Neđelja, 25. maj 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21355 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
AKT PRIJEKO POTREBAN CRNOJ GORI: Prijedlog zakona o zabrani fašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola nikad nije ni razmatran u Skupštini
Da je taj zakon usvojen, situacija u društvu danas bi bila drugačija jer bi nesumnjivo bili zabranjeni kvislinški i kolaborantski simboli, a time bi se dodatno i jasnije naglasilo da je promovisanje četničkog pokreta zabranjeno i kažnjivo. Promocija tog pokreta u Crnoj Gori i sad bi morala biti prepoznata kao govor mržnje prema muslimanskom stanovništvu jer je taj pokret imao program etničkog čišćenja koji je u praksi i sprovodio –ističe Tea Gorjanc-Prelević
POGLED SA STRANE: Sa dvojicom mitropolita u Crnoj Gori Beogradska patrijaršija dobila je još veću dijasporu i veće kon ikte među svojim pravoslavnim sljedbenicima
poteze
Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine kaže da SPC otvoreno radi u korist očuvanja srpske autoritarne vlasti
Nacionalistički režim u Crnoj Gori, ili kako god da ga nazovemo, pašće kada padne vlast u Srbiji jer je direktno instaliran iz Beograda i ne može da postoji bez Vučića. To važi i za Republiku Srpsku, odnosno dio BiH. Prvo će Vučić izgubiti vlast u Srbiji, a onda oni koji su bili pod njegovom kontrolom van Srbije tražiće podršku u novoj vlasti u Srbiji. To je ciklus koji se ponavlja više puta i nije veliko otkrovenje - kaže Olenik
Bivši crnogorski predsjednik na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kazao da su svijetu danas, više nego ikada, potrebni lideri - državnici
Sumnjam u realnost očekivanja da do proširenja dođe 2028. ili 2030. Čak i da mi u Podgorici i Tirani uradimo sve što se od nas očekuje, pitanje je hoće li EU biti spremna da prihvati nove članice. Imam u vidu i neke poruke novoizabranog njemačkog kancelara Merca, za koje se ne bi moglo reći da su ohrabrujuće - kaže Đukanović
stvaraju nesigurnost i štetu turističkoj privredi
AKTUELNO: Borba građana protiv bespravne gradnje na Gorici biće nastavljena
Unikatni špil karata za briškulu i trešetu „Bokeze“, inspirisan motivima Boke, predstavljen na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom
Đedovi i babe su učili unuke da igraju karte, mada su i mlađi gledali starije i upijali znanje i vještine. Možda će danas neke starije generacije reći da mladi ne igraju
ISKUSTVA: Istraživački centar Skupštine objavio kako druge zemlje provjeravaju imovinu javnih funkcionera
PODGORICA – Bilo da imaju nadležnosti prevencije, istrage ili procesuiranje korupcije, ili kombinuju neke od njih, tijela za sprečavanje korupcije širom Evrope imaju različite stepene moći, ovlašćenja i obim mandata – navodi Istraživački centar Skupštine u dokumentu „Provjera prijavljene imovine i prihoda javnih funkcionera u pojedinim zemljama“.
Istraživački centar navodi da sve države, u borbi protiv korupcije, imaju propise na osnovu kojih utvrđuju posebne procedure i postupke za prijavu imovine i prihoda. Važnu ulogu u tom procesu imaju nacionalna tijela specijalizovana za sprečavanje korupcije, koja u obavljanju svojih nadležnosti ostvaruju saradnju sa nizom drugih tijela.
- U pojedinim zemljama ova tijela mogu provjeravati usklađenost između prijavljenih prihoda i imovine javnih funkcionera i stvarne imovine, poređenjem podataka iz različitih izvora, kao što su poreska evidencija, bankarske informacije, razni registri, u cilju identifikovanja potencijalnih nedosljednosti i, eventualno, nezakonitog bogaćenja – navodi Istraživački centar, koji je objedinio podatke za Francusku, Litvaniju, Rumuniju, Sloveniju i Srbiju.
FRANCUSKA
Istraživački centar navodi da zakonodavni okvir za sprečavanje korupcije u Francuskoj obuhvata niz zakona i podzakonskih akata u oblasti sprečavanja i borbe protiv korupcije u privatnom i javnom sektoru, od kojih su najznačajniji Zakon o transparentnosti u javnom životu i Zakon o transparentnosti, borbi protiv korupcije i modernizaciji privrednog života. Uspostavljen je institucionalni okvir za borbu protiv korupcije, a ključna tijela u tom smislu su Agencija za borbu protiv korupcije i Visoko tijelo za transparentnost javnog života. U skladu sa posebnim zakonom uspostavljeno je Nacionalno finansijsko tužilaštvo, kao specijalizovano državno tužilaštvo za poreske prevare, privredni i finansijski kriminal, kao i istraživanje slučajeva korupcije na visokom nivou.
Francuska agencija za borbu protiv korupcije je odgovorna ministrima za pravosuđe i budžet, a na njenom čelu je sudija koji se imenuje ukazom predsjednika Republike
U pojedinim zemljama tijela specijalizovana za sprečavanje korupcije mogu provjeravati usklađenost između prijavljenih prihoda i imovine javnih funkcionera i stvarne imovine poređenjem podataka iz različitih izvora, kao što su poreska evidencija, bankarske informacije, razni registri, u cilju identifikovanja potencijalnih nedosljednosti i, eventualno, nezakonitog bogaćenja – navodi Istraživački centar
na mandat od šest godina koji se ne može obnoviti.
Visoko tijelo za transparentnost u javnom životu ima cilj da spriječi miješanje javnog i privatnih interesa koji bi mogli ugroziti nezavisno, nepristrasno i objektivno obavljanje funkcije. Ima predsjednika koji se imenuje dekretom predsjednika Republike, kao i 12 članova, od kojih njih šest biraju najviši organi vlasti u oblasti pravosuđa iz reda svojih članova, dok predsjednik Predstavničkog doma, predsjednik Senata i predsjednik Vlade imenuju po dva člana. Članovi Visokog tijela biraju se na mandat od šest godina i ne mogu biti ponovo izabrani.
Visoko tijelo prati i procjenjuje promjene u kontekstu imovine i prihoda javnih funkcionera, nosilaca mandata ili zaposlenih u javnom sektoru tokom mandata. Kada otkrije činjenice koje bi mogle ukazivati na postojanje krivičnog djela, tačnije onda kada uoči da postoje neobjašnjive promjene u pogledu imovinskog stanja ili interesa, Visoko tijelo, nakon primljenog obrazloženja od javnog funkcionera, priprema poseban izvještaj koji, uz obrazloženje funkcionera objavljuje u Službenom listu i upućuje državnom tužilaštvu, koje ima mogućnost pokretanja krivičnog postupka. Visoko tijelo za transparentnost u javnom ži-
votu ima pravo da zatraži od Poreske uprave informacije u njenom posjedu i one koje Poreska uprava pribavlja u komunikaciji sa bankama i finansijskim institucijama u cilju prikupljanja korisnih informacija za sprovođenje kontrola. Takvi zahtjevi mogu se odnositi, na primjer, na stanja na bankovnim računima, tekuće pravne postupke ili izvještaje o bilansima preduzeća. Visoko tijelo može prikupljati informacije u saradnji sa finansijskim tužilaštvom i ostalim pravosudnim organima, zatim sa osobama koje su u obavezi da podnose izjave o imovinskom stanju i interesima, novinarima, udruženjima... Ukoliko lice propusti da, u skladu sa Zakonom, podnese izjavu o imovinskom stanju ili interesima Visokom tijelu za transparentnost u javnom životu, da prijavi značajan dio svoje imovine ili interesa ili predstavi netačne informacije u vezi sa imovinskim stanjem ili interesima, podliježe kazni od tri godine zatvora i novčanoj kazni od 45.000 eura. Može se izreći zabrana građanskih prava do 10 godina, kao i zabrana obavljanja javne funkcije, koja može biti trajna.
LITVANIJA
Institucionalni okvir za borbu protiv korupcije u Litvaniji obuhvata Specijalnu istražnu službu kao glavnu instituciju za sprovođenje zakona protiv
korupcije. Ovo tijelo koje je za svoj rad odgovorno predsjedniku države i predsjedniku parlamenta specijalizovano je za borbu protiv korupcije, istragu krivičnih djela korupcije, kriminalističko-obavještajne poslove i sprečavanje korupcije. Parlament kontroliše rad Specijalne istražne službe.
Javni funkcioneri u obavezi su da prijave privatne interese u skladu sa Zakonom o usklađivanju javnih i privatnih interesa u državnoj službi Republike Litvanije, u cilju postizanja integriteta i izbjegavanja sukoba interesa. Izjava o privatnim interesima podnosi se Vrhovnoj komisiji za službenu etiku. Podatke i privatne interese navedene u izjavi može provjeriti rukovodilac ustanove u kojoj je zaposleno lice koje daje izjavu ili ovlašćeno lice, kao i Vrhovna komisija za službenu etiku. Vrhovna komisija ima pravo da provjerava podatke o privatnim interesima koje prijavljuju lica u skladu sa propisima, pa u tom smislu ako postoje osnovane sumnje u netačnost prijavljenih podataka, Komisija bez naknade pribavlja potrebne podatke iz državnih ili resornih registara. Komisija ima pravo da preda materijal tužiocu kada uoči elemente krivičnog djela. Krivični zakonik Litvanije kriminalizuje sticanje ili prodaju
imovine stečene kriminalom i nezakonito bogaćenje. Zakonom o oduzimanju imovine utvrđuju se pravni osnov, uslovi i postupak za oduzimanje imovine.
RUMUNIJA
Institucionalni okvir u Rumuniji sastoji se od nekoliko tijela, uključujući Nacionalnu upravu za borbu protiv korupcije kao specijalizovanu tužilačku strukturu za borbu protiv najtežih slučajeva korupcije, Generalnu direkciju za borbu protiv korupcije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, te Nacionalnu agenciju za integritet, kao centralno upravno tijelo, koje sprovodi administrativne istrage u vezi sa sukobom interesa, neusklađenošću i sticanjem neopravdanog bogatstva, praćenjem i provjerama izjava o imovini javnih funkcionera. Kao posebno tijelo funkcioniše i Nacionalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom koja je nadležna za upravljanje imovinom stečenom kriminalom. Aktivnosti procjene imovine, provjere podataka, informacija i promjena u pogledu imovine, interesa i nespojivosti za lica predviđene Zakonom vrše se u okviru Nacionalne agencije za integritet. Izuzetak u Rumuniji je procjena porijekla imovine predsjednika zemlje, koja se može provjeravati tek nakon prestanka obavljanja funkcije. Tokom mandata, imovina predsjednika može se procjenjivati samo na osnovu odluke parlamenta usvojene većinom glasova predstavnika oba doma. Predsjednik države ima pravo da u parlamentu obrazloži činjenice koje mu se stavljaju na teret.
SLOVENIJA
Najznačajniji zakon kojim se uspostavlja institucionalni i zakonodavni okvir za sprečavanje korupcije u Sloveniji jeste Zakon o integritetu i sprečavanju korupcije. Komisija za sprečavanje korupcije je samostalno i nezavisno državno tijelo koje prati sprovođenje Zakona. Ima određena izvršna, nadzorna i istražna ovlašćenja, prekršajni je organ, nadležan za zaštitu zviždača, sprovođenje kontrole
lobiranja i izradu i kontrolu sprovođenja planova integriteta. Iako je dio javnog sektora, ne dobija uputstva ili smjernice za svoj rad od Vlade, ni od parlamenta, već se oslanja na Ustav i zakone. Komisija redovno sarađuje sa policijom i državnim tužilaštvom. Nezavisnost Komisije dodatno se obezbjeđuje i načinom izbora njenog rukovodstva, koje imenuje predsjednik države. Zakon propisuje mjere u slučaju nesrazmjernog povećanja imovine. Ukoliko javni funkcioner ne objasni način povećanja imovine, izvore prihoda ili razliku između stvarne i prijavljene imovine, ili to ne učini na uvjerljiv, vjerodostojan i razumljiv način, Komisija sve prikupljene podatke odmah dostavlja državnom tužilaštvu radi preduzimanja radnji po zakonu kojim se uređuje oduzimanje imovine nezakonitog porijekla ili nadležnom organu u oblasti poreza radi provjere mogućnosti postupanja u skladu sa poreskim propisima.
SRBIJA
Zakon o sprečavanju korupcije uređuje pravni položaj, nadležnosti, organizaciju i rad Agencije za sprečavanje korupcije, propisuje pravila o sprečavanju sukoba interesa pri obavljanju javnih funkcija, obavezu prijavljivanja imovine i prihoda javnih funkcionera, te postupak u kome se odlučuje o postojanju povrede ovog zakona i druga pitanja koja su značajna za sprečavanje korupcije. Agencija odgovara Narodnoj skupštini. Ukoliko prilikom provjere izvještaja Agencija posumnja da javni funkcioner prikriva stvarnu vrijednost imovine ili prihoda, može zahtijevati da joj povezana lica neposredno podnesu podatke o svojoj imovini i prihodima, u roku od 30 dana od prijema zahtjeva. Kad utvrdi da postoji nesaglasnost, Agencija obavještava nadležni organ, radi preduzimanja mjera iz njegove nadležnosti. Zakonom o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu uređuju se uslovi, način i postupak pod kojima se utvrđuje imovina i uvećanje imovine fizičkog lica i poseban porez na uvećanje imovine za koju fizičko lice ne može da dokaže da je steklo na zakonit način, kao i organi nadležni za sprovođenje ovog zakona. U tom smislu, teret dokazivanja uvećanja imovine u odnosu na prijavljene prihode fizičkog lica je na Poreskoj upravi, a na fizičkom licu je teret dokazivanja da je na zakonit način steklo imovinu. I. K.
Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine kaže da SPC otvoreno radi u korist očuvanja srpske autoritarne vlasti
BEOGRAD - U Srbiji i Crnoj Gori odnos crkve je toliko isprepletan sa režimom Aleksandra Vučića da je ona postala prevashodno politička organizacija Vučićevog režima u regionu. Izgubila je vjerski karakter i otvoreno radi u korist očuvanja autoritarne vlasti Vučića. Zato crkva dobija enormni novac iz budžeta Srbije i dozvoljava joj se da zarađuje u manastirima, crkvama, gradi u Beogradu na najboljim parcelama i prodaje stambeni i poslovni prostor za ogromni novac. To je ekonomski odnos gdje je cilj da Vučić ostane vječno na vlasti a crkva postane još bogatija - kaže za Pobjedu Aleksandar Olenik, advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine.
POBjEDA: Zašto je SPC postala instrument u rukama režima u Srbiji i regionalno sredstvo za obračun sa onima koji ne odgovaraju tom režimu?
OLENIK: Crkva je uvek uz vlast od kada je nastala od Rimske države. U modernim evropskim državama crkva je odvojena od države i bavi se religijom, a u Srbiji i Crnoj Gori je potpuno drugačije: crkva ne samo da je uz vlast, već je postala ideološki nosilac vlasti, jer je slomom socijalizma bilo potrebno nečim popuniti taj vakum. Popunjen je klerifikacijom, nacionalizmom i konzervativizmom. I nakon 30 godina rada na taj pogrešan način smo umesto hrišćanstva dobili svetosavlje što je više sektaška nego religijska organizacija.
POB jEDA: Dokle je stigao proces Bojan Jovanović protiv SPC u Crnoj Gori?
OLENIK: Jovanović je pre desetak dana u Beogradu dao izjavu po zahtevu Interpola u predmetu samoubistva ili ubistva Milića Blažića u manastiru. Ali ne znamo da li je Interpol uvezan sa predmetom u Srbiji ili Crnoj Gori. To je združena akcija Jovanovića, mene i ostalih organizacija koje se bave pedofilijom unutar SPC i dobro je da je Interpol umešan u to iako je prošlo skoro 25 godina od tog samoubistva ili ubistva Blažića, zavisi kako ko gleda. Nemamo odluku iz Crne Gore da je istraga završena niti da smo došli do pisanja optužnice.
POBjEDA: Proces je pokrenut 2022. godine, trebalo je da se sasluša i vladika Joanikije?
OLENIK: Trebalo je, ali ništa se nije desilo.
POBjEDA: Vučić ima politički upliv u zemlje regiona. Da li će mu oni otkazati poslušnost kada izgubi izbore ili prije toga?
OLENIK: Kada izgubi izbore. Nacionalistički režim u Crnoj Gori, ili kako god da ga nazovemo, pašće kada padne vlast
Nacionalistički režim u Crnoj Gori, ili kako god da ga nazovemo, pašće kada padne vlast u Srbiji jer je direktno instaliran iz Beograda i ne može da postoji bez Vučića. To važi i za Republiku Srpsku, odnosno dio BiH. Prvo će Vučić izgubiti vlast u Srbiji, a onda oni koji su bili pod njegovom kontrolom van Srbije tražiće podršku u novoj vlasti u Srbiji. To je ciklus koji se ponavlja više puta i nije veliko otkrovenje - kaže Olenik
u Srbiji jer je direktno instaliran iz Srbije i ne može da postoji bez Vučića. To važi i za Republiku Srpsku, odnosno deo BiH, prvo će Vučić izgubiti vlast u Srbiji a onda oni koji su bili pod njegovom kontrolom van Srbije tražiće podršku u novoj vlasti u Srbiji. To je ciklus koji se ponavlja više puta i nije veliko otkrovenje.
POB j EDA: Da li je Vučiću ostala samo podrška medija koje plaća, s obzirom da podrške članstva nema – gdje god da odu čelnici SNS-a lokalno stanovništvo im zviždi, gađa ih jajima...?
OLENIK: Poslednjih pet meseci Vučić vlada samo na osnovu gole policijske sile i pojačanog propagandnog rata medija, državnih i privatnih, koji napadaju lažima. Više od 60 odsto građana Srbije podržava studentsku pobunu i oni su protiv njega, to vidimo i na ulici.
POB jEDA: SNS prijeti sudu i tužilaštvu u Novom Sadu jer su iz pritvora pušteni opozicioni aktivisti, ali nijesu pušteni oni koji su polomili vilicu studentkinji u Novom Sadu poslije čega je pala Vlada. Vučić za njih kaže da su junaci, da će blokirati sud i da policija neće moći da prođe. Da li je tačno da je to državni udar?
OLENIK: Tačno je. Pravna definicija državnog udara je ka-
da jedan deo vlasti uzurpira celu vlast uz pomoć sile, pretnje, uglavnom sile. Ako predsednik Republike blokira sa svojim pristalicama pravosuđe onda je predsednik, koji je deo izvršne vlasti, blokirao i zauzeo sudsku vlast i to jeste državni udar. Mislim da je ta njegova poruka gola propagandna pretnja upućena njegovim malobrojnim pristalicama lojalistima kojih je između 15.000 i 17.000 i koje seli sa mitinga na miting. Ne verujem da će blokirati sud u Novom Sadu jer će doći u sukob sa studentima i građanima koji već blokiraju sud u Novom Sadu. Iz tog sukoba SNS ne može da izađe kao pobednik. Imamo više od 600 sudija i tužilaca koji su se javno imenom i prezimenom i otvorenim pismima usprotivili takvom načinu pritiska.
P
OB jEDA: Zašto vlast nema rješenje za studentsku pobunu koja traje pola godine?
OLENIK: Vučić je došao do kraja i nema što da ponudi. Sve njegove laži su isplivale na površinu pogotovu to da je za evropski put i reforme. Od kada je došao na vlast on je policijski aparat pripremao za fizičke obračune na ulicama. Studenti i mi koji ih podržavamo, nećemo da uđemo u fizički sukob sa njima i oni nemaju rešenje. Vi možete neko vreme
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta nakon susreta sa predsjednikom naše države
Samit
da lažete, ali on to radi 12 godina preko propagande. Studenti su obišli sva mesta u kojima se ne vide objektivni mediji i podigli građane koji nisu imali bitne informacijje. On je od početka protesta pokušao da svoje pristalice i građane Srbije medijski okrene protiv studenata. To je bilo loše jer terate građane protiv svoje dece – to ne može. Propaganda je za studente govorila da su ustaški plaćenici, time ste doveli ljude u situaciju da biraju između režima Aleksandra Vučića i sopstvene dece. Naravno da ćemo izabrati decu.
POB j EDA: Što će biti okidač za raspisivanje izbora?
OLENIK: To što više neće moći da odlaže izbore. Svaki dan njegova pozicija je sve slabija, nema legitimitet a počinje da raste i pritisak spolja, što je očekivano. Između pritiska unutra i spolja on će potrošiti sve svoje kapacitete, jer ne može iz budžeta večno da plaća protestante, siledžije i batinaše. On nema podršku unutar svoje stranke. Govorili su da imaju oko 700.000 članova, a ne mogu da skupe ni 20.000 ljudi za miting iako ih plaćaju, obezbeđuju im prevoz, pljeskavice, alkohol... Svima je jasno da nema legitimitet i podršku.
POB j EDA: Koliko su studentski pohodi u Evroputrčanje, vožnja bicikla, doprinijeli pritisku spolja?
OLENIK: Studenti su išli da ih vide građani EU. Kada imate podršku građana EU onda njihovi predstavnici političari to moraju da uzmu u obzir. Vučiću je istekao rok trajanja. Poseta Kaje Kalas to govori, nije htela da se slika sa Vučićem i izađe u medije – ponovila je da su zahtevi EU u stvari zahtevi studenata u pobuni i građana Srbije. Kada to kaže EU to znači - tvoje vreme je isteklo. Svi su nas prestigli na putu ka EU jer je velika propagandna laž da idemo ka EU, a Vučić je na toj laži došao na vlast. Ta laž ne može da opstane duže od 12 godina.
Violeta CVEJIĆ
PODGORICA - Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta objavio je na mreži Iks da je razgovarao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem nakon njegove produktivne posjete Crnoj Gori, u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu prije dvije sedmice. - Bio sam impresioniran napretkom zemlje u procesu pristupanja EU. Zahvalio sam mu što je pristao da bude domaćin
sljedećeg samita EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori, na jesen 2026. godine — simbolične godine za Crnu Goru i dvadesete godišnjice njene nezavisnosti - napisao je Košta nakon susreta sa Milatovićem. Milatović je na mreži Iks napisao da se raduje samitu na kojem će, u godini obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti, zajedno promovisati evropsku budućnost Crne Gore. R. P.
BRANE NEODBRANJIVO: Pokret Evropa sad reagovao povodom komentara „krv prolivali“, koji je njihova odbornica napisala ispod objave o proslavi Dana nezavisnosti
Tvrde da je izjava Kovačević izvrnuta
PODGORICA – Povodom pokušaja pojedinih političkih aktera, medija i NVO da komentar odbornice Pokreta Evropa sad iz Berana Sanje Kovačević predstave kao govor mržnje, obavještavamo javnost da je riječ o izjavi koja je grubo izvrnuta i potpuno izvučena iz konteksta - saopštili su iz PES-a.
- Posebno je simptomatično što je jedan od najglasnijih u ovom neosnovanom napadu bio upravo poslanik Evropskog saveza gospodin Zirojević, čiji je partijski kolega i nosilac iste liste u Beranama gospodin Radoslav Golubović pokazao suprotan – odgovoran i pošten stav. Golubović je jasno poručio da komentar Sanje Kovačević nije sadržao ni mržnju ni uvredu, već predstavlja reakciju u okviru legitimnog političkog dijaloga - naveli su u saopštenju.
U vremenu kada su politički odnosi često opterećeni tenzijama i nepovjerenjem, dodali su, ovakvi primjeri korektnosti i političke zrelosti zaslužuju posebno poštovanje. Goluboviću su izrazili poštovanje,
iks
što je, kako kažu, istinu i fer odnos stavio ispred partijskih kalkulacija. - Pozivamo sve političke subjekte, medije i civilni sektor da slijede ovaj primjer i da doprinesu izgradnji kulture dijaloga, međusobnog uvažavanja i odgovornosti u javnom prostoru - poručili su iz PES-a. Reagovao je predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović - Potpuno ispravno - ta izjava je potpuno izvrnuta, jer ispravno valjda treba da glasi „prolivali krv“, a i izvučena je iz konteksta, jer uz nju ide slika zločina ruskih agresora u ukrajinskoj Buči, a ne fotografija proslave Dana nezavisnosti naše zemlje! Vi ste gomila bezobzirnih lažova koji, umjesto da se ljudski izvinite javnosti i da zamolite gospođu iz Berana da se uzdrži od javnih izliva mržnje i da povuče tu sramnu objavu - prosipate gluposti i plitkoumna opravdanja, nespremni da osudite ksenofobiju i nacionalizam u sopstvenim redovima - napisao je Vlahović na mreži Iks, ocijenivši reagovanje PES-a kao sramotno. R. P.
CGO kritikuje Vladu zbog kadrovske politike
PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog načina na koji 44. vlada Crne Gore sprovodi kadrovsku politiku – ne kao otklon od prethodnih loših praksi, već kao njihovo intenziviranje. Umjesto da predstavlja temelj profesionalnog, efikasnog i odgovornog sistema, javna uprava i dalje služi kao rezervoar za partijsko-nepotističko zbrinjavanje, a što je čini skupim i neefikasnim aparatom.
To je saopštio saradnik na programima u ovoj NVO Nikola Obradović
Prema podacima CGO od formiranja ove vlade usvojeno je čak 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrešenjima javnih funkcionera. Imenovanja i razrešenja se, uglavnom, sprovode na elektronskim sjednicama, bez obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma, istakao je Obradović. - Taj pristup podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički uslovljeno upravljanje – naveo je on. Kako je dodao, uprkos kontinuiranim zahtjevima Evropske unije za depolitizaciju, racionalizaciju i profesionalizaciju javne uprave, vlada
Milojka Spajića ne pokazuje ni minimum spremnosti da ih sprovede. - Naprotiv, administracija raste i po širini i po dubini, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama – rekao je on. Kaže da CGO gotovo deceniju zagovara vladu manjeg obima i većeg učinka. -Poređenje sa EU kojoj stremimo i pojedinim manjim državama članicama, odslikava razmjere zarobljenosti partijskim i vezanim interesima Crne Gore. Na primjer, Finska sa 5,6 miliona stanovnika ima 19 članova vlade, Estonija sa 1,37 miliona 14, dok Crna Gora, sa manje od 620.000 građana, ima čak 32 člana Vlade. Ova hiperprodukcija na najvišem nivou se samo preslikava na sve niže što značajno ograničava re-
formski kapacitet – rekao je Obradović.
CGO podsjeća i da su, prema nalazima Državne revizorske institucije (DRI), Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane, samo u prethodne tri godine, izgubili radne sporove u vrijednosti skoro 16 miliona eura. Ove štete, uvećane za kamate i sudske troškove, plaćaju građani i građanke, iako su nesporan rezultat nezakonitih i nestručnih kadrovskih odluka političkih namještenika.
CGO ukazuje da poseban budžetski teret predstavlja i institut funkcionerskih naknada po prestanku funkcije, koji se i dalje koristi obilato kao mehanizam nagrađivanja partijskog kadra, pa čak i onih koji su na pritisak javnosti smijenjeni zbog neprofesionalnog odnosa prema funkciji. CGO zagovara njegovo ukidanje ili značajno ograničenje, što uživa snažnu podršku građana i građanki, jer se radi o nepotrebnom opterećenju budžeta u zemlji sa brojnim prioritetnijim potrebama. - CGO poziva na preispitivanje ovakvog odnosa prema ljudskim resursima u javnoj upravi, jer funkcija u javnom sektoru ne smije biti privilegija za lojalne, već odgovornost prema građanstvu i državi –zaključio je Obradović. R. P.
Iz DPS-a traže odgovor predsjednika opštine Berane
Jokić: Građane Berana interesuje zašto nijeste uputili čestitku za Dan nezavisnosti
PODGORICA - Sopstvenu neodgovornost i ignorisanje državnog praznika predsjednik opštine Đole Lutovac (PES) pokušava da zamaskira napadima i neosnovanim optužbama na račun Demokratske partije socijalista, saopštio je Branislav Jokić, šef Kluba odbornika DPS-a u SO Berane. - Umjesto da se izvini građanima zbog izostanka zvanične čestitke povodom Dana nezavisnosti Crne Gore – praznika koji simbolizuje obnovu državnosti – Lutovac pokušava da pričama koje nemaju nikakve veze sa njegovim skandaloznim propustom ili, čak, namjerom, relativizuje sopstveni propust ispraznim floskulama o „politikama podjela“. Gospodine Lutovac, možda ste negdje sami sebi čestitali Dan nezavisnosti. Možda ste, čak, i nekakvu sliku sa kafanskom atmosferom u kojoj ste
bili eventualno objavili na nekoj društvenoj mreži, ali bio je red da državni praznik čestitate i građanima Berana i Crne Gore. I to kao predsjednik opštine. Jer, kako ste kao osoba neradno proveli prethodne dane, to nikoga u našem gradu ne bi trebalo da zanimanavodi Jokić. Kako dodaje, njih zanima zašto nijesu uputili čestitku građanima Berana. - Ponavljamo, ne kao Đole Lutovac, već kao predsjednik opštine. To nijeste uradili ni čestitkom na zvaničnom sajtu Opštine, ni putem bilo kojeg portala, putem bilo kojeg lokalnog ili državnog medija. A to ste, inače, do sada činili svih drugih državnih i vjerskih praznika. I, naravno, nijeste to radili samo u svoje ime, već i u ime institucije na čijem ste čelu i građana koje predstavljate, što je bilo ispravno, a što povodom Dana nezavisnosti nije
Bivši crnogorski predsjednik na Fakultetu političkih
PODGORICA - Ako EU
želi da bude respektibilan faktor na globalnoj političkoj sceni, što je danas sve manje, onda mora zaokružiti proces integracije na cijelom našem kontinentu. Do sada su nas redovno iz Brisela upozoravali da se neće ponoviti slučaj Bugarske i Rumunije, koje su kao „primljene preko reda“, ali je slijed događaja kojima danas svjedočimo pokazao da je to bio najdalekovidiji geopolitički potez u novijoj evropskoj političkoj istoriji - poručio je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović u uvodnoj riječi tokom dvosatnog razgovora u prepunoj sali Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pred studentima, profesorima i visokim predstavnicima državnih institucija BiH. Razgovor je u prisustvu medija sa njim vodio dekan FPN-a prof. dr Sead Turčalo
slučaj. Što je skandalozno. Da smo u pravu i da ste namjerno (vjerovatno) ili nenamjerno (što je mala vjerovatnoća) ovakvim ponašanjem napravili skandal, lako će se uvjeriti svako ko pregleda zvanični sajt Opštine Berane, gdje nema čestitke povodom Dana nezavisnosti, ali ih je bilo u svim prethodnim slučajevima. Na primjer, za Novu godinu pa, čak, i za početak posta građana neke vjerske pripadnosti. Demokratska partija socijalista je uvijek zastupala sekularni i građanski karakter Crne Gore, čineći je domom svih njenih građana bez obzira na njihovu pripadnost. Stoga, bilo kakve optužbe o podjelama nijesu opravdane i predstavljaju pokušaj političkog diskreditovanja. Umjesto pukog slijeda retrogradnih politika, od Vas se očekuje rad na jačanju zajedništva, poštovanja i podsticanje dijaloga. Čestitka upućena građanima povodom Dana nezavisnosti Crne Gore je izraz poštovanja i trebalo bi da prevazilazi sve političke razlike. I predstavlja samo prvi korak u izvlačenju Berana iz blata u koje je gurnuto prije desetak godina - zaključio je Jokić. R. P.
