Poneđeljak, 19. maj 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21351 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
Vlada nastavlja izdvajanje 1,7 miliona godišnje za Medresu ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavnu gimnaziju ,,Sveti Sava“
INTERVJU: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije
Pobjeda je nekoliko puta pokušala da dobije odgovore od SDT-a na pitanje u kojoj je fazi ovaj predmet. Posljednji odgovor je bio i prvi, u novembru prošle godine, kada je, nakon podnesene krivične prijave (koju je podnio CGO), iz tog tužilaštva odgovoreno da je „krivična prijava dodijeljena u rad u skladu sa internim pravilima o dodjeljivanju predmeta i godišnjim rasporedom poslova. U toku je izviđaj“
Vjerski analitičar Draško Đenović smatra da postoji raskol u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i da se sve više vjernika okreće Artemijevim sljedbenicima
se pravi mrtav i ne vidi da vjernici
Politički analitičar ocijenio da bi Pokret Evropa sad, da ima ozbiljno rukovodstvo, na primjeru Nikšića pravio distancu od bivšeg Demokratskog fronta
U Nikšiću neće doći do ozbiljnijih promjena, jer je DF pokazao „mišiće“ i snagu kako disciplinuje PES – kazao je Danilo Kalezić
Cijene na svjetskim tržištima mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda i žitarica dostigle najvišu vrijednost u posljednje dvije godine
To što uvoz hrane iz godine u godinu raste govori da je naš koncept tržišta poljoprivrednih proizvoda već decenijama pogrešan, smatra predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u PKCG i vlasnik mljekare Lazine Milutin Đuranović. On poručuje da forsiranje domaće proizvodnje ima smisla ako se forsira potrošnja domaćih proizvoda, a ,,u suprotnom slučaju investicije u domaću proizvodnju su promašene investicije“
STR. 4. i 5.
Interesovanje stranaca za posjetu glavnom gradu iz godine u godinu raste
Kao rezultat brojnih novih sadržaja u gradu kako za naše sugrađane, tako i za turiste, evidentiran je i trend sve dužeg zadržavanja u Podgorici. Takođe, idealna pozicija i prisustvo svjetski poznatih hotelskih i ugostiteljskih brendova su veoma važni za privlačenje određenih kategorija turista – poručuju iz Turističke organizacije Podgorica
INTERVJU: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije
PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije sarađuje sa institucijama poput Poreske uprave, Uprave za nekretnine i Centralne banke kroz direktan pristup i razmjenu podataka u cilju kvalitetne kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera, kazao je u intervjuu za Pobjedu Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije.
- Kada se utvrde neslaganja, pristupa se detaljnoj analizi transakcija, vlasništva i drugih aspekata imovine. Dodatno, uspostavili smo operativnu saradnju sa policijom i tužilaštvom na predmetima koji se odnose i na visoke funkcionere – precizirao je on.
Ukazao je na činjenicu da je samo trećina javnih funkcionera dala saglasnost za uvid u bankarske račune u 2024, a da taj broj opada iz godine u godinu. Uz to, izostaju i podaci koji se odnose na kriptovalute. - Zakon jasno definiše da su javni funkcioneri dužni da navedu vrstu, količinu i ukupnu tržišnu vrijednost digitalne imovine – precizirao je sagovornik Pobjede.
Kada je riječ o naknadama za angažman funkcionera u više radnih tijela istovremeno, Drakić je naveo da trenutno rade na detaljnoj kontroli tačnosti i potpunosti podataka za blizu 500 funkcionera i službenika.
Prvi čovjek ASK-a dodaje kako je u interesu cijelog društva da se pravovremeno odgovori na pitanje da li imovinski kartoni odražavaju realnu sliku o prihodima i imovini javnih funkcionera.
Izrazio je nadu da će izmjene Zakona o sprečavanju korupcije rezultirati širom institucionalnom kontrolom prihoda i imovine.
- Prioritet Agencije jeste rad na potpunom i objektivnom utvrđivanju činjenica i relevantnih okolnosti, a ne is-
Prioritet ASK-a jeste rad na potpunom i objektivnom utvrđivanju činjenica i relevantnih okolnosti, a ne isključivo na brzini postupanja - kazao je Drakić
ključivo na brzini postupanja.
Svjesni smo činjenice da je javnost dugo čekala na odgovor i odluke u brojnim predmetima i rezultati koje smo ostvarili u kratkom periodu pokazuju da se može očekivati da svi predmeti dobiju epilog pred Agencijom – naveo je on.
Naglasio je da je najveći izazov u radu ASK-a „višegodišnji deficit odlučnosti“, a da je borba protiv korupcije moguća „jedino uz zajednički doprinos institucija, medija, NVO i samih građana“.
POBJEDA: Javni funkcioneri i dalje ne žele da učine dostupnim podatke o iznosima na svojim bankarskim računima. Iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka dala uputstvo da je riječ o ličnim podacima, te da njihovo objavljivanje
Od septembra do marta riješeno 338 predmeta
POBJEDA: Koji slučajevi u posljednje vrijeme posebno privlače pažnju javnosti, a trenutno su pod lupom ASK-a, odnosno tužilaštva ili sudova?
DRAKIĆ: Javnost je najviše zainteresovana za one koji su obavljali najviše funkcije - visoke funkcionere, bivše i sadašnje. Ne možemo komentarisati
konkretne slučajeve koji su u toku - ne zbog netransparentnosti, već zbog zaštite procesa i institucija. Ali možemo garantovati: svaki predmet biće završen po zakonu, bez obzira na funkciju ili političku pripadnost. Dobra međuinstitucionalna saradnja, unaprijeđeni zakonodavni okvir, nese-
predstavlja bankarsku tajnu, zbog čega je bitno i dalje insistirati na tim podacima?
DRAKIĆ: Povjerenje u rad institucija i odgovornost i neselektivnost u obavljanju povjerenih nadležnosti temelj su borbe protiv korupcije. Jedna od bitnih nadležnosti ASK odnosi se na kontrolu imovinskih kartona javnih funkcionera. Ona se mora obavljati na jasan i sveobuhvatan način, a interes društva je da se pravovremeno odgovori na pitanje da li imovinski kartoni odražavaju realnu sliku o prihodima i imovini javnih funkcionera. Sa druge strane, poštovanje principa odgovornosti i transparentnosti od strane javnih funkcionera putem prikazivanja njihovih prihoda i imovine, uz punu zaštitu ličnih podataka, predstavlja ključni
lektivna primjena zakona i stručnost već donose rezultate. Potvrda tome je i činjenica da je od ukupno 808 predmeta koji su bili u radu pred Agencijom u periodu septembar 2024 - mart 2025. riješeno njih 338 ili 42 odsto. Odluke u brojnim predmetima koji su bili predmet interesovanja javnosti su u završnoj fazi postupanja i biće donijete kao rezultat rada Agencije i partnerske saradnje sa nadležnim institucijama.
alat za jačanje povjerenja u rad institucija i javnih funkcionera. Zbog toga insistiramo na propisivanju jasnog i s istemskog zakonskog rješenja koje će doprinijeti boljoj funkcionalnosti u praksi, sa ciljem ostvarivanja suštinskog napretka u borbi protiv korupcije.
POBJEDA: Na što ukazuje činjenica da ni oni koji su postali funkcioneri nakon promjene vlasti na državnom nivou 2020. godine ne žele da iznosi sa njihovih bankarskih računa budu javno objavljeni?
DRAKIĆ: Samo trećina javnih funkcionera dala je saglasnost za uvid u bankarske račune u 2024, a taj broj opada iz godine u godinu.
Važno je naglasiti da je uvid u bankarske račune potreban Agenciji radi pune kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera, kao i da će Agencija - do očekivane izmjene Zakona o sprečavanju korupcije - kontrolisati prihode i imovinu javnih funkcionera i, u saradnji sa drugim institucijama, dati institucionalni odgovor u slučaju potrebe
za daljim postupanjem i provjerom bankarskih računa.
POBJEDA: Koliko ASK ima mogućnosti da provjeri tačnost dostavljenih podataka, ali i zatraži one podatke koje funkcioneri nijesu dostavili u okviru svojih imovinskih kartona?
DRAKIĆ: Agencija ima širok spektar mehanizama i intenzivnu saradnju sa svim relevantnim institucijama – Poreskom upravom, Upravom za nekretnine, Ministarstvom unutrašnjih poslova, Centralnim klirinškim depozitarnim društvom, Centralnom bankom i mnogim drugima. Kroz direktan pristup podacima koji su u posjedu drugih institucija, ali i blisku međuinstitucionalnu saradnju, razvijaju se modeli i mehanizmi rada i razmjena podataka u cilju kvalitetne kontrole. Kada se utvrde neslaganja, pristupa se detaljnoj analizi transakcija, vlasništva i drugih aspekata imovine. Dodatno, uspostavili smo operativnu saradnju sa policijom i tužilaštvom na predmetima koji se odnose i na visoke funkcionere. Provjera imovi-
ne javnih funkcionera se ne radi površno, već temeljno, odgovorno i sistemski. POBJEDA : Funkcioneri danas imaju mogućnost i da ozvaniče da li posjeduju kriptovalute. S obzirom na obaveze dostavljanja informacija o hartijama od vrijednosti, a uzimajući u obzir prirodu kriptovaluta, postoji li mogućnost da javnost sazna tip i broj kriptovaluta koje javni funkcioneri posjeduju u određenom trenutku?
DRAKIĆ: Zakon o sprečavanju korupcije jasno definiše da javni funkcioneri moraju prijaviti svu svoju imovinu, uključujući i kriptovalute. To znači da su dužni da navedu vrstu, količinu i ukupnu tržišnu vrijednost digitalne imovine.
Međutim, ako vrijednost kriptovaluta koje posjeduju raste ili pada, oni to ne moraju naknadno prijavljivati – osim u slučaju prodaje ili novih transakcija.
Agencija za sprečavanje korupcije kontinuirano prati ovu oblast, ali kontrola digitalne imovine predstavlja globalni izazov zbog nedostatka centralizovanih izvora podataka. Zato radimo na poboljšanju mehanizama kontrole i usklađivanju propisa kako bismo povećali transparentnost i spriječili eventualne zloupotrebe. Uvažavajući činjenicu da su kriptovalute relativno nova i dinamična kategorija, biće potrebno dodatno usaglašavati i zakonsku regulativu u predstojećem periodu. POBJEDA : Nedavno ste izjavili da je gotovo 60 javnih funkcionera tokom prošle godine primalo naknade za istovremeni rad u više radnih tijela. Koji iznos je u pitanju i zbog čega je to sporno?
DRAKIĆ: Najprije – to nije nužno nezakonito, ali jeste znak za uzbunu. Agencija planski sprovodi provjeru imovine i prihoda javnih funkcionera i državnih službenika koji su u obavezi da podnose izvještaje o imovini i prihodima. Započeli smo detaljnu kontrolu tačnosti i potpunosti podataka iz izvještaja za blizu 500 funkcionera i službenika obuhvaćenih Planom kontrole. Ono š to sa sigurnošću možemo garantovati jeste da će cije-
Samo trećina javnih funkcionera dala je saglasnost za uvid u bankarske račune u 2024, a taj broj opada iz godine u godinu. Važno je naglasiti da je uvid u bankarske račune potreban Agenciji radi pune kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera, kao i da će Agencija - do očekivane izmjene Zakona o sprečavanju korupcije - kontrolisati prihode i imovinu javnih funkcionera i, u saradnji sa drugim institucijama, dati institucionalni odgovor u slučaju potrebe za daljim postupanjem i provjerom bankarskih računa - kazao je Drakić
konstatovano kao nezakonito prvi put od 2005. godine
POBJEDA: Zbog čega je izražena praksa da funkcioneri ne prijavljuju vrijedne poklone ili promjenu imovinskog kartona za iznose veće od 10.000 eura? Koji su najekstremniji primjeri?
DRAKIĆ: Nedvosmislen stav Agencije za sprečavanje korupcije po ovom pitanju, uz jasan otklon od ranije prakse, jeste da se svaka promjena imovine preko 10.000 eura mora prijaviti u posebnom izvještaju, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Bez izuzetka. Kada je riječ o poklonima, javnost je s pravom najviše pažnje usmjerila na poklon-putovanja koja su primili visoki javni funkcioneri. Iako zakonski okvir koji reguliše ovu oblast postoji još od 2005. godine, tek je sada Agencija po prvi put utvrdila kršenje zakona u vezi sa primanjem poklona u vidu usluge. Odluka je donijeta u skladu s međunarodnim standardima i preporukama i praksom GRECO i međunarodnih organizacija. To nije izolovan slučaj i takva praksa se mora zaustaviti –bez izuzetaka i bez selektivnosti.
li proces biti transparentan, a rezultati svih kontrola dostupni javnosti. Poseban akcenat stavljen je na članstvo u više komisija i radnih tijela. Preliminarnom kontrolom identifikovali smo sumnje da su gotovo 60 javnih funkcionera istovremeno članovi više takvih tijela. Iako to samo po sebi ne predstavlja nužno kršenje zakona, svaki od ovih slučajeva – kao i svi drugi u okviru provjere – biće temeljno analizirani kako bi se utvrdilo da li su poštovani zakonski propisi.
Iako mislimo da po ovom pitanju ne bi trebalo da bude polemike – to je pitanje javne etike i profesionalne odgovornosti - kontrole koje budemo sprovodili u narednom periodu služiće i kao analiza koja će jasno pokazati primjenu propisanih ograničenja i zabrana, ali i dati uputstva javnosti o primjeni propisanih ograničenja u praksi.
POBJEDA: ASK i dalje nema mogućnost da sprovodi pojedine kontrolne mehanizme iz svoje nadležnosti zbog neusklađenih podzakonskih akata ili dugotrajnih procesa drugostepenih organa koji treba da se izjasne o već donesenim odlukama Agencije. Na koji način se „borite“ s takvim problemima?
DRAKIĆ : Prioritet u radu Agencije jeste na potpunom i objektivnom utvrđivanju činjenica i relevantnih okolnosti, a ne isključivo na brzini postupanja. Pravni standardi, zakonitost i temeljnost u odlučivanju su osnov zaštite javnog interesa i principa vladavine prava. Svjesni smo činjenice da
Politički analitičar ocijenio da bi Pokret Evropa sad, da ima ozbiljno rukovodstvo, na primjeru Nikšića pravio distancu u odnosu na bivši Demokratski front
U Nikšiću neće doći do ozbiljnijih promjena, jer je DF pokazao „mišiće“ i snagu kako disciplinuje PES – kazao je Danilo Kalezić
je javnost dugo čekala na odgovor i odluke Agencije u brojnim predmetima i rezultati koje smo ostvarili u kratkom periodu pokazuju da se može očekivati da svi predmeti dobiju epilog pred Agencijom.
Sve odluke koje donosi Agencija mogu se preispitati pred Upravnim sudom čije odluke u konačnom doprinose uspostavljanju ujednačene prakse i sigurnosti u pravnom sistemu.
POBJEDA: Što vidite kao najveći ograničavajući faktor u sadašnjem radu ASK-a?
DRAKIĆ: Najveći izazov je višegodišnji deficit odlučnosti. Nedostatak specijalizovanog kadra, spor zakonodavni tempo, naslijeđene negativne prakse predstavljaju samo dio izazova sa kojima se susrijećemo. Ali ono što želimo da izgradimo jeste ASK kao institucija koja ne funkcioniše po inerciji – već po principima i standardima.
Radimo na unapređenju zakona, edukaciji, digitalizaciji i operativnim kapacitetima. Borba protiv korupcije ne može počivati na volji pojedinca – mora se osloniti na snagu sistema. A to je ono što gradimo – korak po korak, predmet po predmet.
Naša vizija podrazumijeva ne samo prilagođavanje najboljim praksama, već i uticaj na oblikovanje politika koje će obezbijediti dugoročnu otpornost sistema na korupciju. Na kraju, napredak u borbi protiv korupcije moguć je jedino uz zajednički doprinos svih – od institucija, preko medija i NVO, do samih građana, dakle – cijelog društva. K.JERKOV
PODGORICA – Kad bi (Milojko) Spajić bio ozbiljan političar ili kad bi to bili ljudi koji odlučuju o PES-u, oni bi već sad počeli na primjeru Nikšića da prave jednu vrstu distance u odnosu na DF, ali oni su njihovi politički taoci, PES je politički talac DF-a –ocijenio je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar.
Kalezić je, komentarišući postizbornu kombinatoriku u Nikšiću, rekao da se ispostavlja ono što javnost može da primijeti otkad je formirana Spajićeva vlada, odnosno otkad je Spajić u Vladu uveo DF na nivou ministara, da je zapravo Andrija Mandić neformalni, ali suštinski vođa parlamentarne većine. - Sami Nikšić nije ništa drugo do dokaz u prilog toj tezi. To što se eventualno odgađa stvar je preraspodjele drugog i trećeg mjesta, zamjenika predsjedni-
ka opštine i potpredsjednika na relaciji PES - Demokrate – istakao je Kalezić. Kazao je da u Nikšiću suštinski neće doći do ozbiljnijih promjena, jer je, kako je rekao, DF i tu pokazao ,,mišiće“ i snagu kako disciplinuje PES. Kalezić je ocijenio da se PES pretvara u rezervni sastav DF-a, te da su oni zapravo politički spomenik propalog koaliranja sa velikosrpskom opcijom koja će da ih proguta. - Shvataju to ljudi u PES-u. Imam informaciju da su poje-
Vlada sprovodi politiku „srpskog sveta“
i ruskih interesa na Balkanu bolje nego što to radi Vučić u Srbiji
Danilo Kalezić je, komentarišući Spajićev izgovor da ne primi predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, rekao da se iza, na prvi pogled naivnog, izgovora premijera krije pritisak koji dolazi od Mandića i DF-a, koji su, kako je istakao, „ključni proruski igrači u Crnoj Gori i koji su osujetili posjetu Zelenskog bar u ovom trenutku“.
- Spajić se u odnosu na tu posjetu odnio na neprimjeren način, a vjerovatno ne želi da rizikuje kasnije probleme u ratifikaciji sporazuma koji treba da potpiše, pa se u sporazum unosi nešto što nije duh tog sporazuma. Suština je da je Mandić pokazao autoritet i svoju dominaciju u odnosu
i na to, kao i u odnosu na interpretaciju izjave Ibrahimovića o Kosovu – kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, niko ne treba da ima dilemu o kakvoj se vladi radi.
- Ova vlada sprovodi politiku „srpskog sveta“ i ruskih interesa na Balkanu bolje nego što to radi Vučić u Srbiji, samo što te stvari nijesu dovoljno jasne, odnosno oni su dovoljno vješti da to kamufliraju jednom naizgled prozapadnom retorikom. Iza toga se krije ovo - da opstruišete posjetu Zelenskog u pet do 12, da se bavite provokacijama susjedima, da Crna Gora nije „prstom mrdnula“ na oporavljanju odnosa sa Hrvatskom... – kazao je
dini funkcioneri nezadovoljni, ali svoje nezadovoljstvo ne treba da iskazuju na Tviteru ili po kuloarima i podgoričkim kafićima, nego to treba da prenesu na partijske organe. Vjerovatno oni nemaju snagu za to, ni kapacitet, zapravo oni su postali politički taoci četničke velikosrpske ideologije Andrije Mandića i nezasite pohlepe Milojka Spajića. Tu počinje i završava se sva priča sa tom partijom koja ni u teorijskom smislu nije partija, nego interesna grupa vrlo labavo vezana – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, da Spajić ima državnu mudrost, znao bi da će njegova stranka da doživi sudbinu Ure ili PZP-a. - Kad bi Spajić bio ozbiljan političar ili kad bi to bili ljudi koji odlučuju o PES-u, oni bi već sad počeli na primjeru Nikšića da prave jednu vrstu distance u odnosu na DF, ali oni su njihovi politički taoci, PES je politički talac DF-a, zato ne možemo govoriti o strahu, nego o ekvilibrijumu interesa i u tim kategorijama treba razumijevati poziciju PES-a – kazao je Kalezić na pitanje da li se Spajić plaši da povuče potez koji neće odgovarati DF-u.
Kalezić.
On je, na pitanje kako uopšte možemo govoriti o EU u takvoj situaciji, rekao da nama iz Evropskog parlamenta stižu jasni signali –sa ovakvim predsjednikom parlamenta i ovakvom vladom nema ulaska u EU. - Crna Gora je od trenutka kad je dobila IBAR zamrzla sve aktivnosti na polju integracija. Sad već vidimo regresiju na tom putu. Čeka nas veliki fijasko u junu na međudržavnoj konferenciji, nastavak blokade evropskih partnera i, uz sve to, nalazimo se u jednom političkom čardaku, a to su okolnosti oko izostanka suštinskih reformi izbornog zakonodavstva – poručio je Kalezić.
Prema mišljenju Kalezića, pitanje bi bilo, čak i da se Spajić odluči za distancu ili zaokret od PES-a, da li je moguće to učiniti sa „takvim poslaničkim i odborničkim klubom“, jer, kako je kazao, „nije nepoznato da je većina ljudi tamo bliža DF-u, nego nečemu što mi doživljavamo kao centrističku poziciju na crnogorskom političkom spektru“. Komentarišući poziv dijela opozicije PES-u da otkaže podršku Marku Kovačeviću, Kalezić je kazao da je to politička finta koja je možda čak i neprimjerena, jer više niko nije naivan. - Svi događaji su pokazali ko je đe. Očekivati da će neko iz PES-a jedno jutro da se probudi i osvijesti malo je djetinjasto. Treba ih doživljavati kao jedan homogen politički blok koji je isparcelisan partijskim konturama, koje nijesu crtane u Crnoj Gori, nego van nje, i tako ih treba tretirati – kazao je Kalezić. I. K.
Cijene na svjetskim tržištima mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda i žitarica dostigle najvišu vrijednost u
PODGORICA - Cijene prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori su u ovom momentu stabilne, a ponuda osnovnih vrsta hrane je na zadovoljavajućem nivou, tako da smatram da uskoro neće doći do njihovih promjena, saopštio je Pobjedi predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori (PKCG) i vlasnik mljekare Lazine Milutin Đuranović.
On je komentarisao podatke Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) prema kojima su na svjetskim tržištima hrane cijene u aprilu dostigle najvišu vrijednost u posljednje dvije godine posebno kada je riječ o mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima.
Situacija na tržištima
Indeks FAO cijene korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u aprilu u prosjeku 128,3 boda i bio je jedan odsto viši nego u martu. Njegova vrijednost najviša je od aprila 2023. godine. Na svjetskim tržištima je najoštrije u aprilu poskupjelo meso, 3,2 odsto u odnosu na mart, odražavajući najprije skok cijena svinjetine. Značajno su na međunarodnim tržištima poskupjeli i mliječni proizvodi, 2,4 odsto, uz najvišu cijenu maslaca otkad FAO objavljuje podatke, zbog pada zaliha u Evropi. Značajno su porasle i cijene žitarica, 1,2 odsto u odnosu na mart.
Sa druge strane, Milutin Đuranović u izjavi za Pobjedu ocijenio je da region trenutno „pliva“ u mlijeku, a, kako kaže, dobre proljećne hidrometeorološke prilike najavljuju dobru godinu u pogledu prinosa stočne hrane, što je osnova jeftine proizvodnje i dobrih prinosa, zbog čega ne očekuje poskupljenje ni kada je riječ o ovom proizvodu.
Na pitanje Pobjede da li se Crna Gora od eventualnih eksternih šokova može odbraniti samo forsiranjem domaće proizvodnje, Đuranović navodi da proizvodnja nije sama sebi cilj, već da jedino ima smisla kada se ono što je proizvedeno može i prodati.
- Forsiranje domaće proizvodnje ima smisla ako se forsira potrošnja domaćih proizvoda.
U suprotnom slučaju investicije u domaću proizvodnju su promašene investicije. Signali o tome što i u kojem obimu proizvesti dolaze sa tržišta. To govori da je ključ razvoja do-
To što uvoz hrane iz godine u godinu raste govori da je naš koncept tržišta poljoprivrednih proizvoda već decenijama pogrešan, smatra predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u PKCG i vlasnik mljekare Lazine Milutin Đuranović. On poručuje da forsiranje domaće proizvodnje ima smisla ako se forsira potrošnja domaćih proizvoda, a ,,u suprotnom slučaju investicije u domaću proizvodnju su promašene investicije“
maće proizvodnje u afirmaciji potrošnje domaćih proizvoda – naglašava Đuranović.
uvoz hrane
To što uvoz hrane iz godine u godinu raste, ukazuje Đuranović, govori da je naš koncept tržišta poljoprivrednih proizvoda već decenijama pogrešan. Podsjeća da je prošle godine na uvoz hrane, bez pića i duvana, potrošeno 808 miliona eura, što je četiri odsto više nego godinu prije. Odgovornost za stanje na tržištu poljoprivrednih proizvoda, kako ocjenjuje, snose kreatori poljoprivredne i ekonomske politike. - U savremenom svijetu ideja liberalizma nije prihvatljiva na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Svaka država vodi računa da sačuva sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju, kao i proizvodnju hrane, zato ne dozvoljava prodor liberalizma na tržište poljoprivrednih proizvoda ili to radi vrlo kontrolisano – objašnjava Đuranović. Na smanjenje uvoza, kako ukazuje, mogu uticati četiri učesnika na tržištu hrane, odnosno domaći poljoprivredno-prehrambeni sektor, država, trgovinski sektor i potrošači.
- Osnovna kvalitativno-zdravstvena karakteristika, koja favorizuje domaće u odnosu na uvozne proizvode, jeste njihova svježina, uvažavajući kratak vremenski period od momenta proizvodnje do momenta izlaganja na policama marketa. Možemo reći da su domaći mliječni proizvodi juče bili na pašnjacima, danas u domaćoj mljekari, a već sjutra na trpezama potrošača. U okviru zdravstvenog aspekta kupovine domaćih proizvo -
da, vrlo važno je naglasiti da u proizvodnji domaćih proizvoda nema genetski modifikovanih sastojaka – navodi Đuranović.
uticaj države
Uticaj države, kako ocjenjuje, može biti dominantan za smanjenje uvoza hrane i povećanje domaće proizvodnje i to kroz budžetske, administrativne i marketinške mjere. - Razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora je direk-
tno proporcionalan sa veličinom agrobudžeta. Na agrobudžet u EU se gleda kao na investiciju, a ne kao na trošak, zato 43 odsto zajedničkog budžeta EU ide za poljoprivredu, tako da su farmeri u EU bespomoćni bez državnih subvencija. Svjesni smo da u Ministarstvu poljoprivrede postoji saglasnost o neophodnosti daljeg značajnog povećanja agrobudžeta, koji bi svojom veličinom imao razvojni karakter. Smatramo da i u Mi-
nistarstvu finansija, kao nadležnom za kreiranje budžeta, mora da postoji razumijevanje da je budžetsko izdvajanje za poljoprivredu odliv koji nije trošak, već investicija koja obezbjeđuje višestruki povraćaj u narednim godinama, kao i da je budžetsko izdvajanje za poljoprivredu način čuvanja životnog standarda cjelokupnog stanovništva. Smatram da neposrednom budžetskom podrškom na koju otpada manje od 0,8 odsto nacionalnog budžeta ne možemo obezbijediti prostu reprodukciju, a kamoli razvoj poljoprivrede – kazao je Đuranović dodajući da se na ovaj problem može uticati i kroz carine, prelevmane, kvantitativna ograničenja i antidamping carine, ali i marketinške kampanje u cilju promocije kupovine domaćih proizvoda.
Naglašava da su cijene nekih uvoznih proizvoda na našem tržištu i do 40 odsto niže nego u zemljama odakle dolaze, čime se, kako navodi, nanosi velika šteta domaćim proizvođačima i državi. Ipak, kako ukazuje Đuranović, država nije uradila ništa po tom pitanju i pored više ukazivanja na ovaj problem. Važan faktor u smanjenju uvoza jeste otvaranje domaćih trgovinskih lanaca prema domaćim proizvodima.
