Dnevni list POBJEDA 17.08.2025

Neđelja, 17. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21437 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

POTREBNE RADIKALNE MJERE: Advokatica Azra Jasavić kaže da bi stroža kaznena politika, i to po ugledu na grčki model, dala rezultate u sprečavanju podmetanja požara u Crnoj Gori

Kazna od 10.000

eura za piromane bila bi dobra prevencija

Profesor Fakulteta za turizam Rade Ratković kaže da je i ova sezona izgubljena

Politički analitičar Zlatko Vujović kazao da odgovor crnogorskog društva na četnički fašizam mora biti – nulta tolerancija

do

Neće se vratiti gost koji od aerodroma do hotela

putuje duže nego što mu traje let

Nagrađivana bosanskohercegovačka rediteljka i scenaristkinja Aida Begić za Pobjedu najavljuje svoj novi lmski projekat ,,Vazduh u boci“

Moćnici se kockaju sa svijetom na

štetu svih nas

Mislim da je pitanje gdje ti je dom, gdje si srećan ili nesrećan i zašto – uvijek aktuelno. Posebno na našim prostorima, gdje su dvijehiljadite donijele veliku neizvjesnost i potragu za srećom negdje drugo –kazala je Begić

u EU. Ne mogu da zamislim da bi, na primjer, Hrvatski sabor ili parlamenti baltičkih zemalja, da ne govorimo o nekim većim članicama, rati kovali članstvo zemlje u čijoj Vladi sjede saveznici Vladimira Putina i promoteri četničkog pokreta, koji su držali pod okupacijom dio Hrvatske. Zbog toga smatram da bi ponavljanje ove ili slične koalicije nakon izbora 2027, čak i u slučaju zatvaranja pregovaračkog procesa, rezultiralo blokadom rati kacije – kazao je Zlatko Vujović

dan borbe sa požarima na teritoriji glavnog grada

Najteže u Kučima i Kopilju u Piperima

Instruktor vatrogasaca Podgorice Dragan Stanojević je Pobjedi kazao da je u Kučima angažovana Vojska Crne Gore i da danonoćno dežura. – Trenutno je osam naših vozila u Piperima, tri iz susjednih opština, kao i tri vozila iz Švajcarske i sedam iz Austrije. Tokom noći nećemo imati pomoć iz vazduha a vjetar se pojačava, tako da moramo biti posebno obazrivi jer možemo samo sa kopna da reagujemo – istakao je Stanojević

RAZGOVOR: Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u Novom Sadu

Ključni svjetski faktori ne vide da je Balkan bio bure baruta i da su ovdje i sada mnoge stvari na ivici. To znači da daljim podgrijavanjem ovakve situacije možemo imati događaje koji mogu da destabilizuju Balkan i Evropu, baš kao što je bilo 90-ih godina prošlog vijeka –kaže

POGLED SA STRANE: Osamdeset godina poslije Drugog svjetskog rata i isto toliko godina od smrti, reinkarnirao se crnogorski četnički vojvoda

Ova vlast ne može dovesti Crnu Goru

članstva

Sedmi

STR.

Volonter gasi požar u Topolovu kod Danilovgrada STR. 8. i 9.

RAZGOVOR: Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u Novom Sadu

PODGORICA – Kada

znamo da je sve oko Pavla Đurišića incijativa SPC i da to podržavaju prosrpske stranke, znači da se konci vuku iz Beograda sa krajnjim ciljem destabilizacije Crne Gore – kazao je za Pobjedu Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u Novom Sadu.

Popov je istakao da Beograd Crnu Goru i dalje smatra svojim zabranom i ukoliko je, kako je rekao, nestabilnija situacija u toj državi, utoliko Beograd može više da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore.

P OBJEDA: Istorijski revizionizam u Crnoj Gori „eksplodirao“ je postavljanjem spomenika četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. SPC je zaštitnik i promoter te akcije. Odakle sada tolika pomama za četništvom?

POPOV: Revizionizam je šira regionalna priča. Odakle sada u Hrvatskoj legalizacija uzvika: „Za dom spremni“. Na Tomsonovom koncertu je bilo 500.000 ljudi na hipodrumu. Imamo trend koji se poklapa sa nekim zbivanjima u Evropi i svijetu. Zašto? Region je trenutno van pažnje EU i SAD iz dva razloga: u dobroj mjeri su okupirani drugim stvarima i izgleda da ne shvataju ozbiljno što se ovdje dešava. U Beogradu na Terazijama propao je pokušaj da se podigne spomenik Draži Mihailoviću za što je inicijativa potekla od gradonačelnika Aleksandra Šapića. Sada sav istorijski revizionizam isplivava na površinu u krajnje nedefinisanoj situaciji. Očito je da mi samo pod pritiskom spolja možemo da se ponašamo civilizovano, ali čim pažnja spolja popusti dešavaju se stvari koje nijesu poželjne. Kada je reč o ponašanju crkve u Crnoj Gori, na nju se namjerno vrši uticaj iz Srbije radi destabilizacije stanja u Crnoj Gori. Đurišić je odlikovan gvozdenim krstom od Hitlera, čovjek koji je bio u direktnoj funkciji Hitlerove fašističke Njemačke. Kada znamo da je sve oko Đurišića incijativa SPC i da to podržavaju prosrpske stranke, znači da se konci vuku iz Beograda sa krajnjim ciljem destabilizacije Crne Gore, jer se njome izazivaju dalje podjele unutar Crne Gore. Sve što se dešava oko spomenika Đurišiću vodi ka novim podjelama: kod građana koji su antifašisti dovodi do zgražavanja, a kod pripadnika drugih naroda - Bošnjaka izaziva osjećaj straha i nesigurnosti. Dakle, ide se u pravcu fašizacije i legitimizacije onoga što su četnici radili, što je nedozvoljivo u prvom kvartalu XXI vijeka.

POBJEDA: Sadašnja vlast u Crnoj Gori došla je na krilima litija i reakcije političara iz vlasti ukazuju da je SPC iznad države. Da li ste iznenađeni?

Iz Beograda se diriguje destabilizacija Crne Gore

POPOV: Ne znam zašto stranke građanske orijentacije popuštaju takvim stvarima. Postoji koalicija sa strankom Andrije Mandića sa kojom je formirana većina, ali ima crta preko koje se ne smije prelaziti. Očigledno je da je vlast zakasnila u reakciji i mlako je reagovala. Mnogim stvarima se diriguje iz Beograda i one vode ka destabilizaciji i srbizaciji Crne Gore.

POBJEDA: Zašto je Beogradu u interesu da destabilizuje Crnu Goru, da u susjednoj državi nastane haos. Kao da je Srbiji malo problema?

POPOV: Beograd Crnu Goru i dalje smatra svojim zabranom i ukoliko je nestabilnija situacija, utoliko Beograd može više da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore. To znači da prvo jača podjele. Beograd hoće da se pokaže kao faktor stabilizacijje, odnosno da pomiri zavađene strane. To je providna stvar jer je i u Srbiji na djelu revizija istorije.

POBJEDA: Akcija crnogorskog ministarstva odbrane sa značkom broda „Jadran“ na kojem je nacrtana crnogorska zastava, direktna je provokacija Hrvatske. Da li i to ima veze sa Beogradom, s obzirom na netrpeljiv rječnik i optužbe koje se iz Beograda upućuju Zagrebu?

POPOV: Imali smo jedan miran period kada smo pokušali da se ispeglaju odnosi: izvinjenje Mila Đukanovića i dogovor između njega i Stipe Mesića oko Prevlake, ali gdje smo sada. To je stavljano ad akta. Da li Beograd ono što sam radi prema Hrvatskoj sada radi isto preko Crne Gore, ne znam. Podsjećam da je Beograd hrvatsku tajnu službu označio kao jednog od učesnika obojene revolucije, nakon čega je uslijedilo protjerivanje njihovih građana iz Srbije.

PODGORICA - Odgovor savremenog crnogorskog društva na četnički fašizam koji danas promovišu SPC, država Srbija i njihove filijale u Crnoj Gori, morao bi biti jasan - nulta tolerancija prema revizionizmu i četništvu, te stvaranje širokog, građanskog i antifašističkog fronta – kaže za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja (CEMI).

Vujović je, u razgovoru za Pobjedu, rekao i da Crna Gora možda može završiti pregovore sa EU, ali ne može ući u EU sa ovakvom vlašću. Rekao je i da vjeruje da su male šanse da se nakon narednih parlamentarnih izbora formira koalicija slična ovoj koja danas vrši vlast, odnosno za očekivati je da sadašnja opozicija u određenoj kombinatorici bude dio buduće vlasti.

Politički analitičar Zlatko Vujović kazao

Na revizionizam odgovoriti antifašističkim

Imali smo relativno stabilan odnos između Crne Gore i Hrvatske i nejasno je zašto ga kvari Crna Gora kada to ide samo na njenu štetu.

POBJEDA: Region „kuva“ zbog problema kao ekspres lonac. Međusobna razmjena neutemeljenih optužbi čelnika vlasti ukazuju da se samo čeka da lonac eksplodira. Decenijama se bavite regionalnim odnosima, da li vidite slamku za koju se možemo uhvatiti da se situacija smiri?

POPOV: Dešavaju se previranja unutar samih zemalja regiona. U Srbiji demonstracije traju već devet mjeseci i u posljednjoj sedmici imali smo mali rat u Novom Sadu, Vrbasu..., dakle, situacija je krajnje rizična i nestabilna. U Crnoj Gori se kroz istorijski revizionizam pokušava destabilizacija. U BiH je na djelu destabilizujuće djelovanje Milorada Dodika

Do sada je uvijek neko spolja morao da bude taj koji bi kao razredni starješina natjerao političke aktere u regionu da se ponašaju pristojno i ne prave takve ekscese. Sve što se sada dešava je išlo, nažalost, i kroz stabilokratije koje je promovisala i Angela Merkel. Cilj je bio samo da ne puca, a unutar samih država radite što hoćete. To je dovelo do ohrabrenja snaga koje vrše istorijsku reviziju. Sada smo došli u situaciju da su sve oči uprte u dogovor Trampa i Putina oko Ukrajine, Gazu i Izrael i očigledno je skrajnuta pažnja sa regiona. Ključni svjetski faktori ne vide da je Balkan bio bure baruta i da su ovdje i sada mnoge stvari na ivici. To znači da daljim podgrijavanjem ovakve situacije možemo imati događaje koji mogu da destabilizuju Balkan i Evropu, baš kao što je bilo 90-ih godina prošlog vijeka. Violeta CVEJIĆ

POBJEDA: Kakav je Vaš komentar povodom istorijskog revizionizma u Crnoj Gori, pogotovo od SPC, veličanja četničkog pokreta, postavljanja i premještanja spomenika Pavlu Đurišiću u crkvu – „na sigurno“? Kako smo došli u situaciju da u sekularnoj državi crkva nadjača državu i da su institucije nemoćne?

VUJOVIĆ: Danas u Crnoj Gori ne svjedočimo samo slabosti institucija, već dogovoru dijela vlasti sa Srpskom pravoslavnom crkvom i ideološkim sljedbenicima četničkog pokreta. Promjena karaktera države sprovodi se planski, po modelu uspostavljenom u Srbiji – izjednačavanjem fašizma i antifašizma, rehabilitacijom poraženog, kvislinškog četničkog pokreta i relativizacijom njihovih zločina. Nema nikakve „slučajnosti“ u postavljanju ili premještanju spomenika Pavlu Đurišiću u crkvu „na sigurno“, niti u sličnim aktima istorijskog revizionizma, već je sve dio prethodnog detaljno razrađenog plana.

Pročetničke partije u Crnoj Gori danas kontrolišu segmente bezbjednosnog sektora – od ANB-a i Uprave policije, do carine i tužilaštva – uz podršku srpskih i ruskih službi, te ih aktiviraju po potrebi. Paralelno se sprovodi proces fašizacije društva kroz promociju četništva, preko medija, institucija i – ponajviše – Srpske pravoslavne crkve, koja danas nastupa kao politička organizacija i otvoreno se poistovjećuje sa četničkim pokretom, negirajući njegovu genocidnu istorijsku ulogu. Zaboravlja se pritom da položaj četničkog pokreta u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata nije bio isti kao u Srbiji: u Srbiji su četnici Draže Mihailovića (zajedno sa nedićevcima i ljotićevcima) činili okupacionu vlast, odnosno imali kvislinšku vlast široko podržanu od domicilnog stanovništva sve do 1944. godine, dok su u Crnoj Gori ostali upamćeni po brutalnim pogromima

nad muslimanima i partizanskim porodicama, kao i snažnom otporu stanovništva koje je masovno podržavalo partizanski pokret. Zločini četnika koji su u pojedinim područjima poprimili razmjere genocida, i to nad muslimanskim stanovništvom, i podržavaocima i porodicama antifašista nikada ne mogu biti oprošteni niti zaboravljeni, kao što se ne može izbrisati ni činjenica da su četnici bili plaćenici italijanskih i njemačkih okupatora i izdajnici sopstvenog naroda. Nasuprot tome, Crna Gora je dala jedan od najmasovnijih antifašističkih pokreta u Evropi – partizanski ustanak kojem danas svjedočimo pokušaje da se kriminalizuje. Pomirenje potomaka partizana i četnika ne može značiti pomirenje sa zločinima. Zato je odbrana antifašističke baštine temeljni zadatak svih građana i snaga koje dijele vrijednosti moderne Evrope. Devedesetih godina, kada su iste politike preuzele vlast, nastavljači četničkog pokreta su ponovo počinili genocid nad muslimanima i Bošnjacima – zašto bismo vjerovali da to ne bi pokušali i treći put. I zašto bismo vjerovali samo prema njima. Zato je odgovor savremenog crnogorskog društva na četnički fašizam – koji danas promovišu SPC, država Srbija i njihove filijale u Crnoj Gori – morao biti jasan: nulta tolerancija prema revizionizmu i četništvu, te stvaranje širokog, građanskog i antifašističkog fronta.

POBJEDA: Zašto iz Vlade ćute na sve to, konkretno PES, zašto ne reaguje na postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću i podsticanje ovakve atmosfere?

VUJOVIĆ: Ćutanje PES-a nije iznenađenje, jer su ključni ljudi tog pokreta politički stasavali upravo u okviru litijaškog pokreta SPC, iako njihovo biračko tijelo danas u velikoj mjeri ne dolazi iz tih struktura. Uprkos tome, postoji očigledan strah vrha PES-a od reakcija Srpske pravoslavne crkve i organizatora litija, uključujući parapolitičke i paravojne strukture, pa i pojedine kriminalne klanove koji su bili sastavni dio tog pokreta. Nakon nekoliko godina na vlasti, od nekadašnjih parola o borbi protiv korupcije, zaštiti životne sredine i urbanistič-

kom haosu – gotovo da nije ostalo ništa. Sve se svelo na političku legitimaciju velikosrpskog nacionalizma, koji je sada prešao u potpuno otvorenu apoteozu četništva. Dominantan dio rukovodstva PES-a, a da ne govorimo o prosrpskim partnerima u vlasti, ne vidi ništa sporno u postavljanju spomenika možda i najvećem koljaču među četničkim vođama – Pavlu Đurišiću.

To je naša realnost: ono što se godinama vješto prikrivalo pod maskom modernog centra i „nepolarizujuće“ politike sada se potpuno ogolilo – kao ideološka kapitulacija pred velikosrpskim ekstremizmom.

POBJEDA: Olako se šalju opasne nacionalističke poruke i prijetnje. To se desilo i nakon svađe predsjednika države Jakova Milatovića i ministra Nika Đeljošaja, kada smo imali niz saopštenja i oštrih poruka albanskih predstavnika. I sam Đeljošaj je tad poručio da očekuje „kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa“. Kuda nas vode sve veće nacionalne podjele? Je li sve to prijetnja građanskom miru u Crnoj Gori?

VUJOVIĆ: Neki predstavnici nacionalnih partija u Crnoj Gori, nažalost, često prebrzo posežu za teškom retorikom, što nikako ne doprinosi stabilnosti društva. Uvjeren sam da to nije želja ni potreba većine građana, pa ni pripadnika manjinskih zajednica, koji ne žele eskalaciju nacionalnih tenzija, već mir, sigurnost i perspektivu u Crnoj Gori. Vjerujem da će i predsjednik Milatović i potpredsjednik Vlade Đeljošaj u nastavku komunikacije pokazati državničku odgovornost i doprinijeti smirivanju nepotrebno uzburkanih strasti. Ključno je da svi poštujemo institucije države Crne Gore – čak i onda kada se ne slažemo sa nekim njihovim odlukama – jer je institucionalni poredak temelj građanskog mira i suživota u našoj zemlji.

POBJEDA: Može li Crna Gora dalje evropskim putem sa ovakvom vlašću i u ovakvoj atmosferi?

VUJOVIĆ: Ova vlast ne može dovesti Crnu Goru do članstva u EU. U najboljem i vrlo optimističnom scenariju, moguće je da se – uz veliko „gledanje kroz prste“ Evropske komisi-

Aleksandar Popov

kazao da odgovor crnogorskog društva na četnički fašizam mora biti – nulta tolerancija

revizionizam i četništvo

odgovoriti

širokim, građanskim antifašističkim frontom

Ova vlast ne može dovesti Crnu Goru do članstva u EU. Ne mogu da zamislim da bi, na primjer, Hrvatski sabor ili parlamenti baltičkih zemalja, da ne govorimo o nekim većim članicama, rati kovali članstvo zemlje u čijoj Vladi sjede saveznici Vladimira Putina i promoteri četničkog pokreta, koji su držali pod okupacijom dio Hrvatske. Zbog toga smatram da bi ponavljanje ove ili slične koalicije nakon izbora 2027, čak i u slučaju zatvaranja pregovaračkog procesa, rezultiralo blokadom rati kacije – kazao je Zlatko Vujović

je – tehnički okončaju pregovori, ali u procesu ratifikacije

koja će blokirati naš evropski put. Zato i ne čudi agilnost DF-a i Demokrata u stalnom provociranju Zagreba, poseb-

kruži“ nasljeđe nekadašnje flote koja je istorijski dominantno bila bazirana u hrvatskim lukama, dok kod pro-

članstva siguran sam da bi pojedine članice zaustavile prijem države u kojoj vlast dijele proruske i pročetničke partije. Takva struktura vlasti u Crnoj Gori nosi realan rizik blokiranja procesa odlučivanja unutar same EU kada postanemo članica.

kim pitanjima. Jedno od njih je školski brod „Jadran“, koji pravno nesporno pripada Crnoj Gori, ali njegova važnost nije materijalna, već simbolička.

i

Ne mogu da zamislim da bi, na primjer, Hrvatski sabor ili parlamenti baltičkih zemalja – a da ne govorimo o nekim većim članicama – ratifikovali članstvo zemlje u čijoj Vladi sjede saveznici Vladimira Putina promoteri četničkog pokreta, koji su držali pod okupacijom dio Hrvatske. Zbog toga smatram da bi ponavljanje ove ili slične koalicije nakon izbora 2027, čak i u slučaju zatvaranja pregovaračkog procesa, rezultiralo blokadom ratifikacije. Crna Gora možda može završiti pregovore sa EU, ali ne može ući u EU sa ovakvom vlašću.

„Jadran“ nije istorijski simbol crnogorske državnosti niti mornarice – on predstavlja dragulj mornarice Kraljevine Jugoslavije, jedan od rijetkih preostalih simbola jugoslovensko-srpske pomorske tradicije. Većina ostalih simbola pripala je

ji razumljiva

POBJEDA: Zašto se i dalje provocira Hrvatska i mislite li da bi nam mogla blokirati Poglavlje 31?

VUJOVIĆ: Strategija dijela prosrpskih političkih struktura u Crnoj Gori zasniva se na tome da Hrvatska bude ta

POBJEDA: Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je prvo u Skupštinu unio trobojku, promijenio logo i sajt, a sad se nabavlja nova govornica koja će biti u skupštinskom holu sa novim logom, a bez crnogorskog grba. Kako komentarišete ono što radi predsjednik parlamenta? Kako opozicija da reaguje na sve to i kako uopšte DPS može da ima potpredsjednika uz Mandića kao predsjednika Skupštine?

VUJOVIĆ: Sve što predsjednik Skupštine Andrija Mandić radi ima za cilj da isprovocira reakciju opozicije, podigne tenzije i gurne političku scenu u smjeru radikalizacije. Time pokušava da prikaže opozicione partije kao nacionalističke i neodgovorne, čime bi im smanjio koalicioni kapacitet uoči budućih izbora. Zbog toga on konstantno forsira simboličke i identitetske teme, mijenja obilježja i potura provokacije, računajući da će opozicija reagovati impulsivno i time

pomoći njegovoj političkoj agendi. Upravo zato opozicija mora biti i dovoljno odlučna i dovoljno mudra da se suprotstavi Mandićevim provokacijama, ne upadajući u zamku radikalizacije koju on priželjkuje. Treba da nastavi da koristi svaki institucionalni resurs koji joj pripada – uključujući potpredsjedničko mjesto u Skupštini. Šteta je što ranije nijesu imenovali potpredsjednika, jer ta pozicija – kao i mjesto predsjednika Odbora za evropske inte-

srpskih aktera u Crnoj Gori postoji jak motiv da se predstave kao „branitelji“ „Jadrana“ i time zadrže simboličko prisustvo Srbije u Boki. Crna Gora bi, umjesto da ulazi u rat oko tuđih simbola, trebalo racionalno da priđe ovom pitanju – kao saveznik Hrvatske u NATO. Najpametnije bi bilo otvoriti dogovor sa Zagrebom: da se brod „Jadran“, uz prijateljski sporazum, ustupi Hrvatskoj, a da Hrvatska zauzvrat, kroz saradnju u oblasti bezbjednosti, pomogne Crnoj Gori onim što joj zaista treba – novim patrolnim plovilom iz hrvatskih brodogradilišta, helikopterom ili donacijom novog školskog jedrenjaka koji bi se izgradio za potrebe crnogorske mornarice. Do kupovine no-

kolegama. Time bismo pokazali zrelost, ojačali strateško partnerstvo sa Hrvatskom i uklonili još jednu potencijalnu tačku blokade na našem evropskom putu. Umjesto da budemo taoci simbola koji zapravo nijesu dio crnogorskog identiteta, treba da pokažemo odgovornost prema savremenim interesima Crne Gore i njenoj evropskoj budućnosti.

POBJEDA: Kraj skupštinskog zasijedanja pokazao je ozbiljna mimoilaženja u vladajućoj većini. Što očekuje-

obla-

socijalne pomoći koji se u velikom obimu koristi za kupovinu glasova. DF želi da upravlja sa tim i sličnim sistemima na način kako upravlja elektroenergetskim sistemom, odnosno da zloupotrebom državnih resursa, nezakonitim zapošljavanjima obezbijedi odgovarajući rezultat na narednim izborima. Povećanje tenzija biće praćeno upornim insistiranjem na održavanju većine, čak i u uslovima potpune nefunkcionalnosti, jer će partije ostati zajedno sve dok raspolažu državnim resursima. Izuzetak bi mogla biti eventualna snažna intervencija zapadnih partnera ili promjena vlasti u Srbiji, što bi otvorilo prostor za novu većinu.

Vjerujem da su male šanse da se nakon narednih parlamentarnih izbora formira koalicija slična ovoj koja danas vrši vlast, odnosno za očekivati je da sadašnja opozicija u određenoj kombinatorici bude dio buduće vlasti.

POBJEDA: Spekuliše se o zbližavanju DPS-a i PES-a. Nebojša Medojević (PzP) je čak govorio o pregovorima za ulazak DPS-a u Vladu, umjesto ZBCG i Demokrata. Vjerujete li u to, koliko je ta opcija realna?

: Odnosi među par-

vrijednostima ili politici, već prije svega na klijentelističkim aranžmanima i podjeli političkog plijena. Korupcija

proces evropskih integracija,

ji Brisela, ova vlast gotovo da

školskog broda crnogorski mornari bi se obučavali zajedno sa hrvat-

Kako se budu približavali iz-

ljanja resursima bitnim za izbornu kampanju, posebno u oblasti socijalne pomoći. Zato i gledamo oštre napade Demokratskog fronta prema

Bošnjačkoj stranci – jer žele kontrolu nad tim sredstvima, prvenstveno nad sistemom

gracije – otvara značajan diplomatski prostor za kontakte i lobiranje kod zapadnih saveznika.

Ulazak Crne Gore u EU bio bi najveći politički poraz za blok čiji je Mandić predstavnik, jer bi članstvo u EU, zajedno sa NATO, postavilo snažan zid prema daljem miješanju Srbije i Rusije u crnogorsku politiku. Time bi praktično nestao smisao njihovog višedecenijskog projekta.

Otuda i Mandićeva sve veća nervoza i agresivnost: vrijeme curi, Beograd i

Moskva su vidno nezadovoljni, a mogućnost da Crna Gora postane članica EU dok Srbija pod sadašnjom vlašću ostaje decenijama iza – ozbiljno potkopava i ono malo preostale podrške ideji zajedničke države sa Srbijom. Upravo zato opozicija treba da ostane čvrsta, ali mirna i institucionalna – jer stabilna, evropska i suverena Crna Gora predstavlja najubjedljiviji odgovor na politiku identitetskih provokacija i retrogradnih projekata koje zastupa Mandić.

VUJOVIĆ: U ovom trenutku ne djeluje realno da može doći do takvog scenarija. Ta opcija bi mogla postati aktuelna samo ukoliko dođe do ozbiljnog incidenta i daljeg pogoršanja ionako loših odnosa između lidera PES-a i DF-a, odnosno PES-a i Demokrata. Jasno je da PES trpi dramatičan pad rejtinga zbog koaliranja sa DF-om i Demokratama, pa će morati da odluči kojim putem želi da nastavi. Međutim, PES sada ne pokazuje da ima rješenje. DF i Demokrate se vraćaju na svoje ranije političke pozicije i zajedno sa brojnim prosrpskim partijama okupljaju podršku nešto veću od trećine biračkog tijela, što je veliki pad podrške u odnosu na neke druge periode nakon 2020. godine, dok PES ostaje usamljen i značajno oslabljen. U toj konstelaciji teško je nastupati kao lider evropskih integracija, a biti u koaliciji sa pročetničkim partijama. Čini se da se uloga PES-a svela na stalno gašenje političkih i diplomatskih požara koje izazivaju njihovi partneri – DF i Demokrate – a to ne može trajati beskonačno. I pored svega nije realno očekivati prekompoziciju vlasti u smislu zamjene dijela vladajućih partija opozicionim, već eventualno preraspodjelu udjela u kontroli vlasti unutar postojeće većine. Ne treba izuzeti iz vida ulogu aktera kao SPC, Beograd i Moskva u funkcionisanju sadašnje crnogorske vlasti. Naravno, nakon parlamentarnih izbora sve opcije će ponovo biti otvorene, posebno ako se uzme u obzir da neće biti ni lokalnih redovnih izbora do 2031. godine.

