Petak, 22. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21442 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
POBJEDA SAZNAJE: Je li na pomolu još jedan razlaz pred potencijalnu rekonstrukciju 44. vlade
Saradnja ove dvije partije vladajuće koalicije prije tačno godinu bila je primjer idealnog partnerstva – do te mjere da su njihovi lideri, Milojko Spajić i Aleksa Bečić, s oduševljenjem pričali o dogovoru da zajednički nastupe na tadašnjim lokalnim izborima u Podgorici, Budvi i Kotoru.
Sada je, pak, sve više pokazatelja brojnih nesuglasica i velikog nepovjerenja među njima
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo da se neće promijeniti naziv srednje škole ,,25. maj“ u Tuzima, Centar za građansko obrazovanja pozdravio stav tog resora Kaluđerović: Usko nacionalni simbol, ne šalje univerzalnu poruku đacima
PODGORICA: Rok za podnošenje zahtjeva za procjenu štete od požara je 15 dana
Nepoznata lica putem ksnog telefona pozivaju pojedine Podgoričane i obavještavaju ih da su im članovi porodice imali saobraćajne nesreće, slučaj prijavljen Upravi policije
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju utvrđuje ima li elemenata krivičnog djela Ispituju da li je Bećir Vuković ukrao mobilni telefon sugrađanki
Nije poznato da li je ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, književnik Bećir Vuković saslušan, a nije nam odgovoreno ni da li je telefon vraćen nakon pregledanih snimaka sa video-nadzora
INTERVJU: Vladimir Drobnjak, direktor Fonda PIO Penzije će i dalje biti redovne, sredstva obezbijeđena budžetom
Reforma penzijskog sistema je jedna od krucijalnih tema u svakoj državi jer se odnosi na veliki broj građana, poručio je Drobnjak STR. 4. i 5.
EPA ne sprovodi kompletan monitoring iako je to njena obaveza prema krovnom zakonu
Objavljeni podaci o tome koliko su udaljeni stambeni objekti od parcele namijenjene za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Monitoring obuhvata osam programa, a tokom protekle decenije je samo dvije godine realizovan kompletan. Podaci dobijeni monitoringom služe Agenciji za pripremu nacionalnog izvještaja o stanju životne sredine u Crnoj Gori koji taj državni organ dostavlja Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera,
1,4 kilometra od
Nikola Zirojević (SD/ES) o radu jednog od ključnih skupštinskih odbora do kraja godine
PODGORICA - Sve eventualne nesuglasice - a iz svega što sam vidio, djeluje mi da ih je bilo unutar parlamentarne većine - ostavljamo njima da rješavaju, jer je to ipak njihov problem, kazao je za Pobjedu poslanik Nikola Zirojević iz opozicionih Socijaldemokrata, jednog od činilaca političke platforme Evropski savez.
U razgovoru za naš list, jedan od članova skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu potvrdio je ranije izjave kolega da izmjene izbornog zakonodavstva nijesu išle potrebnom dinamikom, niti uz podršku svih iz vladajuće većine. Ovo posebno u svjetlu činjenice da partneri iz Evropske unije insistiraju da do kraja godine bude zaokruženo sve ono što je vlast obećala da će biti izmijenjeno kako bi zakoni koji prate izborni proces i rad partija bili u skladu s evropskim standardima.
- Ne bih rekao da smo svi jednako usmjereni, odnosno da nam je svima jednako cilj da se što prije završi reforma izbornog zakonodavstva i to na što kvalitetniji način. Prosto, postojali su neki disonantni tonovi iz reda parlamentarne većine i prilikom usvajanja zakona krajem jula. Pravo da vam kažem, nijesam se previše time bavio, jer smo mi u opoziciji bili vrlo jedinstveni oko onoga što želimo i vrlo jasno smo iskazali taj naš stav – naveo je on. Po njemu, usvojena nova zakonska rješenja koja se odnose na izbor odbornika i poslanika, i finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja su „dobra i kvalitetna“. - Svakako ih treba dodatno nadograditi tokom reforme koju ćemo nastaviti na jesen. A sve one eventualne nesuglasice - a iz svega onoga što
S obzirom na sve ono što sam do sada imao priliku da vidim, a tiče se rada Odbora, plašim se da će tu biti dosta opstrukcija i ne mogu da kažem da očekujem da rad završimo do 31. decembra, smatra naš sagovornik
sam vidio, zaista djeluje da ih je bilo unutar parlamentarne većine - ostavljamo njima da rješavaju. To je ipak njihov problem – dodao je sagovornik Pobjede. Poput opozicionih kolega, i poslanik SD-a insistira na tome da nije bilo nikakvog dogovora o datumu održavanja parlamentarnih izbora.
- Mi insistiramo - i ubijeđen sam da će se dogoditi – da budu raspisani vanredni parlamentarni izbori umjesto redovnih. Ali, i da ne bude tako, datum za parlamentarne izbore - prema zakonu - u suštini određuje predsjednik države. On ih i zakazuje, i raspisuje. Zato poslanici u Skupštini, kao ni oni u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, ni na koji način ne bi mogli da dogovore termin parlamentarnih izbora i definišu da li će taj datum
biti istovjetan sa onim za lokalne izbore u jednom danu – potcrtao je on. Zbog toga je ponovio kako je dogovor istovjetan s onim što je implementirano u usvojeno zakonsko rješenje: da svi lokalni izbori budu u jednom danu.
- I to je sve što se tiče dogovora vlasti i opozicije. A da li neko - i zašto - ima potrebu da spinuje javnost da je dogovoreno nešto sasvim drugo, ne znam. Moguće je i da je nekome cilj da stopira nastavak izborne reforme koji nas očekuju u septembru – dodao je naš sagovornik. Za Zirojevića je takođe važno da će se zakon kojim se reguliše ostvarivanje biračkog prava takođe naći na dnevnom redu Odbora nakon ljetnje pauze.
- Ono što se do sada u praksi pokazalo kao problem, jeste
Značajne poruke susreta dvojice premijera na Mikonosu
činjenica da susjedne Srbija i bosansko-hercegovački entitet Republika Srpska ne daju podatke našim nadležnim državnim organima da li su pojedina lica upisana u njihove registre državljana i u biračke spiskove. Štoviše, u Srbiji su se jedno vrijeme mogli javno provjeriti birački spiskovi, ali nakon što je to uradila jedna crnogorska nevladina organizacija i počela da objavljuje duplo upisane, oni su to zabranili – podsjetio je on. Smatra da je upravo taj nedaostatak saradnje ključni problem za čišćenje biračkog spiska.
- Činjenica je da to tamošnjim vlastima odgovara iz političkih razloga. Ne žele da nam dostave potrebne podatke, zato što bismo mi eventualno mogli da izbrišemo nekoga iz biračkog spiska,
Možemo riješiti mnoge nelegalno upisane u birački spisak
Sagovornik Pobjede smatra da se lako mogu riješiti određene neregularnosti u biračkom spisku, poput onih koji su upisani na dva glasačka mjesta, koji su preminuli, a nijesu brisani ili oni koji uopšte nijesu unijeti u spisak, a već su punoljetni.
- Ono što je do nas, mislim da možemo da riješimo i da ne bi trebalo da predstavlja nikakav problem jer je jednostavna procedura – naveo je on.
Zirojević je takođe potvrdio kako će pitanje čišćenja biračkog spiska – u domenu mogućeg – biti jedno od ključnih čim Odbor završi ljetnju pauzu.
- Zakon o biračkom spisku jedan je od zakona koji je na dnevnom redu. Svakako da će biti riječi o nje-
da pokrenemo proceduru oduzimanja državljanstva i slično. Ovako, bez obzira što imamo i informacije i spiskove nekih ljudi koji su duplo upisani, dok to ne dobijete formalno od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije ili Republike Srpske, ne možete ni formalno pokrenuti sve druge procedure – pojašnjava sagovornik Pobjede.
On ukazuje da je još dosta posla pred članovima Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, iako je dovoljno kvalitetnog posla već završeno.
govom čišćenju - ako ne ništa drugo, barem s moje strane – kazao je član ovog skupštinskog radnog tijela. On dodaje da su brojni razlozi zbog kojih se ta baza podataka mora dovesti u red.
- Kompletna crnogorska javnost svjedoči tome da imamo veliki broj glasača koji su nelegalno upisani u birački spisak, odnosno koji nelegalno ostvaruju biračko pravo samim tim što - suprotno zakonuimaju državljanstvo neke druge države, i crnogorsko. Njihovo uklanjanje iz spiska je nešto na čemu ćemo insistirati – rekao je predstavnik SD-a u državnom parlamentu, te izrazio želju da će mu se u tome pridružiti i ostale kolege, makar iz opozicije.
- Ostaje nam da se izjasnimo o tome da li ćemo predsjednike opština, odnosno gradonačelnike u Podgorici i na Cetinju birati neposrednoza razliku od sadašnjeg rješenja gdje ga biraju lokalni parlamenti. Sada, vi glasate, a ne znate zapravo za koga, jer se nekada desi da izabrani ljudi ne budu oni koji su na listi. Ostaje nam i da razgovaramo o otvorenim ili poluotvorenim listama – najavio je on. Smatra da, ukoliko bude postojala prava volja i riješenost, sve što su planirali mogu završiti do 31. decembra ove godine.
Iako je sastanak bio neformalan, ocjenjuje se da je značajan za pozicioniranje Crne Gore unutar same EU, jer je Grčka već pokazala spremnost da lobira u korist zemalja Zapadnog Balkana
ATINA - Podrška Grčke evropskom putu Crne
Gore i mogućnost da zvanična Atina pomogne Podgorici u ubrzanom zatvaranju pregovaračkih poglavlja bile su glavne
teme neformalnog susreta predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića sa grčkim kolegom Kirjakosom Micotakisom, saznaje Pobjeda. Dvojica premijera su se srela u srijedu na grčkom ostrvu Mikonos, popularnoj turističkoj destinaciji ove zemlje. Prema nezvaničnim saznanjima našeg lista, podrška Grčke i njena mogućnost da pomogne našoj zemlji u bržem pri-
- Ali, s obzirom na sve ono što sam do sada imao priliku da vidim, a tiče se rada Odbora, plašim se da će tu biti dosta opstrukcija i ne mogu da kažem da očekujem da to bude tako – zaključio je Zirojević u razgovoru za Pobjedu. K. JERKOV
stupu EU bile su ključne teme njihovog razgovora. Iako je sastanak bio neformalan, ocjenjuje se da je značajan za pozicioniranje Crne Gore unutar same EU. Naime, Grčka je više puta jasno pokazala spremnost da lobira u korist zemalja Zapadnog Balkana. Nakon ovog razgovora, Spajić i Micotakis su zajedno večerali. Večeri je, prema saznanjima Pobjede, prisustvovala i Sofija Micotakis, ćerka grčkog premijera, koja ima iskustvo u radu u prestižnoj investicionoj banci Goldman Sachs u Londonu. K. J.
POBJEDA SAZNAJE: Je li na pomolu još jedan razlaz pred
PODGORICA – Ljeto 2025. godine na crnogorskoj političkoj sceni očigledno će ostati upamćeno po brojnim sukobima i podjelama na svim nivoima. Najnoviji potres desio se unutar vladajuće koalicije, gdje su Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate znatno poremetili nekada odlične međusobne odnose, što se konkretno ispoljava kroz niz političkih i kadrovskih poteza.
KADROVI
Jedan od visokopozicioniranih funkcionera Demokrata, Mijomir Pejović, prije tri dana je „uklonjen“ iz Borda direktora Hotelske grupe „Budvanska rivijera“. On je trebalo da bude smijenjen na sjednici tog upravljačkog tijela najvećeg turističkog preduzeća u državi, ali je odlučio da prije glasanja dâ ostavku, te napustio sastanak. Prema dostupnim informacijama, prvobitni dogovor PES-a i Demokrata bio je da Pejović ostane na čelu Borda direktora do kraja mandata aktuelne vlade. Međutim, na njegovo mjesto sada je imenovan Luka Vukalović iz PES-a, uz obrazloženje da funkcija ionako pripada toj stranci, te da će je novoizabrani član obavljati uz naknadu od samo 500 eura – umjesto ranijeg profesionalnog angažovanja sa punom platom. Postoje i informacije kako Pejović više nije u HG „Budvanska rivijera“ jer se protivio njenoj privatizaciji, a da je namjera Vlade da uđe u novi aranžman.
No, ovaj primjer je samo posljednji u nizu kada je kadrovima Demokrata „uzdrmana“ pozicija u nekom od upravljačkih tijela državnih preduzeća. Naime, Krsto Radović iz iste stranke je već pola godine nelegalno izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP). Inspekcija rada utvrdila je krajem februara kako je ovaj funkcioner Demokrata imenovan iako nije imao dovoljno odgovaraju-
Saradnja dvije partije vladajuće koalicije prije tačno godinu bila je primjer idealnog partnerstva, ali je sada sve više pokazatelja brojnih nesuglasica i velikog nepovjerenja među njima
ćeg radnog iskustva za poziciju koju pokriva. - Utvrđeno je da je subjekat nadzora RVCP, prilikom zaključivanja ugovora o radu sa izvršnim direktorom, postupio suprotno odredbama člana 20, stav 1 Zakona o radu, s obzirom na to da je utvrđeno da Radović Krsto ne ispunjava posebne uslove propisane Statutom RVCP i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u dijelu koji se odnosi na sticanje radnog iskustva u kvalifikaciji nivoa obrazovanja VII1 na poslovima rukovođenja u trajanju od pet godina – navodi se u dokumentu inspekcije. Uz to, u trenutku kada je postao vršilac dužnosti direktora RVCP, prošle su samo tri sedmice od nostrifikacije diplome koju je stekao na Univerzitetu Union „Nikola Tesla“ u Srbiji – visokoobrazovnoj instituciji koja je jedna od glavnih aktera u aferi falsifikovanih diploma. Nezakonita pozicija Radovića dodatno opterećuje i sami RVCP, i odnose PES-a i Demokrata, tim prije što se ne nazire rješenje problema.
Da je na pomolu pogoršanje odnosa i u Podgorici, može se naslutiti iz činjenice da se na posljednjoj sjednici Skupštine Glavnog grada nijesu pojavili predstavnici Demokrata. Podgorica i dalje nije dobi-
la rukovodioce svih sektora u gradskoj upravi i lokalnih preduzeća, pa će predstavnici PES-a očigledno morati da sjednu sa koalicionim partnerima na lokalnom niovu i nađu određena kompromisna rješenja. To su uspjeli prošle sedmice kada su zaokružili raspodjelu funkcija u Fudbalskom klubu „Budućnost“, gdje je predsjednik kluba postao Boris Spalević (Demokrate), a izvršni direktor Predrag Kažić (PES).
SARADNJA
Saradnja ove dvije partije vladajuće koalicije prije tačno
godinu bila je primjer idealnog partnerstva - do te mjere da su njihovi lideri, Milojko Spajić i Aleksa Bečić, s oduševljenjem pričali o dogovoru da zajednički nastupe na tadašnjim lokalnim izborima u Podgorici, Budvi i Kotoru. Sada je, pak, sve više pokazatelja brojnih nesuglasica i velikog nepovjerenja među njima, pa ne bi trebalo da iznenadi neki novi bojkot Demokrata koji bi bio jasna politička poruka PES-u da ne pristaju na „rezervnu klupu“ - još manje na uklanjanje partijskih kadrova s važnih pozicija u državnim preduzećima. Sve pomenu-
Izvjestilac EP Marjan Šarec o podizanju spomenika zločincu Pavlu Đurišiću
Poštovanje antifašizma i ljudskih prava jedini je put Crne Gore u EU
te tenzije ukazuju na otvoreni sukob PES-a i Demokrata, i njihovi odnosi više se ne mogu prikrivati pričom o „unutarkoalicionim neslaganjima“. Prema političkim izvorima Pobjede, suprotstavljanje dvije partije dio je vrlo dinamičnog uvoda u rekonstrukciju sastava aktuelne 44. Vlade, koju je premijer Spajić stavio među prioritete po povratku sa ljetnjeg odmora.
Pobjedi je takođe rečeno kako se te promjene ne odnose samo na kadrovske, već će biti smanjen i broj ministarstava, čime će se iz temelja preurediti odnosi unutar vladajuće većine.
Premijer je početkom avgusta 2024. godine najavio moguće rezove u svom kabinetu koji je, u tom trenutku, imao 32 ministra i potpredsjednika Vlade, te 64 državna sekretara. Realizaciji se primakao tek godinu kasnije, očigledno zbog stavova međunarodnih partnera koji insistiraju na tome da Crna Gora ima dovoljno stabilnu izvršnu vlast, koja će iznijeti sve neophodne reforme na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Pobjeda je već pisala kako je najrealniji scenario da ovog septembra budu smijenjeni neefikasni ministri, ukinu određena potpredsjednička mjesta i razriješi dio direktora iz redova partija koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG), kao i Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokrata koji nijesu opravdali povjerenje. Prema informacijama iz političkih i diplomatskih krugova, takva rekonstrukcija dobila bi podršku međunarodnih partnera. Osim ove, na stolu su još dvije, manje vjerovatne mogućnosti za rekonstrukciju izvršne vlasti. Jedna bi podrazumijevala samo manje kadrovske izmjene kojima se ne bi narušila postojeća vladajuća većina. Druga mogućnost bi, pak, podrazumijevala ulazak DPS-a i time potpuno novi odnos snaga – takođe uz saglasnost diplomatskih predstavnika zemalja Kvinte. U slučaju da Demokrate ostanu bez pojedinih ministara, to bi za njih značilo i znatno smanjenje političkog uticaja u izvršnoj vlasti, ali i oblastima koje pokrivaju njihovi kadrovi, poput policije i vojske. Niko ne namjerava da stoji sa strane i gleda svoj gubitak – naročito u politici, pa ne treba sumnjati da je vladajuća većina već ušla u novu fazu nakon što se pročulo za Spajićeve rezove u izvršnoj vlasti. Sve to će, takođe, obilježiti unutrašnji obračuni i nova preraspodjela moći, što bi moglo odrediti i pravac kretanja političke scene u Crnoj Gori u mjesecima koji slijede. K. JERKOV
Suzdržati se provokacija
PODGORICA – Evropskom putu Crne Gore u ovom trenutku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, istakao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec. On je juče komentarisao događaje koji su obilježili početak avgusta, kada je u beranskom selu Gornje Zaostro postavljena statua ozloglašenog ratnog zločinca i vođe dijela četnika iz Crne Gore. Događaj su organizovali poštovaoci Đurišića, a
liturgija i otkrivanje spomenika bilo je povjereno mitropo-
nitom podizanju spomen-obilježja.
Šarec je za podgorički radio
Metodiju . Istog dana, 8. kulture i medija o
Antena M kazao kako Crna Gora „mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te joj je „jedini pravi put onaj koji vodi u Evropsku uniju“. sada podi-
nas, u 2025. godini - to nije u redu. Podržavam izraža-
žu neki spomenici, da se opet talasa nacionalističkom retorikom i nekom istorijom... Neće se niko od toga najesti – dodao je Šarec.
Upitan da prokomentariše posljednji incident sa Školskim brodom „Jadran“ - vezano za izradu znački s njegovom siluetom i crnogorskom zastavom - i kako bi to moglo da utiče na evropski put Crne Gore, Šarec kaže to „ne vidi kao provokaciju“. - Postavlja se pitanje da li je izrada znački bio pametan potez. Mislim da se treba suzdržati svih onih akcija koje bi remetile sam proces. Ali, još će to dugo potrajati. Moj stav je da bilateralna pitanja ne smiju uticati na put Crne Gore, jer nijesu ni drugdje – potcrtao je Šarec.
Izvjestilac EP je takođe naglasio kako „crkva i država treba uvijek da budu odvojene“. - Istorija nam pokazuje da, kad god su država i crkva bile suviše blizu, to nije izašlo na dobro. Ne samo kada se radi o SPC, nego o kojoj god da je crkvi riječ. Crkva se ne smije baviti politikom, kao što ni politika nema pravo da se miješa u crkvu. Ako su te dvije institucije odvojene - kao što je Hrist
rekao: „Dajte caru carevo, bogu božije“ – i kada bi se to primjenjivalo, onda ne bi bilo nikakvih problema – precizira evropski poslanik. Šarec je govorio i o pozitivnoj evropskoj perspektivi Crne Gore, ističući kako Vlada pravi pomake na evropskom putu. Ipak, dodaje kako ne bi licitirao sa datumom zatvaranja svih poglavlja.
- Mnogi dobro rade i to treba reći. Ali, ja ću biti zadovoljan ako se čitava integracija, odnosno čitav taj proces završi tokom ovog mandata evropskih institucija - znači do 2029. godine. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – zaključio je Izvjestilac EP za Crnu Goru. R. P.
INTERVJU: Vladimir Drobnjak, direktor Fonda PIO
PODGORICA - Penzije u Crnoj Gori su sigurne i njihova redovnost nije dovedena u pitanje – poručuje direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak u intervjuu za Pobjedu.
On podsjeća da je država garant za isplatu zakonom propisanih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, te da su sredstva za te namjene već obezbijeđena budžetom – poručuje direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak u intervjuu za Pobjedu.
On navodi da je Fond prethodnih godina bilježio rast izvornih prihoda i pad deficita, ali da povećanje minimalne penzije i smanjenje doprinosa predstavljaju nove izazove. Kao ključne korake za budućnost Drobnjak ističe reformu penzijskog sistema i pametnu imigracionu politiku, koja bi mogla pomoći održivosti Fonda.
POBJEDA: Da li je isplata penzija sigurna i da li penzioneri treba da strahuju da će im penzija kasniti?
DROBNJAK : Fond PIO predstavlja dio konsolidovane javne potrošnje i sastavni je dio Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu kojim su već opredijeljena sredstva za isplatu prava iz PIO. Za stabilnost Fonda PIO i redovnost u isplati zakonom propisanih prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja garantuje država Crna Gora i ne može se dovesti u pitanje njihova redovnost.
POBJEDA: Kako ocjenjujete finansijsku stabilnost Fonda PIO u posljednjih nekoliko godina i šta mislite o njegovoj budućnosti?
DROBNJAK : U periodu 2019-2023. godine, u Crnoj Gori su se dešavali pozitivni trendovi kod nekoliko finansijskih parametara kao što su rast izvornih prihoda, povećanje broja zaposlenih, povoljniji odnos broja zaposlenih i broja penzionera kao i pad deficita Fonda PIO, koji je u 2023 godini iznosio 6,49 odsto.
Deficit Fonda PIO je posebno smanjen u 2022. i 2023. godini najviše zbog implementacije programa ,,Evropa sad 1“ kojim je usljed smanjenja poreskog opterećenja na zarade znatan dio ,,neformalne zaposlenosti“ (zarade na ruke) prebačen u legalne tokove. Model daljeg smanjenja poreskog opterećenja na zarade, primjenom „Evropa sad 2“ doveo je do znatnog smanjenja stope doprinosa za Fond PIO sa 20,5 odsto na 10
Reforma penzijskog sistema je jedna od krucijalnih tema u svakoj državi jer se odnosi na veliki broj građana. Tu nema jedinstvenog recepta, već svaka zemlja na osnovu specifičnosti svoje ekonomije sprovodi reformu vlastitog penzionog sistema. S obzirom na njen značaj, potrebno je uključiti eksperte iz različitih sektora koji bi dali kvalitetne sugestije (svako iz svoje oblasti) za sprovođenje ove reforme, poručio je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak
odsto. Ovim promjenama zakonskih propisa, osim što je došlo do znatnog pada prihoda po osnovu doprinosa, došlo je i do povećanja minimalne penzije na 450 eura što je u najvećoj mjeri uticalo na povećanje deficita Fonda PIO. Nedostajući dio prihoda neophodan za izmirenje obaveza po osnovu penzionih davanja biće finansiran iz opštih prihoda budžeta, primjenom kompenzatornih mjera iz Fiskalne strategije 2024-2027. kako bi se pokrio ili približno pokrio projektovani deficit. Očekujemo da će razvojni karakter fiskalne strategije doći do izražaja u punom obimu u narednom periodu.
Ono što je karakteristično u posljednje vrijeme je da stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pada i sada se nalazi na rekordno niskom nivou od 9,13 odsto. Finansijska budućnost Fonda PIO direktno zavisi od jačine naše ekonomije. A preduslov ekonomskog razvoja je politička stabilnost.
POBJEDA: Možete li nam reći nešto više o trenutnim izazovima sa kojima se suočava Fond PIO?
DROBNJAK: Fond PIO radi na pojednostavljenju radnih procesa kako bi krajnji korisnici u kraćim rokovima dobili odgovore i brže ostvarivali svoja prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Jedan od izazova je prevazilaženje biznis barijere gdje i privreda, ali i pojedinci trenutno (i dalje) dostavljaju Fondu PIO prijave sa raznim podacima kao i dokaze o uplati doprinosa. U ovom dijelu Fond PIO daje značajan doprinos kako bi se što prije realizovao započeti projekat koji predvodi Poreska uprava, a odnosi se na elektronsko preuzimanje prijava podataka o stažu osiguranja i zaradama zaposlenih. Završetkom ovog projekta, olakšao bi se rad i poslodavcima (koji više ne bi dostavljali Fondu PIO prijave podataka M4 o stažu osiguranja i zaradama kao ni dokaze o uplati doprinosa) i zaposlenima u matičnoj evidenciji Fonda PIO. Nakon završetka projekta, Poreska uprava će dostavljati te podatke Fondu PIO elektronskim putem.
To će znatno ubrzati poslovne procese svima u lancu.
Drugi izazov kojim se bavimo odnosi se na dio zaposlenih koji usporavaju radne procese kroz česta bolovanja kombinovana sa odmorima.
U tom dijelu Fond PIO preduzima i preduzimaće kontrole svih bolovanja za koje se procijeni da ih treba dodatno provjeriti.
POBJEDA: Koji su najnoviji koraci koje je Fond preduzeo u cilju digitalizacije i modernizacije sistema za upravljanje podacima o korisnicima?
DROBNJAK: Tokom 2025. godine Fond PIO Crne Gore potpisao je protokole o elektronskoj razmjeni podataka sa: Federalnim zavodom za MIO/PIO Bosne i Hercegovine, Fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske i Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije.
Navedeni protokoli predstavljaju značajan korak u digitalnoj transformaciji sistema, omogućavajući brže ostvarivanje prava za crnogorske osiguranike i korisnike, efikasniju razmjenu podataka, kao i smanjenje administrativnih barijera.