- Ako trgovinske firme zatvore vrata domaćim poljoprivrednim proizvodima, domaća poljoprivreda će se ugasiti. Na drugoj strani, ako trgovinske firme širom otvore vrata domaćim poljoprivrednim pro-
Na pitanje - koliko domaća proizvodnja trenutno može zadovoljiti potrebe našeg tržišta, Milutin Đuranović navodi da postoji potencijal da se supstituiše uvoz. - Kada stavimo u odnos vrijednost uvoza i proizvodnje hrane i pića dolazimo do podatka da se na euro ostvarene poljoprivredne proizvodnje uveze 1,33 eura poljoprivrednih proizvoda. Ova relacija (1:1,33) daje nam za pravo da kažemo da Crna Gora ima realnu mogućnost da povećanjem
domaće poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i realizacijom istog na doma-
ćem tržištu supstituiše uvoz domaćom proizvodnjom. Na ovaj način bi se smanjio spoljnotrgovinski deficit u poljoprivredi i ukupni - bez povećanja izvoza. Ako bi se vrijednost domaće poljoprivredne – prehrambene proizvodnje povećala za 17 odsto, ova relacija bi se pomjerila u korist dominacije domaće proizvodnje. Čini se da, pored proizvodnje električne energije, povećanje poljoprivredne proizvodnje predstavlja jedinu djelatnost realnog sektora čiji razvoj može značajno da
utiče na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita – smatra Đuranović. Naglašava da je bitno ponavljati da - ako svaki građanin dnevno potroši euro na domaću hranu, u Crnoj Gori će ostati 237 miliona eura, a uvoz hrane će se smanjiti za trećinu. - Kupovinom uvoznih proizvoda 80 odsto novca odlazi iz Crne Gore, a samo 20 odsto ostaje, a kupovinom domaćih proizvoda 80 odsto novca ostaje u Crnoj Gori, a samo 20 odsto odlazi – istakao je Đuranović.
u posljednje dvije godine
najava povećanja cijena brašna
Prema riječima Predraga
Marojevića, direktora kompanije Monteklas koja uvozi i distribuira brašno i dodatke za pekarstvo i poslastičarstvo, cijene su stabilne, a značajnih povećanja nije bilo.
- Cijene brašna od početka godine su stabilne uz manja kolebanja od +/- cent po kilogramu, odnosno deset eura po toni, što je oko dva do tri odsto. Trenutno nemam najavu o promjeni cijene, što ne znači da do toga neće doći, jer su žitarice berzanska roba čija cijena zavisi od globalnih kretanja. Na primjeru pšenice se jasno može vidjeti da je cijena stabilna dok su koliko-toliko stabilna globalna kretanja, prvenstveno u sukobu Rusije i Ukrajine, čiji bi kraj značajno doprinio stabilizaciji – ukazuje Marojević. Naglašava da je, u cilju amortizovanja globalnih kretanja koja utiču na naše tržište, potreban plan za srednjoročni i dugoročni period uz aktivno uključi-
izvodima, domaća poljoprivreda će se ubrzano razvijati. Kada kažem da širom otvore vrata, mislim da obezbijede dominantno učešće domaćih proizvoda na policama svojih marketa. Ako potrošač prepozna optimalnost odnosa cijene i kvaliteta domaćih proizvoda, on će donijeti odluku da kupi domaću hranu, ali ako domaćih proizvoda nema na policama marketa ili su teško vidljivi – potrošač nema mogućnost izbora – navodi Đuranović.
Iako ima različitih praksi, Đuranović ocjenjuje da se generalno na policama marketa najviše nude uvozni proizvodi, za razliku od razvijenog svijeta gdje takvi proizvodi budu na marginalnim pozicijama. Time se, kako navodi, razvija domaća poljoprivredno-prerađivačka industrija razvijenih zemalja.
- Pozivam trgovinske firme da širom otvore vrata domaćim proizvođačima, prošire njihove pozicije na policama, povećaju prodaju domaćih proizvoda i daju doprinos razvoju domaće poljoprivrede, održavanju i razvoju sela – poručio je Đuranović uvjeren da bi marketi na taj način stekli dugoročne simpatije potrošača.
Vjerski analitičar Draško Đenović smatra da postoji raskol u SPC i da se sve više vjernika okreće Artemijevim sljedbenicima
vanje države i trgovaca, hotela i poljoprivrednika. - Smatram da bi na stabilnost, kratkoročnu ili srednjoročnu, moglo uticati formiranje robnih rezervi osnovnih životnih namirnica i pravilan način upravljanja njima, bez stvaranja monopola ili oligopola – kazao je Marojević dodajući da domaća proizvodnja u ovoj oblasti trenutno zadovoljava najviše 20 odsto potreba tržišta, imajući u vidu da trenutno funkcioniše samo jedan domaći mlin većeg kapaciteta.
Đuranović smatra da u Crnoj Gori još nije dovoljno razvijena nacionalna potrošačka svijest, odnosno potrošački ponos, kakav imaju potrošači u Španiji, Italiji, Francuskoj ili Hrvatskoj.
- Očigledno da za razvoj nacionalne potrošačke svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda treba dosta vremena, ali isto tako mislim da država kroz sistematizovane i kontinuirane marketinške kampanje može značajno da ubrza ovaj proces. Jako je važno shvatiti da se kupovinom domaćih proizvoda novac investira u sopstvenu državu, u sopstvenu budućnost i budućnost sopstvenih potomaka, a kupovinom uvoznih proizvoda se investira u druge države. Ponekad se čuje „kritički glas“ potrošača prema političarima i protiv uvozničkog lobija, pri čemu potrošači nijesu svjesni da oni imaju presudnu moć, da oni donose odluku što i gdje će kupiti, da o tome ne odlučuju ni političari ni trgovci, već da je potrošač kralj kome se klanjaju i političari i trgovci, nastojeći da pridobiju njihovo povjerenje u glasačkom i trgovinskom procesu – zaključio je Đuranović.
M. LEKOVIĆ
Broj mitropolija i eparhija u Crnoj Gori ostaje nepromijenjen. To ne znači da će sjutra neko biti mitropolit ako dođe na Metodijevo mjesto. Episkop Metodije je dobio zvanje mitropolita jer su prošlogodišnjom odlukom Svetog arhijerejskoj sabora svi episkopi, koji su to 20 ili 25 godina, dobili zvanje mitropolita. Vjerovatno je Metodije sada ispunio taj uslov – godine – da bi postao mitropolit - objasnio je Draško Đenović
BEOGRAD - Vrh Srpske pravoslavne crkve se pravi mrtav i gura pod tepih činjenicu da se crkva dijeli i da se episkopi žale da vjernici odlaze. Veliko je iznenađenje što na saboru SPC nije bilo riječi o patrijarhovom istupu u Moskvi, već su se bavili pitanjem NDH i Kosova, a ne pričom o sadašnjosti. U saopštenju nijesu napisali da u eparhijama, gdje postoje Artemijevi sljedbenici, veliki broj vjernika prelazi kod „artemijevaca“ zbog situacije u crkvi - kaže u izjavi za Pobjedu vjerski analitičar Draško Đenović. On objašnjava da crkvu čine vjernici i ako se smanji broj vjernika za deset odsto onda je to veliki udarac.
- Svi se prave mrtvi, kao da „artemijevci“ ne postoje, ali i sveštenstvo je kod „artemijevaca“ masovno kao i monaštvo. Ali svi se prave kao da to ne postoji i da to treba da se stavi pod tepih - poručuje Đenović. Govoreći o iznenađenjima na zasijedanju Sabora SPC, Đenović navodi da episkopi nijesu bili na ručku kod predsjednika Vučića jer su shvatili da veliki broj episkopa ne bi prisustvovao tom ručku. On podsjeća i da prošle godine četiri ili pet episkopa nije prisustvovalo ručku kod predsjednika. U situaciji koja se odnosi na proglašenje mitropolita Metodija u Crnoj Gori, Đenović ne vidi ništa dramatično. Objašnjava da Crna Gora već ima tri mitropolita: arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije i mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije
-U suštini se ne mijenja ništa. Broj mitropolija i eparhija u Crnoj Gori ostaje nepromijenjen. To ne znači da će sjutra neko biti mitropolit ako dođe na Metodijevo mjesto. Epi-
skop Metodije je dobio zvanje mitropolita jer su prošlogodišnjom odlukom Svetog arhijerejskoj sabora svi episkopi, koji su to 20 ili 25 godina, dobili zvanje mitropolita. Vjerovatno je Metodije sada ispunio taj uslov – godine – da bi postao mitropolitobjasnio je Draško Đenović. On podsjeća da je, po uzoru na Rusku crkvu, Sabor SPC još prošle godine nekoliko episkopa digao na rang mitropolita, iako su oni na čelu eparhija.
NADLEŽNOSTI
Na pitanje da li je davanjem titule mitropolita Metodiju zapravo mitropolit Joanikije na neki način razvlašćen, Đenović odgovara da nije.
- Joanikije je, pravno govoreći, nadležan za svoju mitropoliju, ali nije nadležan za drugu eparhiju u Crnoj Gori - osim što je vjerovatno predstavnik u crnogorskom registru crkava jer to mora neko da bude. To je administrativno pitanje. Kao što je premijer Crne Gore rekao da Porfirije nije na čelu pravoslavne crkve u Crnoj Gori - on jeste na čelu pravoslavne crkve u Crnoj Gori, samo što je Joanikije kao crnogorski državljanin upisan u registar. Jedno su državni registri, a drugo je kanonska crkvena organizacija crkvekaže Đenović. Upitan da protumači razna nagađanja da je Metodije dobio titulu zbog toga što je Joanikije podržao studente sa
još pet vladika, Đenović konstatuje da nije došlo do promjena. - Činjenica jeste da Joanikije nije u nekoj velikoj ljubavi sa Porfirijem, ali tu nije došlo do nekih promjena i možemo napraviti sljedeću paralelu. To je kao što je beogradski nadbiskup prošle godine postao kardinal – to je dobio on lično i sljedeći nadbiskup će biti nadbiskup, a ne kardinal, jer Beograd nema vječnog kardinala - kaže naš sagovornik.
KONTROLA
Đenović negira našu opasku da će davanjem titule mitropolita Metodiju vlast iz Beograda sada moći bolje da kontroliše rad crkve u Crnog Gori. -Ponavljam, on je samo dobio titulu, a nadležnosti Metodija ostaju iste. Dakle, ništa se ne mijenja osim što Crnogorci vole da se kite ordenjem i misle da će svi dobiti krila ako je Metodije postao mitropolit. Upitan da li ima neke šanse da Eparhija budimljansko- nikšićka bude mitropolija i od čega to zavisi, Đenović kaže da nju Sabor može da digne na rang mitropolije, ali da to nije učinio i da je to odluka unutar crkve koja takođe ništa ne mijenja. - Kakva je razlika između mitropolije i eparhije - u principu nikakva, osim što je mitropolija teritorijalno veća. Tu nemamo tačan propis koliko mitropolija mora da ima vjernika ili koliko mora da ima teritorije u kvadratnim kilometrima. Mitropolija i eparhija su u principu iste – to je kao biskup i nadbiskup. Beograd je nadbiskupija zato što je to praksa i ima ogromnu teritoriju, ali beogradski nedbiskup nema nikakvu vlast nad ostalim biskupima u Srbiji. Štaviše to je najmanja nadbiskupija po broju vjernika u Srbiji. Subotička biskupija je manja teritorijalno, ali ima mnogo veći broj katolika - navodi Đenović. Violeta CVEJIĆ
Iz Centra za građanska prava poručili da će u zavisnosti od visine kazne za provokatore na Kruševom ždrijelu odlučiti da li će podnijeti privatnu tužbu
CETINJE - Tražimo maksimalnu kaznu za dvojicu muškaraca koji su sinoć provocirali okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, u suprotnom ćemo podnijeti privatnu tužbu - kazala je za portal ETV Ivana Pajović koja je u ime građana Cetinja i nevladine organizacije Centar za građanska prava i građana podnijela krivičnu prijavu protiv njih.
Državljanin Srbije, čiji identitet još nije poznat, i Miloš Cicmil su tokom dvosatne blokade, kakvu mjesecima organizuju rodbina i prijatelji dvadeset troje ubijenih u dva masakra koja su se desila na Cetinju, izašli iz automobila u koloni. Tada je državljanin Srbije prišao okupljenim članovima jedne od porodica koje su izgubile svoje najdraže i podigao tri prsta, dok ga je Cicmil fotografisao.
Okupljeni građani su burno reagovali na ovu provokaciju, nakon čega je državljanin Srbije pobjegao i zaključao se u svom automobilu, dok je Cicmil ostao na ulici. Policija je ubrzo zatim uhapsila obojicu.
Njih dvojica su ranije juče privedeni u Sud za prekršaje u Podgorici na saslušanje, nakon čega su izjave dale i Pajović i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.
Pajović je za portal ETV, nakon davanja izjave, kazala da će se u zavisnosti od visine kazne odrediti prema tome da li će podnijeti privatnu tužbu, odnosno to će zavisti od toga da li će biti zadovoljni presu-
PODGORICA/BEOGRAD
- Za nekoga ko tvrdi da nema nikakve veze sa kriminalom Nikšićanin Miloš Nilović Runjo ima previše problema sa zakonom.
Kada ga je u petak uveče privela beogradska policija, Nilović je morao da ima utisak već viđenog imajući u vidu da je to treći put da se nalazi u pritvoru zbog sličnih optužbi, piše Insajder.
Kako je saopštilo srpsko tužilaštvo, Nilović se sumnjiči za neovlašćeno držanje oružja, a u vozilu u kojem se nalazio pronađena su tri pištolja – poluatomatska „češka zbrojevka“ sa 15 metaka, poluatomatski “walther“ sa osam metaka, kao i revolver „taurus“ sa pet metaka. Na „waltheru“ i „zbrojevki“ su bili uklonjeni fabrički brojevi, navodi Insajder. Nilović je kratko negirao krivicu u tužilaštvu, odbijajući da dalje detaljnije iznosi odbranu i da odgovara na pitanja tužioca. Tužilaštvo je tražilo pritvor, a na potezu je sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu.
dom i da li će ona biti opomena za društvo. Pred Sudom za prekršaje kazala je da je bila na protestu na Kruševom ždrijelu da pruži podršku sugrađanima, te da su građani svi krenuli da uhvate dva muškarca koji su se fotografisali sa tri podignuta prsta, ali je jedan od njih pobjegao. Jedan od njih je, prema njenim riječima, iz Srbije.
S ugrađani su, kako ističe, uspjeli da ga stignu, a ponosna je što je spriječena eskalacija.
- Izvinjenje ne prihvatamo. To njihovo pokajanje je jedino zbog visine kazne - rekla je Pajović.
Ističe da su ih sreli danas ispred zgrade Suda za prekršaje, te da
im nijesu prišli da se izvine, da kažu da se desilo, ali da nijesu imali namjeru da provociraju. Pajović dodaje da imaju sumnje da su ova dva muškarca poslata da provociraju.
Istakla je pred sudom da na društvenim mrežama postoji negativna kampanja za Cetinje i blokadu koja se organizuje zbog dva masovna ubistva koja su zadesila prijestonicu.
- Nijesmo smjeli da dozvolimo da to završi na društvenim mrežama - navela je Pajović.
Morala je, kako dodaje, da naglasi da su Cetinje satanizovali govorom mržnje, da je Cetinje za svakog otvorilo vrata, te da može da diže koliko god hoće prsta.
Građani Cetinja i sinoć su blokirali magistralu Cetinje - Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo, zahtijevajući odgovornost nadležnih zbog dvije tragedije u prijestonici u kojima su nastradale 23 osobe. Porodice žrtava i građani Cetinja, u saopštenju, poručuju da se bore za pravdu i da neće odustati. - Mi, porodice žrtava dvostrukog masakra na Cetinju – 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine – kao i građani koji svakodnevno mirno protestuju na raskrsnici Kruševo ždrijelo, ponovo se obraćamo javnosti povodom sinoćnje brutalne provokacije na mjestu okupljanja. Dva lica
- Bilo mu je jasno da ne može da ponizi nijednu Crnogorku, a kamoli Crnogorca - navela je Pajović. Ovakvi primjeri, prema njenim riječima, ne mogu proći, te da će građani koji organizuju proteste na Kruševom ždrijelu ubrzo izaći u javnost sa saopštenjem da se ne dolazi da se provocira. - Meni se nije izjašnjavao. Ve-
pojavila su se s jasnom namjerom da ponize okupljene građane, izazovu provokaciju i potencijalni sukob. Fotografisali su se ispred prisutnih podižući tri prsta – simbol koji, u ovom kontekstu, ne može imati drugo značenje osim svjesnog podsticanja na netrpeljivost, vrijeđanje žrtava i njihove porodice, te izazivanje nacionalne mržnje - navode porodice žrtava i građani Cetinja. Policija i Sud za prekršaje reagovali su, ističu, na primjeren i zakonit način, kako su, kako kažu, i očekivali, izrekavši sankcije počiniocima ovog nedopustivog čina. - Dok god se borimo za pravdu i odbijamo da ćutimo, izloženi smo svakodnevnim uvredama, lažima i pritiscima – naročito na društvenim mrežama – bez
ikakvih posljedica po one koji te napade vrše. Iskreno se nadamo da će se ovakva praksa promijeniti i da slični postupci u budućnosti neće ostajati nekažnjeni. Svako ignorisanje ovakvih incidenata bio bi jasan podsticaj onima koji šire mržnju da u tome nastave još otvorenije i bez straha od odgovornosti - navode porodice žrtava i građani Cetinja. Poručuju da njihova borba nije politička – ona je ljudska, moralna i civilizacijska. - To je borba za istinu, pravdu i dostojanstvo onih koji više nijesu među nama. I ta borba neće stati, bez obzira na prijetnje, uvrede, provokacije i pokušaje da se naša borba obesmisli. I dalje smo tu – za njih, za nas, za dostojanstvo. Nećemo stati - poručili su sa Kruševog ždrijela.
sni Pejović je rekao da nije tačno da mu je bila u pozadini. Priznao je da je dizao tri prsta jer je Srbin. Veliko je Cetinje, a da ne dođe tu da provocira ljude koji su od velike muke na ulici. Sve i da nije znao - mogao je da pita zbog čega je zastoj - kazala je Pajović. Dodaje da ga je Pejović upitala kad je pokazao tri prsta misli li na njeno troje ukopanih, na što je on odgovorio: „Živjela Srbija“. Ističe i da bi zbog samog povoda blokada bilo prirodno da postoji empatija, dodajući da ima više njih koji su osjećali sažaljenje za tragedije u drugim državama, jer to je, kako ističe, naše čojstvo - da pazimo druge od sebe. R. P.
U kom god pravcu da ovaj slučaj krene, bilo da se ide na podizanje optužnice ili na odustajanje od gonjenja – Nilović je već njime prošao. Njegovo ime se u medijima prvi put pojavilo 2017. godine, kada je bio jedan od desetorice uhapšenih, kada je policija usred dana upala u poznati novobeogradski restoran „Durmitor“. Iako je akcija bila medijski atraktivna i potencirana kao udar na škaljarski klan, rezultat je bila tanka optužnica za nedozvoljeno posjedovanje oružja.
Policija je ispod stola pronašla dva pištolja, a optužnica je teretila Nilovića i Mitra Muratovića za nelegalno posjedovanje. Adut tužilaštva bila je činjenica da je na jednom od pištolja pronađen Nilovićev DNK-a trag, ali se cijela konstrukcija raspala kada je
Miloš Nilović Runjo
Muratović prihvatio krivicu za oba pištolja. Na kraju, Nilović je 2021. godine pravosnažno oslobođen krivice. Dok je trajao ovaj postupak, Nilović je na Jahorini 2020. godine bio suočen sa identičnim optužbama, imajući u vidu da je u hotelskoj sobi u kojoj
se nalazio pronađen nelegalni pištolj. Ipak, kao i u slučaju „Durmitor“, i ovdje je druga osoba preuzela odgovornost, pa je tužilaštvo obustavilo postupak protiv Nilovića. A osim što je u više navrata bio hapšen zbog nelegalnog oružja, Nilovićevo ime se u medi-
jima spominjalo i po drugim osnovama. U decembru 2018. godine u vračarskom kafiću „Kafeteka“ dva napadača su ubila Vladimira Popovića Popa, vlasnika kazina „Havana“ i tom prilikom ranila još jednu osobu. Za stolom je sjedio i Nilović, ali je on prošao bez povreda. A osim poznanstva, Popovića i Nilovića povezivala je još jedna okolnost – obojicu je pred sudom zastupao Dragoslav Miša Ognjanović, poznati advokat koji je ubijen u julu 2018. godine. Nilović je i u maju 2020. godine bio svjedok incidenta koji je pukim slučajem ostao bez žrtava. On je sa bivšim pripadnikom Žandarmerije Vojislavom Kostićem sjedio u vračarskom kafiću „Le Petit Bistro“ kada je u kafić ušao muškarac sa silikonskom ma-
skom na licu i automatskim oružjem. Nilović i Kostić su ga ugledali i brzo pobjegli sa lica mjesta, a napadač je ubrzo napustio kafić. Tom prilikom je Nilović za medije izjavio da je samo mirno sjedio i pio kafu, da nikakve veze nema sa škaljarskim kriminalnim klanom i da se bavi zidanjem zgrada. Sam napadač je ubrzo uhapšen u „štek“ stanu, gdje je pronađeno oružje i silikonska maska koju su u ranijim napadima koristili pripadnici škaljarskog i kavačkog klana. Novo svjetlo na ovaj slučaj bacila je optužnica protiv grupe „vračarci“. Ona se označava kao jedna od grupa koja je sarađivala sa kavačkim klanom. Naime, u optužnici protiv grupe navodi se da su oni planirali ubistvo Nilovića, te da su za tu likvidaciju bili spremni da izdvoje 150.000 eura. Ukoliko tužilaštvo podigne optužnicu protiv Nilovića, prijeti mu zatvorska kazna u trajanju od dvije do dvanaest godina. R.P.
PODGORICA – Od sredine oktobra prošle godine, kada je Državna revizorska institucija dala negativno mišljenje na finansiranje vjerskih zajednica u Crnoj Gori, a posebno ukazala da su srednje vjerske škole nezakonito finansirane sa 4,9 miliona eura tokom četiri godine, Specijalno državno tužilaštvo još uvijek nije donijelo odluku nakon prijave koju je podnio Centar za građansko obrazovanje.
Uprkos mišljenjima revizora i istrazi tužilaštva, Vlada je ponovo i ove godine opredijelila 1,7 miliona za dvije vjerske privatne škole Medresu ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavnu gimnaziju „Sveti Sava“. Pobjeda je nekoliko puta pokušala da dobije odgovore od SDT-a na pitanje u kojoj je fazi ovaj predmet. Posljednji odgovor je bio i prvi, u novembru prošle godine, kada je, nakon podnešene krivične prijave (koju je podnio CGO), iz tog tužilaštva odgovoreno da je „krivična prijava dodijeljena u rad u skladu sa internim pravilima o dodjeljivanju predmeta i godišnjim rasporedom poslova. U toku je izviđaj“. CGO je takođe tražio odgovore od SDT-a i uputio urgenciju, ali nijesu dobili odgovor. Ono što je javnosti poznato, kada je u pitanju ovaj slučaj, jeste da je 28. marta SDT tražilo od DRI da im dostave izvještaj. Na spori ritam specijalnog tužilaštva ukazuje i činjenica da je taj izvještaj javno dostupan na sajtu Državne revizorske institucije od 17. oktobra prošle godine, te da su ga mediji takođe u nekoliko navrata citirali, navodeći odakle su ga preuzeli.
revizija
DRI je 12. maja dostavila SDT-u svoj, već objavljeni, „Izvještaj o reviziji o pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore“. U odgovoru na dopis SDT-a, DRI navodi da je osnov za negativno mišljenje o finansiranju vjerskih srednjih škola to što je u suprotnosti sa Opštim zakonom o vaspitanju i obrazovanju - U periodu 2019-2023. g., iz budžeta Ministarstva nadležnog za oblast prosvjete finansirane su srednje vjerske škole u ukupnom iznosu od 4,9 miliona eura. Finansiranje je vršeno na osnovu čl. 139 stav 7 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji propisuje da se srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa čl. 138 istog zakona. Isplate sredstava vjerskim školama vršene su na osnovu ugovora o finansiranju i aneksa ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade. Međutim, iznos sredstava kojim su finansirane srednje vjerske škole nije određen na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kri-
Vlada nastavlja izdvajanje 1,7 miliona godišnje za Medresu ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavnu gimnaziju ,,Sveti Sava“
Ono što je javnosti poznato, kada je u pitanju ovaj slučaj, jeste da je 28. marta SDT tražilo od DRI da im dostave izvještaj. Na spori ritam Specijalnog tužilaštva ukazuje i činjenica da je taj izvještaj javno dostupan na sajtu Državne revizorske institucije od 17. oktobra prošle godine, te da su ga mediji takođe u nekoliko navrata citirali
terijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje, što nije u skladu sa čl. 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju – pojasnili su SDT-u iz DRI. Istaknuto je da, prema nalazu DRI, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama.
- Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima. Navedeno nije u skladu sa čl. 139 koji propisuje da se srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa čl. 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Zakon u čl. 138 propisuje da ustanova stiče sredstva iz budžeta Crne Gore za jednu školsku godinu na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje – piše u dopisu koji je DRI uputila SDT-u. Oni su postupajućem specijalnom tužiocu Miroslavu Turkoviću u dopisu naveli da je negativno mišljenje nadležnog kolegijuma DRI izraženo u skladu sa članom 80 Uputstva o metodologiji vršenja finansijske revizije i revizije pravilnosti, kojim je propisano da nadležni kolegijum izražava negativno mišljenje kada
državni revizor, nakon što prikupi dovoljno adekvatnih revizorskih dokaza, zaključi da slučajevi neusklađenosti, pojedinačno ili zbirno, imaju i materijalan i prožimajući efekat.
milioni
Tokom protekle četiri godine za vjerske škole uplaćeno je 4,9 miliona eura. Medresa „Mehmed Fatih“ dobila je 3,1 milion, a Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ 1,8 miliona.
Od rebalansa budžeta, koji je usvojen u avgustu prošle godine, finansiranje vjerskih škola, Medrese ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavne gimnazije ,,Sveti Sava“ prebačeno je iz Ministarstva prosvjete koje ih je finansiralo od 2018. godine - u Ministarstvo pravde.
Osim tog transfera nadležnosti, ništa se drugo nije dogodilo u tom rebalansu za 2024. godinu – iznos je ostao isti - 1,7 miliona eura.
Ministar pravde Bojan Božović, nakon nalaza DRI prošle godine, Pobjedi je kazao da će se finansiranje ovih škola posebno razmotriti, jer je
budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.
- Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija - rečeno je tada Pobjedi iz Ministarstva pravde. Ministarstvo prosvjete se na ovaj način „oslobodilo“ od samog početka problematičnog finansiranja vjerskih škola, jer ni prvoosnovana medresa, koja se iz budžeta finansira od 2018. godine na prijedlog tadašnjeg ministra prosvjete Damira Šehovića, nije u skladu sa zakonima, jer dio njenog nastavnog kadra nema licence. Prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić kazao je da ova vjerska škola ne može da dobije licencu jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju. Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.
Finansiranje Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“ takođe je sumnjivo jer, dok se zgrada ne izgradi, djeca se školuju u poslovnim prostorijama u zgradi pod Goricom, ali su ipak dobili licencu od inspektora Vesne Bratić, iako ne ispunjavaju uslove za to, a koji
su propisani zakonom i pravilnicma.
Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjavaju sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.
Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu je 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno-poslovne zgrade ispod Gorice.
