Dnevni list POBJEDA 16.08.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

Već šest dana traje borba s požarima na teritoriji glavnog grada i u okolini

Najteže u Piperima i Kučima

Požari su juče bili aktivni i u Piperima, gdje su pored domaćih vatrogasaca i crnogorskih vojnika aktivni bili i spasioci iz Austrije i Švajcarske.

– Skoro sva mehanizacija i ljudstvo su nam tamo – rekao je vršilac dužnosti načelnika podgoričke Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović STR. 15.

Vatra briše razlike, EU jača odbranu

Piše: Marjan ŠAREC, izvjestilac EP za Crnu Goru

U ovakvim okolnostima zaboravi se sve drugo, kao svađe i nerazumijevanja - postaju besmisleni. Budi se solidarnost, zajednički duh jer, na kraju krajeva, vatra ne zna za naše razlike

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Izvještaj Stejt departmenta o ljudskim pravima u Crnoj Gori tokom 2024. godine

Napadi na novinare, tortura bez kazni, poslodavci koriste rupe u zakonu

Izvještaj Stejt departmenta za 2024. godinu ukazuje da u Crnoj Gori nije bilo značajnih pomaka u stanju ljudskih prava. Dok vlast generalno poštuje zakone, nastavljeni su neriješeni napadi i prijetnje novinarima, ograničenja prava radnika i sporost u procesuiranju ratnih zločina iz 1990-ih STR. 6. i 7.

Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanici Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore o postignutim rješenjima i poslu koji predstoji Rovčanin: Konsenzus o izborima u jednom danu riješio pitanje biračkog spiska

PES će Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predložiti nacrt zakona na osnovu kojeg ćemo imati „očišćen“ birački spisak do prvih narednih izbora, poručio je Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

STAV

Kad se zlo povampiri

Cetinje i Petnjica odlučili da podrže Jokovića u trci za mjesto predsjednika stranke

Politika koja otvoreno teži rehabilitaciji monstruoznih zločinaca i koja afirmativno govori o Draži Mihailoviću, Đurišiću, a četničke koljače pod mantijama proglašava za svece (Vukojičić, Šiljak, Lipovac) želi, prije svega, destabilizovati Crnu Goru, urušiti njen građanski i antifašistički karakter, vraćajući region u devedesete godine prošloga vijeka! Ova destruktivna i anticivilizacijska politika napokon - što se uopšte i ne skriva - želi rehabilitaciju genocidne politike balkanskog kasapina Slobodana Miloševića i svih njegovih krvavih egzekutora

Državljanin Sjeverne Makedonije (18) ranio škaljarca na bazenu hotela Maestral, policija upozorila da je prikrivanje krivično djelo

Piše: Nikola GEGAJ STAV

Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanici Pokreta Evropa sad i

Rovčanin: Konsenzus o izborima danu riješio je pitanje biračkog

PODGORICA - Zakon o biračkom spisku naći će se na spisku onih koji treba da budu izmijenjeni u okviru drugog dijela izborne reforme, ali je to pitanje već riješeno samim tom što je postignut konsenzus o održavanju lokalnih i parlamentarnih izbora u jednom danu.

To je, između ostalog, u razgovoru za Pobjedu kazao Nikola Rovčanin, poslanik Demokratske Crne Gore - koja je dio široke vladajuće koalicije – i jedan od članova Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Ovo radno tijelo Skupštine Crne Gore je krajem jula okončalo prvu fazu planiranog posla, čiji je cilj bio da dovede do reforme više zakonskih rješenja

kojima se tretiraju zakonski i prateći akti koji se primjenjuju u kontroli djelovanja političkih partija. Njegov kolega Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad, govoreći o dosadašnjim rezultatima rada Odbora, kazao je da je zadovoljan postignutim, te istakao da ih „od septembra očekuje još dosta posla“. - Za uspjeh političkih partija na izborima, koji bi bili održani po izbornom sistemu takozvanih otvorenih lista, neophodan je politički angažman ostvarenih pojedinaca, koji su priznati i prepoznati u svojoj lokalnoj zajednici – ukazao je on.

JOŠ POSLA

Rovčanin je saglasan da ih očekuje dosta posla, ali podsjeća da su u prvom dijelu refor-

me zaokružena važna pitanja. - Ta pitanja tiču se kako Državne, tako i opštinskih izbornih komisija, zatim termina kada će se održavati lokalni odnosno parlamentarni izbori, kao i nova rješenja u okviru postojećeg Zakona o finansiranju političkih subjekata. Upravo su te izmjene bile izričiti zahtjevi predstavnika Evropske unije i taj dio smo završili. Možda reforma nije sprovedena zadovoljavajućom dinamikom, ali smo pokazali da imamo isti cilj i konsenzus o važnim pitanjima - naveo je Rovčanin za naš list.

Kako je dodao da uvođenje takozvanih otvorenih listi u crnogorski izborni sistem „predstavlja izazov za društvo“, s obzirom na to da je u njemu prisutan visok nivo korupcije.

- Tek kada se kao društvo suočimo i pokažemo odlučnost u namjeri da se istinski sprovedu zakoni i tako pokuša iskorijeniti korupcija na svim nivoima, možemo govoriti o uvođenju ovakvog načina glasanja u naš izborni sistem. Vidjećemo kada ćemo biti spre-

mni za tako nešto - precizirao je Rovčanin. Nešto drugačiji stav po ovom pitanju ima poslanik PES-a, koji je kazao da bi otvorene liste biračima, ali i društvu u cjelini, „donijele puno više demokratije“, dok bi „izabrani predstavnici naroda to sada zaista i suštinski bili“. Prema njegovoj ocjeni, manji politički subjekti - osim lidera -

nemaju lica koja autoritetom ličnosti mogu da doprinesu boljem izbornom rezultatu. Upitan da prokomentariše stav poslanika Vatroslava Belana iz Liberalne partije koji je nedavno za naš list saopštio da bi „otvorene liste mogle donijeti probleme društvu sa visokim nivoom korupcije i mogućnošću pritiska na birače“, Dragović je ocijenio da je ri-

Cetinje i Petnjica odlučili da podrže Vladimira Jokovića u trci za mjesto predsjednika stranke

SNP će teško naći put ka jubilarnom

Kongresu bez pobjednika i poraženih

Očekujemo da ovaj kongres bude Kongres jedinstva, na kojem će pobijediti samo SNP i njena ideja koja nas je i okupila prije 27 godina, rekli su iz OO SNP Petnjica

PODGORICA – Poetičnim sloganima „Jedinstvo SNP-a nosi ime Vladimira Jokovića“ i „Kongres SNP-a će biti praznik jedinstva i snage partije“, opštinski odbori Socijalističke narodne partije sa Cetinja i iz Petnjice juče su najavili podršku aktuelnom predsjedniku stranke za još jedan mandat na istoj poziciji.

Prema onome što su tom prilikom saopštili, izgleda da su njihove odluke novi prilozi rascjepu koji se produbljuje unutar ove stranke iz široke vladajuće koalicije.

CETINJE I PETNJICA

Kako su kazali predstavnici stranačkog odbora SNP-a u Prijestonici, juče je jednoglasno donesena odluka da za novog predsjednika bude predložen Joković. Članovi cetinjskog odbora, kako

su precizirali u saopštenju, istakli su da „ovakva podrška dolazi kao rezultat njegovog predanog rada, dosljednosti i sposobnosti da ujedini partiju u vremenu velikih političkih izazova“.

- Vladimir Joković je lider koji razumije potrebe građana i bori se za interese svih naših članova i simpatizera. Njegov rad do sada pokazao je da SNP može biti snažan i stabilan oslonac na političkoj sceni Crne Gore – poruka je OO SNP crnogorske prijestonice. Uz to su istakli da njihova jednoglasna odluka šalje jasnu

poruku kako „Cetinje stoji uz politiku jedinstva, odgovornosti i istrajnosti, vjerujući da je to najbolji put za budućnost partije“. I stim povodom juče su se oglasili iz Opštinskog odbora SNP-a u Petnjici, gdje su na sjednici određeni delegati i kandidati za buduće članove Glavnog odbora stranke, koji će takođe biti birani u okviru jubilarnog Desetog kongresa, zakazanog za 30. avgust.

- Jednoglasno je odlučeno da se za predsjednika SNP-a predloži Vladimir Joković, koji predstavlja stub demokratije

Joković ostaje bez ministarske pozicije?

Namjera Jokovića da ostane na čelu SNP-a i treći mandat zaredom, prate najrazličitije kontroverze

od trenutka kada je najavio kandidaturu za tu poziciju. No, to ne treba da čudi, s obzirom na to da je pro-

i istinski garant jedinstva u našoj partiji – poručeno je iz petnjičkog odbora SNP-a. Kako su dodali, cilj je da SNP bude „snažna, jedinstvena i spremna da odgovori svim izazovima“.

- Očekujemo da ovaj kongres bude Kongres jedinstva, na kojem neće biti pobjednika ni poraženih, već će pobijediti samo SNP i njena ideja koja nas je i okupila prije 27 godina – navodi se saopštenju OO SNP iz Petnjice.

Prema do sada poznatim izjašnjenjima opštinskih odbora, do sinoć su Jokovića zvanično podržali odbori u Ulcinju, Šavniku, Budvi, Zeti, Petnjici i na Cetinju.

S obzirom na to da je na čelo barskog odbora nedavno iza-

teklih nekoliko godina bio suočen sa brojnim optužbama za (ne)rad odnosno zloupotrebu funkcije i privilegija koje ima kao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Prema nezvaničnim sazna-

bran Jokovićev pulen Rajko Ljubenko, očekuje se da veći dio članstva u tom primorskom gradu takođe glasa za treći mandat aktuelnog predsjednika na istom mjestu. To bi ujedno moglo dovesti do dublje krize, uključujući moguće napuštanje stranke onih koji su se već javno usprotivili ovakvom kadrovskom rješenju u barskom SNP-u.

S druge strane, Dragoslav Dado Šćekić, koji je trenutno potpredsjednik SNP-a, takođe se kandidovao za lidersku funkciju u stranci.

On je dobio poruke podrške iz Herceg Novog, Berana, Plava i Zete.

Uz njih dvojicu, zetski odbor je predložio da u trku za čelnu poziciju u SNP-u uđe i treći

njima Pobjede, u slučaju da ne bude ponovo lider SNP-a, Joković je već dobio najavu da će ostati i bez ministarske fotelje. Zato mu je „ostanak u sedlu“ čelnog čovjeka SNP-a jedina prilika za spas u naredne četiri godine.

ječ o „najjednostavnijem izgovoru“.

- Eventualni pritisak bi bio znatno manji, ali i vidljiviji od pritiska koji su građani trpjeli od izborne mašinerije Demokratske partije socijalista prije svih izbora do 2020. godine - dodao je Dragović. S druge strane, smatra da „moraju postojati mehanizmi prepoznavanja nedozvoljenih radnji“.

- Takođe, zaista sam ubijeđen da nam je neposredna demokratija prijeko potrebna. Upravo ona predstavlja najbolji način ostvarenja punog legitimiteta vlasti – potcrtao je poslanik PES-a.

NEPOUZDANI SPISAK Dragović za Pobjedu ukazuje kako se birački spisak može „očistiti“ mnogo jednostavnije nego što mnogi misle.

- Pokret Evropa sad će Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predložiti nacrt zakona na osnovu kojeg ćemo na relativno prost način imati „očišćen“ birački spisak do prvih narednih izbora - poručio je on.

kandidat - Slađana Kaluđerović, njihova članica i poslanica u Skupštini Crne Gore. No, u slučaju da Kaluđerović prihvati taj prijedlog, teško da bi se mogla domoći predsjedničkog mjesta – bez obzira na to što SNP pripada onoj većini crnogorskih stranaka koje se deklarativno zalažu za veće učešće žena u politici. Veća je mogućnost da bi učešće poslanice, koja je već mnogo puta do sada iskazala lojalnost Jokoviću, umanjilo mogućnost da Šćekić dobije dovoljan broj glasova kako bi postao novi predsjednik stranke.

OTPOR HERCEG NOVOG

Najveći skandal koji je u proteklih nekoliko mjeseci pogodio SNP bio je onaj vezan za nasilno rasformiranje, te „nezakonito“ formiranje novog opštinskog odbora stranke u Herceg Novom. Nakon što je većina članova iz ovog bokeljskog grada najavila da neće glasati da Joković treći put bude na čelu stranke, ističući da on to čini suprotno Statutu, centrala stranke na državnom nivou je raspustila „pobunjeni“ odbor na čelu sa Milanom Jančićem. No, njegovi članovi se nijesu predavali, te su najavili formiranje novog lokalnog tijela i na osnivačku skupštinu pozvali Jokovića i sve potpredsjednike partijeDragoslava Šćekića, Slađanu

Nikola Rovčanin

Crne Gore o postignutim rješenjima i poslu koji

izborima u jednom

spiska

Dragović: Svi izborni zakoni do kraja godine

Poslanik PES-a Dragović za Pobjedu je takođe najavio kako će odmah nakon godišnjih odmora, ranije formirane radne grupe - koje su nastale u okviru Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - nastaviti da rade na izradi seta propisa koji regulišu pitanja izbornih procesa.

- Ako bude postojalo želje i volje - kao što je

Na pitanje koji je pozudani način da se riješe višedecenijski problemi koji prate biračke spiskove, poslanik Demokrata odgovara da je „to praktično riješeno“.

- Sama činjenica da smo po-

Kaluđerović, Zorana Terzića i Krsta Rađenovića Tako su prošle nedjelje formirali novi odbor na čijem je čelu Igor Svilanović, koji je –poput Jančića – iznio brojne optužbe na račun Jokovića i njegovog rada u susret jubilarnom kongresu. Tako je otkrio manje poznate detalje o aktuelnom predsjedniku. - Statut partije ne prepoznaje v. d. stanje niti momenat vođenja partije do izbora novog rukovodstva. Joković nema pravo da se krije iza imena SNP i da mu ostavlja zareze i crne mrlje, kao što su radili njegovi prethodnici nakon Momira Bulatovića – istakao je Svilanović.

Ujedno je podsjetio kako u toj stranci samo Glavni odbor ima statutarno pravo da proglasi bilo čije izbore „ništavnim i nelegitimnim“, pa i one na osnovu kojih je izabran novi OO u Herceg Novom. - Poručujem da se svima cijena objelodanila i da je razlog zašto ćute upravo dugoročna zavisnost i poniženje pravne profesije. Pozivanje na Statutarnu komisiju je fraza bez kredibiliteta, jer su njeni članovi kompromitovali etiku i moral ove institucije – kazao je predsjednik OO Herceg Novi reagujući na Jokovićev pokušaj rasformiranja tog novoformiranog lokalnog tijela. Zato je od članova Izvršnog odbora zatražio da „javno ka-

to do sada bio slučajubijeđen sam da ćemo već do kraja godine imati dogovoren nacrt

stigli konsenzus o održavanju narednih lokalnih i parlamentarnih izbora u jednom danu, govori i da je pitanje biračkog spiska riješeno. Ovim potezom spriječićemo slučajeve takozvanog „izbornog

skoro svih propisa koji tangiraju izborni proces - istakao je poslanik PES-a.

turizma“ koji je, u stvari, bio suštinski problem svih prethodnih izbornih ciklusa - kazao je Rovčanin. On je dalje naveo kako će se zakon o biračkom spisku naći na listi onih dokumenata

Tek kada se kao društvo suočimo i pokažemo odlučnost u namjeri da se istinski sprovedu zakoni i tako pokuša iskorijeniti korupcija na svim nivoima, možemo govoriti o uvođenju ovakvog načina glasanja u naš izborni sistem. Vidjećemo kada ćemo biti spremni za tako neštoprecizirao je Rovčanin

koji treba da budu uobličeni, usaglašeni i donešeni u okviru drugog dijela izborne reforme.

Podsjećamo, Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, a zatim i poslanici u Skupštini su uoči odlaska na ljetnju pauzu, usvojili set izbornih zakona, za koje su glasali predstavnici i vlasti i opozicije. Tom prilikom, usvojene su i izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, te Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Nakon toga, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je potvrdio zakonitost i neophodnost donošenja ovih zakona, te donio ukaze o njihovom proglašenju, čime su izmjene stupile na snagu. I. MILOVIĆ

žu da li su njegove tvrdnje istinite“. Uz to, Jokovića je optužio da je „sa saradnicima u Statutarnoj komisiji doveo statut SNP-a do nivoa prazne knjige sa dvije korice, istrgnutih i spaljenih listova, rugajući se demokratskim procedurama i pravnim normama, ali i svim poštenim članovima SNP“.

PETA PODJELA?

U proteklih 27 godina koliko postoji, na crnogorskoj političkoj sceni nije bilo subjekta koji je iznjedrio više novih stranaka od SNP-a. Samo tri godine nakon nastanka, SNP je već 2001. godine do-

živjela prvi rascjep. Tada je osnivač stranke Momir Bulatović napustio njene redove i formirao Narodnu socijalističku stranku. Neposredno pred prve parlamentarne izbore u nezavisnoj Crnoj Gori, u septembru 2006. godine, stranku je napustio jedan od njenih ključnih ljudi, Zoran Žižić. Uz dio nekadašnjeg članstva SNP-a, formirao je Demokratsku stranku jedinstva. Nastavak podjela članstva i rukovodstva aktuelizovan je 2012. godine, kada je Milan Knežević odlučio da predvodi vlastitu grupu birača, koja je nedugo zatim prerasla u De-

mokratsku narodnu partiju. Posljednja veća podjela bila je posljedica nesuglasica na stranačkom kongresu održanom 2014. godine. Posljedice su bile nova osipanja članstva. SNP su napustili mahom mladi kadrovi, predvođeni Aleksom Bečićem koji je naredne godine postao lider novoosnovane Demokratske Crne Gore (Demokrata). U slučaju da 10. Kongres SNP-a rezultira novom dubokom podjelom članstva, tako da nastane nova stranka, bila bi to peta politička grupacija koja je proistekla iz nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori. K. J.

Stav Kad se zlo povampiri

Lider jedne novoformirane partije, sa srpskim predznakom, prije neki dan, povodom podizanja spomenika kvislingu i zlikovcu iza kojeg je ostalo više desetina hiljada žrtava, Pavlu Ðurišiću, prozbori: „Ako su se digli Crnogorci, Bošnjaci, Albanci i Hrvati protiv ovoga što radimo, to znači da smo na dobrom putu“. Ako je mislio na put veleizdaje, zločina i povampirenja nacifašizma, onda se tu nema što ni dodati ni oduzeti, izuzev napomena da istorijske i ove najnovije genocidaške i pogromaške žrtve njegovih ideoloških otaca su pobrojani svi narodi, žrtve četništva, izuzev patriotski i antifašistički orijentisanih Srba, koji su u toku Drugoga svjetskoga rata ubijani na najsvirepiji mogući način, pri čemu nijesu isključena djeca, pa ni novorođenčad u kolijevkama, a bilo je slučajeva kada su kamom vadili još nerođene bebe iz majčine utrobe.

Tako je i ovaj profesionalni Srbin dobio aplauz od četničke sabraće na okupljanju u povodu podizanja spomenika ratnom zlikovcu Đurišiću. U nekim drugačijim okolnostima bih kazao da se radi o izazivanju međuvjerske i međunacionalne mržnje, ali pošto ova družina toga „artikla“ ima i napretek, onda se ovdje radi samo o „podgrijavanju“, jer mržnja je „najefektnija“ kada se „servira“ uzavrela!

Ovakve nacišovinističke izjave daje neko ko je, prema vlastitim košmarnim snovima, spreman da preuzme neku od najvažnijih državnih funkcija, odnosno neko ko i danas uživa povjerenje pojedinih političkih subjekata, a koji čine dio aktuelne vlasti u Crnoj Gori. Reklo bi se, kako on to izjavljuje iz duše i iskreno i onako kako misli! No, ne može se svaka vrsta verbalnog lupetanja nazvati mišljenjem. Međutim, opasno je i civilizacijski neprihvatljivo što ta vrsta halucinatornog buncanja biva „melem“ dugo priželjkivane, i u moru nevino prolivene krvi, toliko željene Moljevićeve „Homogene Srbije“! Ideolozi ovog suludog nauma, a prije pokušaja rehabilitacije koljača Pavla Đurišića, nedavno su sjeli i razgovarali sa pojedinim albanskim političarima, a sastanak nazvali „istorijskim“. Stari Latini bi kazali: „Deus providebit…“ I sve dovodi na pravo mjesto, sporo ali sigurno! Često se kaže da je „politika umjetnost mogućega“! Međutim, u ovom slučaju može biti samo umijeće manipulacija i obmana. Najgore je što se takve i slične inicijative koje političari iniciraju, bolno prelivaju među običnim građanima i nerijetko ostavljaju teško izbrisive posljedice.

Dakle, veličanja i afirmacije (ne)djela Pavla Durišića je bilo i na sportskim terenima, što je jako loše za društvo u cjelini. Ðurišić nije jednostavna istorijska ličnost. On je otjelotvorenje zla, masakra, genocida i etničkog čišćenja i nezapamćene mržnje. Podizanje njegovog spomenika predstavlja najbrutalniju nacifašističku provokaciju i otvoreni pokušaj nipodaštavanja zvjerski ubijenog, masakriranog civilnog življa, žena, djece i staraca! Politika koja otvoreno teži rehabilitaciji monstruoznih zločinaca i koja afirmativno govori o Draži Mihailoviću, Đurišiću, a četničke koljače pod mantijama proglašava za svece (Vukojičić, Šiljak, Lipovac) želi, prije svega, destabilizovati Crnu Goru, urušiti njen građanski i antifašistički karakter, vraćajući region u devedesete godine prošloga vijeka! Ova destruktivna i anticivilizacijska politika napokon - što se uopšte i ne skriva - želi rehabilitaciju genocidne politike balkanskog kasapina Slobodana Miloševića i svih njegovih krvavih egzekutora. Kako tada, tako i sada postoje ozbiljne indicije da bi žrtve takve nakaradne politike bili, prije svega, manjinski narodi, koji su uvijek bili lojalni svojoj Crnoj Gori, ali i svi oni koji pružaju otpor „ukrajinizaciji“ Crne Gore i nekom novom zlu i etničkom čišćenu.

Uvjeren sam da postojeća situacija i institucionalna fašizacija društva ne može donijeti dobra nikome, pa ni samim akterima ovog političkog ludila! Stoga, demokratski orijentisani građani Crne Gore moraju dati sve od sebe kako bi se spriječilo opasno revizionističko i klerošovinistiško divljanje, kome aktuelna vlast ne daje adekvatan odovor - najvjerovatnije zato što je i sama došla na krilima tzv. moleban revolucije, nakon koje su crkveni krugovi postali država u državi i značajan politički faktor, spreman da putem ucjena postigne svoje retrogradne ciljeve. (Autor je član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista)

Piše: Nikola GEGAJ

Darko Dragović

M. BABOVIĆ

Sjedište SNP-a u Podgorici

M. BABOVIĆ

Dvije varijante za brzu saobraćajnicu

Herceg Novi – Budva

Prelazak zaliva preko mosta Verige ili kroz podvodni tunel kod Luštice

PODGORICA - Podgorička firma Medix izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača za izradu elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za brzu saobraćajnicu koja će povezati Herceg Novi i Budvu, s prelaskom preko Bokokotorskog zaliva.

