Dnevni list POBJEDA 22.04.2025 by Pobjeda

Opozicija poziva šefa parlamenta na odgovornost jer je njegov bratanić i tjelohranitelj pucao u dvojicu građana kojima je prepriječio put službenim vozilom

Traže ostavku

Andrije Mandića

Bratanić predsjednika Skupštine Andrije Mandića – Danilo Mandić (35) sinoć je sproveden na saslušanje u podgorički Viši sud, nakon čega mu je sudija za istragu donio rješenje o pritvoru do 30 dana zbog pokušaja ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića. Danilo Mandić je uhapšen u subotu veče, nakon što se predao policiji

Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji smatra da Beograd želi da obesmisli državu Crnu Goru i ekonomski je veže za sebe

Biserko: Kriza u

Srbiji je i kolaps „srpskog sveta“

DIPLOMATSKA POŠTA

Francisko iz Kordobe, Argentina

– Jeste li znali, ambasadore, da je jedan Crnogorac presudno uticao na moju karijeru – bilo je prvo pitanje kada smo sjeli, poslije ceremonije predaje akreditiva, u novembru 2017. – Jesam, Vaša Svetosti, znamo za to pismo Emilija Ognjenovića. Iznenadio se, malo, i onda mi ispričao kako mu je, osim nadbiskupa Ognjenovića, koji je bio glavni u ceremoniji proglašenja Bergolja za biskupa, veliki prijatelj bio i Horhe Kapitanić, guverner pokrajine Ćako (Chaco), takođe Crnogorac

INTERVJU: Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici

POGLED SA STRANE Put studenata u Strazbur i oda Nikolaju Velimiroviću u Beogradu

Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 8.

U radu imamo oko 29.000 predmeta. To direktno utiče na postupanje sudije jer je nemoguće ažurno postupati u tom broju predmeta. U idealnim uslovima, uz puno poštovanje procesne discipline, prvostepeni postupak može biti okončan u roku od tri mjeseca u građanskom referatu, ako nijesu neophodna vještačenja – kaže Željka Jovović

STAV: Vanja Ćalović-Marković ponovo žrtva targetiranja zbog ukazivanja na mogućnost korupcije i traženja konkretnih odgovora o sporazumu sa UAE

zbog tajnih ugovora

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Napad na Vanju Ćalović nije odvukao fokus javnosti sa tajnih sporazuma o Velikoj plaži, niti je diskreditovao ovim jadnim pokušajem crnog humora. Vlada je dobila suprotan efekat od očekivanog. U prvim redovima sada ne stoji 20 neiskusnih studenata, iza kojih se okupljaju građani kojima su probudili nadu. Pred Spajićem su iskusni građanski aktivisti, sa više znanja, logističke podrške, životnog iskustva. Jednom riječju, „prekaljeni“ u toj borbi

Osvrt na knjigu „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ Slobodana Čukića, u izdanju Nove Pobjede

Nikolaj Velimirović je duh-demon sadašnje politike Srpske pravoslavne crkve koju vodi patrijarh Porfirije Perić. Perić je dio nasljedne avatarske generacije Velimirovićevih i Justin Popovićevih klero-nacionalističkih učenika poput Amfilohija Radovića, Pavla Stojčevića, Atanasija Jeftića, Artemija Radosavljevića, Irineja Bulovića i ostalih ratnih episkopa srpskog naroda. Koliko mi vidimo, vladika Grigorije je sjeo na bicikl koji sa njima nema veze

Utemeljena na terenskom radu, dokumentarnoj građi i interdisciplinarnom pristupu, knjiga predstavlja neprocjenjiv izvor novih saznanja kako za stručnu, tako i za širu naučnu javnost STR. 12.

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Opozicione partije pozivaju predsjednika Skupštine na odgovornost jer je njegov bratanić i tjelohranitelj pucao u dvojicu građana kojima je prepriječio put službenim vozilom parlamenta

Traže ostavku Mandića, on se ne oglašava

Iz Bošnjačke stranke ocijenjuju da ako je korišćeno službeno vozilo parlamenta prilikom napada u kojem je bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine ranio dvojicu građana, „neko treba da odgovara“, dok iz PES-a „zaista osuđuju“ ono što se desilo i očekuju da tužilaštvo i sudstvo budu efikasni

PODGORiCA – Opozicione partije pozvale su predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića da podnese ostavku nakon što je njegov bratanić i tjelohranitelj Danilo Mandić prije dvije noći pucao na dvojicu građana, kojima je prije nego što ih je ranio, prepriječio put službenim automobilom Skupštine. Pokret Evropa sad osudio je događaj i iskazao očekivanje da tužilaštvo i sudstvo budu efikasni. Bošnjačka stranka je poručila da ako je Danilo Mandić koristio službeno vozilo, „neko mora da odgovara“. Mandić se, međutim, nije oglašavao.

- DPS zahtijeva hitnu ostavku predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića zbog skandaloznog incidenta u kojem je njegov bliski rođak Danilo Mandić, prije dvije noći, pucao na dvojicu građana, upravljao službenim vozilom Skupštine bez odobrenja i tako direktno ugrozio živote ljudi, ali i integritet same institucije - navodi se u saopštenju te partije.

Navode da je riječ o ozbiljnom krivičnom djelu.

- Teško ubistvo u pokušaju, za koje je osumnjičen član najuže porodice predsjednika Skupštine, što jasno upućuje da ovakva situacija zahtijeva jasnu i nedvosmislenu političku i moralnu odgovornost. U svakoj demokratskoj zemlji, predsjednik parlamenta bi u ovakvim okolnostima odmah podnio ostavku - ne zato što je zakonski obavezan, već zato što zna da je nakon ovakvih dešavanja moralno nedostojan da nastavi sa njenim obavljanjem - navodi se u saopštenju.

DPS je pozvao nadležne da hitno istraže zloupotrebu službenog položaja jer ne postoji nijedno prihvatljivo objašnjenje zašto se službeno vozilo Skupštine nalazilo u rukama privatnog lica i to u momentima kada je izvršeno teško krivično djelo.

- Zbog svega navedenog jasno je da zahtjev za ostavku Andrije Mandića nije stvar poli-

tičkog poentiranja, već minimum odgovornosti koju ova funkcija podrazumijeva. Takođe, biće interesantno vidjeti i kako će se Mandićevi koalicioni partneri odnijeti prema ovom pitanju i hoće li na djelu potvrditi zalaganja za meritokratiju i evropski put ili će pokazati da ni u ovakvim ekstremnim situacijama nemaju kapacitet da se suprotstave stvarnom šefu parlamentarne većine – navodi DPS. Socijaldemokrate Crne Gore tražiće od predsjednika parlamenta Andrije Mandića da podnese os tavku. Poslanik SD-a Nikola Zirojević je za Antenu M kazao da je „činjenica da je riječ o licu koje je i ranije više puta osuđivano i koje je nakon svega toga imenovano da bude tjelohranitelj čelnika parlamenta, nešto što daje dodatnu problematiku toj situaciji“.

- Mislim da je ovdje, s obzirom na to da je situacija ovakva kakva je - riječ o najbližem srodniku i o licu za koje je čitava javnost znala da je ranije osuđivano, morao je to znati i njegov stric i predsjednik parlamenta, da je ovo već direktna odgovornost Andrije Mandića kao predsjednika parlamenta, koji je za jedno takvo lice uopšte i dozvolio da bude njegov tjelohranitelj, da koristi službeno vozilo parlamenta, da nosi oružje, imajući u vidu istoriju njegovog djelovanja - kazao je Zirojević za Antenu M.

govara štićenoj ličnosti, a nekad se dešava i da štićena ličnost ne odgovara službeniku. Tako da je tu pokazivana širina od menadžmenta Uprave policije, što smatram da je dobro - kaže Zirojević.

Nema, međutim, informaciju da li je Danilo Mandić pripadnik Uprave policije.

- Mislim da bi bilo skandalozno da lice sa dosijeom kakav ima Danilo Mandić bude pripadnik Uprave policije. Dakle, ukoliko je on angažovan kroz Upravu policije, onda tu imamo ozbiljan problem kako je jedno takvo lice uopšte zaposleno ili ostalo u Upravi policije. Pretpostavljam zaposleno, ne vjerujem da je u onom periodu kada je činio krivična djela bio pripadnik policije - navodi Zirojević.

Zamjenik predsjednika SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić saopštio je da ga „od ove momčine ovo ne čudi“.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog ujedno i kolaps „srpskog sveta“

Beograd želi državu Crnu ekonomski

Dodatno je, smatra, problematično da je to lice u tri ili četiri ujutro koristilo vozilo, pretpostavlja, pratnje predsjednika parlamenta.

- To su ona vozila koja su, nijesam siguran da li je javnost s tim upoznata, zaplijenjena u nekim policijskim akcijama. Da li će ona morati biti vraćena... Eto, nama se danas predsjednik parlamenta vozi u vozilima koja su zaplijenjena, pa čini mi se uglavnom od kriminalnih klanova, jer ova u kojima su se vozili ranije predsjednici izgleda nijesu bila dovoljno dobra i dovoljno udobna. Tako da mislim da je ovo, ipak, odgovornost Andrije Mandića kao predsjednika parlamenta, naravno i lična odgovornost njegovog bratanića, ali što se mene tiče, nema dileme da predsjednik parlamenta u ovakvoj situaciji najmanje što bi mogao da uradi jeste da podnese ostavku. I vrlo je izvjesno da ćemo mi to od njega i tražiti - poručio je Zirojević. Kazao je da bi ljude koji obezbjeđuju štićene ličnosti trebalo da određuje Uprava policije, tj. sektor za zaštitu ličnosti i objekata unutar Uprave policije.

- Međutim, uvijek se izlazilo u susret tim najvišim državnim funkcionerima da oni mogu na neki način da izvrše selekciju tih lica, tj. da izaberu onog službenika koji njima odgovara, jer u principu nekad neki službenik ne od-

- Nije prvi put da se dešava, ali dvije stvari jesu čudne. Prva da Aleksa i Šaranović nijesu sazvali pres konferenciju da demonstriraju da su „rešili“ još jedan slučaj, ako se već ne plaše od strika Andrije. Druga je svakako činjenica da neko ko hoće da bude „opasan dečko“ i mangup neće da potroši pet eura goriva, nego ide da vitla oružjem, službenim autom koje mu je strikan dao, u četiri sata ujutru - naveo je Odžić u saopštenju. Uputio je poruku građanima.

- Sve je u redu, ne brinite... Crna Gora je oslobođena, a još malo ćemo u EU! - poručio je on. Poslanik PES-a i član skupštinskog Odbora za bezbjednost Miloš Pižurica komentarisao je slučaj Danila Mandića i za Antenu M izjavio da jedini komentar na ono što se desilo je da „zaista to osuđuju, da očekuju da tužilaštvo i sudstvo budu efikasni u ovom, ali i u svakom drugom slučaju“.

- To što je neko nečiji srodnik ne abolira ga od odgovornosti, mislimo čak naprotiv, da bi trebalo da sudstvo i tužilaštvo još ozbiljnije shvate slučaj - poručio je Pižurica.

Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Amer Smailović ocijenio je da ako je korišćeno službeno vozilo parlamenta prilikom napada u kojem je bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića Danilo Mandić ranio dvojicu sugrađana, neko treba da odgovara. On je pozvao nadležne da utvrde šta se dogodilo. - Treba provjeriti te informacije, vjerujem da ukoliko je korišćeno službeno vozilo Skupštine Crne Gore ili bilo koje druge institucije u neke druge svrhe, a da to nijesu službene svrhe, treba neko da odgovara i za cjelokupnu situaciju. Ostavljam nadležnim organima da se bave time - istakao je Smailović u „Bojama jutra“ na TV Vijesti. R. P.

Crnogorska vlast je instalirana uz podršku Beograda čiji je cilj da Crnu Goru ne samo obesmisli kao državu, već da je ekonomski što više veže za sebe. DPS bez obzira što je osvojio najviše mandata još se kažnjava zbog, nažalost, uspješne kampanje koja se vodila i još vodi protiv te partije iz Beograda. Tranzicija kroz koju Crna Gora još prolazi neminovno će DPS vratiti na scenu kao ključnu partiju promjena. To podrazumijeva i njeno profilisanje za novo vrijeme - kaže Biserko

BEOGRAD - Kriza u Srbiji je istovremeno i kolaps „srpskog sveta“. Proevropska Crna Gora i BiH treba da iskoriste ovu situaciju tako što će mobilisati i Srbe na evropskoj viziji, ocjenjuje Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji za Pobjedu. Ističe da je nova srpska vlada osvetnička i proruska i u odnosu na prethodnu predstavlja regresiju.

POBJEDA: DPS je u Nikšiću osvojio najviše mandata, ali ne može da formira vlast. Kuda to vodi? Koliki je uticaj Srbije na postizborne kombinacije? Premijer Spajić hoće u Ulcinj da dovede investitore koji grade Beograd na vodi, da li Spajić nešto duguje srpskoj vlasti?

BisERkO: Crnogorska vlast je instalirana uz podršku Beograda čiji je cilj da Crnu Goru ne samo obesmisli kao državu, već da je ekonomski što više veže za sebe. DPS bez obzira što je osvojio najviše mandata još uvek se kažnjava zbog, nažalost, uspešne kampanje koja se vodila i još vodi protiv te partije iz Beograda. Tranzicija kroz koju Crna Gora još prolazi neminovno će DPS vratiti na scenu kao ključnu partiju promena. To podrazumeva i njeno profilisanje za novo vreme.

POBJEDA: Kolika je prijetnja da se duboka politička u Srbiji prelije na region – BiH, Crna Gora?

Bis E R kO: Vlast i predsednik Vučić su tokom poslednjih šest meseci delegitimisani, ali se još svakodnevno bore za opstanak. To može da potraje, jer studenti svakodnevno uspešno iscrpljuju Vučićeve mogućnosti da remeti region na način na koji je to do sada radio. Vučić je već pokušao da mobi-

lizira Srbe povodom presude Miloradu Dodiku, ali nije uspeo. Isto je pokušao i sa Vojvodinom na mitingu u Sremskoj Mitrovici kada je optužio Novosađane za secesionizam. Dodik ima jaku opoziciju u RS, a Vučić je sve više pod pritiskom EU da od njega odustane. Protesti se odnose isključivo na Srbiju i Vučićev je glavni problem kako da uguši sveopštu pobunu. Čak i ako primeni jaču silu, on ne može da zaustavi proces koji je nepovratan. To ne znači da neće opet pokušati da koristi situaciju u susedstvu, ali za to Vučić više nema vremena. Ova kriza istovremeno je i kolaps „srpskog sveta“. Proevropska Crna Gora i BiH treba da iskoriste ovu situaciju tako što će mobilisati i Srbe na evropskoj viziji . P OBJEDA: Nova vlada Srbije zagovara dijalog, ali prema izjavama novih ministara obračunaće se sa pobunom studenata i naroda – tim obračunom Vučić prijeti odavno – tvrdio je da će desiti neredi na ulicama... Pošto su se pobunili razni djelovi društva, da li će moći da se suprotstave represiji? B is ER kO : N ova vlada je osvetnička i proruska i u odnosu na prethodnu, ona predstavlja regresiju. Ona je krenula protiv intelektualne elite optužujući je da sprema državni udar. Priveden je rektor BU što je samo izazvalo burnu reakciju i proteste pred MUPom gde je on saslušavan. Vučić će pokušavati sa novim udarom na proteste nadajući se da će u dogledno vreme uspeti da ih uguši. Međutim, to neće uspeti. U toku je proces koji on ne razume i pokazalo se da nije sposoban da hendluje krizu, da je kanališe u pravcu dijaloga i kompromisa. To može da potraje, ali ovaj pro-

Andrija Mandić

m. babović

želi da obesmisli

Crnu Goru i da je

veže za sebe

ces označava završetak jedne epohe koja je počela sa Miloševićem, a završava se sa Vučićem. Proces otrežnjenja Srbije će potrajati sigurno čitavu deceniju, ako ne i duže.

POBJEDA: RTS je blokiran već sedam dana – šta se dobija tom blokadom ? Ako je recimo policija razbije, da li možemo očekivati žešći odgovor demonstranata?

BISERKO: Teško je predvideti kako će se stvari dalje razvijati. Već je dosadašnja blokada pokazala da ima otpora i unutar RTS-a. Paralelno sa protestima na ulicama ne samo u Beogradu, već širom Srbije, u toku je i „diferencijacija“ unutar Vučićevog kruga. Nisu svi spremni da se žrtvuju za njegov opstanak. Dakle, pad ovakve RTS bila bi velika pobeda u procesu svrgavanja SNS i njegove politike.

POBJEDA: Studentski protesti odavno su prevazišli samo ispunjenje prvobitnih zahtjeva – s druge strane, oni opoziciju tretiraju kao i vlast, nema pregovora sa političarima. Ko bi mogao da uspostavi dijalog između studenata i vlasti i kako se može okončati kriza?

Teško je predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati. Već je dosadašnja blokada pokazala da ima otpora i unutar RTS-a. Paralelno sa protestima na ulicama ne samo u Beogradu, već širom Srbije, u toku je i „diferencijacija“ unutar Vučićevog kruga. Nijsu svi spremni da se žrtvuju za njegov opstanak. Dakle, pad ovakve RTS bila bi velika pobjeda u procesu svrgavanja SNS i njegove politike

BISERKO: To pitanje se odavno postavilo i sada se već naziru neki odgovori. Jedan od profesora Pravnog fakulteta predložio je da studenti formiraju svoju listu i da traže vanredne izbore. Očigledno je da se na plenumima o tome raspravlja i da će se uskoro pojaviti i zvanični predlog. Jedini akteri sa moralnim kredibilitetom kod studenata su njihovi profesori koji su stali iza njih. Zato ova vlada i udara na profesore koji su su se profilisali kao mogući posrednici. Vučić je, nažalost, uspeo da defamacijom i kriminalizacijom opozicije totalno obesmisli njeno postojanje. To je bio primarni cilj od njegovog dolaska na vlast. Time je obezvredio politički dijalog bez koje nema političkog života.

Odgovor Genciju Nimanbeguu

Gospodine predsjedniče opštine, Vaš javni istup u formi reagovanja na tekst, koji je umjesto na mejl Pobjede, poslat tagovanjem na Instagram profil glavnog urednika(!) predstavlja pokušaj zastrašivanja, relativizacije i zamjene teza, što smatram neprimjerenim ponašanjem jednog predsjednika opštine i istaknutog dugogodišnjeg poslanika. Prvo, pozivate se na navodna demantovanja, ali istovremeno odbacujete autentične i zvanične dokumente Vlade Crne Gore, odnosno pismo iza kojeg stoji vaš potpis i pečat opštine Ulcinj. Ako zaista želite istinu – kao što tvrdite –onda nemojte birati koje činjenice prihvatate, a koje ne. Dakle, u dopisu od 26. marta Vladi predložili ste investitoru Mohamedu Alabaru pet lokacija u Ulcinju među kojima i Modul II Veliku plažu. Ponudili ste i riječno ostrvo Adu, Marinu ispod Starog grada, Međunarodni institut za održive tehnologije i Mavrijan. Ukupna površina je 652 ha. Čemu besmisleno demantovanje i pozivanje na raspravu na skupštinskim odborima.

Tamo nijeste ništa potpisali. Drugo, tvrdnja da je Pobjeda navela da je ,,Ulcinj protiv investicija“ nije tačna. Pobjeda je kroz serijal tekstova dala šansu objema stranama da se na konstruktivan način vodi rasprava o valorizaciji naših turističkih potencijala uključujući i Veliku plažu. Tražili smo transparentan odnos investitora i države kao i zakonit budući sporazum, ali nijesmo željeli da učestvujemo u kampanji tjeranja investitora što je trenutna agenda. Rekao bihpoprilično uspješna. Treće, Pobjeda je ekskluzivno objavila zaključke opštine Ulcinj u kojima se riječ megaprojekta našao u naslovu. Ako nekome nudite Modul II Velike plaže i Adu naravno da je riječ o megaprojektu.

Gospodine predsjedniče opštine, Vaš pokušaj da novinare i građane prozovete ,,plaćenicima“ ili da ih etiketirate kao one koji ne razumiju sopstveni interes – ne samo da je uvredljiv, već i opasan. Sloboda medija i pravo javnosti da zna – nijesu na prodaju. Ne sporimo pravo da imate stav, ali očekujemo i minimum odgovornosti, posebno

kad ste u ulozi javnog funkcionera. Umjesto prijetnji i spinova, bolje bi bilo da se bavite argumentima. Građani Ulcinja nijesu zaboravili, niti će zaboraviti – ko je šta predlagao, kome i zbog čega. Kao i što znaju da se sada prodaju stanovi i kondo apartmani u okviru jednog velikog tutističkog rizorta. Upravo na Velikoj plaži. I na kraju, zastrašujuće je kada političar javno ,,obećava“ da će medij i premijera ,,poslati u penziju“, i još kaže da će raditi na tome. To je direktna prijetnja. Za premijera su albanske stranke glasale i ako želite pokrenite pitanje povjerenja Vladi. To je vaše pravo. Ali, Vi gospodine Nimanbegu nijeste osnivali Pobjedu da biste je zatvarali! Takva neprimjerena retorika i prijetnja prema najstarijem dnevnom listu koji zapošljava više od 150 radnika više priliči autoritarnim režimima nego demokratskim društvima. Uređivačka politika se ne smjenjuje političkom voljom. Ako je ovo vizija slobode govora – podsjeća više na staljinističke metode nego na evropske vrijednosti. Nenad ZEČEVIĆ

Glavni pregovarač sa EU smatra da u Sporazumu sa Emiratima nema ničeg što bi bilo suprotno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju

Zenović: Crna Gora bi do kraja godine mogla zatvoriti devet poglavlja

POBJEDA: FSB negira da je zvučni top upotrijebljen protiv mirnih demonstranata 15. marta. Šta bi ste rekli za tu tvrdnju? Zašto se FBI nije odazvao da dâ svoju ekspertizu kada vlast tvrdi da ih je pozvala i slavi Trampa?

BISERKO: Vučić je najavio da će pozvati stručnjake i FSB i FBI da daju svoje ekspertske analize. Međutim, to je bio samo izgovor kako bi se pozvao FSB čija analiza je farsa. FBI se od tada više ne pominje. Poznato je da se stotine građana prijavilo medicinskim ustanovama zbog zdravstvenih tegoba koje su imali zbog upotrebe zvučnog topa. Taj 15. mart bio je prekretnica jer je ogolio namere vlasti i umesto da „odsvira kraj protestima“, kako je Vučić najavio, oni su intenzivirani kroz razne druge forme. Violeta CVEJIĆ

PODGORICA - Sporazum koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ukazuje da u njemu nema ničeg što bi bilo suprotno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje države kandidati potpisuju sa Evropskom unijom (EU), ocijenio je, u razgovoru za Newsmax Balkans televiziju, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović. Zenović smatra i da je Sporazum s Emiratima, kao i SSP, okvirni kada je riječ o tržišnoj konkurenciji. - Imamo i jaku argumentaciju ministarke javnih radova da se SSP odnosi na pravna lica i privredne subjekte i da samim tim države ne mogu biti njegova tema. Treba da sačekamo i vidimo sve komentare i analize koje dolaze i sa evropske strane. I Sporazum s Emiratima ukazuje da ništa u tom dokumentu neće biti suprotno SSP-u - kazao je Zenović u emisiji „Dijagnoza“ Newsmax Balkans televizije.

On je pojasnio i da će Sporazum sa Emirati-

ma prestati da važi kada Crna Gora postane članica EU, jer će tada naša država postati dio novog sistema, koji donosi nova prava i obaveze. - Vjerujem da postoje razni izazovi koje vidimo u ovakvim vrstama aranžmana, ali takođe vjerujem da je to dio ekonomske nužnosti koju Crna Gora ima pred sobom da bi bila punopravna članica EU - rekao je on.

Dodao je i da su legitimni zahtjevi koje su lideri albanskih partija i predsjednik vladajuće Demokratske narodne partije Milan Knežević uputili Briselu da se izjasni o Sporazumu. Komentarišući nedavnu posjetu šefice evropske diplomatije Kaje Kalas našem regionu, Zenović je kazao da je Zapadni Balkan važna tema za Uniju.

ma, Brisel je odustao od principa konvoja, odnosno prijema više država kandidata istovremeno.

- To nije mjera najbržeg i najboljeg u procesu reformi već najsporijeg. Zato mislim da pristup meritokratije, one države koja dođe do te zasluge da zatvori pregovarački proces mora ostati realan upravo da bi države imale jasnu motivaciju - napominje Zenović. Smatra i da se pojedini zahtjevi koji postoje u dijelu članica koje zahtijevaju reformu EU neće odraziti negativno na dinamiku i brzinu integracije Crne Gore.

- Brisel vidi proširenje na Zapadni Balkan kao izuzetno važno pitanje jer je to investiranje u projekat mira i demokratizaciju i evropeizaciju naših društava - naglasio je glavni pre-

govarač.

Prema njegovim riječi-

- Zato smatram da moramo da iskoristimo potencijal koji imamo u tom smislu i činjenicu da smo na nivou reformi najozbiljnija država kandidat i da je vrijeme da kapitalizujemo istorijski cilj – članstvo u Uniji - kazao je Zenović u emisiji „Dijagnoza“ Newsmax Balkans televizije. Zenović je stava i da bi se u ovoj godini moglo zatvoriti do devet poglavlja koja se odnose na slobodu kretanja kapitala, javne nabavke, poljoprivredu, ribarstvo, pravo osnivanja preduzeća, pružanje usluga, kao i na privredno pravo. Ipak, poručio je, taj proces ne zavisi samo od izvršne vlasti. R. P.

Sonja Biserko

Predrag Zenović

GORAN MRATINOVIĆ / DUBROVAČKI DNEVNIK1

Razgovor s povodom: Romy Hawatt, izvršni direktor „Riana Group“ sa sjedištem u Dubaiju i osnivač međunarodne mreže za obuku pilota „Airways Aviation“

Crna Gora mora graditi povjerenje ako želi velike investitore

Strana ulaganja su i dalje veliki pokretač razvoja u Crnoj Gori i vjerovatno će to i ostati, s obzirom na veličinu stanovništva i tržišta. Država sa 650.000 stanovnika jednostavno nema dovoljno unutrašnjeg kapitala ili potražnje da sve izgradi sama, i to je u redu – kazao je Hawatt

PODGORICA - Strana ulaganja nijesu prijetnja, već prilika - ako ih pravilno usmjerimo i pametno koristimo. Ova poruka dolazi od Romyja Hawatta, australijskog preduzetnika i filantropa libanskog porijekla, koji je bio među prvim stranim investitorima u Crnoj Gori i posredovao u prodaji luksuznog kompleksa Porto Montenegro Investicionoj korporaciji iz Dubaija (ICD).

Hawatt, izvršni direktor Riana Group sa sjedištem u Dubaiju, poznat je i kao osnivač međunarodne mreže za obuku pilota Airways Aviation. U razgovoru za Pobjedu, govori o potencijalima Crne Gore, potrebi za strateškim partnerstvima, ulozi države i sektorima u koje bi, kako kaže, vrijedilo ulagati već danas. Njegova investitorska priča počinje upravo u Tivtu, gdje je, kako se prisjeća, nekadašnje napušteno brodogradilište zamijenio luksuzni kompleks Porto Montenegro – simbol jedne modernije Crne Gore. Na naše pitanje da li je strano ulaganje i dalje ključni pokretač razvoja naše ekonomije, ili bi država trebalo više da se osloni na domaće resurse i privatnu inicijativu, odgovorio je: – Ne bih to posmatrao kao „ iliili “, već kao „i jedno i drugo“.

Strana ulaganja su i dalje veliki pokretač razvoja u Crnoj Gori i vjerovatno će i to ostati, s obzirom na veličinu stanovništva i tržišta. Država sa 650.000 stanovnika jednostavno nema dovoljno unutrašnjeg kapitala ili potražnje da sve izgradi sama, i to je u redu – kazao je Hawatt koji je poznat po svojim investicijama u Crnoj Gori, posebno u Porto Montenegru, gdje

je proveo više od deset godina i uložio znatna sredstva u razvoj luksuznih nekretnina i ugostiteljskih objekata, a posjeduje i jahtu „Riana“. Dodaje da nije riječ o tome da stranci preuzmu sve već da se radi se o strateškim partnerstvima.

– Ako se to radi kako treba, strana ulaganja mogu ojačati domaće preduzeće, otvori-

ti nove industrije i omogućiti lokalnoj ekonomiji da raste. Ključ je u tome da se investira u prave stvari, one koje služe ljudima (građanima, rezidentima i turistima), da se poštuje životna sredina i ostavlja trajan trag. I dodao bih, za one koji su prirodno više zaštitničkog duha i cijene socijalnu sigurnost - razumijem ih, ali ne treba da vide direktna strana ulaganja kao prijetnju. Naprotiv, ona mogu podržavati te vrijednosti - kroz prihode, inovacije i unapređenje kvaliteta života - pod uslovom da se njima upravlja mudro i inkluzivno – istakao je Hawatt. On navodi da je Crna Gora mala, ali strateški pozicionirana zemlja, obdarena prirodnim ljepotama i karakterom.