On je govorio na temu regionalnih odnosa i geopolitičkih izazova na Zapadnom Balkanu i poručio da je inspirativno pričati o ovom vremenu za koje ne možemo reći da je „kraj istorije“, ali jeste kraj svjetskog poretka kakvog smo znali do prije par godina, a posebno do američkih predsjedničkih izbora prošle godine. - Balkan je kroz svu istoriju bio neka vrsta političkog senzora za evropska i svjetska gibanja. Nekad uzročnik, ali uvijek prostor na kom su se manifestovale i prelamale, često tragično, posljedice svjetske politike. Da se podsjetimo. Dobro je neko rekao da Evropa redovno ispoljava svoje zablude kad se radi o Balkanu. Kao da je i sami njegov naziv plod zabluda. Ime je nastalo početkom 19. vijeka. Do tada su bili razni nazivi – Grčko, Rimsko, Ilirsko poluostrvo. Ili Evropsko otomansko carstvo, Evropska Turska. Sve su to bili uglavnom geografski i politički pojmovi. U evropskoj i svjetskoj stvarnosti to je poodavno sinonim i za mentalitet, za način mišljenja i života. Po Vebsterovom rječniku balkanizacija je rasparčavanje jednog geografskog područja na male međusobno neprijateljske političke jedinice poput balkanskih država poslije Prvog svjetskog rata. Potkraj prošlog vijeka kao da smo se trudili da kroz krvavi raspad velike Jugoslavije potvrdimo autentičnost ove definicije. Taj termin ide u korak s vremenom pa se danas često može čuti i pročitati kako „balkanizacija tehnologija može nauditi globalnim inovacijama“ ili se upozorava „da se svijet suočava sa balkanizacijom lanca snabdijevanja“. Početkom ovog vijeka imamo novo političko ime za naše područje – Zapadni Balkan, koje se geografski pomjera na istok. Mada je Meternih govorio da Balkan počinje od Ulice Renveg u Beču. Taj prostor danas obuhvata naših šest država: Crna Gora, BiH, Srbija, Sjever-
na Makedonija, Albanija, Kosovo, koje su tretirane kao dio regiona Jugoistočne Evrope. Nakon ulaska Slovenije i Hrvatske u EU, preostale države na eks-Ju prostoru i susjedna Albanija dobijaju i novu geografsku prepoznatljivost. Kakav god naziv bio, gledano istorijski to je regija nestabilnosti, ratova i zaostajanja u razvoju, koja je preskočila period humanizma i renesanse i sve četiri industrijske revolucije, ali nikada ratove, niti je još prošla tranziciju. Vjerovatno nije slučajno kolumnista njemačkog nedjeljnika Cajt Ulrih Ladurner napisao „ako se raspadne EU, onda će se to dogoditi tamo gdje je najkrhkija – na Balkanu, tamo gdje na nju spolja djeluju moćne sile“. Bilo je to neposredno nakon Samita EU na Malti 2023. Evropski savjet je bio preokupiran temom Libije i migranata. Ladurner je primijetio: „Čak i u vrijeme kad su migranti bili na balkanskoj ruti nije se pričalo o Balkanu, nego o migrantima“, kazao je Đukanović. Objasnio je da je nekoliko godina prije toga došlo do kvarenja odnosa između Zapada i Rusije, između Amerike i Kine.
- Rat u Ukrajini traje već četvrtu, a u Gazi već drugu godinu, i ne nazire im se kraj. Za to vrijeme se NATO širio i povećao broj članica. Poslije agresije Rusije na Ukrajinu primljene su i Finska i Švedska. Evropska unija ne samo da ne prati taj trend, već se u međuvremenu desio Bregzit. Spoljne prijetnje očigledno više nijesu dovoljne da generišu bilo kakvu vrstu nacionalnog jedinstva ili mobilizacije u zapadnim demokratijama, kako je prošle godine u jednom intervjuu upozorio poznati politikolog Ivan Krastev. On je podsjetio da je u Evropskom savjetu za spoljne poslove sprovedeno istraživanje koje je pokazalo kako su Evropljani podijeljeni oko toga što je za njih najveća evropska kriza. U Poljskoj i Estoniji to je rat u Ukrajini. U Njemačkoj je to imigracija. U Italiji ekonomija. U Velikoj Britaniji je kovid-19. Ne postoji očigledno sposobnost, a ni htjenje da se shvati da je danas Evropa u situaciji u kakvoj nije bila od početka Drugog svjetskog rata. Već dugo je alarmantno opominjujuće da samo jedan lider u EU može da blokira politiku koju podržavaju sve ostale države članice i da time promijeni kurs evropske politike. Sve se to dešava u
Danas su Crnogorci izloženi asimilaciji, svojata se crnogorska kultura i istorija, čak se ide dotle da se tvrdi da Srpska crkva u Crnoj Gori postoji osam vjekova, dok u njihovim zvaničnim dokumentima piše da u Srbiji postoji od prve polovine 19. vijeka. Sve to pod plaštom „brige za Srbe u regionu“...rekao je Đukanović
vremenu totalnog resetovanja međunarodnog poretka na globalnom planu gdje Evropske unije gotovo da nema među velikim igračima. Očigledna je kriza vođstva. Henri Kisindžer je govorio da „bez liderstva institucije gube orijentaciju, a države gube uticaj što na kraju dovodi do katastrofalnih posljedica“. S pravom se postavlja pitanje kako se moglo desiti da Sjeverna Koreja proizvede i isporuči
političkih nauka u Sarajevu kazao da su svijetu danas, više nego ikada, potrebni lideri – državnici
pokretna
Rusiji tokom jedne godine više konvencionalnih artiljerijskih granata nego sva Evropa Ukrajini. Istovremeno, u jednom broju država koje su saveznice SAD, javnost većinski vjeruje da se u Ukrajini vodi rat između Zapada i Rusije. Evropi i svijetu su danas više nego ikada potrebni lideri – državnici. A kako je Čerčil govorio: „Državnici nijesu pozvani da rješavaju samo lake probleme, jer oni se rješavaju sami od sebe“. Svijet je suočen sa velikim problemima. Međutim, mnogo je više velikih problema nego velikih državnika - kazao je Đukanović. Govoreći o regionu on je poručio da je ZB danas dalje od Brisela nego prije 10 godina. - Može se reći da je bliži politici devedesetih nego EU. Na Solunskom samitu 2003. poslate su optimističke poruke o bliskoj evropskoj budućnosti država ZB. Već sljedeće godine među 10 novih članica bila je i Slovenija. Tri godine kasnije punopravne članice postale su Bugarska i Rumunija. Hrvatska je primljena 2013. MIP Grčke Jorgos Papandreu zalagao se na Solunskom samitu da u završni
dokument uđe stav da će sve države Jugoistočne Evrope postati članice do stogodišnjice Velikog rata 2014. Međutim, baš te godine novoizabrani predsjednik EK Žan Klod Junker saopštio je da u vrijeme mandata njegove komisije neće biti proširenja. Kontinuirano splašnjava entuzijazam za evropske integracije, na što su, navodeći konkretne podatke, zvaničnike u Briselu na zajedničkim sastancima upozoravali lideri Srbije i Sjeverne Makedonije. U geopolitici nema praznog hoda. Tamo gdje izostaje uticaj onih koji bi morali biti najpozvaniji, u ovom slučaju EU, očekivano se ubacuju drugi sa svojim interesima i aspiracijama. Na Zapadnom Balkanu je intenzivirano prisustvo Rusije. Sve su prisutnije i Turska i Kina... Strano prisustvo najilustrativnije se može vidjeti na primjeru BiH kroz Savjet za implementaciju mira. Logično je da su tu Rusija, Turska, Srbija, Hrvatska... Izgleda očigledno da svi oni dobro znaju što su njihovi interesi u Bosni. Da li to isto možemo kazati i za EU? Brisel nam je svima cilj, ali djeluje kao po-
kretna meta koja se udaljavaupozorava Đukanović. On ističe da za posljedicu dobijamo restauraciju velikodržavnog nacionalizma.
- Sada u formi ,,srpskog sveta“ i ,,brige“ Beograda prema navodno ugroženim Srbima u regionu. Uvertira tome bila je ideja ,,Open Balkan“, politički zavodljiva i nekritički podržana iz SD i sa važnih lobističkih adresa u Vašingtonu. SPC je moćan instrument državne politike Srbije u regionu koji je zamijenio nekadašnje savezne institucije što su bile na raspolaganju Beogradu u ostvarivanju nacionalističkih interesa devedesetih... I ne manje od toga efikasan instrument ruskog imperijalizma. Što danas imamo na ZB? Neuspješan dijalog Beograd –Priština, nefunkcionalnu BiH, probleme u Sjevernoj Makedoniji, prvo sa Grčkom, pa sa Bugarskom, kleronacionalističku kontrarevoluciju u Crnoj Gori 2020... Dok negativan uticaj SPC i zvaničnog Beograda jača... Rat u Ukrajini je aktuelizovao priču o proširenju EU. Zapadnobalkanskim državama se ukazala nova prilika. Istina, Brisel je nominovao
Sumnjam u realnost očekivanja da do proširenja dođe 2028. ili 2030. Čak i da mi u Podgorici i Tirani uradimo sve što se od nas očekuje, pitanje je hoće li EU biti spremna da prihvati nove članice. Imam u vidu i neke poruke novoizabranog njemačkog kancelara Merca, za koje se ne bi moglo reći da su ohrabrujuće – kaže Đukanović
Ukrajinu koja je u ratu „lokomotivom proširenja“, što zaista zvuči paradoksalno. Šansa se prvenstveno ukazala Crnoj Gori koja je najdalje odmakla u pregovorima, a Brisel u posljednje vrijeme sve otvorenije forsira i Albaniju. Ipak, sumnjam u realnost očekivanja da do proširenja dođe 2028. ili 2030. Čak da mi u Podgorici i u Tirani sve uradimo što se od nas očekuje, pitanje je hoće li EU biti spremna da prihvati nove članice. Imam u vidu i neke poruke novoizabranog njemačkog kancelara Merca, za koje se ne bi moglo reći da su ohrabrujuće -kaže Đukanović. Bivši predsjednik Crne Gore kaže da je država u 35 godina nove političke istorije prošla put koji nagovještava zatvaranje retrogradnog političkog kruga.
- Devedesete godine počela je iluzijom da brani SFRJ, no ubrzo se ispostavilo da postaje talac velikosrpskog nacionalizma. Nedugo zatim pokazala je zavidno političko umijeće: sačuvala mir i stabilnost kao jedina republika eks-Ju na čijoj teritoriji nije bilo rata. Učvrstila je multietnički sklad uprkos ratovima u okruženju i ogromnom prilivu izbjeglica svih vjera i nacija, koje su u jednom trenutku činile petinu naše ukupne populacije. Uspostavila je ekonomsku suverenost prvi put u istoriji, uvela euro i utrla put dinamičnom razvoju i obnovi nezavisnosti, koju je ostvarila poštujući pravila EU. Promijenila je svoj strateški kurs, ušla u NATO i stigla u predvorje EU. Godinama je bila jedna od vodećih evropskih zemalja mjereno odnosom priliva SDI i BDP. Uslijedila je očekivana promjena vlasti 2020, nakon tridesetogodišnjeg kontinuiteta prethodne vladajuće koalicije. No, promjena se dogodila u uslovima drastičnog upliva stranih interesa. Iz Rusije očekivano. Iz Srbije takođe. Ali i uz naivnu podršku tim procesima sa partnerskih zapadnih adresa. Podsjetimo se - i SD i evropski politički centri bili su puni razumije-
vanja za navodno ugrožena vjerska prava vjernika SPC. Iako su dobijali jasna upozorenja da nije riječ o tome, već o političkom instrumentalizovanju te crkve na platformi velikodržavnog nacionalizma i ruskog imperijalizma. Nije se to željelo čuti. Jer veliki, kao što znamo, nikad ne griješe. Naprotiv, nastavljena je podrška jednako tako lažnim razvojnim idejama, koje su zapravo bile platforma za političku afirmaciju pogubnih balkanskih nacionalizama, kao što je bila ideja ,,Open Balkan“. Kasnije su se napokon mogle čuti i drugačije ocjene stanja u regionu, prije svega od strane Evopskog parlamenta. Ipak, najbolja potvrda potpunog previda zapadne politike u Crnoj Gori 2020. i razobličavanje uloge SPC dobili smo iz Moskve, tendencioznim objavljivanjem transkripata razgovara srpskog patrijarha sa predsjednikom Rusije, kojim se afirmiše stvaranje ,,ruskog sveta“ i izražava nada da će mu se priključiti i balkanske države. Što se tiče negativnog uticaja Beograda, u Crnoj Gori nema ničeg novog. Istorija se samo ponavlja. Polovinom 19 vijeka Ilija Garašanin je na vijest o imenovanju knjaza Danila i proglašenju knjaževine Crne Gore rekao da je to „najnesrećniji događaj za Srbiju“. Deset godina kasnije, za vrijeme napada Omer-paše Latasa na Crnu Goru, rekao je da bi „najbolje bilo da Crna Gora propadne“. Na samom kraju 19. vijeka, kad je Crna Gora već bila nezavisna država kao i Srbija, za vrijeme vlade Vladana Đorđevića Crnogorcima i Ciganima je bio zabranjen ulazak u Srbiju. Danas su Crnogorci izloženi asimilaciji, svojata se crnogorska kultura i istorija, čak se ide dotle da se tvrdi da Srpska crkva u Crnoj Gori postoji osam vjekova, dok u njihovim zvaničnim dokumentima piše da u Srbiji postoji od prve polovine 19. vijeka. Sve to pod plaštom „brige za Srbe u regionu“... - rekao je Đukanović.
Ističe da su povratkom Trampa u Bijelu kuću nepoznanice sve veće. - Globalni procesi nakon početka ratova u Ukrajini i Gazi nagovještavali su radikalnu promjenu svjetskog poretka i do američkih predsjedničkih izbora u novembru. Previranja u svijetu posljednjih godina zamagljuju pravac kojim će savremeni svijet krenuti. Trampovim povratkom u Bijelu kuću nepoznanice su još veće. Jedino je predvidljiva nepredvidljivost njegove politike. Mi u Crnoj Gori pamtimo Trampov prvi mandat i po tome što je jednom prilikom izrazio bojazan da bi Crnogorci koji su, kako je rekao, „veoma snažni i veoma agresivni, mogli izazvati treći svjetski rat“. Svjedočimo nastajanju novog svjetskog poretka, ali niko ne zna kako će izgledati. To stanje možda najbolje ilustruje jedna rečenica iz američke serije „Diplomat“ da „demokratija danas nije u modi“. Nijedan američki predsjednik do sada se nije tako oslanjao na krupni kapital kao Tramp, niti je s vlasnicima krupnog kapitala dijelio državne portfelje. Neizvjesnost kuda svijet ide proističe i iz limitiranih moći Amerike kao vodeće svjetske sile što je bilo evidentno i za vrijeme Bajdena, a moglo bi se reći i prvih mjeseci novog Trampovog mandata. Rat u Ukrajini nije zaustavljen za 24 sata. Ne nazire se ni kraj rata u Gazi. Toliko je danas kriza u svijetu da je teško držati pažnju ljudi, zbog čega se radije fokusiraju na unutrašnja politička pitanja. Ne svjedočimo samo limitiranju američke moći. Ni Kina, koliko god bila snažna, nije recimo mogla da utiče na izbore u Tajvanu. Sve važniji postaje uticaj takozvanih srednjih sila. Respektibilnu ulogu na političkoj sceni imaju lideri kao Erdogan, Modi, saudijski princ Bin Salman. O demokratiji i vladavini prava se sve češće govori šapatom. Evropske vrijednosti se gotovo i ne pominju. Djeluje da je usvojena izvitoperena istina da je autokratski model vladavine uslov razvoja, a da je demokratija prepreka prosperitetu. Sve teži je povratak sa populističke politike na pravnu državu. Za demokratiju postaje sve veći problem što svaki izbori liče na promjenu režima i prijete da će njihov rezultat značiti i promjenu identiteta i strateške politike zemlje - zaključuje Đukanović. Mr. J.
PODGORICA - Dok Crna
Gora deklarativno turizam postavlja kao razvojni stub, praksa pokazuje drugačiju stvarnost – nepovezane politike, nepredvidive fiskalne odluke i infrastrukturna zapuštenost guraju i najotpornije investitore ka ivici izdržljivosti. Iako Šajo grupa, pod vođstvom Žarka Rakčevića, bilježi najveći neto profit u sektoru i raspolaže sa 3.500 hotelskih kreveta, njeni rezultati više djeluju kao izuzetak nego kao plod sistemske podrške.
U razgovoru za Pobjedu, Rakčević ne skriva ni ponos, a ni razočarenje: od zapuštenih objekata stvorili su hotele sa četiri zvjezdice, otvorili vrata evropskih tržišta, produžili sezonu – ali i naišli na zid neusklađenih zakona, iznenadnih poreskih udara i odsustva strateške vizije.
Turizam bi Trebalo da bude prioriTeT
- Ako tvrdimo da je turizam prioritet, to mora da se vidi i u djelima, a ne u improvizacijama koje nas čine nekonkurentnima - upozorava Rakčević. Njegove riječi nijesu samo apel jednog investitora – već precizna dijagnoza stanja u turističkom sektoru koji godinama funkcioniše uprkos sistemu, a ne zahvaljujući njemu. Osnivač Šajo grupe istakao je značaj zajedničkog rada i posvećenosti u ostvarivanju vizije razvoja crnogorskog turizma.
- Preuzimali smo kompanije koje su bile pred stečajem, imale jednu zvjezdicu, i od njih stvarali, nadam se, uzorne kolektive. Danas svi naši kapaciteti imaju četiri zvjezdice. Naš neto profit u 2024. godini iznosi nešto više od devet miliona eura, a shodno tome platili smo i najveći porez na dobit u zemlji - naveo je Rakčević. Govoreći o rizortu Biserna obala (Pearl Beach), Rakčević je istakao da on sadrži 670 soba i apartmana koji se prostiru na više od 10 hektara čime, kako je kazao, ovaj kompleks
RAZGOVOR S POVODOM: Žarko Rakčević, osnivač Šajo grupe
Svjedoci smo poteza koji stvaraju nesigurnost i štetu. Iznenadno povećanje PDV-a za usluge smještaja sa sedam na 15 odsto – bez javne rasprave – nije samo neodgovorno, već i pogubno za planiranje i međunarodne ugovore koje imamo. Naši trogodišnji ugovori s inostranim partnerima vezani su za cijene koje ne možemo jednostavno mijenjati, osim u okvirima inflacije u eurozoni. Takve nagle odluke urušavaju našu konkurentnost – upozorava Rakčević
predstavlja drugi najveći rizort u Crnoj Gori, odmah nakon Slovenske plaže. - Uspjeli smo da od nečega što je nekada bilo zapušteno radničko odmaralište pred stečajem napravimo kolektiv koji danas ima svoje mjesto na međunarodnom tržištu. Od ove godine imamo i Lookéa klub TUI – jednu od najvećih turističkih grupacija u svijetu – namijenjen francuskim turistima. Zbog toga očekujemo da će značajan dio našeg prometa dolaziti upravo od turista sa tržišta Evropske unijeistakao je Rakčević. Njihov hotel ,,Montenegrina“ u Rafailovićima radi najduže i ima sezonu od gotovo 10 mjeseci – otvoren je u februaru i radiće do decembra. Vila Oliva u Petrovcu radi od sredine aprila do kraja oktobra. - Pearl Beach u Čanju ima ne-
što kraću sezonu, ali se trudimo da je produžimo kroz specijalizovane programe. Ugovori sa turoperatorima sada traju šest mjeseci, što je dobra osnova, ali daleko je to od cjelogodišnjeg poslovanja - kaže Rakčević. Saopštio nam je da je ova grupacija prije četiri mjeseca kupila i susjedni hotel ,,Niš“, koji je bio zatvoren čak 14 godina. Izrazio je nadu da će i taj objekat, nakon temeljne adaptacije i rekonstrukcije, biti obnovljen u skladu sa savremenim standardima i klasifikovan kao hotel sa četiri zvjezdice. Time bi se značajno unaprijedila turistička ponuda ovog područja i obogatila ukupna ponuda smještajnih kapaciteta. Šajo grupa, kroz svoju hotelsku diviziju Montehos, upravlja nizom renomiranih objekata širom Crne Gore. U
njenom sastavu posluju Pearl Beach Resort i Monte Mare u Čanju, Hotel ,,Vile Oliva“ u Petrovcu, Hotel ,,Montenegrina“ u Rafailovićima i Crnogorska kuća u Podgorici. Grupa raspolaže sa 3.500 kreveta u pet hotela, što je čini drugom po veličini hotelskom grupom u zemlji.
Ipak, upozorava Rakčević –ako se Crna Gora zaista odluči da turizam bude razvojni prioritet, to mora biti praće-
se nesigurnost i štetu. Povećanje PDV-a za usluge smještaja sa sedam na 15 odsto – iznenada i bez javne rasprave – nije samo neodgovorno, već i pogubno za planiranje i međunarodne ugovore koje imamo. Naši trogodišnji ugovori s inostranim partnerima vezani su za cijene koje ne možemo jednostavno mijenjati, osim u okvirima inflacije u eurozoni. Takve nagle odluke urušavaju našu konkurentnost – upozorava Rakčević.
problemi
Osnivač Šajo grupe ističe da je najveći problem avio-dostupnost koja je hronično loša. - Putevi su uski, spori i opasni. Od tivatskog aerodroma do naših hotela putuje se i po dva sata. Sreća je što dio gostiju stiže na podgorički aerodrom. Uz to, učešće hotela u ukupnim kapacitetima je svega 9,5 odsto, dok Hrvatska ima 18 odsto, a zemlje poput Španije, Italije i Francuske i do 60 - 70 odsto. Umjesto da stimulišemo hotelijerstvo, država ukida status hotela sa četiri zvjezdice kao objekata od javnog interesa i povećava naknade – time direktno destimulišući investitore - objašnjava Rakčević dodajući da se zakonskim izmjenama ukida status hotela sa četiri zvjezdice kao objekata od javnog interesa.
no konkretnim i predvidivim politikama.
Na pitanje da li je država zaista prepoznala turizam kao stratešku granu, Žarko Rakčević odgovara bez zadrške –problem nije u riječima, već u nedostatku konkretnih djela. – Nažalost, u praksi – ne. Ako zaista smatramo turizam prioritetom, to se mora potvrditi jasnim, promišljenim i stabilnim politikama. Umjesto toga, svjedoci smo poteza koji uno-
- Time se automatski ukidaju i olakšice, a dodatno se povećavaju komunalne takse i naknade za prenamjenu građevinskog zemljišta. Sve to šalje jasnu poruku investitorima –ulaganje u hotele u Crnoj Gori postaje sve manje isplativo i poželjno - smatra Rakčević. Na kraju, poručuje - da Crna Gora mora da odluči – hoće li turizam biti temelj razvoja ili tek još jedna fraza u zvaničnim dokumentima.
- Ako je odgovor da hoće, onda odluke moraju biti predvidive, stimulativne i dugoročne. Investitori ne traže povlastice, ali traže stabilnost i logiku u poslovnom ambijentu - kazao je na kraju Rakčević. N. KoVaČeViĆ
Institut ,,Dr Simo Milošević“ je spašen, ali proces oporavka mora biti brži
Institut „Dr Simo Milošević“ konačno je spašen od stečaja. - To je zaista izuzetno važna vijest, jer taj centar ima neprocjenjivu društvenu ulogu. Kao manjinski akcionari, sa skoro 30 odsto vlasničkog udjela, zajedno sa državom, dali smo značajan doprinos njegovom opstanku. Značaj Instituta prevazilazi granice obične ustanove – to je stub zdravstvenog turizma i socijalne politike. Usvojen je plan restrukturiranja, dogovorena je i dokapitalizacija kojom bi se očistili svi naslijeđeni gubici. Postignut je dogovor da Vlada pokrije dvije trećine, a naša grupacija jednu trećinu gubitaka – do iznosa od sedam miliona eura. Međutim, iako je sve definisano u startu, realizacija kasni skoro tri mjeseca - kaže Rakčević dodajući da ga to zabrinjava, jer Institut mora što prije da izađe iz duga i da se krene u sprovođenje druge faze restrukturiranja –adaptacija na nivo četiri zvjezdice.
- Cilj je da se vrati na poziciju koju je imao tokom osamdesetih i devedesetih godina – ne samo kao centar za rehabilitaciju za skandinavsko tržište, već kao regionalni i evropski lider u zdravstvenom turizmu - poručuje Rakčević.
Prijedlog zakona o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola nikad nije ni razmatran u Skupštini, iako je predlagan više puta, a neophodan je Crnoj Gori
PODGORICA - Nekadašnji poslanik Skupštine Crne Gore Andrija Popović (Liberalna partija) nekoliko puta predavao je prijedlog zakona o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola. On je prijedlog zakona predao 2020. godine, a nekoliko puta je odbijen. U decembru 2021. godine svega 29 poslanika podržalo je prijedlog Liberalne partije. Na sjednici Zakonodavnog odbora u novembru 2021. dobio je samo jedan glas. Nije se o njemu raspravljalo ni 2022. godine.
Zbog čega su poslanici crnogorskog parlamenta odbijali da raspravljaju o ovom prijedlogu zakona, te kakve to posljedice ima na današnju društvenu sliku u državi, u kojoj duboke podjele i revizionizam ne jenjavaju protokom godina, već postaju sve aktuelnije, za Pobjedu komentarišu direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević i izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević, koji je jedan od autora naučno-istraživačkog rada ,,Analiza narativa (neo)fašizma i antifašizma u Crnoj Gori: od izbora do izbora 2020-2023“. Nakon sve češćih poruka političara i velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da su pripadnici četničkog pokreta bili junaci, te negiranja njihove saradnje sa okupatorima i fašistima, osuđujuće stavove izgovaraju građanski aktivisti, mediji, nevladine organizacije, dok političari i državni vrh uglavnom ćute ili šalju nemušte poruke da društvo ne treba dijeliti. Nadležni organi koji bi trebalo da krivično gone one koji šire govor mržnje ili Krivičnim zakonikom zabranjenu diskriminaciju, slavljenje ili negiranje ratnih zločina, zasad „prate“ događaje i rijetko formiraju predmete. Reakcije ombudsmana niko ne uzima za ozbiljno jer još uvijek njegovo mišljenje nije obavezujuće, dok se ne usvoji novi zakon koji bi mu omogućio konkretnije djelovanje.
Tea Gorjanc-Prelević je kazala da se o zakonu o zabra-
forsira srpski
GORJANC-PRELEVIĆ: Ovdje je antifašistička tradicija jača, država je raznolika, multinacionalna, postoji svijest o tome da od poštovanja svih naroda koji u njoj žive zavisi i njen opstanak, nego što je u Srbiji, koja je pretežno jednonacionalna i nažalost forsira srpski nacionalizam, koji je devedesetih nanio mnogo zla svima u okruženju
je devedesetih
ni fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola nije raspravljalo, jer, „očigledno nije bilo volje za tim“.
- Iako je tačno da je prijedlog zakona u pravnom smislu trebalo doraditi, to se moglo u međuvremenu uraditi. Gdje ima volje, tu ima i načina – smatra ona. Ulićević misli da je i 2020. godine prijedlog zakona koji je forsirao Andrija Popović iz Liberalne partije, kao i mnogi drugi, došao prilično kasno. - Zbog čega su poslanici odbijali da raspravljaju o tom zakonu i glasaju za njega vrlo je jasno - zato što dobar dio njih podržava fašističke stavove, neki otvoreno, a neki prećutno, ali i zato što nijesu mnogi spremni da zabrane djelovanje profašističkih aktera koji su njihovi jaki finansijeri – kaže on. Ističe da nam taj zakon jeste potreban, ali i da je u dilemi i da ga imamo kako bi se implementirao, uzevši u obzir solidan pravni okvir za poštovanje ljudskih prava koji imamo, a koji, kako je rekao, samo krasi papir
kao mrtvo slovo i nešto čime se zorimo po Evropi – kazao je Ulićević.
Gorjanc-Prelević smatra da u Crnoj Gori neće doći do izjednačavanja uloge četnika i partizana, kao što se dogodilo u Srbiji kada je 2004. godine usvojen Zakon o izmjenama i dopunama o pravima boraca, vojnih invalida i članova njihovih porodica, kako mu je bio zvanični naziv. On je tada usvojen kao politički ustupak Srpskom pokretu obnove Vuka Draškovića, partiji koja je tada bila dio vladajuće koalicije.
- Mislim da do toga u Crnoj Gori neće doći, ovdje je antifašistička tradicija jača, država je raznolika, multinacionalna, postoji svijest o tome da od poštovanja svih naroda koji u njoj žive zavisi i njen opstanak, nego što je to Srbija koja je pretežno jednonacionalna i nažalost forsira srpski nacionalizam koji je devedesetih nanio mnogo zla svima u okruženju – poručila je ona.
Na pitanje da li bi, da je taj zakon usvojen, situacija u društvu danas bila drugačija, Gorjanc-Prelević je odgovorila da
Marković da obezbijedi reakciju tužilaštva na glori kaciju četničkog pokreta
Tea Gorjanc-Prelević je kazala da se jedna grupa NVO u utorak obratila vrhovnom državnom tužiocu molbom da obezbijedi da se reaguje na sve češće primjere glorifikacije četničkog pokreta i njegovih lidera u Crnoj Gori u kojoj su ostavili posebno krvav trag. - Državno tužilaštvo bi moglo da napravi neophodnu razliku. Vidjeli smo da je njihov prethodni napor da procesuiraju Marka Kovačevića zbog izjava na Grahovu miniran u Skupštini odbijanjem da
se zahtjev za skidanje njegovog imuniteta uopšte stavi na dnevni red. Ali i to je zabranjeno, i kažnjivo, i opet je na državnom tužilaštvu da koristi svoje nadležnosti koje ima da obezbijedi vladavinu prava, a i svoj autoritet – kazala je Gorjanc-Prelević.
ULIĆEVIĆ: Vrlo je jasno zbog čega su poslanici odbijali da raspravljaju o tom zakonu i glasaju za njega - zato što dobar dio njih podržava fašističke stavove, neki otvoreno, a neki prećutno, ali i zato što mnogi nijesu spremni da zabrane djelovanje profašističkih aktera koji su njihovi jaki
kroz hiperprodukciju neofašističkih narativa, istorijskog revizionizma, te sve većim legitimisanjem apsolutne slobode govora bez odgovornosti, koju i zagovaraju desničari jer u tom prostoru cvjetaju – ističe on.
Smatra da se u takvom prostoru granice između slobode govora i govora mržnje gube, ali i govora koji osnažuje fašističke narative, a koji ne spada pravno u govor mržnje.
nansijeri
bi nesumnjivo bili zabranjeni kvislinški i kolaborantski simboli, a da bi se dodatno i jasnije naglasilo da je promovisanje četničkog pokreta zabranjeno i kažnjivo.
- Promocija tog pokreta u Crnoj Gori i sad bi morala biti prepoznata kao govor mržnje prema muslimanskom stanovništvu jer je taj pokret imao program etničkog čišćenja koji je u praksi i sprovodio – ističe Gorjanc-Prelević. Ona podsjeća da je predstavnik svega toga na crnogorskom terenu zloglasni Pavle Đurišić
- Veličanje njega kao ,,junaka“, pjevanje pjesama nje-
mu u čast i slično, sve bi trebalo da je govor mržnje, ali još uvijek se državno tužilaštvo nažalost na to ne okreće – ističe ona. Da pravosudni organi ne reaguju onako kako im propisuje zakon, misli i Ulićević, koji kaže da ,,konkretne benefite u pogledu društvene pravde i stvarnih uslova života, a koje bi trebalo da garantuje naš zakonodavni okvir, bojim se da još nemamo“.
- Politički prostor za osvajanje glasova kroz mržnju nije ostavljen samo nepostojanjem toga zakona, već jako slabim institucijama, relativizacijom i normalizacijom
A Gorjanc-Prelević ističe da „ako Crna Gora želi da održi svoj antifašistički temelj, kako smo nedavno mogli da čujemo od svih najviših funkcionera prilikom proslave Dana pobjede nad nacizmom i fašizmom, onda joj je takav zakon potreban“.
