Četvrtak, 15. maj 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21347 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Predsjednik Evropskog savjeta boravio u prvoj zvaničnoj posjeti našoj zemlji
U koalicionom sporazumu njemačke vlade naglašeno je što različite zemlje kandidatkinje moraju da urade i što mi u EU moramo da uradimo da bismo se reformisali. To međutim ne utiče na vašu mogućnost pristupanja EU, objasnio je Košta
Asocijacija menadžera Crne Gore uručila godišnje nagrade
STR. 6.
Dan vrhovne državne revizije u Crnoj Gori
Piše: Prof. dr Branislav
Optuženi za učešće u ubistvu Duška Jovanovića nakon odsluženja 19-godišnje kazne prebačen u Istražni zatvor Mandić ostaje u Spužu
Predsjednik Milatović najavio sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost
Milatović predlaže Darka Vukovića za novog načelnika Generalštaba
Ministar Krapović od avgusta prošle godine pokušava da smijeni generala Zorana Lazarevića sa čelnog mjesta Vojske kako bi na tu funkciju bio imenovan njegov kandidat
Osnovno državno tužilaštvo utvrdilo da nema elemenata krivičnog djela u postupanju bliskog prijatelja i poslovnog saradnika Zorana Bećirovića
Popović
tvrdi da je fotografisao vještaka
jer su prijatelji, a da je Raičković ,,slučajno upala u kadar“
ODT je odbacilo krivičnu prijavu, obrazlažući da se u toku izviđaja nije moglo sa sigurnošću utvrditi da je Popović namjenski fotogra sao Anu Raičković, s obzirom da iskaz vještaka Golubovića potvrđuje navode prijavljenog i samu prirodu i postavku ljudi na fotogra ji
KOMENTAR
Piše: Jelena MARTINOVIĆ
To što sam majka, i što moja kćer ima mene ne treba da bude pokazano na ovakvoj diskriminišućoj reviji. Treba da se pokaže da sistem misli o porodici. Da su djeca prva briga društva i da svako dijete zaslužuje dobar dom.
Tome treba da aplaudiramo nekada, kada dođe vrijeme. Državi u kojoj imamo dostojanstvene - a ne revijalne živote
10. i 11.
KOTOR: Sedam porodica iselilo se iz stanova u naselju Sveti Stasije, tvrde da nijesu bezbjedni zbog klizišta koje se pokrenulo usljed radova na luksuznom kompleksu na susjednoj parceli
Predsjednik Evropskog savjeta boravio u prvoj zvaničnoj posjeti našoj zemlji
U koalicionom sporazumu njemačke vlade
naglašeno je što različite zemlje kandidatkinje moraju da urade i što moramo da uradimo mi u EU kako bi smo se reformisali. To međutim ne utiče na vašu mogućnost pristupanja EU, objasnio je Košta
PODGORICA – Proširenje na zemlje Zapadnog Balkana, kao i na Ukrajinu, Moldaviju i, ukoliko ona to želi, Gruziju, obaveza je Evropske unije i ta politika ima punu podršku Njemačke.
To je, odgovarajući na pitanje Pobjede o reperkusijama koalicionog sporazuma nove njemačke vlade, kojim se preporučuje obustava politike proširenja do reforme bloka, na dalji integrativni proces država kandidata za članstvo, poručio predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, koji je juče boravio u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. - Prošlog petka sam razgovarao sa njemačkim kancelarom Mercom. Njemačka nastavlja da bude ključni podržavalac proširenja na Zapadni Balkan i Crnu Goru. U koalicionom sporazumu je naglašeno što različite zemlje kandidatkinje moraju da urade i što moramo da uradimo mi u EU kako bi se reformisali. To, međutim, ne utiče na vašu mogućnost pristupanja EU – naveo je Košta na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem Predsjednik Evropskog savjeta ističe da je Crna Gora jedan od najpozitivnijih primjera zamaha proširenja evropskog bloka,
ali i upozorio na neophodnost daljih reformi.
- Ključno je da Crna Gora održi fokus i da ne usporava impresivan napredak – naveo je Košta. On smatra da je napredak Crne Gore na evropskom putu rezultat naše ambicije, predanog rada i posvećenosti da postanemo dio EU
- Isporučujete rezultate i održavate potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, prije svega podržavajući pravedan mir u Ukrajini - rekao je Košta. Naglasio je takođe da su politički konsenzus i institucionalna stabilnost ključni za pristupanje evropskom bloku.
- Veoma je važno da održite dobre odnose sa susjedima, naročito onim državama koje su već članice EU - kazao je Košta, pojašnjavajući da to predstavlja dio pristupnih kriterijuma, ali i preduslov za članstvo.
Osvrnuo se i na Izvještaj o napretku, zaključujući da je Evropski parlament prepoznao progres Crne Gore. Predsjednik Milatović, sa dru-
ge strane, ističe da posjeta čelnika Evropskog savjeta Crnoj Gori predstavlja snažnu poruku podrške našoj zemlji u njenom integracionom procesu,
te da takvi susreti potvrđuju da je evropska perspektiva regiona visoko na agendi EU.
- Ova posjeta je jasan signal kontinuiranog političkog dijaloga
Spajić zbog „obaveza“ nema vremena za Zelenskog
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski trebalo je ove subote da posjeti Crnu Goru, ali je od toga odustao nakon što je iz kabineta premijera obaviješten da, zbog ranije preuzetih obaveza, Milojko Spajić neće biti u mogućnosti da se sa
PLJEVLJA – Edukativno-sportska manifestacija „Evropski đir – Igre bez granica“, namijenjena učenicima lokalnih osnovnih škola sa ciljem da se djeci približe evropske vrijednosti, nakon Nikšića i Žabljaka, upriličena je i u Pljevljima, gdje je juče obilježen Dan Evrope. Manifestaciju je otvorio predsjednik te opštine Dario Vraneš, ističući kako je obilježavanje Dana Evrope prilika da se akcenat stavi na ključne evropske vrijednosti poput slobode, poštovanja dostojanstva svakog čovjeka, vladavine prava i njegovanja kulturnog i istorijskog nasljeđa. - Dok neki još gledaju ka Evro-
njim sastane i potpiše predviđene međudržavne sporazume.
To je, odgovarajući na pitanje Pobjede, rekao šef države Jakov Milatović, objašnjavajući da je prvobitno planirano da ukrajinski lider Crnu Goru posjeti tokom današnjeg dana,
ali da je od tog plana odustao zbog mirovnih pregovora sa Rusijom, koji počinju danas u Turskoj. - U daljoj komunikaciji sa kabinetom Zelenskog dobili smo molbu da ta posjeta bude u subotu. Bio sam spreman na to, ali smo iz kabineta pre-
Učesnici takmičenja „Igre bez granica“
pi kao cilju, mi u Pljevljima sa pravom možemo reći da Evropu živimo odavno. Multikulturalnost, vjerska raznolikost,
istorijska dubina i duhovna snaga svjedoče da smo vjekovima u srcu evropske civilizacije - naveo je Vraneš.
Direktor Direktorata za koordinaciju finansijske podrške EU u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Vujović
mijera dobili odgovor da on ima unaprijed predviđene obaveze i da nije u mogućnosti da potpiše sporazume o saradnji – kazao je Milatović te dodao da je zbog toga posjeta ukrajinskog lidera odgođena za neki drugi datum.
se, tokom svog izlaganja, obratio učenicima naglašavajući da oni predstavljaju generaciju koja će „živjeti punim kapacitetom evropske ideje“. Zato im je preporučio da uče jezike, budu radoznali i da njeguju toleranciju i otvorenost. Menadžerka opštine Pljevlja Ljiljana Đondović naglasila je da su najmlađi sugrađani stvarni nosioci sportskog i evropskog duha, te da crnogorsko društvo treba da djeluje ujedinjeno i vođeno timskim duhom kako bi postigli evropske ambicije i ostvarili napredak za sve građane. - Za Pljevlja, ovakvi događaji nijesu samo simbolični. Ova manifestacija je prilika da pokažemo spremnost da prihvatimo izazove i iskoristimo prilike koje evropske integracije donose. I više od svega, ovo je trenutak da kažemo da ne gledamo unazad, već gleda-
Govoreći o sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta poručio je da Evropska komisija u tom smislu zahtijeva da ta vrsta dokumenata bude u potpunosti usklađena sa evropskim zakonodavstvom.
- Naročito kada je riječ o javnim nabavkama i zaštiti životne sredine – rekao je Košta. On je ponovio spremnost Evropske komisije da Crnoj Gori asistira u vezi sa tim sporazumom.
na najvišem nivou između Crne Gore i EU. Crna Gora je ponosna na svoj status predvodnice u evropskim integracijama i zaista smo odlučni da taj kurs zadržimo. Cilj je da postanemo naredna članica EU do 2028. godine. Svjesni smo da je to ambiciozan cilj, ali zaista vjerujem da je ostvariv - rekao je Milatović. Dodao je da Crna Gora može biti „primjer uspješne priče za sve ostale države kandidate, svjetlo na kraju tunela i dokaz da je proces proširenja živ“.
- Vjerujemo da će na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji Crna Gora zatvoriti nova poglavlja i do kraja godine još više napredovati na evropskom putu – naveo je Milatović. Kada je riječ o regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima, Milatović zaključuje da je Crna Gora tome „od početka posvećena“ i da ostaje predana svojim evropskimm ambicijama. Đ. Ć.
mo u budućnost - saopštila je Đondović. Učenicima se obratio i sportista Goran Cmiljanić, ohrabrujući ih da nastave da se razvijaju kroz sport i znanje. Uz prisjećanje da je svoj evropski đir započeo još kao dijete, upravo „Igrama bez granica“, Cmiljanić je poručio kako je i tada i sada osjećao da su „Pljevlja uvijek bila dio Evrope i svijeta“.
U „Igrama bez granica“ učestvovali su đaci četiri pljevaljske osnovne škole, a titulu najboljeg tima odnijeli su učenici OŠ „Salko Aljković“, koji su za to i nagrađeni. Manifestaciju „Evropski đir – Igre bez granica“ povodom Dana Evrope organizovalo je Ministarstvo evropskih poslova u saradnji sa Opštinom Pljevlja i uz podršku Delegacije EU, a kroz projekat EU4ME. Đ. Ć.
Predsjednik države najavio narednu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost
Ministar Krapović od avgusta prošle godine pokušava da smijeni generala Zorana Lazarevića sa čelnog mjesta Vojske kako bi na tu funkciju bio imenovan njegov kandidat
PODGORICA – Naredna
sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost biće održana početkom narednog mjeseca i tom prilikom će se razmatrati prijedlozi za budućeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, najavio je juče predsjednik države Jakov Milatović, koji je tom prilikom ozvaničio i svog kandidata za tu poziciju.
Riječ je o kapetanu bojnog broda i nekadašnjem komandantu crnogorske mornarice Darku Vukoviću, koga je opisao kao uglednog oficira, poliglotu i jednog od najškolovanijih ljudi u crnogorskoj vojsci.
Odgovarajući na pitanja novinara, nakon zvaničnog susreta sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, Milatović je podsjetio da je posljednja sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održana u februaru, i to u širem sastavu. Glavne teme bile su uopštene i ticale su se bezbjednosne situacije u zemlji.
- Naredna sjednica biće, vrlo vjerovatno, početkom juna i sigurno da će jedna od tema biti imenovanje novog načelnika Generalštaba. Mogu reći da bih volio da na čelu VCG vidim kapetana bojnog broda Darka Vukovića. Mislim da je to čovjek koji uživa veli-
ki ugled među vojnicima i da je jedan od najškolovanijih ljudi u Vojsci – precizirao je Milatović, te dodao kako je ovaj potencijalni kandidat već bio na čelu crnogorske mornarice.
Šef države ističe da je Vuković završio visoke vojne škole, da govori više stranih jezika, te da bi njegovo imenovanje bilo „veoma dobar signal da se VCG kreće u pravom smjeru“. - Upravo zato što je htio da radi stvari kako treba, bio je, nažalost, smijenjen od prethodnog režima. O tome ćemo, svakako, razgovarati na sljedećoj sjednici – kazao je Milatović.
Najavio je da će sa svojim prijedlogom upoznati i druga dva člana Savjeta, odnosno predsjednika Skupštine Andriju Mandića, premijera Milojka Spajića, ali i ministra odbrane Dragana Krapovića
- Nadam se da ćemo donijeti odluku koja je u interesu VCG. Ponavljam, vrlo je važno da u tome imamo jasne kriterijume – istakao je Milatović. Takođe je ukazao kako je za cijelu vojsku važno redovno unapređivanje, „jer oni koji su isključivo redovno unapređivani su vrlo vjerovatno stvari radili kako treba, za razliku od nekih koji su preskakali odre-
Danas druga sjednica novoformiranog Anketnog odbora
Istrage ne počinju, a rokovi ističu
PODGORICA – Druga sjednica Anketnog odbora Skupštine Crne Gore radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“ biće održana danas. Na dnevnom redu biće dopis koji je Odbor uputio Ministarstvu pravde, a koji sadrži odgovor o traženim informacijama u vezi sa slučajevima koji mo-
gu biti predmet rada Odbora, a poziv za prisustvo sjednici upućen je i resornom ministru Bojanu Božoviću. Na upit Pobjede upućen Ministarstvu pravde prošle sedmice sa zahtjevom da odgovore što je sadržina pomenutog dopisa, koje je Odbor uputio, odnosno da li su donijeli odluku kojim istragama mogu da se bave, rečeno je da „oni nijesu donosili nikakvu odluku povodom teme sa Anketnog odbora, niti da su za to nadležni“. - Naime, kada nam se obratila Skupština da li smo u posjedu informacije o postupanjima državnih organa u slučajevima
politički motivisanih ubistava i napada na novinare i da li im predmetne podatke možemo dostaviti, taj upit smo proslijedili Vrhovnom sudu za dostavljanje relevantnih informacija. Nakon što su dobijeni podaci od Vrhovnog suda, isti su proslijeđeni Skupštini, odnosno nadležnom Anketnom odboru - navedeno je u kratkom odgovoru našoj redakciji. Podsjećamo, na prvoj sjednici koja je održana 25. marta ove godine članovi Anketnog odbora su odlučili da se parlamentarna istraga povede u vezi s devet ubistava i to Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Baje Sekulića i Srđana Vojičića. Takođe, tada je najavljeno da će
đene stepenice kroz vanredna unapređenja“.
BIOGRAFIJA
Ovo nije prvi put da se Darko Vuković pominje u kontekstu imenovanja za načelnika Generalšataba. Naime, prije četiri godine nezvanično je bio kandidat za istu poziciju, ali je tada imenovan Milutin Đurović, kojeg je godinu kasnije zamijenio aktuelni načelnik Zoran Lazarević, čiji radni angažman prestaje 8. juna. Prema nepotvrđenim informacijama, Vuković je smijenjen sa čelnog mjesta Mornarice jer nije želio da radi protivno pravilima struke, niti
se Odbor baviti i slučajevima napada na veći broj novinara i intelektualaca među kojima su Gojko Mitrović, Tufik Softić, Željko Ivanović, Duško Jovanović, Radovan Aleksić, Predrag Šuković, Vojo Laković, Mladen Stojović, Jevrem Brković, Momir Vojvodić, Aleksandar Pejanović i Olivera Lakić.
Ujedno je podržan i prijedlog DPS-a da ispitaju pokušaj ubistva Vuka Draškovića u Budvi i hapšenje grupe u Hotelu „Crna Gora“ uoči predsjedničkih izbora 1997. godine.
Anketni odbor formiran je 12. marta, sa rokom od 90 dana na raspolaganju da obavi istragu i do 9. juna sastavi izvještaj, uz mogućnost 15-dnevnog produženja rada.
To znači da članovima Odbora preostaje još najviše mjesec i po da prikupe informacije o pomenutim događajima. Ir.M.
je prihvatao političke pritiske. Završio je Komandno-štabno usavršavanje u Školi nacionalne odbrane u Beogradu i Pomorski ratni koledž Ratne mornarice SAD. U višedecenijskoj karijeri bio je i zamjenik načelnika Generalštaba VCG, te angažovan u Ministarstvu odbrane i više vojno-diplomatskih misija. Bio je, pored ostalog, oficir za vezu u Savezničkoj komandi NATO SHAPE u Monsu, vojni savjetnik pri Misiji Crne Gore u NATO u Briselu, načelnik direkcije za kontrolu naoružanja u Ministarstvu odbrane, ali i izaslanik istog resora u Ujedinjenom Kraljevstvu u Londonu, te Albaniji, Hrvatskoj, Grčkoj i Italiji. Nosilac je brojnih nagrada i priznanja. Doživotni je član Fondacije Pomorskog ratnog koledža Mornarice SAD i počasni građanin američke savezne države Roud Ajland. Nosi čin počasnog majora kotorske podružnice Bokeljske mornarice. Tokom službe u Londonu stekao je zvanje oficira Konjičkog gardijskog puka Njenog Kraljevskog veličanstva kraljice Elizabete II, što je jedno od najviših priznanja koje ta zemlja dodjeljuje stranim vojnim zvaničnicima.
PROTIVKANDIDAT
Najava šefa države da ima vlastitog kandidata za načelnika
Generalštaba mogla bi izazvati nove varnice na prvoj narednoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost. Naime, ministar odbrane već devet mjeseci vrši pritisak da se određeni oficiri unaprijede, a drugi penzionišu, što je Milatović u više navrata okarakterisao kao odluke kojima se žele obezbijediti „imenovanja po partijskom ključu“. Krapović je još na sjednici Savjeta održanoj 28. avgusta prošle godine insistirao na tome da Lazarević bude smijenjen, što su tada bezrezervno podržavali predsjednik Skupštine Mandić i premijer Spajić. Ministar vojni je svoj prijedlog obrazlagao „neophodnim podmlađivanjem vojnog kadra“, ali to za Milatovića nije bio dovoljno čvrst razlog za razrješenje iskusnog generala. Tada su se pojavile i kasnije potvrđene informacije da bi na čelo Generalštaba trebalo da bude izabran pukovnik Miodrag Vuksanović, koji je predstavnik Crne Gore pri NATO Savezničkoj komandi u Monsu.
Upravo je odnos, tačnije sukob između Milatovića i Krapovića, definisao rad ovog najvišeg kolektiva u čijim je rukama bezbjednost građana Crne Gore i cijele države. Na zakazane sjednice nijesu dolazili svi članovi Savjeta, Krapović je insistirao na tome da je ravnopravan član, dok je Ministarstvo odbrane preuzimalo ingerencije tog tijela. Uz to, ni Mandić nije bio zadovoljan radom Savjeta, jer njegovi prijedlozi nijesu bili usvajani. Zbog toga je više puta u javnosti potencirao da bi dosadašnji način donošenja odluka konsezusom trebalo zamijeniti većinom glasova, što je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Sve to ukazuje kako bi Savjet za odbranu i bezbjednost mogao ponovo da se nađe u blokadi, što bi se odrazilo ne samo na imenovanja na najviše pozicije u Vojsci Crne Gore, već i na obuku i učešće naših vojnika u različitim misijama u inostranstvu. K. JERKOV
Održan drugi krug bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske
Razmotreni rokovi, dalja dinamika rada i način rješavanja problema
ZAGREB – Drugi krug bilateralnih konsultacije između Crne Gore i Hrvatske održan je juče u Zagrebu, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Na sastanku, koji su vodili državni sekretari resora vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske Periša Kastratović i Frano Matušić, razgovarano je o postignutim koracima u rješavanju otvorenih pitanja
i razmotrena dalja dinamika rada, rokovi i način njihovog rješavanja, sa ciljem postizanja konkretnih rezultata. - Pomaci u rješavanju otvorenih pitanja će doprinijeti ukupnim bilateralnim odnosima i daljoj integraciji Crne Gore u EU, što je u zajedničkom interesu. Dvije strane dogovorile su stalni kontakt po ovim pitanjima – zaključuje se u saopštenju MVP. Đ.Ć.
DRI kontrolisala realizaciju preporuka datih Skupštini Crne Gore
Inicijalnim nalazom Skupštini dato pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj za 2023. godinu i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja
PODGORICA – Skupština Crne Gore je od deset preporuka iz revizije finansija i pravilnosti poslovanja za 2023. godinu realizovala njih šest, dok na preostalim ima još posla.
Do jula 2023. godine predsjednica parlamenta je bila nekadašnja funkcionerka SNP-a Danijela Đurović, dok je od oktobra te godine na čelu parlamenta Andrija Mandić (NSD).
U inicijalnom nalazu u kojem su na finansije dobili pozitivno, a na pravilnost poslovanja uslovno mišljenje, Državna revizorska institucija (DRI) je ukazala da čak i zakonodavni organ neadekvatno koristi ugovore o djelu, imajući u vidu da se oko 57 odsto ugovora obuhvaćenih uzorkom odnosilo na sistematizovana radna mjesta, između ostalih, kurira, vozača, upisničara i higijeničara. Revizori su tada utvrdili da u zahtjevu za dodjelu budžetskih sredstava za ovu svrhu nije dato obrazloženje procijenjenih izdataka, nijesu definisane aktivnosti, broj izvršilaca niti očekivani efekti
njihovog angažmana. Po ovom osnovu potrošeno je 167.900 eura u 2023. godini.
Radna gRupa Skupština nije u potpunosti realizovala ovu preporuku, ali je formirana radna grupa koja bi trebalo da uradi smjernice za izmjenu sistematizacije u dijelu koji se odnosi na primjenu novih tehnologija, organizaciju poslova produkcije, kao i u dijelu racionalizacije ugovora o djelu u Službi Skupštine. Prošle godine su zakasnili sa planom za angažovanje lica na ovaj način, imajući u vidu da se budžetska sredstva moraju tražiti do kraja jula, pa navode da će ove godine to uraditi na vrijeme.
Jedina preporuka koju je Državna revizorska institucija (DRI) označila nerealizovanom odnosi se na obavezu službe Skupštine da u saradnji sa Upravom za državnu imovinu obezbijedi održavanje zgrade.
- Kako Uprava za državnu imovinu nije bila u mogućnosti da realizuje zahtjeve Skupštine koji se odnose na održavanje zgrade usljed određenih ograničenja, inicirana je iz-
mjena Uredbe kako bi se omogućilo Skupštini da nesmetano, blagovremeno i efikasno održava zgradu shodno njihovim potrebama - stoji u izvještaju DRI. DRI je utvrdila da je Skupština 2023. godine potrošila 164.800 eura za održavanje građevinskih objekata, što je suprotno propisima koji regulišu da je za investiciono i tekuće održavanje zgrade Skupštine i drugih prostorija koje im pripadaju, nadležna Uprava za imovinu u skladu sa sredstvima koja su državnim budžetom za to predviđena. Iz Skupštine su u izjašnjenju naveli da su Upravi slali zahtjeve, ali kako oni nijesu realizovani, sami su se starali o zgradi parlamenta kao korisnik i kroz sistem javnih nabavki ugovorili ova ulaganja.
