Petak, 20. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21381 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Vlada sinoć na telefonskoj sjednici usvojila odluku o upisu studenata prve godine na Fakultet za Crnogorski jezik i književnost, tokom dana u javnosti zabilježene oštre polemike zbog neusvajanja tog dokumenta
Predsjednik države Jakov Milatović potvrdio informaciju Pobjede
Omogućeno zatvaranje
poglavlja 31
Mislim da su delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu imale par dobrih razgovora. Dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par sedmica u Crnu Goru i moj razgovor sa Plenkovićem bili su koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja, rekao je Milatović
Državna vlast će se uključiti u rješavanje problema u izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Sa fakulteta su poručili da su ovakvi postupci karakteristika autoritarnih režima u kojima je zabranjena sloboda govora i unaprijed sankcionisan svaki vid kritičkoga mišljenja. Istakli su da upis studenata na FCJK prvi put Vlada nije spriječila iz bilo kakvih zakonskih razloga, već s očitom političkoideološkom namjerom da ugasi posljednju instituciju u Crnoj Gori koja je na braniku slobodnoga mišljenja i vrijednosti koje su de nisane Ustavom
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Bivši glavni specijalni tužilac nastavio iznošenje višesatne odbrane od optužbi da je štitio pripadnike kriminalne organizacije
Katnić tvrdi da Šoškić krije
poruke ,,kavčana“ koji
planiraju da ga ubiju, a da od Čađenovića naprave invalida
Ustavni sud odlučio da Nikšić ne može da ima krsnu slavu grada po inicijativi, ali samo zbog načela legaliteta
Marković: Trebalo je jasno navesti da je ovakva odluka protivustavna
Sazvana sjednica za usmenu raspravu sa bivšom direktoricom ASK Perović
Postupajući po ukidnim razlozima iz presude Upravnog suda Crne Gore, Savjet ASK uputio je Jeleni Perović zahtjev za izjašnjenje o razlozima za njeno razrješenje, a Savjet će omogućiti održavanje usmene rasprave, rečeno je Pobjedi iz
Održana konferencija CDT-a o nacionalnoj platformi za sprečavanje društveno neprihvatljivih pojava
PODGORICA – Netrpeljivost i isključivost normalizovani su elementi javnog govora u Crnoj Gori, dok digitalni prostor često predstavlja okidač govora mržnje koji se prenosi u realni svakodnevni život, poruka je sa jučerašnje konferencije Centra za demokratsku tranziciju „Nacionalne platforme za sprečavanje nasilnog ekstremizma“.
Uz naglasak da vraćanje povjerenja u institucije postaje ključno demokratsko pitanje, programska direktorka CDT-a Milica Kovačević naglasila je na otvaranju konferencije kako ekstremizam ne počinje eksplozijom nasilja, nego erozijom povjerenja. - Ekstremizam u Crnoj Gori ne stanuje na marginama. On je prisutan u vrhu politike, među pojedinim nosiocima vlasti i u državnim institucijama koje bi trebalo da budu brane ekstremizmu - rekla je Kovačević i dodala kako se, pod izgovorom političkog pomirenja, u praksi često produbljuju najozbiljnije društvene promjene. Ona je zaključila i kako Nacionalni operativni tim za sprečavanje ekstremizma u posljednje četiri godine bar polovinu vremena nije funkcionisao, te da su promijenjena četiri nacionalna koordinatora, što je samo po sebi značilo vrlo malo realnih aktivnosti.
Predsjednik države Jakov Milatović ocijenio je kako je raznolikost crnogorskog društva u etničkom, vjerskom, kulturološkom i u svakom drugom smislu, plodno tlo za određene nedobronamjerne politič-
Sa konferencije CDT-a
Elersma: Holandija želi da pomogne
Holandski ambasador Martajn Elersma poručuje da njegova zemlja želi da pomogne Crnoj Gori na njenom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
- To se posebno odnosi na pitanja koja su od direktnog značaja za proces pristupanja kao što je vladavina prava, prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma – poručio je Elersma.
ke i društvene aktere koji tu različitost eksploatišu.
- Umjesto da smo prethodnih par godina iskoristili kako bismo institucionalno i demokratski napredovali, opet se vraćaju u fokus stvari koje se politički instrumentalizuju i dodatno polarizuju naše društvo - rekao je on. Milatović naglašava i kako je u Crnoj Gori o temama poput ek-
stremizma i polarizacije nemoguće smisleno razgovarati sve dok Vlada organizuje elektronske sjednice, a Skupština gubi nadzornu ulogu nad njom.
On rješenje vidi u uvođenja građanskog obrazovanja i medijske pismenosti u obrazovni sistem, smatrajući da bi na taj način mlađe generacije naučile kako da pristupaju problemima.
Šef države Jakov Milatović potvrdio informaciju Pobjede
PODGORICA – Crna
Gora je ispunila tehničke aspekte u poglavlju 31 i u prethodnih nekoliko dana su napravljeni koraci ka njegovom potencijalnom zatvaranju.
To je juče saopštio predsjednik države Jakov Milatović, čime su potvrđena ranija saznanja našeg lista da je zvanični Zagreb, koji je na prethodnoj Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije blokirao to poglavlje zbog narušenih dobrosusjedskih odnosa, sada spreman da dozvoli njegovo zatvaranje. Milatović se, tokom nedavne posjete Odesi, sastao sa Hrvatskim predsjednikom
Adrejem Plenkovićem i tom prilikom od njega, kako se juče pohvalio, zatražio da Zagreb omogući zatvaranje blokiranog pregovaračkog poglavlja koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Podsjećajući da je ispunjenost tehničkih aspekata iz tog poglavlja konstatovala i Evropska komisija, Milatović je dodao kako se nada da će njegov razgovor sa hrvatskim kolegom uroditi plodom.
- Mislim da su delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu imale par dobrih razgovora. Dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par sedmica u Crnu Goru i moj
razgovor sa Plenkovićem bili su koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja - rekao je Milatović novinarima nakon jučerašnje konferencije CDT-a „Nacionalna platfor-
Sazvana sjednica za usmenu raspravu
PODGORICA – Savjet Agencije za sprečavanje korupcije će na sjednici 24. juna sa Jelenom Perović usmeno raspravljati o razlozima za njeno eventualno razrješenje sa mjesta direktorice te institucije, najavljeno je iz ASK-a.
- Smatram da je izuzetno važna i politička odgovornost. Mislili smo da će sa mlađom generacijom političara doći do promjene političke kulture, ali nijesam baš siguran da se to dešava u onoj mjeri u kojoj smo svi to očekivali - rekao je Milatović.
Da naša država nije jedina koja se suočava sa polarizacijom potvrdio je ambasador Holandije Martajn Elersma, naglasivši da to postoji i u Holandiji i u ostalim članicama Evropske unije. On objašnjava da su razgovor i kompromis rješenje.
- U holandskom društvu smo imali brojne podjele, ali razne grupe su sjele, razgovarale i došle do kompromisa sa kojim nijesu svi bili kompletno srećni, ali je bio prihvatljiv za sve. To je bio uspješan model i vjerujem da je to princip po kojem i EU funkcioniše - zaključio je ambasador. Đ. Ć.
Kako su iz ASK precizirali Pobjedi, u odgovoru na pitanje kada će se čelno tijelo te institucije ponovo izjašnjavati o radnom angažmanu doskorašnje direktorice Agencije, saslušanje je sazvano na osnovu zahtjeva koji im je upućen prije desetak dana. Pravni zastupnik Jelene Perović, Nikola Martinović, u njeno ime je tada dostavio ASK-u zahtjev za usmenu raspravu na kojoj bi se izjasnila o stavu Savjeta Agencije o njenom radnom angažmanu. - Postupajući po ukidnim razlozima iz presude Upravnog suda Crne Gore, Savjet ASK uputio je Perović zahtjev za izjašnjenje o razlozima za njeno razrješenje. Nakon toga, ona je podnijela zahtjev za održavanje usmene rasprave, kako bi se izjasnila o navodima iz pomenutog zahtjeva. Savjet će omogućiti održavanje usmene rasprave. U tom kontekstu, važno je istaći da Savjet postupa u skladu sa presudom Upravnog suda poštujući zakonom propisane rokove – rečeno je našem listu iz ASK-a. Iako Perović juče nije dobila poziv Agencije za sjednicu Savjeta na kojoj će moći da kaže svoje razloge protiv namjere da bude razriješena direktorske dužnosti, izrečene 15. avgusta prošle godine, stigla je potvrda da će učestvovati na pomenutom sastanku. - Pojavićemo se kada nas pozovu da prisustvujemo sjednici u skladu sa zakonom, a ne putem medija. Nećemo ponovo da razgovaramo sa silovitim čuvarima vrata ASK-a – izjavio je juče Martinović.
ODLUKA
Upravni sud je krajem maja zvanično informisao ASK da je poništio raniji dokument Savjeta te institucije o razr-
Postupajući po ukidnim razlozima iz presude Upravnog suda Crne Gore, Savjet ASK uputio je Jeleni Perović zahtjev za izjašnjenje o razlozima za njeno razrješenje, a Savjet će omogućiti održavanje usmene rasprave, rečeno je Pobjedi iz te institucije
ješenju Perović. To je rezultiralo njenim pokušajima da, sa svojim advokatom Martinovićem, od 2. juna svakodnevno pokušava da uđe u direktorsku kancelariju u kojoj je nekada radila. Članovi Savjeta Agencije sastali su se 6. juna kako bi se „upoznali sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 16. maja 2025. godine i definisali korake za postupanje po istoj“. Tom prilikom je odlučeno da se nekadašnjoj direktorici uputi zahtjev da se u pisanoj formi izjasni o razlozima koji su doveli do njene smjene, sa rokom od osam dana da se o tome izjasni. Istovremeno, članovi tog tijela jednoglasno
ma za sprečavanje nasilnog ekstremizma“.
Zaključio je i kako se trudi da sa pozicije predsjednika uradi koliko može, te da je u tom kontekstu i vodio razgovor sa Plenkovićem.
Hrvatska se na blokadu poglavlja 31 odlučila nakon što je Skupština Crne Gore krajem juna prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, što je u Zagrebu shvaćeno kao provokacija. Zbog toga su, odlukom tamošnjeg resora vanjskih poslova, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i lideri Demokratske narodne partije i Demokrata Milan Knežević i Aleksa Bečić u Hrvatskoj proglašeni personama non grata. Đ. Ć.
Lider SD-a apelovao na Vladu da postupi u skladu Šehović: Neustavne
PODGORICA – Predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović pozvao je juče premijera Milojka Spajića da bez odlaganja preduzme konkretne institucionalne korake radi pune primjene mišljenja Venecijanske komisije. Šehović je podsjetio da su to isto dan ranije uočili i potpisnici Sporazuma na osnovu koga je Venecijanskoj komisiji i upućen zahtjev za izradu mišljenja vezanog za odluku Skupštine o
penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović - Sporazum nije ni forma ni protokol, već preuzeta odgovornost. Jasno definiše redosljed poteza i obaveze svih potpisnika. Mišljenje Venecijanske komisije ne smije se ignorisati, posebno imajući u vidu da je zatraženo konsenzusom i prihvaćeno kao ključni instrument za očuvanje ustavnog poretka - istakao je Šehović. Prema njegovim riječima, u trenutku kada je nesporno da
su odbili zahtjev Perović da se obustavi postupak njenog razrješenja. Po njihovom tumačenju, ta odluka „nije pravosnažna, ali to ne znači da nije obavezujuća“. Martinović, kao pravni punomoćnik Perović, u odgovoru na dopis Savjeta Agencije zatražio je, pak, da se njegova klijentkinja izjasni usmeno, zbog čega su i sazvali sjednicu za 24. jun. Govoreći o sastanku na kome će se Perović usmeno izjašnjavati, član Savjeta ASK-a Mladen Tomović je rekao da to neće mnogo promijeniti stvari.
- Imajući u vidu činjenice, bez obzira na odlučivanje Agencije, sve i da to nije pitanje nje-
skladu sa mišljenjem VK
nog razrješenja, njoj bi svakako uskoro istekao mandat - naveo je Tomović za RCG. I predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Ćupić je odmah nakon odluke Upravnog suda izjavio da će nova odluka tijela na čijem je čelu, „otkloniti procesne smetnje za razrješenje bivše direktorke Perović“.
- Sud nije odlučivao o meritumu, nego je iz procesnih razloga naložio donošenje nove odluke – dodao je on.
TUMAČENJE
Advokat Veselin Radulović za Pobjedu je ranije precizirao da pozicija direktora ASK-a trenutno pripada Perović. Naime, zakon propisuje da
je Upravni sud poništavanjem odluke o razrješenju Perović, „predmet vratio u stanje u kojem je bilo prije donošenja odluke“. U ovom slučaju, to znači da se cijela situacija vraća na trenutak prije razrješenja Perović, preciznije – onda kada je bila direktorica ASK-a.
- Bez obzira na to kakav je bilo čiji lični stav i odnos prema Perović i njenom radu dok je bila na toj funkciji, zakon propisuje da je ona u ovom momentu direktorica ASK-a. A posebno zbog činjenice da ASK u međuvremenu nije izabrala novo lice na istu funkciju, već je ta pozicija u stanju vršioca dužnosti – kazao je Radulović. Naveo je tada i kako je Savjet
Saslušanje je sazvano na osnovu zahtjeva koji je prije desetak dana, u njeno ime, uputio njen pravni zastupnik, advokat Nikola Martinović, kako bi se izjasnila o stavu Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije o njenom radnom angažmanu
ASK-a „dužan da otkloni one povrede zakona koje je konstatovao Upravni sud“.
- One se odnose na to da se Perović omogući učešće u postupku i da se izjasni na razloge koje Savjet smatra argumentima za razrješenje. To, naravno, obavezuje Savjet da u novoj odluci da obrazloženje i osvrne se na sve ono što bi, eventualno, Perović u tom pravcu iznijela – pojasnio je Radulović.
Istog stava bio je i advokat Martinović, pravni zastupnik Perović, koji je sa njom danima pokušavao da uđe u ASK, a zatim i u direktorski kabinet. - Ta odluka Upravnog suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoje fotelje i namještenja koja su im pripala po političkoj liniji, odnosno političkim dogovorima i koalicionim sporazumima. Odluka suda je jasna i treba da se izvrši i da se tu stavi tačka – izjavio je on. Takođe se pozivao na sličan slučaj razrješenja Svetlane Vujanović i Vrhovnog suda, te rekao da to smatra valjanim argumentom da se Perović vrati u svoju nekadašnju kancelariju.
U tim pokušajima ih je najčešće sprečavao vršilac dužnosti
direktora ASK-a Dušan Drakić. On je, pak, insistirao na tome da će biti na čelu ASK „sve dok Savjet te institucije ne donese drugu odluku“.
- Osoba koja je diskriminisala cijelu Agenciju, koja je nezakonito zloupotrebljavala njene resurse, gdje su potvrđene i optužnice i mnogi postupci za mobing prema zaposlenima, sada hoće da se vrati u ASK. Dok Savjet ne kaže drugačije, ja sam vršilac dužnosti direktora. Velike igre se igraju, a ovo je sve dio plana koji ne znam ko sprovodi, ali za cilj ima da se Agencija uguši, zatvori, da se ništa ne radi. Radimo transparentno i otvoreno, a sad pitajte Perović zašto je štitila pojedine javne funkcionere – izjavio je tada Drakić.
RAZRJEŠENJE
Perović je razriješena funkcije nakon što je, tokom nadzora budžetske inspekcije Ministarstva finansija, otkriveno da je kao direktorica u ASK-u sama odlučivala o svojim varijabilama, kao i naknadama za prekovremeni rad. Na osnovu nalaza budžetske inspekcije, Specijalno državno tužilaštvo optužilo je Perović da je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja i falsifi-
U međuvremenu, institucija nadležna za utvrđivanje korupcije, odnosno zloupotrebe državnih resursa u privatne svrhe od strane visokih državnih i javnih funkcionera, našla se u specifičnom „pravnom vakuumu“. Naime, na njenom čelu zvanično je vršilac dužnosti Dušan Drakić, koji je, uz Milicu Milutinović, bio kandidat za isto mjesto u punom mandatu, ali na sjednici Savjeta ni jedno ni drugo nijesu dobili podršku većine. Procedura izbora novog čelnika ASK-a je počela, ali ne postoje precizni rokovi do kada mora biti završena. - Kada je riječ o izboru direktora Agencije u punom mandatu, Savjet izražava jasnu opredijeljenost da se ovaj proces realizuje što efikasnije, bez nepotrebnih odlaganja, budući da je u interesu same Agencije da što prije dobije direktora sa punim mandatom. Javnost će o svim fazama postupka, uključujući dinamiku rada i relevantne rokove, biti redovno i transparentno obavještavana – istakli su iz ASK u odgovoru Pobjedi.
kovanje službene isprave i to u produženom trajanju, zbog čega je 17. aprila 2024. godine uhapšena na radnom mjestu. Četiri mjeseca nakon ovih događaja, Savjet ASK-a je donio odluku o razrješenju Perović. U njoj je ocijenio kako je Perović „sama odlučila o svojim pravima i obavezama i svom interesu“ i da je time „javni interes podredila privatnom“. K. JERKOV
je Skupština prekršila Ustav, odnosno proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu, čime je direktno ugrožena pravna sigurnost i institucionalni integritet najviše sudske instance, jedini odgovoran potez jeste bezuslovna i hitna primjena mišljenja Venecijanske komisije.
- Odluke donesene protivno Ustavu moraju biti stavljene van snage najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja mišljenja - naveo je Šehović. Poručio je i da je predsjednik
Damir Šehović
Vlade dužan da postupi u skladu sa preuzetim obavezama i obezbijedi uslove za zakonit, legitiman i ustavno zasnovan rad Ustavnog suda.
- Poštovanje dogovora, čiji je
garant i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, predstavlja temeljni test političke zrelosti, evropske odgovornosti, ali i lične ozbiljnosti svih potpisnikazaključio je Šehović. R. P.
Potpredsjednik podgoričkog odbora SNP-a poručio da se ta stranka nalazi na raskršću
PODGORICA - Socijalistička narodna partija nalazi se na raskršću, ili ćemo sprovesti korjenite reforme ili ćemo se suočiti sa gubitkom političke relevantnosti, poručio je juče potpredsjednik podgoričkog odbora te partije Željko Peruničić.
- Ovo nije vrijeme za kozmetičke promjene, već za dubinsko preispitivanje naših unutrašnjih mehanizama i načina na koji donosimo odluke. Samo ozbiljan i odgovoran zao-
kret može SNP vratiti na stazu političke snage i povjerenja građana - naveo je Peruničić u saopštenju.
On poručuje i kako je demokratizacija unutar stranke neodložna.
- Potrebno je hitno ojačati institucije unutar partije i precizno definisati nadležnosti.
SNP mora postati stranka u kojoj svaki član ima pravo glasa, a ne samo pravo prisustva. Bez toga, nema ni istinskog jedinstva, ni istinske borbe za vrijednosti koje proklamujemo - naglasio je Peruničić.
Ocijenio je i da se politički program stranke mora graditi iz naroda i sa terena.
- Članovi, aktivisti, ljudi koji svakodnevno žive probleme svojih zajednica, naša su snaga i oni moraju biti naši prvi sagovornici. Njihove potrebe, ideje i inicijative moraju oblikovati pravac SNP-a. Samo tako ćemo ponovo postati autentična politička snaga koja ne prati druge, već postavlja standarde. Vrijeme je da se jasno kaže da promjene nijesu stvar izbora, već nužnosti – zaključio je Peruničić u saopštenju. Đ. Ć.
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ predsjednik Crnogorskog
helsinškog odbora
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je uložilo žalbu na presudu Višeg suda u Podgorici u ponovljenom suđenju optuženima za učešće u slučaju „Državni udar“. Kratki izvodi iz dugog obrazloženja koje je potpisao sudija Zoran Radović pokazuju da se radi o krajnje problematičnoj racionalizaciji oslobađajuće presude. Nelogičnosti i nekonzistentnosti su vidljive i čitaocu bez posebnog pravnog znanja, a rezoni i mnogi zaključci liče na sprdnju i ironiju.
Nećemo trošiti prostor na analizu onoga što je, za sada, stavljeno na uvid javnosti iz tog obimnog teksta. U svakom slučaju, mediji i stručna javnost, uključujući specijalizovane NVO, imaju obavezu da pažljivo pročitaju to obrazloženje. O važnim stvarima se radi - improvizacije i površnosti ne smije (više) biti.
Nadamo se da su to obrazloženje, prije ulaganja žalbe, pažljivo analizirali i GST Novović i njegovi saradnici iz SDT. Najgora od svih opcija bi bila da je SDT uložilo žalbu pro
forma. To bi, osim profesionalne odgovornosti, koja ima i krivično-pravnu dimenziju, potvrdilo dezavuisanu i kompromitovanu ulogu Tužilaštva i nespremnost i nesposobnost (druge mogućnosti da ne pominjemo!) Novovićevog tima da svoj posao radi lege artis - u skladu sa zakonom i Ustavom. To bi bio definitivni poraz države Crne Gore, jer nema države bez efikasnog i nezavisnog pravosuđa. Imidž SDT je ugrožen, osim možda u krugu političara i partija koji su presudno uticali na kadrovska rješenja u toj instituciji. Na pad povjerenja građana i partija, ali i stručne javnosti, domaće i inostrane, doprinijeli su, posebno, način hapšenja i orkestrirani politički odstrijel uhapšenih Katnića, Čađenovića i Lazovića od strane vladajućih političara i uslužnih medija, ali i procedure i sama optužnica prema njima, koja, po mnogim svjedočenjima i kompetentnin mišljenjima, ima istovjetne nelogičnosti i usiljene konstrukcije kojima vrvi papir sudije Radovića. Kada tome dodamo selektivno i, najblaže rečeno, arbitrarno postupanje Vrhovnog državnog tužioca (VDT) Markovića, čije obavezujuće uputstvo o potrebi sankcionisanja govora mržnje (izgleda da) niko ne uzima za ozbiljno, slika postaje još gora. Tako, na primjer, dva mitropolita Crkve Srbije u našoj zemlji
nastavljaju da slave kvislinge i ratne zločince, a predsjedniku opštine Nikšić i poslaniku Kovačeviću, ni treća urgencija Tužilaštva ne može da poremeti političku misiju - od skarednog „namještanja“ sata za vrijeme intoniranja himne do odvratnih prijetnji i govora mržnje prema našim sugrađanima Bošnjacima/muslimanima. O djelovanju opskurnih srpsko-ruskih medijskih postaja, koje godinama truju javni prostor mržnjom, ksenofobijom, slavljenjem ratnih zločina i zločinaca i glorifikacijom najgorih kvislinga da ne trošimo slova… Rektor Vladimir Božović i njegov neregistrovani portal In4s uživaju status zaštićene divljači. Žalba iza koje ne stoji profesionalna odlučnost i personalna spremnost crnogorskih tužilaca da pobiju dubioznu „argumentaciju“ sudije Radovića - ukazala bi i na korumpirano postupanje Tužilaštva, kojemu cilj nije vladavina prava i pravna država, već sabotaža - da se dodatno osigura i legitimizuje vlast beogradsko-kremaljskih pulena i saveznika.
Ako i kada Tužilaštvo sabotira sopstvenu državu, to se zove veleizdaja. Toga moraju biti svjesni svi u SDT i VDT. Brzo ćemo znati da li žalba SDT ima neophodnu težinu i ozbiljnost. Ako to ne bude slučaj, onda bi to jasno ukazivalo na najteže oblike malignog uticaja sa strane, koji crnogor-
sko pravosuđe pretvara u instrument stranog uticaja i interesa. Crnoj Gori je potrebno Tužilaštvo, a ne provincijalno političko pozorište. Crnogorskoj demokratsloj i građanskoj opoziciji bi se onda (opet) nametnula potreba jasnog i odlučnog otpora prema eksponentima srpske i ruske politike u Crnoj Gori. Poslije puno propuštenih šansi za snažno opoziciono djelovanje, gubljenje i ove bi bilo pogubno.
Ukoliko bi crnogorska opozicija i opozicioni mediji (i) to prećutali, onda bi postalo jasno da njihova indisponiranost i inercija produžavaju opstanak i djelovanje vladajuće većine.
Dok čekamo rasplet ove situacije, ostaje nam da sluša-
mo i gledamo video-zapise sa izjavama koje je Aleksandar Vučić dao odmah po osujećenom (da ispoštujemo standard: navodnom) pokušaju državnog udara u Crnoj Gori i da čitamo sačuvane tekstove o iznenadnoj posjeti (baš tih dana!) šefa Federalne službe bezbjednosti (FSB) Rusije Nikolaja Petruševa Beogradu i njegovo hitno odvođenje dva ruska špijuna iz Srbije. Državi Crnoj Gori je potrebna odgovorna i poštena interpretacija prikupljenih dokaza u slučaju „Državni udar“. Evropska agenda je nesporni crnogorski prioritet, ali bi nespremnost i nesposobnost SDT da završi svoj posao na istorijski dnevni red dovela i neke druge, ne-evropske scenarije. Situacija u kojoj srp-
Šef poslaničkog kluba DPS-a tvrdi da više ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti
PODGORICA - Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić ocijenio je na početku jučerašnjeg skupštinskog zasijedanja da je Crna Gora suočena s ozbiljnim urušavanjem demokratskih procedura, zbog ignorantskog odnosa izvršne vlasti prema Skupštini. Nikolić je, u okviru proceduralnog javljanja, upozorio da parlament više ne vrši nadzornu funkciju nad Vladom i da premijer i ministri izbjegavaju dolazak u Skupštinu. - Tvrdim da ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti. Premijer i ministri ne dolaze u Skupštinu Crne Gore, a to potvrđuje činjenica da ministar finansija danas odgovara na pitanja poslanika koja su postavljena u martu - rekao je Nikolić. On je naveo da takvo ponašanje urušava osnovne demokratske principe.
- Poštovani građani, ministar finansija, u drugoj polovini juna, treba da odgovara na pitanja postavljena prije tri mjeseca. Ovakvo ponaša-
nje parlamenta i Vlade potpuno urušava sve demokratske principe – kazao je on. Prema njegovim riječima, redovno održavanje premijer-
skog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, već ključan mehanizam transparentnosti rada izvršne vlasti.
- Redovno održavanje premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, to je osnovni preduslov za funkcionisanje demokratskih procedura da bi građani mogli da steknu uvid u rad izvršne vlasti. Mi danas nemamo informaciju o stanju javnih finansija Crne Gore, nemamo informaciju o turističkoj sezoni... Dakle, nemamo elementarni uvid u vladine politike. Zašto? Zato što Vlada ne dolazi u parlament. I, sve bi bilo u redu, odnosno manje problematično, kada bi to bila samo stvar Vlade, nego je to stvar parlamenta, odnosno kolegijuma Skupštine i predsjednika Skupštine, koji je odbijao tri mjeseca da zakaže premijerski sat i poslanička pitanja. To ne služi na čast parlamentu Crne Gore –kazao je Nikolić. Nikolić se osvrnuo i na aktuelnu ustavno-političku krizu u vezi sa odlukom o penzio-
sko-ruski eksponenti nastavljaju da kanališu društvene i političke tokove je recept za propast. Nadamo se da su gospoda VDT Marković i GST Novović u vezi toga svjesni i savjesni, ali i da o tome imaju spoznaju i naši prijatelji i saveznici na važnim zapadnim/evropskim adresama koji su, treba i to reći, dugo pružali bezrezervnu i, činilo se mnogima, nekritičku podršku novoj garnituri u crnogorskom tužilaštvu. Došlo je vrijeme da ta podrška dobije novi kvalitet zasnovan na odgovornom i nepolitizovanom radu Tužilaštva, prvenstveno u interesu vladavine prava, ali i očuvanja i odbrane crnogorske nezavisnosti i naše, nadamo se, bliske evropske budućnosti.
nisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, podsjećajući na stav Venecijanske komisije.
- Venecijanska komisija je prije par dana izdala mišljenje povodom ustavno-političke krize nastale djelovanjem parlamentarne većine da penzioniše sutkinju Draganu Đuranović bez prethodnog formalnog obavještenja od strane Ustavnog suda. VK je kazala ono što smo znali da će reći – da je prekršen Zakon o Ustavnom sudu – kazao je Nikolić.
Dodao je da opozicija očekuje poštovanje sporazuma postignutog pod pokroviteljstvom Evropske unije.