Ivana KOPRIVICA

Centar za građansko obrazovanje objavio publikaciju

„Devedesete - suočavanje ili poricanje?“

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju ratne godine

PODGORICA- Glavni

izvori informacija o devedesetim godinama su porodica, mediji i neposredno okruženje, dok formalno obrazovanje, nažalost, ima marginalnu ulogu - jedan je od zaključaka iz publikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO) „Devedesete – suočavanje ili poricanje?“, zasnovane na nalazima istraživanja javnog mnjenja iz januara 2025. godine.

U ovoj publikaciji je napravljen komparativni osvrt na podatke iz 2020. i 2021, koji se odnose na opštu populaciju, i podatke iz 2024. godine, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina. U njoj je, pored ostalog, naglašeno da ohrabruje što su mladi otvoreniji za suočavanje s prošlošću i promjene u obrazovnom pristupu.

Publikacija analizira stavove građana i građanki o ratnim zločinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, sa ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motiviše donosioce odluka, kao i druge društvene aktere, na ja-

čanje institucionalnih kapaciteta i unapređenje procesa suočavanja sa prošlošću. - Vidljivi su trendovi koji osnažuju društvene podjele, političku instrumentalizaciju prošlosti i izostanak konsenzusa o činjenicama. Većina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zločine, a brine i što određeni narativi negiranja ili relativizacije zločina imaju značajnu podršku - pokazuju nalazi CGO.

Dominantno je uvjerenje (60 odsto), kažu oni, da su devedesete godine značajne za današnje društvo, a većina ispitanih (54,7 odsto) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zločina i dalje prisutne.

- Gotovo 72 odsto prepoznaje učešće Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49,7 odsto) vjeruje da su se ratni zločini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosnažnim sudskim presudama - navode u CGO.

Podaci, kako su kazali, opominju i na duboko nepovjerenje građanstva u institucije kada je riječ o tranzicionoj pravdi - tužilaštvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skupština - ocijenjeni su kao najmanje posvećeni, dok NVO sek-

tor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, uživaju najveće povjerenje.

- Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosječne ocjene, a političke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suočavanje s prošlošću ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, što produbljuje podjele i političku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od ključnih kriterijuma - pokazuju podaci CGO.

Nalazi iz 2025. godine, kažu, ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja. - Naime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili počinile podjednako teške zločine, paralelno preovlađuje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija činila najteže zločine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci jačanja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kritičko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima

- ističu u CGO.

Svijetla tačka tog mračnog perioda bili su, kako navode, an-

tiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohuškačkoj politici pružali snažan i hrabar otpor. - Uprkos njima, crnogorsko društvo još pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i površan institucionalni odgovor. Nepostojanje šire političke, ali i društvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina, doprinijeli su tome da ni više od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera - navode u CGO.

U ovom kontekstu, CGO preporučuje jačanje obrazovnih sadržaja o ratovima devedesetih u školama, sa fokusom na činjenice, odgovornost i ljudska prava.

- Takođe, potrebne su javne kampanje koje afirmišu kulturu sjećanja i osudu ratnih zločina, ali i podstiču unapređenje zakonskog okvira i praksi protiv govora mržnje i istorijskog revizionizma. CGO cijeni i da je neophodno veće uključivanje mladih u programe interkulturalne razmjene i memorijalizacije, kao i podrška programima alternativnog obrazovanja i dokumentovanja činjenica - navode u CGO. R. P.

Poslanica DPS-a o usvajanju PUP-a na elektronskoj sjednici Vlade

PODGORICA - Usvajanjem Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice, jednog od najvažnijih dokumenata za razvoj glavnog grada, na telefonskoj sjednici Vlade Crne Gore još jednom je potvrđena sva netransparentnost, neozbiljnost i neodgovornost aktuelne vlasti, saopštila je juče poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović. Dodala je da „ovakav šarlatanski pristup“ stvarima od krucijalnog značaja kao što je PUP Podgorice, i sve to u vremenu kad se suočavamo sa katastrofom prouzrokovanom požarima koji bukte na više lokacija i istinom da su isti odnijeli jedan ljudski život, predstavlja demonstraciju sile.

- Kroz ovakva bahata činjenja vladajuća većina osiono ponižava građane i potvrđuje da je za njih demokratija ono što je predstavnica vlasti kazala na sjednici Ustavnog odbora – vladavina većine, a ne vladavina prava - kazala je Despotović.

Međutim, kako je rekla, cilj koji ova skupina, koja sporne zakone provlači preko poslanika, na ovaj način želi da postigne jeste da kroz izglasavanje najvažnijih odluka za vrijeme godišnjih odmora, ispod radara prođe sve nji hovo neznanje, njihova

nesposobnost i neumijeće. - No građani Podgorice imaju pravo da znaju kakvi su planovi za izgradnju, infrastrukturu, saobraćaj i kakve posljedice mogu nastupiti po životnu sredinu, iako je Vlada Crne Gore na čelu sa Milojkom Spajićem poslala jasnu po -

NESAVREMENA RAZMATRANJA

Dedolarizacija

Po svoj prilici žrtve dolarskog monopola ipak će morati da sačekaju. Amerika još čvrsto kontroliše mehanizme dominacije dolara, već samom činjenicom da je još najjača ekonomija svijeta koja sebi može da dozvoli da cio svijet finansira njen platni deficit. Uz to, njen dosadašnji položaj hegemona omogućuje joj da dolar koristi kao moćnu polugu uticaja - politikom FED-a, vojno-političkim mjerama, sankcijama – što povratno snaži dolar. Paradoksalno, upravo te mjere daju povoda sve većem broju zemalja da tragaju za alternativama dolaru

Piše: Boro ŠUPUT

Dedolarizacija – političko i geostrateško slabljenje SAD ne znači i kraj hegemonije dolara, iako se, pogotovo izvan anglosaksonskog svijeta, erozija sistema zasnovanog na dolaru već uzima zdravo za gotovo.

ruku da su mišljenje i volja građana za vlastodršce, koji su patološki vezani za fotelje i uskopartijske i političke interese, sporedne i nebitne stvari - ističe Despotović. Dodala je da na kraju „paf-paf premijer“ i njegovi sljedbenici vjerovatno misle da se od brzine donošenja odluka diže dim od kojeg građani neće vidjeti što se iza brda valja.

- I zaključno, ova Vlada treba da zna da se preko telefona ne može izgraditi grad, ali se može lako srušiti povjerenje, jer stanovnici Podgorice nijesu zaslužili da se ovako odlučuje o budućnosti njihovog grada - zaključila je Despotović. Juče je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović poručio da je usvajanjem PUP-a Podgorice otvoren put za projekat „Velje brdo“.

- Ministarstvo je dugo, pa i tokom kolektivnog odmora, naporno radilo kako bi građanima Podgorice i Pljevalja isporučilo očekivane rezultate i osnove za nastavak razvojnih aktivnosti. Korak po korak, plan po plan – gradimo budućnost - naveo je on. R. P.

Po svoj prilici, žrtve dolarskog monopola ipak će morati da sačekaju. Amerika još čvrsto kontroliše mehanizme dominacije dolara, već samom činjenicom da je još najjača ekonomija svijeta koja sebi može da dozvoli da cio svijet finansira njen platni deficit. Uz to, njen dosadašnji položaj hegemona omogućuje joj da dolar koristi kao moćnu polugu uticaja - politikom FED-a, vojno-političkim mjerama, sankcijama – što povratno snaži dolar. Paradoksalno, upravo te mjere daju povoda sve većem broju zemalja da tragaju za alternativama dolaru.

Iako američki finansijski perpetuum mobile ne može da traje unedogled i grudva na vrhu brijega se već oformila, još je daleko od toga da prouzrokuje lavinu. Naposljetku, tu je i pitanje je što bi zamijenilo dolar? Juan se nudi kao najlogičnija zamjena, s obzirom na snagu kineske ekonomije. Kina je još 2015. stvorila CIPS kao platformu za korišćenje reminbija, što je, u suštini, kineski odgovor na SWIFT. Ali za funkciju svetske rezervne valute, juanu treba još vremena i povjerenja, jer je teško vjerovati da će Kina da otvori svoje tržište kapitala, čija je kontrola zapisana u formulu njenog ekonomskog uspjeha. Euro je, pak, valuta nejednakih država, koje nemaju zajednički budžet, podložan je sopstvenim krizama i nema onu stabilnost koja uliva povjerenje. Na koncu, od snage američkog dolara još mnogi imaju koristi, uključujući i one koji deklarativno dovode u pitanje njegovu hegemoniju. Najviše štete od nje ima svjetska sirotinja, koja je dolarski prezadužena, a nema moć. Oni čija moć raste (BRICS i još neki), tamo gdje im dolar ne odgovara i gdje mogu, već mijenjaju svoju praksu: međusobno trguju u svojim valutama, koriste svoje sisteme plaćanja, relociraju svoje devizne rezerve i vode kampanju podrivanja ugleda dolara. Ali, to još nije svjetski finansijski sistem. Dok se ne formira novi, još će mnogo svježe štampanih dolara proći kroz svjetske finansijske tokove. Na koncu, da bi, svojevremeno, na prestolju svetskih finansija zamijenio britansku funtu, dolaru je bio potreban najmanje jedan svjetski rat. (Autor je jugoslovenski diplomata)

Aleksandra Despotović

Prof. dr Rade Ratković poručuje da se, dok druge zemlje regiona uvode zakone o upravljanju održivim turizmom, kod nas prioriteti gube u političkim agendama i populizmu

Neće se vratiti gost koji od aerodroma do hotela putuje duže nego što mu traje let

PODGORICA - Crna Gora

voli da se hvali turizmom kao strateškom granom, ali iza marketinških slogana krije se realnost stihijske gradnje, saobraćajnog haosa i urušavanja standarda. Prof. dr Rade Ratković upozorava da hotelski kapaciteti stoje u mjestu, dok sekundarni stanovi, koji čine oko 80 odsto smještaja, nekontrolisano niču i potkopavaju održivost ponude.

U stabilne države, kaže, dolaze platežniji gosti, dok u politički nestabilnim destinacijama – kakva je danas Crna Gora – preovladavaju turisti sa znatno manjom kupovnom moći. Rezultat su niži prihodi, kraća sezona i sve veći pritisak na prostor, koji se betonira bez plana i bez zakona koji bi ga štitili.

- Turizam je strateška grana, ali ako ga pretvorite u nekontrolisanu gradnju apartmana – uništavate ga iznutra - naglasio je prof. dr Rade Ratković u razgovoru za Pobjedu. On upozorava da Crna Gora već četiri decenije nije održala Kongres turističkih radnika, da su hotelski kapaciteti u stagnaciji, a privatni smještaj – posebno sekundarni stanovi – potpuno izvan kontrole. I dok druge zemlje regiona uvode zakone o upravljanju održivim turizmom, kod nas se, kaže, prioriteti gube u političkim agendama i populizmu.

- Nije normalno da tri sata idete od Lastve do Kotora ili Tivta. To je nedopustivo, a moglo se lako riješiti privremenim rješenjima. Ali kod nas se ne vodi računa ni o osnovnim potrebama građana - naglasio je Ratković. Podsjetio je da bi se mnoge saobraćajne blokade mogle izbjeći korišćenjem starog puta kroz Gornji Grbalj. Ocijenio je da bi uz malo radova, taj put mogao da omogući neometan prolaz putničkih vozila, pa i manjih autobusa, čime bi se rasteretila magistrala. Istakao je da je problem saobraćaja samo simptom šireg problema: izostanka planiranja u javnom interesu. Po njegovim riječima, magistrala je pretvorena u gradsku ulicu, a zaobilaznice se ne grade.

- Kod nas životna pitanja nemaju prioritet. Umjesto da rješavamo infrastrukturu, bavi-

odsto smještajnih kapaciteta čine sekundarni stanovi

mo se temama koje nemaju veze sa interesima građana i države - rekao je Ratković. Govoreći o političkoj klimi, Ratković je ocijenio da ona direktno utiče na turizam. Stabilne zemlje privlače platežnije goste, dok nestabilnost i konflikti odbijaju turiste.

- Ako gostu od aerodroma do hotela treba duže nego što mu traje let, teško da će se vratitinaglasio je.

SEKUNDARNI STANOVI

– RAK RANA

CRNOGORSKOG

TURIZMA

Što se tiče sekundarnih stanova. Ratković je rekao da oni čine oko 80 odsto smještajnih kapaciteta, što je „čista šteta“ za turizam. Objasnio je da sekundarni stanovi direktno konkurišu hotelima, ruše cijene i standarde, i primoravaju hotele da se pretvaraju u apartmane, ukidaju restorane i smanjuju usluge.

- Crna Gora nema ni tačan popis tih stanova. Popis stanov-

ništva nije obuhvatio ovo pitanje. Hrvatska je već donijela zakon kojim se gradnja obustavlja kada su infrastrukturni i prirodni kapaciteti premašeni. Kod nas – ništa - naglasio je Ratković.

Po njegovim riječima, bez popisa i jasnog uvida u strukturu smještaja, svaka strategija razvoja turizma ostaje mrtvo slovo na papiru.

- Neophodan je sistemski zakon koji će turizam proglasiti djelatnošću od posebnog nacionalnog interesa, obavezati državu da mjeri nosive kapacitete i zaustavi gradnju kada su oni premašeni - naglasio je Ratković.

Dodao je da bi ovo morala biti ključna tema predstojećeg Kongresa turističkih radnika, koji bi se, prvi put nakon 40 godina, trebao održati u decembru.

- Kongres mora donijeti rezoluciju kojom se traži donošenje ovog zakona. Bez njega, ne možemo zaustaviti devastaciju ni na obali, ni u planinskim predjelima - rekao je Ratković.

UNESCO STATUS –

ADUT, A NE PREPREKA

Komentarišući prijedloge da se preispita status UNESCO baštine, Ratković je ocijenio da je to „apsurd i potencijalna trajna šteta“.

- Status UNESCO je međunarodno priznanje i turistički

Nije normalno da tri sata putujete od Lastve do Kotora ili Tivta. To je nedopustivo, a moglo se lako naći privremeno rješenje. Međutim, kod nas se ne vodi računa ni o osnovnim potrebama građana. Brojne saobraćajne blokade mogle su se izbjeći korišćenjem starog puta kroz Gornji Grbalj. Uz malo rekonstrukcije, taj put je mogao da omogući neometan prolaz putničkih vozila, pa i manjih autobusa, čime bi se rasteretila magistrala –poručuje Ratković putničkih vozila, pa i manjih autobusa,

adut, a ne smetnja. Uklanjanje sa liste bila bi nenadoknadiva reputaciona i kulturna šteta za Crnu Goru. To bi značilo gubitak privilegije koju su generacije gradile - naglasio je. Govoreći o političkoj kontroli u turizmu, Ratković je rekao da je ona „prevelika“. Turističke organizacije, tvrdi, vode partijski ljudi, a ne stručnjaci. - Bez depolitizacije nema održivog razvoja turizma - naglasio je Ratković podsjećajući da Crna Gora od devedesetih godina nije imala ozbiljnu strukovnu debatu o turizmu i da je krajnje vrijeme da se to promijeni. Govoreći o sezoni, Ratković je ocijenio da prava turistička sezona kod nas traje tri mjeseca i da platežniji gosti odlaze.

- Dolaze gosti sa manjom platežnom moći, a cijene su često nelogične – pojedini artikli skuplji su nego u razvijenim evropskim destinacijamatvrdi Ratković. Posebno je ukazao na sivu ekonomiju. Ratković je rekao da se više od 50 odsto noćenja ne prijavljuje, a država nema ažurne podatke ni o sekundarnim stanovima, ni o njihovim vlasnicima.

- Bez tačnih podataka nema ni razvoja ni kontrole - naglašava prof. dr Ratković. Govoreći o prostornom planiranju, Ratković je podsjetio da su ranije postojale jasne zabrane gradnje u određenim zonama, poput zabrane izgradnje stanova ispod magistrale u Budvi iz 1985. godine.

- Tada se prostorni plan poštovao kao zakon. Danas se devastira obala bez ikakvog strateškog razmišljanja - rekao je. Kao pozitivan primjer iz prošlosti, Ratković je naveo projekat Slovenska plaža iz 1984. godine, osmišljen da traje decenijama.

- To ne treba nikada rušiti ili nadograđivati, jer svaka nadogradnja znači rušenje ideje i koncepta - naglasio je Ratković.

NE TREBA NAM VIŠE BETONA

Upozorio je na pogubnost modela oslanjanja na velike strane investitore za masovnu gradnju.

- Takvi projekti mijenjaju demografsku strukturu, klimu i identitet prostora, a korist imaju samo investitori - rekao je Ratković. Kao alternativu, naveo je primjer Hrvatske, gdje kampovi i glamping donose jednaku zaradu kao hoteli, ali bez uništavanja prostora. Govoreći o konkurenciji, Ratković je istakao da Crna Gora mora ponuditi kvalitet i cijene koje su u skladu sa standardom gostiju. Naveo je primjere iz regiona gdje gosti za manje novca dobijaju bolji kvalitet i uređenije plaže.

- Ako ne možemo biti konkurentni, postaćemo samo prolazna destinacija – turisti će prespavati i produžiti daljenaglasio je.

Ratković zaključuje da je krajnje vrijeme za sistemske promjene: depolitizaciju, donošenje zakona o upravljanju održivim turizmom, precizan popis smještajnih kapaciteta i zaštitu prirodnih i kulturnih resursa.

- Prostor je resurs koji, kad ga jednom uništite, više se ne može obnoviti. Ako to ne shvatimo odmah – biće kasno - poručio je Rotković. N. KOVAČEVIĆ

KAD NEMA INSTITUCIJA: Policija demantuje ODT Berane u vezi sa uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću

UP: Tužiteljka rekla da zbog Temeljnog ugovora nije moguće izdati nalog

PODGORICA - Iz Uprave policije uputili su demanti povodom jučerašnjih navoda Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama kojima se tvrdi da je njihova tužiteljka dala nalog policijskim službenicima da se odmah ukloni spomenik Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Povodom pitanja spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, navode kako policija nije ta koja uklanja spomenik, već da je to Opština Berane. No, kako dodaju, policija je bila spremna da asistira.

- Uprava policije je odmah po saznanju da je u mjestu Gornje Zaostro podignut spomenik Pavlu Đurišiću, o istom obavijestila Osnovno državno tužilaštvo u Beranama. Tokom cijelog dana 7. avgusta, kao i narednog dana – 8. avgusta do 13.53 časova, policijskim službenicima nije izdat nalog za oduzimanje spomenika. Nalog je prvi i jedini put izdat 8. avgusta u 13.53 časova, nakon čega je u 14.20 časova spomenik uklonjen sa lokacije i premješten u crkvu - ističu u saopštenju.

Kažu kako je prethodno, osmog avgusta ujutro, tužiteljka u ODT Berane kroz komunikaciju sa policijom „ukazala da oduzimanje spomenika nije nužno za dokazivanje kri-

vičnog djela, te da se radi o gabaritnom predmetu čije je uklanjanje neizvodljivo bez specijalne mehanizacije“. - Takođe je naglasila da tužilaštvo, analogno postupcima u predmetima nedozvoljene gradnje, ne izdaje naloge za oduzimanje objekata jer se radi o nepokretnoj imovini. Nakon što je spomenik izmješten u crkvu, o istom su policijski službenici obavijestili državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, koji nije izdao nikakva

dodatna uputstva niti naloge u vezi sa njegovim oduzimanjem. Pored svega, policija je inicirala oduzimanje spomenika i predložila još jednu procesnu radnju, a to je da se, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, parohu crkve izda potvrda o oduzimanju predmeta, sa obavezom čuvanja istog, pri čemu bi ta

radnja imala i procesnu i dokaznu vrijednost, što državna tužiteljka nije prihvatila - naveli su oni.

Poručuju da se rukovoditeljka ODT Berane, pošto su je policajci upoznali sa time da je spomenik završio u crkvi, „izjasnila da ta činjenica mijenja okolnosti, te da nije moguće izdati nalog za ulazak u

crkvu, imajući u vidu da se radi o vjerskom objektu na koji se primjenjuju zakonski propisi i odredbe Temeljnog ugovora“. Potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić je na mreži Iks poručila da se naša država, otkad su je preuzeli „oslobodioci“, suočava se s problemima u funkcionisanju ključnih institucija. Ona je istakla da prebacivanje odgovornosti između policije i tužilaštva najbolje pokazuje stanje u zemlji. - Dvije institucije koje bi trebalo da budu prve u odbrani vladavine prava i svakog građanina optužuju jedna drugu da su prekršile zakon - navela je Cikotić.

Komentarišući nedavni slučaj spomenika, Cikotić je kazala: - Umjesto da ga naše institucije oduzmu, shodno zakonu, zajedno sa PES gradonačelnikom, očigledno su se dogovorili s učesnicima profašističkog skupa da ga samo premjeste.

Ona dodaje da se, nakon svega, danima prepucavaju ko je kriv. - Bruka i sramota. Odgovornosti nema niti će je biti, ali je spomenik ratnom zločincu na sigurnom – u crkvi. A prema tzv. Temeljnom ugovoru,

Poručuju da se rukovoditeljka ODT Berane, pošto su je policajci upoznali sa time da je spomenik završio u crkvi, „izjasnila da ta činjenica mijenja okolnosti, te da nije moguće izdati nalog za ulazak u crkvu, imajući u vidu da se radi o vjerskom objektu na koji se primjenjuju zakonski propisi i odredbe Temeljnog ugovora“

takva teritorija treba da bude zabranjena - zaključila je Cikotić.

U reagovanju povodom spornog slučaja postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću u Beranama, poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević je pozvao Upravu policije i Osnovno državno tužilaštvo da objave dokumenta koja se odnose na ovaj predmet, kako bi se jasno utvrdilo ko govori istinu, a ko ne.

- Ne znam da li je iko svjestan, ali ODT Berane je u saopštenju bukvalno navelo da se Uprava policije oglušila o obavezujuće naloge tužilaštva. E sad, s obzirom na to da ne možete da se dogovorite ko laže, a ko priča istinu, predlažem da odigramo jednu igru. Objavite dokumenta – i jedni i drugi. Za koga se ispostavi da laže, taj podnosi ostavku. Vrlo je jednostavno, samo ako se hoće - poručio je Zirojević. On je istakao da, imajući u vidu da se službena komunikacija između institucija obavlja u pisanoj formi, ne postoji nikakva prepreka da dokumentacija bude dostupna javnosti. R.P.

Metodije: Država mi uskraćuje osnovna prava

Mitropolit SPC Metodije ističe kako je za dešavanja na imanju porodice Dobrašinović u Gornjem Zaostru, gdje je postavljan spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, najodgovorniji predsjednik opštine Berane Đole Lutovac, te da on i predsjednik OO SNP Berane Ivan Radević žele „progon srpskog naroda, istorije i crkve“.

Zapravo, on Lutovca krivi za to što su nadležni, prve večeri nakon postavljanja tog obilježja, željeli da ga uklone.

Kaže kako je neistina da su novinari Pobjede i Vijesti, koji su tog dana bili napadnuti, bili nezaštićeni, te da nije tačno da je policija „samo posmatrala“ incident. Ističe i kako su prve večeri u Gornjem Zaostru dva puta pokušali da uklone spomenik.

- Pritisak na narod je bio strašan i neprimjeren.

Predsjednik opštine Berane umjesto da smiruje tenzije i upravlja krizom, umjesto da zaštiti svoje mještane bez obzira na nacionalnu, vjersku i političku pripadnost, on je u potpunosti konflikt proizveo i podgrijavaododaje on.

Kako kaže Metodije, njegov posao su te duge i mučne noći preuzeli parohijski sveštenici zauzevši se da umire situaciju koja je prijetila da eskalira, uvjerivši u dva navrata policijske snage da nema potrebe za nasilnim rušenjem i produbljivanjem nesloge i razdora.

- Nažalost, kako je noć odmicala, sve je bivalo jasnije da je predsjednik opštine Lutovac brutalno sprovodio planiran i namjeren posao, po svojoj pameti ili tuđem nalogu, na vama je da utvrdite, nasrćući na mještane sela i utjerujući im strah. Predsjednik opštine je te noći i djelom i riječju

potvrdio odsustvo dobre namjere prema srpskom narodu i srpskoj crkvi i na mirotvorna uvjeravanja sveštenstva da će mojim dolaskom spomenik biti uklonjen, a samim tim ispunjeni zahtjevi tužilaštva, izazvao opštu sablazan i burnu reakciju prisutnog naroda javno sumnjičivši moju riječ i postupanje. Sjutrašnji događaji su ga demantovali, spomenik je bez rušenja uklonjen. Ali su posljedice njegovog nedjelanja i nedjela mještane odvele u pritvor na 30 dana - dodao je on.

Kaže kako su „Lutovac i koalicioni mu partner Radević na čelu policijskih snaga koji su potpuno promašili opis svoga radnog mjesta i u potpunosti izdali i iznevjerili narod koji ih je izabrao na te visoke pozicije, a sebe otpisali iz reda pristojnog svijeta“. Rekao je i kako mu Crna Gora uskraćuje osnovna

prava „ne samo kao pravoslavnom episkopu, nego i kao čovjeku i građaninu“. - Konkretno, Ustavom Crne Gore je predviđeno da Crna Gora jemči i štiti prava i slobode. Postavljam pitanje kako je moguće da budem „izviđan“ i pozivan drugi put u 30 dana da praktično po istoj stvari dajem izjavu policijskim službenicima, ako se jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, zbog čega sam drugi put pozvan i obavezan da se izjašnjavam o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima, iako je to suprotno Ustavu? Zbog čega se flagrantno ograničava moja sloboda ispoljavanja uvjerenja ako svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način, i ako u Crnoj Gori nema cenzure i ako se to pravo može ograničiti samo izuzetno i na osnovu sudske odluke - pita se Metodije.

Niko ne smije da ukloni spomenik iz Crne Gore

Metodije

s.

vasiljević

Neđelja, 17. avgust 2025.

PODGORICA - Najkritičnija situacija sa požarima juče je bila na Stijeni Piperskoj, Drezgi i Donjim Crncima, bez obzira što su ta područja bila pod kontrolom lokalnih vatrogasnih timova udruženih sa kolegama iz Švajcarske i Austrije - kazao je za Pobjedu instruktor vatrogasaca Podgorice Dragan Stanojević.

On je naglasio da je u Kučima angažovana Vojska Crne Gore i da danonoćno dežura.

- Trenutno je osam naših vozila u Piperima, tri iz susjednih opština, kao i tri vozila iz Švajcarske i sedam iz Austrije. Tokom noći nećemo imati pomoć iz vazduha a vjetar se pojačava, tako da moramo biti posebno obazrivi jer možemo samo sa kopna da reagujemo - istakao je Stanojević. Pobjedin fotoreporter i novinar obišli su lokacije zahvaćene požarom i razgovarali sa mještanima koji ne kriju strah i dežuraju pored svojih kuća. Vatrogasac-spasilac Boris Katnić rekao je da je na lokalitetu Seoce - Kopilje juče bila švajcarska ekipa i odradila veliki posao.