– To je mjesto koje ima pravi potencijal, ako se razvoju pristupi pametnim planiranjem, otvorenošću za saradnju i fokusom na dugoročne, a ne samo kratkoročne dobiti. Da budem sasvim iskren, kada sam prvi put došao u Tivat (prije nego što je započeta izgradnja Porto Montenegra), to je bilo mirno i veoma, veoma nerazvijeno mjesto. U centru se nalazilo napušteno brodogradilište iz doba Jugoslavije koje je, iskreno rečeno, bilo i ekološki problem i ružno za oko. To je bilo malo selo bez pravog karaktera, šarma i uslova za život. Malo ko van regio-

na je uopšte čuo za Tivat, nije bio nimalo privlačan – prisjeća se Hawatt. Dodaje da je sada, skoro 20 godina nakon ponovnog sticanja nezavisnosti Crne Gore, transformacija nevjerovatna. – Danas imamo projekte poput luksuznog kompleksa Porto Montenegro, međunarodne posjetioce i potpuno novu energiju koja se osjeća u cijelom Tivtu i okolini. Promjene su svakako na bolje. Naravno, uvijek treba pronaći ravnotežu i svaki razvoj mora biti promišljen i uključen. Ali svaka objektivna cijena pokazuje da su koristi koje su Tivat i Crna Gora u cjelini dobili vrlo realne. Pogledajte samo koliko je radnih mjesta otvoreno, koliko je infrastruktura unaprijeđena, koliko je modernih sadržaja izgrađeno, koliko je zemlja postala međunarodno vidljiva, sa direktnim avio-linijama i novim preduzećima koja niču svuda – kaže Hawatt dodajući da to donosi realne prilike za obične ljudi i doprinosi BDP-u, što zauzvrat znači više novca za puteve, bolnice, škole i drugu infrastrukturu koja poboljšava život svih građanina. Hawatt dodaje i da oni koji imaju izraženiji nacionalni osjećaj ili sumnjaju u koristi treba da znaju da ovakva vrsta razvoja ne znači gubitak identiteta.

– Naprotiv, uz dobar pristup, strana ulaganja mogu pomoći u očuvanju i unapređenju lokalne kulture, dok istovremeno stvaraju ekonomsku vrijednost. Na Vladi i građanima je da svojoj omladini daju razlog da ostanu u svojoj zemlji i ovdje grade svoj život, umjesto da budu dio „odliva mozgova“ i traže prilike u inostranstvu –poručio je Hawatt.

A na naše pitanje koji su to najperspektivniji sektori za buduća ulaganja u Crnoj Gori kaže da postoji nekoliko ključnih sa velikim potencijalom.

– Turizam i dalje ostaje važan, ali sljedeća faza mora biti sofisticiranje - eko-turizam, velnes, putovanja sa fokusom na kulturno nasljeđe. Ljudi više ne dolaze samo zbog plaža - traže sadržaje. Zatim, tu su obnovljivi izvori energije. Crna Gora ima odlične prirodne uslove za solarnu, vjetro i hidroenergiju. Ako se to dobro organizuje, zemlja ne samo da može postati energetski održava, već može i izvesti energiju. Tehnološke i digital-

ne industrije su takođe u rastu. Sa sve većim brojem ljudi koji rade na daljinu, Crna Gora bi uz bolje infrastrukturu i promociju lako mogla postati popularna destinacija za digitalne nomade – kazao je Hawatt. Komentariše i trenutna interesovanja i pisanja o uvaženom emiratskom investitoru Mohamedu Alabaru i njegovom interesovanju za Crnu Goru. – Iskreno vjerujem da, ako država želi da privuče ozbiljne investitore poput gospodina Alabara, mora postojati povjerenje u institucije, u narod, u sistem, u procedure i zakone koji podržavaju poslovnu klimu i omogućavaju lako poslovanje. Kroz godine sam čitao i gledao intervjue i medijske priloge koji, po mome mišljenju, ne predstavljaju Crnu Goru u najboljem svjetlu. Naprotiv, stav, način postavljanja pitanja i stil nekih novinara i političara često odbijaju značajne i kvalitetne investitore. To nije dobro – kaže Hawatt. Hawatt je bio među prvim stranim investitorima u Crnoj Gori Gori još 2015/16. godine. Bio je posrednik u prodaji Porto Montenegra Investicionoj korporaciji iz Dubaija (ICD). – Smatram da imam dovoljno iskustva u ovoj oblasti i dalje bih savjetovao da, ako Vlada nastavi da djeluje transparentno, smanji birokratiju i podrži domaće preduzetnike zajedno sa stranim, to može stvoriti obostranu korist. Čak i oni koji više vole državni model mogu dobiti svoj dio. Ne mora da bude „ili-ili“. Dobro upravljanje stranim ulaganjima može znatno ojačati domaću ekonomiju – tvrdi Hawatt. Što se tiče napretka u posljednjih 10 godina navodi da je Crna Gora imala dosta padova i nestabilnosti, ali da je generalno napravila solidan napredak. – BDP raste, interesovanje stranih investitora takođe, iako ponekad neujednačeno, a infrastruktura se širi u različitim regionima. Nije sve bilo idealno, ali pravac u kojem se zemlja kreće je pozitivan. Turizam je odigrao ogromnu ulogu, ali vjerujem da će budući rast doći iz sektora kao što su zelena energija, organska poljoprivreda, digitalne usluge i obrazovanje. To su oblasti u kojima Crna Gora može da stekne prepoznatljivost – tvrdi Hawatt dodajući da za domaće stanovništvo, posebno za one koji su tradicionalno bili skeptični, ovi sektori nude nešto drugačije. – Nude stabilna, smislena radna mjesta, koja su često u skladu sa vrijednostima poput održivosti zajednice i nezavisnosti. Zamislite mladog poljoprivrednika koji izvozi organske ljekovite biljke, ili programera koji radi iz Podgorice, Budve, Tivta ili Nikšića za firmu u Berlinu, Londonu ili Dubaiju - to je razvoj koji kombinuje globalni doseg sa lokalnim pristupom – smatra Hawatt. N.K.

UlcinjU sU neophodna Ulaganja: Pogled na Veliku plažu

Romy Hawatt

Utorak, 22. april 2025.

PODGORICA – Ne bi trebalo brzo donositi važne odluke od kojih zavisi život građana jedne zemlje, na prvom mjestu lokalne zajednice, u konkretnom slučaju život Ulcinjana, već treba pristupiti temeljno i uz konstruktivan i koherentan pristup naći najbolje rješenje - kazao je u razgovoru za Pobjedu sociolog Srđan Vukadinović osvrćući se na aktuelnu priču o najavljenom ulaganju šeika iz UAE Mohameda Alabara u razvojne investicione projekte u Crnoj Gori.

Govoreći o potencijalnom inostranom ulaganju u najjužnijoj crnogorskoj opštini – Ulcinju, odnosno na Velikoj plaži, ali i o Buljarici, Jazu ili potencijalno na sjeveru države, Vukadinović kaže da je neophodno reći i da li će, ukoliko bude postignut dogovor, „tamo biti angažovani naši ljudi ili će investitori dovesti svoje ljude da rade“.

- Mora se govoriti o tome koliko će ljudi iz Crne Gore biti upošljeno, da li će tu biti 10 ili 50 hotela i koliko će takvi projekti tražiti radne snage - naveo je Vukadinović ocjenjujući da se i o tim stvarima mora voditi računa, a ne samo o „grdnim milijardama“ koje će biti uložene.

On je dodao da se u javnosti stiče utisak da aktuelne vladajuće strukture olako daju obećanja jer, kako navodi, ne dolaze veliki investitori tek tako.

- Njima treba politička i pravna stabilnost i jasna potvrda gdje da ulažu novac - kazao je Vukadinović i podsjetio da su investicije koje su u proteklim godinama ušle u našu zemlju „bile jako neozbiljne, što se potvrdilo u praksi“.

On je ponovio da su na prvom mjestu ugrožene lokalne zajednice i da im se sve vraća kao bumerang.

Govoreći o problemu untrašnjih migracija stanovništva i imigracione politike u Crnoj Gori, on kaže da izgleda da ne

Sociolog Srđan Vukadinović o najavljenim stranim ulaganjima, populacionoj i migracionoj politici Crne Gore

Konstantno gubimo stanovništvo, država se ne bavi suštinskim nego prizemnim stvarima

postoji strateški pristup rješavanju ovog pitanja. Najavljeni projekat izgradnje stambenog kompleksa na Veljem brdu, nadomak Podgorice, Vukadinović vidi kao problem, jer će „uzrokovati dodatan odlazak ljudi sa sjevera države“. - Svi mladi ljudi će se opredijeliti za kupovinu nekretnine tu, a tek onda nam ostade sjever prazan. Šavnik, Žabljak i Plužine su već sada prazni kao centri lokalne zajednice. I o tome se mora malo drugačije razmišljati - smatra Vukadinović. On je ponovio da se sela ,,prazne“, ali i da nije pronađen strateški pristup da bi se spri-

ječio potpuni nestanak života na selu.

- Ne treba imati iluziju da će se građani vratiti na selo da žive, ali treba raditi na projektima koji razvijaju agrarne djelatnosti, kako bi se ljudi vezali za selo - rekao je Vukadinović. Na pitanje da prokomentariše podatke koji govore da posljednjih nekoliko godina Crna Gora postaje destinacija za život mnogim ljudima iz inostranstva, Vukadinović kaže da je to očekivano i da se trend promjene demografske, ekonomske i nacionalne strukture stanovništva mijenja svuda u svijetu. Imigracija može

PODGORICA – Izbori u Nikšiću i ono što će se dalje dešavati u tom gradu neće previše uticati na stabilnost Vlade ili dalje funkcionisanje

Pokreta Evropa sad (PES), ali će diktirati dalji pad rejtinga te stranke - ocijenila je docentkinja na Univerzitetu

Donja Gorica Nikoleta Đukanović

Ona je kazala da je formiranje vlasti u Nikšiću sa Markom Kovačevićem na čelu gradske uprave „završena stvar“, ali i da PES netransparentno vođenje izvršne vlasti, neispunjavanje obećanja datih građanima i pravljenje ustupaka partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) plaća konstantnim padom podrške građana.

Političke i društvene promjene na globalnom nivou utiču i na pomjeranja stanovništva. To nije neobično i neočekivano, ali je važno da matične države, u našem slučaju Crna Gora, zaštite svoje građane. Ne čini mi se da smo tu mnogo odmakli jer svakodnevno svjedočimo znatnom „uplivu“ stranaca i na tržište radne snage, a ne „samo“ na tržište nekretnina, kao što je bio slučaj ranije - kazao je Vukadinović

Đukanović je istakla da su izbori u Nikšiću pokazali jačanje dva ekstremna pola – Demokratske partije socijalista (DPS) sa jedne i bloka koji čine partije bivšeg DF-a sa druge strane, dok građanske liste nemaju veću podršku građana. Prema njenim riječima, najveći gubitnik nikšićkih izbora su PES, Demokrate i Građanski pokret Ura. - Kada bismo pogledali izbore i u Podgorici, Budvi i drugim opštinama u prethodnom periodu vidimo konstantan pad PES-a, iako su ključni dio Vlade na nacionalnom nivou, iako imaju velika obećanja za građane i populističku politiku - kazala je Đukanović.

Kako je navela, očigledno je da neispunjavanje tih obećanja, posebno u odnosu na ekonomske parametre, birači kažnjavaju upravo konstantnim padom te stranke. Đukanović je rekla da su Demokrate, koje su u vlasti i koje imaju značajne poluge moći koje u kontinuitetu zloupotrebljavaju u izbornom procesu, pokazale rezultat koji je nezadovoljavajući, ali i da je gubitak podrške Uri rezultat njihovog činjenja kada su upravljali Vladom. Kada je u pitanju formiranje vlasti u Nikšiću, Đukanović smatra da je izbor Kovačevića za predsjednika opštine završena stvar.

- Mislim da nikšićki izbori i ono što će se dalje dešavati u

uticati na kulturne promjena i obogaćivanje društva različitim perspektivama, običajima i jezicima, ali, kako navodi, sa druge strane ti kulturološki procesi mogu izazvati i društvene tenzije, posebno ako postoji otpor prema promjeni ili strah od gubitka identiteta.

- Političke i društvene promjene na globalnom nivou utiču i na pomjeranja stanovništva. To nije ništa neobično i neočekivano, ali je važno da matične države, u našem slučaju Crna Gora, zaštite svoje građane. Ne čini mi se da smo tu mnogo odmakli jer, kao što vidite, sva-

kodnevno svjedočimo znatnom „uplivu“ stranaca i na tržište radne snage, a ne „samo“ na tržište nekretnina, kao što je bio slučaj ranije - dodao je Vukadinović uz konstataciju da Crna Gora konstantno gubi stanovništvo, a da se država ne bavi suštinskim nego prizemnim stvarima. On je ponovio da Crna Gora nema nacionalnu strategiju koja bi se bavila pitanjem uticaja demografskih promjena na njen razvoj. - Nedostaje rasprave među ključnim akterima o ovom problemu koji, prije svega, zbog odliva stanovništva, prijeti oz-

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica ocijenila da je formiranje vlasti u nikšićkoj opštini sa Markom Kovačevićem na čelu gradske uprave „završena stvar“ Đukanović:

tom gradu u kontekstu formiranja vlasti i svega što ćemo gledati i slušati od te vlasti neće previše uticati na stabilnost Vlade ili dalje funkcionisanje PES-a, ali će, uključuju-

ći i ostale opštine i dešavanja na nacionalnom nivou, diktirati dalji pad PES-a - ocijenila je Đukanović. Đukanović je rekla da PES „najviše košta“ to što je dozvo-

biljno da ugrozi temelje društva - zaključio je Vukadinović. Podsjećamo, po posljednjem popisu, koji je održan 2023. godine, od 623.633 stanovnika Crne Gore, 46.878 je stranih državljana, a prema podacima MUP-a iz septembra 2024. odobreni boravak ima duplo više, čak 97.189. Najviše njih živi u Podgorici i primorskim gradovima - o čemu svjedoče brojni ugostiteljski objekti i firme stranih vlasnika, škole za djecu stranaca, zanatski objekti. Najviše stranih državljana, osim iz zemalja regiona, dolazi iz Rusije, Turske, Ukrajine, Njemačke, Kine, Kazahstana, Italije, Izraela, Francuske, Moldavije, Filipina, Bjelorusije, Azerbejdžana, Austrije, Australije, Velike Britanije i Švajcarske. U ovoj školskoj godini u crnogorskim školama i vrtićima upisano je šest i po hiljada djece stranaca. Od 2018. do 2024. godine broj ruskih državljana i državljanki u Crnoj Gori je skoro pet puta veći, dok je u istom periodu broj doseljenika iz Turske utrostručen. Ir. M.

lio da, iako su okosnica Vlade, dominantna snaga u Vladi budu partije bivšeg DF-a i da parlamentarnom većinom rukovodi predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić. Upitana da li je loš rezultat PES-a u Nikšiću bio očekivan, Đukanović je rekla da se sve češće u Crnoj Gori dešava da birači kažnjavaju političke partije koje ne ispunjavaju obećanja i da je bio očekivan pad zbog dešavanja u prethodnom periodu.

- To je partija koja je jako puno obećala i mnogo toga nije ispunila - kazala je Đukanović, navodeći da PES upravlja na izuzetno netransparentan način, marginalizujući i isključujući kritičare i civilni sektor. Sa druge strane, kako je navela, PES konstantno pravi kompromise sa DF-om i nema iskristalisanu svoju politiku u domenu u kojem se to ne kosi sa interesima njihovih koalicionih partnera iz redova DF-a. R. P.

Nikoleta Đukanović

Svijet je ostao bez jedne od najvećih ličnosti današnjice

VATIKAN- Izrazi saučešća zbog smrti pape Franja stižu od zvaničnika sa svih strana svijeta, a američki predsjednik Donald Tramp se od pape oprostio kratko riječima: ,,Počivao u miru, papa Franjo! Neka ga Bog blagoslovi, kao i sve one koji su ga voljeli!“. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u telegramu Vatikanu istakao papin aktivan doprinos razvoju dijaloga Ruske pravoslavne i Rimokatoličke crkve. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je poručio da je papa Franjo bio duhovni vođa koji je dao značaj dijalogu između različitih vjerskih grupa i preuzeo inicijativu u suočavanju sa humanitarnim tragedijama. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je navela da svijet oplakuje smrt pape.

ručio da je papa Franjo bio duhovni lider koji je nadahnjivao srca vjernika širom svijeta. Milatović je na mreži Iks naveo da je imao čast da sa njim razgovara tokom posjete Vatikanu u martu prošle godine. Na njega su, kako je dodao, snažan utisak ostavili duh mira, mudrosti i duboka posvećenost dijalogu i humanosti pape Franja. - Njegova vjera, poniznost i neumorna borba za mir, pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka, ostaviće neizbrisiv trag – napisao je Milatović izražavajući saučešće Rimokatoličkoj crkvi i vjernicima katoličke vjeroispovijesti u Crnoj Gori i širom svijeta.

Premijer Milojko Spajić je kazao da će papa Franjo ostati upamćen kao glas saosjećanja i moralne čistoće ocjenjujući da će njegova poruka mira nastaviti da inspiriše buduće generacije. - Njegova nepokolebljiva posvećenost siromašnima, marginalizovanima i onima koji pate dotakla je živote miliona. Njegova poruka mira — i njegov poziv na svijet koji liječi, štiti i uzdiže — nastaviće da inspiriše generacije koje dolaze – poručio je Spajić na mreži Iks.

Da je svijet ostao bez jedne od najvećih ličnosti današnjice, poručio je bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Crne Gore Filip Ivanović je poručio da će jedinstveno vođstvo crkvom, duboka plemenitost i posvećenost pape Franja temeljnim vrijednostima čovječnosti ostati neizbrisivi tragovi njegovog pontifikata.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, povodom smrti pape Franja, uputio je izraze saučešća svim vjernicima i poštovaocima njegovog lika i djela navodeći da je on bio taj koji je budio nadu beznadežnima, mirio nepomirljivo i pomagao najugroženijima. Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović uputila je izraze saučešća nadbiskupu Barske nadbiskupije mons. Roku Đonlešaju, biskupu Kotorske biskupije mons. Mladenu Vukšiću i svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Zemlje širom svijeta počele su pripreme za odavanje počasti poglavaru Rimokatoličke crkve, papi Franju, koji je umro jutros u 89. godini. Slijedi pregled ključnih događaja najavljenih do sada, prenosi Bi-BiSi (BBC). U Argentini, papinoj rodnoj zemlji proglašena je sedmodnevna nacionalna žalost. Sedmodnevna žalost takođe je proglašena u Brazilu, kako je rekao predsjednik Injacio Lula da Silva, u znak počasti za papin rad. Sedam dana žalosti proglasio je i Istočni Timor, zemlja u jugoistočnoj Aziji. U Austriji, zvona su se oglasila u 17.00 po lokalnom vremenu, a crne zastave će biti podignute na crkvama i crkvenim zgradama. Rekvijem će biti održan za papu u bečkoj Katedrali svetog Stefana u 18.00 sati.

- Svojom poniznošću i čistom ljubavlju prema onima manje srećnim, inspirisao je milione, daleko izvan Katoličke crkve. Moje misli su sa svima onima koji osjećaju ovaj duboki gubitak. Neka nađu utjehu u ideji da će nasljeđe pape Franja nastaviti sve da nas vodi ka pravednijem, mirnijem i saosjećajnijem svijetu – navela je Fon der Lajen. Crnogorski zvaničnici su izraze žaljenja zbog smrti pape Franja prenijeli preko društvenih mreža. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je po-

On ističe da je sa iskrenom tugom primio vijest o smrti pape Franja, koji će, kako navodi, ostati upamćen kao papa koji je uveo istorijske promjene u Vatikanu.

- Ostaće upamćen po otvorenim stavovima o svim savremenim pitanjima i temama, koji se zalagao za mir i dijalog i redovno oglašavao povodom ratnih sukoba i nesreća širom svijeta, uključujući i našu cetinjsku tragediju. Pamtiću naš zvanični susret kao jedan od

Ko bi mogao da postane novi papa

Smrt pape Franja, objavljena juče ujutro, izazvala je nagađanja o njegovom nasljedniku, koji će biti poznat kada se pojavi bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele poslije složenog i tajnovitog postupka izbora. S obzirom na prirodu kardinalskih imenovanja koje je papa Franjo izvršio tokom svoje vladavine, očekuje se da će novi papa biti porijeklom takođe izvan Evrope, te da će biti još jedan progresivac, koji se suprotstavlja konzervativnom krilu Rimokatoličke crkve, piše Rojters.

Među potencijalnim kandidatima za novog papu pominju se arhiepiskop Marseja Žan-Mark Avelin (66) iz Francuske, kardinal Peter Erdo (72) iz Mađarske, kardinal Mario Greh (68) sa Malte, kardinal Pjetro Parolin (70) iz Italije, kardinal Luis Antonio Gokim Tagle (67) iz Filipina, kardinal Džozef Tobin (72) iz Njuvarka u SAD, kardinal Peter Kodvo Turkson (76) porijeklom iz Gane, nadbiskup Bolonje Mateo Marija Cupi (69)… Izborni proces biće održan nakon što papa Franjo bude

sahranjen, a novog poglavara tajnim glasanjem izabraće članovi konklave u koju, nakon smrti ili ostavke pape, mogu ući kardinali mlađi od 80 godina.

Očekuje se da će među njima biti i kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup.

Do izbora novog pape Kardinalski zbor upravlja Rimokatoličkom crkvom.

Složeno glasanje otkriće vjeruju li sadašnji kardinali, od kojih je većinu postavio papa Franjo, da su njegovo prihvatanje liberalnih društvenih vrijednosti i njegova

najupečatljivijih u mojoj dugoj političkoj karijeri. Posebno s kojim je poštovanjem govorio o Crnoj Gori, o kojoj je odavno mnogo znao zahvaljujući bliskosti s biskupom Emilijem Ognjenovićem našeg porijekla koji ga je zaredio. Moje duboko saučešće svim vjerni-

cima i sveštenstvu Katoličke crkve, svima koji žale jednog od posljednjih svjetskih velikana - poručio je Đukanović. Istakao je da su papu jednako poštovali i jednako ga žale vjernici i poglavari svih religija, svi ljudi dobre volje, posebno siromašni i ugroženi.

U Velikoj Britaniji na kraljevskim rezidencijama će britanska zastava biti spuštena na pola koplja, kao i u britanskoj ambasadi u Vatikanu.

U Španiji je proglašena trodnevna žalost. U Francuskoj su ranije danas zvona katedrale Notr Dam u Parizu odzvonila 88 puta, koliko je papa imao godina. Večeras će svijetla na Ajfelovoj kuli biti isključena. Predsjednik SAD Donald Tramp naredio je da zastave budu spuštene na pola koplja, nazvavši papu „dobrim čovjekom“. R. P. Saučešća

progresivna reformska agenda otišli predaleko ili je potreban period povlačenja. Kardinali će odrediti datum početka konklave nakon što idućih dana počnu pristizati u Rim.

Poslije obreda sahrane pape i pošto se na opštim i posebnim sjednicama kardinala sve pripremi za konklavu, kardinali se skupljaju određenog dana, ali ne prije 14. ni poslije 20. dana od smrti pape, u Crkvi Svetog Petra na misi. Istog dana poslije podne, okupljaju se u kapeli Svetog Pavla u Apostolskoj palati, te u svečanoj proce-

siji idu do Sikstinske kapele, gdje se u strogoj tajnosti održava izbor. Kardinali glasaju za željenog kandidata dok se ne utvrdi pobjednik, što je proces koji može potrajati nekoliko dana, pa i mjesecima.

Jedini trag o tome kako teku izbori je dim koji izlazi dva puta dnevno od paljenja kardinalskih glasačkih listića. Crni dim znači negativan odgovor, a bijeli dim biće znak da je novi papa izabran. Nakon što se bijeli dim podigne, novi papa se obično pojavljuje u roku od sat vre-

mena na balkonu koji gleda na Trg Svetog Petra. Viši kardinal koji učestvuje na konklavi objaviće odluku riječima: „Habemus Papam“ (Imamo papu), a zatim će predstaviti novog poglavara njegovim izabranim papskim imenom. Katolička crkva trenutno ima 252 kardinala, od kojih je 138 mlađih od 80 godina, odnosno s pravom glasa. Čak 109 kardinala sa pravom glasa imenovao je papa Franjo, 22 njegov prethodnik Benedikt, a pet papa Jovan Pavle II.

Papa Franjo (1936–2025)

Vatikanske službe su juče ujutru javile da je umro Horhe Mario Bergoljo, papa Franjo

Umro je Pontifeks kojega su poštovali i voljeli i katolici i oni koji to nijesu, i vjernici i ateisti. Voljeli su ga ljudi koji su imali priliku i čast da ga sretnu i slušaju, ali i oni najugroženiji i najsiromašniji, marginalizovani i zaboravljeni - na raznim krajevima svijeta, utučeni siromaštvom i nemaštinom, pogođeni sukobima i ratovima. Isto tako, imao je protivnike i neprijatelje, čak u dogmatskim i konzervativnim redovima sopstvene crkve, kao i u nacionalističkim i ksenofobnim političarima i režimima, koji mu nikada nijesu oprostili njegovu otvorenost, neposrednost i iskrenost, a još i manje - podršku najsiromašnijima i najugroženijima. Globalni problem migracija, koji je Papa od početka svog pontifikata stavio među pitanja od najvećeg značaja, izazivao je mrzovolju i jetke komentare - i u samoj Italiji, ali i u mnogim evropskim zemljama, sve do SAD i Trampove fiksacije izbjeglicama i imigrantima. Papa ,,sa kraja svijeta“, kako je volio sebe da zove, poremetio je ustaljeni tok stvari u Katoličkoj crkvi, ne samo unutar zidova Vatikana. Naslijedio je, istorijskom ostavkom pape Racingera (Benedikta XVI), upravo haotično stanje - seriju korupcionaških i drugih skandala i finansijskih problema, koji su bitno otežali njegovu misiju.

Njegove prve odluke - odbio je da živi u (treba li reći: luksuznoj) Apostolskoj palati i izbjegao je da koristi skupocjene službene automobile - nijesu bili samo početni propagandni potezi. Ostao je dosljedan tom načinu života do kraja. Njegov prosti krst od gvožđa nikad nije zamijenilo zlato.

Njegovi tihi, ali uporni protivnici - a naslušali smo se raznih primjedbi i opaski - znali bi da ironično utvrde kako je ,,Papa opet u Avinjonu“, aludirajući na poznato istorijsko razdoblje odsustva rimskih papa iz Rima - gotovo sedamdeset godina početkom XIV vijeka. Čak smo gledali, na mnogim mjestima - a tada je Jozef Racinger još bio živ - kako na zidu, jedan do drugog, visi portret počasnog pape, u besprekornom okviru, a do njega, između dva stakla, spojena nekim metalnim držačima, manja slika aktuelnog Pontifeksa.

DIPLOMATSKA POŠTA

Francisko iz Kordobe, Argentina

Papa Franćesko - prvi jezuita u ulozi rimskog biskupa - već odabirom imena (kao Franjo iz Asizija, ,,drugi Isus“ u katoličkom svijetu), pokazao je da raskida sa tradicionalnom interpretacijom katoličanstva. Crkva, suočena sa opadanjem vjernika, naročito u Zapadnoj Evropi, imala je potrebu novog pristupai u sadržini, i u formi. Briga za ekologiju, apatride, izbjeglice i siromašne ostaće vezana za sjećanje na Bergolja. Baš kao i njegov stav prema ženama (,,Crkva je ženskog roda, ona je sestra, ona je majka“), kao i prema LGBT osobama. Tako je i poruka i simbolika imena Franje Asiškog bila apsolutno jasna.

Papa je uspio, i kroz imenovanje čitavog niza novih, mlađih kardinala, da umnogome izmijeni ,,ideološki“ sastav kardinalskog zbora - onoga čiji će članovi, mlađi od osamdeset godina - za koju sedmicu biti ,,stavljeni pod ključ“u konklavu - kako bi izabrali novog poglavara Rimokatoličke crkve.

,,Vi ste socijalno-liberalni papa“, usudio sam se da mu kažem, tokom našeg prvog susreta, ohrabren činjenicom da je Pontifeks reagovao sa smi-

ješkom na moje ,,priznanje“ da sam apsolutni ateista. (,,Meni to ne smeta“, rekao je) ,,Jesam!“, nasmijao se i onda pitao za ljude, probleme i procese koji su još uvijek aktuelni. Gajio je veliko poštovanje za vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, s kojim je, svakog januara, objavljivao zajedničku Poslanicu mira.

Bio je vrlo ozbiljno i predano orijentisan prema ekumenističkim idejama, ne samo u vezi sa pravoslavnim hrišćanima. Kako je to lijepo

primijetio prof. Marko Impaljaco (Impagliazzo), predsjednik Zajednice Sant Eđidio, Papa je, bez obzira što u Argentini nije imao iskustvo komunikacije i rada sa svijetom islama, bio posebno zainteresovan za približavanje muslimanskog i hrišćanakog svijeta. Ostaće upamćeno da će Papa svoje posljednje poruke uputiti prema Gazi, u ponovljenim apelima i molitvama da se obustavi razaranje i ubijanje nedužne djece i građana…

- Jeste li znali, ambasadore, da je jedan Crnogorac presudno uticao na moju karijeru - bilo je prvo pitanje kada smo sjeli, poslije ceremonije predaje akreditiva, u novembru 2017. - Jesam, Vaša Svetosti, znamo za to pismo Emilija Ognjenovića Iznenadio se, malo, i onda mi ispričao kako mu je, osim nadbiskupa Ognjenovića, koji je bio glavni u ceremoniji proglašenja Bergolja za biskupa, veliki prijatelj bio i Horhe Kapitanić, guverner pokrajine Ćako (Chaco), takođe Crnogorac.