Za DRI je problematično što Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa
zaključenim ugovorima. Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program. Upravo je to - koliko košta školovanje jednog đaka, bilo predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Po toj računici, obrazovanje tih đaka košta daleko više nego onih koji uče u državnim školama.
prebacivanje odgovornosti
Transfer sa Ministarstva prosvjete, koje kontroliše obrazovne institucije u Crnoj Gori, na Ministarstvo pravde, objašnjen je time da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica. A nadzor nad primjenom tog zakona radi organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa - odnosno Ministarstvo pravde. A upravo je Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju definisao kako se vjerske škole finansiraju i koje sve uslove mogu da ispune. Zbog toga je Pobjeda i postavila pitanje resoru pravde - da li su škole sada pod njihovom jurisdikcijom. Kako je rečeno da nijesu, ostaje da je za finansiranje nadležna pravda, a za programe i licence – prosvjeta. Problemi koji se tiču donosilaca odluka u resoru prosvjete vjerovatno nijesu prioritet ovog tužilaštva, ukoliko se uzme u obzir i činjenica da nakon duplog negativnog mišljenja DRI, koje je objavljeno u septembru 2021. godine, a tiče se poslovanje tadašnje ministarke Vesne Bratić, takođe još nema odluke tužioca o raspodjeli oko 19 miliona eura iz budžeta. DRI je tada konstatovala da finansijski izvještaj Ministarstva ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka, a da utvrđene greške imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijski izvještaj. j. martinoviĆ
Krivično vijeće Višeg suda odbilo žalbu branilaca penzionisanog službenika
PODGORICA - Vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu branilaca na odluku sudije za istrage kojom je njihovom branjeniku - penzionisanom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost Dušku Goluboviću određen pritvor do 30 dana - potvrđeno je portalu ETV iz Višeg suda. Njemu je sudija za istrage pritvor odredio zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Golubovića su 9. maja uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja po nalogu Spe-
cijalnog državnog tužilaštva. On je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje
U Nikšiću tokom vikenda kontrolisano više od 500 osoba
PODGORICA - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, uz angažovanje pripadnika Posebne jedinice policije, u noći između 17. i 18. maja, u periodu od 21 do jedan sat, sproveli su aktivnosti prilikom kojih je obavljena kontrola lica, vozila i pregled gostiju u više ugostiteljskih objekata u Nikšiću i tom prilikom je lišeno slobode operativno-interesantno lice, podnijeta prekršajna prijava zbog opojnih droga, pronađena opojna droga kokain, pronađen i oduzet nož, sprej sa nadražujućim dejstvom, baklje, elektrošoker.
Policijski službenici su tokom racija u više ugostiteljskih objekata pregledali 500 osoba, od čega 10 operativno-interesantnih lica. - Prilikom kontrole operativno-interesantnog lica A. K. (47) pronađeno je manje pvc pakovanje sa sadržajem nalik na opojnu drogu kokain, na-
kon čega je A. K. lišen slobode zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kontrolom su kod operativno-interesantnog lica I. V (42) pronađena i oduzeta sredstva podobna za napad - nož i ručni sprej sa nadražujućim dejstvom. U ugostiteljskim objektima u kojima su boravila ova lica pronađeno je i 16 pirotehničkih sredstavabaklji, drobilica za marihuanu i elektrošoker. Daljom kontrolom objekata pronađena su dva odbačena pvc pakovanja sa sadržajem nalik na opojnu drogu kokain, koja će biti predmet daljeg vještačenja – navodi se u saopštenju policije.
Podsjećaju da službenici Uprave policije nastavljaju plansko proaktivno djelovanje i represivne aktivnosti usmjerene na sprečavanje nasilja, održavanje stabilnog javnog reda i mira, otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala, procesuiranje izvršilaca krivičnih djela i prekršaja, kao i druge mjere i radnje u cilju podizanja sveukupnog nivoa bezbjednosti. R.P.
potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, postoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su
nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću. Jedan od njegovih branilac, advokat Velibor Marković, ranije je kazao za portal ETV da su pretreseni objekti Golubovića, ali da nije pronađen nijedan dokaz da je počinio krivično djelo pranje novca. - Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi sa stavom 1 u vezi sa članom 49 Krivičnog zakonika - rekao je Marković. R.P.
Osumnjičenima za pripremu likvidacije Kotoranina određen pritvor
Kriminalističkom obradom ovih osoba utvrđeno je da su registrovani kao izvršioci više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, nedozvoljenog držanja oružja, krivičnih djela protiv javnog reda i mira te napada na službena lica - ističu iz Uprave policije
KOTOR - Osnovni sud u Kotoru odredio je državljanima Srbije Miljanu Jovanoviću, Aleksandru Stefanoviću i Dušanu Trkulji, osumnjičenima za pripremu likvidaciju M. R. iz Kotora, pritvor - potvrđeno je portalu ETV iz Osnovnog suda u Kotoru.
Nikšićaninu Danijelu Banićeviću, koji je osumnjičen da je organizator ove grupe, kako nam je saopšteno, nije određen pritvor, odnosno on je pušten da se brani sa slobode. Podsjećamo, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su prekjuče crnogorskog državljanina D. B. (41) iz Nikšića i tri državljanina Republike Srbije M. J. (21), A. S. (22) i D. T. (20), koji su osumnjičeni da su pripremali likvidaciju M. R. iz Kotora.
Iz Uprave policije su prekjuče kazali da su identifikovali četiri osobe koje su formirale kriminalnu grupu sa ciljem izvršenja teškog krivičnog djela protiv života ili tijela na štetu M. R. iz Kotora, te da su državljani Srbije, kako se sumnja, ušli u Crnu Goru sa tom namjerom.
Za državljanina Crne Gore D. B, kako dodaju, postoji osnov sumnje da je planirao i organizovao izvršenje ovog teškog krivičnog djela.
- Postupajući po prijavi oštećenog, koji je policijskim službenicima ukazao na sumnju da je u više navrata u blizini njegovog mjesta stanovanja uočio nepoznato vozilo, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su preduzeli opsežne i hitne operativno-taktičke mjere i radnje na sprečavanju izvršenja krivičnog djela, nakon čega su u kratkom roku
identifikovali lica M. J., A. S. i D. T. iz Beograda, državljane Republike Srbije - kazali su iz Uprave policije. Ubrzo nakon identifikacije, kako su rekli, locirani su, kao i stan u kojem su boravili i vozilo za koje se sumnja da su koristili prilikom planiranja izvršenja krivičnog djela. Nakon toga izvršen je pretres stana u kojem su oni boravili, a službenici policije pronašli su i oduzeli podesna sredstva - drvenu palicu, čekić, tri plastične maske, te mobilne telefone i odjevne predmete za koje se sumnja da su bili namijenjeni izvršenju krivičnog djela, a koji su i korišćeni u radnjama opservacije kuće i kretanja oštećenog. - Provjerom kroz evidencije
je utvrđeno da su M. J., A. S. i D. T. početkom maja ove godine na Graničnom prelazu Dobrakovo ušli u Crnu Goru, nakon čega su iznajmili stan na teritoriji opštine Budva. Sa ove lokacije osumnjičeni su se nekoliko dana zaredom odvozili na lokaciju u blizini kuće oštećenog, odakle su po prethodnom dogovoru i definisanom planu vršili opservaciju objekta i lica, te preduzeli konkretne pripremne radnje koje upućuju na osnovanu sumnju detaljno isplaniranog izvršenja krivičnog djela - navodi se u saopštenju. Oni su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401 stav 1 Krivičnog zakonika na štetu jedne osobe,
Oni su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401 stav 1 Krivičnog zakonika na štetu jedne osobe, a nakon saslušanja im je u tužilaštvu donijeto rješenje o određivanju pritvora
a nakon saslušanja im je u tužilaštvu donijeto rješenje o određivanju pritvora. - Kriminalističkom obradom ovih osoba utvrđeno je da su registrovani kao izvršioci više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, nedozvoljenog držanja oružja, krivičnih djela protiv javnog reda i mira te napada na službena lica - ističu iz Uprave policije. U nastavku izviđajnih radnji i preduzetih aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju događaja identifikovan je i uhapšen D. B. iz Nikšića, za kojeg se sumnja da je formirao i organizovao ovu kriminalnu grupu. On je, kako se navodi, sa državljanima Srbije sa kojima je organizovao kriminalnu grupu „bio u stalnom kontaktu, dogovorio izvršenje krivičnog djela, isplanirao njihov dolazak u Crnu Goru, pružao im logistiku, ukazao na lice i na mjesto izvršenja krivičnog djela i davao uputstva za izvršenje krivičnog djela“. - Protiv D. B. je tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401, stav 2 Krivičnog zakonika - dodaju iz Uprave policije. R. P.
Papa Lav XIV juče zvanično počeo papinstvo svečanom misom na Trgu Svetog Petra u Vatikanu
Spajić: Pozvao sam Lava
XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru
- Čestitao sam papi Lavu XIV u ime katolika Crne Gore, kao i svih građana Crne Gore, uz želju da njegova služba donese mir i nadu cijelom svijetu - napisao je na Iks mreži premijer Milojko Spajić. Spajić navodi da je pozvao papu Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru. - Kao nastavak istorijskih veza koje je afirmisao papa Lav XIII još 1886. godine potpisivanjem konkordata sa knjazom Nikolom ispred Knjaževine Crne Gore, prvog takvog između Svete Stolice i jedne većinski pravoslavne države - saopštio je Spajić.
Zelenski: Glas Svete Stolice može imati važnu ulogu u okončanju rata
Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV, u privatnu audijenciju primio je predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, u pratnji supruge Olene - Hvala vam na strpljenju zbog čekanja. Morao sam da pozdravim sve delegacije
koje su prisustvovale inauguracionoj misi - rekao im je papa dočekujući ih, vidi se na video-snimku koji je objavio Vatikan. Na kraju mise kojom je obilježen početak njegovog pontifikata, kojoj je prisustvovala grupa šefova drža-
Izraelski vazdušni napadi u Gazi
va, uključujući i Zelenskog, Lav XIV je javno izgovorio riječi da „Ukrajina konačno čeka pregovore o pravednom i trajnom miru“. Zelenski je rekao da je „zahvalan na posebnim riječima pape“, u poruci objavljenoj na Telegramu.
VATIKAN – Papa Lav XIV juče je zvanično počeo papinstvo svečanom misom na Trgu Svetog Petra u Vatikanu. Svečani čin inauguracije ozvaničen je kada je novom papi dodijeljena papska insignija vlasti, Ribarski prsten. Papa je juče stigao na Trg Svetog Petra u papamobilu s otvorenim krovom, gdje je pozdravio mnoštvo okupljenih vjernika, baš poput njegovog prethodnika pape Franja. Takođe, podigao je jednu bebu i blagoslovio je. U svom govoru kritikovao je globalni ekonomski sistem koji, kako je rekao, „izrabljuje planetu i gura najsiromašnije na marginu“. Upozorio je i na opasnost od centralizacije moći unutar papinske službe, poručivši da će nastojati da upravlja, a da ne podlegne iskušenju da postane autokrat. Govorio je o potrebi za jedin-
- Svaka zemlja zaslužuje da živi u miru i bezbjednosti - rekao je Zelenski i izrazio nadu da će biti „uslišene molitve za pravedan mir i dostojanstven život svih ljudi“.
Kako prenosi Ukrinform, Zelenski je na Fejsbuku objavio: „Spremni smo za dijalog u bilo kom formatu zarad stvarnih rezultata“. Takođe, zahvalio je papi Lavu XIV
GAZA - U izraelskim vazdušnim napadima tokom noći je širom Pojasa Gaze ubijeno najmanje 100 Palestinaca, saopštile su juče lokalne zdravstvene vlasti, dok su posrednici organizovali novu rundu pregovora o prekidu vatre između Izraela i Hamasa. Radio Slobodna Evropa prenosi da nije bilo neposrednih komentara izraelske vojske, koja je proširila napade na enklavu, ubivši stotine ljudi od četvrtka, u pripremi za novu kopnenu ofanzivu radi postizanja „operativne kontrole“ u djelovima Gaze.
- Imamo najmanje 100 mrtvih od sinoć. Kompletne porodice su izbrisane iz civilnog registra izraelskim bombardovanjem - rekao je za Rojters
portparol ministarstva zdravlja Gaze Halil Al-Dekran Izrael je blokirao ulazak medicinskih i prehrambenih zaliha, kao i goriva u Gazu od početka marta, kako bi pokušao da izvrši pritisak na Hamas da oslobodi izraelske taoce i odobrio planove koji bi mogli uključivati zauzimanje cijelog Pojasa Gaze i kontrolu pomoći. Hamas navodi da će osloboditi taoce samo u zamjenu za izraelski prekid vatre. Egipatski i katarski posrednici, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), počeli su novu rundu indirektnih pregovora o prekidu vatre između dvije strane u subotu, ali izvori bliski pregovorima rekli su da nije postignut nikakav napredak. - Hamas je fleksibilan u ve-
zi sa brojem talaca koje može osloboditi, ali problem je uvijek bio u izraelskoj posvećenosti okončanju rata - naveo je palestinski zvaničnik blizak pregovorima, koji se odvijaju u glavnom gradu Katara, Dohi. Britanski Sky News Arabica i BBC su izvijestili da je palestinska militantna grupa predložila oslobađanje oko polovine izraelskih talaca u zamjenu za dvomjesečni prekid vatre i oslobađanje palestinskih zatvorenika koje drži Izrael. - Izraelski stav je nepromijenjen, žele da njihovi zatvorenici budu oslobođeni, bez obaveze da okončaju rat - kazao je zvaničnik Hamasa. U jednom od izraelskih noćnih napada pogođen je kamp sa šatorima u kojem su bile
smještene raseljene porodice u Kan Junisu na jugu Pojasa Gaze. U tom napadu ubijene su žene i djeca i ranjene desetine ljudi. Hamas je opisao napad kao „novi brutalni zločin“ i okrivio američku administraciju za eskalaciju. Među desetinama ubijenih ranije u nedjelju bila su tri novinara i njihove porodice. Medicinski zvaničnici su rekli da je još jedna porodica na sjeveru Gaze izgubila najmanje 20 članova. Zakaria Al-Sinvar, brat bivšeg šefa Hamasa Jehja Al-Sinvara kojeg je Izrael ubio prošlog oktobra, i troje njegove djece ubijeni su u izraelskom vazdušnom napadu na njihov šator u centralnom Pojasu Gaze, rekli su medicinski radnici.
stvom u Crkvi, ali i upozorio na opasnosti vjerske propagande. - Braćo i sestre, želio bih da naša prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, sa znakom zajedništva, koja postaje pokretačka snaga za pomireni svijet - rekao je na italijanskom. Govoreći o „Petrovom služenju“ – učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan – istakao je da se ono „odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadrške“. Pozvao je vjernike da ostanu „zajedno kao jedan narod“, da „koračaju prema Bogu i ljube jedni druge“. Ceremoniji je prisustvovalo desetine hiljada ljudi, uključujući svjetske lidere. Crnu Goru predstavljao je premijer Milojko Spajić sa delegacijom. Predstavnici iz Italije, Perua i Sjedinjenih Država imali su mjesta u prvom redu u VIP ga-
leriji, budući da papa Lav XIV ima dvojno državljanstvo SAD i Perua. Američku delegaciju predvodio je potpredsjednik Džej Di Vens, u pratnji državnog sekretara Marka Rubija. Prisustvovao je i predsjednik Perua Dina Boluarte, kao i premijerka Italije Đorđa Meloni Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je bio među više od 150 međunarodnih delegacija prijavljenih za prisustvo, zajedno s njemačkim kancelarom Fridrihom Merzom
Robert Francis Prevost ili papa Lav XIV rođen je u Čikagu i prvi je papa iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran 8. maja, nakon kratke konklave. On nasljeđuje papu Franja, koji je preminuo 21. aprila nakon što je 12 godina vodio Katoličku crkvu. Sa inauguracije
na podršci Ukrajini. Zelenski je naglasio da je za milione ljudi u svijetu papa simbol nade u mir, tako da autoritet i glas Svete stolice mogu igrati važnu ulogu u okončanju ovog rata.
Zelenski se juče u Rimu sastao i s potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubijem. Ovo je prvi susret Zelenskog i Vensa nakon
neslavnog sastanka u februaru u Bijeloj kući. Za razliku od prošlog, predsjednik Ukrajine je ovaj sastanak ocijenio kao dobar, a podijelio je i zajedničke fotografije. - Ponovio sam da je Ukrajina spremna da učestvuje u stvarnoj diplomatiji i istakao značaj potpunog i bezuslovnog prekida vatre što je prije moguće - kazao je Zelenski.
Njemački kancelar Fridrih Merc o pokušajima da se okonča rat
Berlin, Pariz i London
žele da razgovaraju
BRISEL - Šefovi njemačke i britanske vlade, kao i francuski predsjednik, žele da razgovaraju sa Donaldom Trampom kako bi pripremili razgovor koji će američki predsjednik voditi danas sa Vladimirom Putinom, u pokušaju da se okonča sukob u Ukrajini, izjavio je juče njemački kancelar Fridrih Merc
- Mi (šefovi država i vlada Francuske, Velike Britanije i Njemačke) smo se saglasili da ponovo razgovaramo sa američkim predsjednikom kako
bismo pripremili taj razgovor - rekao je Merc. Dodao je da su Evropljani i Amerikanci odlučni da rade zajedno, na ciljan način, kako bi se taj strašni rat brzo okončao.
- Napravili smo neke male korake naprijed posljednjih dana. Strane u sukobu razgovaraju jedna sa drugom - dodao je Merc, mada rusko-ukrajinski mirovni pregovori u Istanbulu u petak, prvi od proljeća 2022. godine, nijesu rezultirali primirjem.
Intervju: Goran Marjanović, doktor teorijske fizike i ekspert za djelo Nikole Tesle
PODGORICA - Ne postoji zvanična potvrda da se 29. aprila ove godine u CERN-u dogodilo nešto neobično poput pretpostavke o otkriću paralelnih univerzuma. Ipak, prema nekim izvorima iz CERN-a imamo potvrdu da se radi o događaju koji nije u skladu sa zvaničnim teorijama, tvrdi u razgovoru za Pobjedu fizičar Goran Marjanović, dodajući da još od Ajnštajna postoje teorije o otvaranju portala.
POBJEDA : U naučnoj zajednici postoji priča da su 29. aprila ove godine u CERN-u naučnici otkrili „nešto“ što im je bilo nerazumljivo i što se ne uklapa u model standardne fizike. Postoje pretpostavke da je riječ o paralelnim univerzumima ili o novim dimenzijama. Kako biste objasnili ovo za sada veliko otkriće?
MARJANOVIĆ: Do danas (8. maj 2025), ne postoji zvanična potvrda iz CERN-a da je 29. 4. 2025. došlo do otkrića koje bi ukazivalo na paralelne univerzume ili dodatne dimenzije. Ipak, moguće su individualne, nekonvencionalne interpretacije pojedinih neobičnih eksperimentalnih rezultata, jer naučnici u CERN-u (npr. na Velikom hadronskom sudaraču – LHC), redovno analiziraju ogromne količine podataka iz sudara čestica. Ponekad se pojave anomalije – podaci koji odstupaju od predviđanja Standardnog modela fizike. Takva odstupanja se mogu kasnije objasniti statističkom greškom, sistemskom greškom u eksperimentu ili mogu zaista (npr. kroz anomalno ponašanje gravitacije) ukazivati na manifestacije dodatnih dimenzija, paralelne univerzume i višedimenzionalnost. Teorije koje uključuju multiverzum (postojanje paralelnih svetova - univerzuma) u skladu su sa teorijom struna koje dozvoljavaju takve mogućnosti van okvira Standardnog modela. Ukoliko se 29. marta zaista dogodilo neko neobično zapažanje u CERN-u, ono bi trenutno moglo biti u fazi provjere i analize jer naučna zajednica mora biti veoma oprezna u objavljivanju tvrdnji koje bi osporile Standardni model. Sve hipoteze o paralelnim univerzumima ili višim dimenzijama zahtevaju rigoroznu proveru i potvrdu više empirijskih dokaza kroz ponovljene eksperimente i analize da bi se smatrale validnim i bile prihvaćene od akademske zajednice. Međutim, prema nekim izvorima iz CERN-a, tamo se nedavno ipak desilo nešto neobično što nije u skladu sa važećim teorijama, a što se zvanično negira. Evo jednog od izvora tih informacija: „KAPIJA PAKLA: CERN je otvorio portal u drugu dimenziju i izazvao seriju zemljotresa širom planete!“ https://www.youtube. com/watch?v=cQ4q__vORz4 Ovakve vesti stizale su više puta tokom prethodnih godina, npr: „CERN Scientist claims They have Opened a portal to another dimension!“
Tehnička mogućnost kreacije visokoenergetskih čestica podrazumijeva i sasvim realnu mogućnost kreacije mini crnih rupa ali i „konekciju“ i transfer fenomena između raznih aspekata Apsolutne stvarnosti, odnosno „otvaranje portala“ između raznih svjetova - segmenata multiverzuma u kojem zapravo živimo
https://youtu.be/W14_C7XkdA0?si=3KS_fSDQov8uqj_d Iako prema zvaničnim izjavama nije zabeležen nijedan događaj u CERN-u koji bi bio direktno povezan sa paralelnim univerzumima sasvim je nesporno da je u to vreme CERN bio aktivan i tokom aprila 2025. godine ponovo pokrenuo svoje akceleratorske sisteme nakon redovnog tehničkog zastoja na kraju prethodne godine. Veliki hadronski sudarač (LHC) je 4. aprila primio prve protone, čime su započeti novi eksperimenti u oblasti fizike čestica. Ovi eksperimenti su usmereni na istraživanje fundamentalnih pitanja u fizici, uključujući proučavanje Higgsovog bozona, asimetrije između materije i antimaterije, kao i drugih fenomena koji bi mogli ukazivati na postojanje fizike izvan Standardnog modela poput onih koji bi bili povezani sa konceptom paralelnih univerzuma. Iako teorije o multiverzumu i dodatnim dimenzijama postoje u okviru teorijske fizike, eksperimenti koji bi mogli pružiti dokaze za takve teorije su izuzetno kompleksni i još uvek u fazi razvoja. Dakle, zvanično sve aktivnosti u proteklo vreme bile su deo planiranih eksperimenata u okviru istraživanja fundamentalnih aspekata fizike čestica. Zainteresovani za informacije o aktuelnim istraživanjima i eksperimentima u CERN-u, mogu posetiti njihovu zvaničnu stranicu: https://home.cern. Međutim, neki teorijski fizičari smatraju da bi Veliki hadronski sudarač (LHC) mogao stvoriti mini crne rupe (objekat čija je gravitacija toliko jaka da zakrivljuje prostor - vremenski kontinuum tako da čak ni svetlost ne može da pobegne sa površine tog objekta i koji „guta sve oko sebe“). Ovakva razmišljanja se temelje na teorijama struna i hipotezama o postojanju više dimenzija izvan naših poznatih četiri (3 prostorne + 1 vremenska). Takvi događaji bi, po tim spekulacijama, mogli ukazivati na postojanje paralelnih univer-
zuma. Da je tako nešto tehnički realno moguće ukazuje najnoviji projekat koji se upravo razvija u CERN-u: AWAKE (Advanced WAKEfield Experiment), u kojem se primenjuju napredne metode veoma velikog ubrzavanja čestica. Konkretno protonski snop iz SPS akceleratora (Super Proton Synchrotron) se ubrzava i šalje u plazmu (gas jonizovan u elektrone i jone). Kada protoni uđu u plazmu, izazivaju plazma talase (eng. wakefields), slično kao talasi koje pravi čamac na vodi. Elektroni ubačeni u plazmu mogu da surfuju tim talasima i budu drastično ubrzani na vrlo velike brzine odnosno izuzetno visoke energije. Ovakvim „plazma ubrzanjem“ pomoću protonskog snopa čestice se ubrzavaju do veoma velikih energija na mnogo kraćim rastojanjima nego što je to moguće u klasičnim akceleratorima poput LHC-a. Klasični akceleratori su ogromni (LHC ima obim od 27 km) a uz to je ubrzavanje čestica na visoke energije sporo. AWAKE koristeći plazma-talase postiže daleko veću energiju na stotinama puta kraćem rastojanju i potencijalno može dovesti do kompaktnih, moćnih akceleratora koji bi se koristili u fizici, medicini i industriji. Ilustracija principa AWAKE ubrzavanja čestica. Neki alternativni izvo-
ri tumače ove eksperimente kao pokušaje da se manipuliše prostor- vremenom, što bi potencijalno zaista moglo otvoriti vrata ka drugim svetovima. U svakom slučaju ova tehnologija može mnogo doprineti istraživanju visokoenergetskih fenomena koji jesu povezani sa fundamentalnom strukturom stvarnosti. Naime – prema Modelu Kvantizovanih Gustina Energije http://users.beotel.net/~gmarjanovic/) čiji sam autor, fenomeni sa sve većom gustinom energije čine strukturu sve suptilnijih nivoa egzistencije, odnosno „viših“ svetova („Nebesa“ – prema Hrišćanskoj kosmogoniji ili „Loka“ prema Upanišadskoj kosmogoniji /P. Vujičin, „States of consciousness in esoteric practice“, D. Raković and Dj. Koruga, eds. Consciousness: Scientific Challenge of 21st Century (ECPD, Belgrade, 1995), pp. 89- 136./) koji su analogija „paralelnih svetova“ odnosno - multiverzuma. Multiverzum je ozbiljna teorijska ideja koju proučavaju vodeći fizičari po kojoj naš univerzum nije jedini, već postoji mnogo drugih univerzuma koji funkcionišu po sličnim ili potpuno drugačijim zakonima fizike. U svakom slučaju, AWAKE eksperiment iz oblasti ubrzavanja čestica nudi tehnologiju i mogućnost dostizanja izuzetno velikih brzina
je tačno da je većinu svog znanja „crpio“ iz vedske kulture i po vama što je najviše iskoristio u svom radu od pomenute civilizacije?
čestica a time i njihovih gustina energije što ih s aspekta visokoenergetskih fenomena koji jesu povezani sa fundamentalnom strukturom stvarnosti dovodi u isti red „kvantiranosti“ (kvantni nivo prema MKGE) i omogućuje kreaciju tzv. “crvotočina” – teorijskih tunela koji povezuju različite tačke u prostor-vremenu. Crvotočine su hipotetički fenomen koji proizilazi iz jednačina Ajnštajnove opšte teorije relativnosti koje opisuju gravitaciju i načine na koji masa i energija zakrivljuju prostor-vreme. Prvi put su matematički opisane 1916. godine od strane austrijskog fizičara Ludviga Flama, a kasnije su razrađene kroz rad Ajnštajna i Rozena 1935. godine –otuda i naziv Ajnštajn-Rozenov most. Crvotočine se mogu zamisliti kao prostorno-vremenske prečice između udaljenih regiona u svemiru, a potencijalno čak i između različitih univerzuma. Tehnička mogućnost kreacije visoko-energetskih čestica podrazumeva i sasvim realnu mogućnost kreacije mini crnih rupa ali i „konekciju“ i transfer fenomena između raznih aspekata Apsolutne stvarnosti odnosno „otvaranje portala“ između raznih svetova - segmenata multiverzuma u kojem zapravo živimo.
POBJEDA: Veliki ste poznavalac rada Nikole Tesle, da li
MARJANOVIĆ: Po mom mišljenju, Teslina mašina iz Kolorado Springsa, njegov čuveni „Uveličavajući predajnik“ – po svojoj sofisticiranosti - potpuno je analogan Keopsovoj piramidi i pravo je remek-delo znanja – i snažan dokaz dubine Teslinih uvida u Tehnologije savršenstva i kosmičke harmonije. Ovo božansko znanje Vrhunskog Kreatora odlikuje se specifičnim oblikom energetskih tokova postignutih vrlo posebnom geometrijom, „geometrijom savršenstva“, i posebnim dizajnom koji karakterišu odnosi i vrednosti elementarnih kosmičkih konstanti: zlatni presek broj Pi i Ojlerov broj (e). Onima koji su upoznati sa vedskim i drugim tekstovima drevnih naroda - dobro je poznato da su oni znali za Fibonačijev niz, zlatni presek, pitagorejski trougao, broj Pi, kao i za niz vrednosti iz makro i mikro sveta koje je savremena nauka spoznala tek nedavno. Štaviše, prema drevnom znanju, SVET je savršena kreacija stvorena modeliranjem beskonačnog broja varijacija fraktalnih entiteta u konačan skup fenomena holografske strukture. Delovanjem principa samo-sličnosti, svi entiteti Realnosti nastaju u večnim procesima samoodržavajućih, harmonijskih, volumetrijskih vibracija u režimu „disanja“, formirajući zapreminske (3D) stojeće talase prema principima Svete geometrije čija je forma zasnovana na vrednostima osnovnih kosmičkih konstanti. Osnovni parametri ove „Kosmičke matrice stvaranja“, prema vedskim tekstovima su takođe i vrednosti koje definišu uslove „Večnog harmonskog oscilovanja“, čine osnovu Svete geometrije, ali i Teslinog „Uveličavajućeg Predajnika“ iz Kolorado Springsa koji je rezultat Teslinih intuitivnih uvida u neophodnost usklađivanja energetskih tokova njegovih mašina sa formom i strukturom opšte kosmičkih tokova, potpuno analognih graditeljskim principima drevnim.