- Očekivanje opozicije je da oni koji su stavili potpis na sporazum pod pokroviteljstvom Evropske unije, preuzmu odgovornost za sprovođenje u djelo onoga na što smo se zajednički obavezali. A, prva obaveza je da se stvari u Ustavnom sudu vrate na pređašnje stanje, odnosno da sutkinja Đuranović počne ponovo da dolazi na posao. Onda možemo, kao što se predlaže ovih dana, da razgovaramo o modalitetima preispitivanja određenih zakonskih rješenja, kako ona ne bi proizvodila određene nedoumice – poručio je Nikolić. R. P.
Vlada utvrdila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu
PODGORICA - Vlada je, na jučerašnjoj sjednici, na prijedlog Ministarstva finansija, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu, u cilju tehničkog usaglašavanja.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je riječ o donošenju i primjeni novih izmjena i dopuna Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i tehničkih korekcija u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta. - Takozvani rebalans budžeta predložen je u cilju nastavka nesmetanog finansiranja svih potrošačkih jedinica - navodi se u saopštenju.
Naime, tom uredbom, definisane su nove potrošačke jedinice koje se, u skladu sa istom, formiraju preuzimanjem nadležnosti kao i državnih službenika i namještenika koji su vršili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju i to Ministarstvo javnih radova od Uprave za kapitalne projekte, a Ministarstvo energetike i rudarstva od Ministarstva rudarstva, nafte i gasa i Ministarstva energetike.
- Stoga je kod novih ministarstava, koja su preuzela nadležnosti od postojećih potrošačkih jedinica, izvršen prenos sredstava u skladu sa preuzetim nadležnostima i to na način da su prenešena sredstva koja su preostala, odnosno ko-
Vlada je usvojila Izvještaj o radu Komisije za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države u periodu od 26. februara do 30. maja ove godine.
U Izvještaju se navodi da je Komisija u ovom periodu rada održala 12 sjednica i razmotrila 159 zahtjeva za saglasnost za 2.320 ugovora privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države.
- Saglasnost je data za 1.862 ugovora. Od njih je ukupno 1.629 postojećih ugovora. Saglasnost je odbijena za 452 ugovora. Na dva zahtjeva, za šest ugovora, Komisija se oglasila nenadležnom. Na osnovu dostavljenih podataka od strane potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz budžeta države, a shodno utvrđenim kriterijumima Komisije, u decembru 2024. godine, broj ugovora o djelu bio je 1.885, dok je u maju 2025. godine bilo 1.668 ugovora, što je za 217, odnosno za 11,51 odsto ugovora manje. Broj ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova je sa 63 smanjen na 28, odnosno za 55,56 odsto – precizirano je iz Vlade. U diskusiji je, kako je navedeno, iskazana odlučnost da se broj predmetnih ugovora smanji za 20 do kraja godine, što je i bio cilj osnivanja Komisije. Broj ugovora o djelu
Podaci Monstata za prošlu godinu
Iz Vlade je saopšteno da određene tehničke korekcije, koje su izvršene u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta, neće uticati na budžetski rezultat, odnosno neće suštinski mijenjati prvobitno projektovane prihode, ukupne rashode i deficit
ja su neutrošena - navodi se u saopštenju.
Takođe, iz Ministarstva su rekli da određene tehničke korekcije koje su izvršene u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta, neće uticati na budžetski rezultat, odnosno neće suštinski mijenjati prvobitno projektovane prihode, ukupne rashode i deficit.
Iz Vlade je nakon sjednice saopšteno da se prijedlogom zakona ukupni izdaci uvećavaju za sedam eura, usljed tehničkih korekcija u vezi sa potrebom otvaranja odgovarajućih budžetskih pozicija kod određenog broja potrošačkih jedinica u cilju ispravnog evidentiranja potrošnje.
- U skladu sa navedenom promjenama se vrše korekcije tabela u dijelu rashodne strane budžeta i povezanih pozicija, kao i u tabeli primitaka u dijelu korišćenja depozita – kazali su iz Vlade.
rashodna strana
Navedeno je da se u članu 2 Prijedloga zakona vrše izmjene u skladu sa izmjenama na rashodnoj strani budžeta, tako da se primici u iznosu od 4,02 milijarde eura raspoređuju na tekući budžet 1,5 milijardi eura, na državne fondove 1,3 milijarde eura, na kapitalni budžet 280 miliona eura, za budžetsku rezervu se raspoređuje 43,13 miliona eura, a za transakcije finansiranja 890,27 miliona eura.
- U odnosu na Zakon o budžetu za 2025. godinu, izvršene su tehničke izmjene, u skladu sa izmjenama Uredbe o izmjena-
ma i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, te je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409.855 eura i za isti iznos umanjena tekuća rezerva, dok su kapitalni budžet, budžet državnih fondova i transakcije finansiranja ostali nepromijenjeni. Takođe, kod određenih potrošačkih jedinica je došlo do reklasifikacije pojedinih budžetskih pozicija unutar budžeta tih potrošačkih jedinica bez ukupnog uvećanja, u cilju nesmetanog finansiranja njihovih obaveza – saopšteno je iz
Vlade
Utvrđen je i Prijedlog zakona o izdavanju pokrivenih obve-
PODGORICA - Promet robe u trgovini na veliko u Crnoj
Gori u prošloj godini iznosio je 3,79 milijardi eura, što
predstavlja povećanje od 7,3
odsto u odnosu na 2023. godinu, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Najveće učešće u ukupnom prometu imale su robne grupe iz oblasti prehrane koje su činile 29,9 odsto ukupnog
prometa u trgovini na veliko. Iz Monstata su pojasnili da statistika trgovine na veliko obuhvata i prikazuje promet preduzeća čija je osnovna djelatnost trgovina na veliko. Istraživanje se sprovodi na bazi uzorka i obuhvata privredna društva koja su prema Klasifikaciji djelatnosti (KD 2010) razvrstana u oblasti 46 - Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima. - Uzorkom su obuhvaćena sva velika i srednja preduzeća, dok su mala preduzeća određena metodom slučajnog uzorka. Promet robe u trgovini na veliko je vrijednost robe koju su privredna društva isporučila preduzećima unutrašnje trgovine, ostalim preduzećima za dalju preradu i velikim potrošačima za sopstvenu potrošnju (organizacije zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja, odbrane i dr.) – saopšteno je iz Monstata. s. P.
znica i nadzoru pokrivenih obveznica sa Izvještajem sa javne rasprave.
Pokrivene obveznice
Saopšteno je da je zakonom izvršeno unapređenje regulatornog i nadzornog okvira putem jačanja saradnje između dva važna regulatorna organa na finansijskom tržištu Crne Gore, Komisije za tržište kapitala Crne Gore i Centralne banke Crne Gore, čime je nad kreditnim institucijama koje izdaju uspostavljen sistem dvostrukog nadzora, što doprinosi zauzimanju povoljnije pozicije potencijalnih investitora, zbog čega su ta-
kve pokrivene obveznice jedan od najsigurnijih instrumenata koji bi stoga zasigurno trebalo da nađe svoje mjesto na domaćem tržištu kapitala. - Pokrivene obveznice predstavljaju relativno siguran oblik finansiranja, što može doprinijeti stabilnosti tržišta kapitala, čime se smanjuje rizik likvidnosti i povećava otpornost finansijskog sistema. Uspostavljanjem regulative koja se odnosi na pokrivene obveznice, stvara se okruženje od povjerenja za sve učesnike na tržištu, što može rezultirati većim obimom poslovanja i razvojem tržišta – kazali su iz Vlade. s. PoPoviĆ
Direktor Morskog dobra saopštio da su aktivirane bankarske garancije
PODGORICA - Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD) Mladen Mikijelj rekao je da je od kompanije Eagle Hills naplaćeno 430.000 eura na ime garancije. On je, za portal RTCG, rekao da ta kompanija i njen vlasnik Mohamed Alabar nemaju nikakav poseban tretman.
- Bilo je određenih spekulacija u medijima, ali želim da bude jasno da je JPMD Crne Gore aktiviralo dostavljene bankarske garancije i naplatilo iznos od 430.000 eura - saopštio je Mikijelj. On je rekao da je pomenuta kompanija bila prvorangira-
ni ponuđač za ukupno devet lokacija, ali da je odustala od njih sedam.
- Sve aktivnosti JPMD sprovedene su krajnje transparentno - zaključio je Mikijelj. r. e.
Ministar finansija juče u parlamentu odgovarao na poslanička pitanja
PODGORICA - Od decembra 2020. godine do danas, ukupno je vraćeno više od 2,7 milijardi eura starih dugova, dok je 1,5 milijardi vraćeno u mandatu ove vlade, saopštio je ministar finansija Novica Vuković
On je u Skupštini, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Borisa Pejovića , o iznosu zaduženja vlada Demokratske partije socijalista (DPS) prije 4. decembra 2020, kazao da je pred ovom vladom i storijski izazov - vratiti
dugove koji su nastali prije 2020. godine i sanirati finansijske posljedice prethodnih politika i osigurati fiskalnu stabilnost države.
Zaduženja
Vuković je kazao da su se najveća zaduženja prije 4. decembra 2020. godine desila 2014. godine kada su Vlada i kineska Exim banka potpisale ugovor o finansiranju prve dionice auto-puta Bar - Boljare, za iznos od 943,99 miliona dolara, sa krajnjim rokom otplate 2035. godine, kao i 2018. i 2020. godine kada su potpi-
sani kreditni aranžmani uz garanciju Svjetske banke zasnovane na javnoj politici i to u iznosu od po 250 miliona eura, sa krajnjim dospijećem 2030. godine i 2032. godine. - Zatim, 2018. godine emitovane su obveznice od 500 miliona eura koje dospijevaju ove godine, dok su 2019. godine emitovane obveznice od 500 miliona eura koje dospijevaju 2029. godine. Godine 2019. su emitovane domaće obveznice i to 50 miliona eura koje dospijevaju naredne godine i 92,44 miliona eura koje su dospjele prošle godine - precizirao je Vuković.
Ministar finansija Novica Vuković podsjetio je da su 2018. godine emitovane obveznice od 500 miliona eura koje dospijevaju ove godine, dok su 2019. godine emitovane obveznice od 500 miliona eura koje dospijevaju 2029. godine. Godine 2019. emitovane su domaće obveznice i to od 50 miliona eura koje dospijevaju naredne godine i od 92,44 miliona eura koje su dospjele prošle godine
On je naveo da je u junu 2020. godine potpisan aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kroz Instrument za brzo finansiranje u iznosu od 60,5 miliona sa krajnjim dospijećem ove godine.
- U julu 2020. godine potpisan je kreditni aranžman sa Evropskom komisijom u iznosu od 60 miliona eura sa krajnjim dospijećem 2035. godine - dodao je Vuković.
On je naveo da je deficit budžeta u periodu od 2011. do 2020. godine, prosječno iznosio više od pet odsto, a javni dug je rastao od 45,5 odsto u 2011. godini na 105,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. godini, odnosno u nominalnom iznosu sa 1,5 milijardi na 4,4 milijarde eura.
Na pitanje poslanika Građanskog pokreta Ura Miloša Konatara u vezi sa povećanjem penzija, Vuković je odgovo-
rio da je jedna od prvih politika u mandatu ove vlade bila povećanje minimalne penzije za više od 50 odsto, odnosno sa ispod 300 eura krajem 2023. godine na 450 eura koliko je povećana od 1. januara prošle godine, što je direktni benefit za oko 74.000 penzionera u Crnoj Gori.
- Time je zaštićen standard penzionera i dodatno unaprijeđen - dodao je Vuković. On je kazao da je prosječna penzija za februar 537 eura, što predstavlja rast od više od 26 odsto u nešto više od godinu.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Vukovića da predstavi efekte Zakona o otpisu kamata na dospjele poreske obaveze.
Otpis kamate Vuković je odgovorio da je, shodno podacima Poreske uprave, u periodu od 1. janua-
ra do 3. marta podnešeno ukupno 1.910 zahtjeva za otpis kamate shodno Zakonu o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.
- Broj podnešenih zahtjeva po područnim jedinicama/ ekspoziturama je 1.910, a broj podnešenih zahtjeva za poreske obveznike iz nadležnosti velikih poreskih obveznika je dva - naveo je Vuković. Prema njegovim riječima, osnovni dug je naplaćen u iznosu od 21,38 miliona eura, od čega se na naplatu od poreskih obveznika iz nadležnosti područnih jedinica/ekspozitura odnosi 14,17 miliona eura, a velikih poreskih obveznika odnosi 7,2 miliona eura.
- Kamata je otpisana u iznosu od 11,79 miliona eura, od čega se na kamatu za otpis po podnesenim zahtjevima odnosi 11,27 miliona eura, a na kamatu otpisanu po službenoj dužnosti odnosi 521.620 eura - dodao je Vuković.
ZakOn O tržištu kapitala
Juče je završena i rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala. Podsjećamo da su sporni članovi o zabrani izvještavanja o zaduženjima države izbrisani su iz predloženog zakonskog rješenja nakon što je Ministarstvo finansija u srijedu na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije prihvatilo amandmane poslanice CIVIS-a Maje Vučelić koji su postali sastavni dio Prijedloga zakona. Ovo je urađeno nakon konsultacija sa Evropskom komisijom. Predviđena zabrana, od koje se odustalo, odnosila se na objavljivanje u medijima i na javnim skupovima. Bilo je priprijećeno i kaznama za medije od 5.000 do 40.000 eura, odgovornim licima u medijima u istom iznosu, a fizičkim licima od 1.000 do 5.000 eura. s p
PODGORICA - U holu zgrade tehničkih fakulteta
Univerziteta Crne Gore juče je otvorena nova poslovnica kompanije MTEL, kao rezultat saradnje Univerziteta Crne Gore i kompanije MTEL, sa ciljem da se studentima omoguće savremeni telekomunikacioni servisi po povoljnijim uslovima, dostupni na licu mjesta. Poslovnicu su otvorili rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović i izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović , simbolično označivši početak nove faze saradnje između akademske zajednice i privrede.
Saopšteno je da je ova inicijativa dio šireg opredjeljenja UCG da nastavi da studenti-
ma pruža podršku u domenu digitalne povezanosti, dostupnosti informacija i modernih
servisa koji doprinose kvalitetnijem studiranju i životu na fakultetu.
- Otvaranje nove poslovnice kompanije MTEL u prostoru Univerziteta još je jedan pokazatelj naše posvećenosti stvaranju boljih uslova za studente. Ova saradnja donosi konkretne benefite – od pristupačnih telekomunikacionih paketa do lakše dostupnosti digitalnih usluga koje su danas ključne za akademski rad i svakodnevni život. Na ovaj način, Univerzitet Crne Gore aktivno doprinosi povezivanju studenata sa savremenim tehnologijama i tržištem - kazao je Božović. Govoreći o značaju podrške akademskoj zajednici, direktor kompanije MTEL istakao
je važnost ulaganja u mlade ljude i njihovu budućnost. - Otvaranje poslovnice na Univerzitetu predstavlja ulaganje u obrazovanje, imajući u vidu da je studentima neophodna stabilna i bezbjedna konekcija i komunikacija kako bi njihova edukacija bila pravovremena i kvalitetna. Obrazovanje je najjače oružje koje koristimo da promijenimo svijet, da gradimo ljepšu i bolju budućnost, zato kompanija MTEL ulaže i ulagaće u edukaciju. Danas sam jako ponosan jer otvaramo vrata naše poslovnice na Univerzitetu, gdje smo za studente pripremili posebne uslove i povoljnosti - istakao je Milovanović. Poslovnica će biti dostupna studentima i zaposlenima na Univerzitetu, uz posebne ponude koje su kreirane u skladu s potrebama akademske zajednice. r. e.
PODGORICA – Ustavni
sud Crne Gore je donio odluku da Nikšić ne može da ima krsnu slavu grada, nakon razmatranja inicijative koju je podnijela Jelena Marković, u to vrijeme funkcionerka Liberalne partije.
Opština Nikšić je u aprilu 2023. godine donijela odluku da se 12. maj slavi kao krsna slava grada, što je datum koji po crkvenom kalendaru pripada Svetom Vasiliju Ostroškom.
U Zakonu o slobodi vjeroispovijesti u članu 9 jasno je navedeno da u Crnoj Gori nijedna religija nema status državne religije. Kaže se i da odnosi između države i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti.
- Država i vjerske zajednice podstiču toleranciju, dijalog i poštovanje između vjernika različitih vjerskih zajednica, kao i između vjernika i onih koji nijesu vjernici – piše u Zakonu.
Ipak, u Nikšiću, Pljevljima i na Žabljaku odlučili su da bi ti gradovi trebalo da imaju svoje krsne slave i da to uvedu u statute opština.
U Nikšiću je, nakon odluke o izmjenama Statuta opštine, podnešeno nekoliko inicijativa Ustavnom sudu, koji je po tom pitanju već jednom donio odluku po inicijativi Centra za demokratsku tranziciju (CDT). Tada je ocijenjeno da je saglasnost na uvođenje slave grada morala dati Vlada Crne Gore. Ustavni sud je ocijenio da Skupština opštine Nikšić ovu odluku nije donijela po postupku propisanom zakonom, odnosno uz pribavljenu saglasnost Vlade, te da je na taj način povrijeđeno načelo legaliteta.
JEDNOGLASNO DO OBJAŠNJENJA
Jelena Marković, liderka Crnogorskog i građanskog pokreta koja je podnijela inicija-
Ustavni sud odlučio da Nikšić ne može da ima krsnu slavu grada po inicijativi, ali samo zbog načela legaliteta
Umjesto da su, kako sam im predložila u svojoj pravno utemeljenoj inicijativi, postupili po ustaljenoj praksi da istovjetno odluče kako je već odlučeno i naloženo poništavanje protivustavne slave grada Herceg Novog i za slavu grada Nikšića, oni su sad konačno donijeli odluku da se ukida slava grada iz formalno pravnih razloga – kaže Marković, liderka Crnogorskog i građanskog pokreta
tivu, kazala je juče Pobjedi da su prilikom usvajanja Nacrta statuta opštine Nikšić, vezano za uvođenja slave grada Nikšića, tada i odbornici vlasti i opozicije bili jednoglasno za takav nacrt statuta i dan Svetog Vasilija kao slavu grada.
- Međutim, na sljedećoj sjednici, kada sam iznijela svoje stavove o svemu onome što krši ljudska prava građana Nikšića, Ustav Crne Gore i sekularni karakter države Crne Gore i
diskriminiše građane Nikšića, a Svetog Vasilija zloupotrebljavaju u političke svrhe, opozicija je shvatila i podržala glasajući protiv ovog člana Statuta – pojasnila je Marković.
Ona je već tada najavila ustavnu žalbu koju je i podnijela. Podsjetila je da je to učinio i Nikola Zirojević (SD), koji nije dovoljno kvalitetno obrazložio svoju inicijativu, niti je dalje djelovao u pravcu rješavanja iste.
Ustavnom sudu je ipak uloga da štiti ustavni poredak i Ustav, odnosno državu Crnu Goru koja je sekularna država, od zloupotreba vlasti, a sudije su se ovog puta više bavile formalno pravnim razlozima, nego razlozima zbog kojih je ova odluka protivustavna – ističe Marković
- U međuvremenu, kako nije dolazilo do pokretanja postupka, pozvala sam ombudsmana Sinišu Bjekovića da hitno reaguje po pitanju diskriminacije velikog broja građana Nikšića. Morala sam i dva puta organizovati proteste ispred Ustavnog suda. Tada politički subjekti opozicije nijesu dali podršku, pa su protesti i bili malobrojni, ali smo istrajali u cilju – istakla je Marković.
Ona je dva puta Ustavnom sudu podnosila urgencije.
- Nadamo se da sud nije ostao na procesnim pitanjima, već da je djelovao u duhu zaštite ustavnih vrijednosti i principa odvojenosti države
KRSNE SLAVE
ZA SVE VJERE
Nije Nikšić, čiji je predsjednik Marko Kovačević, jedini grad koji je zatražio svoju slavu, bez obzira što u gradu žive i pripadnici drugih vjera. Vlast u Pljevljima je prije dvije godine odlučila da dan grada ubuduće slave na pravoslavni vjerski praznik Svetu Petku, umjesto dosadašnjeg 20. novembra, kada je 1944. godine grad oslobođen u Drugom svjetskom ratu. Inicijativu su podnijele partije bivšeg Demokratskog fronta, a podržale Demokrate Alekse Bečića Tome je prethodila kampanja episkopa Srpske pravoslavne crkve Atanasija, koji je kazao da odbornici treba da podignu ruke za oslobođenje od ,,ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa, oličenog u dosadašnjem Danu opštine“. Tadašnji premijer Dritan Abazović je najavio da neće podržati odluku pljevaljskih vlasti.
- Nakon godinu i po, CDT je podnio inicijativu u kojoj dodaju da ova odluka nije imala saglasnost Vlade Crne Gore, što je pomoglo Ustavnom sudu da donesu ovu, neadekvatnu, ali krajnje ispravnu odluku – kazala je ona Pobjedi.
ODLUKA DJELIMIČNO
Ministarstvo javne uprave, na čijem je čelu ministar Maraš Dukaj, odbilo je zahtjev da Pljevlja Dan opštine slave 27. oktobra.
FORMA I SUŠTINA
ZADOVOLJAVA
Marković kaže da je Ustavni sud prije nešto više od mjesec razmatrao inicijativu.
- Pa umjesto da su, kako sam im predložila u svojoj pravno utemeljenoj inicijativi, postupili po ustaljenoj praksi da istovjetno odluče da je već odlučio i naložio poništavanje protivustavne slave grada Herceg Novog i za slavu grada Nikšića, oni su sad konačno donijeli odluku da se ukida slava grada iz formalno pravnih razloga – kaže Marković. Ona ističe da to „ne zadovoljava“ ni kršenje Ustava, ni zakone.
Ona je Pobjedi kazala da je istog dana podnijela i Inicijativu za ukidanje slave Žabljaka, ali da do danas nema informacije o tome što se događa sa njom. Marković je juče uputila prigovor na odluku Ustavnom sudu u kome je navela da je odluka u potpunosti ispravna i nalaže ukidanje slave grada, ali da je trebalo da se donese iz suštinskih razloga zbog kršenja Ustava.
- Trebalo je odlučiti i jasno navesti da je ova i ovakva odluka protivustavna i da se iz tog razloga nalaže brisanje iz Statuta opštine Nikšić – smatra Marković.
- Ustavnom sudu je ipak uloga da štiti ustavni poredak i Ustav, odnosno državu Crnu Goru koja je sekularna država, od zloupotreba vlasti, a sudije su se ovog puta više bavile formalno pravnim razlozima, nego razlozima zbog kojih je ova odluka protivustavna – ističe Marković. Smatra da je Ustavni sud mo-
rao, pored ovog, da tretira suštinu kršenja Ustava Crne Gore. Vjeruje da će nakon prigovora koji je podnijela odgovoriti pozitivno i tako i donijeti odluku o ukidanju i slave grada Žabljaka. Ona je u prigovoru Ustavnom sudu navela da treba da postupa po ustaljenoj praksi da istovjetno odluči kao prilikom poništavanja protivustavne slave Herceg Novog 2005. godine. Ustavnom sudu pisala je da se više bavio formalno pravnim, a ne suštinskim razlozima. Slično je reagovao i CDT nakon usvojene inicijative povodom slave grada Nikšića, kada su saopštili da očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.
Ustavni sud već ima primjer u sopstvenom djelovanju iz 2005. godine kada je utvrdio da uvođenje ,,krsne slave“ u Statut opštine Herceg Novi nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. On je tada donio odluku koja se ticala i suštine i forme.
Tada je sud ocijenio da je Skupština opštine Herceg Novi osporenim aktima uvela svetkovanje krsne slave, čime je povrijedila ustavni princip kojim se jamči sloboda ubjeđenja, savjesti i misli, te uvela vjerske običaje u državne i druge institucije na području opštine Herceg Novi i time povrijedila ustavni princip odvojenosti crkve od države. Ustavni sud Republike Crne Gore je u odluci od 13. septembra 2005. godine utvrdio da odredba člana 10 stav 2, u dijelu koji glasi „krsna slava“ Statuta opštine Herceg Novi i Odluka o utvrđivanju krsne slave opštine Herceg Novi nijesu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. J. MARTINOVIĆ
Vlada juče postupila po presudi Upravnog suda prema kojoj je Danilović u januaru nezakonito razriješen
PODGORICA – Presuda
Upravnog suda da je Goran Danilović nezakonito razriješen sa mjesta direktora Agencije za kontrolu visokog obrazovanja (AKOKVO) - juče je konstatovana na sjednici Vlade Crne Gore. - Vlada poštuje odluke suda –kratko je juče rečeno Pobjedi. Upravni sud je u maju poništio odluku Vlade o razrješenju Danilovića i odluku donio u sporu pune jurisdikcije, odnosno, meritorno, a to znači da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje, odnosno Danilović treba da bude vraćen na poziciju direktora. Vlada je 14. januara ove godine smijenila Danilovića, upravo po rješenju Upravnog suda u kome je navedeno da je on nezakonito imenovan na tu funkciju u junu 2023. godine jer nije ispunjavao uslove konkursa. Na tu presudu Danilović se žalio Upravnom sudu koji je sada odlučio da je rješenje Vlade bilo nezakonito, iako je postupala po njegovoj odluci – da je Danilović nezakonito postavljen jer, prema tadašnjem mišljenju suda, nije ispunjavao uslove.
Tužba Danilovića
Danilović je u tužbi osporio zakonitost rješenja zbog povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Danilović je naveo da Vlada svoju odluku temelji na stavu Upravnog suda da prilikom apliciranja za javni konkurs za izbor direktora Agencije nije dostavio potvrdu/uvjerenje o znanju engleskog jezika. On je ukazao da nije dostavio potvrdu o takvom nivou poznavanja jezika, jer to konkursom od kandidata nije traženo, već je smatrao da će se izvršiti
PLJEVLJA - Pljevaljsko gradilište, na kojem je planirana izgradnja saobraćajnice koja bi spojila Omladinsku i Ulicu III sandžačke brigade, ponovo je otvoreno na silu – juče ujutro u četiri sata dok su stanari još spavali. Angažovano je privatno obezbjeđenje iz Nikšića – „Security guard Montenegro“ koje je na gradilište stiglo u cik zore. Trinaest sati kasnije, oko 17 sati popodne, radnici su otišli, nijesu uspjeli da nastave radove. - Mašine su ostavili i otišli. Vjerovatno će ponovo doći ujutro. Stanari su starija populacija, snaga ih napušta. Pitaju da li ima države da ih zaštiti – kazali su stanari Pobjedi. U prisustvu Komunalne policije, po mraku, u četvrtak su postavljene ograde, ali je ulazak mašina ponovo spriječen. Situacija je kulminirala kada je jedan od stanara Radoš Janjušević dobio udarac u glavu i završio u Hitnoj. To su Pobjedi kazali stanari naselja u centru grada, koji se već 15 dana protive radovima.
Upravni sud je u maju poništio odluku Vlade o razrješenju Danilovića i odluku donio u sporu pune jurisdikcije, odnosno, meritorno, a to znači da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje, odnosno Danilović treba da bude vraćen na poziciju direktora. Vlada je 14. januara ove godine smijenila Danilovića, upravo po rješenju Upravnog suda u kome je navedeno da je on nezakonito imenovan na tu funkciju u junu 2023. godine jer nije ispunjavao uslove konkursa
usmena ili slična provjera poznavanja traženog jezika. Takođe navodi da je u instrukcijama sastavnog dijela oglasa jasno opisano što podrazumijeva određena dokumentacija. On je u tužbi naveo da potvrdu o položenom ispitu iz engleskog jezika nije dostavljao konkursnoj komisiji i ne može nikako biti tumačeno da je dostavljena naknadno,
kada nikome nije dostavljena i kada je niko ni na jedan način nije tražio, ni pismeno ni usmeno.
oDgovor vlaDe
U odgovoru na tužbu, Vlada je navela da je postupila po presudi Upravnog suda, te da je na osnovu zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru izveden zaključak da Danilović
nije ispunjavao uslove javnog konkursa, jer nije posjedovao uvjerenje o poznavanju engleskog ili francuskog jezika, nivo A1 pa, shodno tome, Ministarstvo nije imalo izbora, osim da postupi u skladu sa navedenim aktima i predloži razrješenje. Za taj konkurs je tražena dokumentacija - prijava za slobodno radno mjesto, CV, fotokopija biometrijske lične karte, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
rješenje
Upravni sud je utvrdio da konkursom u odjeljku potrebne dokumentacije nije tražena potvrda ili uvjerenje o stečenom nivou znanja engleskog ili francuskog jezika nivo A1, te da Danilović nije bio u obavezi ni da je dostavi.
