Subota, 26. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21330 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
RASVIJETLJENO UBISTVO: Iz Uprave policije saopštili da je pokojni Cetinjanin imao kontakte sa članovima kriminalnih grupa i da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je bio slučajna žrtva
V. d. direktora
Uprave policije Lazar Šćepanović objasnio je da se Bogdanović neposredno prije ubistva vratio u Crnu Goru, jer je bio pomorac, ali da su ga osumnjičeni pratili nekoliko dana
Aktivistkinja i osnivačica fonda „Ne ćuti“ iz Kazahstana u Budvi čeka odluku Višeg suda o ekstradiciji
AZLP kazao da MUP treba da objasni ko je i kako izmijenio zvanični logo specijalnih policijskih jedinica
Da posebne jedinice imaju novi logo otkriveno je nakon takmičenja ,,Dubai Swat Challenge“, na kom su specijalne policijske jedinice koristile obilježje gdje se nalazi orao i stara kapela Karađorđevića na Lovćenu. U pozadini je zastava sa Vučjeg Dola. Ovakav miks simbola, promjena loga i unošenje kapele Karađorđevića, ima duboke
INTERVJU: Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat
Tivat je grad sa najvećom prosječnom zaradom u Crnoj Gori i često kažem da u Tivtu ne radi samo onaj ko ne želi da radi. Već neko vrijeme radna snaga nam pristiže iz zemalja Azije i Afrike. U gradu živi i radi više od 50 nacija. Naš problem ni u kom slučaju nije nezaposlenost, već nedostatak radne snage i kako se bližimo EU, ovaj problem će biti sve izraženiji, posebno u uslužnim djelatnostima i zanatstvu
Burna rasprava obilježila jučerašnje zasijedanje Skupštine prijestonice
Nakon burne rasprave sa gradonačelnikom Nikolom Đuraškovićem, koji je Oskara Hutera, između ostalog, optužio da na svaki način pokušava da u političke i predizborne svrhe iskoristi tragedije koje su se desile na Cetinju, Huter je kazao da odbornički klub Demokratske partije socijalista podnosi kolektivnu ostavku, koja će formalno biti dostavljena i pojedinačno za svakog od njih
CETINJE - Odbornici
Demokratske partije socijalista u Skupštini prijestonice kolektivno su juče podnijeli ostavke, jer je odbijen njihov zahtjev da se jučerašnja sjednica lokalnog parlamenta odloži za ponedjeljak, kada bi trebalo da stigne odgovor premijera Milojka Spajića na zahtjeve usvojene na vanrednoj sjednici održanoj 11. aprila.
Skupština prijestonice Cetinje uputila je sa te sjednice zahtjev predsjedniku Vlade da, u roku od 14 dana od dana upućivanja zahtjeva, dostavi pisani odgovor, pojedinačno, na sve zaključke koje je donijela Skupština prijestonice na sjednici održanoj 10. januara ove godine.
Odbornik DPS-a Oskar Huter naglasio je da je juče bio krajnji rok do kada je premijer trebalo da se izjasni, dok je sa druge strane predsjednica Skupštine pojasnila da su zahtjevi poslati 14. aprila, te da je krajnji rok ponedjeljak 28. april.
Huter je nakon ovakvog odgovora zahtijevao da se jučerašnja sjednica odloži do tog datuma i dobijanja odgovora od premijera, što je predsjedavajuća odbila.
- Razumijem da ste administrativno to prolongirali, ali vas molim, zbog novonastale situacije, katastrofalne bezbjednosne situacije, da ovu sjednicu odložimo do pone-
Došao je momenat da vam to ovako direktno kažem. Ni jedan jedini dogovor od 1. januara vi nijeste ispoštovali. Svaki ste sabotirali. Javno pričate o zajedništvu, a po terenu pokušavate da ocrnite ove ljude ovdje i da to zajedništvo srušite. Nemojte imati dilemu da znamo sve, kazao je Đurašković Huteru
djeljka, kada bi trebalo da stignu odgovori od premijera. Ne postoji važnija stvar od bezbjednosti. Rad ove sjednice ne može biti preči od života sugrađana, od života svih nas - poručio je Huter. Predsjednica Skupštine Milena Vujović podsjetila je da je dogovor nakon sjednice održane 11. aprila tekuće godine bio da se nakon dobijanja odgovora od premijera Spajića održi sjednica posvećena samo tim odgovorima. - Tako da nema potrebe da sjednicu koja je za danas zakazana odlažemo. Razumijem da ste vi iznijeli vaš stav, ali za danas imamo dnevni red koji treba da ispoštujemo - poručila je Vujović. Huter je ponovo odgovorio da ne postoji važnija stvar od bezbjednosti.
- Grad ima u posljednje tri godine 32 žrtve. Posljednja žrtva je potpuno nevini građanin.
To ste mogli biti i vi, to sam mogao biti i ja. Bilo ko od nas je mogao biti - kazao je Huter. Dodao je i da su se Ulcinjani ujedinili oko pijeska Velike plaže, a njih ne mogu ni tragedije.
- Klub odbornika Demokratske partije socijalista nema ovdje što da traži. Mi možemo da vratimo mandat građanima jer ništa nijesmo postigli - kazao je Huter. Na ovakvo obraćanje Hutera reagovao je gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković kazavši da nije iznenađen stavom odbornika DPS-a. - Gospodine Huter, nijesam iznenađen. Siguran sam da ostali odbornici DPS-a nemaju isto razmišljanje kao vi. Jedini koji u ova tri mjeseca ruši dogovore i zajedništvo ste vi. Došao je momenat da vam to ovako direktno kažem. Ni jedan jedini dogovor od 1. januara vi nijeste ispoštovali. Svaki ste vi sabotirali. Javno pričate o zajedništvu, a po terenu pokušavate da ocrnite ove ljude ovdje i da to zajedništvo srušite. Nemojte imati dilemu da znamo sve - kazao je Đurašković.
On je, takođe, kazao da sve što DPS radi na Cetinju ima za cilj političko profitiranje u susret lokalnim izborima.
- To ne treba da vam služi na čast. Nije to lijepo. Imali smo dogovor sa kolegijuma da
Delegacija pravnog tijela Savjeta Evrope
ćemo održati drugu sjednicu. Znali ste da danas imamo sjednicu i sa kojom tačkom dnevnog reda i ne vidim u čemu je problem - kazao je Đurašković, koji je, takođe, pitao je li je važno „hoće li se ta sjednica održati dan prije ili dan kasnije“.
- Mislim da je mnogo važnije da pokažemo zajedništvo i suštinski postignemo rezultate, a vi sve činite da toga zajedništva nema što po terenu, što u ovom domu. Očigledno da ova sala vama treba za predstavu i reklamu. Ali nije vrijeme za reklamiranje – rekao je Đurašković.
On je Hutera pitao i „gdje su bili kad su se dešavali bombaški napadi svaka tri dana na Cetinju, dok je DPS bio na vlasti“.
- Glas vam se čuo nije, jer je direktor policije bio iz DPS-a. Jedva smo vas tada natjerali da uopšte imamo sjednicu Skupštine na tu temu. Ni jedan jedini potez, a ni radnju nijeste preduzeli da se to više ne dešava. I vi danas nekoga prozivate - rekao je Đurašković.
On je odbornicima DPS-a poručio da u novembru, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori, ne pričaju o „izdajnicima, partizanima i četnicima“.
- Samo nam vi nemojte pričati o moralu, časti i o tome da smo Cetinjani. Držite nam lekcije evo tri godine. Prvo smo bili izdajnici, pa smo bili ovo i ono, pa ste nam nudili koaliciju - kazao je Đurašković i ocijenio da su postupci lokalnog odbora DPS-a „sve, samo ne cetinjski“.
Odbornik DPS-a Borislav Pravilović obratio se Skupštini nakon izlaganja Đuraškovića, kako je kazao, isprovociran reakcijom gradonačelnika. Poručio je da odbornički klub DPS -a stoji iza stava koji je izrekao Oskar Huter.
- Gradonačelniče, nemojte nas odvajati i smatrati govedima. Ovo je stav Demokratske partije socijalista i ovdje nema politike. Što se tiče izbora - srećni vam bili! Ovdje ste nam javno poručili da ćemo još četiri godine biti opozicija, i mi se toga držimokazao je Pravilović.
Odbornik SDP-a Mirko Stanić ocijenio je podnošenje ostavki odbornika DPS-a kao „politikanstvo“.
- Kao da je samo njima bezbjednosna situacija loša, a nama svima ostalima dobra – rekao je Stanić.
U lokalnom parlamentu Cetinja je 10 odbornika Demokratske partije socijalista, od ukupno 33 koliko ih broji Skupština prijestonice. J. Đ-P.
PODGORICA – Venecijanska komisija trebalo bi da razmatra zajednički zahtjev dijela crnogorske vlasti i opozicije o eventual nom kršenju Ustava najkasnije na 143. plenarnoj sjednici koja će biti održana 13. i 14. juna, ali je moguće da će mišljenje biti dostavljeno već sredinom maja.
To je za Pobjedu najavio advo kat i profesor Miloš Vukče vić, koji je u ime tri opozicione stranke radio na sadržaju mo lbe koju je predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad Mi lojko Spajić 26. marta uputio Venecijanskoj komisiji. U tom dokumentu je preci zirano da crnogorska strana traži „hitno dobijanje mišlje nja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutki nje Ustavnog suda Crne Gore, Dragane Đuranović“, doga đaja koji je krajem prošle i po četkom ove godine rezultirao dubokom krizom mnogih dr žavnih institucija. Četvoročlana delegacija prav nog tijela Savjeta Evrope za ustavna pitanja završila je ju če boravak u Crnoj Gori da bi iz prve ruke mogla dobiti više informacija o krizi koja je po tresla brojne institucije naše zemlje krajem prošle i početkom ove godine. Na čelu delegacije Venecijanske komisije bila je direktorica te institucije Simona Granata Mengini, a članovi su bili eksperti Filip Dimitrov, Erik Holmojvik i Kagani Gulijev. Tokom dva dana u našoj zemlji, oni su se susreli sa predstavnicima sudskih instanci, pravnih stručnjaka i političkih partija, čiji bi stavovi i argumenti trebalo da pomognu u donošenju konačnog stava VK.
SPORAZUM
Sve je počelo sredinom decembra, nakon što je Ustavni odbor donio zaključak kojim se penzioniše sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović, a šef parlamenta Andrija Mandić za-
tim usvojio takvu odluku. Opozicija nakon toga nije dopuštala održavanje sjednica, ističući da je ovakav potez „ustavni puč“, te da će pristati da se rad u plenumu vrati u normalu tek kada bude povučena sporna odluka koja je u suprotnosti sa Ustavom. Mandić je 5. februara pribjegao radikalnim mjerama i izrekao kaznu isključivanja iz rada parlamenta na 15 dana za najveći dio opozicionih predstavnika. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler je od početka ove godine u više navrata pokušavao da riješi ovdašnju političko-ustavnu krizu organizovanjem susreta i posredovanjem u komunikaciji između predstavnika vlasti
PODGORICA – Na jučerašnjoj sjednici Vlade Crne Gore, kojoj je predsjedavao potpredsjednik Aleksa Bečić, funkcioner Socijalističke narodne partije Miloš Rajković ponovo je imenovan za vršioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
Rajković se na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima nalazi od aprila prošle godine, a njegov dosadašnji rad obilježile su brojne sumnje u nezakonitost.
Načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstu poljoprivrede Ranko Kankaraš podnio je prošle godine Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Rajko-
Evrope za ustavna pitanja završila posjetu Crnoj Gori
Nadam se odgovorima na ono što je dijelom bilo pitanje i parlamentarne većine, a to je da li je Ustavni odbor izašao van okvira svojih nadležnosti kada je sredinom decembra razriješio sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović
i opozicije, a kako Crna Gora ne bi potpuno zastala sa integracijama. On je 24. februara prvi put za isti sto pozvao predstavnike dvije političke strane, kako bi se što prije došlo do rješenja podjednako kvalitetnog za obje strane.
No, tek 15. marta, premijer Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili su svoje potpise na sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za se-
kadrovskih rješenja
dam dana zajednički podnesu zahtjev za mišljenje VK, a povodom sporne procedure konstatovanja prestanka mandata sutkinji Đuranović. Sastanku su takođe prisustvovali visoki funkcioneri PES-a Boris Pejović i Bojan Božović - Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja VK u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja VK, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudi-
je Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23. decembra 2024. godine – saopšteno je tada iz Delegacije EU. Bilo je predviđeno i da, nakon potpisivanja ovog sporazuma, opozicija prestane sa blokadom Skupštine i vrati se učešću u radu odbora i plenuma. Ovaj uslov je ispoštovan bez pogovora, s obzirom na to da se poklopio sa istekom kazne koju je predsjednik Skupštine propisao najvećem dijelu opozicionih poslanika.
- Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine – istaknuto je iz Delegacije EU nakon sastanka dijela stranaka u vlasti i opozicije.
Konačno, usaglašeno je i da će fokus biti na ispunjavanju obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno Vladinom platformom „Barometrom 26“.
Uslijedio je rad na prijedlogu teksta koji će biti upućen VK, gdje je ministar Božović zastupao dio vladajuće većine, a profesor Vukčević opoziciju.
Molbu za hitno dobijanje mišljenja s preporukama, Spajić je uputio VK tri mjeseca nakon spornog događaja u Skupštini Crne Gore. U tekstu je potcrtana želja premijera da ovo savjetodavno tijelo SE da mišljenje o „nedoumicama u vezi sa ovom ustavno-pravnom problematikom“, uz pitanja i argumentaciju obje strane.
MIŠLJENJE
Nakon susreta sa članovima delegacije VK u Podgorici, Vukčević je za Pobjedu precizi-
vića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u radu Uprave za šume. Rajkoviću se na teret stavlja nezakonita prodaja državne imovine, produžavanje koncesionih ugovora bez saglasnosti Vlade, Ministarstva finansija i Ministarstva za državnu imovinu, nezakonita raspodjela tehničkog drveta i predizborno zapošljavanje.
Osim imenovanja Rajkovića, Vlada je na jučerašnjoj sjednici razmotrila više kadrovskih pitanja. Tako je Vesna Simović imenovana za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu i katastar nepokretnosti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Za vršiteljku dužnosti generalne direktorke Direktorata za evropske integracije, međunarodne fondove i digitalizaciju u Ministarstvu turizma određena je Ivana Bulatović Takođe, na funkciju vršiteljke dužnosti generalne direktorke Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu turizma određena je Maja Pe-
šić, dok će na čelu Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje u v. d. mandatu biti Olivera Blagojević
Vlada je donijela i rješenje o određivanju Renate Milutinović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja. Đ. Ć.
rao da su teme razgovora bile brojne, ali i da je lično insistirao da što prije stigne odgovor na pitanje iz redova opozicionara - da li je prekršen Ustav kada je Ustavni odbor Skupštine donio odluku o penzionisanju sutkinje Đuranović na osnovu Zakona o PIO, s obzirom na to da su dotadašnji postupci pokretani na osnovu Zakona o radu.
- Nadam se odgovorima na ono što je dijelom bilo pitanje i parlamentarne većine: da li je Ustavni odbor izašao van okvira svojih nadležnosti kada su na sjednici sredinom decembra utvrđeni razlozi za prestanak sudske funkcije na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju – precizirao je on.
Kako je dodao, u razgovoru je takođe prezentovao relevantnu dokumentaciju prevedenu na engleski jezik.
- Među njima je i saopštenje sa sjednice Ustavnog suda od 27. juna prošle godine kada je taj sud utvrdio da nijesu ispunjeni razlozi za prestanak funkcije iste sudije. Upoznao sam ih i da je Ustavni odbor znao za takvu odluku, ali je uprkos tome - po mom sudu - preuzeo nešto što je nadležnost Ustavnog suda i sam utvrdio razloge za penzionisanje – naveo je Vukčević.
Uz to je ukazao na činjenicu da je svim sudijama i prije i poslije slučaja sutkinje Đuranović mandat prestajao onda kada bi razloge za to utvrdio isključi-
vo Ustavni sud na svojim sjednicama, a zatim o tome obavještavao državni parlament. - Predstavnicima VK sam rekao da je značajno da čujemo i njihove preporuke za unapređenje cjelokupnog stanja u sudstvu, ali da prevashodno očekujemo odgovore na ovo pitanje. Upravo zbog toga što je ono izazvalo političku krizu, blokadu parlamenta i zbog čega im se Crna Gora, odnosno njen premijer, obratila sa zahtjevom za mišljenje. Zbog toga očekujem da VK direktno odgovori, jer bi sve ostalo predstavljalo udaljavanje od suštine pitanja koje je postavljeno – kazao je Vukčević. On je potvrdio da su se u VK posebno interesovali o načinu penzionisanja sudija svih sudova, uključujući redovne. - Tu sam ukazao da je Ustavni sud van okvira redovnog crnogorskog sudstva, jer je u pitanju organ koji vrši, između ostalog, kontrolu rada i odluka redovnih sudova, poštovanje Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima čak i kada su u pitanju odluke Vrhovnog suda – istakao je sagovornik Pobjede.
Vukčević nam je kazao da nije bio u prilici da dobije informaciju o tome kada se mogu očekivati zaključci iz VK, tim prije što je zahtjev upućen s molbom da se postupa po hitnoj proceduri.
- Očekujem da taj odgovor dobijemo sredinom maja ili najkasnije da bude predmet razmatranja na plenarnoj sjednici VK u junu. To je ujedno krajnji rok za odluku, ali je možemo očekivati već sredinom maja –izjavio je Vukčević za naš list. S obzirom na to da je od kriznih događaja prošlo više od četiri mjeseca, te da je dio vladajućih partija najavio da ih ne obavezuju stavovi VK još prije nego što je upućen zahtjev, teško da će se nešto promijeniti u odnosu snaga i stavovima svih strana nakon objavljenog mišljenja.
K. JERKOV
Svečano otvorena novoizgrađena zgrada Ambasade Sjedinjenih Država u Podgorici
PODGORICA – Teške odluke o bezbjednosti, energetici i ekonomiji koje danas donose Sjedinjene Američke Države vođene su dugoročnom misijom, jer teške stvari koje sada radimo donijeće prosperitet Americi, Crnoj Gori i našoj demokratskoj zajednici.
To je poručila američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke na otvaranju novog kompleksa Ambasade u Podgorici u koji je Vlada SAD uložila 264 miliona dolara, sa procijenjenom investicijom u lokalnu ekonomiju od 71 milion dolara.
Ambasadorka je tom prilikom ocijenila da nova zgrada Ambasade predstavlja više od radnog prostora jer, kako je objasnila, simbolizuje trajnu posvećenost Sjedinjenih Država prijateljstvu sa Crnom Gorom, vjeru u diplomatiju i vrijednosti koje povezuju narode Crne Gore i Amerike. - Nova zgrada Ambasade je fizički odraz našeg odnosa. Dizajnirana uz poštovanje crnogorske tradicije, izgrađena od kamena iz Nikšića sa timom od 380 profesionalaca iz Crne Gore, SAD i svijeta, ovaj projekat predstavlja primjer što Sjedinjene Države i Crna Gora mogu učiniti zajedno.
Ova zgrada je svjedočanstvo inovativnosti američke arhitekture, genijalnosti i odgovornog razvoja – rekla je ambasadorka.
Istakla je da temelj Ambasade počiva na kombinaciji lokalne izrade i globalne vizije, a da njeni zidovi odražavaju veličanstvenost crnogorskog prirodnog pejzaža.
- Dok je njena misija čvrsta kao kamen da produbi saradnju između naših naroda. Ova ambasada predstavlja naše
Nova zgrada Ambasade, kako je pojašnjeno na svečanosti, izgrađena je od kamena iz Nikšića, objedinjuje crnogorsko kulturno i arhitektonsko nasljeđe, tradiciju i modernizam i postavlja nove standarde energetske efikasnosti
trajno partnerstvo. To je platforma za akciju, za zastupanje i težnju. To govori svijetu da su Sjedinjene Države ovdje i da radimo rame uz rame sa građani Crne Gore na izgradnji bolje budućnosti – zaključila je ambasadorka Rajnke. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je da su Sjedinjene Države tokom cijele naše istorije, a naročito
od obnove nezavisnosti 2006. godine, bile postojan partner i iskren prijatelj Crnoj Gori. Naše strateško partnerstvo, kako je dodao, nastavlja da se širi i produbljuje u oblastima odbrane, ekonomskog razvoja, diverzifikacije energetskih izvora, reforme pravosuđa, digitalne transformacije, inovacija, kulture, obrazovanja i izgradnje institucija.
- Iako se razlikujemo po veličini i geografskoj poziciji, duboko smo povezani kroz vrijednosti koje baštinimo. Vjekovna crnogorska borba za slobodu i nezavisnost odražava duh američkog naroda. Danas, kada obilježavamo ovaj važan trenutak, ne prisjećamo se samo naše zajedničke prošlosti, već gledamo u još svjetliju budućnost, usmjere-
Sjednica mojkovačkog parlamenta prekinuta zbog nedostatka kvoruma
MOJKOVAC – Potpredsjednik opštine Mojkovac Ivan Ašanin podnio je juče usmenu ostavku na tu funkciju na sjednici lokalnog parlamenta, koja je potom prekinuta zbog nedostatka kvoruma, jer na zakazano zasijedanje nijesu došli opozicioni odbornici iz Demokratske partije socijalista.
Ašaninovoj ostavci na funkciju potpredsjednika prethodilo je njegovo zamrzavanje članstva u Građanskom pokretu Ura. Kao razlog za podnošenje ostavke, Ašanin je naveo to što, kako je rekao, ne želi da snosi odgovornost zbog nerealizovanih razvojnih projekata u opštini.
On je prethodno tražio izmjenu dnevnog reda jučerašnje sjednice dopunom da se razmatra njegova ostavka, ali se to juče nije desilo. Pojasnio je i da će njegova ostavka biti formalno potvrđena na narednoj sjednici mojkovačkog parlamenta. Ašan je, u izjavi Vijestima, rekao da je došlo do zastoja u razvojnim projektima u Mojkovcu, neispunjavanja obećanih projekata i njihovog neuvrštavanja u proceduru u državnom i lokalnom budžetu. Rekao je i da ostavkom želi da se ogradi od takvog stanja i nefunkcionalne lokalne uprave, što je bilo posebno izraženo tokom protekle godine. Ašanin je ostavku u mojkovačkoj upravi najavio još 11. februara,
samo nekoliko dana nakon što je Skupština Crne Gore sa zakašnjenjem usvojila budžet za ovu godinu. On je tada javno izrazio nezadovoljstvo odnosom drža-
ve prema njegovom gradu, te najavio ostavku „na prvoj narednoj sjednici lokalnog parlamenta“. - Ne želim da budem ikebana i definitivno želim da dignem
ni ka novim izazovima i mogućnostima koje budućnost donosi. Sjedinjene Države ne vidimo samo kao globalnog lidera, već i kao partnera koji razumije važnost odnosa zasnovanih na ravnopravnosti, otvorenosti i zajedničkoj viziji – rekao je Milatović. Direktorica Biroa za izgradnju objekata u inostranstvu Stejt departmenta Patriša Lesina objasnila je da nova zgrada Ambasade objedinjuje crnogorsko kulturno i arhitektonsko nasljeđe, tradiciju i modernizam, ali i da postavlja nove standarde efikasnosti.
- Dizajnirana je da zadovolji najviše nivoe energetske efikasnosti i odgovornosti za životnu sredinu. Objekat posjeduje sertifikat za liderstvo u energetskom i ekološkom dizajnu. Raspolaže sa mogućnošću pr oizvodnje energije na licu mjesta, naporednim mjerama uštede energije i sistemom za upravljanje atmosferskim vodama. Osim toga, ovaj projekat predstavlja i značajan privredni doprinos, sa procijenjenom investicijom u lokalnu ekonomiju od 71 milion dolara – zaključila je Lesina. Đ. Ć.
svoj glas - kazao je tada Ašanin. Kao ključni razlog za takvu odluku precizirao je da se u državnoj kasi nije našlo novca za razvojne projekte u turizmu na teritoriji Mojkovca, a za koje je, kako je rekao, garantovao i lično šef državnog parlamenta Andrija Mandić. Naime, u kapitalnom budžetu sredstva nijesu opredijeljena za završetak izgradnje ski-centra Žarski, izgradnju puteva Polja – Sinjajevina i Mojkovac –Slatina, zatim izgradnju replike srednjovjekovnog grada Brskova, ali ni memorijalnog centra Mojkovačke bitke. - Kada smo bili na sastanku u kabinetu gospodina Mandića, obećao nam je za skijalište, most, kao i za druge razvojne projekte. Rekao je: „Moji mini-
stri kad dođu, biće sve“ - ispričao je Ašanin u februaru. Građanski pokret Ura se prije dva dana javno oprostio Ašanina, koji je bio nosilac njihove liste na lokalnim izborima i član Predsjedništva stranke. - Opštinski odbor Ura Mojkovac se zahvaljuje sad već bivšem članu Ure Ivanu Ašaninu na doprinosu koji je dao našoj partiji u prethodnim godinama. Želimo mu sve najbolje, kako na privatnom tako i na poslovnom planu – stoji u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici ove političke partije. Ašanin je ranije poručio da neće inicirati pad aktuelne vlasti, ali da će se nakon narednih izbora „zalagati za vladu nacionalnog jedinstva“ u Mojkovcu. Lokalnu vlast u Mojkovcu čine koalicija „Za budućnost Mojkovca“, Demokrate, Građanski pokret Ura, Ujedinjena Crna Gora i „Ne damo Mojkovac“, koji raspolažu sa 17 od ukupno 31 mijesta u loklanom parlamentu. Sjednici SO juče nijesu prisustvovali odbornici opozicione Demokratske partije socijalista. R. P.
Subota, 26. april 2025.
Državna revizorska institucija dala uslovno i negativno mišljenje Upravi za vodu za 2023. godinu
PODGORICA - Uprava za vode (UZV) nije uspostavila efikasan sistem evidencije obračunatih i naplaćenih vodnih naknada što je rezultiralo dugom od preko 2,5 miliona eura, od čega 1,76 miliona duguju firme u stečaju – pokazala je revizija Državne revizorske institucije (DRI) za 2023. godinu. Na čelu ove institucije je Vesna Bajović od septembra 2021. godine.
Tokom 2023. godine ukupno je naplaćeno 6,1 milion eura, od čega 5,4 miliona za korišćenje voda, 725.900 za zaštitu od zagađivanja i 268 eura za izvađeni materijal iz vodotoka.
NedovoljNo efika saN sistem Nedovoljno efikasan sistem, kako su ocijenili revizori, predstavlja suštinsku povredu načela transparentnosti finansijskog upravljanja javnim prihodima, a imajući u vidu status dominantnog dijela dužnika, mogućnost naplate se dodatno umanjuje.
- UZV treba da uspostavi sveobuhvatnu i ažurnu evidenciju obračunatih i naplaćenih naknada, te da u slučaju neblagovremene uplate obavijesti Poresku upravu radi preduzimanja mjera prinudne naplate. To je neophodno kako bi se osiguralo zakonito, efikasno i transparentno upravljanje prihodima od vodnih
Brojne nepravilnosti, koje se odnose na zakonitost i odgovorno upravljanje javnim sredstvima razlog su što je kolegijum, kojim je rukovodio senator Siniša Čađenović sa predsjedavajućim Senatom Zoranom Jelićem, na reviziju pravilnosti dao negativno mišljenje
naknada i smanjio rizik od gubitaka u budžetskim prihodima – preporuka je DRI. Tumačenje UZV da je isključiva nadležnost za naplatu i kontrolu izvršenja plaćanja na Poreskoj upravi, revizori ocjenjuju pravno neutemeljenim i suprotnim načelu funkcionalne odgovornosti organa uprave. To se, kako se navodi u izvještaju, nedvosmisleno potvrđuje zakonskom odredbom da su obveznici naknada dužni da im dostavljaju izvještaje o uplatama u roku od pet dana, čime je
primarna odgovornost za evidentiranje i upravljanje ovim prihodima upravo na UZV.
- Time se jasno utvrđuje da UZV ne može svoju zakonsku dužnost svesti samo na obračun naknada, dok istovremeno zanemaruje kontrolu naplate i upravljanja potraživanjima – navodi se u izvještaju DRI.
