Subota, 21. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21382 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Predsjednica Vrhovnog suda na panelu povodom 80 godina od osnivanja te ustanove govorila o problemima i izazovima u pravosuđu
Pavličić: Ne mogu da prihvatim da 20 godina ne možemo da riješimo predmet
Predsjednik Sudskog savjeta u Crnoj Gori Radoje Korać je istakao da nezavisnog sudstva nema i da ga vjerovatno neće biti, ali da sudije obavezno treba da budu nezavisne. On je objasnio da sudstvo kao dio vlasti ne može biti potpuno samostalno. Korać je pričao o tome kako je sudstvo uvijek bilo na meti, te je podsjetio da smo prvog pravnika imali prije 150 godina, a da su ga naši susjedi imali prije milenijuma
Advokat Veselin Radulović o posljedicama eventualnog nesprovođenja mišljenja Venecijanske komisije
Svi su kršili Ustav, ali je najopasnije što je to činio Ustavni sud
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU: Počela isplata obeštećenja porodicama žrtava deportacije, otetih putnika iz voza u Štrpcima i NATO bombardovanja Murina i Tuzi
Vlada novcem iskazala
Za ratne zločine izvršene na području bivše Jugoslavije, tokom ratova devedesetih, Crna Gora je u proteklih 26 godina pravosnažno osudila 11 osoba, manje od trećine optuženih. U tri predmeta (Bukovica, Deportacija, Kaluđerski Laz) optužnice su pale, jer su svi okrivljeni oslobođeni, iako su žrtve tih zločina nesporne i zaslužuju pravdu. Od petorice osuđenih u predmetu Klapuh, samo jedan je izdržavao kaznu. Nijesu temeljno istraživani zločini na dubrovačkom ratištu, kao ni djelovanje tzv. vikend ratnika
Intenzivniji saobraćaj iznad Balkana zbog sukoba Izraela i Irana Nebo nad Crnom Gorom prometnije za osam odsto
PODGORICA: Otkrivena spomen-bista Sule Radovog
Spomenik se nalazi kod male fontane prekoputa spomenika Sv. Petru Cetinjskom. Skromnoj svečanosti prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Saša Mujović, predstavnici Fondacije ,,Sula Radov“ i građani STR. 15.
Lider „Preokreta“ Srđan Perić o usporavanju procesa sprovođenja izborne reforme i preporuci Venecijanske komisije Ni vlast ni opozicija u Ustavnom sudu ne žele ljude sa integritetom
Istinska reforma izbornog i ozdravljenje političkog sistema, prema mišljenju Perića, počeće kada budemo imali otvorene izborne liste na svim nivoima i referendume za ključna društvena pitanja
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka
Zoran Milanović šampion stila
Obilježavanje 100 godina FK
Budućnost okupilo je brojne sportiste, bivše asove, klupske legende, ali i poznate ličnosti iz javnog života.
Među njima bili su Zoran Milanović, Saša Mujović, Dejan Vukićević, Žuti Serhatlić, Admir Adrović... STR. 16. i 17.
STR. 2.
Lider „Preokreta“ Srđan Perić o usporavanju procesa sprovođenja izborne reforme i preporuci VK
Ni vlast ni opozicija u
Ustavnom sudu ne žele
ljude
PODGORICA – Današnja politička klasa, uprkos ideološkim razlikama, suštinski funkcioniše kao zatvoren sistem korporacija. Njih ne interesuju promjene pravila igre, jer su pravila podešena da garantuju njihovu političku moć, a našu nemoć, ocijenio je, u razgovoru za Pobjedu, lider Pokreta „Preokret“ i politički analitičar Srđan Perić.
Uigrani timovi vlasti i opozicije, kako pojašnjava, godinama održavaju simulaciju sukoba, dok zapravo zajedno rade na održavanju sistema u kojem je građanin sveden na posmatrača.
Komentarišući navode predstavnika civilnog sektora, da je „neko“ od političkih predstavnika pozicije i opozicije stavio veto na reforme koje se odnose na uvođenje otvorenih listi, što ponovo usporava proces reformi, Perić ističe kako „oni žele da govorimo o istoriji, zavjerama, patriotizmu i izdaji, jer znaju da iracionalno uvijek nadjača racionalno“.
- A dok god nas drže u emocionalnom haosu, mogu da izbjegnu stvarna pitanja o tome ko odlučuje i u čijem interesu. I zašto građanin u svemu tome
sa integritetom
Istinska reforma izbornog i ozdravljenje političkog sistema, prema mišljenju Perića, počeće kada budemo imali otvorene izborne liste na svim nivoima i referendume za ključna društvena pitanja
Srđan Perić
PODGORICA – Ključni problem kada je u pitanju prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda, ne samo u posljednjem slučaju sutkinje Dragane Đuranović, već i u nizu prethodnih, jeste što su svi na neki način kršili Ustav, smatra advokat Veselin Radulović.
ima samo jednu ulogu, da potvrdi njihovu namjeru – kaže Perić.
Poručuje i kako je naša politička scena suštinski duboko klasno podijeljena.
- Imamo političku buržoaziju, samodovoljnu i prema građanima sve otuđeniju. Sve ostalo su nijanse. A dokle god je tako, promjene neće dolaziti iznutra, iz takvog političkog okruženja - ocijenio je Perić. On je, ipak, optimista jer smatra da je poluga konačne moći u rukama građana, ali i da je potrebno da kolektivno izvršimo snažan pritisak koji bi vodio ka uspostavljanju mehanizama kroz koje bi građani sami odlučivali, nedvosmisleno i što je moguće neposrednije.
- To je početak pravog političkog sazrijevanja. Sve ostalo je simulacija koja se već punu de-
Opštenarodnim i glavarskim zborovima vratiti značaj
Rješenje za konačan ulazak crnogorskog društva u fazu stabilne i savremene demokratije mogli bismo, smatra Srđan Perić, naći i našoj tradiciji. - U našoj istoriji postoji jasna nit participativnosti, od opšenarodnih i glavarskih, pa sve do radničkih zborova. Ljudi su imali potrebu da učestvuju, da se pitaju. Ta potreba nije nestala, samo je sistematski potiskivana. Vrijeme je da se toj tradiciji vrati značaj i da se ona nadogradi. Ne iz sentimentalnosti, već iz političke nužnosti - zaključio je Perić.
ceniju naziva izbornom reformom - poručio je Perić. Prema njegovim riječima, istinska reforma izbornog i ozdravljenje političkog sistema počeće kada budemo imali otvorene izborne liste na svim nivoima i referendume za ključna društvena pitanja.
- Ne samo na državnom, već i na lokalnom nivou - kazao je on.
Perić upozorava da živimo u društvu u kojem političari ne preuzimaju odgovornost i nastavljaju sa akumulacijom moći u uskom krugu ljudi, bez kontrole i bez rizika.
- To je stanje političke nedozrelosti ili pretpolitičko doba. Da bismo iz njega izašli i ušli u fazu stabilne, savremene demokratije, neophodno je raskinuti sa partijskim monopolom nad svim sferama javnog života. Sve što bi moglo narušiti njihovu samovolju, nailazi na ogroman otpor sa njihove strane i kroz tu prizmu treba i posmatrati beskrajna prolongiranja u izbornoj reformi - ponovio je Perić. Upitan da li očekuje novu opozicionu blokadu rada parlamenta, ukoliko vlast ne postupi po preporukama Venecijanske komisije u vezi sa penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, on kaže da je Sporazum i upit, upućen VK, deklarativno predstavljen kao model izlaska iz političkog ćorsokaka.
- Svako ko iole poznaje rad Ko-
misije i pravne procedure mogao je pretpostaviti da će njihov odgovor biti fokusiran prije na proceduralna pitanja nego na tumačenje koja norma se primjenjuje u konkretnoj situaciji. Naše unutrašnje probleme niko neće riješiti umjesto nas, a i zašto bi. Komisija je odgovorila relativno brzo i u tom procesu bila korektna – smatra Perić. Prema njegovoj ocjeni, sada slijedi različito čitanje tog teksta.
- Korijen problema leži u namjeri političkih korporacija da kontrolišu sudije Ustavnog suda. Dok god se ne suočimo s tim, bićemo zarobljeni na ovom putu ka pravnom rasulu. Ne smijemo zaboraviti da su se za izbor sudija Ustavnog suda prijavila, recimo, dva vrhunska kandidata, ali su, naravno, odbijeni. Ni vlast ni opozicija ne žele da u Ustavnom sudu sjede ljudi sa najvećim znanjem i integritetom, već oni na koje mogu politički uticati - kazao je Perić.
On je ocijenio i da je u stvari „cijela ova rasprava samo dimna zavjesa koja prikriva tu činjenicu“.
- Takve igre znače samo moć vladajućim elitama. Dokle god ne preusmjerimo fokus na suštinu, a to je izbor najkompetentnijih i najnezavisnijih sudija, bićemo svjedoci daljeg urušavanja pravne države. Samo tako pravda može postati zaštita svih, a ne instrument partijskih interesa - zaključio je Perić. I. MILOVIĆ
Osnovni sud odbacio tužbu gradonačelnika Podgorice protiv najjače opozicione stranke
sta i član te partije, neistinite tvrdnje i zlonamjerna diskreditacija s ciljem da se naruši njegov profesionalni i lični integritet.
On je za Pobjedu komentarisao mišljenje Venecijanske komisije o proceduri prema kojoj je penzionisana ova sutkinja. Razlozi za traženje mišljenja posebnog tijela Evropskog savjeta za vladavinu prava datiraju iz sredine decembra, kada je Ustavni odbor na čelu sa Jelenom Božović donio zaključak kojim se Đuranović penzioniše, a šef parlamenta Andrija Mandić potvrdio usvajanje takve odluke. Tek su 15. marta, premijer Milojko Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili svoje potpise na Sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mišljenje VK. Spajić je konačnu verziju zahtjeva proslijedio 25. marta. Gotovo tri mjeseca kasnije, stiglo je mišljenje VK u kome se ističe kako je Ustavni sud bio dužan da Skupštini uputi formalno obavještenje o sticanju uslova za prestanak funkcije sutkinji Đuranović, a da parlament potom postupa po tom obavještenju.
PODGORICA – Osnovni sud odbacio je kao neosnovanu tužbu koju je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, zbog povrede ugleda i časti, uoči izbora u glavnom gradu, podnio protiv Demokratske partije socijalista i portparola te stranke Miloša Nikolića,
zahtijevajući da mu se, u ime odštete, isplati 5.000 eura.
Sud je utvrdio da objave Nikolića nijesu predstavljale klevetu, već dio političkog diskursa uoči lokalnih izbora u Podgorici.
- Sporni navodi su iznijeti u okviru političke debate i od-
nose se na javnu ličnost u momentu obavljanja funkcije ministra i kandidata za gradonačelnika. U takvom kontekstu, granica prihvatljive kritike je šira - navodi se u obrazloženju presude.
Sud je odbacio navode iz Mujovićeve tužbe da su objave Nikolića i DPS-a, da je bio aktivi-
U obrazloženju presude, koju je potpisala sutkinja Ivana Žujović, navedeno je kako Mujović nije dokazao da su te tvrdnje neistinite, niti da su iznijete s namjerom da mu se nanese šteta.
- Sud cijeni da je riječ o subjektivnom političkom stavu, a ne o činjenično netačnoj tvrdnji – zaključuje se u obrazloženju presude. Đ.Ć.
Radulović: najopasnije
S druge strane, u svom mišljenju su se zvanično ogradili i potcrtali da se „VK nije bavila tumačenjem dva zakonska rješenja koja propisuju različite starosne granice za odlazak u penziju“, odnosno tumačenjem toga je li sutkinja Đuranović trebalo da bude penzionisana po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Kako su naveli, „u nadležnosti Komisije nije da procjenjuje nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud“.
NAREDNI KORACI U razgovoru za Pobjedu, Radulović je ukazao na činjenicu kako je riječ o mišljenju odnosno tumačenju „koje smo mogli i sami da znamo“, te koje se i prije toga moglo čuti sa mnogih adresa. - Rekli su nam nešto što smo manje-više znali ili je trebalo da znamo i ranije. Ključni problem, kada je u pitanju prestanak funkcije sudijama UstavKoje su
Građani zarobljeni u partitokratskom
Sagovornik Pobjede smatra da smo nakon penzionisanja
Lopičić, na neki način, ponovo u pat poziciji. Ako do kraja juna niko ne bude izabran,
društvu
vijeće ovog nezavisnog sudskog organa imaće samo troje od sedam članova, što će ga učiniti potpuno nefunkcionalnim.
Članice Odbora SNP-a u Danilovgradu Jelena
Radonjić izabran
Nikada do sada u SNP-u nije vladalo takvo bezakonje, niti su se odluke donosile bez pravila, obzira jednih prema drugima i bez procedura, a sve zarad ostvarivanja ličnih i frakcijskih interesa, navele su Šćepanović i Tomić
PODGORICA – Izbor
Marka Radonjića za novog predsjednika danilovgradskog odbora Socijalističke narodne partije realizovan je po unaprijed osmišljenom scenariju, bez najave, uvida u kandidature i sprovođenja osnovnih statutarnih procedura, te u atmosferi koja više liči na politički diktat nego na demokratski proces.
Na to su ukazale članice tog lokalnog tijela SNP-a Jelena Šćepanović i Ivana To-
mić, a nakon što je, na sjednici održanoj u četvrtak uveče, Radonjić izabran za čelnika Odbora.
One su, zbog teškog kršenja Statuta i osnovnih demokratskih normi, Statutarnoj komisiji SNP-a podnijeli zahtjev za poništenje izborne konferencije u Danilovgradu.
Lidera SNP-a Vladimira Jokovića optužile su da, nakon raspuštanja hercegnovskog odbora, nastavlja sa partijskom anarhijom.
- Nikada do sada u SNP-u ni-
eventualnog nesprovođenja mišljenja Venecijanske
komisije
Radulović: Svi su kršili Ustav, ali je najopasnije što je to činio Ustavni sud
Prijeti nam opasnost da ponovo dođemo u situaciju da Ustavni sud bude nefunkcionalan upravo zbog političkih borbi i želje svih partija, prvenstveno onih koje vrše vlast, da imaju kontrolu nad tim sudom, rekao je sagovornik Pobjede
nog suda, ne samo u ovom posljednjem slučaju sutkinje Đuranović već i u nizu prethodnih, jeste što su, čini mi se, svi na neki način kršili Ustav. Ali, najozbiljnije i najopasnije je to što je Ustavni sud kršio Ustav, jer je donosio odluke u kojima su učestvovale i sudije na koje su se one primjenjivale. Dakle, donosio je odluke u skladu sa ličnim interesima i željama tih sudija da ostanu što duže u foteljama i na funkcijama, što je uspostavio određenu praksu koja je sve samo ne poštovanje Ustava – istakao je on.
Za predstavnike opozicije, način implementacije dobijenog mišljenja VK predstavljaće odgovor Spajića u ime vlasti
- I sve to zbog toga što smo partitokratsko društvo. Zarobljeni smo, svi smo taoci nekih partijskih interesa, prvenstveno političkih partija koje vrše vlast. A one i njihovi funkcioneri ne pokazuju ni minimum volje da urade nešto kako bi Crna Gora
na sporazum koji je prethodio zajedničkom zahtjevu za procjenu ustavnosti. U tom dokumentu se u šest tačaka preciziraju koraci koji prethode i sljeduju dobijanju mišljenja VK. Među njima se navodi zaustavljanje već započete procedure izbora sudije Ustavnog suda do implementacije koraka koje sugeriše posebno tijelo Evropske komisije za vladavinu prava.
Radulović smatra da svi akteri sada treba da se pozabave implementacijom dobijenog mišljenja VK.
- Prvenstveno da Ustavni sud ne radi ono što je radio prethodnih godina, već da konstatuje činjenice koje se tiču nastupanja uslova za presta-
napravila korak naprijed u vladavini prava i poštovanju osnovnih ljudskih prava. Takav način na koji se oni odnose prema Ustavnom sudu, i ne samo prema njemu, pokazuje da su crnogorske institucije još, bojim se, daleko od toga da se potpuno
nak funkcije, u ovim slučajevima uslova za sticanje prava na starosnu penziju, i da shvate kako se o pitanjima poput ovog ne može glasati. Dakle, ne možete da glasate o tome da li je neka činjenica nastupila, jer ako jeste, to samo treba da konstatujete i da se dalje radi po proceduri – istakao je advokat.
On skreće pažnju da funkcija svim sudijama prestaje na isti način, za razliku od onoga što je do sada bila praksa.
- Nekome je funkcija prestajala sa 65 godina, nekome sa 66, a nekome sa 66 i po, sve zavisno od toga koliko ko ima dobru poziciju, političku, prije svega, da svoj ostanak u fotelji produži. To je ono na čemu bi trebalo svi da porade, prvenstveno Ustavni sud – dodao je. Sagovornik Pobjede je stava da Crna Gora ima dovoljno jasne zakone da se ovakve situacije mogu definisati. Ipak, smatra da ih treba promijeniti na način da se starosna granica za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda produži.
- To je negdje i opravdano, ali dok se to ne uradi kroz izmje-
oslobode političkog uticaja i da budu profesionalne, da ih čine ljudi sa integritetom koji će voditi računa isključivo u vladavini prava i poštovanju pravnog poretka, a ne o zaštiti bilo čijih partijskih, ličnih ili nekih drugih pojedinačnih interesa – kazao je Radulović.
nu pravnog okvira, treba da se poštuje trenutni okvir na način kako je napisan – napominje on.
NEPOZNANICE
S obzirom na to da bi krajem ovog mjeseca još jedna sutkinja Ustavnog suda, Desanka Lopičić, trebalo da ode u penziju, u ovom trenutku je veća mogućnost da institucijama budu „vezane ruke“ za sprovođenje preporuka VK. Naime, Ustavni sud imaće tri od sedam članova, što ga čini nefunkcionalnim, dok izbor novih za tu sudsku instancu i dalje traje. Postavlja se pitanje da li bi Skupština, konkretno Ustavni odbor i u ovom slučaju mogao uzeti tuđe ingerencije te odlučivati o stvarima koje nijesu u njihovoj nadležnosti. Radulović skreće pažnju kako „ne bi bilo dobro da Skupština ili bilo koji drugi organ uzima ingerencije koje mu ne pripadaju ni po zak onu ni po Ustavu“. - Pomenuli ste pitanje koje jeste jako ozbiljno i nažalost govori u prilog tome da je Ustavni sud više neka partijska ćelija ili istureno partijsko odjeljenje raznih političkih stranaka, a manje ono što bi trebalo da bude. Prijeti nam opasnost da ponovo dođemo u situaciju kao što je to bilo prije nekoliko godina, da taj sud bude nefunkcionalan upravo zbog političkih borbi i želje svih partija, prvenstveno onih koji vrše vlast, da imaju kontrolu nad tim sudom, od-
nosno da u njega ubace sudije koji su njihovi partijski poslušnici i partijski vojnici – pojašnjava on. No, kako dodaje, to neće biti prvi niti jedini put da je politika upletena i u ovu granu vlasti. Podsjeća da se situacija nije promijenila još od samog formiranja Ustavnog suda, nakon izmjene Ustava 2013. godine, te da ta praksa, nažalost, traje i danas.
- Svjedočimo u svakom postupku izbora da se kandidati intervjuišu i ljudi biraju na način koji pokazuje da političke partije žele da u Ustavni sud ubace svoje partijske vojnike, a ne profesionalce sa integritetom koji će voditi računa samo o tome da se poštuje Ustav i ni o čemu drugom – zaključio je Radulović Pobjedi.
K. JERKOV
i Ivana Tomić zahtijevale da Statutarna komisija stranke poništi izbornu konferenciju u tom gradu
izabran za predsjednika mimo svih procedura
je vladalo takvo bezakonje, niti su se odluke donosile bez pravila, obzira jednih prema drugima i bez procedura, a sve zarad ostvarivanja ličnih i frakcijskih interesa – navele su Šćepanović i Tomić u saopštenju za medije. One ističu i da zasijedanje danilovgradskog odbora nije bila izborna konferencija, već „politička farsa bez otvorenog unutarpartijskig postupka“ . - Do same konferencije nijesu bili poznati delegati, a tokom njenog održavanja je, bez šireg uvida i učešća, OO faktički izabrao sam sebe bez delegata – istakle su one. Šćepanović i Tomić poručuju da je Statut SNP-a „brutalno pregažen“, a procedura ignorisana.
- SNP nije i ne smije biti partija u kojoj predsjednik partije određuje predsjednike
opštinskih odbora kršeći proceduru izbora. Ovaj model odlučivanja, po principu privatne firme, direktno je urušavanje svega onoga što SNP treba da predstavlja, a to su sloboda govora, uvažavanje
članstva i demokratski poredak unutar organizacije – ocijenile su u saopštenju. Navele su i da su tokom zasijedanja zahtijevale da im se dostavi više dokumenata među kojima su, kako su objasnile,
odluke o sazivanju izborne konferencije, o sastavu radnih tijela izborne konferencije, o kriterijumima, broju i načinu izbora predstavnika za izbornu konferenciju, informacije o sprovedenom
postupku predlaganja i utvrđivanju kandidata za predstavnike izborne konferencije, kandidata za članove i za predsjednika odbora, kao i zapisnik sa održane sjednice na kojoj je utvrđen prijedlog dnevnog reda izborne konferencije i izjave o prihvatanju, odnosno neprihvatanju kandidature za predsjednika i drugu prateću dokumentaciju.
- Nakon što smo dobili potvrdu da ništa od navedene dokumentacije ne postoji, da radne grupe nijesu formirane, da mjesni odbori nijesu konsultovani i da nijesu imali pravo predlaganja, zaključujemo da su samovoljno odredili broj delegata i sami sebe predložili za kandidata – istakle su one. Šćepanović i Tomić navode i da je Joković pritom najavio da će na isti način odraditi
izbornu konferenciju u još nekoliko gradova, obrazlažući da se „tako uvijek radilo“. - Poručujemo da se, barem dok on nije došao na čelo partije, ovako nešto nije dogodilo... SNP ne može i ne smije postati talac pojedinaca, koji partiju koriste kao sredstvo lične kontrole. Ovo nije partija ucjena, pritisaka i fantom birača. Ovo je partija časnih ljudi koji su, od punoljetstva, dali godine borbe i lojalnosti ideji – naglasile su one. Sve istinske članove i poštovaoce pravih vrijednosti SNP-a pozvale su da dignu glas protiv takve prakse, da se bore za povratak legaliteta, legitimnosti i principa zbog kojih je SNP i nastao i da ne dozvole da se partija pretvori u „karikaturu političke organizacije kojom upravlja volja jednog čovjeka“. Đ. Ć.
Veselin Radulović
Jelena Šćepanović i Ivana Tomić
Intenzivniji saobraćaj iznad Balkana zbog sukoba Izraela i Irana
Nebo nad Crnom Gorom prometnije za osam odsto
Ova promjena pokazuje koliko brzo geopolitičke tenzije mogu da utiču na tokove globalne avijacije i preusmjere ključne saobraćajne pravce
PODGORICA - Zbog aktuelnog oružanog sukoba između Izraela i Irana, mnoge avio-kompanije mijenjaju svoje rute i izbjegavaju vazdušne prostore pogođene ratnim dejstvima. Umjesto toga, avioni sve češće lete obilaznim pravcima, među kojima je i vazdušni prostor kojim upravlja SMATSA – Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi Srbije i Crne Gore.
Prema podacima SMATSA -e koje je dostavila Pobjedi, tokom prethodnih šest dana zabilježeno je povećanje broja letova u njihovom području nadležnosti u odnosu na prognoze koje su važile prije izbijanja sukoba. Ukupno povećanje u kompletnom prostoru SMATSA iznosi oko tri odsto, dok je rast prometa u crnogorskom vazdušnom prostoru i iznad međunarodnih voda Južnog Jadrana znatno izraženiji – čak osam odsto.
Ova promjena pokazuje koliko brzo geopolitičke tenzije mogu da utiču na tokove glo-
balne avijacije i preusmjere ključne saobraćajne pravce. Od januara do decembra 2024. godine, SMATSA je u crnogorskom vazdušnom prostoru, uključujući i međunarodne vode Južnog Jadrana, obradila ukupno 320.431 prelet. Takođe, zabilježeno je 29.073 polijetanja i slijetanja sa aerodroma u Podgorici i Tivtu. Podsjećamo da je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ukrajinski vazdušni prostor bio potpuno zatvoren. Istovremeno, mnoge evropske zemlje zatvorile su svoj prostor za ruske avione, dok je Rusija učinila isto za evropske prevoznike. Rezultat je bio ogroman talas preusmjeravanja letova iznad srednje i jugoistočne Evrope – uključujući i Srbiju, Crnu Goru, Bugarsku i Rumuniju. U tom periodu, broj preleta iznad vazdušnog prostora pod kontrolom SMATSA porastao je za čak 20 odsto u odnosu na uobičajene projekcije. SMATSA je tada obrađivala do 2.000 letova dnevno, dok je prosjek bio oko 1.600 prije sukoba.