Sudu je iz Uprave za ljudske resurse poslato izjašnjenje u kome je konstatovano da u tekstu javnog konkursa u dijelu ,,potrebna dokumentacija“ usljed tehničke greške nije bilo naznačeno da kandidat treba da dostavi dokaz da ispunjava navedeni uslov,
a provjera posebnih vještina nije predviđena.
U rješenju suda se navodi da razlozi za razrješenje tužioca, prema prijedlogu resorne ministarke, koje je Vlada prihvatila, ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena.
ProšlogoDišnja
suProTna oDluka
U prvobitnoj odluci Upravnog suda iz novembra prošle godine, a na osnovu koje je Vlada smijenila Danilovića u januaru, pisalo je da je lidera Ujedinjene Vlada nezakonito imenovala za direktora Agencije u junu 2023. godine jer nije ispunjavao uslove. Upravni sud je tada ocijenio da je nejasno na koji je način utvrđena ispunjenost kriterijuma kod činjenice da izabrani kandidat nije dostavio uvjerenje o znanju engleskog ili francuskog jezika u predviđenom nivou, niti je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika. Sud je utvrdio da javnim konkursom nije bila posebno označena potvrda ili uvjerenje o znanju stranog jezika, već je tražena ,,diploma ili
uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja“, ali kako je u uslovima javnog konkursa preciziran potreban nivo znanja engleskog ili francuskog jezika (A1) za konkretno radno mjesto, to je nivo obrazovanja i u toj oblasti trebalo da bude nesumnjivo utvrđen u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke. - Zbog navedene povrede pravila postupka osporenog rješenje, trebalo je konkurs poništiti – bila je tadašnja odluka suda. Danilović je od oktobra 2021. godine bio na poziciji vršioca dužnosti Agencije, po prijedlogu tadašnje ministarke prosvjete Vesne Bratić, u vladi Zdravka Krivokapića . Za sve to vrijeme nije imao položen stručni ispit, iako je morao po Zakonu, jer prava, obaveze i dužnosti vršioca dužnosti direktora i direktora u punom mandatu su iste. On je stručni ispit prvi put polagao u martu prošle godine, kada je i pao. Uspio je da ga položi iz drugog puta. Na sjednici na kojoj je 14. januara smijenjen Danilović, za v. d. direktorice AKOKVO imenovana je mr Tatjana Ćalasan, doktorand na Katedri za germanistiku. j. MarTinović
U četvrtak u četiri sata ujutro buka probudila pljevaljsko naselje, jedan stariji građanin dobio udarac u glavu
- Jutros u četiri sata probudila nas je buka. Izašli smo ispred zgrade i vidjeli tridesetak nepoznatih ljudi u civilu na gradilištu. Nakon što smo tražili da nam saopšte ko su, obukli su prsluke na kojim je pisalo „Security guard Montenegro“ – kazali su stanari. Ističu da je u jednom trenutku nastao metež na gradilištu.
- Nismo dozvoljavali da uđu mašine, a onda su počeli da nas guraju po parkingu. Po mraku, u cik zore, postavljali su ograde. U tom metežu, stari komšija Radoš Janjušević dobio je udarac u glavu tom metalnom ogradom. Čelo mu je bilo krvavo, policija ga je odvela u Hitnu – ispričali su oni.
Juče ujutro su, kažu stanari, išli na informativni razgovor u policiju.
Ističu da im je saopšteno da će se mašine kompanije Ving, koja je izvođač radova, vratiti i započeti radove, te da će svi stanari koji se suprotstave, biti lišeni slobode.
- Rečeno nam je da su uspjeli da dogovore sa policijom da nas uhapse ako stanemo ponovo ispred mašina – dodaju oni. Vraneša je prilikom prethodne blokade naljutilo što pljevaljska policija neće da hapsi stanare, pa je u pomoć pozvao ministra Danila Šaranovića i Interventnu iz Nikšića. Podsjetimo, stanari Omladinske ulice i Ulice III sandžačke brigade, njih više od 70, potpisali su peticiju protiv gradnje sporne saobraćajnice, navodeći da bi im taj projekat „ugrozio stabilnost stambenih obje-
kata, bezbjednost pješaka i zelene površine, kojih ionako nema dovoljno“. Oni svakodnevno „stražare“ po smjenama na gradilištu i ne dozvoljavaju da radovi počnu. Podnijeli su tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Opštine Pljevlja, kao i prijavu Republičkom urbanističko-građevinskom inspektoru, koji im još nije odgovorio. Opština Pljevlja nije upoznala stanare sa projektom, niti je održala javnu raspravu. Naprasno je odlučila da dovede mehanizaciju i gradi ulicu, ugrožavajući time bezbjednost stanara ali i objekata. S druge strane, predsjednik opštine više puta je posjetio gradilište, ohrabrujući izvođača radova kompaniju Ving, uz asistenciju Komunalne po-
licije i Komunalne inspekcije, da počne radove uz prijetnje i salve uvreda upućene stanarima, koji su većinom stariji. Kako su Pobjedi kazali žitelji tog naselja, Vraneš im je poručivao „da se odsele na selo ako im se ne sviđa u gradu“, a jednu stariju komšinicu je čak „mršnuo“. Situacija je kulminirala, kada se predsjednik pljevaljske opštine nije zaustavio na uvredama, već je primijenio silu - nasrtao na stanare i vikao, što je zabilježeno kamerom. Nakon što je na silu u kasnim večernjim satima prije 15 dana otvoreno gradilište, Pobjeda je predsjedniku opštine Pljevlja uputila pitanja, ali odgovore još nijesmo dobili. nj. živanović
Vlada sinoć na telefonskoj sjednici usvojila odluku o upisu studenata prve godine na FCJK na Cetinju, tokom dana u javnosti zabilježene oštre polemike zbog neusvajanja tog dokumenta
PODGORICA – Vlada je sinoć na telefonskoj sjednici usvojila odluku o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost za studijsku 2025/2026. godinu koji se finansiraju iz budžeta. Tokom dana se, međutim, otvorila oštra polemika zbog toga što navodno na sjednici Vlade tokom dana prvo nije prošla ova odluka zbog čega je reagovao kolektiv tog fakulteta i tražio hitno izjašnjenje premijera
Milojka Spajića. Najavili su da će braniti Fakultet od pokušaja izvršne vlasti da ga – ugasi.
Prema saznanjima Pobjede, potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić i pojedini iz ZBCG postavili su pitanje zakonitosti i akreditacije u vezi s odlukom o upisu brucoša. SNP i DCG nijesu glasali za. PES i BS su podržali da se usvoji odluka.
Misteriozni koraci odlučivanja
Oštre reakcije dijela javnosti uslijedile su juče nakon što Vlada prvo navodno na sjednici nije usvojila prijedlog odluke o upisu brucoša na Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Pojedini profesori su kritikovali Vladu što tim potezom gasi fakultet, poslanici su tražili prekid sjednice Skupštine koja je bila u toku, a civilni sektor je najavio podršku Fakultetu.
Dok su se na portalima tokom dana smjenjivale razne reakcije pojedinaca, Vlada se nije oglašavala. Pobjeda je dobila informaciju da sporna odluka prvo nije prošla, te da su falila nekolika glasa ministara da bi bila usvojena. S druge strane, čule su se informacije da nije bilo nikakvog izjašnjavanja ministara, već da je sve odgođeno. Negdje oko 18.40 h Vlada se oglasila saopštenjem u kojem su naveli ,,da su odgodili izjašnjenje o odluci o upisu brucoša o trošku države na FCJK, dok se ne pribave potrebne informacije od Agencije za kontrolu i obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja. - Nakon što je Vlada dobila informaciju od ministarke prosvjete, nauke i inovacija, koja je bila odsutna sa današnje sjednice, da je Agencija, na čelu sa Goranom Danilovićem, 29. 4. 2024. reakreditovala FCJK, zatražiće se ponovno izjašnjenje svih članova – naveli su oni. Zanimljivo je da je izvršna vlast ovo saopštenje naslovila – zahvaljujući reakreditaciji FCJK Gorana Danilovića, Fakultet nastavlja punom parom.
Ubrzo nakon tog oglašavanja Vlade zakazana je telefonska sjednica i odluka o upisu brucoša je usvojena.
Buran dan Kolektiv Fakulteta za crnogorski jezik i književnost tokom dana oštro je reagovao na potez Vlade, te je ukazao na činje-
FCJK opstao zahvaljujući glasovima ministara PES-a, BS-a i albanskih stranaka
Sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju saopšteno je sinoć da se neslavno završila još jedna režimska hajka na taj fakultet. - Ukidali su nam finansije, pozivali nas na informativne razgovore, pisali krivične prijave zbog slobodno iznešenih stavova i javne kritike na račun nepočinstava režima koji udara na temeljne vrijednosti građanskoga društva. Oduzimali su nam i zaštitarsku službu misleći da Fakultet čine zidine a ne ljudi koji na njemu predaju, studiraju i ljudi koji ga podržavaju. Pokušao nam je podlo i kukavički mali Budo, svetosavski službenik za obrazovanje, nauku i odnose s vjerskim zajednicama, oduzeti i student, iskoristivši odsustvo ministara finansija i prosvjete, bez čije prethodne saglasnosti naš prijedlog proceduralno ne bi mogao ni biti uvršten na dnevni red. Mali Budo, ,,što se mrči kad kovati nećeš“ – naveli su oni. Najnovija hajka vlasti na FCJK, kako dodaju, pomogla je klero-fašističkim snagama u Crnoj Gori da obnove znanje o tome koliko crnogorski građani, građanski aktivisti, intelektualci, novinari, inostrani filolozi i slavisti, njihovi studenti, profesori i neakademsko osoblje drže do Crne Gore i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, do slobode misli i do prava na kritičko mišljenje.
nicu da je odluka o upisu studenata FCJK na dnevni red Vlade svrstana u materijale o kojima se raspravlja, dok je identična odluka Univerziteta Crne Gore uvrštena u materijale o kojima se ne raspravlja. - To već zorno pokazuje diskriminatorne namjere prema FCJK – istakli su profesori sa tog fakulteta. Dekan FCJK Aleksandar Radoman kazao je juče Pobjedi da će sačekati hoće li Vlada preinačiti odluku, a nakon toga će reagovati. Radoman je podsjetio da je riječ o administrativnoj stvari, koja se svake godine usvaja, te da je i ove godine prošla sve potrebne etape Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ali da je blokirana kod Vlade.
- Budite uvjereni da će FCJK adekvatno reagovati na svaki pokušaj gašenja naše ustanove onako kako reaguje konstanto u odbranu akademskog integriteta i prava na slobodu mišljenja – kaže Radoman. vuković odoBrio 700.000
Kada je u javnosti juče prvo ,,procurila“ vijest da odluka nije prošla na Vladi, pojedini poslanici su zatražili izjašnjenje od ministra finansija Novice Vukovića koji je tada bio u Skupštini. On im je rekao da nije ,,sms ministar“, koji će da uspostavi komunikaciju sa Vladom i pita ih o čemu se radi, te da sve informacije treba da dobiju po proceduri. Rekao im je da iz mandata ministra finansi-
ja može da izjavi da je taj resor dao zeleno svjetlo za 700.000 eura koliko je opredijeljeno za cetinjski fakultet godišnjim zakonom o budžetu.
Dekan Fakulteta Radoman kaže da jeste toliko predviđeno finansiranje iz budžeta, kako i zakon propisuje, ali da to nije u direktnoj vezi sa odlukom Vlade koja je odbijanjem da usvoji prijedlog odluke o upisu nove generacije pokušala da sabotira djelovanje FCJK kako bi se, nakon što ne upiše generaciju, mogao pokrenuti proces gašenja ustanove.
- Ovđe, dakle, nije po srijedi pitanje finansiranja ustanove, već uskraćivanje prava ustanove da obavi upis, čime bi se obesmislilo njezino postojanje. Taj naum onima koji su kreatori ovoga skandala, zasigurno neće proći. Baš kao što nijesu prošli ni dosadašnji pokušaji gašenja fakulteta – rekao je Radoman.
Oglasila se juče i Jelena Šušanj sa tog fakulteta, te je navela da se na kraju dana ispostavilo da je ovdje riječ o običnoj provokaciji.
- Gospodine (Budimire) Aleksiću, potpredsjedniče Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, Vaši spinovi su jalovi, a Vaša kuhinja se osjeća i bez potpisa. Svjesni smo da ste iskoristili odsustvo resornih ministara sa današnje sjednice kako prijedlog ne bi mogao da bude uvršten u dnevni red – rekla je Šušanj. Profesor ovog fakulteta Ethem Mandić saopštio je da je odluka Vlade da ne odobri upis nove generacije još jedan u nizu dokaza anticrnogorske politike izvršne vlasti. Kazao je da je ovo rat institucija sistema i da se šalje poruka da postoje miljenici i nepodobni, te da neće
Sa fakulteta su poručili da vjeruju da je jasno Vladi da su ovakvi postupci karakteristika autoritarnih režima u kojima je zabranjena sloboda govora i unaprijed sankcionisan svaki vid kritičkoga mišljenja. Istakli su da upis studenata na FCJK prvi put Vlada nije spriječila iz bilo kakvih zakonskih razloga, već s očitom političkoideološkom namjerom da ugasi posljednju instituciju u Crnoj Gori koja je na braniku slobodnoga mišljenja i vrijednosti koje su definisane Ustavom
ništa gledati skrštenih ruku. Sa fakulteta su poručili da vjeruju da je jasno Vladi da su ovakvi postupci karakteristika autoritarnih režima u kojima je zabranjena sloboda govora i unaprijed sankcionisan svaki vid kritičkoga mišljenja. Istakli su da upis studenata na FCJK Vlada nije spriječila iz bilo kakvih zakonskih razloga, već s očitom političko-ideološkom namjerom da ugasi posljednju instituciju u Crnoj Gori koja je na braniku slobodnoga mišljenja i vrijednosti koje su definisane Ustavom Crne Gore. dvostruki aršini
Profesor Elektrotehničkog fakulteta UCG-a i bivši senator Veselin N. Ivanović kazao je juče Pobjedi da država finansira određene studijske programe na Univerzitetu Crne Gore za koje nema interesovanja studenata, da Vlada daje novac za 30-40 brucoša, a upišu se samo tri-četiri, i da se u tom dijelu očito rasipa novac. Upoređuje, s druge strane, cetinjski fakultet i navodi da ta ustanova nema problem da popuni kvotu za upis, da se svake godine popuni kvota, ali da nekome to ne odgovara. Profesor kaže da brucoši jedino na Cetinju mogu da studiraju crnogorski jezik, nigdje drugo nemaju tu opciju na svijetu.
- Fakultet za crnogorski jezik nema problem sa interesovanjem građana svake godine da se upiše koji se broj zatraži. Odluka Vlade znači da se ide protiv građana Crne Gore, a njen cilj je gašenje fakulteta. To ranije nijesu uspjeli da učine preko osporavanja akreditacije, raznih akcija je bilo. Ako ovo prođe definitivno će ugasiti fakultet – rekao je on. Ivanović dodaje da bi u tom slučaju cilj vlasti bio da se pripadnicima crnogorske nacije ne omogući da zbore crnogorskim, već da idu u Nikšić i
da upišu crnogorski jezik na tamošnjem fakultetu, gdje se izučava nejotovana varijanta. - Srpskim jezikom po svijetu priča 10 miliona ljudi, a crnogorskim jezikom, jotovanom varijantom, priča 200.000 ljudi. Kako može ovih 200.000 biti kost u grlu – rekao je Ivanović. Pravnici solidarno Udruženje pravnika saopštilo je juče da iskazuju solidarnost sa nastavnim osobljem i studentima Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i da je spremno da im pruži besplatnu pravnu pomoć u cilju zaštite njihovih profesionalnih i akademskih prava. - Donosiocima odluka kojima se uskraćuje upis 40 studenata na FCJK upućujemo riječi Dositeja Obradovića: ,,Knjige braćo, a ne praporci“. Centar za građansko obrazovanje saopštio je juče da izražava snažan protest zbog odluke koja se tiče cetinjskih brucoša. - Umjesto formalnog usvajanja, slučaj je presedanom pretvoren u političko pitanje – o njemu se raspravljalo, i to uz protivljenje Demokrata, NSD-a, DNP -a i SNP-a. Bez njihovih glasova nije bilo moguće osigurati sredstva za novu generaciju studenata – naveli su oni. Dodaju da posebno zabrinjava to što o sudbini naučne institucije, koja sarađuje sa prestižnim evropskim univerzitetima, odlučuje Vlada za čijih se 44 odsto članova, po CGO nalazima, ne mogu pronaći javni podaci o obrazovnoj ustanovi gdje su stekli diplome. Fakultet za crnogorski jezik i ranije je bio u više navrata na meti pojedinih predstavnika vlasti. Tako je ranije Ministarstvo prosvjete, pored ostalog, bilo stopiralo da zaposleni primaju uvećanu zaradu, što su dobile njihove kolege i koleginice na Univerzitetu Crne Gore. n. ĐurĐevac
Uhapšen osamnaestogodišnjak zbog nedozvoljenog držanja droge
Kod Podgoričanina pronađeno pola kilograma marihuane
PODGORICA - M. P. (18) iz
Podgorice uhapšen je nakon što je kod njega pronađeno više od pola kilograma marihuane, saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je, kako se navodi, prethodno kontrolisala M. P., N. B. (21) i D. A. (21), a kod M. P. je pronađeno 19 PVC kesica sa oko 66 grama marihuane. Dodaje se da je nakon toga obavljen pretres stana koji koristi M. P. gdje je pronađena kartonska kutija sa dvije vage za precizno mjerenje, dvije PVC kesice sa sadržajem marihuane mase oko 480
grama, 53 prazne PVC kesice sa animiranim aplikacijama, 135 eura, kao i drugi predmeti.
- Po okončanju kriminalističke obrade, došlo se do sumnje da je M. P. licima N. B. i D. A. dao na uživanje opojnu drogu marihuanu, nakon čega je lišen slobode po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga – zaključuje se u saopštenju. a r
Pretresi u Bijelom Polju, Andrijevici i Plavu Zaplijenjeni dva pištolja, dvije puške, municija, vozilo
PODGORICA - Službenici policije pretresli su operativno interesantno lice A. K. iz Bijelog Polja i oduzeli putničko vozilo koje će biti predmet daljih provjera. Kako je saopšteno iz policije, njegov otac E. K. je ometao i omalovažavao policijske službenike te je uhapšen zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru.
E. K. će biti izdat i nalog za plaćanje novčane kazne shodno Zakonu o oružju, jer nije dao na uvid oružje koje posjeduje u legalnom posjedu
Pretresom stana i drugih prostorija koje u Beranama koristi B. N., kao i putničkog motornog vozila koje koristi, policija je pronašla startni pištolj sa sedam komada municije u okviru, kao i još 50 komada municije. Njemu je izdat prekršajni nalog. - U Andrijevici su službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane izvršili pretres porodične kuće i pomoćnih objekata koje koristi D. V. i pronašli pištolj, 83 komada municije različite vrste i kalibra, kao i vojni nož – ,,bajonet“. Tužilac koji je upoznat sa događajem izjasnio se da se u radnjama D. V. stiču elementi bića krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, te da se nakon odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije protiv njega podnese krivična prijava, navodi se u saopštenju. Kod E. K. iz Plava policija je pronašla dvije puške te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji će se o pravnoj kvalifikaciji djela izjasniti nakon odgovarajućih vještačenja. a. r.
Bivši glavni specijalni tužilac nastavio iznošenje višesatne odbrane od štitio pripadnike kriminalne organizacije
PODGORICA - Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je juče tužioca Miloša Šoškića da je falsifikovao i izmijenio ,,Skaj“ komunikaciju te sakrio poruke u kojima su pripadnici kavačkog klana planirali ubistvo njega i specijalnog tužioca Saše Čađenovića.
On tvrdi da je tužilac Šoškić to učinio kako bi na osnovu takvog materijala pripremio njegovo hapšenje zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije koju je, navodno, formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović Katnić je, detaljno iznoseći svoju odbranu više od četiri sata, sudu predočio poruke za koje tvrdi da ih je tužilac Šoškić sakrio, a potom i pročitao njihovu originalnu verziju. Citirao je poruke pripadnika kavačkog klana u kojima se eksplicitno navodi da su ,,kavčani“ planirali da Sašu Čađenovića naprave invalidom, a njega da likvidiraju.
- Falsifikovanim porukama koje su osvanule u medijima pripremali su moje hapšenje
- istakao je Katnić.
Zbog toga je bivši glavni specijalni tužilac od suda zatražio da pribavi kompletnu ,,Skaj“ komunikaciju direktno od Europola, kojom će, kako tvrdi, dokazati da nije štitio kriminalce od krivičnog gonjenja, zbog čega je i optužen.
- Teškom zloupotrebom tužilaštvo okreće javnost protiv mene. Ovo zapravo nije zloupotreba, već zločin, ustvrdio je Katnić.
On je više puta ponovio da su optužnicom koju potpisuje tužilac Šoškić obuhvaćene falsifikovane ,,Skaj“ poruke, a Katnić sumnja da tužilac to nije radio sam.
- To je radio u saradnji sa crnogorskim predstavnicima Europola, koji su mijenjali poru-
privođenja Katnića
ke prije nego što su ih dostavili crnogorskim istražnim organima, tvrdi Katnić. U nastavku suđenja, sudu je predočio sadržaj komunikacije iz kojih proizilazi da su ga osobe iz kavačke kriminalne grupe doživljavale kao neprijatelja „broj jedan“, zajedno sa Sašom Čađenovićem i nekadašnjim šefom SPO, Draganom Radonjićem ,,Kavčani“ smatrali da je blizaK ,,šKaljarcima“ Milivoje Katnić je, iznoseći svoju odbranu, istakao da su prema sadržaju ,,Skaj“ poruka, pripadnici kavačke kriminalne grupe smatrali da je on
Čađenović ne smije da napušta stan
Branilac specijalnog tužioca Saše Čađenovića, advokat Vaso Bečanović predložio je da se Čađenoviću ukine zabrana napuštanja stana, koja mu je izrečena u julu prošle godine nakon što je pušten iz pritvora u kojem je proveo 19 mjeseci.
Ovom prijedlogu usprotivio se tužilac Miloš Šoškić uz obrazloženje da i dalje postoji opasnost od bjekstva. Sud je nakon vijećanja donio odluku da odbije prijedlog advokata Bečanovića, pojašnjavajući da i dalje stoje razlozi zbog kojih ne smije da napušta stan.
blizak „škaljarcima“ i vođi te mafijaške organizacije, pokojnom Jovanu Vukotiću.
To, prema njegovim riječima, pokazuju poruke koju je odbjegli policajac Ljubo Milović poslao Ivanu Stamatoviću - Sinoć smo dobro Juniora napali za Katnića. Da je na vezi i pomaže Jovici. Nije pregovarao. Nije imao argumente da ga brani - pročitao je Katnić sadržaj koji je, kako je ponovio, sakrio tužilac Šoškić. Među brojnim porukama koje je tužilac Šoškić prikrio, dodaje, nalaze se i one koje su razmjenjivali vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Igor Božović, koji je označen kao viskorangirani član te kriminalne organizacije.
U jednom od njih Zvicer navodi: „Ko? On nam je neprijatelj broj jedan“ – aludirajući na Milivoja Katnića.
Na tu konstataciju, Igor Božović odgovara: „Mene je ubacio u priču na silu đece mi. Katnić mi je rekao da moraju oni odlučiti što će sa mnom i s**bu me sa procesom“. Zatim se Katnić nadovezao i rekao da je tada nudio Igoru Božoviću da postane svjedok saradnik, što on nije prihvatio. - Božoviću sam saopštio da mu niko i ništa ne može pomoći,
da mi donosimo odluke i odlučujemo dokazima. Dakle, nijesam mu saopštio da mu novac može pomoći, niti da o njegovoj krivici odlučuje Vrhovno državno tužilaštvo, nego mi u SDT-u, ukazao je on. Ponovio je da su pripadnici kavačke kriminalne grupe odlučile da njega i Čađenovića ubiju i nanesu im zlo koje će se pamtiti u Crnoj Gori. - Taj dokaz je tužilac sakrio u 1,2 miliona komunikacija. Iz poruka je jasno da su planirali da mene i Čađenovića ubiju i da mi dijete poliju kisjelinom - kazao je Katnić. On je potom pročitao poruke nepoznate osobe i Zvicera u kojima se navodi: ,,Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba sa bude kao do sad“. Petar lazović obmanjivao z vicera Analizirajući komunikaciju sa ,,Skaj“ aplikacije, Katnić je rekao da je suspendovani policajac Petar Lazović obmanjivao Zvicera kako bi došao do informacija za službu – imena pripadnika kavačkog klana, štek stanova i slično. Tvrdi da je Petar Lazović lagao da je njegov otac Zoran od njega tražio da od krivičnog gonjenja zaštiti, takođe,
odbjeglog pripadnika kriminalnog kavačkog klana Duška Roganovića
- U prilog tome ide i iskaz svjedoka Milorada Žižića koji je dao tokom izviđaja u avgustu 2021. godine. I iz komunikacija Ljuba Milovića se vidi da policija nije imala dokaze za gonjenje Roganovića. Petar Lazović je obmanjivao Zvicera da su Roganoviću pomogli preko mene. I Milović i Zvicer su znali da je to Petar lagao - istakao je Katnić. O tome da je Petar Lazović obavještavao starješine, prema riječima Katnića, postoje dokazi u spisima ovog i predmeta iz avgusta 2021. godine. Citirao je i poruku koju je Ljubo Milović, kako kaže, poslao prilikom dopisivanja sa Zvicerom i Lazovićem.
- Da je Kata prije dvije god zauzeo stav i podržao nas, danas bismo samo mi bili i vlast bi ostala... Daku bi poslali na nebo. Svi srećni i zadovoljni“. To je napisao Milović. Tužilac je, međutim, izbacio ovo za Daku Davidovića. I na osnovu tako izmijenjene poruke označio me je kao pripadnika kriminalne grupe - rekao je Katnić. Milović mu je, kako tvrdi, zamjerio što je dvije godine ranije obustavio postupak protiv
Sud prihvatio prijedlog odbrane bivše predsjednice Vrhovnog suda da njena kćerka bude saslušana o pretresu kuće u Zagoriču
PODGORICA - Ćerka bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Marija Medenica biće pozvana da 7. jula svjedoči o pretresu kuće njene majke u podgoričkom naselju Zagorič.
To je na jučerašnjem ročištu odlučila sutkinja Vesna Kovačević, dok se zastupnik optužnice, tužilac Jovan Vukotić usprotivio prijedlogu da Marija Medenica bude saslušana kao svjedok zbog eventualne pristrasnosti.
Davidovića zbog višemilionske štete u Željezari i što ga „nije poslao u Spuž“.
AbAzovićA sA slušAti kAo svjedokA
Milivoje Katnić predložio je sudu da kao svjedoka sasluša bivšeg premijera Dritana Abazovića, povodom jedne od ,,Skaj“ poruka koju je Šoškić, kako ističe, izostavio u optužnici.
Naglašava da je tužilac Šoškić optužnicom obuhvatio poruku Radoja Zvicera: „Dobar je Katnić, časti mi“, ali nije naveo poruku na koju se Zvicer prethodno nadovezao:
- Danas je Katnić bio kod Dritana izdajnika. Ali Dritan nije tvitovao posle toga. Katnić ga ućutkao. Zna mu nešto - to je bila poruka NN lica ispod moje fotografije sa Čađenovićem, koju je preko ,,Skaja“, navodno, poslao Petar Lazović - ispričao je Katnić.
Smatra da je tužilac Šoškić izbacio taj dio prepiske kako bi se stekao utisak da radi za Zvicera.
- S Abazovićem sam imao više sastanaka, jedan čak i u mojoj kući, rekao je Katnić. Tužilaštvo bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, navodno, postali penzionisani tužilac Katnić, ranije uhapšeni, suspendovani tužilac Saša Čađenović, koji je optužen da je radio za kriminalni kavački klan i Lazovićev sin Petar, raniji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Stariji Lazović se, navodno, tereti da je povezan sa skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalaca iz Beograda Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, krajem decembra 2020. godine i početkom januara 2021. godine. Osumnjičen je i da je štitio Novljanina Duška Roganovića , člana kriminalne kavačke grupe, tako što je, navodno, tadašnjim tužiocima naredio da ga isključe iz krivičnih predmeta.
Milivoje Katnić je bio glavni specijalni tužilac od 2015. do februara 2022. godine, kada je penzionisan. Tužilac Saša Čađenović je bio njegov zamjenik.
