Neđelja, 20. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21409 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Skandalozna odluka kotorskog ODT-a zbog brutalnog napada na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića
Jovu Mitroviću
pritvor do 30 dana, braća na slobodi
Napad je, prema tvrdnjama više izvora, kulminacija višemjesečnih prijetnji koje je Jovanović primao, a koje su, kako on tvrdi, dolazile iz struktura bliskih NSD-u
SUMORNA SLIKA CRNOGORSKOG TURIZMA: Neuređene plaže, loša higijena, prazni restorani usred jula, predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić optužuje Morsko dobro za haos na Primorju
Ko je odgovoran za još jednu propalu sezonu
INTERVJU: Dr Mehmedin Tahirović, profesor sigurnosti i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Donja Gorica Veliki upliv politike u
Kašnjenje sa raspisivanjem tendera, netransparentni procesi, povećanje PDV-a za čak 110 posto, in acija, loša ili nikakva avio-povezanost, kao i infrastrukturni haos na relaciji Tivat – Budva –samo su neki od uzroka čije posljedice već osjećamo, a koje ćemo tek kvantitativno osjetiti na jesen - kaže predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić
U Višem sudu razmatrana privremena blokada imovine Ivana Delića, ali i svih nepokretnosti njegovog komšije u Reževićima Zenović tvrdi da mu je Tužilaštvo blokiralo imovinu koja je u vlasništvu njegove porodice već dva vijeka STR. 6.
STAV: Uprkos viševjekovnoj i bogatoj istoriji Boke Kotorske, na djelu je kontinuirana devastacija kulturnog nasljeđa i pomorstva
kulturno najvažnijeg grada je pokušaj uništavanja države
Postoje i mnogo suptilniji načini uništavanja gradova, kao što je falsifikovanje njihove istorije, brisanje njihovih temeljnih etičkih i kulturnih vrijednosti, njihovo pretvaranje u turističke komplekse. Uništavanje istorijskih kulturnih veza sa Zapadnom Evropom se čini kao dio projekta pretvaranja Crne Gore u srpsku Spartu
Piše: Antun SBUTEGA STR. 12. i 13.
Selo sa četrdesetak kuća i pedesetak ljudi koji tu stalno žive, od kojih je osam beba, preživljava u nemogućim uslovima. Samo dva kilometra od sela, u Bigovi – gradi se luksuzni turistički kompleks Bigova Bay STR. 15.
SA STRANE: Ulica je legitimni prostor i sredstvo za kritiku i smjenu vlasti, ulica je, i u Crnoj Gori i u Srbiji, legitimni front
Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10.
Aktivista crnogorske dijaspore u Njemačkoj kazao da stoji iza svake riječi koju je predsjednik DPS-a Danijel Živković izgovorio potpredsjednici Skupštine
Bukilić: Upućujem
„prijetnju“ Zdenki Popović, kao i svima koji sistematski uništavaju našu domovinu
Ako neko smatra da je jasno izgovorena istina prijetnja – neka tako bude. Ali znajte: nećemo više ćutati. I nećemo više gledati kako pojedinci, iz pozicije moći, gaze sve što je svetinja ovom narodu. Vrijeme je da istina postane zakon, a izdaja – odgovornost - rekao je Bukilić
PODGORICA – Aktivista crnogorske dijaspore u
Njemačkoj Miloš Bukilić kazao je da otvoreno i bez rezerve staje uz poslanika Danijela Živkovića i upućuje „prijetnju“ potpredsjednici parlamenta Zdenki Popović, kao i svima koji godinama sistematski uništavaju našu domovinu.
- Stojim iza svake riječi koju je Živković izgovorio – to nije prijetnja, to je poruka onima koji misle da mogu vječno manipulisati narodom i institucijama. Zdenka Popović je, kako se jasno vidi, pokušala da politički zloupotrijebi situaciju u parlamentu – da zaustavi repliku, uskrati pravo na odgovor, i kada je to naišlo na otpor, odmah je posegnula za ulogom žrtve. To je klasična politička taktika – kad nemaš argument, praviš aferurekao je Bukilić. Svi koji, navodi on, godinama urušavaju Crnu Goru pod krinkom građanskog društva sada glume žrtve.
- Ali neka znaju – dolazi vrijeme kad ćemo se „obračunati“ sa izdajnicima. I sa onima koji sabotiraju identitet, vjeru, jezik i suverenitet ove države zarad ličnih interesa i stranih centara moći. Ako neko smatra da je jasno izgovorena istina prijetnja – neka tako bude. Ali znajte: nećemo više ćutati. I nećemo više gledati kako pojedinci, iz pozicije moći, gaze
INTERVJU: Dr Mehmedin Tahirović, profesor sigurnosti i međunarodnih
PODGORICA – Svi elementi sistema bezbjednosti u Crnoj Gori, osim sektora odbrane koji je istovremeno i dio kolektivnog sistema odbrane NATO i koji prati standarde, sposobnosti i smjernice ove vojno-političke organizacije, još uvijek nijesu u funkcionalnom i operativnom dijelu ni blizu očekivanom stepenu sposobnosti i spremnosti da uspješno odgovore prijetnjama iz svoje oblasti i nadležnosti, kazao je, između ostalog, u intervjuu za naš list dr Mehmedin Tahirović, profesor bezbjednosti i međunarodnih odnosa na Univerzitetu
Donja Gorica u Podgorici i prvi nacionalni vojni predstavnik Crne Gore u Vrhovnoj savezničkoj komandi za Evropu, SHAPE u Monsu u Belgiji.
On je ocijenio da su višegodišnje političke podjele na etničkim i religijskim osnovama omogućile visok nivo dominacije i supremacije političkih partija u sistem bezbjednosti, potirući potrebu funkcionisanja institucija koje bi trebalo i morale da budu u funkciji građana, a ne političkih autoriteta.
Prema njegovim riječima, nakon promjena 30-godišnje vlasti u Crnoj Gori, pokazale su se sve slabosti institucionalne neizgrađenosti u sistemu bezbjednosti.
Veliki upliv sistem bezbjednosti
Političke podjele na etničkim i religijskim osnovama omogućile su visok nivo dominacije i supremacije političkih partija u sistem bezbjednosti, potirući potrebu funkcionisanja institucija koje bi trebalo i moraju da budu u funkciji građana Crne Gore, a ne političkih autoriteta. Takođe, sistem bezbjednosti je najbrojniji i dominantan faktor stabilnosti ili nestabilnosti jednog društva i za njegovu izgradnju i funkcionalno uspostavljanje potrebno je vrijeme, veoma stručan, sposoban i patriotski kadar, kao i velika finansijska izdvajanja
sve što je svetinja ovom narodu. Vrijeme je da istina postane zakon, a izdaja – odgovornost - rekao je Bukilić. Ko god misli, smatra on, da će oni ćutati dok gledaju kako neki uništavaju ono za što su naši preci ginuli – vara se. - Izdaja ima ime. I imaće posljedice. Takođe, ovom prilikom jasno poručujem organima gonjenja i bezbjednosti – onim, pod političkom kontrolom Demokrata, partije Zdenke Popović, da direktno učestvuju u stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i haosa pokušavajući da nađu krivce tamo gdje ih nema, a pravi krivci za mnoga ozbiljna dešavanja u državi grčevito brane fotelje - naveo je Bukilić. Dok se, dodaje on, po Crnoj Gori dešavaju ubistva, dok se napada predsjednik opštine, dok bezbjednosni sistem puca po šavovima, upravo oni koji formalno upravljaju tim institucijama pokušavaju da predstave opozicione poslanike kao prijetnju.
- Nažalost, daleko su od ljudi sa integritetom koji mogu stati iza svojih riječi i djela - poručio je Bukilić. Živković je u četvrtak uveče dao izjavu u prostorijama Uprave policije u Podgorici povodom prijave koju je protiv njega podnijela Zdenka Popović zbog, kako je navela, straha zbog prijetnji koje joj je uputio tog dana na kraju plenarnog zasijedanja. R. P.
On smatra da Crna Gora nije direktno vojno ugrožena spolja, ali da postoje političke snage unutar i van Crne Gore koje je „vide kao dio Srbije i ˈruskog svijeta “.
Crna Gora kao članica NATO se mora držati principa funkcionisanja NATO, posebno čl. 4 i 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji joj garantuju unutrašnju stabilnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost. Orijentacija Crne Gore da postane sljedeća članica EU je najveći garant njene stabilnosti.
P OBJEDA : Kako trenutno izgleda sistem odbrane i bezbjednosti u Crnoj Gori?
TAHIROVIĆ: Kada je riječ o sistemu bezbjednosti i odbrane Crne Gore, tu postoje različita mjerila i sposobnosti za odgovor na savremene izazove i prijetne koji pogađaju i našu državu. Svi elementi sistema bezbjednosti u Crnoj Gori, osim sektora odbrane koji je istovremeno i dio kolektivnog sistema odbrane NATO i koji prati standarde, sposobno-
sti i smjernice ove vojno-političke organizacije, još uvijek nijesu u funkcionalnom i operativnom dijelu ni blizu očekivanom stepenu sposobnosti i spremnosti da uspješno odgovore prijetnjama iz svoje oblasti i nadležnosti. Nakon promjene 30-godišnje vlasti u Crnoj Gori, pokazale su se sve slabosti institucionalne neizgrađenosti u sistemu bezbjednosti. Bez profesionalnih i samostalnih bezbjednosnih institucija, počev od policajca do vrhovnog državnog tužioca i sudije Ustavnog suda, nije moguće realizovati demokratsko funkcionisanje države na svim nivoima. Endemska korupcija i visok stepen upliva organizovanog kriminala u sve strukture sistema bezbjednosti dovela je sistem do visokog stepena nefunkcionalnosti. Političke podjele na etničkim i religijskim osnovama omogućile su visok nivo dominacije i supremacije političkih partija u sistem bezbjednosti, potirući potrebu funkcionisanja institucija koje bi trebalo i moraju da budu u funkciji građana Crne Gore, a ne političkih autoriteta. Takođe, sistem bezbjednosti je najbrojniji i do -
minantan faktor stabilnosti ili nestabilnosti jednog društva i za njegovu izgradnju i funkcionalno uspostavljanje je potrebno vrijeme, veoma stručan, sposoban i patriotski kadar, kao i velika finansijska izdvajanja. Umjesto da kao mala zemlja iskoristimo svu pomoć od strane NATO, EU, OEBS-a i ostalih međunarodnih organizacija, od obnove nezavisnosti 2006. godine sve je urađeno da bezbjednosne institucije budu u funkciji vladajućih političkih subjekata i autoriteta, a ne u funkciji potreba građana i države. U sadašnjim, vrlo nepovoljnim, bezbjednosnim okolnostima, kako na regionalnom tako i globalnom planu, potrebno je mnogo toga uraditi kako bi država i njeni građani bili sačuvani od svih aktuelnih prijetnji. To mala Crna Gora jedino može ostvariti i nadoknaditi u okviru i uz pomoć NATO i EU kapaciteta.
POBJEDA: Koliko korjenite i duboke reforme zahtijeva sektor unutrašnjih poslova i Vojske Crne Gore?
TAHIROVIĆ: Ključni uslov za uspješnu reformu policije i Vojske CG jesu sposobni, stručni, patriotski orijen-
Postoji gotovo puni konsenzus među zemljama EU kada je riječ o povećanju ulaganja u odbranu. Nema više relevantnog evropskog političara koji može naći argumente protiv toga. Uostalom, brojke dovoljno govore. Od 32 članice NATO, u ukupnim ulaganjima za odbranu, SAD učestvuju sa 64 odsto, dok ostala 31 članica doprinosi svega 36 odsto. Ako se oduzmu ulaganja Velike Britanije, Turske, Norveške i Kanade, koje nijesu u EU, onda postaje još jasnije da su ulaganja članica Evropske unije simbolična. Istovremeno, na samitu NATO u Hagu 24. i 25. juna ove godine, usvojena je Deklaracija kojom se saveznici, između ostalog, obavezuju da će do 2035. godine ulagati pet odsto BDP-a godišnje u osnovne potrebe odbrane, kao i u troškove povezane sa bezbjednošću i odbranom - rekao je Tahirović
tisani i nekompromitovani čelnici ova dva najbrojnija i operativno najvažnija elementa sistema bezbjednosti Crne Gore. Trenutno, policija i VCG imaju čelnike koji bi mogli u budućnosti da ostvare ove zahtjevne ciljeve u skladu sa EU i NATO standardima. Prvi uslov je ostvaren, postavljenjem na čelu UP Lazara Šćepanovića i Generalštaba VCG brigadnog generala Miodraga Vuksanovića, koji su u svojim strukturama prepoznati kao profesionalci bez političkog uticaja i kompromitacije u službi. Bez obzira na vrlo izražen pritisak od strane predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića na ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića da na ove važne pozicije postave njima politički podobne kadrove, oni su vrlo mudro, strpljivo i svojom dosljednošću uspjeli da naprave prvi korak u reformskom procesu, a to je postavljanje profesionalaca na ove pozicije. Shodno iskustvima u članicama EU i NATO, važno je napomenuti
Miloš Bukilić
PosToJI goToVo PUNI koNsENzUs mE
politike u bezbjednosti
da je potrebno da se ovi kadrovi, poput ministara Krapovića i Šaranovića, politički i stručno razvijaju u ovim oblastima u dužem vremenskom periodu, kako na pozicijama u EU i NATO kroz diplomatsko angažovanje, tako i na nacionalnom nivou. Naravno, potrebno je i njihovo usavršavanje u ovim oblastima, kako bi mogli uspješno implementirati buduće standarde u bezbjednosnim strukturama, posebno imajući u vidu da u Crnoj Gori ne postoje visoke obrazovne institucije u ovoj oblasti. Odličan primjer za to je aktuelni ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske dr Davor Božinović, koji je bio na različitim pozicijama u odbrani, MUP-u i NATO. Istovremeno, smatram da moraju istrajati u pravilnom izboru kadrova i potpunoj depolitizaciji i profesionalizaciji Uprave policije i Vojske kroz dosljednu implementaciju standarda EU i NATO u ovim strukturama. Prihvatanje obaveze Crne Gore da za potrebe odbrane i ostalih bezbjednosnih institucija obezbijedi finansijska izdvajanja od pet odsto do 2035. godine, predviđenih
Deklaracijom NATO u Hagu, dobar je pokazatelj da će Crna Gora ostati kredibilan i pouzdan partner u NATO.
POBJEDA : Što za Crnu Goru znače regionalni odbrambeni sporazumi?
TAHIROVIĆ: Deklaracija o vojnom savezu između Kosova, Albanije i Hrvatske, koju su potpisali ministri odbrane ove tri zemlje 18. marta ove godine u Tirani, predstavlja jačanje saradnje u izgradnji odbrambenih kapaciteta i odbrambene industrije, povećanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe, suzbijanje hibridnih prijetnji i jačanje strateške otpornosti, pružajući punu podršku evroatlantskim i regionalnim odbrambenim integracijama. Nedugo potom, 1. aprila, u Palati Srbije potpisan je Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane koji su potpisali ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić i ministar odbrane Mađarske Krištof Salai Bobrovnicki. Predsjednik Aleksandar Vučić tada je kazao da je „ovo nastavak veoma značajne saradnje između dvije zemlje“. Srbija, prema broju i
Srbije i ,,ruskog svijeta“. Crna Gora kao članica NATO se mora držati principa funkcionisanja NATO posebno čl. 4 i 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji joj garantuju unutrašnju stabilnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost. Orijentacija Crne Gore da postane sljedeća članica EU je najveći garant njene stabilnosti. P OBJEDA: Kako ocjenjujete odluku koja obavezuje zemlje članice NATO da ubuduće izdvajaju iz budžeta pet odsto za sistem odbrane?
TAHIROVIĆ: Postoji gotovo puni konsenzus među zemljama EU kada je riječ o povećanju ulaganja u odbranu. Nema više relevantnog evropskog političara koji može naći argumente protiv toga. Uostalom, brojke dovoljno govore. Od 32 članice NATO, u ukupnim ulaganjima za odbranu, SAD učestvuju sa 64 odsto, dok ostala 31 članica doprinosi svega 36 odsto. Ako se oduzmu ulaganja Velike Britanije, Turske, Norveške i Kanade, koje nijesu u EU, onda postaje još jasnije da su ulaganja članica Evropske unije simbolična. Istovremeno, na samitu NATO u Hagu 24. i 25. juna ove godine, usvojena je Deklaracija kojom se saveznici, između ostalog, obavezuju da će do 2035. godine ulagati pet odsto BDP-a godišnje u osnovne potrebe odbrane, kao i u troškove povezane sa bezbjednošću i odbranom.
POBJEDA: Koliko je sistem zaštite i spa š avanja Crne Gore spreman da se suoči sa savremenim kriznim i eventualnim vanrednim situacijama u zaštiti kritične infrastrukture, prirodnih resursa i gra đ ana Crne Gore?
Umjesto da kao mala zemlja iskoristimo svu pomoć od NATO-a, EU, OEBS-a i ostalih međunarodnih organizacija, od obnove nezavisnosti 2006. godine sve je urađeno da bezbjednosne institucije budu u funkciji vladajućih političkih subjekata i autoriteta, a ne u funkciji potreba građana i države. U sadašnjim, vrlo nepovoljnim, bezbjednosnim okolnostima, kako na regionalnom tako i globalnom planu, potrebno je mnogo toga uraditi kako bi država i njeni građani bili sačuvani od svih aktuelnih prijetnji. To mala Crna Gora jedino može ostvariti i nadoknaditi u okviru i uz pomoć NATO i EU kapaciteta - kazao je Tahirović
z načaju zajedničkih aktivnosti, najrazvijeniju i najintenzivniju saradnju u oblasti odbrane ima sa Mađarskom. Budući da su Albanija i Hrvatska ujedno članice NATO, postavlja se pitanje - zašto su im potrebni dodatni sporazumi o odbrani, kao i zašto je Mađarskoj potreban vojni sporazum sa vojno neutralnom državom kao članicom NATO. Generalni sekretar NATO Mark Rute 2. aprila izjavio je u Briselu da ta alijansa nije uključena u nove bilateralne i trilateralne vojne sporazume na Balkanu i da članice zapadnog vojnog saveza samostalno donose odluke o tim partnerstvima. Kao profesor, koji se duže od 30 godina u akademskoj i istraživačkoj karijeri bavi pitanjima regionalne bezbjednosti, u analizi stvarnih razloga za potpisivanje ovih sporazuma smatram da su u pitanju teritorijalne ambicije prema susjedima uz učešće velikih sila, posebno Rusije, SAD i EU. Crna Gora nije direktno vojno ugrožena spolja, ali postoje političke snage unutar i van Crne Gore koje je vide kao dio
TAHIROVIĆ : Nažalost, sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori, koji je u nadležnosti Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore, i poslije 19 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore još uvijek ni približno ne zadovoljava potrebe građana i države. Veoma respektibilna sredstva uložena su u ovaj tzv. sistem koji ,,ima formu, ali ne i sadržaj“, od strane EU i ostalih međunarodnih organizacija, ali bez očekivanih rezultata, prije svega zbog neozbiljnog pristupa Vlade Crne Gore u prethodnom periodu. OKC (Operativno komunikacioni centar) 112 - Podgorica, Bijelo Polje i Bar prilagođen je normama i standardima EU. Ovaj centar funkcioniše na osnovama Zakona o elektronskim komunikacijama, Zakona o zaštiti i spašavanju, Pravilniku o jedinstvenom evropskom broju 112 za pozive u hitnim slučajevima i Pravilniku o standardnim operativnim procedurama. Niti jedan drugi segment ovog sistema nije opravdao svoju potrebu postojanja u proteklih 19 godina, zahvaljujući nedovoljno stručnom i profesionalnom rukovodećem kadru.
Donošenje različitih dokumenata, koji su neadekvatni i neprilagođeni potrebama reagovanja u različitim kriznim i vanrednim situacijama u Crnoj Gori, samo su prosta forma od koje građani nijesu imali posebne koristi, osim u pojedinačnim situacijama. Primjer je dokument ,,Procjena rizika od katastrofa u u Crnoj Gori“, od decembra 2021. godine, koji je finansiran od strane EU i koji sadrži 1.271 stranicu. U njemu nema niti jedne ključne poruke o mogućim krizama i odgovorima na njih u savremenim uslovima. Ključno pitanje jeste - kome ovo služi i ko će ovo, kada i kako da primjenjuje. Nevjerovatno je da je Vlada usvojila ovaj dokument 2021. godine u kojem je 55 stranica posvećeno izvještajima Koordinacionog tijela za kovid – 19 i da li je iko od nadležnih pročitao 1.271 stranicu ovog dokumenta. Lokalne službe zaštite i spašavanja su uglavnom popunjene nestručnim licima ili su nepopunjene, dok, sa druge strane, imamo stotine penzionisanih policajaca i vojnih lica, koji se u državama EU, SAD, Australije i Novog Zelanda koriste za ovu namjenu jer su profesionalci kojima je potrebno vrlo malo vremena za adaptiranje za ove potrebe. U najvećem broju slučajeva uglavnom su građani, kroz angažovanje samoorganizovanih grupa, ili pripadnici VCG rješavali slučajeve vanrednih i kriznih situacija u Crnoj Gori. Imajući sve navedeno u vidu potrebno je u narednom periodu uspostaviti posebnu organizacionu jedinicu u okviru Ministarstva odbrane, koje ima ljudske resurse i materijalne kapacitete, po ugledu na Upravu za civilnu zaštitu i spašavanje u hitnim situacijama (13 regionalnih centara) i Štab CZ R. Slovenije, a organizaciju i strukturu prilagoditi potrebama Crne Gore i u skladu sa Strategijom spremnosti Evropske unije 2025. godine.
POBJEDA: Kako ocjenjujete stanje u bezbjednosno-odbrambenom sistemu EU nakon Samita NATO u Hagu i usvajanja Strategije spremnosti u vremenu velikih globalnih i regionalnih izazova i prijetnji?
TAHIROVIĆ: Nakon aneksije Krima 2014. i agresije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, vrlo nestabilne situacije na
Bliskom istoku od izvršenog napada Hamasa na teritoriju Izraela 7. oktobra 2023. godine i nesrazmjernog odgovora Izraela koji je u potpunosti uništio pojas Gaze i počinio genocid na više od 2,5 miliona stanovnika u ovom regionu Palestine, došlo je do velikih poremećaja i nestabilnih međunarodnih odnosa na globalnoj sceni. U cilju navodnog sprečavanja Irana da proizvede nuklearno oružje, Izrael je 13. juna 2025. izvršio napad na Iran, a potom i SAD, kao ključna saveznica Izraela, 22. juna bombardovale su nuklearna postrojenja Irana. Iran je uzvratio napadom balističkim raketama na teritoriju Izraela i američku vojnu bazu u Kataru. Imajući u vidu da je Iran strateški partner Rusiji, a Izrael Americi na Bliskom istoku, ovakva postupanja velikih sila, Rusije i SAD, pokazala su da se svijet ponovo vraća politici sile i preraspodjeli interesnih sfera između velikih sila, posebno nauštrb malih i siromašnih država. Složenost odnosa natjerala je sve evropske države da shvate da ovi ratovi predstavljaju neposrednu opasnost za evropsku bezbjednost. Tradicionalno neutralne države Finska i Švedska, članice EU, po ubrzanom postupku pristupile su Sjevernoatlantskom savezu - NATO, zbog neposredne opasnosti od Rusije. Finska je postala članica NATO 4. aprila 2023. godine, a Švedska 7. marta 2024. godine, kao 32. članica Saveza. Kao odgovor na moguće izazove i prijetnje, čelnici Evropske unije su na vanrednom samitu 6. marta 2025. u Briselu odlučili da bi 800 milijardi eura trebalo da bude izdvojeno za „ponovno naoružavanje Evrope“ do 2030. godine. Takođe, Evropska komisija i visoki predstavnik, 27. marta ove godine, predstavili su Strategiju spremnosti Unije kako bi se podržale države članice i unaprijedila sposobnost Evrope da spriječi i odgovori na nove prijetnje. Strategija uključuje 34 ključna prioriteta i detaljan akcioni plan za unapređenje ciljeva spremnosti, sa posebnim naglaskom na sedmi prioritet ,,Unapređenje koordinacije odgovora na krize osnivanjem EU Kriznog centra za bolju integraciju postojećih struktura EU za krizne situacije“. I. MILOVIĆ
đU zEmlJama EU kada JE RIJEč o PoVEćaNJU UlagaNJa U odbRaNU: Mehmedin Tahirović
Gradski portal
Šef SNS-a posjetu manastiru u Beranama iskoristio za novu provokaciju i primio orden od SPC za Vučića
Vučević: Bez obzira na granice i zakone mi smo jedan narod, povezuje nas svetosavski put
BERANE - Bez obzira na granice i zakone, jedan smo narod koji povezuje svetosavski put - poručio je juče lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević u selu Dapsiće kod Berana.
On je tamo od mitropolita SPC
Metodija primio orden namijenjen predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću
- Porodica Vučić je jedan od najvećih ktitora ovog novoosvećenog hrama posvećenog
sa Vučevićem
prvom srpskom arhiepiskopu Svetom Savi. Srećan sam što se ovdje okupilo mnogo naših sunarodnika jer mi smo, bez obzira na teritorije, granice i zakone, jedan narod istog jezika i kulture koji povezuje svetosavski put - rekao je Vučević. Srce mu je, kako je izjavio, puno, jer je hram posvećen Svetom Savi.
– Ne tako davno neko je pokušao Svetog Savu da protjera odavde i da ga zabrani. To je kao da hoćete da zabranite i protjerate narod, da mu iščupate dušu. Svetosavlje je naš put. Kad god smo zalutali sa puta Svetog Save, mi smo pravili kardinalne državne i nacionalne greške. Kad god smo bili na putu Svetog Save - bili smo na pravom putu. Živio naš narod, živjelo Berane - rekao je on.
Iz Socijalističke narodne partije saopštili su juče kako je mitropolit SPC Metodije dodijelio gramatu njihovom lideru Vladimiru Jokoviću. On je, kako navode, gramatu dobio u znak zahvalnosti za posvećenost crkvi. r . P.
Centar za građanska prava podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine opštine Andrijevica
Veska Raketića zbog izjave da su „oni koji kliču E viva Montenegro! fašisti i Montenegrini“
Pokušaj
PODGORICA- Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine opštine Andrijevica i člana građanske liste „Vasojevićki pokret – Ujedinjena“ Veska Raketića zbog, kako su naveli, govora mržnje i izazivanja nacionalne netrpeljivosti. Kako su kazali, 17. jula 2025. godine, na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Andrijevica, predsjednik Skupštine opštine Andrijevica Vesko Raketić iznio je sljedeću izjavu: „Oni koji kliču ′E viva Montenegro!′ na Cetinju, nikada se neće vratiti na vlast, jer su to fašisti i Montenegrini…“ - Ova izjava je objavljena i dokumentovana u više javnih izvora. Javno etiketiranje građana, koji se identifikuju kao Crnogorci i koji izražavaju pa-
triotizam kroz parole „E viva Montenegro“, kao fašista, predstavlja nedvosmislen govor mržnje i pokušaj dehumanizacije pripadnika jedne nacionalne zajednice – naveli su iz CGP-a. Stoga, kako su istakli, prijavu podnose na osnovu krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti, propisanog članom 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, kao i djelo javnog podsticanja na mržnju iz člana 370a. - Izjava predsjednika Skupštine opštine Andrijevica u zvaničnom govoru, upućena javnosti, očigledno ima za cilj širenje netrpeljivosti i uvredljivo targetiranje građana na osnovu njihove nacionalne pripadnosti i političkog izražavanja. Smatramo da je nedopustivo da se nosioci javnih funkcija služe rječnikom
koji podstiče podjele, vrijeđa građane po nacionalnoj osnovi i narušava javni red i mir. Tolerisanje takvih istupa od strane državnih institucija i tužilaštva šalje opasnu poruku nekažnjivosti i urušavanje vladavine prava - navodi se u saopštenju. Ovakvo ponašanje je, smatraju oni, nedopustivo za javnog službenika i predstavlja direktan napad na dostojanstvo građana Crne Gore. - Tražimo da nadležno tužilaštvo pokrene istragu protiv Veska Raketića zbog javnog govora mržnje, ispita sve okolnosti pod kojima je izjava data, preduzme zakonske mjere u skladu s Krivičnim zakonikom i obavijesti javnost o ishodu prijave zbog pitanja od javnog i društvenog značajarekli su iz Centra za građanska prava. r. P.
„PUKLA“
Sumorna slika
PODGORICA - Umjesto špica sezone i brojnih zadovoljnih turista crnogorskim plažama dominiraju prazne ležaljke, umorni konobari i frustrirani gosti koji satima stoje u saobraćajnim kolonama ili napuštaju zemlju prije vremena. Umjesto uređenog sistema – potpuni haos. Turistička slika Primorja ove godine više liči na improvizaciju nego na ozbiljnu destinaciju koja pretenduje da bude lider u regionu.
- Umjesto da upravlja najvrednijim prostorom crnogorske obale u korist građana i turista, Javno preduzeće Morsko dobro pretvoreno je u leglo partijskog zapošljavanja, improvizacije i javašluka - upozorava Petar Odžić, predsjednik Skupštine opštine Budva, dodajući da ova institucija otvara vrata samo za „uhljebe“ bivšeg DF-a i drugih političkih lojalista.
– Naravno da aktuelna situacija šteti. To potvrđuju poluprazne plaže, prazni restorani i sumorna slika Crnogorskog primorja koju ovih dana svi gledamo. Nažalost, sve na što smo mjesecima upozoravali – i državnu vlast i JP Morsko dobro –sada se obistinjuje – upozorava Odžić, dodajući da je Morsko dobro „ogledalo nesposobnosti aktuelne vlasti“.
Sumorna Slika Slično mišljenje dijeli i turistička radnica Zorka Raičević iz agencije Eastwest Voyage DMC, koja otvoreno poručuje da je ovo „jedna od najlošije organizovanih sezona u posljednjoj deceniji“, upozoravajući da su gosti ogorčeni zbog prljavih plaža, neobučenog osoblja i nefunkcionalne infrastrukture.