- Potpuno je kontrolisala veliki požar koji bukti već tri dana - kazao je Katnić ne krijući zahvalnost švajcarskim kolegama.

Dobrila Otović iz mjesta Gornja Radeća-Bjeloglav Pobjedi je kazala da je prethodna noć bila mirna.

- Danas oko podne požari su se ponovo aktivirali. Oko 18 sati požar se širi od sela Ožega koje je iznad Radeća i u pomoć su stigla dva helikoptera što je dobro. Sad je sve pod kontrolom i sa nama je ekipa iz Austrije i idu na posebne lokacije da nam pomažu. Trenutno su aktivni helikopteri Vojske Crne Gore i nadlijeću i sipaju vodu obodom stijena da ne bi vatra doprla do kuća đe žive stari ljudi. Nadam se da će sve lokalizovati - kazala je mještanka Otović.

Branka Bošković iz Petrovića, iako ima 73 godine, gasila je požar i čuvala kuću. – Gorjelo je u Petrovićima. Imali smo agregat i bazen. Da to nijesmo imali, sve bi izgorjelo, jedva smo preživjeli. Tamo su tri kuće izgorjele, čula sam pucanje tigala. Molila sam se da ostanemo živi, sin je povrijedio ruku i evo dva dana stražarimo - objasnila nam je Branka.

Njena snaha Senka je pojasnila da je situacija bila mno-

Sedmi dan borbe sa požarima na teritoriji glavnog grada

Najteže u Kučima i Kopilju u Piperima

Švajcarski vatrogasac kontroliše požar u Kopilju

Premijer

najavio avion „vatro-ubicu“

Premijer Milojko Spajić najavio je da će iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uskoro stići avion za gašenje požara.

- Sa velikim zadovoljstvom dijelim informaciju da iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uskoro stiže avion „vatro-ubica“ Antonov AN-32P, koji ima za 40 odsto veću nosivost od Canadair vazduhoplova koji su prethodnih dana gasili požare u našoj zem-

go teška, da su dežurali, požar se veoma brzo širio i plašili su se da ne dođe do kuća.

Načelnik Direktorata za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljuban Tmušić na jučerašnjoj konferenciji re-

lji. Dodatnu sigurnost za građane Crne Gore donosi i činjenica da će ovaj avion biti na raspolaganju svaki dan sve do 31. oktobra, uz mogućnost dogovora između dvije države da se, ukoliko bude potrebe, koristi i naredne godine - napisao je Spajić na mreži Iks. Kako su iz Vlade saopštili, Emirati će Crnoj Gori na period do kraja požarne sezone ustupiti avion za gašenje požara Antonov

kao je da su najugroženija područja Piperi i Kučka Korita i da je tamo angažovano svih 12 vozila i 42 vatrogasca. On je kazao da prethodnih dana nijesu imali novoopožarenih objekata.

AN-32P umjesto ranije dogovorenog kratkog angažmana dva helikoptera, kako je juče dogovoreno između dvije vlade.

- Nakon što je tokom telefonskog razgovora predsjednika Vlade Milojka Spajića sa šeikom Abdullahom bin Zajed Al Nahjanom, zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova UAE, dogovoreno da Emirati pošalju dva Black Hawk helikoptera kao podršku

- U Crnoj Gori se javljaju „podzemni požari“ koji se sami aktiviraju kako temperature rastu. Crna Gora je država koja je najviše pomoći primila od Mehanizma civilne zaštite Evropske unije. To znači da

u gašenju požara, juče je, shodno potrebama službi zaštite i spašavanja, dogovorena podrška tokom trajanja cijele požarne sezone. Naime, UAE su odlučile da od 20. avgusta do 31. oktobra 2025. godine Crnoj Gori ustupe na raspolaganje avion „vatro-ubica“ Antonov AN-32P, koji ima za 40 odsto veću nosivost od Canadair vazduhoplova - navodi se u saopštenju Vlade.

smo sposobni da tu pomoć primimo i rasporedimo. Na teritoriji Podgorice angažovano je 13 vozila i 56 vatrogasaca-spasilaca, u to se ubrajaju i pripadnici Vojske Crne Gore. Naš avion Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, angažovan je u Nikšiću na lokaciji Petrovići - poručio je Tmušić.

Na pitanje koliko je moguće zadržati pomoć od susjeda i članica Evropske unije, ako požari potraju, Tmušić je kazao da će kolege iz Austrije, Švajcarske, Češke, Srbije i BiH biti tu i narednih dana.

-Ako bi bila dramatičnija situacija, možemo da računamo na ostale resurse. Ne očekujemo iznenađenja. Na teritoriji Nikšića angažovana su tri vozila i 15 vatrogasaca, u Danilovgradu je angažovano jed-

no vozilo i četiri vatrogasca. U Bijelom Polju angažovana su tri vatrogasca sa jednim vozilom. Vojska Crne Gore angažovana je sa dva helikoptera na području Kuča. Međunarodna pomoć, tim iz Austrije, sa 50 vatrogasaca, je na lokaciji Stijena Piperska. Helikopter iz BiH trenutno je angažovan na području Bioča, češki i švajcarski timovi su na Stijeni Piperskoj - istakao je Tmušić.

On je pojasnio da je mađarski tim pomogao puno u prethodnim danima i da je završio sa svojim angažmanom, dok će helikopter iz Srbije, nakon redovne provjere servisa, biti angažovan oko 12 sati. Načelnik Direkcije za logistiku i tehničku podršku Robert Gruber - Teamleader austrijskog vatrogasnog tima saopštio je da je situacija kritična ali da se misija odvija dobrim putem i približava završetku. - Tu smo da pružimo podršku Crnoj Gori, a sjutra će možda Austriji biti potrebna pomoć. Srdačno smo dočekani i zahvalni smo na tome. Dobili smo danas informaciju da postoji visoki rizik od požara u regionu, te da je zbog toga značajna bliska saradnja između vatrogasnih službiporučio je Gruber. H. J. Foto: S. va S il J ević

požar se brzo širio: Senka Bošković

molila sam se da ostanemo živi: Branka Bošković

Boris Katnić gasi požar u selu Kopilje sa Austrijancima i Švajcarcima Helikopter Vojske Crne Gore gasi požar na Stijeni Piperskoj

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću

Za izgaranje na požarištima

nemamo plaćen prekovremeni rad

PODGORICA - Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni. Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.

- Šest godina je problem 50.000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje više od 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu koje je dostavljeno portalu ETV. U pravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana. - Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice, ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.

Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.

- Smatrate li da sa sigurnošću znate što pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski

ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni. Ocijenili su da je samo nastavio po starom. - Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da snosite odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično. Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.

- Da ti ljudi mogu sa svojim porodicama da žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – naveli su oni.

Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, trebalo bi da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.

- Uprkos činjenici da gotovo nedjelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci. U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.

- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni. Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.

PODGORICA – Kombinacija oštre kaznene politike i snažnih preventivnih mjera može stegnuti obruč oko potencijalnih piromana – kaže za Pobjedu advokatica Azra Jasavić, dodajući da bi Crna Gora trebalo da se ugleda na Grčku po pooštravanju kazni za podmetanje požara, te da bi, recimo, kazna od 10.000 eura imala preventivni efekat.

Dok požari danima gutaju šume, maslinjake i sela u Crnoj Gori, a dim guši gradove, postavlja se pitanje hoće li država i dalje moliti stanovnike da budu oprezni ili će ih prisiliti zakonom da to budu? Požari na otvorenom nijesu uvijek posljedica namjerne paljevine, često nastaju i zbog obične ljudske nepažnje. Primjeri pokazuju da je dovoljno da neugašena cigareta, nekontrolisano paljenje trave ili odlaganje stakla na suncu mogu da izazovu veliki požar. Dok piromani namjerno izazivaju vatru, čest je uzrok i nepromišljenost koja može imati jednako razorne posljedice.

Advokatica Jasavić smatra da je ključ rješenja vatrene stihije koja pustoši Crnu Goru u pooštravanju kaznene politike po ugledu na Grčku koja je nakon katastrofalnih požara 2023. godine odlučila da promijeni pristup, i to radikalno.

- Svakako se kaznena politika mora pooštriti. Podsjetiću da su Grci nakon požara 2023. najavili da će se izazivanje požara kažnjavati novčanim kaznama do 50.000 eura i kaznom zatvora do 10 godina – kaže Jasavić. Podsjetila je da crnogorski

POTREBNE RADIKALNE MJERE: Advokatica Azra Jasavić to po ugledu na grčki model, dala rezultate u sprečavanju

Kazna od 10.000 za piromane bila dobra prevencija

krivični zakonik predviđa zatvor od jedne do osam godina za one koji izazivanjem požara ili eksplozije dovedu u opasnost život ljudi ili imovinu vredniju od 20.000 eura. - Ukoliko je požar podmetnut na mjestu okupljanja ve-

ćeg broja ljudi, kazna raste do deset godina. Nehat se blaže sankcioniše – zatvorom do tri godine – precizira Jasavić. Da li će Crna Gora imati snage i političke volje da taj model prilagodi i primijeni, ostaje otvoreno pitanje,

Kombinacija oštre kaznene politike i snažnih preventivnih mjera može stegnuti obruč oko potencijalnih piromana – smatra Jasavić. U maju 2024. godine u Grčkoj je dodatno pooštren okvir kazni – u slučajevima kad pri požaru smrtno strada osoba moguće je izreći kazne zatvora do 20 godina i novčane kazne do 200.000 eura

Kad je vatra opsesija

Požari su obilježili ovo ljeto u Crnoj Gori, a prema riječima psihološkinje Adriane Pejaković, njihovi uzroci se kreću od nehata i prirodnih faktora do namjernog podmetanja iz ličnih, ideoloških ili patoloških pobuda.

Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu

- Pomagati drugim ljudima rizikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu. r. p.

– Većinu požara izazove ljudska nepažnja, poput paljenja korova, ali nekad nastaju i prirodno. U trećem, najgorem slučaju, požari se namjerno podmeću – bilo iz ličnih ili ideoloških interesa, ili pak zbog piromanskih sklonosti. U medijima se svi oni nazivaju piromanima, ali nijesu svi ljudi koji podmeću požare zaista piromani - ističe Pejaković. Ona naglašava da su požari gotovo uvijek rezultat kombinacije prirodnih i ljudskih faktora.

- U danima poput ovih, kada Crna Gora bilježi više desetina aktivnih požara, uz ekstremne temperature, sušu i vjetar, prirodni uslovi su takvi da i najmanja varnica može izazvati katastrofu. Međutim, činjenica da imamo uhapšenog maloljetnika u pokušaju podmetanja vatre, a zatim i grupu od deset maskiranih osoba na Gorici, govori da ovdje možda nije riječ samo o prirodnim okolnostima i nehatu – kaže ona. Prema njenim riječima, ovakvi događaji otvaraju prostor za razmatranje dva scenarija: onih sa psihološkom sklonošću ka izazivanju požara (piromana) i onih koji djeluju planski i organizovano, vođeni ekonomskim ili drugim motivima.

- Piromanija je poremećaj kontrole impulsa, ali organizovano paljenje šuma može biti oblik sabotaže ili vandalizma. Vrlo je moguće da se oba scenarija odvijaju paralelno. Dok jedni podmeću vatru iz unutrašnje psihološke potrebe, drugi to rade ciljano kako bi izazvali strah, haos i materijalnu štetu. Kod određenih osoba, paljenje vatre služi i kao način da se izbaci frustracija, bijes ili unutrašnja napetost. U nekim slučajevima postoji i želja da se bude „heroj“ – da sami učestvuju u gašenju požara koji su izazvali. Za maloljetnike ili mlađe počinioce, to može biti i vid dokazivanja pred vršnjacima. Pojedini piromani to rade i iz dosade, posebno u periodima kada nema drugih izvora uzbuđenja - kaže Pejaković.

ali je izvjesno da će bez odlučnih mjera požarna sezona svake godine biti sve skuplja i opasnija.

Visoke kazne kao pre V encija Jasavić ističe da visoke novčane kazne, pored zatvorskih, mogu uticati da se ljudi ne igraju vatrom, ni bukvalno ni figurativno. Navodi i da nije dovoljno da imamo zakon na papiru, već sistem koji funkcioniše

ko su piromani i kako razmišljaju?

-Piromani su osobe koje imaju patološku, gotovo zavisničku potrebu da izazivaju požare. Taj poriv vezan je za osjećaj uzbuđenja, moći ili kontrole dok posmatraju vatru - pojašnjava Pejaković. U psihijatriji, piromanija spada u poremećaje kontrole impulsa – osoba je svjesna da je ponašanje štetno, ali potreba prevazilazi logiku i razum.

-Većina piromana je uračunljiva, ali im je samokontrola smanjena u trenutku počinjenja djela. Razlika između „nekog sa problemom“ i „svjesnog počinioca“ je u motivu i mogućnosti kontrole – piromani to rade iz unutrašnjeg nagona, a ne iz materijalne koristi. To ih ne oslobađa odgovornosti, jer svijest o opasnosti postoji - naglašava ona.

Adriana Pejaković Azra Jasavić

Jasavić kaže da bi stroža kaznena politika, i podmetanja požara u Crnoj Gori

10.000 eura

bila bi prevencija

Grčka je nakon razornih požara 2023. uvela kazne do 20 godina zatvora i 200.000 eura, uz stroge preventivne mjere – od zabrane loženja vatre, nadzora dronovima do brzih sudskih reakcija i mogućnosti hapšenja na licu mjesta

na terenu - od vlasnika zemljišta do sudija.

- Kombinacija oštre kaznene politike i snažnih preventivnih mjera može stegnuti obruč oko potencijalnih piromana – smatra Jasavić.

U maju 2024. godine u Grčkoj je dodatno pooštren okvir kazni – u slučajevima kad pri požaru smrtno s trada osoba, moguće je izreći kazne zatvora do 20 godina i novčane kazne do 200.000 eura.

Slučajevi

Prema sudskim postupcima pokrenutim u junu 2024. okrivljeni za izazivanje požara na ostrvu Hydra suočavaju se sa maksimalnim kaznama zatvora do 20 godina i novčanom kaznom do 200.000 eura.

U slučaju velikog požara u Mati u julu 2018. grčki sudovi su osudili okrivlje -

Fascinacija vatrom kod piromana može početi u djetinjstvu, kroz igranje šibicama, a kasnije prerasti u opasno ponašanje.

- Kod piromana sama vatra izaziva specifičnu psihološku reakciju - osjećaj moći, kontrole i uzbuđenja. Posmatranje plamena nekima daje osjećaj važnosti, jer izazivaju događaj koji privlači pažnju. Neki opisuju i svojevrsni „trans“ dok gledaju vatrudodaje Pejaković.

Ne postoji jedinstven psihološki profil piromana – mogu biti bilo koje dobi i pola, iz svih društvenih slojeva. Ipak, Pejaković navodi da kod njih često postoje zajednički obrasci.

- Pokazuju neobično interesovanje za požare, vatrogasnu opremu i intervencije, vraćaju se na mjesto požara, a nerijetko su prvi koji ga „prijavljuju“. U digitalnom

nog za nehotični požar na tri godine zatvora (uz mogućnost zamjene novčanom kaznom), dok je pet bivših službenika civilne zaštite osuđeno za nesavjestan odgovor maksimalno pet godina zatvora - i njima je takođe bila data mogućnost zamjene zatvora novčanom kaznom od oko 40.000 eura.

- Ukratko, nakon niza razornijih požara i pritiska javnosti, grčka kaznena politika postala je znatno stroža uvode se jedne od najneposrednijih i najoštrijih zak onskih mjera protiv podmetanja požara – kaže Jasavić.

PR av N a PR eve NC ija Poslije katastrofalnih požara 2023. godine u kojima su izgubljeni ljudski životi, domovi i prirodna bogatstva, Atina je uvela paket mjera koji spaja strogu kaznenu

dobu neki opsesivno prate vijesti i snimke požara – kaže ona.

Upozorava i da su ovi obrasci sami po sebi nedovoljni za zaključak, ali da mogu biti razlog za oprez ako se javljaju u kombinaciji.

Zašto je PoRemećaj oPa SaN?

-Većina piromana zna da požar uništava imovinu, ugrožava živote i prirodu. Međutim, u trenutku kada odluče da zapale, emocionalni impuls nadvlada osjećaj odgovornosti – slično zavisničkom ponašanju - kaže Pejaković.

Kod nekih postoji i mehanizam opravdavanja. ,,neće biti veliki požar“, ,,vatrogasci će brzo stići“, dok drugi svjesno traže što veći efekat i štetu. Posebno je opasno što se kod piromana prag uzbuđenja vremenom povećava.

Za tri mjeseca identifikovano 14 osoba i uhapšeno sedam zbog izazivanja požara

Policija je identifikovala 14 i uhapsila najmanje sedam osoba zbog sumnje da su izazvale požare na otvorenom prostoru. Tokom juna i jula procesuirano je šest osoba – jedno lice u Podgorici, jedno u Herceg Novom, dva u Ulcinju, jedno u Danilovgradu i jedno u Bijelom Polju – zbog krivičnog djela izazivanja opšte opasnosti. U avgustu, kada su usljed visokih temperatura i jakog vjetra rizici dodatno porasli, policija je intenzivirala operativne aktivnosti i identifikovala osam novih osumnjičenih. Među njima

politiku, preventivu i brzu pravnu reakciju.

- U Grčkoj su preventivne mjere protiv požara nakon

-Počinju s manjim paljenjima i prelaze na veće ciljeve. Bez liječenja postoji tendencija ka eskalaciji, uključujući podmetanje na opasnijim lokacijama i u težim uslovima za gašenje - upozorava ona.

KaKo Reagovati

- Osobe sa piromanskim sklonostima često se pojavljuju u blizini mjesta gdje izbija požar, bez opravdanog razloga. Opsesivno prate vijesti, komentarišu ih, a u prošlosti mogu imati manja „igranja“ vatrom. Kod djece i tinejdžera, rani interes za paljenje predmeta može biti znak rizika - navodi Pejaković. Zaključuje da je pravovremeno otkrivanje i tretman ključ za sprečavanje budućih incidenata, jer se bez intervencije ciklus može ponavljati godinama.

Azra Jasavić kaže da dijagnoza piromanije sama po

su i troje maloljetnika, uzrasta 13 i 11 godina, koji su, kako se sumnja, u četvrtak izazvali požar u Zeti. Prema policijskim navodima, jedno od djece je upotrebom podesnog sredstva izazvalo vatru koja se proširila, dok su drugo dvoje bila u njegovom društvu. S obzirom na to da je riječ o krivično i prekršajno neodgovornim licima, protiv roditelja jednog od njih biće podnijeta prekršajna prijava zbog zanemarivanja djeteta, u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici. Od avgustovskih sluča-

2023. dosta proširene i pooštrene, nijesu ostale samo na „klasičnim“ upozorenjima, nego su uvedeni kon -

sebi ne predstavlja olakšavajuću okolnost, ali može biti relevantna ako je povezana sa smanjenom ili isključenom uračunljivošću. - U tim slučajevima sprovodi se vještačenje, a ukoliko se utvrdi da osoba nije bila uračunljiva, umjesto kazne izriču se mjere bezbjednosti, poput obaveznog psihijatrijskog liječenja - navodi ona. Iz sudske prakse poznato je da pojedini optuženi pokušavaju da se predstave kao piromani kako bi izbjegli strože kazne, međutim. kako pojašnjava Jasavić, vještaci psihijatri imaju ključnu ulogu u otkrivanju takve „glume“. Dodaje da bi, ukoliko Uprava policije vodi registar izvršilaca krivičnih djela – izazivanje opšte opasnosti, što uključuje i podmetanje požara, ta lica u sušnim ljetnim mjesecima morala bi biti pod pojačanim nadzorom.

jeva, dva lica su krivično procesuirana zbog požara u mjestu Zaljevo u Baru i u Bijelom Polju (lokalitet Bijov Grob), jedno lice je prekršajno sankcionisano u Sutomoru, dok će za ostale – zbog požara u Kučima, Siti kvartu, Zeti i Zabjelu – uslijediti naknadna kvalifikacija.

Policija navodi da su stručna vještačenja pokazala kako su tri požara nastala usljed samozapaljenja –dva puta kao posljedica samozapaljenja električnih provodnika (u Piperima, mjesto Đurkovići, i u barskom naselju Polje) te jed-

kretni zakonski mehanizmi i obaveze – navodi Jasavić. Jedna od ključnih novina u Grčkoj jeste obaveza vlasnika zemljišta i kuća u blizini šuma da uklone suvu travu, granje i otpad, kao i da formiraju zaštitne pojaseve bez gorivog materijala oko svojih objekata. Lokalne opštine sada imaju zakonsko ovlašćenje da izdaju no včane kazne do 10.000 eura onima koji ne ispune ovu obavezu.

Patrole su stalne, dronovi i helikopteri nadlijeću rizične zone, a ko prekrši zabranu paljenja vatre, biva uhapšen i izveden pred sud u roku od 24 sata.

Možda je najdrastičniji dio paketa brza pravna reakcija.

Ukoliko se neko zatekne kako krši preventivne zabrane - na primjer, pali vatru na otvorenom tokom perioda zabrane, može biti odmah uhapšen i izveden pred sud u roku od samo jednog dana. Sudije imaju instrukcije da izriču visoke kazne i privremene mjere odmah, bez čekanja na glavno suđenje.

nom zbog samozapaljenja vozila u mjestu Kufin, opština Budva, koje se potom proširilo na Buljaricu i Čanj. Najkritičnije tačke proteklih dana bile su Kuči, Buljarica i Čanj, dok su u Podgorici aktivni frontovi bilježeni na više lokacija istovremeno. U pomoć crnogorskim službama pristizali su i kanaderi iz Hrvatske i Italije, kao i helikopteri iz Mađarske i Srbije. Materijalna šteta još nije procijenjena, ali prema prvim procjenama, ovogodišnja sezona požara mogla bi biti među najtežima u novijoj istoriji Crne Gore.

Jasavić ističe da visoke novčane kazne, pored zatvorskih, mogu uticati da se ljudi ne igraju vatrom, ni bukvalno ni figurativno

- Crnoj Gori hitno je potrebna upravo takva politika. Kazna od 10.000 eura ima preventivni efekat, a to je ključno. Ako znate da će vas država kazniti odmah, i to ozbiljno, dvaput ćete razmisliti prije nego što ostavite suvu travu da čeka prvu varnicu ili namjerno podmetnuti požar - poručuje Jasavić. Ona ističe da ovaj model nije rezervisan samo za Grčku već da njihovo iskustvo može koristiti i Crna Gora. - Potrebno je da povežemo prevenciju, kontrolu i zakonodavstvo u jedan čvrst lanac. Tek tada će naše šume biti zais ta zaštićene – zaključuje Jasavić. B ojana R o B ović

Građani su bili primorani da sami brane imanja i kuće od vatrene stihije

Osamdeset godina posle Drugog svetskog rata i isto toliko godina od smrti, reinkarnirao se u bronzi velikosrpski vojnik beogradske buržoazije i crnogorski četnički vojvoda - Pavle Đurišić. Reinkarniran je i od Srpske pravoslavne crkve. U beranskom kraju se sećaju da je tamo krajem 30-ih godina prošlog veka bio oficir i da se u Đurđevim stupovima venčao, ali se ne sećaju da je kolaborirao sa Pavelićevim ustašama, Nemcima, Nedićem, Italijanima, Ljotićem, Dražom Mihailovićem i drugima. I ne sećaju se njegovih užasnih zločina nad nenaoružanim muslimanskim narodom od 1943. godine, nevinim crnogorskim neistomišljenicima i partizanskim zarobljenicima tokom celog rata. Bio je zver. Bio je orao bez perja. I izdajnik Jugoslavije. I njen lažni patriota koji je genocidima uništavao sve nesrpsko jugoslovensko stanovništvo radi obrazovanja Velike Srbije. I bio je izdajnik Crne Gore i svoje Lješanske nahije, jer je hteo Crnu Goru pod čizmom Beograda. Zgazio je i svoju jugoslovensku vojnu uniformu i posramio je oficirsku čast. On je na psihologiji hladnokrvnog dželata bio formatirano ljudsko biće koje je u stanju da bez suze bajonetom pobije na hiljade devojčica i dečačića starosti do četiri godine. To je učinio 1943. godine i hvalio se. On zaslužuje spomenik jedino u Paklu. I u „nemanjićkim“ Beranama, i u bilo kojoj Metodijevoj crkvi. I šteta je što mu narod nije mogao suditi, već mu je 1945. godine presudio ustaški pakao, a to je Đavo ne manji od njega. U Infernu niko nema saveznika.

ČEMU SLUŽI SJEĆANJE

NA ĐURIŠIĆA

Bronzano sećanje na Đurišića služi razaranju Crne Gore. Sadašnje velikosrpsko četničarenje u Crnoj Gori jeste prilog pokušaju da se stvori „Srpska Gora“.

U pravu su posmatrači u Crnoj Gori koji govore da razvojna perspektiva Crne Gore sada ima manje šanse od one koje je imala od 2006. do 2020. godine. Mnogi glasači jesu želeli da 2020. smene kompromitovanu elitu u podgoričkoj vladi, ali su se nadali i zdravom nastavku njene uspešne politike ka Briselu, ka mediteranskom usponu zemlje i još jačem učvršćavanju nezavisnosti Crne Gore sticanjem svetskih vojnih saveznika. To je bila uzaludna nada mnogih demonstranata. Ne bi ih smeli osuđivati zbog toga, jer oni nisu mogli znati da će pobedničke partijske grupe radije

POGLED SA STRANE: Osamdeset godina poslije Drugog svjetskog rata i isto toliko godina od

Bronzano sjećanje na Pavla Đurišića služi razaranju Crne Gore

Bio je zvijer. Bio je orao bez perja. I izdajnik Jugoslavije. I njen lažni patriota koji je genocidima uništavao sve nesrpsko jugoslovensko stanovništvo radi obrazovanja „Velike Srbije“. I bio je izdajnik Crne Gore i svoje Lješanske nahije, jer je htio Crnu Goru pod čizmom Beograda. Zgazio je i svoju jugoslovensku vojnu uniformu i posramio je o cirsku čast. On je na psihologiji hladnokrvnog dželata bio formatirano ljudsko biće koje je u stanju da bez suze bajonetom pobije na hiljade djevojčica i dječačića starosti do četiri godine. To je učinio 1943. godine i hvalio se

gledati na svoj džep nego na dobrobit stanovništva.

Crnoj Gori je nedostajao naredni korak ka demokratizaciji i pravnoj sigurnosti. Taj korak je potiskivao savez demonstranata sa velikosrpskom iredentom i sa anticrnogorskom Crkvom i ministarskim željama lokalnih opozicionih vođa. Ovi poslednji ruže Crnu Goru ne manje od ostalih, jer su odgovorni za državnu politiku.

