Dnevni list POBJEDA 24.05.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

NORMALIZOVANA POLITIČKA PATOLOGIJA:

Izvršna direktorka CGO objašnjava zašto će „propust“ predsjednika Skupštine Andrije Mandića da građanima čestita Dan nezavisnosti ponovo proći bez posljedica

Uljarević: Može

Premijer najavio reformu koja bi znatno promijenila radne odnose, sindikalci pozdravljaju inicijativu, a predstavnici poslodavaca upozoravaju na posljedice

UPCG: Uvođenje

sedmočasovnog radnog vremena dovešće do pada ekonomske aktivnosti

Mandić nema problem da svakog mjeseca uredno prima platu, koristi službena vozila, angažuje čitavu svitu savjetnika i uživa sve pogodnosti koje mu nudi funkcija u državi koju ne priznaje. Račun, naravno, plaćaju građani i građanke koji ne dobiju ni čestitku što su obnovili državu u kojoj on sve te koristi ima kao nosilac jedne od najznačajnijih funkcija, poručuje Uljarević STR. 2.

TOP STYLE: Pogled na odjevne izbore javnih ličnosti sa prijema povodom Dana nezavisnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka Premijerski par Spajić postavio standard,

Jednostrana i izolovana mjera, poput smanjenja broja radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, e kasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imaće suprotne efekte od onih koji se žele postići – pad ekonomske aktivnosti, dodatno nansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih nansija - poručili su iz UPCG. S druge strane, generalni sekretar USSCG Srđa Keković pozdravlja najavu premijera i ministarke rada da postoji model za uvođenje sedmočasovnog radnog vremena STR. 4. i 5.

INTERVJU: Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova

Crna Gora pozicionirana kao

izvorište

novog evrooptimizma

Od početka mandata ove vlade, jasno smo artikulisali da je članstvo u EU glavni spoljnopolitički cilj, a postavili smo jasan i ambiciozan plan da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine kako bismo postali 28. članica do 2028. godine

Revizija zakona usvojenih uoči dobijanja pozitivnog IBAR-a nije znak greške ili gubitka vremena, već dio procesa harmonizacije i ispunjavanja tada privremenih, a sada završnih mjerila, tvrdi Gorčević STR. 2. i 3.

PODGORICA: Otvoren novi privremeni parking u krugu bivše kasarne ,,Morača“

Profesor dr Vladimir Pešić sa Prirodnomatematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore nedavno sa kolegom iz Rusije otkrio dvije pijavice

Jedna od pijavica otkrivena je na osnovu DNK materijala iz Crne Gore. Prof. dr Pešić je objasnio da se dešavaju klimatske promjene, da populacije postaju sve manje i mnoge vrste nestaju, te da zato uvijek kaže da se bavi naukom sa rokom trajanja

GLAVNI GRAD

NORMALIZOVANA POLITIČKA PATOLOGIJA: Izvršna direktorka CGO objašnjava zašto će „propust“ predsjednika Skupštine Andrije Mandića da građanima čestita Dan nezavisnosti ponovo proći bez posljedica

Uljarević: Može mu se, jer je šef većini u teatru apsurda

INTERVJU:

PODGORICA – Prvi čovjek crnogorskog parlamenta Andrija Mandić ostaje vjeran političkom kursu u kome Beograd ima primat, a Crna Gora predstavlja geografsku odrednicu ili privremeno izgubljenu teritoriju, pa samim tim nema ničeg iznenađujućeg u tome što građanima, na 19. godišnjicu obnove državne nezavisnosti, nije čestitao taj važan datum – smatra izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

– Naprotiv, bilo bi šokantno da jeste – ističe Uljarević. Andrija Mandić, koji ne propušta čestitke nacionalnih praznika njemu bliskih država iz okruženja poput Srbije i entiteta Republika Srpska, jedini je među trojicom najviših državnih funkcionera (predsjednici države, Skupštine i Vlade) koji, sa ministrima iz svog koalicionog saveza, građanima u srijedu nije poželio

Ko još nije čestitao?

Dan nezavisnosti građanima nijesu čestitali, kako tvrde iz DPS-a, ni rukovodioci opština Tivat i Berane. Kada je riječ o Tivtu, čestitka je, kako navode iz DPS-a, izostala od predsjednika opštine Željka Komnenovića, Skupštine opštine Miljana Markovića, ali i svih partija koje u tom gradu čine vladajuću većinu.

PODGORICA – Nijedan od dvojice kandidata za čelnu poziciju u Agenciji za sprečavanje korupcije juče, na sjednici Savjeta te institucije, nije dobio neophodnu podršku članova tog tijela zbog čega će konkurs za izbor direktora biti ponovo raspisan. Kandidati za rukovodioca Agencije za sprečavanje korupcije bili su aktuelni vršilac

srećan 21. maj. Taj dan smatra se najvažnijim datumom novije crnogorske istorije, budući da je na taj dan 2006. godine, odlukom većine građana

na referendumu, Crna Gora obnovila svoju nezavisnost. Izvršna direktorka CGO za Pobjedu objašnjava da se Mandićeva dosljednost u negiranju

crnogorske državnosti uklapa u njegovu političku karijeru obilježenu služenjem tuđim interesima i sopstvenim privilegijama.

druge države

Oni su time, kako je ocijenio lider tivatskog odbora DPS-a Nikola Došljak, ponovo pokazali koliko suštinski vole ovu državu. - Pomenuti ne treba ni da vole ovu državu, ali moraju poštovati njene simbole, kao i ovakve praznike, s obzirom na to da se nalaze na najvažnijim funkcijama u jednom gradu u Crnoj Gori. Da li su ovakvim potezom morali slijediti svog suštinskog vođu Andriju Mandića, koji je isto to napravio kao predsjednik Skupštine Crne

Gore? Ovo je još jedan u nizu poteza trenutne vlasti našeg grada, kojim je, našim sugrađanima prikazano njeno pravo lice. Gospodo, funkcije su prolazne, a djela ostaju – poručio je Došljak.

Građani Berana čestitku 21. maja, kako tvrde iz DPS-a, nijesu dobili od prvog čovjeka tog grada Đola Lutovca potpredsjednika opštine Milosave Paunović i Boža Premovića, kao ni od predsjednice lokalnog parlamenta Vide Ivanović. Međutim, tu informaciju nije potvrdio

predsjednik opštine iz PES-a Đole Lutovac koji je rekao da je čestitku saopštio na društvenim mrežama u društvu glumca Mirka Vlahovića

Zbog toga je reagovao beranski ogranak DPS-a. - Nedopustivo je i neprimjereno da prvi čovjek opštine Đole Lutovac (PES) nije našao za shodno da svojim sugrađanima čestita državni praznik i da se nije oglasio povodom skandalozne izjave odbornice PES-a, date u kontekstu državnog prazni-

- Jer Mandić nema problem da svakog mjeseca uredno prima platu, koristi službena vozila, angažuje čitavu svitu savjetnika i uživa sve pogodnosti koje mu nudi funkcija u državi koju ne priznaje. Račun, naravno, plaćaju građani i građanke koji ne dobiju ni čestitku što su obnovili državu u kojoj je on sve te koristi ima kao nosilac jedne od najznačajnijih državnih funkcija – navodi Uljarević. Dodaje i kako upravo to predstavlja dobar odgovor onima koji vjeruju da će ga funkcija promijeniti, odnosno transformisati iz promotera hegemonističkog srpskog etno-nacionalizma u odgovornog nosioca najviše zakonodavne funkcije u Crnoj Gori. - Funkcija ne stvara državnu svijest. Ona samo pojačava licemjerje kada je u rukama onih koji u državu ne vjeruju, ali je bez zadrške eksploatišu – pojašnjava Uljarević. Ona ističe i kako Mandićeva sposobnost da istovremeno nipodaštava državu i profitira od njenog aparata primjer političkog pragmatizma lišenog svakog traga principijelnosti.

- Ili, preciznije, vještine da se ideološka opsjena unovči u stvarnim benefitima. U tome su mu saveznici svi koji su za njega glasali, jer nijesu mogli imati dileme, s obzirom da on svoju političku igru otvoreno igra – navodi ona.

Dodaje i kako bi u ozbiljnoj državi Mandićev odnos prema simbolima nezavisnosti bio povod za institucionalnu i javnu osudu, dok u Crnoj Gori to predstavlja „još jednu tačku u dnevnom redu normalizovane političke patologije, u kojoj njemu niko ništa od aktera vlasti na ovo ne smije ni zucnuti“.

- Jer on je i svima u tom političkom teatru apsurda većine šef, pa mu se mogu i ovakvi javni ispadi – zaključila je Uljarević. Đ. ĆORIĆ

ka. Upravo ovakvi konkretni primjeri svjedoče da se samo deklarativno zalažu za evropske i civilizacijske vrijednosti, a da se svojim djelovanjem primiču ideologiji Andrije Mandića – saopšteno je iz DPS-a Berane.

- Dan nezavisnosti Crne Gore posvetili smo upravo onome što smatramo svojom obavezom – radu na razvoju i promociji Berana i Crne Gore, u službi opšteg dobra i budućih generacija, naveo je Lutovac u objavi na društvenim mrežama.

Crna izvorište

PODGORICA – Odluka o zatvaranju pregovaračkih poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji zavisi od konsenzusa zemalja članica, što će, vjerujem, biti postignuto ove godine tokom najmanje dvije međuvladine konferencije, prve u junu i najmanje još jedne do kraja godine, kazala je u intervjuu za Pobjedu ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Ona je istakla da su rezultati postignuti od formiranja 44. vlade, svijetla tačka u cjelokupnom evrointegracijskom procesu i dodala da je za samo godinu dana odblokiran proces zatvaranja poglavlja koji je godinama bio zaustavljen, čime je Crna Gora pozicionirana kao izvorište novog evrooptimizma. Prema njenim riječima, integracija Zapadnog Balkana može podstaći duh optimizma među državama članicama, ojačati ulogu Unije u bipolarnom svijetu i podstaći njeno jedinstvo i cjelovitost. Nakon više godina zamora od proširenja na nivou EU, stvari su, kako kaže, počele vidno da se mijenjaju i Crna Gora ima priliku da to osjeti, zato su geopolitičke okolnosti pozitivne po naš region.

Gorčević je uvjerena da su sve političke snage svjesne odgovornosti u finalnoj fazi pridruživanja Crne Gore EU i da nijedan pojedinac, ili partija. ne želi da ostane zapamćen po, za svoju državu, štetnom djelovanju. Gorčević je istakla da su zajedno sa opozicijom uspjeli da prebrode više izazova i da se okupe oko usaglašenih proevropskih ciljeva, pa priželjkuje da do kraja pregovaračkog procesa ostvare, kako kaže, nadpartijsko i patriotsko jedinstvo.

POBJEDA: Ostajete li pri stavu da će do kraja iduće godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja na putu ka EU?

dužnosti direktora te institucije Dušan Drakić i službenica Agencije Milica Milutinović, ali nijedno od njih nije dobilo potreban broj glasova članova Savjeta. Za izbor rukovodioca Agencije za sprečavanje korupcije

potrebna su najmanje četiri glasa od ukupno pet članova Savjeta. Drakićev izbor na jučerašnjoj sjednici podržali su predsjednik Savjeta Pavle

Ćupić i članovi Slavica Mirković i Mladen Tomović

Protiv njegovog izbora glasala je članica Savjeta Aleksandra Vukašinović, dok je Dragana Šuković nila uzdržana.

Milutinović je podršku dobila samo od Čupića. Protiv njenog izbora glasala dva člana

Savjeta, dok su preostala dva bila uzdržana.

Savjet je najavio da će na jednoj od narednih sjednica donijeti odluku o raspisivanju ponovnog javnog konkursa za izbor direktora Agencije za sprečavanje korupcije. Đ.Ć.

GORČEVIĆ: Od samog početka mandata ove vlade, jasno smo artikulisali da je članstvo u EU glavni spoljnopolitički cilj, a postavili smo jasan i ambiciozan plan da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine kako bismo postali 28. članica do 2028. godine. U skladu sa tim ciljem, sa Evropskom komisijom smo usaglasili dinamički plan zatvaranja poglavlja do kraja 2026. Tokom 2024. predočili smo i crnogorskoj javnosti i evropskim partnerima da možemo nadmašiti i predviđeni ritam i očekivanja

Mandić sa zastavom

u svom kabinetu

Gorčević, ministarka evropskih poslova

Gora pozicionirana kao izvorište novog evrooptimizma

utemeljena na uobičajenoj dinamici kandidata sa Zapadnog Balkana. Imajući u vidu sve navedeno i cijeneći koordinisane napore, koje Vlada i druge grane vlasti preuzimaju na planu evropske agende, ostajem čvrsto pri stavu da ćemo ispuniti zacrtano i zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine. Poruke evropskih zvaničnika već drugu godinu ostaju na fonu utemeljenosti takvih ambicija.

Podsjetiću, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta je, tokom nedavne posjete našoj zemlji, istakao Crnu Goru kao jedan od najboljih primjera pozitivnog zamaha politike proširenja i poručio da bi bilo značajno da i prije 2028. postanemo članica EU. Takođe, i nikad pozitivniji izvještaj Evropskog parlamenta za Crnu Goru pokazuje da smo na pravom putu.

POBJEDA: Najavljeno je zatvaranje šest do devet novih poglavlja do kraja godine. Da li su tu uključena poglavlja 5 i 8 i kakav rasplet situacije očekujete kada je riječ o poglavlju 31, čije zatvaranje je u prošlom ciklusu blokirala Hrvatska?

GORČEVIĆ: Pregovarački proces je u dijelu poglavlja 4 (sloboda kretanja kapitala), 5 (javne nabavke) i 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) dostigao stepen interne spremnosti, te je, u smislu našeg dijela posla, sve obavljeno. Uz to, vjerujem da ćemo dostići internu spremnost i za poglavlja 3 (pravo osnivanja preduzeća), 6 (privredno pravo), 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (ribarstvo) u toku ove godine. Kada je riječ o poglavlju 8, po trenutnim procjenama, njegovo zatvaranje je predviđeno za narednu godinu. Naglašavam da odluka o zatvaranju poglavlja zavisi od konsenzusa zemalja članica, što vjerujem da će ove godine biti postignuto tokom najmanje dvije međuvladine konferencije, prve u junu i najmanje još jedne do kraja godine.

POBJEDA: Jeste li zadovoljni dinamikom i efektima dosadašnjeg rada crnogorskih institucija koje su uključene u evrointegracijske procese?

GORČEVIĆ: Rezultati koje smo postigli od formiranje 44. vlade zaista su svijetla tačka u našem cjelokupnom evrointegracijskom procesu. Za samo godinu dana, odblokirali smo proces zatvaranja poglavlja koji je godinama bio zaustavljen i pozicionirali Crnu Goru kao izvorište novog evrooptimizma. Jasno je da se ne mogu tako brzo promijeniti naše kulturološke specifičnosti i institucionalna tromost koje su, uz političku neodgovornost, uslovljavale usporenost našeg EU puta. Međutim, sagledavajući preokret koji smo uspjeli podstaći i nadu koju evropski partneri ulažu u Crnu Goru, upravo zbog takvih dostignuća, moram istaći zadovoljstvo trenutnom dinamikom, uz očekivanje da ćemo, kako se približavamo cilju, uhvatiti još veći zamah.

POBJEDA: U kojoj mjeri trenutna geopolitička situacija utiče na politiku proširenja EU prema Zapadnom Balkanu?

GORČEVIĆ: Nepovoljni geopolitički događaji poput ruske agresije na Ukrajinu, ali i dalekosežne posljedice pandemije koronavirusa, faktori unutrašnje nestabilnosti u EU uključujući ods tupanje pojedinih država članica od zajedničkih principa, svakako su uticali na perspektivu proširenja EU. Vjerujem da su ti događaji ojačali soli-

darnost unutar EU i ubrzali interesovanje za integraciju kandidata u jedinstveni politički i bezbjednosni okvir. U tom smislu, identifikovano je da proširenje EU može pomoći u rješavanju unutrašnjih problema, kroz širenje svog uticaja i povećanje broja važnih geostrateških pozicija, ukoliko se zemlje Balkana pridruže. Integracija Zapadnog Balkana može podstaći duh optimizma među državama članicama, ojačati ulogu Unije u bipolarnom svijetu i podstaći njeno jedinstvo i cjelovitost. Nakon više godina tzv. zamora od proširenja na nivou EU, stvari su počele vidno da se mijenjaju i Crna Gora ima priliku da to osjeti. Zato su geopolitičke okolnosti u kontekstu vašeg pitanja pozitivne po naš region.

Bez kvalitetnih institucija nema ni ekonomskog razvoja

POBJEDA: Reformska agenda koja je usvojena sadrži 32 mjere i 130 konkretnih koraka koji Crnoj Gori omogućavaju pristup do 383,5 miliona eura iz Plana rasta. Koliko je važan institucionalni razvoj u kontekstu privlačenja održivih i kvalitetnih investicija kao i odgovori na bezbjednosne izazove uzimajući u obzir aktuelna dešavanja na globalnom novou?

GORČEVIĆ: Bez kvalitetnih, konsolidovanih i inkluzivnih institucija nema dugoročnog ekonomskog razvoja, kao ni osjećaja pravne sigurnosti i fizičke bezbjednosti naših građana. Proces evropske integracije podrazumijeva građenje snažnih institucija i onda kada to nije eksplicitno navedeno, za što je, osim političke volje, važno imati finansijska sredstva, što je jedan od ciljeva Reformske agende.

POBJEDA: Koliko (ne)sklad između konstituenata vlasti, ali i opozicije u dijelu saradnje na izmjenama i usklađivanju zakonskih rješenja sa EU utiče na planirano ispunjavanje zadatih rokova i obaveza?

GORČEVIĆ: Vjerujem da su sve političke snage svjesne odgovornosti u finalnoj fazi pridruživanja Crne Gore EU i da nijedan pojedinac, ili partija, ne želi da ostane zapamćen po, za svoju državu, štetnom djelovanju. Mnogo izazovnih trenutaka smo uspjeli zajedno sa opozicijom da prebrodimo i okupimo se oko usaglašenih proevropskih ciljeva, pa priželjkujem da i do kraja pregovaračkog procesa ostvarimo takvo nadpartijsko i patriotsko jedinstvo. Zbog nedovoljne angažovanosti parlamenta, koja je u velikom dijelu bila posljedica, sada već prekinutog, bojkota opozicije, postojalo je kašnjenje u pogledu ispunjavanja mjerila za poglavlje 4. Međutim, Vlada radi na kreativnim i konkretnim rješenjima kako bismo takve potencijalne situacije zaobišli u budućnosti. Jedno takvo je i novi mehanizam kojim ćemo omogućiti da zakoni važni za evropsku integraciju imaju prioritet, o čemu ćemo javnost uskoro bliže informisati.

POBJEDA: Koliko ste zadovoljni radom na reformskim zakonima koji regulišu oblast borbe protiv korupcije?

G ORČEVIĆ: Borba protiv korupcije je u srcu pregovaračkog procesa i jedno je od ogledala institucionalne odgovornosti. Zbog toga smo kao

Vlada odlučni da ovaj segment reformi učinimo prioritetnim. Zadovoljna sam što je nakon višegodišnjih zastoja došlo do konkretnih pomaka, od izmjena Zakona o sprečavanju korupcije i unapređenja zakonskog okvira za rad tužilaštva. Svakako, pred nama je još dosta posla. Posebno je važno da obezbijedimo efikasnu implementaciju usvojenih zakona i da svi nadležni organi pokažu operativnu zrelost u primjeni novih normi. Jačanje borbe protiv korupcije se ne mjeri samo brojem usvojenih akata, već i njihovim efektima u praksi. To će biti naš glavni izazov u narednom periodu. Ohrabruje i to što su i naši evropski partneri prepoznali napredak koji je postignut, ali i jasno ukazali da je kontinuitet reformi presudan za zatvaranje poglavlja 23. Taj kontinuitet ćemo obezbijediti, jer vjerujemo da je borba protiv korupcije ne samo pregovaračko pitanje, već temelj evropske i demokratske Crne Gore.

POBJEDA: Kako bi u stvari trebalo da izgledaju korjenite reforme, usklađene sa evropskom politikom i zakonodavstvom u narednom periodu i zašto se zakoni usvojeni za potrebe dobijanja pozitivnog IBAR-a ponovo mijenjaju? Smatrate li to gubljenjem vremena neophodnog za rad na preostalim reformama?

GORČEVIĆ: Korjenite reforme ne podrazumijevaju samo usvajanje evropskog zakonodavstva, već i promjenu pristupa, odgovornosti i upravljačke kulture u institucijama.

Suština evropskih integracija nije samo u prenošenju pravne tekovine EU, već u stvaranju društva u kojem zakoni funkcionišu u praksi, u kojem postoji povjerenje u institucije, pravdu i jednakost pred zakonom. Zato reforme moraju biti temeljite, dosljedne i održive. Nije dovoljno da nešto donesemo da bismo ispunili tehnički kriterijum, već da iza toga stoji stvarna politička volja da se ti standardi ožive. Kada je riječ o zakonima usvojenim uoči dobijanja pozitivnog IBAR-a, njihova revizija nije znak greške ili gubitka vremena, već dio procesa harmonizacije i ispunjavanja tada privremenih, a sada završnih mjerila.

Naš cilj je da do kraja 2026. ne samo zatvorimo sva poglavlja, već i da stvorimo snažan, stabilan sistem koji može da iznese sve obaveze članstva u EU. Dakle, svaki napor, svaka dodatna izmjena, ako ide u pravcu veće usklađenosti, transparentnosti i efikasnosti, nije gubitak vremena, već investicija u budućnost Crne Gore kao funkcionalne evropske države.

POBJEDA: Kako biste prokomentarisali Nacrt izvještaja Evropskog parlamenta o napretku Crne Gore u kome se prvi put konstatuje maligni uticaj SPC u CG? Hoće tim povodom biti reakcija ministarstva kojim rukovodite?

GORČEVIĆ: Smatram da je saradnja sa vjerskim zajednicama, utemeljena na međusobnom uvažavanju i poštovanju zakona, od značaja za očuvanje stabilnosti i društvene kohezije. U kontekstu vašeg pitanja, važno je istaći da je Crna Gora sekularna država, u kojoj svi akteri, uključujući i vjerske zajednice imaju pravo na slobodno izražavanje stavova, a svakako da ih pozivam da daju doprinos izgradnji međusobnog povjerenja, tolerancije i demokratskog društva. Takođe bih podsjetila da u EP sjede političari iz različitih država i političkih grupacija i da oni dešavanja i pojave u našem društvu tumače na osnovu sopstvenih političkih i ideoloških svjetonazora. Nama ostaje da budemo posvećeni reformama, institucionalnom jačanju i saradnji sa svim partnerima koji dijele viziju evropske Crne Gore. Najvažnije je da je u izvještaju EP o napretku vrlo jasno naznačeno da je Crna Gora napravila značajan napredak i da je naša zemlja i dalje najnapredniji kandidat na Zapadnom Balkanu. Irena MILOVIĆ

Maida Gorčević

Na prestižnom međunarodnom takmičenju u Njujorku

Srebrna nagrada za spot NTO-a

PODGORICA - Destinacijski spot Nacionalne turističke organizacije (NTO), pod nazivom Uncover Your Wild Side, nagrađen je srebrnom nagradom na prestižnom međunarodnom takmičenju New York Festivals TV & Film Awards u Njujorku.

Iz NTO su objasnili da je to takmičenje dio prestižne International Committee of Tourism Film Festivals (CIFFT) mreže, koja okuplja najznačajnije festivale turističkog filma u svijetu.

- Na tom prestižnom takmičenju, najviše ocjene i srebrne nagrade osvojili su promotivni spotovi iz Crne Gore, Portugala i Španije, čime su se te tri destinacije istakle kao vodeće u kreativnoj i inspirativnoj promociji turizma - navodi se u saopštenju NTO. Bronzane nagrade dobila su promotivna video-ostvarenja iz Švajcarske, Portugala i Španije

Iz NTO su poručili da taj uspjeh dodatno potvrđuje da Crna Gora izgrađuje snažan i autentičan identitet kao turistička destinacija koja odgovara očekivanjima savremenih putnika, onih koji traže iskustva, inspiraciju i posebnu vezu sa destinacijom.

- Kroz inovativnu upotrebu savremenih komunikacijskih kanala, naša promocija dopire do ciljane publike i ostavlja snažan utisak - rekli su iz NTO. Direktorica NTO Ana Trip-

Ana Tripković-Marković

ković-Marković kazala je da srebrna nagrada predstavlja potvrdu uspješne strategije promocije Crne Gore kao autentične turističke destinacije.

- Ovo priznanje dolazi kao rezultat kontinuiranog rada i strateški osmišljene i vođene kampanje Uncover Your Wild Side, u cilju unapređenja imidža Crne Gore kao turističke destinacije. Ponosni smo što je međunarodna stručna javnost prepoznala izražajnost i snagu naše poruke, koja inspiriše i prenosi vrijednosti koje Crna Gora nudi posjetiocima - rekla je Tripković-Marković. Ona je dodala da vjeruje da će film motivisati publiku da za narednu destinaciju izabere Crnu Goru i da će sa sobom ponijeti nezaboravne uspomene. Svečana dodjela nagrada održana je u četvrtak u Njujorku, tokom virtuelne ceremonije Storytellers Gala, na kojoj su prikazani nagrađeni turistički filmovi, među kojima je i destinacijski film NTO. R. e.

Centralna banka objavila konkurs za dodjelu Zelene nagrade

Za najbolji rad plaketa i 3.000 eura

PODGORICA - Centralna banka (CBCG) objavila je konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG za ovu godinu za najbolji rad iz oblasti uticaja klimatskih promjena na finansijski sistem.

Cilj nagrade je, kako su objasnili, podsticanje naučnog istraživanja i podizanja društvene svijesti o izazovima koje donose klimatske promjene, sa posebnim naglaskom na uticaj klimatskih promjena na finansijski sistem. Zelenu nagradu CBCG, koja se dodjeljuje povodom Dana ekološke države Crne Gore 20. septembra, čine plaketa i novčani dio koji iznosi 3.000 eura. Pravo na učešće imaju crnogorski državljani koji su stekli visoko obrazovanje, najmanje nivo VI, odnosno 180 CSPK, na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola u Crnoj Gori ili inostranstvu. Rok za prijavu radova je 15. avgust.

Premijer najavio reformu koja bi znatno promijenila radne odnose, sindikalci a predstavnici poslodavaca upozoravaju na posljedice

UPCG: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena može do pada ekonomske aktivnosti

Jednostrana i izolovana mjera, poput smanjenja broja radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imaće suprotne efekte od onih koji se žele postići – pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih finansija - poručili su iz UPCG

PODGORICA -Vlada je juče najavila pokretanje reforme koja bi mogla znatno promijeniti radne odnose u zemlji – uvođenje sedmočasovnog radnog dana. Premijer Milojko Spajić poručio je da su u završnoj fazi kreiranja modela koji bi zadovoljio i poslodavce i sindikate, dok će narednih dana ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić voditi ključne razgovore u okviru socijalnog dijaloga.

Prijavljeni radovi treba da zadovolje kriterijume inovativnosti, teorijskog i empirijskog doprinosa afirmaciji najbolje prakse za djelovanje centralnih banaka i drugih regulatora i supervizora finansijskog sistema, međunarodnih organizacija i institucija, kreditnih i/ili drugih institucija finansijskog sistema, na izazove klimatskih promjena i njihov uticaj na stabilnost finansijskog sistema. Dostavljeni radovi ne smiju biti ranije objavljeni, niti u isto vrijeme poslati na razmatranje ili prihvaćeni za objavljivanje kod strane drugih institucija ili časopisa.

CBCG Zelenom nagradom, kao i nizom drugih aktivnosti, želi da utiče na podizanje društvene svijesti o izazovima koje nose klimatski rizici, ali i da podstakne kreditne institucije da intenziviraju napore na minimiziranju tih rizika u poslovanju. R. e.

Dok iz Unije slobodnih sindikata (USSCG), na čelu sa Srđom Kekovićem, pozdravljaju inicijativu kao korak ka dostojanstvenijem radu i podsjećaju da se za ovu ideju zalažu više od decenije, iz opozicionog pokreta Preokret dolazi oštro upozorenje – da je riječ o političkom manevru kojim se pokušava skrenuti pažnja sa spornog sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Posljedice

S druge strane, Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) upozorava na moguće negativne posljedice ovakve mjere po domaću ekonomiju, ocjenjujući da bi skraćivanje radnog vremena bez paralelnog povećanja produktivnosti moglo dovesti do usporavanja privredne aktivnosti i dodatnog opterećenja poslovnog sektora i javnih finansija.