U suštini, to znači da naši korisnici više ne moraju lično ići u druge države radi dostavljanja dokaza o iznosu penzija i
potvrda o životu – već će države međusobno elektronski razmjenjivati te podatke. Fond PIO se, u ovoj godini, fokusirao na potpisivanje protokola o elektronskoj razmjeni podataka sa zemljama iz regiona zato što je najveći broj naših građana radio i ostvario prava po osnovu radnog staža upravo u regionu ex-YU. Samim tim, za najveći broj korisnika prava ostvarivanje prava iz oblasti PIO će biti brže nego prije potpisivanja ovih protokola.
POBJEDA: Koliko je značajna reforma penzijskog sistema?
DROBNJAK: Reforma penzijskog sistema je jedna od krucijalnih tema u svakoj državi jer se odnosi na veliki broj građana. Skoro sve države svijeta imaju izazove u ovom dijelu jer su u većini zemalja prisutni negativni demografski trendovi, nepovoljan odnos zaposlenih i penzionera, problem migracija stanovništva i slično. Tu nema jedinstvenog recepta, već svaka zemlja na osnovu specifičnosti svoje ekonomije sprovodi reformu svog penzionog sistema. S obzirom na njen značaj, potrebno je uključiti eksperte iz različitih sektora koji bi dali kvalitetne sugestije (svako iz svoje oblasti) za sprovođenje ove reforme.
Ekonomija se ne može objasniti samo ekonomijom. Prije sprovođenja reforme penzionog sistema, bilo bi važno čuti različite eksperte u vezi sa nekoliko pitanja: Zašto se posljednjih godina rađa manje djece nego ranije? Kolika je stopa fertiliteta i koji su glavni razlozi što gubimo stanovništvo? Koliko je zdrava hrana koju konzumiramo i da li smo dovoljno fizički aktivni?
Da li svi u zemlji imaju jednaku šansu za profesionalni rast i razvoj? Koliko ima pravne sigurnosti u našem društvu? Koliko šansi i kvalitetnih mogućnosti za profesionalni rast i razvoj danas ima mlada, inteligentna osoba iz Crne Gore? Da li to direktno utiče na migracije naših najboljih pojedinaca? Da li kao društvo radimo sve što je potrebno da zadržimo takve pojedince? Zašto se ljudi iseljavaju iz Crne Gore, koji su najčešći razlozi za to i kako zaustaviti taj trend uspješnim mjerama koje primjenjuju druge zemlje?
Ovo su neka od pitanja koja nemaju direktne veze sa ekonomijom, ali imaju sa odlukama ljudi koji možda odlažu formiranje porodica ili odlučuju da napuste svoju zemlju, a to direktno utiče na finansiranje Fonda PIO i njegovu održivost. Bez dovoljno ljudi
u zemlji, finansiranje Fonda PIO postaje izazovno i zato se mora razmišljati o „pametnoj politici imigracije“ gdje nam dolazak stranaca i njihova uplata doprinosa po osnovu rada, zapravo finansira „penzije“ i ostale mandatorne obaveze u državi… Dakle, problematika je složena i nakon odgovora na ova i druga pitanja, treba čuti eksperte za penzijsko i invalidsko osiguranje sa konkretnim prijedlogom mjera za reformu penzionog sistema. Na kraju, potrebno je sve uskladiti i implementirati u strateške planove Vlade Crne Gore, makroekonomske i fiskalne pokazatelje za narednih pet do deset godina.
POBJEDA: Koji su najvažniji koraci koje očekujete da preduzmete u ovoj godini kako biste unaprijedili uslove za korisnike Fonda PIO?
DROBNJAK: Fond PIO posjeduje savremeni informacioni sistem putem kojeg podatke razmjenjuje elektronski sa drugim državnim institucijama (MUP, Poreska uprava).
Pokrenute su aktivnosti za uvođenje elektronskih usluga koje će znatno unaprijediti kvalitet usluga Fonda PIO prema krajnjim korisnicima: Pregled uplaćenih doprinosa na osnovu M4 obrazaca; Elektronski obračun penzije; Provjera stanja predmeta u upravnom postupku za ostvarivanje prava; Usluge za uvid u isplatni karton korisnika prava; Elektronske usluge za banke/povjerioce.
POBJEDA: Na koji način Fond PIO može dodatno unaprijediti transparentnost i komunikaciju sa korisnicima, posebno kada je riječ o informisanju o njihovim pravima i obavezama?
DROBNJAK: Fond PIO je ovog ljeta predstavio PIO Asistenta – novu podršku korisnicima koja koristi vještačku inteligenciju. Korišćenje vještačke inteligencije u poslovnim procesima Fonda PIO je prvi put realizovano u Crnoj Gori u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. To znači da je omogućen unaprijeđeni način komunikacije sa korisnicima kao i lakši i brži pristup potrebnim informacijama. Sada, uz pomoć digitalnog asistenta na vebsajtu Fonda PIO Crne Gore (www.fondpio.me ), možete dobiti brze odgovore na veliki broj pitanja o penzijskom i invalidskom osiguranju, bez
potrebe da lično dolazite u područne jedinice.
Cilj je, između ostalog, bio da saslušamo šta najviše zanima naše korisnike kada lično dođu u područne jedinice Fonda PIO. Nakon toga smo „naučili“ digitalnog asistenta da stručno odgovori na oko 140 najčešće postavljenih pitanja.
Registrovali smo neka od pitanja koja zanimaju penzionere kao što su: koja je procedura prijave za odmor i rekreaciju u Ulcinju ili na Žabljaku po povoljnim cijenama; koja je dokumentacija potrebna i u kojim rokovima je treba dostaviti da bi se ostvarilo pravo na pogrebne troškove (kada premine član porodice koji je bio penzioner); kako ostvariti pravo na srazmjernu penziju (u slučaju da je osoba radila u više država i svuda stekla radni staž)…
Sve ove i mnoge druge informacije iz oblasti PIO sada možete dobiti putem kompjutera, telefona ili tableta, bez odlaska u prostorije Fonda PIO.
Osim ove inovacije, ostaje „stari“ način da svaki penzioner može posjetiti Fond PIO Crne Gore koji je organizovan kroz devet područnih jedinica u kojima građani mogu dobiti sve informacije i podnijeti zahtjeve za ostvarivanje prava iz PIO. Za lica koja su pored staža u Crnoj Gori radila i u nekoj od 25 država sa kojima Crna Gora ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju, mogu podnijeti zahtjev i dobiti sve informacije u vezi sa njihovim pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Cilj Fonda PIO Crne Gore je, između ostalog, jednako i efikasno pružanje usluga svim osiguranicima i korisnicima prava iz PIO. Jedan od načina ostvarivanja tog cilja jeste i uvođenje upravnih dana u kancelarijama van sjedišta područnih jedinica Fonda PIO Crne Gore. Na taj način se omogućava jednak i efikasan pristup uslugama za sve stranke, naročito imajući u vidu penzionere kojim se na ovaj način olakšava pristup uslugama (smanjuju troškovi puta), a ujedno se postiže smanjivanje gužvi u područnim jedinicama, te postiže efikasnost u njihovom radu. Upravni dani su uvedeni u Danilovgradu, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu i Rožajama, a plan je da se tokom ove godine upravni dani uvedu i u Budvi, Ulcinju i na Žabljaku. N. KOVAČEVIĆ
Grupa radnika Željezničke infrastrukture juče je dostavila dopis menadžmentu kompanije
PODGORICA - Grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi (ŽICG), koju čine otpravnici vozova, TK i saobraćajni dispečeri, najavila je za danas potpunu obustavu saobraćaja na ključnim prugama ukoliko danas do devet sati uprava kompanije ŽICG ne prihvati njihove zahtjeve za povećanje zarada. Predstavnik grupe radnika Andrej Kaluđerović je Pobjedi saopštio da ih juče do poslijepodnevnih sati niko iz uprave kompanije nije kontaktirao, te da menadžment ŽICG nije odgovorao na njihove zahtjeve.
- Ukoliko nas do devet sati niko ne pozove na razgovor i ne potpišu se reprezentativni sindikati, izvršna direktorica, predsjednik Odbora direktora i neko iz Ministarstva saobraćaja da će naši zahtjevi biti uvršteni u kolektivni ugovor, mi željeznički saobraćaj puštiti u rad nećemo – kazao je Kaluđerović Pobjedi.
UpOzOrENjE Grupa nezadovoljnih radnika je juče na arhivu preduzeća predala dopis upućen Odboru direktora, izvršnoj direktorici i direktoru sektora za regulisanje saobraćaja.
- Ovim putem vam dostavljamo spisak zaposlenih otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera koji učestvuju u najavljenoj obustavi rada i saobraćaja 22. avgusta u devet sati, a koja će trajati do ispunjenja zahtjeva. Ukoliko ste voljni da se navedena situacija riješi, a ni nakon brojnih upućenih dopisa i medijskih naslova i saopštenja nijeste održali sastanak sa nama, još jednom vas molimo da do navedenog datuma prihvatitite održavanje sastanka i usvojite naše zahtjeve, kako ne bi došlo do obustave saobraćaja. U prilogu je spisak zaposlenih na ovim radnim mjestima koji su potpisnici obustave saobraćaja – piše u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid. Kaluđerović je saopštio našoj redakciji da je nekih pola sata nakon što su predali do-
Dobronamjerno vas pozivam da svojim postupanjem ne ulazite u zonu krivične odgovornosti. Ponavljamo još jednom da su vaši zahtjevi za povećanje zarada već dio pregovora sa reprezentativnim sindikatima, a sve u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima – poručila je direktorica ŽICG Marina Bošković
pis menadžmentu, njemu stigao dopis izvršne direktorice Marine Bošković koji, kako kaže, nije htio da prihvati i potpiše.
- Ovim putem vas još jednom dobronamjerno pozivam da svojim postupanjem ne ulazite u zonu krivične odgovornosti i u istu ne odvlačite i ostale zaposlene sa spiska koji ste nam dostavili. Ponavljamo još jednom da su vaši zahtjevi za povećanje zarada već dio pregovora sa reprezentativnim sindikatima, a sve u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima – poručila je Boš-
ković u dopisu upućenom Kaluđeroviću, a u koji je naša redakcija imala uvid.
MANIpUlAcIjE Kaluđerović tvrdi da menadžment ŽICG pokušava da manipuliše sa radnicima i cjelokupnom crnogorskom javnošću. U saopštenju dostavljenom medijima u srijedu grupa zaposlenih je saopštila da, ukoliko se njihovi zahtjevi do danas u devet sati ne prihvate, otpravnici vozova, TK i saobraćajni dispečeri će sprovesti potpunu obustavu saobraćaja na ključnim prugama: Be-
Ministarka turizma obišla budvansku rivijeru
PODGORICA - Ministarka turizma Simonida Kordić, saopštila je da je zadovoljna uređenošću i nivoom posjete kupalištima, kao i rezultatima koje je ostvarilo Morsko dobro. Ona je navela da odgovorno i transparentno upravljanje donosi vidljive i mjerljive benefite za državu, privredu i građane, prenosi Mediabiro.
- Uprkos tvrdnjama da plaže nijesu spremne i da nema turis ta, činjenice pokazu -
ograd – Bar, Podgorica – Nikšić i Podgorica – Bajze. - Obustava će trajati do ispunjenja naših zahtjeva. Ovo nije prijetnja, već posljednje sredstvo da nas nadležni konačno čuju. Spremni smo da svoje dostojanstvo i egzistenciju branimo do kraja, pa i po cijenu otkaza – poručila je ranije grupa zaposlenih. Oni tvrde da rukovodstvo ŽICG i Ministarstvo saobraćaja godinama ignorišu njihove zahtjeve. Kazali su da njihove zarade iznose svega 680 do 800 eura i to sa uključenim noćnim radom i 35 godina staža.
- To su najniže zarade u Crnoj Gori, iako upravo mi snosimo ključnu ulogu u odvijanju i bezbjednosti željezničkog saobraćaja - rekli su ranije zaposleni.
Iz menadžmenta su u srijedu poručili da svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično-pravne posljedice, kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu. Iz uprave je saopšteno i da menadžment na čelu sa Odborom direktora želi da znatno poveća zarade svim zaposlenima. - Međutim, moramo postupati u odnosu na nivo sredstava koji nam je budžetom predviđen i postupati u zakonskim okvirima, jer su potpisnici pored menadžmenta reprezentativni sindikati koji zastupaju više od 600 zaposlenih. Rukovodstvo ŽICG kontinuirano ulaže napore da unaprijedi uslove rada i materijalni položaj zaposlenih, ali to se mora činiti isključivo institucionalnim putem, u skladu sa važećim zakonima i propisima, a ne kroz prijetnje i ultimativne zahtjeve – poručeno je ranije iz menadžmenta ŽICG. Dodaju da je novim prijedlogom izmjena kolektivnog ugovora predviđeno uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20 odsto izuzev direktorima sektora i pomoćnicima izvršnog direktora kojima je povećanje 16 odsto, te bi zarada otpravnika vozila iznosila od 862 do 1.150 eura, odnosno uvećanje njihovih zarada iznosiće 120 do 170 eura i više, a u mjesecima sa praznicima i znatno više. S. pOpOVIĆ
ju potpuno drugačiju sliku. Transparentnim tenderom, oslobođenim nepotizma koji je ranije bio veliki problem, Javno preduzeće je stvorilo uslove da gosti mogu da budu zadovoljni, a da ugostitelji rade na valjan i profitabilan način - navela je Kordić prilikom obilaska budvanske rivijere. Ona je posebno naglasila značajan finansijski rezultat.
- Morsko dobro prihoduje 35 miliona eura od zakupa plaža, dok je u 2019. ili 2020. taj
prihod iznosio svega pet miliona. Ova suma ne samo da je impresivna, već otvara nove mogućnosti za unapređenje državnih potencijala i uređenje kupališta, čime se direktno doprinosi razvoju turizma u Crnoj Gori - kazala je Kordić. Ona je zaključila da takav model upravljanja predstavlja pravi primjer kako odgovorno vođenje resursa može da utiče na jačanje crnogorskog turizma i unapređenje kvaliteta ponude. r. E.
Nepoznata lica putem ksnog telefona pozivaju pojedine Podgoričane i obavještavaju ih da su im članovi porodice imali saobraćajne nesreće, slučaj prijavljen Upravi policije
PODGORICA – Penzionerka iz Podgorice, čiji identitet je poznat redakciji Pobjede, prijavila je Upravi policije slučaj uznemiravanja putem fiksnog telefona kada joj se muška osoba predstavila kao direktor Kliničkog centra i saopštila da dođe u Urgentni centar, jer je njena kćerka imala udes. Ispostavilo se da se radi o lažnoj prijavi, te je zatraženo da se počinioci pronađu i procesuiraju. Od Uprave policije Pobjeda čeka odgovore na ovu temu. Prema našim informacijama, oko desetak porodica je proteklih dana pozivano sa spornih brojeva, te su obaviješteni da su im članovi porodice ili rođaci imali udes i da treba da dođu do Urgentnog centra. Pojedini su, kako saznajemo, odlazili tamo tražeći svoje, gdje su i doznali da je riječ
Prema našim informacijama, oko desetak porodica je proteklih dana pozivano sa spornih brojeva, te su obaviješteni da su im članovi porodice ili rođaci imali udes i da treba da dođu do Urgentnog centra. Pojedini su, kako saznajemo, odlazili tamo tražeći svoje, gdje su i doznali da je riječ o prevari. Ovi slučajevi su zabilježeni u dijelu grada Preko Morače
o prevari. Ovi slučajevi su zabilježeni u dijelu grada Preko Morače. Pobjedini sagovornici su komentarisali da je od pojedinih porodica tražen i novac za operaciju, te da su svi bili uznemireni i u šoku. Penzionerka je ispričala Pobjedi da je bila sa unukom sama kod kuće kada je neko pozvao. Kada se javila na fiksni telefon, kako priča, čula je muški glas koji se predstavio da je direktor Kliničkog centra u Podgorici. Rekao joj je, prema njenim riječima, da je njena kćerka imala saobraćajnu nesreću i da joj je polomljena vilica.
- Rekao je da je neko moju kćerku ,,pokupio“ na pješač-
kom prelazu i da je u Klinički dovezla Hitna pomoć. Saopšteno mi je da je Makedonac i da slabi priča na našem jeziku. Pitala sam da li je moja kćerka pored njega i da li može da priča sa mnom, na što sam dobila pozitivan odgovor. Pitala sam da li je to moja kćerka i da li može da priča, je li joj slomljena vilica, a neki ženski glas mi je odgovorio: ,,Jeste, majko“. Ništa više nije rekla. Nakon toga sam spustila slušalicu – ispričala je penzionerka. Ona dodaje da je pretrpjela veliki šok, jer je mislila da joj je dijete povrijeđeno. Navodi da joj je ubrzo ponovo zazvonio fiksni telefon, te da je opet
Na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore rade na formiranju smjera čime bi se riješio problem nedostatka profesora u obrazovnom sistemu
PODGORICA – Prirodno-matematički fakultet
Univerziteta Crne Gore trenutno razvija novi studijski programa iz oblasti nastave matematike i informatike za koji smatraju da ima potencijal da, nakon vremena potrebnog za završavanje studija, omogući da većina osnovnih škola dobije kvalitetan kadar koji je sposoban da se nosi sa učionicom, i da učenicima na prikladan način približi i objasni gradivo - od osnova matematike do kompleksnijih koncepata sa svjetskih takmičenja.
To je kazao Pobjedi dekan PMF-a prof. dr Miljan Bigović, komentarišući problem deficitarnog kadra u školama i načinu na koji se može doći do rješenja. - Procedura pokretanja ovog studijskog programa traje, ali se nadamo pozitivnom ishodu – rekao je on.
Bigović je ispričao da su u komunikaciji sa nadležnima oko rješavanja izazova nedostaju-
ćeg kadra u obrazovnom sistemu. On je istakao da je upravo studijski program Hemija, koji startuje od septembra, posljedica dugogodišnjeg rada i truda, te kaže da su zajedno sa resornim ministarstvom uspjeli da taj izvanredni projekat izvedu do kraja. Bigović je naveo i da su zadovoljni odzivom brucoša za upis Prirodno-matematičkog fakulteta ove godine. Prvi upisni rok je završen, drugi još traje, a već su, navodi on, zabilježili da su na većini studijskih programa upisali više studenata nego prošle godine. - Naravno, tu prednjače studijski program Računarstvo i informacione tehnologije i novootvoreni studijski program Hemija, koji su popunjeni u prvom upisnom roku. Veoma smo zadovoljni odzivom, i smatramo da je ovo potvrda da je ovaj studijski program već odavno potreban i da će osvježiti stanje u prirodnim naukama u Crnoj Gori, kako u nauci
tako i u nastavi. Što se ostalih studijskih programa tiče, imamo još slobodnih mjesta, tako da za zainteresovane kandidate ima mjesta i u trećem upisnom roku – kazao je on.
POTREBAN PREOKRET
Bigović je rekao da je problem nedostatka kvalitetnog kadra nešto što je veoma izraženo kako kod nas, tako i u svijetu. - Posao nastavnika, iako često potcijenjen, je veoma zahtjevan, i često naši najbolji studenti radije biraju poslove u industriji koji su bolje plaćeni i daju im više slobode. Potreban je jak zaokret, promjena uslova rada i omogućavanje sredstava za dostojanstven i profesionalan rad – istakao je dekan.
On je dodao da što se matematike i prirodnih nauka tiče, primjećuju da su primjene (računarstvo, finansije, industrija) popularnije od fundamentalnih istraživanja. To je prirodno, ocjenjuje Bigović, jer je tre-
nutno u čitavom svijetu fokus na primjenama, i ima mnogo više pozicija u tim oblastima. - Sa druge strane, primijenjene nauke se ne mogu razvijati bez razvoja fundamentalih nauka, i moramo njegovati taj aspekt naših studija – kazao je Bigović.
Ranije smo pisali o problemu što u osnovnim i srednjim školama na stotine nastavnika matematike nema stručno zvanje iz te oblasti. Poje-
dini stručnjaci su u javnosti komentarisali da za posljedi-
sornog ministarstva su navodili da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka, što je hronični problem našeg društva. Kako bi se ovaj problem riješio, komentarisali su oni, neophodno je analizirati ga, ispitati uzroke i pronaći način kako bi motivisali studente da izaberu zvanje profesora.
Dok ne pronađu neko prelazno rješenje isticali su da su u obrazovni sistem vratili određene profesore matematike koji su u penziji, kako bi obrazovni sistem što manje trpio.
PROBLEM NA SJEVERU
zvao isti muškarac. Uporno je, kako kaže, insistirao da joj nešto objasni, ali mu je odgovorila da joj je sve jasno. - U panici sam onda pozvala porodicu da pođu do Kliničkog centra – istakla je penzionerka. Kaže da su pošli do Kliničkog, te da se u međuvremenu čula sa kćerkom koja joj je rekla da je sve u redu i da nije imala nikakav udes. -Tražila sam da dođe da je vidim kako bih se uvjerila da je sve kako treba – kazala je ona. I njena kćerka je podnijela prijavu Upravi policije zbog uznemiravanja, te je zatraženo da se nepoznati počinioci pronađu i procesuiraju. N. ĐURĐEVAC
na takmičenjima ne mogu da imaju dobre rezultate. Iz re-
Pojedini profesori koji su analizirali ovu temu, navodili su da je po ovom pitanju dramatična situaciju na sjeveru države, gdje nije neuobičajeno da neko sa nekoliko položenih ispita predaje matematiku ili fiziku. Navodili su i da diplomci matematike sa privatnih fakulteta, poput UDG-a, čiji je program znatno nižeg kvaliteta od državnog, sve dublje ulaze u prosvjetu. Stava su da bi se jedino ovo moglo riješiti na način da
se na nivou Univerziteta Crne Gore uspostave nastavni smjerovi i da se ova profesija učini atraktivnijom generacijama koje dolaze. Iz Udruženja nastavnika matematike u Crnoj Gori upozoravali su da je poseban problem to što mladi ljudi koji završe matematičke studije radije biraju posao van prosvjete - banke, računske centre i slično, zbog većih mogućnosti, boljih plata i uopšte uslova rada. Iz tog udruženja isticali su da je u manjim sredinama u našoj zemlji problem deficita ovog kadra izraženiji, jer svršeni studenti matematike, ukoliko se odluče za rad u nastavi, radije biraju veće sredine zbog većih mogućnosti. Ukazivali su da je ugled nastavnika prilično narušen, te da dok god mladi ljudi gledaju u kakvom su položaju njihovi nastavnici, sigurno neće birati da rade u učionici. Podsjetimo, pojedine škole godinama ne mogu da nađu stručni kadar. Pojedini direktori su Pobjedi ranije govorili da se na oglas ne javljaju matematičari 15-20 godina, a da raspisuju konkurs svakog mjeseca. Kako se na oglase ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog... Na okruglom stolu ranije se od predstavnika institucija čuo stav da u suštini ne vide rješenje na pomolu, te da će sada trebati oko deset godina da se stanje normalizuje. N. ĐURĐEVAC
PODGORICA – Ime Srednje mješovite škole ,,25. maj“ u Tuzima neće se promijeniti iako je Školski odbor prihvatio inicijativu grupe nekadašnjih učenika, koji su proslavili pedesetogodišnjicu mature, da se ta ustanova preimenuje u ,,Beselidhja e Malesise“, što se može prevesti kao savez Malesije. Resorno ministarstvo juče je jasno poručilo da ne prihvata izmjene imena obrazovnih ustanova.
Direktor Srednje mješovite škole ,,25. maj“ Sehad Lulanaj kazao je juče Pobjedi da se ime škole ne može promijeniti bez odobrenja Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. On je objasnio da su dobili inicijativu od grupe nekadašnjih učenika koji su proslavili 50 godina mature, za koju je Školski odbor dao zeleno svjetlo, ali da uprava nije slala nikakav prijedlog resornom ministarstvu, jer su željeli da sagledaju hoće li im stići još neki prijedlog za izmjenu naziva škole. Direktor kaže da je u usvojenoj inicijativi objašnjeno da treba da se promijeni ime škole, jer se vezuje sa prethodnom državom koja ne postoji.
Obustavili inicijativu
- Predloženo je da se škola zove ,,Beselidhja e Malesise“. Malo je teško prevesti što to znači na crnogorskom jeziku, kao neki savez, ne možemo tačno da prevedemo – rekao je on.
Upitan da prokomentariše stav Ministarstva da se neće mijenjati naziv škole, direktor je odgovorio da taj resor ima pravo da donese takvu odluku. - Mi nijesmo proslijedili dalje inicijativu. Za sada je obustavljena. Ako bude sjutra neki prijedlog da se izmijeni ime škole, gledaćemo da bude za sve građane Malesije… - kazao je Lulanaj. Istakao je da, kada budu dobili zeleno svjetlo za izmjenu naziva škole i kada dođe vrijeme za to, ime treba da predstavlja sve građane Malesije, jer su specifična sredina.
- Čekamo kako će biti. Očekujemo da škola ima ime koje će zadovoljiti sve građane – rekao je direktor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjedi je juče rečeno da u vezi sa sve učestalijim zahtjevima za promjenu naziva obrazovno-vaspitnih ustanova, taj resor ostaje pri stavu da nijedan naziv ne treba mijenjati i stoga neće podržati nijednu inicijativu na ovu temu. Obrazložili su da nazivi ustanova obrazovanja nijesu samo formalne oznake, već odraz vremena u kome su nastajali, svjedočanstvo o ljudima i događajima koji su oblikovali jednu epohu, a njihova promjena značila bi gubitak dragocjenog dijela kulturnog i istorijskog nasljeđa.
neOpravdana inicijativa
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović kaže da
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo da se neće promijeniti naziv srednje škole ,,25. maj“ u Tuzima, Centar za građansko obrazovanja pozdravio stav tog resora
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obrazložili su da nazivi ustanova obrazovanja nijesu samo formalne oznake, već odraz vremena u kome su nastajali, svjedočanstvo o ljudima i događajima koji su oblikovali jednu epohu, a njihova promjena značila bi gubitak dragocjenog dijela kulturnog i istorijskog nasljeđa
Škola ,,25. maj“
Zvanični naziv škole „25. maj“ nosi univerzalnu i inkluzivnu simboliku, povezujući ideju slobode, solidarnosti i zajedništva svih građana. Takav naziv osnažuje osjećaj pripadnosti širem društvu i daje pozitivan primjer međuvjerskog i međunacionalnog poštovanja – rekla je Kaluđerović za Pobjedu
ta nevladina organizacija pozdravlja najavu ministarke Anđele Jakšić-Stojanović da ne podrži iniciranu promjenu naziva škole ,,25. maj“ smatrajući da za to ne postoji niti jedan objektivan razlog ili potreba.
