Dnevni list POBJEDA 27.04.2025 by Pobjeda

INTERVJU: Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik dr Jevto Eraković

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SKANDALOZNO: Kotoranin Nikola Mrvaljević ogorčen jer njegovoj majci ljekari u KBC Kotor nijesu znali uspostaviti dijagnozu, zbog čega je i preminula, ali i što je nijesu blagovremeno prevezli u Podgoricu

Iz Nikšića kreće sigurna politička prekompozicija u Crnoj Gori

Pad PES-a se nastavlja. Prateći političke trendove možemo jasno zaključiti da kumulativni rezultat PES-a i Demokrata ne može biti veći od 10 odsto na sljedećim parlamentarnim izborima. Donosioci političkih odluka u PES-u prethodno su bili članovi DF-a ili podržavaoci nacionalističkih ideja, tako da njima neće predstavljati nikakav problem ako se dio tih glasova prelije u DF. Poznajem ljude iz PES-a koji to shvataju i koji iskreno ne podržavaju takvu politiku, ali ako njihovo djelovanje ostane na ovom nivou kao do sada, ništa manje nijesu krivi za propadanje Crne Gore od ovih koji to otvoreno priželjkuju - kaže Eraković

KOMENTAR

Probušena srpska barka, ruski brod koji tone i crnogorske sluge - neplivači

Kotorska bolnica automobil čuva ako se zapuca u gradu

RAZGOVOR: Maraš Dukaj, ministar javne uprave u Vladi Crne Gore

Kontinuirani izborni procesi

su iscrpljujući za birače

Istovremeni izbori u svih 25 jedinica lokalne samouprave podrazumijevaju punu posvećenost rješavanju lokalnih problema, umjesto bavljenja nacionalnim temama i identitetskim pitanjima koji često dominiraju lokalnim kampanjama. To bi omogućilo da svaka lokalna zajednica bude fokusirana na sopstvene potrebe i razvojne prioritete. Takođe, ovakav model može efikasno adresirati izazove iz dosadašnje prakse, poput tzv. izbornog turizma, čime se dodatno osigurava zakonitost i integritet izbornog procesa - kaže Dukaj STR. 5.

IN MEMORIAM: Preminuo prof. dr Damjan Šećković (1938-2025)

Za Crnu Goru se borio i

Napisao je 17 knjiga i više od 180 članaka, studija i rasprava objavljenih u domaćim i stranim časopisima, knjigama i zbornicima radova. Njegova riječ čula se na Univerzitetima u Beču, Pragu i Konakriju. Bio je i predsjednik UO Pobjede STR. 13.

Doktori iz kotorske bolnice u organizaciji puta i transporta u Klinički centar nijesu željeli pomoći. Naglašavam da smo od 3. februara tražili doktorima da je možda bolje da majku odmah transportujemo za Podgoricu, zbog dostupnosti hematologije i onkologije, ali su se oni i na to oglušili. Od uprave KBC Kotor dobili smo odgovor da nam ne mogu dati bolnički auto jer može biti pucnjave u Kotoru - kaže Mrvaljević

Spas za turizam ne leži u potpunoj automatizaciji, već u pametnoj kombinaciji digitalnih alata i ljudske stručnosti

Stotine hiljada vjernika prisustvovalo obredu na Trgu Svetog Petra u Vatikanu

Izliv naklonosti kojem smo svjedočili

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

INTERVJU: Potpredsjednik Demokratske partije socijalista, koordinator za Nikšić i poslanik dr

PODGORICA - U ovakvoj polarizaciji i političkim manipulacijama, kojima su bili podložni građani u prethodnom petogodišnjem periodu, evidentno je jačanje DPS-a. To je, uz jačanje građanske svijesti, garant opstanka države i ponovnog uspostavljanja vlasti na principima građanskog, proevropskog i antifašističkog. Takav DPS, uz Evropski savez, manjinske stranke i moguće jedan pokret ili partiju koji će se vremenom pojaviti od strane osviješćenih pojedinaca biće temelj buduće vlasti u Crnoj Gorikaže u intervjuu za Pobjedu potpredsjednik DPS-a i koordinator za Nikšić Jevto Eraković.

Ističe da nigdje kao u Nikšiću nije bilo prisutno masovno zapošljavanje, ucjenjivanje zaposlenih u državnim i lokalnim institucijama i zastrašivanje od strane parapolitičkih i kriminalnih struktura. Pored toga, upozorava na veliki uticaj uvezenih i evidentiranih birača koji su nezakonito ostvarili biračko pravo po izbornoj matrici Beograda: jedan čovjek – tri glasa, jedan u Srbiji, drugi u BiH entitetu RS, a treći u Crnoj Gori.

POBJEDA: Vladajuće partije brane šefa zakonodavnog doma da nije kriv što je njegov sinovac koristio auto Skupštine i pucao na građane. DPS i opozicija traže ostavku. Kako komentarišete ovu odbranu Mandića po svaku cijenu i to što se i u Briselu o tome priča dok Mandić ćuti?

ERAKOVIĆ: Ovakav skandalozan događaj je nešto što bi u svakoj normalnoj demokratskoj državi dovelo do ostavke predsjednika Skupštine, čak i do pada Vlade. Podsjetiću da je ,,glavni junak“ zaposlen u službi predsjednika Skupštine i da je član njegovog obezbjeđenja, da je ranio dvije osobe, a pritom koristio službeno vozilo. Čak ni tu nije kraj ovog skandala, koji je ogledalo vlasti u Crnoj Gori. Andrija Mandić je angažovao ovo lice koje je njegov bliski rod kao člana obezbjeđenja, svjestan da

Iz Nikšića kreće sigurna prekompozicija u Crnoj

se radi o bezbjednosno interesantnom licu i povratniku kada su u pitanju krivična djela. Očigledno je da je potpuno nezakonito pored radnog mjesta i naoružanja dobio na korišćenje kao nagradu i službeni luksuzni džip. Nije ovo mogao sam Andrija Mandić, nego je to uradio u koordinaciji sa službama bezbjednosti. Zbog toga ne čudi što su u odbranu Andrije Mandića stali njegovi koalicioni partneri, jer svi zajedno učestvuju u ovim kriminalnim radnjama. U početku je to bila samo borba za fotelje za koje su bili spremni sve da urade. Sada je to podignuto na veći nivo – saučesništvo u vršenju kriminalnih radnji. Ne čudi onda ni to da je na osnovu raspoloživih podataka tužilaštvo odlučilo da nije neophodno napraviti uviđaj iako se radi o krivičnom djelu pokušaj ubistva. Ne čudi ni to što RTCG o tome nije ni slovo izustila ili napisala na portalu. Reakcije evropskih parlamentaraca su očekivane i primjerene demokratskim principima odgovornosti kakve su utemeljene u EU. Na ovom primjeru se vidi koliko smo mi, nažalost, sa ovakvom vlasti miljama daleko od našeg cilja - ulaska u EU.

POBJEDA: Već postaje stereotip mišljenje da je problem Crne Gore to što je podijeljena između DF-a i DPS-a, to su pokazali i nik-

šićki izbori. Pritom se oba bloka stavljaju u istu ravan, iako su vrijednosne razlike više nego očigledne. Kako to komentarišete?

ERAKOVIĆ: Rezultati izbora u Nikšiću su pokazali samo naizgled intenziviranje političke polarizacije u Crnoj Gori. Ona je utemeljena istorijski i rekao bih i kulturološki. Zbog toga je veoma važno pravilno razumjeti političke procese u našoj državi, ne dozvoliti skretanja koja potencijalno mogu biti pogubna. Promjena vlasti, koja se dogodila 2020. godine, u svakom druš-

tvu, pa i u crnogorskom, bila bi na neki način ljekovita nakon dugogodišnje kontinuirane vlasti DPS-a sa koalicionim partnerima. Međutim, suštinski to je bila opasna politička prevara koja se od tada podmeće građanima Crne Gore u različitim formama. Prevara građanske Crne Gore je 2020. godine bila Ura. Od 2023. to je PES. Demokrate su u kontinuitetu obavezni sastojak koji je prisutan u svim pakovanjima ove opasne pojave. Sjetimo se da su Demokrate iskočile ispod šinjela SNP-a i njihove bespogovor-

ne sljedbeničke i podaničke politike Slobodana Miloševića koja je donijela toliko patnje cijelom regionu. Neko ko je utemeljen na tim vrijednostima uspio je narativom o tzv. pomirenju u Crnoj Gori da pridobije dio glasača građanske provenijencije i napravi prva opasna pomjeranja. Ključna uloga podrivanja građanskog koncepta pripala je pokretu koji u svom imenu nosi prefiks građanski, a to je Ura. Podržavaoci tog pokreta 2020. godine su bili građani Crne Gore koji su u njemu vidjeli šansu za promjene koje

POBJEDA: U noći sumiranja rezultata izbora, analitičarka, inače često prisutna u medijima, u svom komentaru je ustvrdila da je počasni predsjednik Đukanović više odmogao nego što je pomogao DPS-u, kao i da se vidi da se ta partija još nije reformisala. Ustvrdila je takođe da sadašnja većina nema ljude sposobne da vode Crnu Goru, ali s naglaskom da takvih ljudi nema ni u opoziciji? Što Vi kažete na sve ovo?

ERAKOVIĆ: Sa posebnom pažnjom pratim komentare političkih analitičara u Crnoj Gori. Kao u svakom tako i u njihovom poslu ima manje i više uspješnih, odnosno kredibilnih. Ova analiza koju ste citirali pokazuje ili neznavenost, ili nedobronamjernost te analitičarke, koja kao da je više bila motivisana da saopšti stavove onih koji ne žele dobro DPS-u nego što je argumentovano analizirala stvari. Da se služila činjenicama, onda je mogla da se uvjeri da je u mjestima u kojima je gospodin Đukanović

učestvovao u kampanji DPS osvojio od 42 do 55 odsto glasova, pa nek javnost sudi je li pomogao ili odmogao.

A što se tiče priče o reformi DPS-a mislim da je potrebno konačno svim dušebrižnicima argumentovano začepiti usta. Prva reforma DPS-a je uslijedila neposredno nakon 30. avgusta 2020. godine. Oni naši članovi koji su pokrivali svoje pozicije razmišljajući samo o ličnoj koristi i koristoljublju prvi su napustili DPS i mnogi od njih zauzeli važne pozicije u novoj vlasti. I dobitak je za partiju

da smo se takvih oslobodili. Nakon toga je uslijedilo podmlađivanje rukovodstva, neposredan način izbora i kadrovska osvježavanja na svim nivoima. I na kraju, jasna poruka svima – politiku DPS-a vode isključivo ti novoizabrani organi partije. Nikakvo rukovođenje iz sjenke ili sa nekih drugih pozicija nije moguće. Niti je to ko pokušavao, niti se to dešavalo. DPS posjeduje ljude sa stručnim i profesionalnim referencama koji bi mogli da vode i veće države od Crne Gore, jer su se profesionalno

dokazali i van granica naše države. Sa druge strane, imate isfrustrirane političare koji su 30 godina tumarali pod patronatom različitih diktatora i balkanskih nacionalističkih autoriteta, radeći otvoreno protiv obnove državnosti Crne Gore i protiv njenih interesa. I sada hoće neko da nas ubijedi da treba da slijedimo njihovu politiku da bi nam priznali da smo se reformisali. Nikada. Imamo svoj put i pravac, modifikovan u odnosu na ranije i sa većim uvažavanjem stavova i kritika kredibilnih intelektualaca, NVO i građanske javnosti, što je, između ostalog, garancija da ćemo uspjeti u ostvarenju svojih ciljeva.

će brže pogurati crnogorsko društvo ka EU. Umjesto toga, dobili su pakt sa SPC i političke dogovore po mjeri velikosrpskih ambicija koji su se sklapali u manastirima i kao krajnji rezultat imali potpisivanje tzv. Temeljnog ugovora sa SPC. Prokockana šansa manjinske vlade i brzog ulaska Crne Gore u EU ostali su samo prazno slovo na papiru i još jedan dokaz prevare. Pristalice ovog pokreta su dominantno utemeljene u principima građanske i antifašističke Crne Gore i veoma je važno motivisati ih da iskažu svoje političke stavove i da ne ostanu na marginama političkog života u Crnoj Gori kroz apstinenciju u izbornim procesima. Aktuelna prevara dijela građanske Crne Gore je PES. Nastao na populističkim stavovima i narativu o boljem ekonomskom statusu građana Crne Gore. U realnom političkom životu, oni su slijepi sljedbenici politike Andrije Mandića. Ono što je takođe jasno, ključni donosioci odluka u PES-u su pojedinci koji su prethodno bili članovi srpskih ekstremističkih stranaka. Zar je moguće od njih očekivati nešto dobro za Crnu Goru? Zbog toga je u ovakvoj polarizaciji i političkim manipulacijama, kojima su bili podložni građani u prethodnom petogodišnjem periodu, važno evidentno jačanje DPS-a. To je, uz jačanje građanske svijesti, garant opstanka države i ponovnog uspostavljanja vlasti na principima građanskog, proevropskog i antifašističkog. Takav DPS, uz Evropski savez, manjinske stranke i moguće jedan pokret ili partiju koji će se vremenom pojaviti od strane osviješćenih pojedinaca biće temelj buduće vlasti u Crnoj Gori. POBJEDA: Demokratska partija socijalista može biti zadovoljna rezultatima izbora u Nikšiću. Osvojili ste čak 4.000 glasova više nego 2023. u koaliciji sa SD-om i SDP-om. Najjača ste stranka i pokazalo se da DPS raste, ali grad pod Trebjesom nećete voditi. Vodiće ga oni sa srpskim zastavama, nacionalističkom retorikom, oni koji potiru antifašizam

Jevto Eraković

politička Gori

Kremlj se pobrinuo da transkript razgovora dospije u javnost

POBJEDA: Crna Gora je pomenuta u Kremlju prilikom susreta srpskog patrijarha Porfirija sa Putinom. Zanimljivo je da je stavljena u isti kontekst kao Republika Srpska i Kosovo. Nije bilo reakcija iz Crne Gore, osim MVP-a. Nijesam primijetila ni da je DPS reagovao?

ERAKOVIĆ: Mislim da to nije nikakva novost. Priča srpskog patrijarha nije bila iznenađenje, ali jeste nešto drugo. Domaćini su se pobrinuli da transkript raz-

i kojima je Srbija matična država. Kako se boriti protiv ovih pojava kad nijeste u vlasti?

ERAKOVIĆ: Rezultati DPS-a u Nikšiću zaslužuju poštovanje i zadovoljstvo ne samo podržavalaca naše partije. Rast od skoro 50 odsto glasova u odnosu na prethodni izborni proces je dokaz da iz Nikšića kreće sigurna politička prekompozicija u Crnoj Gori. To je proces koji je nezaustavljiv! Sa druge strane, to što će Marko Kovačević biti na čelu Nikšića, najvjerovatnije u naredne dvije godine, neka služi na čast onima koji su samo njegove političke marionete. Neka znaju da su se stavili u službu velikosrpskog nacionalizma, da je njihov srednji prst na ruci Kovačevića i da su njihove riječi kojima se prijeti istrebljenjem svih onih koji su za građansku Crnu Goru. Žao mi je da su oni koji se predstavljaju kao intelektualci pokazali da su im važnije sitne privilegije i fotelje od budućnosti i sopstvene djece koja zaslužuju da žive kao njihovi vršnjaci u razvijenim evropskim državama. Neka zapamte, proći će i ovo, ali će nečasni tragovi ostati zauvijek.

POBJEDA: Što nam govori ovako dobar rezultat koalicija oko bivšeg DF-a u Nikšiću? Da li se radi o uvezenim biračima, masovnom zapošljavanju ili ipak možemo govoriti o korjenitim promjenama u društvu za koje su potrebne drugačije strategije od ovih koje vidi opozicija i suverenističke stranke?

ERAKOVIĆ: Nigdje kao u Nikšiću nije bilo prisutno ma-

nijesu krivi za propadanje Crne Gore od ovih koji to otvoreno priželjkuju.

POBJEDA: Kako komentarišete slučaj Alabar i Velika plaža i način na koji su usvojeni sporazumi sa UAE?

govora dospije u javnost. Ne bih rekao da su gosti iz Beograda to očekivali. Svako je mogao primijetiti da je ruska strana taj dio priče potpuno ignorisala, a to je mnogo znakovitija poruka od Porfirijeve. Iz transkripta smo saznali da je zahvalio Rusiji i Kini za Kosovo, kaže da ne zna što bi bilo da nije njih. U Kremlju su to mogli protumačiti kao ciničnu provokaciju, pošto se dobro zna što se već zbilo. Inače, mislim da je reakcija MVP bila primjerena i odmjerena.

sovno zapošljavanje, ucjenjivanje zaposlenih u državnim i lokalnim institucijama i zastrašivanje od strane parapolitičkih i kriminalnih struktura. Pored toga, veliki uticaj uvezenih i evidentiranih birača koji su nezakonito ostvarili biračko pravo po izbornoj matrici Beograda: jedan čovjek –tri glasa. Jedan u Srbiji, drugi u BiH entitetu RS, a treći u Crnoj Gori. Njihova migracija i mobilizacija je organizovani proces. Pored nesporno jednog dijela građana koje smo pominjali u crnogorskoj polarizaciji društva – to je rezultat bivšeg DF-a u Nikšiću. Razotkrivanje suštine njihove politike i njihov smrtonosni zagrljaj za PES i Demokrate rezultiraće na kraju njihovim političkim porazom.

POBJEDA: Pad PES-a se nastavlja, ali se on i dalje drži bivšeg DF-a iako ga to skupo košta. Mislite li da se ova partija može otrgnuti od Mandića za dobrobit cijele države i društva?

ERAKOVIĆ: U pravu ste, pad PES-a se nastavlja i prateći političke trendove možemo jasno zaključiti da kumulativni rezultat PES-a i Demokrata ne može biti veći od 10 odsto na sljedećim parlamentarnim izborima. Već sam konstatovao da su donosioci političkih odluka u PES-u prethodno ili bili članovi DF-a ili podržavaoci nacionalističkih ideja, tako da njima neće predstavljati nikakav problem ako se dio tih glasova prelije u DF. Poznajem ljude iz PES-a koji to shvataju i koji iskreno ne podržavaju takvu politiku, ali ako njihovo djelovanje ostane na ovom nivou kao do sada, ništa manje

ERAKOVIĆ: Ovo predstavlja još jedan u nizu skandala koji su svojstveni vlasti u prethodnih pet godina. Ako je neko pomislio da će na osnovu WhatsApp usvojene odluke za 30 minuta na elektronskoj sjednici Vlade i dva dana rasprave u Skupštini realizovati netransparentni projekat – grdno se vara. Na ovaj način se samo nastavlja kompromitacija države pred stranim uticajnim investitorima. Podsjećam da smo 2012. godine potpisali ugovor o strateškoj saradnji sa vladom UAE i kao rezultat toga otvorile su se mogućnosti za značajne investicije u Crnoj Gori. Nije bilo razloga da se takav sporazum ne produži. Isto tako, siguran sam da potencijalnom investitoru ne odgovara netransparentan i ,,muljatorski“ proces. Namjerno sam upotrijebio ovu riječ jer ona najbolje odslikava rad Vlade i premijera Spajića. Uostalom, naslušali smo se toliko lažnih obećanja od Spajića, tako da je vjerovatno da projekat Velika plaža na kraju stvarno postane Velika laža, jedna u nizu koje premijer neprestalno plasira.

POBJEDA: Crna Gora ima podršku EU iako su pojedini konstituenti vlasti i članovi Vlade bliži Moskvi nego Briselu. Može li se u takvoj situaciji govoriti o napretku u evropskim integracijama i zaključivanju pregovora do kraja naredne godine?

ERAKOVIĆ: Geopolitička situacija u svijetu je toliko nepredvidiva da se mijenja iz dana u dan. Odgovorna politika malih zemalja podrazumijeva da budu mudre, odmjerene i da sačekaju svoj povoljan trenutak. Nažalost, takav povoljan trenutak Crna Gora nije iskoristila 2022. godine kada se otvorila prilika da po ubrzanom procesu krenemo u EU. Tada je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC i paktiranje Abazovića sa protivnicima crnogorske EU budućnosti učinilo da odemo i korak unazad. Čini mi se da se sada ponavlja slična situacija. Konstituenti vlasti koji su bliži Moskvi nego Briselu udruženi sa onima koji su samo deklarativno za EU, čine sve da osujete članstvo Crne Gore u EU. Zaključivanje pregovora sa EU do kraja godine sa njima izgleda kao naučna fantastika. Očigledno da im Rezolucija o Jasenovcu nije bila dovoljna, nego netransparentnim sporazumima i neprimjerenim izjavama dolivaju ulje na vatru želeći potpuno da zaustave naš evropski put. Drugi ne sjede skrštenih ruku, nego naporno rade tako da konkretni rezultati ukazuju da naše komšije iz Albanije za sada najbolje koriste priliku koja im se ukazuje.

Marija JOVIĆEVIĆ

Komentar Probušena srpska barka, ruski brod koji tone i crnogorske slugeneplivači

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Srbija je u dugogodišnjoj krizi metastaziranog naci-šovinizma; Rusija u krvi do ramena, u groznoj zlikovačkoj agresiji na Ukrajinu; Crnu Goru vode slugine sluge - koje u užasu shvataju da im je sudbina vezana za (treba li reći: smrtnog) moćnika u Kremlju i ostrašćenog ,,predsednika svih Srba“ u Beogradu…

Posjeta

Beogradska patrijaršija i srpske obavještajne službe su se potrudile da svaki detalj - čak i puni transkript razgovora Perića i Putina - bude objavljen. Naknadne interpretacije, nagađanja i spinovi su nepotrebni: rečeno je to što je rečeno, bez zazora, ustezanja i sakrivanja.

Time su potvrđene višegodišnje tvrdnje o pravoj ulozi i misiji, o namjerama i strategiji Crkve Srbije u Crnoj Gori. Pripadnici i poklonici ,,avgustovske većine“, ,,oslobodioci“, podobni i uslužni novinari i komentatori - ne samo oni iz režimskog lista Vijesti i Javnog servisa, koji to nije, već i mnogi korisni provokatori i saboteri, koji su svaku javnu misao ili analizu te i takve pozicije crkvene organizacije države Srbije i njenog režima proglašavali za pretjerivanje i nepotrebnu dramatizaciju, za ekstremne i nacionalističke stavove, čak - sada imaju problem: Perić i družina su potvrdili stavove ,,crnogorskih nacionalista“! Muka.

Sjetimo se kako je, nimalo slučajno, u crnogorski javni diskurs ubačen ,,opasni crnogorski nacionalizam“, a u analize ANB, kao i uslužnih platformi (kao što je, na primjer BIRN i njegovi raniji i aktuelni ,,novinari“ i ,,analitičari“) i ,,desni crnogorski ekstremizam“. Opasne rabote i jeretičke misli. Pomogle su im, u tome, da ne zaboravimo, i neke ambasade Kvinte, kao i ambasadorica EU. Opasni su to ekstremisti.

Takve bi etikete dobili (i vrlo ciljano, ad hominem pljuvanje i harangu) svi koji bi se drznuli da jasno kažu i objasne što je i čime se bavi Crkva Srbije - ne samo u Crnoj Gori.

Sada je bar taj sloj obmana i manipulacija oljušten sa zlokobne misije uzurpatorske i anticrnogorske srpske crkve, u svim značenjima te riječi - od državnog i teritorijalnog, preko istorijskog i identitetskog, do kulturnog i istorijskog…

Srpski popovi javno govore javne tajne: Crna Gora, zajedno sa drugim ,,srpskim zemljama“, čuli smo tog Perića i njegovog Suslova - Mirka Bulovića - treba da bude dio srpskog, odnosno ruskog ,,sveta“. Ako to dozvole istorijske prilike, molim lijepo. Zločin manje - zločin više, nećemo sad o tim marginalnim stvarima!

Za one koji se ne obaziru na kletve o sušenju bubrega i otpadanju mesa sa kostiju (na što će nas, kako čujemo, u bliskoj budućnosti podsjećati dvospratni spomenik Ristu Amfilohiju Radoviću, neđe pored Lima, u Beranama), taj javni politički igrokaz u prisustvu ruskog hazjaina, nije mnogo uzbudio ni vlast, ni opoziciju u Crnoj Gori, a ni naše dobronamjerne prijatelje na evropskim stranama.