- Možda je i potrebniji ovdje nego Sloveniji koja ga je nedavno usvojila – kazala je ona.
Na pitanje da li je zapravo nepostojanjem i neusvajanjem tog zakona ostavljen politički prostor koji služi za osvajanje glasova, na osnovu dubokih istorijskih podjela koje imamo u našem društvu, Gorjanc-Prelević odgovara da je nažalost ostavljen svakako širi prostor za eksploatisanje tih podjela. Na pitanje što treba uraditi, s obzirom na situaciju u kojoj političari okreću glavu, građani reaguju na društvenim mrežama, a nacionalistima je dopuštena sloboda izražavanja i govora, uprkos tome što krše zakone i Ustav dok tužilaštva uglavnom „prate“ situaciju, Ulićević odgovara da je konkretno, neophodno delegitimisati kao sagovornike one koji promovišu mržnju, nacionalističke narative, narative koji prave plodno tlo za kršenje ljudskih prava. - Uskratiti im medijski i javni prostor, proaktivno djelovati u prostoru obrazovanja u kojem će se tek voditi borba za demokratsko i sekularno obrazovanje, te sankcionisati govor mržnje, ali i proširiti njegovo tumačenje, jer imamo vrlo obrazovane desničarske aktere koje je neko naučio kako da izbjegavaju govor mržnje, a da završavaju svoj posao - posao koji cvjeta u podsticanju mržnje. Toj vrsti propagandnog djelovanja se mora odlučno stati na kraj, a to ne mogu da rade samo nevladine organizacije –kaže Ulićević. Postavlja se pitanje, ističe on, što će institucije da urade, ako žele da sačuvaju društveni mir i demokratski poredak, koji je ugrožen i narušen, ali i dalje koliko-toliko postoji.
J. MARTINOVIĆ
Dan nezavisnosti Crne Gore u Belgiji obilježava Udruženje belgijsko-crnogorskog prijateljstva „Montenegro“
Dan obnove crnogorske nezavisnosti, 21. maj, obilježavamo od samog osnivanja Udruženja. Smatramo da je to jedan od najznačajnijih datuma u savremenoj istoriji Crne Gore, jer označava povratak naše domovine kao suverene države na međunarodnu scenu. Kultura je srž našeg djelovanja. Kroz različite kulturne i umjetničke programe trudimo se da predstavimo kulturno, istorijsko i prirodno bogatstvo Crne Gore – kaže Goran Vratnica, predsjednik Udruženja
suverene države na međunarodnu scenu.
PODGORICA - Udruženje belgijsko-crnogorskog prijateljstva „Montenegro“ ove godine organizuje proslavu Dana nezavisnosti kulturnim događajem „Dan crnogorske kulture i nasljeđa u Belgiji – 2025“. Biće održan i omaž crnogorskom kralju Nikoli I Petroviću – „Monarhija, nasljeđe, kultura“. Svečanost će biti priređena 31. maja u Lontzenu.
Program je multikulturalnog karaktera, predstaviće bogatstvo kulturnog nasljeđa Crne Gore kroz izložbu crnogorskih slikara, pjesničke, muzičke, vokalne i folklorne nastupe i projekciju kratkog filma o krunisanju kralja Nikole I Petrovića 1910. godine, saopšteno je iz Udruženja.
Goran Vratnica tridesetak godina živi i radi u Belgiji. Kao mlad čovjek otišao je iz Podgorice u svijet, željan znanja, obrazovanja, upoznavanja drugih zemalja i njihovih kultura. Studirao je u Turskoj orijentalistiku, a zatim otišao u Belgiju na postdiplomske studije. Tamo je zasnovao porodicu, izgradio karijeru. Često dolazi u Crnu Goru i namjerava da joj se vrati kada prestane da radi u Belgiji. To smatra prirodnim, jer se u Crnoj Gori najbolje osjeća. Nje-
PODGORICA – Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić godinama se bori da se unaprijede prava osoba s invaliditetom i da im se obezbijede bolji uslovi za život. Brojne izazove i probleme na tom putu bilježi i danas, a u intervjuu za Pobjedu Vujačić kaže da se često zapita i zabrine zašto osobe s invaliditetom moraju na mukotrpniji način sve da ostvaruju, počevši od svakodnevnih aktivnosti...
- Udruženje belgijsko-crnogorskog prijateljstva „Montenegro“ prvo je udruženje crnogorskih iseljenika u Belgiji, čiji je cilj njegovanje jezika, kulture, tradicije i prezentacije kulturne baštine matične države, okupljanje crnogorskih i belgijskih građana oko zajedničkih projekata i aktivnosti, zbližavanje i uspostavljanje prijateljskih odnosa između Crne Gore i Belgije, te razvijanje svestrane saradnje u oblastima od interesa za njihove građane. Crna Gora ima izuzetno bogato kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe i trudimo se da svake godine predstavimo neki novi aspekt naše baštine – bilo da je riječ o umjetnosti, istoriji, turizmu, folkloru ili kuhinji. Želimo da na autentičan način približimo Crnu Goru bel-
gova đeca, tri sina i kćerka, iako rođena Belgiji, privržena su Crnoj Gori. Govore više stranih jezika, ali kod kuće - crnogorski. - Mojoj đeci je Crna Gora u srcu, to smo mi, to nam je domovina, majka. Dolaskom u Crnu Goru vraćaju se na đedovsko, prađedovsko. To je mnogo važno. Učim ih da poštuju sve narode, sve jezike i kulture, ali da najprije znaju ko su jer samo onaj ko zna svoje - može razumjeti i tuđe - naglašava Vratnica.
gijskoj javnosti, ali i mlađim generacijama dijaspore - kaže za Pobjedu predsjednik Udruženja Goran Vratnica Podsjećamo da je Udruženje belgijsko-crnogorskog prijateljstva „Montenegro“ osnovano 9. novembra 2015. godine u mjestu Lontzen, u germanskoj zajednici Kraljevine Belgije, na tromeđi Belgije, Njemačke i Holandije. - Simbolika osnivanja udruženja na ovom prostoru je višestruka - kako je i Belgija sastavljena od različitih autohtonih etničkih zajednica (Flamanci, Valonci i pripadnici njemačke jezičke zajednice), tako i Crna Gora baštini bogatstvo različitosti, koje njegujemo i promovišemo kroz djelovanje Udruženja, a Dan obnove crnogorske nezavisnosti, 21. maj, obilježavamo od samog osnivanja Udruženja. Smatramo da je to jedan od najznačajnijih datuma u savremenoj istoriji Crne Gore, jer označava povratak naše domovine kao suverene države na međunarodnu scenu - kaže Vratnica. Dodaje da u programima obilježavanja praznika učestvuju umjetnici iz obje zemlje. - Kultura je srž našeg djelovanja. Kroz različite kulturne i umjetničke programe trudimo se da predstavimo kulturno, istorijsko i prirodno bogatstvo Crne Gore. Kao što i sam naziv Udruženja sugeriše, radimo na jačanju veza prijateljstva i razumijevanja između Belgije i Crne Gore. Na našim manifestacijama redovno gostuju umjetnici iz Crne Gore, a često učestvuju i umjetnici iz Belgije, čime dodatno jača-
Učesnici programa povodom Dana nezavisnosti Crne Gore su: Radoje Rašo Đurović (akademski slikar), Nataša Žurić (književnica), Aleksandar Božović (pijanista), Marina Cuca-Franović (sopran i profesorica pjevanja), Marko Prenkoçaj (muzičar i izvođač), KUD „Evropa“ (folklorni ansambl), Carole Simons (dramski sopran), Arman Hajdarpašić (harmonikaš), Dušanka Belada (interpretatorka i rediteljka), Lea Vratnica (interpretatorka), Aldin i Rizo Alković (muzičari), Eka Duraković & BAND (muzičar i estradni umjetnik). Umjetnička direktorka programa je Slavica Kruščić-Vasović, a moderatorka će biti Milena Vasović.
mo kulturnu razmjenu i dijalog među narodima. Vratnica naglašava da Udruženje „Montenegro“ okuplja članove različitih etničkih i vjerskih pripadnosti kako iz Crne Gore, tako i iz Belgije i šire dijaspore. Članovi su i brojni prijatelji Crne Gore – ljudi koji je doživljavaju kao svoju drugu domovinu ili kao blisku i prijateljsku zemlju. Udruženje belgijsko-crnogorskog prijateljstva „Montenegro“ sarađuje sa državnim institucijama Crne Gore. - Naša saradnja sa Upravom za dijasporu, a sada i sa Ministarstvom za dijasporu Crne Gore, uvijek je bila korektna i na visokom nivou. Naš volonterski rad i trud redovno su prepoznavani kako od državnih institucija, tako i od medija u Crnoj Gori. Ovom prilikom želimo posebno da zahvalimo na podršci koju dobijamo, jer to za nas predstavlja veliki podstrek i dodatni motiv da se još snažnije borimo za pozitivnu sliku i imidž Crne Gore izvan njenih granica - poručuje Vratnica. J. P.
U proteklom periodu osobe s invaliditetom bile su u fokusu javnosti zbog izrađenog Nacrta zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim je bilo predviđeno da se ograniče subvencije za zarade. Organizacije koje štite prava OSI organizovale su proteste i na kraju su se dogovorili sa predstavnicima vlasti da treba da se pokrene ponovo procedura i da se pišu nove izmjene tog akta. Vujačić je u intervjuu za Pobjedu iznijela detalje koji su njima sporni u toj priči, ali se, pored ostalog, osvrnula i na pitanja gdje se danas nalaze OSI, kako se školuju, zapošljavaju i da li se primjenjuju evropski standardi kojima treba da se unaprijedi njihov položaj...
POBJEDA: U kom pravcu očekujete da idu novine spornog Zakona?
VUJAČIĆ: Naši zahtjevi u dijelu izmjena Zakona su jasni. Insistiraćemo na unapređenju trenutnih rješenja u onim segmentima gdje je to potrebno i nećemo dozvoliti, niti pristati na ograničenje i umanjenje do sada garantovanih prava, uključujući ni u dijelu obima tih prava. Ukoliko bi se desilo ograničenje i umanjenje obima prava, to ne bi bilo unapređenje postojećeg pravnog okvira, već nazadovanje i u garancijama prava i u ukupnom zakonskom okviru. Tako na primjer, važeći zakon ne prepoznaje razumne adaptacije, niti njihovo uskraćivanje od strane poslodavaca propisuje kao oblik diskriminacije. Nadalje, cijelo radno zakonodavstvo u segmentu prava osoba s invaliditetom zasnovano je na funkcionalnom modelu pristupa invaliditetu, jer počiva na pretpostavci o nesposobnosti za rad osoba s invaliditetom, zbog čega, kroz mjere profesionalne rehabilitacije, propisuje tzv. procjenu preostale radne sposobnosti. Dodatno, moraju se posebno zaštiti prava ugroženih grupa i među samim osobama s invaliditetom, poput žena s invaliditetom, osoba s intelektualnim invaliditetom, autizmom i dr. Za poslodavce koji njih zapošljavaju ni po važećem zakonu ne postoje dodatni podsticaji, zbog čega vjerujem da postojeći nijesu bili dovoljno stimulativni, a što uostalom potvrđuje i evidencija nezaposlenih. Kada je riječ o subvencijama, kao jednom od seta prava koje reguliše ovaj zakon, principijelno sam protiv umanjenja i ograničenja, čak i u slučaju da se dokažu nekakve zloupotrebe. Naravno, više puta sam i javno govorila da podržavamo da se svaka i najmanja sumnja ispita, po potrebi procesuira i da se, ukoliko se dokaže da je neko zloupotrijebio subvencije, počinioci rigorozno kazne. Vjerujem
Prepreke u porodici i u sistemu obrazovanja
POBJEDA: U kontaktu ste sa brojnim osobama s invaliditetom u Crnoj Gori. Kakve informacije dolaze do Vas kada je riječ o njihovom zapošljavanju –
koje su ključne prepreke koje im otežavaju da normalno obavljaju poslove? VUJAČIĆ: Brojne su prepreke. Neke od njih počivaju i u porodici i u
da bi takva situacija odvraćala svakog ko bi u budućnosti i pomislio da zloupotrebama subvencija stiče bilo koju protivpravnu korist. Međutim, isto tako ne mogu se sumnje na zloupotrebe temeljiti samo na osnovu iznosa zarade, ma koliko visoka bila. Moraju postojati i druge činjenice i pokazatelji i mora se analizirati koliko je bilo koja od tih nelogičnih pojava rasprostranjena, je li ona rijetkost i izuzetak ili vrijedi i zahtijeva ozbiljna postupanja, analize, provjere. Mora se provjeriti o kojim je radnim mjestima riječ, koji je opis posla, uslovi za zasnivanje radnog odnosa, što je propisano sistematizacijom kod tog poslodavca, kolike su zarade za druge zaposlene kod istog poslodavca i kolike su zarade za zaposlene kod drugih poslodavaca sa istim poslom, odnosno radom ili radom iste vrijednosti.
Zbog navedenog, smatramo da je potrebno uraditi detaljne i svrsishodne analize, prikupiti brojne podatke od nadležnih institucija i službi koje su dužne da primjenjuju i prate primjenu zakona, potom konsultovati sve zainteresovane strane, procijeniti sve uticaje, preispitati koje su sve moguće
sistemu obrazovanja, koje je neadekvatno, nedovoljno kvalitetno i nije inkluzivno. S druge strane, činjenica je da osobama s invaliditetom nijesu dostupne ni neformalne edukacije, neformalno obrazovanje i cjeloživotno učenje. Uz sve to, brojni prostori su nepristupačni, takve su i prilike koje posto-
mjere i alternative postojećim odredbama i tek onda izabrati najadekvatnije, najpravičnije, svakako nediskriminatorno rješenje.
POBJEDA: Predstavnici državnih institucija sumnjaju da pojedinci zloupotrebljavaju subvencije za zarade OSI zbog čega su predložili da se ograniče kroz nacrt koji je vama bio sporan i povučen je. U javnosti se objavljuju podaci da su plate pojedinim zaposlenim OSI iznosile i do 5.000 eura. Kako na to gledate - imate li saznanja da neki poslodavci zloupotrebljavaju subvencije?
VUJAČIĆ: Nemam saznanja. Morao bi mi neko prvo objasniti što je zloupotreba, kakvo je to postupanje poslodavaca. U konkretnom, ni te zarade same po sebi nijesu sporne samo zbog iznosa. One su sporne ukoliko drugi zaposleni kod istog poslodavca, na istim radnim mjestima, odnosno s istim poslovima ili poslovima iste težine primaju manje zarade. Međutim i ukoliko se to dešava mora se sagledati šira perspektiva i provjeriti da li su sprovedene sve mjere profesionalne rehabilitacije kod tog poslodavca, što je za-
je za druge mlade ili nezaposlene. Brojne osobe s invaliditetom se i u procesu zaposlenja i rada suočavaju i s nepristupačnošću informacija, komunikacija i tehnologija. Takođe, usljed sveopšteg pristupa prema osobama s invaliditetom i brojni poslodavci imaju predrasude, dok nažalost
Obrazovanje osoba s invaliditetom je jedna od najlošijih karika u sistemu. Škole i fakulteti, brojna literatura, metode izvođenja nastave i provjere znanja su i dalje nepristupačni, ne postoje razvijeni servisi podrške, a kvalitet i obim znanja koji se prenosi je upitan i sporan. Najkraće rečeno, obrazovanje i dalje karakteriše integracija i segregacija, a ne jednakost i inkluzija. Donosioci odluka su vrlo dobro upoznati s ovim, ali nerijetko zanemaruju svoje obaveze i odgovornosti, birajući za sebe lakši način, bez razmišljanja o posljedicama
ključio izvođač profesionalne rehabilitacije i da li postoji izvještaj o mjeri 12, koja se odnosi na praćenje zaposlene osobe s invaliditetom na radnom mjestu nakon zaposlenja. Ukoliko sve to ukaže da nema osnova za značajnu razliku u zaradama, odnosno za visoku zaradu, taj poslodavac mora odgovarati, kao i svi koju su učestvovali u takvim radnjama.
POBJEDA: Da li takve sumnje utiču na poslodavce, u smislu da neki, možda, odustaju od zapošljavanja OSI kako se ne bi našli pod eventualnim istragama?
VUJAČIĆ: U skladu s našim iskustvima, a i mojim ličnim uvjerenjem, na poslodavce više utiče negativna kampanja, stigmatizovanje posredstvom medija i sama činjenica da se toliko govori o subvencijama i to do sada dominantno na nivou spekulacija. Vjerujem da nijedan ozbiljan poslodavac ne želi da se njegovo ime pojavi u nekom negativnom kontekstu. Na poslodavce utiče dodatno i to što se u javnosti ne pojavljuju pozitivni primjeri o zaposlenim osobama s invaliditetom, njihovom doprinosu, rezultatima, dostignućima. Država nikad nije sprovela takvu kampanju, a nažalost ima pojedinaca iz sistema koji sprovode ovu negativnu kampanju. To nanosi štetu svakoj osobi s invaliditetom i svakom od-
najveći broj nezaposlenih nema adekvatne kvalifikacije potrebne današnjem, savremenom tržištu rada, pa je teško pronaći i kadar među nezaposlenim. Međutim, i one osobe s invaliditetom koje nekad uporno traže posao suočavaju se sa preprekama i diskriminacijom.
govornom, ozbiljnom poslodavcu, ali i cijelom sistemu i društvu.
POBJEDA: Imate li podatak koliko je u Crnoj Gori zaposleno osoba s invaliditetom i koje poslove uglavnom obavljaju, a koliko je, s druge strane, nezaposlenih?
VUJAČIĆ: Kada je riječ o broju zaposlenih, nemamo svježije podatke za ovu godinu, već za posljednji dan prošle godine kada je 2.919 poslodavaca, po rješenju Zavoda, ostvarivalo pravo na subvenciju zarade za 4.550 lica s invaliditetom. S druge strane, na evidenciji nezaposlenih 27. marta 2025. nalazilo se ukupno 8.490 osoba s invaliditetom. Njih oko 200 je sa stručnom spremom sa VII nivoom kvalifikacije i iznad tog nivoa. Ove podatke posjedujemo jer je tog dana Nezavisni monitoring mehanizam, formiran od strane Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao nezavisno tijelo za praćenje Konvencije, organizovao posjetu Zavodu.
P
OBJEDA: Svjedoci smo da se OSI ne suočavaju samo sa poteškoćama na tržištu rada, već i tokom školovanja. Brojimo primjere da su roditelji morali da prave rampu kako bi njihovo dijete moglo da ide na fakultet, da nemaju prilagođenu literaturu, pristupačnost... Jeste li razgovarali sa donosiocima odluka o problemima i što kažu?
VUJAČIĆ: Obrazovanje osoba s invaliditetom je jedna od najlošijih karika u sistemu. Škole i fakulteti, brojna literatura, metode izvođenja nastave i provjere znanja su i dalje nepristupačni, ne postoje razvijeni servisi podrške, a kvalitet i obim znanja koji se prenosi je upitan i sporan. Najkraće rečeno, obrazovanje i dalje karakteriše integracija i segregacija, a ne jednakost i inkluzija. Donosioci odluka su vrlo do-
PODGORICA - Ulcinjanin
E. K. (2005) stradao je juče prilikom izvođenja građevinskih radova na jednom od gradilišta u mjestu Sukobin.
bro upoznati s ovim, ali nerijetko zanemaruju svoje obaveze i odgovornosti, birajući za sebe lakši način, bez razmišljanja o posljedicama.
POBJEDA: Koje su najbolje prakse iz drugih zemalja koje bi trebalo da se primijene kod nas i koliko u svemu kasnimo? Možete li da navedete neki primjer?
VUJAČIĆ: Volim da navedem primjer iz Italije. Kada sam tamo bila, još davne 2011. oni su imali razvijeno socijalno preduzetništvo i kooperative u kojima su se zapošljavale osobe s invaliditetom koje se nijesu mogle zaposliti na otvorenom tržištu rada. Tamo sam imala priliku da vidim kako osobe koje imaju Daunov sindrom, autizam, intelektualni invaliditet ili višestruka oštećenja, uključujući i one koji imaju istovremeno oštećenje sluha i vida rade i obavljaju svoje poslove. Kada smo mi iz Crne Gore, začuđeni, upitali đe su im osobe koje koriste kolica, druge osobe sa fizičkim invaliditetom i osobe s oštećenjem vida, odgovorili su nam da se oni nesmetano zapošljavaju na otvorenom tržištu rada.
POBJEDA: Godinama ste u javnosti prepoznatljivi kao neko ko se bori za bolji život osoba s invaliditetom i tokom Vašeg aktivizma suočavali ste se sa raznim oblicima diskriminacije. Kakva je situacija danas i da li Vam se dešava da budete žrtva nekog oblika diskriminacije ili neprimjerenog ponašanja zato što ste osoba sa invaliditetom?
VUJAČIĆ: Kao žena s invaliditetom svakako se suočavam s višestrukim oblicima diskriminacije, a ne zaobilazi me ni neprimjereno ponašanje. Naučila sam svakako da, prije svega, prepoznam takve radnje, da se borim protiv bilo kog vida diskriminacije, nasilja i neprimjerenog ponašanja. Kao neko ko je prepoznat u javnosti imam i pozitivnih iskustava, ali vjerujem da se dominantno zbog toga i dešavaju. Iako vjerujem da bi to mnogima imponovalo i odgovaralo, ja se često zapitam i zabrinem zašto neka druga osoba s invaliditetom, neka druga žena ili upravo neka druga žena s invaliditetom mora na mukotrpniji način često da prođe i kada su uobičajene, svakodnevne aktivnosti u pitanju, poput ostvarenja nekih javnih usluga, završavanja obaveza i slično. Ponekad u svemu tome prepoznam istinsku ljubaznost, profesionalnost, a nekada i strah od mog javnog djelovanja. N. ĐURĐEVAC
Do nesreće je došlo nešto prije 14 sati, prenosi portal Pobjede. Detalji o okolnostima pod kojima je došlo do ovog tragičnog događaja za sada nijesu poznati. R. P. Teška nesreća u Ulcinju
Policija kontrolisala više pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe
PODGORICA – U Budvi je uhapšen pripadnik organizovane kriminalne grupe
I. R. (35) iz tog grada, kod kojeg je pronađen pištolj, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su naveli, budvanska policija je ciljanom kontrolom više pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe pronašla vatreno oružje u ilegalnom posjedu i uhapsila jednog pripadnika organizovane kriminalne grupe, povratnika u izvršenju krivičnih djela iz oblasti nedozvoljenog držanja oružja.
Iz UP kažu da su, postupajući po operativnim saznanjima, pripadnici policije u Budvi obavili ciljanu kontrolu jednog ugostiteljskog objekta i osoba koje su boravile u njemu. Kako dalje navode, tom prilikom su kontrolisali četiri osobe, pripadnike jedne organizovane kriminalne grupe i sa njima povezane osobe: K. R. (33) iz Podgorice, I. R. (35) iz Budve, Ž. K. (25) iz Cetinja i N. P. (26) iz Cetinja, dok je u blizini objekta kontrolisan P. P. (18) iz Budve, koji blisko sarađuje sa operativno interesantnim osobama i članovima organizovanih kriminalnih grupa.
- Pregledom ovih lica, kod I. R. je pronađen pištolj marke „beretta“ sa metkom u cijevi, kao i osam komada municije u okviru. Sa događajem je upoznat nadležni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, te je po završetku kriminalističke obrade pomenutih lica, I. R. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - saopštili su iz policije. U sklopu tih aktivnosti, od navedenih osoba su oduzeta i dva vozila radi daljih provjera. R. D.
dr Dragan VESELINOV
Šta mislite, kada bi predsednik Crne Gore pozvao crnogorsku dijasporu u Beogradu da na mogućim izborima u Srbiji glasa za studente i opoziciju, kako bi ona glasala? Mi ne sumnjamo da bi mnogi ipak glasali za Vučića. Čak možda većina. Naravno, gotovo da je nemoguće pretpostaviti da bi crnogorski predsednik to učinio. Kako bi to i mogao kada do sada nije opovrgao crkveni anšlus Srpske pravoslavne crkve nad imovinom crnogorske crkve i ne izjašnjava se jasno mogu li stotine hiljada crnogorskih Srba u Srbiji da glasaju u Crnoj Gori protiv interesa domaćeg naroda. A Beograd bi ,,svojim“ Crnogorcima kazao kome da spuste zlatna jaja i ne bi se libio da svakoga naruži ko bi se odvažio da njegovu politiku prema Crnoj Gori nazove nedozvoljenim intervencionizmom strane zemlje. Nije to jad samo Crnogoraca. Sa raspadom Jugoslavije i širenjem emigracije u svetu, danas je više srpskih pravoslavnih eparhija u inostranstvu nego u zemlji. Iz toga proizilazi težak zadatak za Beogradsku patrijaršiju: kako da u tim zemljama, počev od naših jugoslovenskih republika do evropskih, američkih, australijskih i drugih eparhija, usmeri njihovo političko raspoloženje i raspoloženje dijaspore u korist srbijanske politike u domovini, a da je ne okrene protiv država u kojima sada žive. To je nemoguće sa sadašnjom politikom Srpske pravoslavne crkve i ratnim nacionalističkim režimom beogradske vlade.
POUKA IZ RUMUNIJE
Lepa se pouka svima nama dogodila u Rumuniji. Mađarski predsednik Viktor Orban se odvažio da 9. maja u Tihanjiju na Balatonu pozove mađarsku nacionalnu manjinu u Rumuniji da prošle nedelje na predsedničkom izboru glasa za rumunskog ultranacionalističkog kandidata i verskog fanatika Đorđa Simiona. Pobedio ga je gradonačelnik Bukurešta, liberal, Nikušor Dan Đorđe Simion je odbacio postojeću kulturu na kojoj počiva Evropska unija i zatražio hrišćansku Evropu i globalizam religije zahtevajući rumunsko-mađarski savez protiv ,,globalizma“.
POGLED SA STRANE: Sa dvojicom mitropolita u Crnoj Gori Beogradska patrijaršija dobila dijasporu i veće kon ikte među svojim pravoslavnim sljedbenicima
Beograd je procijenio da je Metodije Ostojić tvrđi prosrbijanski nacionalista od Joanikija Mićovića. Iako je Ostojić porijeklom iz crnogorske porodice, u njemu živi i bosanska školska prošlost i fočanska bogoslovska atmosfera. Krvava bosanska istorija poznatija mu je od crnogorskog etosa iako se trudi da ga preko gusala doživi. On ne pokazuje onu emocionalnu i socijalnu vezu sa Crnom Gorom koju je nosio njegov mentor Am lohije Radović
Odmah ćemo vam kazati ko je presudio u korist gradonačelnika Dana. To je mađarska dijaspora. Ona u Rumuniji danas broji malo više od jednog miliona duša i ustala je protiv Orbana. Time je ne samo Orbanu pokazala da odbacuje njegovu moskovsku ljubav prema Putinu i mržnju Ukrajine, već i da odbacuje bezakonje u Budimpešti. I ne samo to, ona je odbacila antimađarske nacionalističke pretnje Simiona transilvanijskim Mađarima, preteći im kultur-šovinizmom. Ovo, više od ičeg. Nemojte se iznenaditi. Ko god poznaje istoriju Mađara i Rumuna, susreo se sa stereotipnom obostranom nelagodom, do krvave mržnje. A Simion je vandalizovao mađarsko groblje u Valea Uzului gde je i turistička zona na veštačkom jezeru iz 1972. godine, što je dovoljno da se nastavi sa puškometnim rečima među njima.
RUMUNSKA CRKVA
OŽALOŠĆENA
Tako su Mađari u Rumuniji neutralisali rumunsku dijasporu u Evropi koja je gotovo listom stala u korist fašiste Simiona. A setimo se - da nije bilo transilvanijskih i banatskih Mađara 1989. godine koji su prvi digli ustanak protiv diktatora Čaušeskoa, ovaj ne bi pao pre sloma Berlinskog zida u Nemačkoj. A sada su Mađari time sprečili i da se ekstremno nacionalistička Ortodoxa Romana, rumunska pravoslavna crkva, pohvali da će se ujediniti sa nacionalističkim ultrašima svečanim puštanjem u rad bukureštanske Katedrale narodnog spasenja. Ona je megalomanski visoka 130 metara i postaje najviši hrišćanski hram na svetu svih vremena, a njen plac je veći i od grada Vatikana. Rumunski popovi nerado objašnjavaju otkud im između 230-400 miliona dolara za nju. Slično oko toga ćute kao i njihova braća oko izgradnje crkava u Srbiji i finansiranja crkvenih poduhvata u Crnoj Gori. Naravno, svi smo se pitali zašto je moderna evropska ru-
munska dijaspora htela fašistu na vlasti. Njeni govornici su to obrazlagali zasićenošću bezakonjem i korupcijom u Bukureštu koje decenijama od pada Čaušeska sprovodi levica rasejana po nekoliko partija. Možda, ali je to slabo objašnjenje ukoliko se zbog grešaka levice vidi fašizam kao pravedni odgovor. I, sasvim uzgred, voleli bismo da znamo kako su glasali i rumunski Romi. Njih je tamo više od Mađara, ima ih oko 1,85 miliona (podaci variraju). Obnova rumunskog nacionalizma može da pogodi njihovu nacionalnu čast - kojoj je pomogla carica Marija Terezija kada je u 18. veku zabranila izraz ,,ciganin“ - prevarant. Oni se danas ponose svojim Čaplinom, Pikasom, Jul Brinerom i Elvisom Prislijem, kojima nište ukorenjeni prezir okoline, i možda su se pridružili mađarskoj dijaspori u odbrani nacionalne samobitnosti nasuprot rumunskom nacionalizmu.
Tako je sarajevski Bosanac, a sada beranski Metodije, postao torpedo Crne Gore. Nijesu svi bosansko-hercegovački episkopi isti kao i on, ne mislimo tu samo na Grigorija iz Vareša, šefa najveće srpske eparhije u Evropi. Više tu nije važna ni statutarna nedisciplina Srpske pravoslavne crkve koja je Metodija navodno birala za mitropolita iako on nije bio u statusu vladike najmanje 25 godina. On čak nije ni monah punih 25 godina. Važno je to da je Patrijaršija oduzela Joanikijevoj cetinjskoj mitropoliji ugled crnogorskog pravoslavnog centra i proizvela dva crnogorska ,,centra“ od kojih nijedan nema snagu samostalnosti pred Patrijaršijom u Beogradu
BIJEG PATRIJARŠIJE
Što je u Crnoj Gori više beogradskih hramova i mitropolita to je manje Crne Gore. Posle ,,duhonosnog rasuđivanja“ - što je zanimljiv saborski epitet, bogočovečanska beogradska patrijaršija nije istakla u svom saopštenju sa Sabora biskupa od 13-17. maja 2025. godine da je razmatrala evangelističku situaciju u Crnoj Gori. Ona je konačna. Crnogorcigotovi ste, vaš položaj je rešen. Neće tako biti.
Sabor se nije osvrnuo ni na smrt pape Franje niti na izbor Roberta Prevosta za papu Lava Četrnaestog. Nas je Prevostova smelost zadivila, jer je uzeti ime Lav, posle istorijskog Lava Trinaestog i njegovog Rerum Novaruma iz 1891. godine, poziv na veliku avanturu. Srpska pravoslavna crkva je protiv ekumenizma. Naravno, srpski biskupi nisu smogli snage da iznesu svoj stav o političkoj krizi u Srbiji glumeći ,,proročku“ distancu od svih ovozemaljskih ,,sotiriologija“. Kakav je to mučni beg od odgovornosti! Ali pritom popovi ne kažu da oni od toga ne beže kada duhonosno podrže Vučića protiv studenata i naroda, i kada Putinu trijumfalno saopšte da je onemogućen prevrat u Srbiji. To je proročki mudro i nije ,,sotiriologija“? Oni ne daju vernicima da i oni na Saboru odlučuju
o politici Crkve. Njih, pedesetak biskupa, jesu Crkva. Ostali milioni vernika su ovce bez ikakvih prava na reč. U stvari, svi vernici kršteni u Srpskoj pravoslavnoj crkvi su dijaspora Patrijašije.