- Crna Gora je država koja baštini multikonfesionalne vrijednosti, multietnički sklad i građanski karakter društva. Upravo kroz obrazovne ustanove njegujemo i prenosimo te vrijednosti na mlađe generacije. Nazivi škola nijesu sa-
mo formalnost, oni su važni simboli koji šalju poruku zajednici i oblikuju svijest učenika. Zvanični naziv škole „25. maj“ nosi univerzalnu i inkluzivnu simboliku, povezujući ideju slobode, solidarnosti i zajedništva svih građana. Takav naziv osnažuje osjećaj pripadnosti širem društvu i daje pozitivan primjer međuvjerskog i međunacionalnog poštovanja – rekla je Kaluđerović za Pobjedu. Ona je obrazložila da ponuđeni novi naziv za školu u Tuzi-
ma, iako je sam po sebi opšti, nije na našem jeziku, što se može doživjeti kao usko nacionalni simbol, koji ne šalje univerzalnu poruku svim učenicima i roditeljima. - Škola treba da bude prostor otvorenosti i zajedništva, a ne mjesto gdje se naglašavaju razlike. Takva promjena ne doprinosi razvoju sredine, već može stvoriti dodatne podjele i narušiti duh povjerenja i zajedničkog života – istakla je Kaluđerović.
Ona dodaje da ne treba zaboraviti da je Opština Tuzi inicirala i izvršila promjenu naziva vrtića po istom ključu iz naziva ,,Dječja radost“ u naziv ,,Majka Tereza“ što je naišlo na snažan bunt stanovništva ostalih konfesija, naročito islamske zajednice i roditelja u Tuzima.
- A u toku je i sudski spor u tom predmetu. I tom prilikom smo se oglasili i osudili praksu izmjena naziva koji nijesu neophodni i samo podriva-
ju netrpeljivost u multietničkoj zajednici – rekla je Kaluđerović.
Ona kaže da pozivaju nadležne institucije i lokalnu samoupravu da pokažu odgovornost i zaštite nazive obrazovnih ustanova koji njeguju građanske vrijednosti, tradiciju i multietnički sklad, jer upravo ti temelji čine Crnu Goru posebnom i snažnom.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je da će svaka nova obrazovna ustanova koja u budućnosti bude osnovana nositi naziv po znamenitim ličnostima i događajima koji su obilježili naše društvo.
- I ono najvažnije - svaki naš prijedlog će biti utemeljen na vrijednostima koje nas okupljaju i spajaju i na koje smo svi ponosni. Na taj način želimo da spojimo poštovanje prema nasljeđu sa stvaranjem novih vrijednosti i prilika za generacije koje dolaze – istaknuto je iz resora kojim rukovodi ministarka Jakšić-Stojanović.
Nedavno se i u Skupštini polemisalo o inicijativama koje pristižu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, a kojim se traži da se promijeni naziv neke obrazovne ustanove. Tada je ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, takođe, poslanicima ponovila stav da se neće mijenjati nazivi obrazovnih ustanova. Tada su se pojedini poslanici interesovali da li je ministarka upoznata sa inicijativom da se jedna škola preimenuje u - ,,13. jul“. Ministarka Jakšić-Stojanović je odgovorila da su do sada zabilježili da su im stigli zahtjevi iz Berana, Tuzi, Podgorice i Budve, ali da nijedan nije uvažen. Ministarka je tada istakla i da ako krenu u ovu problematiku, u izmjene naziva obrazovnih ustanova, da bi otvorili novu ,,Pandorinu kutiju. Jakšić-Stojanović je poručila u Skupštini da stoje na raspolaganju da podrže dobre inicijative koje se tiču isključivo novih ustanova. Tada je, takođe, prokomentarisala da je njihov prijedlog da novi vrtić u Podgorici dobije naziv po Sofiji Klikovac, te da je riječ o nekadašnjoj direktorici titogradskih vrtića, tokom čijeg su rukovođenja u glavnom gradu izgrađena brojna obdaništa, uključujući i prve jaslice. - Ona je zadužila naše obrazovanje, udarila je temelje predškolskom obrazovanju u Crnoj Gori - istakla je Jakšić-Stojanović. n. ĐurĐevac
Radomir Uljarević reagovao na tekst Pobjede „I Uljarevićev sistem jedva prepoznao ’Kuće beskućnika’“ koji je objavljen 1. avgusta
PODGORICA – Radomir
Uljarević reagovao je na tekst u Pobjedi koji je objavljen 1. avgusta – „I Uljarevićev sistem jedva prepoznao ’Kuće beskućnika’“, navodeći da ,ukazuje na niz ,,netačnih opservacija koje su u njemu iznesene“.
Uljarević je u reagovanju istakao da, prije svega, želi da ukaže na razloge zašto je on kao urednik, između ostalih knjiga, potpisao i knjigu Bećira Vukovića „Kuće beskućnika“, uz napomenu da je proces objavljivanja bilo koje knjige prilično složen, i da taj proces gotovo po pravilu prate i greške, uz poslovičnu aljkavost bibliotečkih službenika, izdavača i štampara.
- Otuda i izreka: ni čovjeka bez mane, ni knjige bez greške. Ni ovo izdanje u tom smislu nije izuzetak. Gotovo sve knjige prije nego što se konačno odobre za štampu prođu takozvano pre-print izdanje, dakle, prvo štampano izdanje koje nije zvanično, i na koje se samo forme radi dodaju podaci za impresum, da bi na tim pre-print primjercima urednik i recenzenti unijeli ispravke, neposredno prije nego što knjiga bude puštena u štampu. E, nekoliko primjeraka tog, tzv. preprint izdanja se nepažnjom izdavača, našlo među knjigama koje su objavljene nakon unesenih ispravki – naveo je on. Dodaje da u Pobjedinom tekstu stoji: ,,U toj knjižari, koja je u vlasništvu Radomira Uljarevića... knjiga postoji u svega nekoliko primjeraka“. - Nije u redu da mi se pripisuje vlasništvo nad nečim što ni formalno nije moje. Valjda bi trebalo da je loše to što je neko vlasnik nečega? Ja vjerujem da je suprotno, pod uslovom da je taj neko svojim trudom nešto stekao. A to što je zbog povremenog nestanka struje u knjižari padao kompjuterski sistem, povod je za spektakularni naslov, i to na naslovnoj strani: I Uljarevićev sistem jedva prepoznao „Kuće beskućnika“. Ako bih u tom maniru reagovao, mogao bih da kažem da Pobjedin sistem ne prepoznaje poeziju srpskih pjesnika, s obzirom na činjenicu da su brojni srpski pjesnici uz Crne Gore u posljednjih trideset godina dobili mnoge važne nagrade za poeziju u inostranstvu, i da su isto tako njihove knjige prevođene i objavljivane na stranim jezicima, a da Pobjeda o tome nije objavila ni slovce – naveo je on. Kaže da za Pobjedu to nije informacija koja zaslužuje da
nađe mjesto ni u dnu kulturne rubrike, samo zato što se ti pjesnici izjašnjavaju kao srpski. Dodaje da nerado podsjeća na tu argumentaciju, ali da, nažalost, stvari tako stoje. - Autorka pomenutog teksta, profesorica ruske književnosti i crnogorska pjesnikinja, decidirano kaže da u knjizi „Kuće beskućnika“ vrijednosti nema, potom duhovito zapaža da je ta Bećirova knjiga namjerno napisana loše kako bi do kraja unizio državu koja ga je bogato nagradila. Ja iskreno vjerujem da ona tako i misli. I ne samo ona. Vjerujem da samo upućeni mogu da proniknu u zaumnu stranu stihova koji se ovih dana na mrežama navode kao loši. Izvrgavanje ruglu tih, i drugih stihova je samo još jedna pohvala tim stihovima, i zaslužuje kratak osvrt, adresiran na sve koji olako pokušavaju da se bave poezijom, ili da tumače poeziju – rekao je Uljarević.
Dodaje da ,,im je preostao jedini validni argument, a to je da pokažu kako poezija Bećira Vukovića nije dostojna nagrade“.
- Dobro, to je legitimno pravo, neki govore čak i za najveće crkvene dostojnike da nisu dostojni. Poezija Bećira Vukovića djeluje kao incident u horskoj genijalnosti koja se nadvila nad domicilnom književnošću. On se usudio da piše drugačije, tu ste ga našli, satjerali ste ga u ćošak, ne sviđa vam se šta on piše, ne sviđaju vam se stihovi koji su raščistili sa guslarskom tradicijom. Osim toga, nema onih milozvučnih tompsonovskih melodija, nema ničega što miluje vaš istančani sluh, gospodo. Riječju: pobjeda je vaša – napisao je Uljarević u reagovanju. On dodaje da živimo u nemogućem vremenu, tačnije u vremenu u kome je sve moguće, svjedoci smo kako nečitači pokušavaju da čitaju poeziju. - Naslov jedne knjige Bećira Vukovića glasi Nečitač. Pročitajte makar tu knjigu, uvjerićete se da je riječ o vama. I ako ste već nečitači, onda što pažljivije sa poezijom, pogotovo ako ste tvrdi na uho, jer potreban je sluh. Ostavite se onoga što je za vas nedokučivo. Ako vi nalazite da je snošaj na mašini loš, nemojte tu pjesničku sliku da vrednujete prema ličnim utiscima. Promislite o toj citatnosti. Zašto pjesnik indiskretno otkriva ime autorke citata o veš mašini - Ana? Da li se možda baš time postigla radikalna depersonizacija: marka mašine je važnija od snošaja. Ime je najmanje važno. Eto, i sami vidite, s poezijom nije sve
tako prosto, pa i kad ukazuje na prostotu u kojoj neki vide unižavanje Crne Gore. Sami su se navukli na tanak led. Mitske slike postmodernog doba nečitače ostavljaju na cjedilu – istakao je Uljarević. Ističe da je ,,svijet u haosu“. - Došlo je do vršne tačke - u nas je organizovan prvi protest protiv poezije. Protiv loše poezije, jer protestanti zavređuju bolje pjesnike. Hajde da o tome promislimo. Možda bi trebalo zabraniti knjigu „Kuće beskućnika“? Možda bi to bilo neko rješenje? Možda bi barbari bili zadovoljeni? U čemu je problem ove knjige? Ona se bavi nečim usputnim, reklo bi se površnim, pri tome, ona ponire do dna, silazi u osnove bića, dotiče nevidljivo i neshvatljivo, i time sama postaje neshvatljiva i nevidljiva, pa se ne treba čuditi čitaocima koji tvrde da ove knjige nema. Nje gotovo da nema, jer u njoj nema ništa od teksta na koji ste navikli – naveo je Uljarević. Kaže da još od svoje prve knjige Bećir Vuković neodstupno oblikuje svoj jedinstveni svijet, sa neupitnom povjerenjem u jezik bajalica, zbrajalica, skrivalica, poskočica, rugalica, zagonetki i drugih zamjenica.
- A taj jezik rađe koristi deminutive: /kratkih, kratkih nožica/ Ručica još kraćih, kraćih/; jer nije dovoljno što su ručice po sebi kratke, pjesnik, majstor deminutiva ih još skra-
ćuje: kraćih, kraćih! Dakle, taj jezik rađe koristi deminutive nego augmentative koji tehnikom uvećanja detalja, (ili organa) stvaraju sarkastične predstave, ali i tehnika umanjenja proizvodi ironijske i crnohumorne efekte; bizarne slike insistiraju na koncentrovanom zlu, a zlo je centralna tema koja zaokuplja pažnju autora ovih naoko benignih i bezazlenih pjesničkih slika... – kaže on. Uljarević je naveo da knjiga „Kuće beskućnika“ mrsi konce nespremnim čitaocima, nenaoružanim izvjesnim znanjima.
- Oni s pravom protestuju protiv književnog teksta koji je toliko iritantan da sami tekst rađe proglašavaju nepostojećim. Ne samo što ne žele da čitaju, što ne žele da vide, oni odista ne vide na tolikoj daljini, jer ova poezija je hiljadama milja daleko od miljenika bivše vlasti koji su obučeni da čitaju kroz jednopartijske naočare. Ništa dalje – istakao je on. Dodaje da Bećir ustrajava u svojim knjigama na toj distanci, na tom rastojanju, ne dopušta da se približi nekvalifikovan čitalac. - Otišao je predaleko. Oslobodio se metafore, lirike, stilskih figura, još je preostalo samo u naznakama nešto ironije, kao da se kreće ka potpunom brisanju teksta, brisanju riječi ili njihovom oslobađanju od suvišnih značenja koja optere-
Porodica moli za pomoć da svi koji imaju informaciju obavijeste policiju
ćuju, kao da koristi samo znakove, takva poezija može da iritira, da navede na protest sve one koji se gube u gravitacionom polju poezije apsurda. Lova u nejasnom. Crne umjetnosti. Nedospjeva. Nečitača. Kuća beskućnika. A sve navedeno valja ponijeti na pusto ostrvo – rekao je Uljarević. Kaže da Bećir Vuković zastupa jednu sasvim posebnu književnu misao, i zato nije tako jednostavno predvidjeti i razumjeti ovu poeziju – nju je lakše previdjeti nego razumjeti.
- Usamljeničke vizije ovog pjesnika ukazuju na ono što je najvažnije, a što je tako skriveno da se da samo naslutiti u nekom neosimbolističkom pojmovnom sistemu. Poetsko-filosofska aforističnost ima pečat iskustvenosti, tako da čitalac zadobija povjerenje u stihove koje ne mora, a možda i ne treba, da pokušava da razumije. Na momente stvari se gube, prelaze u druga agregatna stanja, i poezija se tiče ničeg koje je entitet koji ovdje u formi transcedentnog stupa na scenu – rekao je on. Uljarević navodi da izgleda da je u Crnoj Gori, ako nema rimovanja gotovo sa poezijom, ako vas ne uspavljuje muzikalnost srpskog stiha, gubite razum, razdražuje vas svaki otklon, vi ste više za klasični pristup i književnosti, i veš mašini.
- Bećir je otvorio to pitanje uloge mašine u procesu identitetskih prepoznavanja, s jedne strane, s druge strane su oni koji preferiraju klasične poze prikazane u Kama sutri. Oni svoje prikaze pjesničkih knjiga upodobljuju sa rubrikom u koju se upisuje nacionalnost. Sve kao u doba fašizma, kao 12. jula, iako se već 13. jula raskrstilo sa onom Nezavisnom Crnom Gorom koja je bila napravljena po uzoru na Nezavisnu državu Hrvatsku. To je rodno mjesto ove nove književne kritike, to je suština problema – naveo je on. Dodaje da bi ispalo da smo se džabe svađali ako ćemo da se mirimo, ako ćemo da budemo svi zajedno, kao 13. jula, onda smo se za džabe međusobno ubijali, poslije 13. jula. - Kakvo pomirenje - revolucija još uvijek traje! Drugi svjetski rat se obnavlja. A šta je sa našim građanskim ratom, sa našim vjerskim ratovima, na klackalici između 12. i 13. jula? Sad oni koji baštine vrijednosti 12. jula, ne žele da se mire sa dobitnicima 13-julske nagrade. A pjesnik zapeo: Mir svima“ – zaključuje Uljarević u reagovanju. R. D.
PODGORICA - Nikola Raičević iz Podgorice nestao je 18. avgusta u tom gradu i od tada porodica nema nikakvu informaciju o njemu. Mole sve koji nešto znaju o njemu da o tome obavijeste policiju ili se jave na broj telefona 068 530 278. Porodica je saopštila da su sa Raičevićem posljednji kontakt imali 18. avgusta u 17.48 sati kada je izašao iz automobila u Jerevanskoj ulici na Zabjelu, odakle mu se gubi svaku trag. Na sebi je imao maslinastu majicu, maslinaste bermude, crne patike i teget kačket. Visok je 187 cm i ima tetovaže na obje ruke. Oko struka je imao crnu duksericu. A. R.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama uspješno okončala akciju kod Čanja
PODGORICA - Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, kao i posada taksi-čamca Montenegro, juče ujutro su uspješno izveli akciju spasavanja šest francuskih državljana na području Crnog Rta kod Čanja. - Pomorsko-operativni centar (POC) je oko 9.30 časova dobio informaciju od Sektora granične policije Bar da se na nepristupačnoj obali nalazi grupa osoba kojima je bila potrebna evakuacija. Informacija je potvrđena i sa taksi-čamca Montenegro, čija je posada javila i da je došlo do oštećenja plovila na kojem su se nalazili strani državljani – saopštili su oni.
Kako dodaju, odmah po pozivu isplovio je spasilački čamac Uprave sa službenicima Jedinice za traganje i spašavanje, koji su po dolasku na lokaciju započeli evakuaciju. U akciji je učestvovao i taksi-čamac Montenegro, koji se prvi našao na mjestu događaja i pritekao u pomoć. N. Đ.
Predsjednik Rusije saopštio dodatne uslove za mir u Ukrajini
Osim zahtjeva da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, predsjednik Rusije traži da odustane od članstva u NATO i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji. A u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen, objavio je juče Rojters, pozivajući se na tri izvora bliska Kremlju
MOSKVA – Predsjednik
Rusije Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa (Donjecka i Luganska), od želje za pridruživanjem NATO savezu, da ostane neutralna i ne dopusti zapadnim trupama ulazak u zemlju, piše Rojters pozivajući se na tri izvora upoznata sa razmišljanjem najviših zvaničnika u Kremlju. Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao sa Donal-
dom Trampom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine. Tokom skoro trosatnog sastanka razgovaralo se o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Rojters. Nakon sastanka sa Trampom, Putin je rekao da se nada da je ovaj susret jedan veliki korak ka dogovoru, ali nijedan od lidera nije otkrio detalje njihovog razgovora. Rojters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio da
vidi u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se završio rat. Ruski izvori su rekli da je
U toku prva faza izraelske ofanzive, Palestinci bježe iz grada Gaze
Putin napravio kompromis u vezi sa teritorijalnim zahtjevima koje je iznio u junu 2024, a koji su od Kijeva tra-
POJAS GAZE - Palestinci bježe iz djelova Gaze nakon što je izraelska vojska započela prve faze planirane kopnene ofanzive, kažu zvaničnici u gradu.
Izraelske trupe su uspostavile uporište na obodu grada - u kojem živi više od milion Palestinaca - nakon višednevnih intenzivnih bombardovanja i artiljerijske vatre, piše BBC. To je podstaklo generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da ponovi pozive na trenutni prekid vatre „kako bi se izbjegla smrt i razaranje“ koje bi napad „neizbježno izazvao“.
Izrael je ovim poručio da nastavlja sa svojim planom da zauzme cijeli grad Gazu uprkos međunarodnim kritikama.
Stotine Palestinaca u naseljima Zejtun i Sabra u Gazi krenulo je ka sjeverozapadnom dijelu grada.
Stanovnici Gaze opisali su neumoljivo bombardovanje od noći do četvrtka. - Kuća se trese sa nama cijele noći - zvuk eksplozija, artiljerije, ratnih aviona, ambulantnih kola i poziva za pomoć
nas ubija. Zvuk se približava, ali gdje bismo išli - rekao je Ahmad el Šanti novinskoj agenciji AFP. Amal Abdel-Al je raseljena iz svog doma u Sabri prije sedmicu i rekla je da je gledala kako bombe padaju na to područje. - Niko u Gazi nije spavao, ni prošle noći, ni nedjelju dana. Artiljerijski i vazdušni napadi na istoku nikada ne prestaju. Nebo sijeva cijelu noć - rekla je. Portparol izraelske vojske rekao je da trupe već djeluju u
oblastima Zejtun i Džabalije, kako bi postavile temelje za ofanzivu, koju je ministar odbrane Izrael Kac odobrio u utorak i koja će biti podnijeta kabinetu za bezbjednost kasnije ove sedmice.
Premijer Benjamin Netanjahu rekao je da „skraćuje rokove“ za zauzimanje „posljednjih uporišta terorizma“, kako je on to opisao. U saopštenju, Hamas je optužio izraelskog lidera da nastavlja „brutalni rat protiv nevinih
civila u gradu Gazi“ i kritikovao njegovo „nepoštovanje“ novog prijedloga o prekidu vatre koje su predložili posrednici. Izrael još nije formalno odgovorio na plan.
Oko 60.000 izraelskih rezervista biće pozvano početkom septembra, kako bi se oslobodilo aktivno osoblje koje treba da izvede nove napade.
Očekuje se da će stotinama hiljada Palestinaca u gradu Gazi biti naređeno da se evakuišu i upute ka južnoj Gazi.
žili da ustupi četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini – koje čine
Donbas – plus Herson i Zaporožje na jugu. Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao ih ravnom predajom. U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje još uvijek kontroliše. Moskva bi zauzvrat zamrzla liniju fronta u Zaporožju i Hersonu i odustala od daljeg prodora prema jugu. Izvori kažu da je Moskva, kao dio mogućeg sporazuma, takođe spremna da preda male djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajini koje sada kontroliše.
Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO, kao i ograničenja ukrajinske vojske i dogovora da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na teritoriji Ukrajine kao dio mirovnih snaga.
Apelacioni sud u Njujorku
NJUJORK - Apelacioni sud u Njujorku juče je ukinuo kaznu od 500 miliona dolara, koju je američki predsjednik Donald Tramp morao da plati u prošlogodišnjem građanskom postupku u Njujorku, kada je sudija Artur Engoron odlučio da je kriv zbog velikog uvećavanja vrijednosti imovine, kako bi obezbijedio povoljne kredite.
Engor on je tada naredio Trampu da plati kaznu od 355 miliona dolara, što je sa kamatom poraslo na više od 500 miliona. U juče objavljenoj presudi, sudije Apelacionog odjeljenja Vrhovnog suda Njujorka navele su da Tramp jeste odgovoran za prevaru, ali da je kazna od pola milijarde dolara pretjerana i vjerovatno krši ustavnu odredbu o zaštiti od oštrih kazni, prenosi BBC. U slučaju protiv Trampa, njegova dva odrasla sina i Trampove organizacije, sudija Engoron je, takođe, zabranio Trampu da obavlja funkciju direktora kompanije i da uzima kredite od banaka u naredne tri godine. Apelaciono vijeće od pet sudija juče je bilo podijeljeno
oko osnovanosti prvobitne tužbe, koju je podnijela državna tužiteljka Njujorka Leticija Džejms, koja je optužila Trampa i njegove sinove za „upornu i ponovljenu prevaru“.
Dok je većina rekla da je ona „u okviru svojih zakonskih ovlašćenja pokrenula tu tužbu“, jedan je smatrao da je slučaj trebalo odbaciti, a dvoje je reklo da bi trebalo da se održi novo suđenje. Nakon dodatne rasprave, njih dvoje su se pridružili odluci da se kazna ukine, napisao je sudija Piter Molton u odluci napisanoj na 323 stranice.
Molton je rekao da su američki glasači „očigledno donijeli presudu“ o Trampovoj političkoj karijeri.
- Ovo vijeće danas jednoglasno osujećuje napore da se unište njegovi biznisi - napisao je sudija.
Trampov sin Erik, koji je bio uključen u slučaj, proslavio je odluku objavom na društvenim mrežama.
-Potpuna pobjeda u lažnom slučaju državnog tužioca Njujorka. Poslije pet godina pakla, pravda je prevladalanapisao je.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama predložilo da se osumnjičenom produži pritvor zbog opasnosti od uticaja na učesnike događaja, Viši sud u BP prijedlog odbio kao neosnovan
BERANE - Beranac Vujadin Dobrašinović, na čijem imanju u Gornjem Zaostru je nezakonito postavljen, pa uklonjen spomenik četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, pušten je da se brani sa slobode, saopštila za portal ETV portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović
Podsjetimo, njemu je pritvor određen 10. avgusta zbog sumnje da je počinio krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu.
Kako je Radunović kazala portalu ETV, Dobrašinoviću je pritvor određen zbog postojanja okolnosti koje su ukazivale na opasnost od uticaja na D. Š. koga je potrebno saslušati u svojstvu svjedoka, a koji ima bliske porodične veze sa osumnjičenim, kao i na nepoznate saučesnike.
- Optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama predatim Osnovnom sudu 15. avgusta okrivljenom je stavljeno na teret krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen- obilježja u saizvršilaštvu. Predloženo je da se prema okrivljenom produži pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni ometati postupak uticanjem na saučesnike - navela je Radunović.
Svjedok D. Š. je, kako ističe, u postupku istrage saslušan.
- Iskoristio je svoje zakonsko pravo da ne svjedoči, precizirala je Radunović. Naglašava da je o prijedlogu za produženje pritvora protiv Dobrašinovića je, kako je navela, odlučivao Viši sud u Bijelom Polju.
- Provjerom kroz Pravosudni informacioni sistem utvrđeno je da je rješenjem Vijeća Višeg suda u Bijelom Polju od 20. avgusta odbijen kao neosnovan prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za produženje pritvora Dobrašinoviću, po pritvorskom osnovu opasnost od uticaja na saučesnike i njemu je ukinut ranije određeni pritvor - kazala je Radunović za Portal ETV i istakla da se na ovo rješenje može izjaviti žalba Apelacionom sudu.
Podsjećamo, episkop budimljansko-nikšićki Srpske pravoslavne crkve (SPC) Metodije Ostojić služio je 8. avgusta liturgiju u selu Gornje Zao -
PODGORICA - Osnovno
državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje da li je ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković prekjuče u marketu „Idea Franca“ u Mojkovcu ukrao telefon Mojkovčanki J. R.
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju utvrđuje
stro u Beranama, kada je nezakonito postavljen spomenik ozloglašenom četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, dok je cijelu ceremoniju pratila himna Srbije.
Zbog nezakonitog postavljanja spomen-obilježja, država je naredila uklanjanje spomenika, ali Metodije je, s druge strane, spomenik unio u crkvu, poručujući: „Pa neka dođu da je sruše“. Ono što otežava uklanjanje spomenika zločincu Đurišiću jeste odredba spornog Temeljnog ugovora prema kojoj država mora da traži odobrenje nadležnih crkvenih organa ukoliko odluči da ukloni spomenik iz crkve.
- Državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja crkvenih organa, osim u slučajevima hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi - piše u Temeljnom ugovoru. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju trenutno vodi dva predmeta povodom izjava Metodija, u kojima javno veliča četnike Đurišića i vođu četničkog pokreta Dražu Mihailovića. Prvi predmet formiran je još 12. juna i dalje je u fazi izviđaja, a drugi je formiran nakon dešavanja u Gornjem Zaostru. Otkrivanje spomenika Pavlu Đurišiću obilježio je i napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Napadnuti su fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević, fotoreporter Vijesti Boris Pejović i novinar iste medijske kuće Balša Rudović, koji su bili nasilno spriječeni da obavljaju radne zadatke. Nakon incidenta privedene su četiri osobe, a uhapšeni Danko Femić, kojem je određen pritvor do 30 dana i Vlado Stijović kod koga su pronađene dvije memorijske kartice otete od Vasiljevića. Stijović je pušten na slobodu.