Demonstranti iz 2020. godine nisu u proteklih pet-šest godina nijednog dana dobili zadovoljenje za svoj glas. I svaki avgust od tada na ovamo je bio pad njihovih želja a porast zebnji. Strah jeste kratka reč, ali dugo traje. Pao je stepen nezavisnosti Crne Gore, pao je stepen sekularnosti političkog sistema u korist Crkve, Brisel nije postao bliži Podgorici nego pre pet godina, pala je crnogorska turistička obala, a spoljni intervencionizam Beograda u Crnoj Gori je još jači. Čak je i Banja Luka položila pravo da Crnogorcima govori gde im je mesto. I iz godine u godinu se zemlja suočavala sa neprekidnim padom profesionalizma u Vladi koji je gotovo stigao do sadašnjeg amaterizma u državnom vrhu, i do snižavanja parlamentarne kulture u Skupštini. Sud još nije u stanju da napadne rastući narko-kriminal niti da obori crkveni poklon Abazovićeve vlade beogradskoj Patrijaršiji. Crna Gora doživljava dekadenciju, gde je u ambis vuče usamljena Srbija i njena državno-crkvena ka-

SPOMENIK IZDAJNIKU CRNE GORE I LJEŠANSKE NAHIJE: Pokrivena statua

marila. Ona je vuče ka sebi, vuče je na istok ka kopnu, umesto da ide na zapad, na obalu.

OBALA

On zaslužuje spomenik jedino u Paklu. I u „nemanjićkim“ Beranama, i u bilo kojoj Metodijevoj crkvi. I šteta je što mu narod nije mogao suditi, već mu je 1945. godine presudio ustaški pakao, a to je Đavo ne manji od njega. U Infernu niko nema saveznika

Glavna ekonomska poluga Crne Gore je postala jadranska obala. Ona još uvek kratko traje i sada je pretrpela politički udarac sa prepolovljavanjem letnjih gostiju. Crna Gora nije razvila zimski i planinski turizam. Ima divne uslove za to, a za ugled ima druge turističke gorske države u Evropi. Gubitak obale je vodi ne jedino u ekonomsku krizu, već ukazuje na jasnu političku krizu crnogorske države koja tuče Jadran. Turisti izbegavaju more. Zašto? Zbog Đurišića. Zbog Moskve i Ukrajine. Zbog Beograda. To je ogromna opasnost po budućnost Crne Gore jer ona rizikuje da iskoči iz jadranskog lanca kog sa njom čine Slovenija, Hrvatska i Albanija. U državama iznad Boke Kotorske nema praznih plaža. Crnogorska obala ne ugošćava istu strukturu posetilaca kao Hrvatska i Slovenija. Na njih većinom idu Nem-

ci, Austrijanci Česi i Poljaci. U Ljubljani i Zagrebu nema političke krize, obe su u Evropskoj uniji, putevi do njih su sjajni i brzo se stiže do obale. Crna Gora je sa Hrvatskom slična samo u tome što i u njoj, kao i u Hrvatskoj, postoje dva motora razvoja: u Hrvatskoj su to Zagreb i Jadran, a u Crnoj Gori Podgorica i Jadran. Provincije se ovde gase, bez, za sada, ubedljive regionalne politike. Međutim, u Crnoj Gori ne preovlađuju zapadni Evropljani, već preovlađuju letnji posetioci iz Srbije, a potom iz Rusije, dok je gostiju iz Evropske unije strukturno manje. Stižu i milioneri, ali oni nisu deo masovnog turizma koji puni budžet države i džepove domaćih porodica. Oni više u njoj nalaze poreski azil nego razlog za život. To je, doduše, dobro za crnogorske banke u koje prenose novac. Nema razloga da turisti i strani investitori preskaču Crnu Goru i sve više gledaju na Albaniju kao novootkriveni biser Jadrana. Tirana napreduje snažnim investicionim zamasima i izgle-

da da neće dozvoliti da joj obalu ruinira varvarska bespravna gradnja kao ova u Crnoj Gori. Ona je potpuno otvorena prema politici SAD-a i Evropske unije i spremna je na ustupkepoput i prihvatnih logora za nepoželjne migrante na Zapadu. Takvi ustupci Crnoj Gori nisu neophodni. Njoj je dovoljno da se odlučno odlepi od spoljnopolitičkih interesa Srbije i njenih stalnih konflikata sa BiH, sa Hrvatskom, sa Kosovom i sa nezavisnom zastavom Crnogoraca. Izgleda da nevešti političari iz Evrope sad, iz njene obe verzije, to još ne razumeju, i da bi im pomoć dobrodošla. Sa svakim danom odlaganja saradnje ove dvo-frakcijske stranke sa obnovljenim DPS-om i drugim proevropskim organizacijama je bliži dan srpskog straha od drugačije budućnosti Crne Gore.

MUKA SRBIJE

Srpskih turista je dramatično manje u Crnoj Gori zbog Đurišića u Srbiji. Nisu đurišći samo u Beranama. Mnogi u Srbi-

ji koji bi do juče otišli na more čuvaju danas novac u kući zbog straha od mogućeg političkog raspleta u zemlji. Do njega mora doći, a državna elita se brani bezumnom propagandom i kriminalnom silom. Srpska vlada se ne bori napuštanjem stare velikosrpske politike, već je uporno - iako beznadno - obnavlja, držeći narod u atmosferi Drugog svetskog rata i jugoslovenskih ratova od 90-ih godina prošlog veka. Srpska vlada je kombinacija straha od suda naroda sa neutaživom žeđu za samovladom. Bez sumnje, sprema se i za građanski rat. Otuda je ona po građanskim konfliktima daleko ispred Crne Gore. A i punih 13 godina od uspostavljanja četničke vlade u Beogradu 2012. godine nije ni za korak bliža Briselu. A ko u Srbiji hoće za godišnji odmor van, on pre bira Tursku i Grčku jer Crnu Goru doživljava kao saradnika antinarodne Vučićeve vlade. Dolazak na odmor u Crnu Goru je povratak u ambijent tegoba Srbije. Slika straha u Srbiji je budućnost

Piše: Dragan VESELINOV

smrti, reinkarnirao se crnogorski četnički vojvoda

Protesti širom Srbije se nastavljaju

U beranskom kraju se sjećaju da je tamo krajem 30-ih godina prošlog vijeka bio oficir i da se u Đurđevim stupovima vjenčao, ali se ne sjećaju da je kolaborirao sa Pavelićevim ustašama, Njemcima, Nedićem, Italijanima, Ljotićem, Dražom Mihailovićem i drugima. I ne sjećaju se njegovih užasnih zločina nad nenaoružanim muslimanskim narodom 1943. godine, nevinim crnogorskim neistomišljenicima i partizanskim zarobljenicima tokom cijelog rata

Crne Gore ukoliko ne pređe u kontra-napad. To svakako neće podržati korumpirani frontovski tim u Vladi i parlamentu, i njihovi prirepski saveznici okupljeni oko „Srpske kuće“, u stvari, okupljeni su oko novca iz Beograda. A Crkva? Imaju li vernici u Crnoj Gori smelosti da kažu da neće ući u crkve sve dok iz njih ne izađu Metodije i Joanikije?

HRVATSKA FANTOM

SRBIJE

Najveći izmišljeni protivnik Vlade Srbije je ipak Hrvatska. I ogromna većina izbeglica u Srbiji i Vojvodini je odande. Nedavna avgustovska proslava pobede hrvatskih „olujnih“ snaga nad krajiškim srpskim pobunjenicima koje je dan pre toga napustila i JNA i Milošević, nije poslužila Beogradu da objasni svom narodu stvarni uzrok neuspeha vojne kampanje u Hrvatskoj. Beograd do danas ne sme da preuzme svoj deo odgovornosti za nestanak srpskog naroda u Hrvatskoj. Mora se ovo reći: sam Milošević je 1995. godine odustao od Velike Srbije na hrvatskom zapadu Jugoslavije. A ni krajiške izbeglice ne žele da čuju išta i o svojoj odgovornosti za sopstveni krah. Ne žele da se sećaju plana Z4. Svi Hrvati su ustaše i „tompsonovci“, tu prestaje svaka dalja analiza. Nema nijednog javnog pokušaja Beograda da u Hrvatskoj vidi sagovornika za bratsko pomirenje. A nije tačno da ga Hrvatska nije htela. Htela je to još za vreme „hrvatskog proleća“ iz 1971. godine kada je tražila obnovu one federalističke koncepcije Jugoslavije na koju su se odvažile srpsko-hrvatske vođe 1939. godine sa osnivanjem Banovine Hrvatske. To bi se federalizovanje ondašnje predratne Kraljevine Jugoslavije nastavilo da nije bilo rata iz 1941. godine. Širilo bi se na sve jugoslovenske pokrajine. Jugoslavija je tada posle 21 godinu od ujedinjenja iz 1918. godine stala na stazu opstanka. A Beograd se oprostio od svetosavlja i ambicija Srpske pravoslavne crkve.

Takvu snagu on sada nema. On, u stvari, danas pokušava da degenerisanom starom politikom samo spasava jedino poljuljanu vlast savremenih uskogrudih političara. A oni, pri tome, još i bolesno uživaju u svojim manipulativnim sposobnostima da varaju narod. Prevare su im dokaz snage. Hrvatska nije 1971. godine zahtevala nikakvu prekompoziciju svojih tadašnjih granica zahtevajući svoje proširenje na granice iz 1939. godine. To je učinio Miloševićev Beograd kada je 1987. godine krenuo na razbijanje Jugoslavije obnovom karađorđevićevske politike Velike Srbije sa upadom u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ta politika je glavni krivac sloma Srba u Hrvatskoj čime niko ne želi da pravda zločine dela hrvatskih snaga iz „Oluje“.

IME SAVEZNA

REPUBLIKA

JUGOSLAVIJA

Ipak je Srbija iz Hrvatske preuzela jedan politički predlog. Ali nakaradno. Profesor sociologije medicine sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta Slaven Letica je na jednom skupu u Rektoratu Sveučilišta 1989. godine izneo predlog da se Jugoslavija oslobodi ideološkog prefiksa „socijalistička“ i da opstane pod nazivom Savezna Republika Jugoslavija, uz dalje povećavanje ovlašćenja republika i pokrajina. Tada je on još uvek bio za zajedničku državu i napisao je knjigu „Četvrta Jugoslavija“. Zajedno smo je prijateljski promovisali u Slavoniji. Nismo uspeli. Beograd je zahtevao obrnut postupak. Težio je centralističkom poništavanju federalizma iz Ustava SFRJ od 1974. godine. Uništio je federalizam u samoj Srbiji ukidanjem samouprave Vojvodine i Kosova. Time je dokazao kako vidi i Jugoslaviju. Time je izazvao Hrvatsku da 1991. godine ode iz Jugoslavije. A Letica je otišao za Tuđmanovog savetnika. Razišli su se posle godine dana. Stajao je u frankovačkoj uniformi sam pored spomenika banu Jelačiću na Trgu Republike u Zagrebu. To je bila njegova interpretacija Jelačića. Ovo je naša: Jelačić je bio ilirac, vojvođanski petrovaradinski Hrvat, i bio je za južnoslovensku perspektivu. Njegov lični sekretar i vojni savetnik je bio Srbin iz Vrginmosta, civilni oficir i pesnik, Ognjeslav Utješenović Ostrožinski. Bio je pristalica građanske Hrvatske Ljudevita Gaja i sahranjen je pod slavolukom na Mirogoju kao ilirac. A Jelačića je u bansku dužnost u Zagrebu uveo vojvođanski patrijarh Josif Rajačić Ban Jelačić nije zastupao etnički čistu Hrvatsku. Nikada se više nismo sreli sa Leticom, umro je 2020. godine. A Milošević je odlučio da Letičin naziv Savezna Republika Jugoslavija prebaci 1992. godine na državu dvodihalicu, Srbiju i Crnu Goru. To nije bila nikakva uteha za nas. Ta dunavsko-jadranska riba je bila u mreži ropstva za Crnu Goru. I

ona se nužno raspala 2006. godine odlaskom Crne Gore na Lovćen da precima slobode položi cveće zahvalnosti.

KATOLICI I HIROŠIMA

Za razliku od „đurišićevske“ politike obnove rata Srpske pravoslavne crkve, Američka frakcija katoličke crkve je povukla pravi potez da obeleži 80 godina od Trumanovog bombardovanja atomskom bombom Hirošime i Nagasakija 6. i 9. avgusta 1945. godine. Ne čudi nas što je čikaški nadbiskup kardinal Blaže Čupić poveo veliku američku delegaciju mira i saradnje u Japan. To je nazvano hodočašćem i trajalo je sedam dana, od 4. do 11. avgusta 2025. godine. U njemu su učestvovali i drugi američki katolički biskupi, profesori katoličkih univerziteta i njihovi studenti. Nisu nikome u Japanu digli spomenik, postojeći su dovoljni. Ova godina je i godina katoličkog Jubileja, za koju je pokojni papa Franja kazao da želi da bude „sećanje, pomirenje i zaštita“. Da bude godina mira bez bombe, radi razvoja. Četiri katoličke dioceze su 2023. godine osnovale organizaciju „Svet bez nuklearnog oružja“, dve američke i dve japanske: Santa Fe, Sijatl, Hirošima i Nagasaki. Njima su se kroz sponzorstva pridružili i drugi katolički univerziteti: Džordžtaun iz Vašingtona, Lojola iz Čikaga, Market iz Viskonsina, Notr Dam iz Indijane, Džanšin iz Nagasakija i Sofija iz Tokija.

SEDAM DANA JUBILEJA

Sedam dana su hodočasnici obilazili srušene i obnovljene katoličke crkve, atomske muzeje, učestvovali na mirotvoračkim skupovima, analizirali poruke nobelovskih laureata za mir, organizovali seminare za rešavanje konflikata, slušali ispovesti preživelih od radijacije, zajedno se ekumenski molili na međureligijskim skupovima, hodali za mrtve, govorili na komemorativnim skupovima i polagali cveće na groblja žrtava. Ništa od toga nećemo videti u ponašanju Srpske pravoslavne crkve. Ona nije sposobna da na svoje bogoslovije pozove ijednog autora drugačije politike od njene ratne i bratoubilačke harange. Mi ne moramo da se složimo sa stavom kardinala Čupića iznetom u Nagasakiju da je upotreba bombe bila „duboko pogrešna“ - ratna generacija iz 1945. godine je mislila drugačije, ali ukazujemo da je to rekao osuđujući stradanje nenaoružanog gradskog stanovništva i da je to nazvao „divljaštvom Drugog svetskog rata“. Ko će u Crnoj Gori da nastrada „đurišićevskom“ politikom ako se nastavi? Narod će, političari i popovi neće. To u Srpskoj pravoslavnoj crkvi nećemo čuti. Ona nema ništa protiv kada četnički vojvoda metkom i nožem pobije hiljade staraca, žena i dece, i kada mu mitropolit osvešta spomenik kao svecu i stavi ga u hram da se moli za njegovu crnu dušu. Belzebub joj je idol. •

Okupljanja zbog hapšenja građana

BEOGRAD - U Beogradu su se sinoć građani okupili ispred Palate pravde, gdje je nakon saslušanja student Visoke zdravstvene škole pušten da se brani sa slobode. Okupili su se i građani ispred Osnovnog suda u Novom Sadu, gdje se danas saslušavaju mladići koji su uhapšeni u četvrtak. Prema nezvaničnim informacijama, 17 njih je privedeno, a šestoro bi trebalo da bude saslušano u toku dana.

Podsjetimo, incidenti u Vrbasu i Bačkoj Palanci pokrenuli su talas protesta širom Srbije. Napeto je bilo u nekim mjestima, policija je koristila suzavac kako bi rastjerala demonstrante, korišćena su pirotehnička sredstva, baklje. U Novom Sadu su se građani okupili u Kampusu, a do kasno u noć je trajao protest ispred suda gdje se saslušavani privedeni Novosađani. Branislav Jovanović, vozač auto-prevoznika „Jaćimović“, koji je dovezao autobus sa demonstrantima iz Novog Sada za Valjevo, rekao je da je vlasnik firme Milomir Jaćimović pušten nakon privođenja, prenosi N1.

- Prije nekih sat vremena sam čuo da je pušten na slobodu. Čuo sam da je bio samo na nekom saslušanju, ništa više - rekao je on.

Navodi da nijesu imali problema prilikom dolaska u Valjevo, te da ih je na ulazu u grad zaustavila policijska patrola koja je nakon pregleda dokumenata putnicima poželjela srećan put. Marinika Tepić, narodna poslanica Stranke slobode i pravde (SSP) u parlamentu Srbije, izjavila je da su na pumpi u Novom Sadu uhapsili mladića koji čak nije ni bio na protestu kada su „napadnute ‘Kobre’“, ali ga je „policajac prepoznao“ da je bio.

- Priveli su još jednog čovjeka na radnom mjestu i odveli u stanicu isto na „prepoznavanje“, iako ni on nije bio ni blizu mjesta napada. I njih i druge privedene terete za napad na službeno lice u vršenju dužnosti, sa još raznim pridodatim elementima – za šta mogu da ih kazne doživotnim zatvorom - napisala je Tepić na mreži Iks i dodala: - Dakle, kada oni izvuku deblji kraj, to je pokušaj ubistva. A kada oni prebiju ljude, to je ništa. Plus što ni do danas ne

Još nema primirja u Ukrajini Putin

znamo koga su tačno „Kobre“ tamo čuvale! Vučić je rekao da su bile zbog Vučevića, ali bez ijednog dokaza da je Vučević bio tamo u srijedu u vrijeme protesta. I to jeste „najzanimljivije“ – ako ste primijetili, do danas nijesu objavili nijednu jedinu fotografiju, nijedan snimak iz prostorija SNS-a na kojima bi se vidio ugroženi Vučević. Što naprednjaci obično ne bi propustili da urade. Zato sada i nasumično love ljude i zastrašuju, jer ih policajci „prepoznaju“, čak i one koji na protestu nijesu ni bilinavela je Tepić, piše N1. Podsjetimo, u Novom Sadu su napadnuti pripadnici „Kobri“, a kako su zvaničnici izjavili, povrijeđeno je sedam pripadnika Vojske Srbije, od čega četvoro ima teške tjelesne povrede. Zastavnik Vojske Srbije Vladimir Brkušanin izvadio je pištolj i pucao u vazduh. U Novom Sadu juče je uhapšeno nekoliko lica zbog napada na pripadnike „Kobri“ tokom protesta u srijedu. Njima je sinoć određeno zadržavanje do 48 sati i sumnjiče se za teško ubistvo u pokušaju, saznaje Danas od advokata Marka Klipe, koji brani jednog od osumnjičenih.

saopštio Trampu da je uslov za okončanje rata

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je američkom predsjedniku Donaldu Trampu, tokom sastanka na Aljasci, da je uslov za okončanje rata da se Ukrajina povuče iz Donjecka, objavio je juče Fajnenšel tajms, pozivajući se na neimenovane dobro obaviještene izvore.

Izvori su naveli da je Putin rekao Trampu da bi mogao da ublaži neke teritorijalne pretenzije u zamjenu za Donjeck. Takođe su rekli da je Putin izjavio da bi Rusija u zamjenu za Donjeck zamrzla liniju fronta u južnim ukrajinskim regionima Hersonu i Zaporožju, prenio je Rojters.

Na Aljasci je u petak održan sastanak Putina i Trampa koji je u užem formatu završen nakon dva sata i 45 minuta. Tramp i Putin saopštili su nakon razgovora na Aljasci da je ostvaren veliki napredak, da je postignut dogovor koji će otvoriti put ka miru u Ukrajini, ali da se još nije došlo do primirja. R. P.

Srbija se ne smiruje ni pored velike policijske represije

PODGORICA – Nakon

četvrt vijeka u dijaspori, šezdesetogodišnja Sabina se vraća u Sarajevo – ne kao pobjednica ili gubitnica, već kao žena koja traži sebe između dva doma, između prošlosti i budućnosti...

Njena mladost stala je onog dana kada je napustila domovinu, jer joj život u tuđini nikad nije ponudio osjećaj pripadanja. U novom filmskom projektu ,,Vazduh u boci“, bosanskohercegovačka rediteljka i scenaristkinja

Aida Begić gradi portret ove antiheroine koja prkosi klišeima, balansirajući između optimizma, poroka i želje da pronađe mir u svijetu koji je odavno izgubio kompas.

Begić je prepoznatljiva po poetičnom filmskom jeziku, kroz koji često prikazuje priče žena i djece, trauma i poslijeratnih posljedica, a čini se da će ovim filmom na nov način nastaviti taj kontinuitet. Ona potpisuje i scenario za ,,Vazduh u boci“, koji je trenutno u fazi razvoja i finansiranja, a početak snimanja očekuje se na jesen iduće godine. Producentkinja je Snežana van Houwelingen (kuća „This and That Productions“), a „Vazduh u boci“ je dobitnik prestižnog Programa podrške filmskim autorkama (Female Filmmakers Support Programme) koji zajednički realizuju Sarajevo film festival i Slano Film Days, uz podršku UNIQA SEE FUTURE Fondacije.

Begić je za Pobjedu govorila o motivaciji za rad na ovom filmu, aktuelnosti teme rata i izbjeglištva danas, glavnoj junakinji Sabini kao antiheroini, njenom odnosu sa ćerkom La-

Neđelja, 17. avgust 2025.

Nagrađivana bosanskohercegovačka rediteljka i scenaristkinja Aida Begić za Pobjedu najavljuje svoj novi filmski projekat ,,Vazduh u boci“

Moćnici se kockaju sa svijetom na štetu svih

Mislim da je pitanje – gdje ti je dom, gdje si srećan ili nesrećan i zašto uvijek aktuelno. Posebno na našim prostorima, gdje su dvijehiljadite donijele veliku neizvjesnost i potragu za srećom negdje drugo – kazala je Begić

rom, motivima magičnih kristala i boca vazduha iz Bosanske piramide Sunca u filmu, ali i budućem učešću crnogorskih glumaca u filmu ,,Vazduh u boci“.

POBJEDA: Što je bila Vaša lična inspiracija za priču o Sabini i njenom povratku u Sarajevo nakon četvrt vijeka?

BEGIĆ: Zanimljiva mi je populacija ljudi koji su veliki dio života proveli u dijaspori. Ta pozicija (ne)pripadanja je dramatična po sebi i zanimljiv je materijal za jednu filmsku priču.

POBJEDA: Sabina, kako je navedeno u sinopsisu filma, ,,želi nadoknaditi najljepše godine koje joj je uzeo rat i život u izbjeglištvu“. Koliko je ova tema aktuelna i danas?

BEGIĆ: Sabina pripada generaciji koja je svoje najljepše mladenačke godine provela u Jugoslaviji, a onda se sve srušilo. Njeni snovi su zamijenjeni surovom realnošću života u tuđini, gdje nikada nije osjeća-

Raduje me saradnja sa crnogorskim glumcima jer imate velike talente

POBJEDA: Koliko crnogorskih glumaca će igrati u filmu ,,Vazduh u boci“ i možete li nam otkriti imena?

BEGIĆ: Još ne bih govorila o konkretnim imenima, sve dok proces odabira cijele glumačke postave nije završen. Moja kasting direktorica Timka Grin i ja pažljivo i dugo razmatramo podjelu, jer sve na filmu jeste i treba biti podređeno glumcima i

glumicama. Podjela će biti široko regionalna i to me jako veseli. Što se crnogorskih glumaca i glumica tiče, mogu reći da se radujem saradnji jer imate velike talente, divne profesionalce. Mnogi iz mlađe generacije su studirali ili studiraju u Sarajevu, ASU Sarajevo ima odličnu saradnju i sa FDU Cetinje, tako da smo suštinski odavno duboko povezani.

la da pripada u potpunosti. Nakon povratka u Sarajevo shvata da je i tu stranac. Mislim da je pitanje – gdje ti je dom, gdje si srećan ili nesrećan i zašto uvijek aktuelno. Posebno na našim prostorima, gdje su dvijehiljadite donijele veliku neizvjesnost i potragu za srećom negdje drugo. Sabina se vraća u trenutku kada svi drugi odlaze.

POBJEDA: Vaši prethodni filmovi često tematizuju ratne posljedice i ljudsku izdržljivost. Gdje se „Zrak u boci“ može smjestiti u tom kontinuitetu?

BEGIĆ: Ponekad mi se čini da živimo u vječitoj ratnoj posljedici i da je rat izgovor za gomilu stvari koje, zapravo, nemaju nikakve veze sa ratom. Političke strukture vladaju strahom i podgrijava se atmosfera nesigurnosti. To kod ljudi izaziva različite probleme, uključujući i ovisnosti. Ova priča nema veze s ratom, niti sa posljedicama rata, ali ima veze sa opštom psihozom u kojoj danas živimo zbog cijelog svijeta koji je izgubio kompas. Sabina je posebna, jer se trudi da isijava dobrom energijom i optimizmom, čak i kada svi oko nje tonu. Moj prethodni film ,,Balada“ je takođe priča o ženi koja je pomalo izgubljena. Zanima me da se bavim ženama koje nijesu idealne, koje su savremene ,,buntovnice bez razloga“.

POBJEDA: Film je opisan kao priča o ženi koja je, usprkos problemima, optimistična i čak i kad je na dnu – dostojanstvena je i vjerna sebi. Smatrate li da je u današnjem društvu potrebno više takvih ,,antiheroina“ koje na netipičan način pronalaze nadu?

BEGIĆ: Sabina je antiheroina, kako danas nazivamo likove koji su najbliži onome što smo svi mi kao ljudi. Ona ima svoje slabosti, kao i svaki čovjek. Nje-

na borba je sa sobom, mnogo više nego protiv nekoga. To je čini, zapravo, heroinom. Njeni postupci su često nepromišljeni, ali nikada nema zlu namjeru. Veliki je to kvalitet, uprkos činjenici da je kockarka. Čini mi se da su ljudi u velikoj mjeri izgubljeni, žele iskren kontakt, smiraj, ljubav, a sve to traže na pogrešnim mjestima. Iako ima taj jedan porok, Sabina je mnogo bolja osoba od većine ljudi s kojima dolazi u kontakt, a koji sebe smatraju moralnim vertikalama.

POBJEDA: Prodaja magičnih kristala i boca vazduha iz Bosanske piramide Sunca su

zanimljivi i pomalo misteriozni elementi radnje. Je li to kritika savremenih trendova i želje za brzom zaradom, simbol Sabinine naivnosti i nade ili nešto treće?

