Dnevni list POBJEDA 19.08.2025 by Pobjeda

SPORNE VEZE: Mitropolit budimljanskonikšićki prije tri godine uslikan u Hotelu „Berane“ sa licima koja su poznata policiji

Mitropolit Metodije se od ustoličenja često sastajao sa operativno interesantnim osobama

Bezbjednosne službe Crne Gore, u saradnji sa kolegama iz Srbije i policijskim i vojnim agencijama SAD i Velike Britanije, pronašle veću količinu droge u vodama Martinika Uhapšeno pet crnogorskih državljana zbog šverca skoro pet tona kokaina STR.

EKSPRESNI ODLAZAK: Nenad Lalatović podnio ostavku na mjesto trenera FK Budućnost Prebrzo ,,uvenula Lala“

Mijenjaju se čelnici, izvršni direktori i šefovi stručnog štaba. Na sve to, u klubu vlada haos. Nema kraja lutanju crnogorskog prvaka. Partijska podjela funkcija napravila je od ,,plavih“ izgubljeni sistem u vremenu i prostoru

Politički analitičar Srđan Vukadinović o događajima u Beranama

RAZGOVOR S POVODOM: Maja Vučinić, direktorica Uprave carina

Očito da su se opredijelili da, zarad mira građana, očuvaju kredibilitet i stabilnost funkcionisanja opštine, da niko tamo ne može da blokira puteve i da niko ne može postavljati različita spomen-obilježja, ukazao je naš sagovornik

Nakon što je Vlada usvojila Prostorno-urbanistički plan Podgorice, ne prestaju reagovanja

proizvod

Svaki duvanski proizvod pratiće se od fabrike do krajnjeg potrošača STR. 4. i 5.

Zajednički imenilac reagovanja je da ovakav PUP Podgorice ne služi razvoju grada, već za bogaćenje povlašćenih investitora i devastaciju prostora glavnog grada, kao i ocjena da bi bilo neophodno objasniti žurbu da ovako važan dokument bude usvajan bez adekvatne javne rasprave i na elektronskoj sjednici Vlade, u vrijeme kolektivnog godišnjeg odmora STR. 15.

Izvještaj Regulatorne agencije o radu lokalnih vodovodnih i komunalnih privrednih društava tokom 2024. godine

Samo su ViK Podgorica i Tivat u roku dostavili zahtjev za saglasnost na prijedlog cijena usluga za 2024. godinu. Komunalno preduzeće u Petnjici samovoljno je odredilo cijene, primjenjuje one iz 2016. godine

Vukadinović

Lutovac

Politički analitičar Srđan Vukadinović o događajima u Beranama

Potez Lutovca pokazuje neće prikloniti kleronacionalizmu

PODGORICA - Potez

predsjednika opštine Berane Đola Lutovca (Pokret Evropa sad) je jako značajan za očuvanje mira, tolerancije i nečega što pokazuje da u Crnoj Gori teško može ići bilo kakva klerikalizacija, ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Srđan Vukadinović.

Protekli vikend protekao je u razmjeni optužbi između mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve Metodija i prvog čovjeka sjeverne opštine u kojoj je 8. avgusta otkriven spomenik ratnom zločincu i četničkom vođi Pavlu Đurišiću. Kako je riječ o spomen-obilježju čije je podizanje zakonom zabranjeno, ono je kasnije sklonjeno u obližnju crkvu.

Prema riječima Metodija, Lutovac je „kriv za tenzije koje su se dogodile u Gornjem Zaostru prilikom uklanjanja spomenika Đurišiću“. Takođe je ukazao kako je predsjedniku beranske opštine, kao i gradskom sekretaru i predsjedniku Opštinskog odbora SNP-a Ivanu Radeviću namjera „progon srpskog naroda, srpske istorije i srpske crkve“.

Rekonstrukcija Vlade pametna odluka

Na pitanje da li, nakon događaja u Beranama, premijer Spajić sa osnaženih pozicija ide u susret promjenama sastava Vlade koje su najavljene za jesen, Vukadinović smatra da bi to bio spas i za njega i za PES.

- Očito da on sada nije autoritet u vlasti Crne Gore, već neko drugi komanduje Vladom. Jedini spas od takve pozicije je da se rekonstruiše Vlada i da u nju onda uđu političke grupacije koje su PES-u slične po programima ili opredjeljenju - ukazao je on.

Sagovornik Pobjede kaže i kako bi Spajić na ovaj način mogao da pridobije određene političke grupacije.

- Za ovo vjerovatno ima podršku ambasadora Kvinte. Vidjeli smo da je razgovarao s njima, i da su zabrinuti gdje sve ono što se događa vodi Crnu Goru. Vjerovatno je dobio sugestije da pokuša da promijeni nešto u vladajućoj strukturi, ne bi li taj put Crne Gore ka EU bio

S druge strane, Lutovac je istakao kako je „smirivao tenzije i učinio da ne dođe do sukoba“, te da „Metodije nije pokazao konstruktivnost i odgovornost kao druga sveštena lica“, uz podsjećanje na svoju izjavu kako „živimo u sekularnoj državi“ čiji se „zakoni moraju poštovati“. Stavove i ponašanje predsjednika beranske opštine zatim su podržale kolege iz PES-a, od predsjednika partije i premijera Milojka Spajića, preko šefa njegovog kabineta Branka Krvavca, ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović i poslanice Jelene Nedović, do samih građana Berana. Komentarišući ova dešavanja, Vukadinović je za Pobjedu potcrtao da je riječ o hvale vrijednim potezima dvojice funkcionera beranske opštine. - Potez predsjednika Lutov-

PODGORICA – Plužine su, i dalje, bastion Socijalističke narodne partije (SNP), koji će uvijek biti snažan oslonac

partiji i njenom predsjedniku Vladimiru Jokoviću, dajući puni doprinos pobjedi na predstojećem Kongresu.

Milojko Spajić

brži i opravdaniji. Jer, sa kleronacionalistima koji se samo vraćaju u Srednji vijek i koji pokušavaju da reinkarniraju i relativizuju neke stvari, ne mogu danas da žive ni Crna Gora ni Evropa – istakao je Vukadinović. Takođe je podsjetio da, ukoliko do rekonstrukcije Vlade dođe, to će u stvari biti „ispunjenje želja ambasadora Kvinte, predstavnika SAD i Evropske unije kako bi se zaustavio pokušaj svođenja Crne Gore na klerikalnu državu“.

ca je jako značajan za očuvanje mira, tolerancije i nečega što pokazuje da u Crnoj Gori teško može ići bilo kakva klerikalizacija. A vidjeli smo i da je predstavnik SNP-a, koji je u lokalnoj vlasti jedan od sekretara, onemogućio blokadu puta – ukazao je on. Za Vukadinovića je ovakva re-

akcija PES-a, kao članice vladajuće koalicije, znak da je „došlo do novog kursa“.

- Oni su morali da biraju, da odluče da li da se priklone kleronacionalizmu, koji je možda u Beranama najizraženiji, ili da jednostavno rade na funkcionalnosti svoje lokalne samouprave. Očito je da su se opredijelili da, zarad mira građana, očuvaju kredibilitet i stabilnost funkcionisanja opštine, da niko tamo ne može da blokira puteve, da niko ne može postavljati različita spomen-obilježja –naveo je on.

U slučaju da nije bilo ovakve reakcije PES-a i SNP-a, dvije stranke koje čine vladajuću većinu u Beranama, Vukadinović smatra da bi „pozicija opštine bila ugrožena“.

- Ovo je sigurno posljedica određenih kretanja kada je u pitanju rejting i PES-a, a i SNP-a. PES-a je došao na političku scenu kao jedna nova grupacija, kao nosilac nekih svježih političkih vjetrova u koji su građani Crne Gore polagali nadu. Ali, ubrzo su bili u zagrljaju kleronacionalista koji dominiraju u nekim političkim partijama i izgledalo je da se teško mogu otrgnuti iz toga – podsjetio je Vukadinović. Odluka predstavnika PES-a i SNP-a u Beranama – konkretno predsjednika i sekretara opštine – za sagovornika Pobjede je rezultat njihove sinergije.

- Sada pokazuje da su sami odlučili da njihova vlast bude funkcionalna, da građani imaju koristi od nje i da iz toga imaju pozitivan rezultat – kazao je on.

Reakcije druge strane, pak, vidi kao nezrele i pokazatelje da se pojedine politike svode na primitivna nacionalna prebrojavanja koja odgovaraju pred-

stavnicima tih politika – kako u vlasti, tako i u kleru SPC. - Bilo da nezakonito podižu spomenik ili neki objekat, bilo da se nezakonito donose odluke, kod njih to nije suština priče, nego se odmah ide na ugroženost srpskog naroda. Zanimanje „kleronacionalista“ je „srpsko“ u ovom slučaju. Oni nemaju svoje pravo zanimanje - da su ekonomisti, pravnici, inženjeri - nego su oni „Srbi po zanimanju“ i to je

njihovo ključno obilježje. Na taj način, upravo putem manipulacija i izazivanjem straha koje razvijaju kroz određene metode, direktno ili indirektno, pokušavaju da zastraše svoje protivnike – naveo je Vukadinović. Prema njegovom mišljenju, događaji vezani za spomen-obilježje Pavlu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro predstavljaju pravi primjer ovakvih pokuša-

Otklon dvije partije

Vukadinović je podsjetio da se kleronacionalizam zasniva na trima komponentama – na neznanju, manipulaciji i strahu.

- Veoma je jasno da svoje ciljeve može ostvariti kod određenog sloja ljudi. Ali to ne može postići kod onih koji su makar malo obrazovani, jer će takvi u jednom

trenutku ipak vidjeti da je došlo do manipulacije –dodao je. Događaji u Beranama predstavljaju otklon upravo od ovakvih tendencija.

- Pojedinci u rukovodstvu PES-a su odlučili da ipak pokušaju da se otrgnuukoliko budu imali snage – iz čvrstog zagrljaja, iz kandži kleronacionalizma. I to u

Opštinski odbor iz sjevernog grada podržao aktuelnog predsjednika

To su juče kazali iz Opštinskog odbora ove stranke vladajuće većine, koja će 30. avgusta održati jubilarni deseti Kongres. Kako su precizirali, na izbornoj konferenciji OO SNP u Plužinama, održanoj u nedjelju uveče, izabran je novi personalni sastav tog lokalnog tijela. Članstvo, njih 76, za predsjednika je jednoglasno izabralo Ivana Doderovića - Obraćajući se prisutnima, Doderović je zahvalio dosadašnjem predsjedniku OO Slo-

bodanu Deliću na izuzetnom vođenju stranke i njegovom doprinosu boljem životu građana Plužina. Novoizabrani predsjednik istakao je da će nastaviti jačanje infrastrukture SNP-a, čime će dodatno doprinositi ostvarivanju pobjeda koje će građanima Plužina omogućiti kvalitetniji način života – naveli su iz tamošnjeg odbora.

Na istoj sjednici izabrani su i predstavnici Plužina na predstojećem Kongresu, kao i kan-

didati za buduće članove Glavnog odbora SNP-a. - Za predsjednika partije jednoglasno je predložen Vladimir Joković, uz posebne pohvale za njegov dosadašnji rad u vođenju partije i na očuvanju jedinstva SNP-a, kao i za njegov doprinos kao ministra poljoprivrede, koji je značajno pomogao građanima Plužina u rješavanju svakodnevnih problema. Članovi OO SNP Plužine poručili su da je snaga partije upravo u nje-

nom jedinstvu, te da će se tim principima voditi u daljem političkom djelovanju – zaključili su iz OO SNP Plužine. U susret jubilarnom Kongresu, ovu stranku vladajuće većine već više mjeseci „drmaju“ unutrašnje podjele čiji je glavni uzrok (ne)pristajanje da se Joković treći put kandiduje za lidera SNP. Svoju kandidaturu za istu poziciju najavio je i aktuelni potpredsjednik stranke Dragoslav Dado Šćekić

Vladimir Joković

Nikola Rakočević, kopredsjedavajući skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanik DPS

da se PES kleronacionalizmu

ja „mjerenja“ moći, odnosno zakonitog odgovora na nezakonite radnje sprovedene pod plaštom određene politike i ideologije.

- Kleronacionalisti su malobrojni, ali su veoma ekstremni, čak radikalni u namjerama da osvajaju svoje interese. Oni svoje interese neće ostvariti kroz dijalog i sučeljavanje mišljenja, nego kroz prijetnje, manipulaciju, silu i razvijanje straha kod struktura koje su tome služe. Time se ipak pokazuje da je građanski momenat u Crnoj Gori dominantan u odnosu na onaj kleronacionalistički. I pokazalo se da većinska Crna Gora ipak ne podržava takvu politiku, a da su ekstremni kadrovi koje je Crkva Srbije ubacila u Crnu Goru imali želju i namjeru da je klerikalizuju do kraja. Ali nisu uspjeli i teško da će uspjeti – dodao je on. Do koje mjere seže pokušaj klerikalizacije svih struktura, Vukadinović ilustruje činjenicom da su unutar same SPC u Crnoj Gori marginalizovani određeni ljudi. To se, prije svega, dogodilo mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju

pokušaju da grade upravo onaj put i onu političku strategiju koju su na početku promovisali, i koja im je donijela glasove – naveo je on.

Iako je iza SNP-a već 27 godina, smatra da je slična situacija i s tom partijom. - Njima je uskoro kongres, koji može biti novi trenutak njihovih velikih podjela. Vjerovatno su procijenili: ako bi se crkva

Metodije na otkrivanju spomenika Pavlu Đurišiću

- Koliko god on bio „na fonu“ SPC, čak i više nego neki drugi kleronacionalistički popovi, samim ustoličenjem drugog mitropolita u Crnoj Gori

u to umiješala, to bi dalje devastiralo partiju i došlo bi do novog unutrašnjeg narušavanja. Ovaj dio SNP-a, jednostavno, ne želi da zarad jeftinih poena - koji se stiču revizionizmom, klerikalizacijom i veličanjem četništva u Crnoj Gori - izgube one pristalice koje na drugačiji način razmišljaju o njihovoj politici – potcrtava Vukadinović.

– dodjeljivanjem titule koje nikada nije postojala - pokušava da se marginalizuje Joanikije i da se njegov uticaj svede na minimum, što su određeni krugovi i uspjeli u znatnoj mjeri. Ekstremizam ne prolazi u Crnoj Gori, tako da neće ni kleronacionalisti, kao što to nekada nisu uspjeli Sedmi bataljon ili kolone „Noćnih vukova“ – dodao je naš sagovornik. No, po njemu, svi ovi događaji pokazuju dobru stranu. - A to je da je Crna Gora - koja je građanskog opredjeljenja i čije biće države ne može da bude kleronacionalno - jednostavno protiv toga i za to ne može imati podršku unutar njenih granica – zaključio je Vukadinović za Pobjedu. K. JERKOV

Do juče je deset opštinskih odbora na svojim sjednicama odlučilo koga će podržati u predstojećoj predsjedničkoj trci. Jokovića su zvanično kandidovali odbori u Ulcinju, Šavniku, Budvi, Zeti, Petnjici, na Cetinju i u Plužinama. Kako je za predsjednika barskog odbora SNP-a nedavno izabran Jokovićev pulen Rajko Ljubenko, očekuje se da veći dio članstva u tom primorskom gradu takođe glasa za treći mandat aktuelnog šefa partije.

S druge strane, Šćekićevu kandidaturu za lidersku funkciju u stranci podržali su opštinski odbori SNP-a iz Herceg Novog, Berana, Plava i Zete. Uz njih dvojicu, zetski odbor je predložio da u trci za čelnu poziciju u SNP-u bude i treći kandidat, odnosno kandidatkinja - Slađana Kaluđerović, njihova članica i poslanica u Skupštini Crne Gore. No, u slučaju da Kaluđerović prihvati taj prijedlog, teško da bi se mogla domoći predsjed-

ničkog mjesta – bez obzira na to što SNP pripada onoj većini crnogorskih stranaka koje se deklarativno zalažu za veće učešće žena u politici. Veća je mogućnost da bi učešće poslanice, koja je već mnogo puta do sada iskazala lojalnost Jokoviću, umanjilo mogućnost da Šćekić dobije dovoljan broj glasova kako bi postao novi predsjednik stranke. S obzirom na to da se već naziru „šavovi po kojima puca“ ova stranka, 10. Kongres bi ujedno mogao rezultirati dubljom krizom - uključujući moguće napuštanje stranke onih koji su se već javno usprotivili ovakvom kadrovskom rješenju u barskom SNP-u. K.J.

Dio vlasti nije želio reformu izbornog zakonodavstva, o biračkom spisku

na jesen

Razlog zašto je izabran jun 2027. je taj što smatramo da ćemo u aprilu i maju obezbijediti adekvatnu kampanju suverenističkih partija, najavio je sagovornik Pobjede

PODGORICA - Otpor ideji izbora u jednom danu i drugim reformskim aspektima unaprijeđenog izbornog sistema - posebno u dijelu povećanja kvota na 40 odsto za žene u politici - sve vrijeme je dolazio od dijela vlasti. Ali uspjeli smo da zaštitimo interese izbornog sistema i opozicije.

To je u razgovoru za Pobjedu kazao Nikola Rakočević, kopredsjedavajući skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanik najjače opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). On je reagovao na više nedavnih izjava predstavnika vladajućih partija kako je opozicija glasanjem za dosadašnje izmjene izbornih zakona, u stvari, pristala na kompromisno rješenje prema kojem bi i lokalni i parlamentarni izbori bili održani u jednom danu, i to drugog vikenda u junu 2027. godine. Govoreći o radu pomenutog odbora u dijelu reforme izbornog zakonodavstva, čiji je prvi dio okončan krajem jula, Rakočević je pojasnio da postoje dva ključna razloga zbog kojih su predstavnici opozicije tražili održavanje lokalnih izbora u jednom danu 2027. godine. Ukazao je na činjenicu da su izbori u jednom danu preporuka međunarodnih institucija, ali i zahtjev Evropske komisije. Samim tim, kako je naveo, oni su „važan preduslov budućeg članstva Crne Gore u Evropskoj uniji“. - Razlog zašto je izabran jun 2027. godine je taj što smatramo da ćemo u aprilu i maju obezbijediti adekvatnu kampanju suverenističkih partija. Tome se, pak, protivio dio većine naslonjen na politiku Aleksandra Vučića. Istovremeno, 2027. godine ćemo skratiti mandat i štetnim i lošim vlastima u Podgorici i Nikšiću, a dobiti dodatno vrijeme u Baru i Bijelom Polju i drugim sredinama gdje opozicija sa centralnog nivoa vrši vlast, da te lokalne sredine unaprijedimo razvojnim politikama - precizirao je Rakočević. Prema njegovim riječima, Odbor se tokom rada suočavao sa usporavanjem procesa za koje lično smatra da su veoma značajni.

- Otpor ideji izbora u jednom danu i drugim reformskim aspektima unaprijeđenog izbornog sistema - posebno u dijelu povećanja kvota na 40 odsto za žene u politici - sve vrijeme dolazio je od dijela vlasti. Ali, uspjeli smo da zaštitimo interes napretka izbornog sistema i interes opozicije u svakom

Pristali smo samo na lokalne izbore 2027.

Rakočević smatra kako je potreba za lažnim informacijama o usklađenom terminu i lokalnih i parlamentarnih izbora, koju plasiraju predstavnici vlasti, u stvari u cilju objašnjenja „zašto su pristali na reformu koja odgovara unapređenju sistema“, ali istovremeno odgovara i opoziciji. Zakonom smo mogli da predvidimo održavanje parlamentarnih izbora u jednom danu i da ih „zakucamo“ za 2027, pa nijesmo to uradili, jer želimo vanredne izboreistakao je Rakočević. On je ocijenio naivnim nedavno iznesene stavove vlasti u kojima se ističe da je opozicija pristala i dogovorila da parlamentarni izbori budu 2027. godine. One koje smo dogovorili, a to su lokalni, predvidjeli smo za 2027. i to je napisano u zakonu – dodao je Rakočević.

vremenu: danas nas koji smo u opoziciji, sjutra neke druge opozicije koja je danas na vlasti – dodao je on. Rakočević takođe najavljuje da jednako važan dio izborne reforme tek slijedi u narednoj fazi rada Odbora, koji se nastavlja u septembru.

Društvena kriza i potpuno uništena državna supstanca neodgovornim odnosom vlasti nameće potrebu što hitnijeg održavanja vanrednih izbora - poručio je Rakočević. Dalje je istakao da će, kao predstavnik opozicije, uraditi sve da do toga dođe.

Ukazao je na činjenicu da su izbori u jednom danu preporuka međunarodnih institucija, ali i zahtjev Evropske komisije. Samim tim, kako je naveo, oni su „važan preduslov budućeg članstva Crne Gore u Evropskoj uniji“

Vanredni izbori značili bi da nova evropska vlada dobije šansu do 2029. ili 2030. godine i završi posao ulaska u EU – ukazao je naš sagovornik. Prema njegovim riječima, ti izbori bi na svojevrstan način predstavljali opredjeljenje građana za ulazak u EU. Nakon neophodnih vanrednih izbora, nova vlada bi imala mandat do 2030. godinešto bi bio i krajnji rok za ulazak Crne Gore u EU - jer je svima jasno da aktuelna većina radi sve da Crnu Goru zakoči na tom putu - ocijenio je on. Na pitanje da li je opozicija pristankom na prvi set izbornih reformi u stvari „prećutno“ dala saglasnost i da pitanje biračkog spiska ostane po strani do daljnjeg, Rakočević je kazao da će birački spisak biti fokus rada Odbora od jeseni. Ipak, bilo bi naivno očekivati od većine koju dominantno čine poltroni Vučićeve politike, posebno u Ministarstvu unutrašnjih poslova, da prihvate čišćenje biračkog spiska od nelegalno upisanih građana Srbije i Bosne i Hercegovinetačnije stanovnika Republike Srpske - dodao je Rakočević. On je kazao da će za ovo pitanje ponuditi zajednička rješenja sa predstavnicima NVO sektora i akademske zajednice, od kojih će potražiti podršku za ove teme. I. MILOVIĆ

Nikola Rakočević UZOR

VASILJEVIĆ

Luku

Bar dopremljena

mobilna lučka dizalica

Investicija od 4,9 miliona za unapređenje poslovanja

PODGORICA – Kompanija Luka Bar dopremila je u djelovima mobilnu lučku dizalicu „Liebherr LHM550“.

- Ugovor o nabavci, isporuci i montaži mobilne lučke dizalice realizovan je sa firmom „Liebherr Rostock GmbH“. Iskrcaj sa broda „Ijsselvliet“ izvršen je u periodu od 14. do 15. avgusta i započeta je montaža dizalice koja treba da se obavi do 6. septembra ove godine - saopšteno je iz Luke Bar. Kako su kazali, ukupna vrijednost investicija je 4,9 miliona eura, bez PDV-a. - Ovom značajnom investicijom i uvođenjem u eksploataciju novog sredstva ulazimo u novi period poslovanja naše kompanije, u kojem će znatno biti redukovane i prevaziđene posljedice elementarne nepogode od 2. jula prošle godine, kada je došlo do havarije tri pretovarna mosta i utovarnog tornja za žitarce na Obali Volujica. Nominalna nosivost

dizalice je 144 tone, a maksimalni dohvat je 54 m, te može da vrši pretovar rasutih tereta, generalnih tereta i kontejnera - dodaje se u saopštenju. Sa mobilnom lučkom dizalicom su, kako navode, isporučene i dvije dvočeljusne grabilice za rad sa rasutim teretnim zapreminskim masama do 2,4 t/m3. - Smatramo da je investiranje u novu opremu imperativ svakog uspješnog poslovanja. Specifična situacija u kojoj se naša kompanija našla nakon više od godinu dodatno nas je opredijelila da razmišljamo u smjeru stalnog poboljšanja i ulaganja u mehanizaciju i infrastrukturu. I nova mobilna lučka dizalica „Liebherr LHM550“ dopremljena je i biće stavljena u rad u trenutku kada krećemo sa realizacijom novog posla - pretovar uglja za potrebe EPS-a i biće nam na raspolaganju i za nove poslovne aranžmane za koje su pregovori u toku - zaključuje se u saopštenju. R.E.

Radno vrijeme platnog sistema produženo do 20 sati

PODGORICA - Radno vrijeme platnog sistema Centralne banke (CBCG) od juče je produženo do 20 sati. - To znači da će uplate novca izvršene radnim danima do 19 sati i 30 minuta (do hiljadu eura), odnosno 20 sati (za iznose veće od hiljadu eura), biti obrađene i istog dana dostupne na računu primaocanavodi se u saopštenju CBCG. Ova novina uvedena je na osnovu Odluke o izmjenama i dopuni Pravilnika o radu platnog sistema, koju je Savjet CBCG donio 9. jula ove godine, sa ciljem povećanja efikasnosti, brzina i dostupnosti platnih usluga za građane i privredu. Nove odredbe, predviđene Odlukom o izmjenama i dopuni Pravilnika o radu platnog sistema, obuhvataju produženje radnog vremena RTGS sistema (real-time bruto poravnanje), čime će uplate veće od hiljadu eura, obavljene do 20 sati radnim danima, odmah stizati na račun primaoca. Nove odredbe obuhvataju i produženje rada DNS sistema (Deferred Net Settlement – neto princip u odloženom vremenu) za uplate do hiljadu

eura i uvođenje, šest dnevnih klirinških ciklusa umjesto dosadašnja tri, zahvaljući čemu će i ova vrsta uplata, izvršena do 19 sati i 30 minuta, istog dana stizati na račun primaoca. - Navedene promjene donose niz pogodnosti - građani će imati brži pristup uplaćenim sredstvima, privreda će moći efikasnije da planira i izvršava obaveze, dok će sektori poput turizma i elektronske trgovine imati brži priliv sredstava - objasnili su iz CBCG. Produženje radnog vremena platnog sistema predstavlja dio šireg projekta modernizacije platnih sistema Crne Gore, čime se domaći platni promet i regulatorno i operativno usklađuje sa standardima Evropske unije (EU) i najboljim međunarodnim praksama. - U sljedećoj fazi modernizacije, već od 20. oktobra ove godine, CBCG će proširiti rad platnog sistema na vikende i državne praznike, što predstavlja dodatnih 118 dana rada platnog sistema godišnje, čime će se obezbijediti kontinuirana obrada platnih transakcija tokom cijele godine - naveli su iz CBCG. R. E.

PODGORICA - Droga u poštanskim paketima, krijumčareno oružje i falsifikovana roba – samo su dio izazova sa kojima se Uprava carina suočava dok istovremeno ostvaruje rekordne prihode i ubrzava digitalnu transformaciju, saopštila je Pobjedi direktorica Uprave carina Maja Vučinić.

U prvih sedam mjeseci ove godine naplaćeno je gotovo 789 miliona eura, što je 65 miliona više nego lani, a planirani prihod je premašen za 20,8 miliona. Istovremeno, uvode se novi digitalni sistemi, pojačava nadzor slobodnih zona i razvija AEO program, dok kontrole otkrivaju nepravilnosti i jačaju borbu protiv sive ekonomije.

Efikasna naplata

- Uprava carina ima za cilj da obezbijedi efikasnu naplatu prihoda, čime znatno doprinosi uvećanju ukupnih budžetskih prihoda uz primjenu snažnih mjera fiskalne politike, čime je u periodu od početka januara do kraja jula ove godine ostvaren dobar trend naplate carinskih prihoda. Ostvarena bruto naplata iznosila je oko 788,85 miliona eura, čime je ostvaren rast prihoda od oko 65,75 miliona ili 9,1 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, dok je plan prihoda za period januar -jul 2025. godine premašen za 20,85 miliona eura, odnosno za 2,7 odsto - naglasila je za Pobjedu direktorica Uprave carina Maja Vučinić. Dodaje da je prema strukturi naplaćenih prihoda kod svih vrsta dažbina ostvaren rast naplate prihoda. Najznačajniji rast prihoda ostvaren je po osnovu PDV-a pri uvozu, koji je naplaćen u iznosu od 526,44 miliona eura, što je više za 40,43 miliona, odnosno 8,32 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

- Po osnovu akcize naplaćeno je 220,50 miliona eura, što je više za 18,73 miliona, ili 9,28 odsto nego prethodne godine. Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 40,05 miliona eura, što je više za 6,36 miliona, ili 18,90 odsto, dok je naplata poreza na kafu iznosila 1,69 miliona eura, a ostali prihodi naplaćeni su u iznosu od 171.500 eura - kazala je Vučinić.