A priča o Ognjenoviću i mladom jezuiti Bergolju, što će Papa ovlaš pomenuti u svojoj knjizi ,,Da opet sanjamo“, počela je u argentinskoj Kordobi. Ognjenović je po zadatku obilazio dioceze i mladi jezuita će na njega ostaviti tako dubok utisak da će crkvenim vlastima u Buenos Airesu preporučiti da svakako pozovu tog talentovanog mladog čovjeka da radi uz tamošnjeg nadbiskupa. Tako se završio ,,prvi kovid“ - prva izolacija u mom životu, pisaće kasnije papa Franjo - jer je iz duboke provincije (argentinsku Kordobu nije baš lako naći na mapi) prešao u glavni grad. Kada smo, dvije godine kasnije, Papi darivali posebni primjerak upravo štampane knjige ,,Monumenta Montenegrina Vaticana“ - o Konkordatu Svete Stolice i Crne Gore iz 1886. godine - neizbježna tema razgovora je bila i njegova posjeta našoj zemlji. Papa je želio da dođe obdan (šalio se - to je tu, nema sto metara do tamo), čemu je značajno doprinijela i vrlo uspješna posjeta državnog sekretara Svete Stolice Crnoj Gori, kardinala Pietra Parolina, u junu 2018. Uprkos raznim opstrukcijama i tumačenjima nekih od aktuelnih režimskih glasila u Crnoj Gori, koji bi, poslije svake značajnije posjete na-

ših zvaničnika Vatikanu organizovali ,,prigodne“ tekstove i intervjue sa naručenim ,,vatikanistima“ - Crna Gora je bila na spisku za apostolsku posjetu još 2019. godine, o čemu, konačno, možemo bar to reći. Nesrećne globalne (pandemija), ali i unutrašnje političke prilike će odložiti tu posjetu. Crkva Srbije nema nikakvog interesa za posjetu Pape, a mogućnost da poglavar Rimokatoličke crkve posjeti Crnu Goru je - i politički, a i teoretski - bitno smanjena, tj. uništena, a posebno od kada je naša zemlja veleizdajničkim tzv. Temeljnim ugovorom dodatno razbijena i pala pod jurisdikciju Beogradske patrijaršije, što je otvorilo prostor za nesmetani destruktivni i anticrnogorski uticaj te crkve na unutrašnju i na vanjsku politiku Crne Gore. U Vatikanu to znaju, a budući da se radi o adresi kojoj se (nikada i nikuda) ne žuri, ta će naša želja ostati - do daljnjeg - neispunjena.

I na našem posljednjem susretu, 15. marta 2021, dok piše posvetu u knjizi koju mi je ranije poklonio, Papa je govorio o Crnoj Gori i pominjao kraljicu Jelenu… Taj mudri, dobronamjerni i neposredni čovjek je imao velike simpatije za našu zemlju.

Papa Franjo će ostati upamćen i po, sigurno je, svojoj najčuvenijoj izjavi: ,,Nije neophodno vjerovati u Boga da biste bili dobar čovjek.“ Time je izazivao oduševljene i poštovanje onih koji su pitanje vjerovanja ili nevjerovanja shvatali kao sekundarno u odnosu na ono što osoba jeste i što može da bude, ali i veliki jed vjernika/,,vjernika“ koji na nevjernike i neznabošce gledaju kao na pogrešne i opasne ljude i ideje.

S vjerom - ili bez nje - papa Franjo, Horhe Mario Bergoljo, bio je izuzetan i dobar čovjek. U ovom ružnom i mučnom svijetu, punom licemjerja, pohlepe i zagađenja - od fizičkog do duhovnog - to je najveće i najvažnije dostignuće za osobu na vrhu jedne vjerske organizacije - jedne globalne crkve. To je najveće priznanje i počast životu koje ne mogu nadomjestiti nikakve titule i zvanja, forme, kurtoazije i ceremonije.

Tijelo pape Bergolja će, po njegovoj želji, koju je izrazio još prije dvije godine, počivati u papskoj Bazilici Svete Marije Velike, na trgu Eskvilinona jednom od sedam rimskih brežuljaka.

Đe god da bude otišao - zauvijek će ostati slika njegovog prvog obraćanja sa balkona Bazilike Svetog Petra u Rimu, neposredno poslije bijelog dima iz Sikstinske kapele, 13. marta 2013: ,,Draga braćo i sestre - dobro veče!“ Već tada se, baš u tom trenutku, vidjelo da će to biti papa drukčiji od svih prethodnih. I bio je takav. Papa Francisko iz Kordobe, Argentina, neka ti je laka crna zemlja. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

DRUKČIJI OD SVIH PRETHODNIKA: Papa Franjo i ambasador Miodrag Vlahović

INTERVJU: Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici

Da nema zloupotrebe procesnih prava, sud bi bio efikasan

PODGORICA - Nakon

pilot programa, utvrdiće se svi nedostaci zbog kojih sudovi ne funkcionišu blagovremeno i radiće se na poboljšanju brzine rješavanja predmeta, najavila je za Pobjedu predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović. Dodala je da Vlada može dati odgovor kada će početi izgradnja Palate pravde.

POBJEDA: Koliko su uslovne prostorije u kojima radite, a koje su nedavno renovirane, da li su sada prostorno adekvatne za rad i kakva je bezbjednost Suda? Šta je sa Palatom pravde?

JOVOVIĆ: Zaista smo mnogo puta govorili o tome koliko su neuslovne prostorije u kojima radimo, pa ću ponoviti da ova zgrada apsolutno ne odgovara potrebama Suda. Dovoljno je reći da je sagrađena 1979. godine, dakle prije 46 godina, kada je u Sudu postupalo 14 sudija i 68 zaposlenih, a danas imamo predviđena 42 sudijska mjesta i radi oko 230 zaposlenih. Pored toga, u istoj zgradi su smješteni Osnovno državno tužilaštvo i Sud za prekršaje, koji takođe nemaju adekvatne uslove za rad. Svjedoci ste i vi i građani, da smo u prethodnih nekoliko godina znatno poboljšali uslove rada i boravka u Sudu kroz adaptaciju postojećih prostorija, na holovima smo izgradili nove sudnice i kancelarije, zamijenili vrata i prozore, renovirali toalete, no i pored svega toga prostorni kapaciteti ne odgovaraju potrebama ove institucije, kao ni potrebama građana koji u njoj borave. Podsjetiću da smo u vrijeme epidemije, zbog neadekvatnih uslova za rad, sudili u prostorijama Pravnog fakulteta i Centra za edukaciju sudija i tužilaca.

O bezbjednosti u zgradi Suda brinu sužbenici Uprave policije, koji pregledaju lica ručnim metal-detektorima, kao i tri referenta zaposlena u Sudu, koja registruju osobe koje ulaze u zgradu. Više godina ukazujemo na potrebu da se poveća stepen bezbjednosti, a taj problem je u fokusu posebno nakon događaja kada je u holu Suda akti-

U radu trenutno imamo oko 29.000 predmeta. To direktno utiče na postupanje sudije jer je nemoguće ažurno postupati u ovolikom broju predmeta. U idealnim uslovima, uz puno poštovanje procesne discipline, prvostepeni postupak može biti okončan u roku od tri mjeseca u građanskom referatu, ukoliko nijesu neophodna vještačenja, a taj period može biti i kraći u krivičnom referatu, kaže Željka Jovović

virana eksplozivna naprava. Projekat tehničke sigurnosti je završen krajem 2024. godine i dostavljen IT sektoru Sudskog savjeta na dalju realizaciju.

Na pitanje kada će započeti izgradnja Palate pravde odgovor može dati Vlada, a kao predstavnik najvećeg osnovnog suda u državi mogu da se pridružim apelu svih predstavnika pravosuđa, da se hitno pristupi rješavanju ovog pitanja.

POBJEDA: Da li Osnovni sud ima dovoljan broj sudija, ako postoje podaci da je 500 predmeta raspoređeno na jednog sudiju?

JOVOVIĆ: Odlukom o broju sudija u sudovima predviđeno je da u Osnovnom sudu u Podgorici postupa predsjednik suda i 41 sudija. Smatram da je to, u redovnim okolnostima, dovoljan broj sudija za efikasan i ažuran rad. Međutim, već više godina, Sud ne postupa u punom kapacitetu jer dolazi do konstantnog odliva sudijskog kadra, zbog izbora sudija u sudove više instance i odlaska u penziju, kao i činjenice da je riječ o mlađem sudijskom kadru, pa se sutkinje nalaze na dužem bolovanju zbog porodiljskog odsustva. Tako u ovom trenutku Sud postupa bez devet sudija, od čega su tri sudijska mjesta upražnjena, pet sutkinja je na porodiljskom odsustvu, a jedna sutkinja je odsutna zbog sekondiranja pred Evropskim sudom za ljudska prava. Prije mjesec, kada je popunjeno šest upražnjenih sudijskih mjesta, Sud je postupao bez 14 sudija. Kako u Crnoj Gori nemamo zamjenske sudije, prilikom svakog odlaska sudije, predmeti se slučajnom raspodjelom dodjeljuju sudijama koji već postupaju u određenoj materiji, pri čemu shodno procesnim zakonima rasprave i pretresi moraju početi iznova pred novim sudijom, što dovodi do dužeg trajanja postupka, a time i konstantnog

povećanja predmeta u radu. Prethodnih godina, problem velikog broja predmeta u radu rješavali smo delegacijom predmeta sudovima koji su manje opterećeni, ali kod činjenice da prema izvještaju Sudskog savjeta sudovima nedostaju 53 sudije, problem velikog broja predmeta u radu postoji i u drugim sudovima, pa nema uslova za to. Konačno, u drugoj polovini godine izabrani kandidati za sudije završavaju obuku te očekujemo popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta, čime će se postupajuće sudije osloboditi tereta velikog broja predmeta u radu i, ukoliko ne bude daljeg odliva kadra, uz maksimalno zalaganje i ažuran rad građanima omogućiti efikasnu sudsku zaštitu.

Projekat je započet kao grant za norvešku podršku zemljama Zapadnog Balkana, a tiče se građanskih predmeta. U tom pravcu formirana je Radna grupa za upravljanje pravosuđem (VGJM) u saradnji sa pravosudnim savjetima regiona, koju su činile sudije iz svakog od pravosudnih organa i predstavnici akademske zajednice, te odlučeno da se sprovede regionalna studija koja će identifikovati glavne proceduralne prepreke kr-

pravima u građanskim parnicama posebno se fokusirajući na zahtjev „u razumnom roku“. Izvršeno je empirijsko istraživanje pravosudnih podataka iz svakog pravosuđa kao i ručno prikupljenih podataka iz po 50 nasumično odabranih predmeta iz svake države, koji su završeni tokom 2023. godine. Tim koji je formiran u Osnovnom sudu u Podgorici imao je radni sastanak sa predstavnicima Norveške sudske uprave na kome

šenju člana 6 Konvencije o ljudskim

dacima pilot tima u pri-

fokusom na proaktivnu ulogu sudije, koncentraciju dokaza i pošto-

Koliko ste spro-

Norveške, kao i Norveške

POBJEDA: veli preporuka i smjernica u okviru projekta Ministarstva spoljnih poslova Norveške, kao i Norveške sudske uprave za podršku reformama pravosuđa u zemljama Zapadnog Balkana (Hrvatska, Crna Gora i druge zemlje regiona)?

ristiću priliku da prenesem poruku svim učesnicima u postupku da

Željka Jovović

JOVOVIĆ:

sud u Podgorici imao je čast, ali i obavezu, kada je izabran za pilot sud na projektu koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške i Norveška sudska uprava.

pruže punu podršku realizaciji projekta, jer će pored proaktivne uloge sudije, biti neophodno puno poštovanje procesne discipline svih učesnika u postupku u smislu ažurnog postupanja vještaka, uredno javljanje po pozivu advokata i stranaka, ažurno postupanje državnih organa i privrednih subjekata prilikom dostavljanja dokumentacije. Radi realizacije ovih ciljeva, već smo imali sastanke sa predsjednikom Advokatske komore i predsjednicima Udruženja vještaka, koji u dali punu podršku projektu, ali i direktoricom Centra za alternativno rješavanje sporova u cilju jačanja instituta mirnog rješavanja sporova kao putu do brže pravde, te direktorom Pošte Crne Gore kod činjenice da se pokazalo da od uredne i pravilne dostave uveliko zavisi poštovanja načela suđenja u razumnom roku. Konačno, ukoliko svako od učesnika u postupku dâ svoj doprinos, obezbijedićemo uslove za ažurno i efikasno suđenje, čime će se smanjiti broj predmeta u radu, a građanima omogućiti pravično suđenje u razumnom roku, čime će se svakako uticati na povjerenje u sudsku vlast. POBJEDA: Koliko vremena je neophodno da se jedan predmet okonča i koji predmeti najduže čekaju ishod? JOVOVIĆ: Prethodno sam govorila o opterećenosti sudija i još jednom ću ukazati da u radu imamo oko 29.000 predmeta. Broj predmeta u radu direktno utiče na postupanje sudije jer je nemoguće ažurno postupati u ovolikom broju predmeta. U idealnim uslovima, uz puno poštovanje procesne discipline prvostepeni postupak može biti okončan u roku od tri mjeseca u građanskom referatu, ukoliko nijesu neophodna vještačenja, a taj period može biti i kraći u krivičnom referatu. Imali smo ovih dana predmet u krivičnom referatu, za koji je postojalo interesovanje šire javnosti, u kome je od izvršenja djela do objavljivanja presude protekao period od 30 dana. Najduže traju postupci sa inostranim elementom kao i postupci u kojima je neophodno izvršiti više složenih vještačenja.

POBJEDA: Jesu li naši zakoni usaglašeni sa zakonima zemalja iz okruženja i EU i gdje bi trebalo posebno nešto mijenjati?

JOVOVIĆ: Cilj našeg zakonodavstva je da u najvećoj mogućoj mjeri bude usaglašeno sa relevantnom pravnom tekovinom Evropske unije i potvrđenim međunarodnim konvencijama, zbog čega su već izmijenjeni ili su u procesu izmjene mnogi zakoni. Ono na što su sudije ukazale kroz učešće u radnim grupama je da kroz tekuće izmjene neophodno unijeti odredbe koje onemogućavaju zloupotrebu prava. Hristina JANKOVIĆ

Osnovni

Kada se u Crnoj Gori podigne glas ili iskoristi pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pojedinac ili grupa će nesumnjivo biti targetirani od onih koji su na vlasti. I to brutalno. Za samo četiri mjeseca ove godine smo svjedočili kampanjama s „vrha“ protiv onih na „ulici“.

Prvo se neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“ našla pod udarom Demokrata, i dijela PES-a, a ta partija se sada, odnosno, njihovi simpatizeri su se, kako tvrde iz te partije, ustremili na Vanju Ćalović „Kamo śutra?“ je pozvalo na odgovornost i tražilo ostavke vrhuški Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića. Ne zato što su Demokrate, već zato što rukovode sektorom bezbjednosti. Uslijedilo je blaćenje studenata, ne samo sa botovskih, već i sa visokih zvaničnih pozicija. Crnogorsko društvo je cetinjsku tragediju jednodušno dočekalo s tugom, ali se u isto vrijeme i politički podijelilo jer su fotelje, kao osnovni temelji Vlade, počele da se ljuljaju, a nikako da žuljaju.

Tada je Milojko Spajić bio mudriji, ćutao je na studentske zahtjeve i umirio Jelenu Nedović i Vasilija Čarapića koji su u početku krenuli stopama Demokrata. Botovi su izmakli kontroli, pa se za razliku od Demokrata, sada sa visokih adresa PES ograđuje. U saopštenju navode da Vanja Ćalović-Marković godinama štiti interese građana Crne Gore i da to prepoznaju kao njen neosporivi kvalitet.

- U tom kontekstu ističemo da su, bez obzira na neslaganja oko skorašnjih odluka Vlade i PES-a, ovakvi napadi apsolutno neprihvatljivi i ne doprinose demokratskom dijalogu u društvu. Pozivamo sve simpatizere Pokreta da se uzdrže od ličnih napada, te da svoje stavove izražavaju na način dostojan demokratskih vrijednosti. PES ostaje posvećen kulturi dijaloga i poštovanju različitih mišljenja, bez obzira na razlike. Ovakav sadržaj nikada ne bi mogao biti kreiran po instrukciji bilo kojeg našeg funkcionera - kazali su iz PES-a.

Prokletstva

Prošlosti

Profil „Narodna sloga“ iza kog stoji podržavalac politike PES-a i branilac sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, objavio je „duhovitu“ poruku uz „smiješnu“ fotografiju, prisvajajući onaj narativ protiv koga PES tvrdi da se bori.

Dok pojedini tvrde da iza tog profila „Narodna sloga“ stoji sam vrh PES-a i osobe zadužene za upravljanje društvenim mrežama, javnost, ali i političke partije su tražile da se autor otkrije imenom i prezimenom.

Ovo bi u svakom slučaju bilo ljekovito za PES. Ukoliko

STAV: Vanja Ćalović-Marković ponovo žrtva targetiranja zbog ukazivanja na mogućnost korupcije i traženja konkretnih odgovora o sporazumu sa UAE

Javna dehumanizacija zbog tajnih ugovora

Napad na Vanju Ćalović nije odvukao fokus javnosti sa tajnih sporazuma oVelikoj plaži, niti je diskreditovao ovim jadnim pokušajem crnog humora. Vlada je dobila suprotan efekat od očekivanog. U prvim redovima sada ne stoji 20 neiskusnih studenata, iza kojih se okupljaju građani kojima su probudili nadu. Pred Spajićem su iskusni građanski aktivisti, sa više znanja, logističke podrške, životnog iskustva. Jednom riječju, „prekaljeni“ u toj borbi

se otkrije da je to samo neki simpatizer, lako će ga se otarasiti, tvrdnjom da ne mogu da biraju ko može da ih simpatiše (kao što se od studenata tražilo da biraju ko može da im dođe da protest). Ukoliko policija koju drže Demokrate otkrije da je šifra i pasvord pak bio u rukama nekog od visokopozicioniranih u toj partiji, takođe bi moglo da bude ljekovito, i za njih i za društvo. Oni bi se oslobodili trulih jabuka među sobom, a društvo bi dobilo signal da premijer pripada partiji koja je odgovorna.

Pošto se ovo neće desiti, ostaju nezvanična saznanja i šaptačke brigade koje će za stolovima i društvenim mrežama pronositi imena onih koji stoje iza „Narodne sloge“, te sintagme sa faraonskim prokletstvom.

suProtan efekat

Napad na Vanju Ćalović nije odvukao fokus javnosti sa tajnih sporazuma oko Velike plaže, niti je diskreditovao ovim jadnim pokušajem crnog humora. Vlada je dobila suprotan efekat od očekivanog. U prvim redovima sada ne stoji 20 neiskusnih studenata, iza kojih se okupljaju građani kojima su probudili nadu. Pred Spajićem su iskusni građanski aktivisti, sa više znanja, logističke podrške, životnog iskustva. Jednom riječju „prekaljeni“, u toj borbi I to upravo oni koji su Spajiću pružili ogromnu podršku kada je došao na talasu dugoočekivanih promjena. Kao što su studenti probudili nadu građanima, tako je i Spajić probudio nadu dobrom dijelu... samo što ih je iznevjerio, jer on nije „dijete“ nego premijer. Vlada je, s potpunim pravom, smatrala da će manje pažnje, buke i bijesa izazvati 13 km pijeska nego 13, odnosno 23 života.

Ako smo se nakon toga vratili normalnom životu, sad ćemo još lakše. Međutim, izgleda da tuga ćuti, a para buči.

Kada se na kilometre doda nekakvih 35 milijardi i jedan cijeli vijek kroz koji će se pretakati iz ko zna čijih u ko zna čije džepove... probude se i poli-

tički korektni i nekorektni. Smrt ostaje lična stvar jer se đedovina daje u javno dobro. Velika plaža su planovi, ogroman novac, dokumenti, izmjene zakona, leks specijalisi, sav onaj Diznilend u kome crnogorski političari uživaju, i za koji nama papreno naplaćuju karte.

Vanja Ćalović je tu došla kao kontrolor - jer, pored ostalih NVO aktivista, koji imaju sentimentalne pasaže o ljepoti u značaju plaže, na što im se poslanici cerekaju – ona koristi zakone, procedure i racio. Đe je bila kad je bio Temeljni ugovor, moraćete nju da pitate i to nije argument da se odobrava ovakav način borbe i ukrštanja argumenata. Pošto ovo nije borba PES-a i Vanje, već Vlade koja se koprca da ekspresno završi posao i društva, koje ponovo traži odgovornost.

Da je samo neki simpatizer postavio onakav sraman post, slučaj ne bi dospio tu gdje jeste sada, jer smo svjedoci da su društvene mreže septička jama u kojoj i grđe stvari plivaju. Dakle, što si važniji, veće talasanje izazivaš.

Djelovi vlaDe i nvo traže istragu

Zbog ovakvog „humora“ kojim je trebalo da se podsjeti na najgora vremena Informera

i kampanju 2014. godine koja se vodila protiv nje, danas ipak djelovi Vlade traže odgovornost i pozivaju policiju i tužilaštvo da istraže slučaj. Na post jednog simpatizera PES-a je reagovao i ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević (BS), koji je kazao da svi akteri civilnog društva, uključujući nevladine organizacije i njihove predstavnike, moraju imati slobodu da obavljaju svoj posao bez pritisaka i straha. - Aktivizam i kritički glas od suštinske su važnosti za svako društvo i njegove institucije, te kao takvi zaslužuju poštovanje i zaštitu. Ministarstvo kojim rukovodim i ja, snažno stojimo uz sve one koji svojim radom doprinose jačanju demokratskih procesa, transparentnosti i odgovornosti u Crnoj Gori. Ovakvi napadi nas neće obeshrabriti, već će nas dodatno učvrstiti u uvjerenju da je partnerstvo sa civilnim sektorom ključno za napredak zemlje - rekao je Suljević. Oglasilo se i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava koje je osudilo je mizogini i degradirajući napad usmjeren ka Ćalović. - Ovakav napad predstavlja neprihvatljiv pokušaj javne diskreditacije žene koja svo-

jim dugogodišnjim radom doprinosi borbi protiv korupcije, transparentnosti rada institucija i zaštiti javnog interesa. Seksistički sadržaji koji se koriste za napad na njeno dostojanstvo i profesionalni integritet predstavljaju oblik rodno zasnovanog nasilja i govora mržnje, na koje društvo ne smije ostati nijemokazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kojim rukovodi Fatmir Đeka (DP). Ministarka kulture i medija Tamara Vujović (Demokrate) osudila je targetiranje Vanje Ćalović, i navela da javni prostor, uključujući digitalne platforme, mora ostati mjesto slobodne razmjene mišljenja, konstruktivne kritike i argumentovanog dijaloga, a ne poprište uvreda, prijetnji i dehumanizacije. - Zastrašujuće je da žene mogu biti izložene ovakvoj vrsti napada, i to od anonimnih ili bot profila, često politički motivisanih – kazala je Vujović. Istakla je i da ohrabruje što su napadi naišli na snažnu osudu javnosti i što je sramni sadržaj brzo uklonjen. Građanski aktivisti i nevladine organizacije osudili su napad na izvršnu direktoricu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanju Ćalović-Marković sa Fejsbuk stranice za koju tvrde da

je „bot profil“ Pokreta Evropa sad (PES).

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore (SDMCG), pozvala je članove Vlade i Skupštine, te predstavnike medija i civilnog društva da se javno ograde i osude napad na direktoricu MANS-a.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević pozv ala je policiju da istraži ko stoji iza Fejsbuk stranice „Narodna sloga“ koji je, dok nije izbrisan, iskazivao podršku Spajiću i sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

ombuDsman:

mizerni i oP skurni naPaDi neće ućutkati civilni sektor

Prizemne kampanje kojima se pokušavaju uvrijediti i/ili diskreditovati ličnosti iz javnog života ne mogu zaustaviti glas civilnog sektora, poručili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, povodom napada kojem je na društvenim mrežama bila izložena izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković:

- Takvu zabludu mogu uzgajati samo oni koji se mrakom društvenih mreža skrivaju od osude javnosti. Metode kojima se takve osobe služe idu ispod svakog ljudskog dostojanstva i ne mogu se shvatiti drugačije - piše u saopštenju.

Dodaje se da je Vanja Ćalović-Marković, kao ličnost zapažena u radu civilnog sektora, izložena pokušajima diskreditacije koji moraju homogenizovati društvo i pozvati na snažnu osudu javnosti i podršku braniteljima ljudskih prava.

- Samo takve reakcije, uz neophodne aktivnosti nadležnih državnih organa, vodiće oslobađanju javnog prostora, a u koji spadaju i društvene mreže, od onih koji taj prostor nerijetko truju mizoginim i seksističkim prikazima žena. Posljednji primjer pokazuje da su takvi obrasci, nažalost, i dalje prisutni. Ukazivanjem na ovakve pojave i njihovom jednodušnom osudom sužava se prostor mizernim i opskurnim pokušajima sprečavanja djelovanja civilnog sektora i jača demokratska i građanska Crna Gora, koja ne može i ne smije pristati na takve obrasce i ponašanje - piše u saopštenju.

Vanja Ćalović - Marković

Piše: jelena martinović

Piše: dr Dragan VESELINOV

Očekivali smo da će doći do sudara između vladike Grigorija u Nemačkoj sa Beogradskom patrijašijom pre nekoliko dana. To nije bila obična nesuglasica među monaškom braćom, koju izglađuje pokajanje. Ne izgleda nam da će na kolena tu lako pasti ni Dizeldorf niti Beograd. Ne radi se tu o nesaglasnim karakterima između Grigorija i Porfirija, već se tu radi o nesaglasnim shvatanjima o budućnosti Srbije i ,,srpskog sveta“. To nisu samo nepodudarna shvatanja visokih klerskih pojedinaca, već su tu u pitanju i podeljeni stavovi miliona ljudi u srpskom narodu.

Možda su sadašnje kontroverze u Crkvi krenule još 2015. godine. Tada je vladika Grigorije u svojstvu episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog na sarajevskom ekumenskom i međureligijskom susretu u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru pozdravio prisutnog papu Franju i nazvao ga prorokom novog doba potrebnog Crkvi. Nije pogrešio uprkos tome što su ga neki nazvali ,,papoljupcem“ .

To možda dobro ističu dva savremena događaja: dok je 10. aprila 2025. godine Patrijaršija kir Porfirija Perića u Beogradu priredila ,,teo-naučni“ skup o veličini antiprosvetnog sveca Nikolaja Velimirovića, dotle je dva dana naknadno vladika Grigorije 12. aprila 2025. godine dočekao u Minhenu studente bicikliste koji su nosili u Strazbur poruku da žele u Evropu zbog prosvetne budućnosti . Tu je između ,,teo-naučnika“ i univerzitetskih biciklista nastupila razlika u vekovima, ne od dva dana. Dok je patrijaršijski skup održan u državnoj antisekularnoj zgradi, nekadašnjem Titovom Saveznom izvršnom veću na Novom Beogradusada Palati Srbija, uz pozdrave krstonosnog ministra vera Nenada Popovića - dotle je odbačene studente od Vlade Srbije u Minhenu dočekao izaslanik bavarskog gradonačelnika ovog univerzitetskog grada. Dok su u Beogradu, na finansijski teret sadašnje Vlade Srbije u bivšem SIV-u, pozvani ,,teo-naučnici“ dizali hiperbolama Velimirovića u nebo, dotle su službenici Minhena i vladika Grigorije kazali da su biciklistički student borci za demokratiju i avangarda budućnosti na zemaljskoj Srbiji.

PERIĆ KAO AVATAR

VELIMIROVIĆA

Nikolaj Velimirović je duh-demon sadašnje politike Srpske pravoslavne crkve koju vodi patrijarh Porfirije Perić. Perić je deo nasledne avatarske

POGLED SA STRANE: Put studenata u Strazbur i oda Nikolaju

Grigorije i Patrijaršija

Nikolaj Velimirović je duh-demon sadašnje politike Srpske pravoslavne crkve koju vodi patrijarh Por rije Perić. Perić je dio nasljedne avatarske generacije Velimirovićevih i Justin Popovićevih klero-nacionalističkih učenika poput Am lohija Radovića, Pavla Stojčevića, Atanasija Je ića, Artemija Radosavljevića, Irineja Bulovića i ostalih ratnih episkopa srpskog naroda. Koliko mi vidimo, vladika Grigorije je sjeo na bicikl koji sa njima nema veze

generacije Velimirovićevih i Justin Popovićevih klero-nacionalističkih učenika poput Amfilohija Radovića, Pavla Stojčevića, Atanasija Jeftića, Artemija Radosavljevića, Irineja Bulovića i ostalih ratnih episkopa srpskog naroda. Koliko mi vidimo, vladika Grigorije je seo na bicikl koji sa njima nema veze. Velimirović je bio antijugosloven. Bio je protiv Jugoslavije kao federacije. Bio je za Jugoslaviju kao skrivenu Veliku Srbiju. Bio je protiv ekumenizma Istoka i Zapada i držao je da je papa šef interkontinentalne ,,crne internacionale“ i najveći neprijatelj srpskog naroda. Bio je fanatični protivnik kako evropske zapadne tako i istočne azijske kulture i držao je da su oba kontinenta pod vlašću antihristovih demona. Njegovo vulgarna i besmislena amaterska stereotipizacija teo-intelektualnih nadmoći pravoslavnih naroda nad Istokom i Zapadom je uvreda civilizacija, kulture i istorijskih činjenica. A njegovo dokazivanje umnih hrišćanskih nadmoći čoveka nad moćima vola je uvreda hrišćanstva. Podržavao je ranu Hitlerovu vladavinu. Bio je protiv demokratizacije Jugoslavije koju je začinjao Pavle Karađorđević i osuđivao njegove pregovorne boravke kod Slovenaca na Bledu. Bio je 1937. godine protiv sklapanja Konkordata između države Vatikan i Vlade Jugoslavije jer je bio za monopol prava Srpske pravoslavne crkve na evangelizaciju u jugoslovenskom prostoru, a protiv prava evangelizacije za rimokatoličku crkvu, protestantske kongregacije i islamsku zajednicu. Bio je za srpsku monarhiju nad Jugoslavijom protiv ideje svejugoslovenske republike.