BEGIĆ: Ljudi tragaju za smislom, srećom i duhovnim ispunjenjem na različite načine. Sabina misli da je legitimno da čovjek posegne za onim što ga čini srećnim sve dok ne ugrožava nikog drugog. Ona nije naivna, nego je veoma otvorena prema životu i trenutku. Ona je osoba slobodnog i vedrog duha i nikog i ništa ne gleda sa potcjenjivanjem. To je njen kvalitet koji nedostaje mnogim ljudima danas. Dok prodaje kristale i vazduh, ona je ta koja, zapravo, liječi ljude svojim iskrenim pristupom i razumijevanjem.

POBJEDA: Sinopsis nagovještava složen odnos između majke Sabine i kćerke Lare. Koliko je taj odnos ,,ozdravljenja“ ključan za radnju filma i je li on centralna nit oko koje ste gradili cijelu priču?

BEGIĆ: Sabinina kćerka je na neki čudan način zrelija od svoje majke. U tom obrnutom odnosu je specifičnost njihovog neslaganja. Ipak, vezane su jed-

Filmovi na svjetskim festivalima, nagrađena u Kanu za „Snijeg“

Aida Begić je diplomirala režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Njen diplomski film „Prvo iskustvo smrti“ prikazan je u sekciji Cinéfondation na Filmskom festivalu u Kanu. Njen prvi igrani film „Snijeg“ premijerno je prikazan u Kanu, u programu „Semaine de la Critique“, gdje je osvojio Gran pri. „Snijeg“ je bio nominovan za Evropsku filmsku nagradu u sekciji „Otkriće“. Njen kratki film „Otel(o)“ bio je dio omnibusa „Ne zaboravi me Istanbul“, u okviru programa Evropske prijestonice kulture u Istanbulu. Njen drugi igrani film „Djeca Sarajeva“ premijerno je prikazan u sekciji „Un Certain Regard“, zvaničnog programa Filmskog festivala u Kanu, gdje je osvojio Specijalno priznanje žirija. Napisala je i režirala kratki film „Album“, dio omnibusa „Mostovi Sarajeva“, koji je imao svjetsku premijeru u okviru zvaničnog programa „Special Screening“ Filmskog festivala u Kanu. Njen igrani film „Never Leave Me“, o sirijskim siročadima, prikazivan je i nagrađivan na mnogim festivalima širom svijeta. Godine 2022. završila je četvrti igrani film „Balada“, koji je premijerno prikazan na Sarajevo film festivalu. Filmovi Aide Begić prikazivani su i nagrađivani širom svijeta, uz podršku MEDIA, EURIMAGES, ZDF/Arte, TRT, BHRT.

Profesorica je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a učestvovala je i kao mentor i predavač na mnogim festivalima i programima.

na za drugu i Sabina pokušava pronaći snagu da se izbavi iz ovisnosti zbog ljubavi prema kćerki. Njihov odnos je najčešće onlajn, kakvi su često da-

PONEKAD MI SE ČINI DA ŽIVIMO U VJEČITOJ RATNOJ POSLJEDICI:

Aida Begić

Aida Begić (u sredini) na nedavno održanom festivalu Slano Film Days

nas odnosi roditelja i djece koji ne žive u istoj državi. To je još jedan sloj koji ih udaljava, ali i svakoj od njih daje slobodu da gradi sliku one druge na način koji možda i nema veze sa realnošću. Njoj je kćerka najvažnija osoba u životu, ali majčinstvo nije jedina stvar koja je definiše. Ona je žena u najkompleksnijem smislu te riječi.

P OBJEDA: Glavna junakinja nosi se i sa zavisnošću od kockanja. Zbog čega ste se odlučili da Sabinu ,,opteretite“ baš tim porokom?

BEGIĆ: Jedan od razloga je što je porok kockanja veoma rasprostranjen na našim prostorima. U Bosni i Hercegovini ima najviše kockarnica i kladionica po kvadratnom metru i glavi stanovnika. Novac koji ljudi godišnje potroše na kockanja različitih vrsta je enorman. Kada bismo sav taj novac odvajali u neki fond za bilo koju konstruktivnu djelatnost, mi bismo procvjetali. Kocka je porok koji se dugo može skrivati, jer ne ostavlja odmah vidljive tragove na osobi. Važna tema o kojoj se nedovoljno govori. Sve više žena srednje i starije dobi su ovisnice. ,,Mali čovjek“ kocka na svoju štetu, a ,,moćnici“ se kockaju sa ovim svijetom na štetu svih nas. Živimo u jednom velikom kazinu.

P OBJEDA: Ovaj projekat podržan je na prestižnom Programu podrške filmskim autorkama, nakon čega ste govorili o važnosti podrške ženskim glasovima u kinematografiji. Koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi s kojima se filmske autorke dalje susrijeću u regionu, uprkos napretku koji spominjete?

BEGIĆ: Situacija je bolja nego što je bila kada smo počinjale, kada su se ljudi iz branše, a i publika tek navikavali da žena može da bude na najvišim pozicijama u proizvodnji jednog filma. Međutim, postoji uvijek ,,stakleni plafon“, postoji jedan kulturološki problem nepovjerenja prema ženama kao značajnim autorkama koje mogu ispričati priče koje se ne tiču samo ženske publike. Procenat prisustva žena u kinematografiji na svjetskom nivou je i dalje znatno manji od prisustva muškaraca, iako se nekada čini da žene prevladavaju i dominiraju. Potrebno je sprovoditi pozitivnu diskriminaciju jedno vrijeme, uvoditi i kvote gdje je moguće, kako bismo došli do tačke kada više neće biti bitno da li je žena ili muškarac na nekoj poziciji na filmu. Andrija RADOVIĆ

Premijerom ostvarenja „Paviljon“, u režiji Dina Mustafića, otvoren Sarajevo film festival

PODGORICA - Sarajevo film festival (SFF), koji će narednih sedam dana prikazati 227 filmova i serija iz 65 zemalja, otvoren je 15. avgusta svjetskom premijerom bosanskohercegovačkog filma „Paviljon“ Dina Mustafića i svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Tokom ceremonije, istaknuta je snaga filma „u svijetu u kojem su konflikti, najgori zločini, fragmentacija i političke krize postali svakodnevica“. - U takvim trenucima film mora biti snažan. Ne može i neće ćutati. Njegova snaga je u otvaranju prostora za dijalog, za empatiju, za ono što spaja. Festival je tu da nosi taj glas i svojim programom nosi tu odgovornost - istakao je direktor SFF-a Jovan Marjanović, skrećući pažnju i na teškoće bosanskohercegovačke kinematografije, koja „preživljava zahvaljujući talentu i upornosti autora koji, uprkos svemu, prkose“.

To što 31. SFF počinje svjetskom premijerom domaćeg filma, kako je rekao, ne znači da će tako moći i naredne godine

- Ako želimo da naša kinematografija opstane, mora postojati strateška, suverena podrška, stabilna izdvajanja, zakon koji se poštuje, jasan odgovor političke i poslovne zajednice - rekao je Marjanović. Mustafić je istakao da je velika čast otvoriti SFF i poželio da publika poslije projekcije ponese dio osjećanja koja je imala ekipa tokom snimanja te crne komedije koja „ne vidi nikakvu utjehu, nego postavlja vrlo važna i prava pitanja“. Selektorka takmičarskog programa igranog filma Elma Ta-

Film ne može i neće

ćutati na nasilje i haos

Tokom ceremonije, istaknuta je snaga filma „u svijetu u kojem su konflikti, najgori zločini, fragmentacija i političke krize postali svakodnevica“

taragić istakla je da će biti prikazano čak 120 regionalnih naslova, a upravo to SFF i čini „najvećom platformom za promociju regionalne kinematografije i najvažnijim testom za sve koji se u regiji profesionalno bave ovim vizuelnim stvaralaštvom“. Osim u Narodnom pozorištu, „Paviljon“ je prikazan na još sedam lokacija, kao i u Tuzli, a riječ je o crnoj komediji o grupi stanara staračkog doma „Paviljon“ koji se, nakon godina zlostavljanja i poniženja, odlučuju na oružanu pobunu. Naoružani ilegalnim sredstvima, zauzimaju dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima… U konkurenciji za nagrade „Srce Sarajeva“ u Takmičarskim programima 31. Sarajevo film festivala je 50 filmova, dok će jedan biti prikazan izvan konkurencije. U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – 15 ostvarenja će zabilježiti svjetsku, šest međunarodnu, 28 regionalnu i dva bosanskohercegovačku premijeru. Ove godine selekcioni tim pod vođstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo film festivala, pogledao je 1.036 filmova: 195 dugometražnih igranih, 291 dokumentarni i 550 kratkih i studentskih filmova.

- Takmičarski programi ovogodišnjeg festivala okupljaju autore koji, svako iz vlastite perspektive i u različitim filmskim formatima i žanrovima, istražuju kako živimo i kako opstajemo unutar složenih i nestabilnih društvenih okvira. Okosnicu ovogodišnjih takmičarskih programa čine filmovi koji, nadilazeći nacionalne granice, ostaju vjerni univerzalnim pričama koje oblikuju naše živote. U tom rasponu – od tema koje se bave današnjicom do onih

koje propituju prošlost – ova selekcija otvara prostor da se, kroz filmske priče, prisjetimo onoga što nam je svima zajedničko: potrebe za smislom, za bliskošću, za razumijevanjem - sebe i drugih - izjavila je Građević. R. K.

Na Gradu teatru održan koncert „Music of Stones“, poznate pjesme izvedene u novim aranžmanima

PODGORICA – Na sceni Crkve Santa Maria in Punta, u okviru muzičkog programa XXXIX festivala Grad teatar, preksinoć su se čule svjetske premijere kompozicija „Još ne sviće“ i „Čobanine, lijepa đevojko“. Publika je uživala u spoju violine, gusala, klavira i glasa, a izvođače Dušicu Kordić, Milicu Lalošević i Nikolu Vučkovića nagradila dugotrajnim aplauzom i bisom.

Na koncertu „Music of Stones“ izvedena su djela savremenih autora Senada Gačevića i Dušice Kordić, kao i tradicionalne narodne pjesme u aranžmanima Nikole Vučkovića. Među njima, posebno mjesto zauzele su svjetske premijere kompozicija „Još ne sviće“ za violinu i klavir i „Čobanine, lijepa đevojko“ za glas, violinu i klavir. Publika ih je nagradila dugotrajnim aplauzom, a izvođači su se na bis vratili trećim aran-

žmanom pjesme „Još ne sviće rujna zora“. Pored ovih kompozicija, izvedena su i djela „Largo“, „Balada o maslini“, „Il’ je vedro“, „Primorkinja“, „Oj, vršuto“, „Majka je Maru“, „Нежнее нежного“, „Poljem se vija“, „Te dua“, „Rumunska rapsodija“ i „Ave Maria“. Dušica Kordić je, govoreći o izboru programa i nazivu koncerta, istakla da je riječ o fuziji stilova i načina izvođenja vezano za gusle, violinu i klavir.

- A program smo birali zajedno, pola-pola, s tim što je Nikola imao zadatak da uradi aranžman za klavir i u odnosu na njegov aranžman za klavir, ja bih radila aranžman za violinu i gusle.

Na pitanje čija je omiljena pjesma „Još ne sviće rujna zora“, koja je izvedena ukupno tri puta u različitim aranžmanima, Kordić je istakla da je ona najviše voli.

- Ja, definitivno. Nikoli je mnogo tužna. I meni je tužna, ali ja mnogo volim - kazala je Kordić. Milica Lalošević je objasnila kako je došlo do njenog uključivanja u dobro poznati duo Vučković-Kordić.

- Dugogodišnji smo prijatelji, kolege, kumovi, tako da ništa nije čudno da se večeras nalazim na sceni sa ovim sjajnim muzičarima i zaista mi je bilo uživanje. Moram da priznam da je moj uticaj na program bio minoran. Dakle, profesor Senad Gačević, kompozitor, čije sam kompozicije izvodila, ponudio je svoje kompozicije koje sam, naravno, prihvatila i sa zadovoljstvom vam ih otpjevala večeras – rekla je ona.

Nikola Vučković je istakao da mu je omiljena pjesma „Čobanine, lijepa đevojko“.

- To su slušaoci vjerovatno mogli da čuju u odnosu na aranžman koji sam uradio, da je to ipak moja omiljena crnogorska pjesma, definitivno. Ja sam je napravio kao svojevrsni triptih… početak gdje pjeva Dušica, pa onda dio sa violinom i zatim ona završnica gdje Milica ulazi u posljednjoj strofi – kazao je on. Govoreći o svjetskim premijerama koje su izvedene na ovom koncertu, Vučković je kazao da je veoma zadovoljan.

- Zadovoljan sam naravno i muzikom profesora Senada Gačevića… on je ispratio moje kompletno odrastanje. Čak i „Baladu o maslini“ smo mi kao mladi pijanisti bili u obavezi da izvodimo devedesetih godina na nekadašnjem takmičenju u Baru koje se zvalo „Takmičenje pod maslinom“, a profesor Gačević je specijalno za tu priliku napisao ovo djelo, ali je tada prilagodio dječjem uzrastu – rekao je Vučković. R. K.

Sa otvaranja Sarajevo film festivala

Sa koncerta u Budvi

SERIJE: Džena Ortega kida i u drugoj sezoni Netfliksove gotičarske bombonice „Wednesday“

Tamo gdje zabava odlazi da umre

Tresla se gora, rodila se serijica. Za Netfliksovu najgledaniju seriju na engleskom jeziku, „Wednesday“ je ipak ispala malo precijenjena. Nije da se tu, u prvoj sezoni emitovanoj 2022. godine, nije imalo što voljeti, naprotiv. Atmosferični gotičarski dizajn i sjajni glumci i jesu učinili „Wednesday“ prilično zabavnim iskustvom. Opet, za pripovijest o tako neobičnoj tinejdžerki i najčudnijoj familiji svih vremena, priča je ispala previše obična. Lijepe slike i simpatični likovi nijesu mogli da sakriju neiskorišćeni potencijal, tj. činjenicu da kreatori Alfred Gof i Majls Milar igraju hvatalice sa narativom.

Sličan utisak važi i za drugu sezonu ili barem za njenu prvu polovinu koja je, poslije trogodišnjeg čekanja stigla na Netfliks.

ČudaČ ki ples

Džena Ortega možda nastavlja da kida kao Srijeda Adams, ali malo što može da isprati nivo njene igre osim, recimo, Ketrin Zite Džons ili istinski raskošne produkcije.

Sočne gotičarske slike, nažalost, još tragaju za mnogo mesnatijom pričom, ali i za skladnijim miksom mračnog, uvrnutog i smiješnog po kojem Adamsove prepoznajemo. I ostaju daleko ispod nivoa filma „The Addams Family“ (Bari Sonenfeld, 1991), i dalje najdražesnije ekranizacije obožavanih likova Čarlsa Adamsa

Kada je bila najbolja, prva sezona zaista je podsjećala na kultni film sa Kristinom Riči i nezaboravnom furijom Anđelikom Hjuston. Jedan od najboljih dokaza jeste ona scena Srijedinog plesa uz „Goo Goo Muck“ benda The Cramps, a koja je postala viralna nakon što su je fanovi serije pretvorili u senzaciju miksajući je sa Gaginim hitom „Bloody Mary“.

Sočne gotičarske slike još tragaju za mnogo mesnatijom pričom, ali i za boljim miksom mračnog, uvrnutog i smiješnog po kojem Adamsove prepoznajemo

Ta scena ispala je i najblistaviji dio njene tanke romanse sa Tajlerom (Hanter Duhan), na kojoj se pretjerano insistiralo i koja je zaista krala glavnoj junakinji prostor za rast. No, ples je u ovom slučaju obavio glavni posao, pokazujući da je Srijeda toliko uvrnuta i osobena, da je čak i najčudniji vršnjaci posmatraju kao gigantsku čudakinju. Odatle i poređenje te i njoj sličnih scena sa „The Addams Family“, gdje je naša ljubav prema glavnim junacima najviše i rasla u momentima kada se sudaraju sa „normalcima“ i prkose njihovim očekivanjima.

Moglo bi se naslutiti da su kreatori serije željeli da krenu tim tragom u drugoj sezoni, u kojoj pratimo povratak gospodične na Akademiju Nevermore nakon što je prethodne godine riješila slučaj misterioznih ubistava. E, to rješenje misterije našoj Srijedi – oso-

bi koja prezire slavu, socijalizovanje i sve potencijalne prijatelje tjera opaskama poput „I’m where fun goes to die“ –donijelo je neočekivanu popularnost. Do te mjere, da je čak nabacila i stalkerku!

kontrola gavrana

Srijeda, naravno, nema ni živaca za tu nametljivu Agnes (simpatična Ivi Templton): trebalo bi završiti roman, pohađati nastavu, raditi na usavršavanju vidovnjačkih sposobnosti… I, naravno, riješiti novu zavjeru ubistva u srcu Nevermora.

S obzirom na to da Agnes ima moć da postane nevidljiva, Srijeda joj ipak brzo pronalazi korisna zaduženja. Nažalost, ta odluka joj kvari odnos sa najboljom prijateljicom Enid (Ema Majers) koja joj je, s onim jednorozima i dugama što joj vječito iz stražnjice vire, i dalje savršena suprotnost. Ono što Enid ne zna jeste da Srijeda tako pokušava da je zaštiti. Agnes i stari dobri pomoćnik Stvar (Viktor Dorobantu) pomažu joj da razotkrije osobu koja ima moć da kontroliše gavrane i već ju je iskoristila da ubije dvije osobe. Naredna žrtva joj je, ako naša glavna junakinja svojim vizijama vjerovati može, upravo Enid.

Situaciju dodatno komplikuju neke potpuno nove, ali i stare face sa pojačanim prisustvom u drugoj sezoni. Recimo, novi direktor Bari Dort (Stiv Bušemi), koji ima moć pirokineze i

vrlo mutnu agendu. Ili činjenica da sa Srijedom ovog puta u školu kreće mlađi brat Pagzli (Isak Ordonez), uvijek raspoložen za nevolju i užinu od insekata. I ne samo on, nego čak i roditelji!

Bila bi to noćna mora za svakog tinejdžera, a kamoli za malu morbidušu alergičnu na bilo čiji autoritet. Stoga, Gomez (Luiz Guzman) i Mortiša (Ketrin Zita Džons), koja postaje zadužena za sakupljanje donacija za Nevermore, moraju da nauče kako da joj se sklone s puta, ali ipak ostanu dovoljno blizu da bi mogli da je sačuvaju od impulsivnih odluka.

Najbolja od nove četiri epizode jeste prva u režiji Tima Bartona, koji je „pospremio“ i finale međusezone. Premijera je sjajna, te za kratko vrijeme uspije da podsjeti zbog čega se cijeli svijet zapalio za Srijedine morbidne one-liner petarde.

Novo narativno klupko ubrzano se odmotava, a vizuelna raskoš, ovog puta čak ojačana stop-animacijom od koje može da ubrza srce svakog fana Bartonovih starih filmova, ponovo budi želju za dubljim istraživanjem ovog svijeta. I jednog odnosa koji bi, prema svemu sudeći, trebalo da obilježi cijelu sezonu, a tiče se majke i kćerke, Srijede i Mortiše, ali i Mortiše i njene mame, zloglasne bake Hester (Džoana Lamli), jedne od najboljih gošći druge sezone.

Srijeda ukapira što je s ubistvima posrijedi, Nevermore vam sve više liči na neku osrednju gotičarsku verziju Hogvortsa ili Egzavijerove škole za mutante. Svi su tu drugačiji, ali na isti način – a ni većina likova nema dovoljno šarma da vas za sebe veže.

U tome se i ogledaju sve manjkavosti u karakterizaciji i zato likovima poput novajlije Pagzlija ni zombi-ljubimac ne pomaže da postane poseban, a nešto slično važi i za stare likove i njihove tanko konstruisane nove neprilike. Recimo, za sirenu Bjanku (Džoj Sandej) ili Enid, kojoj su prikačili nekakav nebitan ljubavni trougao da se sa njim bakće ne bi li u seriji zadržali romansu, a udaljili romantične motive od Srijede.

Džena Ortega nastavlja da blista u glavnoj ulozi, pronalazeći pravu mjeru između komične morbidnosti i unutrašnje drame introvertkinje koja se fura na čemer, smrt i jad ne bi li sakrila sopstvenu ranjivost. No, pošteno je reći da ni Ketrin Zita Džons nimalo ne zaostaje, te da je ponajbolje od svih članova porodice Adams, koji u drugoj sezoni dobijaju mnogo više prostora, iskoristila priliku da pokaže najranjiviju verziju Mortiše. Nove epizode najbolje su kada su majka i kćerka u fokusu, razmjenjivale Srijeda i Mortiša verbalne ping-pong loptice, ili praktikovale staru tradiciju porodice, da nerazrješivi sukob razriješe mačevanjem sa povezima preko očiju.

prigušeno ludilo

Zbog toga je i šteta što ni glavna misterija ubistva, ni karakterizacija ostalih likova nijesu na iole sličnom nivou. Mimo Stvari, koja i dalje važi za jednog od najvrednijih sporednih igrača (epizoda u kojoj mu zaborave rođendan – najslađe nešto), malo je tu faca koje obaraju s nogu. Prebacivanjem svih Adamsovih na teritoriju Akademije Nevermore izgubio se onaj pomenuti momenat koji je film iz 1991. učinio kultnim – teško da u drugoj sezoni ima govora o tome da Srijeda i Srijedini djeluju totalno drugačije od drugih. Njena škola puca od neobičnjaka i njihovih moći na svakom koraku, pa su morbidluci i ludila njene familije nekako prigušeni.

Pritom, dok se likovi iz škole prelijeću i daju im se vještački podzapleti da se „zabave“ dok

Problem je i zamor materijala, pa cjelokupni morbidni humor na kojem je šou utemeljen brzo postane usiljen. Naravno da ima ubitačnih fora, ali Srijedine dosjetke poslije izvjesnog vremena izgube oštrinu. Njene igre riječi vrte se bez prestanka, a suštinski su jedne te iste, pa počnu da dosađuju. gandalfov šou Zamor važi i za važne likove iz prve sezone, koji su u drugoj prešli na zadnje sjedište poput Tajlera ili Merilin Tornhil u izvedbi inspirisane Kristine Riči, nekadašnje Srijede Adams. Ni novi se, pritom, nijesu pretjerano proslavili: jedina pamtljiva scena sa Bušemijem, tj. novim direktorom škole ispala je ona sa lomačom koja, opet, kao da je maznuta od Gandalfa sa Bilbovog rođendana u „LOTR“. O „Westworld“ zvijezdi Tandi Njuton, šarmerki Bili Pajper ili legendarnom Kristoferu Lojdu da i ne govorimo: njihovi likovi praktično su se samo promuvali kroz seriju. Pajper je, da budemo kranje pošteni, sa Ketrin Zitom Džons dobila priliku da otpjeva Creedence Clearwater klasik „Bad Moon Rising“, darujući fanovima još jedan muzički momenat za pamćenje. Nije i neće ta verzija pjesme odjeknuti Tik-tokom i bespućima internetima, ali dobro –to svakako više govori o današnjoj publici nego o seriji. Ono čemu se nadamo uoči 3. septembra i prikazivanja druge polovine sezone jeste da će ostatak mnogo više biti usmjeren na produbljivanje odnosa majke i kćerke. Prvi dio ispao je sasvim gledljiv, ali sa dubljom pričom može se izvući više. Jer, dok kreatori uporno forsiraju ironiju i trude se da zabave dogodovštinama osobe koja se zaklinje da je ona neko „gdje zabava odlazi da umre“ – zaista i uspijevaju da razonode, ali ne i da nas dodirnu. U tome je cijeli štos sa „Wednesday“… Zabava nije dovoljna. Samo u kombinaciji sa istinski vrijednom dramom ovaj tip serije može da postane više od mjesta na kojem se Tiktok senzacije rađaju i umiru.

Piše: Marija ivanović-nikiČević

Džena Ortega ostaje izvor najsuvljeg i najmorbidnijeg humora

Svi članovi familije Adams dobijaju mnogo više prilike da porastu

Neđelja, 17. avgust 2025.

PODGORIČARENJE: Knjiga stara pet vjekova sačuvana u biblioteci u irskoj prijestonici

Jedna od najljepših konekcija Crne Gore i Irske? Najviša tačka Dablina; jedan tvrdi bedem iz 18. vijeka, nad njim nebo prošarano golfskim paperjem, ispod savršen zeleni tepih i vrt… Dablin kasl - i u njemu knjiga.

Kako su Irci proslavljali novi milenijum: tako što su u dvorac koji je jedan od ključnih centara vlade ponosne republike, u kom se i inauguracije predsjednika uvijek održavaju – smjestili biblioteku i muzej. I to je riznica svijeta. Skoro sve u njoj je zavještanje i san jednog stranca. Biblioteka „Čester Biti“ i jedan neprocjenjivi dio našeg nasljeđa u njoj.

Ono što podgorička djeca uče: da je Božidar Vuković Podgoričanin, od Đurića, u Veneciji nosio ime Dionizio dela Vekija … I tamo, nakon izbjeglištva od turske najezde, štampao knjige na našem jeziku. Jedan od najslavnijih štampara Evrope, tamo u prvoj polovini 16. vijeka. Te njegove knjige bile su i zalog vjere, u tuđini i izbjeglištvu, da će njegovom narodu i zemlji doći sloboda.

Jedna od tih knjiga bio je i „Praznični minej“. Sada je u biblioteci „Čester Biti“, a kako je i kuda došla do Dablina?

To je ono što, skoro izvjesno, nikad nećemo saznati. Ono što znamo jeste da je do Prvog svjetskog rata bila u Narodnoj biblioteci u Beogradu. Neprocjenjivo vrijedan dokument. I da je uz nju bilo i još jedno, još divnije i starije „Nikoljsko jevanđelje“ - na pergamentu pisano i ilustrovano krajem 14. vijeka. Tokom austrougarskih okupacija, oba dokumenta su nestala. Decenijama im se traga nije znalo. Da bi se, debelo nakon Drugog svjetskog rata, početkom šezdesetih, oba neprocjenjivo vrijedna spisa - pojavila! U biblioteci „Čester Biti“… Šta se još tamo može pronaći: recimo, „Papirus 45“ i „Papirus 46“ - neki od najstarijih pronađenih fragmenata jevanđelja – i najstarijih sačuvanih hrišćanskih artefakata uopšte! Na papirusu, iz trećeg vijeka, iz vremena najvećih progona hrišćana. Čak 30 sačuvanih strana, fragmenti iz

Naš djelić Dablina

Neprocjenjivi ,,Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina čuva se u zdanju „Čester Biti“. Ovo je priča o snu jednog Amerikanca, u čijoj je kolekciji završio i jedan od dragulja našeg kulturnog nasljeđa

sva četiri jevanđelja i „Djela apostolskih“; važan dokaz da je „Novi zavjet“ imao formu poput sadašnje i mnogo prije nego što je hrišćanstvo postalo državna religija u Rimu. Pa još: originalni manuskripti velikih persijskih pjesnika iz 10. i 11. vijeka. Jedan od najstarijih sačuvanih Kur’ana. Gnostička jevanđelja. Prelijepe i ilustrovane drevne knjige hrišćana Etiopije i Jermenije. Muslimana sa Jave i Bornea. Oslikani radovi japanskih umjetnika 17. vijeka. I da, najdivnije: kolekcije ljubavnih pjesama drevnih Egipćana, u hijeroglifima, pola milenijuma prije Hrista…

Jasno vam je onda zbog čega „Čester Biti“ biblioteku i muzej, sa približno 25.000 eksponata, godišnje posjeti više od pola miliona ljudi A sve je to počelo samo kao san jednog njujorškog djeteta… I glavnog junaka naše priče. Formalnog obrazovanja u umjetnosti nije imao, ali bio

je sjajan trgovac taj Alfred Čester Biti. Kažu da je kao desetogodišnjak išao sa tatom na aukcije i tamo razmjenjivao lične kolekcije sakupljenih insekata - za kamenčiće minerala koji su ga interesovali. Prvi, jedan rozi kalcit, kupio je za deset centi koje je sam zaradio.