Spajić je juče saopštio da su, nakon opsežnih razmatranja kako da pronađu model kojim bi bili zadovoljni i sindikati i poslodavci, konstatovali da su blizu rješenja u vezi sa uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena.

Kako su precizirali iz Vlade, već početkom naredne sedmice će ministarka Naida Nišić rukovoditi razgovorima u okviru socijalnog dijaloga

sa predstavnicima sindikata i poslodavaca, gdje će se, kako je istakao, iskristalisati finalna verzija ove reforme. Namjera je, navodi premijer, da se kroz široke konsultacije sprovodi jedna od najvećih reformi u oblasti rada koja za cilj ima unapređenje kvaliteta života naših građana i više vremena za porodicu, ali i efikasniji i produktivniji rad. - Upravo na način kako su sprovedeni i programi „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ – uz saglasnost poslodavaca i sindikata – konkretni koraci u slučaju reforme sedmočasovnog radnog vremena biće preduzeti isključivo uz punu podršku socijalnih partnera - poručio je premijer. Spajić je kazao da vjeruje da će ministarka Nišić u ime Vlade učiniti sve da u optimalnom roku dođe do dogovora kako bi ispunili očekivanja građana i osnažili položaj svih zaposlenih u našoj zemlji. Generalni sekretar USSCG Sr-

đa Keković podsjetio je da je skraćeno radno vrijeme već dugo tema unutar međunarodnih radnih tijela, ali i dio domaćih sindikalnih inicijativa.

– Sedmočasovno radno vrijeme jeste dio koncepta dostojanstvenog rada koji zagovara Međunarodna organizacija rada. Mi smo ga u Crnoj Gori prvi put formalno predložili još tokom pregovora o Zakonu o radu koji su počeli 2009. godine i okončani krajem 2019 – kazao je Keković za Pobjedu. Dodaje da tada nije bilo razumijevanja za ovu inicijativu, ali da Unija slobodnih sindikata pozdravlja svaki korak ka njenoj realizaciji.

– Pozdravili smo još kada je ta ideja pomenuta u okviru kam-

panje Pokreta Evropa sad, a sada pozdravljamo i najavu predsjednika Vlade i ministarke rada da postoji model za uvođenje sedmočasovnog radnog vremena. Iako s tim modelom nijesmo upoznati niti je bilo komunikacije prema nama, svaku ozbiljnu diskusiju na tu temu vidimo kao pozitivan pomak – ističe Keković.

On naglašava da je riječ o kompleksnom pitanju koje zahtijeva širok društveni konsenzus i kompromis između poslodavaca i sindikata.

– Smatramo da bi uvođenje sedmočasovnog radnog dana, uz kompromis i uvažavanje sektorskih specifičnosti, doprinijelo boljitku društva. Vrijeme je da se vratimo os-

Premijer najavio uvođenje sedmočasovnog radnog vremena

Milojko Spajić

Srđa Keković

sindikalci pozdravljaju inicijativu,

sedmočasovnog

dovesti aktivnosti

novnim vrijednostima – da čuvamo porodicu i omogućimo građanima više zajedničkog vremena, ne samo nedjeljom, već tokom čitavog vikenda –poručuje Keković.

Unija slobodnih sindikata, kako ističe, zagovara i petodnevnu radnu sedmicu, ali uz razumijevanje da postoje djelatnosti koje zahtijevaju drugačiju organizaciju rada. – Svaki novitet teško prolazi, ali ohrabruje to što poslodavci pozitivnije reaguju kada inicijativa dolazi iz Vlade. Zato sam sada veći optimista nego ranije – zaključuje Keković. Podsjetio je i da je ovo dio revidirane rezolucije o dostojanstvenom radu koju je Unija usvojila na IV kongresu 2022. godine, te istakao da su sindi-

kati spremni da daju puni doprinos kako bi se ova inicijativa što prije pretočila u zakon.

Prolongiranje

obećanja

Mirza Krnić iz Preokreta ističe da aktuelizovanje priče o skraćivanju radnog vremena sve više liči na pokušaj da se medijski amortizuje tema sporazuma s UAE, a ne na održivu mjeru.

- Ključno je pitanje kako će ta mjera funkcionisati u privatnom sektoru – da li bi tamo došlo do smanjenja plate za jednu osminu? Ako je odgovor negativan, kako to država može kontrolisati? Dodatno, da li bi uslovi bili jednaki kao u javnom sektoru? Ne smije se zaboraviti ni 5,5 odsto koje su poslodavci ranije zadržali, a koji su realno pripadali radnicima - istakao je Krnić za Pobjedu. Umjesto promocije koncepta po kom bi trebalo da radimo manje i zadužujemo se više, tvrdi da je potrebno da radimo više i proizvodimo više kako bismo bolje živjeli - na dugoročno održiv način. - Podsjetimo se da je još 2023. najavljivana promjena u radnom vremenu, a nakon toga je još nekoliko puta prolongirano ispunjenje ovog obećanja. Ako se ova mjera uvede, a plate ostanu iste, dok troškovi – posebno u sektorima poput ugostiteljstva – porastu zbog potrebe za dodatnim radnicima, suočićemo se s novim inflatornim udarom. Pravi razvoj dolazi iz održivog rasta i proizvodnje, ne iz privremenih mjera koje stvaraju lažnu

Posredstvom Privredne komore domaće kompanije na sajmu u Berlinu

sliku napretka i rizik od pucanja sistema poput balona - zaključuje Krnić. Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, iz Unije poslodavaca pozivaju javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledaju širu ekonomsku i društvenu sliku.

nedostatak radne snage

- Crnogorska ekonomija se već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj. U takvom kontekstu, jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broj radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imaće suprotne efekte od onih koji se žele postići – pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih finansija - poručili su iz UPCG dodajući da oni ne osporavaju potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom fleksibilnošću, ali ukazuje na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta naše ekonomije, objektivnih prepreka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju. Iz UPCG napominju da uslovi rada u Crnoj Gori, koji su propisani Zakonom o radu i drugim propisima, nerijetko prevazilaze one koji važe u daleko razvijenijim državama i ekonomijama.

- U kontekstu radnog vremena valja napomenuti da, za razliku od našeg, veoma često u uporednim radnim zakonodavstvima država EU dnevna pauza nije plaćena. Zato, umjesto administrativnih mjera usmjerenih na skraćivanje radnog vremena, predlažemo da se fokus usmjeri ka oblasti u kojima je kašnjenje reformi izuzetno izraženo poput optimizacije javne uprave i njene efikasnosti ili aktivnostima kojima se teži povećanju ukupne produktivnosti poput unapređenja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, suzbijanja sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja i mnogih drugih - smatraju iz UPCG napominjući da faktički rad kraći od 40 časova nedjeljno, odnosno osam dnevno, nije nepoznanica za tržište rada u Crnoj Gori, te da je on, kao i rad od kuće, sve češće rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate. - Stoga, vjerujemo da ovaj trend treba njegovati i afirmisati, ali ne kao obavezu već kao opciju koja, uz iz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju - zaključuju iz UPCG. n. koVaČeVić

Veliko interesovanje za

crnogorski ICT sektor

Privredna komora Crne Gore učinila je sve da domaći ICT sektor na taj način bude dio modernog svijeta i savremenih tehnologija. Naši privrednici su stekli mnoge poslovne kontakte i bili su u prilici da čuju o novitetima koji se donose u svijetu tehnologija i dijelu donošenja politika, navela je sekretarka Odbora udruženja za ICT u PKCG Nada Rakočević

PODGORICA - Podrška ICT kompanijama da učestvuju na međunarodnom tehnološkom sajmu GITEX Europe 2025. u Berlinu nije samo podrška tom sektoru, već cjelokupnoj crnogorskoj privredi, saopštila je sekretarka Odbora udruženja za ICT u Privrednoj komori (PKCG) Nada Rakočević

- Organizovano dovođenje ICT kompanija na ovakav događaj nije samo podrška domaćem ICT sektoru, već cjelokupnoj crnogorskoj privredi, jer samo ako domaći ICT sektor bude u toku sa savremenim tehnologijama moći će da bude puna podrška u digitalnoj transformaciji ostalih sektora u Crnoj Gori - poručila je Rakočević.

Ona smatra da je GITEX Europe 2025. bio jedinstvena prilika da crnogorske ICT kompanije prvi put nastupe organizovano u ovakvom okruženju.

noV iteti i kontakti

- Privredna komora Crne Gore učinila je sve da domaći ICT sektor na taj način bude dio modernog svijeta i savremenih tehnologija. Naši privrednici su stekli mnoge poslovne kontakte i bili su u prilici da čuju o novitetima koji se donose u svijetu tehnologija i dijelu donošenja politika - rekla je Rakočević.

Iz PKCG su saopštili da je drugog dana sajma, koji se završio

juče, štand Komore nastavio da privlači veliku pažnju posjetilaca zainteresovanih da se upoznaju sa proizvodima 15 domaćih kompanija, koje razvijaju softverska rješenja, digitalne servise i inovativne proizvode sa potencijalom za globalno tržište. Predstavnica GITEX-ovog organizacionog tima Saule Jefferies navela je da je Crna Gora danas u velikom fokusu kao dio evropskog paviljona, te da crnogorski štand pokazuje autentičnost i kulturu zemlje. Predstavnik delegacije UAE Hannan Moti rekao je da je sa predstavnicima PKCG razgovarao o nastavku saradnje i proširenju horizonta unutar Crne Gore.

okupio veliki broj izlagača i posjetilaca, te da je to prilika za promociju, ali i privlačenje posjetilaca na konferenciju INFINTECH.

Organizovano dovođenje ICT kompanija na ovakav događaj nije samo podrška domaćem ICT sektoru, već cjelokupnoj crnogorskoj privredi, jer samo ako domaći ICT sektor bude u toku sa savremenim tehnologijama moći će da bude puna podrška u digitalnoj transformaciji ostalih sektora u Crnoj Gori - poručila je sekretarka Odbora udruženja za ICT u Privrednoj komori (PKCG) Nada Rakočević

- Vjerujem da su cjelokupna ekonomija i ekosistem koji se tiču startap kulture u Crnoj Gori poprilično novi, tako da ono što nas posebno raduje jeste što ćemo od samog početka biti dio promjene - kazao je Moti. Izvršni direktor kompanije Wislacode Viacheslav Kostin naveo je da su IT kompanije u Crnoj Gori veoma fleksibilne, pristupačne što se tiče cijena, ali i ako profesionalne.

- Radujemo se da imamo partnerstvo sa njima i da zajedno nastavimo poslovanje - poručio je Kostin.

Iz PKCG su naveli da su na sajmu učestvovali kompanije Codeus, The Badger MNE, Trony Network d. o. o., Montex-Elektronika, DigitalDen, Čikom, Codepixel, Data Design, Digital Fabric, Logate, WinSoft, B URA Cloud Montenegro, Profit App International i Coinis, kao i predstavnik Evropske patentne organizacije. Fintech marketing menadžer u kompaniji Logate Jovan Radnić kazao je da je sajam

- Za nas je velika prilika da budemo prisutni ne samo na evropskoj, već i svjetskoj sceni. Imamo priliku da ljudi prvi put čuju za nas, vide šta se u tehnološkom sektoru dešava u Crnoj Gori i ostvare nova partnerstva sa obostranim benefitima - saopštio je Radnić. Rukovodilac poslovnog razvoja u kompaniji Codepixel Vladimir Brković rekao je da je interesantno to što većina država ima svoje predstavnike na sajmu, te da je to prilika za kontakt sa brojnim firmama koje rade slične stvari ili nude inovacije, ali i za upoznavanje sa načinom na koji unapređuju proizvode.

Izvršni direktor kompanije Montex Elektronika Aleksandar Radulović smatra da je sajam prilika da se uči, umrežava i pronalaze modaliteti ulaska na neko novo tržište.

P otencijal za saradnju

- Među sobom nijesmo dovoljno upoznati koja to sve rješenja nudimo u Crnoj Gori, te je ovo potencijal za neku dalju međusobnu saradnju i zajedničko pojavljivanje na nekom drugom tržištu - rekao je Radulović.

Osnivač i izvršni direktor firme Winsoft Predrag Bulajić naveo je da je u pitanju renomirani događaj koji tradicionalno okuplja najznačajnije developere u softverskoj industriji, ali i investitore i sistem integratore koji gledaju da iskoriste tehnologije različitih proizvođača na optimalni način za svoje korisnike. s. P.

Sa sajma u Berlinu

Mirza Krnić

DA SE NE ZABORAVI: Ni nakon 33 godine od deportacije crnogorsko pravosuđe nije okrivilo nikoga za slanje najmanje 66 Muslimana i Bošnjaka vojsci Karadžića i Mladića, nema ni spomen-ploče žrtvama

PODGORICA – Deportacija, ratni zločin koji su počinile crnogorske vlasti 1992. godine, jedna od najvećih sramota u istoriji ove države, dogodila se prije 33 godine. Žrtve deportacije dosad nijesu zavrijedile da dobiju spomen-ploču ili obilježje. Tražili spas, pa izručeni neprijatelju.

Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 muškaraca, Bošnjaka i Muslimana, koji su potražili utočište od rata i progona u Crnoj Gori. Samo 12 je uspjelo da preživi. Oni su isporučeni vojsci Radovana Karadžića i Ratka Mladića, navodno, kako bi se razmijenili ratni zarobljenici. Jedna grupa izbjeglica deportovana je iz Herceg Novog 25. maja i upućena u koncentracioni logor u Foči, a svega nekoliko je uspjelo da preživi. Druga grupa je izručena nakon dva dana, a kasnije je utvrđeno da su ubijeni.

U presudi Višeg suda 2012. godine konstatovano je da je postojala naredba tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, pokojnog Pavla Bulatovića u formi telegrama, koji je nakon nekoliko dana povučen. Ona je glasila da se postupi po zahtjevima MUP-a Republike Srpske i lica muslimanske nacionalnosti, koja su došla sa teritorije BiH u Crnu Goru, liše slobode i vrate nazad, zbog razmjene za srpske zarobljenike. Traženo je i da se lica srpske nacionalnosti takođe vrate na teritoriju Bosne zbog izbjegavanja vojne obaveze, pa je deportovan i jedan broj njih, ali nema podataka da su stradali.

Izraz savjestI

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje već 21 godinu obilježavaju ovaj zločin. Tako će biti i u ponedjeljak 26. maja 2025, u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi. - Okupljanje organizujemo kao izraz savjesti crnogorskog društva, u znak sjećanja na žrtve zločina i u cilju podrške njihovim porodicama. Godinama se zalažemo za kažnjavanje odgovornih za ovaj zločin, kao i za

Žrtve nezakonito izručene, za zločin nema odgovornih

Ove godine je žrtvama deportacije priznat status civilnih žrtava rata kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Vlada Crne Gore je donijela i odluku o isplati jednokratne naknade od 100.000 eura i porodici Osma Bajrovića, stradalog u ovom zločinu, čiji su supruga i djeca crnogorski državljani

to da se žrtvama podigne spomenik i da država uspostavi 25. maj kao dan sjećanja na žrtve zločina deportacije. Nastavićemo da to činimo i ove godine - saopšteno je iz te tri NVO. Kako su kazali, ovo je dvadeset prva godina da građansko društvo organizuje memorijalno okupljanje, a šesnaesta da se to čini pred zgradom Uprave policije u Herceg Novom, odakle je većina izbjeglica prinudno odvedena i izručena voj-

Podići spomenik

deportacije

Savjet za građansku kontrolu rada policije podržava, kao i ranijih godina i decenija, memorijalno okupljanje povodom obilježavanja godišnjice od zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine. Oni smatraju da se mora podići spomenik žrtvama deportacije, uz naglasak da za taj zločin Herceg Novi ne snosi nikakvu odgovornost - Savjet zahvaljuje i javno

odaje priznanje nevladinim organizacijama Akcija za ljudska prava, Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA i Centar za građansko obrazovanje zato što decenijama istrajavaju u teškom i važnom procesu: ne dopuštaju građankama i građanima Crne Gore da zaborave na ovaj zločin i greške crnogorskih vlasti iz prošlosti – saopšteno je iz tog tijela.

Podsjetili su da je na osnovu

sci Srpske Republike u Bosni i Hercegovini.

Iz tih NVO podsjećaju da su na teritoriji Crne Gore istovremeno uhapšene i 33 izbjeglice iz

BiH srpske nacionalnosti, koje su vraćene u Republiku Srpsku radi mobilizacije.

Za razliku od izbjeglih Muslimana, deportovane izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirane kao taoci, niti je poznato da je neko od njih smrtno stradao od neposred-

ranijih preporuka Savjeta, komemoraciji 2020. godine, u ime policijske organizacije, po nalogu tadašnjeg direktora Uprave policije dr Veselina Veljovića, prisustvovao tadašnji načelnik CB Herceg Novi Goran Banićević, što je prvo zvanično prisustvo jednog policijskog starješine od kada se obilježavaju godišnjice deportacije. - Do tada su crnogorske policijske i državne vlasti ignorisale obilježavanje ovog zločina pa je konačno prisustvo policijskog starješine predstavljalo početni važan i ohrabrujući korak

nih posljedica deportacije. Podsjećaju da je Crna Gora za 200 članova porodica žrtava, poslije četvorogodišnjeg suđenja, na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica.

- Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u

policije u procesu suočavanja s prošlošću – saopšteno je iz Savjeta. Navode da je istorijski korak dalje, takođe na osnovu preporuka građanskog nadzora policije, učinio bivši direktor Uprave policije Zoran Brđanin koji je uputio izvinjenje povodom učešća crnogorske policije u hapšenju i deportaciji izbjeglica, što je ključan čin za dalju izgradnju i potvrdu kredibiliteta crnogorske policije nakon zločina nad nedužnim i nevinim civilima koji su pokušali spas pronaći u Crnoj Gori.

Sanina Krdžalije, Hikmeta Prelo, majka Amera Prela, koji je bio najmlađa, osamnaestogodišnja žrtva deportacije, i Hikmetina sestra Fikreta Hadžić. Hikmeta i Fikreta su u ovom ratnom zločinu ostale i bez brata Himza Čengića

predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči) – saopštile su te NVO najavljujući memorijalno okupljanje u ponedjeljak.

PrIznat status žrtava

Ove godine je žrtvama deportacije priznat status civilnih žrtava rata kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Vlada Crne Gore je donijela i odluku o isplati jednokratne naknade od 100.000 eura i porodici stradalog u ovom zločinu Osma Bajrovića, čiji su supruga i djeca crnogorski državljani.

- Ovaj čin predstavlja važan korak ka priznavanju odgovornosti i ispravljanju dugogodišnje nepravde – istakli su u saopštenju.

Podsjećaju da su 2022. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije Crne Gore uputili izvinjenje žrtvama deportacije i njihovim porodicama.

Ove godine će, pored članova porodice Osma Bajrovića, skupu prisustvovati i dvije majke i dvije sestre žrtava deportacije, koje za ovu priliku dolaze iz Goražda. To su Sejda i Sanela Krdžalija, majka i sestra

suđenje I Presuda U krivičnom postupku, vođenom u Crnoj Gori, svi okrivljeni su oslobođeni, jer je sud uveo zahtjev da su optuženi ,,morali pripadati organizaciji strane u sukobu ili postupati u službi strane u sukobu da bi bili odgovorni za ratni zločin“, pri čemu je zaključeno da Crna Gora nije bila strana u sukobu u Bosni i Hercegovini, i da optuženi nijesu postupali u službi bosanskih Srba, što je suprotno utvrđenim činjenicama“. Istraga o deportaciji je pokrenuta u februaru 2006, a optužnicu je podigla tužiteljka Lidija Vukčević u januaru 2009. godine. Optuženima se stavljao na teret ratni zločin, da su protivpravno lišili slobode 79 državljana Bosne i predali ih Republici Srpskoj. Sudilo se šefovima tadašnje Službe državne bezbjednosti (SDB) i Službe javne bezbjednosti Bošku Bojoviću i Milisavu Markoviću, načelniku SDB u Herceg Novom Radoju Radunoviću i operativcu te službe Dušku Bakraču, rukovodiocu SDB u Ulcinju Božidaru Stojoviću, načelniku Centra bezbjednosti (CB) i komandiru stanice policije u Herceg Novom Miloradu Ivanoviću i Miloradu Šljivančaninu, načelniku CB Bar Branku Bujiću i načelniku Odjeljenja bezbjednosti u Ulcinju Sretenu Glendži U arhivama o rasnim zločinima dostupnim na sajtovima CGO i HRA navodi se da su presudom Višeg suda u Podgorici devetorica optuženih oslobođeni optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, uz obrazloženje da nijesu imali status ,,pripadnika strane u sukobu u BiH“, ni onih ,,koji su bili u službi strane u sukobu u BiH“. - Djelatnost optuženih, kao i sama naredba sa stanovišta međunarodnog prava bila je nezakonita, ali s obzirom na to da nije dokazano da su optuženi kao pripadnici MUP-a pripadali dijelu oružanih snaga SRJ, niti pak da su bili u službi bilo koje od strana u sukobu i time bili aktivni učesnici u oružanom sukobu, u kom slučaju bi za njih bila obavezujuća pravila Međunarodnog prava - piše u presudi sudija Milenke Žižić, Ratka Ćupića i Dragice Vuković, koju je potvrdio i Apelacioni sud – piše u presudi koju je objavio CGO. Presudom je utvrđeno da su sve izbjeglice nezakonito lišene slobode, jer ni za jednu osobu ne postoji rješenje o zadržavanju i službena zabilješka, te da crnogorski MUP nije imao ovlašćenja da servisira zahtjeve bosanske policije. j. MartInOvIĆ

Dio deportovanih žrtava koje su predate „kao razmjena talaca“ vojsci Republike Srpske

HRA

Profesor dr Vladimir Pešić sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, jedan od najuticajnijih naučnika na svijetu, nedavno sa kolegom iz Rusije otkrio dvije pijavice

Glas nauke se slabo čuje

Pronašao skoro 500 novih vrsta: dr Vladimir Pešić

Dr Pešić kaže da je profesor ekologije više od 20 godina na UCG, te da je i na Stanfordovoj listi u oblasti ekologije i biodiverziteta, ali da nikada nije postojao kontakt sa Ministarstvom ekologije. Pita se da li je to nerazumijevanje ili želja da se „podvedemo isključivo pod nauku“

PODGORICA – Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Vladimir Pešić, koji se bavi istraživanjem različitih grupa beskičmenjaka, do sada je opisao sâm ili u saradnji sa brojnim svjetskim naučnicima skoro 500 novih vrsta za nauku. Nedavno je zabilježio uspjeh kada je, kako je ispričao za Pobjedu, sa kolegom prof. Aleksandrom Bolotovim, akademikom Ruske akademije nauka, opisao dva nova roda afričkih i evropskih pijavica. Jedna od pijavica otkrive-

na je na osnovu DNK materijala iz Crne Gore. Prof. dr Pešić je objasnio da se dešavaju klimatske promjene, da populacije postaju sve manje i mnoge vrste nestaju, te da zato uvijek kaže da se bavi naukom sa rokom trajanja. Podsjetio je na važnost predikcije da će u idućih 50 godina najveći dio biodiverziteta da nestane i da zato mnoge vrste nikada neće biti ni opisane. Obrazložio je da je to ogroman gubitak za čovječanstvo, jer poneke vrste nose ključ za neke buduće ljekove. Naučnik je istakao da zato rade na bogaćenju biblioteka DNK

sekvencama kako bi uspjeli da sačuvaju što više vrsta, pa postoji mogućnost da se u budućnosti, zahvaljujući nauci, neke vrate u život.

- To će možda biti jedni način da sačuvamo živi svijet... Imamo obavezu da pokušamo da štitimo vrste i da saznamo više o njima. To je važno za čovječanstvo. Svako otkriće je posebno. Postoji ogroman broj ljudi koji organizuju ekspediciju, ulažu energiju, vrijeme, entuzijazam. Ja sam svjetski ekspert u nauci za određeni broj vrsta i uživam u tome i kada sam otkrijem nešto, ali jako je teško naći vrijeme za uspješ-

ne ekspedicije, za radove, laboratoriju i sve ostalo – rekao je Pešić.

OTkRIĆe Iz CRNe GORe On je nedavno sa kolegom iz Rusije opisao dva nova roda afričkih i evropskih pijavica korišćenjem DNK analiza, takozvana „DNK barkoding“ metoda. Porf. Pešić je rekao da se rade DNK sekvence skoro svih vrsta, da na planeti postoje javne biblioteke u kojima su dostupne, pa je proces istraživanja u tom smislu danas olakšan. Mogu da ga uporede sa postojećim sekvencama i ustanove da li imaju neko otkriće. Pešić ističe da imaju dosta posla kada treba opisati vrstu na osnovu morfologije, da pišu naučni rad... Precizirao je da su jednu novu pijavicu otkrili na osnovu DNK materijala iz Crne Gore, a ona živi u barama u blizini Skadarskog jezera, Bjelopavlićima... Uradili su DNK i podigli su tu vrstu na nivo roda. Rod je nazvan Eurobdelloides, a te pijavice se hrane krvlju mekušaca i žive u slatkim vodama evropskih zemalja (Austrija, Grčka, Mađarska, Italija, Litvanija, Crna Gora, Srbija, Slovačka i Poljska).

Otkrili su i pijavicu koju su nazvali Hippobdelloides (po svojim domaćinima, nilskim konjima) i za razliku od većine, koje žive u slatkoj vodi i sišu krv izvan tijela žrtve, hippobdelloidi su se prilagodili životu u rektumu nilskog konja. Nakon kopulacije, hippobdelloidi napuštaju tijelo domaćina kako bi položili jaja, objašnjava Pešić. - Jaja su pričvršćena na ven-

tralnu stranu tijela pijavice. Dok je u vodi, ,,majka“ čeka da se mladi izlegu. Izlegli mladi se pričvrste na tijelo pijavice, nakon čega ona počinje tražiti nilskog konja. Neke su vrste bizarne, kao ova – rekao je Pešić. Naučnik sa Univerziteta Crne Gore sumirao je da su do sada u najvećem broju istraživanja pronalazili otkrića u djelovima svijeta koji su neistraženi, a biodiverzitetski bogati, poput Indonezije, Australije, Novog Zelanda... Dr Pešić kaže da je Crna Gora fantastična za istraživanja, te je podsjetio da je prije petšest godina dobio nacionalni projekat u sklopu kojeg su radili na DNK biblioteci. Navodi podatak da biblioteka ima oko 20.000 DNK jedinki Crne Gore.

- To je samo dio bogatstva. Kao i za sve, za DNK analize su potrebna sredstva koja treba da se obezbijede, a sada smo bez tog projekta – rekao je on.

Istakao je da, kada je riječ o eko-sistemima, biblioteka je trenutno najveća na Balkanu što ih čini ponosnim.

- Nije neočekivano jer je bogatstvo Crne Gore ogromno –rekao je on.

eNTuzIJAzAM

pOJedINCA

Dr Pešić je nedavno od Univerziteta Crne Gore dobio plaketu za izvrsnost i prepoznatljivost zato što se našao na prestižnoj Stanfordovoj listi koja broji dva odsto najuticajnijih svjetskih naučnika.

On kaže da se danas sve svodi na entuzijazam pojedinaca, jer ljudi očekuju aplikativnost od nauke. Objašnjava da su oni

koji se bave naukom o životu, o ekologiji, biodiverzitetu malo gurnuti - u zapećak.

Dr Pešić kaže da sa Ministarstvom ekologije do danas nikada nijesu upostavili kontakt. - Ja sam profesor ekologije više od 20 godina na Univerzitetu Crne Gore. Postoji taj studijski program i na Stanfordovoj sam listi u oblasti ekologije i biodiverziteta, a nikada nije postojao kontakt sa Ministarstvom ekologije. Da li je to nerazumijevanje ili želja da se podvedemo isključivo pod nauku? Možda su nas i NVO ,,izbacili“, nekako smo u sjenci nevladinog sektora, koji duboko cijenim – rekao je on. Istakao je da nauka može da pomogne u mnogim važnim pitanjima jer obezbjeđuje prave informacije. Profesor Penavodi primjer da kada se zabilježi bilo koji aktuelni problem – izostaju naučne informacije.

- Da li je to želja nekoga da nema naučnih informacija da bi projekti mogli laše da prođu?

To je pitanje – rekao je on.