Tender je raspisao Monteput, a odluka je objavljena 8. avgusta. Ponuđači imaju pravo na žalbu u roku od 10 dana. Za prelazak zaliva razmatraju se dvije glavne varijante –most Verige i podvodni tunel kod Luštice. Elaborat će obuhvatiti detaljnu analizu uticaja

na životnu sredinu i pomoći u izboru najoptimalnijeg rješenja. Varijanta 2 predviđa 52,4 km trase, 26 mostova ukupne dužine 19,11 km i devet tunela dužine 36,25 km, dok je varijanta 4 nešto kraća – 48,7 km, sa 24 mosta ukupne dužine 14,21 km i osam tunela dužine 37,36 km. Obje varijante projektovane su za brzinu od 100 km/h i uključuju zone sa trećom trakom za spora vozila na dionicama većeg nagiba. Po završetku elaborata, biće definisana najoptimalnija varijanta, uzimajući u obzir tehničko-ekonomske i ekološke faktore. n k

Avio-kompanija Iberia planira da uđe na crnogorsko tržište

Razmatraju da uvedu direktnu avio-liniju

Madrid – Podgorica

PODGORICA - Crna Gora bi uskoro mogla dobiti direktnu avio-liniju Madrid – Podgorica, jer španska avio-kompanija Iberia razmatra uvođenje letova ka glavnom gradu, nakon što je sezonska linija Vuelinga Barcelona – Tivat zabilježila izuzetne rezultate i visok faktor popunjenosti. Crnogorska minisarka turizma Simonida Kordić , nedavno se u Madridu sastala s predstavnicima IAG Grupe, koja uključuje British Airways, Iberiju, Vueling, Aer Lingus i LEVEL, kako bi raz-

PODGORICA – Fond rada pozvao je bivše radnike bjelopoljskog preduzeća Prva petoljetka da do 11. septembra dostave neophodnu dokumentaciju u cilju isplate neizmirenih dijelova zarada koji im po zakonu pripadaju. Pravo da podnesu zahtjev Fondu za isplatu neisplaćenih dijelova zarada imaju bivši

Ministarstvo rada objavilo izvještaj sa javne rasprave o izmjenama Zakona Zakona o socijalnom savjetu

Zbog rodne ravnopravnosti, zarade moraju biti javne

Privrednici negoduju zbog zakonskih izmjena ukazujući da mogu prouzrokovati brojne probleme u radu, konkurentnosti te mogućnosti privlačenja dobrih kadrova nezavisno od pola

PODGORICA – Sudeći po komentarima učesnika javne rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o radu, privreda i nije baš oduševljena time što informacija o platama više neće biti tajna.

Riječ je o usklađivanju sa evropskim direktivama o rodnoj ravnopravnosti u radnim odnosima odnosno jačanju primjene načela jednakih zarada muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti kroz transparentnost zarada. Radi se o jednom od mjerila za zatvaranja Poglavlja 19 koji se odnosi na socijalnu politiku i zapošljavanje.

IsključIvanje

dIskrImInacIje

dzs.gov.hr

govarali o potencijalnom pokretanju Iberinih letova između španske prijestonice i Podgorice, javio je ExYu Aviation News. IAG je napomenuo da je trenutno u toku evaluacija ključnih tržišnih pokazatelja. Obje strane su istakle snažne performanse i visok faktor popunjenosti na novouvedenoj sezonskoj liniji Vuelinga između Barselone i Tivta. Zaključili su da bi zajednička promotivna kampanja na španskom tržištu bila ključna za uspješno uspostavljanje linije Madrid – Podgorica. r.e.

- Obezbijediće se da poslodavci imaju strukture zarada koje isključuju bilo kakvu diskriminaciju na osnovu pola, pri čemu se akcenat stavlja na transparentnost zarada. Predloženo je da kandidati za zapošljavanje imaju pravo da od potencijalnog poslodavca dobiju informacije o početnoj zaradi ili rasponu zarade za radno mjesto za koje konkurišu, kao i relevantne informacije o kolektivnom ugovoru koji se primjenjuje kod poslodavca - stoji u obrazloženju predloženog zakonskog rješenja. S druge strane, poslodavac neće imati pravo da potencijalnog zaposlenog pita u vezi s njegovom platom kod trenutnog ili ranijeg poslodavca. Zaposleni više neće biti u opasnosti da dobiju otkaz ili da trpe bilo kakve druge posljedice ukoliko otkriju podatke o svojoj plati te takva odredba više neće biti dozvoljena u ugovorima u radu, kao što je do sada često bio slučaj. Ipak, ovo pravo biće ograničeno time da je u svrhu ostvarivanja svog prava na jednaku zaradu za rad iste vrijednosti, što je jedna od primjedbi učesnika javne rasprave koja je prihvaćena. Zaposleni će imati pravo da traže informacije i o svo-

joj i o prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini onih koji obavljaju rad iste vrijednosti. - Ova mogućnost je od posebnog značaja za zaštitu prava zaposlenih od nejednakog tretmana, što je dalje razrađeno kroz pravo na naknadu štete i pravila u pogledu tereta dokazivanja. Svrha je da se zaposlenima koji su dovedeni u neravnopravan položaj obezbijedi pravo na naknadu štete kako materijalne tako i nematerijalne - navodi se u dokumentu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga U ovom cilju, predviđena je važna uloga Socijalnog savjeta kojem će poslodavci morati da dostavljaju izvještaje o razlici u zaradama između polova i udio muškaraca i žena koji imaju i dodatna primanja u vidu varijabila. Tu obavezu imaće poslodavci sa više od 100 zaposlenih počevši od 2031. godine. Ovim zakonskim rješenjem trebalo bi i da se uvede novo mjerilo za određivanje minimalne zarade koja se odnosi na kupovnu moć, a obaveza preciziranja iznosa minimalne zarade će se utvrđivati za period od dvije godine.

Fond rada pozvao bivše radnike preduzeća Prva petoljetka Do 11. septembra da dostave

zaposleni kojima je radni odnos prestao usljed otvaranja stečaja, ili u periodu šest mjeseci prije stečaja, a zarade nijesu isplaćene u cjelosti.

- Pozivamo sve bivše zaposlene kod poslodavca Prva petoljetka, koji ispunjavaju ove uslove, da podnesu zahtjev Fondu rada lično ili poštom, na

adresu ulica Novaka Miloševa broj 6, uz potrebnu dokumentaciju - navedeno je u pozivu. Popis neophodne dokumentacije može se naći na sajtu

komentarI

Pojedini učesnici rasprave su ocijenili da potpuna transparentnost zarada može imati negativan uticaj u privatnom sektoru, jer konkurentske firme mogu koristiti te podatke i ciljano nuditi bolje uslove. Iz Ministarstva ovu primjedbu nijesu prihvatili, ukazujući da je riječ o EU direktivama koje se moraju transponovati u domaće zakonodavstvo te da će se ova pravila odnositi jednako i na privatni i javni sektor. Nijesu uvažili ni primjedbu da će se na ovaj način zadirati u pravo na privatnost, jer je riječ o osjetljivoj informaciji koja ne bi trebalo da bude dostupna drugim zaposlenima bez izričitog pristanka lica na koje se podaci odnose. Ukazuju da zaposleni nema pravo da traži podatke drugog zaposlenog, već prosječnu bruto zaradu u prethodnoj godini onih koji obavljaju posao iste vrijednosti. Privrednici nijesu bili zadovoljni ni time što se u ugovorima više ne smije predviđati klauzula o povjerljivosti plate što je, kako smatraju, od značaja za sprečavanje tenzije unutar kolektiva te za čuvanje interesa poslodavca u pogledu kadrovske politike. Smatraju i

Fonda rada. Vlada je na sjednici krajem februara usvojila Informaciju u vezi sa problematikom neisplaćenih potraživanja bivših radnika Prve petoljetke i zadužila Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za pronalaženje rješenja po pitanju neisplaćenih potraživanja za 191 bivšeg zaposlenog. r.e.

da otvorenost informacija o zaradama može dovesti do zloupotrebe od strane zaposlenih sa nečasnim namjerama i od strane konkurenata ili trećih lica koja dođu u posjed informacija. Osim toga, smatraju i da se prilikom zaštite prava zaposlenih zanemaruje potreba da se sistemski zaštite i poslodavci. Privrednici takođe smatraju da je neophodno napraviti razliku između javnog i privatnog sektora, te privatnicima dati mogućnost da uz određena ograničenja zaštite poslovanja i konkurentnost na tržištu. Smatraju da nije jednostavno privući zaposlenog koji ima potrebno znanje, stručnost i vještine te da je to do sada bilo moguće jedino ugovaranjem veće zarade. Ukazuju da je potrebno dati poslodavcu slobodu da to određuje nezavisno od polne pripadnosti, a u skladu sa znanjem, stručnošću i rezultatima uz čuvanje podatka o plati. - Ne može se pod okriljem rodne ravnopravnosti stavljati u ravnopravan odnos rad i nerad odnosno znanje i neznanje – primjedba je jednog od učesnika rasprave. Ukazuju i da nije jednostavno, naročito u većim kompanijama sa različitim pozicijama i

Most Zelenika Luštica - idejno rješenje

Fond rada

ravnopravnosti, javne

nivoima odgovornosti definisati šta znači rad iste vrijednosti. Zato smatraju da je potrebno jasno propisati kriterijume za poređenje poslova kako bi se izbjegle zloupotrebe ili nesporazumi.

Problem vide i u tome što će se teret dokazivanja u slučaju spora zbog manje zarade za rad iste vrijednosti poremetiti pravnu ravnotežu između zaposlenih i poslodavaca. Time se, kako smatraju, povećava pravni i administrativni teret zbog obaveze da se detaljno dokumentuje svaka razlika u zaradama, povećava se rizik od sporova, jer se teret dokazivanja prenosi sa tužioca, odnosno zaposlenog na tuženog odnosno poslodavca.

Pojedini strahuju i da se ovakvim zakonskim rješenjem dovodi do toga da poslodavac gubi fleksibilnost da samostalno određuje zarade u skladu sa tržištem, učincima i poslovnom strategijom te da nagrađuje zaposlene u odnosu na performanse. To, kako ocjenjuju, može demotivisati zaposlene koji se ističu.

Dovode u pitanje i ulogu Socijalnog savjeta koji bi trebalo da utvrđuje neopravdane razlike i zahtjeve u vezi sa korekcijom zarada ukazujući da se time stvarna dodatna pravna nesigurnost.

- Slanjem na verifikaciju nekom eksternom tijelu ukida se mogućnost vezivanja uspješnosti obavljanja posla i njene nagrade kroz uvećanje zarade u odnosu na formalno isti opis posla uz nejednaku efikasnost, pa se po ovom osnovu uvodi komunistički sistem „jednakih stomaka“ dok se poslodavcima uzima važan instrument upravljanja poslom – jedna je od primjedbi tokom javne rasprave. Na primjedbe učesnika javne rasprave iz Ministarstva su odgovorili da je poslodavcima ostavljena mogućnost da informacije o zaradi odnosno rasponu zarada navedu u oglasu prilikom oglašavanja slobodnog radnog mjesta ili da lice koje namjerava da zaključi ugovor o radu o tome informišu na drugi način koji je naveden u oglasu. M. Leković

RazgovoR s povodom: Nina Lakičević, direktorica Turističke organizacije Tivat

Avgust vraća optimizam

PODGORICA - Uprkos rastu dolazaka i noćenja u prvoj polovini godine, Tivat je u julu zabilježio pad prihoda od turizma, što je signal da sezona ne teče ujednačenim tempom.

Direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević ističe da su avgust i dobre najave rezervacija vratili optimizam, dok podaci pokazuju da grad sve više privlači visoko platežne goste i profil posjetilaca koji ga pozicionira kao luksuznu mediteransku destinaciju. Fokus je, kaže, na kvalitetu usluge, produženju sezone i jačanju saradnje sa privatnim sektorom, ali i na očuvanju prirodnih resursa pred izazovima sezonalnosti i konkurencije na Mediteranu. Lakičević kaže za Pobjedu da u prvih šest mjeseci ove godine bilježimo rast od pet odsto u dolascima i četiri odsto u noćenjima u odnosu na isti period prošle godine.

finansijski pokazateL ji

- Međutim, kada posmatramo finansijske pokazatelje za prvih sedam mjeseci, vidimo pad naplate prihoda od dva odsto, što ukazuje da je jul bio slabiji od naših očekivanja. Ipak, avgust nam donosi optimizam – već sada imamo znatno bolju popunjenost smještajnih kapaciteta u odnosu na jul, a najave rezervacija su ohrabrujuće - kazala je Lakičević. Turistička organizacija Tivat svake godine u saradnji sa specijalizovanom agencijama za istraživanje sprovodi anketu turista kako bi kroz njihove odgovore dobili uvid šta je dobro, a šta treba promijeniti. - Cilj nam je da ostavimo dobar utisak i da budemo destinacija kojoj će se rado vraćati. Same analize za ovu godinu još nijesu završene, biće tek krajem septembra, ali prvi dio uzorka pokazuje da se trend ponavlja i ove godine. Prema podacima, čak 78 odsto gostiju odsjedne u privatnom smještaju, dok 22 odsto boravi u hotelima – od čega više od 60 odsto u hotelima sa pet zvjezdica, što govori o pozicioniranju Tivta kao destinacije visokog kvaliteta. Najbrojniji su gosti starosne dobi od 35 do 54 godine, sa mjesečnim prihodima preko 2.500 eura, što nam daje jasnu sliku da privlačimo pla-

Analize za ovu godinu još nijesu završene, biće tek krajem septembra, ali prvi dio uzorka pokazuje da se trend ponavlja i ove godine. Prema podacima, čak 78 odsto gostiju odsjedne u privatnom smještaju, dok 22 odsto boravi u hotelima – od čega više od 60 odsto u hotelima sa pet zvjezdica, što govori o pozicioniranju Tivta kao destinacije visokog kvaliteta - navodi Lakičević

težnije posjetioce. U strukturi najbrojniji su gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije - kazala je Lakičević dodajući da u posljednje vrijeme sve više bilježe rast dolazaka gostiju iz SAD, Izraela, Azerbejdžana, Indije i Skandinavije. - Takođe raste interesovanje individualnih putnika, digitalnih nomada i ljubitelja nautike - kazala je Lakičević. Tvrdi da se Tivat pozicionira kao moderan, kosmopolitski grad sa snažnim naglaskom na luksuzni nautički turizam, ali i bogatom kulturnom i gastro ponudom.

- Naša prednost je spoj savremenih sadržaja i autentičnog mediteranskog šarma, uz blizinu prirodnih atrakcija – od ostrva i plaža do zaleđa koje nudi mogućnosti za outdoor aktivnosti. Fokusiramo se na kvalitet usluge, produženje sezone i sadržaj tokom čitave godine - kazala je ona. Kako naglašava, saradnja sa privatnim sektorom, hotelijerima, ugostiteljima i drugim akterima je dobra i kontinuirano je razvijaju.

- Međutim, s obzirom na to da budžet Turističke organizacije ne može pokriti sve aspekte promocije i organizacije događaja, bilo bi veoma korisno da se privredni subjekti još aktivnije uključe u zajedničke projekte. Takođe, intenzivno sarađujemo sa drugim institu-

cijama, mjesnim zajednicama i NVO sektorom, jer vjerujemo da je upravo zajedničkim angažmanom moguće kreirati bogatiju i kvalitetniju ponudu manifestacija i sadržaja za

naše goste - kazala je Lakičević naglašavajući da je njihov cilj je da, kroz partnerski pristup, svi zajedno doprinesu razvoju i unapređenju turističke ponude Tivta.

Vansezonska ponuda razvija se iz godine u godinu to tivat

- Pored luksuznih marina koje su aktivne tokom cijele godine, organizujemo niz kulturnih manifestacija, sportskih događaja i gastro festivala. Naša strategija je da kroz ovakve sadržaje privučemo goste i u proljeće, jesen, pa čak i zimu, a blizina planinskog zaleđa otvara mogućnosti za kombinovanje mora i aktivnog odmora – poručuje Lakičević.

turistički proMet Što se tiče izazova, kaže da je glavna sezonalnost, pritisak na infrastrukturu tokom ljeta i potreba za očuvanjem prirodnih resursa.

PODGORICA - Kompanija

Agrolife Montenegro dobila je zeleno svjetlo za izgradnju solarne elektrane u Ulcinju. Ova elektrana gradiće se u naselju Bratica, prostiraće se na preko 90.000 kvadrata i imati vi-

še od 9.500 solarnih panela - piše portal meEkapija. com. Naime, Agencija za zaštitu životne sredine donijela je rješenje kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.

- U sprovedenom postupku utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju solarne elektrane SE Agrolife Montenegro urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadr-

ži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu - navodi se u rješenju. Kako je navedeno, ovim rješenjem utvrđena je obaveza nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju solarne

d. mijatović

- Radimo na tome da ravnomjernije rasporedimo turistički promet tokom godine, a istovremeno da čuvamo identitet i prirodne ljepote koje su osnov našeg turizma. Konkurencija na Mediteranu je jaka, pa je nužno stalno inovirati i podizati kvalitetkazala je Lakičević.

Planiraju nastavak promocije Tivta na međunarodnim sajmovima, jačanje digitalnih kampanja na ciljnim tržištima i realizaciju nekoliko novih manifestacija koje će obogatiti vansezonu. - Završnica svjetske trke Ocean Race upravo na našoj rivi biće pravi izazov, ali i prilika. Radimo i na unapređenju turističke signalizacije, razvoju tematskih ruta i ponude za aktivni odmor. Cilj nam je da Tivat zadrži reputaciju destinacije koja nudi kvalitet, sigurnost i dobru energiju – tokom cijele godine, a ne samo u jeku ljeta - zaključila je Lakičević. n. kovačević

elektrane realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu, a koje se prevashodno odnose na mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). r. e.

Nina Lakičević

Plaža u Tivtu

Nakon 12 godina od prvog rješenja Ministarstva kulture, uklonjena bista Jusufa Čelića iz sela Vusanje

Heroj ili zločinac i saradnik okupatora

PODGORICA – Bista

Jusufa Čelića, saradnika fašista, uklonjena je juče iz sela Vusanje kod Gusinja, nakon što je 12. avgusta Ministarstvo kulture i medija naredilo uklanjanje. Tada je dat Opštini Gusinje rok od tri dana da to učini, što je juče i urađeno. Ta bista je postavljena još 2013, ali je od rješenja inspekcije do poštovanja propisa države prošlo 12 godina. kontroverzna ličnost

Čelić je očito bio kontroverzna ličnost. Prema pojedinim istorijskim izvorima, on i njegovi vojnici učestvovali su, zajedno sa nacistima, u masakru u crnogorskom selu Velika u julu 1945. godine. Navodi se i da je tom prilikom ubijeno oko 500 žena i djece. Čelić je bio komandir čete vulnetara (vulentara), milicije koju su činili Albanci koji su živjeli na prostoru Plava, Gusinja i Albanije, a koja je, prema tvrdnjama istoričara, odgovorna za zločine nad pravoslavnim stanovništvom. Tu paravojsku formirala je fašistička Italija. S druge strane, Mustafa Memić u knjizi Plav i Gusinje u prošlosti, navodi da je porodica Čelić tokom rata krila partizane. „U Čerenima, kod Jusufa i Mustafe Čelića, od januara do aprila je bio sklonjen komandant Andrijevačkog partizanskog bataljona, major jugoslovenske vojske Mirko Krdžić, jer je obolio i nije mogao da izdrži uslove života u zemunici“, piše u ovoj knjizi a godina na koju se odnosi je 1942/1943, jer piše da je prezimio. Navedeno je da je u selima oko Gusinja i Plava bilo izmežu 120 i 250 partizana, te da im je obezbjeđivana ishrana, djelimično smještaj i bezbjednost. Navodi se i da samo jedno selo nije prihvatilo partizane. revizionizam i poštovanje zakona Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da će njen resor nastaviti da štiti kulturno nasljeđe i neće dozvoliti istorijski revizionizam. Iz Nacionalnog savjeta Albanaca ističu da Jusuf Kamer Čelić nije bio saradnik okupatora, već uvaženi borac za slobodu svog naroda i mještana u Plavu i Gusinju, za vrijeme rata, koji je poginuo početkom 1944, u 35. godini, u borbi protiv četničkih snaga. Predsjednik NSA Faik Nika, koji potpisuje saopštenje, ističe da je neprihvatljiv i uvredljiv čin da odmah nakon skidanja spomenika Pavlu Đurišiću, ministarka reaguje na spomen- obilježje Čelaja, te da se tako stavljaju u istu ravan, kao saradnici okupatora.

On tvrdi da Čelić nije bio ni zločinac, te da nije stajao „uz sile koje su donosile stradanja, progone i krv, kako se pokušava skrnaviti njegovo ime“. - Već suprotno tome - on je bio narodni heroj, koji je, po mnogim pisanim činjenicama i izjavama svjedoka, pomagao i Albancima, ali i mnogim porodicama nealbanskog stanovništva - napisao je on. Nika je saopštio da u Crnoj Gori postoje na stotine spomenika podignutih bez odobrenja i na desetine hiljada nelegalnih objekata i da bi Ministarstvo, „kad su u pitanju istorijske činjenice“, trebalo da se fokusira na relevantna arhivska dokumenta i provjerljive činjenice,. Ministarka je odgovorila NSA i istakla da u obavljanju javne funkcije, kojom štiti kulturne politike Crne Gore, bira da bude legalista koji sprovodi zakone jednako i bez izuzetka. - Ministarstvo kulture i medija, u saradnji s drugim institucijama, nastaviće da štiti kulturno nasljeđe, neće dozvoliti istorijski revizionizam i pomno će braniti vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, kao država vladavine prava, država antifašizma i država sa evropskom budućnošću - saopštila je ministarka. Ona je istakla da vrlo dobro razumije da takav pravac nije po volji onima koji su, kako je kazala, na bilo koji način organizovali radnje suprotno važećim zakonima Crne Gore. - Sa žaljenjem konstatujem da, kao predstavnici uvažene zajednice u našoj demokratskoj i evropskoj Crnoj Gori, opravdanje za postojanje spomenika tražite u činjenici da ih u državi postoji još mnogo ne-

PODGORICA - Nije bilo značajnih promjena u stanju ljudskih prava u Crnoj Gori tokom prošle godine, piše u Izvještaju Stejt departmenta za prošlu godinu, a koji je objavljen 12. avgusta.

Kroz nekoliko sekcija su tretirana pitanja ljudskih prava o mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, te ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija. U dijelu koji se odnosi na ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i dokaze o djelima koja mogu predstavljati genocid navedeno je da su Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa i druge nevladine organizacije kritikovale nedostatak napretka Vlade u kaznenom progonu ratnih zločina, kao i priznavanju i odšteti žrtava, povezanih s ratom 1990-ih.

Izvještaj Stejt departmenta o ljudskim

Napadi na tortura bez poslodavci rupe u zakonu

zakonito postavljenih. U pravu ste, takvih spomenika ima, i upravo zato sam jasno najavila da svi spomenici podignuti bez odobrenja jesu nezakoniti i moraju biti uklonjeni. To pravilo važi jednako u svim crnogorskim opštinama i za sve inicijative, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost – rekla je Vujović.

sluga Hitlera

Antifašistička Crna Gora ne može biti poligon za veličanje onih koji su služili Hitleru, Musoliniju i njihovim saveznicima – bilo pod četničkom kokardom, bilo pod vulnetarskom kapom, poručili su juče

Antifašisti Cetinja.

Pozdravili su odluku Opštine Gusinje i Ministarstva kulture i medija o uklanjanju nelegalno postavljenog spomenika Jusufu Čeliću, saradniku fašističkih okupatora i komandiru vulnetarske milicije formirane pod okriljem fašističke Italije.

- Iako je spomenik uklonjen sa decenijskim zakašnjenjem, ova odluka predstavlja važan korak ka dosljednoj primjeni zakona i zaštiti antifašističkih vrijednosti Crne Gore –istakli su oni.

Smatraju da svako obilježje posvećeno kolaborantima i ratnim zločincima, bez obzira na nacionalnost ili etničku pripadnost, predstavlja uvredu za sve žrtve fašizma i narodnooslobodilačke borbe.

- Odbacujemo pokušaje istorijskog revizionizma koji Čelića predstavljaju kao „borca za slobodu“. Sloboda se ne gradi pod bajrakom okupatora. Takva „sloboda“ je samo drugo ime za sramotu i kolaboraciju – poručili su oni. j.martinoviĆ

Navedeno je da je suđenje Slobodanu Pekoviću, optuženom za ubistva Bošnjaka 1992. godine i silovanje u Foči, nastavljeno krajem godine. Ovo je bilo prvo suđenje u zemlji za seksualno nasilje počinjeno tokom rata u Bosni i Hercegovini. Pekovića je u junu ove godine Viši sud u Podgorici osudio na 20 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva izvršen 1992. godine u Bosni i Hercegovini.