FinansiRanje sindikata Sindikalnoj organizaciji Skupštine je uplaćeno ukupno 250.000 eura na osnovu njihovih zahtjeva za realizaciju sindikalnih aktivnosti. U dokumentaciji, kako stoji u izvještaju, nije navedeno za što su namijenjena ta sredstva niti ima povratne informacije na što su potrošena. Revizori su ocijenili da takvo finansiranje Sindikata nije dovoljno transparentno, ukazujući da je potrebno da Skupština donese jasna pravila finansiranja i nametne obavezu Sindikatu da podnosi detaljan izvještaj o potrošnji sredstava. Skupština je otpisala laptopove i mobilne telefone ukupne vrijednosti 43.100 eura, imajući u vidu da ih bivši poslanici i neki zaposleni koji više ne rade, nijesu vratili. Taj otpis je urađen bez utvrđivanja da ova oprema više nema upotrebnu vrijednost. Revizori su ukazali da se mora primjenjivati odluka kojom su poslanici u obavezi da vrate službene laptopove. Skupština je dobila novi rok od godinu da realizuje preostale preporuke. M. Lk.
Guvernerka Irena Radović na godišnjem sastanku EBRD-a u Londonu
sistemi ne prepoznaju potencijal žena
PODGORICA - Finansijski sistemi, kako globalno tako i u Crnoj Gori, i dalje ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri potencijal žena preduzetnica, pri čemu je jednak pristup finansijama od suštinskog značaja, ocijenila je guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović
Ona se juče, na godišnjem sastanku i biznis forumu EBRD-a u Londonu, sastala sa predsjednicom te institucije Odile Renaud-Basso, gdje je kazala da rodni jaz u pristupu finansijama predstavlja značajnu prepreku ekonomskom rastu. - Jednak pristup finansijama je od suštinskog značaja – ne samo sa stanovišta pravičnosti,
Ministarstvo energetike i rudarstva raspisalo novi tender
Prethodni tender je propao jer nije stigla nijedna ponuda, a ispostavilo se da je prvobitno predviđena cijena bila preniska kada su radovi procijenjeni na 1,77 miliona eura sa uračunatim PDV-om
PODGORICA – Ministarstvo energetike i rudarstva je juče objavilo novi tender za adaptaciju i modernizaciju rezervoara naftnih derivata na terminalu u Baru kako bi se omogućilo skladištenje obaveznih naftnih rezervi u skladu sa nedavno usvojenim zakonom.
već i zbog ogromnog ekonomskog potencijala koji žene preduzetnice nose. Istraživanja Svjetske banke pokazuju da bi zatvaranje rodnog jaza moglo povećati globalni bruto domaći proizvod (BDP) za približno tri do pet odsto u dugom rokurekla je Radović. Na sastanku sa Renaud-Basso je razgovarano o daljoj saradnji na unapređenju inkluzije i pristupa finansijama za žene preduzetnice u Crnoj Gori. Posebna pažnja posvećena je implementaciji tekućih projektata WE Finance Code i Women on Boards, koji imaju za cilj jačanje uloge žena u ekonomiji Crne Gore. R. e.
Prethodni tender je propao, jer nije stigla nijedna ponuda, a ispostavilo se da je prvobitno predviđena cijena bila preniska kada su radovi procijenjeni na 1,77 miliona eura sa uračunatim PDV-om. Prema novom javnom pozivu, Ministarstvo za ove radove predviđa 2,12 miliona eura sa PDV-om. Poziv je otvoren do 16. juna do deset časova za kada je planirano otvaranje ponuda.
Obaveze izvOđača
Prema tenderskoj dokumentaciji, izabrani izvođač radova je dužan da u roku od sedmice od stupanja ugovora na snagu dostavi detaljan dinamički plan izvođenja radova sa potpunim tehničkim podacima i
potrebnom radnom snagom. – Prije početka radova odgovorne osobe (nadzorni inženjer gradilišta i predstavnik sigurnosti i zaštite na radu) upoznaju odgovornu osobu (rukovodioca gradilišta) s načelima i uslovima zaštite životne sredine na gradilištu. Odgovorna osoba izvođača obavezna je sprovoditi nadzor provođenja navedenog od otvaranja gradilišta do primopredaje. Izvođač radova snosi punu odgovornost za sve štete (ekološke, tehnološke) koje nastanu tokom izvođenja radova. Za vrijeme izvođenja radova izvođač je obavezan hemikalije, opasni materijal, otpad i druga sredstva koja su u upotrebi koristiti, skladištiti i odlagati u skladu sa zakonskim odredbama te o tome voditi evidenciju prema zakonskim obavezama – stoji u dokumentaciji objavljenoj na CEJN-u (Crnogorske elektronske javne nabavke).
Tender predviđa i da u slučaju da izvođač radova bez krivice naručioca ne završi radove u predviđenom roku dnevno
Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura
plaća penale od jednog promila ugovorene cijene za svaki dan prekoračenja roka, a ta kazna ne može premašiti deset odsto ugovorene cijene. Izvođač će imati pravo da traži produženje roka u slučaju koji nije izazvan njegovom krivicom ukoliko je zbog promjene okolnosti ili neispunjavanja obaveza naručioca bio spriječen da radi. Izabrani izvođač će biti u obavezi i da dostavi garancije na po deset odsto ugovorene cijene za dobro izvršenje radova i otklanjanje nedostataka u garantnom roku.
pOgRešna pROcjena U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva, koju je Vlada usvojila nakon što je prvi tedner propao, navodi se da je razlog za povećanje planiranih troškova za ovaj posao taj što su potencijalni ponuđači iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera zbog rasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine. Zato su, kako se navodi, članovi tenderske komisije koji su eksperti iz oblasti izgradnje i adaptacije procijenili da je cijenu za planirani posao potrebno uvećati za 20 odsto. Iz resora Admira Šah-
tender za adaptaciju rezervoara za gorivo
manovića su ukazali da je riječ o specifičnim poslovima za koje crnogorske firme nemaju ekspertizu, pa je neophodno angažovati strane kompanije koje u tome imaju iskustva. Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je Skupština nedavno usvojila predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva. – Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – kazali su ranije iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ukazali su da je uspostavljanje rezervi u skladu sa praksama EU čije članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta.
– Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo, jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim
PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,6 odsto.
To je 0,3 odsto niže u odnosu na februar, kada je EBRD prognozirala rast ekonomije 2,9 odsto.
U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina biznis imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije 2,7 odsto, što je takođe 0,3 odsto niže u odnosu na februar, kada se očekivao rast od tri odsto. Crnogorska ekonomija je, prema procjeni EBRD-a, u prošloj godini ojačala tri odsto.
Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – kazali su ranije iz Ministarstva energetike i rudarstva. Ukazali su da je uspostavljanje rezervi u skladu sa praksama EU čije članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta
situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore – poručili su iz Ministarstva. Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja zajedno sa direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković je Pobjedi ranije ukazao da je formiranje naftnih rezervi neophodno za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – energetika, ali da je Crna Gora još 2013. godine trebalo da krene sa tim čime bi troškovi bili neosjetni. Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa. M. LEKOVIĆ
Najnoviji izvještaj Evropske banke za obnovu i razvoj
Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, naveli da je stvarni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) značajno usporio sa 6,3 odsto u 2023. godini na tri odsto u prošloj godini, zbog značajnog usporavanja turizma nakon rekordne sezone 2023. godine.
- Rast u prošloj godini bio je vođen privatnom potrošnjom i investicijama, podržanim ekspanzivnom fiskalnom politikom, rastom plata i penzija, kao i ambicioznim infrastruk-
turnim projektima. Međutim, neto izvoz je pao, jer je došlo do slabljenja talasa turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine - navodi se u izvještaju. Iz EBRD-a su rekli da je inflacija značajno pala, sa vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na jedan odsto u septembru prošle godine, prije nego što je ponovo porasla na 2,8 odsto u februaru.
- Rast realnog BDP-a se projektuje na 2,6 odsto u ovoj godini i 2,7 odsto u narednoj godini. Očekuje se umjereniji rast zbog rasta cijena u sektoru turizma, uslovljenog velikim povećanjem plata, što bi moglo da ograniči potražnju - dodaje se u izvještaju. Takođe, rekonstrukcija Termoelektrane (TE) Pljevlja, koja obezbjeđuje oko 40 odsto električne energije u zemlji, značajno će smanjiti doma-
ću proizvodnju struje i dovesti do velikog povećanja uvoza električne energije.
- S druge strane, nastavak ra-
Održana sjednica Vladinog Koordinacionog tijela
PODGORICA - Međuresorska saradnja ključna je za pripremu ljetnje turističke sezone, saopštila je ministarka turizma Simonida Kordić.
- Sezona će biti onakva kako svaki resor i svaka institucija budu radili svoj dio posla. Međuresorska saradnja je ov-
dje ključna, stoga je važno da se svi izazovi adresiraju onima koji su nadležni - poručila je Kordić.
Ona je ponovo sazvala Posebnu sjednicu Koordinacionog tijela za praćenje pripreme turističkih sezona, sa ciljem provjere realizacije zaključaka i zahtjeva sa prethodne sjednice, koji se odnose na iza-
zove tokom predstojeće ljetnje sezone. Kordić je istakla da je turistička sezona najvažnija tema za sve u Crnoj Gori, te da mora predstavljati zajedničku brigu na svakom nivou, budući da prihodi od turizma čine oko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Jedan od ključnih zaključaka
iz EBRD-a. S. P.
sjednice je prijedlog Koordinacionog tijela da se preispita mogućnost zabrane kretanja teretnih vozila preko sedam tona tokom dnevnih sati, odnosno da zabrana kretanja tim vozilima na Jadranskoj magistrali važi od 10 do 22 sata. Takođe, upućen je zahtjev upravama policije i saobraćaja da dostave detaljnu informaciju o stanju na magistralnim i ostalim putevima u Crnoj Gori.
- Koordinaciono tijelo zatražilo je i od Uprave za saobraćaj da informiše o mogućnosti izvođenja radova duž Crnogorskog primorja tokom noćnih sati, kada je turistički promet značajno manji, posebno naglašavajući potrebu da se na dionici Tivat – Jaz obezbijedi nesmetan protok saobraćaja tokom sezone - navodi se u saopštenju. Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Regionalni vodovod su zaduženi da u roku od sedam dana dostave Ministarstvu turizma izvještaje o stanju u oblastima koje su u njihovoj nadležnosti. Ministarstvo turizma će, u skladu s dobijenim informacijama, u kontinuitetu obavještavati Vladu, kako bi svi relevantni subjekti bili pravovremeno upoznati sa stanjem na terenu i spremno reagovali u cilju efikasne realizacije turističke sezone.
Na sjednici je saopšteno i da je, prema podacima Granične policije, tokom aprila zabilježeno deset odsto više dolazaka turista u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj turista u aprilu porastao 62 odsto u odnosu na mart, što ukazuje na pozitivan trend pred početak glavne sezone. R. E.
Asocijacija menadžera Crne Gore uručila godišnje nagrade
PODGORICA – Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) organizovala je tradicionalni događaj u okviru kojeg su dodijeljene godišnje nagrade najuspješnijim menadžerima, preduzetnicima i poslodavcima za ostvarene poslovne rezultate tokom prošle godine.
Predsjednik AMM Budimir Raičković, poručio je da se priznanja ne odaju samo za uspjeh već za hrabrost da se stvara, dok drugi odustaju. – Nažalost, i dalje živimo i radimo u ambijentu u kojem je lakše biti bučan nego izvrstan. Gdje su politička nadgornjavanja češća od razvojnih ideja. Gdje pričamo o budućnosti, a uporno se zadržavamo u prošlosti, bijući odavno završene bitke naših djedova i pradjedova – rekao je Raičković.
Zaostajanje
On je kazao da moramo da prestanemo braniti prošlost, živjeti u sadašnjosti i počnemo stvarati budućnost.
- Dok naši preduzetnici, menadžeri i poslodavci ubrzano otvaraju radna mjesta, unapređuju poslovanje, ulažu u inovacije, sistem često ne prati njihov tempo. Kao takav on ne zaostaje za Evropom i svijetom već i za sopstvenom privredom – kazao je Raičković.
On je dodao da znanje, integritet i liderstvo moraju postati osnova napredovanja i odlučivanja.
Raičković je rekao da Crna Gora nema moderne pute -
Dok naši preduzetnici, menadžeri i poslodavci ubrzano otvaraju radna mjesta, unapređuju poslovanje, ulažu u inovacije, sistem često ne prati njihov tempo. Kao takav on ne zaostaje za Evropom i svijetom – već i za sopstvenom privredom, istakao je predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković
ve ni ključnu infrastrukturu neophodnu za ubrzan razvoj, dok se u susjedstvu grade kilometri auto-puteva, modernizuju aerodromi i niču hidrocentrale.
- Tehnološki zaostajemo, a svijet se mijenja brže nego ikad – prepun izazova, ali i prilika koje ne smijemo propuštati. Ako ne uhvatimo korak sa vremenom, izgubićemo mnogo više od tržišta – izgubićemo ljude, ideje i budućnost – istakao je Raičković. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da su preduzetnici lokomotiva ra-
zvoja i generator progresa.
- Potrebni su nam ljudi poput vas, oni koji razmišljaju dugoročno i motivišu svoju okolinu. Lidere karakteriše pobjednički duh, onaj duh k oji vas tjera da težite uspjehu. Želim da takvi i ostanete – da budete model i inspiracija generacijama koje dolaze - kazao je Mujović. Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj rekao je da je biti među najboljima čast i privilegija.
- Preduzetništvo je pokretač razvoja, vaše učešče je od ključnog značaja za rast ekonomije. Preduzetnici su ti ko-
ji doprinose ekonomskom razvoju i otvaraju nova radna mjesta – kazao je Đeljošaj.
n agrađeni
On je uručio nagradu preduzetniku godine generalnom direktoru Agromonta Božidaru Jokiću, koji je poručio da uprkos tome što Crna Gora ima ogromne potencijale, Crna Gora nema utemeljenu poljoprivredu kao najznačajniju granu.
- Ipak u takvim okolnostima zahvaljujući viziji, predanosti, radu i volji, napravili smo najbolju in-
dustriju jaja i stočne hrane u regionu i tu se nećemo zaustaviti – rekao je Jokić. Nagrada je uručena i preduzetniku godine osnivaču NTC Logistics, Ranku Jovoviću - Pravi uspjeh zahtijeva viziju, uporan rad i prevazilaženje izazova. Želimo da izgradimo dom za zaposlene i društvo – rekao je Jovović.
Za menadžera godine u velikim preduzećima proglašen je generalni direktor Okova Gojko Bajović
Za menadžera godine u akcionarskim društvima izabran je predsjednik Upravnog od-
bora (UO) Addiko banke Kristof Šoen
Menadžeri godine u oblasti korporativnog upravljanja su predsjednik UO Lovćen banke Miloš Miketić, izvršni direktor GRAWE neživotno osiguranje Ivan Lero Menadžer godine u srednjim preduzećima je osnivač i izvršni direktor Castellana Co. Anton Vujalj, dok je menadžer godine u malim preduzećima osnivač i izvršni direktor Milo&Chayse Bojan Joketić Menadžeri godine u mikropreduzećima su osnivač i izvršni direktor Kuće mode i ljepote Zoran Vukčević i osnivač i izvršna direktorka Communication Studio Cassiopeia Adriana Husić Menadžer godine u preduzećima u većinskom vlasništvu države je direktor Radio i televizija Nikšić Nikola Marković Mladi menadžeri godine su osnivač i izvršni direktor firme Klikovac Miloš Klikovac i osnivač i izvršna direktorka Pelenigić Trade Kristina Pelengić-Popović Naj poslodavac po mjeri djece i porodice je Nelt MNE, najbolja institucija za obrazovanje i edukaciju je Univerzitet Crne Gore, a projekt-menadžer godine je osnivač i izvršni direktor Bixbit-a Stevan Šandi Događaju, koji je održan pod institucionalnim pokroviteljstvom Vlade, prisustvovalo je blizu 400 zvanica, predstavnika Vlade, Glavnog grada, lokalnih samouprava, najviših predstavnika diplomatskog kora, poslovnih organizacija, kompanija, medija. s. PoPoViĆ
PODGORICA - Unija poslodavaca (UPCG) ponovo je apelovala na ukidanje zabrane rada nedjeljom, kako bi se pružila šansa privredi i turistima, bez narušavanja prava zaposlenih.
- UPCG još jednom javno apeluje na Vladu i sve političke aktere, da sa razumijevanjem i bez predrasuda sagledaju potrebu izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim se od 2019. godine zabranjuje rad trgovina na veliko i malo nedjeljom i tokom praznika - kazali su iz UPCG.
Iz UPCG su apelovali da se ukidanje neradne nedjelje ne doživljava kao prijetnja radnicima, već kao nužna mjera koja
bi doprinijela odgovornijem i realnijem funkcionisanju tržišta, razvoju turizma i unapređenju poslovnog ambijenta. -Važno je naglasiti da ni prije usvajanja ove zabrane većina trgovina u Crnoj Gori nije radila nedjeljom niti bi u budućnosti bila obavezna da radi. Odluka bi bila prepuštena samim poslodavcima, koji bi u skladu sa svojim poslovnim procjenama mogli odlučiti da li se rad nedjeljom isplati - rekli su iz UPCG.
To se, kako su dodali, prvenstveno odnosi na butike, prodavnice prehrambenih proizvoda i druge sektore, koji bilježe veći promet tokom vikenda, naročito tokom zimske i ljetnje turističke sezone.
UPCG je, prema riječima njenih predstavnika, kroz dug i odgovoran proces pregovora u okviru Socijalnog savjeta, zajedno sa sindikatom i predstavnicima Vlade, uspjela da dođe do modela koji je usaglašen u interesu i radnika i poslodavaca.
Oni su naglasili da je taj prijedlog prethodno dobio saglasnost čak dva ministra ekonomije u prethodnim vladama, što potvrđuje da je riječ o dobro promišljenom i široko prihvaćenom kompromisu.
Model predviđa da se prava zaposlenih zaštite kroz povećanu dnevnicu od 80 odsto za rad nedjeljom i obavezni slobodan dan u toku naredne sedmice, dok se istovremeno poslodav-
cima ostavlja mogućnost da, na osnovu realnih tržišnih potreba i poslovne računice, odluče da li će raditi nedjeljom, naročito u vrijeme pojačanih potrošačkih aktivnosti u ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni.
- Ovaj model bi Crnu Goru učinio atraktivnijom i dostupnijom turistima, uz poštovanje radnih prava. Ipak, postignuti dogovor socijalnih partnera ignorisan je od poslanika svih parlamentarnih partija, koji nijesu podržali interes ni privrede ni zaposlenih, koje zapravo i zastupaju - rekli su iz UPCG.
Iz te poslodavačke asocijacije su poručili da ignorisanje dogovora postignutog na Socijalnom savjetu, samo po sebi
predstavlja svojevrstan presedan i dokaz da političari imaju svoje ciljeve koji se ne moraju poklopiti sa ciljevima privrede i zaposlenih u njoj.
- Crna Gora se već suočava sa ozbiljnim izazovima - ograničenom dostupnošću, slabom avio-povezanošću, zastarjelom saobraćajnom infrastrukturom i nedovoljno efikasnim komunalnim uslugama. Zabrana rada nedjeljom samo doprinosi zatvaranju Crne Gore i u sopstvenim granicama, što dodatno narušava sliku Crne Gore kao otvorene i turistima pristupačne destinacije - upozorili su iz UPCG.
Uz 52 neradne nedjelje i najmanje 16 dana državnih i vjerskih praznika, trgovinama će
u ovoj godini biti onemogućen rad najmanje 68 dana. To, prema ocjeni UPCG, predstavlja svojevrsno ograničenje poslovne aktivnosti i ograničavanje slobode privređivanja poslovnim subjektima, ali i diskriminaciju u odnosu na sve ostale privredne grane koje nemaju takvu vrstu ograničenja. Iz UPCG su sve nadležne organe i institucije pozvali na dijalog, kako bi zajednički pronašli najbolje rješenje i postigli balans između zaštite prava zaposlenih i omogućavanja normalnog funkcionisanja tržišta, očuvanja radnih mjesta i jačanja konkurentnosti Crne Gore kao jedne od vodećih turističkih destinacija regiona. r. e.
Zavodu za hitnu medicinsku pomoć nedostaje 31 ljekar, sprovode interne procedure zbog dva slučaja kada ekipa nije izašla na teren
PODGORICA - Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) se prošle godine obratilo 30 osoba sa pritužbama na rad, a prema podacima koje su dostavili Pobjedi, pregledali su tokom prošle godine 300.000 pacijenata.
- To je 0,00001 posto u odnosu na ukupan broj pregledanih pacijenata – pojasnili su iz ZHMP
Kazali su i da raspolažu dovoljnim brojem vozila, a po sistematizaciji trenutni broj nedostajućih ljekara je 31. U medijima su nedavno objavljene informacije o slučajevima kada osoblje Zavoda nije ukazalo pomoć pacijentima koji su ih pozivali.
dva slučaja
Dnevnik Vijesti objavio je tekst pod naslovom „Ni mrdnuli da spasu život pacijentkinje sa operisanim srcem: Hitna pomoć u dva navrata odbila da izađe na teren“, u kome navode da je suprug pacijentkinje koja je imala operaciju na srcu morao da je odveze privatnim sanitetom sanim srcem do Kliničkog centra, gdje je hitno operisana zbog životno ugrožavajućeg stanja.
Suprug je podnio krivičnu prijavu protiv Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i direktora te ustanove, zahtijevao je od nadležnih detaljnu informaciju o tome ko je i na osnovu kakve procjene odbio da pruži medicinsku pomoć, iako je dva puta bio upoznat sa istorijom bolesti, trenutnim stanjem i tegobama pacijentkinje.
Gradski portal je objavio drugu ispovijest o tome da Hitna pomoć nije izašla na teren da pomogne starici od 93 godine, te je bila prepuštena na brigu Sonji Milačić koja je ispričala da je uzalud pokušavala da dobije ekipu kako bi pomogli starijoj ženi, kojoj je pozlilo. Milačić je istakla da je razočarana u zaposlene u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.