Zatvaranje istočnih koridora i Arktičke rute prema Aziji primoralo je avio-kompanije da traže južnije alternativne rute. Time je tzv. „balkanski koridor“ postao jedan od glavnih tranzitnih pravaca ka Bliskom istoku, jugoistočnoj Aziji i sjevernoj Africi. Crna Gora, kao dio ovog koridora, bilježila je rast broja preleta, naročito na relacijama između zapadne Evrope i Bliskog istoka.
Tada je rast prometa donio i veće prihode od usluga u vazdušnoj plovidbi. Prema javnim podacima, SMATSA je 2022. ostvarila rekordne operativne rezultate. Ipak, istovremeno su zabilježeni i povećani pritisci na kontrolu letjenja – kako kadrovski, tako i tehnički.
SMATSA (Agencija za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju Srbije i Crne Gore) kontroliše vazdušni prostor iznad Srbije, Crne Gore i međunarodnih voda Južnog Jadrana. Ovaj prostor, poznat kao Beogradski FIR, obuhvata oko 145.000 kvadratnih kilometara i predstavlja važan tranzitni koridor za međunarodne letove. SMATSA pruža usluge kontrole letjenja, prilaza i tornja, kao i informativne i meteorološke servise u skladu sa ICAO i EUROCONTROL standardima. n. KovaČEviĆ
Agencija za civilno vazduhoplovstvo realizovala dvije trećine preporuka Državne revizorske institucije
Na Odboru za ekonomiju održano konsultativno
Stručnjaci upozorili ekonomska aktivnost usporava, a cijene
PODGORICA - Crnogorska ekonomija na početku ove godine bilježi povoljnu dinamiku ekonomske aktivnosti, dok je ekonomski rast u skladu sa očekivanjima Ministarstva finansija, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
- Realni ekonomski rast u prvom kvartalu iznosio je 2,5 odsto, što je iznad rasta u EU i eurozoni - rekao je Vuković na konsultativnom saslušanju na temu Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i uticaj na finansijsku održivost na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, prenosi agencija Mina biznis.
Globalni uticaj
On je, poređenja radi, kazao da je ekonomija EU na godišnjem nivou porasla 1,6 odsto.
- To je u skladu sa očekivanjima Ministarstva finansija, budući da globalne i evropske ekonomije usporavaju, pa je Međunarodni monetarni fond (MMF) u posljednjem izvještaju korigovao rast za brojne države. Globalne ekonomske neizvjesnosti se moraju odraziti i na Crnu Goru imajući u vidu snažnu trgovinsku i investicionu povezanost sa EU i državama regiona - objasnio je Vuković.
Ako se posmatra struktura rasta, najveći skok bilježe investicije i privatna potrošnja, što pokazuje, kako je ocijenio, da su ekonomske osnove i dalje stabilne i snažne, odnosno da postoji makroekonomska stabilnost.
- Sve tekuće obaveze se finansiraju iz tekućih prihoda. Održivi rast obezbjeđuje se kroz kombinaciju fiskalnih reformi, smanjenje sive ekonomije i rast prihoda budžeta - dodao je Novica Vuković.
On je kazao da je u turizmu u prva četiri mjeseca ostvaren rast dolazaka od 3,4 odsto.
Ekonomska aktivnost usporava ne samo u prvom kvartalu, nego od drugog kvartala prošle godine. Svi vitalni sektori u ekonomiji bilježe pad, kao što su poljoprivreda, finansije i poslovanje sa nekretninama, dok rast postoji u određenim uslugama, navela je predsjednica Društva statističara i demografa (DSD) Gordana Radojević
znatno usporila u toku mandata rada ove Vlade, sa rekordnih 13 odsto u 2022. godini, na devet odsto 2023, dok je prošle godine iznosila 2,2 odsto.
Zavisnost od stranaca
Predsjednica Društva statističara i demografa (DSD) Gordana Radojević, kazala je da se na osnovu trendova može zaključiti da ekonomska kretanja nijesu baš povoljna.
samo su oni imali rast cijena električne energije. - Hrana i bezalkoholna pića poskupila su 50 odsto u odnosu na 2019. godinu, a u EU 33 odsto - rekla je Radojević. spori rast
PODGORICA - Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV), na čelu sa Ivanom Šćekićem, u kratkom periodu je ispravila brojne nepravilnosti u poslovanju iz prošlog perioda, koje je konstatovala Državna revizorska institucija (DRI) u izvještaju za 2023. godinu, navedeno je iz ACV. - Prema izvještaju DRI o kontroli realizacije preporuka za
ACV, Agencija je u potpunosti ispunila 64 odsto, odnosno skoro dvije trećine preporuka - njih 16 od ukupno 25. DRI procjenjuje da je djelimično ispunjeno sedam, dok za dvije nije utvrđen status - navodi se u saopštenju. Za sve preporuke su pokrenute aktivnosti, kako DRI i konstatuje. - Činjenica je da je za realizaciju dijela preporuka potreban duži period da bi bile potpu-
no ispunjene. DRI će se najkasnije do 15. decembra dostaviti novi izvještaj sa dodatnim obrazloženjima - rekli su iz ACV-a.
Navedeno je da je ACV, čiji je direktor Šćekić od marta prošle godine, a od maja u punom mandatu, u polugodišnjem roku postupila prema akcionom planu za rješavanje uočenih nepravilnosti i neusklađenosti iz prethodnog perioda. r. E.
- Tržište rada je izrazito dinamično. Stopa nezaposlenosti je prvi put jednocifrena i iznosi 9,91 odsto, što je najniži nivo od kada postoji evidencija Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) - naveo je ministar Vuković. Prosječna neto zarada je, prema njegovim riječima, premašila 1.000 eura i raste na nivou od 22 odsto.
- Neto priliv stranih direktinih investicija (SDI) bilježi rast od četiri odsto u prvom kvartalu. Bankarski sektor je stabilan, likvidan i visoko profitabilankazao je Vuković.
Inflacija je, kako je precizirao,
- Društvo je došlo do toga da zavisi od stranaca ili onih koji bi da rade ovdje. Broj stranaca se povećavao zbog rata u Ukrajini, kada smo doživjeli bum. Kako se broj stranaca smanjivao, smanjivala se i ekonomska aktivnost. To je problem demografije - objasnila je Radojević.
Ona je navela da ekonomska aktivnost usporava ne samo u prvom kvartalu, nego od drugog kvartala prošle godine.
- Svi vitalni sektori u ekonomiji bilježe pad, kao što su poljoprivreda, finansije i poslovanje sa nekretninama, dok rast postoji u određenim uslugamadodala je Radojević.
Ona je saopštila da su kumulativno cijene u odnosu na 2019. godinu porasle 33 odsto, a u EU 22 odsto, a suočeni su sa istim globalnim faktorima,
Izvršni direktor Fidelity consultinga Miloš Vuković, podsjetio je da je Evropska komisija rekla da će rast BDP-a biti upola manji nego što je projekcija Ministarstva finansija. - Očekuje nas smanjenje poreskih rashoda, a već vidimo da se radi o ugovorima o djelu, ali to neće biti dovoljno. Crna Gora će u ovoj godini rasti sporije od svih država koje žele da se priključe EU - rekao je Vuković.
On je kazao da, bez obzira što se ‘napumpala’ potrošnja kroz povećanje mandatornih troškova, na osnovu čega su građani uzeli ogromne kredite, Crna Gora ima najnižu stopu rasta. - Kad ta potrošnja stane, možemo da govorimo da je Crna Gora u recesiji - smatra Miloš Vuković.
On je naveo da će Crna Gora u narednoj godini, prema ocjeni Evropske komisije, imati najnižu stopu rasta.
- Prošle godine smo u prvom kvartalu imali stopu rasta 4,4 odsto, a godišnje tri odsto. Ove
Sa jučerašnje sjednice
Prošle godine u crnogorskom vazdušnom prostoru zabilježen 320.431 prelet
da aktivnost cijene rastu
godine je rast u prvom kvartalu bio 2,5 odsto, pa možemo reći da će na godišnjem nivou biti ispod dva odsto - rekao je Miloš Vuković.
On je naveo da je u svim dokumentima predviđen rast od 4,8 odsto.
- Mislim da ćete morati da mijenjate Fiskalnu stategiju i sve druge dokumente da biste ovu ocjenu efektuirali. Ekonomija će rasti od scenarija nižeg rasta iz Fiskalne strategije - dodao je Miloš Vuković.
Prema njegovim riječima, došlo je do drastičnog usporavanja ekonomske aktivnosti.
Fingiranje
zabrinutosti
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović, kazao je da ima utisak da se fingira zabrinutost za ekonomsku situaciju u zemlji kako bi se prikupili jeftini politički poeni, ta da se nada da građani nijesu zaboravili kako su živjeli prije sprovođenja programa „Evropa sad 1 i 2“. - Da li ste sazivali tematska sjednice kad se prosječna zarada za deset godina povećala 40 eura, minimalna zarada iznosila 222 eura, kada su penzioneri primali mizernih 145 eura, a penzija im za deset godina povećala 17 eura, kada je javni dug uvećan sa 1,4 milijarde u 2011. godine na 4,4 milijarde u 2020. godini? Nijeste, a mislim da je trebalo - rekao je Janović.
On je dodao da država u to vrijeme nije mogla da takav „mizerni životni standard“ građana finansira iz tekućih prihoda, zbog čega se zaduživala. To, prema njegovim riječima, ne bi bio problem da se novac koristio za izgradnju puteva, škola ili bolnica, već da
bi se „krpile rupe“ u budžetu. - Ni tada nije bilo razloga da se sazivaju tematske sjednice - kazao je Janović. On je podsjetio da je prethodna vlast poreskom reformom 2014. godine uvela takse na SIM kartice, električna brojila i kablovske priključke, a fiskalnom strategijom iz 2017. godine povećala opštu stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 17 odsto na 21 odsto i smanjenje zarada u javnom sektoru.
- Ova vlada ni cent zaduženja nije usmjerila na tekuću potrošnju već na vraćanje starih dugova i realizaciju kapitalnih projekata, smanjenje javnog duga sa 110 odsto na oko 65 odsto, te rast ekonomije - naveo je Janović i dodao da je kreditni rejting Crne Gore uvećan dva puta u vrijeme vlade premijera Milojka Spajića On smatra i da trgovinski lanci u Crnoj Gori nijesu imali razlog za povećanje cijena, osim gramzivosti za većim profitom, ali i da se s tim problemom suočava cijeli region.
- Pet najvećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori prošle godine je ostvarilo prihode od 1,1 milijardu eura ili 8,5 odsto više. Tako da oni nijesu oštećeni i o ovom problemu se mora razgovarati - saopštio je Janović. Poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar, kazao je da je crnogorska fiskalna strategija temeljena na rastu od 4,8 odsto, dok projekcije ukazuju na rast od 2,3 odsto, što znači da bi to trebalo da bude upozorenje.
- Brojevi ne potvrđuju da se nikad nije živjelo kao sad - rekao je Konatar i upozorio da deficit Fonda PIO trenutno iznosi 155 miliona eura. On smatra da ne bi trebalo „zabijati glavu u pijesak“ pred problemima, jer će oni doći na naplatu budućim generacijama.
- Moramo staviti prst na čelo, jer će nam posljedice loših odluka doći na naplatu, a onda niko ne može biti srećannaveo je Konatar i pozvao na izlazak iz političko-partijskih rovova i da se dođe do zajedničkih rješenja.
Pogrešne
PretPostavke
Poslanik DPS-a Nikola Milović, upozorio je da se krenulo od pogrešnih pretpostavki - da će ekonomski rast biti 4,8 odsto, a na kraju će on iznositi oko dva odsto.
- To pokazuje da crnogorska ekonomija usporava. Ne može se bolje živjeti, a raditi manje. Ta formula kada se primijeni, rezultati su poražavajući - poručio je Milović.
On je upozorio da se dodatno podgrijavaju očekivanja građana o nastavku rasta zarada, što se, kako je rekao, neće desiti.
- Postajemo statični, a postavlja se pitanje gdje je tu funkcija razvoja - naveo je Milović. Na saslušanje je bio pozvan i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji nije došao. s. P.
PODGORICA - Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori je u prošloj godini iznosio 54 odsto prosjeka EU, prema prvoj procjeni Eurostata.
Iz Monstata je saopšteno da je od zemalja članica EU, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) zabilježen u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva puta iznad prosjeka EU, i iznosi 242 odsto evropskog prosjeka. Bugarska se nalazi na najnižem nivou sa 66 odsto prosjeka EU. Od zemalja iz regiona, prema prvoj procjeni Eurostata, Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći koji iznosi 77 odsto prosjeka EU, dok se Crna Gora nalazi na drugom mjestu na nivou od 54 odsto prosjeka EU. Srbija se nalazi na nivou od 51 odsto evropskog prosjeka, Sjeverna Makedonija na nivou od 42 odsto, Albanija 37 odsto i Bosna i Hercegovina na nivou od 35 odsto evropskog prosjeka.
Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku prema standardu kupovne moći, prema prvoj procjeni među zemljama članicama se kretala u rasponu od 72 odsto prosjeka EU u Mađarskoj do 141 odsto prosjeka EU u Luksemburgu. Posmatrajući zemlje regiona, prema prvoj procjeni EUROSTAT-a, stvarna individualna
Crnogorski BDP po stanovniku 54 odsto prosjeka EU
potrošnja po stanovniku prema standardu kupovne moći se kreće u rasponu od 41 odsto u Bosni i Hercegovini i Albaniji do 78 odstp prosjeka EU u Hrvatskoj. Stvarna individualna potrošnja po stanovniku prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori u 2024. godini prema prvoj procjeni iznosila je 68 odsto prosjeka EU. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika uglavnom je pokaza-
telj nivoa ekonomske aktivnosti, dok je stvarna individualna potrošnja po glavi stanovnika alternativni pokazatelj, bolje prilagođen da opiše materijalno blagostanje domaćinstva. Generalno, nivo SIP po stanovniku je više homogen nego BDP, ali i dalje postoje znatne razlike među članicama EU. Struktura stvarne individualne potrošnje je bazirana na homogenim skupovima
proizvoda i usluga koja domaćinstva konzumiraju, ali su i dalje evidentne razlike između nivoa SIP per capita među zemljama članica EU. BDP po stanovniku je uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, dok je stvarna individualna potrošnja alternativni pokazatelj, bolje prilagođen da opiše materijalno blagostanje domaćinstva. s. P.
Infrastrukturna povezanost preduslov za ekonomski rast
PODGORICA - Regionalna saradnja i infrastrukturna povezanost nijesu samo tehnička pitanja, to su strateški preduslovi za ekonomski rast, političku stabilnost i evropske integracije - poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević na Forumu Jadransko-jonske inicijative (AIC Forum) u Portorožu.
Sekretar Odbora udruženja za saobraćaj Privredne komore (PKCG) Aleksandar Mitrović je na Forumu ocijenio da je povezanost željezničke i putne infrastrukture Crne Gore sa susjednim državama još suočena s nizom izazova, saopšteno je iz PKCG. On je na panelu ,,Putna infrastruktura i uska grla na grani-
cama jadransko-jonske regije: izazovi i rješenja“ kazao da su izazovi fizička infrastruktura graničnih prelaza, nedovoljna usklađenost i koordinacija rada različitih inspekcijskih službi koje često djeluju bez jedinstvenih procedura i elektroničke razmjene podataka. - U tom cilju, PKCG u partnerstvu sa nadležnim institucijama razvija sistem elektron-
skog tovarnog lista, odnosno e-CMR. Na taj način će se digitalizacijom robnih dokumenata smanjiti troškovi privrede, smanjiti čekanja na graničnim prelazima, pojednostaviti procedure i otkloniti uska grla u prekograničnom prometu - naveo je Mitrović. Vukićević je, kako je saopšteno iz PKCG, naglasila ključnu ulogu Evropske unije u podršci infrastrukturnim projektima na Zapadnom Balkanu, posebno u Crnoj Gori, kroz mehanizme kao što su IPA fondovi i Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Ona je detaljno predstavila strateške projekte Crne Gore: završetak auto-puta Bar – Boljare kao ključnog teretnog koridora i izgradnju brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, koja će povezati Crnu Goru sa Hrvatskom i Albanijom. Vukićević je posebnu pažnju posvetila reformi željezničkog sektora. Govoreći o regionalnoj saradnji, istakla je da Crna Gora intenzivno razvija infrastrukturne projekte sa Srbijom, Albanijom i Bosnom i Hercegovinom. r. e.
Ministarka saobraćaja i predstavnici PKCG na Forumu Jadransko-jonske inicijative u Portorožu
Procijenjeni BDP i SIP po stanovniku prema standardu kupovne moći za 2024.
Učesnici Foruma Jadransko-jonske inicijative
SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU: Porodice žrtava ratnih zločina Deportacija i Štrpci, te NATO bombardovanja Murina i Tuzi dobiće obećano obeštećenje
Vlada novcem iskazala solidarnost, pravosuđe otvorilo stare predmete
PODGORICA - Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije započelo je isplatu jednokratne novčane pomoći porodicama žrtava deportacije izbjeglica iz 1992. godine, otetih putnika iz voza u Štrpcima 1993. godine, te civilnih žrtava NATO bombardovanja Murina i Tuzi 1999. godine.
- Ova pomoć je izraz institucionalne solidarnosti i poštovanja prema porodicama koje su pretrpjele velike gubitke, kao i korak ka jačanju kulture sjećanja i društvene pravde – saopšteno je juče iz Ministarstva. Očuvanje dOstOjanstva
Iz Ministarstva kojim rukovodi Damir Gutić poručuju da ostaju posvećeni pružanju podrške svim žrtvama i njihovim porodicama, te nastavljaju da preduzimaju konkretne mjere u cilju očuvanja ljudskog dostojanstva, socijalne pravde i društvene kohezije. Vlada je u aprilu donijela odluku o dodjeli jednokratne novčane pomoći porodicama žrtava deportacije izbjeglica, tragičnih događaja u Štrpcima i bombardovanja u Murinu i Tuzima. Za 16 porodica civilnih žrtava biće opredijeljeno po 100.000 eura obeštećenja - po 50.000 u ovoj i isto toliko u 2026. godini. Oteti i ubijeni putnici iz voza Beograd – Bar, u stanici Štrpci, 28. februara 1993. godine, iz Crne Gore su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Senad Đečević, Jusuf Rastoder i Ismet Babačić Prilikom bombardovanja mosta u gradiću Murino, 30. aprila 1999. godine, stradalo je šest civila, od kojih troje djece. Poginuli su Miroslav Knežević, Olivera Maksimović, Julija Brudar, Vukić Vuletić, Milka Kočanović i Manojlo Komatina, dok je Paška Junčaj stradala u Tuzima, takođe tokom bombardovanja. Osmo Bajrović, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, čija porodica je nastavila da živi u Crnoj Gori, deportovan je 1992. godine i još nijesu pronađeni njegovi posmrtni ostaci. Iz nevladinog sektora su, kada je Vlada konačno poslije tri decenije donijela odluku o dodjeli novca, to pozdravili, ali i ukazali da postoje i porodice drugih civilnih žrtava rata, te
Za ratne zločine izvršene na području bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih, Crna Gora je u proteklih 26 godina pravosnažno osudila 11 osoba, manje od trećine optuženih. U tri predmeta (Bukovica, Deportacija, Kaluđerski Laz) optužnice su pale, jer su svi okrivljeni oslobođeni, iako su žrtve tih zločina nesporne i zaslužuju pravdu. Od petorice osuđenih u predmetu Klapuh, samo jedan je izdržavao kaznu. Nijesu temeljno istraživani zločini na dubrovačkom ratištu, kao ni djelovanje tzv. vikend ratnika
da treba obeštetiti i žrtve prinudnih nestanaka na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, kao i ubistava i progona iz Bukovice i nevine žrtve zločina u Kaluđerskom Lazu. Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti koji je omogućio ovakvu odluku Vlade je usvojen u februaru ove godine, nakon višegodišnje borbe NVO sektora za porodice civilnih žrtava rata. Obeštećenja su predviđena za članove porodica žrtava koje imaju crnogorsko državljanstvo.
PravOsuđe na POtezu
Vlada premijera Milojka Spajića je prva koja je priznala civilne žrtve rata, uvrstila ih u zakon i odlučila da ih obešteti. To nijesu učinile vlade Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića Crna Gora je ovim obeštećenjem učinila veliki iskorak, međutim, ratni zločini i dalje ostaju tema za pravosudne organe, kako bi svi zločinci i nalogodavci bili kažnjeni.
Donešena je i nova strategija za istraživanje ratnih zločina 2024–2027, koji predviđa otvaranje starih predmeta koji nijesu adekvatno procesuirani. Ratni zločini Morinj, Bukovica, Kaluđerski Laz i Deportacija ponovo su otvoreni u SDT Vladimir Novović je u februaru naredio da se ponovo formiraju predmeti u ovim slučajevima, kako bi konačno dobili sudski epilog. Ivica Stanković, nekadašnji VDT, u maju 2015. godine donio je Strategiju za istraživanje ratnih zločina, kojom se VDT obavezalo da pojača borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina. Ipak, od tada pa do danas crnogorsko pravosuđe nije iskoristilo mehanizme da se rasvijetle ratni zločini. Prilikom predstavljanja nove strategije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da neophodnost suočavanja sa prošlošću, uspostavljanje i jačanje principa vladavine prava, nameće Državnom tužilaštvu obavezu da unaprijedi postupanje i
intenzivira rasvjetljavanje slučajeva ratnih zločina. Jedno od završnih mjerila u Poglavlju 23 odnosi se na postupanje zemlje u vezi sa ratnim zločinima.
Za ratne zločine izvršene na području bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih, Crna Gora je u proteklih 26 godina pravosnažno osudila 11 osoba, manje od trećine optuženih. U tri predmeta (Bukovica, Deportacija, Kaluđerski Laz) optužnice su pale, jer su svi okrivljeni oslobođeni, iako su žrtve tih zločina nesporne i zaslužuju pravdu. Od petorice osuđenih u predmetu Klapuh, samo jedan je izdržavao kaznu. Nijesu temeljno istraživani zločini na dubrovačkom ratištu, kao ni djelovanje tzv. vikend ratnika.
dePOrtaCIja U maju 1992. godine crnogorska policija je deportovala bosanske izbjeglice i isporučila ih Vojsci Republike Srpske, tada pod vođstvom Radovana Karadžića. Najveći
nu lokaciju u istočnoj BiH, na teritoriju tadašnje Srpske Republike.
Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Pavle Bulatović izdao je pisano naređenje, na zahtjev MUP-a Republike Srpske, na osnovu kojega su po Crnoj Gori hapšene bosanske izbjeglice. Potom su predate trupama Ratka Mladića i Radovana Karadžića
ŠtrPCI
broj njih je likvidiran, dok je 12 izbjeglica uspjelo da preživi mučenje u koncentracionim logorima. Prema dostupnim zvaničnim dokumentima, crnogorska policija je u maju i junu 1992. godine, nezakonito uhapsila najmanje 66 Muslimana iz Bosne i Hercegovine, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH, a zatim ih isporučila njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike u BiH, koja je najveći broj njih likvidirala. Uhapšene su i 33 izbjeglice iz BiH srpske nacionalnosti. Za razliku od izbjeglih Muslimana, deportovane izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirane kao taoci, niti je poznato da je neko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije.
Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano, autobusima, transportovani 25. maja u koncentracioni logor KPD Foča, a 27. maja na neutvrđe-
Prije 32 godine Lovćenu je ukaljano ime, kada su iz istoimenog brzog voza sa oznakom 671 vojnici Višegradske brigade Milana Lukića izvukli 20 putnika i kasnije ih pobili, samo zbog toga što su ih lične karte odale da nijesu Srbi. Lukić, koji je osuđen na doživotnu robiju u Hagu za ratne zločine u Višegradu, nikada nije odgovarao za to što su na stanici Štrpci, na pruzi BeogradBar, pod njegovom komandom ubijeni crnogorski državljani Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Senad Đečević, Jusuf Rastoder i Ismet Babačić. Ubijeni su i Halil Zupčević, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedan muškarac, stranac, prema iskazima svjedoka, a koji nije nikada identifikovan. Od svih njih se imenom razlikovao penzionisani oficir JNA Tomo Buzov, koji je takođe ubijen, ne zbog imena već zbog toga što se suprotstavio ovom bezumnom činu Lukićeve jedinice „Osvetnici“. Najmlađa žrtva zločina u Štrpcima imala je 16, a najstarija 59 godina. Nađeni su ostaci samo četiri žrtve. Za sve ove godine, od 36 optuženih, 26 je oslobođeno u dosadašnjim procesima o ratnim zločinima. Samo 10 presuda je izrečeno koje se tiču uglavnom ljudi koji su bili izvršioci, saučesnici. Niko po komandnoj odgovornosti nije kažnjen. U Crnoj Gori se sudilo Nebojši Ranisavljeviću pred Višim sudom u Bijelom Polju, koji je osuđen na 15 godina zatvora.