POBJEDA: Izjavili ste nedavno da živimo u digitalnom koncentracionom logoru. Koje su to zamke ili opasnosti za ljudsku vrstu?
MARJ ANOVIĆ : Nesporna je činjenica da je naša civilizacija dostigla izuzetno visok naučno-tehnološki nivo o čemu svedoči pojava tzv. kvantnih kompjutera, veštačke inteligencije, hipersoničnih raketa itd, ali taj izuzetno nagli tehnički progres nije ispraćen odgovarajućim napretkom u nivou svesnosti čovečanstva. Primena te visoke tehnologije u mnogim aspektima življenja olakšava nam život i oslobađa od potrebe za nizom aktivnosti kako fizičkih tako i umnih. Nažalost, čovek je inteligentno biće a osnovna definicija inteligencije je sposobnost prilagođavanja tako da svaka naša neaktivnost vodi ka atrofiji
i sve većem umanjenju naših sposobnosti dok – sa druge strane – vodi ka sve većim moćima automata, njihovoj kontroli, nadzoru i upravljanju ljudskom vrstom uz sve manje slobode čoveka i ostvarenja i razvoja njegove kreativnosti…
POBJEDA: Kao naučnik što biste izdvojili ili podijelili kao najveće dostignuće pozitivno a što kao negativno u posljednjoj deceniji?
MARJANOVIĆ : Najvećim dostignućem smatram pojavu „Kvantnih kompjutera“ čije su mogućnosti fascinantne i predstavljaju tehničku osnovu daljeg unapređenja veštačke inteligencije što je osnov neslućenih mogućnosti daljeg napretka i razvoja civilizacije. Negativnim smatram sve veću primenu tehnike upravljanja emisije radio talasa, posebno mikrotalasa, putem „antena sa faznim nizom“ čime se mogu kreirati dijagrami zračenja po želji, sužavati u snop do željene gustine energije, kojim se može upravljati i po horizontali i po vertikali – što može biti korisno s aspekta emisione tehnike mobilnih operatera na primer, ali isti princip može biti upotrebljen kao oružje ili za niz efekata kao što su uticaj na klimu, izazivanje zemljotresa, cunamija, koji se pripisuju tehnologiji Haarp sistema… Nažalost, isti sistem antena sa upravljivim dijagramom zračenja koristi se i u najnovijoj (petoj) generaciji mobilne telefonije…
POBJEDA: Kada govorimo o velikim „tajnama“, koje su po Vama najveće, a za sada još sakrivene od javnosti?
MARJANOVIĆ: Najveće tajne koje se drže podalje od očiju javnosti su Tesline etarske tehnologije zasnovane na Teslinim skalarnim (Ne-Hercijanskim) talasima - „longitudinalnim talasima potencijala“, koje je Nikola Tesla razvio u Kolorado Springsu i prestavljaju osnovu svih budućih tehnologija. Prema mojim teorijskim i praktičnim uvidima nakon višedecenijskih istraživanja Teslinog nasleđa njegove ideje o mogućnosti „Slanja sile na daljinu“ i „Elektromehanički koncept Zemljine rezonanse za podzemne seizmičke aktivnosti“; Telegeodynamics Proposals, https:// teslaresearch.jimdofree.com/ books-1/nikola-tesla-s-teleforce-telegeodynamics-proposals-by-leland-anderson/) predstavljaju tehničku osnovu tzv. Haarp sistema i „Skalarne interferometrije“ kao i principa kojima je moguće rešiti sve problema savremene civilizacije od eksploatacije „slobodne energije“ do progravitacionog i ne-inercionog kretanja...Tesline ideje o etru, najnoviji uvidi savremene nauke o kvantnim fluidima kao i drevna vedska znanja mogu se dovesti u vezu kroz zajedničku temu „energije, frekvencije i vibracije“. Moć savremene tehnologije, kvantnih kompjutera i veštačke inteligencije kombinovana sa drevnim znanjima i etarskom fizikom Nikole Tesle uz evoluciju svesti kao ključne komponente ljudskog bića - siguran su put u dalji razvoj civilizacije.
Hristina JANKOVIĆ
KOLAŠIN: Dodatna vrijednost zdravstvene
zaštite koju organizuje Dom zdravlja
Alabar juče boravio u Kolašinu
KOLAŠIN - Nakon što je saopštio da je odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamed Alabar boravio je u Kolašinu. Prema fotografiji dopisnika RTCG, Alabar je gradom prošetao sa predsjednikom opštine Kolašin Petrom Bakićem Podsjetimo, Alabar je u četvrtak tokom konferencije u Podgorici dobio poziv od čelnika lokalne vlasti „da se upozna sa potencijalima koje Kolašin nudi“. Tada je Bakić saopštio da je Alabaru predstavio dva značajna projekta koji se tiču Sinjajevine i Bjelasice. Sa Alabarom su istog dana razgovarali i predsjednici opština Bar i Plav Dušan Raičević i Nihad Canović R.P.
KOLAŠIN - Dom zdravlja svojom organizovanošću, angažovanjem specijalista i kvalitetnim domaćim ljekarskim kadrom, nabavkom savremene zdravstvene opreme čini sve da zdravlje bude bliže građanima. Ispunjava kriterijume zdravstvene zaštite na ovom nivou, a nekim akcijama na seoskom području urade i „korak više“. U svemu tome značajna je uloga onih bez kojih se ne može, a koje se ponekad i zaborave – medicinskih sestara. Tanja Šuković je glavna sestra koja sa ponosom nabraja svoje saradnice. Gordana Glavičanin, Savjetovalište za dijabetes, Bojana Tomović, Savjetovalište za reproduktivno zdravlje, Nevenka Đurđić, Savjetovalište za mlade. U laboratoriji su za preciznost „nalaza“, odakle sve počinje, zadužene Slavka Radović, Stojka Bulatović, Nada Lakićević, Bojana Bojić-Bulatović. Na pedijatriji o dječjem osmijehu brinu Rada Marinković, Aleksandra Zeković i
Ivana Bulatović. Ginekološku podršku obezbjeđuju sestre Milijana Labović i Aleksandra Abramović, u apoteci je Tanja Rondović, a Olja Grdinić i Ana Dabetić na fizikalnoj medicini. Sandra Bulatović je rtg tehničar, a u opštoj službi su Jevra Vlahović, Snežana Šćepanović, Sanja Rakočević, Danijela Jovanović, Jelena Medenica, Ivana Krkeljaš, Ena Toković, Milijana Medenica, Anđela Šćepanović. Biljana Bulatović je internistička sestra. Medicinske sestre imaju i podršku dva medicinska tehničara, Ljubiše Pešića na fizikalnoj medicini i Dražena Živkovića u opštoj službi. Najviše staža i samim tim i doprinosa zdravstvenoj zaštiti građana imaju Slava Radović, Milijana Labović, Nada Lakićević, Jevra Vlahović, Biljana Bulatović, dok je najmlađa Ena Toković. Kada se voli neki posao, kao što medicinske sestre vole svoj, onda se sve na pravi način prati i željom za dodatnim znanjem. Medicina po -
diže standarde kojima treba odgovoriti tako da se potrebna pažnja poklanja i stručnom usavršavanju. Medicinske sestre kolašinskog Doma zdravlja učestvuju na seminarima i obukama koje organizuju Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje, Dom zdravlja glavnog grada Podgorice. Dom zdravlja Kolašina je na međunarodnom stručnom seminaru „Primjena najnovijih preporuka za dobru imunizacionu praksu u 2025. godini“ dobio zvanično priznanje za izvanredne rezultate u sprovođenju programa imunizacije.
Tanja Šuković smatra da se mladi ljudi sve manje odlučuju da uđu u „svijet zdravstva“ jer su svjesni ogromne odgovornosti i pritiska koji ovaj posao donosi.
- Svake godine imamo nove pripravnike, ali bismo voljeli da ih je više. Svi oni koji dođu, kada vide energiju i posvećenost naših medicinskih sestara, sa zadovoljstvom postaju dio našeg tima - ističe Šuković. DR.DRAŠKOVIĆ
Tanja Šuković, glavna medicinska sestra, objašnjava da zbog velike razuđenosti, ali i teritorije kolašinske opštine, patronažna služba dnevno prelazi više stotina kilometara, gdje je dosta „vožnje“ po seoskim putevima. Nekada
se desi da u jednom danu moraju stići do Gornje Morače, Đuđevine, Bara, Cerovice, Gornjeg Lipova. - Često se dešava da zbog loših vremenskih uslova zimi i neprohodnosti puteva patronaža pješači da bi došla do pacijentapriča Tanja Šuković.
Marijana Bulatović, Nataša Rakoćević, Jasna Vukićević, Tanja Adžić i Vera Đurović su zadužene da sa medicinskom tašnom, ali i osmijehom i stručnošću medicinske sestre „pokriju“ skoro 900 kilometara kvadratnih jer površina Kolašina je kao „tri države Malte“.
KOLAŠIN: Dan humanosti u organizaciji Crvenog krsta
I „dragocjena tečnost“ i pomoć porodici Šišović
KOLAŠIN - Crveni krst, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi, organizovao je još jednu uspješnu akciju dobrovoljnog davanja. Istovremeno je ozvaničena i akcija prikupljanja pomoći za šestočlanu porodicu Šišović iz Gornje Morače.
Kako nam je kazao Đorđe Baković, koordinator akcije ispred Opštinskog odbora Crvenog krsta Kolašin, već 15 godina, dva puta godišnje se organizuju akcije dobrovoljnog davanja krvi. - Izuzetno smo zadovoljni ovom majskom akcijom, na kojoj je prikupljeno 100 jedinica „dragocjene tečnosti“ koja život znači. Ko zna koji put građani Kolašina su potvrdili svoju humanost. SMŠ „Braća Selić“ i direktorica Ana Šćepanović-Golubović još jednom su ustupili svoje prostorije i školski hol da akcija bude besprekorno organizovana. Podrška je stigla i od Petka Bakića, predsjednika opštine, koji je redovni davalac, kao i od radnika CEDIS-a i porodice Rondović. Zahvalnost dugujemo i našem Ivanu Bulatoviću, fudbaleru Budućnosti, koji je bio akter današnje akcije i još jednom potvrdio kako umije da se „nađe“ gdje je najpotrebnije. Tu su bili i naši volonteri, bez čijeg požrtvo-
vanog rada našim akcijama ne bismo pomjerali granice - kazao je Đorđe Baković. On je istakao da je dan humanosti imao još jedan zadatak. U saradnji sa NVU Čojstvo iz Berana, Opštinska organizacija Crvenog krsta Kolašina je pokrenula akciju izgradnje kuće za šestočlanu, vrijednu porodicu Šišović iz Gornje Morače.
- Za ovu akciju u kontinuitetu prikupljamo sredstva i ponosni smo na razumijevanje preduzeća, pojedinaca, Kolašinaca. Humanost je danas u Kolašin privukla Milivoja Pašića sa prijateljima, koji je podržao obje akcije i koji je na taj način potvrdio prijateljstvo sa našim volonterima - istakao je Đorđe Baković.
DR.DRAŠKOVIĆ
Samostalna izložba djela Aleksandra Đuravčevića u Njujorku
PODGORICA - Četvrta samostalna izložba radova crnogorskog umjetnika Aleksandra Saše Đuravčevića, pod nazivom ,,The Fold“, dostupna je publici do 15. juna u renomiranoj Galeriji ,,Totah“ u Njujorku. Izložba predstavlja novu seriju radova u kojima umjetnik nastavlja da istražuje teme identiteta, sjećanja i kulturnog nasljeđa.
Kroz kombinaciju ulja i akrila na drvenim pločama od lipe, Đuravčević se nadovezuje na svoju poznatu seriju ,,YOUTH“ proširujući njen koncept novim materijalima i složenijim vizuelnim jezikom. U
radovima se mogu prepoznati snažni uticaji vizantijske umjetnosti koja je duboko ukorijenjena u crnogorskoj istoriji i duhovnosti. - ,,The Fold“ ne predstavlja prekid, već nastavak jedne duhovne i umjetničke putanje. Ova izložba istražuje granice između prošlog i sadašnjeg, stvarnog i zamišljenog - kazao je Đuravčević.
Prema pisanju portala Revije Fokus, atmosfera izložbe je duboko meditativna - radovi podsjećaju na svete ikone, dok igre svjetlosti, boja i refleksija stvaraju osjećaj prisustva nečeg što je istovremeno blizu i nedostižno. Umjetnik vješto balansira između minimaliz-
ma i simboličke raskoši, ostavljajući posmatraču prostor za ličnu interpretaciju.
Izložba je već prvog dana privukla brojne posjetioce, predstavnike kulturne i umjetničke scene Njujorka, kolekcionare, kao i mnoge druge pripadnike naše dijaspore. Na otvaranju izložbe bio je i Amer Cikotić, generalni konzul Crne Gore u Njujorku, koji je istakao značaj prisustva crnogorske kulture na globalnoj umjetničkoj sceni.
Đuravčević je rođen 1970. godine u Crnoj Gori. Studirao je na Cetinju i u Firenci, a magistrirao na prestižnom Prat institutu u Njujorku. Njegova djela su dio kolekcija najvaž-
,,The Fold“ ne predstavlja prekid, već nastavak jedne duhovne i umjetničke putanje. Ova izložba istražuje granice između prošlog i sadašnjeg, stvarnog i zamišljenog - kazao je Đuravčević
nijih muzeja u svijetu uključujući Uffizi u Firenci, Brooklyn Museum i Metroplitan Museum of Art u Njujorku. Bio je predstavnik Crne Gore na Venecijanskom bijenalu 2015. godine i učesnik izložbe u okviru 58. Bijenala 2019. U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je i danas živi i radi, završio je master studije u oblasti lijepih umjetnosti, a ubrzo i počeo da predaje u najprestižnijim umjetničkim institutima, kao što su Prat institut i Hanter koledž. Njegovo umjetničko istraživanje, koje povezuju izvanredne vještine u crtanju sa izraženim teorijskim i konceptualnim promišljanjima, razvilo se u širokom spektru izraza, od skulpture, instalacije, do videa, objedinjeno oko centralnih tema kao što su sjećanje, identitet, krhkost života, mitovi, ljepota, moć, smrt. A. Đ.
Na Cetinju predstavljeno fototipsko izdanje „Inventar državne imovine u Skadru i okolini iz 1915“
PODGORICA - Promocija fototipskog izdanja „Inventar državne imovine u Skadru i okolini iz 1915“, koje su priredili istoričari Filip Kuzman i Vukan Ražnatović, u izdanju Narodnog muzeja Crne Gore, održana je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.
Originalni Inventar, koji se čuva u Muzeju kralja Nikole, sastoji se od 192 strane i 24 cjeline. Popis imovine je urađen za dva mjeseca u ratnim uslovima i njegova preciznost svjedoči o profesionalnosti crnogorskog državnog aparata sa početka XX vijeka. Same činjenice predstavljene u ovom protokolu i detaljno opisane građevine doprinose prouča-
vanju istorije Skadra u pomenutom periodu. Vukan Ražnatović je objasnio da je nakon uspostavljanja crnogorske vlasti u Skadarskoj oblasti došlo do izrade inven-
tara, što je još od 1903. godine bila zakonska obaveza u dijelu izrade popisa sve pokretne i nepokretne državne imovine. - Osim što je bila crnogorska pravna obaveza, postojali su
Izložba „Jadranska maritimna hodočašća“ danas na Cetinju
PODGORICA - Izložba „Jadranska maritimna hodočašća“, posvećena religijskim praksama duž jadranske obale koje su usko povezane sa morem, načinom života i kulturnim nasljeđem lokalnog stanovništva, biće otvorena danas, u 12.30 sati, u Galeriji Centra za kulturu Prijestonice.
„Jadranska maritimna hodočašća“ predstavljaju ritualne prakse u kojima učesnici i/ili sveti objekti dolaze u dodir sa morem kao dijelom ritualne strukture. Ove prakse ukorijenjene su u svakodnevici obalnih zajednica čiji identitet i duhovni život oblikuje more. Izložba istražuje i prikazuje
Predavanje muzikologa
povezanost geografije, tradicije, religije i pomorske kulture kroz šest značajnih lokaliteta: Gospa od Zečeva kod Nina, Gospa od Sniga kod Kukljice, Gospa od Tarca na Kornatu, Gospa Kraljica Ribara na Piškeri, Gospa od Kapelice kod Rogoznice i Gospa od Škrpjela kod Perasta. U okviru izložbe biće prikazan i kratkometražni film pod nazivom „Fašinada za Gospu“, u trajanju od 30 minuta, koji dokumentuje tradicionalni pomorski vjerski obred iz Perasta. Organizatori izložbe su Veleposlanstvo RH u Crnoj Gori, Centar za kulturu prijestonice Cetinje i Fakultet za crnogorski jezik i književnost. A. Đ.
Jeržija Stankeviča u KIC-u
i praktični razlozi kako bi nova oblasna uprava znala čime raspolaže u svojoj neposrednoj okolini - kazao je Ražnatović i naglasio da se izradom ovog protokola uviđa težnja vlasti Kraljevine Crne Gore ka integraciji teritorija nad kojima je stekla kontrolu prilikom ratnih dejstava.
Istoričar Filip Kuzman govorio je o dobrim i lošim stranama drugog crnogorskog zauzimanja Skadra, objasnivši da je time Crnoj Gori bio olakšan transport materijala i hrane, a držanje ove teritorije je omogućilo da povlačenje srpske vojske bude lakše.
- Njihovi gubici bi sigurno bili veći da su morali sami da obezbjeđuju prostor od Skadra do Medove. Na drugoj strani, sile Antante su sa neraspoloženjem gledale na crnogorsko zauzimanje Skadra. Zato je sa vojničke tačke gledišta njegovo zauzimanje bilo pun pogodak, ali sa diplomatskog gledišta potpuni poraz Crne Gore - naglasio je Kuzman.
R. K.
PODGORICA - Ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, održaće predavanje večeras u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena“ Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena“, održanog u KIC-u, krajem januara –navodi se u saopštenju KIC-a. Nakon predavanja biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites“ (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaven-
ture Vidala, u produkciji „Les Films du Rat“, „Gloria Films“ i Nacionalnog audio-vizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku (trajanje 75 minuta). Jerži Stankevič je muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu. Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena“ tokom kompozitorovog zarobljeništva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu. R. K.
Osnivač Međunarodnog takmičenja gitarista Danijel Cerović za Pobjedu najavljuje ovogodišnje izdanje manifestacije
PODGORICA - Devetnaesto izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista (Montenegro International Guitar Competition) biće održano 30. i 31. maja u Tivtu. Odvijaće se u dvije kategorije - solo gitara i kamerni ansambli s gitarom, a svi zainteresovani izvođači imaju priliku da se prijave još do sjutra, u ponoć, na mejl adresu montenegro.competition@gmail.
I ovoga puta festival, pored takmičarskih, uključuje i koncertne aktivnosti. Prve večeri, 30. maja, u sali DTV Partizan Centra za kulturu Tivat, biće održan koncert edukativnog karaktera, pod nazivom „Takemicu i Henke – muzika prirode i čovjeka“. Koncert će održati crnogorski gitarista Vasilije Toljić, višestruko nagrađivan i školovan u Parizu, Strazburu i Mastrihtu, poznat po programima koji povezuju epohe, estetike i forme.
Drugog dana festivala, 31. maja, u 20 časova, na Velikoj sceni Centra za kulturu Tivat, publika će imati priliku da uživa u nastupu španske umjetnice Laure Marín Ova dvadeset jednogodišnja pjevačica i gitaristkinja iz Galicije stekla je svjetsku i regionalnu popularnost interpretacijama balkanskih hitova na jezicima bivše Jugoslavije, koje objavljuje putem društvenih mreža. Uz studije Galicijsko-portugalske filologije, Laura paralelno gradi muzičku karijeru koja je približava ovdašnjoj publici. Uprkos skromnim uslovima i izazovima s kojima se suočava kulturna scena u Crnoj Gori, Međunarodno takmičenje gitarista u Tivtu već gotovo dvije decenije uspijeva da okupi najtalentovanije mlade gitariste iz regiona, ponudi kvalitetan koncertni program i izgradi jedinstven prostor muzičkog dijaloga. Na čelu ovog jedinstvenog projekta nalazi se crnogorski gitarista i profesor Danijel Cerović, koji za Pobjedu govori o kontinuitetu, izazovima i viziji festivala koji neprestano raste.
P OBJEDA : Festival traje već gotovo dvije decenije. Kako ste uspijevali da očuvate kontinuitet i kvalitet festivala u vremenu koje nije uvijek bilo naklonjeno kulturnim manifestacijama, posebno u manjim sredinama?
Uprkos izazovima koji prate umjetničku i klasičnu muziku u Crnoj Gori –poput nedovoljno razvijene tradicije i skromnog institucionalnog položaja –uspjeli smo da očuvamo kontinuitet ove manifestacije. Radujemo se svakom novom izdanju jer imamo priliku da pratimo razvoj mladih umjetnika, ali i opšti kvalitet izvođenja klasične gitare u regionu – rekao je Cerović
CEROVIĆ: Takmičenje za gitaru koje danas organizujemo proisteklo je iz gitarističkog festivala koji smo pokrenuli u Nikšiću 2006. godine. Vremenom se taj takmičarski segment osamostalio i dobio svoj poseban identitet, a fokus je stavljen na mlade gitariste. U saradnji sa Centrom za kulturu Tivat, Opštinom Tivat i drugim relevantnim institucijama, uspostavili smo tradiciju koja traje do danas. Takmičenje se održava svake godine tokom posljednjeg vikenda maja i okuplja talentovane mlade gitariste iz cijelog regiona. Uprkos izazovima koji prate umjetničku i klasičnu muziku u Crnoj Gori –poput nedovoljno razvijene tradicije i skromnog institucionalnog položaja – uspjeli smo da očuvamo kontinuitet ove manifestacije. Radujemo se svakom novom izdanju jer imamo priliku da pratimo razvoj mladih umjetnika, ali i opšti kvalitet izvođenja klasične gitare u regionu. Iako ima takmičarski karakter, događaj je i umjetnički sadržajan: svake godine organizujemo jedan ili dva koncerta. Ove godine program uključuje koncert i predavanje gitariste Vasilija Toljića, kao i nastup španske umjetnice Laure Marin, koja će pjevati i svirati na našem jeziku u okviru serije „Festival Plus“. Biće to jedinstvena prilika da se obratimo i široj publici i predstavimo gitaru u drugačijem svjetlu.
POBJEDA: Laura Marín je umjetnica koja povezuje balkansku muzičku tradiciju sa španskim senzibilitetom. Koliko Vam je važno da festival afirmiše ne sa-
mo gitaru kao instrument, već i kulturni dijalog kroz muziku?
CEROVIĆ: Odlično pitanje. Svi znamo da muzika spaja ljude – ona je univerzalni jezik koji razumiju i osjećaju širom svijeta, posebno oni koji muziku vole, slušaju, izvode i žive. Upravo ta ideja bila je jedno od osnovnih određenja naših projekata i festivala od samog početka. Naš festival od svojih prvih dana okuplja muzičare iz svih krajeva svijeta, ali i regionalne i evropske umjetnike, stvarajući prostor za razmjenu, dijalog i zajedničko stvaranje. Već tada smo, u godinama kada to nije bilo ni lako ni naročito popularno, pokrenuli ideju o interkulturnom dijalogu – o potrebi da se kroz muziku grade mostovi, da se njeguje zajedničko kulturno nasljeđe i promovišu vrijed-
nosti saradnje i razumijevanja. Danas, kada se taj dijalog odvija sve slobodnije, sa zadovoljstvom možemo reći da naš festival i dalje ostaje svijetla tačka takve prakse. Posebno nas raduje što ćemo ove godine imati priliku da ugostimo umjetnicu koja dolazi s potpuno suprotnog kraja kontinenta, a koja će izvesti muziku našeg podneblja – muziku koja je za nas svakodnevica, a koja u njenoj interpretaciji dobija novu dimenziju. Vjerujemo da će to biti jedan od najzanimljivijih koncerata u okviru festivala. Taj nastup će biti održan u okviru segmenta „Festival Plus“, koji je zamišljen kao prostor za žanrovski raznovrsne umjetnike i projekte. Iako je naš festival primarno vezan za klasičnu gitaru i umjetničku muziku, „Festival Plus“ nam omogućava da pro-
Vjerujemo u važnost edukativnog segmenta festivala
POBJEDA: U svijetu gdje digitalni sadržaj postaje dominantan oblik prezentacije muzike, da li imate planove da još više proširite online prisustvo festivala – npr. livestreaming takmičenja, arhivu nastupa ili digitalnu edukaciju?
CEROVIĆ: Neki od naših projekata već su dostupni online, a pojedini su ranije emitovani na Javnom servisu ili na privatnim televizijama. Planiramo da tu praksu nastavimo i u budućnosti. Ove godine u Tivtu, nažalost, neće biti livestreaminga, ali to ne
znači da u narednim izdanjima festivala nećemo imati priliku da ponovo uključimo tu opciju. Takođe, kao i do sada, nastavljamo da organizujemo predavanja i masterklasove, jer vjerujemo u važnost edukativnog segmenta festivala.
širimo granice i damo doprinos očuvanju i afirmaciji kvalitetne tradicionalne muzike – muzike koja nas povezuje, inspiriše i ostavlja trag.
POBJEDA: Pored takmičenja, festival uključuje i edukativne koncerte. Na koji način birate teme i izvođače za ovakve sadržaje, i kakvu ulogu edukacija ima u dugoročnim ciljevima festivala?
CEROVIĆ: Na otvaranju festivala predstaviće se mladi i uspješni gitarista Vasilije Toljić sa edukativnim koncertom. Svoje muzičko obrazovanje stekao je na uglednim institucijama u Francuskoj i Holandiji, a posebno nas je zaintrigirala njegova posvećenost savremenoj izvođačkoj praksi, koju je istraživao i kroz svoj master rad. Vasilije povezuje teorijsko promišljanje i praktično iskustvo, otvarajući prostor za dublje razumijevanje moderne umjetničke muzike za klasičnu gitaru. Kroz njegov nastup želimo da mladim gitaristima približimo savremeni repertoar – djela koja nijesu uvijek laka za slušanje, jer ne slijede poznate obrasce i harmonijska rješenja, već koriste drugačije kompozicione postupke i traže aktivnije slušanje.
To su djela koja često pomjeraju granice, nadilaze očekivanja i ostavljaju snažan umjetnički utisak. Vjerujemo da će ovaj koncert biti pri-
lika da mladi izvođači otkriju muziku koja inspiriše, izaziva i govori u duhu savremenog trenutka. P OBJEDA : S obzirom na Vaše bogato izvođačko i pedagoško iskustvo, kako biste opisali trenutni status klasične gitare na regionalnoj i međunarodnoj sceni?
Gdje je Crna Gora u toj slici?