RADOVIĆ I CRNA GORA
Crnogorska javnost je bila iznenađena vešću da je beranski vladika Metodije navodno proglašen za mitropolita Eparhije budimljansko-nikšićke. Ona je oko 49 odsto crnogorske teritorije. Po saborskom saopštenju ona to nije, ali Sabor nije u svom saopštenju sve ni kazao. Ova episkopija je osnovana 2001. godine sa teretom izdržavanja preko Crnogorsko-primorske eparhije kojom je tada upravljao Amfilohije Radović još od 1991. godine. Radović je pogrešio što je dozvolio osnivanje Eparhije budimljansko-nikšićke jer je do tada bio stvarni crkveni egzarh u Crnoj Gori. Izlegla se zmija u njegovim nedrima, što on nije video, jer je samo zahvaljujući sopstvenom autoritetu u Crnoj Gori i SPC mogao da spreči bilo kakvo slabljenje svoje prelatske prevlasti u svojoj državi. A nije video šta će biti posle njega.
Da je Radović živ, koliko ga mi poznajemo, još iz doba njegovog boravka u Vršcu u Banatu, i ipak više nego površnoon verovatno ne bi dozvolio mrvljenje crnogorske crkve-
ne teritorije na nove eparhije da je mogao pretpostaviti da Patrijaršija u Beogradu time želi sitnjenje vlasti jedne jedine mitropolije, Crnogorsko-primorske, u stvari, slabljenje Crne Gore. On izgleda još nije tada shvatao da je napadnut. Beograd je tolerisao Radoviću da se razmeće titulom mitropolita iako mu je Patrijašija nikada nije dala. Bio je jak, što je dokazao 2019/20. godine kada je preko njega išao ujedinjeni otpor Đukanovićevom opstanku na vlasti. Ali su crnogorski ,,otporaši“ to platili ne samo gubitkom imovine stare crnogorske crkve u korist srbijanske patrijaršije, već i pogubnom religizacijom države uz anti-sekularizam administracije i gušenje nezavisnosti prosvete.
ZASLUGA RADOVIĆA
Radović je prevazišao ne samo teritorijalni eparhijski istorijat iz doba nadmoći porodice Rastka Save Nemanjića, već i naknadni viševekovni raspored pravoslavnih teritorija. I nije tu toliko važno kako će se eparhije titulisati, sve su one po ovlašćenjima ionako bliske, već je važno to da li one teritorijalno prate celinu narodnih političkih zajednica ili ih iznutra mrve i time postaju plen za arbitražu centralne patrijaršije. Patrijaršija ih tada po potrebi čas svađa, a čas ih miri. A time
dobila
Da je Radović živ, koliko ga mi poznajemo, još iz doba njegovog boravka u Vršcu u Banatu, i ipak više nego površno - on vjerovatno ne bi dozvolio mrvljenje crnogorske crkvene teritorije na nove eparhije da je mogao pretpostaviti da Patrijaršija u Beogradu time želi sitnjenje vlasti jedne jedine mitropolije, crnogorsko-primorske, a u stvari slabljenje Crne Gore. On izgleda još nije tada shvatao da je napadnut. Beograd je tolerisao Radoviću da se razmeće titulom mitropolita iako mu je Patrijašija nikada nije dala. Bio je jak, što je dokazao 2019/20. godine kada je preko njega išao ujedinjeni otpor Đukanovićevom opstanku na vlasti. Ali su crnogorski ,,otporaši“ to platili ne samo gubitkom imovine stare crnogorske crkve u korist srbijanske patrijaršije, već i pogubnom religizacijom države uz anti-sekularizam administracije i gušenje nezavisnosti prosvjete
ona slabi uticaj lokalnog stanovništva da njihove eparhije budu mesto za odgovore na njihove želje i zahteve.Tako Patrijaršija bez naroda ne samo da bira episkope, već i namerno sitni teritorije da bi oslabila ukrupnjavanje političke volje vernika.
To je Sabor u Beogradu učinio Crnoj Gori. Umnožavanjem eparhija u Crnoj Gori, Beograd je poništio organizacionu celinu crnogorske crkve i sveo je Crnogorce na svoju dijasporu. Oni nemaju sopstveni centar koji su sa jednom mitropolijom imali. Radoviću se osvetio srpski nacionalizam. On je držao crnogorsku teritoriju za jedinstvenu mitropoliju, sa samo jednim egzarhom na vrhu. On jeste bio za državno jedinstvo Crne Gore sa Srbijom, ali je i bio za federalni crkveni status Crne Gore u Srpskoj pravoslavnoj crkvi .
ZADATAK
PADOBRANCA
Tako je sarajevski Bosanac, a sada beranski Metodije, postao torpedo Crne Gore. Nisu svi
bosansko-hercegovački episkopi isti kao i on, ne mislimo tu samo na Grigorija iz Vareša, šefa najveće srpske eparhije u Evropi. Više tu nije važna ni statutarna nedisciplina Srpske pravoslavne crkve koja je Metodija navodno birala za mitropolita iako on nije bio u statusu vladike najmanje 25 godina. On čak nije ni monah punih 25 godina. Važno je to da je Patrijaršija oduzela Joanikijevoj cetinjskoj mitropoliji ugled crnogorskog pravoslavnog centra i proizvela dva crnogorska ,,centra“ od kojih nijedan nema snagu samostalnosti pred Patrijaršijom u Beogradu.
To je šah-mat Irineja Bulovića, potvrdio je da je bolji taktičar od Amfilohija Radovića. Tako se proizvodi dijaspora, narod bez vlasti. Bulović je već odmah po smrti Amfilohija Radovića ukinuo 2021. godine Episkopski savjet pravoslavne crkve u Crnoj Gori iz 2006. godine sastavljen od vladika dve čiste crnogorske eparhije i dve spoljne koje su delom zalazile u administrativnu teritoriju Crne Gore. Ovo telo je priznato na Arhijerejskom saboru SPC 26. maja 2006. godine. Otuda verovatno nije tačno da njeno osnivanje nije bilo statutarne prirode. Ono je isticalo želju Cetinja da se o crnogorskim interesnim ciljevima formalno razmatra u okviru vladičanskih organizacija na njenoj teritoriji. Ali već sam njen naziv, koji nije pominjao SPC, izazvao je podozrenje u Beogradu. Tada protiv te odluke nije glasao ondašnji budimljansko-nikšićki jerarh Joanikije Mićović. Promenio se posle 15 godina. Kao Radovićev naslednik u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, Joanikije Mićović je 2021. godine podržao pad Savjeta. Napustio je crnogorski smisao Radovićeve crkvene organizacije u Crnoj Gori. On je u aprilu 2021. godine,
pretpostavljajući da će Srpska pravoslavna crkva dobiti svu imovinu stare crnogorske crkve, ukazao da je time Radovićev Savjet - koji se za to rešenje srčano borio, umanjio razlog postojanja. Otklonjena je bojazan da bi celokupna crkvena imovina na teritoriji Crne Gore možda mogla biti temeljni osnov za obrazovanje samostalne crnogorske crkve. Međutim, Radović to nikada nije javno ni nagoveštavao. A Mićović je u pomenutom aprilu 2021. godine izašao u javnost sa stavom da su pojedinačne vladičanske eparhije važnije od crnogorskog jedinstva kroz njihovu saradnju. Time se između Crne Gore i Beogradske patrijaršije izgubio most boljeg razumevanja.
OCJENA BEOGRADA
Beograd je procenio da je Metodije Ostojić tvrđi prosrbijanski nacionalista od Joanikija Mićovića. Iako je Ostojić poreklom iz crnogorske porodice, u njemu živi i bosanska školska prošlost i fočanska bogoslovska atmosfera. Krvava bosanska istorija mu je poznatija od crnogorskog etosa iako se trudi da ga preko gusala doživi. On ne pokazuje onu emocionalnu i socijalnu vezu sa Crnom Gorom koju je nosio njegov mentor Amfilohije Radović. On stoga i jeste padobranac na telu Crne Gore. Joanikije je dobio rivala. To vodi međusobnoj trci oko toga ko će biti bliži Beogradu, a ne Crnoj Gori. Tako je sa njima dvojicom Beogradska patrijaršija dobila još veću dijasporu i još veće konflikte među svojim pravoslavnim sledbenicima. A nije isključeno reći da je time Patrijaršija raširila i suprotnost između svoje antijugoslovenske i antievropske politike sa internacionalnim raspoloženjem srpske i crnogorske dijaspore. Znate šta, mi smo sigurni da će dijaspora kad-tad da pobedi. Daće Bog! Amin. •
KIJEV – Ukrajinska nacionalna policija saopštila je da su četiri osobe poginule, a osam ih je ranjeno u subotu usljed ruskog granatiranja u Donjeckoj oblasti. Napadnuto je ukupno petnaest naseljenih mjesta u toj oblasti. Najmanje 15 osoba povrijeđeno između petka i subote kada je Kijev napadnut dronovima i projektilima. Jedan od najtežih napada na ukrajinsku prijestonicu od početka rata, koji traje više od tri godine, uslijedio je svega nekoliko sati nakon što su Rusija i Ukrajina počele razmjenu zarobljenika. Ispaljeno je 14 balističkih raketa i lansirano 250 dronova rano u subotu, prenose mediji. Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je šest raketa Iskander-M/KN-23 i 245 neprijateljskih dronova, dok je Rusija tvrdila da je oborila 94 ukrajinska drona. Napadi su izazvali požare i materijalnu štetu u nekoliko gradskih oblasti, a spasilačke ekipe nastavljaju rad na terenu. Okrug Obolon bio je među najteže pogođenima – prema navodima ukrajinskih zvaničnika, najmanje pet osoba je ranjeno, a jedno stambeno zdanje ozbiljno je oštećeno. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da je to
bila „teška noć za cijelu Ukrajinu“ i ponovo pozvao na pooštravanje sankcija protiv Rusije kako bi se postiglo primirje. Ukrajinski vojnici, njih 27, koji su bili zarobljeni tokom opsade Marijupolja, nalaze se među ukupno 307 vojnika razmijenjenih u subotu za isti broj pripadnika ruske vojske. Razmjena je obavljena u okviru druge faze sporazuma koji je prošle sedmice postignut u Istanbulu, saopštio je Glavni štab za koordinaciju pitanja ratnih zarobljenika. Moskva je saopštila da je 307 ruskih vojnika, koji su bili u ukrajinskom zarobljeništvu, razmijenjeno za isti broj ukrajinskih pripadnika oružanih snaga. Ova razmjena predstavlja drugu fazu do sada nezabilježenog procesa razmjene ratnih zarobljenika između dviju zemalja. - Dana 24. maja, u skladu sa rusko-ukrajinskim sporazumima postignutim 16. maja u Istanbulu, 307 ruskih vojnika vraćeno je iz Ukrajine - saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Ka-
ko se navodi, vojnici su trenutno smješteni u Bjelorusiji, gdje im se pruža „medicinska i psihološka pomoć“. S druge strane, Zelenski je napisao da je ukupno 307 ukrajinskih branilaca vraćeno kući, u okviru razmjene 1.000 za 1.000, koja je dogovorena u Turskoj. - Još 307 ukrajinskih branilaca je kod kuće. Danas je drugi dan razmjene 1.000 za 1.000, koju smo uspjeli dogovoriti u Turskoj. Samo u ova dva dana, ukupno je 697 ljudi vraćeno kući. Očekujemo da se proces nastavi i sjutra – saopštile su juče ukrajinske vlasti. U razmjenu su, kako se dodaje, uključeni pripadnici Oružanih snaga Ukrajine, Državne granične službe i Nacionalne garde. - Zahvaljujem svima koji su učestvovali u ovom procesu, onima koji su danonoćno radili na tome. Naš cilj je da vratimo svakog našeg čovjeka iz ruskog zarobljeništva. Nastavljamo saradnju sa partnerima kako bismo to ostvarili - zaključuje se u objavi.
GAZA – Najmanje 71 osoba poginula je u izraelskim napadima na više područja Pojasa Gaze, saopštila je Civilna zaštita Gaze.
Istovremeno, izvjestiteljka Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope izjavila je da „postupci u Gazi vode ka etničkom čišćenju i genocidu“, upozoravajući na razmjere humanitarne krize koja se svakodnevno produbljuje.
U noći između četvrtka i petka, petnaest kamiona Svjetskog programa za hranu (WFP) opljačkano je u Gazi, dok lokalno stanovništvo nastavlja da trpi posljedice višemjesečnog sukoba. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš ocijenio je da Palestinci trenutno proživljavaju „možda najokrutniji period“ čitavog konflikta. - Konačno, humanitarna pomoć ulazi - rekao je Gutereš na
konferenciji za medije u Njujorku. Ali ono što Izrael dozvoljava predstavlja tek zrno pomoći, dok je potreban čitav pljusak - dodao je, oštro kritikujući intenziviranje izraelske vojne ofanzive, koju je opisao kao akciju sa „strašnim nivoom pogibija i razaranja“. U izraelskom vazdušnom udaru na Gazu pogođena je kuća doktorke, a devetoro od njeno desetoro djece je poginulo, saopšteno je iz bolnice u kojoj ona radi u Kan Junisu. Iz bolnice Naser kažu da su jedno od djece i suprug doktorke Ale alNadžar povrijeđeni, ali preživjeli. Britanski hirurg Grejm Grum koji radi u istoj bolnici kaže da je operisao preživjelog jedanaestogodišnjeg dječaka. Izrael je skoro tri mjeseca blokirao humanitarnu pomoć stanovnicima Pojasa Gaze, zbog čega je prijetila epidemija gladi. Djeca su bila u najvećem riziku, a neka od njih, kako su
navele palestinske institucije, preminula su usljed gladi. Koliko je ljudima u Gazi prijeko potrebna hrana vidljivo je iz video-zapisa u kampu Nuseirat, u centralnom dijelu Gaze. Snimak prikazuje kako gomile ljudi ispred jedne pekare pokušavaju doći do hljeba, piš Klix. Mnogi od njih su se doslovno borili za hljeb u plastičnim vrećicama. Izrael je dopustio ograničenu humanitarnu pomoć. Pomoć je transportovana sa 100 kamiona, a omogućile su je Ujedinjene nacije i drugi. Sastoji se od brašna, hrane za bebe i medicinske opreme. Izraelska vojska je sve te kamione pregledala prije njihovog ulaska u Gazu. Prema UN-ovoj procjeni, Gazi, u kojoj je druga godina rata koji je pokrenuo Izrael, svaki dan je potrebno 500 do 600 kamiona pomoći.
Borba građana protiv bespravne gradnje na Gorici će se nastaviti
PODGORICA – Čempres star 70 godina posječen je preksinoć oko 2.30 minuta u Beogradskoj ulici, na prostoru gdje danilovgradska firma Eurozox planira gradnju zgrade. Kako pišu
HERCEG NOVI - Ko god se malo duže zadržao u Boki čuo je za briškulu i trešetu, kartaške igre koje se igraju italijanskim kartama „triestinama“, a koje su na ove prostore stigle iz Trsta. Briškula i trešeta su, prema za sada dostupnim podacima, nastale u 16. vijeku i smatraju se jednima od najstarijih igara (sa) kartama. Iako se vjeruje da je neka njihova varijacija postojala u Danskoj još u 15. vijeku, one su, zapravo, tek u Italiji poprimile svoj današnji format i postale svojevrsni nacionalni brend te zemlje. Svoju ekspanziju doživljavaju krajem 19. vijeka kada je fabrika „Mondiano“ u Trstu počela štampati karte sa kakvima se i danas igra. U Boki Kotorskoj, u koju su ih u tom periodu donijeli pomorci koji su plovili Mediteranom i svjetskim morima, briškula i trešeta nijesu samo obična dokolica, zabava i/ili zanimacija, već kulturni identitet, svakodnevni život i autentični dio lokalne tradicije. Početkom ove nedjelje na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom, uz neizostavnu paštašutu, druženje i dobru muziku lokalnih di-džejeva, predstavljen je „Bokeze“, kreativan i originalan projekat Jane Radan Radi se, naime, o unikatnom špilu karata za briškulu i trešetu, koji je inspirisan simbolima, nasljeđem i vizuelnom tradicijom Boke Kotorske.
Autentični simboli Radan je u razgovoru za Pobjedu otkrila da je ideja za izradu autentičnog bokeškog špila za briškulu i trešetu nastala prilikom susreta sa različitim kartama italijanskih regija.
- Proučavanjem njihovih različitosti, kroz igru, zapitala sam se: zašto ne bismo i mi osmislili bokeške karte, s obzirom da su već vjekovima prisutne
Vijesti, više stanara Beogradske ulice izašlo je nedugo nakon što je stablo posječeno da vide što se desilo. Kako tvrdi jedna od stanarki, više NN lica se odmah razbježalo.
-Posljedice nelegalne sječe stabla koje je jutros u Beogradskoj ulici u Podgorici u dva sata poslije ponoći motornom testerom odsjeklo N. N. lice mogu biti katastrofalne. To je, pored ostalog, kazao jedan od stanara Beogradske ulice Stradimir Babović. Prema njegovim riječima, više puta su molili nadležne institucije - sudstvo i tužilaštvo, da stanu na put vandalizmu.
-Zelene površine su naša pluća i zahvaljujući njima održavamo svoje porodice djecu i potomke. To je jedini način na koji možemo da se suprotstavimo - kazao je Babović. Jedan od stanara Vuk Pejović kazao je da će mještani, „ukoliko država ne reaguje“, morati da „zapnu na noćne straže“. -Učinite sve što je preventivno. Podgorica se širi. Živimo
u gradu, ali nije svako stvoren za grad - poručio je Pejović. Više stanara je Vijestima kazalo da misle da se radi o jednoj vrsti odmazde zbog toga što su u ponedjeljak spriječeni radovi na ovoj parceli iza hotela „Zija“. Uprava Glavnog grada je reagovala i saopštila da treba da se spriječi uništavanje prostora na ovoj lokaciji.
Podsjetimo, sječa stabala pokrenuta je uprkos protivljenju građana koji tu žive, a koji tvrde da investitor nema validnu dokumentaciju, te da nema dozvolu glavne gradske arhitektice i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za gradnju na ovoj parceli. Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada odmah je reagovala po prijavi građana u vezi sa nelegalnom sječom
stabla u Beogradskoj ulici, saopšteno je iz Glavnog grada. Kako se navodi u saopštenju, Uprava je preduzela sve mjere u okviru svojih nadležnosti. Ističe se i da Glavni grad pruža punu podršku građanima i njihovim zahtjevima da se zaustavi dalja devastacija prostora. - Stav gradonačelnika Saše Mujovića i gradske uprave je jasan – uz građane smo i protiv gradnje spornog objekta. Očekuje se konkretna i odlučna reakcija državnih organa – prvenstveno Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i nadležne ekološke inspekcije – kako bi se spriječilo dalje uništavanje prostora i gradnja na ovoj lokaciji - saopšteno je iz Glavnog grada. Poručuju i da ostaju posvećeni zaštiti javnog interesa i očuvanju zelenih površina.
Unikatni špil karata za briškulu i trešetu „Bokeze“, inspirisan motivima
Boke, predstavljen na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom
i još uvijek i te kako popularne među svim generacijama.
Vođeni željom da sačuvamo dugu tradiciju ovih kartaških igara, koje čine sastavni dio mediteranskog duha i načina života, stvorili smo „bokeške italijanske karte“, iliti, jednostavnije, „Bokeze“ - priča ova Novljanka.
U sam proces bilo je uključeno dosta njenih prijatelja.
- Sve je, dakle, počelo kao ideja nas tri prijateljice, dizajnerke Milene , likovne umjetnice I vane i mene Zatim su se uključili crtači Đorđe i Zvonko koji su donijeli neka sjajna rješenja, a malo kasnije i moj brat Sergej kojem možemo zahvaliti na imenu špila, „Bokeze“, kao i prevodu poslovica i natpisa na kartama. Na kraju, ilustracije i dizajn radili su Vanja i Mihailo, a projekat je realizovan uz podršku RYCO-a, njemačkog federalnog Ministarstva vanjskih poslova, te na lokalnom nivou Opštine Herceg Novi i JUK Herceg fest – dodaje ona. Prema njenim riječima, ovaj špil karata odiše autentičnim simbolima, zadržavajući sličnost i prepoznatljivost dobro poznatih „triestina“ koje Bokelji i Dalmatinci vjekovima koriste za igru. - To je bitno jer znamo da je svako privržen originalnim kartama. Ipak, pokušali smo napraviti, da tako kažem, svoj ugao na nešto što je toliko voljeno kroz različite generacije - smatra ona.
Likovi na ilustracijama, pojašnjava Radan, predstavljaju znamenite Bokelje i „ključne istorijske ličnosti koje su ostavile traga u Boki, kako za kulturu, tako i za ljude“.
- Trudili smo se da reference budu originalne, da se inspirišemo stvarnim motivima, te da kroz stilizaciju predstavimo kulturnu baštinu Boke Kotorske, počev od istorijskih ličnosti, pa sve do motiva iz arhitekture - dodaje Radan.
Aševi bili
PosebAn izAzov Napominje da su posebno značajne karte sa brojevima 13 (kralj), 12 (konjanik) i 11 (fanat), poznate kao „belle“, na kojima se nalaze znamenite istorijske ličnosti Boke, i to: kapetani Ivo Vizin, Matija Zmajević, Petar Želalić, Marko Martinović, Vicko Bujović, Stevan Vukotić, slikar Tripo Kokolja Ističe i da su dizajneri Vanja Vikalo i Mihailo Kalabić uspjeli da, kroz moderan dizajn i kolorit, sačuvaju vjerodostojnost originalnih „triestina“.
- Za razliku od italijanskih karata, koje nemaju lik kraljice, kao jednu od karata pod brojem 13 uveli smo kraljicu dinara - Teutu . Ona je ključni ženski lik iz istorije Bokokotorskog zaliva - naglašava ona. Špil „Bokeze“, precizirala je ova Novljanka, sastoji se od 40 karata podijeljenih u četiri znaka: špade, baštuni, dinari i kupe.
- Svaki znak ima svoju priču i inspiraciju. Špade predstavljaju mač u stilu „Schiavonesca“, kakve su koristili kapetani Zmajević i Martinović, a koji je sačuvan u Pomorskom muzeju u Perastu. Baštuni simbolizuju snagu i moć kroz bokešku ornamentiku, dok dinari predstavljaju cvjetne motive tipične za fasade bokeških palaca – kazala je ona. Aševi su, iskrena je Radan, bili poseban izazov jer su ljudima omiljeni kako po „jačini“, tako i po vizuelnom doživljaju. - Aš baštuna inspirisan je grbom grada Perasta, aš kupa glavom sa kotorskih vrata, aš
- Glavni grad još jednom potvrđuje svoju posvećenost zaštiti javnog interesa, očuvanju zelenih površina i planske gradnje, te spremnost da, u partnerstvu sa građanima, odlučno reaguje na svaki pokušaj devastacije prostora - zaključuju iz Glavnog grada. Kako pišu mediji danilovgradska kompanija Eurozox je 13. maja navodno bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da ,,nikne“ nova zgrada. Tada se spontano okupilo 15-ak građana koji žive na Gorici kako bi spriječili izvođenje radova. Na teren su tada izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. Neformalna grupa građana ,,Zeleni kvart“, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su na prethodnom protestu iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za što investitor Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu. R. P.
drugih projekata koji su se preplitali“.
- Ali, u današnjem vremenu kada sve brzo nastaje i nestaje, nadamo se da smo napravili nešto što će da traje i da se čuva. Možemo definitivno reći da je „Bokeze“ proizvod svega ovoga i da će imati duh opštenarodnog veselja, a misao vodilja je da se jednog dana špil „Bokeza“ nađe u svakoj kući i konobi u Boki – konstatovala je ona. Reakcije poslije promocije, ne krije Radan, bile su sjajne.
- Turnir i predstavljanje karata bili su upriličeni na predivnoj tvrđavi Forte Mare koja je dobila novu funkciju i tog dana bila sjajan „ring“ za igrače, ali i ambijent za goste i posmatrače koji su uživali u muzici i bokeškim specijalitetima –izjavila je Radan. Karte su, ocijenila je ona, uvijek okupljale različite generacije oko stola.
špadi je ukrašen kotorskim lavovima, a aš dinara okićen mimozom umjesto vinovom lozom. Osim slika na aševima se nalaze i narodne umotvorine. Potrudili smo se da nađemo adekvatne pandane na našem jeziku, a da se opet održi smisao. Kao četrdeset prvu kartu u špilu naićićete na „Legendu Legendi“ na kojoj su popisane sve ličnosti koje smo stilizovano predstavili na kartama – rekla je Radan.
mlAdi igRA ju kARte Rad na špilu trajao je dugo, „kako zbog istraživanja i promišljanja, tako i zbog nekih
- Đedovi i babe su učili unuke da igraju karte, mada su i mlađi gledali starije i upijali znanje i vještine. Možda će danas neke starije generacije reći da mladi ne igraju trešetu i briškulu, ali to je definitivno pogrešan utisak, jer se samo ne kreću na istim mjestima – navodi ona. Mladi, poručuje Radan, i te kako igraju karte po lokalnim kafićima, plažama, a organizuju se i turniri koji se igraju sa velikim žarom.
- Ljeti je uvijek tu i neko „sa strane“ ko želi da nauči da igra, pa tako dolazi i do nekog vida kulturne razmjene – nastavlja Radan. Cijeli prvi tiraž je već rasprodat, a kao mali detalj za sve kolekcionare obilježen je serijskim brojem 001.
- Sljedeći turu očekujemo uskoro, uz neka mala poboljšanja u smislu kvaliteta, ali bićete blagovremeno obaviješteni o datumu - zaključila je Jana Radan iz Herceg Novog. milovan mARkoviĆ
PODGORICA – Mnogo je onih koji bi danas prepravljali istorijske fakte, koji bi poistovjetili dželata i žrtvu, izdajnika i heroja, kolaboranta i antifašistu. Među dva ideološka pola, stavljali bi znak jednakosti. Oni koriste iznemoglost aktuelnih demokratskih sistema i jačaju svoje jednoumne, ili bolje reći, maloumne ideje da su se njihovi istorijski idoli jednako borili protiv fašizma kao naši slavni preci.
To je kazao potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Stevan Radunović. On je govorio u Kumrovcu povodom obilježavanja Dana mladosti u ime organizacija antifašista iz svih zemalja nastalih
iz republika zajedničke države Jugoslavije. Tradicionalna manifestacija „Dan mladosti –radosti“ kojom je obilježena 132. godišnjica rođenja Josipa Broza Tita, u subotu je u Kumrovcu okupila desetak hiljada ljudi. Radunović je kazao da će oni sačuvati obraz našim društvima.
- Mi smo ti kojima granice nikad neće biti barijera da slavimo vrijednosti koje zajednički baštinimo. Mi smo ti koji neće dati na slavnu istoriju antifašizma, jednakosti i pravde. Mi smo čuvari žrtve svih brigada i divizija, od Dalmacije do Užica, od Lovćena to Triglava. Mi smo oni koji ponosno kliču narodnooslobodilačkoj borbi, koja je zapa-
lila vječnu vatru jednakosti i pravde. A tu vatru nećemo dozvoliti da ugasi niko, niti išta –naveo je on.
Kazao je da je ,,borba naših predaka bila mnogo teža i opasnija od ove koju mi vodimo“. -Ali, uz to, bila je u nečemu i jednostavnija, jer su oni znali ime, oblik i namjere protivnika. Mi namjere naših protivnika znamo, a sve ostalo vješto je prikriveno i teško za dokučiti. Jer, fašizam možda jeste bio pobijeđen, ali ne i poražen, ili pogotovo ne istrijebljen. I danas se javlja u svakojakim oblicima i postupcima, koji, naizgled ostavljaju drugačiji utisak. Moramo ga prepoznavati i boriti se svi u svojim sredinama, da bude suzbijen i da mu se ne dozvoli da se ra-
KOLAŠIN - Nakon što im nije odgovoreno na peticiju koju su poslali premijeru Milenku Spajiću, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Agenciji za zaštitu životne sredine, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, NP Biogradska gora, lokalnim upravama Kolašina, Mojkovca i Berana - mještani iz ova tri grada juče su blokirali Jadransku magistralu između Kolašina i Mojkovca od 11 do 12 sati. Blokada je organizovana kod Kraljevog kola, na ulazu u NP Biogradska gora, a mještani traže da im se od NP Biogradska gora ne osporava pristup i gazdovanje imanjima čiji su oni vlasnici.
Protest je organizovalo neformalno udruženje građana „Pravo na đedovinu – pravo na svojinu“ a Tomica Adžić, farmer iz Trebaljeva kazao je da ima 25.000 kvadrata a sa braćom od stričeva višestruko više i da je tim njihovim posjedima osporen pristup. Treba da
posadimo dva hektara krompira i nemamo ni „vrljiku“ od mosta da bi prošao traktor. Imanje smo dobili 1913. godine. Imamo i posjedovni list, ucrtano je kolibište i sada nam ne dozvoljavaju da priđemo imanju. Pišu nam krivične prijave, u posljednjih desetak dana sam više u policiji nego na svojim njivama. Kada je prošla pruga Beograd – Bar, prošla je našim imanjem. Tada je sve moglo, danas ne može ništakaže Tomica Adžić vlasnike registrovanog poljoprivrednog gazdinstva na čije djelove ne može da priđe. Svetozar Pele Bogavac je kazao da su se okupili na kapiji NP Biogradska gora da izraze javni protest protiv birokrat-
zvija i poprima široke razmjere – rekao je on. Ukazao je na važnost da se gaji kultura sjećanja, da se antifašisti okupljaju uvijek. Radunović je govoreći o Titu, rekao da se sjećaju rođendana čovjeka koji je, na samo njemu svojstven način, znao da istovremeno bude i ratnik i državnik, strateg i operativac. - Čovjek rođen baš na ovom mjestu i Jugosloven, kojem je svako mjesto bilo - mjesto rođenja. Danas se sjećamo političara u čije ostvarenje su bili zagledani i Zapad i Istok. Sa kojim su htjeli vrijeme da provode i sebi da ga približe američki i sovjetski lideri. A on je bio kadar da bipolarnom svijetu ponudi treći put, demonstrirajući tako odvažnost, geopolitičku mudrost
i, najbitnije - svjesnost snage i veličine države na čijem je bio čelu. Danas se sjećamo čovjeka koji je svoje djelovanje sprovodio uvijek vodeći se dobrobiti svog naroda i društva. Boreći se za beskompromisnu zaštitu vrijednosti koje su krvlju izvojevane - antifašizam, sloboda i jednakost – rekao je on. Dodao je da svaki osvrt na prošlost nezaobilazno podrazumijeva i poređenje sa stanjem u aktuelnom trenutku, te da treba ,,da se zapitamo koliko sàmi doprinosimo zaštiti vrijednosti za koje su se naši slavni preci borili“. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske
Franjo Habulin kazao je da je istorija ovih prostora „takva kakva je bila, ni ljepša ni ružnija“ te se kratko osvrnuo na današnju situaciju.
- Mislim da u ideološkom smislu Hrvatska skreće u desnu stranu, a to znači istorijski revizionizam koji bi pisao novu istoriju, koji bi pobjednike pretvorio u gubitnike i obrnuto, poražene vojske prikazao kao istinske i rodoljube i kao pobjednike u Drugom svjetskom ratu. To je ono što ne možemo prihvatiti i ne prihvatamo - rekao je Habulin. Kao i ranijih godina, u Kumrovec je stigao i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je „Dan mladosti – radosti“ nazvao „sjajnom tradicijom“.