Iz Zavoda su kazali da je snimanje poziva na specijalni broj 124 i pisanje indeksa prijema kućnih posjeta bilo obaveza deceniju i više ranije, ali da do danas nije implementirana
- Rekoh zašto se zovete Hitna, pa, veli, za saobraćajke. To je sramota. To treba kazne velike da budu, Hitna se zna što je, nijesam ja nju zvala da bi viđela, nego, ne znam što ću da radim. Ja je izmazala rakijom i sve da bi je povratila, toliko sam plakala. Kako ja mogu da znam, nijesam medicinu završila. Vi ste ti koji treba da dođete da babu pregledate, zamislite Ulica slobode. Da sam otišla tamo bih haos stvorila – ispričala je Milačić tom mediju.
Ni Vijestima ni Gradskoj TV iz Hitne pomoći nijesu odgovarali na pitanja o ovim slučajevima.
Pobjedi su odgovorili da su nezavisno od pisanja medija, ne ulazeći u sadržinu tekstova, sproveli sve interne procedure kako bi se napravila adekvatna procjena o kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite pacijentima koji dolaze u jedinice Hitne pomoći.
nije, ali da do danas nijesu implementirane. Pobjedi su kazali da će u narednom periodu obavještavati o svim aktivnostima koje Zavod sprovodi u cilju zaštite zdravlja pacijenata i uvođenja standarda koje u razvijenim zemljama postoje decenijama, a u Zavodu se nijesu sprovodile.
Na pitanje Pobjede kako ljekari hitne medicinske pomoći procjenjuju stepen hitnosti, odgovorili su da to čine postavljanjem pitanja, ali da nažalost ne postoje protokoli.
Istakli su da će biti uvedeni u narednom periodu kako bi se mogućnost greške svela na minimum.
mina ili zbog lične odluke da ne posjete izabranog ljekara –pojašnjavaju iz ZHMP.
Na sajtu ZHMP su navedena uputstva kada i kako zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Ipak, ti savjeti ne odgovaraju onome što je navedeno u tekstovima koje su objavile portali Vijesti i Gradski.me.
Piše: Jelena MARTINOVIĆ
To što sam majka, i što moja kćer ima mene ne treba da bude pokazano na ovakvoj diskriminišućoj reviji. Treba da se pokaže da sistem misli o porodici. Da su djeca prva briga društva i da svako dijete zaslužuje dobar dom. Tome treba da aplaudiramo nekada, kada dođe vrijeme. Državi u kojoj imamo dostojanstvene - a ne revijalne živote
Podgorica Dan porodice obilježava Revijom majki sa djecom. Nema za druge članove porodice mjesta na ovom defileu - samo majke i djeca, jer tako je odlučio Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada.
I sad, da se pitamo - gdje je otac, ako ga ima? Ako neko dijete nema majku – može li zamjena? Može li starateljka, hraniteljka? Omiljena tetka?
Toliko pogrešnih i diskriminatorskih poruka u ovom nazivu koji treba da slavi „porodicu“.
Namjera je vjerovatno bila najbolja, ali toliko pogrešna u samo ove četiri riječi. Jesu li u Sekretarijatu grada mislili na svu djecu i na sve porodice. Možda neko dijete živi s ocem. Možda majka ne može - jer eto ne može. Jesu li djeca i majke porodica koja defiluje dok očevi stoje sa strana i aplaudiraju. Što je ovdje tačno Dan porodice. Da je Dan majki - imalo bi poentu, jer bi se mnoge stvari podrazumijevale. Tada bi djeca prodefilovala sa majkom, ili onom koja im spletom životnih okolnosti to zaista jeste.
U društvu koje kome stalno kritikuje tradicionalne vrijednosti, u kome je otac neka figura koja zarađuje, a majka ta koja radi sve ostalo, ova odluka Glavnog grada je samo pečat da je takvo nešto ispravno. Eto vam majka, otac mora da odmara, umoran je od posla. Majka, eto, nije. Ona može da radi, skuva, spremi, uči i da izađe na defile.
Otac može da stoji sa strane i da posmatra, čak i kada želi da se uključi. Jer mu društvo najčešće poručuje da to „nije njegov posao“. I prema mišljenju Sekretarijata - očigledno nije. Stani i divi se dijelu svoje porodice, jer ne ide da otac „revija“ ili kako se to već kaže.
Opet pitam, što je revija majki sa djecom?
Od ukupnog broja kućnih posjeta (dnevni prosjek 600 ambulanti i 120 kućnih posjeta) više od 40 odsto odnosi se na pacijente koji nijesu pregledani na primarnom nivou zbog nedostajućeg termina ili zbog lične odluke da ne posjete izabranog ljekara
- Dvije procedure poprimiće sudski epilog, te ćemo u narednim periodu imati rezultate istih. Ostale nijesu bile utemeljene ali bez obzira na rezultate internih procedura koje je sproveo Zavod, kako bi rad ljekara i rezultati liječenja bili adekvatno ispraćeni Zavod u narednom periodu planira uvođenje snimanja poziva na broj 124, norveški/crnogorski indeks prijema kućnih posjeta, umrežavanje svih aparata na teritoriji Crne Gore i uvođenje telemedicine – kazali su Pobjedi iz ZHMP.
neostvarene mogućnosti
Pojasnili su da su sve te aktivnosti, posebno snimanje specijalnog broja 124 i pisanje indeksa prijema kućnih posjeta bile obaveza deceniju i više ra-
- Uvođenje protokola zahtijeva stručne i pravne norme da bi se na teritoriji jedne države definisao način postupanja, a u ovom slučaju definisale procedure rada u Zavodu za HMP – pojasnili su iz te ustanove. A na pitanje što se preduzima kada pacijent ili njegova porodica nemaju načina da sami dođu do hitne pomoći, da li su u obavezi da pošalju ekipu i pacijenta transportuju na dalje liječenje ukoliko je neophodno, odgovorili su da Zavod za HMP ne radi sanitetske transporte, koje obavlja primarni nivo zdravstvene zaštite (domovi zdravlja) već se rade hitni sanitetski transporti kada je ugrožen srčani rad i disanje. Naveli su da rade 24 časa, te da trenutno bilježe porast broja pacijenata koji bi trebali biti tretirani na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
- Samim tim od ukupnog broja kućnih posjeta (dnevni prosjek 600 ambulanti i 120 kućnih posjeta) više od 40 odsto odnosi se na pacijente koji nijesu pregledani na primarnom nivou zbog nedostajućeg ter-
Na sajtu je navedeno da hitna medicinska pomoć podrazumijeva hitno medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili djelovi tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti, a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka liječenja, odnosno do upućivanja na dalje liječenje
izlazak na poziv
Na tom sajtu je navedeno i da je analiza rada službi hitne medicinske pomoći pokazala je da je odnos između hitnih medicinskih slučajeva i onih koji to nijesu 20:80 u korist slučajeva koji nijesu hitni, a što je rezultat uvriježenog mišljenja da hitna medicinska služba radi sve – od pregleda grla, ispiranja ušiju i kontrole krvnog pritiska do sklanjanja beskućnika i alkoholičara sa ulice itd…
Navedeni su problemi i simptomi zbog kojih treba pozvati ljekara.
Iz Zavoda su Pobjedi kazali da su ta uputstva univerzalna, opšteprihvaćena pravila obraćanja lica koja pozivaju 124, traže uslugu hitne medicinske pomoći ali samim tim ne znači da hitna medicinska pomoć mora izaći na svaki poziv, kojih je u Podgorici dnevno više od 450 j. martinović
Pretpostavljam da u Podgorici ima mnogo porodica kojima treba pomoć ovog Sekretarijata. Onih koji nemaju ni toliko da bi mogli da se pristojno obuku za ovaj defile, jer smo mi svi ipak visoka podgoričanstva, koja će se za ovu priliku obući kao za svadbu. Ima i porodica čija djeca nemaju tri obroka dnevno i užinu, ne idu na izlete, ekskurzije, mature i polumature jer nemaju para.
Ova „revija“ nije pokazna vježba kako djeca rastu u okruženju punom ljubavi – jer odjeća ne govori o tome.
Ne mislim da neko treba da se osjeća neprijatno jer je majka s djecom u odnosu na one koje to nijesu, ili na djecu koja nemaju majku. Život je komplikovan i ne podrazumijeva uniforme i nema jedinstvene formule. A „revija majki s djecom“ je upravo uniforma. Diskriminiše sve koji je nemaju, a možda su je silno željeli... Jesmo li toliko površni i dalje, da nam je sve u formi, u viđenosti, „tašni i mašni“? Bez suštine, osjećaja da postoje razne porodice, sa dubokim socijalnim problemima koji bi se u bar djelimično riješili riješili sa malo više novca i mnogo više pažnje koju sistem, takozvani nadležni, treba da im daju. Nije sve u parama, ali bogami lagodnost života jeste. To je ono kad ne razmišljate hoćete li, na primjer, djetetu kupiti picu od sedam eura.
Ima još jedna važna stvar o kojoj mislimo dok svakog dana čitamo o porodičnom nasilju. Djeca su tu uvijek žrtve. Što rade „nadležni“ po tom pitanju, ili komšije i rodbina kojima je tuđi život revija.
U tim slučajevima, a mnogo ih je, kaže se: ćutite i trpite - jer država stvarno nema kad. A ponekad je dovoljno sasvim malo. Na primjer posao, malo veći dječiji dodatak. Ili samo razgovor sa nekim terapeutom. A pošto nam je briga o mentalnom zdravlju zadnja rupa na svirali – nemamo ni strategiju - onda nam ostaje metoda„udri brigu na veselje“. Revija broge o porodici.
Bravo za Sekretarijat. Ko može i ima načina neka prodefiluje danas. Ko ne može neka aplaudira ili neka se jednostavno pravi da revija ne postoji. Baš onako kao što se „nadležni“ prave da mnoge porodice ne postoje, a kojima su najporebniji. Ja imam sa kim da prošetam, ali neću.
To što sam majka, i što moja kćer ima mene ne treba da bude pokazano na ovakvoj diskriminišućoj reviji. Treba da se pokaže da sistem misli o porodici. Da su djeca prva briga društva i da svako dijete zaslužuje dobar dom. Tome treba da aplaudiramo nekada, kada dođe vrijeme. Državi u kojoj imamo dostojanstvene - a ne revijalne živote.
CGO predlaže da javnost zna koje fakultete su završili poslanici i ministri
PODGORICA - Centar
za građansko obrazovanje (CGO) uputio je juče Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija inicijativu (MPNI) za uvođenje obaveznog javnog objavljivanja podataka o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi Vlade i poslanici Skupštine Crne Gore stekli diplome.
- Prepoznajući i cijeneći angažman ministarke Anđele Jakšić-Stojanović u adresiranju fenomena lažnih i kupljenih diploma, koji ozbiljno narušava integritet obrazovnog sistema i podriva povjerenje u institucije, CGO vjeruje da bi primjenom ove inicijative bili bliži potrebnom jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti, kao i pozicioniranju obrazovanja na nivo koji mu pripada u demokratskim društvima – saopšteno je iz CGO.
Predložili su da MPNI inicira dopunu Poslovnika Vlade Crne Gore, kojom bi se propisala obaveza objavljivanja informacija o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi i članice Vlade stekli svoja akademska zvanja, uključujući i period studiranja i datum sticanja diplome. Takođe, CGO predlaže da ova inicijativa bude dodatno podržana kroz komunikaciju Ministarstva sa poslaničkim klubovima, kako bi se ista obaveza uvrstila i u Poslovnik
Iz CGO poručuju da građani i građanke imaju pravo da znaju gdje su i koje diplome stekli ministri i ministarke, kao i poslanici i poslanice. Na sajtu Vlade te informacije ne mogu se naći za 44 odsto članova i članica Vlade. Ni na sajtu Skupštine Crne Gore nema informacija za 24 odsto poslanika i poslanica
Skupštine Crne Gore za poslanike i poslanice. CGO podsjeća da za sve zapošljene u javnom sektoru informacije o završenim visokoškolskim institucijama predstavljaju standardni dio radne dokumentacije, te da bi ista praksa morala važiti i za one koji obavljaju najodgovornije funkcije u državi. - Građani i građanke imaju pravo da znaju gdje su i koje diplome stekli ministri i ministarke, kao i poslanici i poslanice. Na sajtu Vlade te informacije ne mogu se naći za 44 odsto članova i članica Vlade. Ni na sajtu Skupštine Crne Gore nema informacija za 24 odsto poslanika i poslanica – saopštio je CGO. Ističu da borbu protiv lažnih
diploma moraju predvoditi upravo oni koji su na čelu institucija.
- Trenutno, imamo paradoks – više obaveza prema građanstvu imaju službenici nego oni koji institucijama rukovode, što može imati negativne posljedice, posebno u oblastima gdje znanje i stručnost direktno utiču na kvalitet javnih politika i života građana i građanki – smatraju u toj organizaciji.
Međuresorska radna grupa koju je iniciralo MPNI, predložila je Ministarstvu pravde uvođenje novog krivičnog djela kupovina i korišćenje lažne obrazovne isprave u pravnom prometu.
Gotovo da nema dana kada MPNI ne saopšti da je držav-
nom tužilaštvu prijavilo lažne diplome, a pred crnogorskim pravosudnim organima je sve veći broj predmeta. Tokom 2023. godine MPNI je podnijelo tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021, nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, poda-
ci su Ministarstva prosvjete. U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je u prethodne dvije godine formiran 61 predmet zbog sumnje u lažne obr azovne isprave (svjedočanstva i diplome). Diplome za koje postoji osnovana sumnja da su upotrijebljene kao lažne javne isprave izdate su pretežno od strane
visokoškolskih ustanova na teritoriji BiH, Srbije, Hrvatske (Foča, Tuzla, Novi Sad, Zagreb...). Pred Osnovnim sudom u Podgorici je tokom 2022. i 2023. godine pokrenuto 43 procesa zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave iz čl. 412 Krivičnog zakonika Crne Gore. Koliko je slučajeva riješeno i dobilo sudski epilog za te godine nije poznato jer, kako su iz Osnovnog suda pojasnili ranije Pobjedi, u sudskim upisnicima i Pravosudnom informacionom sistemu (PRIS) evidentiraju se osnovni podaci o predmetu, kao što je poslovna oznaka predmeta, imena stranaka u postupku, predmet spora, krivično djelo, kretanje predmeta, te sudska odluka kojom je predmet okončan.
Ne vodi se posebna evidencija o presudama koje su pred ovim sudom donijete u posljednje dvije godine, a u kojima su falsifikovane - lažne diplome srednjeg ili visokog obrazovanja bile predmet izvršenja krivičnog djela. Prva i zasad jedina javno objavljena kazna za lažnu fakultetsku diplomu u Crnoj Gori je godinu dana uslovne kazne. Presuda je donijeta u Osnovnom sudu u Podgorici 24. novembra, nakon što je Osnovno tužilaštvo sklopilo sporazum o priznanju krivice sa N. M., koji je priznao da je imao lažnu diplomu profesora fizičkog vaspitanja. Presuda i epiloga o lažnim diplomama u zdravstvenom saistemu Crne Gore nema, ali je MPNI nedavno saopštilo da neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje škole „Tutin“ u Tutinu koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti, a radi se o više od 60 takvih diploma. J. MARTINOVIĆ
Nekadašnji sudija Apelacionog suda Dragoje Jović upozorio da Sudski savjet selektivno primjenjuje pravo Dvostruki
PODGORICA - Dragoje
Jović, sada advokat i bivši sudija Apelacionog suda, pisao je Sudskom savjetu koji je odbio njegov zahtjev za naknadu zarade nakon ispunjenja uslova za odlazak u starosnu penziju. On se pozvao na član 17 stav 1 Zakona o PIO i čl. 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a sudijska funkcija mu je prestala usljed ispunjenja ustavno-zakonskih uslova za starosnu penziju. Jović u svom pismu Sudskom savjetu navodi da posebno zabrinjava što je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kao nadležni skupstinški odbor i svojevrsni tumač volje zakonodavca, samo mjesec dana ranije, usvojio zahtjev sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović i prije toga bivšeg predsjednika tog suda, kojima je funkcija prestala iz istog razloga.
- Ovakva očigledna neujednačenost u primjeni zakona, u okviru istog pravnog sistema, dodatno potvrđuje da se u mom slučaju radi o selektivnoj primjeni prava i diskriminaciji, čime se grubo povređuju osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti i pravičnosti – piše nekadašnji sudija Apelacionog suda. On ističe da pravo nije instrument povremenog moralnog oportunizma, već dosljedne pravne zaštite svakog pojedinca bez obzira na njegovu funkciju ili fazu karijere, pa ova praksa nije samo pravno neutemeljena, nego otvara prostor za diskriminaciju ne samo na osnovu funkcionalnog statusa, nego potencijalno i starosne dobi. - Uostalom, pravo na penziju i pravo na funkcionersku naknadu su pravno različite kategorije. Penzija je pravo iz obaveznog osiguranja, dok je
funkcionerska naknada privremeno pravo, koje obezbjeđuje kontinuitet prihoda nakon prestanka javne funkcije. Dakle, pravo na naknadu je zakonom zagarantovano pravo koje nastaje ex lege i ne radi se o pravu koje se ostvaruje na osnovu vaše diskrecione ocjene – poričio je on u pismu Sudskom savjetu. On je podsjetio da Ustav Crne Gore, međunarodni standar-
di i EU pravna tekovina jasno garantuju jednakost pred zakonom, zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu, pravo na pravnu sigurnost i jednaki tretman u uživanju prava koja proizilaze iz odnosa u kome su se nalazile sudije redovnih sudova.
Nekadašnjeg sudiju Jovića zabrinjava i selektivna praksa i u odnosu na raniji sastav Sudskog savjeta, koji je du-
go primjenjivao praksu kao u slučaju sudija Ustavnog suda i ostalih funkcionera iz drugih državnih organa, i isitče da su je najednom promijenili, iako bi po svojoj ulozi Sudski savjet trebalo da bude uzor zakonitosti i institucionalne dosljednosti.
- Sudski savjet ne smije postati simbol arbitrernosti i neujednačene primjene zakona. Vaše odluke moraju biti mjerilo povjerenja u pravosuđe i zakonitost. Ako se bavite fiskalnim uticajem i održivošću odredbe iz čl. 36 citiranog zakona, nemojte to činiti na štetu nosilaca sudijske funkcije, nego inicirajte izmjenu te odredbe, koja se primjenjuje na mnogo veći broj funkcionera iz druge dvije vlasti – poručio je Jović.
On je pozvao Sudski savjet da preispita svoju praksu u ovakvim slučajevima, u svjetlu principa jednakosti i vladavine prava.
Traži i da se uspostave jasni i transparentni kriterijume koji neće diskriminisati pojedine kategorije pravosudnih funkcionera.
On ih je pozvao i da obavijeste javnost o razlozima zbog kojih je promijenio sopstvenu praksu i pravne posljedice, uspostavljanjem dvostrukih standarda, koji su jednima donijeli korist, a drugima nanijeli štetu.
- Pored toga, morate imati u vidu da ove slučajeve pažljivo prate i delegacije iz EU i OEBS-a, kao i javnost čije povjerenje u pravosuđe počiva na principima dosljednosti, nepristrasnosti i zakonitosti. U suprotnom, ukoliko i dalje budete insistirali na nedosljednosti, otvaraju se vrata samovolji, koja po prirodi stvari, upravo i predstavlja najveću prijetnju vladavini prava – poručio je nekadašnji sudija Apelacionog suda. J.M.
Stalni predstavnici članica Evropske unije dogovorili su se juče o novim restriktivnim mjerama Rusiji, dok blok nastavlja da pojačava pritisak na Moskvu pred današnje mirovne pregovore Kremlja i Kijeva u Istanbulu.
Neke diplomate EU međutim kažu da je riječ o relativno slabom paketu sankcija. Prema pisanju Radija slobodna Evropa koji je imao uvid u dokument, novi paket mjera predviđa i izvozna ograničenja za 35 kompanija, od kojih je većina ruska, ali ima i firmi iz Srbije, Turske,
Kazahstana i Uzbekistana. Paket takođe uključuje zabranu izvoza hemikalija koje se koriste za proizvodnju oružja, trgovinska ograničenja za desetine kompanija uključenih u zaobilaženje sankcija i stavljanje na spisak ruske ,,flote u sjenci“, odnosno gotovo 200 brodova za izvoz nafte koji se koriste da se izbjegnu zapadna ograničenja cijene nafte, prenio je briselski portal Euraktiv. Diplomate EU kažu da su Mađarska i Slovačka, dvije članice EU, koje su najviše proruske i ostaju u velikoj mjeri zavisne od uvoza ruskih energenata, podrža-
le novi paket sankcija zbog njegove relativne slabosti. Istovremeno su Švedska i Finska saopštile da paket moraju da odobre njihovi nacionalni parlamenti, što diplomate očekuju da će se desiti, jer obje zemlje podržavaju nove sankcije Moskvi. Paket je odobren nakon što je više ministara i zvaničnika EU juče obećalo dalje uvođenje restriktivnih mjera kako bi se Moskva primorala da počne mirovne pregovore sa Kijevom.
Ministri finansija Švedske i Litvanije pozvali su na uvođenje i 18. paketa sankcija nakon što je Rusija ignori-
sala rok EU s početka sedmice za tridesetodnevni prekid vatre. Evrokomesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je juče da je Brisel spreman da nastavi sa pritiskom na Rusiju, kako novim sankcijama, tako i boljom primjenom postojećih ako u Istanbulu ne dođe do dogovora. On je rekao i da je ,,najefikasniji način za smanjenje prihoda ruske vojne mašinerije“ ograničavanje prihoda Moskve od izvoza energenata. Novi paket sankcija formalno treba da odobre ministri spoljnih poslova EU u Briselu 20. maja.
Evropski sud pravdE : EK nije dala kredibilan razlog za odbijanje uvida u prepisku Fon der Lajen i Fajzera
LUKSEMBURG - Evropska komisija nije obezbijedila kredibilan razlog za odbijanje zahtjeva Njujork tajmsa da mu preda prepisku predsjednice
da prepisku Njujork tajmsu. - Komisija nije detaljno objasnila način na koji je tražila te dokumente i mjesta na kojima ih je tražila - naveo je Evropski sud, koji smatra da Evropska komisija nije na adekvatan način razjasnila da li su tražene SMS poruke izbrisane i da li je do eventualnog brisanja došlo namjerno ili automatski.
Njujork tajms je pozdravio odluku Suda, navodeći da predstavlja ,,pobjedu transparentnosti i odgovornosti u EU“, te šalje snažnu poruku da efemerna komunikacija ne treba da ostane van domašaja javnosti.