Crna Gora je - apsolutno bezrezervno i veselo i slijepo vjerujemo u ispravnost zadate linije ambasadora Johana Satlera i uvažene gospođe Kos - čvrsto na evropskom putu. Vječnaja družba, via Bobotov Kuk. Zamajac i snagu tom putu - kao i njegovoj nesumnjivoj epohalnoj uvjerljivosti - daju upravo Crkva Srbije i njeni poslušni/ucijenjeni politički pioni u Crnoj Gori - različitih partijskih imena i pažljivo doziranog ,,srpskog“ naboja - galerija svima znanih likova, na čelu sa trojkom na državnom vrhu, koji poslušno, kao istaknuti predstavnici stada (vidjeli smo to i za Uskrs), uzimaju pričešće od predstavnika pomenute crkve u Crnoj Gori.

I sve bi prošlo bezbolno i uspješno za stručnjake za krizni PR u centrima moći u Beogradu (jer, da ne zaboravimo, Perić je bio u Moskvi po nalogu Aleksandra Vučića), da se potpredsjednik Vlade za ono za što, inače, imamo i ministra vanjskih poslova, nije sučelio sa nezgodnim pitanjima europarlamentaraca u Odboru za vanjsku politiku EP, prije neki dan.

PPV Ivanoviću (inače - stipendisti i pitomcu te iste Crkve Srbije) se mora priznati da je našao originalni način kako da pokuša da se (neuspješno, naravno) distancira od Perićeve moskovske objave: utvrdio je, možete li zamisliti, kako je Joanikije II Mićović nezavisan u odnosu na Porfirija Perića?! Epohalno.

Takav salto mortale je izazvao opravdani podsmijeh, i u Crnoj Gori i van nje. Mićoviću - ko-autoru odvratne izreke o Crnoj Gori kao ,,maloj Ukrajini“ - sigurno nije bilo svejedno. Koga na poziciju šefa Predstavništva donese helikopter, može s tog mjesta odletjeti i bez njega…

U svakom slučaju, sve i da nijesmo htjeli - sada smo načisto ko je ko i što je što u crkveno-političkim stvarima u Crnoj Gori.

To je slika: probušena srpska barka, vezana za ruski brod koji tone, dok vršioci dužnosti vlasti u Podgorici uspaničeno veslaju i gledaju kako se približava oluja… Još kad bi znali da plivaju - bez bratske srpske i ruske pomoći - đe bi im kraj bio!

Porfirija Perića i drugih rukovodilaca Crkve Srbije Vladimiru Putinu je bila korisna.

Spas za turizam ne leži u potpunoj automatizaciji, već u pametnoj kombinaciji digitalnih alata i ljudske stručnosti

Tehnologija ne može zamijeniti osmijeh konobara i srdačan doček

PODGORICA - Turizam, nekada sinonim za atraktivno zaposlenje i dinamičnu karijeru, danas se suočava s ozbiljnim izazovima – od nedostatka radne snage do promjene očekivanja novih generacija. Dugogodišnji turistički radnik i magistar turizma Emil Kukalj upozorava da spas ne leži u potpunoj automatizaciji, već u pametnoj kombinaciji tehnologije i ljudske stručnosti. Kako ističe, investiranje u radnu snagu i poboljšanje uslova rada ključni su za budućnost industrije koja, bez autentičnog ljudskog dodira, teško može opstati.

Digitalizacija i

stanDarD Savremeni turizam se suočava s ozbiljnim izazovom –dok tehnologija omogućava brže i efikasnije poslovanje, ovaj sektor pati od nedostatka kvalifikovane radne snage. Automatski sistemi rezervacija, čatbotovi i digitalizovane recepcije postali su standard, ali ni najnaprednija tehnologija ne može nadomjestiti toplinu ljudske interakcije i gostoprimstvo koje čini srž turističkog iskustva.

Kukalj ukazuje na to da se savremeni turizam suočava s paradoksom – imamo tehnologiju, ali nemamo dovoljno ljudi. - Rješenje nije u potpunoj automatizaciji, već u pametnoj kombinaciji digitalnih alata i ljudske stručnosti. Investiranjem u radnu snagu, poboljšanjem uslova rada i prilagođavanjem turizma savremenim potrebama tržišta, moguće je stvoriti održiv model koji će zadovoljiti i goste i poslodavce i zaposlene - navodi Kukalj za Pobjedu.

Tehnologija donosi revoluciju u turizmu, ali bez ljudi – ne znači mnogo.

- Možemo imati najbolje čatbotove za komunikaciju sa gostima, savršeno optimizovane rezervacione sisteme i samouslužne recepcije, ali ništa ne može zamijeniti toplinu ljudske interakcije. U turizmu, gosti ne žele samo smještaj i hranu – žele iskustvo. Osmijeh

Možemo imati najbolje čatbotove za komunikaciju sa gostima, savršeno optimizovane rezervacione sisteme i samouslužne recepcije, ali ništa ne može zamijeniti toplinu ljudske interakcije. U turizmu gosti ne žele samo smještaj i hranu – žele iskustvo. Osmijeh konobara koji se sjeća njihovog omiljenog pića, recepcioner koji im daje personalizovane preporuke ili vodič koji prenosi strast prema destinaciji – to su stvari koje tehnologija ne može nadomjestiti - ističe Kukalj

konobara koji se sjeća njihovog omiljenog pića, recepcionera koji im daje personalizovane preporuke ili vodiča koji prenosi strast prema destinaciji – to su stvari koje tehnologija ne može nadomjestiti - ističe Kukalj. Tehnologija je definitivno pomogla u optimizaciji poslovanja, ali je istovremeno naglasila problem nedostatka kvalifikovanih radnika.

- Automatizacija može ubrzati administrativne procese, olakšati prijave i odjave gostiju, pa čak i smanjiti potrebu za određenim vrstama osoblja. Međutim, nije problem samo u manjku ljudi, već u kvalitetu usluge. Tehnologija ne može zamijeniti kreativnost kuvara, gostoprimstvo domaćina

ili atmosferu koju stvara kvalitetno obučeno osoblje - smatra Kukalj.

On smatra da rješenje nije u potpunoj automatizaciji, već u pametnom korišćenju tehnologije koja može olakšati rad zaposlenima, a ne da ih zamijeni.

- Rješenje je u pametnoj kombinaciji tehnologije i ljudskog faktora. Automatizacija treba da preuzme rutinske zadatke, dok bi se radnici fokusirali na personalizovanu uslugu i gostoprimstvo. Ljudi su ključni za iskustvo gostiju – recepcioner koji poznaje gosta iz prethodnog boravka, konobar koji predloži najbolje vino uz jelo – to su detalji koji stvaraju lojalnost. Ključno je ulagati u obuku zaposlenih, ali i kreira-

ti radne uslove koji će ih motivisati da ostanu u sektoru - naglašava Kukalj. Turistički poslodavci, tvrdi on, moraju kombinovati inovacije i društveno odgovorne prakse kako bi turizam učinili atraktivnijim za radnike.

- Osim poboljšanja plata i uslova rada, nefinansijske mjere mogu imati značajan uticaj. Primjeri iz Hrvatske pokazuju da administrativne olakšice, poput izdavanja radnih dozvola na duži period i pojednostavljenih procedura za sezonske radnike, mogu privući i zadržati kvalifikovanu radnu snagu. Takođe, aktivna saradnja sa obrazovnim institucijama, subvencionisanje stručne prakse i podrška mladima u turizmu mogu

Strana radna snaga: Privremeno rješenje ili dugoročni izazov?

Uvoz radne snage trenutno, kako ističe Kukalj, rješava manjak domaćih radnika, ali dugoročno donosi izazove. Strani radnici često dolaze sezonski i kasnije biraju stabilnije destinacije.

- Crna Gora nije atraktivna za dugoročnu karijeru zbog ograničenog profesionalnog razvoja, nižih plata i nedostatka integracionih programa. Da bi se zadržali kvalifikovani radnici, potrebno je poboljšati uslove rada i životni standard - navodi Kukalj.

dugoročno unaprijediti tržište rada - kaže Kukalj dodajući da država i privatni sektor zajedno moraju raditi na strategijama koje će omogućiti održiv i konkurentan turistički sektor.

nekaDa je bilo

Drugačije

Turizam je nekada važio za jednu od najpoželjnijih industrija za zapošljavanje – dinamično radno okruženje, mogućnost upoznavanja novih ljudi i rad u atraktivnim destinacijama privlačili su mnoge. Međutim, posljednjih godina interes za rad u ovom sektoru značajno je opao, a poslodavci se sve češće suočavaju s nedostatkom kvalifikovane radne snage. Jedan od glavnih razloga je visoka zahtjevnost posla uz niske plate.

- Dugi radni sati, smjene tokom vikenda i praznika te sezonska priroda posla čine turizam izazovnim sektorom za mnoge radnike. Mnogi se ne žele suočavati s nesigurnošću koja dolazi krajem sezone i traže

stabilnija zaposlenja. Pored toga, turistički centri postaju sve skuplji za život, dok primanja u industriji često ne prate rast troškova. Radnicima je sve teže da obezbijede pristojan životni standard, što ih dodatno motiviše da posao potraže u drugim oblastima. Nova generacija radnika donosi i nova očekivanja – fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada na daljinu i bolji balans između privatnog i poslovnog života postali su prioriteti - objašnjava Kukalj dodajući da tradicionalni turistički sektor, sa svojim ustaljenim modelima rada, teško može da ispuni ove zahtjeve. - A i pandemija je dodatno ubrzala promjene. Mnogi radnici koji su ranije bili oslonjeni na turizam prešli su u sektore poput IT, e-commerce i dostavnih službi, gdje su pronašli bolje uslove i stabilnost. Veliki broj njih se nije vratio, što je ostavilo ozbiljne posljedice na industriju - naglašava Kukalj. Navodi da nedostatak radne snage u turizmu nije samo problem Crne Gore – to je globalni izazov.

- Kod nas je posebno izražen zbog sezonskog karaktera turizma, odliva domaće radne snage i sve težih uslova za privlačenje kvalifikovanih radnika. Koliki je problem govori i činjenica da je za Vlada Crne Gore za 2025. godinu utvrdila kvotu od blizu 29.000 dozvola za rad stranaca, dok je u Hrvatskoj, tokom 2024. godine, izdato preko 200.000 dozvola za rad strancima. Trend je da se svake godine kvote povećavaju što govori da nije riječ o akutnom problemu, već da je to jedan od ključnih problema našeg turizma, ali i cijele ekonomije jer je u zavisnom položaju od turizma - tvrdi Kukalj. Ističe da smo svjedoci narativa kod svih turističkih i ugostiteljskih radnika kakvo je stanje sa radnom snagom tako da i bez statističkih podataka znamo kakva je situacija. n. kovačević

Emil Kukalj

Može li se bez konobara: Naručivanje hrane preko automata

INTERVJU: Maraš Dukaj, ministar javne uprave u Vladi Crne Gore

Kontinuirani izborni procesi su iscrpljujući za birače

PODGORICA- Sudeći po do sada iznijetim stavovima, održavanje lokalnih izbora u jednom danu je rješenje oko kojeg postoji nepodijeljeni stav poslanika i članova Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar javne uprave Maraš Dukaj.

On zbog toga nema dilemu da politička volja za takvo rješenje u našoj zemlji sada postoji. Crna Gora je konstantno u izbornim i predizbornim procesima. Jedni za drugim se smjenjuju lokalni izbori u jednoj maloj državi. Potencijalno objedinjavanje izbora donijelo bi uštede u budžetu, spriječilo pojedine zloupotrebe koje su obilježile neke od prethodnih izbornih ciklusa (npr. „izborni turizam“). Sa takvom ocjenom je saglasan Dukaj, koji vjeruje da je država već izgubila dosta vremena čekajući na ove promjene.

POBJEDA: Prilikom formiranja Radnog tima za izradu koncepta zakona o lokalnim izborima, kazali ste da će vaša rješenja biti usmjerena na neposredan izbor predsjednika opštine, otvorene izborne liste, neposredan izbor organa mjesne zajednice, održavanje lokalnih izbora u jednom danu i rješavanje svih postojećih problema u pojedinim opštinama. Da li je moguće da već naredni lokalni izbori budu objedinjeni?

DUKA J: Predložena rješenja predstavljaju temelj za svaku državu, koja ima za cilj da razvija i unapređuje demokratiju. Neposredan izbor predsjednika opštine, lokalni izbori u jednom danu, otvorene liste za izbor odbornika i savjete mjesnih zajednica omogućavaju građanima značajno veću moć odlučivanja i uticaja, s jedne, dok s druge strane podrazumijeva daleko viši stepen odgovornost onih ličnosti kojima građani ukažu povjerenje.

Crna Gora je već izgubila dosta vremena čekajući na ove promjene. Podsjetiću da je prošla skoro cijela godina otkad je Ministarstvo javne uprave dostavilo Skupštini inicijativu za održavanje svih lokalnih izbora u istom danu za direktan izbor predsjednika opština, na koju do danas nije bilo odgovora. Crna Gora više nema vremena za čekanje i odlaganje najvažnijih reformi. Možemo već iduće godine imati lokalne izbore u jednom danu.

P OBJEDA: Kada je u pitanju objedinjavanje lokalnih

izbora u jednom danu, u autorskom tekstu početkom godine kazali ste da nema nijednog argumenta protiv ovih inicijativa, a ima mnogo argumenata za. Da li smatrate da postoji politička volja za ovakav prijedlog?

DUKAJ: Sudeći po do sada iznijetim stavovima, održavanje lokalnih izbora u jednom danu je rješenje oko kojeg postoji nepodijeljeni stav poslanika i članova Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Zbog toga nemam dilemu da politička volja sada postoji.

POBJEDA: Koji su ključni razlozi zbog kojih razmatrate mogućnost uvođenja održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu? Da li je to tzv. izborni turizam, tehničke poteškoće oko organizacije ili nešto treće?

DUKAJ: Održavanje lokalnih izbora u jednom danu, s jedne strane, predstavlja organizaciono-tehničko pitanje. Posmatrajući stvari iz tog ugla, građanima, odnosno biračima, obezbjeđuje se jasan vremenski okvir za održavanje izbora, kao i adekvatna priprema za njihovo učešće. Vjerujem da se možemo

složiti da je Crna Gora već duži period u stanju gotovo kontinuiranih izbornih procesa, koji se odvijaju u visoko polarizovanoj političkoj atmosferi. Takva situacija je iscrpljujuća za birače i često ih demotiviše da ostvare svoje biračko pravo i time utiču na ključne procese u zemlji. Održavanje lokalnih izbora u jednom danu, uz jasno definisan okvir i pravila za eventualne prijevremene izbore, može značajno doprinijeti stabilnosti, kvalitetnijoj organizaciji i racionalizaciji izbornog procesa. Sa aspekta kvalitativne dimenzije, posebno je važno istaći da se ovim pristupom vraća fokus na osnovnu svrhu postojanja lokalne samouprave – unapređenje kvaliteta života građana. Istovremeni izbori u svih 25 jedinica lokalne samouprave podrazumijevaju punu posvećenost rješavanju lokalnih problema, umjesto bavljenja nacionalnim temama i identitetskim pitanjima koji često dominiraju lokalnim kampanjama. To bi omogućilo da svaka lokalna zajednica bude fokusirana na sopstvene potrebe i razvojne prioritete. Takođe,

ovakav model može efikasno adresirati izazove iz dosadašnje prakse, poput tzv. izbornog turizma, čime se dodatno osigurava zakonitost i integritet izbornog procesa. Kada sve navedeno uzmemo u obzir, jasno je da održavanje lokalnih izbora u jednom danu ne predstavlja samo organizaciono unapređenje, već i važan korak ka jačanju demokratske kulture i institucionalne stabilnosti.

POBJEDA: Koje prepreke, osim tehničkih, vidite kao najveće izazove u ostvarivanju političke saglasnosti za ovaj korak?

DUKAJ: Zaista u ovom momentu ne vidim izazove i prepreke. Mislim da smo kao društvo i država spremni za tu reformu.

POBJEDA: Kako bi objedinjavanje izbora moglo da utiče na odnose između centralne vlasti i lokalnih samouprava, s obzirom na njihove specifične interese?

DUKAJ: Objedinjavanje izbora u jednom danu može značajno doprinijeti stvaranju uređenijeg i stabilnijeg društva. A stabilnost je temelj za izgradnju konstruktivne sarad-

nje između lokalne i centralne vlasti, posebno kada je riječ o unapređenju javnih usluga, digitalnoj transformaciji i realizaciji razvojnih projekata. Sve to doprinosi ne samo napretku lokalnih zajednica, već i sveukupnom razvoju društva.

POBJEDA: Što je još potrebno, pored političke volje, da bi se ovakav zakonodavni okvir uspješno implementirao u praksi?

DUKA J: Suštinski politička volja postoji, postoji međunarodna praksa koja daje odgovore na pitanja koja su ranije zbunjivala javnost. To se prevashodno odnosi na trajanje mandata skupštini opštine u slučaju prijevremenih izbora. U odnosu na koncept održavanja izbora u jednom danu, ne vidim izazove koji bi se u praksi mogli javiti.

Kada stručni radni tim završi rad na konceptu zakona o lokalnim izborima, biće otvorena sva pitanja.

POBJEDA: Kako bi ovo rješenje uticalo na troškove organizacije izbora, s obzirom na broj opština i gradova u zemlji?

DUKAJ: Logično je da bi održavanje lokalnih izbora u jed-

nom danu samo doprinijelo racionalizaciji troškova, nikako njihovom povećanju.

POBJEDA: Da li bi objedinjavanje izbora povećalo administrativne izazove, posebno u manjim sredinama, i kako bi se oni prevazišli?

DUKAJ: Ne bi. Isti administrativni kapaciteti su potrebni za održavanje izbora, bilo da je riječ o lokalnim, parlamentarnim ili predsjedničkim.

POBJEDA: Kakav bi uticaj ovo imalo na vremenske rokove za kampanju, i da li bi kandidati imali dovoljno vremena da predstave svoje programe?

UKAJ: Apsolutno bi bilo dovoljno vremena za predstavljanje kandidata i izbornih programa. Suštinska razlika u odnosu na postojeće stanje bila bi fokusiranost na lokalne prilike i potrebe, bez prelivanja tema koje se odnose na nacionalna pitanja.

POBJEDA: Da li je moguće da bi održavanje svih izbora u jednom danu moglo da izazove zbunjenost birača, posebno kada su u pitanju različite vrste izbora ( gradonačelnici, opštinske vlasti)?

DUKAJ: Vrlo je važno iskomunicirati novi pravni okvir i objasniti građanima što on znači u praksi. Nakon što objavimo koncept zakona o lokalnim izborima, nastojaćemo da vrlo jednostavnim, a ne administrativnim jezikom, objasnimo građanima što suštinski znači donošenje ovog zakona za njih. Drugo, građani već imaju iskustva te vrste, jer smo i do sada, u raznim prilikama, imali poklapanje npr. parlamentarnih i nekih lokalnih izbora, i u vezi s tim nije bilo nikakvih problema.

P OBJEDA : Da li postoje bezbjednosne ili pravne prepreke koje bi mogle da uskrate mogućnost organizovanja svih lokalnih izbora u jednom danu?

DUKAJ: U ovom momentu ne vidim takve prepreke.

POBJEDA: Koje konkretne prepreke postoje u zakonodavnom okviru, a trebalo bi ih riješiti, da bi se objedinjavanje izbora sprovelo u praksi?

DUKAJ: Jedino pitanje koje se otvara odnosi se na tekuće mandate skupština opština. Međutim, s obzirom na to da je ovo političko pitanje i pitanje oko kojeg postoji nepodijeljen konsenzus, vjerujem da će se političkim sporazumom postići dogovor oko prestanka mandata skupštinama opština i održavanju svih izbora u jednom danu. Alen HAdžović

CRNa GoRa JE koNsTaNTNo U IzboRNIm I pREdIzboRNIm pRoCEsIma: Maraš Dukaj

Novinarka Gradske TV podnijela krivičnu prijavu protiv kardiologa Kliničkog centra Crne Gore koji joj je u kontinuitetu slao uvredljive i seksističke komentare

Uhapšen Peruničić, danima prijetio Magdaleni Čelanović

PODGORICA - Kardiolog Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Vladimir Peruničić uhapšen je juče jer je putem mejla i društvenih mreža pisao neprimjerene i seksističke komentare, ali i prijetio novinarki Gradske televizije Magdaleni Čelanović.

Policija je protiv njega podnijela prekršajnu prijavu zbog sumnje da je počinio prekršaj iz člana 7 Zakona o javom redu i miru – vrijeđanje i drsko ponašanje Čelanović je u izjavi za Gradsku TV istakla da se ne osjeća bezbjedno i da joj je ugrožena sigurnost.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupali su po prijavi koju je podnijela novinarka M. Č. zaposlena u Gradskoj televiziji da joj lice V. P. putem mejla i društvenih mreža već nekoliko dana upućuje komentare uvredljive i prijeteće sadržine, te su nakon prikupljenih obavještenja od oba lica, juče lišili slobode V. P. zaposlenog u Kliničkom centru Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije. Novinarka Gradske TV podnijela je tivatskoj policiji krivičnu prijavu, jer je osjećala strah za svoju bezbjednost pošto joj je kardiolog konstanto upućivao komentare seksističke sadržine i slao joj poruke na društvenoj mreži Instagram. - Uzimajući u obzir da V. P. boravi u Podgorici, službenici tivatske policije su odmah i bez odlaganja prijavu uputili Odjeljenju bezbjednosti Podgorica nakon čega je i M. Č. danas podgoričkoj policiji podnijela dopunu prijave protiv ovog lica imajući u vidu da je V. P. upućivanje uvredljivih komentara nastavio danas do kasno u noć - navodi se u saopštenju.

Kako su kazali iz policije, o događaju je obaviješten tužilac

u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji će se o eventualnoj kvalifikaciji djela izjasniti nakon saslušanja Čelanović.

- O daljim mjerama i radnjama u odnosu na predmetni događaj policija će blagovremeno obavijestiti javnost - poručuju iz UP.

Uprava policije, dodaju, oštro osuđuje sve oblike uvredljivog, prijetećeg i neprimjerenog ponašanja prema zaposlenima u medijima, naročito ponašanja kojim se vrijeđa dostojanstvo žena zaposlenih u novinarskoj profesiji.

- Policija u okviru svojih nadležnosti kao prioritetne preduzima neselektivne mjere i radnje u odnosu na sva lica koja svojim ponašanjem ugrožavaju sigurnost, integritet i pravo na slobodno i objektivno izražavanje i izvještavanje u cilju stvaranja sigurnog ambijenta za život i rad zaposlenih u medijima - zaključili su iz policije.

Čelanović je u izjavi za Gradsku TV objasnila da je sve počelo 6. aprila ove godine kada je kardiolog Peruničić putem društvene mreže Instagram uputio seksističke i uvredljive komentare.

Poruke su se nastavile i u narednim danima zbog čega je Čelanović podnijela prijavu Ljekarskoj komori, na što je Peruničić odgovorio prijetnjama. Potom je novinarka, iz straha za svoju bezbjednost juče podnijela krivičnu prijavu protiv Peruničića. - Ono što moram istaći jeste da ja tog čovjeka nikada u životu nijesam vidjela, da nijesam znala kako on izgleda. Nikada nijesmo imali kontakt ni profesionalni ni neformalno lični, nikakav. Ne znam kako je uopšte došao do mene ali pokazuje baš neko nenormalno ponašanje, počinje da prijeti preko poruka da će me naći: „Misliš da te se bojim, ako ne

SKANDALOZNO: Kotoranin Nikola Mrvaljević ogorčen uspostaviti dijagnozu, zbog čega je i preminula, ali i što je

Kotorska bolnica čuva ako se zapuca

povučeš prijavu, radiću ti svašta“, sad da ne navodim jer je izuzetno eksplicitno, navela je Čelanović.

Pune dvije nedjelje, kako objašnjava, trajalo je suočavanje sa neprestanim prijetnjama i uvredama, potpuno nesvojstvenim jednom zdravstvenom radniku, ističe Čelanović.

- Gospodin očigledno ne vlada sobom, samim tim ne mogu da očekujem, ne mogu da se pripremim da li će doći ispred vrata moje medijske kuće –Gradske RTV, jer mi je on to i rekao, a vi ćete imati prilike da to vidite - dodala je ona. Advokat novinarke Gradske TV Dalibor Kavarić kazao je da je nakon višednevnog maltretiranja, prijetećih i neprimjerenih poruka, po prijavi novinarke, Peruničić juče priveden i saslušan u Upravi policije.