CEROVIĆ: U proteklih nekoliko godina čini se da izvođačka praksa, posebno kada je riječ o klasičnoj muzici, polako gubi na značaju. Razloga za to je više – od ubrzanog tehnološkog razvoja i sveprisutnosti društvenih mreža, do promijenjenog načina života u kojem sve manje vremena ostaje za dublje umjetničke doživljaje. Digitalni sadržaji su danas dostupni gotovo istog trenutka kad nastanu, što mijenja način na koji doživljavamo muziku. Uz to, užurbani tempo života sve češće potiskuje ono što zahtijeva vrijeme, pažnju i unutrašnje preispitivanje – a umjetnost je upravo to. Naravno, ima i pozitivnih primjera – sve je više mladih muzičara, pa i gitarista, koji postižu uspjehe kako kod nas, tako i u inostranstvu. Ohrabruje me ta energija i nadam se da ćemo zajedno uspjeti da stvorimo uslove u kojima će naši talenti moći da rastu, razvijaju se i ostvaruju svoje potencijale – kako u Crnoj Gori, tako i van njenih granica.
P OBJEDA : Gledano iz šire kulturne perspektive, šta biste voljeli da ovaj festival predstavlja za Crnu Goru u budućnosti – ne samo za gitariste, već i za lokalnu zajednicu i međunarodne posjetioce?
CEROVIĆ: Nadam se da će naš projekat opravdati ulogu razvojne umjetničke platforme. Takođe, nadam se da će u organizacionom smislu naši projekti regrutovati mlade ljude koji su spremni da preuzmu značajnije uloge u organizaciji događaja, čime bismo osigurali kontinuitet i svježinu u budućnosti. Iz šire kulturne perspektive, želio bih da ovaj festival postane prepoznat kao prostor susreta – ne samo umjetnika, već i publike različitih generacija i senzibiliteta. Vjerujem da može igrati važnu ulogu u razvoju kulturnog identiteta Crne Gore, afirmaciji lokalne kreativnosti, ali i u povezivanju sa savremenim tokovima u međunarodnoj umjetničkoj sceni.
J. NIKITOVIĆ
Međa na širem balkanskom prostoru, a naročito duž dinarskog pojasa predstavlja kamenu ogradu, granicu ili zid: između sela, katuna, plemena, župa, privatnih i državnih posjeda.
Na krševitom prostoru Crne Gore najviše su zastupljene tzv. suvomeđe (suhomeđe) od grubo obrađenog kamena pažljivo uklopljenog jedan uz drugi. Sastavljene bez veziva (kreča-maltera-gline), prepuštene zubu vremena, kamene međe srastaju i uklapaju se u prirodni ambijent i kao svjedoci prošlih vremena predstavljaju svojevrsno kulturno nasljeđe.
U simboličkom značenju međe asociraju na sigurnost, slobodu, jedinstvo, strah, podjelu, sukob, mržnju, neprijateljstvo, ratove...
Jedna od najznamenitijih međa koja se pominje u pisanim izvorima, a koja kostantno podstiče znatiželju istraživača, jeste Međa Vuka Manitoga, kameni megalitski zid koji je u vrijeme izgradnje bio dugačak 400-600 km. Iako se ova međa proteže kroz teritoriju koja danas pripada Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji, najveći dio međe se nalazi na teritoriji Crne Gore.
Na pojedinim mjestima graditelji su iskoristili prirodne grede, litice i kamene gromade probijajući se kroz nepristupačan teren preko klisura, jaruga i dolina na kome postoje velike količine izvorske vode i vode iz okapine. Ostaci Međe Vuka Manitoga ukazuju da je građena od krupnog kamena, grubo obrađenog, složenog u redove, čija je širina u osnovi oko dva metra (na pojedinim mjestima i manje širine), a visina od 2,50 do tri metra. Međa se proteže od zaleđa Dubrovnika, Konavala preko Sutorine, Bijele Gore (iznad Grahova) pa dalje preko Trešnjeva-Cuca, Kčeskih planina, Pustog Lisca, Pješivaca sve do Budoša. Dalje se međa pružala preko Ostroga, Razbijenog vrha (planine Bjelopavlićke) sve do Donje Morače i Kučkog Koma. Nastavak međe je vodio od Kučkog Koma preko Prokletija do Skadra i Lješa. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi do koje krajnje tačke se prostirala ova međa, ali postoje indicije da se završavala negdje na Primorju.
O NAZIVU MEĐE
U narodnom predanju ostalo je sačuvano nekoliko naziva za ovu među. Stanovništvo ovih krajeva sve što seže u daleku prošlost dovodilo je u vezu sa
Tematika koja do sada nije zaokupljala pažnju istoričara
Jedna od najznamenitijih međa koja se pominje u pisanim izvorima, a koja kostantno podstiče znatiželju istraživača, jeste Međa Vuka Manitoga, kameni megalitski zid koji je u vrijeme izgradnje bio dugačak 400-600 km. Iako se ova međa proteže kroz teritoriju koja danas pripada Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji, najveći dio međe se nalazi na teritoriji Crne Gore
grčkom ili helenskom kulturom. Otuda i prvobitni naziv Arhajski zid ili međa. Da to nije slučajnost primjer su stećci (srednjovjekovni nadgrobni spomenici) koje je lokalno stanovništvo smatralo grčkim grobljem.
Drugi naziv za ovu među – češće upotrebljavan kod stanovništva plemena Bjelopavlića, Bratonožića i Kuča je Dukljaninova međa, koji su smatrali da je ovaj drevni zid izgradio car Dioklecijan (284-305). Jovan Erdeljanović je u svom djelu ,,Stara Crna Gora i Bokelji“ zabilježio još nekoliko naziva za ovu među prilikom obilaska lokaliteta u Crnoj Gori. Tako u Katunskoj nahiji među nazivaju Velika međa, Vukova međa u Hercegovini Prezida, takođe i u Bjelopavlićima. Međa Hercega Šćepana u Pješivcima, Jerinina međa u Kučima, Bulisavova međa u Cucama. Mihajlo Lalić u romanu ,,Ratna sreća“ navodi da se na prostoru iznad Mokrina i Vidova vrha (Sutorina-Herceg Novi) međa naziva Begov put. Svi pomenuti nazivi vezuju se za različite istorijske epohe i istorijske ličnosti koje su ostale duboko urezane u sjećanju naroda. Najpoznatiji naziv za ovaj drevni zid je Međa Vuka Manitoga. Ovaj naziv je nastao u XV i XVI vijeku, mnogo vjekova nakon izgradnje same
međe, a dovodi se, prema narodnom predanju, u vezu se Vukom, vojvodom na dvoru Ivana Crnojevića. Važno je istaći da je Vuk bio istorijska ličnost, čije se ime u izvorima pominje 1482. godine. prilikom utvrđivanja granica vranjinskom manastiru od strane Ivana Crnojevića. Prema predanju, vojvoda Vuk je pružao otpor Turcima nakon odlaska posljednjih Crnojevića iz Zete, zbog čega su i granice koje je štitio Turci i narod nazvali Međa Vuka Manitog u periodu 1498-1523.
PISANI TRAGOVI O MEĐI
Pisani izvori koji pominju postojanje međe su veoma oskudni, nepotpuni i u izvjesnoj mjeri kontradiktorni. Interesantno je da među ne pominje pop Dukljanin u ,,Ljetopisu“. Postoje dva razloga zbog kojih pisac ,,Ljetopisa“ nije zabilježio postojanje ove međe: mogućnost da ona nije postojala u tom periodu, kao i pretpostavka da je postojala, ali je već tada bila djelimično zaboravljena i bez naročitog značaja za državnu teritoriju Duklje, koja je bila u znatno većim – širim granicama od onih koje je obuhvatala međa. Vjerovatniji i realniji je drugi razlog, a kao potvrdu za to uzimamo tvrdnju Vojisla-
va D. Nikčevića koji kaže da je Međa Vuka Manitoga samo naziv iz XVI i XVII vijeka te da je ona mnogo starija, kao i da je car Justinijan „obnovio među“ oko 530-540 godine. Razlog za obnovu međe od strane cara Justinijana treba tražiti u činjenici da je zid štitio carstvo od upada Ostrogota sa druge strane Pustog Lisca i Budoša. Kostantin Jireček je takođe smatrao da ova međa predstavlja istočnorimski limes protiv Gota u Dalmaciji, koji se pružao od zapada ka istoku tj. od Risna do Koma. Vladika Vasilije u ,,Istoriji o Crnoj Gori“ iz 1754. piše da je po vrhu Ostroga „davno postavljena“ kamena linija koja dijeli Crnu Goru i Hercegovinu od Ostroga sa sjeverne strane do na vrh Golije.
Mnogi autori koji su se bavili ovom temom u XIX i XX vijeku iznosili su stav da je međa stara granica između Crne Gore i Hercegovine, što znači da ne može biti starija od XIV ili XV vijeka. Vuk Karadžić je u ,,Etnografskim spisima“ iz 1834. na osnovu kazivanja savremenika i naroda nastanjenog u blizini međe zabilježio narodno predanje i pravac pružanja zida.
„Znaci od zida bez kreča i zemlje, koji je išao od Bijele Gore (više Grahova), preko Cuca, Kčevske planine povrh Pješi-
vaca, preko Ostroga planine Bjelopavlićke i Morače Donje do Kučkog Koma. Od jednog kraja do drugoga ove međe prijekijem putem ima oko četiri dana hoda: a kad bi se išlo preko gudura i litica pored nje bilo bi mnogo više“.
J. F. Ivanišević u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1896. godine piše: „A sad ću da nešto kažem o Vukovoj međi , za koju ne mogu reći da sam je sam vidio, nego kažem, po pričanju da počinje od Konavla u Dalmaciji, pa prelazi preko zubačkog grada, Bijele gore i Strekanice u dio Grahova, a otalen (očevidac sam) preko Zamaćeva ždrijela u Tospude podno Trešnjeva preko prije rečenih gradina i Kobiljeg dola uz Čumovicu planinu, pa dalje (kažu) podno Bijele poljane ka Ostrogu: preko koma Kučkog produžuje se Staroj Srbiji. Istakoh je pod imenom Vukove međe, a pošlje sam i sam doznao, da je neki u istočnom djelu Cuca zovu Bulisavova, a u Bjelopavlićima istu među zovu Jerinina. Ja nemam u rukama nikakvijeh pismenih podataka o postanku ove međe, samo sam kadar navesti narodno predanje, koje mi najjasnije pričaše cuski podkomandir Đuro R. Krivokapić, te isto predanje, po kojemu ovoj međi pripada istaknuto ime, navodim ovdje.“
Vitomir Vito Nikolić, naš poznati pjesnik i pisac, takođe se bavio ovom tematikom, čak je i obilazio teren kako bi pronašao djelove međe i formirao pravac njenog pružanja. U svojoj knjizi ,,S kraja na kraj zaborava“ on piše: „Od svih ozbiljnih i vrlo ubjedljivih dokumenata koje valja iznijeti kao odgovor na ovo pitanje, jedan je osobito vrijedan pažnje. To je Vukova međa ili Međa Vuka Mahnitog, misteriozni džinovski zid iz nepoznatih arhajskih vremena koji je bio dug oko 500 kilometara, širok dva (sa znatno širim temeljima), a visok preko tri metra.“ U nastavku pominje izvore, koji su raspoređeni na svaka dva-tri kilometra na važnijim mjestima poput Klobuka, Stubice i Meduna za koji navodi da je predstavlja kraj Vukove međe i da se u njegovoj blizini, sem izvora, nalaze i kružno ozidani ilirski bunari, zatim čatrnje i vodopoji. Pominjanje Meduna (Metheona) i ilirskih bunara je prvi pokušaj jednog autora da poveže Među Vuka Manitoga sa ilirskim nasljeđem. Takođe je bitno istaći da se na prostoru koje okružuje ovaj drevni zid nalaze najvažniji ilirski gradovi poput Risna (Rhison-a), Budve (Butua), Ulcinja (Olcinium), Meduna (Meteon), Skadra (Scodra) i moguće Lješa (Lisus) i utvrđenja poput Samobora, Duklje (Doclea). Poznato je da su ilirska plemena obrazovala saveze na čijem čelu bi se nalazilo najmoćnije pleme. Kriterijum je bio jasan, najmoćnije pleme je bilo najbrojnije, ono koje je sposobno omogućiti jedinstvo, pružiti zaštitu i ekonomsku egzistenciju ostalim plemenima. Nije isključeno, a vrlo je vjerovatno da je ovaj zid upravo nastao iz potrebe obezbjeđivanja sigurnosti jednog takvog ilirskog plemenskog saveza na čijem čelu su bili Ardijeji, Dokleati i Lebeati, u zavisnosti od preraspodjele moći i značaja pomenutih plemena u datoj epohi. Pokušajem povezivanja Međe Vuka Manitoga sa Ilirima bavio se Stevo Vučinić u knjizi ,,Rasprave o nekim pitanjima iz crnogorske istorije“. Na 21. strani piše: ,,Pod uticajem Helade, Iliri su rano zasnovali prvu državnu tvorevinu, smještenu na prostoru jugoistočno od Epidamna, koja se administrativno vremenom selila ka sjeverozapadu, da bi se konačno smjestila upravo na prostoru od Lješa do Risna, unutar Međe Vuka Manitoga.“ Pozivajući se i navodeći mnogobrojne antičke i savremene istoričare Vučinić se trudio da poveže proprieque dicti Illyri (Iliri organizovani u državu) sa teritorijom Međe Vuka Manitoga, što je prije njega
pokušavao i M. Šuflaj u knjizi ,,Srbi i Arbanasi“ (1925. Beograd, str. 5 ) O ovom neobičnom zidu 1850. je pisao i češki ljekar dr. Viljem Dušan Lembl uvjerivši se da on zaista postoji. Pokušao je da od Njegoša sazna nešto više informacija o ovom zidu, na šta mu je Njegoš odgovorio: „Ne znam čemu bi ovaj Kineski zid mogao služiti u Crnoj Gori.“
Pavle Rovinski je zapisao da postoje ostaci nekog zida koji se smatrao rimskim. On navodi i putanju koju prati drevna međa, navodeći da počinje iznad Risna u Boki, u Uprinama, zaobišavši visove Lupoglava u Ledenicama ulazi u Crnu Goru u Cucama, odakle pretpostavlja skreće prema Nikšiću. Rovinski navodi da nije imao priliku da vidi taj zid. Mihajlo Lalić je pisao o međi: ,,Gledajući ono što je od nje ostalo na prevoju Rujevice, iznad Bukurskih strana, meni se čini da je ona starija i od Kineskog zida i da dopire do vremena Atlantide“.
IVANBEGOVA ILI HERCEGOVA MEĐA
Nekoliko autora u XIX i XX vijeku je pokušalo dovesti među u vezu sa Ivanom Crnojevićem i Hercegom Stjepanom Vukčićem Kosačom, na taj način smatrajući da ona predstavlja graničnu liniju između Zete i Hercegovine. Petar Šobajić u knjizi ,,Bjelopavlići i Pješivci“ pominje nazive ove međe poput: Dukljaninova međa i Prezida i kaže da narod smatra da je to stara granica Zete. Isto mišljenje o porijeklu međe imao je i Ilija Šobajić. Hrvatski istoričar i književnik Milan Šuflaj je smatrao da je među podigao Ivan Crnojević ili Herceg Stjepan kao odbrambeni zid koji bi štitio od upada turske vojske. Istina Šuflaj je bio dosta neodlučan budući da je prethodno povezivao među sa proprieque dicti Illiry i vizantijskim odbrambenim sistemom od Gota. Da je međa bila stalna granica između Zete i Hercegovine pominje i Andrija Luburić u uvodnom dijelu jedne svoje zbirke. Obren Đurić u radu ,,Šuma Povrs i Zupci u Hercegovini“ navodi da narod među smatra grani-
com državi nekakvog Ivanbega prema Hercegovini. Jovan Erdeljanović je smatrao da međa potiče iz doba Crnojevića. Mitropolit Vasilije pominje da je po vrhu Ostroga davno postavljena kamena linija koja dijeli Crnu Goru i Hercegovinu od Ostroga sa sjeverne strane do na vrh Golije. Mitropolit ne pominje ko je njen ktitor i preciznije vrijeme izgradnje. Da sama međa potiče iz doba Ivana Crnojevića, vladika Vasilije bi to morao znati, to bi mu prvenstveno kao predanje prenijeli njegovi prethodnici koji su dinastičku vladavinu započeli 1697. godine. A u tom vremenu je sjećanje na Ivanbega i Crnojeviće bilo još uvijek prisutno u narodnoj tradiciji kao da su do juče vladali Zetom-Crnom Gorom.
Ova tematika do sada nije zaokupljala pažnju istoričara. Ukoliko ne računamo pominjanje međe od strane prvog crnogorskog istoričara mitropolita Vasilija Petrovića Njegoša u djelu ,,Istorija o Crnoj Gori“ u istoriografiji praktično nema pomena o ovoj tematici. Ono što je do danas o međi zapisano je kod različitih autora neusaglašeno, sa prisustvom kontradiktornosti i nedovoljne preciznosti. Kod pojedinih autora vrijeme nastanka međe se kreće od antike do srednjeg vijeka. Uočavaju se različiti podaci o njenim dimenzijama, pravcima njenog pružanja i svrsi koju je međa imala u periodu njenog nastanka. Kod jednog broja autora međa je imala odbrambenu namjenu, dok su drugi tvrdili da je međa ograničavala jednu teritoriju i imala ulogu pogranične linije između državne teritorije Crnojevića i teritorije Stjepana Vukčića Kosače. Kada je riječ o pravcu pružanja međe, tu se uočava najveća neusaglašenost autora koji su pisali o njoj. Za početak međe jedni su određivali zaleđe Dubrovnika (Konavle), drugi su ipak uzimali Sutorinu i Risan, dok su treći navodili pravac od Bijele Gore (iznad Grahova ). Gotovo istovjetno je i pitanje krajnje tačke ove međe. Po jednima se međa završavala u Kučima kod Meduna, kod drugih su to bile Prokletije, a kao treću mogućnost bi navodili Skadar do Lješa. Uzimajući u razmatranje sve što je zapisano o međi, uz lično uvjeravanje u postojanje i
Ono što se sa sigurnošću može reći o pravcu pružanja međe jeste činjenica da je ona sačuvana u pojedinim djelovima ove trase od Grahova do Kuča, a u najboljem stanju se nalazi dio međe preko Ostroga. Taj prostor je sačuvao dio zida zahvaljujući svojoj nepristupačnosti, dok je na mjestima đe je bila gušća naseljenost međa djelimično ili potpuno nestala otuđivanjem kamena i njegovim korišćenjem za zidanje kuća, štala, obora, seoskih i privatnih međa. Upravo nebrigom i neznanjem lokalnog stanovništva ova drevna međa je praktično izbrisana iz sjećanja, a preživjela je sve upade, potrese i razaranja od neprijatelja
prisutnost ove međe na terenu (Ostrog, Cuce-Trešnjevo i Kobilji Do i Bjelopavlići-Jovanovići), usaglašenost oko njenog postojanja je neupitna. Što se tiče vremenskog perioda u kojem je nastala, u nedostatku istorijskih pisanih izvora i arheoloških istraživanja, oslanjamo se na tvrdnju Vojislava D. Nikčevića koji kaže da je među obnovio car Justinijan u periodu 530-540 godine, te da je ona mnogo starija, za što je navodio da postoje pisani dokazi. I drugi autori su među vezivali za antički period poput Vitomira Vita Nikolića povezujući je sa ilirskim nasljeđem, a korak dalje je otišao Stevo Vučinić koji je najdetaljnije obradio ovu temu u već pomenutoj knjizi ,,Rasprave o nekim pitanjima iz crnogorske istorije“.
Pavle Rovinski smješta i vezuje zid za period rimske dominacije ovim prostorima što takođe pripada antičkom periodu. Kostantin Jireček je među smatrao istočnorimskim limesom koji je štitio carstvo od upada Gota sa sjeverozapada. Da zid zaista potiče iz antičkog perioda potvrđuje i većina naziva zabilježenih u narodnom predanju poput: Arhajski zid, Trojanski zid, drevni zid, Dukljaninova međa, Kineski zid - (Njegoš je smatrao zid drevnim nazvavši ga Kineskim zidom), kao i dvije zabilježene legende koje vrijeme izgradnje međe stavljaju u antički period. Ono što se sa sigurnošću može reći o pravcu pružanja međe jeste činjenica da je ona sačuvana u pojedinim djelovima ove trase od Grahova do Kuča, a u najboljem stanju se nalazi dio međe preko Ostroga. Taj prostor je sačuvao dio zida zahvaljujući svojoj nepristupačnosti, dok je na mjestima đe je bila gušća naseljenost međa djelimično ili potpuno nestala otuđivanjem kamena i njegovim korišćenjem za zidanje kuća, štala, obora, seoskih i privatnih međa. Upravo nebrigom i neznanjem lokalnog stanovništva ova drevna međa je praktično izbrisana iz sjećanja, a preživjela je sve upade, potrese i razaranja od neprijatelja. Prvobitne dimenzije je gotovo nemoguće rekonstruisati iz već pomenutih razloga, uzimanjem i raznošenjem kamena ovaj zid je sveden na mnogo manje dimenzije od prvobitnih.
Zid je najvjerovatnije imao odbrambenu namjenu, o tome nam svjedoči i teren po kojem se pruža. Duž klisura, klanaca, brdovitog, krševitog i nepristupačnog terena, naročito oko Pustog Lisca, Budoša i Ostroga. Da je imao neku drugu namjenu, bio bi izgrađen na terenu dosta pristupčanijem i prilagođenijem za njegovu izgradnju. Podizanje međe na ovom terenu je moralo biti mnogo zahtjevno i podrazumijevalo je učešće velikog broja graditelja, a sam proces izgradnje je bio dug i iscrpljujući. •
Prema zvaničnim podacima glavni grad je za prva tri mjeseca ove godine posjetilo 30.387 turista u kolektivnom smještaju, što je za 13 odsto više u odnosu na posmatrani period 2024. godine. Ostvareno je 55.859 noćenja ili pet procenata više u odnosu na posmatrani period 2024. godine.
- Iz godine u godinu interesovanje turista za posjetu Podgorici je sve veće, a kao rezultat brojnih novih sadržaja u gradu kako za naše sugrađane, tako i za turiste, evidentiran je i trend sve dužeg zadržavanja u Podgorici. Takođe, idealna pozicija i prisustvo svjetski poznatih hotelskih i ugostiteljskih brendova su veoma važni za privlačenje određenih kategorija turista – izjavili su za Pobjedu iz Turističke organizacije Podgorice.
POTENCIJALI
Iz Turističke organizacije ističu da je Podgorica grad sa brojnim potencijalima za dalji razvoj turističkog proizvoda i još bolje pozicioniranje na turističkoj mapi. - Grad se sve više profiliše i razvija kao MICE, odnosno kongresna destinacija, ali svakako da sve veću pažnju posvećujemo očuvanju i isticanju kulturnog nasljeđa, promociji prirodnih resursa i formi aktivnog odmora, te potencijala za razvoj vinskog turizma. S tim u vezi, neki od najposjećenijih lokaliteta na široj teritoriji grada su NP ,,Skadarsko jezero“, vinski podrum Šipčanik i najveći vinogradski kompleks u jednoj cjelini u Evropi kompanije Plantaže te prvi potpuno označeni panoramski put koji vodi u predio Kuča, Krug oko Korita, sa predivnim Bukumirskim i Rikavačkim jezerom. U dijelu kulturne ponude izdvajaju se arheološki lokaliteti Medun i Duklja,
Centar savremene umjetnosti kao i Muzeji i galerije Glavnog grada. Veoma značajan je i stari dio grada, Sahat kula i most na Sastavcima. Jako lijepa turistička, ali i istorijska priča, krije se i duž Bulevara Svetog Petra Cetinjskog gdje su smješteni brojni spomenici i spomen obilježja od velikog značaja za Podgoricu i Crnu Goru – poručuju iz TOP-a. Aktivni odmor segment je koji privlači veliku pažnju posjetilaca i turista. - Pored već pomenutog Kruga oko Korita, tu su popularna izletišta u gradu, kao i Avanturistički park na Gorici. Svakako, dio turističke ponude koji je jako važan jeste etno-gastro ponuda Podgorice i podgoričkog regiona. To je nešto što je jako zanimljivo za sve turiste koji dolaze u naš grad i u tom dijelu važno je da imamo sve više restorana koji, pored internacionalne, nude tradicionalnu kuhinju i specijalitete – navode iz Turističke organizacije.
MANIFESTACIJE
Manifestacione aktivnosti tokom ovog mjeseca odnose se uglavnom na organizaciju Proljećnog pazara, omiljene manifestacije svih generacija naših sugrađana koja će se održavati na Trgu nezavisnosti do 21. maja. - Pobrinuli smo se za sjajan program, prilagođen svim generacijama i u nastojanju da zadovoljimo svačiji muzički ukus. Nakon ove manifestacije, u subotu 31. maja, planiran je veliki festival folklora, manifestacija ,,Svi plešemosrce igrom darujemo“ koja će okupiti veliki broj folkloraša svih uzrasta. Tokom juna nas očekuje Craft Fest Montenegro, Podgorički salon vina, kao i Podgorica off road proizvoda destinacije – najavljuju iz Turističke organizacije.
U cilju unapređenja turističke ponude grada planirane su brojne aktivnosti koje se zasnivaju na kreiranju marketing kampanja, onlajn sadržaja, informativno-propagandnih materijala, te osmišljavanju i realizaciji manifestacija u gradu, ali i na promociji grada na specijalizovanim sajmovima turizma, kako bi se privukla pažnja turista na Podgoricu, kao jednu od njihovih budućih destinacija za odmor i putovanje.
- Imajući u vidu profilaciju Podgorice kao dominantno MICE destinacije, u 2025. godini planirana je organizacija Conventa Try Before You Buy event što će sigurno dati dodatni podsticaj razvoju ovog vida turizma i pozicioniranju Podgorice na evropskoj mapi kongresnih destinacija. Takođe, planirane su brojne aktivnosti sa ciljem dodatne promocije i turističke valorizacije potencijala za razvoj aktivnog, kulturnog, ruralnog, sportskog i gastronomskog turizma. Sve aktivnosti sprovodiće se u saradnji sa Glavnim gradom, nadležnim gradskim i državnim institucijama, Nacionalnom turističkom organizacijom, kao i drugim lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom – navode iz Turističke organizacije. Uspostavljanje saradnje sa partnerima i turističkom privredom grada, Turistička organizacija Podgorice vidi kao jedan od prioriteta u realizaciji ciljeva poslovanja. - S tim u vezi, u prethodnom periodu uspostavljena je saradnja sa lokalnim hotelima, restoranima, turističkim agencijama i pojedincima, kako bi unaprijedili ponudu za potencijalne posjetioce – zaključuju iz Turističke organizacije Podgorice. I.MITROVIĆ Za
Sve je veći broj građana koji uživaju u šetnji ili vožnji bicikla uz bulevar prema Tuzima
Da bi u ljepoti poput one sa razglednica Provanse u potpunosti uživali svi koji ovdje borave ili prolaze, potrebno je da nadležni iz Glavnog grada i Opštine Tuzi (koje povezuje ovaj bulevar) riješe komunalne probleme poput zamjene polomljenih i sasušenih sadnica drveća, polomljenih stubova za javnu rasvjetu i saobraćajnih znakova, sankcionisanja nepropisnog parkiranja na zelenim površinama, trotoarima i saobraćajnicama, postavljanja poklopaca za šahte tamo gdje nedostaju, redovnog košenja travnjaka…
Sve je veći broj građana koji uživaju u šetnji ili vožnji bicikla na pješačkim stazama i biciklističkim trakama uz bulevar prema Tuzima. Uzimajući u obzir drvorede mladih platana, čempresa, rimskih borića i drugog ukrasnog drveća koji su iz godine u godinu sve raskošniji i ljepši, okružene vinogradima i zasadima maslina, bresaka i kajsija kompanije ,,Plantaže – 13. jul“ i brdima u daljini na
sjevernoj i južnoj strani, onda i ne čudi što ovako prelijepo okruženje privlači sve veći broj onih koji tuda šetaju ili se rekreiraju. Međutim, da bi u ljepoti poput one sa razglednica Provanse u potpunosti uživali svi koji tu borave ili prolaze potrebno je da nadležni iz Glavnog grada i Opštine Tuzi (koje povezuje ovaj bulevar) riješe komunalne probleme poput zamjene polomljenih i sasušenih sadnica drveća, po-
U spomeniku prirode park-šumi Gorica prethodne sedmice otvorena je nova edukativna staza „Tragom ljekovitog pelima“, osmišljena sa ciljem podizanja svijesti o značaju očuvanja biodiverziteta i promocije održivog suživota s prirodom.
