Poneđeljak, 26. maj 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21356 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
KOMENTAR
POLICIJSKE ČISTKE: Sagovornici Pobjede upozoravaju da se provjera integriteta policajaca mora sprovesti kroz jasnu institucionalnu i zakonsku proceduru, uz poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda
STR. 3.
Vlast u Crnoj Gori nema ni interesa, ni snage da se odupre nacional-šovinističkim i ksenofobnim izlivima netrpeljivosti i ostrašćenosti. Ne postoji ni želja da se reaguje na ugrožavanje nacionalne i vjerske ravnopravnosti, niti na revizionističko slavljenje kvislinga i izdajnika iz Drugog svjetskog rata, kao ni ratnih zločina i zločinaca, genocida i njegovih naredbodavaca i izvršilaca u posljednjim ratovima na prostorima bivše Jugoslavije
INTERVJU: Nina Blažić, vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave
Dogovorom svih biće određen datum za lokalne izbore u jednom danu
Prijedlog koji je sadržan u konceptu zakona o lokalnim izborima podrazumijeva da sve skupštine opština donesu odluku o skraćenju mandata svojih saziva, te da se na osnovu toga utvrdi jedinstven datum održavanja lokalnih izbora u svim opštinama – kaže Nina Blažić
Potrebno je formirati komisiju za veting koja bi kao nezavisno i nepristrasno tijelo sprovodila provjere imovine i stila života policijskih službenika. Ovo tijelo trebalo bi da bude sastavljeno od pravnika, predstavnika civilnog društva, međunarodnih eksperata i službi za unutrašnju kontrolu rada Uprave policije. Tako formirano tijelo mora imati ovlašćenja za prikupljanje informacija, sprovođenje saslušanja i donošenje preporuka o razrješenju ili zadržavanju policijskih službenika, kriterijume provjere, počev od imovinskog statusa kroz upoređivanje prijavljene i stvarne imovine (koristeći katastar, bankovne podatke, poreske prijave) – precizira Ivan Pekić
Praksa pojedinih trgovačkih preduzeća pri dostavi krupne i teške robe stvara dodatne troškove potrošačima
Trgovci bi trebalo da uvedu unos robe u stambeni prostor kao zvaničnu uslugu, sa jasno definisanom cijenom i fiskalnim računom. Time bi zaštitili interese potrošača, obezbijedili poresku disciplinu i podigli kvalitet tržišta u cjelini – kazali su iz Direkcije za zaštitu potrošača Ministarstva ekonomskog razvoja. Na dodatno pitanje Pobjede – da li to znači da će se takva praksa propisati zakonski, imajući u vidu da na ovaj način ona nije pravno obavezujuća te da se ostavlja trgovcima na dobru volju da je sprovedu, nijesmo dobili konkretan odgovor
ALARMANTNO: Za četiri mjeseca ove godine već 332 krivična djela nasilja u porodici
Zakoni u Crnoj Gori postoje, ali njihova primjena nije dosljedna. Problem je u interpretaciji, nedostatku odgovornosti i u sistemskim propustima koji omogućavaju nasilnicima da prolaze nekažnjeno, dok žrtve ostaju nezaštićene. Potrebno je usvojiti zakon da se femicid tretira kao zasebno krivično djelo, jer je femicid najteži oblik porodičnog nasilja –kazala je Nada Radović STR. 8. i 9.
Nakon što je NN lice pod okriljem noći posjeklo višedecenijski čempres u Beogradskoj ulici, grupa stanara iz centra prethodne noći provela je dežurajući
Đe nema sistema, građani moraju da čuvaju drveće od bespravne sječe
U saznanju smo da je policija uspjela da izdvoji snimke sa kamera na zgradi pored koje snimaju prema Beogradskoj ulici. Navodno su snimljena lica koja su autom dolazila sat prije ovog ,,zločina“ –kazala je stanarka zgrade u Beogradskoj ulici Ivana Radulović STR. 15.
INTERVJU: Nina Blažić, vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu
PODGORICA - Očekuje se da propisi koji se odnose na izbornu reformu budu usvojeni do kraja 2025. godine. Ukoliko bude volje, na bazi koncepta zakona o lokalnim izborima, reforma izbornog sistema na lokalnom nivou može biti pretočena u zakonski tekst i sprovedena javna rasprava u naredna dva mjeseca. To je u intervjuu za Pobjedu kazala Nina Blažić, vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave.
Kako je ukazala, pomenuti zakonski akt u predloženoj formi ima sve evropske standarde „koji donose niz suštinskih i organizaciono-tehničkih prednosti: od veće pravičnosti i preciznosti do jačanja demokratskog legitimiteta i efikasnosti izbornog procesa“.
- Dostavljanjem koncepta zakona Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Skupštine Crne Gore stvoren je temelj za otvaranje širokog i inkluzivnog dijaloga o lokalnoj izbornoj reformi. Ovo je prvi put da Odbor ima u rukama konkretna i sveobuhvatna rješenja na osnovu kojih može konstruktivno djelovati, koja uživaju podršku na svim nivoima – od lokalnog do međunarodnog –rekla je ona.
Kako je istakla, najveće otvoreno pitanje u procesu uspostavljanja dogovora o održavanju lokalnih izbora u jednom danu odnosi se na način određivanja datuma izbora. Smatra da koncept zakona „nudi najlogičnije i najprihvatljivije rješenje“.
- Predloženo je da se definiše politički sporazum koji bi potpisali svi relevantni politički akteri, a koji bi precizirao datum održavanja jedinstvenih lokalnih izbora, obavezu svih
Prijedlog koji je sadržan u konceptu zakona o lokalnim izborima podrazumijeva da sve skupštine opština donesu odluku o skraćenju mandata svojih saziva, te da se na osnovu toga utvrdi jedinstven datum održavanja lokalnih izbora u svim opštinama – kaže Nina Blažić
lokalnih skupština da skrate sopstvene mandate, te garanciju da se lokalni i parlamentarni izbori neće održavati u istoj godini, čime bi se očuvala politička stabilnost i efikasnost izbornog procesa – navela je Blažić, te dodala da je to „pitanje političke volje, odgovornosti i spremnosti da se učini odlučan korak ka jednoj od ključnih reformi na evropskom putu Crne Gore“. Ona je pojasnila i da će izborna reforma biti kompletna samo ako uključuje donošenje zakona, uvođenje otvorenih izbornih lista, neposredan izbor predsjednika opštine i njegovog zamjenika, neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica, te depolitizaciju opštinskih izbornih komisija. - Jedna od ključnih reformskih novina jeste uvođenje neposrednog izbora predsjednika opštine i njegovog zamjenika od strane građana. Ovo rješenje uklanja političke kalkulacije i dogovore koji do sada nijesu bili zasnovani na izbornoj volji građana, jača se odgovornost predsjednika opštine prema građanima, a ne prema partijama, onemogućava se sporna praksa „rotirajućih predsjednika“, koja je do sada često bila uzrok institucionalne nestabilnosti i blokade – zaključuje Blažić.
POBJEDA: Koji su prvi koraci koje je potrebno učiniti da bi došlo do konsenzusa ili bar većinske podrške za organizovanje lokalnih izbora u jednom danu?
BLAŽIĆ: Prvi i najvažniji korak već je učinjen – pripremljen je i dostavljen koncept
zakona o lokalnim izborima Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu. Ovim dokumentom, koji je rezultat rada Ministarstva javne uprave i ekspertskog tima, jasno su definisana sva ključna normativna i tehnička pitanja u vezi s modelom održavanja lokalnih izbora u jednom danu. Riječ je o evropskom standardu koji donosi niz suštinskih i organizaciono-tehničkih prednosti: od veće pravičnosti i preciznosti do jačanja demokratskog legitimiteta i efikasnosti izbornog procesa. Takav model predstavlja jasan iskorak ka usklađivanju izbornog sistema Crne Gore sa praksama razvijenih demokratskih zemalja.
Dostavljanjem koncepta zakona stvoren je temelj za otvaranje ši-
ma konkretna i sveobuhvatna rješenja na osnovu kojih može konstruktivno djelovati, koja uživaju podršku na svim nivoima – od lokalnog do međunarodnog.
To je, bez sumnje, istorijski trenutak za Crnu Goru. Reforma lokalnih izbora nije samo tehničko pitanje – to je demokratski i evropski iskorak, reforma koja pripada svim građanima. I državni organi, i lokalne samouprave imaju odlučujuću ulogu u njenom uspješnom sprovođenju. Vjerujem da nijedan akter neće željeti da bude prepreka promjeni koja Crnoj Gori otvara vrata članstva u Evropskoj uniji.
POBJEDA: Što je trenutno najveći problem u postizanju ovog do-
Ovo je prvi put da govora?
Nina Blažić
BLAŽIĆ: Najveće otvoreno pitanje u procesu uspostavljanja dogovora o
POBJEDA: Na koji način će se prebroditi problemi poput različitih termina formiranja vlasti i, posebno, ponavljanja izbora na pojedinim biračkim mjestima?
BLAŽIĆ: Koncept zakona o lokalnim izborima nudi sveobuhvatan pravni okvir koji adresira ključne izazove sprovođenja lokalnih izbora u jednom danu, uključujući i pitanja poput različitih termina formiranja vlasti i eventualnog ponavljanja izbora na pojedinim birač-
kim mjestima. Jedan od osnovnih preduslova za efikasno i zakonito sprovođenje lokalnih izbora jeste usvajanje posebnog zakona o lokalnim izborima, koji na jedinstven način uređuje sva pravila i specifičnosti ovog procesa. Pored toga, depolitizacija opštinskih izbornih komisija predstavlja ključni korak ka pravednom i objektivnom izbornom procesu. Sprovođenje izbora bilo bi u rukama stručnjaka iz oblasti izbornog prava, što garantu-
je dosljednu primjenu zakona i veću pravnu sigurnost. Problematika različitih termina formiranja lokalne vlasti rješava se propisivanjem preciznih rokova za konstituisanje lokalnih skupština, koji neće biti duži od sadašnjih 60 dana. Na taj način se osigurava da proces formiranja vlasti bude pravovremen i predvidiv. Jedan od međunarodnih demokratskih standarda jeste efikasno rješavanje izbornih prigovora i prav-
nih ljekova. U okviru koncepta zakona ponuđen je pregled potrebnih izmjena drugih relevantnih propisa – prvenstveno Zakona o Ustavnom sudu – kako bi se ubrzali postupci odlučivanja po izbornim žalbama i smanjile pravne praznine koje usporavaju izborni proces.
Koncept zakona detaljno definiše trajanje mandata lokalnih skupština, kao i uslove i ograničenja za raspisivanje prijevremenih izbora. Ove mjere doprinose
održavanju lokalnih izbora u jednom danu odnosi se na način određivanja datuma izbora - budući da su mandati lokalnih skupština započeti u različitim vremenskim periodima, što znači da ne ističu istovremeno. Iz tog razloga, nije moguće jednostavno odabrati datum na osnovu isteka četvorogodišnjeg mandata svih skupština. Koncept zakona o lokalnim izborima već nudi najlogičnije i najprihvatljivije rješenje, uzimajući u obzir jasno izraženu političku volju iskazanu kroz odluku o formiranju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao i nedvosmislenu podršku Evropske unije. Predloženo je da se definiše politički sporazum koji bi potpisali svi relevantni politički akteri, a koji bi precizirao datum održavanja jedinstvenih lokalnih izbora, obavezu svih lokalnih skupština da skrate sopstvene mandate, te garanciju da se lokalni i parlamentarni izbori neće održavati u istoj godini, čime bi se očuvala politička stabilnost i efikasnost izbornog procesa. To je pitanje političke volje, odgovornosti i spremnosti da se učini odlučan korak ka jednoj od ključnih reformi na evropskom putu Crne Gore. Sada je pred svima nama test zrelosti i odgovornosti: da se kroz jasan sporazum omogući sprovođenje ove evropske, demokratske i nužne reforme lokalnog izbornog sistema. POBJEDA: Da li je izvjesno da će se izborna reforma istovremeno odnositi na organizovanje lokalnih izbora u jednom danu i uvođenje otvorenih lista? Da će se, eventualno, ova dva preduslova uvoditi u različitim izbornim ciklusima?
reformu lokalnog izbornog sistema, koja uključuje donošenje zakona o lokalnim izborima, uvođenje otvorenih izbornih lista, neposredan izbor predsjednika opštine i njegovog zamjenika, neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica, kao i depolitizaciju opštinskih izbornih komisija. Izborna reforma će biti kompletna ako sadrži sve navedene elemente. Svako etapno uvođenje reformskih elemenata sa sobom nosi ozbiljan rizik da se ne ostvari efekat demokratizacije procesa.
POBJEDA: Pojedine zemlje EU, koje na izborima imaju otvorene liste, svoje glasače mjesecima unaprijed upoznaju sa sadržajem samih lista – učesnicima u izbornoj trci, kao i sa načinom glasanja. Kako bi to moglo biti riješeno u Crnoj Gori, te da li bi bio pomjeren rok za predaju izborne liste?
BLAŽIĆ: Upravo ovakva poređenja sa praksama iz država članica EU pokazuju važnost transparentnosti izbornog procesa i pravovremenog informisanja birača kao temelja za slobodne i informisane izbore. Ovo nije samo tehničko pitanje; to je uslov za povjerenje građana u izborni proces. Građani imaju pravo da znaju ko su kandidati, što predstavljaju i kako njihov glas utiče na konačni ishod. To je suština demokratskog izbora i temelj evropskog izbornog standarda, kojem Crna Gora teži.
POBJEDA: Koji je krajnji rok za izmjenu izbornog zakonodavstva, odnosno kada bi trebalo da budu organizovani prvi lokalni izbori u jednom danu?
BLAŽIĆ: Ekspertski tim Ministarstva javne uprave jasno je predložio sveobuhvatnu
stabilnosti lokalne vlasti, smanjuju prostor za političke manipulacije i dodatno jačaju legitimitet cijelog sistema.
Uz ovako postavljen zakonski okvir, izazovi, poput različitih termina formiranja vlasti i potrebe za ponavljanjem izbora na pojedinim biračkim mjestima, ne bi imali značajan uticaj na cjelokupni proces. Rješenja su već predložena i osmišljena u skladu sa evropskim praksama, a njihova implementacija garantuje efikasan, transparentan i demokratski izborni sistem.
BLAŽIĆ: Očekuje se da propisi koji se odnose na izbornu reformu budu usvojeni do kraja 2025. godine. Ukoliko bude volje, na bazi Koncepta Zakona o lokalnim izborima, reforma izbornog sistema na lokalnom nivou može biti pretočena u zakonski tekst i sprovedena javna rasprava u naredna dva mjeseca.
POBJEDA: Na koji način će se riješiti problem sa opštinama čiji su odbornici u tom trenutku, recimo, na polovini mandata?
BLAŽIĆ: Kao što sam i navela, rješavanje ovog pitanja podrazumijeva politički konsenzus i jasno izraženu političku volju, jer održavanje lokalnih izbora u jednom danu nije samo tehničko, već i političko pitanje od strateške važnosti za demokratski razvoj Crne Gore. Ukoliko želimo da Crna Gora ispuni evropsku agen-
du, demokratizuje izborne procese i obezbijedi građanima ravnopravan i istinski uticaj na lokalni politički život, onda je nužno da svi politički akteri — kako na lokalnom, tako i na centralnom nivou — pokažu odgovornost i spremnost za kompromis.
Prijedlog koji je sadržan u konceptu zakona o lokalnim izborima podrazumijeva da sve skupštine opština donesu odluku o skraćenju mandata svojih saziva, te da se na osnovu toga utvrdi jedinstven datum održavanja lokalnih izbora u svim opštinama. Ova odluka trebalo bi da bude rezultat širokog političkog dogovora, kojim bi se uvažili interesi svih relevantnih subjekata, ali, prije svega, interesi građana i demokratske stabilnosti sistema.
POBJEDA: Kako će u istom kontekstu biti tretirani problemi koji postoje sa nezavršenim izborima u Šavniku i Kotoru, uključujući izbor čelnih ljudi tih opština koje je birao ranije konstituisani parlament?
BLAŽIĆ: Koncept zakona o lokalnim izborima predstavlja direktan odgovor na sve do sada uočene krize i izazove u sprovođenju lokalnih izbornih procesa i funkcionisanju lokalne samouprave, uključujući slučajeve poput Šavnika i Kotora. Uvođenje modela održavanja lokalnih izbora u jednom danu rješava više strukturnih problema: eliminiše praksu tzv. izbornog turizma, odnosno prelaska birača iz jedne opštine u drugu tokom različitih izbornih ciklusa. Fokus se vraća na lokalne politike i razvoj, te smanjuje političke manipulacije i povećava efikasnost konstituisanja lokalnih vlasti. Na ovaj način se omogućava dosljedna primjena ustavnog koncepta lokalne samouprave, koji je zasnovan na evropskim načelima i standardima, sa naglaskom na potrebama građana, kvalitetnoj javnoj usluzi i stabilnom poslovnom ambijentu. Jedna od ključnih reformskih novina jeste uvođenje neposrednog izbora predsjednika opštine i njegovog zamjenika od strane građana. Ovo rješenje uklanja političke kalkulacije i dogovore koji do sada nijesu bili zasnovani na izbornoj volji građana, jača se odgovornost predsjednika opštine prema građanima, a ne prema partijama, onemogućava se sporna praksa „rotirajućih predsjednika“, koja je do sada često bila uzrok institucionalne nestabilnosti i blokade. Koncept zakona eksplicit-
no tretira i situacije u kojima dolazi do nemogućnosti završetka izbornih procesa ili kada predsjednika opštine bira skupština kojoj je istekao mandat, što je u direktnom sukobu s demokratskim principima. Ova reforma postavlja pravni okvir koji takve situacije sistemski sprečava, uspostavljajući jasna pravila o trajanju mandata, rokovima, odgovornostima i načinu izbora predsjednika opština i njegovog zamjenika. Problemi u Šavniku, Kotoru i sličnim slučajevima predstavljaju simptome nedorečenog i politički ranjivog sistema. Koncept zakona o lokalnim izborima daje sveobuhvatan i funkcionalan odgovor – kroz objedinjavanje izbora, depolitizaciju izbornog organa i jačanje direktne odgovornosti lokalnih lidera. Ova reforma ne samo da donosi rješenja za aktuelne probleme, već sistemski prevenira njihove ponovne pojave, usmjeravajući lokalnu samoupravu ka stabilnosti, efikasnosti i stvarnim potrebama građana.
POBJEDA: U nacrtu rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, koja bi trebalo da bude usvojena 17. juna, izričito se navodi da je organizacija lokalnih izbora u jednom danu preduslov za dalje isplate sredstava predviđenih Planom rasta. O kojim iznosima je riječ i za što su ta sredstva namijenjena?
BLAŽIĆ: Plan rasta ima za cilj ubrzanje ekonomskog rasta, jačanje institucija i približavanje Crne Gore standardima EU, posebno kroz unapređenje poslovnog okruženja, digitalnu i zelenu tranziciju, razvoj ljudskog kapitala i vladavinu prava. Plan rasta predstavlja najveći pojedinačni finansijski paket koji je EU do sada ponudila Crnoj Gori u procesu evropskih integracija. Osim finansijske podrške, ovaj plan pruža okvir za sprovođenje reformi koje će unaprijediti kvalitet života građana i ubrzati pristupanje EU. Evropska unija je za Crnu Goru predvidjela ukupno 383,5 miliona eura u okviru Plana rasta i to - 110,1 milion eura bespovratnih sredstava, te 273,4 miliona eura povoljnih kredita sa rokom otplate do 40 godina i grejs periodom do deset godina.
Sredstva su uslovljena konkretnim rezultatima, što znači da će Crna Gora morati da pokaže napredak u implementaciji reformi da bi nastavila da koristi dostupna sredstva.
Kristina JERKOV
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Očigledno se ne objašnjava: ćutanje vladajućih partija na jasni i javni govor mržnje je, samo po sebi, definitivni dokaz.
Vlast u Crnoj Gori nema ni interesa, ni snage da se odupre nacional-šovinističkim i ksenofobnim izlivima netrpeljivosti i ostrašćenosti. Ne postoji ni želja da se reaguje na ugrožavanje nacionalne i vjerske ravnopravnosti, niti na revizionističko slavljenje kvislinga i izdajnika iz Drugog svjetskog rata, kao ni ratnih zločina i zločinaca, genocida i njegovih naredbodavaca i izvršilaca u posljednjim ratovima na prostorima bivše Jugoslavije. Nosioci najviših državnih funkcija, ali i partije koje predstavljaju, nisu spremni ni da progovore o razlozima NATO intervencije 1999. Kada se to pomene, oni, redom i upornošću kojoj protek godina nije naudio (naprotiv!), liju selektivne krokodilske suze nad slučajnim žrtvama bombardovanja u Crnoj Gori i žale samo za poginulima iz jedne nacije/vjere. O drugimaonima koji su najviše stradali - nema pomena. Dehumanizacija je dio njihovog svjetonazora i političke matrice: koga briga za Albance i ostale - svijeće se pale samo za njihove. Mrski Zapad je, u toj (upravo bezočnoj) interpretaciji istorije, u potrebi da potroši municiju i isproba borbenu gotovost, nemajući druga posla - bez razloga i povoda, praktično iz puke dosade - bombardovao samo jednu naciju i samo jednu državu… Ostali su bili - sjećamo se dobro – „gubavi“! Briga njih za masovne zločine na Kosovu… Stvari su logične: oni koji (se pretvaraju da) pale svijeće - čine to samo za srpsku đecu, a nemaju ni obraza, ni duše da
Vlast u Crnoj Gori nema ni interesa, ni snage da se odupre nacional-šovinističkim i ksenofobnim izlivima netrpeljivosti i ostrašćenosti. Ne postoji ni želja da se reaguje na ugrožavanje nacionalne i vjerske ravnopravnosti, niti na revizionističko slavljenje kvislinga i izdajnika iz Drugog svjetskog rata, kao ni ratnih zločina i zločinaca, genocida i njegovih naredbodavaca i izvršilaca u posljednjim ratovima na prostorima bivše Jugoslavije
se sjete drugih mališana i da pomenu hladnjače i šlepere, niti jame pune kreča i ljudskih leševa - albanskih civila i po kojeg srpskog vojnika - porinute u srpske rijeke i jezera, ili rasute po brojnim masovnim grobnicama - i u Srbiji, i na Kosovu. Ti isti premijeri, predsjednici, ministri i poslanici, gradonačelnici i razni funkcioneri ćute kada se slavi saradnik okupatora, masovni ubica i ratni zločinac Đurišić Pavle, nosilac - treba li i to ponovitiželjeznog krsta Adolfa Hitlera. Ćute! Ili čak pravdaju i racionalizuju, kada se neko od popova -funkcionera Crkve Srbije vrati izvornom i tradicionalnom narativu te organizacije, u kojem su najgori krvnici i kvislinzi - heroji. Sindrom blaženog popa-masovnog ubice Màce Vukojičića Partije na vlasti, njihov četnički vojvoda u Skupštini, njihovi profesionalni ugroženi Srbi u politici, medijima, kulturi, umjetnosti i privredi, njihove javne i privatne medijske agenture, njihov rektor i profesori, kao i čitav roj „novinara“/agenata i „građanskih aktivista“ ćute na najbrutalnije ostrašćene primjere napada na nezavisnost i suverenitet Crne Gore, na njeno sekularno, građansko i demokratsko ustrojstvo, na tradiciju i vrijednosti zajedničkog života, na besprizorne i prostačke provokacije, omalovažavanja i uvrede crnogorske državne himne i crnogorskih insignija… Oni brutalno gaze, tj. bezočno prećutkuju kada neko drugi iz njihove skupine to čini i time - jasno i javno - odo-
bravaju gaženje vrijednosti, principa i pravila države Crne Gore - koji, sve više, postaju samo prazna norma i puka forma, a sve manje stvarnost koju živimo. Umjesto da dodatno osuđujemo ono što jeste za ljudsku osudu i prezir - prepustićemo VDT Markoviću i njegovim kolegama iz crnogorskog Tužilaštva (tj., pardon, iz tužilačke organizacije Crne Gore), da primijene, sljedstveno nedavnom obavezujućem uputstvu koje je pomenuti izdao, zakon i da prekršajno i krivično gone počinioce tih nedjela. Tužbe i presude, gospodo tužioci i sudije, a ne propagandne najave i obećanja - makar vas prijatelji iz međunarodne zajednice i dalje uprazno hvalili, podržavali i promovisali - i ako ništa povodom toga ne budete (u)činili!
A što se razloga zbog kojih aktuelna parlamentarna većina i njihovi mediji postupaju blagonaklono ili nikako ne reaguju na sve pomenute ružne i onespokojavajuće postupke, izjave i ponašanja - lista je jednostavna.
Prvo, i osnovno, oni tako misle. Nemaju potrebu da osude. Iskrenost osude je teško odglumiti.
Drugo, i važnije, oni su eksponenti ideologija i politika kojima su te anti-civilizacijske, anti-demokratske i, da ne zaboravimo, anti-crnogorske ideje osnova. To je suština tih ideologija i politika - a od suštine je teško pobjeći. Treće, i najružnije, radi se, u velikom broju slučajeva (mnogo većem, zapravo, nego što sebi smijemo da prizna-
mo) o ljudima koji su u različitim vrstama zavisnosti od srpskog režima i njegovih obavještajnih i crkvenih krugova - od personalnih tajni i političkih ucjena, do plaćeničke, tj. agenturske zavisnosti. A tu slobode nema, čak i kada se subjekat intimno ne slaže sa zadatkom koji mora da izvrši. Četvrto, i završno, istorijski kontekst u kojem se sve to dešava je takav da su nesrećni junaci naše priče politički imobilisani - bez smjelosti i kapaciteta da reaguju, čak i kada su svjesni da im ćutanje na mržnju, naci-šovinizam i anti-crnogorski nacionalizam šteti, tj. može štetiti - ako ne odmah, onda u predvidljivoj budućnosti. Jer, jasno jeničija nije do zore gorjela. Pa neće ni svijeća Aleksandra Vučića, a ni ona Vladimira Putina
Završno opterećenje se tiče proklamovane „evropske politike“ aktuelne Vlade Crne Gore. Ne ide se u Evropu sa četničkim koljačima, niti sa crkvom koja te koljače slavi, a još manje sa baštinicima ksenofobnih i nacionalističkih politika. Doći će i tome kraj. Da li će aktuelna vladajuća politička struktura uspjeti da se izvuče iz političkog i bezbjednosnog konteksta koji ih je doveo na vlast i u kome oni vladaju - pokazaće bliska budućnost. Do tada vladajuće partije i njihovi prvaci mogu lagati i sebe i nas da su njihov nacionalizam, ksenofobija i mržnja tobože „istrgnuti iz konteksta“.
A to je jedan uzaludni napor. Jer - upravo oni su taj vrlo pogrešni kontekst
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović sa američkim kongresmenima
PODGORICA – Crna Gora ostaje snažno opredijeljena razvoju prijateljskih i partnerskih odnosa sa SAD – kazao je juče crnogorski predsjednik Jakov Milatović tokom susreta sa američkim kongresmenima. Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se sastao
sa šefom američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO Majkom Tarnerom i kongresmenima Lindom Sančez i Džoom Vilsonom Milatović je tokom tih susreta istakao važnost daljeg unapređenja odnosa između Crne Gore i SAD, posebno u oblastima odbrambene politike i ekonomske saradnje.
- U tom smislu, posebno je naglasio potrebu dodatnog osnaživanja partnerstva dvije zemlje u okviru NATO i intenziviranja međudržavne saradnje kroz privlačenje američkih investicija u Crnoj Gori. Kongresmeni su pozdravili buduće inicijative koje će učvrstiti strateško partnerstvo SAD i Crne Gore i iskazali punu spremnost
da doprinesu ostvarivanju tog cilja. Saglasili su se sa predsjednikom Milatovićem da su pitanja bezbjednosne i ekonomske saradnje od ključnog značaja za dalji razvoj bilateralnih odnosa - navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta. Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim globalnim izazovima. R. P.
Praksa pojedinih trgovačkih preduzeća pri dostavi krupne i teške robe dovodi potrošače u težak položaj
PODGORICA – Praksa pojedinih salona namještaja i bijele tehnike da, iako obećavaju besplatnu dostavu kupljenih stvari, to ne podrazumijeva i isporuku u stambeni prostor, već samo ispred mjesta stanovanja, često stvara veliki problem kupcima i otvara pitanja zaštite njihovih potrošačkih prava.
S druge strane, imajući u vidu da vas u pojedinim salonima, uz naglašavanje da nijesu obavezni da stvari unesu u stan, otvoreno savjetuju da sa vozačima dogovorite tu uslugu u kojem slučaju direktno njima ,,na ruke“ plaćate bez računa, ukazuje i na formirano sivo tržište u ovoj oblasti u kojoj su čak i tarife već usklađene, pa se kreću od 40 eura pa naviše, u zavisnosti od toga koliko stvari je potrebno unijeti u stan.
(NE)PLANIRANI
TROŠAK
Cijena se dodatno uvećava ukoliko je riječ o zgradi bez lifta. U situaciji ubrzanog tempa života i nemogućnosti da se kupci brzo organizuju i obezbijede pomoć porodice ili prijatelja nakon najave vozača da stiže, a posebno kada je riječ o starijim osobama, gotovo da je nemoguće izbjeći ovaj trošak, od kojeg država nema korist, imajući u vidu da se obavlja van dogovorene kupovine.
Bitno je naglasiti da to nije slučaj sa svim salonima, imajući u vidu da pojedini na svojim internet stranicama imaju objavljene cjenovnike za isporuku namještaja.
Ekspert za zaštitu prava potrošača Jovo Rabrenović za Pobjedu ocjenjuje da, iako se na prvi pogled može učiniti bezazlenom, ova praksa predstavlja ozbiljan propust u sistemu zaštite potrošača.
- Ne samo da potencijalno krši zakonske obaveze trgovca, već mu omogućava izbjegavanje fiskalnih odgovornosti za dio usluge, a potrošača ostavlja bez pravne sigurnosti. Posljedica je stvaranje neformalnog tržišta dodatnih usluga koje se odvija ,,na crno“, bez ikakve poreske i inspekcijske kontrole – kazao je Rabrenović u razgovoru za Pobjedu.