Digitalna transformacija za Upravu carina predstavlja ne samo tehnološki, već i suštinski organizacioni iskorak.

- Pored modernizacije postojećih sistema, važan korak u

RAZGOVOR S POVODOM: Direktorica Uprave

Svaki duvanski pratiće se od do krajnjeg

Ostvarena bruto naplata Uprave carina iznosila je 788,85 miliona eura, čime je ostvaren rast prihoda od oko 65,75 miliona ili 9,1 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, dok je plan prihoda za period januar - jul 2025. godine premašen za 20,85 miliona eura, odnosno za 2,7 odsto, navela je direktorica Uprave carina Maja Vučinić

tom pravcu je realizacija projekta „Sistem carinskih odluka“, koji je uspješno završen i trenutno se nalazi u fazi implementacije. U okviru razvoja „Sistema carinskih odluka“, planirano je uspostavljanje pojednostavljenih 29 carinskih procedura koje će doprinijeti većoj transparentnosti, pravnoj sigurnosti za učesnike u

Prednosti NCTS-a i ulaska u Konvenciju o zajedničkom tranzitu

Maja Vučinić je naglasila da NCTS omogućava elektronsku razmjenu podataka i jednu deklaraciju za cijeli tok transporta, što donosi znatnu uštedu vremena i novca. - Ulaskom u Konvenciju o zajedničkom tranzitu uvode se jedinstvene bankarske garancije koje važe u svim državama članicama, čime se smanjuju administrativni troškovi i pojednostavljuje poslovanje privrednikaporučila je ona.

carinskim postupcima i efikasnijem radu carinskog organa. Projekat „Uvođenje pre-arrival“ obrade podataka za pošiljke u poštanskom i pomorskom saobraćaju (ePAP) je okončan tokom 2024. godine i u toku je priprema za njegovu implementaciju, što će predstavljati značajni korak u modernizaciji carinskih procedura, unapređenju efikasnosti i kontrole robe, jačanju transparentnosti i pojednostavljenju procedura za legalnu trgovinu - istakla je Vučinić, dodajući da se na ovaj način u poštanskom i pomorskom saobraćaju uvode automatizovane, bespapirne obrade podataka o robi, što omogućava efikasniju razmjenu podataka i bržu isporuku robe krajnjim korisnicima. Vučinić navodi da Uprava carina razvija AEO program i pojednostavljene postupke, čime privrednicima nudi povlastice u carinskim formalnostima.

- CEFTA Validaciona misija u junu 2024. dala je Crnoj Gori pozitivnu ocjenu, što našim kompanijama sa AEO statusom omogućava benefite u CEFTA zemljama – brži transport, olakšice u postupcima i međunarodnu pouzdanost. Do sada je izdato 17 AEO statusa (tri zahtjeva u proceduri), 11 odobrenja za pojednostavljeni postupak na osnovu knjigovodstva i 12 na osnovu komercijalnog dokumentapojasnila je Vučinić. IPA projekat „Podrška UPC u unapređenju CIS-a“, vrijedan 345.000 eura, ima cilj digitalizaciju carinskog poslovanja i olakšavanje trgovine. Predviđa elektronsko podnošenje deklaracija i dokumentacije, razvoj arhivske aplikacije i unapređenje modula za upravljanje rizikom. - Testiranja su u toku, a završetak projekta planiran je za kraj ove godine. Sistem će omogućiti privrednicima efikasniju i isključivo elektronsku komunikaciju sa carinom, bez papirne dokumentacije - najavila je Vučinić. Uprava carina, kako navodi, učestvuje u izradi novog Zakona o slobodnim zonama, usklađenog sa standardima WCO i OECD, koji predviđa jaču kontrolu i bezbjednost, uključujući zabranu pretovara cigareta, video-nadzor i kontrolu pristupa.

Maja Vučinić

Novosti iz Centralne banke Crne Gore

uprava carina

duvanski proizvod od fabrike potrošača

Od 23. juna do 15. avgusta uništeno 1.105 tona duvanskih proizvoda

Postupak uništenja oduzetih duvanskih proizvoda započet je 23. juna ove godine u Slobodnoj zoni Luke Bar, u skladu sa odlukom Vlade i uz koordinaciju nadležnih institucija. Aktivnosti se sprovode uz stroge bezbjednosne, fiskalne i zdravstvene mjere, te uz ekološki prihvatljiv pristup.

- U uništavanje su uključeni carinski i policijski službenici, uz podršku britanske Uprave prihoda i carina (HMRC) i Delegacije EU, a sve se odvija pod nadzorom Koordinacionog tijela. Postupak je planiran da traje 90 dana, a do 15. avgusta ove godine uništeno je 1.105 tona duvanskih proizvoda od ukupno procijenjene količine 2.100 tona, odnosno 82.479 paketa cigareta, 362 paketa rezanog duvana i 984 paketa duvana za nergile - istakla je Maja Vučinić

- Pojačani su administrativni kapaciteti u Slobodnoj zoni Bar, uvedeno je elektronsko vođenje evidencije i fizička kontrola na kapiji, a koriste se SEED i NCTS sistemi. Formirana je komisija za utvrđivanje vrijednosti robe, što je donijelo veću naplatu prihoda i otkrilo prekršaje - pojasnila je Vučinić.

Uprava carina, u skladu sa PEM konvencijom, sprovodi naknadne provjere dokaza o porijeklu robe radi pravilne primjene preferencijalnih carinskih stopa i sprečavanja zloupotreba, posebno kod uvoza polovnih vozila.

- Od januara 2024. do aprila 2025. naknadno je obračunat

carinski dug od 151.143 eura, od čega je naplaćeno 104.908 eura (69,4 odsto). Najviše spornih slučajeva odnosilo se na neautentične ili nevažeće dokaze o porijeklu za uvezena vozilakazala je Vučinić. Dodaje da nadležne Organizacione jedinice Uprave carina u kontinuitetu vrše provjeru robe po više osnova, pa i po osnovu sumnje u povredu prava intelektualne svojine. - Najčešće vrste krivotvorenih proizvoda su odjeća, dodaci odjeći, obuća, sportska obuća, torbe, djelovi za automobile, djelovi za mobilne telefone, preparati za njegu kože, sredstva za čišćenje. Metode za prepoznavanje krivotvorene robe koje carinski službenici koriste prilikom stavljanja robe u slobodan promet (uvoz) su niska cijena, zemlja otpreme, pakovanje robe, izgled i kvalitet robe. Najveći problem kad je u pitanju falsifikovana roba predstavlja odjeća koja se uglavnom kupuje onlajn putem interneta - istakla je Vučinić. Navodi da su od početka godine do kraja jula službenici Uprave carina izvršili 45.972 detaljne kontrole vozila i robe, pri čemu je otkriveno 309 nepravilnosti i izrečene novčane kazne u vrijednosti od 248.350 eura.

- Oduzeta je krijumčarena roba u vrijednosti od 861.990,33 eura. Takođe u izvještajnom periodu je bilo 18 slučajeva privremeno oduzetog novca u ukupnoj količini od: 1.045 GBP, 355.035 eura i 173.572 američkih dolara. Oduzete su znatne količine cigareta, duvana, alkoholnih i bezalkoholnih pića, te spriječeno u dva slučaja krijumčarenje oružja (pištolji, puške, municija) i opojnih droga - kazala je Vučinić.

Rezultati

Uprava carina bilježi rezultate i po pitanju sprečavanja krijumčarenja narkotika. - Novi pojavni oblik je krijumčarenje narkotika putem poštanskih pošiljki, kada su pronađena četiri pakovanja marihuane ukupne težine oko dva kilograma. Uprava carina je samostalno i u saradnji sa drugim državnim organima podnijela ukupno 24 krivične prijave nadležnim tužilaštvima - kazala je Vučinić.

U Udruženju podstanara nezadovoljni sve težim položajem ljudi koji žive u iznajmljenim stanovima

Najznačajniji rast prihoda ostvaren je po osnovu PDV-a pri uvozu, koji je naplaćen u iznosu od 526,44 miliona eura, što je više za 40,43 miliona u odnosu na prethodnu godinu

Što se tiče Sistema upravljanja akciznim markicama, biće dio budućeg „Track&Trace“ sistema, kao ključnog za implementaciju pomenutog protokola, na čijoj implementaciji ovih dana radi Uprava carina, zajedno sa Ministarstvom finansija i Kancelarijom SZO u Crnoj Gori.

- Sistemom će se omogućiti praćenje kretanja i porijekla duvanskih proizvoda u realnom vremenu tokom cjelokupnog lanca snabdijevanja, počev od same proizvodnje pa sve do krajnjeg potrošača. Svaki duvanski proizvod u sistemu dobija jedinstvenu identifikacionu oznaku i podliježe punoj kontroli od trenutka kada napusti lokaciju proizvođača do prvog maloprodajnog objekta u kojem će se vršiti njegova prodaja. Prijavljivaće se svaka faza u komercijalnom lancu, što će imati pozitivne efekte u suzbijanju „sive ekonomije“ na tržištu duvanskih proizvoda, odnosno povećanje legalnog prometa duvanskih proizvoda - poručuje Vučinić, dodajući i da su brojni drugi benefiti koje će ovaj sistem donijeti, i to: prvenstveno povećanje budžetskih prihoda (akciza i PDV); usklađenost sa međunarodnim propisima koji se odnose na kontrolu duvana; stvaranje fer tržišta za sve učesnike u lancu snabdijevanja duvanskim proizvodima; zaštita potrošača - potrošači bi bili sigurni da konzumiraju provjeren duvanski proizvod i prikupljanje važnih podataka o svim tokovima u lancu koji se mogu upotrijebiti u razne svrhe u cilju sprečavanja krijumčarenja i smanjenja nezakonite trgovine duvanskih proizvoda. N. KOVaČeViĆ

Stambena politika pretvorena u polje špekulacije i nepravde

PODGORICA - Udruženje podstanara Crne Gore duboko je nezadovoljno i ogorčeno zbog sve težeg položaja ljudi koji žive u iznajmljenim stanovima širom države.

- Umjesto da stambena politika bude instrument socijalne sigurnosti, ona je pretvorena u polje špekulacije i nepravde, dok podstanari, koji čine ogroman dio radno sposobnog stanovništva, ostaju građani drugog reda - navodi se u saopštenju Udruženja. Za jednosoban stan u Podgorici kirija je skočila sa oko 343 eura, koliko je iznosila 2015, na oko 548 eura ove godine, dok na Primorju jednosobni rijetko košta ispod 600-700 eura. - Prosječna plata je sa oko 476 eura porasla na oko 1.010 eura, ali prosječni radnik i dalje daje 54 odsto plate za kiriju, dok je 2015. taj iznos bio 72 odstododaje se u saopštenju. Minimalac je sa 193 eura podignut na 450 eura, ali u Podgorici i na Primorju kirija za jednosoban stan prelazi čitav minimalac, od 122 odsto do 144 odsto. To znači da zaposleni na minimalnoj zaradi nema gdje da živi osim ako

Prosječna plata je sa oko 476 eura porasla na oko 1.010 eura, ali prosječni radnik i dalje daje 54 odsto plate za kiriju, dok je 2015. taj iznos bio 72 odsto. Minimalac je sa 193 eura podignut na 450 eura, ali u Podgorici i na Primorju kirija za jednosoban stan prelazi čitav minimalac, od 122 odsto do 144 odsto. To znači da zaposleni na minimalnoj zaradi nema gdje da živi osim ako dijeli stan sa više osoba ili tone u dugove, navedeno je iz Udruženja podstanara Crne Gore

dijeli stan sa više osoba ili tone u dugove.

Na pomolu je raspodjela budućih stanova u okviru projekta „Velje brdo“, ali se i dalje ne zna kome će ti stanovi pripasti. Podstanari, koji trpe najveći teret krize, ne mogu i ne smiju ponovo biti izostavljeni - navodi se u saopštenju

- Sve češće se traži plaćanje unaprijed, odnosno prvi i posljednji mjesec plus depozit, što je nepremostiva prepreka za porodice koje jedva sastavljaju kraj s krajem. Na Primorju sezonsko „čišćenje“ stanova zbog turizma tjera podstanare da svake godine pakuju kofere i traže novi krov nad glavomrekli su iz Udruženja. Vlasnici, kako se dodaje, posluju bez ikakve obaveze prema državi, a država ih nagrađuje tolerisanjem sive ekonomije. Podstanari su prepušteni samovolji tržišta bez ikakve zaštite. Oni su rekli da zahtijevaju hitno uspostavljanje javnog registra podstanara – proces koji je Udruženje već samoinicijativno pokrenulo bez ičije pomoći, jer država do danas nije imala volje da se suoči sa stvarnim obimom problema. Bez registra nema ni stvarne politike stanovanja.

- Na pomolu je raspodjela budućih stanova u okviru projekta „Velje brdo“, ali se i dalje ne zna kome će ti stanovi pripasti. Podstanari, koji trpe najveći teret krize, ne mogu i ne smiju ponovo biti izostav-

ljeni - navodi se u saopštenju. Oni su rekli da bi se Zakonom o zakupu stanova ograničila samovolja vlasnika i prekomjerna poskupljenja, te garantovala sigurnost stanovanja. Iz Udruženja su kazali da podstanari nijesu nevidljivi i nijesu potrošna roba. Stanovanje je osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija bogatih i podobnih. - O težini problema svjedoči i činjenica da se Udruženju podstanara Crne Gore obratila Kancelarija Evropske unije u Podgorici, tražeći da ih i dalje redovno informišemo o situaciji i svim slučajevima kršenja ljudskih prava, posebno prava na stanovanje. To ćemo i učiniti – jer je očigledno da domaće institucije ignorišu sopstvene građane, pa problem moramo iznositi i na međunarodni nivo - dodaje se u saopštenju. Oni su pozvali Vladu, Skupštinu i lokalne samouprave da prestanu sa politikom ignorisanja i pogodovanja investitorima. - Ako projekat „Velje brdo“ postane još jedna privilegija za odabrane, to će biti otvoreni dokaz da ova vlast nema namjeru da zaštiti sopstvene građane - zaključuje se u saopštenju. S. P.

Prosječna kirija za jednosoban stan u Podgorici dostigla 548 eura

Sindikat prosvjete, nauke i inovacija poslaće ove sedmice dopis resornom ministarstvu o reakciji zbog spornog obračuna zarada

Obavještenje o štrajku upozorenja, pa generalizacija

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore obavijestiće Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija do četvrtka da planiraju 1. septembra da organizuju u školama štrajk upozorenja zbog spornog obračuna julskih zarada prema kojem su nastavnicima umanjene plate.

Predsjednik Sindikata mr Radomir Božović kazao je juče Pobjedi da imaju obavezu da obavijeste Ministarstvo u skladu sa Zakonom o štrajku. To će, kako je rekao Božović, biti organizovano kao javni čas na kom će nastavnici izvesti performans, predavanje...

Iz Minis tarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjedi juče nijesu odgovorili kako komentarišu najavu Sindikata. Božović kaže da će nakon održanog javnog časa sačekati 15 dana hoće li se dogovoriti sa Vladom o spornom obračunu zarada, a onda će uslijediti – radikalizacija.

On je obrazložio da još nije izvjesno na koji način bi se ona odvijala, jer sve zavisi od stavova nastavnika. Prema njegovim riječima, narednih dana će o svemu prikupljati informacije – koliko njih je zainteresovano za organizaciju štrajka upozorenja, kao i o kasnijoj eventualnoj radikalizaciji. Prema Zakonu o štrajku nastavnicima nije dozvoljeno da štrajkuju, odnosno ne mogu da obustavljaju nastavu. Božović kaže da nadležni ne mogu da otpuste 80 ili 90 odsto nastavnika. - Vidjećemo kako će situacija da se razvija. Može da se desi generalni štrajk, masovni protesti ili nešto teže – rekao je on.

Umanjenje od 1. janUara?

Samo su nastavnici u osnovnim školama od jula primili umanjene zarade u iznosu do 50 ili nešto više eura. Božović kaže da ima informaciju da će se sporni centralizovani obračun zarada primijeniti u vrtićima i srednjim školama tek od 1. januara. Dodaje kako iz ministarstava saopštavaju da su nastavnici primali do sada nezakonito zarade i da su ih ozakonili novim obračunom, ali da se onda to bezakonje dozvoljava u srednjim školama i vrtićima do 1. januara. Predsjednik Sindikata očekuje da priči o radikalizaciji pristupe nastavnici iz svih obrazovnih ustanova, iako, za sada, još nije svima umanjena zarada.

- Dakle, u srednjim školama i vrtićima se i dalje krši zakon, a obračun su primijenili sada samo u osnovnim. Htjeli su da nas ,,razvodne“, da otupe oštricu Sindikata. Nije ovo slučajno uvedeno tokom ljeta, za vrijeme ljetnjeg raspusta – rekao je Božović. Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i finansija sa ovom radničkom organizacijom mimoilaze se u tumačenju primjene novog obračuna zarada. Dok sindikalci tvrde da se sve radi mimo propisa, iz ovih resora odgovaraju da to nije tačno, već da ovim potezom sprovode primjenu zakona. Radnička organizacija poziva Vladu na dijalog, a iz ministarstava odgovaraju da ga ne izbjegavaju, te da treba da bude ,,samo i isključivo u zakonskim okvirima“. Ove dvije strane još se nijesu sastale kako bi riješile problem. ne vide problem

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kojim upravlja Anđela Jakšić-Stojanović prošle sedmice je direktorima osnovnih škola upućen dopis o primjeni centralizovanog obračuna zarada. U pismu koje potpisuje sekretar Ministarstva Marko Šljukić navedeno je da predstavnici Sindikata prosvjete iznose neosnovane tvrdnje i dezinformacije. Naveli su da je Ministarstvo finansija tokom aprila i maja organizovalo stručne obuke za računovođe svih osnovnih škola. Obuka je podrazumijevala upoznavanje sa softverskim rješenjem, koje je u potpunosti prilagođeno zakonskoj re -

na zaradu za obavljanje sindikalnih aktivnosti – poručeno je iz Ministarstva prosvjete školama. Ministarstvo prosvjete je školama poručilo da nikada neće donositi odluke koje bi štetile interesima prosvjetnih radnika, te da im je prioritet jačanje profesionalnog i materijalnog položaja zaposlenih, stvaranje uslova za stabilan i dostojanstven rad, kao i kontinuirano unapređenje obrazovnog sistema u cjelini. Sindikalci su, međutim, osporili navode ovog resora, ističući da su zarade umanjene i za više od 50 eura. Naveli su da su umanjenja veća što nastavnik u osnovnoj školi ima više radnog staža i više elemenata za uvećanje koeficijenta složenosti posla. Taj koeficijent složenosti podrazumijeva razredno starješinstvo, stečena zvanja, stečena naučna zvanja, rad u kombinovanim odjeljenjima… Poručili su da nemaju ništa protiv novog obračuna zarada, samo u slučaju da se nastavnicima – ne umanjuju plate.

Spor oko S vetinja u Crmni C i: krivičnu prijavu protiv službenika katastra

U pritužbi Višem tužilaštvu „Komunica NG“ naglašava da je Spasić znao i za raniji sporni upis – da su još u prvoj polovini 1988. godine iste bogomolje sa zemljištem i grobljima u Seocima, bez punovažne isprave, upisane na Mitropoliju crnogorskoprimorsku. Tada, kako navodi, nije bilo zapisnika, prigovora niti rješenja u propisanoj formi, pa tako ni prava žalbe

Sumnjaju je tužilaštvo pod

javu koju je „Komunica“ predala još u septembru 2023. godine. U obrazloženju tužioca stoji da prijavljene radnje ne sadrže elemente krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

gulativi kojom se propisuje način obračuna zarada u javnom sektoru i koji se, kao takav, primjenjuje u 160 državnih institucija. Kao jednu od prednosti COZ-a ističu platne liste, prvi put dostavljene svakom zaposlenom elektronskim putem, a koje su najbolji dokaz da apsolutno svi dodaci na zaradu svakog zaposlenog ostaju netaknuti i bez ikakvih izmjena.

Navodi se da je time dokazana tvrdnja da niti je postojala, niti postoji namjera ili interesovanje za ukidanje bilo kog dodatka. – Naprotiv, dodaci poput onog za rad u dvije škole, za angažman na više od četiri predmeta, kao i drugi predviđeni Zakonom i Granskim kolektivnim ugovorom (GKU), ostaju u obračunu, čak i tokom ljetnjeg perioda. Tokom ljetnjih mjeseci, u skladu sa uobičajenom praksom, ne obračunavaju se jedino časovi koji prelaze normu, što treba uzeti u obzir kada je riječ o visini razlike u zaradama za jul – piše u ovom dopisu koje je Ministarstvo uputilo školama.

Istakli su da je zbog proizvoljnog tumačenja propisa došlo do situacije da su ustanove neujednačeno obračunavale zarade, čime se vršila diskriminacija određenog broja zaposlenih. – Kategoriju zaposlenih kojima je najveća razlika u zaradi, a čiji primjeri se najčešće navode i koriste kao pravilo, a u stvari su izuzeci, čine predsjednici sindikalnih organizacija kojima je bez pravnog osnova isplaćivan dodatak

Sporni obračun zarada završio je i pred Ustavnim sudom. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Ustavnom sudu podnio je inicijativu da se ocijeni zakonitost i ustavnost članova 16, 17, 18, 21, 22, 23, 24 i 31. Božović je nedavno komentarisao da je to učinjeno dan nakon što su organizovali protest ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kada su zatražili da nastave dijalog, dođu do kompromisa, kako se ne bi nastavnicima smanjivale plate.

Sindikalci su poručivali da je apsurdno da Vlada traži ocjenu ustavnosti za ono što je sama donijela. Podsjećaju da je o Granskom kolektivnom ugovoru ranije prvo pregovarano između Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjete. - Zaključak je da je Granski ugovor Vladin taman koliko i Sindikata. Na ovaj način, Vlada priznaje da su njeni pravnici i ona sama potpisali ugovor koji nije u skladu sa Ustavom i ostalim zakonima, što može da diskredituje samu Vladu, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo finansija i sve njihove pravnike koji su o njemu pregovarali i na kraju ga odobrili. To znači da našu državu trenutno vode nestručni i nekompetentni ljudi, koji zaslužuju otkaz i ostavke usljed nestručnosti i nanošenja štete ugledu države – istakli su iz Sindikata prosvjete. Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija počinju u osnovnim školama, od 1. avgusta ove godine, primjenu centralizovanog softvera za obračun zarada. Iz ministarstava je do sada saopštavano da su svi potezi koje povlače u skladu sa propisima, te da prosvjetni radnici do sada nijesu primali zarade u skladu sa propisima. n.Đ.

PODGORICA – Nevladino udruženje „Komunica NG“ podnijelo je pritužbu višoj državnoj tužiteljki Lepi Medenici nakon što je Osnovno državno tužilaštvo u Baru odbacilo krivičnu prijavu protiv službenika Uprave za katastar i državnu imovinu Predraga Spasića. „Komunica“ je tvrdila da je Spasić zloupotrijebio službeni položaj kada je, kako navode, nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri groblja u Crmnici. Tužilaštvo, međutim, smatra da u njegovim radnjama nema bitnih elemenata krivičnog djela, zbog čega je prijava odbačena. Nakon gotovo dvije godine od podnošenja, ODT Bar je 11. jula 2025. odbacilo krivičnu pri-

SUmnje na protivpravne UpiSe „Komunica“ je u prijavi tvrdila da je Spasić, u svojstvu samostalnog savjetnika u barskoj područnoj jedinici Uprave za katastar i državnu imovinu, protivpravno iskoristio službeni položaj i ovlašćenja kako bi drugom pribavio korist, a teže povrijedio prava trećih. Prema njihovim navodima, on je kršenjem Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Zakona o državnoj imovini i Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske od 14. aprila 2022. donio rješenje kojim su crkva Svetog Nikole u Donjim i Gornjim Seocima, kao i groblje u Šurdićima, upisani na Mitropoliju – i to bez ijednog pravno valjanog dokumenta koji bi potvrdio osnov sticanja prava svojine. „Komunica“ ističe da je nedopustivo da se upis izvrši bez ugovora o prodaji, razmjeni, sudske odluke ili rješenja drugog državnog organa.

PODGORICA – Kazne za utvrđene nepravilnosti u bezbjednosti hrane u Crnoj Gori trenutno nijesu dovoljno visoke, ali će se izradom novih zakona jasno definisati i težina prekršaja i visina sankcija, poručuje za Pobjedu direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.

Prema njegovim riječima, iskustvo zemalja članica Evropske unije, posebno susjeda koji su prolazili kroz procese pristupanja, pokazuje da adekvatna kaznena politika ima veliki uticaj na uvođenje reda u sistem bezbjednosti hrane.

- Sigurnost hrane koju građani konzumiraju nema alternativu. Ovim procesima moramo posvetiti punu pažnju - naglasio je Đaković, dodajući da se istovremeno bilježi napredak jer objekti koji posluju sa hranom sve ozbiljnije primjenjuju zakonske propise. više kontrole Đaković ističe da se u posljednjim godinama smanjuje broj uočenih nepravilnosti, jer privredni subjekti sve više shvataju benefite primjene HACCP sistema, dobre higijenske i poljoprivredne prakse, kao i principa sljedljivosti. Time se, kaže, znatno smanjuje rizik da se na tržištu nađe nebezbjedna hrana.

Vladimir Đaković najavljuje pet novih zakona Strože

Radomir Božović i Anđela Jakšić - Stojanović nakon potpisivanja izmjena GKU u maju prošle godine

NVU „Komunica“ pisala VDT pritužbu na odluku ODT Bar koje je odbacilo katastra u Baru zbog donošenja nezakonitih rješenja u korist Mitropolije

Sumnjaju da tužilaštvo pritiskom

Podsjećaju i da groblja, prema Zakonu o državnoj imovini, predstavljaju lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže opština, pa ih pojedinac ili crkvena organizacija ne može upisati kao privatnu imovinu.

STARI SPORNI UPISI IZ 1988.

U pritužbi Višem tužilaštvu „Komunica“ naglašava da je Spasić znao i za raniji sporni upis – da su još u prvoj polovini 1988. godine iste bogomolje sa zemljištem i grobljima u Seocima, bez punovažne isprave, upisane na Mitropoliju crnogorsko-primorsku.

Tada, kako navodi, nije bilo zapisnika, prigovora niti rješenja u propisanoj formi, pa tako ni prava žalbe.

Na taj način, tvrdi „Komunica“, Mitropoliji SPC je pribavljena korist, dok su teže povrijeđena prava Opštine Bar kao titulara raspolaganja grobljem, ali i bratstava u Seocima.

Podsjećaju da je, prema Zakonu o katastru, premjer i održavanje katastra nepokretnosti od javnog interesa. Kod upisa prava svojine obavezan je jasan pravni osnov – ugovor, sudska odluka ili drugi validan akt – a za punovažnu ispravu se priznaje samo ona sačinjena u zakonom propisanoj for-

i

mi, bez nedostataka koji dovode u sumnju vjerodostojnost.

„NERAZUMLJIVO I

PROTIVRJEČNO

RJEŠENJE“

U pritužbi ove organizacije se tvrdi da je rješenje ODT Bara „potpuno nerazumljivo i protivrječno samo sebi“. Navedeno je da je nemoguće shvatiti na osnovu kog člana Zakonika o krivičnom postupku je prijava odbačena. – Prema članu 271, stav 1 državni tužilac može odbaciti prijavu ako iz nje proizlazi da prijavljeno djelo nije krivično ili nije djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Međutim, isti član u stavu 6 predviđa da, ukoliko poslije istražnih radnji i prikupljanja dokaza i dalje nema osnova za sumnju, prijava se odbacuje. Ovdje, međutim, tužilac nije sproveo ni jednu radnju, niti prikupio dokaze – piše se u pritužbi. Naglašava se da tužilac nije saslušao ni prijavljenog Spasića, niti je pribavio ijedan dokaz neophodan za ocjenu prijave. – Stoga ostaje upitno zašto je tužiocu bilo potrebno gotovo dvije godine da donese ovako nejasnu, nepravilnu i pravno nezakonitu odluku – ističu u NVU „Komunica NG“. Prema njihovim riječima, tužilac je proizvoljno prihvatio

objašnjenje Spasića da se radi o „pretvaranju prava korišćenja kao recidiva prošlosti u pravo svojine“, o „upravnom postupku“ koji se vodi po skraćenom postupku, te da je riječ o „rutinskoj proceduri“ kakvu rade čak i pripravnici. – Termin „recidiv prošlosti“ uopšte nije poznat u pravnoj terminologiji. To nije pravni institut niti zakonski pojam –navode oni, upozoravajući da takvo obrazloženje ukazuje na laicizam tužioca ili, još gore, na mogućnost da je bio pod pritiskom.