U okviru događaja, kako prenosi PG biro, održana je i radionica o izradi hotela za pčele, u kojoj su učestvovali učenici ekološke sekcije OŠ „Oktoih“ s profesoricom biologije Mersihom Pepeljak Pepeljak je istakla da učenje kroz boravak u prirodi pomaže učenicima da bolje razumiju gradivo i da stečeno znanje iz učionice primijene u praksi.
Učenik sedmog razreda Jovan Šubarić kazao je da mu je izrada hotela za pčele bila veoma interesantna jer, kako je naveo, tako pomažu opstanku solitarnih pčela koje se teže snalaze jer žive same. - Mislim da bi ovakvih aktivnosti trebalo da bude više i da u gradu postoji više skloništa za pčele - kazao je Jovan. Radionicu je vodila Ana Pajević iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, koja je kazala da su ovakve aktivnosti važne jer edukuju i djecu i odrasle o značaju pčela, posebno solitarnih pčela, koje su javnosti manje poznate. - Danas od trske, šišarki i šupljih stabljika pravimo hotel i na taj način im pomažemo u stvaranju gnijezda – navela je Pajević.
lomljenih stubova za javnu rasvjetu i saobraćajnih znakova, sankcionisanja nepropsinog parkiranja na zelenim površinama, trotoarima i saobraćajnicama, postavljanja poklopaca za šahte na mjesta na kojima nedostaju, redovnog košenja travnjaka...
Najgora situacija je u blizini Stočne pijace, naročito vikendom kada radi buvljak. Veliki broj automobila juče je bio parkiran na zelenim površinama, saobraćajnim trakama i trotoarima. Jedan od prodavaca, koji je na trotoar i biciklističku stazu parkirao automobil i prikolicu na kojoj je prodavao mladi kupus, u potpunosti je blokirao prolaz pješacima i biciklistima. Umjesto travnjaka, pored su bile du-
boke brazde u zemlji koje su vozači napravili automobilima, iznad kojih su bila crijeva za navodnjavanje drvoreda, a koja bi u normalnim uslovima trebalo da su ukopana u zemlju. Uzimajući u obzir haotičnu sliku ispred Stočne pijace, ugrožavanje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i uništavanje travnjaka, drvoreda i sistema za navodnjavanje, trebalo bi da nadležni pristupe prinudnom rješenju i postave zaštitne stubiće i metalne elemente, jer rad komunalnih službi očigledno nema efekta.
NEBEZBJEDNOST Na travnjaku na suprotnoj strani bulevara kod Stočne pijace neko je automobilom otkinuo sadnicu platana (vide se tragovi kočenja na trotoaru), pa bi nadležni iz Zelenila trebalo da je zamijene. Na nekoliko mjesta uz bulevar fali sadnica, neke su se osušile, dok su crijeva koja služe za navodnjavanje iznad travnjaka umjesto u zemlji. Trava uz trotoare i biciklističke staze narasla je skoro metar, pa bi je trebalo pokositi. Na nekoliko mjesta na trotoarima otuđeni su poklopci sa šahti, koje je neko iz bezbjednosnih razloga pokrio gumama i daskama. Na pojedinim dionicama sa trotoara i biciklističkih traka treba ukloniti šoder i drugi komunalni otpad, kao i stub za javnu rasvjetu koji već duže leži preko trotoara u blizini podvožnjaka prema Cijevni. U cilju da ovaj prostor bude čistiji i ugodniji za sve koji šetaju ili se rekreiraju uz bulevar prema Tuzima, ekipe Zelenila nedavno su uz trotoare i biciklističke trake postavile klupe za sjedjenje i kante za otpatke. Stoga, uz još malo napora ovog i drugih gradskih preduzeća i komunalnih službi iz glavnog grada i opštine Tuzi, ali i odgovornije ponašanje građana, ovaj krajolik može biti jedna od ljepših i reprezentativnijih razglednica naše zemlje. I. MITROVIĆ
Kako je dodala, postavljanjem hotela za pčele u okviru edukativne staze direktno se doprinosi stvaranju boljih uslova za njihov opstanak u urbanom prostoru, naročito u uslovima sve većih prijetnji koje dolaze
od gubitka staništa i klimatskih promjena. Edukativna staza opremljena je informativnim tablama koje je izradilo gradsko preduzeće Zelenilo, a koje na jasan i vizuelno privlačan način
predstavljaju ključne biljne i životinjske vrste koje naseljavaju Goricu, s posebnim naglaskom na oprašivače i njihovu ulogu u očuvanju ekosistema. Događaj je dio šireg programa „Upoznaj zaštićena po -
dručja glavnog grada“, koji realizuje Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, a kroz koji se škole i lokalna zajednica uključuju u aktivnosti zaštite prirode.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Stvari se uskoro počinju kretati. Knjaz Nikola dolazi u dodir sa Radikalnom strankom u Srbiji i počinje rad na pripremanju obaranja Obrenovića Bugarska utvrđuje svoju granicu prema Srbiji. „Narodni list” u Pragu piše o Knjazu Nikoli, kao jedinom pravom Srbinu na prijestolu.
Kralj Aleksandar u to vrijeme čini predlog da učini posjetu Kraljici Viktoriji, ali je izviješten, preko Lorda Salisberija, da Nj. V. zbog zdravlja primorano je odbiti ne samo njega, nego i druge posjete jer nije u stanju da primi ni njega niti koga drugoga.
Srpska se Vlada tada žali da je Kraljica Viktorija toga puta podarila visoki orden Knjazu Nikoli, koji je u stvari vazal ruski, a neće da podari ništa Kralju Srbije. Neki listovi su čak objavili da je ona, čak, pokazala prednost Knjazu Nikoli, baš zbog te njegove ruske tendencije.
Rusija je pokazivala svoje osjećanje javno. Car je pri primanju govorio oštro srpskom poslaniku i ignorisao srpskog vojnog atašea, koji je došao da mu se predstavi.
Zategnutost između Srbije i Crne Gore bila je sada akutna. Veliki broj Crnogoraca preseljavo se u Srbiju privučen boljim životom. Srpska Vlada u 1898. uputila je formalnu notu Crnoj Gori da iseljavanje u Srbiju ima da prestane, niti je zemlja voljna da primi iseljenike iz Crne Gore.
Magyar Orsyagu, otišao je tako daleko da je kazao: „Crnogorski agenti lunjaju po Srbiji sa propagandom, zbog toga je Srbija dalje iseljavanje Crnogoraca u Srbiju zabranila.”
Pašić je opet došao među prve koji je osuđen 9 mjeseci zatvora za javnu uvredu ex Kralju M. U novembru mjesecu bila je otkrivena bugarsko-crnogorska zavjera protiv kralja Milana. Rusija je bila bijesna na Kralja
U novembru mjesecu 1898. bila je otkrivena bugarsko-crnogorska zavjera protiv kralja Milana. Rusija je bila bijesna na kralja Milana, jer je uprkos svih opomena, ostao u Srbiji. U julu 1899. opaljen je metak na kralja Milana i lako ga ranio. Milan je učinio da se proklamuje prijeki sud i velika su hapšenja nastala
na
Nikola Pašić je bio optužen za saučesništvo u zavjeri i kralj Milan je navaljivao da se osudi. Naposlijetku bio osuđen na pet godina zatvora, ali mu je kaznu Aleksandar oprostio. Kad mu je to saopšteno, uputio je kralju Aleksandru zahvalnost
Milana, jer je uprkos svih opomena, ostao u Srbiji. Tada, u julu 1899, opaljen je metak na Kralja Milana i lako ga ranio. Milan je učinio da se proklamuje prijeki sud i velika su hapšenja nastala. Zločinac, koji je atentat izvršio, bio je jedan mlad čovjek, rodom iz Bosne, po imenu Knežević. Tajms (The Times) govori o zavjeri rusko-bugarskoj protiv Kralja Milana. Saopšteno je bilo da je plan sklopljen u Bukureštu od Arsena Karađorđevića i ruskog agenta. Pašić, koji je od 1888 bio u tijesnoj vezi sa Karađorđevićem, bio je optužen za saučesništvo u zavjeri i Milan je navaljivao da se osudi. Njegova krivica bila je dokazana i naposlijetku bio osuđen na 5 godina zatvora, ali mu je kaznu Aleksandar oprostio. Kad mu je oproštenje saopšteno, uputio je Kralju Aleksandru ovu telegrafsku zahvalnost: „Žurim se u ovako svečanom trenutku za mene i moju familiju položiti pred V. Veličanstvo moju iskrenu i poniznu zahvalnost za veliku milost, koju ste Vi, gospodaru, ukazali mene sa Vašeg Visokog trona. Objavljujem Vam, gospodaru, da ću ubuduće davati svu moju dušu da potpomožem stanje koje vlada u državi, a koje je Vaše Veličanstvo uve-
lo u 1897. za koje hvala Vašem uzvišenom ocu Kralju Milanu, kao komandantu vojske, zemlja je imala tako mnogo dobra.” On dalje obećava da ostatak njegova života isključivo posveti Kralju Aleksandru i svojoj zemlji i na kraju završava: „da dugo živi nada srpskoga naroda Vaše Veličanstvo naš gospodar kralj Aleksandar. Potpisati, najiskreniji odani sluga kuće Obrenovića i prestola Vašeg Veličanstva Nikola Pašić”. Ovaj čudnovati telegram proizveo je zaprepašćenje u Rusi-
ji. Bilo je čudo da se i tako može što desiti. U analima zločina jedva da se nalazi veći primer krivokletstva.
Mi sada ulazimo u posljednji čin ove podle drame. Nekoliko godina imao je Kralj Aleksandar ljubaznicu g-đu Dragu Mašin, rođenu Lunjevicu, udovicu srpskog oficira. Ona je bila lijepa žena. Znatno je starija bila od njega i imala je takvu prevagu nad njim da je više praznovjernih Srba, uvršćujući tu i jednog ex ministra na Dvoru vjerovalo da je ona
njega pomoću čarolija, koje je spremala, opčinila. Te je čarolije spremala jedna Ciganka koja je sasjeckala Draginu finu kosu i načinila neku mješavinu, koju su stavili Aleksandru u hranu. Samo pomoću mađija, mene su uvjeravali, moglo je dotle doći da je Aleksandar bio lud za njom.
Srbi nijesu uopšte moralni ni u kom pogledu. Ali ova veza se smatrala nacionalnom nesrećom, specijalno od pristalica Obrenovića. Ne samo da pod ovim okolnostima nije se mogao očekivati legalni nasljednik prijestola, nego ni bračna veza koja je trebala da približi koju od Velikih sila, za korist same zemlje. U 1899 situacija je postala aktuelna. Tada se na ulici mogao vidjeti ovaj prizor: gdje je Aleksandar čekao pred njenom kućom dok bi Draga izvoljela da ga primi. To se u zemlji smatralo nacionalnim skandalom.
Taj je predmet uzimat u razmatranje i od njegova oca i od naroda, ali nije pomoglo ništa, jer ga je Draga čvrsto držala u svojim kandžama. Zapleten u mrežu od neprijateljskih intriga, opkoljen špijunima i izdajnicima, a sam po sebi sluđen, možda nesrećni mladić gledao je na Dragu kao na jedno od jedinih ljudskih bića koja je u istini za njega imala neko istinsko osjećanje.
Ali, opet se desilo da je Kralj Aleksandar, pod uticajem svoga oca i Vladana Đorđevića, obećao da pristaje da se oženi jednom pristojnom partijom sa
strane i pristao je da se to i desi. On je, čak, njima obećao da za neko vrijeme ostavi zemlju i učini posjetu stranim dvorovima, ali poslije svega toga, on, uskoro, objavi proklamacijom i svoje zaručenje sa Dragom, a svoga oca izvijestio je pismom. Milan je bio zaprepašćen i uvjeren da dinastija ne može preživjeti ovaj udarac, jer bi i jedan običan lajtnant prezreo takvu ženidbu. Kad je bio pozvat, povodom ovoga, ruski ministar Manzurov, odmah je otišao u dvor i čestitao Aleksandru, a isto tako otišao je i čestitao i Dragi. Bilo je isto tako govora da je ovo bila udesila Rusija i da je Draga bila njeno sredstvo. Ovo je, ipak, nevjerovatno. Vjerovatnije je da je ovo posao jedne ambiciozne i luckaste žene. Ali je ovo Rusija ščepala kao jedno vrlo dobro sredstvo da požuri Aleksandra u propast, o čemu ne može biti sumnje, jer niko manje nego lično Car primio se za kuma pri vjenčanju i da se javno objavi njegovo odobravanje ženidbe. Na vjenčanju je bio predstavljen zamjenikom pri svadbi proslavljenoj u Beogradu, odmah u kratkom vremenu. Aleksandar svoje roditelje više nikad nije vidio. Milan je dao ostavku kao komadant vojske i povukao se u Austriju i njegova bujna i raznolika karijera došla je kraju iduće godine kada je umro. Imao je 40 godina u vremenu smrti, ali je u te godine bio pritisnut nizom događaja koji su bili neobični čak i za Balkan. Aleksandrova ženidba, bez sumnje predviđena od Rusije, bila je uskoro katastrofalna. Draga postigavši svoje ambicije i popevši se na prijesto, nije pokazivala vještinu Teodore. Bistra dosta da ščepa Aleksandra, slaboumnog, bila je, međutim, glupa da postigne jedini za nju opstanak, da stekne narodnu popularnost, jer je u početku narod bio dobro raspoložen za nju.
Sa nevjerovatnom glupošću, prije nego što je utvrdila svoje pozicije, ona je organizovala zavjeru, vrijednu za drugostepeno kino, pretvarajući se trudna i spremajući se da kradomice podmetne lažno dijete. Plan je, unaprijed, zbog gluposti bio određen da propadne, a njoj je donio prezrenje i smijeh, ne samo u Srbiji, nego i u cijeloj Evropi.
Takva je bila istorija Srbije u vremenu kad sam se ja tamo gnjurnula i našla se na ivici jedne krize.
(Nastavlja se)
U sjajnom meču rukometaši Budvanske rivijere Budva savladali Mornar 7 i osvojili Kup Crne Gore
Mornar 7 20 B. rivijera 21
PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 750. Sudije: Miloš Ražnatović i Ivan Pavićević. Sedmerci: Mornar 7 2 (2), B. rivijera Budva 4 (5). Isključenja: Mornar 7 osam minuta, B. rivijera Budva 2 minuta.
MORNAR 7: Junković (10 odbrana + sedmerac), Međedović, Čigoja, St. Ražnatović 1, Kovačević, Durutović, Nikočević 5, Bajić, Sa. Ražnatović 5, A. Ražnatović 6, Bujić, Mrdak, Ašanin 3, Milošević. B. RIVIJERA BUDVA: Vukajlović (14 odbrana), Medojević, Novaković 2, Martin 1, Kordova 1, Veličković, Kapisoda 3, B. Glendža, Rafailović 1, Mrvaljević 1, Radović, Božović, A. Glendža 6, Bajčeta 5, Divanović 1, Čabarkapa.
Rukometaši Budvanske rivijere Budve osvajači su Kupa Crne Gore!
Drugi put u istoriji, ali već drugi put u posljednje tri sezone, Budvani slave pehar u ,,Bemaks areni“, a sinoć su do trofeja Kupa stigli nakon dramatičnog finala protiv ekipe Mornar 7 (21:20). U sjajnom meču, ali i ambijentu, jer su oba tima imala izuzetnu podršku sa tribina, Budvani su uspjeli da na najljepši način
Budućnost 36 Levalea 2010 16
završe sezonu. U dramatičnoj utakmici, gdje nijedan od timova nije mogao da stekne veću prednost od dva gola, istakao se 18-godišnji Vasilije Vukajlović, koji je blistao i polufinalu protiv Lovćena, da bi večeras pet sekundi prije kraja odbranio zicer Aleksi Ražnatoviću sa krila i tako 14. odbranom sačuvao prednost i pobjedu za veliko slavlje. Imao je Mornar napad, čak i dobru situaciju da izbori produžetak u prvom finalu u istoriji barskog kluba, ali je Vukajlović jednostavno pokazao da je heroj ne finala, već
Prije početka finalnog susreta uručeno je i priznanje za najboljeg strijelca SBbet Prve crnogorske lige. Najbolji strijelac domaćeg takmičenja ove sezone je Aleksa Medojević, član Jedinstva, koji je postigao ukupno 135 golova, a njemu je priznanje uručio Petar Kapisoda, predsjednik RSCG.
finalnog turnira u Podgorici… Utakmica je bila puna preokreta i donijela je uzbuđenja do samog kraja. Mornar 7 je bolje krenuo i poveo 3:1, Budvani preokrenuli sredinom pr-
vog poluvremena (7:5 u 18. minutu gol Martina). Sve to nije značilo da će Budvanska rivijera uspjeti da se ,,odlijepi“, jer je Mornar igrao sjajno, a imao je i izuzetno raspoloženog gol-
mana Filipa Junkovića. Barani su golom iz sedmerca Ašanina preokrenuli (10:9), a onda je opet uslijedio period gdje se igralo ,,gol za gol“. Istina, Budvanska rivijera Budva uglavnom je imala prednost tokom drugog poluvremena, Mornar 7 se nije predavao ni kada je Aleksandar Glendža svom timu donio dva gola prednosti – 21:19, dva minuta prije kraja. Aleksa Ražnatović je smanjio zaostatak na samo gol minut i po prije kraja. Mogli su Budvani sve da riješe, ali su izgubili
loptu, tako da je Mornar imao svoju šansu da izbori produžetak. Barani su dobro izradili akciju, lopta je drugi put uzastopno otišla do Alekse Ražnatovića, ali je njemu šut sa desnog krila odlično pročitao Vukajlović i tako postao heroj tima iz Budve. Trofej kapitenu Budvanske rivijere Budva Novaku Bajčeti uručio je predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda, dok je prelazni pehar uručio Vasko Ševaljević, direktor muške rukometne reprezentacije. R. PEROVIĆ
za Maju Ceklić
PODGORICA – Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 300. Sudije: Slađana Martinović i Milica Pavićević. Sedmerci: Budućnost 1 (1), Levalea 2010 2 (3). Isključenja: Budućnost 2, Levalea 2010 4 minuta. OTP GROUP BUDUĆNOST: Škerović (8 odbrana + sedmerac), Marsenić (7 odbrana), Peličić 3, Danielson, Vukčević 5, Mitrović 3, Godeč 2, Popović, Marković 2, Kuzmanović 5, Guberinić 4, Radević 6, Tomova 3, Radivojević, Kadović 2, Pavićević. LEVALEA 2010: Striković (4 odbrane), Kovačević (4 odbrane), Živković (2 odbrane), Dragnić 6, Ćorović 1, Ma. Bigović 1, Đukanović, Kosović, Tomanović 1, Kuzman 3, Bajović, Mi. Bigović, Đilas, Andrijašević 2, Vučetić 1, Ćalasan 1. Ako je prvi dan finalnog turnira Kupa Crne Gore u rukometu donio iznenađenja u muškoj konkurenciji, onda u ženskoj nije bilo ni grama neizvjesnosti, a kamoli pomisli da se može desiti senzacija. OTP Group Budućnost je rutinski, sa pola gasa, a istovremeno promovišući neke nove talente, stigla do 19. trofeja Kupa od obnove nezavisnosti, računajući i uspjehe u Jugoslaviji i Srbiji i Crnoj Gori za „plave“
Prije početka finalnog meča Kupa predsjednik Saveza Petar Kapisoda uručio je nagradu igračici Zete Maji Ceklić, koja je sa 210 golova najbolji strijelac ove sezone u SBbet Prvoj ženskoj ligi za rukometašice.
Trofej kapitenki OTP Group Budućnosti Ivoni Pavićević uručio je predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda R. PEROVIĆ Rukometašice OTP Group Budućnost osvojile Kup
je ovo 30. pehar u Kupu. Da će kao i uvijek u ženskoj konkurenciji i ovaj meč donijeti „jednosmjernu ulicu“ u kojoj će se Budućnost šetati, bilo je jasno već u uvodnim minutima. Seriju 8:0 zaključila je sjajnim lob udarcem Du-
nja Radević, dok su Nikšićanke prvo gol postigle tek nakon 12 minuta igre. Samim bilo je jasno da će podmlađena Budućnost imati lakši trening, a istovremeno lijepu priliku da promoviše neke talente poput Maše Kuzmanović, Elene
Mitrović, Anđele Guberinić i Bojane Peličić, dok su šansu na golu dobile Marija Marsenić u prvom i Andrea Škerović u drugom dijelu. ,,Plave“ su igrale u visokom ritmu, imale 18:5, a onda je prvo poluvrijeme zaključila Dra-
gnić lijepim golom. Levalea 2010, koja je ove sezone igrala oba finala, pokazala je da ima talentovane igračice. Upravo zbog toga, bilo je jasno da će nastavak donijeti samo formalnost (razlika je išla na 13/14 razlike, da bi u finišu Budućnost serijom 6:0 stigla do konačnih 35:16), a s obzirom na to da su viđena samo tri isključenja i dva tajm-auta, meč je i ekspresno završen (74 minuta).
Reprezentativni libero novo ime u rosteru
šampiona Crne Gore u odbojci
Andrija Joksimović prvo pojačanje
PODGORICA – Prve odbojkaške korake napravio je u Kataru, pod budnim okom svog oca Ivana Joksimovića, u dva navrata bivšeg selektora seniorske reprezentacije Crne Gore.
Ljeti je dolazio i igrao za mlađe kategorije Budućnosti, u rodnoj Podgorici, ali će njegov prvi crnogorski klub u seniorskoj konkurenciji biti Budva – reprezentativni libero Andrija Joksimović novi je član aktuelnog šampiona. Sa Budvom je potpisao ugovor na dvije plus jednu godinu i sa Danilom Krivokapićem će biti tandem na poziciji libera, jer Budva nije nastavila saradnju sa iskusnim srpskim internacionalcem Lazarom Mocićem – Čelnici Budve su mi predočili njihove ambicije i planove za naredni period i odlučio sam da prihvatim njihovu ponudu. Budva će se naredne sezone takmičiti u MEVZA ligi i CEV takmičenjima, što mi je dodatni motiv da nastavim dokazivanje i napredovanje na najvećem mogućem nivou. Zadovoljan sam uslovima, a većinu igrača i stručni štab poznajem iz reprezentativnih selekcija, tako da mi neće biti problem da se uklopim i nastavim dalje da napredujem –kaže Andrija Joksimović za Pobjedu.
Andrija je igrao za Katar sport klub, a prvi dio prošle sezone je proveo u Azerbejdžanu, u Murov AZ Terminalu, ali se tokom sezone vratio u Katar. Sada će prvi put igrati u Crnoj Gori. – Smatram da crnogorska liga napreduje iz sezone u sezonu. Pored Budve, i naš konkurent Budućnost će učestvovati u MEVZA ligi, što daje dodatnu važnost našim utakmicama. Generalno, većina ekipa napreduje i formiraju nove rostere, tako da će naredne sezone to biti dodatan izazov – dodao je Joksimović.
Mladi i talentovani libero je prošle godine debitovao za seniorsku reprezentaciju, u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, nakon staža u mlađim reprezentativnim selekcijama. Sa Budvom, u kojoj je od prošle sezone akcenat na domaćim i mladim igračima, imaće priliku da napreduje i osvaja trofeje, jer je došao u klub koji je već sedam godina neprikosnoven u crnogorskim okvirima. – Moje lične, naravno, i ambicije kluba su iste – da probamo da napravimo što bolji rezultat i odigramo što bolje u MEVZA ligi i CEV takmičenjima te odbranimo titulu i sljedeće sezone – zaključio je Andrija Joksimović, čiji je rođeni brat Marko, takođe odbojkaš i reprezentativac i igra na poziciji tehničara. S. J.
Selektor ženske pionirske odbojkaške reprezentacije nakon četiri godine odlazi iz Galeba
PODGORICA – Nakon četiri godine u Galebu, za mladog i talentovanog trenera Petra Kokovića došlo je vrijeme za promjenu – kako Pobjeda nezvanično saznaje, selektor ženske pionirske odbojkaške reprezentacije Crne Gore, sa kojom je nedavno izborio plasman na Evropsko prvenstvo, od naredne sezone biće novi trener Budve.
Ugovor još nije potpisan, ali je usmeni dogovor već postignut, pa će paraf biti samo formalnost.
Budva je minule sezone bila debitant u Superligi i na kraju zauzela odlično šesto mjesto (sa istim skorom je imala je slabiji set-količnik od petoplasir ane Morače), sa sedam pobjeda i 11 poraza, tri pobjede manje od plej-of zone. U prvom dijelu sezone tim je vodio Časlav Đurović, novi predsjednik Skupštine budvanskog kluba, koji je i uveo tim u Superligu, ali iz ličnih razloga se povukao, pa je u drugom dijelu trener ekipe bio mladi Filip Jevtović
Sjajan
Za četiri godine na klupi Galeba, na kojoj je naslijedio Nikolu Masoničića, Koković je osvojio dva trofeja, i to odmah u prvoj sezoni (2021/22), kada se sa „galebicama“ domogao duple krune, za šta je nagra-
uspjeh naših boksera na turniru u Parizu Zlato za Bojanu Gojković i Tomislava
Đinovića
PODGORICA – Crnogorski bokseri Bojana Gojković i Tomislav Đinović osvojili su zlatne medalje na međunarodnom turniru „Le Sentjur“ u Parizu. Gojković je u finalnom meču kategorije do 57 kilograma savladala Francuskinju Marijen Dantan Do pobjede je došla jednoglasnom odlukom sudija. U polufinalu je eliminisala Lusi Pauli
Odbojkaši danas počinju pripreme za prvo ovogodišnje takmičenje
PODGORICA – Sedmicu nakon dama, danas će se okupiti i odbojkaši Crne Gore i sa treningom u 17 časova u dvorani „Verde kompleks“ početi pripreme za Zlatnu ligu.
Nekolika dana ranije „crveni“ su odradili i testiranja koja su za cilj imala procjenu trenutnog fizičkog stanja igrača i optimizaciju trenažnog procesa tokom priprema.
Novi selektor Ivica Jevtić je za ovu akciju pozvao 17 igrača, a to su tehničari Rastko Milenko-
vić (Budva), Marko Joksimović (Al Sad, Katar), Danilo Dubak (Budućnost volej), primači servisa Ivan Zvicer (Budućnost volej), Nemanja Peruničić (Usti, Češka), Vasilije Milenković (Budva), Benjamin Hadžisalihović (Nefči Baku, Azerbejdžan), Milan Rovčanin (Jedinstvo), Vukašin Cimbaljević (Ribola Kaštela, Hrvatska), srednji blokeri Luka Babić (Budva), Nikola Đurović (Mladost, Hrvatska), Matija Ćinćur (Alpacem Kanal, Slovenija), Srđan Petrović
(Marsonija, Hrvatska), korektori Đorđe Jovović (Mladost, Hrvatska), Milutin Pavićević (Karađorđe, Srbija) te libera Andrija Joksimović (Katar Sport, Katar) i Stefan Radević (Mornar). U stručnom štabu Jevtića su pomoćni treneri Stefan Laković, Miljan Bošković i Dejan Radić, kondicioni trener Mirko Eraković, statističar Luka Ratković i fizioterapeut Vladimir Dragojević Crnogorski odbojkaši će se takmičiti u Zlatnoj ligi na turni-
Đinović je, kao i Gojković, do pobjede u finalnom meču kategorije do 60 kilograma došao na dominantan način, protiv Italijana Manuela Kučija, jednoglasnom odlukom sudija. Đinović je u četvrtfinalu jednoglasnom odlukom sudija eliminisao Italijana Brajana Abatanđela, dok je meč za zlatno odličje izborio prekidom u drugoj rundi, protiv
rima u Rumuniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. U Rumuniji, 6. i 7. juna, Crna Gora će da igra protiv domaćina Rumunije i selekcije Letonije. Drugi turnir biće održan u Podgorici od 13. do 15. juna, kada će naša selekcija da igra protiv Češke i Finske. Završnu borbu za finalni turnir, na kojem će osim domaćina Češke igrati i tri najbolja tima na jedinstvenoj tabeli, Crna Gora će imati na turniru u Sjevernoj Makedoniji, gdje će se 21. juna sastati sa Izraelom, a dan kasnije i sa domaćom Sjevernom Makedonijom. Finalni turnir CEV Zlatne lige održaće se od 4. do 6. jula u češkom Brnu. S. J.