– Kašnjenje sa raspisivanjem tendera, netransparentni procesi, povećanje PDV-a za čak 110 posto, inflacija, loša ili nikakva avio-povezanost, kao i infrastrukturni haos na relaciji Tivat–Budva – samo su neki od uzroka čije posljedice već osjećamo, a koje ćemo tek kvantitativno osjetiti na jesen – poručio je Petar Odžić.
On je ocijenio da je JP Morsko dobro postalo ,,poligon za
PETAR ODŽIĆ: Kašnjenje sa raspisivanjem tendera, netransparentni procesi, povećanje PDV-a za čak 110 posto, inflacija, loša ili nikakva avio-povezanost, kao i infrastrukturni haos na relaciji Tivat–Budva – samo su neki od uzroka čije posljedice već osjećamo, a koje ćemo tek kvantitativno osjetiti na jesen
partijska zapošljavanja, mjesto žurki funkcionera i ogledalo nesposobnosti aktuelne državne vlasti“.
– Posljednjih dana svjedočimo i partijskom kadrovanju ljudi iz bivšeg DF-a, koji su doživjeli izborni poraz, a iza sebe ostavili institucionalnu pustoš. Morsko dobro danas više liči na opštinski odbor ili štab koalicije ,,Za budućnost Budve“ nego na preduzeće koje bi trebalo da bude u službi građana. Gotovo dupliran broj privremenih lokacija u zoni pod ingerencijom Morskog dobra jasno govori da će i ovog ljeta Budva biti pretvorena u vašarište – kazao je Odžić.
On ističe da ovo preduzeće upravlja najvrednijim obalnim prostorom na nekvalitetan i poguban način. – Umjesto da štite plaže i javni interes, oni zatvaraju oči pred betoniranjem i devastacijom obale. Svjedoci smo da se u posljednjih šest mjeseci svakod-
Crna Gora postala tranzitna stanica bez koristi od letova
Raičević je kazala da Crna Gora ima veliki broj avio-destinacija povezanih sa aerodromima u Podgorici i Tivtu, ali da se s pravom postavlja pitanje – gdje su ti putnici? – Da li je Crna Gora postala samo tranzitna stanica? Ili su to možda ugovori potpisani samo reda radi – sa praznim avionima, dok država ide u minus? Zbog subvencija, čartera i ljetnjih letova koji nam, realno, ne donose nikakvu korist – istakla je Raičević.
nevno izvode nove ,,betonaže“, bez ikakvih posljedica – niti raskida ugovora niti sankcija. Zli jezici bi rekli – vraćaju se partijski dugovi za usluge iz prethodnih izbornih kampanja –naveo je predsjednik lokalnog parlamenta.
Prema njegovim riječima, rješenje je jasno – decentralizacija.
– Decentralizacija je po auto-
Metodije
slika tjera turiste
matizmu efikasnije i racionalnije rješenje. Siguran sam da bi lokalne samouprave mnogo odgovornije i kvalitetnije upravljale obalom, i to uz znatno manje troškove po građane. Inicijativa za potpunu reorganizaciju Morskog dobra je opravdana i neophodna – jer zrelo društvo mora težiti ka modelu u kojem je decentralizacija alat za razvoj i zaštitu javnog interesa. To su evropski standardi – zaključio je Odžić. U jeku turističke sezone, kada bi Crnogorsko primorje trebalo da vrvi od turista, plaže su poluprazne, hoteli raspolažu slobodnim kapacitetima, a gosti koji su stigli – nailaze na niz problema. Vlasnica agencije Eastwest Voyage DMC Zorka Raičević bez zadrške upozorava da se Crna Gora ove godine suočava s jednom od najlošije organizovanih sezona u posljednjoj deceniji.
ZORKA RAIČEVIĆ: Imali smo slučajeve gdje gosti nijesu mogli da dođu do hotela, pa su odustali i napustili zemlju. Nijesu stigli do aerodroma na vrijeme, izgubili su letove. Umjesto reakcije države – sve je ostalo na nivou potpune neorganizovanosti. Takva poruka gura goste daleko od Crne Gore
– Počinjem ironično – neka nam je srećno, špic je sezone! Ali špica nema. Plaže su prazne, a razloga je mnogo – kaže Raičević.
– Morsko dobro nije završilo sve što je trebalo – nijesu obavili osnovne pripreme za sezonu. Polovina zakupaca plaža još nema rješenja za rad, dok oko 20 odsto funkcioniše ilegalno, „na staro ime“, bez ugovora, jer
su ranije bili dugogodišnji korisnici. U takvim okolnostima, plaže su jednostavno prljave i zapuštene. Nema održavanja, nema kontrole. To je porazno za državu koja se oslanja na turizam – poručuje Raičević. Ona upozorava da gosti iz inostranstva ostaju zatečeni stanjem na terenu: neraspoređene ležaljke, neuređene plaže, loša higijena, pa čak i izostanak
Nesavremena razmatranja
Credo
Piše: Boro ŠUPUT
osnovne infrastrukture poput tuševa i kabina.
Slična situacija, prema njenim riječima, vlada i u ugostiteljstvu. Nedostatak radne snage, loša selekcija kadrova i potpuni izostanak standarda – rezultirali su opštom neurednošću. – U srednjeklasnim restoranima stolovi su masni, podovi puni mrva, osoblje nedovoljno obučeno. Ušla sam u restoran sa 20 slobodnih stolova – nijedan očišćen. Morala sam da tražim da mi se bar jedan očisti da mogu da sjednem. To nijesam doživjela ni u mnogo skromnijim destinacijama – kaže Raičević, navodeći da je takvo stanje nedopustivo u jeku jula.
Konfuzija u saobraćaju
Još jedan ozbiljan problem koji utiče na doživljaj gostiju jeste saobraćajni haos. Višesatne kolone i potpuni zastoji na ključnim magistralama svakodnevna su pojava.
- Ranije su zastoje izazivale teške nesreće, sada tri sata stojite zbog manjih udesa ili radova. Vozila se pregrijavaju, ljudi postaju nervozni, saobraćaj se usporava do granica neizdrživog. Imamo saobraćajni sistem koji je zakazao u svakom pogledu – upozorava ona.
Dodatnu konfuziju stvaraju infrastrukturni radovi usred špica sezone – bez ikakvog jasnog plana ili fazne realizacije.
– Dionica Kotor – Tivat – Budva, najfrekventnija u državi, već treću godinu zaredom se radi upravo u julu. Nema ni pokušaja organizacije saobraćaja – da se radi jedan dio, dok se drugi koristi. Umjesto da je spremna, infrastruktura se bukvalno ruši dok gosti pokušavaju da prođu – kaže Raičević.
Jedan od najsvježijih i najalarmantnijih problema su protesti i blokade puteva, koji dodatno otežavaju kretanje turista.
– Imali smo slučajeve gdje gosti nijesu mogli da dođu do hotela, pa su odustali i napustili zemlju. Nijesu stigli do aerodroma na vrijeme, izgubili su letove. Umjesto reakcije države – sve je ostalo na nivou potpune neorganizovanosti. Takva poruka gura goste daleko od Crne Gore – ističe Raičević. Sve ove pojave odrazile su se i na potražnju. Raičević kaže da je situacija neuporediva sa prethodnim godinama. – Kroz tunel Sozina nema gužvi, na rampi se čeka najviše dva minuta. Svuda ima slobodnog parkinga, svuda ima slobodnih ležaljki. Pozovite bilo koji hotel – dobićete sobu. To se nikada ranije nije dešavalo krajem jula. Jun, jul i avgust su uvijek bili mjeseci kada je sve popunjeno. Ovo je ozbiljan pokazatelj da sistem ne funkcioniše – zaključuje Zorka Raičević. n. Kovačević
Nakon što je bog umro, kredit preuzima moderna država i od fiskalne postaje dužnička. Ona plaća dugove i kreditorima i dužnicima, zadužujući i njih i sebe ad infinitum. Vrijeme je postalo gospodar duga, a kazna je (za sada) samo u neizvjesnosti
U ,,Mletačkom trgovcu“ Šajlok samo traži da Antonio ispuni svoju obavezu iz ugovora: ,,Funta mesa koju zahtijevam od njega skupo je plaćena; moja je, i imaću je.“ Iako liči samo na odmazdu osvetoljubivog Jevrejina, ne može se reći da u tom zahtjevu nema prizvuka kategoričkog imperativa, formulisanog skoro dvije stotine godina kasnije. Stotinak godina nakon Kanta, Niče u kategoričkom imperativu već osjeća ,,surovost“ - Nevjera se surovo kažnjava.
Reklo bi se da svetost ugovora nije od ovoga svijeta. Nevraćanje duga je skrnavljenje poklonjene vjere i ta religijska nota je uvod u svirepost, jer nadilazi ekvivalentnu razmjenu. Sjetimo se samo naše tradicije - tvrdu ti vjeru dajem - nije samo zakletva, nego i mjenica u obliku kletve. Dužnik može garantovati vraćanje duga čak i svojim tijelom, da i ne govorimo o spasenju duše, za koje se hvata glavni povjerilac (vjerovnik), kao depozitar vjere. Konačno, svaka vjera je transakcija: u tome je i smisao prinošenja žrtve. Kad vjera dobije zakonski oblik (obligacija), onda više nije važno da li se ,,vjeruje jer je apsurdno“ ili „da bi se razumjelo“. Hjum kaže da je ,,trgovina za modernu državu bila ono što je vrlina bila za antičku“. Robert Muzil pretvara ovu relaciju u praktičan stav moderne: ,,Gospode, o Bože moj, odobri mom duhu proizvodni kredit! Jer vjerovatno je svako ljudsko Credo samo poseban slučaj kredita uopšte.“
Nakon što je bog umro, kredit preuzima moderna država i od fiskalne postaje dužnička. Ona plaća dugove i kreditorima i dužnicima, zadužujući i njih i sebe ad infinitum. Vrijeme je postalo gospodar duga, a kazna je (za sada) samo u neizvjesnosti.
(Autor je jugoslovenski diplomata)
U Višem sudu razmatrana privremena blokada imovine optuženog za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Ivana Delića ali i svih nepokretnosti njegovog komšije u Reževićima
Zenović tvrdi da mu je Tužilaštvo blokiralo imovinu koja je u vlasništvu njegove porodice već dva vijeka
PODGORICA – Ivan Delić i njegova supruga Andrijana u petak su pred Višim sudom u Podgorici, prilikom razmatranja blokade njihove imovine koju je privremeno odredilo Specijalno tužilaštvo, ustvrdili da sva imovina u njihovom vlasništvu ima zakonito porijeklo.
Njihov branilac, advokatica Tatjana Pavličić je navode SDT-a demantovala, ističući da predmetna imovina nije stečena novcem od kriminalne djelatnosti. Ocjenila je navode tužilaštva kao neosnovane bez ijednog dokaza.
- Navodi SDT-a su puni konstrukcija, predubjeđenja i pretenciozni su. U pitanju je imovina koja predstavlja višedecenijsko sticanje porodice Delić, a što potvrđuje relevantna pisana dokumentacija koja je dostavljena tužilaštvu i sudu – kazala je ona.
Delić je krajem maja iz Dubaija izručen Crnoj Gori kako bi prisustvovao krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog optužbi da je kao pripadnik kriminalne organizacije
Vasa Ulića i Radoja Zvicera učestvovao u međunarodnom švercu narkotika.
Uporedo sa krivičnim postupkom SDT je otvorio i finansijsku istragu protiv Delića u okviru koje mu je privremeno blokirana imovina.
Na ročištu po žalbama porodice Delić, koje je pred Višim sudom održano povodom mjera
koje je SDT privremeno odredio, desila se i jedna nesvakidašnja situacija.
Pored Delića, pred sutkinjom Vesnom Kovačević našao se i njihov komšija Vido Zenović, jer mu je Tužilaštvo, kako je kazao, velikom greškom, blokiralo imovinu koja je u vlasništvu njegove porodice već skoro 200 godina.
Među brojnim objektima koje je Ivan Delić naslijedio 2019. godine, nakon smrti oca Dušana, jedan se, pokazalo se, nalazio na zemljištu komšije Vida Zenovića.
Tačno 115 metara kvadratnih. Ništa veliko na papiru, ali u stvarnosti, epicentar jedne apsurdne situacije.
Delić je odlučio da okonča dugogodišnje trzavice i ponudio je Zenoviću da mu isplati dugogodišnji zaostali dug od oca Dušana.
- Nakon saznanja da je dio kuće izgrađen na zemljištu Vida Zenovića, obavezali smo se isplatiti dugovanje, koje sam prvom ukazanom prilikom i izmirila. Kupila sam od Vida zemlju u Ivanovo ime, kao njegov punomoćnik, jer je to prvenstveno bilo i njegova obaveza. Zemlju sam imala pravo kupiti na svoje ime, čime možda i ne bih dovela do naknadnog prijedloga tužilaštva o blokadi iste. Međutim, da mogu da vratim vrijeme, opet bih isto uradila, jer je to prije svega Ivanova obaveza – potvrdila je za Pobjedu Andrijana, supruga Ivana Delića. Ona je sa svojim ocem otišla kod
Zenovića i zamolila za oprost uz ponudu da plati uzurpirano zemljište za cijenu koju god traži. Zenović ih prima sa razumijevanjem, potpisuju kupoprodajni ugovor, novac ide na račun Zenovićeve sestre.
- A notar potvrđuje sve – priča Zenović i napominje da ,,notar ne bi ovjerio ništa sumnjivo“.
Da bi zatvorili dugove, prema banci i komšiji, Andrijana Delić je u decembru prošle godine prodala jedan od naslijeđenih stanova, a što je, kako je kazala, Specijalno tužilaštvo kasnije dovelo u pitanje.
- Stanovi su bili ruinirani, jedan samo u gruboj gradnji. I da mi je kupac dao nižu cijenu, prihvatila bih, samo da isplatim Zenovića i da zatvorim ostala dugovanja i hipoteke – kaže Andrijana.
I kada su pomislili da je pro -
Supruga Ivana Delića kaže da njena porodica trpi medijski linč
Andrijana Delić tvrdi da njena porodica već duži niz godina proživljava medijski linč kroz plasiranje neistinitih ali i zlonamjernih informacija.
Kao jedan od blažih primjera tog medijskog linča, navodi objavljivanje rješenja suda o privremenoj blokadi
njihove imovine na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva.
– Prijedlog SDT-a je dospio u medije prije nego što su moj advokat i ja uopšte imali uvid u taj dokument. To je nedopustivo. Mi nijesmo javne ličnosti, političari ili funkcioneri a ipak smo
izloženi i to mi jako smetaističe ona. Posebno ju je pogodilo to što su mediji izvještavali o detaljima jedne njene kupoprodaje nepokretnosti. - Dio novca sam primila na račun, a dio u gotovini. Objava tog podatka predstavljala je za mene realan bezbjed-
blem riješen, početkom 2025. godine, Zenović prima šokantnu vijest, Specijalno državno tužilaštvo blokiralo mu je dvije parcele, koje se nalaze u neposrednoj imovini Delića, jer postoji sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću, odnosno da je kroz prodaju parcele Delićima oprao 30.000 eura.
- Bio sam tada u bolnici, rješenje su primile moje sestre. Zovu me, uznemirene. Blokirana mi je imovina, a ja nemam pojma o čemu se radi - prepričava Zenović. Njegova zemlja, tvrdi, u porodici je od 1836. godine. To dokazuje i starim mapama iz vremena Austrougarske, koje je morao tražiti po arhivama Beča, Zadra i Splita, jer se domaćem katastru ne može vjerovati.
nosni rizik jer živim sama sa djecom. U zemlji u kojoj vladaju iskrivljene vrijednosti i nemaština, takva izloženost može imati ozbiljne posljedice - upozorava Andrijana. Smatra da informacije o kupoprodaji i iznosima mogu biti predmet interesovanja suda i tužilaštva, ali da javnost od toga nema nikakvu korist osim da ih, kako kaže, koristi kao temu za „kafanske priče“.
- Nijesam htio da se nerviram oko toga. Blokirano je 100 metara kvadratnih zemlje i neka ih đavo nosi. Neka uzmu pare i sa računa moje sestre – priča Zenović. Međutim, blokada 100 metara kvadratnih bio je okidač da Zenović odluči da sve treba da proda i ode iz Crne Gore.
- Sin me je podsjetio na latinsku izreku koja kaže: ,,Gdje je dobro tu je domovina“ i kazao: Bježi odavde čovječe. Prodaj sve i idi po svijetu“ – priča Vido. Ipak, zbog želje da sinu ostavi zemlju koja je toliko dugo bila u vlasništvu porodice, Zenović odlučuje da pronađe investitora koji bi gradio na njegovim parcelama a koje su kilometar od spornih 100 metara kvadratnih. Ali onda dolazi do preokreta. Novi problem isplivao je na površinu kada je trebalo da potpiše ugovor sa investitorima za zajednički projekat.
Notarka partnera primjećuje da je zemlja pod opterećenjem. Investitori ga optužuju za prevaru. Sve pada u vodu. - Zovu me partneri i kažu: Vido, ti si prevarant. Htio si da nam podvališ. Tvoja zemlja je opterećena naredbom Specijalnog tužilaštva. Bio sam šokiran. Odmah sam pošao kod njih i pokazao im rješenje suda u kojem se ne spominju parcele na kojima smo planirali gradnju. Izvinio sam im se do crne zemlje,
INCIDENT U ULCINJU: Policija privela osam stranih državljana zbog napada na Britanca U tuči na Maloj plaži teže povrijeđen mladić, uhapšeno
ULCINJ – U tuči koja se rano juče dogodila u naselju Pinješ u Ulcinju, teže je povrijeđen državljanin Velike Britanije A. A. (25), a policija je zbog ovog incidenta uhapsila devet osoba, od čega osam stranih državljana.
Ddo masovne tuče došlo je nakon kraće rasprave u jednoj diskoteci na Maloj plaži u Ulcinju, kada je državljanin Švedske A. B.(25) nasrnuo na D. L., zadavši mu više udaraca u glavu. - A. B. se potom zajedno sa saputnicima u vozilu: A. B. (24), S. M. (24) i M. I. (23) iz Švedske, i A. A. (25) iz Velike Britanije, uputio ka smještaju, kada ih je u gradu, presrelo više lica u vozilu i na motociklu, nakon čega je došlo do tuče. Druga grupa lica, od A. B. oduzela vozilo i udaljila se u nepoznatom pravcu - istakli su iz policije.
ali posao je vjerovatno propao – priča Vido i precizira da mu je SDT blokirao oko 15.000 metara kvadratnih.
Na sudu je, kako kaže, iznio sve činjenice i sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević ga je pažljivo saslušala. Zamjera što mu nije dozvoljeno da se direktno obrati specijalnoj tužiteljki. - Ne bih je vrijeđao, ali bih bio grub. Specijalno tužilaštvo me razbaštinilo bez ikakvog valjanog osnova - kaže Zenović. On ukazuje da je blokada njegove cjelokupne imovine razotkrila još jednom nefunkcionalnost sistema ali i činjenicu da se kao građanin suočava sa državom koja mu samo sudi ali ga ne štiti. - Žalio sam se i na Dušana i na državu. Država je uzrok svih nesporazuma. Katastar je katastrofalan, dokumentacija loša, inspekcija nikad nije reagovala. Meni nije kriv Dušan, meni je kriva država koja me nije zaštitila - zaključuje Zenović. Viši sud u Podgorici donio je dvije odluke kojima se privremeno zabranjuje raspolaganje imovinom Ivana Delića Radi se o privremenim mjerama koje obuhvataju više desetina objekata i hiljade kvadrata zemljišta, većinom u najatraktivnijim zonama Crnogorskog primorja. Prvo rješenje o zabrani raspolaganja donijeto je početkom decembra prošle godine, a odnosilo se na imovinu koju je Delić pribavio nasleđem, kupovinom, poklonom ili drugim pravnim osnovom. Početkom marta ove godine, Sud je, na zahtjev SDT-a i na osnovu notarskih zapisa koje je dostavila policija, proširio zabranu i na drugu naslijeđenu imovinu. Pod blokadom se sada nalazi više od 17.500 kvadrata zemljišta, pretežno šumskog karaktera, kao i 46 objekata . Odbrana Delića je ukazala da kvadratura objekata u katastru ne prikazuje pravo stanje. Pojašnjavaju da je na tri parcele uknjižen jedan isti objekat prikazujući pogrešno stanje. B. R.
Dodaju da se u automobilu A. B. u tom trenutku nalazio novčanik sa oko 500 eura, skupocjeni sat „hublot“, zlatni nakit, i četiri mobilna telefona. Automobil pronađen deset minuta kasnije na parkigu jedne benzinske pumpe. U tuči, kako pojašnjavaju, oštećenima su konstatovane tjelesne povrede, dok je A. A. zadobio teške tjelesne povrede . Policija je identifikovala i locirala osumnjičene i pronašliavozilo ulcinjskih oznaka kojim su upravljali, te radi prikupljanja obavještenja, doveli A. S.(21) iz Ulcinja i američke državljane D. L.(19), E. L.(25) i L. Ć.(20). Državni tužilac u Ulcinju, je ocjenio da u navedenim radnjama nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti pa će osumnjičeni biti privedeni sudiji za prekršaje. J. R.
Vido Zenović
Neđelja, 20. jul 2025.
KOTOR – Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru odredilo je pritvor do 30 dana Budvaninu Jovu Mitroviću zbog brutalnog napada na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića, dok je braći Vidaku i Miloradu Mitroviću, koji su takođe učestvovali u incidentu, izrečena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.
Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević saslušao je trojicu braće Mitrović, a odredio je pritvor samo Jovu Mitroviću zbog opasnosti od ponavljanja djela. Ovakvu odluku Tužilaštva, predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić nazvao je sramnom, jer se Jovo Mitrović tereti za nanošenje teške tjelesne povrede, a preostala dvojica za nasilničko ponašanje.
- Došla trojica da se tuku, ali se jedan tukao, a druga dvojica izazivala nered. Predlažem da i Danila Mandića pustite, odredite mu zabranu prilaska službenom autu i pištolju!
Svakako rade za istog šefa vojvodu Mandića, istakao je, između ostalog, Odžić na društvenoj mreži Iks, nakon što je objelodanjena odluka Tužilaštva.
Jovanović je pretučen u petak u jednom ugostiteljskom objektu na Slovenskoj plaži u blizini gradskog bazena, a ljekari su mu konstatovali teške tjelesne povrede zbog kojih je zadržan u Kliničkom centru Crne Gore.
Kao osumnjičeni za napad na Jovanovića uhapšeni su braća Jovo, Vidak i Bato Mitrović. Jovo Mitrović se sumnjiči da je pesnicom udario Jovanovića, dok se Vidak i Bato terete za krivično djelo nasilničko ponašanje.
Jovanović je policiji ispričao da su ga napala braća Jovo i Vidak Mitrović i još dvije osobe. Napad je, prema tvrdnjama više izvora, kulminacija višemjesečnih prijetnji koje je Jovanović primao, a koje su, kako tvrdi, dolazile iz struktura bliskih Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
V idak Mitrović je upravo funkcioner te stranke i član Odbora direktora Morskog dobra, dok se Jovo Mitrović, prema policijskim dosjeima, vodi kao član organizovane kriminalne grupe iz Budve. MN: Osude napada i relativizacija nasilja NSD-a Napad na Nikolu Jovanovića osudili su brojni akteri kako vlasti, tako opozicije, dok
NAPAD NA NIKOLU JOVANOVIĆA: Kotorski ODT samo jednog od braće Mitrović, koja su napala predsjednika opštine Budva, poslao u Istražni zatvor, a dvojici izrekao mjeru zabrane prilaska
Jovu Mitroviću pritvor do 30 dana, Odžić odluku
Tužilaštva nazvao sramnom
Napad je, prema tvrdnjama više izvora, kulminacija višemjesečnih prijetnji koje je Jovanović primao, a koje su, kako tvrdi, dolazile iz struktura bliskih Novoj srpskoj demokratiji
u Novoj srpskoj demokratiji (NSD) tvrde da „sukob na budvanskim ulicama nema nikakve veze sa različitim političkim stavovima“. Tako portparol NSD Mirko Miličić ocjenjuje napad braće Mitrović na prvog čovjeka Budve, poručujući da vjeruje da „smo svi postigli nivo svijesti u kojem shvatamo da niko nema pravo da sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane – a da za to ne snosi odgovornost“.
- Svi smo bili svjedoci upravo takvog ponašanja u prethodnom periodu u Budvi. Jučerašnje nemile scene u Budvi s punim pravom su uzburkale Crnu Goru. Nadam da smo kao društvo dovoljno sazreli i prihvatili da niko nema pravo sam da sudi i da niko nema pravo na nasilno ponašanjekazao je Miličić. Treba podsjetiti, prema njegovim riječima, i da su građani Budve bili svjedoci situacija u kojima je upravo ta ista osoba, koja je sada predmet javnog sažaljenja, zabranjivala pojedinim odbornicima – legalno izabranim – da uopšte učestvuju u radu Skupštine opštine.
– Volio bih da podsjetim da je
sud ove zemlje prije posljednjih lokalnih izbora u Budvi presudio da je dotadašnja potpredsjednica opštine protivzakonito smijenjena. U ime principa i pravde, moja je obaveza da podsjetim javnost Crne Gore da je neko drugi protivzakonito umjesto nje potpisivao i donosio odluke, te da je iz takve nelegalne i nelegitimne pozicije izašao na izbore i uz pomoć brojnih saučesnika, sa lokalnog, ali i državnog nivoa, sakrio da je istjerao legalnu potpredsjednicu iz kancelarije - naveo je Miličić u saopštenju. Tvrdi da sukob braće Mitrović sa Jovanovićem nema nikakve veze sa različitim političkim stavovima, niti sa strankama.
- Prije će biti da je tu riječ o odnosu prema ljudima i prema porodicama koje decenijama i vjekovima žive u Budvi. Uvjeren sam da je posrijedi pitanje morala i odgovornosti, a ne političke različitosti. Riječ je o ličnom sukobu koji se, evo drugi dan, od nedobronamjernih i malicioznih pojedinaca iz opozicije i pojedinih medija želi prikačiti Novoj
srpskoj demokratiji, čije rukovodstvo u prethodnom periodu nije bilo upoznato sa brojnim dešavanjima u Opštini Budva - pojasnio je, između ostalog, Miličić. Sa druge strane, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) Ivan Vujović, ocijenio je da je napad na Nikolu Jovanovića politički motivisan čin.
- Čin kojim neofašisti u crnogorskoj vlasti pripremaju teren da, baš kao u Vučićevoj Srbiji, batina i nasilje postanu redovno sredstvo političkih obračuna. Zar ima mjesta bilo kakvom iznenađenju ako znamo da su ovi ili slični Mandićevi batinaši, uz amin Pokreta Evropa sad i Demokrata, u februaru provalili u zgradu SO Budva, pokušavajući da spriječe formiranje lokalne vlasti - podsjetio je Vujović. Prema njegovim riječima, brutalni fizički napad na Nikolu Jovanovića i ogavne prijetnje Petru Odžiću su posljednji upečatljivi pokazatelji da proces fašizacije društva iz sfere politike, simbola i retorike
ulazi na prostor terenskog fizičkog obračuna i dodao da je to prostor u kojem se fašizam tradicionalno najbolje snalazi. - Zato, ovo više nije stvar politike, partija ili vlasti, već otpora koji mora biti masovan i sveobuhvatan, kako bismo zaustavili dalji sunovrat u koji nas vuku Mandićeve falange i njihovi nesrećni saučesnici iz parlamentarne većine – poručio je Vujović. Savjetnik predsjednika Crne Gore i bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Vukšić, komentarišući napad, kazao je kako pojedinci žele Crnu Goru da vrate u devedesete godine - Neću reći da li sam iznenađen ili ne. Za svakoga ko iole prati bezbjednosnu situaciju, stvari su i više nego alarmantne. Želio bih da se počinioci pronađu i da se otkriju motivi napada, saopštio je Vukšić gostujući na TV A1. Prema njegovim riječima, očigledno je da nekome ne odgovara da bezbjednosna situacija u Crnoj Gori bude dobra. To su, smatra on, interesne grupe koje više nemaju uti-
caja na vlast i koje više ne mogu da vrše vlast u Crnoj Gori. - Ovako žele da prikažu potpunu nestabilnost i rasulo u bezbjednosnom sektoru - rekao je Vukšić.
MN: Jovanoviću dodijeliti policijsko obezbjeđenje
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević pozvao je državne organe da po hitnom postupku odrade procjenu bezbjednosti Nikole Jovanovića i njegove porodice, te da im dodijele stalno policijsko obezbjeđenje.
- Napad na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića direktna je posljedica političke klime koja se mjesecima unazad kreira u Budvi, a kojom se ovom čovjeku direktno crta meta - smatra Zirojević. Istakao je da je ovaj čin poruka svima koji se pobune protiv Andrije Mandića, njegove partije i njegovih koalicionih partnera i pošalju ih u opoziciju - da su spremni na sve, samo da zadrže vlast.
- Pošto nijesu uspjeli, kako im je gazda kazao, da to „reše“, prešlo se na fizičke obračune. Nikolu Jovanovića nijeste uspjeli da kupite, nećete uspjeti ni da ga prepadnete - naveo je Zirojević na mreži Iks i poručio da Jovanović nije sam. - U ovome smo zajedno, zajedno ćemo i ostati. I da, zviždaćemo neofašistima i kolaboracionistima na svakom mjestu - zaključio je Zirojević. J.R./B.R.
BERANE – Beranac Zoran
Bubanja prekršajno će odgovarati zbog prijetnji upućenih predsjedniku Skupštine opštine Budva Petru Odžiću na društvenoj mreži Fejsbuk, gdje je napisao: „I ovo go**o od Odžića treba prevaspitati“. Kako je saopšteno iz Uprave
policije, protiv njega je Osnovno državno tužilaštvo u Beranama podnijelo prekršajnu prijavu zbog, kako su naveli, komentara prijeteće i uvredljive sadržine postavljenog na Fejsbuku.
