Dnevni list POBJEDA 20.02.2025

Četvrtak, 20. februar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21267 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila inicijativu Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ da se najstariji dnevni list valorizuje i zaštiti

Prvih 46 godina Pobjede biće

kulturno-istorijsko

dobro Crne Gore

Svih 9.008 brojeva Pobjede koji su izašli od 1944. do 1990. godine, čuvaju se u objektu Nacionalne biblioteke, istovremeno kulturnom dobru Crne Gore – zgradi bivšeg Francuskog poslanstva

STR. 7.

Kratki rokovi i enormna poskupljenja zakupa plaža prijete crnogorskoj turističkoj sezoni

Dosadašnji zakupci razmatraju i bojkot

tendera Morskog dobra

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović verbalno je napadnut u Budvi. Na snimku koji je objavio portal Standard vidi se ministar dok razgovara sa muškarcem koji djeluje ljutito. Razlog napada nije poznat, a portal Standard prenosi da se rasprava vodila o zakupu plaža

Skupština u Šavniku reizabrala Jugoslava Jakića na poziciju predsjednika opštine, istovremeno nastavljena polemika o legitimnosti te odluke Po tumačenju šavničke većine mandat traje do izbora novog saziva, a pravnika samo četiri godine

Inicijalni odbor Plenuma cetinjskih prosvjetnih i kulturnih djelatnika i djelatnica organizovao okupljanje kod Lovćenske vile i povorku tišine do Odjeljenja bezbjednosti

Solidarnost i podrška izostaju od onih koji bi trebalo da brinu o životima

HBO EKSKLUZIVA: Recenzija serije „The White Lotus“

VELIKI INTERVJU: Režiser Ivan Salatić o lmu „Otapanje vladara“

FILMSKI OSVRTI: „Bridget Jones: Mad About the Boy“ i „Captain America: Brave New World“

Specijalno izdanje danas uz Pobjedu Objektiv slavi deveti rođendan

Parlament u Šavniku reizabrao Jakića na poziciju predsjednika opštine, nastavljena polemika o legitimnosti

Po tumačenju šavničke većine mandat traje do izbora novog saziva, a pravnika samo četiri godine

Reizabrani predsjednik opštine Šavnik pozvao se na član 14 Zakona o izboru odbornika i poslanika u kojem piše da mandat traje do izbora novog saziva Skupštine. Profesor upravnog prava i dekan

Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić naglašava, sa druge strane, da mandat državne Skupštine i lokalnih parlamenata traje četiri godine i da je to jasno propisano zakonom. On ističe i kako se, po pitanju šavničke krize, ne može govoriti o pravu jer tu, kako je rekao, prava nema

PODGORICA – Predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić juče je, na elektronskoj sjednici lokalnog parlamenta, reizabran na tu funkciju.

Njegov reizbor, glasanjem putem „Zoom“ aplikacije, podržalo je 19 odbornika vladajuće koalicije iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, dok opozicija nije ni učestvovala u glasanju.

Odbornici šavničkog parlamenta, koji mandat crpe još iz saziva lokalne skupštine konstituisane 2018. godine, izabrali su Milijanu Ašanin za potpredsjednicu opštine, nakon što su prethodno Dušanu Radanoviću konstatovali prestanak mandata na toj funkciji. Na jučerašnjoj sjednici je za novog direktora Parka prirode Dragišnica i Komarnica izabran Ratko Perišić Komentarišući to što su ga na funkciju prvog čovjeka opštine birali odbornici kojima je četvorogodišnji mandat istekao još 2022. godine, Jakić se pozvao na član 14 Zakona o izboru odbornika i poslanika u kome piše da mandat traje do izbora novog saziva Skupštine.

Milatović poziva na okončanje izbora u Šavniku i Kotoru

- Zakon je jasan i po njemu odbornički mandat traje do izbora novih odbornika i oni u tom periodu donose odluke potrebne da bi grad funkcionisao –rekao je Jakić u izjavi za Pobjedu. Za to što je, kako je rekao, stvoren pogrešan utisak da mandat odbornika u Šavniku nije legitiman, Jakić je okrivio Ministarstvo javne uprave tvrdeći da taj resor u javnost izlazi sa neozbiljnim i neodgovornim izjavama. Podsjetio je i da je isti saziv šavničkog parlamenta donosio bitnije odluke od reizbora predsjednika i

da tada to nikome nije

štini, a mnogi od ovih koji danas tvrde da je mandat nelegitiman, tada nijesu progovarali. Na tom primjeru vidimo da im je bitna samo pozicija vlasti, a ne interes građana – kazao je Jakić.

na tu funkciju izabran u februaru 2021. godine, nakon što je njegov prethodnik na čelu Šavnika Vlatko Vuković podnio ostavku.

Da je Jakićev ponovni izbor protivustavan i protivzakonit

Šavničke Demokrate

odbora

Demokrata u Šavniku smatraju da se iza anarhije u toj opštini krije

krajnje neiskren odnos parlamentarne većine koja je u toj varošici prvo uvela prinudnu upravu,

Ističe i da u njegovom reizboru „nema nikakve senzacije“. - Predsjednik opštine je morao biti izabran kako bi se izbjegla blokada i kako Šavnik ne bi došao u situaciju da ne može da zadovolji potrebe svojih građana – navodi Jakić, koji je juče po drugi put zaredom preuzeo poziciju prvog čovjeka Šavnika. Prethodno je

a potom tu odluku povukla. Oni su, u saopštenju, parlamentarnu većinu i Vladu Crne Gore pozvali

kon jučerašmokrata. Iz te partije su se zapitali

Jakićev reizbor podržalo je 19 odbornika vladajuće koalicije iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, dok opozicija nije ni učestvovala u glasanju

Jakić ima ograničen mandat, dok njegovim odbornicima, kako su naveli, mandate ne mogu da skrate ni Ustav ni zakoni Crne Gore.

Oni podsjećaju da je Skupština opštine Šavnik, kako bi izbjegla uvođenje prinudne uprave, u martu prošle godine skratila mandat svojim odbornicima.

Šef države Jakov Milatović pozvao je juče nadležne državne i lokalne institucije, kao i političke aktere da omoguće okončanje započetih izbornih procesa u Šavniku i Kotoru, te da ne donose odluke i preduzimaju aktivnosti koje su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore. Predsjednik je saopštio da je mandat sazivu SO Šavnik istekao u junu 2022. godine i da izborni proces u toj opštini još nije okončan. - Izborni proces nije završen ni u Kotoru iako je od dana održavanja izbora prošlo skoro pola godine. Bez pune funkcionalnosti izbornog procesa nije moguće osigurati vladavinu prava niti ubijediti naše EU partnere da smo spremni da finalizujemo naš evropski put. Biračko pravo i pravo na lokalnu samoupravu predstavljaju temelj funkcionisanja ustavnog i demokratskog poretka a kontinuirano narušavanje tih prava, kome nažalost svjedočimo u posljednje vrijeme, zahtijeva efikasnu i sistemsku reakciju institucijazaključio je Milatović.

- Sada se postavlja još jedno pitanje. Kako, po kome zakonu i kome članu Ustava, odbornici koji su sebi skratili mandat mogu da ga opet aktiviraju i na zakazanoj sjednici biraju predsjednika opštine – naveli su u saopštenju. Nedoumice i dvostruka tumačenja odredbi Zakona o iz-

da spriječe anarhiju i bezakonje nezabilježene van Šavnika, te čišćenjem biračkog spiska

građanima tog gradića omoguće slobodne i fer izbore. - Kako se ne bi dešavalo da zahvaljujući tridesetogodišnjim manipulacijama

DPS-a, Šavnik na popisu ima 1.588 stanovnika, a birački spisak čak 1.968 birača - zaključuje se u saopštenju šavničkog odbora Demokrata.

Opština Šavnik

D. MALIDŽAN

smetalo.

Jugoslav Jakić

Đorđije Blažić

saziva,

boru odbornika i poslanika u smislu trajanja odborničkih mandata uslijedili su krajem 2022. godine, nakon čak devet bezuspješnih pokušaja održavanja izbora u Šavniku.

Okončanje izbornog procesa su svih devet puta, uz brojne incidente i fizičke obračune, spriječili funkcioneri i simpatizeri koalicije „Za budućnost Šavnika“, koji novoupisanim biračima, uz tvrdnje da ne žive u Šavniku, nijesu dozvoljavali da ostvare pravo glasa.

Polemiku u vezi trajanja odborničkih mandata u utorak su razmijenili ministar javne uprave Maraš Dukaj i predsjednica šavničkog parlamenta Nadežda Kotlica Polemika je uslijedila nakon što je Dukaj, reagujući na vijest o zakazivanju jučerašnje sjednice parlamenta u Šavniku, ocijenio da je tamošnjim odbornicima mandat istekao i da njihove odluke više nijesu u skladu sa Ustavom i zakonima.

Na tu njegovu ocjenu je ubrzo reagovala Kotlica podsjetivši ministra da, shodno članu 14 Zakona o izboru odbornika i poslanika, mandat odbornicima traje do konstituisanja novog saziva.

Na to su ponovo reagovali iz Dukajevog resora, upozorivši Kotlicu da smisao tog člana Zakona nije u obezbjeđivanju neograničenog trajanja mandata odbornika.

Sa ocjenom Dukaja i njegovog resora saglasan je i profesor upravnog prava i dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić koji, u izjavi za Pobjedu, naglašava da mandat državne Skupštine i lokalnih parlamenata traje četiri godine i da je to jasno propisano zakonom.

- Odbornicima u Skupštini opštine Šavnik je istekao mandat, jer mandat sv ake skupštine traje četiri godine – ustvrdio je Blažić.

Naglašava i da je svaka skupština koja se konstituiše po izbornom zakonu neustavna, jer je, kako objašnjava, niko nije izabrao.

- Njih očigledno ne interesuje što su nelegitimni, ali bi da pričaju o vladavini prava – kaže Blažić.

Dodaje i kako se, po pitanju šavničke krize, ne može govoriti o pravu jer tu, kaže on, prava nema.

- To su partijske klike i njihovi interesi. Tu prava nema – zaključio je Blažić.

Đ. ĆORIĆ

Italijanski predsjednik razgovarao sa premijerom Milojkom Spajićem

Matarela: Crna Gora je dokaz da uspjeh zemlje nije u njenoj veličini, već u dinamici

PODGORICA - Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijest za region i još bolja za Evropu, ocijenio je italijanski predsjednik Serđo Matarela.

On se juče, tokom svoje zvanične posjete našoj zemlji, sastao sa premijerom Milojkom Spajićem i tom prilikom ponovio da Italija snažno stoji uz Crnu Goru na njenom evropskom putu. Matarela je, kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, pozdravio napore Vlade na planu ubrzanja evropske agende, te ocijenio da je napredak koji je Crna Gora ostvarila tokom mandata 44. vlade ohrabrenje i za ostatak Zapadnog Balkana, ali i podsticaj samoj politici proširenja Evropske unije.

- Drago nam je da vidimo Vaše rezultate, predsjedniče Vlade. Crna Gora je dokaz da uspjeh

zemlje nije u njenoj veličini već u dinamici. Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijesti za region i još bolja za Evropu – rekao je Matarela. Spajić je, kako navode iz Vlade, italijanskog predsjednika upoznao sa aktivnostima Vlade na sprovođenju reformi na planu ispunjavanja kriterijuma za članstvo u EU.

- Napredovanje na putu članstva ide ruku pod ruku sa beskompromisnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo na toj liniji, saradnja sa italijanskom „Guardia di Finanza“ od kapitalnog je značaja za formiranje nove finansijske policije Crne Gore. Usvajamo najbolje prakse, jer želimo da gradimo sistem koji će garantovati vladavinu prava za sve naše građane - rekao je Spajić. N a sastanku je ocijenjeno da će posjeta Spajića Ita-

liji, koja je planirana za 15. april, biti prilika za jačanje ekonomske saradnje za što

postoji snažan potencijal. - To će, saglasni su sagovornici, biti prilika za razgovore o konkretnim projektima koji će snažnije povezati dvije zemlje – saopštili su iz Vlade. Đ.Ć.

Skupština nastavlja raspravu o pokretanju parlamentarne istrage o politički motivisanim ubistvima

O „Crnim trojkama“ danas i sa opozicijom

Najavu za ovo zasijedanje Mandić je dao na sjednici još 5. decembra prošle godine, kada je u svom izlaganju naveo sve što će istraživati budući anketni odbor – uključujući pojedine zaključke, te da će na čelu ovog posebnog tijela biti Dobričanin, što je opoziciji posebno sporno

PODGORICA - Drugo vanredno zasijedanje Skupštine Crne Gore počinje danas u podne, a jedina tačka dnevnog reda odnosi se na formiranje anketnog odbora koji će se baviti pitanjima politički motivisanih ubistava i „Crnih trojki“ tokom protekle tri i po decenije. To će ujedno biti i prva sjednica kojoj će moći da prisustvuju i svi poslanici opozicije, kojima je predsjednik Skupštine Andrija Mandić odredio kaznu od 15 dana zabrane učestvovanja u radu najvišeg zakonodavnog doma, zbog više blokada plenuma.

Najavu za ovo zasijedanje Mandić je dao na sjednici još 5. decembra prošle godine, kada je u svom izlaganju naveo sve što će istraživati budući anketni odbor, uključujući pojedine zaključke, te da će na čelu ovog posebnog tijela biti Vladimir Dobričanin

(CIVIS) što je opoziciji posebno sporno. Naime, Mandić je tada prvi put na plenumu otvorio pitanje Prijedloga odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora za prikupljanje informacija o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao „Crne trojke“. Prijedlog je u skupštinsku proceduru stigao početkom februara, nakon što su ga potpisali poslanici NSD-a, DNP-a, SNP-a, CIVIS -a, PES-a i Demokrata. Na taj način, vlast istovremeno formira anketni odbor na sops tveni zahtjev, te na njegovo čelo stavlja istomišljenika umjesto opozicionog poslanika. Afera „Crne trojke“ vezuje se za 2013. godinu, kada su neka-

dašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović i načelnik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Miljan Perović odgovarali pred tužilaštvom na optužbe takođe bivšeg pripadnika Specijalnih antiterorističkih jedinica (SAJ) Brajuška Brajuškovića . On je tvrdio kako je Veljović organizator „Crnih trojki“ koje su prebijale nepodobne novinare i opozicionare, da je „batinaškim esk adronom“ koordinirao Perović, dok je Brajušković lično vodio jednu od takvih grupa. Veljović i Perović su demantovali ove tvrdnje, a tužilaštvo je odlučilo da nema dokaza protiv njih. Na sjednici početkom decembra, Mandić je precizirao da će se anketni odbor baviti i slučajevima prebijanja bivšeg poslanika i glavnog urednika Dana Duška Jovanovića iz 2000. godine (ubijen četiri godine kasnije), zatim Gojka Mitrovića, Radovana Aleksića, Voja Lakovića, Mladena Stojovića, Momira Voj-

vodića , Željka Ivanovića , Lidije Nikčević i Tufika Softića , ranjavanjem Olivere Lakić, ali i ubistvom nekadašnjeg ministra odbrane zajedničke države Srbije i Crne Gore Pavla Bulatovića. Istakao je i da je u pozadini priče kako o „Crvenim beretkama“ u Srbiji, tako i o „Crnim trojkama“ u Crnoj Gori stajala ruka nekadašnjeg crnogorskog ministra unutrašnjih poslova Vukašina Maraša Na to je najglasnije reagovao predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, komentarišući da je šef skupštine u tom trenutku preuzeo i ulogu sudije, te da je najavom formiranja anketnog odbora ponovo prekršio poslovnik. - Anketni odbor za pritisak na pravosuđe, zato što trenutno vodi postupak i protiv Vas. Pitanje je hoće li neke informacije isplivati i na tu temu, a ovo je pokriće za ono što slijedi. Vidjećemo brzih dana – rekao je Nikolić, te ukazao na opasnost stavljanja pomenutih ubistva u politički kontekst. Opozicija je tada isticala i da se u parlamentarnom životu

Crne Gore nikada nije desilo da vlast formira anketni odbor, te zahtijeva parlamentarnu istragu.

Na to je Mandić prokomentarisao da „neko mora da podstakne pravosuđe da nešto radi po pitanju ubistava i prebijanja koje je nabrojao“.

Prema važećem Zakonu o parlamentarnoj istrazi, predsjednik anketnog odbora tre-

ba da bude iz reda opozicionih poslanika, a njegov zamjenik iz parlamentarne većine.

U predloženom tekstu odluke o pokretanju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora, navodi se da to tijelo „ima predsjednika, zamjenika predsjednika i osam članova“. Od njih deset, polovina je iz opozicije, uključujući i predsjednika odbora, ali se ne precizira kako se tretiraju članovi parlamenta iz nezavisnih poslaničkih klubova.

No, pravi problemi nastaju u trenutku izbora i potvrde članstva, jer o tome odlučuje Administrativni odbor. S obzirom na to da je na čelu ovog radnog tijela Skupštine Jelena Nedović iz PES-a do koje već mjesecima, pa i duže, „ne stižu“ zahtjevi tužilaštva i sudova za razmatranje ukidanja imuniteta pojedinim poslanicima, teško da će sastav budućeg anketnog odbora biti drugačiji od onoga koji vlast bude predložila. Tim prije što se, prema zakonu, sjednice tijela sprovode i odluke donose većinom ukupnog broja članova. Predložena odluka takođe precizira da će ovo tijelo „obaviti parlamentarnu istragu, pripremiti izvještaj i dostavi ga Skupštini u roku od devedeset dana“. U slučaju potrebe, taj rok se može produži za najviše 15 dana. Takođe, izvještaj će dostaviti parlamentu najkasnije 15 dana nakon završene istrage. K.J.

Spajić i Matarela tokom susreta

Srednjoročna strategija Ministarstva finansija

Na kraju 2027. godine javni dug će porasti na 5,66 milijardi eura

Prema osnovnom scenariju javni dug za tri godine biće uvećan za 1,1 milijardu eura, dok bi prema scenariju koji predviđa niži rast crnogorske ekonomije javni dug za isti period bio veći za 1,24 milijarde eura

PODGORICA - Prema osnovnom scenariju bruto javni dug Crne Gore na kraju 2027. godine će narasti na 5,66 milijardi eura, odnosno na 64,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci iz Srednjoročne strategije upravljanja dugom od 2025. do 2027. godine. To znači da bi prema tom osnovnom scenariju javni dug za tri godine bio uvećan za 1,1 milijardu eura.

U dokumentu Ministarstva finansija se navodi da bi prema scenariju koji predviđa niži rast crnogorske ekonomije javni dug na kraju 2027. godini mogao dostići i do oko 5,8 milijardi eura, odnosno 68,5 odsto BDP-a. Prema tom scenariju, javni dug bi za tri godine bio veći za 1,24 milijarde eura.

Projekcije

U strategiji se navodi da se prema projekcijama Ministarstva finansija, očekuje da će državni dug na kraju 2024. godine iznositi 60,56 odsto BDP-a, dok će javni dug iznositi 61,44 odsto BDP-a.

- Uzimajući u obzir planirane depozite Ministarstva finansija, neto državni dug na kraju 2024. godine će dostići nivo od 54,69 odsto, dok će neto javni dug biti na 55,57 odsto BDP-a – precizira se u Strategiji.

Prema osnovnom scenariju, projekcija je da će na kraju ove godine javni dug porasti na 4,79 milijardi eura, ali će udio javnog duga u BDP-u do kraja ove godine pasti na 60,2 odsto.

- Tokom 2025. godine očekuje se povećanje državnog duga u apsolutnom iznosu u odnosu na kraj 2024. godine za oko 237 miliona eura, dok će u odnosu na BDP doći do smanjenja za 1,19 procentnih poena –navodi se u Strategiji.

Na kraju 2025. godine projektovan je iznos depozita od oko 110 miliona eura (bez zlata), koji bi se koristili za otplatu duga u 2026. godini.

- Iznos nedostajućih sredstava za 2026. godinu projektovan je na oko 640 miliona eura, i to za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka, stoga je predviđeno zaduživanje u iznosu od oko 750 miliona eura – piše u dokumentu.

Naredne godine će se javni dug uvećati na 5,35 milijardi eura, odnosno na 63,9 odsto BDP-a.

- Tokom 2026. godine očekuje se povećanje državnog duga u apsolutnom iznosu u odnosu na kraj 2025. godine za oko 555 miliona eura, dok će u odnosu na BDP doći do uvećanja za 3,75 procentnih poena – kaže se u Strategiji.

ot P lata duga

Tokom 2027. godine će javni dug prema projekcijama dostići 5,66 milijardi eura i 64,6 odsto BDP-a.

- Tokom 2027. godine za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti oko 972 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na isplatu obveznice iz 2020. godine, u iznosu od 750 miliona eura, stoga, projektovano je obezbjeđivanje većeg iznosa depozita u 2026. godini u cilju rasterećenja potreba za zaduženjem u 2027. godini, odnosno stvaranja rezerve u iznosu od oko 220 miliona eura (bez zlata) – precizira se u strategiji.

Tokom 2027. godine očekuje se povećanje državnog duga u apsolutnom iznosu u odnosu na kraj 2026. godine za oko 310 miliona eura, dok će u odnosu na BDP doći do uvećanja za 0,8 procentnih poena.

Od navedenog rasta, projektovan je iznos od oko 100 miliona eura koji će služiti kao rezerva za 2028. godinu.

- Na dinamiku rasta javnog duga Crne Gore u periodu 2025–2027. godine ključni uticaj imaće planirana zaduženja za infrastrukturne i razvojne projekte, realizovana kroz kreditne aranžmane i Instrument EU za reformu i rast (Plan rasta), kao i ulaganja u projekte planirane kroz kapitalni budžet. Ovi projekti obuhvataju različite sektore, uključujući obrazovanje, zdravstvo, odbranu, saobraćajnu i željezničku infrastrukturu, komunalnu infrastrukturu, energetiku, digitalizaciju i zaštitu životne sredine. Crna Gora ima strateški cilj ubrzanja razvoja ključne infrastrukture, posebno u sektorima saobraćaja i energetike, čime će se stvoriti osnova za dinamičniji ekonomski rast – tvrdi se u Strategiji.

t renutno stanje

Podsjeća se da u periodu od 2020. do 30. septembra 2024. godine, javni dug u odnosu na BDP ima znatan trend pada sa 105,34 odsto BPD-a na 60,19 odsto BDP-a.

- Stanje javnog duga u periodu od 2020. do 2022. godine karakteriše smanjenje kako u apsolutnom iznosu tako i u odnosu na BDP, na šta je u najvećem dijelu uticala činjenica da tokom 2021. i 2022. godine nije bilo potrebe za većim kreditnim zaduženjima. Tokom posljednje dvije godine uslijedilo je blago povećanje duga u apsolutnom iznosu, dominantno uslijed većih potreba za obezbjeđenjem nedostajućih sredstava u cilju otplate dospjelog duga, finansiranja kapitalnih projekata, kao i stvaranja fiskalne rezerve –piše u Strategiji.

Dodaje se da u periodu od 2022. do 30. septembra 2024. godine javni dug u odnosu na BDP nastavlja trend pada, dok u apsolutnom iznosu bilježi blagi rast.

Uslijed jačeg ekonomskog rasta, kao i odgovornog upravljanja dugom, u odnosu na 2020. godinu, stanje duga u apsolutnom iznosu na 30. septembar 2024. godine je na istom nivou od 4,4 milijarde eura, dok je u odnosu na BDP smanjen sa 105,34 odsto na 60,19 odsto. Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, koje čine depoziti u novcu i zlatu, a koji su se kre-

– kaže se u dokumentu. Dodaje se da je prioritet i korišćenje dugoročnih instrumenata uz fiksne kamatne stope kako bi se smanjila izloženost tržišnoj volatilnosti. - Posebna pažnja posvećena je razvoju domaćeg tržišta državnih hartija od vrijednosti uključujući povećanje učešća obveznica za građane što ima za cilj jačanje povjerenja javnosti u državne finansije, stimulisanje štednje i podizanje finansijske pismenosti – piše u Strategiji. Ističe se da pridruživanje Evropskoj uniji predstavlja ključni strateški cilj Crne Gore, pri čemu je fiskalna održivost jedan od osnovnih preduslova za uspješnu integraciju.

- Iako trenutne projekcije pokazuju da će nivo javnog duga ostati iznad referentne granice od 60 odsto BDP-a u srednjoročnom periodu, strategija upravljanja dugom osmišljena je da balansira između fiskalne odgovornosti i potrebe za intenzivnim investicionim ciklusom koji će doprinijeti dugoročnom ekonomskom rastu – navedeno je u Strategiji.

tali od 872,43 miliona eura u 2020. godini do 617,94 miliona eura na kraju trećeg kvartala 2024. godine, neto javni dug, u posmatranom periodu se kretao na nivou od 3,5 milijardi eura ili 84,5 odsto BDP-a 2020. godine do 3,8 milijardi eura ili 51,9% BDP-a na kraju trećeg kvartala 2024. godine. - Smanjenje javnog duga sa maksimuma iz 2020. godine od 105,34 odsto BDP-a na 60,19 odsto BDP-a u 2024. godini, može se pripisati snažnom ekonomskom oporavku, visokim stopama inflacije i korišćenju depozita prikupljenih tokom velikih emisija obveznica u 2020. i 2024. godini. Naime, strategija upravljanja dugom je išla u pravcu pribavljanja dovoljnog iznosa sredstava za servisiranje duga, finansiranje budžetskog deficita i održavanje minimalnog nivoa depozita od 100 miliona eura – pojašnjava se u Strategiji.

Produžavanje rokova

Navedeno je da Srednjoročna strategija upravljanja dugom Crne Gore za period od 2025. do 2027. godine predstavlja okvir za očuvanje fiskalne stabilnosti i odgovorno upravljanje javnim dugom.

- Fokusirana je na uravnotežen pristup zaduživanju, smanjenje troškova finansiranja i rizika refinansiranja, kao i unapređenju domaćeg tržišta državnih hartija od vrijednosti i diverzifikaciju izvora finansiranja. Jedan od glavnih ciljeva Strategije je produžavanje roka dospijeća duga i ravnomjerno raspoređivanje obaveza otplate kako bi se smanjio pritisak na budžet

Dodaje se da će ulaganje u kapitalne projekte imati privremeni uticaj na povećanje nivoa duga, „ali se očekuje da će generisani ekonomski rast znatno smanjiti relativno opterećenje duga u odnosu na BDP u narednim godinama“. Navedeno je da strategija teži usklađivanju sa evropskim standardima kroz transparentno upravljanje dugom, optimizaciji troškova zaduživanja i diversifikaciji izvora finansiranja, uz očuvanje fiskalne stabilnosti. - Iako cilj od 60 odsto BDP-a trenutno nije dostižan, fokus je na održavanju tekuće budžetske potrošnje iz tekućih prihoda, dok se novo zaduživanje koristi isključivo za projekte koji podstiču održivi razvoj i povećavaju konkurentnost crnogorske ekonomije. Put ka postizanju kriterijuma iz Mastrihta zahtijeva dodatno vrijeme, strategija upravljanja dugom već sada postavlja osnove za njihovo dugoročno ostvarenje – tvrdi se u Strategiji. Naglašeno je da su fokus na kvalitetna ulaganja, povećanje fiskalne otpornosti i u sklađivanje sa evropskim standardima ključni koraci ka održivom razvoju i integraciji Crne Gore u Evropsku uniju. - Strategija prepoznaje trenutne izazove, uključujući makroekonomske neizvjesnosti i volatilnost globalnih tržišta, i nudi prilagodljiv pristup njihovom ublažavanju. Njena uspješna realizacija zavisiće od dosljedne primjene mjera, efikasne k oordinacije institucija i transparentne komunikacije sa domaćim i međunarodnim partnerima, sa ciljem ne samo očuvanje fiskalne stabilnosti, već i unapređenje ekonomske otpornosti Crne Gore – zaključuje se u Strategiji. s. PoPoviĆ

Tabela - Kretanje duga 2024-2027 - osnovni scenario

Kratki rokovi i enormna poskupljenja zakupa plaža prijete crnogorskoj turističkoj sezoni

PODGORICA - Zakupci

kupališta razmatraju bojkot tendera zbog kratkih rokova i drastičnog poskupljenja zakupa, što bi moglo ugroziti turističku sezonu.

Predsjednik Udruženja zakupaca kupališta Albert Kastrati kazao je Pobjedi da su na jučerašnjem sastanku odlučili da nastave proteste, a da će do kraja sedmice razmotriti i radikalnije mjere.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, premijer Milojko Spajić trebalo bi da u naredna dva dana primi predsjednike primorskih opština na sastanak, gdje bi se razmatrala ova problematika. Bivši zakupci očekuju konkretne odgovore i rješenja koja će omogućiti da sezona ne bude ugrožena, jer u suprotnom, posljedice mogu biti katastrofalne za čitav sektor turizma.

KratKi roKovi

- Ostavljeno nam je samo 15 dana da pribavimo kompletnu dokumentaciju, uključujući bankovne garancije do 120.000 eura, što je praktično nemoguće. Uz to, cijena zakupa je skočila i do 400 odsto, što će se direktno odraziti na poskupljenje usluga i smanjenje konkurentnosti destinacijeupozorava Kastrati dodajući da im je najveći problem pribavljanje bankovnih garancija, jer se radi o velikim iznosima – od 40.000 do 120.000 eura – i banke jednostavno nijesu u mogućnosti da odobre takve garancije u tako kratkom periodu.

- Ovo može dovesti do preopterećenja bankarskog sistema i velikih problema za učesnike tendera. Pored toga, zbog velikog broja lokacija za zakup, očekuje se i administrativno zagušenje, što dodatno komplikuje situaciju - kazao je Kastrati.

Još jedan veliki problem predstavlja, kako ističe, drastično povećanje cijena zakupa i da će to automatski rezultirati poskupljenjem usluga i proizvoda, što direktno pogađa turiste i lokalno stanovništvo.

Dosadašnji zakupci razmatraju i bojkot tendera Morskog dobra

Ostavljeno nam je samo 15 dana da pribavimo kompletnu dokumentaciju, uključujući bankovne garancije do 120.000 eura, što je praktično nemoguće. Uz to, cijena zakupa je skočila i do 400 odsto, što će se direktno odraziti na poskupljenje usluga i smanjenje konkurentnosti destinacijeupozorava predsjednik Udruženja zakupaca kupališta Albert Kastrati

- To može ozbiljno ugroziti konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije, naročito u poređenju sa susjednim zemljama, gdje su cijene pristupačnije i gdje se vodi računa o dugoročnoj održivosti turizma. Očekujemo da će ovo poskupljenje imati negativan efekat na potražnju, a samim tim i na ukupan ekonomski učinak turističke sezone. Da bih vam ilustrativno objasnio koliko su cijene skočile, evo nekoliko konkretnih primjera. Kvadratni metar plaže, koji je ranije bio

podijeljen u četiri cjenovne zone i koštao između 47 i 85 centi, sada je ujednačen na nevjerovatnih 2,5 eura. To znači da je cijena u pojedinim slučajevima porasla skoro pet putaobjašnjava Kastrati. Slična situacija je, naglašava, i sa zakupom terasa ugostiteljskih objekata.

- Ranije je kvadratni metar bio 18 eura, dok je sada povećan na čak 60 eura. To je povećanje od preko 230 odsto! Dakle, ne radi se o poskupljenjima od 30 ili 40 procenata, kako se

pokušava prikazati, već o enormnim povećanjima od 300 do 400 odsto, što predstavlja ozbiljan udarac na sve nas koji se bavimo turizmom. Ovakve cijene direktno utiču na formiranje krajnjih cijena usluga. Ako uzmemo u obzir nove troškove, cijena seta ležaljki i suncobrana na plaži će morati da bude minimalno 20 do 30 eura, što znatno smanjuje pristupačnost destinacije i može imati negativne posljedice na imidž crnogorskog turizmakaže Kastrati.

Ministar Radunović verbalno napadnut u Budvi

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović verbalno je napadnut u Budvi. Na snimku koji je objavio portal Standard vidi se ministar koji razgovara sa muškarcem koji djeluje ljutito. Njima se pridružuje i treći muškarac koji pokušava da smiri situaciju. Razlog napada nije poznat, a portal Standard prenosi da se rasprava vodila oko zakupa plaža i tendera koji je na njegovu i inicijativu direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja, raspisala Vlada Crne Gore. Iz Nove srpske demokratije (NSD) su saopštili da najoštrije osuđuju verbal-

ni napad na ministra Slavena Radunovića u Budvi. Ovaj incident, smatraju oni, nije samo napad na jednog čovjeka, već pokušaj zastrašivanja svih onih koji se usuđuju da stanu na put bezakonju i kriminalu. - Podsjećamo crnogorsku javnost da se NSD decenijama borila za to da Crna Gora postane demokratska država u kojoj će svi građani imati jednaka prava, bez obzira na pritiske i prijetnje. Kroz oluje progona, montirane procese i političke ucjene, nikada nismo poklekli, niti ćemo sada. Oni koji misle da će nas zastrašiti i zaustaviti u borbi za pravedniju i slobodniju

Crnu Goru duboko se varaju - naveli su iz Nove srpske demokratije. Dodali su da smo svjedoci istorijskih trenutaka – od formiranja Anketnog odbora koji će, navode, rasvijetliti kriminalne mreže, do inicijative da narko-karteli budu označeni kao terorističke organizacije. - To je direktan udar na samu srž kriminalne piramide i njenog „počasnog predsjednika“, čije ime odzvanja u sjenama prošlosti, ali čiji će uticaj konačno biti sasječen u korijenu - navode iz NSD. Iz te partije smatraju da Slaven Radunović i Mladen Mikijelj rade veliki posao za

dobro svih građana Crne Gore. - A upravo zato su meta onih koji misle da silom mogu dobiti ono što im ne pripada. Ti isti, naviknuti na decenije bezakonja i privilegija, pokušavaju prijetnjama i pritiscima da vrate točak istorije unazad, ali im poručujemo – neće im poći za rukom. Mi ćemo znati da se zaštitimo od raznih kabadahija DPS-a, ali i pozivamo nadležne organe da rade svoj posao i procesuiraju one koji prijete i koji bi bili spremni da ugroze bezbjednost ministra Radunovića i direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja - stoji u saopštenju NSD.

Dodatni problem zakupaca u Ulcinju je i izuzetno kratka sezona.

- Dok neke destinacije, poput Budve, imaju turističku sezonu koja traje pet do šest mjeseci, kod nas se ona svodi na svega 40 do 50 dana – od 10. jula do otprilike 20. avgusta. To znači da u tom kratkom periodu moramo da obezbijedimo sredstva ne samo za zakup, već i za plate radnicima, poreze, doprinose i sve ostale obaveze prema državi. Ovo dodatno otežava poslovanje, naročito jer su troškovi poslovanja u Crnoj Gori već visoki, a brojni privrednici jedva uspijevaju da održe svoje poslove. U ovakvim uslovima, mnogi će biti prinuđeni da odustanu od zakupa ili da podignu cijene do nivoa koji će turiste odvratiti od dolaska - kazao je Kastrati.

nastava K p rotesta Zbog svega navedenog, tvrdi da su prinuđeni da nastave sa protestima.

- Krajnja mjera, o kojoj se ozbiljno razmatra, mogla bi biti bojkot tendera – iako konačna odluka još nije donesena. Ne isključujemo mogućnost da se kolektivno povučemo iz procesa, jer pod ovim uslovima zakup jednostavno nije održiv - kaže Kastrati.

Nadaju se da će do kraja sedmice biti pronađeno kompro-

misno rješenje koje će omogućiti održiv razvoj turizma i spriječiti negativne efekte na crnogorsku privredu. Nedavno su negodovali i iz Udruženje ugostitelja Budve koji smatraju da se zakasnilo sa raspisivanjem tendera za zakup plaža i da bi ga trebalo odložiti za 1. novembar, a da se postojeći ugovori aneksiraju kako sezona ne bi bila dovedena u opasnost. Morsko dobro je juče raspisalo Javni poziv za davanje u zakup kupališta na području opština Bar i Ulcinj. Ponude se dostavljaju do 4. marta, za kada je planirano i njihovo otvaranje.

Iz Morskog dobra su ranije objasnili da su svi koji namjeravaju da učestvuju na tenderu dužni da otkupe tendersku dokumentaciju. Ugovori se zaključuju za period od četiri godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31. decembra 2028. godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predviđene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut.

Morsko dobro je ranije objavilo tender za plaže na području opštine Budva, od Jaza do Buljarice. Tenderi sa detaljnijim informacijama se mogu pronaći na sajtu Morskog dobra. n. KovaČeviĆ

Velika plaža u Ulcinju

Albert Kastrati

d. malidžan

privatna arhiva

Pojašnjenje predsjednika Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori dr Milutina Đuranovića

Od 25 odsto marže ostane

samo 3,2 odsto profita

Na svaku stotinu eura prihoda (bez PDV-a), kompaniji u prosjeku ostaje samo 3,2 eura neto dobiti. Međutim, ni taj iznos ne ide direktno vlasnicima firmi, jer se na raspodijeljenu dobit plaća dodatni porez od 15 odsto, što u konačnom iznosu smanjuje neto prihod vlasnika, pojasnio je predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u PKCG Milutin Đuranović

PODGORICA - Tokom

panela na Ekonomskom fakultetu „Bojkot trgovine – ko dobija, a ko gubi?“, organizovanog prošle sedmice neposredno uoči bojkota samo jednog trgovinskog lanca u Crnoj Gori

iznijete su različite ekonomske analize o poslovanju trgovinskih kompanija. Jedna od ključnih tema bila je percepcija trgovačkih marži i stvarnog profita koji trgovinske firme ostvaruju.

Mugoša će inicirati sjednicu o cijenama u trgovačkim lancima

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Boris Mugoša, najavio je da će inicirati tematsku sjednicu o problematici cijena u trgovačkim lancima. - Iniciraću, kao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, održavanje saslušanja, odnosno tematsku sjednicu, na kojoj bi diskutovali o problematici cijena u trgovačkim lancima - naveo je Mugoša u saopštenju. Mugoša, koji je i poslanik Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza, kazao je da očekuje podršku svih kolega iz Odbora da sa nadležnim ministarstvima (ekonomskog razvoja, finansija, poljoprivrede), Agencijom za zaštitu konkurencije i privrednim i drugim udruženjima, razmotre sve aspekte te problematike.

PODGORICA - Jasni ekonomski interesi glavni su razlog zbog kojeg je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića

Iz Kabineta su saopštili da su u trenutnim globalnim okolnostima, pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori Crne Gore i nekadašnji profesor na ovom fakultetu dr Milutin Đuranović je, kako prenosi portal Bankar.me, pojasnio ovu razliku, naglašavajući važnost pravilnog razumijevanja ekonomskih pojmova.

Bruto marža nije isto što i neto doBit

U javnosti se često miješaju pojmovi bruto marže i neto dobiti. Prema istraživanju koje je sproveo Ekonomski fakultet, prosječna stopa trgovinske bruto marže crnogorskih trgovinskih firmi iznosi između 24 i 25 odsto, gdje bruto marža predstavlja procentualnu razliku između prodajne cijene i neto nabavne cijene proizvoda.

- Međutim, ono što je ključno za razumijevanje jeste da bruto marža ne predstavlja profit kompanije. Kada se od

prihoda oduzmu svi troškovi poslovanja, uključujući troškove zakupa, zarade zaposlenih, logistike, poreza i drugih rashoda, dolazi se do neto dobiti. Prema podacima analize, prosječna neto dobit trgovinskih kompanija u Crnoj Gori iznosi samo 3,2 odsto – ukazao je Đuranović.

KoliKo zapravo ostaje firmama?

Đuranović je slikovito objasnio ovaj odnos koristeći primjer prihoda od 100 eura.

- Na svaku stotinu eura prihoda (bez PDV-a), kompaniji u prosjeku ostaje samo 3,2 eura neto dobiti. Međutim, ni taj iznos ne ide direktno vlasnicima firmi, jer se na raspodijeljenu dobit plaća dodatni porez od 15 odsto, što u konačnom iznosu smanjuje neto prihod vlasnika – objasnio je on.

KoliKo se cijene mogu sniziti?

Jedno od ključnih pitanja postavljenih tokom panela bilo je koliko bi prodajne cijene mogle da se snize – a da firme ne pretrpe gubitke.

Đuranović je objasnio da bi, u prosjeku, trgovci mogli sniziti cijene za 3,2 odsto prije nego što bi poslovanje postalo neodrživo i dovelo do gubitaka, i ilustrovao da je to npr. jedno od osnovnih pitanja koje se, recimo, postavlja studentima, na ispitu Analize bilansa.

- Ovi podaci ukazuju na to da, iako trgovačke marže mogu izgledati visoko, konačna zarada kompanija je znatno niža nakon pokrivanja svih troškova poslovanja. Javnost često pogrešno percipira razliku između bruto marže i profita, zbog čega je edukacija o ovim ekonomskim konceptima od ključnog značaja – zaključio je Đuranović. s p

Priprema se imenovanje novog odbora direktora Regionalnog vodovoda

Zoran Lakušić podnio ostavku?

Prema pisanju portala ETV, Lakušićeva ostavka trebalo bi da bude verifikovana na današnjoj sjednici Odbora direktora, te da on ima namjeru da se ponovo vrati na tu poziciju

PODGORICA - Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP) Zoran Lakušić (DNP) je, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, podnio ostavku na tu funkciju.