Ističu u pritužbi da se poslovi Državnog tužilaštva ne smiju obavljati pod bilo čijim uticajem i da će razlozi kojima se tužilac rukovodio biti jasniji tek nakon što viša instanca preispita njegovo rješenje.

RANIJA UPOZORENJA I NEREAGOVANJE

„Komunica“ je i ranije upozoravala da su crkve Svetog Nikole u Donjim i Gornjim Seocima i tri groblja u njihovom vlasništvu, kao i druga slična imovina, nezakonito upisani na Mitropoliju SPC. Pobjeda je već pisala da je Uprava za

katastar u Baru dozvolila promjenu upisa iz prava korišćenja u pravo svojine 1/1 na Mitropoliju. Mitropolija se tada pozvala na Zakon o svojinsko-pravnim odnosima i tražila da joj se prizna puno vlasništvo nad svim parcelama iz lista nepokretnosti br. 174 KO Seoca, gdje se nalaze crkva i groblje.

– Budući da se radilo o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na parcelama upisanim na Mitropoliju, stvoreni su uslovi da se izvrši promjena upisa u skladu sa zakonom – navodi se u obrazloženju rješenja barske Uprave. Iako je „Komunica“ tvrdila da je time povrijeđeno pravo Opštine Bar i bratstava u Seocima, lokalna uprava nije reagovala niti pokrenula sudsku proceduru, a jedina ima

Pobjeda je već pisala da je Uprava za katastar u Baru dozvolila promjenu upisa iz prava korišćenja u pravo svojine 1/1 na Mitropoliju. Mitropolija se tada pozvala na Zakon o svojinsko-pravnim odnosima i tražila da joj se prizna puno vlasništvo nad svim parcelama iz lista nepokretnosti br. 174 KO Seoca, gdje se nalaze crkva i groblje PORTAL

i više od 50 podzakonskih akata kojima će se znatno smanjiti rizik po građane

aktivnu legitimaciju za takav postupak.

MIMO ISTORIJE I ARHIVA U prijavi se podsjeća i da Tužilaštvo može po službenoj dužnosti pribaviti arhivsku građu o statusu crkava i grobalja. Prema dokumentima iz državnog arhiva, još od Knjaževine Crne Gore svaka parohijska crkva bila je samostalno pravno lice, a Mitropolija nije imala vlasničke kompetencije nad njima. Posjedovni list br. 215 za katastarsku opštinu Seoci, srez barski, iz arhive na Cetinju, potvrđuje da su crkve i manastiri bili upisani kao posebna pravna lica. Mitropolija nije bila označena kao vlasnik. Tek tokom izlaganja katastra u septembru 1988. godine, bez

validne isprave, crkve i bratstveničko groblje upisani su na Mitropoliju crnogorsko-primorsku – Manastir Cetinje.

SPOROVI U PRIJESTONICI

Slične situacije bilježe se i u drugim opštinama. Za razliku od Bara, Cetinje je pokrenulo postupak za vraćanje groblja u selu Građani, koja su na gotovo identičan način upisana na Mitropoliju. Prijestonica je predala tužbu Osnovnom sudu na Cetinju tražeći da groblja budu vraćena u vlasništvo države, odnosno pod upravljanje opštine.

– Groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi i ne mogu biti privatna imovina crkvene organizacije – navode u Prijestonici.

Iz Mitropolije je ranije saopšteno da će braniti svoju imovinu svim zakonskim sredstvima, ocjenjujući da potezi lokalnih vlasti predstavljaju „anticivilizacijski i nepravedan odnos prema Mitropoliji“ i da ne služe interesima građana. Prijestonica je, pored spora za Građane, na osnovu analiza svoje Direkcije za imovinu, pokrenula još desetine zahtjeva za upravne sporove. Oni se pozivaju na odredbe zakona prema kojima groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, mogu biti samo u vlasništvu države, a pravo raspolaganja se delegira opštinama.

Na nivou Crne Gore, crkva zastupa drugačiji narativ, što često dovodi do konfliktnih situacija i prisvajanja grobalja kroz isticanje zastava i oznaka s nacionalnim prefiksom. „Komunica“ smatra da je riječ o pokušaju trajne privatizacije opštih dobara, dok Mitropolija insistira da se radi o legitimnom pravu svojine. Pritužba podnijeta Višem državnom tužilaštvu otvara pitanje kako se postupa u sličnim slučajevima širom zemlje i koliko su tužioci spremni da se uhvate u koštac sa složenim imovinsko-pravnim pitanjima koja imaju i osjetljivu političku dimenziju. J.MARTINOVIĆ

inspektora za bezbjedniju hranu

Na pitanje koliko je ugostiteljskih objekata zatvoreno u julu, direktor Uprave navodi da su inspektori za hranu zapečatili četiri objekta na primorju, dok u Podgorici nije bilo kaznenih mjera. - Tokom jula inspektori su preduzeli 136 upravnih mjera, od čega su četiri bile zabrane obavljanja djelatnosti. Izdato je 310 prekršajnih naloga u ukupnoj vrijednosti od 77.720 eura. Najčešće nepravilnosti odnosile su se na lošu higijenu, nepravilno rukovanje i čuvanje hrane, nepostojanje validne zdravstvene dokumentacije zaposlenih i neadekvatno postupanje zbog nedostatka obučenog kadra - navodi Đaković.

Problem sa kojim se Uprava suočava je nedovoljan broj inspektora. Trenutno ih je svega 14 za hranu, što je, prema riječima direktora, daleko od dovoljnog s obzirom na teritoriju Crne Gore i veliki broj manjih opština u kojima nema inspektora.

NOVA ZAPOŠLJAVANJA

Pored inspektora za hranu, manjak se osjeća i kod veterinarskih inspektora - trenutno ih je 16, a bave se nadzorom namirnica životinjskog

je godinama jer Crna Gora nema fakultet veterinarske medicine, pa se doktori školuju u zemljama regiona.

- Izradili smo novi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji sa znatno većim brojem inspektora i drugog osoblja. Ministarstvo poljoprivrede i finansija kroz budžet za 2025. predvidjelo je sredstva za nova zapošljavanja i očekujemo da ćemo ove godine raspisati konkurs za 10 novih radnih mjesta - kaže Đaković.

porijekla, kontrolom zdravlja životinja i suzbijanjem bolesti na terenu. Nedostatak ovog kadra problem je koji tra-

- Poseban izazov su i fitosanitarni inspektori, kojih imamo 20, a koji vode računa o zdravlju bilja i upotrebi sredstava za zaštitu bilja. Prema svim evropskim modelima, broj inspektora po svim oblastima morao bi biti makar duplo veći da bismo kao članica EU mogli odgovoriti na izazove bezbjednosti hrane - navodi direktor.

Đaković najavljuje da će novi zakoni i prateći podzakonski

akti, koji se direktno ili indirektno odnose na bezbjednost hrane, biti usvojeni krajem ove ili početkom naredne godine. Riječ je o pet ključnih zakona i više od 50 podzakonskih akata, u okviru zatvaranja Poglavlja 12. - Evropsko zakonodavstvo redovno se ažurira i usklađuje, a očekujemo da će novi propisi podići nivo bezbjednosti hrane na našem tržištu, omogućiti plasman proizvoda u EU, zaštititi autohtone proizvode i olakšati rad malim proizvođačima. Ako se upravlja sistemom „jednog zdravlja“ (One Health), koji povezuje bezbjednost hrane, zdravlje ljudi i zaštitu životne sredine, onda je jasno koliko su

obimne izmjene koje radimo - naglašava on. Prema njegovim riječima, Uprava aktivno učestvuje u izmjenama zakona iz oblasti službenih kontrola, zdravlja i dobrobiti životinja, veterinarstva, zaštite bilja, upotrebe pesticida i drugih oblasti koje čine jedinstven sistem. - U saradnji sa Institutom za javno zdravlje, Centrom za ekotoksikološka ispitivanja, Specijalističkom veterinarskom laboratorijom i drugim institucijama radimo na modelu koji će garantovati da je hrana na našem tržištu bezbjedna. Samo ovakvim pristupom možemo govoriti o potpunoj sigurnosti hrane - poručuje Đaković. H. JANKOVIĆ

Crkva Svetog Nikole u Gornjim Seocima

Vladimir Đaković

Crna Gora zahvaljuje vatrogascima i partnerima, Eagle Hills

donirao 215.000 eura

Međunarodna solidarnost i domaća hrabrost protiv požara

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je uputio pisma zahvalnosti liderima/kama zemalja koje su pomogle Crnoj Gori u borbi protiv požara.

Zahvalnice su upućene predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću, predsjedniku Mađarske Tamašu Šujoku, predsjedniku Češke Republike Petru Pavelu, te predsjedniku Austrije Aleksanderu Van der Bellenu i predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keler Suter - Crna Gora se proteklih deset dana suočavala s velikom ekološkom, ali i društvenom katastrofom. Od sjevera do juga naše zemlje, vatrena stihija danima nije davala predaha, uništavajući za sobom brojna područja i domaćinstva. Gubitak života našeg vojnika, Dejana Božovića, kolektivna je bol i rana koja će ostati i nakon što se požari ugase. Crna Gora, iako ponosita i duhom snažna, ne može se nositi sama sa izazovima ovakvih razmjera. Svijetla tačka u ovom mračnom trenutku jeste sigurnost da imamo prijatelje na koje se možemo osloniti. Dozvolite mi zato da vam iskažem iskrenu zahvalnost na ukazanoj pomoći. Slike prijateljskih snaga koje rame uz rame sa našim vatrogascima, vojnicima i policajcima daju vjeru u novi dan, donijele su olakšanje cijeloj Crnoj Gori –piše u pismu zahvalnosti koje je uputio predsjednik. I Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore juče je zahvalilo svim međunarodnim partnerima, domaćim službama i građanima koji su dali nemjerljiv doprinos u gašenju požara koji su u proteklim danima zahvatili više područja naše zemlje.

- Na terenu, rame uz rame sa domaćim službama, djeluju specijalizovane jedinice iz Austrije, Švajcarske, Italije, Češke, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađar-

ske. Njihova stručnost, oprema i solidarnost predstavljaju neprocjenjivu podršku Crnoj Gori u ovim izazovnim trenucima. Poseban doprinos dale su i vazdušne snage, čiji helikopteri i avioni omogućavaju gašenje požara na nepristupačnim terenima – saopšteno je iz MVP. Istakli su da je međunarodna solidarnost još jednom potvrđena u praksi, a zajednička saradnja pokazuje snagu prijateljskih odnosa i partnerstva u Evropi, regionu i šire. U ovom saopštenju su istakli i da se s tugom i pijetetom prisjećamo tragično stradalog pripadnika Vojske Crne Gore Dejana Božovića, čija žrtva nas obavezuje da istrajemo u zajedničkom djelovanju. Crnogorskim vatrogascima je kompanija Eagle Hills Montenegro, na čelu sa investitorom Mohamedom Alabarom, uručila vaučere u vrijednosti od 215.000 eura. Taj novac će dobiti četiri vatrogasne jedinice i Udruženje gorana Podgorice.

- Vatrogascima se ne može dovoljno zahvaliti, zato je Eagle Hills Montenegro želio da iskaže poštovanje za hrabrost i posvećenost koju su službe zaštite i spašavanja pokazale kada je bilo najteže - poručili su iz kompanije. U ime Vatrogasne jedinice Podgorica, vaučer u vrijednosti od 50.000 eura preuzeo je komandir službe Nikola Bojanović

- Proteklih dana pokazali smo spremnost i timski rad u borbi sa vatrenom stihijom, a najvažnije je da su sačuvani ljudski životi i imovina građana. Ova podrška pomoći će nam da budemo još spremniji za buduće izazove – rekao je on uz veliku zahvalnost. Komandir Vatrogasne jedinice Žabljak Drago Popović je, primajući vaučer, izrazio zahvalnost ističući da će sredstva znatno doprinijeti daljem radu i kupovini adekvatne vatrogasne opreme. - Ovo što se dešavalo u Crnoj Gori, nažalost, odnijelo je i jednu žrtvu. Ti veliki požari pokazali su svu ozbiljnost situacije, a vaša kompanija

SPORNE VEZE: Mitropolit budimljansko-nikšićki prije „Berane“ sa licima koja su poznata policiji

Metodije se od ustoličenja često sastajao sa interesantnim

Eagle Hills je kao društveno odgovorna kompanija prepoznala ta dešavanja - kazao je Popović. I Vatrogasna jedinica Kolašin unaprijediće znatno svoje kapacitete. Komandir Boško Šuković kazao je da, budući da ta jedinica čuva i Nacionalni park Biogradska gora i Park prirode Komovi, donacija će biti od velike koristi za jačanje kapaciteta.

- Ovo su znatna sredstva koja ćemo iskoristiti za kupovinu nove opreme. Naša služba je relativno mala, mali tim, ali radi veliki posao zaštite opštine Kolašin, Nacionalnog parka Biogradska gora i Parka prirode Komovi. Štitimo sve građane Kolašina i posjetioce turističkog centra sjevera Crne Gore - poručio je Šuković. U ulcinjskoj službi za spasavanje radi 37 stalno zaposlenih vatrogasaca, a tokom ljeta dodatno angažuju još 13 sezonaca. Novac koji su dobili i oni će iskoristiti za kupovinu opreme koja će im olakšati djelovanje. Komandir Abdulah Nimanbegu napomenuo je da donacija koju je dobila svaka od službi može da se tretira kao zajednička, jer vatrogasci u nevolji uvijek djeluju ujedinjeno. - Nijeste pomogli samo Službi zaštite i spašavanja opštine Ulcinj, nego svima - rekao je Nimanbegu.

Vaučer je uručen i NVO Udruženje gorana Podgorice, čija je predstavnica Nataša Jovićević naglasila da će sredstva iskoristiti za nabavku sadnog materijala i ozelenjavanju, „pluća grada“. Iz kompanije Eagle Hills Montenegro poželjeli su vatrogascima i građanima Crne Gore miran ostatak ljeta, uz nadu da neće biti novih požara koji bi ugrozili ljude i prirodu. Uručenju donacija prisustvovao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

Avion za gašenje požara UAE „vatro-ubica“ stigao je u Crnu

Goru dva dana prije obećanog, kazao je juče premijer Milojko Spajić - Zahvaljujemo Emiratima, ovaj avion će predstavljati veliku sigurnost za našu zemlju – rekao je on. J.M.

PODGORICA - Mitropolit budimljansko-nikšićki Srpske pravoslavne crkve Metodije Ostojić uslikan je u Hotelu „Berane“ prije tri godine u društvu sa više operativno-interesantnih osoba. Na fotografiji koja je dostavljena redakciji Pobjede od izvora iz Berana vidi se tada episkop Metodije kako sjedi na večeri sa sedam osoba, što ukazuje na njegove bliske konekcije sa bezbjednosno interesantnim osobama i česte sastanke sa osobama iz kriminalnog miljea u tom hotelu.

Zanimljivo je i to što je ova fotografija 2022. godine osvanula i na društvenim mrežama, ali je odmah iz nepoznatih razloga uklonjena.

Za stolom mitropolita te noći bili su prisutni Stribor Đukić i Mladen Knežević, u bezbjednosnim službama označeni kao operativno-interesantne osobe bliske Berancu Vuku Vuleviću, za kojim je raspisana Interpolova potjernica zbog stvaranja kriminalne organizacije. Uz Metodija te noći sjedio je i Dragan Đurišić, poznatiji kao Kokan, takođe označen kao OIL. On se 2013. godine našao u centru medijske pažnje, kada je ranjen njegov kum i bivši predsjednik Košarkaškog kluba Partizan Predrag Saša Danilović, u restoranu „Kafanica“, u Beogradu.

Đurišić je te noći bio u društvu Danilovića, a nakon njegovog ranjavanja priveden je zbog sumnje da je „ometao službeno lice“, nakon čega je pušten na slobodu.

Veze sa kriMinalniM strukturaMa Mitropolit Metodije Ostojić često je u društvu sa osobama povezanim sa kriminalnim strukturama, a koje se okupljaju u Hotelu „Bera-

Saradnik BIA na skupu u Gornjem Zaostru

Vladimir Janković iz Beograda, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član zemunskog klana i saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), prisustvovao je skupu organizovanom povodom otkrivanja spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Beranama u petak. Prisustvo Jankovića ovjekovječio je objektiv fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića, ali i Pobjede Steva Vasiljevića Izvori Pobjede iz bezbjednosnog sektora saopštili su ranije da je prisustvo Jankovića motivisano dvostrukim razlogom: četničkom titulom koju je dobio od ,,vojvoda“, ali i spoljnim prstenom obezbje-

đenja za mitropolita Metodija. – BIA ništa ne prepušta slučaju, tako da je prisustvo Jankovića sasvim logično - saopštio je izvor Pobjede iz samog vrha bezbjednosnog sektora. Prisustvo Jankovića u Gornjem Zaostru, koji se na Tviteru predstavlja kao filantrop, humanitarac, edukator, dizajner, ali i kao vojni instruktor, dokaz je o involviranosti BIA u događaje u Gornjem Zaostru. Učestvovao je i na protestu krajem 2021. godine, kada su se članovi ,,Pravoslavnog bratstva Stupovi“ okupili ispred zgrade Radio-televizije Crne Gore zbog emitovanja filma o genocidu u Srebrenici – „Quo vadis Aida“, noseći transparent na kojem je pisalo ,,Srebrenica nije genocid“. Janković je porijeklom iz be-

ne“, čiji je vlasnik Nebojša Đeković, zvani Šone, koji se vidi i na fotografiji. Đeković je, inače, odslužio zatvorsku kaznu zbog sumnje da je ubio poslovnog partnera Gorana Lutovca 2003. godine, ispalivši u njega dva projektila u restoranu „Topčiderska noć“, a čiji je Đeković bio suvlasnik. On je nakon toga pobjegao i dugo godina se krio u Sloveniji, gdje je posjedovao dis-

ranskog sela Dapsiće. Prije 14 godina ranjen je u Budvi, u bašti restorana ,,Jadranska straža“, kada je došao da naplati dug u ime Alberta Šuta, ukrajinskog državljanina koji je tada ubijen. Osim Šuta, stradao je i Vladimir Rakočević. Zbog dvostrukog ubistva na po 17 godina zatvora osuđeni su Dragan Zindović, Radojica Zeković, Rajko Knežević i Aleksandar Zečević Janković je 2011. godine govorio na sahrani srpskog kriminalca Boška Radonjića koji je bio vođa irsko-američke mafije u Njujorku. Bio je i član Srpskog oslobodilačkog pokreta Otadžbina. Hapšen je u policijskoj akciji „Sablja“, nakon atentata na tadašnjeg premijera Zorana Đinđića. Radonjić je bio i poznat učesnik bombaških napada na tadašnje jugoslovenske konzulate.

Mohamed Alabar uručio vaučere eagle hills

Metodije na večeri u Hotelu „Berane“ na kojoj je bilo više operativno interesantnih

ustoličenja operativno osobama

koteku, predstavljajući se pod lažnim imenom kao Srđan Vlahović. Nakon pet godina bjekstva, izručen je srpskoj policiji, koja je i raspisala međunarodnu potjernicu za njim.

Pored Đekovića, na slici se vidi i Veselin Mujović, zvani Mujder, za kojeg se sumnja da je povezan sa bezbjednosno-kriminalnom grupacijom iz Srbije. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Mujović je nekada bio blizak Demokratskoj partiji socijalista (DPS), ali je nakon smjene vlasti u avgustu 2020. godine prešao u drugi politički tabor. Sa njim je bio i njegov sin Vesko Mujović, bivši rukometaš RK Berane. On je bio nosilac liste građanskog pokreta „Zato što volim Berane“, na prošlogodišnjim lokalnim izborima u tom gradu. Intenzivnije susrete i proslave sa operativno-interesantnim osobama Metodije je ostvario nakon što je ustoličen na mjesto mitropolita.

Posebno se izdvaja Metodijev susret sa nekadašnjim pripadnikom 63. padobranske jedinice, a danas episkopom Jovanom Ćulibrkom, sa kojim je na vezi još iz perioda kada su zajedno bili u istoj vojnoj jedinici u Nišu.

ZApRiJetio dRžAvi Metodije Ostojić služio je 8. avgusta liturgiju u selu Gornje Zaostro u Beranama, kada je nezakonito postavljen

Bezbjednosne službe Crne Gore, u saradnji sa kolegama iz Srbije i policijskim i vojnim agencijama SAD i Velike Britanije, pronašle veću količinu droge u vodama Martinika

Uhapšeno pet crnogorskih državljana zbog šverca skoro pet

tona kokaina

spomenik ozloglašenom četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, dok je cijelu ceremoniju pratila himna Srbije. Zbog nezakonitog postavljanja spomenika, država je naredila njegovo uklanjanje, ali Metodije je, s druge strane, spomenik unio u crkvu, poručujući: „Pa neka dođu da je sruše“.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju trenutno vodi dva predmeta povodom izjava Metodija, u kojima javno veliča četnike Đurišića i vođu četničkog pokreta Dražu Mihailovića. Prvi predmet formiran je još 12. juna i dalje je u fazi izviđaja, a drugi nakon dešavanja u Gornjem Zaostru.

U međuvremenu, Metodije je optužio prvog čovjeka Berana Đola Lutovca da je podgrijavao tenzije u vezi sa spornim događajem, oštro kritikujući postupanje policije i lokalnih vlasti uz tvrdnje da je na selo u noći uoči slave upućeno više od 200 policajaca sa oklopnim vozilima i mehanizacijom za rušenje.

- Pritisak na narod bio je strašan i neprimjeren. Umjesto da smiruje tenzije, predsjednik opštine Berana Đole Lutovac ih je podgrijavaorekao je, između ostalog, on. Otkrivanje spomenika Pavlu Đurišiću obilježio je i napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Napadnuti su fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević, fotoreporter Vijesti Boris Pejović i novinar iste medijske kuće Balša Rudović, koji su bili nasilno spriječeni da obavljaju radne zadatke. Nakon incidenta privedene su četiri osobe, a uhapšeni Danko Femić, kojem je određen pritvor do 30 dana, i Vlado Stijović, kod koga su pronađene dvije memorijske kartice otete od Vasiljevića. Stijović je pušten na slobodu. Policija je uhapsila i Vojislava Rmuša (48) i uz prekršajnu prijavu privela Sudu za prekršaje u Beranama. Sud je odbacio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U međuvremenu, policija je procesuirala Draga Labovića (47), Dušana Petrića (28), Vuka Došljaka (20) i još dva maloljetna lica starosti 15 i 17 godina, koji će prekršajno odgovarati zbog učešća u otkrivanju nezakonito postavljenog spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Đurišiću. Jovana RAiČeviĆ

PODGORICA – Crnogorski državljani Predrag Marković, Aleksandar Tripović, Jovan Ilić, Vasko Samardžić, Marko Abramović i Vedran Đoković, koji ima srpska i bosanska dokumenta, uhapšeni su nakon višemjesečne akcije bezbjednosnih službi Crne Gore, SAD, Velike Britanije i Srbije zbog šverca 4,8 tona kokaina u vodama Martinika, saznaje Pobjeda.

Đoković je, kako se sumnja, organizator šverca kokaina. O zapljeni skoro pet tona kokaina oglasili su se juče iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, navodeći da je opsežna akcija realizovana u saradnji sa policijskim i vojnim agencijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Prema saznanjima Pobjede, akcija je rezultat višemjesečnog učešća bezbjednosnih službi Crne Gore koje su, sa kolegama iz Srbije i SAD, dostavile ključne informacije o licima koja su na brodu krila kokain.

Kokain je pronađen prilikom pretresa broda „GALEXYR“, raspoređen u 153 bale, a na tom plovilu zatečeno je 11 osoba. Pored crnogorskih državljana, na brodu su bili i državljani Hrvatske, ali i V. Đ. (41) iz Srbije koji je, prema tvrdnjama tamošnje policije, član „Balkanskog kartela“ i vlasnik kompanije „VTS-Maritime

Counsalting DOO“, koja se bavi angažovanjem pomoraca za prekookeanske brodove. On je, takođe, pomorac, sa dozvolama za upravljanje različitim plovilima, a nakon zapljene kokaina određeno mu je zadržavanje i nalazi se u pritvoru. Sumnja se da je ta zapljena kokaina povezana sa nedavnim

Rješenjem predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju odbijen zahtjev optuženog za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u mjestu Sokolac kod Bijelog Polja

Balijagića će braniti advokat po službenoj dužnosti

BIJELO POLJE - Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Milan Smolović odbio je zahtjev advokata Milorada Vlahovića i optuženog Alije Balijagića (65) za razrješenje branioca po službenoj dužnosti. Balijagić je optužen za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, a branilac po službenoj dužnosti, advokat Vlahović, nedavno je uputio predsjednici vijeća Višeg suda u Bijelom Polju Bojani Radović, koja će suditi u tom predmetu, zahtjev za razrješenje. Kako je Pobjeda pisala, nakon saznanja da je okrivljeni pismenim otpravkom sudu tražio da mu se postavi drugi branilac, advokat Vlahović je preporučenim dopisom otkazao punomoćje sa zahtjevom za razrješenje i predložio da sud imenuje novog advokata. U podnesku Vlahovića, koji je povodom odbijanja zahtjeva za razrješenje dostavio Višem sudu, navedeno je da je činjenica da je advokat dužan da se prihvati odbrane, a može tražiti da bude razriješen ukoliko postoje opravdani razlozi. Razrješenje branioca po službenoj dužnosti moguće je po zahtjevu okrivljenog. - Odluka suda po zahtjevu treba da bude donijeta po osnovu objektivne analize postavljenog branioca i okrivljenog,

Sa privođenja Balijagića

te ocjene odnosa povjerenja, koje mora postojati jer ako taj odnos ne postoji ili je osjetno poremećen, onda je ozbiljno i pitanje faktičko ostvarenje funkcije odbrane, tako da ona može biti samo formalna. Pogrešna procjena u ovom pravcu na glavnom pretresu može predstavljati bitnu povredu iz čl. 386 st. 2 ZKP-a. Povrijeđeno je pravo na odbranu okrivljenog time što je sud odbio zahtjeve za razrješenje jer zahtjevi nijesu podneseni radi odugovlačenja postupka - navodi se u podnesku. Dodaje se da, prema stavu sudske prakse, kad postoje obostrani zahtjevi, okrivljeni i branilac žele razrješenje, sud to gotovo uvijek prihvati jer je jasno da je narušen odnos povjerenja, a to je suštinska pretpostavka

uspješne odbrane. Činjenica je da bi nastavak zastupanja onemogućio efikasno i djelotvorno pružanje pravne pomoći. U zaključku predstavke se predlaže da predsjednik vijeća Višeg suda donese odluku kojom se usvaja zahtjev okrivljenog i njegovog branioca po službenoj dužnosti i imenuje novog advokata.

Balijagiću je zakazano suđenje za 1. oktobar. Prema navodima optužnice, Balijagić je 25. oktobra prošle godine, oko 21.10 časova u mjestu Sokolac, sa umišljajem na podmukao način ubio Jovana i Milenku Madžgalj

Nakon skoro mjesec bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji Balijagić je uhapšen u selu kod Priboja. B. Č.

trostrukim ubistvom u Boliviji, članova „Balkanskog kartela“, državljana Srbije, Sjeverne Makedonije i Hrvatske. Kako su naveli iz MUP-a Srbije, akcija je uspješno izvedena uz odličnu međuagencijsku, regionalnu i međunarodnu koordinaciju i saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala.

J. R.

Na graničnim prelazima oduzeta dva vozila koja potražuje Francuska

Zaplijenjeni „fiat abart“ i „audi“

PODGORICA – Dva vozila za koja je utvrđeno da ne posjeduju adekvatnu dokumentaciju oduzeta su od srpske državljanke i državljanina Francuske na graničnim prelazima Debeli brijeg i Luka Bar. Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, na graničnom prelazu Debeli brijeg, na izlazu iz Crne Gore, kontrolisali su državljanku Srbije A. M. (36) i vozilo „fiat abart 500“ kojim je upravljala. - U saradnji sa službenikom Frontexa, utvrđeno je da broj motora ne odgovara originalnom broju šasije te da je vozilo u evidencijama francuskog grada Liona od 17. avgusta 2021. godine, označeno kao ukradeno. Granični policajci Bara su prilikom izlazne granične kontrole na graničnom prelazu Luka Bar, kontrolisali A. P. (39) državljanina Francuske, koji je upravljao vozilom „audi“. i utvrdili da je za ovim vozilom raspisana međunarodna potjernica od NCB Interpola Francuska. Iz policije podsjećaju da su službenici Sektora granične policije, od početka godine, u okviru raznih aktivnosti oduzeli 82 vozila, od čega 48 sa međunarodnih potjernica Interpola i šest vozila sa nacionalnih potjernica. A. R.