Intenzivni napadi Izraela na Pojas Gaze
Ofanziva ne prestaje
Poginulo najmanje 70 ljudi, među njima 20 djece
POJAS GAZE - Najmanje 70 osoba poginulo je juče u intenzivnim napadima Izraela iz vazduha na sjever i jug Pojasa Gaze. Među njima je najmanje 20 djece, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je juče rekao da ,,nema šanse“ da Tel Aviv zaustavi izraelsku ofanzivu prije nego što Hamas bude poražen. U izjavi Netanjahua koju je njegov kabinet prenio dodaje se da će izraelske snage uskoro pojačati napade i da će ući u Gazu ,,velikom snagom da bi završile misiju... To znači uništavanje Hamasa“.
Najmanje 50 ljudi je poginulo samo u napadima oko Džabalije na sjeveru Gaze, navelo je Ministarstvo zdravlja Gaze. Izraelska vojska je odbila da komentariše napade. Upozorila je kasno preksinoć stanovnike Džabalije da se evakuišu, navodeći da cilja infrastrukturu Hamasa u tom području, uključujući lansere raketa.
Postojala je nada da bi posjeta predsjednika SAD Donalda Trampa Bliskom istoku ove sedmice mogla da dovede do sporazuma o prekidu vatre ili obnavljanja humanitarne pomoći Gazi, gdje izraelska blokada traje već tri mjeseca.
Niški studenti podnijeli krivičnu prijavu protiv Vučića i Pavlovića
Terete ih za neovlašćeni ulazak u bolnice, ugrožavanje sigurnosti, fotografisanje…
EK Ursule fon der Lajen i izvršnog direktora farmaceutske kompanije Fajzer Alberta Burle tokom pandemije korona virusa, zaključio je juče Evropski sud pravde po tužbi Njujork tajmsa.
Njujork tajms nije dobio tu tekstualnu prepisku, koja datira od 1. januara 2021. do 11. maja 2022. godine, pod izgovorom da je Ursula fon der Lajen nije sačuvala, javlja Rojters. Prepiska je tražena u pokušaju Njujork tajmsa da rasvijetli milijardu eura vrijednu kupovinu vakcina kompanije Fajzer u vrijeme pandemije. Evropska komisija je odbila
zahtjev Njujork tajmsa, navodeći da te poruke, osim što nijesu sačuvane, i ne pripadaju dokumentima EU koji su podložni zahtjevima za slobodan pristup informacijama i pravilima koja se tiču transparentnosti rada. Prema mišljenju Evropskog suda pravde, čije je sjedište u Luksemburgu i drugi je najviši evropski sud, EK nije dala valjano objašnjenje za odluku da odbije da pre-
Evropska komisija najavila je da će pažljivo pogledati presudu prije nego što preduzme dalje korake, a ima dva mjeseca da uloži žalbu. Kompanija Fajzer nije odgovorila Rojtersu na molbu za komentar.
Njujork tajms je otkrio postojanje poruka 2021. godine tokom intervjua sa Burlom, ali je, kada je tražen pristup porukama, naišao na prepreke.
N akon uzastopnih neuspješnih pokušaja da dobije poruke, Njujork tajms je iznio s tvar pred Evropski sud pravde u januaru 2023.
NIŠ – Studenti u blokadi Pravnog fakulteta u Nišu podnijeli su juče krivičnu prijavu Višem tužilaštvu u Nišu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i gradonačelnika Niša Dragoslava Pavlovića. Terete ih za više krivičnih djela. U prijavi Višem javnom tužilaštvu u Nišu, studenti su naveli da je Vučić 17. marta „neovlašćeno ušao“ u jedinicu intenzivne njege Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, gdje su bili zbrinuti teško povrijeđeni pacijenti u požaru u Kočanima, a da je dan kasnije i gradonačel-
nik Niša posjetio povrijeđene u tom požaru koji su bili smješteni u niškoj Vojnoj bolnici. Po navodima studenata, obje posjete organizovane su u prisustvu fotografa i novinara, iako su jedinice intenzivne njege strogo zatvorenog tipa, a privatnost i bezbjednost pacijenata zaštićene „zakonom i medicinskom etikom“.
Ocijenili su da Vučić i Pavlović nijesu ušli u jedinice intenzivne njege ,,zato što brinu“ o povrijeđenima i da njihov cilj nije bila solidarnost, već spektakl. EU spremila 17. paket sankcija Rusiji, na meti i firme iz Srbije
Priredila: R. U.–I.
ODT Pljevlja podnijelo optužni prijedlog protiv bivšeg predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja zbog ugrožavanja saobraćaja
PLJEVLJA - Osnovno
državno tužilaštvo u Pljevljima podnijelo je optužni prijedlog protiv bivšeg predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Milana Lekića zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja, potvrđeno je Pobjedi.
Lekić, koji je predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije u Pljevljima, službenim je vozilom u vlasništvu Rudnika uglja u oktobru prošle godine izazvao udes u Volođinoj ulici u Pljevljima. Lekić je te večeri pijan upravljao vozilom sa koncentracijom alkohola u krvi od 1,22 promila.
- Okrivljenom M. L. stavlja se na teret da je 11. oktobra 2024. godine, u Pljevljima, u raskrsnici Ulica Volođina i Ulici durmitorska, upravljajući vozilom ,,infinity“, vlasništvo RU PV, pod dejstvom alkohola, izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je laku tjelesnu povredu zadobio oštećeni V. G. iz Pljevalja - navodi se u saopštenju Osnovnog tužilaštva u Pljevljima. Zbog izazivanja udesa, Lekića je sudija za prekršaje kaznio
750 eura, tri kaznena boda i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca. Tri dana nakon udesa, Lekić je podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja i najavio da će platiti štetu nastalu na službenom vozilu. B. R.
Saslušan osumnjičeni za ubistvo oca Čabarkapi određeno
zadržavanje do 72 sata
PODGORICA - Podgori-
čaninu D. Č. (39), osumnjičenom za ubistvo oca, određeno je zadržavanje do 72 sata, saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
Navodi se da je D. Č. saslušan u Višem državnom tužilaštvu zbog osnova sumnje da je 12. maja u Podgorici ubio svog oca B. Č. Kako je objavljeno na sajtu Tužilaštva, nakon saslušanja donijeto je rješenje o zadržavanju do 72 sata. - U daljem toku postupka će se preduzeti sve neophodne mjere i radnje propisane zakonom u cilju potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja – kazali su iz VDT-a. B.R.
Policija provjeravala tri škole na Cetinju Dojava o bombama bila lažna
CEtInJE - Nastava u Gimnaziji Srednjoj likovnoj školi „Petar Lubarda“, koje se nalaze u istom objektu, kao i u Srednjoj stručnoj školi na Cetinju juče je na nekoliko sati prekinuta zbog dojave o podmetnutoj eksplozivnoj napravi.
Pokazalo se da je dojava lažna - potvrđeno je Pobjedi iz jedne od škola na Cetinju. Dojava je na mejlove škola stigla oko devet sati i 20 minuta, nakon čega su učenici udaljeni iz objekata škola. Pregled objekata trajao je oko sat i po-
kazao da je dojava bila lažna, nakon čega se dio učenika vratio na nastavu.
Takođe, nezvanično saznajemo da su juče ujutru dojave o bombama stigle i na mejl adrese podgoričke i danilovgradske gimnazije, kao i srednjih škola u Zeti i u Ulcinju. J.Đ.P.
Viši sud uvažio zahtjev odbrane nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda
Suđenje Medenicama odloženo za 2. jun zbog smrtnog slučaja u porodici
PODGORICA - Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i pripadnicima kriminalne organizacije koju je prema stavu Specijalnog tužilaštva formirao njen sin Miloš Medenica za šverc droge i cigareta juče je u Višem sudu u Podgorici odloženo za 2. jun. Sutkinja Vesna Kovačević je pojasnila da je suđenje odlože-
no na zahtjev advokata Zdravka Begovića, a zbog smrtnog slučaja u porodici njegove branjenice Vesne Medenice. Podsjećamo, rođeni brat nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Janko Vlahović poginuo je 10. maja u teškoj saobraćajnoj nesreći u Virpazaru. U sudnici se juče, osim Vesne Medenice, nije pojavio ni njen sin Miloš. Specijalno državno tužilaštvo je
17. oktobra 2022. godine podiglo optužnicu i protiv Vesne i Miloša Medenice, policijskog službenika Darka Lalovića, Milice Vlahović-Milosavljević, Vasilija Petrovića, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme „Kopad Company“ iz Nikšića. B.R.
Optuženi za učešće u ubistvu glavnog i odgovornog urednika nakon odsluženja 19-godišnje kazne zatvora prebačen
PODGORICA – Damir
Mandić je u subotu po nalogu Višeg suda u Podgorici, iz Kazneno-popravnog doma prebačen u spuški Istražni zatvor jer mu je određen pritvor kao jednom od optuženih za organizovani šverc droge, u predmetu ,,General“, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda. Mandić je odslužio 19-godišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog saučesništva u ubistvu glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića 27. maja 2004. godine.
Osim za šverc droge, Mandić je i na optužnici Specijalnog tužilaštva kao jedan od pripadnika kriminalne organizacije Radoja Zvicera i Nikole Vušovića, poznatog kao Džoni sa Vračara, koji su planirali likvidaciju Budvanina Marka Ljubiše Kana, koja je spriječena u januaru 2021. godine. Damir Mandić je osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 19 godina za saučesništvo u ubistvu Duška Jovanovića, pokušaj ubistva njegovog tjelohranitelja Milorada Mirovića i otmicu Miodraga Nikolića
Policija je našla Mandićeve otiske na pušci iz koje je, kako se sumnja, Jovanović ubijen, kao i na limenci ostavljenoj u blizini automobila iz kog je pucano.
Prvom presudom sudije Radovana Mandića , krajem 2006. godine, Damir Mandić je oslobođen optužbe, ali je Apelacioni sud ukinuo tu presudu.
Potom je vijeće sudije Lazara Akovića, u aprilu 2009. godine osudilo Mandića na 30 godina zatvora. Odlučujući po žalbama, a nakon više sudskih postupaka, u oktobru 2015. kazna je smanjena na 19 godina.
I pred kraj odsluženja zatvorske kazne, analizom sadržaja „Skaj“ komunikacija, r azotkrivena je Mandićeva uloga u međunarodnom švercu kokaina, ali i planiranju ubistva Marka Ljubiše, koji slovi za čelnika budvanske kriminalne grupe. Specijalno državno tužilaštvo je nakon šestomjesečne istrage 15. januara ove godine podiglo optužnicu protiv 20
osoba obuhvaćenih istragom povodom šverca skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju. Optužnica je podignuta protiv Vasa Ulića, vođa kavačkog klana Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana Optužnicom su obuhvaćeni i Ulićev sin Nikola, Damir Mandić, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša , Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Među okrivljenima su i ranije uhapšeni bivši pred-
Sud za prekršaje u Budvi donio presude za dvojicu vozača Kažnjeni po 15 dana zatvora zbog odbijanja testiranja i vožnje pod dejstvom kokaina
KOtOR - Okrivljeni S. V. (49) iz Kotora oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je 12. maja odbio testiranje na prisustvo opojnih droga, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović Istog dana u odvojenom postupku, okrivljeni S. Lj. (36) iz Nikšića, dodaje Đukanović, kažnjen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana jer je 12. maja u Kotoru u mjes tu Maceo zatečen kako upravlja vozilom pod dejstvom opojne droge kokain. - Sutkinja Ivana Vukasović im je uz kazne izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima u trajanju od po četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova - ističe Đukanović. A. R.
urednika Dana Duška Jovanovića prebačen u Istražni zatvor
sjednik opštine Budva Milo Božović , Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović Prema tužilačkm spisima, Damir Mandić i Vuk Vulević, koji su obuhvaćeni akcijom „General“, vodili su intenzivnu komunikaciju o švercu droge preko kriptovane „Skaj“ aplikacije. Tužilaštvo posjeduje veći broj poruka među kojima su i one za koje sumnja da su ih slali Mandić i Vulević a koje se odnose, između ostalog, na šverc droge. Pored ostalih lica koja su osumnjičena da su članovi ove kriminalne organizacije, oni su komunicirali i sa osumnjičenim Ivanom Delićem
Pred kraj odsluženja zatvorske kazne, analizom sadržaja „Skaj“ komunikacija, razotkrivena je Mandićeva uloga u međunarodnom švercu kokaina, ali i planiranju ubistva Marka Ljubiše, koji slovi za čelnika budvanske kriminalne grupe
Dva mjeseca kasnije, Mandić se ponovo našao na optužnici Specijalnog tužilaštva, ovog puta zbog učešća u planiranju likvidacije Marka Ljubiše.
On je u istrazi nakon što su mu predočeni svi materijalni i personalni dokazi, „Skaj“ komunikacija u kojoj je učestvovao, negirao učešće u pripremanju ovog krivičnog djela.
„Skaj“ komunikacije otkrile su da je Mandić savjetovao Budvanina Davora Kordića kako da prati sugrađanina Kana, a da ne bude primijećen.
Mandić savjetuje Kordiću da što manje Kana prati vozilom i da po javljanju lokacije mete ode i boravi na javnom mjestu koje je snimano kamerama, kako bi imao alibi. Savjetuje Kordiću i šta sve da uradi nakon što likvidiraju Kana da ostane neotkriven, ali i drugi pripadnici ove kriminalne organizacije.
Na optužnici za planiranje ubistva Kana, pored Zvicera, Vušovića, Mandića i Kordića su Aleksandar Saša Ćetković, Mario Milošević , Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić i Branko Simić. Za planiranje ubistva Kana Specijalno tužilaštvo je ranije optužilo Lazara Ilića, Strahinju Savića, Grgu Milićevića, Miloša Klečka i Nikolu Milekovića Oni su presudom Višeg suda u Podgorici 12. februara prošle godine osuđeni na ukupno 20 i po godina robije, ali je Apelacioni sud krajem januara ukinuo tu presudu i vratio na ponovno odlučivanje. B. ROBOVIĆ
ODT utvrdilo da nema elemenata krivičnog djela u postupanju bliskog prijatelja i poslovnog saradnika Zorana Bećirovića
vještaka
jer su prijatelji, a da su Raičković i dvije novinarke ,,slučajno upale u kadar“
Osnovno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu, obrazlažući da se u toku izviđaja nije moglo sa sigurnošću utvrditi da je Popović namjenski fotografisao Anu Raičković, s obzirom da iskaz Željka Golubovića potvrđuje navode prijavljenog i samu prirodu i postavku ljudi na fotografiji
PODGORICA - Kolašinac Vukota Popović, poslovni saradnik i prijatelj biznismena Zorana Bećirovića 28. marta mobilnim telefonom krišom je fotografisao vještaka neuropsihijatrijske struke Željka Golubovića dok je sjedio ispred kancelarije Osnovnog suda, kako bi kada sretne njegovu suprugu, sa kojom je u rodbinskoj vezi „dokazao da ga dr Željko nije prepoznao“. Novinarka Pobjede Ana Raičković i njene dvije koleginice slučajno su se „našle“ na fotografiji i nijesu bile predmet njegovog interesovanja, jer, kako je Popović kazao, nije znao ko su one.
Interesantno je da je Popović tvrdio da nije znao ko je Raičković, a pratio je i ranije suđenje bliskom prijatelju i poslovnom saradniku Zoranu Bećiroviću koji je tada bio u pritvoru pet mjeseci zbog napada na novinarku i članove njene porodice u novembru prošle godine.
Identifikovani osumnjičeni za razbojništvo u centru Podgorice
PODGORICA – Trojica
maloljetnika starosti 15, 16 i 17 godina identifikovani su kao napadači na stranog državljanina, kojeg su 12. maja, u kasnim večernjim satima, u centru Podgorice, pretukli i ukrali mu oko 1.650 eura, mobilni telefon, putno osiguranje i tri bankovne kartice. Iz policije je saopšteno da su postupajući po prijavi identifikovali i pronašli tri maloljetna lica iz Podgorice za koja se sumnja da su izvršili razbojništvo. - Od stvari koje su otuđene od
oštećenog lica, policijski službenici su na dvije lokacije u Podgorici pronašli mobilni telefon i bankovne kartice, koji će biti vraćeni vlasniku. S događajem je upoznat državni tužilac
u VDT u Podgorici, po čijem je nalogu protiv ovih maloljetnika podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo razbojništvo - navodi se u saopštenju. A. R.
Raičković je nakon saznanja da je Popović fotografisao prijavila nadležnima ovaj događaj, navodeći da ne zna zbog čega je Popović fotografisao, ali da je to uradio krijući i na mjestu gdje je to zabranjeno. Kazala je da se osjećala neprijatno zbog toga, jer je to uradio krišom, a ni motiv joj nije poznat, s obzirom na činjenicu da je njena fotografija dostupna u medijima koji su izvještavali o ovom događaju. Osnovno državno tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu, obrazlažući da se u toku izviđaja nije moglo sa sigurnošću utvrditi da je Popović namjenski fotografisao Anu Raičković, s obzirom da iskaz Željka Golubovića potvrđuje navode prijavljenog i samu prirodu i postavku ljudi na fotografiji.
- U konkretnom slučaju prijavljeno djelo nije krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, već bi se eventualno moglo raditi o krivičnom djelu neovlašćeno fotografisanje iz člana 174 stav 1 Krivičnog zakonika, koje se goni po privatnoj tužbi - navodi se u
rješenju Osnovnog tužilaštva. U obrazloženju tužilaštva se navodi da je Popović, dok je čekao početak suđenja, primijetio svog prijatelja dr Željka Golubovića, koji je sjedio za stolom, a pored njega su sjedjela tri ženska lica, koje ne poznaje.
- Pozdravio se sa Golubovićem, ali ga on nije prepoznao, pa se vratio na svoje mjesto, nakon čega je izvadio telefon i fotografisao Golubovića, a u namjeri kada sretne njegovu suprugu, da joj kaže da ga Željko nije prepoznao, a kao dokaz da joj pokaže njegovu fotografiju, za koju je naveo da je pokazao policijskom službeniku, a na kojoj se između ostalog, nalaze i tri ženske osobe - piše u rješenju tužilaštva.
Kako se dodaje, Raičković je prvi put vidio na nekom od prethodnih suđenja i od njega joj ne prijeti nikakva opasnost. Pojasnio je da je kasnije sreo Golubovića i da mu se on obratio riječima: „Bale, izvini, ja te nijesam prepoznao, nešto sam pisao, a i dugo se nijesmo vidjeli“.
Golubović je naveo da mu je prišao muškarac u zelenoj maskirnoj jakni i pružio mu ruku, ali da mu je on rekao da se vrati na svoje mjesto. Nakon toga prišla mu je druga osoba i saopštila da je to Bato Majov, misleći na njegovog oca sa kojim je on obavljao praksu, jer je otac Vukote Popovića bio čuveni internista.
Istakao je da je nakon toga zamolio tu osobu da se izvini Popoviću i kaže mu da ga nije prepoznao. Popović je dugogodišnji blizak saradnik i prijatelj Zorana Bećirovića koji je nepravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog napada na Raičković i članove njene porodice 10. novembra prošle godine, ispred restorana „Gurman“. Bio je izvršni direktor kompanije „DL Montenegro“, a trenutno je na čelu nekoliko kompanija čiji je krajnji vlasnik „Caldero Trading“ – Bećirovićeva kompanija koja je bila uključena u njegovu kupovinu zemljišta od bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice „Caldero Trading“ bila je pod lupom crnogorskih medija zbog serije sumnjivih transakcija, koje su bile predmet brojnih istraživačkih tekstova. Pored toga, Popović je svjedočio pred sudom u vezi sa fizičkim napadom na, sada pokojnog, Dragana Bećirovića u Kolašinu 2008. godine. Popović je kao prvobitno ispričao ko je sve učestvovao u napadu, da bi kasnije promijenio iskaz. Dragan Bećirović ubijen je 10. aprila 2011. godine u Budvi, a zbog tog zločina uhapšen je Marko M. Šaranović Danilovgrađanin, koji je u zatvoru od 2015. godine. J. RAIČEVIĆ
KOTOR – Sedam stanara stambene zgrade u kotorskom naselju Sveti Stasije, Aleksandra Pavlova, Slađana Vukotić, Sergey Kholodov, Tatiana Kogut, Roza Balabina, Dmitrii Ivanuščenko i Golub Dmitrii, napustilo je stanove, jer, kako kažu, duže od sedam mjeseci nemaju uslove za bezbjedan život. Uzrok je klizište koje se pokrenulo u oktobru prošle godine nakon što je počelo izvođenje radova na susjednoj parceli, tačnije izgradnja luksuznih vila.
Investitor je firma DOO Sun Sea Developments, registrovana na adresi Šarena gomila, Ulica pod Batun, Prčanj br. 5, Kotor, koja posluje od 20. septembra 2006. godine. Osnivač firme sa 100 odsto kapitala je Mahmoud Farouk Arafa, a izvršni direktor firme Slaven Marković. Izvođač radova je firma ,,Likoteh“.
Punomoćnik DOO Sun Sea Developments advokat Nikola Rašković kaže za Pobjedu da problemi potiču iz konstruktivnih nedostataka zgrade o kojoj stanari govore, a ne iz projekta – izgradnje vila. Uprkos tome, finansirali su intervenciju, koja je koštala približno 520.000 eura, a kojom je zaustavljeno dalje pomjeranje tla. Zahtjev stanara da saniraju sve radove smatra neopravdanim.
– Sastali smo se s vlasnicima objekta i izrazili punu spremnost da saniramo svu štetu i vratimo objekat u prethodno stanje. Međutim, vlasnici zahtijevaju potpunu renovaciju cijelog objekta starog 17 godina, zahtjev koji smatramo i neproporcionalnim i nerazumnim, posebno imajući u vidu da smo već u potpunosti snosili troškove velike stabilizacione intervencije uzrokovane greškama u izvornoj gradnji njihovog objekta –navodi Rašković.
OŠTEĆENJA
Da je stambena zgrada, koja je sagrađena prije 17 godina, oštećena, uvjerio se novinar Pobjede na licu mjesta. Na fasadi zgrade su vidne velike i duboke pukotine kroz koje prodire kiša, stanovi su puni vlage i buđi, a podovi popucali. Najviše je ugrožen stan na prvom spratu zbog čega je petočlana porodica Vukotić sa maloljetnom djecom, nakon svega 26 dana života u tek kupljenom i renoviranom stanu, isti morala napustiti. Stan Vukotića je najviše stradao. Vidne su brojne pukotine po zidovima u maltene svakoj prostoriji, kao i na podovima, pločicama. Zbog toga porodica Vukotić ne može da se vrati u stan dok se ne sanira. Osim ove zgrade, oštećenja su i na susjednoj kući porodice Dobriša kod kojih su oštećenja nastala na stepeništu, potpornim zidovima i garaži.