UslovNo mišljeNje
Uslovno mišljenje na finansijsku reviziju za 2023. godinu uslovila su pogrešna prikazi-
vanja rashoda od oko 193.000 eura za izradu i održavanje softvera na poziciji kapitalnih, umjesto tekućih izdataka, iako to, kako se navodi u izvještaju, ne utiče na sveukupnu istinitost i prikaz finansija. Ipak, brojne nepravilnosti koje se odnose na zakonitost i odgovorno upravljanje javnim sredstvima, razlog su što je kolegijum kojim je rukovo-
Iz UZV navode da preporuke DRI ukazuju na dobro i savjesno poslovanje i profesionalan odnos prema budžetu. Ocjenjuju ih tehničkim, ali ih, kako dodaju, uvažavaju imajući u vidu da poslovanje u 2023. godini, usljed ograničenih administrativnih kapaciteta, nijesu mogli drugačije organizovati. Iz UZV odbacuju kao netačne navode pojedinih medija da duguju 12 miliona eura. - Uprava nema nikakvih dugovanja, već ovaj organ vrši obračun vodnih naknada, shodno Zakonu o finansiranju upravljanja vodama. Naplatu, kamatu,
zastarjelost i kontrolu plaćanja vodnih naknada vrši nadležni organ Poreske uprave, u skladu sa propisima poreske administracije. Može se nesporno zaključiti da UZV vrši obračun vodnih naknada, Poreska uprava naplatu istih, a dug u iznosu od 2,5 miliona eura odnosi
se na dugovanja obveznika plaćanja vodnih naknada –saopšteno je iz UZV. Pojašnjavaju da su angažovali jedno lice po ugovoru o djelu radi poboljšanja efikasnosti i smanjenja broja neriješenih predmeta, dodajući da su time pokazali odgovoran i profesionalan
dio senator Siniša Čađenović sa predsjedavajućim Senatom Zoranom Jelićem na reviziju pravilnosti dao negativno mišljenje. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u čijoj je nadležnosti UZV, od 2020. godine nije sprovelo unutrašnju reviziju, a UZV nije donijela plan unapređenja upravljanja i kontrole, niti
odnos prema isporučivanju rezultata.
- UZV mjesecima čeka odobrenje i usvajanje novog akta o sistematizaciji radnih mjesta koja će omogućiti da se riješe administrativni nedostaci, a time i ispuni dio preporuka DRI – saopštili su iz UZV dodajući da uveliko rade na pripremi akcionog plana za realizaciju preporuka.
Guvernerka Irena Radović na proljećnim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu
PODGORICA - Centralna banka (CBCG) zauzela je visoko 12. mjesto od 185 centralnih banaka u svijetu prema indeksu rodne ravnopravnosti.
Guvernerka CBCG Irena Radović je, govoreći na okruglom stolu Zastupljenost i moć: unapređenje rodne ravnoteže u liderstvu, koji je organizovala međunarodna organizacija OMFIF, kazala je da veća zastupljenost žena na liderskim pozicijama nije samo pitanje ravnopravnosti, već i preduslov za inkluzivan i održiv razvoj. - CBCG je zauzela visoko 12. mjesto među centralnim bankama, što je potvrda njenog
napretka u oblasti rodne ravnoteže - navodi se u saopštenju.
Na ovom događaju predstavljeni su glavni nalazi Gender Balance Index 2025, izvještaja koji mjeri zastupljenost žena na vodećim pozicijama u više od 300 finansijskih institucija širom svijeta, uključujući 185 centralnih banaka.
Radović je predstavila inicijative CBCG koje, kroz finansijsku edukaciju i podršku pristupu finansijskim uslugama, doprinose stvaranju inkluzivnijeg i pristupačnijeg finansijskog ambijenta i poručila da su za ubrzanje ovog procesa neophodni politička volja, institucionalna
dosljednost i podrška cijelog društva. Radović je, na poziv Svjetske banke, prisustvovala i sastanku inicijative Women Lead koji je okupio žene liderke iz sektora finansija i javnih politika. Sastanak je bio prilika za razmjenu iskustava i ideja o osnaživanju žena na rukovodećim pozicijama, uz zajedničku poruku da inkluzivno liderstvo doprinosi snažnijem ekonomskom razvoju. Tokom drugog dana Proljećnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu, Radović se sastala sa predsjednicom Evropske centralne banke Christine Lagarde Na sastanku je razgovarano o ulozi centralnih banaka u
prevazilaženju ekonomskih izazova i očuvanju stabilnosti finansijskog sistema. Poseban akcenat stavljen na jačanje saradnje u kontekstu priprema CBCG za buduće članstvo u Evropskom sistemu centralnih banaka (ESCB), kroz proces usklađivanja sa njegovim standardima i najboljim praksama. Na marginama Proljećnih sastanaka, Radović se sastala i sa guvernerkom centralne banke Danske Signe Krogstrup i viceguvernerkama centralne banke Švedske Annom Seim i centralne banke Finske M arjom Nykanen U fokusu razgovora bili su ključni aspekti i izazovi u
razdvojila dužnosti odgovornih za izvršenje, evidentiranje ili kontrolu. Kasnili su i sa dostavljanjem izvještaja o popisu imovine Upravi za državnu imovinu, a interni podaci o kvadraturi poslovnog prostora nijesu usklađeni sa onim iz lista nepokretnosti. UZV mora da izradi internu proceduru kako bi definisala način sprovođenja popisa i evidencije pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini. UZV je kao jednostavnu, sproveo nabavku izrade i faze kompleksnih detaljnih hidrogeoloških i geofizičkih istraživanja sliva rijeke Cijevne, iako je vrijednost za osam hiljada eura premašila limit od 25.000 eura za jednostavne nabavke. Revizori su utvrdili i da je UZV plaćala troškove goriva, telefonskih usluga i reprezentacije, iako interno nije utvrđeno ko na to ima pravo i do kog limita. Revizori su problematizovali i to što je UZV angažovala jedno lice po ugovoru o djelu na 11 mjeseci, iako je riječ o poslovima za koje postoji sistematizovano radno mjesto.
DRI je dala rok UZV da do 19. maja dostavi akcioni plan, a do 22. oktobra i izvještaj o realizaciji 16 izdatih preporuka. Ovaj izvještaj će osim resornom ministarstvu, biti dostavljen i Skupštini i Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. m lekoviĆ
procesu priprema CBCG za buduće članstvo u ESCB-u, uključujući dalje osnaživanje CBCG, kao i njenu organi-
zacionu i funkcionalnu transformaciju
Prošlogodišnji
PODGORICA - Najveći crnogorski trgovinski lanci zabilježili su tokom prošle godine rast skoro svih segmenata poslovanja – od ukupnih prihoda, preko profita, EBIDT-e, pa do povećanja broja zaposlenih, navodi portal Bankar.me.
Pet najvećih trgovinskih kompanija – Voli Trade, IDEA CG, Hard Discount Laković, Domaća trgovina i Megapromet – ostvarili su ukupne prihode od preko 1,1 milijarde eura, što je za 87 miliona više nego 2023. godine, odnosno zabilježen je rast od 8,52 odsto. Ukupan profit pet vodećih lanaca porastao je na 36,5 miliona eura, što je povećanje od 3,63 miliona eura , ili 11,04 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada im je zbirni profit bio 32,9 miliona.
Prihodi
Najveće ukupne prihode u 2024. ostvario je Voli Trade – 368,9 miliona eura, što je 12 miliona više nego godinu ranije, odnosno predstavlja rast od 3,5 odsto. Slijede IDEA CG sa 286,9 miliona eura, koja je, nakon preuzimanja France, ostvarila kao spojena firma rast ukupnih prihoda od 30 miliona ili 11,8 odsto, Hard Discont Laković sa 260 miliona eura i rastom od 23 miliona eura, odnosno 9,8 odsto, Domaća trgovina sa 138,9 miliona i rastom od 15,7 miliona ili 12,5 odsto, te Megapromet sa 53,6 miliona eura, što je 4,9 miliona više nego 2023. godine, odnosno predstavlja rast ukupnih prihoda od deset odsto.
Najveći neto profit ostvario je takođe Voli sa 16,3 miliona eura, slijede Hard Discount Laković sa 11,3 miliona, IDEA CG sa 4,71 miliona, Domaća trgovina sa 2,35 miliona eura i Megapromet sa 1,84 miliona. Najveći relativni rast pro-
fita zabilježila je IDEA – 28,33 odsto, dok je Hard Discount
Laković imao najveći apsolutni rast za 1,42 miliona eura. Gledano po učešću u ukupnom profitu, ali i prihodima svih pet kompanija, Voli je i dalje rekorder i ima najveće procentualno učešće u obje kategorije i u ukupnom prihodima i u profitu.
rashodi
Ukupni rashodi pet vodećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori porasli su u 2024. godini za 8,25 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši 1,08 milijardi eura. Najveći porast rashoda bilježi Domaća trgovina sa 12,66 odsto, dok IDEA CG i Hard Discount Laković takođe bilježe dvocifreni rast. Najveći apsolutni rashod i dalje ima Voli Trade, iako je njegov rast u 2024. bio znatno umjereniji, na nivou od 3,54 odsto. Zaposlenost je tokom 2024. porasla za 576 radnika sa 7.668 u 2023. na 8.244 u 2024. godini, što je rast od 7,51 odsto. Najviše zaposlenih sada ima IDEA CG, koja je i nakon preuzimanja zaposlenih France i dalje imala rast – (dodatnih 141 radnika u 2024. na već uvećani, „sabrani“ broj zaposlenih iz 2023. godine), dok je Hard Discount Laković zabilježio najveći procenat rasta zaposlenosti – 17,89 odsto, zapošljavajući 243 nova radnika tokom 2024. godine, usljed otvaranja novih objekata. Voli je imao rast broja zaposlenih sa 2.318 na 2.367, Idea sada ima 2.584 svojih i preuzetih zaposlenih iz France, Domaća trgovina 1.323, Hard Discount Laković 1.601 i Megapromet 369. Zarade Kada je o zaradama riječ, prema podacima dostavljenim u statističkim aneksima Poreskoj upravi, u kategoriji Troškovi zarada i naknada zarada (bruto), kompanije su u 2024.
Najveći neto profit ostvario je Voli sa 16,3 miliona eura, slijede Hard Discount Laković sa 11,3 miliona, IDEA CG sa 4,71 milion, Domaća trgovina sa 2,35 miliona eura i Megapromet sa 1,84 miliona
godini isplatile na ime tih troškova ukupni iznos od 92,06 miliona eura, skoro 20 miliona više nego godinu ranije, kada je iste namjene u ovih pet kompanija isplaćeno 72,6 miliona eura. Ovo predstavlja ukupni rast od 26,8 odsto u odnosu na 2023. godinu. Prosječna bruto isplata po zaposlenom porasla je sa 789,03 euro u 2023. na 930,64 eura u 2024. godini, što je rast od 17,94 odsto.
Najveći apsolutni iznos isplatila je IDEA CG za 29,6 miliona, dok je najveći relativni rast ukupnih isplata zabilježen kod Megaprometa – 37%. Najveću prosječnu bruto zaradu i naknadu dobili su zaposleni u Megaprometu – 1.084,11 eura, dok je znatan rast prosječne bruto zarade sa naknadama zabilježen i u IDEA CG 35,87 odsto, gdje vjerovatno uticaj imala akvizicija France. Prosječni rast ukupnh prihoda iznosio je 8,52%, dok je rast profita bio još izraženiji – 11,04 %; svi analizirani trgovinski lanci poslovali su pozitivno. U strukturi tržišta dominaciju i dalje drži Voli, ali nakon akvizicije, sve izraženiju ulogu preuzima IDEA, što ukazuje da akvizicije, poput integracije lanca Franca, mijenjaju sliku tržišta i doprinose ubrzanju konsolidacije u sektoru.
Evidentan je sličan rast prihoda i rashoda (8,52 vs 8,25 odsto), kao i da je zabilježen rast troškova zarada i naknada u bruto iznosu od 28 odsto po zaposlenom.
Ovi rezultati svjedoče o stabilnom sektoru maloprodaje u Crnoj Gori, ali i o sve većoj konkurenciji među vodećim akterima, koja se reflektuje i na ponudu, cijene i uslove za potrošače.
Ostaje da se vidi da li će se ovi trendovi nastaviti i u narednim godinama, posebno ako dođe do novih spajanja ili stranih ulaganja u sektor. Konsolidacija tržišta i digitalizacija poslovanja mogli bi dodatno oblikovati strukturu maloprodaje u Crnoj Gori, ka još većoj konkurentnosti i održivosti. s.P.
INTERVJU: Željko Komnenović, predsjednik opštine
Tivat je grad sa najvećom prosječnom zaradom u Crnoj Gori i često kažem da u Tivtu ne radi samo onaj ko ne želi da radi. Već neko vrijeme radna snaga nam pristiže iz zemalja Azije i Afrike. U gradu živi i radi više od 50 nacija. Naš problem ni u kom slučaju nije nezaposlenost već nedostatak radne snage i kako se bližimo EU, ovaj problem će biti sve izraženiji, posebno u uslužnim djelatnostima i zanatstvu
TIVAT - Investicije su dobrodošle, kao i svi potencijalni investitori, ali njihove vizije i planovi moraju se poklopiti sa interesima mještana i gradova u kojima se investicija realizuje. Bez interakcije sa lokalnom upravom, sa mještanima i lokalnom zajednicom uopšte, investicija je besmislena i gubi na svom pozitivnom uticaju.
To je u intervjuu Pobjedi ocijenio predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović komentarišući rezerve opštine Ulcinj prema planovima za valorizaciju Velike plaže. Dodao je da su vrijednosti i standardi koje je Porto Montenegro donio Tivtu neupitni.
POBJEDA: Koji su ključni faktori koji su omogućili da budžet Opštine Tivat za 2025. dostigne rekordnih 33 miliona eura?
KOMNENOVIĆ: Godinama unazad Opština Tivat ima stabilan budžet sa tendencijom rasta na godišnjem nivou. Mi smo u 2024. imali primitke od 31,46 miliona eura, što je bilo na nivou 107 odsto od planiranog. Sopstveni prihodi su iznosili skoro 20 miliona eura, od čega je porez na nepokretnosti 8,5 miliona eura, porez na promet nepokretnosti 2,8 miliona eura, naknada za komunalno opremanje 4,3 miliona eura.
Tivćani važe za redovne i uredne platiše poreza. Ovo nam omogućava da stvaramo realne projekcije, a novac usmjeravamo tamo gdje je najneophodnije. U ovom trenutku, to je gradska infrastruktura; saobraćajna, vodovodna i kanalizaciona, obrazovna, sportska…
POBJEDA: Na koje sektore će se najveći dio budžeta usmjeriti i zbog čega?
KOMNENOVIĆ: U projektovanje, radove na izgradnji i stvaranju drugih preduslova za gradnju nove komunalne infrastrukture i javnih objekata, Opština Tivat će ove godine uložiti više od 22 miliona eura što je, između ostalog, definisano Programom uređenja prostora za 2025. godinu. Samo kapitalni dio budžeta iznosi 16 miliona eura.
Više od devet miliona eura usmjereno je u jačanje kanalizacionog i vodovodnog sistema. Znatan dio ovih radova Opština finansira samostalno, dok se dio radova (oko sedam miliona od ukupnih 28 miliona eura) finansira iz kredita KfW banke. Za rješavanje brojnih imovinskih pitanja koja prate realizaciju kapitalnih projekata izdvojeno je dva miliona eura.
U izgradnju lokalnih saobraćajnica biće uloženo 4,46 miliona eura, kako bismo spremni ušli u izgradnju bulevara kroz Tivat.
Očekuje nas nastavak ulaganja u obalno šetalište na Belanima (800.000 eura). Opredijelili smo i oko 400.000 eura za uspostavljanje sidrišta i marine za komunalne vezove na Seljanovu. U planu je izgradnja multifunkcionalne sportske dvorane u Donjoj Lastvi i balon sale kod Doma zdravlja.
Za radove na kuli kompleksa Buća Luković i parterno uređenje pripadajućeg dvorišnog prostora planirano je 156.000 eura.
POBJEDA: Kako planirate osigurati transparentnost trošenja budžetskih sredstava, posebno s obzirom na ovako visok iznos?
KOMNENOVIĆ: Postoje zakonski mehanizmi i tačno utvrđene procedure rada,
koje mi bez izuzetka poštujemo. Budžetom, Planom javnih nabavki, Planom uređenja prostora i drugim aktima koje donosi lokalna uprava jasno je definisana namjena svakog eura iz gradske kase. Za nas je od ogromnog značaja da u što većem stepenu realizujemo planirano, posebno imajući u vidu da je dobar dio budžeta usmjeren na kapitalne projekte koji su u direktnoj sprezi sa kvalitetom života građana. POBJEDA: U kojoj je fazi trenutno izgradnja bulevara Jaz – Tivat i kada građani mogu očekivati njegov završetak?
KOMNENOVIĆ: Ovih je dana završena dionica od Aerodroma Tivat do kružnog toka ka Kotoru. Pomno pratimo ovaj projekat državne Uprave za saobraćaj, od velikog značaja za odvijanje drumskog saobraćaja u ovom dijelu crnogorskog primorja. Rok za završetak radova je januar 2026. godine, do kraja mjeseca se očekuje završetak 5,5 km duge trase od Aerodroma Tivat do skretanja za Bigovu. Radovi će se nastaviti i tokom ljeta. Mnogi zaboravljaju da će u trup budućeg bulevara biti položene nove cijevi za vodosnabdijevanje ovog dijela primorja. POBJEDA: Da li postoje izazovi u realizaciji ovog projekta i kako ih prevazilazite?
Odluka Vlade nakon što je Prva banka blokirala račune državne brodarske kompanije
KOMNENOVIĆ: Za nas je važno da se kvalitetno riješi pristup tivatskom aerodromu. Pred nama je izgradnja dijela trase od Aerodroma do kružnog toka u Gradiošnici. Ova „nulta faza“, kako je nazivamo, ujedno je i početak budućeg bulevara kroz Tivat. Saobraćaj ka Budvi odvija se sa poteškoćama i sasvim izvjesno radovi na ovoj dionici pratiće nas i tokom predstojeće turističke sezone. Moramo biti strpljivi jer bez daljeg ulaganja u puteve, nema razvoja i napretka.
POBJEDA: Koji su trenutno najvažniji razvojni projekti koji se realizuju ili planiraju u Tivtu?
KOMNENOVIĆ: Trenutno radimo na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži u Radovićima, ali jačamo ViK mrežu i u drugim djelovima grada. Cjevovodom povezujemo rezervoare Mažinu i Pod Kuk.
U planu su radovi na kanalizacionoj mreži u Donjoj Lastvi. Ovo su milionska ulaganja, ne uvijek tako primjetna, ali kao rezultat imamo rekordno male gubitke na mreži u odnosu na sve druge crnogorske opštine.
U saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija bilježimo milionska ulaganja u škole. Kroz koji mjesec očekuje nas otvaranje nove škola u Radovićima. Prvi put nakon decenija mališani iz ovog dijela grada, školu i vrtić pohađaće u objektu tvrde gradnje. Na korak smo od izgradnje nove škole u Donjoj Lastvi. Dotrajale montažne objekte s početka 80-ih godina zamjenjujemo modernom tvrdom gradnjom sa svim sadržajima. Prije neki dan sam sa ministarkom Jakšić-Stojanović obišao prostorije Šoping centra na Seljanovu, u koje smo zajedno uložili više od pola miliona eura, kako bismo na toj lokaciji organizovali nastavu i boravak mališana za vrijeme izgradnje škole u Donjoj Lastvi. Sa nestrpljenjem čekam trenutak kada ćemo najaviti izgradnju nove škole na Župi. U toku su radovi na šetalištu Belani. Narednih dana očekujemo završetak radova na saobraćajnici S6, zatim na saobraćajnici od Ruljine ka Gornjoj Lastvi. Izgradnja saobraćajnica u gornjim zonama grada preduslov je početka izgradnje bulevara kroz Tivat što je od strateškog značaja za naš dalji razvoj. Očekivanom dinamikom teku radovi na postavljanju cjevovoda do ostrva Gospa od Milosti. Direkcija za investicije je na mnogo frontova, ali to daje rezultate. Od značaja za grad su i aktuel-
ni radovi na dalekovodu Gradiošnica – Tivat centar. Prošlog ljeta imali smo problem sa sigurnim i redovnim snabdijevanjem strujom. CEDIS će u funkciju staviti ovaj dalekovod, a u trupu budućeg bulevara kroz Tivat naći će se novi strujni vodovi, prijeko potrebni Tivtu koji se ubrzano širi i razvija.
POBJEDA: Kako ovi projekti doprinose zapošljavanju lokalnog stanovništva i poboljšanju kvaliteta života?
KOMNENOVIĆ: Tivat je grad sa najvećom prosječnom zaradom u Crnoj Gori i često kažem da u Tivtu ne radi samo onaj ko ne želi da radi. Već neko vrijeme radna snaga nam pristiže iz zemalja Azije i Afrike. U gradu živi i radi više od 50 nacija. Naš problem ni u kom slučaju nije nezaposlenost već nedostatak radne snage i kako se bližimo EU, ovaj problem će biti sve izraženiji, posebno u uslužnim djelatnostima i zanatstvu.
Dva velika inostrana projekta Porto Montenegro i Luštica Bay postavila su izuzetno visoke standarde kada je u pitanju infrastruktura. Lokalna uprava radi na tome da gradska infrastruktura ne zaostaje, te da se za mlade, djecu i odrasle konstantno radi na novim sadržajima. Bilježimo višemilionska ulaganja u sport i kulturu. Pružamo podršku državnim sektorima zdravstva, obrazovanja, bezbjednosti jer nam je važno da svi servisi u gradu funkcionišu kako treba.
POBJEDA: Da li se planira uvođenje novih zelenih ili digitalnih inicijativa u okviru razvoja opštine?
KOMNENOVIĆ: Pioniri smo u uvođenju redovne linije pomorskog saobraćaja, zahvaljujući donaciji Luštice Bay i privatnoj kompaniji koja je operater linije. Sada brodovima na električni pogon možete stići od Pina do Aerodroma, Krašića ili Radovića. Preko EU projekata dobili smo mini-autobus na električni pogon i plan je da njime povežemo Aerodrom i centar grada. Uspjeli smo u tome da uklonimo sve bilborde sa teritorije opštine i tako oslobodimo prostor. Ova inicijativa donijela nam je priznanje Green Destination organizacije. Moramo raditi više i sveobuhvatnije na ekološkim i projektima održivosti, posebno u pogledu tretiranja otpada. Predano radimo na smart city i tzv. loyalty platformi koja će biti od posebne koristi za sve građane Tivta, ali i goste. U planu je izrada novog opštinskog sajta i osvježene platforme Sistem 48.
POBJEDA: Što je do sada realizovano od ciljeva predviđenih Strateškim planom razvoja Tivta do 2029. godine?
KOMNENOVIĆ: Strateškim planom koji smo donijeli sredinom 2024. godine obuhvaćen je 71 projektni zadatak. U izradi smo se vodili time da bude realan i ostvariv, ali i da jasno definiše smjerove budućeg razvoja. Već uveliko realizujemo plan za 2025. godinu sa 22 projekta. Izuzev projekata koje sam već pomenuo u okviru važnih investicija, napomenuo bih da radimo i na uspostavljanju sistema upravljanja sidrištima, izgradnji balon sale kod Doma zdravlja Tivat, digitalizaciji lokalne uprave… Nedavno smo na nacionalnom konkursu dobili idejno rješenje buduće pijace na otvorenom.
POBJEDA: Kako gledate na sporazum Crne Gore i UAE u ekonomskoj sferi, a imajući u vidu uspjeh projekta Porto Montenegro?
KOMNENOVIĆ: Vrijednosti i standardi koje je Porto Montenegro donio Tivtu su neupitni. To niko ne želi i ne može da ospori. Mi smo se kao neko ko upravlja procesima u lokalnoj upravi, u kontekstu te priče, borili za interese mještana i grada, ne želeći da umanjimo značaj investitora i njegovog investicionog potencijala. Sada mogu reći da sa njim imamo najbolji mogući odnos, iako imamo naslijeđenih problema u vezi sa odlukama iz prethodnog perioda, koje su donošene ad hoc. Mi ni dan-danas ne uspijevamo da riješimo administrativne i pravne probleme koji su posljedica tih odluka.
P OBJEDA: U tom kontekstu, kako vidite rezerve Opštine Ulcinj prema sporazumu sa UAE?
KOMNENOVIĆ: Investicije su dobrodošle, kao i svi potencijalni investitori, ali njihove vizije i planovi moraju se poklopiti sa interesima mještana i gradova u kojima se investicija realizuje. Bez interakcije sa lokalnom upravom, sa mještanima i lokalnom zajednicom uopšte, investicija je besmislena i gubi na svom pozitivnom uticaju.
P OBJEDA: Osudili ste pojedine izjave koje dolaze od paroha SPC kojima se negira postojanje Hrvata u Boki. Da li takve Vaše izjave pomažu tradicionalno dobrim odnosima među svim narodima u Boki? KOMNENOVIĆ: To je tačno i ostajem pri svemu što sam ranije izjavio ovim povodom. Nenad ZEČEVIĆ
Crnogorska plovidba mora odmah da odblokira račune, kako bi do kraja aprila isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje brodova. Vlada je usvojila i Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu, čiji je cilj obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz poboljšanje marketinških aktivnosti kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta
PODGORICA - Vlada je juče dala saglasnost da se Crnogorska plovidba, koja je u državnom vlasništvu, zaduži kod Prve banke u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
Vlada je na sjednici 11. aprila razmotrila Informaciju o potrebi urgentnog rješavanja problema tekuće nelikvidnosti tog preduzeća i donijela zaključke, a u skladu s tim su za 19. maj zakazane skupštine akcionara brodarskih kompanija.
Blokada raČ u N a Prva banka je, u međuvremenu, blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kr editu u iznosu od oko 400.000 eura.
- Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove, kao i činjenicu da su svi ti problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u, to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci, što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - navodi se u saopštenju.
Troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima vrijednim između 15 i 20 miliona eura.
- U cilju izbjegavanja takvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah da odblokira račune, kako bi do kraja aprila isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje brodova - objasnili su iz Vlade. Crnogorska plovidba je zbog toga aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune.
- Shodno informacijama od Prve banke, ovaj kredit bi se odobrio sa rokom otplate od tri godine i grejs periodom od tri mjeseca. Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528 eura, plus sudski troškovi, kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto, koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030 eura.
Iz Vlade su dodali da taj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore.
Podst I caj NE mj E r E
Vlada je usvojila i Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu, čiji je cilj obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz poboljšanje marketinških aktivnosti kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta.
Iz Vlade je saopšteno da je cilj generisanje većih prihoda u turizmu, produženje turističke sezone i povećanje
stepena zauzetosti smještajnih kapaciteta, potrošnje i zaposlenosti. Program uključuje sedam mjera podrške i to organizovanju manifestacija/festivala, unapređenju ponude i podizanju kvaliteta usluga u ruralnom turizmu, unapređenju kvaliteta turističke ponude i digitalizaciji, razvoju MICE turizma, organizaciji studijskih posjeta turoperatora i turističkih agencija, partnerstvu sa turoperatorima i turističkim agencijama u promociji Crne Gore kao turističke destinacije, kao i unapređenju organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.
- Sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju se putem javnih poziva koje sprovodi Ministarstvo i Nacionalna turistička organizacija. Finansijska sredstva za realizaciju Programa projektovana su na iznos od 1,43 miliona euranavodi se u saopštenju. Ministarstvo turizma zaduženo je da za realizaciju Programa iz sopstvenih sredstava opredijeli 550.000 eura, a NTO 470.000 eura, kao i 410.053 eura za relizaciju mjere Podrška za unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.
AZLP kazao da MUP treba da objasni ko je i kako izmijenio zvanični logo specijalnih policijskih jedinica
PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) će morati da odgovori Centru za demokratsku tranziciju (CDT) i dostavi informacije i dokumente o amblemima posebnih policijskih jedinica, zaključak je Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
CDT je tražio odgovore o amblemima Protivterorističke jedinice, Posebne jedinice policije i Grupe za protivdiverzionu zaštitu, a rješenje o slobodnom pristupu informacijama MUP mora da dostavi u roku od 15 dana.
Da posebne jedinice imaju novi logo otkriveno je nakon takmičenja ,,Dubai Swat Challenge“, na kom su specijalne policijske jedinice koristile obilježje na kome se nalazi orao i stara kapela Karađorđevića na Lovćenu. U pozadini je zastava sa Vučjeg Dola.
Da posebne jedinice imaju novi logo otkriveno je nakon takmičenja ,,Dubai Swat Challenge“, na kom su specijalne policijske jedinice koristile obilježje na kome se nalazi orao i stara kapela Karađorđevića na Lovćenu. U pozadini je zastava sa Vučjeg Dola. Ovakav miks simbola, promjena loga i unošenje kapele Karađorđevića, ima duboke političke implikacije
Ovakav miks simbola, promjena loga i unošenje kapele Karađorđevića, ima duboke političke implikacije. Za povratak ove kapele konstantno se zalažu predstavnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i političke partije koje temelje politiku na „srpskom svetu“, nazivajući je „Njegoševom“, što ona zapravo i nije. Mitropolit Joanikije u svakoj prigodi poziva na „obnovu“ kapele koja je sagrađena na ruševinama Njegoševe zadužbine, koju je 1916. godine oštetila austrougarska artiljerija. Umjesto da se obnovi i popravi, kao što se predlagalo, Aleksandar Karađorđević je naredio njeno rušenje. Tako je 1925. godine podignuta nova kapela, veoma slična izgledu prethodnoj, ali u čast Aleksandrovog prestolonasljednika Petra Njegoševa kapela je bila posvećena Svetom Petru, dok je novu Karađorđević posvetio Svetom Đorđu, po ugledu na glavnu crkvu i mauzolej Karađorđevića na Oplencu kod Topole. Od 1974. godine, na Lovćenu se nalazi mauzolej, koji današnja aktuelna politička većina i crkvene vlasti žele da sruše, kako bi se ponovo izgradila kapela Karađorđevića. Za građane koji su pristalice crnogorske nezavisnosti ova kapela je simbol okupacije, jer je sagrađena nakon 1918. godine kada je Crna Gora prisajedinjena Srbiji, a zatim
Kraljevini Jugoslaviji, pod patronatom Karađorđevića, čime je Crna Gora izgubila državnost.
olitizacija policije je zakonom zabranjena, odnosno ona mora biti neutralna, a korišćenje obilježja i loga je takođe precizno definisano. Nije dozvoljeno ni isticanje vjerskih simbola. Zbog toga je 11. februara, CDT uputio pitanja MUP-u, koji je prekoračio zakonski rok za donošenje rješenja.
- Zahtjev smo uputili jer vjerujemo da građani imaju pravo da znaju na koji način se mijenjaju simboli institucija koje ih predstavljaju. Izostanak bilo kakvog odgovora od strane MUP-a pokazuje zabrinjavajuću praksu ignorisanja dobronamjernih inicijativa i kršenja zakonom garantovanih prava – saopšteno je iz CDT-a. Poručili su da izmjene policijskih obilježja ne smiju biti sprovođene u tajnosti, niti se
odluke koje se tiču simbola države i njenih institucija smiju donositi bez znanja javnosti. - Očekujemo da MUP pokaže odgovornost i poštovanje prema zakonima, ali i prema građanima koji ih plaćaju i koje predstavljaju – istakli su iz CDT-a. Nezvanični amblem koji je korišćen u Dubaiju nije onaj koji je predviđen uredbom o uniformi, oznakama zvanja i naoružanju policijskih službenika od 2015. godine. Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je pritužbu zaštitniku ljudskih prava i sloboda zbog amblema Specijalne policijske jedinice. - U sekularnoj, građanskoj državi vjerski objekti ne bi trebalo da se koriste kao obilježje na uniformama državnih organa, koji obavljaju javnu službu u ime svih građana, bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili političko uvjerenje – kazali su iz HRA. Iz CDT-a su pozivali MUP i UP da objasne ,,kako se u građanskoj, višenacionalnoj, viševjerskoj državi kao zvanično obilježje važne jedinice postavio vjerski objekat jedne vjerske zajednice koji nema nikakve veze za policijom Crne Gore“. Specijalnim jedinicama policije rukovodi od početka ove godine Miloš Rakonjac. On je komandovao operacijom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija 5. septembra 2021. godine. Jedan je od policajaca koji su bili u helikopteru sa mitropolitom Joanikijem i patrijarhom Porfirijem, koje su sa pancirnim ćebadima izveli iz letilice i dopratili u Cetinjski manastir. J. MARTINOVIĆ
Vlada Crne Gore nakon više od tri decenije konačno pokazala brigu o pojedinim civilnim žrtvama ratova devedesetih
PODGORICA – Vlada Crne
Gore je odlučila da sa po 100.000 eura obešteti 16 porodica žrtava otmice u Štrpcima, ubijenih tokom NATO bombardovanja u Murinu i porodice žrtava deportacije izbjeglica.
Vlada je odlučila da iznos rasporedi u dvije godine, zbog, kako su naveli, smanjenja fiskalnog opterećenja. Tokom ove i naredne godine porodice će dobiti po 50.000 eura, odnosno ukupno po 100.000 eura. Biće obeštećeno 16 porodica, sa 1,6 miliona eura.
- Ova mjera predstavlja korak ka suočavanju sa prošlošću i ima važan simbolički i praktični značaj za obnovu povjerenja u državne institucije i izgradnju međuljudske solidarnosti – saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
U Vladinoj informaciji je navedeno da su oteti i ubijeni putnici iz voza Beograd - Bar u stanici Štrpci 28. februa -
ra 1993. godine, iz Crne Gore Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Senad Đečević, Jusuf Rastoder i Ismet Babačić. Prilikom bombardovanja mosta u gradiću Murino, 30. aprila 1999. godine, stradalo je šest civila, od kojih troje djece. Poginuli su Miroslav Knežević, Olivera Maksimović, Julija Brudar, Vukić Vuletić, Milka Kočanović i Manojlo Komatina, dok je Paška Junčaj stradala u Tuzima, takođe tokom bombardovanja.
U slučaju deportacija, biće obeštećena porodica Osma Bajrovića, izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, čija porodica je nastavila da živi u Crnoj Gori. On je deportovan 1992. godine i još uvijek nijesu pronađeni njegovi posmrtni ostaci.
- Tragični događaji tokom deportacije izbjeglica 1992. godine, u Štrpcima 1993. godine, bombardovanja u Murinu i Tuzima 1999. godine pred-
Velika odluka Vlade Crne Goreobeštetiti porodice i ostalih žrtava
Da je odluka Vlade od istorijskog značaja, te da ima veliki značaj za suočavanje sa prošlošću i prihvatanje najboljih standarda obezbjeđivanja reparacija za žrtve teških kršenja ljudskih prava kao što su ratni zločini, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA), Crnogorskom komitetu pravnika i Udurženju ,,Štrpci - Protiv zaborava“.
stavljaju propust tadašnjih državnih struktura da zaštite osnovna ljudska prava građana i lica koja su se nalazila pod njihovom nadležnošću. Takvo postupanje predstavljalo je povredu domaćih zakona i međunarodnih obaveza koje je Crna Gora imala i ima u oblasti ljudskih prava – saopšteno je juče iz Vlade Crne Gore. Ističu da porodice žrtava do
Pozdravili su odluku Vlade Crne Gore da jednokratnim naknadama obezbijedi reparacije za porodice civilnih žrtava ratova devedesetih, koje su ignorisane posljednje tri decenije. Ipak, ističu da ostaje nejasno zašto je Vlada izostavila porodice civilnih žrtava rata koje su stradale na Kosovu i u Bukovici. - Nastavićemo da se zalažemo i za njihovo pravo na ove novčane naknade – poručili su iz ovih organizacija. Istakli su da ne zaboravljaju ni pravo na obeštećenje nevinih žrtava zločina u Kaluđerskom Lazu. - Članovi njihovih porodica nemaju crnogorsko državljanstvo, pa ni pravo na socijalni status u Crnoj Gori. Taj zločin zbog
sada nijesu bile prepoznate ni u jednom sistemu podrške. Kroz izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, po prvi put je prepoznat njihov status i članova njihovih porodica, čime im se obezbjeđuje pravo na podršku kroz institucionalne mehanizme boračke i invalidske zaštite. Ističu da se ovim ispravlja višedecenijska nepravda i osigurava veća pravna sigurnost
za ove porodice. Vlada premijera Milojka Spajića je prva koja je priznala civilne žrtve rata, uvrstila ih u zakon i odlučila da ih obešteti. To nijesu učinile vlade Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića Komitet za ljudska prava UN je nedavno ukazao na nedostatak odgovarajuće politike za reparacije žrtava ratnih zločina, koja bi, pored kom-
propusta u istrazi nije prepoznat kao ratni zločin, zbog čega su i svi tužbeni zahtjevi porodica za obeštećenje svojevremeno odbijeni kao zastarjeli, ali Crna Gora ima dug časti i prema tim žrtvama – poručili su iz ovih udruženja.
Istakli su da se nadaju da će opredjeljenje Vlade da poštuje prava civilnih žrtava rata poslužiti kao primjer u regionu i šire, za donošenje sličnih odluka koje bi obuhvatile sve porodice žrtava ratnih zločina.
penzacije, uključivala i mjere restitucije, satisfakcije, rehabilitacije i garancije protiv ponavljanja. Iskazao je zabrinutost zbog toga što su žrtve onemogućene da dođu do naknade štete zbog tumačenja o zastarjelosti njihovih potraživanja. Takođe je naglašen problem nerazjašnjene sudbine nestalih osoba, uključujući žrtve prinudnih nestanaka. J. M.
Aktivistkinja i osnivačica fonda „Ne ćuti“ iz Kazahstana u Budvi čeka odluku Višeg suda o ekstradiciji
PODGORICA – Dina Smailova živi u Crnoj Gori od kraja 2023. godine i čeka rješenje Višeg suda, jer je njena zemlje Kazahstan izdala za njom potjernicu, zbog navodne prevare i širenja dezinformacija.
Nada se da će je Crna Gora zaštititi i da će dobiti međunarodnu zaštitu, dok čeka odluku Višeg suda o ekstradiciji, za koju se nada da će stići uskoro.
Kaže da je veoma zahvalna Crnoj Gori i da osjeća da će joj pomoći, kao što već jeste. - Ovdje ima mnogo dobrih, srdačnih ljudi spremnih da pomognu. Ovdje se osjećam bezbjedno, uprkos onome što se dešava u mojoj zemlji. Vjerujem da je Crna Gora zemlja koja poštuje demokratske vrijednosti. Članica je NATO, teži EU, i zato vjerujem da mi ovdje neće biti učinjeno ništa loše. Hvala svima na pomoći i podršci - kazala je ona u razgovoru za Pobjedu.
Dina Smailova živi u Crnoj Gori već godinu i po sa suprugom Almatom Mukamedžanovim koji je takođe borac za ljudska prava.
ne ćutati
Kaže da kada je u Kazahstanu pokrenut krivični postupak protiv nje u decembru 2023, nekoliko organizacija je pisalo ombudsmanu u Crnoj Gori i tražilo da joj pomogne preporukama i pismima ka crnogorskoj vladi. Srela se i sa zamjenicom ombudsmana, koja se upoznala sa njenim radom i tada joj kazala da je važno da žene širom svijeta ne ćute.
- Bila bih srećna ako bi se u Crnoj Gori otvorio sličan fond –kazala je Smailova
Vlada Crne Gore, MUP, obmudsman odavno su već upoznati sa slučajem Smailove, koja je u Kazahstanu imala svoj fond „Ne ćuti“ koji se bavio žrtvama seksualnog i porodičnog nasilja. Istraživanja i objave njenog fonda nijesu bile po volji tamošnjim vlastima, posebno kada je otkrila da su u pojedinim slučajevima nasilnici bili funkcioneri ili policajci. Zbog toga je vlast optužila za prevaru i širenje dezinformacija.
Smailova, i sama žrtva silovanja, prije sedam godina osnovala je fond „Ne ćuti“.
Ona sada u Crnoj Gori sa nadom iščekuje odluku, kako bi ostala slobodna i nastavila da pomaže žrtvama nasilja. - Vjerujem da će se u mom krivičnom predmetu prepoznati da je on potpuno lažiran i za-
snovan na lažnim optužbama. Sve to se radi s ciljem da se zaustavi rad fonda „Ne ćuti“, da se prekine istoimeni pokret u Kazahstanu, i da žene prestanu da prijavljuju nasilje u tolikoj mjeri kao sada – kazala je Pobjedi Smailova. Kada je uhapšena u Budvi po potjernici, Smailova nije imala niti prevodioca niti advokata. Ona je papire potpisala rečenicom „Ja ne razumijem što potpisujem“, a advokata je dobila tek sjutradan, a malo prije početka suđenja.
- Ne znam zbog čega nijesam imala prevodioca, ne mogu to da objasnim. Mogu samo reći da je bilo veoma zastrašujuće – kazala je Smailova. Ispričala je da su došle tri osobe u civilu, običnim kolima, bez oznaka i da je u jednom trenutku pomislila da je otima kazahstanska tajna služba, a da se samo predstavljaju kao policajci.
Ujedinjene nacije su i ranije Vladu i MUP obavijestile da tajna policija Kazahstana prati Smailovu i njenog supruga.
- Kad su me odveli u policijsku stanicu, malo sam se smirila, objasnili su mi da će ujutru biti suđenje i da će se tada odlučiti o mom izručenju. Zbog nedostatka prevodioca, tako sam razumjela. Tek narednog dana mi je advokat objasnio da to nije bilo suđenje o izručenju, već o pritvorskoj mjeri dok se čeka odluka o ekstradiciji – kazala je ona u razgovoru za Pobjedu. porazni podaci
Ona sa suprugom živi u Budvi već godinu i po dana i, kako kaže, veoma je upoznata sa eskalacijom porodičnog i rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori. Kazala je da nema precizne podatke o slučajevima, ali da je upoznata sa ovdašnjim zakonodavstvom.
- I mogu reći da je ono znatno bolje od našeg – žene su ovdje zakonom bolje zaštićene. Ipak, vidim da patrijarhalne norme funkcionišu i u vašoj i u našoj zemlji. Žene se stide da govore o nasilju i da pričaju o tome što su doživjele – kazala je Smailova.
U Kazahstanu se svake godine registruje najmanje 80 ubistava žena, govori ona, a dnevno policija primi više od 300 poziva na broj 102 koji e tiču porodičnog nasilja i konflikata.
- Nivo nasilja u porodici u Kazahstanu je veoma visok. I to su samo oni koji prijavljuju –mnogo je onih koji ćute. Strašno je što na našu SOS liniju stiže veliki broj poziva od žena
Neizmjerno zahvalna kolegama i novinarima Martinoviću i Filipoviću
Dina Smailova je u Crnoj Gori upoznata sa radom nekoliko organizacija, a pojedini novinari su joj i lično pomogli i poržavali je. - Vidim da ovdje postoji
veoma solidarna i složna mreža aktivista. Znam da je šest nevladinih organizacija nedavno uputilo apel da mi se pruži podrška i zatražilo hitno da dobijem status
izbjeglice. Još ranije su neke organizacije pisale ministru pravde, ministru unutrašnjih poslova i pratile moj slučajkaže ona. Ističe da je neizmjerno
koje nikada nijesu prijavile nasilje. U mnogim slučajevima, situacija se završi tako da žene postanu invalidi ili izgube život – priča aktivistkinja Dina Smailova.
Femicid je veoma strašna pojava, kaže ona i dodaje da je prisutan u svakoj zemlji.
- Nijedna zemlja na svijetu nije uspjela da ga iskorijeni, niti da zaustavi nasilje nad že-
zahvalna svojim kolegama. - Kao što sam rekla, upoznali smo neke novinare. Jovo Martinović me je mnogo podržao, radio je nekoliko intervjua sa mnom. Takođe, Ljubomir Filipović nam je pomagao savjetima, kao migrantima u stranoj zemlji bilo nam je
nama. Jako me rastužuje što se takvi slučajevi dešavaju i u Crnoj Gori. Žao mi je što žene gube život – s tim se moramo boriti – poručila je osnivačica fonda „Ne ćuti“. O Kazahstanu i prilikama u toj zemlji se u Crnoj Gori ne zna mnogo. Smailova pojašnjava da se tamošnje društvo više ne boji da javno govori o povredama prava putem druš-
veoma teško, nijesmo znali jezik ni način života u Crnoj Gori. U međuvremenu sam slomila nogu i novinari su mi pomogli – Ljubomir mi je dao invalidska kolica, a Jovo me vozio u bolnicu više puta. Ta pomoć mi je bila dragocjena – ispričala je Smailova.
tvenih mreža i medija. Kaže da mnoge žene više ne ćute o nasilju i javno govore o tome. - Ipak, nasilje se često ponavlja, a u Kazahstanu ne postoji krivična odgovornost za kršenje zaštitnih mjera. Dakle, ako se nasilje ponovi, maksimalna kazna je deset dana pritvora. Takođe, ne postoji program za hitno iseljenje nasilnika iz doma. Kada žena prijavi nasilje, nasilnik se često vrati kući za tri sata. Zbog toga mnoge žene ne prijavljuju, jer se plaše da će se nasilnik vratiti i ponoviti nasilje. I ako bude uhapšen, to traje najviše pet do deset dana, što može samo dodatno da ga razljuti, a ženu izloži još većoj opasnosti – ispričala je ona Pobjedi. osveta
Kao glavni razlog ćutanja žrtvi ona ističe strah da će se nasilnik naljutiti, ali se ne smije zanemariti ni faktor ekonomske zavisnosti.
- Kazahstan prolazi kroz ozbiljnu krizu siromaštva. Svaki dvadeseti građanin živi ispod granice siromaštva, a milion djece pogođeno je siromaštvom. Žene su često finansijski zavisne od svojih muževa, i ta zavisnost ih sprečava da napuste nasilnika – one trpe i ćute – pojašnjava Smailova. Kaže da je javna borba fonda za zaštitu žena „Ne ćuti“ izazvala brojne optužbe prema policiji Kazahstana.
- Policija je bila veoma nezadovoljna mojim radom, jer smo razotkrili mnoge slučajeve korupcije i kršenja ljudskih prava, policajci su dobijali disciplinske mjere, neki su otpušteni, a 12 osoba je osuđeno po krivičnim djelima zbog nasilja ili nemara – pojašnjava Smailova.
Kaže da je tokom devet godina rada fonda „Ne ćuti“, 315 silovatelja, pedofila i ubica procesuirano, a izvršene su promjene u šest zakona.
- Stalno ukazujemo na ozbiljne slučajeve nasilja od strane zvaničnika, koje javno razotkrivamo. To je izazvalo neprijateljstvo vlasti prema nama –kazala je ona. Ističe da predsjednik Tokajev pokušava da stvori sliku da Kazahstan poštuje ljudska prava i da su žene zaštićene, ali da fond svakodnevno prikazuje stvarnost – nekažnjavanje ubica i silovatelja, visok nivo nasilja.
- To podriva državnu propagandu i vjerovatno smo zbog toga izloženi progonu – pojašnjava ona. H. JanKović
Vrhovni sud prihvatio prijedlog bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera
PODGORICA – Vrhovni sud djelimično je prihvatio zahtjev nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i branilaca bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića da se suđenje protiv njih pred Višim sudom u Podgorici audio-vizuelno snima i učini dostupnim javnosti.
– Odobrava se audio-vizuelno snimanje u predmetu Višeg suda u Podgorici Ks. br. 20/24, u dijelu početka glavnog pretresa – konstatovanja prisustva stranaka od strane suda, čitanja i pojašnjenja optužnice, izjašnjavanja optuženih o krivici, kao i u dijelu davanja završnih riječi i izricanja i objavljivanja presude – navodi se u odluci Vrhovnog suda.
Audio-vizuelno snimanje će se, kako se navodi, povjeriti Sekretarijatu Sudskog savjeta, nakon čega će snimak odmah učiniti dostupnim na internet-stranici suda.
Suđenje Lazoviću, penzionisanom glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću zakazano je za 9. maj, za kada je planirano čitanje optužnice i početak iznošenja odbrana. U dokumentu Vrhovnog suda u koji je Pobjeda imala uvid se navodi da je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić zahtijevao snimanje kompletnog suđenja – svih radnji tokom dokaznog postupka uz pojašnjenje da to za njega predstavlja pravni interes,
podsjećajući da u tom pravcu postoji i praksa u okviru crnogorskog sudstva. Branioci Lazovića, advokati Stefan Jovanović i Zoran Piperović su zahtjev za snimanje suđenja pojasnili velikim interesovanjem javnosti, dok je medij Televizija E kao motiv zahtjeva navela „specifičnosti samog slučaja“. U postupku donošenja odluke, zatraženo je izjašnjenje predsjednika vijeća – sudije Višeg suda Veljka Radovanovića, koji postupa u predmetu.
– Predsjednik vijeća je predložio da se, imajući u vidu specifičnost krivičnog predmeta, shodno članu 320 st. 4 Zakonika o krivičnom postupku, odobri audio-vizuelno snmanje pojedinih glavnih pretresa i to početak glavnog pretresa, kao i davanje završnih riječi, dok je u odnosu na glavne pretrese na kojima bi optuženi davali svoje odbrane, kao i glavne pretresa na kojima bi se izvodili dokazi predložio da se za iste ne odobri audio-vizuelno snimanje s obzirom na to
da bi isto moglo uticati na postupanje stranaka u ovoj krivično-pavnoj stvari i samim tim vodilo odugovlačenju postupka – piše u odluci.
Iz Vrhovnog suda navode da su pravo javnosti da zna i sloboda medija ključne vrijednosti i sud mora voditi računa da u svom postupanju nađe ravnotežu između ovih vrijednosti, balans između privatnog i javnog interesa, pri čemu transparentnost ne smije ići na štetu vladavine prava i pravičnosti suđenja.
Pojašnjavaju i da je u ovom slučaju određeni stepen interesovanja javnosti moguće zadovoljiti obezbjeđenjem audio-vizuelnog snimanja u već navedenim fazama sudskog postupka.
– Uvidom u navedene faze krivičnog postupka postiže se balans između prava javnosti da zna i zaštite prava optuženih da im se javno sudi, bez obzira na njihov identitet i svojstvo, uz neophodne garancije pretpostavke nevinosti – zaključuju iz Vrhovnog suda. b r
sud prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva
PODGORICA – Vlasniku kompanije ,,Tehnomax“
Vesku Petranoviću produžen je pritvor za dva mjeseca na prijedlog Specijalnog tužilaštva koje protiv njega sprovodi istragu zbog sumnje da se nalazio na čelu organizacije koju je formirao radi krijumčarenja cigareta iz Slobodne carinske zone
Luke Bar i tako državnu kasu olakšao za više od 7.000.000 eura, kazala je Pobjedi savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović. Dvomjesečni boravak u Istražnom zatvoru produžen je i Branku Čeliću i Dejanu Jokiću i policajcima Marku Đurišiću, Draženu Vukadinoviću i Davoru Lukačeviću koji su označeni kao pripadnici Petranovićeve grupe. Kao pripadnik ove kriminalne organizacije označen je i
Ratomir Obrenić koji je nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu pušten da se brani sa slobode. Krivičnom prijavom obuhvaćeni su D. V. koji je u bjekstvu i J. M. koji je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u drugom krivičnom predmetu. Hapšenje pripadnika ove kriminalne grupe 25. marta uslijedilo je nakon što su istražitelji prikupili dokaze da se ova
kriminalna organizacija pod vođstvom Petranovića kontinuirano bavila prodajom, rasturanjem i prikrivanjem neocarinjenih cigareta nabavljenih u inostranstvu.
- Neplaćanjem carina, akciza i poreza na 9.203 paketa cigareta ova kriminalna organizacija je pribavila sebi imovinsku korist, a budžetu Crne Gore nanijela štetu u visini od više od sedam miliona eura – precizirali su ranije iz tužilaštva. b.r.
RASVIJETLJENO UBISTVO: Iz Uprave policije saopštili da sa članovima kriminalnih grupa i da se ne može sa sigurnošću
V. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je objasnio da se Ilija Bogdanović neposredno prije ubistva vratio u Crnu Goru jer je bio pomorac, ali da su ga osumnjičeni pratili nekoliko dana
PODGORICA – Državljani Srbije Dragan Ilić i Mihailo Čolović nekoliko dana prije likvidacije Ilije Bogdanovića boravili su na Cetinju i pratili kretanje žrtve, saopšteno je juče na presu Uprave policije povodom zločina koji se dogodio u prijestonici u četvrtak, 20 minuta iza ponoći.
– U ovom momentu ne možemo da kažemo da je Bogdanović slučajna žrtva jer je faza izviđaja. A sada slijedi faza istrage – kazao je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i djelimično stavio tačku na spekulacije lica bliska kavačkom kriminalnom klanu koji su preko društvenih mreža plasirali podatak da je meta bio njihov pripadnik V. V On je saopštio da se Bogdanović nekoliko dana prije ubistva vratio u Crnu Goru, pojašnjavajući da je kao moreplovac prije toga proveo vrijeme na prekookeanskoj plovidbi. Šćepanović je naveo da je Bogdanović registrovan u evidencijama Uprave policije, 2007. i 2024. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i
dodao da je imao kontakte sa određenim članovima kriminalnih grupa. Potom je pojasnio da se njegov kontakt sa ljudima iz kriminalnog miljea ne treba da čudi s obzirom na to da je živio na Cetinju gdje trenutno boravi oko 150 lica iz kriminalnog miljea.
Ubice locirane U „ štek“ stanU Govoreći o osumnjičenima za ubistvo, Šćepanović je rekao da se njih dvojica Srbiji vode kao bezbjednosno interesantna lica koja su počinila više krivičnih djela.
- Registrovani su kao počinioci krivičnih djela protiv života i tijela, nasilja u porodici, imovinski kriminalitet, droga – naglasio je. Kako je naveo, Ilića koji je iz Kragujevca i Čolovića iz Aranđelovca locirali su u ,,štek“ stanu u naselju Luka Ivaniševića.
- Za manje od minuta te noći reagovala je policija na Cetinju, izvršena je ekspresna blokada grada, nakon čega smo odmah obavijestili višeg državnog tužioca – kategoričan je Šćepanović.
Osumnjičenima određeno zadržavanje
Iz Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju saopšteno je da su dvojica državljana Srbije uhapšena juče i da im je određeno zadržavanje do 72 sata zbog ubistva Ilije Bogdanovića – Dana 24. aprila 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije – OB Cetinje, lišila je slobode osumnjičene M. Č. i D. I., državljane Republike Srbije, zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje
Ponovio je da je Bogdanović usmrćen u automobilu u pokretu, kojim je upravljala njegova supruga, koja je, srećom, prošla bez povreda. Dodao je da su u stanu pronađena tri komada oružja sa municijom, a nađeni su i predmeti za komunikaciju i osmatranje, sona kiselina za uništavanje tragova.
- Još jedno oružje nađeno je na groblju, ispod nadgrobne ploče, u neposrednoj blizini ubistva, za koje se vjeruje da
oružja i eksplozivnih materija, a nakon saslušanja osumnjičenih 25. aprila 2025. godine ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istih u trajanju od 72 sata, te je nadležnom sudu podnijelo predlog za određivanje pritvora protiv osumnjičenih zbog navedenog krivičnog djela – naveli su u saopštenju.
da je pokojni Cetinjanin imao kontakte sigurnošću tvrditi da je bio slučajna žrtva
je korišćeno u ubistvu Bogdanovića – naveo je v. d. direktora policije.
On je istakao da su osumnjičeni prilikom izvršenja krivičnog djela imali logističku podršku.
Šćepanović je naveo i da UP ima obavještajne podatke, ali da zbog istrage ne može saopštiti ko je naručilac ovog ubistva ni otkriti druge osumnjičene, koji su bili logistika u ovom zločinu.
Odgovarajući na pitanja novinara, Šćepanović je kazao da je tog dana na Cetinju u prvoj smjeni bio 31 policajac, a u večernjim satima njih 19. - Specijalna jedinica policije je bila pripravna i specijalci su se odmah uputili na lice mjesta i za nekih 15 minuta bili u prijestonici – precizirao je Šćepanović.
Komandant SJP Miloš Rakonjac je kazao da su se te noći stavili na raspolaganje u dijelu ispomoći oko lociranja osumnjičenih.
PODGORICA – Bjelopoljac M. J. (23) nastanjen u Budvi osuđen je na pet godina robije zbog silovanja strane državljanke na Slovenskoj plaži u aprilu prošle godine. Presudu je izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Ivan Perović
Sud je prihvatio jasan i precizan iskaz koji je žrtva dala u istrazi pred Višim državnim tužilaštvom navodeći da joj je M. J. u zoru oko 5.30 časova 16. aprila prošle godine prišao na šetalištu pored mora i otpratio do Slovenske plaže.
Kada je djevojka krenula u more da se kupa, M. J. je krenuo za njom i pokušao da je poljubi u usta.
Na njene molbe da prestane nije reagovao.
Optuženi je privukao ka sebi i počeo da dodiruje njene grudi zbog čega ga je ona odgurnula. M. J. se u jednom trenutku našao iza nje, uhvatio je za kosu, zavukao joj ruku u donji dio veša i zagnjurio joj glavu u vodu.
Kada je djevojka usjela da izađe iz vode, optuženi je od nje tražio da ide sa njim, govoreći joj da mora biti dobra i poslušna inače će imati problema.
Presuda Višeg suda u Podgorici
Državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici I rena Burić saopštila je da je rasvijetljeno ubistvo Bogdanovića i da nesumnjivo proizilazi da su Ilić i Čolović izvršili teško ubistvo u saizvršilaštvu.
- Nakon obavještenja, izvršila sam uviđaj tokom kojeg su izuzeti dokazi materijalni tragovi, koji su predmet vještačenja. Pored krivičnog djela teško ubistvo u saizvršilaštvu, I. D. i M. Č. sumnjiče se i za neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih materija – istakla je tužiteljka Burić.
Jučerašnjoj konferenciji su, osim Šćepanovića, Burić i Rakonjac, prisustvovali i Velimir Furtula, v. d. pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala, Goran Jokić, načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, i Miljan Ćirović, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje.
PodlEgAo PoVREdAmA u cEtInJskoJ BolnIcI Bogdanović je od zadobijenih rana preminuo u bolnici na Cetinju dok je njegova supruga Tamara prošla bez povreda. Iz vrha bezbjednosnog sektora Pobjedi je rečeno da Ilija Bogdanović zvanično nije bio pripadnik bilo kojeg klana niti se dovodio u vezu sa krijumčarenjem narkotika. - Postojale su njegove indirektne veze sa pojedinim bezbjednosno interesantnim licima, ali to za sada nije trag koji bi se izdvojio kao motiv ubistva – rečeno je ranije Pobjedi iz bezbjednosnog sektora. Jovana RAIČEVIĆ
Kada je tokom te iznuđene ,,šetnje“, djevojka sjela na stepenice kod Pošte, on ju je u jednom trenutku podigao sa istih, insistirajući da nastave, pri čemu je žrtva iz straha i dalje pratila njegove instrukcije po pitanju kretanja. Kada su stigli do stambene zgrade broj 23, u Ulici Dositejevoj, M. J. je djevojku uhvatio za kosu i ugurao u obližnji prolaz gdje ju je oborio na koljena i uz prijetnje da će imati problema ako ga oralno ne zadovolji. U narednom trenutku optuženi je djevojku prebacio preko zidića kada je ona počela da vrišti i doziva pomoć. Njeno zapomaganje čuli su
stanari zgrade. Pošto su upalili svjetla, a jedan od njih izašao iz stana M. J. je pobjegao. Prema navodima presude, tokom suđenja utvrđeno je da je optuženi M. J. bio svjestan da prema oštećenoj primjenjuje silu i prijetnju napadom na život i tijelo da bi je prinudio na čin izjednačen sa obljubom.
U presudi se pojašnjava da se sila koju je primjenjivao M. J. ogledala u ,,tome što je nasilno, mimo njene volje, izvukao iz vode, što je mimo njene volje dok su hodali držao za
ruku i usmjeravao kuda da ide, namećući joj sopstvenu volju da se mora kretati kuda on hoće, te u tome što je istu hvatanjem za kosu oborio na tlo, privlačeći njenu glavu svom međunožju“. Prijetnje optuženog prema žrtvi, po ocjeni suda, ogledaju se u tome što je dok su hodali govorio djevojci da mora da ga sluša ili će imati problema.
– Te se riječi u kontekstu cijele ove situacije jedino mogu tumačiti kao stavljanje u izgled zla koje će joj on nanijeti atakovanjem na njen život ili tije-
lo ako ne bude radila ono što on traži, kao što je prijetnja i kada joj govori da će imati problema ako ga oralno ne zadovolji, što je očito i htio kako bi uticao na oštećenu da mu ne pruža otpor, pa je jasno da je isti djelovao sa direktnim umišljajem –navodi se u presudi. Sud je prilikom odlučivanja imao u vidu i da je žrtva fizički mnogo slabija od optuženog, da je ona u stranoj državi, da se sve ovo dešava u ranim časovima kada gotovo i da nema prolaznika čije bi je prisustvo moglo spasiti.
– Optuženi je njenim izvlačenjem iz vode već pokazao sopstvenu violentnost. Jasno je da je njegovo ponašanje bilo podobno da kod žrtve proizvede strah većeg obima, što objašnjava izostanak nekog žustrijeg, silovitijeg otpora oštećene – zaključuje se u presudi. M. J. se pred sudom branio da je odnos između njega i žrtve bio dobrovoljan. Kako je saopšteno iz Višeg suda, u petogodišnu zatvorsku kaznu M. J. će se uračunati i vrijeme koje je proveo u pritvoru nakon što je uhapšen 20. aprila prošle godine. B. R.
Nastavljeno suđenje suspendovanom policajcu optuženom da je preko tjelohranitelja Darka Šarića odavao podatke kriminalnom klanu
PODGORICA – Vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je juče prijedlog odbrane da se suspendovanom policajcu Jugoslavu Raičeviću ukine pritvor uprkos pojašnjenju odbrane da je Milana Vučinića preko koga je navodno odavao službene podatke klanu Darka Šarića Specijalni sud u Beogradu oslobodio od optužbi za članstvo u toj kriminalnoj organizaciji.
Sudija Amir Đokaj objasnio je da sud smatra da i dalje stoje razlozi pritvorskog osnova te da postoji opasnost da će Raičević pobjeći ukoliko se nađe na slobodi.
Jedan od članova Raičevićeve porodice kazao je da je ovakva odluka vijeća Višeg suda sramotna, nakon čega ga je sudija Đokaj udaljio iz sudnice. U nastavku suđenja, danas su
pročitani dokazi, koje je tužiteljka Nataša Bošković priložila u optužnici protiv optuženog Raičkovića. Branilac Raičevića, advokat Miloš Vuksanović kazao je da je tužiteljka Bošković kao dokaz protiv njegovog branitelja priložila optužnicu tužilaštva Srbije kojom je obuhvaćen Milan Vučinić, osumnjičeni pripadnik kriminalne grupe sa kojim je Raičević, navodno, komunicirao preko „Skaj“ aplikacije i čije je naredbe, navodno, izvršavao.
– Specijalni sud u Beogradu je u međuvremenu, 14. aprila, odbacio sve optužbe protiv Vučinića. Samim tim, ni Raičeviću se ne može stavljati na teret članstvo u kriminalnoj grupi – istakao je advokat Vuksanović.
Na to je tužiteljka Bošković kazala da je riječ o prvostepenoj presudi Specijalnog suda u
Beogradu, koja još nije pravosnažna, na šta je advokat Vuksanović oštro reagovao.
– Znači li to da je optužnica bitna, ali ne i presuda. Tužiteljka pokušava da relativizuje prvostepeni postupak – naglasio je advokat.
On je ponovio da je Skaj komunikacija nezakoniti dokaz. Optuženi Raičević je, tokom čitanja dokaza iz spisa predmeta, negirao da je vršio nezakonite radnje.
– Na teret mi se stavlja da sam u službenoj evidenciji provjeravao Dražena Miranovića, Milana Kneževića, Dejana Kovačevića i Mirka Đukića Dražen i Mirko su mi kolege, vjerovatno smo provjeravali da li aplikacija radi, pa smo ukucavali njihove podatke, jer uređaj ponekad nije funkcionisao – naveo je on.
On je odbacio i optužbu da je Vučinića obavještavao o pre-
lasku državne granice Sitnica bezbjednosno-interesantno lice Davora Grbića. – Niti znam ko je ta osoba, niti sam ikada radio na poslovima u vezi sa državnim granicama. Sa svojom službenom karticom nikada nijesam ulazio u evidenciju prelazaka granice – podvukao je Raičević. Podsjećamo, Raičević je uhapšen 11. jula prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Specijalno tužilaštvo tereti Raičevića da je dio kriminalne organizacije koju predvodi Darko Šarić, a protiv čijih ostalih članova se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi krivični postupak zbog više teških krivičnih djela. Raičević je negirao optužbe SDT-a, navodeći da ga posebno vrijeđaju jer je oduvijek živio časno i pošteno. J. RAIČEVIĆ
Monstat objavio izvještaj o stanovima prema uslovima za pristup, kretanje i boravak lica sa invaliditetom, na osnovu popisa iz 2023. godine
PODGORICA – Od ukupno
117.504 zgrade sa tri i više stanova u 25 opština svega 27.390 ili 23,3 odsto imaju uslove za nesmetan pristup, kretanje i boravak lica sa invaliditetom, dok 82.641 ili 70,3 odsto zgrada nema. Ne postoje podaci o 7.473 zgrade.
Te podatke je objavila Uprava za statistiku – Monstat u izvještaju ,,Stanovi za stalno stanovanje u Crnoj Gori, prema uslovima za nesmetan pristup, kretanje i boravak lica sa invaliditetom“ sačinjenom prema popisu iz 2023. godine.
Lice sa invaliditetom je osoba koja ima dugoročna fizička, mentalna, intelektualna ili senzorna oštećenja koja mu u sadejstvu sa različitim barijerama mogu otežati puno i efektivno učešće u društvu na osnovu jednakosti sa drugima.
SJEVER dRžaVE
Prema statistici, u Andrijevici je popisano 280 zgrada, nije poznato koliko ih ima pristup osobama sa invaliditetom, a nema ga 175 (62,5 odsto).
NEPRISTUPAČNO SKORO 80 ODSTO ZGRADA: Herceg Novi
Najveći broj zgrada u kojima je osobama sa invaliditetom omogućen nesmetan pristup je u Podgorici – 35,7 odsto. Slijede Tuzi 33,7, zatim Budva 26,8 i Bar 25,6. Najviše nepristupačnih zgrada je na Cetinju – 88,1 odsto u Herceg Novom i Mojkovcu – 86,9
PRIMORJE
ve ispunjava 3.114 (26,8 odsto), a 8.252 (71 odsto) ne. U Baru od 11.046 zgrada pristup OSI je omogućen u 2.823 (25,6 odsto), a nije u 6.699 (60 odsto). Herceg Novi ima 9,447 zgrada sa tri i više stanova, samo 739 (7,8 odsto) ima pristup, a 8,211 (86,9 odsto) nema. U Kotoru je od 4.890 zgrada omogućen pristup u 385 (7,9 odsto), a nije u 4.213 (86,1 odsto). Najjužnija crnogorska opština Ulcinj ima 2.833 zgrade, pristup imaju 250 (8,8 odsto), a nemaju 2.134 (75,3 odsto). U Tivtu je od 5.641 zgrade pristupačno 616 (10,9 odsto), a nije 4.764 (84,5 odsto).
CENTRaLNI REGION
U Beranama je od 2.272 zgrade licima sa invaliditetom pristupačno 350 (15,4 odsto), dok preostalih 1.783 (78,5 odsto) nije. Bijelo Polje ima 2.252 zgrade sa tri i više stanova. pristupačno je 258 (11,5 odsto), a ostatak 1.620 (71,79) nije. U Gusinju od 111 zgrada pristup OSI imaju 21 (18,9 odsto), nema 69 (62,2) zgrada. Kolašin ima 393 zgrade, nesmetan pristup OSI omogućen je u 14 (3,6 odsto), a nije u 337 (85,7 odsto). Mojkovac ima 693 zgrade. Pristup za OSI ima 51 (7,3 odsto), a nema 602 (86,9 odsto). Petnjica ima 49 zgrada, manje od deset je pristupačno OSI, a 28 (57,2 odsto) nije. U Plavu je od 206 zgrada 14 (6,8 odsto) ima pristup za OSI, a nema 136 (66 odsto). Od 3.178 zgrada u Pljevljima 110 (3,5 odsto) ima pristup, a nema 2.698 (84,9 odsto), dok u Plužinama od 488 pristup ima 55 (11,3 odsto), a nema 416 (85,2 odsto). Rožaje ima 1.188 zgrada, OSI je pristupačna 101 (8,5 odsto), a nije 805 (67,8 odsto). Šavnik ima 150 zgrada. Manje od deset je pristupačno dok 141 (94 odsto) nije. Od 264 zgrade sa tri i više stanova na Žabljaku pristup OSI ima 36 (13,36), a nema 214 (81,1 odsto).
Četvrta Ulična akcija Inicijative mladih s invaliditetom Boke
KOTOR – Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) će u utorak, 29. aprila sa početkom u 11 časova, a povodom obilježavanja Sedmice prevencije povreda u saobraćaju,
pravila, time narušavajući prava OSI na slobodno kretanje. Izrađeno je 400 letaka, koji će biti podijeljeni različitim učesnicima u saobraćaju (vozačima motornih vozila, pješacima i dr.), na najprometnijim lokacijama (Glavna gradska vrata Riva, Južna gradska vrata Gurdić i Sjeverna vrata Tabačina). Leci sadrže primjere diskriminacije i kršenja prava OSI na slobodno kretanje, kao i propisana prava i obaveze OSI u saobraćaju, uređene Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju – saopšteno je iz I MI Boke.
U primorskom regionu najveći procenat pristupačnosti zgrada osobama sa invaliditetom je u Budvi – od 11.619 uslo-
Glavni grad Podgorica ima 47.214 zgradu sa tri i više stanova. Osobama sa invaliditetom je pristup omogućen u 16.865 (35,7 odsto), a nije u 28.348 (60,1 odsto). Cetinje 2.280 zgrada pristupačno je 102 (4,5 odsto), nepristupačno 2.009 (88,1 odsto). U Danilovgradu od ukupno 538 zgrada pristup ima 58 (10,8 odsto), nema 402 (74,7 odsto). Od ukupno 10.116 zgrada sa tri i više stanova u Nikšiću pristup OSI ima 1.327 (13,1 odsto), a nema 8.445 (83, 5 odsto). Na području Tuzi ima 285 zgrada sa tri i više stanova, pristupačne su 96 (33,7 odsto) a nije 125 (43,8 odsto). Najmlađa crnogorska opština Zeta ima, prema popisu, 71 zgradu. U izvještaju Monstata se navodi da nema podataka o zgradama koje imaju pristup osobama sa invaliditetom, a da 15 tih objekata (21,1 odsto) nema pristup. Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. godine pripisano je da objekti u javnoj upotrebi i javne površine moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom. Takođe, da svi objekti sagrađeni prije stupanja na snagu tog zakona moraju biti prilagođeni – pristupačni osobama sa invaliditetom u roku od pet godina. d. ŠaKOVIĆ
KOl A šIN: Podrška Opštine civilnom sektoru NVO iz budžeta dobile 8.000 eura
KOLAŠIN – Opštinska komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama je objavila spisak NVO čije će projekte podržati.
četvrti put organizovati Uličnu akciju „StaO-SI u Kotoru!“.
Na Uličnoj akciji će predstavnice i volonteri I MI Boke zajedno sa predstavnicima lokalnih institucija nadležnih za prava osoba s invaliditetom i oblast saobraćaja dijeliti letke o poštovanju prava OSI na slobodno kretanje.
Prva Ulična akcija je organizovana 2022. godine pod sloganom „Makni mi se s puta!“, a 2023. i 2024. godine „StaOSI u Kotoru!“.
– Učesnici saobraćaja u primorskim opštinama često nesvjesno krše saobraćajna
Ova aktivnost je dio projekta „StaO-SI opet“, kojeg finansiraju Opština Kotor i Ministarstvo saobraćaja. C.G.
- Komisija je postupila po konkursnim kandidaturama i onome što su NVO tražile u prijavama pa su njih četiri dobile ukupno 8.000 eura dok je 2.000 eura ostalo neraspodijeljeno - saopšteno je iz lokalne uprave. „Potencijal ruralne sredine“ je projekat kojeg je kandidovala NVO Felis Lynx i koji je dobio 2.000 eura. Realizacija ovoga projekta traje pet mjeseci, a NVO zastupa Igor Rakočević. Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih iga-
ra – CIRTIP, koga predstavlja Nikola Todorović je za „Nošnje, srca, lica – fotografije uz srca naše opštine“, dobio podršku 2.000 eura. Ovaj projekat se realizuje 12 mjeseci. Milica Živković zastupa NVO Klasterska inicijativa, a podršku od 2.000 eura je dobila za projekat „Jačanje tehničkih kapaciteta nabavke opreme i poboljšanje uslova za pravilno upravljanje zaštićenim područjima“. Projekat traje četiri mjeseca. ,,Pokretanje javnog diskursa o izazovima samohranog roditeljstva“ je projekat koji traje devet mjeseci i koji je dobio podršku 2.000 eura. Nosilac e nevladina organizacija Mama i ja koju zastupa Neda Bogavac. dr.d.
Cetinje: Skupština usvojila izvještaj o radu gradonačelnika, organa lokalne uprave i službi za 2024.
CETINJE - Odbornici lokalnog parlamenta usvojili su juče, na skoro petočasovnoj sjednici, izvještaj od radu gradonačelnika Nikole Đuraškovića, organa lokalne uprave i službi za 2024. godinu. Sjednica je protekla bez prisustva odbornika DPS, koji su na početku zasijedanja podnijeli kolektivnu ostavku zbog, kako su objasnili, narušene bezbjednosne situacije na Cetinju i institucionalne nemoći da se građanima obezbijedi sigurnost.
Dug Prijestonice Cetinje smanjen je za oko 2,5 miliona eura saopštio je, između ostalog, Nikola Đurašković obrazlažući izvještaj uz naglasak da je to rezultat posvećenog rada i ozbiljnog pristupa finansijskoj konsolidaciji grada.
FINANSIJE PRIORITET
On je dodao da je finansijska stabilizacija jedan od ključnih prioriteta lokalne uprave, te da će se i u narednom periodu nastaviti sa politikama koje doprinose jačanju ekonomskih temelja Cetinja.
Zamjenik gradonačelnika Marko Brnović kritikovao je dio opozicije čija je podrška, kako je kazao, izostala za važne projekte kao što su izgradnja Hotela „Lokanda“ i rekonstrukcija vodovodne mreže. Nezavisni odbornik Ivan Popivoda ocijenio je da je ,,sve u Skupštini podređeno predizbornoj kampanji i političkoj promociji“ te da su javne finansije pred pucanjem
neće završiti do 21. maja
Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković saopštio je da je donio je odluku o otkazivanju muzičkih događaja u okviru bazara ,,Maj u hiljadu boja“. On je naveo da je to uradio
– Stvorili smo održiv sistem koji će omogućiti razvoj, investicije i bolji kvalitet života za sve građane. Izvještaj potvđuje sve ono što smo zajednički gradili – godinu predanog rada, konkretnih rezultata i ispunjenih obećanja. Gradili smo i rekonstruisali putnu i javnu infrastrukturu, otvorili nove sportske sadržaje i dječja igrališta, posvećeno radili na razvoju seoskog područja, otvaranju novih radnih mjesta i kreiranju nove turističke ponude. Ove aktivnosti nijesu bile samo projekti na papiru – bile su vidljivi i opipljivi rezultati u svakodnevnom životu naših sugrađana, za razliku od prakse prethodne vlasti koja je godinama najavljivala, ali rijetko šta i realizovala – istakao je Đurašković. Podsjetio je da je priča o obnovi „Lokande“ počela prije više od decenije, dodavši ,,da su je na ruke, kamen po kamen gradili, dosad bi je završili“. Osvrnuo se Đurašković i na dvije velike tragedije koje su Cetinje zadesile tokom prethodne dvije i po godine, kazavši ,,kao gradonačelnik, kao sugrađanin, i kao čovjek, uvjeravam vas da nećemo zaboraviti nijednu žrtvu i da ćemo, vođeni tim iskustvima, još odlučnije raditi na tome da naš grad bude sigurnije mjesto za život svih nas“. Zamjenik gradonačelnika Marko Brnović naglasio je da su na osnovu rezultata iz prethodne dvije godine nastavili trend rasta u gotovo svim oblastima socio-ekonomskog i društvenog života. On smatra da je izostala
Zviceru 75.000 za otpremninu i pogrešno obračunat koeficijent
Gradonačelnik Nikola
Đurašković podsjetio je da su prilikom preuzimanja vlasti od prethodne naslijedili ogromne dugove, kredite... – Dug Prijestonice na kraju 2010. godine bio osam miliona, dok je na kraju 2017.
iznosio 22 miliona. Uzimani su krediti za razne namjene, pa čak i za sanaciju javnih finansija, i ta sredstva su utrošena za mnogo toga samo ne za to za šta je kredit uzet... Nedavno je Komunalnom preduzeću stigla prvostepena presuda
nakon širokih konsultacija sa građanima, organizacijama i institucijama, uvažavajući različita mišljenja koja su se mogla čuti. – Sloga i zajedništvo su naš najznačajniji cilj u ovim, za
podrška i konstruktivnost dijela opozicionih partija u lokalnom parlamentu, posebno kada je riječ o odlikama velikog značaja kao što su izgradnja hotela „Lokanda“, rekonstrukcija vodovodne mreže… Prema njegovim riječima dug Prijestonice iznosi 19,52 miliona eura, a četiri godine
prema kojoj bivšem direktoru tog preduzeća Saši Zviceru treba da se isplati 50.000 eura na ime otpremnine, kao i 25.000 eura za neadekvatno obračunat koeficijent i to za period kada je sam Zvicer bio direktor – pojasnio je Đurašković. Zvicer je nakon lokalnih izbora na Cetinju, kao direktor preduzeća, uradio aneks ugovora o radu, kojim je sebi umjesto 12, dodijelio 24 mjeseca otpremnine.
Cetinje, izazovnim vremenima, a uvažavanje stavova građanki i građana Cetinja moja neprikosnovena obaveza – kazao je Đurašković. U susret Danu nezavisnosti biće organizovani brojni
ranije iznosio je 21,62 miliona. Precizirao je da je riječ samo o dugu Priijestonice, a ne i javnih službi.
GRADSKA PREDUZEĆA Tokom rasprave o izvještaju nezavisni odbornik Ivan Popivoda je, između ostalog, kazao da je ,,izgleda u ovoj Skupštini sve podređeno predizbornoj kampanji i političkoj promociji“. Kritikovao je sve - od smanjenja duga, do izvještaja o radu preduzeća Vodovod i kanalizacija, i zaključio ,,da su javne finansije pred pucanjem“.
Bivši direktor Vodovoda, nezavisni odbornik Miloš Ražnatović kazao je „da već duže vrijeme ne dobija račune za vodu, jer ih poštar ne donosi“. Prema riječima direktora Vodovoda Radenka Krunića taj problem postoji, ali zašto je tako, odgovor od nadležnih iz Pošte Crne Gore nijesu dobili.
sportski i kulturni programi, programi za djecu i porodicu. – Molim sve građane da razumiju odluku i svi zajedno pokažemo solidarnost, saosjećanje i zajedništvo –zaključio je Đurašković.
Ražnatović je takođe kazao da postoje brojne nelogičnosti u prikazanim planiranim troškovima.
– Primjera radi, planirani troškovi za internet u 2024. godini bili su 5.000 eura, a potrošeno je svega 138 eura. Za te troškove u ovoj godini takođe je planirano 5.000 eura – kazao je Ražnatović pitajući da li je to namjerno pumpanje planiranih troškova. Krunić je, između ostalog, kazao da Vodovod radi na smanjenju duga za struju, koji iznosi oko 13 miliona.
Gradonačelnik Đurašković je najavio da će se uskoro pred odbornicima naći njegov prijedlog odluke za smanjenje cijene vode, za deset procenata. Tokom rasprave o Programu rada Sportskog centra odbornik GP Ura Slavko Janković pitaoo je koliko zakupaca plaća zakup u tom objektu. Prema riječima direktora tog
Na jučerašnjoj sjednici Skupštine prijestonice saopšteno je da kasne radovi na završetku Gradskog stadiona, koji je prema nezvaničnim najavama trebalo da bude otvoren na Dan nezavisnosti, 21. maja. Zamjenik gradonačelnik Marko Brnović kazao je su problem finansije. – Nadležni Vladin resor od početka godine nije uplatio ni centa izvođaču i to je uslovilo kašnjenje. Ostalo je još samo postavljanje travnate hibridne podloge i opremanje kancelarija, svlačionica i pratećih sadržaja. Riječ je o investiciji koja nije naša, a realizuje se u našem gradu, moramo i o tome voditi računa – kazao je Brnović. Dodao je kako se nada da će država početi da plaća izvođaču radova, i da će sve biti završeno do kraja juna. Građevinska dozvola za ovaj projekat izdata je još 2015. godine, a kamen temeljac položen je 2017. godine. Tada je najavljeno da će izgradnja modernog stadiona po UEFA standardima koštati 8,8 miliona eura, kao i da će trajati tri godine. Glavni izvođač radova bila je firma Erlang. U međuvremenu, vrijednost ugovorenih radova porasla je na 10,36 miliona, od čega za izvođenje dodatnih radova 1,59 miliona. Investitori su Vlada sa oko 50 odsto i Prijestonica i Fudbalski savez sa po oko 25 odsto vrijednosti radova.
preduzeća Zorana Kapisode, zakupe za nekoliko objekata plaća Prijestonica, zakupac jedne teretane sam plaća zakup, dok ima nekoliko korisnika poslovnih prostora sa kojima, od kako je na mjestu direktora, nije uspio da se sretne. Takođe je kazao da se ne fakturiše cijena zakupa Vodovodu, jer postoje dugovanja Sportskog centra za vodu, te se na taj način kompezuje dug. J.ĐUKANOVIĆ - PETROVIĆ
NB „Radosav Ljumović“ ustanovila regionalnu pjesničku nagradu
PODGORICA – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ raspisala je konkurs za dodjelu nagrade za najbolju knjigu pjesama objavljenu u 2024. godini. Nagrada je ustanovljena odlukom Savjeta Biblioteke 2025. godine kao godišnja nagrada i dodjeljuje se za pjesničko djelo objavljeno u prethodnoj godini.
Nagrada koja se sastoji od novčanog dijela u iznosu od tri prosječne mjesečne zarade u Crnoj Gori i povelje dodjeljuje se u posljednjoj sedmici septembra, u prostorijama NB ,,Radosav Ljumović“. Prosječna plata je, prema posljednjim zvaničnim podacima Monstata, 1.000 eura.
Novo piznanje Biblioteke je regionalnog karaktera i namijenjeno je afirmisanju pjesničkog stvaralaštva za prostor
Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uslovi konkursa su sljedeći: pjesničko djelo mora biti objavljeno tokom 2024. godine (izbori i ponovljena izdanja neće biti razmatrani), na ćiriličnom ili latiničnom pismu, mora biti objavljeno u Crnoj Gori, Srbiji, BiH ili Hrvatskoj. Pjesničko djelo (zbirku/knjigu pjesama) mogu predložiti izdavači, kulturne i druge ustanove, organizacije i udruženja, grupe građana i pojedinci, koji treba da u pet primjeraka, najkasnije do 1. jula, dostave knjigu –nominovano djelo na adresu: Njegoševa 22, 81 000 Podgorica, s naznakom ,,Za nagradu NB ’Radosav Ljumović‘“. Odluku o izboru najbolje knjige pjesama za 2024. godinu donijeće žiri koji je imenovala direktorka ustanove, a iz reda zapošljenih koji se bave književnim stvaralaštvom i književnom kritikom. An. R.
Ljetnja pozornica u Donjoj Lastvi spremna za izvođenje programa
PODGORICA – Radovi na obnovi Ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi, u vrijednosti od 297.000 eura izvedeni su prošle godine, nakon čega je nabavljena tehnička oprema, a objekat je spreman za izvođenje programa ove ljetnje turističke sezone.
Radovi koje je izveo AG Info-plan trajali su od januara do juna 2024, a nabavka opreme u vrijednosti od oko 93.000 eura, završena je nakon sezone. Postojeći objekat bio je devastiran, pa je u potpunosti obnovljen. Uređena je pozornica i parter sa tribinom kapaciteta 72 mjesta. Izgrađeni su ogradni zid, prostorije za biletarnicu, dio za kino projektor i tehničko-sanitarne prostorije. Obnovljene su vodovodne i kanalizacione instalacije. Ljetnja pozornica nije bila u funkciji
U Matici crnogorskoj promovisane četiri antologije narodne proze
Svaki jezik oslanja se na usmenu književnost i usmena književnost je u standardu i zato je ovaj projekat značajan. Braća Radojević su uspjela da snagom svoga stvaralaštva otrgnu ne samo od zaborava nego i od kradljivaca crnogorsku narodnu književnost – kazao je dr Vladimir Vojinović
PODGORICA – Četiri kapitalne antologije crnogorske narodne proze, koje su se nakon dugo vremena našle pred našom čitalačkom publikom zahvljajujući skorijem izdavačkom poduhvatu Matice crnogorske, promovisane su u Podgorici, u prostorijama izdavača.
U pitanju su antologije bajki „Vilina gora“, legendi „Vatra samotvora“, basni „Kad je sve zborilo“ i priča „Potopno vrijeme“.
IZUZETNE STUDIJE
Generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović, koji je i jedan od urednika izdanja, kazao je da pomenute antologije predstavljaju svojevrsni vrhunac istraživačkog i terenskog rada Radoja Radojevića na prikupljanju crnogorskog narodnog stvaralaštva. Antologiju basni ,,Kad je sve zborilo“ i antologiju priča ,,Potopno vrijeme“ je nakon tragičnog nestanka Radoja dovršio i priredio za štampu Danilo Radojević - Priređujući antologije braća Radojevići su vodila računa da obuhvate kompletan etnogeografski prostor Crne Gore. Legende, bajke, basne i priče sadržane u ovim izborima nastajale su u krajevima širom Crne Gore, tematski su podijeljene i autentično predstavljene - kazao je Ivanović. Predgovori i pogovori koje su napisali Radojevići, kako je kazao, ujedno predstavljaju izu-
zetne studije o crnogorskoj narodnoj književnosti.
- Čitajući ih dobijamo cjelovitiju predstavu o crnogorskoj usmenoj književnosti, a njihovi tekstovi nam otkrivaju i niz neobično važnih činjenica. Ukazao bih ovom prilikom zbog njenog značaja samo na jednu, koja nam govori da pored crnogorskog naroda nijedan drugi slovenski narod na Balkanu nema toliki broj narodnih basni da bi ih mogao objaviti kao posebnu knjigu –rekao je Ivanović. Profesor crnogorske književnosti dr Vladimir Vojinović kazao je da ne postoji velika nacija u Evropi koja se ne oslanja na jedan veliki ep ili na više njih.
- Svaki jezik oslanja se na usmenu književnost i usmena književnost je u standardu i
zato je ovaj projekat značajan. Braća Radojević su uspjela da snagom svoga stvaralaštva otrgnu ne samo od zaborava nego i od kradljivaca crnogorsku narodnu književnost. Mislim da su velikim dijelom i zaslužni zato što je edicija „Luča“ dobila Trinaestojulsku nagradu. Ja ih u jednom od svojih tekstova zovem crnogorskom braćom Grim. S koliko su senzibiliteta pristupili ovome poslu – rekao je Vojinović, dodajući da je ovaj izdavački poduhvat ,,početak novog procesa – afirmacija usmene književnosti je utemeljivanje crnogorskog identiteta“.
POBUNJENI JEZIK
Prevodi odabranih bajki i legendi sa crnogorskoj na engleski biće objavljeni u prevodu profesorice engleske
književnosti Marije Krivokapić. Prevodeći ove priče, kako je kazala, trudila se da sačuva „kadencu starih glasova, suvi humor baka, svečana upozorenja svetaca, atmosferu koja se raspline ako joj se ne priđe s poštovanjem“. – To je značilo da brižljivo zadržavam izraze koji gube značenje u savremenom
tokom ljetnje sezone 2024. godine budući da se čekalo na nabavku i kompletnu instalaciju vrijedne tehničke opreme. Tokom zimskog perioda na jednoj od tehničkih prostorija koja se nalazi na nivou, odnosno malo ispod nivoa mora zabilježen je prodor vode. Direkcija u dogovoru sa izvođačem rješava ovaj problem, međutim to neće remetiti organizaciju aktivnosti na samoj pozornici. Planirano je da se Ljetnja pozornica u Donjoj Lastvi dodijeli na upravljanje Centru za kulturu Tivat, koji će tako dobiti još jednu pozornicu za filmske projekcije, scenske i koncertne programe za izvođenje tokom ljetnjih mjeseci. Predsjednik Opštine Željko Komnenović potvrdi je Radio Tivtu da će na nekoj od narednih sjednica SO Tivat ta odluka biti na dnevnom redu.
Filmovi „Konklava“ i „Dvojica papa“ u centru pažnje nakon smrti pape Franje Gledanost
PODGORICA – Gledanost filma ,,Konklava“, koji govori o procesu izbora novog pape, porasla je za 283 odsto na striming servisima – prenio je Njujork tajms, pozivajući se na podatke portala koji prati gledanost na striming servisima Luminejt.
Na dan smrti pape Franje, 21. aprila, ,,Konklava“ je u cijelom svijetu gledana oko 1,8 miliona minuta, a do kraja narednog dana minutaža je porasla na 6,9 miliona minuta. ,,Konklava“ je drama reditelja Edvarda Bergera iz 2024, koja prati previranja u procesu
Plakat lma ,,Konklava“
izbora novog pape, a nagrađena je Oskarom za najbolje adaptiran scenario. Film u kojem Rejf Fajns tumači glavnu ulogu kardinala, sa Izabelom
Roselini i Serđom Kastelitom, između ostalih, dobio je pohvale od izvora bliskih Vatikanu zbog gotovo potpune vjerodostojnosti prikazanih
dešavanja između rezidencije Santa Marta i Sikstinske kapele. Pored ,,Konklave“, porasla je i gledanost filma ,,Dvojica papa“ reditelja Fernanda Meireleša za više od 400 odsto. Taj film, sa maestralnim interpretacijama Entonija Hopkinsa i Džonatana Prajsa, prikazuje izmišljeni dijalog pape Benedikta XVI i tadašnjeg nadbiskupa Buenos Ajresa Horhea Bergoljija, odnosno budućeg pape Franje. Sa tri nominacije za Oskara (za scenario i ostvarenja obojice glumca), Meirelešov film vratio je Vatikan u centar velike globalne filmske naracije, koju je Holivud i ranije obrađivao. R. K.
Raznovrsnost narodnog govora i motiva
Sofija Kalezić kazala je da je bajka svojom specifičnošću oduvijek pripadala svijetu djetinjstva, pa i kada diferencirane književnosti za djecu kao takve nije ni bilo. – Zbog svoje kompleksnosti, ona i danas predstavlja predmet interesovanja teoretičara književnosti, folklorista, istoričara, proučavalaca narodnog pjesništva i etnologa – rekla je Kalezić i dodala da je čitajući bajke koje je probrao Radoje Radojević lako uočiti raznovrsnost narodnog govora, bogatstvo motiva i brojeve koji se ponavljaju.
svijetu – tražeći sopstveni jezički zavičaj; ne iz nostalgije, već iz poštovanja prema onome što nas je oblikovalo, a da bih iznijela semantičku i kuturološku slojevitost –kao što je zduvač, ratnik vjetra čije je samo ime šapat duha i daha. To je neprevodiva riječ, a zvučna poput vjetra koji opisuje. I ta jedna riječ nosi u sebi pejzaž, vjerovanje i arhetip. To su trenuci kada se jezik pobuni protiv prevoda. Kako prevesti kulturnu, funkcionalnu i arhitektonsku slojevitost čardaka? U ovakvim situacijama odlučiv ala sam se da izraz ostane u tekstu, a da mu duh objasnim fusnotom, kao čuvarem značenja, a ne kao zidom između čitaoca i teksta – rekla je ona.
Metodološkinja književnosti Sofija Kalezić se osvrnula na značaj svake pojedinačne antologije, posebno bajki. – Crnogorsko narodno stvaralaštvo umjetnički sublimira opšta i pojedinačna životna iskustva crnogorskog naroda koji je kroz takvu vrstu predanja u njima ostavio vidno istorijsko i etničko obi-
Konkursi FCCG za sufinansiranje kinematografskih djela
Prijave
do 2. juna
PODORICA – Filmski centar Crne Gore objavio je javne konkurse za sufinansiranje kinematografskih djela za 2025. godinu. Oni su pozvali sva zainteresovana pravna lica, registrovana za proizvodnju kinematografskih djela, najmanje šest mjeseci prije objavljivanja konkursa, da se prijave do 2. juna u podne. Konkurs je raspisan u kategorijama: razvoj scenarija dugometražnih igranih filmova, Razvoj projekata dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova,
lježje, značajna svjedočanstva vjekovnog iskustva i sistema moralnih vrijednosti – kazala je Kalezić.
Lingvista Novica Vujović sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost pozabavio se antologijama sa lingvokulturološkog aspekta.
- Radoje Radojević još je uz prva izdanja antologija crnogorskih legendi i bajki zapazio da problemi u pogledu izbora jezičkoga obrasca „potiču iz odnosa zapisivača i priređivača prema narodnom jeziku i govoru usmenog pripovijedanja“. Tako su i brojni tekstovi crnogorske usmene književnosti objavljeni jezički prilagođeni ondašnjoj normi srpskohrvatskoga/srpskog jezika – rekao je Vujović. Zadatak Radoja Radojevića bio je da iz dostupne literature, ali i od savremenika koji su pamtili ili zapisivali, prikupi i odabere autentične prozne narodne iskaze nastajale na crnogorskom tlu, navodi se u govoru Milovana Radojevića, urednika novog izdanja antologija koji nije mogao lično prisustvovati promociji. Andrija RADOVIĆ
proizvodnja dugometražnih igranih filmova (potkategorije: debitantski filmovi, žanrovski filmovi sa komercijalnim potencijalom, niskobudžetni filmovi), proizvodnja kratkometražnih igranih filmova, proizvodnja dugometražnih dokumentarnih filmova, proizvodnja kratkometražnih dokumentarnih filmova, proizvodnja kratkometražnih animiranih filmova i manjinske koprodukcije. Filmski centar će ove godine, u cilju afirmacije ženskog autorstva, posebnom konkursnom linijom sufinansirati projekte čiji vodeći autorski tim (producent, reditelj, scenarista) čine žene, u sljedećim kategorijama: razvoj scenarija dugometražnih igranih filmova i razvoj projekta dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova.
An. R.
PODGORICA – Premijerno izvođenje predstave „Violina, daire i pegla“, rađene po tekstu ruskog pisca Nikolaja Koljade, a u režiji i adaptaciji Gorana Damjanca, biće održano 28. aprila u 20 sati u Nikšićkom pozorištu.
Predstava je slojevita žanrovska fuzija koja se kreće od komedije do farse, pa do tragedije, kroz prizmu dvije različite porodice, okupljene na svadbi. Komad propituje brojne univerzalne svakodnevne dileme. Premijera predstave predstavlja još jedan važan repertoarski iskorak Nikšićkog pozorišta, koje i ovom produkcijom potvrđuje svoju ulogu relevantnog mjesta savremenog teatra, a istovremeno ostaje blisko publici kroz teme koje duboko prožimaju svakodnevni život.
SUSRET
- Sve na svadbi je na ivici, iz komedije prelazi u farsu a iz farse u tragediju. Taj problem će da riješi ljubav, kao što uvijek sve rješava – kazao je Jelić. Koljadin tekst, duhovita drama o braku, sukobu različitih svjetonazora, kultura i staleža prvi put se postavlja na jednoj crnogorskoj sceni i upravo zato je pažljivo adaptiran za ovdašnji kontekst.
nje mog čudnog hobija – upoznavanja prostora Jugoslavije – kazao je Damjanac. Prema njegovim riječima, riječ je o piscu koji ne pati od preciznosti, već je slobodan u izrazu, tako da omogućava režiseru i glumcima slobodu tumačenja teksta.
Umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić kazao je da se u ovom komadu radi o kulminaciji svakodnevice koja se dešava u susretu dvije porodice, dvije različite kulture, dva identiteta, mentaliteta koja potiču iz različitih nasljeđa.
- Nova pikanterija je bila igranje sa jezikom, nije se radilo o pukom prevodu, već o slatkom učenju određenih izraza, karakterističnih za Nikšić i Crnu Goru. Ta lokalizacija i mentalitetska adaptacija za mene je bila ogromno zadovoljstvo i nastavak nadograd-
- Ovo je priča prije svega ispričana iz ženske perspektive, u fokusu su dvije majke i jedna nevjesta. Znači, riječ je o ženskom principu, dok je muški predstavljen kroz lik mladoženje - pojasnio je on.
ŽIVOT
Na sceni Nikšićkog pozorišta u komičnom sudaru ličnih i porodičnih vrijednosti, su-
kobiće se temperamentni karakteri koje tumače Velizar Kasalica, Boban Čvorović, Ana Franić, Žana Gardašević-Bulatović, Anja Drljević i Matija Memedović - Publika koja dođe da gleda ovu predstavu može da diše sa nama i da se sama pronađe u našim problemima i sukobljenim stranama – kazao je Memedović. Franić je istakla da Koljada u tekstu nije napisao ,,muževi“. - Znači muževa na svadbi nema, ovo je priča o jakim ženama. Mislim da će publika ovu predstavu voljeti, jer iz mog iskustva, publika u komediji i drami, vezuje se za ono što prepoznaje kao život. A kod Koljade nikad ne dešava ništa veliko, ali se dešava život, kao da provirite kroz neka vrata i uhvatite pojedine svakodnevne segmente života – istakla je ona.
Gardašević-Bulatović je kazala je da se način na koji je Koljada napisao i opisao karakter majke u potpunosti poklapa sa majkom sa ovih prostora. - Najradosniji segment procesa rada odnosio se na jezičko prilagođavanje, adaptiranje akcentu i izrazima – rekla j e Gardašević-Bulatović. A. Đ. Premijera predstave „Violina,
PODGORICA – Majski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta obilježiće premijera predstave „Gidionov čvor“, prema tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača, koja će premijerno biti izvedena 13. maja, na Sceni Studio u 20 sati, ali i gostovanje Nacionalnog teatra ,,Ivan Vazov“ iz Sofije – Bugarska, s predstavom „Elementarne čestice“, prema tekstu Mišela Uelbeka u režiji Krisa Šarkova, 10. maja.
Duodrama „Gidionov čvor“, u kojoj uloge tumače Žaklina Oštir i Sanja Vujisić, bavi se aktuelnim pitanjima i problemima koji se odnose na školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje, kao i ulogu pojedinca u sistemu. Na Velikoj sceni i Sceni Studio tokom maja biće izvedene i predstave: „Posjeta“ po motivima Direnmatove drame u režiji Aleksandra Morfova, „Šćeri moja“ Maje Todorović u režiji Ane Vukotić, „Naličje“ Borisa Liješevića, „Gospoda Glembajevi“ Miroslava Krleže u režiji Danila Marunovića, „Soulfood“ monodrama Slavka Kalezića po motivima romana Žane Poliakov, „Princeza Ksenija od Crne Gore“ po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić (dva izvođenja) i „Mali brač-
Mjesec u znaku
,,Gidionovog čvora“
ni zločini“ autorski projekat glumaca Marije Đurić i Pavla Bogojevića, prema tekstu Erika Emanuela Šmita CNP 19. maja gostuje u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju s predstavom „Naličje“, koja će tokom juna biti izvedena u takmičarskoj selekciji festivala Sterijino pozorje u Novom Sadu (2. jun) i Teatar fest „Petar Kočić“ u Banja Luci (4. jun). Publiku očekuje koncertno izvođenje Pučinijeve „Toske“, kao i referentan filmski program koji čine premijera kratkometražnih ostvarenja „Pixel o kamenu“ i projekcija dugometražnog igranog filma „Supermarket“. Predstave „Posjeta“, ,,Gospoda Glembajevi“ i ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ u CNP-u biće izvedene uz engleski titl, dok će publika bugarsku predstavu moći da prati uz titl na crnogorskom jeziku. Koncertno izvođenje opere ,,Toska“ Đakoma Pučinija, u režiji Stefana Ferere, biće održano 15. maja na Velikoj sceni u 20 sati. Nastu-
paju: Marija Jelić, sopran, Vitalij Kovalčuk, tenor, Omar Kamata, bariton i Nada Matijević, klavir.U okviru Filmskog programa na Sceni Studio će 19. maja biće prikazan dugometražni igrani film „Supermarket“ (2023) u režiji Nemanje Bečanovića, a 23. maja premijera tri kratka filma pod nazivom „Pixel o kamenu“, prema pričama Slobodana Čukića u režiji Petra Burića. Ulaz na filmske projekcije
je besplatan. Povodom Dana državnosti Republike Italije, 2. juna biće organizovan koncert italijanske muzike - Stralunato Recital s Antonelom Ruđero i triom Mauricio Di Fulvio. Koncert se organizuje u saradnji s Ambasadom Italije u Podgorici, a ulaz je takođe besplatan. Ulaznice za predstave na matičnim scenama Crnogorskog narodnog pozorišta mogu se kupiti putem veb-sajta CNP-a i na biletarnici. An. R.
BEOGRAD: Studenti u blokadi polako ulaze u politiku
BEOGRAD - Pola godine su se studenti branili od bilo kakve politike, ali posljednje njihove akcije polako dobijaju politički ton.
KaKo je počelo Plenum Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu zatražio je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. U okviru tog zahtjeva studenti traže da sastave parlamentarnu listu, da mandate podijele po gradovima i da se na manjinskoj listi nađu kandidati državnog Univerziteta iz Novog Pazara. Uporedo sa ovim napravili su i akciju u Kosjeriću – gdje se u junu održavaju lokalni izbori. Tamo će opozicija i građani izaći na jednoj listi bez imena političkih partija - jer su to predložili i podržavaju studenti.
Studenti su političku akciju započeli vožnjom biciklima do Strazbura gdje su se sreli sa tri europoslanika. Pritisak na EU nastavljaju njihove kolege u štafetnom maratonu
do Brisela koji trče na zasijedanje Evropskog parlamenta. Blokada RTS-a od 14. aprila je takođe politička akcija. Ona je dovela do zasijedanja parlamentarnog Odbora za kulturu koji u ponedjeljak treba da raspiše novi konkurs za izbor članova REM-a (regulaciono tijelo za elektronske medije). To je bio i cilj blokade medijskog javnog servisa koji od emisija samo priprema i emituje „Dnevnik“ i vijesti. Ostatak programa prenosi utakmice i reprizira emisije, serije i filmove.
Maraton do Brisela Studentsku pobunu je prouzrokovala smrt 16 ljudi koji su poginuli u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine. Blokade fakulteta u četiri univerzitetska grada u Srbiji počele su krajem novembra kada su ispostavljena i četiri zahtjeva. Cilj je bio da prorade institucije u korist građana – odnosno da svako počne da radi svoj posao. Zbog ispunjenja tog cilja
oni su prepješačili Srbiju, probudili narod iz letargije i vrhunac pobune je bio miting u Beogradu 15. marta. Zahtjevi nijesu ispunjeni i studenti su na biciklima nastavili do Strazbura gdje su ih primila tri evropska poslanika uz obećanje da će na prvoj narednoj sjednici u maju govoriti o situaciji u Srbiji na koju su ukazali studenti kao i o korišćenju soničnog oružja (zvučnog topa) na mirne demonstrante 15. marta.
U cilju pojačanja pritiska na Brisel 21 student i studentkinja su otpočeli štafetni maraton u kojem će pretrčati 1.993 kilometra za 18 dana. U akciji „Od mog sela do Brisela“ oni su juče ujutro potrčali iz Beograda ispred zgrade RTS-a gdje su ih brojne kolege i građani ispratili povicima: „Pumpaj“, „Niko nije umoran, RTS je blokiran“.
Zatim su ih u Novom Sadu ispred Željezničke stanice sačekale kolege sa kojima zajedno trče do Brisela i prolaze
DOJČE VELE: Neuspješan pokušaj hapšenja Milorada Dodika
Pokušaj hapšenja Milorada Dodika izazvao je napetost i pokrenuo lavinu reakcija u Bosni i Hercegovini. Da li je to demonstracija odlučnosti ili samo prijetnja praznom puškom? I ima li elemenata oružane pobune, piše DW. Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u srijedu (23. april) pokušali su da uhapse predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Administrativnom centru Vlade RS u Istočnom Sarajevu. Postupali su po naredbi Suda Bosne i Hercegovine, ali su naišli na otpor. Inspektorima SIPA suprotstavili su se pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Pripadnici SIPA su se, nakon kraćeg zadržavanja, povukli. Nije bilo upotrebe sile, niti sukoba. Portparolka SIPA Jelena Mio-
včić potvrdila je za DW da su inspektori pokušali da privedu Dodika.
„Službenici SIPA večeras su bili u zgradi Vlade RS i pokušali da realizuju naredbu Suda BiH o lišavanju slobode predsjednika RS Milorada Dodika zbog krivičnog djela narušavanja ustavnog poretka BiH. Obavljeni su razgovori sa službenicima MUP RS, međutim, naredba Suda BiH nije izvršena“, rekla je Jelena Miovčić. Atmosfera u gradu opisana je kao opsadno stanje, a veće prisustvo specijalnih jedinica dodatno je pojačalo tenzije. Dodik je izjavio da će Kristijan Šmit „odgovarati“, jer se, prema njegovim riječima, lažno predstavlja kao visoki predstavnik za BiH. Istakao je da se pripadnici policije RS neće povući pred SIPA, Sudom i Tuži-
laštvom BiH. Njemačkog diplomatu nazvao je „fašistom“ i prijetio privođenjem.
„Ovo je po onoj staroj turskoj poslovici - ’kadija te tuži, kadija ti sudi’, a ovom fašisti Šmitu mi ćemo pokazati kako se privodi“, rekao je Dodik.
Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio je da je RS stabilna i da će takva i ostati, a da su građani spokojni.
„Mir je prioritet u RS i MUP će nastaviti da obavlja poslove u skladu s Ustavom i zakonima RS“, rekao je Karan.
Poručio je da je MUP RS „garant mira, sigurnosti i stabilnosti“ za sve građane, bez obzira na njihovu vjeru ili naciju.
Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak izjavio je da je Federalna uprava policije (FUP) odmah podigla stepen pripravnosti nakon što su
Gradonačelnik Kijeva kaže da će Ukrajina možda morati da prepusti teritorije Rusiji da bi zaključila ,,privremeni mir“ sa Moskvom
kroz: Hrvatsku, Austriju, Njemačku, Francusku, Luksemburg i stižu u Belgiju. Dnevno će prelaziti po sto kilometara, tako što će se smjenjivati oni koji trče sa onima koji odmaraju u kolima koja ih prate. I na kraju puta, u Briselu će europarlamentarcima predati pismo u kojem je detaljno opisana situacija u Srbiji.
tešKa odluKa Ovakav ulazak studenata u politiku nije lak niti je odluka donijeta odjednom. Niški studenti su prije mjesec zatražili da se formira vlada eksperata kako bi ispunili njihove zahtjeve. Taj prijedlog su podržali i neki fakulteti iz Beograda, ali umjesto toga formirana je vlada kontinuiteta u kojoj su samo jedna trećina ministara nove osobe. Uslijedio je žestok napad na rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića sa dvije krivične prijave koje je podnio Miloš Pavlović, instruiran od režima – pod izgovorom da predvodi grupu studenata koji žele da uče. I studenti su mjesecima svakodnevno izloženi brojnim pritiscima verbalnim i fizičkim napadima. Upoređuju ih sa nacistima, teroristima, izdajnicima i stranim plaćenicima. Pritisak se vrši i na članove njihovih porodica, zabranjuje im se ulazak u Srbiju, što je slučaj crnogorske državljanke Helene Strugar koja studira na beogradskom Pravnom fakultetu.... Zbog takvog ambijenta uopšte ne čudi odluka da traže vanredne parlamentarne izbore. V. CVejić
KIJEV - Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da će Ukrajina možda morati da prepusti teritorije Rusiji da bi zaključila ,,privremeni mir“ sa Moskvom.
- Jedan od scenarija… bio bi odustajanje od teritorija. To nije fer, ali za mir, privremeni mir, možda je to rješenje, privremeno - rekao je Kličko za britansku televizijsku mrežu Bi-Bi-Si (BBC), čiji je intervju juče objavljen. Kličko je naglasio da ukrajinski narod „nikad ne bi prihvatio okupaciju“ od Rusije.
Kličko je sada jedan od najviših ukrajinskih političara koji javno govori da će možda njegova zemlja morati da odustane od teritorije, mada privremeno, piše BBC. Rekao je da bi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski možda bio primoran da donese „bolno rješenje“ da postigne mir.
BBC ukazuje da su gradonačelnik Kijeva i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski politički protivnici i da je Kličko više puta optuživao predsjednika i predsjednikov
pripadnici MUP RS spriječili policijske službenike SIPA da izvrše naredbu Suda BiH o hapšenju Milorada Dodika. Naglasio je da je FUP spreman da pruži asistenciju SIPA pri hapšenju Dodika, ukoliko za to dobiju zvaničan zahtjev.
Podsjetio je da je FUP i ranije pružao asistenciju SIPA, te da je spreman ponovo da djeluje ako bude potrebno. Bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Nermin Pećanac, ocjenjuje da je pokušajem hapšenja Dodika
SIPA željela da pokaže „kao da djeluje“. Kako ističe, Dodik se nalazio svega nekoliko stotina metara od sjedišta SIPA, pa je ta agencija bila prinuđena ili da ostane pasivna ili da bar demonstrira spremnost da reaguje. Pećanac smatra da kompletna akcija gubi smisao kada se u visokorizičnu operaciju šalje svega nekoliko nenaoružanih inspektora. Dodaje da Dodik, bez obzira na retoriku, zna da može biti priveden u svakom trenutku, te da je važno naglasiti kako taj slu-
tim da pokušavaju da podriju njegov autoritet, prenosi Beta. Upitan da li je Zelenski s njim razgovarao o bilo kakvom detalju u vezi sa mogućim dogovorom, Kličko je samo odgovorio „ne“.
- Predsjednik Zelenski to radi sam. To nije moja funkcija - rekao je Kličko. On je govorio za BBC preksinoć, dan poslije ruskog napada na Kijev u kojem je poginulo 12 ljudi, a više od 80 je ranjeno. To je bio jedan od najsmrtonosnijih napada na glavni grad Ukrajine u više mjeseci.
Pregovori koje je počeo američki predsjednik Donald Tramp tapkaju u mjestu, više od 100 dana od njegovog povratka u Bijelu kuću. Posebno oko pitanja mogućeg prepuštanja teritorija poslije tri godine rata, kao i oko pitanja Krima koji je Rusija pripojila 2014. godine, prenosi agencija Frans pres. Tramp je rekao da je „vrlo blizu“ kompromisa sa Rusijom i prebacio odgovornost za blokadu pregovora na ukrajinskog predsjednika, dodaje francuska agencija.
čaj nema nacionalnu pozadinu. „Dodik kontinuirano čini nova krivična djela, a u to uvlači i druge, uključujući ministra Karana i vrh MUP RS. Ni oni neće biti amnestirani“, navodi Pećanac. Sagovornik DW zaključuje da Dodik ide „putem bez povratka“ i da je spreman da žrtvuje i najbliže saradnike. Stručnjak za bezbjednost iz RS Vladimir Vučković akciju SIPA ocjenjuje za DW kao „neuspješan pokušaj državnih agencija da pokažu relevantnost“. Akcija SIPA, tvrdi Vučković, više liči na „marketinški trik“, nego na ozbiljnu operaciju.
„Da je postojala stvarna namjera da se akcija sprovede s odlučnošću, bili bi uključeni specijalizovani timovi agencije – ALFA, BETA ili GAMA. Njihovo odsustvo pokazuje da se ne radi o operaciji visokog rizika, već o poruci bez stvarne snage“, navodi Vučković. On akciju SIPA ocjenjuje kao „prijetnju praznom puškom“.
r u.–i
Studenti treba da budu proaktivni i kreatori politika i procesa, jer su oni svjetionik kritičke misli, poruka je sa tribine ,,Studentski glas u glavnom gradu“, koju je organizovao Studentski paralament Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Glavnim gradom i Skupštinom glavnog grada. Na tribini su učestvovali gradonačelnik Saša Mujović i predsjednica gradskog parlamenta Jelena BorovinićBojović, koji su nakon svojih izlaganja odgovarali na pitanja studenata.
Foto-zum
Gradonačelnik Mujović je istakao da je kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine sjajna prilika, koja se ne smije propustiti. - Do te titule možemo doći samo uz ogromnu podršku studenata i njihov predan rad. Dragi moji studenti, u ovom procesu zavisimo od vas, od vaše kreativnosti, vaših predloga. Mi treba da, kroz našu aplikaciju, ubijedimo žiri da smo bolji od nekih drugih evropskih gradova. Ovo je sjajna prilika
Već dva dana polako se postavljaju kućice za Proljećni pazar koji će na na Trgu nezavisnosti biti održan od 5. do 21. maja. Ekipe gradskih preduzeća Agencija za stanovanje i Putevi pripremaju prostor na kojem se očekuju dvije sedmice bogatog muzičkog programa, raznovrsne ponude domaćih proizvoda i zanimljivih sadržaja za sve generacije. H. P
Konkurs Sekretarijata za socijalno staranje Poziv najmlađim osnovcima da prikažu što im znače
U susret obilježavanju Međunarodnog dana porodice, Sekretarijat za socijalno staranje raspisao je likovni konkurs na temu „Porodica je snaga“, za učenike prva tri razreda podgoričkih osnovnih škola. Želja organizatora je da podstakne najmlađe sugrađane da kroz likovni izraz prikažu značaj porodičnih vrijednosti, ljubavi, zajedništva i podrške. Za tri najbolja rada predviđene su novčane nagrade – za prvo mjesto 300 eura, za drugo 200 i za treće mjesto 100 eura. Prema propozicijama konkursa, likovni rad ne smi-
je biti ranije objavljivan ni nagrađivan, a rok za dostavljanje radova je 9. maj. – Radove slati potpisane (ime, prezime, ime oca i majke, škola, adresa i kontakt telefon) na adresu: Sekretarijat za socijalno staranje, kancelarija broj 4. Ulica Vuka Karadžića br. 16, 81000 Podgorica. Rezultati konkursa biće objavljeni 15. maja, kada će biti upriličena i svečana dodjela nagrada – saopšteno je iz Sekretarijata za socijalno staranje. Sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti pozivom na broj telefona 020 447 169. H. P.
Turistički biseri na jednom mjestu
Turistička organizacija Podgorice danas i śutra organizuje promotivnu manifestaciju Crnogorski manifest. Univerzitetski park kod
Rektorata UCG je mjesto na kojem će od 10 do 19 sati biti održan ovaj jedinstveni događaj koji slavi bogatstvo turističke ponude Crne Gore. – Očekuje promocija festivala, manifestacija i destinacija, kreativna i gastronomska ponuda, muzički, plesni i karnevalski program, zanimljive aktivacije i radionice i dječji sadržaji. Manifest je osmišljen kao platforma koja spaja tradiciju i savremenost, a sve to uz dobru zabavu i sadržaj za sve generacije – od najmlađih do najstarijih – poručili su organizatori, uz poziv građanima da ne propuste priliku da na jednom mjestu upoznaju turističke bisere Crne Gore. H. P.
da se probudi vaša inicijativa. Sada vi inicijativu preuzimate u svoje ruke i vi ste ti koji treba da delegirate projekte, aktivnosti, da pišete strategiju razvoja, da nam kažete kako sebe vidite u crnogorskom društvu - rekao je Mujović. On je kazao je da Glavni grad ulaže u sportske manifestacije i kulturne sadržaje, ali i da ima prostora za napredak. - Apsolutno se možemo dogovarati i dogovaraćemo se. I jedino što od vas tražim je proak-
tivnost. Želim da ste kreatori procesa. Nije ideja da upecamo nekoliko riba i nahranimo vas, već da vas naučimo kako da pecate i kako da to uspješno radite u kontinuitetu. To je mladost, to je energija i stav odgovorne gradske uprave - poručio je Mujović. I predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena BorovinićBojović istakla je značaj inicijative da Podgorica 2028. godine bude grad mladih i središte Evrope.
- Nastavićemo da osluškujemo potrebe i razmišljanja studenata, da stalno budemo u komunikaciji sa vama, kako bismo što kvalitetnije oblikovali grad mladih, uspostavili socijalnu arhitekturu i omladinsku infrastrukturu - kazala je Borovinić Bojović. Predsjednik SPUCG Jakov Vukčević ocijenio je da je veoma značajno što studenti mogu razmjenjivati mišljenja, stavove i ideje sa donosiocima odluka. - Glavni grad je nesumnjivo najveći studentski centar i od ogromnog je značaja da kao takav može pružiti raznovrstan sadržaj svim aktivnim, ali i budućim studentima. Jako je važno da budemo partneri u razvoju našeg grada i da na taj način, u skladu sa svojim kapacitetima i iskustvom, kada je u pitanju kreiranje i sprovođenje omladinske politike, damo podršku u realizaciji ambicioznih projekata, ali i da ponudimo nove ideje. Drago nam je što se stvaraju preduslovi da zajedničkim snagama SPUCG i Glavni grad obogate studentski i kulturni život, jer studenti Podgorice to zaslužuju - rekao je Vukčević, najavljujući da će SPUCG nastaviti organizovanje sličnih događaja. H. P.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Prijedlog urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju olimpijskog bazena u sastavu SC „Morača“, a po zahtjevu Ministarstva sporta i mladih, sa mišljenjima nadležnih organa.
– Lokaciju na kojoj je predviđena rekonstrukcija objekta sporta – olimpijskog bazena u sastavu SC „Morača“, čini katastarska parcela 1275/25 i dio katastarske parcele br.
1275/2 KO Podgorica I. Površina predmetne lokacije iznosi 10.638 kvadratnih metara. Glavni grad je prepoznao potrebu osavremenjavanja i proširivanja postojećih sportskih kapaciteta za razvoj takmičarskog, školskog i univerzitetskog sporta i sportske rekreacije. U narednom planskom periodu treba predvidjeti sljedeće sadržaje: rekonstrukciju otvorenog vaterpolo bazena sa tribinama u objektu SC „Morača“, odnosno njegovo pretvaranje u zatvoreni i rekonstrukciju hale u kojoj se
nalazi zatvoreni bazen u multifunkcionalnu salu za dvoranske sportove – navedeno je u saopštenju sa sjednice Vlade. U saopštenju se navodi i da je u kompleksu SC „Morača“ predviđena izgradnja centralnog teniskog terena sa 2.000 sjedišta, šest pomoćnih terena, tri terena za badminton i isto toliko terena za padel, zatim rekreativnog dijela za djecu po visokim ITT standardima, medicinskog centra, fitnes i SPA centra i drugih pratećih sadržaja radi dalje popularizacije tenisa u Crnoj Gori. H. P
PODGORICA - Ukoliko
Bajern danas u Minhenu pobijedi Majnc (15.30 sati), a Bajer u istom terminu ne savlada Augsburg u Leverkuzenu, Bavarci će osigurati 33. titulu fudbalskog šampiona Njemačke, ali će se 26. april 2025. više od toga pamtiti kao dan kada je Hari Kejn osvojio prvi trofej u karijeri.
Trideset jednogodišnji Englez odavno je među Top3 napadača na svijetu, a do sada nije imao sreće ili dovoljno kvalitetne saigrače, možda i trenera/selektora, da izvanredne kvalitete kruniše makar jednim podignutim peharom.
To će se konačno dogoditi ove sezone - da li ovog vikenda ili narednog, eventualno 10. ili 17. maja, samo je pitanje formalnosti i trenutka jer Bajern četiri kola prije kraja ima osam bodova više od Bajera.
Kejn je igrajući za Totenhem osvojio tri Zlatne kopačke Premijer lige, u dresu Engleske Zlatnu kopačku na Mundijalu 2018.
Prvu sezonu u Bajernu završio je kao najbolji strijelac Bundeslige, a bio je i prvi golgeter Evrope u sezoni 2023/24. Nakon što je izgubio šest finalatri s Totenhemom (dva u Liga kupu i jedan u Ligi šampiona), dva s Engleskom (na Euru 2020 i 2024) i jedno s Bajernom (Superkup Njemačke) – trofej sa Bavarcima bio bi dugo očekivana nagrada za 31-godišnjeg asa.
To ga je u ljeto 2023. i dovelo u Bajern, poslije dvije decenije provedene u Totenhemu.
- Mnogo je ljudi koji tokom moje karijere pričaju samo o
BUNDESLIGA (31. KOLO): Ukoliko Bajern pobijedi Majnc, a Bajer ne savlada Augsburg, Englez će osvojiti prvi trofej u karijeri
činjenici da još nijesam osvojio titulu. Bilo bi lijepo ućutkati neke od njih - rekao je Kejn u februaru. Kejn bi se takođe pridružio Kevinu Kigenu i Ovenu Hargrivsu kao jedinim Englezima koji su osvojili Bundesligu. U razgovoru za Skaj Njemačka u srijedu, nekadašnji predsjednik Bajerna Uli Henes rekao je da niko više od Kejna ne zaslužuje da osvoji titulu.
- Kejn je pravi igrač Bajerna. Bori se, radi, postiže nevjerovatan broj golova, ali i naporno radi za tim. Može se osjetiti da apsolutno želi da osvoji ovu titulu – izjavio je Henes. Hari Kejn je rekorder sa 60 pogodaka u prvih 60 bundesligaških mečeva, a sada ima šansu da postane prvi fudbaler u istoriji tog takmičenja koji je bio najbolji strijelac u svoje prve dvije sezone
u njemačkoj eliti. Englez sa 24 pogotka vodi na listi strijelaca, drugi je Patrik Šik iz Leverkuzena s 18. - Do sada sam u karijeri uradio mnogo stvari koje sam želio. Naravno, znam da će se svi prisjećati timskog trofeja, ali u konačnom, znate, morate dati sve od sebe u svakoj situaciji. I osjećam da sam to i uradio – rekao je Kejn početkom aprila za ESPN. - Od kada sam počeo da igram fudbal, uvijek se radilo o tome koliko mogu biti konstantan. Gledao sam velikane ove igre i što ih je činilo velikima, i to ne povremeno, već iz godine u godinu. To me je guralo da budem konstantno jedan od najboljih igrača na svijetu. I to će me pratiti do kraja karijere, bez obzira da li ću završiti s jednim ili 20 trofeja. To svakako neće promijeniti moj način razmišljanja i ono što želim da postignem, i kako pokušavam to da postignem – pričao je Kejn. - Imamo priliku ove sezone da osvojimo trofej i to bi bilo nevjerovatno, i možda bi to malo zaustavilo tu buku oko mene. Ali u fudbalu ćete uvijek imati ljude koji sumnjaju u vas, ljude koji vas kritikuju. Najvažnije je da znate što pokušavate da postignete. Saigrači te poštuju zbog načina na koji radiš, klub te poštuje, navijači te poštuju, i to je ono do čega mi je na kraju krajeva stalo – podvukao je Kejn. Ne. K.
KUP KRALJA: Real Madrid zaprijetio da se neće pojaviti na meču s Barselonom
PODGORICA – Barselona
i Real Madrid trebalo bi da se sastanu večeras u finalu Kupa kralja – prvi put od 2014. godine.
Uvod u ,,el klasiko“ koji se igra u 22 sata u Sevilji bio je buran jer je Real Madrid odlučio da njegovi predstavnici ne dođu na konferenciju za medije, kao i da ne održe zvanični trening i ne prisustvuju službenom fotografisanju zakazanom na Stadionu ,,Kartuha“. ,,Merengesi“ su ljuti zbog izjava koje su sudije meča dale na jučerašnjem ,,presu“, tražili su i promjenu sudijske postave, ali je španski savez (RFEF) to odbio, što je navelo Madriđane na razmišljanje da li da se uopšte pojave na finalu.
Novinarima su se na ,,spornoj“ konferenciji obratili glavni arbitar meča Rikardo de Burgos Bengoećea i Pablo Gonsales Fuertes, koji će biti u VAR sobi.
Njih dvojica odgovarala su i na pitanja vezano za snimke koje je objavljivala klupska televizija Real Madrida, a koji navodno dokazuju kako tim Karla Anćelotija ove sezone arbitri loše tretiraju.
– Kada sin ode u školu i kažu mu da je njegov otac ,,lopov“ i dođe kući plačući, to je zaista teško. Pokušavam da edukujem svog sina, da mu kažem da je njegov otac pošten, da pravi greške kao i svaki drugi sportista. Zaista je teško, ne preporučujem to nikome. Nije u redu ono što prolaze
mnoge moje kolege, ne samo u profesionalnom već i u amaterskom fudbalu. Neka svi razmisle o tome kuda želimo da idemo, što želimo od sporta i fudbala – rekao je Bengoećea. Iz Reala su saopštili da su izjave sudija neprihvatljive te da ,,još jednom pokazuju jasnu
PODGORICA - Odavno je samo pitanje vremena – došao je dan kada Budućnost ima sve šanse da zvanično osvoji sedmu titulu u klupskoj istoriji. Moglo je da se dogodi i u prošloj rundi, ali nije bilo sve do ,,plavih“. Večeras protiv Bokelja u Kotoru (19 h) lideru je dovoljan bod za šampionsku feštu.
Možda četi Ivana Brnovića neće biti potreban ni taj remi, pod uslovom da drugoplasirani Petrovac ne savlada Jezero u Beranama (17 h). Ove subote u 31. kolu Meridianbet 1. CFL odigraće se još tri utakmice: Arsenal će dočekati Sutjesku (14 h), Otrant će u Tuzima odmjeriti snage sa Jedinstvom (17 h), a na ,,DG areni“ sastaće se Mornar i Dečić (17 h).
SPREMNA FEŠTA
POD VRMCEM
i očiglednu netrpeljivost i neprijateljstvo ovih sudija prema Real Madridu“. Priča o sudijama gurnula je u drugi plan ono zbog čega će milioni gledalaca večeras biti prikovani uz TV ekrane – sastaju se dvije sjajne ekipe, a blagi favorit je Barselona koja je ove sezone već osvojila Superkup Španije (baš protiv Reala), prva je u La Ligi sa četiri boda više od ,,merengesa“, i u polufinalu je Lige šampiona. – Moramo da uživamo jer naš tim je veoma mlad. Igramo protiv jednog od najboljih timova na svijetu. Nema favorita – istakao je trener ,,blaugrane“ Hansi Flik – Kada vidim tim kako trenira i ulaže trud, to mi daje samopouzdanje i vjeru u igrače. I oni vide da imaju samopouzdanja. Dajemo sve od sebe. Imamo jasnu ideju kako želimo da igramo. Vidjeli ste to protiv Majorke, Selte... uvijek se borimo do kraja. Tako će biti i u ovom finalu – kazao je Flik. I on je komentarisao sudije. – Ovo je samo sport, fudbal... i naša je odgovornost da zaštitimo igrače i ostale. Ne brinuti se o sudijama nije fer-plej. Već sam to rekao, ne smijemo ih omalovažavati. To važi za sve – istakao je Flik, koji ne može da računa na Roberta Levandovskog Ne. K.
Jasno je bilo još jesenas da Budućnost odvaja, da je za koplje ispred svih i da nema dostojnog rivala u trci za naslov prvaka. Broj pobjeda, odnos datih i primljenih golova, učinak u derbijima, serija bez poraza, generalno kako ekipa izgleda na terenu – jasni su pokazatelji da su ,,plavi“ daleko ispred konkurecije. Potvrđuje to i tabela koja kaže da Podgoričani imaju 17 bodova više od najbližeg pratioca, a to znači da do krune možda mogu i sa porazom. Nije to, nikad, bio način razmišljanja najvećeg crnogorskog kluba. U ovakvim, a i svakim drugim prilikama, Budućnost ide na pobjedu. Šampionska fešta zaslužuje trijumfalni ishod pod Vrmcem. - Lagao bih ako bih rekao da nam je osjećaj kao pred svaku utakmicu do sada. Iz prostog razloga što smo jako blizu. Znamo da nam fali remi ili poraz Petrovca. S druge strane, ako dobiju, fali nam taj jedan bod, ali ćemo protiv Bokelja, kao i u svakoj utakmici, ići na pobjedu – rekao je Ivan Brnović u najavi meča. Trener lidera nastavio je izlaganje: - Definitivno smo jako blizu cilja. Nije još ta matematika završena. Nadamo se da će biti večeras. Kada matematika kaže svoju posljednju riječ moći ćemo da slavimo. Da budemo iskren, razmišljamo o slavlju. Baš sam juče sa kolegama pričao da je malo nezgodan tajming, šta će biti, kako da reagujemo ako čujemo vijest da Petrovac nije pobijedio, a nama za pet ili deset minuta počinje meč – kazao je Brnović. - Moramo da budemo koncentrisani, a sa druge strane moraju da prorade emocije jer smo godinu radili za ovaj momenat koji dolazi i koji je izvjestan. Neka faza iščekivanja, ali neka bude spontano. U datom momentu ćemo u minut-dva vjerovatno proslaviti, a onda se i okrenuti meču i zadacima koji nas očekuju protiv Bokelja u Kotoru – ističe šef struke podgoričkog tima. Budućnost je u dosadašnjih 30 duela u elitnom rangu doživje-
la svega dva poraza. Jedan jedini u gostima desio se upravo od Bokelja, na stadionu gdje bi ,,plavi“ trebalo da otpočnu slavlje u čast trofeja.
- To nam je jedini poraz u gostima. Dobro se sjećamo te utakmice. Bokelj tačno zna kako da igra te jake mečeve sa jednom jakom odbranom, taktičkom disciplinom, trenerom koji zna kako da dođe do cilja, pogotovo protiv jakih protivnika. I jedna ubitačna tranzicija. Tako smo primili oba gola u Kotoru i jedan u Podgorici kada smo pobijedili 3:1. Bokelj je jako dobra, nezgodna ekipa, koja zna da igra na rezultat. U posljednjem periodu su imali oscilacije, u određenoj mjeri su promijenili i tim. Tu su naši bivši igrači Ćetković i Janketić, a tu je i Silađi. Jako ih je teško pobijediti kod kuće. Imaju i dobre navijače. A kako čujem i mi ćemo imati jako veliku podršku ,,varvara“ i naših navijača koji dolaze u Kotor. Nadamo se dobrom vremenu i dobrom terenu. Nadamo se proslavi titule – naglasio je Brnović.
I BOKELJ IMA RAČUNICU Budućnost ima računicu, ali ima je i Bokelj. Kotorani su na tri boda od zone baraža, imaju doduše i utakmicu manje protiv Jezera, ali nijesu baš mislili da mogu da dođu u situaciju da strijepe za opstanak. Ovakvi dueli, međutim, prava su inspiracija za izabranike Slobodana Draškovića, koji su jesenas uzeli mjeru ,,plavima“, Sutjesci i Dečiću, prošlim, sadašnjim i budućim šampionima.
- Davno smo rekli da je Budućnost najveći favorit u ligi. Tu nema diskusije. Potvrdili su to igrom i ostalim parametrima. Znamo da dolaze da na našem stadionu proslave titulu, ali potrudićemo se da uradimo ono što je do nas. Utakmica dolazi u nezgodnom trenutku, kada imamo dosta kadrovskih problema, ali i pored toga želimo da pružimo maksimum. Bod bi bio odličan, a pobjeda najbolja moguća stvar pred sami finiš prvenstva – za Pobjedu je rekao trener Drašković. Iskusni stručnjak ne može da računa na Počeka, Raša, Vasilija Čavora i Japanca – Kaita - Za Počeka i Raša je sezona završena. Prvi ima povredu meniskusa, a Rašo je pokidao prednje ukrštene ligamente protiv Otranta. Operacije su neophodne. Vasilije Čavor je u Beogradu na pregledi-
ma zbog problema sa primicačem i zadnjom ložom, a to muči i Japanca. Desetkovani smo, ali što je – tu je. Vjerujem da će momci koji dobiju priliku pružiti maksimum. Samo tako i možemo da se nadamo nečemu protiv ekipe kakva je Budućnost. Uspjeli smo da savladamo Podgoričane pred svojim navijačima, ali to je mnogo teško ponoviti. Borićemo se, a vidjećemo za koliko će to biti dovoljno – kaže Drašković.
ZANIMLJIVO NA SVAKOM DIJELU TABELE
Čak pet klubova je u trci za treću poziciju koja potencijalno može da donese kartu za Evropu. Trenutno se najveća borba vodi između Sutjeske i Dečića, timovima koji su izjednačeni na tabeli sa po 40 bodova. Tuzani imaju gol razliku
,,plus jedan“, a Nikšićani ,,minus jedan“.
Vjerovatno još samo danas sa zvanjem aktuelnog prvaka, sastav Nenada Brnovića igra sa Mornarom u Lješkopolju, dok će puleni Milije Savovića u prvom duelu subotnjeg programa gostovati Arsenalu u tivatskom parku.
Petrovac je maltene obezbijedio drugu poziciju, za razliku od rivala koji juri očuvanje prvoligaškog statusa. Jezero je pretposljednje – sa tri boda više od Otranta, a sedam iza Barana koji su trenutno u mirnoj luci Najugroženiji su Ulcinjani kojima je svaki meč do kraja – finale.
U Tuzima traže bodove spasa u sudaru sa Jedinstvom kojem se otvara opcija da ostane u ligi bez doigravanja.
Zanimljivo na svakom dijelu karavana... D. KAŽIĆ
Kandić: Uefa
Prvi čovjek Arsenala
Dejan Kandić potvrdio je da je tivatski klub pod istragom Uefe zbog namještanja utakmice sa Alaškertom 2023. godine. Kandić, međutim, ističe da su pod istragom samo igrači, ne i članovi rukovodstva, te da je proces pokrenut nakon njegove krivične prijave, koju je podnio zajedno sa predsjednikom opštine Tivat. - Pojedini igrači i ja kao predsjednik kluba bili smo
u Nionu i dali izjave. Moram naglasiti da je cijeli proces pokrenut nakon krivične prijave koju smo podigli protiv N. N. lica, odmah nakon odigravanja drugog meča predsjednik opštine Tivat i ja - rekao je Kandić. Dok je istraga u toku, predsjednik Arsenala ne smije da iznese više detalja. - Uefa vodi proces protiv nekolicine igrača, ali nikako protiv mene lično ili bilo kog člana Upravnog odbora, što odmah implicira da se klub nije bavio nečasnim radnjama. Odluka Uefe nije donijeta, a o detaljima ne bih smio da govorim zbog pravila Uefe i zaštite integriteta same institucije. Podsjećam još jednom, pokretač cijelog procesa je upravo naš fudbalski klub, sa čime ste upoznati još u ljeto 2023. godine - zaključio je Kandić.
Uefa je pokrenula istragu zbog sumnji da je tivatski Arsenal učestvovao u namještanju evropske utakmice tokom ljeta 2023. godine. Riječ je o duelu sa jermenskim Alaškertom u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.
U Jerevanu je bilo 1:1, a u revanšu na ,,DG areni“ čak 6:1 u korist gostiju. Nakon sumnji u prljave rabote, nekoliko igrača i članova uprave tivatskog kluba je bilo na saslušanju u sjedištu evropske kuće fudbala u Nionu.
Uefa još nije donijela odlu-
ku, ali je obavijestila Fudbalski savez Crne Gore da je postupak u toku. Odmah nakon drugog meča u Lješkopolju, pojavile su se priče da su Arsenal i Alaškert namjestili utakmicu.
Javni servis Poljske (TVP) tada je tvrdio da su kladionice primile više od 250.000 eura tokom prvog poluvremena na igru ,,2+ gola“, iako je rezultat do 35. minuta bio 0:0. Nakon prvog dijela bilo je 2:0 za goste. U nastavku je viđeno još pet pogodaka, a dva gola pala su u sudijskoj nadoknadi.
Ukoliko Tivćani budu krivi, bez dileme čeka ih (drakonska) kazna. Podsjećanja radi, nakon sličnog slučaja 2008. godine, u koji je bila umiješana makedonska Pobeda, Uefa je klubu iz Prilepa izrekla zabranu učestvovanja u evropskim okvirima na period od osam godina. Tadašnji predsjednik Aleksandar Zabrčanec i fudbaler Nikolče Zdravevski doživotno su isključeni iz fudbala.
Pobeda se ubrzo rasformirala, a osnovan je novi klub pod imenom Pobeda 2010.
PODGORICA - Dres legendarnog NBA košarkaša Kobija Brajanta, koji je nosio tokom predsezone i debija u regularnoj sezoni igrajući za Los Anđeles Lejkerse, prodat je na aukciji za sedam miliona dolara. U saopštenju se navodi da je dres usklađen sa fotografijama sedam utakmica Brajantove ruki sezone 1996/1997, uključujući i njegov debi u predsezoni 16. oktobra i debi u regularnoj sezoni 3. novembra, kao i njegov dan za medije u NBA ligi. - Prve utakmice su zaista jedinstveni trenuci u karijeri sportiste. Oni označavaju nastanak izvanrednog putovanja, a za legende poput Brajanta, ove prekretnice imaju još veći značaj jer predstavljaju jedinstveni trenutak u vremenu koji
nikada ne može da se ponovi - izjavio je Bram Vokčer iz aukcijske kuće Sotbi. Brajant je poginuo u padu helikoptera 26. januara 2020. godine. On je od 1996. do 2016. godine nastupao za LA Lejkerse, sa kojima je osvojio pet titula u NBA ligi. Inače, ovo je četvrta najviša cijena za sportski dres. Najskuplji je i dalje dres bejzbol igrača Bejba Ruta, koji je prodat za 24 miliona dolara, a najskuplji košarkaški je Majkl Džordana koji je prodat za 10,1 milion dolara. Na trećem mjestu je dres argentinskog fudbalera Dijega Armanda Maradone koji je nosio u pobjedi Argentine nad Engleskom u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. godine – prodat je za 8,8 miliona dolara. R. A.
Mlađi kadeti danas igraju premijerni meč na međunarodnom turniru u Italiji
PODGORICA - Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore igraće danas protiv Saudijske Arabije na startu međunarodnog turnira u Italiji.
Selektor reprezentacije Vladan Savić pozvao je za ovu akciju 22 igrača - golmani: Simon Sošić, Vasilije Petrović Njegoš (Budućnost); odbrana: Đorđe Mijatović (Sutjeska), Uroš Jošanović, Luka Kuč, Pavle Jovović, Nemanja Nikočević, Petar
PODGORICA – Oklahoma je na pragu plasmana u drugo kolo plej-ofa Padane koferencije NBA lige.
Najbolji tim ligaškog dijela je poveo 3-0 protiv Memfisa, nakon što je u gostima slavio 114:108. Najbolji kod Oklahome bio je Šej Gildžes-Aleksander sa 31 poenom, osam asistencija i četiri skoka, a pratili su ga Džejlen Vilijams sa 26 poena, šest skokova i pet asistencija, i Čet Holmgren sa 24 poena i osam skokova. Kod Memfisa bolji od ostalih bili su Skoti Pipen junior sa 28 poena i po pet skokova i asi-
stencija i Džeren Džekson sa 22 poena i sedam skokova. Četvrti meč se igra u subotu i domaćin je Memfis. Los Anđeles Klipersi su poveli 2-1 protiv Denvera, u prvom kolu plej-ofa Zapada, pošto su na svom terenu pobijedili 117:83. Kliperse je do pobjede predvodio Kavaj Lenard sa 21 poenom, 11 skokova i šest asistencija, a pratili su ga Norman Pauel i Džejms Harden sa po 21 i Ivica Zubac sa 19 poena. Najbolji kod Denvera bio je srpski internacionalac Nikola Jokić sa tripl-dabl učinkom od 23 poena i po 13 skokova i asistencija, a izdvojili su se i Dža-
mal Majer sa 23 poena i četiri asistencije i Aron Gordon sa 15 poena i sedam skokova. Četvrti meč se igra u noći između subote i neđelje, a domaćini su ponovo Klipersi.
I Njujork vodi 2-1, u seriji protiv Detroita, pošto je u gostima pobijedio 118:116.
Najefikasniji kod Njujorka bio je Karl-Entoni Tauns sa 31 poenom, uz osam skokova, Džejlen Branson je dodao 30 poena, devet asistencija i sedam skokova, O Dži Anunobi 22 poena i Mikal Bridžis 20 poena i sedam skokova. Kod Detroita bolji od ostalih bili su Kejd Kaningem i Tim Hardavej junior sa po 24 po-
Košarkaš Klivlenda Evan Mobli proglašen je za najboljeg odbrambenog igrača NBA lige za sezonu 2024/25. Nagradu ,,Hakim Olajdžuvon“ osvojio je ispred Dejsona Denijelsa iz Atlante i Drejmonda Grina iz Golden Stejta. Ovaj 23-godišnjak je dva puta tokom sezone proglašen za odbrambenog igrača mjeseca, u decembru i februaru.
Mobli je ove sezone bilježio 18,5 poena, 9,3 skoka i 3,2 asistencije prosječno po meču, a imao je i 1,6 blokada i sedam defanzivnih skokova po utakmici.
Klivlend je regularni dio sezone završio kao prvi u Istočnoj konferenciji sa 64 pobjede i 18 poraza, a u prvom kolu plej-ofa igra protiv Majamija vodi 2-0 u seriji.
ena, a Kaningem je imao i 11 asistencija i sedam skokova. Četvrti meč je u noći između subote i neđelje i domaćin je Detroit. S. JONČIĆ
Marsenić (Budućnost), Amar Suljević (Jedinstvo Franca); vezni red: Radomir Milić, Miloš Laković, Uroš Samardžić (Budućnost), Matija Veljić (Berane), Jovan Petrović, Danilo Kisić (Stari aerodrom), Andrija Pavićević (Akademija siti); napad: Nemanja Kljajević (Grbalj), Luka Vušurović, Slavko Konatar (Stari aerodrom), Aleksa Caušević, Nikola Milačić (Budućnost), Lazar Bulatović (Mornar). U grupnoj fazi turnira, Crna Gora će se igrati sjutra protiv Rumunije, a za konačni plasman utakmice će se igrati 29. aprila i 1. maja. Na turniru učestvuju i Italija, Vels, UAE, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Južna Koreja, Austrija, Republika Irska i Češka. R. P.
Slovačka 0
Crna Gora 3
MARIBOR – Sportska dvorana „Draš“. Gledalaca: 150. Sudije: Zoran Radovanović (Srbija) i Ljubomir Petrov (Bugarska). Rezultat po setovima: 23:25, 24:26, 16:25. SLOVAČKA: Krajcova (libero), Pernicova 11, Katocova 8, Vjeha (libero), Očrankova 6, Sovikova, Dubovcova 5, Barosova 1, Rihterova, Kinikova, Talafova 2, Lisjova, Mancakova 5, Dureckova.
CRNA GORA: M. Moračanin, A. Moračanin, Pođanin, Mrdak 6, Striković (libero), Ćorović, Glušac, Peković 5, Đukić 12, Duletić 5, Krasnići 4, Jovanović 10, Lekić, Mišević.
Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore (igračice rođene 2010. i mlađe) pobjedom je otvorila drugu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – izabranice Petra Kokovića su pobijedile Slovačku sa 3:0, u prvom kolu turnira u slovenačkom Mariboru i napravile prvi ko-
rak ka istorijskom plasmanu na šampionat Starog kontinenta.
Slovakinje su držale prednost na startu prvog seta, ali je Crna Gora preokrenula i prvi put povela na 10:9. „Crvene“ su brzo stekle četiri poena prednosti (18:14), ali je Slovačka uspjela to da anulira razliku i uvede set u neizvjesnu završnicu. Naša selekcija je prva došla do dvije set-lopte na 24:22, a iskoristila je drugu za 25:23. U drugom setu, Slovačka je povela 4:0, a naše pionirke su konstantno jurile zaostatak.
Slovačka je imala set-lopte na 24:22 i priliku da izjednači, ali su naše najmlađe reprezenta-
Ni treći dan takmičenja na seniorskom prvenstvu Evrope nije bio uspješan za crnogorske džudiste
Gardašević zaustavljen u repasažu
PODGORICA - Crnogorski
džudista Nikola Gardašević zaustavljen je u rešasažu, čime je ostao bez prilike da se bori za medalju na Evropskom prvenstvu u Podgorici.
Ostala dva crnogorska predstavnika, Nebojša Gardašević i Novo Raičević eliminisani su u prvom kolu, epilog je trećeg takmičarskog dana. Nikola Gardašević je na startu takmičenja u kategoriji do 81 kilogram vazarijem savladao Bugarina Georgija Gramatikova, dok je u drugom kolu savladao Tima Kavelijusa iz Njemačke. U četvrtfinalu je poražen zlatnim poenom od Belgijanca Matijasa Kasea. Uprkos porazu nastavio je takmičenje na šampionatu kroz repasaž, gdje je iponom poražen od Petrua Pelivana iz Moldavije. Pobjeda iz tog duela vodila je
tivke sjajnom igrom osvojile naredna četiri poena i preokretom stigle do 26:24 za veli-
PODGORICA - Crnogorska bokserka Bojana Gojković plasirala se u polufinale prestižnog turnira u Briselu. Članica Budve je u četvrtfinalnom meču kategorije do 60 kilograma pobijedila domaću takmičarku Saru Renders, jednoglasnom odlukom sudija.
u borbu za medalju. Gardašević je ostvario najbolji rezultat od crnogorskih džudista u dosadašnjem dijelu podgoričkog šampionata. U istoj kategoriji, njegov brat Nebojša Gardašević poražen je u prvom kolu od Hrista Valkova. Prvo kolo bilo je kobno i Nova Raičevića u kategoriji do 90 kilograma, nakon što je iponom izgubio od Aleksa Barta iz Slovačke. Za danas predviđeni su nastupi Slobodana Vukića (preko 100), Jovane Peković (do 78) i Jovane Mrvaljević (preko 78 kilograma). Rival Vukića biće Movli Borčašvili iz Austrije, Peković će se boriti sa Anom Montom Olek iz Njemačke, a Mrvaljević sa Marijom Holevart iz Austrije. Završnog dana šampionata, u neđelju, predviđeno je ekipno takmičenje, na kojem će debitovati reprezentacija Crne Gore. R. P.
kih 2:0 u setovima. Na krilima sjajne završnice drugog seta, „crvene“ su u trećem dijelu meča od starta imale konstantnu prednost i na kraju dobile set ubjedljivo sa 25:16 i maksimalnih 3:0. Najefikasnija u našoj reprezentaciji bila je Klara Đukić sa 12 poena, Elena Jovanović je dodala 10. U drugom kolu, Crna Gora danas (15 sati) igra protiv Rumunije, a turnir će zaključiti duelom sa Slovenijom, sjutra od 17.30 sati. U slučaju jedne pobjede, talentovana generacija igračica rođenih 2010. i mlađih postala bi prva ženska crnogorska odbojkaška reprezentacija koja se plasirala na završnicu Evropskog prvenstva. Naime, po dvije selekcije iz pet grupa druge faze kvalifikacija, kao i najbolja trećeplasirana selekcija, idu na završni turnir kojo se ovog ljeta igra u Tirani i Prištini. S. J.
Članica Budve dominirala je tokom čitavog meča, a početkom treće runde je serijom preciznih udaraca primorala sudiju da broji Belgijanki. Rivalka crnogorskoj reprezentativki u polufinalu biće bokserka sa Kosova Donjeta Sadiku, koja je na startu bila bolja od Indijke Sanju Sanju. Drugi crnogorski predstavnik na turniru u Briselu Tomislav Đinović bio je slobodan na startu turnira.
Član BK Zlatičanin u polufinalu kategorije do 60 kilograma
boriće se protiv pobjednika četvrtfinalnog duela između Australijanca Džeka Karlsona i reprezentativca Srbije Stefa-
na Camovića Turnir u Belgiji okupio je vrhunske bokserke i boksere iz 12 država svijeta – Francuske,
Odbojkaški klub Budva upriličio koktel povodom osvajanja triple krune i najavio novosti u organima kluba, predsjednik opštine poručio
PODGORICA – Nakon sedme uzastopne duple i prve triple krune, jer je u tek završenoj sezoni osvojio titulu, Kup Crne Gore i premijerni Superkup, Odbojkaški klub Budva je upriličio koktel za igrače, članove stručnog štaba i prijatelje kluba. Za novog predsjednika kluba je izabran Balša Radunović, koji je u protekle dvije godine bio kapiten tima, dok je novi predsjednik Skupštine kluba Časlav Đurović, bivši trener
ženske ekipe Budve. Posebna zahvalnost je upućena predstavnicima Opštine Budva, koja je osnivač kluba, a u znak zahvalnosti za podršku u toku takmičarske sezone predsjedniku opštine Nikoli Jovanoviću i predsjedniku Skupštine grada Petru Odžiću uručene su medalje za šampionsku titulu i dresovi sa potpisima igrača i stručnog štaba... – U ime Opštine Budva i svoje lično, želim da vam zahvalim na nevjerovatnim rezultati-
ma koje ste postigli ove godine. Dupla kruna je nešto što najbolje reprezentuje grad, vaš trud i zalaganje. Znam da godina za nama nije bila laka, za stručni štab i igrače, ali mislim da smo godinu zaokružili na najbolji mogući način, duplom pobjedom, duplo smo pokazali da smo najbolji u Crnoj Gori. Grad se, zaista, ponosi vama, vi ste najbolji promoteri ovog grada i da znate da ćete u Opštini Budva i nama lično uvijek imati podršku. Ona neće biti
Australije, Italije, Poljske, Indije, Srbije, Turske, Holandije, Švajcarske, Kosova, Crne Gore i Belgije R. PEROVIĆ
samo deklarativna, kao što je to, možda, bila u prethodnom periodu. Smatramo da Budva zaslužuje poseban status u oblasti odbojke i sporta, i to je za nas najvažnije. Ono što nas posebno raduje jeste što se stručni štab opredijelio da radi sa mlađim kategorijama, sa mlađim igračima, i što ste tim koji predstavlja Budvu na najbolji mogući način – rekao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
Odžić je istakao da će Opština Budva i u narednom periodu nastaviti da pruža bezrezervnu podršku mladim odbojkašima. – Opština Budva će stajati iza svih sportskih kolektiva, pogotovo onih koji prave mlade igrače i misle na našu sportsku budućnost. Siguran sam da će ovaj klub i ubuduće davati reprezentativce Crne Gore, koji će na najbolji mogući način da predstavljaju Budvu kao grad i Crnu Goru kao državu – rekao je Odžić.
Miljan Bošković, koji je od odlaska u Budvu prije dvije godine osvojio svih pet trofeja na domaćoj sceni, ističe da posao ove sezone nije završen, jer Budvane čekaju i finala kadetskog i juniorskog prvenstva, ponovo protiv Budućnosti. – Ostaju nam još dva koraka, u juniorskoj i kadetskoj konkurenciji, to je isto cilj koji smo zacrtali, da probamo da dođemo do četiri krune. Koristim priliku da zahvalim Opštini Budva koja nam je pružila maksimalnu podršku i dala vjetar u leđa da dođemo do ciljeva, da djecu iz Budve natjeramo da dođu u salu i treniraju i odbojku – rekao je Bošković. S. J.
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna
Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi.
Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. U prvom izdanju donosimo modne osvrte na odijevanje javnih ličnosti, estetiku, izbor krojeva, boja i detalja, ali i na poruke koje šalju svojim stilom. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.
Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo
5 4
Moda za poslovne žene uvijek sa sobom nosi odraz moći, smjerno isticanje gure, umjereno korišćenje osnovnih boja i neophodno pravilno uklapanje palete boja odjevnih komada.
Ona je apsolutni predstavnik modernog business looka, osvježen mirnijim tonovima i manje kompleksnim dezenima, sa aksesoarom - šeširom koji je sinonim za posebnost i pripadanje višoj klasi.
Kapri pantalone kao dobar izbor za isticanje gure i strukirani modeli odjeće uz visoku potpeticu koja je u tonu cjelokupnog stajlinga, zaslužuju pohvalu. Takođe, i pomalo oversize haljine sa blagim dezenima, uklapaju se uz nonšalantno kretanje i formalne pojave, prepune samopouzdanja i ljepote.
Postoji dosta prostora za rad u njenom stajlingu koji mogu biti pokazatelji modnih trendova, shodno tome da osoba već ima izgrađen sopstveni modni stil.
Kravate u muškom odijevanju sve manje predstavljaju formalnost, a sve više lični stil i ona kao aksesoar i dalje jedino u biznisu i politici akcentuje profesionalizam.
Abazović ima udoban i za oko lijep business look, sa dobro skrojenim odabranim odijelima koje upotpunjuje kravatama od različitih boja i dezena. Dopada mi se taj lični pečat u odijevanju i vedrina u raznobojnim kravatama, više nego u odabiru sakoa u jarkim bojama sa kariranim dezenom, jer oni manje priliče klasičnom izgledu.
Modni stil državnih i političkih lidera kroz vrijeme je jasno de nisan pravilnikom boja, dezena i aksesoara. No, ta kontrola izbora dovodi do umirujuće i lijepe kompozicije stabilnosti, povjerenja, autoriteta i kulturnog identiteta.
Pažljivo odabrani materijali i boje odjevnih komada predstavljaju i dio komunikacijske strategije koja se uspješno ostvaruje kroz samu pojavu predsjednika država, na bilo kom mjestu i u bilo kom vremenu. Posavjetovala bih izbjegavanje osnovnih boja u aksesoaru kao što su kravate, osim crvene i plave boje, koje su pravilnikom o odijevanju najviših državnih funkcionera već određene. Primjećuje se preferiraranje boja koje sadrže braon ton i palete boja koja je inspirisana prirodom, kao i kreativnost u dobro stilizovanim pomenutim tonovima. Njegovom timu sa modnog aspekta nedostaje odabir materijala modernije teksture kao i izgradnja prepoznatljivog modnog stila, kojim će se doprinijeti modi kao kulturi i modi kao značajnom faktoru ekonomije jedne zemlje.
3 2 1
Vrlo zanimljiv odabir materijala odijela, kao i boje i dezena kravate. Takođe, Abazović je osoba koja ima izgrađen sopstveni stil, koji samo treba akcentovati kroz praćenje modnih trendova, ponajviše boja.
Modni stil priča bez riječi i formira bitnu pojavu i prvi utisak o osobi. Nevjerovatno je koliko su način odijevanja i frizura često drugačiji. Budi se osjećaj da osobu stalno upoznajete iznova. To govori da ne postoji određeni stil odijevanja, dok je postojeći vrlo odmjeren i jednostavan. Cut na rukavima nije vrlo čest u business looku, a on sam i daje dašak kreativnosti, koji je iznenađujući i lijep jer je vrlo rijedak. Odabrani su krojevi odjevnih komada koji priliče i osobi i guri, ali bi svakako bilo dobro unijeti malo svježine i noviteta u odjevne kombinacije.
Pri kombinaciji stajlinga za osobu sa bojom kose, kao što je ima gospođa Popović, bitno je ne pretjerivati u odabiru šare na nosećem odjevnom komadu, kao što su najčešće bluze ili sakoi. Šare unose vedrinu u pojavu i formalni izgled, ali moraju biti u tonalitetu, recimo u ovom slučaju sa odijelom ili bojom kose, jer sve drugo što odskače ili je intenzivan kontrast, stvara odbojnost od same pojave. Biseri su često korišćeni kao aksesoar i, kao što sam navela, kada su u pitanju odjevni komadi sa dezenom, nešto od to dvoje je višak.
NOVI PODACI O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI
LABOVIĆ, MILUTIN, OFICIR RUSKE VOJSKE, ARTILJERIJSKI POTPUKOVNIK
(OBLO BRDO, BERANE, 1. MAJ 1895 – ?)
Otac mu je pješadijski komandir Lakić Labović. Prvi razred gimnazije učio je na Cetinju 1906/1907. Dalje školovanje nastavio sa bratom Dragutinom u Rusiji. U Prvom svjetskom ratu 19141918. učestvovao je kao artiljerijski poručnik u ruskoj vojsci. Evakuisan je u Crnu Goru 1920. U Vojsku Kraljevine SHS primljen je 16. novembra 1922. u činu artiljerijskog poručnika. Od 28. novembra 1922. postavljen je za vodnika 8. artiljerijskog puka. Do 1929. je bio komandir 2. baterije 1. diviziona Savske artiljerijske oblasti. Tokom 1929. postavljen je za komandira 1. baterije 5. diviziona Kosovske artiljerijske brigade. Do 1930. bio je komandir 4. baterije 28. artiljerijskog puka. Sa ove dužnosti postavljen je na službu u nastavni odsjek artiljerijske inspekcije. Kao kapetan I klase pored redovnih dužnosti 3. juna 1930. i 3. avgusta 1931. određen je za ispitivača Ispitne komisije za čin artiljerijskog potporučnika. U čin artiljerijskog majora unaprijeđen je 1934. Do 1935. godine je bio na raspoloženju Ministarstvu vojnom i mornarice, a od 1935. postavljen je na službu u štab 12. samostalnog diviziona i bio zastupnik komandanta. Kao major odlikovan je 6. septembra 1936. ordenom Belog orla V reda. U čin artiljerijskog potpukovnika unaprijeđen je 31. decembra 1938.
DRECUN, LUKA, BJELOGARDEJSKI KAPETAN
Luka Drecun je oslobodio generala Kornilova iz boljševičkog zarobljeništva i preveo ga na Don, kada se formirala dobrovoljačka armija na čelu sa generalima Kornilovim i Aleksejevim. U sastavu ove armije komandovao je bjelogardejskim bataljonom. Sredinom 1918. teško je ranjen u jurišu
(14. SEPTEMBAR 1885, LJUBOTINJ – 1918. ROSTOV, RUSIJA) Sin Rista Miloševa. Osnovnu školu je završio na Ljubotinju. Učiteljsku školu završio je na Cetinju. Nakon toga kraće vrijeme službovao je u novooslobođenim krajevima Crne Gore. Uskoro je otišao u Srbiju u namjeri da se upiše na Filozofski fakultet u Beogradu. U Beogradu se priključio crnogorskoj omladinskoj organizaciji. Nakon početka Prvog svjetskog rata 1914. vraća se u Ulcinj đe mu je živjela porodica. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu u sastavu Prekorničke čete, Lovćenski odred. Nakon sloma crnogorske vojske u januaru 1916. sa fronta se vraća u Ulcinj i preko Skadra kao student upućuje u Francusku u cilju nastavka daljeg školovanja. U Parizu je pohađao nastavu na Filozofskom fakultetu ali je ubrzo otišao za Solun kako bi učestvovao u borbama. Iz Soluna je otišao za Rusiju i priključio se ruskoj vojsci. U ruskoj carskoj vojsci pokazao se kao hrabar i proizveden je u oficira. Borio se na frontu u Galiciji protiv austrugarske vojske u korpusu generala Kornilova. Prvi sa svojom četom je ušao u varoš Galić, kada je bio ranjen. Unaprijeđen je u čin pješadijskog kapetana. Za vrijeme boljševičke revolucije 1917. stao je na stranu bjelogardejskog pokreta. Oslobodio je generala Kornilova iz boljševičkog zarobljeništva i preveo ga na Don, kada se formirala dobrovoljačka armija na čelu sa generalima Kornilovim i Aleksejevim. U sastavu ove armije komandovao je bjelogardejskim bataljonom. Sredinom 1918. teško je ranjen u jurišu predvodeći svoj bataljon sa pokličem: „Naprijed, ura za Slovenstvo“. Kao teško ranjen evekuisan je u cilju liječenja u vojnu bolnicu u Rostovu u ko-
joj je preminuo. Odlikovan je Ordenom Sv. Đorđa. Govorio je francuski i ruski jezik.
JOVIĆEVIĆ, ĐORĐE, PORUČNIK RUSKE VOJSKE, ARTILJERIJSKI POTPUKOVNIK
(ČEŠLJARI, CETINJE, 10. MART 1896 – ?) Otac mu je pop Ilija Jovićević. Osnovnu školu završio je na Cetinju. Četiri razreda gimnazije učio je na Cetinju 1907-1913. Potom je školovanje nastavio u duhovnom seminariju u Rusiji. Učestvovao je u ruskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu 1914-1918. Završio je artiljerijsku oficirsku školu kada je proizveden u čin artiljerijskog poručnika ruske vojske. Ranjen je u borbama u Rusiji. Odlikovan je Ordenom Sv. Đorđa. Tokom Oktobarske revolucije nalazio se zajedno sa kapetanom Radovićem u Rumuniji uz oficire genera-
Mnoge porodice porijekom iz Crne Gore u ruskoj vojsci dale su po više generacija oficira. Poznate generalske i oficirske porodice su Danilovići, Pulevići, Bogdanovići, Petrovići, Nikolići, kao i sinovi i sinovci vojvode Anta Dakovića, sin i unuk vojvode Peka Pavlovića, zatim sinovi pomorskih kapetana Slavomira i Jova Đurkovića
la Šerbačeva jer se od bolješevika nijesu mogli prebaciti u Rusiju. Nakon Oktobarske revolucije došao je u Crnu Goru 1920. U Vojsku Kraljevine SHS je primljen 29. septembra 1922. kao artiljerijski poručnik. Do 1924. je bio vodnik 1. puka tvrđavske artiljerije, a potom je postavljen za komandira 2. baterije 2. poljskog diviziona Bosanske artiljerijske brigade. Tokom 1926. kao artiljerijski poručnik završio je niži kurs Artiljerijske škole gađanja. Kao artiljerijski major do 8. maja 1936. je bio upravnik Bregalničkog ubojnog slagališta, potom upravnik Vardarskog ubojnog skladišta. U čin artiljerijskog potpukovnika proizveden je 1940. godine.
Mnoge porodice porijekom iz Crne Gore u ruskoj vojsci dale su po više generacija oficira. Često su služila braća, očevi i sinovi, sinovci i stričevi. Poznate generalske i oficirske porodice su Danilovići, Pulevići, Bogdanovići, Petrovići, Nikolići, kao i sinovi i sinovci vojvode Anta Dakovića, sin i unuk vojvode Peka Pavlovi-
Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira
ća, zatim sinovi pomorskih kapetana Slavomira i Jova Đurkovića itd.
Dakovići su 1847. upisani u plemstvo Tavričeske gubernije. Sinovi su mu Onufrije, Pavel i Petar
ALEKSANDAR PAVLOV
DAKOVIĆ rođen je 8. jula 1879. u porodici emigranata iz Crne Gore. Odrastao je u podvorju Taurijske gubernije. Završio je Melitopoljsku realnu škola, a 1900. Kijevsko vojno učilište. Od 11. jula 1906. službuje kao oficir-vaspitač na Volskom kadetskom korpusu. U čin potpukovnika proizveden je 6. decembra 1912.
APOLON ONUFRIJEV DAKOVIĆ rođen je 1877. Završio je Pavlovsko vojno učilište u Rusiji. Od 1. januara 1909. godine službuje u 6. rezervnom artiljerijskom divizionu kao štabni kapetan. Od 1. maja 1911. sa svojim divizionom službuje u sastavu 47. Artiljerijske brigade, 2. divizije. Učestvovao je u Rusko-japanskom ratu 19041905. Postavljen je 8. jula 1914. za komandanta 5. oklopnog transportera kao kapetan 82. artiljerijske brigade. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu kada je teško ranjen, zbog čega je 6. oktobra 1916. preveden u rezervni sastav kao potpukovnik. Od 9. novembra 1916. je na službi u 9. samostalnom poljskom divizionu
teške artiljerije. U sastavu 9. armije odlikovan je Ordenom Sv. Đorđa IV stepena.
VLADIMIR ONUFRIJEV DAKOVIĆ rođen je 20. jula 1880. Završio je Tiflisko vojno učilište. Učestvovao u pohodu/pokretu odreda Turk VO u Džarkent tokom gušenja Bokserskog ustanka u Kini (1900). Od 1. 1. 1909. je štabni kapetan 6. turkestanskog pješadijskog bataljona. Bio je šef mitraljeskog tima, komandir čete, komandir tima za obuku, šef pješadijskog izviđačkog tima, komandir bataljona, pomoćnik komandanta puka, komandant puka. Učesnik je Prvog svjetskog rata u redovima 12. Turkestanskog streljačkog puka kao potpukovnik Komandovao je bataljonom. Potom je unaprijeđen u čin pukovnika u kojem je bio aprila 1917. godine kada je odlikovan Ordenom Sv. Vladimira IV stepena sa mačevima i lentom za ranjavanje. Od 14. 1. 1920. je pomočnik komandanta 3. Turkestanske konjičke brigade u Samarkandu. U periodu 1920-1921. je načelnik u 3. Turkestanskoj konjičkoj diviziji. Učestvovao je u gušenju pobune i bitkama sa trupama bukharskog emira u zapadnoj i istočnoj Buhari 1914-1917.
VSEVOLOD DAKOVIĆ rođen je 12. maja 1877. u Tauridskoj guberniji. Završio je Vladimirsko Kijevski kadetski korpus, kao i Kijevsko vojno učilište kada je 9. avgusta 1899. promovisan u čin potporučnika u artiljeriji Očakovske tvrđave. Kao štab-kapetan bio je na službi 1909. u 2. Istočno-sibirskom opsadnom artiljerijskom puku. Kapetan je od 1913. Učesnik je Prvog svjetskog rata, a u građanskom ratu borio se u redovima Bijele garde na Istočnom frontu. Pominje se 12. jula i 21. decembra 1920. na službi u policiji i kao komandant Ruskog ostrva u Vladivostoku. Odlikovan je Ordenom Sv. Vladimira IV stepena u avgustu 1914. godine.
VJEČESLAV PAVLOV DAKOVIĆ rođen je 8. jula 1879. Završio je Kijevsko vojno učilište. Službovao je u Pješadijskom bataljonu Sevastopoljske tvrđave kao oficir. Od 7. novembra 1906. do 1916. bio je oficir-vaspitač Volskog kadetskog korpusa. U činu potpukovnika je od decembra 1912. godine. (Kraj)
Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
I nedelja izvlačenja
Marija Mrdak
Kristina Gojčaj
Dijana Bajraktarović
Branislava Nikić
Jelena Petrić
Iva Grgurović
Jelena Filipović
Nina Đurović
Bisera Mustafić
Slađana Petrić
Stana Knežević
Ljiljana Laco
Dragana Vujošević
Miljana Mićović
Nataša Mijović
Anja Kuzman
Daliborka Striković
Ana Drakić
Branka Radović
Bojana Stanišić
Dobitnici nagrada
MAX FACTOR NAGRADNE IGRE 116 nagrada za 116 godina
Milena Bajčeta
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Natalija Vratnica APPLE watch GPS 42mm
Anđela Peličić
DYSON Airwrap
Mila Pejović IPHONE 16 128GB
II nedelja izvlačenja
Billjana Vuković MAX FACTOR poklon paket
Marija Pajić
Ivana Ristović
Ana Bukilić
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
Zorica Rovčanin MAX FACTOR poklon paket
Milica Jovanović MAX FACTOR poklon paket
Albina Palchonkova MAX FACTOR poklon paket
Lidija Đurović MAX FACTOR poklon paket
Tamara Srdanović MAX FACTOR poklon paket
Sladja Čamdžić
Marija Maksimović
Jelena Eraković
Marija Golubović
Ana Rudić
Dražana Miranović
Anja Golubović
Tamara Popović
Ivana Djoković
Marij Bilafer
Jelena Pavličić
MAX FACTOR poklon paket
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Jasmina Janjušević APPLE watch GPS 42mm
Sadeta Pašović DYSON Airwrap
Mira Drašković IPHONE 16 128GB
III nedelja izvlačenja
Ana Čizmović MAX FACTOR poklon paket
Jelica Stanišić MAX FACTOR poklon paket
Dajana Vujisić MAX FACTOR poklon paket
Tijana Brnović Radulović MAX FACTOR poklon paket
Kristina Kuč MAX FACTOR poklon paket
Dalida Zeković MAX FACTOR poklon paket
Ivana Božović MAX FACTOR poklon paket
Maja Otašević
Tijana Dragić
Tamara Bojović
Mirjana Kuzman
Nataša Nelević
Vida Gardašević
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Olivera Kovačević COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Jelena Djordjević COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Ivana Lučić COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Nevena Jurković COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Gordana Kovač COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Ana Janković
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Dijana Djurišić APPLE watch GPS 42mm
Marija Bajović DYSON Airwrap
Željka Krivokapić IPHONE 16 128GB
IV nedelja izvlačenja
Biljana Pejović MAX FACTOR poklon paket
Bojana Tomašević MAX FACTOR poklon paket
Marija Rudić MAX FACTOR poklon paket
Marijana Terzić MAX FACTOR poklon paket
Mia Delibašić MAX FACTOR poklon paket
Igor Kuzman MAX FACTOR poklon paket
Predrag Laco MAX FACTOR poklon paket
Dijana Bogićević MAX FACTOR poklon paket
Valentina Lubarda MAX FACTOR poklon paket
Marija Stojanovski Iković MAX FACTOR poklon paket
Jovana Dedić COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Vera Fatić COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Danka Drakić COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Zorica Bajović COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Dajana Jurković COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Tanja Knežević COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Ante Lukšić COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Olja Šaranović COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Slobodanka Stevanović COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Milica Radonjić COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Julka Ostojić APPLE watch GPS 42mm
Dragana Bulatović DYSON Airwrap
Sandra Ćetković IPHONE 16 128GB
V nedelja izvlačenja
Dubravka Kovačević MAX FACTOR poklon paket
Tanja Kokotović MAX FACTOR poklon paket
Davor Golubović MAX FACTOR poklon paket
Jelena Nikolić MAX FACTOR poklon paket
Dragana Vujošević MAX FACTOR poklon paket
Jasna Djalović MAX FACTOR poklon paket
Sandra Raičević MAX FACTOR poklon paket
Snežana Božović MAX FACTOR poklon paket
Ljiljana Dedeić MAX FACTOR poklon paket
Irena Plamenac MAX FACTOR poklon paket
Malvina Miranović COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Natasa Vučinić COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Sanida Ljaljević COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Julija Kadović COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Raduša Peruničić COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Dragana Vujošević COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Tanja Uljarević COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Direkcija za imovinu Opštine Nikšić, na osnovu člana 34 stav 1 3 i člana 40 stav 1 Zakona o državnoj im ovini ( Sl. list CG“, br. 21/09, 40/11 i 23/25), člana 2 Odluke o raspisivanju oglasa o javnom nadmetanju za prenos prava svojine na građevinsko zemljište u obuhvatu Generalnog urbanističkog rješenja Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana opštine Nikšić („Sl. list Crne Goreopštinski propisi , broj 14/25), Odluke Vlade Crne Gore o davanju prethodne saglasnosti opštini Nikšić radi prodaje nepokrenosti, broj 11- 421/25- 418/3 od 25.02.2025 godine („Službeni list CG“, broj 27/25) Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( Sl. list CG , broj 44/10), o b a v lj u je
J A V N I P O Z I V o raspisivanju oglasa o javnom nadmetanju za prenos prava svojine na građevinsko zemljište u obuhvatu Generalnog urbanističkog rješenja Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Nikšić
I Predmet javnog nadmetanja je Građevinsko zeml ište namijenjeno za izgradnju industrijsko- proizvodnog objekta spratnosti P, maksimalne po vršine objekta u osnovi 2.436 m2 u skladu sa Odlukom o izmjenama i dopunama Prostorno - urbanističkog plana opštine Nikšić („Službeni list CG “, broj 72/24) i to: - urbanistička parcela broj 1 (lokacija 18) , ukupne površine 4.060 m2, koja se poklapa sa katastarskom parcelom broj 4301/4, površine 4.060 m2 upisane u listu nepokretnosti broj 394 KO Kličevo kao svojina Države Crne Gore sa pravom raspolaganja opštine Nikšić Početni cijena za zemljište je 15,00 €/m 2 Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, u odnosu na postojeći stepen komunalne opremljenosti građevinskog zemljišta IV zonu utvrdiće se u skladu sa tada važećom odlukom na osnovu revidovanog idejnog odnosno glavnog projekta, u postupku prijave građenja.
II Opšti uslovi
Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva domaća pravna i fizička lica Prijave za javno nadmetanje podnose se u zapečaćenoj koverti Direkciji za imovinu, u roku od 8 dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva odnosno najkasnije do 6.05.2025 godine do 10 časova isključivo na arhivi opštine Nikšić - Građanski biro, sa naznakom »Prijava po javnom pozivu za javno nadmetanje za prenos prava svojine na građevinsko zemljište za UP 1 (lokacija 18)– ne otvaraj«. Učesnici po javnom pozivu su dužni da uz prijavu dostave sledeću dokumentaciju i to:
Za fizičko lice:
- obrazac za podnošenje prijave (nalazi se na sajtu opštine Nikšić),
- kopiju lične karte ili pasoša, - broj žiro - računa (za povraćaj depozita) - uvjerenje nadležnog organa da se protiv podnosioca prijave ne vodi krivični postupak, - dokaz o solventnosti, - potvrdu o uplati depozita i to 20% od početne cijene odnosno iznos od 12.180,00 € na žiro račun Budžeta opštine Nikšić broj 530-40062330-97, koji se vodi kod NLB banke AD Podgorica sa naznakom » učešće na javnom pozivu« , - potvrda o preuzimanju aukcijske dokumentacije
Za pravno lice: - obrazac za podnošenje prijave (nalazi se na sajtu optine Nikšić), - potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave CG, - rješenje o PIB- u pravnog lica - rješenje o registraciji PDV -a, ukoliko je podnosilac prijave obveznik PDV -a, - uvjerenje nadležnog organa da se protiv pravnog lica i odgovornog lica u njima ne vodi krivični postupak; - potvrda poreske uprave Crne Gore da su uredno izvršene sve obaveze po osnovu plaćanja poreza i doprinosa za period od 90 dana prije održavanja javnog nadmetanja, - ovjeren bilans uspjeha iz kojeg proizilazi da je učesnik javnog nadmetanja u poslednje dvije godine ostvario pozitivne finansi jske rezultate poslovanja (2023. i 2024. godinu).
- potvrdu o uplati depozita to 20% od početne cijene odnosno iznos od 12.180,00 € na žiro račun Budžeta opštine Nikšić broj 530-40062330-97 koji se vodi kod NLB banke AD Podgorica sa naznakom »učešće na javnom pozivu« , - potvrda o preuzimanju aukcijske dokumentacije.
Nepotpune neblagovremene prijave se neće razmatrati.
Učesniku javnog nadmetanja koji ne uspije u postupku, uplaćeni iznos depozita će se povratiti u roku od 8 dana od dana isteka roka za prigovor.
Učesniku javnog nadmetanja, sa najvećom ponudom uplaćeni iznos depozita će se uračunati u cijenu zemljišta. Postupak javnog nadmetanje smatraće se uspijelim u slučaju kada je podnesena jedna ispravna prijava , a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje javnom nadmetanju u kom slučaju se lice koje je steklo status učesnika na javnom nadmetanju proglaša va kupcem, a početna cijena je prodajna cijena, s tim ako učesnik odbije da prihvati prodajnu cijenu gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita.
IV Posebni uslovi
Kupac je obavezan da zaključi ugovor o prodaji sa opštinom Nikšić, u roku od 30 dana od dana dostavljanja Obavještenja o sprovenom postupku javnog nadmetanja. Uk oliko kupac ne zaključi ugovor o prodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita, a opština Nikšić kao prodavac ima pravo da zaključi ugovor o prodaji predmetne nepokretnosti sa drugim učesnikom javnog nadmetanja koji e ponudio drugu najveću cijenu.
Prodajna cijena zemljišta plaća se u cjelosti prije zaključenja ugovora o prodaji.
Prava obaveze za prenos prava svojine na građevinsko zemljište regulisaće se ugovorom o prodaji zaključenim između kupca predsjednika opštine Nikšić.
Porez na promet nepokretnosti -zemljišta plaća kupac.
V Način i uslovi plaćanja
Kupac je dužan da u roku od 90 dana od dana zaključenja ugovora o prodaji odnosno uvođenja u posjed, kao budući i nvestitor izvrši prijavu građenja kod nadležnog organa za objekat iz tačke 1 ovog poziva i da prostor privede namjeni utvrđenoj planskim dokum entom u roku od tri godine od dana kada je izvršena prijava građenja
Ukoliko kupac, kao budući investitor planiranog objekta ne postupi u roku iz prethodnog stava, obavezan je da opštini Nikšić na ime ugovorene kazne plati 5% mjesečno od prodajne vrijednosti zemljišta, a najduže za period do 6 mjeseci, nakon čega Opština zadržava pravo jednostranog raskida ugovora.
Kupac je obavezan da o svom trošku izvrši izmještanje obje kata komunalne infrastrukture ( nadzemne i podzemne) prilikom izgradnje objekta kao i da o svom trošku izvede radove na komunalnoj instalaciji prema uslovima za priključivanje saglasnostima datim od nadležnih organa.
Kupac je obavezan da o svom trošku izvede radove na spoljnjem uređenju urbanističke parcele, u svemu prema odobrenoj tehničko dokumentaciji saglasnostima datim od strane nadležnih organa i preduzeća.
Kupac je obavezan da ukoliko se elektroenerge tskim uslovima predviđa poseban izvor elektro napajanja, o svom trošku izgradi trafostanicu, obezbijedi ili izgradi prostor za trafostanicu, izvrši njenu nabavku montažu sa poljem za javnu rasvjetu.
VI Vrijeme i način otkupa i preuzimanja aukcijske dokumentacije
Na javni poziv mogu učestovati isključivo lica koji otkupe aukcijsku dokumentaciju.
Cijena aukcijske dokumentacije iznosi 300,00€, a uplata se vrši na žiro račun opštine Nikšić broj 530-5276-93 koji se vodi kod NLB banke AD Podgorica sa naznakom "Za aukcijsku dokumentaciju po Javnom pozivu za javno nadmetanje radi prodaje građevinskog zemljišta UP 1 (lokacija 18)".
Cijena aukcijske dokumentacije pokriva troškove izrade, reprodukcije i distribucije dokumentacije i nije povratna, bez obzira da li lice koje je otkupilo aukcijsku dokumentaciju podnese prijavu ili ne, da li se proglasi kupcem za predmetno zemljište ista se neće uračunati u prodajnu cijenu zemljišta. Za otkup aukcijske dokumentacije zainteresovano lice podnosi Zahtjev za otkup aukcijske dokumentacije isključivo na e -mail adresu direkcijazaimovinu@gmail.com , koji se Zahtjev može preuzeti na sajtu opštine Nikšić, uz koji dostavlja dokaz o uplati otkupne cijene na iznos od 300,00€, svakog radnog dana od 10-13 časova, u period od 28.04.2025 godine do 05.05.2025 godine Zainteresovano lice koje otkupi aukcijsku dokumentaciju i po prijemu iste, potpisuje P otvrdu o preuzimanju aukcijske dokumentacije, u prostorijama Direkcije za imovinu opštine Nikšić, Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić.
Aukcijska dokumentacija se dostavlja zainteresovanom licu isključivo na e-mail adresu.
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
MAX FACTOR poklon paket
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Andjela Popović COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Tatjana Krgović COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Danica Knežević COSMETICS i MIL-POP poklon kartica 50€
Elida Crnovršanin APPLE watch GPS 42mm
Veselina Milošević DYSON Airwrap
Jelena Sekulić IPHONE 16 128GB
Amra Ademović MALDIVI putovanje za 2 osobe
Aukcijska dokumentacija sadrži: a) Nacrt ugovora o prodaji b) Urbanističko-tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije c) List nepokretnosti
VII Sprovođenje postupka Javno nadmetanje za zemljište koje je predmet prodaje održaće se dana 08.05.2025 godine sa početkom u 10 časova u prostorijama opštine Nikšić, (I sprat), sala broj 3. Podnosilac prijave koji izlicituje najveću cijenu za zemljište potpisuje izjavu kojom potvrđuje cijenu Obavještenje o sprovedenom postupku dostaviće se učesnicima postupka u roku od 5 dana od dana održavanja javnog nadmetanja Učesnici javnog poziva imaju pravo prigovora na Obavještenje Komisiji, u roku od 5 dana od dana dobijanja istog
Komisija je dužna da u roku od 5 dana podnošenja prigovora odluči o istom.
Sva bliža obavještenja i informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na telefone 040 243 - 732 ili neposredno u prostorijama Direkcije za imovinu - Sektor za imovinsko- pravne,normativne i opšte poslove , ul - Dragice Pravice bb.
Formati
1/9
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dana 24. aprila 2025. preminuo je u 60. godini naš dragi
Sahrana je obavljena 25. aprila na gradskom groblju Zagorič.
OŽALOŠĆENA PORODICA ĐUROVIĆ
Sa bolom u srcu i puno tuge oprostili smo se od voljenog supruga, oca, brata i strica
Ispraćaj za kremaciju obavljen je 24. aprila 2025. na Novom groblju u Beogradu. Brano, zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Neutješni: supruga ANA, kćerka MAŠA, braća VOJISLAV i VESELIN sa porodicama i rodbina u Nikšiću, Podgorici i Beogradu
Posljednji pozdrav
Subota, 26. april 2025.
Posljednji pozdrav,
Hvala za sve godine iskrenog prijateljstva. VASILJKA BOJANIĆ sa porodicom 994
BRANKI JOKANOVIĆ
Tvoj vedar duh, uvijek lijepa riječ, toplina i podrška ostavili su neizbrisiv trag u našem životu. Bila je posebna privilegija imati te za prijatelja. Zauvijek ćemo te čuvati u mislima i srcima. Tvoji NIKOVIĆI
993
Posljednji pozdrav uvaženom kolegi
MARKU CAMAJU
Posljednji pozdrav mom striku
MIKU
Nikad neću zaboraviti tvoje veliko srce, tvoju čistu i plemenitu dušu. Ti i ja smo imali poseban odnos i zato ti mnogo HVALA. Nikad te neću zaboraviti, striko moj. Tvoj BALE
Posljednji pozdrav
KOLEKTIV GIMNAZIJE PETAR I PETROVIĆ NJEGOŠ“ DANILOVGRAD 1011
Posljednji pozdrav našem
1015
Najdraži naš
Počivaj u miru.
KOLEKTIV UPRAVE ZA LJUDSKE RESURSE
Ostaćeš zauvijek u našim srcima i uvijek ćemo te se sjećati sa radošću. Sjećanje na tvoju neizmjernu ljubav prema porodici, mudrost, dostojanstvo, humor, veliko srce, hrabrost i ljubav prema životu će nam uvijek pomoći da pronađemo pravi put i unutrašnji mir.
Zauvijek tvoji MAŠA, ANA i JOCA
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju
Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.
BAĆKO, VERA i JOVAN
Posljednji pozdrav bratu
Od IGORA i ANDRIJE ĐURIŠIĆA sa porodicom
ILIJI Veskovom BOGDANOVIĆU
Vječno ćemo čuvati uspomenu na tebe i tvoj lik.
MIRKO, IVANA, EMA i NORA BOGDANOVIĆ
Naš voljeni, i kada si bio na brodu, čuvao si nas. Kada si bio ovdje, bio si naš PONOS i PODRŠKA. Sada te ne pratimo na brod, nisu nam dopustili, uzeli su te od nas, odvojili da te sada pratimo na vječni počinak. Tvoja duša će naći mir, a ti ćeš nas čuvati i sa tog ljepšeg mjesta. Da čuvaš tvoju AJFONKU, SMOTU i TVOJU MALU ČUPU.
Vole te i nikad zaboravu dati neće, Tvoji BOŽANA, BRANKO i BOGDANA
Samo ti znaš da su mi te oteli iz mojih ruka na moje oči, oteše mi tvoju dobru dušu ni krivu ni dužnu. Ode mi nasmijan i tvoj osmijeh će i dalje odzvanjati našim ulicama, morima, rijekama i planinama. Nisam mogla da te sačuvam u ovom užasnom svijetu. Čuvaćemo te u srcima, tvoju napaćenu dušu, ona će sada naći mir i odmorićeš mi se. Čekaj me gore da nam opet bude onako kao što smo znali samo TI i JA. Čuvaću nam naše najveće bogatstvo koje smo stvorili TI i JA, naša tri zlata, ti nas čuvaj odozgo ZNAM DA OĆEŠ.
Otišao si nam na ljepše mjesto sada je i gore još jedan anđeo.
TUGO MOJA NEPREŽALJENA, POČIVAJ MI U CARSTVU NEBESKOM.
VOLI TE TVOJA TAŚKA
Ponosu moj!
Srce moje iščupano!!! Moja moći i nemoći
U srcu dok te sestra opet ne zagrli
Posljednji pozdrav prijatelju ILIJI
Neutješna sestra MARIJA, zet IVAN, sestrić LUKA, sestrična ANA
Voljeni
Bio si više od druga i prijatelja, bio si brat. Pretužan sam što sam te izgubio, što si ostavio tvoje, bez oslonca, bez velikog srca, koje si imao za svakoga. Neka počiva u miru tvoja napaćena duša, a mene će moja da boli za tobom dok sam živ.
Ujače
Dani tuge ne mogu izbrisati uspomene i sjećanje na tebe.
Ostala je tvoja dobrota, najveće srce i ljubav koju si mi pružio.
Tvoj LUKA
MIĆO BILDON 995
Posljednji pozdrav, brate!
Čuvaću te od zaborava, tvoju pozitivu i tvoj iskreni osmijeh.
Počivaj u miru.
NENAD VUJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom ILIJI
STEFAN KOVAČ sa porodicom
Dobri moj druže, moj prijatelju
Pišem ti posljednji pozdrav iznenada, prerano, svjestan da nijedna riječ ne može biti dovoljno snažna da opiše ovaj osjećaj tuge i nevjerice.
Jedno znam, ovo nije oproštaj, jer toliko lijepih uspomena, tvoj nasmijani lik i snažan duh zauvijek će živjeti u mom srcu i mislima.
Trebaće vremena da prihvatim surovu istinu da nema više prijatelja mog.
Počivaj u miru i neka te čuvaju anđeli. DUŠKO BOGDANOVIĆ sa porodicom 982
moj ILIJA
Znaš da sam te uvijek voljela i uvijek ćeš ostati PILE BABINO. Babina rano, nećemo te ostaviti zaboravu. Počivaj u miru sa anđelima. Tvoja baba RADMILA
998
Tvoj drug BLAŽO sa porodicom
Počivaj u miru.
Dobri moj
996
ILIJA
Nijem pred surovom stvarnošću pokušavam shvatiti da je tvoj mladi život prerano ugašen. Nedostajaćeš u svim životnim trenucima, nedostajaće tvoj smijeh i tvoja dobrodušnost.
Tvoj drug SRĐAN
Posljednji pozdrav dragom
ILIJI BOGDANOVIĆU
od društva iz kafane LOVĆENSKA 1B
997
Subota, 26. april 2025.
1000
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
ILIJI BOGDANOVIĆU Počivaj u miru.
MILICA, VLADO i MARKO JOVANOVIĆ
AREVIĆU
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostaćeš zauvijek voljen i nikad zaboravljen. Ćerka MIRJANA sa porodicom
Navršava se godina dana od smrti
Dragi ujače, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Porodica pokojnoga RADA VUŠUROVIĆA 972
Dana 2 maja, navršava se godina dana od smrti
ĐORĐIJA ĐURA ČIČAREVIĆA
Dragi tata, vrijeme prolazi, ali bol i tuga su svakim danom sve veći. Nedostaju nam tvoji zagrljaji i savjeti.
Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.
987
40 dana od kad nije s nama moj voljeni brat
Navršava se 6 mjeseci od smrti naše sestre
STANKE Nikoline SUKAČEV rođ. NIKOLIĆ
Zauvijek u našim mislima i srcu.
Sestre DANICA i LJUBOMIRKA
Tvoji RAJKA, MIŠKO, MILICA i MIRJANA sa porodicom 970
Navršava se godina dana od smrti naše voljene
DRAGICE MEĐEDOVIĆ
Draga majko, vrijeme prolazi, ali bol i tuga su isti kao i onog dana kada si nas napustila. I dalje živiš u našim srcima, mislima i sjećanjima. Sa ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.
Tvoji: sin VELIBOR, kćerke DUBRAVKA, NADEŽDA i SANJA, snaha ANA, zetovi DUŠKO, VLADAN i unučad
989
Tvoja sestra SPASA, sestrići
40 je dana od smrti mog voljenog ujaka
ŽELJKA MILIĆA
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Navršava se 40 dana otkako je preminuo naš voljeni
Vrijeme sporo teče iako više nisi sa nama, ali ljubav i sjećanje na tebe nikad proći neće. Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.
Dana 27. aprila 2025. godine porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Godina dana je od smrti mog oca i šesnaest godina od smrti moje majke
PERO VJERA
VUKOTIĆ
Nema suza koje vas mogu oplakati, riječi koje vas mogu ožaliti, niti vremena u kojem vas možemo zaboraviti. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na vašu dobru i plemenitu dušu.
Hvala vam za nesebičnu ljubav, podršku i razumijevanje.
978
DALIBOR i ĐUKAN sa porodicama i zet MIODRAG 988
Dragoj tetki
Sestrična RADA DENDIĆ sa porodicama
DRAGICI
Tvoja roditeljska ljubav i plemeniti lik će vječno ostati u našem sjećanju.
RAJKO sa porodicom
Tužno sjećanje na đeda i babu
Počivajte u miru.
U subotu, 26. aprila u 10 časova, posjetićemo njihovu vječnu kuću.
Ćerka NADICA sa porodicom 979
VUKOTIĆ
Moji prvi koraci, moje prve riječi, moje prve radosti, vezane su za vas. Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole. Vaš unuk BLAGOTA 961
Najdraži naš,
MILAN – BATO Lukin UZELAC
Dvije su godine prošle od kada nisi sa nama.
Tvoje riječi još uvijek čujemo u tišini, zatvorimo oči i vidimo tvoj lik. Raduju nas uspomene koje smo imali sa tobom, a tužni smo jer nisi tu da ih stvorimo još više. Hvala ti za sve što si bio i za sve što si nas naučio.
U našim srcima si nastavio da živiš, nikada nećeš biti zaboravljen i zauvijek ćeš biti naša zvijezda vodilja,
Tvoji najmiliji: supruga VINKA, ćerke JELENA i TIJANA, unučad NIKOLAS, MIA, MILA i VUK
Dvije godine od smrti
MILANA – BATA UZELCA
Vrijeme prolazi, a sjećanje i ljubav traju
Brat MIKO sa porodicom
TUŽNO SJEĆANJE
NIKOLA SUKAČEV STANKA SUKAČEV 1933–1978. 1943–2024.
Dana 26. aprila 2025 navršava se 47 godina od smrti našeg voljenog oca Nikole Sukačeva i 6 mjeseci od smrti naše voljene majke Stanke Sukačev. Dragi oče, tvoju dobrotu i plemenitost nosimo sa nama kao tihu, nevidljivu, ali snažnu vodilju kroz naše živote.
Draga majko, prođe pola godine od kada nijesi sa nama. Tvoj zagrljaj je bio najljepši poklon, a tvoje srce dom u kome smo se svi osjećali voljeno. Ne postoje riječi dovoljno jake da opišu prazninu koju ostavi tvojim odlaskom.
Počivajte u miru i neka vas anđeli čuvaju.
Sin ŽELJKO, šćerke OLGA, VJERA i SONJA sa porodicama
Voljenom bratu
Subota, 26. april 2025.
SLAVKU PEROVIĆU
Otišao je čovjek velikog srca, duša koja je uvijek znala da pruži ruku. Slavko nije bio samo ime, bio je brat oslonac radost i toplina, njegova dobrota i ljubav ne prestaju
Sestra SLAVKA KRIVOKAPIĆ sa porodicom
Godina dana je od kada nije sa nama naš voljeni
Hvala ti za svu ljubav i pažnju. Bilo je lijepo živjeti sa tobom. Počivaj u miru, a mi ćemo te sa ponosom i ljubavlju čuvati od zaborava.
Tvoji: STEVANIJA, JELENA, RADOVAN, RAJKO, VALENTINA, JELENA, JOVANA, KATARINA, MAJA, NATAŠA i PAVLE
Dana 28. aprila 2025. navršava se četrdeset dana otkad nas je napustio naš dragi
Bio si naš oslonac i ponos. Tvoja ljubav je bila bezuslovna, a tvoje srce čisto i otvoreno za svakoga. Ne umiru oni koji se vole. Ti si bio toliko voljen da ćeš vječno živjeti u našim srcima. Sa ponosom možemo da kažemo da si naš otac, đed, prađed, svekar i suprug.
U neđelju 27. aprila porodica će posjetiti Borovu vječnu kuću i okititi je cvijećem. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru i naka ti je laka ova gruda crnogorske zemlje koju si neizmjerno volio.
Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš voljeni
965
DRAGUTIN Dado RADOVANOVIĆ Puno nam nedostaješ, ali te s ponosom čuvamo u našim srcima i mislima.
TVOJI NAJMILIJI
Porodica NIKOLIĆ
Svakodnevno si u našim mislima i pričama, ali te nema tamo gdje nam najviše trebaš u životu.
Tvoji ČEDO, MLADEN, JELENA, unuke JOVANA i NINA, zet KIĆO
Prolazi 40 najtužnijih dana od smrti naše drage
Najvoljenija, dani odmiču, a praznina i bol zbog tvog odlaska su sve veće
Bila si posebna, bila si najhrabrija žena, zato se tješimo ponosom što smo te imali takvu i takva ćeš živjeti u našim uspomenama.
Počivaj u miru i hvala ti za sve!
U neđelju 27. aprila posjetićemo tvoju vječnu kuću
PORODICA
Navršava se 40 dana od smrti moje kćerke
Vera moja, moja nado, moja brigo. Ostavila si me da plačem i tugujem, da nikad više ne čujem „Majko, kako si?“
Bila si uvijek brižna i sa osmijehom na licu si mi rekla da si dobro. Vjerovala sam u tvoju snagu, predanost i toplu riječ – biće bolje.
Vera moja, mnogo mi nedostaješ. Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.
Tvoja neutješna majka MILOJKA VUKADINOVIĆ
Dana 27. aprila 2025 navršavaju se četiri godine od smrti naše supruge, majke i bake
954
JULKE Arsenija LABOVIĆ
Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tebe.
Četrdeset najtužnijih dana od smrti moje
MAJKE
Zašto je sudbina tako okrutna bila, lavice moja?
Zovem te tiho, odgovora nema, prolazi vrijeme, tuga ne briše sjećanje na tebe, boli sve više
Volimo te!
OŽALOŠĆENI: suprug ARSENIJE, sin SAŠA, ćerka LJILJANA, snaha ITANA, zet DRAGAN i unuci LUKA i LINA
VANJA, ĐORĐE, VASILIJE, MILICA I NIKOLA RATKOVIĆ
VERA JOVANOVIĆ
Draga majko, sve što bih napisala o tebi, malo je za ono što osjećam u srcu i duši.
Tvoja majčinska ljubav bila je bezuslovna a tvoje srce veliko sunce koje me je grijalo, a onda je polako zalazilo, a ja nemoćno gledala da to spriječim
SANDRA, ANĐELA, ANA I MIKI TODOROVIĆ
se 40 dana od smrti moje sestre
Sestro, boli i ne prolazi.
Ti si moja radost, tuga i najbolja žena koja mi je ostavila samo najljepše uspomene.
Zahvalna sam ti za svaki trenutak proveden sa tobom. Dok živim i dišem uvijek ćeš biti sa mnom. Nikad te neću zaboraviti.
Tvoja sestra VESNA PUPAVAC sa porodicom
Godina dana je od smrti
I. RUDOVIĆA
Dragi naš Jovo, otišao si posljednji od tvoja tri brata noseći bol za njima i sestrom Ljubicom, dostojanstveno kako si i živio. Plemenit, iskren i poštovan ostavio si nam obavezu da čuvamo od zaborava tvoj iskren i skroman život.
PORODICA RUDOVIĆ
977
40 dana je od smrti naše snahe i ujne VERE JOVANOVIĆ
Ponosni što si bila dio naše porodice, tužni što si nas prerano napustila. Nikad te nećemo zaboraviti.
Tvoji: DACA, DUŠKO, MAJA i NEMANJA
40 je dana od smrti naše drage
VERE
Svojim velikim srcem i plemenitom dušom zaslužila si naše poštovanje, vječnu ljubav i sjećanje. Zaova DRAGANA JOVIĆEVIĆ sa porodicom
991
960
Prošlo je 40 tužnih dana od smrti našeg dragog i voljenog
VELIZARA MIKIJA PAVIĆEVIĆA
Uvijek ćeš biti u našim srcima, tamo gdje si i uvijek bio. Danas u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog
Dragi naš Miga, sve što bismo napisali o tebi malo je za ono što osjećamo u srcu i duši. Bio si nam svjetlost u danima tame, naša snaga kad smo slabi, naše utočište kad je teško, naš oslonac u svim trenucima. Pokazao si nam kako se čuva i voli porodica.
Tvoja ljubav bila je bezuslovna, a tvoje srce - veliko sunce koje nas je grijalo, a onda polako zalazilo, a mi gledali nemoćni da to spriječimo. Nedostaješ nam mnogo, ali živjećeš vječno u našim pričama, uspomenama i sjećanjima. Ostajemo ponosni na tvoj častan život i veliku dušu.
Ovim putem se zahvaljujemo doktorima i osoblju Specijalne bolnice za plućne bolesti ,,Brezovik“. Posebnu zahvalnost dugujemo doktoru Filipu Zlatičaninu iz KBC Podgorica, koji je svojom profesionalnošću i požrtvovanošću bio uz nas u svakom trenutku Miodragove bolesti.
Tugujemo za tobom: supruga VESNA, sestra MILODARKA, sinovi MARKO i MILOŠ, snahe TAMARA i MILICA, i tvoje nade i uzdanice, tvoji unuci BALŠA, ALEKSA, RELJA i MATEO
Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg dragog zeta i tetka
MIJA CAUŠEVIĆA
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav. Ostali smo uskraćeni za toplu riječ, prijateljski savjet i najdraži osmijeh. Iako nisi sa nama, u svakoj si našoj misli i najljepšem sjećanju. Živjećeš u nama vječno
Tvoji: VLATKO, TANJA, TEA i IVA
Voljena naša
RAJKA – LJILJA BOŽOVIĆ
Prošle su dvije godine otkako nisi sa nama, a osjećaj gubitka ne blijedi. Nedostaješ, ali znamo da i dalje tiho živiš u svakoj našoj uspomeni. Iako te više ne možemo vidjeti, osjećamo tvoju prisutnost u svakom trenutku.
Tvoja snaga i nježnost zauvijek će ostati dio nas.
Sin DALIBOR i ćerka DANIJELA sa porodicama
Četrdeset je tužnih dana otkad nije sa nama naš voljeni
MIŠO SIMONOVIĆ
Tvoja dobrota i beskrajna ljubav ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima. Bio si naš zaštitnik, snaga, oslonac i podrška u svemu, na čemu smo ti beskrajno zahvalni.
Nedostaješ za sve što je bilo i za sve što dolazi. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima i čuvaćemo te od zaborava kroz najljepše uspomene i sjećanja. Ponosni što smo te imali.
Tuguju za tobom tvoji LOLA, SLAĐANA i MINJA
Majko, tužnih 40 dana je od tvoje smrti
Ostajem tužan i ponosan na tebe S ljubavlju ćemo čuvati uspomenu na tebe
Moja braća su me napustila prije 40 dana 22 godine
MIŠO RATKO – RAJO SIMONOVIĆ
Bili ste moj oslonac, moja snaga, moja krila i moj ponos. Sad moja tuga i bol. Utjeha su mi vaša djeca Slađana, Minja, Maca, Miloš, mala Elena i moje snahe Lola i Dragica. Počivajte u miru pored majke i oca.
Neizmjerno tužna vaša sestra NADA
Prošlo je četrdeset tužnih dana od smrti našeg voljenog
MIŠO SIMONOVIĆ
Tužan je ovaj dan koji podsjeća na naš rastanak. Praznina koju si ostavio je velika, a bol beskrajna. Ne postoji vrijeme koje ih može ublažiti. Od smrti te nijesmo mogli sačuvati, ali te ne damo zaboravu. Tvoje veliko srce i dobrota zaslužuju naše vječno sjećanje i zahvalnost.
1003
Tvoj sin MINJA sa djevojkom SLAĐOM
1004
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
BROJ:I-556/2019
Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008.godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl. br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA, radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
I ODREĐUJE SE ČETRDESETPRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: - u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2
II Određuje se ročište za četrdesetprvu prodaju za dan 13.05.2025.godine u 10:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao sva zainteresovana lica.
III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine i po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019.godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati.
IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine i nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovima dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura )
V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.
VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.
VII Na četrdesetprvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca.
VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-2218659 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.
IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.
X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.
XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 16.04.2025.godine Javni izvršitelj Branka Samardžić
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
zainteresovanu javnost
da je Nosiocu projekta „Trudbenik” d. o. o. donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1162/10 od 14. 04. 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu sredinu za projekat adaptacije već postojeće benzinske pumpe, na katastarskoj parceli broj 4527 KO Podgorica III, Glavni grad Podgorica. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
Subota, 26. april 2025.
Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18 i 84/24), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, Total Wash d.o.o., sa Cetinja, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/25-144 od 24.04.2025. godine, kojim je odlučeno da je za projekat „privremeni montažni objekat – samouslužna autoperionica sa pratećim sadržajima“, koja se nalazi na dijelu katastarske parcele broj 1463 KO Donja Gorica, Podgorica, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Predmetnim Rješenjem je Nosiocu projekta utvrđena obaveza izrade elaborata, uzimajući u obzir lokaciju i namjenu predmetnog projekta.
Poslovni broj: Iv 1500/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “HEMIK TRADE” PODGORICA, UL. RISTA RATKOVIĆA BB., Podgorica, PIB: 03469875, protiv izvršnog dužnika DOO “EXPRESS CLEAN BAR” BAR, BJELIŠI BB., Bar, PIB: 03435946, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 140,16 eura, dana 25.04.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “EXPRESS CLEAN BAR” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1500/25 od 09.04.2025. godine i rješenje o troškovima od 25.04.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 1355/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Chikin Viacheslav, ZAGRAĐE BB., SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 183,12 eura, dana 25.04.2025. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Chikin Viacheslav iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1355/25 od 01.04.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r. Poslovni broj: Iv 5460/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca A.D. “ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE”, TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA BR 13, Podgorica, PIB: 02723816, protiv izvršnog dužnika DOO “LIMARIJA RODIĆ” BAR, ZELJEZNIČKA STANICA BAR, Bar, PIB: 03524949, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 2.670,00 eura, dana 25.04.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “LIMARIJA RODIĆ” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 5460/24 od 13.12.2024. godine i rješenje o troškovima od 25.04.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu. 069/032-380
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
Ovo djelo je uvršteno u program zaštite kulturne baštine Crne Gore