Na brodu „Galexyr“ zaplijenjen kokain

mub srbije

Izvještaj Regulatorne agencije o radu lokalnih vodovodnih i komunalnih privrednih društava tokom 2024. godine

PODGORICA – Tokom

2024. godine od ukupno 24 opštinska preduzeća koja pružaju vodovodne i komunalne usluge njih 17 je primjenjivalo regulisane cijene (na koje su saglasnost dali Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti - REGAGEN i skupštine opština), dva privremene, a pet tzv. druge cijene.

To je navedeno u izvještaju REGAGEN-a za prošlu godinu, koji je dostavljen Skupštini Crne Gore.

Agencija je donijela 23 odluke – saglasnosti na prijedloge cijena usluga za regulisane komunalne djelatnosti (javno vodosnabdijevanje, prihvatanje, odvođenje i prečišćavanje komunalnih otpadnih voda) i deset za crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih voda iz septičkih jama za 2024. godinu.

ROKOVI

Regulatorni, odnosno period primjene cijene usluge je kalendarska godina - od 1. januara, pa su nadležni organi lokalne uprave dužni da obavijeste Agenciju o primjeni novih cijena do 16. januara. Jedino su sekretarijati Glavnog grada Podgorica i Opštine Tivat u roku dostavili Agenciji informacije o cijenama usluga koje u 2024. godini primjenjuju Agencija za stanovanje Podgorica, ViK Podgorica i ViK Tivat.

–Agencija se obratila ostalim lokalnim upravama zahtjevom za dostavljanje tih informacija, koje su nakon toga dostavljene. Tako je tokom 2024. godine 17 vršilaca primjenjivalo regulisane cijene: ViK Bar, ViK Bijelo Polje, ViK Budva, ViK Cetinje, ViK Danilovgrad, KD Gusinje, ViK Kolašin, ViK Kotor, KD Mojkovac, ViK Nikšić, KD Plav, KD Plužine, ViK Pljevlja, ViK Podgorica, ViK Tivat, ViK Ulcinj i KD Žabljak – kazali su iz Agencije. Prema Zakonu o komunal -

Zakon krše i opštine i opštinska preduzeća

Samo su ViK Podgorica i Tivat u roku dostavili zahtjev za saglasnost na prijedlog cijena usluga za 2024. godinu. Zbog neažurnosti lokalnih skupština usluge po regulisanim cijenama – na koje je data saglasnost – ne naplaćuju u Andrijevici i Šavniku, dok su u Beranama i Rožajama za to kriva gradska preduzeća. Komunalno preduzeće u Petnjici samovoljno je odredilo cijene, primjenjuje one iz 2016. godine

nim djelatnostima ako preduzeće ne podnese Agenciji zahtjev za davanje saglasnosti na prijedlog cijena usluga do 30. aprila tekuće za narednu godinu, odnosno ako skupština opštine odbije davanje saglasnosti ili iz drugog razloga ne dođe do utvrđivanja cijena usluga, primjenjivaće se privremene cijene – iskazane na računu u decembru prethodne godine, umanjene za 10 odsto. U 2024. godini dva preduzeća su primjenjivala privreme-

ne cijene - ViK Herceg Novi i ViK Tuzi. ViK Herceg Novi jer nije Skupštini opštine u roku dostavio prijedlog cijena usluga. Zato je SO donijela odluku koja je stupila na snagu tek 19. januara 2024. godine, nakon početka perioda na koji se cijene odnose. ViK Tuzi je primjenjivao privremenu cijenu iz razloga što je Skupština opštine odbila davanje saglasnosti. Tzv. druge cijene primjenjivane su u opštinama: Andri-

jevica, Berane, Petnjica, Rožaje i Šavnik – zbog neažurnosti preduzeća i lokalnih parlamenata.

– ViK Andrijevica je u roku dostavio zahtjev o kojem Skupština opštine nije odlučila u roku, čime je nastupila prećutna saglasnost. Međutim, SO je nakon isteka zakonskog roka donijela zaključak kojim se ne usvaja zahtjev ViK Andrijevica za davanje saglasnosti. Nakon tog zaključka, ViK je donio odluku da će se poštovati

zaključak Skupštine opštine i da se neće primjenjivati novi cjenovnik za 2024. godinu. Kako je povodom ovog slučaja Agencija imala stav da ViK Andrijevica treba da primjenjuje cijene na koje je saglasnost dala Agencija i Skupština opštine u vidu prećutne saglasnosti, o tome je obavijestila organe lokalne uprave, lokalne samouprave i nadležno ministarstvo. Nakon toga, ViK je počeo da obračunava usluge po cijenama koje su utvrđene

Komunalna društva u Gusinju, Plavu i Petnjici rade bez licence

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnostiREGAGEN izdaje licencu za obavljanje regulisane komunalne djelatnosti na tri godine privrednim društvima i preduzetnicima koji su registrovani u Centralnom registru privrednih subjekata. Uslovi za dobijanje licence odnose se na kadrovsku osposobljenost i tehničku opremljenost. Kada je riječ o kadrovskoj osposobljenosti, mora imati stručni kadar koji može da obezbijedi pouzdan rad sistema, upravljanje procesima, pripremu i tretman vode, kao i prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. Takođe, mora imati i dovoljan broj zaposlenih

sa kvalifikacijama koji omogućavaju pružanje usluge u skladu sa standardima kvaliteta. Tehnička opremljenost podrazumijeva raspolaganje specijalizovanom mehanizacijom i opremom neophodnom za obavljanje djelatnosti.

U 2024. godini izdala je jednu licencu - za upravljanje komunalnim otpadnim vodama - za crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih voda iz septičkih jama, po zahtjevu Agencije za stanovanje Podgorica. Donijela je 21 rješenje o produženju licenci. Deset za javno vodosnabdijevanje, po zahtjevima: ViK Andrijevica, ViK Bijelo Polje, ViK Budva, ViK Kolašin, DOO „LB Water

Supply Company“ Tivat, KD Mojkovac, ViK Rožaje, KD Šavnik, ViK Ulcinj i KD Žabljak i 11 za upravljanje komunalnim otpadnim vodama, po zahtjevima: ViK Andrijevica, ViK Bijelo Polje, ViK Budva, ViK Kolašin, DOO „LB Water Supply Company“ Tivat, KD Mojkovac, ViK Rožaje, KD Šavnik, ViK Ulcinj, KD Žabljak i Otpadne vode Budva.

Tokom prošle godine Agencija je dva puta, kao neuredne, odbila zahtjeve KD Gusinje za produženje licence za javno vodosnabdijevanje i za upravljanje komunalnim otpadnim vodama.

– Nakon toga, KD Gusinje nije ponovo podnosilo zahtjev za izdavanje, odno-

u skladu sa Zakonom – kazali su iz Agencije. ViK Berane i ViK Rožaje primjenjuju druge cijene jer nijesu dostavili skupštinama opština zahtjeve u propisanom roku. Usljed toga skupštine opština su tek tokom 2024. godine dale saglasnosti. – Propuštanje utvrđivanja cijena usluga za 2024. godinu, do kraja 2023. godine, što podrazumijeva dobijanje saglasnosti Agencije i skupštine opštine u rokovima, za poslje-

sno produženje perioda važenja licenci, te stoga, ovaj vršilac regulisane komunalne djelatnosti obavlja bez licenci. Licence za javno vodosnabdijevanje i za upravljanje komunalnim otpadnim vodovodima KD Plav je istekao 22. juna 2024. godine i nije podnosio zahtjev za izdavanje novih. Pored KD Gusinje i KD Plav, jedini vršilac osnovan od strane opštine radi obavljanja, između ostalog, i regulisanih komunalnih djelatnosti, a koji te djelatnosti od stupanja na snagu Zakona obavlja bez licence, jeste KD Petnjica. To preduzeće je 2019. godine podnijelo zahtjev koji je početkom 2020. godine odbijen kao nepotpun, a nakon toga nije podnosio zahtjev za izdavanje licence – konstatovano je u izvještaju.

AGENCIJI NA VRIJEME DOSTAVIO PRIJEDLOG: Vodovod u Podgorici

POŠTUJU ZAKONSKU OBAVEZU: Vodovod u Tivtu

dicu ima obavezujuću primjenu privremene cijene, tokom cijele 2024. Kako ovi vršioci nijesu primjenjivali privremene cijene u skladu sa Zakonom, već cijene na koje je saglasnost dala samo Agencija, Agencija je o tome obavijestila organe lokalne uprave, lokalne samouprave i nadležno ministarstvo. Nakon toga, ViK Berane i ViK Rožaje su počeli da obračunavaju usluge po cijenama koje su utvrđene u skladu sa zakonom – piše u izvještaju.

KD Šavnik je na vrijeme dostavio Skupštini opštine zahtjev za saglasnost na prijedlog cijena usluga, ali ona nije odlučila u roku, čime je nastupila prećutna saglasnost. – Međutim, Skupština opštine Šavnik je naknadno donijela odluku kojom se potvrđuju cijene za 2024. godinu, koje je utvrdilo KD i na koje je saglasnost dala Agencija. Vršilac je za januar i februar 2024. godine primjenjivao cijene na koje su saglasnost dali Agencija i Skupština opštine u vidu prećutne saglasnosti, da bi nakon toga donijela odluku kojom se stavlja van pravne snage prethodna odluka. Kako je stav Agencije bio da je Skupština opštine o zahtjevu odlučila davanjem prećutne saglasnosti, te da su naknadne odluke bez uticaja, o tome su obaviješteni organi lokalne uprave, lokalne samouprave i nadležno ministarstvo. Povodom ovog obavještenja Agencije nije bilo povratne informacije – navedeno je u izvještaju.

REGAGEN u izvještaju navodi da je KD Petnjica jedini vršilac koji je osnovala Opština da obavlja, između ostalih, i regulisane komunalne djelatnosti, a koji od donošenja metodologije i početka utvrđivanja cijena usluga u skladu sa tom metodologijom, nije podnosio zahtjev za davanje saglasnosti, odnosno koji nije utvrđivao i primjenjivao ni regulisane, ni privremene cijene.

TivaT: Izgradnja vaspitno–obrazovne ustanove u Radovićima u završnoj fazi

Đaci će u novu školu u toku prvog polugodišta

Objekat površine 3.131.85 kvadratnih metara predviđen je za osnovnu školu i odjeljenje vrtića. Dio prostora je namijenjen za područno odjeljenje muzičke škole – šest učionica za individualnu nastavu i dvije za grupnu

TIVAT – Izgradnja objekta nove osnovne škole i vrtića u Radovićima je u završnoj fazi, na raspolaganju učenicima i nastavnicima biće u toku prvog polugodišta – saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Gradilište su juče obišle ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, javnih radova Majda Adžović i predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović sa saradnicima.

Ako preduzeće ne podnese Agenciji zahtjev za davanje saglasnosti na prijedlog cijena usluga do 30. aprila tekuće za narednu godinu, primjenjivaće se privremene cijene – iskazane na računu u decembru prethodne godine, umanjene za 10 odsto

– Komunalna inspekcija je u januaru 2025. godine obavijestila Agenciju da DOO Komunalna djelatnost Petnjica primjenjuje samovoljno cijene bez instrukcija Agencije. To KD primjenjuje cijene usluga u skladu sa cjenovnikom iz 2016. godine – pojašnjavaju iz Agencije.

NEAŽURNOST

Ističu da zabrinjava neažurnost nadležnih organa lokalnih uprava.

– Osim što većina organa lokalne uprave ne postupa u skladu sa Zakonom i tek po zahtjevu Agencije dostavlja informacije o primjeni cijena usluga u propisanom roku, izuzetno zabrinjava činjenica da su upravo ti organi prepoznati Zakonom kao oni koji treba da vode računa o zakonitosti rada vršilaca, obavijestili Agenciju o primjeni cijena usluga u 2024. godini koje nijesu utvrđene u skladu sa zakonom. Dakle, uprkos jasnim okolnostima u kojima vršioci primjenjuju nezakonite cijene uz znanje nadležnih organa lokalne uprave, ti organi ne preduzimaju neophodne mjere kako bi se stvorili uslovi za zakonito poslovanje vršilaca – upozoravaju iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti. D. ŠAKOVIĆ

Nova škole se gradi na lokaciji dotrajalog montažnog objekta u kojem je OŠ ,,Branko Brinić“ funkcionisala od 1980. godine. Radovi su počeli u oktobru 2023. godine, izvođač je kompanija „LD Gradnja“ iz Nikšića, a rok za završetak posla je bio 18 mjeseci – april 2025.

Iz Ministarstva podsjećaju da je vrijednost radova 4,71 milion eura, a kvadratura objekta 3.131.85 m².

– Osnovna škola i vrtić nalaze se u jednom objektu, na istoj urbanističkoj parceli i čine jedinstvenu cjelinu. Objekat je projektovan i izgrađen

KOlašin:

u skladu sa najsavremenijim standardima i raspolaže prostorom i sadržajima koji su u potpunosti usklađeni sa potrebama učenika i nastavnika – navode u saopštenju.

Dio prostora je namijenjen za područno odjeljenje muzičke škole, koje se sastoji od šest učionica za individualnu nastavu i dvije za grupnu. Iz Ministarstva kažu da se in-

tenzivno radi i na obezbjeđivanju adekvatne sportske infrastrukture u okviru objekta kako bi i u tom segmentu zadovoljio najsavremenije standarde. C.G..

KOLAŠIN – Nakon polovine avgusta iz Turističke organizacije saopštavaju da imaju razlog za zadovoljstvo. Direktorica TO Zorica Milašinovič kaže da je dobra posjećenost hotela, a tražen je i privatni smještaj. – Trenutna popunjenost hotela u prosjeku je oko 75 odsto, što je zadovoljavajuće. Važno je da dobijamo nove rezervacije, da turisti i dalje pristižu. Kada je u pitanju privatni smještaj, najveće interesovanje vlada za kampove, seoska domaćinstva i planinske kuće. Najave za septembar su odlične, a vjerujemo da će jesen po tradiciji donijeti dosta sunčanih dana, koji su prava svečanost u prirodi - kaže Milašinović. Ponudu prirode - rijeke, planine, jezera, ekskluzivni hoteli, privatni smještaj, etno-sela,

biciklističke i pješačke ture, raftinzi, infrastruktura za sportski turizam – dopunila je Turistička organizacija. – Imamo za nama dane sa raznovrsnom zabavnom, sportskom i kulturnom ponudom. Posjećeni su koncerti na otvorenom i gradskim trgovima i ulicama, raznovrsni sadržaji Međunarodnog festivala alternativnog teatra „Korifej!“, kvalifikacione utakmice od-

U privatnom smještaju najviše se traže kampovi, seoska domaćinstva i planinske kuće. Osim prirode, turiste privlače brojni zabavni, kulturni i sportski događaji

bojkaških reprezentacija Crne Gore koje su se pripremale u Kolašinu. Juče smo imali dječju biciklističku trku „Mali točkovi – velike pobjede“ kao i peto kolo MTB lige Crne Gore, a organizator je bio Starbike klub. Pred nama su večeri poezije, Joga kamp, Sinjavinski biciklistički maraton. Ponovo će dobra muzika „napuniti“ gradske trgove i ulice, a gostuju nam Suzana Tot, Katarina Grujić, Dražen Baković, Miroslav Ilić, Luka Lukić i Breskvica. Povodom Dana opštine 28. avgusta koncert će održati Aleksandra Radović – najavila je Milašinović. Dr.D.

BIJELO POLJE – Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj opštine Bijelo Polje nastavlja unapređenje infrastrukture. Regionalni sekretar Armin Sijarić potpisao je ugovore sa mjesnim zajednicama Bistrica, Pavino Polje i Potkrajci, kojima je odobrena finansijska podrška za realizaciju projekata. Bistrici je izdvojeno 5.000 eura za zamjenu stolarije u mjesnoj kancelariji i uređenje groblja u Dolcu, Pavinom Polju 3.000 eura za uređenje ulaza i prostorija mjesne zajednice postavljanjem eko-klupa i oglasnih tabli, a Potkrajcima 5.000 eura za izgradnju potpornog zida i ograde oko groblja dužine 300 metara. – Ukupan budžet za tu mjeru iznosi 35.000 eura, a lokalne zajednice mogu da se prijave za podršku do 5.000 eura po projektu – naveo je Siljarić.. B.Č.

RaDOvi PRi KRaJU: Objekat u Radovićima

Zorica Milašinović

Matica, MKM i DPS oprostili se od akademika

Neumorni

afirmator crnogorske kulture

PODGORICA – Matica crnogorska oprostila se od akademika, pjesnika, istoričara i teoretičara književnosti, teatrologa, dramskog pisca, prevodioca, antologičara i enciklopediste Sretena Perovića, koji je 17. avgusta preminuo u 94. godini.

- Perović je bio ugledni i višestrani stvaralac, neumorni borac za afirmaciju crnogorske kulture, nacionalnog bića i zaštitnik od falsifikovanja, tuđeg prisvajanja i negiranja naše istorije i tradicije. U svakoj prilici kad se branilo crnogorsko ime i dostojanstvo istupao je među prvima. Naš poštovani i dragi prijatelj Sreten bio je pokretač i rukovodilac mnogih crnogorskih institucija, organizacija i društava pa je bio i među osnivačima Matice crnogorske i član njenog Odbora za umjetnost i književnost. Njegovim odlaskom Crna Gora ostaje bez jednog sigurnog uporišta, a mi bez višedecenijskog saborca i dragog i pouzdanog prijatelja – saopštili su iz Matice crnogorske.

Telegram saučešća povodom smrti Perovića poslala je i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ističući da je Perović bio čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u svim poljima kojima se bavio.

- Kao urednik biblioteke „Luča“ i Enciklopedije Crne Gore, kao osnivač institucija koje su oblikovale našu kulturnu scenu, kao pjesnik čija je riječ prevedena na više od trideset jezika, dao je nemjerljiv dopri-

nos očuvanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog identiteta –navela je Vujović. Generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović istakao je da je Perovićevo ime jedan od simbola neumornog, gotovo osam decenija dugog, istrajnog i plodotvornog rada na brojnim poljima.

- Pamtimo ga i kao svestranog autora i kao čovjeka koji je iz različitih pozicija u velikoj mjeri doprinosio crnogorskoj umjetnosti i njenoj afirmaciji. Vanvremenske antologije, koje su samo dio njegovog pregalaštva iz ranijih vremena, ostaju jedan od najznačajnijih poduhvata u istoriji crnogorske književnosti – naveo je Bogdanović i dodao da njegovo djelo ostaje trajan i nezaobilazan svjetionik za Crnu Goru i njenu kulturu i umjetnost.

- Jednako ćemo pamtiti i Perovića kao djelatnika koji je naročito bio posvećen Crnoj Gori, koji je neprekidno ukazivao na važnost samosvijesti, crnogorskog identiteta i bića – zaključio je Bogdanović. An. R.

Kotorski „Muzeji“ osvojili priznanje od BMN

PODGORICA - Kotorski „Muzeji“ dobitnici su prve nagrade „Balkanske muzejske mreže“ (Balkan Museum Network) za broš od čipke, koji je proglašen najboljim muzejskim suvenirom u konkurenciji 18 suvenira uglednih muzejskih kuća iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Grčke, Bugarske, Rumunije i Albanije. Kako je saopšteno, priča kotorskih „Muzeja“ prepoznata je kao izuzetna po kreativnosti

i inovativnosti izgrade i snažnoj vezi s lokalnim kulturnim nasljeđem i tradicijom. Kotorski „Muzeji“ su 2024. godine, u okviru kampanje „Ponesi nasljeđe“, javnosti premijerno predstavili broš sa minijaturama od dobrotske čipke koje su radile učesnice muzejske radionice.

- Zahvaljujemo na podršci pri revitalizaciji vještine izrade dobrotske čipke kao nematerijalnog kulturnog blaga Crne Gore – navodi se u saopštenju.

R. K.

PODGORICA – Crnogorski dugometražni igrani film „Vidra“, u režiji bosanskohercegovačkog autora Srđana Vuletića i u produkciji „Artikulacija Filma“ iz Podgorice, svečano je otvorio glavni takmičarski program 31. Sarajevo film festivala. Svjetska premijera filma upriličena je pred punom salom Narodnog pozorišta u Sarajevu, uz prisustvo brojne publike, filmskih profesionalaca i medija iz cijelog regiona.

Svečanoj projekciji prisustvovali su članovi autorske i glumačke ekipe, uključujući reditelja Vuletića i našeg producenta Ivana Đurovića.

INTERESOVANJE

Tom prilikom, Đurović je izrazio zahvalnost svim partnerima i institucijama koje su podržale nastanak ovog filma, kako u zemlji tako i u regionu i šire. Đurović je nakon svjetske premijere kazao da je od samog početka rada na ovom filmu vladala dobra, pobjednička atmosfera, te da je finansiranje projekta proteklo iznenađujuće lako, što je dovoljan dokaz kvaliteta ,,Vidre“.

- U Sarajevu vlada ogromno interesovanje za projekcije našeg filma, sve karte su već rasprodate. Reakcije publike nakon premijere bile su izuzetne, što me osobito raduje i uliva povjerenje da će film napraviti dobar rezultat – istakao je Đurović.

Prema riječima Vuletića, filmska ekipa je nestrpljivo čekala premijeru u Sarajevu jer su vjerovali da imaju zanimljiv, uzbudljiv i drugačiji film.

- Sinoćnja premijera je potvr-

Crnogorski film „Vidra“, u režiji Srđana Vuletića, premijerno prikazan

Potresna drama o odrastanju

Prijem filma kod publike bio je zaista iznad svih očekivanja, kako na premijeri, tako i na pres projekciji juče ujutro – sala Narodnog pozorišta bila je puna do posljednjeg mjesta, vladala je divna festivalska atmosfera, desetine ljudi je ostalo nakon projekcije da razgovara sa nama o filmu – istakao je nakon premijere Srđan Vuletić

dila da smo bili u pravu jer je prijem filma kod publike bio zaista iznad svih očekivanja, kako na premijeri, tako i na pres projekciji juče ujutro –

Dirljiv, melanholičan a istovremeno surov

U svom osvrtu na portalu www. icsfilm.org Metju Džozef Džener je istakao i da je film „Vidra“ prilično jednostavan, ,,do te mjere da poželimo još malo više od filma sa tako intrigantnom premisom (posebno u

istraživanju dinamike između Hane i dvojice mladića prema kojima razvija složena osjećanja), ali je teško ne biti barem djelimično očaran rediteljskom elegancijom i sigurnom kontrolom teme“.

Dio filmske ekipe na premijeri u Sarajevu

sala Narodnog pozorišta bila je puna do posljednjeg mjesta, vladala je divna festivalska atmosfera, desetine ljudi je ostalo nakon projekcije

- Dirljiv i melanholičan, a istovremeno surov u prikazu tereta tuge koja može zadesiti mladu osobu u njenim formativnim godinama, ,,Vidra“ će zasigurno odjeknuti kod publike, makar kroz svoju snažnu posvećenost prikazivanju izazova odrastanja i pronalaženja sopstvenog puta u neprijateljskom svijetu – zapisao je Džener.

da razgovara sa nama o filmu. Prezadovoljni smo prijemom kod sarajevske publike – kazao je Vuletić. Pozitivne su i prve kritike. Metju Džozef Džener je u svom osvrtu na ostvarenje ,,Vidra“, koji je objavljen na portalu www.icsfilm.org, kazao da ovaj film počiva na premisi da kako čovjek stari počinje da shvata da život nije toliko idealističan koliko se to činilo u mladosti. - Nažalost, surova spoznaja životnih teških istina dolazi nekima ranije nego drugima. Upravo na toj premisi počiva „Vidra“, film u kojem Srđan Vuletić režira priču o Hani,

Predstava „Predmet Medeja“, u režiji Dijega de Bree, izvedena u okviru 38. ,,Barskog ljetopisa“

PODGORICA – Predstava ,,Predmet Medeja“, koju je režirao Diego de Brea, doživjela je barsku premijeru na Ljetnjoj sceni Doma kulture, u okviru 38. izdanja festivala ,,Barski ljetopis“.

U pitanju je adaptacija Euripidovog komada, koji je De Brea transponovao u savremeni kontekst, a predstava je koprodukcija JU Kulturni centar Bar i Crnogorskog narodnog pozorišta.

Glumica Nada Vukčević priznala je da je igranje bilo posebno izazovno jer je od junske podgoričke do sinoćnje premijere postojala duga pauza bez repriznog igranja.

- Imali smo probu tek sinoć, poslije ponoći, koja je trajala do tri ujutro. Dodali smo i neke nove elemente, pa je večeras bilo napeto, kao mali maraton. Ali ,,Barski ljetopis“ volimo i uvijek nam je zadovoljstvo da igramo ovdje - rekla je Vukčević. Govoreći o liku Medeje koji ona tumači, Vukčević je istakla da se u procesu rada uvijek iznova otvaralo pitanje zašto ona (Medeja) to čini, zašto bi majka ubila sopstvenu djecu. - U našem slučaju, riječ je o četvoro djece. Diego de Brea i Kata Đarmati istraživali su što sve stoji iza takvog čina i pokušavali da otkriju unutrašnji put te žene. Medeja jeste monstruozna, ali istovremeno

i napaćena, izgubljena u sopstvenoj boli. Upravo zbog toga je zahvalna za igranje - kazala je ona, dodajući da je najveći izazov bio ostati čovječan u tumačenju ovog lika. - Željela sam da publika, koliko god je moguće, osjeti Medeju i zavoli je, ma koliko to paradoksalno zvučalo. Svi mi u sebi nosimo neki mrak, iako mislimo da ga nemamo. Moj posao mi omogućava da ga izbacim dok sam na sceni i ostavim ga tamo, da ga više nikada ne vadim. Moj posao je moja apoteka – poručila je Vukčević. Za Baranina Luku Stankovića, mladog glumca koji u ovoj predstavi tumači Jasona, ovo je bilo posebno veče.

- Drago mi je što su reakcije publike različita jer to znači da smo pokrenuli emocije i otvorili prostor za razmišljanje. A kada na sceni uhvatim poglede ljudi koji su puni oduševljenja ili potresenosti, srce mi se ispuni – istakao je Luka. Prema njegovim riječima, lik Jasona za njega bio je posebno izazovan.

- Bilo je naporno, ali ja sam oduvijek volio antiku. Još na prijemnom ispitu radio sam monolog iz Sofoklove ,,Antigone“, i od tada gajim posebnu ljubav prema tom periodu – rekao je on. Osim Vukčević i Stanković, glumačku podjelu čine: Jovan Dabović, Jelena V. Đu-

Sretena Perovića

Sreten Perović

Nagrađeni broš od dobrotske čipke

tinejdžerki čije relativno prijatno odrastanje naglo biva zaustavljeno kada joj iznenada umre otac – zapisao je Džener, dodajući da Hana tada tone u stanje duboke depresije, okružena članovima porodice i poznanicima koji tuguju, ali ne nalaze vremena da iznesu tenzije koje bi Hana i njena majka radije ostavile zakopane, ,,naročito kada je riječ o očevom neobičnom, posljednjem zahtjevu da bude sahranjen u svemirskom odijelu“. - ,,Vidra“ je istovremeno istraživanje savremene omladinske kulture i potresna drama o odrastanju, o izazovima ko-

je ono donosi. Film svoje namjere drži prilično prikrivenim, postepeno ih otkrivajući kako radnja odmiče, istražujući dubine tuge u koje junakinja tone, ali i njene napore da pronađe put naprijed – ocijenio je Džener.

Mnoge od tema koje definišu ovaj film, kako je zapisao, nijesu nove niti revolucionarne. - Ipak, uvijek ima prostora za dosljedne i pouzdane načine pripovijedanja, što „Vidra“ uspješno pokazuje. On slijedi poznatu strukturu, koja se čini najprikladnijim načinom da se obrade ove teme, jer fokus ostaje manje na jednostavnom pristupu, a više na samoj dubini priče – zapisao je Džener.