Velimirović je prezirao metafizički deizam Aristotela i republikanskog Platona, kao i Aristotelovog rimskog skolastičkog derivata Abelarda - Abelardove francuske trovekovne škole teološkog racionalizma i božije ljubavi koju je pravoslavna crkva preskočila. Bio je protiv humanističke prosvete Evrope od Mirandole, Erazma, Fičina, Montenja, Bruna, Rablea i svih ostalih humanista. Bio je protiv renesansne sakralne umetnosti - divnog slikarstva i vajarstva Botičelija, Direra i Mikelanđela. Bio je falsifikator sintagmi i samog vladike Justina Popovića. Govorio je da je Zapad nesposoban za filozofiju, a Istok za nauku, a

da je pravoslavni Balkan iznad njih i da je Balkan prava oblast celog svetskog hristoljubnog spasenja. Bio je teogonski protivnik teorije evolucije Čarlsa Darvina i astro-fizičke kosmogonije sveta i Zemlje. Prezrivo se podsmevao Francima i teutonskim narodima da jedu sirovo meso nagnječeno pod sedlom. Bio je protiv samostalnosti crnogorske crkve i države. Mrzeo je Vojvođane i sve severne Srbe i nazivao ih ,,izlizanim sasudima Pravoslavlja“ - saputnicima, i ,,kalajem kalajisanim protestantima i katolicima“, i ,,kalajisanim Srbima iz Austrije“, i ,,kobnom prethodnicom zapadnog uticaja na Srbiju“, i ,,nemačkarima“. Bio je protiv evropeizacije Srbije pod Obrenovićima i Karađorđevićima u korist volovske poljoprivrede i šumadijske seljačke pravoslavne Srbije. Bio je 1939. godine protiv srpsko-hrvatskog sporazuma o opstanku Jugoslavije. Bio je za uspon pravoslavne Moskve kao trećeg Rima umesto grčkog vaseljenskog Carigrada iako je morao zna-

ti da su sami moskovski carevi ukinuli ruski patrijarhat. Bio je antisemita i optuživao Jevreje da im je Đavo otac i da oni stoje iza svih antihrišćanskih ideoloških koncepciija i revolucija u Evropi. Bio je protiv empirijske nauke ne jedino one od sociologije Ogista Konta, već od svih nauka koje opovrgavaju veru u Postanje i biblijske legende. Bio je falsifikator biografije istinitog Save Nemanjića - a kao takav je bio zajedno sa Dimitrijem Najdanovićem i Justinom Popovićem autor pogibeljnog kulta ,,svetosavlja“, koja punih 93 godine od svog nastanka, od Najdanovićeve ,,Paralipomene“ iz 1932. godine, muči i razara srpski narod, i zavađa ga sa svim Slovenima na Balkanu. I Crnogorcima cepa srce do danas. Bio je neprijatelj jugoslovenskih partizana, a blagosiljao je naciste Dimitrija Ljotića i četničku gerilu Draže Mihailovića. Govorom se oprostio od Ljotića na grobu. I, bio je za to da se Savindan u 1935. godini, 700 godina posle

Savine smrti, zakonom proglasi za prinudni jugoslovenski praznik obavezan za sve škole na svim jezicima, za sve jugoslovenske narode i za sve religiozne i nereligiozne ljude u celoj Kraljevini Jugoslaviji bez obzira na narodnost. To mu nije pošlo za rukom. Kako je moguće da je tako nazadan i destruktivan čovek bio mason? I potom proglašen za sveca? I hiperbolama istican kao ,,mudrac“ na patrijaršijskom doksološkom međunarodnom skupu u Saveznom izvršnom veću?

OVO PRIZNAJEMO

Mi ovo priznajemo Nikolaju Velimiroviću: bio je veliki srpski patriota, a u mladosti je bio najveći evropejac, bio je ekumenista i bio je zastupnik ujedinjenja balkanskih Slovena. Sve je to naknadno napuštao. Njegov trud u Americi da mobiliše Srbe i druge Jugoslovene za Jugoslovensku dobrovoljačku vojsku radi proboja Solunskog fronta 1918. godine je podvig bez presedana. Ova je vojska bila pretežno logističke prirode iza fronta i besprekorno je služila prvu ratničku srbijansku liniju municijom, hranom, lekovima, poštom i odećom. Njen deo je bio i u prvim redovima srbijanske pešadije, konjice i artiljerije ne samo na solunskoj liniji, već i u Dobrudži u Bugarskoj - posebno Ličani. Bez nje, sjedinjene sa srpskim i drugim slovenskim dobrovoljcima iz austrijske vojske, povratnicima iz zarobljeništva u Rusiji, srbijanskoj vojsci bi povratak u Srbiju bio teži. Niko do danas nije u Srbiji podigao spomenik Jugoslovenskoj dobrovoljačkoj vojsci i Velimirovićev doprinos je zaboravljen. Žao nam je da je Velimirović napustio ekumensku ideju koju je vredno negovao u Americi i Engleskoj. Bio je veoma obrazovan akademik konzervativnog usmerenja, govorljivi poliglota i lako je uspostavljao veze sa drugim crkvama. U vreme Prvog svetskog rata i tokom posleratovske atmosfere se nije gadio protestantizma kada je u Engleskoj uspostavio bliske odnose sa Anglikanskom crkvom, a u Americi sa njenom teološkom filijalom - Episkopalnom crkvom.

VJEKOVI DIJELE

BEOGRAD OD RIMA

Savremeni Beograd nije u stanju da se ni za milimetar odmakne od nehumane politike

prezira drugih naroda i svetosavlja Nikolaja Velimirovića. A sada je tačno 134 godine od kada je papa Lav Trinaesti objavio epohalni politički potez u svojoj enciklici iz 1891. godine, Rerum Novarum. Tada je Rim odlučno napustio odbranu prevaziđenog feudalizma i hiljadugodišnjih privilegija Crkve u korist građanskog industrijskog društva, privatne svojine za sve ljude, i korporativnog socijalnog dijaloga između novih klasa društva - rada i kapitala, i demokratske države. A samo 27 godina pre nje je 1864. godine papa Pije Deveti u svojoj enciklici Quanta Cura objavio prkosnu odbranu autoritarnog feudalizma i teološku odbranu monopolskog entisekularnog statusa Crkve iz njene milenijumske istorije. On je objavio da je papa nepogrešiv i da je superiror države. Potonji razlaz u Rimu je bio tektonski. To se u Beogradskoj patrijaršiji još nije dogodilo, ona nije sela na bicikl.

Beogradska patrijaršija je učinila obrnuto od novog Rima. Ona je formirala svetosavlje kao obnovu napuštenog svetskog programa stare Svete Stolice, kao kolonijalne evangelizacije i osvajanja tuđih zemalja i prosvetnog regresa naroda. Tekuća politika Beogradske patrijaršije u 20. i 21. veku je ispod progresivnih politika crnogorske autokefalne mitropolije Petrović-Njeguša i vojvođanske autokefalne sremsko-karlovačke patrijaršije. Srbijanci nisu uspeli da nastave progresivnim putem Crnogoraca i Vojvođana. Sve do danas.

ČETIRI

REVOLUCIJE RIMA

Prva rimska revolucija sa Rerum Novarumom Lava Trinaestog je otvorila put za sledeće koje su posle dva svetska rata krenule ka gotovo nemogućim rešenjima. Iako se mnogima među nama sada čine šaljivim dostignuća Drugog vatikanskog sabora od 1962. do 1965. godine, ali on je odbacio prethodnu dvehiljadugodišnju antihumanističku šizmu Rima prema drugim religijama i ateistima i objavio pod papom Pavlom Šestim ekumenski stav u stilu Povelje UN da svako ima pravo da bira religiju, da žene mogu da prisustvuju zasedanjima i da istočne crkve mogu govoriti - ali bez prava glasa. Ovo na vladičanskim saborima SPC nećemo videti. Ova crkva čak ne priznaje da je iko Srbin ako

IZ VREMENA SLOGE: Grigorije i Por rije

nije pravoslavan. Stav pape Pavla Šestog iz Dignitatis Humanae iz 1965. godine je nedostižan za patrijarha Porfirija, jer on neće kazati da je čovek slobodan da bira religiju. Papa Pije XII je kazao 1950. godine u svojoj Humani Generis da je telo promenljivoa samo duša nije, i prvi je klerik u 20. veku koji je začeo sumnju u Postanje i nagovestio darvinistički zemljotres u Crkvi. A poljski papa Vojtila, Jovan Pavle Drugi je 1996. godine kazao na vatikanskoj Pontifikalnoj naučnoj akademiji da ,,nas novo znanje vodi ka priznanju da je teorija o evoluciji više od hipoteze“. Poljak je tu bio na ivici da odbaci celu kreacionističku odbranu biblijskog Postanja. Jer, Noje nije spasao ceo živi svet od Potopa - on dinosaurusa svakako nije mogao da stavi u barku i otuda su razni novi stvorovi na kopnu sigurno nastali evolucijom posle Potopa. A i nove ribe su nastale, jer Noje nije morao da stare spašava od vode niti da ih sve pohvata, a izumrle su. Potom ide kardinal Racinger, papa Benedikt XVI, koji 2005. godine prvi u istoriji hrišćanstva odbacuje biblijsku kalendarsku teogoniju kosmosa i Zemlje i prihvata naučnu kosmogoniju starosti sveta od milijadi godina i prihvata i Darvinovu evoluciju - ali sa upozorenjem da je ona ipak delo nebeskog ,,inteligentnog dizajna“, a ne i spontanog prirodnog razvoja. Benedikta potom obara papa Franja ponovo na Pontifikalnoj akademiji 2014. godine i govori da je evolucija spontana bez božije promisli, jer je Bog u sva živa bića ugradio unutrašnji zakon kretanja koji ih vodi autonomnom razvoju. Franja je sjajan manipulant, priznaje i evoluciju, ali je i ne dozvoljava izvan opsega božijih granica. Koje ne znamo gde su. I papa Franja sada tera do kraja. On, zajedno sa rektorom kairskog islamskog univerziteta Al Azhar, Ahmedom al Tajedom potpisuje 2019. godine ,,Dokument o ljudskom bratstvu radi svetskog mira i zajedničkog života“ gde oni ponavljaju reči iz građanskih humanističkih deklaracija da su ljudi ravnopravna braća i sestre (s tim da im je to ipak Bog dao) i osiguravaju ravnopravan status religija bez pretnji jednih drugima na Pakao. Ponesen time, papa Franja sastavlja 2020. godine, za vreme kovid pandemije, encikliku Fratelli Tutti kojom izlazi iz uslova da je Raj osiguran jedino za religiozne ljude, već će sve dobre duše zaslužiti večno blaženstvo. Time prihvata ravnopravnost ateista i religioznih ljudi da mogu zagrljeni živeti na Zemlji i biti zajedno prihvaćeni na Nebu. I baš time, iako papa to ne kaže, pada u vodu i Apokalipsa Jovana Bogoslova na kraju Novog Zaveta, jer Isus neće svojim drugim dolaskom pobiti nehrišćane niti hrišćane

22. april 2025.

,,neprihvatljivog“ usmerenja. Pada tim ekskluzivizam monoploskog hrišćanstva na Raj. Čekali smo na to 2000 godina od njegovog formiranja. Pada i šizmatička vrednost Velimirovićevog pravoslavlja i uobraženog balkanskog ekskluzivizma Beogradske patrijaršije.

I šta će sad Beogradska patrijašija? I dalje će da nas deli i proklinje?

GDJE ĆE GRIGORIJE

Naravno, mi ne možemo pretpostaviti hoće li smeliji deo klera u Srpskoj pravoslavnoj crkvi da se pomeri ka novoj ulozi u Srbiji i Crnoj Gori. Ali znamo da je to nužno. Narod je otrovan klero-nacionalizmom koji mu se predstavlja kao hrišćanstvo. Čak i ako se uskoro obori Vučićev režim u Beogradu, hlađenje od nacionalizma i izvlačenje militarističke religije iz njega će dugo trajati, a nije ni zajemčeno. Mi samo vidimo da Rim ide ispred Beograda više od sto godina, kako u teologiji, tako i u socijalnom snalaženju. U Srbiji je Crkva neprijatelj univerziteta i studenata. Ona, za razliku od modernog Vatikana, nije prijatelj nauke. A Rim beži. Papina desna ruka kardinal Viktor Fernandez piše studije o strasnim poljupcima i opisuje snove devojke koja se seća kako Isus sa njom vodi u krevetu ljubav. Sada znamo šta Isus sa ženom navodno voli. Blasfemija, blasfemija! A čikaški kardinal Blaže Čupić, leva papina ruka, neumorno lovi biskupske pedofile i perveznjake. Beograd svoje krije. Ali nisu ni mnogi studenti svesni nametnute zaostale socijalne inteligencije i često su usijanih konfliktnih ideja. A nisu ni mnoge postojeće partije bliske sekularnoj svesti. Potreban je pacifistički privremeni centar. Možda možemo pretpostaviti da se zbog toga otvara prostor u Srbiji za osnivanje nove demohrišćanske stranke. Mi se ne usuđujemo da predviđamo da li o tome išta misli vladika Grigorije. Takva partija bi verovatno bila korisna da ublažava ekstremizme koji vode u pretnje miru i saradnji . Demohrišćanske stranke su u Evropi odigrale pacifističku ulogu na početku 20. veka u procesu bolne institucionalne konsolidacije odnosa rada, kapitala i države. A posle Drugog svetskog rata su u Nemačkoj i Italiji osiguravale antirevanšističku atmosferu raznih društvenih kolona. I ove partije su opstajavale do danas u kaleidoskopu zapadne političke strukture. Budu li vladike ,,grigorijanske“ odlučnosti dale takvim partijama podršku u Srbiji - i možda, u Crnoj Gori, mi bismo to pozdravili, iako im ideološki ne pripadamo. I bar malo bismo odahnuli, manje strepeći da neće doći do socijalnog konsenzusa. Sada ga nema ni u Srbiji niti u Crnoj Gori. Moramo još čekati, budimo političari. •

Sudija za istragu saslušao osumnjičenog za pokušaj ubistva

Darka Perovića i Arisa Turkovića

Mandiću određen pritvor do 30 dana, utvrđuju motiv napada

PODGORICA – Bratanić predsjednika Skupštine

Andrije Mandića - Danilo Mandić (35) sinoć je sproveden na saslušanje u Viši sud, nakon čega je sudija za istragu donio rješenje o pritvoru zbog pokušaja ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića.

Mandić je uhapšen u subotu veče, nakon što se predao policiji.

Istražitelji još nijesu utvrdili motiv napada na Perovića i Turkovića. Bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića je oko 3.40 sati, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića vozilom blokirao put oštećenima i ispalio više hitaca od kojih su zadobili povrede nogu. Zatim je pobjegao, da bi se poslije sam predao policiji u pratnji advokata Miroja Jovanovića Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, napadač i ranjeni su bili u istom lokalu, zbog čega policija prikuplja obavještenja i saslušava svjedoke kako bi utvrdila kad je i zbog čega došlo do sukoba. Uprava policije prekršajno je sankcionisala Darka Perovića iz Podgorice jer je odbio da se legitimiše kada je policija 19. aprila u 3.40 sati izašla na mjesto gdje je došlo do sukoba. Nakon što je odbio da se zaustavi na znak „STOP“, „škodom“ se udaljio, pa izazvao nezgodu u Ulici Novaka Miloševa, udarajući u betonske stubiće.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prekršajno su sankcionisali lice D.P. (53) iz Podgorice, oštećenog iz događaja od 19. 4. 2025. godine u Podgorici, kada je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju na štetu D.P. i još jednog lica, lišen slobode D.M. (35). Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podogorica su 19. 4. 2025. godine oko 3.40 časova, telefonskim putem od građana obaviješteni da je u blizini raskrsnice Bulevara Ivana Crnojevića i Ulice Marka Miljanova došlo do sukoba više lica od kojih je jedno upotrijebilo vatreno oružjesaopšteno je iz Uprave policije. Odmah po saznanju, dodaju iz UP, policijski službenici su se uputili na lice mjesta gdje su zatekli jedno lice koje je tom prilikom odbilo da policijskim službenicima pruži na uvid lična dokumenta, već se sa vozilom „škoda“, podgoričkih registarskih oznaka udaljilo sa lica mjesta ometajući policijske

službenike u vršenju službene radnje i odbijajući da se zaustavi na izdat znak STOP. - Isto lice je, upravljajući pomenutim vozilom, izazvalo saobraćajnu nezgodu u Ulici Novaka Miloševa kada je udario u betonske stubiće, gdje su ga policijski službenici zaustavili i tom prilikom utvrdili da se radi o licu D.P. (53) iz Podgorice.

Zbog povrede koju su uočili policijski službenici na licu D.P. i u predjelu desne potkoljenice, on je upućen na ukazivanje ljekarske pomoći u Klinički centar Crne Gore.

Tom prilikom, navode iz UP, testiranjem je utvrđeno da je D.P. pozitivan na prisustvo alkohola u koncentraciji od 0,66 g/kg kao i psihoaktivnih supstanci u organizmu – opojne droge kokain, te da je predmetnim vozilom upravljao pod dejstvom istih.

- Nakon obavljenog testiranja kojim je utvrđeno da je D.P. pozitivan na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci u organizmu, isti je od strane policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišen slobode zbog više počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru, nakon čega ga je 20. 4. 2025. godine, sudija za prekršaje oglasio krivim i kaznio novčanom kaznom u iznosu od 3.450 eura - navodi se u saopštenju. Danilo Mandić je od ranije poznat istražiteljima. On je osuđivan zbog napada na policijskog službenika. Policija je tragala za njim zbog sumnje da je 27. februara 2022. godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u

„Rendž rover“ Mandićevoj pratnji ustupljen prošle godine

Džip „rendž rover“, koji je u koristio osumnjičeni za pokušaj ubistva Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj šefa parlamenta Andrije Mandića, u aprilu prošle godine dodijeljen je Mandićevoj pratnji.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo je Vladi prijedlog Uprave za državnu imovinu za davanje saglasnosti za ustupanje na raspolaganje tog putničkog vozila Skupštini. Radi se o vozilu „lend rover“, tipa „rendž rover 4.4 DT“, koje je proizvedeno 2013. godine.

Kako je ranije objavio list Dan, to je vozilo koje je oduzeto od državljanina Iraka zbog krivičnog djela falsifikovanje isprava, odnosno na vozilu je mijenjan broj šasije. U presudi Osnovnog suda u Rožajama kojom je to vozilo oduzeto, citirane su službene zabilješke i kriminalističko-klinički izvještaji rožajske policije o pregledu vozila, u kojima je navedeno da je dodatnom provjerom utvrđeno da Interpol Švajcarske potražuje vozilo sa tim brojem šasije. Međutim, u presudi koja je objavljena na sajtu suda nije naveden broj šasije (zbog zaštite podataka), ali je oduzeto vozilo, prilikom policijskih provjera, kako se zaključuje iz sudske odluke, dovođeno u vezu sa potragom švajcarskog Interpola.

kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih i pobjegao. Godinu ranije, policija je tragala za njim zbog nedozvoljenog držanja oružja. Pištolj koji je kod njega pronađen, dobio je od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine učestvovao je u tuči, a zatim i potegao oružje, ali je jedan gost uspio da mu uzme pištolj. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoli-

ko godina. Tokom saslušanja, Andrija Mandić je u policiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u kući u Zagoriču, a pištolj dao sinovcu.

Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N.B Tada je N.B. pokušao da izbjegne kontrolu i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara. A. RAIČKOVIĆ

Sa privođenja Danila Mandića

Izuzetan doprinos folkloru i savremenoj montenegristici

Zmija je jedan od najstarijih i najsloženijih simbola u ljudskoj kulturi, prisutna u gotovo svim svjetskim civilizacijama od drevnih Sumera, Egipta i Mesopotamije, preko helenskih i orfičkih misterija, do slovenskih i balkanskih mitoloških sintagmi.

Prva poznata predstava zmije kao svetog simbola potiče još iz neolita — figurine boginje s dvije zmije pronađene su na Kritu (Knosos, oko 1600. p.n.e), dok u egipatskoj religiji zmija Uraeus simbolizuje božansku zaštitu faraona i povezanost sa božanstvom Ra. Zmija arhetipski simbol koji vjekovima obitava na granici između straha i poštovanja, zla i mudrosti, smrti i ponovnog rađanja. Od pradavnih vremena do današnjih dana, prisustvo zmije u kulturi čovječanstva ima dvostruko lice - u jednom trenutku ona je čuvarica svetilišta, u drugom zloslutna śenka pod kamenom. Njeno klizavo, gotovo nečujno prisustvo utkano je u mitologije, religije i narodna predanja mnogih naroda, pa tako i na prostorima Crne Gore. Od orfičkih misterija, htonskih božanstava i biblijskih priča, preko narodnih bajalica i mitova do svakodnevice u zaboravljenim krajevima, zmija ostaje stalni pratilac čovjekove duhovnosti, ali i njegovih strahova.

DRAGOCJEN PRILOG

Upravo tim arhetipskim tragovima, skrivenim ispod mahovine, kamena i vremena, posvećena je najnovija knjiga istaknutog istraživača, publiciste i montenegriste Slobodana Boba Čukića , pod naslovom „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“. U izdanju Nove Pobjede, Čukić pred čitaoca iznosi ne samo uzbudljiv zapis sa margina stvarnosti, već i dragocjen prilog naučno-istraživačkoj i kulturološkoj literaturi posvećenoj zaboravljenim mjestima, simbolima i porukama koje još mitski nam dolaze iz dalekih predjela naše kolektivne svijesti, ali i granica Crne Gore. Ovo je izuzetan doprinos ne samo folkloru, već i savremenoj montenegristici, jer otvara nova pitanja o identitetu, običajima i zaboravljenim sintagmama naše duhovnosti. Na više od trista stranica, ova bogato ilustrovana publikacija vodi čitaoca kroz slojevito istraživanje koje obuhvata širok dijapazon tema od mitoloških korijena do savremenih običaja. Kroz jasno

strukturisana i pažljivo obrađena poglavlja „Zmija u narodnoj tradiciji“, „Zmijari i zmijski poslovi“, „Osobenost zmijarskih postupaka“, „Pogled u prošlost o kultu zmije i Ilirima“, „Rijedak i zanimljiv običaj“, „Previd i iskrivljena slika“, „Kako je teklo istraživanje“, „Dileme i nova otkrića“, „Skica za portret klesara apotropejskih zmija“, te završno poglavlje „Drveni krst, rijetkost koja iščezava“ Slobodan Bobo Čukić vješto isprepliće istoriju, antropologiju, mitologiju i terenska zapažanja. Pored dragocjene arhivske građe, zapisa iz narodnog predanja i rezultata višegodišnjih istraživanja, sama publikacija odiše izuzetnim vizuelnim identitetom. Fotografije, koje su sastavni dio ovog izdanja, pored toga što su ilustrativni materijal, takođe ravnopravno učestvuju u pripovijedanju, otkrivajući detalje ambijenata, relikta i zaboravljenih simbola na pravoslavnim grobljima širom Crne Gore. Upravo ta sinergija riječi i slike čini ovu knjigu i naučnim dokumentom i vizuelno-umjetničkim doživljajem, namijenjenim ka-

ko stručnjacima, tako i širem čitalačkom krugu. Njihovu vizuelnu snagu i sugestivnost dodatno pojačava činjenica da ih je briljantno pripremio i realizovao renomirani fotograf Stevo Vasiljević, čiji je prepoznatljivi estetski rukopis dao ovom djelu dodatnu umjetničku i dokumentarističku dimenziju.

POSVEĆENOST

U pripremi ove publikacije, sa pravom je možemo nazvati i naučno-istraživačkim radom, korišćena je velika i bogata istoriografska, etnološka, arheološka i antropološka literatura, koja svjedoči o dubini i širini autorovog pristupa. Slobodan Bobo Čukić nije se oslonio samo na postojeće izvore, već je sopstvenim trudom i neumornom posvećenošću uložio sate, dane i mjesece u terenska istraživanja širom Crne Gore, obilazeći zabačena groblja, zapise u kamenu, narodne pripovijesti i usmena svjedočenja. Plod tog marljivog rada konkretizovan je u jedinstvenoj Karti lokaliteta sa apotropejskim zmijskim likovima, koja daje precizan

uvid u geografski raspon i prisustvo ovog drevnog simbola kroz različite crnogorske krajeve. Pored mapiranja i dokumentovanja terenskih nalaza, autor u ovom djelu iznosi i niz novih zapažanja o kultu zmije, koja predstavljaju svojevrsnu reviziju i nadogradnju prethodnih teorijskih tumačenja. Čukić argumentovano i na osnovu vjerodostojnih naučnih podataka osporava pojedine ukorijenjene teze o prisustvu i značenju zmijskog kulta na prostorima Zapadnog Balkana, dajući ovom fenomenu novu dimenziju i tumačenje, predstavljeno u realnim, opipljivim tragovima i simboličkom sloju narodne kulture. Posebnu vrijednost ove publikacije čini kritički osvrt Čukića na ranije relevantne naučne izvore, pri čemu se izdvaja njegova temeljna i argumentovana analiza studije Aleksandra Stjepčevića iz 1983. godine „Zmija kao čuvarica groba – Prolog proučavanju ilirskih ostataka u suvremenim narodnim vjerovanjima“. Iako je Stjepčevićev rad u trenutku svog nastanka predstavljao važan doprinos u tumačenju

narodne simbolike i ilirskog nasljeđa, Čukić, savremenim metodološkim pristupom, oslonjen na opsežna terenska istraživanja, etnografski materijal i savremene antropološke uvide, pruža novu interpretativnu ravan. Na izuzetno precizan i naučno potkrijepljen način, on demistifikuje neka od ranijih tumačenja i nudi alternativne zaključke koji bacaju dodatno svjetlo na složeni fenomen zmijskog kulta u Crnoj Gori. Umjesto da se zadovolji reprodukovanjem prethodnih teza, Čukić pristupa ovom pitanju savremenim kritičkim osvrtom, ukazujući na potrebu za revizijom „ustaljenih“ narativa i ističući zanemarene kulturno-identitetske aspekte koji otkrivaju duboku simboliku zmije u svijesti naroda ne samo kao mitskog čuvara groba, već i kao simboličkog mosta između svijeta živih i mrtvih, svjetla i tame, pamćenja i zaborava. Ovaj segment knjige ne samo da doprinosi već postojećem naučnom diskursu, već ga suštinski nadograđuje, uvodeći nova pitanja i otvarajući prostor za dalja interdisciplinarna istraživanja na raskršću arheologije, etnologije, religijske simbolike i montenegristike.

IZVOR SAZNANJA

Svakom pažljivijem čitaocu, a naročito istraživačima, arheolozima, antropolozima i stručnjacima iz oblasti kulturne istorije i etnologije, ova dragocjena publikacija otvoriće vrata ka mnogim do sada nedovoljno istraženim, pa čak i potpuno nepoznatim aspektima duhovnog i simboličkog nasljeđa Crne Gore. Utemeljena na terenskom radu, dokumentarnoj građi i interdisciplinarnom pristupu, knjiga predstavlja neprocjenjiv izvor novih saznanja kako za stručnu, tako i za širu naučnu javnost. Posebno se izdvaja razmatranje i reinterpretacija kulta zmije, koji je kroz vjekove bio snažno prisutan u duhovnom životu naroda Zapadnog Balkana, a sa naročitom izraženošću prisutan upravo na prostoru Crne Gore. Za razliku od pojednostavljenih i često površnih predstava koje su ovu simboliku vezivale isključivo za paganske relikte, Slobodan Bobo Čukić otkriva čitav duhovni i kulturni sloj u kojem se zmija pojavljuje ne samo kao čuvar groba, već i kao prenosilac poruke, zaštitnik doma, svetac u obliku životinje, pa čak i kao simbol kosmičke snage i vječne obnove. Ova publikacija ukazuje na činjenicu da se kult zmije nije zadržao tek kao daleki odjek antičkih vjerovanja, već da je kroz složene procese sinteze,

transformacije i prenošenjem putem usmenih predanja, tako i u konkretnim praksama naroda opstajao i oblikovao se do savremenih vremena. Na taj način, autor ne samo da revitalizuje interesovanje za jedan od najintrigantnijih simbola ljudske istorije, već ga kontekstualizuje unutar specifičnog kulturnog miljea Crne Gore, čineći ovu knjigu nezaobilaznom građom za sve koji se bave identitetom, duhovnošću i kulturnim pamćenjem crnogorskih prostora.