- Naime, nakon što su policijski službenici došli do saznanja o komentaru prijeteće i
uvredljive sadržine upućen u odnosu na predsjednika Skupštine opštine Budva, a koji je objavljen od strane lica Z. B., sa istim je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji se izjasnio da se u radnjama Z. B. ne stiču elementi krivičnog djela za čije se gonjenje preduzima po
službenoj dužnosti već da se protiv ovog lica podnese prekršajna prijava zbog prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru - kazali su iz policije. Prethodno je predsjednik Liberalne partije i jedan od funkcionera Evropskog saveza Vatroslav Belan, putem mreže Iks pozvao policiju da reagu-
je zbog komentara na društvenim mrežama kojima se, nakon napada na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića, prijeti i Petru Odžiću. - Hej, policija CG, u pauzi prikupljanja podataka o učesnicima protesta na Gorici, ko je zviždao gradonačelniku Mujoviću i hvatanja džointa po plažama, da li biste mogli provjeriti da li je Zoran Bubanja hakovan, operisan ili prosto prijeti Petru Odžiću? Hvala i ugodan vikend - napisao je Belan na Iksu i objavio prepiske u kojima se podržava fizički napad na Jovanovića, ali se istovremeno prijeti i Odžiću. J. R.
Osnovni sud i Tužilastvo u Kotoru
Nikola Jovanović
Crveni krst, kroz pilot projekat centara za njegu u zajednici u Baru i Bijelom Polju, obilazi građane starije životne dobi i pruža im socijalnu i zdravstvenu zaštitu
PODGORICA – Članovi
Crvenog krsta u proteklih 14 mjeseci u Baru i Bijelom Polju posjetili su 54 starije osobe - 561 put. Zabilježili su da su neki od problema sa kojima se suočavaju loša infrastruktura zbog čega imaju otežan pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, loše zdravstveno stanje, usamljenost, te da nijesu informisani o svojim pravima i dostupnim uslugama.
Ovaj pilot-projekat predstavlja testnu fazu centara za njegu u zajednici, a njihova je ideja da, ukoliko se ovi centri i usluge koje pružaju pokažu korisnim i potrebnim - prošire ih i na druge lokalne sredine. Iz Crvenog krsta su kazali Pobjedi da centri predstavljaju relevantnu i potrebnu podršku starijim sugrađanima i da bi njihovo prisustvo u ostalim opštinama u velikoj mjeri poboljšalo kvalitet života starijih. Oni ističu da su najveći problemi sa kojima se stariji suočavaju siromaštvo, loše zdravstveno stanje i usamljenost. Oni kojima je potrebna kućna njega često ne mogu da je priušte ili im uopšte nije dostupna i teško je doći do nje. Zbog toga, kako kažu, njega starije osobe, koja ima dugoročan zdravstveni problem, u potpunosti je na članovima porodice, najčešće ćerkama, suprugama, sestrama.
Usamljenost
Socijalni radnici i medicinske sestre, u okviru posjeta starijim ljudima u Baru i Bijelom Polju, pružali su podršku u ostvarivanju prava iz domena socijalne i zdravstvene zaštite. - Poseban problem sa kojim se stariji u ruralnom području suočavaju jeste usamljenost. Taj problem posebno je izražen u zimskim mjesecima kada su putevi često neprohodni. Stariji u ovom području se osjećaju izolovano i zaboravljeno pa su im posjete timova Crvenog krsta izuzetno važne, popravljaju im raspoloženje, ali i opšte fizičko i psihičko stanje – kažu oni.
KOLAŠIN - Blokadom saobraćaja od 17. 30 do 18.30 sati na magistrali između Kolašina i Mojkovca, nastavljeni su vikend protesti nezadovoljnih vlasnika imovine koja se nalazi u sastavu NP Biogradska gora. Saobraćaj je kao i u prethodnim slučajevima zaustavljen kod Kraljevog Kola, odakle se kreće ka Biogradskoj prašumi i NP Biogradska gora. U okviru protesta koji organizuje neformalno udruženje „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“, prisutnima se obratio i Toma Bogavac, koji 30 godina radi u NP Biogradska gora, ističući da je ovaj prostor decenijama čuvao kao svoju kuću i u toku i poslije radnog vremena.
Pomoć gdje je najpotrebnije
Neophodno je starije posmatrati kao raznoliku grupu i ravnopravne članove zajednice. Potrebno je kreirati prostor za njihovo uključivanje u sve segmente društva. To je posebno važno ako uzmemo u obzir da u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina imamo negativan priraštaj i da je starenje društva evidentno, te je potrebno adekvatno odgovoriti na tu pojavu, istakli su za Pobjedu iz Crvenog krsta
Objasnili su da, kako bi smanjili osjećaj usamljenosti kod starijih, Crveni krst, u manje udaljenim selima, organizuje i besplatan prevoz na radionice zdravog starenja koje organizuje u svojim prostorijama. - Jedan od slikovitih primjera je slučaj gospođe LJ. L. koja ima 82 godine i korisnica je bosanske penzije. Crveni krst je pomogao da ostvari pravo na tuđu njegu i pomoć, uključio je u radionice zdravog starenja, obezbijedio joj besplatan prevoz i uključio je u uslugu pomoć u kući. U nekoliko navrata Crveni krst je posredovao u ostvarivanju prava na jednokratnu pomoć kod Opštine. Nakon što je došlo do pogoršanja njenog fizičkog stanja, Crveni krst joj je pomogao da prikupi dokumenta i podnese zahtjev za smještaj u dom za starija lica – istakli su oni. Prikupljeni podaci koje arhiviraju sa terena pokazuju da se stariji često ne snalaze u birokratskim koracima, pa im je u tom dijelu potrebna pomoć. Zaposleni u Crvenom krstu u Baru i Bijelom Polju informišu ih o dostupnim uslugama i pravima i pomažu im da prikupe dokumentaciju, pripreme i predaju zahtjev za smještaj u dom, dodatak na njegu, subvencije na račun za stru-
ju i vodu, ličnu invalidninu...
- Medicinska sestra pomaže korisnicima u zakazivanju ljekarskih pregleda, nabavci ljekova, osnovnoj kontroli zdravstvenog stanja i savjetuje ih u vezi sa terapijom koju treba da primijene kao i zdravim stilovima života – istakli su iz Crvenog krsta.
Poteškoće zimi
Iz Crvenog krsta ukazuju da su generalno najranjiviji sta-
riji u ruralnim područjima gdje zbog migracija, loše infrastrukture i slabijeg materijalnog stanja nemaju jednak pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti.
- Zimi su često i putevi prema udaljenim selima neprohodni, a dolazi i do prekida u telekomunikacijama. Nažalost, za njih ne postoji ni or ganizovan javni prevoz, koji im je neophodan da bi ostvarili pripadajuće usluge
iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite. Međutim, timovima Crvenog krsta ni ovakvi izazovi nijesu prepreka. Veoma često, naročito gdje za to imamo kapaciteta, naši timovi, uz pomoć adekvatne opreme, uspijevaju doći i pružiti neophodnu podršku i pomoć i u najudaljenijim seoskim domaćinstvima – naveli su oni.
Iz Crvenog krsta poručuju da je neophodno starije posma-
Još jedan protest nezadovoljnih vlasnika imovine u NP Biogradska gora
Posjete doktora i volontera
Iz Crvenog krsta ističu da pružaju raznoliku podršku za starije širom Crne Gore. Crveni krst je licencirani pružalac usluge pomoć u kući i trenutno pruža ovu uslugu za više od 1.000 starijih širom Crne Gore. U šest opština, pri Crvenom krstu, postoje klubovi za starije koji organizuju razne aktivnosti od radionica zdravog starenja, predavanja iz domena socijalne i zdravstvene zaštite do ekskurzija, proslava i druženja. Uz podršku Crvenog krsta iz Italije, u devet lokalnih sredina u Crnoj Gori - Plav, Andrijevica, Berane, Rožaje, Kolašin, Nikšić, Cetinje, Herceg Novi i Bar, periodično organizuju mobilne timove koje čine doktori i volonteri koji posjećuju starije u ruralnom području. - Takođe, u ovim opštinama funkcioniše i volonterski servis u okviru kojeg volonteri posjećuju starije, prave im društvo i pomažu im u obavljanju lakših kućnih poslova – naveli su oni.
trati kao raznoliku grupu i ravnopravne članove društva. - Potrebno je kreirati prostor za njihovo uključivanje u sve segmente društva. To je posebno važno ako uzmemo u obzir da u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina imamo negativan priraštaj i da je starenje društva evidentno, te je potrebno kreirati adekvatan odgovor na tu pojavu. Crveni krst radi na proširenju ovakvih i kreiranju novih inovativnih usluga kako bi u što većoj mjeri odgovorio na potrebe ove ciljne grupe i doprinio poboljšanju kvaliteta njihovog života – zaključuju naši sagovornici. n. Đ.
Imamo imanja – koja nemamo
– Dio imovine moje porodice nalazi se u III zoni NP Biogradska gora a dio imovine van Parka. Nijesam nikada mogao ni pomisliti da će doći vrijeme da me moja firma uz pomoć ostalih državnih institucija, sa porodicom tjera da se iselim sa moje imovine, sa moje očevine. Tjera me da moja porodica prestane da se bavi poljoprivredom, čime se oduvijek bavila, a u novije vrijeme i turizmom kao dodatnim zanimanjem. Potpuno mi je ograničeno raspolaganje mojom imovinom iako su mi djeca ostala da žive i rade na imanju. Nije nam do-
zvoljen rad na imanju i zarađujemo. Ne daju nam objekat za smještaj porodice, za smještaj mliječnih proizvoda, smještaj stoke. Ne daju nam da živimo od svoga rada, tjeraju nas da budemo najamnici pored svoje imovine. Treba li da napustimo svoja imanja a svima su puna usta razvoja sjevera države - istakao je Toma Bogavac. Na protestu je još jednom ponovljeno da nema odgovora od nadležnih državnih organa –Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne svojine, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvo-
ja sjevera i Agencije za zaštitu životne sredine. Nastavićemo okupljanja i proteste u okviru zakonskih mogućnosti. Svjesni smo da blokiramo magistralni put na štetu ostalih građana, ali je to, nažalost, jedini način da ostvarimo svoje ustavno pravo, pravo na privatnu svojinu i pravo na đedovinu. Blagovremeno smo upozorili da nema adekvatne saradnje sa lokalnom zajednicom ali u JP Nacionalni parkovi Crne Gore to nijesu čuli - upozoreno je sa protesta i jednočasovne blokade saobraćaja u subotu. Dr. DRaškoVić
Proslava 92. rođendana u najljepšem društvu
Sa protesta kod Kraljevog Kola
Neđelja, 20. jul 2025.
PODGORICA – Niko od brucoša nije dobio peticu iz biologije na prijemnom ispitu za upis studijskog programa Medicina na Univerzitetu Crne Gore, a bilo je ukupno 149 kandidata. Iz uprave fakulteta kažu da prijemni nije bio zahtjevan, te da testovi zahtijevaju primjenu znanja, dok školski sistem favorizuje reprodukciju činjenica.
Od 149 kandidata, biologiju je, kako ističu, položilo njih 73. Od kandidata koji nijesu bili nosioci Diplome ,,Luča“, 11 je položilo prijemni, a 13 je položilo biologiju. Dva kandidata sa vrlodobrim uspjehom su položila prijemni. - Tačan je podatak da niko nije položio prijemni ispit iz biologije sa peticom. Više razloga može biti u osnovi ovog rezultata. Vjerovatno je to kombinacija težine ispita, ozbiljne evaluacije i djelimične nepripremljenosti kandidata sa usredsređenošću na ispit iz hemije. Pitanja za prijemni ispit su bila reprezentativna tako da je svima data jednaka šansa da dobiju visoke ocjene – naveli su oni.
Pitanja za prijemni ispit, prema njihovim riječima, sastavlja komisija koju čine eminentni profesori iz oblasti na katedrama Hemije i Biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Sve je u udžbenicima
Sa Medicinskog fakulteta kažu da komisija vodi računa o tome da ispitna pitanja budu u skladu sa zvaničnim nastavnim planovima i programima srednjih škola, prvenstveno gimnazije. Oni ističu da prijemni nije bio zahtjevan, te da se sva pitanja i odgovori nalaze u udžbenicima Biologije i Hemije od I do IV razreda gimnazije. - Zašto neki dobitnici Diplome ,,Luča“ nijesu položili prijemni - pitanje je koje bi trebalo da analiziraju u institucijama obrazovanja, a i sami kandidati. Zadovoljstvo je da iz godine u godinu najveći broj ,,lučonoša“ položi prijemni, što govori o ozbiljnom i sistematskom pristupu učenju i samom prijemnom ispitu – rekli su sa fakulteta.
Dodaju da je koncept formulacije pitanja identičan kao i prethodnih godina i obrazložili da nije bilo nekih različitosti.
Odlikašima i jedinice
Iz uprave Medicinskog fakulteta kažu za Pobjedu da prijemni ispit za upis brucoša ove godine nije bio zahtjevan i tražio je primjenu znanja, a ne reprodukciju činjenica
Niko nije dobio peticu iz biologije
Komisija vodi računa o tome da ispitna pitanja budu u skladu sa zvaničnim nastavnim planovima i programima srednjih škola, prvenstveno gimnazije. Sva pitanja i odgovori nalaze se u udžbenicima Biologije i Hemije od I do IV razreda gimnazije. Zašto neki nosioci Diplome ,,Luča“ nijesu položili prijemni - pitanje je koje bi trebalo da analiziraju u institucijama obrazovanja, kao i sami kandidati, istakli su iz uprave fakulteta
Uprava
zovanje tada su isticali da rezultat prijemnog na Medicinskom fakultetu u Podgorici na kome, od 120 đaka koji su polagali, gdje su uglavnom svi odlični učenici, čak njih 67 ne položi, predstavlja porazno stanje našeg obrazovanja. Svakim novim testiranjima nanovo se potvrđuje koliko su ,,crtane“ odlične ocjene, rekla je tada Pobjedi viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović.
Pobjeda je pisala nedavno da je brucoš Aleksa Damjanović, koji je odlikaš, jedini za odličan uspjeh položio prijemni ispit od ukupno 149 kandidata za upis na studijskom programu Medicina Univerziteta Crne Gore. On je iz hemije dobio peticu, a iz biologije četvorku. Kako rang lista pokazuje, čak je 25 „lučonoša“, koji su u srednjoj imali prosjek pet, dobilo jednu ili obje jedinice iz ova dva predmeta. Njih sedmoro je dobilo jedinice iz oba predmeta.
lagali prijemni evidentirano je njih 66 koji su imali prosjek pet u svim razredima srednje škole.
te nakon okončanja konkursnog roka.
PrOblemi Se ne rješavaju
Od ukupno 149 kandidata, test nije položilo njih 83. Vrlodobar uspjeh na prijemnom ispitu ostvarilo je njih 26, dobar24, a dovoljan - 15. Među kandidatima koji su po-
Zanimljivo je da se među onima koji su položili i koji su primljeni nalaze pojedine „lučonoše“ koje su dobile dvojke na testu iz hemije i biologije. Na rang listi je 40 primljenih kandidata za upis na prvu godinu studija u junskom upisnom roku, ali je Senat Univerziteta Crne Gore juče usvojio prijedlog Medicinskog fakulteta da se na studijskom program Medicina odobri upis za još 26 kandidata koji su uspješno položili prijemni ispit, ali su se nalazili ispod cr-
Da bi ostvarili dobre rezultate, kandidati ne treba da ,,uče više“, već racionalnije
Prijemni ispit na Medicini položilo je 66 kandidata od prijavljenih 149. Konkursom je tražen prijem 40 kandidata. Uprava fakulteta navodi da su izuzetno zadovoljni uspjehom srednjoškolaca što je i potvrda da se za upis na studijskim programima na Medicinskom fakultetu prijavljuju najbolji učenici srednjih škola. Podsjećaju da je u cilju bolje pripreme kandidata organizovana pretprijemna nastava vikendom na Medicinskom fakultetu koju drže nastavnici koji učestvuju u pripremi pitanja. To se, kako navode, pokazalo kao izvanredan potez, jer kroz pripremu profesori usmjeravaju kandidate ka ključnim segmentima gradiva. Potvrda tog rada jeste da je nakon uvođenja pretprijemne nastave, 2023. godine, prijemni položilo 53 kandidata, 2024. godine njih 57, a ove godine 66.
Brucoši koji su imali Diplomu „Luča“ i prošle godine pokazali su loše znanje kada su polagali prijemni ispit. Tada je zabilježeno da 41 odlikaš nije položio test, a polagalo je ukupno 120 kandidata. Tadašnji dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović kazao je Pobjedi da je od prijavljenih kandidata nosilaca „Luče I“ bilo njih 55, a „Luče II“ 32 - ukupno 87. – Analizom rezultata uvidjeli smo da kandidati, nosioci di-
- Sjećate se, ne tako davno, da bi kvota za upis traženih 40 kandidata bila popunjena, moralo se polagati iz dva ili tri puta. Da bi ostvarili dobre rezultate, kandidati ne treba da ,,uče više“, već racionalnije, usmjereno i sa razumijevanjem uz podršku nastavnika srednjih škola i zahtjevima prijemnog ispita svakog fakulteta, kao i Medicinskog – istakli su iz uprave fakulteta.
ploma „Luča I“ ili ,,Luča II“ nijesu opravdali u velikoj mjeri to priznanje za uspjeh u prethodnom školovanju. Smatram da je neophodna reforma cjelokupnog obrazovanja u Crnoj Gori – kazao je tada Radunović. Radunović je komentarisao da u posljednjih pet godina imaju značajan napredak u broju onih koji su položili u prvom roku prijemni ispit. Isticao je da je nakon ukidanja ,,brošure“ koja je bila osnov za polaganje testa znanja u prethodnom periodu i uvođenja ispitnih pitanja iz udžbenika Biologije i Hemije iz kojih su učili u gimnaziji, ozbiljnijim pristupom u savlađivanju znanja, prisustvom na konsultacijama koje organizuje Medicinski fakultet, prijemni ispit položio veći broj kandidata od traženog konkursom. Godinama se ukazuje na problem da odlikaši ne mogu da savladaju test na Medicinskom fakultetu. Stručnjaci su upozoravali i korijen problema vidjeli u ,,crtanju“ ocjena u osnovnim i srednjim školama, navodeći da đaci dođu do fakulteta, a da nemaju osnove znanja iz određenih oblasti. Iz Centra za građansko obra-
Isticala je da je jasno da se strateški nešto mora mijenjati i ozbiljno pristupati pripremama za prijemni ispit u višegodišnjem trajanju u vidu akademije za polaganje prijemnog ispita u medicini na nivou fakulteta, kao što pravnici pripremaju pravosudni ispit. Pretprošle godine za upis na studijskom programu Medicina prijavilo se ukupno 99 kandidata. Prijemni ispit položilo je njih 35, od kojih je 33 „lučonoša“. Čak njih 32 nije položilo prijemni, a imali su „Luču“. Tada smo pisali da u posljednjih pet godina, od 2018. do 2022, 216 kandidata, dobitnika „Luče“, nije položilo prijemni ispit za upis Medicine i Stomatologije na Medicinskom fakultetu UCG, a položilo je njih 235. Prošle godine su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija reagovali i najavili da je nužno da se koriguju kriterijumi za dobijanje Diplome „Luča“, nakon što su đaci pokazali loše znanje na testovima u sklopu eksterne provjere znanja. Tu su bilježili primjere da su učenici, koji su tokom školovanja imali petice, dobijali jedinice, konkretno na testovima iz matematike i nadležni su saopštili da ih takve situacije brinu. Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović govorila je da ne treba svako da bude odlikaš. Tada je najavila da će kroz projekat određeni stručnjak da sagleda stanje, analizirajući i rad nastavnika, te će uticati na sporne kriterijume kojih očito ima u određenim školama. Prošle godine, kako statistika pokazuje, na kraju školske godine u Crnoj Gori 937 polumaturanata i 263 maturanta dobili su diplomu „Luča“. Na kraju prethodne školske (2022/23) godine, u osnovnim školama imali smo 1.037 dobitnika Diplome „Luča“, dok su na kraju srednje škole tokom iste školske godine ovo priznanje dobila 363 učenika. n. ĐurĐevac
Medicinskog fakulteta u Podgorici tvrdi da prijemni nije bio zahtjevan
U Srbiji se širi novi fenomen opsednutih gradova. Narod Užica, Novog Sada, Beograda, Pančeva, Kraljeva, Zrenjanina, Niša i drugih gradova se dobrovoljno odriče slobode da bi sprečio Đavola da u njih uđe. I unutar zidina gradova se on ne diže na oružje, već se diže na slavlja, igre i gozbu. I uopšte se ovaj narod ne boji, on se smeje, igra i peva, ne sakriva decu u podzemlje i ne haje za pretnju Đavola da će ih skuvati u kazanu ukoliko mu isplaze jezik. Za ove gradove uopšte ne važi psihologija straha i smrti koja je odvajkada prožimala stanovnike gradova od kada su izmišljeni gradski zidovi i opsadne kule osvajača. Kažu da je Konstantinopolj bio svetski prvak po broju opsada, a da za njim ide Jerusalim, a zatim drugi gradovi sveta, sve do savremene Gaze u Palestini. Neka bude to tako, ali se svi ovi gradovi razlikuju od srpskih gradova po unutrašnjoj atmosferi. Odbrana srpskih gradova je danas jedinstvena, ona je bez oružja i bez straha od sutrašnjeg dana. Bojazni ima, ali je uverenje u jačinu pobede nesalomivo. I ide sa veseljem zbog otpora pre same pobede.
SRPSKI GRADOVI I GAZA
Građanska opsada gradova u Srbiji je drugačija od izraelske opsade Gaze i njene izolacije među Arapima. Gaza nije samo replika antičkih i srednjovekovnih opsada punih strahota i tuge. U njenoj opsadi ne učestvuje samo Izrael, već i celo arapsko okruženje koje ne prima palestinsko stanovništvo mada na rečima pati zbog njega i prigodno mu šalje halal konzerve sa piletinom. Malo ko među Arapima nudi Palestincima azil i malo ko želi da taj ratoborni narod naseli kod sebe i da time izaziva Tel Aviv na širi sukob. I zbog toga je i ta gazanska opsada takođe fenomen - ali sasvim suprotan od srpskih. Arapi kao da ne žele palestinski narod kod sebe, jer još uvek ne mogu da se pomire sa tim da je sunitska Palestina pristala da joj pokrovitelj bude šiitski Iran sa svojim regionalnim pretenzijama na islamsko vođstvo i zavadom sa svim evro-američkim silama. Arapi su krenuli programski napred i napustili ideju o obećanoj palestinskoj državi od vremena englesko-francuskih maneva-
POGLED SA STRANE: Ulica je legitimni prostor i sredstvo za kritiku i smjenu vlasti, ulica je, i u
Narod ima pravo da se tiranije digne svim sredstvima
Postoji još jedna srpska opsada. Drugačija je od tekuće narodne na ulicama Srbije. Crna Gora je pod opsadom osvajačkog Beograda. A Beograd u Crnoj Gori ima i petu nikšićku kolonu i opsijeda je tako i spolja i iznutra, dok Crna Gora u Beogradu nema lojalnu dijasporu. Njoj je teže. Ipak je vrijeme na strani Podgorice. Režim u Beogradu se drma - mada se kod opozicije uopšte ne vidi distanca prema velikosrpskom nacionalizmu i kosovskom snu. Čak ni kod studenata. Ono što ide u prilog Crnoj Gori jeste to da je studentsko-opoziciona invazija u Beogradu toliko razjedinjena da će je to u odnosu na Crnu Goru vjerovatno slabije ujedinjavati protiv Podgorice od dosadašnjeg trilateralnog saveza bosanskih svetih političara Vućića, Perića i Dodika
ra na Bliskom istoku iz Prvog svetskog rata. Postoje tu još dve razlike između Gaze i Srbije. Gazansku opsadu osuđuje ogroman deo međunarodne javnosti i pokušava da njene strahote ublaži, dok opsadu srpskih gradova od pobunjenog unutrašnjeg stanovništva niko u svetu ne osuđuje. Beogradski režim je potpuno usamljen. Čak ni Moskva nije sigurna koliko sme da se pouzda u opstanak Vučićeve ekipe. Odavno narod Srbije nije zadobio tako povoljno razumevanje evropskih država. I još i ovo: dok potučeni narod u Palestini više ne pomišlja na opsadu Izraela, jer to više ni ne može, dotle glavnina naroda u Srbiji podržava pobunu studenata i građanski odziv stanovništva. Malo ko od protivničkih snaga probija blokade puteva i mnogi ispred demonstranata pozdravljaju ustanak i strpljivo čekaju na prolaz. A opsade glavnih ustanova države - posebno sudova, tužilaštava i policije, retko se sprečavaju. To je čudo. Uopšte ne sumnjamo da će karakter sadašnjih demonstracija u Srbiji izazvati pažnju filozofije, politikološke struke, prava, psihologije i drugih. A Crkva je zabezeknuta, jer ona malo šta razume, a najbolje razume da je novac bilo koje vlasti za njen komfor od Boga dat. Za razliku od Vatikana koji je izjavom pape Vojtile 1995. godine prihvatio značaj civilnih ljudskih prava i vladavine prava iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN, Beogradska patrijaršija to nije učinila do danas. Ona plače dok Vučić pada.
PRAVO NA POBUNU
Narod ima pravo da se protiv tiranije digne svim sredstvima. Na oprezan moderan način to je rečeno u Univerzalnoj dekla-
raciji o ljudskim pravima UN iz 1948. godine. Tamo je to u Preambuli, u trećem stavu, dato kao odobrenje na pobunu kao poslednjeg sredstva za odbranu ljudskog prava pošto prethodna miroljubiva sredstva nisu dala željeni ishod. Kazano jezikom revolucionara iz 18. i 19. veka, narod ima pravo na ustanak protiv odmetnute vlade. Ne dajmo se zavaravati da ovo pravo na pobunu sme biti korišćeno samo bez oružja. To tako jedino misli diktator, jer onda samo on ima sablju i tamnice. To je sada slučaj sa odbrambenim kricima Vlade Srbije. Ona stalno viče ,,nećemo nasilje“, a ona je glavni siledžija i jedini tamničar. Ona demonizuje političku silu naroda protiv svoje fizičke sile i pokušava da zastrašivanjem od demonstracija
Nama se čini da je kon ikt srpsko-crnogorskih odnosa bar kod položaja srpskog jezika u Crnoj Gori rješiv. On je vjerovatno neopravdano podignut na stepen nepomirljivosti iako ga je Đukanović ustavno doveo skoro do kraja. Mandićeva struja je već dobila vladavinu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i partijski je zaposlila u državnoj administraciji srpski kadar bez naročitog otpora crnogorske nacionalne administracije. Srpski jezik je realnost u Crnoj Gori i ustavno je konstatovan pod Đukanovićem. Na nekoliko stotina metara od zgrade Vlade u Podgorici nalazi se i Srpska kuća. Đukanović je nije zabranio
opravda svoju batinu nad glavama stanovništva.
Ulica je legitimni prostor i sredstvo za kritiku i smenu vlasti. Ulica je legitimni front. To jugoslovenske vlasti od Karađorđevića, Tita, Miloševića i sada Vučića, nikada nisu - bilo pravno, bilo u praksi - prihvatale. Nećemo se osvrtati na diktaturu Aleksandra Karađorđevića, ali želimo da ukažemo da ni Titova Jugoslavija nije 1948. godine glasala za usvajanje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. A komunisti su oružjem stigli na vlast i oružjem su odbranili jugoslovensku državu. Titova Jugoslavija je u Parizu, u UN, bila uzdržana, zajedno sa SSSR-om, sa socijalističkim blokom, sa Saudijskom Arabijom i Kanadom (naknadno prihvatila). Zašto? Zato što su stajali na stanovištu da buržoaska demokratija iz Deklaracije sprečava istorijsko pravo radničke klase i njene jedine partije na viši oblik pravde. Za komuniste je parlament građana bio ispod parlamenta proletarijata. Ipak je Jugoslavija naknadno 1967. godine potpisala Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima UN iz 1966.
godine (punopravan od 1976. godine) uprkos tome što je on bio apsolutni model građanske demokratije. U Crnoj Gori on važi od 2006. godine. To je Srbiju neočekivano dovelo do jednog dobra. Danas Srbija, sa stanovišta ovog Pakta, ne može u njemu da nađe zaštitu za svoju anti-demokratsku politiku i tlačenje svog stanovništva. Niti može da legitimnu borbu naroda protiv tiranije nazove ,,nasiljem“. Tako su jugoslovenski komunisti 1967. godine sprečili naknadne velikosrpske nacionaliste da opravdavaju svoje ratove i bezakonje - a osudili su i svoju sopstvenu jednopartijsku vlast. Neobično.
IDEOLOŠKA POZADINA DEKLARACIJE
Trideset paragrafskih odredbi
Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima su politički ishod filozofije Huga Grocijusa iz 17. veka i drugih evopskih osnivača humanizma, zatim građanskih revolucija u Evropi iz 18, 19. i 20. veka, Američke revolucije i tamošnjeg građanskog rata, Prvog i Drugoga svetskog rata, i začetaka anti-kolonijalne borbe. Na njen tekst su najviše uticale ko-
lektivne katastrofe stanovništva u Evropi i Aziji u Drugom svetskom ratu, i potpuni pad prava čoveka na zaštitu individualiteta u populističkim državama poput Nemačke, Italije, SSSR-a, komunističkog bloka, latinskih diktatura, ratnog Japana i drugih. Ona je stoga mešavina razlitih ideoloških shvatanja kolektivnih i individualnih prava što je dovelo do opštih formulacija podložnih temporalnim i izdvojenim tumačenjima. Kod velikih sila posebno. Otuda se ona neprekidno spolja dopunjava raznim novim deklaracijama UN i međunarodnim ugovorima bez intervencije u originalnom tekstu. Sama Deklaracija nije izričit deo međunarodnog prava, ali ga duhom gradi, i moralom često deluje kao da jeste. Tragedija Jevreja i drugih naroda u Evropi, kojima je osporavan izbeglički azil u evro-američkom regionu, dovela je u Deklaraciji do toga da se, recimo, zbog političke opresije jemči svakom čoveku pravo da u drugoj zemlji zaheva azil. Međutim, to zahteva opštu prihvatljivu definiciju opresije. To nije lako mogućeako je uopšte i moguće. I, imaju li stranci u ime azila pravo na
Piše: dr Dragan VESELINOV
Građanska opsada Beograda
Crnoj Gori i u Srbiji, legitimni front
se protiv sredstvima
neograničeni ulazak u bilo koju zemlju? Od prava na azil se stiglo do neograničenog ,,prava na migraciju“? To će teško ići.