ŠTO KAŽE ZAKON
Rabrenović ukazuje da Zakon o zaštiti potrošača (ZZP) pruža jasan okvir za analizu ovog problema, ali da praksa ipak pokazuje potrebu za preciznijom primjenom i tumačenjem. - Član 24 ZZP nedvosmisleno propisuje obavezu trgovca da isporuči robu ,,u skladu sa ugovorom, bez neopravdanog odlaganja“. Navodi se i da se isporuka vrši ,,na mjestu koje je potrošač odredio“ ili, ukoliko to nije izričito navedeno, ,,na mjestu koje se razumno očekuje s obzirom na okolnosti kupovine“. Kao stručnjak za zaštitu potrošača, smatram da je u slučaju kupovine krupnih i teških predmeta, poput ormara, frižidera ili veš mašine,
Trgovci bi trebalo da uvedu unos robe u stambeni prostor kao zvaničnu uslugu, sa jasno de nisanom cijenom i skalnim računom. Time bi zaštitili interese potrošača, obezbijedili poresku disciplinu i podigli kvalitet tržišta u cjelini – kazali su iz Direkcije za zaštitu potrošača Ministarstva ekonomskog razvoja. Na dodatno pitanje Pobjede - da li to znači da će se takva praksa propisati zakonski, imajući u vidu da na ovaj način ona nije pravno obavezujuća te da se ostavlja trgovcima na dobru volju da je sprovedu, nijesmo dobili konkretan odgovor
razumno očekivanje svakog prosječnog potrošača upravo to da mu ta roba bude unijeta u stambeni prostor, a ne ostavljena na trotoaru, ispred ulaza zgrade ili na parkingu – rekao je Rabrenović. Objašnjava da, ukoliko trgovac unaprijed, na jasan i transparentan način, bilo u ugovoru, opštim uslovima poslovanja ili direktnim obavještenjem prije kupovine, ne definiše drugačije, odnosno kao ograničenje navede da isporuka podrazumijeva samo dostavu do ulaza, on praktično nije u potpunosti ispunio svoju ugovornu obavezu u skladu sa ,,razumnim očekivanjem“ potrošača. - Relevantan je i član 11 ZPP koji definiše nepoštene poslovne prakse. Zavođenje potrošača ili uskraćivanje bitnih informacija, uključujući prećutkivanje činjenice da ključni dio usluge (unos u stan) nije uključen u cijenu isporuke ili cijenu proizvoda, može se podvesti pod ovu kategoriju. Potrošač mora imati realnu sliku o kompletnom sadržaju i konačnoj cijeni usluge koju plaća - navodi Rabrenović. Članom 38, kako ukazuje, predviđena je obaveza trgovca da jasno i razumljivo informiše potrošača o svim troškovima koji se odnose na ugovor, uključujući eventualne dodatne troškove za iznošenje robe, montažu ili slične usluge. - Praksa prebacivanja odgovornosti za informisanje o ovim troškovima na treću osobu (vozača i ostatak ekipe) i izostanak zvanične ponude ovih usluga direktno od strane trgovca predstavlja oblik pravne nesigurnosti za potrošača i moguću zakonsku povredu –
što propisuje EU Direktiva o pravima potrošača. Ta direktiva, kako ukazuju, ne propisuje ,,sadržaj dostave“ npr. unos ili montažu, već stavlja fokus na to da trgovac mora jasno i unaprijed informisati potrošača. Ipak, problematizuju to što se potrošačima savjetuje da se sami dogovaraju sa vozačima oko iznošenja namještaja i sa aspekta zaštite potrošača i sive ekonomije.
- Takav pristup dovodi potrošača u pravno nesiguran položaj jer usluga nije ugovorena, nije fakturisana i ne postoji osnov za prigovor, naročito u slučaju oštećenja, jer rizik slučajne propasti ili oštećenja robe prelazi na potrošača u trenutku predaje robe potrošaču ili licu koje je on odredio, a koje nije prevoznik – kazali su Pobjedi iz Direkcije.
Upitani na koji način se ovaj problem može riješiti, iz Di-
prostor kao zvaničnu uslugu, sa jasno definisanom cijenom i fiskalnim računom. Time bi zaštitili interese potrošače, obezbijedili poresku disciplinu i podigli kvalitet tržišta u cjelini – kazali su Pobjedi iz Direkcije MER-a dodajući da je ključno da budu transparentni.
- Posebno je indikativno pitanje da li su potrošači ovako ostavljeni da se sami staraju o robi koju su platili, a koja može biti vrijedna i do nekoliko desetina hiljada eura? Sve indicije ukazuju na to da jeste –smatra Rabrenović.
EU STANDARD TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI
Da je praksa u razvijenim zemljama Evropske unije drugačija, govori to što se, kako navodi Rabrenović, u državama poput Njemačke, Austrije, Italije i Francuske, situacija rješava na mnogo odgovorniji i transparentniji način, a u fokusu su potrošači.
smatra Rabrenović.
ZAKONITO, ALI… Iz Direkcije za zaštitu potrošača Ministarstva ekonomskog razvoja Pobjedi su kazali da je trgovac dužan da ,,jasno i nedvosmisleno obavijesti potrošača o svim
rekcije kažu da je to jednostavno.
bitnim elementima ugovora – uključujući i uslove
- Trgovci, u konkretnom, saloni namještaja ili prodavnice bijele tehnike, trebalo bi da uvedu unos robe u stambeni
Na dodatno pitanje Pobjede da li to znači da će se takva praksa propisati zakonski, imajući u vidu da na ovaj način ona nije pravno obavezujuća te da se ostavlja trgovcima na dobru volju da je sprovedu, nijesmo dobili konkretan odgovor. Rečeno nam je samo da, ako nema jasnog naznačenja, obaveza dostave se ,,tumači preko prakse suda ili organa tržišnog nadzora u kontekstu konkretnih okolnosti, pa trgovac može biti obavezan da dostavu izvrši unosom u stan, naročito ako ne može dokazati da je ispunio obavezu obavještavanja, jer je teret dokazivanja na njemu“.
ORGANIZOVANO
CRNO TRŽIŠTE
isporuke“,
Kao najproblematičniji aspekt ovakve prakse Jovo Rabrenović upravo vidi u onome što slijedi nakon što roba bude ostavljena ispred zgrade uz savjet trgovca da se kupci ,,slobodno dogovore sa vozačem“. - Ova benigna fraza zapravo maskira sistem u kojem se godinama ustalila praksa neformalnog naplaćivanja dodatnih troškova, najčešće oko 40
eura, pa čak i nekoliko stotina eura zavisno od sprata na kojem se nalazi stan u koji treba biti isporučen namještaj. Ova ,,usluga“ pruža se bez izdavanja računa, ugovora i bez ikakve poreske evidencije – direktno u ruke vozača. Posljedice ovakvog ,,dogovora na crno“ višestruke su i isključivo na štetu potrošača i države – ukazuje Rabrenović. Time se utiče na nedostatak pravne zaštite, izbjegavanje fiskalizacije, kao i zloupotrebu tržišne pozicije. - Potrošač nema apsolutno nikakav dokaz o plaćenoj usluzi unosa, niti osnov za reklamaciju ukoliko tokom neformalnog unosa dođe do oštećenja robe, imovine (npr. zidova, stepeništa) ili fizičke povrede. Trgovac se lako može ograditi od odgovornosti, jer se ,,zvanična“ isporuka završila ispred zgrade. Osim toga, novac koji se daje ,,na ruke“ vozaču ne ulazi u zvanični promet, ne oporezuje se, čime se direktno podriva poreski sistem i stvara siva ekonomija. Trgovac, svjestan da je potrošač u nezavidnoj situaciji sa teškim paketima ispred vrata i bez realne alternative u tom trenutku, faktički ga gura u neformalni aranžman, zloupotrebljavajući svoju dominantnu poziciju – upozorava Rabrenović. Tako praksa, kako ukazuje, postavlja pitanje da li se na ovaj način organizuje sivo tržište usluga pod prećutnim pokroviteljstvom legalne trgovine.
- Veliki trgovinski lanci kao što su IKEA, Leroy Merlin, Conforame nude više definisanih paketa isporuke, jasno cijenjenih i dostupnih već prilikom onlajn narudžbe ili na prodajnom mjestu. Ovi paketi jasno navode da li isporuka podrazumijeva samo dostavu ,,do ivičnjaka“, ,,do vrata stana“, ,,u prostoriju“ (npr. dnevnu sobu) ili uključuje i montažu. Svaka dodatna usluga isporuke, poput unosa na sprat bez lifta, nudi se kao zasebna, jasno cjenovna opcija koja se zvanično bira i plaća direktno trgovcu. Za tu uslugu se izdaje fiskalni račun, radnik koji je vrši zvanično je angažovan, a kupac ima puno pravo na reklamaciju kod trgovca ukoliko dođe do bilo kakvih oštećenja - objašnjava Pobjedin sagovornik dodajući da se isporuka ,,na adresu“ tumači kao dostava u stambeni prostor, osim ako izričito nije navedeno drugačije. Rabrenović smatra da su potrebne konkretne sistemske promjene kako bi se prevazišla postojeća ,,siva zona“, zaštitili potrošači i uvela poreska disciplina. Osim zakonskih izmjena u cilju preciziranja obaveza, Rabrenović smatra da je potrebno uvesti obavezu transparentnosti usluga isporuke, uvrstiti je u zvanične usluge trgovaca, pojačati inspekcijski nadzor, ali i edukovati potrošače o svojim pravima i rizicima prihvatanja neformalnih usluga. Tako bi, kako ukazuje, ili zakonskom izmjenom ili podzakonskim aktima trebalo ja-
Direkciji tvrde da je zakon usklađen sa EU legislativom
Iz Direkcije za zaštitu potrošača navode da je zakon u velikoj mjeri usklađen sa EU legislativom, te da je trgovac dužan da jasno i nedvosmisleno obavijesti potrošača o svim elementima ugovora, uključujući i uslove isporuke. Tako, kako navode, zakon propisuje da je trgovac dužan da obavijesti potrošača o cijeni i načinu isporuke, a ako nije prethodno obaviješten, što je na trgovcu da dokazuje, smatra se da se isporuka vrši bez naknade i to na adresu i u prostor koji odredi potrošač. - Ukoliko trgovac prije zaključenja ugovora nije precizirao da dostava podrazumijeva isključivo isporuku do ulaza u zgradu ili dvorište, potrošač ima pravo da opravdano očekuje da se roba unese u njegov stan budući da zakon propisuje da se u takvoj ili sličnoj situaciji isporuka vrši na adresu i u prostor koji odredi potrošač. Od značaja je i odredba o teretu dokazivanja budući da je trgovac taj koji je dužan da dokaže da je potrošača adekvatno infomisao o svim elementima isporuke robe – navode iz Direkcije.
Naglašavaju da, ako je trgovac obavijestio potrošača da dostava ne obuhvata unošenje stvari u stan, isporuka se smatra ispunjenom kada mu je roba predata, pa samim tim unos stvari nije obavezan, osim ako je to izričito ugovoreno. U tom smislu, kako dodaju, usluga unosa robe u stan predstavljala bi dodatnu uslugu.
sno definisati da se isporuka robe velikih dimenzija smatra završenom tek kada roba bude unijeta u prostor, osim ako je potrošač jasno, nedvosmisleno i pisanim putem obaviješten o drugačijem standardu isporuke prije zaključenja ugovora. Teret dokazivanja obavještenosti u tom slučaju trebalo bi da bude na trgovcu. - Trgovci moraju biti zakonski obavezani da na prodajnom mjestu, onlajn, na predračunu i računu, jasno i vidljivo navedu nivo usluge isporuke uključen u cijenu npr. ,,isporuka do ulaza zgrade“, ,,isporuka do vrata stana“, ,,isporuka sa unosom u stan“, ,,isporuka sa unosom i montažom“. Saloni namještaja i bijele tehnike moraju biti zakonski obavezani da u svom zvaničnom cjenovniku usluga ponude opciju unosa robe u stan kao formalnu, naplativu uslugu. Ova usluga mora biti cijenjena po jasno definisanom kriterijumu (npr. po spratu, težini, uz fiksnu tarifu), mora se za nju izdati fiskalni račun, a odgovornost za siguran unos mora biti na trgovcu. Time bi se eliminisala potreba za neformalnim ,,dogovorima na crno“ - predlaže Rabrenović ukazujući da je neophodno pojačati i inspekcije te predvidjeti značajne i odvraćajuće kazne. Trgovci, dodaje Rabrenović, moraju prihvatiti odgovornost za kompletan proces isporuke, usvajajući transparentne i profesionalne prakse po uzo-
ru na evropske kolege. Država, s druge strane, mora da stvori precizan zakonski okvir i osigura efikasan nadzor kako bi zaštitila ono najvažnije – pravo potrošača da tačno zna što plaća, što za to dobija, i da bude zaštićen od skrivenih troškova, neformalnih dogovora i nedostatka odgovornosti. - Uvođenje usluge unosa u stan u legalne tokove nije samo pitanje komfora, već fundamentalno pitanje zaštite potrošača i borbe protiv sive ekonomije, čime se uspostavlja red i pravna sigurnost na tržištu. Zato jedan od modela za prevazilaženje ovakvih i sličnih situacija jeste formiranje specijalizovanih i licenciranih službi koje će pod okriljem trgovaca ili za njih raditi cjelokupan posao - od iznošenja namještaja i sličnih stvari iz kamiona i prevoznih sredstava do unošenja u prostor potrošača i montaže. Na ovaj način će cjelokupan proces biti kontrolisan jer će svi eventualni problemi i oštećenja biti osigurani od strane osiguravajućih preduzeća, potrošač biti siguran, a tržište uređeno. Na ovaj način ne samo da bi ovo bio kontrolisan postupak sa aspekta isporuke i rješavanja potrošačkih nedoumica i eventualnih troškova, već bi napokon i naš tržišni sistem bio na značajno višem nivou od postojećeg haosa koji vlada i svakodnevno stvara nove probleme i troškove - zaključuje Rabrenović. M. LEKOVIĆ
PODGORICA - Poslanici Skupštine Crne Gore na sjednici 29. maja ponovo će glasati o Sporazumu Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o turizmu i razvoju nekretnina, nakon što ga je na ponovno odlučivanje vratio predsjednik države Jakov Milatović.
Vlasnik kompanije „Eagle Hills“ Mohamed Alabar kazao je da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži a u međuvremenu evropski zvaničnici poručuju da sve mora biti u skladu sa EU zakonodavstvom.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević za Antenu M kaže da ne očekuje značajne promjene. - Ne vjerujem da će se njihov stav promijeniti, uprkos apelima međunarodnih partnera da to što se radi nije dobro, da mora biti usklađeno sa EU normama i pravilima. Mislim da to neće uticati na kolege iz parlamentarne većine, jer su oni više puta pokazali da ne mare za preporuke i upozorenja naših međunarodnih partnera i da se većina njih za evropski put zalaže samo deklarativno - naveo je Zirojević.
Na istoj sjednici je planirano da se u dnevni red uvrsti i inicijativa opozicije za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. Podsjećamo, u inicijativi ko-
Poslanik SD-a Nikola Zirojević ne očekuje značajne promjene u glasanju o sporazumu sa UAE
ja je podnijeta 8. maja opozicija je navela deset razloga za smjenu predsjednika Skupštine, a jedan od njih je i slu-
čaj u kojem je njegov bratanić i tjelohranitelj pritvoren zbog sumnje da je - koristeći službeni automobil parlamenta -
pokušao da ubije dvije osobe. Zirojević ističe da je inicijativa trebalo da ide kroz poslovnički mehanizam koji glasi da opozicija ima pravo da na dnevni red uvrsti jednu tačku o kojoj se mora raspravljati. Međutim, kako kaže, tu se desilo nešto čudno. - Uspjeli su da izigraju i tu normu. Mislim da oni neće glasati za uvrštavanje te tačke u dnevni red, jer im ne odgovara da se iznesu činjenice zbog kojih smo tražili smjenu predsjednika Skupštine. Najinteresantnije će biti vidjeti kako će se partije manjinskih naroda odnijeti prema toj inicijativi - kazao je Zirojević. R. P.
Poruka evropskog parlamentarca uoči ponovnog glasanja u Skupštini Crne Gore
PODGORICA - Ponovno glasanje o Sporazumu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata trebalo bi da bude u četvrtak. Nevladin sektor upozorava da bi takav ugovor mogao ugroziti suverenitet zemlje, javni interes i prirodna bogatstva. Na glasanje gledaju kao na popravni ispit za svakog poslanika i poslanicu. I dok čekamo epilog ponovljenog glasanja, poslanik u Evropskom parlamentu Antonio Lopez-Istruiz sa-
opštio je da mnoge države članice Evropske unije već imaju saradnju s arapskim zemljama uz poštovanje evropskih standarda. Poslanik evropske narodne partije, najjače političke grupacije u Evropskom parlamentu, i član delegacije za odnose sa Arapskim poluostrvom ističe da u saradnji Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim emiratima ne vidi problem, i da je uvjeren da će se sve eventualne dileme u vezi sa sporazumom rješavati u saradnji sa Briselom.
Geopolitička situacija, nestabilnost, odnosi sa Sjedinjenim Državama nakon stupanja na dužnost Trampove administracije uticali su na to da se Evropa okrene potpisivanju sporazuma o saradnji i trgovini sa regionima gdje to nije bio slučaj u prošlosti. Zalivske zemlje i Ujedinjeni Arapski Emirati su jedan od ključnih partnera - ocjenjuje za RTCG poslanik EP Antonio Lopez-Isturiz.
Zato, ne vidi zašto bi sporazum sa Crnom Gorom bio izuzetak. Antonio Lopez-Isturiz, posla-
nik EP kaže da mnoge zemlje u Evropi već imaju tu saradnju. - Naravno, uz poštovanje evropskih pravila trgovine. Ukoliko postoji neka dilema, ona treba da bude otklonjena u saradnji Vlade Crne Gore i Brisela. Ne sumnjam da će Vlada Crne Gore učiniti sve kako bi sporazum bio po evropskim standardima - ističe on. Osvrćući se na negativne komentare koji se odnose na izostanak transparentnosti prilikom potpisivanja ugovora i na protest nevladinih organizacija, naš sagovornik kaže da je komesarka Kos u svojoj procjeni bila jasna.
- Rekla je da postoje neki detalji koji možda „lebde u vazduhu“ i u kojima bi se trebalo bliže sarađivati sa Briselom. Ali uopšteno gledajući, mislim da je njena izjava bila pozitivna. Važno je da Vlada postupa u skladu sa evropskim zakonodavstvom, kako bi se riješile sve nedoumice i kako se ne bi ostavljao prostor za kritike. Što se tiče političkih kritika, uvijek će ih biti. I Španija je tokom transformacije prošla kroz to, a danas je najveća tu-
ristička destinacija u Evropi. Znači da je ipak nešto dobro urađeno - istakao je. Lopez-Isturiz kao primjer navodi svoju zemlju – Španiju u kojoj je turizam najvažnija privredna grana. Ističe da je ta zemlja tokom posljednjih decenija željela da se okrene od jeftinog ka visokoplatežnom turizmu, koji će donijeti više radnih mjesta, investicija… Upravo je to, kaže, Španiju učinilo kvalitetnom turističkom destinacijom.
- Zašto to ne bi mogla da uradi i Crna Gora? Da prati primjere uspješnih. Španija je najveća turistička zemlja Evrope, veća od Francuske i Italije. Imamo 70 miliona turista godišnje, ali želimo kvalitetan turizam, koji se ne zasniva samo na plažama i suncu, već i na kulturi kojom je Crna Gora bogata. Sjećam se predivnih manastira u vašoj zemlji. Ima toliko fantastičnih mjesta za vidjeti - rekao je Antonio Lopez-Isturiz. Zaključuje da je ovo prilika za zemlju te da su on i njegova Evropska narodna partija veliki zagovornici članstva Crne Gore u EU što prije. R. P.
uLCInJ: Teška nesreća tokom izvođenja građevinskih radova
ULCINJ - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti Jug – Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj lišili su slobode E. L. (31) iz Republike Albanije zbog sumnje da je izvršio teško djelo protiv opšte sigurnosti, a u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti. Kako je saopšteno iz Uprave policije, on se sumnjiči da je
izazvao nesreću na gradilištu u Ulcinju u kojoj je jedno lice smrtno stradalo. Nesreća se dogodila tokom izvođenja građevinskih radova, gdje je E. L. bio angažovan kao pomoćni radnik. - E. L. je lišen slobode po nalogu nadležnog tužioca kojem će uz krivičnu prijavu biti priveden na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.
R. P.
Oduzeto 26 kilograma rezanog duvana
PODGORICA - Službenici granične policije zaustavili su na magistralnom putu Zeta – Podgorica vozilo u kojem je pronađeno 26 kilograma rezanog duvana, a protiv državljanke Albanije S. S. (51), sa boravkom u Crnoj Gori, biće podnijeta krivična prijava zbog sumnje u nedozvoljenu trgovinu, saopšteno je iz Uprave policije.
Na magistralnom putu Zeta –Podgorica, u mjestu Cijevna, službenici Regionalnog centra granične policije Centar, Stanice granične policije I - Podgorica, zaustavili su putničko vozilo marke ,,pežo 307“ beranskih registarskih oznaka
Djevojčicu iz Kotora terete za 15 lažnih dojava o bombi
KOTOR – Crnogorska policija saopštila je da je rasvijetlila 15 lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama i da je u vezi s tim procesuirana maloljetna osoba. Kako je navedeno iz Uprave policije, sumnja se da je šesnaestogodišnja djevojčica od decembra 2024. do 20. maja ove godine uputila 15 mejlova sa dojavama na adresu Srednje mješovite škole „Mladost“ u Tivtu.
- Maloljetnica je slanje prijetećih poruka izvršila na način što je u navedenom vremenskom periodu kreirala više imejl naloga, te sa istih, uz korišćenje određenih servisa za anonimizaciju na internetu, upućivala prijetnje čiji sadržaj se odnosio na postojanje opasnosti po učenike i zahtjev za evakuaciju istih iz školskog objekta. Tokom kriminalističke obrade policija je utvrdila da je prilikom izvršenja krivičnog djela u toku bila nastava u školi, odnosno ocjenjivanje, te se sumnja da je cilj bilo uz-
kojim je upravljala S. S. Prilikom kontrole, kako se dodaje, u prtljažniku vozila pronađeno je 26 kilograma rezanog duvana, upakovanog u pakovanja od po pola kilograma.
U saradnji sa nadležnim tužiocem Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, policijski službenici su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje S. S. koristi u mjestu Mahala u Zeti.
Nakon prikupljenih obavještenja, tužilac se izjasnio da se u radnjama osumnjičene stiču elementi krivičnog djela – nedozvoljena trgovina. Protiv S. S. biće podnijeta krivična prijava u redovnom postupku, a iz policije najavljuju nastavak aktivnosti usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje ove vrste krivičnih djela, u cilju očuvanja javne bezbjednosti i poštovanja zakona. R. P.
bunjivanje javnosti - naveli su iz UP. Protiv roditelja maloljetnog
lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz
člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - zanemarivanje. R . P.
POLICIJSKE ČISTKE: Sagovornici Pobjede zakonsku proceduru, uz poštovanje
PODGORICA – Dešavanja u policiji i suspenzije desetine policijskih službenika nije veting jer se sprovodi ad hoc, bez osmišljene strategije, kao i zakona i komisije kroz koje bi se ovaj proces organizovao - kaže za Pobjedu predsjednik Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igor Rmandić. Za dr Ivana Pekića, predsjednika Internacionalne policijske organizacije (IPO) zabrinjavajuće je to što je pitanje vetinga, koje bi trebalo da bude stub profesionalizacije i čišćenja sistema, postalo političko bojno polje.
Pobjedini sagovornici su kategorični da političari ne mogu sprovoditi ovaj proces.
- Veting ne smije biti ad hoc postupanje već sistematična, planska i sveobuhvatna provjera svih – kazao je Rmandić dodajući da je neophodna jedna široka, dobro osmišljena strategija koja će obuhvatiti sve pripadnike bezbjednosnih službi.
Ono u što je naš sagovornik siguran jeste da je veting na svim nivoima prijeko potreban, da ga treba uraditi vrlo precizno i sistematično, sa jasnim pravilima kao i da ga moraju raditi kredibilni, samostalni ljudi izvan Crne Gore (nikakako iz regiona jer je to sve ista škola i ista matrica postupanja) koji su dokazani u svojim profesijama.
- Nažalost, nijesam ubijeđen da je sprovođenje kvalitetnog vetinga u Crnoj Gori moguće i volio bih da mi država pokaže da nijesam bio u pravu – kaže Rmandić.
On pojašnjava da bi uvođenje ozbiljnog, sistematičnog i učinkovitog vetinga zahtijevalo vrlo kompleksnu pripremu jer to nije nimalo jednostavan postupak ako ga želimo uraditi na kvalitetan način. - Taj proces svakako počinje političkom voljom, odnosno čvrstom i jasnom odlukom političara da se on sprovede. I tu odmah nailazimo na nepremostiv problem jer su političari spremni da vam svašta obećaju, posebno u vrijeme predizbornih kampanja, ali su malo toga voljni da urade nakon toga. Čak će zanema-
riti i one stvari koje su očigledan društveni interes ako to nije trenutno u njihovom partijskom interesu – pojašnjava Rmandić. Nakon osnovnog uslova - političke volje, kako je naveo, dolazimo i do niz drugih koji su vrlo kompleksni i teški za crnogorsko društvo.
- Pitanje izbora ljudi je krucijalno jer ne možete dati nekome mogućnost da provjerava tuđe diplome, a on sam je svoju kupio na nekom privatnom fakultetu novouspostavljenih univerzitetskih centara u regionu – smatra Rmandić.
JASNE PROCEDURE
Srazmjernost stečene imovine sa imovinskim kartonom mora da bude u korelaciji, kako bi se smanjila i najmanja šansa za postojanje korupcije u policiji. Najvažnija je lojalnost pravnom poretku kroz obavezujuće poštovanje ustava, zakona i demokratskih načela – navodi Pekić
On navodi da je pitanje propisivanja procedura ne manje značajno, jer one moraju biti jasne, nedvosmislene i nemilosrdne i od njih se, ako se donesu na valjan način, ne smije odstupati.
One, kako je kazao, moraju nedvosmisleno pokazivati crnu i bijelu stranu svakog pojedinca, ne smije se dozvoliti da bilo ko bude siv. - Čak i da ispunimo sve navedene kriterijume udarićemo kao u zid u nešto što je tako jako i nemilosrdno negativno i postoji vjerovatno samo u Crnoj Gori. Način razmišljanja, ponašanja i ,,završavanja stvari“ koji se zove ,,kum, prijatelj, tetka …“, što nas deceni-
Pobjede upozoravaju da se provjera integriteta policajaca mora sprovesti kroz jasnu institucionalnu i ljudskih prava i međunarodnih standarda
Potrebno je formirati komisiju za veting koja bi kao nezavisno i nepristrasno tijelo sprovodila provjere imovine i stila života policijskih službenika. Ovo tijelo trebalo bi da bude sastavljeno od pravnika, predstavnika civilnog društva, međunarodnih eksperata i službi za unutrašnju kontrolu rada Uprave policije. Tako formirano tijelo mora imati ovlašćenja za prikupljanje informacija, sprovođenje saslušanja i donošenje preporuka o razrješenju ili zadržavanju policijskih službenika, kriterijume provjere počev od imovinskog statusa kroz upoređivanje prijavljene i stvarne imovine (koristeći katastar, bankovne podatke, poreske prijave) – precizira Ivan Pekić
jama vuče unazad, vjerujem da bi tako bilo i sada. Dok god postoji i promil šanse da u bilo kom poslu neko ,,uhvati vezu“ to će značiti nejednakost, diskriminaciju i zloupotrebu.
U slučaju vetinga kada bi u pitanju bili gubitak posla, ugleda i položaja, a možda čak i sloboda nekih ljudi, možemo samo da zamislimo do kakvih zloupotreba bi moglo doći – navodi Rmandić.
On ističe, da su osnov i ovog procesa ljudi koji će sprovoditi provjere odnosno njihov kredibilitet, profesionalne i lične reference, odgovornost ali i hrabrost jer će morati da sprovedu jedan, za mnoge pojedince ali i čitavo društvo, vrlo bolan proces koji je
istovremeno neophodna katarza čitavog sistema. - Rekao bih da veting u Crnoj Gori nije neophodan samo u policiji. To bi istovremeno, ako ne i ranije, trebalo uraditi u sudstvu i tužilaštvu gdje bi, siguran sam, takođe bilo jako puno ozbiljnog posla. To bi sigurno dovelo do nevjerovatnih lomova, ali mi nemamo drugi način oporavka ovog društva. Kako su stari govorili „na ljutu ranu, ljutu travu“. Sigurno bi to bilo vrlo bolno, ali istovremeno i ljekovito – pojašnjava Rmandić. Polemika da li se u Crnoj Gori treba sprovoditi moldavski model vetinga ili albanski, po ocjeni Rmandića samo je
dimna zavjesa i zamagljivanje političke nespremnosti da se ovaj zahtjevan korak preduzme. - I moldavski i albanski model vetinga sigurno ima i prednosti i mane pa bi, ako bude pameti, trebalo uzeti najbolje od oba i dodatno ih nadograditi – kazao je Rmandić.
Bolji al B anski model
Ipak, smatra da je albanski model bolji za Crnu Goru jer je univerzalan i predviđa provjeru svih po svim nivoima, dok moldavski to predviđa samo za pojedine funkcije. -Albanski model predviđa značajno učešće stranih
stručnjaka što je nama iz ranije navedenih razloga neophodno i presudno. U svim sređenim, meritokratski ustrojenim sistemima svaki pojedinac prilikom aplikacije za bilo koji posao dostavlja svoj CV sa svim činjenicama koje ga preporučuju i daju prednost u odnosu na druge. Kaže se, u šali ali i sa dosta zbilje, da je u crnogorskom CV-ju dovoljno da piše: ,,Poslao me striko“, jer kod nas koji i dalje funkcionišemo po plemenskom sistemu to otvara sva vrata –navodi Rmandić i zaključuje da bi sprovođenje vetinga sa domaćim snagama nosilo opasnost da se biografije nekih politički, rodbinski ili interesno bliskih ljudi „operu“, što bi predstavljalo veću štetu nego da veting nije ni sprovođen.
s PRoVo Đ enje
V e T in G a
Pekić koji je nedavno doktorirao iz oblasti savremenog organizovanog kriminala, korupcije i terorizma kao prijetnje nacionalnoj i regionalnoj bezbjednosti, smatra da ono što se dešava u Upravi policije jeste početak sprovođenja vetinga ali upozorava da taj postupak učestalo zloupotrebljavaju političari pozdravljajući hapšenja određenih osoba, kršeći direktno Ustav Crne Gore. Ukazuje da je sprovođenje vetinga (provjere integriteta) u Upravi policije Crne Gore kompleksan i osjetljiv proces, ali da ga je moguće izvesti kroz jasnu institucionalnu i zakonsku proceduru, uz poštovanje ljudskih prava i međunarodnih standarda. On smatra da je potrebno donijeti poseban zakon o vetingu ili izmijeniti postojeće zakone - Potrebno je formirati komisiju za veting koja bi kao nezavisno i nepristrasno tijelo sprovodila provjere imovine i stila života policijskih službenika. Ovo tijelo trebalo bi da bude sastavljeno od pravnika, predstavnika civilnog društva, međunarodnih eksperata i službi za unutrašnju kontrolu rada Uprave policije.
Tako formirano tijelo mora imati ovlašćenja za prikupljanje informacija, sprovođenje saslušanja i donošenje preporuka o razrješenju ili zadržavanju policijskih službenika, kriterijume provjere, počev od imovinskog statusa kroz upoređivanje prijav-
ljene i stvarne imovine (koristeći katastar, bankovne podatke, poreske prijave) –precizira Pekić.
PRo B lem
Međutim, kako je kazao, tu nastaju problemi jer SDT i dalje nema pristup katastru, bankovnom sistemu i Poreskoj upravi.
- U poređivanje stečene stvarne imovine sa fiktivnom nemoguće je bez uvezivanja
SDT-a sa svim državnim organima – kazao je.
Ističe da svaki policijski službenik mora proći bezbjednosnu provjeru, od toga da li postoji njegova saradnja sa kriminalnim strukturama, organizovanim kriminalom, da li je ikada zloupotrijebio ovlašćenja.
- Srazmjernost stečene imovine sa imovinskim kartonom mora da bude u korelaciji, kako bi se smanjila i najmanja šansa za postojanje korupcije u policiji.
Najvažnija je lojalnost pravnom poretku kroz obavezujuće poštovanje ustava, zakona i demokratskih načela – navodi Pekić.
Proces vetinga, kako je kazao, sastojao bi se od nekoliko faza a jedna od njih obezbjeđuje da svaki policijski službenik mora imati pravo na mogućnost žalbe pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, na koji ne smije uticati politika, koja učestalo to radi.