MurInO
U bombardovanju Murina, 30. aprila 1999. godine stradalo je šest civila, od kojih troje djece i povrijeđeno je još osam građana. Među poginulima su Miroslav Knežević (14), Olivera Maksimović (13), Julija Brudar (11), Vukić Vuletić (46), Milka Kočanović (69) i Manojlo Komatina (72). Niko nije odgovarao zbog nevino stradalih civila. Porodice žrtava su tužile državu Crnu Goru uz tvrdnju da tog dana niko u mjestu Murino nije bio upozoren na opasnost od bombardovanja, iako je NATO unaprijed obavještavao nadležne o ciljevima koje će gađati. Taj tužbeni zahtjev je odbačen kao zastario. j.MartInOvIĆ
arhiva pobjede / boris šekularac
Murino nakon bombardovanja
Povodom obilježavanja 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda organizovan panel „Na putu ka efikasnom, transparentnom i nezavisnom sudskom sistemu“, stručnjaci ukazali na brojne izazove
Pavličić: Ne mogu da prihvatim da 20 godina ne možemo da riješimo predmet
Predsjednik Sudskog savjeta u Crnoj Gori Radoje Korać na panelu je istakao da nezavisnog sudstva nema i da ga vjerovatno neće biti, ali da sudije obavezno treba da budu nezavisne. On je objasnio da sudstvo kao dio vlasti ne može biti potpuno samostalno. Korać je pričao o tome kako je sudstvo uvijek bilo na meti, te je podsjetio da smo prvog pravnika imali prije 150 godina, a da su ga naši susjedi imali prije milenijuma
PODGORICA – Brojni su izazovi u pravosuđu koje treba savladati u narednom periodu – u sudovima fali 50 sudija, predmeti se sporo rješavaju, pa pojedini nijesu završeni ni nakon 20 godina. Da bi javnost imala povjerenje u sudstvo, ono mora da bude efikasno, da presude sudija budu nezavisne i nepristrasne i da čuvaju principe pravičnosti.
To je, pored ostalog, rečeno juče na panel diskusiji ,,Na putu ka efikasnom, transparentnom i nezavisnom sudskom sistemu“, koji je organizovan povodom obilježavanja 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić tokom diskusije komentarisala je da je radila devet godina u Evropskom sudu za ljudska prava, te da želi sa ove pozicije da prenese državi sve ono što je nju kao pravnika učvrstilo i što, kako je rekla, svima treba. - Dugo smo ćutali, bili smo mirni i negdje smo bili po strani – kazala je Pavličić.
Podsjetila je da su uradili program rješavanja starih predmeta, što je u skladu sa evropskim standardima. Obrazložila je da je to složen proces koji moraju da nose predsjednici sudova. Ona je kazala da je predsjednik suda menadžer te institucije i da oni moraju da vide gdje im se sud nalazi.
Obaveze predsjednika sudOva
Na tom putu, prema riječima Pavličić, vjerovatno će imati zamjerki, ali one nijesu lične, već profesionalne.
- Ukrstimo koplja u stručnim raspravama. Ne mogu da prihvatim da 20 godina ne možemo da riješimo predmet koji je prošao sve moguće instance tri – četiri puta – kazala je ona. Kazala je da im neće biti lako da riješe sve izazove, ali da se neće predati, niti će se pokolebati.
- Imamo kadar kakav imamo, radimo za bolji kadar. Započeta je saradnja sa Pravnim fakultetom, ali mi treba da budemo ti na koje će da se ugledaju – rekla je Pavličić.
Na panelu je predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva Lord Rid kazao da kada se sudovi suočavaju sa problemom efikasnosti, kašnjenjem u rješavanju predmeta – građani neće imati povjerenja u tu instituciju. On je pojasnio kako tamošnji sudovi rješavaju predmete,
te kaže da predsjednik suda prati na koji način rade sudije. Prema njegovim riječima, ukoliko određeni sudija ne riješi predmete u predviđenom roku, on ne prima nove, već se sagledava u čemu je problem i kada se može obezbijediti donošenje odluka.
- Reći ću da se u takvim slučajevima sudiji ne daju predmeti dok se ne izvuče iz ovih koje ima. Tako sprečavamo da sudije budu pod pritiskom, a rukovodstvo u sudovima obezbjeđuje da se poštuju rokovi – rekao je on.
Predsjednik Sudskog savjeta u Crnoj Gori Radoje Korać na panelu je istakao da nezavisnog sudstva nema i da ga vjerovatno neće biti, ali da sudije obavezno treba da budu
nezavisne. On je objasnio da sudstvo kao dio vlasti ne može biti potpuno samostalno. Korać je pričao o tome kako je sudstvo uvijek bilo na meti, te je podsjetio da smo prvog pravnika imali prije 150 godina, a da su ga naši susjedi imali prije milenijum. - Vidite odakle su, na primjer, startovali Italijani, a kako mi. I onda treba da dođemo do ujednačene prakse – rekao je Korać.
svi bi da sude
Kazao je da, kada je riječ o sudstvu, svi bi nekako da se umiješaju i da sude. Predsjednik Sudskog savjeta je iznio podatak da fali 50-ak sudija, te da se nada da će riješiti taj problem. Pomenuo je pritiske na sudije i pozvao je sudije da se obrate Savjetu ako to osjete.
Korać smatra da se stanje u sudstvu može promijeniti ka-
da uslijedi simultana akcija sve tri grane vlasti. Naveo je primjer kada se zabilježila pojava organizovanog kriminala i korupcije, ni tužilaštvo, ni sudovi nijesu bili spremni za to. - Izvršna vlast je trebalo da stvori materijalne prostore, tehničke i druge kapacitete da bi se efikasnost popravila – rekao je Korać. Naveo je da im je najveći problem kadar, te da nemaju bazu iz koje bi mogli da biraju sudije. Tokom diskusije bivši sudija Miraš Radović pitao je predsjednicu Vrhovnog suda kako gleda na veting i da li bi bio u skladu sa Ustavom. Pomenuo je primjer da se 1992. godine desio veting, odnosno reizbor sudija koji je, kako je rekao, bio farsa. veting Pavličić je odgovorila da ona nema problem sa vetingom, te da su prije dvije godine prvi put u Crnoj Gori uradili dokument uporedne analize država koje su uradile veting. Dodala je da reizbor sudija koji je obavljen devedesetih, kao i model u Srbiji, koji je pomenuo Radović, nijesu modeli koji su zasnovani na standardima današnjice. Pavličić je istakla da političari iznose populističke priče, pa nastupe počinju i završavaju rečenicom da je sudstvo rak-rana sistema. Ona je rekla da u sistemu ima 260 sudija, oko 150 je novoizabranih, te je kazala zašto je nova baza izvetingovana.
Iznijela je podatak i da je 120 sudija otišlo iz sistema. Da bi se, prema njenim riječima, obavio veting, preduslov je da se izmijeni Ustav. Pavličić je istakla da se trenutno radi eksterna provjera.
Predsjednica Vrhovnog
suda Valentina Pavličić na svečanoj akademiji „Od tradicionalnog ka evropskom sudstvu“, povodom obilježavanja 80 godina od osnivanja te institucije, podsjetila je da se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije, što od nje zahtijeva dosljednu posvećenost vrijednostima pravde, jednakosti i vladavine prava. - U vremenu političkih podjela i institucionalnih izazova, biti sudija je velika odgovornost, ali i velika
čast. Sudije moraju ostati uspravne, otporne na pritiske i vjerne samo svojoj savjesti i zakonu, jer je sud posljednja linija odbrane slobodnog društva - poručila je predsjednica Vrhovnog suda. Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović istakao je važnost konkretnih rezultata tokom evropskog puta. - Crna Gora je pokazala da je lider u regionu u procesu pristupanja EU. Naš cilj je da taj napredak pretvorimo u mjerljive rezultate: pra-
vosuđe mora biti efikasno, nepristrasno i spremno da odgovori standardima EU, bez prečica, ali s jasnom vizijom i posvećenošću. Vladavina prava nije samo pregovaračko poglavlje, ona je osnova evropskog identiteta kojem Crna Gora teži - kazao je Božović. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da napredak na evropskom putu zavisi prije svega od kvaliteta i dosljednosti pravosudnih reformi. - Dosljedna primjena zako-
na, jačanje sudske nezavisnosti, odlučnija borba protiv korupcije i kriminala, i veća efikasnost sudova su prioriteti. Uz implementaciju meritokratskih imenovanja i povratka povjerenje javnosti u sudske odluke, to su ključevi za zatvaranje poglavlja 23 i 24. Evropska unija je tu da vam kroz ekspertsku i svaku drugu pomoć bude podrška u tim reformama - kazao je Satler. Britanska ambasadorka Don Meken poručila je da je ovo značajan trenutak za
Crnu Goru i posebno važno vrijeme za crnogorsko pravosuđe. Ona je istakla da danas ne govorimo samo o pravdi, već govorimo o nama samima, o našim vrijednostima, o pripadnosti i povjerenju. - Nastavićemo da radimo zajedno jer pravosuđe mora biti svugdje pouzdan i poštovan stub države. Sud koji govori jasno i komunicira otvoreno ostaje otporan na uticaj moći. On šalje jasnu poruku: niko nije iznad zakona – rekla je britanska ambasadorka Don Meken.
Zaključila je da ako bilo ko donosi odluku o vetingu, ona mora biti politička, ali da se nakon promjene Ustava mora donijeti poseban zakon sa ustavnim garancijama nakon čega bi u taj proces bila uključena internacionalna komisija.
- Ne možemo sprovoditi kontrolu sudija kako to nekome trenutno odgovara, nego kako traže standardi. Moj stav je jasan – poručila je Pavličić. Pavličić je na panelu kazala da će se potruditi da institucija u kojoj radi bude reprezentativna, da ne bude zamjerki da su pristrasni, te da joj je cilj da ih generacije pamte po tome kakve institucije ostavljaju.
n. ĐurĐevaC
Valentina Pavličić
Urađen program rješavanja starih predmeta u skladu sa evropskim standardima
Dva mladića uhapšena zbog pokušaja ubistva osamnaestogodišnjaka u Donjem Štoju
Rožajac ranjen nožem u Ulcinju
ULCINJ – Rožajac E. M. (18) ranjen je nožem u Ulcinju, nakon što su ga prethodno sugrađani A. M. (19), J. D. (20) i A. F. (23) napali u jednom ugostiteljskom objektu u Donjem Štoju. Kako je saopšteno iz Uprave policije, E. M. je zadobio
ubodnu ranu u leđa, a zbog incidenta uhapšeni su A. M. i J. D. koji se sumnjiče za pokušaj ubistva. Ranjenom mladiću odmah je ukazana ljekarska pomoć. - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvali-
fikovao krivično djelo ubistvo u pokušaju i dao dalje naloge za postupanje policijskim službenicima, navodi se u saopštenju. Službenici barske policije su potom kontrolisali automobil „mercedes“ u kojem su zatekli J. D. i A. M.
Okončan dokazni postupak u predmetu protiv optuženih za likvidaciju policijskog inspektora
Završne
- Oni su predati službenicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj koji su osumnjičene J. D. i A. M. lišili slobode te su oni jutros uz krivičnu prijavu privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost – saopšteno je iz policije. J. R.
riječi za ubistvo Slavoljuba Šćekića 8.
PODGORICA – Završne riječi u postupku povodom ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića pred Apelacionim sudom zakazane su za 8. jul.
Kako je saopšteno iz Apelacionog suda, juče je održano ročište u predmetu protiv optuženog Saše Borete i drugih optuženih za ubistvo Slavoljuba Šćekića.
- Na pretresu je objavljeno da je dokazni postupak pred ovim sudom završen i zakazano je davanje završnih riječi za 8. jul – navodi se u saopštenju suda.
Šćekić je ubijen u noći između 29. i 30. avgusta 2005. godine, a za njegovo ubistvo optuženi su Ljubo Bigović, Saša Boreta, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić Podsjećamo, Vrhovni sud je u decembru 2019. godine ukinuo presudu Apelacionog suda od 20. februara 2015. godine protiv ovih optuženih.
Odluci Vrhovnog suda prethodila je odluka sudija Ustavnog suda koji su usvojili žalbu
odbrane osuđenih, jer je ocijenjeno da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u dijelu koji se odnosi na pribavljanje i kvalitet korišćenog dokaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića i prava na odbranu. Ustavni sud je konstatovao da je odbrana na suđenjima pred redovnim sudovima osporavala kredibilitet iskaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića, ali da sudeća vijeća u svojim
odlukama nijesu obrazložila suprotni stav - da je iskaz ovog svjedoka validan.
Sudije Ustavnog suda utvrdile su i da je, u odnosu na optuženog Ljuba Bigovića, došlo do izmjene činjeničnog dijela precizirane optužnice i to u presudi prvostepenog suda od 19. jula 2012, zbog čega se pojavilo suštinsko pitanje da li je narušen identitet presude i optužbe, odnosno da li je optužba prekoračena.
Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i suspendovanoj sutkinji Privrednog suda odloženo za 4. jul
jula
Bigović je „pod nerazjašnjenim okolnostima“ izašao iz pritvora u Spužu u noći između 22. i 23. avgusta 2005. i u Tivtu se sastao sa okrivljenim Vujadinovićem. Sud je istakao u obrazloženju presude da navodi optužnice nijesu dokazani. Umjesto toga, sud je na osnovu dokaza ustvrdio da je Bigović pomenuto krivično djelo izvršio ranije, prije nego što je „uhapšen“. Podsjećamo da je optuženima suđeno tri puta. Apelacioni sud je prve dvije presude Višeg suda oborio zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i brojnih grešaka. Sutkinja Biljana Uskoković, koja je donijela posljednju presudu 2012. godine, u obrazloženju navodi da je, na osnovu svih dokaza, prema stavu sudskog vijeća, nesumnjivo utvrđeno da su Boreta i Bigović podstakli Čilu Šćekića i Vujadinovića da iz koristoljublja ubiju inspektora Šćekića. Direktni egzekutor je, prema navodima optužnice, Milan Čila Šćekić.
J. RAIČEVIĆ
Potvrđena presuda okrivljenom za izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje Šest mjeseci zatvora za prijetnje Islamskoj zajednici
PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je P. M. osuđen na pola godine zatvora zbog prijetnji Islamskoj zajednici putem Fejsbuka.
Sud je odbio žalbu optuženog za izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje kao neosnovanu
- P. M. je, u periodu od 17. januara 2023. godine do 2. februara 2023. godine, javno pods ticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske zajednice tako što je na zvanični Fejsbuk profil Islamske zajednice slao više audio-poruka prijeteće i uvredljive sadržine – navodi se u saopštenju suda.
Time je, kako je saopšteno, neodređeni broj osoba podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske religije.
Optuženom P. M. je izrečena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi koja će trajati dok postoji potreba za tim.
- Vrijeme koje će provesti u ustanovi za liječenje uračunaće se u izrečenu kaznu zatvora. Određeno je da ova mjera može trajati i duže od izrečene kazne zatvora – istakli su u saopštenju.
Podsjećaju i da je Viši sud od olakšavajućih okolnosti na strani optuženog pravilno cijenio njegovo jasno i potpuno priznanje učinjenog djela što je doprinijelo efikasnosti postupka, njegovo loše imovno stanje i nezaposlenost. - Pravilno je cijenjen i stepen krivice s obzirom na to da je vještačenjem utvrđeno da je prilikom izvršenja krivičnog djela uračunljivost optuženog bila bitno smanjena, dok je od otežavajućih okolnosti pravilno cijenio njegovu raniju osuđivanost – kazali su iz suda. Izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, kako su obrazložili, predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog.
PODGORICA – Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i suspendovanoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović-Milosavljević odloženo je juče za 4. jul, jer je Medenica iz zdravstvenih razloga bila spriječena da prisustvuje jučerašnjem ročištu.
Kako je pojasnio njen branilac, advokat Zdravko Begović, Medenica je juče imala zakazano snimanje magnetne rezonance zbog čega nije bila u mogućnosti da se pojavi na glavnom pretresu. Advokat Begović dostavio je sudiji Branislavu Lekoviću izvještaje ljekara specijaliste. Podsjetimo, vještak medi -
cinske struke Nemanja Radojević, u predmetu protiv Medenice i grupe i kojem predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, naložio je da se snimanje kičme obavi u što kraćem roku. Podsjećamo, Vlahović-Milosavljević se tereti da je kao službeno lice i javni funkcioner, sudija Privrednog suda Crne Gore, krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda zloupotrijebila službeni položaj. Ona je, kako se navodi u optužnici, suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, donijela privremenu mjeru u korist kuma okrivljene Vesne Medenice, Rada Arsića i njegove kompanije, čime su teže povrijeđena
prava druge parnične stranke. Suprotno stavu SDT-a, odbrana Vlahović-Milosavljević tvrdi da se radi o zakonitoj odluci. Advokat Nikola Martinović je ranije za medije ocijenio da je optužnica protiv njegove klijentkinje apsurdna jer, kako je pojasnio pred sudom, ne može se odgovarati za donošenje zakonite odluke koja je prošla i fazu kontrole pred drugostepenim organom. On je naveo i da je suspendovana sutkinja Milica Vlahović-Milosavljević, prilikom kontrole optužnice, ustvrdila da je nezakonito optužena i da Specijalno tužilaštvo nije udovoljilo njenim zahtjevima da upotpuni izjavu koju je dala u istrazi. Ona je pojasnila da kada je u
istrazi kazala da je ,,popustila pod pritiskom Vesne Medenice koja je bila izuzetno autoritativna i veoma nezgodna kad joj se neko zamjeri“ mislila na pritisak oko poštovanja rokova donošenja odluke i da Medenica nije tolerisala nepoštovanje rokova. Specijalno tužilaštvo Vesnu Medenicu tereti i da je kao pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koristeći položaj preko Vlahović-Milosavljević, ali i pojedinih sudija Vrhovnog i Osnovnog suda u Herceg Novom, uticala na ishod odluka u korist stranaka koje su zauzvrat dale mito ili su sa njom u kumovskim vezama. J. R.
Prema ocjeni Apelacionog suda, prvostepeni sud je pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja.
- Imajući u vidu činjenicu da je optuženom izrečena zatvorska kazna i sadržinu nalaza i mišljenja vještaka psihijatra iz kojeg proizilazi da optuženi pokazuje društveno neprilagođeno ponašanje u dužem vremenskom periodu, koje proizilazi iz njegove granično organizovane, paranoidno strukturisane i emocionalno nestabilne ličnosti, Apelacioni sud je mišljenja da je izricanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi (a ne na slobodi kako se ukazuje žalbom branioca) opravdano, nalazeći da će se ovom mjerom ostvariti svrha mjere bezbjednosti propisane zakonom u okviru opšte svrhe krivičnih sankcija – zaključili su iz Apelacionog suda. J. R.
Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje osumnjičenom za nasilje u porodici
Prijetio bratu od strica
BIJELO POLJE – Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je zadržavanje do 72 sata R. S. koji je osumnjičen da je prijetio bratu od strica preko telefona. On se tereti da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. Iz krivične prijave i prikupljenih dokaza, proizilazi da je R. S. 18. juna oko 8.20 časova, u Bijelom Polju, putem telefonskog poziva bratu od strica uputio riječi prijetnje, što je kod oštećenog izazvalo strah po bezbjednost. B. Ć.
Slavoljub Šćekić
Ulcinj
Subota, 21. jun 2025.
Međunarodni ultramaraton „Last one Alive“ počinje danas u podne
GUSINJE – Danas je Gusinje domaćin drugog izdanja međunarodnog ultramaratona – ,,Last one Alive“. Organizator Dino Mulamekić kaže za Pobjedu da je riječ o jednoj od najtežih asfaltnih trka.
„Last one Alive“ - Gusinje je ulična trka bez limita, formata 2,5 km, koje treba preći za 20 minuta. Nakon svakog završenog 20. minuta počinje novi krug i tako u nedogled dok posljednji takmičar ostane - koji je ujedno i pobjednik. Dakle, posljednji je pobjednik – objašnjava Mulamekić pravila takmičenja.
Trka počinje u 12 sati. Očekuje se učešće oko 100 takmičara iz Crne Gore, država regiona, iz Rusije i Ukrajine. Među njima su elitni trkači Petar Radojković, Erol Pepić, Aleksandar Đurović, Aleksandar Štajfer, Milina Dimitrijević, Željko Milović, Miloš Voj-
grad upoznaće ljepote Gusinja
U Gusinju je arhitektura jedinstvena, sve ulice vode u centar – čaršiju, a u njoj su kuće stare više od 150 godina. Zato su i start i cilj trke u čaršiji - kaže organizator Dino Mulamekić
vodić, Vladimir Grujić, Višnja Odri... Mulameković je zadovoljan kako je završena prošlogodišnja prva „Last one Alive“ Gusinje trka. – Prošle godine se trčalo više od 14 sati ulicama Gusinja, 110 kilometara je pretrčao pobjed-
Cetinje: Gradonačelnik ugostio đake koji su pronašli i vratili novac
Bravo, dječaci!
CETINJE – Gradonačelnik Nikola Đurašković je organizovao prijem za učenike Osnovne škole „Njegoš“ Božidara Špadijera, Nemanju Jaukovića, Demira Maljevića, Mitra Kneževića i Uroša Miloševića, koji su nedavno tokom odmora pronašli 100 eura ispred bankomata u blizini škole.
U znak zahvalnosti, Đurašković je za učenike opredijelio novčanu nagradu u iznosu koji su pronašli i odlučili da vrate. Dirljivi i nesebični gest ovih dječaka izazvao je pažnju i divljenje šire javnosti, a njihov čin ubrzo je prepoznat kao svijetli primjer ponašanja ko-
jem bi svi trebalo da težimo. Tokom prijema, kako navode u saopštenju Prijestonice, Đurašković je zahvalio dječacima na tom velikodušnom činu, naglašavajući da su njihovo ponašanje i postupci nešto na šta cijelo Cetinje, ali i Crna Gora, mogu biti ponosni. Dječaci su kazali gradonačelniku kako su, čim su ugledali novac na pločniku, znali da žele da ga vrate. Objasnili su kako su se raspitivali u okolini, pokušali da pronađu vlasnika, a potom uz pomoć radnice Centra za socijalni rad Saške Brajović otišli do redakcije Radio Cetinja kako bi javno objavili da žele vratiti izgubljeni novac. J. Đ. - P.
Nove linije prema Budvi, Kotoru i Žabljaku n ikšić: Ljetnji red vožnje Autobuske stanice
NIKŠIĆ – Autobuska linija primjenjuje ljetnji red vožnje. Uvedene su nove linije iz Nikšića prema Budvi, Kotoru i Žabljaku. Češće su polasci u međunarodnom sabraćaju (Mostar, Sarajevo), umjesto jednom sedmično sada imaju dva, tri polaska, a negdje i više na dnevnom nivou. Direktor Autobuske stanice Nikšić Draško Cerović kaže da razmišljaju o uvođenju dodatnih linija, domaćih i međunarodnih, ali da to ne zavisi samo od njih, već i od prevoznika koji imaju svoju računicu. Novi red vožnje istaknut je u objektu Autobuske stanice, na društvenim mrežama i sajtu tog preduzeća. C. G.
nik. Sve je prošlo veoma dobro pa smo ove godine imali veću odgovornost. „Zagrizli“ smo jače, planirali smo i nekoliko noviteta. Jedan je trka za djecu koja se odvija u lokalu – otkriva Mulamekić. Osim što će odmjeriti snage, takmičari će, kaže Mulame-
kić, imati priliku da upoznaju njegov rodni grad - jedinstveno Gusinje. – Trkom kroz grad promoviše se Gusinje. Takođe, promoviše se i sport koji mnogo znači našim najmlađim sugrađanima. U Gusinju arhitektura je jedinstvena, sve ulice vode u centar – čaršiju, koja je centar zbivanja, u njoj su kuće stare više od 150 godina. Zato su i start i cilj u čaršiji. Tako će svi koji budu u subotu u Gusinju, takmičari, mediji, publika, imati priliku da na jedinstven način upoznaju naš grad. Trka se odvija ulicama na visini od 925 metara, a u okruženju su planine visoke 2.500 metara – navodi Mulamekić, inače strastveni planinar. Takmičari će nositi majice oslikane detaljima iz grada, poput kula Rašića i Nekovića koje stoje prkosno 200 godina na ulazu u grad, ulica.... Nagrade za odrasle domaće
takmičare iz Gusinja iznose po 200 eura, za muškarce i za žene, najbolji iz Crne Gore dobiće po 100 eura, a overall pobjednici po 600 eura. Najbolji u dječjoj kategoriji ćemo nagraditi vaučerima za sportsku opremu u nekoj od prodavnica.
– Svi će dobiti medalju za učešće, majice, prelijepe fotografije i uspomene koje ne blijede – poručuje Mulamekić. Zahvaljuje i Turističkoj organizaciji Gusinje na podršci za organizovanje trke.
KOLAŠIN – Sve počinje prvim korakom, a za dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, prvi korak su bili urbanističko-tehnički uslovi. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je izdalo ovaj dokument kojim se nastavlja procedura i konkretnije najavljuje izgradnja ovog značajnog objekta.