Policija je uhapsila i Vojislava Rmuša (48), i uz prekršajnu prijavu privela Sudu za prekršaje u Beranama. Sud je odbacio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U međuvremenu, policija je procesuirala Draga Labovića (47), Dušana Petrića (28), Vuka Došljaka (20) i još dva maloljetna lica starosti 15 i 17 godina, koji će prekršajno odgovarati zbog učešća u otkrivanju nezakonito postavljenog spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Đurišiću. J. R.
- Dežurni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju dana 20. 8. 2025. godine, u 14.36 časova obaviješten je od strane policijskih službenika OB Mojkovac da je građanka J. R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca“ koji se nalazi u Ulici
Janka Vukotića, opština Mojkovac, otuđen mobilni telefon marke ,,xiaomi redmi“, te da je isti taj mobilni telefon nakon sat vremena vraćen u isti market od strane građanina B. V.saopšteno je Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva.
ZAPIS SA KAMERA
Kako su naveli, policijski službenici OB Mojkovac inicirali su podnošenje zahtjeva za donošenje naredbe za izuzimanje video-zapisa, nakon čega je dežurni tužilac ODT BP podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video-zapisa sa kamera instaliranih na pomenutom trgovinskom objektu. - Takođe, dežurni državni tužilac ODT BP naložio je policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi utvrđivanja vrijednosti istog, samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog
djela za koje se goni po službenoj dužnosti - odgovorili su iz Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Nije poznato da li je Vuković saslušan, a nije nam odgovoreno ni da li je telefon vraćen nakon pregledanih snimaka sa video-nadzora.
Pobjeda je takođe pitala ODT da li mogu, radi objektivnog i preciznog informisanja javnosti, saopštiti da li je telefon vraćen nakon pregledanih snimaka i identifikacije Vukovića. Nijesmo dobili odgovor.
PREDMET I ZBOG
NAGRADE
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) formiralo je predmet zbog nagrade koja je uručena Vukoviću, a pošto je Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ zvanično proslijedila Ministarstvu kulture i medija (MKM) dokaze koje posjeduje o kršenju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i navođenja lažnih podataka u impresumu na knjizi „Kuće beskućnika“, i
njima uputila zahtjev sa pratećom dokumentacijom za ocjenu nadležnosti. Podgoričko tužilaštvo će u postupku izviđaja utvrditi even-
tualnu krivičnu ili prekršajnu odgovornost. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za ovako sporno djelo, u crnogorskom
Ročište u disciplinskom postupku protiv nekadašnjeg komandira nikšićke policije Darka Mađarića otkazano, niko od članova komisije MUP-a se nije pojavio
Radulović najavio krivične prijave protiv Šaranovića, Bečića, Bogdanovića,
PODGORICA – Advokat
Veselin Radulović najavio je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića i članova komisije za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji zbog nezakonitog postupanja prema policijskim službenicima. - U zavisnosti od postupanja članova disciplinske komisije odrediću se i u tom segmentu. U fokusu krivične prijave neće biti samo nezakonito postupanje prema policijskim službenicima nego i nabavka službenih vozila, zapošljavanja u bezbjednosnom sekto-
ru, trošenje javnih sredstava, ali i zapošljavanje i u sektoru energetike – istakao je Radulović za portal ETV. On je kazao da se na zakazanom ročištu u disciplinskom postupku protiv nekadašnjeg komandira nikšićke policije Darka Mađarića niko od članova disciplinske komisije Ministarstva unutrašnjih poslova nije pojavio, niti ih obavijestio o odgađanju - U zakazano vrijeme došao sam sa Darkom Mađarićem u prostorije disciplinske komisije Ministarstva unutrašnjih poslova, ali tamo nikoga nijesmo zatekli. Kancelarija je bila zaključana, a na čitavom spratu nije bilo nikoga ko bi nam eventualno mogao dati obavještenje gdje su članovi disciplinske komisije i da li će biti održano ročište – kazao je advokat Radulović.
On je istakao i da je disciplinska komisija poslala poziv Mađariću u kojem nema naznaka što mu se stavlja na teret i od kojih optužbi on eventualno treba da se brani. Prema riječima advokata, ovakvo postupanje predstavlja samo nastavak nezakonite prakse kršenja osnovnih ljudskih prava, ali i nastavak mobinga koji se sprovodi prema policijskim službenicama – u ovom slučaju prema Darku Mađariću.
- Krajnje je neodgovorno i neozbiljno poslati poziv bez ikakvog propratnog materijala čak i bez odluke o pokretanju disciplinskog postupka, bez ikakvih naznaka što se Mađariću stavlja na teret i bez jednog dokaza koji bi potvrdio da je moj klijent napravio bilo koju povredu radne obaveze. Iz ovih razloga ću pod-
nijeti krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv svih odgovornih osoba jer se u njihovim postupcima, osim krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, stiču i svi elementi bića krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije – kazao je Radulović.
Bivši komandir nikšićke policije, kao i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela Milorad Žižić suspendovani su početkom avgusta. Prekjuče, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić saopštio je da su u sklopu kontinuiranog procesa vetinga suspendovana dva visokopozicionirana policijska službenika.
On nije saopštio njihova imena, kao ni na kojim pozicijama su bili, kao ni razloge suspenzije. A. R.
ima li elemenata krivičnog djela
PEN Centru su ukazali da je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz obla-
BIJELO POLJE - Advokat Milorad Vlahović, branilac, po službenoj dužnosti, optuženog Alije Balijagića (65) koji se tereti za teško ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u sticaju sa nedozvoljenim držanjem, nošenjem oružja i eksplozivnih materija, podnio je predsjednici vijeća Višeg suda u Bijelom Polju, sutkinji Bojani Radović zahtjev za odobrenje zamjene branioca po službenoj dužnosti.
Vlahović predlaže prihvatanje advokata Bogdana Pavićevića iz Bijelog Polja, da ga zamjenjuje i preduzima sve radnje odbrane u navedenom predmetu. U zahtjevu je navedeno da su razlozi zamjene objektivne prirode. - Smatram da imenovani advokat Pavićević ispunjava sve zakonske uslove i da je sposoban da preuzme odbranu, te molim da sud odobri njegovo postupanje kao mog zamjenika - navodi se u zahtjevu uz dostavljeni prilog zamjeničkog punomoćja.
sti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Bećir Vuković je, inače, u autorskom tekstu za portal Vidovdan, bliskom vrhu Srpske pravoslavne crkve (SPC), 202 1. iznio niz uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorske nacije negirajući njeno postojanje, te navodeći „da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna“. - Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje - napisao je Vuković. Naveo je, pored ostalog, da su „današnji komiti nedonoščad Kominterne, a postojanje današnje Crne Gore je istorijska ironija“. J. R. BUDVA - Ugostitelj iz
Na Graničnom prelazu Sukobin oduzeto vozilo u vlasništvu državljanke Njemačke Zaplijenjen BMW koji potražuje Interpol
ULCINJ – Policijski službenici juče su na GP Sukobin, na ulazu u Crnu Goru, zaplijenili ,,BMW X5“ za kojim je Interpol Njemačka raspisao potjernicu početkom avgusta, saopšteno je iz Uprave policije (UP). Vozilom je upravljala njemačka državljanka D. A., a provjerom kroz baze podataka utvrđeno je da je za ovim vozilom na snazi međunarodna potjernica. Dodaju da je sa događajem upoznat državni tužilac u
Advokat po službenoj dužnosti uputio zahtjev predsjednici vijeća Višeg suda u Bijelom Polju
Inače, vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju produžilo je do dalje odluke pritvor Balijagiću. Podsjećamo, okrivljeni Alija Balijagić podnio je pismeni zahtjev za promjenu branioca po službenoj dužnosti navodeći „da mu takav branilac ne treba“ i da mu se postavi drugi branilac. Advokat Vlahović je takođe podnio zahtjev za razrješenje od dužnosti branioca s obzirom na to da je zahtjev okrivljenog dat u pisanoj formi sudu i da je jasno izražena volja okrivljenog da ne želi postupanje njega kao branioca. Prema navodima optužnice Balijagić je 25. oktobra prošle godine oko 21.10 časova u
mjestu Sokolac, opština Bijelo Polje sa umišljajem, na podmukao način ubio Jovana i Milenku Madžgalj. Uhapšen je
nakon skoro mjesec od zločina u selu kod Priboja. Balijagiću je zakazano suđenje za 1. oktobar. B. Č.
Objavljen snimak vlasnika jednog ugostiteljskog objekta u Petrovcu na kojem se vidi kako na neprimjeren način razgovara sa službenicima komunalne policije
prijetio komunalnim policajcima, pozivao se na
Petrovca, čiji identitet za sada nije poznat, prijetio je komunalnim policajcima i na neprimjeren način razgovarao sa njima u Budvi, što se može čuti na video snimcima koje je juče objavio portal Antena M. Nepoznati muškarac prijetio je policajcima i članovima njihovih porodica prvo ispred svog lokala a zatim i u prostorijama Komunalne policije Budva, pozivajući se na to da mu je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović,
navodno, rođak. Tim povodom, Pobjeda je uputila pitanja Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Zanimalo nas je da li je tamošnje Tužilaštvo obaviješteno o ovom događaju te da li je formiran predmet i protiv koga.
Pored toga, upitali smo ODT da li je postupajući tužilac dao nalog za privođenje ovog lica i da li je eventualno uhapšen, međutim, do zaključenja ovog broja nijesmo dobili odgovore. Petrovčanin, kako se čuje na snimku, ispred svog objekta povišenim tonom govori:
„Gledajte ovo, sram da vas bude! Treba li ja da ne radim?!
Sram vas bilo, viđećete od sjutra kako se j**e! Dovešću vas ja u red, naučiću vas ko ste!“.
Sa druge strane, čuje se i glas komunalnog policajca, koji ga ljubazno moli da ne razgovara tako sa njima.
Na sljedećem snimku koji je objavila Antena M, vlasnik ugostiteljskog objekta vodi razgovor u prostorijama Komunalne policije Budva.
„Znači 10.000 eura ću da uplatim da mu đetetu ruke i noge izlome. Ako ima ženu i đecu,
izj***ćemo ih. Da li ja sada mogu da preuzmem svoje vozilo kako bih ujutru krenuo sa blokadama?! Prvi koji sad dođe sa autom i da istovara, ne zanima me, blokiram ulicu, nastavio je svoje prijetnje Petrovčanin. Zatim govori komunalnim policajcima da je razgovarao sa rođakom, ministrom Šaranovićem. - Da ćemo se poubijat, rekoh, rođo, dovešću ih u red, naglasio je, između ostalog, izrevoltirani muškarac.
Za sada nije poznato više detalja, ni koja je precizna pozadina ovog incidenta. J. R.
Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji je naložio da se vozilo oduzme i preda na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj radi sprovođenja daljih provjera. - Granična policija nastavlja sa pojačanim kontrolama na graničnim prelazima, usmjerenim na otkrivanju i suzbijanju svih oblika kriminala sa prekograničnim i transnacionalnim karakterom, zaključuju iz policije.
Policija uhapsila sedamnaestogodišnjaka zbog izazivanja opšte opasnosti i nedozvoljenog držanja oružja Maloljetnika sumnjiče da je aktivirao bombu ispred lokala u Nikšiću
J. R.
NIKŠIĆ – Nikšićka policija uhapsila je maloljetnika (17) zbog sumnje da je 18. avgusta rano ujutru aktivirao bombu ispred lokala „Tema“ u tom gradu, u Ulici Alekse Backovića, izazvavši materijalnu štetu na objektu. Sedamnaestogodišnjak se tereti da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. - Naime, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su po prijavi događaja izašli na lice mjesta, u prisustvu vještaka za požare, eksplozije i havarije izvršili uviđaj, te u
veoma kratkom roku, preduzimajući niz operativno taktičkih i tehničkih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, identifikovali lice koje je aktiviralo eksplozivnu napravu – ručnu bombu, ispred ovog ugostiteljskog objekta usljed čega su nastala oštećenja na staklima ovog objekta - saopšteno je iz Uprave policije. Kako pojašnjavaju, pripadnici nikšićke policije juče su pretresli prostorije koje maloljetnik koristi i pronašli veći broj tragova i predmeta za koje se sumnja da su korišćeni u izvršenju krivičnog djela. -Uprava policije upućuje apel roditeljima da preduzmu odgovarajuće mjere nadzora nad svojom maloljetnom djecom i njihovim kretanjem, što je i zakonska obaveza roditelja –staratelja, a posebno u pogledu sprečavanja njihovog štetnog ponašanja, čime direktno doprinose povećanju lične i opšte bezbjednosti - poručili su iz policije. C.H.
Baranin osumnjičen za dječju pornografiju
BAR - Baranin A. V. (37) uhapšen je zbog sumnje da je u dužem vremenskom periodu, pribavljao i posjedovao slike pornografskog sadržaja na kojima se nalaze maloljetne osobe, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Njemu se na teret stavlja krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju. Iz policije su naveli da je državni tužilac u Baru naložio da se osumnjičeni A. V. uhapsi i protiv njega podnese krivična prijava. J. R.
Budva: Opština planira izgradnju predškolske ustanove u blizini Manastira Podmaine
SJEdNICa u PONEdJELJaK: Zgrada opštinske administracije
BUDVA – Na sjednici Skupštine opštine Budva koja je zakazana za ponedjeljak, 25. avgusta, odbornici će se izjasniti u namjeri opštine da za 500.000 eura od DOO ,,Kredit KB“ iz Kule kupi zemljište radi izgradnje vrtića
Zemljište koje čini nekoliko parcela nalazi se u blizini
Manastira Podmaine, površine je 5.473 kvadratna metra. Od obilaznice je udaljeno oko 600 metara. Na njemu se
nalaze četiri stara objekta, lošeg kvaliteta. –Vrtići su nam prebukirani te su potrebni dodatni kapaciteti. Iako je izgradnja predškolskih ustanova nadležnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i drugih državnih organa, Opština je spremna u namjeri da reaguje uprkos propisanim nadležnostima, kako bi našim najmlađim sugrađanima obezbijedila dodatni prostor i ostvarivanje prava iz predškolskog obrazovanja
PLJEv LJa: Predstavnici RUP-a i Opštine predstavili Plan pravedne tranzicije
PLJEVLJA – Predstavnici Rudnika uglja Pljevlja (RUP) i Opštine Pljevlja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede razgovarali su o programima podrške koji bi trebalo da olakšaju sprovođenje Plana pravedne tranzicije. Direktor Sektora za razvoj i investicije RUP-a Miroslav Đurišić, predstavio je kroz poslovnu transformaciju prvi konkretan plan takve vrste u regionu.
Plan pravedne tranzicije predviđa pokretanje 12 novih održivih biznisa, koristeći kadrovske i ljudske resurse iz RUP-a i lokalnog tržišta. U fokusu su sektor građevinarstva, asfaltnih baza, održavanja, transporta, geoloških usluga, laboratorija, proizvodnje zaštitne opreme, kao i IT i mrežnih usluga.
REKULTIVACIJA
ZEMLJIŠTA
Poseban značaj dat je rekultivaciji zemljišta - u 2025. go-
U fokusu su sektor građevinarstva, asfaltnih baza, održavanja, transporta, geoloških usluga, laboratorija, proizvodnje zaštitne opreme, kao i IT i mrežnih usluga. Poseban značaj dat je rekultivaciji zemljišta - u 2025. godini planirana je rekultivacija 35 hektara, što je znatno povećanje u odnosu na prethodnih 15 godina
dini planirana je rekultivacija 35 hektara, što je znatno povećanje u odnosu na prethodnih 15 godina. Takođe, u okviru projekta planirano je pomjeranje otvorenog kopa i rekonstrukcija riječnog korita Ćehotine, čime će se stvoriti uslovi za planiranje novih urbanih zona namijenjenih poslovnim i turističkim sadržajima.
Menadžerka opštine Pljevlja Ljiljana Đondović, istakla je da projekat ima veliki značaj za lokalnu zajednicu, naglasivši da će njegovom realizacijom opština ostvariti znatne ekonomske benefite.
Ona je prezentovala i načine na koje će se valorizovati potencijali kojima Pljevlja trenutno raspolaže. U okviru Plana pr avedne
tranzicije se predviđa izgradnju solarne elektrane vrijedne 40 miliona eura, u kompleksu ugljenokopa ,,Potrlica“, na 63 hektara zemljišta, s nominalnim kapacitetom od 81,1 megavata. Predviđena je i izgradnja mini hidroelektrane u selu Durutovići na brani koju je prije petnaestak godina izgradio Rudnik kako bi skrenuo rijeku Ćehotinu sa njenog toka. Izgrađena su dva tunela, kao i dva betonska kanala kojim trenutno teče Ćehotina. Taj projekat pljevaljsku kompaniju koštao je više od 20 miliona eura. Vraćanjem Ćehotine trasom svog približno prirodnog toka prestaje sadašnja uloga brane ,,Durutovići“ i stvara se mogućnost iskorišćenja njenog potenci-
jala za izgradnju mini hidrocentrale za proizvodnju električne energije.
Jedno od planiranih preduzeća biće građevinska grupa, koja je formirana i koja obavlja poslove za RUP, Elektroprivredu i učestvuje na tenderima za izvođenje raznih građevinskih radova.
HTZ OPREMA, BAZA
RUP planira da otvori fabriku za proizvodnju HTZ opreme, za koju su već od kompanije Castelo Montenegro iznajmili prostor u pljevaljskom naselju Radosavac. Iz najveće pljevaljske kompanije tvrde da je analiza tržišta pokazala da je opravdano otvaranje fabrike HTZ opreme. U okviru plana pravedne tranzicije preduzeće je nedavno zakupilo asfaltnu bazu od stečajne uprave kompanije „Vektra Jakić“, u pljevaljskom selu Bušnje, a nakon što bude remontovana, trebalo bi da uskoro počne da radi. Dugoročnim planovima Rudnika planirana je kupovina asfaltne baze kada se za to stvore uslovi. Asfaltna baza u selu Bušnje izgrađena je 1984. godine, a sve do 2009. radila je bez većih problema, kada je urađen i generalni remont postrojenja. U Rudniku očekuju da će baza proizvoditi 30 do 35 tona asfalta na sat. Planirano je i da Radna jedinica Transport sa više od 60 kamiona izađe na tržište, kao i laboratorija, te služba čišćenja i obezbjeđenja. C. G.
– navedeno je u obrazloženju prijedloga odluke.
Dodaje se da je nedavno usvojena opštinska odluka kojom se u cjelini refundiraju troškovi boravka djece u vrtićima ,,čime je predškolsko obrazovanje postalo dostupno svima bez obzira na socio-ekonomski i drugi status“.
Po narudžbi opštine urađene su procjene vrijednosti nepokrentosti - vještak Aleksnadar Rakočević u julu je procijenio zemljište da vrijedi
834.330 eura, a Andrija Zvicer u aprilu na 960.000 eura. Opština planira da nakon kupovine zemljišta promijeni DUP, te da sačuva veliki dio zelenila. Time bi, pojašnjeno je, i zbog male spratnosti bila sačuvana vizura Manastira Podmaine koji se nalazi iznad parcela koje su namijenjene za izgradnju vrtića. Na dnevnom redu sjednice Skupštine opštine još su i prijedlog odluke o donošenju programa privremenih objekata, prijedlog odluke o završnom računu budžeta za 2024. godinu, zatim izvještaj o ostvarenju budžeta opštine za period januar - jun 2025. godine i rješenje o naknadi za rad komisije za izradu prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o radu Skupštine opštine. D. Š.
B IJELO P OLJE: Projekat Udruženja za razvoj civilnog društva
Plakat projekta
Podrška Romkinjama da se bore za sebe
BIJELO POLJE – Udruženje za razvoj civilnog društva realizuje projekat čiji je cilj da se unaprijedi položaj Romkinja u zajednici. Planirane aktivnosti finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Koordinatorka projekta Mirsala Tomić saopštila je Pobjedi, da se projektom želi dati doprinos konkretnom osnaživanju Romkinja i njihovih porodica.
– Odvijaće se kroz direktne posjete kućama, zajedničke obuke na teme od značaja za unapređenje njihovog položaja, te sveobuhvatnu promotivnu kampanju unutar kako romske, tako i šire društvene zajednice. Primarna ciljna grupa projekta su Romkinje i njihove porodice koje žive u naseljima Rakonje, Nedakusi, Strojtanica i Ploče. Svakodnevno svjedočimo nezavidnom položaju jedne inače najugroženije ženske populacije u Bijelom Polju – Romkinjama, koje su višestruko marginalizovane i diskriminisane – kazala je Tomić. Ona ističe da su žene iz romskih naselja jedna od najugroženijih ženskih kolektiva u opštini Bijelo Polje.
– Obespravljene, mahom nepismene, čak neke i dalje srijećemo kako prose. Ovako nemoćne, neudružene, daleko od normalnog života većinske za-
jednice i na margini, istu sudbinu prenose i na svoje ćerke. Projektom želimo da utičemo i ukažemo da je krajnje vrijeme da se osvijeste, da svaki muškarac i zajednica spozna da i u njihovom naselju i porodici žena ima pravo biti ravnopravna, ima pravo na život bez nasilja, da se mora uzeti u obzir i njeno mišljenje, prava, želje, zdravlje, a ne samo cjeloživotno siromaštvo, prosjačenje, upravo po moranju i u korist muškarca – glave porodice. Kroz direktnu i konkretnu uključenost u projektne aktivnosti one će biti informisane, psihosocijalno osnažene, udružene – kazala je Tomić. Ona kaže da to što će ići od vrata do vrata te snimiti dokumentarni film o ,,nevidljivim, a bitnim i ravnopravnim Romkinjama“ čini projekat inovativnim.
– Način na koji je projekat osmišljen daće doprinos cjelokupnoj romskoj zajednici koja, na osnovu podataka po posljednjem popisu iz 2023. godine, u Bijelom Polju ima 134 člana – zaključila je Tomić. Projekat ,,Informisana i osnažena: pravo Romkinja u zajednici“ je podržan kroz program Podržani-Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. B. Č.
EPA ne sprovodi kompletan monitoring iako je to njena obaveza prema krovnom zakonu
PODGORICA – Crna
Gora, odnosno Agencija za zaštitu životne sredine, Statističkom zavodu Evropske unije (EUROSTAT) i Statističkom odjeljenju Ujedinjenih nacija (UNSD) godinama ne šalje kompletne podatke o stanju životne sredine jer ne sprovodi cjelokupan monitoring iako je prema krovnom Zakonu o zaštiti prirode to njena obaveza. Informacije koje se dobijaju monitoringom su osnova za izvještavanje na nacionalnom i međunarodnom nivou i dio su jedinstvenog informacionog sistema životne sredine. Iz Agencije, kojom od maja 2021. godine rukovodi Milan Gazdić objašnjavaju za Pobjedu da se, ukoliko takve informacije izostanu, pored ostalog, dobija nepotpun izvještaj o stanju životne sredine u Crnoj Gori koji taj državni organ priprema i dostavlja Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a u bazama EUROSTAT-a i UNSD-a ostaje praznina. – Prvenstveno podaci dobijeni realizacijom Programa monitoringa služe za izradu Informacija o stanju životne sredine na nacionalnom nivou kao i četvorogodišnjeg Izvještaja na bazi indikatora. Rezultati monitoringa životne sredine koriste se u definisanju preporuka i mjera koje treba sprovesti u cilju poboljšanja stanja. Jasno je da monitoring tako postaje važan faktor u planiranju politike zaštite životne sredine, kao i pokazatelj potrebe ugradnje principa i načela zaštite životne sredine u razvojne i strateške dokumente drugih sektorskih politika, kao što su industrija, poljoprivreda, energetika i dr. Zato, nerealizacija kompletnog monitoringa ima za posljedicu prekid prikupljanja podataka. Ako se ne sprovodi redovno nemamo kontinuitet. To otežava proces uspostavljanja indikatora, koji zahtijevaju dosljednost u prikupljanju podataka. Takođe prekid u realizaciji programa ne čini ga više monitoringom, jer ne predstavlja kontinuirani proces – pojasnili su iz Agencije.
DISKONTINUITET
Monitoring životne sredine je sistematsko mjerenje i ispitivanje parametara i ocjenjivanje indikatora stanja i zagađenja životne sredine. Taj proces pruža uvid u promjene kvaliteta i kvantiteta životne sredine, emisije zagađujućih materija i korišćenje prirodnih resursa. Riječ je o kontinuiranoj aktivnost od javnog
Monitoring je sistematsko mjerenje i ispitivanje parametara i ocjenjivanje indikatora stanja i zagađenja životne sredine. Obuhvata osam programa, a tokom protekle decenije je samo dvije godine realizovan kompletan. Podaci dobijeni monitoringom služe Agenciji za pripremu nacionalnog izvještaja o stanju životne sredine u Crnoj Gori koji taj državni organ dostavlja Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, te bazama EUROSTAT-a i UNSD-a
interesa koja se sprovodi svake godine. Prema Zakonu o zaštiti prirode obuhvata osam programa: praćenje stanja biodiverziteta, kvaliteta površinskih, podzemnih i voda za kupanje, kao i praćenje kvaliteta voda za piće, zatim praćenje stanja morskog ekosistema, sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu, kvaliteta vazduha, sistematsko ispitivanje nivoa nejonizujućih zračenja, sistematsko ispitivanje radioaktivnosti u životnoj sredini i praćenje nivoa buke.
Realizuju se u skladu sa EU smjernicama u ovoj oblasti tj. sa preporukama evropske Agencije za zaštitu životne sredine (EEA) i standardima Evropske mreže za informisanje i posmatranje (EIONET).
Monitoring životne sredine realizuje se u skladu sa smjernicama Evropske unije u toj oblasti tj. sa preporukama evropske Agencije za zaštitu životne sredine i standardima Evropske mreže za informisanje i posmatranje. Rezultati se koriste u definisanju preporuka i mjera koje treba sprovesti u cilju poboljšanja stanja
Program monitoringa kvaliteta površinskih, podzemnih i voda za kupanje priprema državni organ nadležan za vode, a voda za piće organ nadležan za poslove zdravlja.
Iz Agencije su za Pobjedu potvrdili da su imali oscilacija u realizaciji monitoringa. Tokom protekle decenije je samo dvije godine realizovan kompletan program. Najmanje podataka je prikupljeno 2021. i 2024. godine kada je sproveden samo jedan odnosno dva od obaveznih osam programa. U 2021. je praćen
samo kvalitet vazduha a u 2024. godini kvalitet vazduha i sadržaj opasnih i štetnih materija u zemljištu. Program biodiverziteta, na primjer, nije sproveden od 2021. godine. To znači da četiri godine nemamo uvid u stanje ugroženosti vrsta i staništa što je preduslov za adekvatnu zaštitu i djelovanje. Na pitanje da li nesprovođenje kompletnog monitoringa može imati posljedice po EU integracije, odnosno Poglavlje 27, iz Agencije su odgovorili da bi Crna Gora - jačanjem monitoring sistema otpočela adekvatnije ispunjavanje obaveza izvještavanja međunarodnih institucija što u konačnom može imati i pozitivne efekte na proces pristupanja Evropskoj Uniji, odnosno ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27.