PRIZNANJE

„Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“ predstavlja jednu od najzapaženijih, najintrigantnijih i najsadržajnijih publikacija nastalih na tlu Crne Gore u posljednjoj deceniji. Riječ je o djelu koje ne samo da otvara nova polja istraživanja, već na izuzetno originalan način spaja naučnu preciznost, terensku preciznost i duboko razumijevanje kulturnih „dogmi“ koje se protežu od antičkih vremena do savremenog doba. Ova knjiga istovremeno funkcioniše kao etnografska studija, antropološko svjedočanstvo, kulturna topografija i filozofska meditacija o smrti, svetom prostoru i narodnoj simbolici. Publikacija bez sumnje zaslužuje punu afirmaciju i prezentaciju, kako u naučnoj zajednici, tako i među širom čitalačkom publikom koja traga za autentičnim djelima koja pomjeraju granice uobičajenog. Njena vrijednost ogleda se i u tome što iznova podsjeća na to koliko je živo i dinamično nasljeđe Crne Gore i koliko još uvijek ima skrivenih slojeva koje valja rasvijetliti. Sam autor, Slobodan Bobo Čukić zaslužuje posebno priznanje za svoj dugogodišnji i predani rad, kao i za izuzetan naučni doprinos savremenoj montenegristici, jer je ovom knjigom pokazao kako spoj entuzijazma, znanja i strpljenja može rezultirati djelom trajne vrijednosti. Ipak, kako to nažalost često biva na našim prostorima, upravo oni autori koji istinski obogaćuju našu kulturu, identitet i nauku nerijetko ostaju van fokusa institucija i kulturnih politika. Takvo „ćutanje“ oko autentičnih stvaralaca može se razumjeti samo kao odraz šireg društvenog zaborava prema onima koji svojim radom ne traže slavu, već ostavljaju trag. Ova knjiga, stoga, nije samo poziv na čitanje, već i apel za prepoznavanje i valorizaciju jednog autora čije je djelo zaslužilo mjesto u temeljima savremenih crnogorskih humanističkih i kulturoloških studija. •

Piše: Božidar PRORČIĆ

Naslovnica knjige „Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“

Vizuelna umjetnica Ivana Milić o izložbi ,,Uzemljenje“ koja će biti otvorena večeras na Cetinju

PODGORICA - Izložba radova vizuelne umjetnice Ivane Milić, pod nazivom ,,Uzemljenje“, biće otvorena večeras u galeriji Centra za kulturu prijestonice Cetinje u 19 sati. Postavka donosi snažnu vizuelnu i emotivnu priču o vraćanju sebi, tišini i prirodi. Kroz seriju radova koji odišu suptilnošću, ali i dubokom unutrašnjom snagom, umjetnica istražuje teme povezanosti sa sopstvenim bićem i svijetom oko nas.

Milić je za Pobjedu kazala da je ideja za izložbu proizašla iz duboko ličnog procesa suočavanja sa sopstvenim ritmom života i širim društvenim okolnostima. - Ubrzan tempo svakodnevice, buka i konstantna stimulacija udaljili su me od sebe, tijela, prostora i prirode. U trenucima zasićenosti, utočište sam nalazila u prirodi, posebno u mom selu - Kučka Korita, koje je postalo prostor istinskog povezivanja sa sobom. Tamo je tišina postajala iscjeljujući element, a boravak u pejzažu - meditacija - istakla je Milić.

Ona je naglasila da joj je upravo u tom prostoru došla vizija da prirodne elemente poveže sa crtežom i slikarskim tehnikama, da priroda postane, ne samo inspiracija, već i aktivni saučesnik u stvaranju.

- Tako je nastao koncept „Uzemljenja“ - kao potreba da se energetski vratim sebi, ali i kao umjetnički odgovor na savremenu otuđenost od iskonskog - kazala je Milić.

PRIRODA

„Uzemljenje“ za Milić znači stanje prisutnosti - kada se duh, tijelo i um povežu kroz dodir sa zemljom, kroz tišinu pejzaža i prirodne cikluse.

- To je povratak suštini, iskrenosti i miru. Likovno ga istražujem kroz specifičan jezik koji se zasniva na dijalogu prostora, tijela i energije. Svaki ambijent ima svoju memoriju i frekvenciju, i upravo ta nevidljiva dimenzija postaje polazište mog rada. Kroz crteže i slike u tehnici tuša i pigmenata, izražavam gestualnost i atmosferu tog unutrašnjeg i spoljašnjeg pejzaža. Radovi često djeluju kao slojevite prostorne mape - spoj različitih fragmenata,

Čuvati unutrašnji kompas u svijetu stalnih promjena

Ubrzan tempo svakodnevice, buka i konstantna stimulacija udaljili su me od sebe, tijela, prostora i prirode. U trenucima zasićenosti, utočište sam nalazila u prirodi, posebno u mom selu - Kučka Korita, koje je postalo prostor istinskog povezivanja sa sobom. Tamo je tišina postajala iscjeljujući element, a boravak u pejzažu - meditacija - istakla je Milić

vremena i stanja svijesti - rekla je Milić.

Pored toga, važan dio izložbe čine instalacije - grane donesene iz prirode, kao autentični nosioci pejzaža. - Posebno mjesto zauzima platno na kojem sam intervenisala direktno u prirodiprosipanjem boje, intuitivnim crtežom, pa čak i izlaganjem vremenskim uslovima. Platno je visilo na drveću, upijajući sunce, kišu, vjetar - i na taj način je priroda postala saučesnik u procesu stvaranja. Ovim pristupom pokušavam da uklonim granicu između umjetničkog čina i prirodnog toka, kako bi rad postao zapis jedne energetske i osjetilne razmjene - kazala je Milić. Milić kroz izložbu želi da uvede posjetioce u prostor tišine,

senzibiliteta i povratka suštinida ih, makar na trenutak, izvuče iz svakodnevice i postavi u stanje prisutnosti.

- Moji radovi ne traže samo vizuelnu pažnju - oni pozivaju na osjećanje, na sporiji ritam disanja, na unutrašnji dijalog. Materijali koje koristim - grane, zemlja, platno izloženo kiši i suncu - nijesu slučajni. To su elementi koji pripadaju svima nama, koji nas podsjećaju na ono arhetipsko, iskonsko, organsko. Kroz tu taktilnost i prirodnost, želim da podsjetim posmatrača da je dio cjeline, da ne postoji odvojeno od prirode, već da je sa njom u stalnoj razmjeni - istakla je Milić.

Posmatrač postaje aktivni učesnik rada - ulazi u energetski prostor instalacije, u njen ritam i njenu tišinu.

- U tom susretu ne postoji ništa što treba da se „shvati“ racionalno - već samo da se osjeti, da se dozvoli sopstvenoj intuiciji da prepozna ono što mu je možda već odavno poznato, ali zaboravljeno. Poruka nije nametnuta - ona je poziv. Da se spustimo, da se oslobodimo viška buke, da zakoračimo bosi u vlastito biće i podsjetimo se kako je jednostavno biti - kada se vratimo zemlji i sebi - rekla je Milić.

SIMBOLI

Grane i zemlja u njenoj postavci nijesu samo materijali - one su simboli kontinuiteta, pamćenja i povratka.

- Grana je produžetak stabla, života, rasta - nosi u sebi sjećanje drveta, ali i njegovu sposobnost da se širi, da se grana,

Umjetnost kao dijalog

Ivana Milić je pojasnila da izložba „Uzemljenje“ nosi duboko lični pečat i vezana je za njen boravak na umjetničkoj rezidenciji u Portugalu, gdje je pejzaž brda Monsanto u Lisabonu postao prostor otvaranja - unutrašnjeg i kreativnog. - Tamo sam prvi put osjetila potrebu da izađem iz okvira slike, da zakoračim u pejzaž kao u živi entitet. Umjetnost je tada postala energetska razmjena, dijalog sa prostorom, a ne samo forma. Taj period je obilježio duboki rad na sebi - kroz tišinu, kontemplaciju i hrabrost da slušam intuiciju. Po povratku u Crnu Goru, osjetila sam potrebu da donesem tu novu mapu - da stvorim rad iz dodira sa istinom, bez filtera. „Uzemljenje“ je izraz te transformacije i mog puta povratka - u sopstveni kraj, u sopstveni senzibilitet - istakla je Milić. je Goru, potrebu

PODGORICA - Talentovani gitarista iz Podgorice Petar Nikolić nastupio je u čuvenoj Franc List koncertnoj dvorani u Budimpešti, na gala koncertu evropskog muzičkog talent šoua „Virtuosos“, koji okuplja najdarovitije mlade izvođače klasične muzike iz cijele Evrope. Ovogodišnji koncert bio je posebno značajan jer je obilježen jubilej - deset godina od osnivanja ovog izuzetnog muzičkog projekta. Nikolić je nastupio uz renomirani simfonijski orkestar

Mađarskog radija, pod vođstvom istaknutog maestra Jánosa Kovácsa. Izveo je čuvenu kompoziciju ,,Asturias“ španskog kompozitora Isaaca Albéniza, u posebnom aranžmanu koji je specijalno za ovaj nastup pripremio mađarski kompozitor Ott Renzső. Petar je svojom sigurnom tehnikom, izraženom muzičkom zrelošću i snažnom interpretacijom izazvao ovacije publike u prepunoj sali. Njegov nastup ostavio je snažan utisak, potvrdivši njegov kvalitet i potencijal na međunarodnoj sceni.

Nekoliko dana prije ovog koncerta, Petar je ostvario još jedan značajan uspjeh - osvojio je prvu nagradu i drugo mjesto u četvrtoj kategoriji na Sarajevo International Guitar festivalu. Nikolić je učenik prvog razreda Srednje muzičke škole „Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića. Nakon nastupa u Budimpešti, Petar je dobio pozive za nova gostovanja - u Češkoj, gdje će nastupiti sa tamošnjim simfonijskim orkestrom, kao i na još jednom koncertu u Mađarskoj, zakazanom za oktobar. R. K.

da traži svjetlost. U mojoj instalaciji, grane vise sa plafona kao produžeci prirode u galerijski prostor - donoseći ritam šume, ali i krhkost trenutka. Zemlja, s druge strane, simbolizuje početak, osnovu, porijeklo. To je materija od koje smo satkani, koja nas nosi, hrani i kojoj se vraćamo. Rasuta po podu, ona nas priziva da spustimo pogled, da usporimo, da prepoznamo gdje pripadamo - istakla je Milić.

U simboličkom smislu, spoj grane i zemlje u postavci predstavlja kružni tok života - povezanost između neba i tla, između duhovnog i fizičkog, između procesa rasta i potrebe za prizemljenjem.

- U njihovom susretu, pozivam posmatrača da prepozna vlastiti balans - između onoga što nas nosi i onoga što nas drži - kazala je Milić.

„Uzemljenje“ je, prema njenim riječima, nastalo na presjeku dvije sile - unutrašnje tišine i spoljašnje buke.

- U tom kontrastu, pronašla sam prostor u kojem umjetnost postaje alat za balansira-

nje - mjesto gdje se intuicija, osjećaj, ali i kritički pogled na savremenost, stapaju u jednu poetiku - istakla je Milić.

TIŠINA

Biti umjetnica za Milić znači očuvati unutrašnji kompas u svijetu stalnih spoljašnjih promjena.

- To znači biti svjesna, prisutna, otvorena za svijet, ali istovremeno čuvarka tišine, tijela, ritma prirode. U vremenu ubrzanja i digitalne raspršenosti, umjetnost mi postaje prostor vraćanja - sebi, zemlji, suštini. „Uzemljenje“ se rađa iz tog impulsa - iz potrebe da njegujem ono što je često potisnuto: žensku energiju, mekoću, arhetipsku snagu čuvarke, iscjeliteljke, majke. Ovaj rad je i nastavak mog dugoročnog istraživanja o položaju žene, o sjećanju koje živi u tijelu, o mudrosti koju nosimo kroz generacije. U tom smislu, „Uzemljenje“ je i lični čin otpora - i blagi, ali odlučan poziv drugima da se vrate sebi i svom izvoru - istakla je Milić. A. Đ.

CETINJE - Promocija odabrane poezije „Šapat gromova“ Rajka Jabučanina biće održana večeras u 19.30 sati, u prostorijama Biznis centra na Cetinju. Organizator promocije je Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“. U programu, pored autora, učestvuju Borislav Cimeša, Obrad Pavlović, Slobodan Marunović i prof. Jelena Marković. Moderator večeri biće Božidar Proročić, književnik i publicista. J. Đ-P.

Rad Ivane Milić koji će biti izložen večeras na Cetinju

Petar Nikolić na koncertu u Budimpešti

Više stotina Nikšićana protestovalo zbog toga što su optuženi lovci koji su ubili medvjeda u Bresticama kod Nikšića

Zakon zaštitio zvijer, a ne ljude i stoku

NIKŠIĆ – Ispred prostorija Lovačke organizacije „Dr Zoran Kesler“, podno Trebjese, okupilo se juče više stotina građana, protestujući što su optuženi lovci koji su nedavno odstrijelili medvjeda u nikšićkom kraju. Njihove poruke su bile nedvosmislene - da nadležni što prije mijenjaju zakone, da se optuženi oslobode, pa čak i nagrade, a kao najkonkretnije rješenje stočari su ponudili i da godišnje premije, koje dobijaju od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, izdvoje za nagrade onima koji su zaustavili pomahnitalu zvijer koja im je pričinila nenadoknadivu štetu i ugrožavala živote.

Ratko Krivokapić je poručio da se zakoni ne pišu radi medvjeda, nego radi ljudi. - Ovaj medvjed koji je odstrijeljen pravi je zlotvor bio, krvolok koji je uništio više od stotinu grla stoke na području Trepača, Kamenska, Smrduše, Banjana i okoline tih mjesta. Ovi ljudi su optuženi nevini, jer svi poznajemo te ljude koji tamo žive i znamo da oni žive od poljoprivrede. Sama je sreća što nije stradao neko od tih ljudi, istakao je Krivokapić pitajući nadležne da li se zvijeri koje pričinjavaju takvu štetu i ulivaju strah mještanima štite i u evropskim zemljama. Pivljanin Miljan Grubač, koji je u krajem prošle godine, pukom slučajnošću preživio

napad medvjeda, takođe je došao da zahvali tolikom broju ljudi koji su se okupili i što su njemu pomogli u oporavku. Jedva izgovarajući riječi podrške okupljenima, poželio im je da istraju u svojim zahtjevima.

U ime MZ Vilusi obratio se Vidak Šabanović i podsjetio da se šteta, koju je divljač pričinila, ne nadoknađuje. Upitao je da li su životi stoke i ljudski životi manje vrijedni od života zvijeri.

Farmer Stanko Perović, koji je u posljednje vrijeme, takođe, pretrpio veliku štetu od napada medvjeda, bio je posebno emotivan.

CETINJE - U Argentini je prije nekoliko dana održana svečanost u čast crnogorskih iseljenika koji su 24. avgusta 1925. godine u gradu Zarate potpisali Akt nezavisnosti i slobode Crne Gore. Inicijator događaja je Esteban Armando Martinović, ugledni potomak jednog od crnogorskih iseljenika u Argentinu. Tokom svečanosti, održanoj u gradu San Antonio de Areco, Buenos Aires, otkri-

- Ovakve vlasti nije bilo od vremena kralja Josifa. Zbog toga što sam kazao da ću ubiti medvjeda koji mi je dodijao, dobio sam tri mjeseca robije. Možda baš oni koji su prošpijali ove poštene momke, došli su i pretresli mi kuću, našli pušku staru stotinu godina, pušku koja je 1941. godine dizala ustanak na Trubjeli sa Vidovićima, Baletićima, Mićunovićima... Ako je ovo srećna država treba poručiti ministru poljoprivrede da se založi za slobodu ovih ljudi, a ako neće, neka muze mečku i vučicu, a mi ćemo našu stoku da smaknemo. Ne znam ko su nam ministri, ali treba s ovog mjesta da po-

ručimo najodgovornijima da bi trebalo da znaju da je u jednoj Švedskoj odstrijeljeno trideset medvjeda, a kod nas se zbog jednog što je stradao desilo čudo. Oslobađaju se ubice, a na mojih ne znam ni koliko poziva lovci su se oglušili s obrazloženjem da ne smiju doći da ubiju medvjeda i spasu me. Ministrima poljoprivrede, policije i pravosuđa treba poručiti da obezbijede da radi svakome ko hoće da radi. Zapamtio sam mnoge vlasti, komunistička je bila loša, Milova gora, a ova je najgora, gora i od one Franja Josifa. Austrijanci su ostavljali bar čaure od puške „moskovke“, jer su cije-

nili Ruse kao veliki narod, a ovi su mi i čauru koju sam čuvao kao uspomenu ponijeli. Treba da budemo jedinstveni, jer svima je nama medvjed pričinjavao štetu. Prijavljivao sam štetu, a onda odustao, jer od toga nije bilo vajde, kazao je Perović, poručujući još jednom ministru poljoprivrede da zaštiti optužene, ali i kazao da je besmisleno oduzimati stočarima oružje, te da to samo može raditi Spajićeva vlast, nazivajući aktuelnog premijera Crne Gore šarlatanom.

I Đuro Perović je apelovao na nadležne, pa i poslanike, a posebno zakonopisce, da promijene Zakon o oružju, tvrdeći da svim stanovnicima, koji se bave poljoprivredom u ruralnim područjima, vrati oružje, jer bez duge cijevi se ne može braniti imovina od zvijeri i ostalih neprilika. I Zdravko Delibašić iz Kamenska, baš kao i Baćo Dajanović koji je pretrpio štetu, imali su slično mišljenje. Oni smatraju da ljudi koji štite ovakve zvijeri uopšte ne znaju o čemu je riječ.

- Ta zvijer prevrće kamene gromade, voćke prečnika 20 centimetara prebije kao šibicu, a gdje zatrpava ubijenu stoku iskopa rupu kao da je građevinska mašina. U kuće koje su napuštene ta zvijer ulazi, uništi nam imanja, njive, livade, stoku, istakao je Delibašić.

Da podrži okupljene došla je i 82-godišnja Belgija Peković iz Župe Nikšićke. Iako su potpuno na drugom

dijelu nikšićke opštine, tvrdi da imaju iste probleme godinama.

- Kliničku smrt sam doživjela zbog medvjeda, zbog toga sam ostala bez vida. Poštene momke zatvaraju, a iz mog komšiluka dijete u osnovnu školu voze, jer ne smije pješke od zvijeri. Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka i ovim momcima koji su odstrijelili divljač svaka čast. Nekad je bilo drugačije, a otkad je Titovo vrijeme prošlo, podijeliše nas zbog politike pa nam je smrklo od medvjeda i od društva. Za deset dana treba da idem na katun, a ne smijem izdići, jer medvjedi razvaljuju čelične ograde. Špijuna ne fali, ali sam sigurna kad bi ministar polao svoje dijete tamo gdje ja živim i da mu tamo zafali samo nokat, da bi cijelu Crnu Goru zapalio. Znači, medvjed ima, a ja nemam pravo na život, poručila je starica iz Župe Nikšićke, ističući da se od medvjeda i pasa više ne može izdržati. Stigla je juče u Nikšić i Mileva Jovanović, poznatija kao Gara sa Sinjajevine, stočarka koja je branila da se na toj planini gradi vojni poligon. - Kad smo imali muke na Sinjajevini, gdje sam rođena, došli su iz svih crnogorskih gradova da nas podrže, pa evo i ja iz Danilovgrada došla da im vratim dug. Država treba da nadoknadi štetu ljudima koji su uredno prijavili sve veterinaru. Živimo od pašnjaka i ne možemo držati stoku zatvorenu. Ne znam ko su ljudi koji su odstrijelili medvjeda, ali upoznaću ih i danas javno poručujem da ću moju ovogodišnju premiju, koju dobijam za stoku, njima uručiti kao nagradu. Treba biti hrabar pa udariti na takvu zvijer i to ne bih preporučila ni sinu ni mužu. Treba li danas ovdje da dođe ova starica u devetoj deceniji života i da nam saopšti da ne smije izaći iz kuće zbog medvjeda, zapitala se Jovanović. Ra.P.

vena je spomen-ploča u bojama crnogorske zastave i sa grbom Crne Gore, na kojoj su ispisana imena iseljenika koji su tokom tri dana pješke ili na konjima stigli iz raznih krajeva Argentine da bi tog 24. avgusta prije jednog vijeka ostavili svoj trag u istoriji. Kako je za Pobjedu podsjetio

Armando Martinović, početkom 2014. godine on je konačno uspio da upozna članove

svoje porodice u Crnoj Gori, i to zahvaljujući angažovanju istoričara Srđana Martinovića - Tako sam i saznao da je moj đed bio Šćepan Martinović, narednik i član lične garde generala Krsta Popovića. Što sam više saznavao o prošlosti mog djeda, to sam bio ponosniji na njega i sve njegove saborce, koji su voljeli svoju zastavu, branili svoju zemlju i davali krv za ideal, a to

je da našu Crnu Goru vide kao slobodnu i nezavisnu zemlju. Zbog toga osjećam veliki ponos što potičem od pravog crnogorskog patriote - kazao je za naš list Martinović. Tokom svečanosti, potomcima potpisnika Akta nezavisnosti uručene su diplome, na kojima je, između ostalog, napisano da ,,njihova neumorna borba za nezavisnost Crne Gore predstavlja nasljeđe ponosa i otpora koje danas sa poštova-

njem i zahvalnošću pamtimo“. - Danas, ovim komemorativnim činom, otkrivamo ovu ploču kao vječni znak njihove hrabrosti i ljubavi prema slobodi. Živjela slobodna Crna Gora! Živio slobodni crnogorski narod - kazao je Armando Martinović pozdravljajući prisutne. Otvaranju spomenika prisustvovali su savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Argentini Igor Bojanić, lokalni i pokrajinski zvaničnici, crnogorski iseljenici iz cijele Argentine i Urugvaja, kao i predstavnici hrvatske, talijanske, španjolske i irske zajednice. Ovom prilikom održani su govori ispunjeni emocijama, otpjevane su himne Crne Gore i Argentine, a plesna grupa, obučena u tradicionalne crnogorske i argentinske narodne nošnje, izvela je plesove obje zemlje. J.Đ-P.

r. perošević

Ratko Krivokapić govori na skupu

Sa otkrivanja spomen-ploče

Na prostoru između ulica Blaža Jovanovića i Dalmatinske biće izgrađeno parkiralište

Zbog parkinga odustali od parka

U tom dijelu grada postoji veliko saobraćajno zagušenje, tamo su i dva vrtića, a u jutarnjim satima je neopisiva gužva. Ideja je da tamo ne pravimo podzemnu garažu ili montažni parking kao privremeno rješenje, nego klasični parking kako bi taj akutni problem u ovom momentu bio ublažen, odnosno kako bismo ljudima omogućili da se i tamo parkiraju – kazao je gradonačelnik Saša Mujović

Plan prethodne gradske uprave - da na zapuštenoj zemljanoj parceli između ulica Blaža Jovanovića i Dalmatinske u Bloku pet bude izgrađen moderan park sa sadržajima za sportiste i rekreativce, na površini od oko 7.000 kvadratnih metara, nije naišao na razumijevanje aktuelne gradske uprave. Naime, s obrazloženjem da se brzo mora rješavati problem nedostatka parking mjesta, na tom prostoru biće izgrađen privremeni parking.

KOMPROMIS

Odgovarajući na pitanja Pobjede zašto se odustalo od izgr adnje parka pored TC ,,Bazar“, gradonačelnik Saša Mujović naveo je da tamo prostornim planom nije ni bio predviđen klasičan park nego podzemna garaža sa zelenom površinom na krovu. – Prosto moramo praviti neku mjeru kompromisa. U tom dijelu grada postoji veliko saobraćajno zagušenje, tamo su i dva vrtića, a u jutarnjim satima je neopisiva gužva. Ideja je da tamo ne pravimo podzemnu garažu ili montažni parking kao privremeno rješenje, nego klasični parking kako bi taj akutni problem u ovom momentu bio ublažen,

Prva montažna garaža biće ispred Doma zdravlja u Bloku pet

Ukazujući na saobraćajne probleme i nedostatak parking prostora u glavnom gradu, tokom prezentacije prvih 100 dana rada nove gradske uprave, gradonačelnik Saša Mujović konstatovao je da moraju biti primijenjene neke brze i efikasne mjere koje će brzo

donijeti vidljive rezultate. - Dogovorili smo u prvih 100 dana da se prostor kasarne ,,Morača“ pretvori u parking, na čemu se intenzivno radi, a uskoro ćemo tamo dobiti novih 400 mjesta za parkiranje. Raspisan je javni poziv za izradu idejnog rješenja za

izgradnju prve montažne garaže u Podgorici, koja će biti locirana na velikom parkingu ispred Doma zdravlja u Bloku pet. Očekujemo da tu dobijemo najmanje 350 novih parking mjesta. Takođe, urađene su geodetske podloge za još dva parkinga – jedan pored TC

,,Bazar“ u Dalmatinskoj ulici i drugi između Ulice Svetozara Markovića i Bulevara 13. jula, gdje je sada sportski teren ,,Venom“, a gdje će biti 50 parking mjesta. U skorijem periodu računamo na 1.000 novih parking mjesta u Podgorici – kazao je Mujović, uz napomenu

da su formirali komisiju koja će raditi studiju razvoja saobraćaja u Podgorici, kao krovni dokument iz oblasti saobraćaja, koja će svim učesnicima u saobraćaju (pješacima, biciklistima i vozačima motornih vozila) stvoriti bolje uslove od postojećih.

odnosno kako bismo ljudima omogućili da se i tamo parkiraju – poručio je Mujović, napominjući da u ovom dijelu grada već ima dovoljno zelenih površina, te da je u planu uređenje i drugog dijela Tološke šume.

PLAN

Podsjećamo, izgradnju parka u Dalmatinskoj ulici tokom prethodnog ljeta najavljivao je tadašnji zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević, kao i iz gradskog preduzeća Zelenilo.

- Nakon četiri mjeseca intenzivnih priprema, uključujući izradu geodetskih podloga i projekata, Podgorica je na pragu realizacije značajnog projekta koji će obogatiti svakodnevicu stanovnika Bloka V, Bloka VI i Momišića – objavio je tadašnji zamjenik gradonačelnice na društvenoj mreži Fejsbuk, najavljujući kako je grad spreman da započne izgradnju novog sportskog i rekreativnog parka na prostoru iza TC ,,Bazar“. Rakčević je podsjetio i da je na tom prostoru nekada postojao sportski poligon (izgrađen 2000. godine), koji je uklonjen prilikom izgradnje TC Bazar. Sudeći po njegovim riječima, ove parcele koje su decenijama bile neuređene, trebalo je da budu transformisane u moderan park sa brojnim sadržajima (terenima za košarku, odbojku i pomoćnim terenima, velikim dječjim igralištem, teretanom na otvorenom, stolovima za šah i stoni tenis itd.). Park je trebalo da ima i dvije javne česme i parking za bicikla, uz mogućnos t izgradnje mini-kafeterije, a čitava parcela je trebalo da bude ograđena kako bi boravak u parku, posebno djece, bio bezbjedan. I. MITROVIĆ

Prethodno plansko rješenje za prostor kod TC ,,Bazar“

U krugu Kliničkog centra Crne Gore danas će biti održana akcija sadnje i čišćenja

zajedništva

Povodom Dana planete Zemlje, danas će u 10 časova u krugu Kliničkog centra Crne Gore početi još jedna akcija sadnje i čišćenja pod sloganom „Ozelenimo Klinički centar Crne Gore“. U saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, akciju organizuju Građanska inicijativa „Ozelenimo Crnu Goru“, Organizacija KOD, Zero Waste Montenegro, Ekopatriotizam i Centar za nove inicijative (CNI), kao dio programa „Podržani = Osnaženi“, koji podržava Fond za aktivno građanstvo (fAKT).

Iz GI „Ozelenimo Crnu Goru“ najavljeno je da će tokom događaja biti predstavljena i vri-

jedna donacija, upravo u dvorištu KCCG – prostoru koji ima najveći broj posjeta u državi na dnevnom i godišnjem nivou. - Želimo da simbolično, ali i konkretno, ukažemo na značaj zdravog i uređenog životnog prostora, posebno u okviru zdravstvenih ustanova koje su svakodnevno mjesto brige za život i zdravlje građana -

poručili su organizatori. Cilj akcije je ne samo podizanje ekološke svijesti, već i jačanje osjećaja zajedništva i odgovornosti prema životnoj sredini, naveli su organizatori, uz poruku - zajedno ozelenjavamo Crnu Goru. Prva akcija u sklopu projekta „Ozelenimo Klinički centar Crne Gore“ održana je 27. novem-

bra prošle godine, kada su građani, osoblje KCCG-a, volonteri i partneri posadili višegodišnja stabla platana, lipe i melije i formirali četiri nova drvoreda. U drugoj akciji sadnje u krugu KCCG, koja je održana 22. marta, učešće su uzeli zaposleni NLB banke, osoblje KCCG, kao i najmlađi sportisti PVK „Budućnost“ i FK „Ka-

rioke“ i tom prilikom je posađeno više od 50 sadnica i postavljena jedna klupa. Pomenute akcije sadnje realizuju se u okviru višemjesečnog projekta adaptacije kruga KCCG, odnosno uspostavljanja efikasnijeg režima saobraćaja i stvaranja okruženja i parka kakve zaslužuje najveća zdravstvena ustanova Crne Gore. H. P.

Prostor pored TC „Bazar“ na kojem će biti izgrađen parking

SBbet Prva liga za rukometaše (16. kolo)

Derbi na Cetinju obezbjeđuje po 100 policajaca i zaštitara

PODGORICA - Četiri dana nakon poraza od Lovćena kojim su 99 odsto otpali iz šampionske trke, rukometaši Budućnost Podgorice savladali su u gostima Budvansku rivijeru (29:19) u meču 16. kola SBbet Prve crnogorske lige za rukometaše.

Najefikasniji u ekipi Draška Mrvaljevića bio je Petar Eraković s pet pogodaka, dok su po četiri dali Emir Đulović i Milan Nišavić Kod Budvana se istakao Novak Bajčeta s osam golova, dva više od Aleksandra Glendže Budućnost Podgorica uz meč više ima dva boda manje od Lovćena, koji bi večeras mogao da dođe na bod od ovjere titule. Sastav Filipa Popovića od 18 sati dočekaće Berane 1949, a utakmicu će se igrati pred čak 100 policajaca i isto toliko zaštitara.