Pobjeda je još u ponedjeljak uputila pitanja RVCP tražeći informaciju da li je došlo do nekih promjena u bordu u kojem su, osim Lakušića, i mr primijenjenih studija menadžmenta Milena Živanović, mr fizičke kulture Dritan Rexha, diplomirani menadžer Miloš Stanković i inženjer mašinstva Zdravko Čurović, ali odgovore nijesmo dobili. Juče smo pokušali da ih dobijemo i od Lakušića, ali nije odgovarao na naše pitanje upućeno porukom. Prema pisanju Portala ETV, Lakušićeva ostavka bi trebalo da bude verifikovana na današnjoj sjednici Odbora direktora, te da on ima namjeru da se ponovo vrati na tu poziciju. Navode da Demokrate i Demokratska narodna partija Milana Kneževića planiraju da imenuju novi bord bez saglasnosti Vladine komisije za ekonomsku politiku, kako

Iz Kabineta premijera saopštili da su ekonomski interesi glavni razlog zbog kojeg je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja

bi izbjegli da PES ima većinu. Ukazuju i da je dio zaposlenih uputio urgenciju premijeru Milojku Spajiću i ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) da razriješe bord i imenuju novi u kojem bi se našli stručnjaci. Aktuelni Odbor direktora RVCP, koji je imenovan u aprilu 2023. godine, krajem novembra je, nakon što je smijenio Borislava Ivankovića, za v.d. direktora imenovao funkcionera Demokrata Krsta Radovića. Nakon javnog konkursa, Radović je i zvanično postavljen za direktora u punom mandatu. Ipak, zbog sumnji u zakonitost njegovog imenovanja, Inspekcija rada je, postupajući po prijavi, sprovela inspekcijski nadzor. Pobjedi su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u okviru kojeg funkcioniše ova inspekcija, kazali da bi inspektorka, nakon što dobije izjašnjenje RVCP na njen zapisnik, trebalo da donese odluku da li je Radović zakonito imenovan odnosno da li zadovoljava uslov konkursa da ima pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama. m leKoviĆ

- Upravo su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja - saopštili su iz Kabineta povodom usklađivanja vizne politike Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), a u cilju informisanja javnosti.

Za Crnu Goru je, kako su objasnili, ključno da osigura mehanizme, odnosno alternativna rješenja koja bi omogućila lakšu tranziciju i nadomjestila potencijalne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju. U cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agen-

dom, ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji sa viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa. Tu se, prije svega, misli na izmjenu legislative, konkretno Zakona o strancima.

Iz Kabineta su saopštili da je Crna Gora privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine, što je turističku privredu dovelo u izazovnu po-

ziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru. Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio-destinacija, ima ograničenja zbog nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz EU. - U saradnji sa EU nastavićemo da tražimo najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU. r.e.

Milutin Đuranović

Zoran Lakušić

d.

PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara pokrenuće proceduru da se jedan period izdanja Pobjede od 1944. do 1990. godine zaštiti kao materijalno pokretno dobro ove države.

Pobjeda, najstariji dnevni list u Crnoj Gori prošle godine proslavila je 80 godina postojanja, a prva polovina njenog života od velikog je značaja za crnogorsko društvo. U tom vremenu bila je jedan od rijetkih izvora informisanja građana, arhiv života, a danas je polazište za istraživače i naučnike koji hvataju duh vremena. Zbog toga su učinjeni i napori da ostane vječna – biće digitalizovana i dostupna svima. Glavni i odgovorni urednik

Pobjede Nenad Zečević rekao je da arhivski brojevi predstavljaju neprocjenjivo istorijsko blago i izvor autentičnih informacija o vremenu u kojem je list nastajao i djelovao. – To je svojevrsna poslijeratna razglednica Crne Gore –rekao je on.

Inicijativu za uspostavljanje zaštite Pobjede od 1944. do 1990. godine (46 godina, 9008 brojeva), pokrenula je Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara ističu da, na osnovu podataka koje je dostavila Nacionalna biblioteka, nema smetnji da se ove decenije Pobjede preporuče za dalju kulturno-istorijsku valorizaciju, u vrsti publikacija.

- Naime, novine Pobjeda su prvi dnevni list u Crnoj Gori, štampan nakon Drugog svjetskog rata, uključujući i 26 brojeva izašlih na samom njegovom kraju. Pobjeda je počela izlaziti u Nikšiću, potom na Cetinju, a od 1954. godine u Podgorici, đe se i sada štampa. Na njenim stranicama sačuvana je crnogorska istorija, objavljeni su ključni dokumenti, izvještaji i svjedočanstva nebrojenih doga-

20. februar 2025.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila inicijativu Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ da se najstariji dnevni list valorizuje i zaštiti

Prvih 46 godina Pobjede biće kulturno-istorijsko dobro Crne Gore

Svih 9.008 brojeva Pobjede koji su izašli od 1944. do 1990. godine, čuvaju se u objektu Nacionalne biblioteke, istovremeno kulturnom dobru Crne Gore – zgradi bivšeg Francuskog poslanstva

đaja i ličnosti iz privrede, kulture, tradicije, sporta, politike i ostalih aspekata života, od 1944. do 1990. godine – piše u dokumentu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim se ocjenjuje da prvih 46 godina Pobjede treba zaštititi. Navodi se i da se svih 9008 brojeva Pobjede koji su izašli u ovom periodu, čuvaju u objektu Nacionalne biblioteke, istovremeno kulturnom dobru Crne Gore – zgradi bivšeg Francuskog poslanstva. – S obzirom na naprijed navedeno, prihvata se inicijativa za uspostavljanje zaštite pokretnog dobra dnevni list Pobjeda 1944–1990. godine (9008 brojeva) NBCG „Đurđe Crnojević“ – zaključuje se u odgovoru na inicijativu.

Procedura

Nakon usvojene inicijative, Uprava će, kako je propisano Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, pokrenuti proceduru kojom je predviđeno da

kulturnu vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvrđuje stručno tijelo, od najmanje tri člana. Kulturna vrijednost se utvrđuje na osnovu istraživačkih nalaza i relevantnih dokaza o svojstvima, značaju i osobenostima dobra i njihovom valorizacijom. Komisija, koju će formirati Uprava, sačiniće elaborat koji sadrži detaljan opis sprovedenih radnji i obrazložen stručni stav o valorizaciji, režim i mjere zaštite.

Da bi Pobjeda bila proglašena dobrom, prema Zakonu mora da ispuni određene kriterijume za utvrđivanje kulturne vrijednosti, a to su autentičnost i integritet, stepen očuvanosti, jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste, istorijski, umjetnički, naučni, arheološki, arhitektonski, antropološki, tehnički ili drugi društveni značaj.

Prvih 46 godina Pobjede svjedoče upravo o tome da list ima nemjerljivu društvenu, istorijsku i kuturnu vrijednost, što je Uprava i istakla u dokumentu kojim prihvata inicijativu.

Svjedok vremena Glavni i odgovorni urednik

Pobjede Nenad Zečević kazao je da je odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara da prihvati inicijativu kojom se preporučuje da se dnevni list

Pobjeda iz perioda 1944–1990. stavlja pod kulturnu zaštitu –potvrda njenog nemjerljivog značaja za crnogorsko društvo i novinarstvo.

– Kao jedini dnevni list u Crnoj Gori tokom decenija, naša Pobjeda je bila glavni svjedok i hroničar svih ključnih političkih, društvenih i ekonomskih promjena – od poslijeratne obnove, preko razvoja socija-

Prva naslovnica Pobjede, 24.

lističke Crne Gore, pa sve do početaka demokratskih procesa – kazao je Zečević. Podsjeća da arhivski brojevi predstavljaju neprocjenjivo istorijsko blago i izvor autentičnih informacija o vremenu u kojem je list nastajao i djelovao, te da su svojevrsna poslijeratna razglednica Crne Gore. – Odluka o prihvatanju inicijative o zaštiti ovih izdanja ne samo da potvrđuje značaj Pobjede u očuvanju kulturnog identiteta Crne Gore, već i osigurava da buduće generacije imaju pristup originalnim zapisima koji svjedoče o našem društvenom, političkom i kulturnom razvoju – istakao je Zečević.

On se zahvalio Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ i Upravi za zaštitu kulturnih dobara što su prepoznali istorijski i kulturni značaj Pobjede.

– Redakcija ostaje posvećena

Direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ mr Dragica Lompar, nakon saznanja da je u toku postupak digitalizacije dnevnih novina Pobjeda, obratila se glavnom i odgovornom uredniku i direktoru Nenadu Zečeviću sa molbom da Biblioteci ustupi digitalizovana godišta i brojeve za korišćenje u čitaonicama, pod određenim uslovima

misiji profesionalnog i odgovornog izvještavanja, nastavljajući svoju tradiciju dugu više od osam decenija – poručio je on.

Zauvijek doStuPna Svima

Pobjeda, koja je u oktobru prošle godine proslavila 80 godina postojanja, najstariji je štampani medij u Crnoj Gori, a uskoro će biti u potpunosti digitalizovana. Digitalizacija će omogućiti trajno očuvanje lista, s obzirom na nemjerljiv društveni, kulturni i istorijski značaj koji te decenije nose sa sobom. Hroničar jednog vremena, od 1944. godine, važan je dokument koji će budućim generacijama rasvijetliti istoriju, a značajan je alat istraživačima. Direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ mr Dragica Lompar, nakon saznanja da je u toku postupak digitalizacije dnevnih novina Pobjeda, obratila se glavnom i odgovornom uredniku i direktoru Nenadu Zečeviću sa molbom da Biblioteci ustupi digitalizovana godišta i brojeve za korišćenje u čitaonicama, pod određenim uslovima. Lompar je Pobjedi kazala da je Nacionalna biblioteka

odranije planirala digitalizaciju Pobjede, kako zbog njenog kulturnog značaja (poslije Drugog svjetskog rata pa sve do 1997. godine bila je jedini dnevni list u našoj državi), tako i zbog gotovo svakodnevnog korišćenja. - Neprekidno listanje i nepažnja korisnika neminovno ugrožavaju trajno čuvanje originalnih primjeraka, a treba naglasiti da jedino Nacionalna biblioteka posjeduje neka od prvih godišta – kazala je ona. Pobjeda je počela da izlazi 24. oktobra u oslobođenom Nikšiću kao list Narodnooslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke, a urednik prvih brojeva bio je Puniša Perović. U Nikšiću su izašla prva tri broja, da bi izlaženje nastavilo na Cetinju do broja 41 za 1954. godinu, kada se redakcija seli u Titograd. – Ono što je takođe važno istaći jeste da je Pobjeda, zbog velikog značaja za istraživanje svih oblasti društvenog života, kao jedini dnevni list uvrštena u kapitalni projekat Nacionalne biblioteke ,,Crnogorska bibliografija 1494-1994“, Tom III – Bibliografija priloga i članaka iz serijskih publikacija koja sadrži popis svih kulturnih priloga objavljenih u ovom listu. Štampana izdanja čitavog projekta (32 knjige sa više od 320.000 jedinica) digitalizovana su i javno dostupna na našem sajtu https://www.nbcg.me/me/nasa-izdanja/crnogorska-bibliografija-1494-1994 - kazala je Lompar. Pojašnjava da i ova činjenica ide u prilog velikom značaju dnevnog lista Pobjeda koji je imala, ne samo u informisanju javnosti, već je bila nezaobilazan izvor informacija o kulturnim dešavanjima u jednom dugom poslijeratnom periodu, prepoznata po književnim prilozima i kvalitetu tekstova. Kazala je da je veoma zahvalna što je Zečević izašao u susret molbi Biblioteke da se trajno zaštite originalni primjerci Pobjede u njihovom fondu, a svim korisnicima omogući njeno korišćenje putem savremenih informacionih tehnologija.

– Smatram da smo ovom saradnjom dali veliki doprinos očuvanju izdavačko štamparske baštine Crne Gore, koja služi na ponos našoj državi, te da će ovo biti početak naše uspješne saradnje – kazala je Lompar. j. martinoviĆ

oktobar 1944.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i školski odbori donijeli odluku kojom žele da unaprijede

Zabranili da se telefoni koriste

PODGORICA - Na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija školski odbori osnovnih i srednjih škola donijeli su odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave. Nastavnici će moći da ih koriste u slučajevima kada su im potrebni kao nastav-

Direktor Ispitnog centra Crne Gore reagovao na tekst koji je juče objavljen u Pobjedi, da je za većinu srednjoškolaca na Državnom takmičenju daleka i dvojka, te da niko nije osvojio maksimum

Trivić: Tužno je što je festival znanja dobio negativnu konotaciju

PODGORICA – Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić reagovao je na tekst objavljen juče u Pobjedi pod naslovom ,,Većini daleka i dvojka, niko nije osvojio maksimum“, navodeći a su navedeni podaci netačni.

-U pomenutom članku iznijete su netačne i neprovjerene informacije, počevši od samog naslova „Većini daleka i dvojka, niko nije osvojio maksimum“. Prije svega, na Državnom takmičenju nema ocjena niti se iste izvode, niti se pretvaraju bodovi u ocjene, pa samim tim ne znamo ni kako ste zaključili koji je broj bodova za dvojku, niti kako ste isto izmjerili – naveo je Trivić. Takođe, kako dodaje, nije korektno donositi zaključke niti raditi analize koje treba da rade nadležne institucije prosvjete i to na osnovnu preliminarnih rezultata, ,,čime uskraćujete učenicima pravo uvida, prigovora i donošenja odluke po prigovoru, što smo Vam objasnili u imejlu koji smo Vam poslali 17. februara“. -Nije opravdano navoditi da se učenici nijesu dobro pokazali na takmičenju iz pojedinih predmeta na osnovu broja bodova i to, još jednom ponavljam, na osnovu preliminarnih rezultata. Takođe, u mejlu koji smo Vam poslali, obavijestili smo Vas da je takmičenje u toku, da se ovog vikenda nastavlja i da slijedi nakon toga ista procedura, a potom i usmeni dio takmičenja iz stranih jezika, te da je nezahvalno u ovom trenutku komentarisati rezultate i donositi zaključke bez detaljne analize – naveo je on. Trivić je istakao da ga posebno razočarava činjenica ,,što smo od jednog ovakvog događaja, od Državnog takmičenja na kojem učestvuju najbolji učenici iz Crne Gore, napravili negativnu priču“. - Oni su se odvažili da pokažu najbolja znanja koja su ši-

ra i prevazilaze sam nastavni plan i progam, tako da treba da predstavlja festival znanja i uspjeha. Lijepo bi bilo da ste u naslovu stavili „Učenik 6. razreda osnovne škole na Državnom takmičenju iz matematike osvojio 100 od 100 bodova“. Čini mi se da zaboravljamo i stavljamo po strani lijepe vijesti i lijepe informacije kako bi se bazirali samo na nešto što Vi procjenjujete kao loše – naveo je Trivić. Cilj Državnog takmičenja, kako dodaje, nije dobijanje ocjena nego se od takmičara mogu zahtijevati sadržaji i nivoi znanja koji prevazilaze predviđeni nastavni program za odgovarajući predmet i razred, kao i sposobnost primjene znanja u novim situacijama, što se može povezati sa zadacima koje učenici rade na međunarodnim olimpijadama.

-Državno takmičenje kao takvo jeste priprema i selekcija učenika za međunarodne olimpijade. Mentori pripremaju učenike osnovnih i srednjih škola uz pomoć literature koja je sastavni dio informatora za svaki pojedinačni predmet a koji su objavljeni na sajtu Ispitnog centra.

Državno takmičenje u znanju prilika je da se diferenciraju nadareni učenici i da se njima posveti posebna pažnja. Najuspješnijima treba obezbijediti uslove za usvajanje slo -

no sredstvo za realizaciju određenih nastavnih jedinica, saopšteno je iz ovog resora.

Objasnili su da će đaci, takođe, moći da koriste telefone u posebnim okolnostima, odnosno u hitnim situacijama, ili zbog zdravstvenih razloga. Iz Ministarstva su najavili da

će narednih dana, u saradnji sa školama, stvoriti neophodne preduslove kako bi se usvojena odluka u potpunosti sprovela. - Uporedna praksa u određenom broju zemalja je pokazala da ukidanje mobilnih telefona u školama generiše pozitivne efekte na rezultate koje učenici postižu u obrazovnom pro-

cesu, pa je sasvim očekivano i zabilježeno povećanje broja zemalja koje generalno ili unutar pojedinačnih obrazovnih institucija uvode različite forme djelimične ili potpune zabrane upotrebe mobilnih telefona u školama – naveli su oni. Iz ovog resora podsjećaju da na nivou Crne Gore posto -

Prosvjetna zajednica smatra da su višegodišnje kratkovide politike, pored ostalog, uzrokovale da đaci ne briljiraju

PODGORICA - Višegodišnje kratkovide i neracionalne obrazovne politike, nedostatak stručnog i pedagoški potkovanog kadra, loše realizacije rasterećenja učenika koje su ih lišavale količine, ali i kvaliteta ponuđenog znanja, imperativ prijavljivanja na takmičenja na nivou škole/a i kad imamo kvalitetne takmičare i kada nemamo, samo da se ispune zahtjev i forma, neki su od uzroka loših postignuća đaka na Državnom takmičenju.

Ne mora škola

pošto-poto ima takmičara

ženijih pojmova i razvijanje posebnih sklonosti i talenata. Ovaj složen i veoma važan zadatak može se rješavati samo kroz saradnju više institucija a isto tako i kroz promociju javnosti – istakao je Trivić. Kako dodaje, nastavnici sami prepoznaju učenike koji su nadareni za pojedine oblasti i rade sa njima na redovnoj nastavi i van nastave, u vidu sekcija i časova dodatne nastave. Osnovne i srednje škole na teritoriji Crne Gore organizuju školska takmičenja, koja prethode Državnom takmičenju. -Smatram da ovakvim tekstovima i naslovima demotivišete prije svega djecu, naglašavam najbolju djecu, a samim tim i njihove mentore čime se pokazuje nerazumijevanje cilja takmičenja. Ovim putem pozivam Vas da krajem marta budete prisutni na manifestaciji „Veče najboljih“ kada ćemo promovisati i nagraditi najbolje učenike, njihove mentore i škole – naveo je on. Ispitni centar se, navodi Trivić, više ovim povodom neće oglašavati, već će u skladu sa svojim nadležnostima uraditi analizu Državnog takmičenja i isticati ono najbolje što imamo u Crnoj Gori. -Uz uzajamno razumijevanje i poštovanje, nadamo se nastavku dobre profesionalne saradnje – zaključio je Trivić. N. Đ. (Odgovor novinarke objavljujemo u sjutrašnjem broju)

To su Pobjedi kazali profesori Munirka Agović i Petar Špadijer iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice Crne Gore. Pobjeda je prekjuče objavila tekst o preliminarnim rezultatima koje su postigli srednjoškolci na Državnom takmičenju, na kojem nijesu pokazali dobro znanje, te je objavljeno da, na primjer, đaci trećeg i četvrtog razreda iz matematike nijesu uspjeli da dobiju više od 45 bodova od mogućih sto. Agović i Špadijer smatraju da je više uzroka ovakvih rezultata.

- Tu je i nedostatak takmičenja na nižim nivoima (postoji školsko takmičenje, ali je pitanje koliko su relevantni rezultati s obzirom na to da svi nastavnici daju zadatke prema svom nahođenju), kao i direktan prolaz na Državno, često bez takmičarskog iskustva. Takođe, učenici sa sjevera direktno iz autobusa umorni ulaze u salu za takmičenje i još mnogo drugih faktora utiču na kvalitet izrade zadataka – kazali su oni.

StaNje Se može uNaprijediti

U dijelu javnosti čuju se razne ocjene o preliminarnim rezultatima Državnog takmičenja srednjoškolaca - da se na Državnom takmičenju daju zadaci kojih nema u udžbenicima, da profesori ne spremaju đake kako treba, da nastavnici daju visoke ocjene đacima koji kasnije pokažu znanje koje ne odgovara tom vrednovanju... - Neosporno je da su sve ove nabrojane pojave uticale na

Sagovornici smatraju da bi Ispitni centar trebalo više da radi na organizaciji školskih, opštinskih i regionalnih takmičenja prije Državnog, kako bi se održala ,,kondicija“ kod učenika takmičara, ali i da zadaci budu jednaki za sve - što bi garantovalo isti nivo i kvalitet bodova sa kojima idu na Državno takmičenje

rezultate. Za početak, moraju se postaviti jasne propozicije, odnosno zahtjevi koji se mogu očekivati na takmičenjima ovoga tipa. To svakako moraju biti zadaci koji su ozbiljniji od onih iz redovne nastave, ali njihov obim, količina i intenzitet moraju takmičarima i mentorima biti jasni. Što se tiče ocjena i pripremanja, to su problemi koji se rješavaju kvalitetnom bazičnom obukom nastavnika, kvalitetnim kontinuiranim razvojem, ali i selekcijom takmičara. Ne mora škola svake godine pošto-po-

to imati takmičara ako profil takvog učenika ne zadovoljava neke očekivane minimume – kažu profesori iz Prosvjetne zajednice.

Nema domaće literature Smatraju da bi Ispitni centar trebalo više da radi na organizaciji školskih, opštinskih i regionalnih takmičenja prije Državnog, kako bi se održala ,,kondicija“ kod učenika takmičara, ali i da zadaci budu jednaki za sve - što bi garantovalo isti nivo i kvalitet bodova

Pobjeda je prekjuče objavila tekst o preliminarnim rezultatima koje su postigli srednjoškolci na Državnom takmičenju, na kojem nijesu pokazali dobro znanje, te je objavljeno da, na primjer, đaci trećeg i četvrtog razreda iz matematike nijesu uspjeli da dobiju više od 45 bodova od mogućih sto

Miloš Trivić

m. babović

Petar Špadijer

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

unaprijede rezultate učenika u obrazovnom procesu

u toku nastave

je škole koje su ranije usvojile pravilnike koji se odnose na zabranu upotrebe mobilnih telefona u toku nastave, te kažu da su pozitivne efekte ove odluke potvrdili kako nastavnici i roditelji, tako i sami učenici.

- Podsjetićemo da je Ministarstvo u prethodnom periodu

nabavilo računarsku opremu za sve obrazovno-vaspitne ustanove u Crnoj Gori u vrijednosti od oko sedam miliona eura, tako da će se proces digitalizacije nesmetano realizovati, a u narednom periodu planirana je i nabavka nove IT opreme – naveli su oni. N.Đ.

kratkovide i neracionalne obrazovne briljiraju na Državnom takmičenju

bodova je dobio jedan učenik - 52 od maksimalnih sto. Njih 14 nije uspjelo da pokaže znanje kojim bi osvojili više od 50 bodova. Među njima su dva đaka koja su dobila po tri boda, a jedan je dobio sedam. Nijesu bolji ni takmičari iz fizike iz trećeg i četvrtog razreda. Od njih 11 samo je jedan osvojio 75 bodova, dok njih osmoro nije uspjelo da pređe 50 bodova.

Inicijalni odbor Plenuma cetinjskih prosvjetnih i kulturnih djelatnika i djelatnica organizovao okupljanje kod Lovćenske vile i povorku tišine do Odjeljenja bezbjednosti

sa kojima idu na Državno takmičenje. Profesori ukazuju i na problem nedostatka domaće literature po kojoj bi se spremali učenici, te da ne treba da se dešavaju situacije da je nastavnici sami traže po internetu, a da se desi da na kraju ništa od toga ne bude na takmičenju.

Preliminarni rezultati koje su ostvarili srednjoškolci na Državnom takmičenju iz matematike, fizike, biologije, istorije, geografije, sociologije, filozofije pokazali su da od 172 takmičara iz tih predmeta čak njih 119 nije uspjelo da dobije više od 50 bodova od ukupno 100. Pojedini su imali i nula ili samo nekolika boda. Niko nije uspio da dobije sto bodova, pa ni 90.

Srednjoškolci trećeg i četvrtog razreda pokazali su loše znanje iz matematike – od devet učesnika jedan je dobio najviše bodova, samo 45. Jedan je dobio jedan bod, a jedan učenik tri boda.

Takmičari prvog i drugog razreda iz biologije, takođe, nijesu pokazali dobro znanje. Od njih 26 samo je jedan đak osvojio 82 boda, a njih 19 nije uspjelo da pređe više od 50. Kada je riječ o đacima trećeg i četvrtog razreda koji su se takmičili iz biologije, od njih 16 najbolji je bio jedan učenik sa 75 bodova. Njih devetoro nije uspjelo da pridobije više od 50 bodova.

Srednjoškolci su pokazali loše znanje i iz sociologije. Od ukupno 14 takmičara najbolji rezultat je imao đak koji je osvojio 54 od 100 bodova. Njih osmoro nije uspjelo da pokaže znanje koje bi zavrijedilo preko 50 bodova.

Solidarnost i podrška izostaju od onih koji bi trebalo da brinu o životima građana

CETINJE - Prijestonica nije zaslužila da živi u mraku i bolu. Ona mora da bude naš ponos i oslonac, a ne žeton koji se koristi u bilo koje druge svrhe - i političke i društvene - poručio je sinoć ispred spomenika Lovćenska vila Petar Mrdak u ime grupe studenata „Kamo śutra?“ gdje je, Inicijalni odbor Plenuma cetinjskih prosvjetnih i kulturnih djelatnika i djelatnica organizovao okupljanje.

ni i bijesni jer je moralo zlo ponovo da se dogodi - kazao je Mrdak.

On je podsjetio da prvenstveno traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za sigurnost i odbranu Alekse Bečića

naših sugrađana i sugrađanki, među kojima i četvoro đece. Pred takvim zločinima čovjek zanijemi i riječi postaju nemoćne pred nesnosnim bolom i gubitkom koji je zadesio porodice stradalih, njihove rođake, kumove, prijatelje i cijelo naše Cetinje - kazao je Todorović.

NEČINJENJE U PRODUŽENOM TRAJANJU

Saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Stefan Todorović kazao je da su „podrška građanima Cetinja i solidarnost najviše izostali od onih koji bi trebalo navodno da brinu o našim životima“.

Nijesu se dobro, sudeći prema preliminarnim rezultatima, pokazali ni takmičari iz matematike iz prvog i drugog razreda. Od njih 13 samo je jedan učenik osvojio 63 boda, a niko od preostalih 12 nije uspio da osvoji preko 50 bodova. Jedan je dobio nula bodova.

Takmičari iz fizike takođe su bili loši. Od njih 15, ko-

liko ih se takmičilo iz prvog i drugog razreda, najviše

Događaj koji je u znak podrške studentskoj grupi koja zahtijeva odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora počeo je u 17.26 časova, a okončan povorkom tišine do Odjeljenja bezbjednosti u tom gradu, uz 25 minuta ćutnje u znak sjećanja na 23 žrtve u masakrima na Cetinju 2022. godine i 1. januara ove, te dvije osobe u Bijelom Polju u oktobru prošle godine.

Poručio je da su studenti danas rijetki svjetionik u posrnulom građanskom društvu Crne Gore i zato je obaveza svih nas, kao slobodnih građana Crne Gore, da im pružimo neophodnu pomoć i ohrabrenje, te da nam njihovo djelovanje govori da živimo u vremenu i društvu u kojem gubitak nevinih ljudskih života ne povlači nikakvu odgovornost.

ja odgovornih bude duže trajala, to će naša građanska neposlušnost biti glasnijazaključuje Todorović. Povorka tišine organizovana sinoć na Cetinju jedan je od skupova na kojima se izražava građanski bunt i podrška zahtjevima studenata koji od 5. januara pokušavaju da dopru do centra za odgovornost kod čelnika bezbjednosnog sektora koji su, umjesto konkretnih poteza i odgovora, uzvratili targetiranjem studenata, intelektualaca i građana pokušavajući time da skrenu pažnju sa tragične neodgovornosti.

LISTA ZAHTJEVA

U KAKVOM DRUŠTVU ŽIVIMO

ka trećeg i četvrtog razreda va, drugi 77, a ostalo troje

- To je jedan od razloga zbog kojeg smo se večeras okupili i koji ne dozvoljava da ostanemo nijemi na neodgovorno postupanje policije i nosilaca najviših bezbjednosnih i državnih funkcija. Ne možemo i ne smijemo ostati nijemi na njihovo nečinjenje u produženom trajanju, kako u periodu prije tragedija, tako i u vremenu između tragedija, kada nijesu radili ništa kako se masovni zločin ne bi ponovio

- kazao je Todorović.

Ukazao je da živimo u društvu u kojem postoji dilema da li podržati studente koji traže pravdu za nevino stradale ljude i đecu.

Đaci iz prvog i drugog razreda, njih 20, takmičili su se i iz istorije, a najbolji je bio jedan đak sa osvojena 82 boda. Njih 11 nije uspjelo da dobije više od 50 bodova. Učenici trećeg i četvrtog razreda, njih 16, takmičili su se iz istorije, a 84 boda, a njih devet nije uspjelo da dobije više od 50 bodova. Najbolje znanje iz geografije za srednju školu pokazao je učenik koji je osvojio 73 boda. Njih šestoro nije uspjelo da dobije više od 50 bodova. Iz filozofije se takmičilo 17 učenika. Najbolji je dobio 83 boda, a njih 14 nije uradilo esej da bi dobili više od 50 bodova. Kako pokazuju preliminarni od 50 bodova.

gog razreda, dva ro nije uspjelo da osvoji više

„Kamo śutra?“ duže od mjesec protestuje tražeći odgovornost i ostavke nadležnih nakon masakra koji se na Cetinju desio 1. januara ove godine, kada je ubijeno 13 nevinih građana, među kojima i dvoje djece. Traže odgovornost i zbog neadekvatnog reagovanja nakon masakra prije dvije i po godine takođe na Cetinju, kada je deset osoba ubijeno, među kojima takođe dvoje djece.

- I zaista se moramo zapitati –u kakvom to društvu živimo. Ko su ti ljudi, ko su ti profesori, intelektualci, umjetnici, javni djelatnici, političari koji se premišljaju da li podržati studente? Kako uopšte može postojati dilema da li podržati borbu da nam se masovni zločini više ne dešavaju - istakao je Todorović.

ĐURĐEVAC

- Ne tražimo mnogo i ne tražimo nemoguće. Onoliko koliko nas raduje što će Markov i Mašanov zakon konačno biti uzeti u obzir, toliko smo tuž-

On je na početku okupljanja zahvalio građanima što su se odazvali pozivu prosvjetnih i kulturnih djelatnika i djelatnica Cetinja i došli na Plenum podrške neformalnoj studentskoj grupi. - Povod koji nas je okupio su užasni masovni zločini počinjeni na Cetinju u posljednje dvije i po godine u kojima je živote izgubilo dvadeset troje

On je poručio studentima da su u pravu i da ne dozvole da ih pokoleba truli sistem, nezdravo i moralno posrnulo društvo u kojem živimo.

- I poruka za kraj je – što ćutn-

Osim ostavki, odnosno smjena studenti traže strožu kontrolu izdavanja oružja, uništenje nelegalnog oružja, bolje uslove rada za policajce, uvođenje građanskog vaspitanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole, jaču podršku mentalnom zdravlju kroz osnaživanje zdravstvenog sistema i bolju dostupnost terapeuta, psihologa i psihijatara. Organizovali su niz protesta, a nakon toga su počeli i sa blokadama. Na protestima se odavala počast ubijenima 1. januara sa 13 minuta ćutnje, a na blokadama se stvara buka koja traje 23 minuta (za žrtve ubijene u dva zločina), jer su iz „Kamo śutra?“ pojašnjavali da ukoliko nadležni nijesu čuli 13 minuta ćutnje, možda hoće 23 minuta buke u ime onih koji više nijesu živi.

J. ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ

Munirka Agović

Povorka tišine na Cetinju okončana ispred Odjeljenja bezbjednosti u tom gradu

Učesnici „Ius foruma“ pokušali da odgovore dokle može naša zemlja napredovati ka EU sa bremenom unutrašnjih konfrontacija

Ako građansko društvo gubi, u Crnoj Gori nema dobitnika

PODGORICA – Knji-

ževnik i novinar Balša Brković upozorio je da je jezivo cinično očekivati da se u evropske integracije može ići sa dijelom crnogorskog političkog spektra, koji je nazvao „Vučićevim pudlicama“, navodeći da bi oni potvrdili i da je mlijeko crno, ili da sunce izlazi na zapadu, samo ako lider iz Beograda objavi da je tako.

Kao jedan od učesnika „Ius foruma“ u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore na temu „Crna Gora između EU integracija i unutrašnjih konfrontacija“, Brković je sinoć kazao da sučeljavanje iz naslova tribine nije predmet dijalektičkog nadgornjavanja koji društvo vodi naprijed, već pitanje „biti ili ne biti za društvo“.

-Znam da dio političara vladajućeg spektra misli evropski, ali ne znam kako je i da li je u takvom kontekstu moguće istrajati na evropskoj ideji – kazao je on u kontekstu dileme da li je moguća situacija da se politički takmaci postave po principu vin-vin politike, koja traži kompromis zarad benefita društva i građana od ostvarivanja evropske agende.

Istakao je da je evropska politička ideja najvrednija ideja našeg doba, ali precizira da se ona nalazi u najvećoj krizi i pred velikim izazovima, naročito u kontekstu Putinovog nastojanja da ponizi Evropu, i činjenice da je Amerika u rukama čovjeka koji ne razumije takve tendencije ili ih posmatra iz drugog ugla. Brković podsjeća da u takvom ambijentu dio političara koji se pita u Crnoj Gori koristi svaku priliku da naglasi svaku moguću entievropsku dimenziju, poput imenovanja bazena po čuvaru iz logora Morinj, umjesto antifašiste stradalog u ratu.

d. malidžan

Sa sinoćnjeg foruma u Podgorici

Predstavnik Centra za regionalizam, kopredsjednik i pokretač Igmanske inicijative i počasni građanin Sarajeva Aleksandar Saša Popov kazao je da je iskreno želio da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske unije jer bi to ohrabrilo i natjeralo druge da slijede njen primjer i potvrdilo „da EU nije zakatančila vrata za ostatak Zapadnog Balkana“.

Popov sa žaljenjem ukazuje da su uslijedila otvorena saplitanja iz Beograda.

-Prošle godine u ljeto, nakon usvajanja UN Rezolucije o Srebrenici, crnogorska vladajuća većina natjerana je da izglasa nepotrebnu Rezoluciju o Jasenovcu, dan nakon dobijanja IBAR-a, što je višestruko naštetilo Crnoj Gori –rekao je on, navodeći komplikacije i razumljivu reakciju Hrvatske sa kojom imamo i otvoreno pitanje razgraničenja.

Popov je sa druge strane ukazao da Srbija fingira da je na EU putu, a protesti najbolje govore gdje se nalazi srpsko društvo.

-Imamo zarobljene institucije i svu zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast u rukama jednog čovjeka. I zbog toga je Srbija u centru pažnje. Nadstrešnica je samo paradigma, jer svi smo mi pod nadstrešnicom – rekao je Popov. Psiholog i poslovni komunikolog Radoje Cerović ocijenio je da je šansa za takozva-

Podrška studentima

Nepodijeljenu podršku studentskim protestima u Srbiji i Crnoj Gori sa govornice izrazili su sinoć Balša Brković, Radoje Cerović i Aleksandar Popov, osvrćući se u diskusijama i na taj aspekt i jednu od centralnih društvenih tema.

Brković je eksplicitno izrazio podršku studentima u Srbiji i Crnoj Gori koji, kako je kazao, drže čas iz demokratije.

-To je katedra na kojoj se predaje evropejstvo – rekao je on na čemu je dobio javnu zahvalnost predstavnika kolektiva „Kamo śutra?“ na tribini.

Cerović je istakao da je u Crnoj Gori neophodno prioritetno unaprijediti upravljanje ljudskim resursima u čemu smo dotakli najnižu tačku „kada dozvoljavamo da nam mladi odlaze a da ih sistematično izguraju oni koji su upitno stekli diplome“.

Prema njegovim riječima, nepotkrijepljene optužbe ministra Šaranovića da je studente organizovao bivši policajac, bile bi u normalnoj državi, dovoljne da on mora da podnese ostavku.

PODGORICA – Viši sud potvrdio je neposrednu optužnicu protiv Nikšićanina Petra Mujovića koji je kao pripadnik kriminalne organizacije Kotoranina Radoja Zvicera, u saizvršilaštvu, pokušao da ubije vođu suprotstavljenog kriminalnog klana Jovana Vukotića, u oktobru 2020. godine, saopšteno je iz Specijalnog tužilaštva.

Optuženi Mujović se trenutno nalazi u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u drugom krivičnom predmetu. Viši sud je 3. februara prihvatilo dokaze Specijalnog tužilaštva koji ukazuju da je Mujović iz bezobzirne osvete, niskih pobuda – netrpeljivosti i mržnje i radi uspostav-

ni vin-vin scenario otežana iz više razloga.

Slikovito je pojasnio mehanizam ekonomskog raslojavanja koji se nakon pada „mrskog“ socijalističkog režima progresivno manifestovao.

-Mi smo danas u fazi najviše izraženog raslojavanja u is toriji Crne Gore. Dodajte tome i razna identitetska raslojavanja – po principu moja vjera, partija, nacija... Ukupni efekat konstantnog fragmentiranja društva dovodi do sve manje mogućnosti uspostavljanja međusobnog povjerenja, vladavine prava i sve manje šanse za pregovaranje bez gubitnika – smatra Cerović. Predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović pojasnila je detaljnije platofrmu vinvin koncepta, prema kojem je u podijeljenim društvima potrebno naći kompromis na način da se niko ne osjeća gubitnikom, a da društvo najviše dobija.

-Trebalo bi da primijenimo taj koncept i da teme koje nas parališu sagledamo i rješavamo na dugi rok, uz malo manje populizma, posebno u situaciji kada nas čeka dvadesetak poglavlja da zatvorimo – kazala je ona.

Kao primjer dobr og kompromisa ona je postavila pitanje insistiranja na promjeni službenog jezika. Smatra da ako stvari postavimo tako da pitamo – ko će drugi unijeti u evropsku tekovinu crnogorski jezik, ako to ne uradi zvanična Crna Gora.

- To ne treba nikome da smeta, to nije protiv interesa bilo koje etničke grupe u regiji – kazala je ona, sugerišući da je evropski koncept pregovaranja potrebno primijeniti i na pitanja spora oko Ustavnog suda.

-Taj pristup trebalo bi da nam pomogne da ispunimo zahtjevnu evropsku agendu. Ako to ne uradimo nema te „tehnokratske lopate“ da razgrne poglavlja koja nas čekaju. Ovako guramo sve više probleme ispred sebe, bez rješenja, i onda će nam ostati samo da naknadno tumačimo ko je više kriv - istakla je ona. I. PERIĆ

20. februar 2025.

Viši sud prihvatio dokaze Specijalnog tužilaštva za

ljanja prevlasti kavačke kriminalne organizacije čiji je član, 21. oktobra 2020. godine, u Kotoru, sprovodeći kriminalni plan Radoja Zvicera pokušao da ubije šefa suprotstavljenog škaljarskog klana. Pored Petra Mujovića kao pripadnici Zvicerovog klana označeni su i Ljubo Milović, Petar Lazović, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Duško Roganović, Radovan Mujović, Radovan Pantović,

Nikša Perović, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić a protiv kojih su već podignute optužnice potvrđene i stupile na pravnu snagu. Mujović je oktobra 2020. godine ispred zgrade kotorske policije trebao iz češke „zbrojevke“ da ispali smrtonosne hice u vođu škaljaraca, ali nije uspio u tom naumu jer je uhapšen. Mujoviću su tada stavljene lisice na ruke pošto je policajcu

Predsjednica Apelacionog suda na konferenciji za medije

Popović: Do kraja treba da budu

predmeti stariji

PODGORICA - U fokusu

rada sudija krivičnog odjeljenja Apelacionog suda biće završetak predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, sa ciljem da do 31. marta budu riješeni predmeti stariji od tri godine, poručila je predsjednica ovog suda Mirjana Popović.

Ona je na jučerašnjoj konferenciji za medije predstavila godišnji izvještaj o radu za 2024. i istakla da je od ukupnog broja predmeta, kojih je bilo 2.129, riješeno 96 odsto, dok je neriješenih na kraju prošle godine svega tri i po odsto.

Dodala je da su u toku 2024. primili 33 predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije te da ih je do kraja godine riješeno 27. - Ukupan broj neriješenih predmeta je 75 na kraju decembra 2024. godine, od čega 32 predstavljaju tzv. „crveni omoti“, odnosno stariji predmeti od tri godine. Od januara 2025. ovi predmeti su u fokusu rada sudija ovog suda. Rok je da se okončaju do 31. marta - naglasila je Popović. Predsjednica Apelacionog suda navela je da je prosječno trajanje postupka pred ovim sudom 2024. godine bilo 33,68 dana.

Jedan od glavnih ciljeva tokom njenog petogodišnjeg mandata biće, kako je najavila, transparentnost suda jer će se na taj način, prema ocjeni Popović, poboljšati povjerenje javnosti u rad suda.

Sa presa Apelacionog suda

Podsjetila je da ju je dolaskom na funkciju zatekla otežavajuća okolnost jer su određene sudije Apelacionog suda stekle uslove za odlazak u penziju. - Od 12 obaveznih sudija, 2024. godine sud je postupao samo sa osam sudija. Okolnost da sudu nedostaje četvoro sudija, gotovo polovina savjetničkog kadra i službenici, bila je izuzetno otežavajuća, zapravo i dalje je tako jer upražnjena mjesta još nijesu popunjena - napomenula je Popović.

BLAGA KAZNENA POLITIKA

Predsjednica Apelacionog suda je, na jučerašnjoj konferenciji za medije, istakla da je saglasna sa konstatacijom da je kaznena politika crnogorskih sudova blaga.