Zoran Lazović je bio u ANB-u, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. jovana RAiČević
- Postoji mogućnost da će ona uz određene pravne pouke svjedočiti u korist svoje majke - upozorio je on. Međutim, sud je prihvatio prijedlog o njenom saslušanju. Sa druge strane, branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda, advokat Zdravko Begović, ukazao je sudu da Medenica nije prisustvovala pretresu, iako je to zakonski propisano.
- Zakon o krivičnom postupku propisuje da se naredba o pretresanju mora predati prije samog pretresanja osobi koja je isključivi vlasnik kuće. Ta naredba Vesni Medenici nikada nije uručena - pojasnio je Begović.
On je napomenuo da je, tokom pretresa, moglo doći do toga da „neko možda da podmetne presudu koja se odnosi na kompaniju ’Cijevna komerc’, koja je uvrštena u spise predmeta“.
- Kako je moguće da su od gomile fascikli i papira izvukli baš tu presudu i nju slikalipitao je Begović.
On je naglasio da se na priloženoj fotografiji te presude ne vidi prostorija u kojoj je slikano i predložio da se zapisnik sa ovog pretresa izuzme kao pravno nevaljan dokaz.
Osim Medenice, na ročištu zakazanom za 7. jul biće saslušani i policajci koji su pretresali kuću optužene Vesne Medenice u Zagoriču.
Na jučerašnjem ročištu ponovo je problematizovano brisanje aplikacija Signal i Telegram iz telefona Medenice u noći njenog hapšenja.
- U toku je izviđaj Višeg državnog tužilaštva u Podgorici povodom toga, kazala je Vesna Medenica
Dok njena odbrana tvrdi da je neko manipulisao sadržajem njenog telefona, tužilac Vukotić tvrdi da je jedino Medenica te noći imala šifru kojom može da se pristupi tom sadržaju. Podsjećamo, Specijalno tužilaštvo je 17. oktobra 2022. godine podiglo optužnicu protiv Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, policajaca Milorada Medenice i Darka Lalovića, kao i Marka Popovića, Bojana Popovića, Vasilija Petrovića, Marka Vučinića, Luke Bakoča, Petra Milutinovića,
Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme „Kopad kompani“ iz Nikšića. Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno
držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. Sud je odvojio postupak u odnosu na suspendovanu sutkinju Privrednog suda Milicu Vlahović-Milosavljević i Vesnu Medenicu za zloupotrebu položaja. Pored toga, sud je postupak spojio sa optužnicom Nikole Raičevića koji se takođe tereti zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koju je 2019. godine oformio Miloš Medenica, kao i da je dogovarao mito za Vesnu Medenicu. Suđenje se nastavlja 7. jula. j. R.
BUDVA - Kod M. C. (29), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je pokušao da pobjegne policiji pronađeni su kokain i marihuana. Službenici Posebne jedinice policije kontrolisali su preksinoć nepoznatog muškarca, koji im je pobjegao.
- Nakon što je ovo lice sustignuto, kod istog su pronađene dvije PVC kesice sa sadržajem bijele praškaste materije nalik na opojnu drogu kokain, mase oko pet grama, i jedna PVC kesica sa sadržajem biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu mase oko 40 grama, novac u iznosu od 130 eu-
ra i mobilni telefon, saopšteno je iz policije. Kako dodaju, predat je službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva i utvrđeno je da se radi o M. C. (29), državljaninu Bosne i Hercegovine.
- Pretresom stana koji koristi ovo lice pronađeni su: vaga za precizno mjerenje, dvije tzv. drobilice za marihuanu sa tragovima opojne droge, dva ručna spreja sa nadražujućim dejstvom, više PVC kesica koje su namijenjene daljem pakovanju narkotika i drugi predmeti, naveli su iz policije. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem držav-
nom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu M. C. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Iz policije poručuju da službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz taktičku i operativnu podršku specijalnih jedinica policije, intenziviraju aktivnosti usmjerene na očuvanje javnog reda i mira, podizanje ukupnog nivoa bezbjednosti i jačanje zaštite zdravlja građana i posjetilaca, naročito tokom trajanja ljetnje turističke sezone. A. R.
Herceg Novi: Vlada usvojila Prostorno–urbanistički plan opštine
HERCEG NOVI – Vlada
je na jučerašnjoj sjednici usvojila odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana opštine Herceg Novi.
Kroz izmjene i dopune PUP-a izvršena je dopuna uslova, pravila i smjernica na i način što je određena direktna primjena PUP-a na cijeloj teritoriji opštine gdje nema detaljnih planova.
JEDNAKE ŠANSE
Ukupna površina opštine Herceg Novi je 235 kvadratnih kilometara.
– Povećano je područje naselja na osnovu do sada uočenih nedostataka i potreba, a ujedno i prema traženjima građana i privrednika. Predloženo povećanje površine naselja je svega oko 300 ha što je približno 1,3 odsto površine opštine. Takođe, predloženo povećanje je dato po principu „jednakih šansi“ i ne očekuje se njegova realizacija u planskom periodu veća od 10 odsto – navedeno je u obrazloženju Vlade.
Dodaje se da su preispitani dosadašnji urbanistički parametri i smjernice za izdavanje UTU i prilagođeni su realnim odnosima broja stanovnika i površina naselja. – Urbanističko-tehnički uslovi će se formirati na osnovu smjernica iz ovog Plana i slike grada, određene prema lokalnim ambijetalnim osobinama i planskom konceptu koji je dat ovim planom. Na
U obrazloženju se navodi da je povećanje površine naselja dato po principu „jednakih šansi“ i ne očekuje se njegova realizacija u planskom periodu veća od 10 odsto. Kroz izmjene i dopune PUP-a izvršena je dopuna uslova, pravila i smjernica na način što je određena direktna primjena PUP-a na cijeloj teritoriji opštine, gdje nema detaljnih planova
taj način, PUP kao strateški plan, preuzima na sebe i ulogu regulacionog plana – pojašnjeno je. Rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a Ranko Kovačević, kazao je za RTHN,da će planom biti nadoknađeni nedostaci koje je uzrokovalo formiranje planskog registra. Saglasnost Vlade uslijedila je nakon što je opštinska komisija za postupak donošenja Prostorno-urbanističkog plana opštine Herceg Novi unijela tražene izmjene. Dobijena je
Prvi cilj Plana je da nadoknadi nedostatak od 50 detaljnih urbanističkih planova, koji su ukinuti formiranjem planskog registra, tako da je naša opština od 100 projekata, izgubila polovinu. To znači da je polovina građana i privrednika izgubilo pravo građenja koje su imali – navodi Ranko Kovačević
i saglasnostUprave za zaštitu kulturnih doba ra.
– To je bila jedina stepenica koju je trebalo savladati za usvajanje ovog plana. Prvi cilj Plana bio je da nadoknadi nedostatak od 50 detaljnih urba-
nističkih planova, koji su ukinuti formiranjem planskog registra, prije nekih pet godina, tako da je naša opština u tom momentu od 100 projekata, izgubila polovinu. Što znači da je polovina građana
i privrednika izgubilo pravo građenja koje su ranije imali – navodi Kovačević.
SANACIJA POSLJEDICA
Prostorno-urbanistički plan, kako pojašnjava Kovačević, predstavlja sanaciju posljedica uzrokovanih formiranjem registra.
– Pošto ne postoje ni vrijeme ni novac koji mogu da nadoknade tih 50 planova, mi smo kroz ovaj plan za sva područja, koja su građevinsko zemljište, dali uslove i pravila, da se ne moraju čekati detaljni planovi, nego da se na osnovu ovog plana izdaju urbanističko-tehnički uslovi za projektovanje i građenje, dok se ne uhvati jedan normalan ritam ponovne izrade detaljnih planova – kazao je on. Izrada Prostorno-urbanističkog plana počela je 2018. godine. Javna rasprava na Nacrt izmjena i dopuna PUP-a održana je 2023. godine. U međuvremenu je dva puta prezentovan, ali ga je Uprava za zaštitu kulturnih dobara vraćala na doradu. Prema novom zakonu o uređenju prostora, koji je na snazi od marta, prostorni planovi moraju biti usvojeni u roku od 22 mjeseca. C.G.
ŠAv N ik: Uz podršku vjetroparka Bijela obnovljen mobilijar u Parku prirode „Dragišnica-Komarnica“
ŠAVNIK – U Parku prirode ,,Dragišnica-Komarnica“ na ulazu u Kanjon Nevidio obnovljen je kompletan parkovski mobilijar - klupe, mostovi na rječici Komarnici, ljetnjikovci, stolovi, pješačke staze…
Sve je to uništilo nevrijeme krajem prošle godine. Izvršni direktor PP ,,Dragišnica – Komarnica“ Ratko Perišić kaže da je sada taj prostor ponovo bezbjedan za posjetioce, te da očekuju veliki broj turista ovog ljeta. – Ova aktivnost realizovana je uz podršku kompanije Vjetropark Bijela – Alcazar Energy, čime je još jednom potvrđena vrijednost saradnje između privrede i javnih ustanova. Završetkom ovih
radova obezbijedili smo da svi posjetioci Parka imaju sigurno, prijatno i funkcionalno okruženje za boravak u prirodi. Zahvaljujemo kompaniji Vjetropark Bijela - Alcazar Energy na finansijskoj podršci i prepoznavanju značaja ovog projekta. Ulaganje u ovakvu infrastrukturu, koja je u skladu s prirodom, ulaganje je u zajedničku budućnost, jer prirodu moramo čuvati i dijeliti sa drugima na pravi način – kaže Ratko Perišić. Generalni menadžer Vjetroparka Bijela – Alcazar Energy za Crnu Goru Marko Radulović, koji planira gradnju vjetroparka Bijela, ističe važnost ovog poduhvata. – Vjerujemo da poslovanje treba da ostavi pozitivan trag, ne samo kroz rezulta-
te, već i kroz podršku zajednicama u kojima djelujemo. Obnova mobilijara u Parku prirode je zajednički korak ka očuvanju prirode, razvoju održivog turizma i stvaranju prostora u kojem se svi osjećamo dobrodošlo. Ponosni smo što smo mogli da doprinesemo uljepšavanju ovog prostora i nastavićemo da ulažemo u inicijative koje donose stvarne koristi ljudima i prirodi – poručuje Radulović. Iz PP ,,Dragišnica-Komarnica“ ističu da će ovog ljeta dodatno uljepšati prostor na ulazu u Nevidio, što je i očekivano, jer to je najposjećeniji lokalitet u šavničkoj opštini, pogotovo tokom ljeta kada na hiljade turista prođe posljednjim osvojenim kanjonom u Evropi. Ra. P.
MOJKOVAC – Poznata manifestacija ,,Mojkovački otkos“, posvećena očuvanju tracionalne kosidbe, održava se 21. i 22. juna, u sportsko-rekreativnoj zoni. Organizatori su Turistička organizacija Mojkovac, Opština i Komunalno preduzeće „Gradac“.
U subotu, koncert će održati Vesna Zmijanac. Kosci će vještine pokazati narednog dana, u nedjelju.
– Učesnici će imati priliku da se oprobaju u tradicionalnom košenju trave ručnim alatima, da uživaju u domaćim specijalitetima i bogatom kulturno-zabavnom programu. Manifestacija je takmičarskog karaktera, ali još više prilika za zajedničko druženje, njegovanje običaja i povezivanje ljudi – naveli su organizatori. Program počinje okupljanjem kosača od 9 do 10 časova, nakon čega slijedi revijalna kosidba.
Takmičenje u košenju će početi u 12 časova. Takmičari će biti ocjenjivani prema pravilniku – vrednuju se brzina i kvalitet košenja. Podijeljeni su u tri kategorije. Juniori (do 18 godina) konkurišu za nagrade od 100 eura, 75 eura i 50 eura, seniori (18-65 godina) za 500, 300 i 200 eura i veterani (66+ godina) za 150 , 100 i 50 eura. Poseban gost manifestacije je Radoš Kotlaja, poznat po majstorstvu u košenju i impresivnoj širini otkosa od 6,3 metra. Kotlaja je i pobjednik jednod od takmičenja. Mojkovački otkos se održava sedmu godinu zaredom. Takmičenje je uvedeno prije tri godine. Manifestacija ,, Mojkovački otkos“ je prilika za proizvođače domaće hrane i ručne radinosti da izlože svoje proizvode. Osim u koncertu, takmičenju i domaćoj hrani, posjetioci će moći da uživaju i u bogatom kulturno-umjetničkom programu u kojem učestvuju KUD ,,Vesna“ iz Mojkovca i Društvo za očuvanje narodnog pjevanja ,,Đurđevi stupovi“ iz Berana. C.G.
Mojkovac: Opština rebalansom predložila uvećanje budžeta sa 8,37 na 9,16 miliona
Rashodi za bruto zarade i doprinose umanjeni su sa 1,54 na 1,42 miliona eura, a uvećani za prava iz oblasti socijalne zaštite sa 44.000 eura na 84.000 eura. Kod prihoda, Opština očekuje više novca od poreza - ukupno 2,08 miliona, planom je bilo predviđeno 1,92 miliona, a od taksi 9.600, odnosno 2.600 više nego što je bilo planirano
koRIGovaNa oPŠTINSka kaSa: Zgrada lokalne administracije
MOJKOVAC – Lokalna uprava je pripremila Nacrt odluke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu opštine za ovu godinu, uvećan je sa planiranih 8,37 na 9,16 miliona eura.
Javna rasprava o tom dokumentu traje do 21.juna.
PRIHODI, RASHODI
Kod prihoda, očekuju više novca od poreza - ukupno 2,08 miliona, planom je bilo predviđeno 1,92 miliona, a od taksi 9.600, odnosno 2.600 eura više nego što je bilo planirano. Od naknada opština očekuje manje novca - 296.000 eura, a taj prihod bio je planiran na
iznos od 381.000 eura. Manji prihod očekuju od naknada za korišćenje prirodnih dobara 120.000 eura (planirano 220.000 eura).
Uvećane su stavke primici od otplate kredita i sredstva prenesena iz prethodne godinesa 1,73 na 3,007 miliona eura i
donacije i transferi sa 2,55 na 2,58 miliona eura. Kod rashoda rebalansom su umanjeni izdaci za bruto zarade i doprinose – sa 1,54 na 1,42 miliona, ostala lična primanja sa 189.400 na 188.144 eura, rashodi za usluge sa 157.000 eura na 150.799 eura, a za te-
Služba predsjednika opštine za angažman dodatne radne snage potrošiće 20.000 eura, Služba zaštite i spašavanja 15.000, predsjednik Skupštine 10.000, Sekretarijat za opštu upravu, društvene djelatnosti i kadrovska pitanja 45.000, Sekretarijat za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i saobraćaj 15.000, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i ruralni razvoj 15.000, a Direkcija za imovinu 10.000 eura
B I jelo Polje: Komunalno preduzeće uređuje obale Lima Spremaju
BIJELO POLJE - U susret
sezoni kupanja na Limu koja treba da počne ovih dana, u toku je uređenje i otvaranje plaža na obali Lima u mjestima Sinjavac i Vidojevine.
Radove finansira lokalna uprava odnosno Sekretarijat za stambeno komunalne po-
slove i saobraćaj, a izvodi Komunalno preduzeće Lim. Tehnički rukovodilac komunalnog, Časlav Grubović u aktivnostima koje realizuju da Lim bude kakav zaslužuje očekuje podršku cijele zajednice . – Ni lokalna uprava niti nadležne službe ne mogu ništa sami učiniti ako svi ne budemo
kuće održavanje sa 25.500 na 17.500 eura.
Uvećani su rashodi za materijal sa 157.500 eura na 159.700 eura, za prava iz oblasti socijalne zaštite sa 44.000 eura na 84.000 eura. Transferi institucijama, pojedincima, NVO i JS uvećani su sa 995.420 na 1,04 miliona eura, kapitalni izdaci sa 3,72 na 4,42 miliona, a otplata obaveza iz prethodnog perioda sa 137.500 eura na 143.162 eura.
DODATNI KADAR
Ostali izdaci uvećani su sa 643.000 na 730.500 eura. U okviru te stavke su izdaci za ugovore o djelu koji su planirani na 42.000 eura, a rebalansom uvećani na 130.000 eura. Služba predsjednika opštine po osnovu angažmana dodatne radne snage potrošiće 20.000 eura, duplo više nego što je bilo planirano odlukom o budžetu, Službi zaštite i spašavanja taj rashod je uvećan sa 1.000 na 15.000 eura, Skupština opštine (predsjednik Skupštine) sa 9.000 na 10.000 eura, Sekretarijat za opštu upravu, društvene djelatnosti i kadrovska pitanja sa 1.000 na 45.000 eura, Sekretarijat za urbanizam, stambeno komunalne poslove i saobraćaj sa 10.000 eura na 15.000 eura, Sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i ruralni razvoj sa 10.000 na 15.000 eura a Direkcija za imovinu sa 1.000 na 10.000 eura.
U Mojkovcu je (u lokalnoj samoupravi, uključujući javne ustanove, privredna društva i turističke organizacije, a čiji je osnivač Opština) prema podacima Ministarstva finansija iz decembra 2024. godine na određeno i neodređeno vrijeme zapošljeno 185 lica. D.Š.
dali puni doprinos da naš Lim bude ljepši i kao što sugrađani vole da kažu „to je naše more“. Kad kažem svi mislim i na
građane čiji je doprinos neophodan i dragocjen. Nadamo da će se u dogledno vrijeme slijediti primjer Sinjavca i Vidoje-
c e TINje: Javni poziv za nadzor nad radovima na projektu unapređenja sistema vodosnabdijevanja
CETINJE - Prijestonica u saradnji sa DOO ProjectConsulting (PROCON) iz Podgorice, objavila je javni poziv za usluge stručnog nadzora na projektu unapređenja sistema vodosnabdijevanja - saopšteno je juče iz lokalne uprave.
To je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata, a procijenjena vrijednost poziva je 600.000 eura.
– Realizacija projekta unapređenja vodovodne infrastrukture planirana je u šest faza, od kojih je realizacija treće u toku - u naselju Bajice i na kružnom putu kroz Donje Selo. Projekat uključuje kompletnu rekonstrukciju vodovodne mreže i izgradnju nedostajuće, izgradnju transportnog cjevovoda i pumpne stanice, kao i izgradnju solarne elektrane koja će doprinijeti energetskoj efikasnosti sistema. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 21,6 miliona eura, od čega je 12,6 miliona obezbijeđeno kroz nepovratna sredstva i kreditni aranžman sa Evropskom investicionom bankom, dok se ostatak
finansira iz kapitalnog budžeta prijestonice i obavezujućeg kreditnog zaduženja u iznosu od 4.000.000 eura - saopšteno je iz lokalne uprave. Realizacijom projekta planirano je smanjenje gubitaka vode, povećanje pouzdanosti i stabilnosti snabdijevanja, kao i obezbjeđivanje nezavisnog elektroenergetskog napajanja glavnog izvorišta. Javni poziv objavljen je na sajtu The Official Journal of the European Union – OJEU, u cilju izbora stručnog nadzora u skladu sa standardom i praksom EU. J. Đ.-P.
koToR: Sporazum Opštine i NVU Kreni promijeni
KOTOR – Djeca sa pojačanim motoričkim poteškoćama dobijaće besplatno uslugu patronažne fizioterapije. To je predviđeno sporazumom koji su potpisali predsjednik opštine Vladimir Jokić i direktorica nevladinog udruženja „Kreni promijeni“ Nikoleta Milunović. – Usluga je namijenjena djeci koja imaju znatne poteškoće u kretanju, na način da nije-
vina te da će se urediti i druge plaže koje posjećuju kupači –kazao je za Pobjedu Grubović. Direktor Centra za sport i rekreaciju Marko Maslovarić kazao je za Pobjedu da će e biti organizovana besplatna škola kajaka, koju će voditi iskusni instruktori. Riječ je o lijepoj praksi koja godinama traje. Ove godine će škola krenuti ranije. – Nastojimo da našim sugrađanima koji pokazuju veliko interesovanje pružimo priliku da se oprobaju u kajakaštvu, te smo odlučili da i ove godine organizujemo školu kajaka, koja bi, u odnosu na ranije godine od 15. jula, ove godine trebalo da počne 1. jula i traje do 1. septembra. Tako da se svi zainteresovani mogu prijavi-
su u mogućnosti samostalno hodati ili se kreću uz podršku odrasle osobe – saopšteno je iz lokalne uprave. NVO „Kreni promijeni“ preuzima kompletnu realizaciju usluge, od angažovanja stručnog fizioterapeutskog kadra, do vođenja evidencije o korisnicima i terapijama. Opština Kotor obezbijedila je finansiranje troškova zarada angažovanih terapeuta, uključujući poreze i doprinose. C.G.
ti na plažama Sinjavac i Vidojevine, gdje će se škola i održavati – rekao je Maslovarić. On kaže kako postoji mogućnost da Bijelo Polje uskoro dobije i kajakaški klub. Ta ideja godinama je u opticaju ali do realizacije nije došlo. – Dokumentacija je u pripremi i vjerujemo da će na taj način dodatno oživjeti kajakaštv o, koje ima dugu tradiciju kod nas, ali koje je u jednom trenutku bilo malo zaboravljeno – kazao je Maslovarić . Najmlađe Bjelopoljce obradovao je najavom da je u planu otvaranje škole plivanja. – Radimo na izradi plana i programa, dobijanju sertifikata, pa se nadamo da će uskoro zaživjeti i škola plivanja – saopštio je Maslovarić. B. Č.
Hrvatska premijera filma crnogorskog
reditelja Ivana Salatića
„Otapanje vladara“ u Puli
PODGORICA – Dugometražni igrani film „Otapanje vladara“, scenariste i reditelja Ivana Salatića, biće prikazan u okviru 72. izdanja filmskog festivala u Puli, gdje će imati svoju hrvatsku premijeru.
Nakon svjetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu, ova istorijska drama biće predstavljena publici i na Pulskom filmskom festivalu u okviru glavnog programa – manjinske koprodukcije, na jednom od najstarijih filmskih festivala u našem regionu, koji se ove godine održava od 10. do 17. jula.
Radnja filma smještena je u XIX vijek i prati pjesnika i gospodara Brda – Morlaka, koji, smrtno bolestan, kreće na put ka jugu Mediterana u potrazi za lijekom. Prati ga njegov vjerni sluga Đuko, koji se na tom putovanju suočava sa sopstvenim osjećajem dužnosti, čežnjom za domom, ljubomorom i neizbježnom propašću.
Glumačku postavu čine Marko Pogačar, Luka Petrone, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić, Tea Ljubešić i Jakov Zovko Direktor fotografije je Ivan Marković, montažerka Jelena Maksimović , scenografkinje Dragana Baćović i Marija Mitić, kostimografkinje Lidija Andrić i Tijana Milutinović, dizajner zvuka Amaury Arboun, a muziku potpisuje Toni Crutone (Mai Mai Mai). An. R.
Festival Purgatorije ove godine od 21. juna do 31. avgusta Šest predstava u glavnom programu
PODGORICA – Festival mediteranskog teatra Purgatorije trajaće od 21. juna do 31. avgusta, a planirano je 28 visokokvalitetnih programa, pretežno pozorišne umjetnosti, saopšteno je na konferenciji za novinare.
Na otvaranju će gostovati Narodno pozorište iz Beograda sa predstavom „Rat i mir“, u režiji Borisa Liješevića, a na zatvaranju JDP Beograd sa predstavom „Sveti Georgije ubiva aždahu“ u režiji Milana Neškovića - U takmičarskoj selekciji renomiranog pozorišnog reditelja i profesora na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu Borisa Liješevića naći će se šest pozorišnih ostvarenja iz Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore – „Sedam sati sunčeve svetlosti“ (Teatar na brdu Beograd), „Contra Mundum“ (CZK Tivat), „Blank“ (Kamerni teatar 55 Sarajevo), „Cyrano de Bergerac“ (GK Gavella Zagreb), „Centrala za humor“ (Narodno pozorište Beograd), „Muška suza“ (JDP Beograd) – kazao je direktor Centra za kulturu iz Tivta Goran Božović, prenosi CGnews. Ovogodišnji žiri Purgatorija činiće Tanja Bošković – glumica iz Srbije, Paolo Tišljarić – reditelj iz Hrvatske, i Dušan
Predstava ,,Predmet Medeja“, u režiji Dijega de Bree, premijerno sjutra veče
Ta opsesivna ljubav koja traži u partneru idealizovanje partnerskog odnosa, ta zavisnost od nekoga je toliko štetna da u stvari na kraju kad dođemo na taj rub, može se svašta desiti – istakao je Dijego de Brea
PODGORICA – Predstava ,,Predmet Medeja“, u režiji jednog od najznačajnijih slovenačkih i evropskih reditelja Dijega de Bree, biće premijerno izvedena sjutra, u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
,,Medeja“ je jedno od najznačajnjih djela antičke tragedije čiji je autor Euripid, posljednji od tri velika grčka tragiča-
ra, nakon Eshila i Sofokla. De Brea je na pres-konferenciji povodom predstave u CNP-u istakao da nije u pitanju adaptacija Euripidovog komada, nego novi tekst koji su izgradili.
- Zato imam osjećaj u osnovi da ova Medeja jeste poznata, a u stvari jedino što znamo je
to da je to neka žena koja izvrši čedomorstvo – rekao je on.
OPSESIJA Najviše ga je, kako je kazao, zanimalo kako je moguće da dođe do neke tako patološke tragedije.
- Šta mi sakrivamo, šta nije izrečeno u našem životu, šta
Kovačević, glumac i producent iz Crne Gore. - Nagrade festivala su: najbolja predstava, najbolja režija „Jagoš Marković“, najbolje muško i žensko glumačko ostvarenje, glumačka bravura i najbolja vizuelno-tehnička inovacija. U sklopu Purgatorija održaće se revijalno i 7. izdanje festivala plesnog teatra. Ove godine četiri predstave u selekciji Jelene Kajgo su iz Mađarske, Hrvatske, BiH i Sjeverne Makedonije, od čega su dvije međunarodne premijere. U sklopu Purgatorija imamo novu samostalnu produkciju CZK Tivat „Contra mundum“ u režiji Veljka Mićunovića, čija premijera je zakazana za 1. jul – istakao je Božović. U mediteranskom opusu CZK Tivat u pratećem dijelu programa igraće se Jagoševa „trilogija“ – „Filomena Marturano“, „Hasanaginica“ i „Ćelava pjevačica“, zatim „Mirandolina“ u režiji Tatjane Mandić-Rigonat i „Tre sorelle“ u režiji Zorana Rakočevića. Biće odigrane dvije dječije predstave, kao i comedy show Hristine Popović Organizatori su pripremili i pakete karata za takmičarske predstave sa popustom od 30 odsto te će paket za šest predstava iznositi 63 eura. Paket karata za četiri plesne predstave iznosiće 30 eura. An. R.
Umjetnička direktorica Vesna Vujošević-Labović kazala je da je u pitanju finalna produkcija u ovoj pozorišnoj sezoni, koja je imala naslov ,,Snažni ženski karakteri i porodična drama“.
- Važno je podsjetiti da je ,,Medeja“ rađena u Narodnom pozorištu u Titogradu 1957. godine, tada su u odnosu Jason–Medeja bili Ana Nikolić-Kačanik i Veljko Mandić... Takođe,
1980. je rađena u Narodnom pozorištu u Titogradu, gdje su u odnosu Medeja–Jason bili Dragica Tomas i Petar Tomas. I 2025. godine Nada Vukčević kao Medeja i Luka Stanković u ulozi Jasona – rekla je Vujošević-Labović.
u tim odnosima nije tačno, šta je u tim odnosima bolesno... Najviše smo se bavili tim intimizmom – ako dođe do takvih tragedija ili destrukcije, da sigurno u početku ima nešto što nije u redu ili što je bolesno –kazao je De Brea. Jedno od pitanja koje pokreće predstava, prema njegovim riječima, jeste opsesija koja postoji kod mnogih parova danas.
- Ta opsesivna ljubav koja traži u partneru idealizovanje partnerskog odnosa, ta zavisnost od nekoga je toliko štetna da u stvari na kraju, kad dođemo na taj rub, može se svašta desiti –kazao je on. De Brea je dodao da mi uglavnom regulišemo svoj život gla-
Crna Gora i Francuska pozvale filmske stvaraoce da iskoriste mogućnosti iz Sporazuma o filmskoj koprodukciji između dvije zemlje
Dva projekta već u razvoju
PODGORICA – Ministarka kulture i medija Tamara Vujović apelovala je na filmske stvaraoce, producentske kuće, autore i sve profesionalce iz oblasti audio-vizuelne umjetnosti da iskoriste mogućnosti koje pruža novi Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Francuske.