– Sjutra kao buduća članica Evopske unije, ćemo biti u obavezi da kontinuirano prikupljamo podatke i neće biti prihvaćeno obrazloženje da nijesu obezbijeđena sredstva u budžetu – kazali su iz Agencije.
Novac za realizaciju programa monitoringa se obezbjeđuje iz državnog budžeta. Agencija za zaštitu životne sredine je za tu namjenu 2016. godine dobila 322.500 eura, 2017. godine – 330.000 a 2018. godine 400.000 eura. Naredne godine izdvojeno 392.000 eura, 2020. godine – 531.737 eura, 2021.godine – 242.737, a 2022. godine – 459.737 eura. U 2023. godini Agenciji je odobreno 401.000 eura, a 2024. godini 300.060 eura. Za ovu godinu je predviđeno 336.000 eura. U Programu Agencije za 2025.godinu koji je usvojila Vlada navedeno je da ta sredstva nijesu dovoljna te da će zbog toga realizovati šest od zakonom predviđenih osam programa. – Zakonom o budžetu djelimično su obezbijeđena neophodna finansijska sredstva, pa će izostati monitoring biodiverziteta i morskog ekosistema, iako su tokom koncipiranja bila predložena od strane Agencije za zaštitu životne sredine – kazali su iz Agencije. Nijesu odgovorili na pitanje
Agencija za zaštitu životne sredine u programu rada za ovu godinu navela je da će sprovesti šest od osam obaveznih programa monitoringa jer sredstva obezbijeđena budžetom – 336.000 eura nijesu dovoljna. Iz Ministarstva finansija kazali su da su sredstva planirana za svih osam i da to ne može biti razlog za odustajanje od dva programa
Pobjede koliko su novca tražili. Ali su kazali da očekuju da će ,,nakon svih uloženih napora 2025. biti godina kada će se realizovati kompletan monitoring“.
Iz Ministarstva finansija kojim rukovodi Novica Vuković ocijenili su, međutim, kako ne postoje razlozi da se ove godine ne sprovede kompletan monitoring. – Agencija za zaštitu životne sredine, zahtjevom za budžetska sredstva za 2025. godinu, tražila je za sprovođenje programa monitoringa životne sredine 53.000 eura manje u odnosu na sredstva koja su predviđena dostavljenim prijedlogom programa monitoringa životne sredine za 2025. godinu. Ukazujemo da su zakonom o budžetu Crne Gore za 2025.godinu Agencije za zaštitu životne sredine na izdatku - konsultantske usluge, projekti i studije u okviru kojeg su predviđena sredstva za sprovođenje monitoringa životne sredine, planiran znos od 800.000 eura koji je u odnosu na prethodnu godinu uvećan za 360.000 eura. Shodno tome, sredstva za realizaciju monitoringa su planirana za potrebe realizacije svih osam programa, te neobezbijeđenost sredstava, ne može biti razlog odustajanja od dva programa – kazali su iz Ministarstva finansija.
D. ŠAKOVIĆ
Umjetnica Milena Jovićević na međunarodnoj izložbi u Srbiji „Don’t be afraid“ u Salonu Muzeja grada Beograda
PODGORICA - Crnogorska umjetnica Milena Jovićević predstaviće se sa instalacijom ,,Don’t be afraid“ na internacionalnoj izložbi radova ,,Između obala: Decenija dunavskih dijaloga“, koja će biti otvorena večeras u 19 sati u Salonu Muzeja grada Beograda.
Milenin rad bio je predstavljen na Dunavskim dijalozima 2016. godine na izložbi pod nazivom ,,Umetnost u okruženju globalne nesigurnosti.
Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Ksenija Marinković. Izložba okuplja 30 umjetnika koji su tokom prethodne decenije oblikovali identitet Dunavskih dijaloga - međunarodne manifestacije savremene umjetnosti u Novom Sadu, posvećene po-
vezivanju zemalja dunavskog makroregiona: Njemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Rumunije, Bugarske, Moldavije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore. U duhu otvorenosti i interkulturalnog dijaloga, festival je u prethodnim izdanjima povremeno ugostio i zemlje van regiona, kao što su Kina i Japan, čime je dodatno proširena mreža umjetničkih razmjena i perspektiva. - Ova izložba otvara prostor kontemplacije, sjećanja i novog dijaloga, u trenutku kada se sjećamo i odajemo poštu Savi Stepanovu (1951–2024), dugogodišnjem umjetničkom direktoru čiji je rad oblikovao festivalsku misiju - navodi se u najavi izložbe. Izložba će biti otvorena do 8. septembra. A. Đ.
Arheolozi počeli istraživanje Vrbičke pećine u opštini Nikšić Traže dokaze o promjenama kroz vrijeme
PODGORICA – Arheolozi
Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore istraživaće Vrbičku pećinu u selu Presjeka, u opštini Nikšić. Na ovom lokalitetu, pod rukovodstvom arheologa Nikole Borovinića, boraviće od 15. avgusta do 19. septembra, a odobrenje za sprovođenje sistematskih arheoloških istraživanja izdala je Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
U okviru međunarodnog projekta „Kasno pleistocenski i rano holocenski lovci i sakupljači u sjeverozapadnoj Crnoj Gori“, na području opštine Nikšić proteklih godina vrše-
PODGORICA - Na tivatskoj Župi, pod vedrim avgustovskim nebom i pred nekoliko stotina posjetilaca, završeno je drugo izdanje Tivatskog muzičkog festivala premijerom muzičko-scenskog performansa „Grad priča, more pamti“ – jedinstvenog umjetničkog putovanja kroz mit, istoriju, tradiciju i savremeni život ovog mediteranskog grada.
Projekat, inspirisan knjigom ,,Lica mog vremena“ fotografa i vizuelnog umjetnika Duška Miljanića iz Tivta, porudžbina je festivala, na inicijativu kompozitorke Nine Perović, a istražuje tivatsko nasljeđe. U avgustovskoj, od kapije preko košarkaškog igrališta, do nekadašnje rezidencije porodice Bizanti, kasnije kasarne, povorku gledalaca, vodio je narator i reditelj Aleksandar Jovanović u bokeškoj nošnji, u ulozi srednjovjekovnog pjesnika Đorđa Bizantija. Uz važnu istorijsku simboliku, prošli su kroz četiri faze: Povorka, Progres i bonaca, Grad priča, more pamti i Klape, vino i riba, začinjene legendama, zanatima, jezikom i običajima. Uz autentične elemente tradicije, poput klapskog pjevanja, kombinovane sa savremenim muzičkim koloritom, uključujući video projekcije, foto printove velikog formata, muzički teatar i elektroniku, pa i uz pomoć vještačke inteligencije predstavljen je i sam mentalitet ovog grada.
SJEĆANJE
Poput putovanja kroz kolektivno sjećanje i identitet Tivta, povezujući tradicionalno i savremeno, performans postavlja i vrlo važna pitanja o tome kako se grad mijenja, što ostaje u njemu, a što nestaje pod uticajem razvoja, o transformaciji malih mediteranskih mjesta u mondenske turističke destinacije i zaštiti kulturnog nasljeđa i prostora. Publika je pozvana takođe da uđe u tvrđavu/kasarnu, postajući i sama dio perfor-
Premijerom muzičko-scenskog performansa ,,Grad priča, more pamti“ zatvoren Tivatski muzički festival
Poput putovanja kroz kolektivno sjećanje i identitet Tivta, povezujući tradicionalno i savremeno, performans postavlja i vrlo važna pitanja o tome kako se grad mijenja, što ostaje u njemu, a što nestaje pod uticajem razvoja
mansa, a na kraju događaja, dugo je, uz ovacije, aplaudirala. U izvođačkom ansamblu bili su flautistkinja Bruna Matijević, tenori Igor Perović i Nikola Latković, bariton Romeo Lukšić, ženska klapa ,,Bellezza“, muška klapa Jadran i kompozitorka. Događaj je zaokružila bokeška trpeza - riba na gradele i vino, simbolizujući mediteransku radost življenja, uz druženje do kasnih sati. Projekat je realizovan u partnerstvu s Ministarstvom kulture i medija. Kompozitorka Nina Perović smatra da je ,,Grad priča, more pamti“ zaista priča grada. - Ovdje se ne postavlja pitanje autorstva. Svako je dao svoj doprinos. Da nije bilo Duškove knjige od prije nekoliko godina, da nije bilo Aleksandra, pa i svakog izvođača ponaosob, Dragane Jovanović, čija je ideja bila da se sve na Župi dešava, sve bi bilo drugačije. Složili smo se svi da treba da uradimo nešto za grad, gdje će doći do susreta sa tivatskom publikom i srećna sam što je došlo puno ljudi, pa smo svi mogli da uživamo. Ponekad zaboravimo ono najljepše, ja sam, insistirala da kroz plus sve gledamo, a ako nemamo odnos prema tradiciji, onda je
to krajnje neodgovorno ponašanje. Može oko nas da se dešava sve što se dešava, ali moramo biti svjesni što je duša grada i da je njegujemo, voli-
mo i živimo - kazala je Perović. Duško Miljanić bio je izuzetno zadovoljan performansom za koji smatra da je jedna univerzalna priča.
„TV niša“ novi programski segment Hercegnovskog filmskog festivala
na su sondažna, kao i sistematska istraživanja više pećina, a među njima i Vrbičke pećine, koja se ovih dana nastavljaju. - U njoj su pronađeni značajni ostaci kako holocenskog tako i pleistocenskog praistorijskog naseljavanja, a smatra se da je pećina služila za lov na mrmote, što potvrđuje mnoštvo pronađenih kostiju, dok su na nekim uočeni tragovi rezanja kamenim alatkama – navodi se iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Kako se ističe, planirana istraživanja trebala bi da pokažu promjene kroz vrijeme i klimatske i druge faktore koji su mogli da utiču na naseljavanje ovih područja u davnoj prošlosti. R. K.
PODGORICA – U okviru vantakmičarskog programa ,,TV niša“ na 38. Filmskom festivalu Herceg Novi - Montenegro film festivalu, koji će biti održan od 23. do 29. avgusta, biće predstavljeni projekti „Ljuljaj me nežno“, „Otmica“, „Senke nad Balkanom“, „12 reči“, „Sram“, „Volja sinovljeva“ i „Zvaćeš se Varvara“. Serije će biti prikazivane u dvorani „Park“. - Ove godine prvi put uvodimo serijski program i nadamo se da će naši gledaoci i posjetioci Hercegnovskog filmskog festivala uživati u onome što smo im pripremili – rekla je za PR centar predsjednica Savjeta FFHN-MFF Aleksandra Božović.
Ona je dodala da će prvi put biti predstavljeni i projekti Telekoma, a da će publika imati priliku da pogleda po jednu
epizodu serije „Otmica“, čiji je scenarista jedan od najistaknutijih crnogorskih dramskih pisaca Stefan Bošković,
a emitovanje na RTCG planirano je od septembra. - Pored „Otmice“, biće
serija
priča,
Podijelili svoje emocije
Umjetnička direktorica Tivatskog muzičkog festivala Dragana Jovanović, po završetku njegovog drugog izdanja, bila je puna dobrih utisaka.
- Možda je ovo naš najveći uspjeh, što smo uspjeli da se okupimo na mjestu kakvo je Župa, koje je pomalo zaboravljeno, ali, koliko vidim, prisutno u mislima Tivćana, njihovim snovima i sjećanjima, Kao neko ko je prvi put vidio Župu prošle godine, mogu da zamislim kako je Tivćanima, što smo se okupili baš na performansu i na gozbi i da podijelimo svoje emocije - istakla je Jovanović.
- Posjeta je ogromna, nijesam očekivao i to me mnogo raduje, a vidim da je publika prezadovoljna. Ovo je priča o običnom čovjeku, a Tivat je bio model. Kako opstati u svijetu surovog kapitalizma? Zašto sve mora biti uređeno - betonirano, hoćemo malo divljine, komad nečega takvog, ho-
ćemo da svi imamo jednako. Ko želi, neka ide u marinu, a ko želi neka vezuje barku u Kalimanj. A priča može biti smještena bilo gdje, u gradovima koji su izgubili svoju dušu dolaskom krupnog kapitala! Mi nijesmo istoričari, samo smo napravili umjetničku interpretaciju duha jednog mjesta. Mnogi su zahvalni što smo došli ovdje i što je Župa oživjela i vidim da se rodila ideja da postane tradicija, da se ovdje svake godine nešto dogodi u nekom momentu - kazao je Miljanić.
NOVI ŽIVOT
Reditelj Aleksandar Jovanović i narator Đorđe Bizanti bili su ispunjeni nakon premijere performansa.
- Mislim da smo svi zajedno uspjeli, kao tim autora i izvođača, da stvorimo neko novo iskustvo za sve koji su došli da vide događaj na ovom divnom lokalitetu, koji je već decenijama zapostavljen, zatravljen, da mu damo makar na nekoliko sati novi život. Žao mi je što nijesam Bokelj, ali sam to na kratko postao u ovoj ulozi. Za mene je dragocjenost i autentičnost Boke ono što nije očima vidljivo, njen jezik, muzika, kulturni slojevi svih civilizacija koje su se ovdje smjenjivale i ostavile svoj trag - ispričao je Jovanović.
Drugi Tivat Music Festival, održan od 18. juna do 20. avgusta. A. ĐOROJEVIĆ
Džada film fest od 1. do 7. septembra, smotru otvara ,,Lavež“ Branislava Milatovića
PODGORICA – Deseti jubilarni Džada film fest biće upriličen od 1. do 7. septembra na ulicama Podgorice, ali i u Crnogorskoj kinoteci, koja će ove godine biti domaćin nove takmičarske selekcije festivala – kratki debitantski film, u terminu od 17 sati. Festival će svečano otvoriti kratkometražni igrani film ,,Lavež“ crnogorskog reditelja Branislava Milatovića.
To je na konferenciji za medije u Podgorici juče saopštila direktorica Džada film festa Nina Lončar, koja je kazala da se nakon termina u 17 sati i Kinoteke, projekcije sele ispred NB ,,Radosav Ljumović“ u Njegoševoj ulici, od 19 sati, kada će biti prikazivana takmičarska selekcija dugometražnog igranog filma. Revijalni dio progama biće održavan od 21 sat, širom Podgorice. Ukupno će biti prikazana 34 filma – u novoj takmičarskoj selekciji za kratki debitantski film 22 filma, dok će u takmičarskoj za dugometražni igrani biti prikazano šest filmova, koliko i u revijalnom dijelu. Tokom trajanja festivala, kako je kazala Lončar, u Njegoševoj ulici biće otvorena izložba ,,Desetka u kadru“ – mali omaž povodom 10 godina Džada film festa.
Selektor dugometražnog igranog filma, reditelj Nemanja Bečanović, rekao je da je ove godine bilo prilično teško napraviti selekciju zbog velikog broja dobrih filmova. On je predstavio dio programa koji će podgorička publika moći da pogleda.
- Prvi film je ,,Jugo florida“ Vladimira Tagića, koji je inače poznat kao reditelj serija, već sad mogu da kažem kultnih klasika kao što su ,,Sablja“ i ,,Jutro će promeniti sve“. Ovo je njegov prvi dugometražni film. Drugi je slovenački film ,,Dobre djevojke“ Urške Đukić, koji je imao premijeru na Berlinalu.
Treću noć biće prikazan crnogorski film ,,Otapanje vladara“ Ivana Salatića. U pitanju je njegov drugi film koji je imao premijeru na Roterdamskom filmskom festivalu. Salatića ne treba predstavljati jer je u pitanju autor nove crnogorske kinematografije sa vr-
lo distinktivnim pristupom –kazao je on, dodajući da našu publiku čeka još zanimljivih ostvarenja, poput litvanskog filma ,,Toxic“, u režiji Saule Bliuvaite, koji je dobio tri nagrade na filmskom festivalu u Lokarnu.
- Mislim da je ovo savršen presjek u samoj toj selekciji i presjek 10 godina rada, ali i svega onoga što će doći... Vjerujem da ovaj festival tek sad počinje da raste – kazao je Bečanović. Selektorka kratkog debitantskog filma Sara Stijović nije bila u mogućnosti da prisustvuje konferenciji, ali je Lončar pročitala njeno obraćanje. Podgorička publika će, kako je istakla Stijović, imati priliku da pogleda 22 kratkometražna filma – od trominutnih do tridesetominutnih – koji dolaze iz 18 država sa različitih strana svijeta – od Brazila i Kanade preko Portugala, Balkana i Moldavije do Azerbejdžana i Irana.
- Posebno me čini ispunjenom činjenica da će na svečanom otvaranju podgorička publika imati priliku da premijerno pogleda kratkometražni film ,,Lavež“ crnogorskog reditelja Branislava Milatovića, u kojem glavne uloge tumače glumci Momo Pićurić i Jovan Krivokapić. Crna Gora se 11. juna 2025. oprostila od divnog čovjeka i velikog glumca – gospodina Momčila Moma Pićurića, zbog čega će ova podgorička noć biti još važnija, nježnija i možda još bolnija – kazala je Stijović. Na konferenciji su govorili i Bertran Blanše u ime Francuske ambasade i Francuskog instituta, sekretarka Sekretarijata za kulturu glavnog grada Podgorica Snežana Tomanović, Petar Kovačević iz Ministarstva kulture, Sandra Bojanić iz Ministarstva turizma Crne Gore i Ozana Popović iz Universal Capital banke. An. R.
„12 reči“ i „Zvaćeš se Varvara“, takođe u produkciji Telekoma. Serija „Ljuljaj me nežno“, koja će od početka septembra biti snimana u Herceg Novom biće ekskluzivno najavljena na festivalu - rekla je Božović. Dodala je da će publika imati priliku i da se susretne sa članovima autorske ekipe, rediteljima i glumcima, koji će svojim prisustvom dodatno uveličati predstavljanje, kao i čitav festivalski program. - Posebna atrakcija biće ekskluzivna projekcija jedne epizode nove sezone izuzetno uspješne serije „Senke nad Balkanom“. Gost festivala biće istaknuti reditelj, glumac i producent Dragan Bjelogrlić - rekla je Božović. Prva serija na programu je 24. avgusta - „Ljuljaj me nežno“
reditelja Miloša Avramovića, u 16 časova, te „Otmica“ reditelja Miroslava Lekića u 19 časova. Dan kasnije, 25. avgusta biće predstavljena treća sezona serije „Senke nad Balkanom“ reditelja Bjelogrlića. U utorak, 26. avgusta od 19 časova na programu je predstavljanje treće sezone serije „12 reči“ rediteljke Jelene Stolice, a u srijedu, 27. avgusta od 19 časova serija „Sram“ rediteljke Jelene Gavrilović Posljednjeg dana programa ,,TV niša“, 28. avgusta u fokusu će biti TV serije ,,Volja sinovljeva“ Nemanje Ćeranića, čije predstavljanje je zakazano za 10 časova, i ,,Zvaćeš se Varvara“ reditelja Dejana Zečevića, od 19 časova. An. R.
PODGORICA – Irska spisateljica, autorka svjetskih bestselera ,,Normalni ljudi“ i ,,Razgovori s prijateljima“ Sali Runi, mogla bi da završi pod istragom britanskih vlasti nakon što je objavila da će honorare od svojih knjiga usmjeriti organizaciji Palestine Action. Riječ je o grupi koju je britanska vlada prošlog mjeseca stavila na popis terorističkih organizacija.
Runi je u autorskom tekstu za Irish Times, kako prenosi tportal.hr, napisala da je odlučna da nastavi da podržava ,,direktne akcije protiv genocida“ i koristi svoj javni glas u tom smjeru.
- Moje knjige i dalje se objavljuju u Britaniji i prodaju u
knjižarama i supermarketima, a BBC mi plaća naknade za adaptacije mojih romana. Želim biti jasna: koristiću te prihode kako bih nastavila da podržavam organizaciju Palestine Action. Ako me to prema britanskom zakonu čini ,,pristalicom terorizma“, neka bude tako – istakla je irska književnica. Britanski pravni stručnjaci upozoravaju da bi time, prema Zakonu o terorizmu, mogla da se izloži krivičnom progonu. - Primanje novca s namjerom da se koristi za podupiranje
terorizma krivično je djelo.
To znači da Sali Runi može biti uhvaćena i tretirana kao teroristkinja - rekao je advokat i pisac Sadakat Kadri
On je odluku ministarke unutrašnjih poslova Ivet Kuper da organizaciju Palestine Action izjednači s organizacijama poput Islamske države nazvao ,,apsurdnom“ i ,,sramotnim napadom na slobodu govora“. Britanska žvlada pak tvrdi da je ,,podrška zabranjenoj organizaciji krivično djelo prema Zakonu o terorizmu“, uz napomenu da postoji razlika između zakonitog protesta i pružanja podrške grupi koju država smatra terorističkom. Od početka jula, kada je organizacija Palestine Action stavljena na crnu listu, uhapšeno je više od 700 ljudi, uključujući i one koji su učestvovali na mirnom protestu ispred parlamenta u Londonu. An. R.
Priredio:
Slobodan ČUKIĆ
Krećem se (ka Jezerskom vrhu, prim. prir.) po poznatim mi stazama, i srećno stigavši, zatičem tamo popa Savu s Njeguša (iz Dugog Dola) i s njim četiri đaka (učenici osnovne škole). Poslije uobičajenog pozdrava, propraćenog ljubljenjem sa svakim pojedinačno, sijedamo i pred sobom, kao na mapi, vidimo cijelu Crnu Goru. Skoro pravo pod nama vidi se Cetinje, „ravno polje, gnijezdo sokolova”, koje izgleda tako blizu da se čini da se zaista može čuti i glas u njemu, a preko dobrog dvogleda mogu se vidjeti svaka kuća i ljudi koji šetaju ulicama. Desno od Cetinja, dolje je Rijeka Crnojevića, koja kao zmija vijuga među visokim brdima, a pri utoku u Skadarsko jezero njeno široko ušće je zakrčeno ostrvima i ostrvcima: sva ona kao da su se tek otrgla od kopna i zbježala se dolje da bi se okupila i osvježila talasima zapjenušanog jezera u njihovim podnožjima.
U daljini se vidi staklasta površina jezera: sa jedne strane ga oivičuje visoki greben krajinskih planina, siv i stjenovit, sa uzdignutom u njegovoj sredini kupom Rumije, koja stoji nad Barom i gleda na cijelo more, a s druge strane, prema sjeveru, jezero se postepeno sliva u nisku ravnicu Donje Zete, u čijoj sredini su, u obliku ostrvčića, razbacana sela, i kroz kupe drveća vide se bijele kućice. Ta ravnica se pruža do Podgorice, a dalje, prema sjeveru i istoku, horizont zamiče za visoke zubaste grebene Koma, Prokletija, kučkih i albanskih planina. Daleko, na jugoistoku, gdje je jezero oivičeno i sa jedne i sa druge strane brdima, vidi se Skadar, nekadašnja prestonica Zetske države. Bogatu Crmnicu, taj vrt Crne Gore, ne vidite, jer je duboko uvučena među brdima, kao da čini kakav zaliv Skadarskog jezera. I to je sve na čemu se prijatno zaustavljaju oči. Ali, sve je to doskora bilo tuđe. Prava, Stara Crna Gora protegla se lijevo od nas, ka sjeverozapadu, i tu ne vidite ništa osim sive kamene površine, ubačene u vi-
Stara Crna Gora protegla se lijevo od nas, i tu ne vidite ništa osim sive kamene površine, ubačene u vidu široke uvale. Tu i tamo vidi se samo nekakvo parčence zelenih njiva ili grupa drveća. Tu su plemena: Ćeklići, Bjelice, Cuce, Ozrinići i druga, sa mnoštvom sela i crkava
du široke uvale u takođe gole i visoke periferije. Tu i tamo vidi se samo nekakvo parčence zelenih njiva ili grupa drveća. Tu su plemena: Ćeklići, Bjelice, Cuce, Ozrinići i druga, sa mnoštvom sela i crkava, a čovjek koji poznaje ove krajeve tačno nam može reći gdje se nalazi svako od njih, ali može i da ispriča njihovu istoriju. Ali, selo ćete uzaludno tražiti pogledom: sva su ona razbacana po udolinama i kao u zasjedi skrivaju se među stijenama, tako da je pred vama samo neprekidna siva masa, i taj tužni izgled s pravom upoređuju sa morem koje je zahvatila bura. To je kamena pustinja u kojoj, može se pomisliti, niko ne živi. Ali čim se čuje poklič: „A ko je vitez, ko je Crnogorac! U ime Boga, za krst časni!” - zadimi se svaka hridina, zastenju gore i dolovi, uskomeša se svaka jama, kao mravinjak, i kuku tome ko se odluči da sve to uznemiri! Kada posmatrate tu neveselu sliku, i nehotice postavljate dva pitanja: kako je ovdje moguće živjeti, i ko to poželi da pokori ovu kamenu pustinju? Ovdje, međutim, žive ljudi i, u upoređenju sa drugima - podnošljivo. U krajnjoj liniji, Crno-
Pred vama je samo neprekidna siva masa. To je kamena pustinja u kojoj, može se pomisliti, niko ne živi. Ali čim se čuje poklič: „A ko je vitez, ko je Crnogorac!” - zadimi se svaka hridina, zastenju gore i dolovi, uskomeša se svaka jama, kao mravinja
gorac ni za šta ne bi promijenio svoj položaj za položaj stanovnika bilo koje druge zemlje. A da ne nedostaju želje da se pokore ove stijene - svjedok je sva krvava istorija Crne Gore.
Tim pitanjem sam se obratio popu Savu, sijedom starcu guste kose, koja je virila ispod malene kape, s nevelikom bradom i neobično živim plavim očima:
- Jesi li kad čitao Šćepana Malog vladike Rada? - upita me on.
- Jesam - odgovorih.
- E tamo je, na neki način, odgovor na tvoje pitanje.
Zatim je počeo da mi objašnjava da se njihova nepobjedivost nalazi u nepristupačnosti
njihovih stijena i u navici Crnogoraca da ratuju sa svakim i da izdržavaju najteže životne uslove. Narod, koji je istorija osudila da se od rođenja zavjetuje na smrt ili pobjedu u borbi - i ne može voljeti drugo mjesto nego ovo u kojemu sada živi. Zbog toga Crnogorac i može da voli takvu prirodu i zadrhti kad pomisli da je mora napustiti.