Osim porodice Vukotić, ostali stanari zgrade su Rusi, Alexandra Pavlova, Slađana Vukotić, Sergey Kholodov, Tatiana Kogut, Roza Balabina,
KOTOR: Sedam porodica iselilo se iz stanova u naselju Sveti Stasije, tvrde da nijesu bezbjedni zbog klizišta koje se pokrenulo usljed radova na luksuznom kompleksu na susjednoj parceli
Kad je firma „Likoteh“ počela izgradnju luksuznih vila za investitora DOO Sun Sea Developments, proradilo je klizište, usljed čega je došlo do oštećenja na zgradi, na susjednoj parceli. Privremeno su stopirani radovi nakon čega je investitor preduzeo mjere kojima je zaustavio dalje pomjeranje tla, a koje su ga koštale 520.000 eura. Stanari zahtijevaju da investitor sanira sva oštećenja, a on tvrdi da potiču iz konstruktivnih nedostataka zgrade, a ne iz njegovog projekta, te da su zahtjevi stanara neracionalni
Dmitrii Ivanuščenko, Golub Dmitrii, koji su napustili stanove, ali uskoro će se vratiti u Crnu Goru kada će, kako su najavili, o svemu obavijestiti Ambasadu Rusije u Crnoj Gori i tražiti zaštitu, a od investitora očekuju da što prije započne sanaciju oštećenja na zgradi, kao i u stanovima. – Ne mogu vam opisati taj neprijatni osjećaj, strah, šok, nevjericu kada sam, dok sam sjedjela na terasi i pila kafu, osjetila neki kao blagi potres i vidjela kako se potporni zid na parkingu ispred zgrade odvaja - ispričala je Pobjedi stanarka Alexandra Pavlova, koja stanuje na trećem spratu. Ona je, nakon nekoliko mjeseci podstanarskog života i nemogućnosti da i dalje plaća kiriju, odlučila da se vrati u svoj stan u kojem sa suprugom živi 17 godina, a nakon što je investitor naknadno postavio šipove. Pavlova kaže da je izgradnja na susjednoj parceli legalna, ali da su radovi izvođeni sa ozbiljnim tehničkim propustima, što je i izazvalo pokretanje tla.
– Neke porodice su već morale napustiti svoj dom, dok druge preživljavaju u nehumanim uslovima, bez osnovne sigurnosti, mira i dostojanstva. Sudskim putem smo uspjeli da privremeno zau-
stavimo radove i da se postave šipovi kako bi se zaustavilo klizište. Međutim, čim je procijenjeno da više nema neposredne opasnosti po život stanara, radovi su nastavljeni, a mi smo ostali potpuno sami sa razrušenom zgradom i ignorisanjem od strane nadležnih institucija. Već mjesecima pokušavamo da dobijemo pomoć, bez uspjeha. Investi-
tor ćuti, već je prodao neke vile u izgradnji, a sanacija oštećenja na zgradi i u stanovima i dalje čeka. Doživjeli smo veliki stres kada se sve ovo desilo, živimo svaki dan u neizvjesnosti, neki od nas su čak morali potražiti i psihološku pomoć – ispričala je Pavlova. Samo potporni zid ovu zgradu dijeli od susjedne parcele na kojoj se grade vile.
Nakon što je investitor počeo pripremne radove na susjednoj parceli, uklanjanje drveća, stijena, a bez prethodno napravljene iskopne jame kako je bilo planirano, već 5. oktobra u stanu Vukotića i na parkingu ispred zgrade pojavile su se prve pukotine. – Oni su nastavili radove, zgrada je bukvalno skliznula i narušila je čak i saobraćajnicu, klizila je iz dana u dan po dva, tri centimetra, što je utvrđeno i geodetskim mjerenjima. Pukotine u stanu su bile sve veće, posebno u stanu Vukotića na prvom spratu, gdje su pukli blokovi u zidu. Nakon toga, profesor Zvonko Tomanović je izvršio analizu terena i napravio novi elaborat koji predviđa postavljanje 32 šipa na dubini od 13 do 15 metara ispred zgrade, što je investitor trebalo mnogo ra-
nije da uradi i do ovoga onda ne bi došlo. Šipovi su postavljeni 2. novembra, u aprilu su zakrpili parking koji opet nije urađen kako treba, a izvođač radova je obećao da će razgovarati sa investitorom oko sanacije pričinjene štete, ali do danas nemamo ništa – kaže Pavlova koja za Pobjedu govori u ime svih sedam stanara. Ona se, kaže, morala vratiti u stan jer više nijesu mogli plaćati kiriju.
– Za to vrijeme investitor gradi milionski vrijedne luksuzne vile za prodaju. Nevjerovatno je da strani investitor može da dođe, gradi luksuzne vile, uništi cijelu zgradu, ugrozi živote stanara, stanovnike ovog grada i ove države i niko ništa ne preduzima. Slikarka sam i nemam novca za kiriju, hoću da živim u svom stanu. Volim ovu zemlju i hoću da živim mirno i bezbjedno, a mi smo građani koji nijesu zaštićeni – poručuje Pavlova. Na kraju, kaže, svi stanari žele da se njihovi domovi prvo obnove, pa tek onda da se nastavi gradnja vila. – Tako bi bilo pošteno i ljudski – zaključuje Pavlova.
Punomoćnik investitora Nikola Rašković kaže da su prije početka iskopavanja na projektu ,,Morena Kotor Bay“ obezbijedili sve potrebne dozvole, sproveli detaljne geotehničke studije i u potpunosti se pridržavali odobrene dokumentacije i važećih propisa o gradnji. – Naše iskopne aktivnosti započele su na udaljenosti od najmanje 300 metara od susjednog objekta. Tokom radova, uočili smo znake pomjeranja konstrukcije tog objekta. Postupili smo odmah, zaustavili radove bez odlaganja i angažovali profesora Zvonka Tomanovića, uglednog geotehničkog stručnjaka, da izvrši procjenu situacije – kaže Rašković. Radi razumijevanja konstruktivne stabilnosti susjednog objekta, navodi Rašković, zvanično su zatražili uvid u projektnu dokumentaciju, kako od vlasnika objekta tako i od Opštine Kotor.
bezbjedni parceli
– Na naše iznenađenje, iz nadležnog sekretarijata Opštine odgovoreno nam je da u evidenciji takva dokumentacija ne postoji. Daljim ispitivanjima je utvrđeno da temelji susjednog objekta nijesu izvedeni u skladu s inženjerskim standardima, te da ranije nije urađena nikakva studija tla. Iako je bilo jasno da problemi na postojećem objektu potiču iz njegovih sopstvenih konstruktivnih nedostataka, a ne iz našeg projekta, odlučili smo da djelujemo u interesu bezbjednosti i dobre volje. Na osnovu preporuka profesora Tomanovića sproveli smo opsežnu stabilizacionu intervenciju, koja je obuhvatila ugradnju 104 šipa, armirano-betonsku ploču debljine 80 cm i potporni zid. Ove radove u potpunosti je finansirala kompanija ,,Sun Sea Developments“, izveli smo ih po cijeni od približno 520.000 eura, čime je zaustavljeno dalje pomjeranje – naglašava Rašković. Kao rezultat početnog pomjeranja, kaže Rašković, na fasadi objekta pojavile su se manje pukotine.
– Sastali smo se s vlasnicima objekta i izrazili spremnost da saniramo štetu i vratimo objekat u prethodno stanje. Međutim, vlasnici sada zahtijevaju potpunu renovaciju cijelog objekta starog 17 godina, zahtjev koji smatramo i neproporcionalnim i nerazumnim, posebno imajući u vidu da smo već u potpunosti snosili troškove velike stabilizacione intervencije uzrokovane greškama u izvornoj gradnji njihovog objekta – navodi Rašković. Rašković je kazao da kompanija Sun Sea Development ostaje posvećena odgovornom i fer rješavanju ovog pitanja.
– Svi dokazi, fakture i izvještaji dostupni su za uvid – navodi se u odgovoru na upit Pobjede. Slična situacija, ali sa mnogo težim posljedicama, desila se u martu 2023. godine, kada se u Novom naselju, prilikom radova na izgradnji stambenih objekata, pokrenulo klizište usljed kojeg su se urušile kuće porodica Knezović, Matković i Poček, koje su tada napustile svoje domove.
Ivana KOMNENIĆ
Bijel O P Olje: Načelnika Harisa Đurđevića zabrinjava neodstatak kadra i starosna struktura u Odjeljenju bezbjednosti
BIJELO POLJE – Bijelo Polje je jedan od najmirnijih gradova na sjeveru države, a bezbjednosna situacija na području opštine je veoma povoljna – rekao je načelnik Regionalnog centra ,,Sjever“ i Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje Haris Đurđević.
Upoređujući podatke iz ranijih godina, on je istakao da je broj učinilaca krivičnih djela smanjen i da nije bilo težih narušavanja javnog reda i mira.
statIstIKa – U prošloj godini bilo 145 narušavanja javnog reda i mira, dok je godinu ranije bilo 102 slučaja. Evidentiran je 31 slučaj nasilja u porodici, slobode su lišena 432 lica, a po raznim dešavanjima zadržano 138 –rekao je Đurđević koji je na toj funkciji od maja prošle godine. Apostrofirao je, da tokom prošle godine nije bio nijedan smrtni slučaj u saobraćaju, dok je godinu ranije bilo šest. Ocijenio je da je stanje bezbjednosti u saobraćaju veoma stabilno i broj saobraćajnih nezgoda je smanjen za 15 procenata.
Podsjetio je da su u oblasti kriminaliteta registrovana o 272 krivična djela, od čega 185 iz opšteg kriminaliteta, njih 23 od nepoznatog počinioca, protiv života i tijela ljudi 19, dok je 16 bilo protiv imovine. U oblasti privrednog kriminala bilo je 78 registrovanih slučajeva, sa ukupnom štetom od 143.644 eura, a evidentirano je 14 krivičnih djela maloljetnika.
Najavio je da će nastaviti saradnju sa mjesnim zajednicama što se pokazao kao dobra model, poboljšati saradnju sa ruralnim područjem... Kada je o izazovima riječ Đurđević je kazao i da je evidentan
Đurđević je kazao da je po sistematizaciji u OB planirano 149 službenika a trenutno ih ima 117. Dodatni problem je što će ove godine zahtjev za penziju podnijeti 20 službenika. Kada je o bezbjednosnoj situaciji riječ, rekao je da je povoljna, a da je broj učinilaca krivičnih djela smanjen
nedostatak službenika u Odjeljenju bezbjednosti. – Po sistematizaciji je planirano 149 službenika a trenutno imamo 117, tako da nam nedostaje 32. Ove godine zahtjev za penziju podnijeće 20 službenika, a prosječna starost zaposlenih 47,7 godina. Sve ovo zabrinjava i podaci su alarmantni – kazao je načelnik Đurđević.
sugE stIja Odbornica Vesna Pavićević konstatovala je da su dobrim rezultatima - manje slučajeva nasilja u prodici, vršnjačkog nasilja - doprinijele aktivnosti koje su ranije preduzimane na tom planu. Sugerisala je da se koriste primjeri dobre prakse. - Projekat ,Policajac u zajednici prije 20 godina bio je jedan od najboljih. Treba preuzeti taj sistema, a koji je između ostalog podrazumijevao saradnju institucija. Reagovalo se kad dijete uzme tuđu gumicu u školi i tako djelovalo na prevenciji dječje delinkvencije. Što se nasilja u porodici tiče, napredak je ostvaren kad smo izmijenili Krivični zakonik koji je pre-
Građanska alijansa prošle sedmice je uputila apel da se prostorije za zadržavanje u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje, zbog krajnje neadekvatnih uslova, odmah stave van upotrebe. To je uslijedilo nakon što je monitoring tim te NVO nenajavljeno posjetio policijsku stanicu u Bijelom Polju i konstatovao da se najgrublje krše prava lica koja su lišena slobode. Naveli su da je mobilijar
poznavao samo fizički kontakt – kazala je Pavićević. U Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje je trenutno angažovano deset pripravnika – kroz
Ti VAT: Crveni krst obilježio 19 godina pružanja usluge „Pomoć u kući“
ruiniran, dotrajala infrastruktura i higijenski uslovi ispod svakog propisanog minimuma, što prostorije čini potpuno neuslovnim za boravak.
Odbornica Vesna Pavićević juče je, međutim, apelovala da se prostorije ne zatvore.
– Nemojte zatvoriti prostorije, već tražite pomoć da se dovedu u stanje da zadovoljavaju uslove. Predlažem da se za pomoć obratite
program stručnog osposobljavanja, svršeni polaznici Policijske akademije i jedan volonter. Regionalni centar ,,Sjever“ inače obuhvata šest odjeljenja
„Cegeri zdravlja“ za 46 korisnika
TIVAT – Sekretarijat za društvene djelatnosti obezbijedio je „cegere zdravlja“ sa zdravim namirnicama za sve korisnike usluge podrške za život u zajednici „Pomoć u kući“, koje su im uručile gerontodomaćice i mladi volonteri opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat.
Na taj način, simbolično je obilježeno 19 godina gerontousluga i aktivne brige o starijim licima koju u Tivtu od 2006. godine pruža ova organizacija.
– Uspjeh ovog programa leži u saradnji sa institucijama – Opštinom Tivat koja pokriva sve troškove za korisnike te Domom zdravlja Tivat i Centrom za socijalni rad sa kojima je komunikacija direktna i puna podrške kako u vanrednim intervencijama tako i svakodnevnom radu – ističu iz OO Crvenog krsta Tivat.
Za sprovođenje programa ,,Pomoć u kući“, Opština opredjeljuje 60.000 eura godišnje. Pružalac usluge Crveni krst na osnovu rješenja i licence angažuje gerontodomaćice pravi
predsjedniku opštine koji je uvijek djelovao, pozitivno odgovarao na zahtjeve bez obzira na to što rješavanje problema nije u nadležnosti lokalne uprave. Te prostorije je neophodno urediti jer se u postojećem stanju takve da se krše i ljudska prava pritvorenih lica, a službenicima otežava posao koji je i inače veoma zahtjevan i koji bi u slučaju da se desi problem bili odgovorni – kazala je Pavićević.
bezbjednosti i tri stanice policije u kojima su, po sistematizaciji, zaposlena ukupno 504 policijska službenika. B. ČOKOVIĆ
sedmične i mjesečne rasporede, vodi računa o pritužbama korisnika, kao i svim detaljima kako bi program funkcionisao. Usluga obuhvata: nabavku hrane, pomoć pri pripremi obroka i hranjenju, pomoć pri kretanju, pomoć pri održavanju lične higijene i higijene prostora, pomoć pri grijanju prostora, pomoć pri nabavci štampe i knjiga i plaćanju računa, nabavku ljekova i odvođenje na ljekarske preglede. Pravo na korišćenje ove usluge u 2025. godini ostvarilo je 46 lica iz 36 domaćinstava u Tivtu, a Opština godinama u potpunosti finansira troškove koji padaju na teret korisnika. C. g.
Matica crnogorska obilježava jubilej svog časopisa
PODGORICA – Jubilej
časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu „Matica“, 25 godina od objavljivanja prvog broja, biće obilježen posebnim programom koji Matica crnogorska organizuje večeras u 19 sati u svojim prostorijama u Podgorici.
Na promociji 100. broja i četvrtine vijeka od osnivanja govoriće utemeljivač i urednik prvih 100 brojeva Marko Špadijer, novi glavni urednik Dragan Radulović, članovi Savjeta časopisa Dragutin Lalović i Novica Samardžić i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović
Plakat promocije
Značaj časopisa Matice crnogorske ilustruje prije svega ugled i prijem u naučnoj, kulturnoj i intelektualnoj zajednici regiona, kao i preko 560 autora i saradnika iz zemlje i inostranstva. U Crnoj Gori je malo časopisa koji su uspjeli da u kontinuitetu traju, okupljajući sve veći krug saradnika, unapređujući kvalitet i interesovanje publike. A. Đ.
PODGORICA – Izložba
djela jednog od najznačajnijih savremenih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije Mirsada Begića biće otvorena večeras u 20 sati u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Kustoskinja izložbe je Milena Durutović.
Izložba ,,Oživljeni zapisi“ predstavlja priliku da se crnogorska publika upozna sa slojevitim, misaonim i vizuelno
kompleksnim stvaralaštvom Mirsada Begića – umjetnika koji više od četiri decenije oblikuje jedan od najupečatljivijih likovnih jezika regiona. Iako prepoznat kao vajar, Begić je umjetnik čiji se izraz ne zadržava u granicama pojedinačnog medija. Njegova umjetnost je višemedijska, filozofska i introspektivna; u njoj se skulptura, slikarstvo, crtež i objekat međusobno prožimaju i transformišu. A. Đ.
„Čuvar duše grafike“ večeras na Cetinju
PODGORICA – Retrospektivna izložba radova akademskog grafičara
Dejana Mirkovića „Čuvar duše grafike“ biće otvorena večeras u 19 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.
Na izložbi koju organizuje Narodni muzej Crne Gore, kroz 80 radova biće prezentovano četrdesetogodišnje stvaralaštvo Dejana Mirkovića, prateći
PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija sufinansiraće 164 projekta i programa u oblastima kulturno-umjetničke manifestacije i festivali, likovna umjetnost, književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost, kao i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, a ukupan iznos je preko milion eura.
Pored ove četiri konkursne linije, preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru, a javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena.
MANIFESTACIJE
Za kulturno-umjetničke manifestacije i festivale izdvojeno je više od 744 hiljade eura. Na adresu Ministarstva ukupno su pristigle 123 prijave, a biće sufinansirano 86 projekata i to 83 projekta i programa koji se odnose na organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva vrijednosti 724.860 eura i tri projekta i programa koji se odnose na učešće na referentnim međunarodnim manifestacijama i festivalima u ukupnoj vrijednosti od 19.500 eura. Tako je, između ostalih, za Festival internacionalnog alternativnog teatra FIAT (40. izdanje) opredijeljeno 35.000 eura, a istu sumu dobio je i 19. Međunarodni podgorički sajam knjiga. Za RUTU Tivat namijenjeno je 30.000 eura, koli-
Objavljeni rezultati konkursa Ministarstva kulture i
kulturno-umjetničkog stvaralaštva
Preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru, a javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena
ko je opredijeljeno i za Festival glumca u Nikšiću, dok je za Međunarodni festival umjetničke muzike ,,Dani muzike“ i Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti HAPS namijenjeno 25.000 eura. Za 39. izdanje Grada teatra opredijeljeno je 24.000 eura, za 20. Festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ 23.000 eura. Underhill fest dobio je 20.000 eura.
Sredstva opredijeljena za ,,Tvrđavu Bedem u ritmu i
duhu 16. Bedem festa“ iznose 15.000 eura, isto toliko je namijenjeno i za 10. jubilarni
Mitropolija će za 5.000 eura prevoditi Simeona Novog Bogoslova
U oblastima književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost odobreno je sufinansiranje 28 projekata/programa u iznosu od 58.700 eura. Iz oblasti književnog prevođenja 23 projekta dobiće ukupno 45.500 eura i pet
projekata iz oblasti časopisi za kulturu i umjetnost u ukupnom 13.200 eura. U oblasti književnog prevođenja 5.000 eura opredijeljeno je za pravoslavnu Mitropoliju crnogorsko-primorsku za ,,Sabrana djela Svetog Simeona Novog
Bogoslova“. Izdavačka kuća CID dobila je 3.500 eura za ,,Crna Gora u politici i ratu“ Aleksandra Divajna, a istu sumu je dobila i Akademska knjiga za ,,Mediterani, istorija kretanja ljudi“ (Gijom Kalafa i Matje Grene). JU Nikšićko
pozorište je za prevod na engleski monografije ,,Pozorište u Crnoj Gori“ dobilo 3.000 eura. Što se tiče časopisa za kulturu i umjetnost za ,,Ars“ je opredijeljeno 5.000 eura, za ,,Komunu“ 3.000, za ,,Fokalizator“ 2.000, ista suma opredijeljena je i za časopis ,,Trg“, dok je za časopis ,,Novi mostovi“ opredijeljeno 1.200 eura.
njegov likovni put i razvoj od ranih studentskih radova do posljednjih ostvarenja. Dejan Mirković rođen je na Cetinju 1957. godine. Završio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu 1989, u klasi prof. Boška Karanovića. Izlagao je individualno na oko 20 izložbi u Crnoj Gori i Srbiji i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Umro je u Podgorici 2023. godine. A. Đ.
PODGORICA – Ako želite da razumijete istoriju Zapadnog Balkana od 1850. do 1920. godine, naprosto ne možete to da uradite bez čitanja knjige „Dvadeset godina balkanske zamršenosti“ britanske autorke Meri Edit Daram – kazao je publicista i urednik feljtona u Pobjedi Slobodan Čukić na promociji ovog izdanja Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“, koja je priređena u Biblioteci „Radosav Ljumović“.
Čukić je izrazio oduševljenje što je ovo djelo, koje je 1950. godine preveo Ljubomir Glomazić, konačno postalo dostupno čitalačkoj publici. Daram je, kako je kazao, bila poznata britanska spisateljica koja je Crnu Goru i zemlje Zapadnog Balkana posjetila na samom početku 20. vijeka. Sve što je vidjela i iskusila
opisala je kroz više djela, a izdanje Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“ donosi jedan zaista autentičan uvid u društveno-političke prilike toga doba u Crnoj Gori, ali i u zemljama regiona.
Čukić je apostrofirao da je značaj objavljivanja ove knjige višestruk. – Ovo djelo je jedan fantastičan uvod u razumijevanje zapadnobalkanske istorije. Meri Edit Daram je, naime, jedna
tipična, inteligentna Engleskinja, ćerka poznatog britanskog hirurga, odrasla u onome elitnom londonskom ambijentu u kojem je izoštrila svoj duh, britkost i jednu hrabrost koja karakteriše Engleskinje toga doba – rekao je Čukić. Prema njegovim riječima, Daram sudbina vodi na Zapadni Balkan 1900. u 37 godini. – Fantastično je obaviještena, sva su joj vrata otvorena, a tamo đe nijesu, ona uspijeva da ih sama otvori. Evo primjera: kada je ubijen Aleksandar Obrenović 1903. godine, cijelo Cetinje, uključujući diplomatski kor, bilo je uvjereno da će kralj Srbije da bude Mirko Petrović, sin knjaza Nikole. Jedino je Daram rekla: „Biće Petar Karađorđe-
Guitar Festival, Barski ljetopis, 50. Mojkovačku filmsku jesen i FLUID dizajn forum. Za jedanaesti Trg od ćirilice u Herceg Novom namijenjeno je 12.000 eura, dok je za Festival mladih umjetnika Ulcinj opredijeljeno 12.5000 eura, a Međunarodni festival dječije pjesme ,,Naša radost“ 13.000 eura. Za Međunarodni festival lutkarstva u Podgorici opredijeljeno je 11.000 eura...