- Drago mi je da ima puno mladih i da ljudi još znaju cijeniti Titovu ulogu u istoriju našeg naroda jer bez njega bi bilo to sasvim drugačije. On je omogućio da mi danas imamo ove procese na ovom dijelu Evrope - kazao je Mesić. Dodao je da se pojavljuju „oni koji žele promijeniti istoriju, od pobjednika napraviti gubitnike i obrnuto“. Delegacija SUBNORA Crne Gore juče je prisustvovala antifašističkim svečanostima u Drvaru. R. P.
skog, otimačkog, netransparentnog i diskriminatorskog ponašanja državnih organa i institucija.
– Mi smo vlasnici, odnosno u stvarnosti nevlasnici imovine, livada, šuma, objekata na planini Bjelasici. Nadležni držav-
ni organi kojima smo se obratili peticijom, svojim radnjama i postupcima oteli su našu đedovinu i privatnu svojinu koju su stvarali i zbog koje su nekada i gladovale naše porodične generacije. Radi se o formalno našoj imovini i upisana je u listove nepokretnosti na naše ime, ali se mi ništa ne pitamo sa njom. Sa druge strane u NP Biogradska gora se sprovodi selektivna pravda i prilagođavaju se zone zaštite prema svojim potrebama. Njihovi zaposleni grade bez ikakvih dozvola u zaštitnim zonama - kazao je Svetozar Pele Bogavac. On je naglasio da su kao vlasnici imanja postali krimogena lica zbog izgrađene nadstrešnice. Hoće da nas otjeraju
sa imanja i ognjišta jer je očigledno da država nema novca da nas isplati po tržišnoj cijeni pa imanja mogu uzeti džabe kao što to upravo rade. - Naša borba je tek počela. Neformalno udruženje građana „Pravo i na đedovinu i na privatnu svojinu“ će od naredne nedjelje svakodnevno blokirati teritoriju NP Biogradska gora kod Kraljevog kola kao i u Lubnicama na putu Berane – Jelovica i povećavaćemo vrijeme blokade. O postupanjima organa vlasti države koja je predvodnica u EU integracijama, obavijestićemo i Brisel i komesarku Martu Kos i ostale evropske funkcionere - istakao je Svetoztar Pele Bogavac. Dr. DRAŠKOVIĆ
Nova direktorica Gradskog pozorišta Sandra Vujović za Pobjedu o prvim planovima i
PODGORICA – Nakon
što je Skupština glavnog grada 15. maja verifikovala njen četvorogodišnji mandat, dramaturškinja i rediteljka Sandra Vujović zvanično je stupila na funkciju direktorice Gradskog pozorišta, koju je prethodno obnašala glumica Ivona Čović-Jaćimović.
Vujović je autorka koja se dominantno afirmisala djelujući sa nezavisne scene, a na čelo podgoričke institucije kulture dolazi u susret velikom jubileju – 75 godina postojanja Gradskog pozorišta. Ona je u intervjuu za Pobjedu govorila o prvim koracima koje je napravila kao direktorica, viziji razvoja Gradskog pozorišta, ovosezonskim premijerama, useljenju u novu zgradu, Festivalu pozorišne režije „Jagoš Marković“ koji će prvi put biti održan u decembru ove godine... Najavila je ambicioznu transformaciju ove teatarske kuće: otvoreniju, transparentniju i snažnije povezanu sa publikom, umjetnicima i regionalnom scenom.
POBJEDA: Koji će biti Vaši prvi koraci kao nove direktorice Gradskog pozorišta i na što ste najviše fokusirani u ovom početnom periodu?
VUJOVIĆ : U prethodnih mjesec dana, obavljala sam funkciju vršioca dužnosti direktorice Gradskog pozorišta, tokom koje sam se posvetila upoznavanju sa svim aspektima rada ove institucije, uključujući kolege, procese i aktuelne projekte. Tokom tog perioda, bilo mi je važnije da stičem uvid u trenutnu situaciju i da se upoznam sa svim unutrašnjim dinamikama, kako bih mogla što bolje da razumijem potrebe pozorišta i
identifikujem ključne oblasti za unapređenje. U tom smislu, fokusirala sam se na tekuće dnevne aktivnosti pozorišta, ali i na uspostavljanje dobrih odnosa sa svim zaposlenima, kako bismo zajedno kreirali što efikasniji i kreativniji radni ambijent i timski duh. S obzirom na to da je Skupština glavnog grada nedavno verifikovala moj izbor na funkciju izvršne direktorice i time mi povjerila mandat od četiri godine, sadašnjim angažmanom želim usmjeriti svoj rad ka realizaciji dugoročne vizije i strategije razvoja Gradskog pozorišta. Moji prvi koraci će biti usmjereni na finalizaciju i sprovođenje plana i programa rada tokom narednog perioda, sa posebnim osvrtom na inovacije u domenima poslovne i repertoarske politike. Cilj mi je da pozorište postane dinamično, otvoreno i inkluzivno kulturno središte, koje će se istovremeno oslanjati na dobre tradicije poslovanja i nove, savremene kreativne i teatarske trendove.
POBJEDA: Kakva je Vaša dugoročna vizija razvoja Gradskog pozorišta?
VUJOVIĆ: Želim da Gradsko pozorište otvorim ka široj publici, kako domaćoj, tako i regionalnoj, ali i prema stvaraocima iz Crne Gore, regiona i šire. Vjerujem da je važno da ovaj teatar, koji uskoro proslavlja 75 godina postojanja, postane mjesto susreta, razmjene ideja i stvaralaštva, ali i platforma za prezentaciju najnovijih umjetničkih i kulturnih dostignuća. Moj cilj je da postavimo pozorište kao svijetlu tačku na kulturnoj mapi Podgorice, ali i šire, te da ono zauzme sve značajnije mjesto na regionalnoj kulturnoj sceni. U narednom periodu, fokusiraću se na angažovanje i sa-
Iskreno me obradovala informacija koju sam nedavno dobila, a koja se tiče preseljenja u novu zgradu, na koju se čeka već godinama. Ova vijest daje nam nadu da će se taj dugo očekivani proces realizovati tokom ove godine, čime bismo na pravi način obilježili i veliki jubilej – 75. rođendan Gradskog pozorišta – kazala je Vujović
radnju sa svim relevantnim partnerima, međunarodne saradnje, razvoj inovativnih projekata, kao i na podsticanje kreativnosti i profesionalnih standarda unutar naše institucije. Vjerujem da će timski rad, posvećenost i jasno definisani ciljevi biti ključ uspjeha u realizaciji ove ambicije. Sa velikom željom i entuzijazmom, želim da Gradsko pozorište učinim mjestom koje će inspirisati, okupiti i rasplamsati kulturnu energiju za dobrobit svih građana Podgorice i šire zajednice.
Pored navedenog, naš fokus
Saradnja sa nezavisnom scenom jedan od ključnih strateških pravaca
POBJEDA: S obzirom na činjenicu da ste se kao umjetnica dominantno ostvarili djelujući u projektima nezavisne produkcije, da li planirate određene saradnje sa akterima nezavisne scene?
VUJOVIĆ: Naravno. Saradnja između Gradskog pozorišta i nezavisne scene predstavlja jedan od ključnih strateških pravaca kojim želimo da doprinesemo razvoju i osnaživanju
cjelokupne dramske scene u Crnoj Gori. Smatramo da je važno otvoriti prostor za nezavisne stvaraoce, hrabre i inovativne projekte, jer upravo oni često donose najnovije ideje, alternative i osvježenja u umjetničku produkciju. Naš cilj je da kreiramo platformu koja će omogućiti razmjenu iskustava, zajedničku realizaciju projekata i podsticati raznolikost u temama, formama i izrazu. Želimo da pozorišni
prostor bude inkluzivan i otvoren za različite glasove, umjetnike i ideje – od onih tradicionalnih do eksperimentalnih, od društveno angažovanih do onih koji postavljaju nova pitanja i izazove. Ovakva saradnja odražava našu društvenu odgovornost i težnju ka inkluzivnijem, raznolikijem i otvorenijem dramskom izrazu, koji sve više prepoznaje i valorizuje umjetničke glasove iz različitih marginali-
će biti na produkcijama koje imaju festivalski potencijal, kao i na etabliranju Međunarodnog festivala pozorišne režije ,,Jagoš Marković“.
POBJEDA: To će biti prvi festival pozorišne režije u regionu. Na koji način će se ovaj jedinstveni koncept razvijati i kako očekujete da festival utiče na crnogorsku teatarsku scenu?
VUJOVIĆ: Ideja je proizišla iz želje da se odaje priznanje Jagoševom doprinosu teatru i režiji, ali i da se stvori platforma za promociju vrhunskog umjetničkog stvara-
zovanih i urbanih zajednica. Verujemo da će zajednički projekti doprinijeti osnaženju cjelokupne scene, podstaći kreativnost i inovacije, a istovremeno oblikovati prostor u kojem će umjetnici i publika moći da razmjenjuju ideje, iskustva i izazove. Zajedničkim snagama želimo da gradimo kulturnu budućnost koja će biti otvorena, raznolika i inspirativna, jer smatramo da je to jedini pravi put ka razvoju savremenog, društveno odgovornog pozorišta i umjetnosti u okviru šireg kulturnog konteksta Crne Gore.
laštva. Festival, međunarodnog karaktera, okupljajući najbolje predstave iz regiona i šire, može znatno doprinijeti unapređenju kulturnog identiteta Podgorice i Crne Gor e. S obzirom na specifičnost ove manifestacije, koja stavlja poseban akcenat na rediteljsko umijeće i režiju kao centralnu i ključnu djelatnost u pozorišnom stvaralaštvu, ona se izdvaja od tipičnih regionalnih pozorišnih festivala. Za razliku od njih, Festival „Jagoš Marković“ će staviti jači fokus upravo na režiju, naglašavajući ulogu reditelja kao kreativnog i inovativnog pokretača pozorišnih procesa. Inicijativa ima za cilj da podstakne razvoj visokog umjetničkog standarda i podigne kulturni profil ne samo Podgorice, već i šire, doprinoseći razvoju regionalne teatarske scene i afirmaciji režisera i njihovih djela. Smatramo da ovakav festival ne samo da će ojačati pozorišnu umjetnost i podstaći stvaralačku razmjenu, već će i istaći važnost režije kao centralne umjetničke discipline, čime će dodatno obogatiti našu kulturnu ponudu i doprinijeti postavljanju Podgorice kao važnog centra teatarske produkcije u regionu.
POBJEDA: Koje premijere bismo u Gradskom pozorištu mogli očekivati do kraja ove sezone? V UJOVIĆ: U 2025. godini, planiran je rad na četiri nove produkcije, kao i obnova nekih kultnih predstava koje podgorička publika dobro pamti. Na jesen nas očekuju tri premijere. Na Večernjoj sceni gledaćemo predstave ,,Žena od prije“ (tekst: Roland Schimmelpfeninng, dramaturgija: Stela Mišković), u režiji Damjana Pejanovića i ,,Bolivud“ (tekst i dramaturgija: Maja Pelević) u režiji Kokana Mladenovića, dok ćemo na Dramskoj sceni za djecu obradovati najmlađe izvedbom ,,Pipi Duge Čarape“ u režiji Petra Pejakovića. Na sceni Gradskog pozorišta naći će se još i par koprodukcija koje će svoju crnogorsku premijeru imati upravo na našoj sceni. POBJEDA: Gostujući u emisiji ,,Boje jutra“ na TV Vijesti najavili ste transparentniji način rada i stalno otvoreni javni poziv za autore. Kako planirate da obezbijedite fer selekciju i uključivanje novih glasova, posebno mladih umjetnika? VUJOVIĆ : Tačno. Stalno otvoren javni poziv će nam omogućiti da se povezujemo sa stvaraocima i stvaramo bazu dramskih tekstova i ideja iz koje možemo dugoročno planirati našu repertoarsku profilaciju. Selekciju će, u skladu sa programskim i poslovnim ciljevima, vršiti stručni timovi unutar pozorišta. Najave preseljenja u novu zgradu Gradskog pozorišta, kao i činjenica da pozorište ima tri scene - Večernju scenu, Dramsku scenu za djecu i Lutkarsku scenu za djecu, govori da ima prostora da se repertoar značajnije obogati novim predstavama. Pored toga, u planu je i pokretanje četvrte scene namijenjene studentima i mladim autorima. Zato je javni poziv dobar mehanizam za povezivanje sa svima njima.
POBJEDA: Kada možemo očekivati da nova zgrada Gradskog pozorišta konačno bude funkcionalna? Da li je realno da se useljenje dogodi 2025. godine?
VUJOVIĆ: Iskreno me obradovala informacija koju sam nedavno dobila, a koja se tiče preseljenja u novu zgradu, na koju se čeka već godinama. Ova vijest daje nam nadu da će se taj dugo očekivani proces realizovati tokom ove godine, čime bismo na pravi način obilježili i veliki jubilej
naredne četiri godine
– 75. rođendan Gradskog pozorišta. Novi prostor predstavlja značajan korak naprijed, ne samo u tehnološkom i infrastrukturnom smislu, već i kao simbol posvećenosti razvoju i očuvanju naše kulturne tradicije, te jačanju pozicije pozorišta u okviru domaće i regionalne kulturne scene.
POBJEDA: Što smatrate da bi bio najveći benefit koji bi useljenje u vlastiti prostor donijelo pozorištu, kako za publiku, tako i za same umjetnike?
VUJOVIĆ: Useljenje u vlastiti prostor predstavlja jedan od najvažnijih koraka za dalji razvoj Gradskog pozorišta, jer će donijeti brojne benefite kako za same umjetnike, tako i za publiku. Najveći benefit sigurno je mogućnost stvaranja bogatijeg i raznovrsnijeg repertoara, koji će uključivati više novih, inovativnih i izazovnih predstava, što će omogućiti da se naš pozorišni izraz obogati i modernizuje. Ova promjena će omogućiti veću fleksibilnost u planiranju i izvođenju produkcija, kako u tehničkom, tako i u umjetničkom smislu, čime će se podstaći kreativnost i novi pristupi u radu. Takođe, posjedovanje vlastitog prostora će omogućiti kontinuirani razvoj i raznovrsne programske sadržaje, od klasičnih i savremenih drama do eksperimentalnih projekata, čime ćemo dodatno obogatiti kulturni život Podgorice i regiona. Za publiku, ovo znači raznovrsniji i sadržajno bogatiji program, priliku za upoznavanje sa novim umjetnicima i stilovima, ali i stvaranje atmosfere živahnog i intenzivnog kulturnog grada. Ujedno, vlastiti prostor postaje centar okupljanja i društvenog života, gde će se stvarati i održavati razne kulturne i društvene inicijative, doprinoseći jačanju kulturnog identiteta i promovisanju umjetnosti kao važnog društvenog faktora.
Za same umjetnike, to znači veću slobodu za eksperimentisanje i realizaciju ideja, kao i mogućnost da rade i razvijaju svoje projekte u boljim uslovima, što će pospješiti razvoj umjetničke scene i podstaći nove kreativne tokove. Useljenje u sopstvenu zgradu doprinijeće intenzivnijem i dinamičnijem kulturnom životu Podgorice i cijele naše zemlje, čime ćemo još više afirmisati pozorište kao važnu umjetničku i društvenu instituciju.
Andrija RADOVIĆ
PODGORICA - U svijetu gdje brzina informacija često nadmašuje njihovu dubinu, a pažnja mladih sve više zavisi od dinamike ekrana, projekat „Pixel o kamenu“ nastaje kao snažan odgovor - spoj prošlosti i sadašnjosti. Ovaj dokumentarno-igrani serijal, koji je premijerno prikazan u Crnogorskom narodnom pozorištu, donosi tri autentične priče iz crnogorske istorije ispričane jezikom koji razumije generacija Reelsa i TikToka, ali sa porukama koje traju mnogo duže od trajanja jednog klipa.
Projekat otvara prostor za novo promišljanje o čovjeku, vrijednostima i identitetu u digitalnom dobu. Glumac i reditelj filmova Petar Burić je po motivima priča Slobodana Boba Čukića „Marija Andrijina Perović“, „Barjaktar Kustudija“ i „Mujo Maliković“ (iz knjige „Drugačija istorija: Priče o spomenicima, grobnicama i pokojnicima“, koja će uskoro biti objavljena) koncipirao filmove namijenjene prvenstveno mladima. Glavne teme svake epizode su oproštaj, snaga ljudske volje i ljudskost - ispričane kroz autentične događaje i ličnosti iz crnogorske istorije (Marija Andrijina Perović, Savo Martinović i Mujo Maliković). Završni segment svake epizode posvećen je lokaciji na kojoj su junaci živjeli i gdje se danas nalaze obilježja njihovog vječnog počinka.
VRLINE
U vremenu kada zvukovi notifikacija preklapaju tišinu misli „Pixel o kamenu“ stiže kao podsjetnik da su priče o ljudskosti, oproštaju i volji snažnije od algoritama. Ovaj trodijelni kratkometražni serijal
U CNP-u održana premijera dokumentarno-igranog serijala „Pixel o kamenu“, autora Petra Burića
Sa premijere filma „Pixel o kamenu“ u CNP-u
dokumentarno-igranog sadržaja nije samo film. To je most između generacija, poruka iz prošlosti upućena onima koji tek stvaraju svoju - da bi znali ko su, moraju znati ko su bili. Inspirisan stvarnim događajima iz crnogorske istorije, reditelj Burić ne traži samo da gledamo, već da osjetimo. Jer, u svijetu brzih poruka, najsporije izgovorene riječi često su i najdublje. Nakon premijere filmova na sceni Studio u Crnogorskom narodnom pozorištu, Burić
je za Pobjedu kazao da je odabrao motive koji pričaju o ljudskim vrlinama.
- Mene interesuje čovjek. Ne znam koliko su mlade generacije svjesne vrlina, ali ovim projektom želim da više pričamo o tome što je čovjek i što može biti - da im se nudi rješenje, a ne kritika. Od pojave Fejsbuka svi kritikuju preko statusa, ali niko ne nudi rješenje, a svi ga imaju u sebi. Mene interesuju ljudi koji će da počnu da nam govore što je dobro i da budu putokaz u ci-
jelom moru dezinformacijakazao je Burić. Čukić do posljednjeg trenutka nije znao kako će filmovi izgledati - zamišljao je da će biti nekih 15 minuta po filmu, a onda se ispostavilo da su mnogo kraći.
- Shvatio sam da je to izvanredno, jer je ta forma tri filma po pet minuta dala krasnu dinamiku, estetiku i senzibilitet. Osim toga, u prvi plan je izašla i Petrova strahovita energija. Nimalo ne volim savremenu filmsku estetiku sa hipertrofi-
ranim zvučnim efektima i izvještačenim pokretima - istakao je Čukić.
NOVI JEZIK
On je naglasio da je Burić našao najsrećniju formu da ispriča nešto iz prošlosti, da ga aktuelizuje i da ono što je univerzalno predstavi na novi način koji je zanimljiv mlađoj publici. - A tu je i poenta. Mi stariji to znamo da shvatimo i klasičnim jezikom, a mladi, kako stvari stoje, nijesu u stanju to čak ni da ugledaju ako to nije ispričano ovom dinamikom. Ovo je jedan od modusa da se univerzalne teme aktuelizuju i predstave u svoj svojoj veličini i tako dopru do mlađe populacije - kazao je Čukić. Projekat je realizovan u produkciji Festivala internacionalnog alternativnog teatra - FIAT uz podršku Ministarstva kulture i medija (sufinansiran na konkursu: Kultura mladih - kultura budućnosti) i Crnogorskog narodnog pozorišta. Scenario i režiju potpisuje Petar Burić, producentkinja je Ana Vukotić, direktor fotografije i montažer Bojan Ivović, a izvršna producentkinja Nataša Milićević. U filmovima igraju Petar Burić, Anja Misović, Radmila Škuletić, Vuk Vučinić, Luka Stanković i Veselin Gajović Gajo kao narator. A. Đ.
PODGORICA – Predstava ,,Shvati me vremenom“
Teodore Kipe, namijenjena djeci starijoj od 11 godina,
ali i odraslima, koja se bavi temom vršnjačkog nasilja među osnovcima, premijerno je izvedena u Velikoj sali
KIC-a ,,Budo Tomović“. Nastala je po dramskom komadu koji je nagrađen na Kotorskom pozorišnom festivalu i na regionalnom konkursu ,,Od malih nogu“. U središtu radnje je dječak koji se zbog svoje ,,različitosti“ – dobrih ocjena, povučenosti i neuklapanja u klišee ,,popularnih“ – suočava sa sve brutalnijim oblicima nasilja, od omalovažavanja do digitalnog zlostavljanja – zbog čega završava na dječjoj psihijatriji. Ova drama otvara prostor za tihe razgovore koje prečesto izbjegavamo: kako prepoznati patnju, kako reagovati i kako biti oslonac djeci. Kipa, osim teksta, potpisuje i produkciju predstave, a režiju i dramaturgiju glumci koji igraju u predstavi: Maša Božović, Marija Đurić, Miloš Kašćelan i Ognjen Sekulić. U glumačkoj podjeli je i beskrajno harizmatična desetogodišnja Ines Vratnica. Kipa je kazala da su glumci napravili rediteljski koncept kakav je njima bio prijemčiv, s
obzirom na to da su grupa koja je međusobno povezana.
- Vjerujem da su uspjeli da približe ljudima tu zamisao i temu o vršnjačkom nasilju koja nije laka za prenošenje. Teško je jer ne smijete nekoga da osudite i nekog da povrijedite, to je bolna tema kad treba da se prenese – rekla je Kipa. Ona je otkrila kako je dobila inspiraciju za pisanje ovog komada.
- Majka mi je iz prosvjete, ona je učiteljica u OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ u Podgorici. Oni su prije pet godina radili neki seminar o vršnjačkom nasilju, imali su dosta dokumentacije o tome. Onda je to došlo do mojih ruku, a ona je izrazila želju da napišem komad o vršnjačkom nasilju. Tako sam ga i napisala, u odnosu na te priče koje su se zaista desile u školama, nijesam ih ja izmislila, samo što sam izmijenila kontekst, ostavila sam suštinu – istakla je Kipa. Prema riječima Božović, za tumačenje lika Nikolije treba-
lo joj je mnogo razumijevanja.
- Mislim da Nikolija nije našla drugi način da se izbori sa svijetom koji je okružuje do ovim sredstvima koja su bolna za druge. Ne smijemo da zaboravimo koliko su sva djeca ranjiva grupa i da je korijen problema uvijek izvan njih – kazala je ona. Kašćelan je rekao da smo svi u nekom trenutku svog odrastanja, ali i u svakom drugom životnom dobu oni koji trpe ili oni koje vrše nasilje.
- Nije da mi je nepoznato, naravno da smo namaštavali naše situacije, ali prosto svako je to negdje prošao i mogao je iz svog i iskustva kolega da traži ono nešto što može da koristi u igri – istakao je on. Ovaj pozorišni projekat podržalo je Ministarstvo kulture i medija na konkursu za kulturno-umjetničko stvaralaštvo 2024. godine, a realizuje se u produkciji ŽIŽArt d.o.o., platforme koja se tri godine unazad bavi angažovanom umjetnošću. An. R.
Utakmicama 36. kola završena sezona u Drugoj ligi
PODGORICA – Posljednje kolo Druge lige nije donijelo neizvjesnost, jer je već ranije sve bilo poznato. Ali, posljednja runda donijela je pravi ,,vatromet“ golova – postignuto je čak 26 pogodaka, od čega je Igalo slavilo sa čak 8:0. Grbalj je u maju 2010. savladao Kom 11:0, što je i danas najubjedljiviji trijumf u istoriji Prve lige, a ovog puta Kom je doživio novi debakl, ali ne u Radanovićima, već u Igalu. Domaći su načeli Zlatičane već u 4. minutu, kada je Hurtado postigao gol, koji je pogodio i u 60. minutu. Zatim su Matejić i Adžović bili strijelci, tako da je Igalo do 12. minuta vodilo 3:0, a strijelci su bili još Rolović, Muhović, te u samom finišu Pavićević i još jednom Adžović. Na dva meča viđeno je po sedam golova. Lovćen je poražen od Iskre 4:3. Balša Radović je u 30. minutu postigao vodeći gol za tim Vladimira Savićevića Haruki Jamamura je duplirao prednost u finišu prvog poluvremena – 2:0. Uslijedio je nevjerovatan preokret Iskre za samo 11 minuta. Jovan Perišić je smanjio u 52. minutu. Pavle Pavićević je u 60. minutu poravnao, a potpuni preokret donio je Marko Šćepanović. FilipPerović je u 86. uspio da nagovijesti pobjedu gosti-
U Beranama bitka za
Posljednji meč baraža donijeće konačnu odluku ko je novi prvoligaš. Treće kolo baraža donosi duel Berana i Internacionala. Pobjednik ide u Drugu ligu, a poraženi u baraž sa Komom.
Utakmica Berane – Internacional igra se danas u Beranama, sa početkom od 18 časova.
ju, a konačnih 4:3 postavio je Jamamura drugim golom u 88. minutu. Istim rezultatom, ali u korist domaćina završen je meč Grbalj – Podgorica. Blagota Marković je u petom minutu doveo domaće u prednost. Rezultat je duplirao Stefan Radojević u 18. minutu. Danijel Bečić je smanjio na 2:1 u 24. minutu. Ali, Radojević je u 48. minutu uvećao prednost na 3:1. Savo Gazivoda je u 72. minutu uspio ponovo svoju ekipu za kratko da vrati u igru i smanji na 3:2. Tačku je ipak stavio Aleksandar Krstović u 88. minutu, da bi u trećem minutu sudijske nadoknade Gazivoda postigao ukupno sedmi pogodak na meču.
Igalo – Kom 8:0
Grbalj – Podgorica 4:3
Mladost DG – Ibar 4:0 Lovćen – Iskra 3:4
1.Mladost DG 32 21 7 4 54:24 70
2.Rudar 32 17 9 6 56:31 60
3.Lovćen 32 14 9 9 50:38 51
4.Igalo 32 13 9 10 52:35 48
5.Iskra 32 11 9 12 37:36 42
6.Grbalj 32 9 10 13 33:49 37
8.Podgorica 32 7 12 13 42:54 33
9.Kom 32 7 7 18 28:54 28
10. Ibar 32 6 6 20 23:54 24
Mladost DG je prvak Druge lige i naredne sezone igraće u Telekom 1.CFL. Rudar će igrati baraž protiv Jezera, dok će Lovćenu u dvomeču za plasman u Prvu ligu rival biti Arsenal. U doigravanju za opstanak u Drugoj ligi igraće Kom, kojem će rival biti poraženi iz današnjeg meča Berane – Internacional, dok će Ibar igrati za opstanak protiv Sloge iz Starog Bara. Pobjednik današnjeg baraž meča Berane - Internacional biće novi drugoligaš.
Mladost, odnosno novi prvoligaš, imala je rutinski posao protiv Ibra – 4:0. Duel je obilježio Lazar Knežević, koji je upisao het-trik. Seriju golova je otvorio u 38. minutu. Mladi fudbaler je potom nastavio u 45. minutu, da bi desetak minuta kasnije potvrdio izuzetan dan. Tačku je stavio Igor Vukčević u 58. minutu. R.P.
Mirko Marić objavio spisak pred posljednji meč UEFA Lige nacija
PODGORICA - Završeno je 19. fudbalsko prvenstvo Crne Gore. Šampionsku feštu Budućnosti na ,,DG areni“ pokvarili su ,,varvari“, koji su u više navrata ubacivali pirotehnička sredstva u teren, pa je meč prekinut u 52. minutu pri rezultatu 0:0 i biće registrovan službenim rezultatom 0:3 za Dečić. Epilog posljednjeg, 36. kola je da su u ligi ostali Jedinstvo i Mornar, dok će Arsenal i Jezero u baraž. Ranije je ispao Otrant Olimpik.
NOVA BRUKA PRED EVROPU
Budućnost je sedmu titulu prvaka osigurala još 26. aprila, ali je šampionski pehar podigla skoro mjesec kasnije, pred jučerašnji duel sa Dečićem. Kapitenu ,,plavo-bijelih“ PetruGrbiću trofej je uručio potpredsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore MojašRadonjić . Medalju je dobio i AndrejDelibašić, sin nekadašnjeg sportskog direktora Budućnosti AndrijeDelibašića, koji je preminuo 19. marta u 44. godini.
PODGORICA - Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore gostovaće 3. juna Litvaniji u posljednjem meču grupe C4 UEFA Lige nacija.
Za taj meč selektor Mirko Marić pozvao je 23 igračice - golmanke: Anastasija Krstović (Sent Mihalji, Mađarska), Ajša Kalač, Jovana Žugić (Leotar, Trebinje); odbrana: Helena Božić (Dinamo
Moskva, Rusija), Aleksandra Popović (Agram, Hrvatska), Maja Šaranović (Budućnost), Ivana Boričić (Sent Mihalji, Mađarska), Jovana Sarić (Ekonomist), Andrea Janjušević (Emina, BiH); vezni red: Jasna Đoković (Agram, Hrvatska), Jelena Karličić, Darija Đukić (ALG Spor, Turska), Nađa Stanović (Slavija Prag, Češka), Katarina Čađenović, Jelena Pe-
trović (Sarajevo, BiH), Nađa Đurđevac (Radnički Kragujevac, Srbija), Selma Ličina (Mepen, Njemačka), Sara Simonović (Sent Mihalji, Mađarska); napad: Armisa Kuč (Fomget, Turska), Medina Dešić (Nirnberg, Njemačka), Maša Tomašević (Budućnost), Jelena Vujadinović, Tatjana Osmajić (Breznica). Naša selekcija trenutno drži prvo mjesto u grupi, sa istim brojem bodova kao Azerbejdžan, ali sa boljom gol-razlikom. Dosta toga biće poznato 30. maja, kada će Azerbejdžan dočekati Litvaniju.. R.P.
Poslije svečanog dijela, loš fudbal i sramota na tribinama. Meč je u prvom poluvremenu bio prekinut devet minuta jer su ,,varvari“ ubacivali baklje i dimne bombe, pa je nadoknada trajala deset minuta, tokom kojih je i viđena jedina šansa –Striković je šutirao preko gola Budućnosti.
,,Varvari“ su na stadion očito došli s namjerom da prekinu meč jer su na startu drugog poluvremena nastavili da ubacuju pirotehnička sredstva. Navijači Budućnosti oglušili su se o više molbi zvaničnih lica i spikera, a nakon što su ignorisali posljednje upozorenje dobili su rok od 15 minuta da napuste tribine - to se nije do-
godilo, pa je meč definitivno prekinut. Ništa novo kada je u pitanju Budućnost. Na terenu ove sezone dominacija, unutar kluba i na tribinama – skandal za skandalom. Svečani dan u kojem je Budućnost dobila trofej za šampiona Crne Gore, sedmi u klupskoj istoriji, pokvaren je novom ružnom epizodom u režiji ,,varvara“, koji su ponovo vrijeđali trenera IvanaBrnovića. Pristalice Budućnosti mjesecima ,,prozivaju“ šefa struke crnogorskog prvaka, uvredama i raznim parolama traže od njega da napusti klub, a ništa novo nije se dogodilo ni na meču sa Dečićem u posljednjem kolu šampionata. To je vjerovatno i bio razlog da prekinu meč. Na kraju su igrači prišli istim tim navijačima koji su pokvarili šampionsku feštu, pjevali s njima, poklonili im dresove. Prisutni su bili i članovi stručnog štaba, iako ,,ultrasi“ već mjesecima vrijeđaju ,,prvog među njima“ – glavnog trenera Ivana Brnovića. Navijačke stihove ,,varvara“ otpjevao je i odlazeći izvršni direktor Novak Novaković. Na tribinama je bio i sportski direktor DejanBoskeDamjanović, koji je tek došao, a vjerovatno je već bivši. To može samo u Budućnosti.