Taj pop mi je predložio da zajedno uđemo u kapelicu, što sam prihvatio. Osim stolića i dva drvena svijećnjaka, te kamene grobnice uz desni zid, nema nikakvih crkvenih stvari niti ukrasa. Samo u jednom uglu su bile dvije korpe: u jednoj je bila hrana, i između nje
su virila grla dvije boce s vinom i rakijom, dok su se u drugoj nalazile topovske granate, a top je bio postavljen, kao na lafetu, između dva kamena.
Tu je bila i struka (vrsta ogrtača), a na stoliću je bilo koljivo od kuvane pšenice. Zapalili smo svijeće. Na kamenoj ploči smo postavili žar koji smo uzeli iz vatre što smo je bili naložili blizu kapelice. Na žar smo posipali tamjan, i počela je služba. Tek što se čulo „blagosloven Bog naš”, na šta su učenici odgovorili „amin”, pop je rekao jednom od učenika da na onoj vatri napolju skuva kafu.
- To je bilo potrebno da se učini još ranije - obratio mi se pop - ali sam se ja zagovorio s tobom. Ali, ništa, uskoro ćemo i završiti.
Kako je ovdje moguće živjeti, i ko to poželi da pokori ovu kamenu pustinju? Ovdje, međutim, žive ljudi i, u upoređenju sa drugima - podnošljivo. A da ne nedostaju želje da se pokore ove stijenesvjedok je sva krvava istorija Crne Gore
I zaista, kroz 20 minuta služba je bila završena, i mi smo ponovo sjeli napolju da sa visine posmatramo Crnu Goru. Popili smo po dvije čašice rakije, a odmah iza toga i kafa je bila skuvana.
Nas je još obasjavalo sunce svojim horizontalnim zracima, a ispod nas se svuda osjećao zahladak koji je nagovještavao da se približava noć. Kako je divno pogledati tu tamnu pučinu kada su istovremeno gorjeli vrhovi visokih grebena! Ali sunce je uskoro i nas ostavilo i skrilo se iza Štirovnika. A vrhovi Koma i Durmitora još su se kupali u poput krvi crvenim zracima sunca. Oni se posljednji rastaju sa suncem i prvi ga svako jutro srijeću. Po dolinama se spuštala laka izmaglica, a nad njima su se jedna za drugom palile zvijezde. Nebo je bilo nekako tamno, duboko, ali savršeno čisto, i već sunčevih zraka nije bilo, kao da je upalo u kakvu provaliju. Učenici su naložili veliku vatru, stalno dodajući drva, a jedan od njih je napunio top i čekao je samo komandu. (Nastavlja se)
Objavljeni podaci o tome koliko su udaljeni stambeni objekti od parcele namijenjene za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
U saopštenju na blogu Otpadne Vode Podgorica, gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija i Glavnog grada, juče je objavljen dokument sa podacima o tome koliko su udaljeni stambeni objekti od parcele namijenjene za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
- Jedno od pitanja koje se najčešće pojavljuje u javnosti u vezi sa izgradnjom budućeg sistema za prečišćavanje otpadnih voda tiče se njegove udaljenosti od naseljenih mjesta i stambenih objekata. Izgradnja novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda (SPOV), kao državnog objekta od opšteg interesa, planirana je na namjenskoj urbanističkoj parceli površine 13 hektara, unutar industrijske zone Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP). Lokacija se nalazi između kompleksa KAP-a i lokalne saobraćajnice koja spaja naselja Dajbabe i Botun, na katastarskim parcelama u vlasništvu Glavnog grada – navedeno je na blogu Otpadne Vode Podgorica, uz napomenu da je, prema važećem detaljnom urbanističkom planu, namjena za te parceleindustrija.
U blogu su navedene udaljenosti najbližih pojedinačnih objekata od budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), kako unutar industrijske zone, tako i van
nje. Tako se navodi da je unutar industrijske zone najbliži objekat, urušena kuća udaljena 141 metar, da se kuća u izgradnji, bez namjene za stanovanje, nalazi na 241 metar od lokacije PPOV, potom slijede kuće koje nijesu uknjižene (na 338 i 369 metara), a dvije kuće, uknjižene bez tereta i ograničenja, nalaze se na 439, odnosno 499 metara udaljenosti unutar industrijske zone. Izvan industrijske zone najbliža je neuknjižena kuća koja je udaljena 696 metara, zatim kuća koja je uknjižena s teretom uzurpacije zamljišta (729 metara), potom kuća uknjižena s teretom objekta bez dozvole (847 metara), dok se jezgro naselja Botun nalazi na 1.384 metara od PPOV. - Dokumentacijom koja je sastavni dio obavezujućih procedura koje prethode izgradnji sistema posebno su sagledani mogući uticaji izgradnje i funkcionisanja istog na stambene objekte i sve segmente životne sredine. Shodno navedenom, definisane su i mjere prevencije i ublažavanje mogućih uticaja, koji neće prelaziti zakonom definisane referentne vrijednosti. Dokumentacija je obuhvatila mjere koje su prepoznate relevantnom nacionalnom legislativom, kao i dodatne mjere koje su u praksi, kada je ovakva vrsta postrojenja u pitanju, potvrđene kao uspješne – navedeno je u blogu Otpadne Vode Podgorica. H. P.
Glavni grad uputio javni poziv za podnošenje zahtjeva za procjenu štete od požara
Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda objavila je juče javni poziv upućen građanima, privrednim društvima i vlasnicima zemljišta i objekata na teritoriji glavnog grada koji su pretrpjeli štete usljed elementarne nepogode izazvane požarima, da u roku od 15 dana podnesu zahtjev za pokretanje postupka procjene nastale štete.
- Komisija će u najkraćem roku organizovati izlazak na teren, izvršiti detaljnu procjenu pojedinačne i ukupne štete, te izraditi izvještaj koji će biti dostavljen Vladinoj Komisiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Na osnovu tog izvještaja biće donesena odluka o visini nadoknade, u skladu sa raspoloživim sredstvima - saopšteno je u javnom pozivu Glavnog grada.
Navedeno je i da će Glavni grad i gradska preduzeća najugroženijima pružiti neposrednu podršku u sanaciji posljedica požara i oporavku od pričinjene štete. - Takođe, svjesni ozbiljnih posljedica po životnu sredinu, Glavni grad će, u saradnji sa nadležnim institucijama, u narednom periodu pripremiti plan sanacije i obnove koji će obuhvatiti plan pošumljavanja, očuvanje biodiverziteta, zaštitu zemljišta i obnovu oštećene infrastrukture – poručeno je u javnom pozivu.
Komisija će u najkraćem roku organizovati izlazak na teren, izvršiti detaljnu procjenu pojedinačne i ukupne štete, te izraditi izvještaj koji će biti dostavljen Vladinoj Komisiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Na osnovu tog izvještaja biće donesena odluka o visini nadoknade, u skladu sa raspoloživim sredstvimasaopšteno je u javnom pozivu Glavnog grada
Obrazac prijave za procjenu štete koji građanin mora predati prilikom podnošenja zahtjeva objavljen je na sajtu Glavnog grada (www.podgorica.me/https://podgorica. me/javni-poziv-za-podnosenje-zahtjeva-za-procjenu-stete-od-pozara-na-teritoriji-glavnog-grada)
Interesantno je da je, iako je Glavni grad tek juče uputio javni poziv za podnošenje zahtjeva za procjenu štete od požara, Komisiji Glavnog grada za procjenu štete od elemen-
tarnih nepogoda već pristiglo više od 50 prijava. Kako je navedeno iz Komisije, najviše prijava je od građana sa područja Pipera i Kuča, a konačan izvještaj o procjeni štete mogao bi da bude sačinjen za tridesetak dana. H. P.
Penali promovisali prve polu naliste, sinoć odigrana druga dva četvrt nala
,,CD shop Mozart“ i ,,Stupovi“ zakazali duel za finale
Nakon što je situacija sa požarima oko Podgorice znatno mirnija, a nadmetanja na turniru u malom fudbalu ,,Trofej Podgorice 2025“ nastavljena od poneđeljka, turnir polako ulazi u završnu fazu.
Četvrtfinalni mečevi nagovijestili su uzbudljiv finiš turnira - derbi između ekipa ,,Dadi“ i ,,Stupovi“ odlučen je penalima, u kojima su fudbaleri ,,Stupova“ bili prisebniji i izborili polufinale. Na sličan način u polufinale se plasirala i eki-
Aktivnosti gradskog preduzeća Zelenilo
pa ,,CD shop Mozart“, koja je poslije izvođenja penala eliminisala ekipu ,,G13 Lobbet“. U peostala dva četvrtfinal-
na okršaja sinoć su se sastali ,,MKM Pekara Edi“ i ,,Pljevlja 04 DC Light Systems“, te ,,Pro Conto“ i ,,Mondial“. H. P.
Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo počele su rekonstrukciju dječjeg igrališta u Aerodromskoj ulici na Starom aerodromu. Riječ je o parceli u blizini Doma
zdravlja, koja se prostire na oko 600 kvadratnih metara. - Dječje igralište dobiće novu pješačku stazu i plato prekriven tartan podlogom na kojem će biti ugrađen dječji
mobilijar (kula sa ljuljaškom, klackalica, njihalica...). Dječje igralište dobiće i parkovski mobilijar (parkovske klupe i posude za sitni otpad), a biće zasađen i novi biljni fond
(žbunje i drveće). Na igralištu će biti ugrađen i hidrosistem kako bi biljni fond imao dovoljne količine vode tokom cijele godine – navedeno je iz Zelenila. H. P.
Od ranije se znalo da će „crveni“ da igraju protiv Grčke i Portugala
PODGORICA – Rumunija je kompletirala spisak rivala košarkaša Crne Gore u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Kataru, u ko-
jima će „crveni“ da igraju u grupi B i protiv Grčke i Portugala, što je bilo poznato 15. maja nakon žrijeba u Dohi.
Rumuni su, naime, zauzeli prvo mjesto u pretkvalifikacionoj grupi E ispred Mađarske (skor 2-2) i Sjeverne Makedonije (1-3), sa tri pobjede i po-
Košarkaši Sutjeske počeli pripreme za novu sezonu
PODGORICA - Košarkaški klub Sutjeska Elektroprivreda počeo je pripreme za novu sezonu, u kojoj će se, osim na domaćim takmičenjima, ponovo takmičiti i u ABA2 ligi.
Nikšićka ekipa je ovog ljeta dobila novog trenera, tim je preuzeo srpski stručnjak Marko Simonović, nekadašnji reprezentativac Srbije, osvajač olimpijskog i svjetskog srebra, te bivši košarkaš Budućnosti, Crvene zvezde, Unikahe, Zenita, Cedevita-Olimpije… - Krenuli smo da radimo, vladaju dobra atmosfera i hemija. Momci su došli spremni i motivisani. Uživamo u radu. Očekivanja su da damo maksimum na treninzima i utakmicama. Nadam se da će to ispratiti dobre igre i dobri rezultati. Samim tim, nadam se i da će publika to prepoznati
i doći da nas bodri, jer nam zaista znači – kazao je Simonović. Simonović je trenersku karijeru počeo u Crvenoj zvezdi, u stručnom štabu Vladimira Jovanovića, a samostalno je vodio kragujevački Radnički. - Znao sam da ću ovim koracima da krenem. Maksimalno sam motivisan i ambiciozan. Radi-
mo i gradimo korak po korak. Pokušavam da prenesem to što sam naučio od velikih trenera, sa kojima sam imao sreću da radim. Momci dobro upijaju. Ide sve dobro - poručio je Marko Simonović.
Što se igračkog kadra Sutjeske tiče, ugovore su produžili Filip Barović, Andrej Vulević,
razom. Pobijedili su dva puta Sjevernu Makedoniju (u gostima 80:71 i kod kuće 79:66), te kod kuće Mađarsku (76:64), dok su jedini poraz doživjeli u
gostima od Mađarske (86:66). Kvalifikacije za Mundobasket počinju u novembru ove godine, nastavljaju se u februaru 2026, a prva faza se završava ,,prozorom“ u julu 2026. godine. Crna Gora će u prvom „prozoru“ dočekati Portugal (27. novembar) i gostovati Rumuniji (30. novembar), u drugom će igrati dva meča sa Grčkom (27. februara u gostima, te 2. marta kod kuće), dok će u posljednjem „prozoru“ prvo gostovati Portugalu (2. jul), a na kraju će dočekati Rumuniju (5. jul). Ako budu među tri selekcije iz ove grupe, košarkaši Crne Gore će se plasirati u drugu fazu kvalifikacija, u kojoj se ukrštaju sa tri najbolja tima iz grupe
A u kojoj su Španija, Gruzija, te Ukrajina, kao pobjednik pretkvalifikacione grupe D, i Danska, drugoplasirana iz pretkvalifikacione grupe G. Druga faza kvalifikacija počinje u avgustu 2026. godine, mečevi će zatim igrati u novembru 2026. i martu 2027. godine. Tri prvoplasirana tima će izboriti
plasman na Mundobasket, koji se 2027. godine održava u Kataru. Crna Gora je igrala na dva prethodna SP - 2019. godine je u Kini zauzela 25. mjesto, dok je prije dvije godine na Filipinima završila na odličnom 11. mjestu u konkurenciji 32 svjetske selekcije.
Prije starta kvalifikacija za Mundobasket, Crnu Goru od 27. avgusta do 14. septembra očekuje učešće na Evropskom prvenstvu, u grupi sa Njemačkom, Litvanijom, Finskom, Velikom Britanijom i Švedskom. Četiri prvoplasirane selekcije izboriće plasman u osminu finala. Naša selekcija će posljednju kontrolnu utakmicu odigrati u subotu protiv Turske u Istanbulu, nakon čega produžava za Tampere, gdje će igrati grupnu fazu na EP. U prethodna četiri kontrolna meča, Crna Gora je u Sarajevu pobijedila BiH (102:90) i u Baru selekciju Izraela (88:76), dok je u gostima poražena od Francuske (81:75) i Grčke (69:61). S. JONČIĆ
ABA2 liga će se u predstojećoj sezuoni igrati u novom formatu. Ekipa će igrati osam utakmica – četiri kod kuće (MZT, Zlatibor, Jahorina i Sloboda iz Tuzle), a četiri u gostima (Široki, Cibona, Student i Borac Banjaluka).
- Novi format. Izazovno je, zanimljivo, nemate pravo na kiks. Svaka pobjeda može da bude velika, a
Đorđe Otašević, Miloš Vujović i Bogdan Bojić, a stigli su Tadija Tadić, Ilija Goranović, Slobodan Miljanić, Zdravko Bošković, Ilija Varajić i Andrija Vučurović
- Sve je novo – nova ekipa i sistem. Momcima treba dati vremena i prostora, da se naviknu jedni na druge i na sistem. Da se uigramo. Razgovarao sam sa ljudima iz kluba. Najbitnije je da uspostavimo sistem, zdrave temelje. Siguran sam da momci tako razmišljaju. I to je najbitnije. A onda će i rezultati doći. Daćemo sve od sebe da tako bude –dodao je Simonović.
svaki poraz skupo da vas košta – kazao je trener Sutjeske. - Dobar je format, više je utakmica. Publika u Nikšiću će moći da prati ABA2 ligu do marta, do tada je regularni dio, nakon toga je plej-of. Nadam se da će nas publika voditi do što boljeg plasmana – rekao je Barović
Sutjesku će, dakle, i ove sezone da predvodi kapiten Filip Barović.
- Krenulo je sve, pozitivna je energija, došao je novi trener. Sačuvali smo dio ekipe od prošle godine, ima povratnika, tako se svi poznajemo. Pozitivna je energija i dobra atmosfera i iz toga može da se izvuče pozitivan rezultat - uvjeren je Barović. Njemu će predstojeća sezona biti treća zaredom u Sutjesci.
- Prošla i pretprošla sezona su bile specifične, bila je promjena trenera. Nadam se da ove godine neće biti takvih turbulencija, da ćemo početi i završiti kako tre-
ba. Očekivanja su da doguramo dalje, nego prethodnih godina. Idemo utakmicu po utakmicu, polako se pripremamo - poručio je Barović. Sutjeska ima šest zakazanih kontrolnih utakmica. Prva je u subotu (18 h) u Nikšiću protiv Radničkog iz Goražda, a onda slijede Leotar (6. septembar), Podgorica (10. septembar), SC Derbi (13. septembar), Jahorina (20. septembar) i Jedinstvo (26. septembar).
- Možda bude još kontrolnih utakmica. Nije lako naći adekvatnog protivnika - objasnio je Simonović. S. J.
Biser crnogorskog vaterpola Srđan Janović sa Primorcem na vaterpolo sudu, želi u Jadran MTEL, Kotorani tvrde da je njihov igrač i sa njima mora da potpiše trogodišnji ugovor
PODGORICA - Super talentovani Srđan Janović, sa prošlogodišnjom titulom najboljeg vaterpoliste Svjetskog juniorskog prvenstva, na kojem su ,,ajkule“ osvojile bronzano odličje, ima namjeru da napusti Primorac i ode u komšijski tabor - Jadran MTEL. Zbog toga, Srđan nije ni počeo pripreme sa Kotoranima. Čeka odluku vaterpolo suda, jer je Registraciona komisija odlučila da ne može da dobije
raskid ugovora sa kotorskom ekipom. Samo, naravno, u slučaju ako to nekadašnji šampion Evrope - Kotorani dozvole. Ali, dogovora nema. Janović je, kako su nam kazali u kotorskoj ekipi, u obavezi da sa navršenih 19 godina potpiše trogodišnji ugovor i to nakon što je ranije potpisao ugovor o sportskom usavršavanju. Ali, kako su naveli iz kluba, u prvobitnom ugovoru, inače potpisanom za vrijeme dok je njegov stric Mlađan
Crna Gora, ipak, sa četiri tima u drugom rangu regionalnog takmičenja
PODGORICA - Košarkaški klub Primorje 1945 iz Herceg Novog zauzeo je mjesto Teoda u predstojećoj sezoni ABA2 lige, saopšteno je iz regionalnog takmičenja. Teodo je, podsjećanja radi, u srijedu odustao od ABA2 lige…
- Teodo je poslao pismo ABA ligi u kojem obavještava da zbog organizacionih i finansijskih problema neće moći da nastupa u ABA2 ligi u sezoni 2025/26. Upražnjeno mjesto zauzeće veoma am-
Janović bio predsjednik, piše da može u svakom momentu da ga raskine.
U Primorcu kažu da to nije validno, da je isti dat Registracionoj komisiji na provjeru, od koje je stigao odgovor da Srđan ne može dobiti raskid. Sve je došlo do vaterpolo suda, a presuda bi mogla vrlo brzo da stigne na obje adrese.
Iz Primorca su samo potvrdili da je odluka Registracione komisije bila jednoglasna.
Želja da Srđan ode u ekipu
biciozni klub Primorje 1945 iz Herceg Novog - navodi se u saopštenju ABA lige.
Primorje će prvi put u klupskoj istoriji igrati ABA2 ligu, a sezonu će otvoriti 15. oktobra u gostima protiv Vojvodine. Osim Vojvodini, Novljani će gostovati Heliosu, Slobodi iz Tuzle i Studentu, a dočekaće Cibonu, Široki, Borac iz Banjaluke i Jahorinu.
Crna Gora će, tako, i dalje da ima četiri tima u ABA2 ligi, u kojoj su i Mornar Barsko zlato, Sutjeska Elektroprivreda i Podgorica Bemax.
U novom formatu ABA2 lige ekipe igraju po četiri meča kod kuće i u gostima, a osam najboljih na jedinstvenoj tabeli će izboriti plasman u Top8 fazu. S. J.
Bivši centar Albe iz Berlina priključio se timu Jorgasa Barcokasa
PODGORICA - Olimpijakos je zvanično objavio da se bivši centar Albe iz Berlina Kalifa Kumađe priključio timu Jorgasa Barcokasa.
Timovi iz Evrolige polako počinju sa pripremama za sezonu 2025/26, a do starta takmičenja je ostalo još samo 40 dana. Neki klubovi se suočavaju sa poteškoćama, jer se mnogi igrači trenutno nalaze sa svojim nacionalnim timovima na pripremama za Evrobasket 2025. To znači da će pojedine ekipe biti bez ne-
iz Herceg Novog nije upitna, a mladom vaterpolisti je od strane Primorca ponuđeno da kao pozajmljen igrač pristupi novljanskoj ekipi, ali tek nakon što potpiše ugovor. Uprava kotorskog kluba razmišljala je i da Srđanu omogući dvogodišnju pozajmicu, ali da posljednju godinu iz ugovora odigra za Primorac. Međutim, Jadran želi čiste papire, odnosno Srđana kao slobodnog igrača, tako da je i ova varijanta otpala.
Iz Primorca su istakli da je Jadranova odluka korektna.
Što će dalje biti, i što ako sud odluči da mladi Janović, ipak, ne može da dobije papire, a Primorac je već uveliko počeo pripreme za predstojeće obaveze koje ih čekaju u septembru u kvalifikacijama za Ligu šampiona, ostaje da se vidi.
U slučaju negativnog odgovora Janović može da ide dalje, odnosno da se žali redovnom sudu...
U svakom slučaju, trenutna si-
tuacija nikome ne ide u korist. Srđan Janović je biser crnogorskog vaterpola, a kompletna priča mogla bi da se oduži, a i može da ima nekoliko epiloga. Onaj najnepopularniji, u situaciji u kojoj je naš sport s malom bazom i ekipe finansijski jedva kraj s krajem sastavljaju, jeste da Janović izgubi spor, ne potpiše ugovor sa Primorcem i dobije dvogodišnju zabranu igranja. Ovu varijantu najbolje je izbjeći, jer bi bila pogubna. A.MARKOVIĆ
Evropske univerzitetske igre od danas do 26. avgusta u Varšavi
koliko ključnih igrača tokom predsezone. Jedan od tih je i Olimpijakos, koji je ostao bez više igrača uključujući Nikolu Milutinova i Kostasa Adetokumba na centarskim pozicijama. Pošto oba centra nijesu dostupna, klub je u zvaničnoj objavi istakao da je Kumađe doveden za pripremni period. Pored Milutinova i Adetokumba, Olimpijakos na centarskim pozicijama raspolaže sa Donta Holom i Mustafa Falom Kumađe je prošle sezone igrao u Kini za Šandong Haj-Spid Kirin. R. A.
PODGORICA - Studentska reprezentacija u borilačkim sportovima od danas do 26. avgusta u Varšavu (Poljska) učestvovaće na Evropskim univerzitetskim igrama u borilačkim sportovima.
Crna Gora će nastupiti sa ukupno 12 sportista. Na takmičenju u džudou nastupiće Petar Radović u kategoriji do 66 kg i Andrija Martinović do 100 kg, predvođeni
t renerom Draganom Mrvaljevićem. Na kik boks takmičenju učešće će uzeti Matija Drobnjak koji će nastupiti u kategoriji K1 do 86 kg i Nemanja Čađenović u kategoriji K1 do 75 kg, koje će predvoditi trener Andrej Đelošević Na karate takmičenju će nastupiti četvoro naših sportista koje predvodi trener Kujtim Sukalić, a to su Lazar Jovović (do 84 kg), Nemanja Jovović (preko 84 kg), Jovana Stojanović (do 68 kg), dok će
na kata takmičenju Crnu Goru predstavljati Nikola Milić Najzad, na tekvondo takmičenju, pod vođstvom trenera B alše Radunovića , učešće će uzeti Andrea Komatina (do 62 kg), Vasilije Peruničić (do 80 kg), Ognjen Komatina (do 74 kg) i Anđela Berišaj (do 73 kg). Ovo evropsko studentsko takmičenje okupiće ukupno 1.435 sportista sa 385 univerziteta iz 32 zemlje koji će se takmičiti u četiri različita sporta S. J.
Večeras počinje nova sezona u Bundesligi – njemačke legende se pitaju da li zaostaju za konkurencijom
PODGORICA – Fudbalske zvijezde okreću leđa njemačkoj Bundesligi. Na početku nove sezone novih zvijezda uglavnom nema. Fudbalski šampionat Njemačke se uoči nove sezone, koja počinje večeras utakmicom Bajern – RB Lajpcig (20.30h) u Minhenu suočila s pravim egzodusom fudbalskih zvijezda. Zato i nije čudo što se legende njemačkog fudbala pitaju - da li to Bundesliga zaostaje za međunarodnom konkurencijom?
Trenutno najatraktivniji njemački igrač Florijan Virc prešao je iz Bajer Leverkuzena u engleski Liverpul. Tomas Miler, legenda Bajerna i veoma popularan sportista širom Njemačke, karijeru će okončati u Vankuver Vajtkepsima u Kanadi. A Kingsli Koman, čiji je gol protiv Pari Sen Žermena 2020. obezbijedio Bajernu posljednju titulu prvaka Lige šampiona, oprašta se od Minhena nakon deset godina i milione će ubuduće da zarađuje u Al-Nasru, saudijskom klubu u kojem igra i portugalski superstar Kristijano Ronaldo Ako se svaki od tih transfera posmatra pojedinačno, vidi se da za sve te odluke postoje dobri razlozi. Virc ima 22 godine i u Liverpulu želi da napravi sljedeći korak ka (kako se očekuje) briljantnoj međunarodnoj karijeri. Miler ima 35 i Bajernu više nije bio potreban, pa se odlučio za Vankuver, grad koji se redovno rangira kao jedno od najboljih mjesta za život na svijetu. Pritom i sportski izazov koji nudi tamošnja Glavna fudbalska liga (MLS) trebalo bi da bude primjeren njegovim godinama.
A Koman opet, koji ima 29 godina, može da poveća svoju ionako već pozamašnu godišnju zaradu s navodnih 17 miliona eura na oko 20 miliona – neto. To su dobri argumenti za svaku od te tri zvijezde. Međutim, njihovi transferi težak su udarac za Bundesligu.
A zauzvrat je samo jedan igrač sa potencijalom da bude zvijez-
da ovog ljeta stigao u Njemačku (mada je taj potencijal znatno manji od onih koji su otišli). To je, kolumbijski napadač Luis Dijas, koji je iz Liverpula prešao u Bajern.
Minhenski klub je prije toga dobio nekoliko negativnih odgovora: prvo od Virca, a zatim i od mlade španske zvijezde Nika Vilijamsa koji se odlučio da produži ugovor s Atletikom iz Bilbaa u Španiji, a ne da se pridruži njemačkim prvacima u Bundesligi.
Ipak, sportski direktor Bajerna Maks Eberl ne vidi nikakav sistemski razlog za te neuspjehe oko angažmana igrača.
- Svako ko tvrdi da je Bajern izgubio svoju privlačnost za vrhunske zvijezde iz svijeta, taj ne poznaje tržište - rekao je Eberl gotovo prkosno u intervjuu za ,,Sport Bild“.