Menadžer opštine Radovan Puletić potvrđuje da su korak bliže inicijativi da Kolašin dobije takvu ustanovu. – U fazi smo angažovanja geodetske organizacije radi premjera parcelacije i geodetske podloge. Obavljamo neke neformalne razgovore o idejnom rješenju, a sigurno je da će sve biti povjereno iskusnim i dokazanim autoritetima. Riješili smo pravno-tehničku dokumentaciju uz stalnu pomoć i podršku koju smo imali iz Ministarstva od Marine Izgarević, Boška Todorovića i Ivana Nedovića. Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju uvijek je na dnevnom redu aktivnosti i opštinske radne grupe u kojoj su Vasilije Bulatović, Katarina Puletić, Vladimir Šćepanović, Božidar Pižurica, Miodrag Vlahović – kazao je Radovan Puletić, menadžer u kolašinskoj lokalnoj upravi. Objekat dnevnog centra će se graditi na parcelama broj 1285 i 1286 KO Kolašin na Donjem Lugu, a pripadajuće zemljište je površine 1.816 kvadratnih metara. Prema urbanističko-tehničkim uslovima,
Procjenjuje se da je u gradu više od 30 djece koji bi bili korisnici dnevnog centra i kojima je takav tretman neophodan. Prema urbanističko-tehničkim uslovima, dnevni centar će maksimalno imati izgrađenih 500 kvadrata i najviše dvije nadzemne etaže
dnevni centar će maksimalno imati izgrađenih 500 kvadrata i najviše dvije nadzemne etaže. Izdati tehnički uslovi omogućavaju i faznu izgradnju objekta. Procjenjuje se da u Kolašinu ima više od 30 djece koji bi bili korisnici dnevnog centra i kojima je takva vrsta boravka i tretmana neophodna. U postupku dobijanja UTU, mišljenje je dalo preduzeće Vodovod i kanalizacija. Konstatuje se da ne postoje uslovi za trajno priključenje budućeg objekta na postojeće cjevovode gradskog vodovo-
da, ali postoje za privremeno priključenje. – DUP-om Sportska zona sa istočne, zapadne i sjeverne strane je planirana izgradnja novih saobraćajnica. Duž njih planirana je izgradnja novih cjevovoda/kolektora atmosferske kanalizacije. Do realizacije tim DUP-om planiranih vodovodnih cjevovoda nema mogućnosti za trajno priključenje budućeg objekta na sistem gradskog vodovoda i fekalne kanalizacije. Investitoru se ostavlja mogućnost da problem depono-
vanja otpadnih voda riješi izgradnjoim biološkog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda. Investitor je u obavezi da od Sekretarijata za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj pribavi uslove i saglasnosti za izgradnju uređaja.
Iz Uprave za vode upozorili su da se parcele na kojima je planirana izgradnja dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju nalaze u blizini područja ugroženog od poplava.
D. DRAŠKOVIĆ
Plakat trke
Đurašković
Za Više BRiGe o RanjiViM GRUPaMa: Kolašin
Herceg Novi: Završen projekat obnove pješačke staze duge 1,7 kilometara
Šetalište pet Danica „sija“ punim sjajem
Ukupan projekat je vrijedan oko 5,4 miliona eura, a dionica koja je juče otvorena 1,7 miliona eura. Na otvaranju je istaknuto da je prvi put od kada postoji, Šetalište pet Danica, u kompletnoj dužini od Titove vile do Meljina, potpuno uređeno, popločano i osvijetljeno
HERCEG NOVI – Rekonstrukcijom 1,7 km duge dionice Šetališta pet Danica od Hotela ,,Plaža“ do Meljina, završen je projekat obnove pješačke staze u Herceg Novom, vrijedan oko 5,4 miliona eura. Ranije je u okviru istog projekta obnovljena Obala Nikole Kovačevića.
Projekat su realizovali Uprava za kapitalne projekte, Opština i JP Morsko dobro, uz podršku Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Okončanje radova su ozvaničili ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj, kao i predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić sa saradnicima, otvorena za korišćenje.
OBIMNI RADOVI
Radovi su obuhvatali popločavanje oštećene staze, zamjenu dotrajale podloge, ugradnju nove rasvjete i urbane opre-
BIJELO POLJE – Za dvije godine koliko postoji ženski odbornički klub Skupštine opštine Bijelo Polje značajno je doprinio unapređenju položaja žena u društvu, njihovom osnaživanju i afirmaciji ženskog stvaralaštva. Klub je osnovan u maju 2023. godine na inicijativu Građanske alijanse.
Gordana Knežević odbornia DPS objašnjava kako su se udružile sa ciljem da se unaprijedi položaj žena u društvu.
me, hortikulturno uređenje i bolji pristup kupalištima, kao i dodatna infrastrukturna poboljšanja.
Radunović je, otvarajući saniranu dionicu, saopštio da je radove finansiralo Morsko dobro, što će ubuduće biti praksa za sve primorske gradove, jer će od ove godine, kako je kazao, prihod tog javnog preduzeća biti oko 35 miliona eura. – Ovo je jedan od projekata u kojem je saradnja centralne vlasti i opštinskog nivoa, uključujući naravno i Javno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje područjem priobalja,
ali je preduzeće sa državnog nivoa, najbolji primjer kako može da fuzija da daje dobre rezultate – poručio je on. Radunović je pohvalio novi izgled Šetališta, koje je danas potpuno drugačije.
– Siguran sam da će i ugostiteljskim objektima koji su na ovom Šetalištu, kao i građanima koji komuniciraju između Meljina i Herceg Novog, ovo značiti mnogo – istakao je on. Predsjednik opštine Stevan Katić zahvalio je Morskom dobru za sprovođenje tendera, realizaciju i finansiranje projekta vrijednog oko 1,5 milio-
na eura, kao i kao i Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog, koja je pripremila projektnu dokumentaciju. – Otvaranjem rekonstruisane dionice zaokružujemo istorijski važan poduhvat za naš grad – prvi put od kada postoji, Šetalište pet Danica, u punoj dužini od Titove vile do Meljina, potpuno je uređeno, popločano i osvijetljeno. Ovaj trenutak nadilazi tehničku i građevinsku činjenicu – on nosi snažnu poruku. Pokazujemo da znamo da čuvamo ono što je naslijeđeno, ali i da znamo da ulažemo promišljeno i odlučno u ono što ostaje budućim generacijama – poručio je on. Katić je podsjetio da je prije godinu otvorena rekonstruisana dionica šetališta u Igalu, od Titove vile do „Galeba“, i da ukupna ulaganja u ta dva projekta premašuju 5.000.000 eura. To su, kako je istakao, najveće investicije u šetalište još od njegovog nastanka, koje govore o ozbiljnosti s kojom u lokalnoj upravi pristupaju razvoju urbane infrastrukture.
SARADNJA
Direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj rekao je da je projekat rekonstrukcije Šetališta pet Danica dokaz kako lokalna samouprava, Vlada i državne institucije mogu zajednički da rade na dobrobit građana jednog grada i turista. – Ovakvi projekti ne bi bili mogući da nemamo apsolutnu podršku resornog ministarstva, jer Morsko dobro u proteklom periodu nije imalo dovoljno sredstava za realizaciju više ovakvih projekata duž cijele crnogorske obale. Sada, zahvaljujući gospodinu Radunoviću, prije svega, imaćemo mnogo više sredstava u budžetu Morskog dobra i ovakvi projekti će biti svakodnevica – istakao je on. Mikijelj je najavio da će u saradnji sa resornim ministarstvom i lokalnom upravom uskoro spojiti kompletno šetalište od Igala do Kamenara. C. G.
B ijelo P olje: Dvije godine od osnivanja kluba odbornica
Bar: Humanitarna akcija Rotari kluba Za dnevni centar sakupili 17.000 eura
BAR – Rotary klub Bar je na dobrotvornoj akciji ,,Za svu našu djecu jednako“, koja je pokrenuta na donatorskoj ,,Lake & Wine“ večeri kluba prikupila 17.000 eura za opremanje dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u ovom gradu. Humanitarno veče održano je posljednjeg vikenda u maju. – Zahvaljujući velikodušnosti donatora, napravili smo važan korak ka ostvarenju ovog dugo iščekivanog cilja i trenutno skupili 17.000 eura. Dnevni centar će predstavljati bezbjedno i podsticajno okruženje u kojem će djeca moći da
razvijaju svoje potencijale, a njihove porodice da dobiju prijeko potrebnu podršku. Pozivamo sve koji žele da budu dio ove važne misije da nam se pridruže. Svaka donacija, bez obzira na iznos, znači korak bliže stvaranju jednakih šansi za svako dijete u našem gradu. Zajedno možemo graditi zajednicu u kojoj se svako dijete osjeća prihvaćeno i vrijedno – kažu u Rotary klubu Bar. Akcija i dalje traje, a donacije se mogu uplatiti na žiro račun: Erste banka – 540-1159974. Svrha uplate: Donacija za dnevni centar. C.G.
kotor: Opština uvažila zahtjev MZ
Stop za saobraćaj u Perastu
KOTOR – Projekat zabrane saobraćaja u Perastu, koji je pokrenula Opština Kotor, uspješno je realizovan, saopšteno je iz Mjesne zajednice Perast.
– Na početku bilo je određenih poteškoća, budući da se testirao novi sistem rampi za automatsko očitavanje registarskih tablica. Nesavjesni vozači su lomili rampu i parkirali se na nepropisnim mjestima, što je remetilo njen rad. Ipak, zahvaljujući trudu svih
nadležnih institucija, ovi izazovi su uspješno prevaziđeni – ističe se u saopštenju. Iz Mjesne zajednice Perast su dodali da su u aprilu održani sastanci sa predstavnicima Opštine i Turističke organizacije, tokom kojih su vođeni ključni pregovori o realizaciji projekta. –Zahvalni smo Opštini, a posebno potpredsjedniku dr Igoru Kumburoviću, koji je prepoznao značaj ove inicijative, pokrenuo njenu realizaciju i pružio punu podršku tokom čitavog procesa. U saradnji sa Komunalnom policijom, omogućio je i svakodnevno prisustvo komunalnog policajca u Perastu, čime je dodatno unaprijeđeno funkcionisanje novog sistema – kazali su iz MZ Perast. C.G.
autoMatsko očitavaNje taBlica: Rampa na ulazu
mi. Društvo u kome se čuje glas žene je pravednije, humanije i razumljivije – poručila je Knežević.
– Da se žene ekonomski osnaže, poboljšaju zdravstveni uslovi za brigu o ženama, posebno onima sa ruralnog područja, da se radi na afirmaciji ženskog stvaralaštva, ona neprestana borba koja traje protiv rodno zasnovanog nasilja nad ženama. Nastojimo da unaprijedimo među–par-
tijsku saradnju, jer i to ima koristi za naše dalje aktivnosti, a i da unaprijedimo saradnju sa raznim subjektima i institucijama na državnom i lokalnom nivou – saopštila je Knežević.
Podsjeća da je ženski odbornički klub neformalno skupštinsko tijelo. To znači da nji-
hova mišljenja i odluke ne obavezuju. – Moja odgovornost jeste da u ovom našem crnogorskom društvu koje je bogato tradicijom a opterećeno patrijarhalnim obrascima, učinim sve da buduće generacije žena budu u ravnopravnijem položaju sa kolegama nego što smo
Kristina Damjanović iz Kluba odbornika koalicije za budućnost Bijelog Polja – Nova srpska demokratija, kazala je da je cilj da, kroz saradnju sa lokalnom upravom, rade na većoj ukljućenosti žena u proces donošenja odluka. – I kreiranju politika koje pomažu i ekonomsku ravnopravnost žena u društvu. Smatram da rad žena na selu često ostaje neprimijećen, a dobro
znamo koliko je snage potrebno uložiti kako bi se bilo šta na selu ostvarilo. Sve te žene su stub i drže porodice, a cjelokupno društvo, nažalost, to ne vidi. Prošle godine imali smo dosta aktivnosti za ruralna područja, i vidjele da uopšte nijesu ni zastupljene, niti vode računa o sebi i njihov rad jeste neprimijećen – kazala je Damjanović.
Ona smatra da je, kada su žene u pitanju na odborničkim i poslaničkim listama, situacija bolja nego ranije. B. ČOKOVIĆ
Prostor fuNkcioNalNiji, sigurNiji i PrivlačNiji: Dionica šetališta
Sa otvaranja rekonstruisane dionice
Dodjelom nagrada „Maslačak“ i projekcijom filma „Fiume o Morte“ hrvatskog reditelja Igora Bezinovića završen 16. Underhill Fest
Poražene ideologije vraćaju se maskirane savremenim jezikom
PODGORICA – Proglašenjem pobjednika, dodjelom nagrada i projekcijom filma „Fiume o Morte“ reditelja Igora Bezinovića završen je 16. Underhill Fest, u Njegoševom parku, u Podgorici. Upravo je film hrvatskog reditelja osvojio nagradu ,,Maslačak“ – najbolji film u regionalnoj selekciji, jednoglasnom odlukom žirija.
Odluku je saopštio filmski reditelj Sead Šabotić, u ime žirija koji su osim njega činili reditelji Tiha K. Gudac i Luka Papić. Šabotić je pročitao i obrazloženje, u kojem je navedeno da se ideologije za koje smo vjerovali da su poražene, poput fašizma, danas vraćaju perfidnije i maskirane savremenim jezikom.
- U trenutku kada gledamo rat u Ukrajini, genocid u Gazi i nove sukobe širom svijeta, film ,,Fiume o Morte“ dolazi kao snažno upozorenje – navedeno je u obrazloženju žirija.
AUTORITARIZAM
Kroz priču o fašističkoj vladavini Gabrijela D’Anuncija u Rijeci, kako je kazao Šabotić, Bezinović ,,nas vraća u period između dva rata i pokazuje kako moć, kada nije obuzdana zakonom ni moralom, ostavlja duboke ožiljke na društvu“.
- Ovo nije samo film o prošlosti. ,,Fiume o Morte“ je hrabar autorski komentar, pun ironije, zasnovan na manje poznatoj arhivi i preciznom uvidu u današnji trenutak. Bezinović ne izbjegava teške teme – on ra-
U trenutku kada gledamo rat u Ukrajini, genocid u Gazi i nove sukobe širom svijeta, film ,,Fiume o Morte“ dolazi kao snažno upozorenje – navedeno je u obrazloženju žirija
zotkriva mitove i suočava se s revizionizmom u savremenoj Hrvatskoj – saopštio je Šabotić. I zaista, ova satirična doku-drama čijom projekcijom je zaključen 16. Underhill Fest, nekonvencionalnim pristupom oživljava bizarnu istorijsku epizodu Rijeke i otvara pitanja o istorijskom pamćenju i reinterpretacijama prošlosti u našem vremenu. Bezinović s velikom dozom satire i humora pristupa šesnaestomjesečnoj okupaciji Rijeke 1919. godine, pod vođstvom italijanskog pjesnika i nacionaliste D’Anuncija, nakon što je Rijeka pripala Jugoslaviji poslije Versajske mirovne konferencije. Film ra-
zlaže sjećanja na više planova. S jedne strane je dokumentarni (fotografije, pisma i govore D’Anuncija), a sa druge igrani, odnosno glumački i narativni (višestruki naratori), pa gledalac dobija slojevitu percepciju istorijskih zbivanja. Na početku filma građanima Rijeke se na ulici postavlja pitanje znaju li ko je D’Anuncio, na šta oni odgovaraju ili da ne znaju ili jednostavno: ,,fašista“. Upravo slučajni prolaznici postaju protagonisti filma, koji u igranom dijelu glume D’Anuncija i druge istorijske ličnosti iz tog perioda, koji najčešće dolaze nakon dokumentarnog dijela i osvjetljavaju određeni
događaj na nov, duhovit i pronicljiv način. Tokom njegove vlasti Rijeka je postala eksperimentalni prostor za autoritarne ideje, uključujući kult vođe, masovne propagandne spektakle i vojne parade. Film takođe prikazuje D’Anuncijevu zaigranu, ekscentričnu prirodu, prikazujući da on okupaciju vidi kao neku vrstu igre koju on vodi, dok Bezinović tu igru podiže na viši nivo, uspijevajući da u hibridnom filmskom žanru u svakom trenutku stvari drži pod apsolutnom kontrolom.
Tročlani žiri je odlučio da „Maslačak“ – nagradu za najbolji film u međunarodnoj selekci-
Opštinski odbor DPS-a iz Kotora kritikovao lokalnu vlast zbog odnosa prema baštini
Negativna ocjena stigla i iz Evrope
PODGORICA – Opštinski odbor Demokratske partije socijalista iz Kotora reagovao je zbog najnovije rezolucije Evropskog parlamenta, usvojene prije dva dana, u kojoj je Crna Gora ponovo negativno ocijenjena u oblasti očuvanja kulturne baštine, pri čemu se posebna pažnja posvećuje situaciji u Boki Kotorskoj, prepoznatoj kao jednoj od najvrijednijih kulturno-istorijskih područja u regionu. Evropski parlament, kako ističe odbor DPS-a, jasno izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ugroženosti zaštićenih lokaliteta, uključujući Boku Kotorsku i Sveti Stefan, i podsjeća da je Miločer park sa ovim lokalitetom uvršten među sedam najugroženijih kulturnih lokaliteta Evrope u 2023. Ove
ocjene, kako navode, zahtijevaju ozbiljna i konkretna preispitivanja na lokalnom nivou. - U tom kontekstu postavljamo pitanje: šta je aktuelna lokalna vlast, predvođena Demokratskom Crnom Gorom, učinila da spriječi devastaciju kulturne baštine i da li snosi dio odgovornosti za ovakvu ocjenu?
– istakli su iz lokalnog odbora. Podsjetili su javnost da su više puta u posljednjim mjesecima upozoravali na neodgovorne postupke koji su direktno ugrozili nasljeđe Uneskom zaštićenog područja. Ne pominjući da su to radili koristeći se istraživanjima Pobjede, iz opštinskog odbora DPS-a ista-
kli su slučaj arheološkog lokaliteta Carine u Risnu, gdje su bageri bez prethodne stručne procjene i saglasnosti nadležnih institucija narušili ovaj lokalitet od izuzetne važnosti. Danas, kada iz najviših evropskih institucija stiže potvrda da Crna Gora ne ispunjava evropske standarde u zaštiti baštine, posebno kada je riječ o Boki Kotorskoj, tj. Uneskovom zaštićenom području, lokalna vlast mora odgovoriti: ko je odgovoran za propuste i pasivnost; šta je konkretno preduzeto da se spriječi dalje narušavanje prostora pod zaštitom Uneska; da li je želja za investitorskim profitom i partijskim kalkulacijama postala važnija od očuvanja onoga što čini kulturni identitet i evropsku vrijednost Kotora? – upitali su iz DPS-a. r. K.
Mateji Raičković ,,Maslačak“ zbog iskrenosti i hrabrosti
Žiri za selekciju „7 kratkih“, kratkih dokumentarnih filmova, koji čine rediteljke Melita Vrsaljko, Hana Rastoder i Gana Čomagić, odlučio je da nagradu ,,Maslačak“ dobije film ,,Lavanda“ u režiji mlade crnogorske rediteljke Mateje Raičković – Kroz pažljivo komponovane intimne planove, film istražuje složene teme poput traume, ranjivosti, međuljudske povezanosti i unutrašnje snage. Izvan površinskog narativa izdvaja se tih, ali snažan proces o ličnoj transformaciji i prihvatanju, ostavljajući dubok emotivni trag kroz svoju iskrenost, estetsku suptilnost i autorsku hrabrost – kazala je u ime žirija Rastoder. Specijalno priznanje žirija u kategoriji kratki dokumentarni film dobilo je ostvarenje „Hvala ti, majko“ reditelja Izidora Bistrovića
ji dodijeli filmu „Četiri ćerke“ rediteljke Kauter Ben Hanije. Žiri je u saopštenju naveo da je nagradu dodijelio ,,za način na koji rekonstrukciju pretvara u čin otpora, inventivnu formu, emotivnu dubinu i snažnu poruku o svijetu“.
- Film prikazuje proces u kojem se majka i dvije mlađe ćerke, uz pomoć angažovanih glumaca, suočavaju sa gubitkom dvije starije ćerke koje je, kako sama majka bajkovito kaže, odnio vuk – navedeno je u obrazloženju žirija.
pitanja o vrijednosti
Žiri je dodijelio i specijalno priznanje u regionalnoj selekciji – filmu „Planina se neće pomjeriti“ rediteljke Pe-
tre Seliškar - Meditativno dokumentarističko putovanje daje fascinantan uvid u život četvoro braće obiteljskom tradicijom određenih za život pastira izoliranih na Šar planini. Film nameće pitanja o vrijednosti drevne povezanosti čovjeka i prirode te održivost tradicije stavlja pred ogledalo savremenog trenutka – naveli su iz žirija. Posebno priznanje u međunarodnoj selekciji pripalo je filmu ,,Zbogom, Tiberijado“ rediteljke Line Soualem, a nagrada publike filmu ,,Praslovan“ reditelja Slobodana Maksimovića, koji donosi lični i umjetnički portret muzičara Zorana Predina a. radoviĆ
Koncert najuspješnijih đaka ŠOSMO „Vida Matjan“ večeras u Crkvi Sv. Duha
Najbolji sviraju na Svjetski dan muzike
PODGORICA – Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike, u okviru tradicionalnog serijala KotorArt talenti, organizuje koncert najboljih učenika Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ iz Kotora, večeras u 20 sati u Crkvi Sv. Duha. Koncert će biti održan na Svjetski dan muzike, 21. juna, kao svojevrsni predtakt Festivala.
Na koncertu će nastupiti najuspješniji učenici osnovne i srednje škole. Klavirski saradnici na koncertu su Radovan Jovanović i Dejan Krivokapić
- Dugogodišnja saradnja između Muzičke škole i KotorArta traje još od samih početaka festivala i predstavlja primjer uspješnog partnerstva koje se razvijalo i jačalo tokom godina. Ponosni smo što smo, zahvaljujući toj saradnji, imali priliku da zajedno realizujemo niz koncerata i programa koji afirmišu mlade muzičke talente. Festival je oduvijek posvećivao posebnu pažnju mladima, prepoznajući njihov značaj u oblikovanju umjetničke budućnosti. Ovim koncertom najboljih učenika, simbolično obilježavamo Svjetski dan muzike, slaveći umjetnost i talenat nove generacije – istakli su iz pi-ar službe Festivala. r. K.
Kadar iz filma „Fiume o Morte“
Bageri na arheološkom lokalitetu Carine
Izložba radova Joko Ono otvorena u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore
Poziv na lično djelovanje
PODGORICA – Izložba koja ne traži da je posmatrate, već da je dovršite – „Unfinished“ Joko Ono, ikone svjetske avangarde, otvorena je u Dvorcu Petrovića i Perjaničkom domu, u organizaciji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Ovo nije samo postavka radova, već poziv na dijalog, akciju i lično preispitivanje – baš kako umjetnica već decenijama briše granice između umjetnosti i svakodnevice.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović naglasila je, otvarajući izložbu, da „Unfinished“ ne dolazi kao gotova forma, već kao poziv na dijalog. – Muzej savremene umjetnosti Crne Gore večeras nije lokacija izlaganja, nego epistemološki okvir u kojem se ispituju značenja, društvene relacije i kolektivna memorija. Ova institucija bira drugačiji pravac – ona izgrađuje uslove za mišljenje. Ne nameće narativ, već poziva na razgovor. Ne zatvara u hermetičnost umjetničke elite, već upućuje na otvorenost prema zajednici, lokalnoj i međunarodnoj - rekla je Vujović.
Direktor MSUCG Vladislav Šćepanović kazao je da „ova izložba dokazuje da je muzej institucija koja, sa svim svojim resursima, znanjem i kapacitetima, ponosno staje rame uz rame sa svjetskim centrima savremene umjetnosti“.
- Ponosan sam na cijeli tim
Muzeja – na njihovu stručnost, posvećenost, predani rad i doprinos svakom segmentu našeg djelovanja – istakao je Šćepanović.
Kustos Gunar B Kvaran zahvalio je Muzeju na povjerenju i uspješnoj saradnji, naglašavajući da je Joko Ono avangardna umjetnica koja je revolucionarizovala savremenu umjetnost, naročito kroz praksu aktivnog uključivanja publike. - Ona je rušila granice između stvaranja i posmatranja. Njen rad je angažovan, zasnovan na uputstvima – instrukcijama –koje gledalac treba da interpretira i sprovede. Publika je pozvana da aktivno učestvuje
u djelu. To je jedan od najradikalnijih iskoraka u savremenoj umjetnosti 20. i 21. vijeka – rekao je Kvaran. Kustoskinja izložbe Maša Vlaović istakla je da „Unfinished“ nije samo naziv izložbe, već ključ za njeno razumijevanje – kao umjetničkog djela, ali i kao društvene poruke. - Teško je sa ove vremenske distance zamisliti koliko je bilo revolucionarno djelo Joko Ono u vremenu u kome je nastalo. Iako su djela i danas aktuelna važno je razumjeti da su u osnovi njenog rada izuzetne ideje koje ne zastarijevaju. Govoreći o Joko Ono, govorimo o snažnom simbolu ne samo
umjetnosti već i slobode, mira, otpora i poziva na lično djelovanje. Njeno ime nosi brojne asocijacije, ali ono što je suštinski određuje jeste njena sposobnost da poveže umjetnost i društvo – i to ne samo na formalnom već i na duboko idejnom nivou – rekla je Vlaović. Izložba „Unfinished“ biće otvorena do 15. septembra, a publika će imati priliku da se kroz raznovrsne forme – od konceptualnih instalacija, tekstualnih radova i video-zapisa, do interaktivnih poziva na djelovanje – upozna sa djelom umjetnice koja već decenijama briše granice između umjetnosti i života. An. R.