KOPRODUKCIJA

Film „Vidra“ nastao je u međunarodnoj koprodukciji Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Hrvatske i Kosova. Scenario potpisuje Stefan Bošković. Projekat je podržan od Filmskog centra Crne Gore, Ministarstva kulture Italije, Apulia Film Commission, Hrvatskog audiovizuelnog centra (HAVC), Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, Centra za kinematografiju Kosova, kao i RTCG. Glavne uloge u filmu povjerene su mladim crnogorskim glumcima: Hanu tumači Maša Drašler, Balšu Savin Perišić, Emili Lara Velimirović, dok Miju igra Mara Rakčević. U ostalim ulogama igraju: Pavle Marković, Nada Vukčević, Marko Janketić, Jelena Laban, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Stefan Vuković, Aleksandar Gavranić, Davor Dragojević, Fatmir Spahiju, Gresa Pallaska, Goran „Brčko“ Nikčević, Maja Stojanović, Edona Reshitaj, Vuk Vučinić, Davud Bahović i drugi. Premijerno prikazivanje „Vidre“ u Sarajevu označilo je snažan početak festivalskog puta ovog filma. Nakon svjetske premijere u Sarajevu, film će već naredne sedmice na Kanli kuli svečano otvoriti i 38. izdanje Filmskog festivala u Herceg Novom. A. RADOVIĆ

kić, Ivona Raković i Predrag Pavićević. De Brea osim režije potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svjetla (zajedno s Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografi-

ju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto-materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović An. R.

Završen Međunarodni festival KotorArt, okupio više od 500 umjetnika iz zemlje, regiona i svijeta

Dvije i po decenije traju u turbulentnim okolnostima

PODGORICA - Međunarodni festival KotorArt, jedan od najznačajnijih umjetničkih festivala u Crnoj Gori i regionu, održao je svoje 24. izdanje od 13. jula do 13. avgusta, uz nekoliko značajnih koncerata i u predfestivalskom dijelu programa. Okupio je više od 500 umjetnika iz Crne Gore, zemalja regiona, Austrije, Slovačke, Italije, Portugala, Rusije, Velike Britanije, Venecuele i Kine.

Kao manifestacija od državnog značaja, prema mišljenju organizatora, festival je i ove godine potvrdio svoj status multidisciplinarne platforme koja objedinjuje muzičku, književnu, pozorišnu, filozofsku i edukativnu dimenziju, kroz programske cjeline: Don Brankove dane muzike, Pjacu od filozofa, Pjacu od knjige, KotorArt akademiju i KotorArt teatar. Većina festivalskih događaja realizovana je u ambijentu Starog grada Kotora, na lokacijama poput Crkve Sv. Duha, Katedrale Sv. Tripuna, Kreativnog haba, Pjace od kina, Pjace od muzeja i pjace ispred Katedrale, dok su pojedini programski segmenti upriličeni i kod dugogodišnjih partnera festivala u Porto Montenegru i Luštica Bayu. U nadahnutom govoru na svečanom otvaranju festivala, 13. jula, koji je snažno odjeknuo među prisutnom publikom i u medijskom prostoru, direktor KotorArta Ratimir Martinović istakao je da festivalska pozornica nikada nije bila prostor za samopromociju,

već mjesto okupljanja ideja i posvećenosti javnom interesu. Iako KotorArt traje već 24 godine i u svakom novom izdanju donosi kvalitetne programe, Martinović ističe da postoji niz prepreka sa kojima se suočavaju prilikom organizacije festivala. - Mi 24 godine trajemo u vrlo turbulentnim okolnosti. Preživljavamo razne pritiske i prijetnje, te nelogičnosti koje su sistemske prirode. Uspijevali smo tako što smo osim programske i organizacione autonomije izgradili i finansijsku autonomiju. Tu su finansijeri koji nas podržavaju sa svih strana Evrope i svijeta. Mislim da je to garancija našeg trajanja. Mi zaista imamo podršku Opštine Kotor kakvu bismo samo mogli poželjeti – kazao je Martinović.

Nada se, kako je rekao, da će ostatak sistema profunkcionisati, ne samo u odnosu festival, već i „puno kvalitetnih inicijativa i ideja ne samo od KotorArta, već i od lokalnih i državnih institucija, ali i nezavisnog kulturnog sektora“. Te ideje, prema njegovom mišljenju, nažalost „ne ugledaju svjetlost dana zbog raznoraznih birokratskih zavrzlama koje često zvuče vrlo složeno i komplikovano, a zapravo iza toga često ne stoji gotovo ništa“. Martinović je dodao da status KotorArta kao manifestacije od nacionalnog značaja donosi i prednosti i mane. - Mnogi misle da je to olakšica i u jednom smislu zaista jeste. Možemo računati na podršku države, međutim, svjedočimo da to zapravo i nije olakšica jer pored svih ugovora i sporazu-

ma mi doživljavamo da nekoliko dana pred festival ne znamo konačni budžet. To je za neke manifestacije možda i prihvatljivo, ali za nas sa ovakvim programima, sa ovakvim konceptima i ovakvim profilom umjetnika koje KotorArt od početka dovodi u Kotor zaista nije prihvatljivo. Čast je biti festival od nacionalnog značaja, razumijem da je u izradi nova uredba koja će definisati manifestacije od nacionalnog značaja u Crnoj Gori. Mi ćemo aplicirati i za taj novi status s tim da se nadamo da će ta nova uredba značiti i funkcionisanje onoga što ona treba da predstavlja – predvidivost, mogućnost da vi za tako velike događaje kakav je KotorArt imate jasnu ideju na što možete računati kada se radi o podršci države – rekao je Martinović. R. K.

Festival lutkarstva biće održan od 30. avgusta do 5. septembra, u KIC-u i MCCG-u

Za najmlađe devet predstava iz pet zemalja

PODGORICA – Dvanaesti

Međunarodni festival lutkarstva u Podgorici biće održan od 30. avgusta do 3. septembra, u KIC-u „Budo Tomović“ i Muzičkom centru Crne Gore, u okviru manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“.

Festival organizuje Dječji umjetnički centar, a suorganizator je MCCG. Na festivalu ove godine učestvuje devet pozorišta, iz Crne Gore i još četiri zemlje: Španije, Italije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Iz Španije na festival stiže umjetnik David Zuazola, sa predstavom „Walker“. Iz Sr-

bije stižu Pozorište lutaka Pinokio, sa predstavom „Snežana i sedam patuljaka“, Dječje pozorište Subotica sa predstavom „Želim da budem normalan“ i Pozorište za decu i mlade Kragujevac, sa predstavom „Životinjske priče“. Iz Bosne i Hercegovine predstaviće se Dječje pozorište Republike Srpske, sa predstavom „Crvenkapica“ i Pozorište lutaka Mostar, sa predstavom „Mačak u čizmama“. Iz Italije stiže Teatro del Drago, sa predstavom „Pinokio“. Crnogorski učesnici festivala su Teatar Korifej, sa predstavom „Vilinjska gora“ i Gradsko pozorište Podgorica sa predstavom

„Pomelo, mali ružičasti slon“. Predstave će se, osim u Podgorici, igrati u još četiri grada na sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju, Šavniku, Mojkovcu i Plužinama, i u jednom gradu na Primorju, u Herceg Novom. U Bijelom Polju i Mojkovcu gostovaće Pozorište za decu i mlade Kragujevac, u Šavniku i Plužinama gostovaće Pozorište lutaka Mostar, dok će u Herceg Novom gostovati

Teatro del Drago. Festival je takmičarskog karaktera, a o nagradama će odlučivati međunarodni stručni žiri, ali i dječji žiri sastavljen od podgoričkih osnovaca. Festival su podržali Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica, KIC „Budo Tomović“

i ostali sponzori, donatori i prijatelji. An. R.

Sarajevo

Sa festivalske premijere predstave „Medeja“

Miloš Karadaglić i Alison Balson na koncertu „London Calling“

Tramp: Mirovni sporazum za rat u Ukrajini dostižan

Zelenski je izjavio da je otvoren za održavanje izbora u bezbjednim okolnostima, ukoliko rat s Rusijom bude okončan, prenosi Rojters.

- Moramo da radimo u parlamentu, jer tokom rata ne možete imati izbore

- kazao je, dodajući da je neophodno da ljudima bude omogućeno da imaju demokratske, otvorene i zakonite izbore

VAŠINGTON - Predsjednik

Sjedinjenih Američkih

Država Donald Tramp, koji se u Vašingtonu sastao sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, izjavio je da su pregovori u Bijeloj kući do sada bili „veoma uspješni“, naglašavajući da postoji prostor za postizanje dogovora između SAD, Ukrajine i Rusije.

On je potvrdio da će se pokušati organizovati trilateralni sastanak kako bi se definisali uslovi budućeg mirovnog procesa, prenosi Rojters.

Tramp je rekao da je Rusija pristala da prihvati određene bezbjednosne garancije, te dodao da će se u narednom periodu razmatrati „ko će šta da uradi“ kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost.

- Optimizam postoji, vjeru-

jem da ćemo zajednički postići sporazum koji će odvratiti svaku buduću agresiju na Ukrajinu - poručio je američki predsjednik.

On je najavio i da će pregovori obuhvatiti i „moguće razmjene teritorije“, ističući da je riječ o kompleksnom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.

Tramp je dodao da bi svi akteri radije vidjeli trenutni prekid vatre dok se radi na trajnom miru, ali je priznao da se „u ovom trenutku to ne dešava“. - Mirovni sporazum na kraju je dostižan i može se postići u bliskoj budućnosti - poručio je Tramp, naglašavajući da je cilj trajno rješenje koje će obezbijediti sigurnost i mir u regionu. Zelenski je rekao da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i da bi Ukrajina bila srećna da predsjednik SAD učestvuje u njemu.

Putin bi mogao osloboditi 1.000 zarobljenika

Tramp je istakao da očekuje da će Putin uskoro osloboditi ukrajinske zarobljenike.

- Mislim da ćete vidjeti da predsjednik Putin zaista želi takođe nešto da uradi - rekao je Tramp na početku sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima, najavljujući neke „zaista pozitivne poteze“ nakon što je dogovoren trilateralni sastanak.

- Znam da ih ima preko 1.000, i znam da će ih osloboditi. Možda će ih osloboditi veoma brzo, odmah, što mislim da je sjajno - rekao je Tramp.

Nakon sastanka sa Zelenskim, u Bijeloj kući je organizovan sastanak Trampa, predsjednika Ukrajine i evropskih lidera. Tramp je prethodno kazao kako vjeruje da predsjednik Rusije Vladimir Putin želi da se rat u Ukrajini završi.

Predsjednik SAD smatra da je napravljen napredak u njegovom sastanku sa Putinom na Aljasci prošle sedmice.

Kazao je da SAD mogu pokušati da pregovaraju o okončanju ukrajinske krize i bez prekida vatre koji bi donio pauzu u borbama.

Tramp je najavio da će nazvati Putina telefonom nakon sastanka sa Zelenskim i da je moguće da trojica lidera održe zajednički sastanak, prenio je Rojters.

Takođe je rekao novinarima

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska najavio referendum za kraj septembra

u Ovalnom kabinetu da je neposredno prije sastanka sa Zelenskim indirektno razgovarao sa Putinom. Zelenski je izjavio da je otvoren za održavanje izbora u bezbjednim ok olnostima, ukoliko rat s Rusijom bude okončan, prenosi Rojters.

- Moramo da radimo u parlamentu, jer tokom rata ne možete imati izbore - kazao je,

dodajući da je neophodno da ljudima bude omogućeno da imaju demokratske, otvorene i zakonite izbore.

Izbori u Ukrajini trenutno su suspendovani zbog ratnog stanja.

Tramp je kazao da će raditi sa Ukrajinom, Rusijom i drugim državama da se obezbijedi mir.

- Biće mnogo pomoći po pitanju bezbjednosti - dodao je, dok je Zelenski zahvalio Trampu na njegovim naporima, prenosi Rojters. Zelenski i Tramp su se u Vašingtonu ponovo sastali kako bi pregovarali, nakon što predsjednik SAD i Putin na Aljasci u petak nijesu postigli dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

Dodik: Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome

Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu koja izričito dopušta ili zabranjuje referendum, ali nijedan od nižih nivoa vlasti ne može raspisati referendum samo na dijelu teritorije koji se tiče nadležnosti i odluka države BiH

BANJALUKA – Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik najavio je da će referendum u tom entitetu biti održan krajem septembra. To je izjavio na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Banjaluci, na kojoj je predsjednik entitetske Vlade Radovan Višković podnio ostavku.

Dodikova najava dolazi nakon što mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat na funkciju predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, a on želi da se o tome izjasne građani.

- Nijesu poštovali Ustav BiH, nijesu poštovali Ustav RS, nijesu poštovali zakon, a ja treba da poštujem njihovo nepošto-

vanje svega! Neću poštovati. Poštovaću volju srpskog naroda. Bili ste bahati i osioni, a očekujete da ja budem pokoran. Neću biti. Ja sam predsjednik RS, a vi pišite šta god hoćete. Izabrao me je narod, neće me smjenjivati strana vlada! Vi tjerajte po svome, mi ćemo po svome. Nadam se da nam se putevi neće ukrstiti - poručio je Dodik. Odluka o oduzimanju mandata je donesena nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. - Tražimo poštovanje i slobodu, koja će ići preko referen-

duma. To je naša poruka - vratite nas na Dejtonski mirovni sporazum. Svoje mišljenje daćemo na referendumu koji će se održati krajem septembra - kazao je Dodik. Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu koja izri

čito dopušta ili zabranjuje referendum, ali nijedan od nižih nivoa vlasti ne može raspisati referendum samo na dijelu teritorije koji se tiče nadležnosti i odluka države BiH. Dodik, a i njegovi politički saradnici u RS, tvrde da je od-

Odbijena žalba Dodika, više nije predsjednik RS

Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je žalbu Milorada Dodika na odluku CIK-a kojom mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske. Ovom odlukom Dodik zvanično prestaje biti predsjednik Republike Srpske, javlja Avaz. Iako su Dodikovi advokati tvrdili da postoje pravni razlozi za poništenje odluke, sud je odbacio njihovu žalbu. Time je otklonjena i posljednja prepreka da se raspišu prijevremeni izbori u entitetu Republika Srpska, piše Klix. Dodik je, međutim, ranije juče iz Banjaluke najavio održavanje referenduma krajem septembra, na kojem bi građani RS trebalo da odgovore da li prihvataju da visoki predstavnik u BiH donosi odluke, te da li priznaju presudu kojom je on smijenjen. U istom obraćanju Dodik je poručio da u RS neće biti prijevremenih izbora, iako je sada jasno da će CIK biti obavezan da ih raspiše.

luka o oduzimanju mandata nezakonita, te se pri tome pozivaju na odredbe Ustava tog entiteta, kojima se navodi kako predsjedniku RS ,,prestaje

mandat prije isteka vremena na koji je biran u slučaju ostavke ili opoziva“.

Milorad Dodik

Donald Tramp i Volodimir Zelenski

Priredila: R.

Nakon što je Vlada usvojila PUP Podgorice, ne prestaju reagovanja

Kome se žurilo da PUP usvaja na ovakav način

Nakon što je Vlada u petak 15. avgusta na telefonskoj sjednici usvojila Prijedlog izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice, dok je dobar dio teritorije glavnog grada gorio u požarima, uslijedila su brojna oštra reagovanja, uglavnom iz opozicionih partija i nevladinog sektora.

Nevladino udruženje Grupa KANA (KO ako ne arhitekt) najoštrije je osudilo način na koji je Vlada, usred perioda koji je sama za sebe proglasila neradnim i tokom kojeg nije sa nužnom hitnošću reagovala na strašne požare širom zemlje, ipak po hitnom postupku usvojila izmjene i dopune PUP-a Podgorice.

- Usvajanje ovako obimnog i strateški važnog dokumenta na elektronskoj sjednici, za manje od sat vremena, u trenutku dok Crna Gora gori, a građani više naselja na teritoriji Podgorice ne mogu da zaustave požare jer nemaju ni osnovnu vodovodnu infrastrukturu, čin je nemara, neznanja, političke i institucionalne neodgovornosti, ali i grozne zloupotrebe ovlašćenja – ocjena je Grupe KANA. Podsjećaju da je ovaj plan usvojen uprkos ozbiljnim primjedbama stručne i zainteresovane javnosti, i uprkos činjenici da su u toku njegove izrade nekoliko puta prekršene zakonske odredbe i procedure. - Centralna javna rasprava nikada nije zaista održana, izvještaj sa krnje javne rasprave je stigao sa pola godine zakašnjenja (zakonski rok je 30 dana od zaključenja javne rasprave), a Savjet za reviziju planskih dokumenata je na taj izvještaj

Deveta sjednica Skupštine glavnog grada, koja nije završena 31. jula, a čiji je nastavak zbog nedostatka kvoruma prekinut u dva navrata (4. i 13. avgusta) i juče nije održana iz istog razloga.

Novi pokušaj zakazan je za četvrtak, 28. avgusta. I dok u opoziciji tvrde da četvrto uzastopno odlaganje sjednice Skupštine glavnog grada jasno pokazuje da vlast nema kapacitet da obezbijedi elementarno funkcionisanje institucija, iz vlasti u Glavnom gradu poručuju da nema krize unutar vladajuće većine.

dao saglasnost bez suštinskog razmatranja brojnih dokaza o nepravilnostima, pri čemu se prostorni planer Dragoljub Marković jedini distancirao, ocijenivši plan negativno i upozorivši da je riječ o dokumentu koji produbljuje loše planerske prakse. I ovdje je zakon još jednom prekršen, jer se saglasnost Savjeta iz nekog razloga smatra kompletnom, iako je nijesu potpisali svi njegovi članovi. Umjesto cjelovitog i strateški usmjerenog plana razvoja grada, pred nama je dokument koji zloupotrebljava institut ,,izmjena i dopuna“ kako bi, tačkastim i interesno motivisanim intervencijama, još jednom na prvo mjesto stavio interese privilegovanih investitora. Predviđa se na hiljade novih stanova, naročito na lokacijama poput Veljeg brda, koje nema odgovarajuću saobraćajnu, komunalnu ni društvenu infrastrukturu, i za koje se i samo preduzeće Vodovod i kanalizacija pita (zajedno sa svima nama) kako će da bude opskrbljeno u budućnosti, a da ne ugrozi izvor Mareze i vodosnabdijevanje na prostoru cijelog grada – upozoravaju iz Grupe KANA. Smatraju da je posebno zabrinjavajuće što se plan donosi u trenutku kada se jasno vidi kolika su već sada opterećenja na postojeću infrastrukturu. - Grad se širi, ali bez znanja, bez pravca i bez podrške zajednicama koje ni danas, na teritoriji glavnog grada ove zemlje, nemaju osnovnu infrastrukturu. Donoseći ovaj dokument na ovaj način, Vlada nam opet kaže ono što nam govori već mjesecima: glasovi građana, struke i lokalnih zajednica za njih su nebitni. Procesi planiranja se koriste kao

alat za potvrđivanje privilegija, a ne za poboljšanje uslova za život građana. Ovakvo planiranje nije ni zakonito, ni legitimno, ni održivo, i mi ćemo nastaviti da se borimo protiv njega. Pozivamo sve građane, stručnjake, nevladine organizacije i nadležne institucije da ne prihvate ovaj čin kao svršen. Borba za prostor je borba za javni interes, zdravu životnu sredinu i dostojanstven život u gradovima – poručili su iz Grupe KANA.

POLITIKA

Iz Pokreta Preokret (PP) smatraju da je plan koji treba da mijenja lice glavnog grada donijet klasičnom političkom silom, bez usklađenosti sa prostornim planom usvojenim prije manje od dva mjeseca i bez stvarne javne rasprave.

- Građanima je uskraćeno pravo da učestvuju, jer je rasprava premještena u kancelarije, umjesto da se organizuje jav-

no i dostupno svima - poručuju iz PP-a.

Oni ukazuju na to da je usvajanje ovakvog PUP-a, što kaže i sama vlast, otvoren put za ,,projekat Velje Brdo“, koji je od početka i korišćen u političke svrhe.

- Najavljen je nekoliko dana pred lokalne izbore, prva useljavanja su početno bila najavljena za narednu godinu, a sada se sve odgađa do uoči izbora 2027. Dakle, razvoj grada vezuje se za izborne cikluse, a ne za potrebe Podgorice. Istovremeno, vlast planira desetine hiljada novih stanova dok se fekalije i dalje direktno izlivaju u Moraču. Umjesto rješenja za kolektor, gledamo unutarkoaliciona prepucavanja i borbu za funkcije. Napominjemo i da lokalna podgorička vlast nije usvojila ni odluku o formiranju Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata, jer koalicioni partneri ne mogu ili ne žele da

obezbijede kvorum za odluke koji sami predlažu - poručuju iz Preokreta.

Zato se, kako dodaju, nameće jasno pitanje.

- Kako vlast koja ne može da riješi ni sopstvene blokade donosi hitne odluke koje mijenjaju budućnost Glavnog grada? Odgovor je očigledan – u normalnim uslovima ovakav plan ne bi mogao da prođe ni elementarnu provjeru. Na nama je da spremimo izmjene kako bi se makar umanjila šteta i kako bi Podgorica konačno dobila planiranje koje je u interesu građana, a ne građevinskog lobija - smatraju u PP-u.

BAHATOST

Iz Ure su poručili kako aktuelna vlada, umjesto da planira i razvija, ciljano uništava prostor Crne Gore, a usvajanje PUP-a Podgorice na elektronskoj sjednici predstavlja nastavak niza bahatog i besprizornog odnosa ove vlade prema

najvažnijem resursu – prostoru. Potpredsjednica Ure Ana Novaković-Đurović ukazala je i na činjenicu da je iskorišćen trenutak kada je fokus javnosti bio na požarima, kako bi bio proguran ovako važan dokument i pozvala ministra Slavena Radunovića da odgovori koji su ga razlozi hitnosti naveli da PUP Podgorice bude usvajan na ovakav način. - Ovi postupci u svega nekoliko mjeseci jasno pokazuju da nema slučajnosti, već da je riječ o obrascu ponašanja vladajuće većine, kao što su kršenje zakona, ignorisanje struke i javnosti, te zloupotreba kriznih situacija sa ciljem uništavanja prostora u korist investitora… Da bi se prostor Crne Gore sačuvao, sa vlasti mora otići ova većina koja ga sistemski uništava - poručila je Novaković-Đurović. Ovakvim usvajanjem izmjena i dopuna PUP Podgorice vlast je stavila potpis na dokument koji će trajno unazaditi glavni grad, smatraju iz Evropskog saveza (ES). Poručuju i da prava adresa za kritiku nijesu samo oni koji su glasali za njeno usvajanje, već i oni koji ćute na ovakvu odluku Vlade. - Pokret za Podgoricu mjesecima je ponavljao kako je dio vlasti isključivo zbog principa i javno su obećali da vlasti u Glavnom gradu neće biti ukoliko se usvoji ovakav PUP. Sada je trenutak da to obećanje ispune i principijelnost pokažu tako što će napustiti vlast u Podgorici – poruka je ES-a. U ES-u su kategorični da ostajanje u koaliciji koja bez javne rasprave usvaja plan kojim se zelene površine i najvrednije poljoprivredno zemljište pretvaraju u beton znači samo jedno - direktno saučesništvo u ovoj raboti.

- Na Veljem brdu, Sadinama i drugim lokacijama sprema se nova urbanistička katastrofa, bez ijedne ozbiljne analize. Građanima će ostati nestanak zelenih zona, gužve, nedostatak parkinga i trajna degradacija prostora, dok će privilegovani brojati milione. Građani imaju pravo da znaju ko stoji iza odluka koje uništavaju njihov grad. Istorija će pamtiti sve one koji danas ćute kao saučesnike u najvećoj urbanističkoj sramoti posljednjih decenija –zaključili su u Evropskom savezu. H. P.

Ni juče nije završena 9. sjednica Skupštine glavnog grada, peti pokušaj zakazan za 28. avgust

- Da li je u pitanju nesposobnost gradonačelnika Mujovića da obezbijedi prisustvo odbornika vlasti, njihova bahatost i ignorisanje obaveza ili politička kriza koju proizvodi dio DF-a u vezi sa izgradnjom kolektora u Botunu koja počinje u septembru, činjenica je da je Skupština ponovo blokirana – ocijenio je odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković

On smatra da lokalna vlast na ovaj način šalje poruku da su

im lični i partijski interesi, kao i godišnji odmori, važniji od građana i njihovih problema. - Opozicija je radila odgovorno sve do trenutka glasanja, nakon čega smo odlučili da ne učestvujemo u nastavku sjednice kako ne bismo davali legitimitet nakaradnim imenovanjima koja planira da sprovede Saša Mujović – prokomentarisao je za Pobjedu Mašković. Još jedno neodržavanje sjednice gradskog parlamenta Srđan Perić iz Pokreta Preokret

ocijenio je kao prilično neodgovorno ponašanje.

- Motive treba tražiti u kadrovskoj kombinatorici ko će gdje biti imenovan ispred kog subjekta, što oni manje-više ne kriju u javnim nastupima, prije nego li bilo kakva principijelna neslaganja ili programska udaljavanja – kazao je Perić.

I odbornik DPS-a Stefan Ćulafić kazao je kako je riječ o političkoj trgovini između konstituenata vlasti.

- Kvoruma neće biti dok se ne popune sva upražnjena mjesta u Glavnom gradu - mjesta poput gradskog menadžera, glavnog gradskog administratora, direktora i članova upravnog odbora nove Agencije za planiranje prostora koja treba da bude formirana nakon dobijanja podrške većine, što je i jedna od tačaka na sjednici - smatra Ćulafić. Demantujući spekulacije da je došlo do krize unutar vlasti u Glavnom gradu, odbor-

nik Pokreta za Podgoricu Miloš Krstović kazao je da su razlozi nedolaska odbornika na sjednice lokalnog parlamenta isključivo lične prirode, dok je šef odborničkog kluba DNP-a Vladimir Bulatović kazao da su neistinita nagađanja da je izgradnja kolektora u Botunu razlog nedolaska određenih odbornika na sjednice lokalnog parlamenta, ističući da oni svoje stavove uvijek iznose jasno i transparentno. H. P.

LIJEPI SNOVI ILI ČISTI POLITIČKI PROJEKAT: Plan za naselje Velje brdo

Polovičan bilans naših košarkaša u četiri kontrolna meča, posljednja dva je odigrao i novi naturalizovani Amerikanac

Olmen: Osjećam se odlično

što

nastupam za Crnu Goru, nadam se pobjedama na EP

PODGORICA – Dvije pobjede i dva poraza, bilans je košarkaša Crne Gore u četiri od pet planiranih kontrolnih mečeva za predstojeće Evropsko prvenstvo.

Izabranici Boška Radovića pobijedili su u Sarajevu Bosnu i Hercegovinu (102:90), a u Baru selekciju Izraela (88:76), dok su izgubili u gostima od Francuske (81:75) i Grčke (69:61). Ni u jednom od četiri meča naša selekcija nije bila kompletna, u prva dva nije bilo novog naturalizovanog Amerikanca, Kajla Olmena, dok je posljednja dva duela, zbog povrede stopala, propustio Vladimir Mihailović, koji je upitan i za posljednji kontrolni meč, sa Turskom.

Kajl Olmen je kasnio na planirani početak priprema, a njegovo kašnjenje niko u Savezu, niti u stručnom štabu reprezentacije nije javno objasnio. Maltene bez treninga, Olmen je odigrao meč u Solunu protiv Grčke, a na debiju je upisao devet poena (2-1 za dva, 6-1 za tri), pet asistencija, tri skoka i dvije ukradene lopte, za skoro 25 i po minuta igre.

Uz nekoliko odrađenih treninga sa ekipom, pred duel u „Topolici“, novi plejmejker turskog Turk Telekoma, igrač koji ima nezahvalnu ulogu da zamijeni sjajnog Kendrija Perija (ne samo u igračkom smislu, nego i zbog odnosa prema dre-

su naše reprezentacije), bio je starter protiv Izraela, a meč je završio sa 14 poena (5-2 za dva, 4-2 za tri), pet asistencija i tri skoka, za 24 i po minuta igre.... - Ovo mi je tek druga utakmica sa ekipom, još se navikavamo jedni na druge. I dalje smo malo „zarđali“, ali smo sve bolji iz utakmice u utakmicu. Protiv Izraela je bilo znatno bolje nego protiv Grčke, u pogledu izgubljenih lopti i generalno u napadu i odbrani. Napredujemo iz dana u dan – kazao je Olmen.