SLAVLJE BARANA
Mučio se Mornar, padao i dizao se kroz prvenstvo, u samom finišu doveo u pitanje prvoligaški status, ali na kraju je došao na svoje. Barani su pobjedom nad Petrovcem u gostima (2:0) izbjegli baraž i napravili lijepu uvertiru pred finale Kupa sa Dečićem. Za oba tima to je posljednja šansa da se domognu Evrope. Petrovac je ranije osigurao dru-
go mjesto, ali vijest o nedobijanju evropske licence demotivisala je izabranike Zdravka Dragićevića Samo bod iz završna četiri kola osvojili su ,,neboplavi“, a poraz od najbližih komšija sa Jadrana bio je deseti u ligaškom takmičenju. Ishod na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ naslutio se već u 14. minutu, kada je Balša Sekulić doveo goste u vođstvo. Indisponirani su bili fudbaleri domaćeg tima, koji nije uspijevao da uradi ništa prema naprijed, a pozadi – spor, sklon greškama i propustima. Kaznio je to Sekulić pred odlazak na odmor – drugim pogotkom, ovoga puta sa bijele tačke u 40. minutu. U nastavku je sve bilo stvar rutine. ,,Neboplavi“ nijesu bili kadri da vrate neizvjesnost, dok je Mornar rutinski iskontrolisao rezultat.
GOLEADA U NIKŠIĆU Mjesto Petrovca u kvalifikacijama za Ligu konferencija preuzela je Sutjeska, koja je na oproštaju od navijača priredila goleadu u meču sa Jedinstvom. Vodili su Nikšićani 2:0, pa 3:2, a utakmica je okončana – 3:3. Bjelopoljci su osvojili zlata vrijedan bod kojim su ostali iznad crvene linije.
Meč kraj Bistrice obilježio je trostruki strijelac Ivan Vukčević – ofanzivac domaćih pogađao je metu u trećem, 11. i 72. minutu.
Za Bjelopoljce je gol u 53. dao prekaljeni napadač Žarko Korać, koji je završio sezonu kao prvi strijelac sa 16 egzekucija. Precizni su još bili Armin Bošnjak (39) i japanski internacionalac Takeru Komija (80). Sastav Saeda Babače imao je težak raspored u posljednje če-
tiri runde, ali je smogao snage da se održi u mirnoj luci.
TIVĆANI I PLAVLJANI
ČEKAJU DRUGU ŠANSU
Arsenal i Jezero ušli su u međusobni duel sa šansama da se izvuku iz opasne zone, s tim što je Plavljane samo teorija držala u igri. Neophodno je bilo da tri razlike trijumfuju u tivatskom Parku, uz uslov da Mornar izgubi od Petrovca. Nije došlo ni jedno, ni drugo.
Utakmica je završena 0:0, onako kako ne valja ni Arsenalu, pa će obje ekipe preko doigravanja tražiti spas u elitnom rangu. Meč je bio borben, otvoren, bilo je prilika na obje strane, ali su mreže ostale netaknute.
Izabranici trenera Božidara Tujkovića pritisli su jače u nadoknadi, a onda ih je negativnog epiloga spasio golman Bojan Zogović
Krenuo je da teče 99. minut kada je pukla kontra Jezera – loptu je primio Mihailo Perović na centru, gazio je ka šesnaestercu i došao licem u lice sa čuvarom mreže. Iz dva navrata nije uspio da poentira – udarac po zemlji odbranio je Zogović, a nakon odbitka, iz još lakše situacije, Perović je opalio preko prečke. Otrant Olimpik se ,,peticom“ protiv Bokelja oprostio od elitnog ranga – utakmica pod Vrmcem okončana je 5:1 u korist gostiju, uz ,,het-trik“ Valentina Rudovića
U 21. minutu bilo je 1:1 nakon pogotka Velizara Janketića, a potom su kola krenulo nizbrdo za četu Slobodana Draškovića Pitao se samo jedan tim, onaj koji se poslije debitantskog plasmana u najviši rang vraća u Drugu ligu. Trijumf Ulcinjana uvećali su Halil Muharemović i Stefan Filipović N. KOSTIĆ
D. KAŽIĆ
Foto: S. VASILJEVIĆ
Budućnost 0
1.
2.
Petrovac 0
Mornar 20
Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 350. Sudija: Miloš Savović. Golovi: 0:1 Sekulić u 14, 0:2 Sekulić (pen) u 41. Žuti kartoni: Gluščević (Petrovac), Vučić (Mornar).
Petrovac Mornar 2
Kordić
Đukanović (od 57. Pupović)
Pešukić
Dedić (od 79. Jovanović)
Boljević
Bakić
Golubović
Kapisoda Faust (od 46. Balević)
Popović (od 57. Gluščević)
Carević (od 46. Kordić)
Dragojević Jao
(od 16. Vučić) Škrijelj (od 74. Batrović)
Ljutica Vušurović (od 59. Seratlić)
Vuković Sekulić (od 74. Mitrović) Kiši Đurišić Baošić
Kaluđerović
Stadion: u tivatskom Parku. Gledalaca:
(PREKINUTO U 52. MIN.)
Stadion: DG arena. Gledalaca: 700. Sudija: Nikola Cvijović (Budva).
Budućnost Dečić 0 Dečić
Mijatović
Dakić
Mugoša
Orahovac
Vuković
Mirković
Savović
Miličković Bojović Grbić Bulatović
Radošević
Drešaj
Ujkaj
Tomašević
Đeljaj (od 25. Ljuljđuraj)
Kajević
Augusto
Bajović
Božović
Endiaje
Striković
Sutjeska 3
Jedinstvo 12
Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 300.
Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 1:0 I. Vukčević u 3, 2:0 I.
Vukčević u 11, 2:1 Bošnjak u 39, 2:2 Korać u 53, 3:2 I. Vukčević u 72, 3:3 Komija u 80. Žuti kartoni: Đinović (Sutjeska))
Sutjeska Jedinstvo 3
Giljen (od 46. S.
Vukčević)
Desančić (od 91. Kecojević)
Damjanović
Kalezić (od 77. Đurković)
Vlahović
Đurović
Vukčević
Đinović
Šaletić (od 84. Miljanić)
Krstović
Pajović (od 77. Ćetković)
Aković
Nikolić
Bošnjak
Čepić
Obradović
Bogdanović (od 46. Komija)
Brandao (od 46. Mušović) A. Cvijović (od 77. Banda (od 88. Dacić)
Idrizović
Korać Dulović
Stadion: pod Vrmceme.
Gledalaca: 150. Sudija: Davor Božović. Golovi: 0:1 V. Rudović u 17, 1:1 Janketić u 21, 1:2 V. Rudović u 26, 1:3 Muharemović u 53, 1:4 V. Rudović u 56, 1:5 Filipović u 88. Žuti kartoni: Muković, Balić (Bokelj), Agović, Marseni (Otrant).
Spasojević M. Čavor
Mršulja Muković (od 68. Mori)
Pepić (od 68. Suva)
Bumbar (od 55. Vilotijević) V. Čavor
Hirata (od 46. Silađi)
Balić Janketić Sklender
Agović Filipović Raičković (od 61. Đečbitrić) Mrvaljević (od 61. Marseni) Vico A. Rudović V. Rudović (od 66. Vujačić) Muharemović (od 78. Karamanaga) Sefa Banović (od 46. Baba Musa) Harada
,,Đale, tvoje čojstvo nema cijene“, pisalo
Danas epilog šampionske trke u Hrvatskoj: Đalovićeva
Rijeka, Dinamo ili Hajduk
PODGORICA - Završni
čin neviđene drame u Hrvatskoj nogometnoj ligi (HNL). Ostalo je još samo 90 minuta šampionske trke – pred današnje mečeve koji se igraju u 17 sati tri tima imaju šansu da sezonu završe kao šampioni. Rijeka crnogorskog trenera
Radomira Đalovića je prva sa 62 boda, koliko ima i Dinamo, dok je Hajduk sakupio 60. Riječani dočekuju petoplasirani Slaven Belupo i pobjedom bi sigurno postali prvaci jer su bolji u međusobnom skoru od Dinama, koji na ,,Maksimiru“ igra sa četvrtoplasiranim Varaždinom. Splitski ,,bili“ gostuju Šibeniku i nadaju se kiksevima vodećeg dvojca, a trofej bi otišao na ,,Poljud“ i u slučaju da tri tima završe prvenstvo s istim brojem bodova.
Šampionat pun obrta, u kojem se dogodilo toliko kikseva kandidata za tron da se činilo kao da niko i ne želi da bude prvak, mogao bi da obilježi Radomir Đalović. Ostao je još samo jedan korak da naš nekadašnji reprezentativac uđe u istoriju – samo je jednom Rijeka do sada bila šampion Hrvatske, prije osam godina.
- Da mi je neko rekao da ću prije zadnje utakmice na konferenciji za medije pričati o posljednjoj utakmici prvenstva u kojoj pobjedom možemo osvojiti naslov prvaka, dao bih sve u životu. Danas sam ponosan i srećan, prije svega što vodim takvu ekipu kakvu imam iza sebe, takve momke, takve igrače koji su napravili izvanredan rezultat. Svaka im čast na svemu što su napravili, no u životu se gledaju i pamte samo pobjednici. Mi svi to znamo, toga smo svjesni - kazao je Đalović, koji bi čak mogao da se okiti duplom krunom jer ga čeka i revanš finala Kupa, takođe sa Slavenom, takođe na ,,Rujevici“.
U petak je otkriveno i kako Hrvatski nogometni savez planira da uruči pehar. Uradiće to kako dolikuje ovakvoj završnici – trofej namijenjen prvaku biće dostavljen helikopterom, a ne automobilom kako se pričalo posljednjih dana. Dinamo je doskora bio otpisan iz šampionske trke, ali povratak ,,modrih“ u sami vrh je dio brojnih neočekivanih momenata u HNL-u ove sezone.
- Došli smo do posljednje utakmice u sezoni, igramo kod kuće protiv veoma kvalitet-
nog Varaždina. Duže vrijeme u kontinuitetu igra dobar fudbal, primili su 23 gola u 35 utakmica, što govori o njihovoj odgovornosti, disciplini, sastavu i kvalitetu. U zadnjih 12 utakmica izgubili su samo jednu, i to pogotkom u 90. minutu. Čeka nas teška, neizvjesna i zahtjevna utakmica. Međutim, znamo što nam ta utakmica znači, vjerujemo u naše kvalitete, u to da će i igrači, a i publika otići sa stadiona s pozitivnim osjećajem – naglasio je Dinamov trener Sandro Perković Hajduk je u prošlom kolu pobijedio Rijeku i pokvario joj prvu šansu da osigura titulu, a time i sebi omogućio da vjeruje do kraja. Mali su izgledi da ,,bili“ podignu prvi trofej šampiona od 2005, ali u ovakvoj sezoni sve je moguće.
- Treba prvo pobijediti u našoj utakmici, a teško je očekivati da će i Rijeka i Dinamo kiksati. Jedna ekipa će sigurno pobijediti, iako bih volio da mi na kraju slavimo, i to ne samo danas, nego još nekoliko dana nakon toga – poručio je trener Hajduka Đenaro Gatuzo pred gostovanje posljednjeplasiranom Šibeniku. Ne. K.
PREMIJER (38. KOLO): Pet kandidata za tri pozicije
PODGORICA – Umjesto, po mnogima, već viđenog atinskog finala između Panatinaikosa i Olimpijakosa, Evroliga će večeras u Abu Dabiju dobiti novog šampiona u duelu Fenerbahčea i Monaka (meč počinje u 19 časova). Fener će u četvrtom finalu pokušati da se domogne druge titule, nakon one iz 2017. godine (izgubio je finala 2016. i 2018. godine), dok je za tim iz Monte Karla ovo prvo finale i prva prilika za šampionski trofej.
Oba tima su zasluženo u finalu, jer su u polufinalu, Fenerbahče protiv sada već bivšeg šampiona Panatinaikosa (82:76), a Monako protiv Olimpijakosa (78:68), prvoplasiranog ligaškog dijela, vodili maltene tokom cijele utakmice, nerijetko i dvocifrenom razlikom.
Treneri dva tima Šaras Jasikevičijus i Vasilis Spanulis bore za prvi trenerski trofej u Evroligi. Jasikevičijus je prije četiri godine na klupi Barselone izgubio finale od turskog Efesa, dok Spanulis cilja da završi svoju prvu sezonu u Monaku na najbolji mogući način. Obojicu povezuje to što su kao igrači Panatinaikosa osvojili Evroligu 2009. godine.
PODGORICA - Posljednje kolo Premijer lige, koje se igra danas u 17 sati, otkloniće dilemu ko će popuniti još tri mjesta za Engleze u Ligi šampiona.
Pet je kandidata i svi su u razmaku od samo tri boda.
Osim šampiona Liverpula, od engleskih predstavnika siguran učesnik elitnog evropskog takmičenja za narednu takmičarsku godinu je Arsenal. Mančester siti ima 68 bodova, Njukasl, Čelzi i Aston Vila po 66, a Notingem forest 65. Pet engleskih timova će se kvalifikovati za Ligu šampiona kroz prvenstvo, u odnosu na uobičajena četiri, a dodatno mjesto osigurano je zbog dobrih rezultata premijerligaških klubova u Evropi ove sezone. Siti u posljednjem kolu gostuje Fulamu i dovoljan mu je bod. U slučaju poraza, ,,građani“
bi čekali kiks makar dva konkurenta. Četvrtoplasirani Njukasl bi u slučaju trijumfa nad Ever-
tonom na svom terenu uspješno završio posao, a ukoliko ne slavi, onda bi mu bilo potrebno da ne pobijede ni timovi koji su
trenutno ispod njega na tabeli. I Čelziju bi pobjeda nad Forestom u gostima bila dovoljna, bez obzira na ostale rezultate.
- Nikada nijesam mogao da zamislim da ćemo Bili i ja sjedjeti zajedno na konferenciji za štampu uoči finala Evrolige. To je nešto o čemu nikada nijesam razmišljao, a kamoli sanjao. Ali evo nas, nevjerovatno - rekao je Jasikevičijus. Spanulis je imao spreman odgovor. - Šaras je pobjednik, takmičar, sjajan košarkaški um. Bio je
sjajan igrač, sada je sjajan trener, imam veliko poštovanje i uvažavanje za njega. Prije svega, on je moj prijatelj. Uveo je disciplinu u svoj sistem i uspio da ubijedi tim da igra za njega, za njegovu filozofiju – kazao je grčki trener. Kada je u pitanju finale, Jasikevičijus je naveo da njegov tim mora da odigra kompletnu utakmicu.
Ženska juniorska rukometna uskoro na pripremama za
Raspored
Ako ,,plavci“ remiziraju, u LŠ bi ih odveo remi ili poraz Aston Vile na terenu demotivisanog Mančester junajteda. Tri su scenarija po kojima Aston Vila može do Lige šampiona: - da savlada Junajted, a Čelzi i Njukasl ne pobijede; - da savlada Junajted, a Siti izgubi; - da remizira na ,,Old Trafordu“, a Njukasl izgubi. Najteže je Notingem forestu,,šumari“ moraju da pobijede Čelzi na ,,Siti graundu“, a Vila ili Njukasl ne pobijede. Kao osvajač Lige Evrope, u Ligi šampiona naredne sezone Englesku će predstavljati i Totenhem. Ne. K.
PODGORICA - Podgorica će ovog ljeta biti domaćin najboljim juniorkama i kadetkinjama Evrope. Naše juniorke u četvrtak počinju pripreme za nastup na Evropskom prvenstvu za igračice do 19 godina koje je na programu od 9. do 20. jula. Na spisku trenera Igora Markovića je 21 igračica koja će konkurisati za mjesto u timu na smotri 24 najbolje selekcije Evrope. U stručnom štabu trenera Markovića su pomoćni trener Draško Kaluđerović i trener golmanki Sonja Barjaktarović
Crna Gora će na Evropskom prvenstvu igrati u grupi B protiv Danske, Islanda i Litvanije. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije.
Na spisku su: (golmanke) Teo-
- Malo smo se odmorili, vraćamo se poslu i spremamo za finale. Jedva čekamo. Monako je igrao sjajno u polufinalu, odbrana je bila izvanredna. Ali, to je samo jedan ključ pobjede. Postoji više razloga zašto je Monako u finalu i zašto se bori za trofej. Odbrana jeste faktor, ali morate da odigrate kompletnu utakmicu da biste pobijedili. Odbrana i na-
rukometna reprezentacija
Treneri Monaka i Fenerbahčea Vasilis Spanulis i Šarunas Jasikevičijus kao igrači su bili višestruki osvajači Evrolige, a jedan od njih će večeras postati tek četvrti u istoriji koji će objediniti trofeje. Posljednji kome je to uspjelo bio je Svetislav Pešić, koji je 2003. sa Barselonom pokorio Stari kontinent, a prije toga je kao igrač prvak Evrope postao 1979. godine sa sarajevskom Bosnom.
Legendarni Španac Lolo Sains je u dresu Reala najbolji na kontinentu bio četiri puta (1964, 1965, 1967. i 1968) i još dva u ulozi trenera (1978, 1980). Treći na listi je najmanje poznat, Jermen Armenak Alačačijan i to sa moskovskim CSKA. Kao igrač je najvredniji klupski trofej osvajao 1961. i 1963, a Armejce je sa klupe do titule predvodio 1969.
U meču za treće mjesto od 16 sati igrače
Panatinaikos i Olimpijakos, koji je dobio oba prethodna duela u ligaškom dijelu sezone.
pad idu jedno uz drugo. Kontrola naših izgubljenih lopti može mnogo da nam pomogne. Ali ponavljam, mora da bude kompletan meč sa obje strane parketa – rekao je litvanski stručnjak. Monako je pobijedio u oba meča u ligaškom dijelu, računajući i ubjedljiv trijumf u Istanbulu (99:69). To, međutim, ne mora ništa da znači
pred finale u „Etihad areni“ u Abu Dabiju. - Biti ovdje je veliki podvig, bila je to godina uspona i padova. Na kraju krajeva, to je cilj tokom cijele godine, igrati pred ovom nevjerovatnom publikom i boriti se za to prvo mjesto – kazao je Alfa Dijalo, košarkaš Monaka, najefikasniji u oba polufinala sa 22 poena.
S. JONČIĆ
Košarkaši Budućnost Volija privode kraju pripreme za prvi meč polu nala plej-ofa ABA lige sa Crvenom zvezdom
PODGORICA – Nakon Kenana Kamenjaša (401 poen), Rašid Sulejmon je drugi najefikasniji košarkaš Budućnost Volija u dosadašnjem toku sezone, sa 388 poena, odnosno 12,5 prosječno po meču.
Američki bek je opravdao očekivanja uprave „plavih“, koja ga je dovela prošlog ljeta, i jedan je od najzaslužnijih za ovogodišnje odlične rezultate Podgoričana u ABA ligi. Od njegovog učinka će umnogome da zavise i šanse Budućnosti u predstojećoj polufinalnoj seriji plej-ofa protiv Crvene zvezde, koja počinje u poneđeljak veče u „MTEL Dvorani Morača“ (21 čas)... - Očekujem fizički i takmičarski veoma tešku i borbenu utakmicu između dva istorijska kluba, Crvene zvezde u Srbiji i Budućnosti u Crnoj Gori. Znam da nema velike ljubavi između dva tima i očekujem veliku bitku, sa velikim intenzitetom i sjajnom atmosferom. Ali, ovo je vrsta utakmice koju želimo da igramo, u borbi za trofej. Sve je na kocki i cijelu sezonu smo se
Drugi meč nala plej-ofa Istočne konferencije
Igor Marković
dora Rončević, Vanja Živković, Lucija Jovanović, (krila) Sanja Andrijašević, Bojana Peličić, Mia Grujić, Ana Banović, Staša Mandić, (pivoti) Anđela Guberinić, Ksenija Gašević, Mina Petrović, Petra Deković, (bekovi) Elena Mitrović, Natalija Lekić, Milka Pavlović, Maja Ceklić, Hanadi Delić, Nikolina Milojković, Kristina Ivanović, Danijela Bajović, Patricija Luković A.M.
PODGORICA - Košarkaši Indijane napravili su i drugi brejk u Njujorku i tako poveli 2-0 u seriji finala Istočne konferencije plej-ofa NBA lige.
Za razliku od prvog meča, koji je završen nakon produžetka, Pejsersi su u drugom susretu slavili u regularnom toku meča, rezultatom 114:109 (24:26, 25:26, 32:29, 33:28). Dva tima su odigrala novi neizvjestan meč, a pitanje pobjednika je riješeno u finišu meča.
Ekipa Rika Karlajla se na nešto manje od tri minuta do kraja odvojila na 10 poena prednosti (110:100), kada se činilo da je pitanje pobjednika riješeno. Međutim, uslijedila je serija Niksa od 9:0, na 15 sekundi do kraja Džoš Hart je poentirao za 110:109, ali ispostaviće se da će to biti posljednji poeni domaćina na ovom meču. Uslijedio je brz faul na Eronu Nejsmitu koji je realizovao oba slobodna bacanja za 112:109, da bi potom Džejlen Branson promašio šut za produžetak.
Drugu godinu zaredom četvorica istih igrača izabrana su u idealnu petorku NBA lige – Nikola Jokić (sedmi put, peti uzastopno), Šej Gildžus-Aleksander Janis Adetokumbo i Džejson Tejtum. Svi su dobili 100 od isto toliko mogućih glasova. Jedina promjena je u liku Donovana Mičela (61 glasova), koji je zamijenio slovenačkog košarkaša Luku Dončića Džejlen Branson, Stef Kari, Entoni Edvards, Lebron Džejms i Evan Mobli čine drugu petorku, a Kejd Kaningem Tajris Halibarton Džejms Harden Karl Entoni Tauns i Džejlen Vilijams treću. Glasove za druge dvije petorke je dobio i hrvatski centar Ivica Zubac iz Los Anđeles Klipersa, ali to nije bilo dovoljno da se u njima i nađe. Sezonu je završio sa tripl-dablom u prosjeku (29,6 poena, 12,7 skokova i 10,2 asistencije) i postao treći igrač ikada i prvi centar kojem je to uspjelo.
Najefikasniji akter susreta bio je Paskal Sijakam sa 39 poena, uz pet skokova i tri asistencije, za 33 minuta
i visoke procente šuta (2315). Majls Tarner je dodao 16, dok je slabije šutersko veče imao Tajris Halibarton
spremali za ovaj trenutak – kaže Sulejmon. Prvim mjestom u ligaškom dijelu sezone, sa 26 pobjeda i četiri poraza, Budućnost je sebi osigurala prednost domaćeg terena u plej-ofu. Podgoričani su domaći teren odbranili sa dvije pobjede protiv Mege, kao što je i Crvena zvezda u dva meča slavila protiv Igokee. U dva međusobna duela u ligaškom dijelu dva tima su slavila po jednom, u to u gostima, ali će „plavi“ imati prednost domaćeg terena u prvom meču i eventualnoj majstorici, jer je Zvezda bila četvrta nakon regularnog dijela sezone. - Podijelili smo po pobjedu u gostima u ligaškom dijelu sezone, što govori o izjednačenosti ekipa i da odlučuje trenutak inspiracije, odnosno ko ima više fokusa da bolje u djelo sprovede plan utakmice. Naravno, navijači će za oba tima biti velika pomoć u mečevima kod kuće, ali mislim da će u ovom dijelu sezone presuditi kvalitet ekipe koja uspije da bolje izvrši plan igre i bude imala više fokusa tokom cijele utakmice – dodaje Sulejmon, koji je u pobjedi Bu-
dućnosti u Beogradu (96:89) upisao 17 poena, tri skoka, dvije ukradene lopte i asistenciju, dok je u porazu u Podgorici (75:73) zabilježio svega pet poena, dva skoka i asistenciju. Bez obzira što će u periodu između četvrtfinala i polufinala Mekinli Rajt (preskočio duele sa Megom) moći potpuno da sanira povredu skočnog zgloba iz duela sa Dubaijem i spremno dočeka duele sa aktuelnim šampionom, pauza od 11 dana je, čini se, prevelika za držanje pravog plej-of ritma. Toga su svjesni u podgoričkom timu. - Mogu se čuti dobri argumenti za obje strane. Ja sam više za to da se plej-of ne zaustavlja momentum na toliko kada smo već u sezoni i kada se igra. Možda su razlozi van svačije kontrole. Ali, sa tih 10 dana pauze ćemo morati da se pozabavimo, bez izgovora. Imamo vremena da još bolje pripremimo plan igre, da se odmorimo i oporavimo. Dakle, to može da ima i dobre i loše strane, ali na kraju su to karte sa kojima moramo da igramo – zaključio je Sulejmon. S. J.
(16-5), koji je uprkos tome bio nadomak tripl-dabla sa 14 poena, 11 asistencija i osam skokova. Endruju Nembhard i Nejsmit su bili još dvocifreni sa po 12 poena, kao i Ti Džej Mekonel koji je dodao 10. Kod Niksa je još jedno sjajno izdanje imao Džejlen Bran-
son, sa 36 poena i 11 asistencija. Mikal Bridžes i Karl-Entoni Tauns su dodali po 20 poena i sedam skokova, a O Džej Anunobi 16 poena i pet skokova.
Serija se sada seli u Indijanapolis, gdje će biti nastavljena u noći između neđelje i poneđeljka (02.00). S. J.
PODGORICA - Vozač Meklarena Lando Noris osvojio je pol-poziciju pred trku za Veliku nagradu Monaka. Britanac je bio najbrži na ulič-
noj stazi u Kneževini, dok će odmah iza njega startovati domaći vozač Šarl Lekler iz Ferarija, te Norisov kolega Oskar Pjastri
Pjastri je trenutno vodeći u generalnom plasmanu sa 146 bodova, Noris ima 133, dok je Maks Ferstapen treći sa 124 poena.
Aktuelni branilac titule krenuće sa petog mjesta, dok će bivši šampion Luis Hamilton startovati sa četvrte pozicije. Glavna trka na programu je danas od 15 časova. R.A.
PODGORICA - Španski motociklista Aleks Markes iz Gresinija pobjednik je sprint trke na Silverstonu. On je slavio u sedmoj trci ovogodišnjeg šampionata, pobi-
jedivši brata Marka iz Dukatija, koji je bio najbrži na svih šest prethodnih subotnjih trka. Aleks je u odnosu na Marka imao tri sekunde prednosti, dok je treći završio Fabio
di Đanantonio iz VR46 tima. Stariji Markes na čelu generalnog plasmana sada ima 180 bodova, 19 više od mlađeg brata, dok je Banjaja treći sa 124. R.A.
MOTO GP: Trka za Veliku nagradu Velike Britanije
PODGORICA - Vozač Jamahe Fabio Kvartararo bio je najbrži u jučerašnjim
kvalifikacijama za trku Moto GP šampionata za Veliku nagradu Velike Britanije.
ekspedicija
Crna Gora će se predstaviti u deset sportova, dva ekipna i osam pojedinačnih sa ukupno 66 sportista
PODGORICA - Igre malih zemalja Evrope (IMZE) počinju 26. maja, a crnogorska ekspedicija uputila se danas za Andoru, đe će se predstaviti u deset sportova. Od ekipnih nastupaće ženska košarkaška reprezentacija, a debitovaće i ragbisti u disciplini 7. Brojčano i po kvalitetu Crna Gora biće konkurentna i u karateu, džudou, atletici, stonom tenisu, tenisu, streljaštvu, ritmičkoj gimnastici i plivanju. Ukupno – 66 sportista će u Andori braniti boje Crne Gore. Zvanično će naša delegacija debitovati dan kasnije nakon svečanog otvaranja (zakazano za poneđeljak).
Crna Gora od 2011. godine, od Lihtenštajna, učestvuje na IMZE, a po odličjima je visoko kotirana, naši sportisti osvojili su 125 medalja (55 zlatnih, 24 srebrne i 46 bronzanih). U međuvremenu, 2019. godine, COK i država pokazali su organizatorske sposobnosti kada su bili domaćini ovog takmičenja.
PODGORICA – Golbal klub Nikšić nije uspio da se plasira u finale klupskog prvenstva svijeta u finskom Espu. Nikšić je u polufinalnom meču poražen od brazilske ekipe
Ovaj multisportski događaj nastao je 1984, a prve Igre organizovao je San Marino godinu kasnije. Od osnivanjado 2009. godine, bilo je osam članica, a Crna Gora je postala deveta. Poznato je da na Igrama učestvuju sportisti iz država sa manje od milion stanovnika, a izuzetak je Kipar, jer je njegova populacija bila manja od ovog broja kada su Igre počele. Andora će treći put biti domaćin Igara, a sportisti će se nadmetati u 17 disciplina.
ŠANSA ZA KOŠARKAŠICE
Od izuzetnog značaja IMZE su za košarkašku reprezentaciju, koja će ovo i Evropsko pr-
venstvo (prvi meč 19. juna) dočekati u oslabljenom sastavu. Ali, kako je kazala selektorka Jelena Škerović, utakmice su dobra prilika da se mlade profilišu i dođu do potrebne minutaže. Naše košarkašice 27. maja igraće sa domaćinom Andorom, naredni rivali su Kipar i Luksemburg. Polufinala su 30. maja, a posljednjeg dana takmičenja su borbe za medalju. Ekipa je otputovala u sastavu: Bojana Kovačević, Jelena Bulajić, Marija Leković, Maja Bigović, Milica Jovanović, Jovana Pašić, Jovana Savković, Milena Bigović, Marija Baošić, Nikolina Ilić, Zorana Radonjić i Sofija Živaljević. Ragbi reprezentacija Crne Go-
Svjetsko klupsko prvenstvo u golbalu
Instituto Athlon 10:1. Brazilski tim, sastavljen od nosilaca najsjajnijih medalja sa najznačajnijih svjetskih takmičenja, do finala došao je sa maksimalnim učinkom. Prvi favorit turnira opravdao je tu ulogu, rano je stekao ubjedljivu prednost, koju je do kraja uvećavao do konačnih 10:1. U nikšićkom timu u polufinalnom duelu nije mnogo funkcionisalo, napad je potpuno stao,
dok je odbrana sa nekoliko grešaka omogućila rivalu da stekne prednost na startu i meč odvede u željenom pravcu. Jedini gol za crnogorskog predstavnika postigao je Nikola Nikolić. Nikšić je, prethodno, u četvrtfinalnom meču pobijedio litvanski Lajons 7:3 i trećim uzastopnim trijumfom izborio polufinale. Crnogorski predstavnik vodio je tokom cijelog meča, poveo je na startu 2:0, a prednost
Kvartararo je osvojio treću uzastopnu pol poziciju, pošto je ostvario rezultat od 1:57,233 minuta. Sa drugog mjesta startovaće Aleks Mareks iz Gresinija, koji je imao zaostatak od 0,309 sekundi, a sa trećeg, vozač Dukatija Frančesko Banjaja, koji je bio sporiji za 0,589 sekundi. Vodeći u generalnom plasmanu vozač Dukatija Mark Markes bio je četvrti sa 0,681 sekundom zaostatka. Trka za Veliku nagradu Velike Britanije na programu je u danas od 14 časova. R.A.
Crnogorski paraatletičar osvojio prvo mjesto na Gran pri mitingu
Spaića u
PODGORICA – Crnogorski paraatletičar Miloš Spaić pobijedio je na Gran pri mitingu u švajcarskom Notvilu.