To je od domaćina tražila Uprava policije, a razlog su incidenti tokom susreta ova dva tima u Beranama, kada

su rukometaši Lovćena gađani flašama, meč nekoliko puta bio prekidan i zbog korišćenja pirotehničkih sredstava, a domaći navijači su uz to klicali Draži Mihailoviću, skandirali ,,Kosovo-Srbija“ i nazivali Cetinjane ustašama.

Predsjednik RK Lovćen Vido Đakonović rekao je da je siguran da neprijatnostima koje su doživjeli jesenas u Beranama nije doprinio niko iz kluba sa sjevera zemlje. - Sjutra igramo protiv naših starih sportskih rivala. Više sam nego siguran da ono što se desilo tokom našeg prvog ovosezonskog duela u Beranama nema veze sa njima, odnosno da tim scenama oni nijesu doprinijeli. Neodgovornih navijača je bilo, ima ih i biće ih, ali takvi ne smiju biti dominantan faktor sportskih događaja. Naročito ne u susretima klubova čije rivalstvo traje decenijama. Zato, pozivam naše navijače da fer i korektnim navijanjem i ponašanjem još jednom pokažu da Cetinje ima publiku koja poznaje rukomet, pu-

bliku koja voli i navija za svoj Lovćen, ali cijeni i poštuje rivala. Podržimo naše momke, ali i pozdravimo sportski i dostojanstveno ekipu Berana – jer, zajedno smo Lovćen – kazao je Đakonović za Radio Cetinje. ,,Crveni“ su na pragu treće uzastopne titule prvaka Crne Gore, ukupno 12. - Što se tiče prvenstva, sezonu u kojoj smo i posredno i neposredno bili izloženi raznoraznim pritiscima od strane nazovi rukometnih i drugih lobija, privodimo kraju na planirani način. Upravo ponašanje struktura koje su, očito ne poznajući način funkcionisanja našeg kluba, ,,bočnim udarcima“ htjeli da destabilizuju sistem koji se ozbiljno gradi već godinama, novu titulu, koja je sad izvjesna, čini posebnom. I tu ću, zasada, staviti tačku –zaključio je Đakonović.

U preostalim mečevima 16. kola, Zabjelo je savladalo Rudar (25:24), Sutjeska nadigrala Jedinstvo Bemaks (40:27), dok su Partizan 1949 i Mornar 7 remizirali 28:28. Ne. K

Bukurešt preokretom slavio golom nad Esbjergom u prvom meču četvrtfinala Lige šampiona

fajnal-fora

Crna Gora na bez prva dva

PODGORICA - Devet mjeseci prije početka Evropskog prvenstva, rukometna reprezentacija Crne Gore doživjela je dva teška udarca u samo 15 dana.

Prva loša vijest za ,,lavove“ i selektora Didijea Dinara bila je povreda prednjih ukrštenih ligamenata drugog golmana nacionalnog tima Nikole Matovića, a onda je prošlog vikenda stigla još veća - u suzama i uz pomoć saigrača teren je na meču Bundeslige napustio neprikosnoveni ,,broj 1“ crnogorske reprezentacije i njemačkog Melsungena Nebojša Simić. Baranin će danas obaviti pregled magnetnom rezonancom, a nažalost sve ukazuje da će potvrditi slutnje da je i njemu stradao prednji ukršteni ligament (ACL) lijeve noge i da ga - kao i Matovića - čeka osam mjeseci pauze.

Simić se povrijedio tokom utakmice kada je nezgodno stao, dok je Matoviću ACL ,,stradao“ na treningu uoči važnog meča Sarana u francuskoj drugoj ligi. Golmanu iz Zete ovo je drugi put od januara 2022. da doživljava istu povredu, s tim da je na Evropskom prvenstvu prije tri godine u pitanju bilo koljeno desne noge.

- Dešavaju se ovakve povrede, samo meni nešto češće, drugi put za nešto više od tri godine. Sve se dogodilo na treningu, dan pred derbi sa Frontinjanom. Nema kukanja, moram da se spremim za operaciju,

potom da budem fokusiran na oporavak i da se u februaru vratim na teren - rekao je Matović za Pobjedu. Dvadeset šestogodišnji čuvar mreže zna što ga čeka. - Prve dvije, tri noći nakon što sam se povrijedio nijesam mogao oka da sklopim. Prije tri godine, kad sam prvi put pokidao prednje ukrštene ligamente, razmišljao sam: lako ću ja to, ,,omunjiću“ to začas, ali tek kad se završi operacija i izađeš iz bolnice, shvatiš koliko ima bolova i muke, kako je kad popusti dejstvo ljekova, koliko je teška rehabilitacija... Sad moram sve ispočetka. Znam što me sve čeka i zato mi je ovaj put saznanje o povredi

teže palo, ali pomirio sam se sa tim – istakao je Matović. Crnogorski reprezentativac je odlično branio ove sezone za popularne Septorse i dva puta zaredom proglašen je za najboljeg igrača mjeseca svog tima.

- Igrao se finiš naše posljednje utakmice na Evropskom prvenstvu 2022. kada sam pokidao ligamente, a sada mi se isto dogodilo na mjesec i po do kraja sezone. U pitanju je i sličan pokret nakon kojeg je došlo do povrede, samo druga noga. Doktor mi je rekao da ne bih morao da se operišem da se ne bavim ovim, ali s obzirom na to da sam sportista treba mi zdravo i jako koljeno. Nema

PODGORICA - Završeni su prvi mečevi četvrtfinala Lige šampiona za rukometašice, a jedina crnogorska predstavnica u eliti - Đurđina Jauković sa Bukureštom je slavila 30:29 protiv Esbjerga. Šampion Rumunije upisao je osmu uzastopnu pobjedu i stigao do najvećeg pozitivnog niza u desetoj sezoni najjačeg rukometnog takmičenja. Moglo je da bude i drugačije, danski predstavnik sa fenomenalnom Rejštad (dala 12 golova), vodio je tri gola razlike, ali je domaćin serijom 10:3 (od 37. do 48. minuta) preokrenuo stvari na terenu. Upravo je u ovom periodu preokreta odbrana Bukurešta, gdje je po običaju prednjačila kapitenka naše reprezentacije, pokazala koliko ima još rezervi. Do kraja meča gošće su uspjele da smanje razliku. Sve će biti odlučeno 27. aprila u Danskoj, gdje je

Esbjerg izgubio samo tri od posljednja 23 meča u Ligi šampiona. Bukurešt je sada ohrabren jer je kod kuće prekinuo niz od šest mečeva bez pobjede (četiri poraza i dva remija) protiv Esbjerga. Ovaj duel bio je emotivan za najveću legendu kluba - Kristinu Neagu jer je odigrala posljednji meč kod kuće u LŠ. U preostalim utakmicama

Đer je kao gost slavio golom (25:24) protiv Ludvigzburga, a ko zna kakav bi epilog bio u Njemačkoj da Sandra Toft nije odbranila 17 šuteva za aktuelnog šampiona. Francuski derbi pripao je Mecu (29:26), dok je duel u Danskoj između Odenzea i FTC-a završen bez pobjednika (27:27). A. M.

Reno klio kup serija

PODGORICA - Crnogorski automobilista Filip Kunčer osvojio je 11. mjesto u drugoj trci u Francuskoj, voženoj u okviru Reno klio kup serije. Kunčer je u nedjelju na debiju

stigao do podijuma kao trećeplasirani, a juče na sedam minuta do kraja trke bio na sedmom mjestu. U finišu je, ipak, gubio poziciju po poziciju i završio kao 11. Slavio je David Puže , dru -

goplasirani je bio Gabriele Toreli, dok je na trećem mjestu završio Nikola Milan Kunčer je u dvije trke osvojio 52 boda, u nedjelju 36, juče 16. U sezoni će biti voženo 18 trka, naredna je 9. maja u Dižonu. R. A.

Simić uz pomoć saigrača napustio teren u subotu

Lovćen večeras može da dođe na milimetar od titule

Naša kapitenka Đurđina Jauković sa saigračicama

na Euru

dva golmana

tu više polemike, ako moramora. Proći ću sve što treba. Poslije operacije desnog koljena imao sam baš dobru sezonu, krenulo me bilo dobro, očekujem da poslije predstojeće operacije budem još bolji – poručio je Matović.

Sreća je da je Crna Gora remijem u Mađarskoj u martu praktično ovjerila plasman na Evropsko prvenstvo u januaru 2026, što samo treba da potvrdi u utakmicama sa Finskom u gostima i Slovačkom kod kuće, 8. i 11. maja.

Na Euro u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj ići će, po svemu sudeći, bez prva dva golmana. - Čuo sam se prije dva dana sa Simićem, čak smo se i šalili

PODGORICA - Jadran MTEL se pojačava za narednu sezonu. U Herceg Novi stižu igrači koji su nekada nosili kapicu vicešampiona Crne Gore. Golman Lazar Andrić, reprezentativac Crne Gore, i Danil Merkulov, novi su članovi ekipe koju predvodi trener Vladimir Gojković Andrić je odlično branio za naš nacionalni tim nedavno na finalnom turniru Svjetskog kupa, kada su ,,ajkule“ osvojile peto mjesto, a neposredno pred premijerni meč sa Hrvatskom i obezbijedile plasman na Svjetsko prvenstvo. Od 2019. je golman francuskog Monpeljea. Rus je 2016. godine stigao u ekipu iz Herceg Novog, a nakon dvije sezone pojačao je Jug, bio je član Ferencvaroša. Sa mađarskom ekipom osvojio je Ligu šampiona, a ljetos se priključio italijanskoj Savoni. A. M.

da ćemo ruku pod ruku ,,pod nož“, pa zajedno na kafu. Izdržaćemo ovo, kao i brojne bitke na terenu – kazao je Matović.

Selektor Didije Dinar je na velikim mukama. Simić je jedan od ključnih igrača reprezentacije, Matović njegova pouzdana zamjena.

Sigurno je da će u konkurenciji za naredne duele biti Haris Suljević, dosadašnji treći golman nacionalnog tima, koji odlično brani za Izviđač, učesnika polufinala EHF Evropskog kupa.

Pitanje je koga će Dinar pozvati uz 24-godišnjeg Mojkovčanina. Vrlo moguće je da na gol ,,lavova“ ponovo stane Mile Mijušković (39), trenutno tre-

ner golmana u ,,A“ selekciji, ali i dalje aktivan čuvar mreže kao član azerbejdžanskog Kura. U inostranstvu je još nekoliko naših golmana (Vasilije Pečurica, Filip Borozan, supertalentovani Mirko Radetić...), a stručni štab i rukovodstvo Saveza moraju brzo da odluče na koga treba računati – i za predstojeće akcije i dugoročno, za narednih desetak godina.

- Imamo još kvalitetnih momaka i siguran sam da će oni koji dobiju šansu napraviti dobar posao. Počev od naredna dva meča, u kojima vjerujem da ćemo pobijediti i ovjeriti plasman na Evropsko prvenstvo – zaključio je Nikola Matović. N. KOSTIĆ

Jadran MTEL se pojačava za narednu sezonu

Šampion odbranio titulu sa 3-0 u pobjedama protiv Budućnosti u plejofu za odbojkaše

Budvani dominanto do 7. uzastopne duple krune

Budva 3

Budućnost volej 0

BUDVA – „Mediteranski sportski centar“. Gledalaca: 170. Sudije: Predrag Beljkaš i Sonja Simonovska (oboje iz Bara). Rezultat po setovima: 25:20, 25:18, 25:15.

BUDVA: Mocić (libero 1), Miljanić 9, Lečić 7, R. Milenković 3, Stanojević 6, Radunović 13, Radonić 2, Živković, Krivokapić (libero 2), V. Milenković 10, Tmušić 2, Milosavljević, Čelebić 3, Babić. BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak 1, Poleksić 1, Milošević 3, Mašković, Silajdžić 6, Radović (libero), Nikolić 14, A. Radić 2, Lojić 6, Kovačević, Jelić 2, F. Radić. Sedmu godinu zaredom titula ne mijenja vlasnika – odbojkaši Budve su odbranili šampionski trofej, pošto su u finalnoj seriji pobijedili Budućnost volej sa 3:0 u pobjedama. U trećem, posljednjem duelu, tim Miljana Boškovića je, pred svojim navijačima, slavio 3:0 i više nego dominatno stigao do sedme duple krune u nizu. Uz nikad mlađi tim, sa samo jednim strancem u ekipi, Budvani su do oba trofeja došli uz samo dva izgubljena seta u sezoni –jedan su prepustili Podgoričanima u finalu Kupa, a drugi, istom rivalu, u drugom meču finalne serije plej-ofa.

Budućnost je nastavila post koji traje od daleke 2009. godine, kada je osvojen posljednji trofej u Kupu Crne Gore. „Plavi“ su u finalu Kupa i prvenstva nastupili bez najboljeg igrača Ivana Zvicera (zbog zdravstvenih razloga ranije završio sezonu), a sa njim bi finale bilo, sigurno, zanimljivije i neizvjesnije.

Budućnost je vodila samo na startu prvog seta, sa 3:1, ali je Budva brzo preokrenula na 4:3, nakon što je Balša Radunović izblokirao „jedan na jedan“ Aleksu Nikolića. Držala je Budućnost priključak do 7:6, a onda se Budva odlijepila na 10:6, kada je Radić reagovao prvim tajm-autom. Nije to mnogo pomoglo, Budvani su uvećavali prednost, a sa dvije realizovane kontre Vuka

Bošković: Rad se isplatio

Miljan Bošković, trener Budve, zahvalio je igračima Budućnosti „na fer-pleju u ova tri meča“. - Čestitam mojim momcima na zasluženom trofeju, pružili smo maksimum i na kraju se isplatio rad koji smo uložili. Titulom smo krunisali sezonu, ostaju nam još kadetsko i juniorsko prvenstvo, gdje nas očekuju finalni mečevi protiv ekipe Budućnosti. Vjerujem da su ljudi uživali u odbojci u finalu u plej-ofu, i da će uživati i ubuduće

RADIĆ: Odsustvo Zvicera poremetilo je našu igru

Dejan Radić čestitao je Budvi na zasluženoj tituli. - Pružili su najbolje igre tokom čitave sezone, prvo kroz ligaški dio, a onda i plej-of i definitivno su zaslužili titulu. Što se moje ekipe tiče, ostao je žal nakon ove tri utakmice u finalu, jer smo imali veća očekivanja

s obzirom na to da ćemo igrati i MEVZA ligu – rekao je Bošković.

Stanojevića došli su do maksimalnih sedam poena prednosti (20:13). Trener Budućnosti je promijenio tehničara, Luka Milošević je zamijenio Danila Dubaka, a Podgoričani su serijom 4:0 pokazali reakciju i smanjili na 20:17. Ipak, Budvani nijesu dozvolili preokret, Radunović je sa dva uzastopna poena vratio domaćina na sigurnu distancu (22:17), pa je šampion rutinski priveo set kraju. I u drugom setu je Budućnost povela 3:1, ali je opet Budva vrlo brzo preokrenula na 5:3 i do kraja seta kontrolisala rezultat. Domaćin je poveo 11:5, Budućnost je priprijetila na 12:10, bila u igri do 18:16 i 20:17, a onda su

od ovog finala, ali smo imali tu nezgodnu situaciju sa Zvicerom. Kad gledam unazad, to je, definitivno, poremetilo našu igru i čitavu koncepciju gotovo čitave sezone jer je Zvicer dugo trenirao sa nama. Žao mi je što nijesmo pružili bolju partiju, smatram da imamo više kvaliteta nego što smo to pokazali. Momci su cijelu sezonu radili dobro i profesionalno, nemam na čemu da im zamjerim. Ponavljam, ostaje mali žal za ovim finalom, za još nekim setom, zašto ne i nekom pobjedom –rekao je Radić.

Budvani, sa četiri asa u ovom setu, serijom 4:0 osigurali vođstvo od 2:0 u setovima. I u trećem setu je Budućnost uspjela samo da vodi na početku (2:1, 3:2, 5:4), držala je priključak do 9:7, ali se onda igra Podgoričana potpuno raspala. Budva je sa sedam poena u nizu povela sa nedostižnih 16:7, kada je bilo jasno da neizvjesnosti u ovom meču više ne može da bude, pa su treneri dva tima do kraja seta ukazali šansu i svim ostalim, mladim igračima sa klupe… Šampionski pehar kapitenu Budvana Balši Radunoviću uručio je Nikola Kažić, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore. S. J.

Matović drugi put ide na operaciju ACL

Domaće pobjede Klivlenda i Bostona na startu plej-of serije NBA lige

Brejk Golden Stejta u gostima

PODGORICA - Golden

Stejt je u gostima pobijedio Hjuston 95:85 i poveo u prvom kolu plej-ofa Zapadne konferencije u NBA ligi. Voriorse je predvodio Stef Kari sa 31 poenom (trojke 9-5) i šest skokova, a Džimi Batler postigao je 25 poena, uz sedam skokova, šest asistencija i pet ukradenih lopti. Brendin Podžemski je dodao 14 poena, osam skokova i pet asistencija. To je bila 100. pobjeda u plejofu za trenera Golden Stejta Stiva Kera, čime se na šestom mjestu izjednačio sa Lerijem Braunom. Na prvom mjestu je Fil Džekson sa 229 pobjeda, ispred Peta Rajlija (171) i Grega Popoviča (170). U ekipi Hjustona, Alperen Šengun je bio najefikasniji sa 26 poena, uz devet skokova. Dilon Bruks i Džabari Smit postigli su po 11 poena, a Fred Vanvlit 10 poena, uz sedam asistencija. Naredna utakmica igra se u

noći između srijede i četvrtka u Hjustonu.

Klivlend je poveo protiv Majamija u prvom kolu plej-ofa Istočne konferencije pošto je pobijedio u prvoj utakmici 121:100.

Kavalirse su predvodili novan Mičel sa 30 poena, pet skokova, te po četiri asistencije i ukradene lopte, Taj Džerom sa 28 poena i pet skokova i Darijus Garland sa 27 poena i pet asistencija. Džeret Alen dodao je 12 poena i 11 skokova. U ekipi iz Majamija Bem Adebajo imao je 24 poena i devet skokova, Tajler Hiro 21 poen, a Devion Mičel 18 poena i devet asistencija. Druga utakmica igra se u noći između srijede i četvrtka, a domaćin će ponovo biti Klivlend. Vodi i šampion Boston nakon što je protiv Orlanda, na početku plej-ofa na Istoku, po-

bijedio sa 103:86.

Derik Vajt predvodio je Seltikse sa 30 poena, a Džejson Tejtum imao je 17 poena i 14 skokova. Pejton Pričard dodao je 19 poena, a Džejlen Braun 16. U ekipi Orlanda Paolo Bankero bio je najefikasniji sa 36 poena uz 11 skokova, a Franc Vagner 23 poena, uz pet asistencija i jedina su dvojica igrača sa dvocifrenim brojem poena.

Boston će biti domaćin i druge utakmice, koja se igra u noći između srijede i četvrtka. S. J.

Jedino košarkaš Oklahome nije osvajao ovo priznanje u NBA ligi

Jokić, Gildžes-Aleksander i

Adetokumbo u trci za MVP-ja

Teže od očekivanog, košarkaši Budućnost Volija pobijedili u gostima Krku i stigli na korak od odbrane prvog mjesta, trener „plavih“ ima zamjerki na račun tima

Žakelj: Pristup u Novom Mestu bio je daleko od našeg nivoa

PODGORICA – Upozoravao je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj da će nakon velike pobjede protiv Partizana, vjerovatno ključne u borbi za prvo mjesto, najteži biti preostali mečevi do kraja ligaškog dijela.

PODGORICA - NBA liga je saopštila imena finalista u izboru za najkorisnijeg igrača (MVP) NBA lige i za najboljeg igrača u neizvjesnim završnicama ove sezone. Za MVP-ja lige konkurišu centar Denvera Nikola Jokić , igrač Oklahome Šej Gildžes-Aleksander i centar Milvokija Janis Adetokumbo. Jokić je tri puta osvajao ovo prestižno priznanje, 2021, 2022. i 2024. godine, dok je Adetokumbo dva puta bio najbolji, 2019. i 2020. godine. Jokić je i u konkurenciji za nagradu za najboljeg igrača u neizvjesnim završnicama –„clutch“, a pored njega u igri za priznanje su i Džejlen Branson iz Njujorka i Entoni Edvards iz Minesote. Edvards je u neizvjesnim završnicama postigao 157 poena ove sezone, Branson 150, a Jokić 140 poena. Kandidati za najboljeg rukija (početnika) su Stefon Kasl iz San Antonija, Zakari Rizaše iz Atlante i Džejlen Vels

iz Memfisa. Za najboljeg odbrambenog igrača NBA liga nominovala je Dajsona Danijelsa iz Atlante, Drejmonda Grina iz Golden Stejta i igrača Klivlenda Evana Moblija Za nagradu za igrača koji je najviše napredovao u trci su Kejd Kaningem iz Detroita, Dajson Danijels iz Atlante i reprezentativac Bosne i Hercegovine Ivica Zubac iz Los Anđeles Klipersa. Finalisti za najboljeg šestog igrača su košarkaš Detroita Malik Bizli, Taj Džerom iz Klivlenda i Pejton Pričard iz Bostona. Za najboljeg trenera nominovani su Keni Etkinson iz Klivlenda, Džej Di Bikerstaf iz Detroita i Ime Udoka iz Hjustona. S. J.

Posebno prva dva duela, sa Krkom u gostima i FMP-om kod kuće, u kojima „plavima“ trebaju pobjede da bi ovjerili prvu startnu poziciju. Saopštio je slovenački stručnjak novinarima da je odmah nakon duela sa „crno-bijelima“ u svlačionici skrenuo pažnju igračima da opuštanja ne smije da bude, na to je ukazivao i u sedmici koja je prethodila gostovanju Krki. Međutim, igrači, očigledno, nijesu najozbiljnije shvatili upozorenje, iako su na kraju opravdali ulogu favorita pobjedom od 99:91. Tokom većeg dijela susreta u Novom Mestu, posebno defanzivno, podgorička ekipa igrala je ispod svog nivoa, daleko

- U trećoj četvrtini smo zaigrali malo agresivnije i odmah smo preokrenuli i napravili razliku. Dakle, sve je bilo pitanje pristupa, odnosa i koncentracije. Znali smo da će da bude težak meč u svakom slučaju, tako se i desilo. Najbitnija je pobjeda, a do sljedeće utakmice moramo neke stvari da popravimo i nastavimo sa pozitivnim rezultatima – rekao je Žakelj

od onoga kako su Podgoričani stigli do prvog mjesta na tabeli, ispred oba evroligaša. Odlična treća četvrtina (28:14) anulirala je slabosti iz ostale tri dionice, „pokrila“ je loše prvo poluvrijeme u kojem su Podgoričani primili čak 49 poena (postigli 46) i gubili do sedam razlike. Budućnost je sredinom posljednje dionice povela i 16 razlike (92:76), ali je ponovo uslijedilo opuštanje, što je Krka iskoristila da ublaži poraz...

- Pristup je taj koji odlučuje mečeve sa ekipama koje su slabije od naše. Iako sam u pripremi utakmice igrače upozoravao svakog dana, pristup

nije bio pravi protiv Krke, pogotovo odbrambeno. To je bilo daleko od našeg nivoa, od onoga što mi možemo, i Krka je to iskoristila – kaže za Pobjedu trener „plavih“ Andrej Žakelj, koji je igračima nakon meča u Novom Mestu dao dva slobodna dana.

Protiv FMP-a za prvo mjesto

Budućnost u poneđeljak (28. aprila) može da završi priču o prvom mjestu ako u „MTEL Dvorani Morača“ savlada FMP. Još se pamti pobjeda „plavih“ u Železniku, u prvom dijelu sezone, kada su Podgoričani dobili meč sa 91:88 a nakon što su 70 sekundi

prije kraja gubili 87:79. - Sjećamo se prve utakmice, kada su bili bez nekoliko igrača, a mi nijesmo imali najbolji pristup i bila je borba do kraja. Siguran sam da ćemo ovoga puta biti bolji nego što smo bili u Železniku, ali FMP je, svaka-

ko, respektabilan tim, koji igra brzo, agresivno, mladi su, znaju šta žele. Daleko od toga da će da bude laka utakmica, ne smijemo ni da pomislimo da ih potcijenimo, jer je za nas to, praktično, finale za prvo mjesto – rekao je Andrej Žakelj

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (18 h) gostuju Zadru u posljednjem meču 28. kola Admiralbet ABA lige

Da na pošten način

okončaju sezonu

PODGORICA – Na tri kola prije kraja ligaškog dijela, sa samo dvije pobjede u prethodnih 27 kola, Mornar Barsko zlato je samo matematički u igri da se domogne baraža i eventualnog opstanka u ABA ligi.

Posljednjeplasirani Barani bi u preostala tri kola morali da pobijede Zadar u gostima, te Split i Igokeu kod kuće, a da Cibona, koja trenutno ima dvije pobjede više, izgubi sve preostale utakmice.

Realnija varijanta za Mornar, kada je u pitanju opstanak, jeste najavljena mogućnost proširenja ABA lige u narednoj sezoni do 20 timova, iako je ta priča bila konkretnija dok su srpski timovi bili u igri za prvo mjesto u ABA2 ligi. Kako su Vojvodina i Zlatibor eliminisani u polufinalu, priča i proširenju ABA lige bi se morala svoditi na dodjele „vajld karti“ (specijalnih pozivnica), ali o tome će se raspravljati u narednim sedmicama (formirana radna grupa ABA lige koja će se baviti tim pitanjem)… Do odluke o eventualnom proširenju, Mornaru ostaje da se bori na terenu.

PAVIĆEVIĆ:

Za Crnu Goru bi bilo dobro da osim Podgorice ima još neko u ABA ligi

zultatima – dodao je Žakelj. A koliko je bio nezadovoljan igrom svog tima u odbrani u prvom poluvremenu, Žakelj je pokazao na tajm-autu u posljednjem minutu druge četvrtine, kada je bio veoma ljut na svoje igrače, posebno na situaciju pred minut odmora, kada je Jan Špan poentirao pored Flečera Megija za 46:46. - Bilo je svega i prije toga, ali smo u tom trenutku primili koš na način za koji smo 100 puta rekli da ne smije. Jednostavno, ne dozvoljavam da se ne poštuje dogovor i da nema koncentracije. Igrači znaju da najviše reagujem na manje, ali za mene čak možda i najbitnije stvari. Moraju igrači na neki način da se probude, i probudili su se u trećoj četvrtini, što je bilo dovoljno da dobijemo utakmicu.

dijelim minutažu na igrače, mislim da niko nije imao previše minuta na terenu. Krka igra specifično u odbrani, nijesu pretjerano agresivni, tako da je moguće, koliko-toliko, kontrolisati izgubljene loptu.

Da napad nije bio problem, osim velikog broja poena, govori i podatak da je Budućnost protiv Krke imala svega pet izgubljenih lopti. Žakelj za to ima logično objašnjenje. - Pokušavao sam da malo po-

Uz to, ni mi nijesmo igrali toliko brzo kao prije, kada smo malo više rizikovali da pravimo greške u napadu. Mislim da je sve u odbrani, da se dobrom odbranom mogu nadoknaditi greške u napadu i izgubljene lopte – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Košarkašice Budućnost Bemaksa povele u nalnoj seriji plej-ofa I A EKO ŽCKL ,,Vučice“ pobjeda dijeli od titule

PODGORICA - Košarkašice

Budućnost Bemaksa savladale su u ,,Bemaks areni“ ekipu Trebjese 93:63 u prvom meču finala plej-ofa I A EKO ŽCKL.

Podgoričanke će već sjutra imati priliku da proslave titulu prvaka Crne Gore, kada se u Nikšiću igra drugi meč finalne serije. ,,Plave“ su rutinski odradile posao i bez problema stigle do vođstva od 1:0 u pobjedama, tako da ih još jedan trijumf dijeli od pehara. Trebjesa je bila ravnopravan rival u prvoj dionici –26:20, ali već u drugoj četvrtini Budućnost je napravila razliku i

najavila da je čeka još jedan rutinski posao. Serijom 12:2 ,,vučice“ su stigle do prednosti 38:22, dok je na poluvremenu bilo +21 (56:35). Samim tim drugo poluvrijeme nije donijelo neizvje-

snost, već lagano odrađivanje posla domaćina, koji je na kraju stigao do pobjede 93:63. Maja Bigović imala je dabl – dabl učinak ( 22 poena, 11 skokova), Zorana Radonjić dodala je 20, uz sedam asistencija, šest skokova, dok je 14 dodala Nikolina Ilić. Kod Nikšićanki istakle su se dvije igračice – Anđela Rondović ubacila je 18, Teodora Sarić postigla je poen manje. Drugi meč finalne serije igra se sjutra u SC ,,Nikšić“, sa početkom u 16 časova. Ukoliko ,,vučice“ trijumfuju, osvojiće 17. titulu prvaka, 15. od obnove državnosti. R.P.

- Imamo obavezu da sve tri utakmice odigramo maksimalno angažovano, da na pošten način završimo sezonu koja, nažalost, nije išla kako smo mi očekivali. Ali, to je sport, jedna godina bude uspješna, druga manje uspješna. Nijesmo ni prvi, niti ni posljednji, ima drastičnijih primjera, sa mnogo većim budžetima, da ne ide svake godine onako kako se planira. Da budem jasan, sva odgovornost je na meni. Ja nikad nijesam bježao od odgovornosti. Kao kad smo pravili rezultate, sve zasluge sam pripisivao igračima, treneri su tu da prihvate ono kad ekipi ne ide i ja sam uvijek tu – kaže Mihailo Pavićević, trener Mornara.