Ona je ocijenila da je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Francuske, koji je u Kanu tokom filmskog festivala potpisala sa ministarkom kulture Rašidom Dati, značajan iskorak u jačanju kulturnih veza, unapređenju bilateralne saradnje i stvaranju novih prilika za filmske stvaraoce iz obje zemlje. Pojasnila je da prvi bilateral-
ni filmski sporazum predviđa niz administrativnih olakšica, našim filmskim stvaraocima pruža pristup značajno većim izvorima finansiranja, nove mogućnosti za koprodukcije sa statusom nacionalnih djela i jača vidljivost Crne Gore na evropskoj kulturnoj mapi. Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske ocijenila je da takav sporazum omogućava pristup novim talentima i novim tržištima. - Istovremeno, filmsko ostvarenje nastalo na osnovu sporazuma o koprodukciji postaje nacionalno djelo obje zemlje i samim tim može da koristi mehanizme podrške i jedne i druge zemlje i da se distribuira kao nacionalno djelo – rekla je Maske.
Ona je kazala da se trenutno radi na dva lijepa koprodukcijska projekta koja će moći da se oslone na ovaj sporazum. - Francuski producenti Darel Li Ol i Stiv Rene, iz kompani-
je Sweet Dreams Films, sklopili su ugovor sa kompanijom Parangal Film, kojom rukovodi Maja Kecojević, za film „Four Funerals and a Wedding“ režisera Nikole Mijovića, koji je predstavljen na radionicama o koprodukciji u Parizu, u novembru prošle godine, i koji ih je odmah osvojio. Takođe, francuska kompanija Einalian Production je sa svoje strane upravo poslala film „Incendies“, autorke Bojane Radulović, programu pod nazivom Aide aux Cinémas du Monde, visokoselektivnom programu podrške međunarodnim koprodukcijama pri Nacionalnom centru za kinematografiju. Code Blue Production je zadužena za produkciju za Crnu Goru – navela je Maske. R. K.
veče u Crnogorskom narodnom pozorištu
vom-raciom, ali to možemo da radimo samo do tačke kad nešto pukne, kad ulazi u te katastrofične situacije koje nas savladavaju i kad gubimo kontrolu.
- To je jedino što me u teatru zanima, zato što je tu pokretačka tačka drame. Najviše se bojimo gubljenja kontrole, a u stvari tada smo najzanimljiviji – kazao je on.
Medeja se, prema njegovim riječima, oslobađa tek u momentu kad kompletna situacija pukne i kad se nalazi u toj situaciji da mora da „gura“ dalje pod potpuno drugačijim uslovima.
- Čovjek tek u krizi dolazi do svoje unutrašnjosti. Da li je to rat, bolest, prevara, slomljeno srce, povrijeđenost… Kad se te traume otvore, može da dođe do onoga što mi zovemo predstava – rekao je De Brea. Uloga Medeje je, smatra slovenački reditelj, možda i najteža od svih ženskih uloga.
- Zbog toga što pokriva sve
arhetipove: od femme fatale, preko najprljavije zmije, do heroine, oštećene žene… – kazao je on.
NAGON
Prema riječima glumice Nade Vukčević, koja tumači Medeju, njen lik je apsolutno nagonski.
- Medeja je u porivima, u instinktu. Ona ne pravi neke prevelike izbore: vodi je želudac, ne glava, vodi je srce, ne vodi je razum, vodi je libido, ne vode je neuroni iz glave. Ona je vrlo jednostavna. I to je ono što je kod nje jako mračno – rekla je Vukčević, dodajući da vjeruje da u svakoj ženi, ako već ne stoji, onda makar čuči jedna heroina.
Dramaturškinja Kata Đarmati rekla je da ih je u predstavi ,,Predmet Medeja“ najviše interesovao odnos između bračnog para. - Činilo nam se veoma zanimljivo šta može da se desi čovjeku i ženi u tom odnosu. Kako može da se promijeni taj odnos, šta može da se desi u tom odnosu i od toga smo razvili cijelu priču – kazala je ona. Koproducent predstave je Kulturni centar iz Bara, a njegova predstavnica Darinka Škuletić kazala je da ovaj projekat ne predstavlja samo umjetnički izazov već i snažan savremeni komentar koji otvara bolne teme sadašnjice. - Identitet, izgnanstvo, marginalizaciju, ličnu žrtvu – istakla je ona.
Na pres-konferenciji, osim De Bree, Vukčević, Đarmati i Škuletić, govorili su umjetnička direktorica CNP-a Vesna Vujošević-Labović te ostatak glumačke ekipe: Jelena V. Đukić, Jovan Dabović, Luka Stanković i Ivona Raković Nakon podgoričke, premijera predstave biće realizovana i u okviru 38. Međunarodnog festivala „Barski ljetopis“ na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ u Baru, 16. avgusta u 21.30 sati. A. RADOVIĆ
Studenti Univerziteta „Mediteran“
izlažu u Budvi
Predstaviće radove inspirisane djelom Kiša
PODGORICA - Godišnja završna izložba radova studenata Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta „Mediteran“ iz Podgorice biće otvorena večeras, u 20 sati, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi.
Izložba okuplja radove studenata svih godina i modula - od grafičkog dizajna, ilustracije, fotografije, dizajna scene i enterijera, do digitalne umjetnosti, animacije, video i novih medija, likovne umjetnosti i dizajna zvuka. Inspirisana djelom „Grobnica za Borisa Davidoviča“ Danila Kiša, povodom 90
Bugarski profesor i pozorišni kritičar dr Georgi Kapriev pisao o predstavi „Stub soli“ Zetskog doma koja je nedavno odigrana u Varni i Sofiji
PODGORICA – „Stub soli“ u režiji Javora Gardeva i izvođenju cetinjskog ansambla donosi katarzu u najstarijem, Aristotelovom smislu riječi – ne samo estetsku ili moralnu već političku, antropološku –zapisao je u pozorišnoj kritici profesor na sofijskom univerzitetu „Sv. Kliment Ohridski“ dr Georgi Kapriev.
Predstava Kraljevskog pozorišta Zetski dom, koju je režirao priznati bugarski umjetnik po drami crnogorskog dramskog pisca i profesora Aleksandra Radunovića, izazvala je sjajne reakcije publike i medija gostujući na pozorišnom festivalu u Varni i Sofiji ovog mjeseca, a osim odličnih reakcija publike, stižu i pozitivni komentari kritike. „Stub soli“ je, prema riječima Kaprieva, politički teatar u svom najdubljem značenju.
- Ne angažman u dnevnoj politici, već istraživanje kulturoloških i antropoloških uzroka političkog – posebno balkanskih devijacija i patologija. Predstava polazi od ličnog iskustva glumaca i kolektivnih trauma, od ratova do postratnih „normalizacija“ – zapisao je Kapriev. On je istakao da je Radunovi-
ćev cilj da naruši očekivanje gledalaca da se teatar odvaja od stvarnosti i svakodnevice.
- Njegov pogled u sadašnjost ide dublje od površine: izaziva preispitivanje, introspektivno kopanje do arhetipskih obrazaca i priča koje stvaraju traume tragičnih razmjera –zapisao je Kapriev. Naslov, prema njegovim riječima, referiše na biblijsku priču o Lotovoj ženi, koja se, uprkos upozorenju, okrenula da pogleda uništeni Sodom – i postala stub od soli. - Raduno-
vić tu priču tumači kao odgovor na pitanje: „U šta se pretvaramo dok gledamo zlo?“ Šta se dešava kad nagon za uništenjem i samouništenjem dobije prostor? Kada se život vodi s pogledom u prošlost i u istoriju, zlo se reprodukuje, zajedno sa smrtonosnim nagonom – istakao je Kapriev. Ova traumatična egzistencija, kako je zapisao, prati se kroz balkansko istorijsko i savremeno iskustvo, gdje su linije razaranja vidljive u velikom obimu.
- Ovdje nedostatak milosrđa dostiže monstruozne razmjere – smisao života se nalazi u smrti: tuđoj i sopstvenoj. Zlo dominira u svim odnosima – ličnim, društvenim, među generacijama i kulturama. Danas ga dodatno pojačavaju mediji, prodirući čak i u navodno „mrtve tačke“ društva. Savremeno društvo koje se samoljubivo smatra visoko civilizovanim, širom otvara vrata silama razaranja – zapisao je, između ostalog, Kapriev. An. R.
godina od njegovog rođenja, izložba problematizuje lične, umjetničke i društvene veze stvaranja kroz individualne izraze mladih autora i autorica. Riječ je o multimedijalnoj postavci koja prikazuje bogatstvo izraza, dubinu ličnih preokupacija i širinu estetskih i društvenih referenci nove generacije stvaralaca. Izložbu organizuju JU Muzeji i galerije Budve – Moderna galerija „Jovo Ivanović“, uz kustoškinje Vasilisu Gagović i Danku Mitrović Tekst o izložbi napisala je istoričarka umjetnosti Sandra Despotović.
R. K.
PODGORICA – Opera „Karmen“, u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke, izvedena je prvi put pred tivatskom publikom, koja je nagradila ansambl višeminutnim aplauzom i ovacijama u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Jedna od najpopularnijih i najizvođenijih opera na svijetu, kompozitora Žorža Bizea, svečano je otvorila drugi Tivatski muzički festival, u organizaciji Fondacije TMF, pod generalnim pokroviteljstvom CZK Tivat.
U ime generalnog pokrovitelja, publici se obratio Goran Božović, direktor CZK Tivat, a festival je otvorila prof. dr umjetnosti Dragana Jovanović, umjetnička direktorka Festivala.
- TMF predstavlja neku vrstu uštimavanja nas sa svima vama, sa vašim emocijama, sa vašom energijom, sa vašim
očekivanjima. Svaka nota koju ćete čuti naredna dva mjeseca biće poziv na zajednički ritam, na susret sa različitim ljudima, različitim svjetovima, ali sve to u jednom jedinstvenom zvuku – kazala je Jovanović. Predstavu „Karmen“ (opera u jednom činu), režirao je Milan Nešković, prema dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka. Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta Republike Srpske nastupio je predvođen dirigentom Stefanom Zekićem Izvođenje arija pratili su aplauzi i starih i novih ljubitelja opere. Pokazalo se da je priča o prvoj operskoj romskoj heroini i dalje intrigantna, a da su poruke o slobodi bivstvovanja, slobodi djelovanja i pravu na izbor i slobodnu ljubav stigle do ushićene publike. Reditelj Nešković zadovoljan je reakcijama tivatske publike, kao i ukazanom čašću da ovom predstavom bude otvoren drugi TMF.
Sa izvođenja opere „Karmen“
- Ovo nam je prvo gostovanje sa predstavom „Karmen“ i već je internacionalno. Zahvalio bih ovoj predivnoj publici u Tivtu, mislim da su zaista jedno divno izvođenje nagradili jednim adekvatnim aplauzom – rekao je Nešković. Mecosopran Sofija Petrović ulogu Karmen već je igrala u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu i u Jerusalimu, a Karmen koju je briljantno izvela u Tivtu smatra posebno zahtjevnom.
- Ova izvedba ni u jednom trenutku nije statična. Mislim da je publika lijepo reagovala –kazala je umjetnica. Naredni program Festivala „Muzika duše“ biće upriličen večeras u 21 sat u Crkvi Svetog Save u Tivtu, kada će se vokalni ansambl Constantine iz Niša predstaviti besprekornim višeglasjem, izvodeći kompozicije duhovnog karaktera. Drugi Tivatski muzički festival biće održan od 18. juna do 20. avgusta na više lokacija u Tivtu. R. K.
Državna vlast će se uključiti u rješavanje problema u izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Desetak dana uoči isticanja roka za početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje je planirano u Botunu, Vlada Crne Gore najavila je partnerima u tom projektu (njemačkoj KfW banci i Investicionom okviru za Zapadni Balkan) da će od njih zvanično zatražiti odlaganje početka gradnje do kraja ove godine.
Ova informacija portala Standard potvrda je najave gradonačelnika Saše Mujovića koji je prije nekoliko dana kazao da će konačnu riječ u ovoj situaciji dati Vlada, indirektno priznajući da Glavni grad nije u stanju da obezbijedi poštovanje potpisanog ugovora i početak izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao završnog dijela čitavog sistema za tretman otpadnih voda glavnog grada. Sve ukazuje da je sada potpuno izvjesno kako do toga neće doći do 30. juna, koji je bio rok definisan ugovorom između Glavnog grada, KfW banke i turskog konzorcijuma koji čine kompanije Kuzu grupa i Alkaraš.
TROŠKOVI
Izvori portala Standard smatraju da postoji načelna spremnost kod međunarodnih partnera da se izađe u susret
zahtjevu Vlade za šestomjesečno odlaganje početka radova, ali i uvjerenje da će to biti samo kupovina vremena. Naime, ocjena je da eventualni zahtjev Vlade za odlaganje početka gradnje samo trenutno rješava problem jer ni na nivou Glavnog grada ni na nivou države ne postoji jasan, konkretan prijedlog za rješenje, pa sve liči na pokušaj da se odloži izvjesno plaćanje enormnih troškova zbog nerealizovanja ugovora. Iznos
tih troškova koji stoje nad glavama Glavnog grada i države u slučaju da radovi ne počnu u ugovorenom roku, nije moguće precizno izračunati, a u zavisnosti od procjena, kreće se i do 200 miliona eura! Konkretno, što iz kredita, što iz grantova do sada je povučeno oko 30 miliona eura, što je dio koji bi morao biti vraćen uz pripadajuće kamate od nekoliko miliona. Istovremeno, plaćanje ugovorom predviđenih naknada slijedilo bi i za sred-
stva koja još nijesu povučena, što je praksa kojom kreditori i investitori podstiču korisnike na što efikasniju realizaciju projekata. U slučaju da gradnja ne počne po ugovoru, odšteta bi morala biti plaćena i izvođaču radova, turskom konzorcijumu. S obzirom na to da je veći dio opreme već nabavljen i uskladišten, a da je riječ o specifičnoj opremi vezanoj za lokaciju, izvjesno je da i na njoj može nastati šteta koja bi morala biti kompenzovana.
Kredit Njemačke razvojne banke (KfW) je 35 miliona (30 miliona razvojni, a pet miliona standardni kredit, devet miliona su bespovratna sredstva obezbijeđena posredstvom Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a 1,145 miliona je grant WBIF za tehničku pomoć, dok je 5,2 miliona obezbijeđeno iz budžeta Glavnog grada. Period otplate za pomenuti kredit od KfW banke (30 miliona) je 15 godina, uz grejs period od pet godina, po kamatnoj stopi od 2,8 odsto, dok je provizija na nepovučena sredstva 0,25 procenata, a jednokratna provizija za obradu kredita 0,5 odsto ugovorenog iznosa. Kredit od pet miliona eura ugovoren je na 30 godina, uz grejs period od 10 godina, sa kamatom od dva procenta i proviziju na nepovučena sredstva od 0,25 odsto. Ugovor o finansiranju projekta s WBIF potpisan je 16. decembra 2016. godine, a ugovori o grantovima sa WBIF i kreditima sa KfW bankom potpisani su 22. septembra 2017. godine.
ODGOVORNOST
Iza projekta izgradnje sistema za tretman otpadnih voda, vjerovatno najznačajnijeg infrastrukturnog poduhvata u istoriji glavnog grada, stoje godine sistemskog i odgovornog rada više vlada i gradskih uprava,
Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada privela kraju pripreme za požarnu sezonu
Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada uvela je u završnu fazu pripreme za ljetnju požarnu sezonu. Kako poručuju, planski i kontinuirano sprovode sve neophodne preventivne i operativne aktivnosti i postupanja, kako bi predstojeću požarnu sezonu dočekali potpuno spremni. Po skraćenom postupku, a u skladu sa članom 46d Zakona o zaštiti i spašavanju, za ovu požarnu sezonu planiraju da angažuju 25 sezonaca, što bi sa 67 stalno zaposlenih činilo 92 vatrogasca – spasioca, kako bi obezbijedili punu operativnu spremnost u uslovima povećanog
obima posla. Ljetnju požarnu sezonu dočekuju sa 25 vatrogasnih vozila, uglavnom novije proizvodnje, i odgovarajućom vatrogasno-spasilačkom opremom, a u cilju unapređenja efikasnosti u planu su dodatna ulaganja.
LJUDSTVO Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Službe zaštite i spašavanja su naveli da trenutno raspolažu sa 67 vatrogasaca-spasilaca.
- Tokom prethodne i ove godine ukupno 10 pripadnika je otišlo u penziju, a postepeno se vrši kadrovsko popunjavanje u skladu sa kadrovskim
planom i predviđenim procedurama – navode iz SZS-a. Za razliku od prethodnih godina, dodaju, ove godine javni oglas za prijem sezonaca nije bio raspisan na vrijeme.
- Novi v. d. komandira Nikola Bojanović, odmah po dolasku u Službu, pokrenuo je proceduru za angažovanje sezonaca, bez javnog oglasa, u skladu sa članom 46d Zakona o zaštiti i spašavanju, kako bi se obezbijedila puna operativna spremnost u uslovima povećanog obima posla – navode iz Službe zaštite.
Tokom prošle požarne sezone Služba je raspolagala sa 70 stalno zaposlenih vatrogasa-
ca-spasilaca i 12 sezonaca.
- Ove godine, usljed odlaska dijela pripadnika u penziju, broj stalno zaposlenih iznosi 67, dok je planiran broj sezonaca 25. Bez obzira na kadrovske promjene, svi kapaciteti biće maksimalno angažovani kako bi se obezbijedila efikasna zaštita građana i imovine – poručuju iz Službe.
OPREMA
Podgorička Služba zaštite i spašavanja trenutno raspolaže sa 25 vatrogasnih vozila i odgovarajućom vatrogasno-spasilačkom opremom. - Sva vozila su tehnički ispravna i operativna. Veći dio
voznog parka je novije proizvodnje, dok se starija vozila redovno servisiraju i održavaju. U narednom periodu planirana su dodatna ulaganja u modernizaciju voznog parka i opreme u cilju unapređenja efikasnosti – poručuju iz SZS. Kontinuirano sprovode aktivnosti izviđanja i obilazaka kritičnih lokacija. - U planu je formiranje punktova na najkritičnijim lokacijama u cilju bržeg reagovanja, a u toku su i redovni sastanci sa predstavnicima lokalne i državne uprave radi potpune pripremljenosti i efikasne koordinacije tokom požarne sezone – navode iz Službe.
uz učešće i podršku evropskih partnera. Upravo zahvaljujući njima, Podgorica (još) ima priliku da po najvišim evropskim standardima riješi jedno od ključnih ekoloških pitanja. Nažalost, jasno je kako je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda talac dnevno-političkih kalkulacija i predmet partijskih nadgornjavanja, nauštrb interesa svih građana Podgorice. Ništa manje je jasno da neispunjavanje ugovornih obaveza prema međunarodnim partnerima predstavlja ozbiljan rizik za grad, državu i svakog pojedinca koji je pozvan da preuzme odgovornost, ali to ne čini. Stoga je vrijeme je da se prestane s populizmom. Vrijeme je da se stane iza onoga što je u interesu građana, a ne partija. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, odnosno sistem za tretman otpadnih voda nije partijska investicija, to je civilizacijska obaveza prema generacijama koje dolaze. Rješavanje problema njegovog završetka pitanje je iz kategorije ,,biti ili ne biti“ i nema dileme da će ono morati da bude izgrađeno. Odlaganje, tj. nastavak nadgornjavanja i svojevrsne igre živaca, samo uvećava ulog, a sa njim i odgovornost pred građanima za nesposobnost u realizaciji najvažnijeg projekta u istoriji glavnog grada. H. P.
SZS će i ove godine će u slučaju potrebe intervenisati i na teritoriji opština Tuzi i Zeta. - S obzirom na to da opštine Zeta i Tuzi još nijesu formirale opštinske službe zaštite i spašavanja, Služba zaštite Glavnog grada će, u skladu sa raspoloživim kapacitetima, intervenisati i na tim područjima. Apelujemo na lokalne samouprave u ovim opštinama da ulože dodatne napore i pojačaju aktivnosti na planu prevencije i smanjenja rizika od požara – poručili su iz Službe zaštite i spašavanja. Apeluju na građane da preduzmu osnovne preventivne mjere – prvenstveno da očiste svoja imanja i okućnice i da izbjegavaju paljenje vatre na otvorenom prostoru tokom požarne sezone, a da u slučaju uočavanja požara odmah obavijeste Službu zaštite i spašavanja pozivom na broj 123. I. MITROVIĆ
ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.
Priredio:
Slobodan ČUKIĆ
Razmimoilaženje Srbije i Crne Gore oko Hercegovine bilo je duboko. Crna Gora je već duže pripremala tlo za oslobođenje i pripajanje Hercegovine i bila je trajno osjetljiva na pretenzije Srbije prema hercegovačkim prostorima, kao i prema srpskoj propagandi.
Kako piše kralj Nikola u memoarima, pobjeda na Grahovcu 1858. „imala je velikih pošljedica“. Nakon te bitke „važnost Crne Gore silno je porasla, a upliv njezin u Hercegovini postao je neograničen. U junačkim Hercegovcima rasplamtila se želja za oslobođenjem i sjedinjenjem sa svojom crnogorskom braćom“ („Rat crnogorski“, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Matica crnogorska, Zagreb, 2009, str. 175).
Ove riječi pogađaju suštinu. S time što drugačije nije bilo ni u Crnoj Gori. Sasvim je drugo pitanje, u kojoj se mjeri ta obostrana želja mogla ostvariti u tadašnjoj geopolitičkoj konstelaciji.
Srbija nije prihvatala politiku Crne Gore prema Hercegovini. Vojvoda Gavro Vuković u svojim memoarima pominje stav kneza Milana Obrenovića , iskazan u razgovoru sa austrougarskim ministrom, grofom Andrašijem: „Prije ću glavu dati nego li kome pustiti Hercegovinu“ – što se po Vukoviću odnosilo na Crnu Goru, „jer da se Austrije ticalo, ne bi tako što mogao izreći“ (Vojvoda Gavro Vuković, Memoari, Knjiga 1, Cetinje, 1985, str. 135-136).
Srbija – komentariše Ivica Puljić - ne samo da nije imala namjeru da Crnoj Gori prepusti Hercegovinu „nego je i nju u bližoj budućnosti gledala kao dio Velike Srbije“. Hercegovina je bila kamen spoticanja između dvije knjaževine. Ovo se vidi i u načinu na koji je bio imenovan ustanak u Bosni i Hercegovini. Za Srbiju je to bio „Srpski ustanak u Turskoj“ (vidi: I. Puljić, 2004, str. 172-173).
Knjaz Nikola će pak, s obzirom
Zadatak Mića Ljubibratića je bio u tome da u svoje ruke preuzme vođstvo ustanka i da ga odvoji od Crne Gore. Ljubibratić je trebalo da to učini pod izgovorom zavičajne hercegovačke borbe za oslobođenje od Turaka, jer je samo tako mogao parirati crnogorskim nastojanjima
na ulogu koju je u tome imala Crna Gora, to precizno imenovati kao „rat Crne Gore s Turskom pod imenom ustanka hercegovačkog“.
Knez Milan nije namjeravao da prepusti Hercegovinu Crnoj Gori, pa nije teško zaključiti da je glavni cilj Ljubibratićeve rabote u Hercegovini bio da, za interese Obrenovića, na ovaj ili onaj način onemogući Crnu Goru da upravlja ustankom, odnosno, da omete planove knjaza Nikole da oslobodi što veći dio Hercegovine i ujedini ga s Crnom Gorom. „Crnoj Gori je Ljubibratićeva srpska rabota od početka bila u cijelosti jasna. Knez Nikola je već prije Ljubibratićeva dolaska u Hercegovinu, dok je on bio još u Trstu, obavijestio o njegovu dolasku ministra Andrassyja (Andrašija) preko baruna Rodića sa sugestijom da mu se spriječi dolazak u Hercegovinu. Austrijske vlasti nisu na to pristale, one su predviđale da će iz sukoba Srbije i Crne Gore, koji će sigurno uslijediti njegovim dolaskom, Austro-Ugarska imati daleko više koristi.“ (Ivica Puljić, 2004, str. 275). Ljubibratić je za ovaj crnogorski stav saznao još dok je plovio iz Trsta, pa je odustao od posjete Cetinju, procjenjujući da bi to za njega bilo rizično. Odmah se zaputio u Hercegovinu đe se povezao sa saborcima iz doba Vukalovićevog ustanka i, počeo da radi na preuzimanju kontrole nad ustankom. Osnovni plan sastojao se u tome da organizuje skupštinu na kojoj će se formirati privremena vlada a Ljubibratić proglasiti za vrhovnog vođu ustanka. Osnov-
na svrha ovog političkog čina bila je u tome da se onemoguće crnogorski planovi. Crnogorski gospodar je u memoarima zapisao da je Mićo Ljubibratić radio da „uređuje ustanak koji je već bio uređen i toliko uspjeha već imao.“
„Ljubibratić je – piše Ivica Puljić - trebalo da odvajanje ustanka od Crne Gore, učini pod izgovorom zavičajne hercegovačke borbe za oslobođenje od Turaka, jer je samo tako mogao parirati crnogorskim nastojanjima da se Hercegovina oslobodi od turskog ropstva i pripoji Crnoj Gori. On će doista tvrditi u javnosti i doslovno je uspjeti uvjeriti u to kako on vodi autonomni hercegovački ustanak za slobodu, vješto prikrivajući misiju koju mu je Srbija namjenila!“ (I. Puljić, 2004, str. 268). Kako je rečeno, na Cetinju je od početka bila poznata pozadina Ljubibratićevog dolaska među ustanike - za razliku od domaće i evropske javnosti ko-
U tadašnjim geopolitičkim okolnostima postojao je samo jedan način da se hrišćanski živalj u Hercegovini otrgne od turskog ropstva – vojnom, organizacionom i materijalnom podrškom Crne Gore Mićo
to prikrije. O tome dovoljno govori njegova rečenica u pismu knjazu Nikoli: „Kamo sreća da Ljubibratić i Ercegovci nijesu nikad poznali Crnogorce!“ (Rene Gremo, Vojvoda Ljubibratić se u pismima knjazu Nikoli u vreme Hercegovačkog ustanka pravda i žali, Glasnik udruženja arhivskih radnika Republike Srpske, br. 14, 2022, str. 161). ***
Ljubibratić je bio odlučno protiv ruskog uticaja. „Netrpeljivost Ljubibratića prema ruskom uticaju bila je podjednako otvorena koliko i ogorčena“, pisao je Vilijam Stilman. Ljubibratić je, u osnovi, imao isti odnos i prema Crnoj Gori i Crnogorcima, mada se svojski trudio da to prikrije
ja je povjerovala pričama o „zavičajnoj“ hercegovačkoj borbi za slobodu.
„O velikom broju istaknutih osoba koje su bile uključene da pomognu Ljubibratiću da ustanak razbije, kad je postalo jasno da Srbija, odvojena širokijem turskijem koridorom, nema izgleda da, u tom trenutku, pripoji Hercegovinu - potvrđuje i podatak da je, u davanje savjeta i pomaganje Ljubibratiću, bio uključen i Nikola Pašić, koji je došao preko Trsta i Dubrovnika u Hercegovinu da Ljubibratiću prenese nove instrukcije i uruči mu prikupljenu pomoć“ (Danilo Radojević, „O stvarnoj ulozi Mića Ljubibratića u her-
cegovačkom ustanku“, Matica, proljeće 2018, str. 675).
Ljubibratić je bio odlučno protiv bilo kakvog ruskog uticaja. „Netrpeljivost Ljubibratića prema ruskom uticaju bila je podjednako otvorena koliko i ogorčena“, pisao je „Tajmsov“ dopisnik Vilijam Stilman. Crna Gora je, na drugoj strani, stajala čvrsto uz Rusiju, i realizaciju svojih planova vezivala za predstojeći rat Rusije sa Turskom, što je bio i jedini način da se oslobodi Hercegovina ili makar jedan njen dio.