Dr Pešić je podsjetio da je otkrio u Crnoj Gori veći broj endema. Objašnjava da je jako važno i kada se pojavljuju priče o raznim investitorima koji su zainteresovani za našu državu da postoje naučni podaci na osnovu kojih se i u ekološkom smislu najbolje mogu usmjeravati projekti. - Nikada nijesam uspio da objasnim ljudima iz Ministarstva i poslovne zajednice da nijesmo neprijatelji, da možemo da pomognemo maksimalno i da gradimo zajedno posao za lokalnu zajednicu i za čitavu državu. To doživljavam kao lični neuspjeh, što nijesam uspio da im objasnim – rekao je Pešić. On se nada da će se shvatiti da nauka treba da ima svoje mjesto u državnim organima. N. ĐuRĐeVAC

VDT Bijelo Polje formiralo predmet zbog komentara poslanice PES-a iz Berana Sanje Mihailović-Kovačević na objavu o proslavi 21. maja

PODGORICA - Više državno tužilaštvo (VDT) u Bijelom Polju formiralo je predmet protiv ljekarke i odbornice Pokreta Evropa sad u Beranama Sanje Mihailović-Kovačević, zbog toga što je na Fejsbuku napisala komentar „Krv prolivali“, ispod objave na kojoj je prikazano slavlje povodom 21. maja, Dana nezavisnosti.

Iz VDT su Pobjedi kazali da je postupak u fazi izviđaja, te da se prikupljaju obavještenja i dokazi radi ocjene da li ima elemenata krivičnog djela u prijavljenom događaju.

Ovo tužilaštvo, koje je nadležno za procesuiranje govora mržnje, postupilo je na-

kon prijave koju je podnijela Uprava policije. Prikupljaju se informacije od osoba koje su komentarisale objavu koja je posvećena proslavi 21. maja Centar za građanska prava podnio je prijavu ODT Berane u kojoj je navedeno da je podnose zbog osnovane sumnje da je Mihailović-Kovačević prekršila Krivični zakonik Crne Gore, komentarom koji podstiče na izazivanje nacionalne mržnje.

- Ova izjava, data u kontekstu državnog praznika koji se obilježava na miran i dostojanstven način, može se tumačiti kao govor mržnje i pokušaj da se izazove netrpeljivost, podstakne na sukob, kao i da se zastraše ili omalovaže građa-

ni koji obilježavaju taj datum – piše u prijavi koju su medijima proslijedili iz Centra za građanska prava. Komentar je, kako su konstatovali, javan i dostupan široj javnosti što dodatno pojačava potencijal štete.

- Naročito imajući u vidu da je osoba koja ga je objavila lice od ugleda i povjerenja (diplomirani ljekar) – navela je Svetlana Pajović-Musić, ovlašćeno lice Centra za građanska prava. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je 10. maja izdao obavezujuće uputstvo kojim su sva nadležna tužilaštva obavezana da u predmetima sa elementima govora mržnje postupaju u skladu sa međunarodnim preporuka-

ma, uključujući Evropsku konvenciju protiv rasizma i netolerancije (ECRI). - Uputstvo je izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije – saopšteno je tada iz Vrhovnog tužilaštva. Uputstvom se nadležna državna tužilaštva obavezuju na postupanje u skladu sa kriterijumima Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), Rabat akcionim planom Ujedinjenih nacija i indikatorima predrasuda.

J. MARTINOVIĆ

U emisiji „Sjenke“ na ETV penzionisani policijski funkcioner saopštio da je bivši predsjednik ponudio nagradu za informacije o likvidaciji njegovog savjetnika

na pitanje Đukanovića o ponudi od milion maraka za informacije o ubistvu Žugića

PODGORICA – Penzionisani funkcioner crnogorske policije Milosav Senčo Sekulović saopštio je da je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović tražio da se raspiše nagrada od milion ondašnjih maraka za informacije o ubistvu Gorana Žugića, ali da takva nagrada nikada nije raspisana. Sekulović je ispričao da tadašnji šefovi tajne i javne policije Duško Marković, Vuk Bošković i Vukašin Maraš nijesu ponudili objašnjenje zašto takva nagrada nije raspisana.

Žugić, savjetnik za bezbjednost crnogorskog predsjednika, ubijen je 31. maja 2000. godine u podgoričkom naselju Baston, ispred zgrade u kojoj je stanovao. Taj zločin do danas nije rasvijetljen.

Sekulović je rekao da je tada kao jedan od policijskih šefova imao priliku da o napretku istrage referiše lično Đukanoviću te da su organizovani sastanci na kojima su bili i drugi policijski rukovodioci.

– Na mnoga pitanja nijesmo imali odgovor. Između ostalog, imali smo prvi sastanak, tu je bio šef DB Duško Marković, šef javne bezbjednosti Vuk Bošković, Milan Paunović, načelnik Centra i ja kao načelnik za kriminal. I tada nam je Đukanović rekao –ja ću da obezbijedim milion

PODGORICA – U Crnoj

Gori je za prva četiri mjeseca ove godine zbog vožnje u alkoholisanom stanju uhapšeno 967 osoba – saopšteno je iz Uprave policije. Iz policije su naveli da su u tom periodu službenici saobraćajne policije alkotestirali 53.452 vozača. – I testiranjem utvrdili prisustvo alkohola u organizmu kod 2.644 vozača, dok je 87 vozača odbilo alkotestiranje – rekli su iz policije Agenciji MINA. Testiranjem je, kako su istakli, utvrđeno da je 967 vozača

maraka i objavite za informaciju o ubistvu Žugića. Sljedeći put kad smo došli, a imao sam priliku da budem tu dva puta i nikad više, pitao nas je zašto to nije urađeno. Pošto su mene odredili da ja referišem, ja sam rekao – predsjedniče, nije odrađeno, a zašto ja ne znam – rekao je Sekulović za televiziju E. Na više pitanja, dodao je, odgovarao je da ne zna zašto je to urađeno. – Kako ću ja da vas ubijedim, pita Đukanović zašto nije objavljeno da se nudi milion maraka za informaciju, a tu sjede ministar Maraš, Boš -

ković i Marković – ja kažem – predsjedniče, ne znam. Niko ne progovara. I kako da ja objasnim ko i zašto. Je li to trebalo da uradi Maraš ili Marković, Bošković ili ja? Niko to nije uradio – naveo je Sekulović. Iako je od ubistava istaknutih državnih funkcionera Gorana Žugića i Darka Belog Raspopovića prošlo više od više od dvije decenije, istražni organi još nemaju odgovor na pitanje ko su nalogodavci, organizatori i počinioci ovih zločina. Mada iz Uprave policije uvjeravaju da je rasvjetljavanje krivičnih djela koja je počinio nepoznati izvršilac prioritet u

radu, ubice nijesu izvedene pred lice pravde. Interesovanje za ubistvo Žugića pokazali su i iz Anketnog odbora Skupštine koji se bavi politički motivisanim ubistvima, napadima na novinare i slobodne intelektualce. Zasad nepoznati ubica je u maju 2000. godine sa više hitaca iz automatskog oružja ubio Gorana Žugića, tadašnjeg savjetnika za bezbjednost Đukanovića. Do danas je zvanično ostalo sasvim nejasno zašto je Žugić stradao i koja je pozadina ovog zločina.

Iako se u policijskim krugovima od momenta ubistva govorilo da je ta likvidacija povezana sa „duvanskom mafijom“, zvanične potvrde o svemu tome nikada nije bilo.

U januaru 2001. godine ubijen je istaknuti funkcioner tadašnje Službe državne bezbjednosti (SDB) Crne Gore Darko Raspopović, poznat kao Beli. Ubistvo se dogodilo naočigled brojnih građana i to ispred nekadašnje prodavnice „Meks“ na centralnom trgu crnogorskog glavnog grada. Ubica se prikrao policijskom funkcioneru dok je pokušavao da otvori gepek automobila i unutra stavi kesu. Iz neposredne blizine, s leđa, pucao je u njega.

Očekuje se da tokom predstojećih sjednica Anketnog odbora ova dva ubistva budu posebno razmatrana. A. R.

Podaci Uprave policije za prva četiri mjeseca ove godine

Zbog vožnje u alkoholisanom stanju, uhapšeno 967 osoba

upravljalo vozilima pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od jednog promila i većoj. – Shodno Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kada se kod vozača testiranjem utvrdi da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila,

ili odbije da se podvrgne alkotestiranju, obavezno je hapšenje – napominju iz policije. Oni su kazali da je najveći broj evidentiranih vozača koji su uhapšeni zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola bio na teritoriji Podgorice. Iz policije dodaju da su, kada su u pitanju mladi i vozači-počet-

nici, prilikom kontrole evidentirana 373 vozača koja su vozila pod dejstvom alkohola, dok je sedam vozača iz te kategorije odbilo alkotestiranje.

Oni su naveli da su 83 mlada vozača i vozača-početnika upravljala vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od jednog promila. J. R.

Podnijeta krivična prijava protiv jedne osobe zbog oružja u ilegalnom posjedu

Uhapšen državljanin Azerbejdžana po međunarodnoj potjernici

Ruske vlasti ga traže zbog prevare, prijeti mu do 10 godina zatvora

PODGORICA – Službenici Sektora granične policije su na aerodromu Podgorica, na ulazu u Crnu Goru, na osnovu međunarodne potjernice NCB Interpola Moskva, uhapsili državljanina Azerbejdžana – saopšteno je iz Uprave policije. Kako navode, uhapšen je G. T. (35), za kojim je NCB Interpol Moskva raspisao međunarodnu potjernicu, radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u

Pjatigorsku – Stavropol region. – Zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo prevara u većem obimu za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju do 10 godina. Lice G. T. će u zakonom predviđenom roku biti privedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici radi određivanja ekstradicionog pritvora. Slijedi dalja komunikacija između NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Moskva – saopšteno je iz Uprave policije. A. R.

Na Graničnom prelazu Debeli brijeg uhapšena jedna osoba zbog sumnje da je izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave

Rus pokušao da uđe u Crnu Goru sa lažnom vozačkom

HERCEG NOVI – Državljanin Rusije N. O. (25) uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg zbog sumnje da je pokušao da uđe u Crnu Goru sa lažnom vozačkom dozvolom – saopšteno je iz Uprave policije. – Od strane službenika granične policije i Fronteksa kontrolisan je N. O. (25), ruski državljanin, koji je upravljao vozilom marke „BMW X3“. On je prilikom kontrole dao na uvid međunarodnu vozačku dozvolu na kojoj su pregledom zapaženi izvjesna odstupanja

i nepravilnosti u pogledu izrade kao i ostale karakteristike koje upućuju na sumnju o reprodukciji dokumenta – navode iz Uprave policije. Policija sumnja da je N. O. vozačku dozvolu kupio u Dubaiju za iznos od 300 američkih dolara. – Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom N. O. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave – zaključuje se u saopštenju Uprave policije. J. R.

U Nikšiću se sukobilo više osoba, maloljetnika terete za krivično djelo teška tjelesna povreda Sedamnaestogodišnjak osumnjičen da je slomio nos vršnjaku

BIJELO POLJE – Bjelopoljska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv M. J. (62) iz toga grada kod kojeg je, pretresom stana, pronađeno oružje u ilegalnom posjedu. – Bjelopoljski policajci su pronašli pištolj marke CZ u ilegal-

nom posjedu, kao i 76 komada municije kalibra 7,62 mm od automatske puške, 15 komada municije kalibra 7,9 mm od puške i 14 komada municije kalibra 9 mm od pištolja – saopšteno je iz Uprave policije. Kako navode, sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom

državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je naložio upućivanje municije na odgovarajuća vještačenja, a da se protiv

M. J. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

– Protiv njega je podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o oružju. Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ će kao organ za sporovođenje zakona i dalje neselektivno i bez izuzetaka, odlučno i transparentno preduzimati mjere i radnje u cilju suzbijanja izvršenja krivičnih djela i prekršaja – zaključuju u saopštenju. J. R.

NIKŠIĆ – Sedamnaestogodišnjak iz Nikšića, čiji identitet je poznat Upravi policije, osumnjičen je da slomio nos vršnjaku i izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda. Iz policije su istakli da je došlo do sukoba između više osoba na Šetalištu Alekse Backovića. – Izlaskom na lice mjesta zatečeno je oštećeno maloljetno lice sa vidnim povredama koje je odvezeno na ukazivanje ljekarske pomoći, gdje su mu

konstatovane teške tjelesne povrede u vidu frakture nosne kosti sa dislokacijom – navodi se u saopštenju policije. Poručuju da je kao osumnjičeni identifikovan maloljetnik star 17 godina, od kojeg su prikupljena obavještenja, nakon čega je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću protiv ovog lica podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda. J. R.

Goran Žugić

NIKŠIĆ: JP Autobuska stanica uspješno posluje i širi lepezu usluga

Od kancelarija napravili hostel, planiraju uvođenje novih linija

NIKŠIĆ – Decenijama je Nikšić na turističkoj mapi

Crne Gore bio prepoznat samo kao tranzitno mjesto, ali u posljednje vrijeme mijenja se i ta slika, pa se u najprostraniju crnogorsku opštinu dolazi i na dan-dva, pa i duže, a ponajviše zbog festivala i sličnih manifestacija, kao i izazovnih prirodnih ljepota, planina, jezera, kulturno-istorijskog nasljeđa...

Nažalost, u gradu nema hotela visoke kategorije, bilo kakvog objekta koji bi mogao da prihvati veći boj turista, tako da se, pogotovo ljeti, traži krevet više. Upravo vodeći se tom statistikom, rukovodstvo Autobuske stanice odlučilo je da proširi paletu svojih usluga.

SMJEŠTAJ

Direktor JP Autobuska stanica Draško Cerović kaže da su dio poslovnog prostora preuredili u hostel u kome su već konačili putnici namjernici sa svih svjetskih meridijana. – Sporazumno smo raskinuli ugovore za zakupcima nekoliko poslovnih prostora na spratu, a administraciju smo smjestili u jedan prilagođeni kutak, kako bi ostavili ideju za hostel. Imamo 21 zaposlenog, a firma kad je osnovana bilo ih je desetak više. Od prošle godine dobili smo „A“ kategoriju, pa samim tim i novi cjenovnik, što znači da imamo i veći prihod i sada smo likvidno i stabilno preduzeće. Dakle, stvorili su se uslovi i da investiramo, a nama ne treba nikakav komfor, zbog toga smo oslobodili prostor i preuredili ga. Krajem novembra započeli smo preuređenje i sada nudimo 24 ležaja, sa dva zajednička kupatila. Imamo tehničke uslove i vjerujem da ćemo tokom ove godine imati sobe sa sopstvenim toaletom, što bi značajno

Imamo 24 ležaja. Gosti su brojni, dolaze kolektivno, ali i pojedinačno - iz Crne Gore, zemalja okruženja, Zapadne Evrope, ali i sa Tajvana, iz SAD, Australije... Autobuska stanica je po projektu predviđena za gradski i međugradski saobraćaj, ali to nije zaživjelo na pravi način. Imamo devet perona, funkcionišemo sa pet i tri smo dali u zakup za parking – kaže direktor preduzeća Draško Cerović

bilo, a i ovim okolnostima naši gosti su prezadovoljni. Brojne smo goste imali do sada, dolaze kolektivno, ali i pojedinačno. Gosti su nam iz Crne Gore, zemalja okruženja, Zapadne Evrope, ali i sa Tajvana, iz SAD, Australije... Najčešće, gost dođe, prenoći i ima kartu za jutarnji odlazak u Sarajevo ili neki drugi grad, jer je na proputovanju. Da imamo

ugostiteljske sadržaje, vjerovatno, gosti bi se i duže zadržavali, a cijena prenoćišta je petnaestak eura, što je više nego povoljno ako se pogleda odnos cijene i kvaliteta –priča Cerović. Uskoro će sve sobe biti i brendirane, jedna je već bojama zavjesa i posteljine u znaku FK „Sutjeska“, druga je u bojama FK „Čelik“, a biće ih i nazvanih

po nikšićkim jezerima, planinama, ostalim znamenitostima ovog kraja.

PERONI

Kada je o prevozu riječ kaže da su ovo izazovna vremena i podsjeća da su sa tih perona, kada je izgrađena nova zgrada, a to je bilo prije dvije decenije, imali više od stotinak polazaka dnevno.

Zajednica opština organizovala obuku - podrška digitalnoj transformaciji

PODGORICA – Zajednica opština Crne Gore organizovala je obuku za službenike lokalne samouprave središnjeg i primorskog regiona, fokusiranu na upotrebu Google Drive alata za efikasniji administrativni rad.

Predavač na obuci je bio šef odjeljenja za aplikativni softver Službe za informacioni sistem Glavnog grada Sario Al Mustafa – Učesnici su imali priliku da

nauče kako da koriste Google Drive za zajednički rad na dokumentima, pristup sa više uređaja, napredno komentarisanje i praćenje promjena, kao i sinhronizaciju sa Google Docs, Sheets i Slides. Cilj obuke je da se lokalne službe osnaže za modernizaciju, veću efikasnost i transparentnost – saopšteno je iz Zajednice opština. Obuka je, kažu, dio šireg napora Zajednice opština da podrži digitalnu transformaciju, kl-

– Trenutno imamo dnevno 54 linije, ali je ovo drugo vrijeme, jer nekad nije bila aktuelna željeznica, nije bilo tzv. studentskog prevoza autobusima... Željeznički prevoz nudi niske cijene, subvencionirani su, a mi smo na tržištu, nekonkurentni i svega tri termina dnevno mogli bi nazvati „udarnim“. Predložili smo nadležnom Sekretarijatu da napravimo novi red vožnje – imali bismo dva perona za prigradski prevoz, dva za gradski, tim prije što je Opština od Vlade dobila kao donaciju dva autobusa, a ostali peroni bi bili na raspolaganju za međugradski i međunarodni autobuski saobraćaj. Predali smo lokalnoj upravi inicijativu da gradski i prigradski autobuski saobraćaj „ubacimo“ na naše perone, jer mi smo potpuno neopterećeni. Imamo devet perona, a funkcionišemo sa pet i tri smo dali u zakup za parking, dok jedan imamo kao rezervu. Stanične usluge za gradski i prigradski saobraćaj ne bi naplaćivali, a oslobodili bi prostor, van naše stanice, sa kojeg sad kreću autobusi za parking vozila koja se ne koriste. Na ovaj način doprinijeli bi i opštoj bezbjednosti u saobraćaju, a ostale uslove i zaseban ulaz za lokalne putnike već imamo – riječi su Cerovića. Naglašava da je Autobuska stanica i po projektu predviđena za gradski i međugradski saobraćaj, ali to nije zaživjelo na pravi način. Ubijeđen je Draško Cerović da su na dobrom putu, da samo treba opravdati ocjene koje su dobili na platformi „Booking“, ali ima ideja i za širenje djelatnosti, za opremanje vešeraja i njegovo komercijalizovanje, pa i eventualno širenje kapaciteta ukoliko bude potrebe. R. PEROŠEVIĆ

jučnu za pristupanje EU, unapređenje lokalnih javnih usluga i borbu protiv korupcije. Iako su brojne opštine još uvijek u izazovnoj fazi digitalnog razvoja, ovakve inicijative doprinose stvaranju profesionalne i dostupne lokalne administracije. – Zajednica pruža podršku opštinama u procesu digitalizacije kroz nastavak obuka, i korištenje međunarodnih fondova u te svrhe. Kroz podršku digitalizaciji opština, promoviše se uvođenje inovativnih rješenja koja ne samo da unapređuju svakodnevni rad opštinskih službi već i doprinose izgradnji povjerenja građana u rad lokalne uprave – navedeno je u saopštenju. C.G.

CETINJE - Prijestonica je opredijelila budžetom za tekuću godinu 40.000 eura za razvoj poljoprivrede na lokalnom nivou. Kako je saopšteno iz Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj, najviše novca opredijeljeno je za subvencije za izgradnju novih vodovodnih objekata - 11.500 eura, dok je najmanje ove godine predviđeno za podršku organiskim proizvođačima - 1.000 eura.

Programom mjera podsticaja za razvoj poljoprivrede za 2025. godinu predviđeno je 10.000 eura za subvencije za nabavku sitne mehanizacije, koliko je planirano i za podršku razvoju pčelarstva. Podrška za preradu mlijeka na poljoprivrednim gazdinstvima iznosi 2.500 eura, dok je za podršku korisnicima staračkih naknada opredijeljeno 5.000 eura. – Veliki broj porodičnih gazdinstava ruralnog područja nije u mogućnosti da nabavi sitnu mehanizaciju, odnosno motokultivatore, kosačice, priključke, koja bi povećala produktivnost gazdinstva i ekonomski status proizvođača. Kroz ovu aktivnost podržaće se moderne, inovativne i rentabilne biznis ideje u poljoprivredi, a podržka obuhvata do 50 procenata ukupno prihvatljivih troškova za investicije – do 2.000 eura. Kada je riječ o subvencijama za izgradnju vodnih objekata, odnosno bistijernama, na imanjima visina subvencije iznosiće 50 procenata od prihvatljivih troškova za investicije koje nijesu veće od 5.000 eura. Za unapređenje pčelarstva maksimalni iznos podrške, za koji registrovani poljoprivredni proizvođači mogu aplicirati je 400 eura. Podrška za sertifikat organske proizvodnje predviđena je u iznosu od 300 eura, dok je za sertifikat prelaznog perioda organske proizvodnje predviđena 100 eura – navedeno je u saopštenju.

Kada je riječ o staračkim naknadama, za taj vid subvencija mogu konkurisati poljoprivredni proizvođači koji su ostvarili pravo na staračku naknadu kod Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Visina podrške je 50 procenata od staračke naknade isplaćene u maju. Zajednički uslov je da poljoprivrednici čije je projekte podržalo Ministarstvo poljoprivrede ne mogu aplicirati za subvencije Prijestonice. Takođe, za sve vrste subvencija i podrške mogu konkurisati samo registrovani poljoprivredni proizvođači. Popisom poljopriovrede i024. godine je ne Cetinju evidentirano 306 gazdinstava. J. Đ. - P.

GOSTI DOLAZE SA SVIH STRANA:

Brendirana soba

TivaT: Crveni krst aktivno pruža pomoć izbjeglicama, azilantima i apatridima

Privremenu zaštitu dobilo je 400 lica iz Ukrajine

Za besplatnu pravnu pomoć koju pružaju pravni savjetnici Građanske alijanse državljanima Ukrajine Crvenom krstu se obratilo više od 50 lica. Sva djeca školskog uzrasta iz kategorije izbjeglica i azilanata dobila torbu sa svim priborom za nastavu Kroz projekat ,,Poboljšan pristup uslugama za tražioce azila, migrante i izbjeglice“ olakšano je uklapanja porodica izbjeglica, migranata i azilanata –navela je sekretarka Nevena Božović u izvještaju o radu za prošlu godinu

TIVAT – Od početka krize u Ukrajini, u Crvenom krstu Tivat registrovano je 400 lica koja su dobila privremenu zaštitu u Crnoj Gori. Od tog broja 73 domaćinstva tražila pomoć za prevode dokumenata na ukrajinski, upis djece u škole, potrebe za polovnom garderobom i obućom, administracijom, zapošljavanjem, informacijama – navedeno je u izvještaju o radu Crvenog krsta Tivat za 2024. godinu.

U dokumentu koji potpisuje generalna sekretarka te humanitarne organizacije Nevena Božović navodi se da se pomoć uglavnom sprovodi preko projekta, a po propisima sa republičkog nivoa.

ASISTENCIJA

– Pružili smo asistenciju u keš vaučerima u tri navrata. Individualne krize porodica – teške materijalne situacije naš tim se trudio da uvijek isprati. Važno je napomenuti da su

sva djeca školskog uzrasta iz kategorije izbjeglica i azilanata dobila školsku torbu sa svim neophodnim priborom za nastavu, zahvaljujući donaciji Crvenog krsta Crne Gore – piše u dokumentu.

Svakog četvrtka u prostorijama Crvenog krsta licima iz kategorije izbjeglica, azilanata, pa i apatrida na raspolaganju je pravna pomoć. Pravni savjetnici Građanske alijanse pružaju besplatnu pravnu pomoć državljanima Ukraji-

ne koji podnesu zahtjev za privremenu zaštitu u Crnoj Gori kao i onima kojima je odobrena privremena zaštita. – Besplatna pravna pomoć odnosi se na pomoć u podnošenju zahtjeva za privremenu zaštitu i pomoć u podnošenju zahtjeva za JMBG, ali i na ostvarivanje prava koja su regulisana Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca: boravak u Crnoj Gori, primjeren smještaj, neophodna pomoć i osnovna sredstva za život, zdravstvena zaštita, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obavezama, rad, spajanje porodice, isprava, pravo na podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Do sada se za pravnu pomoć CK Tivat obratilo više od 50 lica. Takođe, do kraja godine Mobilni tim koji je UNHCR, zajedno sa Crvenim krstom Crne Gore, oformio za teritoriju primorja sa sjedištem u Budvi, pružao je zdravstvene i druge usluge –navedeno je u izvještaju. Podsjećaju da je 6. aprila 2022. godine zaključen ugovor između Međunarodne federacije društava Crvenog krsta/ Crvenog polumjeseca (IFRC) i Crvenog krsta Crne Gore za pružanje podrške izbjeglicama iz Ukrajine. Crveni krst je

B i JELO POLJE: Nove usluge Dnevnog centra za djecu i mlade ometene u razvoju ,,Tisa“

BIJELO POLJE – Dnevni centar za djecu i mlade ometene u razvoju ,,Tisa“, nakon 20 godina rada uspostavio je nove usluge – kol centar i aplikaciju za podršku roditeljima djece korisnika.

Direktor Dnevnog centra ,,Tisa“ Ensad Omerović kazao je da su oni jedini centar u Crnoj Gori koji se odlučio na ovaj korak.

– U okviru projekta koji je finansirala Evropska unija, odlučili smo da pokrenemo onlajn podršku za roditelje koja ima dva segmenta. Otvorili smo broj 080 820 820 koji je dobio saglasnosti Agencije za telekomunikacije. Svi roditelji djece koja su u riziku i imaju nedoumicu mogu nas pozvati za savjet. Ovaj kol centar nije formiran samo za naše ko-

risnike, nego za sve građane Crne Gore. Svi nas mogu pozvati potpuno anonimno, razgovarati sa našim stručnim radnicima. Pozivom na broj javiće im se naš agent koji će dalje usmjeriti korisnika – kazao je Omerović.

Dodao je da su, osim toga, napravili i drugi segment onlajn podrške.

– Odnosi se na to da nas roditelji ne moraju u toj početnoj dilemi pozvati, već mogu preko aplikacije dobiti određene podatke. Napravili smo android

27. februara 2023. godine potpisao amandman ugovora sa IFRC, koji je trajao do 31. marta 2024. godine. – Projekat je završen početkom godine, međutim, Crveni krst Tivat nastavilja rad sa istom grupom korisnika kako bismo održali kontinuitet i imali uvid u potrebe istih. Ova podrška podrazumijevala je održavanje redovnih okupljanja i pomoć pri svakodnevnom snalaženju. Vajber grupa ostala je aktivna, i dalje je sigurno „mjesto“ za rješavanje svakodnevnih nedaća bilo medicinske, bilo edukativne prirode. Služi za obavještenja, razmjenu informacija i savjeta u vezi sa tekućim problemima ukrajinske zajednice u Tivtu i Crnoj Gori – piše u dokumentu. Kao značajno, navode i projekat ,,Poboljšan pristup uslugama za tražioce azila, migrante i izbjeglice“. – Ovaj projekat, sa dobrim rezultatima na olakšavanju uklapanja porodica izbjeglica, migranata i azilanata komplementaran je sa svim aktivnostima koje smo radili sa tom populacijom, i logičan je nastavak aktivnosti. Podržali su ga donatori zaključno sa oktobrom, te smo uz pomoć tima volontera uspjeli utabati veoma dobru osnovu za sve buduće projekte u vezi sa populacijom izbjeglica, azilanata i migranata. Najveći dio korisnika jeste iz korpusa izbjeglica (Ukrajina), azilanata je kroz projekat bilo pet (ruski, bjeloruski državljani), dok migranata nije bi-

Besplatna pravna pomoć odnosi se na pomoć u podnošenju zahtjeva za privremenu zaštitu i pomoć u podnošenju zahtjeva za JMBG, ali i na ostvarivanje prava koja su regulisana Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca

lo. Naročito važan aspekt projekta jeste nastavak podrške ovoj populaciji koja se u ni u jednom trenutku nije osjećala nesigurno u vezi sa podrškom Crvenog krsta. Pruženo je više od 470 intervencija, shodno evidencijama, putem radionica, intervencija za zapošljavanje, te pomoći djece u rješavanju školskih – edukativnih izazova.