- To je prijava za krivično djelo koje će tužilaštvo kvalifikovati na način za koji procijeni da je adekvatan protivpravnom ponašanju a tu govorimo o mogućnosti za krivična djela prijetnja ugrožavanje sigurnosti, proganjanje ili neko drugo krivično djelo iz toga korpusa, precizirao je advokat Kavarić. Uredništvo Gradske TV, u jučerašnjem reagovanju saopštilo je da očekuje reakciju nadležnih tijela, javno izvinjenje i odgovornost za sramne postupke kardiologa.

Sindikat medija Crne Gore najoštrije je osudilo uvrede i seksističke komentare koje je doktor Kliničkog Centra Crne Gore danima upućivao voditeljki Gradske televizije Magdaleni Čelanović.

Predstavnici partija među kojima su predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović , predsjednica Foruma žena Demokrata Valentina Minić, Miloš Mašković iz Evropskog saveza i članica predsjedništva Slobodne Crne Gore Jelena Lučić, te Asocijacija žena Pokreta Evropa sad oštro su osudili prijetnje i uvrede koje je kardiolog Vladimir Peruničić upućivao novinarki Gradske TV Magdaleni Čelanović. Iz Centra za ženska prava apelovali su na Tužilaštvo da utvrdi da li je u ponašanju ljekara Peruničića bilo elemenata krivičnog djela. Pored toga, predstavnici partija i NVO sektora pozvali su i na Ljekarsku komoru, Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Crne Gore da reaguju i pokrenu postupak protiv Peruničića. J. RAIČEVIĆ

KOTOR - Nikola Mrvaljević, čija je majka Natalija preminula od teške sepse koja je uzrokovana pucanjem žučne kese i dvanaestopalačnog crijeva, što u kotorskoj bolnici za šest dana nijesu uspjeli dijagnostikovati jer nalaz za sepsu nijesu ni radili, obratio se otvorenim pismom ministru zdravlja Vojislavu Šimunu jer, kako kaže, ,,mi živimo u 21. vijeku i neprihvatljivo je da se ovakvi propusti i greške dešavaju“.

- Ako je borba moje majke za život, nažalost, završena, moja borba tek počinje. Ne bih želio da u ruke pojedinih ljekara kotorske bolnice dopadne bilo ko i doživi nešto slično. Nadam se da ćemo zajedno uspjeti da promijenimo neke stvari i unesemo malo svjetlosti u mom gradu Kotoru, koji je trenutno za mene jedno mračno okruženje zbog situacije u kojoj smo se našli, prije svega moja porodica i ja, i to već drugi put, a onda i svi ostali sugrađani koji su se našli i koji će se eventualno naći u sličnoj situaciji, ako se nešto konkretno ne uradi po pitanju promjena u KBC Kotor koje su neophodne - navodi Mrvaljević u pismu ministru.

Agonija porodice Mrvaljević počinje 3. februara kada je njihova majka hospitalizovana u KBC Kotor gdje je boravila sve do 8. februara, kada je bilo već izvjesno da u kotorskoj bolnici, prema riječima Mrvaljevića, neće, ne umiju ili ne žele da joj pomognu. U razgovoru za Pobjedu, Mrvaljević naglašava da za sve vrijeme boravka u kotorskoj bolnici ljekari nijesu mogli sa sigurnošću da utvrde stvarni razlog lošeg stanja njegove majke koje se iz dana u dan pogoršavalo, dok su ljekari Kliničkog centra u Podgorici odmah po prijemu u tu ustanovu za nekih pola sata utvrdili i konstatovali u izvještaju da je ,,pacijentkinja primljena iz kotorske bolnice sa znacima teške sepse“.

centar Kotor

- Za šest dana boravka u kotorskoj bolnici prošli smo, blago rečeno, pakao. Prvo - jer je moja majka bila smještena na Internom odjeljenju, a doktori su govorili da je hirurški pacijent, zatim su krenule razne dijagnoze, počev od jake upale abdomena, pa sve do vraćanja njene prethodne bolesti, što se jasno na skeneru moglo viđeti da nije slučaj. Zatim, na njeno i tako loše stanje, koje se pogoršavalo iz dana u dan, iako nijesu smje-

li davati čvrstu hranu i veliku količinu tečnosti, oni su joj je davali takvu hranu. Takođe, kada bi nas majka pozvala i žalila se na konstantne bolove, a mi njih potom obavijestili, doktori su konstatovali da ona ustvari nema bolove i da bi trebalo da ode u posjetu psihologu. Kada smo doktorima donijeli redovne kontrole abdomena moje majke, ultrazvuk abdomena, kao i snimak sa magnetne rezonance i kada je bilo izvjesno da se radi o

Traži provjeru diploma ljekara i medicinskog osoblja

Mrvaljević se obratio i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, u vezi sa provjerom validnosti diploma ljekara koji rade u KBC Kotor.

- Smatram da je od izuzetne važnosti da medicinski kadar posjeduje odgovarajuće kvalifikacije da bi se osigurao kvalitet zdravstvene zaštite

i povjerenje pacijenata u zdravstveni sistem - kaže Mrvaljević. U pismu traži da se razmotri mogućnost sprovođenja detaljne provjere

Kliničko-bolnički

Magdalena Čelanović

Neđelja,

ogorčen jer njegovoj majci ljekari u KBC Kotor nijesu znali je nijesu blagovremeno prevezli u Podgoricu

bolnica automobil zapuca u gradu

žučnoj kesi, hirurg kotorske bolnice je ponovo tražio da se odradi magnetna rezonanca. Da bismo ubrzali proces snimanja, zakazali smo privatno i zatražili od bolnice vozilo i medicinsko osoblje koje bi je ispratilo, naravno, koje bismo mi dodatno platili ili kako god, samo da se to realizuje. Od uprave KBC Kotor dobili smo odgovor da nam ne mogu dati bolnički auto jer može biti pucnjava u Kotoru - kaže Mrvaljević.

Potom su, na njegovo i insistiranje porodice, priča Mrvaljević, 8. februara uz veliki napor uspjeli odvesti majku na dalje liječenje u KCCG u Podgorici gdje je i preminula 15. februara.

- Doktori iz kotorske bolnice u organizaciji tog puta i transporta u Klinički centar nijesu željeli, znali, mogli, htjeli pomoći na bilo koji koristan način. Naglašavam da smo mi od samog početka, odnosno od 3. februara, tražili i naglasili doktorima u kotorskoj bolnici da je možda bolje da majku odmah transportujemo za Pod-

diploma i stručnih kvalifikacija zaposlenih ljekara, medicinskog osoblja, osoblja koje je zaduženo za ishranu pacijenata, kao i osoblja za održavanje higijene u navedenoj ustanovi. - Ukoliko je već bilo sličnih inicijativa ili ako

Zahvalnost ministru Šimunu i ljekarima KCCG

Mrvaljević se zahvalio svim doktorima koji su bili od velike pomoći u pokušaju sprečavanja tragedije, do koje je, nažalost, na kraju ipak došlo. Uputio je riječi pohvale i za Dom zdravlja i Službu hitne pomoći u Kotoru.

- Zahvaljujem se, prije svega, ministru zdravlja, gospodinu Vojislavu Šimunu na pomoći koju nam je pružio prilikom transporta moje majke u KCCG. Ovim putem bih se zahvalio i doktorima iz KCCG, koji su se borili za život moje majke, kako sada, tako i 2017. godine, a to su hirurg dr Batrić Vukčević i njegov tim, zatim odjeljenju intenzivne njege na čelu sa anesteziologom dr

goricu, zbog dostupnosti hematologije i onkologije, ali su se oni, kao i na sve, tako i na to ovo, oglušili. I na kraju, moja majka je preminula od teške sepse, koja je uzrokovana pucanjem žučne kese i dvanaestopalačnog crijeva, a da to u kotorskoj bolnici nijesu primijetili i pored odrađenih nekoliko skenera i ultrazvuka abdomena, pregleda hirurga, nalaza krvi, a nalaz za sepsu nijesu ni radili. Napominjem da je moja majka sasvim normalno funkcionisala do pomenutog dana - kaže ogorčeno Mrvaljević. Ističe, takođe, da su na pitanje da li bi njihova majka bila spašena da je na vrijeme dijagnostikovana tačna dijagnoza u KBC Kotor, ljekari u KBC Podgorica porodici dali potvrdan odgovor. - Rekli su nam da je na vrijeme reagovano, da bi to bila rutinska operacija i da smo od rutinske stvari došli do ovako teškog stanja, čiji ishod je na kraju, nažalost, bio smrt - kaže Mrvaljević.

postoji propisana procedura za pokretanje takve kontrole, bio bih zahvalan na informacijama o daljim koracima koje građani mogu preduzeti u tom pravcu - napisao je Mrvaljević u dopisu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.

Masovna tuča u Nikšiću

Policija traga za Muminom zbog pokušaja ubistva

NIKŠIĆ - Policija traga za Lukom Muminom (28) iz Nikšića zbog sumnje da je juče pokušao da ubije sugrađanina P. K (41), saznaje Pobjeda.

Almom Kalač, direktoru

Urgentnog centra dr Nebojši Brnoviću i njegovom timu doktora, koji su nam pomogli da majku smjestimo na pravo odjeljenje, iako su zaposleni iz KBC Kotor pokazali veliku nestručnost, neznanje, bahatost, sujetu i nepoštovanje Hipokratove zakletve. Da ne izostavim svakako još i hematologa dr Enisu Žarić i njen tim, koji su 2017. godine izliječili majku od kancera, iako su je i tada pogrešno liječili i pogoršali stanje u Opštoj bolnici Kotor, kada su za jedan dan dijagnostikovali rak pankreasa, a nije bio - kazao je Mrvaljević koji očekuje da ga ministar zdravlja primi na razgovor da bi ga informisao o svim detaljima ovog slučaja.

Mumin je u policiji evidentiran kao operativno interesantno lice. Osumnjičen je da je u masovnoj tuči, u jednom noćnom klubu u Ulici Novice Cerovića u Nikšiću, nožem ubo P. K. (41), nakon čega je pobjegao.

Kako Pobjeda saznaje, u tuči su učestovala tri operativno interesantna lica - Aleksandar Kovačević (47), Mile Jovanović (38) i Andrija Marković (40), koji su lišeni slobode. Policija je osim njih, uhapsila i A. S., L. B., Đ. P. i A. K., koji, kako nam je rečeno, nemaju kriminalni dosje. Nikšićkoj policiji su, navode, građani juče, oko dva časa, prijavili da je u jednom noćnom klubu u Ulici Novice Cerovića u Nikšiću došlo do tuče više osoba.

kojima raspolažemo, njegovo stanje je stabilno i nije životno ugrožen - navodi se u saopštenju policije.

Na ukazivanje ljekarske pomoći javili su se, navode iz UP, i L. B. (21) i A. K. (22). -L. B. nije zadobio povrede, dok su A. K. konstatovane lake tjelesne povrede - saopšteno je iz policije.

Njih dvojica, M. J. i P. M. su iz Medicinskog centra dovedeni u policijsku stanicu, gdje su saslušani.

ca sa druge strane - piše u saopštenju policije.

Oni su se, navode, međusobno gađali čašama, flašama, stolicama i drugim predmetima. -U jednom momentu L. M. je zadao ubodnu ranu nožem P. K, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu - saopšteno je iz policije. O događaju su upoznati tužioci u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.

Moja majka je preminula od teške sepse, koja je uzrokovana pucanjem žučne kese i dvanaestopalačnog crijeva, a da to u kotorskoj bolnici nijesu primijetili i pored odrađenih nekoliko skenera i ultrazvuka abdomena, pregleda hirurga, nalaza krvi, a nalaz za sepsu nijesu ni radili, kazao je Mrvaljević

Poručuje da planira pokrenuti niz aktivnosti da bi „njegova majka mogla počivati u miru, a sugrađani imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i brigu u bolnici u Kotoru“. Mrvaljević konstatuje da vjeruje da ovo nije izolovan slučaj, te da je veliki broj građana bio ili je sada u sličnoj situaciji, samo što ljudi iz nekog svog razloga ćute. - Smatram i apelujem da se pod hitno svemu ovome mora stati na put da bismo spriječili ovakve stvari - poručuje Mrvaljević.

Direktor KBC Kotor dr Davor Kumburović proteklih dana nije odgovarao na nekoliko telefonskih poziva novinarke Pobjede. I. KOmnenIĆ

Dolaskom na lice mjesta, policija je zatekla troje povrijeđenih - člana jedne organizovane kriminalne grupe M. J. (38), operativno interesantno lice P. M. (24) i P. K. (41) iz Nikšića. - U Medicinskom centru u Nikšiću M. J. i P. M. su konstatovane lake tjelesne povrede, dok je P. K. imao jednu ubodnu ranu u predjelu grudnog koša i on je zadržan na operaciji. Prema informacijama

Viši

- Preduzimajući mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti događaja, policijski službenici su došli do saznanja da je unutar noćnog kluba došlo do tuče između operativno interesantnog lica A. K. (47), članova OKG M. J. (38) i A. M. (40), S. I. (37) i P. K. (41) sa jedne strane i operativno interesantnog lica L. M. (28), L. B. (21), Đ. P. (28), A. K. (22) i još dva, za sada, nepoznata li-

- Državni tužilac u VDT u Podgorici se izjasnio da se u radnjama L. M. stiču bitni elementi krivičnog djela ubistvo u pokušaju na štetu P. K. Tužilac je naložio hapšenje L. M. nakon što bude pronađen. U odnosu na ostale učesnike tuče, državni tužilac u ODT u Nikšiću se izjasnio da se radi o krivičnom djelu učestvovanje u tuči - saopštili su iz policije. R. P.

sud preinačio presudu Osnovnog suda u Podgorici

PODGORICA – Viši sud djelimično je usvojio tužbeni zahtjev Aleksandra Đurišića u odnosu na Novu Pobjedu i novinarku Bojanu Robović i odredio da tužiocu na ime naknade nematerijalne štete treba platiti iznos od 1.000 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 13. juna 2019. godine, kao i troškove postupka u iznosu od 1.315,87 eura.

Istom presudom tužilac Aleksandar Đurišić se obavezuje da tuženima I, III i IV reda (Media-Nea d.o.o. Podgorica, Draško Duranović, Marija Jovićević) naknadi troškove postupka u iznosu od 3.025 eura, u roku od 15 dana od dana prijema ove presude. Razmatrajući žalbu tužioca Aleksandra Đurišića iz Podgo-

rice, koga zastupa punomoćnik Nikola Bulatović, advokat iz Podgorice, protiv tuženih Media-Nea d.o.o. Podgorica, Nove Pobjede, Draška Đuranovića, Marije Jovićević i Bojane Robović Viši sud u Podgorici preinačio je presudu Osnovnog suda u Podgorici P.br.4786/22-19 od 24.marta 2023. godine. -Djelimično se usvaja tužbeni zahtjev, pa se obavezuju tuženi II i V reda (Nova Pobjeda i novinarka Bojana Robović) da tužiocu na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti, prava na psihički odnosno duševni integritet i prava na dostojanstvo solidarno isplate iznos od 1.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od 13. 6.2019. godine, kao dana podnošenja tužbe do konačne isplate i naređuje

da ovu presudu o svom trošku objave na strani 7, u prvom narednom štampanom broju Pobjede (nedeljom), sve u roku od 15 dana od dana prijema ove presude – navodi se u presudi. Viši sud je odbio kao neosnovan zahtjev tužioca da mu tuženi II i V reda (Nova Pobjeda i novinarka Bojana Robović), iz istog osnova solidarno isplate iznos od još 1.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 13. 6. 2019. godine, kao dana podnošenja tužbe do konačne isplate. Drugostepenom presudom tuženi II i V reda (Nova Pobjeda i novinarka Bojana Robović) obavezjuju se da tužiocu solidarno naknade troškove postupka u iznosu od 1.315,87 eura eura, u roku od 15 dana od dana prijema ove presude. Bojana ROBOVIĆ

Nikšić

Neki su se fantasti među nama zapitali hoće li posle smrti pape Franje doći do kraja ovog sveta i da li ćemo se vratiti u bivše doba. Navodno je stari irski biskup Sveti Malahije iz 12. stoleća doživeo u Rimu noćnu moru gde mu je kazano da će posle smrti 112. pape doći do Armagedona. Upravo je sahranjeni papa Franja taj 112. papa. Sadašnji Vatikan se na to proročanstvo uopšte ne obazire i ne pridaje pažnju Malahijevom pisanom šifrovanom spisku imena svih budućih papa od 12. stoleća na ovamo, koje je u arhiv pohranio papa Celestin Drugi. Taj dokument je otkriven u arhivu u 16. stoleću. Potom mu je istraživana autentičnost i ponovo je vraćen u prašinu. Šifrovana imena budućih papa nisu odgovarala njihovim stvarnim imenima, a neke reči su pisane iz vokabulara naknadnih vekova nepoznate u 12. stoleću. Vatikan je na taj dokumenat zaboravio i sada je bez bojazni krenuo na Konklavu da 2025. godine izabere 113. papu.

NEMA ARMAGEDONA U RIMU - IMA GA U PATRIJARŠIJI

Ne bojte se. Nećemo se vratiti na staro i neće biti Armagedona kao poslednje krvave Božije intervencije na Zemlji. I to ne zbog toga što papa Franja nije dovoljno jasno odgovarao na mnoga istorijska pitanja savremenog sveta, već zato što je svet već pre njega odgovorio na ta pitanja, a on im se samo sa uobičajenom crkvenom vekovnom zakasnelošču pridružio. On je bio veliki saradnik nereligioznih humanističkih ideja i naučnih dostignuća kojima se suprotstavio konzervativnoj svesti i nedemokratskim neprosvetnim režimima na svim kontinentima. Ljudi već vekovima postepeno beže od Boga i Bog nije imao razloga da to toleriše sve do pontifikata papa Franje u 21. stoleću kako bi se konačno razjario. Napao bi ranije. A, sad… možda ipak i hoće da nas zaskoči. Papa Franja se u unutrašnjim teološkim okvirima hrišćanstva usudio da autorski napadne kako eshatološki početak biblijske epopeje sa Postanjem tako i epopeju Apo-

POGLED SA STRANE: Ne treba se bojati religijskih najava Apokalipse, nijedna se

Papa Franjo i kraj svijeta

Mnogo je bliže istini da je jedino patrijarh Srpske pravoslavne crkve u centru Armagedona, jer je on u Moskvi 22. aprila 2025. godine kazao Putinu da je u Srbiji u toku ,,obojena revolucija“ gdje se on nada da će ona biti savladana i da će sveto trojstvo - sastavljeno od Perićeve Patrijaršije, Vučićeve države i Dodikove Banjaluke - nastaviti da tuče Zapad i njegovu namjeru da osujećuje očuvanje srpskog identiteta, uključujući i navodno pitanje Crne Gore. Ta stvarna popovska Apokalipsa, to ,,svetosavlje“, kao izolacioni antisvjetski hipernacionalizam i balkanski kolonijalizam, davno je započeta, u 20. vijeku

kalipse sa kojom se eshatologija Biblije završava. Napao je i hrišćanski nastanak sveta i hrišćanski smak sveta. Napao je i kreacionističkog Boga šestodnevnog tvorca sveta i ljudi, ali i Isusa kao krvavog sudiju poslednjeg dana svim narodima sveta. Neko će reći da je Franja bio anti-papa. Znate šta, mnogo je bliže istini da je jedino patrijarh Srpske pravoslavne crkve u centru Armagedona, jer je on u Moskvi 22. aprila 2025. godine kazao Putinu da je u Srbiji u toku ,,obojena revolucija“ gde se on nada će ona biti savladana i da će sveto trojstvo sastavljeno od Perićeve Patrijaršije, Vučićeve države i Dodikove Banjaluke nastaviti da tuče Zapad i njegovu nameru da osujećuje očuvanje srpskog identiteta, uključujući i navodno pitanje Crne Gore. Ta stvarna popovska Apokalipsa, to ,,svetosavlje“, kao izolacioni antisvetski hiper-nacionalizam i balkanski kolonijalizam, davno je započeta, u 20. veku.

NIJE FRANJO VRAG

Papa Franja je dizao čoveka - čoveka samotvorca, samospasioca. Što da ne? Novi zavet u svega dva slučaja naziva Isusa ,,Spasojem“, a u desetinama ostalih oslovljavanja ga pominje kao ,,Dominusa“, kao našeg gospodara. Šta će nam gospodar?

Papa Franja je dao dah novoj interpretaciji hrišćanstva. Zapadna Crkva je, doduše, davno krenula sa tim, vekovima se otresala stare zmijske kože i prilagođavala novim socijalnim izazovima. Papa Franja samo privodi kraju neke davno bojažljivo otvarane sumnje. Dosadašnja eshatologija i soteriologija Svetog trojstva je sa njime uzdrmana. Da li je time dao razloga i za srdžbu Boga i opravdao bojazan da ćemo već danas nestati u vreloj apokaliptičnoj pari Božije oluje? Pa-

pa je juče sahranjen - i za sada se ništa pogibeljno ne događa. Ne, religijskih najava smaka sveta se ne bojte. Nijedna se do sada nije obistinila. Uostalom, ta vrsta histerične fatalne eshatologije posle smrti pape Franje se podigla više radi komercijalnog tiraža novinskih kuća nego što je i među starim precima nailazila na panični strah. A širenje tog straha je moderno oružje dela konzervativne svesti u evropskim crkvama, posebno kod katolika i pravoslavnih, da se kroz nemoćni

Panika od Isusovog smaka svijeta među paničarima u Beogradu i Podgorici ima samo jednu svrhu - da utjera ateistične ljude u hrišćansku vjeru pod kontrolom Crkve. Ko nije kod popa u krilu, biće kod Đavola na ražnju. I nijesu naciljani samo ateisti - naciljani su i svi religiozni ljudi koji traže moralni život umjesto savijene glave. I oni neće kod Vučića dobiti zaposlenje i kredit za stan. A Crkva će se objesiti o državni budžet i tako će to trojedno pleme sastavljeno od hrišćana, prelatske organizacije i nacionalističke države da nastavi u sigurnoj harmoniji ne plašeći se opasnog Isusa. Nema u Srbiji ni nikakve studentsko-narodne revolucije. Ono čega u Srbiji ima jeste jedino strah slobodnih građana od kriminalne vlade i arhaične crkve, i želja svih ljudi za pravednim životom. I to je sve

protest istakne gnušanje na Franjin pontifikat i evangelističko padanje hrišćanstva u Evropi. A pravoslavne crkve se ne bore teološkim progresom u savremenoj civilizaciji, već dodatnim stvrdnjavanjem, novom mitologizacijom starih nacionalističkih mitova. Ove crkve jesu Apokalipsa jer stalno vraćaju unazad.

NAUKA I PAPIN

DOPRINOS

Za univerzitetsku nauku Franjin doprinos nije naročito impresivan. Ali njegova hrabrost i pedagogija saopštavanja - jeste. Univerzitet odavno zna da je Postanje mit starih predhrišćanskih maštovitih autora, kao što i zna da je hrišćanska Apokalipsa krvožedni san Jovana Bogoslova iako ona ima teološki smisao. Božja kazna adamskim ljudima mora nekako da se završi - jedino nije jasno zašto to baš mora biti u krvi. Zašto se Isus umesto

sa batinom ne vrati oproštajem i poljupcima svim narodima sveta?

Možda je Apokalipsa kod Jovana Bogoslova bila njegova osveta rimskom caru koji ga je zatvorio u pećinu na Patmosu. Značaj pape Franje je u tome što je Crkvi otvarao prostor za nova tumačenja biblijskih tekstova i što je zbog toga ekumenski molio za saradnju drugih verskih struja. On je time postao istorijska veličina hrišćanstva. A uspeh se ne prašta. Bio je smeo. Upustio se u mučni problem imigracije. Povukao je nagore u crkvi žene na novi savetodavni stepenik sa pravom glasa. Prihvatio je ljudsku realnost homoseksualnosti sa pravom na ispoved i blagoslov. Tragao je za pravednim rešenjem za Ukrajinu i Gazu. Širio je ekumenski savez između religija - posebno sa islamom. Podržavao je ideju o sveopštem ljudskom bratstvu umesto separatističkih etno-nacionali-

zama i verskih šizmi. Isticao je zasnovanost socijalnih pokreta u Latinskoj Americi i na drugim kontinentima. Kažnjavao je anticelibatsko, ubilačko i perverzno ponašanje sveštenika - posebno nad decom i nemoćnim domorodačkim narodima. Povećao je svoju progresivnu glasačku moć pri Svetoj Stolici za nova 163 kardinala od ukupno 252 od kojih je 135 novih opunomoćeno da na konklavi glasa za novog papu. Ukinuo je smrtnu kaznu u katehizisu i opozvao smrtonosne naredbe Boga iz Starog i Novog zaveta. Uklonio je Svetog Nikolu iz kalendara obaveznih slava zbog sumnjive biografije. Ukazivao je na tegobe siromaštva i obaveze bogatih država. Evangelistički je posetio 47 zemalja što nije učinio nijedan papa. Dozvolio je ,,laku“ verziju razvoda braka i novog braka katolika i time podržao otvoreni brak iz ljubavi, a ne zatvoreni iz vere. Držao je mise kriminalcima u zatvorima i hrabrio ih za novi put. Govorio je o opasnostima ekološke nebrige i zanemarivanja klimatskih promena. Sa luteranima je 2017. godine ,,nečuveno“ obeležio 500 godina od Luterove reformacije i reformisao je unutrašnju strukturu Rimske Kurije. Uvodio je nove postove iz solidarnosti sa unesrećenim i gladnim siromašnim zemljama. I neprekidno je ponavljao da je Crkva otvorena za ,,svakoga, svakoga i svakoga“.