U dokumentu se navodi i da je Specijalno državno tužilaštvo u junu prošle godine naredilo istragu protiv Milivoja Katnića zbog njegovih navodnih veza s ratnim zločinima počinjenim u Hrvatskoj tokom raspada bivše Jugoslavije. Prema navodima tužilaštva, piše u Izvještaju, Katnić je „optužen za nečovječno postupanje prema određenim civilima hrvatske nacionalnosti, uključujući napade, mučenje i nanošenje fizičkih povreda“.

Kada je riječ o slobodi medija, istaknuto je da je Vlada generalno poštovala to pravo, ali da su govor mržnje, verbalne prijetnje i uvrede upućene novinarima i građanskim aktivistima, ciljanje kritičkih medija od strane funkcionera i neriješeni napadi na novinare potkopavali slobodu izražavanja.

Navedeno je da je 3. juna Agencija za elektronske medije ažurirala zabranu emitovanja ruskih državnih medija iz 2022, uključujući Russia Today, Sputnik i Rossiya 1, kako bi provela Vladinu odluku od 6. juna o potpunom usklađivanju s restriktivnim mjerama EU kao odgovor na ruski rat protiv Ukrajine.

- Agencija za elektronske medije pozvala je sve lokalne pružaoce audiovizualnih medijskih usluga da obustave emitovanje ili distribuciju programa 20 određenih ruskih medijskih kuća putem bilo kojeg sredstva, uključujući kablovsku, satelitsku, internet televiziju, internetske usluge, platforme za dijeljenje videa ili aplikacije. Neki posmatrači, uključujući Centar za digitalnu forenziku DFC, primijeti-

li su, međutim, da vlasti nijesu u potpunosti sprovele odluku, jer su te zabranjene platforme elektronskih medija ostale dostupne iz zemlje – piše u Izvještaju.

napadi, zatvaranje i pritisak na medije Nije bilo izvještaja o Vladinoj upotrebi nasilja protiv medija. Međutim, funkcioneri su nastavili da targetiraju kritički nastrojene novinare i medije.

- Neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli su atmosferi zastrašivanja – piše Stejt department. - Dana 31. jula, Viši sud u Podgorici potvrdio je prijedlog optužnice Specijalnog državnog tužilaštva protiv 14 osoba osumnjičenih za pucnjavu na istraživačku novinarku Oliveru Lakić u Podgorici 2018. godine. Grupa optužena za napad takođe je optužena za formiranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela, uključujući ubistvo, nelegal-

no posjedovanje oružja i trgovinu narkoticima – piše u Izvještaju. Nezavisni i pro-opozicioni mediji tvrdili su da su bili izloženi nepravednom tretmanu i ekonomskom pritisku od strane Vladinih ministarstava i agencija. Niske plate i politički pritisak doprinijeli su autocenzuri, navodi se u Izvještaju. Nekoliko kolumnista medija žalilo se da su tokom godine bili izloženi prijetnjama zbog svojih javno izraženih stavova, navodi Stejt department. Piše i da su se tokom 2024, novinari suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima od nepoznatih lica zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i krijumčarenju. - Dana 11. novembra, Osnovno tužilaštvo u Podgorici naložilo je 72-časovni pritvor preduzetniku Zoranu Ćoću Bećiroviću, njegovom sinu

Nakon 12 godina spomenik iz Vusanja uklonile opštinske vlasti

ljudskim pravima u Crnoj Gori tokom 2024. godine

na novinare, bez kazni, poslodavci koriste zakonu

Luki Bećiroviću i policajcu Mladenu Mijatoviću , koji je navodno djelovao kao Bećirovićev tjelohranitelj, zbog verbalnog i fizičkog napada na Anu Raičković, novinarku i urednicu crne hronike u dnevnim novinama Pobjeda, zajedno sa članovima njene porodice, u blizini jednog fast-fud restorana u Podgorici 10. novembra. Zoran Bećirović, za kojeg se tvrdi da ima veze sa prethodnom vladom predvođenom Demokratskom partijom socijalista, ranije je bio optuživan od novinara za upućivanje prijetnji i uvreda. Incident je izazvao široku osudu u političkom spektru, od strane državnih zvaničnika, političkih partija, organizacija civilnog društva i medijskih organizacija – piše u Izvještaju. Sindikat medija je naveo da je ovo 18. slučaj napada ili prijetnji, uključujući prijetnje putem interneta, upućenih novinarima i medijskim kućama tokom 2024. godine. Prema podacima Sindikata, 14 od tih incidenata prijavljeno je policiji i tužilaštvu radi istrage i daljih postupaka. U dijelu koji se odnosu na prava radnika navedeno je da je Vlada efikasno sprovodila zakone koji štite slobodu udruživanja, kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk. - Radnici su se suočavali s miješanjem poslodavca uprkos ostvarivanju svog prava na sindikalno organizovanje i ko-

- Poslodavci ponekad nijesu isplaćivali minimalnu platu, druge beneficije zaposlenika ili obavezne doprinose penzionom fondu. Zaposlenici često nijesu prijavljivali takve prekršaje zbog straha od odmazde. Uobičajena je bila praksa formalnog isplaćivanja radniku samo minimalne plate, čime su bili odgovorni za niže doprinose, a zaposlenom su davali novčane isplate kao dodatak – piše u Izvještaju. Navedena je i uobičajena praksa potpisivanja kratkoročnih ugovora o radu ili dugih „probnih“ perioda za radnike umjesto potpisivanja ugovora o stalnom radu ,kako je propisano zakonom.

lektivno pregovaranje. Prema Uniji slobodnih sindikata (USSCG), radnici u trgovinskom sektoru bili su zastrašivani prilikom osnivanja sindikata i pripadali su kategoriji radnika čija su prava bila najugroženija. Kazne za kršenje slobode udruživanja, kolektivnog pregovaranja i prava na štrajk bile su odgovarajuće onima za analogna kaznena djela poput kršenja građanskih prava; kazne su se redovno primjenjivale protiv onih koji su kršili zakon – navodi se u saopštenju.

U Izvještaju je navedeno da je, iako je zakonom dopušteno, kolektivno pregovaranje bilo rijetko.

Navedeno je i da je pravo na štrajk bilo ograničeno za javne službenike čiji bi izostanak s posla ugrozio javne interese, nacionalnu bezbjednost i bezbjednost osoba i imovine ili funkcionisanje Vlade.

Međunarodni posmatrači su primijetili da je u Crnoj Gori mnogo više profesija kojima je zabranjen štrajk, nego što to podrazumijevaju međunarodni standardi, Piše i da su poslodavci su mogli jednostrano da utvrde minimalne uslove za rad, ako pregovori sa sindikatima ne bi doveli do dogovora.

Istaknuto je da su uprava i lokalne vlasti često blokirale pokušaje organizovanja štrajkova proglašavajući ih nezakonitima, navodeći nedostatak zakonski propisanog prethodnog obavještenja, koje se kreće od dva do deset dana.

Stejt department je u Izvještaju naveo i da su zaposleni privatizovanih ili firmi u stečaju imali pravo na retroaktivnu platu i otpremninu, iako je bilo neriješenih potraživanja. Piše i da radnici povremeno nijesu mogli da naplate svoja potraživanja, uprkos sudskim odlukama u njihovu korist. Izvjestioci Stejt departmenta uočili su i da Vlada nije efikasno sprovodila zakone o minimalnoj plati i prekovremenom radu, iako su kazne za prekršaje bile odgovarajuće onima za druge slične zločine. Kazne su se rijetko primjenjivale protiv prekršitelja.

- USSCG je izjavio da se korišćenje privremenih ili povremenih ugovora o radu nastavlja za znatan broj zaposlenih u javnom sektoru, potkopavajući prava radnika na dostojanstven rad, stvarajući pravnu nesigurnost i lišavajući zaposlenike temeljnih radnih prava - piše u Izvještaju.

NESTANAK I OTMICA

Nije bilo izvještaja o prisilnim nestancima od strane ili u ime državnih vlasti. Ustav i zakon zabranjuju proizvoljna hapšenja i pritvaranja te predviđaju pravo svake osobe da ospori zakonitost svog hapšenja ili pritvora na sudu. Vlada je obično poštovala te zahtjeve. Pritvorenici su imali pravo na odštetu u slučajevima neutemeljenog pritvora, a Vlada je generalno poštovala te zahtjeve.

Ipak, iako zakon zabranjuje pretjerana kašnjenja u podnošenju formalnih optužnica protiv osumnjičenih i u sprovođenju istraga, ponekad su se događala kašnjenja bez kaznenih posljedica za odgovorne vlasti.

NEČOVJEČNO

POSTUPANJE

Iako su Ustav i zakon zabranjivali takve prakse, postoje vjerodostojni izvještaji da su ih Vladini funkcioneri primjenjivali.

- Dok je Vlada ratifikovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i takve su prakse bile zabranjene domaćim zakonodavstvom, istaknute nevladine organizacije obavijestile su da je policija mučila osumnjičene i da su se premlaćivanja događala u zatvorima i pritvorskim centrima širom zemlje. Vlada je kazneno gonila neke policajce i zatvorske čuvare optužene za prekoračenje ovlašćenja, ali je došlo do kašnjenja u sudskim postupcima – piše u Izvještaju. Nevladine organizacije HRA i Centar za ženska prava izjavile su da među državnim tužiocima prevladava nedostatak inicijative prema ozbiljnim prijavama zlostavljanja, što dovodi do neefikasnih istraga.

- Nevladine organizacije primijetile su da je nekoliko policajaca odgovornih za kršenje pravila njihove službe, uključujući slučajeve prekomjerne upotrebe sile, ostalo na dužnosti. Kancelarija tužioca je

primila pritužbe u kojima se govori o policijskoj torturi, napominjući da većina pritužbi koje uključuju kaznene postupke nije rezultirala teškim kaznama – piše u Izvještaju. U martu je nekoliko nevladinih organizacija pozvalo SDT da istraži slučajeve sistematske policijske torture, nakon što su fotografije policijske brutalnosti objavljene u medijima. Pozivajući se na izvještaje EUROPOL-a crnogorskoj vladi iz maja 2023, portal Libertas Press objavio je fotografije i transkripte aplikacije za sigurnu razmjenu poruka „Skaj ECC“, na kojima su prikazani policajci specijalne jedinice i njihovi zatvorenici, koji su bili članovi kavačkog klana. Objavljene fotografije prikazuju policajce specijalne jedinice kako tuku zatvorenike, stavljaju im pištolje u usta, guše ih i muče strujom.

- Nekažnjivost je bila problem u bezbjednosnim snagama, posebno među policajcima i zatvorskim službenicima. Nevladine organizacije navele su korupciju, nedostatak transparentnosti, nedostatak kapaciteta nadzornih tijela i politički uticaj na tužioce i funkcionere unutar Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova kao faktore koji doprinose nekažnjivosti. Tokom godine, vlasti su ponudile brojne obuke, često u saradnji s međunarodnim partnerima, te održavale radne grupe posvećene promovisanju i zaštiti ljudskih prava –piše u Izvještaju.

ZAŠTITA IZBJEGLICA

Vlada je sarađivala s UNHCR-om i drugim humanitarnim organizacijama u pružanju zaštite i pomoći izbjeglicama, povratnicima izbjeglica, tražiteljima azila, osobama bez državljanstva... - Između početka potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. i septembra, u zemlju je stiglo više od 263.560 Ukrajinaca – piše u Izvještaju. U martu je Vlada produžila režim privremene zaštite za ukrajinske izbjeglice za još godinu dana, do marta 2025. Dana 31. juna, parlament je izmijenio Zakon o azilu kako bi uklonio ograničenje vremenskog razdoblja u kojem su tražitelji azila bili obuhvaćeni režimom. Međutim, produženje režima u martu trebalo je uskladiti s izmijenjenim Zakonom o azilu kako bi se omogućilo produženje režima za one koji su već u zemlji duže od dvije godine. Ovaj nedostatak usklađivanja negativno je uticao na ukrajinske izbjeglice koje borave u zemlji duže od dvije godine i pogoršao izazove u njihovom pristupu tržištu rada – piše u Izvještaju. Paralelno s ukrajinskim izbjeglicama, znatan broj građana Ruske Federacije i Bjelorusije ušao je u zemlju nakon februara 2022. U septembru 2024. je u zemlji boravilo 43.228 građana Ruske Federacije. J.MARTINOVIĆ

Stav

Vatra briše razlike, EU jača odbranu

Piše: Marjan ŠAREC , izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru

U ovakvim okolnostima zaboravi se sve drugo, kao svađe i nerazumijevanja - postaju besmisleni. Budi se solidarnost, zajednički duh jer, na kraju krajeva, vatra ne zna za naše razlike

Na početku mi dozvolite da izrazim iskreno saučešće porodici stradalog vojnika Dejana Božovića, koji je poginuo tokom hrabrog obavljanja svoje vojničke dužnosti. Svi znamo da je svaki vojnik spreman dati život za svoju zemlju, ali to ne može umanjiti bol zbog gubitka. Kao stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za napredak Crne Gore, često posjećujem zemlju i pratim sve događaje, naročito političke. Ali ovoga puta pišem kao bivši ministar odbrane Slovenije i dobrovoljni vatrogasac. Naime, u Sloveniji Vatrogasna služba, Civilna zaštita i Vojska su pod ingerencijom ministra odbrane. Kad sam u ponedjeljak stigao u Crnu Goru, vidio sam kako vatra guta šumu i kako je glavni grad zadimljen. Naravno da sam preživio našu situaciju prije tri godine, kada smo svjedočili najvećem požaru u istoriji Slovenije. Bili smo zateknuti do tada neviđenom jačinom vatre i bilo je momenata kad se nije znalo da li ćemo moći odbraniti imovinu i živote. Uspjeli smo ogromnim naporima svih koji su bili angažovani. Ali naravno da Slovenija tada nije bila sama, nego smo zamolili za međunarodnu pomoć, nama je najviše trebala avijacija. Stigla nam je pomoć iz zemalja članica EU, kao i drugih. Nijedna zemlja u ovakvim okolnostima ne može sama izaći na kraj sa prirodnom katastrofom. Mehanizam EU pomoći funkcioniše rutinski i Crna Gora ga je takođe primijenila u ovim teškim danima. Ovaj mehanizam postoji upravo baš za takve situacije i često ga koriste sve zemlje EU. Gasiti ovakve požare veliki je izazov za svaku zemlju, a pogotovo za Crnu Goru, koja je mala zemlja, brdovita, sa puno nepristupačnog

terena. Kao što sam pomenuo, i za Sloveniju je to bio veliki izazov, pa imamo preko 1.300 dobrovoljnih društava i oko 50.000 operativnih dobrovoljnih vatrogasaca. To znači da se sistem zaštite i spašavanja temelji na dobrovoljnim vatrogascima, koji su dobro obučeni i opremljeni. Ali naravno da do takvog sistema se nije došlo preko noći, nego su bile potrebne duge godine. Pored toga radi se i o tradiciji, koja potiče još iz Austrougarske monarhije. Mi vatrogasci na ovakve katastrofe gledamo i kao na priliku da naučimo nešto novo, da poboljšamo spremnost i da narednog puta budemo operativno još efikasniji. Jer jedno je teorija, a praksa sasvim nešto drugo. Po mome mišljenju i slušajući pres konferencije, svi koji su nadležni za intervenciju do sada su dobro odradili svoj posao. Rade mirno i stručno, bez emocija, kako i treba u ovakvim okolnostima. Panika je najveći neprijatelj uspjeha. U ovakvim okolnostima zaboravi se sve drugo, kao svađe i nerazumijevanja - postaju besmisleni. Budi se solidarnost, zajednički duh jer, na kraju krajeva, vatra ne zna za naše razlike.

Zbog svega toga nužan je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, jer će samo na taj način biti više mogućnosti za izgradnju još otpornijeg i efikasnijeg sistema zaštite i spašavanja.

Sigurno Crnu Goru čeka još puno posla u vezi sa samim sistemom i opremom, ali ne treba se zavaravati da će ikad moći sve sama. Jer temelj EU je solidarnost.

Na kraju bih poželio svima koji se bore sa vatrom da se požari što prije ugase, a što je najbitnije, da ne bude daljih žrtava.

Detalji rješenja kojim je ukinuta polugodišnja zatvorska kazna nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda za nezakonito postupanje

Zbog ozbiljnih propusta

Viši sud će morati da ponovi suđenje protiv

Vesne Medenice

PODGORICA - Viši sud

će u ponovnom postupku protiv nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice zbog navodnog omogućavanja sudiji Milosavu Zekiću da nezakonito ostane na položaju morati da ponovi izvođenje dokaza, otkloni sve procesne i logičke greške i donese odluku utemeljenu u zakonu i dokazima, zaključak je ukidnog rješenja Apelacionog suda.

Medenica je 4. novembra prošle godine osuđena na pola godine zatvora po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, koje je tvrdilo da je, mimo znanja Sudskog savjeta, omogućila Zekiću da ostane na funkciji uprkos krivičnom postupku koji se protiv njega vodio, čime mu je obezbijedila neosnovano uživanje sudijskih privilegija i pune zarade do jula 2020. Međutim, početkom jula, Apelacioni sud je ukinuo ovu presudu pošto je utvrdio da je nerazumljiva, protivrječna i pravno neodrživa i slučaj vratio na početak. Sud je utvrdio niz ozbiljnih propusta u presudi Višeg suda: nejasno vrijeme izvršenja djela, kontradiktorno navođenje funkcije u kojoj je postupala, izostanak preciznog objašnjenja načina na koji je prekršila ovlašćenja iz Zakona o sudovima i nedovoljno obrazložen zaključak da je sudiji Milosavu Zekiću pribavila korist. Dodatno, kako se navodi u rješenju, pojedini djelovi presude bili su u suprotnosti sa iskazima svjedoka i dokazima iz spisa.

Odluka Apelacionog suda otkrila je raskorak između zaključaka prvostepenog suda i izvedenih dokaza. - Djelovi presude protive se iskazima svjedoka, činjenicama iz spisa i logici samog postupka. Zaključak da je Zekiću omogućeno zadržavanje funkcije i pune zarade označen je kao paušalan, bez čvrstog uporišta u dokazima – navodi se u rješenju. Medenica je od početka procesa negirala optužbe. – Oslobodite me optužbe koja

POTVRĐEN IDENTITET: Osamnaestogodišnji državljanin Sjeverne Makedonije škaljarca na bazenu hotela Maestral, policija upozorila da je prikrivanje

Tanaskovski pucao na Ljubišu Kana, istražitelji od građana pomoć da

nema uporište u činjeničnom stanju i dokazima – rekla je Medenica prilikom iznošenja završnih riječi, dodajući da nije imala zakonsku obavezu da obavijesti Sudski savjet o anonimnoj prijavi grupe građana. Medenica je odbacila tvrdnje tužiteljke Maje Janković da je svjesno prikrila predmet, navodeći da je zabilješka na omotu spisa bila interna i da je Sudski savjet ionako bio upoznat s pritužbom. – Zašto se neko bavi slobodom moje misli? Imam pravo na internu zabilješku za sebe i svoj kabinet – izjavila je Medenica. Branilac Zdravko Begović optužio je tužilaštvo da Medenicu pokušava kompromitovati bez dokaza i ocijenio da je riječ o političkom procesu. On je ukazao da je odgovornost bila na drugim institucijama koje nijesu obavijestile Sudski savjet, dok je Zekić u međuvremenu sam podnio zahtjev za razrješenje, nakon čega je disciplinski postupak protiv njega obustavljen.

U odbranu Medenice stao je i Zekić, koji je tvrdio da nije nikome govorio o procesu jer se stidio i vjerovao u oslobađajuću presudu.

Zekić je u međuvremenu uslovno osuđen zbog porodične svađe, a razriješen je na sopstveni zahtjev. Dodatnu dimenziju ovom slučaju donosi istraga protiv Vesne Aćimić, sekretarke Sudskog savjeta, koja je i saslušana u Osnovnom državnom tužilaštvu povodom sumnji da je dostavljanjem nepotpunih spisa tužilaštvu doprinijela da Medenica završi na optuženičkoj klupi. Prema optužnici, Medenica je februara 2019. mimo znanja Sudskog savjeta odlučila da Zekić ostane na funkciji, čime mu je, kako tvrdi tužilaštvo, omogućila neosnovano uživanje sudijskih privilegija i pune zarade sve do jula 2020. Iz SDT-a je potvrđeno da je predmet dostavljen Osnovnom tužilaštvu radi provjere da li osim Medenice postoji odgovornost drugih službenika, uključujući i Aćimić, koja je u sudskom postupku priznala da nije proslijedila prijavu Sudskom savjetu. B. r.

PODGORICA – Policija je juče objavila fotografije državljanina Sjeverne Makedonije, osamnaestogodišnjeg Andreja Tanaskovskog, za kojeg tvrdi da je 7. avgusta ispalivši dva projektila ranio pripadnika budvanskog ogranka škaljarskog klana Marka Ljubišu Kana (56), na bazenu hotela Maestral u Budvi.

Kako je Pobjedi raniije saopšteno, osumnjičeni se sa lažnom ličnom kartom Srbije i pod imenom J.G. prijavio kao gost hotela, a provjerom je utvrđeno da se radi o Tanaskovskom.

Istražitelji su odmah nakon ranjavanja Ljubiše utvrdilui da je Tanaskovski došao u hotel kako bi sproveo kriminalni plan te da je imao logistiku i pomagače u pripremanju likvidacije, što je potvrđeno jučeraššnjim saopštenjem Uprave policije.

- Osnovano se sumnja da je neposredni izvršilac krivičnog djela A. T. prilikom planiranja i pripremnih radnji, kao modus za infiltraciju u sprovođenju kriminalnih aktivnosti koristio boravak u svojstvu gosta hotela pod falsifikovanom ispravom - ličnom kartom na ime J. G., kao državljanin Republike Srbije, stoji u saopštenju.

Ističu da su službenici policije u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom identifikovali osumnjičenog za ubistvo u pokušaju i utvrdili da se radi o mladiću iz Sjeverne Makedonije.

- Preduzimajući brojne izviđajne, operativne, taktičke, tehničke, forenzičke i dokazne mjere i radnje u koordinaciji sa VDT, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali izvršioca ovog teškog krivičnog djela. A. T. je, upotrebom vatrenog oružja pomenutog dana, ispalio dva projektila u pravcu M. Lj., koji je tom prilikom zadobio tjelesne povrede u predjelu glave, naveli su u saopštenju.

Podsjećaju da je nakon toga Tanaskovski pobjegao, a da je Ljubiša zbrinut u medicinsku ustanovu, nakon čega je otpušten na kućno liječenje.

Nakon što su obavještajnim i operativnim radom utvrdili da se radi o državljaninu Sjeverne Makedonija, crnogorski istražitelji uputili su direktni

Prema saznanjima Pobjede, Tanaskovski se sa lažnom ličnom kartom Republike Srbije i pod imenom J. G. prijavio kao gost hotela kako bi sproveo kriminalni plan te da je imao logistiku i pomagače u pripremanju likvidacije, što je potvrđeno saopštenjem Uprave policije

zahtjev tamošnjoj policiji, koja je u roku od 24 sata od pucnjave identifikovala Tanaskovskog.

- Uprava policije koristi priliku da zahvali policijskim službenicima i organima za sprovođenje zakona Sjeverne Makedonije, koji su u realnom vremenu, blagovremeno i u direktnoj komunikaciji, postupali po zahtjevima Uprave policije Crne Gore, i dostavljali potrebne informacije za vođenje ove krivično-pravne istrage, naglašavaju u saopštenju.