Odrastao je u domu srednje njujorške klase na Menhetnu, u posljednje tri decenije 19. vijeka - na mjestu na kojem se sada nalazi Rokfeler centar. Završio je rudarstvo, tu izgurao do doktorata - i od prve plate docenta kupio kartu u jednom pravcu. Za Denver, Kolorado. Tamo su rudnici, tamo je njegova sreća. Prva plata - dva dolara dnevno, da raščišćava put za nove rudarske tunele!

Do 1908. radio je za Gugenhajme. Već 1914. osnovao kompaniju „Selekšn trast“ u Londonu. I tek tu kreće avantura: rudnicima Zlatne Obale (sadašnja Gana), Sijera Leone, Sjeverne Rodezije (sada Zambija), Belgijskog Konga

(DR Kongo), Sovjetskog Saveza već dvadesetih… U kolonijama, u novim i tek slobodnim zemljama, u prašumi i planini i pustinji. Svuda je nudio i prodavao san: o sreći i bogatstvu koje čeka ispod zemlje. I ovako ga je svijet prepoznao – kao „Kralja bakra“. U rudnicima je i zaradio silikozu, tu strašnu boljku koja je rudarima pluća nagrizala. Odatle i dugi odmori u Egiptu 1914, na Mediteranu, Bliskom istoku… Baš tamo je, početkom Prvog svjetskog rata, prvi put vidio i kupio drevne papiruse. I tu kreće pasija mnogo jača od kolekcionarske.

* * *

Čester Biti tada je odlučio da sve što mnogo vrijedi otkupljuje od sumnjivaca koji su ko zna kako i kojim kanalima do toga došli. Plaćao je i više od cijene; samo zbog toga već 1917. godine mjesecima bio u Japanu i Kini. Pa na Sumatri, pa u Tajlandu, pa na Tibetu…! Bez problema plaćao je veli-

ki oglas u londonskom „Tajmsu“, u svakom broju: tu sam da platim, zovite, recite cijenu. Daleko od toga da je ovaj industrijalac bio nesavjesni kapitalista i interesdžija. U Drugom svjetskom ratu, rođeni Amerikanac, tada već britanski državljanin, davao je ispod svake cijene sirove materijale za savezničke brodove i avione. Mlada kraljica Elizabeta Druga odlikovala ga je viteškom titulom 1954. godine. Ali, već je tada njegov razlaz sa Britanijom bio suštinski pečatiran. Knap 1950. Čester Biti, sa 75 godina, odlučio je da se preseli u Dablin. Sa cijelom kolekcijom i bogatstvom. Izmatufio starac, govorili su jedni. Ogorčeni bogatun, pričali su drugi. Razlog? Pa, prvo razočaranost što je Čerčilova politika izgubila neke bitne izbore nakon rata. Šok zbog pobjede laburista. A oni su njegovoj

industriji nametnuli žestoke poreze. Još jedan razlog: njegovi đed i baba rođeni su u Irskoj. I onaj najbitniji: želja, sa 75 godina, da doživi novu, posljednju avanturu.

Biblioteku, u tada siromašnom, skromnom Dablinu, pred očima i pred nevjericom toliko potcjenjivanih, siromašnih Iraca - otvorio je 1953. godine. I 1957. postao prvi počasni državljanin Republike Irske! Tu je i dočekao duboku starost; preminuo je u 93. godini… Amerikanac, Njujorčanin, kralj bakra, avanturista, ratni heroj iz sjenke. Konačno i svojim izborom - Irac.

* * *

Skoro cijela kolekcija (neke eksponate poklonio je Britanskom muzeju u Londonu) zavještana je gradu Dablinu. I sada se nalazi u žili kucavici irske države.

Dablin kasl, najtvrđi bedem i najviša tačka irske prijestonice. Nad njim nebo okeanskog plavetnila, ispod savršen gospodski vrt i biblioteka. Pergament i papirus. Dokazi vjere i ljubavi, vrijedni trajanja od hiljada godina. I „Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina. Jedna od najljepših irskih i crnogorskih konekcija. Pa će i evropske godine pred nama, izvjesno, više primaći Dablin i Podgoricu, Irce i Crnogorce… Pa se, možda, nađete i na tim ulicama. Ne možete promašiti: na horizontu čeka Dablin kasl. Pa tu, možda, pronađete i nešto sasvim svoje. 

Dablin kasl, ponos irske prijestonice

,,Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina

Ulaz u biblioteku ,,Čester Biti“

Američki trgovac i kolekcionar Alfred Čester Biti

Piše: Stojan STAMENIĆ

FESTIVALI: Rumunski maestro pretvara najslavnijeg svjetskog vampira u predmet sprdnje u filmu „Dracula“

Ja sam Drakula, a svi vi možete da mi popušite k***c. Ovom rečenicom, koju kasnije 1520 puta ponavljaju različite verzije najpoznatijeg rumunskog i svetskog vampira, Radu Žude započinje film „Dracula“, verovatno najzvučniju svetsku premijeru na festivalu u Lokarnu. Te verzije, međutim, nisu glumci, nego likovi koje je generisala veštačka inteligencija.

Ciljana glupost

Drakula kao filmski lik ne mora se posebno predstavljati, posebno ne ove godine, tokom koje se Žude smestio između Roberta Egersa i njegove književne kritike / disertacije maskirane u film („Nosferatu“) i Lika Besona i njegovog predstojećeg, verovatno preskupog treša „Dracula: A Love Tale“. Štos je, međutim, u tome što Vlad Cepeš, poznatiji kao grof Drakula, ne liči na nekoga ko bi mogao da bude predmet interesovanja internacionalno najuspešnijeg rumunskog režisera. Naprotiv, kruži priča da mu je projekat „Dracula“ bio nametnut, te da je Žude činio sve što je bilo u njegovoj mogućnosti ne bi li ga sabotirao. Čak je i autor sam izjavio, upravo na premijeri u Lokarnu, da je sebi postavio zadatak da napravi glup, neozbiljan, totalno treš film.

Uostalom, ako ste pratili Žudeov rad u poslednje vreme, a i inače, mora vam biti jasno da je u pitanju autor koji se nikada nije držao konvencija i koji uvek sam sebi postavlja pravila igre. Nije on tip koji će, kao njegove kolege i ispisnici, servisirati festivale servirajući im mizerabilizam, niti će ići niz dlaku nacionalnoj mitomaniji, niti će se držati pravila dobrog ukusa. Žude ima svoju poetiku i politiku, a kome se ne sviđa može da mu… ma znate već. Uglavnom, nije da niste upozoreni odmah na početku. To upozorenje, međutim, ne znači da ćete moći da se pripremite za ono što ćete dobiti pod maskom Drakule. U pitanju je zapravo „Frankenštajn od filma“ sačinjen od možda dve glavne priče i gomile digresija koje, sa Drakulom i adaptacijama koje se njega tiču, možda imaju veze, a možda i ne. Usput će Žude gledati da koliko god može potkači domaću i svetsku politiku, nacionalnu istoriju i klasike nacionalne književnosti, kapitalizam kao takav i njegovu primenu u Rumuniji i, zapravo, sve što mu padne na pamet. Prvi, glavni okvir je priča o režiseru (Adonis Tanca) koji je ostao bez inspiracije, pa u pomoć mora da priziva AI program „Žudeks2000 verzija 0.0“ koji ga onda hrani idejama i pomaže mu da svoju ekranizaciju „Drakule“ učini primamljivom za globalno tržište. Potrebni su mu, da-

Žude bez filtera

kle, seks, melodrama, spektakl, emocije, komercijalna isplativost i šta sve ne. Ali jedno je kada na tome rade ljudi, a drugo kada to čini veštačka inteligencija. Rezultati potonje su, hm, urnebesni. Drugi okvir je njegov film koji zapravo počinje kao kabaretska predstava za domaće i strane posetioce, sa sve pevanjem (Tanca je ovde voditelj), simuliranim seksom Drakule (Gabriel Spahiu) i Vampire koja igra Minu (Oana Maria Zaharia), te njihovom aukcijskom prostitucijom u pauzi i simuliranim lovom u koji, na njih dvoje, kreću posetioci ulicama Drakulinog rodnog grada Sigišoare. Jednom kada dvoje propalih glumaca shvate da su zapravo eksploatisani, pokušavaju da pobegnu. No, tada lov na njih postaje stvaran i – predmet aukcije. Mala digresija: u ovoj priči zanimljivo je videti i kolegu iz poslednjih redova bioskopskih dvorana koji se ovom prilikom oprobao i ispred kamere. U pitanju je britanski filmski kritičar Nil Jang kao jedan od turista i posetilaca kabarea uvek spreman da baci neku filmsku ili literarnu referencu, od Serđa Leonea, preko Vernera Hercoga, do Agate Kristi g omila digresija Između ta dva narativna okvira su, dakle, digresije i umeci, i to tona, tako da „Dracula“ traje približno tri sata. Kroz njih ćemo videti adaptaciju socrealističke romanse; adaptaciju rumunske vampirske novele iz tridesetih kroz koju se čuju

Režiser izjavljuje i radi ono što mu padne na pamet, bez mogućnosti da ga bilo ko zaustavi ili makar moderira. Ni sa Drakulom se ne drži konvencija, i ovdje sam sebi postavlja pravila igre

odjeci fašizma; Drakulu kao nacionalnog heroja u spektaklu iz socijalističkih vremena; Drakulu danas u poseti rodnoj kući pretvorenoj u muzej; parafrazu klasične pripovetke u kojoj su seljaku-psovaču rodili falusi umesto kukuruza; priču o klinici stvarne gerontološkinje Ane

Aslan koja je sada pretvorena u poprište prevarantske sheme koja bogatašima nudi besmrtnost…

Tu su i: AI orgija na temu Kopolinog filma „Bram Stoker‘s Dracula“ (1992); Murnauov „Nosferatu“ (1922) prerađen u reklame za pornografiju i fašističke skupove;

Drakula kao kapitalista koji sisa krv modernim radnicima i na njih, ako se pobune, pošalje zombije; Tik-tok verzija Drakule kao populističkog političara; lažni nemi film - i verovatno još ponešto. Usput, čujemo i citate i parafraze od Marksa do Vitgenštajna; saznajem za verovatno najbezobrazniju koruptivnu shemu u Rumuniji gde je država namenski opljačkala građane nudeći im obveznice za nikada dovršeni „Drakula Park“ koji je zamišljen kao „Diznilend Istočne Evrope“, a sve uz obilje psovki.

n ade i strahovi

Glumci i glumice, među kojima su Ilinka Manolaće (zvezda Žudeovog filma „Don‘t E xpect Too Much from the End of the World“, 2023), Alina Šerban, Šerban Pavlu , Ester Tompa , Ana Dumitrasku i drugi, uglavnom igraju više uloga u različitim pričama i digresijama. Sve to izgleda ružno i „trešerski“; direktor fotografije Marius Panduru snimao je „ajfonom“, i to bez posebnih objektiva, a CGI efekti su jeftiniji od najjeftinijih i stalno „pucaju“, dok je „upliv“ veštačke inteligencije vidljiv na svim poljima, i to ne na dobar način. Zapravo, Žude i montažer Katalin Kristutiju to čak i namerno potenciraju. Rezultat je, dakle, „Žude bez filtera“, onaj koji izjavljuje i radi ono što mu padne na pamet, bez ičije mogućnosti da ga zaustavi ili makar moderira. Opet, ako želite da traži-

te nekakve potporne tačke, naći ćete ih – tu su svakako američki treš-filmadžija Ed Vud (Žude ga je u intervjuima citirao kao inspiraciju), te apsurdno-humorni skečevi grupe Monti Pajton sa dodatkom „slepstika“ iz humorističkih emisija Benija Hila. Razlika je, međutim, u tome što navedeni nisu radili sve od toga u isto vreme i što su, zapravo, marili za granice gledalačke percepcije. Niko od njih nije se usuđivao da publiku „zatrpava“ onako kako to čini Žude. Nego, za razliku od „Don‘t Expect Too Much from the End of the World“, prethodnog „Žudea bez filtera“, kojeg je bilo teško uhvatiti i za glavu i za rep, ovde ipak postoje neki aspekti koji služe kao kičma filma i provlače se kroz sva tri sata trajanja. Na narativnom planu, tu su svakako okviri kojima se vraćamo, a na izvedbenom – veštačka inteligencija, tj. nade lenjih i strahovi opreznih u vezi s tim šta bi dotična mogla da nam napravi od filmova, umetnosti, kulture i života. Ništa od toga, međutim, nije Drakula koji Žudea definitivno zanima isključivo kao predmet sprdnje. I taj nedostatak fokusa jeste jedan od problema „Žudea bez filtera“ i filmova koje rumunski režiser na taj način radi. Drugi je, pak, upravo nedostatak tog „filtera“. Jer, da je „Dracula“ upola kraći, a njegove digresije pročišćenije ili veštije poturene, bio bi to mnogo, mnogo bolji film.

Iz Lokarna: marko stojiljković

Urnebesni plakat filma koji je Žude koncipirao kao treš

Jedna od najluđih verzija Vlada Cepeša

Odbojkaši Crne Gore večeras u Kolašinu (19 časova) dočekuju Norvešku, na kraju neuspješnih kvali kacija za Evropsko prvenstvo

Prilika da se makar oproste pobjedom

PODGORICA – Večerašnjom utakmicom u Kolašinu protiv Norveške (19 časova), muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore zaključiće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Počev od dvije prošlogodišnje utakmice, u gostima sa Norveškom (0:3) i kod kuće sa Češkom (1:3), pa do ovogodišnjeg duela u gostima sa prvoplasiranom Češkom (0:3), podmlađeni sastav „crvenih“ nije uspio da dođe do nijedne pobjede, pa nije ni bio blizu mogućnosti da se četvrti put uzastopno plasira na veliko takmičenje. S obzirom na to da Crna Gora nikada ranije nije odigrala kvalifikacije bez ostvarene pobjede, meč sa Norveškom je prilika da se ta tradicija ne prekine, iako je jasno da će ovo biti najneuspješnije kvalifikacije muške selekcije u nezavisnoj državi… - Iako smo izgubili sve šanse da se kvalifikujemo na Evropsko prvenstvo, utakmica sa Norveškom je jako bitna za našu generaciju, za mentalitet ekipe, za neki dugoročniji cilj. U nedjelju će biti zahtjevna utakmica, selekcija Norveške je kvalitetna, to je pokazala i prošle godine, njima je potrebna pobjeda za plasman na

šampionat. Ali, to neće uticati na naš pristup i cilj, a to je, svakako, pobjeda. Iskoristio bih priliku da još jednom pozovem publiku, da nas podrži u što većem broju i pomogne

nam da ove kvalifikacije završimo pobjedom - kazao je Matija Ćinćur, srednji bloker naše reprezentacije, povratnik u redove Budve. Šansu da bude makar jedna od

pet najboljih drugoplasiranih selekcija koje idu na EP Crna Gora je propustila u prvom duelu sa večerašnjim rivalom, koji je odigran u Arendalu. Prvi set tog duela umnogome je

Crnogorska odbojkašica Kristina Božović govorila za klupski sajt novog kluba, nske Vampule

Osam igrača iz sadašnjeg sastava je bilo u rosteru i u prošlogodišnjem meču protiv Norveške u gostima – tehničar Marko Joksimović, primači Nemanja Peruničić i Vasilije Milenković, srednji blokeri Matija Ćinćur i Nikola Đurović, korektori Đorđe Jovović i Milutin Pavićević, te libero Andrija Joksimović

Za meč sa Norveškom u tim Ivice Jevtića se vraća tehničar Rastko Milenković, koji zbog stomačnog virusa nije igrao u Češkoj.

- Za nas meč nema rezultatski značaj, ali daćemo sve od sebe da pred domaćom publikom savladamo ekipu Norveške. Nadam se da ćemo zaokružiti ovaj ciklus pobjedom. Ekipa je zdrava u ovom trenutku, u prethodnom meču nijesmo mogli da računamo na našeg tehničara Milenkovića. Očekujem dobru utakmicu u nedjelju i borbu do posljednjeg poena – kazao je Milutin Pavićević, korektor „crvenih“. Meč u Kolašinu sude Bernard Valentar iz Slovenije i Dejan Rogić iz Srbije. Ulaz u dvoranu SC „Kolašin“ je slobodan, a prenos meča je

uticao na epilog meča, možda i nastavak kvalifikacija, a zbog greške stručnog štaba naše selekcije prilikom prijave startne postave (neke pozicije su bile istumbane), što se nije moglo ispraviti tokom seta. Pod utiskom tako odigranog prvog seta, koji je izgubila 25:19, Crna Gora se nije oporavila u nastavku meča koji je, neočekivano, izgubila. Norveška pred večerašnji duel ima tri boda i još može da bude jedna od pet najboljih drugoplasiranih selekcija koje idu na EP. Za to još treba pobjeda u Kolašinu, po mogućnosti sa sva tri boda (Skandinavci treba da slave 3:0 ili 3:1).

na RTCG2

Očekujem da ću se kroz ovo iskustvo razviti i kao igračica i kao osoba

PODGORICA – Kristina

Božović jedna je od nekoliko crnogorskih odbojkašica koje će u narednoj sezoni prvi put da zaigraju u inostranstvu – doskorašnja korektorka Budućnost voleja će nositi dres finske Vampule, koja je prošle sezone bila sedma u ligaškom dijelu Superlige, a u četvrtfinalu plej-ofa je eliminisana od vicešampiona Kangasale… – Čula sam mnogo dobrih stvari o klubu – atmosferi, trenerskom timu i načinu na koji razvijaju igrače. Nakon što sam saznala više o timu i gradu, osjetila sam da bi za mene bilo odlično da u toj sredini napredujem kao igrač i osoba – kazala je Kristina Božović za klupski sajt Vampule.

Bila sam svestrana igračica, igrala sam i na poziciji srednjeg blokera i na prijemu servisa, ali vremenom sam shvatila da mi igranje na mjestu korektora najviše odgovara. Uživam u odgovornosti i energiji koja dolazi sa tom ulogom. Moje najbolje osobine kao korektora su napad, servis, brze reakcije i komunikacija na terenu. Uvijek dajem 100 odsto na terenu i donosim mnogo energije timu

– Veoma sam uzbuđena zbog dolaska u Finsku. Ovo je veliki korak za mene i zaista se radujem što ću iskusiti novu kulturu, upoznati nove ljude i izazvati sebe u drugačijem okruženju. Očekujem da ću se kroz ovo iskustvo razviti i kao igračica i kao osoba, naučiti novi način rada i moći da doprinesem timu na najbolji mogući način. Spremna sam za izazove i vjerujem da će mi ova prilika otvoriti vrata za dalji razvoj i ostvarivanje još većih sportskih ciljeva – doda-

la je 20-godišnja odbojkašica. Crnogorska reprezentativka je prve odbojkaške korake napravila u Akademiji kod Milana Markovića, a nakon dvije godine se preselila u Luku Bar, u kojoj je provela dvije sezone, prije nego je prošlog ljeta stigla u Budućnost. Sa podgoričkim timom je u protekloj sezoni stigla do finala plej-ofa (koje su „plave“ izgubile od neprikosnovenog Herceg Novog), a nakon što su u polufinalu eliminisale favorizovanu Luku Bar. U seniorskoj reprezen-

taciji Crne Gore debitovala u ovogodišnjoj Zlatnoj ligi, a nije bila u sastavu koji je odigrao dva meča u kvalifikacijama za EP i izborio vizu za šampionat Evrope. – Odbojku igram oko osam godina. Počela sam sa 13 godina i brzo sam se zaljubila u taj sport. Tenis sam igrala od pete godine, ali sam otkrila da više uživam u odbojci i od tada je ona veliki dio mog života. Kristina posljednjih nekoliko godina igra na poziciji korektora, iako je prije toga po-

krivala i druge pozicije, istina kratko. – Bila sam svestrana igračica, igrala sam i na poziciji srednjeg blokera i na prijemu servisa, ali vremenom sam shvatila da mi igranje na mjestu korektora najviše odgovara. Uživam u odgovornosti i energiji koja dolazi sa tom ulogom. Moje najbolje osobine kao korektora su napad, servis, brze reakcije i komunikacija na terenu. Uvijek dajem 100 odsto na terenu i donosim mnogo energije timu. Želim da brže poboljšam svoje „čitanje“ igre i pozicioniranje na terenu kako bih mogla još bolje da predvidim situacije u igri – zaključile je Kristina Božović.

Daće sve od sebe da pred domaćom publikom ostvare pobjedu

Evropsko prvenstvo B divizije za košarkaše

Kadeti pobijedili Ukrajinu i zauzeli peto mjesto

PODGORICA – Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je Ukrajinu 82:67 (12:14, 19:13, 25:14, 26:26) i zauzela peto mjesto na Evropskom prvenstvu B divizije u Skoplju.

To je bila peta pobjeda izabranika Marka Prorokovića na ovom šampionatu, uz dva poraza. „Crveni“ su u grupnoj fazi pobijedili Portugal, Veli-

ku Britaniju i Austriju, a onda i Hrvatsku i Ukrajinu u borbi za plasman od petog do osmog mjesta. Poraženi su u grupi od Švedske, te u četvrtfinalu od Poljske, kada je Crna Gora izgubila šanse da se bori za ulazak u A diviziju. Iako je Crna Gora otvorila meč serijom 0:8, Ukrajina je dobila prvu četvrtinu (14:12). Međutim, od koša Andreja Fantića za 16:14, naši kadeti više nije-

Kup Crne Gore za vaterpoliste 2014. godište i mlađe

su ispuštali vođstvo, a odluka je pala u trećoj dionici, nakon koje je Crna Gora stekla nedostižnih 15 poena prednosti (56:41), što je bila i konačna razlika na meču. Fantić je bio najefikasniji sa 31 poenom, uz po pet skokova i asistencija, Luka Malović je dodao 14 poena i devet skokova. Dmitrij Dacenko je bio najbolji u selekciji Ukrajine sa 26 poena i šest skokova. S. J.

Košarkaši Crne Gore danas (16.30 h) u Baru protiv četvrtu kontrolnu utakmicu za Eurobasket

Radović: Atipičan protivnik, utakmica u dobrom trenutku

PODGORICA – Četvrtu od pet utakmica u pripremnom periodu za Eurobasket, a jedinu na domaćem terenu, košarkaši Crne Gore odigraće danas u barskoj „Topolici“ protiv selekcije Izraela (16.30 časova).

- Izrael je atipičan protivnik sličan onome što nas čeka u mečevima u kojima ćemo tražiti prolaz u eliminacionu fazu Eurobasketa, protiv domaćina Finske, Švedske i Velike Britanije. Zbog toga nam ova utakmica dolazi u dobrom momentu, sa drugačijim protivnikom u odnosu na prethodna tri – kazao je Boško

MOTO GP: Ništa novo u Austriji

PODGORICA - Mark Markez nakon jučerašnje pobjede u sprintu na VN Austrije, a pred današnju (14 h) glavnu trku, ima 123 boda više od brata Aleksa, koji je završio na poziciji dva. Na postolje se popeo Pedro Akosta Aleks je za vozačem Dukatija zaostao preko sekund, Pedro

skoro dvije sekunde, a četvrti je bio Marko Beceki (sa pol pozicije danas kreće u glavnu trku), kojeg su pratili Bred Binder, Fermin Aldeger, Enea Bastijanini, Fabi Di Đanantonio, Đoan Zarko, Horhe Martin, Fabio Kvartararo i Luka Marini Tragičar je bio dvostruki šampion Frančesko Banja-

Radović, selektor Crne Gore. Naša reprezentacija je u dosadašnjem dijelu priprema poražena od Francuske u Mujerom le Kaptifu (81:75) i Grčke u Solunu (69:61), dok je savladala Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu (102:90). Generalna proba je zakazana za 22. avgust protiv Turske u Istanbulu, nakon čega slijedi put za Tampere. - Možemo da budemo zadovoljni prikazanim u prethodna tri meča, zaključno sa posljednjom utakmicom protiv Grčke. Imamo sve više dobrih minuta na utakmicama, a još ima nekih stvari koje malo teže ispravljamo, ali mislim da ćemo kroz dvije preostale kontrolne utakmice i treninge koje ima-

mo do početka Evropskog prvenstva gledati da ispravimo te neke nedostatke - zaključio je Radović. Krilo crnogorske selekcije Andrija Slavković poručuje da je Izrael u ovom trenutku kvalitetnija ekipa, ali da će saigrači i on izaći na teren sa velikom željom da dobiju utakmicu. - Spremamo se dobro, imamo kvalitetne pripreme, imali smo nekoliko kvalitetnih utakmica i vjerujem da će to rezultirati da sve bude sasvim OK na Eurobasketu. Izrael je respektabilna reprezentacija, možda na papiru i bolja od nas jer smo desetkovani. Ipak, izaći ćemo sa velikom željom i energijom da dobijemo utakmicu - ista-

ja, koji je katastrofalno startovao i sa treće se spustio na 14. poziciju. Na šest krugova do kraja vozač Dukatija je

PODGORICA - Mladost je na domaćem bazenu nadmoćno osvojila Kup Crne Gore za vaterpoliste 2014. godište i mlađe.

Pehar je ostao u Bijeloj, a domaćin je ostvario pet pobjeda. Bili su bolji od Aquatic Verdea11:3 (5:0, 3:1, 1:1, 2:1), Budućnosti One 9:4 (2:1, 0:0, 4:3, 3:3), Jadran MTEL-a 8:5 (2:1, 2:1, 3:1, 1:2), Primorca 9:2 (1:0, 2:0, 4:0, 2:2) i

Budve BR 16:5 (5:1, 4:0, 5:2, 2:2). Po tri pobjede i dva poraza upisali su Jadran MTEL i Budućnost One, a njihov međusobni duel završen je trijumfom Novljana 9:8 (2:0, 2:4, 1:2, 4:2).