đen priznanjem za najboljeg trenera u Crnoj Gori. U sezoni 2022/23. je stigao do finala plej-ofa i četvrtfinala Kupa, gdje je u oba slučaja njegov tim zaustavio neprikosnoveni Herceg Novi, dok je u pretprošloj
sezoni bio peti u prvenstvu, a Galeb je poražen u polufinalu Kupa od Herceg Novog. U minuloj sezoni je Galeb zauzeo posljednje mjesto, sa jednom pobjedom u 18 kola, i ispao je iz Superlige. Međutim, Baranke su u sezonu ušle sa pionirsko-kadetskim timom, sa samo dvije igračice sa superligaškim iskustvom, kapitenkom Natalijom Vlaović i liberom Jovanom Raketićem, jer su prošlog ljeta ekipu napustile i dvije ponajbolje igračice Teodora Čavić (prešla u Luku Bar) i Marija Bojić (Herceg Novi). Koković je najveći trenerski uspjeh napravio na klupi pionirske reprezentacije, koju vodi od 2022. godine i sa kojom je izborio plasman na Evropsko prvenstvo, koje se održava od 2. do 13. jula u Tirani (Albanija) i Prištini (Kosovo), koja je i jedina naša ženska selekcija koja je to uspjela da uradi. „Crvene“ su bile jedina reprezentacija u drugoj rundi kvalifikacija koja je upisala sve tri pobjede bez izgubljenog seta. U toj selekciji su i dvije igračice iz Galeba Sara Striković i Minja Mišević S. JONČIĆ
Francuza Lija Belhasela
Selektor Nikola Ružić kazao je da je znao da su Đinović i
Gojković spremni, ali da je ono što su prikazali u finalu nadmašilo i njegova očekivanja. R. P.
Bokserski turnir „Ljah Nimani“
Daboviću zlato, Markoviću bronza
PODGORICA - Dva crnogorska boksera imala su uspješan nastup na turniru „Ljah Nimani“ u Prištini.
Vuk Dabović je osvojio zlato, a Danilo Marković bronzu za omladince. Ovo je 17. izdanje ovog takmičenja u znak sjećanja na legendarnog trenera reprezentacije Jugoslavije. Dabović je u finalu kategori-
je do 70 kilograma savladao Riona Bajramija iz Sjeverne Makedonije prekidom u prvoj rundi. Sa druge strane, njegov klupski drug iz BK Power boxing - Marković zaustavljen je u polufinalu u kategoriji do 65 kilograma u duelu sa predstavnikom iz Hrvatske Matejom Mortonom Uz zlatnu medalju, Dabović je dobio pehar za najborbeniji par turnira. R. P.
Predsjednik Budućnost Volija o mogućnosti da se kandiduje za prvog čovjeka Košarkaškog saveza Crne Gore
PODGORICA – Iako se
činilo da bi Dragan Kadić mogao da bude jedini kandidat za novog predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore, trka za čelnu poziciju mogla bi da dobije još jednog kandidata. Naime, Dragan Bokan, predsjednik Budućnost Volija, nakon što se i njegovo ime pominjalo proteklih dana, potvrdio je da razmišlja o kandidaturi, jer, kako kaže, ima podršku značajnog broja klubova… – Tačno je da od velikog broja klubova postoji inicijativa da se kandidujem za predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore. Razmišljam o tome i u
narednih sedmicu ili dvije ću donijeti odluku o kandidaturi – kazao je Bokan za CdM. Upravni odbor KSCG nedavno je demantovao pisanja pojedinih medija da je odbio inicijativu da Bokan bude kandidat za predsjednika Saveza, a u saopštenju je navedeno da „predlaganje kandidata za predsjednika Saveza nije bi-
U Tivtu završen nalni turnir za košarkašice u uzrastu mlađih pionirki
PODGORICA – Košarkašice
kluba Sea Stars šampionke su Crne Gore u uzrastu mlađih pionirki.
Nakon dvodnevnog Milšped finalnog turnira, koji se održao u Tivtu, Sea Stars dominantno je stigao do trofeja, a da je bio najbolji u ovom uzrastu potvrđuje i ubjedljiva pobjeda u finalu protiv Primorja – 71:42. Bronzana odličja pripala su mlađim pionirkama Olimpa, koje su u meču za treće mjesto savladale Herceg Novi 87 (76:61). U finalnom meču Sofija Ivanović je ostvarila tripl-dabl, jer je pored 42 poena, u statistici dodala još 19 skokova i 11 ukradenih lopti. Dvocifrena je bila i Darija Bašić sa 17. Kod Novljanki, Simeona Spaić ubacila je 29, uz 9 skokova. U utakmici za treće mjesto, Olimp je bio takođe ubjedljiv, iako je Herceg Novi do sredine druge četvrtine imao prednost, ali je onda sve bilo u znaku Nikšićanki. Nakon što je obilježila finalni turnir za mlađe pionire, sada je u kategoriji mlađih pionirki Jana Backović potvrdila potencijal, ubacivši čak 57 poena, a imala je i 14 skokova. U timu
Herceg Novog, sve je bilo u rukama dvije igračice – Cimbaljević i Kadić postigle su po 30 poena, s tim da je Cimbaljević imala uz to 9 uhvaćenih lopti, a Kadić nestvarnih 30 skokova! Prethodno, prvog dana turnira, Sea Stars je očekivano savladao Olimp 57:31 – Ivanović je postigla 27 poena (uz 11 skokova), dok je dabl-dabl imala i Bašić (19 poena, 12 skokova), a od 31 poena za Nikšićanke 23 su bila djelo Jane Backović (ukupno na turniru 80). Drugo polufinale bilo je neizvjesnije, ali je gradski duel pripao Primorju (58:47), a Spaić je postigla čak 44 poena (ukupno na turniru 73), dok je Kadić imala učinak od 31 poena i 23 skoka.
Bronzane medalje igračicama Olimpa uručila je kapitenka prvotimka kluba Sea Stars Maša Praščević, srebrna odličja igračicama Primorja predao je Dragan Popadić, novinar Radio Tivta, a zlatne medalje šampionkama uručio je Predrag Kovačević, direktor Sportske dvorane ,,Župa“, dok je pobjednički pehar kapitenki Sea Stars-a Dariji Bašić uručila Mirjana Sekulić, komesarka takmičenja. R. P.
PODGORICA – Danilo Radović krajem avgusta preseliće se u Italiju, potpisao je za Posilipo, nastupaće u Evropi sa svojim novim timom i to nakon što je u Jadranu završio priču osvajanjem šampionske titule. Odlazi iz Herceg Novog zadovoljan.
la tema sastanka Upravnog odbora“.
Košarkaški savez je u v. d. stanju od 29. aprila kada je Jelena Dubljević podnijela ostavku, nakon što je stigla inicijativa za njenu smjenu.
Sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da se izabere novi predsjednik Saveza zakazana je za 13. jun. R. A.
Naš bacač koplja zablistao na Memorijalu „Goran Subotić“
I vrijeme je da 24-godišnji reprezentativac proba nešto novo i u jednoj od najjačih, ako ne i najjačoj vaterpolo sredini, okrene list. Spreman je, kako i ne bi bio kada je od sezone 2017/18. debitovao za slavni crnogorski tim i do prije dva dana prošao ozbiljno veliki put od talenta do profilisanog igrača.
– Emocije su prije dva dana bile malo pobrkane s obzirom na to da sam odigrao ispostavilo se posljednji meč za Jadran. Ali nije moglo biti ljepše od osvajanja titule. Vratili smo pehar na Škver, a nije bilo lako – istakao je Radović. Novljani su nakon peteraca u finalnoj seriji došli do kapitalnih 2:0 protiv Primorca. Vraćali su se iz minusa, pokazali, prije svega, veću mentalnu snagu.
– Generalno, sve utakmice protiv Primorca bile su neizvjesne. Mi smo dva puta slavili golom u Regionalnoj ligi,
oni su bili bolji u Kupu. U finalnoj seriji za titulu bili smo maksimalni, a u posljednjem meču nakon 2:5 vratili smo
Članovi podgoričkog plivačkog kluba osoba sa invaliditetom odlični u Zadru
se i poveli 8:5. Finale je takvo, nema tu neke prevelike taktike, igra se na želju i prije svega moraš da budeš mentalno
PODGORICA – Crnogorski bacač koplja Amir Papazi osvojio je prvo mjesto i postavio novi crnogorski rekord u bacanju koplja na Međunarodnom mitingu AGRAM – Memorijal „Goran Subotić Tratinčica“ u Zagrebu. Baranin je trijumfovao sa rezultatom 73 metra i 91 centimetar, što je za metar i 91 centimetar bolje od njegovog dosadašnjeg rekorda. Član barskog kluba Tempo dosadašnji najbolji rezultat ostvario je 1. maja prošle godine na mitingu u Baru. Kao drugoplasirani u Zagrebu nastup je završio Anže Durjava iz ŽAK Ljubljana (71,19), dok je treće mjesto pripalo Krešimiru Galiću iz AAK Dioklecijan iz Splita (68,47). R. P.
PODGORICA – Članovi podgoričkog Plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako nastup na Otvorenom prvenstvu u Zadru završili su sa četiri medalje i 11 ličnih rekorda. Osvojena je po jedna zlatna i bronzana i dvije srebrne medalje. Zlatni je bio Nikola Đukić (kategorija S1), koji je u disciplini 50 metara slobodno popravio svoj lični rekord za 39 sekundi. Do zlatnog odličja došao je u vremenu pet minuta, 23 sekunde i 37 stotinki. U kategoriji S5, TomasRadulović je
Svjetski kup u kik-boksu
osvojio dvije srebrne i jednu bronzanu medalju, a uspješan nastup kompletirao je sa tri lična rekorda. Trku na 50 metara leđno isplivao je za dva minuta, šest sekundi i 14 stotinki, čime je za skoro tri sekunde popravio lični rekord. Na 50 metara slobodno ostvario je vrijeme minut, 15 sekundi i 45 stotinki, što je za tri sekunde bolji rezultat od dosadašnjeg rekorda. Svoj najbolji rezultat isplivao je i na 100 metara slobodno u vremenu dva minuta, 45 sekundi i 37 stotinki.
U kategoriji S14, Nikola Bu-
latović je u Zadru isplivao tri lična rekorda u trkama na 50 i 100 slobodno i 100 prsno. Trku na 50 slobodno isplivao je za minut, tri sekunde i 34 stotinke, novi lični rekord na 100 slobodno iznosi dva minuta, 19 sekundi i 66 stotinki, dok mu je najbolji rezultat na 100 metara prsno dva minuta, 23 sekunde i 85 stotinki.
U istoj kategoriji, Nebojša Bulatović je takmičenje završio sa četiri lična rekorda. Najbolja vremena isplivao je na 50 metara leptir (1:16,26 i to je za dvije sekunde bolje od dosadašnjeg rekorda), 50 slobodno (51:97), 100 slobodno (1:55,06) i 200 slobodno (4:01,15). U trci na 200 metara slobodno za 11 sekundi popravio je dosadašnji lični rekord. R. P.
PODGORICA – Kik-boks reprezentacija Crne Gore nastup na Svjetskom kupu u Antaliji završila je sa osam medalja – četiri zlatne i po dvije srebrne i bronzane. Senior Nemanja Čađenović, koji je zbog povrede propustio početak sezone, treći put zaredom osvojio je prestižno takmičenje u Turskoj. U finalu discipline lou kik (do 71) ubjedljivo je slavio protiv domaćeg borca
Enesa Kojunčua (3:0). Najsjajnijim odličjem okitio se i najbolji crnogorski junior Viktor Dukić, koji je u finalu (lou kik, preko 91) nokautom u prvoj rundi pobijedio Alija Kaju iz Turske. Do zlata su stigli i juniori Isah Tarhaniš i Slađana Božović Tarhaniš (lou kik, do 57) je u finalu bio bolji od Merta Bozkurta iz Turske, a Božović (lou kik, do 56) je bez borbe
prošla u finale, gdje je savladala domaću takmičarku Fatmu Erol Srebro su zavrijedili juniori Gzim Prelvukaj (lou kik, do 67) i Sultan Imeri (lou kik, do 54). Bronzane medalje pripale su juniorima Jovanu Lipovini (lou kik, do 63,5) i Isahu Agoviću Svjetski kup u Antaliji okupio je više od 2.600 takmičara iz 41 države. R. A.
pred odlazak u italijanski Posilipo
spreman za te utakmice. Mislim da smo bili spremni i pored toga što smo gubili. Šampion je doživio nekoliko
bolnih poraza u Evropi i Regionalnoj ligi. Ali su u pravo vrijeme igrači trenera Vladimira Gojkovića pronašli mir
i zaboravili na, prije svega, poraze od imenjaka iz Splita i zagrebačke Mladosti. – Generalno smo imali vrhunsku sezonu, ali sve te bitne utakmice smo gubili baš lagano, prvo od Mladost u Evrokupu, pa onda od Splićana u polufinalu RL. Izgubili smo i Kup od Primorca. Dešavao se pad, a nijesmo imali odgovor zbog čega. Ali uspjeli smo da se podignemo iako je u podsvijesti bilo da smo gubili bitne utakmice i da se neće opet desiti. Da li su Jadran MTEL i sam Danilo mogli bolje?
– Uvijek može bolje, ali sam generalno zadovoljan. Mogli smo u Regionalnoj ligi napraviti bolji rezultat i da osvojimo Kup, a u Evropi smo igrali sa ekipama koje imaju veći budžet i nije bilo realno da ih pobijedimo.
Za klub je uvijek lijepo igrati, ali reprezentacija je druga priča. Danilo je reprezentativac i evo na koji način vidi sadašnjost i blisku budućnost nacionalnog tima: – Mlada smo ekipa, došao je novi selektor, sa drugačijim stilom i razmišljanjem. Tek smo počeli, imamo vremena za napredak i uigravanje. Želja je da zaokružimo ciklus do konačne stanice u LA – jasan je Radović. A. MARKOVIĆ
F1: Meklaren gledao u leđa Red Bulu na VN Emilije Romanje
PODGORICA – Šampion
šampionski na VN Emilije
Romanje. Vozač Red Bula Maks Ferstapen trijumfovao je u sedmoj ovogodišnjoj trci Formule 1. Upisao je ukupno drugu pobjedu i to u jubilarnoj, 400. trci za australijski tim. Na postolju je završio Lando Noris u Meklarenu, koji je za rivalom zaostao šest sekundi, a njegov timski kolega Oskar Pjastri bio je treći sa skoro sedam sekundi zaostatka. Ferstapen je dan ranije olako dopustio Pjastriju da dođe do pola, ali juče nije napravio jednu grešku. Holanđanin je bio odlučan, a borbu oko drugog mjesta vodili su vozači Meklarena iz koje je u finišu kao pobjednik izašao Noris. Do kraja trke najzanimljiviji je bio duel između Leklera i Albona za četvrto mjesto, do trenutka ka-
Španac slavio u Rimu
da je sa staze izguran vozač Vilijamsa, što je kaznio Luis Hamilton u drugom Ferariju sa
sekundom i po zaostatka u odnosu na Pjastrija. Sedmi je zavšio Rasel, osmi je bio Karlos
PODGORICA – Karlos Alkaras osvojio je prvu titulu u Rimu – španski teniser nadigrao je Janika Sinera (7:6, 6:1) i za sat i 43 minuta stigao
do velike pobjede. Španac je, poslije Novaka
Đokovića, prvi teniser koji je nakon dva odigrana seta savladao Italijana kojem je ovo prvi
poraz u ovoj godini i to nakon
26 pobjeda u nizu!
Masters titula u Rimu, uz osvojen turnir u Monte Karlu, španskom igraču mnogo će značiti na planu
Odigrane utakmice 35. kola Druge lige
PODGORICA – Pretposljednje kolo Druge lige otklonilo je i posljednje dvije dileme.
Lovćen je sa pobjedom u Rožajama protiv Ibra osigurao treće mjesto kolo prije kraja i mjesto u baražu, dok je Podgorica sa trijumfom osigurala opstanak, tako da je sada jasno da Rudar i Lovćen igraju baraž za Prvu ligu, a Kom i Ibar idu u doigravanje sa ekipama iz regije. Lovćen je baraž osigurao brejkom u Rožajama – Cetinjanima je pobjedu donio Bojan Pavićević u 52. minutu, kada je glavom matirao Rajka Boljevića. Cetinjane je obradovao Rudar, koji je savladao Igalo (3:2). Pljevljaci su do vođstva došli u 37. minutu, kada je pogodio Vanja Vučićević. U fini-
Rezultati i tabela
Sains, a bodove su još osvojili
Isak Hađar iz RB tima i drugi vozač Red Bula Juki Cunoda, koji je samo dan ranije imao nezgodu iz koje je izašao bez ogrebotine. – Start nije bio posebno sjajan, ali sam bio na spoljnoj liniji, normalnoj liniji i samo sam pomislio – pokušaću da ga preteknem i ispalo je dobro. Onda sam mogao da smanjim tempo, a i bili smo dobri sa našim gumama. Čak i na tvrdoj gumi naš tempo je bio jak. Restartovanje smo dobro izveli i došli smo pobjede. Nevjerovatno sam ponosan na sve. Automobil se dobro pokazao – kazao je Ferstapen.
U generalnom plasmanu vodi Pjastri sa 146 bodova i ima 13 više od Norisa, a Ferstapen je treći sa 124.
Naredna trka je krajem sedmice u Monaku. A. M.
samopouzdanja pred drugi grend slem u Parizu. Šljaka očigledno leži Alkarasu koji će predstojeće obaveze dočekati sa pozicije dva, a rival sa prvog mjesta. – Pobjeda mi mnogo znači na planu samopouzdanja. Veoma sam srećan. Opustiću se, a onda fokusirati na Rolan Garos –kazao je Španac. R. A.
šu prvog dijela, Stefan Golubović udvostručio je prednost domaćina – 2:0. Sve je bilo riješeno u 75. minutu, kada je Đorđe Magdelinić donio prednost 3:0. Istina, Igalo je u dva minuta postiglo dva gola preko Borisa
Žujovića, ali nije moglo do prilike da izbjegne poraz. Podgorici je trebala pobjeda protiv Mladosti, koja je već u eliti i uspjela je da dođe do tog cilja. Savo Gazivoda iskoristio je maestralnu asistenciju Bojana Kopitovića je u 51. minutu za 1:0. Ipak, radost Podgorice trajala je kratko. Samo sedam minuta kasnije pogodio je Pavle Mugoša Ali gol vrijedan opstanka djelo je Miloša Vračara u 73. minutu sa bijele tačke. Kom je siguran učesnik baraža –Zlatičani su igrali 1:1 sa Grbljem. Igrao se 48. minut kada je Luka Mihaljević pogodio po zemlji sa lijeve strane i donio prednost domaćinu. Ali iako lišeni rezultatskog imperativa, gosti su u 69. minutu, stigli do gola preko Andreja Pime – 1:1. R. P.
Hajduk slavio u derbiju Jadrana na Poljudu Dvije pobjede dijele Đalovića od duple krune sa Rijekom
PODGORICA – Rijeka je na Poljudu imala meč loptu za titulu, ali nije uspjela da savlada Hajduk u pretposljednjem kolu HNL.
Tim crnogorskog trenera Radomira Đalovića izgubio je derbi Jadrana sa 2:1, ali i dalje se pita u borbi za šampionski trofej.
Uoči odlučujućih 90 minuta, ekipa sa Rujevice i zagrebački Dinamo izjednačeni su na vrhu sa 62 boda. Treći su ,,bili“ sa 60.
Rijeka, međutim, drži sve u svojim rukama i može da osvoji duplu krunu. Ukoliko pred svojim navijačima savlada istog rivala, Slaven Belupo, u ligi i revanšu finala Kupa (1:1), 42-godišnji Bjelopoljac ispisaće istoriju u svojoj debitantskoj sezoni kao šef stručnog štaba.
Nakon neočekivanog kiksa ,,modrih“ u gradskom sudaru sa Lokomotivom (1:1), sve se otvorilo Rijeci, koja je prethodno uzimala mjeru najvećim hrvatskim klubovima. Nije išlo u Splitu, gdje je doma-
ćin poveo golom Livaje iz penala u 12. minutu.
Potegao je Đalović za izmjenama u nastavku i pogodio sa Duje Čopom ,koji je izjednačio u 73. Ipak, pet mina kasnije, Trajkovski je vratio prednost na stranu ,,bilih“, koji su dobili utakmicu i teoretski ostali u trci za naslov prvaka. Odluka pada naredne subote: Rijeka dočekuje Slaven, Dinamo je domaćin Varaždinu, a Hajduk gostuje komšijama u Šibeniku.
Đalović je na pragu čuda... - Mislim da smo propustili prvu šansu. Treba biti iskren i čestitati Hajduku. Morali smo biti hrabriji. Toliko smo vremena prvi i dokazali da igramo dobar fudbal. Imali smo šansu za izjednačenje nakon što smo primili gol, ali nijesmo uspjeli. Kada je Čop pogodio, nadali smo se da ćemo dati i drugi, ali nijesmo. Propustili smo jednu šansu, ali imamo drugu protiv Slaven Belupa. Sve je stalo u tu jednu utakmicu, daćemo sve od sebe da postanemo prvaci Hrvatske – rekao je Đalović nakon utakmice. D. K.
MERIDIANBET 1. CFL (35. KOLO): Budućnost preokretom slavila u Bijelom Polju, proradio Mornar, Dečić i Petrovac odigrali neriješeno
PODGORICA – Titula je pripala Budućnosti, Petrovac završava sezonu kao drugoplasirani tim, a 35. kolo Meridianbet 1. CFL dalo je odgovor ko se seli u niži rang. Otrantu više nema spasa iako je u pretposljednjoj rundi nadigrao i ubjedljivo slavio protiv Arsenala (4:1).
Bila je to Pirova pobjeda za Ulcinjane, a nevolja za Tivćane koji su preuzeli mjesto u baražu od Mornara sa kojim su bodovno izjednačeni, ali slabiji u međusobnom skoru.
Baranima je konačno svanulo na ,,Topolici“ – deklasirali su indisponirani Bokelj sa 4:1 i uplovili u mirniju luku uoči završne runde. Od šest direktnih duela ove sezone Dečić nijednom nije izgubio od Petrovca – utakmica na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“ završena je sa 1:1.
Jezero je osiguralo doigravanje nakon što je porazilo Sutjesku u Beranama (2:0), dok je Budućnost preokretom na strani dobila Jedinstvo – 3:1.
BJELOPOLJCI U ZAČARANOM KRUGU
Nikako da Bjelopoljci izađu iz začaranog kruga, ne pomaže ni vođstvo, još nijednom nijesu savladali Budućnost otkako se igra fudbal u samostalnoj Crnoj Gori. Jedinstvo je sva četiri puta izgubilo od ,,plavih“ ove sezone. Malo im je bilo kada su imali dva gola prednosti pod Goricom (5:2), a nije valjao ni gol viška na ,,Nikoljcu“. Brzo se razvio meč na Gradskom stadionu. Medo Juković je iznenadio Mijatovića u osmom minutu, ali već u 15. je bilo 1:1. Andrija Bulatović je probio po lijevoj strani i sa mrežom spojio Kostića U nastavku je Ivanović centaršutem pronašao Grivića koji je sa dalje stative snažno pogodio u 63. minutu.
A onda – kadar za TV špice u režiji Andrije Bulatovića. Jedan od naših najvećih talenata, momak koji uskoro odlazi u Lens, spektakularno je lobovao Akovića sa četrdesetak metara iskosa sa desne strane.
KONAČNO – MORNAR
Mornar je izašao sa odlučnim stavom da promijeni nimalo lijep, a ni prijatan niz od osam vezanih utakmica bez pobjede.
1.
2.
3.
4.
Stadion: Velika plaža. Gledalaca:
5. Bokelj 35 13 5 17 30:45 44
6. Jedinstvo 35 11 9 15 42:55 42
7. Mornar 35 11 8 16 38:53 41
8. Arsenal 35 10 11 14 32:47 41
9. Jezero 35 9 11 15 35:44 38
10. Otrant 35 8 8 19 38:52 32
U posljednjem kolu (24. maja) sastaće se: Budućnost – Dečić, Sutjeska –Jedinstvo, Arsenal – Jezero, Petrovac –Mornar, Bokelj – Otrant.
15 – Perović (Jezero), Korać (Jedinstvo)
13 – Bojović (Budućnost)
12 – I. Bulatović (Budućnost) 11 – Abdulahi (Arsenal)...
Takva serija gurnula je Barane u zonu baraža i protiv Bokelja krenuli su na sve ili ništa od samog početka. Nametnuo se domaćin na novom terenu na ,,Topolici“, ravnom kao bilijarski sto, gdje je milina igrati, što je drastična promjena u poređenju sa prethodnim uslovima kada su noge u blatu propadale do članaka. Sunce pod Rumijom prijalo je izabranicima Zorana Đuraškovića, koji su bili rastrčani, kreativni, konkretni i neuhvatljivi za rivala. Od starta je Mornar udarcima zasuo golmana Spasojevića Prvi opasan šut uputio je Sekulić van kaznenog prostora, potom je pokušao Škrijelj sa manje udaljenosti, pa Jao koji je uzdrmao prečku. Kotorani spori, tromi, bezidejni, bez učinka prema naprijed, bez snage da pariraju boljem od sebe. Bilo je samo pitanje trenutka kada će da pukne odbrana gostiju. Izdržala je do sredine prvog poluvremena, a do pauze je meč bio riješen. Čak tri gola za petnaestak minuta priredili su Barani. Uvodni je bio takav da se ni poslije nekoliko puta vraćenog snimka, pa i stop-
Stadion: Topolica. Gledalaca: 250.
Sudija: Nikola Cvijović.
Golovi: 1:0 Čavor (ag) u 24, 2:0 Sekulić u 35, 3:0 Kiši u 39, 4:0 Sekulić u 52, 4:1 Mori. Žuti kartoni: Perović, Mori (Bokelj).
Dragojević
Jao
Škrijelj
(od 77. Ćetković)
Ljutica
Vuković
(od 68. Batrović)
Sekulić
Vučić (od 61. Seratlić)
Kiši (od 68. Stevanović)
Đurišić
Baošić
Kaluđerović (od 61. Vukotić)
Spasojević
Bumbar (od 46. Petrović)
Perović (od 46. V. Čavor)
Mršulja (od 92. Pavićević)
M. Čavor
Silađi
(od 56. Pepić)
Hirata
Janketić (od 56. Mori)
Balić
Suva
Sklender
kadra, sa sigurnošću ne može utvrditi ko je strijelac.
Jao je pobjegao po lijevoj strani, po zemlji ubacio u šesnaesterac, lopta je pogodila u nogu Balić, usmjerila se kao Spasojeviću, a ostaje dilema da li je Kiši dodirnuo prije nego je cijelim obimom prešla gol-crtu u 24. minutu Pogodak je pripisan inspirisanom japanskom internacionalcu koji je pravio probleme defanzivi Kotorana. Sekulić je otvorio stopalo i snažno zakucao pod prečku za 2:0 u 35.
Ako je ostalo nejasno da li je Kiši stvarno zaslužan za vođstvo, onda nema sumnje da je treća egzekucija domaćina – djelo omalenog ,,samuraja“. Hitronogi i vješti ofanzivac snašao se na malom prostoru, napravio dar-mar i u 39. minutu prevario nemoćnog Spasojevića.