APOKALIPSA VLADIKE METODIJA IZ BERANA

A jeste li čitali napisani uskršnji ,,intervju“ beranskog vladike Metodija sa samim sobom, jer nema potpisa novinara ispitivača? Niste? Ni nemojte. Napisao je gotovo jedanaest stranica haotičnih rečenica. Izgubićete svojih dragocenih 40 minuta života na njegov Inferno. Čak se odvažio da govori kako je hrišćanstvo gotovo isto što i srpstvo. A baš to nije. Bar po Pavlu. Hrišćanin je u teologiji zaseban identitet koji je iznad bilo kog drugog identiteta, uključujući i nacionalnog. Ko god izjednači hrišćanstvo sa nacijom, zarobio je hrišćanstvo nižim sadržajem, kao što je sprečio i naciju da se otrgne od bilo koje religije i ideologije i osujetio je da se slobodno kreće napred. Beznadno je to obrazlagati u Beranama. Tamo misle da su četnici najveći hrišćani. A što se nas tiče, mi se ne slažemo ni sa Pavlom. Dobri ljudi ne moraju biti hrišćani, jer je dobrota iznad kondicionalne religije. Svako može biti dobar čovek i Srbin, i Crnogorac, a ne biti ni religiozan i ne mora biti ni Metodijev glasnik da bi ga Bog zagrlio. To humanistički uči i papa Franja u Fratteli Tutti. Hrišćanstvo nije uslov čoveč-

Piše: dr Dragan VESELINOV

DAO DAH NOVOJ INTERPRETACIJI HRIŠĆANSTVA: Papa Franjo

sada nije obistinila

svijeta

nosti, ali mu može pomagati. Tu podržavamo papu.

POP ZABORAVIO NA CRNU GORU

Nigde nismo kod beranskog episkopa našli šta Bog u Crnoj Gori hoće da učini. To je tužno za prelata. Ali se iz neviđene konfuzije ovog ,,teologa“ probilo nekoliko naučenih svetosavskih mantri Beogradske patrijaršije. Kada ih poređamo vidite koju strukturu srpsko-hrišćanske svesti neguje episkop u Beranama: deformisani Hrist; necivilizovani Srbin; neistinita matuška Rusija; nejasno pravoslavlje; opljačkan Dostojevski; skroz neistinit Stevan Nemanja; skroz neistinit Sava svetosavni; potpuna neistina da su Dositej i Vuk srpsko-hrišćanska izdaja; sa svesnom neistinom da Nikolaj Velimirović to nije iako Velimirović to jeste - on jeste autistična etno-nacionalistička deformacija hrišćanstva i reper vulgarnog srbijanskog srpstva; ekumenizam je kod Beranca podla prevara, a svetsko bratstvo ljudi je podmukla laž.

I Crnogorci u Beranama ne postoje, ne postoji ni Crna Goranijednom rečju nije Metodije pomenuo gde mu je domovina. Da kažemo po crnogorski: đe mu je kuća? Čemu onda služi Uskrs? Ko se diže u Beranama uz Hristos Voskrese? Osim toga, ovaj episkop još ne shvata da je hrišćanstvo operativna religija i da zahteva lokalno učešće crkve u celokupnom životu naroda. Bar da vladika predloži Vladi Crne Gore vanredno stanje i očisti narodnim naporom Crnu Goru od divljeg smeća. Franjina enciklika Laudato si bi to verovatno pozdravila. Ili, da bar predloži besplatnu opštinsku podelu školskih udžbenika za svu decu umesto što ih beranski truje golootočkim herojima, pristalicama Staljina i grobarima obnovljene države Crne Gore i Jugoslavije. U kojoj se onda zemlji i u kom narodu nalazi Metodijeva crkva? Nigde? Ako je to tako, onda su Đurđevi stupovi već krenuli u Apokalipsu? Uzalud je to, nema još Hrista povratnika na belom konju. Nije se ničim ni najavio, nema njegovih znakova. Da ih ima, kongregacija Jehovinih svedoka bi ih već otkrila, a oni svakog dana, već preko 150 godina sa svojih osmatračkih kula u svetu stražare unaokolo 360 stepeni i dvaput nedeljno podnose izveštaj.

OTKUD Te IDeje

Američka NASA je pre nekoliko dana objavila da će Zemlja fizički svakako propasti, ali za oko 1,2 milijarde godina. Neki su nam astro-fizičari davali dužu šansu na život od čak 7,5 milijardi godina pre nego nas Sunce kao crveni gigant spali. Ubiće nas Sunce rastućom golemom

A jeste li čitali napisani uskršnji ,,intervju“ beranskog vladike Metodija sa samim sobom, jer nema potpisa novinara ispitivača? Nijeste? Ni nemojte. Napisao je gotovo jedanaest stranica haotičnih rečenica. Izgubićete svojih dragocjenih 40 minuta života na njegov Inferno. Čak se odvažio da govori kako je hrišćanstvo gotovo isto što i srpstvo. A baš to nije. Bar po Pavlu. Hrišćanin je u teologiji zaseban identitet koji je iznad bilo kog drugog identiteta, uključujući i nacionalni. Ko god izjednači hrišćanstvo sa nacijom, zarobio je hrišćanstvo nižim sadržajem, kao što je spriječio i naciju da se otrgne od bilo koje religije i ideologije i osujetio je da se slobodno kreće naprijed. Beznadno je to obrazlagati u Beranama. Tamo misle da su četnici najveći hrišćani

toplotom. No, ljudski rod po ranijem Stivenu Hokingu može otići u Armagedon mnogo pre, već 2600. godine, takođe zbog toplote - ali zbog našeg spaljivanog smeća i fosilnih zagrevanja. U 2016. godini je Hoking pomerio propast za nekih nekoliko hiljada godina unapred, do 10.000 godina. Naš Milanković je govorio drugačije - o neminovnim periodičnim obnovama ledenog doba. Smrznućemo se. Razlika između ovih armagedona je u tome što je NASIN i Milankovićev pakao izvan naše kontrole, dok Hokingsov zavisi samo od nas i možemo ga sprečiti ekološkom politikom. Kao i pandemije.

A ovih vanljudskih uticaja ima koliko god hoćemo poput udara kometa, asteroida, promena Zemljine vertikalne nagnutosti i brzine obrtanja, iznenadnih sunčevih dalekometnih eksplozija i radijacija, približavanja velikih zvezda, usisavanja crne rupe, rasprskavanja bliske supernove, sudara geoloških ploča i drugih čuda prirode. To nema veze sa Bogom i bogovima, i to je dobro. Otuda zbog papine smrti nema kosmičke opasnosti po nas. Tamna zvezda ne dolazi. Ali ostaje opasnost od religije i ljudske nuklearne bezumnosti. Nas zanima religijska bezumnost.

ReLIGIjSKI SMAK

SVIjeTA

Po nama, smrt pape Franje nije nikakav okidač za propadanje ljudskog roda. To je već on sam intimno odbacio kod Apokalipse. A šta ako nije u pravu - i jao nama ako Isus sada dođe!? Baš će doći zbog papinog neverstva? Što Hrist ipak prvo ne ode na Kineze, oni ni ne znaju za njega?

Svi se sećamo kako su se mnogi zastrašili navodnim majanskim krajem sveta na 21. decembar 2012. godine. Ništa se nije dogodilo. Potom se mislilo da će kraj nastupiti 2022. godine. I opet nije bilo ništa. Matematičari i enkriptičari danas govore da Maje uopšte o tome nisu ni govorile. Sve je u egzbicionizmu astro-amatera i komercijalizmu štampe. U stvari, vera u kraj sveta je isto kao i ,,religija“ antivaksera - da je vakcina oblik korporativne kontrole farmaceutske industrije nad lakovernim ljudima. Nedokazivo je to, niti se događa. Zbog lako-

Stotine hiljada vjernika prisustvovalo obredu na Trgu Svetog Petra u Vatikanu

vernosti su od kovida-19 umrli mitropolit Amfilohije Radović i patrijarh Irinej Gavrilović. Predali su se Božijoj odluci, a ne odluci ljudi. Među raznim religijama koje su razvijale Apokalipsu na našu mediteransko-evropsku svest su najviše uticali zoroastrani, dok su nas hrišćani i muslimani dodatno plašili na različite dodatne načine. Bili bismo zdraviji da smo mi Sloveni ostali na religiji otaca, jer u njoj nije bilo nebeske kazne i svi smo odlazili u zvezde. Račune smo pre toga polagali među sobom na zemlji. Zoroastrani su mislili da će doći do sjedinjenja ljudi i prirode u savršeno jedinstvo sa Bogom - on je njihova Ahura Mazda. To će se dogoditi neznano kada, ali kada se to dogodi onda će ezoterično dobro svakako poraziti ezoterično zlo. Biće strašne borbe ta dva ,,principa“. Ljudi će se potom spojiti, a neki i neće sa Bogom. To će biti u skladu sa njihovim ponašanjem u osciliranju između etičke svetlosti i mraka. Manje-više, to je tako i u hrišćanstvu i islamu sa njihovim manihejskim teozofskim začinima. Sve ove tri religije su vere straha od suda Boga. Sve tri proizvode čoveka koji muca. Sve tri su stresne teozofije nemirnog sna i nužnosti za bensedinom, i zahtevaju pomoć psihologa. Neki misle da je cela bela rasa anksiozno bolesna.

ZAVRŠNA PORUKA

Panika od Isusovog smaka sveta među paničarima u Beogradu i Podgorici ima samo jednu svrhu - da utera ateistične ljude u hrišćansku veru pod kontrolom Crkve. Ko nije kod popa u krilu, biće kod Đavola na ražnju. I nisu naciljani samo ateisti - naciljani su i svi religiozni ljudi koji traže moralni život umesto savijene glave. I oni neće kod Vučića dobiti zaposlenje i kredit za stan. A Crkva će se obesiti o državni budžet i tako će to trojedno pleme sastavljeno od hrišćana, prelatske organizacije i nacionalističke države da nastavi u sigurnoj harmoniji ne plašeći se opasnog Isusa. Nema u Srbiji ni nikakve studentsko-narodne revolucije. Ono čega u Srbiji ima jeste jedino strah slobodnih građana od kriminalne vlade i arhaične crkve, i želja svih ljudi za pravednim životom. I to je sve. •

Sahranjen papa Franjo

VATIKAN – Poglavar rimokatoličke crkve papa Franjo sahranjen je juče u Crkvi Santa Maria Mađore, a čin ukopa obavljen je iza zatvorenih vrata.

Stotine hiljada vjernika prisustvovalo je vjerskom obredu na Trgu Svetog Petra u Vatikanu uoči sahrane, a tom činu prisustvovali su i kardinali, nadbiskupi i biskupi. Juče iza 10 sati, sveštenici, nadbiskupi i kardinali započeli su pogrebnu misu na Trgu, a sve je predvodio kardinal Đovani Batista Re Ovaj 91-godišnji Italijan odabran je za biskupiju Brescia 1957. godine. Papa Ivan Pavao II ga je 2001. proglasio kardinalom. Učestvovao je na konklavi u aprilu 2005. na kojoj je izabran papa Benedikt XVI i na konklavi u martu 2013. na kojoj je izabran papa Franjo. Misa je započela čitanjem Djela apostolskih, a nakon toga je uslijedilo čitanje Pisma Svetog Pavla Filipljanima, na španskom jeziku.

- Izliv naklonosti kojem smo svjedočili posljednjih dana nakon njegovog prelaska sa ove zemlje u vječnost govori nam koliko je duboki pontifikat pape Franja dirnuo umove i srca - kazao je kardinal Batista. Misa ispred Trga Svetog Petra okončana je Molitvom Crkve u Rimu, Molitvom Pravoslavne crkve te Pjesmom Blažene Djevice Marije. Za razliku od prethodnih sahrana, kovčeg pape Franja bio je znatno skromniji te je napravljen od drveta, što je bila njegova želja kojom je još jednom potvrdio svoju poniznost i skromnost.

- Rekao mi je jednom da je pojednostavio svoju sahranu jer je smatrao da su papinske sahrane previše uljepšane. Nije želio da bude prikazan kako leži na jastucima, želio je da bude više kao pastor - saopštili su vatikanski dopisnici. Nakon mise, kovčeg s tijelom pape Franja je prebačen u Crkvu Santa Maria Mađore koja je ujedno i papino posljednje počivalište.

Nije zaboravljena njegova borba za narod Gaze

Na jučerašnjoj sahrani pape Franja, okupljeni su poslali snažnu poruku svijetu – veliki broj palestinskih zastava vijorio se među prisutnima, kao znak zahvalnosti i priznanja za neumornu podršku koju je papa pružao narodu Gaze. Emotivan video sa sahrane, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, prikazuje stotine vjernika kako odaju posljednju počast čovjeku koji je glasno i bez straha stajao uz potlačene.

Papa Franjo je tokom svog pontifikata više puta javno osuđivao izraelske vojne napade na Gazu, upozoravajući na katastrofalne humanitarne posljedice i pozivajući na hitan prekid nasilja.

Bez obzira na političke pritiske, uvijek je jasno isticao pravo Palestinaca na dostojanstven život, mir i slobodu. U svojim obraćanjima, papa je redovno apelovao na međunarodnu zajednicu da ne zatvara oči pred patnjom palestinskog naroda.

Isticao je da „nasilje rađa samo novo nasilje“ i pozivao na pravedno i trajno rješenje koje će Palestincima omogućiti da žive u svojoj zemlji bez straha i poniženja.

Posebnu pažnju posvećivao je civilima u Gazi, često moleći za žrtve izraelskih bombardovanja i apelujući na zaštitu najranjivijih – djece, žena i starijih. Njegova otvorena podrška pravima Palestinaca ostavila je dubok trag, kako među vjernicima, tako i u širem globalnom društvu. Juče, kroz more palestinskih zastava na njegovoj sahrani, svijet je svjedočio da papa Franjo nije bio samo duhovni vođa Katoličke crkve, već i jedan od najglasnijih svjetskih branilaca potlačenih i obespravljenih.

Kovčeg je napravljen od drveta što je bila njegova želja

Iako je uobičajeno da papa bude ukopan u Vatikanu, papa Franjo je biti prvi papa nakon 1903. godine koji je ukopan izvan ovog područja. Papa je izabrao crkvu Santa Maria Mađore kao svoje posljednje počivalište, a tokom svog pontifikata posjetio ju je više od 100 puta te se uglavnom molio prije i poslije putovanja u inostranstvo. Osim brojnih građana, na Trgu

Svetog Petra tokom sahrane okupili su se brojni hodočasnici, ali i pravoslavni sveštenici i monahinje koje su ispratile papu. Svoje mjesto u Vatikanu juče su našli i brojni državnici, uključujući i američkog predsjednika Donalda Trampa koji je najavio i niz sastanaka sa zvaničnicima tokom boravka u Italiji, odnosno Vatikanu. j. R.

SvijET SE OPRAšTA OD PAPE: Detalj iz Vatikana

Navršilo

PODGORICA – Krajem marta navršilo se 120 godina od rođenja jednog od najznačajnjih crnogorskih pjesnika 20. vijeka – Mirka Banjevića. Riječ je o autoru prepoznatom po izuzetnoj epskoj snazi kojom je cijelog života stvarao poeme, ali ništa manje umjetnički zaokružena nije ni njegova kraća, sažetija forma oslonjena na istančan lirski senzibilitet.

Rođen je u Pješivcima, 28. marta 1905. godine. Djetinjstvo su mu ,,prekratili“ balkanski i Prvi svjetski rat, a kao već zreo čovjek učestvovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi – od Trinaestojulskog ustanka, preko Sutjeske – sve do oslobođenja zemlje. Prva zbirka ,,Pobune uma“, koju je objavio 1930. u Nikšiću, predstavlja revolucionarno poetsko djelo u kontekstu crnogorske poezije prošlog vremena. Banjević je tvrdio da je svoje pjesme čuo ,,kao u bunilu i u snu“. Upravo to je jedna od stilskih prepoznatljivosti njegove poezije, koja u sebi uvijek sadrži nešto nedokučivo i neizrecivo. Osim zbirke ,,Pobune uma“ objavio je i knjige ,,Šume“, ,,Ognjena jutra“, ,,Sutjeska“, ,,Njegošev spomenik“, ,,Zemlja na kamenu“, ,,Zvjezdani voz“, ,,Bezdani“, ,,Do iskapi“ i ,,Roždanci“.

O njegovoj poeziji i uticaju revolucionarnog, ratnog iskustva na nju i Banjevićevom značaju i mjestu koje zauzima u istoriji crnogorske književnosti govorili su redovni profesor Univerziteta Crne Gore Slobodan Vukićević i profesorice književnosti dr Sanja Vojinović i mr Nela Savković-Vukčević.

SIMFONIJA VREMENA

Vukićević je kazao da je Banjević ,,pjesnik Vasione“.

- Teret kosmičkog logosa Banjević je nosio čitavog života, pa i da prisvoji kosmičku slobodu kao svoju slobodu sudbinskog raskida sa životom: „Mir noćima mojim dako budu drobne i slobodne od vaše zaštite zlobne“ (napisao je ovo 21 dan prije samovoljnog oslobađanja od iskustva života i leta u umsku legendu - 6. septembra 1968). Time je slobodom „opteretio sebe“ i, hajdegerovski rečeno, bio i ostao slobodan čovjek – istakao je Vukićević

Susret sa Banjevićevim pjesništvom, kako je kazao, nema posrednika, to je susret „licem u lice“.

- Pjesništvo Mirka Banjevića nije prosta „pobuna uma“, već je to „premudrost stara da se na svom plamenu sagara i sagori, ne kao svijeća ili gorivo suvo, no živa rastuća mudra tvar, što sebe do kraja svijeta ćera“. Banjevićevo pjesništvo prati ljudsku prirodu u svim njenim protivrječnostima, tragajući za metafizičkim razrješenjima tih protivrječnosti u dubinama kosmičkog logosa, na jednoj strani, i na drugoj u generičkim životnim tokovima čovjeka, čovjekove zajednice i ljudskog roda u

Pjesnik zavičaja i kosmičke slobode

cjelini – istakao je Vukićević. Banjevićevska simfonija vremena, kako je kazao, proističe iz energije pobune uma i istinskog iskustva bića. - Teško je naći primjera da je u jednom djelu, kao što je u Banjevićevom, svaki kutak vremena u direktnoj i neraskidivoj cjelini sa prostorom (rodni travni zavičaj, pjesma zrikavaca, kamenosudni kraj). To je takva simfonija vremena u kojoj sva vremena imaju svoje autonomije, s obzirom na logosnu valentnost (značaj, značenje i smisao) u nastajanju i postojanju čovjeka i čovjekove zajednice i slijevaju se u vrijeme zavičaja kao neuništivu postojanost ljudskog bivstvovanja. Nije bitno samo to što se nalaze na okupu svi tipovi, sve vrste i svi sadržaji vremena, već to što svi u sebi nose logosnu valentnost i njenu afirmaciju u dubini kosmičkog logosa – rekao je on. Vukićević je objasnio da estetski i etički spoj grade pomenutu banjevićevsku simfoniju vremena, a njegovo djelo čini remek-djelom.

- Banjevićevo književno djelo ostavlja u zadatak svim generacijama da razvijaju visoki nivo svoje filozofske, sociološke, kulturne duhovnosti, spremne i sposobne za puno razumijevanje, tumačenje i objašnjavanje njegovih kosmičkih dubina – istakao je Vukićević. U pjesmi ,,Brijest“, prema njegovim riječima, Banjević na samo njemu svojstven način opisuje diskontinuitet u crnogorskoj istoriji.

- Brijest na Cetinju, pod kojim se stvarala crnogorska istorija, i odatle razilazila po čitavoj Crnoj Gori: „ I svako tvrdo jutro, kad grane veselo sunce žuto, ponosnom kitom, pokretom širokih grana, krikom – stubova njihom glasio se visoki džin, nad gradom, nad selom, nad radom, nad kolibom, umornom rukom, nad suvom pojatom pukom“ . „Brijest“ je držao na okupu crnogorsku

VUKIĆEVIĆ: Banjevićevo pjesništvo prati ljudsku prirodu u svim njenim protivrječnostima, tragajući za metafizičkim razrješenjima tih protivrječnosti u dubinama kosmičkog logosa

zajednicu u pravdi i nepravdi, junaštvu i čojstvu, rađanju velikih misli, moralu i otporu nemoralu, siromaštvu i nemaštini, pušci i knjizi, grlio crnogosko dostojanstvo i istoriju od svojih žila „da stigne vrhom do neba, da se razruni u beskraj“ – rekao je Vukićević.

SLOBODARSKI DUH

Banjević je, prema riječima Vojinović, nesumnjivo ličnost

VOJINOVIĆ: Za poetiku Mirka Banjevića s pravom možemo kazati da je spoj tradicionalnog i modernog, a ta povezanost očituje se upravo u motivskoj i stilskoj strukturi njegove poezije

koja je svojom pojavom i djelovanjem ostavila snažan pečat u crnogorskoj kulturi. - Od 1924. godine, kada je objavio svoju prvu pjesmu, pa sve do smrti, Banjević je bio i ostao poeta pobune, ponora, tragike i ljudskog traganja za smislom. Njegov pjesnički opus tematskim bogatstvom, razuđenošću, ali i umjetničkim dometima zaista spada u najbolja ostvarenja crnogorske poe-

SAVKOVIĆVUKČEVIĆ: Banjević razmišlja o čovjekovim sputanostima i iskonskoj potrebi da bude slobodan. Preispituje svoja ośećanja, iznosi moralne stavove, razmišlja o istini, smislu egzistencije...

XX vijeka – rekla je ona. Ako govorimo o prepoznatljivosti njegovih motiva i njegovog stila, kako je kazala, zapaža se motivska raznolikost od impresionističkog nezadovoljstva ulogom i položajem čovjeka, umjetnika u društvu, preko porodičnih tragedija, smrti, bunta protiv nemogućnosti iskazivanja sopstvenog crnogorskog identiteta, ratnih događanja, do socijalnih motiva poput života u crnogorskom selu, ljudskih nepravdi... - Stilska osobenost njegove poezije ogleda se u upotrebi jednostavnih pjesničkih slika ispjevanih elegičnim tonom, jezikom koji odstupa od gramatčkih pravila, koji je istovremeno i lijep i autentičan. Za poetiku Mirka Banjevića s pravom možemo kazati da je spoj tradicionalnog i modernog, a ta povezanost očituje se upravo u motivskoj i stilskoj strukturi njegove poezije u kojoj prepoznajemo uticaje crnogorskog narodnog stvaralaštva (tužbalice, kletve, zdravice), običaja i njihovo sažimanje ili preplitanje sa modernim i za to vrijeme savremenim temama – kazala je Vojinović.