Sa više od 90.000 eura biće sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti. Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata
U Modernoj galeriji otvorena izložba ,,Lavirint devedesetih“
LIKOVNO
Sa gotovo 129.000 eura odobreno je sufinansiranje projekata i programa u oblasti likovne umjetnosti. Riječ je o 31 projektu u iznosu od 128.980 eura, i to deset projekata za institucije u iznosu od 71.500 eura i 21 projekat za fizička lica u iznosu od 57.480 eura. Između ostalih, Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju dobio je 28.000 eura za ,,Želim vidjeti moje planine“, Irena Lagator-Pejović dobila je 9.500 eura za ,,Popis“, dok je za 47. Crnogorski likovni salon ,,13. novembar“ opredjeljeno 9.000 eura. JU Centar za kulturu ,,Ulcinj“ je za ,,Vizuelnu avanturu“ dobio 8.000 eura, dok je za ,,Decembarski likovni salon“ u Podgorici opredijeljeno 7.500 eura. Spisak svih dobitnika na konkursu može se pogledati na sajtu Ministarstva kulture i medija.
A. ĐOROJEVIĆ
Sa više od 90 hiljada eura biće sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti. Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata i to 14 projekata za pravna lica u iznosu od 81.600 eura i pet projekata za fizička lica sa 8.500 eura. Između ostalih, tako je XIX međunarodni ljetnji festival klasične gitare – Guitar Art Summer Fest dobio 15.000 eura, jubilarni Festival mladih muzičara Crne Gore 12.000 eura, a ,,Nessun dorma“ PU Škola za osnovno baletsko obrazovanje ,,Princeza Ksenija“ 7.000 eura. Za šesnaesti Festival gudača Perast opredijeljeno je 6.700 eura...
PODGORICA – Izložba „Lavirint devedesetih“, koja ima za cilj novo i drugačije sagledavanje decenije koja je promijenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i čije posljedice osjećamo i danas možda više nego ikad, otvorena je u Modernoj galeriji. Organizatori izložbe su Centar za građansko obrazovanje i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice.
Zamjenik ambasadora Kraljevine Holandije Mark van der Linden kazao je da izložba ne govori posjetiocima šta da misle, niti nudi konačne odgovore.
– Poziva nas da razmislimo, preispitamo i možda čak i da
saosjećamo s perspektivama koje ranije nijesmo razumjeli. Zato ovo nije samo muzej prošlosti već i pogled ka budućnosti – istakao je Linden. Ambasadork a Republike Francuske u Crnoj Gori Anne-Marie Maskay istakla je jedinstvenost ove izložbe u adresiranju decenije koja je transformisala milione života u regionu Zapadnog Balkana.
– Ono što ovu izložbu čini originalnom jeste način na koji dekonstruiše tradicionalne okvire za pričanje priče o devedesetim godinama, otvarajući prostor za mogućnost izgradnje nove, višeslojne i višedimenzionalne vizije, nastale iz ostataka tih starih okvira – vizije koja obuhvata različita vremenska iskustva, različite sisteme vrijednosti, ideologi-
je, maštanja, patnje… – kazala je ona.
Istoričarka Dubravka Stojanović, koja je i autorka izložbe, kazala je da je jako uzbuđena zbog izložbe u Podgorici.
– Ovo je samo dio našeg rada u Crnoj Gori, koji realizujemo u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), a koji uključuje i programe sa mladima iz regiona kroz ljetnje škole o devedesetima, kao i rad sa crnogorskim istoričarima novije generacije, među kojima su Miloš Vukanović, Filip Kuzman i Vukan Ražnatović – kazala je ona.
Igor Štiks, pisac i autor izložbe, cijeni da postjugoslovenska društva još uvijek imaju važan zadatak – da se ozbiljno pozabave devedesetim godinama i njihovim nasljeđem,
početak Filmskog festivala u Kanu
vić“. Već za dva dana stigle su vijesti da je Petar Karađorđević novi kralj. Sve Cetinje se poklonilo Daram zbog njene nevjerovatne obaviještenosti – rekao je Čukić.
Dr Srđa Martinović kazao je da Daram ima dobra opažanja pojedinih procesa i momenata na Balkanu.
– Međutim, njena percepcija ima izvjesne limite, naročito u pogledu pozadine ili godina pojedinih događaja, ličnosti, titula i slično. Ali to nije izuzetak niti jednog memoarskog štiva koje uvijek neminovno sadrži i notu ličnoga. Ovo je knjiga o nijansama ljudi, vremena i događaja. Ovo je knjiga o nama prije, poslije i sada, vjerovatno o nama u budućnosti – rekao je Martinović.
Priređivač djela Zoran Glomazić podsjetio je da je Daram napisala devet knjiga i preko 2.000 različitih radova, među kojima su i fotografije, te da je samo jedna njena knjiga, prije ovog izdanja Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“, objavljena i prevdena, 1997. godine. – To govori više o nama nego o Meri Edit Daram. Kada sam došao do tih saznanja, onda sam sebi postavio pitanje zbog čega je to tako. I vidio sam da je ona nama dala ogledalo. Neki od nas ili većina nas se neće složiti sa slikom koju ona ovdje predstavlja, ali sam siguran da se mi moramo dobro zamisliti nad tim činjenicama i slikom koju ona nama daje – rekao je Glomazić. Predsjednik Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“ Milorad Aleksić govorio je o rezultatima Fondacije, dok je promociju moderirao Dragan Mitov Đurović J. N.
PODGORICA – Filmski festival u Kanu otvoren je uz snažne političke poruke i omaž Robertu de Niru, koji je kritikovao Donalda Trampa, nazivajući ga „američkim varvarskim predsjednikom“.
Kako prenosi Variety, De Niro je primio počasnu Zlatnu palmu iz ruku Leonarda Dikaprija, dok su se na crvenom tepihu pojavile zvijezde poput Kventina Tarantina, Šona Bejkera, Eve Longorije, Džulije Garner i drugih. Tom Kruz nije se pojavio iako je u Kanu zbog svog filma. Predsjednica žirija Žilijet Binoš govorila je o ratu u Gazi, mizoginiji i klimatskoj krizi, pozivajući na nježnost i solidarnost. De Niro je, u emotivnom govoru nakon što mu je
uručena Zlatna palma za životno djelo, pozvao na borbu za slobodu i protiv Trampove politike. Ceremonija je uključivala omaž reditelju Dejvidu Linču, a Tarantino je otvorio festival teatralnim nastupom. No, ipak, čast da zvanično otvori ovu svjetsku manifestaciju pripala je francuskom glum-
cu Loranu Lafitu, koji se našalio na račun Elona Maska Film koji je otvorio festival „Partir un jour“ dobio je petominutne ovacije, ali podijeljene kritike. Iako Kan ostaje važna tačka za oskarovske favorite, ekonomska nesigurnost i manji broj studijskih predstavnika ukazuju na moguće promjene u festivalskoj dinamici. Trampova najava o carinama na strane filmove dodatno je uzdrmala industriju iako je kasnije ublažio stav. R. K.
a što uključuje i rad na tome da se ta decenija „spremi u neki muzej“.
– To je istorija koja se dogodila, koja nije laka, ali za koju se nadamo da nam jednog dana više neće određivati živote. U tom smislu nas ova izložba, s jedne strane, poziva da se sučimo sa stvarima koje su se dešavale devedesetih, a sa druge strane zadržava nadu da je kroz kreativni čin, kao što je posjeta jednoj izložbi, moguće nadvladati breme prošlosti i otvoriti se ka nekoj sasvim drugačijoj budućnosti – rekao je Štiks. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da pripada generaciji koja devedesete pamti ne samo kroz lične doživljaje već i kroz političku zbilju.
– Bile su to godine koje su mnogima srušile svijet, koje su ostavile neizbrisive traume. To su rane koje se i danas nose – često nevidljivo, tiho, ali duboko – i koje se, svjesno ili ne, prenose na nove generacije. Devedesete su nas uvele u lavirint nasilja, mržnje i manipulacija – lavirint iz kojeg kao društva još uvijek nismo izašli. Ali to je bila i decenija u kojoj su neki pokazali čojstvo i junaštvo, otpor i solidarnost. Ova izložba nas poziva da ne bježimo od te složene slagalice – kazala je Uljarević. Publici se obratila i direktorka JU Muzeji i galerije Podgorice Ivana Ćupić Postavka će biti dostupna široj javnosti svakog dana (osim ponedjeljkom) u Modernoj galeriji od 9 do 20 sati do 13. septembra. A. Đ.
Nedeljko Simanić izlaže u Kotoru
„Koraci na platnu“ u Gradskoj galeriji
PODGORICA – Izložba djela akademskog slikara Nedeljka Simanića, pod nazivom „Koraci na platnu“, biće otvorena večeras u 19 sati, u kotorskoj Gradskoj galeriji.
Umjetnički put Nedeljka Simanića počinje u rodnom S arajevu, gdje je završava Srednju školu primijenjenih umjetnosti, usavršavajući slikarstvo, crtež i vajanje. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Do sada je izlagao u Kotoru, Baru, Herceg Novom, Budvi, Tivtu, Sarajevu i Zvorniku. Pored slikarstva, bavi se književnošću i stripom. A. Đ.
Akademik Mijat Šuković zapisao je: „Narod koji ne njeguje stvaralački odnos prema tvorevinama i tekovinama svoje kulturne i ukupne istorije osuđuje sebe, da svoju budućnost projektuje bez znanja o svom identitetu, bez djelotvornog oslonca na svoje korijene i pozitivne sadržaje svoje pravne tradicije“. Saglasno ovoj misli vrijedno je podsjećanje na značajan datum crnogorske državne istorije - 15. 5. 1901. godine, kada je, u tadašnjoj Knjaževini Crnoj Gori, formirana Glavna Državna Kontrola, preteča današnje vrhovne državne revizije.
UKORAK S EVROPOM
Knjaz Nikola, reformišući finansijski sistem Knjaževine Crne Gore, po uzoru na tada razvijene evropske države, uveo je 1901. godine, na prijedlog Državnog savjeta, u institucionalno-pravni poredak
Crne Gore Glavnu Državnu Kontrolu usvajanjem Zakona o Glavnoj Državnoj Kontroli, koji je objavljen 15. maja 1901. god. u „Glasu Crnogorca“. Činjenica da je Napoleon Bonaparta u Francuskoj 1807. godine formirao Cour des comptes (Revizorski sud), koji se smatra pretečom svih revizorskih sudova, da je Velika Britanija – 1866. godine formirala Exchequer and Audit Department (preteču današnjeg National Audit Office), a Italija – Corte dei Conti (Revizorski sud Italije) 1862. godine, dovoljno govori u kojoj je mjeri tadašnja mala balkanska knjaževina bila ukorak sa tadašnjom Evropom.
Glavna Državna Kontrola bila je ustanovljena kao „poseban računsko-sudski organ kontrole javnih finansija“, sa zadatkom da vrši „pregled svih državnih računa“ i ispravlja i likvidira račune državne administracije i „svijeh“ računopolagača prema državnoj kasi. Za njenog prvog predsjednika imenovan je Lazar Mijušković.
Zakonom o Glavnoj Državnoj Kontroli, koji je imao 47 članova, podijeljenih u VIII glava, data su ovom organu vrlo velika ovlašćenja u postupku kontrole javnih finansija i nezavisnost u izboru predsjednika, što je bilo prilično neuobičajeno s obzirom na činjenicu da je tadašnja Crna Gora bila apsolutna monarhija. On je imao zadatak da „pregleda, ispita i likvidira račune, vodi brigu o realizaciji budžeta, da se ne prekorači nijedan izdatak
„Revizija nije samo traženje grešaka – to je čuvanje povjerenja javnosti“ –Joseph J. DioGuardi (bivši američki revizor i kongresmen)
po budžetu i da se ne dozvoli prenošenje budžetskih iznosa iz jedne budžetske partije u drugu“. Svi državni organi bili su dužni da zaključe svoje godišnje račune i dostave ih Glavnoj kontroli koja je imala pravo „da sudi i rješava o nedostacima“. Glavna Državna Kontrola trebalo je da omogući valjanu primjenu Zakona o budžetu, da obezbijedi dosljednu realizaciju budžetskog sistema i da bude jedna od poluga u konstituisanju sistema samofinansiranja crnogorske države. Kontrolu su vršili „računoispitači“, kako je zakon imenovao tadašnje državne revizore, koji su bili dužni svoje nalaze dostaviti članovima Glavne kontrole radi „nadrevizije“. Zakonom su bili uređeni postupci redovne kontrole, kao i postupci „vanrednog pregleda kasa“.
Kasnije je njen pravni položaj dodatno osnažen Ustavom za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine u kojem je normirao da Glavna Državna Kontrola „motri da se ne prekorači nijedan izdatak po budžetu, završuje račune svijeh državnijeh uprava i dužna je prikupljati sve potrebne dokaze i obavještenja. Opšti račun državni podnosi se Narodnoj Skupštini sa primjedbama
Glavne Državne Kontrole i to najdalje za dvije godine od završetka svake budžetske godine“.
DRŽAVNI RAČUNI POD LUPOM
Knjaževina Crna Gora je usvajajući Zakon o Glavnoj Državnoj Kontroli dobila za to vrijeme vrlo napredan zakon o državnoj eksternoj reviziji i uz Zakon o državnom budžetu, koji je stupio na snagu 1. maja iste godine, napravila značajan iskorak u reformi svog finansijsko-pravnog sistema. Pojam „Glavne kontrole“ kao državnog organa revizije završnog računa budžeta u crnogorskoj pravnoj literaturi prvi put se pojavljuje u dokumentu pod nazivom „Popis državnog uređenja Crne Gore“ iz 1873. godine. Projektom reformi državne uprave Knjaževine Crne Gore iz 1879. godine Glavna kontrola iz ruku suverena prelazi na posebno tijelo koje ima pet članova, koje je imenovao knjaz Nikola I. Zadatak Glavne kontrole, kao kolegijalnog organa, bio je da pregleda svake godine u novembru račune „sviju odjeljenja državne uprave“ i podnose izvještaj knjazu. Pored ustanovljene obaveze redovne godišnje kontrole ona je mogla u pojedinim odjelje-
njima i „iznenadno zahtijevati račune na pregled“. Prva ozbiljnija kontrola državnih finansija u Crnoj Gori izvršena je 1891. godine, kada je Državni savjet donio odluku da se izvrši kontrola finansijskog poslovanja „u svu državu“. Ministarstvo finansija izradilo je posebno uputstvo po kome se kontrola sprovodila, tako da je i pored nepostojanja prethodno obučenih kontrolora ona dala rezultate. Otkrivene zloupotrebe u finansijskom poslovanju dovele su do toga da je nekoliko kapetana i državnih službenika otpušteno iz službe ili penzionisano.
Prva revizija urađena od strane Glavne Državne Kontrole finansijskog poslovanja i budžetskih sredstava u Crnoj Gori obuhvatila je period od 1890. do 1902. godine. Najveće nepravilnosti otkrivene su u radu Ministarstva finansija, Ministarstva pravde i Sanitetskog odjeljenja Ministarstva unutrašnjih djela. Posebno su bile izražene pronevjere u Upravi pošta, telegrafa i telefona, gdje je nađen manjak od 163.442 krune. Odlukom Državnog savjeta upravnik je suspendovan sa službe, a za naknadu duga sekvestrirana mu je imovina, od koje je kasnije jedan dio prodat za 70.000 kruna.
USTAVNA
NADGRADNJA
U Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine Glavna Državna Kontrola bila je posebno normirana u zasebnom dijelu XI Ustava sa čak šest članova (čl. 170 – 175). Dodatno, ovaj Ustav je imao i posebne djelove koji su tretirali
„Državne finansije“ i „Državno imanje“. Ustavna definicija ovog organa u čl. 170 glasila je: „Za prijegled državnijeh računa u Crnoj Gori postoji Glavna Državna Kontrola. Ona je zasebno državno nedleštvo i računski sud“. Glavna Državna Kontrola imala je predsjednika i dva člana koje je birala Narodna skup-
ština sa kandidacione liste, koju je sastavljao Državni savjet i na kojoj je predlagano dvaput onoliko kandidata koliko je imalo „praznijeh“ mjesta. Predsjednik i članovi Glavne Državne Kontrole mogli su biti samo oni crnogorski državljani koji su navršili 30 godina života, koji su redovno završili fakultet ili višu stručnu školu koja je u rangu fakulteta i koji su proveli 10 godina u državnoj službi. Predsjednik ili jedan od članova Glavne Državne Kontrole morao je redovno završiti pravni fakultet.
SLJEDBENICI GLAVNE DRŽAVNE KONTROLE Glavna Državna Kontrola se gasi sa gubitkom crnogorske nezavisnosti 1918. godine, kada se državne institucije Crne Gore „utapaju“ u centralizovani sistem nove države. Tako je i nadzor nad državnim finansijama prešao u nadležnost Državne kontrole u Beogradu.
Crna Gora nije imala svoju državnu reviziju sve do 17. decembra 1945. godine, kada se donosi Zakon o zemaljskoj kontrolno–računskoj komisiji Crne Gore, koja je radila pri Predsjedništvu narodne Vlade Federalne Crne Gore U socijalističkom sistemu, vrhovni nadzor nad javnim finansijama vršila je Savezna revizorska služba, a kasnije Služba društvenog knjigovodstva (SDK).
Crna Gora, kasnije u vremenu obnavljanja svojih državnih prerogativa, 2004. godine, usvajanjem Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji ponovo, nakon 103 godine, ustanovljava organ vrhovne državne revizije, da bi Ustavom Crne Gore iz 2007. godine DRI bila definisana kao „vrhovni organ državne revizije“.
Državna revizorska institucija Crne Gore novembra 2007. godine, na XIX Kongresu INTOSAI-a održanom u Meksiku, primljena je u punopravno članstvo svjetske organizacije vrhovnih državnih revizija - SAI. Kongresi INTOSAI, kojima prisustvuju i predstavnici Ujedinjenih nacija i Svjetske banke, održavaju se svake treće godine pod sloganom „Experientia Mutua Omnibus Prodest“ – „zajedničko iskustvo benefit svih“.
DRI je, u junu 2008. godine, na VII Kongresu EUROSAI u Krakovu (Poljska) primljena i u punopravno članstvo EUROSAI, od kada održava dobre profesionalne odnose sa Evropskim revizorskim sudom i nacionalnim vrhovnim revizorskim institucijama Evrope. Poruka nove generacije crnogorskih državnih revizora glasi: „Naši nalazi nijesu po mjeri svih, ali su po jednakoj mjeri za sve“.
REVIZOR, DIPLOMATA, DRŽAVNIK
Prvi predsjednik Glavne Državne Kontrole Lazar Mijušković bio je crnogorski diplomata, inženjer i političar poznat po svojoj borbi za
Piše:
Bio je to ludi karneval cijena – umnožavale su se, udvostručavale, utrostručavale, stizale do miliona, triliona, biliona…, ostavljajući iza sebe haos, nered, pustoš, sve uz veliku radost Pitagore i njegovih sljedbenika, poklonika brojeva.
očuvanje nezavisnosti Crne Gore. Rođen je 24. decembra 1867. godine u selu Povija, Pješivci, Nikšić, a preminuo 29. septembra 1936. godine u Beogradu.
Mijušković, koji je studije za rudarskog inženjera završio na Sorboni (Pariz), prethodno je bio od 1893. do 1902. godine crnogorski konzul u Skadru, da bi 1903. bio biran za ministra finansija. Kasnije je, u dva navrata, 1906. i 1916. godine, bio i predsjednik crnogorske vlade.
Poslije aneksije Crne Gore 1918. godine nastavio je borbu za očuvanje crnogorskog državnog identiteta i ostaće upamćeno njegovo izlaganje u italijanskom parlamentu maja 1920. godine, đe je bio jedini stranac koji je govorio. Na tom skupu, kojem je prisustvovalo više od 150 italijanskih poslanika i senatora, Mijušković je izložio „crnogorsko pitanje“, tražeći od italijanske vlade i drugih organa vlasti da podrže nezavisnost Crne Gore, sa Bokom Kotorskom u njenom sastavu. Bio je jedan od potpisnika rezolucije crnogorskih izbjeglica u Italiji i Albaniji iz 1920. godine, kojom se tražilo da Crna Gora opstane kao nezavisna država i da se ne odobri njena aneksija Srbiji. Do 1923. godine, Mijušković je bio aktivan u emigraciji ostajući vjeran kralju Nikoli, da bi po povratku u Crnu Goru nastavio da živi u Nikšiću, gdje se nije aktivno bavio politikom, ali je podržavao ideje Crnogorske stranke i federalnog uređenja ondašnje (unitarne) Kraljevine Jugoslavije. •
Inflacija u Austriji bila je po intenzitetu znatno slabija od one u susjednoj Njemačkoj, ali joj je prethodila, pa je njen učinak na polju ekonomske misli bio veći. Dogodila se pod okriljem tada mladog ministra finansija koji će kasnije kao ekonomski teoretičar ostvariti blistavu karijeru u Njemačkoj i susjednim državama Džozefa Šumpetera. Tu inflaciju ,,na licu mjesta“ upoznala je i ugledna koterija evropskih ekonomista tog vremena – Hajek, Mizes, Haberter… Svi će oni kasnije emigrirati u Sjedinjene Države i, zajedno sa Šumpeterom, zadržati veliku podozrivost prema svakoj akciji koja im miriše na inflaciju, a još veće nepovjerenje prema socijalizmu. Austrijska inflacija svoj puni krug okončala je tokom 1922. godine. Pred kraj te godine Liga naroda pritekla je u pomoć mladoj austrijskoj republici koja je sprovodila fiskalnu i finansijsku reformu, ali i ujedno bila na velikim iskušenjima. Kurs krune bio je toliko nizak tako da se za jedan dolar moglo dobiti 70.000 kruna. Prije rata, dolar je vrijedio 4,9 kruna. Pod drugim okolnostima odvijala se njemačka inflacija. Versajskim ugovorom (1919) poraženoj Njemačkoj sile pobjednice nametnule su teške reparacione uslove. Konačni ,,račun“ iznosio je 132 milijarde zlatnih, tj. predratnih maraka, koje je bila dužna da isplati poražena Njemačka pobjedničkoj strani. Dugo se vjerovalo da su Njemci, odbacivši sve skrupule (ili iz očaja), svjesno izazvali inflaciju, kako bi svijetu pokazali da će cijena utjerivanja reparacije nametnute Versajskim ugovorom biti veća za sile pobjednice, nego cijena odricanja od reparacija. Ali kada se ta teza pažljivo istraži, argumenti za nju blijede. Zahtjevi za reparacijama jesu odigrali izvjesnu ulogu u izazivanju njemačke inflacije, ali na sasvim običan način.