Ljubibratić je, u osnovi, imao isti odnos i prema Crnoj Gori i Crnogorcima kao i prema Rusiji, mada se svojski trudio da
Ljubibratić je zahvaljujući vještoj propagandi i podršci dakmatinskih odbora, uspio da se nametne kao vođa manjem dijelu ustanika. Zahvaljujući tome, njemu su upućivani strani dobrovoljci, koje je „koristio u propagandi protiv Crne Gore“. Neki od njih su izjavljivali kako nijesu došli u Hercegovinu „da šire granice Crne Gore nego da se bore za oslobođenje raje u Hercegovini“ (Ivica Puljić, 2004, str. 270). I u tom negativnom tonu se jasno ogleda Ljubibratićeva nedobronamjernost prema Crnoj Gori. Teško je zamisliti perfidniju zamjenu teza. Jer, u tadašnjim geopolitičkim okolnostima postojao je samo jedan način da se hrišćanski živalj u Hercegovini otrgne od turskog ropstva – vojnom, organizacionom i materijalnom podrškom Crne Gore. Pritom se nije radilo o „Hercegovini do Neretve“ kako je knjaz Nikola zamišljao, već samo o graničnim oblastima na istoku Hercegovine, jer su tako diktirali austrijski interesi, koje je knjazu Nikoli u julu 1876. otvoreno saopštio austrijski pukovnik Temel. Pred Crnom Gorom i Hercegovcima se ispriječila Austro-Ugarska, tadašnji ključni faktor u evropskoj geopolitici. Doduše, Beč je u jednom trenutku bio voljan da Crnoj Gori ustupi dio Hercegovine do linije Trebinje –Bileća – Gacko, ali je vrlo brzo od toga odustao i odobrio joj proširenje na manjem dijelu. Dakle, u svemu je bila presudna moć jedne velesile.
U takvom kontekstu, tajno djelovanje Srbije protiv crnogorskih planova i interesa može se okarakterisati samo kao neracionalan i nedobronamjeran čin, koji ne mogu prikriti ni naknadni propagandni pokušaji da se Crna Gora okrivi za „sebično postupanje“. Zbilja, kako bi se zemlja koja je primila u svoje domove preko 60.000 hercegovačkih izbjeglica i čiji su sinovi ginuli po Hercegovini, mogla optužiti za „sebičluk“? (Nastavlja se)
Novoizabrani predsjednik FK Sutjeska Miodrag Ljaka Bakrač najavljuje da će se mnogo toga mijenjati kraj Bistrice i da će Nikšićani svake godine težiti ka osvajanju titule
NIKŠIĆ – Sutjeska je prije dva dana dobila novog predsjednika – Miodrag
Ljaka Bakrač je, vjerovatno, prvi predsjednik proslavljenog nikšićkog kluba koji je na rukovodećoj poziciji, a dolazi iz fudbalske priče u pravom smislu te riječi.
Nekadašnja legenda „plavo-bijelih“, iako mu se još nijesu slegli utisci, priznaje da mu je čast rukovoditi klubom čiji je dres nekada ponosno nosio, ali i novi zadatak smatra vrlo velikom obavezom. Zahvalan je, kaže, lokalnoj upravi koja mu je ukazala povjerenje.
– Zadovoljstvo je biti predsjednik FK Sutjeska i odlično znam šta ovaj klub znači za grad podno Trebjese i crnogorski fudbal. Pratio sam dešavanja, nije da nijesam bio u toku, ali priznajem i da sam odmah uočio da ćemo morati dosta toga mijenjati. Neće biti lako, ali uspjećemo – prve su impresije Bakrača sa funkcije prvog čovjeka FK Sutjeska. Na pitanje da li imaju finansijskih problema, jer novac je preduslov za svaki napredak, novoizabrani predsjednik nikšićkog prvoligaša kaže da je situacija u tom smislu stabilna, da je trenutno najvažnije što bolje odraditi prelazni rok i ostaviti što bolji utisak na međunarodnoj sceni, a ostalo će se rješavati u hodu.
– Moramo biti mnogo bolje organizovani kao klub, a prije svega moramo imati i bolju saradnju sa Fudbalskim savezom Crne Gore. Nema napretka u nikšićkom fudbalu ako ne sarađujemo s nacionalnom kućom fudbala i svim ostali-
Kad vidim pune tribine, reći ću da smo uspjeli. Naravno, ovih dana fokus će nam biti na formiranje prvog tima, jer želimo što dalje da doguramo na evropskoj sceni, a onda će biti vremena da se valjano spremimo i za predstojeći domaći šampionat, da sve slabe karike u klubu zamijenimo –poručuje novoizabrani predsjednik FK Sutjeska Miodrag Ljaka Bakrač
ma koji se bave ovim sportom. Sutjeska nije do sada imala adekvatnu saradnju sa FSCG, a ne želim da tražim uzroke i razloge za to. Logično je da se najviše posvetimo radu s mlađim kategorijama, a mislim da u našem gradu imamo trenere koji će odgovoriti izazovima koji se pred njima postavljaju. Narednih dana zasjedaće Upravni odbor FK Sutjeska, brzo će se rješavati mnogo toga, imenovaćemo izvršnog direktora, koordinatora omladinskog pogona… Već sam imao neke razgovore, pričao s pomoćnicima šefa struke prvog tima Milije Savovića i jasno je da se tu ništa neće mijenjati. Najvažnije je da se sada adekvatno pojačamo, da sa bjeloruskim sastavom odigramo na pravi način. Što se tiče domaćeg šampionata, jasno je da očekujem da Sutjeska svake godine napada titulu. Savović ima odriješene ruke da sastavi tim za među-
PODGORICA – Francuski fudbaler Kilijan Mbape hospitalizovan je zbog akutnog gastroenteritisa i zadržan radi daljih testiranja.
U prevodu, Mbape ima stomačni grip, a ovu informaciju zvanično je objavio njegov klub Real Madrid. – Naš igrač Kilijan Mbape ima akutni gastroenteritis i hospitalizovan je radi dodatnog testiranja i tretmana – navede-
no je u saopštenju. Real i Mbape se trenutno nalaze u SAD, gdje su u prvom kolu FIFA Svjetskog klupskog prvenstva remizirali s Al Hilalom.
Mbape nije bio dio tog meča zbog povrede, odnosno bolesti, a sada je otkriveno i tačno kakve.
Realov sljedeći meč na programu je u neđelju veče protiv Pačuke, ali je veliko pitanje da li će Francuz biti spreman i za taj duel. R. A.
narodnu scenu, mi smo tu da ga podržimo, ali je jasno da ćemo i tražiti njegovu odgovornost. Tek su se desile promjene i mnogo toga biće jasnije narednih dana, kada bolje sagledamo što nam je činiti, a da je u interesu nikšićkog fudbala – ističe Miodrag Bakrač. Za Bakrača je bitno da naredne sezone i svih sljedećih stadion kraj Bistrice bude ispunjen, želi da se publika vrati na tribine, da sve podsjeća na vremena kada je on na grudima nosio grb Sutjeske. – Kad vidim pune tribine, reći ću da smo uspjeli. Naravno, ovih dana fokus će nam biti na formiranju prvog tima, jer želimo što dalje da doguramo na evropskoj sceni, a onda će biti vremena da se valjano spremimo i za predstojeći domaći šampionat, da sve slabe karike u klubu zamijenimo – zaključuje predsjednik FK Sutjeska Miodrag Ljaka Bakrač. R. PEROŠEVIĆ
Nekadašnji šampion Formule 1 Dženson Baton komentarisao sudar vozača Meklarena – Landa Norisa i Oskara Pjastrija
PODGORICA – Nekadašnji šampion Formule
1 Dženson Baton govorio je o važnosti sudara vozača Meklarena – Landa Norisa i Oskara Pjastrija
Noris se sudario sa Pjastrijem, udarivši u zadnji kraj njegovog bolida u posljednjoj trećini trke za VN Kanade minulog vikenda i eliminisao samog sebe iz trke.
Ovo je njegov prvi DNF (trka koju nije završio) i koštalo ga je krucijalnih poena u borbi za titulu jer sada ima 22 boda manje od Pjastrija.
– Ovo je momenat u kom se vidjelo da Lando Noris psihički nije dobro i vidjećemo da li će iz ovoga izaći jači. Mislim da hoće, da ima dovoljno samopouzdanja i sposobnosti da pokaže da je dobar vozač, uzbuđen sam zbog njegovih narednih poteza – poručio je Baton koji je i sam vozio za Meklaren Mercedes. Dženson Baton je prokomentarisao intenzivnu borbu za poziciju u Meklarenu i pohvalio takav pristup uz upozorenje da to ne smije da se uzme zdravo za gotovo i da je šampionska titula najvažnija.
Noris psihički nije dobro
– Sviđa mi se što imamo borbu unutar tima jer se ovdje vodi prava bitka za svjetsku titulu. Lijepo je vidjeti da idu jako jedan protiv drugog – rekao je Baton. – Ovo je trenutak za njih da zgrabe „bika za rogove“, jer nikad ne znaš kad će sljedeća prilika doći – ili da li će uopšte do-
Za Arenu iz Bukurešta : Neđeljko KOSTIĆ
Kada se sastanu debitant i rekorder po broju trofeja, tim koji je fizički nespreman jer igrači nemaju minutažu u jednoj od lošijih liga Evrope i ekipa čiji fudbaleri stasavaju u Barseloni, Atletiko Madridu, Betisu... – onda je ovakav epilog sasvim normalan i očekivan.
Crnogorski omladinci porazom od Španije s 5:0 završili su učešće na Evropskom prvenstvu u Rumuniji. Još jedna velika lekcija, nakon one protiv Danske u drugom kolu (takođe 0:5) i bolne na startu protiv Rumunije (1:2) kada je u 91. minutu prokockana prilika da se osvoji bod na prvom pojavljivanju neke naše selekcije na velikom takmičenju. Ostaće pitanje nakon dvije utakmice u Bukureštu i jučerašnje na stadionu ,,Ilie Oana“ u Ploještiju – da li bi Crna Gora pokazala više da su u timu bili Vasilije Adžić iz Juventusa, novi igrač Lansa Andrija Bulatović, član Fajenorda Aleks Zeković i standardni štoper Zarija Kumburović? Moguće je da bi protiv Rumunije bio izboren makar remi, da porazi od Danske i Španije ne bi bili tako ubjedljivi, ali suština je da je Crna Gora po svim osnovama daleko od konkurenata na ovom Euru. Ostavila je najlošiji utisak od svih, ali je i došla u Rumuniju kao autsajder. Ova generacija je, naravno, zaslužila da se nađe u eliti i bolje je što je ovo iskusila nego da nikada nije saznala koliko joj i što nedostaje.
Noris nakon greške u Montrealu
ći. Sve se može promijeniti s novim pravilima – zaključio je Baton. Njegove riječi jasno aludiraju na važnost maksimalnog iskorišćavanja šanse kada si u konkurentnom bolidu, jer Formula 1 ne garantuje dugoročnu dominaciju nikome, pa tako ni Meklarenu. R. A.
O razlici između crnogorskog i španskog fudbala, i klupskog i na nivou reprezentacija, vjerovatno je suvišno pričati. Sve se zna, sve pokazuje rezultat, sve se vidi po prikazanom – i jedni i drugi igraju fudbal, samo je ono što ,,crvena furija“ igra za nas druga dimenzija, vasiona. Neka druga igra. Ništa novo. Selektor Španije Pako Galjardo je ,,promiješao karte“ u odnosu na prva dva meča, ali nema tu velike razlike – vrhunska klasa u startnih 11, isto to na klupi. Bilo je jasno da se protiv takvih igrača, tehnički moćnih, brzih, okretnih - ,,sokoli“ neće naigrati. Željni dokazivanja, Španci su od početka igrali onako kako oni najbolje znaju – sa mnogo pasova, pomjeranja i utrčavanja pod kojima ,,pucaju“ i mnogo jače postavke od one koju je odabrao Nenad Vukčević
ŠOU ĐUNUJENTA
Kvim Đunujent Kazanova nije bio starter protiv Danske i Rumunije i očigledno je bio silno motivisan da iskoristi veću minutažu u Ploješti-
ju. Omaleni vezista Barselone igrao je sjajno i postigao tri pogotka - prvi u 14. minutu. Dobio je pas od napadača Betisa Pabla Garsije i prebacio golmana Ognjena Milovića Vlahović je probao da spriječi pogodak, ali se lopta od prečke odbila u gol, mada je vjerovatno već bila ušla. Milović je imao nekoliko dobrih intervencija u prethodna dva meča, ali mu sinoć nije išlo. Mogao je bolje da interveniše kada je još jedan talenat Barselone Đan Virhili plasirao loptu u mrežu samo dva minuta nakon vođstva ,,furije“.
Tek 16. minut, a već 0:2. Spre-
mala se kanonada Španaca, koji nijesu imali milosti.
Milović je u 22. odbranio šut Pabla Garsije nakon što je prošao trojicu igrača, ali je opet kiksao u 28.
Morao je bolje da interveniše poslije ubacivanja iskosa s desne strane, ali je ostao u mjestu – lopta je došla do Virhilija, a nakon njegove povratne drugi put se u strijelce upisao Đunujent (0:3). Pogrešno bi bilo svu krivicu svaliti na golmana Koma jer je na djelu bila nemoć cijele ekipe. Protiv selekcije koja ne prašta - pravile su se početničke greške: Camaj je u 34. krenuo da dribla ispred svog
šesnaesterca i izgubio loptu, Markes petom proigrao Peja Uestamendiju, a ofanzivac Baskonije pogodio uz bližu stativu – 0:4. U takvom poluvremenu, gdje se mučila da sastavi više od tri dodavanja, Crna Gora je ipak zaprijetila – u 44. minutu prvo je izblokiran Miloš Vračar, a potom je Camaj šutirao pored stative.
ZAMJENA GOLMANA
Selektor Vukčević je na poluvremenu izvršio jednu izmjenu, očekivanu – na gol je stao Tomaš Đurović i debitovao na velikom takmičenju. Bolje je izgledala naša selek-
cija u nastavku, Vuk Vlahović i dva Perovića, Marko i Filip, oprobali su šut na početku drugog poluvremena, a onda se ponovo zatresla naša mreža.
Ponovo je ,,pukao“ defanzivni blok, Uestamendija dodao do Đunujenta, koji je rutinski kompletirao het-trik.
Španci su potom spustili ritam, ostalo je 0:5 – može se čak reći i podnošljivih. Naročito jer je Kordero u finišu pogodio prečku. ,,Furija“, aktuelni šampion, ranije je osigurala prvo mjesto, a u polufinale ide iz grupe A i domaćin Rumunija nakon pobjede nad Danskom od 3:0.
pogodak protiv domaćina Rumunije na Evropskom šampionatu u Bukureštu su postigli naši omladinci u tri utakmice a primili čak 12
Tri meča – tri poraza, dva ubjedljiva. Crna Gora je bez boda završila nastup na Euru.
- Visok i nimalo prijatan poraz. Igrali smo protiv izuzetno kvalitetne ekipe, favorita za osvajanje turnira. U prvom poluvremenu se nijesmo snašli i primili smo četiri gola. U drugom smo se konsolidovali i izgledali bolje, pokušali da ih ugrozimo iz kontre. Kad se podvuče crta, ovo nam je prvo učešće na velikom takmičenju, iskustvo više za sve igrače koji će, siguran sam, igrati još ovakvih mečeva. Volio bih i da ovo iskustvo dožive mnoge naredne naše generacije – rekao je selektor Nenad Vukčević - Vidjelo se u fizičkom smislu što znači igranje ili neigranje u našoj ligi, koja je loša. Velika je potrošnja, a nedostajali su nam neki ključni igrači i to je uticalo da ne izgledamo kako bismo voljeli. Svakako, ponosni smo na momke jer su uradili mnogo za crnogorski fudbal – istakao je Vukčević.
Predsjednik KK Mornar Đorđije Pavićević crnogorsku košarkašku javnost upoznao sa dešavanjima prije ABA lige i na njoj
PODGORICA – Medijska vijest o tome da je Košarkaški klub Mornar Barsko zlato, zajedno sa Cibonom, izbačen iz ABA lige, iako takve informacije nije bilo u zvaničnom saopštenju nakon sjednice Skupštine Regionalne lige, zabrinula je ljubitelje košarke u Baru, ali i Crnoj Gori.
Bez obzira na to što je minulu sezonu završio na posljednjem mjestu i, shodno propozicijama takmičenja, ispao iz lige, kao i Cibona (izgubila je baraž od slovenačke Ilirije), Mornar se od sredine aprila, kada je na Skupštini ABA lige donesena odluka o proširenju lige do 20 timova, nada da će, ipak, i iduće sezone, uz ispunjenje određenih uslova, zaigrati u elitnom rangu regionalnog takmičenja. Nade Barana su, međutim, dobro uzdrmane nakon posljednje sjednice vlasnika ABA lige, jer je došlo do novih momenata, koji su Mornar doveli u nepovoljan položaj.
Na poziv Pobjede, predsjednik barskog kluba Đorđije Pavićević je pristao da prvi put govori na ovu temu, sa željom da crnogorsku košarkašku javnost upozna da dešavanjima prije Skupštine ABA lige i na njoj… – Bilo je dobre volje da se Ciboni i nama dodijeli „specijalna pozivnica“. Oformljena je radna grupa, koja je trebalo da definiše uslove za te „specijalne pozivnice“, za sve zainteresovane timove u regionu i šire. U radnoj grupi su bili predstavnici Partizana, Crvene zvezde, Budućnosti, Cedevita Olimpije, Mege i Cibone. Što se tiče Cibone i nas, radna grupa je postavila nekoliko uslova za „specijalnu pozivnicu“. Prva stavka je iznos 200.000 eura, druga da prevoz i smještaj u hotelima na gostovanjima plaćamo sami te da sami plaćamo troškove službenih lica i zapisničkog stola na domaćim mečevima. Sve to bih nekako mogao da shvatim i prihvatim, ali posljednju stavku ne, a to je da smo u obavezi da iduće sezone izborimo plasman u plej-of kako i u sezoni nakon toga ne bismo ponovo morali sve da plaćamo – počinje priču za Pobjedu Đorđije Pavićević. – Ko to može da napravi ekipu i da bude siguran da će da uđe u plej-of? To nas je zaboljelo, pogotovo mene. Kome je palo na pamet do dodaje takav uslov?
A da Ilirija, Bosna i druge ekipe imaju privilegovan položaj u odnosu na Cibonu i nas i da nemaju takav uslov. A mi smo klub koji deceniju igra u ABA ligi, a Cibona od prvog dana –dodaje Pavićević.
BOKAN NIJE
BIO UPUĆEN Pavićević je nastavio da opisuje dešavanja na sjednici koja je održana u srijedu, a na kojoj su saopšteni uslovi za ulazak u ABA ligu za ostale zainteresovane timove iz regiona (između ostalog uplata 300.000 eura) i van regiona (pola miliona). – Pitao sam ko je iz radne grupe predložio, a ko usvojio takve uslove, i kao da sam ih sve iglom pogodio. Iz Partizana i Zvezde mi je odgovoreno da to ne može da se pita i da je to odluka radne grupe. Rekao sam im da Dragan Bokan iz Budućnosti, koji je bio u radnoj grupi, o tome nema pojma. I on je potvrdio da nije učestvovao u posljednjim sastancima i dodao da ne stoji iza svih tih prijedloga, kao ni Šerić iz Cibone. Oni su kazali da Mornaru i Ciboni treba da se omogući da igraju uz plaćanje te „vajld karte“. Ta ideja za plej-of se „rodila“ dva-tri dana prije Skupštine, na internom sastanku, o tome nije bilo riječi na prethodnim sjednicama. Očigledno je nečija namjera bila da se neutrališu Mornar i Cibona u ovoj situaciji. Predstavnici Partizana, Zvezde, Mege i Cedevita Olimpije su bili za to da se njihov prijedlog stavi na glasanje, što je i bilo. Za njihov prijedlog je bilo pet glasova „za“, računajući i glas FMP-a, a šest „protiv“, i to Budućnost, SC Derbi, Krka, Cibona, Zadar i Mornar, dok se Igokea nije pojavila i tretirala se kao uzdržana. Po novom Društvenom ugovoru, potrebna je većina od sedam glasova da bi prijedlog prošao, ali su imali pet glasova. I za naš prijedlog, bez onog dodatnog uslova, isto je trebala većina od sedam, ali je glasalo šest „za“, pet „protiv“, dok Igokea nije bila prisutna.
Tada je, kaže Pavićević, „nastao kolaps“.
– Mijailović (predsjednik Partizana) i predstavnik Zvezde su govorili da ne mogu mali klubovi da vode ligu, jer su oni našli sponzore. Prijetili su izlaskom iz lige, bilo je to mučno slušati. Budućnost i Zadar su pokušavali da se nađe kompromis, ali ništa ni-
Đorđije Pavićević
je prošlo. Nakon sata rasprave, ponovo su tražili da se glasa, uz napomenu da ako ne glasamo za njihov prijedlog, ispadamo iz lige. Epilog glasanja je bio isti, jer ne bih sebi dozvolio da u sat promijenim mišljenje bez obzira na prijetnju ispadanjem iz lige. Nikad to u životu ne bih napravio. Ta manjina iz radne grupe nam je saopštila da smo ispali iz lige, po nekom pravilu iz starog Društvenog ugovora. Ja sam odgovorio da nema problema, bez svakoga se može, ali da znaju i samo da to nema pravno utemeljenje.
Tu se umiješao i advokat ABA lige i predočio da se krše pravilnici, da se Društveni ugovor ne može tretirati na različite načine, kako kome i kad odgovara.
KAKO SE DRUGIMA
IZLAZILO U SUSRET
S obzirom na to da se Mornar takmiči od sezone 2016/17, Pavićević je više nego dobro upoznat kroz šta je sve prolazila ABA liga i kako su se u prošlosti neki timovi spašavali ispadanja. – Da sad ne ulazim u to koje su sve odluke ABA lige proteklih godina bile pravno valjane, a koje nijesu, koje su bile ovakve i onakve, i sve se „peglalo“. Na nekoj od prethodnih sjednica je usvojen prijedlog za proširenje lige do 20 timova te da se promijeni Društveni ugovor sa prihvatanjem SC Derbija kao 12. suvlasnika liga. Sve smo to izglasali, poslali smo potrebnu dokumentaciju, jedino se čeka FMP da dostavi, ali je rečeno da može da se postupa po tom Društvenom ugovoru. Po tom ugovoru je trebalo da se Mornaru i Ciboni ponude ,,specijalne pozivnice“ po povoljnijim
To nije stav Partizana, samo jednog čovjeka njemu znanih razloga
Đorđije Pavićević je kazao da je Mornar „od prve sezone u ABA ligi prema svima imao jednak tretman u Baru“. – Svakoga smo dočekali domaćinski, ljudski i pošteno, pokazujući pravi sportski i prijateljski odnos prema svakom gostujućem timu. Vremenom su se neke stvari iskristalisale. Crvena zvezda je imala svoju politiku iako smo se međusobno poštovali. Sa FMP-om je bilo slično, zbog nekih menadžerskih interesa nijesmo bili simpatični Megi… Međutim, iskreno, najviše me zabolio odnos Partizana, Igokee i Cedevita Olimpije, sa kojima smo sportsko prijateljstvo bili digli na najviši nivo. Međutim, smatram da to nije stav Partizana, već je to napravio samo jedan čovjek iz samo njemu znanih razloga – kazao
Kako mi da garantujemo plej-of kada
23 miliona nije mogla da bude prvak
Đorđije Pavićević je plastično objasnio zašto Mornar ne može da pristane da plasman u plej-of bude uslov da Barani i godinu nakon toga ne moraju da plaćaju sve što bi morali da plate u narednoj sezoni. – Kakvu god ekipu da napravimo, ne možemo da garantujemo da ćemo da se plasiramo u plej-of. A to sam konkretno kazao Zvezdi, koja sa dvadeset tri
miliona budžeta nije mogla da bude prvak Srbije! Ovo je sport, uvijek možeš da izgubiš od tima koji ima deset puta manji budžet. Mi smo tri puta bili u plej-ofu ABA lige, sa budžetima po pet do deset puta manjim od Zvezde, jer smo uspjeli da napravimo dobre ekipe. Ali to ne znači da možemo da napravimo ekipu koja će i naredne sezone sigurno da izbori plej-of i da tako izbjegnemo da plaćamo
sve ono što se od nas traži. To nas je najviše zaboljelo, da nijesmo ravnopravni sa svim ekipama, da se ozbiljnije tretirani novi članovi lige – Ilirija i Bosna – rekao je predsjednik Mornara. Pavićević ponavlja da je uslov u vezi sa plej-ofom „namjera da neutrališu Mornar i Cibona“. – I poslije mi objašnjavaju da se to dešava i u Evroligi sa Parizom. Ali ne shvataju da je u Evroligi budžet klubova
Zvezda
Srbije?
uslovima nego drugim ekipama iz regiona i van regiona koji su izrazili interesovanje za ABA ligu. To je bilo korektno, posebno iz razloga što smo mi u proteklih skoro 10 godina, koliko smo u ABA ligi, uvijek glasali da se spasavaju timovi koji je trebalo da ispadnu. Kada je Olimpija ispala, dozvoljena im je fuzija sa Cedevidom, za koju mislim da ni dan-danas nije pravno zaokružena kako treba. Krku smo dva puta spasavali da ne ispadnu, niti su bilo što plaćali nakon proširenja lige. Onda je ista situacija bila sa Zadrom, sa FMP-om, Splitom, Borac je, takođe, trebalo jedne godine da razigrava za opstanak. Sve se to „peglalo“, omogućilo se tim klubovima da ostanu u ligi, jer smo bili svjesni da svakome može da se dogodi kriza u jednoj godini, a radi se i poznatim košarkaškim sredinama. Protekle sezone je Mornar pla-
tio ceh zbog finansijskih problema.
– Nama se to prvi put dogodilo ove sezone, jer smo prošle sezone na terenu izborili opstanak. Tada je ispala Krka i mi smo dali prijedlog da ne ispadne, kao i da FMP ne igra baraž za opstanak, i to se prihvatilo. E sad, kada se to dogodilo Mornaru, onda se neko dosjetio da sve promijeni, da se zavede red, da se zna kad ko ispada. Ja sam rekao da poštujem tu odluku, jer smo sami krivi što smo na terenu ispali. Ali ne na ovakav način.
PRAVNA BORBA
Bez obzira kako se završi priča oko Mornara, Đorđije Pavićević ističe da će do kraja stajati u zaštitu kluba koji je u sezonama 2017/18. i 2020/21. stizao do plejofa ABA lige, a vjerovatno bi i u sezoni 2019/20. da zbog korone nije prekinuta kolo prije kraja ligaškog dijela.
– Nikome ne mogu da dozvolim da na takav način tretira Mornar, to nijesmo zaslužili. Ili možemo da budemo član lige na ravnopravnim osnovama, ali, sigurno, nikome nećemo da dozvolimo da se iživljava nad nama i da nas šiša kao ovce. Sa ljudske strane to nije u redu, mi smo prema svima postupali ljudski, a ta manjina se neljudski ponijela prema Mornaru, koji, ponavljam, to nije zaslužio. Još jednom da kažem, nijesmo tražili nikakve privilegije, samo da jednak tretman, što to nije onaj sraman prijedlog. Ali u životu vas zadese i takve stvari, ali mi je drago da su karte otkrivene, da vidimo gdje je ko. Ta manjina je odgovorna što su Mornar i Cibona, po njihovom tumačenju, ispali iz ABA lige. Pavićević kaže da ga odnos pojedinaca prema Mornaru „najviše boli sa ljudske strane“. – Da me neko pogrešno ne shva-
je Pavićević, misleći na predsjednika „crno-bijelih“ Ostoju Mijailovića – Neki bitni ljudi u Partizanu su me zvali i izvinjavali se i rekli da ne mogu da shvate zahtjeve koje je prema Mornaru i Ciboni podnijela radna grupa. Pavićević je pohvalio odnos Budućnosti i SC Derbija.
– Pokazali su patriotski odnos prema nama, sa željom da ostanemo u ligi. Da se razumijemo, nije sramota da se ne igra ABA liga, možemo raditi i na tome da uz
Opštinu Bar i privrednike radimo na stabilizaciji kluba, kroz domaću ligu i FIBA takmičenja. Ništa nije vječno.
Pokušali smo ljudski, ali nam se nije vratilo, pa ćemo, ako ovako ostane, sami odlučivati gdje ćemo i što ćemo – dodao je predsjednik Mornara.
od 10 do trideset-četrdeset miliona eura i da oni sa 10 miliona mogu da naprave ekipu da dobijaju one sa 30-40. A u ABA ligi šestsedam ekipa ima budžete od milion do milion dvjesta-trista hiljada, dvije-tri ekipe imaju po četiri-pet miliona, a tri ili četiri će imati preko dvadeset miliona. I nije lako u takvoj ligi da se uđe u plej-of, kao što je uradio Pariz u Evroligi.
ti, ne tražimo ničiju samilost, niti ćemo je tražiti. Ako ne treba da postojimo, napravićemo da ne postojimo, ali mislim da Crnoj Gori i pogotovo Baru i te kako treba ovaj klub, nebitno hoće li na čelu da bude Đoko, Marko ili Janko. Radi djece u Baru i Crnoj Gori, radi prosperiteta košarke u našoj zemlji, Mornar treba da postoji. Ali očito nekima to ne odgovara, posebno onima za koje nijesam vjerovao da tako misle o nama, a ispalo je kako je ispalo. Na pitanje kakav razvoj situacije očekuje, Pavićević je odgovorio: Vidjećemo, ja već razgovaram s advokatima, a sačekaću još malo da vidim kako će se odvijati sve. U krajnjem, možda ćemo pravdu tražiti i pred sudom i možda, iako nijesmo pristalice toga, blokiramo ABA ligu. Dok se vidi ko je u pravu, a ko ne kada su u pitanju dešavanja u proteklim godinama – zaključio je predsjednik Mornara. S. JONČIĆ
Crnogorske košarkašice porazom od Češke počele nastup na Eurobasketu, već večeras (20.15 h) čeka ih duel protiv Belgije
Naše košarkašice potajno su se nadale da se može ponoviti 11. jun 2015. godine, kada je Crna Gora na otvaranju Eurobasketa savladala Češku, ali juče ,,crvene“ nijesu bile ni blizu trijumfa na premijeri protiv istog rivala, koji je ovog puta i jedan od domaćina šampionata - poražene su rezultatom 89:44.