- Smatram da crnogorski sudovi treba da pažljivije i adekvatnije tumače uslove za izbor sankcije i odmjeravanje kazne. Naravno, ne želim da zanemarim značaj individualizacije kazne u svakom predmetu niti želim da zanemarim činjenicu da sudska kaznena politika nije jedino što utiče na stopu kriminaliteta u jednom društvu. Isto tako, smatram da Apelacioni sud ima veliku ulogu u pravcu pitanja kaznene politike - ocijenila je Popović.

Na pitanje novinara da li predstavlja smetnju to što su se na oglas za sudije Apelacionog suda javile sudije iz Specijalnog odjeljenja Višeg suda, koje ostavljaju neriješene predmete iz oblasti organizovanog kriminala, odgovorila je da je

jedan od više pokušaja likvidacije pokojnog vođe škaljarskog klana

sudiće se za pokušaj

ispred kotorske policije

koji se nalazio ispred zgrade policije bilo sumnjivo njegovo ponašanje.

Iako je oktobra 2020. godine inspektorima priznao da je naoružan čekao da ubije Vukotića, Mujović se pred tužiocem branio ćutanjem, a pred sudijom za istragu ustvrdio da je pištolj nosio zbog svoje bezbjednosti.

Mujović je 14. januara 2021. godine pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Kotoru

osuđen na petomjesečnu kaznu zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja. Iz SDT-a su podsjetili da je Vrhovni sud usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti i utvrdio da je odlukama Višeg i Apelacionog suda kojim su obustavljeni postupci protiv Zvicera, Kašćelana i Vujotića kao saizvršilaca u pokušaju ubistva Jovana Vukotića ispred kotorske policije, povrijeđen zakon u korist okrivljenih.

Kotoranin Jovan Vukotić ubijen je 8. septembra 2022. godine u istanbulskom naselju Šišli.

Vukotić, je stradao u oružanom napadu dvojice napadača na motoru, dok su njegova supruga, dijete i vozač preživjeli taj napad.

Nakon sprovedene istrage utvrđeno je da je likvidaciju Vukotića organizovao Radoje Živković, preko svojih veza u Turskoj B. R.

medije predstavila godišnji izvještaj o radu za 2024.

kraja marta riješeni

stariji

od tri godine

to u nadležnosti Sudskog savjeta.

- Nemam ingerencije, pa nemam ni pravo da iznosim svoje mišljenje - izričita je bila Popović.

Dodaje da Apelacionom sudu nedostaju sudije i u parničnom i u krivičnom referatu i da to kako će novoizabrane sudije biti raspoređene zavisi od toga kakve budu potrebe u trenutku kada se izaberu sudije koje nedostaju.

Popović nije raspolagala podacima koliko je sudija trenutno u Apelacionom sudu, a koliko njih je ranije bilo raspoređeno u Specijalnom odjeljenju. - To je već statistički podatak, koji je neophodno provjeritirekla je ona. Govoreći o predmetu vezanom za ubistvo policijskog in-

spektora Slavoljuba Šćekića, navela je da očekuje da će taj postupak biti okončan u zakonom predviđenom roku te da će javnost biti blagovremeno obaviještena. - Razumijem potrebu javnosti da zna kada će se okončati. Ovaj sudski predmet koji se nalazi u radu pred Apelacionim sudom sudi se u kontinuitetu. Posljednji pretres je odložen zbog pogoršanog zdravstvenog stanja jednog od optuženih - rekla je Popović.

PovEćAN BRoJ

ZAHTJEvA ZA ZAŠTiTU

ZAKoNiToSTi S obzirom na to da je Vrhovni sud Crne Gore tokom prošle godine konstatovao povećan broj predmeta po zahtjevu za zaštitu zakonitosti i utvrdio da su Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud Crne Gore u nekoliko predmeta povrijedili zakon u korist okrivljenih, od čega je nekoliko predmeta iz oblasti organizovanog kriminala, Popović kaže da je ova situacija predmet njene pažnje i da je primijetila da se u javnosti dosta polemiše o ovom pitanju. - Kada sam preuzela funkciju predsjednice Apelacionog suda u aprilu prošle godine, bila sam svjesna odluka Vrhovnog suda u kojima je utvrđena povreda zakona u korist optuženih. Krenula sam sa analizom i primijetila da kroz pravosudni informacioni sistem ne mogu tako jednostavno da dođem do podataka koliko je zahtjeva za zaštitu zakonitosti podnijeto u ranijim godinama i koje vrste odluka su donijete

Saslušanjem vještaka i svjedoka nastavljeno suđenje optuženom za pokušaj ubistva Vita Marinovića i Jovana Badalskog

Viši i Apelacioni sud

Odbrana: Povrede Bojića ukazuju da je napadnut

po njima, i kakva je situacija sa prethodnom 2023. godinomnavela je predsjednica Apelacionog suda.

Zbog toga je, kako dodaje, u obraćanju Vrhovnom sudu i Sudskom savjetu Crne Gore tražila da se ovakve odluke Vrhovnog suda računaju u kvalitet sudije.

Na pitanje novinara kakve su posljedice nakon što se utvrdi da je zakon povrijeđen u korist optuženog, objašnjava da se u toj situaciji sudski postupak ne može ponoviti.

- Inicirala sam promjenu vođenja statističkih podataka, to se sudiji računa kao negativan statistički podatak i uticaće na ocjenu kvaliteta rada. Ukoliko kvalitet rada bude nezadovoljavajući po mjerilima koja su propisana, taj nezadovoljavajući rad sudije imaće i svoje posljedice koje su propisane zakonom - kategorična je ona. Komentarišući ukidanje tzv. „Skaj“ presude te kako će takva odluka uticati na buduće predmete u vezi sa sadržajima sa „Skaj“ aplikacije, kaže da se tako nešto ne može predvidjeti.

- Zakon nas sprečava da komentarišemo odluke predmeta koji nijesu pravosnažno okončani. Kakva će biti sudbina drugih predmeta koji dolaze pred ovaj sud ja ne mogu znati, bilo bi krajnje neprofesionalno da komentarišem ishode postupaka, a da ne znam šta se nalazi u spisima predmeta ni kako će o njima odlučivati niža instanca - zaključila je Popović. Jovana RAiČEvić

PODGORICA – Advokatica Maja Zeković tvrdi da je vještačenjem sudsko-medicinske struke potvrđena odbrana Ilije Bojića da je 16. februara prošle godine u blizini Elektrotehničke škole u Podgorici bio žrtva napada 17-člane grupe mladića. Ona je istakla da je pregledom Bojića nakon spornog događaja utvrđeno da je imao više odbrambenih povreda. Sa druge strane, zastupnik optužbe Slađana Španjević-Volkov i pravni zastupnici Vita Marinovića i Jovana Badalskog smatraju da nalaz koji potpisuje vještak Nemanja Radojević potvrđuje navode optužnice kojom se Bojić tereti za pokušaj ubistva. Oni su istakli da odbrana optuženog vrlo neuspješno želi da ga prikaže kao žrtvu, a ne izvršioca teškog krivičnog djela. Bojić se našao na optuženičkoj klupi jer je 16. februara 2024. godine u blizini JU ETŠ ,,Vaso Aligrudić“ u Podgorici, kako se navodi u optužnici, pokušao da ubije Vita Marinovića i Jovana Badalskog kada se u tuči sa njima latio noža kojim im je nanio teške tjelesne povrede. Bojić je, kako je kazao pred sudom, toga dana u školu ispratio mlađeg brata kojeg je dan ranije napao Vito Marinović. Prema navodima zapisnika sa suđenja održanog 17. februara, vještak Radojević je naveo da su Marinović i Badalski rane od noža zadobili u međusobno uspravnom položaju tijela napadača i oštećenih. - Ubodno rezne rane kod obojice oštećenih u odnosu na njihovu dubinu kanala i lokalizaciju na tijelu, viđaju se tipično kao povrede koje se zadobijaju u međusobno uspravnom položaju tijela napadača i oštećenih. Povrede koje su se nalazile na zadnjoj strani tijela odnosno u slabinskom dijelu kod obojice tipično se nanose s leđa – kazao je vještak Radojević. On je odgovarajući na pitanje advokatice Anđele Rajković, istakao da Bojić, dok je ležao na tlu prednjom stranom tije-

la, nije mogao zadati ubode koji bi doveli do nastanka rana koje su konstatovane kod Marinovića i Badalskog. Na pitanje punomoćnice oštećenog Badalskog, advokatica Zeković je ukazala da Ilija Bojić nije ni tvrdio da je nožem zamahivao dok je bio na tlu okrenut licem prema podlozi. -Okrivljeni je u svojoj odbrani naveo da je bio napadnut od strane najmanje 5-6 naoružanih osoba koje su ga tukle palicama i zapalile. U tom trenutku kod njega je nastupio prekid svijesti od straha za sopstveni život. Opisujući događaj okrivljeni se sjetio da je imao nož i da je zamahivao ali apsolutno se ne sjećajući u kom pravcu i iz kog položaja budući da je bio lišen kotrole u tim trenucima.

Da je ovakva odbrana okrivljenog sasvim osnovana i istinita upravo se potvrđuje iz navedenog nalaza vještaka – kazala je advokatica Zeković.

Istakla je i da se u nalazu navodi da su brojne povrede konstatovane kod oštećenih nastale najvjerovatnije od udara palicama i šipkama.

-Ono što je najvažnije, jeste da je iz ovog nalaza u potpunosti potvrđena odbrana samog optuženog kod kojeg su konsatovane odbrambene povrede. Ovaj nalaz demantuje iskaze svjedoka oštećenih i svjedoka očevidaca koji su bili učesnici napada na mog branjenikaistakla je pred sudom advokatica Zeković.

Vještak Radojević je, odgovarajući na pitanje advokata Borisa Marinovića, kazao da iz izvještaja ljekara specijalista od 17. februara 2024. godine, kao podatak uzet od pacijenta, navedeno da nije gubio svijest, da se sjeća događaja, da nema subjektivnih tegoba koje bi upućivale da je u događaju zadobijen potres mozga.

Na ovo je reagovao optuženi Bojić navodeći da ga prilikom pregleda u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) niko nije pitao da li je gubio svijest i da li je imao mučninu.

Na to se nadovezala advokati-

ca Zeković koja je ukazala da je dijagnoza potresa mozga najspornija dijagnoza koja se tiče vještačenja. -U sudskoj praksi ova dijagnoza zavisi od toga kako se neki pacijent izjasni prilikom pregleda odnosno ako neko lice kaže da ima mučnine to bi onda značilo da je imao i potres mozga, a ako kaže da nema mučnine, onda taj ljekar konstatuje da tu nema potresa mozga. A ima slučajeva i da pacijent ne bude ni pitan u vezi sa tim – kazala je advokatica Zeković.

Vještak Radojević je pojasnio da podaci koji se zasnivaju na subjektivnom kazivanju pacijenta i njegove subjektivne tegobe nijesu dovoljni da se prihvati dijagnoza potres mozga. -Moguće je da je usljed svih zadobijenih udaraca okrivljeni bio u stanju ošamućenosti koje je on subjektivno doživio kao gubitak svijesti što svakako nije potres mozga – precizirao je vještak Radojević.

On je dodao da se osmuđenost kose i kože u potiljačnom dijelu tijela optuženog ne može dovesti u vezu sa gubitkom svijesti ali hipotetički mogu krvni podlivi u desnom sljepoočnom predjelu i međulopatičnom dijelu. Bojić je prilikom iznošenja odbrane, kako se navodi u zapisniku sa glavnog pretresa, naveo da ga je grupa od 17 mladića, predvođena Marinovićem, sa fantomkama na glavama, palicama i bakljama napala, zapalila mu kosu i duksericu, a potom ga oborila na tlo udarajući ga palicama i nogama.

- Iz džepa sam izvadio ovaj nož koji sam prethodno ponio, kako bih se odbranio. Mahao sam nožem oko sebe. Nijesam primijetio da sam nekog ubo, ali izgleda da jesam. U tom trenutku, oko mene veoma blizu bile su dvije-tri osobe. Jedan mladić koji je imao fantomku na glavi ležao je takođe na betonu – kazao je Bojić.

On je naveo da mu je, dok je mahao nožem, glava i dalje gorjela, a napadači su ga udarali. B. RoBović

Obrazovne ustanove u prijestonici još nijesu dobile najavljeno fizičko obezbjeđenje

Zaštitari od sljedeće sedmice i u školama na Cetinju

CETINJE – Obrazovne institucije u ovom gradu juče su obišli predstavnici Nikšić sekjuriti garda, koji će, kako saznajemo, biti angažovani kao zaštitari u školama.

Krajem januara Vlada je, na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, donijela odluku da 65 osnovnih i 42 srednje škole u gradskim sredinama koje pohađa znatan broj učenika, a u kojima postoji rizik od ugrožavanja školske imovine, kao i rizik po bezbjednost zaposlenih i učenika koji po -

hađaju nastavu, angažuju fizičko obezbjeđenje - zaštitare i to od 15. februara do kraja školske godine kako bi se osigurao viši nivo bezbjednosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama.

Za tu namjenu je predviđeno 800.000 eura.

Iako su u nekim školama u Crnoj Gori zaštitari već u ponedeljak počeli da rade, zbog komplikovanosti procedure koju sprovodi Ministarstvo prosvjete i Uprava za državnu imovinu, u školama na Cetinju zaštitari bi trebalo da počnu da rade uponedjeljak, 24. februara.

Krajem januara Vlada je donijela odluku da 65 osnovnih i 42 srednje škole angažuju fizičko obezbjeđenje - od 15. februara do kraja školske godine kako bi se osigurao viši nivo bezbjednosti

Zajednica opština uputila inicijativu Advokatskoj komori za izmjenu cijena podneska u upravnom postupku i upravnom sporu sa 200 eura na 50 eura

ZOCG:

Smanjite tarife, pojedini advokati pustoše budžete na teret građana

Grupa advokata i advokatskih kancelarija naplaćuje milionske iznose po osnovu troškova upravnog postupka i upravnog spora koristeći pravne praznine i neprilagođena zakonska rješenja u više poreskih zakona, greške u podacima katastra nepokretnosti i centralnom registru stanovništva, ali i neograničene mogućnosti zloupotrebe prava iz osnova slobodnog pristupa informacijama – upozorili su iz Zajednice opština

PODGORICA – Zajednica opština Crne Gore uputila je, u ime svih 25 opština, inicijativu Advokatskoj komori Crne Gore za izmjenu tarife na način da se, u tarifnom broju 6 smanji naknada advokata za sastavljanje podnesaka iz tarifnog broja 5 u neprocjenjivim predmetima u upravnom postupku i upravnom sporu sa 200 eura na 50 eura. U obrazloženju navode da bi se na taj način demotivisale pojedine grupe advokata da se u neprihvatljivo velikoj mjeri angažuju u postupcima na štetu građana Crne Gore.

PRAVNE PRAZNINE

– Određena grupa advokata i advokatskih kancelarija naplaćuje milionske iznose iz lokalnih, ali i državnog budžeta po

osnovu troškova upravnog postupka i upravnog spora koristeći pravne praznine i neprilagođena zakonska rješenja u više poreskih zakona, greške u podacima kojima obiluje katastar nepokretnosti i centralni registar stanovništva, ali i neograničene mogućnosti zloupotrebe prava iz osnova slobodnog pristupa informacijama. Riječ je o organizovanoj akciji pojedinih advokata i advokatskih kancelarija u kojima se obezbjeđuju punomoćja za zastupanje i podnose tipske žalbe i tužbe ili ih hiperprodukuju posebni softveri nevladinih organizacija nabavljeni isključivo u ovu svrhu – navode u inicijativi. Iz te asocijacije lokalnih samouprava kažu da je pustošenje budžeta na teret građana po osnovu lokalnog poreza na

nepokretnosti započelo prije osam godina u Glavnom gradu od strane nekoliko advokata i vremenom se proširilo čak i na nerazvijene opštine. Sa druge strane, dodaju, zloupotrebu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u saradnji sa određenim advokatima, uglavnom organizuju nevladine organizacije koje se javnosti godinama predstavljaju kao borci za zaštitu budžetskih sredstava građana. – Ne sporimo da su ovu pojavu omogućila loša zakonska rješenja i, posljedično, njihova loša primjena. Ne sporimo ni da je u mnogim slučajevima upitna i sama pretpostavka tačnosti podataka iz javnih registara i evidencija na osnovu kojih opštine donose poreska rješenja, kao i da se arhiviranje i čuvanje službene dokumentacije

često ne vrši na propisan način, što otvara sasvim legalne mogućnosti za vođenje postupaka i naplatu troškova iz lokalnih budžeta – konstatuju iz Zajednice opština.

IZMJENE ZAKONA

U tekstu inicijative informišu Advokatsku komoru da su r esornim ministarstvima i Skupštini Crne Gore ponudili tekstove izmjena i dopuna poreskih zakona, zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje, katastar nepokretnosti i amandmana na Prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama koji će zatvoriti vrata daljim zloupotrebama. – Ne sumnjamo u podršku resornih ministarstava i poslanika u Skupštini Crne Gore za njihovo prioritetno stavljanje u proceduru jer time država pokazuje jasnu namjeru da zaštiti javni interes. Pozivamo vas da preduzmete mjere koje joj stoje na raspolaganju radi zaštite vaše profesije u ime svih ostalih advokata koji iz očiglednih etičkih razloga ne koriste slabosti sistema, što je za svako poštovanje. Time bi doprinijeli i zaštiti svih nas, građana Crne Gore koji redovno plaćamo poreze da bismo dobili kvalitetnije usluge i bolje uslove života u lokalnoj zajednici koje se u ovim okolnostima sve više dovode u pitanje– ocijenili su iz Zajednica opština. C.G.

Prema proceduri, Ministarstvo se obratilo Ministarstvu unutrašnjih poslova od kojeg je dobilo spisak licenciranih agencija koju proslijedili školama. Škole su u skladu sa svojim potrebama i u skladu sa sprovođenjem zakonske regulative pribavljali ponude i od tih najmanje tri pribavljene ponude birali su onu najpovoljniju kako bi preko nje angažovali zaštitare. Na Cetinju rade dvije osnovne i dvije srednje škole, dvije škole na seoskom području, jedna predškolska ustanova i četiri fakulteta. J. Đ. – P.

Za šetalište u Čanju 2,5 miliona eura

BAR – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore završilo je tehničku dokumentaciju za izgradnju šetališta – lungomare u Čanju, opština Bar, ukupne dužine oko kilometar.

– Ovaj projekat predstavlja značajan iskorak ka unapređenju turističke i komunalne infrastrukture, čime će se poboljšati kvalitet boravka kako mještana, tako i brojnih posjetilaca ove primorske destinacije – saopšteno je iz tog preduzeća.

U skladu sa planom poslovanja za 2025. godinu opredijeljena su sredstva za realizaciju prve

faze projekta, predstoji raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača radova. Izgradnja ovog šetališta doprinijeće poboljšanju estetskog izgleda obale, povećanju bezbjednosti i komfora za šetače, kao i stvaranju novih sadržaja koji će dodatno obogatiti turističku ponudu Čanja. Kroz ovakve projekte, Crna Gora nastavlja da jača svoju poziciju atraktivne primorske destinacije, ulažući u održivi razvoj i kvalitetniju infrastrukturu – navedeno je u saopštenju Vrijednost kompletnog projekta, prema revidovanom glavnom projektu, iznosi oko 2,5 miliona. C. G.

PLJEVLJA: Likovni konkurs za osnovce Autorima

PLJEVLJA – U okviru projekta ,,Sakupimo otpad na pravilan način i sačuvajmo životnu sredinu“ NVO Legalis raspisuje likovni konkurs za osnovce na temu „Selektivno odlaganje otpada“. Konkurs je podržalo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Pravo učešća na konkursu imaju djeca sa prebivalištem

u Pljevljima, i to u tri kategorije. Prva kategorija - djeca od I do III razreda, druga od IV do VI i treća od VII do IX razreda. Jedan autor može dostaviti najviše dva rada. Za najbolje radove, iz svake od kategorija, po ocjeni stručnog žirija biće dodijeljena po jedna nagrada – tablet uređaj! Konkurs je otvoren od 19. februara do 10.marta. Kontakti: 068/451–991, nvolegalis@gmail.com C.G.

ZAHTJEVNA PROCEDURA: Gimnazija na Cetinju

KORISTE LOŠA ZAKONSKA RJEŠENJA: Advokatska komora

BAR: Završena tehnička dokumentacija

USKORO TENDER ZA IZVOĐAČA RADOVA: Planirani izgled šetališta

MORSKO DOBRO

Opština prodala 42.201 kvadrat zemljišta

BIG fashion

dolazi

u Nikšić

NIKŠIĆ – Na javni poziv za kupovinu opštinskog zemljišta radi izgradnje velikog tržnog centra u Nikšiću, ispravna ponuda pristigla je od kompanije BIG fashion – saopštio je juče predsjednik opštine Marko Kovačević.

Tender za prodaju građevinskog zemljišta površine 42.201 kvadratni metar raspisan je 7. februara, po cijeni od 35 eura po kvadratu. Rok za dostavljanje ponuda istekao je 17. februara u podne, dok je krajnji rok za povlačenje tenderske dokumentacije bio u petak.

Predsjednik poručuje da je Nikšić dobio značajnog investitora.

– Sa zadovoljstvom mogu da saopštim da je ponuda kompanije BIG fashion ispravna i da smo dobili značajnog investitora u Nikšiću, koji će otvoriti veliki broj novih radnih mjesta. Prijavljeni je dao ponudu od 36,5 eura po kvadratu, tako da će vrijednost ovog posla iznositi 1.540.336 eura, koliko će Opština Nikšić prihodovati, depozit od 300.000 eura je uplaćen u okviru prijave na javni poziv - rekao je Kovačević.

On je kazao da to predstavlja i početak realizacije projekta „Sunčani grad“, u okviru kojeg je planirana izgradnja do hiljadu novih stambenih jedinica u Nikšiću oko budućeg tržnog centra. Zahvalio je Direkciji za imovinu, sa direktorom Radosavom Uroševićem na čelu, na uspješno sprovedenoj proceduri.

BIG CEE je deo kompanije BIG Shopping Centers Izrael, čije sjedište je u Beogradu glavnom gradu Srbije, od 2007. godine. BIG CEE posjeduje i upravlja sa 16 aktivnih tržnih centara – 14 u Srbiji i dva u Crnoj Gori. C.G.

CETINJE: ViK počeo primjenu novog cjenovnika, gradonačelnik Nikola Đurašković donio odluku o povećanju subvencije

Redovnim platišama voda upola jeftinija

Sa popustima cijena vode za redovne platiše iznosi 0,95 eura. Poslovanje JP Vodovod i kanalizacija je kompleksno, osim što je naslijeđen dug od 12 miliona eura treba znati da je sistem snabdijevanja vodom projektovan i izgrađen prije više decenija, izuzetno složen i opterećen visokim troškovima održavanja – naveo je Đurašković

CETINJE – Prijestonica je građanima koji redovno plaćaju račune za vodu obezbijedila subvencije u iznosu od 50 odsto, odnosno deset odsto više nego prošle godine. Gradonačelnik Nikola Đurašković kaže da su se na takav korak odlučili kako bi ublažili posljedice koje na standard građana ima poskupljenje vode. – Sa ovim popustima cijena vode za redovne platiše iznosi 0,95 eura, a broj redovnih pla-

tiša se nakon ovih mjera znatno povećao i iznosi 65 odsto –rekao je Đurašković.

NOVE CIJENE

JP Vodovod i kanalizacija od januara primjenjuje novi cjenovnik. Fiksni dio cijene usluge na mjesečnom nivou iznosi 3,08 eura po korisniku, (ranije 1,44 eura), a cijena varijabilnog dijela 1,89 eura/m³ (ranije 1,58 eura). Varijabilni dio cijene za prihvatanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda košta 0,42 eura po korisniku

(0,25 eura), a fiksni dio te usluge 0,34 eura/m³ (0,22 eura/ m³). Fiksni dio cijene, potrošači plaćaju nezavisno od potrošnje, dok se varijabilnim obračunava utrošena voda, odnosno, količina prikupljene, odvedene i prečišćene otpadne vode. Cijene su iste za pravna i fizička lica. Nikola Đurašković objašnjava da je poslovanje Vodovoda i kanalizacija kompleksno – kako zbog milionskih naslijeđenih dugova tako i zbog vodovodne mreže.

KOLAŠIN: Nekoliko inicijativa opštinskog menadžera dobilo podršku države

KOLAŠIN – Naše ideje i inicijative uz adekvatnu pripremu i dokumentaciju nailaze na dobar prijem i razumijevanje kod nadležnih državnih organa. Tako da možemo odgovorno da najavimo dnevni boravak za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, planinarski dom na Sinjavini kao i adaptaciju prostora za borilačke sportove – kazao je Radovan Puletić, menadžer u kolašinskoj lokalnoj upravi. Kako ističe Puletić, izgradnja

– Kada smo preuzeli upravljanje gradom i Vodovodom, naslijedili smo dug od 12 miliona eura samo za troškove električne energije. To je ogromno finansijsko opterećenje koje nije nastalo preko noći, već je posljedica dugogodišnjih problema u organizaciji i finansiranju sistema vodosnabdijevanja. Naime, cijene vode određuje Regulatorna agencija za energetiku prema troškovima proizvodnje vode i taj princip važi za sve gradove u Crnoj Gori. Međutim, troškovi proizvodnje u drugim gradovima su znatno niži, jer za razliku od njih, Cetinje pumpa vodu sa 50 metara nadmorske visine u Podgoru na 800 metara nadmorske visine, što iziskuje ogromne troškove električne energije, pa su mjesečni računi za struju toliko visoki da ih čak ni sadašnja cijena vode ne može pokriti. U pitanju je jedan od najkompleksnijih vodovodnih sistema u Evropi – objasnio je Đurašković. Dodaje da je lokalna uprava preuzela odgovornost i preduzima mjere usmjerene na modernizaciju vodovodne infrastrukture i unapređenje sistema vodosnabdijevanja.

USKORO TENDER

– Obezbijedili smo 12,6 miliona eura nepovratnih sredstava od Zapadnobalkanskog investicionog fonda za izgradnju primarne i sekundarne vodovodne mreže, pumpnih postrojenja, solarne elektrane u Podgoru, kao i drugih vodovodnih objekata širom grada. Uskoro će biti raspisan i tender za ovaj projekat, čime

dnevnog centra je projekat o kojem se govori decenijama. – Podaci iz nadležnih opštinskih organa potvrđuju da Kolašin ima više od 30 djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju. U prvim koracima ovoga projekta imamo veliku pomoć Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Uprave za državnu imovinu. Sa lokalnog nivoa, to prati radna grupa u kojoj su Vasilije Bulatović, predsjednik SO, kao i Katarina Puletić i Božidar Pižurica i odbornik Ure Miodrag Vlahović – kazao je Puletić. Planirano je da se dnevni centar izgradi na Lugu i u narednoj fazi će se precizirati njegov obim i kapaciteti. Prihvaćena je i inicijativa, nastavlja Puletić, koja je potekla od turističkog radnika i turis-

Cetinje pumpa vodu sa 50 metara nadmorske visine u Podgoru na 800 metara nadmorske visine, što iziskuje ogromne troškove električne energije. U pitanju je jedan od najkompleksnijih vodovodnih sistema u Evropi – kaže Đurašković

ulazimo u konkretnu fazu realizacije stabilnog sistema vodosnabdijevanja koji će biti funkcionalan i finansijski održiv. Napominjem da je sistem snabdijevanja vodom, koji je projektovan i izgrađen prije više decenija, izuzetno složen i opterećen visokim troškovima održavanja, te da u ovom trenutku ne postoji mogućnost dodatnog smanjenja cijene vode, osim kroz popuste za redovne platiše, na čemu sam lično insistirao – poručio je Đurašković. J. Đ. – P.

tičkog vodiča Đoka Đinovića, za izgradnju planinarskog doma na Sinjavini. Započeta je procedura, najavljena je i podrška sa državnog nivoa, a Đinovićeva ideja ima utemeljenost u sve prisutnijem turističkom „otkrivanju“ planine Sinjavine. Planinarski dom značiće puno i turistima i planinarima, ali i naučnim ekipama koje istražuju ovu planinu. I inicijativa koja je krenula iz kancelarije opštinskog menadžera je podržana – adaptacija prostorija za borilačke sportove. Ugovor su potpisali predsjednik opštine Kolašin Petko Bakić i direktor Uprave za imovinu Koča Đurišić. Finansiranje tog projekta su obezbijedili Ministarstvo sporta i mladih kao i kapitalni budžet opštine Kolašin. D. DRAŠKOVIĆ

KOMPLEKSAN VODOVODNI SISTEM: Cetinje

Nikola Đurašković

Popović i Goranović zastupljeni u izdanju ,,List je čovjek koji hoda zrakom“

Posveta Luku Paljetku

PODGORICA – Pjesničko-grafička mapa, pod nazivom ,,List je čovjek koji hoda zrakom“, posvećena velikom hrvatskom književniku, pjesniku, prevodiocu i svestranom umjetniku Luku Paljetku predstavljena je u Muzeju savremene umjetnosti u Zagrebu. Od crnogorskih autora u ovom izdanju su zastupljeni Pavle Goranović i Dimitrije Popović.

Božo Biškupić je izrazio želju da ovu pjesničko-grafičku mapu pokloni Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Prije dvije godine Biškupić je poklonio ovoj instituciji takođe grafičko-pjesničku mapu ,,Omaž Tonku Maroeviću“. Maroević je bio inostrani član CANU.

Mapu je u limitiranom izdanju od 57 primjeraka s predgovorom Krešimira Nemeca objavila „Zbirke Biškupić“ iz Zagreba. Ovo ekskluzivno izdanje čini 18 pjesama i 34 originalne grafike savremenih autora, pjesnika i grafičara iz Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Japana. Popović je za Pobjedu kazao da mu je drago da je Božo Biškupić ovim omažom na najljepši način odao poštovanje slavnom Dubrovčaninu.

- Posebno mi je drago što je u ovom izdanju objavljena pjesma Pavla Goranovića. S Lukom Paljetkom sam sarađivao četrdesetak godina. Naša posljednja saradnja rezultirala je pjesničko-grafičkom mapom ,,Dvojenje“ s predgovorom Tonka Maroevića, objavljenoj takođe u izdanju „Zbirke Biškupić“. Kako smo često Luko i ja znali razgovarati o sakralnim temama u modernom konceptu umjetničkog izražavanja, posebno o Mariji Magdaleni U znak tog sjećanja uradio sam za ovu priliku grafiku u tehnici suve igle na temu lijepe i intrigantne biblijske žene bludnice i svetice - istakao je Popović. A. Đ.

Premijera predstave Elizabete Đorevske

„Ej, Radmila, Radmila“ sjutra u sali Dodest

PODGORICA - Autorski projekat Elizabete Đorevske, predstava „Ej, Radmila, Radmila“ premijerno će biti izvedena sjutra veče, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Nastala po motivima komada „Širli Valentajn“ Vilija Rasela, monodrama „Ej, Radmila, Radmila“ je univerzalna priča o životu, ljubavi, porodici, prijateljstvu, nadanjima i snovima koji prate glavnu junakinju. Radmila se kroz duhovite, a ponekad i sjetne situacije preispituje gdje su njeni sno-

vi i nadanja vremenom nestali. Na neobičan način, Radmila nalazi snagu i volju da se promijeni.

- U raznim situacijama kroz koje prolazi junakinja svako može da pronađe i djelić svog života. Elizabeta Đorevska se vrhunski transformiše kroz razne likove tokom komada –navodi se u saopštenju KIC-a. Ulaznice se svakog radnog dana mogu kupiti na biletarnici KIC-a po cijeni od pet eura, a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237. R. K.

Rođendan Foruma mladih pisaca KIC-a Dan otvorenih vrata, promocija

PODGORICA - Jubilarnih deset godina postojanja Foruma mladih pisaca i okupljanja u KIC-u „Budo Tomović“ biće obilježeno danas kroz nekoliko programa. U okviru dnevnog programa od 12 do 14 sati u holu KIC-a biće priređen Dan otvorenih vrata koji će omogućiti mladim zainteresovanim ljudima da se bliže upoznaju sa piscima koji su trenutno dio Foruma, da dobiju knjige Foruma, ali i da saznaju neke dodatne informacije. Istog dana, u sali Dodest u 20 sati, biće održana promocija nove zajedničke knjige, zbornika „Unutrašnji kompas“, a biće priređen i performans „Nova poezija – novi beat“. O zbirci će govoriti urednica i recenzentkinja knjige Jelena Knežević i urednica književnog programa KIC-a Valentina Knežević R. K.

Slikar Rade Vujačić za Pobjedu o izložbi

Čovjek je halapljiv da nađe mjesto u

PODGORICA - Izložba pod nazivom „Lunas Hipnotikus“ crnogorskog slikara Rada Vujačića može se pogledati u galerijskom prostoru Hotela ,,Crowne Plaza“ u Podgorici. Izložba nije podrazumijevala svečano otvaranje, a posjetioci do 18. marta imaju priliku da dožive jedinstveni spoj umjetnosti i imaginacije, istražujući svjetove koje Vujačić oblikuje kroz snove, boje i simbole.

Vujačić, rođen u Podgorici 1977. godine, diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesorice Anke Burić. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2012. godine i osnivač slikarske radionice ,,Boje prijateljstva“ u Podgorici. Njegova djela bila su izlagana na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u Crnoj Gori i inostranstvu.

LIČNI DOŽIVLJAJI

Vujačić je za Pobjedu kazao da je izložba ,,Lunas Hipnotikus“ prvi put izložena pred publikom.

- To su lični doživljaji i priče koje su naslikane na platnima u protekle tri godine. Hipnoza je metoda kojom doktori izvlače iz pacijenta neke potisnute priče i događaje. Tako i kod mene Mjesec postaje hipnotičar. Uticaj mjeseca je ogroman. I sam sam se uvjerio u to šetajući i fotografišući motive oko jezera. Sve je drugačije.

Slikarstvo Rada Vujačića je na granici fantazije i realnosti i vodi posmatrača kroz introspektivne i mistične prostore, otvarajući nova tumačenja i unutrašnje doživljaje. Glavni predmet njegovog interesovanja jeste čovjek

Čitav biljni i životinjski svijet kao da mijenja i oblik i narav tokom noći. Osim nadrealnih ponašanja uvidio sam i nadrealne boje i sjenke. Moram priznati i na mene je uticalo - istakao je Vujačić. Vujačić je kazao da će publika na slikama primijetiti ne-

normalno ponašanje čovjeka u odnosu na prirodu.

- Takođe i nadrealne prizore, što je zapravo jedna smjesa koja čini moje nastojanje da čovjeka ponizim, učinim ludim i zanesenim, hipnotičkim mjesecom - istakao je Vujačić. Slikarstvo Rada Vujačića je na granici fantazije i realnosti i vodi posmatrača kroz introspektivne i mistične prostore, otvarajući nova tumačenja i unutrašnje doživljaje. Glavni predmet njegovog interesovanja je čovjek. S obzirom na to da je Vujačić godinama ostao posvećen ovoj temi, čini se da

Bavio se antropološkom analizom

PODGORICA – Da nije zavičaja, da nije Ozrinića, da nije Nikšića, Živko Nikolić se ne bi bavio filmom i to predstavlja ozbiljno uporište, temelj nečega što će u budućnosti biti njegova estetika, ono što kasnije pamtimo kroz niz njegovih dugometražnih filmova koji su nastali u Crnoj Gori – istakao je crnogorski reditelj Sead Šabotić tokom predavanja na temu „Živko Nikolić – kratki rezovi“, koje je organizovao nikšićki Ogranak Matice crnogorske, u Multimedijalnoj sali Tehnopolisa u Nikšiću.

On je objasnio i da je Nikolić suštinski pripadao tzv. beogradskoj školi dokumentar-

nog filma čiji su viđeniji predstavnici bili crnogorski autori poput Vlatka Gilića, Branislava Bastaća i Krsta Ška-

nate, tzv. filma metafore koji je bio vrlo sažetog izraza i metafora za nešto. Medijsku pažnju, kako je kazao, Nikolić je

dobio filmom ,,Ždrijelo“ koji je snimljen iznad Vučja, na granici između Nikšića i Šavnika. To je, prema njegovim riječima, dokumentarac od nepunih 12 minuta u kojem on portretiše lokalno stanovništvo koje tvrdi ,,da im nije tog i tog brda, možda bi i vidjeli svijet“. - Ono što je važno je da je Živko bio jako senzibilan prema svim tim ljudima. I tu dolazimo do prvog stanovišta i začetka Živkove estetike. On je uvijek postavljao podneblje i čovjeka jednog naspram drugog i to je važno odredište Živkovog stvaralaštva. Nešto što prati ljude koji su ostali u tom podneblju, jer tom talasu industrijalizacije i uopšte cjelokupne emancipacije kad su mnoge porodice mogle da pre-

Grafika Dimitrija Popovića

Predavanje o Živku

Nikoliću u Nikšiću

Jedno od djela Rada Vujačića: „Prodavac lažnih iluzija“

otvorena u Podgorici

i treba u prirodi

Što se tiče mladih budućih umjetnika ili onih koji žele to biti, bitno je da ne gledaju druge umjetnike, da se ne zanose stranim slatkišima, da ne padaju pod uticaj mode i da što manje misle o slavi i novcu. Neka gledaju u sebe, neka pronađu sebe

je njegova mentorka profesorka Anka Burić bila u pravu kada mu je rekla: ,,Odškrinuo si vrata ove neiscrpne teme!“

- Čovjek je sa svojim nadobudnim, halapljivim i dominantnim stavom umnogome bio inspiracija za mene. Htio sam da ga postavim kao nosioca slika, da se sa njim našalim i da mu dokažem da je jadan i da treba da pronađe svoje mjesto u puzlama prirode, mjesto koje mu pripada, a ne koje sam želi - kazao je Vujačić.

RADITI MNOGO

Vujačić se u jednom od prethodnih intervjua osvrnuo na mlade umjetnike, ističući da su oni previše opterećeni umjetnošću sa strane, te da nijesu u dovoljnoj mjeri okrenuti svom podneblju, ali i onom unutrašnjem.

- Što se tiče mladih budućih umjetnika ili onih koji žele to biti, bitno je da ne gledaju dru-

Rade Vujačić

ge umjetnike, da se ne zanose stranim slatkišima, da ne padaju pod uticaj mode i da što manje misle o slavi i novcu. Neka gledaju u sebe, neka pronađu sebe. Tražiti sebe znači raditi pomahnitalo mnogo, do bola, do ivice - to je jedini način. To je najteže! - smatra Vujačić.

On često ističe da ne ,,pamti vrijeme kad su umjetnici bili miljenici države, osim kada preminu, pa se posle ista država ponosi njima i nikome ih ne daje“.

- Što se tiče položaja umjetnika u Crnoj Gori, tu se ne treba mnogo žaliti. Žale se oni koji najmanje stvaraju. Kad malo pogledamo nazad u istoriju i sjetimo se Van Goga, Gogena, Modiljanija, Šilea ili književnika i utemeljivača nadrealizma grofa De Lotreamona i ostalih, onda je suvišno pričati o umjetnicima miljenicima države jer to su, zaista, rijetko bili. Kada jednom minu i postanu vrijedni, onda ih svako voli i traži - kazao je Vujačić. A. ĐOROJEVIĆ

organizaciji Matice crnogorske

đu sa sela u grad, da ne ostaju u tim malim mjestima, za Živka je bilo jako važno. On se upravo bavi ljudima koji su donijeli odluku da ostanu i „Ždrijelo“ je jedan od tih filmova – rekao je Šabotić. Podsjetio je i na film „Bauk“ u kome se Nikolić bavi temom abortusa.

- Zaista je fascinantno da se sedamdeset i neke godine ta priča mogla ispričati u Crnoj Gori i to na jedan vrlo poetičan način. Živko je s jedne strane bio autoironičan, a s druge je strane vrlo temeljno pristupao i vrlo ozbiljno promišljao nešto što je jako stravično u crnogorskom društvu, sve te stvari koje su naizgled bile skrivene, on je jako suptilno oživljavao u svojim filmovima – rekao je

Egipatsko-britanski arheološki tim u području Tebe otkrio grobnicu kralja Tutmosisa Drugog

Drevne poplave i pljačkaši uništili najveći dio predmeta

PODGORICA - Egipatski zvaničnici su u utorak objavili otkriće grobnice kralja Tutmosisa Drugog (Thutmose II), posljednje od izgubljenih kraljevskih grobnica iz osamnaeste dinastije drevnog Egipta, koja je vladala više od dva vijeka, između otprilike 1550. i 1292. godine prije nove ere. Ovo je prva kraljevska egipatska grobnica otkrivena nakon što je 1922. godine pronađeno posljednje počivalište kralja Tutankamona (Tutankhamun).