ZAŠTO SU NEKI
UZDRŽANI I PROTIV
Šta ako krenu milioni migranata na razvijene zemlje izgovarajući se verskim diktaturama u svojim zemljama? Šta ako krene iskrcavanje Tunižana na obalu Crne Gore umesto samo na Krit? Islamistički režimi ne priznaju demokratiju koja uključuje osporavanje islamskog monopola na vlast. To Koran nalaže. Nalaže i hrišćanstvo kako u Starom tako i u Novom zavetu. Evropski carevi su to osporili. Sloboda nije nesputano biranje mesta života. Marksov idol Mozes Hes je kazao da ,,nema prirodne slobode, već samo prirodnih ograničenja slobode“. Komunističke zemlje nisu priznavale pravo potučene buržoazije na revanš. Diktatura proletarijata ne dozvoljava obnovu individualnih prava i kolektivnog udruživanja van dominacije radničke klase u jednopartijskom uređenju. Obrnuto od toga, građanske države ne dozvoljavaju obaranje svog diverzifikovanog partijskog sistema zasnovanog na idejama klase i nacije. Demokratske zemlje polaze od toga da je građanin suveren vlasti, a ne nacija i klasa. To se sada u imigrantskoj invaziji pokazuje kao nesposoban način odbrane države. Ipak nacija brani granicu, jer državu ne mogu isključivo braniti raznorodni građanski interesi, već se na pitanju nezavisnosti moraju nužno premetnuti u kolektivitet patriotskog jedinstva. Ne može se evropska nacija baciti u trnje. Ko god misli da krv naroda ne brani zastavu, već najpre socijalna stratifikacija stanovništva - preteruje. Opasno preteruje.
ISLAM I DEKLARACIJA
Islamske zemlje su 1990. godine osporile Kairskom deklaraci-
jom pravo građanina na civilnu državu - jer kod njih ne postoji evropska klasifikacija ,,građanina“, već vernika kojim napadaju član 18 iz Deklaracije. Muhamedov vernik je kod njih suveren države, a konkurentski vernik i ateisti nisu. I nikakvi građani nisu suvereni - u smislu jednakih ljudi u pravima bez obzira na jezik, veru, klasni status i ostalo. Čak je već i sama krvna veza Muhamedovih potomaka za njega veliki razlog za držanje vlasti. Ali ne ni samo to, islamske zemlje ne priznaju pravo zaposlenih na sindikate - jer je Muhamed svako udruživanje zaposlenih radi regulacije cene rada i cene roba držao za put ka monopolu. Pregovori mogu biti samo individualni, nikako kolektivni. To nije priznavao ni Isus iz svoje epizode investitora u vinogradčak je on osporavao i svako pravo zaposlenog da se meša u njegov sistem raspodele. Isus nije bio demokrata već autokrata. Opet, mnoge zemlje napadaju i član 19 kojim se jemči slobodan protok unutrašnjih i međunarodnih informacija i znanja - uzmite za primer savremenu Srbiju gde se opoziciona štampa kvalifikuje antipatriotskom. I mnogo drugog. Jasno su vidljivi monopoli na unutrašnje informacije sa zabranama internacionalnog znanja koje sprovode, recimo Severna Koreja i Kina.
IMAMO LI AUTORE
DEKLARACIJA
Nema sumnje da i u Srbiji i u Crnoj Gori i te kako ima snažnih mislilaca sposobnih da u duhu Univerzalne deklaracije UN kombinuju pojmove unutrašnjih građanskih i nacionalnih interesa stanovništva. Partije u Crnoj Gori koje insistiraju na tome da su građanin i nacija inkopatibilni subjekti političkog života - greše. Po nama, svakako je teže u Crnoj Gori održavati stabilnost zemlje bez crnogorsko-srpske saradnje na jedinstvenoj zastavi nezavisnosti ove zemlje, nego što je rešava-
Razvoj Crne Gore je talac još neriješenog nacionalnog pitanja. Možda bi se smjelo kazati da je poziv za okrugli sto crnogorsko-srpskih snaga obostrano važan, mada ne i sa istom proporcionalnom težinom. Nepomirljivost obje strane slabi državnu nezavisnost Crne Gore. To jedino koristi srpskoj iredenti u Crnoj Gori. Osim Bosne i Hercegovine, nijedna druga jugoslovenska i balkanska zemlja nema ovu teškoću koju ima Crna Gora. A njena teškoća je neuporedivo manja nego sarajevska, jer se Bosna i Hercegovina isključivo održava međunarodnim pritiskom velikih sila
nje pitanja društvenog razvoja. Imajmo u vidu da je Deklaraciju o ljudskim pravima među osam njenih glavnih autora presudno oblikovao libanski maronitski katolički hrišćanin i filozof Čarls Habib Malik, Hajdegerov učenik i prvi doktorand na Harvardu o Hajdegerovom ,,Biću i Vremenu“ u 1937. godini. Bio je ekumenski teolog i veliki svetski političar i predsednik Generalne skupštine UN 1958/59. godine. Ako je on uspeo da u Deklaraciji nametne stav da je porodica ćelija društva, a žene uslov napretka društva izbegavajući zamku isključivo individualnih i nacionalnih kolektivnih prava - i ne samo to, onda mislioci među nama imaju nadahnuće i za rešavanje srpsko-crnogorskog spora, kao spora kolektiviteta. Mora se pokušati, možda se može rešiti.
CRNA
SRBIJE
GORA - TALAC
Razvoj Crne Gore je talac još uvek nerešenog nacionalnog pitanja. Možda bi se smelo kazati da je poziv za okrugli sto crnogorsko-srpskih snaga obostrano važan, mada ne i sa istom proporcionalnom težinom. Nepomirljivost obe strane slabi državnu nezavisnost Crne Gore. To jedino koristi srpskoj iredenti u Crnoj Gori. Osim Bosne i Hercegovine, nijedna druga jugoslovenska i balkanska zemlja nema ovu teškoću koju ima Crna Gora. A njena teškoća je neuporedivo manja nego sarajevska, jer se Bosna i Hercegovina isključivo održava međunarodnim pritiskom velikih sila. Postoji još jedna srpska opsada. Drugačija je od tekuće narodne na ulicama Srbije. Crna Gora je pod opsadom osvajačkog Beograda. A Beograd u Crnoj Gori ima i petu nikšićku kolonu i opseda je tako i spolja i iznutra, dok Crna Gora u Beogradu nema lojalnu dijasporu. Njoj je teže. Ipak je vreme na strani Podgorice. Režim u Beogradu se drma - mada se kod opozicije uopšte
Mještani Lješevića i Vranovića koji se protive radu obližnjeg kamenoloma „LješevićiGajevi“ blokirali juče na pola sata kružni tok bulevara Jaz - Tivat kod bivšeg Jugodrva
ne vidi distanca prema velikosrpskom nacionalizmu i kosovskom snu. Čak ni kod studenata. Ono što ide u prilog Crnoj Gori jeste to da je studentsko-opoziciona invazija u Beogradu toliko razjedinjena da će je to u odnosu na Crnu Goru verovatno slabije ujedinjavati protiv Podgorice od dosadašnjeg trilateralnog saveza bosanskih svetih političara Vućića, Perića i Dodika
JEZIK I DEKLARACIJA
Nama se čini da je konflikt srpsko-crnogorskih odnosa bar kod položaja srpskog jezika u Crnoj Gori rešiv. On je verovatno neopravdano podignut na stepen nepomirljivosti iako ga je Đukanović ustavno doveo skoro do kraja. Mandićeva struja je već dobila vladavinu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i partijski je zaposlila u državnoj administraciji srpski kadar bez naročitog otpora crnogorske nacionalne administracije. Srpski jezik je realnost u Crnoj Gori i ustavno je konstatovan pod Đukanovićem. Na nekoliko stotina metara od zgrade Vlade u Podgorici nalazi se i Srpska kuća. Đukanović je nije zabranio. Možda mi ne vidimo dobro kada mislimo da je izbegavanje drugačijeg ustavnog izjednačavanja crnogorskog i srpskog jezika od dosadašnjeg put ka slabljenu srpske iredente. Ako ,,srpska“ opozicija u Crnoj Gori dobije sve što joj garantuje i Univerzalna deklaracija UN iz člana 2 i člana 15, onda je to put za slabljene beogradske opsade Crne Gore. To je put da crnogorski Srbi, bar oni koji vole svoju Crnu Goru, budu nosioci njene zastave nezavisnosti. Bilo bi manje razloga da u Beogradu traže zaštitu - jer joj je ovaj samo licemerno i daje - kao prelazno rešenje da se domogne cele crnogorske države.
PAD OPSADE
CRNE GORE
Ne vidimo zbog čega bi se govorilo da je celo ,,srpstvo“ u Crnoj Gori istorijski protivnik države Crne Gore. Zar Crnu Goru nisu stvarali i Srbi? Neka niko ne žali što je Nikšić Berlinskim kongresom 1878. godine ušao u Crnu Goru. Dobro je za Crnu Goru što je postala veća. Njeno glavno političko pitanje danas nije ni Evropska unija niti je to NATO. Oba ta pitanja su već rešena, ma kako ono prvo pitanje oko Evrope traljavo ide. Ono traljavo ide zbog srpskog pitanja i ničega drugog. Ono je pretnja bezbednosti. Mali korak oko jezika može biti veliki korak Crne Gore. A možda mi grešimo, oprostite nam, mi u Vojvodini držimo pet jezika za ravnopravne. •
Za mještane
„bilo
i premnogo“
13 godina koncesije i godina sanacije
KOTOR - Mještani Lješevića i Vranovića koji se protive radu obližnjeg kamenoloma „LješevićiGajevi“ blokirali su juče na pola sata kružni tok bulevara Jaz - Tivat kod bivšeg Jugodrva
Zbog blokade saobraćaja do 11 časova došlo je do zastoja i formiranja nepreglednih kolona automobila iz oba pravca. Mještani su započeli proteste jer je Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, firmi „Briv construction“ ponovo izdalo koncesiju za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena lokaliteta „Lješevići-Gajevi“. U ime Organizacionog odbora sela Lješevići i Savjeta Mjesne zajednice (MZ) Vranovići Dejan Štilet je u obraćanju okupljenim građanima, kazao da su u petak imali sastanak sa predsjednikom opštine Kotor Vladimirom Jokićem od kojeg su dobili podršku. On je podsjetio da je na prethodno održanom sastanku Odbora sela Lješevići i Savjeta MZ Vranovići, zaključeno da su mještani „obmanuti“, jer su „imali garanciju“ da do jula 2025. ističe godina od početka sanacije kamenoloma čime se, smatrali su, završava eksploatacija. -Trinaest godina koncesije i godina sanacije za mještane je „bilo i premnogo“. Ovdje je nemoguće živjeti i stvarati bolje uslove za porodicu. Molimo ministara Šahmanovića da dođe da se uvjeri gdje se mi nalazimo, a mislimo da zna još iz prošle vlade Mila Đukanovića i DPS-a. Međutim, dopalo ga je i u ovoj vladi da određuje našu sudbinu. Vjerujem da će Vlada, Ministarstvo turizma i razvoja, zauzeti stav da je bitnija lokalna zajednica i Opština nego pojedinac i njegova firma. Država promoviše ekološku državu, zdravu proi-
zvodnju i turizam, pa vjerujemo da kamenolomu ovdje nema mjesta. Molimo još jednom da se ukine rad kamenoloma firmi „Briv construction“- kazao je Štilet na protestu. On je podsjetio da su na javnoj raspravi o Nacrtu prostornog plana Crne Gore (PPCG), održanoj 2024. godine u sali Kina „Boka“, Mjesna zajednica i Opština Kotor dostavile primjedbu da se kamenolom izbriše iz plana, ali da to nije urađeno, te da se sada vidi zašto. - Mi smo u februaru ponovo skinuli tender za raspisivanje koncesije za vrijeme ministra Vujovića Kao što vidite gospodin Šahmanović je bez znanja Mjesne zajednice, Opštine Kotor početkom juna ponovo raspisao tender za dodjelu koncesije i firma „Briv construction“ je dobila na tom tenderu, ali nije ni to Sveto pismo zato što to treba da imenuje Vlada. Za sve smo i dalje na vrijeme, sve je u rukama ministara i Vlade - rekao je Štilet. Mještani su, kako je poručeno, spremni da privatno zemljište u koncesionom polju i van koncesionog polja ustupe Opštini i državi za bilo koju namjenu koja je od opšteg interesa za lokalnu zajednicu i opštinu. Štilet je kazao da raspolažu informacijom da je 10. jula ove godine istekla koncesija za sanaciju koncesionog polja, te da je „Briv construction“ od danas „bespravno u posjedu mještana“. -Treba da učinimo sve da to blokiramo. Na ovaj čin smo bili primorani nerado u jeku turističke sezone. Vjerujemo u državne institucije i da se nećemo morati više ovako okupljati, ali pratimo situaciju i bićemo svemu naredni - poručio je Štilet.
Protest je protekao mirno, uz prisustvo službenika Odjeljenja bezbjednosti (OB) Kotor. Iv. K.
Građanska pobuna zbog dvije tragedije na Cetinju
Bulevar je bio blokiran pola sata
Ovih dana su objavljene vijesti o opasnosti da UNESCO izbriše Kotor sa liste svjetske kulturne baštine i o kolapsu Crnogorske plovidbe Kotor. To je rezultat procesa koji ugrožavaju grad i državu.
Istorija civilizacije počinje stvaranjem gradova. Riječ civilizacija potiče od latinske riječi civitas, grad (odnosno zajednica građana jer je riječ za grad u fizičkom smislu urbs). I istorija prostora današnje Crne Gore počinje osnivanjem gradova na obali. Jedini grad u unutrašnjosti je bila Duklja, uništena od barbara u VI-VII vijeku. Do XVI v. nema drugih gradova u unutrašnjosti, koje su zatim osnovali Turci. Cetinje je postalo grad tek u XIX vijeku. Sa svim poštovanjem za druge gradove, Kotor ima najbogatiju istoriju i kulturno nasljeđe koje je od UNESCO-a proglašeno svjetskom kulturnom baštinom 1979. (prije Venecije, Rima, Vatikana Firence i Beča). Kotorska utvrđenja su ušla na UNESCO-vu listu 2017. a Bokeljska mornarica 2021.
ISTORIJA
Od početka istorije duge 2.000 godina Kotor je vezan za more i pomorstvo, što svjedoči legenda o njegovom nastanku; vila je savjetovala osnivače grada da ga ne grade u brdu, već na obali kako bi more bilo izvorom njihovog blagostanja. Kada je Rimsko carstvo 395. g. podijeljeno na Istočno i Zapadno, Kotor je pripao Zapadu, što je odredilo njegovu istoriju. Od ranog srednjeg vijeka je imao sve elemente zapadno evropskog grada; biskupiju, sveca zaštitnika, komunalno uređenje, veliku autonomiju, plemstvo, građanstvo, statut, bratovštine, razvijenu privredu (zanat-
Uprkos viševjekovnoj i bogatoj istoriji Boke Kotorske, na djelu je kontinuirana devastacija
Uništavanje kulturno najvažnijeg grada je pokušaj uništavanja
Postoje i mnogo suptilniji načini uništavanja gradova, kao što je falsi kovanje njihove istorije, brisanje njihovih temeljnih etičkih i kulturnih vrijednosti, njihovo pretvaranje u turističke komplekse. Uništavanje istorijskih kulturnih veza sa Zapadnom Evropom se čini kao dio projekta pretvaranja Crne Gore u srpsku Spartu
stvo, manufakturu, trgovinu, pomorstvo), utvrđenja i sposobnost da se brani. Kotor sa okolinom je jedini dio današnje Crne Gore koji nije nikada bio osvojen od Turaka i pored brojnih opsada i napada sa kopna i mora. Poslije turskog osvajanja Herceg Novog i Risna 1482, Crne Gore Crnojevića 1496, dobrovoljne predaje Grblja sultanu 1497. te turskog osvajanja Ulcinja i Bara 1571 g., Kotor je vjekovima bio krajnja granica kršćanske Evrope prema Osmanskom carstvu. Uspijevao je da odoli napadima zahvaljujući tome što je bio dio Mletačke Republike te hrabrosti građana. Uprkos ratovima, opsadama, zemljotresima i epidemijama Kotorani i stanovnici gadova u okolini (Perasta, Prčanja i Dobrote) su postigli značajne rezultate na kulturnom planu: u arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu, književnosti, muzici. Kotor i okolina su jedini u Crnoj Gori imali kulturnu istoriju analognu onoj drugih gradova Evrope; romaniku, gotiku, humanizam, renesansu, barok, prosvjetiteljstvo. Učestvovali su u sedam mletačko-turskih ratova dajući doprinos zaustavljanju širenja
Osmanske imperije na Mediteranu, a sa snagama Svete Lige koju je osnovao papa (Papska država, Toskana, Venecija i Malteški red) su učestvovali u oslobođenju Risna i Herceg Novog, a zatim su osvojeni Krivošije, Majine, Brajići, Pobori i Grbalj. Iz mletačke Boke su u XVII vijeku počele akcije za oslobođenja Crne Gore, gdje je Venecija uspostavila prvu civilnu vlast, guvernadura, koji je bio Kotoranin. Boka je dobila svoj urbani i arhitektonski izgled u vrijeme mletačke vladavine, kada su uvezena ili stvorena od lokalnih stvaralaca brojna djela likovne umjetnosti, muzike, književnosti, filozofije, teologije i historiografije. Uprkos tome, u nacionalnoj historiografiji Mletačka Republika se naziva okupatorom, što je apsurdno; Kotor je sedam puta molio da ga Republika primi pod zaštitu. Zahvaljujući Veneciji, Kotor i Boka su ostali dio evropske civilizacije, a iz njih su se civilizacioni uticaji širili prema Crnoj Gori pod turskom vlašću. Tokom mletačke vladavine pomorstvo je pored svih problema dostiglo najveći stepen razvoja; Boka je krajem mletačkog perioda
imala oko 700 jedrenjaka i oko 4.000 pomoraca.
U EVROPI
Poslije burnih promjena nakon propasti Mletačke Republike i tokom Napoleonovih ratova, 1814. je počela vladavina Austrije koja je trajala do 1918. i u tom periodu Boka je bila integrisana u Evropu. I vladavina Austrije (od 1867. Austrougarske) se danas prikazuje kao okupacija zanemarujući činjenice; delegacija bokeljskih opština je tražila
Paralelno se odvija proces uništavanja pomorstva, čija kriza, koja je počela 1991, ulazi u završnu fazu, gašenjem brodarskih preduzeća. Crnogorska plovidba Kotor i Barska plovidba su od osnivanja osuđeni na propast jer su, pored korupcije, politički projekti u državnom vlasništvu sa nekompetentnim rukovodstvom
od austrijskog cara pokroviteljstvo, a dogovorom austrijskog i ruskog cara Boka je pripala Austriji, što je potvrđeno na Bečkom kongresu. Pomorstvo je bilo obnovljeno, a Ivo Visin je bio prvi austrijski državljanin i Južni Sloven koji je sa svojim brodom oplovio svijet. Kada je brodarstvo na jedra propalo bokeljski pomorci su nastavili ploviti na brodovima Austrijskog Lojda i osnivali svoja preduzeća u Trstu. Bokeljska mornarica je dobila novi statut, a Kotor je bio brzim parobrodima povezan sa Trstom, a odatle sa Bečom i Evropom. U Kotoru su osnovani gimnazija, pomorska i muzička škola. Bokelji su studirali u Beču i Pragu, a nastavljen je razvoj književnosti, umjetnosti i muzike. Kotor i Boka su bili ekonomski i kulturno bitni za Crnu Goru. Austrougarska je osnovala 1870. prvi put u Kotoru pravoslavnu episkopiju (ukinutu 1931). Don Branko Sbutega piše da Boka početkom XX vijeka „nosi karakteristike kraja koji je u sebi spojio mletačko nasljeđe i austrijsku državno-pravnu uređenost“. Negativan odnos prema Austriji je vezan za Prvi svjetski rat, ali se zaboravlja da nije Beč objavio rat Cetinju nego obrnuto. Crnogorska vojska je 1915. zauzela Budvu, a sa Lovćena je bombardovana Bo-
ka. Kad je austrijska artiljerija odgovorila, oštećena je Njegoševa kapela; nije tada srušena, već poslije rata, da bi kralj Aleksandar sagradio novu. Iako nije bilo značajnog razvoja Kotora i Boke poslije Prvog svjetskog rata ipak je osnovano više malih brodarskih preduzeća, a najveće je bilo „Ad Boka“ (kasnije „Zetska plovidba“). U socijalističkoj Jugoslaviji je Bokeljska mornarica bila odvojena od vjerskih tradicija, ali su postignuti značajni rezultati u razvoju pomorstva i kulture, „Jugooceanija“ je bila jedan od najvećih jugoslavenskih brodara, osnovana je Viša pomorska škola, zatim Pomorski fakultet, Pomorski muzej, Istorijski arhiv, Institut za pomorstvo i turizam. Raspadom države i ratovima 1991–1999. Boka je bila dugo izolirana od svijeta, kolabirali su pomorstvo i turizam, a zaliv je postao baza italijanskih krijumčara.
KULTURNA SPONA Obnovom nezavisnosti Crne Gore i njenom težnjom za evropskim i euro-atlantskim integracijama Kotor postaje važan kao kulturna spona sa Zapadom. Najstarije postojeće institucije u Crnoj Gori su Kotorska biskupija (vjerovatno iz V v.) i Bokeljska mornarica (početak IX v.). Biskupija je duhovna vertikala Kotora, a Mornarica dokaz da je pomor-
Piše: Antun SBUTEGA
Prekomjerna gradnja uništava zaštićene vrijednosti Kotora
Sukob ostataka kulturne baštine i urbanizacije u Kotoru S.
devastacija kulturnog nasljeđa i pomorstva
najvažnijeg uništavanja države
stvo vjekovima izvor njegovog blagostanja i veza sa svijetom. U Kotoru je nastalo prvo poznato pisano djelo u državi (Andreacijeva povelja iz IX v.), kao i prva apoteka, prva bolnica, prvo pozorište, prva gimnazija, prva pomorska i muzička škola u državi. Godine 2009. je proslavljeno 1.200 godina od dolaska relikvija Svetog Tripuna u Kotor i osnivanja Mornarice, a 2016. g. 850 godina od gradnje katedrale. Kotorska utvrđenja i Mornarica su upisani od UNESCO-a na listu svjetske baštine, a dinamično se razvija turizam. No, u toku su i negativni procesi: fizička i estetska devastacija ambijenta neadekvatnom i prekomjerenom gradnjom, Kotor, Perast i okolna naselja se, poput Budve, pretvaraju u kulise za turiste, gubeći domicilno stanovništvo, trgovi i ulice Kotora su prekriveni stolovima kafića i restorana, jedan dio crkava i zgrada još nije restauriran poslije zemljotresa 1979, a saobraćaj je haotičan. Dosadašnja upozorenja UNESCO-a nijesu dala rezultate. Paralelno se odvija proces uništavanja pomorstva, čija kriza, koja je počela 1991, ulazi u završnu fazu, gašenjem brodarskih preduzeća. Crnogorska plovidba Kotor i Barska plovidba su od osnivanja osuđeni na propast jer su, pored korupcije, politički pro-
U sklopu Pjace od filozofa upriličen panel „Grad kao zajednica i aktivizam“
Krajnje je vrijeme da se
glas zajednice i struke čuje
jekti u državnom vlasništvu sa nekompetentnim rukovodstvom. Školuju se pomorci koji plove na stranim kompanijama i ostvaruju ogroman prihod, ali nijesu dobro organizovani ni valorizovani. Luka Bar je hronično u bijednom stanju, da ne govorimo o ribarstvu. Crna Gora je primorska, ali ne pomorska država sa nesposobnim i nepotrebnim Ministarstvom pomorstva. Stiče se utisak da je paralelni proces kulturne devastacije i kolapsa pomorstva, koji nijesu posljedica prirodnih nepogoda, ishod jednog svjesnog ili podsvjesnog nastojanja da se izbrišu dokazi pripadnosti ovog dijela države zapadnoj civilizaciji. Primitivni narodi i barbari su od početka istorije uništavali gradove. Tako su na ovim prostorima primitivni Sloveni i Avari uništili antičke gradove Epidaurus, Risan i Duklju, a u toku jugoslavenskih ratova novi barbari su opsjedali i bombardovali Dubrovnik, Vukovar, Sarajevo, Mostar i druge gradove.
UBRZAN PROCES
Postoje i mnogo suptilniji načini uništavanja gradova, kao što je falsifikovanje njihove istorije, brisanje njihovih temeljnih etičkih i kulturnih vrijednosti, njihovo pretvaranje u turističke komplekse. Uništavanje istorijskih kulturnih veza sa Zapadnom Evropom se čini kao dio projekta pretvaranja Crne Gore u srpsku Spartu pri čemu treba emarginirati Kotor, kao neku vrstu Atine, koji negira tezu da su grad i Boka od pamtivijeka izlaz na more tzv. srpskog svijeta. No ovaj proces nije počeo sa promjenom partija na vlasti 2020; počeo je ranije, kad je na vlasti u Kotoru i državi bila sadašnja opozicija, a sada je samo ubrzan. Latinska riječ civitas, a grčka polis ne znače samo grad, već i državu. Dakle, uništavanje kulturno najvažnijeg grada je pokušaj uništavanja države, odnosno njene evropske dimenzije i perspektive, njeno definitivno vezivanje za srpski i ruski svijet. U tome aktivno učestvuju brojne političke partije, državne i opštinske institucije, kao i mnogi pseudo intelektualci, aktivno i pasivno. Pišem ovaj tekst bez iluzija da će on nešto promijeniti; moj motiv je intimni moralni i intelektualni imperativ. Nadam se da će Kotor prebroditi i ovu krizu kao i tolike tokom svoje dramatične i duge istorije, ako ne uz pomoć ljudi, onda uz pomoć svojih nebeskih zaštitnika Svetog Tripuna i Blažene Ozane.
PODGORICA – Gradovi ne pripadaju političkim elitama i investitorima, već zajednicama koje u njima žive – poruka je sa panela „Grad kao zajednica i aktivizam“, održanog na kraju drugog dana Pjace od filozofa na KotorArtu. Učesnici su saglasni: pravo na grad nije nešto što se podrazumijeva, već nešto što se neprestano osvaja kroz borbu, angažman i odgovornost.
Moderatorke ovog panela bile su Aleksandra Kapetanović i Tatjana Rajić, arhitektice i osnivačice NVO Expeditio, koje su na samom početku ukazale na razloge zbog kojih je pitanje prava na grad aktuelizovano.
- Prije nekoliko dana bilo je zasijedanje Komiteta za svjetsku baštinu sa kojeg su došle jasne poruke za područje Kotora koje se na Listi svjetske baštine nalazi od 1979. godine. Jasno je ukazano da je neadekvatan razvoj kojem svjedočimo već degradirao izuzetnu univerzalnu vrijednost ovog područja. Ukazano je da nemamo dosljedne sisteme upravljanja, planiranja i zaštite, te da postoji rizik da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti ukoliko ne preduzmemo konkretne mjere koje su predložene, što zahtijeva pojačano upravljanje i široku mobilizaciju – rekla je Kapetanović. Baš u tom kontekstu, prema njenim riječima, ova tema zajednice i aktivizma je izuzetno značajna jer je „situacija u kojoj se nalazimo posljedica neadekvatnog djelovanja institucija i vlasti kako na lokalnom, tako i na državnom nivou“. - U takvoj situaciji je jako bitno da se glas onih koji predstavljaju zajednicu ovog prostora čuje. Gradovi i područja ne pripadaju donosiocima odluka, oni pripadaju svima nama, posebno u situaciji kada govorimo o području svjetske ba-
štine gdje je ta zajednica još i šira. Imamo tu sreću da živimo u prostoru koji je baština cijelog čovječanstva, te je naša odgovornost još veća. Krajnje je vrijeme da se glas zajednice i struke čuje – rekla je Kapetanović.
Sonja Dragović, istraživačica u Istraživačkom centru za proučavanje socijalno ekonomskih promjena i prostornih studija pri Univerzitetskom institutu u Lisabonu, ukazala je na izostanak arhitektonske inovativnosti u savremenoj stambenoj izgradnji u Crnoj Gori, ističući da je ovaj proces primarno vođen motivima profita.
- Kroz istoriju arhitektura je bila tu da da oblik prostoru, a resursi su bili potrebni da se taj prostor proizvede. Posao arhitekte je danas izuzetno težak ukoliko želite da ga radite profesionalno, etički, kreativno, sa integritetom, zato što mnogo ljudi koji završe arhitekturu dođu do toga da precrtavaju šeme za stambene zgrade koje sadrže preveliki broj premalih stanova koji nijesu adekvatna mjesta za život, ali koji se pro-
izvode zato što su ono što investitori traže, a sistem dozvoljava. Treba da postoji sistem koji će to da kritikuje. Studenti arhitekture ne dobijaju alate da sagledaju svoj položaj u sistemu, ni šta sve utiče na taj položaj - poručila je Dragović. Aleksandar Radunović, scenarista, kompozitor, gitarista i radio voditelj, kao učesnik panela ukazao je da je izuzetno važno da postoje organizacije koje se bave aktivizmom.
- Važno je da se ljudi bune, da ukazuju na problematične stvari. Negdje to sve ima smisla, ali je to borba koja podrazumijeva mnogo žrtava u smislu da će se jedna zgrada ukloniti, ali će se 50 drugih napraviti. Toliko je loših stvari da ne možete sve da stignete, to je takvo rasipanje energije. Dosadno je da objašnjavamo ljudima da ne treba da rade pogrešne stvari - naveo je Radunović.
Ukazao je da je rad kolektiva
The Books of Knjige takođe neka vrsta aktivizma.