Američki košarkaš ističe da je naišao na dobar prijem u novom okruženju.

- Sve je sjajno, osjećam se odlično što nastupam za Crnu Goru. Svuda nailazim na dobrodošlicu, svi su jako ljubazni i sviđa mi se okruženje. Srećan sam što sam obukao ovaj dres

- dodao je Olmen. Olmen ima samo riječi hvale za saigrače u reprezentaciji.

- Obožavam ekipu, svi su jako dobri. S nekima sam se već upoznao jer smo igrali jedni protiv drugih u Evrokupu prethodne sezone. Sjajno je igrati sa NBA igračem, sa odličnim evropskim igračima, veoma je zabavno sve u svemu.

Do početka Evropskog prvenstva ostalo je manje od 10 dana i jedna kontrolna utakmica, 22. avgusta protiv Turske u Istanbulu, odakle naša selekcija putuje za finski Tampere, gdje će igrati grupnu fazu Evropskg prvenstva.

- Možemo da igramo još brže, posebno u napadu. Da više vjerujemo jedni drugima u napadu, da svi budu na pravom mjestu u svakom trenutku i slične stvari. Ali to sve dolazi sa uta-

Barski košarkaški klub skoro kompletirao roster za narednu sezonu

RADOVIĆ:

Ne možemo da igramo na mahove

Selektor Boško Radović je bio zadovoljan zbog pobjede protiv Izraela, ali nije igrom tokom svih 40 minuta. Prvo poluvrijeme (49:37) je putokaz kako naša selekcija treba da igra, dok ga brine izdanje u drugom poluvremenu, bez obzira što pobjeda nijednog trenutka nije dolazila u pitanje. - Vidjeli smo da u napadu kada smo ozbiljni, kad imamo dobar „spejsing“ i kada smo u dobrom rasporedu, možemo da damo koš, pa smo se malo opustili u odbrani. Kontrolisali smo čitavu utakmicu, ali ne možemo da se kockamo i igramo na mahove, da igramo dobro 20 minuta, a onda da uđemo u drugo poluvrijeme bez fokusa. Na Evropskom prvenstvu moramo biti na nivou 40 minuta da bismo pobjeđivali utamice – rekao je Radović.

kmicama, tako da što više budemo igrali zajedno, bićemo sve bolji.

Crna Gora će na Eurobasketu igrati u grupi B grupi sa domaćinom Finskom, Njemačkom, Litvanijom, Velikom Britanijom i Švedskom. Plasman u osminu finala izboriće četiri prvoplasirane ekipe.

- Nadam se pobjedama na Evropskom prvenstvu – zaključio je Kajl Olmen. S. J.

PODGORICA - Mjesec nakon što je, zbog opstanka regionalne lige, odustao od mogućnosti da se do kraja bori za nastup u ABA ligi i pristao da igra ABA2 ligu, Košarkaški klub Mornar Barsko zlato je u jednom danu objelodanio kompletan roster za narednu sezonu. Nova imena u barskom klubu su američki plejmejkeri Alston Mejson i Tajlor Peri, te mladi Baranin Luka Kovačević. Peri je igrao za kanadski tim Reptors 905 u NBA Razvojnoj ligi, za ekipu koja je filijala Toronto Reptorsa, dok Mejson dolazi iz NCAA lige, sa Univerziteta Arizona Stejt. Nakon sezone u Teodu, u Mornar se vraća Nemanja Vranješ, koji je sedam godina nosio dres barskog kluba. Pored Hrvata Lovra Runjića, koji je bio u Mornaru i prošle sezone, u tim Mihaila Pavićevića, kada su u pitanju pozicije „dva“ i „tri“,

stigli su Viktor Vujisić, koji je ponikao u Gorštaku, a bivši je igrač Budućnosti, SC Derbija, Podgorice i Teoda, te Budvanin Petar Krivokapić, koji je bio u NCAA ligi nastupajući prošle sezone za Pacifik Tajgerse. Poziciju broj „četiri“ su popunili Lazar Grbović, koji je posljednjih pet godina nastupao na nekoliko koledža u Americi, i Danilovgrađanin Petar Dragović, koji je prošlu sezonu proveo u Slovačkoj. Najzad, na centarskim pozicijama će igrati 29-godišnji srpski košarkaš Luka Majstorović, koji je prethodnu sezonu proveo u Rumuniji, kao i Vasilije Vučinić, nekadašnji omladinski reprezentativac Crne Gore, rodom iz Bijelog Polja, koji je u prošloj sezoni nastupao za Veber Stejt Vajldketse u NCAA ligi. Podsjećanja radi, Mornar je prošle sezone zauzeo posljednje mjesto u ABA ligi, ali je po-

stojala mogućnost da Barani ostanu u eliti, ali se to nije dogodilo. Na posljednjoj Skupštini ABA ligi, između ostalog, još jednom je trebalo da se razmatra mogućnost da Mornar i Cibona, koji su status abaligaša izgubili na terenu (Cibona je izgubila baraž od Ilirije), uz ispunjenje određenih uslova, ipak dobiju „specijalne pozivnice“ i ostanu u eliti ABA lige. Na kraju do toga nije došlo, jer se svemu usprotivio predsjednik Partizana Ostoja Mijailović, prijeteći da će “crno-bijeli” istupiti iz takmičenja ako se ne ispoštuje postojeći dogovor o ispadanju Mornara i Cibone. Na pretposljednjoj sjednici nije bilo većine za prijedlog radne grupe, na čijem čelu je bio upravo Mijailović, da Mornar i Cibona mogu da ostanu u ABA ligi uz obavezu da uplate po 200.000 eura, da sami snose troškove prevoza i smještaja u hotelima na gostovanjima, da

plaćaju troškove službenih lica i zapisničkog stola na domaćim mečevima, te da izbore plej-of kako sve to ponovo ne bi plaćali i za dvije godine. Međutim, nije bilo ni većine da se tim klubovima izbriše uslov da moraju da budu u plej-ofu kako ne bi morali da ispune sve pomenute uslove i u sezoni 2026/27. Pred prethodnu Skupštinu, Mornar je dopisom tražio od Skupštine ABA lige da se njihov prijedlog uvrsti u tačku 6 dnevnog reda, uz molbu da im se za „specijalnu pozivnicu“ omogući samo da plate 200.000 eura, od čega 100.000 eura avansno kroz umanjenje dividende, te preostalih 100.000 do kraja 2025. godine. Iako je postojalo raspoloženje većine da se o tom prijedlogu odlučuje, na kraju se nije glasalo, zbog prvog čovjeka Partizana, ali i odluke Mornara da spriječi da, možda, dođe i do rušenja ABA lige… S. J.

PODGORICA – Najavljujući početak „dinamične sezone koja će iz kola u kolo da bude jako interesantna, kako u Evrokupu, tako i ABA ligi“, predsjednik Košarkaškog kluba Budućnost Voli Dragan Bokan je objelodanio prioritete „plavih“... - U ovoj godini naše najznačajnije takmičenje će da bude Evrokup, jer ono donosi prolaz u Evroligu. Pod dva je ABA liga, najinteresantnije i najdinamičnije, a za nas takmičenje sa najvećim emocijama i nekim najvećim prestižom – kazao je Bokan na početku obraćanja predstavnicima medija. Nakon sjajne sezone u ABA ligi, u kojoj su „plavi“ bili prvi u ligaškom dijelu, i stigli do finala plej-ofa, gdje ih je zaustavio

Partizan, a u Evrokupu su ispunili prvi cilj plasmanom u plejof, Podgoričani se spremaju za sezonu u kojoj će sve da bude još izazovnije, jer je konkurencija na oba fronta još jača.

- Moramo da se pohvalimo prošlom sezonom, rezultatima, jer smo pokazali da možemo da igramo ravnopravno sa klubovima čiji su budžeti ne samo isti kao naš, nego smo pobjeđivali timove koji imaju četiri-pet puta veće budžete. To govori o kontinuitetu našeg dobrog upravljanja i dobrog sklapanja ekipe. Nadam se da će narednih godina sve to da se mnogo organizovanije iskoristi i kada je u pitanju naša reprezentacija – istakao je Bokan. Bokan je kazao da klub očekuje puno od naredne sezone. - Nijesmo u prilici, sa onim što imamo da možemo da prijetimo u Evrokupu, niti u ABA ligi, s obzirom na nenormalno visoke investicije, koje se ove godine dešavaju u Evrokupu, jer znamo koliko plaćaju igrače Bešiktaš i Turk Telekom, koji su najozbiljniji kandidati za osvajanje Evrokupa i plasman u Evroligu. Ali, ako smo mogli da izbacimo Crvenu zvezdu koja je imala četiri ili pet puta veći budžet, ajmo da probamo da to uradimo ove godine u Evrokupu. U ABA ligi je novi sistem takmičenja, dvije grupe po devet timova, a po četiri idu u drugu rundu i vjerujte neće biti lako to izboriti. To se od nas očekuje, to nam je obaveza, ali sa ovakvim ulaganjima u Spartak, u Bosnu, Cedevita Olimpiju, itd... imamo šest kandidata za četiri mjesta i moramo da krenemo ozbiljno od prvog kola – kazao je predsjednik „plavih“.

DUG 1,7 MILIONA EURA Bokan je tokom konferencije za novinare govori najviše o finansijskom i organizacionom djelovanju kluba. - Već imamo kontinuitet rada koji nam donosi dobre rezultate. Bez obzira na smanjenu podršku države, uspjeli smo u proteklih pet godina da održimo klub. U ovom trenutku, igračima, stručnom štabu i zaposlenima ne dugujemo ni cent. Na osnovu reprograma na 24 mjeseca, imamo obaveze za porez, obaveze prema dobavljačima, našim partnerima, nekim agencijama. Ukupan dug u ovom trenutku iznosi 1,7 miliona eura – kaže Bokan.

Čelnici KK Budućnost

Bokan: sigurna igrača

Na Skupštini kluba je usvojen izvještaj za prošlu godinu, kao i finansijski plan zaključno sa 30. junom 2025. godine. - Klub je finansijski konsolidovan, ako nastavimo uspješnu saradnju sa gradom i državom. Vlada nam je pomogla odlukom da nam Monteput opredijeli milion eura, i to nam je pomoglo da koliko-toliko ispoštujemo sve obaveze iz prošle sezone. Očekujem ostatak od 500.000 eura koje smo dogovorili sa Vladom, očekujemo drugi dio koji nam je opredijelila Opština Podgorica. Do večeri kada zvanično predstavljamo tim, u „Plavoj noći“, očekujemo ne samo da imamo postojeći sastav Upravnog odbora, nego, nadam se, i da ga proširimo. Kao uprava smo napravili dodatan napor i uspostavili komunikaciju sa privrednim društvima, koji bi nam i u narednom periodu pomogli i bili na okupu kao proteklih godina. Koristim priliku da zahvalim Vladi i gospodinu Spajiću, hvala i Opštini na čelu sa Sašom Mujovićem, hvala svakom članu Upravnog odbora kluba, bez kojih mi ne bismo da prebrodimo protekle godine. Bokan je izrazio zadovoljstvo što je KK Budućnost Voli „prepoznata kao ozbiljan sportski kolektiv, kao klub koji donosi radost Podgorici, radost cijeloj Crnoj Gori, klub koji se prati, koji opravdava svaki uloženi euro“. - Mi smo tu da što više mladih ljudi bude u dvoranama, da trenira košarku, i mislim da je misija svih u KK Budućnost, i onih koji nam pomažu u lokalnoj upravi i državi, da svi zajedno radimo dobar posao. Da Crna Gora i Podgorica imaju jedan sportski kolektiv koji

organizacionoj situaciji

Bokan: Evrokup je prioritet, sigurna smo luka za svakog igrača koji vjeruje u sebe

je za svako poštovanje, kao što je Budućnost Voli, koji u kontinuitetu puni dvoranu, koji radi dobre stvari. A dobra organizacija je početna stvar za svaki posao, pa i u sportu. Ne želim time da skrećem pažnju na upravu, više volim da govorim i o sportskom dijelu kluba, ali isto tako smatram da je i jedno i drugo jednako bitno. Bokan je istakao da kompanija Voli pokriva 40 odsto budžeta kluba.

- Moram da zahvalim Evropskoj banci koja je sa mnom lično vlasnik te kompanije, koja svake godina izdvaja ozbiljna sredstva da bi Budućnost bila to što jeste.

Prvi čovjek Podgoričana ističe da je „sportski i ljudski nadati se da Budućnost Voli može više u narednim sezonama“.

- Nadam se da smo napravili tu kopču sa lokalnom upravom, državom i privatnim sektorom, da možemo da očekujemo da Budućnost može da ide i bolje i dalje.

SKORO TRI I PO MILIONA ZA IGRAČE

Bokan je kazao da će klub, „kad grad i država ispoštuju ono što je dogovoreno“, moći i da rješava problem sa dugom od 1,7 miliona eura.

- Taj dug je uvijek postojao, nekad je dolazio do 2,7 miliona. Nama su dvije mjesečne plate za zaposlene, igrače i stručni štab nekih 420.000 ili 430.000 eura mjesečno. Taj dug mi lagano smanjujemo posljednje tri godine. Uvijek postoje obaveze, nema kompanije koja ne duguje, recite mi koja je to sportska organizacija nema dugovanja. Košarka je neprofitabilan sport. Bogati ljudi odlučili su da

Bez jake Budućnosti ni država nema dva i po miliona prihoda

Na pitanje Pobjede, koliki je budžet kluba za narednu sezonu, Bokan je odgovorio: - Budžet je prošle sezone bio 3,1 miliona neto za igrače, a sad je tri miliona i 480.000 eura. Na svaku isplatu ide 15 odsto poreza državi. Mislim da država ima između dva i dva i po miliona eura godišnje prihoda od KK Budućnost, direktno i indirektno. Da podijelimo budžet, kao što smo govorili prije nekoliko godina, mislim da bi država u toj preraspodjeli imala trošak – nula. Ako nema Budućnosti na ovom nivou, nema ni dva i po miliona prihoda. Ako ima investicija, onda ima klub, a ima i nula eura troška. Mislim da je bolje ovo drugo – rekao je Bokan.

Nikolić dobio ponudu, ali mu nije odgovarala uloga

U ovogodišnjem rosteru Budućnosti su trenutno samo dvojica crnogorskih igrača, Andrija Slavković i Đorđije Jovanović, što je istorijski minimum kada je podgorički klub u pitanju. - To nije dobro, tu moramo da radimo. Ko god radi u crnogorskoj košarci, a znate

investiraju, da promovišu svoje kompanije. Mi takve kompanije nemamo u Crnoj Gori, niti u regionu, koja može sama da iznese Crvenu zvezdu, Partizan, Cedevita Olimpiju ili Budućnost, da mjesečno izdvaja 600-700.000 kada je Budućnost u pitanju ili 2,5 miliona kada se radi o Zvezdi i Partizanu. Da ne govorim da je to po četiri miliona u Panatinaikosu ili Realu – kazao je Bokan. - Ponavljam, ako dogovor ispoštuju država i lokalna uprava, ako zadržimo isti Upravni odbor, dug će sljedeće godine da bude milion ili 1,2 miliona. Nemamo problema sa poslovanjem, jer imamo ozbiljan menadžment u KK Budućnosti. Dragan Bokan je objasnio šta je klub uradio sa sredstvima koje je ove godine dobio od Opštine Podgorica.

- Od 700.000 koje smo dobili od lokalne uprave ove godine, mi smo 563.500 eura istog dana platili porez. Mislim da u Crnoj Gori KK Budućnost plaća najviše poreza državi. Tačno je da smo u reprogramu, jer je to dug iz prošlosti, i hvala lokalnoj upravi jer nam je omogućila da ga platimo na 24 mjeseca. Od tog duga je 140.000 repro-

da sam prije mjesec izabran za predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore, moramo da iskoristimo svaki mogući klub u Crnoj Gori, a najviše Budućnost, da dovedemo domaće igrače. Do sada se nikada nijesam miješao u rad KSCG, niti u rad reprezentacije, ali

je od prije 15-20 dana to moj posao i očekujte sljedeće godine promjene kada je strategija u pitanju, jer je većina igrača već potpisala ugovore. Bokan je kazao da je Zoran Nikolić dobio ponudu Budućnosti za ugovor na dvije godine.

- Uloga mu nije odgovarala, što je potpuno legitimno. Mi ćemo sačekati, bićemo u komunikaciji i dalje sa Zoranom i sa svim našim reprezentativcima, i nadam se da ćemo sljedeće godine da budemo konkurentni da u Budućnosti bude mnogo više domaćih igrača.

PAJOVIĆ: Izazovna

Sportski direktor Gavrilo Pajović je kazao da je „izazovna sezona pred svima u klubu“.

- Od prošle godine smo nametnuli velike ciljeve, koje smo uspjeli da nadmašimo. a i naša očekivanja. Vidjeli ste da predanim radom svih u klubu, organizacijom i terenom, na čelu sa trenerom igračima, uspjeli smo da ostvarimo rezultat na koji smo svi ponosni. Mi iz sportskog sektora smo prezadovoljni sa svim onim što nam je uprava omogućila, počev od uslova za pripreme. Imamo sve maksimalne uslove, kao možda i najbolji evropski timovi, za nesmetan rad i ulazak u takmičarsku sezonu. U ABA ligi i Evrokupu se dosta timova pojačava, budžete su podigli na nivo zbog čega ove sezone moramo da budemo oprezniji. Ali, uz dosadašnji rad i sav organizacioni i sportski dio, uz veliki podršku naših navijača, prevashodno „varvara“, sigurno možemo doći do ciljeva koje imamo. Radićemo kao i do sada, izvlačićemo maksimum iz svakog igrača. Mislim da je nositi „plavo-bijeli“ dres, pogotovo prošle sezone, bila prava stvar. Bili smo tim koji je u ABA ligi, ali i Evrokupu, pružao maksimum na svakoj utakmici – kazao je Pajović.

U Budućnost su ovog ljeta stigli ukrajinski plejmejker Oleksandar Kovliar, francuski košarkaši Aksel Butej (krilo) i Džeri Frenk Butsijel (centar) te Amerikanci, rodom iz istog grada (Baton Ruža), Skajlar Mejs (bek) i Džejms Tomson (centar). Ugovore su produžili plejmejker Jogi Ferel i krilni centar Džuvan Morgan, a pod ugovorom

gram, više od 400.000 poreza iz poslovne 2024. godine.

IMIDŽ KLUBA

- Vjerujte mi da smo ove godine uštedjeli sigurno milion ili milion i po eura na imidžu koji ima Budućnost zbog toga što redovno plaćamo, što smo klub kontinuiteta, i imamo primjer mnogih igrača koji su iz Budućnosti otišli u veće klubove, kao što je prošle sezone bio slučaj sa Rajtom i Kamenjašem – kazao je Bokan. Predsjednik Budućnosti je posebno pohvalio Rajta.

- Bio je naš najveći ambasador, najviše nam je pomogao

su bili Andrija Slavković, Đorđije Jovanović, Rašid Sulejmon, Flečer Megi i Nikola Tanasković Kenan Kamenjaš i Mekinli Rajt su otišli u evroligaški Dubai, Aleksa Ilić i Mateo Drežnjak će ponovo da obuku dres SC Derbija, Petar Minić je novi član Podgorice Bemax, a dres Budućnosti u narednoj sezoni neće nositi ni centri Alen

kada je u pitanju promocija Budućnosti. Prvi čovjek kluba je ponovio da klub nije ostao dužan nijednom igraču. - Time smo napravili dobar imidž na tržištu. Igrači znaju da su Podgorica, Crna Gora i Budućnost Voli sigurna luka za svakog igrača koji vjeruje u sebe. Nema dilova s menadžerima, nema dolaska preko veze, kako domaćih igrača, tako ni stranaca. Moramo svi da vratimo klubu najmanje onoliko koliko plaća. A svaki ozbiljan igrač može preko Budućnosti da za sebe ostvari mnogo veće ugo-

Omić i Judoka Azubuki - Ljeto je bilo radno, mislim da smo napravili dobre i velike stvari za ekipu, da je napravljen respektabilan tim za narednu sezonu, iako su nam otišli MVP ABA lige i član prve petorke (Rajt i Kamenjaš). Trudili smo se da to nadomjestimo i poboljšamo roster. Zadržali smo sedam igrača i dodali pet novih, dobro poznatih i pro-

vore u narednim godinama. To je njihova šansa i njihov interes. Bokan je objasnio da je budžet za igrače veći za 380.000 eura jer je tržište najmanje 30 odsto skuplje nego prošle godine. - Da li nam to znači da ćemo da ponovimo uspjeh? Ne znači. Ali se nadamo, uz nekoliko godina kvalitetnog rada i sve ono što imamo u proteklih nekoliko sezona, gdje smo napravili sve bolje rezultate, da možemo da očekujemo i da se nadamo stepenici više u Evrokupu. Kao što smo to uradili 2018. godine u ABA ligi ili prošle godine kada smo igrali finale sa Partiza-

vjerenih igrača. Pored igračkog kadra, dobili smo pojačanje u stručnom štabu, sa nama će od naredne sezone da bude novi-stari pomoćni trener Igor Đaletić, i tim potezom smo svi jako zadovoljni jer će nam on donijeti dobre stvari u stručnom, ali i ljudskom pogledu – kazao je Suad Šehović, zamjenik izvršnog direktora za sportska pitanja.

nom. To želimo, tome se nadamo, treba ozbiljno iz prikrajka da se „ušunjamo“ u završnicu Evrokupa, takođe u ABA ligi. Bokan je ponovio da ono što radi klub je „iznad nivoa mogućnosti u Crnoj Gori“. - Ali, uz dobar dogovor između privatnog sektora, koji čini 6070 odsto budžeta, grada i države mi imamo ovakav klub. Ovo je samo rezultat dobrog dogovora sve tri adrese. Sve dok bude tako, ovaj klub će da funkcioniše. Kad otpadne jedna karika, mi nećemo imati ovaj nivo košarke u Crnoj Gori – zaključio je Dragan Bokan. S. JONČIĆ

Jedna od najtalentovanijih fudbalerki u Evropi Maša Tomašević, kompletirala je transfer u Inter iz Milana

Hvala ti, Budućnosti!

PODGORICA - Jedna od najtalentovanijih fudbalerki u Evropi Maša Tomašević, kompletirala je transfer u Inter iz Milana. Prije godinu i po je proglašena za zvijezdu u usponu od strane UEFA, Budućnost je zbog nje postala klub koji pored velikih fudbalera stvara i velike fudbalerke, a Crna Gora zemlja u kojoj se rađaju fudbalski dijamanti i u ženskoj konkurenciji.

Osamnaestogodišnja Maša, inače kćerka fudbalskog trenera Željka Tomaševića, zvanično je krenula putem Dejana Savićevića, Predraga Mijatovića, Mirka Vučinića, Stevana Jovetića, Stefana Savića, Vasilija Adžića, Andrije Bulatovića… Čim je postala punoljetna, potpisala je profesionalni ugovor sa slavnim italijanskim klubom do ljeta 2028. godine.

Tomašević je napravila posao ljeta, ostvarila snove i zahvalila svom dosadašnjem klupu – po-

dgoričkoj Budućnosti – što je učestvovala na njenom zvjezdanom putu.

- Ponosna sam što sam u velikom klubu, ali istovremeno i svjesna da je ovo samo početak. Na novom sam početku, moram mnogo da radim i da se trudim kako bih došla do onoga što želim – rekla je Maša Tomašević nakon predstavljanja u Interu.

Tomašević je tokom priprema nosila crno-plavu desetku, igrala prijateljske utakmice, sticala neprocjenjivo iskustvo…

- Odlično sam prihvaćena, zadovoljna sam sa svime do sada, pogotovo što se tiče terena –imam dobru komunikaciju sa saigračicama, svi mi daju podršku, atmosfera je lijepa… Naravno, tempo i intenzitet treninga i utakmica je mnogo jači nego kod nas, što mi se dopalo. Međutim, to sam očekivala, bila sam spremna i mislim da sam odlično odgovorila tom zadatku.

Drama u Napoliju pred start Serije A

Budućnost je spremila Mašu za velike stvari, baš kao što je u posljednje vrijeme klub spremio

Adžića, Bulatovića, Tomaševića, Đukanovića

- Budućnost i naravno moj trener Dušan Globarević su mi uvijek bili podrška, kako meni, tako i ostalim igračicama. ŽFK Budućnost je, po mom mišljenju, jedino pravo mjesto u Crnoj Gori za dobar fudbalski razvoj djevojčica i djevojaka - jasna je Maša, koja je u prethodnoj sezoni osvojila istorijsku titulu sa plavim damama.

- Titula je nešto što sam dugo željela i sanjala, a dodatno je uljepšan taj istorijski trenutak jer sam bila kapiten tima. Drago mi je što smo napokon uspjele da pokažemo i dokažemo da smo najbolji ženski klub u državi i nadam se da će se niz titula samo nastaviti.

Maša je ljetos emotivno doživjela učešće djevojaka u kvalifikacijama za Ligu šampiona –koliko se obradovala istorijskoj pobjedi ,,plavih“ protiv ekipe

Lukaku teže povrijeđen, Konte traži rješenje

PODGORICA - Samo nekoliko dana pred početak nove sezone Serije A, ozbiljna kriza pogodila je šampiona Italije. Napoli je ostao bez glavne napadačke uzdanice, pošto je Romelu Lukaku doživio tešku povredu zbog koje će van terena biti najmanje četiri mjeseca, a vrlo vjerovatno i do kraja 2025. godine. Trener Antonijo Konte je planirao da belgijski reprezentativac bude oslonac u špicu napada, dok bi ga povremeno odmarao novopridošli Lorenco Luka iz Udinezea. Taj plan

sada se ruši kao kula od karata. Naime, Lukaku je u prijateljskoj utakmici protiv Olimpijakosa doživio pucanje jednog od glavnih mišića kvadricepsa. Povreda zahtijeva operaciju, a prve prognoze govore da je 2025. za njega – završena. Ovo je težak udarac za Kontea, koji je ostao bez svog ,,vojnika“, kako je često nazivao Lukakua, igrača oko kojeg je gradio čitav napadački sistem. Dramatičnost situacije dodatno pojačava činjenica da su klub već napustili Đakomo Raspadori (najčešća za -

mjena za Lukakua) i Đovani Simeone. Tako je jedina preostala ,,devetka“ trenutno Lorenko Luka, što je nedovoljno za tim koji ima visoke ambicije na tri fronta – domaće prvenstvo, Kup i Ligu šampiona. Napoli je sada primoran da ekspresno reaguje na tržištu. Konteova velika želja na početku prelaznog roka bio je Darvin Nunjez, ali je urugvajski napadač umjesto Napulja završio u Saudijskoj Arabiji.

S obzirom na skučeni izbor i ograničeno vrijeme do kraja prelaznog roka, Napoli raz-

Selektor Hrvatske objavio spisak za septembarske mečeve u kvalifikacijama za Mundijal Dalić

pozvao provjerene

za Crnu Goru

PODGORICA - Bliži se septembar kada će fudbaleri

Crne Gore nastaviti kvalifikacije za Mundijal.

Selektor ,,hrabrih sokola“

Aneni Noa, ali i prvoj klupskoj pobjedi u LŠ nekog crnogorskog tima, toliko je očajavala nakon poraza od Spartaka Mijave.

- Uvijek ću pratiti Budućnost, jer su to moje drugarice i van terena i navijam za njih kao i da dalje nosim dres Budućnosti. Stalno sam u kontaktu sa djevojkama, dajem im podršku, a nadam se da ću stići i uživo da ispratim neke utakmice u novoj sezoni. Vjerujem u njih i očekujem da ponovimo stvari od prošle sezone – naglasila je Tomašević. Nova zvijezda crnogorskog fudbala i fudbal – bila je to ljubav od malena koju je Budućnost samo nadogradila.

- Tako je do današnjeg dana, a u Budućnosti sam imala sve uslove za napredak: terene, teretanu, rekvizite… Sjajnu atmosferu, dobre treninge, pravo druženje. I sigurno da nije bilo Budućnosti, ne bi bilo ni Intera - zaključila je Maša Tomašević. D. KAŽIĆ

Robert Prosinečki još nije objavio spisak za utakmice sa Češkom i Hrvatskom, dok je kormilar ,,vatrenih“ Zlatko

Dalić saopštio imena igrača na koje računa za predstojeći termin.

Van konkurencije je nedovoljno oporavljeni Mateo Kovačić, a nema ni veziste Sosijedada – Luke Sučića – koji je precrtan nakon što je tokom prethodne akcije napustio nacionalni tim kako bi prisustvovao vjenčanju sestre.