- Mora postojati transparentnost i međunarodni nadzor, kako donosioci odluka ne bi smjeli da stavljaju bezbjednosni sektor u svrhu potlačivanja politici i političkim ličnostima. Učešće EU i međunarodnih partnera (npr. SIGMA, GRECO) u nadgledanju procesa vetinga je
Veting u Crnoj Gori nije neophodan samo u policiji. To bi istovremeno, ako ne i ranije, trebalo uraditi u sudstvu i tužilaštvu gdje bi, siguran sam, takođe bilo jako puno ozbiljnog posla. To bi sigurno dovelo do nevjerovatnih lomova, ali mi nemamo drugi način oporavka ovog društva - rekao je Rmandić
obavezujući jer na taj način komisija za veting dobija integritet – pojašnjava Pekić. On smatra da provjere treba početi od rukovodećih struktura (direktori, načelnici, šefovi, zamjenici, pomoćnici, komandiri), pa tek onda policijskih službenika kako bi komisija imala i legitimitet i moć da donosi zakonite odluke.
Međutim, kako je kazao, pitanje vetinga postalo je političko bojno polje.
- Ako ne postoji konsenzus makar o potrebi za provjerom integriteta unutar policije, to šalje poruku da reforma ili nije ozbiljna, ili se svjesno sabotira – kazao je Pekić.
On poručuje da će i vlast i opozicija snositi odgovornost ako se ništa ne istraži, jer ostavljaju prostor za sumnju da je država nemoćna pred kriminalom.
- To je možda i najopasnija poruka koju Crna Gora danas može poslati svojim građanima i međunarodnim partnerima na putu ka EU – zaključuje Pekić. Bojana RoBoViĆ
Intervju: Semir Osmanagić, naučnik i istraživač megalitnih i piramidalnih lokacija širom svijeta
Istina nije tamo gdje se govori najglasnije - već tamo gdje se najviše skriva. Sve više svjedoka potvrđuje da vlade znaju daleko više o NLO fenomenima nego što javno priznaju. Isto važi i za istoriju: nju pišu pobjednici, a mnogi dokazi o naprednim civilizacijama – od Gobekli Tepea do piramida u Bosni – sistematski se ignorišu. Ono što zovemo alternativna arheologija možda je zapravo prava istorija čovječanstva - kaže Osmanagić
PODGORICA - Crna
Gora je mala po teritoriji ali ogromna po dubini svog istorijskog i energetsko-duhovnog nasljeđa, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu dr Semir Osmanagić. Ovaj priznati naučnik, autor više knjiga o istraživač megalitnih i piramidalnih lokacija širom svijeta kaže da mnoge lokacije ostaju neistražene, zanemarene ili pogrešno interpretirane.
POBJEDA: Naučnik ste sa licencom svjetskih institucija, otkrili ste piramide u Bosni. Da li mislite da postoje „sakrivene tajne“ kada je Crna Gora u pitanju i njena istorija - i koje su to?
OSMANAGIĆ: Apsolutno. Crna Gora je mala po teritoriji, ali ogromna po dubini svog istorijskog i energetsko-duhovnog nasljeđa. Nažalost, mnoge lokacije ostaju neistražene, zanemarene ili pogrešno interpretirane. Primjeri uključuju masivne megalitne formacije u okolini Podgorice (Meteon), Nikšića, kao i nepravilnosti u reljefu koje upućuju na potencijalno sakrivene strukture starijih civilizacija. Arheološki potencijal skadarskog i zetskog regiona takođe je potcijenjen. Čak
i skorija istorija, s našom ilirskom kraljicom Teutom je potcijenjena jer su je pisali naši osvajači - antički Rim. POBJEDA: Kao poznavalac piramida i istraživač, kazali ste da nijesu namijenjene samo za grobnice, već da su imale mnogo veću svrhu. Koju?
OSMANAGIĆ: Piramide nijesu građene da bi čuvale smrt, već da bi slavile život. One su kompleksni energetski uređaji, građeni s preciznim geometrijama i orijentacijama prema zvijezdama. Njihova funkcija je bila višeslojna: energetska amplifikacija, liječenje, unapređenje molekularne strukture vode i hrane, jačanje imuniteta, duhovna inicijacija, pa i kosmička komunikacija. Dok moderne tehnologije pokušavaju razumjeti kvantnu rezonanciju, naši preci (odnosno originalni graditelji) su je, čini se, već primjenjivali. Ravni tuneli u Bosni, recimo, pokazuju nevjerovatne vrijednosti negativnih jona i elektromagnetne stabilnosti koje imaju blagotvorno dejstvo na ljudski organizam.
POBJEDA: Tema o kojoj se malo zna kod nas i u svijetu jeste transhumanizam. Recite nam više o tome?
OSMANAGIĆ: Transhumanizam je ideološki eksperi-
ment koji balansira između napretka i opasnosti. Ideja da se čovjek može unaprijediti tehnologijom je stara koliko i civilizacija, ali pitanje je: po kojoj cijeni? Ako izgubimo emocije, intuiciju, vezu sa prirodom, pa i dušu -onda ne napredujemo nego degenerišemo. Prava evolucija je unutrašnja. Mi nijesmo samo biološka mašina, mi smo e nergetsko biće povezano sa svemirom. Prije svega, mi smo duša sa svojom inteligencijom, koja nema limita. Kada to shvatimo, postajemo slobodna, duševna bića i uživamo u ovom zemaljskom iskustvu. Svako ubrizgavanje čipova u fizičko tijelo, modifikacija DNK ili miješanje sa vještačkom inteligencijom
moraju biti pažljivo ispitani, i uvijek uz slobodnu volju čovjeka.
POBJEDA: U CERN-u se 29. marta 2025. desio eksperiment koji se „kosi“ sa modelom standardne fizike. Neki zvaničnici su kazali da je riječ o otkriću paralelnih univerzuma. Imate li saznanja što je to otkriveno?
OSMANAGIĆ: CERN je mnogo više od naučnog instituta - on je portal ka nepoznatom. Informacije koje izlaze iz te institucije su fragmentisane i često šifrovane za javnost. Ali ono što znamo iz dostupnih izvora i curenja jeste da su detektovali čestice koje ne reaguju u skladu sa poznatom fizikom - tzv. tamna materija ili energetske anomalije koje mogu ukazivati na dimenzionalne prelaze. U prevodu: kratkoročno „curenje“ između realnosti. Paralelni univerzumi nijesu više naučna fantastika, već naučna hipoteza s eksperimentalnim indikatorima. Svemir je mnogo složeniji nego što smo učeni- a možda smo na pragu da to i konačno priznamo.
POBJEDA: Mno ge istorijske činjenice su „iskrivljene“, kako navodi većina zviždača. Takođe se sakrivaju i informacije o NLO, kao što tvrde Dejvid Graš i Metju Braun. Đe je tu istina?
PODGORICA – Za četiri mjeseca ove godine zabilježena su 332 krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, dok su tokom prošle godine bila 853 krivična djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici i 33 krivična djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici – saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije Neda Radović, direktorka NVO Sistem kazala je za Pobjedu da se broj prijavljenih slučajeva porodičnog nasilja povećava, što znači, kako je rekla, da su se žene konačno osvijestile i osnažile, te da su naučile da nasilje nije samo fizičko, već može biti i psihičko, digitalno i ekonomsko. Podaci pokazuju i da su djeca sve češće žrtve porodičnog nasilja,
- Porodično nasilje u Crnoj Gori, nažalost, i dalje predstavlja duboko ukorijenjen problem koji se često smatra „porodičnom i privatnom stvari“ i tabu temom. Međutim, nasilje nikada ne smije biti prećutano niti tretirano kao privatna stvar ili sa izostankom adekvatne sankcije. Svaki pojedinac koji se usudi da izvrši nasilje mora da snosi odgovornost za svoje postupke. Nijedna žena, nijedno dijete, nijedna osoba – bez obzira na pol, uzrast ili poziciju – ne smije da živi u strahu, niti da se osjeća nezaštićeno. Jer ljubav ne boli - kazala je Radović.
VeĆI brOJ slučAJeVA
NA sIl JA
Iz Uprave policije Pobjedi su saopštili, odgovarajući na pitanje o broju slučajeva porodičnog nasilja, da se po statistici broj povećava u odnosu na posljednje tri godine, pa tako imamo podatke da je 2022. godine u Crnoj Gori izvršeno 441 krivično djelo nasilja u porodici, kao i 39 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici a kvalifikovana su drugačije, a podnijeto je 478 krivičnih prijava.
Paralelni univerzumi nijesu više naučna fantastika – već naučna hipoteza s eksperimentalnim indikatorima. Svemir je mnogo složeniji nego što smo učeni – a možda smo na pragu da to i konačno priznamo - kaže Osmanagić
OSMANAGIĆ: Istina nije tamo gdje je najglasnije - već tamo gdje je najpotisnutije. I Dejvid Graš i Lue Elizondo i raniji insajderi iz Pentagona i sve više svjedoka izlazi i potvrđuje da vlade znaju daleko više o NLO fenomenima nego što javno priznaju. Isto važi i za istoriju: ona se piše od pobjednika, a previše dokaza o naprednim civilizacijama – od Gobekli Tepea do piramida u Bosni – sistematski se ignorišu. Ono što zovemo alternativna arheologija možda je zapravo prava istorija čovječanstva. Vrijeme je da se zavjese podignu i da nauka prestane da služi dogmi, a počne da služi istini. Hristina JANKOVIĆ
- Navedeni broj krivičnih djela učinjen je od 480 lica, od kojih su 422 muškog (dva maloljetna lica), a 58 ženskog pola (dva maloljetna lica). Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilje u porodici su 517 lica, 137 muškog i 380 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava, 71 lice je maloljetno (30 muškog i 41 ženskog pola). Tokom iste godine Uprava policije podnijela je 1.600 prekršajnih prija-
va zbog izvršenih 2.312 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Navedeni broj prekršaja učinjen je od strane 1.399 izvršilaca od kojih je 1.011 muškog (25 maloljetnih lica) i 388 ženskog pola (tri maloljetna lica). Žrtve izvršenih prekršaja su 1.913 lica, od kojih je 751 muškog, a 1.162 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 193 su maloljetna lica (117 muškog i 76 ženskog pola). Na teritoriji Crne Gore tokom 2023. godine izvršena su 422 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 46 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, a shodno elementima obilježja kvalifikovana su drugim kivičnim djelima, za koja je podnijeto 446 krivičnih prijava. Navedeni broj krivičnih djela učinjen je od 450 lica, od kojih je 409 muškog pola (od kojih su šest maloljetnih lica) i 32 ženskog pola (od kojih su tri maloljetna lica). Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici su 520 lica,154 muškog i 366 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava, 76 su maloljetna lica, i to 39 muškog i 37 ženskog pola. Uprava policije je 2023. godine podnijela 1.534 prekršajne prijave zbog izvršenih 2.077 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Navedeni broj prekršaja učinjen je od 1.679 izvršilaca, od kojih je 1.272 muškog pola (od kojih su 22 maloljetna lica), i 407 ženskog pola (od kojih su pet maloljetna lica). Žrtve izvršenih prekršaja su 1.836 lica, od kojih su 744 muškog i 1.092 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 188 su maloljetna lica (88 muškog i 100 ženskog pola ) - statistički su pojasnili iz Uprave policije. Oni su naveli da su u prošloj godini izvršena 853 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici i 33 krivična djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, a shodno elementima obilježja kvali-
Povratnika oko 17 posto
Pobjedi su iz Uprave policije kazali da je tokom 2022. godine registrovano 314 povratnika u izvršenju krivičnih djela i prekršaja u vezi sa nasiljem u porodici, što čini oko 17 odsto od ukupnog broja izvršilaca. -Tokom 2023. godine registrovano je 250 povratnika u izvršenju krivičnih djela i prekršaja u vezi sa nasiljem u porodici, što čini oko 14,89 odsto od ukupnog broja izvršilaca. Tokom 2024. godine registrovano je 178 povratnika u izvršenju krivičnih djela i prekršaja u vezi sa nasiljem u porodici, što čini oko 14,29 odsto od ukupnog broja izvršilaca - rekli su iz Uprave policije.
Za četiri mjeseca ove godine već 332 krivična djela porodično nasilje
Zakoni u Crnoj Gori postoje, ali njihova primjena nije dosljedna. Problem je u interpretaciji, nedostatku odgovornosti i u sistemskim propustima koji omogućavaju nasilnicima da prolaze nekažnjeno, dok žrtve ostaju nezaštićene. Potrebno je usvojiti zakon da se femicid tretira kao zasebno krivično djelo, jer je femicid najteži oblik porodičnog nasilja – kazala je Nada Radović
fikovana su drugim kivičnim djelima, za koja je podnijeto 830 krivičnih prijava.
- Navedeni broj krivičnih djela učinjen je od 866 lica, od kojih je 754 muškog pola (od kojih su 10 maloljetna lica) i 112 ženskog pola (od kojih su devet maloljetna lica). Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici su 929 lica, 266 muškog i 663 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava, 99 su maloljetna lica, i to 37 muškog i 62 ženskog pola. Uprava policije je 2024. godine podnijela 1.114 prekršajne prijave zbog izvršenih 1.560 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Navedeni broj prekršaja učinjen je od 1.246 izvršilaca, od kojih je 898 muškog pola (od kojih su četiri maloljetna lica), i 348 ženskog pola (od kojih je jedno maloljetno lice). Žrtve izvršenih prekršaja su 1.275 lica, od kojih su 501 muškog i 774 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja,180 su maloljet-
na lica (100 muškog i 80 ženskog pola) - kazali su iz Uprave policije.
Naveli su da su tokom januara, februara, marta i aprila 2025. godine izvršena 332 krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici, dodajući da su navedena krivična djela učinjena su od 353 izvršioca, 310 muškog pola (od kojih je jedno maloljetno lice) i 43 ženskog pola (od kojih je jedno maloljetno lice).
- Protiv njih je podnijeto 338 krivičnih prijava. Krivična djela su učinjena nad 405 žrtava, od kojih je 114 muškog pola (od kojih su 19 maloljetna lica) i 291 ženskog pola (od kojih je 37 maloljetnih lica).U istom periodu Uprava policije je podnijela 182 prekršajne prijave zbog izvršenih 206 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Navedeni broj prekršaja učinjen je od strane 182 izvršilaca, od
kojih su 123 muškog pola, a 59 ženskog pola. Žrtve izvršenih prekršaja su 203 lica, od kojih su 87 muškog pola, a 116 ženskog pola. Od ukupnog broja žrtava izvršenih prekršaja, 74 su maloljetna lica i to 39 muškog i 35 ženskog pola - naveli su iz policije. Neda Radović, koja se bavi žrtvama porodičnog nasilja, ka-
že da živimo u vremenu brojnih društvenih i ekonomskih kriza koje dodatno narušavaju mentalno zdravlje pojedinaca i pogoršavaju dinamiku unutar porodica. - Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da veliki broj porodica dolazi iz kompleksnih životnih situacija – suočavaju se sa siromaštvom, bolestima, zavi-
snostima, nasiljem koje se prenosi s generacije na generaciju. Neki ljudi, nažalost, imaju ukorijenjene obrasce ponašanja koje često dolazi iz porodice i okruženja pa ga usvajaju kao „normalno“. Upravo zato je ključno kontinuirano raditi na prevenciji, obrazovanju, podizanju svijesti i podršci –jer samo tako možemo mijenjati društvo i graditi nenasilnu sredinu koja neće tolerisati ni rodnu nejednakost, ni nasilje, ni govor mržnje, a ni tražiti opravdanje za iste - navela je Radović.
Ona je kazala da, vode internu evidenciju i pažljivo prate svaki slučaj koji se prijavi, uz poštovanje prava i privatnosti onih koji nam se obraćaju, naglasivši da posebne procedure i evidencija korisničkih dosjea se vodi za boravak u skloništu i ti su podaci strogo čuvani i tajni kako pozitivnopravnim zakonodavstvom tako i moralom. - Mogu samo reći da su žrtve svih socijalnih statusa i svih nivoa obrazovanja, iz funkcionalnih i disfunkcionalnih porodica. Kad je nasilje bilo koje vrste u pitanju, pravila nema. Stoga moramo svakoj pružiti osjećaj sigurnosti i povjerenja, jer je najteže napraviti taj prvi korak - priznati da nasilje postoji. Naš tim pruža psiho-socijalnu podršku, pravno savjetovanje, psihološku pomoć i procjene i vjeruje da nijedna žena ne smije biti ostavljena u tišini nasilja. Najčešće nam se obraćaju žene koje trpe partnersko nasilje, ali sve češće, nažalost, svjedočimo javljanju djece i mladih koji su preživjeli vršnjačko nasilje, ali i koji su bili svjedoci nasilja u sopstvenoj porodici što nas rastužuje. Slušamo njihove priče, stojimo uz njih, bodrimo ih da izdrže i borimo se zajedno da prekinemo krug nasilja. Svaki prijavljeni slučaj ne predstavlja samo brojku u statistici već je važno svjedočanstvo i korak ka promjeni. Niko ne bi smio ostati sam, u tišini i mraku nasilja, jer izlaz postoji - objasnila je Radović
Žrtve
Po podacima Uprave policije i drugih relevantnih ustanova činjenica je da su djeca sve češće žrtve porodičnog nasilja. Naša sagovornica je,, komentarišući te podatke kazala da su djeca nažalost najranjivije žrtve porodičnog nasilja. - Kao neko ko duboko voli djecu i ko se izuzetno emotivno veže za djecu koja su prošla kroz bilo kakav oblik nasilja – mogu reći da me najviše pogađa činjenica da su mnoga od njih i danas bez adekvatne zaštite i podrške. Nažalost nedovoljno senzibiliteta, adekvatne podrške u institucijama sistema kao i nedovoljni broj ljudskog resursa i empatičnog kadra u institucijama sistema, a posebno u centrima za socijalni rad može dodatno da ugrozi interese djece i njihovo mentalno zdravlje. Djeca su često direktne žrtve, ali i svjedoci nasilja – i to ostavlja
duboke i dugoročne posljedice. Nasilje, ako se ne prekine, rađa nove generacije nasilnika - naglasila je Radović. - Djeca koja odrastaju u atmosferi straha i bola, ako im se ne pruži podrška, vrlo često ponavljaju iste obrasce. Zbog toga je prevencija i rana intervencija ključna. Posljedice nasilja nad djecom nijesu uvijek fizički vidljive. Emocionalne rane su duboke, nevidljive, i često neprepoznate. One se mogu manifestovati kroz psihosomatske tegobe, probleme u ponašanju, poteškoće u školi, pa čak i kroz depresiju i suicidalnost. Crna Gora je, podsjećam, peta u Evropi po broju suicida i taj podatak mora da nas zabrine. Smatram da obrazovni sistem mora mnogo više da prepozna i prati djecu koja su u riziku. Pedagoško-psihološke službe u školama ne treba da se bave isključivo administracijom, već da budu prostor podrške, razumijevanja i pomoći jer školski psiholog i pedagog nijesu kazna, već pomoć. Nekad je dovoljno da neko pogleda dijete u oči, da ga pita kako je, da mu pruži osmijeh, zagrljaj, toplu riječ. Tako se gradi povjerenje – i samo tada djeca progovaraju - poručila je Radović.
Ona smatra da institucije –centri za socijalni rad, policija, tužilaštva, sudovi – moraju da djeluju koordinisano i efikasno.
- Zakoni u Crnoj Gori postoje – ali njihova primjena nije dosljedna. Problem je u interpretaciji, u nedostatku odgovornosti i u sistemskim propustima koji omogućavaju nasilnicima da prolaze nekažnjeno, dok žrtve ostaju nezaštićene. Iako su zakoni koji regulišu datu oblast teorijski dobro postavljeni nije dovoljno imati zakon samo na papiru – zakon mora da se primjenjuje jednako, bez izuzetaka, i da štiti one najranjivije. Institucije – centri za socijalni rad, policija, tužilaštva, sudovi – moraju da djeluju koordinisano i efikasno. Kazne moraju biti jasne, stroge i dosljedno primjenjivane. Potrebno je usvojiti prijedlog da se femicid tretira kao zasebno krivično djelo – jer je femicid najteži oblik porodičnog nasilja i ne smije više da ostaje u sjeni nasilja u porodici - kazala je Radović. Ona sugeriše da žrtve moraju da znaju da ih država štiti a da je društvena zajednica tu da im pruži podršku, dodavši da nasilnici moraju da znaju da će za svoje zločine odgovarati i to bez mogućnosti izbjegavanja kazne, pogotovo kada su u pitanju djeca. - Za njih ne smije biti pomilovanja. Samo na taj način šaljemo jasnu poruku da Crna Gora nije tolerantna prema nasilju i da za sve prestupnike slijedi adekvatna sankcija. Među prijavljenim slučajevima porodičnog nasilja, najzastupljeniji su oni koji se odnose na fizičko nasilje – dodala je Radović. Hristina JANKOvIĆ
Zastave su uvijek drugo ime slavlja i trajanja. Ponosna veza sa istorijom koja se nekada najbolje prepoznaje po zastavama i barjacima. Ovih prazničnih dana, ponovo su pred našim očima bile stotine i stotine zastava sa tadašnjeg Trga Ivana Milutinovića, današnjeg Trga nezavisnosti, kada je dva dana uoči 21. maja održan završni miting Pokreta za nezavisnu Crnu Goru. Televizijski snimci, stari skoro dvije decenije, prate većinu pominjanja tog istorijskog maja 2006. godine...
Odmah nakon referenduma, grupa prijatelja je odlučila da uradi crnogorsku zastavu koja će na poseban način da nastavi misiju crnogorskog barjaka u nezavisnoj Crnoj Gori. Ideja da se uradi zastava zajednički je nastala od strane Mila Ilića, Nemanje Ivanovića i Lazara Vukčevića. Zastava je urađena srcem koje se smjestilo na prostor od 135 kvadrata, dimenzija 10 puta 13,5 metara... Mile, Nemanja i Lazar zastavu
Crne Gore uradili su da bi potvrdili koliko vole svoju državu i koliko joj pripadaju. Htjeli su i uspjeli da njihova zastava bude ta đe Crna Gora pobjeđuje... - Naša početna ideja koja nas je i pokrenula da uradimo zastavu bila je da ona prati sportska, ali i ostala društvena dešavanja na kojima Crna Gora promoviše sebe, ali i pokazuje koliko je kao mala – velika. Da na pravi način prikažemo energiju državnog dokazivanja i pobjeđivanja koje su nam bile potrebne u tom postreferendumskom periodu. Htjeli smo da se izdvoji od ostalih detalja koji prate takve događaje i da postane uočljiva i prepoznatljiva. Naravno, njeno prisustvo i „upotreba“ ima svoje
Trojica prijatelja uradila su zastavu od 135 kvadrata koja već godinama srcem i sjajem pokazuje kako se voli država i kako joj se pripada. Čuva se u specijalnom koferu iz kojeg se vadi samo u situacijama za istoriju i pamćenje
standarde kada se vadi iz originalnog kofera u kojem se čuva. Ona je uvijek tu na velikim sportskim i društvenim utakmicama Crne Gore - priča Mile Ilić. Tako je 2012. godine ,,ispratila“ istorijsko izdanje fudbalera Zete u kvalifikacijama za evropske kupove kada su, nakon nekoliko pobjeda, zaustavljeni od PSV-a. Bila je dio sjajnog dekora na stadionu pod Goricom. Te 2012. godine imala je dosta „posla“. Trebalo je dočekivati
„zlatne lavice“ sa njihovih istorijskih pohoda koji su „pričali“ o sportskom talentu, ali i organizacionoj i karakternoj snazi Crne Gore. Zastavom su dočekivane rukometne reprezentativke Crne Gore nakon srebra na Olimpijskim igrama u Londonu i nakon istorijske pobjede u produžecima protiv Norvežanki u finalu Evropskog prvenstva u Beogradu... Zastava je i narednih godina bila prisutna tamo đe Crna Gora slavi i pobjeđuje. Nedavno je
„propratila“ otvaranje Evropskog prvenstva u džudou koje je u trenutku održavanja bilo jedan od najvećih sportskih događaja na kontinentu sa učešćem 414 takmičara iz 48 država Evrope i brojnim omimpijskim i svjetskim šampionima. Sjajnom organizacijom Džudo savez je obilježio 50 godina postojanja. Koliko su bili dobri organizatori, potvrđuju i riječi Lasla Tota, predsjednika Evropske džudo federacije koji je pohvalio Džudo savez
PJESNIK I CVIJET: Bračni par Đurasović ,,gradi“ mostove između Kolašina, Podgorice i Mostara
Tačno 13. aprila posađen je cvijet pored pjesnikovog spomenika u Mostaru - da bude hladovina nekoj novoj Emini i novim ljepotama koje vječito imaju hercegovačke bašte
KOLAŠIN - Poznati mostarski pjesnik Aleksa Šantić, koji je jedne noći prolazio pored bašte staroga imama i u hladu jasmina ugledao Eminu kako stoji sa ibrikom u ruci, nije ni mogao naslutiti da će vijek i nešto kasnije jasmin pored njegovog spomenika u Mostaru zasaditi Snežana Šćepanović-Đurasović, profesorica CSBH jezika i književnosti u kolašinskoj SMŠ „Braća Selić“. Život često poveže ljude i vrijeme. Najsigurniji mostovi u toj istorijskoj misiji spajanja vremena i ljudi jesu stih, knjiga, riječ. Tako je Šantićeva ,,Emina“ vrijednošću stiha, ali i neponovljivošću glasa, kao što je na primjer glas Himza Polovine koji je pjevao, sačuvala i potvrdila da je pjesma – most… Snežana Šćepanović-Đurasović je profesorica CSBH jezika i književnosti u SMŠ ,,Braća Selić“. Profesorica koja se voli, čija predavanja traju i prepričavaju se. Uz to je i ,,mostarska snaha“, supruga poznatog advokata Dragana Đurasovića, koji je poslom vezan za Podgoricu, a inače je rođeni
Mostarac. Tako su i počeli susreti sa Mostarom gdje Dragan ima porodičnu kuću. Snežana i Dragan su na originalan i iskren način spajali Kolašin, Podgoricu i Mostar… - Tokom školskih raspusta i praznika boravili smo u Mostaru. Uvijek bude dosta poslova u kući i bašti, ali smo imali i odvojeno vrijeme da uživamo u svemu kulturno-istorijskom i umjetničkom što Mostar nudi. Jedna od prvih naših ,,kulturnih misija“ u Mostaru bila je i obilazak rodne kuće Alekse Šantića. Saznali smo da je grad Mostar kuću Alekse Šantića prodao evangelističkoj crkvi. Bili smo na njegovom grobu kod saborne crkve u Mostaru i tada mi se ,,rodila“ ideja da posadim jasmine pored njegovog spomenikapriča Šćepanović–Đurasović. Od početne ideje prošlo je dosta vremena. Problemi sa koronom, dodatne obaveze oko održavanja kuće u Mostaru, život uvijek stvori neke razloge koji nas usmjere ka drugim pravcima. Iako je vrijeme prolazilo, jasmin je ,,živio“ u planovima i obavezama koje je Snežana dala sebi…
Crne Gore, brojne volontere, lokalnu zajednicu. Kazao je da je takva organizacija za malu zemlju izvanredno dostignuće. Dobra energija započela je svečanim otvaranjem u punoj ,,MTEL Dvorani Morača“ kojem je „prisustvovala“ zastava Crne Gore urađena u postreferendumskim godinama. Crna Gora je nagrađena dobijanjem organizacije juniorskog džudo prvenstva Evrope naredne godine. Zastava koju su osmislili i uradili Mile, Nemanja i Lazar bila je dekor i muzičkog nastupa muzičara i horova ispred zgrade TV E. Pjesmama se slavila Crna Gora i njenih 19 godina nezavisnosti, a zastavu je donio Ranko Dragutinović I tako zastava nastavlja svoju misiju. Da bude barjak, da bude pobjeda, da uvijek priča o tome kako se voli država i kako se pripada Crnoj Gori. Da nas ovih prazničnih i postprazničnih dana podsjeti na stotine barjaka na Trgu ,,Ivana Milutinovića“ koji su dali snagu da 21. maj 2006. godine bude „Da“ za Crnu Goru... D. DRAŠKOVIĆ
- Pomogli su mi sestra od ujaka Dragana Maretić i njen suprug Dejan i na ovogodišnje Cvijeti kupili smo sadnicu jasmina. Posadili smo je 13. aprila ove godine. Željeli smo da na taj način tragamo za hladovinom koja je u vrelom Mostaru odgovarala Emini. Komšija Danijel koji čuva crkvu preuzeo je obavezu da cvijet obilazi i zaliva. Šalje nam fotografije na kojima vidimo da se jasmin primio i procvjetao - objašnjava i pokazuje fotografije Šćepanović-Đurasović. Tako je ispunjena ideja profesorice i obaveza koju je dala sebi, nastale možda još kada se kao učenica prvi put srela sa Šantićevom poezijom ili kada je prvi put čula muzičku verziju ,,Emine“. Most koji sa suprugom Draganom stvara između Kolašina, Podgorice i Mostara učinio je da se obnovi hladovina jasmina pored spomenika Aleksi Šantiću u Mostaru. Kao simbolična poruka da traju i pjesnik i Eminina ljepota u svim baštama hercegovačke romantike i istorije.
D. DRAŠKOVIĆ
Novi napadi Izraela na Gazu
GAZA – U izraelskim napadima poginulo je najmanje 38 ljudi u Gazi, saopštili su juče lokalni zdravstveni zvaničnici.
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je da je 3.785 ljudi ubijeno na toj teritoriji otkako je Izrael prekinuo primirje i obnovio ofanzivu u martu, obećavajući da će uništiti Hamas i vratiti 58 talaca. Izrael je takođe blokirao ulaz hrane, ljekova i goriva već dva i po mjeseca i sprovodi novi plan da strogo kontroliše svu pomoć Gazi, što su Ujedinjene nacije kritikovale. Novi udar na šatore u koje su smješteni raseljeni ljudi i u kojima su stradali civili dogodio se u centralnom gra-
du Deir al-Balah, saopštila je bolnica. U napadu u oblasti Džabalija na sjeveru Gaze poginulo je najmanje petoro ljudi, uključujući dvije žene i dijete, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Gaze. Civilna zaštita u Pojasu Gaze saopštila je juče da su u vazdušnim napadima na opkoljenu palestinsku teritoriju poginuli i jedna trudnica i nekoliko djece. - Nekoliko ranjenika prevezeno je nakon izraelskih vazdušnih napada na porodičnu kuću u gradu Džabalija na sjeveru Pojasa Gaze - rekao je za AFP portparol civilne odbrane Mahmud Basal Prema njegovim riječima, neka tijela bila su ugljenisana, dok ima ljudi i ispod ruševi-
na, ali civilna zaštita nema ni opremu za pretragu ni tešku opremu za podizanje ruševina, spasavanje povrijeđenih i izvlačenje tijela. Basal je rekao da je u drugom napadu stradalo još dvoje ljudi, među kojima žena u sedmom mjesecu trudnoće. Taj napad je bio na kamp za raseljena lica u Nuseiratu u centru Pojasa Gaze. Portparol civilne zaštite je dodao da je u drugim napadima poginulo pet članova iste porodice, potom tri osobe u Beit Lahiji, tri u Kan Junisu i dvije osobe u jednom kampu za raseljena lica. Izraelska vojska je takođe srušila nekoliko kuća u naseljima Gaze i uništila pet u blizini Kan Junisa.
Ukrajinski predsjednik apelovao na sve koji su za mir da izvrše pritisak na Rusiju da zaustavi napade na Ukrajinu
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je juče na sve one koji su za mir da izvrše pritisak na Rusiju da zaustavi napade na Ukrajinu, gdje je u bombardovanjima u subotu veče stradalo najmanje 12 ljudi.