Zajednička egipatsko-britanska arheološka ekspedicija, kako prenosi portal CBS, otkrila je grobnicu Tutmosisa Drugog u području Tebe, zapadno od Luksora i čuvene Doline kraljeva. Tim i egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta, koji su objavili ovo otkriće, izjavili su da su tokom iskopavanja onoga što je ranije bilo poznato samo kao grobnica br. C4 pronađeni dokazi koji jasno ukazuju da pripada kralju Tutmosisu Drugom. Ulaz i glavni prolaz u strukturu otkriveni su 2022. godine, a unutrašnja iskopavanja se od tada pažljivo nastavljaju. Dr Mohamed Ismail Halid, generalni sekretar Vrhovnog savjeta za antikvitete Egipta, rekao je da je, kada je ekspedicija prvi put pronašla ulaz u grobnicu i njen glavni prolaz prije skoro tri godine, tim vjerovao da bi mogla pripadati jednoj od kraljevskih supruga, s obzirom na njenu blizinu grobnici supruga kralja Tutmosisa Trećeg i njenoj blizini grobnici kraljice

Hatšepsut, koja je prvobitno pripremljena za nju kao kraljevsku suprugu prije nego što je postala vladarka drevnog Egipta. Hatšepsut je, međutim, na kraju sahranjena u Dolini kraljeva zbog svog uspona na prijesto. Kako su se iskopavanja i analiza artefakata nastavili, ekspedicija je pronašla nove dokaze koji su identifikovali vlasnika misteriozne grobnice kao kralja Tutmosisa Drugog, sugerišući takođe da je njegove pogrebne obrede obavila njegova supruga i polusestra, kraljica Hatšepsut. Halid je ovo otkriće opisao kao jedno od najvažnijih arheoloških otkrića posljednjih godina. Mumija kralja Tutmosisa Drugog otkrivena je u 19. vijeku na drugom arheološkom nalazištu poznatom kao Deir el-Bahari kešet, gdje je vjerovatno

premještena vjekovima nakon što su pljačkaši grobnica opljačkali njegovo prvobitno počivalište, navodi Nacionalni muzej egipatske civilizacije. Njegova mumija je sada izložena u muzeju, zajedno sa mumijama drugih drevnih vladara. Grobnica se nalazi u lošem stanju očuvanosti, uglavnom zbog izloženosti poplavama ubrzo nakon smrti Tutmosisa Drugog, prema riječima Mohameda Abdela Badija, šefa egipatskog sektora za antikvitete pri Vrhovnom savjetu za antikvitete i vođe egipatskog tima koji je radio na iskopavanju. Abdel Badi je rekao da preliminarne studije takođe ukazuju na to da je veliki dio originalnog sadržaja grobnice premješten na drugu lokaciju nakon drevnih poplava. On je naveo da su timovi u grobnici otkrili malter sa

ostacima plavih natpisa i žutih zvijezda, kao i neke paragrafe iz knjige „Imidvat“, jedne od najvažnijih pogrebnih knjiga pronađenih u drevnim egipatskim grobnicama, koja je pisana kako bi pomogla pokojnim vladarima na njihovom putovanju kroz podzemni svijet.

Dr Pirs Litherland, vođa engleskog tima na nalazištu, rekao je da grobnica karakteriše jednostavan arhitektonski dizajn tipičan za one koje su birali kasniji vladari Egipta nakon Tutmosisa Drugog. Litherland je dodao da će ekspedicija nastaviti istraživanja i pokušati utvrditi gdje je premješten ostatak sadržaja iz grobnice Tutmosisa Drugog, kao i otkriti sve dodatne tajne koje su možda bile skrivene pod zemljom hiljadama godina. R. K.

„Fokalizator“ će od 27. do 30. marta nastupiti na Sajmu knjiga u Lajpcigu

Šabotić i dodao da su kratki filmovi Živka Nikolića svojevrsna uvertira u dugometražne filmove koji su ga učinili slavnim.

Jako je važno istaći, prema riječima Šabotića, da se Nikolić bavi antropološkom analizom crnogorskog bića, on promišlja te ljude, i ni na koji način ne pokušava da ih osudi. On je istakao da su svi ljudi u filmovima Nikolića „njegovi glumci i on je to uvijek volio da istakne“. – U par navrata se šalio, čak i kasnije u poznom dijelu karijere. Isticao je da ,,mnoge velike jugoslovenske glumice nijesi ni primaći onim babama koje ja vidim u Ozrinićima“kazao je Šabotić.

An. R.

PODGORICA – Izdavačka kuća ,,Fokalizator“ okončala je pripreme za nastup na Sajmu knjiga u Lajpcigu, od 27. do 30. marta, na kojem će izložiti svoje serijske i monografske publikacije. Na Sajmu će promovisati i specijalno izdanje časopisa za književnost i kulturu ,,Fokalizator“, koji je posvećen ženskom pismu i preveden na njemački jezik. Časopis će biti promovisan u Traduki kafeu, u saradnji s prevodilačkom mrežom Traduki, a o toj publikaciji i savremenoj crnogorskoj književnosti govoriće prevoditeljka Elvira Veselinović i glavni i odgovorni urednik časopisa prof. dr Vladimir Vojinović. Časopis namijenjen nje-

mačkoj publici donosi prozu Anđele B ulajić, Dragane Erjavšek, Danke Ivanović, Natalije Kantar, Olje Knežević, Sonje Ražnatović i Tijane Rakočević, potom pjesme Dragane Erjavšek, Rebeke Či-

lović, Sofije Kirsanov i Tijane Rakočević, zatim dramski tekst Marije Mihaljević, kao i esej Nađe Bobičić. Tekstove je na njemački jezik prevela Veselinović, a lekturu je obavila Stjepanka Pranjković

Predstavnici ,,Fokalizatora“ ovo izdanje časopisa, koje je publikovano uz pomoć Ministarstva kulture i medija, poklanjaće publici na promociji i zainteresovanim posjetiocima na sajmu. Prvi nezavisni sajam knjiga u Lajpcigu nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke održan je u aprilu 1991. godina. Festival čitanja u Lajpcigu razlikuje se od ostalih festivala standardnog čitanja po svojoj ulozi marketinškog instrumenta koji podržava izdavačke kuće koje izlažu na sajmu. Najveći evropski festival čitanja nudi 3.000 događaja koji uključuju 3.200 učesnika na 350 lokacija širom i oko Lajpciga, kao i u izložbenim prostorima.

Grobnica Tutmosisa Drugog i njegova mumija

Zelenski: Štitim Ukrajinu, ne mogu da je prodam

KIJEV - Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su troškovi rata dostigli 320 milijardi dolara, od čega 120 milijardi dolara ukrajinskih poreskih obveznika, uz 200 milijardi dolara iz SAD i EU.

Istakao je da Kijev i SAD imaju različite kalkulacije o troškovima. Dodao je da su SAD isporučile 67 milijardi dolara u oružju, kao i finansijsku podršku Američki predsjednik Donald Tramp je ranije rekao da SAD žele rijetke materijale iz Ukrajine, uključujući litijum i titanijum, u vrijednosti od 500 milijardi dolara, u zamjenu za njihovu kontinuiranu podršku.

- Ne radi se o 500 milijardi do-

lara – to nije ozbiljan razgovor - rekao je Zelenski na konferenciji, prenosi BBC. Zelenski je rekao da SAD tvrde da 90 odsto podrške Ukrajini dolazi od njih, ali da to nije sasvim tačno. - Zahvalni smo im na podršci - dodao je.

Još je poručio da želi da specijalni izaslanik SAD za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog, koji je ranije juče stigao u Kijev, prošeta tim gradom i drugim mjestima širom zemlje i vidi situaciju na terenu, da bi se otklonile dezinformacije koje, kako je naveo, širi Rusija. - Želim da sam sve vidi i da onda razgovara sa ljudima o tome da li vjeruju svom predsjedniku ili vjeruju Putinu Neka ih pita o Trampu: što misle poslije komentara predsjed-

nika - naveo je Zelenski, prenosi Beta.

On je dodao da je spreman da ide na liniju fronta sa Kelo -

gom, kako bi mogao da razgovara i sa ukrajinskim vojnim osobljem. Zelenski je izjavio da i da-

Tramp nazvao Zelenskog „diktatorom bez izbora“

Predsjednik SAD Donald Tramp nazvao je juče predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog „diktatorom bez izbora“ nakon što je on ocijenio da je Tramp pod uticajem ruskih dezinformacija u svojim nastojanjima da izdejstvuje kraj rusko-ukrajinskog rata, ali pod uslovima za koje Kijev kaže da su previše povoljni za Moskvu.

- Umjereno uspješni komičar Volodimir Zelenski nagovorio je SAD da ulože 350 milijardi dolara u rat koji se ne može dobiti i koji nikada nije tre-

balo ni započeti, u rat koji on bez SAD i TRAMPA ne bi mogao nikada da smiri - napisao je američki predsjednik,

koji je svoje ime napisao velikim slovima.

Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži napisao da je Zelenski „diktator bez izbora“.

Pošto je Rusija u februaru 2022. godine izvršila invaziju na Ukrajinu, ta zemlja je odlagala izbore zakazane za april 2024. godine.

Zelenski je optužio juče Trampa da živi u ruskom „dezinformacijskom prostoru“.

Tramp je pak optužio Zelenskog za zloupotrebu američke pomoći za ukrajinske ratne

napore i da se okoristio o administraciju bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena.

Razmjena oštrih riječi između Trampa i Zelenskog uslijedila je pošto su se visoki zvaničnici Trampove administracije i Rusije sastali juče u Rijadu u Saudijskoj Arabiji i složili se da pregovorima dođu do mira u sukobu Rusije i Ukrajine. Međutim, ukrajinski i evropski zvaničnici nijesu bili uključeni u te razgovore iako je Zelenski na tome insistirao. Tramp, koji je u kampanji

lje ima visoku podršku stanovnika Ukrajine, a komentarišući izjave predsjednika SAD u vezi s tim, rekao je da

obećao da će brzo okončati rat, ponovo je iznio stav da je Zelenski ranije trebalo da pregovara o miru i poručio mu da mu je „bolje da radi brzo, ili mu od zemlje neće ostati ništa.“ - U međuvremenu, mi smo uspješni u pregovaranju kraja rata sa Rusijom, nešto što svi priznaju da samo TRAMP i Trampova administracija mogu da urade. Bajden to nikada nije pokušao. Evropa nije uspjela da donese mir, a Zelenski vjerovatno želi da se nastavi sa ovim ’brzim vozom do lake love’ - napisao je američki predsjednik.

Predsjednik Ukrajine Zelenski izjavio je da su troškovi rata dostigli 320 milijardi dolara, od čega 120 milijardi dolara ukrajinskih poreskih obveznika, uz 200 milijardi dolara iz SAD i EU

Tramp živi u prostoru ruskih dezinformacija.

On je na konferenciji za novinare kazao da Ukrajina primjećuje dosta dezinformacija koje dolaze iz Rusije. - Uz dužno poštovanje prema predsjedniku Donaldu Trampu kao lideru… on živi u tom prostoru dezinformacija - rekao je.

Tramp je prethodno izjavio da je Zelenskom, koji je osvojio petogodišnji predsjednički mandat 2019. godine, a nije organizovao nove izbore, rejting pao na svega četiri odsto. Međutim, Zelenski tvrdi, citirajući jedno istraživanje, da 58 odsto ukrajinskog naroda ima povjerenja u njega kao lidera, prenosi BBC. Dodao je da ako neko želi da ga sada zamijeni na mjestu lidera, to neće uspjetijer je njegov rejting visok.

Komentarišući dalje Trampov prijedlog da SAD dobiju procenat ukrajinskih vrijednih minerala, uključujući litijum i titanijum, rekao je da je to odbio, jer je prva ponuda bila da Ukrajina odobri SAD-u 50 odsto vlasništva, a da pritom nijesu pominjane bezbjednosne garancije koje je Zelenski tražio.

- Štitim Ukrajinu, ne mogu da je prodam, ne mogu da prodam našu državu – dodao je on. Zelenski je još rekao da se Ukrajina nada „savezničkoj poziciji u Evropi, u EU i SAD, u ovom nepravednom ratu“. Iz

Hamasov zvaničnik obavijestio posrednike u pregovorima

Danas sjednica Spoljnopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta

POJAS GAZE - Hamas je spreman da oslobodi sve preostale taoce u Pojasu Gaze, tokom druge faze primirja između palestinskog islamističkog pokreta i Izraela poslije 15 mjeseci rata, izjavio je zvaničnik tog pokreta.

- Obavijestili smo posrednike da je Hamas spreman da oslobodi sve taoce odjednom tokom druge faze sporazuma, a ne odvojeno kao tokom prve faze koja je trenutno u toku - rekao je zvaničnik Taher al Nunu za AFP. On nije precizirao koliko se talaca uzetih tokom napada Hamasa 7. oktobra 2023. u Izraelu i dalje nalazi u Pojasu Gaze, prenosi N1. Tog dana je oteta ukupno 251 osoba. Sedamdesetoro je još

u pritvoru u Gazi, od kojih je najmanje 35 umrlo, navodi izraelska vojska. Tokom prve faze sporazuma o prekidu vatre, koja treba da se okonča 2. marta, oslobođeno je 19 izraelskih talaca u zamjenu za više od 1.100 palestinskih zatvorenika. Tačno 16 dana poslije stupanja na snagu primirja 19. januara, odnosno početkom februara, trebalo je da počnu indirektni pregovori između Izraela i Hamasa, što se nije dogodilo. Uslovi druge faze primirja, kojom bi se definitivno okončao rat i oslobodili svi taoci, moraju da budu zaključeni do 2. marta.

Zatim, ako druga faza prođe kako je planirano, treća i posljednja faza će se fokusirati na rekonstrukciju Gaze.

BRISEL - Izvjestilac za Kosovo u Evropskom parlamentu Riho Teras pripremio je godišnji Nacrt izvještaja o situaciji na Kosovu i napretku zemlje ka Evropskoj uniji, koji će biti predstavljen 20. februara na sjednici Spoljnopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta.

U Nacrtu izvještaja ističe se posvećenost Kosova evrointegracijama, te naglašava da je budućnost Kosova u EU i da su napori da se zemlja izvuče iz sive zone u interesu i Kosova i Brisela.

Podržava se i zahtjev Kosova za učlanjenje u EU, te se pozivaju zemlje članice koje nije-

su priznale Kosovo da to učine bez daljeg odlaganja.U Nacrtu izvještaja se od Evropske unije ponovo traži da ukine sankcije prema Kosovu, koje je uvela u junu 2023. godine zbog tenzija na sjeveru zemlje, u kojem većinsko stanovništvo čine Srbi. Te sankcije uključuju zamrzavanje nekoliko fondova EU i obustavljanje sastanaka na visokom nivou sa zvaničnicima Kosova.

- Pozivamo na hitno ukidanje mjera EU protiv Kosova, koje više nijesu opravdane i koje protivrječe pokazanoj posvećenosti Kosova evropskim vrijednostima.

Volodimir Zelenski

Prethodno oslobađanje talaca koje Hamas drži u Pojasu Gaze, 15. februar 2025.

Inicijativa za izmjenu PUP-a Podgorice u dijelu zaštite spomenika prirode ,,Park šuma Gorica“

Traže ograničavanje gradnje oko ,,pluća grada“

Grupa organizacija i aktivista za zaštitu životne sredine i održivi razvoj uputila je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine niz sugestija za izmjenu PUP-a Podgorice, u dijelu ograničavanja gradnje u zaštitnom pojasu spomenika prirode Park šuma Gorica.

U incijativi koju potpisuju Neformalna grupa građana za očuvanje brda Gorica, NVO CEGAS – Centar za građanske slobode, Udruženje ljubitelja Gorice i Udruženje KANAKo ako ne arhitekt ukazuje se da još od 2008. godine DUP ,,Nova varoš 2“ ne uspijeva da uspostavi zadovoljavajući odnos zaštite i urbanizacije Gorice, kao najznačajnije gradske zelene površine.

PREISPITIVANJE

Oni navode da u prilog neophodnosti detaljnijeg i preciznijeg preispitivanja planiranog načina gradnje i izdavanje odobrenja govori i podatak da Osnovno državno tužilaštvo Podgorica već godinu izviđa DUP ,,Nova varoš 2“. – Odlukom o izmjeni Odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a za Podgoricu (septembar 2024. godine), zabrana gradnje ispod Gorice predviđena je ,,do donošenja tog planskog dokumenta“. Usvajanjem planskog dokumenta

U inicijativi koju potpisuju Neformalna grupa građana za očuvanje brda Gorica, NVO CEGAS – Centar za građanske slobode, Udruženje ljubitelja Gorice i Udruženje KANA – Ko ako ne arhitekt ukazuje se da još od 2008. godine DUP ,,Nova varoš 2“ ne uspijeva da uspostavi zadovoljavajući odnos zaštite i urbanizacije Gorice, kao najznačajnije gradske zelene površine

Planirani objekat na lokaciji nekadašnje hemijske čistionice

PUP Podgorica, moratorijum na gradnju prestaje da važi, pa će time doći do još razornije gradnje na padinama brda –navodi se u inicijativi MPPUDI-u, uz upozorenje da se na taj način ide u potpuno uništenje kontakt zone brda, tzv. zaštitnog pojasa. Ukazuje se da je Park šuma

Sastanak gradonačelnika i predstavnika roditelja mladih s invaliditetom

Gradiće

se dnevni centar za stariju omladinu

Inicijativa za izgradnju novog objekta namijenjenog licima sa invaliditetom starijim od 27 godina, bila je glavna tema sastanka gradonačelnika Saše Mujovića i predstavnika roditelja mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Ova inicijativa je pokrenuta imajući u vidu da postojeći Dnevni centar na Starom aerodromu pruža usluge djeci i omladini do 27 godina.

Roditelji mladih sa invaliditetom starijih od 27 godina ukazali su na potrebu da djeca i starija omladina dobiju odvojene prostore, prilagođene njihovim specifičnim potrebama, kako bi im se mogla pružiti adekvatna podrška. Gradonačelnik je kazao da je

obaveza, ali i privilegija gradske uprave da doprinese poboljšanju uslova života djece i omladine sa smetnjama u razvoju i osobama s invaliditetom. On je naveo da je Glavni grad već preduzeo konkretne korake ka rješavanju ovog pitanja, te da je na ovom sastanku razgovarano o nekoliko potencijalnih lokacija za izgradnju novog objekta. Predstavnik UO Dnevnog centra iz reda roditelja Savo Knežević izrazio je zadovoljstvo zbog konstruktivnog sastanka i istakao da je otvaranje novog Dnevnog centra za mlade s invaliditetom od 18 do 30 godina i osobama s invaliditetom od izuzetne važnosti, te da je neophodno što prije pristupiti realizaciji ovog projekta. H. P.

Gorica ozbiljno devastirana, iako je 2022. godine formalno podignut nivo njene zaštite, tj. proglašena je za spomenik prirode.

- Utvrđivanje zaštitnog pojasa nije rješenje, jer ne predviđa na koji način se taj pojas štiti. Prema Agenciji za zaštitu životne sredine višezna-

čan je način tumačenja pravne norme iz Člana 31 Zakona o zaštiti prirode, čiji dio glasi: ,,Zaštitni pojas iz stava 7 ovog člana može se odrediti u cilju sprečavanja odnosno ublažavanja spoljnih faktora koji mogu uticati negativno na zaštićeno područje kao što su: otpadne vode, čvrsti otpad, inva-

zivne vrste, nelegalna gradnja, turizam, spiranje pesticida, herbicida i drugih hemikalija, požari, pošumljavanje neautohtonim biljnim vrstama i drugim mogućim faktorima“. Ako nijesmo predvidjeli pravnu izvjesnost kod tumačenja pomenute norme, neće doći do očuvanja u cilju spre-

Gradonačelnik ukazao na moguće pravce djelovanja u slučaju izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Glavni grad traži alternativno rješenje, tj. lokaciju za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje je bilo planirano u Botunu, a jedna od opcija je izmještanje dijela budućeg postrojenja van Botuna.

To je, gostujući na RTCG, kazao gradonačelnik Saša Mujović naglašavajući da se od te lokacije ne može potpuno odustati, jer bi to značilo i povlačenje novih sredstava od KfW banke i prolongiranje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za čak dvije do tri godine. Mujović je ocijenio da aktuelno rješenje za izgradnju PPOV u Botunu teško može proći, te da je problem znatno jasniji kada se pođe na teren i razgovara s mještanima.

- U toku je potraga za novim rješenjem. Sa ovim izvornim rješenjem teško možemo proći i dobiti saglasnost mještana, a njihove strijepnje su prilično opravdane. U razgovoru sa njima smo vidjeli da su do

Mujović: Od Botuna ne

možemo odustati

sada bili često izigrani i sa ljudskog aspekta teško možete da ne opravdate njihove sumnje. Oni se plaše da bi postrojenje i sa malim posljedicama po okolinu bila kap u prepunoj čaši onoga što ih je zagađivalo da sada, a to je prvenstveno taj bazen crvenog mulja KAP-a –kazao je Mujović.

U potrazi za alternativnim rješenjem, kazao je Mujović, već je predložena opcija proširenja tzv. ,,zelene zone“ i pomjeranje ka sjeverozapadu budućeg ispusta prečišćene vode. - Sljedeća opcija je bila da se cijelo postrojenje pomjeri iz Botuna, ali smo se susreli sa prijetnjama od KfW banke da bi takvo odustajanje od lokacije pokrenulo potpunu blokadu, odnosno pokretanje projekta iz početka, što bi bio dodatni izdatak za grad, a čitav proces prolongiralo za dvije do tri godine. Ono što sada želimo je da napravimo kompromisno rješenje da dio postrojenja, spalionicu mulja, koja izaziva najviše problema, bude na nekoj drugoj lokaciji, na teritoriji Podgorice – rekao je Mujović. On je ukazao da bi na taj način u Botunu ostao samo ma-

čavanja, odnosno, ublažavanja spoljnih faktora koji negativno utiču na zaštićeno područje – upozorava se u inicijativi.

USAGLAŠAVANJE

Naglašava se i da čuvajući Goricu, čuvamo zelene površine, čist vazduh, biljni i životinjski svijet, sport i rekreaciju, razonodu i druženje i zdravlje ljudi, uz očuvanje istorijskog i arheološkog blaga. MPPUDI se ukazuje da bi, između ostalog, tako konačno došlo do usaglašavanja sa strateškim dokumentima i principima očuvanja zelenih površina, posebno zaštićenih područja. - Usaglašenost sa članom 45. Stav 1 Zakona o šumama, prema kojem se jasno definiše da je promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište moguća je samo u tri slučaja: radi izgradnje objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje; u slučajevima kada se utvrdi javni interes posebnim zakonom ili na osnovu zakona i prilikom postupka komasacije i arondacije poljoprivrednog zemljišta i šuma u skladu sa zakonom –navedeno je u inicijativi kojom su se Neformalna grupa građana za očuvanje brda Gorica, NVO CEGAS - Centar za građanske slobode, Udruženje ljubitelja Gorice i Udruženje KANA - Ko ako ne arhitekt obratili MPPUDI. H. P

li dio postrojenja, a projekat bi bio zadržan na toj lokaciji, što je bitno zbog obaveza prema KfW banci i sredstvima koja su dobijena za taj projekat. Gradonačelnik je početkom ovog mjeseca tokom razgovora sa predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem, a kasnije i sa predstavnicima mještana Botuna, predložio moguće rješenje za izgradnju PPOV. Ta ponuda je podrazumijevala izmještanje tačke ispusta prečišćenih otpadnih voda 1,5 kilometar sjeverno od prvobitno planiranog rješenja, sve u cilju daljeg ublažavanja uticaja efluenata na rijeku Moraču. Uz to, bilo je predloženo znatno uvećanje zelene zone, ugradnja dodatnih filtera na spalionici mulja sa ciljem umanjenja potencijalno štetnih uticaja izlaznih gasova i širenje kanalizacione mreže i odvođenje otpadnih voda sa područja Botuna, Cijevne, Mahale i dijela Golubovaca, ali taj gradonačelnikov prijedlog nije prihvaćen. H. P.

Saša Mujović

,,Vučice“ se ne zaustavljaju

Bud. Bemaks 88 Orlovi 56

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 300. Sudije: Jolović, Ilić, Lazarević. Rezultat po četvrtinama: 24:13, 25:6, 18:16, 21:21.

BUDUĆNOST BEMAKS: Brigs 10, Radonjić 23, Radević 8, Savković 7, Amundsen 10, Mi. Bigović 3, Baošić 3, Dragišić 7, Bulajić 13, Ilić, Beljkaš, Ma. Bigović 4.

ORLOVI:Pavlović 3, H. Predojević 19, Vasiljević 13, Li 15, Vulić 3, J. Pedojević, Leković, Mitrović, Karter 3, Bosnić.

Ništa novo u WABA ligi – košarkašice Budućnost Bemaksa lako su odradile još jedan meč, pa sada gledaju sa vrha, sa nevjerovatnih 13-0! Podgoričanke su u ,,Bemaks areni“, u posljednjem meču ligaškog dijela regionalnog takmičenja kao domaćini lako savladale Orlove 88:56 u okviru 16. kola WABA lige i zadržale lidersku poziciju sa maksimalnim učinkom. Ono što je bilo poznato od ranije, ,,vučice“ su teoretski na fajnal foru, a 1. marta u najvećem derbiju, kada budu gostovale ekipi Celja, vjerovatno će igrati odlučujući meč, koji će dati od-

govor da li će završni turnir dočekati sa prve ili druge pozicije, dok će osim prošlogodišnjih finalista na završnici učestvovati i dva bugarska tima – Montana i Beroe. Baš zbog toga, četiri tima sa jasnim kvalitetom su se izdvojila, pa je jasno da slijedi uzbudljiv finiš. Što se tiče samog meča, sve je bilo u ,,jednom smjeru“. Nakon tri i po minuta igre na semaforu je pisalo 11:2, što je bio jasan signal da će favorit odraditi meč bez problema i da neće dozvoliti bilo kakvo iznenađenje. Orlovi bez Dragane Domuzin i Aleksandre Mužević definitivno nijesu imali snage i kre-

Hrvatski košarkaš mora na operaciju zbog povrede stopala

Bojan Bogdanović van terena do kraja sezone

PODGORICA – Bojan

Bogdanović je završio sezonu zbog povrede stopala, objavio je poznati insajder NBA lige, novinar ESPN-a Šams Čaranija.

Rezultati i tabela

Budućnost Bemaks – Orlovi 88:56

Zagreb – Montana 66:80

Partizan – Celje 64:68

1.Bud.Bemaks 13 13 0 +323 26

2. Celje 13 12 1 +313 25

3.Montana 15 10 5 +75 25

4. Beroe 14 9 5 +60 23

5.Trešnjevka 13 6 7 +23 19

6.Partizan 14 4 10 -114 18

7. Zagreb 14 4 10 -259 18

8. Orlovi 13 3 10 -161 16

9. Zadar 13 0 13 -260 13 U narednom kolu (26. 2/1. 3) sastaju se: Orlovi – Trešnjevka, Celje –

acije, ali ni kvaliteta da ugroze crnogorskog prvaka, koji je imao lakši trening i priliku da nakon duge pauze uđe u ritam i spremi se za dva vezana derbija. Poenima Zorane Radonjić, koja je obilježila meč, u osmom minutu ,,plave“ su prvi put stigle do dvocifrene razlike – 17:7, da bi na kraju prve dionice bilo 24:13. Pokušali su Orlovi da bržom igrom uđu u ritam i da odgovore rivalu, ali zapravo to je bilo pogubno. Nakon što su prišli na 24:15, domaće su do poluvremena napravile seriju 25:4 i već tada trasirale put ka pobjedi. Bio je to momenat kada su iz tranzicije dolazile do lakih poena, a sjajnim akcijama, gdje su gošće imale dosta problema da brane glavne šutere Budućnosti, Podgoričanke su pogodile samo u drugoj četvrtini četiri trojke i ekspresno digle razliku, tako da je na velikom odmoru bilo velikih 49:19. Baš zbog toga u nastavku je sve bilo stvar rutine. Petar Stojanović imao je samo jednu želju da razigra sve igračice, ali pored određenih grešaka i promašenih zicera, sigurno da može biti zadovoljan kako je tim odgovorio prvom izazovu nakon dvadesetak dana pauze zbog reprezentacije i Kupa, a istovremeno ovaj trijumf može biti lijep uvod za derbi sa šampionom. R. PEROVIĆ

Košarkaši Crne Gore večeras u MTEL

Padali su i ranije, zašto bi i prvak

PODGORICA – Ako večeras u MTEL dvorani „Morača“ savladaju Njemačku (meč počinje u 19 časova), ili pak ako Švedska u Botevgradu porazi Bugarsku, košarkaši Crne Gore će kolo prije kraja kvalifikacija proslaviti novi plasman na Evropsko prvenstvo. Pobjeda protiv aktuelnog prvaka svijeta bi bila kao šlag na torti za uspješne kvalifikacije, u kojima je do sada tim Boška Radovića upisao tri pobjede, dvije protiv Bugarske i jednu protiv Švedske, te poraz u gostima, i to ubjedljiv, od večerašnjeg rivala (85:61), u februaru prošle godine. I ako ne uspije da pobijedi Njemačku, Crna Gora će i dalje da drži sudbinu u svojim rukama, a vizu za EP može da izbori tri dana kasnije u Stokholmu protiv Švedske. Našu bi samo splet nesrećnih okolnosti mogao da spriječi da ne bude među tri najbolja tima u grupi, koja idu na šampionat Starog kontinenta, čiji će domaćini biti Letonija, Poljska, Finska i Kipar. A to je da Crna Gora izgubi oba preostala meča, da sve četiri selekcije završe takmičenje u grupi D sa skorom 3:3 i naša selekcija ima najgoru koš-razliku, a trenutno su „crveni“ na „plus 28“...

navijačima

Košarkaški savez Crne Gore je odlučio da ulaz za večerašnju utakmicu u MTEL dvorani „Morača“ bude slobodan, čime su ljubitelji košarke i sporta uopšte dobili lijep poklon, jer dolazi aktuelni prvak svijeta. – Iskreno, zaista se nadamo da će „Morača“ biti puna, jer su nam navijači vjetar u leđa. Protiv Bugarske, koju smatram veoma dobrom

Ulazi će biti zatvoreni kad se dvorana popuni

Pošto je ulaz u dvoranu slobodan, iz KSCG je saopšteno da će kapije podgoričke dvorane biti otvorene dva sata ranije, te da će ulazi, bez obzira na vrijeme, iz bezbjednosnih razloga biti zatvoreni čim dvorana bude popunjena. – Zbog toga, molimo navijače da dođu ranije i zauzmu svoje mjesto –saopšteno je iz KSCG.

Hrvatski krilni igrač je posljednju utakmicu odigrao 28. aprila prošle godine, dok je još bio član Njujorka, prije nego što je bio podvrgnut prvobitnoj operaciji lijevog stopala. On je prošlog ljeta trejdovan

Košarkaš Bruklina će morati da bude podvrgnut operaciji, zbog koje će propustiti ostatak sezone.

u Bruklin, za koji je igrao prve dvije i po sezone u NBA ligi. Bogdanović je već 11 sezona u NBA ligi, igrajući za Bruklin, Vašington, Indijanu, Jutu, Detroit i Njujork, a tokom dosadašnje NBA karijere u prosjeku je postizao 15,6 poena po utakmici. S. J.

VIZA JOŠ NIJE U DŽEPU – Još uvijek se nijesmo kvalifikovali, ali, srećom, sve je i dalje u našim rukama. Pred nama su dvije zahtjevne utakmice, prva kod kuće sa Njemačkom, koja je došla u najjačem sastavu, a nakon toga nas očekuje utakmica u Švedskoj.

Sav naš fokus je na Njemačkoj. Nijesmo u najjačem sastavu, ali nikad nas ne treba otpisati. Još ako bi „Morača“ bila puna, onda bismo imali šansu da pobije-

Selektor Grka računa na najveću zvijezdu tima

Spanulis: Janis motivisan da igra na Evropskom prvenstvu

PODGORICA – Selektor košarkaške reprezentacije Grčke Vasilis Spanulis kazao je da je zvijezdi Milvokija Janisu Adetokumbu prijalo

igranje za selekciju Grčke tokom kvalifikacija za Olimpijske igre u Parizu i da je motivisan da igra i na Evropskom prvenstvu ovog ljeta.

– Ovo je ono što gradimo tokom ljeta, naš odnos. Ne samo između Janisa i mene već i između njega i ostalih igrača. O tome koliko mu je prijao naš

dimo – poručio je centar naše selekcije Zoran Nikolić, čija će uloga biti veća u odnosu na prethodni „prozor“, zbog odsustva kapitena Bojana Dubljevića i Marka Todorovića Osim Dubljevića i Todorovića, u ovom „prozoru“ nema ni projektovane zamjene za Kendrika Perija, novog naturalizovanog Amerikanca Čarlija Mura (povreda koljena). U tim se, nakon više od dvije i po go-

put od olimpijskog kvalifikacionog turnira, do Olimpijskih igara u Parizu. I o tome koliko je željan i motivisan da igra ovog ljeta – naveo je Spanulis. Adetokumbo, dvostruki najkorisniji igrač NBA lige, nastupao je za reprezentaciju Grčke na olimpijskom kvalifikacionom turniru u Pireju, gdje je Grčka obezbijedila plasman na Olimpijske igre u Parizu. Krilni

su velikani zašto ne prvak svijeta?

budu vjetar u leđa

ekipom, nijesmo imali pune

tribine, ali je došao dobar broj navijača koji nas je podržao. U tom meču pobijedili smo preko 20 poena razlike. Ako bi „Morača“ bila puna, smatram da imamo mnogo veće šanse da iznenadimo i pobijedimo Njemačku – rekao je Zoran Nikolić

Našoj selekciji će biti potrebna velika podrška sa

tribina kako bi pokušala da sruši velikog rivala. – Kad igramo pred našim navijačima, u većem broju slučajeva ostvarimo pobjedu. Koristim priliku da pozovem navijače da nas podrže u što većem broju, jer nam podrška puno znači, a želimo da ostvarimo pobjedu u prvom meču – kazao je Marko Simonović

POPOVIĆ: Da probamo da iznenadimo Njemce

Petar Popović nije igrao u prethodnom „prozoru“ kvalifikacija dvomeč sa Bugarskom, jer je tek u novembru bio pronašao novi klub (FMP), pa je u dogovoru sa selektorom Boškom Radovićem preskočio ta dva meča. Bivši bek Budućnosti je, međutim, ponovo u reprezentaciji, gdje je godinama standardan.

– Kad ste odvojeni od kuće, lijepo je doći na pet-šest dana da se vide porodica i

Grupa D

dine, vraća Džona Radebau, koji je, interesantno, bio dio tima koji je 1. jula 2022. godine u „Morači“ srušio košarkašku velesilu Francusku (70:69), u kvalifikacijama za Mundobasket. U taboru naše selekcije se nadaju da bi večeras mogao da padne još jedan košarkaški velikan.

– Motiv uvijek postoji, želimo da osiguramo mjesto na Evropskom prvenstvu, ne želimo da

centar Milvokija izabran je za MVP-ja tog turnira, a selekcija Grčke je porazom od Njemačke eliminisana u četvrtfinalu Olimpijskih igara. Grčka će u posljednja dva kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo igrati protiv Češke (21. februara) i Holandije (24. februara), a na tabeli grupe F zauzima prvo mjesto sa tri pobjede i porazom. S. J.

prijatelji na Cetinju i u Podgorici – rekao je Popović. Njegov dolazak u Crnu Goru, međutim, nije motivisan porodičnim razlozima već njegovom željom da sa Crnom Gorom ponovo izbori plasman na Evropsko prvenstvo.

– Ovo je specifičan „prozor“, a novembarski je bio izuzetno bitan, jer smo ostvarili te dvije pobjede i maltene završili posao, iako ne još matematički.

razmišljamo o tome da li će Švedska da pobijedi Bugarsku. Jednostavno, želimo da mi pobijedio, završimo posao i budemo mirniji u posljednjem meču, bez dodatnog stresa –dodao je Nikolić.

CILJ SE ZNA

Naši košarkaši su u poneđeljak počeli da treniraju u nekompletnom sastavu, prva dva dana u „Bemaks areni“, a

U dosta smo kombinovanom sastavu, pogođeni nekim povredama i odsustvima, ali daćemo sve od sebe da završimo posao do kraja.

Prvi rival je Njemačka. – Dolazi šampion svijeta, njihov sastav je izuzetno jak, sa dobrim imenima. Nadam se da će publika to da prepozna i da će doći da nas podrži u što većem broju, da bismo probali da iznenadimo favorizovanu Njemačku i da jednom tako velikom pobjedom na domaćem terenu osiguramo prolaz na Eurobasket –zaključio je Petar Popović.

od juče su nastavili u najvećoj crnogorskoj dvorani. – Poslije dobrog prethodnog „prozora“ i dvije pobjede protiv Bugarske, trebalo bi da sve bude kako treba i da idemo na Evropsko prvenstvo. Međutim, teoretski, posao nije završen, tako da bi nam jedna pobjeda omogućila novu vizu za Eurobasket. Ali imamo još dvije teške utakmice, a prva protiv Njemaca

MUMBRU: Moramo da pobijedimo u Podgorici

Letom iz Minhena preko

Njemci sinoć na treningu u MTEL dvorani „Morača“

– Znam da smo u teškoj situaciji i veoma je važno što se odazvao toliki broj vrhunskih igrača – kazao je Mumbru.

Beča, Njemačka je juče doputovala u Podgoricu, a u večernjim satima je odradila i prvi trening u MTEL dvorani „Morača“. Selektor Aleks Mumbru je u glavni grad Crne Gore doveo 13 igrača, među kojima su šestorica koji su Njemačku prije dvije godine doveli do titule prvaka svijeta – Isak Bonga, Andreas Obst, Johanes Fojtman Justus Holac, Johanes Timan i David Kramer. Sedmi Danijel Tajs, koji se vratio iz NBA lige i potpisao za Monako, sačekaće ekipu u Bambergu gdje Njemci u posljednjem kolu dočekuju Bugarsku.

je izuzetno teška, jer će da dođu u veoma kvalitetnom sastavu, dok protiv Švedske možemo da očekujemo malo drugačiju igru u odnosu na Njemačku. Ali naš cilj je poznat, želimo da tražimo pobjedu u oba meča, a time i da obezbijedimo odlazak na EP – kaže Marko Simonović, košarkaš turskog Bahčešehira, koji se u utorak priključio ekipi.

– Moramo da pobijedimo u Podgorici. Mogli bismo da ispadnemo u ovim kvalifikacijama, kao i da budemo prvi u grupi. Najvažnije je da izgradimo hemiju i igramo dobru košarku – dodao je selektor Njemačke.

Interesantno, u prethodna četiri kola samo Crna Gora nije pobijedila Njemačku, koja je izgubila oba prethodna gostovanja protiv Bugarske (67:62) i Švedske (73:72). U oba ta meča Njemačka je igrala u kombinovanom sastavu i zato je sebe dovela u situaciju da rizikuje opstanak već u kvalifikacijama. Pošto se „upalio alarm“, Njemačka je odlučila da u Podgoricu dođe u najjačem sa-

stavu, samo bez NBA zvijezda, ali sa šestoricom igrača koji su 2023. godine osvojili titulu prvaka svijeta. Sve to je, međutim, samo dodatni stimulans za našu selekciju. – Sve zavisi od nas i naše dobre igre. Nijesmo u kompletnom sastavu, ali su mnogi veliki timovi padali u „Morači“, pa zašto to ne bi bio slučaj i u četvrtak – dodao je Simonović. S. JONČIĆ

Zbog prijetnji sudijama na meču između Crvene zvezde i Budućnost Volija

PODGORICA – Zbog nesportskog ponašanja, odnosno, prijetnji sudiji tokom derbija 20. kola protiv Budućnost Volija, Disciplinska komisija ABA lige žestoko je kaznila plejmejkera Crvene zvezde Miloša Teodosića

On će propustiti naredne tri utakmice regionalnog takmičenja, sa Zadrom i Megom kod kuće, te gostovanje Cedevita Olimpiji, a moraće da plati i novčanu kaznu od 7.500 eura. Tokom meča u Beogradu, Teodosić je, nezadovoljan sudij-

skom odlukom, ušao u verbalni konflikt sa jednim od arbitara i očigledno prešao granicu, zbog čega je kažnjen. Budućnost je dobila pomenuti derbi, nakon produžetka 96:89 i sada ima dvije pobjede više od šampiona ABA lige. S. J.

Sa prethodnog meča Njemačke i Crne Gore u Ludvigsburgu

Trener Atalante smatra da Nigerijac nije trebalo da izvede penal, napadač tvrdi da to nije uradio samoinicijativno

Gasperini ili Lukman –ko je u pravu?

PODGORICA – Atalanta je razočarala u plej-ofu Lige šampiona, eliminisana je poslije dva poraza od Klub Briža, koji je u Bergamu već na poluvremenu vodio 3:0.

Na početku nastavka meča u Lombardiji pojavio se tračak nade za ,,boginju“ kada je Ademola Lukman pogodio 36 sekundi po ulasku u igru, ali je isti igrač neiskorišćenim jedanaestercem u 58. ugasio nade

domaćina da može doći do velikog preokreta. Razbijesnilo je to trenera Đanpjera Gasperinija, koji smatra da Nigerijac nije ni trebalo da izvede ,,najstrožu kaznu“. - Lukman nije trebalo da šutira penal. On je jedan od najgorih izvođača penala koje sam ikad vidio. Iskreno da vam kažem, on je užasan u izvođenju penala i na treninzima. Rijetko koji je dao... Retegi i DeKetelare kao prvi izvođači bili su pri-

sutni na terenu, ali je on u naletu entuzijazma uzeo da šutira i to je gest koji mi se nimalo ne dopada – ljutito je komentarisao Atalantin trener Đanpjero Gasperini nakon meča. Stigao je i odgovor od Lukmana.