Apel i upozorenje grAđAnimA Pripadnici crnogorske policije intenzivno tragaju za Tanaskovskim, ali i nastavljaju da lociraju i druge povezane osobe koje se sumnjiče da su mu pružale logističku podršku i učestvovale u planiranju izvršenja krivičnog djela. - Policija preduzima intenzivne mjere i radnje na lociranju i lišenju slobode osumnjičenog A. T. za kojim je raspisana nacionalna potjernica, dok će o daljem toku istrage javnost biti blagovremeno i fazno obavještavana, stoji u saopštenju. Iz Uprave policije apelovali su na građane da, ukoliko imaju saznanja da je Tanaskovski iznajmio smještaj ili na drugi način boravi na teritoriji Crne Gore, bez odlaganja prijave najbližoj policijskoj stanici ili pozivom na 122 te anonimno na broj 19969.

S druge strane, upozoravaju da svako svjesno prikrivanje informacija o kretanju ili boravku Tanaskovskog, uključujući i pružanje usluga smještaja, može predstavljati krivično djelo pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, što podliježe zakonskoj odgovornosti.

- Istovremeno obavještavaju javnost da su sva krivična djela protiv života i tijela kao i najteža krivična djela izvršena u ovoj godini rasvijetljena, te da Uprava policije nastavlja u kontinuitetu nesmanjenim intenzitetom na lociranju i razbijanju kriminalnih mre-

ža i borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, zaključili su u saopštenju.

Podsjetimo, Marko Ljubiša Kan ranjen je 7. avgusta poslije 17 sati na otvorenom bazenu hotela Maestral. U Ljubišu su ispaljena dva projektila kojih ga je jedan okrznuo u glavu. Tog dana je bio u društvu sa Ognjenom Kažanegrom koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana.

upozorAvAn dA mu je život u opA snosti

Kako je Pobjedi ranije kazao izvor iz bezbjednosnog sektora, s obzirom na činjenicu da je Ljubiša čak pet puta prije ovog

napada bio na meti i da je uočeno da njegovo kretanje prate određena lica, inspektori su ga prije dva mjeseca upozorili da mu je život u opasnosti. Međutim, i nakon toga Ljubiša je nastavio da posjećuje mjesta na koja je odlazio i prije nego što su mu inspektori saopštili da vjeruju da je meta. Policija je nedavno pronašla džip u blizini plaže Crvena glavica, a kako saznajemo, upravo taj automobil dovodi se u vezu sa kriminalnim planom za sada nepoznate osobe koja je imala zadatak da likvidira Ljubišu. Prije toga, u maju je pronađen motocikl, za koji je policija kazala da je pripreman za izvršenje ubistva.

Vesna Medenica sa advokatom Zdravkom Begovićem

Andrej Tanaskovski

Makedonije ranio prikrivanje krivično djelo

na Marka istražitelji traže da ga nađu

Marko Ljubiša Kan u bezbjednosnim službama označen je kao vođa budvanske kriminalne grupe koja je bliska škaljarskom klanu i blizak prijatelj i saradnik vođe zemunskog klana Luke Bojovića

Više puta izbjegao smrt

Ljubiša Kan više puta bio je meta napadača. Ranjen je 2009. i 2013. u Beogradu, a 2019. godine napadnut je u Budvi, kada je izbjegao hice iz kalašnjikova. Tada je ostao nepovrijeđen, dok su dva njegova prijatelja Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Kako je Pobjeda tada pisala, do napada je došlo dva sata iza ponoći na terasi lokala „Korkovado“, a napadač sa silikonskom maskom skuterom je došao do obale, došetao do bašte lokala i ispalio sedam projektila.

Pored toga, u novembru 2016. godine pronađen je motocikl koji je, prema sumnjama inspektora, trebalo da posluži za ubistvo Marka Ljubiše. Mjesec kasnije, policija je u blizini Starog grada u Budvi pronašla još jedan motocikl koji je, kako je kasnije utvrđeno, imao falsifikovane tablice, a sumnja se da je i tada pripremano ubistvo tog Budvanina.

Ljubiša je 2021. godine takođe napadnut u Budvi, a prema sumnjama Specijalnog državnog tužilaštva njegovu likvidaciju pripremali su Lazar Ilić, Strahinja Savić, Grga Milićević, Miloš Klečko i Nikola Mileković koji je u bjekstvu.

U sudskom procesu koji je vođen pred Višim sudom u Podgorici, Kan je kazao da ne poznaje nikoga od petorice optuženih za pripremanje njegove likvidacije, kao i da se ne pridružuje njihovom krivičnom gonjenju.

Prema navodima optužnice, smrtonosni hitac prema Kanu, po nalogu Nikole Vušovića, poznatijeg kao Džoni sa Vračara, trebalo je da ispali Lazar Ilić koji je u jednom od tri iznajmljena štek stana u Budvi čekao znak za akciju od optuženog Strahinje Savića koji je pratio metu.

Međutim, planove ove grupe pokvario je Kanov kum i prijatelj Goran Slovinić. U postupku koji je uslijedio nakon što je optužnica potvr-

Predmet protiv Podgoričanina osumnjičenog za nedozvoljene polne radnje i prijetnje objavljivanjem eksplicitnog sadržaja preuzelo Više tužilaštvo

PODGORICA – Miloš

Bukilić (25) iz Podgorice, koji je uhapšen po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva zbog prijetnji bivšoj partnerki da će objaviti eksplicitni sadržaj, juče je nakon saslušanja kod sudije za istragu sproveden u Istražni zatvor.

Bukilić sproveden u Istražni zatvor

đena, Ilić, Savić, Milićević i Klečko, oslobođeni su optužbe da su planirali da ubiju Ljubišu Kana, jer, kako je obrazloženo tada, nema dokaza. Za krivično djelo ubistvo u pokušaju putem podstrekavanja osuđen je Nikola Milenković, kojem je presudom izrečena jedinstvena kazna zatvora od pet godina.

Specijalno tužilaštvo optužilo je u martu ove godine Marija Miloševića, Damira Mandića, Radovana Mujovića i još pet osoba da su dio grupe koju su formirali Kotoranin Radoje Zvicer i Nikola Vušović poznat kao Džoni sa Vračara, da su planirali likvidaciju Marka Ljubiše Kana u januaru 2021. godine u Budvi. Istom optužnicom obuhvaćeni su i Aleksandar Saša Ćetković, Ivan Biletić, Branko Simić i Davor Kordić

Analize komunikacija ostvarenih preko „Skaj“ aplikacije, ali i drugih materijalnih dokaza koje je Specijalno tužilaštvo prikupilo u ovom slučaju, ukazali su na sumnju da je Zvicer zajedno sa Vušovićem sredinom 2020. godine osmislio plan za ubistvo Kana dok su ostali optuženi prihvatili učešće u planiranju zločina. Iz tužilaštva su precizirali da je ova kriminalna organizacija, pored likvidacije Kana, planirala i ubistva njemu bliskih osoba.

Hapšen zbog nedoz Vol jenog držanja oružja

U februaru 2023. godine Marko Ljubiša Kan uhapšen je nakon što je policija pretresala jedan ugostiteljski objekat u kojem često borave pripadnici organizovane kriminalne grupe, a kod njega pronašla pištolj marke „češka zbrojovka“ sa okvirom od 17 metaka. Njemu je na teret tada stavljeno nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava. Ono što je bila kontroverzna okolnost ovog slučaja jeste što je Kan posjedovao dozvolu za nošenje oružja koja je izdata 11. decembra 2020. godine od filijale MUP-a u Budvi iako se, godinama unazad, vodio kao bezbjednosno interesantno lice u svim nacionalnim izvještajima crnogorskog bezbjednosnog sektora. On je tada bio osuđen na šest mjeseci kućnog pritvora. j.raiČeViĆ

Predmet protiv Bukilića preuzelo je Više državno tužilaštvo, u kojem ga je juče saslušala tužiteljka Ana Kalezić, predloživši određivanje pritvora do 30 dana. To je za Pobjedu potvrdila rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica

U prijavi koju je podnijela bivša partnerka Bukilića, u koju je Pobjeda imala uvid, navodi se da je osumnjičeni, mimo znanja njegove bivše partnerke, koja je sa njim stupila u vezu kao maloljetnica, sačinio nekoliko video-zapisa tokom intimnih odnosa i prijetio joj da će ih objaviti ako se ne pomiri sa njim i ne bude radila ono što joj on kaže. Djevojka je ispričala da je trpjela seksualno, psihičko i fizičko nasilje, o čemu svjedoči ljekarska dokumentacija. Uhapšeni mladić je u više navrata dolazio na njen posao, pratio je, ugurao u njegovo vozilo i odvozio u njegovu poro-

dičnu kuću, gdje je držao zatvorenu dok mu ne bi kazala da će se pomiriti. Posljednji u nizu incidenata bio je kada je, saznavši da ga je prijavila, ušao u njen stan, nagovorivši njenog maloljetnog brata da mu otvori, i tražio od nje da mu saopšti da policija o ovim događajima ne zna ništa. Kako je navedeno u prijavi, Bukilić je polomio vrata kupatila gdje se zaključala.

Ona je policiji uz prijavu priložila poruke koje joj je osumnjičeni Bukilić slao, a koje potvrđuju da je prisilno pokušavao da stupi u kontakt s njom i prijetio joj da će joj „napraviti haos“. Kako nam je saopšteno, Bukilić je poznat istražiteljima. Njemu je nedavno u Višem sudu okončan osmogodišnji postupak po prijavi tada maloljetnice kojoj je takođe prijetio objavom eksplicitnog sadrža-

Na Terminalu Podgorica kontrolisan kamion koji je nelegalno pokušao da preveze odjeću i kožnu galanteriju Oduzeli

ja. Bukilić ima i zabrane prilaska po prijavi druge oštećene. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su ranije saopštili da Bukiliću stavljaju na teret krivična djela zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili zapisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, nedozvoljene polne radnje i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. j. r.

vrijednu skoro 40.000 eura

PODGORICA - Službenici

Uprave carina kontrolisali su juče na Terminalu Podgorica kamion crnogorskih registarskih tablica i utvrdili da se u njemu nalazi neprijavljena roba vrijedna skoro 40.000 eura, koja je nakon toga trajno oduzeta. Iz Uprave carina ističu da je kontrolom utvrđeno da se, među uredno prijavljenom

robom, nalazi i određena količina neprijavljene, koju su činili odjeća, tekstilni proizvodi i kožna galanterija, vrijednosti 22.000 eura. - Protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu podnijeti su prekršajni nalozi, a roba je trajno oduzeta, u skladu sa zakonskim propisima - naveli su u saopštenju. Pored toga, službenici Carin-

Osnovno državno tužilaštvo u Baru odredilo zadržavanje do 72 sata osumnjičenom za krivično djelo teška tjelesna povreda

Maloljetnik prebio

jednu osobu

BAR – Osnovno državno tužilaštvo u Baru odredilo je zadržavanje do 72 sata maloljetnom S. L. zbog sumnje da je, nakon kratke prepirke, pesnicom udario R. M. i nanio mu tešku tjelesnu povredu.

Do incidenta je došlo prije dva dana u Sutomoru, a maloljetnik se tereti da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda. - Krivičnom prijavom je pred-

stavljeno da je maloljetnik dana 13. avgusta u Sutomoru, oko 19.30 časova, svjestan svog djela, čije je izvršenje htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, teško tjelesno povrijedio R. M. na način što je nakon kraće prepirke sa oštećenim istog udario lijevom stisnutom pesnicom, od kojeg udarca je oštećeni zadobio teške tjelesne povrede, detaljno opisane u izvještaju ljekara - naveli su iz tužilaštva. a.r.

ske ispostave na Graničnom prelazu Dobrakovo su kontrolom putničkog motornog vozila beogradskih registarskih oznaka pronašli neprijavljenu robu – odjevne predmete, kozmetiku, naočare i tekstilne proizvode, procijenjene vrijednosti oko 5.500 eura, čime je osoba koja je upravljala vozilom počinila prekršaj iz člana 203 stav 1 Carinskog zakona.

- Ovi rezultati nastavljaju niz uspješnih aktivnosti Uprave carina, među kojima je i zapljena od 13. avgusta na Graničnom prelazu Dobrakovo, kada je otkrivena neprijavljena roba vrijedna 10.260 eura, čime je još jednom potvrđena efikasnost mjera usmjerenih na suzbijanje prekograničnog kriminala - zaključili su iz Uprave carina. j r

Podnijeta krivična prijava protiv jedne osobe zbog nedozvoljene trgovine

Prevozio aparat vrijedan oko 9.500 eura bez prateće dokumentacije

BERANE – Beranska policija podnijela je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. M. (41) zbog sumnje da je prevozio aparat za kozmetičke usluge, vrijedan gotovo 10.000 eura, bez prateće dokumentacije. Kako je saopšteno iz UP, N. M. se tereti da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

- U teretnom motornom vozilu rožajskih registarskih oznaka kojim je N. M. upravljao pronađen je aparat za pružanje kozmetičkih usluga bez prateće dokumentacije. Utvrđena je tržišna vrijednost aparata, koja iznosi oko 9.600 eura - kazali su u saopštenju. Dodali su da je krivična prijava protiv N. M. podnijeta u redovnom postupku. a. r.

Privođenje Bukilića

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Maslinari nijesu poslušali

savjet stručnjaka, povećana brojnost maslinove muve

Brojnost muve znatno je uvećana u odnosu na prethodni pregled klopki u Baru u Ulcinju, što znači da maslinari nijesu uradili hemijski tretman kako im je preporučeno u junu. Ukoliko žele da sačuvaju kakav-takav prinos, moraju to sada uraditi - upozoreno je iz Uprave

PODGORICA – Redovni nedjeljni pregled klopki na području Bara i Ulcinja (veliki maslinjaci – Valdanos) urađen 12. avgusta pokazao je da je višestruko uvećana brojnost muve masline u odnosu na prethodnu kontrolu – saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Konstatuju kako to znači da maslinari nijesu obavili tretman koji im je preporučen prilikom prethodne kontrole. Ta kontrola urađena je 17. jula i

maslinarima je preporučeno da hitno hemijski tretiraju stabla preparatima na bazi spinosada. – U prethodnom izvještaju je upozoreno da će se brojnost muve povećati ukoliko se ne uradi hemijski tretman. Potrebno je da maslinari sada to obavezno odrade, ukoliko žele da sačuvaju bilo kakav prinos – preporučili su iz Uprave. Istovremeno, sa svakog lokaliteta, uzorkovani su plodovi radi pregleda u laboratoriji, koji je urađen istog dana. – Muve su hvatane i u McPhail klopkama i na žutim ljepljivim

Muva masline je najznačajnija štetočina masline. Utiče na smanjenje prinosa i do 80 odsto, kvalitet ulja od takvih maslina je lošiji i ogleda se u povećanom sadržaju slobodnih masnih kisjelina, dok je vrijeme čuvanja kraće

U Crnoj Gori nema zlatastog žutila vinove loze

Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove saopšteno je da u Crnoj Gori nema štetnog organizma Candidatus Phytoplasma vitis (Flavescence dorée) poznatog kao zlatasto žutilo vinove loze. – Institut za pesticide i zaštitu životne sredine –Laboratorija za primenjenu fitopatologiju u Zemunu, za potrebe Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, izvršio je

laboratorijske analize 90 uzoraka listova vinove loze, na prisustvo Flavescence dorée. U izvještaju od 11. avgusta navodi se da nije utvrđeno prisustvo štetnog organizma. Uzorci listova uzeti su sa područja: Boljevići, Limljani, Sotonići, Mačuge, Bukovik i Tomići (Bar), i Mahala i Gošić (Zeta). Tokom terenskih aktivnosti izvršeni su i vizuelni pregledi i uzorkovanja u vinogradima pod karantinskim

pločama, ali više u McPhail klopkama. Jedino na lokalitetu Bar 2 nije bilo hvatanja muva u Mc Phail klopki. Pregled plodova, koji je urađen u laboratoriji, pokazao je da samo na lokalitetima Bar 3 nije bilo infestacije (zaraze). Na lokalitetetima Bar II, Valdanos 1 i Valdanos II, infestacija je u odnosu na prethodni pregled nepromijenjena i iznosila je 3,3 odsto. Na lokalitetima Valdanos 3 zabilježena je infestacija od 30 odsto. Na lokalitetu Bar I infestacija je iznosila 23,3 odsto, a na lokalitetu Valdanos 4 zabilježena

je infestacija od 42,5,4 odsto. Tokom prethodnog pregleda, u plodovima su bila prisutna jaja i larve prvog stupnja, a tokom posljednjeg u plodovima su dominantno prisutne lutke i prazni hodnici – navedeno je u izvještaju.

Muva masline Bactrocera oleae Gmel je najznačajnija štetočina masline. Posljedice njenog napada su dvojake. Utiče na smanjenje prinosa i do 80 odsto, a kvalitet ulja od takvih maslina je lošiji i ogleda se u povećanom sadržaju slobodnih masnih kiselina, a i vrijeme čuvanja takvog ulja je kraće.

Muva masline je karpofagna, napada plodove. Kada plodovi dostignu veličinu zrna graška (kraj juna početak jula), ženka polaže jaja u plod. U godinama jakog napada na jednom plodu se može naći nekoliko uboda trouglastog oblika koji vremenom potamni. Piljenje larvi i cijelo larveno razviće se odvija u plodu. Ishranom larva oštećuje tkivo slabeći vezu sa peteljkom i ubrzavajući sazrijevanje i otpadanje ploda.

Na brojnost ove štetočine utiču klimatski faktori, naročito temperatura i vlažnost vazduha. Optimalna temperatura za razvoj je 20–30ºC, dok temperature iznad 32º nepovoljno djeluju na razvoj muve masline. D.Š.

nadzorom: Markovina (Cetinje) i Jelenak (Danilovgrad). Rezultati laboratorijskih analiza potvrđuju da, iako je uzorkovan simptomatičan biljni materijal – listovi vinove loze, gotovo identične simptome na vinovoj lozi mogu izazvati i druge fitoplazme. Zbog toga može doći do zabune prilikom prepoznavanja bolesti, pa je fitoplazmu koja je uzrok bolesti moguće tačno dijagnostikovati

isključivo laboratorijskom analizom – navedeno je u saopštenju Uprave. Najavljuju da će vizuelni pregledi i uzorkovanje simptomatičnog biljnog materijala – listova vinove loze – u obilježenim područjima gdje je utvrđeno prisustvo štetnog organizma (Zeta i Bar), kao i van tih područja (Ulcinj, Cetinje, Tuzi, Danilovgrad, Podgorica), nastaviti od 20. avgusta.

BU DVA: Opštini priznanje za najbolju praksu u sektoru vodnih usluga

Tehničko rješenje za dobrobit zajednice

PODGORICA - Opština

Budva dobitnik je priznanja za najbolju praksu u oblasti saradnje donosilaca odluka u sektoru vodnih usluga, saopštili su iz Zajednice opština Crne Gore.

Navodi se da je ZOCG proglasila najbolje prakse u lokalnoj samoupravi za ovu godinu, nagrađujući projekte koji su pokazali kako inovativnost, posvećenost i saradnja mogu znatno unaprijediti život građana i kvalitet javnih usluga.

Budva je, kako je pojašnjeno, tu prestižnu nagradu dobila za projekat koji je proistekao iz bliske saradnje lokalne uprave i preduzeća Otpadne vode, čiji je cilj bio da se spriječe ekološki incidenti izazvani obilnim padavinama. – Problem s kojim se Budva suočavala bio je specifičan –tokom velikih kiša, ogromne količine atmosferske vode ulazile su u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, što je prijetilo da poremeti proces biološke obrade i ugrozi kvalitet vode koja se ispušta u more. Rješenje je pronađeno kroz ugradnju posebnog bajpasa koji omogućava da se dio voda, koje zadovoljavaju stroge ekološke standarde, bezbjedno ispusti direktno u Jadransko more. Time se sistem rasterećuje u kritičnim trenucima, obezbjeđuje stabilan rad postrojenja i štiti čistoća mora – dodaje se u saopštenju ZOCG.

Ta investicija, kako su naveli, ima višestruku vrijednost –doprinosi očuvanju morskog ekosistema, čuva zdravlje stanovnika i posjetilaca, ali i štiti reputaciju Budve kao jedne od vodećih turističkih destinacija na Mediteranu.

Iz ZOCG su kazali da budvanski primjer pokazuje da tehnička rješenja, kada su praćena vizijom i odgovornim upravljanjem, mogu imati du-

Osim Budve, priznanja za najbolje prakse dodijeljena su i opštinama Pljevlja, Tivat i Šavnik. Pljevlja za set mjera u saradnji sa preduzećem „Vodovod“, Tivat za reorganizaciju mjesnih zajednica na inicijativu građana, a Šavnik za razvoj mobilne aplikacije koja građanima pruža pravovremene informacije u kriznim situacijama

goročan uticaj na zajednicu. – Ovdje se ne radi samo o komunalnoj infrastrukturi – radi se o strateškoj odluci da se zaštita životne sredine i razvoj turizma posmatraju kao nerazdvojne vrijednosti – kaže se u saopštenju. Navodi se da je Budva tim projektom pokazala kako zajednički rad lokalne vlasti i javnih preduzeća može rezultirati konkretnim, mjerljivim i trajnim benefitima za zajednicu. Osim Budve, priznanja za najbolje prakse dodijeljena su i opštinama Pljevlja, Tivat i Šavnik. Opština Pljevlja priznanje je dobila za set mjera u saradnji sa preduzećem „Vodovod“. Tivat za reorganizaciju mjesnih zajednica na inicijativu građana, čime je omogućeno efikasnije rješavanje problema i veće uključivanje građana u procese odlučivanja. Opština Šavnik je priznanje dobila za razvoj mobilne aplikacije koja građanima pruža pravovremene informacije o svim pitanjima od značaja, posebno u kriznim situacijama, i omogućava im da aktivno učestvuju u kreiranju lokalnih politika. C.G.

UNIŠTAVA ROD, UTIČE NA KVALITET ULJA: Zaraženi plod

Vinova loza

Sa uručenja nagrade

Ekipa

Pobjede u Topolovu, kod Danilovgrada, gdje peti dan bjesni požar

,,Da nije vatrogasaca i volontera sve bi ovo vatra spržila“

DANILOVGRAD – Da nije požrtvovanosti danilovgradskih vatrogasaca i volontera ovo područje bilo bi sprženo. Nesebično danonoćno čuvaju i od vatre brane moju i ostale kuće. Oka sklapali nijesu – kaže Bobo Radonjić iz Bandića kojeg smo zatekli juče na ulasku u Topolovo U tom naselju, udaljenom oko 20 kilometara od Danilovgrada, kao i Studenom i Jablanu peti dan bjesni požar. Ugrožava oko 100 vikendica, štala ... – Volonterima smo do neba zahvalni. Luka i Radojica, Beli, i Vuk Pavićević, Milonjić svi su doprinijeli da se kuće sačuvaju. I pomoć iz vazduha je bila dragocjena. Bez svih njih danas bi ovo bilo zgarište – priča Radonjić. Područje zahvaćeno požarom je planinsko, obraslo gustom vegetacijom sa uskim staza-

Vatrogasci i volonteri neprekidno su na terenu i uz pomoć koju su dobili iz vazduha uspjeli su da odbrane oko 100 vikendica koliko ih ima na tom području i štale sa brojnom stokom. Izgorjela je po neka izba, košnice, usjevi krompira... Vlasnici se nadaju da će na tome stati jer su svi na izmaku snaga, nema hrane za stoku...

ma kojima se vatrogasna vozila ne mogu kretati pa je gašenje zahtjevno. To nam je bilo jasno odmah po dolasku u Studeno. Umjesto zelene trave zbog koje Bjelopavlići tu izdižu stoku tokom ljeta vidimo samo opožarene livade ... Od gustog dima ne vide se ni kuće ni šu-

me... Mještani kažu da je šteta velika, ali se nadaju da će na tome stati... Priželjkuju i veću pomoć iako, kažu, razumiju da su opasniji oni požari u Podgorici i da je najviše resursa upućeno tamo.

Na terenu zatičemo i volontere Radojicu Pekovića i Luku Po-

Požar i dalje aktivan

Požar u Topolovu i dalje je aktivan, saopšteno je Pobjedi iz danilovgradske Službe zaštite i spašavanja sinoć u 19 sati.