Već prvih mjeseci nakon okončanja rata i stvaranja njemačke republike znatno je ojačan poreski sistem države. Njeni prihodi bitno su uvećani, pa je u prvim poslijeratnim godinama njemački budžet bio gotovo uravnotežen. Godine 1921. (ako se ne uzme u obzir deficit državnih željeznica), prihodi države pokrivali su oko 90 odsto njenih rashoda. Već naredne 1922. godine budžet je bio potpuno uravnotežen.
Ali dvije velike opasnosti vrebale su njemačku ekonomiju.
U svakoj državi i u svako doba nadvija se nad tržištem, poput Damoklovog mača, golema količina utrošenih sredstava, gotovine, depozita banaka, štednih depozita, državnih obveznica i drugih vrijednosnih papira, a svi oni mogu se konvertovati i utrošiti ako to njihovi vlasnici žele. I u Njemačkoj se, kao i
u drugim zemljama za vrijeme rata, taj fond se uvećao. Državni dug koji je 1914. godine iznosio nešto više od pet milijardi maraka, popeo se do marta 1919. godine na 105 milijardi. Količina novca u opticaju, koja je krajem 1914. godine iznosila nešto više od šest milijardi maraka, povećala se do kraja 1918. godine na 33 milijarde. Druga opasnost bila su već spomenute ratne reparacije, a one su u prvim poslijeratnim godinama bile približne domaćem budžetu. Nijesu bile nepoznate ni mjere koje je trebalo sprovesti – prije svega, strogo ograničiti državne rashode, ali i ulaganja u masovnu potrošnju; sa druge strane, stroga i neselektivna primjena poreza bila je naročito na rubu široke potrošnje. Tako bi se rigoroznom kombinacijom ovih mjera stvorio višak državnih prihoda nad rashodima i plaćala ratna reparacija. Ove mjere svakako bi smanjile potrošnju i uvoz, ali ne bi ozbiljnije pogodile izvoz. Njemačka bi tako, preko pozitivnih spoljnotrgovinskih bilansa, akumulirala dolare, funte, franke, zlato, koje bi potom otkupljivala markama iz budžeta. Potom bi se ovim prihodima isplaćivala ratna odšteta Francuskoj, Belgiji, Britaniji. Plan je bio jednostavan i primjenljiv, ali se prethodno moralo odgovoriti na pitanje: da li je njemački narod spreman da prihvati povećane poreze odričući se tako javne i civilne potrošnje. Već dvadesetih godina XX vijeka na ratne reparacije u Njemačkoj se gledalo kao na čin odmazde, a ne kao na pravedan zahtjev. Uz to, konačni iznos reparacije utvrđen je tek aprila 1921, ali su modaliteti njegovog plaćanja ostali nejasni. Dolazilo je i do takve situacije da, što Njemačka plati više u jednoj godini, utoliko bi veći iznos morala da plati naredne godine. Sama Njemačka suočavala se sa ozbiljnim teškoćama. Tokom 1919. godine u novouspostavljenoj republici cijene su porasle otprilike tri puta; što zbog savezničke blokade, što zbog opšte dezorganizovanosti, zemlja se suočila sa strahovitom nestašicom hrane i sirovina. Porast cijena nastavio se i 1920. godine, a onda je prestao – čak je došlo i do blagog pada. Američka recesija i izobilje poljoprivrednih i drugih proizvoda djelovali su i u Njemačkoj. Od proljeća 1920. do ljeta 1921. godine cijene su praktično bile stabilne, da bi tada opet počele rasti. Iste godine, aprila mjeseca, u Londonu je definitivno bila utvrđena ratna reparacija u visini 132 milijarde zlatnih tj. predratnih maraka. Visina svote imala je težak psihološki efekat na stanovništvo Njemačke. Vrlo je vjerovat-
no da ih je to podstaklo da raspoloživi novac pretvaraju u robu. U isto vrijeme, kada se Njemačka suočavala sa trgovinskim deficitom, ali i deficitom trgovinskog bilansa, prestale su padati cijene roba na svjetskim tržištima. U poraženoj članici Centralnih sila išle su u suprotnom smjeru – sredinom 1921. bile su 14 puta veće od predratnih iz 1913. godine. Porast cijena nastavio se i naredne godine. Na kraju 1922. godine bile su 1.475 puta veće nego prije rata. Neslavan rekord postavljen je 1923. godine kada je 1 422 900 000, 000 puta veći od predratnih. Porast cijena pratio je i pad kursa marke u odnosu na inostrane valute. Godine 1921. odnos je bio 82:1, ali je sredinom 1922. pao na 760:1. U proljeće 1923. marka je stigla do atomskih visina – 30 000:1, a potom 150 000:1. Ni cijene nijesu mirovale – sendvič sa šunkom stajao je 24.000 maraka. Sa druge strane, rasle su nadnice i plate. Tako je ministarska plata iznosila 32 miliona maraka. Na ulicama njemačkih gradova odigravale su se nadrealne scene. Iz ministarstava, nadleštava, ustanova, ljudi su jurišali kao mahniti kako bi što prije potrošili plate. U trgovine su išli dječjim kolicima pretovarenim novcem. Svi štamparski strojevi radili su danonoćno. Američkog turistu, koji je u jednom berlinskom restoranu naručio večeru za jedan dolar, posluživala je cijela ugostiteljska smjena, jer se kurs neprestano mijenjao. Dopisnik Asošijeted presa poslao je svom listu vijest o novoj bolesti, koja se alarmantno širila Njemačkom. Doktori su joj dali naslov ,,slom od nula“ i ,,slom od cifara“. Očiti simptom te bolesti bio je manijakalni nagon oboljelih da ispisuju beskrajni niz nula.
Jedno od objašnjenja za njemačku inflaciju dvadesetih godina vezuje se i za francusku okupaciju Rura 1923. godine, koja je na taj način željela da prisili Njemce na plaćanje reparacija. Okupacija Rura jeste proizvodila zastoj u proizvodnji i nanijela teške gubitke njemačkom budžetu, ali valja naglasiti da su još 1922. godine – dakle, prije nego što su Francuzi umarširali u Rur, cijene u Njemačkoj otišle ,,u nebo“. U času ulaska Francuza, za jedan dolar, dobijalo se 10.000 maraka. Otuda, može se reći da je okupacija Rura samo dodala više ulja na razbuktalu vatru inflacije koja je svoje ,,zvjezdane trenutke“ doživjela posljednjih mjeseci 1923. godine. Veliki dugovi vraćani su uz bagatelnu nadoknadu, porezi su postali bezvrijedni, budžetski deficit ogroman, a ljudski lešinari kupovali su vrijedne nekretnine i umjetnička djela ,,za šaku dolara“. Rentijeri su preko noći osiromašeni, a špekulanti
su se obogatili. Neke njemačke pokrajinske vlade ozvaničile su propise da im se zajmovi vrate u iznosu koji bude imao identičnu kupovnu moć u odnosu na određene robe – raž, ječam, ugljen… Posljednji čin njemačke inflacije odigrao se 12. decembra 1993. godine. Tog dana stara Rajh-marka stavljena je van opticaja. Uvedena je nova valuta, rentenmarka, koja je vrijedila milion starih Rajh-maraka. Takođe je objavljeno da kao pokriće za nove marke služi zemlja i sva druga fizička imovina Njemačke, ali Njemca, koji bi pokušao ostvariti pravo zapljene državne zemlje preko svojih renten-maraka, smatrali bi – umno poremećenim. Pa ipak, ovaj aranžman je funkcionisao. Pomogle su i prilike – tokom proteklih mjeseci reparacione rate nametnute Versajskim ugovorom pale su na beznačajne razmjene. Čak je i poražena Njemačka 20-ih godina XX vijeka više primila u zajmovima, nego što je platila na ime reparacije, te se budžet mogao uravnotežiti. Firme su, nakon kratkog, ali i bolnog prelaznog perioda, opet mogle dobijati zajmove kod komercijalnih banaka. Zaposlenost koja je u posljednjem kvartalu 1923. godine naglo porasla, tokom cijele 1924. godine iznosila je u prosjeku samo 6,4 odsto od ukupne radne snage, da bi u 1925. godini pala na 3,5 odsto. Slučaj je htio da je istog dana (20. decembar 1923. godine), kada je izdahnula stara marka, preminuo i predsjednik Rajh-banke Rudolf Havenštajn. Zamijenio ga je Helmar Šaht, koji će kasnije steći (ne)zasluženu reputaciju finansijskog čarobnjaka zaslužnog za ekonomsku obnovu Njemačke pod Adolfom Hitlerom. Studioznija analiza je, pak, jasno ukazala da Šahtov ,,čarobnjački štapić“ zapravo najviše duguje obustavi reparacija i spremnosti tadašnjih Njemaca da, iskusivši strahote inflacije, konačno uplove u luku stabilnog novca. To je potvrdio i sam Šaht, kada su ga, 21 godinu kasnije, u savezničkom zatvoru posjetili američki ekonomisti. Šaht je energično tvrdio da u godinama nacizma nije imao gotovo nikakav uticaj i da nikako nije mogao uvjeriti Hitlera da bi njemački budžet morao biti uravnotežen, a bankovni krediti ograničeni. Američki ekonomisti stekli su utisak da Šaht govori istinu i da pripada onom raširenom soju konzervativnih bankara ograničenog i zaleđenog uma koji zbilja nije mogao uticati na mnogo pragmatičniju nacional-socijalističku ekonomsku politiku (slično mišljenje dijelio je i sud u Nirnbergu, pa je Šaht ubrzo oslobođen). **
Velika njemačka inflacija u potpunosti je izmijenila ,,ekonomski pejzaž“ te zemlje. Gubitke su pretrpjeli povjerioci, vlasnici štednih uloga, vrijednosnih papira, hipoteka, u korist onih koji su imali dugove ili materijalne vrijednosti. Cijela nacija prošla je kroz ,,Tantalove muke“, kasnije duboko pohranjene u kolektivnom sjećanju – na dane nemaštine, bespomoćnosti, poniženja, propadanja, dane koji su pripremili rađanje fašizma. •
Na Evroviziji drugo polufinale u Bazelu, noć odluke za Crnu Goru
Produkcija je bila na visokom nivou, a posebno mi je bilo zanimljivo koliko su se izvođači trudili da predstave svoj identitet i autentičnost. Sve u svemu, prva polufinalna noć je donijela pravu evrovizijsku atmosferu, a očekujem da će tako biti i večeras – ocijenio je, u razgovoru za Pobjedu, gitarista benda „Highway“ Luka Vojvodić, koji je Crnu Goru predstavljao na Evroviziji 2016.
BAZEL/PODGORICA –
Večeras sa početkom u 21 sat u Bazelu će se održati drugo polufinalno veče Pjesme Evrovizije na kojoj će biti izabrano još 10 zemalja koje će učestvovati u velikom finalu u subotu.
Crnu Goru će predstavljati Nina Žižić, sa pjesmom „Dobrodošli“, koja će nastupiti pod rednim brojem „dva“. N joj će konkurencija biti predstavnici Australije, Irske, Letonije, Jermenije, Austrije, Grčke, Litvanije, Malte, Gruzije, Danske, Češke, Luksemburga, Izraela, Srbije i Finske.
Tokom druge polufinalne večeri predstaviće se i Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka koje se kao drž ave osnivači ove manifestacije direktno plasiraju u finale.
Prvo polufinalno veče Evrovizije održano je u utorak, 13. maja. Od 15 zemalja koje su se predstavile prolaz u finale izborili su izvođači: Norveš-
Tokom druge polufinalne večeri predstaviće se i Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka koje se kao države osnivači ove manifestacije direktno plasiraju u finale
ke, Albanije, Švedske, Islanda, Holandije, Poljske, San Marina, Estonije, Portugala i Ukrajine. Bez mogućnosti da ponovo nastupe u Dvorani „St. Jakobshalle“ ostali su predstavnici Slovenije, Belgije, Azerbejdžana, Hrvatske i Kipra.
Produkcija na visokom nivou
Prema riječima Luke Vojvodića , gitariste benda „Highway“, koji je našu državu predstavljao na Evroviziji 2016. godine, prva polufinalna noć donijela je raznolike nastupe i „energiju koja se osjećala čak i ’kroz ekran’“. – Produkcija je bila na visokom nivou, a posebno mi je bilo zanimljivo koliko su se izvođači trudili da predstave svoj identitet i autentičnost. Sve u svemu, prva polufinalna noć je donijela pravu evrovizijsku atmosferu, a očekujem da će tako biti i večeras – ocijenio je Vojvodić. Njemu se posebno dopao nastup Portugala. – Imao je poseban emotivni naboj i muzički pravac koji je drugačiji, ali jako iskren i umjetnički. Osjetilo se da izvođač vjeruje u to što pjeva, a to mi je uvijek najvažnije – istakao je Vojvodić. On je mišljenja da Ukrajina i Švedska imaju ozbiljne šanse da osvoje ovo prestižno muzičko takmičenje. – Obje zemlje su predstavile pjesme koje su i produkcijski i vizuelno moćne, a pritom nose priču koja može da dopre do šire publike. Ipak, kao i uvijek, sve će zavisiti od finalnog nastupa i hemije s publikom – zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Vojvodić. milovan markoviĆ
Nakon što Služba glavnog gradskog arhitekte prije godinu nije dala saglasnost na idejno rješenje zgrade pod Goricom, investitor uložio žalbu državnom organu
Služba glavnog gradskog arhitekte (SGGA) prije godinu nije dala saglasnost na idejno rješenje za gradnju objekta na parcelama u dvorišnom dijelu Bulevara Ivana Crnojevića (iza hotela ,,Zija“ pod Goricom), nakon čega je investitor, kompanija Eurozox iz Danilovgrada, iskoristio zakonsku mogućnost da uloži žalbu na takvo rješenje. Taj je predmet 17. maja 2024. godine proslijeđen na dalje postupanje drugostepenom organu, odnosno Glavnom državnom arhitekti.
NADLEŽNOST
Odgovarajući na pitanja Pobjede, glavna gradska arhitektica Duška Mačić ukazala je da SGGA učestvuje u početnoj fazi procesa izgradnje objekata, koja se odnosi na izdavanje saglasnosti na idejno rješenje, odnosno ona ne učestvuje u daljem postupku izrade tehničke dokumentacije, kao ni u postupku prijave građenja odnosno izdavanja građevinske dozvole. - Kada govorimo o izvođenju radova na teritoriji glavnog grada Podgorice, direktno je nadležna Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. S tim u vezi, nijesmo u saznanju koji obim i vrsta radova su započeti na predmetnoj lokaciji u
Kada govorimo o izvođenju radova na teritoriji glavnog grada, direktno je nadležna Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. S tim u vezi, nijesmo u saznanju koji obim i vrsta radova su započeti na predmetnoj lokaciji u sklopu DUP-a ,,Nova varoš 2“, kao ni da li se izvode u skladu sa zakonskim propisima – navela je za Pobjedu glavna gradska arhitektica Duška Mačić
sklopu DUP-a ,,Nova varoš 2“, kao ni da li se izvode u skladu sa zakonskim propisima – navela je Mačić. Ona podsjeća kako se SGGA obratilo pravno lice Eurozox d. o. o. Danilovgrad sa zahtjevom za izdavanje saglasnosti na idejno rješenje broj 30-332/23272 od 14. septembra 2023. godine) za izgradnju stambenog objekta na dijelu urbanističke parcele br. UP 18, zona A površine 1.182 kvadratnih metara, koju čine kat. parcele br. 2322/3, 2322/4 i dio kat. parcele br. 2322/1 KO Podgorica II, u zahvatu DUP-a „Nova varoš 2“. - Uvidom u dostavljeno idejno rješenje, između ostalih nedostataka primijećeno je i da je u opštim uslovima za pejzažno uređenje planskog dokumenta propisano da je u toku izrade projektne dokumenacije obavezna prethodna inventarizacija, taksacija i valorizacija postojećeg zelenila (dendrometrijske karakteristike,
vitalnost, dekorativnost, predlog mjera njege) u cilju maksimalnog očuvanja i uklapanja postojećeg vitalnog i funkcionalnog zelenila u nova urbanistička rješenja. U slučajevima gdje kvalitetno i vrijedno zelenilo nije moguće presaditi, dispoziciju objekata na urbanističkoj parceli prilagoditi postojećem vrijednom zelenilu – navela je Mačić. Investitor je o tome upoznat putem obavještenja o ispitnom postupku da je idejno rješenje bilo neophodno dopuniti adekvatnim elaboratom taksacije postojećeg zelenila i sami gabarit objekta prilagoditi pomenutom projektu odnosno poziciji zdravih stabala na parceli. - Nakon par dostavljenih izmjenjenih idejnih rješenja od strane pravnog lica Eurozox d. o. o. Danilovgrad, SGGA je našla da se istim ne mijenja činjenično stanje stvari u smislu ne ispunjavanja uslova za građenje na koje im je ukazano, te
je utvrđeno da se kod izloženog pravnog i činjeničnog stanja stvari nisu stekli uslovi za davanje saglasnosti na idejno rješenje stambenog objekta, a elaborat taksacije je pokazao da presađivanje zdravih stabala nije moguće, imajući u vidu vrstu sadnica i starosnu dob te bi njihov opstanak bio ugrožen – navodi Mačić.
PRAVO
Zbog svega navedenog, SGGA je odbila zahtjev (rješenjem o odbijanju 13. maja 2024. godine). Nakon toga je Eurozox iskoristio mogućnost koju propisuje Zakon o upravnom postupku, da uloži žalbu na doneseno rješenje te je predmet proslijeđen na dalje postupanje drugostepenom organu, odnosno Glavnom državnom arhitekti 17. maja 2024 godine. SGGA, navela je Mačić, više nema uvid u dalji razvoj dobijanja saglasnosti drugostepenog or-
Novo protestno okupljanje u ponedjeljak
Stanovnici mjesnih zajednica Nova varoš i Gorica, najavili su da će u ponedjeljak 19. maja održati protest zbog
pokušaja nastavka radova na izgradnji zgrade na zelenoj parceli u zaleđu Bulevara Ivana Crnojevića. Najavljuju da će prisustvo-
vati i predstavnici nevladinog sektora i ekološki aktivisti, pa pozivaju sve koji podržavaju njihove stavove da im se pridru-
že u ponedjeljak u 17.30 časova u Beogradskoj ulici (parking kod predstavništva kompanije ,,Air Monetenegro“).
gana, kao ni o eventualnim daljim koracima koji se odnose na izradu tehničke dokumentacije i sticanje prava na gradnju. - Mišljenja sam da predmetna urbanistička parcela, analizirana u kontekstu svog oblika i veličine, ne zadovoljava prostorne i funkcionalne uslove koji bi omogućili kvalitetno pozicioniranje slobodnostojećeg objekta – pretežno zbog uskih dimenzija i nepravilne geometrije, što može uticati na osunčanje, ventilaciju i nemogućnost formiranja potrebnog odstojanja od susjednih objekata. Ipak, kako se predmetna parcela nalazi unutar obuhvata važećeg planskog dokumenta, ne postoji zakonski osnov da se navedeno mišljenje o njenoj neadekvatnosti koristi kao prepreka za dalje postupke – zaključila je glavna gradska ar-
hitektica Duška Mačić. Podsjećamo, nakon što su u utorak prijepodne započeli pripremni radovi (kopanje rupa za postavljanje stubova građevinske ograde) na zelenoj površini u zaleđu Bulevara Ivana Crnojevića ispod Gorice (iza hotela ,,Zija“), okupili su se mještani tog dijela grada i spriječili dalje radove. Oni su, tvrde, riješeni da nastave ranije započetu borbu da ne dozvole sječu stabala i gradnju bilo kakvog objekta na toj parceli, jer bi to devastiralo prostor i u velikoj mjeri im narušilo normalan život. U vezi sa ovom situacijom Pobjeda je pokušala da dobije informacije i od kompanije Eurozox i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, ali do zaključenja broja odgovore nijesmo dobili. I.MITROVIĆ
Danas će biti održana 6. sjednica aktuelnog saziva Skupštine glavnog grada. Na predloženom dnevnom redu nalazi se čak 48 tačaka o kojima će raspravljati odbornici.
Između ostalog, na dnevnom redu je izvještaj o radu gradonačelnika, organa uprave, posebnih i stručnih službi Glavnog grada u 2024. godini. S obzirom na to da su lokalni izbori u Podgorici održani u septembru 2024. godine, najveći
dio ovog izvještaja zapravo se odnosi na rad prethodne gradske uprave na čelu sa gradonačelnicom Oliverom Injac Pred odbornicima će se naći i prijedlozi za uvećanje naknada za rad članovima odbora direktora gradskih preduzeća sa dvije na tri obračunske vrijednosti koeficijenta u neto iznosu mjesečno, te da se taj iznos za predsjednika Odbora direktora uvećava za 20 odsto. Osim toga, na dnevnom redu 6. sjednice gradskog parlamenta biće i prijedlog odlu-
ke o dopuni Statuta Glavnog grada koji su podnijeli odbornici Srđan Perić i Mirza Krnić iz Pokreta Preokret. Riječ je o inicijativi koju su podnijeli s ciljem zabrane mogućnosti koncesioniranja, sklapanja javno-privatnih partnerstava ili sprovođenja privatizacije preduzeća Vodovod i kanalizacija i(li) vodovodne infrastrukture.
Na dnevnom redu je i prijedlog odluke o mjesnim zajednicama, prijedlog odluke o davanju saglasnosti Opštini Zeta za izvođenje radova na nepokretnosti na kojoj svojinska ovlašćenja vrši Glavni grad (izgradnja administrativnog objekta u zahvatu UP ,,Srednja škola Golubovci“), kao i prijedlog odluke o podizanju spomen-obilježja Suli Radovom H. P.
Koncertom na Trgu nezavisnosti AKUD ,,Mirko Srzentić“ počinje obilježavanje 60 godina rada
Akademsko kulturno-umjetničko društvo ,,Mirko Srzentić“ nastupiće u poneđeljak, 19. maja, na Trgu nezavisnosti. Koncert pod nazivom ,,Dok igra traje - grad pamti“ počeće u 20 sati.