Ona je istakla da je objavljivanje prve pjesničke zbirke Mirka Banjevića ,,Pobune uma“ 1930. godine izazvalo veliko interesovanje. - Važno je podśetiti da je Banjević ovu zbirku objavio nakon završene prve godine studija, dok je tokom ljeta boravio u Crnoj Gori. U štampariji lista ,,Slobodna misao“ pod imenom knjižare ,,Braća Kavaja“, Stojan Cerović je štampao prvu zbirku Mirka Banjevića čiji je tiraž od 500 primjeraka odmah rasprodat. Zbirka je čitana, hvaljena i označila je dolazak novih i naprednijih umjetničkih snaga. Dakle, suštinski, pojava zbirke ,,Pobune uma“, kako je autor i naslovnim sintagmemom

zije

BUNT JE JEDINI ETIČKI ČIN: Mirko Banjević

Prvo izdanje zbirke „Pobune uma“ 1930. godine

I komunisti mu zamjerali što je ,,istinski komunista“

Slobodan Vukićević se prisjetio riječi svoje majke o Mirku Banjeviću - Mirko Banjević je bio jedini istinski komunista – reče mi moja majka Dara Vukotić-Vukićević. Dara nije bila naklonjena komunistima, a cijenila je istinske komuniste. Ona je kao veoma obrazovana i visprena žena, lucidno zapažala disonantnost ideje komunizma i prakse tadašnjih komunista. Svojom izjavom htjela je da naznači saglasnost ideje komunizma i prakse kod Mirka Banjevića, za razliku

Jedan od pokretača Pobjede i prvi urednik kulturne rubrike

Iz glasila crnogorskih partizana – ,,Riječ slobode“ (koji je izlazio neredovno i pod jako teškim okolnostima), nastao je dnevni list Pobjeda. Dnevnički zapisi Mirka Banjevića dragocjeno su svjedočanstvo tog vremena. - Iako novog i modernog naziva, koji je odražavao ondašnje stanje borbe za slobodu, osjetila se potreba da mjesto njega izlazi list koji bi označio period pobjede, koja je u Crnoj Gori bila već na pragu – zapisao je svojevremeno u svom dnevniku Banjević. Već 18. oktobra Banjević piše da su tog dana bili na savjetovanju redakcije.

- Pokrenuli smo novi list, Pobjeda! Narodnofrontovski, u kojem ću imati da napišem unutrašnje vijesti... Svaki je dobio svoj zadatak u redakciji... – zapisao je Banjević. Redakcija ,,Riječi slobode“ prisustvovala je prvom sastanku, tada već proširena; za glavnog urednika izabran je Puniša Perović... Na sastanku su bili drugovi Blažo Jovanović, P. Perović, J. Ćetković, B. Drašković, E. Koš, A. Obradović, N. Martinović... – stoji u Banjevićevom dnevniku.

Potom je opisao kako je i kada naš dnevni list dobio ime. - Ja sam se, između ostalog, uspeo da novi list ima jednu riječ u nazivu, jer je tako lakše za njegovu popularizaciju. Na to je Blažo Jovanović dodao: ,,Pošto je pobjeda na sve strane, može se i naš list Pobjeda zvati – zabilježio je Banjević.

On je bio prvi urednik kulturne rubrike dnevnog lista Pobjeda. Redakciju su, osim glavnog urednika Perovića i Banjevića, činili: Branko Drašković (zamjenik glavnog i odgovornog urednika), Jovan Vukmanović (urednik rubrike o NOB-u), Erih Koš (urednik spoljnopolitičke rubrike), Aleksije Obradović (urednik unutrašnje rubrike) i Radovan Đuranović (urednik rubrike o NOF-u).

najavio, predstavljala je bunt protiv dotadašnjih konzervativnih struja i donijela je svojevrstan prevrat u crnogorskoj kulturi – kazala je Vojinović. U pitanju je, kako je kazala, autor koji je sazrijevao u istorijskim okolnostima koje su oblikovale njegovu ličnost i njega kao umjetnika. - Tokom studija, družio se sa crnogorskim književnicima u Beogradu: Đorđijem Lopičićem, Stefanom Mitrovićem i Radovanom Vukovićem. Veoma značajan podatak jeste da je u Komunističku partiju Jugoslavije primljen krajem 1932. godine, a za sekretara partijske ćelije određen mu je Milovan Đilas. Uz ovakve ličnosti, sa neprekidnom potrebom da bude društveno angažovan i da djeluje aktivno protiv represije i okupacije, Mirko Banjević se formirao ne samo kao čovjek, već i umjetnik – rekla je ona, dodajući da je njegovo djelo nastalo u nepovoljnim ratnim uslovima ,,ali sa dubokim uvjerenjem u važnost i događaja i ukupne borbe za slobodu, kao spomenik jednom vremenu, žrtvama, tragedijama, borbi i smr-

od drugih kod kojih se to duboko razilazilo. Biografija Mirka Banjevića ima faza kada su mu i komunisti zamjerali zato što je „istinski komunista“. Ali, Banjevićev pogled na svijet nikad nije mijenjao svoju težnju zajedničkom dobru, a to pretpostavlja promjenu postojećeg i dobra i zla i uspostavljanje društva nacionalne sreće –istakao je Vukićević.

sano ličnim nemirima i opštim dešavanjima, kao što su svjetski i lokalni ratovi, revolucija, nacionalna i socijalna obespravljenost Crne Gore. Različite teme i doživljaje iskazuje snažno, iskrenom emocijom, prirodnim jezikom; kritičari govore o jedinstvu lirskih, epskih i dramskih elemenata, naglašenoj metaforičnosti, polemičnom tonu, jakoj poetskoj imaginaciji, odnosu prema pjesničkoj tradiciji – uvođenje crnogorske lirske usmene poezije, kletve, tužbalice. Pjesništvo je, za Banjevića, ,,utočište“ i ,,jedini lijek“ – stoji u njegovim stihovima – rekla je Savković-Vukčević. ,,Pobune uma“ su, smatra ona, prirodni izraz crnogorskoga slobodarskoga i borbenoga bića.

Na Cetinju promovisana knjiga ,,Biblioteka ćutanja“ Momčila Zekovića Zeka

Pitanja koja se kriju pod maskom dvoličnosti

CETINJE - Promocija knjige ,,Biblioteka ćutanja“, crnogorskog muzičara i književnika Momčila Zekovića Zeka, održana je u Centru za kulturu Prijestonice. Posebnu emociju promociji dali su glumci Jelena Nenezić i Milo Perović, čije je čitanje fragmenata iz knjige u jednom trenutku publici natjeralo suze na oči. Scena, sigurno nesvakidašnja u našem književnom svijetu, što je siguran pokazatelj da je Momčilo Zeković napisao roman u kojem se svako od nas može prepoznati. Autor je kazao da je roman pisan dugo.

- Ne zbog dužine priče, nego zbog potrebe da svaka rečenica prespava. Napisao sam je, iskreno, ne da bih vas nečem naučio, nego da malo razgrnem po sopstvenom haosu i vidim ima li u njemu nečeg čitljivog - istakao je Zeković.

SUOČAVANJE

On je naglasio da tada pred nas izbija dilema - ,,kako uopšte dobiti odgovore na ono što je decenijama bilo okruženo nevidljivom bodljikavom žicom i ograđeno zidom ćutanja. I da li smo blizu istine ili smo još daleko od nje?“

ti i vječitoj težnji Crnogoraca za slobodom“.

NACIONALNA SVIJESt Savković-Vukčević je istakla da Mirko Banjević ,,pripada pjesnicima koji su se ‘bijelom teroru’ – velikosrpskom razaranju i zatiranju svega crnogorskoga između Prvog i Drugog svjetskog rata oduprijeli snagom crnogorskoga jezika i svoje poezije, dovodeći do preporoda našu umjetnost“. - Ostvarujući najdublju vezu umjetnosti i stvarnosti – kako kaže pjesnik Branko Banjević, crnogorski jezik svojim bogatstvom postaje polje opstanka i povezanosti sa ostalim literaturama. Riječ je o buđenju nacionalne samosvijesti i otklona od tradicionalističke poetike, koja nije mogla izraziti autentični doživljaj stvarnosti – kazala je ona. Banjević, kako je kazala, ,,razmišlja o čovjekovim sputanostima i iskonskoj potrebi da bude slobodan“.

- On preispituje svoja ośećanja, iznosi moralne stavove, razmišlja o istini, patnji, smislu egzistencije, herojstvu, istrajnosti i izdaji, a sve to inspiri-

- Nema mirenja sa onima koji unižavaju čovjekovo dostojanstvo, bunt je jedini etički čin. Kad dođe ,,zlo vrijeme“, predaja nije odgovor. U otporu i optimizmu, koji su karakteristika crnogorskoga morala, a očitavaju se u stihovima: ,,Iskaišani moji dlani, / od dračnog neba, tvrde kore, / pa još je uvijek zlo i gore, - / Nadam se, sviću moji dani!“, dr Danilo Radojević, koji je doktorirao na djelu Mirka Banjevića, vidi direktnu sponu sa Banjevićevim kasnijim pjesništvom – istakla je Savković-Vukčević. Podsjetila je da je Banjević bio u partizanima od jula 1941. do kraja rata.

- Učestvovao je u velikim bitkama i bio ranjen. U tom periodu uređivao je razne listove. Poema ,,Sutjeska“ najznačajnije je djelo posvećeno Narodnooslobodilačkoj borbi, a ilustrovao je Petar Lubarda. O nadčovječanskoj borbi i najvećoj žrtvi za slobodu, Banjević pjeva uzdižući junake i brigade do simbola herojstva. Na jasnom kontrastu dobra i zla – odbrane i agresije, nikad pomirljivih strana, razvija se paklena slika puna zvukova, boja, uzavrelosti, detalja, karaktera, mržnje, prkosa, ideala i pogibija jer se na ropstvo ne pristaje: „…Zemlja ne bila prosta / koja lako / šakom / padne / ropstva“ – rekla je Savković-Vukčević. Prethodne generacije, prema njenim riječima, više su znale o Banjeviću, jer se kroz poštovanje antifašističkog nasljeđa njegovala i poezija nastala u slavu te herojske borbe. - Njegove rime o Sutjesci i Savi Kovačeviću komponovane su i pjevane kao narodne pjesme – kazala je Savković-Vukčević. Andrija RADOVIć

Novinar i publicista Slobodan Čukić otkrio je neke detalje romana.

- Sve se odvija u atmosferi pred referendum 2006. godine. Spoj erotike, istorije, samopreispitivanja na teme koje već cijelo stoljeće čine dio crnogorske svakodnevice. Pripovijest nas suočava sa najdubljim i najskrivenijim dilemama, sa crnogorskim i cetinjskim ranama - otkrio je početnu petlju, ali i nit koja se provlači kroz čitav roman. Autor kroz faktografski precizne istorijske pasaže potvrđuje izvanrednu obaviještenost o povijesnim činjenicama i nerasvijetljenim pitanjima koja su dugo egzistirala površinski, sve dok poslije raspada SFRJ nijesu izbila na površinu - rekao je Čukić.

- Zekov roman je prolegomena za tu nerazmrsivu problematiku. ,,Biblioteka ćutanja“ preispituje nezaliječene povijesne traume, provocira i čini vidljivim pitanja koja se kriju pod maskom dvoličnosti, koju mi koji nijesmo sa Cetinja, tek naslućujemo. Ovo je konačno prilika i da upoznate taj grad na mnogo dublji način - kazao je Čukić.

RAZGLEDNICA

Dramaturg Darko Ivanović kazao je da je „Zekova razglednica, brđanski haiku u kome je sve izmišljeno toliko da je sve - gola istina“. -Vječito sam se divio razglednicama, uživao sam krišom čitati ih i vaditi ih, onako požućele iz skrovišta babinog kredenca. Ta karta sa slikom i par riječi često u sebe smjesti život i sve njegove promaje, mekoće i čvrstine. Ta karta je, ako je vješto napisana - mapa za prolaz do suštine onoga što

Preminula profesorica Mirjana Miočinović

Odlazak prevoditeljke i teatrološkinje

PODGORICA - Profesorica, prevoditeljka i teatrološkinja Mirjana Miočinović preminula je u Beogradu u 89. godini. U braku sa Danilom Kišom bila je gotovo dvije decenije, a nakon odlaska u penziju bavila se njegovom književnom ostavštinom i priređivanjem njegovih sabranih dela. Miočinović je rođena u Beogradu 23. decembra 1935. godine, gdje je diplomirala na Filološkom fakultetu, na smjeru za Opštu književnost sa teorijom književnosti. Studirala je i na Sorboni i stekla diplomu Savremene francuske književnosti. Magistrirala je 1963, a doktorirala 1975. godine na Filozofskom fakultetu u Beo-

autor koji na nju lijepi markicu - želi otkriti. Ili sakriti - kazao je Ivanović. Prema njegovim riječima knjiga je tako, na koncu, nastavak tradicije muškog oporog leleka nad naopakim usudom naroda iz Crne planine. - Ali, ,,Biblioteka ćutanja“ je dodatno i vješto prišivena sjenka na stopalu svakog Petra Pana u svakom Crnogorcu, poklon nama, što zatrpani mačoističkim đubrivom, kukavički gledamo da ni slučajno ne puštimo dječaka naizvan, a tek ljubavnika, romantika, pjesnika, trubadura koji leži među ovim ratničkim žilama - kazao je Ivanović. Književnica i književna kritičarka Dragana Erjavšek nazvala je ,,Biblioteku ćutanja“ malim remek-djelom crnogorskog hipersenzitivnog realizma, žanra koji je, kako je objasnila, Zeko već u poetskom smislu odradio. Književnik Obrad Nenezić je umjesto predgovora knjizi napisao ,,Neko zatureno pismoimpresiju u neko zatureno doba Zeku od zaturenog Obrada povodom knjige ,Biblioteka ćutanjaʻ “ koji je na promociji i pročitao. J. ĐUkANOVIć-PEtROVIć

gradu sa tezom ,,Pozorišne teorije Antonena Artoa“. Radila je u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu kao asistentkinja od 1964. do 1972. godine, potom na Akademiji za pozorišnu umetnost od 1972. do 1980. kao docentkinja, a do 1991. kao vanredna profesorka Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Predavala je Istoriju jugoslovenskog pozorišta i drame. U znak protesta protiv rata u Jugoslaviji daje ostavku na mjesto redovne profesorke Univerziteta umetnosti u Beogradu i odlazi u prijevremenu penziju. Autorka je knjiga: „Eseji o drami“, „Rađanje moderne književnosti – Drame“, „Surovo pozorište“, „Moderna teorija drame“ „Pozorište i giljotina“, „Nemoć očiglednog“. Prevela je sa francuskog i ruskog jezika djela Lotreamona, Antonena Artoa, Žerara Ženeta, An Ibersfeld, Florans Dipon, a pisala je za „Vidike“, „Delo“, „Književnost“, „Scenu“, „Vreme“ i „Peščanik“. Bila je članica Udruženja književnih prevodilaca Srbije i dobitnica je Sterijine nagrade za teatrologiju, Sterijine nagrade za naročite zasluge i Lovorovog vijenca za životno djelo koju dodjeljuje Pozorišni muzej Vojvodine. A. Đ.

Glumci Jelena Nenezić i Milo Perović čitaju odlomke iz knjige Zekovića

Kratak susret ukrajinskog i američkog predsjednika u Rimu

Zelenski zadovoljan: Simboličan sastanak sa potencijalom istorijskog

IRAN: Eksplozija se dogodila u jednom od najvećih naftnih postrojenja

Povrijeđeno

više od 500 ljudi

TEHEREN - U ogromnoj eksploziji koja se dogodila u lučkom gradu Bandar

Abasu na jugozapadu Irana povrijeđeno je više od 500 ljudi, saopštio je portparol hitnih službi.

Slike i video snimci iz jednog od glavnih iranskih naftnih postrojenja pokazuju visoki sivi dim koji se uzdiže iz luke

Šahid Radžai, prenosi CNN. Pozivajući se na hitne službe, iranski državni medij Tasnim je izvijestio da je eksplozija raspršila staklo i ostatke na širokom području. Nije bilo potvrđenih smrtnih slučajeva.

Taj medij je takođe izvijestio da je rezervoar za gorivo „eksplodirao iz nepoznatog razloga“.

VATIKAN- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je juče stigao u Rim da prisustvuje sahrani poglavara Rimokatoličke crkve pape Franja, sastao se kratko sa američkim kolegom Donaldom Trampom koji je takođe došao na sahranu, potvrdili su Bijela kuća i kancelarija ukrajinskog predsjednika. Zelenski i Tramp „dogovorili su se“ da održe drugi sastanak danas, poslije prvog razgovora od 15 minuta u Bazilici Svetog Petra, rekao je portparol ukrajinskog predsjednika novinarima.

Direktor komunikacija Bijele kuće Stiven Čeng rekao je da

Ukrajina odbacila tvrdnje Moskve da je Rusija zauzela Kursk

Ukrajinska vojska odbacila je tvrdnje Moskve da su ruske snage potpuno povratile kontrolu nad regionom Kursk i saopštila da „nastavlja operaciju“ u pograničnim oblastima.

su se njih dvojica „sastali privatno i imali vrlo produktivan razgovor“, kao i da će još detalja biti dato kasnije, prenijela je agencija AP. Ukrajinsko predsjedništvo saopštilo je odvojeno da su se predsjednik SAD Donald Tramp i predsjednik Zelenski kratko sastali juče u Rimu na margini sahrane pape Franja. - Sastanak je održan i već je završen - rekao je portparol ukrajinskog predsjedništva Sergij Nikiforov novinarima i nije dao više detalja. Zelenski je na aplikaciji Telegram napisao da je razgovor

- Neprijateljska izjava o porazu ukrajinskih snaga je taktika propagande i ništa više. Ne postoji opasnost da naše trupe budu opkoljene, ali situacija je teška - saopštio je načelnik ukrajinskog generalštaba.

vođen jedan na jedan i da su dva lidera uspjela puno toga da kažu jedan drugom. - Dobar sastanak. Razgovarali smo o mnogo toga nasamo. Nadam se rezultatima u svemu što smo obradili - zaštiti života našeg naroda, potpunom i bezuslovnom prekidu vatre, pouzdanom i trajnom miru koji će spriječiti izbijanje novog rata. Vrlo simboličan sastanak koji ima potencijal da postane istorijski, ako postignemo zajedničke rezultate - napisao je Zelenski zahvalivši se na kraju američkom predsjedniku.

U Omanu novi krug pregovora Irana i SAD o nuklearnom pitanju

MUsKAT - SAD i Iran danas se sastaju u Omanu za treći krug važnih pregovora o iranskom nuklearnom pitanju poslije prethodnih sastanaka koje su dvije zemlje, neprijatelji četiri decenije, ocijenile kao konstruktivne.

Pregovori koji se odvijaju uz posredovanje Omana slijede poslije posrednih pregovora održanih 12. aprila u Maskatu i zatim 19. aprila u Rimu. Teheran i Vašington nemaju diplomatske odnose od 1980. godine.

Maksimalni pritisak na Teheran

Ovi pregovori su prvi na ovakvom nivou od kada su se SAD 2018. pod prvim mandatom predsjednika Donalda Trampa povukle iz međunarodnog sporazuma zaključenog tri godine ranije i prema kome je iranski nuklearni program trebalo da bude ograničen u zamjenu za ukidanje sankcija. Šef iranske diplomatije Abas Aragči i američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof predvodiće razgovore na visokom nivou u Omanu, a ministar spoljnih poslova Omana Badr al-Busaidi služiće kao posrednik, rekao je portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaij. Sesija tehničkih pregovora između stručnjaka predviđena je prije razgovora na visokom nivou. Razgovori će početi oko 10.30 po srednjeevropskom vremenu, prema iranskoj državnoj televiziji, koja nije re-

kla da li se radi o tehničkom sastanku ili sastanku visokih zvaničnika. Dvije zemlje su ocijenile kao „dobar“ sastanak održan 19. aprila, a portparol Bagai rekao je juče da je potrebno da se pokaže „dobra volja, ozbiljnost i realizam sa obje strane“ da bi pregovori napredovali.

Premijer Mađarske odbacio je navode poljskog kolege da se ta država udaljava od Evropske unije

BUDIMPEŠTA- Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je navode poljskog premijera Donalda Tuska da se Mađarska udaljava od Evropske unije.

Dragi Donald Tusk, ne nadaj se previše - poručio je Orban na mreži Iks.

Naglasio je da Mađarska neće napustiti EU. Zajedno s Evropskom političkom strankom, transformisaćemo je i vratiti na ono što je nekad bila kada su joj se pridružile Polj-

ska i Mađarska - kazao je Orban. Tusk je ranije upozorio da Orban „otvoreno govori o napuštanju Evropske unije“, ocjenjujući da su predstojeći izbori za Evropski parlament

odlučujući za budućnost EU. Vrijedilo je pobijediti na izborima samo da se san (Jaroslava) Kačinskog o „Budimpešti u Varšavi“ nikada ne ostvaridodao je Tusk, aludirajući na

bliske političke odnose između mađarskog Fidesa i bivše poljske vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS).

Priredila: Mr. J.

Zapadne zemlje na čelu sa SAD i Izraelom, sumnjaju da Iran hoće da razvije nuklearno oružje. Iran odbacuje te navode uz tvrdnju da ima prava na nuklearni razvoj za civilne svrhe, posebno za energiju. Od povratka u Bijelu kuću Donald Tramp je ponovo pokrenuo svoju politiku, kako je nazvao „maksimalnog pritiska“ na Iran i pozvao u martu na pregovore o novom sporazumu dok je istovremeno zaprijetio da će bombardovati zemlju ako diplomatija ne uspije. U izjavama objavljenim juče u časopisu Tajms, Tramp je rekao da je spreman da se susretne sa iranskim vrhovnim vođom ili sa predsjednikom zemlje. Vašington je u utorak objavio nove sankcije uperene protiv iranskog naftnog sektora, a Teheran je osudio „neprijateljski pristup“.

Donald Tramp i Volodimir Zelenski u Vatikanu

Iranski zvaničnici stižu u Muskat

Viktor Orban

IN MEMORIAM: U Podgorici preminuo prof. dr Damjan Šećković (1938-2025)

Za Crnu Goru se borio i riječju i perom

PODGORICA – Profesor dr Damjan Šećković preminuo je 25. aprila 2025. godine u Podgorici poslije kraće bolesti. Sahranjen je juče, u krugu uže porodice, po sopstvenoj želji. Dr Šećković rođen je 14. novembra 1938. godine u Boanu (opština Šavnik, Crna Gora). Osnovnu školu završio je u

Boanu, a gimnaziju u Nikšiću. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradusmjer društveno-ekonomski. Obavljao je mnoge značajne javne funkcije. Bio je: predsjednik Opštinskog komiteta Saveza omladine, sekretar Opštinskog komiteta Saveza

komunista i sekretar Skupštine opštine Šavnik, savjetnik u Centralnom komitetu Saveza komunista Crne Gore, član sekretarijata Izvršnog odbora i Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Crne Gore. Bio je delegat u dva mandata u Skupštini Crne Gore i predsjednik odbora i komisija Skupštine, poslanik i

potpredsjednik višestranačke Skupštine Crne Gore. Takođe, bio je i poslanik, predsjednik Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom i član Ustavne komisije Skupštine Savezne Republike Ju-

goslavije. Bio je predsjednik Skupštine i Glavnog odbora Organizacije rezervnih vojnih starješina Jugoslavije i predsjednik vojnih starješina Crne Gore. U Privrednoj komori Jugoslavije, a kasnije i u Privred-

noj komori Crne Gore bio je sudija arbitražnog suda. Bio je dugogodišnji profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dekan i prodekan u dva mandata, šef katedre i član Nastavnog vijeća Univerziteta. Takođe je bio dekan prvog privatnog Pravnog fakulteta, prvog privatnog Univerziteta u Crnoj Gori ,,Mediteran“, rukovodilac postdiplomskih studija i predavač više naučnih disciplina. Napisao je 17 knjiga i više od 180 članaka, studija i rasprava objavljenih u domaćim i stranim časopisima, knjigama i zbornicima radova. Njegova riječ čula se na Univerzitetima u Beču, Pragu i Konakriju. Bio je i predsjednik Upravnog odbora Novinskog javnog preduzeća Pobjeda. Za Crnu Goru, njen prosperitet i sticanje nezavisnosti borio se i riječju i perom. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem, Ordenom Republike sa srebrnim zracima, zlatnom Poveljom Sindikata Jugoslavije, zlatnom Poveljom mjesnih zajednica Jugoslavije, zlatnim Znakom Saveza rezervnih vojnih starješina Jugoslavije. R.U.-I.

„Sokoli“ opet u Nikšiću, vjerovatno i finale Kupa

PODGORICA - Finale Kupa Crne Gore, zakazano za 29. maj, neće se igrati na novom stadionu na Cetinju, što je bila ideja čelnika Fudbalskog saveza Crne Gore. Na sjednici Skupštine prijestonice, koja je održana u petak, saopšteno je da kasne radovi na završetku gradskog stadiona, koji je prema nezvaničnim najavama trebalo da bude otvoren na Dan nezavisnosti, 21. maja. Zamjenik gr adonačelnika Marko Brnović kazao je da su problem finansije. – Nadležni Vladin resor od početka godine nije uplatio ni cent obaveza izvođaču i to je uslovilo kašnjenje u realizaciji ugovorenog posla. Ostalo je još samo postavljanje travnate hibridne podloge i opremanje kancelarija, svlačionica i pratećih sadržaja. Riječ je o investiciji koja nije naša, a realizuje se u našem gradu, moramo i o tome voditi računa – kazao je Brnović.