- Vatrogascima i volonteri imaju pomoć iz vazduha, ali požar uprkos tome odolijeva. Zahvaćen je veliki prostor pod šumom, a pritom je veoma nepristupačan. Gasi se naprtnjačama... Dodatno vjetar otežava posao. Taman što na jednom mjestu ugasimo požar ga ponovo rasplamsa. I tako u krug – kazali su nam.

Prije deceniju to područje takođe je zahvatio veliki požar. – Stabla koja su tada popadala i osušila se sada lako zapale pa je pred nama ne samo jedna teška noć nego i ko zna koliko ako ne padne dobra kiša – kazali su iz Službe zaštite.

povića koji su pritekli u pomoć.

– Došli smo jutros u sedam, dan i noć bićemo ovdje, a sjutra dolazi druga ekipa. Pomažemo mještanima, vatra izbija odsvakud, ugrožene su i kuće i štale... Gori sa svih strana. Taman je ugase na jednom mjestu, ali pošto je borova šuma čim vlaga iz drveta popušti, krene opet da gori – priča Peković.

Dragan Pavićević je zabrinut. Požar tih razmjera na tom području nije odavno viđen. Vjetar otežava posao jer časkom raspiri panjeve koje su tinjali ... – Još nijesmo pretekli, još smo u vatri, teška je ovo borba. Gase samo vatrogasci i po malo mještani. Branimo sve i vikendice i stoku. Moj kum Slobo ovđe đe gasimo na Stružnici ima oko 150 ovaca i nekoliko krava. Vatra se sa gornje strane stabilizovala, ali ako pređe ovamo, sve će sagorjeti – kaže Pavićević.

Vlasnici imanja posebno su zabrinuti za životinje jer, kako kažu ,one sama sebi pomoći

ne mogu, zavise od ljudi. Slobo Jovanović drži ljeti stoku na Stružnici jer tu ima dovoljno paše. Zapravo, bilo je do ovog ljeta, dok nije izbio požar. – Tri dana stoku sam držao zatvorenu na sijenu i žitu dok smo se borili da vatru držimo što dalje od kuća. Ali vatra se sad približava i moraću da je vratim dolje, izgrojela je ispaša, ako ne uspijemo da spasimo ovo malo što je ostalo moraću sitnu stoku da spustim. No, dolje vatre nema, ali su temperature visoke, sve je sasušeno, iz tog pakla sam ih izdigao na katun ... Treba ovo preteć, ali kako – pita se Jovanović dok kosijerom probija put volonterima. Aleksandru Pavićeviću vatra je progutala zasade krompira, dvadesetak košnica... To nam saopštava kratko jer vremena za priču nema – žuri da uzme naprtnjaču i da popije koji gutljaj vode. Svaki minut u borbi sa vatrom dragocjen jer se približava noć, a umor uzima danak. D. ŠAKOVIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

Volonter sa naprtnjačom u Topolovu

Slobo Jovanović sa volonterima i komšijama u Stružnici

Vatrogasno

vozilo ne može do požarišta

Vatra progutala izbu i zasad krtole

Festivalska premijera predstave „Predmet Medeja“ večeras na Barskom ljetopisu Antički

PODGORICA – Festivalska premijera predstave „Predmet Medeja“, nastala u koprodukciji JU Kulturni centar Bar i Crnogorskog narodnog pozorišta, u režiji jednog od najznačajnijih slovenačkih i evropskih reditelja Diega de Bree, biće priređena večeras, u 21.30 sati, na Ljetnjoj sceni Doma kulture „Vladimir Popović Španac“, u okviru festivala Barski ljetopis. Reprizno izvođenje zakazano je za nedjelju, 17. avgust, u istom terminu, a karte za reprizu su u prodaji.

Ovim djelom De Brea je stvorio i manje i više od adaptacije – uzeo je od Medeje ono što mu je bilo potrebno za kreaciju, ponajviše motiv opsesivne ljubavi – izuzeo je iz mitološkog konteksta i transponovao u savremeno društvo.

- Izlazak iz okvira mita bio je put kojim sam se vodio tokom čitavog procesa rada. Cilj je bio da Medeju približimo savremenom čovjeku – kako bi publika mogla da se identifikuje sa njom – kazao je De Brea uoči podgoričke premijere u junu.

Rad na naslovnoj ulozi za Nadu Vukčević, prvakinju drame CNP-a, predstavljao je veliki izazov.

- Ovu ulogu mogu da svrstam među najzahtjevnije, upravo zbog sve te izdaje kroz koju Medeja prolazi. Ipak, meni je ovo na neki način i najslađa uloga do sada – možda zvuči čudno, jer je toliko složena i mračna – ali je igram sa velikim elanom - kazala je Vukčević.

Osim nje, glumačku podjelu čine: Jovan Dabović, Luka Stanković, Ivona Raković i Jelena V. Đukić. Pored režije, De Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svjetla (zajedno sa Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović An. R.

U Bijelom Polju predstavljena knjiga „Kulturno nasljeđe Bošnjaka“ Svjedočanstvo o bogatstvu različitosti

BIJELO POLJE - U hramu bjelopoljske kulture, rodnoj kući pjesnika Rista Ratkovića, predstavljena je jedinstvena foto-knjiga „Kulturno nasljeđe Bošnjaka kroz sakralne objekte“, autorke Mevljude Pilice.

Ovaj projekat, koji je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, ima za cilj da sačuva i promoviše bogato kulturno nasljeđe Bošnjaka, ističući džamije i druge sakralne objekte kao važne simbole duhovnosti i istorije. Knjiga predstavlja rezultat predanog rada autorke, koja je pažljivo prikupila i selektovala fotografije sakralnih objekata u Bijelom Polju. Ove fotografije, kako je navedeno, stvaraju jedinstven vizuelni narativ i dočaravaju duh vremena, čuvajući uspomene od zaborava.

Vajar Marko Čakalović za Pobjedu o izložbi „Desert Orchid – Genesis“ koja

Digitalno doba dovodi i do manjka empatije

PODGORICA - U sklopu

38. izdanja festivala Barski ljetopis, publika u Starom gradu Baru imala je priliku da se susretne s jedinstvenim vizuelnim svijetom akademskog vajara Marka Čakalovića kroz izložbu „Desert Orchid – Genesis“. Ovaj umjetnički događaj, koji je bio postavljen unutar i ispred Kreativnog haba, otkriva višeslojnu simboliku, gdje skulpture, reljefi i slike progovaraju o odnosu čovjeka i tehnologije, etici, imaginaciji i savremenoj stvarnosti.

Čakalovićev umjetnički opus prepoznatljiv je po spoju figuracije i fantastike. Umjetnik se izražava kroz crtež, slikarstvo i eksperimentalne forme koje kombinuju više medija. Izložba u Baru ne donosi samo pregled Čakalovićevog stvaralaštva iz posljednje četiri godine, već i jedan broj slika koje su bile izložene na njegovoj samostalnoj izložbi u Podgorici 2021. godine. To su djela koja nose duboku, misaonu refleksiju o savremenom čovjeku, njegovoj etici i borbi za očuvanje autentič-

Kroz naziv „Pustinjska orhideja“ htio sam da prikažem vrijednosti koje su sve dalje i izolovanije od nas. Dakle, ne radi se konkretno o biljci, nego o ljepoti, umjetnosti, pravim vrijednostima i najviše o etici koja je sve više zapostavljena - istakao je Čakalović

nosti u svijetu prenatrpanom informacijama. U intervjuu za Pobjedu Čakalović govori o simbolici pustinjske orhideje, ulozi imaginacije, kao i o tome kako vidi položaj empatije u eri tehnologije.

POBJEDA: Kako biste opisali ,,Pustinjsku orhideju“?

ČAKALOVIĆ: Kroz naziv ,,Pustinjska orhideja“ htio sam da prikažem vrijednosti koje su sve dalje i izolovanije od nas. Dakle, ne radi se konkretno o biljci, nego o ljepoti, umjetnosti, pravim vrijednostima i najviše o etici koja je sve više zapostavljena i djeluje kao neka biljka koju morate tražiti u nečemu pustom i dalekom, jer su se ispred vas namnožile stvari koje zamagljuju percepciju.

OBJEDA: Radovi koje ste predstavili na izložbi u Ba-

Na promociji su, pored autorke, govorili i kulturolog Kemal Musić i istoričar Edin Smailović. Oni su istakli značaj ovakvih inicijativa za očuvanje kulturnog identiteta i promovisanje međusobnog uvažavanja među građanima. Mevljuda Pilica je kazala da je ova foto-knjiga njen doprinos očuvanju kolektivnog sjećanja. - Svaki snimak nosi pričuistakla je, dodajući da se nada da će knjiga podstaći sve građane Crne Gore da sa više poštovanja gledaju na bogatstvo različitosti koje ih okružuje. Zahvalila je Fondu na podršci, bez koje realizacija projekta ne bi bila moguća. Sama knjiga je opisana kao pravo umjetničko djelo, sa debelim stranicama i kožnim koricama, što garantuje njenu postojanost i dugotrajno očuvanje kvaliteta fotografija. B. Č.

PODGORICA – Dramski pisac Dušan Kovačević dobitnik je nagrade „Milan Žmukić“, koju zajedno dodeljuju Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival i beogradski Centar Film „za izuzetan doprinos regionalnoj i evropskoj filmskoj umjetnosti i ovom festivalu“, saznaje beogradski Danas.

Legendarnom piscu, scenaristi i reditelju po čijim su djelima nastala antologijska ostvarenja jugoslovenske i ovdašnje kinematografije nagrađivana i na najvažnijim svjetskim festivalima poput Kana, ova nagrada će svečano biti uručena u subotu, 23. avgusta, na ceremoniji otvaranja 38. FFHN na Kanli kuli. Kovačević i proglasiti otvorenim Festival. Neko-

ru dio su ciklusa „Genesis“ koji govori o modernoj Evi koja nosi USB umjesto ploda spoznaje. Kako publika reaguje na ovakvu simboliku?

ČAKALOVIĆ: Uglavnom publika ima pozitivne reakcije, primijetio sam da mnogima zagolica maštu i da često priđu sa svojim viđenjem, što meni često odgovara jer na taj način podstičemo jedno zajedničko polje za konverzaciju.

POBJEDA: Vaš opus je prepoznatljiv po figuraciji sa elementima fantastike. Što Vas privlači tom spoju realnog i imaginarnog?

ČAKALOVIĆ: Imaginacija je neizostavni dio svakog umjetnika. To je ono dijete u nama. Nekada je telefon bio imaginacija, a sada je realnost, tako i ja imam potrebu da djelove imaginarnog svijeta kombinujem sa realnim, što negdje doživljavam kao igranje, kao preoblikovanje i manifestaciju određenih misli i stanja.

P OBJEDA: Koliko Vam je važan vizuelni utisak figure (pogled, pokret, izraz) u odnosu na poruku koju ona nosi?

ČAKALOVIĆ: Važan je onoliko koliko želim da prikažem atmosferu. Figure nemaju neki veliki pokret, više su statične, ali se dinamika oblika, forme, teksture, linije, površine odvija na njima.

POBJEDA: U djelima se često bavite odnosom čovjeka i tehnologije. Kako vidite današnji trenutak - ko koga oblikuje?

ČAKALOVIĆ: Opet čovjek čovjeka, putem tehnologije. Sama tehnologija je značajna i korisna za čovječanstvo, ali je upitno ko je i za kakve ciljeve koristi. Npr. socijalne mreže su proizvod nekoga

Nagrada Hercegnovskog filmskog festivala ove godine ide u ruke

liko dana kasnije biće upriličeno i njegovo književno veče. Kovačević je kao scenarist potpisao filmove koji su izborom kritičara Jugoslovenske kinoteke proglašeni kulturnim dobrom – „Beštije“ u režiji Živka Nikolića, „Ko to tamo peva“ i „Maratonci trče počasni krug“ u režiji Slobodana Šijana, „Poseban tretman“ u režiji Gorana Paskaljevića koji je Mileni Dravić 1980. donio nagradu za najbolju epizodnu žensku ulogu na Kanskom festivalu, „Sabirni centar“ i „Urnebesna tragedija“ u režiji Gorana Markovića. Tu je i „Andergraund“ s kojim je reditelj Emir Kusturica 1995. osvojio kansku Zlatnu palmu za najbolji film, nagradu Bostonskog društva filmskih kritičara za najbolji film na stranom jeziku, francusku Nagradu Limijer za najbolji strani film. Po svojoj kultnoj drami „Sveti Georgije ubiva aždahu“, napisao je i istoimeni scenario za film koji je 2009.

režirao Srđan Dragojević Kovačević je ekranizovao svoja dramska remek-djela koja potpisuje kao scenarista i reditelj – „Balkanski špijun“ (Zlatna arena za najbolji film 1984. u Puli, i Zlatna arena Danilu Bati Stojkoviću za najbolju mušku ulogu), „Profesionalac“, kao i „Nije loše biti čovek“. Podsjetimo, Nagrada „Milan Žmukić“ ustanovljena je 2022. godine, povodom 35, jubilarnog izdanja FFHN, kao počast

Scena iz predstave „Predmet Medeja“

Jedan od izloženih radova Čakalovića

Marko Čakalović Privatna

dovodi empatije

ko je znao što želi da postigne i kakav uticaj da izvrši, a tehnologija je samo alat za postizanje cilja.

P OBJEDA: Kažete da informacija reprogramira

čovjeka i njegovu dušu. Da li mislite da smo već prešli granicu povratka u tom procesu?

ČAKALOVIĆ: To je široko polje i jako je diskutabilno, jer

čuvenom jugoslovenskom filmskom producentu, nekadašnjem direktoru Lovćen filma i Centar filma, gdje je bio i izvršni producent na svim filmovima koje je proizvela ova

Sve se desilo u pravo vrijeme

POBJEDA: Novinar i publicista Željko

Milović je, otvarajući izložbu, kazao da Vas publika u inostranstvu možda bolje poznaje nego domaća. Kako to komentarišete?

ČAKALOVIĆ: Mislim da je prije svega mislio na publiku iz našeg rodnog grada, jer podgorička publika je imala priliku da se sretne sa mojim radovima na samostalnim izložbama u Muzeju i galerijama i Centru za kulturu Ribnica prije četiri godine. Druga stvar je ta što ja pripadam grupi umjetnika koja pravi samostalne izložbe svakih četiri do pet godina. Još jedna bitna stvar je što sam osoba koja ne voli pretjerani publicitet i eksponiranje, pa zato nijesu mogli ni da budu u toku sa svim dešavanjima vezano za mene, ali sam im na kraju priredio jedno lijepo iznenađenje. Sve se desilo u pravo vrijeme.

mislim da i dalje postoje ljudi koji se dobro brane od udara raznoraznih informacija koje uporno žele da reprogramiraju njihove individualne stavove i način života.

POBJEDA: Što mislite - da li tehnologija dovodi do gubitka empatije ili samo mijenja oblik njenog izraza?

ČAKALOVIĆ: Mislim da određene grane tehnologije mogu da dovedu do mijenjanja načina ponašanja čovjeka, samim tim mogu da dovedu do gubitka empatije zbog raznoraznog sadržaja na koje um vremenom postaje imun umjesto da reaguje kako se očekuje od normalnog bića. A. ĐOROJEVIĆ

kuća. Žmukić je ostao upamćen i kao operativni direktor Ateljea 212, Bitef festivala, Festivala jugoslovenskog igranog filma, Festivala jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma, Festa. U svom rodnom gradu Herceg Novom, 1987. osnovao Jugoslovenski festival filmske režije, danas Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival, koji je u jednom periodu vodio kao direktor, a preminuo je 1996. godine u Beogradu.

Prethodni dobitnici nagrade „Milan Žmukić“ bili su: reditelj Želimir Žilnik, direktor fotografije Bojan Bazelli, glumice Vesna Pećanac i Jelisaveta Seka Sablić, kao i glumac Rade Šerbedžija R. K.

Ostaci broda svjedoče

o tragičnoj ratnoj priči

PODGORICA – Jednog avgustovskog jutra 1914. godine, sama pred nadmoćnom flotom, austrougarska krstarica SMS Zenta potonula je u vatrenom okršaju kod Petrovca. Tačno 111 godina kasnije, crnogorski stručnjaci prvi put su je trodimenzionalno mapirali i otkrili njene tihe ostatke na dnu Jadrana.

Mapiranje je realizovano u okviru projekta „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, a posao je završio tim Centra za arheologiju Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije UCG i Sektora za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Ova legendarna olupina, kako su saopštili, prvi je put precizno dokumentovana savremenom tehnologijom. Kako su podsjetili iz Centra za arheologiju, SMS Zenta bila je austrougarska laka krstarica, ponos svoje klase, nazvana po gradu Senti. Tokom službe plovila je od Dalekog istoka, gdje je učestvovala u Bokserskom ustanku u Kini, pa sve do Južne Amerike i Afrike. Elegantna, 97 metara duga krstarica, na samom početku Prvog svjetskog rata, u avgustu 1914. godine, dobila je posljednji zadatak, da patrolira i blokira obalu Crne Gore. Njen kraj bio je dramatičan. Prije 111 godina, kobnog 16. avgusta 1914. godine, Zenta se našla sama pred nadmoćnom francusko-britanskom flotom koja je sa juga uplovila u Jadran. Borba se pretvorila u vatreni pakao, neprijateljski projektili probili su trup, a more

je počelo gutati brod. Uprkos nemoćnom topovskom naoružanju, 308 članova posade pružalo je otpor, tokom čega je polovina stradala. Zenta je potonula nedaleko od Petrovca, a oko 139 mornara, uključujući i komandanta Pola Pahnera, domoglo se obale, gdje su ih zarobile crnogorske snage. Mjesto njenog počinka otkriveno je tek 2001. godine, kada su ronioci beogradskog kluba Triton: Mirko Bevenja, Vlatko Taleski, Aleksandar Ljuština, Živojin Stojankić, Uroš Filipović i Tanja Novaković prvi put zaronili i identifikovali olupinu. Poseban doprinos očuvanju sjećanja i prikupljanju istorijskih činjenica o Zenti dali su novinar i publicista Siniša Luković te istraživač i tehnički ronilac Dragan Gačević

Prvo „in-situ“ dokumentovanje lokaliteta olupine Zenta, koji je prema UNESCO Konvenciji iz 2001. godine zvanično arheološki lokalitet, obavljeno je pomoću multibeam echosounder (MBES) sistema NORBIT iWBMS, montiranog na istraživačkom plovilu Sejong, kojim upravlja Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. - Ova vrhunska oprema omogućila je precizno trodimenzionalno mapiranje brodoloma koji miruje na dubini od oko 72 metra - naveli su iz Centra za arheologiju - prenosi portal Analitika. Na ovom poduhvatu, kako su dodali, radili su hidrografi Luka Ćalić i Radovan Kandić i podvodni arheolozi Filip Popović i Darko Kovačević. Rezultat rada je 3D model koji

stvara osnovu za naučno proučavanje i digitalno praćenje promjena na lokalitetu. Inicijativa za zaštitu ovog lokaliteta, podnesena 2022. godine, prihvaćena je od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Projekat „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“ ima za cilj da savremenim tehnologijama i multidisciplinarnim pristupom istraži, dokumentuje i predstavi javnosti bogato nasljeđe crnogorskog podmorja. Ishod projekta je formirana baza podataka podvodne kulturne baštine Crne Gore, koja je uključena u novi prostorni plan. Koncept projekta podržao je UNESCO Sekretarijat za podvodnu kulturnu baštinu, a Centar za arheologiju Univerziteta Crne Gore dio je UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju. An. R.

PODGORICA - Umjetnički pokret koji i ove godine okuplja veliki broj renomi-

ranih likovnih stvaralaca iz Crne Gore „Bazar Art“ biće svečano otvoren u ponedje-

ljak, 18. avgusta i trajaće do subote 30. avgusta, u Kuslevovoj kući u Podgorici. U okviru manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“, a pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu i u partnerstvu sa JU Muzeji i galerije Podgorice, svoje najnovije radove predstaviće 23 autora, koji će biti dostupni za javnost po posebnim popustima, od minimum 20 odsto. Autori su: Darko Vučković, Sanja Raonić, Vidak Radmilović, Ivana Stanić, Katarina Švabić, Ljiljana Kolundžić, Milena Mijović-Durutović, Ivan Đurišić, Irena Vuković, Nikola Simanić, Đorđije Vujičić, Natalija Đuranović, Katarina Laković, Danijela

Drakulović, Tijana Vujović, Vladimir Dado Đuranović, Maša Jovović, Tijana Gordić, Jelena Pavićević-Marković , M arica Kuznjecov-Boljević, Danijela Nela Darmanović-Mahmutović, Milena Živković i Đorđije Bato Boljević Zabava povodom otvaranja biće upriličena u ponedjeljak, 18. avgusta u 20 sati, u Kuslevovoj kući, a uz pomoć Vinarije Mola i G3 Spirits, posjetioci će uživati u probranim vinima i posebno kreiranim koktelima. Goste će dobrom muzikom zabaviti DJ Ljuma. - Pozivamo sve na zabavu povodom otvaranja, gdje će u potpuno neformalnoj atmosferi publika moći i da se upozna sa autorima, što često rezultira dugoročnom saradnjom i realnim širenjem kruga poštovalaca crnogorskog stvaralaštva – navodi se u saopštenju. R. K.

Dušan Kovačević

Trodimenzionalni izgled krstarice SMS Zenta

Sa otvaranja „Bazar Arta“ 2023. godine

U fokusu pregovori o okončanju rata u Ukrajini

ENKORIDŽ - Oči cijelog

svijeta uprte su u Enkoridž na Aljasci, gdje su se sastali predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, sa ciljem pregovora o okončanju rata u Ukrajini koji traje od februara 2022. Ovo je prvi susret licem u lice dvojice lidera od 2019. i prvi na tlu SAD od 2007.

Prvi je iz aviona izašao Tramp, koji je na crvenom tepihu dočekao Putina, a zatim su, nakon kratkog i naizgled srdačnog razgovora i rukovanja, stali na platformu kako bi pozirali medijima.

Tokom poziranja Tramp je nekoliko puta aplaudirao. Zatim su se uputili ka vozilima da ih prevezu do baze Elmendorf-Ričardson, gdje se održava sastanak.

Predvodeći rusku stranu, Putin bilježi svoju prvu posjetu SAD u posljednjoj deceniji, uz podršku ministra spoljnih poslova S ergeja Lavrova , pomoćnika iz Kremlja Jurija Ušakova , ministra odbrane Andreja Belousova, ministra finansija Antona Siluanova, šefa Sovereign Wealth Fonda Kirila Dmitrijeva i ekonomiste Andreja Belousova Američku delegaciju predvodi Tramp, koji nastoji da pregovara o primirju u Ukrajini,

Uprkos nasilju policije, proteste planiraju do raspisivanja izbora

Ministar policije Ivica Dačić vidi samo jednu stranu nereda: „Napad na policiju je namjeran, brutalan i masovan. Povrijeđeno je 75 policajaca, podnesene su 34 krivične i 28 prekršajnih prijava. Uhapšena su tri strana državljanina – iz Hrvatske, Slovenije i Italije, rekao je Dačić i hapšenje stranaca povezao sa dvomjesečnim optužbama vlasti da se obojena revolucija sprovodi spolja. „Toliko o tome da nema učešća stranog faktora“, dodao je Dačić

BEOGRAD - Brutalnu torturu nad uhapšenim građanima policija je, osim na ulicama, počela primjenjivati i u policijskim stanicama. Od utorka uveče, svaku noć zaredom, policija u više gradova prebija demonstrante koji traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. U Beogradu, Novom Sadu i Valjevu, samo za jedno veče, uhapšeno je 114 osoba, ali demonstranti poručuju da se protesti nastavljaju.