- Bilo je primjera da vidite da utičete na zajednicu i da to što pričate neko čuje i na
neki način se probude neki ljudi. Ipak, to je incident. Mi imamo sistemski problem, državu koja je zarobljena od partija koje su na vlasti, imamo izborni sistem koji ne dozvoljava da se niko novi pojavi, imamo cenzuse koji neki normalni ljudi ne mogu da pređu na početku i imate dva pola koji su snažni i koji gledaju svoje interese. Mi zapravo imamo problem sa političkim sistemom i mentalitetom - kazao je Radunović. Iako nije mogla fizički da prisustvuje panelu arhitektica Iva Čukić je putem video-obraćanja poslala značajne poruke na temu aktivizma i koncepta prava na grad. Drugo veče Pjace od filozofa proteklo je u duhu produktivne debate u koju je publika bila potpuno uživljena. Sonja Dragović i Aleksandar Radunović kao izuzetno inspirativni panelisti su ukrstili svoje stavove i različite perspektive, ali je prenijeta poruka da su aktivizam i umjetnost načini da se ljudi povežu, izraze otpor, ali i stvore nove prostore slobode i zajedništva. R. K.
Na konkursu Crnogorskog PEN centra najbolji studentski esej Vasilise Minić
KOLAŠIN – Studentkinja
Vasilisa Minić napisala je najbolji esej na konkursu Crnogorskog PEN centra i osvojila nagradu „Milenko A. Perović“. Ovo priznanje će se svake godine dodjeljivati za najbolji studentski esej, na neku od tema koje su bile predmet interesovanja našeg znamenitog intelektualca Milenka A. Perovića.
Vasilisa Minić je apsolventkinja na smjeru međunarodni odnosi - politikologija, na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, sa prosjekom 9,5. Tema eseja je bila – „Sloboda je moj izbor“. - Živim u društvu gdje se sloboda pominje češće nego ikada, bez odgovornosti, bez promišljanja, sa namjerom da obmane, omađija, zavede. Biram da živim slobodu koja nije sebična i koja je istovre-
meno odgovorna prema drugom. Neću štit od članskih karata političkih partija. Jurišam na bunkere izgrađene od blata kukavičluka. Izazivam na dvoboj za slobodu mijenjane privilegije, kupljena zvanja i titule. Hvatam se ukoštac sa jednoumljem i tišinom poraza iznevjerenih očekivanja - napisala je, između ostalog, Vasilisa Minić u svom nagrađenom eseju. Dr. D.
Sa zatvaranja Pjace od filozofa
Vasilisa Minić
Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ
Četiri krvave ratne godine crnogorska mladež, bogme i njihovi očevi, majke, đedovi bili su u partizanskim jedinicama širom bivših jugoslovenskih prostora. Mnogi su živote položili daleko od rodnog praga, nekima ni kosti nijesu nikada nađene, ima i onih kojima na ploči piše nepoznat borac, ali svi zajedno upisani su u knjigu narodnog nezaborava kao borci za slobodu. U tom nepreglednom adresaru ubijenih su hiljade nevinih - djece, žena, staraca, pa onih koji su mučeni i prebijani u logoru Barskom i Kolašinskom četničkom zatvoru, u Jusovači, na Zabjelu, Nikšićkom bedemu, ostrvu Mamuli i brojnim kazamatima, pa stradalih u bombardovanjima Podgorice i drugih mjesta. Pomenimo iz te hronike smrti pokolje više od hiljadu ljudi u Pivi i Velici, pa strijeljanja na Brezi Kolašinskoj, Vrelima ribničkim, Cijevni, Humcima, ... na Lazinama, đe su potonjeg ratnog ljeta iz Kosovog Luga, đe je tada bilo devet aktiva SKOJ-a i tri ćelije KPJ, i okoline patrole četnika Jakova Jovovića i Pavla Đurišića uhapsile oko 350 žitelja, mahom mladih
Zločin na Lazinama
Tu nam braću pobiše nebraća...
koje zatvaraju u kuću pretvorenu u zatvor „Musovača“. Mučenje, zlostavljanje, prebijanje, saslušavanje, suđenje. Niko nije izdao nikoga. Hroničar je zapisao: ,,Pod udar-
cima mnogi se onesvješćuju, ali ih zlikovci posipaju hladnom vodom, da bi ih ponovo tukli. Pod udarcima je umrla Kokica Grgurović – Suhih. Za tuču upotrebljavaju, pored
drugih predmeta, i korbač od žice, kojim Puca Prelevića tokom jedne noći tuku desetine puta. Ni riječ nije progovorio. Dragutin Radulović, sav krvav od udaraca, uzvikuje: ,,Mrite muški i junački“... Muke velike podnosi i Irena Radović, koju hapse sa troje sitne đece. Jednog dana izdajnici (čija su imena poznata) kidisali su na Jelenu Pavličić iz Gorice, učenicu Trgovačke akademije. Previjala se od bolova, ali je ćutala. Jedne noći nakon saslušanja, sedamnaestogodišnju Danicu Kalezić, bačaju na pod, gaze je cokulama, udaraju kundacima i korbačima. Izmrcvarena pada u naručje svoje rođake Ruže, koja je pokriva kaputom i šapuće ,,Trpi i istraj“. Među mladima, bilo je i nešto starijih - Jagoš Jovanović, profesor Niko Raspopović, koji je na strijeljanju rekao: ,,Gledajte u sunce, kratko će da traje“. Zato pamćenje ostaje vječno.
U dokumentima u vezi sa strijeljanjem na Lazinama, pored ostalog, stoji: ,,Dok su uhapšeni mučeni i prebijani, nedaleko od zatvora zasijedao je sud, kojim je predsjedavao poznati ′krvolok′ Ilija Vujović. On je okupio ′sudije′ da aminuju unaprijed donešenu presudu. Četnici su dovodili narod iz okoline da prisustvuje. Iz svake kuće Kosovoluške morao je bar jedan član biti prisutan“. Nakon mučenja i suđenja, prije presude koja je od početka bila jasna u 23. julsku zlosrećnu zoru u Mlakama rafali su pokosili mladost Bjelopavlića. Toga jutra 50 muških i đevojačkih glava, još dvojica narednih dana. Iz potoka, iz zatrpane rake, pričali su mještani, danima je izvirala krv. Samo velike kukavice sa bradom do pojasa i kamom za pasom pucale su tada u mokrim konopima vezane skojevce. To niko nikada ne smije i ne može da zaboravi, kao
Istina se ne može sakriti
Istražujući duže od pet decenija četnički zločin na Lazinama, prikupio sam brojne izjave zatvorenika, među njima oca Đorđije - Mita, strica Momčila-Muse, Dragiše Lazareva Kalezića, Danice Maliković-Šundić i drugih, ali i nekih četnika –početnika kojima su grehovi oprošteni, i koji su u novoj zemlji slobodno živjeli. Od posebnog značaja među brojnim dokumentima
Oni su ponos svoga naroda
U osvit slobode poginula su pedeset dva mlada čovjeka, ubili su ih komšije. Ponosna sam na svoga oca i njegovo društvo, jer su dali što se najviše moglo dati za slobodu, a to je život. Jagoda Filipović, čiji je otac strijeljan na Lazinama
Svojim življenjem stekli su vječnu slavu i ostavili časno ime svome potomstvu i time zaslužili poštovanje naroda koji ih je rodio. To je najviše što može uraditi čovjek za svoga života... Vujadin Šaranović, nekada predsjednik UBNOR-a i antifašista
Danilovgrada
Lazine nijesu same, nego su sa Kragujevcem, Nikšićem, Plužinama i sa svim prostorima đe se gaji antifašizam i slobodarstvo, kao osnovne vrijednosti crnogorske države... Prof. dr Mihailo Burić čiji je otac strijeljan na Lazinama Naša porodica, ističe Goran Batin Zeković, ponosi se mojim stricem Zarijom, koji je poginuo na Trubjeli kod Nikšića i tetkama Darinkom i Milenom, koje su rođene u istom danu i umrle u istom trenu u Mlakama nedaleko od Lazina. Nijesu imale ni po dvadeset godina, a otišle su sa svojom generacijom u smrt otvorenih očiju. Za ime svijeta, koliko zemlja crnogorska može da popije krvi! Gdje joj toliko jada stane u utrobi? Dokle će je piti? Dokle će biti žedna mlade krvi? Veljko Radović, književnik
što nije ni poznati crnogorski pjesnik Petar Đuranović koji poemu ,,Lazine“ završava stihom „... Noć predsmrtna od smrti je kraća, tu nam braću pobiše nebraća“.
koje posjedujem je Izvještaj Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz Danilovgrada, koji potpisuje Jakša Brajović, predsjednik i koji je upućen Javnom tužilaštvu Federalne Crne Gore na Cetinju 25. avgusta 1945. godine. Na spisku su 62 imena „oglašenih ratnih zločinaca“ koji su na različite načine učestvovali i doprinijeli stri-
jeljanju na Lazinama. Među njima pod brojem sedam je Jakov Jovović, potom Pavle Đurišić i pod brojem 42 Blagoje Jovović, o kojem je nedavno promovisana knjiga u Podgorici. Dokument za sada, iz posebnih razloga, i pored četničkog i neofašističkog talasa koji ozbiljno ugrožava region i posebno Crnu Goru i njenu slobodu, ostaje u arhivi.
Kada bude potrebno, biće i objavljen, jer istina se ne može i ne smije sakriti.
Zatvorenici iz „Musovače“
Spomenik na Lazinama
Neđelja, 20. jul 2025.
KOTOR - Stanovnici sela Glavatičići u Donjem Grblju, u prvoj zoni do obale mora, na dva kilometra od Bigove gdje se gradi turistički kompleks Bigova Bay, sa izlazom na poznatu uvalu Žukovica, nemaju osnovne uslove za život, struju, vodu i put, a nadležni državni i opštinski organi godinama su već nijemi na njihove molbe i zahtjeve za rješavanje ovih problema.
Selo sa četrdesetak kuća i pedesetak ljudi koji tu stalno žive, od kojih je osam beba, kako kažu naši sagovornici, podsjeća po svemu kao da žive u 18, a ne u 21. vijeku.
- Život ovdje je postao nepodnošljiv. Iako nemamo živih svjedoka iz 18. vijeka, odgovorno tvrdim da živimo kao da smo u 18. vijeku - kaže za Pobjedu mještanin Marko Kraljević
- Mislim da su oni bolje živjeli - nadovezuje se Markova strina Draga Kraljević, uz opasku ,,da će se skuvati kafa, ako bude struje“.
Već na početku razgovora bilo je jasno da je u ovom selu najveći problem struja.
- Otkad znamo za sebe borimo se sa problemom zvanim struja, pokušavam nešto da uradim od 2022. godine, šaljem dopise, zahtjeve, žalbe, molbe, ali uvijek bez pozitivnog odgovora ili ishoda za nas - kaže Marko. Posljednji put obratio se dopisom CEDIS-u u aprilu ove godine, u kojem ih podsjeća da im se obraćao i u avgustu 2022. godine ukazujući na probleme sa padom napona i normalnim funkcionisanjem u takvim uslovima.
Mještani sela Glavatičići žive kao da je 18. vijek
- U odgovoru dobijenom 22. septembra 2022. godine obećani su radovi na unapređenju snabdijevanja, sa izvođenjem radova tokom 2023. godine. Imali smo takođe obećanje prošle godine od inženjera iz Kotora da će početkom ove godine (februar) dodati jedan novi vod u dužini od 800 metara, tako da se postojeći vodovi malo rasterete i smanje padovi napona. Međutim, informisani smo da su odustali od tih radova. Navodno - zbog dopisa i žalbi na nelegalne priključke u ovom mjestu - priča Kraljević, dok pokazuje dokument sa sačuvanim snimcima ekrana sa SE instrumenta koji je ugradio na porodičnoj kući kako bi imao uvid u stanje napona struje.
- Napon posebno pada u večernjim satima, tokom vikenda, u vrijeme praznika i raspusta kada je selo posjećeno. Tada se bilježi i najveći pad napona, a onda je nemoguće koristiti veliki broj kućanskih aparata, što posebno predstavlja problem porodicama sa malom djecom, kada im treba pripremati obroke ili uključiti veš mašinu, a trenutno u selu imamo osam beba - ističe Kraljević. Dok razgovaramo, na instru-
mentu na porodičnoj kući jedna faza pokazuje napon od 180 V, druga faza 215, a treća 190 V. Naš sagovornik ponavlja da je ovakvo stanje gotovo svakodnevno, te da se dešava i da padne na 160 V, dok zimi imaju problem sa visokim naponom, koji ide do 260, 270 V. - U takvim situacijama prosto je nemoguće funkcionisati, jer pumpe hidrofora za vodu, cistijerne, bistijerne, frižideri,
šporeti, klime ne mogu da rade. Kada dođe do kvara nekog uređaja, imamo problem kako da dokažemo zbog čega je došlo do kvara, jer oni u sistemu ne registruju to kao kvar. Zato, u situacijama kada pada napon, često moram zvati da isključe struju da ne bi došlo do kvara uređaja - priča Kraljević, uz opasku da je vjerovatno sve ovo danas teško objasniti i da je neshvatljivo da u 21. vijeku ne-
Žukovica, dragulj naše obale - bez struje, vode i puta
U obilasku sela Glavatičići, nakon pređena dva kilometra, dobrim dijelom lošeg puta, spustili smo se do Žukovice, mjesta koje izlazi na more sa tri uvale i slovi za dragulj na Crnogorskom primorju. U Žukovici je 27 kuća od kojih se samo dvije rentiraju ljeti. Nema struje, vode, makadamski je put, što je, po kazivanju mještana, možda ipak dobro u svemu jer je ovaj dio ostao netaknut u smislu devastacije. Tamo zatičemo jedinog stalnog stanovnika ovog mjesta, ekonomistu Đorđa Čumića sa Zlatibora koji u Žukovici živi još od 2008. godine. Bez obzira što nema struje, vode, puta, on je ovo mjesto izabrao za ži-
vot zbog mira, tišine i jer je prostor ostao sačuvan. - Živim bez svega toga odlično, jer sam sve to sam obezbijedio. Što se tiče problema koje imaju mještani Glavatičića, ne volim da se problem Glavatičića i Žukovice posmatraju izolovano od ostalog dijela Donjeg Grblja i Gornjeg Grblja. Sve to tre-
ba posmatrati kao jednu cjelinu i podjednako tretirati. Donji Grbalj jeste zaostao i smatram da se mještani moraju boriti za sebe. Volio bih da omladina sluša struku i angažuje stručnjake za prostorno planiranje i da zajedničkim snagama pokrenu inicijative - kaže naš sagovornik. I on nije zadovoljan radom ta-
maju osnovne uslove za život. - Nažalost, ovo je naša realnost. Struju imamo, ali kao da nemamo. Vodosnabdijevanje još nije predviđeno nijednim opštinskim ili državnim planom ili projektom - kaže Kraljević. Dok smo dolazili tranzitnim putem do sela Glavatičići, koji je ujedno obilaznica bulevaru Tivat - Jaz, susreli smo vozilo cistijernu sa vodom koje doprema vodu u selo. Kraljević objaš-
mošnje mjesne zajednice, ističući da sa njim niko nikada nije kontaktirao, a da on nije želio da se nepozvan nameće sa prijedlozima i savjetima.
- Reći ću vam ukratko - konzerviranjem postojećeg stanja u Glavatičićima, koje liči na srednji vijek, praktično se na jedan tihi i neosjetan način stanovništvo protjeruje iz ovog kraja - zaključuje Čumić.
SKOKOVI S VEZIROVOG MOSTA: Kosovski predstavnik prekršio sportska pravila i pokazao dvoglavog orla
PODGORICA – Takmičar
sa Kosova Škeljzen Goći uoči skoka sa Vezirovog mosta pokazao je juče publici rukama dvoglavog orla koji označava simbol Albanije, zbog čega je diskvalifikovan, potvrdio je za Pobjedu pobjednik manifestacije „Skokovi u vodu sa Vezirovog mosta“ Edvald Krnić.
Goći se, uoči skoka nasmijao i pokazao simbol koji je shvaćen kao provokacija usmjerena dijelu publike koja je prisustvovala današnjoj manifestaciji, zbog čega su mu upućeni zvižduci i uvrede.
Kako je Pobjedi ispričao Krnić, bio je ljut zbog takvog postup-
ka kosovskog takmičara jer, kako smatra, takvim provokacijama nema mjesta na sportskim događajima zbog čega mu je i onemogućen prolazak dalje. - Odmah sam intervenisao kod stručnog žirija koji je donio odluku o njegovoj diskvalifikaciji. On je nakon toga dobio i zabran takmičenja na ovakvim manifestacijama u Podgorici, rekao je za Pobjedu pobjednik današnje manifestacije. Ovu informaciju Pobjedi je potvrdio i sekretar za sport Glavnog grada Darko Nikčević -Tačno je da je tokom nastupa jednog od takmičara došlo do neprikladnog gestikuliranja, kada je pokazivanjem znaka dvoglavog orla prekršio pravila
ponašanja na sportskim događajima. Reagovao je žiri, koji je donio odluku o diskvalifikaciji takmičara isključivo na osnovu kršenja pravila manifestacije, koja jasno ne zabranjuju unošenje političkih, nacionalnih ili bilo kojih drugih neprimjerenih simbola i poruka, kazao je Pobjedi Nikčević. Istakao je da ovakvom ponašanju nema mjesta u sportu te da su skokovi sa Vezirovog mosta, kao i sve aktivnosti koje podržava Glavni grad, prostor isključivo za fer-plej, sportsku hrabrost i međusobno poštovanje svih učesnika i publike. - Manifestacija tradicionalnih skokova sa Vezirovog mosta, nakon 15 godina uspješno
se vratila na sportski i kulturni kalendar našeg grada. Vjerujem da ste imali prilike da se uvjerite u izvanrednu organizaciju ovog veoma kompleksnog događaja, koji je okupio veliki broj takmičara, gostiju i građana, uz besprijekornu koordinaciju svih nadležnih službi - naglasio je on.
Sportski događaj okupio je iskusne skakače iz regiona, koji su svojim nastupima oživjeli uspomene starijih sugrađana, a mlađim generacijama približio duh tradicije kroz spoj stila, elegancije i hrabrosti sa simbola glavnog grada.
Dragan Milunović iz Srbije i Evald Krnić dijelili su 1. mjesto nakon prve serije (sa po
njava da Opština subvencioniše prevoz vode, te da svako domaćinstvo dobije po deset kubika vode mjesečno, a ko ima stoku i dodatnih pet kubika. - Ove godine uveliko se kasni sa snabdijevanjom vodom. Nama je kišnica jedini izvor za vodu, a od polovine maja kiša u ovom kraju nije pala. Tako da ni za ovo nemaju razumijevanja - kaže Kraljević i dodaje da im je loša i telefonska i internet mreža, ali da ni po tom pitanju niko ništa ne preduzima. Što se tiče puta, Kraljević kaže da su ga probili mještani sela osamdesetih godina.
- Opština Kotor svake godine asfaltira po nekih 100 metara puta, neđe ga malo prošire da nas umire i da budemo zadovoljni. Kada je potrebno zakrpiti neku rupu na putu, ne pomažu dopisi koje šaljemo, nego moramo da tražimo vezu u nadležnom sekretarijatu da bi se oštećenja sanirala, put proširio, kosilo rastinje. Zalud molimo da nas prime da popričamo. Niko nema sluha za naše potrebe i probleme, gledaju nas kao da smo građani, ne drugog, nego trećeg reda. I zaista ne razumijem Opštinu Kotor da se oglušuje na sve ove probleme, ne reaguju na dopise i peticije, molbe za prijem koje im se predaju preko Građanskog biroa i zvaničnog mejla - kaže Kraljević. Dodatni problem je i što je došlo do nesugasica u radu MZ Glavatičići - Bigova, zbog čega je, kako kaže, podnio ostavku na članstvo u Odboru ove mjesne zajednice. - I onda nije ni čudo što se narod iseljava i ide u grad - konstatuje na kraju razgvora Markova strina Draga, dok Marko sarkastično dodaje ,,mi smo im izgleda atrakcija iz 18. vijeka“. Iv. K.
Pobjednički skok
28,5 bodova), a finale je izborilo osam takmičara.
Obojica su potom u finalu dobili po 30 bodova, odnosno sve desetke od žirija. Na kraju je odlučeno da Krnić osvoji 1. mjesto.
Trećeplasirani je bio Dino Bajrić iz Bosne i Hercegovine. On je u finalu dobio 29,5 bodova. Naš drugi predstavnik na ovom događaju Rade Šćepanović je završio na 4. mjestu. Jovana RAIČEVIĆ
Kraljević pored vozila koje dovozi vodu u selo
Juniorke Crne Gore sa Francuskom danas (14.30) u ,,Bemaks areni“ igraju za peto mjesto na Evropskom prvenstvu u rukometu
Još jedan bonus meč za ,,lavice“
PODGORICA - Još jedna utakmica na rukometnom šampionatu Evrope i kraj, a kakav god bio epilog u okršaju za peto mjesto juniorske reprezentacije
Crne Gore sa Francuskom, ,,lavice“ su premašile očekivanja. Naravno, nije isto biti peti ili šesti, ali, realno, rukometna Crna Gora dobila je mnogo više od rezultata.
Prije svega Igor Marković sa svojim saradnicima je od đevojaka (od 29. maja, kada su počele pripreme) napravio pobjednice koje su kroz sedam utakmica u duelima, konkretno sa Danskom, Mađarskom i Njemačkom, dokazale da imaju potencijala za velike stvari.
- Prvo sve čestitke igračicama, koje su imale sezonu kakvu su imale iza sebe, sa dosta pauza, a na šampionatu dale više od maksimuma. Prva stvar, a što je možda i najteže u rukometu, uspjeli smo da napravimo porodičnu atmosferu i kao tim sačekamo Evropsko prvenstvo. Ali, baš kao tim koji je vjerovao u sve što smo pričali. Dosta vremena proveli smo u razgovorima da im dokažemo da mogu i da vrijede. I bilo ih je najteže ubijediti da su stvarno dobre i ozbiljan potencijal. Kad smo to uspjeli, bilo je lakše raditi - istakao je Marković. Marković smatra da je njegov tim odigrao sedam fenomenalnih utakmica i da je potrošnja bila ogromna. - Objasnio sam đjevojkama da moj stil rukometa nije da igram samo sa jednom postavom, ali kako imamo dosta različite bekove, u igri ,,sedam na šest“, visoki bekovi teško
mogu da se vraćaju u odbranu, kao što to rade niži. Rekao sam na sastancima da niko nema razloga da se ljuti, jer smo zajedno i da niko nije manje bitan. Nadam se da su sve zadovoljne i da će im ovo prvenstvo pomoći. Uradili smo sve da svaka osjeti prvenstvo, dobije priliku i da im pomognemo za budućnost. Ima Crna Gora lidere u ovoj konkurenciji (do 19 godina). A neke od rukometašica koje su praktično bile otpisane mogle bi u budućnosti da izgrade dobre karijere. - Nezahvalno je da pominjem i odvajam đevojke. Svaka koja je igrala prvo je pokazala koliko može i da Crna Gora u budućnosti može da se oslanja na njih. Sreća je što ova generacija ima još Svjetsko prvenstvo, a iskreno se nadam da će naći dobre klubove. Ne moraju da nađu ozbiljne, već kao
Kadetkinje nastavljaju pripreme u Nikšiću
PODGORICA - Još jedna ženska rukometna reprezentacija Crne Gore je u pogonu. Kadetska reprezentacija (igračice rođene 2008. godine i mlađe) krenula je sa pripremama jer
ih 30. jula očekuje nastup na šampionatu Evrope u Podgorici.
Prvi dio priprema za predstojeće obaveze, gdje će u okviru grupe E igrati protiv Francuske, Češke i Litvanije, naše ka-
što je, na primjer, našla Natalija Lekić, sa kojom sam godinu i po radio u Rudaru. Pošla je u Niš, odabrala dobru sredinu i ujednačenu ligu. Jer, igrač se ne postaje u ligama gdje od svakoga dobijate po 15 golova razlike. Pričali smo i o tim stvarima i često sam im ponavljao da mirno more ne pravi dobrog mornara. Suština je da samo veliki broj utakmica, po mogućnosti neizvjesnih, prave igrače. I na taj način mogu samo da ojačaju. Na ovom prvenstvu dobili smo naznaku za dosta igračica, koje moramo da čuvamo i nadograđujemo. Žao mi je što u Crnoj Gori nemamo klub koji bi ih sve okupio. Ali, tako je kako je, nadam se da će crnogorski rukomet krenuti opet da se vraća na lijepu stazu i pravi sistem koji smo imali, a koji se izgubio posljednje dvije, tri godine. Nadam se da će i mladost
detkinje odradile su na Ivanovim Koritima pod vođstvom trenera Miloša Perovića i Bobane Krstović Uoči druge faze priprema u Nikšiću, stručni štab odredio je spisak od 18 igračica koje nastavljaju sa uigravanjem za nastup na smotri najboljih selekcija Evrope. Na spisku su: (golmanke) Maša Dubljević, Ivana Knežević, Mia Vuksanović, (krila) Maša Ulićević, Ksenija Petrušić, Jovana Tešović, Andrea Jovanović, Lara Burzanović , (pivotkinje)
Anđela Vujović, Mia Ulićević, (bekovi) Anđelina Orbović, Ivana Savić, Andrea Dragnić, Ksenija Nikčević, Nejla Hodžić, Martina Knežević, Sofija Delević i Anica Filipović A.M.
biti na jednom mjestu i A reprezentacija imati najveću korist - jasan je Marković. Bilo bi idealno da pobjedom, kako su i počele, završe šampionat Evrope. Rival je jak, pretendovao je na zlatno odličje. - Fizički snažna generacija. Ko zna iz kolike baze i klubova su došle u reprezentaciju, a izabrati 16 ili 18 rukometašica, iz takvog okruženja, slatke su muke. Primjetno je bilo da su protiv Hrvatske usporile, vjerovatno su istrošene od utakmica koje su igrale, konkretno nakon poraza od Austrije u četvrtfinalu. To što su malo sporije možda je prilika da odigramo dobru utakmicu i pokažemo, protiv još jednog velikana, da je turnir bio idealan - jasan je Marković. Crna Gora i Francuska za peto mjesto na EP boriće se danas od 14.30 sati u ,,Bemaks areni“. A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Marko
Simonović će i naredne sezone da igra u Turskoj, ali u novom klubu - crnogorski košarkaški reprezentativac potpisao je za Turk Telekom, sa kojim će i naredne sezone da igra protiv Budućnost Volija u grupnoj fazi Evrokupa.
Simonović u Ankaru stiže iz istanbulskog Bahčešehira, gdje je, pod vođstvom našeg Dejana Radonjića, proveo prethodnu sezonu, i stigao do polufinala Evrokupa i turskog prvenstva, što je najbolji rezultat u istoriji kluba u tim takmičenjima. Simonović će iduće sezone u
igrač novom reprezentativcu Crne Gore, naturalizovanom Amerikancu Kajlu Olmenu, koji je u Ankaru stigao iz Bešiktaša.
Prije Bahčešehira, 25-godišnji Kolašinac, koji igra na poziciji centra, u Turskoj je nosio i dres Bešiktaša, kao pozajmljen igrač Crvene zvezde, sa kojim je, takođe, stigao do polufinala Evrokupa. Simonović je profesionalnu karijeru gradio od italijanske Sijene, ljubljanske Cedevita Olimpije i beogradske Mege, preko NBA iskustva sa Čikago Bulsima, gdje je najviše vremena proveo u razvojnoj ekipi Vind Siti. S. J.
Evropsko prvenstvo B divizije Crna Gora sa Mađarskom za 11. mjesto
PODGORICA - Mlada muška košarkaška reprezentacija Crne Gore izgubila je od Švedske 90:67 (20:11, 20:18, 24:21, 26:17), u drugom meču razigravanja za plasman od 9. do 16. mjesta na Evropskom prvenstvu B divizije u Jerevanu.
Pored selekcije Kosova, crnogorski odbojkaški stručnjak naredne sezone vodiće i klub
Prebiračević trener
kuvajtskog Al Nasra
PODGORICA - Nakon
što je promovisan u selektora muške odbojkaške reprezentacije Kosova, crnogorski trener Darko Prebiračević dobio je još jedan posao - predstavljen je i kao novi šef stručnog štaba Al Nasra iz Kuvajta.
Naš trener potpisao je ugovor za sezonu 2025/26, pa će nakon sezone u Kataru ostati na Arabijskom poluostrvu. Prebiračević je u drugom di-
jelu prošle sezone vodio katarski Katar sports i sa tim timom je stigao do polufinala Kupa Emira i četvrtog mjesta u tamošnjem šampionatu. Trenersku karijeru je počeo u Jedinstvu iz Bijelog Polja, sa kojim je osvojio dvije uzastopne duple krune u sezonama 2016/17. i 2017/18. Ovaj 45-godišnji Bjelopoljac je vodio crnogorsku U20 reprezentaciju, kao i U17 selekciju, sa kojom je učestvovao na Evropskom
Prije Švedske, izabranici Dušana Dubljevića su pobijedili Bugarsku, a u meču za 11. mjesto će danas (15 časova) da igraju protiv Mađarske. Najefikasniji u našoj selekciji bili su Luka Đurović sa 17 i Marko Radunović (sedam skokova) sa 15 poena, ali je najbolji bio Milorad Brajović sa 12 poena, 14 skokova i dvije asistencije. U selekciji Švedske se istakao Ridervold Linus Holmstrom sa 38 poena, pet skokova i tri asistencije S. J.
prvenstvu 2023. godine u Podgorici. Bio je i pomoćni trener Veljka Bašića i Ivana Joksimovića u seniorskoj muškoj reprezentaciji Crne Gore S. J.
Turk Telekomu da bude sa-
Crnogorski košarkaš ostaje u Turskoj Marko
Španijom danas od 11.35 sati odlučuje o plasmanu u polufinale SP za vaterpoliste
PODGORICA - Sve što je bilo na tabli sjećanja se briše od pobjeda i poraza, preko promašaja, propuštenih šansi, situacija kada su se prevazilazile sopstvene mogućnosti... Apsolutno sve. I sve pada u vodu i najbolje je zaboraviti i na pobjede protiv Grčke, Kine, Kanade, poraz od Hrvatske i misli usmjeriti samo na ono što je ispred. A to je Španija. I upravo je suština Svjetskog prvenstva bila doći do jednog od najvažnijih eliminacionih mečeva.