Spaić je u bacanju kugle, u kategoriji F11, po hladnom i vje-
trovitom vremenu slavio hicem od deset metara i 91 centimetar. Pobjedničko postolje kompletirali su Izraelci Benjamina Zelingera i Manuela Hanukova. Trener Veljko Čegar kazao je da nije zadovoljan Spaićevim nastupom u Notvilu. - Uprkos vremenskim uslovima moralo je biti bolje, tako da nijesam zadovoljan ostvarenim rezultatom - rekao je Čegar. Priliku za popravni Spaić će imati već 2. juna, kada ga očekuje nastup na Gran priju u Parizu. R.P.
re debitovaće na IMZE. Ragbisti su u grupi su sa Maltom, Andorom i San Marinom, a drugu čine Luksemburg, Monako, Kipar i Lihtenštajn. Takmičenje počinje 28. maja.
Crna Gora će se predstaviti u sastavu: Boris Mijušković, Dušan Vučićević, Ilija Glogovac, Ivan Čolaković, Jovan Mrdak, Marko Andrić, M arko Kosović, Martin Mijušković, Nikola Luketa, Novica Raonić, Vladan Čelebić i Vuk Sekulić
,,KRALJICA“
SPORTOVA SA
ASOVIMA
Crnu Goru će u atletici predstavljati: Amir Papazi (koplje), Matija Vojvodić (100
od dva gola bila je i na poluvremenu (3:1). Početkom nastavka prednost je uvećao na tri (4:1), a sve dileme riješio je sa tri vezana gola za vođstvo od 7:2. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Nikola Nikolić sa šest golova, a u strijelce upisao se još i Matej Ledinek. Rival nikšićkom sastavu u meču za treće mjesto biće brazilski Sesi, kojeg je dobio u grupi 8:7 R.P.
Naše najbolje košarkašice
metara prepone), Marija Bogavac (koplje), Anđela Drobnjak (100 prepone i skok udalj), Anđela Đuranović (skok udalj), Marija Vuković (skok uvis), Vesna Kljajević (kugla). Od naših takmičara, kako je izjavio selektor Osman Erović, očekuju se dobri rezultati i medalje. U tenisu će debitovati Tea Nikčević i Stefan Đoković (pojedinačno i miks dubl), a i stoni tenis će se predstaviti sa mladom ekipom (kadetkinjom i juniorima, odnosno juniorkom): Jakša Krivokapić, Stefan Radonjić, Kristina Šebek i Anastasija Vujović Talentovanog plivača Miloša Milenkovića, sa selektorkom Danijelom Franetom,
očekuje uzbudljiv program u disciplinama 50 i 100 delfin. Po vremenima Miloš je među tri najbolja plivača na IMZE. U ritmičkoj gimnastici debitovaće Nina Dragović i Anđela Vuković i to u sva četiri rekvizita (obruč, lopta, čunjevi i traka).
PRILIKA ZA BORILAČKE SPORTOVE
Streljaštvo je neizostavni dio IMZE, a Crnu Goru će predstavljati šest takmičara. U ,,vazdušnom“ programu: Miloš Božović (vazdušna puška), Kristina Popović (vazdušna puška), Ksenija Jukić (vazdušna puška), Nevena Šaranović (pištolj), a u disciplini trap Jovica Marković i Ivo Stanišić U karateu i džudou su uvijek velika očekivanja. Delegacija nije mala, a u karateu će se predstaviti Helena Backović, Nađa Boričić, Nenad Dulović, Lazar Jovović, Nemanja Jovović, Mila Mraković (kate), Kenan Nikočević (kate), Jovana Stojanović i Balša Vojinović. Džudo reprezentacija je u sastavu: Ena Šćepanović (do 52 kilograma), Tamara Gardašević (do 57 kg), Ivana Šunjević (do 63 kg), Edvin Čivović (do 60 kg - ekipni dio), Emil Sinanović (do 66 kg), Jusuf Nurković (do 73 kg), Jahja Nurković (do 81 kg), Novo Raičević (do 90 kg), Andrija Martinović (do 100 kg), Slobodan Vukić (preko 100 kg). J. TERZIĆ
Treći inkluzivni turnir u stonom tenisu
Pobjednik Novak
Vujović
PODGORICA – Novak
Vujović pobjednik je trećeg inkluzivnog turnira u stonom tenisu – Za sve, koji je održan na Cetinju. Vujović je u finalu bio bolji od Dejana Bašanovića 3:2. Pobjedničko postolje kompletirao je Danilo Pajović, koji je u meču za treće mjesto po-
PODGORICA – Novak
Đoković je Ženevi ispisao istoriju. Najbolji teniser današnjice nakon preokreta u finalu savladao je Hurberta Hurkača 4:6, 7:6, 7:6 i stigao do 100. trofeja u karijeri.
Đoković je tako postao treći igrač sa 100 i više trofeja, nakon Džimija Konorsa (109) i Rodžera Federera (103). Đoković je tokom meča imao i izlive bijesa prema svom trenerskom timu. Zato im je na kraju meča i zahvalio što su sve to izdržali i što su bili uz njega.
- Jedina stvar koju mogu da kažem timu – hvala što ste ostali i uz mene ste i kada je teško. Hvala što ste istrpjeli kritike tokom meča. Treba izdržati taj nivo ludila koji imam nekada na terenu. Vi ste naravno zaslužni za ovu stotku. Hvala, momci – poručio je Novak svom timu. Biranim riječima Novak Đoković se obratio i rivalu finala u Ženevi.
- Nekoliko riječi za Hubija, Baš je nekako... Imam gorak ukus kad dobijem meč na ovakav način. Mislim da si više ti zaslužio da dobiješ, igrao si sjajan tenis ove nedjelje. Čestit-
ke tvom timu, Niko, dobro te je vidjeti. Znam da si imao dosta problema sa koljenom, uspio si da se vratiš i to je sjajno. Dostigao si visok nivo jako brzo. Uživao sam igrajući sa tobom, ali moglo bi da bude nešto kraće. Bio si inspiracija za mene, ti si nevjerovatan igrač, ali mnogi ne znaju kakva si osoba. Svi zaslužuju da znaju kakav si čovjek. Sav kredit tvojoj familiji i tvom timu, ali i tebi za tako nešto – u dahu je rekao Đoković. Što se samog meča tiče, finalisti su u prva četiri gema lako čuvali svoj servis. Đoković je prvi zaprijetio, kada je u petom gemu stekao dvije brejk lopte, ali se Poljak izvukao. Nije bilo brejka do 12. gema, kada je srpski teniser popustio. Hurkač je stigao do prve brejk lopte, a Đoković nakon toga napravio prvu duplu servis grešku na meču i Poljak je dobio prvi set sa 7:5. Na startu drugog seta Đoković je pritiskao rivala, koji je odbijao nalet dobrim servisom. U prvom gemu srpski teniser je prokockao brejk loptu, u trećem je bio na 40:40, ali je Hurkač odolio i poveo sa 2:1. Đoković je zaprijetio i u sed-
Održan ITF turnir Podgorica open
bijedio Duška Lazovića 3:1. Turnir je okupio rekordna 32 takmičara iz stonoteniskih klubova OSI Orlov krš, Luča, Spin i Lovćen, kao i rekreativaca iz Prijestonice.
Pr oglasio ga je otvorenim predsjednik Stonoteniskog kluba OSI Orlov krš Nikola Kaluđerović, a učesnike je pozdravio i prvi čovjek Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić.
Prisustvovali su i predstavnik prijestonice Cetinje Vuk Latković i predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić. R.P.
PODGORICA – Prvi nosilac Aleksa Oparnica iz Srbije i Rumunka Sara Kozmu pobjednici su Podgorica opena, drugog ITF turnira do 18 godina.
Oparnica je u muškom finalu bio ubjedljiv protiv DžoDžordža Gnjidića iz Hrvatske 2:0 (6:2 i 6:1). Kozma je do trofeja u ženskom dijelu turnira došla pobjedom protiv sunarodnice Andree Olariu 2:0 (6:4 i 6:1).
Pehar u muškom dublu osvojili su crnogorski teniser Jovan Tomović i Hrvat Franjo Sučić, koji su u finalu u tri seta bili bolji od Britanca Enrija Besta i Njemca Maksa
mom gemu, imao je 40:40, ali su uslijedila dva neodbranjiva servisa Poljaka za vođstvo 4:3. Nastavili su obojica da čuvaju svoj servis, pa se otišlo u taj-brejk.
Odmah na startu 13. gema, Hurkač je ispucao forhend u aut, pa je Novak došao do mini-brejka. Potom je viđen po brejk na obje strane i Đoković je poveo 4:2. Kada je i treći put Đoković stigao do brejka, bilo je jasno da se ide u treći set 5:2. Potom je mirno završio posao 7:2. Odlučujući dio igre bolje je otvorio Poljak - odmah je uzeo servis Đokoviću, koji je bez problema čuvao do osmog gema. Tada je Novak iskoristio drugu brejk loptu i vratio stvari na početak 4:4. Bili su kasnije obojica sigurna na svoj servis, pa je i treći set riješen u taj-brejku. U uvodu 13. gema, viđen je po mini-brejk na obje strane 2:2, da bi Đoković još jednom uzeo servis rivalu i poveo 4:2, čime je trasirao put ka pobjedi.. Do kraja je dominirao i bio ubjedljiv za veliko slavlje 7:2. Za konačno slavlje i kraj odbrojavanja do stotog trofeja u karijeri R.A.
Gesingera 2:1 (7:6, 6:7 i 10:6). U ženskom dublu slavile su Francuskinja Jelena Lebau i Rumunka Olariu, koje su savladale Poljakinju Malgorza-
tu Bajorek i Britanku
2:6 i
Priredio: Vladimir JoVanoVić
Đuro Grujić (1887-1945), iz Sremske Mitrovice, porijeklom iz istočne Hercegovine, doratni jugoslovenski general, među onim je Srbima koji su u NDH imali istaknute položaje. Ante Pavelić dodijelio mu titulu „viteza”, od kraja 1944. načelnik glavnoga stana poglavnika (glavar stožera kod vrhovnoga zapovjednika oružanih snaga). Grujić prije rata nadređeni Pavlu Đurišiću.
Za NDH vlasti je Đurišić van specifičnijih interesovanja; i odobrile su sporazum dr Sekuli Drljeviću s njime, jer, između istaloga, ovaj četnički glavešina nije imao reputaciju hrvatskoga neprijatelja - poput recimo Petra Baćovića, rodom iz Kalinovnika; taj je u oktobru 1942, predvodio četnike u masakru civila u Rami kod Prozora - izvijestio lično Dragoljuba Čića-Dražu Mihailovića: „zaklano preko 2.000 šokaca i muslimana; većinom ustaše ili komunisti”. Istaknuti ustaša, Vjekoslav Maks Luburuć, pod pseudonimom „Domagoj” vjerovatni autor članka iz 1955. u emigrantskoj „Drini”, priśećao se da su o Đurišiću uoči okršaja u Lijevču polju, 31. marta - 7. aprila 1945, imali ovakve informacije:
- „Među stotinama tisuća zarobljenika jugoslavenske vojske 1941. g. bio je i tadašnji djelatni satnik Pavle Đurišić, čije ambicije nisu nikako u skladu sa stvarnim vojničkim znanjem - kako je to govorio gen. Grujić, nekadašnji Pavlov zapovjednik”. „Četnici izgradili jake rovove, a brisani prostor među nama i njima, stalno bio napadan po topničtvu gen. Koče Popovića”. Na slici, partizani iz sastava Kočine 2. armije u pripremi haubica za paljbu - śeverna BiH, april 1945.
„Četnici izgradili jake rovove, a brisani prostor među nama i njima, stalno bio napadan po topničtvu gen. Koče Popovića”. Na slici, partizani iz sastava Kočine 2. armije u pripremi haubica za paljbu - śeverna BiH, april 1945.
- „Zato postaje talijanski plaćenik i osniva ‘četničku državu’ u Kalašinu. Godine 1943. Nijemci zarobljuju njega i preostale borce, a radi stalnog prilaženja njegovih ljudi partizanima skupa sa ‘štabom’ biva odveden u Njemačku”.
- „Od tuda ga izvodi njemački plaćenik i šef srbijanskog fašističkog Zbora, Ljotić, te ga sa jednim pukom Srbskog dobrovoljačkog korpusa prebacuje u Sandžak. Kao njemački plaćenik i njihova zalaznica napušta sa ovima Crnu Goru i pod njihovom zaštitom dolazi u NDH i nastavlja sa starom koljačkom praksom, dok se nije na Lijevču polju razbio
o hrvatske grudi, skupa sa svojim vojskom”. Po prilici, neka od dvije bojne novakâ (regruta), koje su na Lijevču polju predvodili bojnik Majić i satnik Krešić Hrvatskih oružanih snaga (HOS) — zarobile su Đurišića.
Podśetimo, da je u lijevčepoljskoj završnici ustaško-četničkoga razračunavanja - iz pravca istoka, na dijelu desne obale u tom području široke r. Vrbas, pozadi Đurišića - izbila partizanska prethodnica 2. armije gen. Koče Popovića. Na drugoj strani Lijevče polja, Kozari i Prosori, bile su manje lokalne partizanske jedinice; dok je garnizon HOS i Vermahta u obližnjoj Banja Luci u to vrijeme odbio pokušaj napada na grad od strane partizanske 15. brigade 39. udarne divizije - te i druge fakte predočili smo u prethodnim nastavcima, dostupni su na donjem linku. Po hronologiji zbivanja, od 4. aprila 1945, daćemo naizmjenično riječ „Domagoju” s jedne i - Đurišićevim četnicima s druge strane, onima koji su se o sobitijima i priključenijima na ovu temu raspisali u emigrantskim danima, na stranicama „Glasnika SIKD Njegoš” iz Čikaga: P-M. Lj. Cemoviću (1961) i N. Popoviću (1965), te M. P. Miniću u knjizi „Rasute kosti” (1965) objavljenoj u Detroitu. „Gen. Metikoš obilazio bunkere, utvrđivao ih, a stanovništvo donosilo građevni materal, hranu, duhana i t.d. posadi. To je čak činilo i pravoslavno stanovničtvo toga kraja, što lojalno priznajemo”. Na slici, ratni zločinac, VJEKOSLAV aka MAKS LUBURIĆ, čiji su stariji crnogorski preci iz Drobnjaka, akter okršaja u Lijevče polju, izdavao u emigraciji časopis „Drina” - likvidiran 1969. od Titove UDB-e Opet se sreli 6/7. aprila 1945. u Bosanskoj Gradiški - da formiraju Crnogorsku narodnu vojsku. SEKULA DRLJEVIĆ (lijevo) i JOANIKIJE aka JOVAN LIPOVAC (u sredini) na svečanostima 12. jula 1941. proglašenja italijanskoga protektorata pod na zivom Nezavisna Crna Gora. Desno od njih Mihailo Ivanović, iz Kuča, jedan od lidera Crnogorske stranke - CEMOVIĆ: „Nismo se na vreme prebacili na Kozaru, pa smo sada primorani da se sa ustašama bijemo po Lijevču polju”. - CEMOVIĆ: „Naša komanda sada
grozničavo spremala plan za proboj ka Kozari”. - DOMAGOJ: „Gen. Pavlović šalje bojnika Vrbana, jednog od najsposobnijih i najhrabrijih hrvatskih mlađih častnika, sa jednom bojnom prema Kozari, za osiguranje leđa”.
- MINIĆ: „Pavle saziva vođstvo na savetovanje, prisutni: Dragiša Vasić, pukovnici Zarija Ostojić zvani ‘čika Branko’, Baćević, Lalatović, Baletić, Novaković, Gojnić, zatim svi komandanti divizija i korpusa, veći deo članova Nacionalnog centralnog i Pokrajinskog komiteta Crne Gore”. - POPOVIĆ: „Krivica je do Ostojića, čekao bosansku leteću brigadu. Taj je zastoj doneo pogreb Pavlovom pokretu”.
- MINIĆ: „Vođstvo na ovom sastanku donosi jednoglasno odluku: - Da se izvrši prodor na bunkere, koji se nalaze u selu Šibićev Han, na raskrsnici drumova B. Luka - B. Gradiška i seockog druma od sela Razboj prema Kozari. Zatim, da se pređe s.i. padinama Kozare uz Savu, njenom desnom obalom za Sloveniju”. - DOMAGOJ: „Iz glavnog stana stigla zapovjed, da se cesta, radi Banja Luke, mora držati u svakom slučaju”.
- CEMOVIĆ: „Koristeći naš dvodnevni odmor, ustaše zorom 4. aprila prebacili svoje borbene jedinice iz Slavonije i B. Luke”. - DOMAGOJ: „Zapovjed kratka i jasna: nikuda ni koraka, nego pod svaku cijenu izdržati u bunkerima”. - POPOVIĆ: „Osvanuo 4. april. Prekonoć ustaše iznenada napale na hercegovački odred. Zarobili popa Perišića sa još nekoliko četnika i odmah ih streljali”.
- CEMOVIĆ: „Za napad na Šibićev Han, Pavle odredio štabski bataljon, svoju i Ostojićevu ličnu pratnju; - 5. divizija dobila zadatak da napada južno od nas i da po mogućstvu zauzme varošicu Aleksandrovac, te da na ovaj način onemogući dolazak pojačanja iz B. Luke; - 1. divizija da napadne na Topolu i severnije ka B. Gradišci. Ovaj napad bi trebao da bude više demonstrativne prirode i sa ciljem da privuče vatru artiljerije; - 1. puk ove divizije bi morao da ispadne na glavni drum i da pošto-poto postavi bilo kakve protivtenkovske brane; - 29. puk da iskoristi naš napad na Šibićev Han, kao i napad 5. divizije na Aleksandrovac, pa da se između ova dva položaja, po moguć-
nosti neopaženo, prebaci na padine Kozare i da tamo obezbedi prihvatnicu i suzbije eventualnu intervenciju partizana”. - DOMAGOJ: „Izmjereni su razmaci za naša strojna oružja”. - CEMOVIĆ: „Pod zaštitom mraka vršene su koncentracije. Sve teklo relativno tiho. - DOMAGOJ: „Tišina je i čeka se na napad”. - CEMOVIĆ: „Jedno od poslednjih naređenja bilo da će jedna bela i jedna crvena raketa označiti početak napada”.
– DOMAGOJ: „U noći 4. lV. 1945. osjetilo se življe gibanje na Lijevču polju”. - CEMOVIĆ: „Napad određen za 11 časova uveče, da bi se do zore imalo dosta vremena da se izvuku na Kozaru bolnice i ostale neboračke jedinice. Glavno žarište našega napada treba da bude oko sela Šibićev Han”. - DOMAGOJ: „Primjećene jake kolone, koje su se primicale cesti B. Gradiška - B. Luka, posebno po cesti od sela Razboja prema našim bunkerima”.
- CEMO VIĆ: „Pavle dao znak da se napadne. Dve pomenute rakete obasjale Lijevče polje u 2.30 ujutru. Sa tri i po sata zakašnjenja krenuli smo u napad”.
- DOMAGOJ: „Ujutro 5. lV. 1945. oko 2 h napadaju četnici sa jakim strojnim i pješačkim oružjem”. - CEMOVIĆ: „Duž celoga druma, na koji su naše jedinice napale, razvila se žestoka borba”. - DOMAGOJ: „Podnosimo vatru. Jasno razabiremo primicanje prve linije i čujemo, gdje otraga, druga linija, pjeva: - Spremte se, spremte četnici”.
- MINIĆ: „Kada su jača odelenja prilazila cilju, u očekivanju znaka za napad, na njih su us taši iz prikrivenih tenkova, osuli užasnu vatru iz automatskog oružja”. - DOMAGOJ: „Ugovoreni znak, tri crvene rakete prema iztoku, daje nalog za paljbu sa naše strane”.MINIĆ: „Ustaše preko dana uzeli odstajanje za sva vatrena oružja. Sa sigurnim pogodcima rasipaju vatru u svima pravcima”.
- DOMAGOJ: „Obasiplju bunkere jakom vatrom iz težkih bacača. Kod Sibića Hana obasiplju već bunkere i ručnim bombama”. - MINIĆ: „Borci, kuda god krenu, naiđu na ljude oklopljene u čeliku i betonu”. - DOMAGOJ: „Naše topničtvo tuče četničku pozadinu i drugu liniju navale, a u bunkere i rovove smješte-
ni bacači i strojnički stavovi gen. Metikoša tuku prvu napadnu liniju četnika. Iz bunkera siplje strojnička i puščana vatra. Naskoro se razplamsala borba i u zaleđu, gdje je bojnik Vrban naišao na jače partizanske snage iz Kozare i Prosore na dva mjesta na cesti, te na poznatom 15-om km kod B. Gradiške”.
- CEMOVIĆ: „Jedna bela raketa iz Aleksandrovca javila nam je da je varošica zauzeta… Koristeći ovaj prvi uspeh, ceo 29. puk jurnuo preko druma i posle kratkog, ali žestokog okršaja, izbio na padine Kozare”. -
DOMAGOJ: „Ipak se jedna jača grupa četnika probila preko bunkera i došla nam za leđa, naravno uz pomoć partizana. To su poznati koljački odredi ‘Gačani’ i ‘omladinski odred”.
- CEMOVIĆ: „Više od dva sata borba nije malaksavala. Selo smo skoro očistili od zabarikadiranih ustaša, kada začusmo tutnjavu tenkova. Dolazili su od Topole. Počelo je da sviće”.
- DOMAGOJ: „Tankovi i motorizirane satnije, te borna kola, bacaju se u mjesto prodora i skoncentriranom vatrom svega oružja uništavaju većinu tih odreda, kada stižu i kamioni sa grenadama, pratnjom tankovskih i motoriziranih satnija, te popunjaju nastalu prazninu”. - CEMOVIĆ: „Naši bezuspešno pokušavali da ručnim granatama zaustave tenkove”.
- DOMAGOJ: „Naši tankovi, motorizirane satnije i kamioni sa pješačtvom došli su za leđa desnom četničkom krilu. - CEMOVIĆ: „Na goloj ravnici Lijevča polja, nije se smela dočekati svetlost dana”. - DOMAGOJ: „Nastaje kratki i brzi obračun”.
- MINIĆ: „Tenkovi su zasuti vrelim zrnima iz automatskog oružja, koja se odbijaju od oklop čelika tenkova”.
- DOMAGOJ: „Odpor je prestao, čuje se sam grdna srbijanska psovka, proklinje se Petra, Dražu i Engleze”.
- CEMOVIĆ: „Pavle je naredio povlačenje”. - DOMAGOJ: „Ranjenici jauču i samo ponegdje se čuje koji hitac onih, koji su se sami ubijali”.
- CEMOVIĆ: „Tek što je prošlo podne kada se po padinama Kozare razvila dramatična bitka. Kozarski partizani su napali na herojski 29. puk”. - DOMAGOJ: „Brzi sklop se okreće za naša leđa i iđe u pomoć Vrbanu koji je bio pritišten među partizane, koji su stalno nadirali iz pravca Kozare i među četnike, koji su preživili prodor i nadirali prema Kozari”.
- CEMOVIĆ: „Naš 29. puk formalno prepolovljen”. -
DOMAGOJ: „Spasilo se samo nekoliko”. - CEMOVIĆ: „Skoro svi preživeli izranjavani”.
- DOMAGOJ: „Četnici su pretrpjeli ogromne gubitke, ali su još predstavljali ogromnu snagu, brojčano nama nadmoćnu peterostruko”.
- CEMOVIĆ: „Naši bacači
su celo posle podne zasipali ustaške položaje”. - DOMAGOJ: „Gen. Metikoš obilazio svoje bunkere, utvrđivao ih, a stanovništvo je donosilo građevni materal, hranu, duhana i t.d. posadi. To je čak činilo i pravoslavno stanovničtvo toga kraja, što lojalno priznajemo”.
- CEMOVIĆ: „Štab smo prebacili u selo Razboj”. - DOMAGOJ: „Pokretna snaga gen. Pavlovića stalno je vršila bočne napade na četničke snage, posebno sa juga cestom uz Vrbas, prema Razboju”. - MINIĆ: „Ustaše došli do sâmog s. Razboja”.
- DOMAGOJ: „Tada su već svi četnici bili na Lijevču Polju, tj. na lijevoj obali Vrbasa, dok je desnu obalu držao general Koča Popović, koji je odmah napao našu motoriziranu kolonu topničtvom i bacačkom vatrom”.
- MINIĆ: „Pavle imao nameru da u užem prostoru, i u vidu klina, napadne sa što jačim snagama. Napad je i ove noći [5/6. aprila 1945] određen za 11 časova”. - CEMOVIĆ: „Oko 10 časova uveče Pavlu stigla poražavajuća vest. Na jedan sat pre ovako važne bitke saopšteno mu da je ceo 1. puk, zajedno sa komandantom, prešao ustašama i Drljeviću. Ovaj puk trebao da večeras odigra vrlo važnu ulogu. Ovo izdajstvo poljuljalo ceo plan, kao i nadu u uspeh”. - POPOVIĆ: „Komandant puka Janičić obustavio dalju borbu”. - CEMOVIĆ: „Prelazak ovoga puka neprija-
telju, iako držan u najvećoj tajnosti, nije mogao da se sakrije. Demoralisanje se primetilo”. - POPOVIĆ: „Janičić nije znao ko je stvarno Sekula Drljević”. - CEMOVIĆ: „Izdajstvo ovoga puka, tragedija 29. puka i početak demoralisanja ostalih jedinica, svodilo šanse na uspeh novoga proboja na nulu”.
- DOMAGOJ: „Naš topnički sklop stalno obasipao desnu obalu Vrbasa sa jakom vatrom, da tako držimo na pristojnom odstojanju partizane, dok obračunamo sa četnicima”. - CEMOVIĆ: „Obavestili Pavla da su se jutros [6. aprila] rano partizani prebacili na levu obalu Vrbasa. Ovo je bila vrlo teška vest. Partizani još nisu napali na naše, ali su njihovi trabanti šapatom objašnjavali da je četnički pokret likvidiran i da je poslednji čas da se priđe ‘narodno-oslobodilačkoj’ vojsci”.
- DOMAGOJ: „Stanje fronta na 6. IV. 1945. Naša protunavala stisnula četnike na uže obranbeno područje oko sela Razboja. Četnici izgradili jake rovove, a brisani prostor među nama i njima, stalno bio napadan po topničtvu gen. Koče Popovića, da obrani mostobran na lijevoj obali Vrbasa, u nadi, da
će mu se svi četnici predati, kao što su to mnogi učinili i predali se u selu Kriškovci na desnoj obali Vrbasa”. - CEMOVIĆ: „Sada, po danu, video se sav užas naše situacije. Sekulini, a sada i komunistički agenti su radili punom parom. Napravljen metež”. - DOMAGOJ: „Da spriječimo da se sve četničke snage pretvore u partizane, kao toliko puta u drugom i ovom kraju, morali smo sve naše topničtvo skoncentrirati i otjerati partizane sa desne obale Vrbasa, dok su bacači stalno obasipali mjesto prevoza i skoro sve čamce potopili. Cijela naša motorizacija, te četiri bojne pješačtva, kao i pomoćne snage stajale u večer 6. l V. 1945. pred selom Razbojem”.
- CEMOVIĆ: „U dogovoru sa Komitetom, Pavle rešio da sa ostalim istaknutim komandantima i jednom grupom dobro naoružanih boraca krene natrag preko Vrbasa. Ova bi grupa, zaobilazeći južno od B. Luke trebala da se na neki način prebaci za Sloveniju”. - MINIĆ: „Idu u B. Gradišku: mitropolit crnogorski Joanikije, dr Jergović i Savo Vuletić, da ispitaju politiku i stav Drljevića i ustaša”. - CEMOVIĆ: „Komitet će povesti pregovore sa Sekulom i ustašama. Svi zahtevi, koje Sekule bude postavio, biće prihvaćeni. Komitet će nastojati da očuva narod i ljudstvo, da bi se u Sloveniji ponovo sastali sa Pavlom i njegovom grupom”. - MINIĆ: „U B. Gradiški, u kući Milana Lukca, bio glavni stan ustaša i Sekule Drljevića… U kući rečenog Lukca, pregovara mitropolit Joanikije, dr Jergović i S. Vuletić sa S. Drljevićem, Vukosavom Drljevićem, Boškom Agramom i Krivokapićem”.
- CEMOVIĆ: - „Mnogim komandantima stizali ‘kuriri’, koji su ih obaveštavali da je Pavle napravio primirje; da vodi pregovore sa Sekulinim delegatima i da nema vše krvoprolića”. - DOMAGOJ: „Dolaze uznemirujući glasovi iz B. Luke, jer se pojavljuju jače snage partizana, da izkoriste odsustvo junačkog gen. Metikoša, koji im je dosta jada zadao”.
- MINIĆ: „Nastupa noć između 6. i 7. aprila 1945. g. U prvi mrak pada naređenje: pokret… Niko ne zna zašto se čeka osim vrhovnog štaba. Borbene jedinice izvesnih odreda Srbije [Kalaitovića] idu u pravcu Vrbasa - da se vraćaju nazad preko Vrbasa”. - DOMAGOJ: „Izvršava se nasilno prebacivanje jedne borbene grupe preko Vrbasa kod Laktaša. To su posebno izvježbane jedinice za borbu iz bliza… Grupu vodi satnik Miloš i ova naskoru stupa u akciju i ima borbeni kontakt sa partizanima gener ala Popovića”.
- MINIĆ: „Oko 10 časova uveče posle dugog čekanja za pokret izdato je naređenje: - Svako na svoje mesto do daljeg ”. - DOMAGOJ: „Odlučujemo, da se odmah ima izvršiti sveopći napad na glavno četničko uporište, na Razboj, da možemo odmah dalje braniti B. Luku”. - MINIĆ: „U rasvit zore dana 7. aprila 1945. pojavio se S. Vuletić”. - POPOVIĆ: „Pošao sam u štab vojvode Đurišića. Naišao na S. Vuletića, biv. ministra i narodnog poslanika, koji je sa mitropolitom Joanikijem bio na pono vne pregovore s Drljevićem. Jutro je hladno. Pitam ga š ta nam donosi od Drljevića. Odgovara: Ne znam - ali odmah dodaje:Drljević traži totalnu kapitulaciju ili borbu do istrebljenja. Idem da saopštim Pavlu, pa šta odluči”. - DOMAGOJ: „7. lV. 1945. oko 11 sati prije podne s tigle još dvije ustaške bojne naših novaka, kojima je ovo trebalo biti prvo vatreno krštenje”.
- CEMO VIĆ: „Na nekim sektorima došli su sekulovci čak i sa ustašama, koji nisu nosili oružje. I jedni i drugi tvrdili da je iz Zagreba došla naredba da nam se dozvoljava slobodan prolaz preko Hrvatske; da su Sekule i vojvoda već sva pitanja uredili, itd. itd. Nastalo je pravo rasulo”.
- DOMAGOJ: „Mnogi crnogorski borci prelaze nam i ljube nas”.
- MINIĆ: „Istoga jutra po povratku Vuletića iz B. Gradiške, pojavio se i Pavle pred vojskom i narodom strašnog
izgleda. Obukao rutavu bundu, na glavi četnička šubara”. - CEMOVIĆ: „U dogovoru sa Komitetom, Pavle je rešio da sa ostalim istaknutim komandantima i jednom grupom dobro naoružanih boraca krene natrag preko Vrbasa”. - MINIĆ: „U dvorištu osnovne škole s. Razboja spalio je arhivu svoga štaba i radio stanice”.
- CEMOVIĆ: „Bio je mrak kad se jedan deo u tragediji ove velike grupe ravnogoraca priveo kraju”. - DOMAGOJ: „Ratni plijen bio ogroman, oružja za jednu kompletnu diviziju, a zarobljenika oko 7.000. Crnogorci pokapaju mnogobrojne mrtve”.
- CEMOVIĆ (ostao u pratnji Đurišića): „Krenuli smo natrag ka Vrbasu”. - DOMAGOJ: „Duge kolone zarobljenika sâme se svrstavaju”. - MINIĆ: „Nastupa noć između 7. i 8. aprila, a hladna kiša nošena severnim vetrom osporava kretanje kolona, koje se kreću blatnim seoskim putevima prema B. Gradiški”.
- DOMAGOJ: „Naši kamioni i bolničari skupljaju mnoge ranjenike, naše i neprijateljske i odvažaju u bolnice u B. Luku i B. Gradišku”.
- CEMOVIĆ: „Reku [Vrbas] smo, ovoga puta, prešli nekoliko km južnije, kod sela Pribjezi”. - DOMAGOJ: - „Pretražuje se teren”. - CEMOVIĆ: „Već odmah po prelasku reke, Vuk Kalaitović izjavio da ima nameru da se vraća natrag za Sandžak. Pavle bio protiv Vukove namere. Kasnije odobrio”.
- DOMAGOJ: „Već je noć i već smo smatrali, da je taj vajni ‘vojvoda’ među mrtvima, ili se spasio preko Vrbasa. Tada čujemo galamu i pojavljuje se trijumfalno jedna grupa iz novačkih bojna - vode ‘vojvodu’ P. Đurišića, kojega su izvukli izpod nekih kola, gdje je čekao da zanoći i da izbjegne iz obruča. Stražari ga uvijek čuvaju, da ga ne bi posebno Crnogorci ubili. Razjareni četnici pljuju po ‘vojvodi’. Nije falilo srbijanskih sočnih komplimenata ni ‘čiči Draži’ ni Petrici”… „Krivica je do OSTOJIĆA, čekao bosansku leteću brigadu. Taj je zastoj doneo pogreb Pavlovom pokretu” Položaji snagâ, ustaških i četničkih, Lijevče polje, 6. april 1945. - rekonstrukcija „Domagoja” na stranicama emigrantske „Drine” iz 1955.
Prema istoriografskim izvorima, uslijedilo u Staroj Gradiški, gradu na lijevoj obali r. Save - Hrvatska, ustrojavanje Crnogorske narodne vojske po uzoru na staru crnogorsku vojnu formaciju. Operativni komandant - Bošk o Agram (o njemu opširnije u sljedećem nastavku). Ustrojene tri brigade - odnosno jedna divizija: - 1. brigada, dobila naziv „Vuk Mićunović”, sastavljena od kompletnog ljudstva bivšeg 1. puka Ivana Janiči-
ća, koji je prvi prišao Drljeviću: Janičić naimenovan za komandanta; - 2. brigada „Bajo Pivljanin”, komandant Dušan Stojanović; - 3. brigada „Nikac od Rovina”, komandant inž. Dušan Pavlović, iz Đurišićeve delegacije koja je u martu 1945. ispregovorala sa Drljevićem. Za razliku od ljudstva majora Janičića, pripadnike ostale dvije brigade saslušavala i provjeravala specijalna komisija od onih bivših četničkih oficira koji su postali najlojalniji dr Drljeviću. Vojnike Crnogorske narodne vojske dr Drljević pozvao u borbu i protiv komunista i protiv četnika, za rušenje svake Jugoslavije, a za „državnu slobodu Crne Gore”. Izvršena sv ečana predaja nove zastave, trobojke: crveno-crno-zelene, etc. Četnik N. Popović tvrdi da se 10. aprila 1945, sa balkona glavne zgrade u S. Gradiški, masi vojnika i izbjeglica obratio dr Drljević - navodno ovim riječima:
- „Dragi moji Crnogorci, radujem se što vas vidim u ovolikom broju. Nijesam vjerovao da vas toliko ima u čitavoj Crnoj Gori. Ja vidim na vašim glavama tuđe kape (šajkače), a narodna poslovica veli: - Kami kapi na manitoj glavi!”
- „Vi ste pošli za ludacima. Oni su vas vodili, a vi nijeste pitali ni kuda idete, ni kuda vas vode. Takve ste ludake imali u Beogradu. Takvi su ludaci objavili rat Nemačkoj i upropastili su narod„.
- „Ja ću pokušati da vas spasem pomoću moga najboljeg prijatelja Anta Pavelića. Kad sam pošao kod njega, on mi je rekao: - Mi, Hrvati, imamo malo, ali ono što imamo djelićemo. Ko je još tako bratski govorio vama, braćo?”
- „Vi ćete se malo vremena odmoriti, ali nećete se dugo odmarati. Moramo se s braćom Hrvatima boriti protivu komunista. Gledajte da ne postidite crnogorsko oružje. Izvršiću novu organizaciju. Kao što smo je imali u Crnoj Gori: na čete, bataljone i brigade. Mi nijesmo znali za pukove. Moj ministar Krivokapić [Du -
šan] biće s vama. Komandant operativnih jedinica biće B. Agram”.
- „Samostalnost Crne Gore priznale su dvije sile: Njemačka i Hrvatska. Ja vas pozivam da budete vjerni samostalnoj Crnoj Gori i poslušni novim starješinama. Ko bude neposlušan, imaću načina da ga naučim poslušnosti”. „’Ministar’ Krivokapić je potom pročitao dvije naredbe o obrazovanju tri brigade. Uslijedila naredba da se izbjeglice puštaju iz kasarne za dalji pokret” — priśećao se četnik Popović.
Položaji snagâ, ustaških i četničkih, Lijevče polje, 6. april 1945. - rekonstrukcija „Domagoja” na stranicama emigrantske „Drine” iz 1955.
„Gen. Metikoš obilazio bunkere, utvrđivao ih, a stanovništvo donosilo građevni materal, hranu, duhana i t.d. posadi. To je čak činilo i pravoslavno stanovničtvo toga kraja, što lojalno priznajemo”. Na slici, ratni zločinac, VJEKOSLAV aka MAKS LUBURIĆ, čiji su stariji crnogorski preci iz Drobnjaka, akter okršaja u Lijevče polju, izdavao u emigraciji časopis „Drina” - likvidiran 1969. od Titove UDB-e Evo i emigrantske verzije četnika M. P. Minića:
- „Dana 10. ili 11. aprila 1945. godine, oko deset sati izjutra, naređen zbor svih jedinica ispred zgrade komande grada. Odmah je ispunjen ceo skver”.
- „Pojavio se i Sekule Drljević sa senatskim grbom na kapi”.
- „Dolaskom na balkon zgrade S. Drljević je uzviknuo:
- Pomaga Bog! Prisutni na skveru: jedni odgovoriliBog ti pomogo! - drugi: - Dobra ti sreća! - dok je većina ćutala”.
- „Odmah zatim Sekule je počeo da govori i između ostaloga kazao sledeće:Gle! vas ima ovde dosta. Mislio sam da u svu Crnu Go -
danta izbegličkog naroda S vetozara Dobrašinovića zamenio kapetan Milatović rodom iz Danilova Grada. Lakši tifusari i ranjenici prišli u jedinice pripadnosti srezova pri izbegličkom narodu”.
- „Na severnu kapiju prvi izašao iz tvrđave grada izbeglički narod. Posle toga u etapama izlazile druge jedinice, formirane po brigadama. Na samom izlazu iz tunela severne kapije, stoji B. Agram, visok i krupan gorštak. Nedaleko od njega stoji Vukosav Drljević, inžinjer agronomije, sinovac S. Drljevića. Oba posmatraju svako lice pri izlazu iz tvrđave grada. Svako njima sumnjivo lice ili lično zamereno, zadržali su i vratili natrag u tvrđavu grada”.
ru nema toliko, koliko vas je ovde, s obzirom na događaje poslednjih godina”.
- „Posle održanog govora, Sekule predao Krivokapiću na balkonu zgrade izvesne papire da ih objavi prisutnima. Po prijemu papira Krivokapić sa balkona objavio: obrazovana vrhovna komanda, na čijem je čelu, kao vrhovni komandant, S. Drljević; objavio ime zamenika i ostalih komandanata pri Vrhovnoj komandi i obrazovanje vojnog saveta i vojnog suda; da će vojna zvanja biti: brigadiri, komandiri, vodnici i desetari”.
- „Objavio obrazovanje lične garde za S. Drljevića, a za komandante garde određeni: Kršikapa i Burić. Po završenom govoru odmah pozvao određeno komandno osoblje da primi dužnost i predloži druga lica za dalja postavljenja pri svojim jedinicama. Svim određenim komandantima izdato naređenje da formiraju jedinice po novoj formaciji. Ovaj posao izvodio se do pola dana 12. aprila”.
- „Posle toga izvršena je formacija vojske u tri brigade, a narod sa bolnicom sačinjavao zasebnu grupu. Istoga dana posle podne, izdato naređenje za pokret izbegličkom narodu, koji je bio formiran po staroj formaciji u jedinice po pripadnosti srezova. Dotadašnjeg koman-
- „Po izlasku iz tvrđave grada, izbeglički narod i sve jedinice, raspoređene za boravak u selima, nedaleko od železničke stanice Okučani, udaljeno od S. Gradiške oko 15 km. U selima sreza Okučani ostali smo do 21. aprila 1945. godine. Za vreme boravka u ovim selima, sve su jedinice naišle na topal i srdačan prijem kod stanovništva srpskog življa tih sela”. Opet se sreli 6/7. aprila 1945. u Bosanskoj Gradiški - da formiraju Crnogorsku narodnu vojsku. SEKULA DRLJEVIĆ (lijevo) i JOANIKIJE aka JOVAN LIPOVAC (u sredini) na svečanostima 12. jula 1941. proglašenja italijanskoga protektorata pod na zivom Nezavisna Crna Gora. Desno od njih Mihailo Ivanović, iz Kuča, jedan od lidera Crnogorske stranke „Krivica je do OSTOJIĆA, čekao bosansku leteću brigadu. Taj je zastoj doneo pogreb Pavlovom pokretu” O prihvatu Đurišića u S. Gradiški, četnik Minić: - „Za Pavla, sa štabom, određena je zgrada uprave grada tvrđave za odmor. Za vojsku i niže oficire određene su druge zgrade”.
- „Nameštene su za svakoga sve udobnosti za odmaranje umornih ljudi”
- „Vojska je večerala sa kazana. Oficiri sa Pavlom večerali u zgradi uprave grada. Večere bile bogate”. Minić potvrđuje da HOS nije razoružavao bivše Đurišićeve četnike tj. da su u S. Gradiški s ličnim naoružanjem:
- „Došli u zgradu komande kod Pavla i grupe oficira: B. Agram, V. Drljević, Krivokapić, Burić, kapetan Jauković; i zahtevali od Pavla i grupe oficira sa Pavlom: da se izda naredba za popis oružja kod vojske”…
„Odpor je prestao, čuje se sam grdna srbijanska psovka, proklinje se Petra, Dražu i Engleze”. - Raspored HOS postrojbi i Đurišićeve grupacije - 7. april 1945.
„Odpor je prestao, čuje se sam grdna srbijanska psovka, proklinje se Petra, Dražu i Engleze”. - Raspored HOS postrojbi i Đurišićeve grupacije - 7. april 1945. (Nastavlja se)
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Mržnja između Srba i Arnauta povećana je sto puta i zbog ovih koji su morali napustiti svoju zemlju i bore se neprestano, jedno da dobiju pravo da upravljaju svojom zemljom ako je moguće, i na onoj koju su izgubili. Usvajanje plana Lorda Ficmorisona uštedjela bi Balkanu i moguće Evropi mnogo prosipanja krvi i mnogo stradanja. Kad sam stigla ovdje, na lice mjesta, u ljeto 1903. Turci su bili poslali veliku kaznenu ekspediciju da bi natjerali na plaćanje takse na stoku i po komandi Evrope da se uvedu nove „reforme“ političke u Kosovski vilajet. Arbanasi su bili dobro svjesni tzv. „reformi“, što je značilo ultimativno pomaganje ruskoga panslavizma i slovenske ideje, tako dugo, kao i uvijek, da šaka Srba živi na mjestu za koje Rusi tvrde da su Srpske zemlje i pomažu to traženje najboljim svojim silama; da „reforme“ znače, u stvari, uvođenje srpskih i ruskih konzulata, podizanje srpskih škola i crkava pod rusku protekciju, usađivanje srpskih kolonija i na kraju pripajanje. Rusija je aktivno nastojala, naprežući se svom snagom, da podpomogne svježe srpsko traženje. Ruski konzul u Mitrovici M. Ščerbin, uzeo je udjela u borbi protiv Arnauta i bio smrtno ranjen, bilo je javljeno, jer se htio da posluži puškom. Rusija sigurna, u stvari od pokreta za Austriju, nestankom posljednjeg Obrenovića i pošto je bila u tijesnoj vezi sa Crnom Gorom i Bugarskom radila je na drugom udarcu na Balkanu. Arbanija se protivila tome. Turska pod pritiskom sila borila se da bi stvari izgladila, kako bi se dogodio krajnji sudar koji je bivao sve bliži.
Iguman i nekoliko kaluđera izložili su mi srpske poglede. Zato što je prije nekih šest vjekova sveti kralj tu krunisan u crkvi, oni su smatrali zemlju sa punim pravom neotuđivo srpsku. Oni su mislili da je dozrelo vrijeme za dolazak ruske vojske da sve istrijebi što nije srpsko
Oni su uhapsili veliki broj poglavica i izvršili su neka hapšenja za Šćerbinovu smrt. Iako je konzul sam preduzeo da se miješa u lokalne stvari i bio sam kriv za posljedice.
Ja sam faktički stigla u kritičnom momentu. Turske vlasti telegrafisale su svima vlastima u zemlji odnosno mene. Moj vođa Crnogorac osjećao se uznemiren i molio me je bezbroj puta da ne otkrijem njegovo porijeklo.
Sa malog brdašca kod Patrijaršije ja sam vidjela raširen logor Turske vojske u ravnici. Iguman i nekoliko kaluđera izložili su mi srpske poglede. Zato što je prije nekih šest vjekova sveti Kralj tu krunisan u crkvi, oni su smatrali zemlju sa punim pravom neotuđivo srpsku. Oni su mislili da je dozrelo vrijeme za dolazak ruske vojske da sve istrijebi što nije srpsko. Ščerbin je bio Hristov čovjek, koji je umro da spasi njih i držali su nje-
govu sliku. Rusija prije godine dana nastojavala je da uvede ruski konzulat u Mitrovici protiv želje turske vlade. Srpske su se nade uzdigle. To je sve učinilo da je rusko prisustvo borbu još više povećalo. Oni su priznali, ipak, da su Turci odgovorni za stanje u Arbaniji, jer su oni zabranjivali otvaranje škola arbanaških i činili napredak nemogućim. Jedna nezavisna Arbanija na ovaj način bila bi bolja. Novost o smrti Aleksandra i Drage stigla je bila u Peć, ali ne u detaljima, jer srpske novine su proturane krijumčarski sa velikim teškoćama. Ja sam zaključila da je ubistvo prouzrokovalo nespokojstvo zbog velikog pokreta protiv Turske, koji je planiran i zahvaljujući prevratu u Srbiji, bojali su se da Srbija sada neće uzeti udjela. Pošto sam ja bila Engleskinja oni su vjerovali da je Turska bila obavezna da mi dopušti da putujem i da-
lje gdje se meni dopada. Ali su me molili bezbroj puta, ako bih otišla daleko, da uzmem pratnju pošto se željeznice bacaju u vazduh. Međutim turske vlasti nemogući riješiti šta će sa mnom pozvali su me u takozvani Konak odnosno moga pasoša. Tu sam čekala satima. Mjesto je bilo nabijeno moliteljima za dozvolu putovanja. Poluizgladnjeli nesrećnici tražili su da im se dozvoli da idu u drugi okrug da rade poljoprivredne radove ali su ih odbili. Turska je bila u užasnom stanju i bez sumnje znala da je kriza blizu. Kako sam stajala u gomili jedan mladić me
poziva da dođem u sobu i reče francuski: „Žalim što niste ovdje bili prije nedjelju dana ili dvije jer biste mogli otići za Skoplje i naći se sa stranim dopisnicima. Sad su svi otišli. Ja sam bio tumač dopisnika Tajmsa. On je međutim otišao. On misli da je sve svršeno, a ono nije još ni počelo.“ On se je smijao. Ja sam se uplašila da neko od prisutnih ne zna francuski. Mladić objasni da ne zna niko. Naposlijetku me paša odbije da mi da dopust da idem u Đakovicu. I potpuno pravilno, jer se još vodila borba između grupa turske vojske i Arbanasa. Dopušteno mi je samo posjeta manastiru u Dečanima, koji je bio na nekoliko sati daljine. Do Dečana je teško doći jer se gotovo nalazi na samoj granici. Mada su u okrugu sve Arnauti on je jedan od spomenika stare Srpske carevine i sadrži kovčeg sa moštima Sv. Kralja Dečanskog koji je bio udavljen 1336 u zamku Zvečani, govori se po zapovijesti svoga sina, koji ga je naslijedio kao car Stefan Dušan i koji je, isto tako bio ubijen 1356. Sveti Stefan Dečanski je proglašen za sveca, čudnovato još i danas čini čuda. Crkva je sva, u ružičastom i bijelom mermeru, bila sazidana od arhitekte iz Kotora i pokazuje mletački uticaj. Gruba slika pokazuje zadavljenog Stefana
Novost o smrti Aleksandra i Drage stigla je bila u Peć, ali ne u detaljima. Ja sam zaključila da je ubistvo prouzrokovalo nespokojstvo zbog velikog pokreta protiv Turske, koji je planiran i zahvaljujući prevratu u Srbiji. Bojali su se da Srbija sada ne uzme udjela
kojom slikom je ukrašen kovčeg sa moštima. Mislim o tužnim detaljima smrti posljednjeg srpskog Kralja i starom svijetu i mislim o novom svijetu, koji izgleda da mu je vrlo sličan. Izuzevši stvari o naoružanju, inače, balkanske stvari su se vrlo malo promijenile u ovo pet vjekova. Turski oficiri i nešto vojske kvartirilo je u manastiru, ali nekoliko kaluđera i đaka, izgleda čudno, da su imali više vjere u gardu arbanasa muslimanske vere, koja je bila u blizini nego u sve drugo. Ona ih je čuvala. Manastirska uprava očekivala je ubrzo dolazak kaluđera iz Rusije, odnosno sa brda Atosa, iz Svete Gore. Rusija je, u stvari, imala namjeru da tu postavi svoje podanike da bi, eventualno, mogla odmah posredovati i imati razloge za intervenciju. Mladi turski oficiri bili su vrlo uljudni prema meni i dali mi pratnju vojničku da se mogu vratiti u Crnu Goru drugim putem. Moj vođa prerušeni Crnogorac koji mi je bio zaloga za moju sigurnost kazao mi je da je Vojvoda Lakić u velikoj uznemirenosti zbog njega i da svaki dan rizika da bude otkriven i da izgubi život. Vrativši se u Patrijaršiju povratim moj pasoš od Paše, koji mi je dao konjičku patrolu žandarsku da me prate do Berana. Ovaj pratilac bio je jedan veseli musliman Bošnjak, natovaren puškom, oštra oka. Još jedan drugi žandar pratio nas je dok smo tuda prolazili. Obojica su mi se kleli da su prije nekoliko mjeseci tuda prolazili ljudi sa pratnjom od 30 vojnika. Albanci su bili iza svake stijene i pucali te se metak dobije u lice prije nego se zna odkuda je došao. Oni su se čudili meni da sam se usudila da putujem sama s jednim starim žandarmom. Još više su se čudili da je meni dopušteno da idem ovuda. Beranci su me primili sa oduševljenjem. Veseli moj pratilac Turčin, nije imao pojma da je moj vođa bio Crnogorac sve do granice, kad je Crnogorac bacio fes na granici. Tada se žandar udari po bedri glasno se smijući i posmatrao je to kao dobru šalu. Viđe Crnogorca olakšanje kad je bio na svojoj teritoriji to je pokazivalo rizik koji je bio za njega. (Nastavlja se)
Dana 24. маja 2025 poslije duge i teške bolesti u 76. godini umrla je naša draga
DRAGICA ŽUNJIĆ
rođena LAZAREVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 25. maja od 10 do 16 časova i 26. maja od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na groblju Sveti Jovan u Sutomoru u 15 časova.
OŽALOŠĆENI:
suprug MILAN, sin VLADIMIR, unuk ANDREJ, unuka ANDREA, braća VELIMIR i VELJKO, sestra NATAŠA, snahe DANIJELA i SLAVICA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala rodbina ŽUNJIĆ i LAZAREVIĆ
Dana 23. maja 2025. u 81. godini preminula je naša voljena
ANKICA ANA Radomanova KRSTAJIĆ
Prema želji pokojnice, sahranjena je 24. maja u Pašinoj vodi u krugu porodice.
OŽALOŠĆENI: sinovi ALEKSANDAR i MARIO, sestre MARIJA, SLAVICA, NEDA i MANDA, snaha SNEŽANA, unučad MARIJA i DIMITRIJE i ostala rodbina
Sin MARIO
Neđelja, 25. maj 2025.
Posljednji pozdrav ocu našeg kolege
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
OBAVJEŠTENJE
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst
čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
KOLEKTIV „GARDAŠEVIĆ“ DOO
Sa neizmjernim bolom opraštamo se od našeg dragog
825
RADOVANA- BELOG BAKRAČA
Duboko nas je potresla vijest o tvojoj iznenadnoj smrti.
Počivaj u miru!
DRAGO GARDAŠEVIĆ sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
814
Našoj dragoj
IRENI
Dana 23. maja 2025. opraštamo se od naše voljene i nikad zaboravljene ćerke Irene. Boginjo ljubavi, vjesniku proljeća, mladosti i dobrote, ostavljaš prerano tvoje divno dvoje djece, a nas tvoje roditelje i brata da vječno tugujemo. Ožalošćeni otac DUŠKO i majka GORDANA MATOVIĆ
826
Četrdeset je dana otkako nije sa nama naša sestra i tetka
Postoji nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje.
Tvoji: SEKA PAPOVIĆ sa porodicom
809
Danas je osam godina mojoj kumi
ANĐI JOVANOVIĆ
Vrijeme koje je prošlo ne donosi zaborav. U mislima si sa nama, a sjećanje na tebe trajaće vječno. Kuma ĐINA sa porodicom
25. maj 2025.
Dvije godine bez tebe. Nedostaješ u riječima koje više ne čujemo, u blagom pogledu koji je govorio puno. Tvoja dobrota i nenametljivi osmijeh žive u našim srcima zauvijek. Volimo te. I uvijek ćemo. Čuvajte nas odozgo, ti i mama.
ANDRIJANA, MARIJA, MIRJANA i STEFAN sa porodicama
SJEĆANJE 25. 5.1995–25. 5. 2025.
MIODRAG – GRGA Slavka GRGUROVIĆ
Nijesmo te zaboravili.
BRAĆA GRGUROVIĆ
Navršava se godina dana od smrti naše voljene
MILANKE ČUROVIĆ rođene ANDRIJAŠEVIĆ
IN MEMORIAM
25. 5. 2011–25. 5. 2025
Godine prolaze ali ne blijede uspomene i sjećanja na moju Majku - i danas se divim njenom duhu i duši, radovanju sitnicama, tuđoj sreći… Bol i tugu dijelile smo ćutanjem i tada se najbolje razumjele. Ali, kako da zagrliš uspomene, dodirneš ih, osjetiš… zato jednako nedostaje.
NICA sa porodicom
GORAN, BOJANA, RAKO, MIHAILO, ANA, SOFIJA i NATALIJA 830
TUŽNO SJEĆANJE
26. 5. 2018–26. 5. 2025.
BILJANA SEKULOVIĆ rođena NIKČEVIĆ
Draga Majko, Danas se navršava sedam godina otkad nijesi sa nama.
Nedostaješ nam.
819
nije sa nama naša voljena
MILANKA ČUROVIĆ rođena ANDRIJAŠEVIĆ
Tužan je ovaj dan jer nas podsjeća na rastanak sa tobom.
Umjesto godišnjeg pomena daćemo novčani prilog Dječijem domu „Mladost“ Bijela.
Brat MILAN ANDRIJAŠEVIĆ sa porodicom
Navršava se godina dana od smrti naše voljene
MILANKE ČUROVIĆ rođene ANDRIJAŠEVIĆ
817
Godina dana je od smrti naše drage
MARIJE NIKČEVIĆ
Počivaj u miru.
Đever MILIVOJE NIKČEVIĆ sa porodicom 818
S ponosom i ljubavlju čuvam uspomenu na tebe. Bratanična NINA sa porodicom 821
Dušana KADIJE
Branka, boli jednako kao prvog dana. Volimo te i ne damo zaboravu.
U našim srcima, riječima i uspomenama živjećeš vječno. Bratanić MIRKO, snaha NINA, unuk VUJADIN i unuka ANĐELKA 820
Dana 26. maja 2025. navršavaju se tri tužne neprebolne godine otkako me je napustila moja draga, voljena supruga
Draga Deso, ljubavi jedina mog života, vrijeme je stalo tog crnog 26. maja prije tri godine, kada si otišla u vječnost među anđele. Taj dan mi nikada nije prošao. Ista je bol, samo su čežnja i tuga veće. Zbog tebe moram dalje kroz život. Moram dalje, a duboko u srcu čekam dan kada ćemo ponovo biti zajedno. Svaki tren je ispunjen mislima o tebi, o našem savršenom zajedničkom životu; zajedničkoj borbi sa nedaćama i trenucima dobra i zla koje smo dijelili na pola. Moje je srce otišlo sa tobom. Ostao je neprebol kao spomenik moje ljubavi prema tebi. Neprestano sam u mislima sa tobom prebirajući po sjećanjima po moru divnih uspomena koje mi daju snagu da i dalje živim bez tebe. Vječna je naša ljubav, Deso. Neka te Anđeli nebeski čuvaju.
Tvoj BRANKO
Dana 26. maja 2025. navršavaju se tužne tri godine kako nije sa mnom moja draga, cijenjena i mnogo voljena tetka
DESANKA Brankova IVANČEVIĆ
Draga Deso, vrijeme kao da ne prolazi otkako si otišla. Osjećam kao da si još uvijek tu, jer tvoju ljubav čuvam u srcu i njenu neprolaznost i plemenitost nikada neće nadjačati vrijeme. Nedostaješ mi svakim danom sve više. Zavjetovala sam se na nezaborav i taj zavjet je u mom srcu neraskidiv. Uvijek ću čuvati tvoj plemeniti lik u mojoj duši, a tvoju nenadmašnu toplu ljubav u mom srcu.
Tvoja TEUTA
Dana 26. maja 2025. godine navršavaju se tužne tri godine otkako nas je napustila naša draga, cijenjena i mnogo voljena
Draga Deso, tvoj odlazak je ostavio veliku ranu na našim srcima i ona nas boli kao onog dana kada si otišla. Tri godine su prošle duge kao sama vječnost.
Ko nije imao Blagoslov da te upozna ostao je uskraćen za veliku ljubav, posvećenost svakome od nas, pravičnost i čovječnost koja je krasila tvoju ličnost. Tvoja brižnost još uvijek lebdi nad nama i kao da nas čuva u ovim teškim vremenima bez tebe. Počivaj u miru, draga naša Deso. Ti znaš da te nikada nećemo prežaliti i zaboraviti!
Povodom tri godine od odlaska, naše neprebolne, plemenite i voljene Dese, najuža porodica će obići njenu vječnu kuću, gdje će položiti cvijeće i suzama, makar na tren, ublažiti bol za njom.
Umjesto pomena, porodica će dati novčani prilog za održavanje groblja na Brajićima.
Porodice IVANČEVIĆ i DULETIĆ
Dana 26. maja 2025. navršavaju se tužne tri godine kako nije sa nama naša draga, cijenjena i mnogo voljena
810
Brankova IVANČEVIĆ
Draga Deso, vrijeme prolazi a tvoj lik u našim sjećanjima i mislima ne blijedi. Čini nam se kao da smo juče dijelili misli, ljubav i stvarali uspomene za vječnost. Tvoje divno srce još uvijek kuca u našim grudima. Ne može nadjačati vrijeme tolike uspomene, zajedničke trenutke ispunjene ljubavlju, razumijevanjem, tvojom mudrošću i poštenjem. Ponosni smo što smo te imali. Ponosni smo na svaki trenutak koji smo podijelili sa tobom.
Živjećeš u nama dok je vječnost!
Tvoje ANTICA, TEUTA i ASTRID
Deset dugih i tužnih godina, moj voljeni brate, a ja se još uvijek nadam da ćeš se pojaviti i čvrsto me zagrliti. Zauvijek u našim srcima. GORAN sa porodicom
Prošlo je jedanaest godina od kada nijesi sa nama
Vrijeme prolazi ali bol, sjećanje i ljubav su zauvijek u našim srcima. Tvoji MARJAN i DAMIR
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 134,135, 136 i 139 Zakona o privrednim društvima („Sl. list CG“ br. 65/20, 146/21 4/24), člana 49, 50, 52, 53, 54 i člana 88 stav 1 alineja 19 Statuta Akcionarskog društva „Održavanje željezničkih voznih sredstava“ Podgorica, Odluke Odbora direktora broj: 1409/1 od 20.05.2025.godine, Odbor direktora Akcionarskog društva „Održavanje željezničkih voznih sredstava“ Podgorica, daje:
OBAVJEŠTENJE
O SAZIVANJU REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA Akcionarskog društva ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica
Saziva se Redovna Skupština akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica. Redovna Skupština akcionara će se održati dana 30.06.2025.godine (ponedeljak) u sali za sastanke Društva, Trg Golootočkih žrtava br.13 Podgorica, sa početkom u 11:00 časova.
Za Skupštinu se predlaže sledeći :
DNEVNI RED
1. Upoznavanje sa Jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CKDD-a.
2. Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju sa finansijskim iskazima Društva, za 2024. godinu
3. Razmatranje i usvajanje Izvještaja nezavisnog revizora Društva o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja, za 2024. godinu.
4. Razmatranje i usvajanje Izvještaja o radu Interne revizije Društva, za 2024.godinu.
5. Donošenje Politike naknada.
6. Imenovanje nezavisnog revizora Društva, za 2025. godinu.
7. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva.
8. Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora Društva.
9. Predlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Društva.
Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.
Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkog listića.
Materijal za Redovnu Skupštinu akcionara Društva će se staviti na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 8:00 do 14:00 časova u poslovnim prostorijama sjedišta Društva i radnim jedinicama u Baru i Nikšiću kao i na internet stranici Društva.
Identifikacija akcionara na Redovnoj Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom.
Informacije vezane za Redovnu Skupštinu akcionara biće dostupne na internet stranici Društva www.ozvs.me
Kontakt tel : 020 / 634-353
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA mr Predrag Burzanović s.r.
25. maj 2025.
Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima i člana 36 Statuta sazivam
XXIV REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD “IZBOR“ Bar
Za XXIV Redovnu skupštinu akcionara predlaže se slijedeći DNEVNI RED
I Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju sa finansijskim iskazima Društva za 2024. g.
II Razmatranje i usvajanje Revizije finansijskog izvještaja za 2024. g. III Razrješenje članova Odbora direktora
IV Izbor i imenovanje članova novog Odbora direktora
V Donošenje Odluke o utvrđivanju nadoknada za rad Odbora direktora
VI Donošenje Odluke o izboru Revizora za 2025. g
XXIV Redovna Skupština akcionara će se održati dana 26.06.2025. godine, u prostorijama Hotela “GRAND” – Cetinje, ulica Njegoševa broj 1, sa početkom u 8,00 časova. Redovna Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Kvorum Redovne Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika, ili su glasali putem glasačkih listića.
Materijal za Redovnu skupštinu akcionara staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama u sjedištu Društva u Baru, ulica Vladimira Rolovića broj 22, svakog radnog dana od 9 do 13 časova, počev od 16.06.2025. godine, pa do održavanja Redovne skupštine akcionara.
Sve potrebne dodatne informacije o dnevnom redu akcionari mogu dobiti u poslovnim prostorijama u sjedištu AD “IZBOR”-a Bar, i na telefon 030/311-699.
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