IŽIVLJAVANJE

Osim razbijenih glava, hematoma po tijelu, zavrtanja ruku, brzinskog prebijanja građana dok leže na zemlji, jeziva slika objavljena je iz policijske teretane u Novom Sadu. Na njoj uhapšeni kleče okrenuti licem prema zidu, sa vezanim rukama na leđima, a iznad njih stoje policajci. Još težu vijest objavili su studenti na mreži Iks – njihovu koleginicu policajci su držali zatočenu tri sata u zgradi Vlade Srbije. - Tukli je, vrijeđali na račun fizičkog izgleda i prijetili silovanjem - stoji u poruci studenata.

Kasnije je toj djevojci otkriven identitet. U Novom Sadu policija je hapsila maloljetnike koji su se slučajno našli na ulici, vezala im ruke i kasnije ih pustila.

Međutim, policija ćuti na pitanje da li su uhapšeni batinaši u crnim uniformama? Ta neidentifikovana lica svako veče započinju nerede tako što na demonstrante bacaju vatromete, petarde i ostala pirotehnička sredstva, zatim lete kamenice i boce sa zaleđenom vodom… Policija ne reaguje jer je leđima okrenuta ka batinašima i gleda kako se ponašaju građani. Neredi počinju kada građani batinašima vraćaju stvari kojima su pogođeni. Onda, po komandi, policija počinje akciju i bukvalno mlati sve koji joj padnu pod ruku te ispaljuje biber-sprej i suzavac.

Opozicija ne traži hitno zasijedanje parlamenta, što bi bilo normalno u ovakvoj situaciji, nego obećava kazne. - Neće biti amnestije za policajce koji su mučili i zlostavljali građane prilikom privođenja nakon protesta prethodnih dana širom Srbije - rekao je lider Demokratske stranke Srđan Milivojević i najavio da takva djela podli-

ježu zatvorskim kaznama od najmanje deset godina.

Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde, od premijera Srbije zatražio je da „Dačića odmah smijeni, a Vučića hospitalizuje“.

„STRANI FAKTOR”

Na sve to, ministar policije

Ivica Dačić vidi samo jednu stranu nereda: „Napad na policiju je namjeran, brutalan i masovan. Povrijeđeno je 75 policajaca, podnesene su 34

krivične i 28 prekršajnih prijava. Uhapšena su tri strana državljanina – iz Hrvatske, Slovenije i Italije“, rekao je Dačić i hapšenje stranaca povezao sa dvomjesečnim optužbama vlasti da se obojena revolucija sprovodi spolja. „Toliko o tome da nema učešća stranog faktora“, dodao je.

Ni premijer Srbije Đuro Macut, iako je ljekar i profesor na Medicinskom fakultetu, nije prozborio o povrijeđe-

nim i uhapšenim građanima. „Napad na policiju je direktan napad na državu, a država će reagovati u skladu sa zakonom“, rekao je premijer. S obzirom na to da su neredi uzeli maha širom Srbije i to samo u večernjim satima, građani se nadaju pritisku iz EU na vlast. Ali, zašto neće biti pomoći demonstrantima i studentima od članica Unije ka kojima su samo prije nekoliko mjeseci trčali štafetne maratone i vozili bicikla,

sa državnim sekretarom Markom Rubiom , direktorom CIA-e Džonom Retklifom, specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, ekonomskim savjetnicima Skotom Besentom i Hauardom Latnikom, ministrom odbrane Pitom Hegsetom i generalom Denom Kejnom, predsjednikom Združenog štaba. Predsjednik Tramp je samit predstavio kao ključnu priliku za postizanje primirja u Ukrajini, naglašavajući hitnost zaustavljanja sukoba koji je prouzrokovao desetine hiljada žrtava. Sastanak takođe služi kao platforma za Trampa da pokaže svoje diplomatske sposobnosti i potvrdi svoju ulogu globalnog mirotvorca. Međutim, isključenje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog iz razgovora izazvalo je zabrinutost među zapadnim saveznicima zbog marginalizacije Ukrajine u pregovorima koji direktno utiču na njen suverenitet.

Priredila: R. U.–I.

Policija ćuti na pitanje da li su uhapšeni batinaši u crnim uniformama. Ta neidentifikovana lica svako veče započinju nerede tako što na demonstrante bacaju vatromete, petarde i ostala pirotehnička sredstva, zatim lete kamenice i boce sa zaleđenom vodom…

objasnio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić. BEZ POMOĆI EU - Studenti i građani koji protestuju treba da računaju da neće dobiti podršku EU i sve što su započeli treba sami da nastave. EU se od početka studentskog protesta držala stava – „sačekaj i vidi šta će biti“ - upozorava Jakšić, napominjući da je „razočaran, ali ne i iznenađen ponašanjem EU prema događajima u Srbiji“. Jakšić je za agenciju „Beta“ naveo da se vodeće zemlje EU namiruju sa Vučićem kroz litijum i „Rafale“ te da Vučić ima podršku italijanske premijerke Đorđe Meloni. Jakšić je istakao da saopštenja EU ne pogađaju Vučića „bez obzira na oštrinu formulacije“ i ocijenio: „U Srbiji je zaštićena vlast, a nijesu zaštićeni građani za koje EU kaže da brane iste evropske principe koje EU očekuje od aktuelne vlasti. Pomoći protestantima od EU neće biti, biće samo indirektne podrške vlastima. Vanredni parlamentarni izbori neće biti raspisani pod pritiskom EU, oni mogu da budu raspisani samo pod pritiskom iz Srbije“. Violeta CVEJIĆ

U više gradova Srbije nastavljena brutalna tortura nad demonstrantima

Brutalni obračuni u više gradova Srbije

Susret lidera na aerodromu

Šesti dan borbe s požarima na teritoriji glavnog grada, Tuzi i Zete protekao je bez značajnijeg nagovještaja da se situacija smiruje. Vatrogasci iz Podgorice i drugih crnogorskih gradova, njihove kolege iz Švajcarske i Austrije, uz pomoć brojnih volontera i mještana ugroženih područja, te dragocjenu asistenciju letilica za gašenje požara, kojima se od juče pridružio i specijalni helikopter iz Češke, i juče su se borili s vatrom na više lokacija.

KORITA

Jedna od lokacija na kojima je situacija bila najsloženija su Kučka Korita. Vršilac dužnosti načelnika podgoričke Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović kazao je da je požar koji je u noći između četvrtka i petka eskalirao na Kučkim Koritima tokom dana gašen iz vazduha.

- Stanje nije toliko loše, ali se ne može reći ni da je dobro... U pitanju je pojas visoke šume, gdje se ne može gasiti osim iz vazduha jer je teren nepristupačan. Od najbližeg puta požar je uda-

Bez ozbiljnijeg nagovještaja smirivanja

ljen 800 do 900 metara i ne može se prići vatrogasnim vozilima. Zbog toga smo postavili bazen, napunili ga vodom kako bi se helikopteri punili. Imamo cistijerne koje dostavljaju vodu kako bi se što više skratio put od punjenja do gašenja - kazao je Bojanović.

PIPERI

Požari su juče bili aktivni i u Piperima, gdje su pored domaćih vatrogasaca i crnogorskih vojnika aktivni bili i spasioci iz Austrije i Švajcarske. Bojanović ističe da je situacija i dalje

najzahtjevnija upravo na tom području.

- Skoro sva mehanizacija i ljudstvo su nam tamo. Ne možemo reći da je stanje pod kontrolom, ali nam nije izgorio nijedan stambeni objekat. Držimo se kako znamo i umijemo iako je ljudstvo na izmaku snage. Naša požrtvovanost neće izostati i nadalje. Borićemo se do gašenja zadnjeg požara, pa da sve ovo potraje unedogled – poručio je šef podgoričkih vatrogasaca.

U Stijeni Piperskoj, zajedno sa vatrogascima SZS Podgorica, njihovim kolegama sa Cetinja i

Pomoć zatražila tri vatrogasca

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković kazao je kako su tokom jučerašnjeg dana

tri vatrogasca zatražila pomoć ljekara. U podgoričkoj Hitnoj pomoći primljen je i zbrinut

Markovićima drugi put u četiri godine izgorio vinograd

Požari koji su proteklih nekoliko dana poharali dobar dio Pipera, sada je već jasno, uništili su stambene i pomoćne objekte, ali i ogromnu imovinu - voćnjake, povrtnjake, pčelinjake... Novinaru portala Pobjede Milovanu Markoviću, kome je vatrena stihija i prije četiri godine uništila imanje, požar je ponovo

opustošio tek obnovljeni vinograd. U jednoj od objava povodom aktuelne situacije, Marković je crnogorski sjetno, ali i nepokolebljivo poručio: Ako, neka, opet si izgorio, još boljim ćemo te napravit!

Nego kako, Milovane, sve će se obnoviti - ako nas bude. Samo da ne bude još slučajeva đe nadoknade nema.

vatrogasac sa povredom oka, koji je potom upućen u Urgentni centar, dok je drugi vatrogasac sa

Bijelog Polja, mještani i brojni volonteri držali su vatrenu stihiju pod kontrolom, ali je vatra nošena jakim vjetrom u jednom trenutku zašla u selo i zaprijetila većem broju kuća. Zbog ogromne količine dima na tom području, podrška iz vazduha nije uspjela da ispusti vodu. Požar koji se prethodnog dana iz pravca Gornjih i Donjih Mrka širio ka selima Petrovići, Ravništa, Gornja Radeća, juče po podne je došao do njih. U selu Mišoka je izgorjelo par kuća, stanje je bilo kritično i u Bliznoj, a vatra se širila i uz brdo Živa i

opekotinom zbrinut je u jedinici Hitne pomoći. Prethodne noći u HMP Podgorica pregledan je i zbrinut jedan vatrogasac zbog bola u nozi.

Identifikovano više lica osumnjičenih za izazivanje požara

Na konferenciji za medije u Ministarstvu unutrašnjih poslova saopšteno je da je na nekoliko lokacija u Podgorici i okolini identifikovano više osoba osumnjičenih za izazivanje požara.

Pomoćnik načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Podgorica Zoran Bašanović naveo je da je među njima 49-godišnji muškarac S. M. osumnjičen da je na Zabjelu, u Ulici 27. marta, palio nisko rastinje.

- Od njega su prikupljena obavještenja na okolnosti događaja. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela – saopšteno je na konferenciji za medije.

Osim toga, identifikovana su i tri maloljetnika, od kojih se jedan dovodi u vezu s požarom u Zeti.

- Osumnjičeni maloljetnik je bio u društvu još dvoje djece (13 i 11 godina) i, kako se sumnja, upotrebom podesnog sredstva u Zeti izazvao požar koji se proširio, dok su druga dva maloljetna lica bila sa njim u društvu. S njim je obavljen razgovor, ali on ne može krivično odgovarati zbog toga što je mlađi od 14 godina, a protiv njegovih roditelja će biti podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici zbog zanemarivanja djeteta – naveo je Bašanović.

On se osvrnuo i na događaj od prekjuče na Gorici, ponovo navodeći da prvobitne sumnje o pokušaju izazivanja požara nijesu bile tačne. Kako je podsjetio, u prvom saopštenju (u srijedu) navedeno da se sumnja kako je grupa od desetak osoba pokušala da izazove požar, što je policija u četvrtak demantovala.

- Došlo je do zabune u komunikaciji sa pripadnicima druge službe. Radilo se o porodici iz inostranstva, roditeljima i dvoje djece, koja nije bila upoznata s tim da je Gorica zatvorena za posjete - kazao je Bašanović. On je istakao kako pripadnici policije dežuraju na deset najkritičnijih lokacija u Podgorici, uglavnom u šumskim područjima i još jednom uputio apel građanima da svako sumnjivo ponašanje odmah prijave policiji.

prijetila Gornjim Piperima, odnosno selima Seocima, Radovču, Ožezima, Kopilju...

DAJBABE

Juče je u prijepodnevnim satima izbio požar iznad Zabjela i Zelenike, na Dajbabskoj gori, ali je brzo i lokalizovan nakon intervencije tri vatrogasna vozila i helikoptera iz Republike Srbije. Bojanović je kazao kako je taj požar najvjerovatnije podmetnut.

- Gasili smo požar oko pola sata, na terenu su bila tri vatrogasna vozila, razvukli smo vatrogasne pruge da bismo mogli da gasimo sa lijeve i desne strane. Gašenje smo onda preusmjerili na helikopter, pošto se požar širio prema kućama. Podsjećam da je i sinoć izbio požar na istom mjestu i to smo odmah ugasili.

Požari su juče bili aktivni i u Piperima, gdje su pored domaćih vatrogasaca i crnogorskih vojnika aktivni bili i spasioci iz Austrije i Švajcarske. Bojanović ističe da je situacija i dalje najzahtjevnija upravo na tom području

Nemoguće je da je danas došlo do samozapaljenja, najvjerovatnije je požar podmetnut, ali nijesmo nikoga zatekli na tom području – kazao je Bojanović. Nažalost, juče u popodnevnim satima ponovo se aktivirao požar na tom području, što je podgrijalo pretpostavke da je riječ o podmetnutom požaru. - Situacija na Dajbabskoj gori je bila stabilna, međutim neko je opet aktivirao požar velikih razmjera. Požar na Dajbabskom brdu prijavljen je oko 16.50 sati, a ekipe su bile na licu mjesta nešto iza 17 sati. Na teren je upućeno pet vozila sa 11 vatrogasaca, koji su lokalizovali požar oko 17.35, a ugasili ga oko 18 sati. Više stambenih objekata bilo je ugroženo. Plamen se približio na dvadesetak metara od stambenih objekata, ali zahvaljujući brzoj reakciji ugašen je bez posljedica - kazao je šef podgoričkih vatrogasaca sinoć oko 19 sati. H. P.

Punjenje vodom korpe za gašenje požara na Koritima

Uništeni vinograd Markovića u Piperima

POLA VIJEKA OD OBJAVLJIVANJA KNJIGE „GRADOVI I UTVRĐENJA U CRNOJ GORI“

Predanje je vezivalo Soko za Ivanbega Crnojevića

Na samom jugoistočnom uglu Soko-grada, čineći i sami dio bedema, nalazila se mala crkvica. Građevina je jednobrodna i ima po dva pilastra na sjevernom i južnom zidu iznutra. U sredini crkve nalaze se ostaci jedne dvojne grobnice

Priredio:

Slobodan ČUKIĆ

SOKO KOD ŠTITARA

Nalazi se u Lješanskoj nahiji, između Cetinja i Danilovgrada, kod sela Štitara. Grad se pominje u prvoj povelji kralja Alfonsa Hercegu Stjepanu godine 1444. – (Socho castello et contato). M. Dinić kaže da je sudbina ovog Sokola u vezi sa Hercegom bila svakako ista kao i sudbina Meduna, što znači da ga je dao despotu Đurđu Brankoviću Despot Đurđe, kaže dalje Dinić, nije mogao do kraja održati zetski Soko. Preuzeo ga je Stefanica Crnojević U novembru 1453. godine do-

bio je Stefanica od svojih zaštitnika Mlečana za odbranu Sokola – uno suo castello chiamato Falkon che sta su uno fortissimo passo – malenu posadu od trideset ljudi. Zetski Soko zapušten je za vrijeme Turaka. Pred kraj XVII stoljeća bio je već u ruševinama ali „platna su mu bila dosta dobro očuvana“. Narodno predanje vezuje njegov postanak za Ivana Crnojevića (Ivanov grad). Utvrđenje je nepravilnog oblika, vrlo mnogo prilagođeno razuđenom terenu. Na sjeverozapadu je neka vrsta citadele – osmatračnice na nekoliko metara višem platou. Desno od citadele nalazi se relativno duboka vrtača sa vr-

lo strmim stranama. U sredini grada nalazi se pravougaono udubljenje, koje je svakako ostatak cisterne. Na samom jugoistočnom uglu, čineći i sami dio bedema, nalazila se mala crkvica. Građevina je jednobrodna i ima po dva pilastra na sjevernom i južnom zidu iznutra. U sredini crkve nalaze se ostaci jedne dvojne grobnice. Sjeverno od crkve, opet na uglu zidova kao da je bila neka stambena prostorija. Ulaz u grad je izgleda bio između dvije veće stijene jugoistočno od cisterne. Najsjeverniji i najjužniji dio grada čine po jedna polukružna kula. Ne samo zbog ovih kula, već i zbog toga što grad nije na nekom jako

Stefanica Crnojević je u novembru 1453. godine od Mlečana za odbranu Sokola dobio posadu od trideset ljudi. Krajem sedamnaestog vijeka grad je već bio u ruševinama. Narodno predanje vezuje njegov postanak za Ivana Crnojevića (Ivanov grad)

istaknutom mjestu, naslućuje se da je zidan u vrijeme kada se već upotrebljavalo vatreno oružje. Interesantno je napomenuti da pored zidova, grad ima sve glavne elemente koje treba da ima klasično srednjovjekovno utvrđenje; citadela, kule, cisterna, crkva, stambeni objekat i, naravno, dobro branjen ulaz između dvije veće stijene, kao kule.

CETINJE

Godine 1482. već je postojao dvorac Ivana Crnojevića na Cetinju za koji imamo savremenu predstavu u cetinjskom Oktoihu a tri godine kasnije bila je završena crkva, odnosno manastir koji su Turci porušili 1692. godine. Plan manastira je prije rušenja napravio

dine u povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa takođe Herceg Stjepanu kao „Civitate Budoscun castris et pertinentiis“. M. Dinić misli da je Budoš još 1444. godine pripadao Herceg Stjepanu, jer je on držao tada teritoriju na kojoj se nalazi utvrđenje. Pred kraj svoje vladavine Herceg Stjepan je ustupio grad Budoš svome sinu Vladislavu Ostaci grada nalaze se na planini Budoš kod Nikšića, na jednoj vrlo nepristupačnoj kamenitoj glavici, zarasli u šumu. To je bilo malo utvrđenje sa jednom isturenom kulom prema jugozapadu od koje su ostali samo niski zidovi. Nešto više očuvanog zida utvrđenja ima od ove kule prema sjeverozapadu i do 2 metra visine. Zidan je od lomljenog kamena u krečnom malteru. Pregled terena prema Nikšićkom polju je izvanredan. M. Vego navodi da je Budoš štitio prolaz iz Nikšića u župu Ostrog. Jugoistočno od utvrđenja nalazi se Budoški do, veća vrtača iz koje se mogla donositi voda za posadu.

MORAČA

Đovani Frančesko Barbieri, a postoji takođe i savremena predstava crkve u cetinjskom Oktoihu. Iznad dvorca na Orlovom kršu bila je jedna mala kula.

Slika u Oktoihu prikazuje dvorac kao utvrđenu građevinu, a iz sačuvanog plana manastira vidi se da je i on (istina dvjesta godina kasnije) imao karakter utvrđene cjeline. (Ostaci dvora još su bili dobro vidljivi sredinom XVII vijeka, jer se u jednom izvještaju iz 1646. godine kaže da se „još vide ruševine palate gospodara Crne Gore“ - Vesko Pejović, Znamenitosti Cetinja).

BUDOŠ

Pominje se 20.1.1448. u povelji „rimskog kralja“ Fridriha III Hercegu Stjepanu kao „Castrum Budosch“ i 1.6.1454. go-

Donosimo pregled srednjovjekovnih utvrda i gradova u Crnoj Gori iz poznate studije Mirka Kovačevića i Pavla Mijovića „Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori”, objavljene 1975. godine

Nalazi se nedaleko od manastira Morače, pored rječice Koštanice. Pominje se 1448. (Castrum moratsky) i 1454. godine (civitate Morachii cum castris et pertinentiis suis) u poznatim poveljama kao posjed Hercega Stjepana. Župa Morača javlja se ranije, još kod popa Dukljanina i obuhvatala je baš ovaj dio terena oko gornjeg toka rijeke, predio u kome leže manastir Morača i grad. Položaj grada na jednom višem brdu u središtu župne, zatalasane kotline, vrlo dobro je izabran da bi se iz njega uspješno kontrolisala čitava okolina. Istovremeno, kako je neposredno bio postavljen na prividno vrlo nepristupačan manji masiv konglomerata, sa skoro vertikalnim a ponegdje čak i previsnim stranama, bio je sigurno vrlo teško osvojiv, naročito u vreme hladnog rata. Nema mnogo sačuvanih ostataka osim jednog masivnog zida koji ima pravac sjever-jug i koji je branio pristup nižem gradskom platou sa zapadne, prirodno pristupačnije strane. Sa ove strane i djelimično sa sjeverne ima tragova i manjih ostataka obimnog zida, dok je sa istoka i jugoistoka izgleda ovaj bio nepotreban, jer su ovdje stijene vertikalne ili previsne. Prilaz je sa sjeverozapada ili zapada, gdje je vjerovatno bio i ulaz. Iako se oblik osnove ne može rekonstruisati, očigledno je bio maksimalno prilagođen terenu. Svi zidovi zidani su kamenom u malteru. Djelimično su to komadi konglomerata sa lica mjesta, a djelimično pješčar donijet sa strane. Sve je zaraslo u gustu kržljavu šumu. Nedaleko, u udolici, postoji izvor pitke vode. Na samom gradu nijesu se sačuvali ostaci cisterne. (Kraj)

Ostaci prvobitnog Manastira na Cetinju

Put od Šitara ka Soko-gradu

Ulaz u Soko-grad

Ostaci crkve na Soko-gradu

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Besprijekorno uklopljen poslovni stil Nikole Vujovića

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

NIKOLA VUJOVIĆ

Rijetko koje slojevito oblačenje zrači stilom, a da je pri tome u apsolutno odgovarajućem tonalitetu i balansu materijala, kao što je to ovdje izneseno. Prsluk je za muški modni look rijedak odjevni komad koji takođe ima svoj standard u kombinovanju i vrlo često je pogrešno ukombinovan, dok je ovdje u apsolutno urednoj i za oko lijepoj kompoziciji. Nije bilo previše slobode prilikom odabira boje i dezena, pa je samim tim ovaj biznis modni look kao saliven.

Košulja na pruge je odjevni komad koji vrlo često bolje izgleda na osobama bez sakoa jer pojava tada odiše ležernošću. Vrlo je speci čna za kombinovanje i najbolja je uz džins ili pantalone bijele ili teget boje. Ograničenost odjevnog komada, ograničava i modnu pojavu odnosno i ushićenje ili pohvale su onda ograničene i umjerenije. Gospođa Đurović je sve pomenuto svela na minimum balansa i kombinovanja i kao takva komfor zona je za pohvalu. Ovaj modni stil iziskuje lijepo eksperimentisanje i promjenu.

MILICA PEJANOVIĆ

Ljubičasta nijansa u odijevanju ima bogatu simboliku. Najčešće ostavlja dojam duhovnog rasta, mudrosti i nezavisnosti.

Gospođa Pejanović na sebi ima vintage model sakoa sa kratkim rukavima i duboke suknje, koji se nekada pravio čak i iz jednog dijela.

Ukoliko određujemo modni stil na osnovu trendova, ovo nije modni look koji trenutno privlači i ima previše uticaja na okolinu, ali je odjevni komad koji je kroz vrijeme i u određenom periodu bio preteča trendova i jedan od najso sticiranijih i najzastupljenijih kroz poslovna i svečana oblačenja dama.

MARINELA ĐURETIĆ

Čisto bijela boja u formi sakoa koji je besprijekorno strukiran, jedan je od najprimjetnijih i najpoželjnijih odabira za modnu kritiku.

Odiše čistoćom i umjerenošću uz dozu moći i slobode, i taj sam kontrast izaziva potrebu za najčešćim pitanjem: Uz šta se sve bijeli sako može kombinovati?

Bluza ispod sakoa je poslovni odjevni komad za žene koji je vrlo elegantan i zapažen jer ima jednostavno kopčanje i njegov preklop je nježan i neupadljiv i upotrebljiv za različite prilike.

Hair stile i make up odgovaraju prilici. Jedan primijećen i lijep modni look.

ZORAN VUJIČIĆ

U prvom momentu, kombinacija ove dvije boje je za svaku pohvalu shodno tome da je rijetka i da ne priliči svakom tenu.

Sigurno je da ovaj business look zaslužuje višu ocjenu, ali shodno tome da ne vidim šta je od pantalona odabrano, nije bilo adekvatno drugačije ocijeniti.