Vaterpolisti Crne Gore su pred vratima magične granice polufinala, do koje je težak put, ali nije nerealan. Bez obzira što je protivnik takav kakav jeste, jedan od najjačih na šampionatu i što je kao aktuelni evropski prvak i bronzani sa posljednjeg prvenstva svijeta, u Singapur stigao po zlatno odličje. I igrao je do sada, sa manjim oscilacijama u posljednjoj pobjedi nad Mađarskom od gola u grupnoj fazi, na takav način - furiozno. ,,Furija“ je sila koja na kolektivu gradi optimizam i osvaja medalje. A kakve su „ajkule“, mogu li sa novim selektorom Dejanom Savićem napokon da se približe vrhu, pokazaće četvrtfinalna utakmica koja startuje od 11.35 sati. Posljednji put naš tim je osvojio medalju na Evropskom prvenstvu 2020. godine. Tada su ,,ajkule“ u meču preokreta za bronzu savladale ,,barakude“.
NAJTEŽI RIVAL
Španija je posljednjih godina pokazala kako se igraju veliki mečevi. Doduše ovaj tim je kiksao na posljednjem velikom takmičenju ljetos na Olimpijskim igrama u četvrtfinalu protiv Hrvatske, pa je vjerovatno sa motivom više stigao u Singapur. Crna Gora je posljednju medalju na SP osvojila 2013. godine. Po-
U odbrani vide šansu za senzaciju
sljednja tri takmičenja (SP) završila je na osmoj poziciji, a najslabiji rezultat - deseto mjesto zabilježen je 2019. godine. U Kazanju i Budimpešti naš tim je stizao do pete pozicije što je, nakon srebra iz Barselone, bio najbolji rezultat.
- Španija je definitivno jedan od najtežih mogućih rivala i favorit za osvajanje Svjetskog
prvenstva. Očekuje nas izuzetno teška utakmica, jer je to ekipa prepuna iskusnih i vrhunskih igrača koji igraju u najboljim svjetskim klubovima - najavio je današnji okršaj golman Petar Tešanović Godinama nekoliko vrhunskih igrača guraju Španiju do velikih rezultata. Uglavnom se zna ko su lideri, a najveće ime je Felipe Perone, sa ne-
što manjom ulogom u Singapuru u odnosu na onu kakvu je imao. Moraće dobro da motre naši igrači na Munariza, Granadosa, ali i da probaju težište igre da prebace na neke manje kvalitetne. - Trebalo bi što više da ih usporimo i da prebacimo završnicu na njihove slabije igrače. Pokušaćemo da dođemo do neizvjesnog finiša uta -
Trener odbojkaša Budućnost voleja zadovoljan žrijebom za Čelendž kup
Radić: Sa Mariborom
možemo da igramo
PODGORICA – Nakon šest godina pauze, odbojkaši Budućnost voleja vraćaju se na evropsku scenu, ponovo u Čelendž kup. Podgoričani će u prvom kolu da igraju protiv tima I-Vent iz Maribora. Ako preskoče prvu rundu, „plavi“ će u drugom kolu da igraju protiv poljske Čestohove...
- Možemo da budemo zadovoljni žrijebom, jer je Maribor ekipa sa kojom možemo da igramo. U Čelendž kupu je bilo ekipa sa kojima možeš lako da igraš, sa kojima možeš da igraš, te sa kojima bi bilo teško. Sa Mariborom smo negdje na sredini, sa njima možemo
da odigramo dvije lijepe utakmice, pa da vidimo ko će da bude bolji. Za nas je veoma bitno, jer ćemo da igramo i MEVZA ligu, što Maribor nije naporno putovanje, bilo bi puno teže da je bilo dalje, pa i sa te strane možemo da budemo zadovoljni. Najbitnije je da ćemo da igramo Evropu, da klub pokazuje da raste iz dana u dan, iz godine u godinu. To je proces rasta kluba u koji smo ušli, i vjerujem da će sve da bude kako treba da bude – rekao je za Pobjedu Dejan Radić, trener Budućnosti. Prvi meč se igra u Sloveniji, između 11. i 13. novembra, dok je revanš između 18. i 20. no-
vembra u Podgorici.
- Puno je bolje što revanš igramo kući, posebno ako se bude igrao „zlatni set“. To je uvijek mala prednost za domaći tim. Nadamo se prolasku dalje, i bez tog „zlatnog seta“, a vidjećemo što će na kraju da bude – dodao je Radić, koji će se u poneđeljak priključiti seniorskoj reprezentaciji na pripremama u Kolašinu, jer je dio stručnog štaba. Budućnost je u ovom prelaznom roku dovela srednje blokere Srđana Petrovića i Marka Sinđelića, primača servisa Jovana Delića, a dres „plavih“ će ponovo da obuče libero Nikola Lakčević, nakon godine pauze od igranja.
Ugovor je produžio primač Aleksa Nikolić. Iduće sezone dres Budućnosti neće nositi srednji bloker Miodrag Jelić, libero Nikola Radović i srednji bloker Adnan Sijaldžić - Moram da budem zadovoljan kako je sve to do sada išlo. Gledajući prethodne sezone, kada je sve to išlo teže i malo kasnije, zbog stvari koje su bile sastavni dio kluba, ove sezone, sa novom upravom i novim predsjednikom sve to djeluje da je na višem nivou. Čim smo shvatili kakve i koje igrače želimo, preuzeli smo potrebne korake, i svaki put su pregovori bili brzi i efikasni. Veoma sam zadovoljan igračima koje smo do sada doveli. Ostalo je da Budućnost riješi pitanje tehničara, jer se još ne zna što će da bude sa Danilom Dubakom, a podgorički klub je pokazao interesovanje za Rastka Milenkovića iz Budve, ali je problem obe-
kmice, tu vidim našu šansu. Potreban nam je meč sa dobrom odbranom i na manji broj golova - nema dilemu Tešanović.
,,FURIJA“ BOLJA U POSLJEDNJIH PET MEČEVA
Crna Gora je takmičenje u D grupi završila kao drugoplasirana (bolja od Kine i Grčke,
poraz od Hrvatske). U osmini finala ostvarena je ubjedljiva pobjeda Kanade (22:10). Španija je u grupi B lako izašla na kraj sa Australijom i Japanom. Derbi protiv Mađarske je pokazao neke slabosti, posebno u realizaciji sa igračem više. - Dolazimo do najvažnijeg meča na turniru. Španija ima veliki kvalitet, to je pokazala tokom prethodnih pet-šest godina, ali mi smo spremni i uigrani. Imamo veliku želju i motivaciju. Ipak je ovo jedna utakmica, spremni smo, želimo pobjedu i idemo da damo 100 odsto - kazao je Jovan Vujović Španci su u posljednjih pet mečeva bili bolji od Crnogoraca, ali su slabiji u međusobnom učinku (18-13). Na posljednja četiri SP ,,furija“ je osvajala medalje, ali zanimljivo je da je na Olimpijskim igrama bez odličja od 1996. godine. Na SP ova ekipa je stigla kao osvajač Svjetske lige. Španci su u Podgorici osvojili ovo takmičenje, a u kvalifikacijama, u januaru, bili su bolji od našeg tima. Posljednji međusobni okršaji ne idu u korist ,,ajkula“, a možda iz Singapura, u finišu šampionata, najave lijepe stvari. A. MARKOVIĆ
štećenje koje traže Budvani. - Treba još malo da vidimo i razmislimo, više stvari treba uzeti u obzir, što se tiče finansija i obeštećenja. Ali, defini-
tivno i dalje tražimo igrača na poziciji tehničara – zaključio je Radić, uz napomenu da će ekipa da počne pripreme krajem avgusta. S. J.
Vide šansu za prolaz među četiri najbolja na SP
Iz Sarajeva u Orenburg
Bubanja u ruskoj
Premijer ligi
Vladan Bubanja ide u rusku Premijer ligu – povremeni crnogorski fudbalski reprezentativac potpisao je trogodišnji ugovor s Orenburgom.
Golman Budućnosti Filip Domazetović
Odbranjeni penal me silno motiviše, Milsami ne smije olako da se shvati
- Ovo je značajan korak za mene. Oduvijek mi je bio san da zaigram u jačim evropskim ligama, što Premijer liga Rusije jeste. Prvi utisci su fenomenalni - rekao je Bubanja na predstavljanju.
Bubanja je u Orenburg stigao iz Sarajeva, koje je dobilo milion eura obeštećenja, a pripašće mu i procenti od eventualnog narednog transfera. Nekadašnji vezista Sutjeske u najjačem rangu ruskog fudbala pridružiće se sunarodnicima Igoru Vujačiću (Rubin) i Stefanu Lončaru (Akron). Ne. K.
PODGORICA - Budućnost je završila misiju u kvalifikacijama za Ligu šampiona, jermenska Noa je u dvomeču prvog kola pokazala da je bolja, iako je crnogorski prvak vjerovao u prolaz do posljednjeg minuta.
I to što je bila u igri do završnice je iznenađenje nakon svega što se dogodilo u prvih pola sata revanša – gola gostiju već u šestom minutu, crvenog kartona Ivana Bulatovića u 17, pa pogotka za 0:2 u 29. minutu.
Ništa novo u Moto GP svijetu, Španac dominirao u Brnu
Sprint u znaku starijeg Markesa
PODGORICA - Mark Markes dominira u Moto GP
šampionatu. U sprint trci u Brnu Španac je pokazao koliko može iako nije startovao sa pol pozicije, ali je u prvom krugu zaobišao lidera Frančeska Banjaju.
Stariji od braće Markes zabilježio je 11. pobjedu, od ukupno 12 sprint trka, koliko se vozilo u ovoj sezoni. Španac je imao dosta problema sa gumama, ali klasa je prevagnula, tako da je u posljednja dva kruga pretekao Pedra Akostu, a na trećem mjestu je završio Enea Bastijanini Tragičar je Banjaja, koji, u od-
nosu na pobjednika, nije uspio da se izbori sa problemom oko guma i osvojio je tek sedmo mjesto. Beceki i Kvartarara bili su četvrti i peti, osmo mjesto pripalo je Zarku, deveti je bio
Pol Espargaro, a deseti Bred
Binder
Aleks Markes nije se proslavio i već nakon prvog kruga bio je 19! Trka je na programu danas od 14 sati. A.M.
,,Plavo-bijeli“ su se trgli u posljednjih pola sata, smanjili preko Igora Ivanovića, pa izjednačili golom Petra Grbića u 91.
Probudila se nada, za koju je ipak najzaslužniji bio Filip Domazetović jer je odbranio penal Mateusu u 90.
Na kraju, ipak, eliminacija –presudio je trijumf Noe kod kuće s 1:0.
- Pokazali smo ogroman karakter i disciplinu, ali ostaje žal - kod svakoga od nas, kod svakog navijača, kod svakog
PODGORICA - Timen Arensman pobjednik je 14. etape
Tur de Fransa, ali u generalnom plasmanu nije došlo do pomjeranja - vođstvo je zadržao Slovenac Tadej Pogačar iz ekipe Emirejts. Holandski biciklista je brdsku dionicu dužine 182,6 kilometara od Po-Lušona do Superbanjera prešao za četiri sata, 53 minuta i 35 sekundi. Drugo mjesto osvojio je Pogačar sa minut i osam sekundi zaostatka, a treće Jonas Vingegor iz Danske sa minut i 12 sekundi zaostatka.
Pogačar je vodeći u generalnom plasmanu, Vingegor kasni četiri minuta i 13 sekundi, Njemac Florijan Lipovic sedam minuta i 53 sekunde… Naredna etapa, polubrdska dionica dužine 169,3 kilometara, vozi se danas od Mirea do Karkasona. A.M.
našeg prijatelja – kaže Domazetović za klupski sajt. - Igrati gotovo cijeli meč s igračem manje protiv sjajne ekipe kakva je Noa je preteško, ali mi smo dali sve od sebe. I ubijeđen sam da je to vidjela cijela Crna Gora. Nijesmo posustali, borili smo se do kraja, igrali za navijače, sebe, drugove, porodicu, a da smo imali malo više sportske sreće, možda smo mogli do produžetaka –istakao je mladi čuvar mreže. Domazetović je u revanšu dobio šansu umjesto Milana Mi-
jatovića i opravdao povjerenje.
- Kada golman odbrani penal, to je jedan od najljepših osjećaja koji može da doživi. Poseban momenat za svakog golmana. Posebno za mene jer sam dobio šansu u jednoj od najvažnijih utakmica i jer se ta utakmica igrala u gradu gdje sam rođen. Tih nekoliko sekundi ti daju nestvarnu snagu i motivaciju za dalje – kazao je 21-godišnji golman. Budućnost se preselila u kvalifikacije za Ligu konferencija,
Pogačar na Turu drži vođstvo
Arensman voli brdsku etapu
gdje je u srijedu (21 h) čeka prvi meč drugog kola – u Podgoricu stiže moldavski Milsami.
- Kada smo počeli kvalifikacije, znali smo što nas čeka iz kola u kolo - samo šampioni. A kada je neka ekipa prvak države, onda ništa ne može da bude olako shvaćeno. Možda Milsami zvuči nepoznato široj javnosti, ali radi se o jakom i organizovanom timu koji ima
Maradonin dres ponovo aktiviran
De Brujne sa brojem 10 vodi
Napoli
PODGORICA - Kevin de Brujne predvodiće Napoli sa brojem 10 na dresu iako ga je svojevremeno klub povukao iz upotrebe u čast Dijega Maradone Iako je Belgijanac prije nekoliko dana pozirao sa ,,jeda-
kvalitet, a taj kvalitet su demonstrirali kako u borbi sa poznatim Šerifom u šampionskoj trci u Moldaviji, tako i protiv Kupsa iz Finske koga su mogli da prođu – poručio je Domazetović.
- Međutim, stvarno vjerujem u nas i ukoliko budemo na nivou igre iz drugog dijela utakmice s Noom, mislim da možemo da pobijedimo. Moramo
naesticom“ na dresu, došlo je preokreta bez obzira na status kakav je slavni argentinski fudbaler imao i uživao u italijanskom klubu. - Klub me počastvovao gestom, ali i dao i veću odgovornost – kazao je fudbaler, koji je stigao iz Mančester sitija, gdje je proveo deceniju. R.A
da pokažemo volju, borbu, srce... To navijači očekuju od nas i dužni smo im još jednu dobru predstavu.
Tim Nenada Lalatovića imao je veliku podršku s tribina protiv Noe.
- Kada sam izašao na teren, vidio krcat zapad, skoro pun istok i lijepo popunjen sjever, čuo navijanje i podršku koju smo dobili - naježio sam se.
To mi je bio jedan od emotivnijih trenutaka u životu, bilo je to nešto nevjerovatno. Teško je to opisati riječima - izjavio je Domazetović i zaključio.
PODGORICA – Velike su promjene u Jezeru. Poslije brojnih odlazaka, uprava Jezera radi punom parom da to nadomjesti, a samim tim uz nove igrače formiraju tim koji će biti spreman za nove prvoligaške izazove.
Poslije Aldina Adžovića, Hirokija Harade, Šabana Kolića, Petra Bogdanovića, Ilije Tučevića i Uroša Bulatovića, Plavljani su predstavili i Nenada Krivokapića.
U pitanju je ofanzivni vezista, koji ima 20 godina, a dolazi iz Crvene zvezde.
Krivokapić je prošao fudbal-
sku školu Budućnosti, nastupao za Jedinstvo iz Užica, a fudbalski se razvijao u redovima crveno-bijelih.
- Sa Nenadom je potpisan dvogodišnji ugovor, a uvjereni smo da će svojim talentom, radom i energijom dati značajan doprinos našem timu u narednim sezonama - naveli su iz Jezera. Plavljani su potvrdili da su se rastali od Petra Pavličevića. Ofanzivni vezista je za Jezero odigrao 73 utakmice. Dvadeset petogodišnjak je u mlađim kategorijama branio boje OFK Titograda i slavne Benfike. Nosio je dresove Vojvodine, Kabela i Iskre. R.P.
- Najiskrenije se nadam da ćemo i u srijedu imati podršku sa tribina, a obećavam da ćemo ostaviti srce na terenu i da ćemo pokušati navijačima da pružimo ono što zaslužujupobjedu.
N. KOSTIĆ
Sekuliću kormilo Rudara
PODGORICA – Nikola Sekulić, nekada dugogodišnji vezista Rudara, imenovan je za novog trenera drugoligaša iz Pljevalja.
- Nikola Sekulić je novi šef struke Rudara. Sekulić je najveći dio igračke karijere proveo u Rudaru, bio je i član Lovćena i Mornara. Prošle sezone je sa uspjehom vodio našu kadetsku ekipu - poručili su iz Rudara. Prošle sezone su na klupi Rudara bila dva trenera. Sezonu
Engleski reprezentativac se seli u Španiju Rašford milimetar od Barse
PODGORICA - Markus Rašford, piše Skaj sport, na korak je od Barselone. Pred kraj su pregovori između španskog kluba i Mančester junajteda o pozajmici sa opcijom otkupa, a engleski reprezentativac jedva čeka da zaigra za katalonski klub.
Španski mediji pišu da je trener Barselone Hansi Flik dao saglasnost za angažovanje napadača. Rašford je ranije izrazio želju da zaigra za španski klub i zadovoljstvo da igra uz Lamina Jamala R.A.
PODGORICA - Tibo Kurtoa produžio je ugovor sa Realom do 2027. godine. Belgijski čuvar mreže je od 2018. godine član slavnog kluba i osvajač dva trofeja Lige šampiona, tri puta Primere, a ima i trofej u Kupu kralja.
Vjerovatno će i za narednu sezonu Madriđani sa istim tandemom golmana, jer namjeravaju da zadrže Lunjina.
Belgijanac je jedan od najboljih golmana na svijetu, još je u dobrim godinama (33), a novi trener Ćabi Alonso bio je zadovoljan što će provjereni as biti na golu ekipe koja od ove sezone želi mnogo više od prošlogodišnje. U još bolje rezultate vjeruju navijači velikog kluba R.A.
je počeo Vuko Bogavac, koji je podnio ostavku u 28. kolu, a naslijedio ga je Mladen Lambulić. Rudar će sjutra početi pripreme, a jasno je da Sekulića čeka izazovan posao – klub su napustili Srefan Golubović, Šljukić, Šofranac, Kojašević, Damjanović, Vučićević, a svi ostali igrači dobili su odriješene ruke da napuste klub… Rudar će i naredne sezone biti drugoligaš, jer je u baražu za popunu Prve lige bolje bilo Jezero (dva puta po 1:0). Sezona u drugoligaškom karavanu počeće 16. avgusta, a Rudar u 1. kolu gostuje Grblju. R.P.
Španci vjeruju golmanu iz Belgije Kurtoa u Realu do 2027. godine
Domazetović brani penal protiv Noe
O LESENDRU I VRANJINI U PROŠLOSTI
Skadarski paša je pisao da će i varoš da gradi u Vranjini
Dok su sa austrijske i ruske strane Njegošu stalno pristizala uvjeravanja da će Lesendro i Vranjina biti vraćeni Crnoj Gori, vladika je u maju 1844. godine pisao Jeremiji Gagiću da „turska flotilija neprestano muti po jezeru pored bregova crnogorskijeh i uznemiruje rabotnike i čobane crnogorske, bacajući na njih čas granate, a čas iz topova“. Takođe je javljao da mu je skadarski paša „nedavno pisa, da će i varoš da gradi ove godine u Vranjini“ (P. A. Lavrov, „Petar II Petrović Njegoš“, 169).
Crnogorski vladika je u julu 1844. obavijestio Jeremiju Gagića da Turci utvrđuju zauzeta ostrva i da su digli u vazduh Vranjinski manastir. „A je li nam mučno, što oni gotovo svaki dan zla čine, što fortificiraju Vranjinu i Lesendru i što su tamo suštestvovavši monastirić i crkvu lagumom u vozduh digli, to možete sami lako voobraziti da jest“ (P. A. Lavrov, „Petar II Petrović Njegoš“, ICJK, Podgorica, 2013, 170).
PAZAR
Osman-paša je na Vranjini podigao tri kule – prvu na Košćeli naspram Lesendra, drugu na Bakinim tiglama na istočnoj strani ostrva i treću na mjestu porušenog Vranjinskog manastira („Riječka nahija“, CID, Podgorica, 1999, 188). Njegoš se u julu 1844. opet obratio Osman-paši: „Što mi pišeš za pazar u Vranjinu … od kako si naredio da se otvori pazar u nju, to nije nikada bilo mjesto od pazara pa neće i od sad“ (Petar A. Lavrov, „Petar II Petrović Njegoš“, 172). Lavrov komentariše da se „može pretpostaviti da je upornost Turaka bila podržana intrigom jedne od evropskih država“ (isto, 173). Naime, Njegoš je u avgustu 1844. godine Jeremiji Gagiću javio i ovo: „Samo ću nešto da ovde spominjem za Skadarskoga pašu; jedan dan u prisutstviju turskijeh muselima (…) i pred nekijema drugijema turskima starješinama ovako se izrazio: oće Moskov i Nijemac da se vladici povrate ove ade, ali je meni jučer reko inglezki konsul: drž, ne vraćaj ih, nego se na njima tvrdi; pa kad tako kaže konsul, naše
Osman-paša je na Vranjini podigao tri kule – prvu na Košćeli naspram Lesendra, drugu na Bakinim tiglama na istočnoj strani ostrva i treću na mjestu porušenog Vranjinskog manastira. Njegoš mu se obratio u julu 1844: „Što mi pišeš za pazar u Vranjinu … od kako si naredio da se otvori pazar u nju, to nije nikada bilo mjesto od pazara pa neće i od sad“
će valah i ostati! Da je ovo paša izgovorio, to je cijela istina, a je li njemu to, što on kaže, rekao konsul inglezki, ne znam, niti šta drugo hoću znati“ (isto, 173). Njegoš je u februaru 1845. godine saopštio grofu Medemi da „Turci uopšte nemaju namjeru vraćati pomenuta ostrva jer ih neprestano utvrđuju i drže na njima veliki garnizon“ (isto). Dodao je kako je „spravedljiva moja pretenzija njima poznata i kod njih je postala predmetom javnoga podsmijeha. Blagorodna delikatnost Vaše duše, Grofe, može lako shvatiti tu moju uvredu i ako Vaša se obećanja ... ne ispune, moja će čest postradati, a život bez česti je kao tijelo bez duše“ (isto).
DODATNO UTVRĐIVANJE Početkom aprila 1845. javio je Gagiću da je „jošt prije nekoli-
„Jedan dan u prisutstviju turskijeh muselima i pred nekijema drugijema turskima starješinama ovako se Osman-paša izrazio: oće Moskov i Nijemac da se vladici povrate ove ade, ali je meni jučer reko inglezki konsul: drž, ne vraćaj ih, nego se na njima tvrdi; pa kad tako kaže konsul, naše će valah i ostati!”
Osman-paša je postavio dvije lađe koje su stalno krstarile oko Lesendra i branile prolaz Ceklinjanima. Oko trista Ceklinjana pokušalo je u novembru 1861. da osvoji vapor koji se zaglavio na ušću Morače kod Vranjine
ko dana na novo podkrijepljena Vranjina su nekoliko topa i s nekoliko džebahane i vojske“ (isto, 175). U avgustu 1845. pisao je Gagiću da „nikad pošlje onijeh uvjerenija, koja su mi data u Beč, nijesam mogao pomisliti, da će ove stvari do dnevi današnjega ovako ostati, i ja dojista i danas tvrdu nadeždu imam i, ne dao Bog, da mi se da pomisliti da će me ova nadežda iznevjeriti. Samo što su mi nesnosna posmjejanija turska po ovom predmetu, što kako njihove podle intrige i mnoga zločinstva, koja po granici crnogorskoj pričinjavaju“ (isto, 176).
Vladika nije gubio nadu. Obratio se 1848. godine ruskom kancelaru Neseljrodu da mu izdejstvuje rješenje da otputuje u Petrograd, kako bi ruskoga cara izvijestio o potrebama crnogorskoga naroda (isto, 182183).
Do tog putovanja nije došlo. Njegošu, bez obzira na sve njegove pokušaje, nije uspjelo da povrati Lesendro i Vranjinu. Ova ostrva su iznova došla u crnogorske ruke tek nakon tri decenije. Osman-paša Skopljak je svojim manevrom Crnogorcima zadugo onemogućio slobodnu plovidbu tim dijelom jezera.
KULMINACIJA
Vrhunac ove zategnutosti nastupio je 1847. godine. U martu te godine, istaknuti donjocrmnički prvak Markiša Plamenac utekao sa više rođaka Osman-paši u Skadar. O onome što se na prostoru Vira, Besca i Zabesa zbivalo na Vaskrs 1847. u istoriografiji se vrlo malo govori, po svoj prilici zbog toga što je to bio žestok i tragičan sukob među samim Crnogorcima koji je odnio dosta žrtava. Događaj se obično
vezuje za znamenitu Kulu Đurišića, ali nije riječ samo o boju oko te jedne kuće-kule, već o bici na širem prostoru oko Vira, prema Bescu, Obidi i Zabesu, kao i prema Boljevićima. Opis ovih nesrećnih događaja donosi Rade Turov Plamenac: „Markiša Andrin Plamenac (…) uzme sa sobom dvadeset Boljovića svoje braće i pristalica (…) I digne u Skadar baš na Cvijeti 16. marta 1847. godine. Onamo ga srete Osman paša, vezir skadarski, svečano, uzimajući taj događaj kao da se sva Crna Gora predala sultanu. Tako je i raportira turskoj Porti, a Markišu Andrina postavi kod sebe obučena u suho zlato da se svaki divljaše njegovoj ljepoti. Pero Tomov, kad dobije glas da je uteka Markiša Andrin s braćom u Skadar, odmah pošlje na Vir serdara Mila Martinovića, Iva Rakova Radonjića i barjaktara Đura P. Martinovića sa njekoliko perjanika da pozovu Gornju Crmnicu da posjednu Virpazar da im ga ne ugrabe Turci” (Rade T. Plamenac, „Memoari“, CID, 197, 319). Kada je čuo da će crnogorska
vojska zaposjesti Virpazar, Markiša Andrin je pohitao iz Skadra u Crmnicu sa svojim pristalicama i stigao 22. marta u Boljeviće da čeka napad crnogorske vojske na Boljeviće (isto).
Njegoš u „Kuli Đurišića“ pjeva: Viđi muke na Crmnicu Gornju: / Predade se sva Crmnica Donja, / U Crmnicu uvedoše Turke / unesoše tain i džebanu, / dovezoše od boja topove… „Serdar Marko, kad čuje da se Markiša Andrin povratio iz Skadra s vojskom u Boljoviće, ostavi kapetana popa Andriju Đurovića na Vir sa Dupiljanima, Podgoranima, Brčeljanima i Sotonićima da Vir čuvaju i brane od napada neprijatelja, a on na poziv Nika Jovova Đurišića i Mitra N. Petranovića pohita i provuče se noćno u Zabes te se zatvore u kući Đurišića. Sa njim bjehu pošli u ovi zatvor vojvoda njeguški Ivo Rakov Radonjić, bar. Đuro P. Martinović, pop Vukale iz Gađi, Lušina Ilin Vujović, Krceta Franićev Vujović, Tomaš Petrov s Papratnica, Kujan Jovov Purlija, pop Stevan i Vukota Ličin Đurovići; Butor Perov i Đikan Jovov Vukmanovići, Markiša Jokov Stanković i Savo Milov Kudin Radović i tu bjehu našli Gaša Jovova i Iva Savova Đurišića, Marka Nikova i Mila Stojova Petranovića. Ovi 20 druga zatvoriše se pred vojskom Markiše Andrina da ga zaustave na oko sebe s njegovom vojskom (R.T. Plamenac, „Memoari“, str. 197, 319-320).
„Sjutri dan, 23. marta (1847) baš na Voskrsenje Hristovo, Markiša Andrin sa vojskom zauzme Glavicu zabešku, Strane i kuću Steva p. Đura na Zabes, Mijela ispod Male glave i Stari Zabes, s namjerom da osvoji Vir. Besac iznad Mijela do polja i Donji lug ispod Zabesa bješe ga uzela crnogorska vojska, te se pobiju bojem duž cijele linije za cijeli dan. Markiša Andrin navali na crnogorsku vojsku da je odćera iz Besca i da joj otme Virpazar, i hoćaše uspjet da onoj crnogorskoj vojsci na vrijeme ne stigoše u pomoć Građani te ućeraše Markišinu vojsku iz Donjeg luga u Zabes. Tako se svrši ovi boj pri samoj noći i sa malom pogibijom od dva Jovetića iz Podgora i dva Dupiljanina i poviši broj ranjenika sa obije strane” (isto, str. 197, 319-320). (Nastavlja se)
Autor: Slobodan ČUKIĆ
Grob vojvode Nika Đurišića u Zabesu
Crnogorci na Rijeci Crnojevića, crtež
Virpazar u 19. stoljeću
Neđelja, 20. jul 2025.