Dodao je kako se nada da će država početi da plaća izvođaču radova, kao i da će sve biti završeno do kraja juna. Građevinska dozvola za ovaj

Danas utakmice

31. kola Druge lige

Derbi

začelja na Zlatici

PODGORICA – Danas se igraju četiri utakmice 31. kola Druge lige, a najveću pažnju privlači meč Kom – Ibar.

projekat izdata je još 2015. godine, a kamen-temeljac položen je 2017. godine. Tada je najavljeno da će izgradnja modernog stadiona po UEFA standardima koštati 8,8 miliona eura, kao i da će trajati tri godine. Glavni izvođač radova bila je firma „Erlang“.

Raspored i tabela

PODGORICA: Kom – Ibar

PLJEVLJA: Rudar – Iskra

IGALO: Igalo – Lovćen

RADANOVIĆI: Grbalj – Mladost DG Svi mečevi počinju u 16 časova.

1. Mladost DG 26 18 6 2 42:18 60

2. Rudar 27 15 8 4 50:23 53

3. Lovćen 26 12 8 6 42:27 44

4. Igalo 27 10 9 8 38:29 39

5 Grbalj 27 8 8 11 27:40 32

6. Iskra 27 7 8 12 23:29 29

7. Ibar 27 6 6 15 20:40 24

8. Podgorica 27 4 11 12 30:47 23 9 Kom 26 6 4 16 20:39 22

Zlatičani imaju šansu da gotovo prvi put od početka sezone ne budu „fenjeraši“ jer imaju bod manje od Podgorice (koja je slobodna u ovom kolu) i dva od Ibra, koji stiže u glavni grad. Biće to duel koji s razlogom nosi epitet derbija začelja. Kom igra u izuzetnoj formi u posljednjih nekoliko kola, Ibar je u padu, pa će sigurno domaći nastojati da iskoriste momenat i ugrabe šansu koja može imati veliki značaj u borbi za opstanak. Rudar je uspio da smanji zaostatak za liderom na sedam bodova (uz meč više), ali je na vrhu gotovo sve poznato. Mladost će pokušati da protiv Grblja ponovo otvori pozitivnu seriju, dok Rudar na svom terenu ima šansu da uz eventualni kiks lidera Iskre dodatno smanji zaostatak. Lovćen se učvrstio na trećoj poziciji, jer je od novembra bez poraza. Ima pet bodova više i utakmicu manje od Igala, a danas gostuje upravo Igalu. Cetinjanima je i bod odličan, dok Igalo samo pobjedom može sačuvati nadu u baraž. R. P.

U međuvremenu, vrijednost ugovorenih radova porasla je na 10,36 miliona eura, od čega vrijednost ugovora za izvođenje dodatnih radova iznosi 1,59 miliona eura. Investitori su Vlada s oko 50 odsto i Prijestonica i Fudbalski savez s po oko 25 odsto vrijednosti radova.

Kako su na Gradskom stadionu u Podgorici počeli radovi na promjeni travnate podloge i biće završeni početkom juna, dakle, nakon finala Kupa, pitanje je gdje će se igrati „najljepša utakmica u sezoni“.

Teren Mornara u Baru uskoro će dobiti hibridnu podlo-

gu, prvu u Crnoj Gori, a „Topolica“ ima i dvije tribine, što je dobra okolnost zbog razdvajanja pristalica dva tima. Tu je u hendikepu stadion u Tuzima, koji ima samo jednu – potpuno renoviranu tribinu. Najrealnija opcija je Gradski stadion u Nikšiću, s novom

zapadnom tribinom te istočnom koja je, takođe, u redovnoj upotrebi. Stadion kraj Bistrice ima i najmodernije svlačionice od svih pomenutih objekata, kao i najbolje uslove za novinarske ekipe, što ne bi smjelo da se zanemari. Takođe, s obzirom na to da će Mornar, vjerovatno, biti jedan od finalista (savladao Iskru s 3:0 u prvom meču), a moguće je da drugi bude Dečić (ima prednost iz Petrovca od 1:0), postavilo bi se pitanje povlašćenosti neke ekipe. Prethodnih 18 godina svi finalni mečevi igrani su pod Goricom, što je u startu bila prednost Budućnosti, ali tada se mjesto odigravanja znalo već na početku sezone. Sada je drugačije jer je završnica takmičarske godine a odluka još nije donijeta – dodjeljivanje domaćinstva Baru bi zato moglo da se protumači kao favorizovanje Mornara. Ili Dečića ako bi se igralo u Tuzima… Dok za finale Kupa vlada nedoumica, gotovo da je nema kada je u pitanju odigravanje prijateljske utakmice reprezentacija Crne Gore i Jermenije 9. juna.

I za taj meč spekulisalo se da bi mogao da bude odigran na Cetinju, ali će ,,sokoli“ ponovo biti domaćini u Nikšiću. U gradu pod Trebjesom tim Roberta Prosinečkog odigrao je prethodnih pet utakmica kod kuće – s Velsom, Islandom i Turskom u Ligi nacija te Gibraltarom i Farskim Ostrvima u kvalifikacijama za Mundijal. Ne. K. – J. Đ. P. Stadion na Cetinju neće biti završen do 21. maja

PREMIJER (34. KOLO): Liverpul spremio šampionsko slavlje na „Enfildu“

Još samo bod…

Liverpul je na samo bod od osvajanja tek druge titule od osnivanja Premijer lige, ukupno 20. trofeja prvaka Engleske u klupskoj istoriji. Sve je spremno za šampionsku feštu na ,,Enfildu“ – ukoliko danas (17.30 sati) ne izgube od Totenhema, izabranici Arnea Slota podići će trofej jer trenutno imaju 12 bodova više od Arsenala, uz utakmicu manje, a do kraja prvenstva

ostala su četiri kola. – Još jedan korak nam je potreban. Još jedan veliki napor svakog od nas je neophodan – rekao je kapiten Virdžil van Dajk – Cijelu sezonu govorim o potrebi da se fokusiramo samo na sljedeću utakmicu, sljedeći izazov. Taj način razmišljanja bio je toliko važan za nas dok smo jurili ciljeve – bavimo se onim što je pred nama, umjesto da se zanosimo većom sli-

BUNDESLIGA (31. KOLO)

kom, bukom oko nas. Ovaj dan će, naravno, biti malo teži u tom pogledu. Jer iako ćemo se i dalje koncentrisati samo na zadatak koji je pred nama, a to je teš-

ka utakmica protiv Totenhema, takođe znamo što ovaj dan znači za sve koji su povezani s klubom. A znači sve – nadahnut je bio Van Dajk u obraćanju. Ne. K.

Bajern još nije vratio titulu u Minhen jer je izostao poklon iz Leverkuzena, ali mu za ovjeru ,,salatare“ treba samo bod u posljednja tri kola. Bavarci su savladali Majnc kod kuće s 3:0 i bili bi prvaci da je Augsburg „zakinuo“ odlazećeg šampiona – Bajer je, ipak, na svom terenu pobijedio s 2:0, pa je razlika između vodećih timova ostala osam bodova. Sljedeću priliku da osigura prvo mjesto Bajern će imati naredne subote na gostovanju RB Lajpcigu, koji je juče deklasiran

od RB Lajpciga (4:0).

Trijumf protiv Majnca najavio je Leroj Sane u 27. minutu, u 40. je pogodio Mihael Olise, da bi pobjedu ovjerio Erik Dajer u 84. Bajer je protiv Augsburga sve završio u prvom poluvremenu – strijelci su bili Patrik Šik u 13. i Emilijano Buendija u nadoknadi.

Šiku je ovo 19. pogodak u prvenstvu – crnogorska defanziva imaće težak zadatak da ga zaustavi na gostovanju Češkoj 6. juna u Plzenju, u kvalifikacijama za Mundijal 2026.

Za Borusiju iz Dortmunda je plasman u Ligu šampiona doskora izgledao kao nemoguća misija, ali sada je sve drugačije –,,milioneri“ su u triler-završnici pobijedili Hofenhajm u gostima s 3:2 i imaju samo tri boda manje od četvrtoplasiranog Frajburga. Gosti su poveli preko Serhua Girasija u 20, ali isti igrač 14 minuta kasnije nije realizovao jedanaesterac. Hofenhajm je izjednačio u 61. golom Čeha Adama Hložeka, a Julijan Brant u 74. vratio prednost Borusiji.

Završnica je bila dramatična –domaći su do 2:2 došli u 91. preko još jednog češkog fudbalera Pavela Kaderabeka, ali je posljednju riječ imao tim sa ,,Signal Iduna parka“. Dok se golman Bauman žalio da je dobio udarac, lopta je stigla do Valdemara Antona, koji je u 95. zatresao mrežu za veliki trijumf ,,žuto-crnih“. Frajburg je u gostima pobijedio Volfsburg (1:0), dok je Holštajn Kil u goleadi bio bolji od Borusije iz Menhengladbaha (4:3). Ne. K.

Jermenija će kraj Bistrice gostovati 9. juna

D. MIJATOVIĆ

Budućnost - šampion

PODGORICA – Ono što je bilo izvjesno još jesenas –sada je dobilo zvaničnu potvrdu: Budućnost je sedmi put u klupskoj istoriji osvojila titulu.

Pred sami početak utakmice sa Bokeljom pod Vrmcem, fudbaleri ,,plavih“ čestitali su jedan drugom, sve je bilo završeno, nije im više trebao ni bod nakon što je stigla vijest iz Berana da je drugoplasirani Petrovac odigrao 1:1 sa pretposljednjim Jezerom (1:1) u 31. kolu Meridianbet 1. CFL.

Željeli su Podgoričani da šampionska fešta bude sa stilom, da prirede još jednu utakmicu u skladu sa ogromnom većinom iz prvenstva, da dominiraju, pobijede, da bude goleada, a, na kraju krajeva, i da podignu niz na 18 vezanih mečeva bez poraza.

Uspjeli su – upisan je 23. ligaški trijumf, ovoga puta 4:0 za rekordnih ,,plus 19“ na vrhu tabele. Arsenal i Sutjeska remizirali su u tivatskom „Parku“ (1:1), nije bilo pobjednika ni u duelu Otranta i Jedinstva u Tuzima (2:2), dok je Dečić kao gost na „DG areni“ savladao Mornar sa 2:0.

DOMINACIJA ,,PLAVIH“

Raspoložena i razigrana je bila Budućnost od samog starta u Kotoru. Nekoliko lijepih akcija, razmjena pasova i šansi u uvodnih petnaestak minuta – Mijović je pokušao iskosa sa lijeve strane kada je prišao skroz blizu golmana Spasojevića, imao je i slobodan udarac, a prije toga je Grbić tražio poziciju za šut koji je završio pored stative. Ivan Bulatović je bio sebičan kada je ispala odbrana domaćih, a iz daljine je probao njegov mlađi prezimenjak Andrija Bolji su bili ,,plavi“, ali je i Bokelj imao momenat da povede. Silađi je lansirao Perovića koji je opalio po zemlji sa ivice šesnaesterca, s tim što je Domazetović iz dva navrata ukrotio

loptu sredinom poluvremena. Bilo je očigledno da izabranici Slobodana Draškovića teško mogu da se odupru naletima rivala. Niska zona do odlaska na odmor pukla je dva puta, a protagonisti vođstva Budućnosti su dvojica Bulatovića. Andrija je demonstrirao klasu, umijeće, majstorstvo, suptilnost i talenat u situacijama kada je asistirao dvostrukom strijelcu Ivanu. Dvadesetdevetogodišnji napadač je najprije pogodio nogom u 33. minutu, pa glavom u 38. poslije centaršuta iz kaznenog prostora. Fina završnica, a još ljepše sve što je uradio novi fudbaler francuskog Lensa koji je kao na tacni uposlio saigrača.

Perović je bio najopasniji fudbaler tima sa Jadrana, a uoči pauze driblingom se oslobodio čuvara, ali je napad završio sa nepreciznim šutem iznad mete. U nastavku je sve bilo stvar rutine. Budućnost je kontrolisala dešavanja, ali nije se zaustavila na prednosti iz prvog dijela utakmice.

Krenuo je da teče 54. minut kada je Ivan Bulatović kretnjom – izlaskom iz ofsajda – zbunio zadnju liniju Bokelja. Zastali su defanzivci Kotorana, a sudija Davor Božović pustio prednost. Loptu je odnio Gašević koji je upisao sedmu asistenciju, a Mijović sa dalje stative postigao drugi gol u prvenstvu. Uveliko su slavili najvatreniji navijači ,,plavih“ koji su znali da će ovakva noć doći prije ili kasnije. Podgoričani su se prošetali do trona. Odavno se takmiče sami sa sobom. Da nisu imali loš dan u četvrtfinalu Kupa protiv Iskre – sezona je mogla da bude idealna. Trofej masovnijeg takmičenja predaće drugome, ali titula ostaje kao ponos uoči stogodišnjice kluba. Sa tribine pod Vrmcem orilo se ,,šampioni, šampioni...“, a trener Ivan Brnović razigravao je mlade snage. Jedan od bisera crnogorskog

fudbala, sedamnaestogodišnji Savović, stavio je tačku na meč u 83. minutu. Miličković je uputio udarac, a nakon odbitka mladi vezista poentirao je na praznu mrežu.

DEČIĆ TREĆI, NEIZVJESNO NA ZAČELJU

Nije prvi put Sutjesci da u finišu ispusti dobijenu utakmicu – ovoga puta desilo se protiv Arsenala.

Tivćani su imali obećavajuću priliku preko Imamovića, ali su se vođstvu radovili Nikšićani. Strijelac je bio Desančić u 36. minutu.

U nastavku je domaćin promijenio sopstvenu energiju, ritam i učinak nakon izmjena trenera Tujkovića. Džoker sa klupe bio je Šaleta Kordić koji je pogodio stativu, ali je bio precizniji u 82. kada je savladao nekadašnjeg klupskog druga, golmana Giljena, iz vremena kada su zajedno igrali kraj Bistrice. Zanimljiva, uzbudljiva, dinamična i neizvjesna do samog kraja bila je utakmica u Tuzima između Otranta i Jedinstva. Ulcinjani su poveli u 20. minutu kada je Vico proparao mrežu gostiju, ali nije mnogo prošlo – uslijedilo je izjednačenje u režiji Brandaa Bjelopoljci su preokrenuli u 54, a u tome im je pomogao Filipović koji je postigao autogol. Meč se predvojio, napadalo se obostrano, mada je Otrant stezao jače i držao posjed. Pritisak se isplatio u 76. minutu kada je Dulović slabo reagovao, doduše signalizirajući faul od Vujačića u skoku, ali nije za to mario internacionalni arbitar Nikola Dabanović. Reagovao je Muharemović i Ulcinjanima donio bod. Mogli su i jedni i drugi do trijumfa u posljednjim trenucima. Zicer za Jedinstvo nije iskoristio Juković koji je u 89. glavom šutirao po sredini, a na kontra strani u nadoknadi tukli su Vujačić i Raičković u

Stadion: u Tuzima. Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 1:0 Vico u 20, 1:1 Brandao u 31, 1:2

Filipović (ag) u 54, 2:2 Muharemović u 76. Žuti kartoni: Redžović (Otrant), A. Cvijović, Korać, Šćekić (Jedinstvo).

Otrant Jedinstvo 2 Jedinstvo 11

Otrant

Ljuljanović

Đečbitrić (od 66. Mrvaljević)

Filipović

Karamanaga (od 75. Marseni)

Malešević (od 46. Terzić)

Muharemović

Panadić (od 66. Vujačić)

Raičković

Redžović Vico Vukčević (od 88. A Rudović)

Aković

Bošnjak (od 67. Bogdanović) Brandao (od 85. Kovačević)

Čepić

Đ. Cvijović (od 38. Šćekić) A. Cvijović

Dulović

Idrizović (od 85. Mušović)

Kolić (od 67. Juković)

Korać

Obradović

okviru istog napada. Perović je donio vođstvo Jezeru u devetom minutu, a Vladan Kordić izjednačenje Petrovcu u 33. Ostalo je tako na Gradskom stadionu u Beranama. Mornar će igrati finale Kupa, a u prvenstvu strahovati od baraža. Barani su zakomplikovali prvoligaški status nakon poraza od Dečića koji je sada sam na trećoj poziciji. Božović je poentirao u 65. minutu, a pobjedu Tuzana u Lješkopolju potvrdio je Senegalac Ibrahima Ndiaj, koji je ušao sa klupe u 72, a u 83. matirao golmana Pavličića D. KAŽIĆ

Stadion: DG arena. Gledalaca: 120. Sudija: Mladen Knežević.

Golovi: 0:1 Božović u 65, 0:2 Ndiaj. Žuti kartoni: Vušurović, Stevanović (Mornar), Božanović, Ujkaj (Dečić)

Mornar Dečić 2 Dečić 00

Pavličić

Đurišić (od 87. Baošić)

Kaluđerović (od 72. Kiši)

Ljutica Mitrović Sekulić Škrijelj

Stevanović (od 82. Ćetković)

Vuković

Vušurović

Jao (od 72. Batrović)

Nikić

Božanović (od 72. Sekulović)

Božović (od 72. Bajović) Čagas (od 87. I. Camaj) Drešaj Đelaj

Kajević (od 72. Ndiaj)

Ljuljđuraj

Pulejo

Striković (od 87. Asović) Ujkaj

Stadion: u tivatskom Parku. Gledalaca: 700. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Desančić u 35, 1:1 Kordić u 82. Žuti kartoni: Zogović,

Otrant

Mornar

Budućnost je sedmi put u klupskoj istoriji osvojila titulu

Pionirke Crne Gore ispisale istoriju

MARIBOR – Sportska dvorana „Draš“. Gledalaca: 45. Sudije: Nikakis (Grčka), Radovanović (Srbija). Rezultat po setovima: 25:9, 26:24, 25:22.

CRNA GORA: M. Moračanin, A. Moračanin, Pođanin, Mrdak 4, Striković (libero), Ćorović 4, Glušac, Peković 4, Đukić 3, Duletić 5, Krasnići 11, Jovanović 16, Lekić, Mišević.

RUMUNIJA: Nađ 4, Slobozeanu 1, Mingita 1, Stoenesku 2, Dumitru 1, Panduraru,

Miron 6, Bakanoju 2, Braga (libero), Tranka 7, Balesku, Vasilesku 8, Nae Dedu, Bardaš (libero). Pionirska reprezentacija Crne Gore je ispisala najljepšu stranicu u istoriji naše odbojke, jer je postala prva ženska selekcija koja je kroz kvalifikacije izborila plasman na Evropsko prvenstvo. Izabranice Petra Kokovića su to uradile kolo prije kraja druge runde kvalifikacija, pošto su na turniru u Mariboru pobijedile Rumuniju sa 3:0 i već osigurale makar drugo mjesto u grupi koje vodi na šampionat Starog kontinenta. Crna Gora je u prvom kolu po-

Međunarodni paraplivački miting u Pragu

Iskra Dedivanović bronzana, postavljeno sedam ličnih rekorda

PODGORICA – Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović je osvojila bronzanu medalju u trci na 50 metara leđno na međunarodnom paraplivačkom mitingu u Pragu. Uspješan nastup kompletirala je sa dva lična rekorda i četiri peta mjesta u trkama na 50 i 100 metara slobodno i 100 metara prsno i leđno. Ogroman napredak podgoričkog kluba Mako potvrdili su i Ognjen Ronče-

vić sa dva i Đurđa Borović sa tri lična rekorda. – Njihova borbenost, posvećenost i želja za napretkom bile su vidljive u svakom nastupu. Osvojena medalja i brojni lični rekordi najbolji su dokaz da smo na pravom putu. Bravo, ekipo – kazala je trener Danijela Bulatović Zahvalila je roditeljima na nesebičnoj podršci, prisustvu i navijanju. R. A.

bijedila Slovačku, takođe sa 3:0, pa će izuzetno talentovana generacija odbojkašica rođenih 2010. godine i mlađih danas od 17.30 sati protiv domaće Slovenije odlučivati o prvom mjestu u grupi. Nakon dominacije Crne Gore u prvom setu (25:9), drugi set je bio najinteresantniji i najneizvjesniji iako je naša selekcija na 23:19 imala, praktično, dobijen set. Ipak, Ruminija je preokrenula i prva stigla do set-lopte na 24:23, ali su „crvene“ smogle snage da sa tri poena u nizu dobiju set (26:24) i povedu sa 2:0. U trećem setu je Crna Gora,

takođe, kontrolisala igru i rezultat, na 21:17 se činilo da je meč završen, ali je Rumunija priprijetila na 21:20. Tada su naše pionirke sa tri poena u nizu došle do četiri meč-lopte, a iskoristile su treću za istorijsku pobjedu. Do drugog trijumfa u Mariboru našu reprezentaciju predvodile su Elena Jovanović sa 16 poena i Bojana Krasnići sa 11. Na šampionat Evrope, koji je na programu od 2. do 13. jula u Tirani i Prištini, plasiraće se po dvije selekcije iz pet grupa drugog kruga kvalifikacija, kao i najbolja trećeplasirana selekcija. S. JONČIĆ

Treći mečevi prvog kola plej-ofa NBA lige

SBbet Prva liga za rukometaše

Lovćen odbranio titulu

PODGORICA – Lovćen je na kolo do kraja SBbet Prve lige za rukometaše odbranio titulu šampiona Crne Gore. Ekipa sa Cetinja je tako stigla do treće uzastopne, a ukupno 12. šampionske titule.

Cetinjani sa utakmicom manje (danas u 17. kolu igraju sa Jedinstvom Bemaks) imaju četiri boda više od najbližeg pratioca – podgoričke Budućnosti, koja je danas kod kuće poražena od Partizana 1949 (27:26). Lovćen je na skoru od 15 pobjeda i poraza. Igrači koje sa klupe predvodi Filip Popović u posljednjem kolu sa Sutjeskom kod kuće zvanično će proslaviti uspjeh. Do pobjede u 17. kolu stigao je Rudar u gostima kod Mornara 7 (34:30). A. M.

Stonoteniski turnir za igrače do 17 godina Krivokapiću bronza

PODGORICA – Crnogorski stonoteniski reprezentativac Jakša Krivokapić osvojio je bronzanu medalju na međunarodnom WTT juniorskom turniru u Sarajevu, u konkurenciji igrača do 17 godina. I upravo je naš takmičar u osmini finala priredio veliko iznenađenje trijumfom (3:2) protiv Iranca Benjamina Faraija, koji je nedavno bio bolji od prvog igrača svijeta, Kine-

za Van Čugvina U četvrtfinalu je porazio Slovaka Jakuba Holubčika (3:1), a u polufinalu izgubio od Švajcarca Luisa Foglera, koji je kasnije osvojio turnir. Na sarajevskom turniru crnogorski stoni tenis predstavljao je i Stefan Radonjić, koji je uspješno preskočio grupno takmičenje, stigao među 16 najboljih, ali je onda izgubio od predstavnika Indije. R. A.

PODGORICA – Zahvaljujući parcijalu 13:1 u posljednja četiri minuta, košarkaši Minesote su kod kuće pobijedili Los Anđeles Lejkerse sa 116:104 i poveli 2-1, u prvom kolu plej-ofa Zapadne konferencije.

Minesotu je predvodio Džejden Makdenijel sa 30 poena i pet skokova. Entoni Edvards je dodao 29 poena te po osam skokova i asistencija, dok je Džulijus Rendl imao 22 poena i pet skokova. Lebron Džejms je nosio Lejkerse tokom čitavog meča. Imao je 38 poena, što je rekord u plej-ofu za igrače starije od 40 godina. Imao je još 10 skokova, četiri asistencije te po dvije blokade i ukradene lopte.