SLUŽBA TRAŽENJA

Tokom prošle godine je pet volontera obučeno za rad u službi traženja, u redovnim i vanrednim okolnostima. Služba traženja obavlja poslove obavještavanja i traženja žrtava prirodnih i drugih katastrofa sa posljedicama masovnih stradanja. Prikuplja, evidentira i obraduje podatke, pruža zainteresovanim pojedincima, nadležnim organima i organizacijama obavještenja o žrtvama oružanih sukoba, ratnim zarobljenicima, civilnim internircima, azilantima, licima na prinudnom boravku, ranjenim, bolesnim i umrlim, nestaloj djeci, djeci evakuisanoj u drugim zemljama, kao i djeci odvojenoj od roditelja. Takođe, razmjenjuje porodične poruke i spaja članove porodica razdvojene usljed elementarnih nepogoda i drugih navedenih oblika D.Š.

aplikaciju Stručna podrška Tisa, i roditelji je sada mogu preuzeti u Play prodavnici. Aplikaciju i telefon smo otvorili jer je poznato da se pojedini roditelji plaše da pitaju određene stvari, u okviru kol centra dostupni smo 24 sata, i kada god roditelj dobije potrebu može nas pozvati – kazao je Omerović. Naveo je da im nije cilj više korisnika u centru, već da upute roditelje i pruže im podršku i pomoć. – Bilo je poziva, čak i van našeg grada. Javljaju se roditelji da imaju problema sa djecom u govoru. Sve ovo što sada radimo jeste jedan od razloga kašnjenja dolaska u institucije i traženja pomoći. Upravo to neprihvatanje problema na vrijeme može ugroziti razvoj djeteta – naveo je Omerović. Direktor je, pored brojnih planova, naveo da je u toku i izrada glavnog projekta za dogradnju sprata objekta Dnevnog centra ,,Tisa“.

Broj 080 820 820 mogu pozvati za telekomunikacije. Svi roditelji djece koja su u riziku i imaju nedoumicu mogu nas pozvati za savjet, anonimno, ne samo iz

Bijelog Polja već iz svih gradova Crne Gore –kazao je Omerović

– Potrebno nam je da proširimo kapacitete kako bi korisnici stariji od 27 godina boravili u centru od 7 do 15 časova, a ne kao sada od 15 do 19. Iz tog razloga je potrebna dogradnja sprata, trenutno se radi glavni projekat, a nakon toga ćemo se obratiti donatorima. Opština je spremna da učestvuje u tom dijelu, a već finansira i glavni dio, tako da imamo veliku podršku – zaključio je Omerović. B. ČOKOVIĆ

BRiGa O RaNJiviM GRUPaMa: Tivat

Poslije sedam mjeseci otvoren obnovljeni Karađorđev park u centru grada

Rekonstrukcija parka koštala 690.000 eura

Iz Glavnog grada je saopšteno da je rekonstrukcija Karađorđevog parka obuhvatila izgradnju nove mreže šetnih staza i pješačkih koridora, kompletnu obnovu teretane na otvorenom sa savremenim spravama postavljenim na tartan-podlozi, kao i postavljanje novog mobilijara, modernog dizajna

Nakon rekonstrukcije koja je trajala sedam mjeseci, juče je ponovo otvoren Karađorđev park. Park je otvorio gradonačelnik Saša Mujović, ističući značaj očuvanja i unapređenja zelenih površina za kvalitet života u urbanim sredinama.

- Danas stavljamo u upotrebu Karađorđev park – zeleno, uređeno jezgro u samom centru grada. Vjerujem da će zadovoljiti potrebe svih generacija, od rekreativaca do roditelja sa djecom. Uz ovaj i novi park na Zabjelu, šaljemo jasnu poruku da želimo uređenu, zelenu Podgoricu koja odgovara savremenim urbanim potrebama – kazao je Mujović. Podgorica je, naime, od utorka bogatija i za park koji je otvoren na Zabjelu, u blizini OŠ

,,Oktoih“, čime se, navode iz Glavnog grada, potvrđuje jasna opredijeljenost gradske uprave da stvara više kvalitetnih i dostupnih zelenih površina širom Podgorice.

Iz Glavnog grada je saopšteno kako je rekonstrukcija Karađorđevog parka obuhvatila izgradnju nove mreže šetnih staza i pješačkih koridora, kompletnu obnovu teretane na otvorenom sa savremenim spravama postavljenim na tartan-podlogu, kao i postavljanje novog mobilijara, modernog dizajna.

- Posebna pažnja posvećena je hortikulturnom uređenju –zasađene su brojne biljne vrste u više slojeva, a postojeći biljni fond biće dodatno osnažen primjenom odgovarajućih fitosanitarnih mjera. Instaliran je i novi sistem za navodnjavanje koji se napaja vodom iz

bunara, čime je obezbijeđeno kontinuirano održavanje zelenih površina. Centralni plato sa spomenikom ostaje srce parka, povezujući sve staze i sadržaje u jednu funkcionalnu cjelinu. Novina je i posebno predviđen prostor za jogu, koji dodatno obogaćuje ponudu parka za sve generacije –saopšteno je iz Glavnog grada. Radove vrijedne oko 690.000 eura izvodila su gradska preduzeća Zelenilo, Agencija za stanovanje i Komunalne usluge.

ZAMJERKE

Rekonstrukcija Karađorđevog parka počela je krajem oktobra prošle godine, a tada je bilo najavljeno da bi se njegovo otvaranje moglo očekivati krajem godine. Ovaj projekat je od početka bio izložen kritikama stručne i laičke javnosti. Tako

,,Roštiljke“

U sklopu rekonstrukcije Karađorđevog parka, postavljene su i nove klupe, kao dio ,,novog mobilijara, modernog dizajna“. Reklo bi se ništa neočekivano ili neobično da nije riječ o klupama koje su u potpunosti – metalne!? Čak i da se zanemari nekorišćenje drveta kao prirodnog materijala koje bi podrazumijevalo

je Udruženje arhitekata KANA problematizovalo to što se u posao vrijedan 690.000 eura ušlo na osnovu idejnog rješenja, bez glavnog projekta. – Prema članu 91 važećeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, investitor gradi objekat na osnovu prijave građenja i obavezne dokumentacije koja uključuje glavni projekat ovjeren u skladu sa ovim zakonom, kao i izvještaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta. Gdje je ova dokumentacija, da li postoji? Glavni projekat i revizija glavnog projekta su uslovi građenja, a ovo što imamo u Karađorđevom parku je intenzivna gradnja i ne bi trebalo da bude moguća bez ove dokumentacije – ukazivali su, između ostalog, iz Udruženja KANA. Komentarišući izvođenje radova u Karađorđevom parku, i dr Elizabet Lugauer sa Humboltovog univerziteta u Berlinu, koja se bavi urbanim dizajnom u okolnostima klimatske krize, ukazala je da pr ekomjerna betonizacija Karađorđevog parka u centru našeg glavnog grada nije

Otvoren novi privremeni parking u krugu bivše kasarne ,,Morača“

Gradonačelnik Saša Mujović sa saradnicima otvorio je juče još jedan privremeni parking na prostoru bivše kasarne ,,Morača“. On je istakao da je riječ o odgovornom i funkcionalnom odgovoru na saobraćajne gužve koje su u proteklom periodu značajno opterećivale centar grada. – Poslije dugo vremena glavni grad dobija veliku parking

površinu u centru grada. Nova gradska administracija je uložila značajan napor da ovaj prostor privede namjeni. Posebno želim da naglasim da je parking privremenog karaktera, ovo nije nikakva betonizacija Podgorice, niti neplansko djelovanje. Suočeni smo sa ozbiljnim problemom saobraćajnih gužvi i nedostatkom parking prostora, i željeli smo da uz što manje ulaganja

adekvatan ekološko-estetski pristup uređenju jednog od starijih gradskih parkova, ostaje dilema ko je ocijenio da će po podgoričkom žaropeku, od kojega se spas i traži u parkovima, biti moguće sjesti na klupu napravljenu od metalnih elemenata. Ne čudi što su (u najboljoj podgoričkoj tradiciji) ove klupe već prvog dana dobile nadimak - ,,roštiljke“.

dobro rješenje te da ,,moderni izgled“ parka ne smije biti važniji od ekoloških funkcija. Ukazujući da je Karađorđev park jedan od najstarijih parkova u Podgorici i stanište nekih od najstarijih stabala u gradu, ona je konstatovala da pokrivanje tla betonom i tartanom nije samo loša praksa u urbanom dizajnu u doba klimatske krize, već aktivno šteti drveću i može ga uništiti. - Drveće, naročito te starosne

dobi, najbolji je prirodni „klima-uređaj“: stabla drveća prečišćavaju gust gradski vazduh, hlade grad i pružaju hlad. Na planeti koja postaje sve toplija svake godine, zelene urbane površine imaju ključnu funkciju kao zasjenjeni i rashlađeni javni prostori dostupni svima, naročito onima koji ne mogu priuštiti klima uređaje u svojim domovima. Betoniranje ovih površina samo će pogoršati probleme vrućina i poplava u gradu. Najvažniji prioriteti urbanog dizajna u našim vremenima moraju biti smanjenje zabetoniranih površina, zaštita i unapređenje urbanih zelenih zona očuvanjem i zaštitom postojećeg drveća i sadnjom novog, stvaranje zasjenjenih javnih površina i obezbjeđivanje javnih česmi sa pijaćom vodom – ukazala je tada profesorica Lugauer sa Humboltovog univerziteta u Berlinu. Na prekomjernu betonizaciju Karađorđevog parka u okviru projekta sa kojom nijesu bili upoznati, ukazivali su i građani ovog dijela grada. V. d. sekretara MZ Nova varoš (u okviru koje je Karađorđev park) Nikola Martinović tada je naveo da su tražili formiranje dječjeg igrališta u parku, jer je djeci oduzet prostor u dvorišnom dijelu tog kvarta umjesto kojeg je izgrađena javna garaža. Martinović je iznio bojazan da je zamišljena r ekonstrukcija neadekvatna, odnosno da će park te veličine izgubiti formu zbog prevelike betonizacije. H. P.

Sprave za vježbanje na otvorenom

taj problem, makar privremeno, riješimo – rekao je Mujović, naglašavajući da je trajnije rješenje ovih problema izgradnja velikih podzemnih garaža na više lokacija. Direktor gradskog preduzeća Parking servis Nikola Lazović naglasio je da će na ovoj površini biti 430 parking mjesta. – Ovaj projekat predstavlja najbolje rješenje za rastere-

ćenje gradskog jezgra i unapređenje saobraćajne infrastrukture. Parking je moderan, funkcionalan i pristupačan svim građanima. Do 2. juna njegovo korišćenje će biti besplatno, kako bi građani stekli naviku njegove upotrebe – poručio je Lazović. Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović zahvalila je svim službama koje su doprinijele realizaciji projekta, naglašavajući kako je riječ o privremenom rješenju dok se čeka okončanje administrativnih procedura koje će omogućiti izgradnju podzemnih garaža. H. P.

Centralni plato parka

Novi privremeni parking

Osnovan Crnogorski centar za kulturu u Srbiji

Jubilarno deseto izdanje ,,Made In New York Jazz festivala“ od 26. do 29. juna,

brisanja

PODGORICA – Crnogorski centar za kulturu osnovan je ove godine na Dan nezavisnosti Crne Gore – 21. maja u Novom Sadu, u Hotelu ,,Šeraton“. U pitanju je nova organizacija koja okuplja Crnogorce širom Srbije s ciljem očuvanja i afirmacije crnogorskog identiteta, jezika, kulture i antifašizma.

Cilj formiranja centra je, kako su naveli, jačanje zajednice i borba protiv asimilacije, zaborava i istorijskog brisanja. - Vrata Centra otvorena su za sve ljude dobre volje, kao i za ostala crnogorska udruženja i pojedince – jer samo zajedničkim snagama možemo istinski doprinijeti očuvanju crnogorskog identiteta i kulture – navedeno je iz Crnogorskog centra.

Na osnivačkoj skupštini izabrani su i prvi organi organizacije: za predsjednika udruženja izabran je ugledni univerzitetski profesor dr Čedomir Čupić, a za potpredsjednika dr Goran Kaluđerović. Udruženjem će, sa pozicije predsjednika Upravnog odbora, rukovoditi Dimitri-

je Čurović, dok će je na čelo Nadzornog odbora izabran Mihailo Miletić Posebnu vrijednost ovom događaju daje činjenica da su osnivači već godinama aktivni u crnogorskoj zajednici i dolaze iz brojnih mjesta širom Srbije šaljući snažnu poruku zajedništva, odgovornosti i posvećenosti očuvanju svog identiteta i kulturnog nasljeđa. - Osnivanje Crnogorskog centra za kulturu predstavlja veoma značajan trenutak i početak jednog novog poglavlja za nas Crnogorce u Srbiji u vidu zajedničkog djelovanja i ovim putem pozivamo matičnu državu Crnu Goru da nam pruži podršku, kao i Republiku Srbiju da kroz konkretne mjere doprinese očuvanju identiteta svih svojih građana. Naši crnogorski korijeni su dio nas – oni ne smiju da budu izgubljeni ili potisnuti. Živimo u Srbiji, doprinosimo ovom društvu, ali imamo pravo da se ponosimo svojim porijeklom i da ga slobodno njegujemo. Hvala svima koji danas nose ime Crne Gore u svom srcu i radu. Da je vječna Crna Gora!– naveli su iz Crnogorskog centra za kulturu. An. R.

U čast Dana mladosti KIC pop hor u Vojvodini

Rame uz rame sa

svjetskim džez centrima

PODGORICA – ,,Made In New York Jazz Festival“, u strateškom partnerstvu sa kompanijom Adriatic Marinas (Porto Montenegro) i u izvršnoj produkciji crnogorske kompanije „Rabbit Records“, najavljuje deseti, jubilarni ,,Made In New York Jazz Festival Montenegro“, koji će biti održan od 26. do 29. juna.

Tradicionalno će početi na već poznatoj spektakularnoj lokaciji u Porto Montenegru – na njihovoj Synchro bini u Tivtu, a nastaviti na novim lokacijama, na Ljetnjoj pozornici ispod Orlovog krša na Cetinju s a posebnim programskim konceptom, kao i na platou Muzičkog centra u Podgorici, gdje će se dogoditi veliko festivalsko finale i završni koncert.

GOSTI

Poznat po svojoj impresivnoj listi svjetski poznatih muzičara koji su prethodnu deceniju prošli festivalske bine u Crnoj Gori, festival će i ove godine nastaviti tu tradiciju.

- Imamo veliku čast da najavimo dolazak velikog broja svjetskih džez majstora kao što su Rendi Breker, Piter Erskin, Riči Guds, Hejli Reinhart, Džoj Braun, Otmaro Ruiz, Jakov Mejman i drugih gostiju iznenađenja čija ćemo imena objaviti neposredno pred održavanje festivala. Od regionalnih džez

Ovogodišnji, jubilarni ,,Made In New York Jazz Festival“ u Crnoj Gori zamišljen je kao izvanredno festivalsko izdanje vrhunske muzike svjetskog nivoa, kroz bravurozne izvedbe proslavljenih džez umjetnika –ističu organizatori festivala

zvijezda tu su Lena Kovačević, Vasil Hadžimanov, Ivan Aleksijević, Miron Hauser, Šule Jovović, Vladimir Maraš i drugi – ističe se u najavi. Glavni događaji će biti održani na tri lokacije u terminima od 21 sat. Za 27. jun na sceni Synchro u Porto Montenegro u Tivtu zakazan je premijerni koncert festivala, 28. juna biće održan veliki koncert na Cetinju, „Jazz under the stars“ na Ljetnjoj sceni pod Orlovim kršem (Big bend RTS kojim će rukovoditi dirigent i trombonista Jazz orkestra HRT-a Miron Hauser sa specijalnim gostima iznenađenja – Lena Kovačević, Jakov Mejman, Šule Jovović, Nikola Ra-

dunović, Tina Džankić i drugi), dok će 29. juna na platou Muzičkog centra Crne Gore u Podgorici biti održan završni koncert festivala. Uz pomenute lokacije, festival će obilovati sporednim programskim sadržajima kao što su ulične svirke iznenađenja (jam session programi), masterklas radionice i afterparty programi. Obezbjeđujući platformu za muzičare iz regiona i Crne Gore na kojoj će dijeliti pozornicu sa svjetskim džez muzičarima, ovaj festival ističe za-

divljujući talenat i potencijal balkanske i crnogorske džez scene i njeguje kreativnu razmjenu i uzajamno poštovanje među umjetnicima. Vladimir Maraš, direktor ,,Made In New York Jazz Festivala“, izrazio je svoj entuzijazam zbog predstojećeg događaja. - Ovogodišnji, jubilarni ,,Made In New York Jazz Festival“ u Crnoj Gori zamišljen je kao izvanredno festivalsko izdanje vrhunske muzike svjetskog nivoa, kroz bravurozne izvedbe

Evropski filmski festival biće održan u Podgorici, Bijelom Polju i Baru od 29. maja do 7. juna

PODGORICA – U susret 25. maju – Danu mladosti (praznik nekadašnje SFRJ), regionalno popularni KIC pop hor putuje za Vojvodinu gdje će u nedjelju, 25. maja, učestvovati na tradicionalnoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu, Vojvodina. Podgorički ansambl predstaviće se koncertom pop hitova, a potom i projektom „Bez dileme – antifašizam“. Oko 40 horista, pod dirigentskim vođstvom mr Jerine Knežević izvešće prvo, popularne: „Grudi balkanske“, „Pjevam danju, pjevam noću“, „Mene voljela“, „Ljuljaj me nežno“, „Džuli“, „Lipe cvatu“ i dr., a potom i regionalno poznat repertoar partizanskih, revolucionarnih i antifašističkih pjesama: „Po šumama i gorama“, „Uz maršala Tita“, „Kraj Sutjeske hladne vode“, „Bela ćao“, „Kaćuša“, „Padaj, silo i nepravdo“, „Bilećanka“, „Teče Tara“, „Oj, đevojko drugarice“, „Marjane“, „Sa Ovčara i Kablara“, „Zemljo moja“, „Računajte na nas“ i dr. Takođe, dio manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, u nedjelju, 25. maja, na Dan mladosti, biće modna revija Slobodanke Seke Martinović ,,Drugarica Broz – omaž ženi i jednom vremenu“, a modele će nositi članice KIC pop hora. Domaćini „Jugonostalgije“ iz Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, očekuju više hiljada posjetilaca iz svih država nastalih nakon raspada Jugoslavije, a planirali su i organizovanje: štafete mladosti, izbora mis Jugoslavije, kviz o SFRJ, logorsku vatru... A. Đ.

PODGORICA – Evropski filmski festival biće upriličen u tri crnogorska grada – Podgorici, Bijelom Polju i Baru – od 29. maja do 7. juna. Na repertoaru će biti nagrađivani igrani, dokumentarni i animirani filmovi iz Francuske, Danske, sa Malte, iz Rumunije, Luksemburga, Grčke, Češke, Italije i Hrvatske, koji se bave savremenim društvenim temama.

Festival organizuje Delegacija Evropske unije posredstvom Evropske kuće, uz podršku platforme Cineuropa i u partnerstvu sa Kinotekom, Muzičkim centrom Crne Gore, Filmskim centrom Crne Gore, NVO Multimedija, Centrom za kulturu Bijelo Polje i Kulturnim centrom Bar. Festival će biti otvoren 29. maja na terasi Muzičkog centra Crne Gore uz pozdravnu riječ ambasadora Evropske

unije u Crnoj Gori Johana Satlera, nastup glumačko-muzičke grupe „Glumci pjevaju“, i projekciju francuskog filma ,,Divertimento“, u režiji Mari-Kastij Mensjon-Šar, koji donosi snažnu priču o muzici, upornosti i snovima. Program u Podgorici nastavlja se 31. maja na istom mjestu, uz otvoreni razgovor o glumi i identitetu sa crnogorskim glumcem Momčilom Otaševićem te projekciju danske komedije ,,Očevi i majke“, u režiji Paprike Stin, koja prikazuje savremene porodične izazove.

Evropski filmski festival se 1. juna seli u Centar za kulturu Bijelo Polje, gdje će biti prikazan luksemburški animirani film „Ikar i Minotaur“, u režiji Karla Vogelea. Za najmlađu publiku organizovana je i glumačka radionica sa glumicom Žanom Gardašević Sljedećeg dana, 2. juna, u Bijelom Polju biće prikazana dva filma: malteški ,,Karmen“, u režiji Valeri Buhagiar, i rumunski ,,Tri kilometra“ do kraja svijeta, u režiji Emanuela Parvua. U Baru, festival se nastavlja 6. juna u Domu revolucije, projekcijom filma ,,Il Boemo“, češko-italijanske produkcije, u režiji Petra Vaclava, koji donosi filmski omaž muzici i umjetničkom stvaralaštvu. Zatvaranje festivala zakazano je za 7. jun, takođe u Baru, uz projekciju hrvatskog filma „Hotel Pula“, u režiji Andreja Korovljeva, i završni koncert grupe „Glumci pjevaju“. An. R.

Čedomir Čupić govori na osnivanju Centra za kulturu

Plakat ovogodišnjeg festivala

Plakat festivala

najvećim centrima

proslavljenih džez umjetnika. Sigurni smo da će ovogodišnji festival prevazići očekivanja i ostaviti nezaboravan utisak na našu publiku. Dolaze nam svjetske džez legende, pa stoga ovo jeste vanredna prilika da Crna Gora u posljednjoj sedmici mjeseca juna bude rame uz rame sa najveći svjetskim džez centrima – istakao je Maraš.

SPEKTAR

Maraš je kazao da se ,,Made in New York Jazz Festival“ ponosi činjenicom što je u pro-

teklih deset godina prikazao raznolik i širok spektar izvođača, spajajući legendarne umjetnike iz Amerike, specijalne goste iz cijelog svijeta i talentovane muzičare iz Crne Gore i regiona. - Ova jedinstvena fuzija muzičkih stilova različitih korijena stvara bogatu paletu džez boja, prikazujući ono najbolje što ovaj žanr ima da ponudi i promovišući interkulturalnu saradnju i razumijevanje. Obezbjeđujući platformu za muzičare iz regiona i Crne Gore u okviru koje dijele pozornicu sa svjetskim džez muzičarima, ovaj festival ističe zadivljujući talenat i potentnost balkanske džez scene i njeguje kreativnu razmjenu i uzajamno poštovanje među umjetnicima – rekao je Maraš. Od decembra 2022. godine ,,Made In New York Jazz Festival“ prepoznalo je crnogorsko Ministarstvo kulture i medija kao festival od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. Ulaznice za koncerte u Tivtu i Podgorici već su dostupne na adresi www.jazzmne/shop po cijeni od 25 eura, dok će ulaz za koncert na Cetinju, u saradnji kompanije Rabbit Records i Prijestonice Cetinje, biti slobodan. Više informacija o jubilarnom ,,Made In New York Jazz festivalu“ može se naći na sajtu www.jazzmne.com. A. ĐOROJEVIĆ

Žiri će 1. jula donijeti odluku o laureatu Nagrade „Milenko A. Perović“ Rok za konkurs PEN-a produžen do 15. juna

PODGORICA – Rok za prijavu na konkurs za Nagradu „Milenko A. Perović“, koju dodjeljuje Crnogorski PEN centar za najbolji studentski esej na temu „Sloboda je moj izbor“, produžen je do 15. juna. Stručni žiri će donijeti odluku i proglasiti pobjednika do 1. jula.

Pravo učešća imaju studenti svih državnih i privatnih fakulteta u Crnoj Gori. Pobjednički esej biće nagrađen novčanim iznosom od 500 eura, koji obezbjeđuje porodica Perović. Eseji moraju biti originalni, neobjavljeni i napisani na crnogorskom jeziku. Obim rada treba da bude između 1.500 i 3.000 riječi. Radove je potrebno dostaviti u elektronskoj formi, u PDF ili Word formatu, na imejl-adresu info@pencg.

Uspjeh

PODGORICA – Glumačke nagrade večeri na 22. Međunarodnom festivalu komedije „Mostarska liska“ u Mostaru pripale su crnogorskim dramskim umjetnicima Branki Femić-Šćekić i Branku Iliću za uloge u predstavi „Lažljivci“

Gradskog pozorišta, koju je po tekstu Entonija Nilsona režirao Marko Manojlović.

Femić-Šćekić osvojila je Malu lisku za najbolju glumicu, dok je Malu lisku za najboljeg glumca večeri odnio Ilić. Predstava je, kako navode iz podgoričkog teatra, izazvala oduševljenje mostarske publike, a rezultat nije izostao pa su dvije glumačke nagrade te večeri otišle upravo u ruke crnogorskih dramskih umjetnika. Femić-Šćekić je kazala da je nakon lijepog niza igranje predstave „Lažljivci“ od septembra do danas, gostovanje na festivalu ,,Mostarska liska“ najljepši način da se zaokruži sezona.

- Priznanje za glumicu večeri me je vrlo obradovalo, mada je najveće priznanje biti dio ansambla ove predstave. Zahvalna sam što je pozorište uspjelo da održi predstavu preko 17 godina i što smo uz nju mogli i da unapređujemo svoju igru i čuvamo publiku - kazala je Femić-Šćekić nakon dodjele nagrade.

Njen kolega Branko Ilić naglasio je da priznanja, iako lična, u ovom slučaju imaju kolektivnu snagu.

– Volim nagrade, to je jedna od potvrda da dobro radiš. Mada sam isto tako siguran da su u pitanju nijanse koje je ovaj žiri vidio ovako i da je pravi rezultat u kolektivnoj igri cijelog

me, uz kratku biografiju autora i potvrdu o studentskom statusu.

Crnogorski PEN centar poziva sve studente da iskoriste ovu priliku i doprinesu javnom dijalogu o slobodi izražavanja, kroz promišljanje, istraživanje i pisanu riječ. Za dodatne informacije dostupna je adresa: info@pencg.me An. R.

Podgorice na Festivalu komedije u Mostaru

Najbolji glumci Femić-Šćekić i Ilić

ansambla. Tim prije i Branka i ja dijelimo sa cijelom ansamblom naše nagrade – poručio je Ilić. Direktorica Gradskog pozorišta Podgorica Sandra Vujović ukazala je na značaj kulturne razmjene u regionalnim okvirima.

- Kulturna razmjena sa regionom, bilo da je takmičarskog ili revijalnog karaktera, jako je važna, kako glumcima koji će sa kolegama podijeliti i znanja i iskustva, tako i za cjelokupnu kulturnu zajednicu i scenu. Uvijek se donesu neke nove saradnje, nove prak-

se i trendovi koji se mogu implementirati i na naše tržište. S druge strane, mi u goste donosimo specifičnosti naše kulturne scene, upoznajemo se i predstavljamo – kazala je ona. Festival „Mostarska liska“ osnovan je 1991, a obnovljen 2004. godine i najveći je festival komedije u Bosni i Hercegovini, koji okuplja najznačajnije pozorišne kuće iz cijelog regiona – BiH, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ove godine za učešće je pristiglo 37 prijava, dok je selektovano sedam predstava iz Podgorice, Sa-

BBC objavio emisiju posvećenu Krstu Đuroviću, o dokumentarcu govorio i reditelj Mladen Ivanović

Čojstvo i žrtva u ratnom haosu

PODGORICA – Britanski

BBC nedavno je objavio emisiju posvećenu Krstu Đuroviću, crnogorskom kontraadmiralu Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji je odbio da napadne Dubrovnik u ratu 1991. godine, a zatim stradao pod nerazjašnjenim okolnostima.

Svjetskoj javnosti emisija naslovljena ,,Sumnjiva smrt kontraadmirala Đurovića“ dostupna je na zvaničnom sajtu BB C-a u rubrici ,,Witness History (Svjedok istorije)“.

Sudbina Krsta Đurovića bila je tema dokumentarnog filma ,,Kontraadmiral“, na kojem reditelj i građanski aktivista Mladen Ivanović radi godinama i zahvaljujući kojem je dobio priliku da govori na BBC-u. Osim sa Ivanovićem, novinar Džonatan Džoni Ajnson razgovarao je na tu

temu sa crnogorskim novinarom Veseljkom Koprivicom, koji je svojevremeno bio mobilisan za dubrovačko ratište. Ivanović je u razgovoru s Ajnsonom kazao da je o Đuroviću čuo da je bio perfektan vojnik, dobar otac i muž te objasnio kako je odbio da izvrši granatiranje Dubrovnika.