- Čini me tužnim što na ovakav dan moram da pišem ovu izjavu – prije svega zbog onoga što smo postigli zajedno kao tim i kao grad. Način na koji sam izdvojen ne samo da

me povređuje već čini da osjetim krajnje nepoštovanje, ne samo zbog ogromnog napornog rada i posvećenosti koju sam uvijek ulagao svakog dana kako bih pomogao da donesemo uspjeh ovom klubu i nevjerovatnim navijačima Atalante – napisao je Lukman. On tvrdi da nije kod penala samoinicijativno uzeo loptu, već je to od njega tražio jedan od saigrača. - Istina, imao sam mnogo teških trenutaka tokom svog boravka ovdje - o većini nikada nijesam ni pričao jer po mom mišljenju tim uvijek mora da bude zaštićen i mora da bude na prvom mjestu. A ono što se dogodilo sinoć sve pomenuto čini još bolnijim. Kao i naši navijači, mi kao tim smo povrijeđeni sinoćnim rezultatom. Tokom meča, očekivani izvođač penala pitao me je da izvedem penal i da bih podržao tim preuzeo sam odgovornost. Život je prepun izazova, pretvaranja slabosti u moć, a to je ono što ću ja nastaviti da radim – poručio je napadač Atalante. Italijanski mediji navode da ovo nije prvi put da Gasperini i Lukman nijesu na istoj ,,talasnoj dužini“.

Podsjećaju da je do manjeg raskola došlo i u oktobru kada je iskusni strateg izveo Lukmana već na poluvremenu protiv Venecije (2:0), navodno jer se ,,mučio“.

Tada je intervenisao i suvlasnik kluba StivenPaljuka i smirio strasti, a juče se pojavila informacija da bi Lukman mogao da napusti Atalantu na ljeto. Poslije dešavanja od prije dvije noći to izgleda sasvim realno.

Na kraju, zanimljiva je i statistika koja pokazuje da je Lukman realizovao sva četiri jedanaesterca koje je do meča sa Brižom izveo kao fudbaler Atalante.

Lukman je i zaslužan za jedini trofej u Gasperinijevoj karijeri – dao je het-trik u finalu Lige Evrope. Ne. K.

Crnogorskom sudijskom timu povjeren meč Hajdenhajm – Kopenhagen

Dabanović sudi meč Lige konferencija

PODGORICA – Sudijski komitet Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) delegirao je sudijski tim iz Crne Gore, na čelu sa Nikolom Dabanovićem, za dijeljenje pravde na revanš meču plejofa UEFA Lige konferencija. Našem internacionalcu povjeren je duel Hajdenhajma i Kopenhagena koji se igra na stadionu ,,FCH arena“. Dabanoviću će u Hajdenhajmu asistirati VladanTodorović i SrđanJovanović, dok će četvrti sudija utakmice biti Mi-

lošBošković Dvojac iz Holandije, KlajRuperti i ErvinBlank, biće zadužen za VAR. Duel Hajdenhajma i Kopenhagena igra se večeras od 18.45 sati. Njemački tim je u prvom meču trijumfovao sa 2:1. Dabanović je ove sezone na evropskoj sceni sudio šest mečeva: Anderleht – Dinamo Minsk, Liverpul – Bolonja, Tvente – Lacio, Astana –Vitorija Gimaraeš, Makabi Tel Aviv – Porto i Fenerbahče – Anderleht. Ne.K.

Omladinska futsal selekcija igra prijateljske duele Ljesar

PODGORICA – Selektor omladinske futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar objavio je spisak igrača za prijateljski dvomeč sa Slovenijom.

Na spisku je 14 igrača – golmani LukaMarković, Asmir Đečbitrić, AdnanČaprić i MladenKrunić, te Vasilije Jelić, OgnjenVuković, BoškoMandić, MladenVuković, Vuk Ćetković, BesartElezaga, Srđan Tadić, LukaGlomazić, Rajko Međedović, EnisBarjatarović

PODGORICA - Tržišna vrijednost od 50 miliona eura.

Igre za Real Madrid, Milan, titula prvaka Evrope, svijeta, šampion Italije, pobjednik Lige nacija i silni golovi i asistencije...

Sve ovo je u kratkim crtama karijera Tea Ernandeza, 27-godišnjeg lijevog beka ,,rosonera“ koji je rođen u Francuskoj, ali je u njemu izgleda ostalo svašta od odrastanja na ulicama Marseja, pa i druženja sa kojekakvim ljudima oko stadiona i u svlačionicama timova sa kojima je igrao.

Džaba sve ovo Ernandezu, kojeg od srijede uveče ,,razapinju“ svi: navijači Milana, poslovično nemilosrdni italijanski novinari, neumjereni apsolutno u svemu, kada hvale, ali

i kada kude. Mučeni Ernandez je u 55. minutu revanša šesnaestine finala Lige šampiona, pri vođstvu svog Milana, amaterski odglumio pad u kaznenom prostoru, htio da dobije ,,na mufte“ penal za svoj tim, a dobio je od poljskog sudije Marčinjaka drugi žuti, odnosno crveni karton. I sve to u momentima kada je od 37. sekunde meča domaćin vodio golom ,,prodane duše“, Meksikanca Santjaga Himeneza, koji je do prije 15 dana nosio upravo dres Fajenorda. Ali, na krstu nemilosrdnih kritika je Ernandez. On je u 55. minutu ostavio svoj tim na promaji ,,San Sira“, gosti su u 73. stigli do izjednačenja i zahvaljujući pobjedi u prvom meču u Holandiji otišli u osminu fi-

nala Lige šampiona - prvi put poslije pola vijeka... Prvo koplje je ka Ernandezu bacio legendarni trener Fabio Kapelo

- Kada toliko griješiš koliko su oni griješili u prvom poluvremenu, onda ti se ,,nešto“ dogodi. To ,,nešto“ je bio Teo Ernandez. Prvo je dobio žuti karton zbog djetinjastog guranja. A onda i drugi koji je striktan i pošten sudija sankcionisao. Njegovo isključenje je vratilo hrabrost igračima Fajenorda. I lopta je ušla. Znate, lopta nikad ne uđe sama u gol. Mora neko da je tamo ugura. Odbrambeni igrač u tim situacijama mora da gleda igrača kojeg čuva, a ne loptu - rekao je Kapelo. - Od početka ove sezone gledamo Tea Ernandeza koji nije

ni sjenka igrača iz prethodnih sezona. Po dolasku u Milan je bio loš u defanzivi, ali se vre-

menom popravio. Šta si mislio da napraviš tom simulacijom? Znaju te kakav si. Našao

Minjole brani penal Lukmanu

Utakmice sa Slovenijom u gradu Podčetrtek igraju se danas i sjutra, obje sa početkom u 16 sati. Ne. K.

si to da radiš Marčinjaku. Ćao i doviđenja - još konkretniji je bio Zvonimir Boban. R. A.

Jedan crveni karton načisto upropastio Tea Ernandeza, fudbalera Milana

POLJAK NE PRAŠTA: Marčinjak pokazuje crveni karton Ernandezu za simuliranje

Mbape uništio Siti

PODGORICA - Djelovalo je kao blef ili trik trenerskog vuka, čak je i sam rekao da je lagano kada je to izjavio, ali (pr)ocjena Pepa Gvardiole da Mančester siti ima samo jedan odsto šansi da pobijedi i prođe Real u Madridu bila je potpuno tačna. ,,Građani“, zapravo, nijesu imali ni tih jedan odsto šansi – aktuelni šampion Evrope deklasirao je prvaka Engleske sa 3:1 uz het-trik i partiju sezone Kilijana Mbapea, pa je blokbaster plej-ofa Lige šampiona ispao prilično lak posao za tim Karla Anćelotija koji je u Mančesteru slavio 3:2. U osmini finala su i PSŽ koji je deklasirao Brest (3:0, pa 7:0), rutinski je prošla Borusija (3:0 i 0:0 sa Sportingom), a iznenađenje je napravio PSV eliminacijom Juventusa – u Torinu je izgubio 2:1, u revanšu nakon produžetaka slavio 3:1. Šou Mbapea u Madridu počeo je već u četvrtom minutu

kada je Raul Asensio uputio sjajan pas iz posljednje linije, a Francuz sa 16 metara lobovao Edersona. Bezopasan je bio Siti, nije bilo ni Erlinga Halanda u startnih 11, a u 33. je definitivno postalo jasno da u Madridu nema što da traži. Akciju je počeo sjajni Rodrigo, nastavili Valverde, Belingem (zbog kartona neće igrati u narednom meču) i Vinisijus, a efektno završili Rodrigo i Mbape. Brazilac je proturio loptu kroz noge Husanovu, Francuz maestralno ,,zalomio“ Gvardiola i pogodio za 2:0. Sve je išlo od noge 26-godišnjem napadaču, pa je u 61. treći put digao na noge cijeli ,,Bernabeu“ – ,,biciklom“ je napravio sebi prostor za šut na ivici šesnaesterca i poslao loptu uz dalju stativu. Pogodak Nika u 92. bio je oproštajni za Siti u ovom izdanju Lige šampiona. Španac je zatresao praznu mrežu po-

slije slobodnog udarca Marmuša i odbitka od prečke. Pari Sen Žermen je sa ukupnih 10:0 eliminisao Brest u francuskom okršaju. U prvom meču bilo je 3:0 za tim Luisa Enrikea, na ,,Parku prinčeva“ sinoć čak 7:0.

Prvi gol za PSŽ u Ligi šampiona dao je Hviča Kvarachelija, a strijelci su bili još Barkola, Vitinja, Due, Mendeš, Ramos i Majulu Slom italijanskih predstavnika u plej-ofu – poslije Milana i Atalante ispao je Juventus, pa je Serija A ostala na samo jednom predstavniku, Interu. Potop Juvea najavio je nekadašnji igrač Intera, Ivan Perišić. Hrvat je u 53. odlično primio loptu na sjajan pas Langa i postigao drugi gol u dvomeču PSV-a sa ,,starom damom“ jer je bio strijelac i u Torinu. Tačno 10 minuta kasnije izjed-

PREMIJER (29. KOLO): Aston Vila usporila ,,redse“

PODGORICA - Liverpul je dao novu nadu Arsenalu da ipak može šampionsku trku u Engleskoj da učini uzbudljivom – ,,redsi“ su u unaprijed odigranom meču 29. kola Premijer lige remizirali s Aston Vilom u gostima (2:2) i sada na prvom mjestu uz meč više imaju osam bodova više od ,,tobdžija“. Tim Arnea Slota je vodio, pa gubio na teškom gostovanju, na kraju je mogao do preokreta, ali je Darvin Nunjes proma-

šio zicer nad zicerima dvadesetak minuta prije kraja meča. Liverpul je poveo u 29. minutu nakon što je desni bek domaćih Garsija dao loptu pravo u noge Diogu Žoti, a Portugalac omogućio rutinsku realizaciju Mohamedu Salahu Brzo je izjednačila Vila, devet minuta kasnije – poslije prekida je nekoliko igrača oba tima igralo glavom dok lopta nije stigla do Jurija Tilemana koji ju je nogom sproveo u mrežu. ,,Vila park“ je novu radost do-

čekao pred odlazak na pauzu – Luka Dinj je centrirao s lijeve strane, a Oli Votkins sjajno pogodio glavom. Zasluženo je Liverpul stigao do izjednačenja u 61. minutu. Trent Aleksander-Arnold je šutirao sa 15 metara, lopta na putu do gola zakačila Minga i prevarila Dibua Martinesa Najveću šansu do kraja imao je Nunjes u 69. minutu kada je na pas Soboslaija pred sobom imao praznu mrežu, ali je u finišu i Vila mogla do pobjede –Malen je šutirao pored stative. Liverpul će u nedjelju gostovati Mančester sitiju, tri dana kasnije dočekaće Njukasl. Da li će kraj februara potpuno promijeniti sliku o šampionskoj trci? Ne. K.

načio je Timoti Vea evrogolom sa 20 metara, da bi meč u produžetke odveo Ismael

Saibari u 74. kada je bio snalažljiv poslije centaršuta Perišića i asistencije De Jonga.

Arsenal u minusu 20 miliona eura

PODGORICA - Engleski fudbalski klub Arsenal prijavio je gubitak od 21.400.000 tokom sezone 2023/24, uprkos rekordnim prihodima, koji izno-

PODGORICA - Predsjednik Fudbalskog saveza Turske Ibrahim Hadžiosmanoglu objavio je da će veliki derbi 25. kola tamošnjeg prvenstva između Galatasaraja i Fenerbahčea, a koji će se igrati u poneđeljak od 18 sati, suditi stranac.

- Kako ne bismo doveli naše sudije u težak položaj, za ovu utakmicu angažovaćemo stranog sudiju svjetskog ranga - rekao je Hadžiosmanoglu. Trenutno je branilac titule Galatasaraj lider na tabeli sa šest bodova ispred Fenerbahčea, a trener Fenera Žoze Murinjo je proteklog vikenda kazao kako bi njegova ekipa ,,u normalnim okolnostima imala osam ili devet bodova prednosti”, jasno aludirajući da arbitri pomažu Galatasaraju, koji navodno ima potporu vladajućih struktura. Ne buni se samo Murinjo u Turskoj... Prije desetak dana su tako fu-

u petak

Žrijeb osmine finala Lige šampiona obaviće se sjutra u Nionu od 12 sati. Prvi mečevi igraće se 4. i 5. marta, revanši sedmicu kasnije.

Mogući parovi su: PSŽ – Liverpul/Barselona Klub Briž – Lil/Aston Vila Real M. – Atletiko M/Bajer L. PSV – Arsenal/Inter Fajenord – Inter/Arsenal Bajern – Bajer L/Atletiko M. Borusija D. – Aston Vila/Lil Benfika – Barselona/Liverpul

Dugo će 19. februar 2025. pamtiti Rajan Flamingo, igrač odluke u 98. minutu. Poslije ubacivanja sa desne strane očajno su reagovali štoper Juventusa Gati i golman Di Gregorio, pa je mladom Holanđaninu ostalo samo da ubaci loptu u mrežu.

PSV je imao šanse za 4:1, na drugoj strani Vlahović pogodio stativu, na kraju je ostalo 3:1. Prošla je i Borusija, koja je remizirala sa Sportingom (0:0) poslije ubjedljivog trijumfa u gostima (3:0). N. KOSTIĆ

Uprkos rekordnim prihodima, koji iznose oko 745.000.000

se oko 745.000.000 eura, objavio je klub u finansijskom izvještaju. Povratak londonskog kluba u Ligu šampiona povećao je prihode koji su porasli sa

564.000.000 na 745.000.000 eura. Zahvaljujući učešću u elitnom evropskom klupskom takmičenju povećani su i prihodi od TV prava za oko 86.000.000 eura. Međutim, zarada igrača i zaposlenih je porasla sa 284.000.000 na 396.000.000 eura u istom periodu, što objašnjava nastale gubitke. R. A.

Veliki derbi prvenstva Turske između Galatasaraja i Fenerbahčea sudiće stranac

dbaleri Adana Demirspora napustili teren nakon pola sata meča protiv Galatasaraja, u znak protesta zbog penala dosuđenog za aktuelnog šampiona, jer po njihovom mišljenju prekršaj nije postojao.

Galatasaraj je osvojio posljednja dva šampionata Turske, dok je Fenerbahče posljednji put bio prvak još davne 2014. godine. U prvom dijelu

HET-TRIK MAESTRA: Kilijan Mbape slavi sa Belingemom

U Petrovcu u neđelju počinje Pojedinačno omladinsko svjetsko prvenstvo

Žestoka konkurencija u obje kategorije ŠAH

Pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore i više memorijalnih i tradicionalnih turnira na najbolji način su nagovijestili široku lepezu domaćih i međunarodnih takmičenja u tekućoj godini. Već narednog vikenda, Šahovski savez Crne Gore će ponovo biti na slatkim mukama, još jednom će domaćinski dočekati i ispratiti učesnike svjetskog omladinskog prvenstva do 20 godina koje će se od 23. februara do 8. marta održati u hotelu Palas u Petrovcu.

Po svemu sudeći, ljubitelje drevne igre u našoj zemlji očekuje istinski festival šahovske mladosti sa svih meridijana, tim prije jer će nastupiti oko 270 ambicioznih i talentovanih junoša iz 65 država među kojima čak 15 velemajstora i 50 intermajstora, bolje rečeno, već afirmisanih matadora i amazonki.

Zato nema dileme da će u žestokoj konkurenciji nijanse odlučivati o konačnom plasmanu, a najveće šanse da se domognu laskavog priznanja po osnovu rejtinga imaju Belgijanac Danijel Darda

(2.652), Indijac Venkateš Pranav (2.615) i Iranac Bardija Danešvar (2.604). Kod dama favoriti su Kineskinje Lu Miaji (2.432) i Juksin Song (2.381). te Mađarica Žoka Gal (2.404). Takođe, šampionat u Petrovcu je dobra prilika za dokazivanje i naših predstavnika koje predvode Peko

Na međunarodnom turniru u Nikšiću

Đurović i Mateja Popović dok će Mihailo Pušara, Dimitrije Vujović, Đorđe Žižić, Ilija i Sofija Milović, Đorđe Anđelić, Ines i Danilo Đenđinović, Katarina Đukić, Vasilije Radulović, Andrej Račić, David Pavlović, Koča i Relja Radović, Luka Jovanović Jegor Ševcov, Andrej Pepđono-

Slavio Dragiša Blagojević

Na tradicionalnom međunarodnom takmičenju u Nikšiću po ubrzanom tempu okupilo se 150 igrača iz Ukrajine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rusije i zemlje domaćina u seniorskoj i pionirskoj konkurenciji.

Na glavnom turniru slavio je velemajstor Dragiša Blagojević koji je nakon devet odigranih kola sakupio 7,5 poena. Novopečeni prvotimac podgoričke Budućnosti nije osjetio gorčinu poraza, naprotiv, šest partija je riješio u svoju korist i tri remizirao. Isti učinak imao je i intermajstor Aleksandar Tomić, ali zbog slabijeg buholc koeficijenta, pripala mu je srebrna medalja, dok je FIDE majstor Andrej Šuković sa sedam poena osvojio bronzanu. Među nagrađenima su i Milan Draško Veljko Draganić i Željko Rovčanin sa po 6,5, te Dragan Popadić,

Vuk Miletić i Danilo Nenezić sa po 6 poena. Specijalna priznanja pripala su najboljim damama Ines Đenđinović i Nikolini Anđelić, omladincu Đorđiju Anđeliću, zatim najuspješnijem predstavniku ŠK Mladost Nikoli Perišiću te po osnovu rejtinga Željku Vujadinoviću i Dragoljubu Kovačeviću Kod pionira u grupi do osam godina medaljama su se okitili Vasilija Mitrović, Kira Kornilova Dimitra Andrijašević, Zejn Agić, Vladimir Polkolnikov i Jakov Đurđić, dok su u kategoriji do deset godina prednjačili Nikolija Ćorsović, Jana Mičeta, Simeona Vukotić, Mirko Đukanović, Koča Radović i Konstantin Ševcov. Među mališanima do 12 godina najbolji su bili Lucija Galić, Dušica Petrušić, Anita Rovčanin, Elisej Zarudnjak, Aleksandar

Soročenko i Egor Ševcov, dok su se iz najstarije grupe do 14 godina na pobjedničko postolje popeli Kira Popova Varvara Ševcova, Amelija Trubina Damjan Pešić

Vuk Brborić i Ognjen Vujačić. Bila je to još jedna lijepa šahovska priredba u gradu pod Trebjesom, uspješno

vić Damjan Pešić Jovan Adžić, Stefan Mihajlović i Nikola Vukašinović nastojati da opravdaju povjerenje i uloženi trud svojih trenera i instruktora koji nijesu šteđeli vremena da ih pripreme za ovaj crno-bijeli planetarni spektakl na pjeni od mora. Jedan od tih vrsnih šahovskih pedagoga koji će budno

motriti na svaki potez svojih miljenika je i desetostruki crnogorski prvak, velemejstor Nikola Đukić – Uvijek je lijepo kad se neko značajno međunarodno takmičenje održava u Crnoj Gori, što je posljednjih godina postala prilično redovna pojava, na čemu svakako treba čestitati rukovodstu ŠSCG. Omladinsko prvenstvo svijeta u Petrovcu će biti još jedna lijepa prilika za promociju šaha u našoj zemlji, pogotovo među mlađom populacijom. Nadam se da će i crnogorski mediji to prepoznati i dati ovoj manifestaciji prostor koji ona zaslužuje. Biće to i odlična prilika za naše mlade igrače da se oprobaju protiv nekih od najboljih šahista svijeta u omladinskom uzrastu – ističe najavljujući prvenstvo u Petrovcu Nikola Đukić On, međutim, napominje, da moramo biti objektivni i reći da u ovom trenutku teško možemo očekivati da se naši predstavnici bore za mjesta u vrhu tabele.

– Ovaj turnir će im svakako biti jedno neprocjenjivo iskustvo. Važno je da ne budu previše

impresionirani visokim rejtinzima protivnika i da igraju bez straha, a ne sumnjam da mnogi od njih imaju potencijala da nas prijatno iznenade i ostvare rezultate znatno iznad njihovog trenutnog rejtinga –optimističan je Đukić. Crnogorski velemajstor ističe da ne treba zanemariti činjenicu da je većina naših predstavnika još u kadetskom uzrastu, te da će nastupiti i nekoliko pionira.

– Nikome od njih ne treba nametati bilo kakav rezultatski pritisak, najvažnije je da se hrabro bore i daju sve od sebe, te da lekcije sa ovog turnira iskoriste kao smjernice za dalji razvoj i napredovanje. Svakako će biti vrlo interesantno pratiti i borbe za medalje, ali ne bih se usudio da dajem neke prognoze po tom pitanju, jer je konkurencija zaista jaka, a na juniorskim takmičenjima glavni favoriti često znaju da ostanu kratkih rukava. Pored sjajnih mladih asova iz raznih zemalja, u Petrovcu će vjerovatno boraviti i značajan broj kvalitetnih trenera koji će im pomagati, pa je to možda dobra prilika da neki od njih sa nama podijele svoja iskustva i daju nam savjete kako da unaprijedimo rad sa mladima u Crnoj Gori. Talenata nam nikad nije falilo, ali ako želimo da naši mladi šahisti igraju značajniju ulogu na međunarodnom nivou, potrebno je da izgradimo ozbiljan sistem rada sa perspektivnim igračima, kako bismo im omogućili da ispolje i ostvare svoj puni potencijal – zaključio je Nikola Đukić.

organizovana u režiji agilnog rukovodstva ŠK Mladost i uz nesebičnu podršku lokalne uprave kao pokrovitelja, opštinskog Sekretarijata za sport i kulturu, ŠSCG, te generalnog sponzora EPCG. Da je sve proteklo u najboljem redu, potvrdio nam je i direktor turnira Miodrag Prijo-

vić, ne krijući zadovoljstvo što je ovo takmičenje za sve uzraste masovnije i kvalitetnije iz godine u godinu. – Mislim da smo postigli cilj na afirmaciji i popularizaciji drevne igre, naročito kod takmičara mlađe populacije koji su imali priliku da na djelu vide iskusne i prekalje-

ne igrače. Mi ćemo se i dalje truditi da na ovaj način motivišemo učenike da još više rade na šahovskom usavršavanju i ujedno postižu još bolje rezultate na državnim i internacionalnim šahovskim manifestacijama – rekao je Prijović i zahvalio svima na učešću.

Priredio: B. KADIĆ

Pobjedom nad Ivanovićem Petrov se izdvojio na vrhu

Nagrađeni pioniri

GM Dragiša Blagojević

EPCG Superliga za odbojkaše

Jedinstvo preko Mornara do 3. mjesta

PODGORICA – Odbojkaši

Jedinstva savladali su u „Nikoljcu“ ekipu Mornara sa 3:0 (25:16, 25:23, 25:15), u posljednjem meču ligaškog dijela EPCG Superlige.

Ovom pobjedom, sedmom u sezoni, Bjelopoljci su na kraju zauzeli treće mjesto na tabeli sa istim skorom kao Mornar (7-5), ali sa bodom više (22-21). Jedinstvo je do pobjede vo-

dio povratnik iz inostranstva, Milan Rovčanin sa 16 poena, Stefan Bugarin je dodao 13, a Vladan Stojanović osam. U poraženoj ekipi se istakao Stefan Radević sa 13 poena. Dvije prvoplasirane ekipe, Budva i Budućnost su direktno izborile plasman u polufinale, dok će ekipe od trećeg do šestog mjesta igrati plej-in, uz kojem se sastaju Jedinstvo –Galeb i Mornar – Sutjeska. S. J.

NAJEFIKASNIJA: Ivana Savić

Mediteransko prvenstvo za rukometašice do 17 godina

Crnogorke stigle

PODGORICA - Crna Gora je ostvarila drugu pobjedu na Mediteranskom prvenstvu za rukometašice do 17 godina u Podgorici. Nakon pobjede protiv Kosova (26:11) i remija sa Hrvatskom (16:16), mlade rukometašice slavile su protiv Slovačke 17:14 (4:7, 6:3, 7:4) i osvojile četiri od mogućih pet bodova (po bod za dobijene dvije trećine i trijumf na kraju).

Spektakl u Londonu

PODGORICA – Spektaklom u londonskoj ,,O2 areni“ u utorak veče, otvorena je nova sezona Formule 1. Prvi put u istoriji svih 10 timova je na jednom mjestu predstavilo bolide za narednu sezonu, a sve u čast 75. godišnjice najbržeg karavana na svijetu.

Prepuna dvorana ovacijama je pozdravila sve vozače, ali je, ipak, najglasniju podršku, očekivano, imao miljenik domaće publike Luis Hamilton. S druge strane, svaki put kada je pomenuta Svjetska automobilska federacija, uslijedili su zvižduci. Svaki od 10 bolida je predstavljen na različiti način, svjetlosnim efektima, uz muzičku podlogu u skladu sa istorijom svakog od tima.

Što se tiče izgleda bolida najboljih timova, najveća promjena je kod Ferarija, koji je i dalje crven, ali mu je dodato malo bijele boje na krilima. Red Bul je ostao identičan, Meklaren je i dalje narandžast, tačnije, papaja-narandžast, a Mercedes srebrn. Aston Martin je ostao vjeran zelenoj nijansi, Kik Zauber drečavoj, a Vilijams plavoj, dok Alpin ne odustaje od pink-plave kombinacije. Has je zadržao crno-bijeli dezen sa primjesama crvene, dok je najveću promjenu pretrpio RB tim, koji je dobio malo veći brending Red Bula i podsjeća na bolid austrijskog tima sa Velike nagrade Turske 2011. godine. Spektakularna prezentacija najavila je sezonu za koju mnogi očekuju da bude najuzbudljivija poslije dugo vremena. Razlog za to je činjenica da su od polovine prošle sezone rivali sustigli Ferstapena i Red Bul, a u prilog tome ide činjenica da je Meklaren osvojio titulu u konkurenciji konstruktora. Pred početak šampionata, za nešto više od tri neđelje, Ferstapen ostaje glavni kandidat za titulu, ali ne toliko ve-

Rat između Rasela i Ferstapena se nastavlja

Sukob između britanske uzdanice Mercedesa Džordža Rasela i četvorostrukog šampiona iz redova Red Bula, Holanđanina Maksa Ferstapena se nastavlja. Atmosfera je već zagrijana verbalnim prepucavanjem dvije zvijezde na spektaklu u Londonu. Njih dvojica sukobili su se krajem prošle sezone na Velikoj nagradi Katara pošto

liki kao prethodnih godina. Glavni konkurenti su mu vozači Meklarena Lando Noris i Oskar Pjastri, dok Hamilton i Šarl Lekler iz Ferarija vrebaju svoju šansu, isto kao i Džordž Rasel u Mercedesu. Za ostale tek treba da se vidi da li zaslužuju da se nađu u tom društvu. U novoj sezoni najveća promjena u vezi pravila biće ukidanje dodatnog boda za najbrži krug trke. Najbolje vozače današnjice naredne neđelje čekaju predsezonska testiranja u Bahreinu, a nova sezona startuje sa Velikom nagradom Australije 16. marta. J. TERZIĆ

je Ferstapen kažnjen zbog ometanja Rasela, nakon čega je rekao da je ,,izgubio svako poštovanje“ prema Britancu. Ferstapen je optužen da je namjernom sporom vožnjom ometao Rasela. Njega je to koštalo nekoliko pozicija u kvalifikacijama. – Nemam nikakvu namjeru razgovarati s njim, da budem iskren. Ne zanima me, želim da se skoncentrišem na

sebe. Stvari su izašle iz okvira prošle godine. To je bilo tada. Nećemo biti najbolji prijatelji, to je sigurno – rekao je Rasel o Ferstapenu pred početak nove sezone. Najbolji vozač današnjice je odgovorio na izjavu Britanca. – Nemam namjeru da nastavljam s bilo kakvim sukobom. Nemam šta da kažem o toj temi. Ne brinem se oko njega ili njegove vožnje. Neću promijeniti svoj pristup, boreći se s njim ili drugim vozačima – odgovorio je Ferstapen.

FERSTAPEN: To je previše

Svjetska automobilska federacija (FIA) uvela je stroge kazne za psovke i uvredljive komentare. Prema novim pravilima, predviđa se kazna od 40.000 eura za upotrebu nedozvoljenih riječi, a ako se prekršaj ponovi, vozačima će biti oduzimani bodovi i zabranjeno da se trkaju. Takmičar koji prekrši pravilo tri puta u dvije godine može da dobije suspenziju na dvije trke, što može da ima veliki uticaj u borbi za titulu.

Nezadovoljstvo ovom odlukom je iskazao Maks Ferstapen, četvorostruki uzastopni šampion svijeta. Holanđanin je već bio kažnjen zbog upotrebe psovki na konferenciji za novinare poslije trke u Singapuru.

- Iskreno mislim da je ovo potpuno nevažno. Treba da se fokusiramo na bezbjednost i performanse bolida, a ne na to ko psuje. Ako bi se dobila zabrana od dvije trke, to bi značilo da je šampionat gotov. To je previše – istakao je Maks.

Ivana Savić bila je najefikasnija sa šest golova, dok je Nejla Hodžić pet puta bila precizna, Jovana Tešović postigla je tri gola, a Maša Dubljević upisala pet odbrana. Naša ekipa će danas odigrati dva meča od 9 sati protivnik u dvorani „Verde“ je Tunis, dok je od 16.30 sati, u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru, na programu duel protiv Italije. A. M.

Veliko iznenađenje u osmini nala Mastersa u Dubaiju

PODGORICA - Klara Tauson napravila je veliko iznenađenje i sa rezultatom 6:3, 6:2 eliminisala prvu teniserku svijeta Arinu Sabalenku u osmini finala Mastersa u Dubaiju. Danska teniserka pružila je solidan otpor Bjeloruskinji i prije samo mjeseca u trećem kolu Australijan opena. Tada je trostruka Grend slem šampionka slavila sa 7:6 (7:5), 6:4 na putu do finala, u kom je poražena od Medison Kiz Tauson je veća tada (38. teniserka na WTA listi) najavila da može da se nosi sa najboljima, a sada

je to nedvosmisleno i potvrdila. U prvom setu oduzela je servis renomiranoj protivnici čak tri puta, što je obilježilo prvi dio igre i iznenadilo prisutne gledaoce – 6:3. Djelovalo je da će ,,tigrica“ iz Minska brzo vratiti stvari na svoje mjesto kada je odmah na startu drugog seta napravila brejk, ali to definitivno nije bio slučaj. Ribrejk je uslijedio odmah u sljedećem gemu, da bi djevojka iz Kopenhagena do kraja još dva puta učinila isto, za ubjedljivih 6:2. Najveći skalp u karijeri ove 22-godišnjakinje mogao

je da bude još ubjedljiviji, pošto se Sabalenka u gotovo svakom servis-gemu borila za goli život. To govori i činjenica da je spasila 10 od 16 brejk-lopti sa kojima se suočila.

Ovo je treći trijumf nad Top 10 igračicom koji je ostvarila Tausonova, ujedno i prvi nad svjetskim brojem jedan.

Dankinja će se u četvrtfinalu sastati sa 20-godišnjom Lindom Noskovom (WTA 35). Čehinja je, takođe, napravila iznenađenje, pošto je osmini finala eliminisala petu teniserku svijeta Džesiku Pegulu – 6:3, 7:6 (10:8). R. A.

Sa promocije bolida u Londonu

Klara Tauson

IZ MEMOARA VOJVODE ILIJE PLAMENCA

Imam u tebe povjerenja da ćeš svakoga ispratit čovječki

Šilje Knjaz u Studenačke glavice da pođem pod Budoš kod njega. Tu mu izložih apsolutnu potrebu da se zauzme Čađalica, na koju bješe kula turska i u nju vojnici turski. Ali kula bješe sva ubijena od naših topova sa Trebješke glavice. I tako naredih Jeftu Miletinu Nikoliću, Stefanu Piletiću sa njihovim odredom da zauzmu pomenutu kulu i dodaj im dva topa, četiri funtovna. I tako učini da i’ da se udari poslje dvije ure noći Jefto ot istočne bande Glavice a Stefan ot zapadne strane a u sredini da nastupaju neki vojnici sa dinamitom.

Naredio sam da gledaju: kako se zapali malo slame kod mene odmah da se udari su tri strane na glavicu. I tako je i bilo. Ja sam ima kod mene osam živia i valjania momaka koijema sam dao svakojemu po njekolike kutije dinamide koi bjehu vješti dinamidi. Bjehu s Njeguša. I tako udari u jedan minut su tri strane jedanak Vojnici iskočiše navr’ glavice Čađalice. Vojnici turski viđeše đe puca oko njih dinamida a tako i pucnjava našia pušaka. Pobjegoše put grada no kami te uteć’! Naši vojnici poćeraše i’ pravo do varoši i posjekoše petnajest glava a oni drugi nesretnici uteci u varoš. A naredi odmah top. Donijesmo i gađasmo u varoš i poslah hitro momče na konja da kaže Gospodaru Knjazu da smo uzeli Čađalicu i da nijedan vojnik naš nije

Knjaz pita Skandar bega što se ne predaje „a vidiš da se ne možeš obranit“. Skandar beg govori ako će mu se dozvolit da iz grada iznese sve što je carsko kao topove i džebehanu. Knjaz mu otgovorio da neće nikad dopuštit ništa što je carsko

poginuo samo malo jedan ranjen. I top gađa varoš. Ostavi i uredi stražu na Čađalicu. Ja pođi u glavice studeničke kod bataliona. I tu stani njeko vrijeme. Knjaz Nikola poziva me da pođem kod njega. I kaže mi da straža naša koja stoi s ove strane varoši ot Bistrice da svaku veče sastavljaju se ovi vojnici te su raja bili i da daju u varoš što i’ je gođ od preše. I to govori Gospodar da nije moguće kažu mi to prekinut i taj sastanak po noći i to dodavanje po noći. Te stoga dođi ja na Bistricu sa onom vojskom iz Studenački glavica sa Starocrnogorcima a mjesto ove poslah pet bataliona Ercegovaca, i tako bi ta promjena, a već zauzmi ot strane Bistrice vas oni kraj do Trebeške glavice. I postavi straže i uredi da već nije moga nitko s nikim sastavljat se. To su sami Turci kaživali ot kad sam poša u Bistricu i to stade njekolika dana. Održah iza ovoga jedan sastanak sa Knjazom Nikolom. Ovom sam mu prilikom predložio i on je usvojio da se zauzme položaj takozvani Hasandžidin grob zvaše se. Ona bješe nasred polja. A naredio sam

Na vrata ot grada čeka me straža turska i čini mi počast. I ja između redova turskija u grad a naši vojnici taj čas zamijeniše stražu tursku. Nizami se okupiše a pred njima Skandar beg i poše preko Dukla krajem Gospodara kojemu su učinili počast i zafalili na njegovo velikodušije

vojvodi Mašu da doveče uzmu Petrove glavice. Te ja pođi u Bistrice i veži jednu balu pruća ljeskovoga i prova ostragušom može li je probit. Te pozovi poviše vojnika da gledaju. I prova tri-četiri puta ostragušama ali zrno i’ ne moga probit. Te naredi njekoliko bala da se naprave za koje mi može zapast po tri četiri vojnika. I tako bi sve spremno doklen je sunce zašlo. Te ja dijeli vojnike koi te bale ćerat put fortice. Ali se ne mogu pogodit nikako no oni vojnik govori ja ću a oni govori, te na trista jada već poslušaj kako sam i’ reka’. Izniješe bale na brijeg i ja stavljam u najprvu balu dva moja perjanika Iliu Božovića iz Crmnice i Petra Mušikina iz Pipera. I tako sve po redu i iza svakom balom po tri i po četiri vojnika. Pak krenuše u prvi mrak. Kako to bješe gledat kad krenuše one bale preko polja pravo na forticu! Dočekaše vojnici turski iz pušaka što bolje mogu a bale jednako idu naprijed. Pošto se bale primakoše blizu, vide Turci da se bale ni najmanje ne ustavljaju te vojnici turski utekoše bez obzira a naši odmah u forticu. I dade Bog nijedan vojnik iza bala ne pogibe samo dvoica malo se raniše. Vojvoda Mašo u oni čas uzeše Petrove glavice i njemu pogiboše pet-šest vojnika. I tader ostade varoš bez ikakve pomoći te odmah javi Gospodaru Knjazu da smo uzeli forticu Hasandžidin grob i Petrove

glavice. Ostaje jošt šanac više kuća Mušovića. I onda sve je skupljeno u grad i varoš. Iza ovoga sam naredio da se doveče ponoći zauzme šanac Mušovića i kaži im koi će batalion imati da zauzme oni šanac. Odredio sam da ga zauzme batalion Maksima Pavićevića Pavkovicki. Knjaz ne daje no govori nete ga oni uzet. Ja opet moli Gospodara da dopušti ovome batalionu i ja jemčim da te ga uzet. I tako mi Gospodar dopušti te ja odmah pošlji za glavare onoga bataliona i kaži i nauči kako te. I tako oni poše (pođoše) i kad bi jedna ura noći udariše na šanac. Turci pristadoše junački tobož da se biju ali zaludo. Ovi batalion udari strašno bez nikakva straha. I tako iz ovoga šanca pobježe mali dio a veći dio pogibe u šanac i okolo šanca. I naši posjekoše dvadest glava. Pošto uzeše šanac a to je baš više kuća Mušovića da ne mogu u kuće već stat Mušovići. Te ja odmah javi Knjazu da su uzeli junački šanac Mušovića i posjekli dvadest glava. Od našia poginuli dva i jedan ranjen. Pošto ostade vojska turska i narod samo u grad i u varoš te i’ sasvijem dođe ćeskota. Tako stade njekoliko dana. Traži Skandar beg, glava ot grada i nizama i varoši, da dođe kod mene da pregovara o predaji. Ja bržebolje izvijestih o ovome Gospodara. Bi mu dopušteno

da dođe kod Gospodara preko mosta na Duklo. Priveo sam ga s pratnjom Gospodaru. Knjaz lijepo ga primio. Naredio kafe i cigara i razgovaraju se. Knjaz mu govori što se ne predaje „a vidiš da se ne možeš obranit no mičeš na dušu da ljudi ginu“. Skandar beg govori ako će mu se dozvolit da iz grada iznese sve što je carsko kao topove, džebehanu i druge mnoge stvari koje su bile. Knjaz mu otgovorio da to neće nikad dopuštit ništa što je carsko i kaže mu: „Učinićeš tijem tvojijem čekanjem što produžuješ da ni puce na haljinu nećeš ponijet no će ti se svako okinut“. Skandar beg pođe u grad i ispraćen našom stražom koju mu Knjaz naredi i tako stade tri dana. Šilje Skandar beg da vidi Knjaza. I tako mu se dozvoli i dođe i moli Knjaza hoće li mu dopuštit da mu nizami ponesu puške a drugo ništa nijednog fišeka. I tako se Knjaz smilova i reče mu da će mu dopuštit nizam i da naši vojnici proprate uz Dugu i da nose samo puške. 29 AVGUSTA/10. SEPTEMBRA 1877. Gospodar Knjaz dade mi naredbu da uzmem batalion Njeguško-Cetinjski i da idem u grad. Može svaki prestavit’ kako je mene to veselje bilo! Te ja a za mnom jedan batalion posred varoši. Za mnom ide komandir Boško Martinović i Baćo Đuričić te naviše na velika vrata ot

Sjutradan dođe Gospodar sa svijema glavarima vojničkijema i su njekoliko vojske u varoš Nišićku te ja sa moim društvom pođi i sreti Gospodara i čestita mu grad Nišićki. I kaži mu: samija topova ima na grad Nišićki dvadest i jedan. To bješe Knjazu najmilije

grada a čeka me straža turska uparađena i čini mi počast. I ja između redova turskija u grad a naši vojnici taj čas zamijeniše stražu tursku. Tako se nizami okupiše dolje pod grad i krenuše a pred njima Skandar beg i poše (pođoše) preko Dukla krajem Gospodara kojemu su učinili počast i zafalili na njegovo velikodušije. Izpratili i’ naši vojnici uz Dugu i poše (pođoše) u Ercegovinu. Nijesu se više nigđe svrćali da bi davali kakve pomoći kome. Te ja odmah uzmi sigure vojnike i stavi straže na džebehanu, na magazine, na hambar đe je u njem mnogo blaga bilo a tako na špedale i na apoteku. Pošto sve tako uredi i stavi straže i onda ulježe u varoš njekoliko glavara crnogorskija i vojnika te pošli na svaku stranu da ne bi naš vojnik taka’ što gođ je tursko. Sjutradan dođe Gospodar sa svijema glavarima vojničkijema i su njekoliko vojske u varoš Nišićku te ja sa moim društvom pođi i sreti Gospodara i čestita mu grad Nišićki. I kaži mu: samija topova ima na grad Nišićki dvadest i jedan. To bješe Knjazu najmilije. I kaži mu da sam naredio straže na sva imuća koja su bila Carevine turske. Knjaz Nikola onda sačinje mi lijepu pjesmu koja je poznata: „Na bijelu Onogoštu, zastava se moja vije.” Knjaz Nikola stade dva-tri dana u polje nišicko sa svom vojskom te me poziva u logor u Gornje polje. I naređuje mi: „Ja idem put Bileće sa svom vojskom crnogorskom i ercegovačkom a tebe ostavljam u Nikšiće. Turci nikšicki kazali su mi da viši dio hote dizat u Tursku zemlju. Ja imam u tebe povjerenja da ćeš svakojega izpratit ko će za Ercegovinu a ko će za Skandariju čovečki i kako pristoji jednome vojvodi mojemu i nadam se da ćeš ispuniti želju moju kako ja bih rad“. (Kraj)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Vojvoda Mašo Vrbica

Crnogorski ratnici iz Veljeg rata 1876-1878. godine

20. februar 2025.