Dvije pobjede zabilježio je Primorac, a po jednu Aquatic Verde i Budva BR. Mladost je osvojila drugi trofej Kupa Crne Gore ovog ljeta - slavila je i u generaciji igrača rođenih 2012. i mlađih. A. M.

Teniski turnir u Podgorici do 12 godina

PODGORICA - U Podgorici je održan turnir do 12 godina iz kalendara Evropske teniske asocijacije, u organizaciji Teniskog saveza Crne Gore i kluba Eminent.

U muškom singlu, Matija Stanković je došao do polufinala, u kom je izgubio 6:2, 6:3 od Đure Kotura

iz Srbije koji je u finalu bio bolji od Ufuka Ozdemira iz Turske. U ženskoj konkurenciji singla, zlato je osvojila Ruskinja Alisa Fadeeva nakon što je u finalu savladala sunarodnicu Arinu Germanovu (6:3 6:0). U finalu muškog dubla, Matija Stanković je u tandemu sa Makedoncem Maksimom

Dojčinovim savladao Maltežana Matijasa Biloku i Kazahstanca Arnura Maratova (6:4, 6:4).

U ženskom dublu, najbolje su bile Kazahstanka Milana Borisova i Ruskinja Sofija Sekisova

U finalu su slavile protiv Turkinje Dilaru Dogan i Maltežanke Keli Nikašin-Spiteri (6:1, 6:0). R. A.

odustao. Sličnu sudbinu doživio je Fermin Aldeger. Zato su braća Markes bez problema završila trku.

Atipičan utakmica trenutku

Milena Vujović u elitnom društvu

PODGORICA - Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks godinama predstavlja fabriku talenata i osnovnu bazu za sve reprezentativne selekcije Crne Gore.

Crna Gora protiv Izraela neće ponovo biti kompletna, meč će, kao protiv Grčke, preskočiti Vladimir Mihailović, zbog lakše povrede stopala.

kao je Slavković.

Crna Gora će na Eurobasketu grupnu fazu da igra u Tampe-

Vodeći u generalnom plasmanu na kraju je ostvario veliku prednost... A. M.

- Što se tiče igračkog kadra većina momaka je zdrava. Imamo mali problem sa Vladimirom Mihailovićem vezano za stopalo. Presko-

reu, u grupi B, sa domaćinom Finskom, Njemačkom, Litvanijom, Velikom Britanijom i

čiće utakmicu protiv Izraela, nama je značajno da ga sačuvamo da bude spreman za Tursku, ako ne, onda da bude fit da nam pomogne na Evropskom prvenstvu –kazao je Boško Radović

Švedskom. Plasman u osminu finala izboriće četiri prvoplasirane ekipe. S. JONČIĆ

Da se iz dana u dan u ovom klubu stvaraju novi talenti dokaz je i mlada Podgoričanka Milena Vujović. Košarkašica, rođena 2008. godine, od 12. do 15. avgusta boravila je u Mančesteru na 22. kampu „Basketball without borders“, koji zajedno organizuju NBA i FIBA. Ovaj elitni kamp namijenjen je vrhunskim mladim igračicama iz cijelog svijeta, a među 30 najvećih talenata našla se supertalentovana juniorska reprezentativka Crne Gore, koja je imala priliku da se prethodnih dana usavršava sa najboljim NBA i FIBA trenerima.

Nakon što je bilo mladih igrača iz Crne Gore na ovom kampu, Janja Dragišić je prošle godine bila prva košarkašica iz naše zemlje koja je bila na ovom kampu, da bi sada učešće Milene Vujović predstavljalo dokaz da se u Budućnost Bemaksu stvaraju novi talenti. Jasno je da je Vujović biser Ženskog košarkaškog kluba

Podgorički košarkaški klub naredne dvije godine u novoj opremi

Budućnost Voli dobila novog tehničkog sponzora

PODGORICA – Košarkaški klub Budućnost Voli ozvaničio je početak saradnje sa brendom „Under Armour“, koji će biti tehnički sponzor Podgoričana za naredne dvije godine.

„Tokom naredne dvije sezone, ‘plavo-bijeli’ će nositi opremu proizvođača koji je decenijama prisutan na svjetskom tržištu i oblači mnoge sportske zvijezde među kojima je najpoznatiji Stef Kari. Buduć-

nost Voli će biti jedina ekipa u Evropi čiji će tehnički sponzor biti ‘Under Armour’ i predstavlja nam veliku čast što se renomirani brend odlučio baš za ‘plavo-bijele’“, navodi se u saopštenju Budućnost Volija.

Budućnost Bemaks - igra za juniorski i seniorski tim Podgorice, a nosi dres kadetske i u17

ekipe Budućnosti. Ovog ljeta bila je dio juniorske reprezentacije Crne Gore. R. P.

Kako je saopšteno, dresovi „plavo-bijelih“ biće predstavljeni na „Plavoj noći“, tradicionalnoj manifestaciji koja se održava pred početak sezone. „Klupska ‘Under Armour’ oprema i dresovi moći će da

se kupe u Fan Shopu Budućnost Voli pred početak sezone“, saopštili su iz podgoričkog kluba.

Budućnost će pripreme za novu sezonu da počne u poneđeljak. S. J.

Sedmica Otranta na premijeri

PODGORICA - Izvučena je prva sedmica na startu fudbalskog takmičenja u Drugoj ligi Crne Gore –Otrant je deklasirao Internacional čak sa 7:0.

Ulcinjani su postigli tri gola u uvodnih 45 minuta, dok su u nastavku još četiri puta pogodili mrežu protivnika. Sedam egzekucija – sedam strijelaca. Seriju je nagovijestio Muharemović u šestom minutu, a zatim su bili precizni Seratlić u 19. i Nobiraki u 30.

Rezultati

Vujačić je u 50. minutu podigao na četiri razlike, a potom su mrežu proparali dva Rudovića – Valentin u 56, pa Anđelo u 69. Tačku na goleadu stavio je Lambulić u 84. minutu. Igalo je bilo bolje od Koma, a trenutak odluke dogodio se u 30. minutu, kada je Vujo-

vić postigao jedini pogodak na stadionu Solila – 1:0. Remi je viđen u duelu Grblja i Rudara – 1:1. Sastav iz Radanovića poveo je u 25. preko Jovanovića, ali je u 82. ostao sa igračem manje nakon isključenja Petrovića (dva žuta kartona).

Brojčano slabiji domaćin nije dugo izdržao. Šezdeset sekundi kasnije dosuđen je penal za Pljevljake.

Odgovornost je preuzeo Pantić i svojoj ekipi donio bod na premijeri drugoligaškog karavana.

Lovćen je u trećem minutu sudijske nadoknade srušio Podgoricu – gol odluke na DG areni dao je Zečević sa bijele tačke.

Utakmica u Lješkopolju trajala je do 105. minuta jer je vozilom Hitne pomoći sa terena odvezen povrijeđeni fudbaler Podgorice koji se sudario sa zidom.

Iskra je pred svojim navijačima izgubila od Berana – 2:0. Gosti su riješili meč u uvodnih 15 minuta, kada su precizni bili Bošković i Magdelinić D. K.

Druga crnogorska fudbalska liga (1. kolo)

Maša Tomašević potpisala za Inter

PODGORICA - Maša Tomašević zvanično je od juče nova članica italijanskog velikana Intera.

Mlada, 18-godišnja fudbalerka, potpisala je trogodišnji ugovor, a od sredine jula je u treningu sa saigračicama iz italijanske ekipe.

Podgoričanka je iz Budućnosti, nakon što je osvojila titulu, stigla u renomirani klub i sada je čeka velika scena. Naša igračica odigrala je već tri kontrolna meča za novi klub, a mogla bi uskoro da debituje protiv Juventusa, u finalu turnira ,,The Women’s Cup“ u Milanu. Inter je na zvaničnoj stranici predstavio crnogorsku blistavog talenta koji ju je doveo do toga da postane vodeći strijelac lige dvije sezone zaredom. - Maša se razvijala u ŽFK Budućnost, sa kojim je osvojila titulu crnogorskog prvaka u sezoni 2024/25. Debitovala je za Crnu Goru sa 15 godina i postala je jedna od najperspektivnijih mladih igračica na Balkanskom poluostrvu – piše na zvaničnoj stranici kluba. Da je u pitanju svjetska klasa, potvrdila je Maša igrajući za sve mlađe i seniorsku reprezentaciju. R. A.

PREMIJER LIGA (1. KOLO): Sanderlend pokazao moć

Siti plesao u ritmu

Halanda, Rišarlison glavna faca Totenhema

PODGORICA - Siti je sinoć plesao na premijeri Premijer lige na gostovanju Vulverhemptonu. Moćni tim španskog trenera Pepa Gvardiole za 80 minuta pogodio je četiri puta mrežu, dva Erling Haland

Tidžani Rejnders i Rajan Šerki pokazali su se kao dobra pojačanja za ovaj klub. Prvi gol za Siti dao je Norvežanin u 34. minutu, a tri minuta kasnije Rejnders, pojačanje iz Milana, na debiju uvećao je prednost na 2:0. Holanđanin je Norvežaninu asistirao za 3:0, a konačan rezultat postavio je Šerki, pojačanje iz Liona. Totenhem se brzo oporavio

od poraza od PSŽ-a za trofej Superkupa Evrope. I tada je pokazao da je u dobroj formi, uprkos neuspjehu a sa novim menadžerom Tomasom Frankom, ova ekipa je bila ubjedljiva na startu Premijer lige. Protiv povratnika u elitu Barnlija domaćin je od 10. minuta stekao prednost. Mohamed Kudus je asistirao, odnosno odlično je uputio centaršut, a u kaznenom prostoru najbolje se snašao Rišarlison. Iako je domaćin bio mnogo bolji na terenu gost se branio do 60. minuta, kada je ponovo asistirao Kudus, a Rišarlison povećao prednost na 2:0. I to na koji način, Brazilac je volejom pogodio mrežu, uz

Pobjeda tegobe

veliko slavlje i ovacije navijača. Konačan rezultat (3:0) postavio je Brenan Džonson u 66. minutu.

Novajlija u eliti nije se proslavio na startu šampionata, ali je zato Sanderlend bio savršen. Ogromna ulaganja dala su rezultat i to upravo protiv favorita Vest Hema. Domaćin je slavio 3:0, a prvi gol u 61. minutu postigao je Majenda. Dvanaest minuta kasnije Balard je matirao Hermansena Konačnih 3:0 u 92. minutu postavio je Isidor Fulam je bio blizu poraza na jugu Engleske, ali se izvukao, a Brajton može da žali jer je primio gol za 1:1. Domaći tim je pogodio u 55. minutu, stri-

PODGORICA - Milutin

Osmajić na sjajan način je otvorio sezonu. Nakon što je na startu Čempionšipa pogodio za remi (1:1) protiv KPR-a, Prestonu je donio pobjedu protiv Lestera. Nikšićanin je mrežu bivšeg

šampiona Premijer lige zatresao u 85. minutu za konačnih 2:1. Domaćin je prvi poveo preko Devajna, a izjednačio je Monga Naš fudbaler je u top formi, a u narednom kolu Preston će na megdan Ipsviču. A. M.

jelac je bio Orajlija iz penala, a Rodrigo Muniz je izjednačio nakon što je njegov tim bukvalno počeo da napada u po-

sljednjih pet minuta utakmice. Fudbaleri Aston Vile i Njukasla razočarali su u meču bez golova. A.M.

Barselona sa tri gola pozdravila Majorku

PODGORICA - Tri gola, posljednji najljepši Lamina

Jamala, crveni kartoni, nesportske odluke, sve ovo viđeno je sinoć na Balearskim ostrvima.

Barselona je bez problema savladala Majorku i upisala prve bodove u Primeri. Katalonci su bukvalno završili posao do odmora, što ne čudi jer Hansi

Flik ima moćnu ekipu. Pamtiće se pobjeda aktuelnog šampiona, ali i velika greška kod drugog gola koju je napravio sudija Hose Luis Munuera Montero

Nakon što je Rafinja, na asistenciju Jamala, prevario domaćeg golmana, kod drugog pogotka izostao je fer-plej. Na isteku 20. minuta lopta je pogodila u glavu

jednog od igrača Majorke, koji je pao na teren, a sudija je sačekao nekoliko sekundi da svira prekid... U međuvremenu Feran Tores je postigao evrogol. Domaći fudbaleri bili su u nedoumici, u ništa manjoj arbitar, koji je priznao pogodak. Desetak minuta kasnije Manu Morlanes je dobio crveni karton, a pet minuta kasnije arbitar je poslao u svlačionicu i Vedatu Murićija jer je kopačkom zakačio po glavi Đoana Garsiju Domaćin sa dva igrača manje nije mogao ništa da promijeni na terenu, a gost je lako stigao do plijena. A. M.

Neđelja je novi dan za domaći fudbal – sve utakmice 3. kola Meridianbet 1. CFL igraju se večeras pod reflektorima.

Budućnost se nije proslavila na početku sezone, ali će utisak pokušati da popravi protiv Arsenala u tivatskom Parku (20 h). U istom terminu sastaće se Dečić i Mornar u Tuzima, u Lješkopolju će Mladost DG ugostiti Jedinstvo, a u Beranama će snage odmjeriti Jezero i Bokelj. Runda će biti zatvorena kraj Bistrice, gdje na sportski megdan izlaze Sutjeska i Petrovac (21 h).

POPRAVNI ZA PLAVE

Volšebno je Budućnost ispala iz Evrope, prošlog vikenda je izgubila najveći crnogorski derbi od Nikšićana, a na sve to u klubu vlada haos.

Jedna pobjeda mogla bi da ublaži tegobe i podigne moral ,,plavim“. Šansa za bolje sjutra nudi se u meču na Jadranu, a rival je trenutno bolje plasirani Arsenal.

- Sigurno da ne razmišljamo u drugom pravcu osim da upišemo tri boda. Međutim, isto tako, moram da kažem da je Arsenal trenutno ispred nas na tabeli, sa bodom više. Dobro su organizovan tim, igraju u formaciji ,,3-4-3“, imaju svoje

Odlična forma našeg fudbalera

Silni Siti na startu prvenstva

Pobjeda bi ublažila

tegobe Budućnosti

kvalitete, pogotovo u tranziciji na polukontru i kontru, gdje se ističu dva dobra bočna igrača, i VanjuVučićevića u špicu, koga jako cijenim i poštujem –rekao je trener Nenad Lalatović, koji ima svega jednu pobjedu u prethodnih šest utakmica na klupi aktuelnog šampiona. - Očekuje nas teška utakmica na neugodnom gostovanju, pogotovo nakon poraza od Sutjeske, gdje smo bukvalno sami sebi dali pogodak. Tokom neđelje smo radili u dobroj atmosferi. Tek je početak sezone, sve je dostižno, igraćemo četiri kruga i siguran sam da se do narednog ljeta neće znati ko će biti prvak Crne Gore. Mi ne odustajemo od titule, mi to sanjamo. Sanjam da sa mojom Budućnošću osvojim prvu titulu kao trener – istakao je ekscentrični strateg. Za uspjeh u Tivtu neophodno je da Budućnost bude sigurnija pozadi i učinkovitija prema naprijed.

- Neke greške moramo svesti na minimum kako bismo mogli da pobjeđujemo. Da se vratim kako smo primili prvi gol od Noe u kvalifikacijama za Ligu šampiona ovdje u Podgorici, gdje je pet naših igrača bilo oko jednog protivničkog, na kraju strijelca gola. Isto tako smo i u prvom meču primili kiks gol, pa protiv Milsamija iz našeg posjeda. Nas niko nije

nadigrao ove sezone osim Jezero u prvom poluvremenu jer su bili svježiji i odmorniji, a još je poznato da nam ne leže kao protivnik – kazao je Lalatović. Jedini trijumf u ulozi trenera Budućnosti ostvario je upravo protiv Plavljana, nakon ,,blic-kriga“ u finišu, kada je njegov tim za tili čas okrenuo rezultat (2:1).

- Biću iskren, slavili smo u Berana na sreću, ali isto tako protiv Sutjeske nijesmo zaslužili da izgubimo. To nam je Bog vratio za trijumf nad Jezerom. Sada protiv Arsenala moramo da se vratimo na pobjedničku stazu, a da bismo uspjeli, moramo biti koncentrisani svih 90 minuta i da damo sve od sebe. Ako budemo uspjeli da ispunimo defanzivne zadatke, krenuće i u napadu. Nadam se da ćemo se vratiti sa tri boda u Podgoricu – naglasio je Lalatović.

KADROVSKI PROBLEMI

,,Plavi“ imaju kadrovskih problema – neki momci su povrijeđeni, a status reprezentativnog lijevog beka Ognjena Gaševića i dalje je nejasan. Jeste otišao, nije pošao u bugarski CSKA 1948... - Pred meč u Tivtu brine me što ne mogu da računam na Ivana Bulatovića, Igora Ivanovića, a još ne znam što se dešava u vezi sa Gašom. Neko kaže da se vraća, neko da ostaje, ne-

ko da ide, neko da je tu, neko da nije tu. Ja ne znam gdje je onrekao je Lalatović.

Da je imao sve igrače na raspolaganju, popularni Lala vjeruje da bi ishod sudara sa Sutjeskom bio drugačiji (poraz 1:0).

- Mislim da bi to bio pravi derbi. Ekipi Sutjeske čestitam na zasluženoj pobjedi, evo ovako javno jer nijesam mogao da budem na konferenciji za štampu nakon utakmice i da im tada čestitam – dodao je Lalatović.

SNAGA SUTJESKE

Sutjeska je najviše pokazala u prethodna dva kola elitnog ranga crnogorskog fudbala. Jedini je tim, uz Dečić, sa maksimalnih šest golova, uz gol razliku 4:0.

Podno Trebjese dolazi Petrovac, koji je prošle sezone sva četiri puta uzeo mjeru Nikšićanima, ali je spletom okolnosti ,,plavo-bijelima“ ustupio mjesto u Evropi.

Mnogo je razloga za motivaciju izabranika Milije Savovića - Neće biti lako. Petrovac je ekipa koja zaslužuje vrh tabele. Posljednjih godina su pokazali stabilnost, prave dobru ekipu, drže ritam rezultata i slove za jednog od jačih rivala u ligi. Sa druge strane, dobro je što smo krenuli kako treba. Puni smo optimizma i nadahnuća. Postoji poseban momenat od prošle godine kada smo

RASPORED (2. KOLO)

TIVAT - Stadion FK Arsenal. Početak: 20 časova.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje).

Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Vladislav Radenović

(Herceg Novi), Mladen Knežević (Berane). Delegat: Stanko Novaković (Podgorica).

BERANE - Gradski stadion. Početak: 20 časova.

Sudija: Nikola Vođević (Nikšić).

Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Vladan Todorović (Bar),

PODGORICA - Stadion

gubili međusobne duele, ali sada su se uloge promijenile. Nijesu više ni sastavi isti. Očekujem da se obrne krug u našu korist – za Pobjedu je izjavio trener Savović. Sutjeska je tokom ljetnjeg prelaznog roka napravila dobar posao. Stigla su pojačanja koja su osjetno podigla kvalitet ekipe.

Profil igrača diktira formaciju i taktiku, a Savović ima takav roster da insistira na napadačkoj igri.

- Naš plan je da djelujemo ofanzivno, mada učinak zavisi i od protivnika. Mentalni sklop momaka je takav da nam otvara mogućnost za igru na gol više. Tako smo selektirali ekipu, ali ponavljam – postoji i druga strana koja može da odradi dobar posao i smanji naš učinak prema naprijed. Nadam se, ipak, da ćemo realizovati svoje zamisli i ostvariti novu pobjedu – naglasio je Savović.

DOBAR START DEČIĆA

Dobar start ima i Dečić, koji je spojio dvije pobjede – na premijeri protiv Mladosti DG (3:2), pa u Beranama nad Jedinstvom (1:0).

Ne planiraju Tuzani na tome da stanu...

- Svaka pobjeda podiže samopouzdanje, a mi ga trenutno imamo dovoljno. Ostvarili smo

Mitar Mićo Goliš Početak: 20 časova. Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Pomoćnici: Goran Šućur (Nikšić),

TUZI - Stadion Arena Besa. Početak: 20 časova. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Pomoćnici: Miloš Vlahović (Podgorica), Ivan Pejović, Davor

Luka Pejović (Podgorica). Delegat: Momčilo Malović (Nikšić). Božović (Nikšić). Delegat: Marko Bojović (Berane).

NIKŠIĆ - Stadion kraj Bistrice. Početak: 21 čas.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Jovan Došljak (Berane),

Miloš Savović (Podgorica). Delegat: Zoran Đuričanin (Berane).

MARKO ŠĆEPANOVIĆ:

Želimo važnu pobjedu

Mladost DG je na dva startna gostovanja osvojila bod. Prva utakmica kod kuće prilika je za momke Marka Šćepanovića da upišu premijernu pobjedu nakon povratka u Meridianbet 1. CFL.

Rival je jedina ekipa koja je na nuli – bjelopoljsko Jedinstvo. - Ne zavarava nas to što protivnik nema ni bod, ni dati gol. Kolega Babača dobro vodi tim koji želi da se nadigrava. Imaju iskustvo, mogu da budu opasni i to nas tjera na oprez i maksimalan pristup. Volio bih da ponovimo neke

stvari iz prethodnih utakmica, a tu mislim na dobre sekvence protiv Dečića i posebno Bokelja. Uz dozu sreće koja nas nije do sada pratila, vjerujem da možemo do važne pobjede – za Pobjedu je rekao trener Marko Šćepanović. Mladi stručnjak ne može da računa na sve igrače. - Napadač Faust nije spreman ni za ovu utakmicu, Almeida je rovit, dok Uskoković ulazi u ritam. Trebaće vremena za njih. Sitne povrede imaju Mrvaljević i Vuković ali se nadam da će biti u kombinaciji za tim. Ostaje žal što večerašnji meč ne dočekujemo sa boljim saldom, ali daćemo sve da se bodovno podignemo nakon duela sa Jedinstvom – poručio je Šćepanović.

pobjede u dvije teške utakmice, a takva će biti i predstojeća sa Mornarom. Protivnik ima kvalitet, doveo je dobre pojedince i svima može da napravi problem. Ipak, igramo pred svojim navijačima i uradićemo sve da nastavimo seriju uspješnih rezultata – za Pobjedu je rekao napadač Ilir Camaj. Što bi moglo da presudi?

- Nikada se ne zna u fudbalu. Mnogo je detalja koji mogu da odluče ishod. Jedan gol, prekid, potez, greška... Vjerujem da će ključne stvari biti na našoj strani. Trudićemo se da nametnemo svoj ritam, ostvarimo prevlast na sredini i budemo efikasniji od rivala – zaključio je ofanzivac Dečića. D. KAŽIĆ

Budućnost

Bokelj

Jedinstvo

Petrovac

POPRAVNI ZA „PLAVE“: Budućnost igra sa Arsenalom

FK BUDUĆNOST/RUSMIN RADIĆ

Igor Tomašević (Nikšić) i Davor Božović (Nikšić). Delegat: Saša Bezarević (Pljevlja)

POLA VIJEKA OD OBJAVLJIVANJA KNJIGE „GRADOVI I UTVRĐENJA U CRNOJ GORI“

Priredio:

Slobodan ČUKIĆ

RIJEČ PRIREĐIVAČA

Povod za bavljenje Pavlom Apolonovičem Rovinskim (1831-1916) nije godišnjica njegovog rođenja niti smrti. Nije to ni godišnjica od momenta kada se 1879. obreo u Crnoj Gori da bi u narednih 27 godina u njoj skoro neprekidno boravio. Nije nam ni neophodan neki posebni razlog da bi se bavili ovim ruskim naučnikom, ovđe od milja zvanim Pavle Rus, koji je uzduž i poprijeko prepješačio našu zemlju i zavirio u svaki njen kutak, oslušnuo njeno najdublje bilo, životni ritam i običajnost. Čemu posebni razlozi za djelo čovjeka koji je svojim naučnim radom hiljadu puta zadužio Crnu Goru, koji je Crnu Goru takoreći predočio sebi samoj i učinio je svjesnijom sopstvenog bića?

Koliko je samo dragocjenih životnih detalja od zaborava sačuvano u tekstovima Pavela Rovinskog. Poput onog iz „Za-

Boka je uvijek živjela od trgovine sa Crnogorcima

Opisi ruskog naučnika Pavla Apolonoviča Rovinskog omogućavaju nam da i danas stvorimo žive slike crnogorskih prilika i načina života s kraja 19. stoljeća. Putopisi su nastali 1887. godine

pisa iz ratnog života Crne Gore“ kada opisuje tri Crnogorke različitih dobi koje nakon odlaska muškaraca u borbu na život i smrt ostaju same u gluvoj noći sa svojim golemim jadom i neizvjesnošću. A takvih psiholoških portretisanja i nijansiranja ima vrlo malo u zapisima nastalim u doba u kome je još trajala ogorčena borba za slobodu i opstanak. Ono čega na drugoj strani ima napretek su epski opisi u kojima je crnogorski život uzdignut i upodobljen mitskoj dimenziji, koji skoro po pravilu potiskuju ili potpuno prikriva-

Tokom boravka u Crnoj Gori, Rovinski je aktivno učestvovao u kulturno-prosvjetnom i javnom životu Crnogoraca, u organizaciji proslave 400-godišnjice Crnojevića štamparije, bio je inicijator podizanja Zetskog doma, te saradnik i član redakcija crnogorskih časopisa. Vršio je arheološka istraživanja na Duklji

ju sliku one ljudske, „obične“ Crne Gore u kojoj postoje i „obične“ emocije, poput ljubavi, straha i neizvjesnosti. Stoga se rado obraćamo Rovinskom jer u njegovim djelima, pored ostalog, nalazimo i usputne detalje koji nam pomažu da bolje razumijemo običnog crnogorskog čovjeka i crnogorsku svakodnevicu.

Ovoga puta donosimo izvode iz eseja „Crnom Gorom“ objavljenog 1893. godine. U njemu su opisane prilike i dogodovštine s kraja devete decenije 19. vijeka.

Prije nego se prepustimo tekstu, par podataka o Rovinskom.

Ovaj svjetski putnik rodio se 26. 2. 1831. u selu Gusevka u Saratovskoj guberniji. Studirao je slavistiku a za izvanredan uspjeh na studijama dodijeljena mu se zlatna medalja. Nakon završetka studija zadržan je na katedri ruske slavistike. Nakon kratkog vremena okončao je i postdiplomske studije i krajem 1857. godine dobio titulu magistra. Odmah iza toga prijavio je doktorsku disertaciju „Drevni period ruskog jezika“ (titula doktora slovenske filozofije dodijeljena mu je na Kazanskom univerzitetu 1904. godine).