JANUSOVA LICA NOVCA
U strahu od inflacije, državnici i ekonomisti previdjeli su deflaciju, a ona je ušla, ako ne na glavna vrata, a ono ,,na prozor“. Opala je proizvodnja, a na ekonomsku pozornicu stupile su i neke druge sile. Imućni ljudi smanjili su izdatke i kupovine, što se opet odrazilo na cijene, proizvodnju, zaposlenost. Ovdje treba naglasiti i značaj dva činioca, prvenstveno zbog uloge koju su odigrali u istoriji novca. Prvi od tih činilaca bio je na djelu kada se depresija završila, u toku 1930, 1931. i 1932. godine. To je bila tendencija onih firmi koje su posjedovale izvjesnu kontrolu nad cijenama svojih proizvoda da pokušaju steći za sebe konkurentsku prednost nad konkurentskim firmama, obarajući svoje cijene, a kompenzujući smanjenu dobit tako što su smanjivali nadnice. Čim bi to uradila jedna firma, slijedile bi je i druge konkurentske firme – tako bi se stvarala silazna spirala, potpuno suprotna današnjoj modernoj spirali. Cijene su ,,gurale“ nadnice prema dolje, a snižene nadnice opet povlačile za sobom cijene. Predsjednik Huver pokušavao je, ali bez vidljiva uspjeha, da zaustavi takvo smanjenje nadnica. Vjerovao je da smanjivanje nadnica smanjuje kupovnu moć stanovništva, a pojačava deflaciju. Kasnije je uvođenjem Nju Dila, Ruzveltova administracija pokušala da zaustavi tu spiralu. Ugledni ekonomisti tog vremena dali su Huveru i Ruzveltovoj administraciji slabu ocjenu. Naglašavali su da su njihove preduzete mjere u sukobu sa slobodom tržišta, zdravom konkurencijom… Sprečavati smanjenje nadnica, tvrdili su oni, znači sprečavati normalno i poželjno smanjenje troškova radne snage, što ima za rezultat unosnije poslovanje i povećanje zaposlenosti. U ono vrijeme niko nije smatrao važnim da smanjenje nadnica djeluje negativno i na agregatnu ukupnu tražnju. Na kraju je, ipak, prevladalo ortodoksno gledište prema NRA (Nacionalnoj upravi za obnovu) i ona je raspuštena, uz veliko oduševljenje. Ipak, gledano iz današnje perspektive, učinak Huvera i Nacionalne uprave bio je bolji nego što se tada činilo. Huver i ljudi koji su stvorili NRA reagovali su neposredno na date okolnosti, a to je često bolji putokaz za akciju, nego povođenje za ,,vječitim“ ekonomskim visinama.
Druga deflaciona sila na koju treba upozoriti u tom razdoblju bili su stečajevi banaka. I tu je opet djelovao kumulativni efekat. Kad god bi se proširile glasine da je neka banka ,,u škripcu“ ljudi bi jurnuli na njene šaltere, zahtijevajući svoj novac, a tada bi se u nevolji našla i najsolidnija banka. Marinel Eklez, tada šef grupe veoma uglednih banaka u Juti, ostavio je autentičan opis jedne takve ,,panike“. ,,Rekao sam (osoblju) što ih
Velika depresija (2)
Stvarao se jedan začarani krug gdje je posljedica postajala uzrok, a uzrok posljedica. Godine 1932. Sistem federalne rezerve napokon je savladao svoj strah od inflacije i započeo sa operacijama na otvorenom tržištu. Kupovali su se državni vrijednosni papiri pa je otuda novac potekao u banke, ali to je bilo prekasno. Uz to, preplašeni bankari grčevito su grabili taj novac i onda ga držali u svojim trezorima kao dodatno osiguranje za dan ,,D“, kada depozitari navale na njihove šaltere. Djelimično zbog ovog straha, rezerve su bile veće od potrebnih i potrajale su narednih godina
čeka za nekoliko sati. Ako želite da ova banka ostane otvorena rekao sam im - morate svi glumiti i odigrati svoju ulogu. Radite običan, redovan posao, kao da se ne događa ništa neobično. Smješkajte se, budite prijatni sa klijentima, brbljajte sa njima o vremenu, ne pokazujte ni najmanji znak panike. Momci iz štednog odjela, znajte da će glavni teret pasti na vaša leđa! Umjesto tri šaltera, koliko ih normalno držimo otvorene, danas ćemo otvoriti četiri šaltera! Njihovo osoblje mora biti neprestano na svojim mjestima, jer ako se u nekoj banci zatvori, makar na trenutak samo jedan šalter, ako samo jedan blagajnik ili činovnik ode nekamo na makar sasvim kratko vrijeme, to stvara još veću paniku. Zato ćemo se pobrinuti da se organizuje donošenje sendviča, jer danas niko ne smije otići na ručak. Jurnjavu na naše šaltere ne možemo slomiti danas; najviše što možemo jeste da je malo usporimo. Kako ćemo to postići? Ljudi će dolaziti sa zahtjevom da zatvore svoj račun kod nas, da im isplatimo sav njihov novac. Vi ćete to uraditi, vi ćete isplatiti njihov novac. Ali vi ćete im ga isplatiti veoma sporo. To je jedina šansa da izađemo na kraj sa panikom. Mnoge naše ulagače poznajete po spoljašnjosti, pa zato do sada nikad nijeste poznavali njihove
potpise. Danas ćete to lijepo učiniti. Kada budu dolazili sa svojim štednim knjižicama i zahtijevali da povuku sav svoj novac, vi ćete potpis svakog od njih pomno provjeriti na karticama sa ovjerenim potpisima u arhivi. Samo nemojte žuriti i radite to što polaganije možete. I još nešto: kad ih budete isplaćivali, nemojte im davati krupne novčanice. Isplaćujte ih u novčanicama od pet i 10 dolara i brojte ih polagano. Naš je glavni cilj da danas isplatimo najmanje koliko možemo.
Blagajnici i činovnici spretno su igrali ulogu koja im je bila
dana, ne obazirući se na silnu gomilu što je nahrupila u banku, čim smo otvorili vrata. Ta gomila nije bila samo golema i nagruvana, nego su i njeni živci bili napeti. Neki od tih ljudi čekali su satima da podignu svoj novac. Da smo kojim slučajem pokušali zatvoriti banku u tri sata, u vrijeme kada se normalno zatvarala, moglo se svašta dogoditi. Ali kako to uvijek biva u sličnim situacijama, zbog oskudice alternativa, morali smo izabrati najhrabriju i najdrskiju. Tako smo odlučili da toga dana produžimo radno vrijeme i ostanemo zatvoreni sve dok bude klijenata koji će zahtijevati da im se isplati njihov novac. U međuvremenu smo telefonirali Banci federalne rezerve u Solt Lejk Sitiju da pošalje novac našim bankama u Ogdenu i svim drugim bankama koje su pripadale našoj grupaciji. Oklopljeni automobil, kojim je u Ogden dopremljen novac, pojavio se na poprištu, kao što se u finalu filmova Divljeg zapada pojavljuje konjica i u posljednji čas spašava doseljenike od Indijanaca. Stražari sa novcem ušli su u banku, prošavši kroz gomilu koja ih je opsijedala. Svi su se makli da joj naprave put… …Ja sam se tada popeo na jedan sto digao ruku i viknuo: „Pažnja, molim! Molim trenutak tišine“! U dvorani je nastao tajac. - Samo trenutak - ponovio sam. Dopustite mi da vam nešto kažem. Čini se da nailazimo na izvjesne teškoće u svom nastojanju da vas poslužujemo onako brzo kao što ste navikli. Mnogi od vas čekaju u redu već prilično dugo. Pri-
mjećujem da se neki guraju, da su mnogi uzrujani. Zato smo odlučili da ne ne zatvorimo banku u tri sata kao inače, nego da ostanemo otvoreni dokle god bude ljudi koji žele povući svoj polog ili uplatiti novi polog. Zbog toga je za sve one koji su stigli tek sada najpametnije da lijepo odu kući i da se vrate kasnije u toku poslijepodneva ili čak navečer ako im je to zgodnije. Nema razloga ni za kakvo uzbuđenje, strah ili paniku koja je, kako mi se čini, obuzela neke naše ulagače. Kao što ste mogli sami vidjeti, upravo smo dobili iz Solt Lejk Sitija veliku količinu novca, dovoljno za sve vaše zahtjeve, a ondje odakle je taj novac stigao, imao ga još „u izobilju“. To je bila sušta istina. Jedino što im nijesam rekao bilo je možemo li dobiti taj silni novac“. Godine 1929. bankrotiralo je 659 banaka, od čega veliki broj nakon kraha u Vol stritu. Godine 1930. taj broj popeo se na 1.352 banke, a godinu kasnije na 2.294. Bankroti su najčešće bili među malim bankama koje nijesu bile članice Sistema federalne rezerve. Ali sada, sa širenjem glasina i stvaranjem ,,repova“ pred šalterima, nijedna banka nije bila sigurnapočele su bankrotirati i banke članice Sistema federalne rezerve. Nakon nekog vremena postalo je jasno da više nijesu sigurne ni velike njujorške banke. Bankrotirala je ubrzo i moćna Banka Sjedinjenih Država sa depozitima od 200 miliona dolara. To je bila najveća banka koja je bankrotirala u istoriji Sjedinjenih Država. Banka Federalne rezerve u Njujorku pokušala je nagovo-
riti velike njujorške banke da joj pruže pomoć, ali one su to odbile i radije pustile da propadne. Sumnjalo se i u probitačnost njenog spasavanja, a osim toga, među uglednim njujorškim bankarskim krugovima bila je na glasu kao jevrejska banka. Kada bi neka banka propala, njeni depozitari više nijesu mogli trošiti svoj novac koji su u njoj držali, pa se zato njihovo trošenje smanjilo. Osim toga, njihovim novcem više se nijesu mogli stvarati zajmovi i depoziti i stavljati na raspolaganje zajmotražiocima, pa su se zato smanjile i njihove investicije i trošenje koje bi iz toga proizašlo. I još nešto – dok bi se provodila likvidacija propale banke, njezini bi povjerioci naplaćivali svoja potraživanja iz njezinog pozitivnog salda u drugim bankama, pa bi se tako smanjili i zajmovi koje su davale te druge banke, što bi opet imalo za posljedicu smanjivanje investicija i trošenja. Druge banke, pak, obuzete strahom i osjećajem da moraju biti oprezne, zahtijevale su vraćanje svojih zajmova, a nijesu vraćale novac, što je opet imalo isti učinak. Otuda, krahovi banaka i strah od kraha imali su isti učinak. Bila su to dva moćna faktora i podsticanja i stvaranja deflacije – smanjivanje potrošnje potrošačke robe, smanjenje investicijske potrošnje, smanjivanje proizvodnje, zaposlenosti, pad cijena. Pritom, treba napomenuti da proces nije bio jednosmjeran, iz monetarnog sistema u privredni sistem. Krahovi banaka jesu rušili privredu, ali je i pad cijena, proizvodnje, individualnih zarada, zaposlenosti upropašćavao solidne zajmove, stvarao panično raspoloženje, što je opet izazivalo krahove banaka. Stvarao se jedan začarani krug gdje je posljedica postajala uzrok, a uzrok posljedica. Godine 1932. Sistem federalne rezerve napokon je savladao svoj strah od inflacije i započeo sa operacijama na otvorenom tržištu. Kupovali su se državni vrijednosni papiri pa je otuda novac potekao u banke, ali to je bilo prekasno. Uz to, preplašeni bankari grčevito su grabili taj novaci i onda ga držali u svojim trezorima kao dodatno osiguranje za dan ,,D“ kada depozitari navale na njihove šaltere. Djelimično zbog ovog straha, rezerve su bile veće od potrebnih i potrajale su narednih godina. •
Piše: Nebojša KNežević
Herbert Huver
Banka federalne rezerve
Priredio:Vlado JoVanoVić
Ime „Crkva Srbije” je ostatak NEKIH istorijskih okolnosti i ima NEKO svoje opravdanje u crkvenoj diplomatiji Carigradske patrijaršije, ali to je njihova interna stvar — tvrdi Gojko Perović iz Podgorice, protojerej-stavrofor eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC).
U intervjuu portalu „Журнал”, Perović za jerarhiju u kojoj prima platu — ne spori da je za Vaseljensku Majku-Crkvu zvanično ime: Crkva Srbije.
Od 1879. godine, kada Crkva u Srbiji napokon postade kanonski autokefalna, jedan joj isti naziv, do danas, premda joj se opseg teritorija jurisdikcije mijenjao, što je odobreno 1922. novim tomosom.
I Milan Knežević se raspitivao o ovoj temi — pa izjavio: „Ja sam razgovarao s vladikom Irinejem (Bulovićem) vezano za taj naziv CRKVA SRBIJE i on mi kaže da je to POTPUNO ISPRAVAN NAZIV, koristi ga Vaseljenska patrijaršija”.
I Kneževiću jasno: Naziv Crkva Srbije potpuno ispravan i utemeljen
Pa ipak, za taj i takav naziv — Crkva Srbije, još iz 1879. godine — Gojko Perović kivan: na Demokratsku partiju socijalista (osnovanu 1991) i neimenovane „medijske strukture”. Tako Perović! A zalud mu i kolega, protojerej-stavrofor Darko R. Đogo iz BiH (Republika Srpska), tačno u osnovi pa makar u obolu iskrivljeno, onomade, između ostaloga, saopšti:
„Izraz CRKVA SRBIJE nije nastao ni u DPS-u… On je PREUZET iz grčke titulacije patrijarha srpskoga… kao ‘JEDINA ISPRAVNA EKLISIOLOGIJA’ (učenje o Crkvi) u gotovo svim pravoslavnim bogoslovskim učilištima”.
I sada, Urbi et Orbi, od Gojka Perovića: izrekne li u javnosti Crne Gore neko fakat o Crkvi Srbije — istina nepobitan jer je doslovno iz „matične knjige rođenih” vaskolike Istočno-pravoslavne Crkve, a to svešteni vaseljenski diptih jeste — e onda je to „jedan ulični ‘štos’”. Kako, pobogu, zašto? Citiramo Perovića:
„Jedan ulični ‘štos’ (Crkva Srbije) koji im se dopao, i njima se čini kako se postiže jedan efikasan verbalni način da SPC u Crnoj Gori ciljaju kao ‘strano tijelo’, kao ‘Crkvu druge (neke) države”.
Je li oksimoron? Ne poriče Perović da se „taj naziv (Crkva Srbije) do danas zadržao”; ali, za razliku od Kneževića i kako ovaj reče Bulovića, te u osnovi i Đoga, Perović bi da „objasni” zašto je „ulični ‘štos’” ispravno kanonsko imenovanje samo onda kada je u javnosti Crne Gore. Pa kaže: „U međusobnoj korespodenciji dvije patrijaršije danas, u komunikaciji drugih pomjesnih (autokefalnih) crkava sa SPC, niti na bilo koji drugi način, ne predstavlja obavezu ni kanon kako treba oslovljavati našu pomjesnu Crkvu. Naprotiv, principi civilizovanog ponašanja i li-
Perović: Crkva Srbije –jeste tačno, tako piše u sveštenom diptihu, ali…
Pa ipak, za taj i takav naziv — Crkva Srbije, još iz 1879. godine — Gojko Perović kivan: na Demokratsku partiju socijalista (osnovanu 1991) i neimenovane „medijske strukture”. Tako Perović! A zalud mu i kolega, protojerej-stavrofor
Darko R. Đogo iz BiH (Republika Srpska), tačno u osnovi pa makar u obolu iskrivljeno, onomade, između ostaloga, saopšti:
„Izraz CRKVA SRBIJE nije nastao ni u DPS-u… On je PREUZET iz grčke titulacije patrijarha srpskoga… kao ‘JEDINA ISPRAVNA EKLISIOLOGIJA’ (učenje o Crkvi) u gotovo svim pravoslavnim bogoslovskim učilištima”.
jepog vaspitanja nalažu da SPC oslovljavate onako kako se ona sama naziva i kako je zapisano u njezinom ustavu”.
Neprincipijelno, necivilizovano i nevaspitano, „ulični ‘štos’”… makar Crkvu Srbije isto tako nazivali i u sveštenome diptihu i u najvišoj međucrkvenoj komunikaciji!
I treba li, braćo i sestre, da stavimo prst na čelo i zapitamo i sebe i druge odsad, nakon Perovića: ima li ubuduće smisla ona drevna Nomen est omen (Ime je znak - Ime je karakter - Sve je u imenu)?
Jer, naziv Crkve Srbije, tumači Perović, „ne predstavlja obavezu ni kanon” — ali svejedno on sebi za pravo uzima da takve nepostojeće obaveze i kanone nametne onima koji ne vele po ustavu iz suśedne države SPC, nego kanonski, vaseljenski i pravoslavno tačno: Crkva Srbije. Sumnjamo da vjeruje Perović da će u tome uspjeti! Nego, po prilici, nastoji da svoje sljedbenike opet ne samo zbuni, no i obeshrabri, ako ne i užasne, ma i od pokušaja da dođu do istine tj. testiraju provjerljive fakte. I otuda, tako nam se čini, Perović naširoko i naokolo pripovijeda — te je, biva, „unazad 100 godina Carigradska patrijaršija potvrdila autokefalnost Crkvi (mi bismo rekli obnovila staru) koja se od tada do danas zove — njezino službeno ime zapisano u njezinom ustavu: Srpska pravoslavna crkva”; te je, nastavlja Perović, „potpuni postupak potvrđivanja autokefalnosti od Carigrada”, a „prije obnavljanja jedinstva Pećke patrijaršije (kako su naš narod i sveštenstvo doživjeli potvrdu autokefalnosti za SPC 1923. godine) — sproveden u slučaju potvrđivanja autokefalnosti Crkvi u državi Srbiji 1879. u vrijeme dinastije Obrenovića”. „I tu je nastao izraz ‘Crkva Srbije’. Na tu se gramatu, i na tu samostalnost oslonio Carigrad kada je 1923. potvrdio autokefalnost SPC”, reče. A mi bi za narod razumljivije, ovako: u aktima koje Perović pominje, tj. u gramatama (tomosima) Vaseljenske Majke-Crkve iz 1879. ili 1922. (godinu 1923. ne znamo zbog čega pominje) — ima li išta da podupre njegove „mi bismo rekli” ili „kako su naš
narod i sveštenstvo doživjeli”? Za svakoga u tekstovima tih gramata je provjerljivo: - 1) od obnove „Pećke patrijaršije” nema ni „o”; - 2) nema ni „p” od „Pećke patrijaršije” (tačnije Pećke arhiepiskopije, 1766. za svagda od strane Vaseljenske patrijaršije uslijed jeresi i finansijskih pronevjera ukinute).
Zaključak: ma koliko se Perović uzda u „mi bismo rekli” ili „kako su naš narod i sveštenstvo doživjeli” — Pećka „patrijaršija” nije kanonski „obnovljena”, štoviše u gramatama iz 1879. i 1922. ne pominje se uopšte!
Može u Ustavu SPC iz 1931, odnosno u Zakonu o SPC iz 1929, koje je doslovno i propisao i potpisao „šestojanuarski” kralj-diktator Aleksandar Karađorđević, a juče-danas-śutra posredno im propiše Vučić — da koješta unesu, ali ta beogradska pismena neće promijeniti svešteni vaseljenski diptih: tamo je isključivo Crkva Srbije. (O savremenoj međucrkvenoj refleksiji na ovu temu neki podaci su na donjem linku.)
Nastavljamo, jer je konfabulacijama natopljen Perovićev intervju „Журналу” (režimsko glasilo, ažurira „crkveni” medijski front odbrane Spajićeve vlade). Na upite sa polutačnostima ili netačnostima — u najboljem slučaju isto takvi odgovori! Uzmimo primjer, kada u pitanju za Perovića, čitamo:
„Zastupnici ideje o ‘samostalnosti Crkve u Crnoj Gori’ pozivaju se na atinsku sintagmu iz 1855. godine u kojoj se navodi autokefalnost Crkve na Cetinju. To je, navodno, sintagma koju su sačinili crkveni pravnici Ralis i Potlis”. U stvarnosti, „atinska sintagma” je višetomni Nomokanon, konvergentni ustav jerarhije i poretka vaskolike Crkve. Ovo remek-djelo kanonskoga prava je sa sinodalnim blagoslovom Vaseljenske-Majke Crkve štampano iz tehničkih razloga u Atini, prijestonici tadašnje nezavisne Kraljevine Grčke.
Crkva u Grčkoj je, nešto ranije, 1850. godine, dobila od Vaseljenske patrijaršije kanonski tomos o autokefaliji — uopšte prvi takav akt u istoriji. Autokefalne jurisdikcije starije od Crkve Grčke, poput Crkve u Crnoj Gori, ili crkava u Rusiji, Austriji (Sremski Karlovci), Sinaju… koje su prije 1850. stekle u različitim istorijskim kontekstima i vremenima faktičke autokefalije, priznate su kao takve i de iure — bez posebnog tomosa o autokefaliji. I otuda Crnogorska crkva nikada niti je tražila niti dobila tomos — šta će joj (a morao se i skupo novcem plaćati) kad je i prije 1850. imala od Vaseljenske patrijaršije priznatu autokefaliju i kada je kao takva i unijeta u diptih „atinske sintagme”! Jesu li se vaseljenski patrijarsi
na primjer knjazu Nikoli I Petroviću-Njegošu, a on ih je u dva navrata lično pohodio na Fanaru (Carigradu) — dakle, u tim prilikama ili ma kada — požalili da je Crkva u Crnoj Gori objavila „nekanonsku autokefaliju”?
Nijesu.
Bi li se Vaseljenska patrijaršija u ona vremena bunila protiv „nekanonske autokefalije” Crkve u Crnoj Gori? Itekako! A manje upućeni neka se raspitajtu za buku i bijes Vaseljenske patrijaršije kada se Crkva (egzarhija) u Bugarskoj 1871. nekanonski proglasila autokefalnom!... Cjelokupan naziv „atinske sintagme” u prijevodu glasi: „Ustav Božijih i sveštenih kanona Svetih Apostola, svetih vaseljenskih i pomjesnih sabora i svetootačkih predanja”, konvencionalno: „Sintagma” („Σύνταγμα”). Profesori Ralis i Polis su samo stručni redaktori sveštenih tekstova. I ništa u „Sintagmi” nije „navodno”, niti ima u njoj nekakve „Crkve na Cetinju” kako pišu u intervjuu s Perovićem. Nego se u toj nomokanonskoj „Sintagmi”, kao 9. pomjesna autokefalna jurisdikcija u diptihu Vaseljenske patrijaršije navodi doslovno — Autokefalna Mitropolija Crnogorska — u originalu: Αυτοκέφαλος Μητρόπολις Μαυροβουνίου I onda, jednako faličnim upitima i odgovori Perovića, veli: „Pa upravo u toj ‘Sintagmi’ izričito kažu njezini autori, da tu samostalnost nijesu našli u diptihu Carigradske patrijaršije, nego upućuju na neke ruske diptihe (o kojima istorija i kanonsko pravo do danas ne znaju ništa, a i sve da postoje — Crkva u Rusiji tada nikako nije nadležna za potvrdu ‘autokefalnosti’)”.
Da vjerujemo na riječ Peroviću?
A ne vjerujemo Nomokanonu sa upisanim „imenom i prezimenom” i kanonskim statusom matične Crkve naših prađedova — AUTOKEFALNA Mitropolija Crnogorska!
Da li su, drugim riječima, Petrovići-Njegoši i naši pravoslavni prađedovi, cetinjski arhipastiri i podložni im klir bili u apostaziji — „nekanonski”? Čime to Perović i slični osporavaju Autokefalnu Mitropoliju Crnogorsku? Ničim. Perović kaže: „Faktička samo-
stalnost Pravoslavne crkve u Kraljevini Crnoj Gori, nešto samoniklo, nastalo sticajem okolnosti, NIKADA NIJE SPROVEDENO PO KANONSKOJ PROCEDURU”. Interesantno! „Sintagma” iz 1855, a Perović o Kraljevini Crnoj Gori, od 1910. godine. Velimo, opet: o tome da je iz Vaseljenske patrijaršije, godine 1910, ili 1855. ili ikada prije 1922. osporavano ili ma šta i ma kome prigovarano u vezi kanoničnosti crnogorske autokefalije — ne postoji u istoriografiji poznati akt. Provjerljivo je i to da, ukoliko prije 1855. i štampanja petoga dijela „Sintagme”, za razliku od Ruske crkve nije pominjana Autokefalna Mitropolija Crnogorska (autokefalna Crnogorska crkva) u aktima Vaseljenske patrijaršije, onda od 1855. jeste — od tada sa, zaključno, godinom 1922. i tomosom kojim je odobrila proširenje Crkve Srbije na cjelokupnu tertroriju Kraljevstva SHS (vidi o tome na linku dolje)…
I kada Perović izjavi za „Журнал” da on pojma nema o ruskim diptisima s crnogorskom autokefalijom prije 1855, neskromno pripisujući svoje neznanje istoriji i kanonskom pravu („o kojima istorija i kanonsko pravo do danas ne znaju ništa”)… što reći, braćo i sestre, nego sa žaljenjem: javnosti on sugeriše na nekakvu sablazan, obmanu ili podvalu u osveštanoj nomokanonskoj „Sintagmi”!!!
A takav ruski diptih sa crnogorskom autokefalijom, pomenut u „Sintagmi” (u jednoj od fusnota, a ne unutar glavnoga teksta poglavlja o Autokefalnoj Mitropoliji Crnogorskoj) — naravno da postoji; ne jedan, nego više njih prije 1855, a poslije te godine objavljeno je još desetine drugih ruskih diptiha opet sa crnogorskom autokefalijom: i štampani svi sa blagoslovom Sinoda Ruske crkve; i reprintovani, citirani u savremenoj istoriografiji, navođeni i u prezentnim medijima, pa i u Crnoj Gori… Za kraj, jedino tačno u intervjuu za „Журнал” što Gojko Perović reče jeste da „Crkva u Rusiji tada nikako nije nadležna za potvrdu ‘autokefalnosti’” — ni „tada” a mi dodajemo: NI DANAS. Jer, ako „tada” Crkva u Rusiji nikako nije nadležna za potvrdu autokefalnosti, pitamo se, zbog čega bi to bila danas. Je li, zna li se, kakav kanon promijenjen u međuvremenu? Da mi znamo: nije. Pa ipak, mjerodavno 2019. od Vaseljenske patrijaršije odobrenu ukrajinsku autokefaliju — istu onakvu kakvu je 1879. dobila Crkva Srbije! — osporava Crkva u Rusiji tvrdeći da (navodno) oni jesu nadležni, te su protestno, jednostrano prekinuli kanonsko i liturgijsko jedinstvo sa Majkom-Crkvom — a Rusima i u tome onoliko povlađuju Perović i njegova Crkva Srbije. Uostalom, nije li Crkva Srbije 2022. uručila Crkvi u Makedoniji „tomos o autokefaliji”, za Vaseljensku Majku-Crkvu i sada i vo vijeki vjekov nepostojeći. Od kada, po kojem kanonu i po kojoj sveštenoj tradiciji, zna li iko, Crkva Srbije osnovana 1879. — postade nadležna i za autokefaliju? •
Gojko Perović s.
INTERVJU: Ivan Jurić Yuri, frontmen hrvatskog krosover sastava ST!LLNES, za Pobjedu o projektu koji ima s Lukom Barbićem iz TBF-a, regionalnoj i crnogorskoj muzičkoj sceni, publici, planovima…
Alternativci s naših prostora često ispred vremena i svjetskih trendova
SPLIT - Ko god je malo upućeniji u tokove alternativne i andergraund muzičke scene regiona čuo je za Splićanina Ivana Jurića i hrvatski krosover sastav ST!LLNES, koji je, kad se pojavio na MTV-ju sa pjesmom „Moja generacija“, zavrijedio ozbiljnu pažnju publike.
Ipak, dosta malo ljudi u Crnoj Gori zna da čuveni Yuri, sa Lukom Barbićem, iz grupe TBF (The Beat Fleet), koja se kod nas pojavljuje na svim značajnijim festivalima, nastupa kao Banana zvuk.
Sredinom maja ove godine Jurić je, u sklopu Garden festivala na pogoričkom Stadionu malih sportova, „vrtio“ setove za posjetioce ovog muzičkog događaja, što nam je poslužilo kao povod da s njim, malo više i detaljnije, popričamo o projektu Banana zvuk, regionalnoj i crnogorskoj muzičkoj sceni, planovima benda ST!LLNES...
POBJEDA: U Crnoj Gori uglavnom Vas znamo kao frontmena benda STI!LLNES, pa nam recite kad je i kako nastao Banana zvuk i na koji način definišete ovaj/ ovu projekat/muziku?
JURIĆ: Po mom i Lukinom sjećanju, pod tim imenom službeno postojimo od 2005. Tad smo se već poznavali godinu, dvije i međusobno dolazili jedan drugom na nastupe matičnih bendova. TBF je već bio dobro popularan u alternativnim krugovima, a ST!LLNESS se tek probijao. Luka je meni ponekad puštao instrumentale za nastupe na matricu, a radio je i kao di-džej u malom kafiću „Hej Joe“. Međusobno smo se skapirali kao reperi i alternativci koji vole rege i slične žanrove i tad smo, kao takvi, bili među rijetkima u Splitu. Na toj osnovi smo se više i družili. ST!LLNESS 2005. postaje lajv bend s instrumentima, a ekipa iz tadašnjeg „Hej Joe“ kafića ubrzo otvara kultni klub „Quasimodo“, gdje Luka i ja počinjemo zajedno raditi rezidencijalne Banana zvuk večeri u Splitu, ali i sve više putovati i gostovati po drugim gradovima. Predstavljamo sve ruts i bas zvukove pod karipskim uticajima, počev od klasičnog duba i regea, preko hip-hopa, pa sve dodenshola i džangla, UK garaža, trip-hopa... Naš zvuk je mješavina svega navedenog u autorskim stvarima i remiksima dragih nam autora i kolega u di-džej miksevima.
POBJEDA: Zašto Banana zvuk?
JURIĆ: U početku smo se puno više zezali i bili neozbiljniji. Mada i vremena su bila
takva da kad bismo bukirali „gažu“, to bi značilo da radimo do jutra. Negdje na pola večeri bismo se pomalo opili, pa bismo počeli da puštamo dalmatinske šensone, starogradske šlagere, starinske pjesme sa splitskih festivala... Ljudi su to voljeli, a mi smo jako uživali u tome. Posezali smo čak i za svjetskim hitovima iz ‘50ih i ‘60-ih godina. Onda smo, da bismo sve upakovali u neki zabavan proizvod, a opet o(p) stali unutar karipskog miljea, ovaj projekat nazvali Banana zvuk. Banana je uvijek sinonim za pozitivnu šalu, ali i ima i malčice negativne konotacije u smislu da je nešto „šlampavo“ što ne funkcioniše dobro, kao npr. banana država. Tako smo s tim imenom u to vrijeme sebe ogradili od toga da budemo ozbiljni i ortodoksni rasta „brijači“, već da se zna da smo stilski tu negdje, ali smo opet obična domaća raja. Uvijek je bilo zabavno svakom dizajneru da radi plakate za naše nastupe u ovom formatu i svako je imao neku svoju konotaciju. I dan-danas je tako, samo šta smo puno ozbiljniji u radu, kako autorskom, tako i u di-džej vještinama i promociji tih naših žanrova putem remiksa. To ime i brend koristimo kao odličan marketinški potez, jer banana nema previše zamjenskih riječi ili prevoda, popularna je po cijelom svijetu i čini ljude srećnima u svakom pogledu. To je ono što i sami želimo postići svojim radom.