I. br. 1741/24.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari predlagača Đerković Željko iz Bara, Rap bb, koga zastupa Dragutin Durutović, advokat iz Bara, protiv protivnika predlagača Đerković Andrej sa privremenim boravkom u Švajcarskoj, koga zastupa Lidija Seferović Pašeta, advokat iz Herceg Novog, na osnovu izvršne isprave – pravosnažnog i izvršnog rješenja Osnovnog suda u Baru, Rs.br. 34/22. od 13.06.2024. godine, radi nenovčanog potraživanja, dana, 19.02.2025. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u susvojini predlagača i protivpredlagača, i to nepokretnost koja je upisana u LN 53 KO Bartula, kat. parcela br. 714, vrt 3. klase, površine 618 m2; kat. parcela 729, dvorište površine 130 m2 i kat. parcela br. 729, porodična stambena zgrada br.1, površine 44m2, u susvojini predlagača Đerković Željka 2/3 i protivpredlagača Đerković Andreja 1/3.

II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 10.03.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti u susvojini stranaka u postupku navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po predlogu predlagača Đerković Željka, a na osnovu pravosnažnog i izvršnog rješenja Osnovnog suda u Baru, Rs.br. 34/22. od 13.06.2024. godine, radi fizičke diobe nepokretnosti, odnosno podjele novčanih sredstava po osnovu kupoprodajne cijene prema suvlasničkim udjelima.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I nemaju tereta i ograničenja upisanih u LN broj 53 KO Bartula. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br. 1741/24. od 28.11.2024. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 80.400,00 €.

VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod 50 % vrijednosti predmetnih nepokretnosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati treće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 8.040,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 19.02.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Traži se čovjek koji će brinuti o imanju i životinjama

+38267854444

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza I izbor revizora za 2024. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 28.02.2025. godine. Tel. 069/830-130 e-mail: higijena@t-com.me

Poslovni broj: Iv.5088/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO GRAĐA COMERC KODRE BB, ULCINJ PIB 2096528, protiv izvršnog dužnika ‘’SPIGA SRL’’ DOO UDINE, DIO STRANOG DRUŠTVA ULCINJ, ĐERANE BB ULCINJ, PIB 03267121, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 6.137,38 eura, dana 19.02.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ‘’SPIGA SRL’’ DOO UDINE, DIO STRANOG DRUŠTVA ULCINJ, ĐERANE BB ULCINJ, PIB 03267121, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje Iv.br.5088/24 od 12.12.2024. godine i rješenje o troškovima od 19.02.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv.5225/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca HEMIK TRADE DOO PODGORICA, ul. Rista Ratkovića bb, PIB 03469875, protiv izvršnog dužnika WELL CORPORATION DOO ULCINJ, Donji Štoj bb, Ulcinj, PIB 03549348, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 330,04 eura, dana 19.02.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik WELL CORPORATION DOO ULCINJ, Donji Štoj bb, Ulcinj, PIB 03549348, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje Iv.br.5225/24 od 24.01.2025. godine i rješenje o troškovima od 19.02.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

RADMILA – RADA Čedova DRAGOVIĆ rođena AGRAMOVIĆ babica u penziji

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću 19. februara od 11 do 16 časova i 20. februara u Gradskoj kapeli od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju. Kuća žalosti – Serdara Šćepana bb.

OŽALOŠĆENI: sin SAVO, kćerke SONJA i TANJA, sestra SLOBODANKA, snaha NATAŠA, unučad LUKA, MOMČILO, MARKO, ĐORĐIJE, MARIJA i MILICA, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina DRAGOVIĆ i AGRAMOVIĆ

Dana 19. februara 2025. u 89. godini preminula je naša draga

20. februar 2025.

Tužnim srcem javljamo da je naša voljena

MILICA Gojka TATARA rođena DRAŠKOVIĆ

preminula dana 19. februara 2025 u 90. godini. Saučešće primamo 20. februara od 12 do 15 časova i 21. februara od 12 do 15 časova, kada će se na Novom groblju obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sinovi ALEKSA i DEJAN, ćerka NADA, snahe ZORICA i IVANA, unuci, unuke i praunuke, bratanić, sestrić, sestrična, đeveričići i đeverične i ostala mnogobrojna rodbina

Дана

VOJISLAV - VOJO Ilije STANIĆ

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu uže porodice u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

ОŽALOŠĆENI: supruga VJERA, ćerke OLGA, SANDRA i MAJA, sestre DRAGICA i RADMILA, unučad ĐORĐE, IVANA, ANDREA, IVAN, KSENIJA, JELENA, ANĐELA i BRANKO, sestrične ELVIRA i ZDENKA, sestrić PREDRAG, zetovi MIJO, VESELIN i BLAŽO

Posljednji pozdrav velikom i iskrenom prijatelju

VOJISLAV STANIĆ

Počivaj u miru, moj voljeni brate. Neka te anđeli čuvaju.

Sestra CACA i zet MIJO sa porodicom

VOJISLAVU STANIĆU

Porodica pokojnog BRANKA ŠARANOVIĆA

STANIĆ

Dragi naš ujače, ispisao si danas posljednju stranicu nezaborava za nas.

ELVIRA, ZDENKA i PEĐA

VOJISLAV

Tvoji:

Dana 19. februara 2025. godine preminuo je naš dragi

MILANU

NIKČEVIĆU

Dragi sestriću, neka tvoja plemenita duša u raju počiva. Ujak ŽIVKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom zetu

DUŠKO STRIKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

ĐOKU MARKOVIĆU

Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici

RAJKI ‒ RADI DRAGOVIĆ

Počivaj u miru i neka ti je vječna slava.

BORO PREMOVIĆ sa porodicom

Dragi tata, tvoj odlazak ostavlja nepopunjivu prazninu u našim srcima.

Tvoja ljubav, mudrost i snaga su nas vodile kroz život, a tvoje reči i dela biće večna inspiracija.

Iako nisi više sa nama, tvoje sećanje će živeti u našim mislima i srcima zauvek.

Zahvaljujemo ti se za sve što si učinio za nas, za sve ljubavi koje si nesebično davao i za sve lekcije koje si nas naučio.

Zauvek ćemo te nositi u svom srcu i sećanju. Počivaj u miru, dragi tata.

JELENA ĐURIČIĆ sa djecom i NATAŠA – GARA VUKOTIĆ

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

RAJKI DRAGOVIĆ

Posljednji pozdrav

MILKI ROGANOVIĆ

1021

GAŠO i MILOVAN MARKOVIĆ sa porodicama

Sa tugom se opraštamo od našeg voljenog brata, đevera i strica

PAVLA POPOVIĆA

Tvoj odlazak ostavio je prazninu koja se nikada neće ispuniti. Hvala ti na ljubavi i uspomenama koje će zauvijek trajati. Neka ti je laka zemlja i vječiti mir.

Tvoj brat RADOVAN, snaha BILJANA i sinovac JOVAN

Posljednji pozdrav mom dragom bratu

PAVLU POPOVIĆU

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoja dobrota, ljubav i osmijeh ostat će nam vječna uspomena. Počivaj u miru.

Tvoj brat PETAR

1020

Posljednji pozdrav dragoj babi

Mom voljenom bratu

PAVLU POPOVIĆU

Teško je reći zbogom, ali znamo da si na boljem mjestu. Ostat ćeš voljen i nikada zaboravljen. Počivaj u miru.

Bila si žena plemenitog srca, nesebična, uvijek spremna da pružiš toplu riječ, utjehu i osmijeh. Počivaj u miru.

Tvoji: ERAKOVIĆI BRANKO, LJUBICA I JAKŠA

U tišini vječnog mira neka tvoja duša spava a ja ću te voljet, tetka, čuvati od zaborava.

Sestrična MARA ROGANOVIĆ sa porodicom

MILKI Špirovoj ROGANOVIĆ

NENAD Momov ROGANOVIĆ sa porodicom

Opraštam se od mile tetke

MILKE ROGANOVIĆ

Tetka moja dobra, proživjevši čitav jedan vijek ostvarila si uzvišeni ljudski cilj: dostojanstveni život i uzornu porodicu. Hvala ti, tetka, za pravu sestrinsku ljubav prema mome tati, a posebno što ste ti i moja majka proživjele lijepi i dugi život bez ijedne grke riječi. Znam da će ti se Bola, neđe gore, obradovati. Putuj spokojna, ima te ko ispratiti, a bogami i dočekati. S ljubavlju

RADMILA VUJIČIĆ PAVIĆEVIĆ

1041

Tvoj brat VUKAŠIN 1042

prof. dr ĐOKO Gašov MARKOVIĆ

BOŽU

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

MILKI ROGANOVIĆ

Od ćerke OLGE, unučadi VLATKA, GOCE i GORANA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

MILKI ROGANOVIĆ

Od ćerke NJEGOSAVE i unučadi ILIJE i IVANE sa porodicama

Posljednji pozdrav plemenitoj strini i babi

MILKI Špirovoj ROGANOVIĆ

Počivaj u miru.

NEĐO ROGANOVIĆ sa porodicom

Babuška

Volimo te, babuška.

MILKA

Hvala ti za svu nesebičnu ljubav, pažnju, mudre savjete i tople zagrljaje. Mnogo ćeš nam nedostajati, ali ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoje DACA i ANA

у Пољима код Мојковца, па ко

Voljenoj majci i svekrvi

MILKI ROGANOVIĆ

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. ČEDO i RAJKA

Posljednji pozdrav dragoj strini i babi

MILKI Špirovoj ROGANOVIĆ

Počivaj u miru. Porodica pok. MILADINA MIKIJA ROGANOVIĆA

Dragoj majci i svekrvi

Hvala ti što si bila dio našeg života. Tvoja unučad: MARKO, MILAN, MARIJA i MIRA 1055

MILKI

Sa ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe. Sin SLOBO i snaha RADA

Poslјednji pozdrav

Hvala ti za svu ljubav, dobrotu koju si svima nesebično pružala. S ljubavlju i ponosom čuvaćemo svaki trenutak proveden sa tobom.

Uvijek ćeš biti dio nas, u našim srcima i sjećanjima.

Tvoji: ZORAN, MILKA, DANIJELA i ANA

може нека нам се придружи. ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА 1015

Dana 19. februara 2025. navršila se godina od kada nas je napustila naša draga

SIMKA KAŽIĆ 28. 3. 1951 – 19. 2. 2024.

Nedostaju nam njena vedra priroda i ljubav koju nam je pružala.

Sjećanje STANKA PEJOVIĆ 2016 – 2025.

Draga Ćake, 9 godina je od kadа nijesi sa nama, ali jesi u našim, tugom protkanim sjećanjima. Biće to tako dok je nas. Počivaj u miru kraj tvog i našeg Mrvice.

MAJA, FILIP i MILUTIN

1025

BRANISLAV – MIŠKO VUKOTIĆ

Četiri godine! ... Uvijek ćeš živjeti u našim srcima i našim mislima.

Našoj voljenoj majci

MILKI ROGANOVIĆ

Počivaj u miru, voljena babuška. DRAGANA, SVETLANA i DRAGAN sa porodicama

Sjećanje

Sedam godina je od smrti VELJKA N. ANDRIĆA

Voljeni naš, počivaj u miru, neka ti naše suze ne remete tvoj vječni mir.

Tvoja porodica BOŽANA, OLIVERA, NENAD, NATAŠA, ŽELJKO i snaha DRAGANA

Majko naša… Navršava se četrdeset dana otkako nisi sa nama. Teško nam je da prihvatimo činjenicu da te više nikada nećemo vidjeti. Ono što nas tješi je spoznaja da je tvoja velika i čista duša napokon pronašla vječni mir. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

1017

NJENA PORODICA

Tvoji: GARA, LEA, GRIGORIJE i VASILIJE

Tvoji sinovi VUK i MILOŠ

1037

NADI MARKOVIĆ

Dragoj majci, svekrvi i babi

MILKI

Draga baba

MILKA

20. februar 2025.

Dana 20. februara navršava se 10 godina od smrti našeg voljenog oca i supruga

1006

VOJINA MARKOVIĆA

Sjećanje ne blijedi, sve je jače, a bol i tuga zauvijek ostaju.

Otišao si tiho i ostavio prazninu u našim životima i ljubav koju smrt ne prekida, bio si i ostao naša snaga i ponos. Ponosni smo na tvoj častan život, dobrotu i pažnju kojom si nas obasipao, kao i na bezuslovnu ljubav i podršku

Tvoji supruga ROSE, sinovi PEĐA i NENO sa fameljama

Našem đedu

VOJINU MARKOVIĆU

10 godina nedostajanja, tuge i ponosa. Volimo te i čuvamo od zaborava.

Unučad ALEXA, NIKOLA i ANĐELA

Dana 20. februara 2025. godine navršava se 40 tužnih dana od kada me je napustila moja jedina sestra

1012

OLIVERA

Dušana ĐUROVIĆ

Zaspala si u svoj vječni san bez poruke i zadnje želje i zato su mi tuga i bol još veći. Praznina je velika, a previše je bola u meni da bih ti riječima mogla iskazati svu ljubav. Samo oni koji izgube najmilije znaju da vrijeme nije ni lijek ni utjeha. Ne prođe nijedan dan da ne mislim na tebe. A što vrijeme više prolazi, sve više mi nedostaješ. Počivaj u miru pored naše majke i neka Vas obje anđeli čuvaju.

Toga dana u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću, okititi je cvijećem i zaliti suzama.

20. februara 2025. navršavaju se četiri godine od smrti

PREDRAGA - DRAGA Vasilije MUGOŠE

Dragi brate, Sve moje životne radosti prožete su nezaboravnim sjećanjem na naše susrete i doživljaje i tugom koju osjećam za tobom, nedostaješ mi sve više.

Brat RATIMIR - RACO

Dana 20. februara 2025. navršavaju se četiri godine od smrti našeg dragog

PREDRAGA - DRAGA Vasilije MUGOŠE

Vrijeme prolazi, a tvoj iznenadni odlazak nanio nam je svima svakodnevno osjećanje velikog bola i tuge za tobom. Za utjehu ostaje nam da sa ponosom čuvamo uspomene na tebe, kroz trajno sjećanje na tvoj plemeniti lik i djelo koje si trajno i nezaboravno unio u naš život. Hvala ti, počivaj u miru.

Tvoja PORODICA

Godina za godinom, vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje na tebe.

Tvoja jedina sestra VESNA sa porodicom

Četiri godine kako nije sa nama

DRAGO TATAR

Vrijeme prolazi, ali tuga za tobom ostaje. Nedostaješ u svakom trenutku naših života. Čuvamo uspomenu na tebe.

VESNA, MILENA, LJILJA i ANA

U našim srcima i pričama žive naši

MARKO - KIKA VUKO VESELIN februar 2005. avgust 2017. septembar 1977.

JAGODA - MILA RADULE april 2005. februar 1993. MARKOVIĆ

PORODICA

1018

Dana

1033

Deset godina je...

GORANE

Striko MILO sa porodicom 1036

NOVO dopunjeno izdanje

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

Mi

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Zablokirale čakre

Četvrtak,

zbog čega Majk Vajt ne uspijeva da kaže ništa važno i prosvjetljujuće o bogatašima i duhovnosti u preambicioznoj trećoj sezoni hita „The White Lotus“ ili : Str. 4, 5. i 6.

IvanovIć-nIkIčevIć

Prvi broj Objektiva, sa jednim „odbjeglim“ neboldovanim međunaslovom i, u ludilu, totalno zaboravljenom numeracijom na korici, objavljen je 25. februara 2016. godine. I činjenica je, iako se većina nas do tada uveliko bavila pisanjem, da nam se tog četvrtka, ipak, otvorio drugačiji prostor slobode.

EDITORIJAL Retrovizor

Zahvaljujući tadašnjem gloduru Drašku Đuranoviću , bez čije se podrške, povjerenja, posvećenosti, pa i povremene čvrge ( Lantimosa mi nikad neće oprostiti!) Objektiv nikada ne bi dogodio – dobili smo priliku da gradimo mjesto đe se razlike poštuju i podržavaju; đe je sve u službi ljubavi prema filmu, muzici i televiziji… I đe i umjetnici veliki poput Rajka Grlića ili Dimitrija Popovića – to prepoznaju i žele da budu dio takve priče. Mijenjali smo se mnogo za ovih devet godina, ali suština je neđe ostala ista. Prošetali su mnogi divni ljudi našim stranicama, a gro redakcije i dalje je tu da, iz četvrtka u četvrtak, stoji iza one Hercogove tvrdnje: „Kad bi mi neko javio da je sjutra apokalipsa, tog istog dana počeo bih da snimam novi film“. E, vala, i mi da pakujemo novi Objektiv… Ovog februara, kada slavimo deveti rođendan, valja podvući crtu, pogledati u retrovizor, prisjetiti se svega što je bilo i/ ili što je moglo biti (i gore i bolje) – ne bi li se raščistio pogled u budućnost. I napravio zalog da svaki rođendan može da bude bolji od prethodnog. Za ovih devet godina, uz Grlića, doprinos pisanju, uređivanju i/ili ilustrovanju Objektiva dali su: Milena Čavić, Vladimir Maraš, Dragana Erjavšek i Anja Drobnjak-Vukašinović, Zoran Rakočević i Srđa Dragović, Mirjana Maja Popović , Ratka Jovanović-Vukotić i Ana-Nives Radović, Nemanja Bečanović, Damir Murseljević, Andro Martinović , Željko Milović i Nikola Rajović, Jelena

Uoči devetog i svakog narednog rođendana, nastavićemo da sa vama dijelimo filmske, TV, muzičke, novinarske, životne fascinacije…, a vi ćete nam najbolje znati reći, kao i do sada, koliko sve to ima smisla

Mišeljić, Milutin Pavićević, Zoran Janković, Andrijana Vešović – Zombijana , Dobrosav Bob Živković i Marko Nikičević, Ljeposava… Četvrtak ne može da prođe bez Srđana Ivanovića, sa sve Ljubom, Brankicom, Grandalfom i njihovim stripovskim ludilima, a nijedan broj nije nam isti ni bez Biljane Martinić, zadužene za pravo malo ministarstvo za pirate, korgije, muzičke plejliste i anime;

mnogo smislenije nego ijedno na državnom nivou. Na kolumnističkim barikadama, na naše veliko zadovoljstvo, od prošlog oktobra imamo Tijanu Todorović i Seada Šabotića, a odnedavno i Anu Jaredić, naše dragocjeno oko za lektorske „medvjede“. Svetlana Višnjić još nam je „lovac na glave“ regionalnih zvijezda; Leila Murseljević i dalje nam drži leđa iz Londona, Miloš Milačić iz Beča, Davor Pavlović iz Banja Luke, a Marko Stojiljković i Marina D. Richter sa filmskih festivala širom svijeta, od Pule i Sarajeva, do Kana, Venecije, Berlinala, Roterdama i Karlovih Vari. Zahvaljujući njihovoj kondiciji za pisanje i doktorskom njuhu za filmove nastavljamo da ređamo ekskluzivne recenzije i intervjue. Nakon ulaska u Fedeoru – federaciju filmskih kritičara Evrope, Stojan Stamenić i ja jedva čekamo da nam put vidi noge i da sa njima podijelimo festivalski „teret“. I poneko vino! Nije malo sjajnih svjetskih, regionalnih i domaćih imena završilo na našim stranama za sve ovo vrijeme. Između ostalih, kroz HBO insajdere, intervjue ili gostovanja u rubrikama, imali smo: Kolina Farela, Oliviju Vilijams, Emu Tompson , Nou Vajla ,

Džošuu Openhajmera, Belu Tara , Alisiju Vikander , Olega Sencova , Brendona Kronenberga, Mišela Franka, Janka Nilovića, Tihomira Popa Asanovića, Gorana Bogdana, Radmilu Petrović, Draška Brguljana , Slavka Štimca, Gorana Markovića, Nikolu Đurička…, da ne nabrajamo, jer u međuvremenu pikiramo još ekskluziva. Ekskluziva su nam i recenzije serija i filmova u HBO produkciji; jedini smo magazin iz Crne Gore koji ima privilegiju da dobije skrinere u isto vrijeme kada i, recimo, Variety, The Hollywood Reporter ili Indiewire. Novogodišnji brojevi priča su za sebe, sa redakcijskim guslarom Milivojem Krivokapićem, koji u desetercu ekskluzivno opjeva i isprati najjače momente pop kulture, poput „Game of Thrones“, „House of the Dragon“, „Barbie“, „Oppenheimer“… No, najveća ekskluziva Objektiva bili su i ostali – ljudi. Svi navedeni, naravno, ali posebno Stojan. Moj zamjenik, jedan od najbližih prijatelja i dragocjenih osovina Objektiva – bio je i ostao onaj bez kojeg ne može ništa i sa kojim se može sve. A njegovi tekstovi, najbliži književnosti što novinarstvo može prići, posebno u „Podgoričarenju“, najbolje pokazuju kakav odnos imamo prema kući u kojoj se podižemo. I da se trudimo da u Pobjedi, devet od njenih 80+ godina, njegujemo vrijednosti na kojima je i utemeljena… Slobodu, istinu i antifašizam. Uoči ovog i svakog narednog rođendana, želimo i trudićemo se da tako i ostane. Nastavićemo da sa vama dijelimo filmske, TV, muzičke, novinarske, životne fascinacije…, a vi ćete nam najbolje znati reći, kao i do sada, koliko sve to ima smisla. I koliko vrijedi to što vidimo kada pogledamo u retrovizor. •

Piše: Marija

POBUNE UMA

Put slave

Film„Dražen“ u režiji Danila Šerbedžije i Ljuba Zdjelarevića nedavno je stigao na Netfliks. Vjerujem da je svima poznato da se radi o biografskom filmu o životu prerano preminulog genija Dražena Petrovića. Šerbedžija i Zdjelarević su pokušali, krajnje romantičarski, tačno onako kako je i neophodno, da prikažu Petrovićev životni put. Neću ulaziti u stručne analize da li je nešto moglo biti bolje u režijskom, dramaturškom, produkcionom ili bilo kom pogledu. Razumije se, moglo je. No, da li je to važno? Mislim da nije.

Ono što pak posjeduje film „Dražen“, a nemaju ga drugi biografski filmovi recentnije produkcije, jeste ona posebna filmska moć koja vas natjera da dodatno istražujete ko je bio glavni lik.

Dugo sam razmišljao o tome da li postoji idealan recept za biografski film. Postoji niz faktora koji mogu da utiču na ukupni utisak i gotovo uvijek je presudan – odabir glavnog glumca. Primjera radi, da Sem Rajli nije Ijan Kertis u „Control“ (Anton Korbejn, 2007), vjerujem da bi film mnogo izgubio. Briljantno je istumačio lik kultnog frontmena benda „Joy Divison“. S druge strane, gledaocima je važno i da režiseri prikažu vjerodostojno duh vremena i nedvosmisleno tačno niz poznatih činjenica. Samo majstori poput, primjera radi, Miloša Formana imaju mogućnost da nam „otkriju“ pogled na intiman život junaka (čitaj: lični pogled na biografije) baš onako kako je to urađeno u filmu „Amadeus“ (1984).

Elem, moglo bi se danima raspravljati o „receptu“ za pravljenje ubjedljive filmske biografije, a film o Draženu Petroviću ponovo me je bacio u razmišljanje o tome koja bi to tema mogla biti interesantna u domenu, primjera radi, sporta, koju bi valjalo obraditi, a da je neraskidivo vezana za Crnu Goru. Nikšić sredinom sedamdesetih. Centralni lik je fudbalski trener Milan Mika Zirojević. Poput trenera iz filma „Glory Road“ (Džejms Gartner, 2006) – Mika predvodi ekipu do meča za trofej omladinskog prvaka Jugoslavije. U pomenutom filmu kontroverza se stvara

Piše:

Sead ŠABOTIĆ

Film o Draženu Petroviću bacio me je u razmišljanje o tome koja bi to sportska tema mogla biti interesantna za lmsku obradu, a da je neraskidivo vezana za Crnu Goru.

Siguran sam, recimo, da je fudbalski trener

Milan Mika Zirojević zaslužio biogra ju

oko odluke košarkaškog trenera Dona Haskinsa da u prvom timu malenog teksaškog kluba budu Afroamerikanci. Roditelji, uprava kluba i brojni navijači se protive, ali, na koncu, Haskins 1966. osvaja prvenstvo NCAA lige. U tom smislu, ta liga poslužila bi kao pandan ondašnjem takmičenju za omladinsku titulu SFR Jugoslavije. Mika, mladi trener, preuzima, sad već zlatnu, generaciju mladih fudbalera koju čine: Zoran Nikitović, Zoran Zoja Vorotović, Miodrag Ljaka Bakrač, Milan Šule Delić, Slobodan Rojević, Dragan Bof Bošković, Milun Petko-

vić, Momir Mićo Bakrač, Vukosav Zeković, Stanko Dumnić, Nikola Peco Rakojević, Pero Giljen, Dragan Tomanović, Dragoljub Pantić, Zoran Međedović, Miodrag Mijo Bajović i Zoran Bigović. Ekipa je mahom sastavljena od radničke djece kojoj je fudbal najvažnija stvar na svijetu. U timu se dešavaju sukobi između dva najbolja igrača, prirodno rivalstvo, a njihova sinergija postiže se trenerskim radom. Ekipa „Sutjeske“ je apsolutni autsajder na takmičenju. Tim je sastavljen, mahom, od lijenih, ali talentovanih klinaca. Pored fudbala, mladim fudbalerima dešavaju se i prve velike ljubavi. S jedne strane, pred Mikom se nalazi težak zadatak – da se izbori s klincima, da ih dovede u red kako bi njihov talenat došao do izražaja, dok s druge mora da se „tuče“ s okolinom koja u fudbalu ne vidi ništa osim pučke zabave.

U tom i takvom miljeu bilo bi nemoguće izbjeći sociološke opservacije o ondašnjem Nikšiću i Crnoj Gori. O klincima koji žele mnogo, ali ih sredina sputava.

Mika polako uređuje tim i klincima postaje neka vrsta očinske figure. U fudbalu pronalazi posebnu filozofiju, usavršava se i trenerski sazrijeva. I u naizgled običnim klincima pronalazi male fudbalske genije. Pobjeda za pobjedom Miku i njegovu ekipu dovode do finala.

Finalna sekvenca: utakmica FK „Sutjeska“ protiv FK „Dinamo“ Zagreb, 1976/1977. godina – „Sutjeska“ osvaja omladinsku šampionsku titulu SFR Jugoslavije. Mika i tim ulaze u istoriju.

Priča o Miki Zirojeviću samo je jedna od mnogih filma vrijednih biografija koje možemo pronaći u našem dvorištu. Publika voli male intimne priče s plemenitim ciljevima, a koje mogu da posluže i kao metafora za liderstvo. Autentično, posvećeno liderstvo koje nije oportunističko niti interesno već znalačko i dobronamjerno – i, prije svega, ukorijenjeno u ljubavi prema svom timu, gradu, profesiji i državi. Zar ne biste voljeli, za promjenu, da pogledate baš jednu takvu filmsku priču iz Crne Gore?

u fokusu Majk Vajt ostavlja

nas bez prosvjetljenja

Zablokirale čakre

Nije

tajna da nas je debelo zaobišlo planetarno oduševljenje serijom „The White Lotus“, te da nam ni prva ni druga sezona antologije Majka Vajta nijesu kazale ništa novo, niti pametno ili zabavno o bezobrazno bogatoj klasi i njenim hirovima. Bogataši se ponašaju kao stoka na najljepšim ćoškovima planete... I? Što sa tim? Treba li mi, obični kmetovi, da pronađemo neku uživanciju u njihovim tantrumima i mentalnim slomovima? Zar je to najbolje što može da se izvuče iz sve popu-

larnijeg koncepta „eat the rich“?

posebno zbog Dženifer Kulidž

Fakat je da bismo „The White Lotus“ davno zabatalili da nije postao hitčina. No, nakon što je zaludio milione i osvojio čak 15 Emija i dva Zlatna globusa, počelo je da nas zanima gdje Vajt namjerava da odvede svoju HBO antologiju. I nije da nijesmo postali radoznali, uprkos manjku entuzijazma, kada je treću sezonu najavio kao „satiričan i smiješan pogled na smrt, istočnjačku religiju i duhovnost“, kroz koji se, pritom, kao jedan od glavnih

motiva provlači „sklonost“ zapadnjaka da sve što je u njima iznutra slomljeno – popravljaju medikamentima.

U novom tajlandskom rizortu za bezočne bogataše teško je pronaći išta što bi moglo da vam iole zaokupi pažnju, a kamoli da ostane sa vama i nastavi da vas progoni nakon što se gledanje završi

susret premijeri na televiziji HBO i striming servisu Max zapravo je zvučala kao obećanje... „Mjesto na koje vas vodimo je kao ’Hotel California’ – možete da se odjavite, ali nikad i da stvarno pođete oda-

tle“.

se da će ovog puta sličan utisak – da se i ono malo Vajtovih funkcionalnih čakri zablokiralo baš u trenutku kada je odlučio da progovori o spiritualnosti – podijeliti čak i oni koji su u nebo digli i prvu i drugu

vom sezonom koja se vrtjela

eto, barem zbog „lijepih slika“ mačke ekipe,

Vajt je dodao i da treća sezona, čija se radnja odvija na Tajlandu, nikako neće tretirati ovu zemlju kroz primitivno zapadnjačko oko, recimo, kroz divlje žurke i iživljavanja turista kao u serijalu komedija „The Hangover“. A najinteresantnija stvar koju je kazao u

Stvarno? Pa, ne bi se reklo. Nakon pogledane tri od osam epizoda nove sezone, utisak je sljedeći: u Vajtovom tajlandskom rizortu teško je pronaći išta što bi moglo da vam iole zaokupi pažnju, a kamoli da ostane sa vama i nastavi da vas progoni nakon što se gledanje završi. Što je najjače, čini nam sezonu.

Idilična dobrodošlica u predosadni bogataški rizort na Tajlandu

Radnja treće sezone počinje adrenalinskim aktom nasilja, poslije kojeg se kamera vraća sedam dana unazad i upoznaje nas sa novim likovima. U brodiću, na putu ka tajlandskom rizortu „Bijeli lotos“, nalazi se tuce duša. Kao najprivilegovanije među njima, kolutanjem očima i pogledom sa visine,

preambicioznoj

trećoj sezoni hita „The White Lotus“

čakre

odmah se nameću Ratlifovi, čiji akcenti upućuju na ponosne „lokalpatriote“ iz Sjeverne Karoline.

Patrijarh Timoti ( Džejson Ajzaks) u biznisu je sa finansijama, a njegova supruga Viktorija ( Parker Pouzi ) u „šakačkoj“ ljubavi sa tabletama, zbog čega većinu vremena ili kunja ili provodi sa pogledom izgubljenim u nekoj drugoj dimenziji. Stariji sin Sakson ( Patrik , sin Arnolda Švarcenegera ) oličenje je privilegovanog kenolikog nesoja, koji šetka svijetom sa svojim six-pack-om ubijeđen u to da mu, sve na što pogled spusti, pripada. I, naravno, to prenabrijano samopouzdanje, prekidnu priču o seksu, samo

već na brodu, u trenutku nakon što Rik (Volton Gogins) zapali cigaretu u njihovoj blizini. Sa tim prvim dimom kreću i Vajtovi „dimni signali“ o Rikovoj nezainteresovanosti za new-age sranja iz rizorta, u koji se, iz razloga koji treba da nam budu misteriozni, uputio sa znatno mlađom djevojkom Čelzi (Ejmi Lu Vud, sjajna u seriji „Sex Education“).

kanalisano ponajviše kroz neje maska ispod koje se krije nesigurni sin željan tatičine pažnje i ljubavi.

Mlađi sin i budući brucoš Loklan (Sem Nivola iz mini-se-

rije „The Perfect Couple“), pak, djeluje kao da

se osjeća nelagod-

no u sopstvenoj koži, kao da samim svojim postojanjem rava..., a njihova

roditelje uznemisestra, studentki(Sara Katerin Huk

nja budizma Pajper ), već na prvu loptu odaje je bi se najradije „spustilo u

vajb bogataškog djeteta konarod“ i odreklo svih privilegija.

Prvi „prigovor protiv kme-

Na brodu su i Kejt (Lesli Bib) i Lori (Keri Kun), koje je najbolja prijateljica iz djetinjstva, sad već slavna glumica Džeklin (Mišel Monagan), odlučila da časti odmor, ne bi li se pošteno podružile nakon dugog perioda razdvojenosti. Ni tu „dimnih signala“ ne fali, pa vam odmah postaje jasno da je pred vama trio tračara i zmijuljica koje će brzo zakrviti i okačiti „BFF“ privjeske o klin.

Sluganski odnos

Po dolasku u rizort, pak, zatičemo i jedno lice poznato iz prve sezone. Riječ je o Belindi Lindzi (Nataša Rotvel, neodoljiva u „Insecure“), spa menadžerki iz (ne)čuvenog havajskog rizorta, koja na Tajland dolazi u namjeri da se profesionalno usavrši, te da tu provede kvalitetno vrijeme sa sinom Zajonom (Nikolas Duvernaj).

Rizort u koji pristižu, kad izuzmemo specifičnosti poput budističkih statua, majmunčića po drveću i otrovnog sjemena drveta pong-pong, „repriza“ je luksuznih odmarališta sa Havaja i Sicilije. Skoro pa iste slike ređaju se već treći put, dok nas kreator priprema da se idilični ambijent pretvori u izvorište najvećeg pakla za pakleno „komplikovane“ protagoniste.

Vajt je, inače, bio učesnik nekoliko rijaliti programa u prirodi i jako je zainteresovan

za reinventing turističkih slika u vezi sa planetarno popularnim destinacijama. U prevodu, i „The White Lotus“ je pokrenuo u želji da prikaže ta mjesta mnogo realnijim, ne samo iz zapadnjačke nego i iz perspektive autentičnog, lokalnog stanovništva. Nije to učinio ni u prvoj i drugoj sezoni, gdje su mu lokalci (pritom većinom „nebijeli“ likovi) uvijek bili slabiji od bogataša, ali najniže grane sa karakterizacijom mještana dosegnuo je upravo u novoj instalaciji. Želiš reinventing turizma, a autentične likove svodiš na kroki..., pa kako smo mislili? Fakat je da su vlasnica novog rizorta, wellness guru i vizionarka Sritala (tajlandsko nacionalno blago Lek Patravadi), njen asistent Fabijan (Kristijan Fridel iz Glejzerovog masterpisa „The Zone of Interest“, 2024) i osoblje – tanji i od skice. Čak i kada dobijaju više prostora, poput čuvara Gajtoka (Tajme Taptimtong) i koleginice u koju je zaljubljen Muk (Lalisa Manobal), dija-

lozi su toliko banalni i ispražnjeni da djeluju kao da im se neko ruga.

Ništa bolje, makar kroz tri prespore epizode, ne prolaze ni Valentin (Arnas Fedaravičijus iz istorijske serije „The Last Kingdom“), niti Pem (Morgana O’Rajli) ili Amrita (Šalini Peris). Jedini koji kompletno ne služi kao rekvizita ispred gostiju hotela – čisto da ne bi pričali sami sa sobom – jeste Pornčaj (Dom Hetrakul), koji dobija značajniji prostor da ostvari istinski ljudski, a ne sluganski odnos sa Belindom.

Uspavani divljaci Čak i ako ostavimo po strani činjenicu da ne možemo da dobijemo autentičnu i „revolucionarnu“ sliku o Tajlandu i bilo kojoj drugoj zemlji ako su tanki likovi koji je „predstavljaju“ – površna karakterizacija ostaje problem. Ako u jednoj satiri ne možete da zamislite sebe kako visite sa protagonistima ili, pak, ne dobijete že-

tova“ od Ratlifovih stiže

Nataša Rotvel vraća se kao spa menadžerka Belinda iz prve sezone

Volter Gogins i Ejmi Lu Vud zaslužili „mesnatiju“ toksičnu romansu

lju da im glave razbijete, čemu sve to? No, treća sezona nema samo taj problem, nego je i narativno loše postavljena, pa tako nemamo čak ni dovoljno harizmatičnog glavnog menadžera (kao u prvoj i drugoj sezoni) koji bi mogao da posluži kao sidro za uvezivanje „raspršenih“ gostiju hotela.

Neprodubljena karakterizacija i svođenje većine likova na vozila/predstavnike određene vrste „zla“ među bogatašima bio nam je problem u seriji „The White Lotus“ i ranije, ali umio je Vajt da se iskupi sa nekim zaista interesantnim odnosima i likovima poput Tanje sjajne Dženifer Kulidž, ili Harper, povjerene fenomenalnoj Obri Plazi. U trećoj sezoni nema takvih likova, tj. i ako ih ima, Vajt ih drži „uspavane“, na „dugačkom štapu“, čuva ih za „veliki prasak“ u finišu sezone.

Najbolji primjeri su Švarcenegerov napaljenko Sakson i Goginsov anksiozni, mrgodni Rik, koje Vajt očigledno, to se već iz prve tri epizode naslutiti može, čuva kao „divlje karte“ sezone. I od jednog i od drugog čeka nas sigurno barem jedan nenormalni potez, koji će unijeti haos u rizort namijenjen za digitalnu detoksikaciju, opuštanje i pronalazak unutrašnjeg mira. Nije problem u „čuvanju“ likova za eksploziju; bio bi to sasvim legitiman potez da putovanje sa njima, do tog i takvog trenutka, djeluje iole zanimljivo – i da su ti putnici i ključni odnosi koje grade iole interesantni.

Nažalost, nijesu – jer sve njihove ključne karakteristike Vajt teško „signalizira“, čine-

ći radnju repetitivnom, a sve ono što dolazi vrlo predvidljivim, bila to eskalacija čudne seksualne energije među djecom Ratlifovih ili razvoj Rikove i Čelzine toksične age-gap romanse. Recimo da sve te ljude, za koje vas ubjeđuje da su vrlo kompleksni dok jure ka sopstvenim mentalnim slomovima, ne biste gledali ni preko stakla, a kamoli sjeli i popili piće sa njima, što se ne bi moglo reći za dobar komad protagonista iz prethodnih sezona.

Perfektni glumci

Prave tenzije u trećoj sezoni nema i to je ovog puta još poraznije – jer Vajtove ambicije su veće. Taj sudar između zapadnjačkog materijalizma i robovanja tijelu s istočnjačkom duhovnošću trebalo bi da bude još jače pogonsk o gorivo za satiru. Nažalost, kreator serije zauzeo je lotos položaj prije nego što je napisao scenario dovoljno vibrantan, da taj kontrast efektno oslika.

Teško „signaliziranje“ motiva koji izjedaju likove iznu -

tra još je neoprostivije kada na raspolaganju imate izuzetan ansambl, a malo je reći da su glumci i glumice u trećoj sezoni – 10/10. Većina, naročito Kun i Gogins, prekvalifikovani su za skript koji im je povjeren, te protraćeni na slabo napisane likove i međuodnose. Većinu vremena samo šetaju naokolo, laprdaju, gađaju se opštim mjestima... Progres se i ne nazire, ni naracije, ni karakterizacije. Treća sezona prilično je inertna i teško gledljiva čak i ako od Vajta ne očekujete bogzna kakvo prosvjetljenje. Lijepe slike i dobri glumci dovoljni su vam za katapult na Tajland? Sve okej, onda gledajte... Problem je samo u tome što ovog puta, u ovoj sezoni, nijesu dovoljni. I ne mogu da ispune svrhu čak ni ako „The White Lotus“ shvatate i prihvatate kao puki eskapizam.

Majk Vajt došao je u poziciju da može da pokaže prstom na bilo koje mjesto na globusu i sa sobom tamo odvede najveće svjetske zvijezde. Nažalost, dok tvrdi da ima plan barem za još dvije sezone (četvrta je već potvrđena), njegova antologija postaje sve gora.

Previše ušuškan u sopstvenu formulu, Vajt je postao žrtva svog uspjeha. Možda je vrijeme da publika, ili makar njen zahtjevniji dio, prizna da ga je precijenila... Lijepe slike, sjajni glumci i vrlo malo smisla – to je „The White Lotus“. I ni šta više, a pogotovo ne „Hotel California“ u svijetu moderne TV satire.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2/5

SERIJE

Amazonova serija dotiče psihologiju američke porodice i suočavanja mlade osobe s opakim stvarnim svijetom, a svaki (vele)obrt u trećoj sezoni stvarno djeluje nepredvidljivo i s pokrićem

Ilićemo biti dobri momci, ili ćemo biti likovi koji spašavaju planetu. Oboje ne možemo biti – govori jedan od protagonista na početku treće sezone serije „Invincible“. Da odmah znate kakvi su ulozi odrastanja tu posrijedi. Mark Grejson, alias Invincible, jedan je od rijetkih likova koji na plećima i dalje drže žestoko naciklu TV i filmsku industriju adaptacija superherojskih stripova. Razlog je prost: sve što se njegovih moći, poduhvata i herojstva tiče, tiče se i nečeg tako strašnog i planetarno bitnog kao što je –sazrijevanje mlade osobe. Ni manje, ni više.