Od Bokelja malo, premalo, skoro pa ništa. Tek – situacija za Hiratu koji je prije pao nego što je trebalo da reaguje nogom na centaršut sa desnog krila, dok pokušaj Janketića
Stadion: Gradski u Beranama. Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Savović. Golovi: 1:0 Raičević u 8, 2:0 Maksimović u 87. Žuti kartoni: Pavlićević (Mornar).
Asanović
Vakabajaši (od 69. Maksimović) Jovićević Ćuković Đoljaj (od 69. Milić)
Perović
Alić
Bojović (od 84. Redžepagić)
Giljen
Desančić
Damjanović
Kalezić
Tošković (od 46. Arbeljo) Vlahović (od 92. Đinović)
Đukanović
Vukčević
Šaletić
(od 92. Aničić)
Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 500. Sudija: Mladen Knežević. Golovi: 1:0 Čagas u 69, 1:1 Boljević u 87. Žuti kartoni: Pešukić, Šimun, Boljević, Franeta, Šćekić (Petrovac).
Nikić
Ndiaj
Stadion: Gradski u Bijelom Polju. Gledalaca: 1000. Sudija: Nikola Dabanović.
Boričić (od 46. Pavlićević) Raičević (od 84. Osmanović) Kontić
Krstović (od 92. Žižić) Pajović (od 92. Đurković) Jezero 2 1 JezeroSutjeska 0 Sutjeska 0
iz daljine nije imao ni jačinu ni preciznost da bi pio prijetnja po Dragojevića Nastavak je bio stvar rutine. Mornar se nije zaustavio, već je na trenutak uvećao razliku. Momak iz Obale Slonovače po imenu – Jao, bio je pokretač mnogih akcija domaćina. On je otvorio napad iz kojeg je stigao četvrti gol za Barane, a drugi za Sekulića. Pas je otišao ka Škrijelju, uslijedila je asistencija za centralnog napadača koji je bio neumoljiv u završnici – udarac nogom iz prve, sa desetak metara, toliko da lopta pređe crtu prije nego je Spasojević odbio rukama u 52.
Loše su izgledali fudbaleri Bokelja, kao da nisu bili na meču, još su i dobro prošli sa četiri kapitulacije.
Spasojević je odbranio veliku šansu Seratlića, a da sve ne bude baš toliko prazno od gostiju – pobrinuli su se Japanci iz Bokelja. Suva je namjestio Moriju gol glavom u 63. minutu Mornar je isplivao u mirnije vode. Status u eliti rješavaće u posljednjem kolu pod Malim
Ljuljđuraj (od 76. Đokaj) Đeljaj Tomašević (od 46. Ujkaj) Sekulović Kajević (od 62. Bajović) Božanović Maraš (od 62. Božović) Camaj (od 71. Matić) Čagas
M. Kordić Đukanović Pešukić (od 84. Vojvodić) Franeta Šimun Boljević
Balević (od 58. Petrović) Faust (od 58. V. Kordić) Popović (od 84. Gluščević) Carević (od 79. Šćekić) Golubović
brdom naredne subote, a pet dana kasnije boriće se za trofej Kupa protiv Dečića.
GUŽVA NA ZAČELJU
Tuzani nijesu poražani u prethodnih osam utakmica računajući oba takmičenja, a u seriji su od pet remija.
Takvom nizu doprinijeli su ishodi duela sa Petrovcem, nad kojim imaju po tri pobjede i remija. Brazilski vezista Čagas poentirao je u 69. minutu za domaćina u Tuzima. Bila je četa Nenada Brnovića blizu novog uspjeha, ali to je spriječio kapiten ,,nebo-plavih“ Dejan Boljević u 87. Osmi gol za momka koji pokriva mjesto u defanzivi.
Jezeru je bio dovoljan bod da osigura baraž, ali nije ništa prepuštalo slučaju – Plavljani su nakon Budućnosti, uzeli mjeri nekadašnjem prvaku, ekipi Sutjeske. Raičević je bio precizan u osmom minutu, a sve dileme oko epiloga u Beranama otklonio je Maksimović u 86. Zimus je Otrant uložio dosta
novca i igrački kadar, doveo provjerena imena, renovirao je i nedavno otvorio stadion kraj Velike plaže. Nadali su se Ulcinjani da će se izboriti za baraž nakon debitantske sezone u elitnom rangu. Nijesu uspjeli rezultatski, a da li će eventualno za zelenim stolom, nakon odluke o sankcijama koje prijete Arsenalu zbog sumnji u prljave rabote na evropskoj sceni – ostaje da se vidi. Što se tiče duela sa Tivćanima –nije bilo previše neizvjesnosti. Valentin Rudović, Muharemović i Mrvaljević su do poluvremena riješili utakmicu. U nastavku je pogodio Imamović za goste, kao i Nišimura za konačnih 4:1. Prava gužva u donjem dijelu tabele. Deveto Jezero ima 38 bodova. Osmi Arsenal je sakupio 41, a toliko ima i sedmi Arsenal. Jedinstvo je šesto sa 42 boda, a peti Bokelj je na brojci 44... Naredne subote biće poznato ko se spasio, a ko ide u doigravanje. D. KAŽIĆ
CRNA GORA FOND ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE (EKO-FOND)
JAVNI KONKURS
ZA DODJELU BESPOVRATNIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA FIZIČKIM LICIMA , ZA ULAGANJE U POBOLJŠANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI OBJEKATA I UPOTREBU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (SKLAD energetska efikasnost)
I PREDMET
Predmet javnog konkursa je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava fizičkim licima, u cilju podsticanja ulaganja u veću energetsku efikasnost i korišćenj e obnovljivih izvora energije u objektima, na teritoriji svih opština u Crnoj Gori Ukupan budžet za podršku fizičkim licima na implementaciji mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima iznosi 350.000 €
Bespovratna finansijska sredstva mogu se dodijeliti isključivo za nova ulaganja, koja otpočnu sa realizacijom nakon objave Javnog konkursa odnosno nakon potpisivanja Ugovora , i budu završena do 31.08.2025. godine.
II KORISNICI SREDSTAVA
Pravo na sredstva sufinansiranja u skladu sa ovim Javnim konkursom mogu ostvariti punoljetna fizička lica sa područja svih opština u Crnoj Gori , i to:
1. vlasnici, suvlasnici, korisnici postojećih legalnih objekata individualnog stanovanja – kuća (moguća prijava za sve mjere);
2. vlasnici, suvlasnici, korisnici postojećih nelegalnih objekata individualnog stanovanja – kuća kojima je donošeno Rješenje o odobrenju legalizacije (moguća prijava za sve mjere)
3. vlasnici, suvlasnici, korisnici postojećih stambenih jedinica (stanova) u okviru legalnih kolektivnih stambenih zgrada (moguća prijava za mjere 4,5,6).
IiI OPIS I CILJ JAVNOG KONKURSA
Javnim konkursom predviđena je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava fizičkim licima, za implementaciju jedne ili više podsticajnih mjera za ulaganje u veću energetsku efikasnost korišćenje obnovljivih izvora energije u objektima Podsticajne mjere i vrijednost procenta subvencije od strane Eko-fonda dati su u tabeli ispod:
r.br. NAZIV MJERE NIVO PODSTICAJA (%) MAKSIMALNI IZNOS PODSTICAJA (€)
1 Ugradnja termoizolacije na fasadi stambenog objekta
2 Ugradnja termoizolacije na tavanu ili krovu objekta
3 Ugradnja termoizolacije na podu na tlu ili prema negrijanom podrumu
4 Ugradnja energetski efikasne fasadne stolarije (DRVO, ALU i PVC)
5 Ugradnja peći i kotlova na drvnu biomasu (pelet / briket) za grijanje objekta
6 Ugradnja visokoefikasnih toplotnih pumpi za grijanje objekta
7 Ugradnja solarnih kolektora za grijanje objekta i / ili zagrijavanje vode
8 Ugradnja fotonaponskih sistema za proizvodnju električne energije - „off grid“
€
€ po m² apsorpcione površine solarnih kolektora
€ po 1 kVA instalisane nominalne snage fotonaponskih modula
Maksimalni iznos bespovratnih finansijskih sredstava koji se može dodijeliti jednom korisniku predstavlja zbir pojedinačnih makismalnih iznosa po mjerama za koje se korisnik prijavio.
Cilj Javnog konkursa je povećanje energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije u sektoru domaćinstva, unapređenje kvaliteta vazduha, smanjenje emisije CO2 u konačnom smanjenje potrošnje energije i troškova za energiju.
IV USLOVI ZA KORISNIKE
Uslovi za zainteresovana fizička lica su definisani kroz spisak potrebn ih podataka i dokumentacije kojima se dokazuje svojina odnosno pravo korišćenja objekta, status objekta, ponuda sa predmjerom i predračunaom radova kvalifikovanog izvođača i drugi opšti formulari i dokumenta, precizno definisani na internet stranici Eko -fonda: www.eko-fond.co.me
V NAČIN I ROK PODNOŠENJA PRIJAVE
Zainteresovana fizička lica podnose prijave isključivo elektronski, putem portala Eko – fonda, dostupnog na internet adresi: portal.eko-fond.co.me
Podnošenje prijava građana počinje danom objavljivanja javnog konkursa - 19.05.2025. god. i traje 45 dana - do 03.07.2025 god. do 15h ili do utroška raspoloživih sredstava, u zavisnosti od toga koji uslov prije nastupi. Realizacija aktivnosti (izvođenje radova i/ili ugradnja opreme) za koje se mogu dodijeliti bespovratna finansijska sredstva po ovom javnom konkursu, počinje danom objavljivanja javnog konkursa - 19.05.2025. god. i traje do 31.08.2025.god.
VI OSTALE INFORMACIJE
Dostavljanjem dokumentacije prijavom na ovaj Javni konkurs, podnosilac prijave daje odobrenje Eko -fondu da osnovne podatke o njemu i njegovim aktivnostima može obrađivati za dalje potrebe sprovođenje Programa kao objaviti na Internet stranici Eko -fonda u drugim izvještajima.
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: +382 67 022 540 (Krstina Rovčanin – Saradnica za odnose sa javnošću ) ili e-poštom na adresu: krstina.rovcanin@eko -fond.co.me svakog radnog dana u periodu od 07h do 15h.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
HTP “ALBATROS“ AD ULCINJ
Broj:29/25 Ulcinj, 21.02.2025 god.
Na osnovu člana 135 stav 1 Zakona o privrednim društvima (Sl.CG br.65/20 i 146/21) i člana 47 stav 2 tačka 22 Statuta HTP“Albatros“AD Ulcinj.
S A Z I V A M
XXV – REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA HTP “ALBATROS AD ULCINJ’’
I. Skupština akcionara ’’HTP Albatros AD Ulcinj’’ održat će se dana 20.06.2025 godine (Petak) sa početkom u 12 ,00 časova, u prostorijama hotela „Albatros“ sa sjedištem u Ulcinju. II. Za sjednicu predlažem sledeći:
D n e v n i r e d
1.Otvaranje Skupštine akcionara i izbora radnih tijela
-Predsedavajućeg skupštine akcionara; -Verifikacione komisije; -Ovjerivača zapisnika;
2.Usvajanje zapisnika sa prethodne XXIV redovne sjednice Skupštine akcionara.
3.Razmatranje i usvajanje finansijskih izkaza i Izvještaja o poslovanju društva za period od 01.01.do
31.12.2024 god.
4.Razmatranje i usvajanje izvještaja Menadžmenta društva za 2024 god.
5.Razmatranje Izvještaja o Reviziji Finansijskih iskaza za period od 01.01.do 31.12.2024 god. uradjene od strane nezavisne revizorske kuće “Auditor“ D.O.O Podgorica.
6.Izbor nezavisnog Revizora društva za 2025 god.
7.Predlog odluke o imenovanju Revizorskog odbora društva.
8.Prijedlog odluke o prestanku mandata članova odbora direktora društva.
9.Prijedlog odluke o izboru članova odbora direktora društva.
Ovo obavještenje se može naći na internet stranici Društva www.hotel-albatros.me
Skupština može odlučivati ukoliko prisustvuju akcionari koji posjeduju vise od 50% od ukupnog broja akcija,lično ili preko svog punomoćnika. Pravo prisustvovanja imaju svi akcionari lično ili putem punomoćnika.
Potpis na punomoćje ovjerava se u skladu sa zakonom.
Identifikacija akcionara vrši se ličnom ispravom kaja sadrži JMB.
Materjali za Skupštinu nalaze se u prostorijama društva i dostupni su na uvid akcionarima svakog radnog dana od 10,00 do 14,00 časova.
Dodatne informacije akcionari mogu dobiti na tel:+382 30 403-004 i 423-264
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Predrag Markovic s.r
kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
Posljednji pozdrav bratu
Dragi brate, tužan je i bolan ovaj pozdrav upućen tebi danas. Ostavio si me da tugujem za tobom i tvojom neizmjernom ljubavlju. Živjećeš u mom srcu dok postojim. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Posljednji pozdrav ujaku
VUKOLI
Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od tebe, ujače. Bio si čovjek koji je svojim postojanjem širio dobrotu i radost. Ostaćeš voljen i zauvijek nezaboravljen. Počivaj u miru. ĐINA MRVALJEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Tužnim srcem obavještavamo da je 17. maja 2025. u 69. godini preminuo naš dragi
Po želji pokojnika sahrana je obavljena 18. maja u krugu porodice.
OŽALOŠĆENI: supruga VJERA, ćerka JELENA, brat BRANISLAV sa porodicom, unuk STEFAN, unuka ANDREA, zet MARKO i ostala ožalošćena porodica TABAŠ
Posljednji pozdrav ujaku
Teško je pomisliti da više nijesi sa nama, ali ostaje sjećanje na tvoju dobrotu. Uvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanjima, čuvamo te od zaborava. Počivaj u miru. DANIJELA MIJATOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav ujaku
ĐINA Z. LALIĆ
Draga sestro, mirno spavaj, na bol i muku zaboravi. Pamtićemo te s ponosom i čuvati od zaborava. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Tvoja sestra RADMILA ZONJIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom komšiji
Sa poštovanjem i zahvalnošću pamtićemo Ljuba kao tihog, dobrog i korektnog komšiju. Počivaj u miru.
608
610
Dragi ujače, Hvala za svu ljubav koju si nam pružao svih ovih godina. Ostaćeš zapamćen kao dobar i plemenit čovjek. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Čuvaćemo te od zaborava.
DEJAN BJELICA sa porodicom
Zauvijek
mislima i srcima. Počivaj u miru.
SLAVICA TRIPKOVIĆ
Dragi naš
SJEĆANJE s velikim poštovanjem
DANICA VELIŠA MARKUŠ MARKUŠ 1924–2011 1910–1994
PORODICA
U znak sjećanja na moje VULIKIĆE brat
PREDRAG-PEĐA 2008–2025
majka otac
MARE RADULE 1984–2025. 1961–2025. Sestra i ćerka SNEŽANA sa porodicom
BOGDANE
Četvrta godina prolazi bez tebe. Puno nedostaješ
tvojim PEROVIĆIMA
Tog dana umrli smo oboje, samo si ti prestao da dišeš.
LUJO
U našim si srcima nepresušni izvor dobrote, ljubavi i požrtvovanosti. Dana nema da nijesi sa nama u sjećanjima, uspomenama... bitnim događajima. Počivaj u miru, brate moj
BRANO VAVIĆ sa porodicom
Prošle su dvije godine od tvog preranog odlaska a sjećanje na tebe je sve prisutnije i jače. ,,Oni što ubrzano koračaju ka vječnosti, ostavljaju za sobom neizbrisive tragove“. Tvoj lik i dijelo su neprolazni. Vječna ti slava, brate!
Prošle su dvije godine od kada niјеsi sa nama. Dvije godine tuge, dvije godine tišine. Dvije najpraznije i najtužnije godine naših života. Tišina koja govori da te nema odzvanja, svakim danom, svakim trenutkom, tvoji koraci i dalje odjekuju Trebjesom. Kao da šetaš stazama koje si volio, kao da si tu, tih i blag. Staze kojima si hodao i danas pamte tvoje prisustvo. Svaki kamen, svaka sjenka i svako drvo Trebjese kao da nosi dio tebe, borovi šapuću tvoje ime kad vjetar naiđe. Priroda te pamti, mi te ne zaboravljamo. Iako nema više tvog glasa, pogleda i zagrljaja, tvoji ljubav i duh i dalje žive u našim srcima. Bio si naš oslonac, toplina doma i stub naše porodice, sve ono što si bio i dalje nas drži zajedno. Ostalo je onako kako smo se dogovorili. Još pamtimo tvoje riječi :,,Složna porodica nove dvore gradi, a nesložna stare razgrađuje“. Vodimo se njima. Čuvamo tvoju vjeru u nas – i jedni u druge. Tvoja dobrota, snaga i plemenitost su ostavili trag koji vrijeme ne može izbrisati. Ništa više nije isto od kada si otišao – dom je tiši, srce je teže, duša puna tuge, ali ljubav prema tebi ne blijedi. Ona živi u svakom našem uzdahu i sjećanju. Živjećeš u našim pričama i srcima dok god smo živi, zauvijek sa nama iako niјеsi pored nas. Počivaj u miru, znaj da si vječno voljen i nikad zaboravljen.
Danas, 19. maja navršavaju se dvije godine od smrti
Dragi kume, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol za tobom. Nedostaje tvoja iskrena ljubav i druženje. Ostaćeš zauvijek dio naših života, a uspomene će živjeti vječno.
DRAGO GARDAŠEVIĆ sa porodicom
618 IN MEMORIAM 29. 4. 2010–18. 5. 2025.
VARJA Petrova ĐURANOVIĆ
I nakon 15 godina od tihog odlaska u besmrtnost jednako fali njen topao osmijeh, britka riječ i plemenita ponosna duša. Sinoć na proslavi 40 godina mature pjevali su i plakali njeni informatičari
ODJELJENJE IV – a, GENERACIJE 84/85 GIMNAZIJE „SLOBODAN ŠKEROVIĆ“
Voljenom našem
BOJANU
Ljubav i dobrota koju si nam pružao živi zauvijek kao i ti. Tugom si zarobio naša srca koja su željna tvoje topline, blagog osmijeha i veselog duha. Vrijeme ipak nije lijek za svaku ranu, ti si čežnja za cijeli život.
Sestra SUZANA, brat ŽELJKO i ujna JAGODA
Broj: 75-210-181-14-14-10-2024-2
Dana: 16.05.2025.g.
Na Sjednici Odbora direktora koja je održana dana 16.05.2025.g. na osnovu člana 135. Zakona o privrednim društvima (Sl. list CR br. 65/20 od 03.07.2020.g. i 146/21 od 31.12.2021.g.) i člana 37. Statuta Društva od 13.12.2021.g., sa izmjenama i dopunama od 01.07.2022.g. i 30.06.2023.g. u skladu sa ostalim odredbama Zakona o privrednim društvima i Statuta Društva koje se odnose na Skupštinu akcionara, donijeta je sledeća:
O D L U K A
O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA
Saziva se Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara “ALPMONT“ AD HERCEG NOVI za dan 23.06.2025. godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom i za istu se predlaže sledeći:
DNEVNI RED
1.Otvaranje Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara, imenovanje radnih tijela, Izvještaj o Spisku akcionara „ALPMONT“ AD ZELENIKA, koji je pribavljen od CKDD Crne Gore, Izvještaj o prisutnosti akcionara, konstatacija postojanja kvoruma i konstatacija Dnevnog reda.
2.Usvajanje Zapisnika sa predhodne Sjednice Skupštine akcionara.
3.Usvajanje Završnog računa o poslovanju Društva za 2024.g.
•Usvajanje godišnjeg finansijskog iskaza i Izvještaja o poslovanju Društva za 2024.g.
•Usvajanje Izvještaja Revizora za 2024.g.
4.Usvajanje Godišnjeg Izvještaja Odbora direktora sa pojedinačnim Izvještajima svih članova Odbora direktora. (Evaluacije).
5.Usvajanje akta o politici naknada i o visini naknada članovima Odbora direktora.
6.Razrješenje Revizora.
7.Izbor i imenovanje Revizora za 2025.g.
Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom .
Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid ličnog dokumenta, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notara, da će glasanje izvršiti sa određene e-mail adrese. Materijali sa predlozima odluka koji trebaju da se razmatraju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara Društva biće dostupni na uvid akcionarima Društva u sjedištu Društva u zakonskom roku. Na zahtjev akcionara, Društvo će, elektronskom poštom, na adresu koju odredi akcionar, dostaviti obavještenje o sazivanju Skupštine i materijale koji će se razmatrati na Skupštini sa predlozima odluka. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-678-537 u vremenu od 08-15 časova.
Internet adresa : www.alpmontadhn.com
E-mail: alpmontadhn@gmail.com
ODBOR DIREKTORA Predsjednica Marija Bilafer
Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima ( “Službeni list Crne Gore”, br.065/20 br 146/21, br.004/24), člana 35 36 Statuta (prečišćen tekst) AD ”Port of Adria” Bar i Odluke Odbora Direktora OD/VI-5 od 08 05.2025. godine sazivam
REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD” PORT OF ADRIA” BAR
Za 24 jun 2025 godine (utorak) u 10 časova, u prostorijama Upravne zgrade AD „Port of Adria” Bar, Ulica barskih logoraša br.2 u Baru Dnevni red: 1. Otvaranje Skupštine izbor radnih tijela a) Verifikacione komisije b) Predsjedavajućeg Skupštine c) Zapisničara Skupštine d) Ovjerivača zapisnika
2. Informacija o jedinstvenom spisku akcionara AD “Port of Adria” Bar
3. Usvajanje godišnjih Finansijskih iskaza sa Napomenama Izvještaja menadžmenta AD” Port of Adria” Bar za 2024. godinu, 4. Usvajanje Izvještaja revizora za 2024. godinu
5. Usvajanje godišnjeg Izvještaja o radu Odbora direktora za 2024. godinu 6. Izbor nezavisnog Revizora za 2025 godinu 7. Usvajanje Politike naknada članova Odbora direktora
Skupština se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke po svim predloženim tačkama dnevnog reda (osim za tačku 2, za koju se samo konstatuje datum, na koji se utvrđuje spisak akcionara) ,donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, od kvoruma koji čini najmanje polovinu od ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa (ukupan broj akcija Društva je 68.807.729 akcija) Materijal predlozi odluka za sjednicu Skupštine akcionara, staviće se na uvid akcionarima najkasnije 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara u prostorijama Upravne zgrade Društva, Ulica barskih logoraša br.2, u Baru, srijedom i četvtkom (od 10 do 14 časova) , ili dostaviti na e- mail adresu akcionara, na zahtjev akcionara u skladu sa Zakonom, Statutom Društva i Poslovnikom o radu Skupštine akcionara AD ”Port of Adria” Bar Obavještenje o sazivanju sjednice Skupštine akcionara, glasački Iistić sa uputstvom za glasanje u odsustvu i obrasci punomoćja su objavljeni na web sajtu Društva www.portofadria.me Akcionari su dužni da svoje prisustvo na sjednici Skupštine akcionara najave najkasnije 24 časa prije održavanja sjednice lično ili na telefon 030/301-103 ili e-mail adresu natasa.dabanovic@portofadria.me
Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na sjednici Skupštine akcionara. Punomoćje mora biti ovjer eno u skladu sa zakonom. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice, osim kontrolni akcionar revizor društva. Prijave za učestvovanje na sjednici Skupštine akcionara , poslate elektronskim putem, kao pisana punomoćja za glasanje ovjerena u skladu sa Zakonom, poslati na email: natasa.dabanovic@portofadria.me, najkasnije 24 časa prije održavanja sjednice Skupštine, radi evidencije s tim da dokumenta poslata elektronskim putem moraju biti potpisana kvalifikovanim potpisom u skladu sa Zakonom kojim se uređuje elektronski potpis, a uz prijavu za učestvovanje i punomoćje punomoćnik je obavezan da dostavi dokaz o kvalifikovanom elektronskom sertifikatu izdat od strane sertifikacionog tijela koje je upisano u registar koji vodi nadle žni organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronsko poslovanje elektronski potpis. Prisutnim akcionarima za svrhu održavanja sjednice Skupštine akcionara smatraće se samo akcionari koji su dostavili prijavu za učestovanje na sjednici Skupštine i koji su evidentirani u skladu sa gore datom instrukcijom. Društvo će objaviti na internet stranici www.portofadria.me ,odluke i obavještenje sa rezultatima glasanja po svim tačkama dnevnog reda o kojima su akcionari glasali, najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja sjednice Skupštine akcionara Društva. Pravo na postavljanje pitanja-svaki akcionar ili punomoćnik akcionara može članovima Odbora direktora postaviti pitanje koje se odnosi na tačke dnevnog reda sjednice Skupštine, elektronskim putem na adresi Sekretara Društva email:natasa.dabanovic@portofadria.me Pravo dobijanja odgovora na postavljena pitanja - Svaki akcionar ima pravo da zahtijeva informacije ili objašnjenje od članova Odbora direktora.Objašnjenje tj.odgovor će biti dostavljen elektronskim putem, na e-mail adresu o kojoj akcionar prethodno obavijesti Društvo.
ODBOR DIREKTORA AD” PORT OF ADRIA” BAR Predsjednik Mehmet Ali Deniz , s.r.
Montenegro Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST (CONSULTING SERVICES – INDIVIDUAL CONSULTANT)
Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2) Loan No: 8820-ME
Assignment Title: Technical assessment for support in monitoring of preparation of project and tender documentation for NEW FISHING PORT AT RT DJERAN - VELIKA PLAŽA (ULCINJ) Reference No. MNE-MIDAS2-8820-ME-IC-CS-23-3.2.13
The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project, and intends to apply part of the proceeds for consulting services for Technical assessment for support in monitoring of preparation of project and tender documentation for NEW FISHING PORT AT RT DJERAN - VELIKA PLAŽA (ULCINJ)
The overall objective of this consultant service (“the Service”) is to provide short term technical assistance in monitoring of implementation of the Detailed Engineering Design (DED) for the new fishing port at Rt Djeran – Velika Plaza (Ulcinj municipality). The works under this assignment shall be performed in close cooperation with the MAFWM DfF and the DED consulting firm (hereinafter known as the Contractor). The Consultant shall provide support and clarifications as requested by DfF throughout the assignment
The Consultant shall be engaged to follow the process of FINAL DESIGN development on a part time basis (approx. half working hours, whatever is required by the beneficiary through PIU). The consultancy is expected to start in June 2025 and continue up to publishing of the tender for civil works, latest till June 30, 2026.
The detailed Terms of Reference (TOR) for this service can be obtained at the address given below
The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management, through Technical Service Unit, now invites eligible individual consultants (“Consultants”) to indicate their interest in providing the Service. Interested Consultants should provide information demonstrating that they have the required qualifications and relevant experience to perform the Services Individual consultants may be offered through firms or other organizations, but the qualifications of the individual consultant will be the basis of selection. Contract will be signed with proposed individuals.
The criteria for selection are following: Essential (mandatory) qualifications
At least a University Diploma – Civil Engineering, with specialization port engineer/coastal engineer or equivalent or shipbuilding engineer or equivalent; A first-level university degree (e.g. Bachelor) in combination with 15 additional years of progressively relevant experience may be accepted in lieu of an advanced university degree.
A minimum of ten (10) years of relevant experience.
Evaluation criteria
The attention of interested Consultants is drawn to Section III, paragraphs, 3.14, 3.16, and 3.17 of the World Bank’s “Procurement Regulations for IPF Borrowers” July 2016, Revised November 2017, setting forth the World Bank’s policy on conflict of interest.
A Consultant will be selected in accordance with the Individual Consultant method set out in the Procurement Regulations
Further information can be obtained at the address below during office hours from 08,00 to 14 00 hours. Expressions of interest must be delivered in a written form, only by e-mail, to the address below by June 4, 2025, 14,00h.
Ministry of Finance /Technical Service Unit
Attention: Mr. Mirko Lješević, Senior Procurement officer
Street Address: Jovana Tomaševića 2 (Stara zgrada Vlade)
Floor/Room number: office no. 48, ground floor City: 81000 Podgorica Country: Montenegro Telephone: + 382 68046929 Email: tsu@epa.org.me
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