- U Crnoj Gori to zovemo čojstvo i junaštvo. U pitanju je moralni kodeks koji je od davnina ustanovljen u Crnoj Gori. To znači da kada te jači napadne, imaš pravo da se braniš na bilo koji način. Ali kada si ti jači, ne smiješ napadnuti slabijeg nipošto. Krsto se držao toga. Imao je jaču vojsku od Hrvatske i odbio je da je uništava – kazao je Ivanović za BBC. On je dodao da bi volio da se više govori o ovakvim postupcima

- Zbog nas i budućih generacija i mira na eks-jugoslovenskom prosturu. Jer ako ne bu-

demo, ovakvi ljudi i njihovi podvizi pašće u zaborav – rekao je Ivanović. Predstavljanje Ivanovićevog filma na BDC programu tokom prošle godine, prvo u Beogradu, zatim u Sofiji, a onda i Lajpcigu, na 67. Dok Leipzig festivalu, jednom od najznačajnijih festivala dokumentarnog filma u Evropi, doprinijelo je širenju interesovanja kako za sami film, tako i za životnu priču Krsta Đurovića. An. R.

rajeva, Mostara, Banjaluke i Zagreba. Stručni žiri festivala činili su Admir Glamočak, Tanja Miletić-Oručević i Jelena Kordić-Kuret , dok su članovi medijskog žirija Mladenka Krilić, Dragana Radovanović-Čalija i Mirjana Topić-Landeka. Žiri publike činili su Nada Dalipagić, Edna Balić i Enila Dugalić Svečana ceremonija zatvaranja festivala i dodjela glavnih nagrada biće održane 23. maja, uz koncertni nastup Film music orkestar trija iz Zagreba. An. R.

Festival dramskih amatera od 10. do 14. juna u Bijelom Polju Prijavljeno jedanaest predstava

BIJELO POLJE – Tradicionalni 54. Festival dramskih amatera Crne Gore biće održan od 10. do 14. juna u Bijelom Polju. Za učešće na ovoj pozorišnoj svetkovini prijavljeno je jedanaest predstava iz osam crnogorskih gradova.

Savjet Festivala, u čijem sastavu su predsjednik Tufik Bojadžić i članovi Zoran Bošković, Omar Bajramspahić, Slađana Merdović , Aleksandar Srdanović, selekciju predstava povjerio je glumcu Bjelopoljskog pozorišta Predragu Vukojeviću. Savjet će, na osnovu prijedloga selektora, donijeti odluku o broju predstava koje će biti izvedene u zvaničnom takmičarskom dijelu programa Festivala. Pored glavnog programa, publiku očekuje bogat prateći sadržaj. B. Č.

Gradsko pozorište

Branka Femić-Šćekić

Branko Ilić

Reditelj Ivanović tokom jednog od ranijih predstavljanja projekta

Milenko A. Perović

Trofej spreman

Vulkan emocija pod Vezuvom

PODGORICA - Obrt u posljednjih 90 minuta šampionske trke ipak se nije dogodio – Napoli je novi šampion Italije, četvrti put u istoriji.

Inter je dvadesetak minuta provizorno bio na čelu tabele jer je vodio na gostovanju Komu dok je u Napulju bilo 0:0, ali pogodak Skota Mektomineja u 42. minutu meča na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“ odredio je tok i epilog večeri na Apeninima - Napoli je savladao Kaljari s 2:0 i sačuvao bod prednosti nad ,,nerazurima“, koji su slavili istim rezultatom.

Napolitanci su ređali šanse od početka meča, ali lopta nije htjela u gol, mada je i sjaj-

no branio golman Kaljarija, 27-godišnjak iz Skadra Aljen Šeri. Prilike su imali Raspadori, Politano, Lukaku, Spinacola

Uvukao se strah među navijače Napolija na stadionu i ulicama Napulja jer je Stefan de Fraj glavom u 20. minutu donio prednost Interu nad Komom.

U tom momentu se dogodila rokada na vrhu, ali nije trajala predugo. Na centaršut Politana fantastičan gol postigao je Mektominej – volej iz prve, iz okreta, za istoriju.

Od tog momenta je sve bilo lakše. ,,Azuri“ su dominirali i već na startu nastavka riješili meč. Romelu Lukaku se sjajno oslobodio čuvara, po-

godio za 2:0 i ugasio nade Intera, svog bivšeg kluba. Zanimljivo je da su na oba stadiona golovi pali u 51. minutu.

Trijumf Intera ovjerio je Hoakin Korea Inter je prokockao brojne prilike za osvajanje Skudeta, ali još ima šansu da izvuče sezonu – 31. maja igraće finale Lige šampiona sa Pari Sen Žermenom.

Meč na stadionu ,,Đuzepe Sinigalja“ pamtiće se i po oproštaju golmana Koma Pepea

Rejne. Bio je neslavan jer je legendarni Španac dobio direktan crveni karton u 45. minutu nakon što je izašao s gola i van šesnaesterca faulirao

Taremija

Napoli je prvu titulu prvaka Italije osvojio 1987, drugu 1990, a na treću je čekao sve do 2023. Kao aktuelni šampion prošle sezone bio je čak 10. u Seriji A. Došao je Antonio Konte i vratio pobjednički mentalitet... Ne. K.

Šampionska parada Totenhema nakon osvajanja Lige Evrope

Dan koji su čekale generacije

PODGORICA - Sjeverni London, onaj njegov dio koji navija za Totenhem, dugo je čekao ovaj dan – ,,pijevci“ su juče šampionskom paradom proslavili osvajanje prvog trofeja nakon 17 godina, a prvog evropskog od 1984. Tim Angelosa Postekoglua u srijedu je savladao Mančester junajted (1:0) u finalu Lige Evrope, time obezbijedio i plasman u Ligu šampiona, i spasio sezonu koju će završiti tik iznad zone ispadanja u Premijer ligi. Na putu do stadiona Totenhema, gdje se završava šampionska fešta, ,,pijevce“ su pozdravljali navijači svih generacija. Sve ih veže ista stvar – odanost klubu i pored toga što su do sada mnogo puta više osjetili tugu nego radost.

MartinuDudiju, navijaču Totenhema kojeg je intervjuisao BBC, ljubav prema klubu prenio je pokojni otac, koji je bio svjedok osvajanja Kupa UEFA (sadašnje Lige Evrope) 1984. godine.

- Srećan sam što 40 godina kasnije mogu da doživim ovo iskustvo, sada ja sa svojim sinom, i što proživljavam ove emocije gledajući Totenhem

kako podiže evropski trofej –rekao je Martin. Jedino žali što radost ne može da podijeli s ocem. - Srećan je gdje god da je – dodao je Martin. Totenhem zauzima posebno mjesto i u srcu 78-godišnje Ketlin Slip. Rezervisala je mjesto za sebe i svoju porodicu kako bi izbliza gledala šampionsku paradu.

Ovaj klub je bukvalno dio njenog života – supruga je upoznala na tribinama nekadašnjeg stadiona Totenhema 1965. godine.

- Osvojili smo nešto prvi put nakon dugo vremena – kaže Ketlin.

Toni Lons, koji se odlično sjeća i finala 1984, uživo je gledao meč u Bilbaou. Sjeo je u kamper sa dva prijatelja i otputovao iz Britanije u Španiju, pa nazad – put mu nije teško pao.

- Ne bih to propustio ni za što! Plakao sam kao beba. Mi navijači, zajedno s igračima, zaslužujemo ovo. Moj sin, koji ima 30 godina, imao je priliku da vidi kako osvajamo samo dva trofeja – kazao je Toni. Ne. K.

PODGORICA - Fudbalsko prvenstvo Crne Gore došlo je do samog kraja – sve utakmice posljednjeg kola Meridianbet 1. CFL igraju se danas s početkom u 17.30 časova. Na DG areni snage će odmjeriti novi i prethodni šampion – u meču bez većeg takmičarskog naboja, Budućnost će se od sezone oprostiti duelom sa Dečićem.

Bodovi više ne igraju ulogu ni drugoplasiranom Petrovcu, ali su ključni za gostujući tim pod Malim brdom, budući da Mornar želi da ostane iznad crvene linije. Otpisani Otrant putuje na megdan Bokelju, dok će Sutjeska dočekati Jedinstvo. U derbiju začelja sastaće se Arsenal i Jezero. Završni čin elitnog karavana odrediće učesnike baraža...

UVIJEK NA POBJEDU ,,Plavi“ su započeli takmičarsku godinu na DG areni, u međuvremenu se vratili svome domu pod Goricom, ali zbog radova na našem najvećem stadionu - krug zatvaraju upravo u Lješkopolju. Šampionski pehar biće predat Podgoričanima uoči utakmice sa Tuzanima. Ulaz je slobodan za navijače. - Emocije su uzvišene i posebne, jer smo svi mukotrpno radili i uložili mnogo truda, napora i velikog odricanja, kao i teških odluka, koje su na kraju, hvala Bogu rezultirale jednom od najuspješnijih sezona u istoriji kluba. Tu bih, pored dominacije u šampionatu, posebno apostrofirao afirmaciju mladih igrača –rekao je trener Ivan Brnović

Poznata dva predstavnika u Evropi, treći se čeka nakon nala Kupa

Budućnost dobila licencu, Sutjeska umjesto Petrovca

Sada je i zvanično - fudbaleri Budućnosti dobili su licencu za učešće u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Odluku je potvrdila Komsija za licenciranje Fudbalskog saveza Crne Gore, koja je definitivno odbila žalbu Petrovca čije će mjesto na inostranoj sceni zauzeti Sutjeska, kao trećeplasirani tim na tabeli.

Budućnost je postavila rekord po broju golova u sezoni (trenutno 90), a u posljednjem kolu može pobjedom da pomjeri granicu po broju osvojenih bodova (sada 84). Nije to sve – Grbić i društvo jure 27. ligašku pobjedu, čime bi izjednačili svoj najbolji učinak u prethodnim sezonama. - Očekivanja su uvijek ista, u skladu sa renomeom kluba, idemo na pobjedu. Posebno iz razloga što znamo da možemo da ispišemo istoriju sa rekordnim brojem bodovanaglašava Brnović.

Pored superiornosti na domaćoj sceni, ,,plavi“ su afirmisali nekoliko mladih fudbalera.

Bulatović je potpisao ugovor sa Lensom. Savović, Kostić, Camaj i Vukanić su zvijezde u povoju...

- Ti sjajni momci su sve to zaslužili, kao što su zaslužili i neki momci koji će sjutra biti u sastavu: Mugoša će biti starter, a Brajović , Šaranović, Popović i Peri-

,,Plavi“ će, dakle, igrati u kvalifikacijama za Ligu šampiona, a Nikšićani u kvalifikacijama za Ligu konferencija. Treći predstavnik Crne Gore u Evropi biće poznat nakon finala Kupa, 29. maja kraj Bistrice, gdje će se za trofej boriti Dečić i Mornar.

- Komisija je, nakon razmatranja uloženih žalbi i prateće dokumentacije, usvojila žalbu

šić na klupi. Tražiće, i nadam se, dobiti svoju šansu sa klupe. Naravno u zavisnosti od dešavanja na samoj utakmici - poručio je Brnović.

NAJBOLJI TEST PRED FINALE KUPA

Dečić je odavno prebacio fokus na Kup. Tuzani igraju finale protiv Mornara i 29. maja imaju šansu da osvajanjem trofeja izvuku sezonu. Izabranicima Nenada Brnovića to je i jedina preostala nada da izbore Evropu, ali Budućnost je uvijek inspiracija... - Sve je podređeno finalu Kupa koje brzo dolazi. Za nas je to utakmica sezone, a Budućnost nam je najbolji mogući rival pred meč sa Mornarom. Ulazimo ozbiljno u duel na DG areni. Izlazimo sa najjačim timom, doduše bez golmana Nikića koji je dobio udarac u koljeno protiv Petrovca u prošlom kolu. Nećemo ništa da rizikujemo. Njegovo mjesto zauzeće Ra-

SERIJA A (38. KOLO): Napoli šampion Italije

Skot Mektominej sjajnim golom najavio trijumf Napolija

spreman za ,,plave“

ZASLUŽENO ŠAMPIONI: Fudbaleri Budučnosti

Budućnosti i izdala klubu licencu za nastup u UEFA takmičenjima. Uz Budućnost, licencu su u prvostepenom postupku dobili Sutjeska, Mornar, Dečić, ŽFK Budućnost i ŽFK Breznica - stoji u saopštenju na sajtu FSCG. - Žalba Petrovca je odbijena kao neosnovana, jer klub u propisanom roku nije dostavio potrebnu dokumentaciju propisanu UEFA Pravilnikom o licenciranju i finansijskoj održivosti klubova za klupska takmičenja u organizaciji UEFA. U skladu sa članom

došević. Želimo da se pokažemo u najboljem svjetlu i napravimo lijepu uvertiru za nastup u Nikšiću. Svi komplimenti za Budućnost koja je superiorno osvojila titulu. To je ekipa koja motiviše svakoga. Vjerujem da će utakmica biti interesantna za praćenje i gledanje – za Pobjedu je izjavio Nenad Brnović.

TEŽAK UDARAC ZA PETROVAC

Petrovac je rezultatima izborio igranje evropskih mečeva, ali nije prošao proceduru za licencu.

Trudili su se ,,nebo-plavi“ da isprave propuste iz prvog kruga apliciranja, ali nijesu prošli ni u drugoj rundi. S pravom je razočaran talentovani trener Zdravko Dragićević koji radi dobar posao pod Malim brdom.

- Ostaje velika žal. Od početka prvenstva se borimo za mjesto koje vodi na ino scenu. Ono što je bilo do nas – napravili smo na terenu. Lijepo

Raspored

LJEŠKOPOLJE: Budućnost – Dečić (17:30h)

PETROVAC: Petrovac – Mornar (17:30h)

TIVAT: Arsenal – Jezero (17:30h)

KOTOR: Bokelj – Otrant (17:30h)

NIKŠIĆ: Sutjeska – Jedinstvo (17:30h)

Tabela

Veliki hendikep za omladinsku reprezentaciju uoči Evropskog prvenstva u Rumuniji

LISTA

106 Pravilnika o licenciranju i finansijskoj održivosti klubova za klupska takmičenja u organizaciji UEFA, ukoliko klub podnosilac zahtjeva za licencu ne dostavi zahtijevanu dokumentaciju na propisani način ili ako ne dostavi zahtijevanu dokumentaciju u rokovima propisanim Pravilnikom, mora se odbiti izdavanje UEFA licence - piše u obrazloženju Komisije za licenciranje.

je kada čujem ili pročitam komentare konkurenata koji kažu da smo poslije Budućnosti bili najbolji, da smo zaslužili da igramo u Evropi. Ali, tabela nije bila dovoljna. Nijesmo uspjeli da dobijemo licencu. Teško nam je to palo. Moramo da dignemo glavu i krenemo naprijed. Kod igrača postoji dobar voljni momenat, trenirali smo kvalitetno i potrudićemo se da u lijepom raspoloženju završimo takmičarsku godinu. Ovoga puta bili smo drugi, a vjerujem da ćemo naredne sezone u konačnom biti uspješniji – za Pobjedu je rekao Dragićević. Kakav je plan protiv Mornara?

- Znamo da su Barani u nezavidnom položaju, ali gledamo sebe. Igraće najbolji sastav u ovom trenutku. Želimo pobjedu. Neće biti lako, jer Mornar ima kvalitet, nekoliko fudbalera koji u svakom trenutku mogu da riješe utakmicu. Ne odustajemo od svoga stila. I ovoga puta

STRIJELACA

15 – Perović (Jezero), Korać (Jedinstvo)

13 – Bojović (Budućnost)

12 – I. Bulatović (Budućnost) 11 – Abdulahi (Arsenal)...

bićemo napadački nastrojeni, hoćemo da se nadigravamo, pa ko što ponese – dodao je Dragićević.

DVA FINALA ZA MORNAR

Mornar po strani stavlja kalkulacije po kojima može da izbjegne baraž. Jedina garancija je da Barani slave u derbiju Jadrana protiv Petrovca.

- Najvažnije je da zavisimo od sebe. Sve što nas zanima pod Malim brdom je trijumf – za Pobjedu kaže kormilar Zoran Đurašković

- Izuzetno cijenim ekipu Petrovca. Skladan, kvalitetan tim koji je pružao konstantne partije tokom sezone. S pravom su drugi. Biće teško savladati ih na njihovom terenu. Ipak, ako ponovimo partije kao protiv Arsenala, i pogotovo protiv Bokelja – veća je vjerovatnoća da ostvarimo cilj – dodao je nekadašnji golgeter.

Mornar u finalu Kupa spašava sezonu...

- Biće to poseban dan, iz razloga što možemo da osvojimo prvi trofej u klupskoj istoriji. Sve smo podredili finalu Kupa, ali prije toga moramo da završimo posao u prvenstvu. Podigli smo samopouzdanje i atmosferu nakon razgovora između sebe. Igra protiv Bokelja je bila naša najbolja ove sezone. Popravila se i kadrovska situacija. Za nas su ovo dva finala. Vjerujem u pobjede – zaključio je Đurašković.

Od doigravanja strijepe Arsenal, Jedinstvo i Bokelj, dok Jezero samo teoretski može da uplovi u mirnu luku. Otrant je ostao bez opcije da se spasi. D. KAŽIĆ

PODGORICA - Omladinska reprezentacija Crne Gore nastupiće na Evropskom prvenstvu bez lidera – ofanzivca Vasilija Adžića.

Juventus je stopirao 19-godišnjeg Nikšićanina, na što ima pravo, budući da turnir u Rumuniji nije u FIFA kalendaru. Informaciju je za Arenu potvrdio selektor ,,sokolića“ Nenad Vukčević

- Nažalost, Adžić neće biti dio ekipe na Euru U19. Juventus u tom periodu igra Svjetsko klupsko prvenstvo i našeg fudbalera planira da vodi na turnir. To je ogroman hendikep, ali ne i jedini. Neki igrači su povrijeđeni, neki izlaze iz povreda, a neki nijesu imali potrebnu minutažu u klubovima. Što je - tu je. Potrudili smo se da desetak dana priprema iskoristimo na najbolji način,

a potom da budemo konkuretni u Rumuniji – rekao je Vukčević. Euro za igrače do 19 godine održava se u Rumuniji od 13. do 26. juna. ,,Sokolići“ su u grupi sa domaćinom, Danskom i Španijom. Naša reprezentacija okupiće se 30. maja u Podgorici, gdje će desetak dana trenirati uoči leta za Bukurešt. D. K.

PODGORICA – Utakmicama 36. kola danas se završava takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Posljednja runda neće donijeti nikakav naboj, jer mečevi ne nose apsolutno nikakav rezultatski značaj. Mladost je prvoligaš, Rudar sa drugog, a Lovćen sa trećeg mjesta idu u baraž za Prvu ligu, dok će u doigravanje sa timovima iz regije igrati Kom i Ibar.

Samim tim današnje kolo više je formalnost, a za timove koji imaju još dva meča baraža posljednji test pred najveće izazove. Od četiri današnja meča, dva se igraju u Podgorici. Mladost će na terenu Tito-

grada ugostiti Ibar. Lider i ,,fenjeraš“ bez ikakvog pritiska, ali sa totalno drugačijim ambicijama. Mladost želi da pobjedom stavi tačku na sezonu u kojoj je uspjela da se vrati u elitni rang, dok je za Ibar ovo uvertira za duele sa Slogom u okviru doigravanja za opstanak. Odmah uz njih, na terenu kampa FSCG, igraće Lovćen i Iskra. Cetinjani će sigurno odmoriti glavne adute pred baraž za Prvu ligu. Grbalj i Podgorica igraju u Radanovićima. Bivši prvoligaši imali su tešku sezonu, ali su izborili opstanak, mada je Grbalj donekle vjerovao da može i do baraža. Do prošlog kola baražu se nadala ekipa Igala, koja nije uspjele da osvoji treće mjesto, a na kraju će igrati sa Komom,

Raspored

koji će sa poraženim

Fajnl-for Evrolige u Abu Dabiju

Fenerbahče i Monako za titulu

PODGORICA – Evropa

će u neđelju dobiti novog košarkaškog šampiona, a za titulu na fajnl-foru će se boriti Fenerbahče i Monako.

Fener će četvrti put da igra finale, a samo jednom je osvojio titulu, 2017. godine (izgubio je finala 2016. i 2018. godine), dok je za tim iz Monte Karla ovo prva prilika za osvajanje Evrolige. Fenerbahče je sa trona ski-

nuo Panatinaikos, pobjedom od 82:76 (22:14, 16:19, 17:15, 27:28). Tim iz Istanbula su do pobjede predvodili Devon Hol sa 18 poena, Tarik Biberović sa 15, Erik Mekolum sa 13 i Vejd Boldvin sa 10 poena i po pet skokova i asistencija. Najbolji kod Panatinaikosa bili su Džedi Osman sa 22 poena i šest skokova, Kendrik Nan, koji je zbog pet ličnih morao van terena na pet minuta i 45 sekundi do kraja meča, dodao je 19 poena i Džeri-

jen Grant sa 15 poena. Monako je u drugom polufinalui porazio Olimpijakos 78:68 (17:17, 18:15, 22:19, 21:17. Alfa Dijalo je predvodio Monako sa 22 poena i šest skokova, Majk Džejms je dodao 17 poena, po sedam skokova i asistencija, Džerom Blosomgejm 12 poena i Mam Žaite 11 poena i šest skokova. Kod Olimpijakosa su se istakli

Evan Furnije sa 32 poena i Najdžel Vilijams-Gos sa 12. S. J.

Novinar Sportanda objavio spisak učesnika elitnog takmičenja, tri tima iz regionalne lige

Evroliga naredne

sezone sa 20 timova, ni ABA titula ne može da pomogne Budućnosti

PODGORICA – Evroliga se nije još zvanično oglašavala tim povodom, ali je novinar „Sportanda“, Italijan Alesandro Luiđi Mađi, objavio da je uoči početka fajnl-fora u Abu Dabiju donijeta odluka o 20 klubova koji će iduće sezone igrati elitno klupsko košarkaško takmičenje. Evroliga će, po istom izvoru, ovu informaciju objelodaniti naredne sedmice…

Među njima su i tri tima iz ABA lige, Partizan, Crvena zvezda i debitant Dubai, što se već spekulisalo u proteklom periodu. Ako informaciju potvrdi i Evroliga, time će i definitivno otpasti mogućnost da se Budućnost Voli domogne Evrolige i ako bude šampion ABA lige. Podgoričani će, dakle, i iduće sezone nastupati u Evrokupu, takmičenju kroz koje su

ove sezone, da su ga osvojili, jedino mogli da dođu do Evrolige.

Novinar Sportanda je naveo imena svih učesnika Evrlige naredne sezone, a biće ih - 20, odnosno dva više nego prošle sezone. Pored Zvezde, Partizana i Dubaija, igraće i Efes, Monako, Baskonija, Barselona, Bajern, Fenerbahče, Hapoel Tel Aviv, Asvel, Makabi Tel Aviv, Milano, Olimpijakos, Panatinaikos, Pariz, Real Madrid,

Počelo odbrojavanje do prvog meča Budućnost

Kamenjaš: Da domaći teren, ponovo osjeti

PODGORICA – Počelo je odbrojavanje, za košarkaše Budućnost Volija se bliži toliko čekano polufinale plej-ofa ABA lige sa Crvenom zvezdom, koje počinje u poneđeljak u „MTEL dvorani Morača“, sa početkom u 21 čas. Osvajanjem prvog mjesta u ligaškom dijelu, Podgoričani su stekli prednost domaćeg terena kroz cijelo doigravanje za titulu.

Tim Andreja Žakelja je posao u četvrtfinalu protiv Mege odradio maksimalno, u dva meča, uostalom kao i Crvena zvezda protiv Igokee. Uz dužno poštovanje prema Megi, za Budućnost pravo iskušenje u odbrani domaćeg terena u plej-ofu počinje sa aktuelnim šampionom ABA lige, koji je ligaški dio završio na tek četvrtom mjestu.

Valensija, Virtus i Žalgiris. Pored Dubaija, novi članovi su Valensija i pobjednik Evrokupa Hapoel Tel Aviv, dok više nema Albe, koja se odlučila za FIBA Ligu šampiona. I dalje, očekivano, nema ruskih klubova.

Takođe, odustalo se od ideje o „dvije konferencije“ nego će se igrati čak 38 kola, dakle, svako sa svakim po dva puta. Planirano je 10 duplih kola, i neće biti pauza za vrijeme FIBA „prozora“, što znači da igrači koji igraju za evroligaške ekipe neće moći da nastupaju za nacionalne timove u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, osim ako im to ne dozvole klubovi, što je malo vjerovatno.

I dalje informacija u vezi sa plej-ofom, pa je za očekivati da se sistem neće mijenjati, odnosno da prvih šest ide direktno u Top 8, a onda će se igrati i plej-in od 7. do 10. mjesta. S. J.

- Očekuje nas, sigurno, teška utakmica. Svi znamo da je ovo veliki derbi za ABA ligu. Malo je nezgodno što je 10 dana razmaka između četvrtfinala i polufinala, ali mislim da o tome ne treba da razmišljamo. Moramo dobro da se pripremimo. Kvalitete Zvezde poznajemo, radi se o iskusnoj, kvalitetnoj, evroligaškoj ekipi. U ligaškom dijelu oni su pobijedili u Podgorici, mi njih u Beogradu, ali čvrsto vjerujem i mislim da će pobjeda u prvom meču polufinala ostati u Podgorici i da ćemo povesti u seriji – kazao je centar Podgoričana Kenan Kamenjaš, koji je u dva meča sa „crveno-bijelima“ upisao ukupno 14 poena, 21 skok, četiri asistencije, dvije ukradene lopte, te po blokadu i izgubljenu loptu. Dva tima su ove sezone upisala po pobjedu u međusobnim duelima, i to u gostima. Zvezda je slavila u Podgorici 75:73, a Budućnost u Beogradu, nakon produžetka, sa 96:89… - Sigurno da će odlučiti neki sitni detalji. Moramo biti fokusirani na defanzivno zagrađivanje, da zatvorimo neke ključne igrače kao što su Petrušev, Nedović, Mekinta-

košarkašice sjutra putuju

Dobra

PODGORICA – Poslije tačno dvije sedmice rada u Baru, te dva prijateljska meča sa Srbijom na Zlatiboru, naša ženska košarkaška reprezentacija otputovaće za Andoru, gdje će od 27. do 31. maja učestvovati na Igama malih zemalja Evrope. Naša reprezentacija, koja nije kompletna, jer je Amerikanka Nataša Mek još vezana za klupske obaveze u WNBA, ali će podmlađena

selekcija nastojati da se kroz pripreme što bolje spremi za osmo uzastopno učešće na šampionatu Evrope, koji se igra od 18. do 29. juna u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka), a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj, pored domaćina, rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala. - Imamo dobre uslove u Baru, koji je sada već tradicionalno naša baza. Svjesne

smo da nas čeka veliki izazov, ali kroz dvije godine smo se borile da dođemo do ovoga. Velika je stvar što ćemo opet biti u krugu najboljih evropskih selekcija. Neće biti lako, ali svakako da je jasno da imamo veliki motiv da još jednom ostavimo što bolji utisak – kazala je Zorana Radonjić, plej naše reprezentacije.

Crna Gora je u uvodnoj fazi priprema odigrala i dva kontrolna meča na Zlatiboru, gdje je upisala dva poraza od selekcije Srbije. - U pitanju je početak rada, tako da je rezultat u drugom planu, a sigurno da su nam te utakmice mnogo značile i koristile, dale su nam odre-

Crnogorske

za Andoru na Igre malih zemalja Evrope

Volija i Crvene zvezde u polu nalu plej-ofa ABA

odbranimo neka se huk „Morače“

jer, Kalinić…Ali, i ostali igrači su kvalitetni, jer se radi o evroligaškoj ekipi. Ko bude više u kontaktu i ko bude igrao sa većom energijom, pravio manje grešaka, mislim da će pobijediti. Nadam se i vjerujem da ćemo to da budemo mi – dodao je Kamenjaš. Prvo mjesto u ligaškom dijelu je omogućilo Podgoričanima da imaju podršku svojih navijača u prvim mečevima plejofa i eventualnim majstoricama, što je u posljednjih 10 godina, uglavnom, bila odlu-

- Očekuje nas, sigurno, teška utakmica. Svi znamo da je ovo veliki derbi za ABA ligu. Malo je nezgodno što je 10 dana razmaka između četvrt nala i polu nala, ali mislim da o tome ne treba da razmišljamo. Moramo dobro da se pripremimo. Kvalitete Zvezde poznajemo, radi se o iskusnoj, kvalitetnoj, evroligaškoj ekipi. U ligaškom dijelu oni su pobijedili u Podgorici, mi njih u Beogradu, ali čvrsto vjerujem i mislim da će pobjeda u prvom meču polu nala ostati u Podgorici i da ćemo povesti u seriji – kazao je centar Podgoričana Kenan Kamenjaš

čujuća prednost. - Ovom prilikom bih pozvao sve koji vole košarku, ovaj klub, grad, da dođu da nas podrže u prvom meču polufinala, u najvažnijem meču, jer svi znamo da moramo da odbranimo domaći teren i neka se ponovo osjeti huk „Morače“ - zaključio je Kamenjaš. Drugi meč igra se 29. maja u Beogradu, a eventualna majstorica je na programu 1. juna u Podgorici. S. JONČIĆ

Marija Leković potpisala za Valensiju

Crnogorska reprezentativka Marija Leković karijeru će nastaviti u Valensiji. Marija tako ostaje u Španiji, pošto je prethodno nastupala za Avenidu, za koju je odigrala 12 utakmica i prosječno bilježila 2.5 poena po utakmici. Avenida je igrala polufinale plej-ofa u Španiji, a zaustavljena je upravo od Valensije, koja je osvojila titulu prvaka. Prethodno je nastupala za Antivari, Lovćen, Budućnost Bemaks i Fenerbahče. Leković je sa ekipom Fenerbahčea, osvojila trofej u Evroligi, dva puta je osvajala trofej u FIBA Superkupu, osvojila je duplu krunu u Turskoj, dok sa podgoričkim klubom ima pet titula i četiri trofeja u Kupu Crne Gore.