Svakako, muški business look je potrebno da bude svedeniji u odabiru boja jer svaka njegova ekscentričnost vodi ka grubosti u pojavi.

Pohvalno je u današnje vrijeme imati hrabre odabire za određene poslovne prilike kao što je ova i ona je lijepa na oko, ali i u određenoj mjeri i nepotrebna.

5 2 4 3 1

Ana Milo

Podgoričke rukometašice pobjedom i porazom od Lokomotive iz Zagreba završile prve pripremne utakmice za Ligu šampiona

Čeka ih dosta posla

PODGORICA - Pobjeda i poraz rukometašica OTP Group Budućnost protiv Lokomotive iz Zagreba u prvim pripremnim utakmicama malo i mnogo govore.

Prije svega, da je ovo podgoričkoj ekipi bila prva provjera za Ligu šampiona, da je bila oslabljena, ,,izašla“ iz bazičnih priprema, ali, ipak, posljednji meč poziva na oprez i na budnost, jer vicešampion Hrvatske nema taj kvalitet koji bi mogao ozbiljnije da zaprijeti učesniku elite. Ali, naše šampionke su praktično od starta bile u kontraritmu, jurile minuse i do kraja nijesu uspjele

PODGORICA – Pet dana je prošlo od završetka kvalifikacija i izborenog prvog plasmana na Evropsko prvenstvo, i još se ne stišava euforija u ženskoj odbojkaškoj reprezentaciji, i u crnogorskoj odbojci uopšte. Ono što je muška reprezentacija uradili tri puta uzastopno, od 2019. do 2023. godine, naše dame su tek prvi put uspjele, pa će iduće godine debitovati na šampionatu Evrope…

- Prošlo je nekoliko dana i utisci su se slegli i konačno smo svjesne onoga što smo postigle. Pune smo ponosa i sreće, a najbitnije tek dolazi – rekla je Saška Đurović, srednja blokerka naše reprezentacije, gostujući u Ljetnjem programu, na Televiziji E.

- Ovo se negdje i očekivalo. Godinama smo zajedno u reprezentaciji, Mina i ja od 2015. godine, i konstantno je bila šansa da se prođe na Evropsko prvenstvo. I pored svih kvalitetnih igrača koje je naša reprezentacija imala, uvijek je falilo malo da dođemo do toga. Ove

da iskažu snagu koja je evidentna na papiru. - Pa uvijek te prve pripremne utakmice budu malo teže. Koliko god da treniramo, igramo između sebe, drugačiji je osjećaj kada igrate utakmicu ili odradite trening. Dobra stvar je što je svaka igračica dobila minutažu što me jako raduje, a još se uigravamo i pronalazimo - kazala je Ivana Godeč, pivotkinja ,,plavih“. Naše šampionke odavno nijesu u takmičarskom ritmu, ranije su završile sezonu u Ligi šampiona (nijesu prošle grupu), a lagano su odbranile u proljeće dva domaća trofeja. Možda je i ovo razlog što igra

Ivana Godeč

u posljednjem meču nije bila na zadovoljavajućem nivou. Ali, imaće izabranice Bojane Popović još kvalitetnog rada i utakmica za start Lige šampiona.

- Skoro šest mjeseci nijesmo odigrale utakmicu, da kažem malo jaču sa ozbiljnijim protivnikom, ali imaćemo još dosta treninga i provjera do prve u Ligi šampiona.

Ekipa je izmijenjena u odnosu na prošlu sezonu, nove igračice polako se uklapaju, a naša reprezentativka je zadovoljna kako stvari idu.

- Pa lijepo to izgleda, ali treba nam još da se uigravamo i uigramo. Nije lako baš tako

odjednom sklopiti sve i odbranu i napad, zato su nam i ove pripremne utakmice idealne za start Lige šampiona. Dobru bazu kao zalet za ono najvažnije rukometašice iz Podgorice napravile su u Pljevljima.

- Bilo je teško, između ostalog, kao i svake godine, bazične pripreme su takve. Ali ono što mogu da kažem je da smo sve stigle spremne tako da smo samo nastavile, i to malo više da radimo, rukometne stvari. Jer, što se tiče trčanja i teretane, to i radimo tokom ljeta.

Naš tim će sedmicu trenirati u Podgorici.

- U Njemačkoj ćemo odigrati nekoliko utakmica, onda idemo u Skoplje, a brzo nakon toga počinje Liga šampiona. ,,Plave“ će u kvalitetnoj grupi juriti mjesto koje vodi dalje. Cilj je da se dočeka proljeće u Evropi. - Mogu reći da smo imale malo više sreće za razliku od prošle sezone gdje smo bukvalno bile u grupi ,,smrti“. Na startu nas čeka utakmica kod kuće sa Debrecinom. Neće biti lako jer je mađarski tim dobro uigran i svaka od igračica zna, da kažem, svoju ulogu u timu. Imaju dobru bekovsku liniju i rotaciju. Srećna sam što je prva utakmica kod kuće i što ćemo imati podršku sa tribina. Naredna je sa Storhamarom, norveškom ekipom - skandinavskog stila. Mnogo trče, sa ciljem da preko tranzicije daju što više lakih golova. Zato će fokus biti na vraćanje i dobru odbranu. Nakon ovog meča slijedi EHF sedmica, ali sada je najveći fokus na prve dvije utakmice - zaključila je Godeč. A. MARKOVIĆ

Odbojkašice Crne Gore još slave prvi plasman na Evropsko prvenstvo

Zahvalnost RSCG za organizaciju evropskih prvenstava do 19 i 17 godina

EHF cijeni sve

PODGORICA - Nakon što

na adresu Rukometnog sa-

je Crna Gora postala prva država koja je u godini organizovala dva prvenstva Evrope, stiglo je priznanje na adresu Rukometnog saveza od Evropske rukometne federacije, uz čestitku na bronzanoj medalji koju su osvojile naše kadetkinje.

- U ime Evropske rukometne federacije, želimo da izrazimo iskrenu zahvalnost na vrhunskoj organizaciji prvenstava Evrope za igračice do 19 i do 17 godina koja su održana ovog ljeta. Oba takmičenja realizovana su na izuzetno visokom nivou, sa pažljivom pripremom, besprijekornom organizacijom i toplom dobrodošlicom za sve učesnike. Prisustvovali smo utakmicama vrhunskog kvaliteta, odigranim u sjajnoj atmosferi koja je odražavala strast i duh našeg sporta. Nema sumnje da su ova prvenstva bila nezaboravno iskustvo za sve učesnike – sportistkinje, zvaničnike i navijače.

Još jednom ste dokazali da Rukometni savez Crne Gore i Organizacioni odbor predstavljaju izuzetnog domaćina takmičenja mlađih kategorija -

Đurović: Ponosne smo i srećne

Dragović: Imamo karakter

godine, uz novog selektora, sreću što se tiče žrijeba i djevojke koje su se nevjerovatno uklopile u cijeli sistem, uspjele smo to da ostvarimo. Konačno je došlo vrijeme da se i mi pokažemo, da predstavimo našu državu –dodala je Đurović. Mina Dragović, takođe srednja blokerka reprezentacije, dodala je da je ekipa „osjećala i znala da, konačno, ove godine ima šansu da napravi korak dalje, ostvari taj veliki uspjeh koji se toliko dugo čekao“.

- Mislim da su svi oko nas to osjetili, pa i publika, čiju smo podršku osjetili tokom cijelog puta – kazala je Dragović. Dragović dodaje da je „upornost bila jača strana ekipe“. - Mislim da smo dokazale da

imamo karakter kao ekipa, pogotovo u posljednje dvije utakmice koji su, zaista, bile teške, ali smo prikazale dobru odbojku, ali i napravili preokrete u nekim setovima koji su naizgled djelovali izgubljeno. Mislim da imamo karakter

kao ekipa, da smo jako uporni i spremni da radimo, da se suočimo s onim što nije dobro, ispravimo i ostvarimo najbolje moguće - zaključila je Dragović. Đurović podsjeća da je odbojka kolektivni sport i da je potrebno da svih 12 igračica, uk-

ljučujući rezerve, budu složne, što se, kako kaže, ove godine i ostvarilo.

- Bile smo jedna velika ekipa, kao porodica, provele smo više od dva mjeseca zajedno, prvo u Zlatnoj ligi, a onda i na kvalifikacijama i sve je nekako došlo na svoje. Uz dobrog trenera i kvalitetan rad, došle smo do rezultata - istakla je Đurović. Evropsko prvenstvo u Azerbejdžanu, Češkoj, Švedskoj i Turskoj igra se od 21. avgusta do 6. septembra 2026. godine, a gradovi domaćini biće Baku, Brno, Geteborg i Ankara.

- Motiv je ogroman, ne mogu da opišem koliko smo mi ovo dugo čekale, da se samo pojavimo na tom Evropskom prvenstvu. Sljedeće ljeto će da bude

mo ekipe učesnice, već i EHF. Takođe, želimo da uputimo iskrene čestitke ženskoj kadetskoj reprezentaciji Crne Gore na osvojenoj bronzanoj medalji na Evropskom prvenstvu. Kombinovanje ovog sportskog uspjeha sa besprijekornom organizacijom dva velika prvenstva učinilo je ovo ljeto posebnim i za Crnu Goru i za evropski rukomet. Još jednom hvala na vašem profesionalizmu, posvećenosti i predanosti. Radujemo se nastavku naše uspješne saradnje u godinama koje dolaze, piše u pismu koje potpisuje Evropska rukometna federacija. R. A.

veoma zauzeto što se nas tiče, imaćemo Zlatnu ligu kao uvertiru, i mislim da ćemo se tu dobro pripremiti, odigrati nekoliko kvalitetnih utakmica protiv dobrih ekipa. Nadam se da ćemo na EP pokazati šta znamo, da nijesmo reprezentacija koja se tamo slučajno našla, već da smo zaslužile mjesto i da ćemo tu ostati u nekom dužem periodu. To je naš cilj, pa ćemo za dalje da vidimo – rekla je Saška Đurović. Mina je dodala da očekuje da će Crna Gora „na EP da pokaže lijep nivo odbojke“. - Nama je stručni štab ove godine bio, stvarno, sjajan, jako smo puno naučile od njih, kako životne, tako i odbojkaške stvari. Mislim da nam je period od EP potreban da se uigramo, da svaka djevojka u svojim klubovima radi što više na sebi, kako bismo, kad se skupimo naredno ljeto, samo nastavile gdje smo stale. Baš vjerujem u ekipu, mislim da ima puno potencijala, i mislim da ćemo stvarno da se dobro pokažemo – zaključila je Mina Dragović. S. J.

Mina Dragović i Saška Đurović

Radović: Važno je što smo sa jakim protivnicima imali dobre

minute

PODGORICA – Iza košarkaša Crne Gore je treća kontrolna utakmica, i drugi poraz, od Grčke u Solunu (69:61). Izabranici

Boška Radovića su u meču sa grčkim timom primili najmanje poena u sve tri kontrolne utakmice, ali su bili i manje efikasni u odnosu na poraz u gostima od Francuske (81:75) i pobjedu u Sarajevu protiv Bosne i Hercegovine (102:90).

Naši košarkaši odigrali su tri veoma dobre četvrtine protiv tima koji je bio oslabljen neigranjem najboljeg igrača, Janisa Adetokunba, nakon kojih su vodili 51:45, ali su pali u posljednjoj dionici koju je domaćin dobio sa ubjedljivih 24:10 i tako meč riješio u svoju korist.

- Još jedna dobra i vrijedna provjera za nas protiv kvalitetnog rivala. Ni oni ni mi nijesmo imali neko šutersko veče, mada mislim da smo 30 minuta igrali dobru košarku, ali smo u posljednjoj četvrtini pali i energetski i koncentracijom. Važno je što smo sa jakim protivnicima imali dobre minute u sve tri utakmice – kazao je selektor „crvenih“ Boško Radović Radović je protiv Grčke igrao sa 10 od 12 igrača koliko ih je bilo u rosteru za meč u Solunu (nijesu ulazili Bojan Tomašević i Balša Živanović). Najveću minutažu su imali Nikola Vučević (skoro 33 minuta), Igor Drobnjak (27:44), debitant Kajl Olmen (25:19), Marko Simonović (22:06), Andrija Slavković (21:14),

PODGORICA – Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je Hrvatsku 92:69 (20:16, 18:15, 30:14, 24:24), u prvom meču za plasman od 5. do 8. mjesta na Evropskom prvenstvu B divizije u Skoplju.

u sve tri utakmice

Jovan Kljajić (21:08), Đorđe Jovanović (18:46), Emir Hadžibegović (17:54), a manju Zoran Nikolić (7:01) i Zoran Vučeljić (5:49). Vučević je bio najefikasniji u selekciji Crne Gore sa 13 poena, uz sedam skokova. Simonović je dodao 11 poena i šest skokova, a isti broj poena je imao i Drobnjak. Olmen je debitovao sa devet poena i pet asistenci-

ja, a u strijelce su se upisali još Hadžibegović (5), Slavković (4), Jovanović (4) i Kljajić (4). Oba tima su imala po 38 skokova, a Grci četiri više ofanzivna (14-10). Domaćin je bolje šutirao za dva (62,5 – 45,7 odsto), a Crna Gora za tri poena (30 – 14,2 %). uz manji broj asistencija (14-20) i ukradenih lopti (4-11), Crna Gora je imala ukupno 17 izgubljenih

Evropsko prvenstvo B divizije za košarkaše

lopti, najveći broj upravo u posljednjoj četvrtini, a Grčka svega sedam tokom cijele utakmice…

- Imamo i očiglednih problema, prije svega u vidu izgubljenih lopti i lošeg građenja koša, a promašili smo i sedam slobodnih bacanja. Uz sve to, na kraju smo imali i dobar rezultat, iako se većina tih stvari dešavala u posljednjoj če-

PODGORICA - Crnogorski teniseri Đorđe Kordić, Luka Miličković, Anja Drekalović i Iva Camaj, predvođeni selektorom Maksimom Mićkovićem, završili su nastup na Prvenstvu malih zemalja u Luksemburgu.

To je četvrta pobjeda izabranika Marka Prorokovića , uz dva poraza. Crna Gora će danas, od 14 časova, za peto mjesto da igra protiv Ukrajine, koja je bila bolja od Bosne i Hercegovine 73:66. Hrvatska je povela samo na startu, sa 3:0, ali od serije 8:0 za 8:5, Crna Gora više nije ispuštala vođstvo do kraja meča, a pobjedu je ovjerila u trećoj četvrtinu, nakon koje je povela sa nedostižnih 68:45. Najefikasniji kod Crne Gore bio je Luka Malović sa 23 poena, uz pet skokova, Marko Bardić je dodao 17 poena i četiri asistencije, Andrej Fantić

13 poena, Marko Popović 11, a Ilija Radović 10 poena i po šest skokova i asistencija. S. J.

U muškom singlu, Kordić je završio na 13. mjestu nakon što je u posljednjem meču pobijedio Martija Marihuana Padilu iz Andore rezultatom 4:6, 7:5, 6:4. Miličković je takođe pobjedom završio nastup na turniru, savladavši Nikola Bolinija iz San Marina 6:4, 6:2 u meču za 11. mjesto. U ženskoj konkurenciji singla, Drekalović i Camaj našle su se u međusobnom, „domaćem“ okršaju za 5. mjesto, u kom je Camaj trijumfovala – 6:3, 6:3. U muškom dublu, Kordić i

tvrtini. Moraćemo na tome da radimo do početka prvenstva, da smanjimo broj izgubljenih lopti i bolje kontrolišemo ofanzivni skok rivala. Nadam se da ćemo to popraviti već kroz naredne dvije provjere i spremni dočekati početak Evropskog prvenstva – zaključio je Radović. Crna Gora će u neđelju u Baru odigrati novu kontrolnu uta-

Četvrta pobjeda Litvanije

Košarkaška reprezentacija Litvanije, rival Crne Gore u grupi na Eurobasketu, nastavila je dobre partije i pobjede u pripremnom periodu - ekipa Rimasa Kurtinaitisa je u baltičkom derbiju, nakon produžetka, savladao Letoniju 109:105. Litvancima je ovo bila četvrta pobjeda u isto toliko odigranih utakmica, nakon što su prethodno savladali Estoniju, Tursku i Gruziju. Najefikasniji kod Litvanaca je bio Jokubaitis sa 20 poena, dok je Valančijunas ubacio 16. Na drugoj strani je Porzingis meč završio sa 22 poena. Crna Gora će sa Litvanijom da igra 29. avgusta.

kmicu sa selekcijom Izraela, a posljednja provjera biće u Istanbulu sa Turskom, uoči odlaska na šampionat Evrope. Crna Gora će na 42. Eurobasketu igrati u grupi B sa Njemačkom, Litvanijom, Finskom, Švedskom i Velikom Britanijom i boriti se za jedno od prva četiri mjesta, kako bi stigla do Rige i osmine finala. S. JONČIĆ

Naši teniseri na Prvenstvu malih zemalja

Miličković su stigli do polufinala, u kom su poraženi od Kipranskog dua Janisa Leontisa i Anastasisa Mosaikosa (6:1, 6:0).

Drekalović i Camaj

lufinalu

Selektor Boško Radović i Kajl Olmen na meču u Solunu

Luka Malović na meču sa Hrvatskom

po-

ženskog dubla izgubile od Ine Palamar i Lije Pereire iz domaćinskog Luksemburga. R. A

Naš tim u Luksemburgu

Počinje 20. sezona u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore

Novi pohod na elitu

PODGORICA – Poslije dva i po mjeseca vraća se i drugoligaški fudbal - utakmicama prvog kola, koje se igraju danas, zvanično će početi 20. sezona u Drugoj ligi Crne Gore.

Poslije godinu, Druga liga će opet imati 10 klubova (minule sezone prinudno je moralo da bude devet učesnika), a zanimljivo je da će nastupiti čak osam nekadašnjih prvoligaša, među kojima su bivši prvak države Rudar, te nekadašnji učesnici evropskih takmičenja Lovćen, Podgorica, Iskra i Grbalj.

U Drugu ligu su se ekspresno vratila dva tima – nakon jedne sezone igranja u Prvoj ligi Otrant je ponovo u drugoligaškom društvu, dok je u ovom rangu opet podgorički Internacional koji je nakon sezone u trećem rangu i velike borbe kroz baraž, prvo sa Čelikom, a onda sa Zabjelom i zatim u glavnom dijelu sa Beranama i Slogom iz Starog Bara, uspio da se vrati. Na oduševljenje Berana i tim Berana je uspio da se domogne elite, pa će ekipa koja je bila učesnik Prve lige u

Bokelj rekorder

U istoriji Druge lige apsolutni rekord drži Bokelj. koji je tri puta bio šampion – u sezonama 2010/11, 2013/14. i 2023/2024. Istina, Mladost je osvajala tri puta Drugu ligu, ali pod nazivom Mladost Lješkopolje (2018/19), a kao

prvoj sezoni ponovo među drugoligašima. Gotovo svi timovi napravili su dosta promjena, kako u stručnom, tako i u igračkom kadru, pa se očekuje ponovo velika neizvjesnost. Grbalj je napravio ozbiljnu rekonstrukciju, Berane vratilo nekoliko domaćih igrača, a Rudar i pored svih problema angažovao veliki broj pojačanja, čime je jasno pokazao velike ambicije. Lovćen se nada da će konačno ove sezone zaigrati na svom stadionu, i da će u ovoj sezoni ponovo biti u prilici da se bori za vrh. Igalo je dovelo iskusne, prvoligaške igrače, a nakon što mu je prošle sezone baraž izmakao za „dla-

Mladost DG još dva puta –2022/23. i prošle sezone. Mornar, Jedinstvo i Dečić dva puta su bili šampioni, a prvaci su još bili Lovćen, Jezero, Berane, Mladost (današnji OFK Titograd), Čelik, Iskra i Kom. Istoriju, kao drugoligaš, ispisao je Čelik, koji je 2012. godine, osvojio Kup Crne Gore, što se nikada osim te sezone nije dogodilo.

Danas

17.45 - Grbalj - Rudar

17.45 - Otrant - Internacional

17.45 - Igalo - Kom

20.00 - Podgorica - Lovćen

20.00 - Iskra - Berane

ku“, sada će odlučnije krenuti ka vrhu.

Otrant je zadržao okosnicu tima i nakon godine iskustva u eliti sigurno će biti ozbiljan da ponovo krene ka većem rangu. Podgorički timovi Kom, Podgorica i Internacional, čini se da će imati potpuno drugi cilj – afirmacija mladih igrača, bez posebnog rezultatskog imperativa.

Ali, sigurno je da neizvjesnosti neće nedostajati…R.PEROVIĆ

Engleski fudbal opet je u modi

PODGORICA- Vratio se najjači fudbalski karavan na svijetu – utakmicom Liverpula i Bornmuta u petak veče počela je nova sezona Premijer lige.

Deset mjeseci, 20 timova, 380 utakmica i 33 vikenda – spektakl kakav može da ponudi samo takmičenje na Ostrvu. Jubilarna 30. sezona sa 20 klubova, 33. u istoriji takmičenja. Premijerligaši su potrošili više nego ostatak Liga petica zajedno – na transfere u Engleskoj otišlo je 1,3 milijarde eura, a suma će bez dileme biti uvećana, budući da prelazni rok traje još dvije sedmice.

Titulu brani Liverpul, koji je prošle godine 20. put postao prvak, a drugi put u eri Premijer lige. ,,Redsi“ su doživjeli veliku tragediju tokom ljeta kada je u saobraćajnoj nesreći poginuo njihov fudbaler - Diogo Žota

Sezona nije najbolje počela za momke trenera Arnea Slota koji su u borbi za trofej Komjuniti Šilda izgubili od Kristal Palasa na penale.

Ipak, bukmejkeri smatraju da su ,,crveni“ glavni favorit za odbranu trona, na drugom mjestu je Arsenal, a na trećem Mančester siti.

Prvi veliki derbi igra se u neđelju na Old Trafordu, gdje će Mančester junajted upravo ugostiti ,,tobdžije“ od 17 i 30 časova.

- Super sam uzbuđen, jedva

čekam početak sezone. Imali smo produktivnu predsezonu. Očekujem da tako bude i u takmičarskim utakmicama. Napravili smo evoluciju u timu. Spremni smo. Drago mi je što sve počinje duelom sa Junajtedom – rekao je trener Arsenala, Mikel Arteta - Raspoloženje u ekipi je na mjestu. Energija takođe. Prisutan je entuzijazam svih momaka i osoblja otkako smo za-

LA LIGA (1. KOLO): Atletiko Madrid potrošio najviše novca, ali su najveći favoriti ponovo isti

Za titulu se pitaju Barselona i Real

PODGORICA – Bez mnogo tumbanja timova, gdje se jedino postavlja pitanje ko će do titule između Barselone i Reala, kreće španska La Liga. Atletiko Madrid jeste potrošio najviše novca na pojačanja (175 miliona), Dijego Simeone je kvalitetno obnovio sastav, ali se čini da neće moći da izdrži trku sa znatno kvalitetnijim sastavima Barselone i Reala. Po prognozama bukmejkera, Realu se daju veće šanse da

vrati titulu na „Santijago Bernabeu“ nego da je Barselona odbrani. Razlike jesu male (1,8 naspram dva), dok je prvi naredni rival Atletiko Madrid na kvoti devet.

Međutim, po sastavu ekipe blaga prednost je na strani Barselone, jer je zadržala kompletan tim. Pustila je samo Injiga Martineza u Al Nasr, a dovela je golmana Joana Garsiju i Markusa Rašforda, na pozajmicu iz Mančester junajteda.

