licima postupajući javni izvršitelj će na pismeni zahtjev omogućiti razgledanje pokretnih stvari. Detaljnije informacije zainteresovana lica mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Sekulića iz Bijelog Polja, putem kontakt telefona +382 (0)68 829 822. VII Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnim novinama „Nova Pobjeda“, o trošku izvršnog povjerioca.
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, s.r. Pravna pouka: Protiv ovog zaključka prigovor nije dozovljen.
069/032-380
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
„ “
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