đene smjernice u daljem radu. Nadam se da ćemo već u Andori djelovati bolje i popraviti određene propuste – dodala je Baranka, koja je u tek završenoj sezoni predvodila Budućnost Bemaks do titule WABA lige, gdje je bila MVP finalnog turnira. Naša reprezentacija putuje

sjutra za Andoru, a na startu turnira u okviru Igara malih zemalja Evrope igra protiv domaćina 27. maja, dan kasnije rival je Kipar, dok će Crna Gora 29. maja igrati protiv Luksemburga. Polufinale igra se 30. maja, a dan kasnije na programu je finale. - Utakmice u Andori mogu

imati veliki značaj za nas. Imaćemo nekoliko utakmica koje će biti dobra uvertira za ono pravo. U svakoj utakmici nastojaćemo da podižemo formu i ispravljamo greške, a sve u cilju da što spremnije dočekamo prvenstvo Evrope – podvukla je Radonjić. R.P.

Igre malih zemalja Evrope počinju u poneđeljak, a pred put u Andoru - Dušan Simonović, predsjednik COK-a, pričao je o važnosti predstojećeg događaja

Nositi boje Crne

Gore nije samo čast, već i odgovornost

PODGORICA - Igre malih zemalja Evrope počinju u poneđeljak, a Crna Gora će se sa 66 takmičara i takmičarki, u ukupno 10 sportova (dva ekipna - ženska košarka i muški ragbi sedam), predstaviti u Andori. Naša ekspedicija za dva dana kreće na put.

Crna Gora od 2011. godine učestvuje na IMZE, debitovala je u Lihtenštajnu 2011. godine, a bila je osam godina kasnije domaćin ovog takmičenja.

Na predstojećem takmičenju učestvovaće devet država sa manje od milion stanovnika. Izuzetak je Kipar, koji je, međutim, u vrijeme početka ispunjavao i taj uslov. Pored domaćina, učestvovaće Crna Gora, Kipar, Island, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta, Monako i San Marino.

Inače, u Andori, pored ekipnih sportova, našu zemlju predstavljaće sportisti u individulanim sportovima i to u atletici, karateu, tenisu, stonom tenisu, plivanju, ritmičkoj gimnastici, streljaštvu i džudou. Povodom predstojećeg sportskog događaja Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, pričao je o samoj važnosti IMZE, očekivanjima, pripremama, o razvoju mladih sportista i mnogim drugim temama. - Igre malih zemalja Evrope zaista su važne za Crnu Goru. Za sportiste i sportistkinje iz malih zemalja one predstavljaju rijetku i dragocjenu priliku da osjete duh i veličinu međunarodnog multisportskog takmičenja. To je platforma na kojoj naši sportisti mogu da se takmiče sa ponosom, steknu iskustvo i pokažu svoj talenat na visokom nivou, često kao korak ka još većim međunarodnim scenama - ista-

kao je Simonović. Predsjednik COK-a istakao je vrijednosti i poruke koje Crna Gora želi da promoviše kroz učešće na Igrama u Andori. - Kroz naše učešće na Igrama u Andori, Crna Gora želi da promoviše osnovne vrijednosti koje nas povezuju, kao što su poštovanje, prijateljstvo, solidarnost, podrška i saradnja. Ove Igre nijesu samo borba za medalje, one su prilika za izgradnju mostova među državama, slavljenje različitosti i osnaživanje sportista da svoju zemlju predstavljaju sa dostojanstvom i ponosom. Za nas, to je praznik zajedničkog duha i međusobnog razumijevanja među malim državama. IMZE igraju veliku ulogu u razvoju mladih sportista u Crnoj Gori.

- Za mnoge, to je prvo iskustvo međunarodnog multisportskog događaja. To im uliva samopouzdanje, oblikuje karakter i daje osjećaj pripadnosti široj olimpijskoj zajednici. Često je to prelomni trenutak koji ih motiviše da sanjaju više i vjeruju da pripadaju i najvećim sportskim scenama.

Crna Gora je bila domaćin Igara 2019. godine, a njihovo nasljeđe je i danas živo - kazao je Simonović.

- Igre 2019. godine i dalje su najveće multisportsko takmičenje koje je ikada organizovano u Crnoj Gori, i njihovo nasljeđe je i danas živo. To iskustvo duboko je promijenilo naš pristup. Kroz uspješnu organizaciju ovog događaja, iz prve ruke smo uvidjeli kolika je moć sporta, ne samo u sportskom smislu, već i u kulturnom i ekonomskom.

Ojačali smo kapacitete, produbili regionalne veze i potvrdili da sport može biti pokretač razvoja, identiteta i međunarodne saradnje.

Simonović nema dilemu da će Andora biti sjajan domaćin.

- Andora je prelijepa mala zemlja sa izuzetnim ljudima i nemam sumnje da će biti sjajni domaćini. Nadam se da će naši sportisti, kao i svi ostali učesnici, osjetiti toplinu, gostoprimstvo i prijateljstvo koje postoji među malim državama Evrope. Igre nude jedinstveno iskustvo i imaju posebnu vrijednost. One nas podsjećaju da se veličina u sportu ne mjeri brojem stanovnika, već duhom, jedinstvom i međusobnim poštovanjem. Mnogi od 66 učesnika na predstojećim IMZE imaće međunarodni debi.

- Na Igrama u Andori, Crnu Goru će sa ponosom predstavljati 66 sportista koji će se takmičiti u 10 različitih sportova. To su atletika, košarka, džudo, karate, plivanje, ritmička gimnastika, ragbi sedam, streljaštvo, stoni tenis i tenis. Ova raznovrsnost odražava rastuću snagu i širinu našeg sportskog sistema, a posebno smo ponosni što će mnogi od ovih sportista upravo u Andori imati međunarodni debi. Za svakog od njih, ovo će biti dragocjeno iskustvo, ne samo u takmičarskom, već i u ličnom smislu.

Simonović je imao poruku za naše sportiste pred nastup u Andori: - Svim našim sportistima koji se pripremaju za Igre u Andori poručujem: budite ponosni na svaki korak koji ste napravili da biste stigli dovde. Nositi boje Crne Gore nije samo čast, već i odgovornost da se takmičite srcem i pošteno. Vjerujte u sebe, bodrite jedni druge i uživajte u svakom trenutku. Ove Igre su slavlje onoga što vi jeste, ne samo kao sportisti, već i kao uzori generacijama koje dolaze. A.MARKOVIĆ

Sa meča Budućnost Voli - C. Zvezda u Morači

Oklahoma povela 2-0 protiv Minesote

PODGORICA - Za razliku od polufinala Zapadne konferencije protiv Denvera, gdje je serija otišla u sedmi meč, Oklahoma protiv Minesote nema većih problema na početku finalne serije – najbolji tim ligaškog dijela je dobio i drugi meč na svom terenu, istina manje ubjedljivo nego prvi (114:88), ali je domaćin dominirao u drugom trijumfu od 118:103 i poveo 2-0 u seriji.

Utakmica je bila neizvjesna u prve dvije četvrtine, ali je onda Oklahoma parcijalom 23:5 tokom treće četvrtine prelomila meč i odvela ga van domašaja Minesote. Timbervulvsi su uspjeli da smanje zaostatak na 10 poena u četvrtoj dionici, ali je bilo prekasno za povratak. Najefikasniji u ekipi Oklahome bio je MVP lige, Šej Gildžes-Aleksander sa 38 poena, uz osam asistencija i tri ukradene lopte. Džejlen Vilijams je dodao 26 poena, 10 skokova i pet asistencija, dok je Čet Holmgren postigao 22 poena.

Gildžes-Aleksander kao Džordan

Komesar NBA lige, Adam Silver, prije meča je uručio košarkašu Oklahome Šeju Gildžes-Aleksanderu nagradu za najkorisnijeg igrača NBA lige. Kanadski košarkaš postao je tek četvrti igrač u istoriji košarke koji je dobio MVP nagradu a da je upisao barem 32 poena, te po pet skokova i asistencija u jednoj sezoni. To su prije njega uspjeli samo Majkl Džordan, Vilt Čemberlejn i Kevin Durent

Kapitenka rukometašica Crne Gore o žrijebu za

Jauković: Prvi lakšu grupu, ali nikog da potcijenimo

PODGORICA - Crnogorske rukometašice dobro su prošle na žrijebu za Svjetsko prvenstvo, koji im je za rivale u grupi D dodijelio Španiju, Farska Ostrva i Gibraltar.

u istoriji plej-ofa. Bilo mu je potrebno da postigne 18 poena kao bi prestigao Kevina Garneta i popularni „Ant“ je to učinio početkom treće četvrtine.

U ekipi Minesote najefikasniji je bio Entoni Edvards sa 32 poena, uz devet skokova i šest asistencija, i postao je najefikasniji igrač Timbervulvsa

On je sada jedini igrač u istoriji Minesote koji ima minimum 1.050 poena u plej-ofu NBA lige. Edvards je istoriju ispisao za 450 minuta manje nego što je to bilo potrebno Garnetu, jedinom MVP igraču u istoriji Minesote. Ne treba zaboraviti da se Timbervulvsi, koji postoje manje od 40 godina, nijesu naigrali košarke u plej-ofu imajući u vidu da od 2005. do 2017. godine nijesu bili nijednom u doigravanjima za titulu. Džejden Mekdenijels je dodao 22 poena, dok je Nikel Aleksander-Voker postigao 17 poena.

Inače, utakmica je počela bizarnom scenom, kada je košarkaš Oklahome Lugenc Dort nehotično udario rukom u lice glavnog sudiju Skota Fostera i povrijedio mu nos. Sve se dogodilo tokom sudijskog podbacivanja, kada je Dort zakačio Fostera po nosu i izazvao obilno krvarenje na licu sudije. Zbog zaustavljanja krvi i sanacije povrede utakmica je na kratko prekinuta.

Treća utakmica igra se u subotu u Mineapolisu od 2.30 časa, u noći između subote i neđelje. Pobjednik serije je ekipa koja prva zabilježi četiri pobjede. Bolji iz ove serije će u finalu plej-ofa NBA lige igrati protiv pobjednika duela između Indijane i Njujorka, u kom Pejsersi vode 1:0. S. J. Finale

- Možemo da budemo zadovoljne ishodom žrijeba. Iako ne smijemo da potcijenimo nijednog protivnika, utisak je da možda prvi put imamo nešto lakšu grupu na prvenstvima svijeta. Španija je podmadila sastav, ali su i dalje ozbiljna reprezentacija. Farska Ostrva i Paragvaj su atipični protivnici, ali pristup i u tim mečevima mora da bude na maksimalnom nivou - kazala je juče kapitenka Đurđina Jauković Prve tri selekcije iz grupe

plasiraće se u glavnu rundu, u kojoj bi ,,lavice“ igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su, pored domaćina Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj. - Cilj bi trebalo da nam bude da u glavnu rundu prenesemo maksimalan broj bodova, a nakon toga nas očekuje veliki izazov i grupa u kojoj će, između ostalih, biti domaćin Njemačka. Vjerujem da možemo da igramo sa svim rivalima. Često ponavljamo, ali zaista je najvažnije da mi budemo u kompletnom sastavu i da sve djevojke budu zdrave na početku Svjetskog prvenstva, a onda je sve moguće - poručila je Jauković.

Miloš Spaić

predstavlja

Crnu Goru

PODGORICA - Crnogorski paraatletičar Miloš Spaić nastupiće danas na Gran pri mitingu u švajcarskom Notvilu.

Spaić će se takmičiti u bacanju kugle, u spojenim kategorijama F11 i F12 (osobe bez vida). To je njegovo prvo sankcionisano međunarodno takmičenje ove godine. Trener Veljko Čegar kazao je da o rezultatima Spaićević konkurenata ne znamo mnogo.

Svjetsko prvenstvo na programu je od 26. novembra do 14. decembra.

Grupa A (Roterdam): Danska, Rumunija, Japan, Hrvatska. Grupa B (Hertogenbos): Mađarska, Švajcarska, Senegal, Iran. Grupa C (Štutgart): Njemačka, Srbija, Island, Urugvaj. Grupa D (Trier): Crna Gora, Španija, Farska Ostrva, Paragvaj.

Grupa E (Roterdam): Holandija, Austrija, Argentina, Egipat. Grupa F (Hertogenbos): Francuska, Poljska, Tunis, Kina. Grupa G (Štutgart): Švedska, Brazil, Češka, Kuba. Grupa H (Trier): Norveška, Angola, Južna Koreja, Kazahstan. A. MARKOVIĆ

- Cilj je da pokuša da popravi lični rekord, koji iznosi 11 metara i 39 centimetara - rekao je Čegar i podsjetio da je Spaić u proteklih mjesec dana nastupao na takmičenjima u organizaciji Atletskog saveza u Draževini i Baru, kao i na Trofeju Podgorice. - Na tim takmičenjima je pokazao dobru formu. To sada treba da potvrdi i na zvaničnim paraatletskim takmičenjima koja se boduju za Svjetsku rang listu - rekao je Čegar. Iskusni stručnjak objasnio je da Spaića, nakon Notvila, 31. maja očekuje nastup na Gran priju u Parizu. - U julu nas očekuju još neka takmičenja, nakon njih donijećemo odluku o učešću na Svjetskom prvenstvu, krajem septembra u Indijipodvukao je Čegar. Današnje takmičenje u bacanju kugle počeće u 11.10 časova. R. P.

PODGORICA - Prva trka ovogodišnjeg šampionata Crne Gore na brdskim stazama ,,PodgoricaKuči 2025“ održaće se ovog vikenda, sa startom u Doljanima i ciljem na skretanju prema Fundini. Staza je široka šest metara, a s obzirom na to da

je dugačka 3.900 metara voziće se dvije trke, saopšteno je iz Auto i karting saveza Crne Gore. Organizator trke je AMK Monterejsing. - Organizacija ove trke zahtijevala je višednevne pripreme i ozbiljan angažman cijelog tima, tako da smo u

proteklim danima uložili ogroman trud kako bismo pripremili stazu i doveli je na najviši mogući nivo. Posebnu pažnju posvetili smo bezbjednosti učesnika i publike – postavljene su nove bankine, ugradili smo zaštitne gume na kritičnim i rizičnim tačkama, a cijela trasa je

detaljno pregledana i dodatno osigurana. Zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli, a posebno firmi ,,Nivel Đurović“, koja nam je obezbijedila bankine, kao i bivšem automobilisti Bracu Vulanoviću na ustupljenoj mašini za njihovo postavljanje. Teren je bio veoma zahtjevan, ali vjerujemo da će takmičarima pružiti pravi adrenalinski izazov i da nas u nedjelju očekuje uzbudljiv i siguran trkački dan. Pozivamo publiku da dođe u što

većem broju i podrži vozače i uživa u ovom sportskom spektaklu - rekao je ispred organizatora Željko Ivanović

Za trku su prijavljena ukupno 53 vozača iz 12 crnogorskih klubova - AMSK Kotor, AMSK Crmica (Podgorica), AMK Monte Racing (Podgorica), AMK Podgorica Racing team (Podgorica), AMSK Podi (Herceg Novi), AMK Sutorman (Bar), AMKK Aćimić Racing (Podgorica), AMSK Racing team

Mugoša (Podgorica), AMSK Nilović Racing (Nikšić), AMSK Gorštak (Kolašin), AMSK Herceg Novi i AMKK Lovćen Racing team (Cetinje).

Kako je saopšteno, od klubova članova Auto i karting saveza Crne Gore na prvoj trci ovogodišnjeg šampionata na brdskim stazama predstavnike neće imati tri kluba - AMSK Vlahović (Bar), AMSK AP Sport (Pljevlja) i AMSK Stojković (Nikšić). R.A.

Danas Gran pri miting u švajcarskom Notvilu

put imamo ali ne smijemo potcijenimo

ZADOVOLJNA ŽRIJEBOM: Đurđina Jauković u akciji

Danas finale ATP turnira u Ženevi

Đoković protiv Hurkača za 100.

PODGORICA – Novak

titulu u karijeri

Đoković plasirao se u 143. finale u karijeri, nakon što je juče u u polufinalu ATP turnira u Ženevi u tri seta bio bolji od Britanca Kamerona Norija - 6:4, 6:7, 6:1. Najtrofejniji teniser svih vremena igraće tako danas od 15 časova za 100. trofej protiv Huberta Hurkača i tako pokušati da uradi ono što nije uspio prije dva i po mjeseca u Majamiju, kada ga je u finalu savladao Čeh Jakub Menšik

Svjetsko klupsko prvenstvo u Finskoj

PODGORICA – Golbal klub Nikšić sa dva trijumfa, kao drugoplasirani, završio je nastup u grupi A na Svjetskom klupskom prvenstvu u finskom Espu. Drugi takmičarski dan obilježile su pobjede u posljednjim sekundama protiv brazilskog Sesija 8:7 i japanskog Ivija 5:4. Na otvaranju šampionata prethodno je od crnogorskog predstavnika, koji debituje na najvećoj svjetskoj sceni, bo-

lja bila Hanza iz Roštoka 7:5. Ekipu selektora Nikole Čurovića na startu nokaut faze očekuje duel sa litvanskim Lajonsima, trećeplasiranom ekipom B grupe. Lajonsi su u grupi upisali po pobjedu, remi i poraz, a slabija gol razlika koštala ih je drugog mjesta. Taj duel na programu je od 9.30 časova. Pobjedu protiv Sesija obilježio je veliki preokret i pogodak Mateja Ledineka tri sekunde prije kraja utakmice.

Selektor ženske pionirske odbojkaške reprezentacije objavio spisak za pripreme u Pljevljima

Koković računa na 16 igračica za

Balkanijadu i EP

PODGORICA – Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija (igračice do 16 godina i mlađe) će od 2. do 13. jula igrati na Evropskom prvenstvu u Prištini i Tirani, kao prva naša ženska odbojkaška selekcija koja je to pravo izborila kroz kvalifikacije. Uvertiru za istorijski nastup na EP „crvene“ će imati na Balkanskom

Više od plasmana u finale i prilike da se bori za stotku, Đokovićeve navijače raduje povratak u ritam i formu uoči dva gren slema koja predstoje, Rolan Garosa i Vimbldona.

Opet je Đoković, kako se bliži kulminacija sezone, pokazao da može kada hoće...

Bilo je, naravno, i padova u jučerašnjoj igri, Đoković je izgubio servis u drugom setu, uspio je da ga vrati, ali je potom u taj-brejku nakon meč lopte napravio tri vezane greške, poklonivši Noriju set. Ipak, sve je nadoknadio u trećem, u kojem nije bilo dileme - odmah je poveo 3:0, potom još jednim brejkom potvrdio razliku u klasi.

Hurkač je prethodno, u dva seta (6:3, 6:4) pobijedio Austijanca Ofnera R.A.

prvenstvu u Pljevljima, od 19. do 23. juna, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore.

Selektor pionirki Petar Koković objavio je spisak odbojkašica za pripreme za Balkansko i Evropsko prvenstvo, a koje će početi 3. juna u Pljevljima. Na spisku je 16 odbojkašica, i to tehničari Nađa Peković (Budućnost volej)

i Staša Jovović (Luka Bar), primači servisa Elena Jovanović (Budućnost volej), Jelena Ćorović (Gimnazijalac), Mia Pođanin (Net), Jana Mrdak (Budva) i Marija Zlajić (Jedinstvo), srednji blokeri S ofija Duletić , Bojana Krasnići (Budva), Minja Mišević (Galeb) i Selma Muratović (Luka Bar), k orektori K lara Đukić (Budućnost volej), J elena Glušac (Albatros) i Đina Lekić (Budva), te libera Sara Striković (Galeb) i Andrijana Moračanin (Jedinstvo). Pored naše reprezentacije, na Balkanskom prvenstvu u Pljevljima učestvovaće i Srbija, Bugarska, Turska, Grčka i Sjeverna Makedonija S. J.

U neđelju završnica pionirskog odbojkaškog prvenstva

Budućnost igra finale u obje konkurencije

PODGORICA – Završni turnir pionirskog prvenstva Crne Gore u muškoj i ženskoj konkurenciji odigraće se u neđelju, u sportskoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici, saopšteno je iz Odbojkaškog saveza Crne Gore.

U muškoj konkurenciji se od 12 časova prvo igra meč za treće mjesto, između Galeba i Mornara, a u finalu od 14 sati za trofej će se boriti Budućnost volej i Jedinstvo.

U ženskoj konkurenciji, odbojkašice Neta i Tempa sastaće se u meču za treće mjesto od 16 sati, a neđeljni program će zaokružiti finale pionirku, od 18 časova, između Budućnost voleja i Budva. S. J.

Nekadašnji slovenački reprezentativac tvorac je velikog preokreta, nakon što je 20 sekundi ranije bio strijelac i izjednačujućeg pogotka. Zanimljivo je da je brazilski sastav napad ranije imao priliku da riješi pitanje pobjednika, ali nije realizovao penal. Nikšić je, nakon slabijeg prvog dijela u kojem je imao zaostatak od 6:3, u drugom odigrao odlično. U odbrani nije primio gol iz igre, a u napadu je strpljivom igrom došao

do velikog preokreta i pobjede. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Nikola Nikolić sa četiri, dok su po dva gola postigli Miloš Ranitović i Ledinek. Drame nije nedostajalo ni u duelu sa Ivijem, pobjednik je riješen sekund i po prije kraja, samo je ovog puta heroj bio Nikola Nikolić. Takav epilog nije se naslućivao nakon prvog poluvremena, u kojem je crnogorski predstavnik vodio 4:0. Prvi gol primio je u

14. minutu, nakon čega se japanski sastav vratio i poravnao na 4:4. Japan je imao priliku da preokrene, ali je nije

realizovao napad pa je mlađi od braće Nikolić dobio priliku da izraste u heroja. R.P.

TOP STYLE: Pogled na odjevne izbore javnih ličnosti sa prijema povodom Dana nezavisnosti

Premijerski par Spajić postavio standard, zvanice poštovale

Moda nikada nije bila samo pitanje odjeće. Ona je izraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo te trenutke – kada stil postaje alat komunikacije, a odjevna kombinacija suptilno (ili vrlo glasno) govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. U ovom specijalnom izdanju, modni fokus usmjeren je ka svečanom prijemu koji je premijer Milojko Spajić organizovao povodom Dana nezavisnosti Crne Gore. Događaj je okupio brojne javne ličnosti – političare, diplomate, kulturne i medijske predstavnike – koji su kroz svoj stajling, svjesno ili ne, poslali određenu poruku.

Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka, donosi kritički osvrt na deset zvanica, analizirajući njihov odnos prema formi, simbolici, estetici, ali i ličnoj autentičnosti. U fokusu su krojevi, boje, materijali, držanje, ali i kontekst – jer stil ne postoji u vakuumu. Bez zadrške, uz stručan pogled i osjećaj za mjeru, donosimo odgovore – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo.

PREMIJER MILOJKO

SPAJIĆ I SUPRUGA MILENA

U stajlingu premijera i njegove supruge iznova je usklađena prilika sa materijalom njihovih odjevnih komada, aksesoara.

A beauty i hair style supruge premijera je stilizovan besprekorno, pored toga što njena haljina formom dočarava na najljepši mogući način balans formalnosti, elegancije i poštovanja.

JOVANA BOJIĆ, ŠEFICA KABINETA MINISTRA FINANSIJA

Odabrani dezen, kao i forma haljine, pristaju samoj svečanosti i vrlo su rijetki za odabir, što zaslužuje pohvalu. Salonke koje su izabrane u jednoj su od nijansi cjelokupnog looka i sama pojava sa odabirom dobre boje karmina je apsolutno usklađena. Kosa je podignuta što i predstavlja jedan od standarda za hair style formalnih okupljanja. Napomena je da uz ovakav look, osobe sebi mogu dopustiti i cipele i torbe u bojama koje su kontrastne i ne pojavljuju se na samom odjevnom komadu.

Ana Milo

i modna kritičarka

postavio poštovale formu

MILENA PEJOVIĆ - ERAKOVIĆ, SAVJETNICA PREDSJEDNIKA

CRNE GORE

Nonšalantna elegancije se ističe ponajviše formom odjevnih komada. Trendy izbor pantalona i obuće je doprinio formalnoj i modernoj pojavi. Hair style je jedini momenat koji bi trebalo da bude drugačiji i svedeniji.

NOVICA VUKOVIĆ, MINISTAR FINANSIJA

Kroj odijela je urađen do perfekcije. Zanimljivo je što se i teget boja koristi u lanenom materijalu za ovakve prilike pored odabira boje košulje i kravate. Smjelo za isti u ovakvim prilikama.

IRENA RADOVIĆ, GUVERNERKA CBCG

Jedan classic business look, lijep za oko i dovoljan za priliku. Da je hair style bio sa podignutom kosom, figura bi se izdužila i to bi odgovaralo kroju korseta i sakoa kao i dužini pantalona. Mana u looku jeste torba, koja ovom prilikom ne bi trebalo biti u ovoj veličini i ovog modela za svaki dan.

NAIM ĐOKAJ, DRŽAVNI SEKRETAR U MINISTARSTVU JAVNE UPRAVE

Vrlo stilizovan muški look sa dobro skrojenim odijelom i prefinjenim materijalom, a takođe sa bojom kravate koja pristaje tenu. Odabirom ove boje kravate odaje se utisak vedrine i radosti.

ANĐELA JAKŠIĆSTOJANOVIĆ, MINISTARKA PROSVJETE

Suptilnost koju ova prilika traži u odijevanju izostavljena je sa materijalom haljine. Previše šljokičavog materijala za ovakvu priliku mora biti na odjevnom komadu koji je poslovniji, a ne previše svečan. Forma same haljine je dobro odabrana i ona pristaje dami, ali da je i torba bila u drugačijem obliku, i sama haljina bi imala drugi pečat.

NATALIJA ČAĐENOVIĆ, DIREKTORICA PRIRODNJAČKOG

Prijatno je vidjeti flower momenat u ovakvoj prilici, kao dašak prijatnosti i cvjetanja. On bi svakako bio zanimljiviji da je bio možda malo manjeg obima i druge boje. No, ovdje usklađen sa tonom bluze, sasvim lijepo pristaje. Odabir reljefnog materijala za sako je takođe nešto što je rijetkost. Promijenila bih izbor materijala i kroj pantalona. Takođe, još jedna promjena odnosila bi se na model i boju salonki.

MARAŠ DUKAJ, MINISTAR JAVNE UPRAVE

Ispoštovan je standard za muško oblačenje u formalnim svečanostima, ali je dezen i osnovna boja na kravati učinio ovu pojavu na određene momente previše jednostavnom.

AMBASADORKA SAD DŽUDI RAJZING RAJNKE

Imamo još jednu pojavu previše napadnog materijala za ovakve prilike koji još, uz dodatak čipke, odaje jedan neusklađen modni look. Odabir modela i materijal torbe je vrlo specifičan i već neusklađenom looku dodaje još jednu potvrdu da je neusklađen. Iako osoba zrači i ima prirodnu ljepotu i milost, nažalost, stajling je trebalo da bude formalniji.

PODGORICA - Pripreme za deveto izdanje „Rockstrikcije“, koja će se održati 6. i 7. juna na Stadionu malih sportova, uveliko su u toku. Organizatori su, kao i svaki put do sada, pripremili ozbiljan muzički spektakl, a za ljubitelje tvrđeg zvuka te dvije večeri nastupiće: Neno Belan i „Fiumens“, Zabranjeno pušenje, Rambo Amadeus, „Rotko Stjuart“, „Koikoi“, „Vizelj“, „Jonathan“, „Ego“ i „Gradske bitange“.