Raspored

Danas

Majorka - Barselona (19.30)

Alaves - Levante (21.30)

Valensija - Sosijedad (21.30) Neđelja

Selta - Hetafe (17.00)

Atletik Bilbao – Sevilja (19.30)

Espanjol - Atletiko Madrid (21.30) Poneđeljak

Elće - Betis (21.00) Utorak

Real Madrid - Osasuna (21.00)

Ćabi Alonso je na klupi Reala zamijenio Karla Anćelotija i donio svježe ideje koje

će se tek vidjeti u igri. Kilijan Mbape je promijenio broj na dresu, „devetku“ je zamijenio „desetkom“, a ako bude igrao u skladu sa renomeom tog broja, onda Real može sve. S. J.

počeli treninge. Radićemo još bolje. Nastavićemo da se usavršavamo kao cjelina. Želimo da pobjeđujemo. To je ono što me pokreće. Zato se osjećam tako dobro. Glavni fokus je na rezultatima, pripremi utakmica i što većem broju trijumfa. Bila je duga pauza, svi smo se uželjeli pravog fudbala – dodao je španski stručnjak. Odmah na startu težak protivnik...

Sa treninga fudbalera Barselone

Raspored

fudbal modi

- Moramo da igramo jedni protiv drugih. Počećemo sezonu na nevjerovatnom stadionu, sa toliko istorije. Lijepo je na taj način otvoriti nešto novo – kazao je Arteta. Arsenal je visoko kotiran u jurišu na titulu. Bolje čak i od Sitija.

- Pokazali smo posebnu dosljednost u prethodne tri godine. Margine su male, a znamo da je konkurencija povećala

nivo. Gledamo sebe. Vjerujem da možemo daleko da idemo – poručio je Arteta. Nekoliko je novina ove sezone. Puma je nakon četvrt vijeka zamijenila Najk i postala zvaničan snabdjevač lopti. Ovo će biti prva puna sezona tokom koje će se koristiti poluautomatski ofsajd, koji je prvi put uveden u upotrebu u aprilu. Samo dva kluba u novu sezonu tu odnosu na one koji su

1.115

golova viđeno je prošle godine u engleskoj

Premijer ligi. Javnost na Ostrvu očekuje da brojka bude nadmašena ove sezone

završili prethodnu. Angelos Postekoglu je smijenjen u Totenhemu početkom juna, a iz Brentforda je došao Tomas Frank koji je napustio ,,pčele“ poslije skoro sedam godina. Njega je zamijenio Kit Endrjuz Nakon osam godina na scenu se vraća ,,Tyne-Wear“ derbi između Njukalsa i Sanderlenda. Pored ,,crnih mačaka“ u elitni rang su se ušli Barnli i Lids.

U Premijer ligi predstoji maraton, sa pet kola preko sedmice.

Pep Gvardiola danas na gostovanju Vulverhemponu (18.30h) počinje svoju desetu sezonu na klupi Mančester sitija.

- Spremni smo. Napravili smo kratke pripreme, ali su bile zaista dobre. Želimo da uživamo u dobrim trenucima i da se što prije oporavimo od loših – rekao je Gvardiola. ,,Građani“ su bili u seriji od četiri titule prije nego su vladavinu prošle sezone prepustili Liverpulu.

Iza Sitija su ogromni problemi sa povredama, što je u najvećoj mjeri uticalo na slabiji učinak. - Ne mogu vas uvjeriti, ali znaci su da ćemo biti bolji nego prošle sezone. Naravno, možemo da budemo i gori. Nikad se ne zna. Mislim, ipak, da ćemo biti uspješnji – ističe Španac. D. KAŽIĆ

Zapažen učinak crnogorskih fudbalera na međunarodnoj sceni

PODGORICA - Partizan je savladao Hibernijan u Edinburgu sa 3:2, ali je nakon velike drame i produžetaka završio učešće u Evropi. Presudila je prva utakmica u Beogradu, gdje su Škoti slavili sa 2:0.

U revanšu prije dvije noći blistali su crnogorski fudbaleri u dresu ,,crno-bijelih“. Stefan Milić i Milan Roganović odlično su odradili defanzivne zadatke, dok su u ofanzivi glavne role imale Milan Vukotić i Andrej Kostić

Prvi je dao izuzetan gol iz daljine, dok je osamnaestogodišnji napadač ušao sa klupe i u posljednjim trenucima utakmice pogodio za dodatnih pola sata. Da bude apsolutni heroj, spriječila ga je stativa u ,,extra timu“. Šanse tima iz Humske 1 da se nađe u plej-ofu Lige konferencija bile su smanjene od 63. minuta kada je zbof drugog žutog kartona isključen Nikola Simić

Partizan se oprostio od ino scene i okreće se domaćim takmičenjima.

- Završilo se naše putešestvije, jednim nevjerovatnim scenarijem koji se desio u dvije utakmice. Fudbal je bio surov prema ovoj našoj đeci, vjerujem da će ovo iskustvo dugo pamtiti, ne naravno pozitivno, ali da će im pomoći u sazrijeva-

nju. Nevjerovatne stvari u dvije utakmice, igrali smo preko dva sata sa igračem manje. I u ta dva sata mislim da smo pokazali da smo u najmanju ruku zaslužili da prođemo. Na kraju je fudbal pokazao surovo lice, mi smo tužni, ali sam lično ponosan na sve ono što su pokazali naši igrači. Potrudićemo se da se što prije oporavimo – rekao je trener Partizana Srđan Blagojević, u čijem stručnog štabu radi Podgoričanin Đorđije Ćetković Sekvenca iz drugog poluvremena, kada je Bouvi rijetko viđenom egzekucijom - udarcem iz daljine - prepolovio zaostatak domaćina, a Beograđani ostali sa igračem manje, prelomila je utakmicu na Ester Roudu. - Nejverovatno, kao i u Beogradu. Nevjerovatan gol, ne pamtim da sam vidio ovakav gol, svaka čast njihovom fudbaleru na onakvom pogotku. On je ukrasio ovu utakmicu, a možda je i prelomio – kazao je Blagojević.

Vukotić je od početka sezone postigao tri gola i upisao dvije asistencije na osam mečeva za Partizan, dok Kostić ima četiri pogotka na devet nastupa, doduše sa manjom minutažom. Roganović je nezamjenjiv na poziciji desnog beka, a Milić je u Edinburgu odigrao jednu od najboljih utakmica na velikoj sceni. D. K.

PODGORICA - Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore odigraće naredne sedmice dvije prijateljske utakmice sa Azerbejdžanom.

Utakmice sa Azerbejdžanom igraju se 19. i 21. avgusta na Trening kampu FSCG od 20 sati.

Selektor Radovan Kavaja za ove mečeve pozvao je 21 igrača - golmani: Danilo Koljčević (Grafičar, Srbija), Simon Sošić (Budućnost), odbrana: Andrej Krunić (Kom), Luka Marković, Stefan Nedić (Stari aerodrom), Ognjen Pavićević (Igalo), Zoran Bošković (Podgorica), Blagoje Uzunovski (IMT, Srbija), Aleksa Kralj (Arsenal), vezni red: Nemanja Kljajević (Grbalj), Matija Rakčević, Petar Vujović, Petar Rešetar (Budućnost), Mihailo Marković (Stari aerodrom), Pavle Pejović, Aleksa Pantović (Podgorica), Mark Đokaj (Dečić), Blažo Đukić (Sutjeska), napad: Aleksa Caušević (Budućnost), Miloš Šekularac (Stari aerodrom), Petar Begović (Partizan, Srbija). R. A.

PODGORICA - Dosadašnji

član Jang Bojsa - Zakari Atekame dogovorio se sa Milanom. Ovaj 20-godišnjak potpisao je ugovor na pet godina, a transfer je vrijedan 10 miliona eura. Desni bek je prošle godine u Ligi šampiona odigrao osam utakmica (sve porazi) za klub iz Švajcarske, a njegova nova ekipa u prošloj sezoni nije uspjela da se plasira u evropska takmičenja.

Slavni italijanski klub osvojio je tek osmo mjesto u Sriji A. R.A.

PODGORICA – Francuska Liga 1 vraća se nakon tri mjeseca pauze, a pitanje svih pitanja je da li neko može da svrgne pre-

bogati Pari Sen Žermen sa trona. Parižani iza sebe imaju sezonu iz snova u kojoj su osvojili Ligu 1, Kup Francuske i ono

što je najvažnije Ligu šampiona, prvi put u istoriji. Prošla sezona je mogla da bude uspješnija, ali je polovinom jula Čelsi pobijedio sa 3:0 u fina-

lu Svjetskog klupskog prvenstva u SAD. Ova sezona počela je trofejno jer je poslije drame i penal serije PSŽ savladao Totenhem u Superkupu Evrope. Jasno je da su „sveci“ prvi favoriti za osvajanje pehara u Francuskoj, a jedini problem na startu sezone mogao bi da bude jedino umor tima, u koji je ovog ljeta uloženo 103 miliona eura. S. J.

Uzbuđenja u Engleskoj neće faliti

Milan doveo beka

Aljaska nije samo geografski idealno mesto za održavanje sastanka na koji je američki predsednik pozvao ruskog šefa države.

Vojna baza Elmendorf-Ričardson, u kojoj se održava sas tanak, od Vašingtona je vazdušnom linijom udaljena 5400 kilometara, a od Kremlja – 7000 kilometara. Istorijski gledano, Aljaska je mesto sa kojim su povezani i Rusi i Amerikanci.

RUSIJA JE NASELILA, SAD - KUPILE

Sve do kraja poslednjeg ledenog doba pre oko 10.000 godina, postojao je čak i kopneni most između današnjeg istoka Rusije i Aljaske; tim putem su verovatno prvi ljudi stupili na američki kontinent. Zatim je povećan nivo mora učinio tu teritoriju neprohodnom - a na Aljasci su domorodački narodi najpre ostali sami. Aleuti, stanovnici istoimenog lanca ostrva između Aljaske i Rusije, nazivaju tu zemlju „Alijaska“, odakle potiče i današnje ime. Godine 1725. ruski car Petar Veliki poslao je mornara Vitusa Beringa na ekspediciju tokom koje je ovaj prošao kroz moreuz koji je kasnije po njemu nazvan. U narednim decenijama ruski mornari pristaju na različitim mestima na Aljasci, osnivaju naselja i počinju unosnu trgovinu krznom. Godine 1799. car Pavle I dodelio je trgovinski monopol rusko-američkoj kompaniji, koja je otada vršila i administrativne funkcije u koloniji. Sredinom 18. veka prihodi od trgovine krznom se smanjuju jer su ruski kolonizatori preintenzivno lovili foke i vidre. Rusija je, takođe zbog Krimskog rata, ekonomski oslabljena i želi profitabilno da proda Aljasku. Velika Britanija, koja je tada još uvek vladala Kanadom, pokazala je interesovanje. Na kraju, SAD nisu htele da dozvole tadašnjem rivalu ovaj uspeh i ponudile su za tadašnje prilike veliku sumu od 7,2 miliona dolara.

ALJASKA POD

TRAMPOM: NAFTA I ČUVENA PLANINA

Dugo je Aljaska smatrana divljom pustopoljinom, dok od 1967. nisu otkrivena velika na-

Aljaska –„najruskiji“ region Sjedinjenih

Američkih

lazišta nafte. Ovaj klimatski štetan energent je i danas zaslužan za ekonomski prosperitet Aljaske. Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost 20. januara 2025. godine, Tramp je dekretom naredio proširenje eksploatacije nafte i gasa na Aljasci i istovremeno ublažio propise o zaštiti prirode. U svom inauguracionom govoru, Tramp je takođe najavio da želi da najvišoj planini Aljaske, a time i celih SAD, vrati ime Maunt Mekinli. Ona je već nosila to ime od 1917. do 2015. godine, pre nego što joj je predsednik Barak Obama vratio njeno domorodačko ime Denali. Za razliku od Obame, Vilijem Mekinli je jedan od Trampovih omiljenih prethodnika: koristio je cari-

ne kao spoljnopolitički instrument pritiska i proširio teritoriju SAD na Havaje i druga ostrva u Pacifiku i Atlantiku.

PRAVOSLAVNE CRKVE, RAKETNE BAZE I POLITIČKE IZB JEGLICE

Tema Rusije je i pod američkom zastavom ostala prisutna na Aljasci: tamo i danas postoji oko 80 ruskih pravoslavnih zajednica koje Božić po pravoslavnom obredu slave tek početkom januara. Za vreme Hladnog rata, kroz Beringovo more je prolazila takozvana “ledena zavesa“, kao pandan Gvozdenoj zavesi u Evropi. Aljaska je iznenada postala prva linija odbrane američkog kontinenta u slučaju sovjetskog napada. Ame-

Država

rička vojska je izgradila baze poput Elmendorf-Ričardsona kod Enkoridža, ali i radarske sisteme i raketne položaje. Republikanka Sara Pejlin, poreklom sa Aljaske, koja je 2008. bila kandidatkinja za potpredsednicu predsedničkog kandidata Džona Mekejna, upozoravala je tada na Rusiju kao direktnog suseda. Tadašnja guvernerka Aljaske želela je tom primedbom da stvori veću opreznost i odlučnost prema Rusiji, čije su trupe tada upravo marširale u Gruziju - i zahtevala je da se Gruzija i Ukrajinaprime u NATO. U Beringovom moreuzu dva Diomidova ostrva udaljena su samo tri kilometra - veće ostrvo pripada Rusiji, a manje Aljasci.

Direktno susedstvo iskoristila su u oktobru 2022. pod potpuno drugačijim okolnostima i dvojica Rusa: u malom čamcu su iz Rusije prešli na ostrvo Sveti Lorens, koje pripada Aljasci, kako bi izbegli regrutaciju za rat u Ukrajini.

NIJE PRVI ISTORIJSKI

SASTANAK NA ALJASCI

O tom ratu sada Tramp i Putin žele lično da razgovaraju u Enkoridžu - bez učešća Ukrajine. Putin neće biti pr-

vi strani državnik kojeg američki predsednik prima u Enkoridžu: ovde je u septembru 1971. godine sleteo japanski car Hirohito - u svojoj funkciji na svom prvom putovanju u inostranstvo uopšte. Nakon sastanka sa predsednikom Ričardom Niksonom, otputovao je dalje u London, Bon i Pariz. U Veliku Britaniju, Nemačku ili Francusku Putin danas ne bi mogao da putuje - u sve tri zemlje bi ovaj političar za kojim je izdat međunarodni nalog za hapšenje verovatno bio uhapšen i izručen Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. SAD ne priznaju ovaj sud i zato Putin na Aljasci nema čega da se plaši. Iz vašingtonske perspektive, najveća američka savezna država očigledno je toliko daleko da izgleda kao da je Rusija. Donald Tramp je ove nedelje rekao novinarima u Beloj kući: „Sastajem se sa Putinom - idem u petak za Rusiju.“ •

Vazdušna baza Elmendorf-Ričardson

Subota, 16.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je poslije duže bolesti preminuo naš dragi

MIHAILO Pera DOBRKOVIĆ 1942 – 2025

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 15. avgusta 2025. godine od 10 do 15 časova i 16. avgusta od 9 do 12 časova. Sahrana će se obaviti na seoskom groblju Sotonići u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga LJEPOSAVA, sinovi MIROSLAV i NEBOJŠA, snahe VESNA i MILENA, unuk SLAVEN, sestra LJUBICA, sinovac, sinovica, sestrić, sestrične kao i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 15. avgusta 2025. godine upokojila se u Gospodu

DUBRAVKA – DUDA VUJOŠEVIĆ rođena DABANOVIĆ 1981 – 2025.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 16. avgusta od 10 do 16 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 17 časova na groblju ispred Crkve Sveti Jovan Vladimir u Dobrim Vodama.

OŽALOŠĆENI: suprug SERGEJ, otac DRAGO, majka SONJA, sestra LJILJANA, sestrići KRISTIJAN, NIKOLA i MARKO, zet FRANČESKO, tetka VJERA, đever MILOŠ sa porodicom, zaova ANA sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina VUJOŠEVIĆ i DABANOVIĆ

Posljednji pozdrav

RADOJKI - RAJI Žarkovoj PEROVIĆ

Majci naših dobrih prijatelja. S poštovanjem Porodica MIĆUNOVIĆ 671

Posljednji pozdrav dragom

MIHAILU DOBRKOVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. VIDOSAVA i NIKOLA JOVIĆEVIĆ

Dana 21. avgusta 2025. godine navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš voljeni

659

MOMO

Proveli smo život zajedno u ljubavi, razumijevanju i podršci. Kroz sve radosti i tuge bili smo jedno. Tvoje dobro i plemenito srce, koje je imalo toliko ljubavi za sve, izdalo te je prerano. Nedostaješ mi u svakom dahu, u svakom danu koji svane bez tebe.

Ostaćeš zauvijek dio mene sve dok se ponovo ne sretnemo u vječnosti.

Dana 17. avgusta u 9 časova uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoja supruga VERA

Dana 14. avgusta 2025. godine umrla je

VJERA pok. Pera MILAČIĆ rođena STRUGAR 1929-2025

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci u Podgorici 15. avgusta 2025. godine.

Neprestano sam u tvom neprolaznom pogledu odanosti, dostojanstva i vjere.

Tvoj SLOBODAN

Četrdeset tužnih dana od smrti

MOMČILA ĆUPIĆA

Počivaj u miru. S ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.

Subota, 16. avgust 2025.

Navršava se 20 godina od kada nas je napustio

DRAGOLJUB – DRAGO NIŠAVIĆ 1951–2005.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sjećaju. Ne postoji vrijeme zaborava, jer vječno postoje uspomene i sjećanja na Dragoljuba, Dušana i Milevu. Počivajte u miru i nek vas čuvaju anđeli.

683

Svastika BULATOVIĆ LJUBINKA – CICA sa

porodicom

685

PORODICA

Draga

MARINA VELIMIROVIĆ VUKIĆEVIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

Subota, 16. avgust 2025.

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš dragi

DRAGAN

Savov ĐURIŠIĆ

Mnogo nam nedostaješ.

Sjećanje na najvoljenijeg brata

MIŠKO ULJAREVIĆ (16. 8. 2003 - 16. 8. 2025)

Sunce naše, kalendar broji dane od tvog odlaska, ali ti si sa nama u svakom budnom trenu i u svakom snu. Beskrajno te volimo, zauvijek.

Tvoje sestre KRISTINA i KATARINA

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

ACA NIKOLIĆA

Voljeni brate, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sa beskrajnom ljubavlju i poštovanjem tvoje sestre: VESNA, ANA i MIRJANA

672

Dvije godine od smrti moje voljene sestre

Sestra BILJANA, bratanići BRANISLAV i VLADIMIR

14 godina od prerane smrti brata

NIKA Vidova KAPISODE Kad je ranjeno srce, rana ostaje zauvijek. ZORAN sa familijom

686

VJERE ĆEĆANOVIĆ

Nedostaješ Pura...

Sestra ZORICA sa đecom

Tužno sjećanje na našeg voljenog

BRANKAGARDAŠEVIĆABatrićevog

16. 8. 2017 – 16. 8. 2025. Hvala za godine kojima si uljepšao naše živote.

Ni vrijeme, ni tišina ne umanjuju tvoje prisustvo.

S ljubavlju, tugom i ponosom zauvijek tvoje

ćerka MIA i supruga VJERA

16. 8. 2025.

Brate, prođoše dvije godine duge bola i tuge bez tebe, voljeni moj. Nedostaješ mi sve više svakog dana, ti si moja neutješna rana. Nikad te nećemo zaboraviti, živiš i živjećeš u našim mislima, srcima, sjećanju. Tvoja neutješna sestra MILIJANA, zet JOVAN, sestrične NIKOLETA, JOVANA, sestrić BOŽIDAR

VJERA ĆEĆANOVIĆ

Dvije godine su prošle od kada si me napuštila zauvijek, a u mojem srcu ćeš uvijek biti, moja voljena sestro! Počivaj u miru. Tvoj brat MUJA 676

661

Tužno sjećanje na voljenog brata

BRANKAGARDAŠEVIĆABatrićevog 16. 8. 2017 – 16. 8. 2025.

Brate moj, od kada te nema svijet je tiši i prazniji.

U svakom dahu te tražim, u svakom sjećanju te čuvam. Počivaj u miru Božijem!

Tvoja sestra BILJANA GOLUB sa porodicom

Danas se navršava četrdeset tužnih dana od kako nije sa nama naš voljeni

SLOBODAN-SLOBO VUČELIĆ

Bio si naš oslonac i podrška, prijatelj svima koji su te znali i primjer časti, poštenja i gospodskog dostojanstva. Tvojim dostojanstvenim životom učinio si da te se sa ponosom sjećamo i izgovaramo tvoje ime. Bez tebe ništa više nije isto i nikada neće biti. HVALA TI NA SVEMU. Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a u našim srcima i mislima ostaješ zauvijek.

Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću, a umjesto četrdesetodnevnog pomena je priložila novčana sredstva za uređenje gradskog groblja Zagorič.

TVOJA OŽALOŠĆENA PORODICA

Dragi naš deda

Zauvijek ćemo biti zahvalne za svu toplinu i ljubav kojima si ispunio i obogatio naše živote. Čuvamo te u srcima. Ponosno ćemo se predstavljati kao tvoje unuke.

Četrdeset dana je prošlo dragi

VUČELIĆ

Nedostaješ nam.

Subota, 16. avgust 2025.

666

Četrdeset dana od kada nije sa nama moj voljeni brat i naš ujak SLOBO VUČELIĆ

Svakog dana si u našim mislima i sjećanjima, a vječno u našim srcima.

Tvoja sestra BUDA DRLJEVIĆ sa ćerkama VESNOM, DRAGANOM, MIROM I NAJOM

SLOBODAN - SLOBO VUČELIĆ

Prošlo je četrdeset dana otkad si otišao, tamo gdje nema bola i briga, ali dio tebe ostao je sa nama. Za sobom si ostavio toplinu koju ćemo pamtiti, a tvoje prisustvo će nam uvijek nedostajati.

MILICA i KSENIJA

MIKI, STANKA, MARIJA i ANA sa porodicama 675

S ponosom, ljubavlju i toplinom čuvamo sjećanje na vas. Vrijednost na kojima ste nas odgajili, naš su putokaz i obaveza.

681

Navršava se šest mjeseci od smrti naše

MILENE

Nedostaješ svakog dana. Tuga ne prolazi, ljubav ne prestaje. Tvoji DARA, DANILO, TADIJA, VANJA i MIRA

1934–2006

SLOBO

LJUBO ŠUKOVIĆ MILEVA MILJA ŠUKOVIĆ 1928–2005

VAŠA PORODICA

Prošlo je 6 godina od odlaska naše zvijezde vodilje

LJUBA Nenadova ĆOROVIĆA

Naš očni vide, rekoše da vrijeme liječi rane, ne, samo nas život nauči da živimo sa doživotnim bolom.

Ljubo, volimo te zauvijek i dokle god dišemo nosićemo te sa sobom u našim mislima i ranjenim srcima, u svemu što je bilo i što će biti.

Vole te tvoji otac NENAD, majka JELENA, sestre MARIJA i MILENA sa porodicom

Prođe 6 bolnih godina od odlaska našeg voljenog

LJUBA Nenadova ĆOROVIĆA

Sunce ćićino, čekamo te da nam prekineš bol i tišinu i pomiluješ tvojim milim pogledom, da zajedno ostvarimo najljepše životne želje i snove, o kojima si maštao u vrijeme našeg zajedničkog života.

Ljubo, vole te i vječno će žaliti za tobom

674

Šest dugih godina voljenom

LJUBU ĆOROVIĆU

Nema vremena u kojem postoji zaborav.

Uvijek si sa nama u razgovorima, mislima i srcu.

Volimo te

ŽIVKOVIĆI

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

tvoji ČEČO, VEKI, SONJA i NINA

678

Sjećanje na voljenog

LJUBA ĆOROVIĆA

Danas, na godišnjicu tvog odlaska, srce nas ponovno podsjeća na prazninu koju ni vrijeme ne može ispuniti. Otišao si prerano, ostavivši iza sebe ljubav, osmijehe i uspomene koje vječno žive u nama.

Zauvijek voljen, nikad zaboravljen.

Tvoji VERA, DRAGAN, VESNA, DAVID i UNA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cjenovnik čitulja

izvršitelj:

Subota, 16. avgust 2025.

po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja

(1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

NOVO IZDANJE

U PRODAJI

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje. Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje

Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.