Postavivši sebi za cilj kompleksno izučavanje narodnog života, jezika, književnosti i svih drugih duhovnih dostignuća južnoslovenskih naroda, Rovinski je 1862. godi-

ne sačinio svoj „Plan putovanja po slovenskim zemljama“ i tako putujući i pišući prvo stigao u Srbiju 1868. godine kao dopisnik Santpetersburških novosti, novina koje je izdavala Ruska akademija nauka. Rovinski je obilazio gradove i sela, pisao reportaže, upoznavao znamenite kulturne i političke radnike. Nakon niza putovanja, ekspedicija i raznoraznih avantura doživ-

ljenih po Sibiru, Kini i širom Azije, Pavle Rovinski se 1879. godine obreo i u našoj zemlji, gdje je kako smo rekli, sa povremenim prekidima boravio skoro tri decenije. Tokom tog boravka aktivno je učestvovao u kulturno-prosvjetnom i javnom životu Crnogoraca, u organizaciji proslave 400-godišnjice Crnojevića štamparije, bio je inicijator podizanja Zetskog doma, naše najstarije pozorišne kuće, te saradnik i član redakcija crnogorskih časopisa. Vršio je arheološka istraživanja na Duklji. Njegov najdragocjeniji angažman bio je u okviru naučnoistraživačkog rada u Crnoj Gori gdje je proučavao crnogorsku geografiju, arheologiju, književnost, botaniku i folklor. Rezultat svega toga su brojne studije, rasprave i članci o Crnoj Gori, koje je osim na našem, ojavljivao i na ruskom jeziku. Najznačajnija djela o našoj zemlji su „Zapisi o Crnoj Gori“, „Studije o Crnoj Gori“, „Odnosi između Crne Gore i Rusije za vrijeme vladika“, „Petar Drugi Petrović Njegoš“ i četvorotomna knjiga „Crna Gora u njenoj prošlosti i sadašnjosti“ za koju je gotovo tri decenije sakupljao građu i u kojoj je dao detaljnu i svestranu sliku Crne Gore. Na kraju ovog uvodnika podsjećamo da je Rovinski Crnu Goru smatrao svojom drugom domovinom. Umro je 15. januara 1916. Možda je tome presudno doprinijela vijest o padu Crne Gore pod austrougarsku okupaciju.

Najdragocjeniji angažman Rovinskog bio je u okviru naučnoistraživačkog rada u Crnoj Gori gdje je proučavao crnogorsku geografiju, arheologiju, književnost, botaniku i folklor. Rezultat svega toga su brojne studije, rasprave i članci o Crnoj Gori, koje je osim na našem, objavljivao i na ruskom jeziku

IZVODI IZ ESEJA PAVLA ROVINSKOG „CRNOM GOROM“ (OBJAVLJENO 1893): (…) Kada se srijeću tamo gdje zarađuju, Crnogorci i Primorci se osjećaju kao jedno, pomažu jedan drugome i grupišu se u zajednička udruženja. Tako nastavljaju veze, u kojima se osjećaju kao u svom mjestu. Boka je uvijek živjela od trgovine sa Crnom Gorom i Hercegovinom, odakle je jedino dobijala meso, mlječne proizvode, krompir, drva i sl. Nikome se osim Hercegovcu ili Crnogorcu ništa nije moglo prodati, ali ni kupiti osim od njih. U posljednje vrijeme Austrija čini različite prepreke u trgovačkim odnosima između Boke i Crne Gore, tako da nanosi veliku štetu posebno Boki, a Crnoj Gori ometa da traži druga tržišta i druge trgovačke veze za prodaju njenih proizvoda. Rukovodeći se jedino političkim pobudama, austrijska vlada na taj način, s jedne strane, pojačava prirodne nacionalne težnje cijelog bokeljskog stanovništva, a, s druge - politici žrtvuje i njegovo materijalno stanje, koje se, poslije moreplovstva, oslanja jedino na trgovinu sa susjedima. I šta austrijska država postiže time? Narodnu mržnju, od čijeg straha je prinuđena da cijelo područje preobrati u vojnički logor, da svaki grad i mjesto natrpa kasarnama, a oko njih i nad njima da izgradi tvrđave. Zbog toga su između Boke i njene države odnosi vječito zategnuti. A s tim tvrđavama moglo bi da se desi isto što se desilo sa onima u Hercegovini. (Nastavlja se)

Pogled na Boku s Krsca

Pogled na Boku iz Krivošija

Bokelj, crtež

Piše: Nebojša KNežević janusova lica novca

Tako je zapravo ,,Opšta teorija zaposlenosti kamate i novca“ dala legitimitet idejama koje su već bile u opticaju. Do tada su ove ideje bile tretirane kao aberacije smušenjaka, šašavaca, šarlatana, a sada su postale predmet ozbiljnih naučnih rasprava. Sada se i mogla javno iznijeti tvrdnja da prekomjerna štednja možda ipak postoji; sada je postavka da je jedini pravi lijek protiv prevelike štednje javno trošenje finansirano zajmovima postala tema dostojna naučne diskusije. Kejnsove ideje našle su se u domenu državne politike posredstvom univerziteta. Ova ,,revolucija“ nije vođena u fabričkim halama niti je nastala u uličnim nemirima - rođena je u univerzitetskim seminarskim dvoranama. Kejnsove ideje prihvaćene su mahom od strane mlađih profesora. Kejnsovi veliki savremenici jesu doduše pisali recenzije za njegove knjige, ali su svi bez izuzetka zaključili da je on u zabludi. Tek mali broj njih korigovao je kasnije svoja gledišta.

Glavni britanski centar diskusija o Kejnsovim idejama bio je Univerzitet Kembridž, a glavni ,,apostoli nove vjere“ bili su dvoje njegovih mlađih kolega: R.F.Kahn i Džoan Robinson. U Sjedinjenim Državama Kejnsove ideje došle su posredstvom Univerziteta Harvard. Nakon objavljivanja ,,Opšte teorije“ ... diskusije na Harvardu praktično nijesu prestajale.

S vremenom, stariji (bivši) studenti Harvarda postali su svjesni uticaja koji je vršila Kejnsova teorija i to ih je zabrinulo. Čak je i osnovana posebna, istina mala, organizacija za borbu protiv Kejnsovog uticaja. Ali, počevši od 1938. godine jedan od starijih članova nastavničkog zbora u Harvardu, odigraće ključnu ulogu u procesu prihvatanja Kejnsovih ideja. Riječ je o profesoru Alvinu Hansenu, na čiji su seminar o fiskalnoj politici dolazili i brojni vašingtonski državni funkcioneri. Manje lucidan od Hansena, ali zato neumorniji bio je njegov nešto mlađi kolega, harvardski profesor Sejmur E. Haris. Hansen, Haris i Samuelson sa svojim pionirskim udžbenikom bili su i ljudi koji su u Sjedinjene Države donijeli kejnsijanske ideje. Prijestonica Sjedinjenih Država, Vašington, bio je u drugoj polovini 30-ih plodno tlo za kejnsijanske ideje. Nakon napuštanja NRA i neuspješne monetarne politike, vašingtonska administracija dovedena je u situaciju da nije imala nikakav jasan plan za dokrajčivanje nezaposlenosti i stimulisanje obnove. Jedna od mogućnosti bila je da se povede borba protiv monopola – znavalo se da su - ,,zli i opaki“ znalo se za njihovu moć nad tržištem, koja dovodi do toga da cijene ostaju visoke, iako potražnja pada, a posljedice pogađaju proizvodnju i

Dolazak Džona Majnarda Kejnsa (3)

Sprovođenje kejnsijanske politike sputavala je u to vrijeme i okolnost da se ona mogla malo služiti porezima. To je dijelom bilo uslovljeno i tadašnjim prilikama. Prije Drugog svjetskog rata državna uprava Sjedinjenih Država bila je mala. Godine 1930. njeni ukupni izdaci iznosili su 1,4 milijarde dolara, a još 1940. bili su manji od 10 milijardi. Državne kupovine robe i usluga iznosile su 1930. samo dva odsto bruto nacionalnog proizvoda, a 1940. samo šest odsto. Radi upoređivanja - u drugoj polovini 50-ih i 60-ih iznosile su 10 do 12 odsto

zaposlenost. Zato se smatralo da bi uspostavljanje slobodne konkurencije smanjilo uticaj administrativnih cijena i djelovanje tog uzroka nezaposlenosti. Ali, problem je bio u tome što tržišna moć i administriranje cijena nijesu bili problem koji se tiče samo nekoliko firmitaj je problem prožimao cijelu američku privredu.To je značilo da bi se ona u cjelini morala restruktuirati, a za to je trebalo veliko vrijeme. Osim toga, među zagovornicima i sprovodiocima Nju dila, malo je bilo onih koji su bili voljni predložiti i paralelnu mjeru – razbijanje sindikata. Tako je jedina mogućnost bila ono što je predložio Kejns. Sa pojavom ,,Opšte teorije“... žarište i centar propovijedanja Kejnsovog učenja u Vašingtonu postalo je Vijeće guvernera Sistema Federalne rezerve. U to vrijeme, kako je monetarna politika kao jedinu posljedicu imala povećanje viška rezervi, odgovorni su posegnuli za pouzdanijom fiskalnom politikom, jer je ona jamčila da će novac biti trošen. Uloga koju je u tome imala Federalna rezerva bila je uglavnom plod slučaja. Lauhlin Kuri, u to vrijeme direktor Istraživačke službe Vijeća guvernera Sistema Federalne rezerve bio je sklon Kejnsovim idejama, dok je Mari Eklez, predsjednik Vijeća guvernera potpuno samostalno, slično Kejnsu, došao do zaključka da bi država morala intervenisati u privredi. Tako se dogodilo da je nakon objavljivanja ,,Opšte teorije zaposlenosti“… Federalna rezerva postala zapravo klin proboja Kejnsove teorije u Vašingtonu. Kuri je djelovao konkretnije. Nakon što je 1939. godine iz Federalnih rezervi premješten u Bijelu kuću, Kuri je faktički postao Ruzveltov ekonomski savjetnik. Svoj položaj iskoristio je da važna mjesta u državnom aparatu popuni ljudima, Kejnsovim sljedbenicima. Tako je, do kraja 30-ih godina, stvorena neformalna mreža ,,kejnsijanaca“ koja je pokrivala sva za fiskalnu politiku značajnija mjesta u agenciji i službama. Niko to nije smatrao zavjereničkom djelatnošću. Smatralo se da su taj postupak i potreba razboriti.

Tako se, u drugoj poloviini 30ih godina 20.vijeka na udaru kejnsijanskih ideja prvi našao Vašington. Ipak, ove ideje imale su više teorijski nego praktični značaj. Protiv njih je bila kompaktna i čvrsta falanga političara. Kao ,,štit“ protiv novih kejnsijanskih ideja poslužio im je ,,zdrav razum“, tačnije, ukorijenjeno vjerovanje.

Naime, čistokrvni Amerikanci puna dva vijeka pokazivali su slabost prema papirnom novcu. Sedamdesetih godina 19. vijeka agitovali su za srebro. Zatim su se upustili u razne monetarne eksperimente. Ali nikakva tradicija i nikakva podrška u masama nijesu stajale iza ideje deficitnog finansiranja, i za ideje namjerno „grešno“ neuravnoteženog budžeta. Političara koji bi se u ,,bazu“ nakon što bi se u Vašingtonu zalagao za takvu politiku, birači bi smatrali opasnim ludakom.

Razborite su vlade otuda oduvijek nastojale uravnotežiti svoje budžete – neuravnoteženi budžet smatrao se dokazom političke nesposobnosti, za što su se uvijek tražili izgovori kako bi se prikrilo preveliko trošenje, preblago oporezivanje, loše baratanje novcem. Tada je svakako to obilježje imalo i kejnsijansko nastojanje da se racionalno opravda budžetski deficit i deficitarno finansiranje.

Novoizabrani predsjednik Ruzvelt nastavio je sa praksom svog prethodnika Huvera. Još prije izbora, u prvom govoru na radiju nakon Konvencije Demokratske stranke, rekao je da Amerika mora zaustaviti ,,deficite“, a zatim

je dodao: ,,Svaka vlada jednako kao svaka porodica smije svake godine jednako potrošiti malo više nego što zaradi. Ali i vi i ja dobro znamo da ona vlada ili porodica, kojima to pređe u naviku završe u prihvatilištu“.

Uvjerenja koja su tako snažno izrazila dvojica predsjednika bila su moćna i pet godina kasnije i činila su snažnu barijeru protiv učenja ,,nekog profesora u dalekoj Engleskoj“. Osim toga, u Ruzveltovom stavu dolazilo je do izražaja nešto što će se kasnije nazvati – iluzijom poistovjećivanja. ,,Iluzija poistovjećivanja“ je zapravo prilično uvjerljiv i privlačan način mišljenja, a sastoji se u tome da se iskustva ekonomskog života porodice prošire i na ekonomski život države. Porodica ne može vječno trošiti više nego što privređuje. Pa to zato ne može ni država. Roditelj koji pozajmljuje novac da bi izdržavao porodicu ostavlja potomstvu dugove a ne imetak; isto čini Vlada koja tako postupa. Oboje su za moralnu osudu. Ali, analogija između porodice i države je i neuvjerljiva i neprihvatljiva. Država je velika, raznolika, složena, često i nedokučiva. Osim toga, valja napomenuti da bogatstvo i solventnost nacije zavise od toga što proizvodi njena privreda. Kada pozajmljivanje i trošenje pozajmljenog novca stimuliraju proizvodnju - kako su tvrdili „kejnsijanci“, onda tako pozajmljivanje i trošenje stimuliše i solventnost. Nasuprot tome, pozajmljivanje i trošenje samo izuzetno stimulišu bogaćenje neke porodice.

Sprovođenje kejnsijanske politike sputavala je u to vrijeme i okolnost da se ona mogla malo služiti porezima. To je dijelom bilo uslovljeno i tadašnjim prilikama. Prije Drugog svjetskog rata državna uprava Sjedinjenih Država bila je mala. Godine 1930. njeni ukupni izdaci iznosili su 1,4 milijarde dolara, a još 1940. bili su manji od 10 milijardi. Državne kupovine robe i usluga iznosile su 1930. samo dva odsto bruto nacionalnog proizvoda, a 1940. samo šest odsto. Radi upoređivanja - u drugoj polovini 50-ih i 60-ih iznosile su 10 do 12 odsto. Budući da su federalni izdaci bili mali, bili su mali i porezi za njihovo finansiranje, narednih godina kejnsijanska politika mnogo će zavisiti od dva tipa promjena u poreskom režimu. Prvi je činila tendencija i korporacijskih i ličnih poreza na dohodak da nestabilno fluktuiraju i da se stihijski prilagođavaju potrebama. Kada padaju proizvodnja i zaposlenost, sa njime padaju i profit i dohoci, pa time i dohoci koji podliježu dodatnom oporezivanju. I kada tako padaju dohoci, padaju i porezi, ali ne ravnomjerno sa dohocima, nego više od njih. Obratna situacija nastaje kada se proizvodnja, zaposlenost, profit i dohoci povećavaju. Tridesetih godina 20. Vijeka, kada su dohoci bili mali, taj će učinak biti beznačajan. Narednih godina biće prihvaćena ideja da se smanjenjem poreza namjerno povećava budžetski deficit i da se tako povećava uzimanje zajmova i trošenje pozajmljenog nov-

ca. Tridesetih godina, kada je budžet ionako bio deficitan, smanjenje poreza radi povećanja deficita činilo se odviše radikalnim potezom čak i za najvatrenije „kejnsijance“. Kuri, možda i samo nekolicina drugih, smatrali su to što Vlada nije zahtijevala nove poreze političkom greškom. Ipak, može se reći da se kejnsijanska politika poistovjećivala sa politikom povećanja državnog trošenja. I to je imalo štetne političke učinke. Država je u to vrijeme manje trošila na nacionalnu odbranu, a znatno veće sume novca izdvajala je za siromašne građane, što je smatrano prebacivanjem novca. I kejnsijanska politika imala je takvu reputaciju, tačnije zao glas. Kasnijih godina kada se kejnsijanska politika povećanja proizvodnje počela više oslanjati na poreze, stav se prema njoj znatno izmijenio. Među onima koji su se koristili smanjenjem poreza našli su se sada imućni i bogati. Svakoj ekonomskoj stimulaciji koja bogatima omogućava da više troše neminovno se priznaju razboritost i stabilnost koje nedostaju u trošenju u korist siromašnih, jer oni to ne zaslužuju. Pomak sa primjene trošenja na primjenu smanjivanja poreza kao oruđa kejnsijanske politike stimulisanja privrede mnogo je doprinijela da ona dobije na ugledu.

Sve u svemu, praktične posljedice Kejnsovog učenja nijesu bile osobito velike. Istina, godine 1932, 1933. i 1934. prihodi Federalne vlade iznosili su manje od polovine njenih rashoda, što znači da je budžetski debalans bio relativno veći nego u ma kojoj mirnodopskoj godini do 1970. Ali, u odnosu na obim privrede, te su veličine bile daleko od impozantnih. Poslije toga, prihodi su počeli rasti brže nego rashodi, pa se razlika između njih počela smanjivati. U fiskalnoj godini koja je završila 30. jula 1938. godine, deficit je iznosio samo 1,2 milijarde dolara, iako su rashodi iznosili 6,8 milijardi. Zbog recesije 1938–1939. deficit se kasnije povećao, a dio toga povećanja bio je namjerno izazvan. Tek su tada političari prvi put opravdali (barem pred samim sobom) stvaranje deficita tezama kejnsijanske politike. Ipak, veličine o kojima je riječ još su bile male. U fiskalnoj 1939. godini deficit je iznosio samo 3,9 milijardi, a toliko je iznosio i naredne godine. Očito je da pobjeda kejnsijanske politike nije bila potpuna. Velika depresija nije završena ,,sama od sebe“ nego ju je okončao Drugi svjetski rat, koji je tako na mračan način označio pobjedu kejnsijanske politike. Ali problem koji se tada postavio više nije bio problem zaposlenosti i proizvodnje, nego inflacije. Taj problem, kako će se pokazati desetak godina kasnije, kejnsijanski sistem nije znao riješiti. •

Leon Perskie /

Sjedište Saveznih rezervi u Vašingtonu

Franklin Ruzvelt

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cjenovnik čitulja

riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

(5

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 16. avgusta 2025. prestalo je da kuca srce našeg voljenog

DANILA Blagoja PEROVIĆA 1959–2025.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 16. avgusta od 13 do 16 časova i 17. avgusta od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti na seoskom groblju Bare Šumanovića u 15 časova. Kuća žalosti: Piperska br. 369.

OŽALOŠĆENI:

supruga VERA, kćerke MARIJA i JOVANA, unuka DUNJA, brat VELIMIR, sestre NADA i VESNA, zetovi, snahe, sestrići, sestrične, bratanići, bratanične i ostala rodbina

ујак СВЕТОЗАР, унуци ДЕЈАН и МИЛОШ, братанићи ВЛАДАН и МАРКО, братанична ВАЛЕНТИНА, сестрић МИЛОШ, сестричина МАРИЈА, и остала ожалошћена родбина ЛЕКИЋ и ДРЉЕВИЋ

Tati i suprugu

DANILU

Sigurno ti nije bilo lako sa tri žene, ali mi smo do danas bili neuništivi četverac. Naša ljubav je mogla da nadomjesti sve prepreke. Ali ne brini, iako bez naše nedostajuće puzle, bićemo kao do sada neraskidivo povezani.

Tvoje: VERA, MARIJA i JOVANA

Opraštamo se od našeg dede

DANA

Dunjin najbolji drug otkad je došla na svijet, a na listi voljenih „bez broja“ – bez konkurencije. Ništa više neće biti isto, ali čuvamo uspomenu na naše zajedničke trenutke sreće i radosti.

DUNJA, MARIJA i MILOŠ

Posljednji pozdrav

Našem tatici

Neđelja, 17. avgust 2025.

Noćas nam ne budi ljut, jer i nebo se sprema na put, kao da ništa ne ostaje tu, kad se s tobom rastajemo… Ali, tata, ovaj naš rastanak je samo fizički, jer naše duše su jedno, a u našim srcima je kutak za tebe i svu tvoju posebnost koja će da nas grije i čuva. Volimo te zauvijek.

Tvoje MARKIŠA i JOCKO

Posljednji pozdrav našem

DANU

Neizmjerno zahvalni za sve provedene trenutke sa tobom, beskonačno tužni jer svojim vedrim bojama nećeš veličati sve predstojeće životne radosti.

Tvoji JOVANA i BALŠA

698

Počivaj u miru.

LJUBINKA MUGOŠA sa djecom

Posljednji pozdrav

PERICA Tome STOJANOVIĆ

Umro je naš drug i prijatelj Perica i sahranjen u Jakovu kod Beograda 12. avgusta 2025. Pamtićemo te po lijepim druženjima u Podgorici i Baru. Počivaj u miru, a porodici iskreno saučešće.

RADE BULATOVIĆ, kum SANČO VELJIĆ, PERO PURLIJA i VELJKO MATANOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom

Tuga je velika, a riječi malo da iskažemo svoju bol. Uvijek ćeš živjeti u našim mislima.

697

Tvoja tetka JELENA ŠĆEPANOVIĆ, sestra SRETENKA MIJUŠKOVIĆ STUPAR sa suprugom NIKOLOM

DRAGANU D. VELIMIROVIĆU

DRAGANU D. VELIMIROVIĆU

DANILU

Neđelja, 17. avgust

Sa poštovanjem i tugom opraštamo se od našeg dragog prijatelja

714

DANILA

PEROVIĆA

Vedrina i toplina kojom si zračio ostaće trajna uspomena.

Opraštamo se od dragog

DANILA PEROVIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica pok. SLOBA i ANE JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

SLAVKI Radovana ĐUROVIĆ

Od sestre RATKE - MIKE, BILJANE, VIDAKA - MIŠKA sa porodicom

Sa tugom se opraštamo od naše komšinice

BOŽIDARKE PAVIĆEVIĆ

Ostaje u našem sjećanju kao osoba puna dobrote, blagog osmijeha i velikog srca.

715

Deset godina je otkako nije sa nama naša draga majka i baba

ČEDOMILA-ČEDA Vasova MARTINOVIĆ rođena CEROVIĆ

Svojom ljubavlju, pažnjom i brigom nesebično nas je darivala a postojanim duhom i karakterom oblikovala naš ljudski lik. To su neugasne lampe na svodu našeg sjećanja na njen dragi i plemeniti lik.

KOMŠIJE IZ ULAZA VASA RAIČKOVIĆA 32

Četiri godine su od kada nije sa nama

BOŠKO VUKA VUKSANOVIĆ

Već dugo te nema, a ti ipak postojiš, sjećanje na tebe trajaće zauvijek.

MARINA, NIKO i DUŠKO sa porodicama 703

692

Posljednji pozdrav dragoj sestri, svastiki i tetki

LJILJI ČAĐENOVIĆ

Tvoj vječiti osmijeh nam zamijeni za vječitu tugu i vječno sjećanje provedeno s tobom.

Porodica RADOVIĆ

Pola godine je od smrti

BOŽO-MILAN NIKČEVIĆ

Bez tebe ništa više nije isto. Nedostaješ svakog dana sve više i više. Tvoje ime izgovarano sa tugom, čuvamo te u srcima, zauvijek voljen nikad zaboravljen.

Tvoji DUŠKA, NIKOLA i ČEDO

PORODICA

696

Dana 21. avgusta navršava se godina dana od kada nas je napuštila naša

RADMILA

U svakoj si našoj priči i svako veče tražimo najsjajniju zvijezdu da joj mahnemo. Nedostaješ nam sve više svakog dana.

Tvoji: MARKO, JASMINA, NIKO, VUKO

Navršava se godina bez naše

RADMILE Tomove POČEK

Nedostaješ...

Tvoji: TOMO, JELENA, IVAN, MARKO, JASMINA, NIKO i VUKO

705

TVOJA

ZORICA i RAJO ĐEKIĆ

Dvije godine od smrti naše voljene

MILOSAVE MILIĆ

Dani prolaze, ali ne prođe nijedan da nijesi sa nama u mislima, sjećanjima i pričama. Boli i uvijek će nas boljeti tvoj odlazak. MAJKO, NEDOSTAJEŠ...

707

TVOJI NAJMILIJI 708

Sjećanje na voljenu majku i svekrvu

MILOSAVU

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali, čuvamo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu, ljubav i plemenitost. Teško je prihvatiti da te više nema, zauvijek ćeš biti dio nas.

VOLIMO TE.

711 2024–2025. 2017–2025. 2016–2025.

Navršava se godina od smrti naše snahe i ujne. Uvijek će biti pitanje zašto? OŽALOŠĆENA PORODICA

712

Godina je od prerane smrti naše drage

GORDANE GOGE VUJIĆ

Vrijeme prolazi, a sjećanja na tebe ne blijede. Počivaj u miru a mi te čuvamo od zaborava. Tvoji: Suprug DEJAN, sinovi JOVAN i STEFAN

Navršava se 40 dana od smrti našeg druga i prijatelja

MILOŠA Rajkova MAROJEVIĆA

706

17. avgust

Danas je 32 godine od smrti

LJUBANA S. BRAJOVIĆA

Tvoje vrijednosti, ljubav i dobrota ponosno žive u srcima svih nas i ostaju naš putokaz kroz život. TVOJI NAJMILIJI

Pet godina od kada nijesi sa nama

SLAVIŠA KEKOVIĆ

Otišao si, ali nijesi nestao, nosimo te u svakom danu, u svakoj misli, cijeli život s tobom u srcima. Tovji sestra SVETLANA i otac VELIMIR - VELJO

Navršava se dvije godine od smrti naše majke i supruge

MIRE ĐUKANOVIĆ

Tvoj dostojanstveni život, dobrota i veliko srce ostaju nam za najveći ponos. Čuvamo te u srcima i mislima.

Tvoji MILAN, MARIJA i DRAGO

IN MEMORIAM

prim. dr MIRJANA VELISAV-MIĆA KNEŽEVIĆ KNEŽEVIĆ rođena GRBIĆ diplomirani pravnik spec.ginekolog 1935–2020. 1935–2001.

Ponosni na naše brižne, mudre i plemenite roditelje i zahvalni za njihovu beskrajnu ljubav. Uvijek prisutni kroz spomen i sjećanja.

SJEĆANJE 2013–2025.

VESELINKA PAVLIČIĆ rođena RADEVIĆ S ljuvalju, ponosom i tugom.

Ćerka SONJA 702

Sin MIRKO i kćerka SNEŽANA 699

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na njegovu plemenitu i dobru dušu.

Od ČEČA i GARA ĆOROVIĆA sa porodicama

MIJO i LJILJA

GOGA ŠOLE

LIDIJA

od 1. jula do 30. septembra

IZUZETNI USLOVI OTPLATE DUGA ZA DOMAĆINSTVA!

Fiksne mjesečne rate od 20 eura I Obustava obračuna zatezne kamate I Izuzeće od prinudnih mjera naplate

Cijena 20 €

Slobodan Čukić

ZMIJE

na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.

U prodaji