I dodao:
- Bajern može da dobije bilo kojeg igrača ako je spreman da plati traženu cijenu – poručio je Eberl.
Međutim, za Olivera Kana situacija je alarmantna.
Bundesliga je, kaže, odavno izgubila svoj prestiž i svoju privlačnost, a njena navodna atraktivnost je ,,varljiva“ – rekao je bivši šef uprave Bajerna u intervjuu za Kiker.
- Engleska Premijer liga i španske La Liga jasno se ističu. Svi znaju za njihove zvijezde i timove - ističe Kan.
Odluka Florijana Virca da se pridruži Liverpulu umjesto Bajernu iz Minhena takođe je vrijedna razmatranja, rekao je Kan, bivši golman njemačke reprezentacije.
- To pokazuje da je Premijer liga zauzela izuzetnu poziciju, ne samo u sportskom, već i ekonomskom smislu. To je najuzbudljivije mjesto ako ja kao igrač želim da se takmičim na najvišem nivou – sportski, finansijski i medijski – smatra Kan. U sportskom smislu, Bundesliga je izgubila priključak u Evropi. U posljednjih deset godina, njemački klubovi osvojili su samo
Fudbalski klub Budućnost saopštenjem za javnost potvrdio privremeno rješenje na klupi
PODGORICA – Nenad
dvije velike međunarodne titule: Bajern Minhen u Ligi šampiona 2020. i Ajntraht iz Frankfurta u Ligi Evrope 2022. Na petogodišnjoj listi UEFA, koja odražava učinak klubova u evropskim takmičenjima, Bundesliga se trenutno (stanje od 15. avgusta 2025.) nalazi tek na četvrtom mjestu. Ispred su engleska Premijer liga, italijanska Serija A i španska La Liga. Finansijski, stvari izgledaju nešto bolje. Prema podacima Njemačke fudbalske lige (DFL), Bundesliga je u sezoni 2023/24. zabilježila rekordni promet od 4,8 milijardi eura. To ju je smjestilo na drugo mjesto u Evropi, iza Premijer lige, koja je ,,obrnula“ 7,4 milijarde eura – što je i dalje znatno iznad njemačke lige. Engleska liga takođe ujedno je prednjačila i po prihodima od televizijskih prava. U sezoni 2025/26. Premijer liga, sa svojih 20 klubova, generisaće otprilike 1,95 milijardi eura. U Bundesligi, TV-prihodi u ukupnom iznosu od 1,12 milijardi eura raspoređeni su na 36 klubova u Bundesligi i 2. Bundesligi.
Godinama se Bundesliga hvalila najvećom posjetom na stadionima u Evropi. Ali i tu ju je Premijer liga prestigla. Prošle sezone prosječna posjećenost u engleskoj prvoj ligi bila je 40.474 gledaoca po utakmici, dok ih je u njemačkoj prvoj ligi bilo 38.662. Posjećenost stadiona Bundeslige generalno opada. Ukupan broj gledalaca pao je sa 13,1 milion u sezoni 2022/23. na 12,1 milion u sezoni 2023/24, a zatim na 11,8 miliona u sezoni 2024/25. Bundesliga dakle nikako ne može da počiva na lovorikama. Među onima koji upozoravaju na to je i bivši reprezentativac Matijas Zamer, koji je s njemačkom reprezentacijom 1990. osvojio Evropsko prvenstvo, a te godine proglašen je i za ,,evropskog fudbalera godine“.
- Kada gledam njemački fudbal, sebi postavljam pitanje: Što danas zapravo predstavlja njemački fudbal? - ispričao je Zamer u intervjuu za Kiker. Pa odgovorio:
- Ne vidim što je to.
Njemački fudbal, kaže, mora ,,ponovo da nauči da ne prodaje prosjek kao svjetsku klasu.
To se odnosi i na Bundesligu. Inače će, kaže Zamer, iz nje otići još više zvijezda. R. A.
Lalatović i zvanično više nije trener Budućnosti, a njegovo mjesto, do daljnjeg, preuzeće pomoćni trener Ivan Delić, saopšteno je iz podgoričkog fudbalskog kluba, a ozvaničen je i novi izvršni direktor Predrag Kažić
Lalatović je, podsjećanja radi, podnio ostavku nakon poraza od Arsenala u Tivtu ali se čekalo da ostavku srpskog stručnjaka konstatuje i klub.
- Upravni odbor na čelu sa predsjednikom Borisom Spalevićem, kome je prisustvovao i novi izvršni direktor Predrag Kažić, nakon jučerašnjeg zasijedanja je donio pomenutu odluku kao najbolje rješenje za klub u aktuelnom trenutku, a predsjednik Spalević i izvršni direktor Kažić su sinoć posjetili stručni štab i igrače kako bi im pružili podršku i poželjeli sreću u radu - navodi se u saopštenju.
- Klub se sa trenerom Lalatovićem i pomoćnicima Milanom Vješticom i Nerminom Usenijem rastao džentlmenski i prijateljski sporazumnim raskidom saradnje, Upravni odbor je prihvatio ostavku energičnog stratega i pomoćnika uz zajedničku konstataciju da željeni ciljevi nijesu ispunjeni, a nakon sporazumnog raskida saradnje putevi su nam se razišli, ali prijateljstvo ostaje. Budućnost se zahvaljuje Nenadu Lalatoviću, Milanu Vještici i Nerminu Useniju na vremenu provedenom u Podgorici, uloženom trudu, energiji i profesionalnom odnosu, a u nastavku ka-
Potrošeno najviše novca u istoriji Premijer lige
PODGORICA - Nakon što
je Lids angažovao fudbalera
Milana Nou Okafora za 18 miliona funti, ukupna potrošnja engleskih premijerligaških klubova ovog ljeta je dostigla rekordnih 2,37 milijardi funti (2,74 milijarde eura), prenio je BBC. Ukupna potrošnja premijerligaških klubova premašila je rekord od 2,36 milijarde funti iz ljeta 2023. Šest klubova je oborilo sopstvene rekorde, uključujući Brentford, koji je za Danga Uataru iz Bornmuta izdvojio do 42,5 miliona funti, dok je Bornmut platio 34,6 miliona funti za Bafode Dijakitea. Novopromovisani Barnli i Sanderlend, koji su platili 25 miliona funti za Leslija Ugočukva i 26 miliona funti za Habiba Djaru (do 30 miliona sa bonusima). Notingem Forest je dva puta oborio klupski rekord – za Dan Ndojea iz Bolonje i Omari Hičisona iz Ipsviča (37,5 miliona funti). Liverpul je u junu platio 100 miliona funti za Florijana Virca iz Bajera, uz mogu-
će dodatnih 16 miliona funti, što bi postao britanski transfer rekord, obarajući dosadašnji rekord Čelzija od 107 miliona funti za Enca Fernandesa 2023. Čelzi je iskeširao oko 250 miliona, Mančester junajted i Arsenal su
potrošili više od po 200 miliona, a Siti oko 150. Ako se zna da je ostalo još deset dana do zatvaranja
potvrdio odlazak srpskog trenera i potvrdio
rijere želi mu sve najbolje na profesionalnom i ličnom planu - dodaje se u saopštenju.
Iz Budućnosti su poručili da je Upravni odbor kluba “odlučio da pruži punu podršku dosadašnjem pomoćniku Iva-
nu Deliću, kome će pomagati takođe dosadašnji pomoćnici Srđan Nikić , Mihailo Tomković, Milivoje Grbović, Veljko Bajković i Ivan Novović
- Delić je dijete našeg kluba i grada, a uvjereni smo da će svojim talentom, znanjem, posvećenošću i ljubavlju prema Budućnosti doprinijeti stabilizaciji ekipe i pokrenuti šampionsku lokomotivu. Tridesetdevetogodišnji Delić je definitivno jedan od najtalentovanijih trenera mlađe generacije crnogorskog fudbala, koji se posebno dokazao u radu naše Omladinske škole, kao i učestvovanju u razvoju najtalentovanije generacije domaćeg fudbala – 2006, te generacije koja dolazi – 2009. Zbog svega toga je prekomandovan u stručni štab prvog tima kod trenera Ivana Brnovića, a sada je dobio šansu da – sa svojim saradnicima – vodi prvi tim „plavih“. Delić je kao igrač nosio kapitensku traku Budućnosti, bio pravi predstavnik podgoričke škole fudbala, osvajao trofeje sa plavo-bijelima, bio reprezentativac Crne Gore, te internacionalac u Češ-
koj, Mađarskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini…- navodi se u saopštenju “plavih”. Iz Budućnosti je saopšteno da će „pravovremeno informisati javnost o svim daljim koracima uprave kluba, predsjednika Borisa Spalevića i izvršnog direktora Predraga Kažića, koji su odlučni da vrate Budućnost na stabilan put“. Podgoričani su loše otvorili sezonu. Ispuštena je istorijska šansa da se Budućnost nađe u plej-ofu za ulazak u Ligu konferencija. Nepremostiva prepreka ostao je osrednji Milsami koji je nakon pobjede nad ,,plavima“ ispao od predstavnika San Marina. Situacija nije mnogo bolja ni u domaćem prvenstvu. Grbić i društvo jedva su dobili Jezero na premijeri u Beranama (2:1), da bi zatim izgubili derbi od Sutjeske pod Goricom (1:0) i prošlog vikenda od Arsenala u Tivtu, takođe 1:0. Aktuelni šampion je trenutno šesti na tabeli, sa tri boda iz tri kola i negativnom gol razlikom (2:3).
Budućnost u neđelju u derbiju 4. kola dočekuje Dečić. S. JONČIĆ
Roma dovela mladog fudbalera Omara Krajinu iz švedskog Hakena
PODGORICA - Na kraju
nije bilo ništa od dolaska Nikole Krstovića (potpisao je za Atalantu), ali je Roma ovog ljeta, ipak, dovela jednog crnogorskog fudbalera, 18-godišnjeg napadača Omara Krajinu (visok 190 cm), iz švedskog Hakena.
Iako se još uvijek nije zvanično oglasio ovim povodom, pa nijesu poznati detalji transfera, rimski klub je u sjedište Serije A deponovao potpisan ugovor, u kojem je naznačeno da je transfer ,,trajan“, bez ikakvih pozajmica i otkupnih klauzula.
Interesantno, Krajina nije zaigrao za seniorski tim Hakena, ali je u posljednjoj sezoni postigao ukupno 23 gola igrajući za mlađe selekcije švedskog kluba, čime je, oči-
gledno, privukao pažnju skauta Rome. Interesovanje za Krajinu su pokazala još dva italijanska tima, Fiorentina i Milan, ali je Roma bila brža i konkretnija.
Crnogorski fudbaler oduševljen prijemom u Atalanti, za koju će igrati od ove sezone
PODGORICA – Ne računajući bonuse, prelazak Nikole Krstovića iz Lećea u Atalantu za 25 miliona jedan je od najvećih transfera u istoriji crnogorskog fudbala. Uz činjenicu da je taj novac tada više vrijedio, dva miliona manje je Roma platila 2006. godine dolazak Mirka Vučinića, takođe iz Lećea.
Istu sumu, kao za Krstovića, platio je Atletiko Madrid 2015. godine kada je iz Fiorentine doveo Stefana Savića. Rekord i dalje drži Stevan Jovetić, koga je Mančester siti 2013. godine doveo iz Fiorentine za 30 miliona eura…
Transfer Krstovića u Bergamo govori koliko je crnogorski napadač cijenjen u Seriji A i da Atalanta u crnogorskom reprezentativcu vidi nasljednika za ubojitog Mateu Retegija koji je otišao u Saudijsku Arabiju. Krstović, međutim, ne osjeća pritisak…
Volio bih da igram protiv Đenove, ali će trener da odluči
Leće u subotu gostuje Đenovi i ostaje da se vidi da li će zaigrati odmah na startu.
- Iskreno bih volio, ali tu je trener zajedno sa stručnom štabom da odluči. Moje je da treniram i radim što je bolje moguće, dajem svoj maksimum i ne opterećujem se da li ću igrati manje ili više. Jedna prava grupa, prava družina, to mogu da zaključim poslije prvog dana. Osjećaj me nikada ne vara. Bez rada ne mogu ništa napraviti. Nijesam igrač koji će za minut promijeniti utakmicu, ali sam veliki radnik i nadam se da ću u budućnosti opravdati očekivanja. Tu je budućnost, pa ćemo vidjeti – rekao je Krstović
S obzirom na to da naš mladi fudbaler nije igrao na seniorskom nivou, on će prvo biti priključen omladinskom timu Rome, ali će, sigurno, biti pod budnim okom trenera ,,vučice“ Đanpjera Gasperinija, koji je poznat kao trener koji voli da lansira mlade fudbalere, što je posebno dobro radio tokom devet godina koliko je proveo na klupi Atalante, odakle je ovog ljeta i došao u Romu.
Krajina, koji ima i švedsko državljanstvo, prošlog maja je debitovao za selekciju Crne Gore do 18 godina, u utakmicama protiv Sjeverne Makedonije, postigavši dva pogotka u prvom susretu. Nedavno je upisao i prve nastupe za omladinsku selekciju Crne Gore, u duelima sa Gruzijom, a u drugom meču, u pobjedi od 4:2, postigao je gol… S. J.
- Ne, nijedne sekunde! Ne znači da će onaj ko je plaćen donijeti učinak. Bili su mnogi veliki transferi širom svijeta, pa su igrači podbacili. To ne mora ništa da znači. Moje je da se što prije prilagodim ekipi, da uđem u sistem. Vremenom će sve doći. Imam mnogo da radim. Mnogo se intenzivnije radi u Atalanti, sve je brže – kazao je Krstović u razgovoru za ,,Sportske.net“.
Krstović priznaje da se prije odluke konsultovao i sa Mirkom Vučinićem, ali da je odluka bila samo njegova.
- Rekao mi je da idem negdje gdje ću se izboriti što prije. Svakodnevno mi daje savjete jer radimo zajedno i u reprezentaciji. Ipak, želio sam da odaberem ono što je najbolje za mene. Tako je bilo i kada sam došao u Leće. Mi o klubu uopšte nijesmo pričali, samo mi je rekao sve
što je i kako, a ja sam sam donio odluku. Ne želim da, ukoliko ispadne loše, upirem prstom u bilo koga. Tako je bilo i ovaj put. Bio je tu za mene svakog dana za ove dvije godine, puno je pomogao meni i mojoj porodici, tu je i u reprezentaciji i mnogo sam mu zahvalan. Srećan sam što sam radio s njim i što sam mnogo naučiopodvukao je Krstović. Momak koji je prošle sezone postigao 11 golova i vodio Leće do opstanka prezadovoljan je trening centrom, ljudima i stadionom.
- Ovakav profesionalizam nijesam vidio u životu. Svi su me dočekali onako kako nijesam mogao ni da zamislim. Jučerašnji dan je bio prepun pregleda i testova, na kraju je došao taj potpis oko osam uveče i poslije toga mi je pao kamen sa srca. Danas je bio jedan lijep trening, uslovi su fenomenalni. Oni su me željeli od samog početka i presrećan sam – priča Krstović.
U Atalanti ga je dočekalo mnogo igrača sa naših prostora, Lazar Samardžić, Mario Pašalić, Sead Kolašinac. Trener je Ivan Jurić
- Ovo je jedna zdrava grupa, slično nešto kao što sam imao u Cr-
venoj zvezdi. Približan osjećaj. Svi su mi čestitali, poželjeli dobrodošlicu, rekli da se javim ukoliko nešto zatreba, počevši od direktora... Samardžić je došao prvi dan u hotel da idemo zajedno. Što da pričamo više o tome. To ne radi bilo ko. Tu je Pašalić, tu je Đimšiti, Kolašinac... To su naši momci sa Balkana sa kojima sam i od ranije dobar bio, odmah su se ostali priključili. Svi su fokusirani na rad, mušica se ne čuje na treningu i sve je kako treba. Oduševljen sam svime nakon prvog dana treninga. Baš sam srećan. Na početku nijesam znao ni što me je snašlo, a sada kada su se emocije slegle mogu da kažem da sam presrećan što sam odabrao Atalantu za moju sljedeću destinaciju. Interesovanje za Krstovića je bilo veliko.
- Jeste, bilo je, što iz Italije, što iz drugih država. Želio sam da ostanem u Italiji. Neke ekipe, koje su se javljale iz inostranstva, bile su interesantne, ali Atalanta me je najviše željela. Lako sam se dogovorio s njima, dao sam im svoju riječ i rekao da ne brinu. Nijesam htio da mijenjam svoju riječ jer kod nas je riječ vrednija nego bilo šta drugo. R. A.
Skromni momak koji je sa egipatskih ulica krenuo ka svjetskom vrhu fudbala
PODGORICA - U srcu egipatskog sela Nagrig, okruženog poljima jasmina i lubenica, stoji moderno uređeni omladinski centar sa vještačkom travom.
Na njemu danas treniraju djeca koja sanjaju da postanu novi Mohamed Salah – momak koji je sa ovih ulica krenuo ka svjetskom vrhu fudbala.
- Bio je sitan, ali nevjerovatno talentovan. Njegovi šutevi, brzina, kontrola lopte... Sve je ukazivalo da je poseban - prisjeća se Gamri El-Sadani, prvi trener egipatske zvijezde.
Salah je danas legenda Liverpula, sa više od 240 golova i titulom Premijer lige. Osvojio je Ligu šampiona, ali
san o velikom uspjehu sa reprezentacijom Egipta još nije ostvaren.
HEROJ NARODA
U kafiću u Kairu, navijači Liverpula prate svaki njegov meč.
Lamise El-Sadek kaže da je gledanje utakmica sa ocem dok je Salah briljirao bilo najsrećnije vrijeme njihove nedjelje.
- Nije potekao iz bogate porodice. Zato ga ljudi vide kao jednog od nas. On je simbol nade - kaže ona.
Salah je sa 14 godina počeo da trenira u Kairu, udaljenom više sati vožnje od Nagriga. Svakodnevna putovanja u prepunim mini-busevima bila su iscrpljujuća.
- Sam je sve to izdržavao. Vra-
ćao bi se kući tek oko ponoćikaže El-Sadani.
Hani Ramzi, bivši reprezentativac i trener koji mu je dao prvu priliku u seniorskoj selekciji, vjeruje da su te rane žrtve oblikovale njegovu mentalnu snagu.
- Samo najodlučniji izdrže takav tempo. Zato je uspio – ističe Ramzi.
IKONA U SELU
Nagrig danas nosi pečat svog najpoznatijeg sina – mural ispred škole, djeca u dresovima sa brojem 11, pa čak i tuktuk vozila sa njegovim likom.
Salahova porodica i dalje živi ovdje, skromno i sa poštovanjem koje izaziva divljenje. Ahmed El Masri, njegov frizer iz djetinjstva, s ponosom kaže:
Svjetsko pojedinačno prvenstvo za osobe bez i sa smetnjama vida u Žešovu
PODGORICA – Crnogorski šahista Predrag Nikač remizirao je sa Špancem Danijelom Eduardom Pu-
lvetom, u četvrtom kolu
Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom
Žešovu. Nikač je protiv Španca, koji je postavljen za drugog nosioca šampionata, prekinuo seriju od tri vezana trijumfa.
U dosadašnjem dijelu takmičenja, Nikač je pobijedio F rancuza Olivijea Devila , Rumuna Mihaija Dimu i Poljaka Davida Falkovskog Nikač je u duelu neporaženih do ovog kola španski šahista imao je bijele figure. U izuzetno oštroj varijanti sicilijanske odbrane došlo je do trostrukog ponavljanja poteza.
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju bori se u konkurenciji 65 šahista. Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola. S. J.
- Ja sam mu prvi oblikovao frizuru i bradu. Dolazio bi kod mene, iako su mu drugovi govorili da ide kod gradskih frizera. Osim fudbalskog uspjeha, Salah je poznat i po humanitarnom radu.
Njegova fondacija pomaže siromašnima, udovicama i bolesnima.
Sagradio je poštu, donirao zemlju za kanalizaciju i obezbijedio sanitetsko vozilo.
- On nikad ne pokazuje bogatstvo. Dolazi obučen jednostavno, sa osmijehom. Ljudi ga vole zbog njegove skromnosti - kaže Rašida, starica kojoj Salah pomaže da preživi.
NACIONALNI SIMBOL
Salah je postigao ključni gol za plasman Egipta na Svjetsko prvenstvo 2018. godine. Njegov penal u 95. minutu protiv Konga ušao je u istoriju.
- Znao je šta nosi na leđima –očekivanja cijele nacije - kaže bivši pomoćni trener Mahmud Fajez
Ipak, dva finala Kupa afričkih nacija (KAN) ostala su nedosanjana – porazi od Kameruna 2017. i Senegala 2022. godine. Bivši reprezentativac i sadašnji trener Mido poručuje:
- Salah više nikom ništa ne duguje. On je već legenda. Najveći fudbaler u istoriji Egipta. Uoči novog KAN u decembru i Svjetskog prvenstva 2026, Egipat se nada da će njihov ,,kralj“ donijeti i međunarodnu titulu. Ali, i bez nje – Salah je već ostvario ono što su rijetki uspjeli: postao je simbol jedne nacije. R.A.
Odbojkaški klub Budućnost volej i dalje aktivan u prelaznom roku
PODGORICA - Juniorski reprezentativac Uroš Konatar novi je igrač Odbojkaškog kluba Budućnost volej. Mladi srednji bloker u podgorički klub dolazi iz Jedinstva iz Bijelog Polja, gdje je Konatar i napravio prve odbojkaške korake.
- Vjerujem da me čekaju novi izazovi i mogućnosti da napredujem još više. Učiniću sve da svojim zalaganjem i rezultatima opravdam povjerenje koje sam dobio. Radujem se svemu sto dolazi i jedva čekam da zajedno sa saigračima i navijačima ispišem nove uspješne stranice – rekao je Konatar. Prvi profesionalni ugovor sa „plavima“ potpisao je mladi tehničar Aleksa Kovačević, reprezentativac u mlađim kate-
gorijama, koji povremeno igra i na pozicijama primača i libera. - Veoma sam ponosan što sam potpisao svoj prvi profesionalni ugovor sa OK Budućnost. Ovo je veliki korak u mojoj karijeri i ostvarenje sna za koji sam mnogo radio i trudio se. Zahvalan sam porodici, trenerima i saigračima na podršci i jedva čekam nove izazove u plavo bijelom dresu - izjavio je Aleksa, inače sin našeg međunarodnog sudije Slobodana Kovačevića Prije Konatara, u Budućnost su došli primač servisa Jovan Đelić, srednji blokeri Srđan Petrović i Marko Sinđelić, libero Nikola Lakčević, te tehničar Rastko Milenković. Ugovore su produžili i primači servisa Aleksa Nikolić i Filip Mašković S. J.
Odbojkaški sudija i delegat iz Crne Gore na prestižnom takmičenju
PODGORICA – Iako neće igrati naša selekcija, Crna Gora će imate svoje predstavnice na Svjetskom prvenstvu za odbojkašice, koje se od danas do 7. septembra održava u tajlandskim gradovima Bangkok, Čijang Mai, Puket i Nakonračasima.
Naš najbolji međunarodni sudija, Sonja Simonovska dijeliće pravdu, dok će Anka Ivanović, takođe nekadašnji sudija, biti supervizor (delegat) na mečevima ovog prestižnog takmičenja. Ovo je jubilarno 20. Svjetsko prvenstvo za odbojkašice, a titulu brani reprezentacija Srbije. S. J.
Petak, 22. avgust 2025.
Broj: 38-
20. avgust 2025. godine Sekretarijat za sport Glavnog grada OBAVJEŠTAVA GRAĐANE, NEVLADINE ORGANIZACIJE I DRUGE ZAINTERESOVANE SUBJEKTE da pokreće postupak izrade nove Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu.
JAVNI POZIV za prethodno konsultovanje
Pozivamo građane, pravna lica, mjesne zajednice, organe uprave i službe Glavnog grada, sportske organizacije, nevladine organizacije, strukovna udruženja i druge zainteresovane subjekte na da dostave prijedloge, sugestije i stavove po svim pitanjima od zajedničkog interesa koje navedena Odluka treba da uredi. Konsultacije će se obaviti prije pristupanja izradi navedene Odluke (prethodno konsultovanje) i to prvenstveno po pitanjima: - uslova i kriterijuma za dodjelu sredstava - sufinansiranja programa rada sportskih organizacija, - dodjele termina za treninge sportskim organizacijama, - razvoj i unapređenje sporta, - nagrade za postignute rezultate u sportu - kriterijuma za dodjelu sredstava Važeća Odluka o finansiranju sporta u Glavnom gradu objavljena je na sajtu Glavnog grada www.podgorica.me .
U skladu sa mehanizmima i oblicima učešća građana u postupku prethodnog konsultovanja, Sekretarijat za sport obavještava sve zainteresovane subjekte da dostave svoje pisane prijedloge, sugestije i stavove, dostavljanjem istih u pisanoj formi putem pošte na adresu: Sekretarijat za sport, Ulica Marka Miljanova broj 4 ili na e-mail: sekretarijatzasport@podgorica.me .
Postupak konsultovanja počinje 21. avgusta i traje ukupno deset dana. Po okončanom postupku, Sekretarijat za sport će objaviti Izvještaj o rezultatima prethodnog konsultovanja na web sajtu Glavnog grada, u roku od 8 dana od dana završetka postupka.
Dodatne informacije u vezi ovog obavještenja i javnog poziva mogu se dobiti svakog radnog dana od 08,00 do 16,00 časova na broj telefona 067 088 677. Kontakt osobe: službenici Sekretarijata Miloš Antić i Nela Tatar
V.D. SEKRETARA
Darko Nikčević
Broj 06-080/25-16765
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje
AMANDMAN III
BROJ: 0211-4616/5 od 21.08.2025.godine
JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA
POSTAVLJANJE PRIVREMENIH OBJEKATA NA OBALAMA RIJEKE BOJANE
BROJ: 0211-4616/1 od 11.08.2025.godine
1. U Amandmanu I broj 0211-4616/2 od 12.08.2025. godine menja se “Napomena”, na način što ista sada glasi:
Napomena: Imajući u vidu da su lokacije planirane dijelom na kat.parcelama na koje Ulcinjska rivijera ima pravo korišćenja, pravo učešća na tenderu ima Ulcinjska rivijera ili druga lica koja pribave pisanu saglasnost koja je izdata i ovjerena od strane Ulcinjske rivijere i koja uvezana sa ostalom dokumentacijom čini sastavni dio ponude.
2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.
13.08.2025.godine
Na osnovu člana 39 stav 1, 6, i 7 člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini («Službeni list Crne Gore», br. 021/09, 040/11, 023/25) , članova 29, 30, 31 i 33 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari i dobara u državnoj imovini («Službeni list Crne Gore», br. 044/10), člana 11 Odluke o utvrđivanju kriterijuma ,uslova i postupaka za davanje u zakup zemljišta čiji je subjekt raspolaganja opština Kotor radi postavljanja privremenih objekata ( Sl. list CG – Opštinski propisi broj 030/23 ) i Odluke o davanju u zakup na privremeno korišćenje građevinskog zemljišta putem prikupljanja ponuda radi postavljanja privremenih objekata montažnog karaktera broj 01018/25-16617 od od 11.08.2025 godine, objavljuje se :
JAVNI POZIV
za izdavanje u zakup na privremeno korišćenje gradjevinskog zemljišta čiji subjekt raspolaganja je opština Kotor radi postavljanja pokretnih privremenih objekata –dječijih autića na baterije putem prikupljanja ponuda
I. Predmet ovog poziva je izdavanje u zakup na privremeno korišćenje gradjevinskog zemljišta čiji subjekt raspolaganja je opština Kotor, radi postavljanja pokretnih privremenih objakata - dječijih autića na baterije (zabavni park) na dijelu kat. parc. 272/1 KO Škaljari I u skladu sa Odlukom o usvajanju Programa privremenih objekata na teritoriji Opštine Kotor 2024-2028. («Službeni list Crne Gore - opštinski propisi», br. 21/25) i urbanističko tehničkim uslovima broj 03-333/25-15530 od 07.08.2025. godine koji su sastavni dio tenderske dokumentacije.
Površina lokacije za zabavni park-dječiji autići na baterije je cca 10m2 na lokaciji prikazanoj u izvodu iz grafičkoj dijela programa.
Minimalna mjesečna cijena zakupa sa uračunatim PDV-om zemljišta utvrdjena je Odlukom o o utvrđivanju najnižeg iznosa zakupnine za privremene objekte montažnog karaktera za zemljište na kojem se postavljaju, odnosno grade («Službeni list Crne Gore - opštinski propisi», br. 030/23) mjesečno iznosi 1.800,00 € po lokaciji.
Zemljište iz člana 1 ove Odluke daje se u zakup za cijeli period važenja Programa privremenih objekata na teritoriji Opštine Kotor 20242028 («Službeni list Crne Gore - opštinski propisi», br. 021/25) u sledećim mjesecima : od 05.09.2025.godine do 31.10.2025. godine, uz mogućnost produženja zakupa do 31.12.2025. godine, od 01.05.2026. godine do 31.10.2026.godine, uz mogućnost produženja zakupa do 31.12.2026. godine, od 01.05.2027. godine do 31.10.2027. godine, uz mogućnost produženja zakupa do 31.12.2027.godine i od 01.05.2028. godine do 31.10.2028. godine, uz mogućnost produženja zakupa do 31.12.2028.godine, sve shodno urbanističko tehničkim uslovima, Odluci o utvrđivanju kriterijuma, uslova i postupka za davanje u zakup zemljišta čiji subjekt raspolaganja opština Kotor radi postavljanja privremenih objekata («Službeni list Crne Gore - opštinski propisi», br. 030/23) Odluci o usvajanju Programa privremenih objekata na teritoriji Opštine Kotor 2024-2028. («Službeni list Crne Gore - opštinski propisi», br 021/25).
Ukoliko prije isteka gore navedenog roka dođe do privođenja zemljišta namjeni prema urbanističkom planu, zakupac je dužan osloboditi predmetnu lokaciju od lica stvari, shodno ugovoru o zakupu. Zakupac je dužan od strane nadležnih organa, institucija inspekcija pribaviti sve neophodne saglasnosti i dozvole za obavljanje djelatnosti na zakupljenoj lokaciji i da posebno plaća komunalije, takse i pripadajuće poreze.
Privremeni objekti se postavljaju u skladu sa urbanističkim uslovima iz programa izdatim od strane Sekretarijata za urbanizam građevinarstvo prostorno planiranje –Opština Kotor broj 03-333/25-15530 od 07.08.2025.godine ,koji su sastavni dio tenderske dokumentacije. Prilikom postavljanja privremnih objekata zakupac je dužan ispoštovati uslove iz člana 117.Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata
II Ponuda treba da sadrži :
1.Tačan naziv adresu ponuđača
2. Cijenu zakupa izraženu u eurima (numerički i tekstualno)
3. Oznaku lokacije tj. kat parcele na koji se ponuda odnosi
4. Pečat potpis ovlašćenog lica za privredna društva i preduzetnike ,odnosno potpis ponuđača za fizička lica
5 .Obavezu ponuđača da: uplate garantni depozit na iznos od 720 €, s tim što pravna lica umjesto uplate garantnog depozita mogu položiti garanciju ponude naplativu na prvi poziv na iznos garantnog depozita utvrđen javnim pozivom sa rokom važenja od 60 dana. Uplata garantnog depozita se vrši na uplatni račun Opštine Kotor br. 530-9226121-18 prihodi opštinskih organa organizacija i službiOpština Kotor, sa naznakom „ZA JAVNO NADMETANJE” Dokaz o uplati garantnog depozita ili garanciju banke (pravna lica), ponuđač je dužan da dostavi uz ponudu.
6. Uplatu od 50 € za troškove preuzimanja dokumentacije po Javnom pozivu na žiro račun broj 530-9226228-85 - ostali opštinski prihodi
7. Obaveza je ponuđača da u dokumentaciji ponude dostave lične podatke: za fizička lica (ime i prezime ,adresa stanovanja ,JMBG i broj lične karte ili pasoša) za preduzetnike (ime i prezime preduzetnika ,trgovački naziv potvrda o registraciji kod CRPS-a, za pravno lice( naziv i sjedište pravnog lica ,izvod iz CRPS , dokaz o registraciji kod CRPS, dokaz da pravno lice nije pod stečajem izdatog od nadležnog organa (za banke od Centralne Banke Crne Gore,a ostali od CRPS-a) i dokaz da plaćanja prema pravnom licu nisu obustavljena kao dokaz za fizička lica preduzetnike i pravna lica da su izmirili poreske obaveze (dokaz da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza–akt Poreske uprave na čijem je području sjedište pravnog lica, a za fizička lica preduzetnike akt Poreske uprave po mjestu prebivališta-isključivo na području Crne Gore, svi ponuđači uvjerenje od Sekretarijata za lokalne prihode budžet Opštine Kotor da nemaju neizmirenih poreskih obaveza prema Opštini Kotor (uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnost, i uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu prireza poreza,članskog doprinosa tur.organ., lokalnih komunalnih taksi i naknada.) Dokaz o izmirenim obavezama po osnovu: zakupa, naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, privremenog korišćenja građevinskog zemljišta terasa, utroška električne energije, utroška vode i odvoza smeća ukoliko je ranije koristio ili koristi poslovni prostor opštine Kotor, ili privremene objekte zemljište, odnosno potvrdu Opštine Kotor, da ponuđač nije privremeno koristio građevinsko zemljište ili poslovni prostor.
Dokaz o izmirenim obavezama prema Opštini Kotor i drugim organima ,moraju biti dostavljeni na način da se istim dokazuje ispunjenost uslova traženih javnim pozivom i to da u roku 60 dana do otvaranja ponude ponuđač nema dospjelih a neizmirenih obaveza. Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od kriterijuma: najviše ponuđene cije ne.................................................................................... max 100 bodova Veći broj bodova dodijeliće se većoj cijeni zakupa, a ostale ponude vrednovaće se primjenom proporcionalne metode. Ponuđači dostavljaju ponude svakog radnog dana od 8 do 13 sati, zaključno sa 28.08.2025.godine do 13 časova, neposrednom predajom na arhivi Opštine Kotor-Građanski biro, Stari grad 317. Napomena :Upozoravaju se zainteresovani ponuđači da ponudu moraju blagovremeno dostaviti kako bi ista bila zavedena u protokol Opštine Kotor do 13 časova 28.08.2025. Dokumentaciju za Javni poziv zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici mogu preuzeti svakog radnog dana od ovlašćenog lica Šaranović Predraga u prostorijama Opštine Kotor od 8 do 11 sati, počev od 22.08.2025.godine zaključno sa 28.08.2025. godine. Ponudu dostaviti u zapečaćenom kovertu s naznakom„ Za javno nadmetanje ne otvaraj - -po javnom pozivu broj 06-080/25-16765 od 13.08.2025 god“. Svaka ponuda treba da sadrži sve tražene dokaze–original ili ovjerene fotokopije ne starije od 6 mjeseci. Ukoliko fizičko lice podnosi ponudu isto ne smije biti osnivač, izvršni direktor ili ovlašćeni zastupnik ponuđača koji po ovom tenderu ponudu podnosi kao pravno lice.
Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će biti održano dana 29.08.2025. godine sa početkom u 9,00 časova u prostorijama Sekretarijata za imovinsko pravne poslove.
Ponude dostavljene poslije navedenog roka (neblagovremene), kao one koje nisu zapečaćene , neće se razmatrati vratiće se ponuđaču.
Ponuda koja ne sadrži sve dokaze utvrđene tekstom javnog poziva smatra se nepotpunom ista se neće razmatrati.
Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača se dostavlja svim učesnicima javnog nadmetanja.
Učesnici javnog nadmetanja koji nisu zadovoljni odlukom, imaju pravo prigovora Komisiji u roku od 5 dana od dostavljanja Odluke. Odluka komisije po prigovoru je konačna . Ugovor o zakupu zemljišta čiji subjekt raspolaganja je opština Kotor zaključuje se na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i potpisuje ga Sekretar Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Opštine Kotor u roku od 3 dana od od dana konačnosti Odluke. Ponuđač je dužan prilikom zakjučenja ugovora priložiti dokaz o unaprijed plaćenoj zakupnini za period zakupa od 05.09.2025. godine do 31.10.2025. godine , te svake naredne godine najkasnije do 01.05. priložiti dokaz o unapred plaćenoj zakupnini za period od 01.05. do 31.10. za tekuću godinu. U slučaju da prvorangirani ponuđač ne potpise ugovor u utvrđenom roku ili ne izvrši uplatu zakupnine za cijeli period zakupa za 2025 godinu, naručilac će aktivirati njegovu granciju ponude, odnosno zadržati depozit obratiti se drugom ponuđaču u skladu sa redosljedom plasmana ponuda.
Ukoliko najpovoljniji ponuđač ne zaključi ugovor o zakupu ili ugovor o zakupu ne zaključi u propisanom roku, opština Kotor- Sekretarijat za imovinsko pravne poslove će zaključiti ugovor sa sledećim najpovoljnijim ponuđačem prema redosledu na rang listi, ali samo u slučaju da razlika u cijeni nije veća od 10% u odnosu na prvobitno izabranu ponudu, u suprotnom javni poziv će se proglasiti neuspjelim.
Ponude se mogu povući u roku od sedam dana prije isteka roka tendera. Svaki evidentirani učesnik tendera koji želi da odustane od daljeg učešća u proceduri mora se pismenim putem obratiti Tenderskoj komisiji i prezentirati potvrdu o evidentiranju ponude te u tom slučaju Tenderska komisija izdaje potvrdu o odustajanju od učešća na tenderu, a depozit se vraća bez umanjenja i u roku od sedam dana.
Ponuđač od svoje ponude može odustati samo do momenta otvaranja prve ponude.
Ponuđaču čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije nakon zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem tj. ponuđačem čija je ponuda prihvaćena.
Napomena : ovaj poziv biće objavljen na WEB site –u Opštine Kotor u dnevnom štampanom mediju „Pobjeda“ Kontakt osoba: Predrag Šaranović
Petak, 22. avgust 2025.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARIJA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
ĐURĐICA ĆORIĆ politika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARTINOVIĆ društvo
JOVAN NIKITOVIĆ kultura
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN TERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJATOVIĆ fotografija
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednik
BOJAN ĐURIŠIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKTIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA
020/409-536 MARKETING
020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PIB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Dobitnici u nagradnoj igri Nikšićko –„Nije što je naše, ali opet nagradjuje“
U nagradnoj igri Nikšićko – „Nije što je naše, ali opet nagradjuje“, koja je, u periodu od 15. jula do 15. avgusta, organizovana u saradnji sa Voli marketima, omogućila je osvajanje vrijednih nagrada pijačima Nikšićkog piva. Po naknadno izvršenom izvlačenju, dana 15.08. 2025. najsrećniji igrači osvojili su: Putovanje u Finsku na Eurobasket
38267400xxx Igor Rabrenović
38269155xxx Vukcević Predrag
38268511xxx Djurdjić Sonja
38268367xxx Radulović Stanko
38268718xxx Radonja Vuković
TV Hisense 75»
38267205xxx Perović Sanja
38268004xxx Dragana Jakić
38267082xxx Nataša Golubović
38269333xxx Konatar Nenad
38267542xxx Cvijetić Vladimir
Vaucer za trgovinu u Voli marketima (500 eura)
38269150xxx Košuta Minela
38268361xxx Milan Raonić
38267313xxx Vučetić Djordje
38269676xxx Slavica Sarić
38268073xxx Sekulović Biljana
Poslovna oznaka Iv.br.1280/2025 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Archbuild” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi 13.Jula br. 2, koga zastupa Milica Perišić advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “AS TEKNOLOJIK” DOO iz Podgorice, sa sjedištem na adresi – Bul. Peka Dapčeviča br. 50, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a dana 21.08.2025. godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku ”AS TEKNOLOJIK” DOO, na adresi Cetinjski put bb, vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br. 1280/2025 od 09.07.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na Oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovni broj: Ivm 394/17 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’ATLAS BANKA’’ AD PODGORICA, UL. VAKA ĐUROVIĆA BB, PIB 02348772, protiv izvršnog dužnika Brahim Bardić, Kodre bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 125.093,40 eura, dana 21.08.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Brahim Bardić, Kodre bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Osnovnog suda I. 1875/10 od 17.12.2010.godine, rješenje o izvršenju Osnovnog suda I.1059/11 od 19.10.2011.godine, rješenje o izvršenju javnog izvrsitelja Ivm.394/17 od 16.07.2025. godine dopunsko rješenje od 08.08.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r
I.br.1043/2022 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul. 3. januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, Mojkovačka bb, Kolašin, PIB: 02965496, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, Bakovići bb, Kolašin, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.08.2025.godine, shodno čl.45 ZIO-a
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, na osnovu izvršne isprave - presude Privrednog suda Crne Gore poslovne oznake P.br.441/21 od 10.06.2022.godine, radi namirenja novčanog nenovčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.1043/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN – Zaključak o dodjeli pokretnih stvari I.br.1043/2022 od 15.08.2025. godine.
S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 21.08.2025. godine. Ivan Sekulić
Tražimo odgovornu, urednu i vrijednu osobu za održavanje domaćinstva, u Podgorici. Nudimo prijatnu atmosferu, poštenu zaradu i razumijevanje. Poželjne preporuke, ali nisu uslov. Zvati od 9h do 13h na tel. 069 992 999
Poslovni broj: Ivm 516/16
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca «NLB BANKA» AD PODGORICA, BULEVAR STANKA
DRAGOJEVIĆA 54, Podgorica, PIB: 02011395, protiv izvršnog dužnika Fana Ramadan Shaip, Kodre bb, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 128.553,06 eura, dana 21.08.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Fana Ramadan Shaip, Kodre bb, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo zaključak o dodjeli od 15.10.2024. godine, zaključak o predaji od 29.10.2024.godine, zaključak o namirenju od 06.12.2024.godine, rješenje o troškovima od 21.08.2025. godine, Ivm516/16. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r.
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
(1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
(3
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Petak, 22. avgust 2025.
Ljubova BUŠKOVIĆ rođena PAJOVIĆ
Sahrana je obavljena 21. avgusta u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI:
sinovi RAJKO i DEJAN, snahe RADA i MILICA, unučad, praunučad i ostala rodbina BUŠKOVIĆ i PAJOVIĆ
OŽALOŠĆENA PORODICA 1005
Sahrana je obavljena u krugu porodice 21. avgusta na Gradskom groblju u Škaljarima.
22. avgust 2025.
Posljednji pozdrav prijateljici
RADMILA - RADA VUKAŠINOVIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
KOVAČEVIĆ OBRAD, MILOVAN i RADOVAN sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki i svastiki
RADMILA - RADA VUKAŠINOVIĆ
Sa velikom tugom i bolom u srcu opraštamo se od tebe.
Bila si primjer svega dobrog i plemenitog.
Tvoj osmijeh, ljubav, toplina i nesebičnost ostaju uvijek u našim srcima.
Hvala ti za sve.
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji: ĐINA, SAVO i DRAGAN KOVAČEVIĆ
Draga naša
Neka tvoja plemenita duša nađe mir pored tvojega supruga, našega dobroga i dragoga zeta Dragiše i dobre braće Banja i Raca.
Pamtićemo te i pominjati s ponosom i tugom.
STEVAN s porodicom i MIRA Milenkova
Preminula je
ali ostaju mnoga sjećanja, od najranijih - na ona lijepa cetinjska ljeta mog djetinjstva, koja su posebnu čar dobijala kada dođu „naši Beograđani“.
NICA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj
KOSI Komšije RADOJIČIĆI
Preselila se u vječnost naša draga tetka i baba
ŚOJA IVANOVIĆ
Svaki susret s tobom bila je naša velika sreća! Tugujemo za tobom! IRINA Raškova sa ćerkom MAŠOM iz dalekog Stokholma
1015
Posljednji pozdrav dragom prijatelju LAZU NINKOVIĆU
od MIKICE i ANICE VUČEKOVIĆ
Voljeni naš
LAZO Ilijin NINKOVIĆ
U našim srcima si ostavio neizbrisiv trag koji ćemo zauvijek pamtiti.
Tvoje HELENA, HANA i ALEKSANDRA
Posljednji pozdrav dragoj babi
Posljednji pozdrav VASKU ĆERANIĆU
Čuvaću te od zaborava. MARKO DAPČEVIĆ
Hvala za godine provedene zajedno i ljubav prema mojoj djeci. Unuka BOŽENA, zet DARKO, praunuci MARTIN, ĐORĐE i HANJA
1009
Mojoj babi
Hvala ti za djetinjstvo, čuvaće Pigo uspomene na tebe. Sad odmaraj kod tvoga đeda. Tvoja NINA, zet MARKO, praunuci DORIS i ZARIJA 1010
Posljednji pozdrav babi
Od unučadi: NIKOLE MARTINOVIĆA sa porodicom, PETRA MARTINOVIĆA sa porodicom, MARIJE MAŠANOVIĆ sa porodicom i HIPIJA MARTINOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav našem treneru
Pamtićemo svaki vaš savjet i životni i rukometni. Fala Vam za sve što ste uradili za nas.
Vaša generacija 2010/11
STEVAN, PAVLE, DUŠKO, FILIP P., FILIP M., IVICA, LUKA J., LUKA V., LUKA Š., MARKO, MATIJA, MILOŠ, NOA, NIKŠA, PETAR, TRISTAN, VLADIMIR i trener MARO
Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi
Tvoj lik i djela vječno će živjeti u našim srcima.
Sin DEJAN, snaha MILICA, unuk FILIP i unuka DOROTEJA
Dana 22. avgusta pet je godina od smrti moje sestre
VUKICE MRVALJEVIĆ
Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.
Brat MILO MRVALJEVIĆ sa porodicom
IVO IVANIŠEVIĆ
Tata, Grlila sam te u snu... onda sam otvorila oči i počela da plačem... Shvatila sam da niјеsi tu, već dugo, a bilo je tako stvarno... Nedostaješ
Draga naša
Bila je sreća poznavati te. Počivaj nam u miru. MEHMED I EMA KOLAREVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom kumu VASKU
S tugom i poštovanjem ćemo te pominjati. Počivaj u miru. PETAR MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj majci i svekrvi
BULI
Ostaćeš zauvijek u našim srcima i uspomenama. Počivaj u miru. Sin MIŠKO, snaha RADA
Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša voljena
Nedostaješ nam. Nedostaju nam tvoja ljubav i podrška. Tvoj duh, snaga i harizma. Osjećamo prazninu bez tvoje pažnje i osmijeha kojim si plijenila. Tvoje sigurnosti koju si nam ulivala. Živiš i živjećeš u nama. Volimo te.
Porodica i prijatelji će posjetiti tvoju vječnu kuću na Čepurcima u subotu 23. avgusta u 10 sati.
1011
Tvoji: suprug LJUBOMIR, sinovi DEJAN i DRAGAN, snahe TRACY i LIDIJA, unuci DANILO, NIKOLA i LUKA
1007
Tvoja NANA
Dvije godine tuge, nevjerice i vječne čežnje za našim voljenim sinom i bratom
A
Nestao si u trenutku. Jedan besmislen metak… Jedna neopreznost i tvoj smijeh se zauvijek utišao. Otišao si tako naglo, tako nepravedno, a tvoja ljubav prema životu bila je iskrena, čista i ogromna. Sahranili smo te, pa se pitamo: Kako se diše poslije?
Kada svakim udahom još jedno „zbogom“ u nama se složi.
Živimo s tišinom koja boli i prazninom koja se ne može ispuniti.
Bio si svijetla tačka naše porodice - uzor mnogima. Tvoja soba, tvoj glas, tvoji tragovi, sve nas podsjeća na tebe.
I ne prođe ni dan, a da te ne čujemo u svakom vjetru, u svakom pogledu na nebo, u svakoj priči. Kao da ćeš se javiti: „Tu sam, majko… Sestro…“ Počivaj u miru, anđele naš, i nosi sa sobom našu ljubav i zahvalnost što si postojao, što si bio naš i što ćeš zauvijek biti.
U nedjelju, 24. avgusta u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.
Neizmjerno te vole majka ŽAKLINA i sestre MILICA I NATAŠA
Navršava se godina dana od odlaska moje voljene babe
SLOBODANKE LEKOVIĆ
Bila si i ostaćeš ukras mog djetinjstva
Tvoja unuka MILICA
40 će pretužnih dana od kada nije sa nama naš najvoljeniji
ŽARKO PAJOVIĆ
Ponosu naš, Tvoj dostojanstven život i dušu punu ljubavi za ljude oko tebe, pamtiće svi koji su te poznavali. Živjećeš u našim srcima dok kucaju, s istom ljubavlju kojom si ti obasipao nas. Bio si najbolji otac, muž, sin, brat, prijatelj. Bog uzima prvo najbolje.
Simon i Sara će nastaviti da šire tvoj najljepši osmijeh i vedrinu i da slijede životne vrijednosti kojima si ih naučio.
Blagosloveni smo što smo te imali, a sada neka tvoja duša odmara s ostalim anđelima.
Obavještavamo porodicu, kumove i prijatelje da ćemo u subotu 23. avgusta 2025. godine u 10 sati obići njegovu vječnu kuću.
PORODICA PAJOVIĆ
Godina je otkako nijesi sa nama, ali tvoja ljubav i toplina i dalje žive u našim srcima. Nedostaješ nam u svakom danu, u osmijehu, u priči, u sjećanju koje čuvamo. Hvala ti za svu dobrotu i brigu koju si nam dala. Vječno ćemo te voljeti i pamtiti.
Pokoj ti duši i vječna uspomena.
Tvoji: sin PETAR, snaha SONJA, unuci FILIP i ZORANA
IN MEMORIAM
KOSE Stevova RADOMAN
Godina dana bez naše majke i babe, a čini nam se kao tren i kao vječnost. Počivaj u miru.
Ćerka JELICA, unuci TIHO i MIKI
Prošlo je 20 godina od kada nas je napustila naša voljena
S ljubavlju i ponosom te se sjećamo i zauvijek u srcima čuvamo.
Godinu dana je otkad nije sa nama naša voljena majka i baba
1018
KOSE Stevova RADOMAN
S ljubavlju, tugom i ponosom čuvaćemo uspomenu na veliku majku i babu.
Ćerka LJUBICA, unuke NATAŠA, TANJA, STANKA i IRENA
1027
Navršava se četrdeset tužnih dana otkako nije sa nama naš voljeni
Bio si naša snaga i oslonac, primjer dobrote, poštenja i dostojanstva. Svojim životom učinio si da se s ponosom sjećamo i izgovaramo tvoje ime. Hvala ti na svemu. Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a u našim srcima i mislima ostaćeš zauvijek. U subotu, 23. avgusta u 8 30 časova obići ćemo njegovu vječnu kuću. Povodom četrdesetodnevnog pomena, porodica je priložila sredstva za liječenje onkoloških pacijenata.
TVOJA OŽALOŠĆENA PORODICA
Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš najmiliji sin i brat
Zovemo te svakog dana… nema te, a svuda si najmiliji naš, ljepoto naša…
Mi, tvoji najmiliji, pitamo se zašto ovo pišemo, anđele naš?
Tuga za tobom nas sve više tišti, ali istovremeno osjećamo i ogromnu zahvalnost što smo te imali takvog. Pamtićemo te kao najboljeg sina i brata, punog časti, ljubavi, dobrote i pažnje.
Živio si dostojanstveno i hrabro, a ne kao kukavica, tako si i otišao.
Dušo naša, počivaj u miru!
Neka te anđeli čuvaju.
Dana 23. avgusta u 10 časova ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci.
TVOJI NAJMILIJI
Četrdeset dana je od prerane smrti naše drage snahe
VESNE Dejanove MARKOVIĆ
Draga Veko… ostale su poruke na koje nijesi mogla odgovoriti, ostale su priče koje nijesi uspjela ispričati a znala si… mogla si još mnogo toga… Fališ nam, a tek ćeš faliti… Hvala ti na svemu, s ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.
DARA, MILOŠ, MILENA, NATAŠA i ANA 1021
Dana 23. avgusta 2025 godine navršava se 40 tužnih dana od kada prebiva u carstvu nebeskom naša voljena
VESNA Dejana MARKOVIĆ rođena DUBLJEVIĆ
Tvoja ljubav i tvoje prisustvo su i dalje sa namau tišini jutra, u svakoj zvijezdi koja sija noću, u svakom dahu, u srcu koje beskrajno boli za tobom. Četrdesetodnevni pomen za našu voljenu Vesnu održaće se u subotu 23. avgusta 2025 godine u 10 sati na groblju na Cetinju u krugu uže porodice i prijatelja.
Ožalošćena porodica MARKOVIĆ i DUBLJEVIĆ
Danas se navršava godina i po otkako je prestalo da kuca plemenito srce moje supruge
DUŠKE Borove LJESAR rođene ĆETKOVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne briše uspomenu na tvoju jedinstvenu ličnost, sačinjenu od najljepših ljudskih osobina.
Tvoju blagorodnost i skromnost, tvoju dobrotu i nježnost, svu ljepotu tvog tijela i tvog duha, čuvaću u najljepšim uspomenama do kraja života.
Tvoj BORO