Osjećaj krivice

Fanovi stripa „Invincible“ („Nepobjedivi“) tvrde da je ta velika igra odrastanja najmračnija, moralno najkompleksnija i emocionalno najjača u Markovoj „plavoj fazi“. Odnosno, u epizodama i stripovskim sveskama, kada žuto odijelo zamijeni plavim. Upravo tu i tada zatičemo ga na početku treće sezone. I možemo reći da „Invincible“ tu doseže vrhunac drame.

Amazon prajm već se izbirikao sa serijama o iščašenim (super)herojima. Naravno da je „The Boys“ i dalje savršena alegorija i komentar moderne političke zbilje; naravno i da „Gen V“ tu kaže štošta bitno na malo drugačiji način... Ali Amazonov „Invincible“, ipak, udara za komad ličnije, dotičući psihologiju američke porodice i dnevne sobe i suo -

Keri Kun protraćena na nezanimljivi trio folirantskih prijateljica

Patrik Švarceneger zadužen za prekarikiranog napaljenka Saksona hbo hbo

Invincible Moćan nastavak potcijenjene superherojske

Odrastanje od emocionalnih krošea

čavanja mlade osobe s opakim stvarnim svijetom. I to što je autor stripa, genijalni Robert Kirkman („The Walking Dead“), uključen u produkciju serije – može biti samo plus. Pa svaki novi (vele)obrt ili emocionalni kroše, stvarno djeluju nepredvidljivo i s pokrićem.

Nego, naš Mark Grejson (Stiven Jeun ), pored svih bjelosvjetskih zloća, mora da se tuče i s intimnim osjećajem krivice i traumom – nakon što sasvim slučajno ubije Angstroma (Majkl K. Braun) na kraju druge sezone.

Trik ovog odrastanja sada je vrlo jednostavan – Mark uopšte i nema mnogo vremena da razmišlja o sebi. Mlađi brat Oliver (Kristijan Konveri) rapidno sazrijeva s ko zna kakvim super-

moćima; mama Debi (briljantna Sandra Ou) sopstvenom planinom od karaktera i autoriteta tu malu porodicu nekako drži na okupu... A tata Omnimen (Džej Kej Simons)? Pa, recimo samo da njegov povratak na Zemlju sve zlokobnije treperi, kao velika prijetnja. Sve te etičke i emocionalne nijanse Markovog sazrijevanja ovdje su pažljivo nijansirane; to ga i čini jedinstvenim na paleti superheroja moderne televizije. Ono što je eventualan

problem, dok radnja grabi ka epskom finalu – jeste to što niko od negativaca ne djeluje kao da zaista može da pomjeri našeg Nepobjedivog. To jest, Mark je i dalje sam sebi najveća prijetnja. Pun pogodak je pak povratak savršeno mazno-opasne i promišljene Atom Iv ( Džilijan Džejkobs). Sada je u prvom planu, nakon što je u prethodnoj sezoni umnogome bila u zapećku. U galeriji plahovitih likova, s tendencijom da dono-

se ishitrene i iracionalne odluke, njena igra s „loptom uvijek na zemlji“, prijeko je potreban dodir realnosti. I pruža drugačiju dimenziju cijeloj drami Markovog odrastanja.

Korak animacije

To što Eron Pol (znate već ko iz „Breaking Bad“) pozajmljuje glas važnom novom liku Paverpleksu – takođe je apsolutni pogodak. Bez obzira na to što objektivno našeg heroja ne može da ugrozi, i što to znate od starta – jaka je njegova konekcija s Markom, kao i njegovi motivi da postane dio svijeta Grejsonovih.

Šteta što animacija ne predstavlja iskorak od onoga što su autori postavili u prvoj sezoni. Stiče se utisak da je u priču i nijansiranje likova uloženo mnogo više. Opet, lični motivi i izbori Debi, Marka i Olivera jesu dovoljni – ne samo da „Invincible“ sačuva staru publiku već i da osvoji novu.

Treća sezona zahtijeva malo strpljenja, te da se u drugoj polovini otkriju važni narativni rukavci i razriješe neki zbunjujući „iz neba, pa u rebra“ momenti... Ali, opet, to je već klasična „Invincible“ igra i ritam pripovijedanja koji prepoznajemo kao nepogrešivo Kirkmanov.

Ovakva kompleksnost drame može se samo poželjeti u superherojskom svijetu – a serija „Daredevil: Born Again“ imaće početkom marta vraški težak, vjerovatno i nedostižan zadatak da dostigne snagu „Invincible“ stripske adaptacije. I da pokuša da nam ispriča nešto iole važno, o nama samima. S. STAMENIĆ Ocjena: 4/5

theposterdb.com

Mark Grejson u klinču sa zlikovcima i ličnom traumom

intervju

Razgovarala:

Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Vizuelno impresivna i bremenita simbolima – istorijska drama „Otapanje vladara“ crnogorskog režisera i scenariste Ivana Salatića mogla bi biti tvrd orah za one koji vole jednostavne odgovore na vrlo kompleksna pitanja. No, istovremeno, za gledaoce koji uživaju u filmovima čiji autori mnogo prepuštaju i njihovoj interpretaciji i imaginaciji – Salatićev drugi dugometražni uradak mogao bi biti i voćka čudnovata. U to su se, između ostalog, uvjerili i kritičari i filmofili sa svih krajeva svijeta na premijeri „Otapanja vladara“ u okviru takmičarske selekcije Međunarodnog filmskog festivala u Roterdamu.

Kao trenutno najizvjesnije mjesto domaće premijere Salatić navodi Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival.

Daleko je avgust; mnoga pitanja zasvrbjela su nas nakon gledanja Salatićeve drame inspirisane likom i djelom Petra Drugog Petrovića Njegoša Stoga, ulovili smo ga nakon premijere da s našim čitaocima podijeli utiske iz Roterdama i raščivija makar mali dio simbolike filma.

Salatić govori za Objektiv, između ostalog, o tome zbog čega je naslovnog vladara nazvao Morlak, zašto je morao da ga odglumi hrvatski pjesnik Marko Pogačar, te kakve veze s njim imaju „Pisma iz Italije“ Ljubomira Nenadovića...

OBJEKTIV: Svjetski filmski kritičari podijelili su pozitivne impresije nakon premijere u Roterdamu. Kako je, pak, reagovala publika?

SALATIĆ: Najjači utisak na mene ostavila su različita i zanimljiva tumačenja filma. Sve projekcije bile su prepune, a očigledno je da film izaziva veliko interesovanje. „Otapanje vladara“ radi na više nivoa, ali posebno mi je intrigantno kako se gledaoci često podijele – jedni doživljavaju Morlaka kao glavnog lika

Režiser i scenarista Ivan Salatić Kako vidimo i očeve

Temu sam vezao za patrijarhalni kod i način na koji posmatramo Njegoša i druge vladare, ali i kako bi on mogao vidjeti sebe. Zato mi je bilo važno da se, umjesto kroz strogo faktički pristup, priča oblikuje na egzistencijalistički način

i posmatraju film kroz njegovu perspektivu, dok drugi biraju slugu Đuka.

Takođe, strana publika film doživljava iz potpuno drugačije pozicije u odnosu na one koji poznaju jezik i kulturu, što stvara jedinstveno iskustvo. Smatram da je to velika prednost ovog filma.

OBJEKTIV: Ne kaže se bez razloga: „Najteže je biti prorok u sopstvenom selu“. S obzirom na to da je film inspirisan Njegošem, koji u javnom prostoru najčešće služi kao moneta za dnevnopolitička potkusurivanja, da li nakon prikazivanja u Crnoj Gori očekujete „konkretne lekcije“ o tome kako je trebalo prikazati „našeg Njegoša“?

SALATIĆ: Tema se prije svega veže za patrijarhalni kod i način na koji se Njegoš (ili bilo koji vladar) kod nas vidi kao otac nacije, ali i kako bi on sam mogao vidjeti sebe. Zato mi je bilo važno da se, umjesto kroz strogo istorijski i faktički pristup, priča oblikuje na egzistencijalistički način – kao

ljudski fenomen koji prije svega postoji u svijesti, gotovo kao neka vrsta halucinacije.

OBJEKTIV: Politika, naravno, nije ono što Vas je zanimalo u „Otapanju vladara“; cijeli film pun je tako jake metafizičke hladnoće da budi utisak kao da se radnja odvija u Čistilištu. Da li su, u tom smislu, Njegoš i Brda/ Crna Gora bili polazište za univerzalnu priču o čovjekovoj vezanosti za domovinu i silama koje ga vuku nazad ka njoj, ma što radio i ma koliko mu negdje u „tuđini“ – možda, bolje bilo?

SALATIĆ: Moja glavna preokupacija bila je svijest o vladaru, moći, identitetu i načinu na koji oblikujemo tu sliku – kako sebe vidimo u svijetu i kako sebi objašnjavamo vlastitu sliku. S druge strane, činilo mi se zanimljivim koristiti se apstrahovanim, estetski ujednačenim jezikom kojim se koristi lik u filmu.

Motiv odlaska i nostalgije za domom poslužio je kao dramaturško sredstvo za pojačavanje osjećaja izolovanosti i unutrašnje potrage za smislom.

U filmu imamo lik Đuka, vladarevog ađutanta, koji čezne za povratkom u domovinu, dok se vladar nikako ne može prilagoditi svijetu u kojem i sam shvata da mu nije mjesto. Ova suprotstavljena iskustva istovremeno osvjetljavaju ljudsku potrebu za pripadanjem i nemogućnost da se pronađe istinski dom – bilo u prostoru, bilo u vlastitom identitetu.

OBJEKTIV: Koliko se u toj identitetskoj rastrzanosti

između doma i „tuđine“ lično pronalazite?

SALATIĆ: Sama ideja doma i potreba za njim snažno su prisutne u različitim oblicima. Svako traga za nečim što bi mogao nazvati domom – ne nužno u geografskom smislu već kao mentalni ili emocionalni prostor sigurnosti i pripadanja.

vidimo Njegoša

nacije

Često živimo u unutrašnjem raskoraku – između nostalgije za nečim što, možda, nikada nije ni postojalo i nemogućnosti da pronađemo osjećaj stabilnog pripadanja u svijetu koji se neprestano mijenja. Ideja doma uvijek postoji u napetosti između prošlog i budućeg, gubitka i stvaranja, iluzije sigurnosti i realnosti stalne promjene.

OBJEKTIV: Naslovnog vladara nazvali ste Morlak. Koja je simbolika tog imena? I ima li veze s Morlacima?

SALATIĆ: Ime Morlak nosi višeslojnu simboliku i svakako upućuje na Morlake, ali ne kao konkretnu istorijsku referencu već kao polazište za širu interpretaciju. U evropskoj imaginaciji Morlaci su če-

sto prikazivani kao arhetipski „ljudi s ruba civilizacije“ – oni koji nisu potpuno pripadali jednom prostoru, ali nisu ni bili sasvim izvan njega. U širem smislu, ime Morlak sugeriše neku vrstu hibridnosti – čovjeka koji ne može u potpunosti da se identifikuje ni s mjestom iz kojeg dolazi ni sa svijetom u kojem se nalazi. Taj osjećaj pripadanja i istovremene nepripadnosti ključan je za razumijevanje njegove uloge i unutrašnjeg konflikta.

OBJEKTIV: Detalje iz putopisne knjige „Pisma iz Italije“ inkorporirane u film prepoznaće svako ko je čitao ovo djelo Ljubomira Nenadovića. Međutim,

Salatić: Želi da lm ostane otvoren za različite interpretacije

kod Vas mnogi od njih imaju drugačiju svrhu. Nenadović je skoro zaljubljeno pisao o Njegošu i bio njime duboko fasciniran, a njegova knjiga i dan-danas služi za studije imagologije, tj. istraživanje načina na koji su u putopisima, u oku tuđinaca, prikazivani druge zemlje i narodi. U slučaju „Pisama iz Italije“, vlada mišljenje da su se Njegoš i njegovi pratioci ponašali superiorno u odnosu na Italijane; da se nijesu osjećali kao „donji“ zbog toga što su „varvari“ iz „varvarske zemlje“, niti kao da su nedostojni Italije – kao civilizacije. Štoviše, Nenadović je čak pribilježio kako je Njegoš mnogo puta odbio da poštuje njihove običaje i posmatrao ih s visine. Recimo, bio je jedini koji je odbio da ustane u prisustvu pape, a nasmijao se i kada je trebalo da poljubi lance Svetog Petra tokom posjete Rimu.

U Vašem filmu je, pak, taj odnos Brđana prema strancima – prikazan kao inferioran, što najjasnije vidimo u sceni na dvoru s francuskom vojvotkinjom koja se Morlaku/ Njegošu obraća s visine. Zbog čega ste tu „odstupili“ od Nenadovića?

SALATIĆ: Nenadovićeva „Pisma iz Italije“ pružaju uvid u istorijski kontekst i prikazuju Njegoševu ličnost iz perspektive bliskog savremenika. Međutim, njegovo viđenje Njegoša idealizovano je i vođeno željom za romantizacijom. Najzanimljivije mi je bilo čitati taj tekst „između redova“. Moj filmski pristup, s druge strane, namjerno je obrnut. Priča je ispričana iz vizure perjanika Đuka, koji je u knjizi samo usputno pomenut. Nenadović perjanike opisuje pomalo s visine, kao simpatične gorštake izgubljene u stranom svijetu –kao „plemenite divljake“. Mnogi djelovi knjige postaju još zanimljiviji ako se analiziraju iz materijalnog ugla.

Takođe, nisam stekao utisak da Njegoš nije bio svjestan kako ga drugi vide, niti svoje pozicije u hijerarhiji moći i političkog uticaja. Naprotiv, ta svijest se može nazreti upravo u „Pismima

Ivan

iz Italije“ ako se pažljivo čitaju. Scena s vojvotkinjom u filmu inspirisana je dijelom knjige u kojem jedan svjetski bankar, na balu u Napulju, provocira Njegoša pitanjem: „Kuju li se kod vas novci?“

Ali to je knjiga, a ovo je film –koji se na nju samo djelimično oslanja i iz nje crpi motive radi stvaranja fikcije. To je legiti man i prirodan proces, bezbroj puta korišten u filmu i književnosti.

OBJEKTIV: Đukova unutrašnja drama, to cijepanje između nostalgije za Brdima („Sanjam naš krš ko da je od zlata“) i moralne obaveze koju osjeća prema Morlaku – pojačano je i jakom jezičkom barijerom, i to ne samo prema Italijanima čiji jezik ne zna nego i prema gospodaru s kojim dijeli isti jezik, ali ne razumije njegove velike i mudre riječi. Što nam možete reći o izmišljenom arhaičnom jeziku koji ste koristili?

SALATIĆ: Đuko mi je veoma drag lik – meni lično najdraži u ovom ansamblu. Mislim da u njegovom pokušaju da dokuči šta gospodar hoće, šta on to misli, a tako je uzvišeno, postoji nešto posebno dirljivo. Ovaj jezik u filmu nije vezan za specifično vrijeme ili mjesto već služi kao simbolički most između prošlosti i sadašnjosti. On je u potpunosti u ravni sa cjelokupnim konceptom filma. Želim da film ostane otvoren za različita čitanja, zato se trudim da se suzdržim od previše eksplicitnih objašnjenja. Film je tu da se gleda i doživi,

a da lično tumačim svaki njegov aspekt, ne bi imalo mnogo smisla.

OBJEKTIV: Interesantno je i da se u cijelom filmu čuju samo četiri Njegoševa stiha, te da se kao ključni nameću oni iz epa „Smrt Smail-age Čengića“ Ivana Mažuranića. Zbog čega? Mislite li da bi ovaj momenat mogao da nastavi nikad okončanu debatu oko „pravog“ autorstva epa, koju je nehotice pokrenuo upravo Nenadović u „Pismima iz Italije“?

SALATIĆ: Nisam se bavio tom debatom. Mažuranićeva poezija bila mi je zanimljiva jer reflektuje sliku o Crnogorcima karakterističnu za to vrijeme. Njegovi stihovi su mi poslužili kao dramaturški element u izgradnji lika pjesnika u filmu, a ne kao povod za raspravu o autorstvu.

OBJEKTIV: Može se reći da su i Luka Petrone i Marko Pogačar prilično smjeli glumački izbori s obzirom na to kakvu sliku imamo o tome kako gorštački „moraju“ da izgledaju Njegoš i članovi njegove garde. Zbog čega su, ipak, to morali biti baš njih dvojica?

SALATIĆ: Prilikom odabira glumaca za uloge Morlaka i Đuka, želio sam pronaći lica koja će unijeti svježinu i autentičnost u film, odstupajući od ustaljenih predstava o njihovom izgledu.

Marko Pogačar, poznat kao savremeni pjesnik, donio je intelektualnu dubinu i refleksivnost liku Morlaka, dok je

Luka Petrone, s druge strane, suptilnom energijom i posvećenošću ulozi Đuka omogućio gledaocima da se povežu s njegovim unutrašnjim svijetom.

Ovakav izbor glumaca doprinio je stvaranju slojevitijih i humanijih portreta, koji nadilaze stereotipne predstave. Volim to nazvati „savršeno-nesavršenim kastingom“ – način na koji su njihove jedinstvene osobine i nesavršenosti upotpunile likove, čineći ih uvjerljivijima i emocionalno bogatijima.

OBJEKTIV: Kada je o proganjajućoj atmosferi „Otapanja vladara“ riječ, veliki doprinos dao je Ivan Marković. Možete li da nam približite proces rada s jednim od najupečatljivijih direktora fotografije s ovih prostora?

SALATIĆ: Kao i uvijek, mnogo smo razgovarali prije nego što smo krenuli u snimanje. Najveći izazov, međutim, bio je doći do uslova koji su omogućavali realizaciju onoga što smo zamislili.

S druge strane, ključno je da fotografija uvijek služi filmu, a ne da postane cilj sama po sebi. Zato je važno zadržati određenu ravnotežu – fotografija mora dati prostor za disanje i emocionalni odjek. Mislim da smo to u ovom filmu veoma dobro izbalansirali, uprkos velikim izazovima i pritiscima na koje smo nailazili tokom snimanja.

OBJEKTIV: Od manje poznatih članova Vaše ekipe, valjalo bi domaćoj publici

približiti i kompozitora Tonija Katronea. Da li mislite da bi se „Otapanje vladara“ moglo opisati i „žanrovski“ odrediti baš kao i Katroneova muzika – kao „mediteranska hauntologija“?

SALATIĆ: Saradnja s Tonijem Katroneom bila je veoma laka. Njegov projekat Mai Mai Mai istražuje zvuke i tradicije Mediterana kroz savremeni pristup, što se savršeno uklopilo u atmosferu koju smo željeli da postignemo u filmu. Njegova muzika dodaje sloj mističnosti i bezvremenosti „mediteranske hauntologije“ – prisustva prošlosti u sadašnjem trenutku. Vjerujem da ovaj muzički pravac odražava suštinu filma, gdje se istorija i savremenost prepliću u složenom narativu.

OBJEKTIV: Kada je riječ o budućnosti i nagovještaju onoga što bi moglo doći nakon Morlakove smrti, da li ste nju dotakli u dijelu „Umjesto epiloga“, u kojem u prvom planu vidimo Morlakovu kćerku Naru, a koja j e sve vrijeme pozadinski lik?

SALATIĆ: Ta scena je otvorena za različita tumačenja, ali za mene predstavlja refleksiju vremena koje dolazi, nasljeđa koje ostaje i neizvjesnosti budućnosti. Nara je lik koji je do tada bio u pozadini, ali u tom trenutku preuzima vizuelni i narativni prostor. To može biti shvaćeno i kao metafora – tiha, ali prisutna sila koja oblikuje ono što dolazi poslije. Njeno postavljanje u prvi plan u „Umjesto epiloga“ nije slučajno, već je zamišljeno kao kontrapunkt prethodnim događajima, nagovještaj promjene, ili makar njenog potencijala.

OBJEKTIV: Što budućnost nosi za Ivana Salatića?

SALATIĆ: Trenutno istražujem nove ideje i pravce, ali još je rano govoriti konkretno o sljedećem filmu. Fasciniraju me priče koje balansiraju između istorijske refleksije i lične introspekcije, a vjerovatno će i naredni projekat imati taj složeni odnos. Radim na razvoju scenarija, a, kako stvari stoje, moguće je da će to biti međunarodna koprodukcija, jer me zanima proces rada u različitim sredinama i s ekipom koja donosi raznovrsne perspektive. •

Kadar

iz filma za koji su kao inspiracija poslužila „Pisma iz Italije“

zerkalo Romansa je samo povod za dirljivi razgovor o gubitku

Topla i slatka kao Darsijev džemper

Svi i dalje ludi za divnom ludom Bridžet Džouns

Melanholija zauzima mnogo veću ulogu u ovom lmu i prikrada se, kao da neće, s emocionalnim udarcima spakovanim na savršenim mjestima u skriptu

četvrt

get Jones’s Diary“ ( Megvajer

lu. I, uz njene urnebesne (samo)ironične opaske, polako učili kako da prihvate i zavole

Stoga, i dalje je nevjerovatno da se, skoro tri decenije od objavljivanja prvog romana (1996) i približno četvrt vijeka od premijere filma „BridŠeron , 2001), o njoj i dalje priča kao o nečemu što vole

znicima, bapskim gaćama, ofucanim pidžamama, „za“ i „protiv“ listama i beskrajnim dnevničkim prebrojavanjima kilograma, kalorija, unesenih alkoholnih jedinica i popušenih cigareta – učinila je mnogo za emancipaciju žena. Zapravo, ne samo žena nego i svih „društveno neprilagođenih“ osoba, koje su u luckasto-iskrenoj (anti)heroini britanske književnice Helen Filding, prepoznali makar dio sopstvenog odraza u ogledasebe. od

„naše majke i tetke“. mnogo

lina Ferta Darsijem.

Rene Ze) mnogo više od ovog ejdžizma; znatno je šira publika čije je točkiće uspjela da pokrene... No, sad kad smo raščistili ko nam je ona, te zbog čega smo bili i ostali ludi za njom i njenim haosom, možemo da razgovaramo o njenom povratničkom filmu „Bridget Jones: Mad About the Boy“, svježe pristiglom u Sinepleks. Istoimena knjiga, četvrta u serijalu Helen Filding, objavljena je 2013 – i malo je reći da je izludjela fanove. „Ubila si Ko!!!“ – pisali su joj i/ili po ulici vikali izbezumljeni čitaoci/fanovi filmova, apsolutno nespremni da prihvate da Bridžet, ipak, nije dobila „zauvijek srećni“ sa gospodinom Zapravo, oni jesu našli sreću zajedno, ali dogodio im se

– život, kao i svima nama. Ništa ne traje zauvijek; svi ćemo jednom izgubiti onu najdražu i najnašu osobu u presmiješnom novogodišnjem džemperu s irvasom... Ipak, da to ne smije da nam bude prilog protiv života, niti razlog za odustajanje – divno je i gorko-slatko u „Mad About the Boy“ potcrtala Filding. Uprkos tome, pošteno je reći da ni najtvrđi fanovi knjiga i filmova nijesu gajili bogzna kakva očekivanja od ovogodišnje adaptacije. Razloga je mnogo, a kao glavni se nametnulo gorko iskustvo sa povratničkim sagama u eri nonšalantnog „oživljavanja“ nostalgije. Opekavši se mnogo puta na „sjećalice“ ovog tipa, gledaoci su postali skloniji cinizmu. Srećom, kada je u pitanju „Mad About the Boy“, pokazalo se da tu nije bilo potrebe za „duvanjem u jogurt“. Ne da je četvrti dio priče o Bridžet Džouns sladak nego je možda i najzreliji i najiskreniji u cijeloj kvadriologiji. Do te mjere da će vam u mraku sale možda zatrebati i maramice... Više puta. Radnja filma Majkla Morisa ( „To Leslie“, 2022) počinje četiri godine nakon Markove smrti na humanitarnoj misiji u Sudanu. Poslije tragedije, Bridžet je odustala od posla

20. februar 2024.

gubitku i nedostajanju u komediji „Bridget Jones: Mad About the

Boy“

kao džemper

TV producentkinje i potpuno se posvetila djeci, devetogodišnjem Biliju (Kasper Nop) i četvorogodišnjoj Marbl (čudesna debitantkinja Mila Janković).

Dublje od Zverke

Ne samo što Bridžet već četiri godine o novom partneru ne razmišlja nego se rijetko gleda i sa prijateljima. Izuzetak je samo Danijel Kliver (jedan i jedini Hju Grant), njen kultni bivši šef i love flame, koji je neumjesnim, prelascivnim komentarima o „seksi gaćeronama“ neumorno podsjeća da su suđeni jedno drugom, a zapravo sa njom dijeli bliskost koja nema cijenu. I toliki joj je drug taj nepretvorni ženskaroš i „površnjak“ da joj čak i djecu bejbisituje.

U četvrtom dijelu, Bridžet je odjednom tu gdje je bila prije Darsija i „Dnevnika“: opet je lijepak za neželjene savjete, tuđa mišljenja i planove. Naravno, ako pitate njene najbliže prijatelje, naročito „sveti trio“ sa plavim koktelima – Šazer (Sali Filips), Džud (Širli Henderson) i Toma (Džejms Kalis) – seks je uvijek dobro rješenje za životne probleme. Zajedno sa Mirandom (Sara Soleman) i Talitom (Džoset Sajmon ), natjeraće je da se vrati na posao, pa čak i da napravi nalog na Tinderu. I šou može da počne!

Taj šou, pak, nije ni nalik onom koji, recimo, snalazi Keri Bredšou (Sara Džesika Parker) u seriji „...And Just Like That“ nakon Zverkine (Kris Not) smrti. Nije taj momenat

bio ništa manji pop kulturni šok od Darsijevog „pogubljenja“ u knjizi, ali u spin-off projektu hita „Sex and the City“ iskorišćen je kao puko sredstvo za pokretanje zapleta. Zverkina „zaostavština“ brzo je potisnuta u drugi plan, uz frontalno nastupanje prilično površnih i, za „Sex and the City“ legat, razočaravajuće neinventivnih „obračuna“ sa modernim vezama.

U „Mad About the Boy“, pak, tuga, gubitak i nedostajanje glavni su DNK materijal filma; nova ljubavna iskustva u jednom trenutku jesu suvozači, ali većinu vremena, ipak, provode na zadnjem sjedištu Bridžetinog „štucajućeg“ automobila. Romansa sa 20 i kusur godina mlađim Roksterom (Leo Vudal), pa sa školskim nastavnikom, gospodinom Volakerom (Čivetel Edžiofor) – samo je dio njenog zadatka da se suoči sa neprihvatljivom novom realnošću.

Da se razumijemo: rom-kom sloj filma jeste simpatičan, a Vudal kao lutka lijepi model za veš Kevina Klajna i Edžiofor kao prerazumni tip, čiji racio – baš kao i Darsijev – pada u vodu čim se Bridžet pojavi – imaju superslatku hemiju sa Zelveger. Odlično je i to što u scenariju Helen Filding, Dena Mejzera i Abi Morgan nijesu svedeni na poprostačene suparnike koji se bore za njenu pažnju nego idu jedan za drugim, dok Bridžet pravi prirodne korake ka zacjeljenju i (samo)prihvatanju.

Nove ljubavi postavljene su baš po Bridžetinoj mjeri, tako da ih „razrješava“ dok se paralelno suočava sa mnogo bitnijim dilemama, naročito u vezi sa djecom i unutrašnjim uporištem koje mora da pronađe da bi učinila da im bude – zajedno dobro.

U tom smislu, bio je važan pravi izbor glumaca za Bilija i Mejbl. Nop i Janković uradili su divan posao – on, bez mnogo riječi ubijedivši publiku da je pravi minijaturni tankoćutni Darsli, a ona demonstrirajući osjećaj za komični tajming na kojem bi mogle da joj pozavide mnoge iskusne ko -

REŽIJA: Majkl Moris

ULOGE: Rene Zelveger, Hju Grant, Leo Vudal, Čivel Edžiofor, Mila Janković

TRAJANJE: 124 min

lege. Kako bi samo dobro Janković legla u seriju „Breeders“ i njene crnohumorne opaske o modernom roditeljstvu... Budite sigurni: u „Mad About the Boy“ barem jedna zvijezda je rođena – i nosi „naško“ prezime.

Cijela glumačka ekipa, pak, od starih do novih lica, nešto je bez čega je nemoguće zamisliti i ovaj film i cijelu sagu o Bridžet. I baš zahvaljujući njihovoj sinergiji fenomenalno rade i humor i gorko-slatki okidači emocija koji bi, iako pametno pozicionirani u skriptu, ipak završili u pretjerano sentimenalnom sosu, da su povjereni manje šarmantnim i predanim igračima.

Porodica za birane

Rene Zelveger je, naravno, začin bez kojeg je nemoguće zamisliti Bridžet dok donosi neke užasne odluke (serum za usne sa dark web-a) i neke druge, ipak ne toliko loše. No, poseban naklon u četvrtom dijelu zaslužuje Grant. Fakat je da bi svako do koske mrzio Danijela da ga je odigrao bilo ko drugi. No, sa Grantom u sedlu, u svakom trenutku znate koliko je za Bridžet dragocjen. I koliko mu je to otrovno-cinično srce (kad već nije falus, ipak, uvijek na pravom mjestu.

Užasno je Grant falio u „Bridget Jones’s Baby“ ( Šeron Megvajer , 2016), trećem i najslabijem dijelu tetralogije, ali za njegovo odsustvo tu se donekle iskupila Ema Tompson, fenomenalna kao

takođe cinična doktorica Rolins. E, Bridžetina ginekološkinja, uz Granta, izvor je najurnebesnijeg humora u četvrtom dijelu. (Auto)ironija je, inače, očekivano jak adut i u „Mad About the Boy“, birala Bridžet „prave“ kondome, eskivirala folirantski nadmene majke u školskom dvorištu ili pokušavala da preživi hiperaktivnost svoje Mejbl ili duboko ćutanje i povučenost Bilija, svog i našeg minijaturnog Darsija. Opet, nije to onaj slepstik na koji su nas navikli prethodni filmovi – i dobro je što nije. Melanholija zauzima mnogo veću ulogu u ovom filmu i prikrada se, kao da neće, sa emocionalnim udarcima spakovanim na savršenim mjestima u skriptu.

Stoga, svaki put kada se Darsi pomene ili se Fert pojavi u kadru kao produkt Bridžetine imaginacije – nešto u stomaku vas štrecne. I efektno podsjeti da „Mad About the Boy“ jeste rom-kom, ali onaj koji ne slavi isključivo romantičnu nego ljubav u svim svojim oblicima. Odatle i onaj divni kameo Bridžetinog oca Kolina (divni Džim Broudbent); odatle i javljanje njene majke Pamele (Džema Džons) iz „hotela“; odatle i ona na početku izluđujuće savršena bejbisiterka Kloi (Niko Parker) koja, na koncu, postaje sastavni dio odabrane porodice... Svi oni grade divnu i toplu sliku o osobi koja može sve, uz malu pomoć prijatelja. I jedne bijele sove, možda i najjačeg „kasting-pogotka“ cijelog filma. Da li je moguće da baš onoliko liči na Ferta? Ili, pak, on na nju!?

Jedno je sigurno: Bridžet je na kraju izvela svoje – i servirala iskustvo toplo, luckasto i slatko poput Darsijevog čuvenog džempera. Ni manje ni više nije zaslužila od ovog filma, možda i prvog u tetralogiji, u kojem istinski osjećate da je konačno prihvatila sebe..., a ništa manje niti više nijesu zaslužili ni njeni fanovi. Zbogom, Bridžet. I hvala za sve sjebance. Hvala ti, divna ludo, za sve suze i smijeh!

Ocjena: 7.5/10

Hulka u antispektaklu „Captain America: Brave New World“

štita

možda neka alegorija na američku epidemiju zavisnosti od opioida u modernoj eri ( godišnje u Sjedinjenim Državama samo od predoziranja ljekovima umire 50.000 osoba)? Opet, to je bila i jedna od ključnih teza Trampove kampanje...

Pod cvjetovima trešnje Uglavnom, da ne komplikujemo: štogod vam naslov „Brave New World“ kazivao, koliko god istina bila da je filmska pr emijera stigla nekoliko sedmica nakon Trampovog drugog stupanja na dužnost u Bijeloj kući – ovaj film nije uspio da ga potkači. Ne, vala, ni da ga okrzne.

Jer, bože moj, kako će uopšte da potkači bilo koga film u kojem Crvenog Hulka Kapetan

A merika pobjeđuje tako što ga, maltene kao bika Ferdinanda u onom crtanom – navodi pod mirisno drvo trešnjinog cvijeta (?!). I tu ga, kao, odradi na neke najljepše uspomene? Ma, dajte... Nema tu ništa bitno niti istinito o bijesu, ni o Americi i Trampu, niti o (super)herojima.

Čega pak ima? Tu je Kapetan nedostojan štita Stiva Rodžersa, pa stari glumački superstar Harison Ford koji je makar donekle dokazao da i sa 82 godine može da glumi u superherojskim akcijadama... I 118 minuta jednog od najkraćih Marvelovih filmova, na kraju kojeg ćete samo poželjeti da je trajao još kraće, da vas je prevario još ranije – pa da se konačno ova „peta faza“ Marvelovog filmskog kosmosa završi... I da dogodine, konačno, vidimo neke n ove Avendžerse. Dobro bi bilo – bez Makija. Kao Kapetan Amerika, tu bi mogao da se pojavi samo na neku žešću protekciju.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 1.8/5

Kapetan Amerika (Antoni Maki) i Crveni Hulk (Harison Ford) dostojni crtaća sa bikom Ferdinandom

CELULOID

Eplov „The Gorge“ s Majlsom Telerom i Anjom Tejlor-Džoj

Pucačina s iskricama zavođenja

Visoki koncepti mogu da posluže kao alibi da se ni priča ni scenario ne razrađuju previše zbog toga što će se publika svakako upecati na zanimljivu premisu. U slučaju filma „The Gorge“, odnedavno dostupnog na striming servisu Apple TV+, koncept je takav da se spaja romantičnu komediju s akcionim SF hororom. Kao kada bi se, recimo, spojili „Sleepless in Seatle“ (Nora Efron, 1993) i „The Thing“ ( Džon Karpenter , 1982), i to na području naslovne i nedostupne klisure. To svakako zvuči zanimljivo, za početak.

Tajno partnerstvo

Scenarista Zak Din čak servira i deo pozadinske priče, i to kroz žanrovski pismen dijalog. Klisura je primer tajnog partnerstva Zapada i Istoka još od perioda sa kraja Drugog svetskog rata. Svaka strana patrolira svojom stranom reke,

Glavne glumce zapali su prilično zanimljiv koncept i blesave uloge, a izveli su ih herojski predano i s dubinskom emocijom

pojedinačni vojnici u svakoj od kula smenjuju se na godinu, a međusobni kontakt je strogo zabranjen.

Dno klisure ne može da se vidi od magle nezdrave i neprirodne boje, a iz nje ponekad dolaze i čudovišna bića koja se kolokvijalno zovu „praznim ljudima“. Posao održavanje kule je, dakle, uglavnom „domarskog“ karaktera, ali ipak su za to potrebne i izuzetne vojničke veštine.

To je verovatno razlog zbog kojeg je, u okviru ultratajnog projekta, gospođa Bartolomju (jedna i jedina Sigurni Viver) angažovala Livaja (Majls Teler), snajperistu koji nema nikog svog i nikome neće nedostajati. Priču iz prethodnog pasusa on neće čuti od nje, već od svog prethodnika Džej Dija (Sope Dirisu) koji ju je pak čuo od svog.

Sa druge strane klanca, međutim, imamo Litvanku Darsu (Anja Tejlor-Džoj), koja je takođe snajperistkinja, a uskoro će ostati bez ikog svog s obzirom na to da je otac (Vilijam Hjuston) obaveštava da će izvršiti samoubistvo pre nego što ga kancer pojede iznutra. Tu na scenu stupa režiser Skot Derikson („Doctor Strange“, 2016; „The Black Phone“, 2021), koji kao da baš uživa u srednjem pasažu, u kojem se rutina samotnjačkog, discipli-

nom ispunjenog vojničkog života s ludilom izolacije kombinuje s iskricama zavođenja. Te „iskrice“ ponekad mogu baš da „opale“ kao hici kojima se obe strane hvališu svojim dostignućima, ali uglavnom su u pitanju sasvim normalne, rukom pisane poruke koje se čitaju pomoću dvogleda. To se i dalje ne sme i imaće posledice: dvoje „mladih i zaljubljenih“ probudiće klisuru, a onda će ih ona uvući u košmar.

Zavjerenički ton

Možda zvuči kao spoiler , ali i Din i Derikson su zapravo skuvali jedan veći i servirali ga mnogo ranije. Uostalom, sekunde kada se konspirativnim tonom priča o skrovitom mestu, jasno nam je da ćemo do njega i doći. Tada „The Gorge“, nažalost, postaje gledljiv, ali ni po čemu poseban natprirodno-akcioni film s jurnjavom i pucnjavom protiv interesantno zamišljenih ali ipak CGI monstruma koji, takođe u skladu s onim što obećava, vodi do samog srca „zavere“. Srećom, to će tek neznatno pokvariti dobar utisak koji izvire iz koncepta koji je Din solidno osmislio, a Derikson izvrsno proveo, uz neizbežne akcione i romantične „set-pisove“. Herojski su se pak poneli glavni glumci, koji nešto ovako u suštini blesavo izvode s dubinskom emocijom. Naravno, i Majls Teler i Anja Tejlor-Džoj su ozbiljni dramski glumci, osim toga što su jako „bankabilne“ zvezde i može se reći da zaista uživaju u pažnji koju im pruža režiser, a na kraju i gledaoci.

Zahvaljujući fotografiji Dena Laustsena , „The Gorge“ izgleda solidno (toliko da je šteta što neće igrati i na velikim ekranima), a zahvaljujući nesvakidašnjem miksu starovremenskih šlagera, sovjetskih i postsovjetskih obrada pank i novotalasnih klasika, te pulsirajuće elektronske muzike Trenta Reznora i Atikusa Rosa – dobro i zvuči. Na kraju, upada u paradoks da koncept svojom snagom prekriva priču i trasira je rigidno, ali je do tada u solidnoj meri zabavan. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3/5

Bankabilne zvijezde u centru atipične akcione romanse

„Broken Rage“: Kitanov odgovor na generičku narudžbinu Amazona Vrhunska zafrkancija

Svašta je Takeši Kitano postigao za 78 godina života, pedesetak godina glumačke i 36 godina autorske karijere. Nesuđenog inženjera srce je vuklo kao komičarskom zanatu, odakle poreklo vuče i njegovo umetničko ime Bit Takeši i po čemu je najpoznatiji u rodnom Japanu. Usput se bavio glumom, slikarstvom, vodio TV emisije takmičarskog karaktera, pisao scenarije za video-igre... Globalno je, međutim, najpoznatiji po filmovima.

Kitano je uspostavio osnovnu autorsku temu (jakuze) i precizan stil kojim je pričao priče iz tog sveta, sa širim i udaljenijim planovima, uz minimum dijaloga, ako to nisu duhovite dosetke.

Nakon premijere filma „Sonatine“ (1993) u Kanu je dobio pažnju međunarodne kritike i filmofilske publike, a za „Fireworks“ (1997) Zlatnog lava u Veneciji. Onda je taj stil unekoliko subvertirao velikom trilogijom „Outrage“ (2010–2017), pa je snimio i samurajski spektakl „Kubi“ (2023), a prošle godine izveo je pokaznu vežbu na temu „kako se našaliti na račun sopstvenog naručioca“ u (verovatno) oproštajnom filmu „Broken Rage“.

Enigmatični ubica Amazon prajm naručio je od Kitana kratki gangsterski film u njegovom prepoznatljivom stilu, a to je i dobio – makar u prvoj polovini. U fokusu priče je enigmatični usamljeni plaćeni ubica Miš (Kitano, tj. Bit Takeši), koji dobija naređenja od „bosa“ Ema preko restorančića u komšiluku. Misije obavlja jednostavno i elegantno, a dokaze o „narudžbama“ uklanja paleći ih u sudoperi svog samačkog stana. Svejedno, svom trudu uprkos, Miš upada u zamku dvojice detektiva (Tadanobu Asano i Nao Omori), koji ga suočavaju s jedinim mogućim izborom: da se za njihov račun infiltrira u mafijašku organizaciju kojom upravljaju „bos“ Kaneširo (Šido Nakamura) i njegova „desna ruka“ Tomita (Hakurju). U prvom delu filma, ta tipična gangsterska priča spako -

U prvom dijelu filma, tipična gangsterska priča spakovana je kao ozbiljan triler. No, u nastavku ta ista priča pripovijeda se kroz prizmu komedije i parodije, uz mnogo fora na svoj i tuđi račun

vana je kao ozbiljan, ali, ipak, elegantan triler, čiji je autor svejedno svestan njene generičnosti. No, u drugom delu pripoveda se ta ista priča – ali kroz prizmu komedije i parodije.

U suštini, imamo priličnu dozu „slepstika“, u kojoj su svi u najmanju ruku nespretni, a

često su i budale. Primera radi, atentatora pri ulasku u kafić vratima udaraju i gaze raspomamljene žene; on se uvek smešta na polomljenu stolicu, pištolj vadi s pogrešne strane, ubija pogrešnog čoveka, a uništavajući izvršenu narudžbu uspeva da zapali svoj stan, dok ga policija ne muči

batinama, već prisiljavanjem da se nervira, gledajući detektiva kako izvodi opasne trikove.