- Bez zaista snažnog pritiska na rusko rukovodstvo, ova brutalnost se ne može zaustaviti. Sankcije će svakako pomoći - napisao je ukrajinski predsjednik na društvenim mrežama.
On je apelovao na SAD, na evropske zemlje i na sve one koji su za mir da pokažu odlučnost i izvrše pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat.
U jučerašnjim ruskim napadima na Kijevsku oblast poginule su tri osobe, 11 je ranjeno i oštećeni su stambeni i drugi javni objekti, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Tri osobe poginule su u dva manja grada nadomak ukrajinske prijestonice, a ruski napadi su ciljali i niz regionalnih centa-
ra, uključujući drugi po veličini grad u Ukrajini, Harkov, Mikolajiv na jugu i Ternopilj na zapadu zemlje.
Prema riječima Timura Tkačenka, šefa kijevske vojne administracije, 11 ljudi je povrijeđeno u napadima ruskih dronova. Pogođena je i petospratna stambena zgrada u okrugu Holosijivski, nedale-
Završena razmjena zarobljenika
Rusija i Ukrajina završile su razmjenu po 1.000 zarobljenika, objavili su rusko ministarstvo obrane i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a posrijedi je najveća takva razmjena otkad je prije tri godine počeo rat.
Trodnevna razmjena počela je u petak, a u njoj su uglavnom učestvovali ratni zarobljenici i još 120 civila.
ko od centra prijestonice, što je izazvalo požar koji je oštetio spoljašnjost zgrade, a jedna privatna kuća i poslovni centar oštećeni su u napadima na okolne okruge.
Gradonačelnik Harkova Igor Terehov rekao je da su dronovi eksplodirali u tri gradske četvrti i povrijedili tri osobe. Eksplozije ruskih pro-
U nedjelju su obje strane razmijenile 303 zarobljenika.
- Danas se ratnici naših oružanih snaga, Nacionalne garde, Državne granične straže i Državne specijalne transportne službe vraćaju kući - napisao je juče Zelenski na aplikaciji Telegram. Razmjena je jedini konkretan korak prema miru koji je proizašao iz prvih direktnih razgovora zaraćenih strana u više od tri godine. Pregovori su održani 16. maja, kada dvije strane nijesu uspjele dogovoriti prekid vatre. Ukrajina,
jektila povrijedile su dvije osobe u stambenom području grada Mikolajiva na jugu Ukrajine, potvrdio je regionalni guverner. U okrugu Bijela Crkva povrijeđeno je još pet osoba, među kojima dvoje djece, dvije žene su povrijeđene u Fastivskom okrugu i još dvije osobe u okrugu Bučanskom.
Sjedinjene Države i ostale zapadne zemlje pozvale su na tridesetodnevni prekid borbi bez preduslova da bi se omogućio početak mirovnih pregovora. Vjeruje se da su na objema stranama ranjene ili ubijene stotine hiljada vojnika u najsmrtonosnijem sukobu u Evropi nakon Drugoga svjetskog rata, mada nijedna strana nije objavila precizne podatke o žrtvama. U sukobu u kojem su ruske strane žestoko bombardovale ukrajinske gradove ubijene su i desetine hiljada ukrajinskih civila.
Poslanici Skupštine Kosova nijesu uspjeli ni 21. put zaredom da konstituišu deveti parlamentarni sastav
Neuspjeh u formiranju novog saziva
parlamenta gurnuo zemlju u politički zastoj
PRIŠTINA - Poslanici
Skupštine Kosova juče nijesu uspjeli – 21. put zaredom – da konstituišu deveti parlamentarni sastav, proizašao iz februarskih izbora.
Čak ni poziv šefice diplomatije Evropske unije Kaje Kalas, koja je 22. maja prvi put posjetila Prištinu, da parlamentarne stranke sarađuju u otklanjanju političkog zastoja u zemlji, nije donio nikakvu promjenu. Neuspjeh u formiranju novog saziva Skupštine gurnuo je zemlju u politički zastoj, ostavljajući je bez
nove vlade više od tri mjeseca nakon izbora. U nedjelju su zakonodavci 13. put zaredom odbili da formiraju komisiju koja bi nadgledala tajno glasanje za novog šefa zakonodavnog tijela. Pitanje tajnog glasanja – koje je 1. maja predložio predsje-
davajući sjednice Avni Dehari, nakon što predložena kandidatkinja Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) za predsjednicu Skupštine Albulena Haxhiu (Aljbuljena Hadžiju) nije uspjela da dobije potrebnih 61 glas u nekoliko glasanja da bi bila potvr-
đena na funkciji – uputile su Ustavnom sudu stranke koje su u prošlom sazivu bile u opoziciji. One tvrde da je neustavan način na koji LVV pokušava da predsjednik Skupštine bude izabran putem tajnog glasanja i zatražile su od Ustavnog suda da donese „privremenu mjeru za zabranu održavanja sjednica, dok prioritetno ne razmotri ovaj predmet i donese odluku“.
Američki predsjednik zatražio imena svih stranaca koji studiraju na Harvardu Tramp: Neki su iz država neprijateljski nastrojenih prema SAD, a ne plaćaju obrazovanje
VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da njegova administracija želi „imena i zemlje“ svih stranaca koji studiraju na Harvardu, sugerišući da strane države, posebno one koje su neprijateljski nastrojene prema SAD treba da doprinesu finansiranju obrazovanja svojih studenata. - Zašto Harvard ne kaže da je skoro 31 odsto njihovih studenata iz stranih zemalja, a iako neke od njih nijesu nimalo prijateljski nastrojene prema Sjedinjenim Državama, ne plaćaju ništa za obrazovanje svojih studenata, niti ikada namjeravaju da to urade - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social. Istakao je da njegova administracija želi da „zna ko su i odakle strani studenti“ i dodao da Harvard „nije baš otvoren“, prenosi Nova.rs. - Želimo ta imena i zemlje - naveo je Tramp. Prema podacima Harvarda, u ovoj školskoj godini 27 odsto studenata dolazi iz inostranstva,
a najviše ih je iz Kine, Kanade, Indije, Južne
Donald Tramp
Pobjeda u posjeti izložbi ,,Lavirint devedesetih“ u Modernoj galeriji u Podgorici, koja nas vraća u nesrećno
PODGORICA - Devedesete godine prošlog vijeka izgleda da još nijesu završene. Nema traga kraju u društvima koja ih i dalje žive, u političkim narativima koji se nijesu promijenili, u ličnim pričama koje se prenose s koljena na koljeno. Izložba „Lavirint devedesetih“, koja se do 13. septembra može pogledati u Modernoj galeriji u Podgorici, upravo zbog toga nije tek hronika prošlosti, već ogledalo sadašnjosti.
U svakoj tematski osmišljenoj izložbenoj prostoriji, bilo da je riječ o ratu, tranziciji, humoru ili sreći, posjetioci se suočavaju sa pitanjem - ,,Postoji li izlaz iz lavirinta koji su oblikovali propagandni slogani, ruševine gradova, heroji otpora i zaboravljeni životi?“. Autorski tim koji stoji iza postavke vjeruje da izlaz postoji, ali samo ako smo spremni da se sjećamo, razumijemo i mijenjamo.
KAKO IZAĆI?
Kroz pažljivo osmišljene tematske sobe - od „Simbola“, preko „Obmane“, „Noći“, pa sve do „Sreće“ - postavka ne nudi samo pregled ključnih događaja turbulentne decenije, već i duboko emotivno iskustvo koje su već iskusili posjetioci na izložbama u Beogradu i Sarajevu. Neki su izložbu napustili već nakon prve sobe, pa se opet vratili, drugi su plakali, a djeca su, gledajući jednu fotografiju i
Kroz pažljivo osmišljene tematske sobe - od „Simbola“, preko „Obmane“, „Noći“, pa sve do „Sreće“ - postavka ne nudi samo pregled ključnih događaja turbulentne decenije, već i duboko emotivno iskustvo koje su već iskusili posjetioci na izložbama u Beogradu i Sarajevu
po dvadeset minuta, shvatala težinu riječi „rat“. Izložba ne ostavlja ravnodušnim jer ne postavlja samo pitanje što se dogodilo tokom devedesetih, već da li smo iz tog lavirinta ikada zaista izašli.
Autori izložbe su istoričarka Dubravka Stojanović, pisac Igor Štiks i Dejan Ubović. Izložbu u Podgorici realizuju Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje iz Crne Gore. Stojanović, koja nas je provela kroz izložbu, kazala je da ,,živimo u dugim devedesetim“.
- One nikada nijesu prošle. Naša društva iz toga nijesu
izašla. A zašto? Zato što ih uglavnom vlasti drže u tom periodu. Najveći broj današnjih država i dalje ima iste vlasti. Mi smo u istim vlastima već trideset godina, a to je dovoljno - istakla je Stojanović. Ona je naglasila da su razmišljajući o konceptu izložbe došli na ideju da devedesete treba predstaviti kao lavirint. - Osnovno pitanje je: ,,Ušli smo u lavirint devedesetih, ali da li znamo i hoćemo li iz njega da izađemo i da li on ima izlaz“. Mi vjerujemo da izlaza ima. Nema lavirinta bez izlaza, ali je pitanje što je sve potrebno da bismo iz
njega izašli. Ono što je siguran odgovor je da je potrebno znati što se desilo i zašto se desilo. Potrebna su znanja. Ova izložba nudi jako veliki broj podataka. Ali, potrebne su i određene emocije koje će društvu dati snagu da ponovo razmisli o svemu i konačno nađe put - istakla je Stojanović.
Na ulazu u galerijski prostor publiku dočekuje dobro poznata uvodna špica iz serije ,,Bolji život“, nakon čega slijedi pjesma ,,Jugoslovenka“ Lepe Brene . I jedna i druga melodija dio su ,,Video kolaža 1989 – 1992“. Na ek ranu se pojavljuje kolaž video isječaka nekih od najpoznatijih događaja koji su obilježili period od 1989. do krajnjeg raspada Jugoslavije 1992. godine. U kolažu se, između ostalog, može podsjetiti na Tota Kutunja koji je pobijedio u Zagrebu 1990. godine na Evroviziji sa pjesmom o Ujedinjenju Evrope, tu je i podsjećanje da se na posljednjem, 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije raspala zajednička partija, što je bio uvod u raspad zemlje. Na videu se vidi i sukob navijača na utakmici Dinamo - Crvena zvezda 1990. godine na zagrebačkom Maksimiru, ali i spaljivanje jugoslovenske zastave na stadionu u Splitu na utakmici Hajduk - Partizan. Zabilježeni su i brojni politički događaji, a kolaž se završava uvodom u rat u Bosni i Hercegovini s ključnim izjavama političkih vođa.
Iz lavirinta treba da izađemo ohrabreni i ojačani
Prema riječima Dubravke Stojanović, ljudi iz lavirinta izlaze sa osjećajem težine.
- To smo i željeli - da izazovemo osjećaj tjeskobe koja treba da ih podsta-
BRODOLOM
Na samom ulazu u lavirint postavljene su markice ,,Titanik“. Pošta, Telegraf, Telefon je 1992. godine izdala markicu kojom je obilježeno osamdeset godina od brodoloma „Titanika“. Na markici je prikazana slika „Titanikovih“ posljednjih trenutaka autora Radomira Bojanića Na dnu je napisan naziv države koja je markicu izdala, a koja je u tom trenutku brojala posljednje dane.
Da bi se ušlo u lavirint, mora se proći kroz zastavu Rumunije sa rupom iz 1989. godine, kada su u Temišvaru izbili prvi protesti protiv režima Nikolaja Čaušeskog, koji su se ubrzo prelili na ostale gradove Rumunije. Građani su na proteste donosili rumunsku zastavu sa isječenim grbom Socijalističke Republike Rumunije koja je ubrzo postala simbol revolucije.
Ulazimo u sobu naslovljenu
kne na borbu za same sebe. Ipak, završni pano na vratima kroz koja se izlazi iz lavirinta je grafit - ,,Spasit će nas ljubav!“ i na taj način podržavamo posjetioce da izađu iz lavirinta ohrabreni i ojačani. Težili smo da pokažemo da je svako vrijeme kompleksno i kontroverzno. Imamo u postavci istovremeno jako lijepih stvari, ali i ogromnih tragedija, međutim, u svakoj sobi ima neki zrak pozitivnogistakla je Stojanović.
,,Simboli“. Treba podsjetiti da je s krajem socijalističkih režima u Evropi i raspadom Jugoslavije došlo do velike promjene političkih, društvenih i kulturnih simbola. Promijenjeni su nazivi i zastave država, praznici, imena ulica, srušeni su stari i podignuti novi spomenici… Pažnju nam privlači fotografija (Emil Vas) sa Maksimira iz 1990. godine. Na fotografiji je prikazan trenutak u kojem kapetan Dinama Zvonimir Boban napada policajca Refika Ahmetovića. Bobanov gest je od njega napravio heroja širom Hrvatske, ali mu je donio i isključenje iz reprezentacije Jugoslavije koja je mjesec kasnije nastupila na svom posljednjem Mundijalu u Italiji. Odmah do nje je i vrlo potresan rad ,,Siniša i Stipe“ - slika sa rupom od metka na kojoj se nalazi poznati fudbaler Siniša Mihajlović u dresu mlade reprezentacije Jugoslavije, u njegovoj srušenoj kući u Borovu. O tom događaju Mihajlović piše u svojoj autobiografiji. - Pod mojim pritiskom, roditelji su spakovali najnužnije stvari i doselili se u Beograd. Priključio nam se i brat Dražen. Poslije je do nas stigla vijest da je naša kuća u Borovu minirana i da je neko ispalio metak u moju sliku na zidu… To je učinio Stipe, jedan od mojih najboljih drugova iz djetinjstva, kojeg sam doživljavao kao brata. Vidjeli smo se 2000. godine u Zagrebu. Došao je u hotel i pitao me da li sve znam. Priznao mi je da je
i spasio
nesrećno vrijeme raspada Jugoslavije i posljedica tragičnog rata
moje roditelje. Oprostio sam mu - napisao je Mihajlović.
PROPAGANDA
Sljedeća soba je ,,Noć“, u kojoj vidimo da su se tokom noći devedesetih godina odvijali posebni tokovi života - granatiranje i napadi na civile su bili posebno snažni u noćnim satima, cvjetali su svi oblici kriminala, od šverca i prostitucije, do naručenih ubistava. Noću su bile aktivne i rejv žurke. - Ovdje pokazujemo kontroverze koje se dešavaju istovremeno. Imate bombardovanje, kriminal, silikone…, a tu su i rejv žurke kao pokušaj bjekstva od čitave te situacije - kazala je Stojanović. U ovoj sobi nas čeka i snimak koji je nastao 1996. godine. Tačnije, Milovan Ilić Minimaks ugostio je u emisiji Cecu i Arkana, a tom prilikom je Arkan Ceci otpjevao Elvisovu pjesmu ,,Wooden hearth“. U okviru ove sobe izloženi su i silikoni koji su devedesetih bili statusni simboli i dio imidža brojnih muzičkih zvijezda. Nezaobilazan je i zvuk devedesetih (muzičkom scenom dominirali su turbo-folk, dens, hip hop i elektronska muzika), koji je u okviru postavke predstavljen nizom fotografija sa žurki, a sve prati grafit ,,Dajte nam šećera za vene“. Ulazimo u sobu ,,Obmana“ koja prikazuje propagandu u medijima, političke simbole i slogane… - Ovdje je čuvena fotografija dubrovačkog fotografa Pave Urbana, koja je nastala
Dubravka Stojanović je kazala da su reakcije na beogradskoj i sarajevskoj izložbi bile vrlo potresne. - Bilo je onih koji izađu poslije prve sobe, koji ne mogu da izdrže, pa se više puta vraćaju da bi obišli cijelu postavku. Bilo je i onih koji su plakali. Ljude koji su proživjeli događaje tokom devedesetih izložba zaista
tokom bombardovanja Dubrovnika. Vidimo čovjeka koji drži zatvorene uši svom psu. Sama fotografija je vrlo dramatična, ali je dramatičniji podatak da je Urban, koji je imao dvadesetak godina, ubijen pola sata kasnije na Stradunu - kazala je Stojanović. P rvi višestranački izbori u Jugoslaviji održani su 1990. godine i omogućili su da se na političkoj sceni pojave nove stranke i lica, uz nove i stare simbole i parole. Tako možemo da vidimo raznovrsne predizborne plakate. Slijedi soba ,,Nepristajanje“, koja podsjeća da su oblici otpora tokom devedesetih bili različiti - od nezavisnih radijskih talasa, paralelnog obrazovanja, manjih i većih protesta, spasilačkih akcija, paketa humanitarne pomoći… - Ovdje je fotografija novinara Siniše Glavaševića, koji je iz nekog podruma u Vukovaru pod opsadom prenosio što se događa. Kada je Vukovar pao, njega su zarobili i ubijen je na Ovčari. Tu je i snimak čuvenog koncerta ,,Rimtutituki“ EKV-a, Partibrejkersa i Električnog orgazma na kamionu, cio dan kroz Beograd. Zanimljiva je fotografija najčuvenijeg antiratnog protesta u Beogradu ,,Crni flor“. Dokumentovano je i ubistvo Slavka Ćuruvije, a možemo da vidimo i ratno pozorište u Sarajevu, koje je još jedan oblik nepristajanja. Na fotografiji su glumci iz predstave ,,Čekajući Godoa“, koju je u opkoljenom Sarajevu 1993. godine režirala američka književnica i teoretičarka Susan Sontag - kazala je Stojanović.
HUMOR
Ulazimo u sobu ,,Humor“, gdje nas dočekuje grafit iz Sa-
vrati u to vrijeme – kazala je ona. Vjeruje da je izložba edukativna i da će privući i mlađe posjetioce. - Čitav niz eksponata je atraktivno postavljen tako da privlači i njihovu pažnju. U Beogradu smo mnogo radili sa školama, imali smo posjetu učenika sa kojima smo nakon obilaska razgo-
rajeva ,,Ovo je Srbija!“ (Srbija je prekrižena), a ispod piše ,,Ovo je pošta, budalo!“. Uprkos ratnim uslovima različiti nezavisni mediji, intelektualci, umjetnici, novinari i karikaturisti su se trudili da kroz humor ponude različita tumačenja zbivanja. Tu su inserti iz ratnih epizoda ,,Top liste nadrealista“ i video na kojem Slavoj Žižek na jednom ljubljanskom mostu objašnjava gdje završava Srednja Evropa, a gdje počinje Balkan. Nezaobilazan je i ,,Feral Tribune“, koji je bio jedan od najpoznatijih nezavisnih antiratnih i antinacionalističkih medija u Hrvatskoj.
Iz ove sobe izlazimo praćeni grafitom ,,Bilo nam je bolje kada nam je bilo gore“. U sobu ,,Tranzicija“ nas uvodi još jedan grafit - ,,Dok nam je predsjednik bio bravar, sva vrata su nam bila otvorena“.
- Ovdje imamo zlatnu wc šolju kao prikaz nove klase tajkuna, imamo tužne redove za Dafiment banku, inflatorne novčanice, šverc, fabriku ,,Budućnost“ iz Hrvatske. Duhovit je rad ,,Arizona“ - to je u stvari pijaca na otvorenom - između Tuzle i Brčkog - istakla je Stojanović. Jedna od centralnih soba je ,,1995“, godina u kojoj su se desili prelomni događaji.
- To je soba operacije ,,Bljesak“, to je Srebrenica, to je ,,Oluja“ i na kraju Dejtonski sporazum. Tu je i ,,Cvijet Srebrenice“ koji se danas koristi kao simbol sjećanja na žrtve, a njegovih 11 latica simbolizuju datum kada je grad pao u ruke VRS i kada je počeo genocid u opštini Srebrenicarekla je Stojanović.
Na početku sljedeće sobe ,,Aleja snajpera“ dočekuje nas grafit ,,Welcome to Sarajevo“ i natpis ,,Pazi snajper“.
Iranski reditelj Džafar Panahi ponovo laureat Kanskog filmskog festivala
varali. Ono što smo zapazili je da čak i najmanja djeca osjećaju užasnu težinu devedesetih - zato što svaka porodica ima neku svoju priču iz tog perioda, svako zna nekog ko je došao kao izbjeglica… Sjećam se da je fotografiju mladenaca iz Sarajeva jedan dječak od 12 godina u Beogradu posmatrao 20 minuta i tek je tu shvatio što znači rat - istakla je Stojanović.
Na zidu su razapete crvene niti koje predstavljaju snajperske pucnje. Ulazimo u sobu ,,Naslije“, u kojoj su prikazani najčešće korišćeni oblici terora: progon, logori, silovanja, ubijanja, isključivanja, brisanja, opsada i uništavanje. Na kraju nas dočekuje posljednja soba - ,,Sreća“. - Želimo da završimo sa srećom, ali ona je gorka. Imamo tu video komšije koji se u Sarajevu obukao u kostim Djeda Mraza i dijelio djeci bombone, tu su i sportski uspjesi devedesetih. Ovdje je najpotresnija fotografija nastala 1995. godine. Na njoj su mladenci u Sarajevu, lijepi, mladi i veseli. Sve je divno osim što je iza njih mreža protiv snajpera. Upoznali smo ih, postali smo prijatelji, bili su u Sarajevu, imaju dvije kćerke. Fotografija na kojoj su Sanela i Emir Klarić postala je simbol borbe i otpora Sarajlija, ali i nade i vjere u bolju budućnost. Genijalna je i fotografija ,,Kupanjac“. Tokom bombardovanja SRJ 1999. godine NATO je posebno djelovao po infrastrukturi, a naročito mostovima. Posebno je teška bila situacija u Novom Sadu, gdje su srušena sva tri mosta preko Dunava. Ipak, ni tog ljeta se nije odustajalo od riječkih plaža i ,,ljetnjih radosti“ - kazala je Stojanović.
PROMIŠLJANJE
Nakon obilaska „Lavirinta devedesetih“ shvatamo da izložba nije samo retrospektiva jedne tragične i kompleksne decenije, već moćan podsjetnik da se prošlost ne završava onog trenutka kada se događaji okončaju. Kroz simbole, propagandu, otpor, tranziciju i humor, postavka poziva na promišljanje o tome da li smo kao društva izašli iz lavirinta prošlosti ili i dalje lutamo njegovim hodnicima. Autori izložbe vjeruju da izlaz postoji, ali samo ako smo spremni da istinski razumijemo prošlost, priznamo njene rane i krenemo putem istine, empatije i promjene. Na izlazu iz lavirinta nas ne čeka kraj, već poziv: „Spasit će nas ljubav“. To je i najvažnija poruka koju lavirint nudi - da jedino kroz solidarnost, obrazovanje i kulturu pamćenja možemo graditi bolju budućnost. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Film Džafara Panahija „Bio je to samo nesrećan slučaj“, optužnica za korupciju i tiraniju u domovini iranskog reditelja, osvojio je Zlatnu palmu na 78. Filmskom festivalu u Kanu u subotu, čime je završen politički nabijen skup na Francuskoj rivijeri, koji je nakratko bio prekinut posljednjeg dana zbog sumnje na podmetnuti požar koji je izazvao veliki nestanak struje.
Ovo je druga Zlatna palma za iranskog reditelja, koji je usavršio umjetnost tajnog snimanja i švercovanja svojih filmova na strane festivale – jednom čak pomoću USB-a skrivenog u torti. Ovoga puta Panahi se lično vratio u Kan, poslije 22 godine, da preuzme najprestižniju nagradu, a razlog tolikog odsustva su višestruke zatvorske kazne i zabrana putovanja zbog sukoba sa iranskom vladom. Panahi, međutim, ne odustaje od kritike vlasti u svojoj zemlji, pa je tako i njegov najnoviji i svježe nagrađeni film u Kanu optužnica protiv državne represije u Iranu.
U pr ofesionalnom smislu Džafar Panahi se često povezuje sa pokretom iranskog novog talasa. Nakon nekoliko godina rada na kratkim filmovima i kao pomoćnik re-
ditelja kod čuvenog iranskog autora Abasa Kijarostamija, stekao je međunarodno priznanje svojim debitantskim igranim filmom „Bijeli balon,“ koji je osvojio Zlatnu kameru (Caméra d’Or) na Filmskom festivalu u Kanu, što je bila prva velika nagrada za jedan iranski film na tom festivalu, piše IMDB.
Ubrzo je prepoznat kao jedan od najuticajnijih filmskih stvaralaca u Iranu, a iako su njegovi filmovi često bili zabranjivani u domovini, nastavio je da dobija priznanja širom svijeta od filmskih teoretičara i kritičara, kao i brojne nagrade, uključujući Zlatnog leoparda na Međunarodnom filmskom festivalu u Lokarnu za film „Ogledalo“, Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu za ostvarenje „Krug“ i Srebrnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu za film „Van igre“. Njegova ostvarenja poznata su po humanističkom pogledu na život u Iranu, često fokusirani na teškoće djece, siromašnih i žena.
Hamid Dabaši je napisao: „Panahi ne radi ono što mu se kaže – zapravo, izgradio je uspješnu karijeru ne radeći ono što mu se kaže“. Primajući nagradu u Kanu, Panahi je rekao da mu je najvažnija sloboda u njegovoj zemlji. R. K.
Izložba u Umjetničkoj koloniji u Danilovgradu
DANILOVGRAD - Izložba radova sedam poznatih crnogorskih grafičara biće otvorena večeras, u 18 sati, u Galeriji Umjetničke kolonije u Danilovgradu. Zvanično će je otvoriti državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore Boško Kovačević. Ovaj kulturni događaj na obali Zete organizuje se u saradnji sa Nacionalnom institucijom Francuske „Manifestampe“, koja promoviše grafiku kao
umjetnost. Radove će predstaviti Vesna Bošković, Marija Kapisoda, Darko Karadžić, Marina Kuveljić-Darić, Jovo Petričević, Veljo Stanišić i Mirko Toljić. Na svečanom otvaranju govoriće mr Mirko Toljić, redovni profesor na ALU u Trebinju i selektor izložbe, i Andrija Radulović, poslovni direktor Umjetničke kolonije Danilovgrad, dok će profesor gitare dr Rade Amanović nastupiti u muzičkom dijelu programa. B. K.
BOSILJKINA CVJETNA OAZA: Naša sugrađanka uzgaja razne vrste ukrasnih biljaka
Mnogo sam srećna kad vidim kako napreduje cvijeće. Divim mu se, na neki način ,,pričam“ sa njim, govorim ukućanima – vidite kako je lijepo. Ali, kao i u svemu u životu, nijesu uvijek lijepi dani, bude mi mnogo žao kad nevrijeme uništi neku biljku ili kad vjetar prevrne saksije… E, tada mi dođe da zaplačem –kaže Bosiljka Bosa Pavićević
Bosa se nikad nije prijavljivala na konkurse za najljepše uređeni cvjetni vrt, balkon ili baštu, iako pogled na njene živopisne ruže, raskošne hortenzije, damske kamelije, bogate surfinije, razne vrste muškatli, indijske jorgovane, bogumile, begonije, božure, više vrsta karanfila, raznobojne jesenčice i pedantno uređeni vrt – svakodnevno mami uzdahe divljenja.
I to neprijavljivanje na konkurse i ovo jedvapristajanje na razgovor imaju zajedničku crtu – skromnost, u čijoj je osnovi veliki trud.
- Ovu sam hortenziju razmnožila na još dva mjesta. Pogledajte joj samo list - jedar, zdrav, krupan. Još nije cvjetala, trebalo bi da ima koralno crvene cvjetove, a tu su još i crvena, plava i bijela. Više je srodnih iz iste porodice, s tim što one mogu iz godine u godinu da mijenjaju boju, zavisno od kiselosti zemljišta, odnosno dodavanja preparata u korijenje…
Tim riječima naša sagovornica Bosiljka Bosa Pavićević priča o jednoj od svojih dekorativnih živopisnih ljubimica, koje krase dvorište iznaj-
mljene kuće u podgoričkom naselju Masline. Kad se vraća na priču o početku njegovanja ukrasnih biljaka, kaže da je krenulo nakon selidbe iz Donjih Rsojevića u Podgoricu, jer joj se učinilo da bi u kutak u iznajmljenom stanu bilo lijepo da stavi cvijeće... Kako joj se tada učinilo, tako je vrijeme iz godine u godinu potvrđivalo njenu odluku…
Na opasku kako uspijeva da su njoj surfinije i petunije tako očigledno bujne, i u pravom vatrometu boja padaju u slapovima sve od ranog proljeća do kasne jeseni (a mnogima od nas traju otkad ih donesemo sa pijace pa do prve promjene temperature) samo se osmijehne i slegne ramenima.
- Kupim ih baš male, pa onda postepeno kod mene napreduju, cvjetaju. Kako koji cvijet prođe, ja mu otkinem ovaj uveli dio i one opet iznova i iznova uzvrate i obraduju novim cvjetovima - objašnjava naša vrijedna sagovornica.
RUŽE STABLAŠICE
Ruže zauzimaju posebno mjesto u rascvjetalom kutku za uživanje. Odnosno više posebnih mjesta, jer ih ima mnogo, različitih vrsta i boja. Sada su njen favorit – otmene, miri-
sne i izuzetno dekorativne ruže stablašice.
- Imam 15 tih posebnih ruža, zaista su one kraljice cvijeća, nenadmašnog izgleda i opojnih mirisa, dok puzavice pravi fenomenalan ambijent koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Uz živopisne biljke i cvjetove, pažnju naročito skreće sređenost vrta. Pitali smo našu sagovornicu što je najbitnije za ovakav izgled cvjetne oaze.
- Cvijeće nije dovoljno samo kupiti ili posaditi, treba ga njegovati. Ponekad ga premještam sa jednog mjesta na drugo, ugađam mu, jednome više odgovara sunčano mjesto, drugome hladovina. Neko napreduje brže, neko sporije. Nekome i ne nađem adekvatno mjesto, a posebno me raduje biljka koju sama podignem i razmnožim. Naklon znanju, iskustvu i vrijednim rukama naše sagovor-
nice, ali na pijedestalu njenog ,,druženja“ sa ukrasnim biljkama, nalaze se – ljubav i posvećenost.
- Mnogo sam srećna kad vidim kako napreduje cvijeće. Divim mu se, na neki način ,,pričam“ sa njim, govorim ukućanima –vidite kako je lijepo. Ali, kao i u svemu u životu, nijesu uvijek lijepi dani, bude mi mnogo žao kad nevrijeme uništi neku biljku ili kad vjetar prevrne saksije… E, tada mi dođe da zaplačem – kaže Bosiljka Pavićević.
VIŠE OD HOBIJA
Pitali smo našu sagovornicu otkud toliko volje, snage, kreativnosti i vremena da se počupa svaka travka, okopa, prihrani… budući da je majstor za peciva, kolače, domaće sokove, kao i zaposlena žena (OŠ ,,Vladimir Nazor“), supruga, majka, a odnedavno i ponosna baka.
Povodom sjećanja na Dan mladosti članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice posjetili su juče Spomenik Josipu Brozu Titu.
Član predsjedništva i glavnog odbora SUBNORA Crne Gore prof. dr Ljubomir Pejović podsjetio je da je 25. maj bio omladinski praznik u bivšoj Jugoslaviji koji se od 1945. do 1989. godine obilježavao svakog 25 maja.