Dalić se odlučio za očekivana imena – na listi su kapiten Luka Modrić, Ivan Perišić, Mario Pašalić, Joško Gvardiol... - Ne smijemo da se opustimo samo zato što smo dobro krenuli jer znamo da jedan slab dan može da ugrozi naše ambicije. Zato očekujem visok nivo motivacije i odlučnosti na ovom okupljanju - rekao je Dalić.

Crna Gora će 5. septembra ugostiti Češku, a tri dana kasnije gostuje Hrvatskoj.

Prije duela ,,crvenih“ i ,,vatre-

nih“ u Zagrebu, Dalićevi momci odigraće utakmicu sa Farskim Ostrvima.

- Naravno da prihvatamo ulogu favorita protiv Farskih Ostrva i Crne Gore, ali naša obaveza u obje utakmice je da uđemo s maksimalnim fokusom kako bi naš kvalitet došao do izražaja - kazao je Dalić. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo su poseban motiv za fudbalere Hrvatske koji su osvojili odličja na prethodna dva izdanja.

- Da, taj motiv je posebno izražen u godini kada je Svjetsko prvenstvo. Nakon srebra u Rusiji i bronze u Kataru, svi dobro znamo kakva je privilegija predstavljati Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu. Siguran sam da je to svim najboljim hrvatskim fudbalerima najveći cilj ove sezone - zaključio je Dalić. Meč u Zagrebu biće prvi u istoriji između selekcija Crne Gore i Hrvatske.

Na tabeli grupe L vodi Češka sa devet bodova iz četiri meča, Hrvatska je druga sa šest iz dva duela, dok trećeplasirana Crna Gora ima takođe šest bodova, ali nakon tri nastupa. Farska Ostrva imaju tri boda, a Gibraltar nijedan. D. K.

matra nekoliko opcija. Na vrhu liste navodno su napadači Mančester junajteda Rasmus Hejlund i Džošua Zirkze, koji nijesu u prvom planu kod novog trenera Rubena Amorima. U konkurenciji su i Žan Filip

Mateta (Kristal Palas), Artjom Dovbik (Roma traži kupca), Nikola Krstović (Leće)... Konte nije krio ambicije da sa Napolijem napravi iskorak u Evropi, ali trenutna situacija stavlja veliki znak pitanja nad

tim ciljevima. Klub je u alarmantnoj potrazi za rješenjem, a kako italijanski mediji prenose, naredni dani bi mogli biti ključni za budućnost šampiona Italije u sezoni koja još nije ni počela. R. A.

MERIDIANBET 1. CFL (3. KOLO): Arsenal pobijedio Budućnost u meču koji je počeo u neđelju veče, a završio se nepuna 24 sata kasnije

Dupli šamar za šampiona

Dupli šamar za Budućnost – nakon izgubljenog derbija od Sutjeske, sada i poraz od Arsenala (1:0) u posljednjem meču 3. kola Meridianbet 1. CFL.

Utakmica, koja je počela u neđelju veče, a zbog kvara na reflektorima završena nepuna 24 časa kasnije, riješena je u 63. minutu kada je Bošnjak savladao Domazetovića Igrao se glavomet na sredini, a upravo je Mandić glavom spustio loptu u prostor za saigrača iz ofanzive koji je pobjegao defanzivcima ,,plavih“ i rutinski pretvorio šansu u veliki trijumf Tivćana.

Nastavlja se debakl Nenada Lalatovića na klupi crnogorskog šampiona. Srpski stručnjak doveden je kao spasilac, gromoglasno, tako je i najavio svoju misiju, ali kako radi za sada - sve je osim dobro.

Brojke to nepobitno potvrđuju – 47-godišnji strateg ima svega jednu pobjedu kao šef struke Budućnosti, a od početka sezone vodio je tim na sedam mečeva.

TANKO DO PREKIDA

Do prekida u Tivtu nije viđen naročito dopadljiv fudbal. Sporiji ritam, malo šansi, malo pravih momenata i poteza...

Visoko je bila postavljena zadnja linija Arsenala i na samom startu je par puta uhvatila rivala u ofsajdu. U nedozvoljenim pozicijama nalazio se Bojović, ali upravo je napadač Budućnosti imao prvu obećavajuću situaciju kada je krenuo ka golu, s tim što mu čuvar nije dozvolio da bude opasan. Kako je vrijeme teklo, ,,plavi“ su preuzimali posjed i pokušavali da ostvare prevlast na sredini.

Sudija Vujović pustio je igru sa više kontakta, a na to su Tivćani imali prigovore sa klupe. Domaćin je zaprijetio preko Bošnjaka, dok je Serikov uklizavanjem očistio prijetnju ispred mreže gostiju.

Prvu pravu priliku imali su Podgoričani u 21. minutu – Grbić je nabacio loptu, Orahovac reagovao glavom, ali trzaj nije bio ni snažan, ni toliko precizan da bi se savladao golman Zogović Akrobatski pokušaj Miličkovića da pogodi metu u 26, na-

kon osjećajnog dubinskog dodavanja Piščevića, izblokirao je Petović kao posljednji čovjek odbrane Arsenala.

Ozbiljnu priliku za četu Radisava Dragićevića propustio je Ćetković koji je iz peterca, u padu, nabio loptu iznad prečke u 34. minutu.

Budućnost je insistirala na ulasku u igru iz zadnje linije, ali je ta igra bila spora, nesadržajna, bezidejna i nekonkretna u posljednjoj trećini terena, gdje su mjesta mijenjali Grbić i Bojović.

Izuzetak je 41. minut kada je Savović namjestio veliku šansu Miličkoviću čija je izvedba sa nivoa penala bila grozna. Tanko prvo poluvrijeme nastavljano je kratkim trajanjem nastavka.

Neobična scena, mada ne i nešto što se ne dešava u fudbalu - u 52. minutu nestala je struja na stadionu u tivatskom Parku, a kvar na reflektorima nije brzo mogao da bude saniran.

Nije imao izbora glavni arbitar Vujović koji je poslije dvadesetominutnog prekida poslao aktere u svlačionicu...

Novi zapažen nastup Crnogoraca u dresu beogradskog Partizana

Vukotić igrač utakmice, Kostić ponovo strijelac

PODGORICA - Crnogorci

nastavljaju da briljiraju u Partizanu – Milan Vukotić je upisao gol i asistenciju, a Andrej Kostić pogodak u pobjedi nad IMT-om (5:1) u 5. kolu Mocartbet Super lige Srbije. Vukotić je bio igrač utakmice, a na terenu u Humskoj proveo je svih 90 minuta. Kostić je ušao sa klupe na poluvremenu i poentirao na dodavanje saigrača sa kojim je dijelio svlačionicu i u Budućnosti. Među starterima je bio i desni bek Milan Roganović, koji je u 81. minutu ustupio mjesto

Stefanu Miliću ,,Crno-bijeli“ imaju maksimalan skor na domaćoj sceni – sve četiri pobjede. Na tabeli su izjednačeni sa Crvenom zvezdom.

Naredni meč Partizan igra 24. avgusta u Nišu protiv Radničkog. D. K.

Arsenal 1 0

Budućnost 0

Stadion: u tivatskom Parku.

Gledalaca: 600.

Sudija: Savo Vujović.

Golovi: 1:0 Bošnjak u 63.

Žuti kartoni: Ražnatović (Arsenal),

Đuričković (Budućnost).

ArsenalBudućnost 0

Zogović

Ćuković

Petović

Bošnjak

Šahman

Ražnatović

(od 93. Bojanić)

Mikijelj

Vučićević

(od 90. Katanić)

Živanović

Ćetković

Mandić

Domazetović

Đuričković

Serikov

(od 46. Camaj)

Miličković

(od 52. Vukanić)

Grbić

(od 52. Petrović)

Savović

(od 52. Mijović)

Galić

Piščević

Vuković

Orahovac

Bojović

Nenad Lalatović podnio ostavku na mjesto trenera FK Budućnost

Prebrzo

,,uvenula Lala“

Nenad Lalatović je podnio ostavku na mjesto trenera

Budućnosti nakon poraza od Arsenala (1:0) u 3. kolu Meridianbet 1. CFL.

Nije išlo sa kormilarom koji je krajem juna naslijedio Ivana

Brnovića, pa je Uprava crnogorskog šampiona prihvatila da se nakon manje od dva mjeseca raziđe sa srpskim stručnjakom.

Ekscentrični strateg stigao je pod Goricu bombastično, na velika vrata, sa obećavajućum pričom, ističući da mu je želja da uvede Budućnost u grupnu fazu evropskog takmičenja, te da sa ,,plavima“ podigne svoj prvi šampionski trofej. Na međunarodnoj sceni olako je ispustio istorijsku šansu da se upiše u klupske knjige kao jedinstveni trener, a razočarao je i na startu domaćeg prvenstva.

Poslije sedam utakmica, koliko je vodio Podgoričane sa klupe, Lalatović je upisao samo jednu pobjedu – teško izvojevanu, možda i nezasluženu, protiv Jezera u Beranama, gdje je njegov tim ,,blickrigom“ preokrenuo u finišu (2:1). Nakon poraza u dvomečevima sa Noom i osrednjim Milsamijem u Evropi, stigli su šamari u derbiju od Sutjeske (1:0), pa sada i od Arsenala u Tivtu.

U međuvremenu se popularni Lala mučio, lutao je sa taktikom, forsirao da igra sa pet fudbalera u zadnjoj liniji, a to je sistem koji nikako nije legao igračima Budućnosti.

POSLIJE PREKIDA...

Novi dan – novo vrijeme za fudbal.

Napravio je Lalatović promjene, potegao ofanzivnije korake, izvadio trećeg štopera – ubacio krilnog ofanzivca...

Napravio je još gore nego što je bilo. Slaba, letargična, bezidejna i porazna Budućnost upisala je još jednu nulu.

Heroj domaćina bio je Bošnjak koji je postigao jedini pogodak, a mogao je još jedan. Brzonogog Bjelopoljca u tome je spriječila stativa.

Imali su Podgoričani sreće da ne kapituliraju drugi put, ali džaba sve kad pored slabe odbrane – nedostaje učinkovitiji napad, kreativnija sredina. Mnogo problema u Budućnosti, a kraj se ne nazire...

Davor KAŽIĆ

Lalatović je bio interesantan samo na pres konferencijama, nekima i zbog ponašanja kraj aut linije tokom mečeva. Imao je podršku i dobar odnos sa ,,varvarima“, slao im je poljupce i srca, zahvaljivao što su insistirali da prihvati ponudu, ali rastanak je bio realan i neminovan.

- Da sam znao kakva je situacija u Budućnosti, ne bih ni dolazio – rekao je Lalatović nakon prethodno slatkorječivog početka.

Da ima kluba, odmah nakon te konstatacije je trebalo da bude smijenjen, ali ga je štitio jak ugovor. Sada je došetao na rupu. Sam je ponudio da ode, a rukovodstvo nije imalo bolju priliku da prekine saradnju sa trenerom. Lalatović u svom stilu – odlazi ekspresno, kao apsolutni promašaj onoga ko ga je doveo. A doveo ga je prethodni predsjednik Boško Kovačević, koji je u međuvremenu postao bivši.

Nekadašnji defanzivac je prošlost. Budućnost je ponovo u „modu“ – traženja novog rješenja na klupi. Mijenjaju se čelnici, izvršni direktori i šefovi stručnog štaba. Na sve to, u klubu vlada haos. Nema kraja lutanju crnogorskog prvaka.

Partijska podjela funkcija napravila je od ,,plavih“ izgubljeni sistem u vremenu i prostoru.

PONOVO SE UPISAO U STRIJELCE: Milan Vukotić

Odbojkaši Crne Gore neuspješne kvali kacije za Evropsko prvenstvo završili pobjedom protiv Norveške, prvom u posljednje skoro dvije godine

Jevtić: Bitan je rastanak u dobrom raspoloženju

PODGORICA – Završena je skoro dvogodišnja agonija, poslije 11 uzastopnih poraza muška odbojkaška reprezentacija je upisala pobjedu u zvaničnom meču, i to na kraju kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Pobjeda od 3:1 protiv Norveške nije promijenila utisak o neuspješnim kvalifikacijama, koje su za Crnu Goru, praktično, završene prošle godine, ali su se stručni štab „crvenih“, na čelu sa selektorom Ivicom Jevtićem, i igrači na taj način rastali u boljem raspoloženju. Posebno jer su prije toga upisali svih šest poraza u Zlatnoj ligi. Kvalifikacije za EP su, praktično, ispuštene prošle godine, zbog poraza u gostima od Norveške i kod kuće protiv Češke. Posebno je bolan bio maksimalan poraz od Skandinavaca, i zbog načina na koji je doživljen, kada je greška stručnog štaba prilikom prijave startne postave uticala na gubitak prvog seta (neke pozicije su bile istumbane), kasnije i na čitav meč. Nakon toga je tim koji je tada vodio Ivan Joksimović odigrao mnogo bolje kod kuće protiv favorizovane Češke, ali nije mogao više od osvojenog seta.

Kada je Jevtić preuzeo ekipu, znao je da će Crna Gora, u još mlađem sastavu nego prošle godine, kada je Joksimović već debelo započeo proces podmlađivanja, teško da

Meni kao selektoru, kao i momcima koji su stvarno izgarali na svakom treningu, znači puno ova pobjeda, jer se vidjelo koliko su im teško pali svi ovi porazi. Na kraju, kada se pobijedi, konačno se vide osmijesi na licu. Hvala Savezu i svim ljudima u Kolašinu koji su nas podržali - poručio je Jevtić

bude i jedna od pet najboljih drugoplasiranih selekcija koje idu na EP. Za to su bile potrebne obje pobjede sa svih šest bodova, ali je Crna Gora maksimalnim porazom u Češkoj ostala bez ikakvih šansi da se domogne četvrtog uzastopnog plasmana na EP. Zato je meč sa Norveškom bio prilika da se naša selekcija na pozitivan način oprosti od kvalifikacija, da se revanšira Norvežanima za prošlogodišnji poraz i da prekine post koji je trajao

od 9. septembra 2023. godine i trijumfa nad Danskom na posljednjem šampionatu Evrope. Od tog meča do duela sa Norveškom, računajući preostale mečeve na EP, utakmice u kvalifikacijama i u Zlatnoj ligi, „crveni“ su bili u seriji od 11 poraza u takmičarskim mečevima… - Bitna pobjeda za nas, bitno je što smo se rastali u dobrom raspoloženju, poslije puno poraza u Zlatnoj ligi, kao i poraza od Češke u kvalifikacijama za EP. Mnogo je drugačije kada se po-

EP u vaterpolu za igrače do 18 godina

Crna Gora bolja od Srbije

PODGORICA - Crna Gora je pobjedom nad Srbijom otvorila vaterpolo prvenstvo Evrope uzrasta do 18 godina. ,,Ajkule“ su u grupi B protiv snažnog rivala slavile 9:8 (2:3, 3:1, 3:1, 1:3).

U drugoj rundi, tim koji vodi trener Nebojša Milić, sjutra će od 12.30 sati igra protiv Hrvatske.

Duel protiv Srbije bio je izjednačen do finiša druge četvrtine, kada je naša selekcija napravila mini seriju od 3:0 i sredinom trećeg perioda stekla tri gola prednosti - 7:4. Važna prednost je uspješno sačuvana, a rival nije uspio da se približi. Dva i po minuta prije kraja

Marko Milinić je pogodio za 9:6, a Srbija je do kraja uspjela samo da ublaži poraz. Crna Gora nastupila je u sastavu: Ivanović, Kovačić, Moračanin 3, Brnović, Pejović, Roganović 1, Stupar, Bošković 2, Petrović 1, Vukanić, Gojković 1, Milinić 1, Šejović, Todorović. A. M.

bijedi i kada na odmor ode sa pobjedom u glavi - kazao je Ivica Jevtić, selektor Crne Gore. - Meni kao selektoru, kao i momcima koji su stvarno izgarali na svakom treningu, znači puno ova pobjeda, jer se vidjelo koliko su im teško pali svi ovi porazi. Na kraju, kada se pobijedi, konačno se vide osmijesi na licu. Hvala Savezu i svim ljudima u Kolašinu koji su nas podržali - dodao je Jevtić.

S obzirom da na to da iduće godine neće igrati na EP, oče-

kuje se da će naša selekcija ljeto provesti igrajući Srebrnu ligu, s obzirom na to da je ove godine ispala iz Zlatne lige. To će biti dio priprema za naredne kvalifikacije, ili, pak, za nastup na EP 2028. godine, kada Crna Gora, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom i Mađarskom, dobije organizaciju Eurovoleja.

- Nadam se da ćemo u budućnosti da dođemo do novih pobjeda i boljih rezultata – zaključio je Jevtić. S. JONČIĆ

Cimbaljević: Znamo koliko smo naporno radili za sve ovo

Protiv Norveške je ekipu „vukao“ primač servisa Vukašin Cimbaljević, koji je upisao 23 poena i odigrao najbolju partiju u dresu seniorske reprezentacije. - Nakon poraza u Češkoj, uspjeli smo da se iskupimo pobjedom protiv Norveške. Prije meča smo sebi kazali da moramo da se potrudimo da što bolje odradimo utakmicu, da damo sve do sebe, bez obzira da li ćemo da dobijemo ili izgubimo. Na kraju smo pobijedili 3:1, čestitam ekipi i stručnom štabu. Znamo koliko smo naporno radili za sve ovo, nije nas sve najbolje poslužilo u Zlatnoj ligi, bilo je povreda, nijesmo bili zdravo, a nijesmo se ni proslavili. Ali, rastemo iz godine u godinu i spremamo se za sve što dolazi, za tu 2028. godinu - kazao je Cimbaljević.

MOTOGP: Poslije lošeg izdanja u Austriji, Banjaja poručio Dukatiju Ponestaje

PODGORICA - Frančesko Banjaja je dvostruki MotoGP svjetski šampion i prvi vozač poslije Kejsija Stonera koji je crvenoj italijanskoj ekipi donio šampionski trofej, poslao je poruku čelnicima svog tima. Frančesko smatra da problem ne leži u njemu i njegovoj vožnji i poručio Dukatiju: - Sve ono što se dešava cijele godine, dogodilo se i na trci u nedjelju. Borim se i dajem sve od sebe, ali ovoga puta je to značilo poziciju broj osam. Pobjednik trke je slavio vremenom kojim sam ja pobijedio prošle godine. Imam taj potencijal. Ne znam zašto mi ništa ne funkcioniše. Marko Beceki i Mark Markes rade sve bolje od mene. Imao sam 12 sekundi zakašnjenja na stazi na kojoj

sam uvijek pravio razliku i ne razumijem to, stvarno ne razumijem. Nijesam mogao da dodajem gas kako sam želio, svi su me obilazili u krivinama. Dukati to mora da mi objasni, ali ponestaje mi strpljenja - rekao je iskreni Frančesko Banjaja. Ove sezone ,,Peko“ vozi dosta

slabije nego prethodnih godina, dok njegov timski kolega Mark Markes hita ka još jednoj tituli MotoGP šampiona. Banjaja je u Austriji počeo sa treće pozicije i završio tek kao osmi, dok je Markes počeo sa drugog mjesta i pobijedio u Špilbergu. R. A.

ALJASKA, najveća i najmlađa američka savezna država, ima iznenađujuću poveznicu s Balkanom. Iako je njezino simboličko i povijesno značenje za Rusiju i Ameriku dobro poznato, manje se zna da je jedan od ključnih političara zaslužnih za njezin status 49. zvjezdice na američkoj zastavi bio sin Hrvatice i Crnogorca, piše BBC na srpskom.

Mike E. Stepovich bio je sin ribara Marka Stijepovića, koji je krajem 19. stoljeća stigao u Ameriku iz Risna, primorskog gradića u Crnoj Gori. Njegova majka Olga bila je iz obitelji koja je emigrirala iz Hrvatske. Poput tisuća drugih pustolova, tragača za zlatom i osiromašenih Europljana, i Marko je na prijelazu stoljeća potražio novi početak na Aljasci, teritoriju bogatom naftom, plinom i plemenitim metalima.

Na Aljasku je stigao 1892. godine. Ribarenje je zamijenio rudarskim pijukom, nastanio se u Fairbanksu i prezime Stijepović promijenio u Stepovich. Ondje se oženio Olgom Bart iz Hrvatske i dobio sina Mikea. Iako je kao samouki rudar stekao nadimak „Mudri Mike”, obitelj mu se raspala – razveo

Kako je sin balkanskih iseljenika promijenio istoriju Aljaske

se od Olge, koja je sa šestomjesečnim sinom otišla u Oregon.

Uspon U politici

Mike mlađi diplomirao je pravo, a nakon službe u američkoj mornarici tijekom Drugog svjetskog rata, vratio se 1948. u rodni Fairbanks, gdje je ubrzo imenovan gradskim tužiteljem. U politiku je ušao 1950. kao republikanac, prvo kao zastupnik u Zastupničkom domu Aljaske, a zatim i kao senator. Njegov glavni politički cilj bio je jasan: osigurati da njegova rodna Aljaska, tada još samo teritorij, dobije status savezne države. Borio se protiv povećanja poreza na rudarstvo i ribolov, a zbog svoje opuštenosti i ležernog ponašanja bio je cijenjen čak i među političkim neistomišljenicima. „On je do-

bar momak, sviđa mi se Mike”, rekao je tadašnji demokratski zastupnik E. L. Bartlett.

GUverner s misijom Predsjednik Dwight D. Eisenhower imenovao ga je 1957. guvernerom teritorija Aljaske. U to vrijeme, mnogi stanovnici Aljaske protivili su se statusu savezne države, a ni Bijela kuća nije vidjela veliku korist od uključivanja ogromnog i slabo naseljenog teritorija u savezne institucije.

No, Stepovich nije odustajao. Uz podršku republikanaca u Senatu i Kongresu te zeleno svjetlo samog Eisenhowera, njegova „uporna, ali topla diplomacija urodila je plodom”, kako je pisao časopis Time. Zastupnički dom je 9. lipnja 1958. usvojio zakon o državnosti Aljaske.

„Odlično, odlično. Vrlo sam sretan zbog naroda Aljaske”, izjavio je tada ushićeni 39-godišnji Stepovich. Nakon što je zakon potvrdio i Senat, novine u Fairbanksu objavile su slavni naslov: „We are in” (Ušli smo). Čak su i starosjedilački narodi bili zadovoljni. „To je dobro. Bit ću presretan kada prvi put budem glasao za predsjednika”, citirao je magazin Time Eskima Olivera Amuaka. U siječnju 1959. Eisenhower je i službeno potpisao zakon, a na povijesnoj fotografiji s ceremonije vidi se ozareni Stepovich kako s predsjednikom ponosno drži primjerak novina. Nakon što je Aljaska postala savezna država, funkcija guvernera teritorija je ukinuta, a Stepovich je izgubio u utrci za mjesto u američkom Senatu.

obitelj i balkansko na sljeđe

U braku sa suprugom Matildom, također podrijetlom iz Hrvatske, Stepovich je imao trinaestero djece. Svi su pohađali lokalne katoličke škole, a o novcu i disciplini u kući raspravljalo se na hrvatskom. „Tada bismo znali da nešto nije u redu”, prisjetio se njegov sin Nick. Kada je 1957. imenovan guvernerom, obitelj se preselila u vilu gdje ih je u garaži dočekala crna limuzina s registarskom pločicom na kojoj je bio samo broj 1. „Natjerat ću djecu da nacrtaju još nekoliko. Zamislite me u automobilu s registarskom pločicom broj 1”, našalio se tada u intervjuu za New York Times. Jedna od Stepovichevih kćeri, Nada, udala se za legendu NBA košarke Johna Stocktona. Njihov sin David Stockton također

je košarkaš, a jedno je vrijeme igrao i za zagrebačku Cedevitu. „U obitelji moje majke ima više verzija o našem podrijetlu. Ne zna se precizno je li ono hrvatsko, srpsko ili, najvjerojatnije, crnogorsko. Imam želju o tome saznati nešto više i mnogo bih volio posjetiti Crnu Goru jednog dana”, prenijeli su mediji Stocktonovu izjavu. oproštaj od pionira aljaske

Mike Stepovich preminuo je 14. veljače 2014. godine. Na oproštaju u katedrali u Fairbanksu okupilo se oko 500 ljudi kako bi odali počast „pioniru Aljaske i obiteljskom čovjeku”. „Cijela naša obitelj je preplavljena ljubavlju i podrškom s Aljaske. Fairbanks je bio njegov rodni grad, ovdje je podigao obitelj”, rekao je tada njegov sin Nick.

Američki predsjednik Ajzenhauer rukuje se s guvernerom Aljaske Majkom Stijepovićem tokom posjete Bijeloj kući, nakon što je Aljaska izglasana kao 49. savezna država

Fotografija za porodični album

PAVLE ROVINSKI O CRNOJ GORI

Palate koje iz godine u godinu sve više propadaju

Priredio:

Kada se prođu Verige, ulazi se među planine, takoreći u njihova njedra. Te planine su najviše u cijelom lancu koji ide duž Dalmacije, među kojima se na austrijskoj strani ističe Orjen (6.223 futa), a na crnogorskoj Lovćen (sa Štirovnikom, visokim 5.742 f.), gdje su se smjestile Krivošije i Crna Gora, koje su uvijek predstavljale najtvrđi bedem prema Turcima.(...) Pravo pred nama se nalazi gradić Perast, nekada gnijezdo slavnih moreplovaca i sklonište uskoka i morskih pirata, sada napola opustio. Okružen golim kamenim brdima, on se, sa omanjim maslinovim šumicama, jedva prilijepiio za strme planinske padine i kao da je svakog minuta spreman da se spusti u more. Nekada je tu bila nautička škola, i u njoj se obučavalo pomorskim vještinama 12 ruskih mladića (17 bojara, prim. pr) koje je poslao Petar Veliki, pod rukovodstvom poznatog tamošnjeg učitelja Madžarevića (Marka Martinovića, prim. prev.). U gradskoj vijećnici nalazi se slika na kojoj se oni vide kako sjede za stolom i pažljivo slušaju riječi svoga učitelja. U vijećnici, na prednjem zidu, zapisan je slavni podvig Peraštana, koji su jedanput herojski odbili napad jake turske vojske. Tu i tamo srijeću se nadgrobne ploče sa grčkim i rimskim natpisima. Očigledno je da je to mjesto nekada imalo poseban značaj na ovom području. Iznad grada priljubljena je tvrđava Santa Crae, slična manastiru, okružena stijenama, a od nje ide putić na Stapek, gdje se takođe nalazi tvrđava, jedna iz guste mreže tvrđava u Krivošijama. Ispred samog Perasta nalaze se dva ostrvceta - Svetog Đorđa i Bogorodice, - druga-

čije Scoglio dello Scarpello i Maria dello Scarpello (Gospa od Škrpjela - prev.). Tu se 15 avgusta (po novom kalendaru) svake godine održava veliki narodni sabor, na kojemu učestvuje sva Boka, prvenstveno katolička. Ikona Bogomatere nalazi se u oltaru i sva je okovana u srebro i prekrivena je različitim poklonima. Uz to, prilozi i pokloni se čuvaju u vitrinama, a među njima su i ruske medalje iz vremena Petra Velikoga, koje su donijeli ruski mornari. Jedna od prostorija u objektu uz crkvu sva je prekrivena slikama koje pokazuju spasavanje različitih brodova koje se pripisuje toj čudotvornoj ikoni. O njoj postoji cijela legenda prema kojoj je ikona donesena sa ostrva Negroponto 1452. godine. Perast leži u podnožju uzvišenja Ilijino brdo (Casson 2.783 f.) koje ovdje zalazi u more i dijeli ga na dva zaliva - Risanski, na čijem sjevernom uglu leži gradić Risan, i Kotorski, s gradom Kotorom na samom njegovom južnom uglu. Risan je čisto pravoslavna oština sa hercegovačkim stanovništvom, vrlo postojanim i preduzimljivim. Od toga grada ide put preko Krivošija prema Grahovu i Nikšiću, s kojim Risan obavlja najveći dio svojih trgovačkih poslova. Lijevo od Risna, u dubokom uglu, između stijena i šume od lovorika, uvuklo se selo Morinj, iznad kojega se zimi i uopšte u kišovitim sezonama stropoštava bučni vodopad Sopot, a na putu ka Perastu, na dovoljno komunikativnom prosto-

U Prčanju se nalazi trobrodna kuća u kojoj su, po predanju, živjele tri sestre. Zbog čega se i naziva Tre sorelle. S njima se završilo postojanje njihove porodice, a sada u kući žive nekakva natprirodna bića - samovile

ru nalazi se pravoslavni manastir Banja. Na obali suprotno od Perasta nalazi se selo Stoliv, koje se sastoji iz dva dijela, gornjeg i donjeg, u sjenci koštanove šume, koja donosi i jedan od prihoda stanovništvu. Dalje je Prčanj (Percagno), gradić koji se protegao obalom, koji je u trgovini suparnik Kotoru, što je posljednje vrijeme oživjela, ali, kao i u drugim bokeljskim gradovima, u periodu je opadanja. Tu se nalazi trobrodna kuća u kojoj su, po predanju, živjele tri sestre.