Prvi od tri potrebna koraka da na terenu pokušaju da izbjegnu posljednje mjesto Barani moraju da naprave večeras u Zadru (18 časova), gdje domaćin traži pobjedu, kako bi zadržao šanse da se nađe u plej-ofu.

- Očekuje nas teška utakmica, okosnica ekipe Zadra već godinama igra zajedno. Forsiraju prepoznatljiv stil igre i, jednostavno, morate da odigrate jako dobro, da ih izbacite iz tog njihovog komfornog stanja, gdje oni, kad uđu u taj ritam i nametnu svoj stil igranja, igraju jako dobro. Neće biti nimalo lako to ostvariti. Ponavljam, naše je da damo sve od sebe, odigramo najbolje što je moguće i na taj način završimo sezonu - zaključio je Pavićević. Zadrani su bili ubjedljivi u Baru,

Povodom mogućnosti da iduće sezone ABA liga bude proširena do 20 timova, što bi značilo i da Mornar opstaje u eliti, trener Barana Mihailo Pavićević je istakao da je „iz medija informisan da postoji ta mogućnost“. - Sigurno bi nas radovalo da i naredne sezone budemo članovi ABA lige. Čujem da ide u dobrom pravcu. Ranije sam govorio o tome, timovi znaju da prolaze kroz dobre i loše periode. Mi smo prošli kroz jedno i kroz drugo, nažalost ove sezone prolazimo kroz najteži period, ali podnosimo to stoički. Ne bismo bili ni prvi, ni posljednji klub koji je ispao, a onda mu je proširenjem ili drugim administrativnim stvarima omogućeno da ne ispadne iz lige. I naš naredni protivnik Zadar je prolazio kroz sličnu situaciju i, normalno, zbog tradicije i svega taj grad i klub zaslužuju da se takmiče u ABA ligi. Bilo je još primjera, tako da ne bi bilo ni prvi, ni posljednji put da se to desi. Što se nas tiče – bilo bi dobro, a bilo bi dobro i za košarku u Crnoj Gori da osim Podgorice ima još neko u ABA ligi. Da sačekamo, da vidimo šta će biti, do tada samo možemo da nagađamo – rekao je Pavićević.

Mihailović: Mornar dolazi maksimalno motivisan

Danijel Jusup, trener Zadra, istakao je da je utakmica odložena za dan kasnije jer su iz Mornara predložili pomjeranje zbog Uskrsa.

- Mornar je ekipa koja se ne predaje, ne odustaje cijelo vrijeme, nijesu se raspali nego se i dalje bore. Dženkins je otišao u Dubrovnik i sada su kao tim dosta dobri, sigurno će tražiti svoju šansu u Zadru. Nama je važno da ABA ligu završimo najbolje što možemo – rekao je Jusup. Najbolji igrač Zadra ove sezone Vladimir Mihailović igraće protiv kluba u kojem je ponikao.

- Mornar je u ovoj situaciji u kakvoj jeste, nije savršena sezona iza njih, ali to nekada zna biti opasno. Sigurno dolaze maksimalno motivisani da odigraju najbolje što mogu. Mi smo u našem standardnom ritmu, očekujem da ćemo se držati naših principa u igri. Zadovoljan sam svojim dosadašnjim igrama, generalno kao ekipa imamo dobru sezonu, ali glavno tek slijedi – rekao je Mihailović.

u prvom dijelu sezone, sa 81:55. - Čeka nas nimalo lako gostovanje, biće to teška utakmica. Od samog početka utakmice moramo da igramo koncentri-

sano i da budemo spremni da odgovorimo na njihovu čvrstinu u odbrani i napadu – rekao je Novak Peković, bek Mornara. S. J.

Sa prvog meča dva tima u Baru

Podloga postavljena, većina takmičara stigla, sjutra i zvanično počinje seniorsko Evropsko prvenstvo u džudou

Podgorica spremna za spektakl

PODGORICA – Odbrojavanje se polako završava, baš kao i ,,šminkanje“, brendiranje i postavljanje tatamija u ,,MTEL Dvorani Morača“, u kojoj će od srijede do nedjelje biti održano seniorsko prvenstvo Evrope u džudou. Pripreme traju mjesecima, a glavni dio oko samog takmičenja i dvorane ušao je u završnu fazu, kako bi najmanja država u istoriji koja je organizovala tako veliko takmičenje bila sjajan domaćin.

- Crna Gora od 23. do 27. aprila biće epicentar evropskog, a slobodno mogu reći i svjetskog džudoa. Organizacija ovakvog prvenstva je velika privilegija za sve nas, ali i obaveza i prilika da se pokažemo i dokažemo da smo kao država Crna Gora kadri i sposobni da organizujemo i najveća takmičenja. Siguran sam da će to otvoriti mogućnosti i za neke druge saveze, za neke druge sportove i za organizaciju nekih sličnih prvenstava – kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Džudo saveza Crne Gore Jovica Rečević.

NASTUPAJU BROJNI

ŠAMPIONI

Na šampionatu će nastupiti oko 420 takmičara iz 48 država, a među njima je 25 osvajača olimpijskih medalja, 30 takmičara koji imaju svjetsko odličje i čak 50 osvajača medalja sa prvenstava Evrope.

- Mislim da je to potvrda da je ovo krem evropskog, a samim tim i svjetskog džudoa, imajući u vidu šta Evropa predstavlja kada je džudo u pitanju na

JOVANA PEKOVIĆ:

Pokazaću koliko sam

Jovana Peković, džudistkinja koja je Crnu Goru predstavljala na Olimpijskim igrama u Tokiju, a koja je u karijeri osvajala evropsku titulu (u konkurenciji do 23 godine), te bronzu na Svjetskom kadetskom prvenstvu, ima pravu riznicu medalja sa Evropskih kupova, tako da će sigurno biti jedan od naših aduta. - Prije godinu i po, kada smo dobili organizaciju ovog takmičenja, zaista me

planetarnom nivou – objasnio je Rečević, a zatim istakao i posebnu ulogu države i sponzora u organizaciji.

- Ovakva organizacija bila bi nemoguća bez pomoći Vlade, Ministarstva finansija, Ministarstva sporta, kao i naših sponzora, kojim svima zahvaljujem, jer je to velika društvena odgovornost prema sportu. Bilo je dosta izazova u organizaciji, što potvrđuje i brojka od čak 650 rezervisanih hotelskih soba u Podgorici, sve te takmičare i sportske radnike treba dočekati i biti dobar domaćin. Neki su stigli, neki tek treba da stignu, a naš cilj je da ponesu što ljepše utiske iz naše države – dodao je prvi čovjek Džudo saveza.

POGLED KA NEBU

I pak, sa dosta sjete u glasu Jovica Rečević pričao je o

dobra

obradovala ta vijest. Ima malo pritiska, ali sada kada smo ušli u sedmicu kada kreće šampionat, preovladavaju pozitivne emocije – kazala je Peković, u čijoj kategoriji je prijavljeno ukupno 17 takmičarki.

- Među njima ima osvajačica olimpijskih, svjetskih i evropskih medalja, ali ja sam prvakinja Evrope za mlađe seniorke, a u mlađim uzrasnim kategorijama pokazala sam da mogu da

problemima kada je u pitanju sportska infrastruktura. Poseban akcenat stavio je na ,,MTEL Dvoranu Morača“, u kojoj će se održavati takmičarski dio, jer će ,,Bemaks arena“ biti samo sala za zagrijavanje džudista.

-,,MTEL Dvorana Morača“ i ,,Bemaks arena“ bili su na limitu zadovoljenja kriterijuma za organizaciju ovakvog prvenstva. Morali smo mnogo toga da improvizujemo u „Dvorani ,Morača“, ali siguran sam da će ona izgledati nikad ljepše. Istina, ono što nas jako brine jesu vremenski uslovi, jer znamo da ,,Morača“ prokišnjava, tamo su kante, tako da pored svih obaveza koje imamo moramo da pratimo i vremensku prognozu. Neka čuju svi koji treba da rade na rješavanju tog problema, za ovo takmičenje je kasno, ali za neka

Atletski miting – Memorijal ,,Neđeljko Burzanović“ 26. aprila Draževina ponovo okuplja bacače

PODGORICA – Miting bacača kugle Draževina 2025 – Memorijal ,,Neđeljko Burzanović“ biće održan 26. aprila u istoimenom podgoričkom selu. Takmičenje će biti održano 17. put, a kao i prošle godine, imaće memorijalni karakter, u znak sjećanja na osnivača mitinga Neđeljka Burzanovića. Bacači kugle nadmetaće se u kategorijama veterana (5 kg, preko 35 godina), pionira (4, 2010. i 2011), pionirki (3, 2010. i 2011), mlađih juniora (5, 2008. i 2009), mlađih juniorki (3, 2008. i 2009), juniorki (4, 2006. i 2007), juniora (6, 2006. i 2007), seniorki (4, 2005. i stariji) i seniora (7,260 kg, 2005. i stariji).

Prošlogodišnji pobjednici mitinga u konkurenciji seniora bili su iz Bosne i Hercegovine (20,93) i Anđela Obradović iz Srbije (14,24). Rekorderka mitinga je Mađarica Anita Marton sa rezultatom 19,63 metra, a taj hitac bacila je 30. aprila 2017. godine. U muškoj konkurenciji rekorder je Hamza Alić iz Zenice sa rezultatom

im pariram. Dosta mečeva imamo između sebe, tako da garantujem da sam konkurentna. Sve zavisi od tog dana, ali sigurna sam da ću biti maksimalno motivisana – rekla je Nikšićanka, kojoj domaći teren ne predstavlja pritisak.

- Znajući da će na tribinama biti moji roditelji, porodica, svi prijatelji koji me podržavaju evo 20 godina, koliko sam u ovom sportu, sigurno je da će mi svi oni biti dodatni vjetar u leđa da tog dana pokažem koliko sam dobra u ovome što radim –podvukla je Peković.

naredna prvenstva jasno je da se to mora regulisati – upozorio je Rečević, uz napomenu da od sjutra takmičarski dani kreću preliminarnim borbama od 10 časova, a finalni blokovi od 16 sati, a s obzirom na to da je ulaz besplatan očekuje dobru posjetu.

Svečano otvaranje na programu je u četvrtak, u 15 sati.

DUBRETA OTKAZAO

ZBOG POVREDE

Crnogorski džudo na seniorskom Evropskom prvenstvu predstavljaće devet takmičara u pojedinačnoj konkurenciji, a zbog povrede na treningu u posljednjem trenutku sa spiska je otpao Anto Dubreta.

- To nije ništa neočekivano u džudou, jer svi žele da izvuku maksimum. Očekuje nas neočekivano jaka konkurencija, jer obično prva godina nakon

21,07 metara, koji je postigao na prvom mitingu 28. aprila 2008. godine. Početak takmičenja zakazan je za deset sati i 30 minuta. R. P.

NOVO RAIČEVIĆ:

Prije samo desetak dana u ,,Morači“ je u okviru Evropskog kupa Novo Raičević osvojio srebro. Sada će na istom mjestu imati priliku da dokaže da mu domaći teren prilično odgovora.

- Očigledno je da mi prija domaći teren i publika, a tome se potajno nadam da će dodatno da me gura u petak da idem što dalje. Radio sam nikad bolje, jače, zdrav sam i

Olimpijskih igara bude malo manjeg kvaliteta, dolaze mlađe snage, tako da smo se tome potajno nadali, ali stiže krem evropskog džudoa. Istovremeno to je prilika da se uživo vide sjajne borbe – kazao je selektor Ilija Vukotić, koji je dosta oprezan po pitanju očekivanja od naših takmičara.

U pojedinačnoj konkurenciji nastupiće Petar Radović i Jusuf Nurković (do 66), Jahja Nurković (do 73), Nikola i NebojšaGardašević (do 81), Novo Raičević (do 90), Slobodan Vukić (preko 100), Jovana Peković (do 78) i Jovana Mrvaljević (preko 78).

- Uvijek sam rezervisan po pitanju očekivanja, jer neću da im pravim pritisak. Domaćinstvo daje prednost, ali donosi i pritisak. Ali, nadamo se da će domaća publika biti dodatni motiv da idu do kraja – ka-

sigurno da neću ući u šampionat sa malim ambicijama. Znam da u mojoj kategoriji ima ukupno 32 takmičara, među njima ima i aktuelnih osvajača medalja sa Olimpijskih igara. Međutim, stvarno sam dobro radio, nedavno sam se sa većinom borio u olimpijskom kampu u Tatabanji i znam da sam konkurentan i da mogu sa svima da se borim – naglasio je Raičević.

zao je Vukotić. Za ekipni nastup, u konkurenciji mješovitih timova, prijavljeni su TamaraGardašević i Aiša Nurković (do 57) i Nataša Jeftić (do 70).

- Kada su u pitanju muški članovi miks tima, to ćemo tek odlučiti. Siguran sam da svi oni vjeruju u podvig. Dobro su trenirali u klubovima, radili zaista naporno, posjetili olimpijske kampove, tako da su u najboljoj mogućoj formi – rekao je Vukotić. Podgorica je dakle spremna za istorijski sportski događaj, a devet naših takmičara želi da ispuni san koji Crna Gora čeka čak četiri decenije – posljednji put seniorsku medalju u ovom sportu na velikom takmičenju osvojio je Dragomir Bečanović 1987. godine, kada je postao vicešampion Evrope. R. PEROVIĆ

AK ,,Sanja“ i ove godine organizuje međunarodni miting za cicibane

PODGORICA - Međunarodni atletski miting za cicibane biće održan 27. aprila u Baru, u organizaciji barskog atletskog kluba ,,Sanja“. Organizator je najavio da će se

takmičari rođeni 2014. i 2015. godine nadmetati u tri discipline – u trkama na 50 i 200 metara i skoku udalj iz zone. Troboj je planiran i za atletičare rođene 2016. i 2017. godine, koji će trčati 50 i 150 metara i skakati udalj. Najmlađi učesnici, rođeni 2018. i 2019. godine, nadmetaće se u trci na 50 metara. Štafete mogu biti mješovite, dječaci i djevojčice rođeni 2018. i 2019. godine. R. P.

Sa jučerašnje konferencije za novinare

R. PEROVIĆ

,,Plavi“ na bod od titule

PODGORICA - Nijesu se poklopile stvari da Budućnost na dan Vaskrsa realizuje prvu meč loptu za titulu.

,,Plavi“ su uradili ono što je bilo do njih – upisana je ubjedljiva pobjeda protiv Jezera (5:0), ali je i Petrovac slavio protiv Sutjeske (1:0). Tako je razlika između prvog i drugog na tabeli ostala 17 bodova, a do kraja sezone u Meridianbet 1. CFL ima da se odigra još šest kola. Podgoričanima je narednog vikenda u Kotoru dovoljan remi za sedmu šampionsku krunu. Rival će biti Bokelj koji je u 30. rundi prvenstva izgubio od Dečića u Tuzima (1:0). Jedinstvo je porazilo Mornar sa 3:0, dok je derbi začelja između Jezera i Otranta završen 2:2.

NOVA PETICA ,,PLAVIH“

Budućnost je rezultatski rasturila Tivćane, čak pet puta je golman gostiju BojanZogović vadio loptu iz mreže, s tim što Arsenal nije bilo toliko loš kao što govori epilog. Parirali su gosti u prvih pola sata, ali je domaćin uspio da povede preko Lazara Mijovića u 30. minutu. U nastavku su ,,plavi“ koristili šanse i golovima Ivana Bulatovića, Nedeljka Piščevića, Andreja Kostića i Ilije Serikova potpisali još jednu prvoligašku peticu.

- Utakmica je u prvom poluvremenu bila tvrda, tokom prvih 25 minuta nije bilo nešto posebno efektivne igre –bilo je mnogo prekida, faulova, nijesmo se snašli u tome. Jednostavno, navikli smo da igramo u nekom svom intenzitetu. Preciznost pasa nas nije služila, ali smo postigli gol do poluvremena, a generalno mi kada postignemo gol – igramo puno lakše. Protivnik je pokušao nešto da napravi, Arsenal je izašao nešto više u drugom poluvremenu, a mi obično kažnjavamo takve situacije. Možda je ova utakmica najbolja slika svega onoga što smo radili tokom čitavog prvenstva – dominacija u svim segmentima igre protiv jednog, u prvom poluvremenu, izuzetno čvrstog rivala – rekao je trener Budućnosti Ivan Brnović Više neće biti fudbala pod Goricom do kraja sezone. Počinje zamjena travnate podloge na našem najvećem stadionu, a u planu je da radovi budu gotovi početkom juna. ,,Plavi“ će do tada domaćinske utakmice organizovati van svoga doma, a prvo naredno gostovanje je prilika da teoretski riješe šampionsku trku. - Blizu smo titule, ali mi smo Budućnost i bez obzira na kalkulacije, u svaku utakmicu ulazimo da pobijedimo i tako će biti do kraja prvenstva – poručio je Brnović.

Četiri puta tokom proljećne polusezone, Budućnost je rivalima dala pet golova – Arsenalu u Tivtu (5:1), Otrantu pod Goricom (5:1), Jedinstvu takođe pred svojim navijačima (5:2) i sada ponovo Tivćanima na svom terenu (5:0)

Petrovac je sva četiri puta u prvenstvu pobijedio

Sutjesku. Kuriozitet je da ,,nebo-plavi“ nijesu primili gol u duelima sa Nikšićanima

ARAMBAŠIĆ ZA TRI

BODA PETROVCA

Feštu Podgoričana odložio je Petrovac, koji je u finišu slomio Sutjesku. Neizvjestan duel pod Malim brdom riješen je u 83. minutu, kada je Savo Arambašić iz okreta sa desetak metara matirao Vladana Giljena Gotovo sigurno, to je presudni trijumf ,,nebo-plavih“ za ovjeru druge pozicije. Tim sa Jadrana stekao je ,,plus 15“ u odnosu na izjednačene Nikšićane i Tuzane, a u opticaju je 18 bodova. Zvanje viceprvaka i zagarantovana evropska karta. - Značajna pobjeda za nas. Ovo maltene znači da smo sigurni za Evropu. Srećan sam zbog gola koji je odlučio meč i na taj način pomogao ekipi na putu do cilja – rekao je Arambašić za Pobjedu.

Budućnosti ubjedljivi

Raičević u finišu donio bod Jezeru protiv Otranta

Nije bilo pobjednika u derbiju začelja – Jezero i Otrant odigrali su 2:2. Ulcinjani su ispustili dva gola prednosti, a tako i priliku da se bodovno izjednače sa pretposljednjim Plavljanima, koji imaju tri boda više i utakmicu manje.

- Išli smo na trijumf, ali na kraju nijesmo nezadovoljni remijem. Gubili smo dva razlike, ali smo u samom finišu uspjeli da izjednačimo. Zadržali smo direktnog rivala na istoj razdaljini. Imamo zaostali meč sa Bokeljom

30. aprila i vjerujem da ćemo u tom trenutku povećati prednost u odnosu na Otrant – rekao je napadač Jezera Milivoje Raičević za Pobjedu. Upravo je iskusni ofanzivac donio bod Plavljanima. Trideset jednogodišnji Beranac ušao je sa klupe u 63. minutu, a u 88. savladao golmana Damira Ljuljanovića

- Više bih volio da je to bio pogodak za pobjedu, ali i ovako je imao značaj. Drago mi je što sam pomogao ekipi

12 – Perović (Jezero), Korać (Jedinstvo) 11 – Bojović (Budućnost) 10 – Abdulahi (Arsenal) 9 – I. Bulatović, Vukotić (Budućnost)...

Najvatreniji navijači Budućnosti nijesu došli na utakmicu sa Arsenalom - ,,varvari“ su bojkotovali odluku FSCG da se 30. kolo Meridianbet igra u neđelju, na dan Vaskrsa

- Nijesam bio strijelac tri-četiri utakmice, a za napadača takva vrsta pauze nikada ne prija. Prekinuo sam taj niz u najboljem trenutku. Mnogo mi znači pogodak na planu samopouzdanja. Naravno, ovo je uspjeh ekipe, kao kolektiv smo zaslužili pobjedu protiv Sutjeske – dodao je dvadeset četvorogodišnji ofanzivac. Bivši napadač Inđije stigao je na Jadran u zimskom prelaznom roku. Bio je izričita želja trenera Zdravka Dragićevića Momak iz Zrenjanina dugo je bio u Partizanu, s tim što nije ostavio trag u prvom timu. Tražio je šansu u Metal-

cu, Mačvi i Inđiji. Petrovac ga je u januaru angažovao kao pojačanje, rješenje i za narednu takmičarsku godinu. Na 10 nastupa u crnogorskoj ligi – tri puta je pogađao metu.

- Bio sam u kontaktu sa šefom. Svidjelo mi se kako me vidio u ekipi i kako Petrovac igra. Zadovoljan sam. Klub dobro funkcioniše, lijepo sam prihvaćen, imamo odličnu atmosferu. Tim je kvalitetan, svi su pravi momci, odlično vođeni sa klupe. Napravio sam dobar izbor. Petrovac je veliki dio posla u rezultatskom smislu obavio jesenas, a nas nekoliko koji smo došli

da izvuče bod. Nadam se da će biti još golova u cilju opstanka u elitnom rangu

zimus – trudimo se da damo doprinos klupskom uspjehu. Sve ide u željenom smjeru –ističe Arambašić. ,,Nebo-plavi“ velike nade polažu i u Kupu. Izgubili su od Dečića (1:0) u prvom polufinalnom sudaru na svom terenu, ali ostao je revanš za osam dana u Tuzima. - Gajimo najveće ambicije u Kupu. Svim silama pokušaćemo da ispravimo poraz u Petrovcu i okrenemo dvomeč u svoju korist. Napašćemo Dečić. Daćemo sve što imamo da budemo akteri najljepše utakmice u sezoni – dodao je Arambašić. Sa primorskim prvoligašem je potpisao ugovor do juna 2026. - Svi planovi su mi vezani za Petrovac. Nadam se da ćemo ostaviti dobar utisak u Evropi, a nakon toga kreće nova borba na domaćoj sceni. Na meni je

da u što većem obimu doprinesem klupskim ostvarenjima – kazao je Arambašić.

DEČIĆ I SUTJESKA IZJEDNAČENI

Dugo je Dečić lomio otpor Bokelja, sve do 85. minuta, kada je Matija Božanović dobio ulogu heroja. Trideset jednogodišnji vezista dobio je priliku u 84, a samo što je kročio na teren – donio je tri boda domaćinu na popularnoj ,,Bombonjeri“. Tuzani su sada na diobi treće pozicije sa Sutjeskom – oba sastava imaju po 40 bodova. Jedinstvo je bilo nadmoćno u meču sa Mornarom. Bjelopoljci su slavili sa 3:0, a dva gola dao je Žarko Korać, najefikasniji fudbaler na crnogorskoj fudbalskoj pozornici. Egzekuciju je uknjižio i Armin Bošnjak D. KAŽIĆ

– poručio je nekadašnji fudbaler Budućnosti, Petrovca, Sutjeske i Mornara.

Fudbaleri

pod Goricom protiv Jezera

Godinama se dolazi iz inostranstva u Crnu Goru, a za nas koji živimo i radimo u SAD, to je let sa presijedanjem. Rute se mijenjaju u zavisnosti od moguće veze, a kada se dolazi sa cijelom porodicom, onda cijena avionske karte odlučuje pravac. Neprijatnosti usljed presijedanja su manje-više iste, no moram biti iskren i reći da su usluge na aerodromu u Podgorici godinama sve bolje, a pasoška i carinska kontrola je umnogome prijatnija.

PUT PUTUJEMO…

Prošlog avgusta nam je trebalo četiri i po sata da autom iz Podgorice stignemo do Ulcinja. Poslije nekih 20 sati, što letjenja, čekanja, presijedanja i vožnje sa aerodroma, sretni što smo stigli zdravo i dobro, kao najbolja relaksacija dolazi tuširanje. Usljed nedostatka vode, bili smo primorani da tu relaksaciju prije spavanja, odložimo za sljedeće jutro. Nedjelja ujutro. Ustajem da poslije tuširanja obavim i kupovinu, koju umjesto u jednoj od gradskih samoposluga, treba obaviti na benzinskoj pumpi, uz zaista malo duže čekanje sa ostalim građanima i turistima iz istog razloga. Trideset pet godina braka, pravdanje za kašnjenje i reći istinu ne pomaže, pa rekoh da sam svratio na kafu sa društvom. E, kad je tako, idemo na doručak u jedan od restorana na plaži kraj ulcinjske borove šume. Dok smo čekali da budemo usluženi, nastade komešanje i na sreću br-

Ulcinj i stari ribar iz Austrije

zom intervencijom spasioca plaže i restoranskog osoblja, spašen je život mladoj osobi koja je doživjela epileptički napad. Hitna ambulantna pomoć je stigla sa zakašnjenjem od nekih sat vremena... Crnoj Gori za ekonomski razvoj, a posebno za razvoj turizma kao specifične privredne grane, nedostaje potrebna društvena nadgradnja i zadovoljavajuća infrastruktura. Politička realnost i odnos političkih snaga u svakom slučaju ne idu na ruku jednom sveobuhvatnom i realnom ekonomskom razvoju. Uz verbalno izjašnjavanje svih političkih subjekata Crne Gore za pristup Evropskoj uniji, uglavnom se sporo ili malo radi na konkretnim rješenjima, zakonskoj regulativi, privrednom ambijentu i zahtjevima Evrope. Ruku na srce, tome doprinose i evropski zvaničnici svojim izjavama prilikom svake posjete Crnoj Gori. Iskazivanjem podrške i isticanjem postignutih rezultata kada su gosti crnogorskih zvaničnika, a u Briselu podnose sasvim suprotne izvještaje. No, izgleda da je to realnost svjetske politike, gdje je zanemarivanje istine ili dvoličnost postupaka postala normalna praksa. Modernizacija saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori je uglavnom zapostavljena. Glavna primorska saobraćajnica od Igala do Ulcinja usred turističke sezone više liči na parkiralište, nego na saobraćajnicu. Prelaz Kamenari - Lepetane

glavni je ograničavajući faktor za dolazak mnogih turista iz pravca Hrvatske, a treba dodati granične prelaze i nekoliko sati čekanja. Vodosnabdijevanje tokom turističke sezone, slabo napajanje, ili neadekvatna električna mreža, neregulisane otpadne vode i odvoz čvrstog otpada, nedostatak parking prostora i neradna nedjelja u trgovini je stanje gdje mnogi renomirani investitori zastanu pri odlukama i pored atraktivnosti koje Crna Gora pruža.

Sve se to može riješiti, urediti i izgraditi, ali za mnoge poduhvate mora postojati najprije politička volja ili depolitizacija razvoja. Planski osmišljena, stručno realizovana razvojna politika, gdje se daje prioritet najpotrebnijem, a ne politički najpodobnijem. Strateško partnerstvo, ozbiljnost takvih partnera, realno sagledavanje mogućnosti, javne rasprave i opšte prihvaćanje od svih zainteresovanih strana je način u izboru investicionih poduhvata.

Crnogorska javnost, građani, političari, nevladine organizacije i mnogi poznavaoci struke ovih se dana oglašavaju, izjašnjavaju i iznose viđenja u vezi sa obećanim investicijama u crnogorski turizam.

Iako o svemu tome imam i svoje mišljenje zasnovano na skromnom znanju i iskustvu, radeći na finansijskim poslovima u američkom bankarstvu nekih 30 godina, previše je obećanog, rečenog, razli-

čite pameti i suprotnih viđenja, pa ću se uzdržati od toga. Sedamdesetih godina sam kao srednjoškolac i student za vrijeme turističke sezone radio, i kao konobar zarađivao za džeparac i školovanje. Tih godina bila je dobra posjeta turista iz zapadne Evrope, tako da smo uz njih naučili njemački, malo italijanski i nešto manje engleski. Njemci, Austrijanci i Švajcarci su bili veoma zahvalni turisti, razumjeli bi i kada bismo pričali na našem jeziku. Ništa im nije smetalo, ni nestašica vode, struje, vjetar na Velikoj plaži, zamrznuti oslić pripremljen umjesto svježe ribe, ili kiseli kupus kao salata usred ljeta. Uživali bi oni u svemu, a najviše u toj netaknutoj prirodi, vrelom pijesku, čistom moru i suncu zbog kojeg su i dolazili na odmor. S mnogima smo sklapali prijateljstva i pozivali ih u goste.

SREBRNA JESENKA

Austrijski industrijalac, H. Truman, svake godine je posjećivao Ulcinj, i to autom, vozeći Jadranskom magistralom, Bokokotorskim zalivom, nasuprot nama, nikada primjedbe na slabe saobraćajnice ili umor od tako duge vožnje. Govorio bi da mu je ta vožnja jedan od najvećih užitaka. Vila ,,Graz“, nekad u sklopu kampa ,,Milena“, danas prostor hotela ,,Otrant“, bila je rezervisana za Trumana, jer je on tu istu vilu plaćao za cijelu godinu. Dolazio je sa porodicom jednom u julu ili avgustu, više zbog druženja sa Ulcinjanima, a drugi put krajem septembra i početkom oktobra na jesenku. Jesenka je poznata ulcinjska skakavica (cipol), riba jedinstvena za naše područje i kvalitet ribe kojeg je teško naći da drugom mjestu. Skakavica bi izlazila iz Skadarskog jezera, ispirala se Bojanom i mrijestila na Velikoj plaži. Jesenka je cijela zasebna priča, ali ću ukratko o tome, da bih mlađoj generaciji dočarao kako su čovjek i nedirnuta priroda koegzistirali, i za uzvrat priroda bi obilato nagradila tu koegzistenciju. Početkom jeseni, ribari, odnosno društva bi se okupljala i pod imenima vlasnika kolibe na Velikoj plaži u blizini ušća provodili vrijeme, čekali da jesenka izađe iz Bojane i položi milione jaja. Bile su to Cafova, Stevova, Januzova, Emro-babova i ostalih kolibe i družine. Vođa grupe je obezbjeđivao kolibu, čamac-barku, mreže i hranu tokom čekanja, a ostali članovi grupe radnu snagu, odnosno veslače, osmatrače za riblju masu, snagu za vuču mreža, kuvare, oni koji su čistili i prali posuđe morskom vodom i rabali pijeskom.