Komentari publike

Iako su fotografija Takešija Hamade i Kitanova montaža u istim ključevima u prvoj i drugoj polovini filma, autor u funkciji glumca profitira, igrajući obe svoje uobičajene persone, onu gangstersku i onu komičnu. Zapravo, najviše profitira od doziranog kontrasta između njih zbog toga što je „Bit Takeši“ kao glumac u savršenom dosluhu s režiserom Takešijem Kitanom. Tu, međutim, nije kraj njegovom zezanju koje pak nije ni samo na svoj ili na račun naručilaca koji su se drznuli da mu traže stereotip već pomalo i na račun nas gledalaca. Tako dobijamo i dva intermeca u kojima publika kroz „čet“ preko crnog ekrana upućuje komentare na račun Kitanovog autorskog rada. U završnoj sceni, međutim, Kitano nas podseća da sve to može još i luđe, pa neka mu opet nekakav Amazon naruči neki generički sadržaj!

Na kraju, „Broken Rage“ je dobro zezanje; s malo više od sata trajanja ni u kojem slučaju nije dosadan ili predug. Opet, čemu sve to? Odnosno, jesmo li nakon pogledanog filma bogatiji za neko unikatno iskustvo? Nismo, ali nema ni veze: čak i ako nismo okoreli fanovi, možemo uživati u pošalici koju nam je servirao Takeši Kitano. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.6/5

Japanski „protivotrov“ za stereotipne striming sadržaje

theposterdb.com

DZUBOKS

v Album „Critical Thinking“ benda Manic Street

Malo pozitivne ironije:

„Decline And Fall“ velških rokera, veterana Manic Street Preachers, govori o, naravno, nekim neizbježnim „imao, pa nemao“ momentima... E, baš ta pjesma o padu svih moćnih i popularnih je, brat bratu, jedna od najhitičnijih sa ploče „Everything Must Go“ (1996), koja ih je i proslavila.

Vrhunska stvar za Manikse, kad je riječ o njihovom novom, već 15. studijskom albumu „Critical Thinking“, ispalo je to što smo ih pošteno potcijenili.

Ono, šta očekivati od likova koji su ušli u 39. godinu zajedničkog sviranja – osim malo sočne nostalgije za fanove benda ili konkretne muzičke epohe. E pa, stara ekipa (Džejms Din Bredfild za gitarom, Niki Vajer na basu i Šon Mur na bubnju) imala je drugačije planove.

Posveta Morisiju

Ima na novom albumu Maniksa i mnogo štosa na svoj račun. Tu pop gotiku u naslovnoj i uvodnoj pjesmi Niki Vajer za mikrofonom iznosi sa tonom neodoljivog, raskošnog sarkazma. Kad negdje na polovini ploče podvale „Dear Stephen“, ludu žvaku osamdesetih koja ide niz dlaku svakom starom The Smiths fanu – i koja vrlo ciljano potkači samog Stivena Patrika Morisija i sve njegove političke i javne salto mortale eskapade... E, tada već znate da je ovo žestoko i brižno promišljen album. Maniksi, naravno, nemaju cilj da tu nešto eksperimentišu: fanovi će lako prepoznati da je novi album suštinski i stil-

Dostojanstveno gunđanje

ski produžetak onih cvjetanja i marširanja na dirkama prethodnog albuma „The Ultra Vivid Lament“ (2021). I ono svođenje računa sa starim idolom Morisijem jeste samo suštinski priznanje da mu i dalje pripadaju („I’m still prisoner to you and Larkin, even as your history darkens“).

U novim pjesmama velški veterani demonstrirali su neku svoju formulu savršene lakoće, koja je modernom roku nasušno potrebna

Iznad svega je osjećaj da sva ona buka i bijes mladosti ovih Velšana –sada nije ništa više i ništa manje od džentlmenskog gunđanja neke zrele

gospode, koja se ovom svijetu suprotstavljaju sa mnogo dostojanstva. Spram vremena koje smatraju više tužnim nego ludim, njihov jedini odgovor je – dosljednost. I to je suština tog „Critical Thinking“, što je na mahove na albumu autoironično tvrdoglavo, a u cjelini čak dirljivo (ko bi to očekivao od Maniksa, stvarno!), u svoj toj nostalgiji i svoj toj radosti, koju ne gube dok gledaju u budućnost. Album se knap poklopio sa 30. godišnjicom nestanka njiho-

vog najboljeg druga, jednog od osnivača benda Ričija Edvardsa . Sada, već duboko u pedesetim, Džejms, Šon i Niki hvataju se ukoštac ne samo sa životnom jeseni – već i sa činjenicom da su postali baš onakvi veterani rok i indie alternative, kakve bi sigurno sa Ričijem u mladosti prezirali. Ključ i razrješenje pronalaze, opet, u onoj dosljednosti – da ostanu, naprosto, ljuti. Ta ljutnja odnosi se na čitav ovaj svijet koji im skrolujući promiče pred očima na druš-

Prekaljeni rokeri i dalje neodoljivo dosljedni sebi

Street Preachers

Dostojanstveno Dream Theater

tvenim mrežama, a posebno je štosan jedan lament nad svim onlajn životnim guruima, koji obećavaju jednostavne odgovore na komplikovane probleme. Kada sve to postane vrisak u ništavilu – već ćete se sjetiti da rijetko ko na Ostrvu i u modernom roku svijetu svodi račune tako štosno i oštro kao Manic Street Preachers.

Vremenska kapsula

Sveukupno, momenti poput „Hiding in Plain Sight“ ubijediće vas lako da su tokom karijere Maniksi rijetko kada bili ovako prijemčivi, pitki, energični i sposobni da vas kupe od prvog slušanja. Veterani su na ploči „Critical Thinking“ demonstrirali neku svoju formulu savršene lakoće, koja je modernom roku nasušno potrebna.

Zato će vam „Hiding in Plain Sight“, gdje Vajer žali za danima i godinama u kojima nije bilo Edvardsa, da zajednički prožive, nasmiju, osude, ošinu, opsuju, priznaju da pripadaju ili vole – djelovati prije svega optimistično. I ponosno, za bend koji je od prve longplejke odmjerio skoro tri i po decenije – koji je tu bio i prije britpopa i svih onih Arctic Monkeys jedne, i Foals druge, i Idles treće decenije – i koji će izvjesno biti tu i trajati i kada se slegne prašina famozne Oasis povratničke/pomiriteljske turneje.

E, nakon svih tih godina, jednom pitkom i radosnom pločom, Maniksi sebi, svojoj mladosti, šalju vremensku kapsulu sa porukom – da su suštinski bili i ostali dosljedni. I da odatle izvlače novu kreativnu energiju. Nije to loš recept za neke nove generacije fanova, koji će ih sa „Critical Thinking“ pločom izvjesno otkrivati; i nije loše za zimu naše 2025. godine. S. S. Ocjena: 80/100

Što

je „Parasomnia“, već 16. album za bostonsku prog-metal ikonu Dream Theater: prije svega hvatanje ukoštac sa teškim bremenom očekivanja. U onoj mjeri u kojoj to povratak velikog bubnjara Majka Portnoja, nakon 12 godina odsustva iz benda, to može biti.

Mračnije, teže i tvrđe – zbog toga je deviza uvodnog instrumentala „In the Arms of Morpheus“. Ono, čisto da bend pokaže da ni kapi gorkog pogonskog goriva nije izgubio. Neka metal sladokusci ne brinu: prije nego što album stigne do pola puta, počeće da se otkrivaju raskošni pejzaži trijumfalnih melodija.

Kada je gitara Džona Petručija u frontalnom solo nastupanju i u prvom planu, imate osjećaj da svi

Totalna

angažovanost, koja se još lagano pleše – to su Jarboli na albumu „Probaj golog muškarca“, vrlo znakovito objavljenom na vinilu.

Jarboli Parasomnia

Beogradski alternativci su za približno tri i po decenije iskalili blistavu garažnu vještinu; Daniel Kovač i Boris Mladenović za gitarama djeluju kao utemeljen, u sebe siguran tandem. To samopouzdanje sa pokrićem isijava od prvog udara ploče i stihova: „Prošla je sezona da se nismo sreli/ Vladaju budale, nismo ih mi hteli“ („Čovek se menja“)... I mnogo je tu iskrenog i šarmantnog cinizma, spram tog vremena koje krade najbolje godine i čovjeka zatiče već izdužene sjenke i savijene kičme.

„Probaj golog muškarca“ u epicentru ima pojedinca; tako mu se i angažovanost, najčešće strogo, drži rama i pakla od jedne osobe („Hej, hej, Džoni“). Album je u drugoj polovini raskošniji i

članovi benda rešetaju i ne štede metalsku paljbu. I kad je tako, onda skoro svaka pjesma ima osoben karakter, bila to „Midnight Messiah“ u neodoljivom retro-stilu osamdesetih – ili šatro-balada „Bend the Clock“ pri kraju albuma. U izvjesnom smislu, „Parasomnia“ je i pokušaj da se ispune želje fanova; od Petručijevih gitarskih slaloma, do Portnojevih sočnih džezi-bitova, koji Dream Theater čine jedinstvenim bendom. Džordan Rudis za klavijaturom isporučuje hipnotišuće solo dionice –pa, ironično, na kraju ispadne da Džejms Labri za mikrofonom na mahove ne uspijeva da isprati te i takve vihore.

Svejedno: Dream Theater je jači, melodično sočniji i zabavniji nego ikada. „Parasomnia“ je ispunila svrhu. Velika metalska gozba, za bend koji je od pjesme „The Alien“ prije četiri godine zaslužio pažnju mnogo šire publike, pa ispratio megatalentovanog bubnjara Majka Manjinija, vratio Portnoja i sačuvao sebe, svoju suštinu. I sigurno neće stati. S. S. Ocjena: 80/100

razigraniji, od divne minijature „Zabluda“, do završnice „Ordem i progresso“ i tom kredu sa brazilske zastave, u koji staje sva naša moderna balkanština.

Epicentar je, ipak, jedna jedina ljubavna pjesma. „Zima“ je malo svjetlo kroz ključaonicu i uputstvo za dostojanstveno bjekstvo, odavde... Spram tako lijepe pjesme jeste i osjećaj da je cjelina albuma u 35 minuta, ipak, bolja, šira i raskošnija. Na ploči, na kojoj su Jarboli jezgrovitiji, konkretniji nego ikada.

E, to je „Probaj golog muškarca“ – odraz lične i autorske zrelosti. Deset pjesama, kao dokaz da njih četvorica, uz Sonju Lončar za klavi-

jaturama ili klavirom, nijesu izdali onu djecu devedesetih, ono njihovo „Glavu gore“. S. S. Ocjena: 82/100

Probaj golog muškarca

nme.com

deezer.com

Nebojša Krivokuća, pisac i kreativni

Mačke su zakon

kom devedesetih emitovao program za prostor bivše Jugoslavije sa Jadrana, a na kojem su radili i Lazar Stojanović , Darko Rundek , Zoran Mamula i mnogi drugi. Kao

Film koji Vas čini srećnim?

– „Mediterraneo“ Gabrijelea Salvatoresa. U zimu 1991. godine mi je promenio, a verovatno i spasio život.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

– Kada osetim da smo reditelj ili scenarista i ja u dubokom neslaganju, jednostavno, prekidam sa gledanjem. Toliko divnog čeka da bude otkriveno, zašto gubiti vreme?

Film koji uopšte nijeste skapirali?

– S obzirom na to da sam po obrazovanju dramaturg, moj posao je da ih razumem.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

– Voleo bih da vidim priču o „Radio brodu“ koji je počet-

Dio nekadašnjeg Radio Pingvina, Indeksa, autor knjige priča posvećenih muzici „39 pesama“, autor bloga „Prešlicavanje“, kreativni direktor velike advertajzing agencije „Communis“, stručni konsultant u NVO Zadužbina Milana Mladenovića... Ukratko, to je Nebojša Krivokuća

Nebojša i njegovi saradnici imali su pune ruke posla, pripremajući ono što smo godinama priželjkivali. Marljiv tim omogućio nam je „da se bolje upoznamo sa drugačijim Milanom, da budemo sa Milanom nasamo“ u Narodnoj biblioteci Srbije. Otvaranje Legata „jednog od najboljih sinova“ našeg naroda, ličnosti

„The Boat That Rocked“ (Ričard Kertis, 2009), ali probitačnije i strašnije. Omiljeni filmski rivali?

– Harison Ford i Rutger Hauer („Blade Runner“, Ridli Skot, 1982).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– Atrej i Artaks u močvari („The NeverEnding Story“, Volfgang Petersen, 1984).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

– Svi dijalozi iz filma „Kako je propao rokenrol“ (1989). Kako izdvojiti samo jedan?

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

– Rik i Morti, u paru. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– „Escape from New York“ ( Džon Karpenter , 1981) u bioskopu Voždovac. Imao sam deset godina i bio sam siguran da je takva budućnost nemo -

koja nas i dan-danas oblikuje i opominje, važan je korak ne samo za Srbiju već i Balkan. Poštovaoci lika i djela Milana Mladenovića, koji nijesu u Beogradu i nestrpljivo broje dane do trenutka kada će sve vidjeti uživo – informacije, zanimljivosti, materijale koji nijesu u stalnoj postavci, mogu pronaći na sajtu milanmladenovic.com. Obrnuli smo s Krivokućom put muzike, filmova i TV naslova, iako u posljednje vrijeme teško pronalazi vrijeme za serije, zbog hiljada ljudi koji čaše dižu za slobodu. Jer, kako nam Dečak iz vode poručuje: „Mi to možemo zajedno“, a serije će sačekati bolja vremena.

guća. Vreme je pokazalo da grešim. Mada, ima nekih razlika u scenografiji.

S oundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

– „Until the End of the World“ (Vim Venders, 1991). Bolji je soundtrack nego film, kao što je muzika često bolja i lepša od života. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

– „La Dolce Vita“ (Federiko Felini, 1960).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

– Miloš Forman, Radu Žude i Taika Vaititi. Uz dovoljne količine istarske „Malvazije“ i lokalne „Biske“ bi nam verovatno bilo svejedno gde smo. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

– Trećeg dana snimanja Tarantino shvata da je život luđi od fikcije i postaje cenjeni dokumentarista. Esnafske nagrade odbija jer – tvrdi –on samo beleži ono što jeste, i uglavnom ne razume to što vidi kroz kameru.

k a

Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– Ne mogu jednom pesmom obuhvatiti sve. „All My Friends“; LCD Soundsystem. „The Bottom Line“, Depeche Mode. I „House of the Rising Sun“, „The Animals“, zbog toga što bez te pesme mene ne bi bilo.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

– „Always together with you“, Spiritualized. Zvuči kao kraj sveta, video koji je prati je pun takvih slika, ali je u njoj mnogo ljubavi.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

– Ovih dana je u Srbiji nemoguće slobodu i hedonizam spojiti u jedno. Za pitanja slobode biram „Zajedno“ Ekatarine Velike, a kad dođe vreme za hedonizam izabraću prvo „Felicidade“ u Subinoj verziji.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

– Među najlepšim pesmama nema imena koje mi treba. Dok je neko ne napravi, neka bude „Velouria“ benda The Pixies.

Vaša pjesma za karaoke?

– Neke pesme volim toliko da se ne bih usudio da ih pevam; većina se ne može pronaći u karaoke mašinama. Ali „Sleepwalking Man“ Siverta Hojema bih mogao da probam. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

– Muziku autora koje volim zapravo više ne moram da slušam. Sve melodije, instrumenti, reči, aranžmani, udisaji vazduha –sve je to već pohranjeno u glavi. Da ne bih sedeo u tišini do kraja života, neka bude Dejvid Bouvi

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

– Umesto nabrajanja imena, iskoristio bih prostor za kratki test za čitaoce: Da li jednog autora ili autorku obožavate bez obzira na to što se u nekim važnim trenucima poneo ili ponela neljudski? Da li su tri ili pet pesama tog autora koje volite dovoljne da zaboravite na nedela ili neprincipijelnosti? Da li zaista verujete da je moguće

zakon

„razdvojiti umetničko delo od ličnosti“? Kraj testa. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Odlazak Milana Mladenovića. I dalje se ne mirim sa tim.

Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?

– Pesme delim na one koje nešto pokreću u meni – srce, glavu ili stopala, i one koje „ni da me taknu“. To ne znači da su ove prve genijalne, a ove druge loše. Šta tačno voleti u „I Want To Know What Love Is“? Ali čak i takva zlodela protiv dobrog ukusa imaju svoje mesto u ekosistemu pop kulture. Ako ste gledali film „Late Night Shopping“ ( Sol Mecstajn, 2001), znate o čemu pričam.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

– Važno je reći da, u doba kada sam držao postere na zidovima, do njih nije bilo lako doći. Ali, snalazili smo se. Godinama su tu bili plakat „EKV Live 1986“ kupljen posle koncerta u Domu omladine, „Love Will Tear Us Apart“ Joy Division i plakat-ilustracija junaka Tolkinovog „Gospodara prstenova“, koji je uradio Džimi Kouti, član genijalnih The KLF. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– Već nas je sve nadživeo.

Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

– Ako bih rekao da su to „Blake’s 7“ ili „Smogovci“ – lagao bih, zato što su mi, ipak, manje važne od serije „Cosmos“ Karla Segana. Tu ima više drame, tragedije, kao i optimizma i ljubavi nego u bilo kojem serijskom programu iz tog vremena.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

dana... I zato što trenutno živimo kraj knjige „Jesen patrijarha“ istog autora.

Serija koju nikada nijeste završili?

– „The Lord of the Rings: The Rings of Power“. Zato što „nije zlato sve što sija“, da se poslužim citatom iz knjige.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

rijala „Monty Python’s Flying Circus“.

Najdraži par iz serije?

– U nedostatku bolje ideje –Džon Vilson i njegova kamera. Njegova dokumentarna serija „How To With John Wilson“ je drugačija i izuzetno duhovita. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

Serija idealna za kišni vikend?

– „The Durrells“, po autobiografskoj knjizi Džeralda Darela , mlađeg Lorensovog brata.

– Serijal „Put u budućnost“ Borisa Miljkovića. Dodajem i „Sto godina samoće“ po Markesovoj knjizi, jer većinu serija ne stižem da pogledam zbog svega što nam se događa ovih

– Moja skrivena moć je da zaboravljam naslove, serije, filmove i ljude koji su me razočarali. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

– Lažni mađarsko-engleski rečnik iz jedne od epizoda se-

– Knjižara „Black Books“, uključujući i osoblje.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

– Znam da bi socijalno poželjni odgovor bio – Džeri, ali to nije pravedno prema Tomu. Dodatno – mačke su zakon. R. O.

Nebojša Krivokuća: Zaboravlja serije, filmove i ljude koji ga razočaraju

Aleksandra Prhal

kalendar

U svim tim senzacionalnim setovima birokratskog svijeta i apokaliptičnim scenama

destrukcije –treperi lm koji je zaista teško pratiti. Jer to je, naravno, Teri Gilijam, autor akutno i predivno obolio od manjka narativne discipline

se ode odavde. Mala rupa za bijeg i zapaljivo gorivo od mašte. Prvo je, u očima djeteta, to bio „Time Bandits“ (1981); a onda je, prije 40 godina, Teri Gilijam snimio „Brazil“ (1985); to veliko bjekstvo, u očima odraslog čovjeka. Ako su karijera i autorstvo pajtonovca Gilijama bili konstantno i tvrdoglavo opiranje formi, igra mimo pravila i definicija – onda je, ipak, dan momenat, u kom je sam Teri tražio odgovarajući ram za

„Brazil“, distopijski crnohumorni klasik

Bjekstvo iz lavirinta dana

svoje djelo i ono što on naziva „trilogijom mašte“. Nakon „Time Bandits“ desio se „Brazil“, a na kraju i „The Adventures of Baron Munchausen“ (1988).

Ova tri filma znače otprilike: pobjeći od ludila i nepravde ovog svijeta, po svaku cijenu i, ako treba, i na najluđi način. I nikad tako raskošno i cinično ludo kao prije četiri decenije, u distopijskoj satiri „Brazil“.

menost, u svoj svojoj orvelovštini, onakvu kakva iščašena jeste!

Priča najjednostavnija ikad: Sem Lauri (Džonatan Prajs), najnebitniji od svih nebitnih ćata na dnu birokratskog lanca ishrane, traga za ženom (Kim Grajst), fantazijom koja mu se pojavljuje u snovima.

Orvelovska ironija

Sve to, ta slika i kritika birokratije, tehnokratije, korporativne države, državnog kapitalizma, sistema nadgledanja svega i svačega – taj silni apsurd kafkijanskog i pajtonovskog – naravno da ima mnogo veze sa romanom „1984“

. Naravno

Džordža Orvela da je na knjigu, opominjući distopijski klasik, Teri Gilijam imao neki svoj pogled prvo kao dječak (a nikad je nije do kraja pročitao!), pa mladić, pa... I već kao ostvaren režiser, bio svjestan – eto je, ta 1984. je tu, primiče se. I treba snimiti nešto što bi bio pogled na Orvelov svijet, baš u očima i ogledalu stvarnosti ljudi te 1984. godine!

Taj san mu je mali bijeg iz svijeta užasno repetitivnog, besmislenog posla i wživota u malom stanu, u lavirintu beskrajno istih dana. San, kao bijeg iz stvarne distopije. Prije nego što postane žešća paranoja, ili teorija zavjere, ili još nešto gore... I to san tjeran pjesmom „Brazil“. Ili „Aquarela do Brasil“ Arija Barosa . Ona je njegova karta za bijeg.

nosti; htio je savremenost, blimjeri u kojoj bi se to moglo

Felinije„Osam i po“ (1963), koji

Zato je ideja bila: da se film prvo zove „1984. i po“. Ono, kao posveta Orvelu, ali i vom je Gilijam obožavao... Onda je Teriju plan prosula, o, orvelovska ironijo – korporacija od filmske produkcije. Redford baš 1984. snimio „Nineteen Eighty-Four“, direktnu Orvelovu adaptaciju. I Teri se zainatio: neće on snimati bilo kakvu viziju orvelovske

društvu ničega čega ima u futurističkim filmovima, od kojih na kraju ne ispadne ništa drugo nego naivno evociranje

Majkl ugrabio je prava i

budućnosti. Već savre-

Zato je, već u drugoj verzi„Brazila“ opisan ovako: „Niveć pomalo i jedno i drugo. Takođe, nije ni Zaveć mje-

Četvrtak, 20. februar 2024.

klasik Terija Gilijama, slavi

40. rođendan

iz strašnog dana sadašnjih

opišete kao Beograd – ili kao

februarskog jutra – ili kao zaboravljeni Sisero tamo u predgrađu Čikaga, nebitno! I sve to iskrivljeno gledano, kao kroz dno od pivske boce“.

Kome ni to nije bilo dovoljno jasno, Gilijam je dodatno, nakon premijere, 20. februara 1985, objašnjavao: „’Brazil’ je film koji se dešava bilo gdje i u bilo kom momen-

tu 20. vijeka! Recimo, podjednako u Beogradu ili Skantorpu, ili u predgrađu Los Anđelesa, ali i na liniji kontakta borbi u Belfastu“. I još, što se tiče estetike: „Jedan pogled na ove naše osamdesete... Ali iz perspek-

u svom vremeplovu doživio“. Rezultat, taj „Brazil“: nešto

i ovjenčaju slavom „retro-futurizma“!

Naravno da je sav taj „neko nas posmatra“ osjećaj, ta velika i strašna bajka i istina o prismotri i paranoji, značajno uticao na Gilijamov filmski jezik. I naravno da je njegova opsesija kadrovima iz širokih uglova i kori-

šćenja objektiva od 14, 11 i čak 9,8 milimetara (u njegovom filmu prvi put korišćen takav koji nije bio „fish-eye“, dakle, malo tehnološko čudo svog vremena) igrala važnu ulogu. Gilijamova kafkijanska retro-futuristička vizija, snimana u „Les Espaces d’Abraxas“ kompleksu u Noazi-L-Gran pariskom predgrađu, tako je odjeknula i takav trag ostavila u filmskom svijetu prije četiri decenije – da generacije režisera taj „14mm“ objektiv nazivaju, jednostavno, „Gilijam“.

Kreativna konfuzija

E sad, zašto uopšte „Brazil“; zašto ta pjesma kao katapult za bijeg u maštu? Teri Gilijam nije tip od narativa; ideje za njegove filmove su najčešće samo slike, kao bljesak od vizije. A njegova ideja bila je ovo: jedan rudarski grad na koji, od tereta silne teške industrije, poput snijega pada sitni industrijski prah... Čak i na obližnjoj plaži. Da bi u toj plažnoj izmaglici, u tom talogu ljudskog svijeta, jedan čovjek na tranzistoru slušao „Brazil“ i sanjao stvarno ljeto i neko daleko more.

u tom blještavilu inovativnih efekata – treperi film koji je zaista teško pratiti. Jer to je, naravno, Teri Gilijam – i tako priliči tom autoru, akutno i predivno oboljelom od manjka narativne discipline – da snima nešto kao što je „Brazil“. Da snima bjekstvo u maštu, kao jedini odgovor na ovakvu orvelovsku sadašnjost. Pa zato i taj očajnik sa kompjuterskog terminala Sem Lauri nije ni heroj niti antiheroj, pa ni taj majstor kojeg tumači Robert de Niro i čiji je jedini bunt i prkos u ovom svijetu to što popravlja stvari, ni svi ti likovi koji kao da titraju na psihodelicima šezdesetih –nijesu nešto što ćete zapamtiti iz „Brazila“. Već taj predivni i strašni lavirint od radnje koji, kako film odmiče, djeluje sve konfuznije i neprohodnije; a u kojem autor Gilijam, taman kao i njegov glavni lik Sem, djeluje kao da tumara bez cilja i reda. I nema mu stvarnog

je ostavila četiri izlaska odatle, ni njemu ni nama... Naravno da je to, baš tako, Gilijam želio. I naravno da je ta „kreativna konfuzija“ bila cilj sama po sebi. Da je tako znate kada posljednji put, na kraju filma, čujete pjesmu „Brazil“... I kada onaj Sem Lauri, za razliku od onog Orvelovog Vinstona Smita u „1984“, djeluje, ipak – kao pobjednik. Onaj koji je izlaz odavde, u lavirintu svoje mašte i duše, ipak, pronašao. Ništa više i ništa manje za ono u šta Teri Gilijam vjeruje da uopšte znači snimanje filmova i šta znači film sam po sebi. S. STAMENIĆ

Rezultat: vizuelna poezija od filmske političke satire. Crna komedija tjerana gorivom od čudačke mašte, između jave i sna. I raskošna vizija ekstremno blijede budućnosti. Za lika koji u ovom svijetu, na kraju, nema za šta da se uhvati, kao za koherentnu istinu –pogotovo ne za tu viziju žene iz sna... Pa mu na kraju ostane isključivo bijeg u sebe i u onu neostvarivu maštu.

U svim tim senzacionalnim setovima od lavirinta birokratskog svijeta, u tim apokaliptičnim scenama destrukcije i

nije

Vizuelna poezija od političke satire lansirana 1985. nicktyrone.com

kalendar Sto godina od rođenja

Zakleti neprijatelj

Istorija kinematografije ne pamti mnogo režiserskih figura koje ne samo da su uspjele da pomjere granice klasičnog filmskog pripovijedanja već su, na koncu, i izvukle Holivud iz zone komfora. Jedno od najčešće pominjanih imena u ovom kontekstu jeste režiser koji je, sa jedne strane, oživio višeslojnost filmske naracije, a sa druge – kreirao novi prostor u kojem je efektnost preklapanja dijaloga ekvivalent duploj ekspoziciji u fotografiji.

Naravno, govorimo o Robertu Altmanu, jednom od najznačajnijih američkih filmskih autora, čiji su radovi inspirisali generacije i generacije filmadžija, i tek će, bez sumnje, oblikovati režisere koji tek dolaze.

Altmanov opus, od dugometražnog igranog debija „The Delinquents“ (1957), do komedije „A Prairie Home Companion“ (2006), bez sumnje je definisao duh američkog ne-

zavisnog filma. Njegova sposobnost da kombinuje humor, društvenu kritiku, kompleksne likove i inovativnu upotrebu zvuka, gdje su se dijalozi, muzika i ambijentalni zvuci preplitali u kompleksne zvučne kompozicije – stvarala je jedinstvenu atmosferu koja je podsticala publiku da postane aktivni učesnik u ostvarenju. Altmanov pristup režiji često je obuhvatao korišćenje dužih snimajućih sekvenci, kao i fokus na razvoj bogatih,

višeslojnih likova, sa satiričnim rezultatom. Tako je, recimo, maestralni „M*A*S*H*“ (1970) bio revolucionaran u upotrebi humora i satiričnih elemenata u kontekstu rata, dok je „Nashville“ (1975) odličan primjer filmskog mozaika likova i priča.

Dok je Altman bez sumnje imao krajnje specifičan, dubok i kompleksan pristup filmskoj traci, njegovi filmovi bili su i predmet oštrih kritika i kontroverzi.

– Da sam pravio filmove koji bi se svima svidjeli, to bi bilo prilično loše – kazao je režiser nekoliko godina prije smrti (preminuo je 20. novembra 2006. u Los Anđelesu).

Altmanov odnos sa Holivudom bio je krajnje čudan, pa mnogima i nije šokantno to što nikada nije osvojio Oskara, osim počasne statue.

Da je priznanje Američke akademije zaslužio – mnogo puta – dokaz su njegovi veliki hitovi poput „Short Cuts“ (1993), ali i neka mnogo manje popularna ostvarenja, u kojima je koncizno odslikana inovativnost koju je donio sedmoj umjetnosti. Prisjetićemo ih se ovog 20. februara kada bi Altman, rođen 1925. u Kanzasu u Misuriju, proslavio 100. rođendan.

Countdown

Kada sagledate što je sve Altman snimio tokom višedecenijske karijere, možda će vas iznenaditi spoznanje da mu je kao tema drugog dugometražnog ostvarenja poslužilo – svemirsko putovanje. Napeti triler „Countdown“ (1967) sa Džejmsom Kanom i Robertom Duvalom interesantan je vizuelni uvid u tadašnje svemirske programe i borbu velikih sila, ali je i ujedno i istraživački rad na temu interpersonalnih konflikata. Iako vizuelno nije pretjerano inovativno, ovo ostvarenje,

Robert Altman

rođenja velikana režije Roberta Altmana

neprijatelj zone komfora

Altmanov opus definisao je duh američkog nezavisnog filma. No, njegov odnos sa Holivudom bio je krajnje čudan, pa mnogima i nije šokantno to što nikada nije osvojio

Oskara, osim počasne statue

usljed psihološkog aspekta, ostavlja sjajan utisak. A „Countdown“ ostaje upamćen i po tome što je producent „izbacio“ Altmana iz projekta zbog nečega što će, na koncu, postati njegov režiserski potpis... Zbog preklapanja dijaloga!

The Cold Day in the Park Altman je poznat po vrlom specifičnom načinu korišćenja ženskih likova, ali psihološki triler „The Cold Day in the Park“ (1969), s odličnom Sendi Denis, posebno se izdvaja. Režiserovo vizuelno istraživanje usamljenosti i opsesivnosti duboki je psihološki, katkad i apstraktni portret. I jedan od rijetkih američkih primjera iz tog vremena koji je, uz miks kompleksnog narativa i osjećaja „nedovršenosti“, uspio da se pozicionira u periodu kada su se na sličan način ovom tematikom bavili Evropljani.

McCabe & Mrs. Miller

Ako su sedamdesetih godina prošlog vijeka za Altmana govorili da ima problem da izađe iz uobičajenih fabula, režiser je odgovorio adekvatno, i to neovesternom. Ostvarenje „McCabe & Mrs. Miller“ (1971) sa Vorenom Bitijem, koje je ujedno donijelo i drugu nominaciju za Oskara u kategoriji glavne ženske uloge

Džuli Kristi, poslužilo je Altmanu da odbaci tradicionalni holivudski pristup ovom žanru. Uz krajnje jedinstvenu režiju i muziku Lenarda Koena, smjestio je priču u surovo okruženje, izgradio pesimističku atmosferu i posvetio se

melanholičnom istraživanju unutrašnjih ljudskih borbi.

Images

Altman se vrlo uspješno snašao i sa žanrom psihološkog horora: halucinogeno ostvarenje „Images“ (1972), koje je šokiralo publiku na Kanskom filmskom festivalu i donijelo

Suzani Jork nagradu za najbolju glumicu – izazovan je kolač „nezavisnih“ sedamdesetih. Riječ je o još jednom tipičnom altmanovskom filmu, koji je apstraktan i vrlo kompleksan, te koji režiser uspijeva da skocka slojevito, uz nezaboravnu muziku Džona Vilijamsa, tako da interpretacija likova ide dalje od same priče i ostavlja gledaoce u dubokom razmišljanju.

The Long Goodbye

Američki maestro bio je zakleti protivnik zone komfora, pa je uspio da nadigra čak i zakone klasičnog film-noara. Njegova neonoarska bombonica „The Long Goodbye“ (1973) s Eliotom Guldom bila je i ostala pri vrhu liste omiljenih filmova kada je riječ o novijim interpretacijama moći ovog žanra. Dok je, sa jedne strane, naracija skoncentrisana na razvoj neuobičajenog noarskog junaka, u to vrijeme popularnog detektiva (Filip Marlou iz romana Rejmonda Čendlera), film je koncipiran tako da specifično istražuje i polje etike.

3 Women

Jedan od Altmanovih najintimnijih radova stigao je krajem, slobodno možemo reći,

njegove revolucionarne dekade sedamdesetih. Tada je spojio Šeli Duval, Sisi Spejsek i Dženis Rul u filmu koji je „prenio“ iz sopstvenog sna. Zagonetna psihološka drama „3 Women“ (1977) prati kompleksne odnose između tri ženske figure, pružajući Altmanu mogućnost da se posveti specifičnostima likova na

intrigantan način, a da pritom ne izgubi svoj apstraktni potpis u obliku dijaloga. Snažna glumačka ekipa bez sumnje doprinosi još snažnijoj naraciji, a kad na sve dodamo i Altmanov vrlo fluidno napisan skript, nije ni čudo što film „3 Women“ zauzima počasno mjesto kod režiserovih fanova. Leila MURSELJEVIĆ

Eliot Guld u neonoarskoj bomboni „The Long Goodbye“

Sisi Spejsek i Šeli Duval nezaboravne u drami „3 Women“

Voren Biti u moćnom neovesternu „McCabe & Mrs. Miller“

Voz nad oblacima v PODGORICARENJE

Tren a las nubes. Konekcija, visoko nad oblacima, gore u Andima – što povezuje Argentinu sa Kučima. I jedno ime, Pavle Popović. Visina: više od 4.200 metara. I jedan san, što preko klanaca Anda Argentinu veže sa čileanskim lukama; što grabi ka okeanu. Sada, apsolutno turistička atrakcija. I dva savršeno lijepa i savršeno različita grada.

Prvi, Antofagasta, pacifička luka na sjeveru Čilea; sa približno 400.000 duša, preko 1.100 kilometara sjeverno od glavnog grada Santjaga. Zbog te Antofagaste vodio se nekad Rat Pacifika; krajem 19. vijeka Čile ga je Boliviji uzeo. Luka i rudnici srebra i litijuma. Najbogatiji dio Čilea. Drugi, Salta – najbitniji grad Argentine za koji nikad nijeste čuli. Najveći i glavni grad provincije istog imena, tamo na sjeverozapadu zemlje. Na više od 1.100 metara visine; ljeti nikad preko 28, zimi rijetko ispod 18 stepeni. Argentinski raj i kapija Anda; grad sa knap stanovnika, koliko ih je otprilike u Crnoj Gori. Tu, na adresi „Calle Alsina 1090“, živio je Pavle

Popović. Zanimanje: građevinski preduzetnik.

Nego, ta „Tren a las nubes“, željeznica nad oblacima, dio je pruge od Salte ka Antofagasti. U vrletima Anda, na ulazu u pustinju Atakamu. Kažu, najčistije nebo na planeti. Ta sekvenca od 21 kilometra, dobrim dijelom iznad 4.000 metara visine. Građena od početka dvadesetih do sredine tridesetih, skoro deceniju i po. I jedan vijadukt La Polvorilja. Zaboravite sve što znate o mostu na Maloj rijeci; pogledajte neke kadrove vijadukta za tmurnijih dana, koji je duže od pola vijeka turistička atrakcija... Pa ćete znati šta je to „Voz nad oblacima“. I zbog čega je Argentincima ponos, od kog zastaje dah. Voz koji može da primi do 470 putnika; brzina, otprilike, 35 kilometara na čas... I takva ljepota, da poželite da je još sporiji.

Prugu je projektovao bavarski inženjer, slavni arhitekta Hozep Hajnrih Teodor Rauh. A Pavle Popović, Kuč iz Doljana? Tada, sa svojom firmom i partnerima Kristićem i Lopezom – najveći

Zaglavi se

„Tren a las nubes“ u Andima

od podizvođača. Recimo, na divnom vijaduktu Salta –Sokompa. Odakle Pavle uopšte u Argentini? Znamo da je rođen u Doljanima, tik kraj Podgorice, početkom posljednje decenije 19. vijeka. Da je 1912. u 21. godini u Argentinu emigrirao sa bratom Božom. Da je potom Pavle Jovanov i Rosin u Argentini posao blizak sa političarima iz stranke „Union Civica Radical“. „Radikalno građanska unija“ deset puta vodila je argentinsku vladu, a tokom vojnih diktatura (čak sedam puta od 1930. do 1981. u Argentini) bila je zabranjivana. Iz njenih redova, predsjednici su zemljom vladali sedam puta. I zahvaljujući tim UCR konekcijama, Pavlova firma je mogla do velikih poslova sa državnom željeznicom. Pavlova žena Virhinija Đavarani bila je kćerka italijanskih imigranata. Zajedno su više puta u Crnu Goru putovali; zapošljavali veliki broj zemljaka. Virhinija je bila i svojevrstan patron Jugoslovenskog doma u Buenos Airesu, koji i dalje traje...

Priča o Pavlu dobija obrte kao u nekom lavirintu od ogledala iz najboljih Borhesovih priča; radio je velike projekte i u Boliviji i u Argentini, dobijao najveća jugoslovenska odlikovanja za dobrotvorni rad u posljednjim godinama pred Drugi svjetski rat. Ulagao mnogo u istraživanje lijeka protiv raka, pa u obnovu jugoslovenskih gradova nakon rata. Posjećivao brojne i udaljene južnoameričke zajednice crnogorskih iseljenika... Zaslugom neumornog istraživačkog rada Gordana Stojovića – o Pavlu su čule i moderne generacije Crnogoraca.

I kao u Borhesovoj priči, kraj je početak: početkom jula 1955, prije osam decenija, preminuo je iznenada u 65. godini – u roditeljskom domu u Doljanima, u Titogradu. Tu, u selu gdje vijugaju one prve krivine koje grabe uvis, ka Medunu vojvode Marka, jeste i Pavlovo mjesto vječnog mira. Nakon osam decenija, recimo, ovog jula, red je da ga Kuči prepoznaju – kao jednog od svojih najznamenitijih. Onih, čiji su snovi u Andima, neke vozove i iznad oblaka vodili.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

20. februar 2024.

LONDON CALLING

Najveću pažnju posjetilaca na marketu

„Leadenhall“ zaokupirao je žućkasti kiosk jugoslovenskog vajba simpatične

Galerije „Forget About White Walls“

Ljubavna afera između Londona i marketa oduvijek je bila prilično uzbudljiva, pa tako i „Leadenhall“, u samom središtu metropole, ima interesantan istorijat. Iako je zvanično zaveden kao market tek 1321. godine, poznato je da je bio forumski centar „rimskog Londona“, tj. Londiniuma još od prvog vijeka nove ere. No, od 14. vijeka do sadašnje verzije, zadržao je sličnu namjenu – i ostao jedno od vizuelno impresivnih, a praktičnih mjesta gdje se razmjenjuju dobra. Dok su u starom Londonu sredstva robne razmjene bili prehrambeni proizvodi, većinom meso i povrće, sada su to unikatni rezultati različitih umjetničkih vještina. Kako je baš u 14. vijeku uvedena praksa da i „stranci“ mogu da koriste benefite marketa, „Leadenhall“ tu mogućnost često reflektuje. To smo mogli da vidimo i proteklog vikenda kada su Londonci dobili šansu da, u okviru događaja „Solo Craft Fair“, kupe unikatne komade nakita, posuđa ili pak umjetnička djela kreirana i van Ostrva.

Očekivano, posjeta je bila ogromna. Ljudi su se gurali između stolova na kojima su bili dostupni simpatični artikli za svačiji

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Umjetnost za svačiji džep

džep. No, uprkos nizu zanimljivih umjetničkih rješenja, fotografija, slika, vajarskih radova, najveću pažnju posjetilaca zaokupirao je žućkasti kiosk jugoslovenskog vajba na izlazu marketa.

Riječ je o ad hok prodavnici Galerije savremene umjetnosti – vrlo simpatičnog naziva – „Forget About White Walls“ („FAWW“). Posjetioci marketa su tu, ispred galerijskog kioska, mogli da biraju između 1.000 isprintanih digitalnih radova umjetnika u nastajanju. I pruže potporu njihovom stvaranju. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Tijana

Anja

Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Sead Šabotić,

Todorović, Ana Jaredić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić,

Drobnjak-Vukašinović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Detalj sa krcatog marketa „Leadenhall“

Kiosk eks-Ju vajba sa radovima umjetnika u nastajanju