Objektivno bolji, kvalitetniji i jači tim upisao je pobjedu i jasno pokazao da će juriti prolaz u četvrtfinale, dok je naša reprezentacija nakon poraza na premijeri došla u tešku poziciju, jer već sada sve sluti da će baš kao 2017. godine Crna Gora nastup na šampionatu Evrope završiti u grupnoj fazi. Teoretski, tim Jelene Škerović ima šanse, ali su one baš na nivou teorije, jer bi Crnoj Gori trebalo da u naredna tri dana upiše dvije pobjede i to protiv prvaka Evrope, selekcije Belgije, te Portugala. Već večeras (20:15 h) našu selekciju čeka Belgija, aktuelni prvak Evrope, a jedini cilj svakako će biti izbjeći još jedan ubjedljiv poraz. Iako je naša reprezentacija imala volju, želju, energiju, pokazala borbenost i emocije, objektivno jači tim opravdao je očekivanja, a iznenađenje u kojem se maštalo nije se moglo dogoditi. Nada je kratko trajala (Češka je u prvoj četvrtini stigla do dvocifrene razlike, na poluvremenu imala +22, pa je nastavak bio samo odrađivanje posla), jer je naš tim samo u uvodnim minutima bio ravnopravan, a onda su Čehinje počele da prave razliku, a kako je vrijeme odmicalo bilo je jasno da je razlika u kvalitetu evidentna. Poraz i sve viđeno na premijeri jasno pokazuju da četvrtfinale za naše košarkašice nije realnost. Činjenica je da Crna Gora sa četiri debitantkinje na velikoj sceni, te bez nekoliko igračice iz rotacije, a prije svih Amerikanke Nataše Mek, jednostavno nema kvalitet, pa je i premijera pokazala da nekad srce nije dovoljno...
BRZO UŠLE U ,,PRAZAN HOD“
Crna Gora je očekivano meč počela sa niskom petorkom, sa tri beka (Živaljević, Radonjić, Vučetić), kako bi na taj način pokušala da ,,prikrije“ probleme u reketu (Češka je imala dominaciju u skoku 5227), tako da u prvoj petorci nije bilo čak ni klasičnog centra. Ali uvodni minuti donijeli su igru ,,koš za koš“, gdje su
bekovi imali dobar protok lopte i saradnju sa Kovačević, koja je ,,glumila“ peticu, a njenim poenima imali smo prednost 4:2 i 6:4. Nakon četiri i po minuta igre Zorana Radonjić pogodila je trojku za prednost 9:8, a onda je uslijedio ,,prazni hod“. Loša rješenja u napadu, slaba odbrana, te faulovi iako je tim bio u bonusu, omogućili su Češkoj da napravi seriju 11:0 i stigne do prve dvocifrene prednosti u sedmom minutu – 19:9. Tek nakon gotovo pet minuta, Crna Gora je prekinula dug post (19:11 – Živaljević), ali je naivno u finišu prve dionice omogućila Češkoj najveću prednost. Pri rezultatu 21:13 Crna Gora je imala mogućnost da iskoristi vrijeme za napad do kraja četvrtine, ali se Živaljević rano odlučila na šut, a onda u odbrani faulirala Vioralovu pri šutu, čime je domaćin na kraju prvih 10 minuta stigao do +11 (24:13). Pokušavala je Jelena Škerović da nađe idealnu petorku (već u prvoj dionici igralo je devet igračica), ali naš nacionalni tim mučio se u napadu (u prvih 20 minuta pogodili smo jednu trojku iz 13 pokušaja, imali svega 25 odsto uspješnosti u šutu iz igre), tako da je Češka iz minuta u minut pravila razliku. Naše košarkašice u drugoj dionice bile su bez koša iz igre četiri i po minuta, zbog čega je domaća selekcija uspjela da napravi seriju 12:2 (38:19). Jednostavno u napadu je bilo dosta problema, dok je Češka koristila naše propuste u odbrani i posebno iz reketa lako koristila situacije, kao i našu lošu
Škerović: Ovo je naša realnost
Jelena Škerović bila je razočarana, ali je ipak objasnila da rezultat i nije iznenađenje.
Zaitamerova 7 Pospisilova 2 Andeleva 3 Stoupalova 11 Hanusova 2 Vorackova 12 Hamzova 6 Kopecka 4 Vioralova 8 Holesinska 9 Cečova 11 Reisingerova 14
Dvorana: ,,Starec arena“. Gledalaca: 2.000.
Sudije: Salins, Marciali, Maciulis
89 44
(24:13, 21:10, 21:10, 23:11)
Kovačević 8 Živaljević 7 Pašić 3 Radonjić 7 Baošić 2 Ilić 2
BigovićVučetić 3 GlomazićLeković 6 Jovanović 2 Bulajić 4
Premijerni meč u grupi C, čiji je domaćin Brno, donio je i prve probleme. Naime, utakmica Češka – Crna Gora trebalo je da počne u 17.30 časova, ali je zbog tehničkih problema u ,,Starec areni“ Vodova meč kasnio cijeli sat! Naime, prvo je u dvorani došlo do nestanka struje, a zatim su uslijedili problemi sa semaforom. Sve to uslovilo je dodatno zagrijavanje timova, ali i nervozu kod oba tima, a domaćin je na početku pao na ispitu.
selekciju faulova (već do poluvremena domaćin je izveo 18 bacanja), tako da je već do poluvremena stigla do 45 poena i +22 (45:23).
MEČ U JEDNOM SMJERU
Češka je u prvoj dionici stekla dvocifrenu razliku, do poluvremena imala +22, a sjajan početak drugog poluvremena Češke bio je jasan signal da će ovaj meč do kraja biti u jednom smjeru. I pored čestih izmjena ,,crvene“ su djelovale smušene, bezidejno u napadu, bez mogućnosti da ugroze objektivno
jačeg rivala. Samim tim drugo poluvrijeme nije donijelo ništa novo – Češka je odrađivala rutinski posao, već u 26. minutu imala +34 (62:28), tako da je lagano koračala na putu do prve pobjede, koja joj može biti presudna u borbi za četvrtfinale, dok je Crna Gora bila bez ,,baruta“ (svedena na 30 poena za 30 minuta), pa je premijera pokazala da ovaj podmlađeni tim naše reprezentacije treba da je srećan što je uopšte na velikom takmičenju, jer borba za nešto više je prilično nerealna...
R. PEROVIĆ
- Krenule smo dobro, imale smo šansu da pogodimo neke šuteve, ali nijesmo. Kako je odmicala utakmica padala je i koncentracija. Mlada smo ekipa, neiskusne smo, to nas je koštalo mnogo. Promašivale smo otvorene šuteve, nijesmo bile spremne za te šuteve i pripremu za šut, mislim da je to odgovornost lično igrača. Češka je sve to veoma dobro kažnjavala u kontrama i u postavljenim napadima. Znale smo da su dobra ekipa što su i pokazale - rekla je Škerović na konferenciji za novinare nakon meča i dodala da pred večerašnji meč mora bolje.
- Slijedi utakmica sa Belgijom, još jedno veliko iskustvo za nas. Moramo da vidimo kako da korigujemo male stvari da se ne bi ponavljale i na toj utakmici. Realnost je da nam fali šest, sedam igračica, oslabljeni smo na centarskim pozicijama. U hendikepu smo u odnosu na visinu u odnosu na Češku i Belgiju. Ovo su ekipe koje će da se bore za medalju. Pričamo o evropskim prvaku, o igračicama koje su osvajačice WNBA i Evrolige, one će svaki mis meč da kazne. Sa iskusnim trenerom koji ih predvodi, to je za očekivati - dodala je selektorka Crne Gore i objasnila da se nada da će protiv Belgije neke stvari biti bolje.
- Ono što bih voljela da vidim jeste bolja realizacija otvorenih šuteva, moramo da iskoristimo svaku minimalnu šansu, da odbranu umjesto 10 povećamo na 20 minut, da bi djevojke sticale iskustvo i pravile napredak, jer drugačije to ne može da se napravi. To je naša realnost, da nastavimo da se borimo. To je naša sadašnjost, ali to ne znači da se predajemo. Imamo jutarnji trening, probaćemo to da ispravimo, ali ovo je naša sadašnjost - zaključila je Škerović.
Košarkaši Budućnost Volija i SC Derbija večeras u „MTEL Dvorani Morača“ (18 h) počinju nalne plej-ofa Prve A crnogorske lige
PODGORICA – Prošle godine je Budućnost Voli titulu šampiona Crne Gore odbranila 28. maja, a sada do novog trofeja na domaćoj sceni, u finalu sa SC Derbijem, najranije može da dođe u neđelju, 22. juna. To dovoljno govori koliko se odužila sezona za najbolji crnogorski tim, prije svega zahvaljujući odličnom nastupu u ABA ligi, u kojoj su „plavi“ stigli do finala i izgubili ga od Partizana, sa 3-1 u seriji, nakon nesrećno i nespretno izgubljenog prvog meča. U takvim okolnostima se, sigurno, malo kome u Budućnosti igra ovo finale, ali je obaveza da se odbrani trofej. Budućnost igra za 17, a SC Derbi za prvu titulu. „PLAVI“ MORAJU MAKSIMALNO
Prvi meč finala igra se večeras u „MTEL Dvorani Morača“, sa početkom u 18 časova. - Moramo maksimalno fokusirano i profesionalno da odradimo posao do kraja. Zato smo ovdje, i tu nema previše priče – kaže za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Budućnosti. Budućnost je u dva meča u polufinalu lako eliminisala Podgoricu Bemaks. I u finalu će stranci da budu isti, jer se ne mogu mijenjati – Flečer Megi, Kenan Kamenjaš, Rašid Sulejmon i Mateo Drežnjak - Znamo bez kojih igrača moramo da igramo, nije lako, ima nas sedam-osam i na treningu, uz četiri kadeta. Nije jednostavno poslije finala ABA lige da se igraju ovakve utakmice, vidjelo se to protiv Podgorice, kada su energija i pristup u pitanju. To, ipak, nije isti nivo, ali moram da insistiram da se to odradi maksimalno. Kao SC Derbi, i mi želimo da pobijedimo u finalu – dodao je Žakelj. Slovenački stručnjak ističe da je dobro što se ove godine finale igra u dva dobijena meča. - Kraj je juna, bilo bi sve duže da je finale ABA lige bilo u pet mečeva. Nije lako držati fokus, intenzitet i motivaci-
Petar Mijović će i naredne sezone predvoditi SC Derbi, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Klub s ponosom objavljuje produžetak saradnje sa mladim crnogorskim stručnjakom koji je u sezoni za nama ostavio snažan trag na klupi „studenata“. Pod njegovim vođstvom, SC Derbi je nastavio da raste – ne samo kao takmičarski tim, već i kao razvojna sredina za mlade talente. O tome najbolje svjedoči činjenica da su nosioci igre iz prethodne sezone potpisali za NCAA programe (David Mirković, Andrija Grbović, Luka Bogavac, Vladimir Sudar), što je još jedna potvrda kvaliteta rada u našem sistemu. Uvjereni smo da će se kvalitetan rad nastaviti, uz kontinuitet i stručnost koju Mijović donosi. Pred nama su izazovi na tri fronta – ABA liga, domaće prvenstvo i kvalifikacije za FIBA Ligu šampiona. Ulazak na evropsku scenu doživljavamo kao važan korak u daljem razvoju kluba. Petre, hvala ti na svemu do sada – i samo nastavi tamo gdje si stao - navodi se u saopštenju SC Derbija.
ju tako dugo. Ali, ponavljam, profesionalci smo i moramo – zaključio je Žakelj.
OSLABLJENI I „STUDENTI“
I SC Derbi će u finale oslabljen, bez Amerikanca Erika Nila, te trojice igrača koji će od naredne godine da igraju u NCAA ligi, Luke Bogavca, Davida Mirkovića i Andrije Grbovića.
- Upitan je još jedan igrač zbog povrede, a odluku ćemo da donesemo na zagrijavanju – kaže trener SC Derbija Petar Mijović
SC Derbi je ekipu Sutjeske u polufinalu eliminisao još 13. maja. - Pogotovo prvih nekoliko sedmica poslije polufinala protiv Sutjeske, nije bilo lako organizovati trenažni proces bez jasnog datuma za ono za što se spremamo, da bi mogla da se napravi neka ozbiljnija periodizacija. U okolnostima u kojima smo bili, bez velikog broja igrača i utakmica, pokušali smo da uradimo najbolje moguće, da koliko-toliko spremni dočekamo ovo finale. Ovo je 11. mjesec trenažnog i takmičarskog perioda, sigurno da postoji određeno zasićenje, nadam se da ćemo da nađemo neki motiv
PODGORICA – Ljiljana Vučević nova je predsjednica Kluba crnogorskih olimpijaca. Proslavljena rukometašica jednoglasno je izabrana za ovu funkciju na izbornoj sjednici Skupštine Kluba crnogorskih olimpijaca. – Zahvaljujem svim članovima na ukazanom povjerenju i podršci. Velika mi je čast, ali i odgovornost što sam izabrana za predsjednicu Kluba crnogorskih olimpijaca. Moja prva i najvažnija misija biće da motivišem sve naše olimpijce i olimpijke da se priključe Klubu, da zajedno gradimo zajednicu zasnovanu na vrijednostima olimpizma i sportskog nasljeđa koje smo stvorili. Računam na njihovo aktivno uključivanje, jer Klub ima snagu onoliko koliko su njegovi članovi posvećeni i angažovani. Upravo iz tog razloga ostavili smo otvoreno jedno mjesto u Upravnom odboru, koje je namijenjeno predstavniku nove generacije olimpijaca i olimpijki koji se budu priključili Klubu u narednom periodu – rekla je Vučević nakon sjednice.
jer se igra za trofej prvaka Crne Gore. Iako smo u oslabljenom sastavu, nadam se da možemo da pariramo Budućnosti i pokušamo da tražimo svoju šansu – dodao je Mijović.
I trener „studenata“ pozdravlja odluku da se finale igra u dva umjesto u tri dobijena meča. - Iskreno, mislim da je ovako bolje. Jer, obje ekipe su potpuno drugačije u odnosu takmičarski period u ABA ligi, a Budućnost i u Evrokupu. Bilo je dosta utakmica, koje su ostavile traga na fizički status igrača, i bila je velika potrošnja fizička i psihološka. Sa druge strane, u oba sastava ima dosta potencijalnih i momaka koji će se sigurno naći na sljedećem Evropskom prvenstvu, za koje pripreme počinju maksimum četiri sedmice nakon završetka ovog finala. Ranijih sezona je liga završavala do 1. ili 2. juna, a sad ulazimo u kraj juna, i mislim da je bilo jako važno da se vodi računa o zdravlju tih momaka i da pokušamo da ih zaštitimo sa što manje utakmica u plej-ofu –zaključio je Mijović. Drugi meč finala igra se u neđelju, a ako bude potrebe naknadno će da bude određen termin majstorice. S. JONČIĆ
PLJEVLJA – SC ,,Ada“. Gledalaca: 300. Sudije: Ojkonopolu (Grčka), Ivanova (Bugarska). Rezultat po setovima: 25:11, 25:14, 25:23.
CRNA GORA: Jovović 1, Mrdak 1, Pođanin 6, Duletić
5, Striković (libero), Ćorović 2, Đukić 5, Peković 4, Glušac 2, Zlajić (libero), Krasnići 4, Jovanović 7, Mišević 3, Muratović 1. SJEVERNA MAKEDONIJA: Tančeva, Ancheva, Velov, Olevska 7, Laks 4, Mitiki, Spasovska, Arslani, Simov, Stevanovska 7, Vasilevska 1, Ristovska, Zulumovska, Nikolovska 1.
Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore pobjedom je startovala na Balkanskom prvenstvu u Pljevljima – izabranice Petra Kokovića su u prvom kolu turnira u ,,Adi“ pobijedile Sjevernu Makedoniju 3:0. Zahvaljujući odličnoj seriji servisa kapitenke Nađe Peković, uz dva as poena, Crna Gora je odlično otvorila prvi
Ljiljana Vučević, rođena Mugoša, jedna je od najsjajnijih figura crnogorskog i jugoslovenskog rukometa. Rukometnu karijeru počela je u Ženskom rukometnom klubu Budućnost 1976. godine, sa samo 14 godina. Bila je kapiten slavne generacije koja je ušla u Prvu saveznu ligu 1981. godine, a nekoliko godina kasnije Budućnost je osvojila Kup Jugoslavije (1984) i Prvenstvo (1985), krunisano osvajanjem Kupa pobjednika kupova u istoj sezoni. Uslijedio je i IHF Kup 1987. godine. Njeno ime i danas zauzima posebno mjesto u istoriji ŽRK Budućnost, gdje je, uz nekoliko istinskih legendi, prepoznata kao jedna od ,,vječnih zvijezda“ kluba. Kasnije je igrala za Voždovac iz Beograda, a zatim i za francuski USM Gagny, gdje je osvojila dva nacionalna prvenstva i dva kupa, potvrdivši status vrhunskog igrača i u inostranstvu.
Na međunarodnom planu ostavila je dubok trag kao članica reprezentacije Jugoslavije. Na Svjetskom prvenstvu 1982. godine osvojila je bronzanu medalju. Vrhunac kari-
set vođstvom od 9:0, a na 15:3 je bilo jasno da naša selekcija neće dozvoliti povratak gošći, a prvi set završen je poenom Elene Jovanović za ubjedljivih 25:11. U drugom setu, selektor Koković iskoristio je rezultatsku prednost kako bi ukazao šansu i drugim igračicama. Promijenjena postava opravdala je povjerenje i sigurno privela set kraju rezultatom 25:14 za sa 2:0 u setovima. Treći set donio je nešto više uzbuđenja. Gošće iz Sjeverne Makedonije iskoristile su odmor startne postave i povele 8:3. Nakon tajm-auta, naš tim se vratio u igru i izjednačio na 17:17. U neizvjesnoj završnici, Crna Gora je uspjela da preokrene i osvoji i treći set rezultatom 25:23, time je i meč završio maksimalnim rezultatom.
U redovima Crne Gore, sve igračice upisale su poene, a istakle su se Elena Jovanović sa po sedam, Mia Pođanin sa šest, te Sofija Duletić i Klara Đukić sa po pet. U prvom meču dana, selekcija Bugarske savladala je Grčku rezultatom 3:1.
Danas su na programu nova dva meča – od 15.30 sati sastaće se Turska i Sjeverna Makedonija, dok će Crna Gora od 18 časova igrati protiv reprezentacije Grčke. S. J.
jere uslijedio je 1984. godine kada je sa reprezentacijom Jugoslavije osvojila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu. Četiri godine kasnije nastupila je i na Olimpijskim igrama u Seulu, gdje je Jugoslavija zauzela četvrto mjesto. Izbor no ve predsjednice predstavlja važan trenutak za KCO, ali i za sve crnogorske olimpijce koji su svojim nastupima, radom i predanošću ugradili dio sebe u istoriju crnogorskog sporta. Proces je protekao u duhu međusobnog poštovanja, uz konstruktivne razgovore i zajedničku želju da Klub u budućnosti bude snažnije prisutan i povezan s članstvom. Za potpredsjednika KCO izabran je Mirko Vičević, bivši vaterpolista, evropski, svjetski i olimpijski šampion i član Svjetske kuće slavnih u vaterpolu.
Skupština je na sjednici izabrala i nove Upravni i Nadzorni odbor. Pored predsjednice Vučević i potpredsjednika Vičevića, članovi Skupštine, koja broji sedam članova, još su Svetlana Antić, Andrija Popović, Bojan Kosić i Osman
Erović, dok će sedmi član biti naknadno izabran iz redova mladih olimpijaca i olimpijki, nakon što se učlane u KCO. Članovi Nadzornog odbora KCO su Sonja Barjaktarović, Antonio Petrović i Mladen Vlahović Upućena je zahvalnost Andriji Popoviću , koji je do sada obavljao funkciju predsjednika Kluba, a koji je nakon imenovanja za generalnog sekretara COK-a inicirao izborni proces i pozvao članove da preuzmu vodeće uloge. Novoizabrana predsjednica će, uz podršku COK-a i samih članova, u narednom periodu predstaviti viziju daljeg rada i plan aktivnosti, uz poseban akcenat na uključivanje mladih olimpijaca i jačanje međugeneracijske solidarnosti. Sjednica je počela minutom ćutanja, kao znak odavanja počasti preminulim olimpijcima Mirku Vujačiću, atletičaru koji je nastupao na Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu, i Slobodanu Kićoviću, plivaču koji je učestvovao na Olimpijskim igrama 1960. u Rimu.
A. MARKOVIĆ
Dame podgoričkog odbojkaškog kluba prvi put će da igraju na evropskoj sceni
PODGORICA – Crnu Goru će na evropskoj klupskoj sceni iduće sezone da predstavljaju dva kluba, Budućnost volej i Budva, koji su se jedini prijavili za učešće u evropskim kupovima.
Iako je kao šampion imala pravo da igra u kvalifikacijama za Ligu šampiona, Budva se, ipak, prijavila za najslabije takmičenje – Čelendž kup. Budućnost će da nastupi sa dva tima, po jednim u muškoj i ženskoj konkurenciji, a, kao i Budva, igraće u Čelendž kupu, što će biti prvi nastup ženske ekipe Budućnosti na evropskoj sceni u klupskoj istoriji (nekada je ovaj klub bio odvojen od muškog). – Ovo je još jedan pokazatelj da rastemo kao klub, na svim nivoima. Važno je da težimo većoj konkurentnosti, sa željom da pokažemo naš potencijal, individualni i ekipni kva-
Težak poraz Crne Gore od Španije u četvrtfinalu SP za vaterpoliste (U20)
PODGORICA – Vaterpolo
reprezentacija Crne Gore U20 ubjedljivo je poražena od Španije sa 23:9 (5:2, 8:4, 4:0, 6:3) u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva. Naši momci razigravaće za
plasman od petog do osmog mjesta, a prvi rival je Hrvatska (danas od 17.30 sati). Rezultat najbolje pokazuje na koji način je naša ekipa, nakon pobjede u osmini finala protiv Njemačke, odigra-
la ovaj meč, mada su i
tri u grupnoj fazi
od Mađarske,
i
najavila da ne mogu daleko. Od devet golova Crne Gore tri je postigao Danilo Stupar , dva Srđan Janović , po jedan Nikola Petrović, Draško Samardžić, Radivoj Radanović i Milan Nikaljević
Danilo Rajević je imao četiri, a Andrija Bjelica jednu odbranu. A. M.
Reprezentativac Japana novo pojačanje za Kotorane
PODGORICA – Primorac polako slaže kockice za narednu sezonu, nakon što su stigli Stefan Vidović i golman Dimitrije Rističević, vicešampion Crne Gore angažovao je japanskog reprezentativca. Novo ime je Jusuki Inaba i upravo bi trebalo da pokrije poziciju nakon što je Dušan Matković otišao u splitski Jadran.
– Prije svega, istakao bih da sam oduševljen što sam u Primorcu. Jer je Primorac jedan od klubova sa bogatom istorijom, svjetskog nivoa i zato mi je drago što mogu biti dio tima. Cilj je da postignemo najbolji rezultat. Igraćemo Premijer ligu, Prvenstvo i Kup Crne Gore i evropska takmičenja. Mislim da je Premijer liga jedna od najboljih liga na
svijetu. Želim da steknem nova iskustva, zato sam izabrao Primorac. Radujem se što ću igrati tu i želim da osvajam titule – kazao je Inaba. A. M.
litet. Naravno, primarni cilj i u ovom takmičenju ostaje afirmacija domaćih igrača i igračica. Za našu žensku ekipu ovo će biti prvi istorijski nastup na međunarodnoj sceni i jako smo srećni zbog toga – saopšteno je iz Budućnost voleja.
Inače, oba kluba su prijavila iste ekipe i za MEVZA ligu. Budva je u protekloj sezoni osvojila triplu krunu – titulu, Kup i Superkup Crne Gore, i tako nastavila sedmogodišnju dominaciju sa maksimalnih 15 trofeja na domaćoj sceni. Budućnost je izgubila oba muška finala, dok je ženski tim Budućnosti stigao do finala plej-ofa u kome su “plave” izgubile od Herceg novog sa 3-0 u seriji, a nakon što su u polufinalu eliminisale favorizovanu Luku Bar.
Žrijeb za evrokupove će biti održan 15. jula u Luksemburgu, sa početkom u 12 časova. S. J.
Piše: Nenad KulačiN
Vlast u Srbiji čini sve što je u njenoj moći ne bi li “prelomila” situaciju na univerzitetima, naterala profesore i studente da se vrate na nastavu, a samim ti i odsvirala zvaničan kraj studentskih demonstracija. Utisak je da uspeva u svojoj nameri, jer je sve veći broj fakulteta na sednicama naučno-nastavnih veća izglasalo početak online nastave. Studenti koji su već sedam meseci u protestu nisu, što je i očekivano, sa odobrenjem prihvatili ovaj vid nastave i u vezi sa time su na mnogim fakultetima stupili u fizičke blokade. Činjenica je da online nastava baš i nije prihvaćena od studentske zajednice, kao i da se veoma mali broj studenata uključio u taj vid nastave malo je zakomplikovala i odnose između njih i profesora. Uporedo sa time, na pojedinim fakultetima su počeli i sa ispitima. Vlast je uspela da profesore “prelomi”, ne samo time što im nije isplaćivala plate, već i strahom da će ugasiti državne fakultete koji do 1. oktobra ne budu nadoknadili svu nastavu i ispitne rokove. Novi ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je, navodno, na nedavnom prijemu u Ambasadi Italije u Beogradu otvoreno preneo prisutnim dekanima i profesorima da ima nalog da ukine sve fakultete koji do spomenutog 1. oktobra ne završe nadoknadu i ispite. Poručio je i to da je online nastava najmanje na šta država pristaje.
ObračuN sa NepOslušNima
Predsednik Srbije, s druge strane, nedeljama najavljuje obračun sa neposlušnim fakultetima u vidu izmena Zakona o visokom školstvu. Najavljuje da će država da nagradi rad i da će više sredstava da prosledi privatnim fakultetima. U svojoj opasnoj zanesenosti, u jednom trenutku se čak sa setom u očima zapitao koliko je Srbija mogla da kupi oružja za 500 miliona evra koliko godišnje izdvaja za državne fakultete. Ne
Vlast je uspjela da profesore „prelomi“, ne samo time što im nije isplaćivala plate, već i strahom da će ugasiti državne fakultete koji do 1. oktobra ne budu nadoknadili svu nastavu i ispitne rokove
treba posebno ni komentarisati stepen problematike nekoga ko bi obrazovanje zamenio oružjem. Imajući sve ovo u vidu, jasno je da su i profesori samo ljudi od krvi i mesa i da ne žele da se zameraju svojim studentima, ali i da ne mogu više da žive bez plata i pod pretnjama i ucenama. Nije da nisu znali kakav je protivnik, ali eto, ispalo je na kraju da su poklekli, Na prvi pogled, izgleda je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se nalazi na čelu štaba kontra-obojene-revolucije, u ofanzivi i da pokuša-
va da povrati dizgine moći koji su mu studenti svojim višemesečnim delanjem istrgli iz ruku. Da li je baš i tako, nismo sigurni.
pumpaNje bez pre staNKa Protesti su i dalje svakodnevni. Možda, odnosno sigurno, nisu kao što su bili u početku, ali studenti nikako da pokleknu. Njihova kreativnost je svakoga dana sve jača i oni nastavljaju da “pumpaju” bez prestanka. Uostalom, ako je tačno da se situacija na univerzitetima normalizovala,
zašto u centru Beograda ono ruglo nazvano Ćacilend i dalje postoji. Zašto se ti studenti, koji hoće da uče, ne vrate na fakultete?
Pregovori između premijera Vlade Srbije Đorđa Macuta i rektora Univerziteta u Beogradu Vlada Đokića, po svoj prilici, polako daju rezultate. Posle poslednjeg sastanka, rektor Đokić je izjavio da je to bio najkonstruktivniji susret do tada i da mu se čini da premijer Macut razume situaciju na Univerzitetu. Bilo bi glupo da ne razume, s obzirom da je Macut postao premijer sa po-
zicije profesora Medicinskog fakulteta. Nezvanične informacije govore o tome da je postignut dogovor i da će država da odobri iste kvote za novu generaciju redovnih studenata kao i prošle godine, a da će prijemni ispiti biti organizovani poslednje nedelje jula. Neočekivano su ovim povodom reagovale udarne Vučićeve pesnice, predsednica Skupštine Ana Brnabić i doskorašnji premijer Miloš Vučević. Dok je Vučević napao rektora da nije došao na zakazani sastanak u Vladu Srbije, kritikujući Đokića uo-
bičajenim rečnikom naprednjaka, Brnabić je sa pozicije autoriteta poručila da neće biti prijemnih ispita dok se u potpunosti ne normalizuje i ne nadoknadi nastava. Macut, koji se od izbora za premijera još nijednom nije obratio novinarima, morao je da demantuje Vučevića što se do sada nikada nije desilo u poslednjih 13 godina naprednjačke vlasti. Premijer je, naime, poručio da rektor Đokić nije ni planiran da prisustvuje sastanku zbog kojeg ga je Vučević prozvao i tako dao povoda političkoj čaršiji da otvoreno spekuliše o prvim neslaganjima u redovima vlasti. Studenti se, ipak, i dalje pitaju. Da im je neko rekao da će ovoliko da izdrže, teško da bi se iko od njih kladio na sebe. Mnogo toga su uspeli, ali ono što je najvažnije pokazali su da samo jedinstveni i zajedništvom mogu da obesmisle i najmoćnijeg čoveka u zemlji. Ne posustaju, a čak i kada bi odlučili da prekinu, što je teško zamislivo, niko ne bi imao pravo da im stane na senku. Svi su ih hvalili, ponosili se njima, dizali u nebesa, ali gotovo niko nije bio spreman da se liši svog komfora i da im se konkretnije pridruži u protestu. Većina građana kao da se nada da će sve to studenti da reše. Na žalost, vlast koja ne sme da raspiše izbore za mesne zajednice, a ne republičke parlamentarne izbore, ne može da se pobedi sa tastatura-ratnicima na društvenim mrežama. Potreban je mnogo veći angažman kompletnog društva. Studenti su dali sve što su mogli i idu dalje, jer nazad ne postoji kao opcija. •
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
1/9
Cjenovnik čitulja
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 18. juna 2025. godine umrla je u 97. godini naša draga majka, baba, prababa, ujna i tetka
DRAGICA pok. Jova ORLANDIĆ rođena DOBRKOVIĆ
Sahrana će biti obavljena, po želji pokojnice, u najužem krugu porodice 19. juna u 12 časova na gradskom groblju Čepurci.
Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je naša voljena
Preminula 18. јuna 2025. godine. Milica je bila uzor ljubavi, snage i dostojanstva. Otišla je tiho, okružena ljubavlju svoje porodice.
Ostaće zauvijek u našim srcima i sjećanjima. Sahrana će biti obavljena u krugu porodice. Počivaj u miru.
TVOJI NAJMILIJI
OŽALOŠĆENE PORODICE: ORLANDIĆ i DOBRKOVIĆ
Саучешће примамо у Градској капели у Даниловграду
TИН, кћерка ТАЊА, снахе МИРЈАНА, ЛЕЛА, ЉИЉАНА и ЈЕЛЕНА, унучад АЛЕКСАНДАР, МИЛАН, МАЈА, ТАМАРА, КСЕНИЈА, СОЊА И СОФИЈА, праунучад ИРИНА, НАЂА, МАГДАЛЕНА и ВУКАН, синовци, синовице, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина.
ђевери
БОЈАН и РАЈО, ђеверичић САША, снахе МАРИЈА, ДРАГИЦА, ЗОРИЦА и МИЛОДАРКА, зет ДАРКО, заове БРАНКА и ТАЊА, јетрве, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне, браћа и сестре од ујака и тетака, ђеверичићи и ђеверичне, заовичићи и заовичне и остала родбина ПАВИЋЕВИЋ и РАДЕВИЋ
Posljednji pozdrav dragom
Dušo naša, tuga i bol za neopisivom blagošću i ljepotom tvojih očiju koje su svakog razumjele i praštale zauvijek
će ostati u nama.
Nosit ćemo te u našim dušama sa sjetom i ponosom što smo dio tebe.
Tebe nije moguće zaboraviti.
Počivaj u miru bez bolova i briga.
NADA, KSENIJA, ALEKSANDAR i OGNJEN 839
MILENKU VUKOVIĆU
KOLEKTIV FIRME DOO KONAČNO
Dana 18. juna 2025. u 76. godini iznenada je preminuo naš dragi
MIOMIR Jovice JANKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 19. juna od 13 do 16 časova i 20. juna od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju u Tološima.
OŽALOŠĆENI: sin IGOR, ćerke SANJA, JELENA i SANDRA, braća SLOBODAN i BUDIMIR, sestre MARIJA i VUKICA, snahe LJEPOSAVA i STANISLAVA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične, unučad, praunuka i ostala mnogobrojna rodbina JANKOVIĆ
Izražavamo najiskrenije saučešće porodici dragog kolege
prof. dr SVETISLAVA POPOVIĆA akademika Inženjerske akademije Crne Gore
Svetislav je bio ugledni stručnjak i naučnik iz oblasti arhitekture. Autor je velikog broja naučnih radova, monografija i udžbenika, učestvovao je u većem broju naučno-stručnih projekata. Bio je rukovodilac i član više institucija i udruženja. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Bio je vrsni intelektualac koji je uvijek imao svoje mišljenje o svemu i sa kim je bilo zadovoljstvo družiti se, razgovarati i raditi.
Redovni je član Inženjerske akademije Crne Gore i njegov odlazak je veliki gubitak za našu Akademiju. Njegovo djelo i doprinos ostaće u našem trajnom sjećanju.
AKADEMICI INŽENJERSKE AKADEMIJE CRNE GORE
Opraštamo se od
Dobrog čovjeka i našeg prijatelja, sa kojim smo dugi niz godina uspješno sarađivali.
KOLEKTIV
MINISTARSTVA PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE IMOVINE
816
Posljednji pozdrav dragom zetu
MIOMIR Jovice JANKOVIĆ
LJUBO POPOVIĆ sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
809
S tugom i dubokim poštovanjem opraštamo se od
SVETISLAVA – SVETA POPOVIĆA
Tvoj doprinos ostaće trajno urezan u našem kolektivnom pamćenju i to ne samo kroz dugogodišnji rad na mjestu izvršnog direktora i člana Odbora direktora, već i kroz brojne projekte koje si vodio s vizijom, odgovornošću i posvećenošću.
Odlaziš kao veliki čovjek i kolega, a ostaješ u našim sjećanjima, kao dio svega što jesmo.
Dragi tata
MIOMIR JANKOVIĆ
Tvoj život bio je tiha poruka ljubavi, snage, poštenja. Nosimo te u sebi zauvijek. Hvala ti za sve, počivaj u miru. Tvoja djeca: IGOR, SANJA, JELENA i SANDRA
Posljednji pozdrav dragom đedu
MIOMIRU JANKOVIĆU
Hvala ti za svu pažnju koju si nam poklanjao jer si nas iskreno volio. Počivaj u miru
Tvoji: ACO i IVA 835
Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju
806
Posljednji pozdrav poštovanom komšiji
Počivaj u miru.
KOLEKTIV REPUBLIČKOG ZAVODA ZA URBANIZAM I PROJEKTOVANJE AD PODGORICA
Posljednji pozdrav dragom i plemenitom
NIKOLA, SANJA i NINA
MIJO, SLAVICA, MILENA i MARIJANA
807
MIOMIRU Jovice JANKOVIĆU
Tvoje veliko srce i dobra duša zaslužuju vječno sjećanje. BATRIĆ STIJEPOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom komšiji
RAJKU PRLJI
Porodice RADEVIĆ, PEJOVIĆ i RADOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj sestri BULI STEVOVIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita
počiva u miru,
od zaborava.
BRANKA ROGANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj snahi i strini
FEĐA i VIKTOR 825
Posljednji pozdrav babi BULI
Hvala ti za lijepe trenutke i uspomene.
STANISLAVKI STEVOVIĆ
Buśe, nedostajaćeš nam vječno. Počivaj u miru.
MOMIR, MILENA i MILOŠ
Godina dana od kada nije sa nama naša draga
KATA Jovanova RAŽNATOVIĆ
Draga Kato, nijesmo se mnogo viđale ali sam te ipak puno voljela. Zauvijek ćeš ostati u mom srcu i srcu svih nas. Tvoja jetrva RUŽA sa SLAVICOM, SONJOM i ZORICOM
OLGA V. MUGOŠA 20. 6. 2005–20. 6. 2025.
Sjećanje na tebe ne blijedi. Mila majko, mnogo nam nedostaješ, čuvaj nam Miljana i Milu.
Zauvijek tvoji MIOMIR i MARINA sa porodicama
797
Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, brata, svekra, đeda VELJKA VELJA Mitra LAMBULIĆA
Sjećanje na tebe živi u našim srcima svakog dana. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Porodica će 21. juna 2025 god. posjetiti njegovu vječnu kuću. Ožalošćena porodica LAMBULIĆ
SJEĆANJE
Dana 20. juna 2025. god. 20. jula 2025 god. navršava se 16 godina navršiće se dvije godine od smrti naših dragih
Milutinovog Vladimirove KUSOVCA KUSOVAC rođene RADUSINOVIĆ
Voljeni naši,
Teški i tužni su dani koje provodimo bez vašeg prisustva, bez vaše ljubavi, bez vaših dragih likova, ali ono što smo vječno sačuvali u nama su lijepe uspomene koje nas vraćaju na mnogobrojne srećne trenutke koje smo provodili zajedno.
Za vama tuguju: BRANKA , BISERKA - BIBA, LIDIJA, KATARINA, BALŠA, MIRJANA, MILUTIN, NINA i naši najmlađi članovi LAZAR, SOFIJA, VUK, DANICA, SARA, MILA i LJUBICA
810
795 Voljenom Ćikanu
Prošlo je teških 40 dana od kada si nas napustio. Hvala ti na svim lijepim trenucima, svojom dobrotom i plemenitošću obilježio si svaki trenutak našeg djetinjstva zauvijek ćemo te čuvati od zaborava
Tvoji ANDREA i VIDO
Dana 28.
Uža porodica će 21. juna posjetiti njenu vječnu kuću.
Godina dana je od smrti naše drage sestre i tetke
BUDINKE - BUBE ĆVOROVIĆ
Mnogo dobrote, ljubavi i pažnje otišlo je sa tobom. Nedostaju tvoje raširene ruke i osmijeh kojim si nas dočekivala. Čuvaćemo te od zaborava.
782
Dana
Petak, 20. jun 2025.
781
Sjećanja na tvoju dobrotu i toplinu zauvijek će živjeti u nama. Ponosni smo što smo te imali, a mnogo tužni što smo te izgubili. U subotu, 21. juna, u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na seoskom groblju u Mokrom.
Tvoji: majka RADOJKA, brat BAJO, sestre VESNA i LJILJA, snaha IVANA, sestrić ACO, sestrične ANĐELIJA i JOVANA
Majko, tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu. Postoji nešto što nikada ne umire to je veliko srce i plemenita duša gdje je bilo mjesta za sve nas. S poštovanjem čuvamo sjećanje na tebe.
Kćerka OLJA i zet GORAN
838
Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni
dr ANĐELKO Jevrema PEJOVIĆ stomatolog
Dana 20. juna 2025. godine, u 11 časova, posjetićemo tvoju vječnu kuću.
Tvoji: sin GORAN sa porodicom, ćerka GORDANA, bratanice OLJA i MIRJANA, GORDANA GAJIĆ sa porodicom
Dragi ujače
DRAGO RADONJIĆ
Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe, tvoj častan lik i život, nikada neće. Počivaj u miru.
PEĐA ŠEVALJEVIĆ sa porodicom
ujaku
Sjećanje
29.6.2024
osam godina od smrti našeg dragog taja, đeda i prađeda
Tvoje prisustvo i tvoja ljubav koju si nam pružao uvijek će nam nedostajati. Počivaj u miru. Puno nam nedostaješ.
TVOJA PORODICA
Voljenoj braći
6. 2024 26. 2. 2012
DRAGO RAJKO RADONJIĆ
Sestra RADOJKA ŠEVALJEVIĆ sa porodicom 785
DRAGO RAJKO RADONJIĆ
Braćo mila, nijesam nikad mogla pomisliti da ću vam se ovako obraćati. Vaš odlazak ostavio je tri sestre bez velike bratske ljubavi. Imale smo stijenu na koju smo uvijek mogle da se oslonimo. Znate da je teško ići dalje bez vas, da svako veselje, praznik nijesu više isti od kada nijeste tu. Ja ću braćo tamo doći đe vam duša spava, hladnu ploču zagrliti, čuvati vas od zaborava.
Sestra MARICA CRNOGORČEVIĆ sa porodicom 789
Otišao si tiho, iznenada i bez riječi u zagrljaj bratu Rajku i roditeljima. Kad se slome bratska krila ostaje velika praznina, tuga i bol. Bili smo povezani najljepšim osjećanjima koja su živjela kao jedno. Boli duša, srce steže, svakog dana sve je teže. Dok živi vaša sestra živjećete i vi u mom srcu, jer tamo zaborav ne zalazi.
TUŽNO SJEĆANJE 20. 6. 2024–20. 6. 2025.
Prošla je godina dana od kada nas i ti napusti, ujače. Ostaju lijepa sjećanja. Počivaj u carstvu nebeskom.
Jedna godina bez tvoga glasa, bez tvog osmijeha. Bez brata po duši, bez prijatelja po izboru. Čuvam te od zaborava.
Prođe godina dana bez vas
Prošla je jedna teška godina iza nas. Ostaju uspomene i veliki žal što nijesi s nama. Mi pamtimo tvoju dobrotu i iskreno drugarstvo. Počivaj u miru, druže naš.
Godinu dana je od smrti mog druga
KALUĐEROVIĆ
Počivaj u miru.
Kroz uspomene čuvaću vas od zaborava.
Tvoji DARKO, IVAN i PETAR
Prođe godina od kada te nema, naš
815
Godina dana je od smrti moga kuma i brata
Nedostaješ...
NAJMILIJI
Pomenut i voljen – nikad zaboravljen. Voli te bruda!
DUŠAN ĐUKANOVIĆ
Brate, nedostaješ... PERO VUJOVIĆ
Bol i tuga ne umiru, bio si poseban. Ponosim se što sam te imao za kuma i brata. Vole te tvoji kumovi i čuvaju od zaborava.
KRISTINA, LARA i TODOR VUŠUROVIĆ
Prođe tužna godina bez tebe, kume
Živiš vječno, šampione!
Kumovi DRAGAN, OGNJEN, VUK i BILJANA VUŠUROVIĆ
803
U životnom krugu koji si zatvorio, tvojom toplinom i plemenitošću zaslužio si nezaborav. Počivaj u miru, brate.
BOBAN SJEKLOĆA sa porodicom
Godina dana je od tvog odlaska, živote
Brate naš, nedostaješ nam puno, nikad te nećemo zaboraviti.
Ne znam kome više nedostaješ Ali znam koga više boliš.
NIKOLA ĐURIČKOVIĆ i MARKO ĐUROVIĆ
Navršava se godina dana od smrti
Dobri moj brate, odmaraj i počivaj a mi ćemo te čuvati dok smo živi.
NIKOLA MARTINOVIĆ sa porodicom
Tvoji NATAŠA i PETAR
Prijatelju i bratu
Teška je ova godina bez tebe jer je tvoj odlazak otvorio ranu koju vrijeme produbljuje.
Nedostaje svaki trenutak proveden zajedno, nedostaješ za sve što dolazi. Valjda su te junačke rane pronašle lijek.
Neka te anđeli čuvaju...
Porodica IVANOVIĆ
Vrijeme prolazi a uspomene i sjećanje na tebe trajaće zauvijek.
BOBAN SJEKLOĆA sa porodicom
Petak, 20. jun 2025.
Na osnovu člana 136 Zakona o privrednim društvima (Sl.list CG br. 67/20, 46/21 i 4/24), odredbi statuta društva „LJETOPIS“ d.o.o. Podgorica, PIB: 02065002 i Zahtjeva osnivača Željka Stajovića dostavljamo
Obavještenje o ponovnom sazivanju Vanredne skupštine društva „LJETOPIS“ d.o.o. Podgorica
Skupština Društva će se održati dana 1.7.2025.godine (utorak), u Podgorici, u sjedištu Društva na adresi: Kralja Nikole br.4, Podgorica, Crna Gora, sa početkom u 12 časova. Za ponovnu vanrednu skupštinu utvrđen je sljedeći
PREDLOG DNEVNOG REDA
1. Donošenje odluke o restrukturiranju društva podjelom po Predlogu o uslovima i načinu podjele od 01.05.2025.godine; 2. Ostala tekuća pitanja; Odluka iz tačke 1 predloženog dnevnog reda donosi se dvotrećinskom većinom prisutnih članova društva ili članova društva koji su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, od kvoruma koji čine članovi društva koji posjeduju više od polovine osnivačkog kapitala društva (preko 50%).
Materijali sa predlogom odluke koja će se razmatrati na Skupštini izložiće se na uvid članovima društva u sjedištu Društva, ul. Kralja Nikole br.4, najmanje 20 dana prije dana održavanja sjednice, svakog radnog dana od 9h-15h.
Informacije vezane za ponovnu vanrednu Skupštinu biće dostupne na internet stranici Društva: https:// ljetopis.me/ Članovi društva imaju pravo da učestvuju i glasaju na Skupštini lično, preko punomoćnika ili putem glasačkih listića. Član društva ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa kao njegov punomoćnik na skupštini ili da obavlja druge pravne radnje. Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeravaju se u skladu sa zakonom. Punomoćnik je dužan da jedan primjerak punomoćja dostavi licu odgovornim za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja skupštine, radi evidentiranja punomoćja u listu prisutnih ili zastupanih članova društva na skupštini. Punomoćnik više članova društva na skupštini može biti jedno fizičko ili pravno lice. Glasanje punomoćnika obavezuje člana društva kao da je sam glasao. Punomoćje može biti u svakom trenutku opozvano, a smatra se da je punomoćje opozvano i ako član društva kasnije da drugo punomoćje ili lično glasa na sjedici skupštine. Članovi društva koji glasaju putem glasačkih listića iste moraju ovjeriti u skladu sa zakonom.
Identifikacija članova društva na Skupštini vršiće se putem ličnih isprava za članove društva, a za punomoćnike putem punomoćja i ličnih isprava. Prisustvo članova društva ili njihovih punomoćnika na skupštini dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih. Skupštinom predsjedava izvršni direktor.
Član društva ima pravo da zahtijeva proširenje dnevnog reda skupštine najkasnije 15 dana prije dana održavanja skupštine.
Član društva ima pravo da unaprijed, putem pisma, ili na samoj skupštini kod razmatranja pojedinih tačaka dnevnog reda traži objašnjenje i informacije u pogledu materijala i predloga odluka koje će razmatrati na Članoviskupštini.društva koji imaju namjeru da u radu skupštine učestvuju elektronskim putem će sa svoje zvanične email adrese obavijestiti o tome Društvo na sljedeću email adresu: finanisje@ljetopis.me najkasnije do 20.06.2025.godine.
U slučaju glasanja elektronskim putem prije ili u toku održavanja sjednice skupštine, licu koje je glasalo poslaće se istog dana elektronska potvrda o prijemu elektronske pouke kojom se vrši glasanje. Članovi društva imaju i druga prava u skladu sa važećim Zakonom o privrednim društvima. U Podgorici, 30.05.2025.godine
Izvršni direktor
Na osnovu člana 134, 135, 136 i 151 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 i 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica, broj 04/8844.2 od 18.06.2025. godine, objavljuje se
OBAVJEŠTENJE o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica
Saziva se vanredna Skupština akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, za dan 24.07.2025. godine (četvrtak) u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 12 časova , sa sledećim
DNEVNIM REDOM
1. Predlog odluke o usvajanju izmjena i dopuna Poslovnika o radu Skupštine akcionara;
2. Razmatranje Izvještaja o realizaciji planova i preduzetim aktivnostima i rezultatima upravljanja stečenom aktivom Banke i problematičnim plasmanima na 30.06.2025. godine.
Uvid u materijal i predloge odluka za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke CG, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141 svakog radnog dana od 08:00 do 1 6:00 časova, počev od 04.07.2025. godine, kao i na internet stranici: www.prvabankacg.com.
Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da iste dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova.
Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na kontakt telefon: +382 20 409 104.
Predsjednik Nadzornog odbora
Dr Dragan Bogojević s.r.
OPŠTINA KOTOR
Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja u postupku prodaje nepokretnosti označene kao kat. parc.701 KO Dobrota I u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor Broj: 06-019/25-10631/1 Kotor, 20.06.2025.godine
Na osnovu člana 29, 34 i 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list CG”, br.21/09, 40/11), čl.38 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Sl.list CG” br.02/18, br.34/19, br.38/20, br.50/22 i br.84/22), čl.16, 19 36 Statuta Opštine Kotor (“Sl.list CG-opštinski propisi br.37/19), član 5, 9 i 25 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl.list CG” br.44/10), Odluke o prodaji nepokretnosti označenoj kao kat.parc.701 KO Dobrota I, u zahvatu Prostorno-urbanističkog Plana Opštine Kotor br.11-016/25-7898 od 15 .05.2025. godine, kao i Rješenjem predsjednika Opštine Kotor o imenovanju Komisije za sprovođenje postupka javnog nadmetanja u postupku prodaje nepokretnosti označene kao kat.parc.701 KO Dobrota I, br.01-018/25-9792 od 05.06.2025. godine, komisija za sprovođenje postupka prodaje nepokretnosti u vlasništvu Opštine Kotor OBJAVLJUJE JAVNI POZIV
za prodaju nepokretnosti u vlasništvu Opštine Kotor javnim nadmetanjem (aukcijom) Predmet prodaje:
Komisija sa sprovođenje postupka javnog nadmetanja u postupku prodaje nepokretnosti označene kao kat. parc.701 KO Dobrota I, oglašava prodaju nepokretnosti u vlasništvu Opštine Kotor i to:
•kat.parc.701, po načinu korišćenja livada 2.klase površine 136 m2 upisana u LN br.1082 KO Dobrota I.
•Predmetna nepokretnost se nalazi u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor (“Sl.list CG”, br.95/20) i po namjeni predstavlja površine za stanovanje,
•Početni iznos naknade za nepokretnost je 323,00 eura po m², što za navedenu nepokretnost ukupno iznosi 44.000,00 eura, •Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iznosi 167,00 eura po m²,
•Lokacija je komunalno opremljena u skladu sa parametrima PUP-a Opštine Kotor,
•Rok za privođenje namjeni je najduže 5 godina od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti. Opšti uslovi
Vrijeme mjesto podnošenja prijava
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća strana pravna fizička lica, pod uslovom da su otkupili aukcijsku dokumentaciju, uplatili depozit i registrovali se kao učesnici na aukciji. Prijave za javno nadmetanje podnose se u zapečaćenom omotu Opštini Kotor, Stari Grad 317, sa naznakom “Za Komisiju za sprovođenje postupka javnog nadmetanja u postupku prodaje nepokretnosti označene kao kat.parc.701 KO Dobrota I - ne otvaraj”.
Prijave se podnose na Građanskom birou Opštine Kotor u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom listu “Pobjeda” zaključno sa 27.06.2025. godine do 13 h.
Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu, dostaviti dokaz o uplati depozita u visini od 10 % od ukupnog iznosa početne cijene nepokretnosti koja je predmet aukcije, odnosno 4.400,00 eura, na žiro račun Opštine Kotor br: 530-17421-33 kod NLB banke, sa naznakom “UČEŠĆE NA JAVNOM POZIVU-AUKCIJA” ili dostaviti garanciju banke na iznos depozita, važeću na period od najmanje tri mjeseca, bez prigovora i naplativu na prvi poziv i to za:
•kat.parc.701, po načinu korišćenja livada 2.klase, površine 136 m² upisana u LN br.1082 KO Dobrota I.
Učesnici su dužni dostaviti i sljedeće podatke:
Za pravna lica:
- naziv i sjedište pravnog lica
- dokaz - rješenje o registraciji sa izvodom iz CRPS-a za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica (original ili ovjerena kopija rješenja)
- ime i prezime direktora i njegov potpis
- ovlašćenje - punomoćje za zastupanje (original ili ovjerena kopija)
- broj telefona
- e-mail adresa
- broj računa za vraćanje depozita
Za fizička lica:
- prezime, ime roditelja i ime
- adresu, jedinstveni matični broj i potpis
- broj telefona
- broj računa za vraćanje depozita
- broj lične karte, odnosno broj pasoša stranog državljanina
-e-mail adresa
Aukcijska dokumentacija
Aukcijska dokumentacija se može podići svakog radnog dana u periodu od 08 do 11 časova, u Sekretarijatu za imovinsko pravne poslove, kancelarija br.9 (prizemlje zgrade Opštine Kotor).
Na ime otkupa aukcijske dokumentacije neophodno je uplatiti iznos od 200,00 eura na žiro račun Opštine Kotor, br: 530-17421-33 (NLB Banka).
Datum, vrijeme i mjesto obilaska nepokretnosti Zainteresovana lica, nakon otkupa aukcijske dokumentacije, mogu izvršiti obilazak nepokretnosti koja je predmet prodaje, svakog radnog dana u terminu koji dogovore sa članovima Komisije zaključno sa danom 27.06.2025.godine do 9:00 časova. Kontakt osoba za pokazivanje predmetne nepokretnosti je Simeona Begović, br.tel.032 325 869. Vrijeme mjesto održavanja registracije učesnika
Registracija učesnika obaviće se u prostorijama Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Opštine Kotor, kancelarija br.9 (prizemlje zgrade Opštine Kotor), dana 30.06.2025.godine sa početkom u 10:00 časova. Vrijeme mjesto održavanja javnog nadmetanja (aukcije)
Prodaja predmetne nepokretnosti vršiće se putem usmenog javnog nadmetanja (aukcije) koja će se održati u prostorijama Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Opštine Kotor, kancelarija br.9 (prizemlje zgrade Opštine Kotor) dana 30.06.2025.godine sa početkom u 11:00 časova. Posebni uslovi
Postupak javnog nadmetanja (aukcija) smatraće se uspjelim i u slučaju kada je dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje aukciji, u kom slučaju se lice koje je steklo status učesnika na aukciji proglašava kupcem, a početna cijena na aukciji može biti prodajna cijena, s tim što ako učesnik odbije da prihvati prodajnu cijenu, gubi pravo na povraćaj depozita.
Promjena raspona ponude u postupku javnog nadmetanja (aukcije) - licitacioni korak, iznosi 100,00 eura. Kupcem se proglašava učesnik koji je ponudio najveću cijenu, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
Postupak nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na trećem pozivu ne ponudi veću cijenu od tada ponuđene najveće cijene.
Ukoliko je najveću cijenu ponudio jedan ponuđač, on se proglašava kupcem, a ukoliko je više ponuđača ponudilo najveću cijenu, kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.
U slučaju da se za aukciju prijavilo više učesnika, a nijedan ne ponudi cijenu veću od iznosa početne cijene, u tom slučaju kupcem se proglašava učesnik čija je prijava ranije pristigla.
Podnosioci prijava čije su prijave neblagovremene i nepotpune ne mogu učestvovati na javnom nadmetanju. Način i uslovi plaćanja
Kupac je dužan da sa Opštinom Kotor zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja (aukcije) i dokaz o uplati cjelokupnog iznosa dostaviti najkasnije na dan zaključenja Ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne pokretnosti sa ponuđačem koji je ponudio drugu najveću ponuđenu cijenu. Uplaćeni depozit kupca uračunava se u prodajnu cijenu, a ostalim učesnicima javnog nadmetanja (aukcije) se uplaćeni depozit vraća u roku od 10 dana od dana održavanja aukcije.
Ostale informacije Izabrani kupac snosi sve troškove vezane za realizaciju pravnog posla kojim se vrši otuđenje prava svojine na predmetnoj nepokretnosti.
Predsjednik komisije Simeona Begović