P
OBJEDA: Što sve, kao Banana zvuk, imate od materijala i na čemu sve radite?
JURIĆ : Imamo dva albuma i dvije kompilacije. Album „Split Banana“ izašao je 2018. godine za lejbel „Superfly“, koji je u vlasništvu poljskog producenta pod imenom Dreadsquad. Njemu smo ga slali na miks i izdavanje jer je Luka bio s njim u kontaktu. Mislili smo da je to dobar način da se promovišemo van granica Balkana, pošto nam na albumu gostuju svjetske face kao što su: Tenor Fly, The Ragga Twins, Skarra Mucci… Dreadsquad je prilično kvalitetan i popularan na evropskoj sceni. Album je bio uvršten među najbolja izdanja godine od strane evropskog portala za rege muziku „Reggaeville“. Kompilaciju „Re-Shake!“, na kojoj smo sakupili hrpu dotadašnjih remiksa dragih nam kolega i autora koje smo „obukli“ u naše muzičke boje, objavili smo 2020. Iste godine nam je dodijeljena nagrada „Ambasador“ u kategoriji dub-rege selektora, dok 2021. izlazi naš drugi autorski album „Roba“ u izdanju za Akvarijus re-
kordsa, koja je privukla dosta medijske pažnje u Hrvatskoj, ali i nominacije za nekoliko nagrada. S njega smo odabrali singl „Legaliziraj“ za koji smo, u saradnji sa još kolega producenata, izbacili kompilaciju od osam šarolikih remikseva. Kompilacija je na vinilima od 7 inča, u Jamajka dabplejt format, objavljena u izdanju PDV rekordsa. I dalje nastavljamo istim tempom! Radimo remikse i autorske stvari, snimamo di-džej mikseve za radio stanice i onlajn platforme, promovišemo to što volimo, stvaramo i nastupamo. Mislim da nas publika prepoznaje po dosljednom, kvalitetnom i upornom radu, ili bih barem bih ja volio da je tako…
POBJEDA: Gdje Vas je regionalna publika, u ovom formatu, do sada mogla slušati?
JURIĆ: Uvijek kažem da nema gdje nijesmo bili, a onda dođe poziv od negdje gdje stvarno nijesmo. U suštini, obišli smo Balkan. Vidjeli smo velike festivale i male klubove sa svojim matičnim bendovima, koristili te kontakte i poznanstva da promovišemo Banana zvuk svuda gdje postoji opcija da nas žele slušati. Imamo velikih ambicija, pa intenzivno radimo na tome.
POBJEDA: Sredinom maja, u sklopu Garden fetivala koji organizuje Damir Ibišević (a.k.a. Dado Be Real), puštali ste muziku u Podgorici. Koliko ste često u Crnoj Gori, kakva je publika ovdje i gdje najviše volite doći kada Vas put nanese u naše krajeve?
JURIĆ: Luka je s TBF-om puno svirao po Crnoj Gori, a ja
sam počeo s njim, u sklopu Banana zvuka, da dolazim relativno skoro. Publika je super, žedna i gladna dobre muzike i kvalitetne zabave, a čini mi se i ovu „materiju“ veoma dobro poznaje, kako klasičnu, tako i moderniju. U Podgorici sam bio dva puta i isto toliko u Budvi. Svaki put smo bili super primljeni, sve je tehnički jako dobro funkcionisalo i odlično smo se zabavili. Crna Gora me je oduševila prirodnim ljepotama i činjenicom kako su ljudi poprilično lagani u pristupu. Posebno iskustvo koje bih istakao jeste kad sam prvi put prošao kroz Kotor i vidio zaliv. Nijesam tamo još svirao, što bih volio, ali samo proći i vidjeti taj prostor - bilo je impresivno.
POBJEDA: Kakva je današnja regionalna muzička scena, koga Vi privatno slušate i kojim se sve muzičkim uticajima „napajate“ s obzirom na to da, koliko smo u Podgorici mogli čuti, osim regea i hip hopa tu je i širok spektar raznih drugih žanrova koje „vrtite“?
JURIĆ: Regionalna scena dosta dobro i kvalitetno prati svjetske standarde u andergraundu i pop kulturi. Tehnologija je to danas omogućila. Nama dvojici su sigurno zajednički uzori Li Skreč Peri i King Tabi kao producenti unutar ruts žanrova, ali i Bob Marli jer je jedan od najvećih autora svih vremena u muzici ikad. Sigurno ćemo se složiti o skoro svim producentskim radovima Rika Rubina Luka još, unutar UK muzike, malo više vuče na trip-hop i
takve atmosfere, a ja sam više original rejv džanglist. No, kad već nabrajamo, pomenuću i: Džejmsa Brauna, Fela Kutija, Lijama Hauleta, Prodidži, Pablik Enemi, RATM, ADF, Sajpres Hil, Bisti Bojse… Nabrojao sam samo klasike koji su nam zajednički i koji su, u pravo vrijeme, proširili i izmiješali granice žanrova kojima baratamo. Kod nekih alternativaca s ovih prostora glavna odlika je ta da su često ispred standarda i trendova, čak i svjetskih. Ipak, nespretna okolnost je što živimo u okvirima u kojima jesmo. Regionalna muzička scena je dosta jaka i uvijek se kreće u nekom svom pravcu. Dok god se kreće i postoji - svaki pravac je, ako ne odličan, dobar.
POBJEDA: Pratite li crnogorsku muzičku scenu i ko Vam je tu zanimljiv?
JURIĆ: Još od srednje škole znam za Ramba Amadeusa. Otad pratim svaki album i promjenu u bendu. Imao sam i čast da nekoliko puta dijelimo binu. Negdje usput sam saznao i za Rada Rapida. Oduševila me je eksperimentalnost i progresivnost njegovog izražaja, kao i u kojem vremenu se pojavio i počeo stvarati. Prepoznatljiv crnogorski humor i stvaralačka odvažnost za tadašnje vrijeme! Poslije se pojavila i u moj život ušla Who See Klapa. Ispoštovali su najviše standarde klasičnog hip-hopa produkcijski, lirički i stilski. Nakon toga su podigli standard na novi nivo. Jako ih volim! Radili smo sa Dejanom Dedovićem (Dedduh-om) na albumu
„Roba“ i remiksu „Legaliziraj“. Nadam se da ćemo još puno toga napraviti, ali i da će se Mario Đorđević (Noyz) uključiti u saradnju. Sve ostale u Crnoj Gori sam tek nedavno počeo upoznavati i uopšte nijesam iznenađen visokim kvalitetom koji je, nakon svih koje gore pomenuh, neminovost. Veselim se jačanju tih novih poznanstava.
POBJEDA: Da li ste pristalica digitalizacije muzike ili Vam više leže, da tako kažemo, analogne oldskul vrijednosti (ploče, gramofoni, kasete, diskovi…)?
JURIĆ: Sve samo da svira i ne gubi na kvalitetu. Da imam uslova i sredstava, imao bih sve na pločama. No, kako još nemam, kupujem digitalna izdanja u najkvalitetnijim formatima, plaćam onlajn digitalne platforme da, dok šetam sa slušalicama, mogu uživati u muzici bez reklama. Što god omogućava stvaranje, sviranje, (re)produkciju muzike i širenje dobre energije, mira i ljubavi umjesto mržnje i destrukcije - ja sam za to. Svim sredstvima, u svim vremenima i na sve moguće načinesamo naprijed.
POBJEDA: Što se dešava sa ST!LLNESOM? Možemo li uskoro očekivati nešto novo?
JURIĆ: ST!LLNESS je svoj najfreškiji album „Kocka je okrugla“ izbacio 2022. na svim digitalnim platformama, a 2023. na vinilu. Spremni smo, motivisani i inspirisani. Osim u bendu, svaki član svira i u sklopu drugih projekata. Imamo skica, materijala i snage za još puno toga. Čekamo da se poklopi momenat da, istovremeno, imamo vremena i para za realizaciju ideja.
POBJEDA: Kakvi su planovi za naredni period i koja je vjerovatnoća da ćete uskoro opet svratiti do Crne Gore?
JURIĆ: Posljednjih 15 godina nijedan moj plan se nije specijalno proslavio, pa ih više ni ne pravim. U Crnu Goru, kao i bilo gdje drugo, doći ću sa zadovoljstvom čim me neko pozove u bilo kojoj varijanti. Čim prije, tim bolje! Imam skoro zaokružen album sa Krešom Bengalkom i solo album za međunarodno tržište. Pored toga, tu je i dosta originalnog i remiks materijala za Banana zvuk, te ogromna količina skica za ST!LLNESS. Što se prvo od toga završi i nađe pravo vrijeme da izađe van, to će prvo i ići u etar. U međuvremenu se nadam da ću otići na neko ostrvo da odmorim, tj. da barem nakratko budem samo internetska pojava u muzici, da srčem kokos i jedem banane u debeloj hladovini. Milovan MARKOVIĆ
Rado dolazI U CRNU GoRU, a posEbNo JE očaRaN bokom I koToRom: Ivan Jurić Yuri
Обавјештавамо
Neđelja, 20. jul 2025.
1/9
1/8
Cjenovnik čitulja
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Obavještavamo braću, rođake, kumove, prijatelje i poznanike da je 19. jula 2025, u 61. godini, poslije kraće bolesti preminuo
ZORAN Radovanov MARKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 19. jula od 14 do 19 časova i 20. jula od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti na groblju u Gornjem Zagaraču u 14 časova.
OŽALOŠĆENI: supruga OLIVERA, kćerka MARIJA, sin ĐURO, braća MIODRAG, BRANKO i DRAGAN, sestra DRAGICA, snahe KOSARA, RADMILA i TRAJKA i ostala mnogobrojna rodbina
Posljednji pozdrav
STANI - CAKI Vojislava MILJANIĆ
rođenoj MILATOVIĆ učiteljici u penziji
Voljena naša, mnogo boliš. Bila si oslonac i podrška, bila si primjer kako hrabro koračati kroz život, kako iskreno voljeti i nesebično dijeliti sve. Sa blagim osmijehom i toplinom u očima bila si duša i stub kuće, oličenje dobrote, nježnosti i nesebične ljubavi. Govorila si da tvoje srce kuca uvijek sa nama i da to nikad ne zaboravimo.
I evo ga, tu je, kuca, do posljednjeg daha ponosni što smo tvoji.
Suprug VOJISLAV, sinovi ŽELJKO i BORO, unučad: IVAN, MILOŠ i MAŠA, snahe: RAJKA, OLIVERA, JOVANA i SNEŽANA, praunuke ANASTASIJA i LENKA
Posljednji pozdrav
VESNI MARKOVIĆ
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragoj
ČELEBIĆ
Dragoj prijateljici
KATJI STIJOVIĆ
Sa tugom u srcu upućujemo ti posljednji pozdrav. Ostaćeš zauvijek u našim mislima i sjećanjima, kao osoba vedrog duha i velikog srca.
Posljednji pozdrav dragom kolegi
ZORANU MARKOVIĆU
Zahvalni za predanost i posvećenost, pamtićemo ga kao vrijednog i plemenitog čovjeka. Njegov prerani odlazak nas je duboko pogodio.
KOLEKTIV DOO ,,VODOVOD I KANALIZACIJA" DANILOVGRAD
Pola je godine od smrti naše drage bake
DESE KALUĐEROVIĆ
Tvojim odlaskom si ostavila ogromnu prazninu… Kako vrijeme prolazi ti nam sve više nedostaješ, tvoj topli osmijeh, tvoji savjeti, pohvale i šale. Zauvijek ćemo te nositi u srcu i čuvati od zaborava tvoj vedri duh i dobru dušu.
Tvoji MAKA, PERO i NINO
716
Pola godine je od smrti
DESE Pera KALUĐEROVIĆ
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kome nema tebe. Nedostaješ…
Tvoj sin ZORAN sa porodicom
je godine otkad nas je napustila moja baba
DESA KALUĐEROVIĆ
PETRA VOJIČIĆA
759
Pola je godine od smrti moje majke
Navršava se pola godine od smrti moje babe
DESE KALUĐEROVIĆ
Vrijeme prolazi ali sjećanje na tebe, baba, ne blijedi… S ljubavlju i zahvalnošću čuvam tvoj neizbrisiv i mio lik, jer si bila primjer nesebične dobrote, ljubavi i osjećajnosti. Neka tvoja dobra duša počiva u Carstvu nebeskom! Tvoj unuk GORAN ŽUGIĆ
720
Majko moja mila, znam da nijesi mogla izdržati više, ali srce ne razumije jer te voli i previše. Ostale su uspomene što mi snagu daju, sjećaju na tebe, bol i tuga ne prestaju. Vječno ću te voljeti i sa ponosom pominjati tvoja ćerka DANKA 718
Nedostaješ nam, voljen i nikad zaboravljen.
Tvojim odlaskom, baba, ostala je ogromna praznina. Tvoj častan život i veliko srce zaslužuju poštovanje. Vječno ćeš živjeti u našim srcima voljena, poštovana i nikada zaboravljena! Unuk IVAN ŽUGIĆ sa porodicom
717
DESA KALUĐEROVIĆ
DESE
KALUĐEROVIĆ
Dan za danom ide a nijedan bez suza i sjećanja na tebe. Dala si mi život, ljubav, snagu i vaspitanje. Otišla si tiho, baš kao što si i živjela, blaga, nenametljiva, puna ljubavi i topline za svoje najmilije. U tišini vječnog mira neka ti moje suze ne remete mir.
Tvoja ćerka MAŚA ŽUGIĆ sa porodicom
se pola godine od smrti moje majke
DESANKA Pera KALUĐEROVIĆ
Draga majko, dani prolaze a nijedan bez sjećanja na tebe. Zauvijek ćeš biti u mom srcu uvijek voljena i nikad zaboravljena. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Kćerka VESNA sa porodicom
719
735
Navršava se pola godine od
721
Pola
smrti naše drage babe
DESANKE KALUĐEROVIĆ
Bako, nedostaješ nam.
Unuk RAJKO i unuka JELENA
736
Navršava
Navršava se šest godina od smrti voljenog đeda
Tvoji DARKO i DEJAN
Neđelja, 20. jul 2025.
Navršava se godina otkad nije sa nama naš voljeni
DRAGAN ABRAMOVIĆ
Njegov plemeniti i vedri duh živi u svima koji su ga voljeli i bili dio njegovog života.
Zauvijek u našim srcima i mislima.
U nedjelju 20. jula 2025. godine u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.
Umjesto pomena, dajemo prilog za Program podrške mladima po izlasku iz Doma „Mladost“ u Bijeloj.
Supruga ZORA, sestra ANĐA, porodice ABRAMOVIĆ i BACKOVIĆ
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog
BLAŽA P. LATKOVIĆA
Vrijeme prolazi, a ti si, Blažo, stalno uz nas. Tvoje ime je u našim razgovorima.
Puno nam nedostaješ.
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
TVOJA PORODICA
Dana 20. jula 2025. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog
RAJKA Veljkovog VUŠUROVIĆA
Tvoja djela, riječi i prisustvo odjekuju i dalje u nama! Uspomene na tebe čuvaćemo zauvijek. S ljubavlju i poštovanjem
TVOJI NAJMILIJI
729
Tužna godina prođe
Ti si još uvijek sa nama, u našim mislima, pričama… Ne možemo te vratiti, ali ćemo te čuvati od zaborava.
Godinu dana od kada nije sa nama naš
MILINKO - MIĆO ŽIŽIĆ
Četrdeset je dana od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni
MOMČILO – MOMO PIĆURIĆ
Moka naš, ne možemo da se pomirimo sa tim da nijesi više sa nama. Nedostaješ nam svakoga dana sve više. Bio si nam podrška i oslonac u svemu. Ponosni smo na tvoj častan i dostojanstven život a beskrajno tužni što si nas ostavio. Putuj na svoj posljednji put i neka te anđeli čuvaju.
Vole te tvoji: MAKE, MAJA, MIKI, VLADIKANA, VUKI i EMI
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog zeta
MOMA PIĆURIĆA
Tvoja dobrota i poštovanje ostaje zauvijek u našim srcima. Hvala ti na svemu.
749
Tvoja dobrota i osmijeh žive u našim sjećanjima. Nedostaješ. Vječno voljen i nikad zaboravljen. Tetka KOSA sa porodicom
MIĆO
Zauvijek ćemo te pamtiti nasmijanog i veselog i kao takvog čuvati u srcima. Dok smo živi, živjećeš i ti u nama.
Šinko, živjećeš u svakoj našoj suzi i osmijehu i živjećeš vječno.
Nedostaješ, Anđele naš.
Brat DALIBOR sa porodicom 748
Stric MILETA i brat DANIJEL sa porodicom 731
Šest godina je od smrti naše drage
MIRJANE Branka STOJANOVIĆ
Godine prolaze, bol i tuga za tobom trajaće zauvijek. OŽALOŠĆENA PORODICA
713
RAKOVIĆ MILOSAVA, VESKO, ANDRIJA i IVAN 761
MIĆO
Sestra DRAGICA BARANIN sa porodicom
MIĆO
20. jul 2025.
Dana 20. jula 2025. navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog
DRAGANA MIJANOVIĆA
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Vječna mu slava i hvala.
Supruga VIOLETA, sin DALIBOR, ćerka DANIJELA, unuke KRISTINA i IVONA
Prođe najtužnija godina, tata
BOŽIDAR DELIBAŠIĆ
Tog julskog dana čekao si me da ti dođem. Naš posljednji susret pamtiću dok budem živa. Utihnuše tvoji pozivi, nestadoše naši zajednički trenuci. Izgubih toplinu i bezgraničnu ljubav. U teškim trenucima bio si moja snaga, a svaku radost činio si većom.
Grlim uspomene, tugujem i s ponosom pominjem tvoje ime.
Tvoja SAŠA sa porodicom
TUŽNO SJEĆANJE na voljene roditelje
26. 12. 1993–2025. 22. 7. 2020–22. 7. 2025.
IVAN PAVA-SEKA STOJANOVIĆ
S poštovanjem, ljubavlju i tugom čuvamo Vas od zaborava.
Zauvijek ste u našim srcima.
Sin MIODRAG i kćerka MIRJANA sa porodicama
Godina za godinom dođe i četrnaesta bez tebe, mila naša RAČKI
Što reći i napisati a da već nijesmo. Svaki dan bez tebe boli kao prvi. Fališ za sve što dolazi. Vole te puno tvoje
Majka DESE i sestre SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
737 Navršava se tri godine od smrti dragog brata i voljenog
RADOMIRA - GARA MILUTINOVIĆA
Nikad te nećemo zaboraviti. Sestre LJIKA i BOSA
712
Dana 20. jula 2025. navršava se godina od smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda
BOŽIDAR DELIBAŠIĆ
Nijedan dan ne prođe, a da ne pomislimo na tebe. Tvoja tišina boli, tvoje mjesto ostalo je prazno, ali tvoja ljubav i snaga i dalje nas drže.
Bio si oslonac, primjer, sigurnost… I danas, kao i uvijek, ponosni smo što smo tvoji. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Ovih dana navršava se godina dana od smrti našeg dragog
MIHAILA Tomanova JANKOVIĆA
Tvoja čestitost, dobrota i plemenitost ostaće zauvijek u našim sjećanjima.
Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo, i ne zaboravimo, voljeni naš Mikajlo.
VERA i DIMO JANKOVIĆ sa porodicom 711
Navršava se 15 godina od smrti našeg voljenog RANKA SJEKLOĆE 2010–2025.
Vrijeme prolazi, ali tuga, sjećanje i ljubav ostaju zauvijek u našim srcima. Zauvijek si sa nama, u svim našim mislima i molitvama. Počivaj u miru.
Tvoji: BILJANA, VLADIMIR, JELENA, VASILJKA, OLGA i ZORICA
Tri godine je od smrti našeg dragog brata, đevera i strica
RADOMIRA - GARA MILUTINOVIĆA
Teški su ovi dani jer podsjećaju na rastanak sa tobom. Tvoj odlazak ostavio nam je prazninu koju ništa ne može da ispuni. Nedostaješ svakim danom sve više.
Brat LJUBOMIR, snaha NADA, bratanić VLADIMIR i bratanična VERA iz Banjaluke
756
757
Neđelja, 20. jul 2025. Oglasi
Godina dana je od smrti našeg voljenog supruga, oca, đeda i prađeda
ĐOKA R. STOJANOVIĆA
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom. Fali tvoj blagorodni osmijeh i topli zagrljaj.
Počivaj u miru sa anđelima, jer i ti si bio naš anđeo čuvar. Bićeš nam uvijek u mislima i čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: supruga VINKA, šćeri NELA, NADA i ŽELJKA sa porodicama
ĐOKO
STOJANOVIĆ
Žorž, prođe godina bez tebe. Nikad neću zaboraviti, kako si sa osmijehom i sa puno razumijevanja imao rješenje za sve. Bio si oslonac i podrška kad god je trebalo, zato tako puno i fališ. Uvijek ćeš biti dio nas.
Tvoja ŽEKI sa porodicom
753
Dragom suprugu
MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Godina bez tebe prošla je u tišini, bolu i sjećanju. Nedostaješ svakog dana, u svakom trenutku.
Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu i mislima.
Tvoja supruga BOSA
Dana 20. jula navršava se godina dana od smrti
Voljeni đede
Godina prođe otkako nije sa nama naš dragi otac i đed
ĐOLE
Hvala ti, tata, za neizmjernu ljubav kojom si nas obasipao, za savjete, za razgovore koji su nam nerijetko bili putokaz kroz ovaj nimalo lak život. Nedostaješ puno, bez tebe ništa nije i ne može biti isto. Počivaj u miru a mi ćemo te nositi u srcima i lijepim sjećanjima.
Tvoji NELA, DEJO, ANA i VLADO sa porodicom
Sjećanje na mog voljenog oca
ĐOKA
Godina je prošla, a tuga je ista. Nedostaju mi naši razgovori i tvoji topli zagrljaji. Bio si moj oslonac, moje sigurno mjesto, moj „Žorž“. S ljubavlju i tugom sjećaću se tvog dobrog srca i plemenite duše. „Ko živi u srcu, ne umire“. Počivaj u miru. Tvoja ćerka NADA BRACANOVIĆ sa porodicom
743
ĐOKO
Godina dana kako nijesi sa nama. Nedostaje tvoj glas, smijeh, zagrljaj. Tvoje me ruke više ne grle. Čuvaću u srcu najljepše uspomene mog djetinjstva. Počivaj u miru sa anđelima. Volim te, tvoja Maćka.
Unuka KSENIJA sa porodicom
MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Tuga i praznina koju si ostavio ostaju zauvijek u našim srcima. Sjećanje na tvoju dobrotu i osmijeh nikad neće izblijediti jer živiš u našim mislima i srcima, voljen i od zaborava sačuvan.
TVOJA PORODICA
ocu
MIHAILU JANKOVIĆU
Tuga i bol se ne mjere vremenom, već prazninom koja je ostala u mom srcu. Ne postoji vrijeme koje nosi zaborav. Svakog si dana sa mnom u mojim mislima… Sjećanjima u mom srcu… Postojiš u svakoj suzi koja padne, u svakom trenu koji boli bez tebe. Nedostaješ, tata.
Tvoja BRANKA sa porodicom
754
Voljenom đedu
Dragom tati i đedu
MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Prošla je godina bez tebe, ali tvoje prisustvo osjećamo svakog dana. Zauvijek ćemo te pamtiti sa ljubavlju, ponosom i tugom u srcu. Nedostaješ neizmjerno.
Tvoja ćerka LJILJA i unuka ĐINA
739
742
744
Dragi naš đede ĐOKO
Nedostaje nam tvoj osmijeh, dobrota i plemenitost. Dok smo živi čuvaćemo te od zaborava. Tvoji MILOŠ, DANILO i NIKOLINA
Odlazak roditelja je vječna tuga. BATO i SONJA sa porodicom
Godina dana bez tebe, dragi naš đede
MIHAILO Tomanov JANKOVIĆ
Prošla je godina dana otkako nijesi sa nama, a osjećaj da ćeš se pojaviti, da ćemo te ugledati sa osmijehom na licu, još uvijek ne napušta naša srca i misli. Zauvijek si u našem sjećanju.
Tvoje unuke KRISTINA i KATARINA
MIHAILU JANKOVIĆU
Prolazi vrijeme, ali ne i ljubav prema tebi. Srećni smo što smo te imali, puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi s ponosom pričamo. Nedostaješ. Tvoji ANĐELA, IVANA i NEBOJŠA
747
752
Dragom
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 136. Zakona o privrednim društvima ("Službeni list Crne Gore", br. 065/20 146/21, 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne sjednice skupštine akcionara Universal Capital Bank AD Podgorica, saziva se VANREDNA SKUPŠTINA AKCIONARA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA
Sjednica će se održati dana 25.08.2025. godine (ponedeljak) u sjedištu Banke, adresa: ul. Stanka Dragojevića bb, 81000 Podgorica, Crna Gora, sa početkom u 11,00 časova sa sledećim dnevnim redom:
1. Izbor društva za reviziju finansijskih iskaza za 202 5. godinu (spoljni revizor); 2. Razmatranje i usvajanje izmjena i dopuna Statuta; 3. Razno;
Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa (12967323 akcija od ukupno 25934646 akcija sa pravom glasa). Sve akcije Universal Capital Bank AD Podgorica su obične akcije i svaka akcija daje pravo na jedan glas.
Akcionari imaju pravo da opunomoće drugo lice da glasa kao njihov punomoćnik na Skupštini ili da obavlja druge pravne radnje. Potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Punomoćje može biti opozvano, a smatraće se da je opozvano i ako akcionar kasnije da drugo punomoćje ili lično glasa na sjednici Skupštine.
Akcionari mogu ostvariti pravo glasa i bez prisustva sjednici Skupštine, dostavljanjem popunjenog glasačkog listića, na adresu: ul. Stanka Dragojevića bb, Podgorica, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 9,00 časova. Potpis akcionara ili ovlašćenog lica akcionara na glasačkom listiću mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Samo blagovremeno dostavljen i uredno popunjen glasački listić uzeće se u obzir prilikom utvrđivanja rezultata glasanja.
Akcionari mogu dobiti dodatne informacije, izvršiti uvid u materijale za sjednicu i predloge odluka u sjedištu Universal Capital Bank AD Podgorica i na telefon broj: +382 20 481 414, svakog radnog dana od 8,00 – 16,00 časova. Informacije o održavanju Skupštine, obrasci punomoćja i glasačkih listića dostupni su na internet stranici www.ucbank.me
PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Alfredo Longo
Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima („Sl.list RCG“ BR. 65/20.) i odredaba Statuta HTP „MIMOZA“ AD TIVAT sazivam redovnu sjednicu
SKUPŠTINE AKCIONARA HTP “MIMOZA“ AD TIVAT
Skupština će se održati dana 20.08.2025.godine sa početkom u 12 časova u prostorijama „Gorske“ u Kolašinu.
Za Skupštinu predlažem sledeći
D N E V N I R E D
1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: - Radnog predsjedništva i predsjedavajućeg - Verifikacione komisije - Zapisničara - Ovjerivače zapisnika
2. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara HTP“Mimoza“ .
3. Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara Društva dostavljenom od CDA.
4. Razmatranje i usvajanje finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za period 01.01.-31.12.2024.godine.
5. Razmatranje i usvajanje Izvještaja revizora za 2024.godinu
6. Izbor revizora za 2025.godinu
7. Razrešenje članova Odbora direktora
8. Imenovanje članova Odbora direktora
Skupštini mogu prisustvovati akcionari društva koji su u tom svojstvu upisani kao imaoci akcija društva u knjigu akcionara kod Centralne Depozitarne Agencije /CDA/ i koji pokažu odgovarajući dokument za identifikaciju, odnosno imaju ovjereno i uredno punomoćje akcionara kojeg zastupa punomoćnik i važi za skupštinu kojoj punomoćnik želi prisustvovati. Odluke po svim tačkama dnevnog reda usvajaju se većinom glasova vlasnika akcija /koje su obične,jedne klase, na ime i izdate u dematerijalizovanom obliku/ koji su prisutni ili zastupani preko punomoćnika ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa /1.546.429 akcija od ukupno 3.092.859 akcija/. Materijal za redovnu sjednicu Skupštine akcionara HTP „Mimoza“ AD Tivat kao i predlozi odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara biće na raspolaganju akcionarima 20/dvadeset/ dana prije održavanja sjednice u prostorijama uprave društva, hotel „Kamelija“-Donja Lastva, kancelarija 202, svakog radnog dana od 09 do 14 h, Za sve dodatne informacije obratiti se na tel : +382 32 671 097
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Nicović Đorđije,dipl.ecc.s.r
Na osnovu člana 134, 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list Crne Gore”, br.0 65/20, 146/21 i 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD – osnovana 1901 godine Podgorica, br.04/11310.3 od 17.07.2025 . godine, objavljuje se
OBAVJEŠTENJE
o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD-osnovana 1901. godine
I Saziva se vanredna Skupština akcionara Prve banke CG AD – osnovana 1901. godine, za dan 21.08.2025. godine (četvrtak ) u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 18,00 časova, sa sledećim
DNEVNIM REDOM
1. Predlog odluke o razrješenju članova Nadzornog odbora Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica; 2. Predlog odluke o izboru članova Nadzornog odbora Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica.
Uvid u materijal i predlog odluke za skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141. svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 01.08.2025 . godine, kao i na internet stranici: www.prvabankacg.com Skupština donosi odluku po tački 1 dnevnog reda većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Skupština donosi odluku po tački 2 u skladu sa članom 158 Zakona o privrednim društvima.
Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da iste dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova. Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na k ontakt telefon: +382(20) 409 104
Predsjednik Nadzornog odbora Dragan Bogojević s.r.
U PRODAJI!
Ministarstvo kulture i medija
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
NOVO IZDANJE
Tvrđave
Osmanskog carstva u Crnoj Gori
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT
U PRODAJI
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
BEZ PO BJED E
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutpušaka kihčustani prvih od istorije: crnogorske ke do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.