Luka Dončić je susret završio sa 17 poena, osam asistencija i sedam skokova. U generalno lošoj utakmici sa čak 43 faula i 35 izgubljenih lopti, šampion Boston je doživio poraz u Orlandu, koji je sada smanjio na 2-1 u plej-of seriji. Medžik je na svom terenu iznenadio Seltikse sa rezultatom 95:93, iskoristivši blijedo izdanje tima Džoa Mazule „Magične“ su predvodili Franc Vagner sa 32 poena, osam asistencija i sedam skokova, odnosno Paolo Bankero sa 29 poena i šest skokova. Džejson Tejtum nije pomogao šampionu sa 36 poena, devet skokova i tri asistencije. Džejlen Braun je dodao 19 poena i šest skoko-

va, dok je Derik Vajt imao 16 poena i pet asistencija. Milvoki je ostvario prvu pobjedu u seriji protiv Indijane, savladavši Pejserse sa rezultatom 117:101, pa su Baksi smanjili zaostatak na 2-1 u prvoj rundi plej-ofa Istočne konferencije. Glavne uloge u trijumfu imali su Geri Trent junior i Janis Adetokumbo koji su ubacili po 37 poena. Trent je pogodio čak devet trojki iz 12 pokušaja, čime je izjednačio klupski rekord Reja Alena po broju pogođenih trojki u plej-of meču. Uz napadački doprinos, Trent je odradio i odličan posao u odbrani, uspješno je zaustavio Tajrisa Haliburtona, koji je većinu utakmice bio neprimjetan. Pored 37 poena, Adetokumbo je zabiležio i 12 skokova, dok su značajan doprinos dali i Ejdžej Grin sa 12 poena i Bobi Portis sa 10. U redovima Indijane najefikasniji je bio Paskal Sijakam sa 28 poena, dok je Aron Nismit dodao 18. Haliburton je meč završio sa 14 poena i 10 asistencija. S. J.

Crna Gora 3

Rumunija 0

Neđelja, 27. april 2025.

PODGORICA – Fedor Žugić je prošlog ljeta bio na prekretnici – da li da u dresu španskog Bilbaa nastavi svoju evropsku avanturu, nakon tri godine u Njemačkoj (dvije u Ulmu i jedne u Getingenu), ili da pak ode u Sjedinjene Američke Države. Mladi crnogorski košarkaš je, na kraju, poslušao srce, ali i razum, jer je odlazak u NCAA ligu, na Univerzitet Krejton, i bio cilj od kada je počeo da se bavi košarkom, kako bi preko američkog koledža pokušao da ostvari dječački san – da zaigra u NBA ligi. – Trebalo je da idem u Bilbao, ali se otvorila opcija za NCAA, pa sam Bilbao ostavio „na čekanju“. Htio sam da se oprobam na koledžu, a da to nije uspjelo, otišao bih u Bilbao. Međutim, uspjelo je sa Krejtonom – prisjeća se Fedor Žugić na početku razgovora za Pobjedu. Momak koji je 22. februara 2019. godine u dresu Budućnosti ušao u istoriju kao najmlađi košarkaš koji je zaigrao u Evroligi, sa 15 godina i 157 dana, nije mogao odmah da zaigra za Krejton. Propustio je prvih 12 mečeva, dok nijesu ispunjeni svi rigorozni administrativni uslovi, sve zbog toga što je u Krejton došao sa profesionalnim stažom u Evropi… – Svako ko je prije dolaska u NCAA igrao profesionalnu košarku, a hoće da igra ovdje, mora da prođe takozvano čišćenje. To je proces u kojem oni treba da potvrde sve informacije, da pogledaju sve papire i ugovore, da procijene koliko godina neko može da igra, kolika je kazna ako je ima. Meni je kazna bila da ne igram prvih 12 utakmica, to moje „čišćenje“ je trajalo malo duže nego što smo predvidjeli, ali očigledno nije moglo brže jer sam bio „frešmen“ (brucoš) iz Evrope sa 21 godinom – dodaje Žugić. Sličan proces ulaska u NCAA su prošli i bivši igrači SC Derbija, hrvatski blizanci Zvonimir i Tomislav Ivišić, a ovog ljeta će na put za SAD još dvojica „studenata“, naši košarkaši David Mirković i Andrija Grbović Mirković će se pridružiti braći Ivišić u Ilinoju, dok će Grbović postati član Arizona stejta. – S obzirom na to da je bila prošla prva godina sa velikim naletom Evropljana, mislim da smo ja i ostali iz moje generacije prošli kroz mnogo teže „čišćenje“. Mislim da Mirković neće imati velikih poteškoća. Možda hoće Grbović, jer je igrao Evrokup, jer oni gledaju kolika je veličina takmičenja u kojem je igrač profesionalno nastupao, a Evrokup je dosta visoko rangirano takmičenje. Ali nadam se da neće morati da čeka koliko sam ja čekao. Meni je bio veliki problem što sam „čišćenje“ počeo kasno, jer sam vagao da li da idem u Španiju ili Ameriku, i u tom premišljanju je prolazilo vrijeme, pa je to „čišćenje“ ušlo u takmičarsku sezonu. Igrači koji sad „komituju“, imaju cijelo ljeto da rade na tome – ističe prvi Crnogorac u istoriji Univerziteta Krejton.

PRVI MEČ 21. DECEMBRA Nakon dugog čekanja, ali i vrijednog treniranja, Žugić je pr-

Fedor Žugić proteklu sezonu proveo u NCAA ligi, igrajući za Univerzitet Krejton, u razgovoru za Pobjedu podijelio je iskustva iz Sjedinjenih Država

Igrao sam svoju najbolju košarku

vi meč odigrao 21. decembra prošle godine protiv Vilanove. Tada je za tri minuta igre upisao dva skoka, a onda su minutaža i učinak rasli iz utakmice u utakmicu.

– Bilo je teško ući u ritam od polusezone, pogotovo u ekipi kakva je Krejton, jedna od jačih u Americi. Sistem trenera Grega Mekdermota, koji je već 15 godina ovdje, dosta je atipičan i trebalo mi je vremena da izbacim svoje evropske navike sporije košarke i prebacim se na njihov stil igre. A sezona nije duga, nijesam imao dovoljno vremena, ali zadovoljan sam kako je prošla prva sezona.

Ističe da mu se sviđa način na koji se igra.

– Predobro mi je, jer dosta se šutira i trči, to meni odgovara. Što se tiče rada i treninga, dosta je teže nego u Evropi. Ovdje smo svi mladi, pa nas na treninzima dosta „troše“. Sve je odlično.

Na pitanje zašto je izabrao Krejton, Žugić odgovara: – Imao smo finih ponuda. Kada se pojavio Krejton, dobio sam informacije da je trener Mek-

dermot tamo 15 godina, da prave NBA igrače, njegov sin Dag je iz Krejtona otišao u NBA ligu (Sakramento), prošle godine je Bejlor Šajerman otišao u Boston Seltikse. Vidim da su imali dobar plan za napredak, a najviše me privuklo što je šuterska ekipa, šutiraju mnogo trojki i nijesu toliko atletski orijentisani kao neke druge ekipe. A ja, realno, kao bijelac iz Evrope, ne mogu da upadnem u ekipu sa 12 tamnoputih igrača koji „lete“ preko obruča. Nije to moj aspekat igre.

OČEKIVALI VIŠE U „MARTOVSKOM LUDILU“ Na elitnom nivou NCAA lige se takmiče ukupno 352 ekipe, koje su podijeljene u 32 konferencije. Najbolji tim svake konferencije automatski obezbjeđuje učešće u nacionalnom plej-ofu, takozvanom Martovskom ludilu, kao i još 36 timova čiju selekciju vrši komitet NCAA, formiran upravo zarad toga. – NCAA ima dosta nezahvalan sistem takmičenja. Potrebno je dosta sreće kod vađenja šešira. Imate 10 utakmica koji se

igraju van konferencije, izvlačite šešire iz ostalih konferencija i možete da izvučete 10 lakih ekipa, a može da se zadesi da vas pet od 10 ekipa totalno unište. Nas su zapali Alabama i Kanzas, koga smo dobili, što je bilo nevjerovatno, jer je to bila najbolja ekipa u Americi u tom momentu. Međutim, poslije toga nije bilo dobro, svi su razmišljali hoćemo li ući u „Martovsko ludilo“. Međutim, kada smo počeli da igramo našu konferenciju, koja je bila nikad jača, dobili smo devet utakmica zaredom. Dobili smo Jukon, Sent Džons, sve najjače ekipe, i ušli u „Martovsko ludilo“. Međutim, tamo nas je ponovo zapao loš šešir, u prvoj rundi smo, u gostima, pobijedili Lujvil, što je bilo vrhunski, a u drugoj rundi nam je došla najjača ekipa Oburn, koja je sve pogađala i dobila nas. Sve u svemu, imali smo dobru sezonu, oborili smo dosta rekorda, ali smo očekivali da doguramo dalje u „Martovskom ludilu“. Žugić je najefikasniju utakmicu imao 13. marta protiv Depola (13 poena), uz 6-5 šuteva iz igre i dvije ubačene trojke,

Budućnost izgleda fenomenalno

Fedor Žugić kaže da „stalno prati igre Budućnosti“, bivšeg kluba.

– Gledao sam utakmicu protiv Partizana. Gledam i Partizan, ali kako igra ove sezone, bolje je kad ne gledam. Što se tiče Budućnosti, spojim se sa ocem (Lukom) i stalno gledamo zajedno – uz osmijeh kaže Žugić. – Iskreno, Budućnost mi izgleda odlično, momci se maksimalno bore na terenu, to se vidi. Mislim da Budućnost u nekoliko prethodnih godina nije imala ekipu koja „grize“ zajedno, nekad su izgledali loše. Ove sezone, međutim, imaju ogroman intenzitet u igri, milo mi je kad vidim, recimo, Kamenjaša kako se bori, kako svi „ginu“ za loptu. I sviđa mi se što Đole (Jovanović) dobija puno šansi za igra, mislim da je to zaslužio jer se bori kao lav svaki put kad uđe u igru, nikad nije iznevjerio i baš mi je drago zbog njega. Generalno, kao ekipa izgledaju fenomenalno ove sezone – dodao je Žugić.

NBA liga je i dalje želja, ali je NCAA sada prioritet

Žugić ističe da mu je „prioritet da ostane što više godina u NCAA ligi“, a NBA i dalje ostaje san. – I da u potpunosti savladam sistem igre u Krejtonu. Jer trener dosta očekuje od mene, radi se o perfekcionisti i moram konstantno da sam na nivou. Što se tiče NBA, to mi je i dalje želja, cilj, ali nemam pritisak da moram do toga da dođem u naredne godinu-dvije, posebno ako bude sve po planu i budem igrao u Krejtonu još dvije-tri godine – ističe Žugić.

a u posljednjoj utakmici, protiv Oburna je upisao 10 poena (2-2 za tri poena, 6-4 sa linije bacanja) i tri asistencije. – S obzirom na to da je Krejton imao napravljen cijeli roster prije nego sam se ja „očistio“ i da sam počeo da igram od polovine sezone, morao da prihvatim ulogu koja nije bila onakva na kakvu sam navikao prije. Međutim, mislim da sam do kraja sezone igrao svoju najbolju košarku, išlo je dosta bolje nego što sam očekivao. Ljudi iz kluba su zadovoljni, kažu da je dobro što sam odigrao ovu sezonu, jer sam se tako spremio za drugu godinu, u kojoj će mi biti sve lakše jer sam upoznao ambijent i pravila, koja su dosta drugačija u odnosu na Evropu. Ove godine imam dva mjeseca samo da naučim pravila, da iz navike izbacim evropska.

NCAA PRIJE EVROKUPA

Od kada su u sezoni 2021/22. svi sportisti u univerzitetskim takmičenjima u Sjedinjenim Američkim Državama, pod okriljem NCAA, dobili mogućnost da zarađuju novac nastu-

pajući za koledže, i to ne zanemarljiv, naprotiv, promijenio se i motiv dolaska evropskih sportista. Osim prilike da budu na oku NBA skauta i završe neki univerzitet, mladi sportisti, samim tim i košarkaši, imaju priliku i da dobro zarade. – Sad je nevjerovatan novac koji prolazi kroz ekipe i ruke igrača u NCAA ligi. Na osnovu svog iskustva, Žugić ističe da bi dolazak u NCAA ligu svima preporučio. – I da nema potencijal i da mu nije cilj NBA liga, doslovno bih svakome preporučio da dođe na koledž. Prvo, uslovi su na nivou Evrolige, možda i bolji. Novac je dosta dobar. Mogu da se, realno, završe mnogo jake škole, za džabe. Za sportiste su te škole dosta lake, dok budu igrali sigurno će je završiti. Imaće priliku da igraju takmičenje na visokom nivou. Na svakoj utakmici bude barem 10-15 NBA skautova. Da mi neko sad ponudi da mogu da idem u tim koji igra Evrokup u Evropi, sa sigurnih 10-15 minuta, ja bih opet izabrao NCAA – zaključio je Fedor Žugić. S. JONČIĆ

Budva domaćin EP za mlade u šahu

Spektakl u najavi

PODGORICA – Budva će od 28. oktobra do 8. novembra biti domaćin Evropskog prvenstva za mlade u šahu.

Očekuje se da će na prvenstvu nastupiti više od 900 mladih šahistkinja i šahista iz svih krajeva Evrope, a organizacija ovog prestižnog takmičenja predstavlja još jedan dokaz povjerenja Evropske šahovske unije u organizacione kapacitete Šahovskog saveza Crne Gore – saopšteno je iz ŠSCG. Ugovor kojim su određeni bliži detalji organizacije potpisali su predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore Jovan Milović i predsjednik Evropske šahovske unije Zurab Azmajparašvili tokom održavanja borda Evropske šahovske unije. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i Veselin Drašković, počasni potpredsjednik ECU i potpredsjednik ŠSCG. – Kako bi podržao mlade nade, Šahovski savez Crne Gore će obezbijediti besplatan smještaj za po pet najboljih u

svakoj kategoriji sa Prvenstva Crne Gore za mlade, koje će biti održano u junu. Šahovski savez će na taj način podržati nastup 60 naših igrača koji će imati priliku da odmjere snage sa vršnjacima iz Evrope –

Evropsko prvenstvo u džudou

navodi se u saopštenju. Potpisivanje ugovora za organizaciju Evropskog prvenstva za mlade sjajna je vijest uoči održavanja ligaških takmičenja koja su na programu od 1. maja u Herceg No-

Naši džudisti eliminisani na startu

PODGORICA – Crnogorski džudisti Slobodan Vukić, Jovana Peković i Jovana Mrvaljević u prvom kolu završili su nastup na Evropskom prvenstvu u Podgorici.

Vukić je u kategoriji preko 100 kilograma poražen od austrijskog reprezentativca Movlija Borčašavlija, Peković je u kategoriji do 78 kilograma izgubila od petoplasirane sa Svjetske rang-liste, Njemice Ane Monte Olek Mrvaljević je poražena od austrijske džudistkinje Marije Horvat u kategoriji preko 78 kilograma. Danas, posljednjeg dana šampionata, održaće se ekipno takmičenje na kojem će debitovati reprezentacija Crne Gore. R. A.

Održan međunarodni miting bacača kugle –Memorijal „Neđeljko Burzanović“

Anđela Obradović i Nermin Štitkovac najbolji u

vom. Grad pod Orjenom će ugostiti 450 prijavljenih takmičara, a biće istovremeno igrane Premijer, Prva, Druga, Ženska i Pionirska liga, naveli su iz Šahovskog saveza Crne Gore. R. A.

Moto GP, magija u sprintu braće Markes

PODGORICA – Reprezentativac Bosne i Hercegovine Nermin Štitkovac i Anđela Obradović iz Srbije pobjednici su tradicionalnog mitinga bacača kugle u Draževini 2025 – Memorijala „Neđeljko Burzanović“. Na takmičenju je bilo 60 bacača iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U glavnoj disciplini takmičenja kod seniora trijumfovao je Nermin Štitkovac sa rezultatom 19,13 metara, dok je kod seniorki trijumfovala Anđela Obradović sa rezultatom 14,93 metra. Na takmičenju je Milutin Šoć popravio rekord mitinga u kategoriji veterana koji sada iznosi 16,18 metara. Rezultati po kategorijama: seniorke (4 kg): 1. Anđela Obradović (Srbija) 14,93; juniorke (4 kg): 1. Antonela Gazivoda (Crna Gora) 9,98 , 2. Nora Selčanin (Crna Gora) 7,62; mlađe juniorke (3 kg): 1. Jana Lovče-

Mark pet od pet do rekorda

PODGORICA – Ovako je moralo da bude – Mark Markes je kod kuće, na VN Španije, upisao peti trijumf u sprintu ove sezone i postao prvi vozač kojem je to pošlo za rukom. Osmostruki svjetski šampion je na Stazi „Anhel Nijeto“ pretekao Horhea Martina koji je do juče držao rekord sa četiri pobjede u nizu.

U Heresu je Mark slavio ispred mlađeg brata Aleksa, a na podijumu je završio još jedan vozač Dukatija Frančesko Banjaja Jedan od favorita koji je krenuo sa pol-pozicije Fabio Kvartararo izletio je sa staze. Vozač Jamahe je tokom jučerašnjeg dana iznenadio lidera kada ga je pretekao i osvojio startnu poziciju, ali

vić (Srbija), 2. Mare Martinović (Crna Gora) 12,36, 3. Nikolina Marović (Crna Gora) 8,56; pionirke (3 kg): 1. Kanita Brka (BiH) 13,60, 2. Jovana Mališ (BiH) 9,08, 3. Danica Mališ (BiH) 8,34; seniori (7,260 kg): 1. Nermin Štitkovac (BiH) 19,13, 2. Stefan Jovanov (Srbija) 17,52, 3. Risto Drobnjak (Crna Gora) 15,31; juniori (6 kg): 1. ZdravkoKanjevac (Srbija) 18,43, 2. Almin Talić (BiH) 15,78, 3. Mihailo Pejovski (Srbija) 14,84; mlađi juniori (5 kg): 1. Tarik Papić (Srbija) 17,31, 2. Osman Đakovac (Srbija) 13,78, 3. Aldin Ajdarpašić (Crna Gora) 12,12; pioniri (4 kg): 1. Sergej Martinović (Crna Goda) 12,57, 2. Vladimir Kojović (Crna Gora) 10,96, 3. Stefan Kumarac (BiH) 8,82; veterani (5 kg): 1. Milutin Šoć (Crna Gora) 16,18, 2. Dejan Milobratović (Srbija) 8,44, 3. Mladen Grujić (Srbija) 8,38. R. P.

nije imao sreće u nastavku. Braća Markes su dominirala, a Banjaja je dvije sekunde kasnio za drugoplasiranim, a za pola sekunde je bio ispred Franka Morbidelija, iza kojeg je završio Fermin Aldeger Šestu poziciju osvojio je Fabio di Đanantonio, sedmu Maverik Vinjales, a do bodova su stigli Marko Beceki, Đoan Mir. Mjesto broj 10 pripalo je Pedru Akosti A. M.

Milović, Azmajparašvili i Drašković na potpisivanju ugovora

Jovana Peković

NOVI PODACI O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI

Miloš Nikšić poginuo je u borbi sa Japancima 1905.

DVA GENERALA IZ

PORODICE MILOVIĆ

Jakov Petrov Milović rođen je 23. oktobra 1843. godine. Kao oficir učesnik je pohoda 1863. godine, kao i Rusko-turskog rata 1877-1878. godine. U čin pukovnika proizveden 1902. godine. Bio je vojni komandant Kamišinskog vojnog okruga. Penzionisan je kao general-major ruske carske armije. Imao je šestoro đece. Njegova dva sina su Dmitar i Gregorij oficiri ruske vojske. Jedan njegov sin Aleksandar (1874-1958) je bio mašinski inženjer i univerzitetski profesor, naučnik koji je radio na „Hidrodinamičkim osnovama gasnog ratovanja“. General Jakov Milović je odlikovan Ordenom Sv. Stanislava III stepena, Ordenom Sv. Ane III stepena, Ordenom Sv. Stanislava sa mačevima II stepena, Ordenom Sv. Ane II stepena i Ordenom Sv. Vladimira IV stepena.

Dmitri Milović je rođen 8. februara 1870. godine. Obrazovanje je stekao u Polockom kadetskom korpusu. U vojsku je stupio 30. avgusta 1887. godine. U potporučnika je proizveden 9. avgusta 1888. godine. Završio je 1890. godine Mihailovsku artiljerijsku školu. Službovao je u 11. Konjskoj bateriji. U čin poručnika unaprijeđen je 9. avgusta 1892. godine. U istoj bateriji sa istim činom bio je i 20. maja 1895. Diplomirao je 1895. na Mihajlovskoj artiljerijskoj akademiji kao prvi u klasi. U štab kapetan proizveden je 20. maja 1895. za odlična dostignuća u nauci. Napredovao je u čin kapetana 13. 4. 1897, potpukovnika 28. 8. 1900, a pukovnika 22. 11. 1907. Nalazio se na dužnosti komandanta 11. Konjske ar-

Miloš Nikšić je sin Nikolaja koji se naselio iz Nikšića za vrijeme crnogorskog mitropolita Petra I Petrovića Njegoša. Miloš je od 1904. bio poručnik u Primorskom dragunskom puku. Ranjen je 28. septembra 1904. u vrat i lijevi obraz u borbama sa Japancima kod sela Lioreza. Naredne godine je poginuo u borbi

Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih o cira

Vladimira IV stepena (1910). Imao je stariju braću grofove Alekseja i Nikolaja

MILOŠ NIKŠIĆ je sin Nikolaja koji se naselio iz Nikšića za vrijeme crnogorskog mitropolita Petra I Petrovića Njegoša. Miloš je bio kornet Primorskog dragunskog puka. Od 1904. Bio je poručnik u istom puku. Učestvovao je u Rusko-japanskom ratu 19041905. godine. Ranjen je 28. septembra 1904. u vrat i lijevi obraz u borbama sa Japancima kod sela Lioreza. Poginuo je u borbi sa Japancima 28. aprila 1905. godine.

Jakov Petrov Milović je bio general-major ruske carske armije. Njegova dva sina su Dmitar i Gregorij o ciri ruske vojske. Jedan njegov sin Aleksandar (1874-1958) je bio mašinski inženjer i univerzitetski profesor, naučnik koji je radio na „Hidrodinamičkim osnovama gasnog ratovanja”

tiljerije skoro sedam i po godina. Od 22. novembra 1907. bio je komandant 2. konjičke divizije, a od 26. maja 1909. na dužnosti komandanta 5. konjske artiljerijske divizije. Učesnik je Prvog svjetskog rata. Na dan 23. novembra 1914. imao je čin pukovnika i nalazio se na istoj dužnosti. U čin general-majora proizveden je 13. maja 1915. sa starješinstvom od 11. decembra 1914. U generalski čin unaprijeđen je zbog zasluga na dužnostima. Zatim je bio komandant 14. Maloruskog puka (18. 1. 1916. - 3. 2. 1917). U građanskom ratu je bio član Bijelog pokreta u istočnoj Rusiji. Od 16. septembra 1918. godine postavljen je za inspektora konjice Narodne armije Samarskog Korpusa. Zatim mu je 5. decembra 1918. godine povjereno formiranje 1. konjičke divizije trupa Sibirske armije admirala A.V. Kolčaka. Od 10. decembra 1918. godine je postavljen za načelnika ove divizije. Naređenjem trupa Omskog vojnog okruga od 28. aprila 1919. godine dobio je pohvalu. U ljeto i jesen 1919. godine bio je načelnik odreda Sjeverne grupe 2. armije. Učesnik je Sibirskog ledenog pohoda. Napuštio je januara 1920. godine svoju 1. diviziju i češkim vozom krenuo na istok. Kao general 1920. godine nalazio se u jedinicama Dalekoistoč-

ne armije. Isključen je iz službe 11. februara 1920. jer se na vrijeme nije vratio sa odmora. Emigrirao je u Jugoslaviju i tu je i preminuo. Odlikovan je Ordenom Sv. Stanislava II stepena (1906), Ordenom Sv. Ane II stepena (1911), Ordenom Sv. Vladimira IV stepena (1914), ordenom Sv. Vladimira sa mačevima III stepena (novembar 1914) i Ordenom Sv. Stanislava sa mačevima I stepena (mart 1917).

GEORGIJ JAKOVOV MILOVIĆ rođen je 1872. godine u porodici generala Jakova Milovića. Završio je 1882. godine Polocki kadetski korpus, a 1894. Pavlovsko vojno učilište. Tokom januara 1909. službovao je kao kapetan u Ivangorodskoj tvrđavskoj artiljeriji u 1, 2, 3. i 4. Ivangorodskom tvrđavskom bataljonu. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Kao potpukovnik je 20. oktobra 1919. godine iz Tulče na brodu „Lazarev” prebačen u Odesu. Od decembra 1919. raspoređen je u diviziju 4. husarskog puka. Premješten je 25. marta 1920. godine u puk u čin pukovnika na mjesto pomoćnika komandanta za ekonomska pitanja.