Ante Tomić i Dragoljub Petrović prvi gosti Tivatskog književnog ljeta
Pisma koja kriju velike stvari
PODGORICA – Šta se desi kada se najduhovitiji Hrvat i Srbin počnu dopisivati javno, iz sedmice u sedmicu? Dobijete knjigu koja je otvorila Tivatsko književno ljeto. Promocijom zbirke epistolarnih kolumni „Jesi li video ovo“ Anta Tomića i Dragoljuba Petrovića, u atrijumu Ljetnjikovca
„Buća“, započela je ovogodišnja manifestacija posvećena književnosti i smijehu s razlogom.
Zbirka „Jesi li video ovo?“, kako prenosi Radio Tivat, proi-
zašla je sa portala Velike priče, gdje se Tomić i Petrović „dopisuju“ od proljeća 2023. godine. Bila je to odlična ideja urednika Veljka Lalića, a, kako su objasnili, nagovorio ih je konstatacijom da je riječ o dvojici najduhovitijih ljudi u regionu, koji jednostavno moraju pisati za ,,Velike priče“. Ante i Draža su se odranije tek površno poznavali sa tribina i stručnih skupova, a dopisivanje preko „Velikih priča“, kako piše Radio Tivat, učinilo ih je prijateljima, koji jedan drugog iz sedmice u sedmicu inspirišu
da, pored razmjene mišljenja o različitim društvenim zbivanjima s ove i one strane Drine, ali i mnogo šire, dijele i sebe, svoja iskustva, segmente intime.
- Mi smo stvarno povjerovali da Veljko Lalić misli da smo najduhovitiji Hrvat i Srbin, a onda je u najavi kolumne pisalo da je to istorijsko dopisivanje osobe jedan, koja se zove Ante, i druge osobe koju zovu Draža. Tako da su oni nas u stvari prevarili. Ja se ne zovem Draža, zovem se Dragoljub, Ante je Ante. Tek smo u
Gradsko pozorište proširilo saradnju sa institucijama iz Sjeverne Makedonije Žele nove
susrete i razmjenu iskustava
PODGORICA – Gradsko pozorište iz Podgorice nastavilo je sa jačanjem međunarodne saradnje potpisivanjem memoranduma sa tri ugledne kulturne institucije iz Sjeverne Makedonije – nacionalnim ustanovama Centrom za kulturu ,,Aco Šopov“ iz Štipa, Centrom za kulturu ,,Marko Cepenkov“ iz Prilepa, kao i sa produkcijskom kućom „Art Media“ iz Skoplja.
Memorandum su, u ime svojih institucija, potpisali direktori Sandra Vujović, Marija Popova Jovanoska (CZK ,,Marko Cepenkov“ ), Pece Ristevski (CZK ,,Aco Šopov“), kao i Nataša Poplavska u ime produkcijske kuće ,,Art Media“. Memorandumi predstavljaju strateški okvir za buduće aktivnosti u oblasti pozorišne i umjetničke saradnje, uključujući koprodukcije, razmjenu predstava, edukativne programe, kao i međuinstitucionalnu podršku u domenu produkcije, promocije i tehničke realizacije.
Direktorica Gradskog pozorišta Sandra Vujović istakla je da je regionalno povezivanje sa partnerskim institucijama u Sjevernoj Makedoniji dio fokusa Gradskog na međuinstitucionalnu saradnju i kulturni dijalog u regionu. - Saradnja sa Prilepom, Štipom i Art Mediom iz Skoplja otvara mogućnosti za nove umjetničke susrete i razmjenu iskustava te potvrđuje da se kreativne ideje najbolje razvijaju u prostoru zajedničkog dijaloga – istakla je Vujović. Gradsko pozorište Podgorica kroz ovakve inicijative nastavlja da njeguje pozorište otvoreno ka saradnji, dijalogu i razmjeni, s ciljem jačanja kulturnih veza među zemljama regiona i zajedničkog doprinosa razvoju regionalne pozorišne scene. U narednom periodu, kako su kazali iz Gradskog, njihovo pozorište će uspostaviti saradnje i sa ostalim regionalnim pozorištima u cilju osnaživanja kulturne mreže i umjetničkih potencijala.
An. R.
prelomu vidjeli o čemu je riječ. Doveli su nas u situaciju da ljudi sad očekuju da će to biti neko istorijsko četničko-ustaško pomirenje – duhovito se osvrnuo Petrović.
Na kraju im se, kako je rekao Tomić, jako svidjelo dopisivanje i to što su najmijavali jedan drugog.
- Jedan drugome u utorak popodne šaljemo pismo, koje se s nestrpljenjem očekuje - istakao je Tomić, objasnivši da u se u dopisivačkoj formi postiže da se svaki od autora na neki način nadoveže na prethodno pismo kolege, zbog čega su epistolarne kolumne veoma podatne da budu sabrane među koricama knjige.
Antine ko zna koje po redu, Dražine prve. Jer, kako je objasnio, od novinarskog posla nikada nije imao vremena da piše, a nije se ni vidio u tom pozivu, ni pored svog neupitnog literarnog dara. Urednik lista ,,Danas“ od 2009. godine, u novinarstvu je duže od tri decenije, danas autor kolumni za ,,Nedeljnik“, ,,Velike priče“ i portal N1. Tivatsko književno ljeto organizuje Gradska biblioteka iz Tivta. R. K.
Predstavom ,,Rat i mir“ u Tivtu večeras počinje festival ,,Purgatorije“
PODGORICA – Predstavom ,,Rat i mir“ Narodnog pozorišta iz Beograda, u režiji Borisa Liješevića, svečano će biti otvoren Festival mediteranskog teatra ,,Purgatorije“, večeras u 21.30 sati, na Ljetnjoj pozornici u Tivtu.
Predstava je rađena prema istoimenom romanu Lava Tolstoja. Reditelj Liješević kazao je da su ,,uzburkano more čovječanstva i istorije poput prirode“.
- Sad je mirna i ništa ne može poremetiti taj mir, ali već dolazi oluja koja će sve promijeniti; kao i more kad se uzburka. A mi smo samo sićušne čestice, stanovnici tog organizma prirode. Ponekad mislimo i
da upravljamo tim organizmom. A zapravo nas talasi uzdižu spuštaju i razbacuju. I svi smo isti samo što neke taj talas u momentu podigne i mi vidimo lidera, genija, snagu, dok neke druge taj isti talas razbaca u žrtve i gubitnike – kazao je Liješević i dodao da je to Tolstojevo uzburkano more istorije. U predstavi igraju: Ivan Bosiljčić, Miodrag Krivokapić, Danilo Lončarević, Zlatija Ocokoljić-Ivanović, Zorana Bećić-Đorđević, Dušan Matejić i drugi. Ulaznice se mogu kupiti putem sajta www.czktivat.me, kao i na blagajni CZK Tivat od 10 do 14 i na blagajni Ljetnje pozornice od 19 do 22 sata. An. R.
Sa potpisivanja jednog od sporazuma
Gradsko pozorište
Detalj sa izložbe djela Joko Ono u Podgorici
Sa gostovanja Dragoljuba Petrovića i Anta Tomića u Tivtu
RAZGOVOR:
Rep ima veći i dublji smisao od onoga kakvim ga ljudi vide
Album „Vakat“ dao mi je baš vjetar u leđa. Bio je odlična podloga za dalji rad i stvaranje. Kako je odrađen taj album krenula je „lavina“ nastupa i znao sam da je vrijeme da se „nakiti“ repertoar. Kada imate album od deset pjesama, tad raspolažete sa materijalom za nastup od nekih 30 do 40 minuta, što nije malo, ali ni dovoljno za neki veći nastup na festivalima, tako da sam sa albumom „Ako ti basta“ malo „podebljao“ repertoar - pojašnjava Jovanović
PODGORICA - Zabjelčanin Stefan Jovanović, koji svoju rep karijeru gradi pod pseudonimom Shtulla, u nedjelju 15. juna objavio je drugi album „Ako ti basta“, na kom se (isto) našlo 10 pjesama, a dolazi svega deset mjeseci nakon njegovog debi izdanja „Vakat“.
Jovanoviću su na ovom LP-ju gostovale brojne kolege reperi, među kojima: Đulija Perišić (Jutro), Marko Lubarda (Random), Batrić Belojević (Ronaldo Maximum), Miloš Knežević (Losh), Vesko Savović (Skoveche) i Striko Jevro
Iako se na crnogorskoj rep sceni pojavio tek nedavno, Jova-
nović je već duže vrijeme u svijetu muzike, a svi koji su malo upućeniji u domaće alternativne tokove znaju ga kao basistu benda Shin.
On je, kako je ispričao u razgovoru za Pobjedu, rep počeo da sluša kada je imao svega deset godina. „Krivac“ za to je, prisjeća se ovaj reper, njegov stariji brat od strica koji je tad bio pasioniran hip-hop kulturom i regionalnom rep scenom, slušajući Sunshine, CYA, VIP, Beogradski Sindikat, Prti Begeom, Grua...
Od repa je, priča Jovanović, napravio pauzu deset godina jer se posvetio bendovskim obavezama i sviranju bas gitare u grupi Shin.
- Prvobitna zamisao je bila da izbacim samo pjesmu za trideseti rođendan, ali kako se ona snimila, tako je došla želja i inspiracija i Shtulla snimi još devet pjesama, spakova album i nazva ga „Vakat“, jer je i bilo krajnje vrijeme da ostavim rep pečat na sceni – iskren je Jovanović.
Album je, zajedno s njim, radio dvojac iz studija „Knowere2Run“ - Marko Ćaćić i Todor Tadić
- Dva instrumentala su radile moje cijenjene kolege. Dedduh (Dejan Dedović) iz
Who See klape je odradio bit za stvar „Pušti me tih priča“, a Ronaldo Maximum za „Teške boje“. Ostale instrumentale je radio „Knowhere2Run“ – kazao je on.
ALBUM(I)
Ne krije da je prezadovoljan prvijencem i time kako je prošao kod publike, ali i sa kritikama kolega. - Album „Vakat“ dao mi je baš vjetar u leđa. Bio je odlična podloga za dalji rad i stvaranje. Kako je odrađen taj album, krenula je „lavina“ nastupa i znao sam da je vrijeme da se „nakiti“ repertoar. Kada imate album od deset pjesama, tad raspolažete sa materijalom za nastup od nekih 30 do 40 minuta, što nije malo, ali ni dovoljno za neki veći nastup na festivalima, tako da sam sa albumom „Ako ti basta“ malo „podebljao“ repertoar - pojašnjava Jovanović.
Smatra da je potreban staž u studiju da bi se sve radilo kvalitetnije.
- Samim tim ovaj drugi album zvuči mnogo bolje produkcijski, tekstualno… Osim toga, sami instrumentali su nekako više moj stil i bazirani su za lajv nastup - dodaje on. Prema njegovim riječima, ono što izdvaja novi album jeste što je svaka pjesma priča za sebe.
- Refreni su jako „zarazni“, brzo ulaze u uši i već se na prvo slušanje pamte. Odlična podloga je i saradnja sa Markom Lubardom Rendomom i nastanak pjesme i spota „Ako ti basta“, po kojem album i nosi
ime, jer je sjajno prošla kod publike - napominje Jovanović. Rad na albumu išao je, kako nam je rekao, „kao po loju“. - Došao sam do stadijuma da sa Markom Ćaćićem i Todorom Tadićem nema zavrzlame ni oko jednog projekta. Kapiramo se u hodu. Znam ritam za pjesmu da pošaljem na glasovnu poruku i oni to pretoče u savršeni instrumental, koji kasnije začinim tekstom –ističe on. Navodi da obrađuje teme koje su primamljive i ljudima koji nijesu iz „rep svijeta“.
- Gledam da sve obradim na šaljiv način i time privučem pažnju većine, kao i da dokažem da rep ima veći i dublji smisao od onoga kakvim ga ljudi vide. Pogledam lijevo, pogledam desno i sveska za rime je puna, tako nastaje inspiracija. Rima je svuda oko nas – izjavio je reper. Mišljenja je da su ovo „zlatni dani za rep scenu u Crnoj Gori što se tiče autora, ‘štancanja’ novih albuma, saradnje među reperima i broja dostupnih studija za snimanje i vježbanje“.
- Ono što nedostaje to su nastupi, podrška domaćim izvođačima da se pojave na većim festivalima i prezentuju svoj rad. Svjestan sam da smo u regionu najmanja država, a samim tim nam je i najmanje slušateljstvo rep muzike i time izostaje ta podrška – ocijenio je on. Jovanović bi volio da se ovdje napravi „baza koja će biti održiva na duže staze, da niko od repera ne traži prostor ‘preko grede’“.
SAVJET(I)
Shtulla savjetuje svima koji tek planiraju da uplove u ove muzičke vode da repuju našim dijalektom, predstavljaju naš lokalitet i mentalitet, te da ne „teže nečemu što mi nijesmo, jer tako se gubi indetitet, a to nam ne ide u prilog“.
- Neka budu istrajni, neka rade to iz zadovoljstva i neka ne očekuju neku materijalnu dobit odmah jer to je prva prepreka gdje mnogi odustanu – poručuje Jovanović.
Naglasio je i da je sada „naoružan sa dva albuma“, kao i da ima materijala da predstavi sebe.
- Već su snimljene dvije kompilacije za dva studija, gostujem kolegama na njihovim predstojećim izdanjima, a u međuvremenu se spremam za nadolazeće nastupe – zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, reper Stefan Jovanović Shtulla.
Milovan MARKOVIĆ
Paskal mogao preuzeti ulogu Bondovog glavnog protivnika u narednom filmu. Paskalova reputacija i globalna popularnost značajno su porasle zahvaljujući ulogama u hit serijama „The Mandalorian“ i „The Last of Us“, kao i u filmovima „Gladijator 2“, „Edington“ i „Materijalisti“. Njegovo gostovanje kao voditelja u kultnoj emisiji ,,Saturday Night Live“ dodatno je učvrstilo njegov status jedne od najuticajnijih figura savremenog Holivuda. Pored negativca, još jedno važno pitanje ostaje otvoreno – ko će biti nova Bond djevojka, a za sada ni o tome nema zvaničnih informacija. Dok se svi detalji i dalje drže u tajnosti, jedno je sigurno: očekivanja od novog Bonda su ogromna – i kad je riječ o agentu, i kad je riječ o njegovim protivnicima. R. Z. Identitet tajnog agenta 007 još uvijek nepoznat, a spekulacije ko će biti ne jenjavaju
HOLIVUD - Potraga za novim licem koje će tumačiti najpoznatijeg tajnog agenta na svijetu i dalje je u toku. Nakon što se Danijel Krejg povukao iz uloge Džejmsa Bonda, spekulacije o njegovom nasljedniku ne jenjavaju mjesecima. Među najozbiljnijim kandidatima za agenta 007 trenutno je britanski glumac Aron Tejlor-Džonson koji se, prema navodima holivudskih izvora i kladionica, izdvojio kao favorit za ovu kultnu ulogu. Međutim, pažnju javnosti ne privlači samo pitanje ko će biti
novi Bond, već i ko će tumačiti njegovog protivnika, takozvanog glavnog negativca. Među fanovima franšize sve glasnije se pominje ime jednog od najtraženijih glumaca današnjice – Pedra Paskala Prema informacijama koje kruže Holivudom, upravo bi
SVAkA pjeSmA nA Albumu pRičA ZA Sebe: „Ako ti basta“
ObRAđuje teme kOje Su pRimAmljiVe SVimA: Stefan Jovanović Shtulla
Privatna arhiva
PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.
Ko god bude poslušao ovog izdajnika paski će poginuti
Priredio:
Slobodan ČUKIĆ
RIJEČ PRIREĐIVAČA
Na Lovćenu je 26. jula 1875. u tajnosti održan skup glavnih crnogorskih prvaka sa prethodno probranim hercegovačkim starješinama. Među njima su bili Bogdan Zimonjić, Đoko Višnjić, pop Pero Radović, Tripko Buha, Ilija Stefanović, Gligorij Milićević, Stojan Babić, Rade Aleksić, Tripko Vukalović, Tomo Tomašević, Živko Šibalić, Šćepan Babić, Lazar Sočica, Vule Adžić i drugi.
„I evo braćo – obratio im se knjaz Nikola - sada znadite, da sam od ovoga časa gotov svom snagom potpomagati vaš ustanak“ (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, 2004, str. 193).
Među okupljenim ustaničkim vođama nije bilo Mića Ljubibratića koji je svim silama pokušavao da preuzme kontrolu nad ustankom. Kako je rečeno, on je odmah po dolasku u Hercegovinu namjeravao da održi skupštinu na kojoj bi proglasio „privremenu vladu“ i bio izabran za vođu ustanka, čime bi, uz podršku propagande, preuzeo punu kontrolu nad događajima.
ća u namjeri da se proglasi za vođu ustanka i da na skupštini formira „privremenu vladu“. Branko Pavićević ovo formuliše na sljedeći način: „Kako su se stvari u Hercegovini razvijale i mimo volje Cetinja, a pogotovo mimo volje Beograda, prispio je u Hercegovinu stari crnogorski poznanik, protivnik politike knjaza Nikole, Mićo Ljubibratić. Oko njega se brzo okupio jedan broj ustanika. Odmah po prelasku u Hercegovinu sazvao je ustaničku skupštinu (u Vranjskoj), ali mu je Peko Pavlović sa svojim ustanicima omeo rad, te je samozvani hercegovački vođa bio prinuđen da se vrati u Dubrovnik“ (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, Tom II, Podgorica 2004, str. 195). „Kad su se među nevesinjskim pobunjenicima pojavili Mićo Ljubibratić i Aleksa Jakšić, uznemireni knez je poslao strogo naređenje Peku Pavloviću i vođama hercegovačkih ustaša, da ih odmah pobiju”, piše Ivica Puljić (2004, str. 276).
Dok su Mićo Ljubibratić i Peko Pavlović razgovarali, Pekovi pratioci
Radan i Vuko su onima koji su bili uz Ljubibratića govorili: Ljubibratić je došao da Ercegovinu okreće pod Srbiju. Ercegovina je gospodareva zemlja
će pod Srbiju – Ercegovina je gospodareva zemlja; koji god posluša ovog izdajnika, paski će poginuti“ (I. Puljić, isto).
Peko Pavlović je nakon toga, „uhvativši zgodnu priliku zarobio Ljubibratića uz najteže uvrede i ponižavanja te ga temeljito opljačkao“ (I. Puljić, isto).
U ovome se pred njim odlučno ispriječio Peko Pavlović čevski komandir, zapovjednik crnogorskih dobrovoljaca u Hercegovini, tzv. „jajoša“ kojih je bilo oko 600. Pavlovića je slijedio i jedan broj hercegovačkih pravoslavaca.
Prilikom prvog susreta Pavlovića i Ljubibratića, njih dvojica su se odvojili da bi razgovarali nasamo, a Pekovi pratioci „Radan i Vuko ... onima koji su pristali uz Ljubibratića u međuvreme-
, rili: Ljubibratić je došao da
Ovo je i osnovni razlog zbog čega je u krugovima oko Ljubibratića o Pavloviću stvarana i širena negativna slika. Peko Pavlović je, međutim, činio ono što mu je bilo zapovijeđeno i u tome je bio beskompromisan.
Ljubibratić, 1875. godina
Vilijam Stilman piše da je Pavlović Ljubibratića, vezanih ruku, doveo u Dubrovnik i tamo ostavio. „Ustanak je – navodi Stilman - izazvao uznemirenost u Crnoj Gori jer Knjaževina nije bila spremna na njegovo izbijanje. Peko Pavlović je poslan da ga umiri. Taj stari turkoborac učinio je to tako što je zarobio Ljubibratića i odveo ga preko granice do Dubrovnika sa vezanim rukama na leđima“ (W. J. Stillman, Herzegovina and the Late Uprising: the Causes of the Latter and the Remedies, London, 1877, str. 11).
Među njima dvojicom je odmah došlo do oštrog sukoba i Peko je omeo Ljubibrati-
Ljubibratić je svim
silama pokušavao da preuzme kontrolu nad ustaničkim aktivnostima. U tome se pred njim odlučno ispriječio Peko Pavlović. Zbog toga je iz krugova oko Ljubibratića o Peku Pavloviću stvarana i širena vrlo negativna slika
zu svoje usluge, sa čime je, u paketu, išao i savjet da se Peko Pavlović zamijeni „sposobnija ličnost“ – sa čime je očito mislio na sebe! „Ja nedajem sebi velike importance – piše Ljubibratić knjazu Nikoli - ali mogu slobodno reći Vašoj Svjetlosti i da bi ste sa mnom dosta zadovoljni bili kad bi ste mi dozvolili raditi u mojoj domovini. Gospodaru, Peko je suviše ograničena ličnost da bi mogao odgovoriti radnji za koju ste ga opredjelili; zamijenite ga drugom i sposobnijom ličnošću...“ (Rene Gremo, nav. djelo, str. 153).
skup-
ječili su mi moju namjeru i grozno su me napastvovali govoreći ... da sam došao da obraćam narod pod knjaza šumadinskog“ ( Rene Gremo, Vojvoda Ljubibratić se u pismima knjazu Nikoli u vreme Hercegovačkog ustanka pravda i žali, Glasnik udruženja arhivskih radnika Republike Srpske, br. 14, 2022, str. 152).
Ljubibratić je kasnije o istome pisao Matiji Banu: „Uzeše nam sve što smo imali novaca. Skidoše s ruka prstenje, s vrata sat i lanac, s leđa kaput; pretresoše mi špagove na prsluku i uzeše i sitne pare. Dakle, oružje, sandučić sa preobukom, knjigama, artijama, mapom, kompasom i njegovim priborom, dogled i melem za ranjenike, dinamitu, jednom riječju uzeše mi sve –do košulje, prsluka i čakšira” (I. Puljić, 2004, isto).
Ljubibratić je ubrzo o ovome pisao knjazu Nikoli: „... ja sam išao na to da se sastane skupština na kojoj bismo ustrojili poredak i jednakost radnje, iz koje bismo kao cjeline, obratili se neposredno Vašoj Svjetlosti i molili Vas da nas rukovodite i podpomažete barem taino. Komandant Peko Pavlović i tjelohranitelj Đuro Radan spri-
Vilijam Stilman piše da je ustanak izazvao uznemirenost u Crnoj Gori, jer Knjaževina nije bila spremna na njegovo izbijanje. Peko Pavlović je poslan da ga umiri. Taj stari turkoborac učinio je to tako što je zarobio Mića Ljubibratića i odveo ga preko granice do Dubrovnika sa vezanim rukama na leđima
„Bilo je jasno da je zvanična Crna Gora svakome stavljala do znanja da ... svako miješanje u poslove ustanka smatrala kao udar na državnu politiku Crne Gore“ (B. Pavićević, Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, Tom II, Podgorica 2004, str. 195).
Ljubibratić je u istom pismu ponudio crnogorskom knja-
Crnogorski knjaz je želio da izgladi oštar Pavlovićev postupak, pa je Ljubibratića pozvao na Cetinje. Ljubibratiću je ovaj poziv prenio Mašo Vrbica, a poruka je glasila: „Njegova Svjetlost jako potresena vašom nesrećom, naloženo mi je da vam pišem da dođete na Cetinje“ (isto, 154). Ljubibratić je bez sumnje, bio prepreden čovjek, ali je po svoj prilici naišao na prepredenijeg suparnika. Knjaz Nikola ga je na Cetinju savjetovao da se „potčini jedinstvu radnje“ i „odjenuo ga bogatijem odijelom crnogorskim“. Nastojao je da ga privoli na svoju stranu, ali se to pokazalo uzaludnim. Dakle, crnogorski gospodar je pokušao da pridobije Ljubibratića za već osmišljeni i razrađeni plan, u okviru kojeg je ustaničke snage trebalo uklopiti u crnogorsku vojničku organizaciju –što je na koncu i učinjeno. Ali, Ljubibratiću je na srcu bilo nešto drugo. Produžio je da djeluje po uputstvima iz beogradskog centra, dajući dopisnicima novina „krupne neistinite vijesti“, pa čak i da se liječio od rane koju je zadobio u bitci, iako „nije ni bio ranjavan, niti je bilo te bitke“. Pored toga, saopštavao je novinarima kako je ruska vlada navodno iskazala potrebu da se u Hercegovini obrazuje ustanička privremena vlada „sa Ljubibratićem na čelu“ (Danilo Radojević, nav. članak, Matica, br. 73, proljeće 2018). Način na koji je tokom prvih šest mjeseci ustanka „podgrijavana“ neistina o „privremenoj vladi“, pokazuje da je Ljubibratić bio - da upotrijebimo današnju terminologiju - istinski spin-majstor, koji je u tome prednjačio ispred svog vremena. (Nastavljase)
stane
Mićo
Knjaz Nikola Petrović Njegoš
Peko Pavlović
U JPU „Đina Vrbica“ i ,,Ljubica Popović“ vaspitno-obrazovni rad biće organizovan i tokom jula i avgusta
Vaspitno-obrazovni rad će se u javnim predškolskim ustanovama „Đina Vrbica“ i ,,Ljubica Popović“ tokom jula i avgusta realizovati po sistemu dežurstva.