Svakom bi prilikom austrijski industrijalac isticao da mu je to najbolji godišnji odmor, da nema cijene za koju bi propustio taj doživljaj i druženje sa mnogim ribarima, koji bi dolazili is svih krajeva Jugoslavije. Trumanu su nudili da donesu hotelski krevet, postelju i posuđe. Ali, njemu nije smetalo da spava na neudobnoj slamarici, da koristi staro ćebe za pokrivanje, a umjesto porcelanskog onaj aluminijski tanjir izlupanih ivica. Govorio bi, kada bi mogao da konzervira ovaj vid turizma, da bi bio najbogatiji čovjek na svijetu

Grupe su znale tačno kada je skakavica završila mrijest, nakon toga velika masa ribe kretala bi se ka pučini i nastavila sjeverno do mnogih odredišta širom Jadranske obale. Grupe su se utrkivale, brzinom veslanja i umijećem zaokruživanja mase uz ogromni napor koji je potreban za izvući tu jesenku na obalu.

Kolibe su bile drvene, pokrivene barskom trskom, nalik na današnje suncobrane na plaži, drveni kreveti, oganj, verige i kotao u sredini za kuvanje uglavnom pasulja, riblje čorbe ili paprikaša. Kada bi se lovile manje količine ribe, spremala bi se u kolibi, na ribarski način, onako nataknuta na prut kao na ražnju, zabadajući taj prut u pijesak uspravno kraj vatre. Svako bi svoju ribu polako okretao, premazivao ulcinjskim maslinovim uljem, i u polumračnoj kolibi, osvijetljenoj svjetlošću vatre, dodirom prstiju znalo se kada je riba gotova, odnosno pečena. Pažljivo bi se izvlačio prut, pa središnja riblja kost, očistile drače sa strane i tu predivnu ribu uz domaći hljeb i bijeli luk uživali do posljednjeg zalogaja. Srednja količina ulova, negdje od 100 do 200 kila bi se dijelila. E, upravo tom podjelom je Truman bio zadivljen i stalno bi pominjao: broj članova grupe plus tri . Tri, ili tri dijela išla su za vođu, jedan udio za kolibu i troškove hrane, drugi čamac i mreže i treći za vođu, njegov

lični udio. Komad po komad, riba bi se onako na pijesku, odvajala i naslagala u podjednakih 10-15 gomila. Jedna osoba bi se okrenula da ne gleda ribu, a druga osobe pitala - kome ova riba. Vođi, Milovanu, Osmanu, kolibi, Trumanu, i tako redom do posljednje ribe, svako bi uzimao svoj udio i u svoje kanavace, ili drvene gajbe nosilo bi se kući ili se samostalno prodavala. Veće količine jesenke, ponekad ulov od nekoliko tona, prodavale bi se u mnogim gradovima Crne Gore i novac dijelio po istom principu. Truman je obožavao kada bi se ulovila veća količina ribe, jer je bilo najlakše na taj način ponijeti ribu za Austriju. Svakom bi prilikom isticao da mu je to najbolji godišnji odmor, da nema cijene za koju bi propustio taj doživljaj i druženje sa mnogima ribarima, koji bi dolazili is svih krajeva Jugoslavije. Trumanu su nudili da donesu hotelski krevet, postelju i posuđe. Ali, njemu nije smetalo da spava na neudobnoj slamarici, da koristi staro ćebe za pokrivanje, a umjesto porcelanskog onaj aluminijski tanjir izlupanih ivica. Govorio bi, kada bi mogao da konzervira ovaj vid turizma, da bi bio najbogatiji čovjek na svijetu. Kao srednjoškolac, nijesam mogao shvatiti značenje bogatstva. Za njega je bogatstvo bilo uživanje i ljubav prema toj netaknutoj prirodi, druženju, ta srebrna jesenka, taj pasulj kuvan na verigama, taj pod kolibe od utabanog pijeska, izmiješan vodom, vinom i maslinovim uljem. Cijele godine radim, stvaram, posjećujem redovno banke i poslovne partnere, a živim za ovih desetak dana kraj Bojane misleći na jesenku, govorio bi Truman. Tu neizmjernu ljubav prema gradu, njenim građanima i jesenki, Truman je pokazao dolaskom poslije zemljotresa 1979. godine i bio prvi strani turista čija je noga stupila na i dalje uzdrmano tlo Crne Gore. (Autor je finansijski analitičar)

Piše: Džavid KAHARI

Detalj iz Ulcinja

NOVI PODACI O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI

Tito je naredio da se Andriji Miliću ne dira pukovnički čin

Andrija Milić se jedno vrijeme nalazio u Italiji kao oficir u sastavu crnogorske vojske. Sa grupom crnogorskih oficira 1924. otišao je u SSSR đe je postao član Boljševičke partije. Učestvovao je kao major u Španskom građanskom ratu 1937-1939. sa kodnim imenom Don Pedro

Autor: Dr Srđa

MARTINOVIĆ

MILIĆ, ANDRIJA, MAJOR CRVENE ARMIJE, PUKOVNIK (15. DECEMBAR 1897, BJELICE, CRNA GORA –PANČEVO, APRIL 1962.)

Otac Jovan. Osnovnu školu završio u Bjelicama. Gimnaziju učio na Cetinju. Tri razreda Trgovačke škole završio u Pragu. U periodu od 1919. do 1920. učestvovao je u komitskom pokretu Za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Uhapšen je krajem januara 1920. Jedno vrijeme kao oficir nalazio se u Italiji u sastavu crnogorske vojske. Sa grupom crnogorskih oficira 1924. otišao je u SSSR. U SSSR-u postao je član Boljševičke partije. Učestvovao je kao major u Španskom građanskom ratu 19371939. Nalazio se kao jedan od vodećih oficira u sastavu 12. njemačke brigade. Imao je kodno ime Don Pedro . Po povratku u SSSR početkom marta 1937. kao major Crvene armije učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. U Jugoslaviju se vratio zajedno sa sinom na nagovor Tita u oktobru 1944. kada je prešao u NOVJ. Sin mu je poginuo u ratu. Od 1945. kao pukovnik radio je u Ministarstvu narodne odbrane na mjestu pomoćnika načelnika Odjeljenja za industriju. Uhapšen je 18. februara 1951. u vrijeme sukoba sa Informbiroom i od-

veden je na Goli otok. Osuđen je na sedam godina. Iz logora je izašao 14. februara 1954. Jedno vrijeme je bio i predsjednik Komisije za invalidska pitanja. Penzionsan je kao pukovnik jer je Tito na pitanje što da rade sa njegovim činom naredio da se ne dira.

SAVO DRAGOV

MARTINOVIĆ, OFICIR. Rođen je 1883. godine na Cetinju u najuglednijem vojvodskom bratstvu M artinović iz Bajica, u porodici

Draga Markova, pripadnika crnogorske žandarmerije i Marije Maše. Savo je osnovnu školu učio u Podgorici i Cetinju, u trećem razredu određen je lično od knjaza Nikole Petrovića da se školuje u Rusiji, u ruskom kadetskom korpusu. (Savo je u mladosti bio veoma nestašan. Kralj je ušao u njihov razred i odabrao ćetvoricu mladića, među odabranima bio je i Savov stariji brat Jovan, ali kako su bila dvojica iz kuće, određen je samo jedan.) Te godine odabrana su četiri mladića, među kojima Marko Ilijin Mar-

tinović, Milo Radović i još jedan mladić. Nakon završetka kadetske škole, završio je vojnu akademiju, najvjerovatnije 1905. godine i postao oficir carske ruske vojske. Oženio se Ruskinjom Verom Ivanovnom, sa kojom je 1908. godine dobio ćerku Ljubicu Ljubov. Savov brat Jovan je 1909. godine boravio u pośeti svome bratu u Rostovu. Savo je sa ženom Verom i kćerkom Ljubicom u oktobru 1912. godine bio u pośeti svojim roditeljima i braći na Cetinju. Tom prilikom rodio mu se sin, nakon dvije neđelje boravka na Cetinju. Samo tri dana pred početak Prvog balkanskog rata vraća se sa porodicom u Rusiju. Živio je u mjestu Gnjilovskaja, tri kilometra od Rostova. Kao ruski oficir živio je bogato, imao je poslugu, bavio se lovom na prostranim ruskim stepama uz obalu Dona. Učesnik je Prvog svjetskog rata u sastavu ruske carske vojske, učestvovao je u borbama u Galiciji. Po izbijanju Oktobarske revolucije 1917. godine pripadao je Bijeloj gardi, odanoj carskoj porodici, zbog čega je njegova

porodica preživjela golgotu. Veze između porodice Jovana i Sava Martinovića bile su prekinute dugi niz godina, ali ih je uspjela obnoviti kćerka Jovanova, Marija udata Petrović. Preko ambasade 70-ih godina stupila je u kontakt sa Ljubicom, kćerkom Savovom. Marijini sinovi su 1988. godine pośetili Ljubicu, koja je živjela u tadašnjem Lenjingradu sa dvije kćerke i unukama.

OKTOBARSKA REVOLUCIJA I CRNOGORCI

Savo Dragov Martinović je živio u mjestu Gnjilovskaja, tri kilometra od Rostova. Kao ruski oficir živio je bogato, imao je poslugu, bavio se lovom na prostranim ruskim stepama uz obalu Dona. U sastavu ruske carske vojske učestvovao je u borbama u Galiciji u Prvom svjetskom ratu

U periodu revolucionarnih događaja (1904-1921) u Rusiji su se nalazili crnogorski iseljenici na školovanju, radu ili službi u vojsci i drugim djelatnostima u različitim gradovima (Kijev, Krim, Petrograd, Odesa, Sevastopolj, Moskva, Tiflis, Vladivostok, Rostov, Harbin, Harkov itd). U prvoj revoluciji 1904. učestvovao je Vukašin Marković kao član Ruske socijaldemokratske radničke partije kao i Miloš Vukov Martinović koji je bio na radu. U periodu revolucionarnih dešavanja 1917. u Rusiji se nalazio veći broj crnogorskih iseljenika. Jedan dio ostao je nakon Rusko-japanskog rada. Od 1916. jedan dio Crnogoraca

stigao je kao dobrovoljci iz SAD i Kanade, drugi su pobjegli iz austrougarskih logora u koje su bili internirani, a sa područja Boke Kotorske, Paštrovića i Budve bilo je prebjega iz austrougarske vojske. Potomci starih crnogorskih iseljenika druga, treća ili čak četvrta generacija već su bili etablirani u ruskom društvu i značajan dio njih zauzimali su važne dužnosti u državnim institucijama, naročito u vojsci ali i u nauci. U mjestima u kojima je radio i živio veći broj crnogorskih iseljenika formirane su crnogorske kolonije. U toku Prvog svjetskog rata počinju intenzivnije da se osnivaju crnogorska udruženja. Revolucionarni pokret ostvario je uticaj na crnogorske kolonije, naročito preko jednog manjeg broja socijalista iz redova Crnogoraca. Krajem 1917. sovjetska vlada je pokrenula akciju pridobijanja stranaca u Rusiji za ideje Oktobarske revolucije. Od kraja 1917. do 1919. radi se na formiranju komunisitičke organizacije među jugoslovenskim iseljenicima, a osnivaju se i komunističke sekcije u gotovo svim gr adovima, kojima su pripadali i Crnogorci. Najveći broj crnogorskih iseljenika u prvim danima Oktobarske revolucije ostao je po strani. Na strani revolucije od prvih dana je bio Vukašin Marković koji je među crnogorskim ali i jugoslovenskim iseljenicima još ranije širio socijalističke ideje, sprovodeći ih među zarobljenicima i strancima. Pored njega prvim danima aktivni su bili braća Petar (student medicine) i Pavle Dragovići, Žarko Milanović, zatim Ivo Perov Martinović (član Moskovskog sov-

jeta) itd. Ova grupa okupljala se u Podmoskovlju u domu Marka Ivova Martinovića ruskog oficira koji je još ranije bio u Rusji, a čiji je sinovac bio Ivo Martinović. Osnivaju se jugoslovenska udruženja u kojima su bili aktivni Crnogorci, a 1918. u Moskvi je kratkotrajno osnovano crnogorsko društvo „Bratstvo”. Ubrzo nakon formiranja Narodnog komesarijata za nacionalnost sredinom 1918. formirano je Odjeljenje za Južne Slovene, u njemu je za predstavnika Jugoslovenske komunističke grupe izabran Vukašin Marković. Početkom avgusta 1918. za člana Jugoslovenske komunističke grupe u Moksvi primljen je Ivan Piletić, dok su za ovu grupu dobrovoljne priloge dali: Ivan Radović, Blažo Đurović , Marko Čanović , Stanko Popović itd. Polovinom septembra 1918. u Moskvi su pripremljeni kandidati za članove Jugoslovenske komunističke grupe, 30 članova koji su već bili u redovima Crvene armije. Među njima su Crnogorci: Mišo Preradović, Lazar Radojičić, Jovo Rašović, Ivan Radonjić , Stevan Ivanović, Marko Čanović, Roman Ivanović, Milan Marković, Milo Žugić, Stanko Popović, Blažo Đurović, Manojlo Šuković, Bogoslav Šušnjevarić, Milan Petrović itd. Od crnogorskih iseljenika u Moskvi krajem 1918. u Jugoslovenskoj komunističkoj grupi bili su: Savo Delić, Stevan Dragović, Blažo Đurović, Stevan Ivanović, Ivo Martinović, Mišo Preradović, Jovo Rašović, Ljubo Ivanović, Kosta Kovačević, Petar Vujović, Aranđel Piletić, Danilo Tomašić itd. (Nastavlja se)

Ivo Perov Martinović

Josip Broz Tito u svom kabinetu 1947. godine

Članak o dr Vukašinu Markoviću

Nina Žižić i Vladana Vučinić predstavile Crnu Goru u Engleskoj

Prenijele poruke koje prevazilaze muziku

PODGORICA - Na velikoj evrovizijskoj sceni u Londonu, Crnu Goru su predstavila dva izvođačaVladana Vučinić, koja je nastupila na Eurosongu 2022. godine i Nina Žižić, naša ovogodišnja predstavnica. U ispunjenom prostoru „HERE at Outernet“, publika je

imala priliku da čuje poruke koje prevazilaze muziku – poruke koje nose iskustvo, otpornost i autentičnost, piše portal RTCG.

Vladana je nastupila sa pjesmom Breathe, kojom se 2022. godine predstavila na ovom takmičenju. Emotivan i jasan, njen nastup bio je tiha, ali

snažna poruka — podsjetnik na lični gubitak, ali i na važnost disanja, opstanka, kretanja naprijed. Bez potrebe za spektaklom, Vladana je pokazala da se publika može osvojiti iskrenošću. Nina Žižić, koja će Crnu Goru predstavljati u maju na Eurosongu, tačno za mjesec u Švaj-

carskoj sa pjesmom ,,Dobro došli“, prvi put je uživo izvela ovogodišnji evrovizijski nastup pred britanskom publikom. Jasna energija, poruka i prisustvo na sceni naišli su na odličan prijem. Povratak Nine na evrovizijsku pozornicu, nakon što je 2013. godine nastupila uz duo Who See, ovoga

puta nosi potpis samostalne umjetnice sa porukom o snazi, izdržljivosti i hrabrosti — o tome da, uprkos svim teškoćama, ona neće odustati i vjeruje da će na kraju doći bolji dani. Nastupi Vladane i Nine u Londonu došli su samo dva dana nakon učešća na Manhagen, prvom promo evrovizijskom koncertu održanom u Mančesteru. U oba grada, reakcije publike potvrdile su ono što domaća javnost već zna — Crna Gora ove godine ima što da kaže i zna kako da to uradi. Ako je Evrovizija mjesto za priče, onda Crna Gora ima dvije: jednu što još diše, drugu što ponovo zove — dobro došli.

Sarajevski muzičar Dino Merlin publici predstavio novu pjesmu

SARAJEVO - Jedan od najpoznatijih regionalnih muzičara, Dino Merlin obradovao je publiku novom pjesmom ,,Briga“, kojom najavljuje izlazak svog dugoočekivanog 12. studijskog albuma.

Ova pjesma, ispunjena snažnim stihovima i prepoznatljivim Merlinovim muzičkim sti-

lom, već osvaja srca slušalaca. -Briga je jedan od osjećaja koji te nikada ne napušta – od prvog daha do posljednjeg otkucaja srca, uvijek je s tobom. Neizostavni je dio ljudskog iskustva, nježna i teška u isti mah. Povezuje nas s drugima, sa svijetom, sa sobom. U njenoj dubini kriju se tuga, melanholija i gubitak, ali i snaga koja nas pokre-

Zvijezda ,,Bridžertona“ glumica Nikol Kohlan oštra prema DŽ. K. Rouling

,,Briga“ najavljuje album

Novog ,,Harija Potera“ ne bih dirala ni štapom

LOS ANĐELES - Zvijezda ,,Bridžertona“, glumica Nikola Kohlan ima jasan stav o transrodnim pravima.

će. Briga nije samo teret, ona je pokretač promjena i kroz nju pronalazimo snagu da se nosimo s onim što nas čeka - istakao je Dino Merlin uoči premijere nove pjesme. Merlin, koji potpisuje i muziku i tekst, kroz pjesmu donosi priču o ljubavi, rastanku i neizbježnoj boli, a refren posebno odjekuje među fanovima.

Hrvatska pjevačica Severina proslavila 53. rođendan

Trudim se da dajem više nego što primam

ZAGREB - Hrvatska pjevačica Severina proslavila je 53. rođendan. Tim povodom, ona je na svom Instagram profilu objavila simpatičan snimak.

Dok je u pozadini išla numera Snup Doga ,,I Wanna Thank Me“, Seve je plesala i repovala. Nije skidala osmijeh, a poslužili su joj stihovi ove pjesme da se zahvali sama sebi. - Želim da zahvalim sebi što

vjerujem u sebe, što nemam slobodne dane, što nikada ne odustajem, što uvijek dajem, trudim se da dajem više nego što primam… Želim da zahvalim sebi što se trudim da uradim više dobrog nego lošeg. Želim da zahvalim sebi što sam jednostavno ja u svakom trenutku - pjeva Seve, između ostalog. Fanovi su joj čestitali rođendan i poželjeli da uvijek bude tako nasmijana i dobro raspoložena.

Predočila ga je svima, oštro kritikujući autorku ,,Hari Potera“ DŽ. K. Rouling na društvenim mrežama.

Rouling je ove nedjelje bila veoma vidljiva na društvenim mrežama, slaveći presudu Vrhovnog suda Velike Britanije. Vrhovni sud Velike Britanije, naime, nedavno je presudio da se termin ,,žena“ odnosi isključivo na biološki pol. Time su transrodne žene isključene iz zakonske definicije. Kohlan je naglasila da je ova presuda mučna.

Objavila je to na Instagramu pod naslovom ,,Novi pad za DŽ. K. Rouling“.

Osvrnula se i na najavu snimanja nove serije o ,,Hariju Poteru“.

- Ne bih ga dirala ni štapom od tri metra - oštro je napisala Kohlan.

- Vidjeti kako se već marginalizovana zajednica dalje napada je zaista mučno i odvratno, a vidjeti ljude kako to slave je još mučnije i odvratnije - napisala je glumica.

Vladana Vučinić

Nina Žižić

Nikola Kohlan

Severina

Dino Melin

Priredila: B. PRELEVIĆ

Umro je

ILIJA Petrov ŽARIĆ 1925–2025.

Po želji pokojnika sahranjen je dana 19. aprila 2025. u krugu porodice na mjesnom groblju Šabov krug Martinići.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 19. aprila 2025. u 74. godini preminuo je naš dragi

BORIVOJE ĐUROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 20. aprila od 10 do 15 časova, 21. aprila od 10 časova na gradskom groblju u Danilovgradu će se primati saučešće, gdje će se i obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI:

supruga ANTONIJA – VESNA, sin NIKOLA, ćerka SUZANA, unučad TEODORA, PETAR, VUK i JAKŠA, brat BUDO, sestre BOJANKA, BOSILJKA i ĐORĐINA, braća od stričeva MIODRAG i MILADIN i sestra MILADINKA, snahe DEJANA, VUJOSAVA, VINKA, SLAVICA i MARTA, bratanići, bratanične i ostala rodbina

Utorak, 22. april 2025.

Dana 20. aprila 2025. preminuo je u 83. godini naš voljeni suprug, otac, svekar i đed

DRAGAN Đ. KUSTUDIĆ

Sahrana je obavljena u Podgorici u krugu porodice.

Dragom đedu

OŽALOŠĆENI: supruga LJUBINKA, sinovi ĐORĐIJE i VLADIMIR, snahe ZOJA i MILENA i unučad MARIJA, LUCIJA, STELA i LUKA

MIĆI BALETIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava

Tvoja unučad INES i VUK sa majkom

Umro je

813

820

Posljednji pozdrav dragom bratu

MILIVOJU STEVOVIĆU

Tvoja hrabrost, dobrota i tvoj dragi lik ostaće zauvijek u našim sjećanjima.

Sestra ANKA, zet VESO sa porodicom

ILIJA Petrov ŽARIĆ 1925–2025

Po sopstvenoj želji, sahranjen je u krugu porodice 19. aprila 2025. godine, na mjesnom groblju Šabov krugMartinići.

Dragi oče, đede i svekre, svaki susret sa tobom odisao je brigom, pažnjom, ljubavlju i mudrim savjetima. Tvoj dugovječni životni put isprepletan je teškoćama i surovim vremenima kroz koje je Crna Gora prolazila. Posvećenost prema svojoj porodici ostaće u našem śećanju kao zvijezda vodilja. Najbolje ljudske osobine koje su te krasile bile su i ostale pečat tvog postojanja.

Tvoji vječno ponosni i zahvalni:

Posljednji pozdrav

BORIVOJU ĐUROVIĆU

Počivaj u miru.

DARKO, MARTA, OLJA, MARIJA i MAŠA

Posljednji pozdrav mojem dragom ujaku

DRAGANUKUSTUDIĆUĐorđijevom

Daćo moj, odlaziš u zagrljaj svojoj plemenitoj majci i pravednom ocu, a tvoja dobra duša nastavlja da živi u svima nama koji smo imali čast i privilegiju da ti budemo bliski. Počivaj u miru, neka ti je laka naša crnogorska zemlja.

ŽANA PRIMORAC sa ćerkom Idom

Opraštamo se od našeg dragog prijatelja

DRAGANA - DAĆA KUSTUDIĆA

Tvoja toplina, dobrota i vedri lik živjeće trajno u našim sjećanjima.

ŠUNJA MRVALJEVIĆ sa porodicom

835

836

sin VELIBOR - MIŠO, snaha NEVENKA, unučad MINA, NAĐA, ZOJA, MINJA i KAĆA 832

Posljednji pozdrav dragom teči

DRAGANU KUSTUDIĆU

JOVAN, TANJA i VUK JERKOV

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Posljednji pozdrav

DRAGANU KUSTUDIĆU

Počivajte u miru.

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

EDIN KOLAREVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju i uvaženom kolegi

NEBOJŠI VOJINOVIĆU

Žalićemo te i pominjati, dobri Nešo, mnogo i zadugo.

MARIJA JOVOVIĆ i SNEŽANA MIRKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragome teči

DRAGANU KUSTUDIĆU

Čuvamo te od zaborava. S ljubavlju i poštovanjem

Ostali smo bez našega

DRAGANA

Hvala mu za sve što nam je pružio i čime nas je obogatio. Nosimo ga i čuvamo u našim pretužnim srcima. BUCA i VOJKA

TINA i SOFIJA 837

Posljednji pozdrav teta

BOŠKO RADOVIĆ sa porodicom

DACKI

Dragi naš

DARKO

Otišao si tamo gdje konačno nema bola i patnje. Iako više nijesi sa nama, ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima. Tvoja ljubav, dobrota i najljepši osmijeh biće dio nas.

ZAGORKA, BOĆKA i NENA

Posljednji pozdrav

DARKO KOVAČEVIĆ

S ljubavlju ćemo čuvati uspomene na tebe.

Porodica pokojnog DRAGUTINA KOVAČEVIĆA

Imao si čistu dušu poput anđela i sada znam da ćeš biti među njima, pa se nadam da ćeš me prihvatiti jednog dana kao nekada, kume moj!

ZORAN MARUNOVIĆ

MILAN NJAKO VUJOVIĆ

21. 4. 2015 – 21. 4. 2025

Deset godina nijesi tu, ali si svakog dana sa nama u našim mislima i srcima. Čuvamo te od zaborava.

TVOJI NAJMILIJI

TUŽNO SJEĆANJE 22. 4. 2018. 4. 9. 2007. 3. 5. 2016.

RAJKA RADOJICA STOJA STEVOVIĆ NEDOSTAJETE.

PORODICA

Prošlo je četrdeset dana od kada me napušti moj životni saputnik

816

VASO VUJOVIĆ

Premalo je riječi da ti kažem kako mi je teško i koliko mi nedostaješ.

TVOJA MARIJA

Četrdeset dana od smrti našeg dragog đevera i strica

VASA VUJOVIĆA

Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju. Snaha ĆANA, sinovci FIKO i GORAN sa porodicama

817

829

TEREZU P. TRIPOVIĆ 2017– 2025.

Bila si primjer beskrajne roditeljske ljubavi. Ostaćeš zauvijek voljena i nikada zaboravljena

Sin ZVONKO, snaha MARIJA, unučad PETAR i VALERIJA sa porodicama

Dana 24. aprila 2025 navršava se četrdeset dana otkako nas je napustio naš voljeni

NOVAK Lazarev BOJANIĆ

Tvoju dobrotu i plemenitost uvijek ćemo čuvati u našim srcima.

U četvrtak 24 aprila u 10 časova posjetićemo Novakovu vječnu kuću na Tološkom groblju

S ljubavlju i poštovanjem,

30 godina je od kada je umro

MILOVAN ĐILAS 12. 6. 1911 – 20. 4. 1995. Podbišće Beograd Mojkovac

Njegovo djelo će živjeti vječno.

Dana 22. aprila 2 godine i 7 mjeseci od navršava se 10 godina smrti naše voljene majke od smrti našeg dragog oca

BLAŽA Krstovog KOSARE Blažove rođene KLIKOVAC VULEVIĆ

Godine prolaze, ljubav i uspomene ne blijede. Roditelji kakvi ste bili ne umiru, već nastavljaju da žive u našim mislima i sjećanjima. Iza sebe ste ostavili velike ljudske tragove koji su za pamćenje. Ponosni na vas, ostajete kao uzor svima nama. Vaši najmiliji: NEDELJKO, SLOBODAN i SLOBA

821

SJEĆANJE

ZAHVALNA PORODICA

SJEĆANJE

828

Tužno sjećanje na moju majku

MILAN MARETIĆ

DARKO Dragana KOVAČEVIĆ

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ

politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

I. br. 1134/20. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica/ Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mitrović Petar iz Bara/ Virpazar bb, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru, P.br. 674/09 od 14.10.2010. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.04.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se V prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Mitrović Petra iz Bara, upisane u LN broj 391. KO Gluhi do, kao katastarska parcela br. 4666, potes - Reljići, po kulturi – livada 6. klase, površine 298 m2; kat.parcela 4666, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 90 m2; kat.parcela 4668, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 209 m2; kat.parcela 4669, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 239 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi – ruševina, površine 42 m2; kat.parcela 4674, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 495 m2; kat.parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – vinograd 3. klase, površine 320 m2; kat.parcela 4680, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 7. klase, površine 1110 m2; kat.parcela 5596, potes - Reljići, po kulturi – šume 4. klase, površine 4452 m2. ikat.parcela 5597, potes - Reljići, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 697 m2, u obimu prava susvojine izvršnog dužnika 1/2; 258. KO Limljani, kao katastarska parcela br. 4201, broj zgrade 1, potesĆereteš, po kulturi – pomoćna zgrada, površine 30 m2; kat.parcela br. 4201, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 220 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3892 m2; kat.parcela br. 4202, potes – Ćereteš, po kulturi – krš, kamenjar, površine 1668 m2; kat.parcela br. 4212, potes – Ćereteš, po kulturi – šume 4. klase, površine 3654 m2; kat.parcela br. 4213, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 639 m2; kat.parcela br. 4214, potes – Ćereteš, po kulturi – pašnjak 5. klase, površine 249 m2; kat.parcela br. 4215, potes – Ćereteš, po kulturi – livada 7. klase, površine 1308 m2; kat.parcela br. 4216, potes – Ćereteš, po kulturi – njiva 6. klase, površine 1679 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/2. II Peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 09.05.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 391 KO Gluhi Do i to: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine; nepokretnosti upisane u LN 258 KO Limljani imaju upisanih tereta: Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju I.br. 1134/20 od 03.11.2022. godine Javnog izvršitelja Šćepanović Veselina iz Bara u korist izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore, a na osnovu zaključka I.br. 1134/20 od 04.11.2022. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 1134/20 od 05.12.2024. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 59.109,50 €

VI Na petom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na petom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.910,95 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 17.04.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka: Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Utorak, 22. april 2025.

BAR, BJELIŠI POVOLJNO PRODAJEM PLACEVE

330 m2 , 375m2 , 840m2

TEL. 069/332-332