Prema riječima Janka Popovića, koji je idejni pokretač ovog muzičkog događaja kojim je vraćen rokenrol (u) Podgorici/u, sa ovih devet bendova obuhvaćen je ukus za sve generacije. On tvrdi i da su se on i njegova ekipa lično uvjerili u njihove koncertne kvalitete. - Mi smo se iz organizacije lično uvjerili u koncertne kvalitete svih izvođača koji nam dolaze u junu. Nadam se da će i publika naći vremena da uživa u koncertnim nastupima bendova „Jonathan“, „KoiKoi“, „Vizelj“ i „Gradske bitange“ koji će prvi put imati nastupe u Crnoj Gori - rekao je on.

Teže nego na počeTku Napominje i da će grupa „Jonathan“, nakon nastupa na „Rockstrikciji“, nastaviti put ka svojoj drugoj svjetskoj turneji.

- Tako da je naša ogromna želja da svi zainteresovani za svjetski zvuk dođu u što većem broju i poslušaju zašto baš takav bend ima priliku da se dokazuje po „bijelom svijetu“. No, da ne bude da izdvajamo bilo koga iz ovogodišnjeg „line up“dođite i uvjerite se sami u kva-

Sa Jankom Popovićem, osnivačem i organizatorom „Rockstrikcije“, o predstojećem muzičkom spektaklu u Podgorici

Uvijek je zabavno pripremati događaj

Mi iz organizacije lično smo se uvjerili u koncertne kvalitete svih izvođača koji nam dolaze u junu. Nadam se da će i publika naći vremena da uživa u koncertnim nastupima bendova „Jonathan“, „KoiKoi“, „Vizelj“ i „Gradske bitange“ koji će prvi put imati nastupe u Crnoj Gori - rekao je on

litet muzike koju smo odabrali za ovo ljetnje izdanje - dodao je Popović.

On, u razgovoru za Pobjedu, otvoreno priznaje da je mnogo teže pripremati događaje nego na samom početku. - Nekako smo i sami krivci tome jer smo konstantno podizali ljestvicu ne samo produkcijski, već i u odabiru bendova i lokacija. ,,Šetamo“ festival sa jedne na drugu lokaciju iz više razloga, a svaki takav izazov budi dodatne emocije i rješenja. Bude nam uvijek zabavno pripremati događaj - iskren je Popović.

Očekuje da će Glavni grad, sa svojom novom gradskom upravom, ozbiljnije prepoznati bitnost održavanja ove

manifestacije koja je upisana i na regionalnu mapu festivala.

Smjena generacija Ipak, kako kaže, zavisno od toga o kojim adresama pričamo kada je riječ o institucijama koje odlučuju o kulturi i, uopšteno, kulturno-zabavnom sadržaju, malo je bolje nego na samom početku.

- Neki novi ljudi su sjeli u fotelje, pa je sa njima najteža komunikacija. Donosioci odluka se pojavljuju samo na događajima na kojima su unaprijed dogovorili fotografa i kameru. Možda, ako se malo opuste i prisjete kako funkcioniše običan građanin, budu donosili i bolja rješenja - jasan je on. Ocjenjuje i da je činjenica da

smjena generacija, ne samo na bini nego i ispred nje, dolazi velikom brzinom.

- Pokušavamo da ispratimo jednu ogromnu novu scenu koja je prisutna ne samo kod nas, već i kod komšija. Danas kažu da je „manje afirmisan bend“ usljed nedostatka kon-

Udruženi Lejk i Bedem fest u misiji revitalizacije crnogorske rokenrol scene

Pristiglo 11 prijava na konkurs

„Kao mlad, šansu trebam sad“

NIKŠIĆ - Za drugu sezonu konkursa za mlade crnogorske bendove „Kao mlad, šansu trebam sad“, koji udruženim snagama organizuju Lejk i Bedem fest zajedno sa Organizacijom za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, Turističkom organizacijom Nikšić, Pivarom Trebjesa i RTV Nikšić, pristiglo je ukupno 11 prijava. Kako se navodi u zajedničkom saopštenju dva festivala, prijavljeni bendovi su: Raw, O Konrads, Petrikor, Nabrzaka, Quiet Dogs, Paradigma, Kolektiv 0, Infantry, Dva Egora Band, Mali Demon i bend Rupa u tepihu. - Šest bendova sa najviše osvojenih glasova postaće superfinalisti i oni će se tokom dvije večeri takmičiti svirajući uživo autorske pjesme u NK pubu u Nikšiću. Tročlani žiri i publika, u srijedu 11. juna, od tri takmičarska benda proglasiće pobjednika prve večeri koji će nastupiti na ovogodišnjem Lejk festu, dok će u četvrtak 12. juna po istom principu biti proglašen pobjednik druge večeri

koji će nastupiti na Bedem festu - pojašnjava se u saopštenju. Osim nastupa na ovogodišnjem Lejk i Bedem festu, dva pobjednička benda dobiće priliku da uživo sviraju i predstave svoje autorsko stvaralaštvo širem auditorijumu zahvaljujući gostovanju u dvije emisije na Radio-televiziji Nikšić.

Svi zainteresovani za svog favorita moći će da glasaju do 31. maja putem linka koji je objavljen na društvenim mrežama dva festivala.

Ciljevi konkursa su, ističu njihovi organizatori, afirmacija mladih autora, aktivacija i revitalizacija rok kulture i alternativnih prostora kulture.

- Ujedinjeni smo u misiji da sačuvamo i obnovimo višegeneracijsku tradiciju i nasljeđe rokenrola u Crnoj Gori i gradu pod Trebjesom. Konkursom doprinosimo promociji kandidature Nikšića za UNESCO grad muzike i njegovoj većoj vidljivosti, neposredno pred odluku o tituli Evropske prijestonice kulture 2030. godinezaključuju oni. r. Z.

Pokušavamo da ispratimo jednu ogromnu novu scenu koja je prisutna ne samo kod nas, već i kod komšija - navodi Popović

certnih nastupa, a mi smo tu da to malo promijenimo. Crnogorski bend kao „headliner“ festivala nije mala stvar - priča on.

- Dođite da se naslušate muzike. Imate što čuti - zaključio je Popović. m markoviĆ

ekološki fe STival Popović i njegovi saradnici su za sad zadovoljni brojem stalnih posjetilaca ,,Rockstrikcije“. - Taj broj raste u odnosu na naše početke. Djeluje da smo zavrijedili obostrano povjerenje. Kod nas se sve vidi. Nijesmo mi nikakva misterija. Mi smo rokenrol. Tu nema predaje - istakao je Popović. „Rockstrikcija“, naglašava on, teži ka tome da dobije status festivala od važnosti na državnom i lokalnom nivou. - Naša saradnja sa domaćim partnerima ide ka tome i da postanemo zeleni festival. Dug je proces. Naše aktivnosti, još od početka prvog festivalskog projekta, tj. Festivala kulture Zabjelo, imale su za cilj osnaživanje lokalne zajednice kroz razne vrste akcija na koje smo skretali pažnju. Ovaj put, zajedno sa Savezom izviđača Crne Gore i Agencijom za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, preko platforme „Boranka“ pokušaćemo da obezbijedimo dovoljan broj sadnica za pošumljavanje borove šume na opožarenom dijelu brda Gorica - pojašnjava Popović. Na kraju našeg razgovora, za čitaoce Pobjede imao je i poruku:

Miljenik Holivuda u filmu čuvenog reditelja

NJUJORK - Reditelj Daren Aronofski, poznat po čuvenim filmovima „Rekvijem za snove“ i „Crni labud“, snimio je novi film. Riječ je, naime, o kriminalističkom trileru pod nazivom „Uhvaćen u krađi“. Prvi trejler za ovo ostvarenje, u kom glavne uloge igraju Ostin Batler i Zoi Kravic, objavljen je na zvaničnim kanalima kompanije Soni Pictures Entertainment. Radnja filma bivšeg igrača bejzbola prati Henka Tompsona, kog tumači Batler. On se

neočekivano nađe uvučen u brutalni svijet kriminala na ulicama Njujorka tokom devedesetih godina. Prema zvaničnom sinopsisu, Tompson mora da plovi opasnim podzemnim svijetom koji nikada nije mogao da zamisli, boreći se za goli život u gradu koji postaje sve nemilosrdniji. Pored Batlera i Kravic, u filmu igraju i Met Smit, Redžina King, Vinsent D’Onofrio, Liv Šrajber i drugi. Bioskopska premijera zakazana je za 29. avgust ove godine. r. Z.

PODIGLI LJESTVICU: Janko Popović

Premijera zakazana za 29. avgust 2025.

MERI EDIT DARAM: DVADESET GODINA BALKANSKE ZAMRŠENOSTI

Da li je prije dolaska Srba postojalo kakvih naroda?

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Na Andrijevici, kud sam ja imala da prođem veliko je uzbuđenje vladalo. Jedan se veliki događaj očekivao u malo dana. Govoreno mi je da je meni nemoguće proći za Gusinje, ali prije nekoliko godina, kažu, bilo je drukče. Vidjela sam, da su oni bili dobro izviješteni odnosno bugarskog ustanka, koji se pojavio u Maćedoniji i o kojemu ja nijesam, bez sumnje, mogla znati u onoj svjetlosti u kojoj sam docnije znala. Knjaza Danila rođendan slavio se veličanstveno sa varvarskim igrama i pucanjem, pjevanjem nacionalnih pjesama i potopom od rakije. Pijemo u zdravlje prinčeva, sa željom da uskoro dođe na prijesto u Prizren; želja u tom vremenu, koju je svaki Crnogorac očekivao da se uskoro ostvari. S vladavinom turskom, govoreno mi je bilo je svršeno. Primijetila sam da se ovo govori ima, najmanje 100 godina, ali meni je rečeno da kraj mora doći uskoro i da ću ga ja, uskoro, vidjeti. Međutim vlasti na Andrijevici bile su krajnje nespokojne, zbog toga što ja idem preko granice. Mada ja nijesam bila svjesna toga, u to vrijeme. Oni su znali da me upotrijebe kao tajnog špijuna u srez pećski. Gotovo za 15 godina nije u njega prodro stranac, čak je bilo zabranjeno.

Nijesam imala pojma o opasnosti. Moja dva mjeseca slobode svake godine, ličili su mi na onu jevrejsku basnu za pohođenje glečera, jer čovjeku je izgledalo beskrajno neizdržljivije u svojoj kući, koja mu je izgledala kao zatvor od puta na glečere. Vjerovalo se da ovo zlo, ovaj put može lako prevratiti. Ja sam učinila ovu ekspediciju i možda dobila reputaciju za kuraž koju sam, u stvari, malo zasluživala. Pošto sam ja, upotrijebljena za političke ciljeve, meni je, pokazivano samo veliko-srp-

Osnovna doktrina Veliko-srpske ideje, to je priznati da njihova istorija postoji prije stvaranja srpske istorije čak, da se ne priznaje da su balkanske zemlje imale svoga sopstvenika prije dolaska Srba. Ništa ne ljuti Veliko Srbe više nego kad se tvrdi da je bilo i prije naroda u toj zemlji

sko gledanje na stvari. Plan je bio brižljivo pripremljen, vođa koga su mi odredili, bio je prerušen, govorio je arbanaški i nešto turski.

U Berane, naše prvo stajalište, odmah preko turske granice sretoh prve prigovarače ubistvu. Kaluđera vrlo stare crkve Đurđevi Stupovi i malu grupu ljudi koja se sastojala od divljeg izgleda sveštenika obučenog kao seljaci sa teškim revolverom u pojasu i par školskih učitelja vrlo teško deprimiranih. Oni su očigledno očekivali „nešto“ da se uskoro desi. Ja sam zaključivala, u stvari, da je jedan napad na Tursku planiran sada sa ovom revolucijom i mislila sam da bi Srbi na svoju ruku mogli nešto da učine. U gradu sretoh sinovca Vojvode Gavra tadašnjeg ministra spoljnih poslova u Crnoj Gori, jedan dekadentski tip mladića koji uči u Carigradu, gdje je bio u Zavodu, pa je za vrijeme odmora došao kući. Crnogorci, iako uvijek izražavaju mržnju

Srbi vladaju sa odvratnom brutalnošću spram stanovništva koje su pripojili 1878. godine, jer su na gomile taj svijet izgladnjeli i istjerali veliki dio iz zemlje. Zbog ovoga veliki je dio njih propao zbog oskudice i zapuštenosti

protiv svega turskoga, nikad ne propuštaju priliku da pošalju svoga sina na vaspitanje – besplatno u neprijateljsku prijestonicu. Njegova konverzacija, iako zauzimaše pozu da pokaže da je moderan, samim tim pokazivaše da Carigrad nije baš bio zgodno mjesto za dječake da idu u školu. On je bio bijesan na mene što sam se usudila da kritikujem srpsko ubistvo. On je govorio da nije vidio većeg neprijatelja srpskog naroda od mene i da će me dostaviti svome stricu – prijetio mi je. Ostavljajući Berane ja se pustih u arbanašku zemlju. Ova zemlja milozvučno nazvana Stara Srbija, prema faktima, bila je srpska samo kratko vrijeme.

Srbi ili pravilnije njihovi slovenski preci slivali su se na Balkansko poluostrvo u velikim hordama u VI i VII vijeku i osvojili domorodačko stanovništvo Arbanase. Mada su svim sredstvima radili da ih istrijebe nijesu uspjeli u tome. Domaće stanovništvo, mogu sigurno kazati, nikad nije bilo istrijebljeno. Arbanasi su čudnovato tvrdi u čuvanju svojih običaja. Oni su se povukli u svoja tvrda brda, borili se okrenutih leđa, tako da uprkos napora da ih srbiziraju očuvali su svoj jezik i ostali stalno vjerni zapadnoj crkvi. Srbija je dostigla njenu najveću slavu pod Carem Dušanom. Poslije njegove smrti u 1356, ostavljajući nesposobnog nasljednika na upravu

heterogene carevine, koja se držala zajedno za vrijeme njegove 20 godina vladavine, feudalni srpski glavari borili su se jedan protiv drugoga za premoć i carevina je pocijepana na komade. Arbanasi se odvojiše od te mase odmah u kneževinu pod Balšom i od toga vremena Arbanija nije nikad potpala potpuno pod srpsku vlast. Turska osvajanja slomila su Srbe i Arbanasi su povećali svoju vlast. Mi ovdje ne možemo iznositi istorijske stvari u pojedinostima, dosta je kazati da u 1679 Srbi nalazeći sebe nesposobne da se odupru napredovanju Arbanasa i moći Turaka napustili su tu oblast. Vođeni svojim patrijarhom Arsenijem na hiljade se familija iselilo u Austriju koja je spasla srpski narod. Od tog vremena izlivali su se Arbanasi po tim krajevima i naseljavali zemlje svojih starih.

Od Berana naš put je vodio kroz Arnautluk. Prošli smo kroz Rugovo, za koje sam docnije doznala da je ovo jedan od najopasnijih krajeva u Turskoj carevini i da preko 20 godina ovuda strani putnik nije prošao. Ovdje se moglo vidjeti grubih drvenih džamija pokraj puta. Mi stadosmo. Narod je bio prijateljski prema nama i nuđaše nas kafom. Ja sam malo tada mislila o tome da će ovo mjesto, u malo vremena, biti pozornica jednog odvratnog klanja od strane Crnogoraca na sliku vremena Vladike Danila

Stigli smo u Peć poslije 6 sati teškog puta i zakucali na vrata srpske patrijaršije duboko pošto je noć pala. Odavde se srpski patrijarh sa Srbima povukao u Austriju prije 200 godina. Moj dolazak je bio udarac groma i za crkvene i za turske vlasti, koje su zabranjiva-

le strancima ulazak u srez i zatvarali glavni put, a još su mogli manje zamisliti da će neko biti toliko sulud da dođe od strane Crne Gore pa preko Rugove ovamo. Cio okrug bio je pod vojnom okupacijom. Oko 30.000 turske vojske stanovalo je u blizini i razumjela sam da je veliki dio njih već skoro učestvovao u borbi. Kratko, pozicije su bile takve da poslije dva i po vijeka su Arbanasi polako ponovo okupirali zemlje svojih ilirskih predaka i potiskivani natrag ono malo Srba, a poslije Berlinskog Ugovora borili se da iščupaju malo autonomije od Turske i da im se prizna nacionalnost. Cio okrug je ubrajan u budućoj Arbanaškoj državi, predlagana i obilježena od Lorda Gošena i Lorda Ficmorisona 1880. Peć, Đakovo i Prizren bili su centri Arbanske Lige. Britanska Uprava donijela je izvještaj u avgustu 1880 o velikoj većini Arbanasa u čitavom okrugu. „Arbanasi su brojno daleko jači od Srba, koji nijesu brojniji ni na Kosovu ni u Novopazarskom Sandžaku. Arbanaška populacija u vilajetu Kosovo u zadnje vrijeme je još više povećana poslije Berlinskog Ugovora, sa dolaskom mnogih izbjeglica iz okruga koje je posjela Srbija i koji su ranije isključivo bili naseljeni stanovništvom od 20 plemena Gega koji su se pokrenuli iseljavajući se iz Gornje Arbanije.“

Osnovna doktrina Veliko-srpske ideje, to je priznati da njihova istorija postoji prije stvaranja srpske istorije ili, čak, da se ne priznaje da su balkanske zemlje imale svoga sopstvenika prije dolaska Srba. Ništa ne ljuti Veliko Srbe više nego ako se ko pozove na istoriju u pogledu druge rase i da se prizna ili tvrdi da je bilo i prije naroda u toj zemlji i da je u svakom slučaju Velika Srbija Stefana Dušana trajala jedva 200 godina. U smatranju ove teorije da je najveći dio Balkanskog poluostrva prirođeno pravo Srba (koji počinju dolaženje u ove krajeve najranije u četvrtom vijeku) Srbi vladaju sa odvratnom brutalnošću spram stanovništva koje su pripojili 1878 jer su na gomile taj svijet izgladnjeli i istjerali veliki dio iz zemlje. Zbog ovoga veliki je dio njih propao zbog oskudice i zapuštenosti. (Nastavlja se)

Andrijevica - Ludvik Kuba, 1890. godina

Peć početkom prošlog stoljeća

Staro Berane

Subota, 24. maj 2025.

Dana 23. maja 2025. u 70. godini preminuo je naš dragi

PAVLE – MIKAN Mirkov IVANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 23. maja od 11 do 16 časova i 24. maja od 11 do14 časova, kada posmrtni ostaci kreću za mjesto Liverovići gdje će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju u 15 časova.

OŽALOŠĆENI:

supruga MILIJANA – MIKICA, đeca IVANA i SEKULE, sestra LJILJA, braća DRAGUTIN – BUTO i ŽELJKO, snahe JULKA i BOSA, stric SEKULE, tetka MILICA, ujak NENAD, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične, braća i sestre od stričeva , ujaka , tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 23. maja 2025. poslije duže bolesti preminula je u 52. godini naša draga

IRENA STOJKOVIĆ

rođena MATOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 23. maja od 11 do 16 časova i 24. maja od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

otac DUŠKO, majka GORDANA, brat MILAN, suprug ARANĐEL, kćerka SARA, sin BOGDAN, snaha TAMARA, stric SLAVKO, tetke i strine sa porodicama i ostala rodbina MATOVIĆ i STOJKOVIĆ

Dana 22. maja 2025. godine preminula je naša voljena

VASILJKA Pavlova VUČKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice

OŽALOŠĆENI: ćerke LIDIJA i LJILJA, unuke KATARINA, DRAGANA, ŽELJANA i JOVANA, zetovi NIKŠA i RADAN

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je naša draga

VASILJKA MAGDELINIĆ 1940–2025.

Preminula 22. maja 2025. u 86. godini. Sahrana će se obaviti u subotu 24. maja u 12.30 časova na groblju u Jagodini.

OŽALOŠĆENI: Sin VUKOTA, ćerke NATAŠA i TATJANA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

Dana 21. maja 2025. godine preminuo je naš voljeni

dr VUKAJLO – MIŠO GLUŠČEVIĆ viši naučni saradnik

Po izričitoj želji pokojnika sahrana je obavljena 22. maja u 13 časova u krugu najuže porodice na groblju Čepurci u Podgorici.

Kuća žalosti: Bulevar Džordža Vašingtona br. 18, Podgorica.

OŽALOŠĆENI: supruga NEVENKA, kćerka SANJA, unuk BENJAMIN i unuka ANASTASIJA, zet SAŠA, sestra LJUBICA i brojna rodbina GLUŠČEVIĆ, BOGOJEVIĆ i ŽUGIĆ

772

Posljednji pozdrav dragoj

STOJKOVIĆ

и 24. маја од 9 до 14 часова. Сахрана ће се обавити на Новом гробљу у 14 30 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга СНЕЖАНА, ћерке СВЕТЛАНА и БОЈАНА, унук БОГДАН,

САЊА и ЈЕЛЕНА, братанић ПРЕДРАГ, сестре од стрица ДЕСА и ВУКИЦА, браћа од ујака ВЕЉКО и ДАРКО,

Striko SAVO

Posljednje zbogom uz ljubav i poštovanje.

Bratanična ANA KADIJA sa porodicom

IVANKA Slavkova ZARUBICA

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam uvijek poklanjala. Sjećanje na tebe će živjeti dok smo mi živi. Počivaj u raju sa anđelima. Tvoji: ZORICA, SARA, SOFIJA, BOJAN i MILORAD

Posljednji pozdrav dragoj snahi

Tiho, odmjereno i dostojanstveno si živjela. Tiho si i otišla.

SEKA PAPOVIĆ sa porodicom

752

IVANKI ZARUBICI

Tvoja dobrota, osmijeh i toplina zauvijek će ostati u našim srcima. JELISAVKA i RADOSAV ČUPIĆ 753

IVANKA ZARUBICA

Draga ujna, zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj dobroti, osmijehu i toplini koju si nesebično dijelila. Uspomena na tebe živjeće vječno u našim srcima TANJA, SANJA i MARINA sa porodicama

754

IRENI

VUKAJLO – MIŠO GLUŠČEVIĆ

Otplovio si tamo gdje se bolje čuju šapati duša...

Sada si sa Đorđem, na čije si ruke čekao toliko dugo.

Spojio si se s njim u vječnom zagrljaju, gdje nema boli, samo svjetlost koja prepliće vaše dvije duše.

Bio si pravi borac kroz život, suočavao se s izazovima s hrabrošću i dostojanstvom.

Tvoje riječi – tihe, ali čvrste kao granit – uvijek su znale smiriti vihore u meni.

„Ne boj se“, govorio si, „svaka se oluja smiri“.

A sad, kad si ti postao tišina iza oluje, ostaje mi tvoj glas kao šapat u vjetru.

Neću nikada reći zbogom, čuvaću te u džepu svog srca. Hvala ti što si me naučio da ljubav nema obrisa, da traje i kad nas tijela više ne drže.

Sada si svugdje – u jutarnjoj kiši koju si volio, u osmijehu tvog unuka i pogledu tvoje unuke.

Spavaj mirno, dragi moj svjetioniče.

Sastaćemo se opet, negdje gdje more susreće nebo, a oluje su samo uspavane pjesme.

Tvoja kćerka SANJA

Dragi taste,

VUKAJLO – MIŠO GLUŠČEVIĆ

Kad bih trebao opisati Vašu prisutnost u jednoj rečenici, rekao bih: bili ste potpora koja nije dopuštala da se ruševine života sruše na nas, i iskra smijeha koja je palila svjetlo čak i kad je noć bila najgušća. Vaše ruke – uvijek spremne da podignu, Vaš duh – vječni alhemičar koji je od običnih trenutaka stvarao čaroliju.

Sjećam se kako ste u najnapetijim situacijama, umjesto panike, ubacivali šalu koja je raspršivala oluje. Bili ste majstor balansa: znali ste kad treba čvrsto stajati, a kad treba razbiti tegobe smislenom doskočicom. Naši razgovori nisu bili samo razmjena riječi, već terapija smijehom i šapatom podrške – kombinacija koja je liječila i najdublje ogrebotine.

Obećavam Vam da ću nastaviti da čuvam naše na Vaš način: podići obrvu kad se sve čini ozbiljnim, i nasmijati se usred haosa, jer ste me naučili da je humor čamac koji nas nosi preko bujica.

Znam da ćete nas gledati s visine – ne kao pasivni promatrač, već kao nevidljivi saveznik. A ako ikad zaboravimo da se nasmijemo usred haosa – pošaljite nam neki znak. Ili iznenadni nalet hrabrosti kad je najmanje očekujemo. Mi ćemo znati.

Sa zahvalnošću što sam bio dio Vaše priče, SAŠA, SANJA, BENJAMIN i ANASTASIJA

VUKAJLO – MIŠO GLUŠČEVIĆ

U ovom neminovnom trenutku, želim se osvrnuti se na ono što je činilo srž tvog bića: neumoljiva borba i dostojanstvo koje se nije pokolebalo čak ni kad su oluje života bile najžešće. Naš zajednički put nije bio puki niz događaja, već priča o tome kako se čovjek suprotstavlja talasima nemila, koračajući ranjenog srca, ali podignute glave. Svaki tvoj korak bio je odjek borbe za svjetlost u svijetu koji je često bio mračan. Nisi prihvatao sudbinu pasivno – prkosio si joj, preoblikujući je u priliku da dokažeš snagu svog duha. Naša zajednička postignuća nisu samo tragovi u pijesku vremena. To su kameni stubovi –svaki simbol tvrdoglave odluke da se izgradi nešto veće od nas samih.

Tvoja snaga ostaje s nama – kao vatra koja ne prestaje gorjeti, kao sjena koja štiti od očaja. U našim sjećanjima, u svakom izazovu koji prionemo riješiti, bićeš sa nama.

U tvom društvu sam naučila da je vrijeme najdragocjeniji dar koji ljudi mogu jedni drugima pokloniti. Hvala ti!

Supruga NEVENKA

VUKAJLO MIŠO GLUŠČEVIĆ

Posljednji pozdrav velikom i dragom prijatelju. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. Porodica

Posljednji pozdrav zetu, pašanogu i tetku

VUKAJLU – MIŠU GLUŠČEVIĆU

Počivaj u miru sa tvojim i našim Anđelima.

NATAŠA, MILIVOJE, RADAN i DAMJANA sa porodicama

Tužan oproštaj od dragog kuma

DRAGAN MILIČKOVIĆ

Hvala ti, dragi kume, na iskrenom druženju i kumovanju. Pamtimo i tugujemo… ČEDO i NENA MARINOVIĆ sa djecom

Opraštamo se od dragog prijatelja i kuma

VELJKA

S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava. MIHAILO POPOVIĆ sa porodicom

745

777

JABLAN

Sa bolom u duši i tugom u srcu opraštamo se od našeg dragog prijatelja LJUBA

Počivaj u miru, dragi PAŠO. SLAVKO STIJEPOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem

LJUBOMIRU D. ČARAPIĆU

Hvala ti za naše lijepo druženje. Ponosni smo što smo te znali i imali.

STOJANKA i MILUTIN MILANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki i babi

MILEVI MINJI BARAĆ rođenoj KNEŽEVIĆ iz Ulcinja

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MIJU JANJUŠEVIĆU

Od BRANKE MILIĆ, SVETLANE, DUNJE i BRAJANA SEKULIĆ

Posljednje zbogom našem voljenom i nezaboravnom zetu

BOŠKU Novovu DRAGNIĆU

Posljednji pozdrav dragoj

ADRIJANI

Tugu i bol ne možemo napisati riječima, ostaje nam velika praznina tvojim preranim odlaskom. Ostaćeš vječno u našim srcima. Tetka DRAGANA – GAGA i tetak SLOBO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom BOŠKU

od RATKA ĆOROVIĆA sa porodicom

Dobri naš Boki, zašto nas napuštaju i odlaze dobri ljudi za koje smo bili vezani čitavog svog života? Bio si nam podrška, a tvoji savjeti nam bili ne kao zeta, nego kao brata u svim životnim nedaćama koje život nosi.

Nedostajaćeš nam i počivaj u miru tvojeg i našeg Morakova, uvijek od nas voljen, poštovan i nikad zaboravljen, dragi naš Bole.

Voljela si sve nas kao najrođenije. Tvoju plemenitu dušu i veliko srce nećemo zaboraviti dok postojimo.

Sahrana drage nam pokojnice obavljena je u ponedjeljak 19. maja 2025. godine u Novom Sadu.