Od Risna ide put preko Krivošija prema Grahovu i Nikšiću, s kojim Risan obavlja najveći dio svojih trgovačkih poslova. Lijevo od Risna, u dubokom uglu, između stijena i šume od lovorika, uvuklo se selo Morinj, iznad kojega se zimi i uopšte u kišovitim sezonama stropoštava bučni vodopad Sopot

Zbog čega se i naziva Tre sorelle. S njima se završilo postojanje njihove porodice, a sada u kući žive nekakva natprirodna bića - samovile. Na kraju tog zaliva, na istoj strani, nalazi se i mjestašce Muo, stanište ribara i lađara, i istovremeno sklonište Kotorana od ljetnjih vrućina, jer se ovdje oko četiri sata poslije podne i usred ljeta sunce već sakriva za brdima: to je greben Vrmac (2.450 f.), koji se pruža kao klanac duž morske obale. Idući prema istoku (zapadu – prim. prev.) ka Orjenu, od kojega ga odvajaju Verige. Na njegovom vrhu je ranije postojala tvrđava, a i sada postoje nekakva posebna utvrđenja, koja se spolja ne vide dovoljno, jer su uglavnom ukopana u zemlju. Svojim uzvišenjem Vrmac formira poluostrvo ko-

je odvaja kotorsku luku od tivatske, među kojima nema više od 5 km prave linije. Obala koja je na suprotnoj strani od opisane ali na istoj strani gdje je i Perast, sasvim je drugog karaktera. Tamo su se dva glavna sela - Donji Orahovac i Ljuta, zbila kao u kakvom rovu, i nad njima su brda sa skoro vertikalnim hridinama. (...) Nekada je Dobrota bila bogato stjecište moreplovaca, dok je sada zbir palata u kojima niko ne stanuje, koje su zatvorene i svake godine sve više propadaju: stanovnici tog sela razlikuju se od svih Bokelja svojim karakterom i moralnim pogledima: posebno su ponosni i drže se dostojanstveno, nijesu dovoljno međusobno komunikativni i njihove kuće su uglavnom izdvojene i, sjedeći pred kućama, vole da razgovaraju na odstojanju, više nego da se posjećuju. Žene žive takoreći u potpunoj izolovanosti i u kući u svemu ugađaju muževima. U odjeći prevladava crna boja. Dobrotu su više nego druga mjesta u Boki napadali Crnogorci, pa svaka kuća ima puškarnice. Dali smo podatke samo o glavnim gradićima, selima i mjestima. Među njima se nalazi još dosta naselja koja imaju osobita imena i njima je ukrašena cijela obala mora, gdje god je moguće stvoriti uslove za život. I svi se oni završavaju Kotorom, koji se ugnijezdio u najudaljenijem uglu, i zalijepio se za malu površinu u podnožju stijena koje se nad njim uzvisuju. I tu, kao i u Novome, crni zidovi koji okružuju grad obrasli su bršljanom, a raširen po obali vrt sa cvjećarnicama uljepšava mračni izgled grada, koji se sastoji iz tijesnih krivudavih ulica sa visokim sivim zdanjima. (Nastavlja se)

Opisi ruskog naučnika Pavla Apolonoviča Rovinskog omogućavaju nam da i danas stvorimo žive slike crnogorskih prilika i načina života s kraja 19. stoljeća. Putopisi su nastali 1887. godine

Slobodan ČUKIĆ

Feodor Karačaj - Pogled na Verige i otočiće pred Perastom

Feodor Karačaj - Prčanj

Feodor Karačaj - Morinj

Cjenovnik čitulja Formati

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Posljednji pozdrav našem voljenom bratu i ujaku

JANKU

Markovom UKŠANOVIĆU

Dragi naš, uvijek ćemo se sjećati tvoje pažnje i dobrote prema nama.

Opraštam se od mog odvažnog i plemenitog tetka

SRETENA PEROVIĆA

Hvala što si meni i mojoj porodici bio više od tetka, dobar, iskren i nesebičan. Nedostajaće nezaboravni razgovori sa tobom. Ostaješ u našim srcima i sjećanjima kao jedinstven i neponovljiv.

GAGA POPOVIĆ sa porodicom

19. avgust 2025.

853 S tugom se opraštamo od našeg dugogodišnjeg kolege i saradnika, dragog i poštovanog

SRETENA PEROVIĆA

Pamtićemo ga po njegovom ogromnom doprinosu crnogorskoj kulturi i upečatljivom tragu koji je ostavio na stranicama našeg lista. Porodici iskreno saučešće.

KOLEKTIV POBJEDE

Posljednji pozdrav našem dragom

SRETENU PEROVIĆU AKADEMIKU I DUGOGODIŠNJEM PREDSJEDNIKU DANU

Sa dubokim osjećanjem žalosti i tuge, DANU se oprašta od jednog od svojih osnivača, dugogodišnjeg svog Predsjednika, istaknutog crnogorskog stvaraoca, pjesnika afirmisanog u regionalnim i međunarodnim okvirima, akademika Sretena Perovića. On je svojim kapitalnim književnim djelima i ukupnim radom trajno zadužio crnogorsku nacionalnu kulturu, jezik i državu Crnu Goru, za čiju se slobodu čitavog života borio kao moralni, dosljedni, bastadurni, renomirani čovjek i javni djelatnik.

Vječna Ti slava, ponosni i zaslužni crnogorski patrioto. Počivaj u miru. Laka Ti sveta dukljanska/crnogorska zemlja.

PREDSJEDNIŠTVO DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI

Posljednji pozdrav dragom

SRETENU PEROVIĆU

835

Oproštaj od velikog prijatelja

akademik SRETEN PEROVIĆ

Sagorio si poput ogromnog Meteora ostavljajući za sobom djela neprolaznog zvjezdanog sjaja.

STANIŠA IVANOVIĆ

S poštovanjem i bolom, opraštamo se od našeg dragog strica

SRETENA PEROVIĆA

SRĐAN i ZDENKA PEROVIĆ sa porodicama

EMILIJA, TAMARA, SRĐAN i MILENA DURUTOVIĆ

829

S poštovanjem tvoji: sestra ANKA sa porodicom 796

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom komšiji

SRETENU PEROVIĆU

Sve godine našeg dugog druženja kao komšije proveli smo uz obostranu ljubav i poštovanje koju nikad nećemo zaboraviti. Tvojoj duši vječiti mir i spokoj, dragi Sretene, a porodici iskreno saučešće.

Porodica pokojnog NIŠE BOŠKOVIĆA DESA, ZDRAVKO i MIODRAG sa porodicama

Posljednji pozdrav našem dragom čika

SRETENU PEROVIĆU

Vedrinom i poetskim šarmom vedrili ste i naša druženja sa Vašom i našom Milicom. Čuvaćemo sjećanja i po dobru Vas pominjati.

Miličine drugarice MILENA, NATAŠA i SANJA

SRETEN PEROVIĆ (1932–2025)

Opraštamo se od dugogodišnjeg predśednika Crnogorskoga PEN-a i jednoga od posljednjih u generaciji utemeljivača jezičke, književne i kulturne montenegristike. Slava Mu!

Crnogorski PEN centar

SRETEN PEROVIĆ (1932–2025)

Bila je čast sarađivati s Tobom! KOLEKTIV FAKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

SRETENU I. PEROVIĆU

Posljednji pozdrav, DRAGAN i TANJA

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju

SRETENU PEROVIĆU

GINA DEDIĆ

Druže moj

FILIP KNEŽEVIĆ

Dobro došao u „dolinu Bogova“, kako si ti znao da mi kažeš. Ovo, drug moj, nije posljednje zbogom jer je to tebi teško reći, ovo je samo jedan dio do našeg ponovnog susreta gdje ćemo zajedno dovršiti ono pivo što nas čeka.

Voli te i nikad te neće zaboraviti tvoja

Tvoj osmijeh, tvoja riječ i tvoja dobrota ostaće zauvijek u mom srcu i mojim mislima. Počivaj u miru, neka ti duša nađe vječni spokoj.

DRUGARICA iz Bara 846

Posljednji pozdrav dragom

Od MIRE i SLAVKA sa porodicama

Zemo moj

Sačuvao si čast i obraz, momčino. A znaš onu našu „zlato, srećan put“ Do nekog novog viđenja neka mi te anđeli čuvaju.

Posljednji pozdrav dragom

VOJU

Najhrabrijem momku

Čast mi je bilo što sam te upoznala. Nikad neću zaboraviti koliko si me pazio kad sam bila bolesna. Do nekog novog susreta čuvam te u srcu

Voli te ZOKI 848

Zauvijek u našim srcima. Posljednji pozdrav od MIŠKA i SONJE sa ćerkama

802

Počivaj u miru. RAJKAN, NATAŠA, ANDREA i VASILISA SUBOTIĆ

Bratu

FILIPE

SIMI

FILIP KNEŽEVIĆ

ZORANA

FILIP KNEŽEVIĆ

Dragi

FILIPE

FILIPU

Posljednji pozdrav

FILIPU KNEŽEVIĆU

Počivaj u miru, vuče gorski.

Posljednji pozdrav dragom drugu

PETRIČEVIĆU

SRĐA VUJOVIĆ sa porodicom

806

819

Posljednji pozdrav dragom drugu

Počivaj u miru.

839

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

FILIPU PETRIČEVIĆU

Počivaj u miru, neka ti duša caruje.

SAŠA, SANJA, PEĐA i LUKA KUSOVAC

Posljednji pozdrav našem

809

Posljednji pozdrav dragom drugu i iskrenom prijatelju

Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a tvoj dragi lik će zauvijek živjeti u našim mislima i srcima. Tvoji drugovi RANKO i ĆELE

GORAN ORLANDIĆ sa porodicom 820

Posljednji pozdrav

Od komšija iz Grahovske 818

Posljednji pozdrav dragom

805

Počivaj u miru.

ŽELJKO - ZIKO, VESNA i MARINA sa porodicama

PETRIČEVIĆU

Od ujne MILICE, brata BELOGA i sestre SANJE sa porodicama

Prijatelju

Počivaj u miru.

RATKO SMOKOVAC i BOBAN KRSTEV

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

DRAŠKOVIĆ sa porodicom

810

FILIPU

Utorak, 19. avgust 2025.

Posljednji pozdrav našem drugu

Bio si gost koji je postao domaćin u našim srcima. Odlaziš, ali zauvijek ćeš sjedjeti među nama, u pričama i uspomenama.

Kolektiv SCOTTISH PUB ACADEMIA

Posljednji pozdrav ujaku mojih drugova

FILIPU PETRIČEVIĆU

S tugom i nevjericom zbog tvog iznenadnog i preranog odlaska, opraštam se od tebe.

VUKAŠIN MILIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom

Dragi Fika, neka tvoja dobra, plemenita duša počiva u miru među anđelima. Čuvaćemo te od zaborava.

Porodici iskreno saučešće.

Posljednji pozdrav drugu

Posljednji pozdrav dragom

Fika, počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.

IVAN MILOŠEVIĆ sa porodicom

827

Posljednji pozdrav

Zla sudbina te odvoji od nas. Počivaj u miru.

841

Posljednji pozdrav voljenom

FILIPU PETRIČEVIĆU

BATO MILIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav drugu

S tugom i poštovanjem živjećeš u našem sjećanju. RATKO, NATAŠA i ANJA LEKIĆ 840

Počivaj u miru, moj dobri Fika.

MARKO KAPIČIĆ sa porodicom

ALEKSANDAR i NENAD LIPOVINA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom

Čuvaćemo te od zaborava. ŽELJKA, MARKO, TAMARA i ANA DAPČEVIĆ

Posljednji pozdrav kumu

FILIPU PETRIČEVIĆU

MIŠKO RADIŠIĆ

Posljednji pozdrav dragom

852

Od porodice MUDREŠA 837

828

FILIPU PETRIČEVIĆU

FILIPU

FIKA

Kumovi

FILIPU

FILIPU PETRIČEVIĆU

FILIPU

MIJO i LJILJA MILIĆ

Posljednji pozdrav

FILIPU PETRIČEVIĆU

Iskreno žalimo zbog smrti našeg poštovanog kolege, a uspomenu na njega čuvaćemo od zaborava.

SINDIKALNA ORGANIZACIJA CRNOGORSKOG ELEKTROPRENOSNOG SISTEMA

Posljednji pozdrav

842

FILIPU PETRIČEVIĆU

ĐOKO i STEVO MILIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom drugu i bratu

FILIPU PETRIČEVIĆU

Bio si nam više od druga... u svakoj volji i nevolji kao brat. Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom. Nikada te nećemo zaboraviti, naš dobri brkati.

MILOVAN i MIRKO BOŠKOVIĆ sa porodicama

834

FILIPU PETRIČEVIĆU

Utorak, 19. avgust 2025.

S iskrenom tugom i dubokim uvažavanjem opraštamo se od dragog kolege

FILIPA PETRIČEVIĆA

Njegovim odlaskom izgubili smo čovjeka sa kojim smo dijelili radne dane, zajedničke obaveze i trenutke prijateljstva. Sjećanje na njega ostaće trajno u našim mislima.

CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM AD

807

Posljednji pozdrav našem dragom

PETAR, DRAGO i NANA

813

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

821

19. 8. 2025

Vitana PEJOVIĆ

Radosti, prođoše dvije godine. Nedostaješ…

VLATKO ĐURIŠIĆ sa porodicom

RADOVAN MIJANOVIĆ sa porodicom

DARINKA

PORODICA

811

FILIPU

BRANKI BOGDANOVIĆ

Prošlo je pet godina. Kao jedan dugi i tužni dan. Osjećamo je tu, među nama, sa osmijehom i ljubavlju. Kako se raduje svom unuku. I nama, kao i uvijek.

Volimo je i pamtimo.

S ljubavlju,

Njeni ALEKSANDAR, FILIP, MILENA i TADIJA

19. 8. 2011 – 19. 8. 2025.

Godina dana je od smrti

DARE Mišove MRVALJEVIĆ

Tuga i bol se ne mjeri vremenom, već prazninom koju si ostavila u mom srcu.

Istina je bolna tuga beskrajna riječi malo a bola mnogo da bih rekla koliko mi, Majko, nedostaješ.

Tvojim odlaskom uskraćena sam za veliku ljubav, toplinu i čvrst oslonac.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Prođoše godine i mjeseci, ali bol i tuga za vama ne jenjavaju Vaša MARINA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Godina dana je od smrti

Tog avgustovskog dana otišla si, majko, tiho, ostavljajući prazninu u domu, bol u duši, tugu u srcu. Tvojim odlaskom ništa više nije isto, bila si nam, majko, sve i dom i rod i otac i majka i brat.

Bila si naša sigurnost, naše utočište, naš temelj i to sve izgubismo. Ipak pokušavamo da se izborimo sa svakim jutrom bez svitanja, danom bez radosti, noćima punim tuge, patnje i boli.

Borimo se sa suzama dok naviru sjećanja na one lijepe dane kad smo bili srećni.

Tvoj častan i dostojanstven životni put daće nam snagu da istrajemo u sudbini koja nam je predodređena.

Nedostaješ nam, majko, i ovu ogromnu prazninu niko i ništa ne može nam popuniti.

Hvala ti za sve.

Tvoje ćerke ZORICA, MILKA i NADA

Godina dana od smrti

DARE Mišove MRVALJEVIĆ

S ponosom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe. Hvala za svu pažnju koju si mi nesebično pružala.

ZORA PEJOVIĆ

Majko, prođe i treća godina bez tebe. Tvoj lik, topla i iskrena riječ mnogo fale. Puno je onih trenutaka koje bih podijelio sa tobom. Neka tvoja dobra duša počiva spokojno, ne brini za nas, odmori.

Tvoj ZORAN sa porodicom

DARE Mišove MRVALJEVIĆ

Tvoja NANA

GORAN BOGAVAC

TUŽNO SJEĆANJE

LJUBICA RATKO

Našoj Majci, svekrvi i babi

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Utorak, 19. avgust 2025.

JAVNI POZIV ZA USLUGU ORGANIZOVANJA MATURSKE EKSKURZIJE

BROJ: 640

DATUM: 18.08.2025. GODINE

JU Srednja stručna škola Ul. Bulevar crnogorskih junaka br. 79/2, Cetinje, PIB:02255626 Telefon: 069/095-034

Internet adresa: www.srednjastrucnacetinje.me E-mail: skola@sss-ct.edu.me

PROCIJENJENA VRIJEDNOST NABAVKE ZA 30 UČENIKA IZNOSI 15.500,00 € BEZ PDV-a.

Predmet nabavke: Organizovanje realizacija maturske ekskurzije učenika za školsku 2025/ 2026 godinu.

Obavezni uslovi za učešće u javnom pozivu: Privredni subjekat mora da posjeduje: 1. Dokaz da nije pravosnažno osuđivan čiji izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: a)kriminalnog udruživanja;b) stvaranja kriminalne organizacije; c) davanje mita; č) primanje mita; ć) davanje mita u privrednom poslovanju;d) primanje mita u privrednom poslovanju; dž) utaja poreza doprinosa; đ) prevare; e) terorizma; f) finansiranja terorizma; g)terorističkog udruživanja; h) učestovanja u stranim oružanim formacijama; i) pranja novca; j) trgovine ljudima; k) trgovine maloljetnimlicima radi usvojenja; l) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica uropskom odnosu; Ispunjenost obaveznih uslova dokazuje se na osnovu uvjerenja ili potvrde: nadležnog organa izdatog na osnovu kaznene evidencije,u skladu sa propisima države u kojoj privredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj izvršni direktor tog privrednog subjekta ima prebivalište

2. Dokaz da je izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko zdravstveno osiguranje. Ispunjenost obaveznih uslova dokazuje se na osnovu uvjerenja ili potvrde: organa uprave nadležnog za poslove naplate poreza, odnosno nadležnog organa države u kojoj privredni subjekat ima sjedište.

3.Dokaz da je upisan u Centralni registar privrednih subjekata ili drugi odgovarajući registar u državi u kojoj privredni subjekat ima sjedište. Ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti dokazuje se dostavljanjem: dokaza o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata ili drugom odgovarajućem registru, sa podacima o ovlašćenom licu privrednog subjekta

4.Privredni subjekt treba da posjeduje ovlašćenje za obavljanje djelatnosti (dozvola, licenca, odobrenje ili drugi akt) u skladu sa zakonom. Ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti dokazuje se dostavljanjem: - licence za javni prevoz putnika u unutrašnjem ili međunarodnom drumskom saobraćaju, sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije ukoliko vrši prevoz sopstvenim sredstvima ili ugovor sa licenciranim prevoznikom sa sjedištem u Crnoj Gori, ukoliko ponuđač ne vrši prevoz putnika sopstvenim sredstvima, kao i licencu prevoznika za javni prevoz putnika u unutrašnjem međunarodnom drumskom saobraćaju, sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije

6. Privredni subjekat treba da: posjeduje ovlašćenje za obavljanje djelatnosti (dozvola, licenca, odobrenje ili drugi akt) u skladu sa zakonom. Ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti dokazuje se dostavljanjem: - Licenca za obavljanje djelatnosti turistčke agencije - organizatora putovanjai - Rješenje o izdavanju licence, izdatu od nadležnog Minstarstva (Prema zakonu o turizmu) sa rokom važenja u vrijeme izvođenja ekskurzije.

7. Privredni subjekat je dužan da posjeduje uspostavljen sistem upravljanja kvalitetom iz oblasti predmeta nabavke što se dokazuje sertifikatom ili drugom odgovarajućom potvrdom nadležnog organa ili organizacije o ispunjavanju uslova upravljanja kvalitetom iz oblasti predmeta nabavke to: Ponuđač je dužan da dostavi sertifikat o uspostavljenom sistemu menadžmenta kvalitetom u oblasti pružanja usluga koje su predmet nabavke Sertifikat ISO 9001:2016 iz oblasti zaštite životne sredine: Sertifikat ISO 14001:2016, Sertifikat ISO/IEC 27701:2022 i Sertifikat ISO/IEC 27001:2019, dostaviti link za akreditaciju gdje se mogu provjeriti sertifikati.

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE

Naručilac će izabrati ekonomski najpovoljniju ponudu, po osnovu kriterijuma : • odnos cijene kvaliteta

1. Podkriterijum cijena (C): kao osnov za vrednovanje ponuda uzimaju se ponuđene cijene ispravnih ponuda. Ponudi sa ponuđenom najnižom cijenom dodjeljuje se maksimalno predviđeni broj bodova = 70 bodova, a ostalim ponudama dodjeljuje se broj bodova po formuliBroj bodova(cijena)= C(najniža ponuđena cijena)/C1(ponuđena cijena)*70

2. Podkriterijum kvalitet (K) vrednovaće se bodovanjem referenci ponuđača to na sljedeći način: Reference ponuđača o uspješno sprovedenim istim ili sličnim uslugama (K) Maksimalan broj bodova za reference ponuđača (RS) je 30. Podkriterijum kvalitet u dijelu koji se odnosi na reference ponuđača iskazuje se kroz: - Reference ponuđača o uspješno sprovedenim istim ili sličnim uslugama koje su predmet nabavke istih i/ili sličnih usluga, na način što se ukupan broj referenci potvrđenih od strane Naručioca usluga podijeli sa najvećim ukupnim brojem potvrđenih referenci i dobijeni količnik pomnoži sa maksimalnim brojem bodova koji je određen za ovaj parametar. Pod istovjetnim i/ili sličnim uslugama podrazumjevaju se usluge koje su predmet nabavke, a odnose se na organizovanje maturskih ekskurzija u inostranstvu za posljednjih pet godina, računajući godinu u kojoj je započet postupak nabavke . Broj bodova određuje se po formuli: RS=RSp / RSmax * 30 gdje je: RSp - brojem potvrđenih referenci RSmax - najveći ukupni broj svih potvrđenih referenci. OSTALI USLOVI KOJE PONUDA TREBA DA SADRŽI:

1. Grupno osiguranje svih učesnika maturske ekskurzije (učenika profesora) tokom ekskurzije. Prevoz mora biti organizovan tehnički ispravnim, modernim, turističkim autobusima ( klima audio ozvučenje ). Dva vozača po jednom autobusu.

2. Svaki autobus angažovan od strane Agencije mora imati profesionalnog vodiča.

3. U ukupnu cijenu ponude potrebno je uračunati troškove prevoza, smještaja troškova/dnevnica za profesore/pratioce ( na svakih 25 plativih učenika 1 pratilac – profesor, za vrijeme trajanja putovanja. Ponuda treba da sadrži popust 50% na ponudu za jedno dijete u porodici gdje su blizanci. Realizacija, rok izvršenja ugovora: septembar/oktobar, pri čemu će se tačan datum ekskurzije definisati naknadno. Način plaćanja: direktno na žiro račun odabranoj agenciji u ratama, u 7 mjesečnih rata od Septembra 2025 do Aprila 2026 godine. Ponuđač je obavezan navesti broj žiro računa banke. Maršruta: Maturska ekskurzija treba biti organizovana na sljedeći način

1. dan CETINJE Polazak ispred škole u 17,00 časova. Put hrvatskim auto-putem. Usputna kraća zadržavanja radi predaha.

2. dan TRST- LIDO DI JESOLO Dolazak u Trst u jutarnjim časovima. Razgledanje grada: Ponte Roso, Palazzo del Governo, Katedrala... Slobodno vrijeme u centru grada. Polazak za Lido di jesolo. Dolazak u hotel. Razgledanje poznatog turističkog ljetovališta. Večera. Noćenje.

3. dan LIDO DI JESOLO - VENECIJA Poslije doručka odlazak za Veneciju. Razgledanje grada u pratnji vodiča: Most uzdaha, Trg Svetog Marka, Duždeva palata, kula časovnik, crkva Sv. Marka, Grand kanal, most Rialto... Slobodno vrijeme. Polazak oko 20,00 časova.

4. dan LJORET DE MAR Dolazak u Ljoret de Mar. Razgledanje poznatog turističkog ljetovališta. Dolazak u hotel. Slobodnovrijeme. Večera. Disko veče. Noćenje.

5. dan LJORET DE MAR - BARSELONADoručak. Cjelodnevni izlet do Barselone. Obilazak grada: Plaza Espana, Plaza de Toros, Port Olimpic, Sagrada familia, Kolumbov spomenik, Paseo de Gracia, Plaza de Catallunia, brdo Monžuik… Ručak (lanč paket). Slobodno vrijeme. Povratak u hotel. Večera. Odlazak u disko klub. Noćenje.

6. dan LJORET DE MAR - BARSELONA Poslije doručka fakultativni izlet do Barselone. Mogućnost obilaska španskog sela, Figerasa ili poznatog turističkog ljetovališta Tosa del mar u pratnji vodiča. Ručak je lanč paket. Slobodno vrijeme Povratak u hotel. Večera. Disko veče. Noćenje.

7. dan LJORET DE MAR - BARSELONA Poslije doručka cjelodnevni odlazak u Barselonu. Razgledanje starog gradskog jezgra: Katedrala, Zgrada opštine, Plaza Real, Boqueria... Panoramski, stadion Nou Kamp, Akvarijum... Slobodno vrijeme za razgled individualne aktivnosti u centru grada.Nastavak putovanja u večernjim časovima Azurnom obalom… Noćna vožnja. Kraće pauze.

8. dan NICA- MONAKO -MONTE KARLO -VERONA Dolazak u jutarnjim časovima. Panoramsko razgledanje Nice kraće zadržavanje. Razgledanje Kneževine Monako. Razgledanje luke la Lacondamin, Kneževe palate, staze Formule 1... Posjeta Monte Karlu. Slobodno vrijeme za individualno razgledanje. Nastavak puta prema Veroni. Dolazak u hotel(okolina). Slobodno vrijeme. Večera. Noćenje.

9. dan VERONA Doručak. Odlazak u centar grada. Razgledanje grada u pratnji vodiča: trg Bra, Arena, trg Erbe, Julijina kuća... Slobodno vrijeme u centru grada za razgledanje. Nastavak putaza Crnu Goru. Kraća zadržavanja tokom puta.

10. dan CETINJE Dolazak u podnevnim časovima. Kraj usluga.

Rok važenja ponude: 30 dana od dana otvaranja ponuda. Ponuda treba da sadrži ukupnu cijenu bez PDV – a, sa PDV – om, kao pojedinačno iskazanu cijenu po osobi. Ponuda u komercijalnim uslovima mora da sadrži sljedeće podatke: - program aktivnosti podanima ekskurzije, sa preciznim navođenjem organizovanih posjeta znamenitostima;uslovi popusta,; - uslove način plaćanja; - druge podatke uslove koje ponuđač smatra da treba da ponudi i definiše. Ponuđač je dužan dostaviti Izjavu da je saglasan da se ugovor zaključi i u slučaju plus ili minus deset učenika (+ - 10 učenika ), pri čemu će tačan broj učenika biti definisan prilikom potpisivanja ugovora. Javno otvaranje ponuda će se održati dana 02.09.2025.god. u 11h. u prostorijama škole, adresa : JU Srednja stručna škola Cetinje, ul. Bulevar crnogorskih junaka br. 79/2, na otvaranju je obavezno prisustvo ponuđača. Ponude se podnose u zatvorenoj koverti na kojoj je naznačeno: Ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda, naziv sjedište naručioca, javni poziv za koji se podnosi ponuda, naziv, sjedište I adresa ponuđača. Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi ovlašćeno lice ustanove na osnovu izvještaja Komisije za sprovođenje realizaciju javnog poziva. Odluku o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 10 dana od javnog otvaranja ponuda i biće uručena ponuđačima putem mejla pošte na dokaziv način. Ugovor za realizaciju ekskurzije potpisuju škola predsjednik Savjeta roditelja , a uplate se vrše direktno izabranoj Agenciji. Žalbeni rok na Odluku o izboru najpovoljnije

U PRODAJI

U izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević

ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje