Neđelja, 22. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21383 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
KAKO SE TROŠE PARE IZ BUDŽETA: Sajmovi postali izletnički program za čelnike Ministarstva turizma
OČIGLEDNA RAZLIKA: Crnogorski i albanski štand
Što će nam promocija u Kini? U Americi? Hajde da se fokusiramo na evropsko tržište – Njemačku, Austriju, Švajcarsku – tamo gdje su gosti koji troše. Svi su dobrodošli, naravno, ali novac i marketing trebalo bi usmjeriti tamo gdje je povrat najveći, kaže Mihael Bader. Zorka Raičević smatra da umjesto da se bavimo suštinskim razvojem turizma, mi svake godine gledamo istu sliku - predstavnici Ministarstva turizma putuju od sajma do sajma, troše ogroman novac iz budžeta, a Crna Gora i dalje stagnira kao turistička destinacija
RAZGOVOR: Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Anketni odbor
za „crne trojke“ je platforma za kriminalizaciju ideje crnogorske nezavisnosti
Nije samo rejting DPS-a u pitanju - iako je DPS tu glavna meta. Meta je kompletan koncept obnove nezavisnosti Crne Gore i ljudi koji su taj koncept iznijeli – kazao je Danilo Kalezić
Član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz SD-a kazao da partije vlasti radi je inih političkih poena ne prezaju da uruše rad toga tijela
Zirojević: Ako većina istraje na njihovom zakonu o biračkom spisku, napustićemo Odbor
Dao sam prijedlog i mislim da je to najlakše rješenje za šavničku krizu – da političkim dogovorom partije opozicije na lokalnom nivou dozvole da se izbori održe na dva biračka mjesta kako je i trebalo da se održe još prije tri godine, ali da dio političkog dogovora bude da se lokalni parlament raspusti već na konstitutivnoj sjednici, da se izglasa skraćenje mandata, nakon čega bi bili raspisani novi lokalni izbori i utvrđen novi birački spisak. Pokušaj izmjena biračkog spiska na dva biračka mjesta je u potpunosti neustavan. Taj način rješavanja krize ne želimo ni da razmatramo – kazao je Nikola Zirojević
Načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu upozorava da je za porast nasilja kod adolescenata i mladih odgovorno društvo u cjelini
Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama ukazao na krupne probleme u centrima za socijalni rad
Demokratska partija socijalista proslavila Dan stranke
Maloljetni učinilac krivičnog djela razlikuje se od odraslog učinioca. Djeca koja vrše krivična djela najčešće kažu da ne znaju zašto to rade i to iskreno i misle. Takođe kažu i da imaju doživljaj da ih niko nikada nije razumio i neće razumjeti. Na nama koji s njima radimo je da prepoznamo da li nam činjenjem krivičnog djela dijete šalje poziv za pomoć, skreće pažnju na sebe, želi afirmaciju, da se druži, zabavi ili se to desilo spletom slučajnih, nepovoljnih okolnosti - objasnila je Popović-Gavranović
INTERVJU: Predsjednica Skupštine glavnog grada dr Jelena Borovinić-Bojović o izmjenama Poslovnika
Član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz SD-a kazao da partije vlasti radi je inih političkih poena ne prezaju da uruše rad toga tijela
PODGORICA – Parlamentarnoj većini nije stalo do izborne reforme. Oni, zarad jeftinih političkih poena, ne prezaju ni od toga da uruše rad Odbora za izbornu reformu, što jeste intencija njihovog prijedloga zakona o biračkom spisku, ukoliko istraju u pokušaju da ga izglasaju. Ako budu istrajni da se o tom zakonu glasa na plenumu, iako on nije plod rada Odbora, to znači da ćemo se mi povući iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i da on neće postojati – kazao je za Pobjedu Nikola Zirojević, član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz Socijaldemokrata.
Komentarišući dogovor parlamentarne većine i šavničke opozicije, zbog čega su prekinute blokade puta Nikšić-Šavnik-Žabljak, koje su trajale od 2. februara, Zirojević je kazao da nema informaciju kako je postignut dogovor, te da je o tome saznao iz medija kada se oglasio predsjednik opštine Žabljak.
ZAJEDNIČKI INTERES
- Ta opština je bila pogođena blokadama puta, s obzirom na to da ima dosta razvijen turizam. Turistički poslenici sa Žabljaka žalili su se da im to značajno otežava posao, smanjuje prihode i broj gostiju. Imajući u vidu da je Žabljak opština kojom upravljaju partije aktuelne parlamentarne većine na državnom nivou,
PODGORICA – Pokušali su na sve načine da unište našu politiku i našu stranku. Radio je to prevashodno Beograd kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, medijsku zajednicu, obavještajno-bezbjednosni aparat i nijednog momenta nijesu uspjeli da pokolebaju nikoga unutar naše partije da se povuče sa prve linije odbrane državnih interesa – kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Danijel Živković na prijemu povodom trideset i četvrtog Dana partije. Kazao je, kako je saopšteno iz DPS-a, da rezultati ostvareni u prethodnoj godini upućuju na rast podrške politici DPS-a, ali da se taj trend mora nastaviti i u narednim godinama. - U periodu od godinu za na-
Komentarišući ponovno predlaganje zakona o biračkom spisku, što je dio partija vlasti učinio mimo Odbora za izbornu reformu, Zirojević je kazao da to nije prvi put.
parlament raspusti već na konstitutivnoj sjednici, da se
Dao sam prijedlog i mislim da je to najlakše rješenje za šavničku krizu – da političkim dogovorom partije opozicije na lokalnom nivou dozvole da se izbori održe na dva biračka mjesta kako je i trebalo da se održe još prije tri godine, ali da dio političkog dogovora bude da se lokalni parlament raspusti već na konstitutivnoj sjednici, da se izglasa skraćenje mandata, nakon čega bi bili raspisani novi lokalni izbori i utvrđen novi birački spisak. Pokušaj izmjena biračkog spiska na dva biračka mjesta je u potpunosti neustavan. Taj način rješavanja krize ne želimo ni da razmatramo – kazao je Nikola Zirojević
dakle isti oni koji blokiraju put Šavnik-Žabljak, pretpostavljam da je zaustavljanje blokada bio neki vid njihovog političkog interesa i dogovora – kazao je Zirojević. Istakao je da ni opozicija, a ni Odbor nijesu bili uključeni u to.
- Sa Odborom nije kontaktirano, makar sa mnom kao članom nije, pa meni izgleda da je sav teatar na sjednici i predlaganje zakona o biračkom spisku ponovo bio neki pokušaj stvaranja dimne zavjese kako bi se izašlo iz blokada. Oni nijesu mogli baš tek tako prekinuti blokade, a na ovaj način su uspjeli malo da podi-
gnu „prašinu“ u parlamentu i u javnosti. Razgovarali smo na sjednici Odbora o pitanju Šavnika i samo nekoliko dana nakon toga imamo dogovor o prestanku blokada – kazao je Zirojević.
Rekao je da pozdravlja dogovor o prekidu blokade puta, kako je kazao, „o čemu god da se radi, iako poštujem pravo tih ljudi da protestuju“.
- Drago mi je što su se blokade završile, pogotovo u susret predstojećoj turističkoj sezoni, ali o postojanju političkih razloga i dogovora, nemam informaciju. Naš stav ostaje isti – pitanje Šavnika se može riješiti na onaj način na koji smo i
ranije ukazivali. Druge akrobacije ne dolaze u obzir – rekao je Zirojević. Prema njegovim riječima, šavnička kriza se može riješiti na dva načina.
- Jedan je da Ustavni sud poništi izbore u Šavniku i da se ide na potpuno novi izborni proces, sa novim biračkim spiskom koji će biti zaključen prije njega i kojim ćemo eliminisati sve one koji su bili potencijalno upisani u birački spisak, a nijesu suštinski bili žitelji Šavnika. Drugi prijedlog sam dao na sjednici Odbora. Niko se nije puno osvrnuo na njega, a mislim da je on najlakše rješenje za šavničku
Nijesam vidio volju parlamentarne većine da završimo izbornu reformu
Nikola Zirojević istakao je da parlamentarna većina nema volju da se izborna reforma dovede do kraja,
te da nije siguran da iz tog razloga Odbor može završiti posao.
- Nijesam siguran da li može-
mo do kraja mandata završiti sve, ne zbog toga jer je nemoguće i jer nemamo kapaciteta, imamo ga, ali isključivo
krizu – da političkim dogovorom partije opozicije na lokalnom nivou dozvole da se izbori održe na dva biračka mjesta kako je i trebalo da se održe još prije tri godine, ali da dio političkog dogovora bude da se lokalni parlament raspusti već na konstitutivnoj sjednici, da se izglasa skraćenje mandata, nakon čega bi bili raspisani novi lokalni izbori, utvrđen novi birački spisak i ne bi bilo potrebe za bilo kakvim akrobacijama. Pokušaj izmjena biračkog spiska na ta dva biračka mjesta je u potpunosti neustavan. Taj način rješavanja krize ne želimo ni da razmatramo –kazao je Zirojević.
zbog toga što do sada nijesam vidio od parlamentarne većine dovoljno volje da se to završi. Ukoliko ta volja bude postojala, mislim da možemo da završimo sav posao, ali do sada tu volju nijesam vidio –kazao je Zirojević.
Demokratska partija socijalista proslavila Dan stranke Živković: Pokušali su na sve načine da nas unište, ali nijesu nas pokolebali
ma održani su izbori u osam opština na kojima je pravo glasa imalo oko 300.000 građana. To pravo je iskoristilo njih 176.000, a Demokratska partija socijalista ostvarila je rezultat od 49.547 glasova, odnosno 28,08 odsto. Ovi rezultati korespondiraju i sa onim što su redovna istraživanja javnog mnjenja koje radimo i koja pokazuju da je rejting Demokratske partije socijalista danas pet procentnih poenta veći samostalno nego na izborima prije dvije godine, kada smo nastupili u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom
i Demokratskom unijom Albanaca. Ipak, vjerujem da ovaj rezultat u narednom periodu –sve do parlamentarnih izbora kad god oni bili, moramo učini još jačim kako bismo snažili podršku onoj politici koja je danas jedini garant odbrane onih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora - kazao je Živković. Osvrnuo se i na rezultate jubilarnog desetog Kongresa koji je održan u februaru, ali i napomenuo koje su obaveze koje partiju čekaju u narednom periodu.
- Moramo nastaviti da radi-
mo predano jer naša najveća snaga je u ljudima koje imamo na svim nivoima – od članova mjesnih odbora pa do Predsjedništva stranke. Posebno ćemo se pozabaviti dijelom za strateško komuniciranje i analitiku u narednom periodu, a već sada najavljujem da ćemo od jeseni krenuti sa kampanjom od vrata do vrata tokom koje ćemo obići svaku kuću i svako domaćinstvo u Crnoj Gori. Ovo su obaveze koje nas čekaju kako bismo nastavili da snažimo našu politiku i kako bismo bili što jači stub odbrane države od pokušaja sveop-
šte fašizacije kojoj prisustvujemo i naleta nacionalizma - naveo je Živković. Dodao je da su korišćeni svi mehanizmi kako bi se DPS marginalizovao, ali da ništa od toga nije dalo očekivane rezultate. - Pokušali su na sve načine da unište našu politiku i našu stranku. Radio je to prevashodno Beograd kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, medijsku zajednicu, obavještajno-bezbjednosni aparat i do sada nijednog momenta nijesu uspjeli da pokolebaju nikoga unutar naše partije da se povuče sa pr-
NIŠTA NOVO - Oni su imali i ranije jedan ili dva pokušaja predlaganja istog zakona. Ne bi bio prvi put parlamentarnoj većini da predlaže, izglasava, usvaja rješenja koja su neustavna, tako da me to uopšte ne iznenađuje. Ali time se šalje veoma jaka poruka – da njima uopšte nije stalo do izborne reforme i da oni, zarad nekih jeftinih političkih poena, ne prezaju ni od toga da uruše rad Odbora za izbornu reformu, što u konačnom jeste intencija ovog zakona, ukoliko oni istraju na pokušaju da ga izglasaju. Ako se na taj način budu ponašali, ako budu istrajni da se o tom zakonu glasa na plenumu iako on nije plod rada Odbora, to znači da ćemo se mi povući iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i da on neće postojati – poručio je Zirojević. Izbori u Šavniku bili su 23. oktobra 2022, ali nijesu završeni. Članovi biračkih odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ nijesu dozvoljavali dijelu birača da glasaju, smatrajući da su upisani samo da bi glasali za DPS. Izbori na dva biračka mjesta – u zgradi Opštine i selu Kruševice, ponavljani su devet puta, a posljednji put prekinuti su 18. decembra 2022. godine. Dio partija vlasti (Demokrate, NSD, DNP i SNP) podnio je parlamentu 19. maja prijedlog dopuna Zakona o biračkom spisku, kojim je predviđeno da oni koji su odjavili prebivalište u Šavniku, nakon izbora koji su počeli u oktobru 2022. godine, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birališta, bez obzira što su u biračkom spisku. Isti prijedlog podnijele su Skupštini Demokrate krajem 2023, ali je taj akt povučen nakon burne reakcije iz opozicije. I. KOPRIVICA
ve linije odbrane državnih interesa. I zato nema podjele na mlade i stare, na nove i nekadašnje jer smo svi zajedno, u istom frontu, posvećeni jačanju povjerenja biračke javnosti u Demokratsku partiju socijalista. I zato, ako se danas nalazimo na 28 odsto podrške, onda dajmo da do narednih parlamentarnih izbora, kad god budu, uradimo sve što je do nas da na narednim izborima napravimo takvu prednost da ovu i ovakvu vlast pošaljemo u opoziciju jer je to jedini lijek za ovu katastrofu koju Crna Gora proživljava. Uvjeren sam u ovu ideju i u ovaj cilj i nema nikakve dileme da će DPS i prije nego što i sami mislimo postati nosilac društveno-političke odgovornosti – kazao je Živković. R. P.
INTERVJU: Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore
PODGORICA – Čitava ideja Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „crnih trojki“ koji - u teorijskom smislu - treba da kontroliše i da pretresa rad institucija o temama koje su osjetljive i veoma važne za društvo, u slučaju saslušanja Brajuška Brajuškovića doživljava svoju antitezu, smatra Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore
- Pomenuti Brajušković je paradigma onoga što se na tom odboru dešava od kada je on osnovan: da se ljudi targetiraju i optužuju bez ikakvog konkretnog dokaza. Na kraju, sve to crnogorsko društvo, ali prije svega crnogorski parlament, pretvara u vrstu rijalitija u kojem nemate mogućnost ni da se branite od napada – naveo je on.
Kako je precizirao, ovo radno tijelo Skupštine postalo je „platforma za kriminalizaciju ideje crnogorske nezavisnosti i svih pojedinaca koji su tome dali najveći doprinos“.
- Da je njima stalo do otkrivanja istine i do razobličavanja nekog dijela crnogorske istorije - tog dijela koji jeste opterećen različitim hipotekama - oni bi, prije svega, svemu tome imali drugačiji pristup –dodao je on.
Saglasan je s tim da se istovremeno radi na urušavanju rejtinga Demokratske partije socijalista (DPS).
- Nije nužno samo rejting DPS-a u pitanju - iako je DPS tu glavna meta. Meta je kompletan koncept obnove nezavisnosti Crne Gore i ljudi koji su taj koncept iznijeli – naveo je sagovornik Pobjede. Po njemu, ne manje sporan je i način na koji se svjedoči na Anketnom odboru, jer to vidi kao zloupotrebu slobode govora.
- Okolnosti o kojima oni govore i način na koji govore, prije svega dekontekstualizuju istorijski osjećaj. Čupaju se fragmenti događaja i stavljaju se u neki mozaik koji se kreira i koji odgovara određenom političkom cilju. I tako se onda masakriraju kompletni događaji samim tim što se na taj način vade iz konteksta – ukazuje Kalezić.
Za anketni odbor za „crne trojke“ on navodi i da je „preuzeo
Nije samo rejting DPS-a u pitanju - iako je DPS tu glavna meta. Meta je kompletan koncept obnove nezavisnosti
Crne Gore i ljudi koji su taj koncept iznijeli – kazao je Kalezić
na sebe ulogu revizora bliže prošlosti, dok prvaci crkve Srbije vrše reviziju dalje prošlosti, odnosno Drugog svjetskog rata“. - Jer ako iz crnogorske istorije izbacite, odnosno kompromitujete Narodnooslobodilačku borbu, kompromitujete obnovu nezavisnosti i ne ostaje više ništa. Samo ljuštura bez sadržaja... I to je suština svih napada – zaključuje sagovornik Pobjede.
POBJEDA: Kako vidite svjedočenje nekadašnjeg pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice Brajuška Brajuškovića na Anketnom odboru koji se bavi djelovanjem „crnih trojki“? Ljudi koje je pomenuo demantovali su ga. Čemu vode izjave poput Brajuškovićevih, nakon kojih stižu brojni demantiji?
jednu vrstu rijalitija u kojem nemate mogućnost ni da se branite od napada. Onda, upitno je i kako neko može da se odbrani, kako da zaštiti - osim sudskim putem - svoje lično dostojanstvo, kad je suočen sa takvom vrstom institucionalne agresije. Duboko je pogrešno što se Anketni odbor koristi za sve osim za ono za što je inicijalno osmišljen. Lično, sada dovodim u pitanje i motive; mada, motivi su odavno poznati. Sve su to teme kojima treba ili kojima je trebalo da se bavi tužilaštvo, a ne da parlament na sebe preuzima ulogu i sudstva i tužilaštva, i da se organizuju javna suđenja ljudima koji čak nemaju pravo ni da se brane. POBJEDA: Dosadašnjim izborom svjedoka, Anketni odbor na neki način ra-
što rade. Kako to komentarišete?
KALEZIĆ: Ljudi koji su smislili ovaj odbor znali su zašto ga formiraju. Smislili su ga kao platformu za kriminalizaciju ideje crnogorske nezavisnosti i svih pojedinaca koji su tome dali najveći doprinos. Da je njima stalo do otkrivanja istine i do razobličavanja nekog dijela crnogorske istorije - tog dijela koji jeste opterećen različitim hipotekama - oni bi, prije svega, svemu tome imali drugačiji pristup. Vidi se iz pristupa i njihovog načina na koji se cijeli proces vodi, da se pozivaju ljudi koji su, zapravo, najbolji demantiji sebe samih. Jer, u tim iskazima i u tim govorima je toliko protivurječnosti, a - ponavljam – u suštini ti ljudi ne nude baš nikakve dokaze za ono
tinga Demokratske partije socijalista (DPS), koji je u vrijeme događanja o kojima se govori bio na vlasti, a sada je najjača opoziciona partija. Da li je opravdano razmišljati u tom pravcu?
Anketni odbor je preuzeo na sebe ulogu revizora bliže prošlosti, dok prvaci Crkve Srbije vrše reviziju dalje prošlosti, odnosno Drugog svjetskog rata. Iako se i jedan i drugi korpus događaja stavljaju u tu novu vrstu mozaika u kojem treba trajno izmijeniti kolektivno i istorijsko sjećanje i u crnogorsko društvo učitati novu interpretaciju realnosti, kako bi se dokrajčio i dovršio proces razdržavljenja Crne Gore, odnosno uništavanja crnogorske državotvorne supstance, kazao je Kalezić
Čitava ideja An-
di na diskreditaciji samog sebe, ali i svih njegovih članova. To nije problem za one koji dolaze iz vlasti, bar se tako do sada pokazalo. Ostaju ljudi iz opo-
KALEZIĆ: ketnog odbora koji - u teorijskom smislu - treba da kontroliše i da pretresa rad institucija o temama koje su osjetljive i veoma važne za društvo, u ovom slučaju doživljava svoju antitezu. Jer, ovaj odbor je inicijalno zamišljen da bude platforma za defamaciju, širenje lažnih narativa i kriminalizaciju ideje crnogorske nezavisnosti. Pomenuti Brajušković je paradigma onoga što se na tom Anketnom odboru dešava od kada je on osnovan: da se ljudi targetiraju i optužuju bez ikakvog konkretnog dokaza. Na kraju, sve to crnogorsko društvo, ali prije svega crnogorski parlament, pretvara u
Na može izvesti zaključak i da se sve ovo radi sa ciljem dodatnog narušavanja rejDanilo Kalezić
POBJEDA: Znači, vraćamo se na to da je Memorandum SANU, napisan još davne 1986. godine, i dalje aktivan, te da smo opet u devedesetim godinama prošlog vijeka. Samim tim, da li se ovaj Anketni odbor može uzeti za ozbiljno,
ili samo kao rijaliti epizoda? Može li to tijelo uopšte donijeti validne zaključke?
KALEZIĆ: Anketni odbor je sam sebe diskreditovao onog trenutka kada je počeo da zove ljude koji, bez ikakvih dokaza, optužuju.
Crna Gora živi povratak u prošlost i to je tema, to je lajt motiv, odnosno centralna tendencija svih dešavanja od 2020. godine naovamo. Dakle, srećan put unazad u kome se perpetualno vraćamo na događaje ne kako bi se Crna Gora suočila sa njima, već kako bi se ti
KALEZIĆ: Ta percepcija je ispravna. Nije nužno samo rejting DPS-a u pitanju - iako je DPS tu glavna meta. Meta je kompletan koncept obnove nezavisnosti Crne Gore i ljudi koji su taj koncept iznijeli. Naravno, to se uglavnom podudara sa funkcionerima DPS-a, ali nije nužno samo ta partija u pitanju. Uz to, problem je što se ni u političkom, ni u pravnom smislu ljudima ne dozvoljava i ne otvara prostor da se brane. U stvari, od parlamenta je napravljen rijaliti šou u kome se smjenjuju učesnici-protagonisti, a nejasno po kojem ključu su pozivani, koja je njihova uloga i najmanje je jasno na osnovu čega ti ljudi govore određene stvari. Ne postoji nikakva odgovornost za javno izgovorenu riječ. Umjesto da parlament promoviše slobodu govorau najboljem smislu te sintagme i tog koncepta, oni čine da i slobodu govora zapravo „isprljaju“ njenom zloupotrebom. Ne može sve da se smatra slobodom govora, niti to znači da sve može da se kaže bez posljedica. Okolnosti o kojima oni govore i način na koji govore, prije svega dekontekstualizuju istorijski osjećaj. Čupaju se fragmenti događaja i stavljaju se u neki mozaik koji se kreira i koji odgovara određenom političkom cilju. I tako se onda masakrira-
ju kompletni događaji samim tim što se na taj način vade iz konteksta.
Na sličan način sad se djeluje i za sve ostale sporne situacije. One se vade iz istorijskog konteksta i zbog toga sad već imamo na velika vrata vraćanje četničkog pokreta, te reviziju svega onoga što su oni radili u Crnoj Gori.
POBJEDA: Da li je to nastavak agende dijela vlasti da Crna Gora mora biti duboko podijeljena i na što duži period, kako njeno društvo ne bi više moglo da funkcioniše kao zajednica?
događaji reinterpretirali, odnosno kako bi se učitala nova interpretacija. I to je opštepoznato. Memorandum SANU nikad nije bio relevantniji nego danas. Jer to je, zapravo, faza u kojoj je Crna Gora zamrznuta. I na tome i dalje ostajemo. To je naš „Dan mrmota“ u kome isto proživljavamo iz dana u dan.
KALEZIĆ: Istorijski revizionizam koji postoji kada se govori o Drugom svjetskom ratu, prisutan je i ovdje. Dakle, Anketni odbor je preuzeo na sebe ulogu revizora bliže prošlosti, dok prvaci Crkve Srbije vrše reviziju dalje prošlosti, odnosno Drugog svjetskog rata. Iako se i jedan i drugi korpus događaja stavljaju u tu novu vrstu mozaika u kojem treba trajno izmijeniti kolektivno i istorijsko sjećanje i u crnogorsko društvo učitati novu interpretaciju realnosti, kako bi se dokrajčio i dovršio proces razdržavljenja Crne Gore, odnosno uništavanja crnogorske državotvorne supstance. Jer ako iz crnogorske istorije izbacite, odnosno kompromitujete Narodnooslobodilačku borbu, kompromitujete obnovu nezavisnosti i ne ostaje više ništa. Samo ljuštura bez sadržaja... I to je suština svih napada. K. JERKOV
Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega
Gordan Grlić Radman potpisali ugovor o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“
PODGORICA - Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman potpisali su juče ugovor između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“ u Tivtu.
Ibrahimović je rekao da je Crna Gora jasno pokazala da želi da njeguje, gradi prijateljske partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom. - Hrvatska stvarno jeste naša prijateljska država i saveznik. Ali isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori je neodvojivi dio mozaika našeg društva - poručio je Ibrahimović i rekao da je ponosan jer je Crna Gora ponovo pokazala da baštini građanski i međuetnički - međuvjerski sklad kao jednu temeljnu vrijednost.
VRIJEDNOST
- Vrijednost koja još jednom pokazuje da Crna Gora zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije. Ali i da jasno poručimo da su sve manjine neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet, jezik u stvari jer bogatstvo Crne Gore i sa srca želim da čestitam hrvatskoj manjinskoj zajednici da se ovdje okupljaju, da prave dobre stvari za svoju zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela - poručio je Ibrahimović. Grlić Radman kaže da je dobro podsjetiti da Hrvati Boke, Hrvati Crne Gore već decenijama pokušavaju regulisati imovin-
Grlić Radman kaže da je dobro podsjetiti da Hrvati Boke, Hrvati Crne Gore već decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i djedova koji su ga gradili od 1920. do 1922.
sko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i djedova koji su ga gradili od 1920. do 1922. - I naravno, u kontekstu i istorijskom i burnoj prošlosti različitih režima i državnih zajednica, konačno je ipak uspjelo ovoj vladi na čelu s gospodinom Milojkom Spajićem, a posebno zalaganjem gospodina ministra Ibrahimovića, dragog kolege s kojim dijelim izuzetno dobru saradnju – kazao je on, prenosi Mina. Dodaje da kad god dođe u Crnu Goru, naglasi da dolazi u dobroj vjeri. - Zato čestitam na ovom velikom uspjehu, ovom civilizacijskom iskoraku. Zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore, Hrvatima Boke, da konačno mogu ovdje aktivno njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju hrvatska vlada složno podržava. Njen rad vodi sadašnji predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća gospodin Zvonimir Deković, i predsjednik Hrvatske građanske inicijative gospodin Adrian Vuksonović. Drago
nam je da će ovaj dom biti prostor u kojem će djelovati Radio Dux i sva druga udruženja, da će biti čitaonica, radionica i da će podsjećati na minula vremena, prije 103 godine. Sigurno bi preci, koji su gradili ovaj dom, bili srećni vidjeti da je on ponovno vraćen u njihove ruke - kaže on.
Kada je u pitanju hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore, ona je, kaže Radman, „apsolutno bezuslovna u smislu naših zalaganja, vrijednosti integracije i svega onoga što odražava naš evropski put – dobrosusjedski odnosi, integracija u punom smislu, kulturna i kulturološka, ali i u svim aspektima dijeljenja evropskih vrijednosti, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda“.
- Mislim da je ovaj važni civilizacijski iskorak s ovim domom otvorio put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a koja su uglavnom nasljeđe prošlosti - istakao je on.
Na pitanje da li će Hrvatska 27. juna deblokirati zatvaranje poglavlja 31, kaže da nikada ne govore o terminima blokade ili deblokade.
- Do sada smo u Crnoj Gori
snažno pokazivali spremnost kada je u pitanju evropski put. Sjećate se da smo se snažno zalagali za članstvo u NATO. Za vrijeme hrvatskog predsjedavanja 2020. godine otvoreno je zadnje poglavlje tržišna konkurencija, osmo poglavlje. Isto smo zatvorili tri poglavlja, a sada peto – javne nabavke, tako da je s naše strane podrška bezuslovna. Sve ostalo treba gledati kroz vrijednosne kategorije, a ne kroz matematičke veličine. Ulazak u jedan klub zahtijeva, naravno, određeni napor. Hrvatska je prošla taj put pregovora s Evropskom unijom, pa će i pomoći Crnoj Gori na tom putu - istakao je on.
ISKUSTVO
Kada je, kako kaže, riječ o opredijeljenosti Crne Gore, Hrvatska podržava proevropske snage i političke lidere Crne Gore, prije svega ovu vladu na čelu s gospodinom Spajićem, kao i suverenističke lidere okrenute evropskom putu, koji logično vodi preko Hrvatske.
- Mi smo posljednja članica EU iz regiona, ušli smo prije 12 godina, raspolažemo znanjem, iskustvom i ekspertizom, i već sada pomažemo Crnoj Gori na tom putu. Hrvatska će nastaviti pružati podršku Crnoj Gori. Pitanje datuma ili poglavlja nije potrebno sada da opterećuje političku javnost ili građane. Građani Crne Gore moraju znati da imaju aktivnog zagovornika i prijatelja – Hrvatsku - naveo je Radman. Kaže da Hrvatska razgovara i pregovara o svim pitanjima koja su nasljeđe prošlosti.
- Postoji katalog pitanja. Zajedno smo osnovali pregovaračke grupe koje vodi državni sekretar gospodin Frano Matošić, koje se redovno sastaju. Imali su već tri sastanka, dva u Hrvatskoj i jedan ovdje. Nastavićemo sa tim. Tu je i povrat školskog broda „Jadran“. Takođe, u interesu je grada Kotora i Crne Gore, kao i budućih vaterpolo prvenstava, da se promijeni ime bazena jer nas podsjeća na teško i traumatično razdoblje, budući da je ime povezano sa zloglasnim logorom Morinjkazao je Radman. Na pitanje da li su blizu dogovora o isplati logoraša u Morinju, te da li je tačno da je riječ o sumi od 17 miliona eura, Radman kaže da Hrvatskoj nije važan iznos, već priznanje i satisfakcija za logoraše i njihove porodice, koji su tokom peri-
oda od 30. septembra 1991. do 18. oktobra 1992. bili zatočeni u logoru – sabirnom centru. - Agresiju na Republiku Hrvatsku potvrdili su međunarodni sudovi. Moramo otvoreno govoriti o stradanjima, o Dubrovniku, pljačkanjima i bombardovanjima, suočiti se sa prošlošću da bismo gradili bolju budućnost. Novi naraštaji moraju znati što je bilo kako se takvo nešto ne bi ponovilo. Mi smo naslonjeni jedni na druge – Hrvatska na Crnu Goru i Crna Gora na Hrvatsku. Naš put sudbinski vodi ka Evropi. Hrvatska je ostvarila svoje vanjskopolitičke ciljeve i želi stabilnost. Naša saradnja je snažna. Hrvatska vlada sarađuje sa crnogorskom, ima podršku u Briselu, mi smo članice NATO, saveznici i budući partneri u EU. Nadamo se da je Crna Gora predvodnik Zapadnog Balkana, najposvećenija ispunjavanju kriterija i najbolji primjer kako se može ostvariti članstvo u EU u skoroj budućnosti - poručio je Radman.
VELIKI POMAK
Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora spremna isplatiti odštetu, Ibrahimović je rekao da stvari posmatra sa druge strane. -Nakon pet godina započeli smo političke bilateralne konsultacije, što je veliki pomak. Od januara imamo redovne konsultacije, što je za pohvalu. Što se tiče obeštećenja, gledam na to kao dio evropske vizije Crne Gore da postane članica EU. Suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi su važni. Vlada Crne Gore, na čelu sa Spajićem, jasno šalje poruku o unapređenju odnosa sa Hrvatskom. Ostalo ćemo dogovoriti za stolom u interesu obje države - poručio je Ibrahimović. Odgovarajući na pitanje o promjeni imena bazena u Kotoru, Ibrahimović je kazao da Vlada, odnosno premijer Spajić, želi riješiti sve na dobrobit obje države.
Kad je riječ o brodu „Jadran“, Ibrahimović navodi da Crna
Gora i Hrvatska imaju različite stavove, ali vjeruje, kako kaže, da će u duhu prijateljstva sve riješiti.
- Školski brod „Jadran“ imaće istu sudbinu kao i ostala pitanja koja pokazuju da su Hrvatska i Crna Gora prijateljske države - kazao je. Na pitanje da li potpisivanjem ovog ugovora Dom dobija eksteritorijalnost, Radman je objasnio da eksteritorijalnost smatra kada postoji diplomatsko predstavništvo.
- Ovo je Dom, ima poseban status, može se nazvati korpus separatum, ali podliježe crnogorskim zakonima. Ugovor jasno definiše da je Dom na raspolaganju autohtonoj hrvatskoj manjini za korišćenje. Poštujući crnogorske zakone, ovo je prostor u kojem će Hrvati Crne Gore imati svoje aktivnosti, kao što i svaka manjina ima svoj prostor u Hrvatskoj - rekao je Radman. N.K.
PODGORICA - Dok se značajna budžetska sredstva troše na putovanja i učešća na međunarodnim sajmovima, konkretni rezultati za crnogorski turizam i dalje izostaju – sezona počinje u haosu, a strategije nema. Infrastruktura je zapuštena, avio-povezanost i dalje nedovoljna, dok su promotivne aktivnosti – poput sajmova – najčešće svedene na izletničke programe Ministarstva turizma, bez stvarnog efekta, konkretno privlačenja turista.
Tokom ove godine, Ministarstvo turizma, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO CG) i lokalnim turističkim organizacijama, učestvovalo je na najmanje sedam velikih međunarodnih sajmova – od Njujorka do Berlina. Zvanično, cilj je bio „promocija Crne Gore kao atraktivne destinacije“, ali ostaje nejasno što je od tih putovanja zaista donijelo korist turističkoj privredi.
MINISTARSTVO GLUVO NA PITANJA POBJEDE Pobjeda je Ministarstvu turizma uputila konkretna pitanja - koliko je novca potrošeno na ova putovanja, koliko je članova delegacija u prosjeku učestvovalo i koji su mjerljivi rezultati – u smislu ugovorenih aranžmana, novih avio-linija, saradnji s turoperatorima. Do zaključenja ovog teksta, odgovori nijesu dostavljeni – što nije prvi put. Ministarstvo je već duže vrijeme gluvo na naše novinarske upite. U međuvremenu, iz same turističke privrede stižu upozorenja i konkretne primjedbe –Mihael Bader, predsjednik Fondacije Budućnost crnogorskog turizma i Odbora za turizam u Crnogorsko-njemačkom poslovnom klubu, kao i Zorka Raičević, vlasnica agencije Eastwest Voyage Montenegro, otvoreno govore o propuštenim šansama, pogrešnim prioritetima i gubicima koje Crna Gora trpi zbog nepostojanja dugoročne strategije i političke volje. Tako Bader za Pobjedu komentariše pristup Crne Gore promociji na njemačkom govornom području i ukazuje na ozbiljne propuste u dosadašnjoj strategiji. – Ako govorimo o nastupima na sajmovima u njemačkom govornom području, ove godine Crna Gora jeste bila prisutna na sajmu u Minhenu (Binčen), koji je B2C format, što znači direktan kontakt sa turistima. Međutim, nijesmo bili na sajmu u Štutgartu – i to je, po meni, ozbiljna greška. Štutgart je prvi i najvažniji sajam godine kada je riječ o aktivnom odmoru i B2C segmentu – značajniji je čak i od Minhena. U Minhenu
trebalo
evropsko tržište – Njemačku, Austriju, Švajcarsku – tamo gdje su gosti koji
Što će nam promocija u Kini? U Americi? Hajde da se fokusiramo na evropsko tržište – Njemačku, Austriju, Švajcarsku – tamo gdje su gosti koji troše. Svi su dobrodošli, naravno, ali novac i marketing trebalo bi usmjeriti tamo gdje je povrat najveći. Nažalost, bojim se da je ovdje problem političke volje. Nedostaje strategije i logike. I to se vidi
čekanja i visoke cijene. Tako komplikujemo put do Crne Gore da turisti odustajuobjašnjava Bader.
Bader
smo imali vrlo skromnu prezentaciju. Bio sam tamo, angažovana je NTO, sve je bilo korektno, ali daleko od impresivnog. Interesovanja ima, to nije sporno – ali problemi počinju kada dođe do realizacije: nedostatak letova, loša povezanost, komplikovana logistika. I to nam se na kraju vidi i u rezultatimaobjašnjava Bader. On upozorava da treba provjeriti – ali da smatra da je sada Njemačka tržište sa najvećim padom.
- Ako je to tačno, to je signal za uzbunu. A kako nastupaju drugi, recimo Albanija? Na sajmu gdje sam bio, Albanija je bila zemlja partner. Imali su čitavu halu, sve je bilo brendirano – čak je i vajfaj nosio naziv Albania. Ogromna, agresivna, ali vrlo profesionalna prezentacija. S druge strane, Crna Gora nije nastupa-
la
sajmu u Beču već dvije godine. To je potpuno nerazumljivo. Austrija je jedina zemlja u regionu koja ima direktne letove ka Crnoj Gori tokom cijele godine – Austrian erlajnz leti dva puta dnevno, tu je i Vizer. Beč je i domaćin jedne od najbrojnijih crnogorskih dijaspora, a mi tamo nijesmo prisutni. Prije dvije godine smo imali odličan nastup, s folklorom, muzikom, atmosferom. I onda – ništa. Ako znamo da je austrijsko tržište možda 10 odsto u odnosu na njemačko, ono i dalje ima ogroman potencijal zbog povezivanja i jake zajednice - poručuje Bader. Crna Gora, po njegovom mišljenju, nije dovoljno prisutna i aktivna na tržištu njemačkog govornog područja. I onda se desi kriza – kao sada u Izraelu – i svi letovi se ukinu. - A mi smo prethodno najviše uložili u promociju na izraelskom tržištu. Znam slučaj jedne djevojke iz NTO koja je bila
zadužena samo za Izrael –sada doslovno nema kome da se obrati. Naš fokus je pogrešan. Ako smo na evropskom putu, logično je da se fokusiramo na tržišta EU. Politički je stabilnije, a i ekonomski isplativije. Ukidamo vize za Azerbejdžan – u redu, ali što ako tamo sjutra dođe do problema? Gubimo sve. Njemačka je još uvijek najveće emitivno tržište u Evropi i drugo u svijetu. Čak je i albanski premijer na jednom svečanom prijemu rekao: ,,Nećemo više kineske turiste, hoćemo njemačke. Oni duže ostaju i piju više piva“. Oni su shvatili suštinu: prvo povezanost, zatim infrastruktura pa tek onda marketing. Kod njih Loma leti za Njemačku iz svakog većeg grada. Samo za Keln imaju dva leta dnevno. A kod nas? Berlin, Dortmund i Memingen – i to je to. Sve ostalo ide preko Beča, sa velikim rizikom da se izgubi prtljag, uz
FOKUSIRATI SE NA EVROPSKO TRŽIŠTE - Što će nam promocija u Kini? U Americi? Hajde da se fokusiramo na evropsko tržište – Njemačku, Austriju, Švajcarsku – tamo gdje su gosti koji troše. Svi su dobrodošli, naravno, ali novac i marketing treba usmjeriti tamo gdje je povrat najveći. Nažalost, bojim se da je ovdje problem političke volje. Nedostaje strategije i logike. I to se vidi - upozorava Bader. Dok crnogorski turistički sektor zvanično ulazi u ljetnju sezonu, problemi na terenu gomilaju se iz dana u dan. Infrastruktura je u lošem stanju, promocija ne daje rezultate, a gostiju je manje nego što broj letova sugeriše. O tome otvoreno govori i Zorka Raičević, vlasnica agencije Eastwest Voyage Montenegro, koja godinama radi sa evropskim turoperatorima.
i ulažu u infrastrukturu. Zato imaju i rast, a i reputaciju. Jedan od zabrinjavajućih trendova, kaže ona, jeste da Crna Gora gubi status destinacije za duži boravak.
– Zanima me koliko je turoperatora zadržano uopšte iz prethodnih godina. Sve više agencija, uključujući moju, gubi višednevne aranžmane. Postali smo tranzitna destinacija. Ljudi svraćaju, obiđu plažu, popiju kafu i produže dalje. Nekad su ostajali sedam do deset dana – sada sve češće samo prolaze. Uzrok tome je više faktora - loša infrastruktura, slaba povezanost, nedefinisana ponuda i usluga koja često ne zadovoljava ni osnovne standarde.
Iako se Ministarstvo hvali velikim brojem destinacija s kojima su crnogorski aerodromi povezani, Raičević upozorava na prazninu između brojki i stvarnosti.
zanost s nama, a dijaspora iz tih zemalja dodatno može pomoći promociji. I što radimo?
Ne idemo ni na sajam u Beču već dvije godine, iako smo ranije imali odličan nastup s folklorom, muzikom i stvarnim efektima. Zapadno evropsko tržište i Skandinavija su najstabilnija tržišta i sa visokim životnim standardom te ih zato treba ,,čuvati“ – smatra Raičević. Raičević ističe da Crnoj Gori nedostaje vizija, strategija i kontinuitet u turističkoj politici.
– Turizam nije izletnički program Ministarstva, već ozbiljna privredna grana. Ako tako ne počnemo da ga tretiramo, zaostajaćemo još više. Drugi nas već prestižu – tiho, efikasno i pametno. Albanija je najbolji dokaz da se sve može kad se ima volje. Vrijeme je da se i kod nas postave jasni prioriteti, da se preuzme odgovornost i da prestanemo da živimo od samohvale. Jer turisti to neće čekati. N. Kovačević boks:
– Umjesto da se bavimo suštinskim razvojem turizma, mi svake godine gledamo istu sliku: Ministarstvo turizma putuje od sajma do sajma, troši ogroman novac iz budžeta, a Crna Gora i dalje stagnira kao turistička destinacija – kaže Raičević za Pobjedu. Prema njenim riječima, prisustvo na međunarodnim sajmovima postalo je samo sebi svrha.
– Kažu da Podgorica i Tivat imaju letove ka 60 gradova. Pa gdje su ti ljudi? Ne vidimo ih ni u dolascima, ni u smještaju, a ni u potrošnji. To mi djeluje potpuno van pameti – kao da postoji paralelni svijet prezentacija i izvještaja koji nema veze sa onim što doživljavamo na terenu.
OPASNI PUTEVIREPUTACIONA ŠTETA ZA DESTINACIJU
Umjesto da se bavimo suštinskim razvojem turizma, mi svake godine gledamo istu sliku - Predstavnici Ministarstva turizma putuju od sajma do sajma, troše ogroman novac iz budžeta, a Crna Gora i dalje stagnira kao turistička destinacija
do sajma, troše ogroman novac
– Pojavimo se, odštampamo brošure, fotografišemo se na štandovima i – to je to. U realnosti, sezona nas iznova dočekuje nespremne, bez podrške domaćim agencijama i bez ikakvih mjerljivih rezultata. Dok se mi bavimo piarom, Albanija, recimo, nastupa ozbiljno, ciljano i strateški. Dogovaraju konkretne letove, sarađuju sa turoperatorima
Gužve, neregulisane plaže, buka, divlja gradnja i manjak osnovnih komunalnih usluga već sada opterećuju početak juna. A kako kaže Raičević –špic tek dolazi. – Konstantno slušamo kako „nema dovoljno para“, a onda ulažemo u promociju na tržištima poput Kine i SAD, gdje nemamo ni direktne letove ni razvijenu saradnju. Zašto se ne fokusiramo na Njemačku, Austriju, Švajcarsku – tržišta sa kojih već imamo interesovanje i gdje postoji konkretna potražnja? Njemačka je još uvijek najveće emitivno tržište u Evropi, Austrija ima odličnu avio-pove-
Raičević upozorava na stanje glavnog izletničkog pravca kroz kanjon Tare – dionicu od Mojkovca do mosta na Đurđevića Tari. – Taj put nije saniran od 2021. godine, tehnički je nebezbjedan i ne bi trebalo da ga koriste autobusi. Ipak, svakog dana tim putem prolaze desetine tura. Ranije je postojala tabla koja upozorava, ali je sada uklonjena. Ne postoji nijedna informacija, ni na crnogorskom, ni na engleskom jeziku. Redovno dobijamo pritužbe od turista, ali niko ne reaguje. To je bezbjednosni rizik, ali i ozbiljna reputaciona šteta za destinaciju - kazala je Raičević. N. KOVAČEVIĆ
Načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu upozorava da je za porast nasilja kod adolescenata i mladih odgovorno društvo u cjelini
Maloljetni učinilac krivičnog djela razlikuje se od odraslog učinioca. Djeca koja vrše krivična djela najčešće kažu da ne znaju zašto to rade i to iskreno i misle. Takođe kažu i da imaju doživljaj da ih niko nikada nije razumio i neće razumjeti. Na nama koji s njima radimo je da prepoznamo da li nam činjenjem krivičnog djela dijete šalje poziv za pomoć, skreće pažnju na sebe, želi afirmaciju, da se druži, zabavi ili se to desilo spletom slučajnih, nepovoljnih okolnosti - objasnila je Popović-Gavranović
PODGORICA - Nasilje među mladima je gotovo svakodnevno. Mediji izvještavaju o zakazanim tučama preko socijalnih mreža, brojni su fizički obračuni uz upotrebu raznih vrsta oružja od noževa, mačeta do pištolja. Načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu Dijana Popović-Gavranović kazala je da smo za ovakvo stanje u društvu svi odgovorni. Objasnila je da djeca koja gledaju nasilje u kući često to nasilje čine kad izađu vani.
- Svi smo odgovorni: roditelji, članovi porodice, prijatelji, nastavnici, vršnjaci, stručnjaci. Svi koji su po bilo kojem osnovu u kontaktu sa djetetom u prilici su da blagovremeno uoče promjene u ponašanju, izgledu, raspoloženju, navikama, osjećanjima djeteta i da o uočenom drugačijem ponašanju sa njim razgovaraju. Razgovor se vodi iz pozicije brige za dijete - ,,vidim da si zamišljen, nervozan, da ti sve smeta, da te nešto muči, da ne izlaziš, ne javljaš se drugovima, da si stalno napolju, da ne učiš kao prije, voljela bih da znam što je to, što ti se dešava“, ne sa kritikom - ,,što ti je, ne možeš tako da se ponašaš, moraš da mi kažeš što ti je, ako se ne smiriš...“, to nas udaljava od djeteta. Od odraslih koji se nađu djetetu na putu neprilagođenog ponašanja zavisi da li će pokazati najbolje ili najgore od sebe - istakla je Popović-Gavranović.
Dešava se da, kako je navela Popović-Gavranović, roditelji tokom krivičnog postupka saopšte da su primijetili probleme u ponašanju svog djeteta u ranom uzrastu i da su odmah zatražili stručnu pomoć, kao i da jasno izražavaju svoju bespo-
moćnost, kao i stručnjaka kojima su se obraćali.
- To ne znači da su djeca „nepopravljiva“, nego govori o našim kompetencijama da radimo sa djecom u čijem životu naiđu problemi. Dobrobit djece i zajednice u kojoj živimo i radimo je odgovornost države, a njena su produžena ruka stručnjaci za rad sa djecom. Država treba da brine o životnim uslovima građana, djeci, osobama koje rade sa djecom i medijskom izvještavanju o djeci - kaže Popović-Gavranović.
PORODICA JE KLJUČNA
Ističe da je porodica najvažnija karika u socijalnom razvoju djeteta. - Kod izbjegavajuće privrženosti roditelj je emotivno nedostupan, dijete formira negativnu sliku o svijetu, odustaje od daljeg ulaganja u druge, oslanja se samo na sebe. Tokom odrastanja i kao odrasla osoba može da bude visoko funkcionalno, ipak sa negativnom slikom o sebi (teži da bude u svemu najbolje). Kod ambivalentne /preokupirane privrženosti roditelj je nepredvidljiv, dijete se bori za roditeljsku ljubav, u stalnom je strahu od napuštanja, ima negativnu sliku o sebi, a pozitivnu sliku o drugima (vjeruje da drugi zaslužuju bolje od njega). Dezorganizovana/bojažljiva privrženost se javlja kod djece koja žive u porodici u kojoj je prisutno nasilje, koja su zanemarena ili zlostavljana pa formiraju negativnu sliku o sebi i drugima, ne uspijevaju da formiraju funkcionalnu strategiju za odnos sa drugom osobom, mogu da ugroze druge i sebe. Ako se ne dođe do poštovanja normi društva, ponašanje pojedinca preoblikuje se pomoću procesa resocijalizacije. Govorimo o djeci – osobama koje nijesu na-
vršile 18 godina, čiji razvoj nije završen, zbog čega je potrebno pažljivo postupanje prema njima. Mlade koji su navršili 18 godina više ne tretira Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, osim što je, izuzetno, propisana mogućnost primjene za mlađe punoljetnike, uzrasta od 21 do 23 godine - objasnila je Popović-Gavranović.
Ona je navela da nakon punoljetstva izvršenje krivičnog djela treba posmatrati kao pokazatelj dubljih problema u socijalizaciji pojedinca, što može da proizilazi iz narušenih veza pojedinca sa primarnim socijalnim okruženjima pod čijim je on uticajem – porodica i društvena zajednica.
- Socijalizacija je dugotrajni, složeni proces u kojem osoba kroz odnose sa sredinom razvija, oblikuje i uči društvene oblike doživljavanja i ponašanja i tako usvaja uvjerenja, vrijednosti, navike i običaje. Rezultati svjetskih istraživanja govore o visokoj povezanost između nasilja nad djecom (doživljenog u porodici, školi, na drugim mjestima na kojima dijete boravi) i kriminaliteta kod mladih. Iskustvo višedecenijskog rada sa djecom i njihovim roditeljima potvrđuje da se socijalno neprilagođeno ponašanje i kršenje zakona ne pojavljuje kod djece koja se osjećaju zaštićena, voljena i poštovana, jer su tretirana sa odgovarajućim nadzorom, emocionalnom toplinom i vođenjem računa o njihovim potrebama. Djeca koja se odgajaju u takvim uslovima slobodna su da traže pomoć roditelja i kada učine grešku i kada su žrtve tuđe greške - kazala je naša sagovornica. Popović-Gavranović je istakla da se u Vrhovnom državnom tužilaštvu zalažu za primjenu restorativne pravde prema ma-
loljetnicima uz mjere opomene i vaspitne naloge kad god je to moguće.
- Naročito kod maloljetnika mnogo više se može postići pozitivnim usmjeravanjem, nego kažnjavanjem. Kazneni faktor je rješenje ako se krivične sankcije sprovode u ustanovama koje suštinski obezbjeđuju resocijalizaciju, a ne samo puko izdvajanje učinilaca krivičnog djela u posebnu ustanovu u kojoj se izdržavaju kazne. Djelotvorna je svaka mjera i ustanova koja naglašava resocijalizaciju i reintegraciju u društvo. Maloljetni učinilac krivičnog djela se razlikuje od odraslog učinioca krivičnog djela. Djeca koja vrše krivična djela najčešće kažu da ne znaju zašto to rade i to iskreno i misle. Takođe, kažu i da imaju doživljaj da ih niko nikada nije razumio, ne razumije i neće razumjeti. Na nama koji s njima radimo je da prepoznamo da li nam činjenjem krivičnog djela dijete šalje poziv za pomoć, skreće pažnju na sebe, želi da stekne afirmaciju ili da se druži, zabavi ili se to desilo
spletom slučajnih, nepovoljnih okolnosti - objasnila je Popović-Gavranović.
DA BUDU PRIHVAĆENI
Načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu kazala je da u vršenje krivičnih djela djecu ne vodi namjera da pribave imovinsku korist, već da se povežu sa vršnjačkom grupom uz čiju podršku zadovoljavaju potrebu za pripadanjem i uvažavanjem, da osjete uzbuđenje i zadovoljstvo. - Iza vršenja krivičnih djela, djetetove uporne neposlušnosti, problema u ponašanju, navikama, često stoji duboka povrijeđenost i neprijatna osjećanja (nijesam voljen, poštovan, nikome nije stalo do mene). Nekada iza vršenja krivičnih djela stoji djetetova emocionalna povrijeđenost nastala usljed doživljenog zanemarivanja, zlostavljanja ili doživljaja nezadovoljstva i neuspjeha, a nekada nedovoljna zrelost da, kada naiđe na teškoću, sagleda i procijeni teškoću, uloži napor i adekvatno reaguje. Nekada dijete ima ni-
zak nivo tolerancije, a nekada se radi o negativnoj identifikaciji. Zato prema djetetu postupamo drugačije, nego prema odraslima, ne samo kako nalaže učinjeno krivično djelo, nego i u zavisnosti od djetetove lične i životne situacije jer cilj krivičnog postupka prema djeci nije puko kažnjavanje, nego pružanje pomoći koja će ih djelotvorno zaustaviti i spriječiti ponovno činjenje krivičnih djela - poručila je Popović-Gavranović. Ona je navela da zbog opšte razvojne i posebne ranjivosti, krivični postupak treba da se vodi sa minimumom neprijatnosti – bez nehumanog ili ponižavajućeg postupanja, a hapšenje, zadržavanje, pritvor i zatvaranje maloljetnih lica se primjenjuje samo kao posljednja moguća mjera. - Maloljetnici ne treba da budu pritvarani u penalnim ustanovama za odrasle, kao što je kod nas ponekad slučaj, već u ustanovama koje su posebno projektovane i organizovane za maloljetnike, kako bi se spriječilo da odrasla lica koja se nalaze u pritvoru dolaze u kontakt s njima, zbog rizika od zloupotrebe, zlostavljanja i kriminalnog uticaja. Maloljetnik može biti podstaknut na negativnu popularnost i identifikaciju sa punoljetnim učiniocima krivičnih djela, može stvoriti kontakte sa punoljetnim pritvorenim licima, koji se nastavljaju i nakon izlaska iz pritvora, što je sve štetno i nedopustivo. Upućivanje u ustanovu, posebno u ustanovu zavodskog tipa ili na izvršenje kazne maloljetničkog zatvora, predstavlja potpuno odvajanje maloljetnog lica od porodice, škole i sredine u kojoj je živio - naglasila je Popović-Gavranović. Ako društvena zajednica, kako je ona kazala, insistira samo na kažnjavanju i zatvaranju, posebno ako je to dugotrajno, šalje mladoj osobi poruku da ga napušta, čime se stvara siguran put za povratak u zatvor. - Izvršenje krivičnog djela od maloljetnika može dovesti do gubitka porodičnih veza, poremećaja odnosa između njega i roditelja, nepružanja adekvatne roditeljske brige i zaštite, kao i do odbacivanja usljed doživljaja da je maloljetnik osramotio porodicu. Održavanje porodičnih veza, poboljšanje odnosa između maloljetnika i roditelja, unapređenje roditeljskih vještina, uključivanje svih članova porodice u tretman predstavlja važan uticaj na smanjenje neželjenog ponašanja maloljetnika i recidivizma. Maloljetnik ne smije izaći iz ustanove bez plana pomoći i podrške jer bi to obesmislilo krivični postupak i krivičnu sankciju. Veoma je važna priprema za izlazak maloljetnika i prihvat od porodice, kao i pomoć i podrška maloljetniku i porodici, što se u višedecenijskoj praksi pokazuje kao veliki nedostatak - poručila je Popović-Gavranović.
H. JANKOVIĆ
Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama ukazao na krupne probleme u centrima za socijalni rad
Tim je uočio najviše propusta u centrima za socijalni rad, posebno onog u Podgorici. Odsustvo inicijative i proaktivnog djelovanja, svođenje rada na administrativnu funkciju bez suštinske pomoći i doprinosa, predlaganja mjera zaštite i pomoći, ocjene su koje „krase“ rad centara
PODGORICA – Zbog konstantnog rasta broja prijava za porodično nasilje, neophodno je da se obezbijedi dodatna specijalizacija i broj obučenih i specijalizovanih policijskih službenika da bi se osigurala zaštita žrtava, jedna je od preporuka Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
Samo tokom prva četiri mjeseca 2025. godine, izvršeno je 332 krivičnih djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.
Uprava policije podnijela je 182 prekršajne prijave zbog izvršenih 206 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
- Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti posebno ranjivih žrtava nasilja, poput žena s invaliditetom i Romkinja, bez diskriminacije, a u skladu sa njihovim autonomnim izborima – piše u polugodišnjem izvještaju Operativnog tima koji se odnosi na period od 1. oktobra 2024. godine do 1. aprila ove godine.
Crne tačke zaštite Tim je uočio najviše propusta u centrima za socijalni rad, posebno onog u Podgorici. Odsustvo inicijative i proaktivnog djelovanja, svođenje rada na administrativnu funkciju bez suštinske pomoći i doprinosa, predlaganja mjera zaštite i pomoći, ocjene su koje „krase“ rad centara. Takođe je njihova evidencija nepotpuna ili ne sadrži ključne podatke. Jedan od problema je, prema ovom Iz-
vještaju, i odsustvo stručnog upravljačkog kadra. Netransparentnost, nedostatak specijalizovanog kadra i preopterećenost postojećih timova dodatno usporavaju i umanjuju kapacitete centara da pravovremeno i adekvatno zaštite žrtve. Prema mišljenju Tima, posebno izostaje saradnja i razmjena informacija u postupcima vršenja roditeljskog prava i prava na viđanje djece, pa sudije često nemaju sve relevantne informacije za donošenje odluka, što je u velikom broju slučajeva, koje je analizirao Tim, vodilo ugrožavanju prava i bezbjednosti žena i djece. U pojedinim slučajevima, centri za socijalni rad nijesu preduzimali ništa kako bi zaštitili najbolji interes stranke i maloljetne djece, niti su izvršili procjenu stanja, potreba, snaga i rizika korisnice u odnosu na dospjele prijave. Nijesu određeni ni prioriteti u
postupanju, u odnosu na potrebe za podrškom ili osiguranjem bezbjednosti. Ustanovljeno je i da Centar ne nudi zaštitu tako što bi korisnike smjestili u sklonište ili prihvatilište, nema plana promjene životne situacije korisnice, savjetovanja i osnaživanja korisnice, kao i upućivanje na dostupne resurse u lokalnoj zajednici koji se odnose na pružanje psihosocijalne podrške.
Operativni tim je preporučio da Centar izvrši obaveznu provjeru da li je bilo porodičnog nasilja i ranije i prijava, te da ove podatke navede u svom izvještaju i na osnovu njih, u saradnji sa žrtvama, procijeni rizike, kreira individualni plan zaštite sa prijedlogom zaštitnih mjera, uključujući i zajedničku djecu žrtve i počinioca nasilja. Kada su u pitanju kontrolisani uslovi viđanja djece, službenici CSR koji nadgledaju
Saopštenje Centra za građansko obrazovanje
ove posjete treba da budu prisutni tokom cijele posjete, da pažljivo prate interakcije između roditelja i djece i o zapažanjima sačine izvještaj koji će redovno dostavljati sudu sa prijedlogom daljih mjera. U preporukama Tima je navedeno da u slučaju da kod roditelja primijete obrasce nasilnog ponašanja, pored unošenja zapažanja u izvještaj, o tome obavezno obavijeste policiju, tužilaštvo i sud nadležan za odlučivanje o vršenju roditeljskog prava i uređivanju daljeg kontakta i posjeta roditelja i djece. z loupotrebe sistema
Tim je razmatrao sedam slučajeva koji uključuju različite oblike porodičnog nasilja i nasilja nad ženama i utvrdio da nerijetko nasilni roditelj zloupotrebljava sistem, kao dio nasilnog obrasca ponašanja koji se u teoriji nazi-
va „prinudna kontrola“, a na štetu žrtava nasilja i najboljeg interesa djeteta.
- Naime, period do donošenja odluke suda o tome kome će dijete biti povjereno na čuvanje i vaspitavanje je najčešće izazovan za rad institucija, ako se blagovremeno ne identifikuje nasilje i ne preduzmu odgovarajuće zaštitne mjere prema žrtvama, uključujući zajedničku djecu, na što već drugi put upozorava ekspertsko tijelo GREVIO – zaključeno je u Izvještaju. Kao jedan od problema, prepoznat kroz razmatrane predmete, jeste pitanje prelaska državne granice djeteta koje posjeduje putnu ispravu.
Radi razjašnjenja prethodnog i ujednačavanja prakse, Tim je ukazao Upravi policije, Sektoru granične policije, da Zakon ne poznaje potrebu pribavljanja dodatne saglasnosti za prelazak državne granice za dijete koje posjeduje važeću putnu ispravu, osim ukoliko postoje činjenice i okolnosti koje ukazuju na mogućnost da maloljetno lice bude nezakonito odvedeno od jednog od roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika.
Sektoru granične policije je iz Operativnog tima ukazano da u situacijama kada drugi roditelj dostavi pisani zahtjev policiji da dijete ne napušta teritoriju Crne Gore bez njegove saglasnosti, a koja nije dodatno osnažena odlukom suda, o tome bez odlaganja informišu državne tužioce, koji bi utvrđivali konkretne okolnosti i osnovanost takvih zahtjeva. n ema pomoći u hitnim slučajevima
U Izvještaju je navedeno da je na prijedlog Operativnog tima, svim osnovnim sudovima, Vrhovni sud uputio inicijativu za unapređenje postupanja sudova u vezi sa uspostavljanjem neprekidnog pružanja besplatne pravne pomoći.
Ove službe sada nijesu dostupne 24 časa, što predstavlja ozbiljan problem za žrtve koje se nađu u hitnim situacijama. - To direktno utiče na njihovo pravo na pristup pravdi i pravnu sigurnost, naročito u slučajevima kada je neophodno hitno reagovanje – naglašeno je u Izvještaju. Standardi Istanbulske konvencije zahtijevaju od država članica da obezbijede podršku za svaku ženu ili djevojku koja je iskusila bilo koji od oblika nasilja obuhvaćenih Konvencijom, opšte i specijalističke usluge podrške, dostupne svima i koje uveliko olakšavaju oporavak nudeći zaštitu i pomoć u prevazilaženju posljedica takvog nasilja. p oli C iji nedostaje kadar
Kada je riječ o radu Uprave policije tokom ovog perioda, Operativni tim, pored evidentiranih izazova u postupanju policijskih službenika, koji su najčešće posljedica kadrovskog deficita, nije našao konkretne propuste u radu koji bi ishodovali postupcima za utvrđivanje indidvidualne odgovornosti. - Međutim, analizom predmeta iz ranijeg perioda, uočeni su ozbiljni nedostaci, najčešće kao posljedica kadrovskog deficita, koji u međuvremenu nijesu otklonjeni, a odnose se na praćenje izvršenja zaštitnih mjera, kao i značajan nedostatak koordinacije između različitih organizacionih jedinica u policiji, koji može prouzrokovati propuste – piše u Izvještaju. Jedan od problema je i česta promjena oblasti rada policijskih službenika, jer ova problematika zahtijeva kontinuiranu edukaciju u pogledu specijalizovanja i pojačanog senzibiliteta policijskih službenika u odnosu na karakteristike nasilja u porodici. j martinović
PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji kontroverzno rukovodstvo Radio-televizije Crne Gore (RTCG) upravlja ovom institucijom od javnog interesa, posebno u pogledu finansijskog poslovanja. Pored već poznatih primjera kršenja profesio-
nalnih i etičkih standarda, sada dodatno zabrinjava i sve izraženija praksa samovolje u trošenju javnih sredstava - poručili su iz CGO. CGO podsjeća da se RTCG dominantno finansira iz državnog budžeta, odnosno novcem svih građana i građanki Crne Gore. - U takvim okolnostima, svaka sumnja u zakonitost i transpa-
rentnost rada mora biti predmet hitne institucionalne reakcije. Dodatno, RTCG se sve češće pojavljuje kao negativna tačka u izvještajima institucija Evropske unije, a trenutni Savjet ove kuće i dalje je pod ozbiljnim optužbama, uključujući i višestruko nezakonit izbor Borisa Raonića za generalnog direktora. Ovonedjeljna javna izjava doskorašnje potpred-
sjednice Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković otvorila je nova pitanja o (ne) zakonitosti i netransparentnosti u upravljanju finansijama Javnog servisa. To se posebno odnosi na podatke koji ukazuju na samovoljno i nezakonito određivanje plata generalnog direktora i njegovih pomoćnika, kontinuirano isplaćivanje maksimalnih varijabilnih
dodataka bez jasnih kriterijuma i evaluacija učinka, kao i donošenje odluka koje dodatno opterećuju budžet RTCG, uključujući i prijedloge za nova povećanja koeficijenata. Zbog svega navedenog, CGO je podnio zvaničnu inicijativu Ministarstvu finansija, odnosno Budžetskoj inspekciji, da hitno i sveobuhvatno iskontroliše finansijsko poslovanje RTCG
koji godišnje raspolaže sa više od 20 miliona eura, primarno iz državnog budžeta. Predmet kontrole bi trebalo da obuhvati isplate, internu metodologiju obračuna varijabilnih zarada, kao i moguće pokušaje da se nezakonitosti prikriju kroz formalne akte menadžmenta koje već pomjera sve ranije granice u samovolji - navodi se u saopštenju CGO. Dodaju da je Camović-Veličković iznutra i javno ukazivala na ove i druge nepravilnosti, vodeći tešku borbu za očuvanje zakonitosti i profesionalizma RTCG. r. p.
INTERVJU: Predsjednica Skupštine glavnog grada dr Jelena Borovinić-Bojović o izmjenama Poslovnika
PODGORICA - Predsjednica Skupštine glavnog grada dr Jelena Borovinić-Bojović ocijenila je u intervjuu za Pobjedu da se izmjenama Poslovnika želi poboljšati transparentnost u radu gradskog parlamenta. - U razvijenim demokratskim zemljama važi princip – da je odnos prema Skupštini – odnos prema građanima. A naša skupština postaje mjesto otvoreno za građane. Nema više djelovanja iza zatvorenih vrata. Stvaramo prostor u kojem se čuje i uvažava svaki glas. Kao što sam u izbornoj kampanji i obećala – želimo Podgoricu kao grad svih nas, kazala je Borovinić-Bojović.
POBJEDA: Koji su ključni ciljevi izmjena i dopuna Poslovnika Skupštine glavnog grada i kako će one konkretno doprinijeti efikasnijem radu Skupštine?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Modernizacija, odgovornost i pristupačnost građanima, to su ključne riječi, motivi i namjene. Važno je da budemo, kako naš narod voli da kaže –u korak sa vremenom. I dodala bih – da pratimo logiku rada i razvoja lokalnih parlamenata evropskih gradova. Izmjene koje smo usvojili su mali i srednji koraci na tom putu, a na taj način gradimo uslove i za velike korake. Kad je u pitanju rad Skupštine i Poslovnik, kojim se uređuje njen rad, ukinuli smo distribuciju skupštinskog materijala i zamijenili je elektronskom distribucijom. U narednom periodu biće osnaženo djelovanje odbornika kroz mogućnosti obrazovanja radnih grupa, a u pogledu određenih pitanja i pripreme skupštinskih akata. Odlukom o obrazovanju Savjeta za mlade Glavnog grada, čije su izmjene i dopune usvojene na šestoj sjednici Skupštine, predstavnici Savjeta imaće
mogućnost učešća, i time nastavljamo unapređenje uključivanja mladih u lokalne procese. Ove izmjene doprinose povećanju transparentnosti, boljoj organizaciji i kulturi dijaloga. Cilj svega jeste da Skupština djeluje brzo, efikasno ali i otvoreno, u skladu sa najvišim demokratskim standardima.
POBJEDA: Komisija je usvojila čak 16 prijedloga izmjena. Koje među njima smatrate najznačajnijim za jačanje transparentnosti?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Podgoričkoj i crnogorskoj javnosti je poznato da od početka mandata insistiram na što većoj otvorenosti. U tom smjeru donijeli smo niz odluka. Odbornička pitanja i odgovori od sada će se objavljivati prije sjednice, pa će građani imati priliku da unaprijed znaju koje
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na građanske inicijative. Predviđeno je da, kada najmanje 2.000 punoljetnih građana sa prebivalištem na teritoriji glavnog grada predlaže donošenje neke odluke ili drugog akta, njihov prijedlog mora biti svojeručno potpisan, uz obavezno navođenje broja lične karte i adrese prebivališta. Ovim uvodimo jasna pravila i stvaramo osnov za e kasniju provjeru tačnosti podataka i time štitimo mehanizam građanske inicijative od eventualnih zloupotreba, kaže Borovinić-Bojović stvaramo
se teme otvaraju i kakva pitanja njihovi izabrani predstavnici postavljaju. To doprinosi boljem razumijevanju rada Skupštine i jačanju povjerenja u institucije. Uz to, sada je jasno propisano da se o sazivu sjednica informišu i mediji, što je još jedan mehanizam koji obezbjeđuje da informacije stignu do javnosti pravovremeno, tačno i bez posredovanja. Na taj način, smanjujemo prostor za dezinformacije i gradimo kulturu javnog dijaloga, uvažavajući pravo javnosti da zna. Takođe, uključivanjem Savjeta za mlade Glavnog grada kroz dostavljanje materijala i omogućavanje njihovog učešća u raspravi, prepoznajemo važnost mladih u oblikovanju javnih politika. Važna novost u ovoj priči je i obaveza gradskih službi da dostavljaju in-
formacije odbornicima. Time jačamo informisanost odbornika i podižemo stepen odgovornosti javnih službi prema Skupštini i građanima. U razvijenim demokratskim zemljama važi princip – da je odnos prema Skupštini – odnos prema građanima. A naša skupština postaje mjesto otvoreno za građane. Nema više djelovanja iza zatvorenih vrata. Stvaramo prostor u kojem se čuje i uvažava svaki glas. Kao što sam u izbornoj kampanji i obećala – želimo Podgoricu kao grad svih nas.
POBJEDA: Između ostalog, usvojeno je svih pet vaših inicijativa. Možete li ih konkretizovati i objasniti što je bila njihova suština?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ:
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na građanske inici-
jative. Predviđeno je da kada najmanje 2.000 punoljetnih građana sa prebivalištem na teritoriji glavnog grada predlaže donošenje neke odluke ili drugog akta, njihov prijedlog mora biti svojeručno potpisan, uz obavezno navođenje broja lične karte i adrese prebivališta. Ovim uvodimo jasna pravila i stvaramo osnov za efikasniju provjeru tačnosti podataka i time štitimo mehanizam građanske inicijative od eventualnih zloupotreba. Obezbjeđujemo njegovu ozbiljnost i kredibilitet. Zatim, kroz drugi prijedlog, na što sam se osvrnula u prethodnom odgovoru, sva odbornička pitanja i odgovori objavljivaće se na sajtu Skupštine prije održavanja sjednice. Ovo omogućava građanima da unaprijed budu upoznati sa ključnim temama koje njihovi odbornici otvaraju i da prate kako se gradske institucije odnose prema problemima koji ih se direktno tiču. Posebna pažnja posvećena je kvalitetu rasprave. Precizirano je da se komentari na izlaganja mogu davati odmah nakon izlaganja i isključivo u svrhu iznošenja protivrječnih stavova. Na taj način sprečavamo praksu u kojoj se komentari koriste kao produžeci govora ili politička nadmudrivanja i motivišemo raspravu da bude suštinska, argumentovana, jasna i temeljena na međusobnom uvažavanju. Ovo je jedan od načina da lokalnu politiku stavimo iznad politikanstva. To je upravo ono što građani žele. Zbog učestalih situacija narušavanja reda tokom sjednica, uvedeno je i ograničenje da mjera oduzimanja riječi važi samo za dan kada je izrečena. Time se održava red i autoritet Skupštine, ali se istovremeno vodi računa o proporcionalnosti sankcija i zaštiti prava odbornika da učestvu-
Podrška za klubove, ali sve mora da bude transparentno
POBJEDA: Sportski klubovi u vlasništvu Glavnog grada, poput fudbalskog ili košarkaškog kluba, često su u fokusu javnosti zbog finansiranja. Da li će Skupština podržati planove o daljoj podršci od strane Glavnog grada, imajući u vidu da je riječ o brendovima?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ:
Sportski klubovi koji djeluju pod
okriljem Glavnog grada zaista predstavljaju ne samo institucionalne, već i kulturno-identitetske stubove Podgorice. To su simboli ljubavi i strasti prema Podgorici. To je više od politike. I neću pretjerati ako kažem da njihov značaj prevazilazi sportske okvire i ulazi u domen stvaranja zajedništva, afirmacije mladih talenata i promocije grada
na nacionalnom i međunarodnom planu. Skupština glavnog grada svakako prepoznaje tu vrijednost, ali je, istovremeno, dužna da osigura da se svaka javna potrošnja sprovodi transparentno, namjenski i održivo. Podrška sportu mora biti utemeljena na jasnim kriterijumima, dugoročnoj viziji i mjerljivim rezulta-
tima kako bi se izbjegli bilo kakvi oblici netransparentnosti ili neefikasnosti. U tom kontekstu, spremni smo da kroz kontrolnu i normativnu funkciju Skupštine doprinesemo kreiranju mehanizama koji će omogućiti jaču odgovornost i efikasnije upravljanje sportskim resursima glavnog grada, uz očuvanje njihovog
identiteta i društvene uloge. Mnogim lokalnim sportskim akterima poznato je da sam u svakom trenutku, a posebno u nazovimo ih – kriznim situacijama, pokazala želju i inicijativu da pomognem, razgovaram, organizujem dijalog i dogovor, naravno u okvirima koje definiše funkcija koju obavljam.
ju u radu. I kao što sam pomenula u ranijim odgovorima – digitalizacija procesa, ukidanje štampanih verzija skupštinskih materijala, itd. Ovo će značajno rasteretiti Službu Skupštine, koja je do sada bila opterećena logistički zahtjevnom distribucijom često obimnog materijala i omogućiti joj ažurnije djelovanje.
POBJEDA: Da li je planirana tehnička i kadrovska podrška za sprovođenje elektronske distribucije materijala i unapređenje komunikacije sa javnošću?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Naravno. Sprovođenje elektronske distribucije materijala i unapređenje komunikacije sa javnošću zahtijeva, osim normativnog okvira o kojem sam govorila, i odgovarajuću tehničku i kadrovsku podršku. U tom smislu, predložene izmjene Poslovnika predstavljaju prvi, ali ključni korak ka digitalizaciji skupštinskih procedura. Već su započeti razgovori sa relevantnim službama Glavnog grada kako bi se obezbijedili neophodni resursi i obuka zaposlenih u skupštinskoj službi. Vjerujemo da će realizacija ovog rješenja doprinijeti većoj efikasnosti, manjoj papirologiji i boljoj informisanosti odbornika, ali i povećanju transparentnosti u radu.
POBJEDA: Na koji način će se u praksu sprovesti učešće Savjeta za mlade u skupštinskim procesima?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Prije svega, da upoznam vaše čitaoce i ostale građane sa jednom novinom u odnosu na prethodni period. U želji da mladima otvorimo veći prostor za djelovanje i uključivanje, uradili smo sljedeće: Glavni grad po prvi put ima dva ključna tijela kroz koja će mladi moći aktivno da utiču na politiku. To su Savjet za mlade i Savjet za omladinsku i obrazovnu politiku.
Savjet za mlade će organizovati javne konsultacije sa mladima i donosiocima odluka, po uzoru na evropske mehanizme kao što je dijalog sa mladima. Ove konsultacije, zajedno sa redovnim sastancima sa gradonačelnikom i dijalogom sa mladima iz političkih partija, omogućiće mladima da direktno predstave svoje stavove, inicijative i potrebe. Kroz saradnju sa drugim lokalnim savjetima i institucijama, Sa-
POBJEDA: Jedan od gorućih problema Podgorice je pitanje izgradnje kolektora otpadnih voda. Koje su mogućnosti da Skupština glavnog grada, kroz svoje nadležnosti, doprinese rješavanju aktuelnih zastoja i sporova oko ovog projekta?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Projekat izgradnje kolektora otpadnih voda bez sumnje je jedno od najznačajnijih infrastrukturnih pitanja za budući razvoj Podgorice, s obzirom na njegov ekološki, zdravstveni i urbanistički značaj. Jasno je da svi nivoi vlasti, lokalni i državni, imaju odgovornost da doprinesu njegovom rješavanju u skladu sa nadležnostima.
Kao zakonodavni organ Glavnog grada, Skupština ima ograničene, ali vrlo važne mehanizme uticaja, prije svega kroz vršenje nadzorne uloge, razmatranje i usvajanje izvještaja o realizaciji kapitalnih projekata, pokretanje inicijativa i zahtjeva za dodatna pojašnjenja od izvršne vlasti, kao i kroz formulisanje jasnih političkih stavova koji mogu usmjeravati dinamiku rješavanja problema.
U tom smislu, vjerujem da je ključno da Skupština ostane mjesto transparentnog dijaloga, gdje će se sve okolnosti u vezi sa kolektorom preispitivati otvoreno i argumentovano, uz puno uvažavanje građana i stručne javnosti. Neophodna je revizija dosadašnjih procesa i komunikacija sa svim relevantnim akterima, kako bismo došli do rješenja koje će biti u javnom interesu, bez nepotrebnih odlaganja, ali ni bez previda kada su u pitanju kvalitet, zakonitost i dugoročna održivost.
POBJEDA: Da li smatrate da je potrebna revizija postojećih ugovora ili veća uključenost Skupštine u kontroli realizacije kapitalnih projekata?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Potpuno je legitimno i institucionalno odgovorno postavljati pitanje revizije postojećih ugovora, posebno kada se radi o kapitalnim projektima koji direktno utiču na životni standard građana i razvoj grada. Svako ulaganje javnih sredstava mora biti predmet sistemske kontrole, a Skupština, kroz svoje nadzorne mehanizme, ima važnu ulogu u tom procesu.
Zato smatram da je veća uključenost Skupštine u fazama nadgledanja, evaluacije i izvještavanja o realizaciji kapitalnih projekata neophodna. To ne znači zadiranje u izvršne nadležnosti, već osnaživanje institucionalne kulture odgovornosti i transparentnosti.
Naš zadatak nije da unaprijed dovodimo u pitanje svaki projekat, već da insistiramo na zakonitosti, svrsishodnosti i kvalitetu javnih radova. U tom duhu, uvijek ćemo podržati inicijative koje vode ka boljoj kontroli i efikasnijem upravljanju gradskim razvojnim potencijalima.
vjet ima mogućnost da pojača participaciju mladih ljudi u procesima odlučivanja i učini ih ravnopravnim akterima u oblikovanju javnih politika.
A Savjet za omladinsku i obrazovnu politiku, sa druge strane, razmatraće prijedloge i akte koji se odnose na omladinsku politiku, obrazovanje i društveni položaj mladih. Ovaj savjet će davati mišljenja na propise, učestvovati u izradi strateških dokumenata i pratiti implementaciju mjera koje imaju direktan uticaj na poboljšanje položaja mladih. Kroz ova dva tijela, mladi u glavnom gradu dobijaju priliku da aktivno učestvuju u procesu kreiranja politike i budućnosti zajednice u kojoj žive i rade. Dakle, želimo da mladim ljudima uvijek pružimo motiv više: da ostanu, da se uključe, da zajedno radimo i pobjeđujemo.
Na kraju ovog odgovora, podsjetiću, Podgorica je u finalu kandidature za Evropsku prijestonicu mladih 2028. Mnoge promjene o kojima vam govorim, proizašle su iz procesa kandidature. Brojni razgovori koje smo imali sa mladima u okviru ove inicijative, pomogli su nam da prepoznamo njihove potrebe. Ujedno, sama činjenica da smo u finalu ove prestižne titule dokaz je da Glavni grad posjeduje ka-
Saopštenje Uprave policije
PODgORIcA - Na zahtjev
Uprave policije, NCB Interpola Podgorica - Generalni sekretarijat Interpola u Lionu objavio je javno međunarodnu potjernicu za licem Aleksandrom Mrkićem (60), državljaninom Crne Gore iz Nikšića, koji se potražuje shodno naredbama Višeg suda u Podgorici, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u
krivičnim postupcima koji se vode pred Višim sudom u Podgorici zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, krijumčarenje, saopšteno je iz Uprave policije
Ovo lice osumnjičeno je da je organizator kriminalne grupe koja se aktivno bavila švercom cigareta iz Slobodne carin -
ske zone Luke Bar i pranjem novca.
Predmetna potjernica se nalazi na javno dostupnom sajtu Interpola. Uprava policije apeluje na građane da ukoliko primijete ovo lice ista saznanja odmah prijave, odnosno saopšte policiji pozivom na broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način. Kako zaključuju, navedena međunarodna javna objava je
nastavak uspješnih aktivnosti međunarodne operativne policijske saradnje. NCB Interpol Podgorica će kontinuirano obavještavati javnost o licima koja su predmet nacionalnog i međunarodnog traganja, posebno licima koja su članovi organizovanih kriminalnih grupa i izvršioci najtežih krivičnih djela protiv života i tijela koja boravkom na slobodi dodatno usložnjavaju bezbjednosni ambijent. R.P.
Zbog postojanja sumnji na korupciju, stavljanje u promet opojnih droga i drugih ozbiljnih smetnji
pacitet za razvoj savremenih, inkluzivnih i održivih omladinskih politika – u korak sa evropskim standardima. Generacije mladih u Podgorici imaju veliki potencijal. I zato ih pozivam - uključite se. Ovo je vaš grad. Zajedno smo jači.
POBJEDA: Kako ocjenjujete dosadašnju primjenu normi ponašanja odbornika i funkcionera, i da li očekujete da će preciznije definisanje doprinijeti većoj disciplini i odgovornosti?
BOROVINIĆ-BOJOVIĆ:
Norme ponašanja odbornika i funkcionera predstavljaju temelj dostojanstvenog, odgovornog i efikasnog parlamentarnog rada. Iako su do sada postojale opšte smjernice, praksa je pokazala potrebu za preciznijim normiranjem ponašanja, sankcija i procedura u slučaju povreda etičkih i proceduralnih standarda. Usvojene izmjene Poslovnika upravo su usmjerene ka tome – da jasnije definišu prava i obaveze svih učesnika u radu Skupštine i da doprinesu većoj odgovornosti, disciplini i međusobnom uvažavanju. Vjerujem da ćemo time doprinijeti stvaranju zdravijeg ambijenta za rad, gdje će se razlike u mišljenju izražavati uz puno poštovanje institucije i građana koje predstavljamo. Nenad ZEČEVIĆ
PODgORIcA - U okviru vetinga i nastavka sistemskih reformi u sektoru bezbjednosti, donijeta je odluka o još tri suspenzije policijskih službenika, zbog postojanja sumnji na korupciju, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, kao i drugih ozbiljnih smetnji koje onemogućavaju njihov dalji rad u policijskom zvanju, saopštio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK) Aleksa Bečić.
On je kazao da ovaj potez nije izolovan, već predstavlja nastavak procesa institucionalnog oslobađanja bezbjednosnog sektora od svih oblika kriminalnih i drugih nedozvoljenih uticaja.
- Crna Gora ima odgovornost da vrati povjerenje građana u institucije. Da bi to postala stvarnost, neophodno je da zakon važi jednako za sve, i za građane i za one
PODgORIcA - Povodom informacije da Morsko dobro planira da nabavi luksuzno plovilo vrijedno
400.000 eura sa PDV-om oglasio se predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Budva Milan Tičić
Prema njegovim tvrdnjama, direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj je članove Odbora direktora, kada su ga pitali o
koji nose uniformu. Zato ćemo ovaj proces nastaviti odlučno, u skladu sa zakonom i u interesu javnosti, svjesni da jačina svake države počiva upravo na integritetu i kredibilitetu njenih institucija - naveo je on u saopštenju dostavljenom medijima. Prema riječima Bečića, onima
koji pokušavaju da opstruiraju reforme i zaštite nezakonito poručuju da pravda više nije selektivna. - A interes države iznad je svakog pojedinačnog interesa. Svi koji su u službi zakona biće poštovani, dok će svi koji su bili u službi kriminala biti odgovor-
vlada crne gore / saša matić
ni. Crna Gora mora i hoće imati profesionalnu, odgovornu i čistu policiju. Podsjećam da je na posljednjoj sjednici Biro za operativni koordinaciju (BOK) snažno podržao nastavak aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije na sprovođenju postupka utvrđivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, kontrole imovine, prihoda i životnog stila, kao i drugih pravnih postupaka u vezi s integritetom policijskih službenika, pozivajući sve organe obavještajno-bezbjednosnog sektora da u skladu sa nadležnostima prioritetno sprovedu proces vetinga, odnosno čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja i kompromitovanog kadra - istakao je on. Istovremeno je, dodao je Bečić, takođe jedinstveno od strane BOK-a podržana i ideja koju je iznio na konferenciji sa ambasadorom EU, ministrom ekologije i ekološkim aktivistima, i date jasne smjernice Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije da se u okviru Sektora za borbu protiv kriminala formira organizaciona jedinica, odnosno specijalizovani tim koji će se isključivo baviti borbom protiv ekološkog kriminaliteta. - Borba protiv svih oblika kriminala i sprovođenje vetinga su ključni državni prioriteti od kojih zavisi budućnost Crne Gore - zaključio je Bečić. R.P.
Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista
Budva Milan Tičić o kupovini luksuznog plovila
Morsko
čemu je riječ i zašto je tu stavku uvrstio u Plan javnih nabavki te firme za ovu godinu, obavijestio da je riječ o „plovilu za protokolarne svrhe i upotrebu od stra-
ne strateških partnera Morskog dobra i investitora“, te da se ono kupuje na inicijativu resornog ministra Slavena Radunovića.
- Na čuđenje članova Odbo-
ra direktora zbog tog poteza, Mikijelj ih je samo upitao: ‘Pa zar biste vi rekli ne ministru?’ - naveo je Tičić na svom nalogu na mreži Iks. R.P.
Ako bismo mi sada kazali da će Istočna Evropa biti poslednja odbrana bele rase na svetu, da li biste se vi sa tim složili? Ne biste? A ko bi nas i rasno napao - ili smo već napadnuti?
I šta rasa brani? Da li je Rusija ta poslednja bela odbrana, jer je ceo spoljni svet zapao u nekontrolisanu mešavinu rasnih i kulturnih začina i proizveo haotične identitete koji vode u slom našeg ,,normalnog“ belog sveta? Pomalo svi o tome ponekad razmišljamo. Zar se ne zamislimo da li su Mari le Pen sa svojim Nacionalnim frontom, Najdžel Faraž, Donald Tramp, Vladimir Putin, Nemačka alternativa, holandski Gerd Vilders, Đorđa Meloni, Viktor Orban - i stotine drugih političara u pravu kada se pozivaju na brojne ideološke struje posle Drugog svetskog rata koje su postavile pitanje identiteta naroda i prava na gazdovanje državom? Nemojmo se zavaravati, svi postavljamo to pitanje bez obzira kojoj ideološkoj struji i samostalnoj misli težimo. Zar to nije tako i u Crnoj Gori? I te kako.
PODACI ZA
NADAHNUĆE
Evo prvo podataka za Ameriku: u 1950. godini je broj evropskih ne-španskih belaca bio oko 90 odsto u celom stanovništvu, dok je taj broj 2024. godine pao na 58 odsto. Procene govore da će broj evropskih belaca tamo do 2050. godine pasti na 48 odsto. Ameriku je stvorila bela Evropa, a sutra će potomačka Evropa biti manjina u njoj. Hoće li time nestati duh Amerike zbog rasne prekonfiguracije?
Uzrok toga je šta? To je pad belog nataliteta, a rast neevropske imigracije sa svih kontinenata sa višim natalitetom. Neće to svuda podjednako biti tako jer će bele protestantske države poput Vermonta, Nju Hempšira, Nju Inglanda, Masačusetsa, Vest Virdžinije i drugih, zadržati preko 90 odsto bele evropske boje. Sada je u celoj severnoj Americi i do 30 odsto hispano-latinskog stanovništva, a crnog je 13 odsto. Na to se nadovezuju azijski i urođenički narodi celog kontinenta.
I sigurno smo uočili da se rasna struktura glumaca u holivudskim filmovima dramatično promenila u poslednjih nekoliko decenija - a to je krenulo sa opštom evro-američkom revolucijom omladine šezdesetih godina prošlog veka. Ponekad nam se ipak čini da tamošnji filmski investitori namerno preteruju sa deformisanim sastavom glumaca. Filmovi se razilaze sa stvarnom strukturom stanovništva. Ali ma kako da su u filmovima proporcionalno
POGLED SA STRANE: Da li Istok brani bijelu rasu
Ako je Evropa odbacila i kolonijalizam i rasizam, kao i feudalno uređenje sa njegovom hrišćanskom odbranom, onda bi bilo od izuzetne važnosti da kaže što hoće, makar se to odnosilo i na prekon guraciju sadašnjeg oblika evropskog jedinstva. Nije on sveta krava Kabala. Evropljanin postoji nezavisno od briselske integracije. Ona može i da nestane, ali Evropa neće zbog toga nestati. Što protivnici evronacionalizma hoće umjesto kapitalizma? Komunizam je propao. Očekujemo od desnih pokreta da to konačno kažu. Želimo čuti novu ideologiju spasa iako mislimo da su desničari na ivici da sa njom pretjeraju
gotovo izjednačeni beli i crni glumci uprkos drastičnoj razlici u stvarnom stanovništvu, Holivud i dalje govori o neponovljivom duhu Amerike u kome obe rase podjednako daju isti prilog.
ENGLESKA I ISTOČNA EVROPA
U Londonu sada u raspodeli državnih opštinskih stanova učestvuje 48 odsto imigranata ili njihovih potomaka. Oni su na državnom budžetu koji godišnje dotira imigrante sa 3,6 milijardi funti. Toliko iznosi razlika između pune stanarine i male stanarine koju plaćaju imigranti (poslednji podatak iz 2021). Van Londona imigranti stanuju u državnim stanovima sa 19 odsto. Dalje, ovo je fenomen: u 2021. godini je u Londonu bilo 36,8 odsto belog čisto engleskog stanovništva po poreklu dok ga je 1961. godine bilo 97,7 odsto! Tamo još veći
pad broja belaca značajno zaustavlja pristigla poljska, ukrajinska i rumunska imigracijaali ona nije domaće istorijske kulture. To se odnosi i na beli Iran i na Avganistan.
Istočna Evropa čuva staru Englesku? Po boji kože pomalo, a sve ostalo je drugih boja. Naši emigranti teško da mogu biti jednaki Englezi Englezima. Druga i naredne generacije, verovatno mogu. Asimilacija je vremenom neminovna. Otuda nije neobjašnjivo zašto je Najdžel Faraž danas sve popularniji sa svojom antiimigrantskom politikom. Engleska se rasno topi - ali da li to vodi padu Engleske? Štarnerovi laburisti se nasuprot Faražu strmoglavljuju, jer nisu branili pravo prvenstvo engleske radničke klase na svoje zaposlenje. Branili su ideologiju slobodnog nomadstva svetskog stanovništva. To je pogrešno. Svetsko jedinstvo radničke kla-
se je mit, njeni nacionalni interesi su realnost. To slavi Prvi maj. Zasebnost i konkurencija ekonomija je stvarnost kao što je to i međunarodno trgovačko i kulturno pravo. I nema sveta bez ikakvih granica iako to lepo zvuči.
STROGA PODJELA U EVROPI
Bivša socijalistička Evropa nije imuna na imigraciju sa drugih kontinenata. Neki su mislili da će bela ex-socijalistička Evropa odbijati imigraciju. Netačno, ona je ne odbija - ali ne zbog rasizma, jer Istočna Evropa nema kolonijalnu prošlost, već odbija imigraciju zato što još nije dovoljno ekonomski privlačna. Kultura Istoka je tu sporedna mada nema supstancijalne razlike između evropskih zemalja. Ipak, postoji tu istočni fenomen.
To je Češka. Ona je četvrta zemlja po useljeničkoj popular-
više. Nespornu procenu nismo našli, ali anti-rasni protesti na ulicama pokazuju da su imigranti prevazišli strah od pobune, kao i da je stepen asimilacione integracije još nedovoljan.
CRNA GORA
Nismo našli da je u savremenoj Crnoj Gori podignut ikakav rasistički program niti ijedan izgrađeni etno-šovinistički ideološki koncept usmeren na dizanju principijelnog zida protiv useljavanja stranaca - iako u njoj raste svest da mešanje raznih evropskih i interkontinentalnih ideja i kultura zaslužuje identitetsku regulaciju. Mi smo pristalice takvog pristupa, što podrazumeva i stav da su identiteti istorijski promenljivi. Jer, kao što savremeni Grk nije isto što i antički Platon, tako ni savremeni Crnogorac nije isti sa brkatim pradedovima od pre sto godina.
nosti u Evropskoj uniji u koju je 2022. godine ušlo 331.000 imigranta ili oko šest odsto od ukupnog broja imigranata u EU. A u Sloveniju se preseljava na desetine hiljada građana iz same Unije. Lepa je, čista je i puna je cveća. Ljudi su učtivi i miroljubivi, ali i ljubomorno ponosni na svoju zemlju. Naravno, najpopularnija je Nemačka sa 31 odsto pristiglih imigranata te godine, a za njom idu Španija i Italija. U Francuskoj je Le Penova podigla najveći protest protiv neželjenog stepena imigracije mada u nju ponekad ulazi nekoliko hiljada imigranata manje nego u Češku. Čudno. Na teritoriji Evropske unije je 2024. godine živelo 44,7 miliona ljudi koji su rođeni na drugim kontinentima. To je oko 10 odsto stanovništva Unije. Sa potomcima prethodno pristigle imigracije i eufemističke azilne mase to je neuporedivo
To je gotovo vulgarno očigledno. Televizija, radio, knjige, novine, muzika, internet, turizam, slobodni međurasni brakovi, univerzitetske razmene znanja, internacionalni ekonomski poduhvati, olimpijade i sportovi, modni pravci i stotine drugog obaraju zidove. Strah od globalizma je besmislen jer je globalizam neuništiv od trenutka međusobnog mešanja ljudi kada su sišli sa grane. Da njega nema, bili bismo usamljeni provincijalci. Globalizam oduvek postoji, samo što se menja. Pogledajmo mape Evrope između 14. i 16. veka i videćemo daleko više država nego danas, globalizam je tada bio drugačiji. A svi su nekadašnji narodi i dalje tu. Međutim, očigledno je da svaka razmena kultura ne mora biti prihvatljiva uprkos ekonomskim koristima za mnoge zemlje. Kinezi su prošle 2024. godine potrošili 251 milijardu dolara na međunarodni turizam. To će ići nagore. Krenuće i Indijci - oni zajedno broje tri milijarde duša i kako će onda njihov pritisak da sutra izdrže Venecija, Dubrovnik, Kotor, Barcelona i hiljade drugih turističkih mesta u Evropi? Već sada u mnogim gradovima domaći narod nema mira od hordi stranaca.
Ono sa čim se suočavamo jeste hiljadu oblika protivljenja imigraciji i mešanju naroda koje idu od biološkog, eugeničkog rasizma, do kulturnog rasizma, etničkog šovinizma, i odbacivanju bilo kakvom obliku mešanja rasa, etničkih-naroda, širenja evropskog modela ljudskih prava i građanskog društva, kultura, političkih koncepata o političkom sistemu i programa otpora judeo-hrišćanstvu, do glorifikacije prethrišćanskog paganizma iz vremena Grčke i Rima, do kavkaskih verovanja iz postojbina Slovena i Germana. Nisu po ovim tačkama evropski belci česti međusobno saveznici. Ratovi u Evropi su belački. Etnički šovinizam postoji između zadrtih belaca Zapadne i
Istočne Evrope. Naši emigranti to posebno ponekad osete. Znate, ipak je Imanuel Kant kazao da su Sloveni ,,slabija rasa“. Ali i američki vojnici to osete u Evropi, recimo u Estoniji, tamo su incidenti česti sa crncima i latinosima. U Evropi gotovo unisono postoji prezir Roma, ali i međusobni prezir pojedinih belih autohtonih evropskih naroda. U Evropi postoji i rasizam i šovinizam. A spisak evropskih identitetskih ideja i njihovih političkih pokreta je toliko veliki da već samim svojim obimom govori da nikada neće biti primenjen samo jedan njihov koncept i da opšteg modela o multikulturalnosti naspram osporavanja multikulturalnosti nema. Nijedan ni drugi nisu iznutra koherentni. Ne postoje urođena biološka ljudska prava, ta prava su plod socijalne istorije i menjaju se. Ne postoje ,,prirodna“ ljudska prava, inače bi se od zore ljudskog roda svi narodi i ljudi isto ponašali. I deca.
PARADOKSALNE
ISTINE
Svaki istraživač će biti zapanjen kada vidi da su se pitanjima odbrane identiteta podjednako nosili marksisti Antonija Gramšija i bečki austro-marksisti poput Ota Bauera, ali i antikapitalistički i antikomunistički sledbenici francuskog ultrakonzervativnog filozofa Alena de Benoa, koji je i odsudno postavio ideološki koren svim savremenim ,,desničarskim“ organizacijama u Evropi. I euro-skepticima. On je protiv hrišćanstva, on je protiv francuske revolucionarne Deklaracije o pravima čoveka i građanina, on je protiv američkog kapitalizma i neoliberalizma, on je protiv države blagostanja, on je protiv reprezentativne demokratije i egalitarijanizma, ali je on ipak za etnopluralizam. A šta je ovo poslednje? To su ostrva različitih kultura koje se međusobno graniče pri čemu se slobodno ne prožimaju. Zid među njima je ma-
lo propulzivan. Svakako prepoznajete te ideje u politici savremenih popularnih ,,desnih“ partija, ali i uviđate da se one međusobno sudaraju i da zajedno ne mogu obrazovati koherentni sistem. Prepoznajete i to da su se u gradovima Zapadne Evrope, posebno u Francuskoj, Engleskoj i Belgiji, uistinu formirala ostrva imigranata koja sa ostalim delovima grada nisu održavala otvorene kanale socijalne razmene i tolerancije. Benoin etnopluralizam je razgovor gluvih. Na ulici je sukob.
LUDE CRNOGORSKE I SRPSKE IDEJE
Ali naši srpski nacionalisti u Crnoj Gori i Srbiji još ne razumeju gde se razlikuju od zapadno -evropskih. Zapadno-evropskim nacionalistima hrišćanstvo više nije deo nacionalnog identiteta. Ne pominju oni ni abecedu za razliku od Srba ćiliričara. Abeceda je globalna integraciona veza svih naroda sveta bez obzira na lokalno pismo. Turci nisu prestali biti Turci jer su pre sto godina prešli na latinicu i ostavili persijsko-arapsko pismo. Čak su sada veći Turci no ikada. Ta ćirilična verzija srpstva je tako siromašan uslov srpskog i crnogorskog identiteta! Kant je onda u pravu sa ,,slabim Slovenima“? Ako su sedamnaest drugačijih Vukovih slova ćirilice od latinice uzrok toga da srpski i crnogorski jezik ne zvuče podjednako lepo i kada su napisani latinicom i ćirilicom - onda smo mi poludeli. Te ideje su lude, ti ideolozi i političari nisu normalni. Na istoku Evrope sa zapadnim antihrišćanima su jednaki jedino Česi. Svi su oni napustili crkve i ne brane se Isusom. Tu su oni jedinstveni sa liberalima, socijal-demokratama i marksistima. I tu je jasno zašto svi zajedno gledaju mrko na islam i muslimansku imigraciju. Bar znaju svi zajedno da su u zemlji Bog i pop nekorisni. Šta onda dalje oni hoće? Bolje znaju šta neće.
A spisak evropskih identitetskih ideja i njihovih političkih pokreta je toliko veliki da već samim svojim obimom govori da nikada neće biti primijenjen samo jedan njihov koncept i da opšteg modela o multikulturalnosti naspram osporavanja multikulturalnosti nema. Nijedan ni drugi nijesu iznutra koherentni. Ne postoje urođena biološka ljudska prava, ta prava su plod socijalne istorije i mijenjaju se. Ne postoje ,,prirodna“ ljudska prava, inače bi se od zore ljudskog roda svi narodi i ljudi isto ponašali. I djeca
Naši srpski nacionalisti u Crnoj Gori i Srbiji još ne razumiju gdje se razlikuju od zapadno-evropskih. Zapadno-evropskim nacionalistima hrišćanstvo više nije dio nacionalnog identiteta. Ne pominju oni ni abecedu, za razliku od Srba ćiliričara. Abeceda je globalna integraciona veza svih naroda svijeta bez obzira na lokalno pismo. Turci nijesu prestali biti Turci jer su prije sto godina prešli na latinicu i ostavili persijsko-arapsko pismo. Čak su sada veći Turci no ikada. Ta ćirilična verzija srpstva je tako siromašan uslov srpskog i crnogorskog identiteta!
EVROPSKI IDENTITET
Da, oni neće evropski identitet zasnovan na sadašnjem pravnom ustrojstvu Evropske unije. Evropa odbacuje beli rasizam kao način odbrane svog istorijskog bića, što je izuzetna humanistička hrabrost s obzirom na njenu kolonijalnu vekovnu prošlost, ali odbacuje i pojam Evropljanina kao čoveka sa dosadašnjim izjednačenim pravima i obavezama u svim integrisanim državama. Euro-skeptici variraju između želje za umanjivanjem vlasti briselskog centra i potpunog razjedinjenja Unije. To nije nemoguće ako se nastavi sa preterano primenjenom maštom o nenacionalnim i regionalnim interesima stanovništva. Do sada smo sa pravom regulisali evropsku agrarnu politiku, politiku ruda i minerala, putno i infrastrukturno povezivanje Evrope, prehrambene standarde, ekološku odbranu prirode i drugo - ali smo preterali sa izmišljavanjem Evropljanina kao novog pravnog bića lišenog istorijske sadržine i razlika. Otuda ne može istovremeno da postoji i težnja za zajedničkom spoljnom politikom Unije sa pravom Slovačke da je vetom zaustavi. U pravu su i jedni i drugi. Čime će onda da se brani Evropa i izgrađuje svoj stvarni dalji identitet? Ako je odbacila i kolonijalizam i rasizam, kao i feudalno uređenje sa njegovom hrišćanskom odbranom, onda bi bilo od izuzetne važnosti da kaže šta hoće, makar se to odnosilo i na prekonfiguraciju sadašnjeg oblika evropskog jedinstva. Nije on sveta krava Kabala. Evropljanin postoji nezavisno od briselske integracije. Ona može i da nestane, ali Evropa neće zbog toga nestati. Šta protivnici evronacionalizma hoće umesto kapitalizma? Komunizam je propao. Očekujemo od desnih pokreta da to konačno kažu. Želimo čuti novu ideologiju spasa iako mislimo da su desničari na ivici da sa njom preteraju
TJENTIŠTE - Na legendarnom Tjentištu u Dolini heroja pored spomenika palim borcima obilježena je 82. godina bitke na Sutjesci, jedne od najvažnijih partizanskih ofanziva u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika.
Zajedno sa antifašistima Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine bile su brojne delegacije antifašista iz Ulcinja, Bara, Kotora, Tivta, Cetinja, Danilovgrada, Podgorice, Bijelog Polja, Plužina, Žabljaka, Nikšića, Šavnika, Herceg Novog, Kolašina, Budve i delegacija Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u kojoj su bili potpredsjednici Milojica Dakić i Stevan Radunović.
Nakon polaganja zajedničkog vijenca boraca i antifašista bivših jugoslovenskih republika, besjedio je Marijan Križman, predsjednik Saveza udruženja boraca za vrednosti Narodnoosolobodilačke borbe, koji je istakao da je bitka na Sutjesci prekretnica u partizanskoj borbi protiv fašizma i da se nikada heroji ne smiju prepustiti zaboravu, niti se smije dozvoliti prekrajanje istorije i proglašavanje izdajnika za pobjednike. Poruku domaćina tradicionalne manifestacije na Tjentištu uputio je Sead Đulić, predsjednik antifašista i boraca NOR-a Bosne i Hercegovine podsjećanjem da su naši preci partizani svoje bitke za slobodu dobili i nama ostavili amanet da se borimo protiv svih vidova fašizma. Moramo otvoriti oči i reći istinu, jer fašizam
uzima maha na Balkanskim i Evropskim prostorima. Važno je u toj borbi učešće svakog antifašiste, bez obzira na vjeru i naciju - istakao je Sead Đulić
– NOVJ je uspjela da probije obruč, spasi veći dio ranjenika i zadrži borbenu sposobnost. Jedan od najsvjetlijih simbola otpora u ovoj bici bio je komandant S ava Kovačević , koji je poginuo hrabro predvodeći borce u proboju. Bitka na Sutjesci imala je ogroman politički i moralni značaj. Iako su gubici bili teški, ona je pokazala odlučnost, hrabrost i organizovanost partizanskog pokreta, koji je nakon ove bitke stekao još širu međunarodnu podršku i priznanje, naročito od savezničkih snaga. Bio je to prelomni trenutak nakon kojeg je postalo jasno da je partizanski pokret nosilac otpora fašizmu u Jugoslaviji. Danas, memorijalni kompleks na Tjentištu, sa monumentalnim spomenikom i kosturnicom, svjedoči o žrtvi i borbi koju su partizani podnijeli za slobodu. Bitka na Sutjesci ostaje trajno urezana u kolektivno pamćenje naroda kao simbol slobode. R. P. SJEĆANJE:
Da podsjetimo, kako stoji u saopštenju antifašista iz Bara, bitka na Sutjesci, vođena u junu 1943. godine, predstavlja jedan od najslavnijih, ali i najtragičnijih trenutaka partizanske borbe u Drugom svjetskom ratu. Cilj njemačkih, italijanskih i kvislinških snaga (ukupno oko 127.000 vojnika) bio je da potpuno unište Glavni štab NOVJ i Centralnu bolnicu sa više od 3.000 ranjenika, kao i samog Josipa Broza Tita, koji se nalazio među borcima. Partizanske snage, brojčano znatno slabije (oko 22.000 boraca), bile su opkoljene u izuzetno teškom terenu, suočene sa glađu, ranjenicima i stalnim napadima iz vazduha i sa zemlje. Uprkos ogromnim gubicima –procjenjuje se da je poginulo između 6.500 i 7.000 partizana
KOLAŠIN / MOJKOVACPromocija značaja arhivske djelatnosti i jačanje svijesti posebno kod mlađih generacija o važnosti očuvanja dokumentarne građe – bile su glavne teme nedavne „Nedjelje arhiva“, koju je organizovao arhivski odsjek Kolašin – Mojkovac.
Vesna Perović , načelnica arhivskog odsjeka Kolašin –Mojkovac, podsjeća da se kolektivno pamćenje održava arhivskom građom, ali i promovišu brojne važne društvene poruke. - Čuvati i promovisati arhivsku građu nije samo tehnički zadatak, već i posebna vrsta društvene odgovornosti. Krajnje je vrijeme da se arhivi ne doživljavaju samo kao čuvari dokumenata, već i izvori znanja, kulture, pravne sigurnosti. Na vrata arhiva ne treba
zakucati samo kada je potreban neki dokument, već preko arhivske građe upoznavati neko vrijeme. Uvijek smo za svoje vrijeme sposobniji kada upoznamo neka druga, prošla vremena - naglasila je Perović. Ona ističe da je „Nedjelja arhiva“ ispunila očekivanja i da su realizovane sve planirane aktivnosti. Uz promotivni materijal, organizovane su posjete obrazovnim i javnim ustanovama. Ipak, kako kaže Perović, najvažnija je bila živa riječ koju su i tokom posjete institucijama i prilikom domaćinstva u svojim prostorijama izgovarali o važnosti arhiva.
- Posjetili smo registrature opštine Kolašin, Centra za kulturu, dječjeg vrtića „Sestre Radović“, Centra za socijalnu i dječju zaštitu. Učenicima prvog i drugog razreda SMŠ „Braća Selić“ i starijim razredima OŠ „Risto Manojlović“
održali smo predavanja o ulozi i značaju arhivske djelatnosti, kao i specifičnostima poslova koje organizuje arhivska služba. Sa učenicima osnovnih škola družili smo se i prilikom njihove posjete našim prostorijama, gdje su se uvjerili kako „živi arhiv“. Sa pričom o arhivu obišli smo i seoske škole OŠ „Vojin Čepić“ u Dragovića Polju, OŠ „Radoslav Jagoš Vešović“ u Barama Kraljskim, OŠ „Međuriječje“ u Međuriječju, OŠ „Mojsije Stevanović“ u Manastiru Morači. U Mojkovcu smo posjetili OŠ „Radomir Rakočević“ u Prošćenju, OŠ „Milovan Rakočević“ u Lepencu, OŠ „Aleksa Bećo Đilas“ i SMŠ „Vuksan Đukić“ - kazala je Vesna Perović, izrazivši zadovoljstvo interesovanjem pojedinaca i institucija za ono što arhiv donosi svakodnevnom životu. Dr. DRAšKOVIć
VAŽNI DATUMI: Ove godine navršava se 125 godina od rođenja i 50 godina od smrti Miloša Vuškovića,
PODGORICA - Miloš Vušković nije bio samo slikar, karikaturista i likovni pedagog - bio je istinska umjetnička ličnost čije je djelo u kulturnom životu Crne Gore ostavilo neizbrisiv trag. Njegov stvaralački opus, oblikovan između evropskih metropola i mediteranskog zavičaja, svjedoči o nesvakidašnjoj harizmi, likovnoj širini i izraženoj potrebi za komunikacijom sa svijetom - kroz boju, crtež, satiru i tišinu pejzaža.
Ove godine navršava se 125 godina od rođenja i 50 godina od smrti Miloša Vuškovića (1900–975). Izložba njegovih radova, naslovljena „Duh jednog vremena“, otvorena je nedavno u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Postavku čini pedesetak radova iz svih faza stvaralaštva velikog umjetnika, od kojih neki nijesu do sada izlagani u Crnoj Gori. Vušković je, kako ističu savremeni teoretičari i poštovaoci njegovog rada, bio tihi hroničar epohe i njen hrabri kritičar. Njegove slike nijesu samo prizori, već ogledala unutrašnjih svjetova, pejzaži sanjivih pogleda i karikature što mudrošću i duhom probadaju površnost stvarnosti. On je stvarao u duhu vremena, ali izvan njegovih okova. Između Beča, Pariza i Cetinja, između satire i lirike, Vušković je ispisivao jedinstvenu slikarsku rečenicu, punu boje, ironije, nježnosti i trajanja.
U razgovoru za Pobjedu o Vuškovićevoj izuzetnoj ulozi u razvoju crnogorske moderne, te potrebi da se njegovo stvaralaštvo iznova sagleda i valorizuje, govore istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković i slikari Pero Nikčević, Ana Šćekić i Bosiljka Bakočević-Delić
On je stvarao u duhu vremena, ali izvan njegovih okova. Između Beča, Pariza i Cetinja, između satire i lirike, Vušković je ispisivao jedinstvenu slikarsku rečenicu, punu boje, ironije, nježnosti i trajanja
POJAVA
Zeković je kazala da je Miloš Vušković bio jedinstvena pojava u crnogorskoj likovnoj umjetnosti.
- Nije imao svog prethodnika ni nasljednika. Bio je originalan i neponovljiv, a svojim djelom ostavio je snažan pečat u likovnom stvaralaštvu jedne epohe za sva vremena - istakla je Zeković. Ona je podsjetila da umjetnički opus slikara, karikaturiste, likovnog pedagoga i posvećenog kulturnog poslenika Miloša Vuškovića upućuje na izuzetnu ličnost koja je na uzvišeni način ispunila svoj stvaralački, intelektualni, duhovni i kreativni put.
Karikature koje govore o moći i društvenim devijacijama
Ana Šćekić smatra da iako je Miloš Vušković imao ključnu ulogu u razvoju crnogorske i jugoslovenske karikature, njegovo djelo danas ostaje u velikoj mjeri nedostupno široj javnosti.
jima, i
- Ponovno aktuelizovanje njegovog stvaralaštva zahtijeva ne samo restauratorski i arhivski rad, već i savremene oblike interpretacije. Njegove karikature, iako nastale u određenom istorijskom kontekstu, posjeduju univerzalnu snagu komentara - jer govore o moći, društvenim devijacijama i ljudskoj prirodi, temama koje nijesu izgubile na relevantnosti. U tom smislu, njihovo ponovno publikovanje kroz digitalne platforme, tematske izložbe, animirane forme ili saradnje sa savremenim umjetnicima i dizajnerima moglo bi otvoriti dijalog između prošlosti i sadašnjosti. Karikature bi mogle biti kontekstualizovane u današnjim medijima, ne kao nostalgični artefakti, već kao aktivni učesnici u savremenom vizuelnom i političkom pejzažu Crne Gore - istakla je Šćekić.
- Širok dijapazon likovnih interesovanja - slikarstvo, skulptura, karikatura, njegov nemjerljiv uticaj na umjetnički život Crne Gore, filozofsko-estetski odnos prema prirodi i sredini u kojoj je živio, otkrivaju ličnost posebne harizme, nemirnog temperamenta, boemske neobaveznosti i poetske zanesenosti - istakla je Zeković. Ona je naglasila da je radovima prezentiranim na izložbi u Galeriji CANU iz privatnih kolekcija i javnih institucija moguće sagledati jedno od mogućih predstavljanja bogatog i višeslojnog stvaralačkog opusa Miloša Vuškovića. - Kroz ovu raznoliku likovnu produkciju otkriva se umjetnik neprikosnovenog, samosvojnog izraza, majstor crteža i poeta kolorističkih dubina, ali i visprena ličnost koja je širom otvorenih očiju upijala svijet oko sebe transponujući ga u slikarsku realnost. Zapravo, samo je majstor njegovog nivoa, ispunjen „radošću stvaranja“, mogao paralelno da radi slike lirskog, intimnog prosedea i karikature kojima podstiče refleksiju i kritičko razmišljanje - rekla je Zeković. Prema njenim riječima, u kontekstu krucijalnih osobenosti Vuškovićeve likovne poetike, njegovo stvaralaštvo se može, uslovno, podijeliti na dva perioda, koja u suštini predstavljaju jedinstvenu cjelinu
i logičan razvojni put jedne izuzetne likovne fizionomije. Prvi obuhvata djela nastala u međuratnom periodu, u Pančevu i Beogradu, a druga su realizovana u Crnoj Gori od sredine XX vijeka. Zeković je naglasila da se u poslijeratnom periodu, 1948. godine, Vušković vraća u Crnu Goru gdje, pored likovnog stvaralaštva, daje veliki doprinos razvoju crnogorske umjetnosti kao pedagog i direktor Umjetničke škole u Herceg Novom i dugogodišnji rukovodilac Umjetničke galerije na Cetinju (1952–1965). - To je bilo vrijeme kada se u Crnoj Gori dešavaju kapitalne promjene u pravcu njegovanja i razvoja likovnog stvaralaštva koje je svoje temeljne vrijed-
nosti našlo u djelu tri izuzetne personalnosti – Mila Milunovića, Petra Lubarde i Miloša Vuškovića. Dolazak u rodni kraj vratio ga je mediteranskim korijenima, svjetlosti, bojama i intimnoj poeziji predjela. On postaje neumorni portretist prirode, čiju ljepotu otkriva neposrednim čulnim utiscima, ili pak senzacijama dostupnim samo unutrašnjem oku stvaraoca. Početkom šeste decenije XX vijeka slikâ predjele iz okoline Herceg Novog, Budve, Cetinja, Durmitora, zgusnute kompozicije i kondenzovane fakture. Čvrsta forma, prigušen hromatizam, uravnotežen odnos horizontala i vertikala i snaga ekspresije udružuju se sa diskretnim lirizmom. Pored pejzaža, Vuš-
ković i dalje slika portrete, figuralne kompozicije, cvijeće i enterijere - kazala je Zeković. Ona je naglasila da značajan dio stvaralaštva Miloša Vuškovića predstavlja karikatura, koja ga je izdvojila kao jednog od njenih najistaknutijih predstavnika na jugoslovenskim prostorima i rodonačelnika crnogorske karikature. Nikčević je kazao da stvaralaštvo Miloša Vuškovića za Crnu Goru predstavlja kolijevku, ognjište.
- To je simbol nečega što u ovom otuđenom vremenu ne smijemo da izgubimo. To je ognjište Crne Gore. Bez Vuškovića ne možemo da zamislimo modernu likovnu umjetnost u Crnoj Gori - kazao je Nikčević.
Vuškovića, slikara kojem se ne posvećuje pažnja kakvu zaslužuje
Kod Vuškovićevog stvaralaštva su mu najinteresantnije toplina, kolorit koji je suzdržan i teme koje su nenametljive, ali duboke.
- To su djela koja traže meditaciju. Njegove slike ostavljaju utisak, kao neki lijep sankazao je Nikčević.
ZNAČAJ
Šćekić smatra da stvaralaštvo Miloša Vuškovića ima izuzetan značaj za razvoj crnogorske likovne umjetnosti, jer objedinjuje angažovano karikaturalno izražavanje i posvećeno slikarstvo.
- Kao pionir političke karikature i suosnivač ,,Ošišanog ježa“, Vušković je kroz satirični crtež pružio lucidne i hrabre komentare na društvene i političke okolnosti svog vremena. Istovremeno, njegov slikarski opus - utemeljen u ekspresionističkom izrazu - otkriva snažne emocije, unutrašnje napetosti i duboku povezanost s temama identiteta i svakodnevice. Kroz oba izraza, Vušković pokazuje da umjetnost može biti istovremeno estetski promišljena i duboko društveno angažovana - istakla je Šćekić.
Ona smatra da Vuškovićevo djelo ostaje trajno svjedočanstvo o tome da je umjetnik u Crnoj Gori mogao biti i vizuelni hroničar epohe i njen kritički posmatrač, kao i izuzetan slikar čiji su formati obojeni snažnim emotivnim nabojem.
- Stvaralaštvo Miloša Vuškovića ima višeslojno značenje za Crnu Goru, jer nadilazi granice pukog doprinosa nacionalnoj umjetnosti - rekla je Šćekić
Ona je podsjetila da je Vušković formiran u evropskim umjetničkim centrima, kao što su Beč i Pariz, što ga je učinilo važnim posrednikom između internacionalnih modernističkih tokova i lokalnih likovnih izraza.
- Njegovo slikarstvo, često prožeto ekspresionističkim impulsima, prenosi ličnu introspekciju, ali i širu društvenu refleksiju - posebno kroz teme koje se odnose na čovjeka, egzistencijalnu tjeskobu, tijelo i prostor. Na taj način, Vušković nije gradio samo estetsku platformu, već i kritički pogled na svijet oko sebe. Kritički gledano, moguće je postaviti pitanje da li je Vuškovićevo djelo, u težnji za univerzalnošću izraza, ponekad zanemarivalo lokalni narativ i da li je njegov dijalog sa evropskom modernom bio dovoljno ukorijenjen u crnogor-
sku kulturnu specifičnost? Tako da smatram da je njegovo stvaralaštvo nepravedno zanemareno u Crnoj Gori - istakla je Šćekić. Ona smatra da najveći značaj stvaralaštva Vuškovića leži u njegovoj sposobnosti da objedini umjetnost i društvenu odgovornost kroz dva paralelna, ali podjednako snažna izrazakarikaturu i slikarstvo. - Kao karikaturista, Vušković je oblikovao prostor javne kritike i satiričnog mišljenja u vremenu koje nije uvijek bilo naklonjeno slobodi izraza, koristeći jednostavan crtež da bi formulisao kompleksne i subverzivne poruke. Njego-
ve karikature nijesu bile samo ilustracija, već precizna dijagnoza društva - duhovite, ali oštre, sa jasnim stavom. U slikarstvu, njegov ekspresionistički izraz otkriva drugi sloj stvaralaštva - ličan, emocionalan i slikarski bogat - rekla je Šćekić.
Prema njenim riječima, Vuškovićev rad je u kritičkom smislu, prostor za trajno preispitivanje odnosa između individualne umjetničke slobode i kolektivnog kulturnog identiteta.
- Bliskost koju osjećam prema crtežima i karikaturama Vuškovića proizlazi iz njegove sposobnosti da kroz gestual-
Završne pripreme pred jubilarno 10. izdanje „Made in New York Jazz Festivala“
nu liniju i linearnu ekonomiju izraza postigne snažan vizuelni i emotivni efekat. Njegov crtež odiše lakoćom, ali ne i površnošću - upravo u toj ravnoteži prepoznajem srodnost sa sopstvenim pristupom, koji počiva na spontanosti gesta, minimalizmu forme i osluškivanju unutrašnjeg ritma linije. Vuškovićeva sposobnost da složene ideje pretoči u nekoliko preciznih poteza linijom neprestano me podsjeća da izražajnost ne proizlazi iz složenosti, već iz jasnoće namjere i iskrenosti gesta. U tom smislu, njegov rad mi je blizak ne samo formalno, već i po duhu - kao crtež koji misli - kazala je Šćekić.
PEJZAŽI
Bakočević-Delić smatra da je Miloš Vušković likom i djelom obilježio umjetnost Crne Gore prošlog vijeka, posebno u oblasti crnogorske karikature.
- Njegovo polje interesovanja bilo je široko i plodnost stvaranja je vidljiva od slike do skulpture, preko grafike i karikature. Sa njegovom umjetnošću sam se prvi put susrela na Cetinju kao student Akademije.
U njegovom rodnom mjestu mu se posvećuje pažnja, dok se u Narodnom muzeju može pogledati njegov legat - istakla je Bakočević-Delić. Prema njenim riječima, Vušković je ostavio neizbrisiv trag i kao stvaralac i kao likovni pedagog.
- Mislim da se posebno ističe njegov doprinos razvoju crnogorske karikature. Na internetu se mogu pogledati njegove karikature, objavljene u ,,Ošišanom ježu“ - istakla je ona. Bakočević-Delić mnogo voli Vuškovćeve pejzaže.
- Kada ih posmatram, imam osjećaj da su živi i da je boja još svježa. Odišu neposrednošću. Na RTCG postoji emisija ,,Nacrtani“ sa karikaturistom Goranom Šćekićem. Povukla bih paralelu između Miloševih i Goranovih karikatura. Obje se bave političkim temama kroz satiričan pristup. Bilo bi dobro da se nađe savremena forma da se publici približi rad Miloša Vuškovića, u skladu sa digitalnom erom u kojoj živimo - istakla je Bakočević-Delić. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Dovoljno je pogledati listu izvođača desetog, jubilarnog „Made in New York Jazz Festivala Montenegro“, koji će biti održan od 26. do 29. juna i jasno je da Crnu Goru za šest dana čeka spektakl svjetskih muzičkih razmjera. Festival se održava u strateškom partnerstvu sa kompanijom Adriatic Marinas (Porto Montenegro) i u izvršnoj produkciji crnogorske kompanije „Rabbit Records“. Listu izvođača čini veliki broj legendarnih džez majstora kao što su Rendi Breker, Piter Erskin, Riči Guds, Hejli Reinhart, Džoj Braun, Otmaro Ruiz, Jakov Mejman, uz regionalne i domaće goste - Lenu Kovačević, Vasila Hadžimanova, Ivana Aleksijevića, Mirona Hausera, Šula Jovovića, Vladimira Maraša i druge. Glavni festivalski koncerti biće održani na tri lokacije, u terminima od 21 sat: u petak, 27. juna na Synchro sceni u Porto Montenegru, u Tivtu, biće održan premijerni koncert festivala. Za subotu, 28. juna na Cetinju zakazan je koncert „Jazz under the Stars“, na Ljetnjoj sceni pod Orlovim kršem, kada će nastupiti Big bend RTS kojim će rukovoditi dirigent i trombonista Jazz orkestra HRT-a Miron Hauser sa specijalnim gostima. U nedjelju, 29. juna, na platou Muzičkog centra Cr-
ne Gore u Podgorici biće održan završni koncert festivala. Na afterparty i street jam session programima publika će čuti i mlade crnogorske džez snage Saru Jovović , Mašu Vujadinović, Martina Đorđevića i druge. Vladimir Maraš, direktor „Made in New York Jazz Festivala“, u posljednjim danima priprema kazao je da organizatori s nestrpljenjem iščekuju početak velikog džez spektakla. - Razmjenjujemo partiture i održavamo probe na dva kontinenta, pojedinačno savladavamo muzičke dionice planiranih muzičkih numera, produkcijski osmišljavamo bogate svjetlosne i zvučne efekte i već sada možemo obećati da će festivalske scene izgledati u skladu sa standardima koje proslavljena imena svjetske džez scene i naša publika zaslužuju. Pred nama su tri spektakularna i jedinstvena koncerta u Crnoj Gori, a posebno ističemo da, na naše veliko zadovoljstvo, interesovanje publike i medija prevazilazi naša najoptimističnija očekivanja –kazao je Maraš. Ulaznice za koncerte u Tivtu i Podgorici su još dostupne onlajn na adresi www.jazzmne/ shop po cijeni od 25 eura, dok će ulaz za koncert na Cetinju, u saradnji kompanije „Rabbit Records“ i Prijestonice Cetinje, biti slobodan. R. K.
„Na talasima žanrova“ u KIC-u
PODOGRICA - Foto-dokumentarna izložba „Na talasima žanrova“ može da se pogleda od 21. juna do 8. jula u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“, u okviru proslave šest decenija postojanja ove ustanove. Riječ je o postavci koja predstavlja vrijednu retrospektivu dinamične, upečatljive i raznolike muzičke aktivnosti ustanove koja je decenijama davala puls muzičkom životu grada, a bila i ostala žarište stvaranja, razvoja i promocije muzičkog duha Podgorice. Kroz bogat arhivski materijal biće izložen kolaž sa fotogra-
fijama, novinskim člancima, naslovnicama flajera i postera. KIC tako nastoji da „osvijetli“ i podsjeti publiku na neke od najznačajnijih muzičkih projekata, koncerata, smotri, manifestacija i festivala koji su oblikovali muzičku scenu Titograda i današnje Podgorice. Izložba će obuhvatiti kolažne panoe velikog formata iz arhive KIC-a, a pored toga, korišćene su i fotografije autora Momira Matovića, Nijaza Ramovića, Damira Murseljevića, Nebojše Babovića i dr. Dio materijala za izložbu ustupio je Državni arhiv Crne Gore. R. K.
Barokna vila na Limu. Dvadesete godine prošloga vijeka varoši Berane. Otmjena figura sa cilindrom i štapom, u jeseni svog životnog doba, svakog dana u poslijepodnevnim satima ostavlja fine, ušuškane prostorije skladno dotjeranog doma i ustaljenim, tajanstvenim ritualom, zamišljeno, s dahom gospodstva korača do Manastira Đurđevi stupovi, đe otkucavaju dragocjeni, istorijski sati. Ophrvan je patriotskom tugom. Zbrisano ljubljeno otečestvo Crna Gora. Diplomatske note s drevnim grbom Crnojevića i lavom Petrovića zaboravljene, nečasnom namjerom pohabane, sakrivene, a bjehu pisane raskošnim intelektom, zavidnim znanjem, i uzvišenim zvanjem ministra inostranih djela Knjaževine Crne Gore, vojvode Gavra Vukovića Sa ponosom i sjetom uranja u vremeplov dične, vasojevićke ratne slave i veličanstvene, vjekovne crnogorske državnosti i nezavisnosti. Osjećao je snažnu pobjedničku energiju predaka iz čuvenih bitaka za oslobođenje od Osmanskog carstva. Mudrost i odvažnost igumana Mojsija Zečevića nosila ga je u povijesne susrete umnog kaluđera i prosvjetitelja s vladarom i misliocem Njegošem, kada su dalekovido i žurno razgorijevali nacionalni žar od Komova do Lovćena, obnavljali razorenu kulu stoljetne samostalnosti i crnogorskog narodnog jedinstva.
Obuzimala ga je toplina i sjetne uspomene na čvrsti zagrljaj oca, nepobjedivog vojvode i zaslužnog senatora Miljana Vukova, velikana i junaka bez premca, čiji nesalomljivi
Iz istorije crnogorske diplomatije
Vrhunski portret vojvode Gavra Vukovića u galeriji čuvenih i brojnih istorijskih ličnosti naše domovine privlači analitičke osvrte akademske zajednice, izoštrenu lupu diplomatskog kora, nadasve pozornost i zahvalnost potomstva voljene Crne Gore. Njegov kulturološki kod, oplemenjen evropejstvom i naprednim idejama koje su izdašno nadilazile balkanske ambise, uzdigao je njegovu ličnost ra niranog kova u korifeja vanjske politike Crne Gore
riterski mač presječe neprijateljske okove, i složno s biranim vitezovima i besmrtnim herojima glasovitih bratstava ljevorečkog krša i župne Limske doline, udahnu svježinu starim državotvornim i krvnim žilama, neustrašivo i zorno zavijorivši časne crnogorske barjake i zauvijek sjedini Vasojeviće s maticom Crnom Gorom. Struji tuga za voljenim bratom, rano preminulim brigadirom Todorom, rasnim izdankom kuće Vukovića, hrabrim vojskovođom i dostojnim nasljednikom znamenitog oca Miljana
Od manastira, mitskog mjesta đe je u ranom djetinjstvu otpočelo njegovo opismenjavanje, vojvoda Gavro Vuković odmjerenim korakom vraćao bi se istom stazom do barokne vile, đe je do kasno u noć svojim briljantnim, rodoljubivim mislima darovao trajnost krasnopisa, opisujući zadivljujuće, državne, diplomatske uzlete Crne Gore i velike pobjede crnogorskog oružja i silnih Vasojevića! Filigranskim vezom, iskustvom i mirnoćom neporaženog šahovskog velemajstora, sklapao je kockice mozaika očaravajućeg dizajna: kultnih memoara, istorijske građe sjajne reputacije, neprocjenljive vrijednosti. Vladarski pečat genijalnog Njegoševog državotvornog uma - pobratimstvo knjaza
Danila Petrovića i vojvode Miljana Vukova, glavna arterija i neprobojni bedem spajanja gordih brda i neosvojivog Lovćena, bješe divna putanja docnijeg blagonaklonog pokroviteljstva knjaginje Darinke, da se Gavro Vuković školuje u aristokratskoj Nici, na Azurnoj obali, đe ovladava savršenim znanjem francuskog, dominantnim diplomatskim jezikom toga doba, i kasnije ponese oreol prvog crnogorskog diplomiranog pravnika. Izrastao iz glavarske, vojvodske porodice, u vremenu kada romantičarski zanos i duh arhaičnih vremena bjehu utkani
u usmena predanja i vrijedne zapise i knjige, nosio je u sebi gene slobodara, hrabrih boraca za čast starovremenske zemlje, nepokorne Crne Gore, i damar violentnosti, autentične tradicije i hajdučkog prkosa; uzdanica pogledima starih ratnika.
Vojvoda Gavro, plemićke krvi, ponosa i srčanosti, poput markantnih, plemenitih vitezova bezrezervno odanih zemlji i monarhu, jezdio je galopom diplomatskim putevima kroz evropske prijestonice Carigrad, Petrograd, Pariz i Rim, đe razgovara sa turskim sultanom Abdul Hamidom II, ruskim carem Aleksandrom II, francuskim predsjednikom Lubeom, italijanskim kraljem Vitoriom Emanuelom, poklanjajući Cetinju značajnu pažnju velikih sila i slatki ukus slave međunarodnih odnosa. Drevne diplomatske vještine u simbiozi s njegovim raskošnim razumom i vidovitim misaonim procesima koji su nepogrešivo sagledavali međunarodnu politiku, stremili
sočnim plodovima budućnosti, imale su postojanost, senzibilitet, odlučnost, lepršavost i dozu neophodnog šarma. Poput nadmoćnog, darovitog vojskovođe, koji istovremeno pobjeđuje i čuva živote svojih vojnika, sebe stavlja na prvu liniju ofanzivne odbrane, naoružan intuicijom, bogatstvom talenta i obrazovanja, nadasve neiscrpnim eliksirom ljubavi i patriotizma ka otadžbini Crnoj Gori, i u diplomatskoj borbi, skoro sasvim sam, odnosi pobjedu. Dostojanstvenog držanja u fraku, otmjenog stasa u crnogorskoj narodnoj nošnji bio je personifikacija novog vremena i starinskog sjaja. Autoritet mu je uveliko odskakao od poimanja diplomatije u tadašnjem crnogorskom konzervativnom društvu, a odanost domovini ugniježđena na vrhu svete planine Lovćen. Kulturološki kod ministra Gavra Vukovića, oplemenjen evropejstvom i naprednim idejama koje su izdašno nadilazile balkanske ambise,
uzdigao je njegovu unikatnu ličnost rafiniranog kova u korifeja vanjske politike Crne Gore.
Angažman u svojstvu sekretara Senata, autor eseja ,,Istorijski razvoj prava svojine od Rimskog doba do danas“, ostaju u sjeni njegovih diplomatskih trijumfa. Veoma uspješna decenija i po ministra inostranih djela Knjaževine Crne Gore, daruje suštinu, uzvišen karakter i kitnjasti ram njegovoj izuzetnoj diplomatskoj i državničkoj karijeri, docnije nadograđenoj funkcijom predsjednika Državnog savjeta i poslanika crnogorske skupštine.
Sazdan od najčvršće rodoljubive srži, erudita i ličnost neupitnog povjerenja crnogorskog gospodara, kralja i pjesnika Nikole Petrovića, koji posvećuje dirljivu pjesmu ,,Gavru“ 9. aprila 1886. povodom smrti vojvode Miljana Vukova i brigadira Todora: ,,Ja sam skoro izgubio mog Deana, moju diku, / i od stabla njegovoga jednu granu i mladiku; / a sada mi ti ostaješ sa jabukom u razgranke, / što će Danil’ akobogda, opet brojit u prvake./ No amanet drž’te Sveti preko-komskog vojevode, / da vas vjernost, ljubav k rodu i k mom tronu rukovode!“
Horizontom međudržavnih odnosa, međunacionalnih veza i zapleta, dvorskih intriga i plemenske surevnjivosti, njegova duša i srce čitavog života posvećene su očuvanju i napretku Crne Gore, poput svih oštroumnih i razboritih vasojevićkih prvaka, odvažnih junaka, jer im svijetla zvijezda vodilja bješe čelična riječ, amanet legendarnog vojvode Miljana Vukova: „Sa Crnom Gorom mi živimo i umiremo, to svako zna ko hoće da zna“!
Vrhunski portret vojvode Gavra Vukovića u galeriji čuvenih, istorijskih ličnosti naše domovine, sve više i s punim pravom privlači analitičke osvrte akademske zajednice, izoštrenu lupu diplomata, nadasve pozornost i zahvalnost potomstva voljene Crne Gore. Gizdava vila na Limu, gotovo nestvarna na sjeveroistoku Crne Gore, rijetki arhitektonski dragulj evropskog šarma, prkosi urbanom sivilu, zrači ljupkošću. Jedinstvena, neponovljiva, kao i njen neimar i dugogodišnji vlasnik, lučonoša, utemeljivač i vizionar crnogorske diplomatije, ministar inostranih djela, vojvoda Gavro Vuković! Autor je crnogorski diplomata
Neđelja, 22. jun 2025.
INTERVJU: Nebojša Đukanović, frontmen grupe Grimm za Pobjedu govori o muzici, esenciji (umjetnosti), rokenrolu, stvaranju u Crnoj Gori i životu
BAR - U Crnoj Gori nema puno rokenrol bendova koji se mogu pohvaliti time da postoje i rade u kontinuitetu više od 25 godina. Ipak, uprkos svemu što život i muzika kao umjetnost nose, to je nekako pošlo za rukom jednom koji dolazi iz grada u kojem je, između ostalog, maslina za koju se procjenjuje da je stara oko 2.250 godina.
Barski hard rok sastav Grimm, koji je nastao 1999. godine, krenuo je, kako je odmah na početku razgovora za Pobjedu ispričao frontmen Nebojša Đukanović, sa puno ljubavi, entuzijazma i nade. No, nakon toliko godina, priznaje krajnje otvoreno, danas su ostali samo entuzijazam i ljubav. Grimm se, prema njegovim riječima, prilagodio „statusu opšte marginalizacije i živi neki svoj autentični život nenametljivo, puštajući pjesme prema onima koji su željni nečeg malo drugačijeg“. Za njega, ističe on, rokenrol je i dalje strast i pobuna, ali i ljepota i sloboda.
- Ako samo jednu karakteristiku odbacite, to znači da to više nije rokenrol - naglašava on. Đukanović vjeruje da umjetnost nema cijenu ako dolazi iz istinske esencije. Osim toga, napominje i da u takvom stvaranju nema mjesta za kompromise, tržišne kalkulacije i politička udvaranja.
Otkriva i da je novi album „Između svjetova“, koji je dugo i predano pripreman, odavno gotov, kao i da je „vrlo uredno odbijan od nekoliko diskografskih kuća izvan Crne Gore, dok domaće još nemamo“. Međutim, kako nam je ekskluzivno kazao, to neće poremetiti njihov plan da ga, ako bude potrebe, sami objave na svim platformama.
P OBJEDA: Dugo godina ste na crnogorskoj muzičkoj sceni, kao veoma prepoznatljivi u našoj alternativi. Što se sve i u čemu promijenilo danas u odnosu na vrijeme kada ste Vi počinjali da stvarate?
ĐUKANOVIĆ: Bližimo se Grimmu sa 30 ljeta, a to će biti ako svijet opstane do 2029. Svjedoci smo da se stvari mijenjanju na dnevnom, kamoli na godišnjem nivou, a već kada pričamo o decenijamalični životi prolaze kroz neviđene transformacije. Što se tiče tretmana muzike kod nas, tu stvari izgledaju iste. Nekako, provlači se osjećaj o kome uporno pričam godinama, a to je da nas oni koji bi trebalo da kreiraju kulturu, ili značaj jednog podneblja, dajući autohtonim i specifičnim izrazima u svim umjetnostima zasluženo mjesto i podršku, u stvari nas i ne poznaju. Da ne pominjemo da daju prijeko potrebnu pažnju. S obzirom na to da to traje u nedogled, Grimm se prilagodio takvom statusu opšte marginalizacije i živi neki svoj autentični život nenametljivo, puštajući pjesme prema
onima koji su željni nečeg malo drugačijeg. Počeli smo davne 1999. sa puno ljubavi, entuzijazma i nade, a sad su ostali entuzijazam, ljubav, ali o nadi više ne razmišljamo jer je malo vjerovatno da se nešto krupno promijeni u našu korist. Uvijek je tuđe nekako skuplje, slađe i vrednije od nečega što ti raste pred nosem, ali nikako da to primijetiš. Grimm je jedini bend koji se nije pojavio na izvikanim rok festivalima kakvi su Lejk ili Bedem fest iako je stariji bar deset godina od njih. Od ove godine smo sigurni da se nikad nećemo ni pojaviti. Ipak, to neće zadržati Grimm da ne stvara i ne održava se na površini, jer mi dolazimo iz drugačijeg svijeta kreacije, poezije i mašte, a on je odavno daleko od realnosti.
POBJEDA: Karakteristično za Vas lično kao muzičara, tako i za bend Grimm, jeste da nikada nijeste pravili kompromise, već ste ostali tvrdo dosljedni rokenrolu. Da li je bilo teško, zbog čega sve i kad pogledate danas s vremenske distance, koliko Vas je sve to koštalo?
ĐUKANOVIĆ: Rokenrol je strast i pobuna, a isto tako ljepota i sloboda. Ako samo jednu karakteristiku odbacite, to znači da to više nije rokenrol. Svako ko je nadaren bilo kojim dodirom muze može iskoristiti svoju darovitost da ostavi tragove za sobom ili napravi bogatstvo. Kad se umjetnost koristi za sticanje materijalnih vrijednosti, onda uvijek mora biti sklona kompromisima, zahtjevima tržišta i koketiranju sa političkim narativima. Međutim, ako se pođe težim „našim“ putem, tu se doživi nevjerovatno ushićenje prilikom stvaranja i emitovanja pjesama koje su izašle iz esencije pro/doživljenog i ničim sputanog iskustva. Ta sloboda i ljepota nemaju cijenu, ali zato se ne može očekivati veliki materijalni uspjeh i popularnost, jer ovo vrijeme nije skrojeno za takav vid umjetnika, a vrsta umjetnosti je uvijek okrenuta ka posebnim ljudima kojima vrijeme nije novac, koji umiju da zastanu, prepuste se trenutku, koji umiju da dožive i dotaknu stvari i svojim unutrašnjim bićem. Ne želim ovdje da pričam o nama kao o nekim super bićima. Želim da ukažem da su mnogi među nama zaboravi-
li da primjećuju stvari upravo zbog toga što su se prepustili brzini života koji neumitno hrani samo primarne instinkte, a za duševno i duhovno se nema vremena. Meni je žao što je to tako i što će to potrajati još izvjesno vrijeme kada će sve stati jer, jednostavno, više neće imati što da se ubrza. Stvari su postale gotovo metafizičke...
POBJEDA: Osim po pristupu muzici, prepoznati ste i kao neko ko ukazuje na, kako ste ih jednom sami definisali, negativne novotarije novog doba. Na koje se sve načine borite s njima u misiji da slušaocima predate dušu/suštinu Vašeg poimanja muzike, lirike i, generalno, umjetnosti?
ĐUKANOVIĆ: Ako to možemo uopšte svesti na borbu... Možda samo tvrdoglavost da se ne skrene sa puta esencijalne umjetnosti. U stvari, tu borbe i nema... Vi ste to što jeste i idete svojim putem do kraja. Tu nema logičnih rješenja ili, možda, mi još imamo sreće da nijesmo egzistencijalno ugro-
ženi, pa možemo plivati u svojim morima (ne još dugo), dok ih ne preuzmu oni kojima ni do nas ni do njih nije stalo.
POBJEDA: Dok ovako sad vodimo razgovor, ne mogu a da se ne prisjetim albuma „Neomeđeni“ iz 2008. i tog specifičnog naziva. Čime je sve današnji čovjek, a pogotovo muzičar, u savremenoj Crnoj Gori „omeđen“ i zašto?
ĐUKANOVIĆ: Ovo je dobro, gotovo filosofsko, pitanje. U suštini: odgovor je jasan i nije nacionalan, vjerski ili rasan. Čovjek je biće koje samom sebi nameće lance, pa ih onda ili učvršćuje ili čitav život skida. To je, u stvari, jedina podjela. Svaki skinuti lanac je novi proboj ka slobodi, svaki pritegnut novi korak ka ropstvu. I ropstvo i sloboda imaju svoje cijene. I u jednom i u drugom slučaju radi podjednako palica i šargarepa... I jedan i drugi odabir imaju svoje muke i svoje slasti, jedino što su one potpuno suprotne. Pomalo je iluzorno pokušavati biti slobodan
zavojevača, dok mi i nije baš da smo bili imuni na darove i privilegije. Možda je čaša meda i žuči u stvari najbolji motiv za stvaralaštvo. Mislim da je Grimm umjetnost istekla iz meda i žuči na najesencijalniji način i, možda, baš zbog toga nevjerovatnom snagom privlači, a još razornijom odvlači slušaoce od nas.
POBJEDA: Već dugo radite na albumu „Između svjetova“ koji bi, ako sam dobro upućen, trebalo uskoro da bude objavljen. U kojoj je fazi ovaj projekat, što ga razlikuje od svega što ste do sad uradili i kada ga možemo očekivati?
u opasnom, zatvorenom i zatrovanom svijetu. Ipak, ta iluzija me još drži pri zdravom razumu.
POBJEDA: Koliko je Crna
Gora (bila) plodno i inspirativno tle za stvaralaštvo (muzičke) vrijednosti na kojoj preko dvije decenije radite i u čemu je čar, a u čemu prokletstvo graditi bilo što ovdje?
ĐUKANOVIĆ: Mislim da je Njegoš na brilijantan i neponovljiv način opisao taj apsurdni element našeg podneblja. Na tako malom prostoru sve je sjedinjeno i dovedeno do vrhunca. Splet ljepote, divote, izobilja i tame, čamotinje i surovosti s druge strane. Takvi su nam i ljudi... Nekako kao da sredine nema: ili su krajnje pravični, pošteni i naivni, ili su krajne nasilni, obijesni i oholi. Nekakav čudni vihor je zamutio ovaj naš vilajet. Što se mene tiče, to je vilajet čitave bivše Jugoslavije, jer sam duboko ubijeđen da smo mi jedni te isti, ali da su nas sile vukle svaka na svoju stranu, počev od religija do
ĐUKANOVIĆ: Album „Između svjetova“ je odavno gotov. Neke pjesme su već ekranizovane, poput „Stari moj“, „Prah“, „Kroz prste“. Album je vrlo uredno odbijan od nekoliko diskografskih kuća izvan Crne Gore, a domaće još nemamo. Međutim to neće poremetiti naš plan da ga, ako bude potrebe, sami objavimo na svim platformama. U planu je da radimo nove spotove, jer je album koncipiran tako da je sve ono najljepše i najdublje u Grimm muzici sakupljeno u/ na njemu. Pisan je u duhu najboljih ostvarenja 70-ih i 80ih godina svjetskog poimanja roka, više strane nego domaće produkcije, jer smo uvijek stremili da ne ličimo na bendove sa Balkana. Ako bih nekog od domaćih bendova želio da imenujem, onda je to svakako neprikosnoveni EKV kao uzor, kako lirički, tako i muzički, iako, u suštini, imamo popriličnih razlika. Budućnost i planovi idu u skladu s vremenom jer obično ne zavise od nas samih, nego od okolnosti. Uglavnom, spremni smo stići bilo gdje ukoliko nas tamo žele, a doći do nas je prilično lako... Na svim smo mrežama pod Grimm imenom. POBJEDA: Za kraj, pod utiskom Vaše pjesme iz 2020. godine koju sam slušao pripremajući se za ovaj razgovor, ne mogu odoljeti a da ne pitam: Gdje je kraj svemu? Da li ste to uspjeli da odgonetnete? ĐUKANOVIĆ: Gdje je kraj svemu sublimira pređeni put i odgonetanje, ali i sam prelazak u onostrano, tj. drugu dimenziju koja će nam odgonetnuti sve naše zablude, pitanja, nepravde lične i globalne, sve naše lomove, ljubavi i razočaranja, jer sam siguran da je ova planeta i ovo naše vrijeme moglo da bude znatno harmoničnije, duhovnije, ljepše i ispunjenije da smo mi, kao ljudi, ponaosob i globalno, bili bolji i zdraviji... Ovako, izgleda, kao da živimo pod svodom straha i nesigurnosti, neiskreni, nasilni i osujećeni sa malo ili nimalo nade da može biti bolje, te onda bježimo u naše imaginarne svjetove informacija, pogrešnih učenja, raznoraznih pseudo savjeta, jeftine zabave i ultra preplaćenog sporta, pokušavajući da budemo dio nečega, a u stvari gubeći vrijeme za sebe i one koje volimo i kojima pripadamo... Gdje je kraj svemu moraćemo sami da spoznamo. Naravno, kad nam dođe vakat... Milovan MARKOVIĆ
U noći između neđelje i poneđeljka igra se majstorica nala plej-ofa NBA lige
PODGORICA - U noći između neđelje i poneđeljka (dva sata po našem vremenu), NBA liga će da dobije novog šampiona, između domaće Oklahome i Indijane.
Bez obzira koja ekipa pobijedi u Oklahomi, osvojiće svoju prvu titulu. Oklahoma je uoči finala bila veliki favorit, jer je bila najbolji tim ligaškog dijela, pa bi slavlje Indijane predstavljalo svojevrsnu senzaciju. - Mislim da smo mi jednostavno bili užasni u šestom meču. Moramo da izvučemo pouke, jer imamo još jednu utakmicu u kojoj je sve na kocki, kao i oni. Bolja ekipa će da pobijedi. Pokušaćemo da uradimo sve što možemo da se pripremimo za posljednju utakmicu finala. Ako pobijedimo, uzimamo sve. Ako izgubimo, ostajemo bez ičega. Kratko i jasno – rekao je MVP lige Šej GildžesAleksander, koji je u šestoj utakmici izjednačio negativni rekord lige sa osam izgubljenih lopti.
Prvi put od 2016. godine će o šampionskom prstenu da odlučuje majstorica, a ukupno 20. put u istoriji najjače košarkaške lige planete. Posljednja majstorica, prije devet godina, pripala je Klivlendu, koji se protiv Golden Stejta vratio iz velikog minusa od 1-3 u pobjedama, i u gostima, u Oklendu, slavio jedinu titulu u klupskoj istoriji.
Statistika je nemilosrdna i nije na strani Pejsersa – u prethodnih 19 mečeva, domaći tim je pobjeđivao 15 puta, gostujući svega četiri. Ipak, jedan od ta četiri slučaja dogodio se upravo posljednji put kada je igrana sedma utakmica.
- Ostala je samo jedna utakmica, sve karte su na stolu. Biće
Trener Indijane Rik Karlajl sa 65 godina (u oktobru puni 66) postao je najstariji trener ikada koji je bio dio velikog finala NBA lige. Takođe, jedan je od nekolicine koji su uspjeli i da kao igrači i treneri osvoje šampionat najjače košarkaške lige na svijetu. Američki strateg je i nekadašnji NBA igrač (1984–1989), imao je mnogo više uspjeha kao trener. Kao asistent je radio u Bruklinu, Detroitu i Indijani. Od 2001. godine samostalno je počeo da vodi Pistonse, zatim Pejserse, pa Dalas i sada opet Indijanu. Kao trener bio je NBA šampion 2011. sa Dalasom, a kao igrač 1986. godine. Još jedan rekord oborio je tim iz Indijanopolisa.
Ti-Džej Mekonel je postao prvi igrač sa klupe koji je sakupio više od 60 poena, 25 asistencija i 15 skokova u mečevima za titulu. Mekonel je u prethodnih šest mečeva upisao 68 poena, 28 asistencija, 19 skokova i 14 ukradenih lopti, više nego bilo koji drugi igrač u istoriji finala.
veoma zabavno. Ovo je finale, svi moramo da damo sve od sebe – rekao je plejmejker Indijane Tajris Halibarton S. J.
Večeras u „MTEL Dvorani Morača“, od 18 sati, igra se drugi meč nala plej-ofa Prve A muške crnogorske košarkaške lige
PODGORICA – Finala plejofa Prve A muške crnogorske košarkaške lige češće su se završavala maksimalnim učinkom u korist šampiona, i to Budućnosti, dok se u sedam navrata igralo više od minimalnog broja finalnih utakmica.
S obzirom na ubjedljivu pobjedu u prvom duelu (84:65), Budućnost Voli večeras (18 časova) protiv SC Derbija ima priliku da odbrani titulu i posao završi u dva meča, pošto je, na zahtjev klubova, odlučeno da se ovogodišnje finale ne igra u tri dobijene utakmice. Sa druge strane, SC Derbi će pokušati da izbori majstoricu, za koju bi termin naknadno bio određen…
„STUDENTI“
MOGU BOLJE
S obzirom na dugu i napornu sezonu, nema dileme da svi akteri jedva čekaju da se završi ovo finale. „Studenti“ su mjesec dana čekali da finale počne, jer su polufinale sa Sutjeskom završili još 13. maja. Uz to, u ovom finalu igraju oslabljeni, bez Amerikanca Erika Nila i trojice igrača koji će od naredne sezone igrati u NCAA ligi, Davida Mirkovića, Andrije Grbovića i Luke Bogav-
SLAVKOVIĆ: Pokušavam što manje da mislim na finale ABA lige
Budućnost je ove sezone imala sjajnu sezonu u ABA ligi, bila je prva u ligaškom dijelu, u polufinalu plej-ofa je eliminisala Crvenu zvezdu, a u finalu je poražena od Partizana sa 3-1 u pobjedama. Ipak, možda bi sve bilo drugačije da „plavi“ u prvom
ca, pa trener „studenata“ Petar Mijović nema previše aduta da „prijeti“ aktuelnom šampionu, bez obzira na to što „plavi“ mogu da računaju samo na četvoricu stranaca… - Dugo smo čekali na finale, ispali smo iz takmičarskog ritma, a otišlo nam je i nekoliko igrača. Zato nije bilo lako u prvom meču, ali moramo da probamo da u drugoj utakmici odigramo bolje i izborimo majstoricu –kaže za Pobjedu Zoran Vučeljić, bek SC Derbija. Vučeljić ističe da je bilo veoma teško samo trenirati bez precizne informacije kada bi, zbog učešća Budućnosti u plej-ofu ABA lige, moglo da počne finale domaćeg prvenstva.
- Međutim, daćemo koliko možemo u ovom trenutku da odi-
meču finale nijesu ispustili osam poena prednosti na 50 sekundi do kraja regularnog toka meča, ili da tokom finalne serije povrede nijesu mučile Mekinlija Rajta i Džuvana Morgana - Pokušavam da što manje mislim o finalu. Ubijeđen
gramo bolje u drugoj utakmici, pa ćemo vidjeti za što će to da bude dovoljno – dodao je Vučeljić, koji je u prvom meču, pored osam poena, upisao četiri ukradene lopte, najviše na meču.
NEĆE BITI KAO U 1. MEČU
Budućnost je u prvom meču došla do ubjedljive pobjede lakše nego što se moglo očekivati.
- Mislim da smo u svakom smislu bolje ušli u meč. Oni su imali više vremena za pripremu, ali mi smo znali da smo bolji tim i to smo pokazali na terenu – kaže za Pobjedu Andrija Slavković, krilo „plavih“. Bivši igrač „studenata“ očekuje jači otpor rivala u drugom meču.
sam bio da ćemo doći do trofeja i stvarno mislim da su svi ljudi koji vole Budućnost zaslužili taj trofej ove sezone. Nijesmo imali sreće sa povredama, ali i pored toga smo imali veliku šansu – rekao je Andrija Slavković
- Očekujem reakciju SC Derbija. Imaju određeni kvalitet i mislim da neće biti lako kao u prvom meču. Međutim, mi ćemo da budemo spremni i maksimalno fokusirani. Sa takvim odnosom, ne sumnjam da ćemo mi pobijediti – dodaje Slavković. Kao i za sve u dva tima, igranje finala krajem juna je nešto što, svakako, ne prija. - Neću da kažem, jeste teško. Psihički i fizički. Sezona je bila duga i teška. Na neki način smo emotivno ispražnjeni, ali moramo biti profesionalci do kraja i biti pošteni prema sebi, ljudima u klubu i navijačima i sa maksimalnom odgovornošću privesti sezonu kraju – zaključio je Andrija Slavković. S. JONČIĆ
Neđelja, 22. jun 2025.
PODGORICA – Crnogorske košarkašice večeras (20.15 h) utakmicom protiv Portugala završiće nastup na Eurobasketu.
Meč posljednjeg kola grupne faze nema rezultatski značaj, jer će obje selekcije u ponedjeljak otputovati kući, dok su za Atinu na eliminacionu fazu već karte čekirali Belgija i Češka. Ali, iako su ostale bez šansi da se bore za četvrtfinale, naše košarkašice pokušaće protiv Portugala, koji je prvi put na Eurobasketu, da ostave što bolji utisak i samim tim pobjedom osvoje treće mjesto, koje može značiti i lakši žrijeb uoči novog ciklusa kvalifikacija.
- Meč sa Portugalom nam dosta znači. Imali smo slobodan dan, djevojke su imale priliku da se odmore. Činjenica je da neće biti lako. Evidentno je da je Portugal dosta fizički jak i agresivan i moraćemo da odgovorimo na to. Napadaju loptu tokom svih 40 minuta. Moraćemo da odgovorimo na njihovu agresivnost istom mjerom. Moramo biti prije svega mentalno spremne za njihovu igru. Djevojke moraju da vjeruju da mogu da pobjeđuju kao što su dokazale u jednom dijelu meča da mogu da se nose sa evropskim šampionkama. Očekujem da ponovimo to i protiv Portugala. Kako bi se kod nas reklo, biće to utakmica na „krv i nož“
- Portugal želi prvu pobjedu na evropskim prvenstvima, a mi smo oslabljeni i sa mladom ekipom tražimo satisfakciju u svemu ovom što smo radile ovog ljeta – kazala je selektorka Crne Gore Jelena Škerović.
VIDJELE DA MOGU
Marija Leković odigrala je dobar meč protiv Belgije – za 28 minuta postigla je 15 poena, uz tri asistencije, te po dvije ukradene lopte i skoka. Nekada MVP šampionata Evrope do 20 godina pokazala je da je igračica na kojoj će se graditi budućnost nacionalnog tima. Mlada Baranka bila je iskrena kada je u pitanju meč sa Belgijom.
- Krenule smo veoma loše i u napadu i odbrani, ali smo u drugoj četvrtini poradile na nekim detaljima - počele smo da napadamo i pogađamo i bilo je sve mnogo bolje. Mlad smo tim, bez iskustva, pokušavamo da damo najbolje od nas i po-
Crnogorske košarkašice večeras (20.15 h) protiv Portugala u meču bez rezultatskog značaja završavaju nastup na Eurobasketu
kazale smo da ponekad možemo da igramo dobro, a ponekad to nije tako dobro jer nemamo mnogo ovakvih utakmica - istakla je crnogorska plejmejkerka, koja je nekoliko dana prije Eurobasketa potpisala za Valensiju, koja je šampion Španije, a bila je učesnik fajnal-fora Evrolige. Za kraj šampionata slijedi duel sa Portugalom. Šansa da se prvenstvo završi pobjedom, a ujedno treće mjesto svakako će značiti za žrijeb uoči novog ciklusa kvalifikacija…
- Neće biti lako i sigurno da taj meč neće biti ni posebno lijep za gledanje, ali želimo da popravimo utisak i naravno da idemo na pobjedu – podvukla je Leković.
REAKCIJA KOJA RADUJE
Crnogorke košarkašice iskoristile su dan odmora, a sinoć su odradile trening, kako bi se fokusirale maksimalno na sjutrašnji duel sa Portugalom. Obje selekcije završavaju nastup na Eurobasketu, ali pobjeda za oba tima imala bi značaj –
Portugal želi da ispiše istoriju i upiše prvi trijumf na kontinentalnim prvenstvima, dok Crna Gora sa podmlađenim timom juri pobjedu da bi osvojila treće mjesto i donekle povoljniji žrijeb uoči narednih kvalifikacija. Duel protiv Belgije krenuo je košmarno, ali se Crna Gora, ipak, izdigla i na momente djelovala dobro.
- Nakon utakmice protiv Češke, gdje nijesmo pokazali svoje pravo lice, trebalo je danas da pokažemo bolju igru. Počelo je užasno, košmaran start, 23:0,
ne može gore. Kako je utakmica odmicala, mi smo se opuštale, bolje zaigrale u odbrani i to je pomoglo i u napadu. Tako da smo maltene tri četvrtine igrale egal sa šampionom Evrope. Utisak je pozitivan, koliko može da bude nakon utakmice u kojoj smo poraženi sa 30 razlike - rekla je Sofija Živaljević. Iskustvo iz mečeva protiv Češke i Belgije svakako će značiti za ovaj tim, koji je svjestan da ga i protiv Portugala čeka pakleno težak posao. Ipak, velikom borbom naše djevojke že-
Jovanović, Pašić i Vučetić danas posljednji put u crvenom dresu
Crnogorska reprezentacija danas će odigrati posljednji meč na Eurobasketu, a posebno emotivno biće za tri igračice –Jelena Vučetić, Jovana Pašić i Milica Jovanović odigraće danas posljednji meč za reprezentaciju. Pašić i Jovanović naredne sezone igraće u Izraelu, ali će završiti reprezentativnu karijeru, dok će za Vučetić duel protiv Portugala biti posljednji meč u karijeri.
le da upišu pobjedu.
- Ovo iskustvo će značiti sigurno da se pripremimo na najbolji mogući način za naredni meč. Portugal je izuzetno neugodna ekipa, fizički mnogo jača od nas. Iako nijesu košarkaški neki „vau“ kvalitet, sigurno će biti izuzetno teško. Moraćemo da ostavimo posljednji atom snage kako bismo iščupali pobjedu u toj utakmici koja, iako nema rezultatski veliki značaj, nama je jako bitna – dodala je crnogorska plejmejkerka. R.PEROVIĆ
PODGORICA - Vaterpolo
reprezentacija Crne Gore
U20 osvojila je šesto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu.
Naši mladi vaterpolisti su u posljednjem meču na šampionatu doživjeli poraz od Srbije 21:14 (6:5, 5:3, 6:4, 4:2) i sa ukupno dvije pobjede (Njemačka i Grčka nakon peteraca) i pet poraza (u grupnoj fazi od Mađarske, Hrvatske i SAD, u četvrtfinalu od Španije i juče od Srbije) završili sa obavezama. Sa mnogo oscilacija naš tim odigrao je kompletan turnir, razloga je bilo više za brigu. Posebno su podbacili odbrambeno u nekim mečevima, kao u posljednjem i sa Španijom u četvrtfinalu (23:9).
Evidentni su bili napadački problemi u igri naše ekipe u
U POSLJEDNJEM MEČU: Danilo Stupar
upisao Srđan Janović, po jedan Draško Samardžić, Radivoj Radanović, Ivan Marković, Tim Perov i Meldin Hadžić Andrija Bjelica imao je devet, a Danilo Rajević jednu odbranu.
čijem sastavu su bila samo tri igrača od 20 godina. I u neiskustvu i mladosti se donekle mo-
gu potražiti razlozi što se ,,ajkule“ nijesu umiješale u borbu za medalju.
Atletska reprezentacija Crne Gore otputovala na Ekipno prvenstvo Evrope
PODGORICA – Atletska reprezentacija Crne Gore učestvovaće na Ekipnom prvenstvu Evrope – treća grupa, koje će održati 24. i 25. juna u Mariboru.
Naša reprezentacija otputovala je sinoć u Maribor, gdje će rivali crnogorskim takmičarima u trećoj grupi biti atletičari iz Islanda, Luksemburga, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Malte, Gruzije, Andore, Albanije, Jermenije, Sjeverne Makedonije, San Marina, Atletske asocijacije malih država Evrope, Azerbejdžana i Kosova. Po izboru selektora Osmana Erovića i njegovog stručnog štaba, boje Crne Gore u Sloveniji braniće 24 takmičara11 u muškoj i 13 u ženskoj konkurenciji.
U sastavu muške reprezentacije su: Ognjen Marsenić (Rudar) - 100m, 200m, štafeta 4x100, Mihailo Roćenović (Mornar) - 400m, 800m, štafeta 4x100, štafeta 4x400 miks,
Miljan Kukuličić (Mornar) –1,500m, 3,000m stipl, Željko Dabović (Sparta) – 5,000m, Matija Vojvodić (Mornar)110prepone, skok udalj, troskok, štafeta 4x100, Dragan Pešić (Lovćen) - 400m prepone, skok s motkom, Radovan Sošić (Tara) - skok uvis, Tomaš Đurović (Rasti zdravo)bacanje kugle, Ivan Kukuličić (Zeta2012) - bacanje kladiva, Amir Papazi (Tempo) - bacanje koplja, Nemanja Džaković (Rudar) - štafeta 4x100, štafeta 4x400 miks, dok ženski dio crnogorske reprezentacije čine: Anđela Drobnjak (Jedinstvo) - 100m prepone, štafeta 4x100m, Mare Jablan (Lovćen) - 100m, štafeta 4x100m, štafeta 4x400m miks, Anabela Mujovi (Sanja) - 400m, štafeta 4x400 miks, štafeta 4x100m, Dijana Stanišić (Sparta) – 5,000m, 3,000m stipl, Marija Vuković (Lovćen) - skok uvis, Anđela Đuranović (Sanja)skok udalj, troskok, Marija
Bogavac (Jedinstvo) - bacanje koplja, bacanje kladiva, Vesna Kljajević (Tara) - bacanje kugle, Amra Hubanić (Jedinstvo) - štafeta 4x100m, Iva Đoković - 200m, štafeta 4x100m, Vesna Pavlićević (Milenijum) - 800m, 1500m, Ivana Milošević (Sanja) - 400m prepone, Anđelina Lašić (Tara)bacanje diska. Vođa delegacije je potpredsjednik ASCG Igor Pešić, dok je tim lider Milan Madžgalj, generalni sekretar ASCG. Pored selektora Osmana Erovića u stručnom štabu su i treneri: Drago Musić, Budimir Jestrović, Branislav Maslovarić, Ivan Popović, Danijela Vojinović, Dragoje Rajković, Sanja Đurnić i Bojana Đurković, dok su tehnička podrška reprezentaciji: Goran Čavić i Ivan Pavlićević
Crnogorska reprezentacija prije dvije godine u Poljskoj završila je na osmom mjestu u konkurenciji 15 država, sa 258 bodova. R. P.
U posljednjem meču na šampionatu najefikasniji bio je Danilo Stupar sa šest golova, tri je
- Završili smo kao šesti, rekao bih malo ispod očekivanja. Imali smo objektivne i subjektivne okolnosti koje su uticale na rezultat. Neke utakmice smo igrali po definiciji toplo hladno, kao i posljednju na šampionatu. Imali smo momente da priđemo i pobijedimo Srbiju, ali je došlo do pada i do svejednoće. I sve to i drugo posebno ćemo analizirati i nadam se izvući pozitivne zaključke. Bili smo oslabljeni, imali smo povrede, a nijesmo imali dovoljan broj dana za pripreme u punom sastavu zbog maturskog ispita. Međutim, sve to ne daje alibi. Mora se podvući linija i kazati ko je zadovoljio, a ko nije i ko može da nastavi, a ko ne može. To će naravno u Savezu uraditi ljudi koji su za to kompetentni –kazao je trener Aleksandar Aleksić A. MARKOVIĆ
Nikšić zaustavljen u polufinalu golbal LŠ
Slijedi
PODGORICA - Ekipa Nikšića nije uspjela da se plasira u finale završnog turnira golbal Lige šampiona u portugalskom Matozinjošu. Nikšić je juče u polufinalnom meču poražen od Brisela 10:5 (5:2) i prekinuo je seriju od pet pobjeda na turniru. Nikšićki golbalisti nijesu ponovili izdanje iz četvrtfinala, pa je ekipa koja je u grupi nadigrana i ubjedljivo poražena uspjela da kreira revanš.
U jednom od najslabijih izda-
Sportske igre u Strugi i Ohridu
PODGORICA - Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča nastup na 36. Sportskim igrama osoba sa tjelesnim invaliditetom u Strugi i Ohridu završio je sa tri medalje - dvije srebrne i bronzanom.
Srebrna medalja pripala je Milijani Ćirković u spojenim kategorijama 6-10. Ćirković je, nakon dvije pobjede, kao prvoplasirana izborila plasman u finale, gdje je poražena od Jordanke Todorove iz Bugarske re-
nja posljednjih godina potpuno su podbacili u napadu, brojne nesigurnosti u odbrani i nerealizovani penali omogućili su rivalu da anulira zaostatak sa starta od 2:0 i napravi preokret, a sa pet vezanih golova do polovine meča povede 5:2. Vodeći na listi strijelaca Nikola Nikolić smanjio je na 5:3, ali su belgijski golbalisti sa dva vezana gola ispostaviće se riješili pitanje pobjednika.
Polufinalni duel obilježilo je i loše suđenje, brojne greške i propusti sudijskog para, nedostojne takmičenja tog ranga. U nikšićkom timu svih pet golova postigao je Nikola Nikolić.
Kapiten Marko Nikolić kazao je da je Nikšić odigrao loš meč u polufinalu.
Ranije je naš predstavnik u četvrtfinalnom meču eliminisao litvanski Lajons prekidom 11:1 (4:1). R. A.
zultatom 3:1. Crnogorska stonoteniserka je dobila međusobni duel u grupi, ali joj se Bugarka revanširala u finalu.
U klasi 6-8 sva tri crnogorska takmičara Đuro Krivokapić (S6), Pjetro Paljušević (S7), Igor Mijović izborili su četvrtfinale, ali nijesu mogli da se domognu medalje.
U klasi 9-10 Dejan Bašanović je sa dva trijumfa, kao prvoplasirani, izborio četvrtfinale. U razigravanju za polufinale pobijedio je domaćeg takmičara 3:0, dok je u meču za finale izgubio od Bugarina Vatova 3:2.
U ekipnoj konkurenciji srebrna je bila naša ekipa u sastavu Bašanović, Mijović i Mićović. Zlatni je bio tim Bugarske, dok je crnogorski sastav Paljušević, Čirković i Krivokapić za bronzanu medalju izgubio od Hrvatske. R. A.
PODGORICA - Mark Markes upisao je osmu ovosezonsku pobjedu u sprintu, a ukupno je stigao do 100. pola u karijeri. U Muđelu, na svom Dukatiju, stariji od braće Markez ostavio je iza sebe mlađeg Aleksa i njegovog timskog kolegu - Frančeska Banjaju Sjajni Mark je krenuo nešto slabije, Aleks bio na čelu nakon što je pretekao timskog kolegu, ali u četvrtom krugu sve je bilo riješeno. Zanimljiva je bila borba za treće mjesto, ali je Banjaja u posljednja dva kruga znao da odgovori napadima Maverika Vinjalesa Zanimljivo da je Marko Beceki veći dio trke vozio s oštećenim motorom nakon kontakta sa Pedrom Akostom, ali je uspio da sačuva šestu poziciju. Peti je bio Fabio di Đanantonija, sedmi Frank Morbideli, osmi Raul Fernandez, dok su najboljih deset kompletirali Fermin Aldeger i Fabio Kvartarar Glavna trka je danas u 14 sati. A. M. Moto GP, VN Italije
BJKC takmičenje u Moldaviji
PODGORICA - Crnogorske teniserke savladale su reprezentaciju Andore 2:1 i osvojile sedmo mjesto treće grupe BJKC takmičenja u Moldaviji. Petra Mirković predala je meč protiv Žudi Kartana Alane u drugom setu pri rezultatu 2:6, 0:1, dok je Tea Nikčević bila bolja od Laure Pihel 6:1, 6:0. U odlučujućem dublu, Nikčević i Iva Lakić savladale su Alanu i Pihel 6:0. 6:4. Ovo je bila treća u nizu pobjeda crnogorske reprezentacije na BJKC. Naše teniserke, predvođene selektorom Milošem Karadžićem, pokazale su dobru igru, ali u ključnim momentima, ipak, nijesu mogle da se izbore protiv favorita. R. A.
Odbojkaši Crne Gore protiv Izraela doživjeli i peti poraz u Zlatnoj ligi
STRUMICA – Dvorana: „Park Strumica“. Gledalaca: 50. Sudije: Josip Hristov (Sjeverna Makedonija), Jan Krtička (Češka). Rezultat po setovima: 27:25, 20:25, 15:25, 21:25. Poeni iz napada: Crna Gora 50, Izrael 53. Poeni iz bloka: Crna Gora 6, Izrael 8. Poeni iz servisa: Crna Gora 4, Izrael 9. Greške: Crna Gora 30, Izrael 23. CRNA GORA: Dubak, Ćinćur 8, Peruničić 15, Hadžisalihović 5, M. Joksimović, A. Joksimović (libero), V. Milenković, R. Milenković, Lečić, Lojić, Jovović 26, Rovčanin, Đurović 6, Radević (libero).
IZRAEL: Liberman 20, Batčkala 7, Goldrin 11, Arijel 1, Maron, Hazan 8, Roitman (libero), Kopilevič, Haver, Rura 22, Halačmi (libero), Čanski 1. Odbojkaši Crne Gore porazom su otvorili i treći, posljednji turnir Zlatne lige – izabranici Ivice Jevtića su u Strumici izgubili od Izraela sa 3:1, pa će večeras
protiv domaće Sjeverne Makedonije (20 časova) juriti pobjedu za opstanak u Zlatnoj ligi. Kolo prije kraja, naime, Crna Gora je bez pobjede i sa jednim osvojenim bodom, dok pretpo-
Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija danas igra sa Bugarskom na Balkanskom prvenstvu
PODGORICA – Na polovini takmičenja na Balkanskom prvenstvu u Pljevljima, ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore ima maksimalan učinak, pobjede protiv Sjeverne Makedonije i Grčke, što bi, ako ne bude iznenađenja u posljednja dva kola, trebalo da bude dovoljno barem za bronzu. Pobjede u prva dva kola ima još samo Turska.
Nakon jučerašnjeg dana pauze, izabranicama Petra Kokovića u dvorani „Ada“ predstoje mečevi sa najjačim rivalima, večeras sa Bugarskom (18 časova) i sjutra veče sa Turskom, u istom terminu.
Naše pionirke su u prva dva kola imale teži posao protiv Grčke, ali su na kraju uspjele da ostvare pobjedu od 3:1 i upišu sva tri boda.
- Protiv Grčke je bila očekivano teška utakmica, jer je dan ranije
namučila vrhunsku reprezentaciju Bugarske. Bili su „žilav“ protivnik tokom sva četiri seta, nijesu se predavali, a to smo znali da će da bude kada smo radili analizu Grkinja. Ipak, moram još jednom da priznam da naša ekipa posjeduje određeni karakter, iako nijesam još zadovoljan kako smo izgledali. Ali, bitno mi je da napredujemo iz utakmice u utakmicu –kazao je selektor pionirki Petar Koković.
Naša najmlađa selekcija je na premijeri bila bolja od Sjeverne Makedonije sa maksimalnih 3:0.
- Osvojili smo očekivana tri boda protiv Sjeverne Makedonije. Kao što sam i priželjkivao, počeli smo taj meč sa nosiocima igre, a poslije smo dali šansu i mlađim igračicama – dodao je Koković.
Crna Gora će večeras protiv Bugarske i sjutra protiv Turske pokušati da dođe do još koje pobjede, koje bi značile sjajnije odličje na Balkanijadi.
- Iskoristili smo dan pauze da napravimo lijepu analizu utakmice sa Grčkom, da se pripremimo i budemo maksimalno spremni za meč sa Bugarskom – zaključio je Koković. S. J.
Crnogorska ženska ragbi reprezentacija osvojila je drugo mjesto na EP divizije Konferens 1, u olimpijskoj verziji ragbija 7. U finalu naše ragbistkinje su izgubile od domaćina Andore 22:0, dok su u grupi pobijedile Maltu sa 12:0 i Bugarsku 22:0, a doživjele poraz od domaćina 41:5. U polufinalu slavio je naš tim protiv Hrvatske u produžetku zlatnim esejom. Ovim rezultatom naš tim je obezbijedio učešće u elitnoj Trophy seriji. R. A.
sljednja Sjeverna Makedonija ima pobjedu i dva boda. Našoj selekciji je dovoljna i pobjeda od 3:2, jer bi u tom slučaju, pored izjednačenog broja pobjeda (po jednu) i bodova (po
tri), imala bolji set-količnik. Po pobjedu imaju i Letonija i Hrvatska (završila grupnu fazu), ali sa po tri boda, pa će duel u Strumici direktno odlučivati o pretposljednjem i posljed-
njem mjestu. Što se meča sa Izraelom tiče, do 18:18 ekipe su se smjenjivale u minimalnom vođstvu, a onda je naša selekcija osvojila tri poena u nizu za 21:18, a onda je nakon
asa Đorđa Jovovića stigla i do velike prednosti od 23:19. Međutim, Izrael je uspio da se vrati u set, izjednači na 23:23, a onda i anulira dvije set-lopte Crne Gore na 24:23 i 25:24. Ipak, naša selekcija je iskoristila treću za 27:25 i vođstvo od 1:0. U drugom setu je Izrael osvojio pet poena sa servisa, ali je i pored toga bilo neizvjesno do 17:17. Tada je Izrael uzeo tri odlučujuća poena u nizu (20:17) i tu prednost samo uvećao do kraja seta (25:20) za izjednačenje na 1:1. Crna Gora je dobro otvorila i treći set, povela je 6:4, te držala priključak do 9:8 za Izrael, a onda je posustala. Izraelci su se već odlijepili do sredine seta (16:10), a sve dileme su otklonili kada su poveli 20:13. Naši odbojkaši su samo jednom vodili u četvrtom setu (1:0), a Izrael od 2:1 više nije ispuštao prednost, koja je išla najviše do četiri poena, koliko je posljednji put bilo na 19:15. Crna Gora je uspjela ozbiljno da priprijeti kada je smanjila na 22:21, ali do kraja seta, samim tim i meča, više nije osvojila ni poen... S. JONČIĆ
Fudbaleri Jedinstva sjutra počinju pripreme za novu sezonu u Meridianbet 1. CFL
Poneđeljak je dan kada će fudbaleri Jedinstva početi pripreme za novu sezonu u Meridianbet
Jasno je već sada da će ekipa biti izmijenjena u odnosu na roster koji je u prošloj takmičarskoj godini izborio
opstanak bez baraža.
man
igrač koji
- Za sada je došao samo golVuko Vujović. Očekujemo nekoliko igrača na probi, tražimo bonuse. Potrebni su nam desni i lijevi bek, oba krila, jedan igrač koji pokriva pozicije osam ili deset. Rješavaćemo u hodu – za Pobjedu kaže trener Sead , koji nastavlja: - Odmor se približio kraju. Sjutra smo zakazali prozivku. Uvodni dio priprema odradićemo u domaćem ambijentu, a 4. jula idemo u Sjenicu. Išli smo tamo posljednjih godina i imamo jako
Babača
ku. Uvodni dio priprema a 4. smo tamo posljednjih i imamo pozitivna iskustva. Hotel je odličan,
Međunarodni turnir u Poreču
teren je još bolji, pa ćemo imati sve neophodne uslove za dobar rad. Dogovorili smo četiri prijateljske utakmice u Srbiji. Prije polaska na glavnu fazu trenažnog procesa, odmjerićemo trenutne mogućnosti protiv Adrije (2. jun) – dodao je kormilar Jedinstva. Dolazaka je malo, a odlazaka mnogo više uoči prvog treninga... - Brandao se vratio u Brazil, Bogdanović je u Srbiji, dok je Bošnjak prešao u Arsenal. Otišli su još Dašić, Redžić, Perošević i Medo Juković koji je novi član Sutjeske. Đorđe Cvijović je operisao ligamente koljena i nećemo ga imati na raspolaganju tokom prve polusezone – rekao je Babača. Jedinstvu je cilj da bude stabilan prvoligaš... - Prošle sezone smo imali uspona i padova. Bili smo dobro pozicionirani, ali i jedno vrijeme u zoni baraža. Nijednog trenutka nijesam posumnjao u tim. Vjerovao sam da ćemo ispuniti cilj. Tako je i bilo. Izašli smo iz opasne zone i održali se u mirnoj luci. Očekujem da i naredne sezone budemo na nivou. Opstanak je primarni zadatak. Težićemo da igramo otvoreno, napadački, da naše utakmice budu efikasne i lijepe za gledanje. Imamo kvalitet, a nadam se iskreno i da ćemo na vrijeme popuniti upražnjene pozicije – zaključio je Babača. D. K.
Kirgistan 3
Crna Gora 5
POREČ - Dvorana „Finida“. Sudije: Adrian Krumoa, Alis Vevedova, Rem Albiši (Francuska). Golovi: 0:1 Spasojević u 3, 1:1 Sadikov u 26, 2:1 Alimov u 27, 2:2 Nikolić u 28, 2:3 Vuk-
čević u 32, 2:4 Vukčević u 38, 2:5 Ćalasan u 38, 3:5 Murzakulov u 39. minutu.
KIRGISTAN: Horebek, Dolotov, Murzakulov, Kubanihov, Kanabetkov. Igrali su još: Kuvatbek, Baigazi, Alimov, Talajbekov, Turatbekov, Sadikov, Džanat, Kenešbekov.
Crna Gora: ĐURKOVIĆ, SPAsojević, Mugoša, Cimbaljević, Nikolić. Igrali su još: Božović, Gopčević, Davidović, Delić, Puletić, Ćalasan, Vukčević, Marković, Tafić. Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je Kirgistan na kraju međunarodnog turnira u Poreču. Naša selekcija slavila
je sa 5:3 golovima Marka Spasojevića, Nemanja Nikolića, Novice Ćalasana i dvostrukog strijelca Pavla Vukčevića. - Odlična utakmica, u kojoj smo i oni i mi bili na visokom nivou. Meč pun tempa, dinamike, sa rezultatskim preokretima. Posebno mi je drago što smo u četvrtoj utakmici za pet dana bili dominantni u fizičkom smislu, a motivisani kao da je riječ o utakmici kvalifikacija -istakao je selektor Sveto Ljesar. R. P.
PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Mićo Ljubibratić je u pismu Matiji Banu teško klevetao Peka Pavlovića:
„Peka Pavlovića niti je ko proglasio niti je on bio vrhovni vođ ustanka. Na kratko, Peko je u početku pokreta bio poslan u Ercegovinu, prvo - da pazi da pokret nije maslo Srbije; drugo, da ustanak, ako ga zaista bude, podvrgne uplivu Crne Gore; treće, da vidi kod Kostać-paše i drugi(h) Turaka ne bi li se moglo doći do ovake nagodbe: da Porta ustupi Crnoj Gori Banjane i još neka pogranična mesta...“ (Izvještaj Mića Ljubibratića Matiji Banu, Matica, br. 73, proljeće 2018. str. 663).
Protiv Mića Ljubibratića je bio i katolički sveštenik dum Ivan Musić, koji je zapovijedao ustanicima u donjoj Hercegovini. „Musić je s dijelom hercegovačkih vođa izjavio da neće nipošto prihvatiti Ljubibratića za vođu ustanka. U tome mu se pridružilo i nekoliko pravoslavnih vođa“ (Ivica Puljić, „Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna krizaHercegovački ustanak (1875.1878.)“, 2004, str. 274).
Ljubibratić se, kasnije, u pismu koje je uputio knjazu Nikoli, tužio na „Glas Crnogorca“ zato što je u njemu navodno objavljeno sljedeće: „Ljubibratić je došao iz Srbije, on radi za Srbiju, o njemu lijepo pišu novine; neke idu čak tako daleko da iznose drzov-
Uloga koju je Ljubibratić igrao i uticaj koji je vršio bili su najveći na početku ustanka, a njegovo neprijateljstvo prema ruskom, pa čak i crnogorskom uticaju u ustanku, konačno je dovelo do toga da ga Peko i stranka koja je bila naklonjena Crnoj Gori protjeraju iz logora u gornjoj Hercegovini
ne laži. Dakle ne samo ne treba mu dozvoliti da drži Skupštinu, ustroji privremenu vladu i koncentruje vojsku, nego valja po svaki način raditi da ga istisnemo iz Ercegovine…“ (Ivica Puljić, 2004, str. 276).
Priređivač ovog feljtona je vrlo pažljivo pregledao izdanja „Glasa Crnogorca“ od juna 1875. do juna 1876. i u njima nije naišao na ovakve optužbe na račun Ljubibratića.
Za navodnim člankom u „Glasu Crnogorca“ o kome govori Lju-
bibratić tragao je i holandski istoričar Rene Gremo, koji takođe nije uspio da ga pronađe. Treba imati u vidu da neki brojevi „Glasa Crnogorca“ nijesu sačuvani, mada će naprije biti da takvog članka nije ni bilo. Međutim, ukoliko je Ljubibratić neosnovano optužio „Glas Crnogorca“, on sa takvim „parafraziranjem“ nije promašio suštinu crnogorske politike. Objektivni Vilijam Stilman o Ljubibratiću piše sljedeće: „Kada su vojne operacije energično otpočele, njega stade napuštati najbolja vojna snaga, te ostade u Grepcima sa svojim dobrovoljcima i ljudima iz ravnice, koji su bili bolji ustanici kada nije bilo borbe, nego kada su Turci bili na vidiku (...) uloga koju je igrao i uticaj koji je vršio bili najveći na početku ustanka, a njegovo neprijateljstvo prema ruskom, pa čak i crnogorskom uticaju u ustanku, je konačno dovelo do toga da ga Peko i stranka koja je bila naklonjena Crnoj Gori protjeraju iz logora u gornjoj Hercegovini“ (Herzegovina and the Late Uprising: the Causes of the Latter and the Remedies, London, 1877, str. 48-49).
***
„Strani dopisnici su s najviše oduševljenja pisali o Ljubibratiću, on je u njihovom pisanju bio centralna i „glavna osoba ustanka“. Djelo njihove propagande i propagande dalmatinskih odbora je i to što su svi strani dobrovoljci koji su pristizali u Hercegovinu upućivani Ljubibratiću i bili pod
njegovim zapovjedništvom. Najvišu podršku imao je Ljubibratić u Garibaldiju koji se svom dušom opredijelio za njega te ga obilato pomagao, kako materijalnom pomoću tako i savjetima.“
Začudo, velikosrpska propaganda je i cijeli vijek nakon hercegovačkog ustanka i dalje Ljubibratića predstavlja kao glavnog ustaničkog vođu. Tako je u Beogradu početkom 1970-ih objavljen prijevod Larusove opšte enciklopedije, u kojem su priređivači umjesto francuskih, načinili nova poglavlja o istoriji jugoslovenskih naroda. I ispostavilo se da je u osvrtu na Hercegovački ustanak iz 1875. godine, izostavljeno ime Peka Pavlovića, dok je Mićo Ljubi-
tiran kao vođa ustanka. Radoslav Rotković se osvrnuo na tu neistinu u časopisu Stvaranje (br. 7, 1974, str. 849-857) konstatujući da se tako nešto moglo naći u štampi prije stotinu godina, ali da poslije dugog izučavanja i objavljivanja dokumenata, takav postupak nije shvatljiv. „Ali pisati danas naučni osvrt na hercegovački ustanak, ne pomenuti uopšte Peka Pavlovića, a unaprijediti Mića Ljubibratića u rang vođe, znači prepisivati novinarske patke.“
Rotković je ovo napisao prije pola stoljeća. Ove godine se navršava 150 godina od Hercegovačkog ustanka i sva je prilika da će Mićo Ljubibratić iznova biti lansiran u glavnu ličnost ustanka. ***
Konačno, evo i što je kralj Nikola napisao o svemu tome u svojim memoarima.
„Među ovijem dobrovoljcima bio je i Mićo Ljubibratić, iz Biograda, rodom Hercegovac. I on se trudio da sastavi sebi jednu četu. Sa nekolicinom družine svoje on se ustavio u manastiru Duži. No kako se hercegovačka vojska odmah u početku uredila na crnogorsku, po svojim plemenima, on nije mogao sastaviti četu od Hercegovaca, jer je svako pleme hercegovačko imalo svojega vojvodu ili četnike i junake glasovite, oko kojijeh su se plemenici iskupili. Ljubibratić nije mislio da mu treba o ovome računa voditi. On je težio za vodstvom ustanka. No kad se vidio na granici Hercegovine usamljen, on je pošao u Nevesinje. Ovi su svakoga
radosno primili u svoje kolo, ali kad su čuli Ljubibratići da on hoće da uređuje ustanak, koji je već bio uređen i tolike uspjehe već imao, poriječaše se s njim, a između Peka Pavlova i njega došlo je do ruku. Ljubibratić, grdno izbiven, vrati se opet na granicu austrijsko-hercegovačku. Poslije ovog nemilog događaja i Ljubibratiću je postalo jasno, da on u utvrđenom redu u Hercegovini ne može ništa izmijeniti. Snaga ustanka bila je baš u tome, što je on bio u jakijem rukama, te je nemogućno bilo da se glavari među sobom glože i progone, što je obična i vrlo opasna pojava u ovakvijem poduzećima. (...) Upoznavši, napošljetku, pravo stanje stvari, Ljubibratić je postao skromniji i izašao je na Cetinje. Knjazu Nikoli nije bila ni jedna, ma i najmanja snaga u ustanku na odmet. Zato je želio i Ljubibratića u ustanku zadržati, a učinio mu se čovjek sposoban i viđen. On je sažalio nemili događaj s Pekom, poučio ga da mu se valja potčiniti jedinstvu radnje, a nipošto se ne stavljati u opreku sa glavarima ustaškim, ako želi služiti ustanku i otadžbini svojoj. Knjaz je Ljubibratića odjenuo bogatijem odijelom crnogorskim, dao mu troška i poslao ga opet u Duži, da ondje obrazuje četu od dobrovoljaca, koji će mu se s Cetinja šiljati, kako budu koji dolazili. I koliko je bilo dobrovoljaca, cetinjski odbor upućivao ih je preko Grahova Ljubibratiću. No ova četa dobrovoljaca nije se mogla održati za cijelo vrijeme ustanka. U nju se uvuklo i čeljadi, koju ne oduševljavaše stvar slobode, kojima je ustaški život bio samo interesantan: da bude prijatniji, oni su više vrijeme provodili u Dubrovniku i Novom i izletima na Cetinje. U tome su se oni ugledali na istoga Ljubibratića, svojega vođu. Tako se napošljetku moglo i moralo dogoditi, da su 30. marta 1876. austrijske vlasti Ljubibratića na austrijskom zemljištu uhvatile i poslale u Linc u zatočenje. (...) Nekolicina dobrovoljaca koji su bili s Ljubibratićem, pošli su po tome u Beograd, a neki u Bosnu...“ (Nikola I Petrović Njegoš, Autobiografija, memorari, putopisi, Cetinje-Titograd, NIO Pobjeda-OOUR Grafička djelatnost, 1989, 297-298). (Nastavlja se)
,,Jedino od čega se moramo bojati jeste strah“ - glasila je najčešće citirana rečenica novoizabranog američkog predsjednika izrečena 4. marta 1933. godine. Ruzvelt je aludirao na strah koji parališe svaku ekonomsku aktivnost. Strah da se ne ostane bez posla, farme, krova nad glavom, depozita u banci… Sve to nagonilo je ljude ,,da se zatvore“ u svoje ljušture, ponašaju i pretjerano razborito pogoršavajući i onako tešku ekonomsku situaciju
Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ
Godine 1932. za predsjednika Sjedinjenih Država nadmetali su se kandidat Republikanske stranke - Harold Huver i kandidat Demokratske stranke - Frenklin Delano Ruzvelt. Dok se Huver trudio da dokaže da je teška depresija koja je tih godina zahvatila Sjedinjene Države posljedica svjetskih prilika, program Demokrata obećavao je uravnotežen budžet, smanjenje federalnih rezervi, zdravu valutu, poštovanje zakonite privatne inicijative. Neke od ovih smjernica iz programa Demokrata postaće kasnije i okosnica čuvenog Nju dila. U pobjedu Ruzvelta malo ko je sumnjao. I zaista, kandidat Demokrata ubjedljivo je trijumfovao, pobijedivši u ništa manje nego 40 država. Svoju prvu inauguracionu besjedu Ruzvelt je započeo znamenitim riječima: ,,Jedino od čega se moramo bojati jeste strah“ - glasila je najčešće citirana rečenica novoizabranog američkog predsjednika izrečena 4. marta 1933. godine. Ruzvelt je aludirao na strah koji parališe svaku
ekonomsku aktivnost. Strah da se ne ostane bez posla, farme, krova nad glavom, depozita u banci… Sve to nagonilo je ljude ,,da se zatvore“ u svoje ljušture, ponašaju i pretjerano razborito pogoršavajući i onako tešku ekonomsku situaciju. Nekoliko nedjelja kasnije, 4. marta 1933. godine, Ruzvelt će posebno apostrofirati strah od inflacije. Ovaj strah, naglasio je američki predsjednik, još uvijek traje i uzima svoj danak, parališući svaku javnu akciju, čiji bi cilj bio ozdravljenje privrede.
I upravo će strah od inflacije i paraliza koju je izazivao biti glavna opasnost za ekonomiju Sjedinjenih Država. Tako se u startu sprečavala svaka intervencija kojoj je cilj bio da se poveća ponuda novca, onemogućavao ,,svaki potez“ države kojim bi se povećali njezini nužni rashodi, paralisala svaka akcija kojom bi se pospješilo samopouzdanje poslovnih krugova.
Istovremeno, u Kongresu su vaskrsle neke prastare ideje. Senator Kej Pitman iz Nebraske, predsjednik Senatskog odbora za spoljnu politiku, iščaurio se u odanog zagovornika srebra. Senator Elmur Tomas
iz Oklahome počeo je zagovarati ,,svaki oblik ekspanzije valute. Mi jednostavno moramo imati više novca u opticaju i meni je svakako svejedno kakav će to biti novac – srebrni, bakarni, zlatni ili od papira!“
Budući da se situacija iz dana u dan pogoršavala, inflacionisti su potražili pristalice u uglednim poslovnim krugovima. Tzv. Komitet za naciju služio je tim snagama kao mostobran u bankarskom i poslovnom svijetu, ali na koga se gledalo sumnjičavo i sa nepovjerenjem – smatralo se da meta planova ovog komiteta nije samo američki dolar nego i američka demokratija. Odanog zagovornika inflacionisti su imali i u Čarlsu Kuglenu –radio-svešteniku iz Mičigena,
bučnom i vječitom pristalici ekspanzije valute. Ipak, većina ekonomista, biznismena i uglednih bankara zazirala je od inflacije. Tokom 1933. godine udružilo se 40 najuglednijih ekonomista pod vođstvom Edvina Kemerera, sa Univerziteta Prinston, u Nacionalni komitet ekonomista za monetarnu politiku, kako bi se zajednički borili protiv svih pokušaja manipulisanja novcem, ma ko se u njih upustio. Prethodnih godina profesor Kemerer vodio je monetarne misije i na poziv tadašnjih vlada odlazili su u Meksiko, Gvatemalu, Kolumbiju, Čile, Ekvador… Kemerer je svim tim vladama – klijentima savjetovao da uvedu nešto slično zlatnom standardu, ali to je u svakom pojedinačnom slučaju donijelo razočaravajuće rezultate. Ipak, afinitet pre-
ma zlatu donio je Kemereru veliku slavu, ali i dosta novca. Sa dolaskom Ruzvelta na vlast povećao se i strah od inflacije, ali i osjećaj da je potrebna budnost. Sve što je Ruzvelt govorio u svojoj predizbornoj kampanji ulivalo je sigurnost, ali je malo bilo onih koji bi ,,stavili ruku u vatru“ s uvjerenjem da će on to i ostvariti. A bilo je očito da u Kongresu sjedi mnogo ljudi koji su se usrdno nadali i željeli da Ruzvelt svoje riječi ne pretoči u djelo.
I upravo će strah od inflacije i paraliza koju je izazivao biti glavna opasnost za ekonomiju Sjedinjenih Država. Tako se u startu sprečavala svaka intervencija kojoj je cilj bio da se poveća ponuda novca, onemogućavao ,,svaki potez“ države kojim bi se povećali njezini nužni rashodi, paralisala svaka akcija kojom bi se pospješilo samopouzdanje poslovnih krugova
U stavu prema inflaciji već prvih dana bila je povučena ,,granična linija“ dokle se u tome smije ići. I to je vrijedilo i za pripadnike nove administracije, a ne samo za one koji su bili iznad nje. S tim što nijedan pripadnik Ruzveltove administracije, koji se nalazio na iole odgovornijem i važnijem položaju, nije želio da ga bilo ko smatra inflacionistom – najviše što su bili spremni bila je stabilizacija dolara – da njegova vrijednost niti raste niti opada. Najistaknutiji zagovornik ove linije bio je tadašnji ministar poljoprivrede Henri Walas. Takođe, ,,postojala je i grupa koja se otvoreno borila protiv inflacije. Njene vođe su bile Lewis Daglas, Ruzveltov direktor budžeta, Džems Wartburg, Din Ačeson, u to vrijeme takođe ministar finansija, kojega je čekala velika slava i neko vrijeme Bernard Baruh.“ Ljudi koji tvrde da je ,,moguća postupna inflacija“, rekao je Baruh, mogli bi isto tako tvrditi da je moguće postupno ispaljivanje topa. Novac se naprosto ne može vratiti na posao u atmosferi ispunjenoj prijetnjom da će izgubiti vrijednost“.
U prvim sedmicama nakon 4. marta, dominirale su pristalice ,,solidnog novca“. Predstavnički dom je, na Ruzveltov zahtjev, i na osnovu projekta što ga je izradio Daglas, donio radikalni Zakon o državnoj štednji, na temelju kojeg su smanjene plate svim državnim funkcionerima, državnim činovnicima, pa čak i kongresmenima, a smanjene su i penzije. Na proteste liberalnih Demokrata niko se nije obazirao – bili su ,,gurnuti u stranu“. Do nesuglasica je došlo u vezi sa prijedlogom senatora Tomasa da se u Zakon o prilagođavanju poljoprivrede unese amandman od nekoliko članova, među kojima je bio i član o kovanju slobodnog novca, zatim član o kovanju srebrnog novca do iznosa od 200 miliona dolara, radi plaćanja dugova drugim državama, član o emitiranju uz izvjesne restrikcije ,,zelembaća“ do maksimalnog iznosa od tri milijarde dolara, član po kojem bi se izvršnoj vlasti (predsjedniku) dalo ovlašćenje da po vlastitom nahođenju smanji do polovine sadržinu zlata u zlatnom, odnosno srebrnom dolaru. Kako administracija nije bila sigurna da će srušiti Tomasov amandmanski prijedlog, zatražila je da njegove odredbe za administraciju budu diskrecione, a ne obavezne. Opasnost je tako bila uklonjena, ali su Ruzveltova ovlašćenja na polju monetarne politike postala gotovo neograničena. To je u Sjedinjenim Državama izazvalo veliku zabrinutost – ako Ruzvelt popusti pred inflacionistima sada kada ima diskreciona ovlašćenja – sve će biti izgubljeno •
Aktuelni vojni napad Izraela na Iran već je postao jedan od najutjecajnijih prekograničnih udara u novijoj historiji regije. Mnogo više od ciljanog napada na silose za rakete ili nuklearne objekte, uključuje ubistva visokih vojnih zapovjednika i sofisticirane cyber napade.
Među najznačajnijim razvojem situacije do sada je bilo ubistvo nekoliko visokih iranskih zapovjednika, uključujući generala Mohammeda Bagherija, komandanta Islamske revolucionarne garde (IRGC) Hosseina Salamija i šefa njenog zrakoplovnog programa, Amira Alija Hajizadeha. Ova ciljana ubistva predstavljaju najteži udarac iranskom vojnom vodstvu od rata s Irakom (1980–1988). Ipak, ispod površine, napad nije samo vojni manevar – to je izraz političke doktrine koja se razvija decenijama.
Iako su izraelski zvaničnici javno predstavili operaciju kao preventivni čin kako bi spriječili Iran da razvije nuklearno oružje, njen dublji strateški smisao postaje sve jasniji: destabilizacija, i, u krajnjem slučaju kolaps Islamske Republike. Godinama su izraelski i neki američki stratezi tvrdili – ponekad diskretno, ponekad otvoreno – da je jedino trajno rješenje za iranske nuklearne ambicije promjena režima. Trenutna kampanja se usklađuje s ovim dugotrajnim ciljem, ne samo vojnim sredstvima nego i psihološkim, političkim i društvenim pritiskom unutar Irana.
Cilj je izazivanje unutrašnjeg ustanka
Nedavni razvoj događaja ukazuje na to da je operacija osmišljena kako bi izazvala rane faze unutrašnjeg ustanka. Ovaj način djelovanja poznat je posmatračima prošlih pokušaja promjene režima: ubistva visokih vojnih zvaničnika, psihološko ratovanje, kampanje dezinformacija i simboličko ciljanje državnih institucija. U Teheranu su cyber napadi uz podrš-
MIŠLJENJE
Umjesto produbljivanja podjela, izraelski napad izgleda jača zajednički osjećaj nacionalnog identiteta preko političkih linija
ku Izraela i precizni udari navodno pogodili vladine zgrade i ministarstva, čak privremeno ometajući nacionalne televizijske prijenose – ključni stub komunikacijske infrastrukture Islamske Republike. Izraelska politička retorika odražava ovaj smjer. Na zatvorenim brifinzima i odabranim medijskim intervjuima, zva-
ničnici su priznali da se iranski duboko utvrđeni podzemni nuklearni objekti – neki navodno zakopani više od 500 metara ispod planina Zagros i Alborz – ne mogu uništiti bez pune američke podrške. Operacija bi u ovom konkretnom slučaju zahtijevala korištenje bombi GBU 57 poznatih i kao Massive Ordnance Penetrator,
koje se mogu isporučiti samo američkim strateškim bombarderima B-2 ili B-52. Izgleda da su izraelski čelnici, u nedostatku takvih kapaciteta, zaključili kako zaustavljanje iranskog nuklearnog programa nije moguće bez promjene vlasti. Ovaj kontekst daje novo značenje istovremenim vojnim i političkim naporima Izraela. Nakon napada, intenzivirana je izraelska poruka usmjerena iranskoj javnosti, prikazujući IRGC ne kao nacionalne branitelje već kao glavne tlačitelje iranskog naroda. Poruke
su nastojale odvojiti Islamsku Republiku od iranske nacije sa sloganima poput: „Ovo nije iranski rat. Ovo je rat režima.“ Iranski opozicioni čelnici u inozemstvu – uključujući Rezu Pahlavija, najstarijeg sina posljednjeg iranskog šaha, i bivšeg nogometaša Alija Karimija – ponovili su ove narative, izražavajući podršku napadima i pozivajući na smjenu režima.
Međutim, ova strategija je možda proizvela suprotan efekat. Umjesto poticanja masovnog ustanka ili razbijanja na-
cionalnog jedinstva, napadi izgledaju kao da su konsolidovali javni sentiment premošćavajući političke podjele. Mnogi Iranci, uključujući dugogodišnje kritičare režima, izrazili su bijes zbog onoga što smatraju stranim napadom na nacionalni suverenitet. Kolektivno sjećanje na vanjske intervencije –od udara koji je podržala CIA 1953. godine do Iransko-iračkog rata – ponovo je aktiviralo duboko ukorijenjeni odbrambeni refleks.
Fokus iranaCa je na naCionalnoj odbrani
Čak i među aktivistima pokreta „Žena, život, sloboda“, koji je izazvao proteste širom zemlje nakon smrti Mahse Amini 2022. godine u policijskom pritvoru, primjetna je nesklonost da stanu na stranu vojne intervencije. Dok su se slike bombardovanih zgrada i palih iranskih vojnika širile, empatija i solidarnost su privremeno zamijenile zahtjev za promjenom režima. Za mnoge, razgovor se prebacio sa političkih reformi na nacionalnu odbranu. Nekoliko javnih ličnosti i bivših protivnika Islamske Republike izrazilo je podršku Iranu i osudili su izraelske napade. Nogometna legenda Ali Daei izjavio je: „Radije bih umro nego bio izdajnik,“ odbacujući saradnju sa bilo kojim stranim napadom. Mohsen Borhani, bivši sudija i politički zatvorenik, napisao je: „Ljubim ruke svih branitelja domovine,“ referirajući se na IRGC i druge oružane snage. Ono što je započelo kao proračunati udar na vojne ciljeve možda postiže suprotan efekat. Umjesto slabljenja moći režima, izraelske akcije rizikuju da je ojačaju, podstičući nacionalno jedinstvo i utišavajući neslaganja. Pokušaj da se revolucija proizvede izvana možda ne samo da neće uspjeti – već bi mogao i da se obije o glavu. Ako je krajnji cilj Izraela bio da izazove kolaps režima, moguće je da je potcijenio historijsku otpornost iranskog političkog sistema i ujedinjujuću snagu nacionalne traume. Dok bombe padaju i generali ginu, čini se da se društveno tkivo Irana ne raspada. Možda se, zapravo, ponovo spaja. •
Neđelja, 22. jun 2025.
Дана 20. јуна 2025, у 50. години, преминула је
АНА ФИЛИПОВИЋ
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 21. јуна од 10 до 13 часова и 22. јуна од 10 до 14
часова, када ће се
Dana 20. juna 2025. poslije duge i teške bolesti, u 79. godini, preminula je naša draga
VASILJKA Đoke PRAVILOVIĆ rođena KRIVOKAPIĆ
Sahrana je obavljena u najužem krugu porodice 21. juna u 10 časova na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENA PORODICA: sinovi VELJKO i ZORAN, ćerke VUKOSAVA i BILJANA, brat BRANKO, snahe, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina PRAVILOVIĆ i KRIVOKAPIĆ
Dana 20. juna 2025, u 84. godini, napustio nas je naš voljeni
Porodica će primati saučešće 22. juna na groblju Čepurci od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.
Sestra VERA BABOVIĆ, supruga MIRJANA, kćerke VERA i DRAGANA, sinovi RATKO, NIKOLA i FILIP, unučad, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina ČAKAREVIĆ i ujčevina RAIČKOVIĆ
903
922
Posljednji pozdrav dragoj snahi, ujni
MILKI JOVANOVIĆ
Teško je reći zbogom nekome ko je ostavio toliko dobrote iza sebe.
Hvala ti što si bila dio naših života.
RADMILA - MIKA DELIBAŠIĆ sa porodicom
MILKA JOVANOVIĆ
Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam darivala. Nedostajaćeš nam i čuvaćemo te od zaborava.
Posljednji pozdrav
Draga moja sestro, tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu u mom životu.
Uvijek si bila moja podrška, prijatelj i oslonac.
Sjećanje na tebe i tvoju ljubav čuvaću vječno u svom srcu.
Zauvijek ćeš biti dio mojih lijepih uspomena. Počivaj u miru, sestro moja!
Posljednji pozdrav dragoj kumi
VASI PRAVILOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Kum BOBAN ĐUROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Tvoj osmijeh, tvoja snaga i tvoja dobrota ostaće zauvijek dio nas.
Nisi otišla, samo si korak ispred, na nekom boljem mjestu, gdje nema bola ni briga.
Uvijek ćemo te se rado sjećati. SVETLANA KUSTUDIJA sa porodicom 901
Posljednji pozdrav našoj dragoj
MILKI Radomana JOVANOVIĆ
Draga naša Milka, puno ćeš nam nedostajati.
LAZO, RADA, JOVANA, MILENA i MILOŠ 902
MIRKO i MILKA JOVANOVIĆ
Posljednji pozdrav našoj dragoj snahi, jetrvi i babi
MILKI Radomana JOVANOVIĆ
Zauvijek će te voljeti tvoje sestrične JELENA i DRAGANA sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj majci
910
Posljednji pozdrav našem dragom
MILIVOJU STANIŠIĆU
Posljednji tužni pozdrav dragom DEJANU
Počivaj u miru, voljeni moj Dejane, i neka mi te anđeli čuvaju. Tetka ZAGA LUČIĆ sa porodicom
893 S tugom i bolom u srcu opraštamo se od naše drage majke, svekrve i babe
Ćerka VUKOSAVA sa porodicom 919
Hvala ti na svojoj ljubavi, pažnji, brizi i pomoći koju si nesebično davala meni i mojoj porodici.
Tvoja toplina, dobrota i osmijeh koji nijesi nikad šteđela ostaje da živi u našem sjećanju. Bila si uvijek tiha snaga porodice, oslonac i primjer kako se voli i čuva porodica. Neka te anđeli prate.
Tvoji: ZORAN, IRENA, RADE, DEJANA, ANA i ĐORĐIJE
Neđelja, 22. jun 2025. Oglasi
Posljednji pozdrav voljenoj majci
Nakon života ispunjenog ljubavlju, iskrenošću, predanošću i tihom tugom koju si nosila u sebi, tvoje umorno srce pronašlo je svoj mir. Vjerujemo da si sad spokojna, u tišini i toplini onih koji su ti nedostajali, a koje si čuvala u mislima i srcu sve ove godine.
Draga majko, tvoja snaga, dostojanstvo i bezuslovna ljubav ostaće zauvjek dio nas. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Tvoj brat BRANKO
Sin VELJKO sa porodicom
911
Dana 20. juna 2025. godine upokojila se naša draga majka, tašta i baba
VASILJKA PRAVILOVIĆ rođena KRIVOKAPIĆ
Draga majko, ponosna sam što sam imala tako hrabru ženu i majku.
Ostaćeš zauvijek u mome srcu i sjećanju. Neka anđeli čuvaju tvoju bezgrešnu dušu, ja ću te uvijek pamtiti.
Tvoja ćerka BILJANA, zet DRAGAN, unuci BALŠA i NENAD
ANA FILIPOVIĆ
Anči, bolan je ovaj posljednji pozdrav. Hvala ti što si bila dio našeg života, hvala ti što si bila veliki prijatelj. Zauvijek ćete voljeti i čuvati od zaborava ŠUNDIĆI, RADOJKOVIĆI, VUJAČIĆI i TATAR
ANČI
Tvoja vedrina i iskrenost živjeće vječno u nama.
Draga Ana, Sve najveće i najljepše osobine koje postoje bile su satkane u tebi.
Tvoja topla duša zasluživala je sve najbolje a mi se opraštamo od tebe. Da li je ovo stvarnost?
Sa tugom ćemo te nositi u našim srcima
DADO i MILENA RADOVIĆ
Posljednji pozdrav našoj voljenoj kumi
U nama i sa nama ostaje tvoj divni osmijeh, energija i vedrina.
VANJA, ANA, NAĐA, NEDA i JOVAN
Poslednje zbogom našoj voljenoj
Bol i tuga za tobom veliki, a riječi nemoćne, naša voljena i lijepa
Hvala za iskreno prijateljstvo, počivaj među anđelima.
Posljednji pozdrav našoj dragoj
Čuvaćemo te u našim lijepim sjećanjima, uvijek vedru i nasmijanu.
Tužni zbog tvoga preranog odlaska, tvoji:
brat RANKO i snaha MILICA JOVOVIĆ sa porodicom
Otišla je najbolja i najhrabrija od nas
ANA FILIPOVIĆ
Ostaće nam velika bol i praznina, ali i lijepa sjećanja. Bila je privilegija i čast imati te za sestru, brataničnu, druga…
Vole te tvoji ČUKIĆI
ANČICI
Putuj s anđelima, dušice naša lepa.
Vole te tvoje tetke VERA i NADA
Tužan pozdrav miloj
Hvala ti za lijepe trenutke i uspomene iskrenog prijateljstva kojeg ćemo se zauvijek sjećati. Pamtićemo te po snazi i dostojanstvu.
Porodica JANKOVIĆ 915
LJUBO, SAŠA i SRĐA sa porodicom FILIPOVIĆ
Sa ogromnom tugom se opraštamo od naše
ANE
Najmilija naša, Ni slutili nijesmo da će pozdrav sa tobom biti ovako preran. Bila si naš najljepši osmijeh, svjetlost i radost. Ponosni smo i zahvalni što smo bili dio tvog srca.
Do sljedećeg osmijeha koji liječi.
Volimo te
Tvoja tetka VESNA i braća MARKO i GRIGORIJE 916 Moj ANČI
Nedostajaćeš i za smijeh i za suze. Hvala što si sijala kako samo anđeli znaju.
Putuj sa njima, kako ti i dolikuje.
Volimo te
Tvoja LENA sa porodicom
Oproštaj od moje voljene tetke
Draga tetka, tvoja ljubav, oslonac, podrška, iskreni i mudri savjeti u životnim nedoumicama zauvijek će ostati dio mene.
Nedostajaće naši dugi razgovori koje smo vodile. Posebno ti HVALA za sestrinsku ljubav, pažnju, brigu i osjećanja koje si pružila mojoj majci. Volim te
DEJANA LJUMOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i baki
Počivaj u miru. Zaslužila si.
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Hvala ti što si naše živote oplemenila svojom dobrotom i vedrinom. Čuvaćemo te od zaborava
Posljednji pozdrav
VESELIN ĐUROVIĆ
Počivaj u miru KOKA, VLADO i DUDA POPOVIĆ sa porodicom
Tvoji: BORISLAV, JELENA, STRAHINJA i ANASTASIJA
Posljednji pozdrav dragoj sestri
LJILJANI
Počivaj u miru.
Sestra OLIVERA ADŽIĆ sa porodicom
Prošle su dvije godine otkako si nas napustila
RAJKA
ali bol ne jenjava.
Vrijeme prolazi, ali ti – ti ne prolaziš. Živiš i dalje s nama, u svakoj priči koju ispričamo, u svakom sjećanju koje podijelimo, u svakom osmijehu i suzi.
Surova je realnost života: nauči nas da hodamo dalje, ali nikad ne da zaboravimo.
Tuga za tobom ne slabi, samo postaje dio nas. Nedostaješ… svakim danom sve više. Zauvijek si u našim srcima - kao sestra, zaova, tetka, prijatelj, oslonac. Neka ti je vječni mir i hvala ti za sve što si bila.
887
Unuk MILUTIN
RAJKA
Dvije godine
RAJKICE
Fališ... ali sam već navikla da živim sa tim osjećajem... da jedan dio mene nedostaje. U tebi sam imala najboljeg prijatelja i heroja svog života. Čuvam te... sakriveno u srcu.
Dvije godine
Tvoji: SAŠA, IRENA, LUKA i KRISTINA 888
Prolaze dani, ali ne prolaziš ti. Ostala si dio mene, dio svega što osjećam.
Srce moje kuca drugačije otkad te nema, ali za tebe kuca još jače. Nedostaješ svakim dahom, svakom riječju, svakim pogledom u prazno.
Niјеsi zaboravljena, nikad nećeš biti. Voljena si — i voljena ćeš zauvijek ostati. Počivaj u miru, dijete moje. Neka te anđeli čuvaju, kao što sam ja željela čuvati tebe.
Majka PERSA
Ćerka ANA, GRGA, OGI i MATO 889
RAJKA
Svojim životom zaslužila si poštovanje. Počivaj u miru.
Suprug MIJO
Dođe dan kad ne poželiš da progovoriš ni jednu riječ. Tih dana je puno. Ti i ja pričamo u tišini.
Voli te sin BOLE
Prije petnaest godina zauvijek je otišao MILUTIN Neška BATRIĆEVIĆ
Zaslužio je dobrotom da ga trajno nosim u srcu i mislima. ĆERKA
912
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
(1 slika)
riječi (4 slike)
riječi (3 slike),
do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034
Ministarstvo kulture i medija
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
NOVO IZDANJE
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
U PRODAJI
Cijena 7€
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
PODUHVAT
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
DO Ć I NE Ć E
E
hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