MANUIL PODGORIČANIN-PETROVIĆ, vodi oficirsku liniju od generala grofa Ivana Podgoričanina, kojeg

je naslijedio njegov sestrić Petrović od kad nose prezime Podgoričanin-Petrović. Manuil je sin Aleksandra Jegorjeva. Ova porodica dala je više uglednih ličnosti, a među njima generala, oficira, kao što je senator i ministar Mihail Podgoričanin Manuil je rođen j24. marta 1867. godine. Završio je Petrovski Poltavski kadetski korpus 1885. godine. Potom je završio Aleksandrijsko vojno učilište 7. avgusta 1887. Kao kornet od 1890.

službovao je u 1. Kubanskom plastunskom bataljonu u kojem je od 5. avgusta 1893. godine proizveden za kapetana. Potom službuje u 5. pješadijskom plastunskom bataljonu Kubanske kozačke vojske. Službovao je u žandarmeriji. Od 1904. kao kapetan je bio pomoćnik načelnika Permske žandarmrijske uprave. Od 6. decembra 1904. godine u činu rotmistra je pomoćnik načelnika žandarmerijskog odjeljenja Mogiljevske gubernije. U čin potpukovnika proizveden je 7. aprila 1907, sa starješinstovm od 26. februara iste godine i postavljen je za pomoćnika načelnika žandarmerijske uprave Harkovske gubernije Izjumskog i Starobeljskog okruga. Od 23. avgusta 1908. postavljen je za pomoćnika načelnika žandarmerijske uprave Sevastopoljske gubernije. Odlikovan je Ordenom Sv.

NIL I NIKOLA NIKČEVIĆI Među ruskim oficirima bili su i dvojica Nikčevića, Nil i Nikola. Nil Nikčević je bio sin Aleksandra Nikčevića, rođen je 28. novembra 1854. Završio je duhovni seminarij. U vojnoj službi je od 10. januara 1874. Završio je Čuguevsko pješadijsko junkersko učilište. Proizveden je u oficira u 124. rezervnom bataljonu. Zastavnik je od 17. aprila 1878, potporučmnik od 2. jula 1880, a poručnik od 1. januara 1885, štabni kapetan od 13. marta 1891, a kapetan od 5. juna 1906. godine. Komandovao je četom, zatim četiri mjeseca bataljonom. Učesnik je Rusko-japanskog rata u kojem je teško povrijeđen. Nagrađen je činom potpukovnika 20. avgusta 1904. Obavljao je od 14. marta 1908. dužnost Prilučkog okružnog vojnog komandanta. Od januara 1909. je bio komandant Kijevskog vojnog okruga. U istom činu i položaju je bio 15. maja 1913. Učesnik je Prvog svjetskog rata. U pukovnika je proizveden 12. juna 1914. za istaknutu službu u mobilizacionoj vojsci. Potom je od 8. juna 1915. bio komandant Nežinskog okruga. U istom činu i položaju 1. 8. 1916. odlikovan je Ordenom Sv. Stanislava sa mačevima II stepena (1904), Ordenom Sv. Ane sa mačevima II stepena (1905), Ordenom Sv. Ane III stepena (1905), zlatnim oružjem 30. marta 1905. Nikola Nikčević je sin Pavla Nikčevića. U toku januara 1909. godine službovao je u 5. streljačkom artiljerijskom divizionu. Učestvovoa je u Prvom svjetskom ratu. Preveden je 22. februara 1916. u 7. sibirski mortirni artiljerijski divizion u kojem je službovao kao štabs-kapetan. Odlikovan je kao štabs-kapetan 6. juna 1916. godine ordenom Sv. Stanislava sa mačevima II stepena. (Nastavlja se)

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

Manuil Podgoričanin

Jakov Milović

stepena (1905) i Ordenom Sv.

Poručnik Miloš Nikšić

Kada su 1917. godine Sjedinjene Države ušle u rat, zajmovi koje je dala Britaniji i Francuskoj, nadomještali su zlato i vrijednosne papire silom oduzete građanima tih zemalja, kao sredstvo kojim su one plaćale te ratne narudžbine. Zlato je zbog toga prestalo priticati u Sjedinjene Države, čak je - iako u malim količinama - odlazilo u Španiju i druge neutralne države. To oticanje ubrzo je zaustavljeno posebnim zakonom.

Tako su Sjedinjene Države napustile zlatni standard i na polju međunarodnih transakcija. Amerikancima je pak ostala mogućnost da svoje bankovne depozite i banknote zamjenuju za zlato, ali to su mogli uraditi tako da takvo kupljeno zlato ne iznose iz zemlje. Na ,,domaćem planu“ u samoj zemlji, rat se vodio tvrdim novcem. Vodio se dakle na ,,zlatnom standardu“ i nije bilo važno što se događa sa novcem – on je, uostalom, kao i uvijek u sličnim situacijama, stavljen u službu ratnih potreba. Važno je bilo kako se dolazilo do fondova za plaćanje ratnih izdataka. Gledano očima onih koji nijesu bili mobilisani, koji su ostali kod kuće, nametanje poreza bio je nepatriotski čin, pogotovo zbog novouvedenog poreza na dohodak. Zato su ,,konzervativci negodovali protiv velikog oslanjanja na politiku plaćanja rata u hodu“. Ministar finansija Mek Adu u počeku je bio za uvođenje velikih poreza, pa je zastupao ideju da se 50 odsto ratnih troškova podmiri iz poreza. Dž. P. Morgan zalagao se da porezi mogu podmirivati najviše 20 odsto ratnih izdataka. Ni jedno, a ni drugo nije se ostvarilo – većina ekonomista procijenila je da je otprilike 30 odsto troškova Prvog svjetskog rata podmireno tekućim prihodima od poreza, a ostatak

JANUSOVA LICA NOVCA

Zlatni standard –početak kraja (2)

Prvi svjetski rat obilježio je i početak kraja međunarodnog zlatnog standarda, tj. zlata kao međunarodne svjetske valute. Nikad nakon toga nije postignuta proporcionalna raspodjela zlata među industrijski najrazvijenim zemljama; uglavnom je preobilje zlata postojalo u Sjedinjenim Državama, a teška oskudica u svim drugim zemljama. Dvadesetih godina XX vijeka bilo je nekoliko pokušaja da se oživi zlatni standard u Velikoj Britaniji, Francuskoj i nekim drugim industrijskim zemljama

je podmiren postupcima koji se nijesu mnogo razlikovali od onih primjenjivanih u građanskom ratu. Prvi svjetski rat ostao je upamćen po tome što nije imao ozbiljniju potrebu da država štampa papirne novčanice. Ovoga puta pribjeglo se mnogo suptilnijem postupku – državna blagajna mogla je po-

zajmljivati novac od Sistema federalne rezerve, a sam sistem, bez obzira na svoju principijelnu samostalnost – nije mogao ni pomisliti da odbije zahtjev države za zajmovima. Rezultat je bio da je Sistem federalne rezerve dobijao svježe štampane obveznice, a ministarstvo finansija novčanice Federalne rezerve, ali su se istovremeno stvarali jednako potrošivi depoziti u bankama Federalne rezerve. Situacija se nije mnogo izmijenila ni kad je Ministarstvo finansija počelo prodavati svoje, tj. državne rezerve komercijalnim bankama. Država je tako dolazila do

gotovine ili depozita koje potom nije potrošila. Banke koje bi kupile te obveznice nosile su ih u područne banke Federalne rezerve, a ondje su, zahvaljujući tom solidnom pokriću za koje je garantovala država, dobijale zajmove, nadomještajući time novac koji je od njih uzajmljivala država. Tako se direktnom prodajom obveznica Federalnih rezervi stvarao nov novac kojim su se kasnije plaćali ratni zajmovi. Vrijedno je naglasiti da su sada te transakcije obavljali ozbiljni, uglađeni ljudi, dostojanstvenih manira, u savršenom krojenim manirima,

odnjegovanog govora. Sušta suprotnost šarenoj, bučnoj, kričavoj gomili iz XIX vijeka koja je grlato zahtijevala nove emisije zelembaća. To jasno pokazuje koliko je važno imati ,,stila“ kada se upravlja novcem.

Na uglađene manire i odmjerene kretnje otmenih bankara nadovezala se prava ,,vojska dobrovoljaca“ zaduženih da patriotski raspoloženim građanima utrapljuju državne obveznice. Uz prodaju obveznica obično bi išao govor od ,,tri minuta“ gdje se ukazivalo na rodoljublje, građansku dužnost, patriotizam… U principu, ova akcija imala je i ekonomsko opravdanje – ljudi koji su kupovali državne obveznice štedjeli su, a ne trošili novac; tako se smanjivao pritisak na tržište, ublaživala oštrica inflacije. Radna snaga, materijal, kapitalna oprema zbog toga je ostajala neprodata privatnim investitorima, ne i državi za ratne svrhe. Ali u Prvom svjetskom ratu davala se kupcima državnih obveznica mogućnost (i čak su na to bili podsticani) da za plaćanje svojih izdataka uzajmljuju novac od banaka, upotrebljavajući kao garanciju državne obveznice, i to su mnogi činili. Banke su te iste obveznice podnosili kao jemstvo i uzimali nove zajmove od lokalnih banaka –Federalne rezerve i tako popunjavali svoje rezerve. Rezultat je bio smanjenje izdataka za tekuću potrošnju. Za ratnih godina cijene na veliko u Sjedinjenim Državama gotovo su se udvostručile; najveći dio tog porasta otpada na period od sredine 1916. do sre-

dine 1917. godine, u mjesecima koji su neposredno prethodili stupanju Sjedinjenih Država u rat. Britanija i Njemačka, iako mnogo više angažovane u ratu, imale su samo neznatno veći skok cijena od Sjedinjenih Država. U Francuskoj, koja je izgubila industrijske regione na sjeveru i koja je vodila rat na sopstvenoj teritoriji zabilježila je znatno veći rast cijena. Veliki skok cijena zabilježen je i u Italiji; Britanija i Njemačka ulagala su, preko kontrole cijena, odnosno pokušale su da zaustave inflaciju. I u Francuskoj je postojala kontrola cijena, ali ove mjere nijesu ozbiljnije sprovođene. U Sjedinjenim Državama primjenjivala su se i takva neformalna ograničavanja, tzv. bezmjesni dani i ,,dani bez pšenice“. Osnovana je i Korporacija za žitarice, Uprava za gorivo, Uprava za ratnu industriju. Sve one pokušavale su da utiču na rast cijena. Naročito je bila aktivna Komisija za određivanje cijena, koja je direktnom pogodbom sa proizvođačima određivala cijene čelika i željeza, bakra, građenog materijala, vune, sirove i uštavljene kože, nikla, alumunijuma, opeke, cimenta, šljunka, pijeska… Profesor F. Wtausih, sa Harvardskog univerziteta, najugledniji ekonomista svog vremena, koji je bio jedan od članova Komisije za određivanje cijena, kasnije je zapisao da je određivanje cijena bio oportunistički posao u kojem smo ,,tražili put, pipajući od slučaja do slučaja“. Jedna ga je okolnost posebno impresionirala. Najveći uspjesi u kontroli cijena postignuti su sa niklom, tj. na sektoru koji je u to vrijeme bio potpuno monopolistički. Da monopol ili stanje blisko monopolu mogu veoma pojednostaviti posao određivanja cijena, biće jedna od najvećih pouka Drugog svjetskog rata. Prvi svjetski rat obilježio je i početak kraja međunarodnog zlatnog standarda, tj. zlata kao međunarodne svjetske valuta. Nikad nakon toga nije postignuta proporcionalna raspodjela zlata među industrijski najrazvijenim zemljama; uglavnom je preobilje zlata postojalo u Sjedinjenim Državama, a teška oskudica u svim drugim zemljama. Dvadesetih godina XX vijeka bilo je nekoliko pokušaja da se oživi zlatni standard u Velikoj Britaniji, Francuskoj i nekim drugim industrijskim zemljama. Osim Sjedinjenih Država i, u kraćem razdoblju, Francuske, nijedna veća zemlja nije mogla posmatrati svoje zlatne rezerve spokojno. Nijedna nije, osim u veoma kratkom razdoblju, dopuštala svojim građanima da nesmetano konvertuju svoje novčanice ili bankarske depozite u zlato. U svom savršenom obliku zlatni standard bio je kratkotrajni eksperiment koji se zadržao tek nekoliko decenija, najviše pola stoljeća. Što se njegova vladavina činila dužom, razlog je što se zlatni standard činio konačnom fazom u razvoju novca.

Piše: Nebojša B. KNEŽEVIĆ

Univerzitet Harvard

Džon Pierpont Morgan

Zlatne poluge..

Francuska banka

Neđelja, 27. april 2025.

Formati

1/9

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Voljena naša Seko, Bol i tuga za tobom su veliki. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Sestra ZORICA JELIĆ, zet BRANISLAV, sestrići BOŠKO i NEBOJŠA sa porodicama

Posljednji pozdrav svom bratu

ĐOKOVIĆ sa porodicom

DRAGICA - SEKA ĐURAŠKOVIĆ

MIŠU

VOJO

Dragi moj

Šezdeset i dvije godine naše zajednice bio si mi podrška i ljubav, dobrota i ponos, uzdanica i snaga, sreća i radost.

Lijepo je bilo živjeti ovaj život s tobom, dijeleći i dobra i izazove.

Tvoja supruga ĆAKA

DAKICE

Ponosni na tebe, bili i bićemo. Uvijek i svuda. Zahvalni na svemu čemu si nas učio, na ljubavi i podršci koju si nam pružao.

Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u srcima svih nas!

Vole te beskrajno tvoji

MLAĐAN, ANĐA, ĐINA, JELENA i IGOR RADENOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom i voljenom teči

Od GOGE i DARKA sa djecom

Dragi tata

Živjeti život na tvoj način značilo je ostati dosljedan

životnim vrijednostima i stalno gledati naprijed.

To sam naučila od tebe.

Bio si moja uzdanica a ja tvoj oslonac u starosti i bolesti. Naučio si me da je ljubav davanje.

Hvala Ti na svemu!

Dragi naš

DAŚO

Ponosni smo na sve tvoje: nesebičnu ljubav, razumijevanje, podršku i oslonac, ali i sve životne vrijednosti koje si nam usadio i koje jesu i uvijek će biti naša vodilja.

Pošao si u svijetloj nedjelji i znamo da ćeš nas čuvati sa nekog svijetlog mjesta. Počivaj nam u miru.

Vole te tvoji

MAJA, MIHO, RASTKO i TANJA RADUNOVIĆ

Posljednji pozdrav

ŠEĆKOVIĆU

Ako je neko zaslužio poštovanje, zahvalnost i ljubav onda si ti to, dragi naš tečo Damjane. ANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

DAMJANU ŠEĆKOVIĆU

Posljednji pozdrav dugogodišnjem predsjedniku Upravnog odbora Pobjede i cijenjenom saradniku naše redakcije

Iskreno saučešće porodici. KOLEKTIV POBJEDE

ŠEĆKOVIĆU

Hvala na lijepom odnosu i pažnji. RADA VUKIĆEVIĆ sa porodicom

Opraštamo se od našeg teča

ŠEĆKOVIĆA

Koliko je plemenitosti, čestitosti, poštenja i ljubavi u samo jednom čovjeku dovoljno da se generacije, vjekovi i prostori ozare. SAŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom brataniću, bratu i stricu

ILIJI Veska BOGDANOVIĆU

MIRJANA, SAŠA, NIKOLA i ANA sa porodicama

1034

Posljednji pozdrav voljenom ILIJI

Iza svakog čovjeka ostaju njegova djela. Tvoja su za vječno pamćenje i poštovanje. SLAVKO, RADA, SAŠA i ANA 1043

Tetka VESNA, PEĐA i SANJA sa porodicama

1041

Dragom komšiji

DAMJANU

DAMJANA

DAMJANU

DAMJANE

Tvoja zahvalna i ponosna kćerka SONJA

Najbolji naš

Posljednji pozdrav dragom

MIĆI

od VOJA i DACE

Petnaest godina je od smrti našeg dragog 26. 4. 2010–26. 4. 2025.

GOJKA ĐUKANOVIĆA Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe trajaće zauvijek. Čuvamo te od zaborava PORODICA

Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi

MIRI STOJOVIĆ

S poštovanjem i zahvalnošću.

DANILO, NINA, BILJANA i MIJO ĆUPIĆ

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

MIRI STOJOVIĆ

Tvoja dobrota, ljubav, pažnja i toplina ostaće zauvijek u našem sjećanju. Hvala ti za sve lijepe trenutke. Počivaj u miru.

Tvoja zaova MIRA ČELANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

MIĆI

od SAŠE, EVE, VANJE i ANIKE

Tri godine bez tvog toplog osmijeha i ljubavi koju si nam bezgranično dijelila. Sa ponosom tvoji GAGA, DOJČILO i BOŠKO sa porodicama

Poštovana naša, Voljeni ne umiru. Zauvijek si u našim srcima. Tvoji: suprug DRAGO, sinovi IGOR, IVAN i SINIŠA sa porodicama

1054

MILEVA Vidova MARTINOVIĆ 27. 4. 2009–27. 4. 2025.

U mislima si mi često ali vjerujem da si našla mir pored tvojih najmilijih. Ostalo je mnogo uspomena zbog kojih ćeš uvijek biti dio naših života.

Sestra MARICA VUJANOVIĆ sa porodicom

Tri godine od smrti moje drage sestre LJEPOSAVE VUJOVIĆ rođene VUČERAKOVIĆ

Bila si oličenje dobrote i ljudskosti, i kao takvu ćemo te pamtiti. Brat MARKO VUČERAKOVIĆ sa porodicom

Tri godine od smrti sestre i tetke LEPE

Svi ovi dani i godine nijesu umanjili sestrinsku bol koja ne prestaje za tobom. Sestra STANKA, sestrići DEJAN, IVAN i ŽELJKO

Neđelja, 27. april 2025.

Navršava se 40 dana od smrti naše

BRANKE BRANKOVIĆ

Zauvijek smo ti zahvalni na tvojoj bezgraničnoj ljubavi, podršci, dobroti i svemu što si nam pružila. Ponosni smo na tvoj časni i plemeniti život. S ponosom ćemo izgovarati tvoje ime i čuvati od zaborava.

S ljubavlju i poštovanjem,

1023

Danas, 27. aprila 2025. godine, prošlo je pet godina otkako nije sa nama naš voljeni

DRAGOMIR MILOVANOVIĆ

Zahvalni i ponosni što si bio dio naših života, zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima i mislima TVOJI NAJMILIJI

Tužno sjećanje na naše voljene

FILIPA MIRKOVIĆA MARTINU POPIVODA

Vaša PORODICA

1050

Pet godina od kada nas je napustio naš voljeni DRAGAN

Živiš kroz najljepše uspomene u našim srcima, mislima i sjećanju, voljen i nikad zaboravljen. Počivaj u miru Božjem. TVOJI NAJMILIJI

TVOJA PORODICA

Voljena majko

VIDOSAVA - VIDA BOŠKOVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

4. 2006–27. 4. 2025.

NEDO MILIČIĆ

Četiri godine su prošle otkad nijesi sa nama, voljena MILENA

Dani i godine prolaze, ali ne odnose našu bol za tobom.

Svakog dana, svakog časa smjenjuju se tuga i lijepa sjećanja na tebe.

Bila si i ostaćeš naš ponos, uvijek voljena i nikad zaboravljena.

Počivaj u miru, a mi ćemo sa ponosom čuvati uspomenu na tebe.

Tvoji:

оtac SRETEN, majka NATALIJA, brat MILIVOJE, sestra BRANKA sa porodicom

Počivaj u miru.

Draga naša MECO

Prođoše četiri godine otkad nijesi sa nama.

Dan za danom prolazi, ali nijedan bez sjećanja na tebe.

Ostaćemo ponosni na tebe, a zauvijek uskraćeni za tvoju ljubav.

Živjećeš vječno u našim srcima, jer voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih vole.

Tvoji: sestra BRANKA, zet IVAN, sestrić NIKOLA, sestrična ALEKSANDRA

LIDIJA SLOBODAN – ŠOLE GORDANA 2016–2025. 2017–2025. 2024–2025. VUJIĆ

Lidija, Tvojim odlaskom je otišao i dio svih nas. Počivajte u miru. VAŠI NAJMILIJI

LIDIJA SLOBODAN – ŠOLE GORDANA 2016–2025. 2017–2025. 2024–2025. VUJIĆ

RUŽE Mila BURIĆA

Bolna je godina za nama, hvala za svu ljubav, pažnju koju si nesebično pružala.

Neka tvoja dobra duša počiva u rajskom miru, a mi ćemo te s ljubavlju čuvati od zaborava.

Majko, Nije nam bilo suđeno da zajedno proslavimo moje punoljetstvo. Tvoj sin PETAR 1056

Tužno sjećanje

27. aprila se navršava četiri godine od smrti naše drage

MILEVE PRELEVIĆ

Živi u našim srcima kroz naljepše uspomene.

Suprug MILO, sin BOŽINA, kćerke GORDANA, SLAVICA i SNEŽANA sa porodicama 1055

1020

Navršava se tužnih četrdeset dana od kadа niјеsi sa nama, voljeni naš Peđa

PREDRAG JELIĆ

Tuga i bol su veliki za tvojim ranim odlaskom, zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

SAVO, ZAGORKA i NEVENKA sa porodicama

1022

Danas se navršava godina dana od smrti naše drage

MARIJE SEKE BRNOVIĆ rođ. RIJAVEC

Draga seko, jesi li našla spokoj u zagrljaju Tvojih najmilijih, unuka Dušana i supruga Stevana. Počivajte u miru.

Ožalošćena porodica BRNOVIĆ

Tvoji: stric BRANISLAV, strina ZORICA, braća od stričeva BOŠKO i NEBOJŠA sa porodicama

Tri godine su od smrti našeg dragog

se godina od kada nas je napustio naš voljeni

VOJISLAV

– VOJO LIPOVINA

Vojkane naš, vrijeme ne briše bol, samo nas uči da živimo s njom.

Prošla je godina dana otkako si otišao, ali tvoja prisutnost i dalje živi u našim mislima, našim pričama i našim srcima. Nedostaješ svakog dana, u svakom trenutku koji bismo voljeli podijeliti s tobom. Tvoja snaga, mudrost, dobrota i bezuslovna ljubav ostavili su neizbrisiv trag u našim životima. Hvala ti za svaki osmijeh, savjet, zagrljaj i podršku koju si nam pružao. Ponosni smo što smo te imali, s toplinom u srcu čuvamo uspomenu na tebe.

S ljubavlju i neizmjernom zahvalnošću, TVOJA PORODICA

Navršava se 40 dana od smrti naše

DRAGANE SOPOTNIK

Uvijek ćemo se sjećati tvoga vedrog i nasmijanog lika i sa poštovanjem izgovarati tvoje ime. Ćerka VANJA KOSOVIĆ sa porodicom

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav. Nedostaješ nam svakog dana, a mi te čuvamo u sjećanjima i uspomenama, zahvalni za tvoju ljubav i pažnju. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoja neutješna sestra RADMILA i sestričina NAĐA sa porodicom

Navršava

Dana 27. aprila 2025. navršava se godina dana od smrti naše drage

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednik

BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 134, 135, 136 i 151 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 i 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica, br. 04/5983.2 od 25.04.2025. godine, objavljuje se

OBAVJEŠTENJE

o sazivanju vanredn e Skupštine akcionara Prve banke CG ADosnovana 1901. godine Podgorica

I Saziva se vanredna Skupština akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, za dan 30.05.2025. godine (petak) u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 12,00 časova, sa sledećim

DNEVNIM REDOM

1. Predlog odluke o usvajanju Konsolidovanih godišnjih finansijskih iskaza Prve banke za 2024. godinu sa Izvještajem nezavisnog spoljnog revizora; 2. Predlog odluke o usvajanju Politike za izbor i procjenu ispunjenosti uslova primjerenosti koje članovi Nadzornog odbora Prve banke moraju da ispunjavaju pojedinačno i zajedno.

Uvid u materijal i predloge odluka za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetin jskog 141 svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 09.05 .2025. godine, kao i na internet stranici: www.prvabankacg.com

Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da iste dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova.

Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na k ontakt telefon: +382 (20) 409 104

Predsjednik Nadzornog odbora Dr Dragan Bogojević s.r.