- Bio je povezan sa rođendanom doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita (1892–1980), koji je rođen 7. maja, ali je rođendan proslavljan 25. maja. Jedan od motiva za proslavljanje ovog datuma kao negov rođendan bila je i činjenica da je 25. maja 1944. godine uspio da izbjegne sigurnu smrt prilikom njemačkog vazdušnog desanta na Drvar poznatog kao „Konjićev skok“ – kazao je Pejović. Proslava Titovog rođendana, dodao je on, počela je 1945. go-
- Ovo je više od hobija, otklon od svakodnevnih kućnih obaveza, antistres terapija i uživanje za dušu, a trud se višestruko vrati, cvijeće uzvraća ljepotom boja i mirisa - kaže naša sagovornica i dodaje da osim cvijeća imaju i limunove, fortunele, a pored ulaznih vrata zapazili smo i ananas u saksiji... Riječ po riječ, i od Bosiljke smo saznali da starija kćerka voli i uzgaja kućno cvijeće. Poseban segment priče je što naša sagovornica, sa porodicom, ima decenije podstanarskog staža, te da je sa svakom novom selidbom, uz sav namještaj i ostalo, obavezno prenosila saksije pune cvijeća. Takođe, nemogućnost da sadi mimo saksija, limitirala je izbor biljaka i nije mogla da dodaje novo, drugačije, ljepše, makar ne onoliko koliko je željela. - Kad se selimo, prvo pakujem
saksije sa cvijećem, pa sve ostalo – ne ostavlja dilemu Bosiljka. Ponegdje joj je, kaže, ostajalo cvijeće koje nijesu mogli da prenesu istog dana, pa ga – kad bi se vratila po njega – više ne bi našla… - Stari su govorili da se najbolje prima cvijeće kad ,,ukradete“ pelcer. Neka bude da je to razlog što su mi ,,nestajale“ saksije i biljke, s osmijehom govori naša sagovornica. Sljedeća selidba Pavićevića biće u – njihov dom. Kad bude završena porodična kuća, još više će doći do izražaja sva njena kreativnost, ljubav, vrijedne ruke i posvećenost, jer će ovog puta moći da osmisli ambijent bez ograničenja. I – sa posebnim zadovoljstvom – da u sopstvenom dvorištu sa porodicom uživa u ambijentu koju su sami stvorili, uredili i oplemenili.
R. USkOkOVIĆ-IVAnOVIĆ
dine, a na prijedlog Josipa Broza 1957. godine preinačen je u Dan mladosti, koji je u SFRJ posljednji put obilježen 25. maja 1989. godine. - Glavni simbol Dana mladosti bila je štafetna palica koju je nekoliko stotina hiljada omladinaca nosilo kroz čitavu Jugoslaviju, a 25. maja je predavana Josipu Brozu Titu, na masovnoj manifestaciji Sletu, koji je od 1955. godine organizovan na Stadionu JNA u Beogradu. U tom periodu od 1945. do 1956. godine nošeno je više štafetnih palica, a od 1957. do 1987. nošena je samo jedna štafeta mladosti. Nakon smrti Josipa Broza, od 1981. do 1987. štafetu je primao predsjednik Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, društveno-političke organizacije koja je bila organizator ove manifestacije. Nošenje štafete ukinuto je 26. januara 1988. godine, kada je organizovan posljednji Slet na Stadionu JNA. Savezna konferencija Saveza socijalističke omladine Jugosla-
vije usvojila je 24. marta 1989. godine novu festivalsku koncepciju proslave Dana mladosti čime je ukinut tradicionalni Slet – zaključio je Pejović. Prisutnima se obratio i predsjednik UBNORA Glavnog grada Borivoje Banović koji je istakao da je čuvanje uspomene na Tita i njegove saborce, na sve borce za slobodu izraz duboke zahvalnosti i poštovanja, ali i putokaz novim generacijama kako se voli i brani svoja država i kako se čuva sloboda. Iskazao je zadovoljstvo zbog toga što su predstavnici SUBNORA Crne Gore (potpredsjednik Stevan Radunović i generalni sekretar te organizacije Dragan Mitov Đurović) prethodnih dana bili u posjeti Kumrovecu i Drvaru. Vijenac na Spomenik Josipu Brozu Titu na glavnom gradskom bulevaru juče su u ime UBNORA Podgorice položili Minja Ražnatović, Jelena Vlajilslavljević i Bojica Bojić. I. MITROVIĆ
Nakon što je nepoznati počinilac pod okriljem noći, oko dva i po sata u subotu ujutro, ošegao višedecenijski čempres visok više od 10 metara na parceli u Beogradskoj ulici (iza Hotela ,,Zija“ i zgrade u kojoj je predstavništvo nacionalne kompanije ,,Air Montenero“) gdje građevinska firma ,,Eurozox“ planira gradnju zgrade, grupa stanara iz okolnih zgrada i centra grada prethodne dvije noći provela je dežurajući, kako bi spriječila da bude posječeno još neko od stabala koja krase ovaj zeleni kutak koji žele da sačuvaju od bespravne gradnje.
Od nadležnih gradskih i državnih institucija očekuju snažniju i konkretniju podršku, a od Uprave policije da u najkraćem roku otkrije ko su počinioci i nalogodavci ovog ekološkog zločina.
(NE)ODGOVORNOST
Stanarka zgrade u Beogradskoj ulici Ivana Radulović izjavila je za Pobjedu da je zajedno sa komšijama i građanima iz centra cijelu noć provela na ovoj lokaciji kako bi spriječili da neko ponovo dođe i bespravno šega drveće na ovoj parceli.
- Nas desetak smo od poslije podne do jutros, do šest sati, tu dežurali. Nastavićemo i noćas. U ponedjeljak je prvi radni dan, pa ćemo da razgovaramo sa predstavnicima iz Glavnog grada na koji način mogu da nam pomognu, jer se osjećamo nezaštićeno – kazala je Radulović, uz napomenu da su se zbog ovog problema obratili gotovo svim nadležnim institucijama.
Kada su dobili dojavu da do ovoga može doći, građani su se uoči praznika preventivno obratili policiji.
- Obavijestili smo ih da imamo dojavu da se za vrijeme praznika, do ponedjeljka, planira sječa stabala na ovoj parceli u Beogradskoj ulici. Kazali su nam da pratimo situaciju i ako se pojave počinioci da ih obavijestimo te da će izaći na teren. U međuvremenu se desilo što se desilo. Ovo je šokantno za sve nas koji živimo ovdje. Ali uprkos svemu istrajaćemo u našoj namjeri i nećemo dozvoliti da se izgradi zgrada na ovom placu. Za sada imamo obećanja iz Glavnog grada
Nakon što je NN lice pod okriljem noći ošegalo višedecenijski čempres u Beogradskoj ulici, grupa stanara iz centra prethodne noći provela je dežurajući
Nas desetak smo od juče poslije podne do jutros, do šest sati, tu dežurali. Nastavićemo i noćas. U ponedjeljak je prvi radni dan, pa ćemo da razgovaramo sa predstavnicima iz Glavnog grada na koji način mogu da nam pomognu, jer se osjećamo nezaštićeno… U saznanju smo da je policija uspjela da izdvoji snimke sa kamera na zgradi pored, koje snimaju prema Beogradskoj ulici. Navodno su snimljena lica koja su autom dolazila sat prije ovog ,,zločina“ – kazala je juče stanarka zgrade u Beogradskoj ulici Ivana Radulović
da će stati na našu stranu, od sjutra očekujemo konkretne poteze – kazala je Radulović. Od Glavnog grada očekuju da im osim rasvjete obezbijede pripadnike njihovih službi koji će patrolirati na ovoj lokaciji, kako ne bi morali građani da dežuraju po cijelu noć, dok od Uprave policije očekuju da u najskorijem roku identifikuju one koji su posjekli čempres. - U saznanju smo da je policija uspjela da izdvoji snimke sa kamera na zgradi pored koje snimaju prema Beogradskoj ulici. Navodno su snimljena lica koja su autom dolazila sat prije ovog ,,zločina“ – kazala je Radulović, uz napomenu da su kamere prethod-
Nadležni da utvrde ko je uklonio nadzorne kamere
Obilaskom sporne parcele u Beogradskoj ulici primijetili smo da na zgradi pored, u kojoj je predstavništvo nacionalne kompanije ,,Air Montenegro“, nedostaju kamere koje bi trebalo da budu okrenute upravo prema lokaciji na kojoj je u noći između petka i subote nepoznati počinilac posjekao višedecenijski čempres. Stanarka zgrade u Beo-
gradskoj ulici Ivana Radulović nam je kazala da je obaviještena o tome da je ta kamera nedavno uklonjena.
- Ne mogu da tvrdim, ali komšinica koja tuda šeta psa primijetila je da posljednjih nekoliko dana nema te kamere. Ne znamo kad je uklonjena, ali očekujemo od nadležnih da i to utvrde – kazala je Radulović.
nih dana zabilježile i ljude iz kompanije ,,Eurozox“ koji su oblazili lokaciju na kojoj je posječeno višedecenijsko stablo koje se srušilo i odvalilo dio stabla i debele grane listopadnog drveta udaljenog desetak metara.
ZAŠTITA
Naša sagovornica navodi da je u subotu poslijepodne na teren izlazio inspektor za privredni kriminal, te da se očekuje i nalaz vještaka. Kako dodaje, u subotu je ovu lokaciju obilazila i ekipa Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, kao i zaposlena u gradskom Zelenilu koja je uradila taksaciju drveća na spornoj parceli.
Mjesto na zgradi odakle su uklonjene kamere
- Po tom elaboratu na ovoj parceli je šest stabala koja su zaštićena i ne smiju da se uklanjaju, a ovo koje je posječeno bilo je jedno od najvrednijih među tih šest. Upravo to drveće je jedan od glavnih razloga zbog čega im iz Glavnog grada nije izdata saglasnost da mogu da grade zgradu na ovoj parceli – istakla je Radulović, uz napomenu da su nezvanično obaviješteni da je i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine investitoru ukazalo na nedostatke zbog kojih im ne mogu izdati dozvolu za gradnju. Podsjećamo, nakon što su u utorak prijepodne (13. maj) građevinske mašine započele kopanje rupa za postavljanje stubova građevinske ograde na zelenoj površini u Beogradskoj ulici (u zaleđu Bulevara Ivana Crnojevića ispod Gorice), okupili su se mještani tog dijela grada i spriječili dalje radove. Objasnili su nam da je riječ o nastavku nauma građevinske firme ,,Eurozox“ da izgradi zgradu na zelenoj površini između već postojećih zgrada. U vezi sa ovom situacijom Pobjeda je pokušala da dobije informacije i od kompanije ,,Eurozox“, ali bezuspješno. Šest dana nakon toga (19. maja) više od stotine stanovnika centra grada okupilo se ponovo u znak protesta zbog pokušaja nastavka radova na iz-
Iz gradske uprave je saopšteno da je Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada odmah reagovala po prijavi građana u vezi sa nelegalnom sječom stabla u Beogradskoj ulici. Navodeći da je Uprava preduzela sve mjere u okviru svojih nadležnosti, istakli su da Glavni grad pruža punu podršku građanima i njihovim zahtjevima da se zaustavi dalja devastacija prostora. – Stav gradonačelnika Saše Mujovića i gradske uprave je jasan – uz građane smo i protiv gradnje spornog objekta. Očekuje se konkretna i odlučna reakcija državnih organa – prvenstveno Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i nadležne ekološke inspekcije – kako bi se spriječilo dalje uništavanje prostora i gradnja na ovoj lokaciji – poručili su iz Glavnog grada, uz napomenu da ostaju posvećeni zaštiti javnog interesa i očuvanju zelenih površina.
gradnji zgrade na ovoj zelenoj parceli. Među okupljenima bili su i predstavnici nevladinog sektora, ekološki aktivisti, predstavnici raznih udruženja, političkih partija... Kao i prije godinu ponovili su da će nastaviti ranije započetu borbu da ne dozvole sječu stabala i gradnju bilo kakvog objekta na toj parceli, jer bi to devastiralo prostor i u velikoj mjeri im narušilo normalan život. Od nadležnih organa očekuju da stanu u zaštitu građana i ove zelene površine, a ne privatnog interesa, odnosno investitora. Ukoliko do tog ne dođe, poručili su da će nastaviti sa još masovnijim protestima. Služba glavnog gradskog arhitekte je 13. maja 2024. godine odbila da izda saglasnost na idejno rješenje za gradnju objekta na parcelama u dvo-
rišnom dijelu Bulevara Ivana Crnojevića, nakon čega je predstavnik investitora, građevinske firme „Eurozox“ d. o. o. Danilovgrad, iskoristio mogućnost koju propisuje Zakon o upravnom postupku, da uloži žalbu na doneseno rješenje te je predmet 17. maja 2024. godine proslijeđen na dalje postupanje drugostepenom organu odnosno Glavnom državnom arhitekti. Od nadležnog Ministarstva još nijesmo dobili odgovor da li je izdato rješenje za gradnju ovog objekta. Povodom sječe čempresa na privatnoj parceli u Beogradskoj ulici juče ujutro poslali smo pitanja Upravi policije, Glavnom gradu i Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine od kojih očekujemo odgovore. I. MITROVIĆ
KVALIFIKACIJE ZA SP: Prvi poziv Andriji Bulatoviću, debi čeka i Vasilije Adžić
PODGORICA - Selektor
fudbalske reprezentacije
Crne Gore Robert Prosinečki pozvao je 27 igrača za meč kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, u kojem će naša selekcija gostovati Češkoj 6. juna u Plzenju.
Očekivano, prvi put je poziv dobio novi vezista Lansa Andrija Bulatović, a debi bi mogao da upiše i Vasilije Adžić U reprezentaciju bi trebalo da se vrati Stefan Savić, koji je zbog povrede propustio mečeve sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima, kao i cijeli ciklus Lige nacija prošle jeseni. Nastup iskusnog štopera ipak je pod znakom pitanja jer je propustio posljednja dva meča Trabzonspora.
Među pozvanima nema dugogodišnjeg golmana nacionalnog tima Milana Mijatovića (37).
Na spisku selektora „sokola“ nalaze se:
Golmani - Danijel Petković (Liepaja, Letonija), Igor Nikić (Dečić Admiral bet), Balša Popović (OFK Beograd, Srbija);
odbrambeni igrači - Stefan Savić (Trabzonspor, Turska), Adam Marušić (Lacio, Italija), Marko Vešović (Karabag, Azerbejdžan), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Marko Vukčević (Tobol, Kazahstan), Andrija Vukčević (Kartahena, Španija), Nikola Šipčić (Kartahena, Španija), Slobodan Rubežić (Novi Pazar, Srbija), Ognjen Gašević
(Budućnost);
vezni igrači - Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Marko Bakić (OFI Krit, Grčka), Driton Camaj (Kečkemet, Mađarska), Stefan Lončar (Akron, Rusija), Edvin Kuč (Nefči, Azerbejdžan), Miloš Brnović (Arsenal Tula, Rusija), Milan Vukotić (Partizan, Srbija), Vasilije Adžić (Juventus, Italija), Andrija Bulatović (Budućnost);
PREMIJER (38. KOLO): Liverpul remizirao na šampionskoj fešti
PODGORICA - Završena je sezona u engleskoj Premijer ligi, odmotalo se i klupko oko plasmana u Ligu šampiona. Uz šampiona Liverpul i drugoplasirani Arsenal, tri preostala mjesta u posljednjem kolu osigurali su Mančester siti, Čelzi i Njukasl.
Siti je završio kao treći nakon pobjede nad Fulamom od 2:0. Goste je u vođstvo doveo Ilkaj Gundoan u 21, a trijumf ovjerio Erling Haland iz jedanaesterca u 72. ,,Građani“ su sakupili 71 bod, dva više od Čelzija, koji je kao gost savladao direktnog konkurenta, Notingem forest i ,,šumare“ ostavio bez elite iako su većim dijelom sezone bili među Top5. Pobjedu ,,plavcima“
Kevin de Brujne odigrao posljednji meč za Mančester siti
donio je Levi Kolvil u 50. minutu. Forest ide u kvalifikacije za Ligu konferencija. ,,Pobjednik“ dana je, iako je izgubio, Njukasl. ,,Svrake“ su kod kuće izgubile od Evertona (1:0), ali im je naruku išao
Završen baraž za popunu Druge lige
2
1
BERANE – Gradski stadion.
Sudija: Miloš Bošković. Strijelci: Đukić u 79. i Pejović u 89. (ag) za Berane, Methadžović u 20. minutu za Internacional. Žuti kartoni: Đeković (Berane).
BERANE: De. Adrović, Inoue, Kuč (od 61. Perović), Kephren (od 46. Tmušić), Da. Adrović, Đeković, Anđić, Popović (od 61. Kosać), Vulević, Barjaktarović, Đukić.
INTERNACIONAL: Vujisić, Dragaš, Obradović, Dajević, Ćorović, Janjušević, Pejović, Kovačević, Methadžović, Mujović (od 41. Cugami). Fudbaleri Berana nakon godinu vraćaju se u drugoligaško društvo. Beranci su u posljednjem meču baraža za popunu Druge lige igrali direktan meč za plasman u viši rang, a nakon preokreta stigli su do trijumfa protiv Internacionala (2:1), sa kojim su zajedno prije tačno godinu ispali iz Druge lige. Podgoričani su imali sve –Amar Methadžović postigao je prelijep gol sa dvade-
Raspored
6. JUN
20.45 - Češka – Crna Gora
poraz Aston Vile od Junajteda na ,,Old Trafordu“.
,,Crveni đavoli“ su bili bez ambicija, razočarani nakon poraza u finalu Lige Evrope od Totenhema, a ipak su u posljednjih 90 minuta prvenstva
napadači - Stevan Jovetić (Omonija, Kipar), Stefan Mugoša (Inčon junajted, Južna Koreja), Nikola Krstović (Leće, Italija), Milutin Osmajić (Preston, Engleska) i Andrija Radulović (Rapid Beč, Austrija).
Reprezentacija Crne Gore pripreme za utakmicu sa Češkom počeće 30. maja. Spisak igrača koji će konkurisati za mjesto u timu na prijateljskoj utakmici sa Jermenijom, koja se igra 9. juna, biće dopunjen nakon meča u Plzenju, saopšteno je iz FSCG. Crna Gora i Češka nakon dva kola kvalifikacija imaju po šest bodova. Ne. K.
odigrali veliku ulogu.
Vila je od kraja prvog poluvremena imala igrača manje jer je isključen golman Emilijano Martines, a u nastavku nije mogla makar do boda koji bi je odveo u Ligu šampiona. Na kraju – moraće u kvalifikacije za Ligu Evrope.
Amad Dijalo u 76. i Kristijan Eriksen u 87. riješili su meč na ,,Teatru snova“.
Liverpul je gubio od Kristal Palasa golom Sara u devetom minutu, od 68. imao igrača manje zbog isključenja Gravenberha, ali se Mohamed Salah u 85. potrudio da rezultat meča ne pokvari šampionsku feštu na ,,Enfildu“.
Totenhem je u srijedu osvojio trofej Lige Evrope i kartu za Ligu šampiona, a nakon velikog slavlja doživio je debakl kod kuće od Brajtona (4:1).
Bornmut je pobijedio Lester (2:0), Vest Hem slavio na terenu Ipsviča (3:1), dok su Vulverhempton i Brentford remizirali 1:1. Ne. K.
PODGORICA - Spuštena je zavjesa na ligaški dio Meridianbet 1. CFL – Budućnost je uoči utakmice sa Dečićem dobila šampionski pehar i medalje, a potom se slavlje pretvorilo u cirkus najvatrenijih navijača podgoričkog tima koji su izazvali prekid početkom drugog poluvremena. Najveći gubitnik prvenstva je Petrovac. Ekipa koja je pokazala ozbiljnost, stabilnost, dobre igre i zauzela drugo mjesto – ostala je bez licence za Evropu. Administrativni problemi bili su nerješiva enigma, pa je ,,neboplavima“ oduzeto pravo da nastupaju na ino sceni. Najveći dobitnik je Sutjeska, kojoj je po hijerarhiji, kao prvom sljedećem timu na tabeli, dopalo ono što je zaslužio sastav sa Jadrana. Najljepši mogući poklon za Nikšićane koji će učestvovati u kvalifikacijama za Ligu konferencija.
Dečić i Mornar tavorili su u elitnom rangu, ali jedan od njih imaće priliku da izvadi takmičarsku godinu u međusobnom sudaru u finalu Kupa – 29. maja. Jedinstvo i Bokelj pronašli su spas, dok će u baraž Arsenal i Jezero. Za rivale imaće drugoligaše – Jezero, odnosno Rudar. Otrant je ispao poslije debitantskog plasmana u najviši rang domaćeg fudbala.
PLAVI PUCAJU PO SVIM ŠAVOVIMA
Budućnost je superiorno stigla do sedmog naslova prvaka. Bilo je očigledno još jesenas da ,,plavi“ nemaju dostojnog konkurenta.
setak metara u 20. minutu i djelovalo je da je Internacional pred promocijom. Ali, posljednjih desetak minuta Beranci su uspjeli da naprave preokret. Prvo je u 79. minutu Nikola Đukić uspio da pogodi za 1:1, da bi u 89. minutu nastala erupcija oduševljenja. Nakon slobodnog udarca i gužve u šesnaestercu, Damjan Kovačević je ispucao loptu i pogodio saigrača Rista Pejovića, od kojeg se lopta odbila u mrežu – 2:1. Internacional je uspio da u velikom finalu osvoji Srednju re-
giju, zatim na startu baraža da savlada Slogu (1:0), dok su Beranci u Baru trijumfovali protiv Sloge nakon boljeg izvođenja penala, jer je meč završen (1:1), pa je upravo direktni duel odlučivao ko će izboriti plasman. Za razliku od Beranaca koji slave plasman, Internacional čeka novi baraž, a rival će mu biti ekipa Ibra. Sloga je na kraju osvojila treće mjesto u konačnom poretku i njen suparnik u baražu biće Kom. Prema propozicijama, baraž mečevi igraće se na neutralnom terenu. R.P.
Podgoričani su ostvarili moćne brojke, napunili statističke kolone, rušili i napadali sopstvene rekorde... Pred posljednju rundu, uoči meča sa Dečićem, fudbalerima i stručnom štabu predati su pehar i medalje za titulu osvojenu još 26. aprila. Koliko samo povoda za svečarsku, lijepu, zabavnu atmosferu na „DG areni“. Ali, umjesto fešte – skandal u izvedbi. Sramota. Šampionska bruka. Najvatreniji navijači prešli su granice ukusa i svjesno uradili sve da se završna utakmica sa Dečićem ne odigra do kraja. Dalo se to naslutiti na dan meča. ,,Varvari“ su oblijepili grad parolama protiv glavnog trenera Ivana Brnovića, koji je za njih odavno ,,persona non grata“. Otvoreni front, koji tinja od momenta kada je 49-godišnji strateg preuzeo kormilo, sa sporadičnim primirjem, nastavio se u Lješkopolju – još jače, glasnije i radikalnije. „Ultrasi“ Budućnosti ubacili su na teren veliki broj baklji i dimnih bombi, zbog čega je duel u nekoliko navrata zaustavljen tokom prvog poluvremena. Desetak minuta trajala je nadoknada, dok je drugi dio otvoren istim scenarijom, uz uvredljivi repertoar prema Brnoviću, koji nije prestajao od samog starta. Nijesu pomagale molbe sa razglasa. Delegat Miodrag Đukanović je telefonom snimao performans ,,varvara“.
Odluka je bila da se utakmica stopira na 15 minuta da bi se tribina ispraznila. Vrijeme je
isteklo, a najvatrenijim pristalicama ,,plavih“ nije palo na pamet da se udalje. Više nije bilo igre od 53. minuta. Na snazi je bio početnički rezultat – 0:0. Nema dileme da će ,,varvari“ biti kažnjeni, a biće sankcionisana i Budućnost – novčano i gotovo sigurno službenim porazom od 3:0. Već viđeno. Kako se bliži slatkorječivo i glamurozno najavljena proslava stogodišnjice, tako klub puca po svim šavovima. Navijači ne žele Brnovića na klupi. Brnović ne želi da se povuče i javno ulazi u verbalni sukob sa navijačima. Izvršni direktor Novak Novaković bez ovlašćenja postavlja sportskog direktora Dejana Damjanovića. Potom istoga toga Novakovića smjenjuje novoizabrani predsjednik Boško Kovačević, iza kojeg stoji nelegitimno izabrana uprava.
SDT češlja poslovanje, finansije, transfere, milionske prilive, a klupski račun tanak. Na sve to – kroz iglene uši je prošao zahtjev za licencu kako bi ,,plavi“ igrali kvalifikacije za Ligu šampiona. Mnogo jada ni da Budućnost slavi prvi rođendan, a ne vijek postojanja. Tako se ne vodi najveći fudbalski brend države. Simbol Podgorice. Tako se ne voli, poštuje i bodri klupski grb.
TEŽAK UDARAC
ZA PETROVAC
Petrovac nije prošao prvi krug za evropsku licencu, nije ni
ZAVJESA NA LIGAŠKI DIO MERIDIANBET 1. CFL: slavlje prvaka na DG areni, Arsenal i Jezero u baražu
Najbolji strijelac crnogorskog klupskog fudbala Žarko Korać završio je sezonu kao prvi strijelac lige. Iskusni golgeter postigao je 16 golova u dresu Jedinstva
drugi. Rad, trud, zalaganje, posvećenost, rezultati mladog trenera Zdravka Dragićevića pali su u vodu.
Neko je ozbiljno zabrljao. I pored svih napora da se isprave greške, ,,neboplavi“ su ostali uskraćeni za ono što su pošteno izborili na terenu.
- Nadali smo se do posljednjeg trenutka da ćemo dobiti zeleno svjetlo. Ostaje veliki žal. Imali smo dobru sezonu, igrali konstantno, završili drugi na tabeli. Stručni štab i igrači uradili su ono što je bilo do njih. Nažalost, nije bilo dovoljno. Osjetio se pad morala i voljnog momenta kod fudbalera nakon saznanja da smo otpali. Cijele godine borili smo se za Evropu, zaslužili je, a nećemo je igrati. Veliki je to psihološki udarac za tim. Ipak, moramo da dignemo glavu. Život ide dalje. Sada smo na pauzi, a kada dođe nova sezona – potrudićemo se da još jače pristupimo izazovima. Zadržaćemo kostur ekipe i uz nekoliko pojačanja, vjerujem biti konkurentni za veće ciljeve – za Pobjedu je rekao trener Dragićević.
SREĆNA SUTJESKA
Sutjeska je sva četiri puta u prvenstvu izgubila od Petrovca. I ne samo što je poražena – nego nijednom u tim mečevima ni-
je dala gol. Nikšićani su, međutim, imali sređene papire, za razliku od rivala koji je bio bolje plasiran. Spletom okolnosti, novi-stari kormilar kraj Bistrice Milija Savović vratio je Sutjesku na evropsku mapu. - Na današnji dan, prije nekoliko godina, sa Sutjeskom sam slavio osvajanje titule. Danas, na isti datum, slavimo povratak u evropska takmičenja. Preuzeo sam ekipu nakon lošeg starta sezone, u trenutku kada su mnogi sumnjali. Bio je to jedan od najzahtjevnijih trenerskih poslova u mojoj karijeri. Kroz rad, posvećenost i zajedništvo, stigli smo do cilja — završili sezonu na 3. mjestu i vratili Sutjesku u Evropu. Veliko hvala igračima, stručnom štabu i svima koji su vjerovali –napisao je Savović na svom Fejsbuk profilu.
DRUGA ŠANSA ZA
ARSENAL I JEZERO
Velika ulaganja u igrački kadar, promjene trenera, renoviranje stadiona na Velikoj plaži – nijesu pomogli Otrantu da izbjegne ispadanje u Drugu ligu.
Debitantska misija Ulcinjana u elitnom rangu trajala je samo jednu sezonu. Uoči posljednjeg čina prvenstva, od baraža su strahova-
U baražu za popunu elitnog ranga igraće Arsenal i Lovćen, odnosno Jezero i Rudar. Žrijeb domaćinstava i termina utakmica biće održan danas u 12 časova
li Mornar, Bokelj i Jedinstvo. Na kraju je doigravanje zapalo Arsenal i Jezero, čiji će protivnici biti Lovćen odnosno Rudar. - Viša matematika nas je držala u igri da izbjegnemo baraž, ali nijesmo uspjeli. Igraćemo sa Rudarom. To je klub sa tradicijom, klub koji je osvajao titule i trofeje Kupa. I sada ima ambiciju da se vrati u prvoligaško društvo, ali i naš cilj je da ostanemo u ligi. Biće teško, ali vjerujem da smo bolji. To treba da pokažemo na terenu – za Pobjedu je izjavio napadač Jezera Mihailo Perović Iskusni golgeter nije iskoristio stopostotnu priliku u nadoknadi duela u Tivtu. Ne bi pobjeda od 1:0 pomogla Plavljanima da uplove u mirnu luku, ali bi Perovića poravnala sa Žarkom Koraćem na vrhu liste strijelaca.
- Ljut sam na sebe što nijesam dao gol. Značilo bi mi mnogo da sam podijelio nagradu sa Koraćem. Krivo mi je, ali idemo dalje. Nadam se da ću u dvomeču baraža biti precizniji – zaključio je Perović, koji je postigao 15 ligaških golova. Davor KAŽIĆ
Najvatreniji navijači Budućnosti ne biraju sredstva kako bi „viđeli leđa“ treneru prvog tima
PODGORICA - Na sve uvrede, prozivke, klevete i poruke najvatrenijih navijača Budućnosti da ode sa klupe, trener Ivan Brnović ima direktan odgovor. Saopštio ga je u razgovoru za Pobjedu:
- Ne pomišljam na ostavku – rekao je Brnović. Na taj način otvoreni front se nastavlja.
Od momenta kada je početkam aprila prošle godine imenovan za prvog stratega, Brnović nema naklonost organizovanih pristalica ,,plavih“. ,,Varvari“ nezadovoljstvo iskazuju prozivkama, uvredama i zvižducima sa tribine. U jednom trenutku odnos se donekle ispeglao. Primirje je, doduše, kratko trajalo. Uzavrele strasti ponovo su na snazi neko vrijeme. „Ultrasi“ su otišli još dalje i više nije samo Brnović meta, već i članovi njegove familije. Vulgarno, uvredljivo, najprimitivnije, ponižavajuće. Gest za svaku osudu. Zasmetalo je to kormilaru podgoričkog kluba, koji je u Ulcinju tražio od delegata Željka Džarića da sa stadiona udalji pristalice ekipe koju vodi. U Bijelom Polju došlo je do kratkog spoja, jer se u TV kadru vidjelo kako se Brnović prsi i gestikulira prema „ultrasima“ nakon uvreda. Smirivali su ga pomoćnici.
Na dan duela sa Dečićem u posljednjem kolu prvenstva, u gradu su osvanule parole protiv glavnog kormilara.
,,Varvari“ su došli na „DG arenu“ sa ciljem da prekinu meč. Namjeru su realizovali. Mnogo pirotehnike završilo je na terenu, a negativni repertoar prema šefu stručnog štaba mogao se čuti od samog starta utakmice. Fudbala nije bilo od 53. minuta, a i do tada kao da se nije igralo koliko je puta sudija Nikola Cvijović stopirao loptu. Navijači žele promjenu na klupi. Što Brnović ima da poruči? - ,,Varvari“ ne mogu da utiču na to – da li ću biti trener Budućnosti ili neću. Štaviše, javno poručujem da sada imam još veći motiv da ostanem, da sa ovom
ekipom napravim nešto veliko. Počev od Evrope, pa do nove sezone na domaćoj sceni. Imam ugovor, a vjerujem i da sam rezultatima opravdao očekivanja. Prošle godine uzeli smo Kup, sada i titulu. Možemo još bolje i više. Rezultati su mjerilo. Siguran sam da ima prostora za napredak - rekao nam je Brnović. Mnogo je razloga zašto Brnović nije prihvaćen od ,,kopa“, iako je za nešto više od godinu uzeo dva trofeja. Od slučaja ,,Pavličić“, preko partijske linije (Demokrate) kojom je došao na funkciju, do neprijatnog susreta sa jednim od momaka bliskih „ultrasima“, a koji je poslije međusobne prepirke završio u pritvoru.
Kako partija kadrira u klubu, smjenjuje i postavlja svoje ljude, tako raste nezadovoljstvo najvatrenijih navijača koji podržavaju sada već bivšeg izvršnog direktora Novaka Novakovića, a koji je na „DG areni“ pratio njihov melos podrške ekipi.
Relacija navijači – Brnović ne štima. Ne ide. Niti će. ,,Varvari“ su odlučni da sklone trenera. Nezdrava atmosfera šteti ugledu kluba, uveliko kvari 100. rođendan, a remeti i stručni štab i igrače koji su između dvije vatre. - Navijači imaju pravo da iskažu ono što misle. Mene nipodaštavaju, vrijeđaju, prozivaju ženu, majku, između redova i đecu. Volio bih da kažu što je u pitanju. Da se oglase. Da se otvore karte. Rado ću odgovoriti na svako pitanje. Ne bih sa tim ljudima mogao da sjednem za sto nakon svega, osim ako se izvine. Ako to urade, i ja ću preći preko nekih stvari preko kojih inače ne bih. Nastaviću da radim svoj posao, sa fokusom na onom što nas čeka tokom ljeta – ističe Brnović. Nakon pogrdnih riječi i udara na porodicu, prirodno je da trener bude ljut i nervozan, ali nije primjereno da javno uzvraća, svađa se i ulazi u raspravu sa tribinom za vrijeme utakmice. Profesionalac, strateg šampiona, ne smije da se spušta na taj nivo.
- Priznajem grešku što sam od-
govorio navijačima tokom utakmica u Bijelom Polju i Ulcinju. To je nedopustivo – naglašava Brnović, koji nastavlja: - Nijesam tako vaspitan. Nije to moj način izražavanja, nije moj fah. Desilo se u afektu. Nije lako biti u mojim cipelama i slušati vrijeđenja porodice. Ja sam roditelj i sin. Ponijele su me emocije. Želim da sačuvam dostojanstvo i obraz. Sa profesionalne strane mi je krivo što sam reagovao, ali sa ljudske ne. Da mogu da vratim vrijeme, sigurno bih se drugačije, mnogo primjernije postavio. Nijesam smio sebi da dozvolim tako nisko da padnem, jer predstavljam najveći klub u državi. S pravom sam kritikovan. Vjerujem da se više neće ponoviti sa moje strane – rekao je kormilar crnogorskog prvaka. Brnović kaže da se bori sam protiv svih: - Policija, tužilaštvo, sudstvo... U brojnim slučajevima koje sam procesuirao pobjednici su već ,,varvari“, jer očigledno imaju potporu i podršku unutar sistema. Ali, ne plašim se. Naprotiv, mogu samo da me učine boljim čovjekom i trenerom.
Vidim da se ni trenerska struka ne oglašava. Očigledno veliki dio organizacija ima strah ili preveliki respekt prema ,,varvarima“. Ne smiju ni tajnu, a kamoli javnu podršku da iskažu kolegi – rekao je trener ,,plavih“.
Težak zadatak za upravu da ugasi plamen i zadovolji svaku stranu.
- Očekujem reakciju uprave kluba da se odredi prema ovom problemu. ,,Varvari“, niti bilo ko drugi neće moći da utiče na odluke stručnog štaba koji predvodim. Odluke će, kao i do sada, biti bazirane na stručnim analizama i isključivo u interesu tima i kluba u cjelini – kazao je Brnović.
Tim je na raspustu do 9. juna. Tada kreću pripreme za kvalifikacije za Ligu šampiona. - Žao mi je što je utakmica sa Dečićem prekinuta početkom drugog poluvremena, jer smo planirali da debituju mladi igrači poput Popovića, Perišića, Šaranovića i Brajovića. Afirmisali smo veliki broj mladih momaka i to ćemo nastaviti i u budućnosti. Fudbaleri su na odmoru, 7. i 8. juna imamo testove, a 9. juna počinjemo sa radom. U Sloveniju putujemo 16. juna na pripreme. Tamo ćemo imati četiri provjere. Povratak je planiran 30. juna. Čekamo vijesti sa žrijeba. Nadam se da ćemo imati sreće. Dobro je što smo povlašćeni. Mnogo bi nam značilo da prođemo prvo kolo – zaključio je Brnović. D. KAŽIĆ
FEŠTA NA ,,RUJEVICI“: Veliki uspjeh crnogorskog trenera u Hrvatskoj
PODGORICA - Helikopter sa peharom sletio je na ,,Rujevicu“ – Rijeka je novi šampion Hrvatske, epilog je ,,najluđe“ završnice u istoriji tamošnjeg fudbalskog šampionata.
Fantastičan uspjeh ostvario je Radomir Đalović, crnogorski trener, debitant na klupi Rijeke, koju na početku sezone gotovo niko nije uzimao za ozbiljno kada se govorilo o tituli. Na kraju prvenstva punog obrta i trke tri ekipe do posljednjeg kola, zasluženo se raduje Rijeka – tim našeg stručnjaka pobijedio je Slaven Belupo s 2:0 i odbranio prvo mjesto zahvaljujući boljem učinku u međusobnim duelima s Dinamom, koji je pobijedio Varaždin (1:0) i sakupio takođe 65 bodova.
Treći je završio Hajduk - ,,bilima“ je uzalud bio trijumf na gostovanju Šibeniku (1:0).
- Neviđen uspjeh! Vidjeli ste, sve znate i sami, znate kroz što smo sve prolazili. Ovo je trofej mojih igrača, ja im još jednom čestitam od srca, pokazali su da su najbolji iako su nas svi otpisivali cijelu sezonu. Pričalo se o Dinamu i Hajduku, a mi smo naporno radili i čekali svoju šansu. Ovo je za navijače, za grad, za sve! Što da kažem? Uživaćemo, a onda dati sve od sebe da osvojimo Kup – istakao je Đalović, kojeg su igrači u pres sali polili pivom. Rijeka je tek drugi put u istoriji šampion Hrvatske i jedini je klub koji je prekidao dominaciju Dinama – samo dva puta od 2006. godine ,,modri“ nijesu bili prvaci HNL-a. U sezoni 2016/17. trofej je otišao u Rijeku, gdje je tada značajnu ulogu igrao naš Marko Vešović, a sada je u istoriju ušao još jedan
Znate kroz što smo sve prolazili. Ovo je trofej mojih igrača, ja im još jednom čestitam od srca, pokazali su da su najbolji iako su nas svi otpisivali cijelu sezonu. Pričalo se o Dinamu i Hajduku, a mi smo naporno radili i čekali svoju šansu. Ovo je za navijače, za grad, za sve - izjavio je Radomir Đalović
Samo tri crnogorska trenera osvajala su trofeje na ,,jugoslovenskim“ prostorima - Dragutin Spasojević i Radomir Đalović s Rijekom, Miodrag Božović Grof sa Crvenom zvezdom
Crnogorac, Radomir Đalović. Davno, još 1978, Rijeka je slavila i Dragutina Spasojevića, legendarnog Nikšićanina koji je na Kantridu kao trener donio trofej Kupa SFRJ. Izvanredna sezona Đalovićeve Rijeke može da postane još uspješnija – u četvrtak će se na ,,Rujevici“ igrati revanš finala Kupa, rival je ponovo Slaven Belupo. U prvom meču bilo je 1:1 u Koprivnici. Nogometni savez Hrvatske je za jučerašnju priliku spremio helikopter u kojem je bio pehar namijenjen prvaku države. Rijeka, Zagreb ili Šibenik – bila je dilema gdje će sletjeti, ali Đalovićev tim je tu dilemu lako razriješio. Niko Janković je u 12. minutu dao sjajan gol s ivice šesnaesterca i izazvao erupciju na ,,Rujevici“ i u cijelom gradu. Dolček je potom izazvao erupciju oduševljenja na ,,Maksimiru“ i Šubićevcu, ali je ofsajd poništio slavlje navijača Dinama i Hajduka. Radovali su se i Riječani ka-
PODGORICA – Od kada se u ABA ligi igra plej-of, od sezone 2014/15, Budućnost Voli i Crvena zvezda su se pet puta sastajale u doigravanju za titulu – tri puta u finalu i dva u polufinalu.
U šestom odmjeravanju snaga u plej-ofu, Budućnost će prvi put imati prednost domaćeg terena u duelima sa „crveno-bijelima“ i priliku da četvrti put u klupskoj istoriji zaigra u finalu, koje su Podgoričani trijumfalno završili samo 2018. godine, u četiri meča protiv Zvezde.
da je stigla vijest da je Varaždin poveo u Zagrebu, ali je i taj pogodak poništen, a potom je domaćin stigao do 1:0 efektnim pogotkom Petra Sučića Nakon svega, Rijeka je zaslužila i ,,poklon“. Golman Slavena Ivan Šušak katastrofalno je pogriješio u 50. minutu, dodao loptu do Tonija Fruka, a najbolji igrač novog šampiona pogodio je praznu mrežu. Nakon toga se samo čekao kraj i epski momenti – navijači su ušli na teren i prije posljednjeg zvižduka sudije. - Mogu sada sve da ostavim i kažem - dosta je! Ha, ha! Šalim se, zahvaljujem i predsjedniku Miškoviću i svim navijačima. Snažna je ovo scena za hrvatski nogomet. Pa Dinamo i Hajduk imaju toliko dobrih igrača, a imamo i mi! Nije loše... Vidjeli ste i Belupo danas... Izvanredna reklama za našu ligu, nadam se da ćemo se i iduće sezone ovako boriti – poručio je Radomir Đalović. Đalović je jedini ostao u Rijeci kada je svojevremeno Sergej Jakirović i gotovo cijeli njegov stručni štab odlučio da prihvati poziv Dinama. Mogao je da ode i Đalović kao njegov pomoćnik, ali je odbio. Prošlog ljeta dobio je šansu da postane prvi trener i opravdao je povjerenje iako je u ljetnjem, pa opet u zimskom prelaznom roku ostao bez najboljih igrača, iako je naspram sebe imao mnogo bogatije Dinamo i Hajduk... Ne. K.
Kolika je prednost domaćeg terena u ABA ligi govori podatak da samo dva puta najbolji tim iz ligaške faze na kraju nije osvojio titulu, a oba puta u centru pažnje je bila Budućnost – 2016. godine je kao prvoplasirana izgubila od Mege 2-0 u polufinalu, a dvije godine kasnije sa 3-1 u finalu iznenadila Crvenu zvezdu i ostvarila najveći uspjeh crnogorske klupske košarke. Tim Andreja Žakelja je zasluženo izborio prvo mjesto, sa 26 pobjeda i samo četiri poraza, ali će prvo pravo iskušenje u odbrani domaćeg terena imati večeras (21 čas) protiv Crvene zvezde, na startu polufinalne serije do dvije pobjede, protiv tima koji je ligaški dio završio tek na četvrtom mjestu. Aktuelni šampion će, svakako, biti veliki izazov za crnogorskog šampiona… JEDVA ČEKAJU
POLUFINALE
– Jedva čekamo da počnemo ovo polufinale. Duga je pauza od četvrtfinala do sada, tako da mislim da smo imali dosta vremena da se odmorimo i pripremimo, kao što je slučaj i sa Zvezdom. Očekujem u ponedjeljak jedan dobar meč, nadam se pred punom dvoranom, sa podrškom navijača –kazao je Andrej Žakelj, trener Budućnosti.
Za razliku od četvrtfinala sa Megom, Budućnost će u polufinalu imati i Mekinlija Rajta, koji se oporavio od povrede skočnog zgloba koju je zaradio u Dubaiju, u posljednjem kolu ligaškog dijela. Crvena zvezda, sa druge strane, neće moći da računa na povrijeđene Džoela Bolomboja i Dejana Davidovca, koji su završili sezonu, te Miloša Teodosića, koji je kažnjen sa tri meča suspenzije zbog incidenta sa sudijama i isključenja na meču protiv Igokee u Laktašima, u četvrtfinalnoj seriji, i sigurno neće igrati protiv Budućnosti. – Svakako težak meč, jer znamo kvalitet Zvezde. Koliko znam, vratili su im se neki povrijeđeni igrači. Sigurno je to tim nivoa Evrolige i težak posao za nas. Ali igramo na domaćem terenu, siguran sam da motivacije neće
Budućnost i Crvena zvezda su u plej-ofu odigrale ukupno 19 mečeva, 11 u Beogradu i osam u Podgorici. Interesantno je da su oba tima samo po jednom slavila u gostima. Budućnost je to uradila 9. aprila 2018. godine, u prvom meču finala plej-ofa (80:76), koji je „plavima“ omogućio kasnije da u četiri meča stignu do prve i do sada jedine šampionske titule. Crvena zvezda je ubjedljivo dobila posljednji plej-of duel u „MTEL Dvorani Morača“, 23. maja 2023. godine (97:56), kada je tadašnji tim Duška Ivanovića sa 2-0 u seriji prošao u finale, koje su Beograđani izgubili od Partizana.
PONEĐELJAK (prvi mečevi)
19.00 – Partizan – Dubai
21.00 – Budućnost Voli – Crvena zvezda
ČETVRTAK (drugi mečevi)
17.30 – Dubai – Partizan
20.00 Crvena zvezda – Budućnost Voli
NEĐELJA (eventualne majstorice)
Partizan – Dubai
Budućnost Voli – Crvena zvezda
nedostajati igračima. Moramo da ispoštujemo dogovor iz svlačionice. Ako budemo na maksimumu, lično mislim da možemo da igramo protiv njih – dodaje slovenački stručnjak. Dva tima su u ligaškom dijelu upisala po pobjedu. Zvezda je slavila u Podgorici (75:73), uz 24 poena Nemanje Nedovića, a Budućnost u Beogradu, nakon produžetka, sa 96:89, a Podgoričane su predvodili Rajt (19 poena, šest asistencija), Rašid Sulejmon (17) i Nikola Tanasković (16 poena, sedam skokova).
– U odnosu na prvu utakmicu
Ulaznice po cijeni od 20 i 30 eura mogu se kupiti na biletarnici „MTEL Dvorane Morača“, od 10 časova do početka utamice. Trebovane i rezervisane karte se mogu preuzeti u istom periodu
u Podgorici treba da dignemo intenzitet u odbrani. Sjećamo se, tada je Nedović je imao stvarno dobar dan, ali smo mu i mi dozvolili da se razigra. Fokus, čvrstina i agresivnost su sigurno najbitniji. Utiče i dnevna forma, puno je tu faktora, ali ja mislim da moramo više da se bavimo sa sobom nego njima – jasan je Žakelj. I trener „plavih“ smatra da je „malo neobična“ pauza od 11 dana između meča četvrtfinala i polufinala – Ali tu je – što je, ne smijemo da razmišljamo o tome. Imali smo dovoljno vremena za od-
Nakon što su odradili trening u Dvorani „Aleksandar Nikolić“, košarkaši Crvene zvezde su juče doputovali u Podgoricu. – Počinje polufinalna serija ABA lige i očekuje nas
puno utakmica“. – Kvalitet su pokazali tokom dosadašnjeg toka šampionata, imaće i podršku navijača, ali baš zato oni su ti koji imaju šta da izgube. Pritisak je na
„Plavi“
Upoređujući timsku statistiku u dosadašnjem toku sezone, računajući i četvrtfinalne duele, Budućnost je u prednosti u najvećem broju kategorija. Podgoričani su bili efikasniji (90,2 – 89,2 poena po meču), bilježili su ukupno više skokova (33,9 – 30,4), računajući i ofanzivne (9,5 – 7,9) i defanzivne (24,4 –22,1). Budućnost je imala
utakmica protiv tima koji je završio prvi na tabeli, što znači samo jedno – pritisak je isključivo na njima. Odlično se poznajemo, kako oni nas tako i mi njih. Moramo da se držimo našeg plana i igramo kao što to radimo i činimo na treninzima –rekao je Janis Sferopulos, trener Crvene zvezde.
njima, a mi ćemo se potruditi da odigramo dobru i čvrstu utakmicu i dođemo do brejka već na startu serije – rekao je Gedraitis.
Rokas
ekipe odlič-
Gedraitis je dodao da se no poznaju jer su „igrale
bolje procente šuta za dva poena (58,8 – 57,5 odsto) i sa linije bacanja (76,5 –75,3 odsto) te ukupno bolji timski indeks korisnosti (102,7 – 102,3). Budućnost je postizala više poena iz reketa (41,5 – 36,8) i drugog napada (12,3 – 10,4). Najzad, crnogorski šampion je imao i bolju odbranu jer je prosječno primio manje poena po meču (77,7 – 79,1).
21-8
mor i pripremu. Ali igrači bi da igraju na svaka dva dana, ako je to moguće, kraj je sezone. Nije lako trenirati i motivisati ekipu na svakom treningu, ali nema opravdanja, to je naš posao i moramo. Mislim da su igrači dobro iskoristili pauzu, da su dobro trenirali i moramo to samo da prenesemo na teren –zaključio je trener Budućnosti.
NEPOBJEDIVI U PUNOJ
„MORAČI“
Bek „plavih“ Đorđije Jovanović smatra da je ova pauza godila ekipi. – Imali smo dosta vremena da se odmorimo i spremimo. Na početku sedmice smo imali tri jaka treninga, a nakon dana odmora još tri treninga da se što
vodi Budućnost protiv Zvezde u međusobnim duelima u Podgorici, dok Zvezda ima ukupno bolji skor u ABA ligi (34-27)
bolje pripremimo za Zvezdu, da izađemo na teren i pobijedimo – ističe Jovanović. Iako najmlađi u ekipi, Jovanović se već u prvoj sezoni odnosom prema igri i borbenošću prije svega izborio za dobru minutažu i nerijetko je davao veliki doprinos uspjehu ekipe. Od njega se to očekuje i u duelima sa Crvenom zvezdom. – Očekujem jednu veoma jaku utakmicu, motivisanu sa obje strane i tešku na oba kraja terena. Mislim da je domaći teren naša prednost, pred našim navijačima, našom publikom i mislim da će nam to mnogo olakšati posao u prvom meču – ističe Jovanović. Na pitanje šta može da odluči pobjednika u prvom meču,
Zvezda je prosječno po meču imala više asistencija (22,1 – 18,8), ukradenih lopti (7,5 – 7) i blokada (2,1 – 1,6) te manje izgubljenih lopti (10,4 – 10,7), a imala je bolji procenat šuta za tri poena (38,1 – 37,4 odsto). Beograđani su bolje koristili kontranapade (13,9 – 13) i postizali više poena nakon izgubljenih lopti rivala (18,6 – 16,1).
Prvu utakmicu između
Budućnosti i Crvene zvezde sudiće Damir Javor (Slovenija), Mario Majkić (Slovenija) i Dragan Porobić (Bosna i Hercegovina)
Jovanović odgovara: – Mislim da najviše mogu da ga odluče želja i borba, ko bude više želio i više se borio. Na nama je da budemo fokusirani 100 posto, od prvog do posljednjeg minuta, da ništa ne uzimamo zdravo za gotovo i da na teren izađemo sa ekstramotivacijom i fokusom. A sve će biti lakše uz podršku sa tribina. – Želio bih da pozovem sve navijače da dođu u što većem broju, jer su nam oni vjetar u leđa i naš šesti igrač, a pred punom „Moračom“ smo nepobjedivi – zaključio je Đorđije Jovanović. S. JONČIĆ
PODGORICA – Drugi put u klupskoj istoriji, Fenerbahče je šampion Evrolige –u finalu fajnal-fora u Abu Dabiju, tim iz Istanbula je pobijedio Monako sa 81:70 (18:20, 17:13, 19:18, 27:19) i ponovio uspjeh iz 2017. godine. Monako je ostao samo na prvom izborenom finalu najjačeg klupskog takmičenja u Evropi. Trener Fenera Šarunas Jasikevičijus, nakon četiri trofeja kao igrač, postao je tek četvrti u istoriji koji je objedinio trofeje i kao trener. Prije njega to je pošlo za rukom Svetislavu Pešiću, Lolu Sainsu i Armenaku Alačačijanu Fener je samo tri puta vodio u prvih 20 minuta, na početku (2:0), u 13. minutu (21:20) i na poluvremenu (35:33). Monako je konstantno imao prednost u preostalom dijelu prvog polu-
vremena, dva puta po devet poena (13:4, 32:23), ali nije uspio da sačuva prednost, posebno onu drugu. Tim iz Monte Karla, naime, u posljednja četiri minuta i devet sekundi, nakon trojke Alfe Dijaloa, nije postigao koš iz igre, već samo jedan poena sa linije bacanja (Mam Žaite), pa je Fenerbahče uspio do odmora da preokrene i povede (35:33). Košem i dodatnim bacanjem Danijela Tajsa za „minus dva“ (38:36), Monako je u 23. minutu prekinuo napadački post koji je trajao punih sedam minuta i 41 sekundu. Nije to puno pomoglo Monaku u napadu, iako je u dva navrata vratio vođstvo (43:42, 49:48), jer je Fener u neizvjesnoj četvrtini bio efikasniji za pola koša (19:18), što mu je donijelo tri poena prednosti (54:51) pred posljednju četvrtinu. Turci su meč prelomili
Finale plej-ofa Zapadne konferencije NBA lige Minesota kod kuće
nakon nešto više od tri minuta igre u posljednjoj dionici, kada su, nakon koša i dodatnog bacanja Erika Mekaluma, kompletirali seriju od 11:0 za prvu dvocifrenu prednost na meču (62:51). Monako je priprijetio nepuna dva minuta prije kraja, kada je smanjio na pet razlike (69:64), ali je sve dileme otklonio Marko Gudurić, trojkom za nedostižnih 74:64. Najdžel Hejs-Dejvis je bio najefikasniji u redovima Fenera sa 23 poena, uz devet skokova, i MVP finala, Marko Gudurić je dodao 19 poena i šest skokova, a po 13 poena su imali Vejd Boldvin i Devon Hol Alfa Dijalo je bio najbolji u ekipi Monaka sa 19 poena i osam skokova, Majk Džejms je ubacio 17 poena, uz pet skokova. U meču za 3. mjesto, Olimpijakos je pobijedio Panatinaikos sa 97:93. S. J.
Oklahomu i smanjila na 2-1
PODGORICA – Nakon dva ubjedljiva poraza u gostima, Minesota je na svom terenu uzvratila udarac i deklasirala Oklahomu sa 143:101 i tako smanjila na 2-1 u finalnoj seriji plej-ofa Zapadne konferencije NBA lige.
Sve je na ovom meču bilo riješeno praktično već u prvoj četvrtini, koju su domaći košarkaši dobili sa rezultatom 34:14, a na poluvremenu su imali nedostižnih 31 razlike (72:41). U nastavku je Minesota rutinski kontrolisala igru i rezultat, a glavni igrači su zamijenjeni već krajem treće dionice. Interesantno, Minesota je bila bolja u sve četiri četvrtine i u svakoj je upisala najmanje 34 poena. Najzaslužniji za trijumf domaćih bio je Entoni Edvards, koji je upisao 30 poena, devet skokova i šest asistencija. Uz njega su se istakli Džulijus Rendl sa 24 poena, četiri skoka i tri asistencije, Terens Šenon, koji je povukao u drugoj četvrtini, imao je 15 poena, a dvocifreni su bili još Nikel Alekan-
drer-Volker (12), Leonard Miler (11) i Naz Rid (10), koji je upisao i osam skokova. Na drugoj strani, MVP lige Šej Gildžes-Aleksander je podbacio, kao i čitav tim. Imao je samo 14 poena (13-4 iz igre), šest asistencija i dva skoka. Isti broj poena imao je i Ejdžej Mičel, a dvocifreni su bili još samo Džejlen Vilijams sa 13,
Čet Holmgren (pet skokova) sa 10 poena te Dilon Džons sa 10 poena. Četvrti meč, takođe u Minesoti, na programu je u noći između poneđeljka i utorka od 2.30 časa. U finalnoj seriji Istoka, Indijana ima 2-0 protiv Njujorka nakon dva meča u „Velikoj jabuci“. S. J.
Genijalni Maks umalo srušio dominaciju Meklarena u Kneževini
PODGORICA – Lando Noris je pobjednik trke Formule 1 za VN Monaka. Britanac u ,,narandžastom“ uspio je da slavi ispred lokalnog momka Šarla Leklera i timskog kolege iz Australije Oskara Pjastrija. Ono što svako treba istaći je nevjerovatna vožnja Maksa Ferstapena i genijalna taktika Red Bula koji su zaokružili savršeni duo ovog vikenda i umalo ukrali pobjedu Meklarenu i Landu Norisu. Nakon pobjede na Velikoj na-
gradi Monaka, Lando Noris je poručio: – Osjećaj je nevjerovatan. Duga, iscrpljujuća trka, ali jako zabavna. Veći dio trke smo mogli da pritiskamo. Posljednja četvrtina je bila stresna sa Šarlom iza i Maksom ispred – ali uspjeli smo da pobijedimo – rekao je Noris. Lando je istakao da je ovo ono o čemu je sanjao kao klinac i da je sada ostvario jedan od svojih snova. – Najgori dio trke bio je kraj. Imao sam osjećaj da držim
stvari pod kontrolom tokom cijele trke, ali Maks je malo usporavao ritam i znao sam da Šarl ima šanse. Pokušavao sam da usporim Maksa da bih mogao da napadnem kad bude trebalo. Presrećan sam, tim je presrećan. Zato je pred nama sjajna noć! – zaključio je Noris. Kao trećeplasirani je završio vodeći u šampionatu Formule 1 Oskar Pjastri. – Naravno da bi pobjeda bila bolja. Bio je ovo težak vikend, od treninga, pa do kvalifikacija. Bili smo blizu, ali ne dovoljno. Sve u svemu, prilično sam zadovoljan. Ima stvari koje ćemo morati da proučimo za sljedeću godinu, ali upisali smo poene i još jedno postolje u Monaku, što nije nimalo loše. Ako se ovo smatra lošim vikendom, onda stvari zapravo i ne stoje tako loše. Čestitke Landu na sjajnom vikendu i Šarlu što je, kao i uvijek, bio izuzetno brz – smatra Pjastri. Što se Ferarija tiče, ovo mu je tek drugi podijum u sezoni. Na četvrtoj poziciji završio je Maks Ferstapen koji bi da nije bilo druge obavezne zamjene pneumatika vjerovatno i pobijedio na ovoj kultnoj stazi. Top 10 kompletirali su Luis Hamilton , Isak Hadžar , Esteban Okon, Lijam Loson, Aleks Albon i Karlos Sajns Mercedesi nakon kazne ostaju bez bodova… R. A.
MOTO GP: Vozač Aprilije trijumfovao je u trci za VN Velike Britanije
Beceki pobjednik
PODGORICA – Vozač
Aprilije Marko Beceki je trijumfovao u trci za Veliku nagradu Velike Britanije u Silverstonu. Na podijumu su se našli još Žoan Zarko iz Honde i Mark Markes iz Dukatija.
Braća Markes su na startu trke doživjela peh – najpre je Aleks izletio sa staze, a onda u drugom krugu i Mark. Na njihovu sreću, Franko Morbideli i Aleš Espargaro su se sudari-
li ubrzo, na snazi su bile crvene zastave, zbog kojih je trka nešto kasnije ,,restartovana“. Nakon ponovnog starta, prvi koji je završio trku, u četvrtom krugu bio je neutješni Frančesko Banjaja. Šta tek reći za Fa-
bija Kvartarara, koji je imao pol-poziciju, suvereno lidersku poziciju, ali ga je Jamaha izdala, tako da je morao da odustane, završivši u suzama kraj staze.
Beceki je izbio na čelo i bez problema odvozao trku do kraja, slavivši na čuvenoj stazi, dok je vodeći u generalnom plasmanu Mark Markes umalo u posljednjem krugu izgubio podijum od Morbidelija.
U generalnom plasmanu vodi Mark Markes sa 195 bodova, drugi je njegov mlađi brat Aleks (vozač Gresini rejsinga, juče na petom mjestu) sa 172 boda, dok je treći Banjaja sa 71 bodom zaostatka u odnosu na vodećeg. R. A.
Završeno Svjetsko klupsko prvenstvo u golbalu u Finskoj Četvrto
PODGORICA – Golbal klub
Nikšić je kao četvrtoplasirani završio nastup na klupskom prvenstvu svijeta u finskom Espu. Nikšić je u meču za treće mjesto i bronzanu medalju poražen od brazilskog Sesija 8:5. Ekipa trenera Nikole Čurovića dobila je brazilski tim u grupi, ali je Sesi bio uspješniji u meču za pobjedničko postolje. Presudila je veća rotacija brazilskog sastava, koji je imao više snage i koncentracije kada je bilo najpotrebnije. Loš početak meča i tri rano primljena gola značajno su uticala na konačan ishod iako se Nikšić vraćao i dva puta izjednačio
(3:3 i 4:4). Finiš meča potpuno je pripao brazilskom timu, koji je sa tri vezana gola došao do vođstva od 7:4 i riješio pitanje pobjednika. Najefikasniji u nikšićkom timu bio je Nikola Nikolić sa četiri gola, a u strijelce se upisao i Marko Nikolić. Nikšić je debitantski nastup na svjetskom klupskom prvenstvu završio sa polovičnim učinkom – po tri pobjede i poraza. Savladao je u grupi japanski Ivi (5:4) i Sesi (8:7) i izgubio od Hanze (7:5). U četvrtfinalu eliminisao je litvanski Lajons (7:3), dok ga je od finala odvojio polufinalni poraz od brazilskog Instituta Atlon (10:1).
Selektor Nikola Čurović kazao je da na kraju, kada se podvuče crta, ne može i ne smije biti nezadovoljan. – Biti četvrti na svijetu na svjetskom golbal prvenstvu nije mala stvar. Dolazimo iz malog grada i male države, sa skromnom bazom, ali pokušavamo da izvučemo maksimum i budemo konkurentni u Evropi i svijetu – kazao je Čurović. Crnogorski golbal u Espu predstavljali su Marko i Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Goran Macanović, Velizar Obradović i Matej Ledinek, a sa klupe predvodili su ih selektor Nikola Čurović i njegov pomoćnik Branislav Bulatović R. P.
PODGORICA – Koliko ,,mali mogu da budu veliki“, glasio je slogan Igara malih zemalja Evrope, koje su 2019. godine prvi put održane u Crnoj Gori.
I upravo ova manifestacija, koja je prvi put realizovana 1985. godine u San Marinu, traje i dan-danas. Na Igrama mogu da učestvuju sportisti iz zemalja koje imaju manje od miliona stanovnika, a izuzetak je Kipar, koji je u vrijeme početka ispunjavao uslov.
Dio ,,malih-velikih“ je i Crna Gora, koja je od Lihtenštajna 2011. godine redovna učesnica IMZE. Naši takmičari do sada su osvojili 125 medalja (55 zlatnih, 24 srebrnih i 46 bronzanih), a berba odličja očekuje se i od 27. maja kada će u Andori (domaćin treći put) i zvanično početi takmičenje. Dan ranije je ceremonija svečanog otvaranja.
Naš tim, koji je juče doputovao u Andoru, predstaviće se sa 66 takmičara i takmičarki u ukupno 10 sportova. Od ekipnih nastupaće ženska košarkaška reprezentacija, a debitovaće ragbisti u disciplini 7. Brojčano i po kvalitetu Crna Gora biće konkurentna i u karateu, džudou, atletici, stonom tenisu, tenisu, streljaštvu, ritmičkoj gimnastici i plivanju.
DOBRA PROVJERA ZA
KOŠARKAŠICE
Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore s nestrpljenjem iščekuje nastup u Andori. A kako i neće s obzirom na to da ih 19. juna očekuje prvi meč na šampionatu Evrope. Imaće izabranice Jelene Škerović pet kvalitetnih provjera, a prva je 27. maja sa doma-
Kapitenka košarkaške reprezentacije Milica Jovanović i plivač Miloš Milenković nosiće zastavu Crne Gore na svečanom otvaranju Igara
ćinom Andorom, a u grupi su još sa Kiprom i Luksemburgom. Polufinala su 30. maja, a dan kasnije je finale.
– Andora nam je važna stanica za Evropsko prvenstvo. Odigraćemo pet utakmica, a cilj je da djevojke sa manjom minutažom više vremena provedu na terenu i da podižemo formu za šampionat Evrope. Probaćemo neke stvari koje smo radili da prenesemo na teren, ali i neke nove. Oslabljeni smo, Dragana Živković zbog privatnih obaveza nije sa nama, a od povreda se oporavljaju Ksenija Šćepanović i Anastasija Drobnjak Nataša Mek ima povredu, pratimo njene stanje i vidjećemo kakva će biti situacija i da li će biti sa nama, jer sve zavisi od njenog oporavka - kazala je Škerović. Ragbi reprezentacija debitovaće na IMZE u grupi sa Maltom, Andorom i San Marinom, dok su u drugoj Luksemburg, Monako, Kipar i Lihtenštajn. Takmičenje počinje 28. maja. - Očekuje nas ubjedljivo najteže takmičenje. Na IMZE nastupaće neke reprezentacije koje su blizu velesilama ragbija kao što su Španija, Francuska, Engleska. Igrali smo već protiv tih reprezentacija, u najvećem broju slučajeva, nažalost, gubili smo. Ali uvijek smo spremni da iznenadimo – poručio je reprezentativac Boris Mijušković
PAŽNJA NA MILOŠA
I OSTALE
Očekuju se medalje u ,,kraljici sportova“. Naši atletičari uvi-
Igre u Andori će okupiti preko 1.000 sportista, trenera, zvaničnika, šefova delegacija i visokog osoblja…
jek su na Igrama bilježili dobre rezultate, a u Andori će se za odličja boriti Amir Papazi, Matija Vojvodić, Marija Bogavac, Anđela Drobnjak, Anđela Đuranović, Marija Vuković, Vesna Kljajević - Očekujem jako takmičenje, a mi imamo konkurentne takmičare za medalje. Amir Papazi je u izuzetno dobroj formi u disciplini koplje, sa daljinom od preko 72-73 metra što je za taj nivo dobar rezultat i za osvajanje možda zlatne ili srebrne medalje. Anđela Drobnjak takmičiće se na 100 prepone i u skoku udalj. Jača joj je disciplina 100 prepone i veća su očekivanja. U dobroj je formi i može do medalje, a na Malti je prije dvije godine osvojila srebro. Mladi Matija Vojvodić pokazao je talenat i njega čeka disciplina 110 metara prepone. Marija Bogavac baca koplje. Nedavno je na mitingu u Beču bacila daljinu oko 53,31, što smatram da je dobar rezultat. Od Marije Vuković u skoku uvis, normalno, očekujemo izuzetno visok plasman i osvajanje medalje. Vesna Kljajević je mlada takmičarka, studira u SAD i ima odličan rezultat u bacanju kugle. Stabilizovala se na preko 14-15 metara i može da konkuriše za osvaja-
nje medalje. Imamo još jednu mladu takmičarku (2008. godište) Anđelu Đuranović, koja će nas predstavljati u skoku udalj. Pokazala je veći nivo forme, a njen najbolji rezultat je 5,89. Ako bude na nivou, može do visokog plasmana – kazao je selektor Osman Erović
Među prva tri plivača po vremenima na IMZE je talentovani Miloš Milenković koji će se takmičiti u disciplinama 50 i 100 delfin. Dva dana nakon otvaranja kreću kvalifikacije za 50 delfin, a finale je 30. maja. Od 29. maja Miloša čeka kvalifikacioni nastup na dužoj dionici, a finale je istog dana.
- Dobili smo listu vremena i Miloš je među prva tri plivača. Prvi put – istorijski da imamo plivača u zoni medalje. Generalno, plivanje je uvijek bilo jako, a ove godine je najjače. U periodu smo priprema. Bili smo nedavno u Beču i Miloš je bio u granicama državnih rekorda. Može se desiti da granice pomjeri u Andori, iako nas u julu očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu. Miloš će i prije nastupa na SP plivati na EP do 23 godine – istakla je selektorke Danijela Franeta Igor Govedarica predvodiće mlade tenisere. U Andori će debitovati Tea Nikčević i Stefan Đoković (pojedinačno i miks dubl).
- Učešće na Igrama znači nam puno, predstavljaćemo svoju zemlju na velikom događaju. Siguran sam da ćemo dobiti potrebno iskustvo, a vidjećemo i kako se takmičari iz drugih zemalja pripremaju. O konkurenciji ćemo tek kada dođemo u Andoru - jasan je Govedarica. Predstavnici Crne Gore u stonom tenisu su Jakša Krivokapić, Stefan Radonjić, Kristina
Šebek i Anastasija Vujović Takmičenje kreće dublovima 27. maja, a onda redom – pojedinačno i ekipno. - Ekipa je mlada, manje iskusna, a mi očekujemo uzbudljiv turnir. Sigurna sam da će naši takmičari imati maksimalan pristup. Igraju dobro, osvajaju medalje u svojim kategorijama, aktivni su i vjerujem da ćemo biti zadovoljni nakon turnira. Anastasija je najmlađa – sa 14 godina, a juniori su Jakša, Stefan i Kristina – kazala je selektorka Dijana Zonjić U ritmičkoj gimnastici prvi put na IMZE pojaviće se Nina Dragović i Anđela Vuković i to 30. i 31. maja. Trener Vesna Radonić očekuje da će obje takmičarke izboriti finale. – Nadam se da će Crna Gora osvojiti medalju nakon šampionata Mediterana. Samim tim što smo osvojili medalju na ovakvom takmičenju, očekujem i na IMZE da pokažemo da možemo do odličja – kazala je Radonić.
OPTIMIZAM IZ
BORILAČKIH SPORTOVA
Na IMZE džudo i karate turniri su uvijek neizvjesni. Ali iz oba naša tabora stižu optimistične izjave.
- Crna Gora ima dobre džudiste i uvijek imamo dobre šanse za najsjajnija odličja. Reprezentacija je podmlađena, dali smo šansu mlađima kako bi osjetili koncept IMZE. Svako od njih može da ide na medalju, ali isto tako, a što je s druge strane poenta džudoa, zbog samo jedne greške idete kući. U džudou popravnog nema. Reprezentacija ima cilj, ko god da je protivnik pristup je uvijek isti. Siguran sam da će biti razloga za slavlje – poručio
PODGORICA – Završena je prva sedmica priprema odbojkaša Crne Gore za debi u Zlatnoj ligi. Izabranici novog selektora Ivice Jevtića vrijedno treniraju u Podgorici i spremaju se za prvu ovogodišnju akciju…
– Još uvijek je rano pričati o konkretnim utiscima i očekivanjima, ali moja trenutna zapažanja su izuzetno pozitivna. Ono što me jako raduje jeste to da su svi voljni za rad, kako igrači, tako i sam stručni štab. Naravno, potreban je jedan period adaptacije na zahtjeve selektora, ali za sada to stvarno funkcioniše i djeluje mi da nam je osvježenje prijalo. Pred nama je dosta izazova i ja se nadam da ćemo na njih što bolje odgovoriti, jer vjerujem da sa ovakvim radom i zalaganjem možemo napraviti iskorak u budućnosti – kaže Matija Ćinćur za sajt Odbojkaškog saveza Crne Gore. Ćinćur je jedan od četvorice srednjih blokera na pripremama, zajedno sa najiskusnijim u timu Lukom Babićem, te mladim saigračima Nikolom Đurovićem i Daliborom Lečićem. Konkurencija unutar tima je dodatna motivacija za individualni i timski napredak.
Ćinćur:
selektor Ilija Vukotić
Karate turnir počinje 27. maja pojedinačnim borbama, a dva dana kasnije je ekipno takmičenje.
Džudo reprezentacija predstaviće se u sastavu: Ena Šćepanović (do 52 kilograma), Tamara Gardašević (do 57 kg), Ivana Šunjević (do 63 kg), Edvin Čivović (do 60 kg – ekipni dio), Emil Sinanović (do 66 kg), Jusuf Nurković (do 73 kg), Jahja Nurković (do 81 kg), Novo Raičević (do 90 kg), Andrija Martinović (do 100 kg), Slobodan Vukić (preko 100 kg).
Biserka Radulović predvodiće kata tim, a generalno najava pred start takmičenja je optimistična.
- U karateu, generalno, uvijek imamo visoka očekivanja iz razloga što smo konkurentni na svjetskoj i evropskoj sceni. Očekujemo dobar nastup. Kata tim nastupa 27. i 28. maja, a na za dobre rezultate boriće se Helena Backović, Nađa Boričić, Nenad Dulović, Lazar Jovović, Nemanja Jovović, Mila Mraković (kate), Kenan Nikočević (kate), Jovana Stojanović i Balša Vojinović Crna Gora će u streljaštvu nastupati sa šest takmičara. U ,,vazdušnom“ programu – Miloš Božović (vazdušna puška), Kristina Popović (vazdušna puška), Ksenija Jukić (vazdušna puška), Nevena Šaranović (pištolj), a u disciplini trap Jovica Marković i Ivo Stanišić Takmičenja kreću od 27. maja. – Trap je, možda, najjači turnir, a San Marino je svjetska sila. U ,,vazdušnom“ programu smo baš konkurentni, ali do medalje nije lako doći. Ako dođu do finala, imaće veće šanse od trapaša – kazao je trenera (trap) Nikola Perišić J. TERZIĆ
- Moje mišljenje je da je konkurencija najljepša moguća stvar u svakoj ekipi, jer te jednostavno tjera da daješ maksimum svakoga dana, što kasnije rezultira velikim napretkom. Ono što je, naravno,
bitno naglasiti jeste da posjedujemo zdravu konkurenciju, gdje jedni druge pomažemo i tjeramo da budemo bolji iz treninga u trening. Zaista me raduje i ispunjava rad u takvim uslovima – dodaje 21-godišnji Bjelopoljac. Govoreći o ličnoj formi i tranziciji iz klupskog ritma u reprezentativni, Ćinćur je jasan po pitanju svojih prioriteta. – Nema baš tačnog recepta za to. Sezona je bila uspješna i forma je bila na dobrom nivou, a ono što je meni prioritet jeste da svojim trudom i zalaganjem tu formu prenesem u reprezentaciju – zaključio je Ćinćur,
Crnogorska odbojkašica se nakon dvije godine vraća u Italiju
PODGORICA – Čeka se da vijest bude ozvaničena, ali kako Pobjeda saznaje, ako ne bude neočekivanih obrta, crnogorska odbojkašica Nikoleta Perović će naredne sezone da igra u Romi. Iskusna korektorka se, tako, vraća u Italiju nakon dvije godine, jer je u sezoni 2022/23. nosila dres San Đovanija u A2 ligi. Roma je ove sezone ispala iz elite, pa će naredne sezone igrati u A2 ligi, sa željom da se odmah vrati u A1 ligu, zbog čega tim iz glavnog grada Italije i dovodi crnogorsku reprezentativku. Uz našu odbojkašicu, u Romu bi trebalo da stigne i 22-godišnja tehničarka Gaja Gvidući, koja je nosila dres rimskog tima u sezoni 2020/21, kada je Roma izborila ulazak u A1 ligu. Nikoleta Perović je karijeru počela u ekipe Luke Bar, a u inostranstvo je otišla u jesen
2014. godine, kada je zaigrala u norveškom Stod voleju. Potom je igrala za rumunske timove Targu Mureš i Bakau, njemački Štutgart, mađarsku Bekeščabu (u kojem je bila najbolji smečer i poenter CEV Kupa), kineski Junan i dva puta za indonežanski Bankunk bank. Po povratku u Evropu, 2020. godine, naša odbojkašica je nastupala za grčki AEK i turski Ted Kolijer, za koji je igrala i prošle sezone. Između dvije sezone u Turskoj, Nikoleta je igrala za kineski Šandong, američki Kolumbus Fjuri iz Ohaja i San Đovani... Nakon tri godine pauze, Nikoleta se vratila i u reprezentaciju Crne Gore za koju će nastupati u predstojećoj Zlatnoj ligi, ali i u preostala dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, protiv Bosne i Hercegovine u gostima i Letonije kod kuće S. J.
koje je prošlu sezonu proveo u slovenačkom Salonitu, a nakon što je igrao za matično Jedinstvo, Budućnost i Budvu. Naša reprezentacija će prvi turnir Zlatne lige odigrati u Rumuniji, a Crna Gora će sa domaćinom igrati na startu, 6. juna, a dan kasnije sa selekcijom Letonije. Drugi turnir biće održan u Podgorici od 13. do 15. juna, kada će dočekati selekcije Češke i Finske, a rivali na završnom turniru u Sjevernoj Makedoniji vikend kasnije biće im Izrael i selekcija domaćina. Finalni turnir CEV Zlatne lige održaće se od 4. do 6. jula u češkom Brnu. S. J.
Srpski primač servisa produžio ugovor na godinu
Nikolić i naredne sezone u Budućnosti
PODGORICA – Aleksa Nikolić i naredne sezone nosiće dres odbojkaša Budućnost voleja, saopšteno je iz podgoričkog kluba. Dvadesetčetvorogodišnji srpski primač servisa je potpisao novi jednogodišnji ugovor.
– Sa zadovoljstvom objavljujemo da je Aleksa Nikolić produžio ugovor i ostaje dio tima koji će sljedeće godine imati brojne takmičarske izazove, uključujući MEVZA ligu. Aleksina posvećenost, energija i borbenost i dalje će biti naša prednost na terenu i van njega. Hvala ti, Aleksa, što vjeruješ u naš klub i što ćemo zajedno težiti novim uspjesima – navodi se u saopštenju Budućnosti. Nikolić je prošlog ljeta stigao u Podgoricu iz Borca iz Starčeva, u kojem je proveo tri sezone. Prošao je sve selekcije Crvene zvezde, a jednu sezonu je proveo i u beogradskom Željezničaru. S. J.
Priredio: Vladimir JoVanoVić
Katastrofalan ratnik, takav i političar, pa ipak obavještajac po užoj specijalizaciji nije iznenađen dezerterstvom iz njegovih redova Pavla Đurišića i nekolicine glavešina - Dragoljub Čiča-Draža Mihailović znao za dogovore vojvode mu i dr Sekule Drljevića. To je Mihailović ispričao i na zapisnik u istrazi, koja je protiv njega 1946. vođena u Beogradu. O Đurišiću, uoči i tokom okršaja sa Hrvatskim oružanim snagama (HOS) u Lije vču polju od 31. marta do 7. aprila 1945. - Mihailoviću dojavljivao Vranješević, zapovjednik četničke Komande Zapadne Bosne. Vranješeviću je Mihailović izričito naredio da prepušti Đurišića sudbini; te i mnoge druge fakte objavili smo u prethodnim nastavicima, dostupni na linku ispod. Slijede i drugi izvori (naše napomene u fusnotama)…
IZ ZAPISNIKA O SASLUŠANJU u istrazi protiv D. MIHAILOVIĆA, proljeće 1946.
- ISTRAGA: Kako je došlo do do toga da S. Drljević izvrši masakriranje pojedinih četničkih komandanata u grupi Đurišić - Ostojić - Baćević? - D. MIHAILOVIĆ: O ovim stvarima i krajnjem rezultatu mene je obavestio major Vranješević, kome sam ja pre toga izdao naređenje da ne sme sledovati P. Đurišića. - Đurišić je sa L. Baletićem, P. Novakovićem, Lalatovićem i Baćevićem održao sastanak - prema obaveštenjima mojih obaveštajaca, koji su bili obučeni u nemačku uniformu i pratili rad P. Đurišića sa S. Drljevićem u oblasti između Broda i Dervente. - Bećir Tomović išao je u Zagreb i uspostavio vezu. Pavle je zahtevao da nesmetano u Hrvatskoj, u zajednici sa ustaškim snagama može voditi brorbu protiv komunista, ali njegova je intimna namera bila prevariti ustaše i Drljevića i preko Hrvatske proći za Sloveniju, a odatle za Italiju. - Sekula je intimno mislio da smakne Pavla i da crnogorske jedinice uzme pod svoju komandu. Jer se S. Drljević bio proglasio za vrhovnog komandanta crnogorske vojske, zasebne države Crne Gore. Da bi ostvario svoj cilj, S. Drljević je tražio da četničke snage pređu na levu obalu Save kod B. Broda, a Pavle se toga plašio i zato je krenuo preko Motajice na Levče polje. - U Levče polju P. Đurišić je pretreo strahovit poraz, kako vojnički tako i politički, jer su ga vojnici u masama napustili i prišli ustašama; a govor među njima je držao Miljan Radonjić [1], pozivajući ih da priđu ustašama. - Te jedinice, demoralisane životom u žicama nemačkih garnizovam klicale su S. Drljeviću i Anti Paveliću. Tako je S. Drljević uspeo da podvali ovoj grupi oficira, koji su se od mene odvojili.
- ISTRAGA: Je li vam poznato šta je bilo sa Pavlovim jedinicama, nakon što su ušle u sastav ustaških jedinica?
- D. MIHAILOVIĆ: Poznato mi je da su snage koje su prešle na stranu ustaša bile razbacane po ustaškim jedinicama, a da nisu činile jedinstvenu grupu i komandu. - Dolaskom na Levče polje Pavle nije bio ubjen, nego je sa jednom grupom u kojoj je bio i Dragiša Vasić, Ostojić i Lalatović, prešao na desnu obalu Vrbasa i pošao u Banja Luku, predao se ustašama sa oko 200 ljudi; i posle je u B. Gradiški bio streljanzašto nisam siguran, jer nemam sigurne izveštaje da su ga streljali. Likvidacije su izvršene, po mome mišljenje, po zahtevu S. Drljevića… (Izvor: V. Dedijer - A. Miletić, „Genocid nad Muslimanima: zbornik dokumenata i svedočenja 1941-1945”, Sarajevo, 1990, 559-561. - Arhiv V. Dedijera, Narodna in univerzitetna knjižnica Ljubljana)
IZVOD IZ STENOGRAMA
PRETRESA PO KRIVICI D. MIHAILOVIĆA I OSTALIH. – Vojno vijeće Vrhovnoga suda FNR Jugoslavije, Beograd 14. jun 1946. - OPTUŽENI: Pavlove Đurišića trupe potučene su do nogu 1. aprila od ustaša. - TUŽILAC: - Ko je to udesio? - OPTUŽE-
NI: - Udesio je S. Drljević.TUŽILAC: - Zašto? Šta je hteo Drljević? - OPTUŽENI: - Hteo je da prevari Pavla, a Pavle je hteo njega. - TUŽILAC: - Ko je koga prevario? - OPTUŽENI:Sekula Drljević Pavla. - TUŽILAC: - Da to nije na onoj liniji sukoba između pravaša i bjelaša? - OPTUŽENI: - To će biti. Samo ja mislim da Pavle nije bjelaš.
(Izvor: M. Zečević: „Dokumenta sa suđenja Draži Mihailoviću”, Beograd, 2001, str. 482-483)
Ali - zasad - na stranu Đurišić i najbliže mu glavešine… O svima ostalima - hiljadama iz bivše četničke grupacije, vojnika i civila iz Crne Gorenakon prestanka okršaja u Lijevču polju na stranicama emigrantskih četničkih zapisa ne pronalazimo tvrdnju da je iko maltretiran, kamoli ubijen od hrvatske strane. Mada nevoljno i na marginama, ne poriču da su u područjima Hrvatske, pod HOS kontrolom (iz dana u dan sve manjim, jer su ih preizimali nastupajući ešeloni Titovih armija) — počevši od predaje na Lijevče Polju 7. aprila 1945, preko boravka u Staroj Gradiški, do prolaska u koloni centrom Zagreba 7. maja 1945. i izbijanja na granicu sa Slovenijom — od vlasti NDH dobijali kakvu-takvu
ishranu, odjeću i obuću, medicinsku njegu, smještaj... Sa dr Drljevićem sporazum, nota bene, sklopljen je „na zahtjev” Đurišića; vojvoda slao emisare dr Drljeviću u Zagreb… a ne obratno. I nema dokaza da je dr Drljević imao namjeru da „podvali”. Da ubiju Đurišića? - nijesu ga morali s Lijevče polja ni dovoditi u S. Gradišku. Pripadnici bivše Đurišićeve grupacije nijesu razoružani, jer su imali status NDH saveznika: Crnogorske narodne vojske (CNV) - dakle, ispunjena je i ta odredba sporazuma sa vjerolomnim Đurišićem. Kako tačno primjećuje dr Radoje Pajović: - „Za razliku od ostalih četničkih jedinica koje su neposredno poslije poraza na Lijevču polju prišle S. Drljeviću, ustaše će četničku grupu na čelu s P. Đurišićem, koja se kasnije predale, odmah da razoružaju” („Kontrarevolucija u Crnoj Gori: četnički i federalistički pokret 1941-1945”, Cetinje, 1977, 548).
Slijedi još dokumentovanih navoda, uključujući i one iz četničkih izvora, o nastojanjima dr Drljevića da Đurišića odvrati od lijevčepoljske avanture; a onda, kada je okršaj sa HOS počeo, da barem njegove sljedbenike spasi od daljih pogibija; i zaista, njihova se evakucija preko Hrvatske za Slo-
veniju i desila: ali bez vojvode i nekih glavešina, te najmanje još poginulih 331 četnika u Lijevču polju…
DNEVNA ZAPOVIJED dr DRLJEVIĆA CRNOGORSKOJ NARODNOJ VOJSCI - nedatirano.
CRNOGORCI, Na zahtjev pukovnika Pavla Đurišića primio sam njegove opunomoćene delegate koji su mi tražili u ime Vaše i njegovo da pomognem Crnogorskome narodu u ovim sudbonosnim časovima. Kao i uvijek muke i patnje našega naroda moje su. Odazvao sam se tome pozivu i sa njima napravio sporazum dana 16. marta 1945. godine. Kako znate po tome sporazumu ja sam vrhovni zapovjednik Crnogorske narodne vojske. Hrvatska i njen veliki Poglavnik odazvali su se bratski i bezgranično da priteknu u pomoć vama time našoj mučeničkoj domovini. Svaki pravi Crnogorac i dostojni nosioc toga imena naći će kao i uvijek bratski prijem kod svih Hrvatskih vlasti.
CRNOGORCI,
Pozivam Vas i kao vrhovni zapovijednik i kao sin naše napaćene, ali slavne domovine da se odmah u moje ime prijavite hrvatskim vlastima ko-
je će vam ukazati svaku bratsku pomoć i zaštitu. Živjela slobodna Crna Gora! Živjelo bratstvo Hrvatske i Crne Gore! Predśednik državnog Crnogorskog vijeća, Vrhovni zapovijednik Crnogorske narodne vojske, SEKULA DRLJEVIĆ s. r. (Izvor: Vojin K. Janičić, „Dva svjedoka”, 1977, 40)
LETAK dr DRLJEVIĆA IZBAČEN IZ NDH AVIONA UOČI ČETNIČKOGA PORAZA U LIJEVČU POLJU.31. mart 1945.
Crnogorci, Pukovnik Pavle Đurišić preko svojih pismeno opunomoćenih izaslanika na čelu s profesorom Bećirom Tomovićem priznao je mene vrhovnim zapovjednikom Vašim i svojim. Kao Vaš vrhovni zapovjednik ja sam vam preko Đurišića odredio pravac kretanja i odredio mjesto na kome biste se odmorili i oporavili od dosadašnjih teških napora.
Dnevnu zapovjed, koju sam uputio vama preko Đurišića, on Vam nije razdijelio. Naprotiv, naređuje Vam pokrete u pravcu suprotno onome, u kome sam ja naredio da se krećete. Time mi je otkazao poslušnost.
Crnogorci, Pozivam Vas da svi krenete u pravcu Broda i drugih mjesta đe se nalaze hrvatske vlasti. Svaka samovolja i odmetništvo biće kažnjeno bez milosti. Idite putem dokazane crnogorske opreznosti i mudrosti. Ne idite za pustolovima koji vas vode u propast.
NEKA VAM JE BOG U POMOĆ!
Zagreb, 30. marta 1945. Vrhovni komandant Crnogorske narodne vojske, SEKULA DRLJEVIĆ, s. r.
(Izvor: B. Kovačević, „Od Vezirovog do Zidanog mostatragična sudbina crnogorskih četnika u završnoj fazi rata: 1944-1945”, Podgorica, 1993, 193)
IZ PISMA dr DRLJEVIĆA
KOJE JE DOSTAVLJENO ĐURIŠIĆU. (nedatirano)
„Pavle, jesi li poludio, zar ne vjeruješ ljudima. Ovaj narod, koji si doveo, dođi da ga spasavamo”.
(Izvor: M. P. Minić, „Rasute kosti: 1941-1945”, Detroit, 1965, 361)
LETAK IZBAČEN IZ NDH AVIONA TOKOM OKRŠAJA U LIJEVČE POLJU, POSLIJE SLOMA ČETNIČKOGA PROBOJA. - 5. april 1945. Crnogorci!
Vaš odziv na moje zapovjesti je ogroman. Već veliki broj Crnogoraca napuštio je one koji ih vode u smrt i time dokazao mudre i svjesne tradicije Crnogorskog naroda. Junaci!
Dvanaesti je čas. Predstoji vaše fizičko uništenje. Da se to ne bi desilo, pozivam vas da se odmah javite kao dostojni sinovi Crne Gore, kao moji vojnici, najbližim postajama bratske Hrvatske vojske. Veliki Poglavnik Hrvatskog naroda i njegova vojska gledaju i gledaće u vama braću i prijatelje. Hiljade vaših drugova već su se u to uvjerili i živi su svjedoci toga.
Vitezovi!
Muški i odvažno, dostojno junacima Vučjeg Dola, Grahovca i bezbroj slavnih crnogorskih ratišta otresite se laži koje vam se s ciljem predočuju. Budite pametni, budite hrabri. Crna Gora vas treba. Crna Gora je vječna. Vaša muška odluka i savjest izazvati će divljenje svijeta i obnoviti slavu naše legendarne istorije. Samo ovim putem spas je vaš, vaših familija i vaše časti. Ovo je moj posljednji poziv.
Neka Vam je Bog u pomoći!
U Zagrebu, 5. aprila 1945.
Predśednik Crnogorskog Državnog Vijeća, Vrhovni Zapovjednik Crnogorske narodne vojske,
SEKULA DRLJEVIĆ, s. r.
(Izvor: Ž. Topalović, „Kako su komunisti dograbili vlast u Jugoslaviji”, Kragujevac, 2001, 313)
U prošlome nastvaku, citirali smo eks Đurišićeve četnike, N. Popovića i M. P. Minića, koji su iz emigracije, oko dvije decenije kasnije, pisali o zbivanjima oko ustrojavanja CNV - od, po prilici, 10. aprila 1945. kada im se u S. Gradiški govorom obratio dr Sekula Drljevića. Predratni zemljoradnik iz Straševine kod Nikšića, Radojica Backović (1904-1985), takođe se 1966. raspisao na ovu temu u emigrantskome „Glasniku SIKD Njegoš” (Čikago, XVII). Bio intendant u Đurišićevom 15. puku, a i u CNV indendant u jednoj od tri ustrojene brigade (u planu bila i 4. brigada „Marko Miljanov”).
„Ovoj katastrofi” – pisao je Backović, misleći na propali četnički proboj kroz Lijevče polje - „dođoše glasovi da je naš front razbijen, jer su neki odredi položili oružje”. I: „Đurišić doneo odluku da se vojska raspušta”, „krenuli smo u pravcu Gradiške”, nastavlja Backović, a „hrvatski oficiri i vojnici gledali su nas ravnodušno”.
Unutar zidina S. Gradiške, prvih dana, „oficire i intelektualce smestili po sobama; a borci i ostali neborački svet ostavljen po dvorištu, ispod vedrog neba”. Nastavlja Backović kako se pronio glas da će se obrazovati „nova vojska”, sa „novom zakletvom u izgledu; jedni kažu da će zakletva biti odricanje od Srbije i dinastije Karađorđevića”; i da je, tvrdi, „naša
reakcija, koja je išla od grupe do grupe, bila jednodušna:Nikada”. Pa ipak, „na dnevni red iskrslo drugo pitanje novog formiranja u ‘garde i brigade’”, a „četiri brigade imale su da nose imena Vuka Mandušića, Nikca od Rovina, Vuka Mićunovića i Marka Miljanova”. „Tako sam i ja postao ‘intendant brigade Nikca od Rovina’” - priznaje Backović, uz „emigranstko” opravdavanje da „pribranom kapetanu Pavlu Vukićeviću nije lako palo da me skloni i na ovu poslednju i tešku žrtvu”.
„Za komandanta svih brigada određen Boško Agram [2], a za vrhovnog zapovednika ‘celokupne crnogorske vojske’ — glavom Sekule Drljević”.
„Agram bio stari zelenaš, čak i emigrant u Italiji, ali od prvog dana jedan od boraca iz četničkog pokreta. Nešto kasnije prišao uz Krsta Popovića” - objašnjava Backović, sa
zaključnom konfabulacijom: „ali uvek kao i Popović, u borbi protiv komunista, i protiv odvajanja Crne Gore od Srbije”. - „Postrojeni smo po brigadama, ispred dvospratne zgrade, u kojoj je smešten štab novog ‘komandanta’. Na balkon se javlja B. Agram... visok i stasit čovek... već u visokim godinama, sede i bujne kose na glavi... Agram ozaren odgovara: - Evo ga ... došao je naš vrhovni zapovednik. - Pomagâ vam Bog, Crnogorci! - Nekoliko glasova stidljivo odgovori: - Bog ti pomogao. - Ne... ne, nije tako odbrusi nam Drljević. - U Crnoj Gori odgovara se: - Dobra ti sreća! - kaže on trijumfalno s balkona”.
I „zatim se još jednom prodra: - Pomagâ vam Bog, Crnogorci! I sada, još manje stidljivih glasova, odgovori kako je tražio: - Dobra ti sreća!”
„Polovina od nas bili su bosi, a svi i gladni i goli, s vidljivim
laktovima i kolenima” - opisuje Backović sa Lijevča polja prispjelu Đurišićevu ordiju. Dr Drljević im reče: „Na vašim glavama vidim neke strane kape ... koje vam ružno stoje, jer nisu vaše!… jer smo a glavama imali šajkače. Oživljava i neke stare stihove: - Kuku kapi na manitoj glavi!... a zatim napada ‘sve ludake za kojima smo pošli’ i one u Beogradu, i one u Crnoj Gori, i one koje su rat hteli, i one uz koje smo se borili…” Backović piše da „posle nove formacije brigada dođe dan i za neku novu zakletvu”. I šta bi, pitamo se? Evo kako je bilo: „Utrapiše i meni jedan listić u ruke” - objašnjava Backović.„Kako sam se plašio da je to ta prva zakletva, protiv koje smo svi ustali, počeh da je čitam, i radije poginem nego potpišem. Ali tekst je bio kratak, i u njemu ništa od svega, čega smo se plašili. Glasio je otprilike ovako: ‘Zaklinjem se Svemogućim Bogom i svim itd... da ću biti veran i odan svojoj Crnoj Gori... da ću se za njenu slavnu zastavu junački boriti... i da njen narod neću nikada izneveriti... tako mi Bog pomogao’. Jugoslavija, Srbija, dinastije Karađorđevića ili Petrovića nisu nigde ni pomenute. Crnoj Gori svojoj otadžbini,
nisam bio neveran, već polažući zakletvu otadžbini, položio sam je i Crnoj Gori, kao njenom najstarijem delu. Tako je problem zakletve skinut s dnevnog reda, bar za sada”. Od Backovića, zasad, još citati o tome što se, po njemu, desilo sa Boškom Agramom koji, reče li - „uvek kao i Popović, u borbi… i protiv odvajanja Crne Gore od Srbije”. „Krenuli za Sloveniju” - kazuje o kasnijim danima, tj. od 7. maja 1945.„Pored mene je u teretnom kamionu prošao i ‘glavnokomandujući’ Boško Agram, sa svojim bratom Mijuškom, i jednom malom grupicom, koja je mogla biti njegova ‘garda’”. „Komandant Boško” - nastavlja Backović o nastavku puta kroz Sloveniju za Austriju - „sa svojom gardom i on krenuo ka granici; u jednoj seoskoj kućici blizu granice, između Slovenačke i Austrije, sve za dan-dva naći zaslužena kazna”. Od koga i zbog čega: „ZASLUŽENA KAZNA”? - nije objasnio… Sada o „novoj zakletvi”, koju i Backović i hiljade bivših Đurišićevih četnika potpisaše, čemu je dokaz i to da su živi preko ostatka teritorije NDH stigli do Slovenije u formaciji CNV. Avaj, hronično, četnička publicistika, pa i ona iz emigracije, ne pominje suštinske činjenice: da su, u ovome slučaju, kako docnije jasno svjedoči Blagota Bošković — „potpisali tekst zakletve ‘Nezavisnoj Crnoj Gori”’ (R. Pajović, 547)… DNEVNA ZAPOVJED CRNOGORSKOJ NARODNOJ VOJSCI. - 17. april 1945. Crnogorci, U ovome ratu dokazalo se da vrijedi samo ona vojska koja zna zašto se bori i koja postignuće svoga ratnoga cilja više cijeni od svoga života. Od toga pravila ne može biti izuzetak ni Crnogorska narodna vojska, te joj mora biti jasno da je njen ratni cilj ne samo pravedan nego i toliko utkan u pravnu i političku svijest crnogorskog naroda, da bez njegova ostvarenja ne može nijedan Crnogorac ni zamisliti svoju ličnu sreću. Svaki narod voli svoju domovinu. Vrhunac ljubavi prema domovini je spremnost na smrt u borbi za njenu državnu slobodu. Samo narodi koji su dokazali da znaju slobodu svoje domovine kupati svojom i neprijateljskom krvlju, poštovani su od drugih naroda. Zato je crvena boja - boja slobode. Crnogorski narod dokazao je svojom vjekovnom borbom sa Turcima da zna cijeniti državnu slobodu. Zbog toga je u očima ne samo evropskih naroda nego i svih drugih naša borba za državnu slobodu Crne Gore ne samo sama po sebi razumljiva, nego ne bismo bili od njih cijenjeni, ako je ne bismo vodili. Ne bi nas smatrali dostojnima da se zovemo Crnogorci, ako Crna Gora ne bi bila samostalna država.
Crna Gora mora ili ostati „gnjijezdo junačke slobode” ili postati grob crnogorske slave.
Tako jasnoga i tako pravednoga ratnoga cilja, kao što je naš, nema nijedan od velikih učesnika u ovome ratu. Oni imaju javne i tajne ratne ciljeve. Prvi su tako magloviti i njihova opravdanost toliko sumnjiva da ih moraju skoro svaki dan objašnjavati i njihovu pravičnost dokazivati.
Crnogorci,
U ovome ratu bore se na našemu kontinentu američki kapitalizam, ruski komunizam, koji se zove boljševizam, i njemački nacionalsocijalizam. Komunizmu, ako ga promatramo kao borbu između rada i kapitala za vlast u državi, ne može se poreći izvjesna opravdanost, jer bezdušnost kapitala prema radu, u najviše slučajeva, tako je velika da prelazi u zločin. Međutim, desilo se nešto što bi svaki koji ne zna o čemu se radi, smatrao nemogućim. Moskovski boljševizam udružio se sa englesko-američkim kaiptalizmom protivu njemačkoga socijalizma. Savezne Sovjetske Socijalističke Republike postale su saveznik kapitala protivu socijalističke Njemačke! Da bi boljševizam opravdao taj svoj postupak pred širokim narodnim slojevima proglasio je njemački nacionalsocijalizam fašizmom, iako ovaj sistem vladavine nije nikada prihvaćen u Njemačkoj. Ako bi svaki auktoritativni sistem bio fašizam, onda bi boljševizam bio obrazac fašizma, jer je boljševizam najauktoritativniji sistem vladavine.
Premda je to tako, boljševizam i dalje uporno dokazuje da se bori protivu fašizma. Jasno je da se ne radi o savezu kapitala i rada nego o savezu triju svjetskih imperijalizma: britanskoga, śevero-američkoga i moskovsko-boljševičkoga. Prvoj dvojici je demokracija, a trećemu komunizam samo pelena, kojom pokušavaju prikriti svoje planove, za vladavinu nad ostalim narodima. Da je komunizam samo maska moskovskoga imperijalizma, dokazuje sudbina Rumunjske, Srbije, Bugarske i sviju zema-
lja, koje je boljševička vojska okupirala. Danas je svakome jasno da Moskva njih ne predviđa kao komunistički uređene nezavisne države, nego kao sastavne dijelove moskovske imperije. Komunizam, kao borba između kapitala i rada, u Crnoj Gori ne postoji jednostavno zato što u Crnoj Gori nema kapitala. Jedini kapital, koji je imala Crna Gora, to je njena slava i državna sloboda. Taj kapital pripada jednako svima Crnogorcima, ukoliko nijesu izdajnici Crne Gore.
Pošto u Crnoj Gori nema borbe između kapitala i rada jasno je da ne može biti ni komunista nego samo privrženika moskovskoga imperijalizma. Da bismo izvojevali crnogorsku državnu slobodu i time ostvarili naš ratni cilj, moramo se boriti protivu svakoga pokušaja uklapanja Crne Gore u bilo koju moskovsku guberniju. Činjenica, što su joj dali ime omrznute Jugoslavije, samo će pojačati naš otpor. Hoću da vas upozorim i na opasnost koja prijeti crnogorskoj državnoj slobodi od
beogradskih agenata. Najkrvoločniji medju njima poznati su pod imenom srpski četnici. Dok pristalice Moskve obećavaju Crnoj Gori autonomiju, dotle beogradski agenti ne kriju da hoće da je pretvore u gomilu srezova nekadašnjega beogradskog pašaluka. Njihovi krvavi tragovi dugo će podśećati na njihove krvničke namjere. Vojnici! - Izložio sam Vam pitanja koja moraju biti svakome pojedinome jasna, da bi mogao biti svjestan moralne snage i pravičnosti našega ratnoga cilja. Pozivam Vas da nikada ne zaboravite da ste vojnici slave svoje domovine, čiji blagoslov prati svali i vaš korak.
ŽIVJELA SLOBODNA CRNA GORA! ŽIVIO CRNOGORSKI NAROD! ŽIVJELA CRNOGORSKA NARODNA VOJSKA!
17. aprila 1945, Zagreb Predśednik Crnogorskog državnoga vijeća, glavni komandant Crnogorske narodne vojske
SEKULA DRLJEVIĆ s.r.
(Izvor: B. Kovačević, 194-196)
DNEVNA ZAPOVJED. - 28. april 1945. CRNOGORCI, Crnogorski narodni ideal je Slobodna Crna Gora. Ostvarenje toga ideala ratni je cilj Crnogorske narodne vojske.
Da bismo se borili pod barjakom, koji u svojim bojama sadrži naš ratni cilj, proglašujem crnogorskom narodnom i državnom zastavom trobojku: crveno, crno, zeleno. Crvena boja je boja slobode, zelena boja je boja gore, ođevene listom proljeća. Sve tri boje zajedno znače Slobodna Crna Gora. Istovremeno te boje odgovaraju bojama crnogorske kape i dolame.
Dokaz da su i boje naše nošnje boje Slobodne Crne Gore. Unošenjem naših narodnih boja u najsvetiji amblem naroda i države „u naš narodni barjak” potvrđujemo svoju neopozivu odluku da nova Crna Gora bude Crna Gora crnogorskog naroda.
Pravno i političko uređenje koje su nam ostavile u nasljeđe Crna Gora Balšića i Crnojevića, Crna Gora mitropolita iz raznih plemena i Crna G ora Petrovića dragocjena je tekovina koju će Crnogorci smatrati čvrstim i pouzdanim temeljem, na kome će izgrađivati narodnu Crnu Goru. Crnogorski narod znaće spojiti duboko poštovanje prošlosti sa mudrim izgrađivanjem svoje savremenosti i budućnosti. VOJNICI, Predajući Vam novi barjak znam da ga predajem u sigurne ruke. Ne sumnjam da će Vaša junačka pregnuća spojiti sa njim slavu opjevanih djela naših predaka.
NEKA VAM JE BOG U POMOĆ!
Predśednik Crnogorskog državnog vijeća, vrhovni komandant Crnogorske narodne vojske
SEKULA DRLJEVIĆ, s. r. (Izvor: B. Kovačević, 198)
Napomene „Antene M“: [1] MILJAN RADONJIĆ, advokat iz Podgorice, doratni režimski poslanik, od Đurišića po dogovoru sa opunomoćenikom za Crnu Goru njemačkih okupacionih vlasti dr Kramarcom postavljen 19. novembra 1944. za predśednika Nacionalnoga komiteta za Crnu Goru, Boku i Stari Ras. [2] BOŠKO AGRAM, iz Straševine kod Nikšića, podoficir žandarmerijskoga kora Kraljevine Crne Gore. Po austrougarskoj okupaciji, odmetnuo se u šumu; komituje i nakon 1918. protiv srpske reokupacije. Srbi mu 1919. zapalili kuću. Početkom 1924, uz lažno obećanje vlasti Krljavine SHS o amnestiji, predao se kod Nikšića u većoj grupi boraca Za pravo, čast, slobodu i nezavisnost. Osuđen na 15 godina robije, kaznu izdržavao u KPD Zenica. Amnestiran 1934, vraća se u Straševinu, član Crnogorske federalističke stranke. Učesnik Petrovdanskoga sabora 12. jula 1941. Kao i neki drugi „zelenaši” iz nikšićkoga, danilovgradskoga i podgoričkoga kraja početkom 1942. priključuje se od partizana otcijepljenoj i protiv njih konfrontiranoj „Narodnooslobodilačkoj vojsci Crne Gore i Hercegovine” puk. Baja Stanišića, koji je dotadašnji saradnik u partizanskome glavnom štabu Crne Gore. Stanišić naredbom br. 9 od 16. marta 1942. postavlja Agrama za „komandanta četničkih snaga na teritoriji Crne Gore i Hercegovine”. Na Uzdomiru kod Nikšića Agram zapovijednik u borbi protiv partizanske jedinice Save Kovačevića. Međutim, Stanišić 4. jula 1942. razriješio Agrama komandenavodno, Agram napuštio Stanišića kada se taj priključio organizaciji D. Mihailovića. Nakon toga, Agram u vojsci gen. Krsta Popovića. U Đurišićevoj koloni krenuo iz Crne Gore, pretpostavlja se, jer mu je prijetila partizanska osveta. Ubijen od četnika kod Klagenfurta (Austrija).
(Nastavak u neđelju, 1. juna)
Andrijevica nam gotovo davaše ovacije. Bezbrojna pitanja postavljali su nam za broj i poziciju turske vojske. Moj vođa ispunjavao je svoj zadatak. Ja sam proglašena za junaka. Ranije je Vojvoda pisao Kajmakamu odnosno mene. Šta je vojvoda pisao Kajmakamu u Berane nijesam nikad to doznala, ali je Vojvoda pisao Kajmakamu i to da mi da pratnju do granice. Iz svega što sam ja mogla zaključiti bilo je to da sam ja iskorišćena za neke političke ciljeve, uspješno prolazeći kuda je smatrao da je prolazak vrlo opasno preduzeće. Neke ličnosti su mi dosađivale da se za mene sada može reći: „jedna koja može gledati smrti u oči“. Prema svemu mislim da sam ja našla smrt, kakva i kolika bi objašnjenja morala pasti na pitanja koja bi niknula odnosno smrti jednog britanskog podanika. Veći broj učitelja bijaše se okupio na Andrijevici za vrijeme raspusta. Mnogi od njih bili su školovani u Beogradu i oni bijahu specijalnog mišljenja odnosno ubistva Aleksandra i Drage – da je to bila sjajna stvar za Srbiju i kad sam ja primijetila da to može donijeti nesreću, nije im se to dopalo. Čak, ličnosti koje su u početku govorile da je ubistvo bilo strašno sada su
Svjetina na Cetinju je još od srca odobravala ubistvo Aleksandra Obrenovića i bila ispunjena mržnjom prema Engleskoj što je prekinula diplomatske veze sa Srbijom. Ipak većina svijeta u zemlji mislila je da bi bilo dobro da se umiri oduševljenje u pogledu ubistva
govorili da, pošto je učinjeno – dobro je što je učinjeno. Vojvoda i kapetan kazali su mi da su sve zemlje u Evropi priznale Kralja Petra za kralja izuzevši Engleske i da je srpski ministar otišao iz Londona.
Kroz čitavu Tursku teritoriju Srbi, Grci i Bugari bore se svom snagom za postavljanje svojih vladika. Čim se postigne da se vladika postavi, poslije toga odmah niče škola sa srpskim, grčkim i bugarskim učiteljima
Engleska, oni su dodavali, bila je često naš neprijatelj. Oni se nadaju biće dobro – naročito – biće dobro poslije mog putovanja, oni misle. Čitav moj povratak do Cetinja bio je neka vrsta trijumfalnog pohoda. Jovan Martinović, serdar u Kolašinu, bio je zadovoljan kad je čuo za ekspediciju u Peć, ali je priznao otvoreno, da on to ne bi smio predložiti. Vojvoda Lakić govorio je, da je on dobro bio informisan i kazao je, da nije znao momenat koji bi bio sigurniji za pokušaj putovanja do Peći. Kroz svako mjesto kroz koje sam prolazila bio je svak mišljenja, da se ima uskoro nešto dogoditi. U Podgorici bila sam primljena od Guvernera Špira Popovića i provezao me je kroz varoš. Stigla sam na Cetinje u vrijeme ručka i pojavila se u mom uobičajenom kutku. Gospodin Šiplej i grof Bulati pozdravili su me i rekli su mi da su oni mislili da sam negdje bila u okolini. Gde sam bila? „U Peći“ –rekla sam ja. Utisak zaprepašćenja na diplomatski sto bio je veći nego na Crnogorce. „Ali put je zatvoren“ – rekoše. Ja sam ih uvjerila da njihovo mišljenje
ne dijelim i gospodin Šiplej reče, da je on imao ma imalo pojma da ja imam tu namjeru, on bi telegrafski meni spremio putovanje. U isto vrijeme priznade: „Ja mislim da ste vi bili tamo zbog nečega.“ I dao mi je jedan izvanredan savjet: „Nikad ne tražite savjeta od britanskih predstavnika, ako hoćete da učinite jedno rizično djelo“. U stvari on je bio potpuno zadovoljan mojim putovanjem i oko stola diplomatskoga gdje se bilo natiskalo puno svijeta, govoreno je da na koje mjesto Englez može doprijeti tu niko drugi dospjeti ne može. Ja primih poziv od bugarskog predstavnika moleći me za razgovor. On nije bio dugo na Cetinju, ali docnije postao je jedan od najboljih poznavalaca Balkanske politike. To je bio gospodin Rizoff, koji je kao bugarski ministar u Berlinu, imao ogroman udio u Balkanskoj politici u vrijeme velikog rata.
On je bio Maćedonac rođen u Risni, tipičan Bugarin u građi i izgledu pametan i bistar intrigator. Njegovo uzbuđenje zbog mog putovanja bilo je veliko i on je htio svaki mogući detalj da mu se kaže odnosno turske vojske, gdje je, i kako se i gdje nalaze. Ja sam govorila njemu da sam razumjela da se ustanak priprema. On mi je rekao potpuno otvoreno da je ustanak pripremljen i da će odmah izbiti čim žetva bude sređena.
Po ovome sam zaključila da je Rizoff duboko umiješan u zavjeru. Misao, u koju sam se docnije potpuno uvjerila. Između ostalih papira koji su pronađeni kod bugarskog komite Doreffa, nađeno je jedno pismo potpisano od Grasdoffa, gdje opisuje njegov pokušaj da uveze oružje kroz Crnu Goru u Maćedoniju. Plan koji je bio nemoguć zbog arbanaškog protivljenja da se preveze preko njihove teritorije. Doreff je posjetio Cetinje pa kaže: „Govorio sam sa gospodinom Rizoffom u pogledu za prelazak kroz Crnu Goru ljudi i municije. Čak po cijenu da izgubi svoj položaj on je raspoložen da sam učestvuje. Ali zbog velikih teškoća na koji je plan naišao u Arbaniji mi se njega moramo odreći. Gospodin Rizoff se nada da će biti skoro premješten u Beograd. Gospodin Rizoff srio je M. Mi-
lakoff u Arbaniji. On je riješio da produži pripremanje organizacije dok javno mišljenje ne bude ubijeđeno u nekorisnost turskih reformi ili bar da se postavi utvrđen rok odnosno reformi. U razgovoru sa mnom u oktobru 1905 Rizoff je bio pun nade da će Evropa intervenisati.
Bez rezultata vodila se borba između Bugara i Turske vojske kroz Maćedoniju više godina i mnogo bugarskih seljaka pobjeglo je iz Maćedonije u Bugarsku odakle su nove čete spremane. Slaba borba počela je od slovenskih seljaka blizu Skoplja koji su se priznavali za Bugare ali Srpsko-Bugarska borba za Skoplje, uistinu arbanaški grad, sada počinje. Kroz čitavu Tursku teritoriju Srbi, Grci i Bugari, bore se svom snagom za postavljanje svojih vladika. Čim se postigne da se vladika postavi, poslije
toga odmah škola sa srpskim, grčkim i bugarskim učiteljima niče i pod protekcijom jedne od Velikih sila počinje nova propaganda.
U vremenu kad se jedan vladika postavi to je značilo smetnju za Kralja „one druge“ strane. Engleske vladike mole se pobožno i svakad za hrišćansku braću na Balkanu – srećom nesvjesni da njihova hrišćanska braća jedino su zauzeta u razmišljanju – kako da izvrše kakav pokolj ili da predadu Turcima koga svještenika protivne nacionalnosti.
Srbija je trijumfalno vikala Bugarima: „Stoj“. U 1902 vladika u Skoplju je umro. Srbi nijesu imali svoga vladike na turskoj teritoriji od uništenja srpske patrijaršije 1766 na čemu je više rađeno od strane Grka nego Turaka. Sada su Srbi tražili to mjesto za sebe. Ruske Vjedomosti objavile su jedan naučni članak odnosno Patrijaršije u Peći.
Porta je gledala sa strahom uzdizanje Bugarske. To isto mislili su i Grci u Patrijaršiji Grčkoj u Carigradu. Oni su od 1766 mislili na uništenje slovenske kraljevine. Oni posmatraju da od 1902 daleko su manje opasni Srbi od Bugara. Firmilijan je u pravo doba posvećen u junu 1902. Ovo kao jedna slamčica pokazuje da Rusija duva na stranu Srpske odbrane, ona počinje da uviđa da ne može dozvoliti jednu moćnu Bugarsku između nje i Konstantinopolja.
Na Cetinju zapazila sam da je moje putovanje gledano kao tajanstveno i vezano sa „nečim“ što ima da se desi i bilo je interesantno zapaziti da pored toga što svjetina još od srca odobrava ubistvo Aleksandra Obrenovića i bilo je ispunjeno mržnjom prema Engleskoj što je prekinula diplomatske veze, ipak većina svijeta u zemlji misli da bi bilo dobro da se umiri oduševljenje u pogledu ubistva. Tih dana je Kralj Nikola intervjuisan od nekog britanskog i drugih novinara, bio je spustio nos, žaleći se na zloću srpsku i uvjeravao novinare da su Crnogorci mnogo plemenit narod. Govorio je da su Crnogorci kao dobro dijete naslijedili najbolje osobine srpske rase. Tako je i on postupao, pa nije bio ni prilikom pomena u crkvi, niti na gala predstavi u Zetskom domu što se je davala u znak dolaska na prijesto Kraljev. Intervjuisanje je vrlo pouzdan metod gdje se pomoću intervjuisanja može raširiti jedno pogrešno mišljenje. (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 19. Statuta Cemex Montenegro AD Podgorica, Odbor direktora je na sjednici održanoj dana 12.5.2025. godine, donio
O D L U K U
o sazivanju redovne godišnje Skupštine akcionara CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica
Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21, 4/24) i člana 19. Statuta CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica
s a z i v a s e
S K U P Š T I N A A K C I O N A R A CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica žZa dan 26.6.2025. godine sa početkom u 12 h u KIC Budo Tomović, Ul. Vaka Djurovića bb, Podgorica sa slijedećim
D N E V N I M R E D O M 1.Razmatranje i usvajanje Finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju Društva za period 1.01. – 31.12.2024.godine, 2.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o reviziji Finansijskih iskaza za period 1.01. – 31.12.2024. godine, urađenog od strane revizorske kuće TPA Audit Tax & Accounting, 3 Izbor revizora Društva za 2025.godinu,
Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara, u poslovnoj zgradi Društva u Podgorici, Bulevar Knjaza Danila Petrovića 13/23. Akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara dužni su da se prijave Sekretaru društva najkasnije 2 sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa zakonom. Sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na tel: 020 238 419.
ODBOR DIREKTORA
Predsjednik Joško Težulat
Formati
1/9
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Sa bolom u srcu javljamo da je juče u ranim jutarnjim časovima preminula naša voljena majka, baba, sestra i tetka
841
MUNIRA-NINA EFOVIĆ rođena LJUCA
Uvijek ćeš biti u našim srcima. Dženaza je obavljena u krugu porodice.
OŽALOŠĆENI: djeca ENES, ENISA i ELDIN, snaha JOVANA, zet MIRSAT, unučad: HARIS, DILAN i HANA, sestre AZRA, JASMINA i BISERA, braća ABDIJA i ENVER, zaove AFIZA i FIKRETA, jetrva VAHIDA, stric MUSTAFA, porodice EFOVIĆ, LJUCA i ostala mnogobrojna rodbina
Sa poštovanjem i tugom počivaj u miru.
BORO i ZDENKA
Posljednji pozdrav
VESELINU PEJAKOVIĆU
,,Neka ti je vječna slava, Vesko. Bio si više od poslodavca – bio si mentor i prijatelj. Hvala ti za sve prilike i sjećanja.“
DANIJELA ROLOVIĆ
Tužnim srcem obavještavamo da nas je dana 25. maja 2025. nakon kraće i teške bolesti u 71 godini napustila naša voljena
871
NATAŠA Miloradova LAKIĆEVIĆ rođena BULAJIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 26. maja od 11 do 16 časova i 27. maja od 11 do 13 časova, nakon čega polazimo za Novo Selo, gdje će se u 15 časova obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI:
sin IVAN, kćerka DRAGANA, brat BRANKO, zet IGOR, snaha BOJANA, brat od strica SIMO, sestre od stričeva, zaova MILEVA, jetrva ZORICA, unučad, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina LAKIĆEVIĆ i BULAJIĆ
Posljednji pozdrav našem voljenom bratu i stricu
VEŚU
Tvoj odlazak ostavlja prazninu koju ni vrijeme, ni riječi ne mogu ispuniti.
Ali iza sebe ostavljaš trag dostojanstva ljubavi i prisustva koje se pamti.
VOJO,
Posljednji pozdrav poštovanom kumu
VESKU PEJAKOVIĆU
Počivaj u miru.
PAVLE, MIHAILO, MARIJA
868
Posljednji pozdrav dragom
VESKU
ĐOLA LOMPAR
863
Posljednji pozdrav našem dragom
Dana 24. maja 2025. preminuo je u 66. godini naš voljeni
VESELIN Mila PEJAKOVIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice 25. maja 2025. godine na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI:
sinovi MILO i IVAN, kćerka ANĐELA, brat VOJISLAV, sestra VESNA, sinovac FILIP, sinovične OLJA i BOJANA i ostala rodbina
I ako te više nema ostavio si iza sebe trag dobrote, dijela i tihe snage. Tvoje odsustvo boli, ali tvoje prisustvo u našim sjećanjima, ostaje živo, jasno i vječno.
Sestra SEKA i zet VOJO RATKOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom bratu VESKU
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
VESELINU PEJAKOVIĆU
Počivaj u miru.
MILAN KRŠIKAPA sa porodicom
SLAVICA, SEKA, SANJA i NENA
855
862
naš
Danas se opraštamo od tebe koji si bio mnogo više od oca.
Bio si naša snaga, naša zaštita, naš oslonac. Bio si čovjek čvrstog karaktera, a opet blag, pun ljubavi i razumijevanja.
Tvoj duh bio je veći od bolesti.
Tvoj optimizam, smisao za humor i vedrina nosili su i tebe i nas.
Hvala ti za bezbrižno djetinjstvo, sigurnost i svu ljubav koje si nam pružio.
Hvala za svaki trenutak koji smo proveli zajedno. Postavio si nam temelje na kojima ćemo graditi svoje živote - čvrste, pune poštenja i hrabrosti.
Znaš već koliko te vole, kako bi nas ti nazvao, zlatna đeca.
849
ANĐELA i IVAN
Sa tugom i zahvalnošću opraštamo se od dragog oca i tasta VESELINA PEJAKOVIĆA
Tvoja prisutnost ostavlja vječiti trag u našim životima, a tvoje vrijednosti i ljubav koje si nesebično dijelio, nosićemo sa nama zauvijek. Tvoja ćerka ANĐELA i zet NIKOLA KRŠIKAPA
854
Posljednje zbogom
VESKU
Čast i privilegija je biti dio tvoje familije!
Ostaješ u najljepšem sjećanju i hvala ti na svemu!
Počivaj u miru, dobri VERI!
GOGA RAŽNATOVIĆ 860
Posljednji pozdrav
VESKU
Bila je čast i privilegija poznavati te. Počivaj u miru.
MIĆO i RADMILA
Posljednji pozdrav našem dragom
Posljednji pozdrav
861
VESKU
Veliki i dobri ljudi žive i nakon svog odlaska, a Vi to jeste. Hvala Vam na svakom osmijehu, podršci, lijepoj riječi, kojih nikad nedostajalo nije.
TANJA STOJANOVIĆ i DUŠANKA BOŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanju. Tvoj FILIP sa porodicom
Posljednji pozdrav
VESKU
NENO RATKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom
VESKU
DRAGO i STANKA RATKOVIĆ
873
Godinu dana te nema sa nama
A svaka pomisao na tebe budi tugu, ali i ponos što si bila naša a mi tvoji.
867
Posljednji pozdrav dragom VESKU
RAJKO IVANOVIĆ sa porodicom
864
Počivaj u miru.
MIKA, IVANA, IVICA i IRENA sa porodicama 856
Navršava se godina dana od smrti naše drage ujne
MARICA VELIMIROVIĆ
Hvala ti za svu ljubav i poštovanje što si nam pružala.
Od MIŠA i FRANSOAZ iz BELGIJE
Posljednji pozdrav našem dobrom i plemenitom direktoru VESKU
Neka ti je laka crna zemlja. SANJA, MIRA, SLAVICA
KOLEKTIV D. O. O ,,CETKOM!“
26. 5. 2000 – 26. 5. 2025.
MIROSLAV MILANOVIĆ
Sjećanje na tebe je uvijek prisutno, a ljubav vječna.
Tvoja porodica: MAJA, PEĐA, BORKA, IVANA i VLADIMIR
845
Danas je šest godina otkako je svoje najljepše plave oči sklopila naša voljena
ROSANDA – ROSA Blaža PAVIĆEVIĆ
Godina je od kada nas je napustila naša voljena
MILENA RADUSINOVIĆ rođena SPAHIĆ
844
843
869
Godine prolaze, ali sjećanje na tebe nikada neće izblijedjeti. Dok god živim, bićeš dio moje duše. Vječno sam ti zahvalna za sve što si učinila za mene i moju porodicu. Voljena i nikad zaboravljena moja tetka.
Tvoja bratanična ZORKA - NADA MIŠKOVIĆ sa porodicom
Sjećamo se tvoje snage, vedrog duha i osmijeha punog nade da će biti bolje. Pamtimo te i po toplini kojom si zračila, pogledu punom ljubavi, uvijek spremna da nas dočekaš, pružiš podršku i ohrabriš.
Kroz sjećanje i ljubav koja ne prestaje, zauvijek te čuvamo.
Suprug MIODRAG, djeca MILKA i MILOŠ, unučad NAĐA i FILIP
Poneđeljak, 26. maj 2025.
Dana 26. maja 2025. navršavaju se četiri godine od smrti mog supruga
836
DRAGANA Petrovog PEJOVIĆA
Neka Te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava.
MILA
MEMORIAM 26. 5. 2024–26. 5. 2025
MARICA – BEKA Stanojeva VELIMIROVIĆ rođena VUKADINOVIĆ
Draga ujna, Ostavila si za sobom trag dobrote i topline koji će zauvijek ostati u našim srcima. Sjećamo te se i spominjemo s ponosom. U Crnoj Gori se za ženu poput tebe kaže „ŽENA –ČOVJEK“. I to si bila i ostala u našim srcima. S ljubavlju i poštovanjem,
Zaovičići: BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR sa porodicama
Brateee...
...rano moja neprebolna, željo moja doživotna!!! 45 godina želim bratski zagrljaj!!! Počivaj s našom MAJKOM napaćenom...
Pati i tuguje za Vama
Sestra i šćer ZORICA
Dragi naš
Prođoše četiri godine, kao četiri dana. A boli jako, ne prolazi. Počivaj u miru.
Tvoja sestra VJERA i brat VESKO sa porodicom
Navršava se pet godina od smrti našeg dragog
Prođe još jedna godina bez tebe, ali ti u našim srcima i dalje živiš kroz najljepše uspomene i sjećanja.
I
Prije
10
Doživotno tuguju za Vama
ILIJA, KOSARA i MILAN VUJOŠEVIĆ
840
Dragom ocu i đedu
TOMISLAV - TOMO MILANOVIĆ
Deset godina od rastanka sa tobom, a nijedan dan bez pomisli na tebe. Beskrajno tužni, a ponosni što smo te takvog imali. Počivaj u miru.
Tvoja kćerka ANDRIJANA BABIĆ, unuke TEA i IVA, unuk NEDELJKO
IN MEMORIAM
DRAŠKO Vladov BOŽOVIĆ
PORODICA BOŽOVIĆ
Sjećanje na voljene brata i snahu
TOMA SONJU MILANOVIĆA MILANOVIĆ 26. 5. 2015. 23. 2. 2002
Praznina koja je nastala vašim odlaskom uvijek će boljeti.
Ostajete da živite kroz najljepše uspomene i sjećanja. Počivajte u miru
SLAVKA, VESNA i VERICA sa porodicama
26. maja 2025.
848
Ministarstvo kulture i medija
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
NAGRADA
PODUHVAT
ZA IZDAVAČKI
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Staniša M. Ivanović
nas
Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje
Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