Sa tugom i sjećanjem,

Sestrična BOSA DRAGAŠEVIĆ sa sinovima LJUBIŠOM i MLADENOM sa porodicama 805

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki i babi

MILEVI MINJI BARAĆ rođenoj KNEŽEVIĆ iz Ulcinja

Bolna je praznina koju nam ostavljaš tvojim odlaskom. Nedostajaće nam tvoja pažnja i dobrota koju si nam nesebično pružala.

Počivaj u miru, pamtićemo te po plemenitosti dok smo živi.

Od tvojih NENADA i PREDRAGA ĆOROVIĆA sa porodicama

BOŠKO DRAGNIĆ

Otišao si tiho, kako si i živio – dostojanstveno, s ljubavlju prema svima nama. Bio si oslonac porodice, mudra riječ kad je trebalo, topla ruka podrške u teškim trenucima, a osmijeh koji je grijao naše dane sada će nam beskrajno nedostajati. Tvoja snaga, dobrota i bezuslovna ljubav ostaviće neizbrisiv trag u našim životima. Zauvijek ćemo te čuvati u srcima. Počivaj u miru.

Supruga VERA, sin DRAGAN, snaha VESNA i unučad DAVID i UNA

Opraštamo se od našeg voljenog svaka i tetka BOŠKA Novovog DRAGNIĆA

Sve riječi i sve priče ne mogu izraziti našu zahvalnost i tvoju dobrotu prema nama. Ostaćeš u našem sjećanju kao primjer časnog čovjeka čiju dobrotu nikad nećemo zaboraviti.

Boki, počivaj u miru koji si zaslužio časnim životom i djelima kojima si zavrijedio naše trajno sjećanje i poštovanje.

Od tvojih LJILJANE, MILETE i MILICE RAŠKOVIĆ

Sestričić ZORAN LAKOVIĆ sa porodicom

797

799

BOŠKO DRAGNIĆ

Dragi tata, tvoju dobrotu, snagu i osmijeh zauvijek ćemo pamtiti. Bio si oslonac, primjer i svjetlo u našim životima. Tvoja ljubav će nas voditi i dalje, a uspomene na tebe zauvijek će živjeti u našim srcima.

Nedostajaćeš nam svakog dana.

Od kćerke SNEŽANE STANIŠIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu

BOŠKU DRAGNIĆU

Porodica pok. PUNIŠE MUŠIKIĆA

Dragi tata

BOŠKO DRAGNIĆ

Tvoje plemenito srce, tople riječi i nesebična briga ostavili su neizbrisiv trag u našim životima.

S tobom smo naučili šta znače snaga, dostojanstvo i bezuslovna ljubav.

I kada više nisi tu, tvoje prisustvo osjećamo u svakom trenutku. Zauvijek ćeš biti s nama - u mislima, pričama i svakom otkucaju našeg srca. Nedostaješ beskrajno.

Od kćerke IVANE sa porodicom

Posljednji pozdrav. Tvoji RASTOČANI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Brat ŽELJKO

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

MIKANU

Riječi ne mogu opisati bol koji izaziva ovaj prerani rastanak. Počivaj u miru, dobra dušo, neka ti vječni mir donese spokoj koji si zaslužio.

783

Posljednji pozdrav dragom zetu

VESKO i MILANKA DELIBAŠIĆ

Posljednji pozdrav dragom i voljenom bratu, stricu i đeveru

MIKANU

Ponosni na tebe i tvoj životni put, nastavljamo dalje onako kako si nas učio. Počivaj u miru, neka ti je laka tvoja crnogorska zemlja.

Dragom bratu

742

748

Porodica pokojnog DRAGANA IVANOVIĆA 787

BUTO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom kumu

Koračao si kroz život sa osmijehom na licu, prkoseći najtežim trenucima.

Tvoj smijeh i vedar duh bili su naša snaga. Hvala ti za svu nesebičnu ljubav koju si nam svakodnevno pružao. Nedostaješ nam već sad...

Tvoji: MIKICA, IVANA i SEKULE

MIKANU

Tvoje poštenje, tvoja riječ i tvoja dobra duša ostaju zauvijek u mom sjećanju.

749

Tvoj lik, dobrota, smijeh, plemenitost i vedar duh ostaće zauvijek u našim srcima. Sestra se s tobom ne oprašta, već te samo ispraća da ti se duša odmori. Nek te anđeli čuvaju.

Sestra LJILJA, ŽARKO, SLAĐANA, ANĐELA i ANASTASIJA

Posljednji pozdrav

MIKANU IVANOVIĆU

Kad odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide kasnije. Neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio.

MILOŠ DELIBAŠIĆ sa porodicom

741

PAVLU – MIKANU IVANOVIĆU

PAVLE – Mikan IVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom Mikanu, koga smo mi mnogo voljeli. Tetka MILICA sa porodicom

Kum BANE MILATOVIĆ

Bratu

MIKANU

Bratu

MIKANU

PAJO

Dragi naš

Subota, 24. maj 2025.

Dragi naš

NOŠA

Bio si porodica, oslonac i prijatelj. Takvog ćemo te i čuvati. Mirno spavaj.

720

NOVAK

ŠARANOVIĆ

Teško je reći – opraštamo se. Tugovati ćemo, pamtiti te i nositi u srcu kao najrođenijeg. BORO, BORKA i SAŠA ĐIKANOVIĆ 776

ZORAN, TANJA, ANA i IVO ĐIKANOVIĆ 785

Posljednji pozdrav našem kumu

NOVAKU ŠARANOVIĆU

Počivaj u miru, naš dragi Kume. Nama ostaju uspomene i sjećanje na lijepe trenutke naših susreta.

715

MILAN – MIŠO SKROBANOVIĆ sa porodicom iz Zagreba

Voljeni naš brate, kika, đeveru i đede,

BRANKO Stevov ROGANOVIĆ

Svojim odlaskom si ostavio ogromnu prazninu u životima svih nas.

Tvoje riječi, osmijeh i pogled još odjekuju među nama, a tišini ne damo da ih nadjača. Bio si naš ponos, naša mirna i vedra luka, oslonac i dio svega što zovemo dom.

S ponosom ćemo te uvijek spominjati i vječno te sačuvati od zaborava.

Počivaj u miru!

S neizmjernom ljubavlju i bolom,

Tvoj brat GOJKO, sestra MILOJKA, sinovci DEJAN i DARKO, snahe ZORICA, ZLATANA i NAĐA, unučad ANDRIJA i ANDREA

789

Angelinina ljubav

NOVAK ŠARANOVIĆ

Laka ti napaćena crnogorska zemlja, Junače. Hvala za pošteno kumstvo. Tvoja i naša Angie će čuvati za oboje divne unučiće.

Sa velikom tugom opraštamo se od tebe, dragi naš

NOŠI

Tvoje plemenito srce i osmijeh ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Počivaj u miru

Posljednji pozdrav

VLADAN i MITAR sa porodicama

BRANKU ROGANOVIĆU

Tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo od zaborava. Hvala ti za sve što si uradio za nas. MIĆA i LJUBA KALUĐEROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

BRANKU Stevovom ROGANOVIĆU

Dragi Banjo, Oprosti što mi bolest ne dozvoli da te ispratim i ožalim onako kako si nam bratskom ljubavlju i pažnjom zaslužio.

Počivaj u miru. Porodici najiskrenije saučešće.

DRAGAN i SLOBO ROGANOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav mom bratu od strica

SLOBU BOGIĆEVIĆU

Bio si dio

767

738

Posljednji pozdrav

BRANKO ROGANOVIĆ

779

733

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Počivaj u miru.

BOŽO MILJENOVIĆ sa porodicom

Tvoj častan život, Bano, i dobrota zaslužuju vječnu ljubav i poštovanje. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

STANKA ROGANOVIĆ sa porodicom

795

Vrijeme provedeno sa tobom ostavilo je neizbrisiv trag u našim srcima. Vječno ćemo te pamtiti po dobroti i čuvati od zaborava. PAVIĆ i ZORKA

našeg života, Hvala za beskrajnu dobrotu i plemenitost. Čuvaćemo te od zaborava. Neka tvoja čista duša nađe mir u carstvu nebeskom

Tvoja sestra DRAGINJA MALOVIĆ

MILA KASALICA

Dragi

BANO

BRANKU ROGANOVIĆU

24. maj 2025.

Posljednji pozdrav dragom

Počivaj u miru.

SANDRA VUČINIĆ sa porodicom

NIKOLA TURČINOVIĆ sa porodicom

Dušu anđela ne ubi bolest. Osmijeh tvoj ne ugasi starost. Ljepotu tvog postojanja na ovom svijetu, nema u opisu ni jednog pjesnika.

Neraskidivu vezu između nas dvije, neće pokidati smrt.

Uvijek će tvoja staloženost i lijepa riječ, biti moj mir.

Tvoja vjera u dobro, smirivaće moje bure.

Tvoj pogled u mom srcu, vraćati na pravi put.

Živjećeš u svemu lijepom u mom životu.

Tihi glas u mojoj glavi – „znam, biće to dobro Moja polovino duše. Moj najbolji prijatelju.

Tvoja LJILJA

Svom prijatelju

SAVU PAVLOVIĆU

Za sjećanje koje neće prekriti zaborav.

780

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku BRANKU

Od sestre STANKE i sestrića PEĐE i IVANA BORILOVIĆ

Dragom prijatelju BRANKU ROGANOVIĆU

769

Čast nam je bila imati te za prijatelja. VOJO KASOM sa porodicom 781

Znamo da životni put ima svoj kraj, ali se teško pomiriti sa time da nećemo čuti taj blagi glas, osjetiti zagrljaj, poljubiti to drago lice, čuti savjet zlata vrijedan. Što je kraj spram svega što si nam dala i čemu nas naučila? Naše prve korake, riječi, prva slova, duge zimske razgovore uz najdraži miris tvoje kuće. Ti ćeš biti više od sjećanja. Ti si simbol našeg djetinjstva. Zauvijek naš bakutaner. Volimo te do neba gdje ćeš biti zvijezda sa najljepšim sjajem i znamo da ćeš i tamo paziti na nas.

ŽEKICA i JOCA

Dana 24. maja 2025. godine navršilo se četrdeset dana od kada je svoj častan i ispunjen život okončao naš

774

764

RAJKO BOGOJEVIĆ

Bio je naše utočište, naša sigurna luka, naš tihi junak, nenametljivi i postojani oslonac, plemeniti i brižni otac, đed i svekar.

U našem sjećanju i našim srcima ostaju trajno urezane toplina i ljubav kojima nas je obasipao.

Posljednji pozdrav dragom BRANKU

Od porodice KLAĆ

768

Posljednji pozdrav dragom komšiji BRANKU

Posljednji pozdrav, za tebe olakšanje, za nas duboka praznina. Težak život nije umanjio snagu tvojih djela. Tvoja veličina i ljudskost ostala je zabilježena među sve koji te znaju. Sjećanja na tebe živjeće kroz generacije tvojih đaka. Za nas dvije, anđeo čuvar. Tišina jača od najjačeg zvuka. Sada počivaj uz svog Pavla i nađi svoj mir. Sahrana je obavljena u krugu porodice.

Tvoje ćerke, LIDIJA i LJILJA, unuke KATARINA, DRAGANA, ŽELJANA i JOVANA, zetovi NIKŠA i RADAN

756

Dana 24. maja 2025. je 15 godina od smrti našeg voljenog

DRAGO KASALICA

Tužan je ovaj 24. maj, jer nas podsjeća na rastanak sa tobom, dragi Tata.

Ni dani ni godine koje prolaze ne mogu izbrisati sjećanje na Tebe. Nedostaješ nam za sve porodične trenutke koje život donosi.

Tata, bio si i ostao naša snaga, naša sigurnost, naš ponos, naš uzor.

Tuga se kroz godine pretvorila u zahvalnost i privilegiju što smo Te imali kao roditelja, što smo Te voljeli i što smo puno toga naučili od Tebe, što nam danas olakšava životno bitisanje.

Malo je riječi kojima možemo iskazati zahvalnost iskrenim kumovima, prijateljima i rođacima koji Te često pominju sa sjetom evocirajući svakodnevno uspomene.

DRAGOSLAV ŠUŠTER i NEĐELJKO – NECKO ĐUROVIĆ

ALEKS

DRAGAN, MAJA, JELENA, DANILO i PETAR

KASALICA VELJO, LJUPKA, NINA, ANJA i

VASILJKA Pavla VUČKOVIĆ

793

Naša

BAKO

Neka tvoja duša nađe mir i spokoj.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Porodica TODOROVIĆ

MAJKO

759

Petnaest godina

DRAGO KASALICA

Nijesmo Te mogli sačuvati od smrti, ali Te čuvamo od zaborava.

Volimo te, Tata.

KASALICA BATO, JELENA i MATIJA 763

Tri godine je od smrti našeg supruga, oca i đeda

BORA MILOŠEVIĆA

Tuga za tobom, neće nikada proći!

Pamtićemo te po časnom životu i dobroti i bićeš zauvijek naš ponos!

Vole te

tvoji: STOJKA, TAMARA, TANJA, IVAN i DANILO

Petnaest godina

DRAGO KASALICA

Dragi Đede, nedostaje nam sve Tvoje.

Utabao si nam stazu života i olakšao put po istoj, ali si nam zadao i težak zadatak koji do sada izvršavamo uspješno, onako kako bi ti, đede, želio! Volimo te najviše.

Unučad ili kako ti reče „tvoji pilići“ NINA, ANJA, ALEKSA i MATIJA

Petnaest godina od smrti

DRAGO KASALICA

Čuvamo Te u srcima, mislima i svakodnevici, mirno tiho i dostojanstveno baš onako kakav si Ti bio, a bio si i ostao naš ponos i uzor.

KASALICA NATA i VLADAN

758

PREDRAG – ŠUĆO STOJANOVIĆ

Prošla je tužna godina od kako nijesi sa nama, ali ne donosi zaborav. Počivaj u miru

LJUBINKA, KOKO I PEĐA

PREDRAGA ŠUĆA STOJANOVIĆA

Nijesmo te mogli sačuvati od bolesti, ali ćemo te čuvati od zaborava. Tvoj častan život, iskrena duša i dobrota zaslužuju vječno sjećanje. TVOJA PORODICA

Sjećanja ne umiru.

Tvoji MLADEN, LIDIJA, DAVID i ANĐELA

23. maja 1990, neraskidivo povezane do posljednjeg dana, otišle su u vječnost

MOJA MAJKA i TETKA

REMZIJA FERIDA

BULIĆ VODOPIĆ rođ. ŠARKIĆ rođ ŠARKIĆ

Žive uspomene na njih, na maminu beskrajnu dobrotu i blagost i tetkin britki um i duh S ljubavlju,

Dvije su godine od smrti našeg

RADOJA Božova RADENOVIĆA

Prođe i druga godina u tihoj sjeti i tuzi. Ti si, Rašo naš, rođen da bi živio vječno. Tugujemo za tobom, tvojom veličinom, tvojom dobrotom, tvojim činjenjem koje je bilo naša sigurnost, naš granitni oslonac…Tugujemo s ponosom jer si nam ga ti stekao.

Srijećemo te u sjećanjima u kojima ćeš živjeti dok je nas...!

Nemjerljivo zahvalni što smo te imali, što si bio naš! Počivaj u miru.

Neka ti je vječna Slava i Hvala!

ZAHVALNA PORODICA

Dvije su godine od smrti našeg

RADOJA Božova RADENOVIĆA

Otkide se niska od đerdana.

Smrt je nepobjediva, ali nemoćna pred sjećanjem.

Naša sjećanja, brate naš, ponosu naš, trajaće dok i mi budemo trajali… Počivaj u miru.

Vječna ti Slava i Hvala!

Sestre MILA, MILOJKA – NANA i SUZANA sa porodicama, braća MIHAILO – MIŠO i MLADEN sa porodicama

714

775

Godina je od smrti našeg dragog

ALMA 719

Voljeni brate i ujače

МИЛЕВА ТОМАШЕВИЋ рођена МЕРДОВИЋ 1939 - 2024.

Стани туго и сакриј се, У крошњама липе старе, Замириши и сачувај, Успомене, споменаре... Пољанама звижди вјетре, Носи неке срећне дане, У долини, крај потока, Мирис

Navršava se godina od kako nas je napustila naša voljena

SNEŽANA ĆOSOVIĆ rođena MARKOVIĆ

Teško je koračati životom bez tebe, ali koračamo onom životnom stazom koju si za nas utkala. Tu si sa nama i u našim srcima. Nedostaješ, najbolja majko i sestro.

Vole te tvoji najmiliji RATKO, STEVAN i SAŠA

Prošle su dvije godine od tvog odlaska, naša

SLAVKA KATNIĆ

Tvoje prisustvo je ostalo u našim srcima, a tvoj osmijeh u našim uspomenama. Nedostaješ nam, ali tvoja ljubav nas vodi.

Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji: DUŠKO, VESNA, ANA i MILICA

Godina je od kad su nas napustili

JAGA i MILJA BAROVIĆ

Vrijeme prolazi, a sjećanja na vas ne blijede. Hvala vam za ljubav i dobrotu kojim ste nas obasipali

GORAN, VESNA, SNEŽANA, MARKO, BALŠA, MINA I MIA

773

725

Dvije godine od smrti naše majke, bake, svekrve

SLAVKA KATNIĆ

Nismo te mogli sačuvati od bolesti, ali te čuvamo od zaborava.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima

Tvoji: VLADO, SLAĐA, MAŠA i NIKOLA

Godina je od smrti naših dragih

BAROVIĆA

sestre zeta

Godina prođe, a ljubav i sjećanje na vas ostaje zauvijek, ne samo ovaj dan već svi dani pred nama biće uspomena vezana za vas.

732

JAGLIKE MILJE

Vaši SLOBO I DŽANA

Subota, 24. maj 2025.

Navršava se godina od smrti našeg voljenog đevera i strica

MALIŠE MALOVIĆA

Svojim časnim i dostojanstvenim životom učinio si da te se sa ponosom sjećamo, s ljubavlju čuvamo uspomene i da te po dobru pamtimo.

Tvoji: OLGA, DARINKA, ZDRAVKO I ŽELJKO sa porodicama

SAVO OBRADOVIĆ

1951–2015

Deset godina od kada nas je napustio naš voljeni suprug, otac i đed. Bol za tobom nije prošao ni nakon toliko godina u našim sjećanjima. Živjećeš vječno.

SUPRUGA SA DJECOM i njihovim porodicama

Prođoše dvije godine od smrti našeg dragog oca i đeda

DRAGOMIRA DRAGA Mirkovog ŠLJUKIĆA

Veliku prazninu u našim životima ostavio si svojim odlaskom. Nedostaju tvoji pozivi, savjeti, tople riječi koje niko nije umio uputiti kao ti. Ostaju nam najsjajnije uspomene na tvoj lik i djelo kao i amanet kako ljudsko biće treba putovati kroz život da bi postao ČO'JEK!

Tvoji MILANKA, SAVO I VUK

729

SJEĆANJE NA NAŠE DRAGE otac majka otac i brat

IN MEMORIAM

MIODRAG - MIJO R. STANOJEVIĆ 24.5.1995–24.5.2025.

Trideset godina živimo bez tebe...

Svako proljeće otvara ranu koja nikada ne može zarasti. Koliko bi sve lakše bilo da si bio tu... ali život piše svoje romane. Čuvamo svaku uspomenu na tebe i sjećamo se svakog momenta provedenog sa tobom. Nedostajao si, nedostaješ i nedostajaćeš za sve što dolazi, jer sa tobom je otišla naša sigurnost i oslonac.

Vole te LJILJA, DIJANA i DRAGAN

Danas, 24. maja 2025. godine, navršava se godina otkako nije sa nama naša voljena

DINKA MILOVANOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina zbog tvog odlaska ostaju. Nedostaješ nam svakoga dana, u svakom trenutku.

Čuvamo te s ponosom i zahvalnošću što smo te imali.

Navršava se godina od smrti naše drage

BLAŽO JELENA BRANKO 1901–24.4.1985. 1911–10.1.1987. 1938–22.5.2015.

snaha zet

SLAVICA RADE KNEŽEVIĆ 1942–16.11.1993. 7.5.1966–26.6.2021.

Tužno sjećanje na svoje najmilije Porodica GVOZDENOVIĆ

U našim srcima ostaješ da živiš kroz najljepše uspomene i sjećanja.

Dana 25. maja u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Umjesto četrdesetodnevnog pomena dajemo prilog kao podršku osnovnom obrazovanju novih generacija

RADOJKO KNEŽEVIĆ 7.4.1966–26.6.2021.

Dana 26. juna 2025. navršavaju se četiri godine od smrti supruga, oca i đeda. Sjećanje sa tugom i bolom.

DARINKE – DARE SIMOVIĆ Čuvamo te od zaborava.

Tvoj sin RANKO sa porodicom

Supruga LJILJANA, ćerke DANIJELA i SARA 762

Dragom bratu, stricu i djeveru MIRKU SRZENTIĆU 1952-2025.

Brat ZORAN, snaha SONJA , sinovci MARKO i VELJKO

755

765

MIRKO Milivoja VLAOVIĆ

TVOJI NAJMILIJI

Subota, 24. maj 2025.

Dana 26. maja 2025. godine navršavaju se tužne tri godine od kako nas je napustila naša draga, cijenjena i mnogo voljena

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ

Draga Deso, tvoj odlazak je ostavio veliku ranu na našim srcima i ona nas boli kao onog dana kada si otišla. Tri godine su prošle duge kao sama vječnost.

Ko nije imao Blagoslov da te upozna ostao je uskraćen za veliku ljubav, posvećenost svakome od nas, pravičnost i čovječnost koja je krasila tvoju ličnost. Tvoja brižnost još uvijek lebdi nad nama i kao da nas čuva u ovim teškim vremenima bez tebe. Počivaj u miru, draga naša Deso. Ti znaš da te nikada nećemo prežaliti i zaboraviti!

Povodom tri godine od odlaska naše neprebolne, plemenite i voljene

Dese, najuža porodica će obići njenu vječnu kuću, gdje će položiti cvijeće i suzama, makar na tren, ublažiti bol za njom.

Umjesto pomena, porodica će dati novčani prilog za održavanje groblja na Brajićima.

Porodice IVANČEVIĆ i DULETIĆ

Dana 26. maja 2025. godine navršavaju se tužne tri godine kako nije sa mnom moja draga, cijenjena i mnogo voljena tetka

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ

Draga Deso, vrijeme kao da ne prolazi od kako si otišla. Osjećam kao da si još uvijek tu jer tvoju ljubav čuvam u srcu i njenu neprolaznost i plemenitost nikada neće nadjačati vrijeme. Nedostaješ mi svakim danom sve više. Zavjetovala sam se na nezaborav i taj zavjet je u mom srcu neraskidiv. Uvijek ću čuvati tvoj plemeniti lik u mojoj duši, a tvoju nenadmašnu toplu ljubav u mom srcu.

Tvoja TEUTA

Pola godine je od smrti našeg voljenog brata

JOVANA Vojislava PEKOVIĆA

Istina je teška, bola previše, riječi malo da kažemo koliko nam nedostaješ. Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu. Neka tvoja plemenita duša počiva u raju, naš voljeni brate.

Ožalošćena porodica PEKOVIĆ

Dana 26. maja 2025. godine navršavaju se tri tužne, neprebolne godine od kako me je napustila moja draga, voljena supruga

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ

Draga Deso, ljubavi jedina mog života, vrijeme je stalo tog crnog 26. maja prije tri godine, kada si otišla u vječnost među anđele. Taj dan mi nikada nije prošao. Ista je bol, samo su čežnja i tuga veće. Zbog tebe moram dalje kroz život. Moram dalje, a duboko u srcu čekam dan kada ćemo ponovo biti zajedno. Svaki tren je ispunjen mislima o tebi, o našem savršenom zajedničkom životu; zajedničkoj borbi sa nedaćama i trenucima dobra i zla koje smo dijelili na pola. Moje je srce otišlo sa tobom. Ostao je neprebol kao spomenik moje ljubavi prema tebi. Neprestano sam u mislima sa tobom prebirajući po sjećanjima, po moru divnih uspomena koje mi daju snagu da i dalje živim bez tebe. Vječna je naša ljubav, Deso. Neka te Anđeli nebeski čuvaju.

Dana 26. maja 2025. godine navršavaju se tužne tri godine kako nije sa nama naša draga, cijenjena i mnogo voljena

710

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ

Draga Deso, vrijeme prolazi, a tvoj lik u našim sjećanjima i mislima ne blijedi. Čini nam se kao da smo juče dijelili misli, ljubav i stvarali uspomene za vječnost. Tvoje divno srce još uvijek kuca u našim grudima. Ne može nadjačati vrijeme tolike uspomene, zajedničke trenutke ispunjene ljubavlju, razumijevanjem, tvojom mudrošću i poštenjem. Ponosni smo što smo te imali. Ponosni smo na svaki trenutak koji smo podijelili sa tobom.

Živjećeš u nama dok je vječnost!

Tvoje ANTICA, TEUTA i ASTRID

Pet godina

SINE MOJ

Pet godina dana dođe da nijesi srećo sa nama, no te crna zemlja krije, nema sunca da te grije. Nema tvoga sine glasa da me pitaš đe si mama. Moje oči još te traže ko da ćeš mi srećo doći odnekud se pojaviti. Da raširim ruke moje i zagrlim čedo svoje, da obrišem sa lica suze i umiriš moje uplakano srce, želja pusta majke tvoje. Mirno spavaj, srećo moja, tebe voli i čuva MAJKA TVOJA

Tvoj BRANKO

711

Subota, 24. maj 2025.

Prošlo je pet godina otkako je otišla naša

DARINKA DARA JOVOVIĆ

Bol ne jenjava, a praznina koju si ostavila ne može se ničim ispuniti. Nijedan dan ne prođe bez misli o tebi. Tvoja ljubav i nježnost i dalje žive u nama, i kroz nas, tvoja priča traje. Nedostaješ

Tvoji: NEBOJŠA, MANJA, ALEKSANDRA, NATAŠA, LUKA i VUK

Dana 24. maja 2025. godine navršava se godina od smrti našeg supruga, oca, dede, tasta, voljenog

MALIŠE MALOVIĆA

Godina dana je prošla, ali nijedan dan bez misli o tebi. Nedostaješ u svakom trenu, pogledu, u svakoj riječi i u svakom osmijehu.

Bio si naš oslonac, snaga i toplina.

Premalo je riječi da iskažemo koliko nam nedostaješ i koliko smo ti zahvalni na pažnji, brizi i ljubavi koju si nam nesebično pružao. Ponosni smo na tvoj častan i pošten život. Dok živimo, živjećeš i ti sa nama. Počivaj u miru, u carstvu nebeskom, nikad zaboravljen Porodica će u subotu, u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću

Tvoja supruga DRAGA sa porodicom

Tale moj, prođe tužnih 365 dana…

Ali, ti si tu, u mom srcu, u mojim očima, u mojoj glavi, još te vidim i još ti čujem glas.

Zauvijek ćeš biti dio mene. Volim te

Tvoj ĆAKO i VLADAN

Sjećanje na voljenu

SLAVICU GRUJIĆ

Navršavaju se dvije godine od kako si nas napustila. Vrijeme prolazi, ali bol ne jenjava. Tvoj osmijeh, topla riječ i bezuslovna ljubav i dalje žive u svakom našem danu.

Zauvijek si u našim srcima. U nedjelju, 25. maja u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na Novom groblju u Podgorici.

Prošla je tužna godina dana od smrti mog voljenog

TAJA

Svakog dana mi nedostaješ više nego prethodnog.

Stalno si mi u mislima, srcu i sjećanjima nasmijan, srećan, ponosan, poseban, najbolji, kao što si uvijek i bio. Ljubav i poštovanje prema tebi će biti vječni

Tvoji: OLJA, MANDO, KSENJA i ŚOŚA

Godina dana od smrti mog oca

Kćerke DACA i MAJA 724

MALIŠE Petra MALOVIĆA

Prošla je godina otkako si nas napustio, ali tvoje prisustvo i dalje osjećamo u svakom dahu, u svakom koraku, u svakoj tišini.

Ni vrijeme, ni daljina, ni tišina nisu uspjeli da izbrišu tragove tvoje ljubavi, tvoje snage i tvoje dobrote koju si ostavio u nama.

Bio si stub našeg doma, srce koje je kucalo za sve nas i oslonac koji ne može niko da zamijeni.

Nedostaješ svakim danom sve više i u toj tišini tvoje odsutnosti, učimo koliko je tvoja prisutnost značila.

Zauvijek u mom srcu i mislima.

S ljubavlju i tugom, Tvoj sin PETAR

TALE

NOVO IZDANJE

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ POBJEDE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.