Kao i svake godine, dežurstvo će početi prvog radnog dana jula, a radiće osam vaspitnih jedinica širom grada – VJ „Dragan Radulović“, „Poletarac“, „Mali princ“, „Đina Vrbica“, ,,Suncokrili“, ,,Simba“, ,,Ljubica Popović“ i ,,Bajka“. ,,ĐINA VRBICA“ Nakon otcjepljenja i otvaranja nove javne predškolske ustanove „Zvjezdani vrt“ (u Zeti) u prvoj polovini 2025. godine, vaspitno-obrazovni proces u JPU „Đina Vrbica“ se realizuje u 15 vaspitnih jedinica. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz JPU ,,Đina Vrbica“ su saopštili da će se tokom perioda dežurstva vaspitno-obrazovni rad sprovoditi u četiri vaspitne jedinice: VJ „Dragan Radulović“, „Poletarac“, „Mali princ“ i „Đina Vrbica“. - U VJ „Dragan Radulović“ će tokom jula i avgusta boraviti mališani iz pomenute vaspitne jedinice, kao i djeca iz VJ „Jelena Ćetković 1“, „Jelena Ćetković 2“ i ,,Bubamara“. VJ „Poletarac“ će u periodu dežurstva primiti mališane iz tri vaspitne jedinice: „Poletarac“, „Mogli“ i „Ljubović 1 i 2“. U VJ „Đina Vrbica“ će u julu i avgustu boraviti mališani iz VJ „Đina Vrbica“, „Petar Pan“, „Stara varoš“ i „Leptirić“,.U periodu jula i avgusta u VJ „Mali princ“
Dežuraće osam vrtića
U svakom momentu pratićemo stanje na terenu, kako bismo u slučaju potrebe angažovali dodatno osoblje ili otvorili još objekata za rad – saopšteno je iz JPU ,,Đina Vrbica“. Iz vrtića ,,Ljubica Popović“ kažu da je već prijavljen veliki broj djece, što je ustaljena praksa
Vrtići spremni za ljeto
vaspitno-obrazovni rad će se realizovati za potrebe mališana iz pomenutog objekta, kao i djece iz VJ ,,Zvončić“ – naveli su iz JPU ,,Đina Vrbica“. Polazeći od broja prijavljene djece i prakse iz prethodnih godina kada je broj djece koja su stvarno i dolazila na dnevnom nivou bio upola
manji od prijavljenog, smatraju da raspolažu dovoljnim prostornim kapacitetima te dovoljnim brojem angažovanog osoblja, za ugodan i bezbjedan boravak svih mališana. - Međutim, kao što smo već napomenuli, apsolutni imperativ svakog našeg postupanja je dijete i tako će ostati i
u periodu pred nama. Kao što smo već naglasili, JPU ,,Đina Vrbica“ se uvijek rukovodi dobrobiti djeteta, tako da ćemo u svakom momentu pratiti stanje na terenu, kako bi u slučaju potrebe angažovali dodatno osoblje ili otvorili još objekata za rad – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“, uz napomenu da je
Otvaraju vaspitne jedinice u Siti kvartu i Zagoriču
U školskoj 2024/25. godini u 18 vaspitnih jedinica JPU „Đina Vrbica“ upisano je 6.171 dijete, što je 5,9 odsto veći obuhvat djece u odnosu na prethodnu školsku godinu. Iz JPU ,,Đin Vrbica“ zapažaju da se i u ovoj školskoj godini nastavlja trend rasta broja mališana koji su obuhvaćeni predškolskim sistemom vaspitanja i obrazovanja. - Tokom ove školske godina, u sopstvenoj režiji i u saradnji sa nadležnim organom za poslove prosvjete, nastavljamo s akcijom pronalaženja slobodnih prostora kojima upravljaju nadležni organi, koje bi, u skladu sa raspoloživim sredstvima i dobijenim donacijama, adaptirali u prostorije prilagođene za izvođenje vaspitno-obrazovnog rada (za djecu vrtićkog i jaslenog uzrasta). S tim u vezi, planira se otvaranje i opremanje nove vaspitne jedinice u Zagoriču čija je adaptacija u toku, čime ćemo rasteretiti postojeće prebukirane vaspitne jedinice u
Juče je kod male fontane prekoputa spomenika
Svetom Petru Cetinjskom otkrivena bista Kostadina
Sule Radovog, komanskog, katunskog i crnogorskog mudraca, pravednika, etičara, narodnog sudije, slobodara i rodoljuba.
Skromnoj svečanosti prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Saša Mujović, predstavnici Fondacije ,,Sula Radov“ i građani. Milatović je podsjetio da je Sula Radov bio je savremenik četvorice vladara iz dinastije Petrovića: Petra I, Petra II, knjaza Danila i kralja Nikole, u vremenu kada se tradicionalno plemensko uređenje počelo pretakati u građanski poredak, običajno pravo u pisane zakone Crne Gore, a narodna tradicija u prve institucije moderne države.
- U zemlji dramatičnog reljefa i još dramatičnijeg istorijskog iskustva oblikovali su se mo-
Juče otkrivena spomen-bista Sule Radovog
Dok se sjećamo
Sulinih riječi, Crna Gora neće izgubiti svoj put
ralni standardi u koje su utkani principi prirodnog prava: prava na riječ, na jednakost među ljudima i, iznad svega, pravo na slobodu, nezavisnost i samopoštovanje. Sula Radov je, upravo u tom i takvom prelomnom istorijskom kontekstu, postao personifikacija kolektivne svijesti našeg naroda - kazao je predsjednik Milatović. Kratkim i britkim, često i aforističkim izrekama, nastavio je Milatović, nije iskazivao samo sopstvenu mudrost i logiku, već je sublimirao duh starih
Crnogoraca koji je i dalje referentan za naše društvo i naše savremeno iskustvo.
- Njegove riječi odjekuju svojom jasnoćom i snagom i danas: „Čojek ne traži mnogo: koru ljeba da nije gladan, knjigu da nije slijep i slobodu da smije zborit“. Suline riječi nijesu služile da impresioniraju, već da usmjere, niti da uljepšaju stvarnost, već da je ogole do srži istine - rekao je Milatović. On je dodao da je Sulina mudrost bila mjera kojom se gradilo povjerenje naše zajednice
d. mijatović
broj djece prijavljene za period dežurstva na nivou interesovanja od prethodnih godina. Tokom perioda dežurstva, kako navode, plaćanje se izvršava po danu boravka djeteta u vrtiću – za vrtić 2,23 eura, za jaslice 2,27 eura. Tokom ljetnjih mjeseci Ustanova će nastaviti sa redovnim održavanjem i opremanjem prostora vaspitnih jedinica, nabavkom opreme i unapređivanjem uslova za rad, u skladu sa finansijskim mogućnostima. Nastojaće, između ostaloga, da obezbijede nabavku materijala za vaspitno-obrazovni rad, igračke i ostala didaktička sredstva u količinama koje će biti dovoljne za cijelu nastavnu godinu i kojima će se pokriti sve vaspitne jedinice ustanove i sve vaspitne grupe. ,,LjUBICA POPOVIĆ“
U okviru JPU ,,Ljubica Popović“ tokom ljeta dežuraće vaspitne jedinice ,,Suncokrili“ (za djecu iz ,,Suncokrila“ i ,,Sunca“), ,,Simba“ ( ,,Simba“, ,,Lane“, ,,Zvončica“ i ,,Palčica“), ,,Ljubica Popović“ (,,Ljubica Popović“, ,,Osmijeh“, ,,Pčelica“) i ,,Bajka“ (,,Bajka“, ,,Zvjezdice“, ,,Maslačak“).
- Prijavljen je veliki broj djece, što je ustaljena praksa. Za sam početak dežurstva očekujemo veliki broj djece, pa je u tom
ovom dijelu grada – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“.
U cilju proširenja svojih kapaciteta, JPU ,,Ljubica Popović“ otvoriće u Siti kvartu vaspitnu jedinicu u koje će biti tri jaslene grupe, gdje će biti preusmjerena djeca koja su prekobrojna u Donjoj i Gornjoj Gorici.
Tokom perioda dežurstva plaćanje se izvršava po danu boravka djeteta u vrtiću – za vrtić 2,23 eura, za jaslice 2,27 eura
periodu i angažovan najveći broj zaposlenih. Praksa je pokazala da se nakon 15. jula smanji broj djece i do 30 odsto, pa i boravak u vrtiću bude u kvalitetnijim uslovima – poručuju iz JPU ,,Ljubica Popović“. Rad u dežurnim grupama planiran je sa smanjenim intenzitetom planski osmišljenih aktivnosti, imajući u vidu da će se i vaspitači smjenjivati u tim grupama u skladu i sa rasporedom korišćenja godišnjih odmora.
- Ljetnji ritam na zaposlene je prilično zahtjevan iz više aspekata: manji broj zaposlenih radi u sastavljenim grupama, u prvim danima izazovno je i kompleksno jer se vaspitači suočavaju i sa jednim brojem djece koju ne poznaju, kao ni njihove navike i potrebe… Tada bude pomalo stresno i za nas, i za djecu, i za roditelje. Ako se sjetimo da i u toku cijele godine vaspitači imaju prebukirane grupe, da su 10 mjeseci realizovali sve u punom kapacitetu, brojni izleti, priredbe, završnice mnogih projekata pred kraj maja i juna, svi su pomalo umorni i zasićeni –poručuju iz JPU ,,Ljubica Popović“, uz napomenu da bi trebalo sistemski riješiti pitanje brige o djeci zaposlenih roditelja, tim prije što u ovom periodu u vrtiću ne borave samo djeca čiji roditelji ne mogu koristiti godišnji odmor u toku letnjih mjeseci. I. MITROVIĆ
u ono što je ispravno, pravedno i dostojanstveno.
- I kako Sula kaže: „Novi vakat rađa novi nauk“. U našem vaktu, kada češće nego ikada ranije govorimo o krizi vrijednosti, imamo dužnost da afirmišemo ličnosti koji su vrijednosti živjele, a ne samo zagovarale. Sula Radov, naš, Komanin i Katunjanin bio je jedan od njih – i
dok god ga se sjećamo na pravi način – kroz poruku ko smo bili kad je bilo najteže i što nas je tada držalo uspravnim, ni Crna Gora neće izgubiti svoj put - poručio je Milatović. Zahvaljujući Fondaciji „Sula Radov“ na njihovoj predanoj i plemenitoj misiji očuvanja legata ove izuzetne crnogorske ličnosti, kao i rukovodstvu
Glavnog grada što su prepoznali vrijednost ove inicijative i omogućili da spomen-bista bude postavljena na mjestu odakle se vide obronci Lovćena i Garča, Milatović je zaključio da Sulin pogled ostaje trajno usmjeren prema njegovim Komanima i Katunskoj nahiji kao simbol Crne Gore i njenih neprolaznih vrijednosti. H. P.
Sa svečanog otkrivanja biste Sule Radovog
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna
Zoran Milanović šampion stila,
Fudbalski klub Budućnost, simbol sportskog duha Podgorice, obilježio je 11. juna 100 godina postojanja – impozantan jubilej koji je okupio brojne sportiste, bivše asove, klupske legende, ali i poznate ličnosti iz javnog života. Svečanost je protekla u duhu tradicije, ponosa i emocija, ali i elegancije – jer ovako značajan datum zaslužuje i dostojanstvenu vizuelnu prezentaciju.
Modne kombinacije zvanica nijesu prošle nezapaženo – naprotiv, modnu kritiku za Pobjedu priredila je stilistkinja i modna kritičarka Ana Milo. U svojoj analizi, Ana je istakla zanimljive modne detalje, sklad boja, krojeve i nivo usklađenosti sa svečanim karakterom događaja…
Foto: Dragan MIJATOVIĆ
ZORAN MILANOVIĆ
Gospodin Milanović odabrao je boje odjevnih komada iz palete zemljanih tonova, koji i jesu trendi za ovo doba godine.
Strukiranost je savršena kao i dezen sakoa i pantalona.
Ovdje se ne bi pogriješilo ni sa majicom bijele boje ili opet nekog zemljanog tona, umjesto košulje.
Doprinijelo bi zasigurno nekoj casual business eleganciji. Ipak, nije potrebno jer je i ovakvom pojavom, muški stil pokazan na najbolji način.
SAŠA MUJOVIĆ
Visokokvalitetni materijali odijela, sa određenim sjajem, doprinose pojavi koja je, prije svega, dostojanstvena. Još jedan primjer da su kvalitetni materijali neophodni za uživanje u modi i stilu kao takvom.
Dobro skrojeno odijelo za svaku je priliku dobrodošlo.
Rijetko viđen model muških kapri pantalona na našim prostorima. Iskrojen do savršenstva. Odabir obuće je koliko trendi toliko i udoban da saliveno stoji. Vrlo istančan modni stil koji je za svaku pohvalu.
Kraljevska indigo plava boja zrači i moćno i nonšalantno, u zavisnosti od načina na koji se nosi.
Ovdje ona dopire do obje vrijednosti, jer je izabrana osnovna boja košulje, a opet je kroj odijela, pogotovo pantalona koje možemo vidjeti, besprekoran. Problematika može i ne mora biti u izboru cipela, ali one nijesu toliko u fokusu zbog same boje odijela i pojave ličnosti, da je možemo i zanemariti.
Ana Milo
Vesna Brajović loše odabrala
Simboli na reveru sakoa jasni su znakovi posvećenosti i povjerenju manifestaciji i kompaniji.
Simboli su inače i standardni za korišćenje i oblačenje u formalnim posjetama, što je ovdje ispoštovano. Kombinacija boja je lijepa za oko, zanimljiva i vesela. Sasvim lijepo pristaje osobi i njenoj formi i crtama lica.
Treba obratiti pažnju na strukiranost odijela, što kao idealne primjere imamo u drugim ocjenama.
Pominjala sam već da je saten materijal koji je specifičan za kombinovanje, pogotovo ako je odabran za aksesoar, u ovom slučaju kravatu. Preveliki je kontrast između odijela i kravate, a boja odijela je zagasita.
Na prvi pogled djeluje kao da neke stvari i ne moraju da se primijete, a na profesionalniekstremno štrče. Odličan izbor odijela koji, nažalost, nije zadovoljavajuće upotpunjen.
Boja odijela i cipela nije iz iste palete i samim tim je u fokusu onaj odjevni komad koji je u manjoj količini prisutan u stajingu, a to su cipele.
To su jako bitne stvari za sam stajling, jer one tako fokusirane mogu biti i nosioci izgleda.
Lijep odabir odijela koje dobro pristaje uz figuru, dobar odabir i cipela, koje je trebalo da budu u drugoj nijansi boje. Inače, stajlinge često radim tako da prvo krenem od cipela, preporučujem ga i ovdje, jer odijelo blisko boji cipela, dovodi do stilski određenog muškog izgleda.
Ruska kragna na košulji, sa različitom bojom od osnovne boje košulje, nije česta pojava. Pogotovo ne u prirodnom materijalu i za nosivost preko dana.
Imamo tonove i iste palete boja i to je jedino što je korektno.
Fokus je u isto vrijeme i na košulji sa ruskom kragnom, na pantalonama sa steznicima na kraju i na trendi mokasinama.
Jedan miran i prirodni stilski izraz, ali vrlo neizbalansiran.
Rijetko viđena boja odijela, pa i kravate. Hrabra kombinacija, šarenolika, a opet vesela i umjerena.
Primijećena je doza elegancije, možda i one koja za ovu manifestaciju i nije bila prijeko potrebna.
Drugačije, poluneusklađeno, ali prijatno za oko, zbog samog odabira boja.
Šljokičavi materijal odiše večernjim izgledom. On se vrlo rijetko, skoro pa nikada, ne planira za dnevne manifestacije ili prijeme.
Takođe, on mora kombinovanjem da bude sveden. Imamo svega previše, a ničega konkretno. I nakita, i aksesoara kao što je kaiš, i torba i cipele koje nijesu stilski ukombinovane kako treba.
Ljepota svake žene je doprinos njenoj pojavi, i ona je ovdje zasigurno prisutna, ali i odsutna lošim odabirom odjevnih komada.
Koliko su igrali naši omladinci u klubovima minule sezone i zašto rezultat na Euru u
PODGORICA – Osamnaest godina čekao se plasman neke naše fudbalske selekcije na veliko takmičenje, a kada se istorijski nastup omladinaca na Euru dogodio i završio, postalo je jasno kolika je to senzacija i da je riječ o uspjehu uz koji može da stoji – sad i ko zna kad.
Gdje je fudbalska Crna Gora u odnosu na ostalih sedam učesnika Evropskog prvenstva? Ako je neko pomislio da naš nacionalni tim može da se nosi s ekipama poput Španije i Danske, pa i Rumunije koja se domogla polufinala – prevario se. Ako je neko nakon odlaska na Euro ,,poletio“ – doživio je (bolno) prizemljenje. ,,Sokoli“ su u Bukureštu izgubili na debiju od domaćina u 91. minutu (1:2) i mogu da žale za tim mečom jer su nakon vođstva bili blizu istorijskog boda, iako je poraz apsolutno zaslužen.
Nakon duela na ,,Trijumfalnoj kapiji“ znalo se da igrači Nenada Vukčevića nemaju kvaliteta, a naročito kondicije da se iole ozbiljnije suprotstave Danskoj i Španiji.
Na stadionu ,,Đulešti“, pa ,,Ilie Oana“ u Ploeštiju, Miloš Vračar i drugovi imali su susret s realnošću – Skandinavci i ,,crvena furija“ nijesu im dozvolili da ,,dišu“, bili su za dvije-tri klase bolji i spremniji i slavili sa po 5:0.
U fudbalu se takvi porazi nazivaju debaklom, sramotom –ali u ovom slučaju to je jednostavno samo realnost.
- Kad se podvuče crta, ovo nam je prvo učešće na velikom takmičenju, iskustvo više za sve igrače koji će, siguran sam, igrati još ovakvih mečeva. Volio bih da ovo iskustvo dožive mnoge naredne naše generacije – rekao je selektor Vukčević.
Realnost je da je generacija igrača rođenih 2006. i kasnije potpuno drugačija ekipa kada u njoj nijesu lideri – vezisti
Andrija Bulatović i Vasilije Adžić te član Fajenorda Aleks Zeković i standardni štoper
Zarija Kumburović
Sa njima na terenu, a posebno prvom dvojicom, Crna Gora vjerovatno ne bi bila toliko
Realnost koja može da pomogne crnogorskom fudbalu
Inferiornost ,,sokola“ potvrdila je i koliko bi ulazak u Evropsku uniju značio za naš fudbal i sport – djeca bi već sa 16 godina mogla da idu u inostrane klubove, gdje je sistem rada mnogo bolji. Na kraju bi profitirao nacionalni tim
inferiorna kao u tri meča na Euru, mogla bi da zadrži loptu, da zaprijeti, da se i ona nešto pita...
NESPREMNI ZA
VELIKU SCENU
Moglo bi možda više i u ovom sastavu koji je kao autsajder otišao na Euro da je tih 20 igrača imalo adekvatnu minutažu u klubovima, prije svega na seniorskom nivou – u prvoj ligi. Ako članovi najtalentovanije generacije crnogorskog fudbala, sa 17, 18 ili 19 godina ne mogu da budu standardni u crnogorskom prvenstvu, jed-
nom od lošijih u Evropi, ako ne može da im se pruži prava šansa i da se istrpe – kad će onda? Evo kako su ih klubovi ,,spremili“ za istorijski nastup na velikom takmičenju:
Ognjen Milović, prvi golman reprezentacije, posljednji meč prije Eura imao je na turniru elitne runde kvalifikacija za EP, 25. marta. U međuvremenu, dakle, nije upisao nijedan nastup na golu drugoligaša Koma.
Od defanzivne četvorke na meču sa Španijom, devetostrukim prvakom Evrope u U19 konkurenciji, selekciji či-
ji igrači potiču iz akademija Barselone, Atletika, Betisa, Sosijedada – klubova koji su po uslovima i radu ,,svemir“ za sve naše – standardan je prošle sezone bio samo kapiten Miloš Vračar. I to u drugoligašu, Podgorici.
Bodin Tomašević je posljednjih pola godine nastupao za omladinski tim Bolonje, Bojan Damjanović je tek u finišu sezone dobio šansu u Sutjesci, dok Marko Perović još traži mjesto pod suncem u španskoj Almeriji.
Nije ništa bolje stanje ni sa startnim vezistima iz okršaja
s najvećom silom evropskog fudbala u mlađim kategorijama. Danilo Ćetković odigrao je 25 mečeva za drugoligaša Iskru, a samo dva za Sutjesku. Najmlađi član reprezentacije Lazar Savović (2008. godište) sakupio je 25 nastupa za Budućnost, od čega je 10 puta bio starter, dok je Danilo Vukanić odigrao 12 utakmica, a jednom se našao u početnoj postavi šampiona Crne Gore. Od ofanzivaca, Andrej Camaj je uz malu minutažu 10 puta obukao dres Budućnosti protekle sezone. Vuk Vlahović je standardan
u omladincima zagrebačkog Dinama, kao i Filip Perović u Iskri, crnogorskom drugoligašu.
Gdje su i koliko igraju rezervisti iz oproštajnog meča na Evropskom prvenstvu? Golman Tomaš Đurović sakupio je 15 utakmica za Iskru – bio je heroj penal-serije kada su Danilovgrađani eliminisali Budućnost u četvrtfinalu Kupa. Stefan Đukanović se nije mnogo naigrao u Petrovcu kao pozajmljen fudbaler Budućnosti, kao ni Lazar Maraš u Dečiću i Lazar Zlatičanin u Mornaru. Imenjaci zajedno
Subota, 21. jun 2025.
nije sramota
imaju 15 nastupa u Prvoj ligi u sezoni 2024/25 (9+6).
Još jednog Lazara – Šekularca, bjelopoljsko Jedinstvo slalo je u Ibar, u Drugu ligu.
Aleksa Karadžić igrao je redovno u istom rangu za Iskru, a Petar Jauković je nastupao za omladinski tim Vojvodine. Andrej Kostić je u 20 utakmica za Budućnost imao prosjek od 25 minuta, iako su ,,plavi“ rano osigurali titulu, dok je uglavnom prvi napadač crnogorske reprezentacije Marko Tadić i dalje u omladinskom pogonu beogradskog Partizana. Kada se podvuče crta, najviše prvoligaškog fudbala u nogama imao je najmlađi od svih –Lazar Savović.
Da je dobio dozvolu od svog novog kluba Lansa, prosjek bi popravio Andrija Bulatović, zvanično najbolji igrač crnogorske lige u protekloj sezoni.
VELIKA ŠKOLA, IMA LI I DOVOLJNO ,,ĐAKA“
Što sve ovo govori? Da vjerovatno ni ova generacija ne bi uspjela da se nađe na Evropskom prvenstvu da nije još od pionirskih dana provodila mnogo vremena zajedno i kao prva bila dio projekta ,,Škola fudbala“ FSCG. Govori i to da učešće na Euru, pa koliko god dva poraza od po 5:0 boljela i izgledala katastrofalno, zapravo može samo da pomogne crnogorskom fudbalu. I klubovima i reprezentaciji. I da bi za crnogorski fudbal, pa i cijeli sport, ulazak u Evropsku uniju značio mnogo – igrači bi već sa 16 godina mogli da idu u inostrane klubove gdje je sistem rada mnogo bolji. Na kraju bi profitirao nacionalni tim.
Poslije tri meča na EP više nego ikad znamo gdje smo, valjda mnogi shvate i gdje griješimo i koliko možemo da očekujemo. Nije sramota izgubiti od boljeg, pa i pet razlike, naročito od Španije – zapitajte se samo kako bi sada izgledao i sa kojim rezultatom završio meč seniorskih reprezentacija, gdje nema ograničenja za godište. Učešće omladinaca na Evropskom prvenstvu je zbog svega velika škola – pitanje je sada ima li u crnogorskom fudbalu dovoljno onih koji žele da iz toga nauče. Neđeljko KOSTIĆ
Znao sam da ću se vratiti
PODGORICA - Arena je najavila – Budućnost potvrdila: Miomir Đuričković vratio se u redove podgoričkog kluba.
Sa ,,plavima“ je osvojio dvije titule i dva Kupa, a potom je prešao u Sarajevo, gdje je stekao status kapitena i miljenika navijača. Kratko je bio u Andižonu iz Uzbekistana, sa kojim je nedavno raskinuo ugovor. Malo je ko znao da je popularni Đuri slobodan, ali vijest je došla do Budućnosti. Reagovao je trener Ivan Brnović i brzo dogovorio saradnju sa 27-godišnjim defanzivcem.
Đuričković se obavezao na vjernost ,,plavima“ do ljeta 2027
- Kada sam odlazio, oprostio sam se od momaka u svlačionici, ali nijesam želio da se opraštam preko društvenih mreža, jer sam znao da će doći dan za povratak. Budućnosti nikada ne možete reći zbogom, samo doviđenja – kaže Đuričković.
- Kada sam napustio Uzbekistan, priželjkivao sam poziv Budućnost i – desio se. Presrećan sam zbog povratka.
Đuričković je u prethodnom mandatu u plavom dresu pokrivao više pozicija (desni bek, štoper, vezista), ali je po vokaciji bio defanzivni vezista. Sada je došao da pojača
konkurenciju na mjestu štopera gdje su još Adnan Orahovac, Ilija Serikov (dobio vizu za ulazak u Sloveniju i priključio se ekipi na pripremama), Vladan Adžić, Damjan Dakić i talentovani Lazar Popović - Dolazim prvenstveno kao štoper, ali kada je Budućnost u pitanju – prihvatam sve. Naravno, šef stručnog štaba će birati na kojoj poziciji sam mu najpotrebniji, a ja ću se truditi da odgovorim zadacima najbolje što mogu – rekao je korpulentni fudbaler. Prošao je mlađe kategorije našeg kluba, igrao tri godine u prvom timu, vezan je za plavo-bijelu boju. I naravno, pratio je prošlosezonski
šampionski put Budućnosti. - Kao navijač sam ponosan na rezultat od prošle sezone. Naravno da sam pratio, ali sada je nova sezona i moramo da budemo fokusirani na ono što je ispred nas. I jesmo fokusirani i željni rada na pripremama u Sloveniji - govori Đuričković, koji je protiv Vardara igrao 20 minuta (poraz 3:0), a danas bi u prijateljskom okršaju sa Rapidom iz Bukurešta (17:30h) trebalo da ima veću minutažu.
- Osjećao sam se dobro na utakmici, a krajnji rezultat nije bio mjerilo prikazanog na terenu. Međutim, zato i služe pripreme, a mi se uz svakodnevni rad okrećemo novoj pripremnoj utakmici u kojoj će-
Budućnost izabrala Upravni odbor
Budućnost je prije 15 dana imenovala Boška Kovačevića za predsjednika, a sada je na novoj Skupštini akcionara izabran Upravni odbor podgoričkog kluba.
- Novi članovi Upravnog odbora su predsjednik kluba Boško Kovačević, zamjenik predsjednika Stevan Popović, te članovi Feđa Smatlik Nikola Marković Boris Spalević, aktuelni igrač „plavih“ Luka Mirković i predstavnik navijača Aleksandar Ivanović – navodi se u saopštenju FK Budućnost.
Upravni odbor će u narednom periodu donositi sve najvažnije klupske odluke - demokratskim glasanjem na sjednicama.
Na Skupštini se razgovaralo o Statutu, ekipi, pripremama, ambicijama...
- FK Budućnost AD Podgorica je posebno ponosan što će prvi put u novijoj istoriji kluba u Upravnom odboru biti jedan predstavnik navijača, što naši vjerni „varvari“ sigurno odavno zaslužuju, kao i što su igrači na demokratski način, glasanjem, izabrali svog predstavnika u UO - to je rekorder po broju nastupa u nezavisnoj Crnoj Gori Luka Mirković – stoji u sopštenju ,,plavih“.
mo pokušati da podignemo svaki segment igre na veći nivo - jasan je Đuričković. Podgoričani su na pripremama u Moravskim Toplicama saznali rivala u 1. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. Protivnik je šampion Jermenije – Noa. Prvi meč se igra u Jerevanu 8. ili 9. jula, revanš je sedam dana kasnije pod Goricom.
U Kući fudbala održana sjednica Izvršnog odbora FSCG za mandatni period 2021-2025.
Selektor kadeta Vladan Savić pozvao 20 igrača za mečeve u Istanbulu
Dva testa protiv Turske
PODGORICA - Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore odigraće 24. i 26. juna prijateljske utakmice sa Turskom u Istanbulu.
Selektor Vladan Savić pozvao je 20 igrača za predstojeće izazove. Na spisku su - golmani: Damjan Janković (Stari aerodrom), Lazar Brajović (Kom); odbrana:
Luka Kuč, Petar Marsenić (Budućnost), Danilo Kovačević, Đorđe Mijatović (Sutjeska), Andrija Pavićević (Akademija Siti), Amar Suljević (Jedinstvo Franca); vezni red: Blažo Martinović (Lovćen), Miloš Laković, Uroš Samardžić (Budućnost), Danilo Kisić, Jovan Petrović (Stari aerodrom), Nemanja Kljajević (Grbalj), Matija Veljić (Berane); napad: Luka Vušurović, Slavko Konatar (Stari aerodrom), Nikola Milačić, Aleksa Caušević (Budućnost), Matija Gačević (Arsenal). Obje utakmice igraju se od 18 časova. D. K.
- Protivnik je i te kako izazovan, znamo da je Noa kvalitetna ekipa sa iskustvom igranja u evropskim takmičenjima. Svjesni smo koliko je rival dobar, ali koncentrisani smo samo na sebe i fokusiraćemo se da budemo najbolja verzija sebe i da predstavimo Crnu Gori i crnogorski fudbal na najbolji mogući način – zaključio je Đuričković. D. KAŽIĆ
Izborna skupština 2. jula
PODGORICA - Sjednica
Izvršnog odbora FSCG za mandatni period 2021-2025. održana je juče u Kući fudbala u Podgorici.
Izvršni odbor usvojio je izvještaje Komisije za takmičenje, Sudijske komisije, Disciplinske komisije i Komisije za bezbjednost i sigurnost u proljećnjem dijelu sezone u takmičenjima
u organizaciji Fudbalskog saveza Crne Gore. Članovi Izvršnog odbora podržali su izvještaj revizora o finansijskom poslovanju FSCG u 2024. godini i proslijedili ga delegatima izborne skupštine na glasanje. Usvojen je prijedlog za izbor revizora FSCG za 2025. i 2026. godinu i isti je proslijeđen delegatima izborne skupštine. Izvršni odbor prihvatio je pri-
jedlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta FSCG, o kojem će se delegati izjasniti na izbornoj skupštini. Na XXII sjednici usvojen je i dnevni red izborne skupštine FSCG, koja će se održati 2. jula u Hotelu „Ramada“ u Podgorici. Na sjednici je odlučeno da se oformi posebno tijelo posvećeno daljem razvoju i unapređenju ženskog fudbala. D. K.
Španska veza dovodi kapitena „furije“ u Seriju A
Morata
u Komu
PODGORICA – Kapiten reprezentacije Španije
Alvaro Morata mogao bi da se vrati u italijansku Seriju A poslije kratke epizode u Galatasaraju.
Naime, ovaj prekaljeni centarfor je prvi dio prošle sezone proveo u Milanu, a onda se preselio u Istanbul i tamo osvojio „duplu krunu“ sa Galatasarajem. Italijanski mediji prenose da bi Morata mogao da zaigra za
Komo i da ga je zvao zemljak Sesk Fabregas, trener i jedan od vlasnika ovog kluba. Morata je u Galati na pozajmici do januara 2026. godine, ali navodno turski velikan ne bi imao ništa protiv da 32-godišnji fudbaler napusti njegove redove.
Morata je u karijeri, prije Milana i Galate, igrao za Real Madrid, Juventus, Čelzi i Atletiko Madrid.
Sa Španijom je prije godine osvojio Evropsko prvenstvo u Njemačkoj, a nedavno je bio tragičar Lige nacija, pošto je u finalu, u kom je Španija na penale izgubila od Portugala, jedini promašio udarac sa 11 metara. R. A.
Budućnost Voli zadala prvi udarac i stigla na korak od odbrane titule
Lakše od očekivanog, Budućnost Voli je povela 1-0 u finalnoj seriji plej-ofa Prve A crnogorske lige, pošto je kao formalni domaćin savladala SC Derbi sa 84:65.
U znatno drugačijim sastavima u odnosu na abaligaške okršaje (Budućnost sa četvoricom stranaca, SC Derbi bez Amerikanca Erika Nila i trojice novih igrača NCAA lige, Luke Bogavca, Andrije Grbovića i Davida Mirkovića), „plavi“ su bili mnogo bolji tokom meča pa su zasluženo došli na korak od odbrane titule. Za 17. trofej u domaćem prvenstvu treba im još pobjeda, a prva prilika da do nje dođu je već u neđelju, od 18 časova...
„STUDENTI“ KRATKO PRIJETILI
Dvije trojke više (3-1), uz 50 odsto šuta sa perimetra (6-3), omogućili su Budućnosti dva posjeda prednosti nakon prve četvrtine (23:18). SC Derbi je u prvih 10 minuta nešto bolje šutirao za dva poena (54 – 50 odsto), ali je Budućnost imala više skokova (10-8) i jedina dva u napadu i više asistencija (6-3), dok je izjednačen bio broj ukradenih (2-2) i izgubljenih lopti (1-1). Prvu četvrtinu su obilježili crnogorski reprezentativci, Andrija Slavković u Budućnosti sa 12 poena (3-3 za dva, 2-2 za tri poena) i dva skoka, te Igor Drobnjak u SC Derbiju sa osam poena (3-3 za dva poena, 2-2 sa linije bacanja), te
tri asistencije, dvije ukradene lopte i jednim skokom. SC Derbi je u prvoj polovini kvartala, uglavnom, bio u vođstvu, do tri poena (10:7), nakon čega je Budućnost preokrenula na 11:10 i više nije ispuštala prednost, a serijom 5:0 su „plavi“ poveli 23:17. na 27 sekundi do kraja četvrtine.
SC Derbi je držao priključak u prvih nešto više od tri minuta druge četvrtine, do
trojke mladog Luke Đurovića za „minus tri“ (30:27), a onda je Budućnost, poenima Flečera Megija sa linije bacanja, te koševima Alekse Ilića i Kenana Kamenjaša stigla do maksimalnih devet razlike u prvom poluvremenu (36:27), na pet minuta i 20 sekundi do odmora. U igri koš za koš, „plavi“ su tu prednost sačuvali do poluvremena (43:34).
SC Derbi je do odmora smanjio zaostatak u skokovima (17-16), ali je Budućnost i dalje bila preciznija za dva (57 –50 odsto) i tri poena (35 – 33 odsto), imala je i više asistencija (11-6) i ukradenih lopti (52), te manje izgubljenih (5-8).
„Plavi“ su dva ofanzivna skoka više (3-1) pretvorili u četiri poena više iz drugog napada (62), a mnogo bolje su kažnjavali greške rivala (8-2).
PODGORICA – Prvi put od 2016. godine u finalu plej-ofa NBA lige igraće se majstorica – Indijana je na svom terenu bila ubjedljiva protiv Oklahome sa 108:91 i izjednačila rezultat u seriji na 3-3. Odlučujuća, sedma utakmica će se odigrati u noći između neđelje i poneđeljka u Oklahomi. Prije devet godina, Klivlend se u finalu vratio iz zaostatka od 1-3 protiv Golden Stejta i pobjedom sa 93:89 u majstorici osvojio svoju prvu titulu šampiona NBA lige.
ODLUKA U TREĆOJ ČETVRTINI
Predvođena Megijem, koji je ubacio tri trojke i upisao ukupno 12 poena u ovom dijelu meča (18 prve tri dionice), Budućnost je pitanje pobjednika, definitivno, riješila u trećoj četvrtini, koju je dobila 27:12 za 24 poena prednosti pred posljednji kvartal. Aktuelni crnogorski šampion je do ove prednosti prvi put došao serijom 13:0, koju je trojkom zaključio Mateo Drežnjak za vođstvo od 62:38, na četiri minuta i 23 sekunde do kraja dionice. Budućnost je nakon ove četvrtine povećala prednost u procentima šuta za dva (62 – 42 odsto) i tri poena (42 – 31 odsto), ali i sa linije bacanja (75 –60 odsto). „Plavi“ su uvećali i prednost u skokovima (27-22) i asistencijama (16-8), a zadržali su prednost u ukradenim loptama (7-5), a i dalje su imali manje izgubljenih (9-12). Budućnost je i nakon treće dionice
Što se šestog meča između Indijane i Oklahome tiče, Oklahoma je na početku utakmice povela sa 10:2, nakon čega je Indijana, parcijalom 11:2, preokrenula na 13:12, na šest i po minuta do kraja prve četvrtine i potom održavala prednost do kraja meča. Pejsersi su drugu dionicu završili vođstvom od 22 poena razlike (64:42), a na kraju treće četvrtine su imali i prednost od 30 poena (90:60). Oklahoma je u posljednjoj četvrtini uspjela samo da ublaži poraz. – Nijesmo željeli da ovi momci slave titulu pred našim navijačima – rekao je poslije utakmice bek Indijane Tajris Halibarton, koji je uprkos istegnuću lista desne noge odigrao manje od 23 minuta i
imala mnogo više poena nakon izgubljenih lopti rivala (17-7). SC Derbi je posljednju četvrtinu otvorio serijom 7:0, za 63 sekunde igre, što je naljutilo Žakelja, koji je uzeo tajmaut. Nakon minuta odmora, Budućnost više nije dozvolila „gostima“ da prave slične serije, a Žakelj je u posljednja dva minuta na parket poslao i kadete Miloša Kneževića, Dušana Tičića, Luku Živaljevića i Vuka Krivokapića... Najefikasniji u ekipi Budućnosti bio je Flečer Megi sa 18 poena, Đorđije Jovanović je dodao 15, Andrija Slavković 14 poena, pet skokova i tri ukradene lopte, Mateo Drežnjak 11 poena, šest asistencija i tri skoka, dok su po 10 poena upisali Rašid Sulejmon (šest asistencija i četiri skoka) i Kenan Kamenjaš, koji je dodao i devet skokova i tri asistencije. U SC Derbiju je dvocifren bio samo Igor Drobnjak sa 14 poena. S. JONČIĆ
imao 14 poena (12-5) i pet asistencija.
Najefikasniji u ekipi Indijane bio je Obi Topin sa 20 poena, uz šest skokova. Endru Nembhard je dodao 17 poena, Paskal Sijakam je upisao 16 poena i 13 skokova. Dvocifreni strijelci u ekipi Pejsersa bili su i Ti Džej Mekonel sa 12 poena, uz devet skokova, šest asistencija i četiri ukradene lopte, i Eron Nesmit sa 10 poena. U ekipi Oklahome najefikasniji je bio Šej GildžesAleksander sa 21 poenom, uz četiri skoka, ali i osam izgubljenih lopti. Džejlen Vilijams je dodao 16 poena, Ajzea Džo je upisao 11 poena, dok je Ajzea Hartenštajn postigao 10 poena. S. J.
Sudije: Koljenšić, Ćetković i Vuković.
„MTEL Morača“ Gledalaca: 100.
Sa jučerašnje prve utakmice nalne serije u Morači
D. MIJATOVIĆ
Izborna skupština Košarkaškog saveza
Crne Gore u poneđeljak u Podgorici
Dragan Kadić jedini kandidat
PODGORICA – Dragan Kadić jedini je kandidat za novog predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore, saopšteno je iz KSCG.
Rok za prijavu kandidata bio je 19. jun u ponoć, a kandidaturu Kadića podržalo je 15 klubova sa 24 delegata sa pravom glasa. Izborna skupština će biti održana u poneđeljak (23. jun) u Podgorici, i ako ne bude iznenađenja, koja u posljednje nijesu neočekivana u ovoj organizaciji, Kadić će biti izabran za novog predsjednika KSCG. Time je stavljena tačka na mogućnost da i u ovom izbornom procesu budu makar dva kandidata, jer je Dragan Bokan, predsjednik Budućnost Volija, 18. maja najavio mogućnost da se kandiduje, ali na kraju od toga nije bilo ništa. – Tačno je da od velikog broja klubova postoji inicijativa da se kandidujem za predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore. Razmišljam o tome i za sedmicu ili dvije ću donijeti odluku o kandidaturi – kazao je Bokan za CdM.
Košarkaški savez je u v. d. stanju od 29. aprila kada je Jelena Dubljević podnijela ostavku, nakon što je stigla inicijativa za njenu smjenu. Dragan Kadić i njegov blizanac Srđan igrali su za KK Ljubović. Dragan je kasnije ostao u košarci, a u crnogorskoj „kraljici igara“ je dobro poznat jer je prvi uveo vođenje statistike na utakmicama i bio je prisutan na svim velikim mečevima u našoj zemlji, u Evroligi, Evrokupu, ABA ligi, kao i tokom nastupa reprezentacije Crne Gore. Rođen je 1968. godine, Kadić je magistar ekonomskih nauka, ima bogato menadžersko iskustvo u najznačajnijim državnim i privatnim sistemima kao što su Vojska SRJ, Promonte/Telenor i Elektroprivreda Crne Gore, u kojoj je zaposlen od 2015. godine. Ako bude izabran, Kadić će da bude šesti predsjednik KSCG u nezavisnoj državi, nakon Veselina Barovića (dva puta), Mila Đukanovića, Igora Lukšića, Nikole Pekovića i Jelene Dubljević. R. A.
Projekat od milijardu eura – nova trka u kalendaru najbržeg cirkusa na svijetu
Tajland želi Formulu 1
PODGORICA – Vlada Tajlanda zvanično je odobrila kandidaturu za organizaciju prve Velike nagrade Formule 1 u toj zemlji.
Plan je da se trke održavaju u Bangkoku od 2028. do 2032. godine, ukoliko prijedlog dobije zeleno svjetlo od upravljačkog tijela ovog sporta. Ukupan budžet kandidature, koji obuhvata i izgradnju i prilagođavanje staze, procijenjen je na milijardu eura.
Iako potencijalna trasa ulične staze još nije otkrivena, portparol vlade Džirajuu Houngsub naveo je da bi staza mogla obuhvatiti oblast u blizini čuvene pijace Čatučak, popularne vikend destinacije za strane turiste.
Premijerka Paetongtarn Šinavatra pozdravila je ovu inicijativu krajem maja putem svog naloga na mreži X, ističući da je riječ o ,,velikom ko-
OČEKIVAN EPILOG: Crnogorske košarkašice poražene od Belgije i teoretski ostale bez šansi da se bore za četvrt nale
Šampion druga dimenzija za ,,crvene“
Ono što je bilo jasno nakon premijerne utakmice i ubjedljivog poraza od Češke, večeras je dobilo samo formalnu potvrdu – crnogorske košarkašice neće igrati četvrtfinale, već će nastup na Evropskom prvenstvu završiti u grupnoj fazi.
Naša reprezentacija sinoć očekivano nije mogla ozbiljnije ni da priprijeti prvaku Evrope, selekciji Belgije (87:53), koja je meč otvorila sa 23:0 za sedam minuta, čime je jasno bilo da će se gledati duel potpuno neravnopravnih rivala. Istina, Crna Gora se ,,trgla“ u nastavku, uspjela da istopi zaostatak i da pokaže na momente i dobre stvari, te za razliku od premijere popravi opšti utisak.
Belgija će tako u nedjelju igrati protiv Češke za prvo mjesto u grupi C, dok će izabranice Jelene Škerović u trećem kolu imati utješnu borbu za treće mjesto u grupi protiv Portugala, ne bi li, koliko toliko, imale lakši žrijeb za naredni ciklus kvalifikacija.
Da li će se Crna Gora sa ovog šampionata vratiti sa jednim trijumfom ili bez pobjede, nije baš nebitno, upravo zbog ,,šešira“ i žrijeba za novi ciklus, ali je jasno da će ovaj podmlađeni tim u narednim akcijama bez Milice Jovanović, a možda i još neke starije igračice, tek imati velikih problema da uopšte stigne do velikog takmičenja, jer je i ovo prvenstvo pokazalo da je za nas samo pojavljivanje na velikom takmičenju velika stvar.
POČETAK ZA
raku naprijed“ nakon sastanka sa direktorom Formule 1 Stefanom Domenikalijem tokom trke u Monaku. Bangkok smatra da bi organizacija trka mogla generisati prihode do 520.000.000 eura, a već mjesecima intenzivno radi na pridobijanju podrške promotera F1. U posljednjih nekoliko godina, Formula 1 prošla je kroz proces modernizacije kalendara, uvodeći više trka i novih lokacija, prateći globalni rast popularnosti sporta. U tom kontekstu, Tajland se sve ozbiljnije pominje kao potencijalni novi domaćin. Trenutno se u jugoistočnoj Aziji održava samo jedna trka Formule 1, u Singapuru, dok je Velika nagrada Malezije izbačena iz kalendara 2017. godine, a planirani debi Vijetnama otkazan je 2020. zbog pandemije korona virusa.
R. A.
ZABORAV
Nakon duela sa Češkom, gdje smo izgubili čak 45 razlike, bilo je jasno da će Crna Gora imati nemoguću misiju protiv prvaka Evrope. Ipak, nije se očekivalo da će našim košarkašicama trebati sedam minuta da postignu prvi koš. Belgija je radila praktično šta je htjela, pogađala iz svih pozicija, pa je na semaforu u sedmom minutu pisalo nevjerovatnih 23:0. Košmaran početak i čak 11 vezanih nerealizovanih napada, makar na kratko prekinula je troj-
Belgija i Češka u četvrtfinalu
Nakon drugog kola već je poznato šest učesnika četvrtfinala. Iz naše grupe (C) u četvrtfinale su sa po dvije pobjede prolaz osigurale Belgija i Češka, a među osam najboljih već su Francuska, Italija, Litvanija i Španija.
Osim Crne Gore, nastup u grupnoj fazi završiće i Srbija i Slovenija, koje takođe nakon dva kola imaju dva poraza...
kom kapitenka Milica Jovanović, mada je Belgija odmah nakon toga imala i prednost 28:3! U posljednjem minutu prve dionice konačno su naše uspjele da vežu dvije realizacije – nakon poena Radonjić, Kovačević je pogodila trojku za 8:28. Za razliku od prvog meča, kada je Crna Gora pogodila samo dvije trojke za cijelu utakmicu, ovog puta ,,crvene“ su pogodile pet za prvih 12 minuta, ali su imale očajan procenat šuta iz reketa (u prvih 14 minuta – 1/10). Velike probleme u reketu ,,crvene“ nijesu mogle da sakriju, a loš početak i velika razlika dodatno je uticala na samopouzdanje, tako da su naše promašiva-
le otvorene šuteve, a mnogo iskusniji tim imao praktično zagrijavanje za derbi grupe. Već u 11. minutu bilo je +25 (33:8), baš kao i dva minuta kasnije – 39:14. Jelena Škerović bila je razočarana, pa je djelovala da bi zvala i mnogo više tajm-auta od dozvoljenog da može. Zahvaljujući Mariji Leković koja je vezala osam poena u posljednjih sedam minuta prvog poluvremena ,,crvene“ su se ,,trgle“, a serijom 15:6 uspjele su da u 19. minutu spuste zaostatak na 45:29, a identična razlika bila je i na velikom odmoru, nakon što je Kovačević pogodila uz faul – 48:32.
REAKCIJA U NASTAVKU Pokušavala je Crna Gora da koliko – toliko parira, ali je bilo vidljivo da je to neravnopravna borba. Da problem bude veći, naša kapitenka Mi-
lica Jovanović, već na startu drugog poluvremena, zaradila je četvrtu ličnu (a pet minuta prije kraja je i završila meč), što je uslovilo određene promjene u samom sistemu. Ipak, Crna Gora se hrabro borila, proradio je i šut, pa je u trećoj dionici često bila ispod 20 razlike, što je čak razljutilo i selektora Belgije Mikea Tibaulta, koji je morao da traži tajm-aut. Naš tim se trojkom Kovačević na startu posljednje dionice potpuno vratio (63:48) i pokazao da se željom i borbenošću može parirati i znatno jačem rivalu. Ipak, Belgija je napravila reakciju i brzo ponovo vratila veliku razliku, da bi na 4.20 prije kraja uslijedili tehnički problemi kao prvog dana šampionata. Problemi sa semaforom nakratko su prekinuli meč, mada je sve bilo jasno po pitanju konačnog ishoda... R. PEROVIĆ
Za vikend plivački miting u Podgorici
PODGORICA – Otvoreno regionalno prvenstvo u paraplivanju Podgorica Open biće održano u subotu i neđelju na otvorenom bazenu Sportskog
centra „Morača“, saopštili su organizatori manifestacije. Plivačko nadmetanje, čiji je organizator podgorički Klub osoba sa invaliditetom Mako,
okupiće plivače iz Crne Gore i država regiona. Početak takmičenja planiran je za 18.30 časova, dok je svečano otvaranje 15 minuta ranije. Takmi-
čenje se održava u saradnji sa Paraolimpijskim komitetom, a pod pokroviteljstvom Glavnog grada i Ministarstva sporta i mladih. R. A.
Sudije: Marciali, Jalman, Dahra
Dvorana: Starec arena. Gledalaca: 200.
Sa sinoćnje utakmice Crna Gora-Belgija
FIBA
Odbojkaši Crne Gore danas i sjutra u Strumici, protiv Izraela i Sjeverne Makedonije, igraju posljednja dva meča u Zlatnoj ligi
Za opstanak potrebna barem jedna pobjeda
sa tri boda
PODGORICA – Kakav god da bude epilog turnira u Strumici, odbojkaši Crne Gore će u neđelju da završe debitantski nastup u Zlatnoj ligi, jer su, zbog četiri poraza na prethodna dva turnira, daleko od borbe za fajnl-for ovog takmičenja. Međutim, mladi tim Ivice Jevtića ima drugi cilj u Sjevernoj Makedoniji, a to je da pokuša da se domogne opstanka u Zlatnoj ligi, za šta će ,,crvenima“ biti potrebna barem jedna pobjeda, i to sa tri boda, a možda i nešto više. Naime, pred posljednja dva meča, večeras protiv Izraela (20 časova) i sjutra veče sa Sjevernom Makedonijom (20 sati), Crna Gora je posljednja
na tabeli, jedina bez pobjede, sa osvojenim bodom u porazu od Letonije (2:3), na prvom tuniru u rumunskom Miovieniju. Najbliže ekipe su trenutno Portugal, Slovačka, Letonija, Sjeverna Makedonija i Hrvatska sa po pobjedom, s tim da Portugal ima četiri boda, ostale selekcije po tri. Hrvatska se posljednja pridružila timovima sa po pobjedom, nakon što je juče u Finskoj iznenadila Grčku i nanijela prvi poraz Helenima.
To je zakomplikovalo situaciju u borbi za opstanak, pa će Crnoj Gori u Strumici trebati makar jedna pobjeda, uz sva tri osvojena boda (trijumf od 3:0 ili 3:1), da bi se nadala da može da izbjegne posljed-
nje mjesto. Dvije pobjede bi, praktično, značile siguran opstanak, ali će to biti izazov za tim koji do sada nije osjetio ukus pobjede… - Izrael je još jedna jaka ekipa sa kojom igramo, oni jedini nemaju poraz do sada. Taj meč će, ujedno, da nam bude priprema za posljednju utakmicu protiv Sjeverne Makedonije, u kojoj možemo da tražimo svoju šansu za opstanak u Zlatnoj ligi. Računica je prosta, treba nam pobjeda protiv Makedonije i potrudićemo se da u toj utakmici pokažemo sve ono što smo radili u dosadašnjem toku Zlatne lige kao i na samim pripremama za ovo takmičenje – rekao je selektor crnogorskih od-
Joksimović: Vjerujem u svoju ekipu
Marko Joksimović, tehničar sa najvećom minutažom u našoj selekciji u prethodna četiri meča, pred turnir u Strumici kaže da su njegova očekivanja, kao i uvijek, pozitivna. - Vjerujem u svoju ekipu i u to da možemo da ostvarimo našu prvu pobjedu. Mlada smo ekipa i svaka utakmica je lekcija i iskustvo za nas. Zato treba da idemo korak po korak, da damo sve od sebe, budemo maksimalno fokusirani na našu igru i pojedinačne elemente. Izrael je trenutno bolji od Sjeverne Makedonije i biće nam dobra uvertira za borbu narednog dana protiv domaće selekcije. Naravno, ciljamo pobjede u obje utakmice e, što bi nam osiguralo opstanak u Zlatnoj ligi –rekao je Joksimović za Pobjedu.
bojkaša, Ivica Jevtić. Kao na prethodnom turniru u Podgorici, Jevtić ni na trećem turniru neće moći da računa na povrijeđenog srednjeg blokera Luku Babića, najiskusnijeg igrača u podmlađenom timu Crne Gore. U Strumici će, dakle, nastupiti istih 14 igrača kao prošlog vikenda - tehničari Rastko Milenković, Marko Joksimović i Danilo Dubak, primači servisa Nemanja Peruničić, Vasilije Milenković, Benjamin Hadžisalihović i Milan Rovčanin , srednji blokeri Nikola Đurović, Matija Ćinćur i Dalibor Lečić, korektori Đorđe Jovović i Luka Lojić, te libera Andrija Joksimović i Stefan Radević S. J.
Golbalisti podno Trebjese sa maksimalnim učinkom do četvrtfinala Lige šampiona Nikšićani ruše redom
PODGORICA – Golbalisti Nikšića sa maksimalnim učinkom, kao prvoplasirani u A grupi, plasirali su se u četvrtfinale završnog turnira Lige šampiona u Matozinjošu – okolina Porta. Nikšićani su slavili protiv Old pauera 11:10, a prvo mjesto potvrdili su trijumfom u duelu sa turskom ekipom Nilufer Beledijesi 9:6. Ekipu trenera Nikole Čurovića do pobjede protiv Finaca vodili su Nikola Nikolić sa sedam, dok su po dva gola dodali Marko Nikolić i Matej Ledinek U finskom timu istakao se Erki Minala sa pet pogodaka. Mlađi od braće Nikolić protiv turskog sastava postigao je šest golova, dok se Ledinek tri puta upisao u strijelce.
Nikšić je u četvrtak u prva dva kola bio bolji od Porta 5:4 i Brisela 15:10. Rival crnogorskog predstav-
nika u četvrtfinalu biće litvanski Lajons, četvrtoplasirani tim B grupe. Za subotu su zakazani i polu-
Crna Gora bolja od Grčke u pretposljednjem meču SP za vaterpoliste (U20)
,,Ajkule” za peto mjesto sa Srbijom
PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore U20 na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu igraće za peto mjesto sa Srbijom. Utakmica je zakazana za danas od 17.30 sati.
,,Ajkule” su u meču za plasman od petog do osmog mjesta savladale Grčku nakon peteraca i to u devetoj seriji kada
je Nebojša Petrović pogodio za konačnih 21:20. U regularnom dijelu meča sa puno preokreta oba tima mogla su u finišu do pobjede, ali je rezultat ostao 13:13. U penal seriji su po dva puta bili precizni Srđan Janović, Radivoj Radanović i Nebojša Petrović, a po jednom Danilo Stupar i Danilo Dragović J.T.
Balkansko odbojkaško prvenstvo u Pljevljima, naše pionirke maksimalne nakon drugog kola
GRČKA: Galou 7, Ksunteli 13, Haristea 1, Haricu 7, Kantiani 13, Drempela (libero), Merou, Lamprusi 7, Zioga 3, Hristopulu, Bekiri 1, Lekaki 3, Kalimeraki, Stahta 1. Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore upisala je i drugu pobjedu na Balkanskom prvenstvu u Pljevljima – izabranice Petra Kokovića porazile su Grčku sa 3:1, dan nakon što su sa 3:0 savladale Sjevernu Makedoniju.
Naše pionirke su meč otvorile vođstvom od 3:0, a onda je prednost rasla iz poena u poen, do 14:8 i 21:13. Grčka je pokušala da se vrati kroz neko-
liko vezanih poena, ali Crna Gora je zadržala kontrolu i privela prvi set kraju sa 25:19. U drugom setu Crna Gora je povela 5:2, Grčka je izjednačila na 8:8, a zatim i preokrenula i povela 11:9. Ipak, Nađa Peković i saigračice su se vratile u igru i u završnici pokazale veću koncentraciju. Na servisu Bojane Krasnići, domaće su povele 22:20, a set je završen rezultatom 25:22, pa je Crna Gora povela 2:0 u setovima.
Treći set donio je najviše uzbuđenja, a u neizvjesnoj završnici je Grčka bila spretnija sa 27:25, pa je smanjila na 2:1. U četvrtom setu Crna Gora je ponovo zaigrala odlučno i povela 8:5, a potom i 14:11. Grkinje su u završnici uspjele da se približe na 19:18, ali su crnogorske pionirke ostale pribrane i sigurno privele set kraju sa 25:21, samim tim i meč. Sjajnu partiju pružila je Klara Đukić sa 21 poenom, a dvocifrena u našoj selekciji bila je i Elena Jovanović sa 13 U prvom meču dana Turska je slavila protiv Sjeverne Makedonije sa 3:0. Crna Gora je slobodna danas, a u neđelju se sastaje sa Bugarskom (18 časova). S. J.
finalni dueli, dok će mečevi za konačan plasman biti odigrani u neđelju. R.A.
Najmanje pet novinarki više redakcija medija u Srbiji dobilo je otkaze nakon što su na ličnim društvenim mrežama kačile fotografije sa studentskih protesta, pisale o protestima ili se usprotivile određenim odlukama uprava medija. Prilikom otkaza uglavnom su bile proglašene tehnološkim viškom.
Sa skupa „Stop progonu novinara“, koji su u Beogradu organizovali Udruženje novinara Srbije (UNS) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), novinarke su poručile da su otkaze dobijale uglavnom direktno od uprave i bez znanja urednika.
Urednica vikend izdanja u Politici Sandra Gucijan rekla je da su ona i urednica hronike Dorotea Čarnić dobile otkaz tako što je izmenjena sistematizacija rada u Politici, kako bi se ukinule njihove pozicije, te su proglašene tehnološkim viškom.
„Ja se nisam ogriješila o uređivačku politiku. Moj poslednji tekst je bio ‘Aleksandar Vučić u Nišu’ na prvoj strani. S te strane, ja sam bila uz uređivačku politiku“, rekla je ona.
Gucijan je navela da je u njenom i slučaju njene koleginice problem u tome što su svoje „aktivnosti u privatno, slobodno vreme, objavljivale na društvenim mrežama koje su takođe zatvorene“.
Udruženja novinara Srbije
Najmanje pet novinarki dobilo otkaz zbog studentskih protesta
Ona je pročitala poruku Dorotee Čarnić, koja nije mogla da prisustvuje tribini, a u kojoj je navela da je cilj tribine da ukaže da se „vlast otkazima sve učestalije obračunava sa novinarkama koje su profesionalno radile svoj posao, ne krijući politički stav, na šta po zakonu imaju pravo“.
Voditeljka na televiziji Juronjuz (Euronews) Marija Šehić rekla je da je dobila otkaz zbog navodnog kršenja radne discipline, neprofesionalizma, neizvršavanja radnih obaveza i kršenja novinarske etike, a da se to dogodilo nakon što se sa delom kolega ogradila od saopštenja uprave kojom je izneta osuda studentske blokade RTS-a.
„Bilo je tu brojnih situacija i brojnih rečenica, koje u tom trenutku ne privuku pažnju, poput ‘Budi pametna’, ‘Polako’, ‘Čekaj, stani, jel znaš ti za koga radiš’, ‘Hajde da budemo pametni”, rekla je Šehić.
Novinarka Večernjih novosti
Vojislava Crnjanski-Spasojević navela je da je proglašena tehnološkim viškom nakon što se ogradila od objavljivanja ličnih podataka iz pasoša dvoje studenata u onlajn izdanju Novosti, kao i objava na Instagramu tokom učešća na studentskim protestima.
„Dan posle toga, bez ikakvog upozorenja, ponude za drugo radno mesto, bez ikakvog razgovora, ja sam dobila papir kao tehnološki višak posle 31 godine staža, od čega 15 godina u Večernjim novostima”, rekla je ona.
Navela je da ni njeni urednici nisu znali za otkaz i da su za to saznali od nje.
Urednica onlajn izdanja magazina Elle za Srbiju Tara Đukić izjavila je da je otkaz dobila nakon objave teksta o studentskim protestima, odnosno kada je isečak teksta okačen na Instagramu, što je primetio vlasnik kompanije Igor Žeželj
„Tada su krenule pretnje, zastrašivanja od vrha naše kompanije, hiljadu poziva koji su bili upućeni ka čitavoj redakciji od nas četiri, konkretno najviše meni kao veb uredniku, sa zahtevom da povučem i obrišem taj tekst”, navela je Đukić. Kada je odbila, kaže, saopšteno joj je da je tehnološki višak. Predsednica Evropske federacije novinara Maja Sever ocenila je da je „zastrašujuće šta se događa”, odnosno da se događaju duboke promene nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu i načina na koji se politika reflektuje u redakcije. Obrušavanje betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu kada je stradalo 16 osoba dovelo je do masovnih studentskih i građanskih protesta na kojima se zahteva odgovornost vlasti. Od nedavno studenti traže i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. •
Urušena nadstrešnica novosadske željezničke stanice
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „LIDER ŠPED“ d. o. o. iz Rožaja podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za skladištenje naftnog koksa na katastarskoj parceli 1944/3 KO Zaton, opština Bijelo Polje.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao u Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj
Opštine Bijelo Polje. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok za javni uvid dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 30. 06. 2025. godine.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj organ
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „VITO WINE HOUSE“ DOO DANILOVGRAD, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta “Izgradnja lokalnog objekta od opšteg interesa –trafostanica MBTS 10/0,4 kV, 1x630 kVA sa priključnim 10kV kablovskim vodom na katastarskim pracelama broj: 737/1, 1536/2, 739, 738, 1533 i 652, KO Jelenak, Danilovgrad”.
U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11:30 do 13:00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi mišljenja je do zaključno sa 27. 6. 2025. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za urbanizam zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam. prostora@danilovgrad.me i kontakt 020 812 040.
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine.
069/032-380
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje
AMANDMAN I
BROJ: 0209-3306/3 od 20.06.2025.godine
NA JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA
BROJ: 0209-3306/1 od 30.05.2025.godine
1. U poglavlju X javnog poziva “Mjesto i datum otvaranja ponuda”, mijenja se mjesto na način što ista sada glasi:
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 23.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore –kancelarija broj 1.
2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.
OBAVJEŠTENJE
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima, komšijama i prijateljima da je dana 20. juna 2025. poslije duge i teške bolesti u 74 godini preminuo naš voljeni
VESELIN – VESKO Petra ĐUROVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 21. juna od 10 do 15 časova.
Sahrana će se obaviti istoga dana u 16 časova na seoskom groblju Viš – Slap na Zeti.
Kuća žalosti: Ul. Miloja Pavlovića br. 41, Podgorica.
OŽALOŠĆENI: supruga RADMILA, sinovi ĐORĐIJE i NEMANJA, ćerka IVANA, snahe MARIJA i JOVANA, zet ŽELJKO, sestre VERA i MILKA, brat od strica BRANKO, snahe VESNA i NADA, unučad FILIP, MARIJA, MAŠA, PETAR, MINA, TADIJA i VASILISA, bratanići, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ĐUROVIĆ i PAVIĆEVIĆ
Umrla je moja sestra
VESNA RADULOVIĆ
Hvala ti na ogromnoj ljubavi i pažnji kojom si nas obasipala. Počivaj u miru, voljena sestro.
VESELIN, DRAGANA, MILOŠ RADULOVIĆ i JELENA PAVIĆEVIĆ
БОЈАН и РАЈО, ђеверичић САША, снахе МАРИЈА, ДРАГИЦА, ЗОРИЦА и МИЛОДАРКА, зет ДАРКО, заове БРАНКА и ТАЊА, јетрве, братанићи
Draga majko
RADULOVIĆ
Pamtiću te po snazi, dostojanstvu i toplini. Hvala ti za sve. Počivaj u miru. Tvoja SANJA 867
Posljednji pozdrav našoj dragoj
VESNI RADULOVIĆ
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Počivaj u miru. S poštovanjem, PREDRAG SIMIĆ i SANJA RADULOVIĆ
Dana 20. juna 2025. u 87. godini preminula je naša voljena
MILICA Nikice ČAĐENOVIĆ rođena DEDIĆ
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže porodice 20. juna na gradskom groblju Čepurci.
OŽALOŠĆENI: kćerka ŽAKLINA, sinovi MLADEN i SRĐAN, snahe ZORICA i MAJA, brat MILOŠ, sestre LJUBICA i MILEVA, unuk NIKOLA ČAĐENOVIĆ, unuke LELA, IVA, EMA ČAĐENOVIĆ, TEA SOLAS i ostala rodbina ČAĐENOVIĆ i DEDIĆ
Dana 19. juna 2025. preminuo je u 71 godini naš voljeni otac, brat, ujak i đed
Po njegovoj želji, sahrana je obavljena u najužem krugu porodice 20. juna na Starom groblju na Cetinju. OŽALOŠĆENA PORODICA MILOŠEVIĆ
VESNA
Subota, 21. jun 2025.
Našoj dragoj
VESNI Borovoj RADULOVIĆ
Teško se mirim sa bolnom istinom da te više nema. Počivaj u vječnom miru, a ja ću uvijek za tebe da imam posebno mjesto u srcu. Tetka LALA ĐIKANOVIC sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom zetu
MIOMIRU JANKOVIĆU
IVAN i BRANA POPOVIĆ sa porodicom
Voljenom bratu i ujaku
VOJU
Poslednji pozdrav. Zauvek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.
Sestra VOJKA i sestričina SARA
Posljednji pozdrav voljenom
Zauvijek ćeš biti sa nama, u mislima i srcima. Volimo te, počivaj u miru.
Tvoji NADA i JOCO
Posljednji pozdrav dragom
VESNA Njarova ĐUROVIĆ
Posljednji pozdrav kumu
MIKI
Od porodice ADŽIĆ
Posljednji pozdrav ocu i đedu
ŽIVKU – MIŠKU CICMILU
Mile, bio si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote i plemenitosti. Vječno ćemo te čuvati u našim srcima.
Posljednji pozdrav poštovanom zetu i tetku
VESKU ĐUROVIĆU
ŽELJKO, ANDRIJA i PAVLE RADUNOVIĆ sa porodicama
874
VESELIN – VESKO
Petra ĐUROVIĆ
VESELIN – VESKO
Petra ĐUROVIĆ
868
Tvoja ćerka JASMINA i unuk ALEKSANDAR
Posljednji pozdrav našem dragom Vesku.
Neka tvoj vedar osmijeh i dobra duša počivaju na nekom boljem mjestu.
Tvoja sestra KAROLINA, zet ZORAN i sestrić ALEKSA
857
MILUTIN – ŠUMBER Miladina BULATOVIĆ
Vrijeme te ne može izbrisati iz mojih misli, nedostaješ mi tata.
Tetka ROSA, brat SLOBODAN i bratanić DANILO ROJEVIĆ 869
Tvoja SEKA sa porodicom
876
Navršava se godina dana otkada nijesi sa nama
ŽIVKO – MIŠKO CICMIL
Dragi naš Mile, vječno ćeš živjeti u našim srcima. Počivaj u miru. Uža porodica će u subotu 21. juna 2025. godine u 10 časova posjetiti vječnu kuću.
Tvoji: supruga CICA, ćerka JASMINA, sinovi RADENKO, ŽARKO i RADOJICA sa porodicama
TATI
VESKU
878
ŽIVKO CICMIL
Moj Mile, prođe godinu otkako nijesmo razgovarali, smijali se i razmjenjivali iskustva. Budeći se često iz snova potkrijepljenih sjećanjem i u bolu koji ne prestaje čuvamo te od zaborava. Tvoji: UROŠ, JAKŠA, DUŠICA, GOCA i ŽARKO
Navršava se godinu dana otkako nije sa nama
ŽIVKO MIŠKO CICMIL
Sjećanje na tebe živi u našim srcima svakog dana. Počivaj u miru.
Tvoj RADOJICA sa porodicom
Prođe tužna godina od smrti moje sestre
BUDINKE M. ČVOROVIĆ
Draga Buśo, nijedan dan ne prođe bez sjećanja na tebe. U mom srcu ostaćeš zauvijek voljena i nikad zaboravljena.
Sestra od tetke LJUBINKA
Prošla je godina otkad si nas napustila
RADOJKA PEČURICA
Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene
VERE Markove ADŽIĆ
Porodica će u neđelju 22 juna posjetiti njenu vječnu kuću. Tužan je i prazan svaki dan bez tebe.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Četrdeset je dana od smrti majke, tašte i babe
VERE ADŽIĆ
870
879 40 je dana od smrti naše voljene majke, svekrve i babe
VERE Markove ADŽIĆ
Nedostaje nam tvoj iskreni pogled i topli zagrljaj. Tvoji NIKOLA, MARIJA, LANA, ANDRIJA i ALEKSA 884
Tvoja prisutnost je i dalje tu, u svakom danu, u svakom sećanju, u svakom koraku.
Nedostaješ!
Tvoji: VESKO, ŽELJKO, VUK i VESNA
Teško se mirimo sa istinom da više nisi uz nas. Beskrajno nam nedostaje tvoj iskren osmijeh, vedri lik, topla riječ, široki zagrljaj i bezuslovna ljubav.
MIRA, BRANKO, RISTO i ANA
MAJKO
Svaki dan bez tebe je prazan i tužan. Četrdeset dana izgleda kao vječnost, a suze ne brišu bol.
Trebaš mi da me zagrliš.
Tvoja ćerka IVANA
Četrdeset je dana od kad nijesi sa nama. Ni sjećanja na tebe ne mogu da ublaže tugu. Sa ponosom ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji DRAGE, MIĆKO, NINA, IVA i NAĐA
871
21. 6. 2015 – 21. 6. 2025.
Tužno sjećanje na voljenog supruga, oca i
RADOJICU CEROVIĆA
I danas kao i onog dana kada si nas napustio ista je tuga. Dostojanstvenim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužio si naše vječno sjećanje. Čuvamo te od zaborava jer voljeni ne umiru.
Tvoji: BULKA, VESNA, VERA, KATARINA i NIKOLA
VLADIMIR V. SAIČIĆ BOSILJKA V. SAIČIĆ 21. 6. 1995 – 21. 6. 2025. 20. 8. 2021 – 20. 8. 2025. Trideset godina bez oca i uskoro četiri godine bez majke. Brojevi govore o vremenu, ali srce pamti drugačije svaki dan sa njima, svaki trud, svaki pogled pun brige i ljubavi. Neka Vas sada obasja mir koji ste zaslužili. Naša ljubav ide za vama tiha, iskrena i vječna. Vole vas vaša ĐECA sa svojim porodicama
Danas je pola godine od smrti mog oca
Navršilo se četrdeset dana od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni
MILIVOJE – MIŠO STANIŠIĆ
Tvoje odsustvo duboko osjećamo svakoga dana, ali uprkos velikoj boli, zahvalni smo ti za svu ljubav, pažnju i lijepe trenutke koje smo dijelili s tobom. Živjećeš zauvijek u našim srcima.
U nedjelju 22. juna porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.
Tvoja porodica: RADMILA, GORAN, DAVOR, MILENA, MARCELLO, STEFAN i DANILO
853
854
VESELINA SEKULIĆA
Vrijeme prolazi, a praznina i bol u srcima ostaju.
Tvoja TAKA – TANJA ŠALETIĆ sa porodicom
đeda
VERA ADŽIĆ
Subota, 21. jun 2025.
Dana 28. juna 2025. godine navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg voljenog brata i ujaka
BRANISLAVA BRANA Radovana
PERUNOVIĆA
Voljeni naš, tvoj odlazak na vječni počinak je ostavio veliku bol i tugu za tobom. Tvoja dobrota i plemenitost ostaće vječno u našim srcima. Nedostajaće nam svakog dana tvoj doček sa osmijehom, tvoja toplina i velika ljubav prema tvojim najmilijima Težak je i bolan ovaj rastanak sa tobom, ali voljeni ne umiru dok god su živi oni koji ga vole. Ovim putem želimo da se zahvalimo ljekarima i sestrama Doma zdravlja Nikšić, kao i ljekarima i sestrama Opšte bolnice Nikšić koji nijesu žalili napora i truda u liječenju našeg brata i ujaka. Takođe se zahvaljujemo privatnim zdrastvenim ustanovama Latković, Milmedika i Moj Doktor. Zahvaljujemo se rođacima, kumovima, komšijama, prijateljima i drugovima pokojnog Brana na izrazima saučešća. Sunce naše, počivaj u miru kod svoje majke i sestara i neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja. U subotu 21. juna uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Vole te tvoji sestra STANKA, sestrić MILORAD i sestrične MILA, MIRJANA i NADA sa porodicama
Dvije godine su od smrti našeg dragog
MIODRAGA – MIJA POPOVIĆA
Nedostaješ nam u svakoj tužnoj i radosnoj vijesti. Nedostaje tvoj osmijeh – onaj dobro poznati, topli. Sjećanje na tebe živi u našim srcima svakog dana. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.
TVOJA PORODICA
Žive sjećanja na naše voljene roditelje
BISERKU i DEŠA PECOVIĆA
Ostaju uspomene na naše najdraže. Zauvijek vas čuvamo u srcu i mislima.
Dana 21. juna 2025. navršavaju se dvije godine od smrti naše voljene
STANKE Gojka BOJANIĆ rođena MARETIĆ
Dvije tužne godine bez tebe, bez tvog prisustva koje ništa ne može da zamijeni. Dvije godine, a ni jedan dan bez sjećanja na tebe.
Stalno mislimo da si tu i da treba da ti se javimo.
Učimo da živimo s prazninom koju si ostavila.
Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo i da o tebi sa ponosom pričamo. Neka tvoja plemenita duša počiva s anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Porodica BOJANIĆ
Prošlo je 40 tužnih dana od smrti našeg supruga, oca i djeda
BRATISLAVA Gojka TABAŠA
Hvala ti za sve godine bezgranične ljubavi i pažnje koju si nam nesebično pružao. Nadamo se da će tvoja plemenita duša naći mir, a mi ćemo te vječno čuvati u našim srcima od zaborava. Nedostaješ…
846
Vaše ćerke: MAJA, SANJA i KAĆA sa porodicama
Supruga VJERA i ćerka JELENA sa porodicom
860
Dvije godine bez tebe
IVICA MIKOVIĆ
Ponosni smo što smo te imali, a neizmjerno tužni što smo te izgubili.
MIRKO, DUŠKA, MIHAILO i PETAR
858
Dana 21. juna 2025. navršava se šest godina od smrti naše voljene
DRAGICE HAJDUKOVIĆ
Svakog dana u mislima, u sjećanju…..
NADA i NEVENKA sa porodicom
U PRODAJI!
Ministarstvo kulture i medija
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
Tvrđave
Osmanskog carstva u Crnoj Gori
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
PODUHVAT
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Staniša M. Ivanović
A tlantida je pored nas
Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje
Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.