- Sa radošću i ponosom najavljujemo prvi u nizu događaja kojima započinjemo godinu prožetu igrom, pjesmom i zahvalnošću prema tradiciji i nasljeđu koja traje već 60 godina. Ovaj kon-
cert nije samo nastup našeg ansambla, to je poklon našem gradu, gdje pričamo priču naše istorije - koracima, igrom, pjesmom i emocijama – iz srca ansambla koji već šest decenija njeguje tradiciju i prenosi je iz generacije u generaciju – saopšteno je iz AKUD ,,Mirko Srzentić“.
Na Trgu nezavisnosti nastupiće A i B ansambli, dječji ansambl, orkestar i hor AKUD ,,Mirko Srzentić“.
- U sjaju reflektora, u ritmu baštine i nasljeđa, Podgorici poklanjamo ono što najviše volimo – našu igru, naš glas, iznad svega ljubav i zajedništvo. Šezdeset godina čuvamo i njegujemo ritam nasljeđa, a 19. maja ga poklanjamo svome gradu – u pjesmi, igri, zvuku i riječi. Dobro došli, da zajedno slavimo, igramo i pamtimo – poručili su iz AKUD ,,Mirko Srzentić“. H. P.
Bez pobjednika u prvom meču finala Kupa Hrvatske između Slavena i Rijeke Đalović
PODGORICA - Prva utakmica finala Kupa Hrvatske između Slaven Belupa i Rijeke završena je 1:1. Gostujuća ekipa crnogorskog trenera Radomira Đalovića igrala je ofanzivno i u visokom presingu. Takav pristup donio je vođstvo u 25. minutu kada je Toni Fruk prizemnim, snažnim i preciznim udarcem pogodio mrežu. U nastavku je zbog ofsajda poništen gol Luke Menala za 2:0 u korist Rijeke. Počeo je sastav iz Koprivnice da pritiska i stvara situacije iz kojih je mogao da ugrozi golmana Zlomislića. Poslije dvije
poluprilike Slavena, uslijedilo je izjednačenje. Ivan Dolček je asistirao Antoniju Bosecu, koji je snažnim šutem u 60. minutu postavio konačnih 1:1. Odluka o trofeju biće donijeta u revanšu na Rujevici, 29. maja. Đalović sa Rijekom juri i titulu u HNL.
Dva kola prije kraja, tim 42-godišnjeg Bjelopoljca je prvi na tabeli, sa bodom prednosti u odnosu na drugoplasirani Dinamo.
Rijeka u neđelju gostuje Hajduku na Poljudu. Susret u Splitu počinje u 18.45 časova. D. K.
Određen raspored baraža za popunu Druge lige
PODGORICA – Komisija za takmičenje FSCG odredila je na žrijebu parove i raspored baraža za popunu Druge fudbalske lige.
U baražu učestvuju pobjednici seniorskih liga tri udruženja klubova FSCG – Jug, Centar i Sjever, a to su Sloga Stari Bar, Internacional i Berane. Baraž će otvoriti duel Internacionala i Sloge, koji je na programu 17. maja, dok je Berane slobodno. Četiri dana kasnije sastaju se Sloga i Berane, a u trećem kolu (25. maja) rivali su Berane i Internacional.
Ruben Amorim ima povjerenje čelnika Mančester junajteda
Raspored
17. MAJ Internacional – Sloga Stari Bar 21. MAJ Sloga Stari Bar – Berane 25. MAJ Berane – Internacional
Pobjednik baraža izboriće plasman u Drugu ligu. Preostale dvije ekipe igraće dodatno razigravanje sa osmoplasiranim i devetoplasiranim timom drugoligaškog prvenstva koje je u toku. Pobjednik tog razigravanja igraće naredne sezone u Drugoj ligi. R. P.
PODGORICA – Šta god uradio u finalu Lige Evrope protiv Totenhema, Ruben Amorim će ostati menadžer Mančester junajteda i za sljedeću sezonu – piše Gardijan. Junajted je ove sezone upisao istorijski debakl u Premijer ligi, na dva kola do kraja se nalazi na katastrofalnoj 16. poziciji na tabeli, ali ne može da ispadne u Čempionšip. Ipak, Gardijan navodi da je portugalski stručnjak samim plasmanom u finale drugog po snazi evropskog takmičenja obezbijedio svoj ostanak na ,,Old Trafordu“. Ukoliko savlada Totenhem 21. maja u Bil-
PODGORICA – Utakmice
34. kola Druge lige donijele su dosta uzbuđenja, a nakon poraza Ibra te remija Koma, ostala je velika dilema kada je u pitanju opasna zona.
Podgorica je sa neočekivano ubjedljivom pobjedom protiv Lovćena (5:1) najavila opstanak, što bi gotovo izvjesno trebalo da znači da će Ibar i Kom igrati baraž za opstanak protiv drugoplasiranog i trećeplasira-
nog tima baraža za regije (Internacional, Berane ili Sloga Stari Bar).
Ibar je doživio poraz od Iskre (peti vezani), koja je, iako lišena rezultatskog imperativa, odigrala vrlo motivisano i upisala pobjedu – (4:2). Rožajci sada imaju tri boda manje od Koma, ali čak šest od Podgorice, pa dva kola prije kraja su gotovo već u baražu. Ibar sada samo teorija čuva (jer su bolji međusobno od Podgori-
ce), što znači da samo u slučaju da Rožajci ostvare do kraja dva trijumfa, a Podgorica dva poraza, Ibar bi mogao da izbjegne baraž. Istina, gosti su poveli u 14. minutu. Kento Suzuki je između dva protivnička igrača dugu loptu poslao u mrežu. Prednost Rožajaca udvostručio je Petar Radičković u 22. minutu. Ipak, Ibar je u 46. minutu ostao sa igračem manje, nakon čega je sve bilo drugačije. Da-
nilovgrađani su za samo četiri minuta postigli tri gola i preokrenuli rezultat – Filip Perović iz slobodnjaka pogodio, da bi nakon loše reakcije gostiju Aleksa Karadžić izjednačio u 51. minutu – 2:2. Samo minut kasnije Perović je rutinski pogodio za preokret, da bi Danijel Jovanović u 88. pogodio za konačnih 4:2. Lovćen je odavno pred vratima baraža. Ali nakon neočekivanog poraza od Podgorice (5:1), Lovćen može ostati bez trećeg mjesta. Goleada je otvorena u 35. minutu, kada je Bojan Kopitović nakon intervencije golmana gostiju odbijenu loptu poslao u mrežu. U sudijskoj nadoknadi prvog poluvreman Kristijan Radunović pogodio je za 0:2. Već u 51. minutu Savo Gazivoda najavio je trijumf svog tima, koji mu gotovo znači opstanak. Ipak, u 65. Bojan Pavićević kaznio je grešku Lješkopoljaca – 1:3. Ali nada Cetinjana trajala je kratko. Vuko Vicković autogolom u 73. i Pavlićević u 79. minutu osigurali su pobjedu Podgorice. Grbalj i Rudar igrali su meč bez rezultatskog značaja (1:1), ali su Pljevljaci remijem teoretski osigurali drugo mjesto. Vanja Vučićević je doveo Rudar u prednost u 38. minutu sa bijele tačke, da bi konačan ishod postavio Sreten Peruničić u 78. minut, takođe sa 11 metara. Mladost je na terenu Titograda imala dva gola prednosti protiv Koma, ali su Zlatičani osvojili bod i sačuvali nadu da mogu izbjeći baraž. Mladost je do vođstva stigla u 62. minutu, kada je Nikola Ukšanović kaznio lošu reakciju odbrane rivala. Desetak minuta kasnije, Marko Kažić je sve sam odradio i povećao na 2:0. Činilo se da je sve riješeno. Ipak, Zlatičani su u posljednjih osam minuta uspjeli da postignu dva gola. Prvo je u 82. Daigo Urano glavom pogodio, da bi Filip Pavićević u 89. minutu postavio konačnih 2:2. R. PEROVIĆ
bau, Junajted će osvojiti evropski trofej, izboriti plasman u Ligu šampiona i spasiti sezonu. Čelnici kluba navodno vjeruju da bi Portugalac mogao da unaprijedi tim. Kako ističu, Amorimu je za to potrebno vrijeme, kao i šansa da sam izabere pojačanja. Podsjetimo, Amorim je stigao usred ove sezone i nije selektovao ovaj roster, što mu je olakšavajuća okolnost. Pominje se da bi Lijam Delap iz Ipsviča i Mateuš Kunja iz Vulverhemptona mogli da pojačaju Junajted u ljetnjem prelaznom roku i da su njih dvojica želja Rubena Amorima. R. A.
Florentino Perez
PODGORICA - Real Madrid je završio i drugo pojačanje ovog ljeta, nakon Trenta Aleksandra-Arnolda, stiže i - Din Hujsen!
U pitanju je dobro poznati štoper Bornmuta, koji je eksplodirao ove sezone i jedan je od najbolje ocijenjenih u Premijer ligi, pošto je odigrao 34 utakmice u svim takmičenjima, a
iako je centralni bek, dao je tri gola uz jednu asistenciju. Real Madrid je odlučio da ga dovede u svoje redove, platiće otkupnu klauzulu od 58 miliona eura, a koju može da isplati u ratama do januara 2027. godine
On je bio lična želja Ćabija Alonsa, koji je ubijedio Florentina Pereza da preduhitri engleske timove koji su ga ju-
rili - Liverpul, Arsenal i Čelzi. Hujsen je španski reprezentativac, ali je rođen u Amsterdamu, aprila 2005. godine, tako da je ovo zapravo Realovo pojačanje za narednu deceniju. Najveći gubitnik u čitavoj priči sigurno je Juventus, koji se prije samo godinu dana odrekao Hujsena, prodavši ga Bornmutu za samo 15 miliona eura. Godinu dana kasnije, Real će
za njega platiti četiri puta više. U međuvremenu je Hujsen debitovao i za A reprezentaciju Španije, iako je svojevremeno nastupao za mlađe selekcije Holandije. Hujsena čeka žestoka konkurencija, ali po trenutnoj formi, sigurno da će uspjeti da se nametne već od ovog ljeta. Eder Militao i David Alaba su imali brojnih problema sa povredama, koljeno je operisao i Antonio Ridiger, dok Raul Asensio ipak nije pokazao da može da bude standardni prvotimac u ovom momentu. R.A.
PODGORICA - Nekada je i to moralo da se desi – Budućnost je prvi put izgubila ligašku utakmicu tokom proljećne polusezone.
Sedmi put u međusobnim sudarima, ,,crna mačka“ plavih bilo je Jezero, koje je u 34. kolu Meridianbet 1. CFL slavilo sa 3:2. Plavljani su na DG areni napravili ogroman posao oko očuvanja mjesta u baražu.
Najbliži ispadanju je Otrant nakon negativnog epiloga kraj Bistrice, gdje je Sutjesci pripao trijumf od 2:0. Mečevi Dečić – Otrant i Arsenal – Mornar završeni su remijima: u Tuzima je bilo 2:2, a u Tivtu 1:1.
Moć Petrovca opada u finišu ligaškog takmičenja - ,,neboplavi“ su pred svojim navijačima izgubili od Bokelja (1:0).
JEZERO ZNA KAKO SA ,,PLAVIMA“
Jurio je lider sopstveni rekord od 22 vezana meča bez poraza, ali je zastao na 21. stepenici.
Tradicionalno ,,plavi“ teško izlaze na kraj sa Jezerom, a tako je bilo i u Lješkopolju.
Šokantan početak za Budućnost koja je primila golove u osmom i 11. minutu na DG areni. U oba napada strijelac je bio Mihailo Perović, koji je nastavio da trese mrežu bivšeg kluba, sada kao udarni golgeter Jezera.
Jednom je pogodio efektno sa distance poslije filigrantske asistencije Milivoja Raičevića, a drugi put nakon kornera. Nekadašnji đak ,,plavih“, potom i prvotimac, nije slavio protiv svojih. Smušeno je djelovao šampion. Nesigurno pozadi, sporo i bez ideje prema naprijed. Ipak, nije mnogo trebalo Podgoričanima da se priberu i dođu do smislenije, konkretnije, ljepše i bolje igre.
Preuzeo je nominalni domaćin posjed i sve jače pritiskao rivala koji se bori za opstanak. Do odmora su ,,plavi“ stvorili tri izgledne šanse – Ivan Bulatović je sam išao na golmana Igora Asanovića, iskosa sa desne strane kontra nogom je pokušao Ivanović, dok je Nedjeljko Piščević glavom naciljao stativu. Traljav šut iz obećavajuće pozicije uputio je Andrija Bulatović
Nije Budućnost bila samo opasna, već je uspjela da smanji zaostatak u 34. minutu iz prekida – slabo postavljanje Alića i izlazak čuvara mreže gostiju, koji nije stigao ni da boksuje, ni da uhvati loptu, kaznio je Grivić – inteligentnim prebacivanjem za 2:1. Mogli su momci Ivana Brnovića do pauze ne samo da izjednače, nego i da okrenu ishod. Sačuvali su Plavljani vođstvo u uvodnih 45 minuta, ali tre-
Rezultati i tabela
1.
4.
5.
6.
7.
Stadion: u tivatskom Parku.
Gledalaca: 370.
Sudija: Miloš Savović.
Golovi: 1 Kiši u 46, 1:1 Šahman u 73. Žuti kartoni: Pešukić, Šahman (Arsenal), Đurišić, Vušurović (Mornar).
Zogović
Mandić (od 62. Regan)
Nikolić Kovinić
Abdulahi
Ćetković (od 62. Lesjak)
Dečić 2 1
Jedinstvo 1
Sudija: Lazar Čađenović.
2
Golovi: 0:1 Korać u 36, 1:1 Kajević u 42, 2:1 Kajević u 65, 2:2 Korać u 81. Žuti kartoni: Nikolić (Jezero).
DečićJedinstvo
Aković
Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 170.
Sudija: Miloš Bošković.
Golovi: 0:1 Janketić u 10.
Žuti kartoni: Bašić, Dedić, Đukanović
Franeta, Dedić (Petrovac), Vilotijević, Muković, Balić.
Crveni karton: Dedić (Petrovac) u 88.
Golovi:
Stadion: kraj Bistrice.
Dragojević
Škrijelj
(od 74. Mitrović)
Ljutica
Vušurović (od 78. Jao)
Vukotić
Sekulić
Pešukić
Merdović
Šahman
Montenegro (od 68. Kordić)
Manojlović
Nikić
Ljuljđuraj (od 60. Maraš)
Ujkaj
Đeljaj
Pulejo (od 60. Ndiaj)
Kajević
Striković (od 70. Sekulović)
Kiši
Đurišić
(od 88. Ćetković)
Baošić
Stevanović
(od 78. Batrović)
Kaluđerović
Nikolić
Bošnjak
(od 73. Mušović)
Čepić
Obradović
Brandao (od 73. Bogdanović)
A. Cvijović
Božanović
Bajović
(od 70. Asović)
Božović (od 82. Camaj)
Drešaj
Kovačević (od 68. Komija)
Korać
Kolić
(od 64. Kolić)
Banda (od 64. Šćepanović)
Kordić
Đukanović
Pešukić
(od 67. Balević)
Dedić
Bakić
Kordić (od 75. Stanišić)
Franeta
Kapisoda
Dragović (od 60. Zvrko)
Bašić (od 67. Vojvodić)
Carević (od 60. Faust)
Stefanović M. Čavor
Muković
Ćetković (od 59. Balić)
Vilotijević (od 59. Sklender)
Pepić
Bumbar
Perović
Petrović
Silađi (od 70. V. Čavor)
Janketić (od 82. Suva)
balo je izdržati još toliko, plus sudijski dodatak. Nastavili su Podgoričani u visokom ritmu. Asanović je u odsutnom momentu otklonio priliku Ivana Bulatovića na ivici kaznenog prostora, Ivanović za dlaku bio kratak u prijemu pasa iza leđa odbrane, a Ivan Bojović rezantno tukao samo što je ušao sa klupe.
Ispustili su ,,plavi“ momentum, a onda treći put kapitulirali. Krenuo je da teče 70. minut, kada je Jezero priredilo
tečnu akciju sa nekoliko kratkih pasova na malom prostoru – Raičević, Vakabajaši, opet Raičević, pa Perović petom za Mitra Ćukovića, izvisila je zadnja linija Budućnosti, a prvotimac Plavljana našao se neometan ispred Ljubomira Đurovića – uslijedila je rutinska završnica za velikih 3:1. Vratila se Budućnost nakon što je Bojović iznudio (start Osmanovića) i realizovao penal u 87, ali bilo je kasno da bi se izbjegao tek treći negativni epilog u prvenstvu. Moglo je Jezero i do četvrte egzekucije kada je Đorđe Maksimović imao magistralu do mreže protivnika, treba-
lo je da priđe bliže, ali opalio je ranije, po zemlji, nedovoljno snažno i precizno da prevari Đurovića, koji je prvi put stao među stative ,,plavih“. Zlata vrijedan trijumf za tim sa sjevera. Bodovi koji gotovo sigurno znače baraž za očuvanje prvoligaškog statusa.
TREĆI VEZANI
TRIJUMF SUTJESKE
Kako se takmičenje bliži kraju, Sutjeska djeluje sve ozbiljnije – treću uzastopnu pobjedu Nikšićani su upisali protiv Otranta.
Nije bilo pogodaka u prvom poluvremenu, ali jeste u nastavku – uloga heroja pripa-
la je Vasku Kaleziću, koji je Jasmina Agovića matirao u 59. i 76. minutu. ,,Plavo-bijeli“ su se učvrstili na trećoj poziciji, dok su Ulcinjani pred povratkom u niži rang. Mala je vjerovatnoća da izbjegnu takvu sudbinu, ali teorija postoji – potrebno je da ,,fenjeraš“ dobije preostala dva duela, a Jezero oba izgubi. Mornar nije osvojio Tivat, ali makar nije spojio sedmi poraz – utakmica u Parku sa Arsenalom završena je remijem. Imali su Barani vođstvo od 46. minuta preko japanskog internacionalca Kišija, u tom momentu provizorno su se
zarotirali sa domaćinom na tabeli, ali stvari na isto vratio je Irfan Šahman u 72. Arsenal je iznad crvene linije, sa tri boda više od Mornara u zoni baraža. Dobar meč na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“ – vodilo je Jedinstvo, vodio je Dečić poslije preokreta, a na kraju je bilo 2:2. Po dva puta u strijelce su se upisali Asmir Kajević i Žarko Korać. Petrovac je poražen drugi put zaredom – ovoga puta pod Malim brdom od Bokelja. Čovjek odluke bio je Velizar Janketić u 10. minutu. Kotorani su gotovo pa izbjegli doigravanje. Davor KAŽIĆ
Ništa od regata ni trećeg dana Svjetskog prvenstva u jedrenju u Kini
PODGORICA – Svjetsko prvenstvo u jedrenju zvanično još nije počelo jer zbog nedostatka vjetra nije vožena nijedna regata. Jedriličari nakon dugog čekanja ni trećeg takmičarskog dana nijesu uspjeli da startuju.
Crnogorsko jedrenje u kineskom gradu Ćingdao predstavljaju Milivoj Dukić i Ilija Marković, sa selektorom Ilkom Klakorom
Ostala su još tri dana do kraja Svjetskog prvenstva, koje je okupilo 138 jedriličara. R. P.
Crnogorski stonoteniseri zapaženi na turniru u Laškom
PODGORICA – Crnogorski stonoteniser Filip Radović kao drugoplasirani, sa srebrnim odličjem, završio je nastup na međunarodnom „Elit turniru“ u slovenačkom Laškom, dok je Luka Bakić bio bronzani. Radović je u finalnom meču kategorije S10 poražen od poljskog stonotenisera Patrika Čojnovskog sa 3:0 (14:12, 11:8 i 11:1).
U duelu vodećeg sa Svjetske rang-liste i zvaničnog evropskog, svjetskog i olimpijskog šampiona, Poljak je pokazao više, imao više koncentracije u završnici setova i bio precizniji u dužim razmjenama. Radović je odigrao dobro u finalu, pružio jak otpor, ali nije mogao do četvrtog trofeja ove godine.
„Hjuman rajts voč“ upozorio Fifu na probleme u vezi sa dodjelom Svjetskog prvenstva 2034. godine Saudijskoj Arabiji
PODGORICA – Nevladina organizacija „Hjuman rajts voč“ (HRW) upozorila je da Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2034. godine, koje je Fifa u decembru dodijelila Saudijskoj Arabiji, „ne smije biti organizovano na leševima radnika“.
U novom izvještaju, HRW dokumentuje ozbiljna kršenja prava radnika migranata, koji rade na velikim infrastrukturnim projektima u toj zemlji, uključujući i one povezane sa pripremama za Mundijal. Izveštaj se zasniva na razgovorima sa 31 porodicom radnika koji su umrli na gradilištima, većinom iz Bangladeša, Indije i Nepala, starosti od 23 do 52 godine, kao i sa troje očevidaca fatalnih nesreća.
– Brojni radnici migranti u Saudijskoj Arabiji poginuli su u nesrećama koje su se mogle spriječiti – navodi se u dokumentu.
Ipak, većina tih smrti nije klasifikovana kao nesreća na radu, što porodicama onemogućava pravo na odštetu. Čak i kada to pravo postoji, proces je dugotrajan i iscrpljujući, navodi HRW. – Zabilježeni su slučajevi strujnog udara, obezglavljivanja, smrskavanja... Saudijska Arabija predstavlja izuzetno opasno radno okruženje – rekao je Majkl Pejdž, zamjenik direktora HRW za Bliski istok i Sjevernu Afriku, tokom onlajn-konferencije za novinare. Pejdž je dodao da dugotrajna izloženost vrućini, pijesku i prašini, neprimjenjivanje po-
stojećih zakona, nizak nivo zaštite radnih prava, kao i potpuni izostanak slobode govora, sindikalnog organizovanja i medija „treba da budu alarm za Fifu“ prilikom dodjele domaćinstva. Istraživačkim timovima nevladinih organizacija nije dozvoljen ulazak u Saudijsku Arabiju, što je bio slučaj i sa Katarom prije Mundijala 2022. godine. Autori izveštaja povlače direktnu paralelu sa situacijom u Kataru, gdje su brojna udruženja kritikovala uslove rada i veliki broj pogibija među stranim radnicima.
Prema informacijama HRW, jedan migrant koji je radio na gradilištu povezanom sa pripremama za Svjetsko prvenstvo 2034. godine već je poginuo u aprilu ove godine. R. A.
U 2025. godini osvojio je turnir u poljskom Vladislavovu, Podgorici i Laškom. Radović je u prvom dijelu finalnog meča imao set-loptu, vodio je sa 11:10, ali su naredna tri poena pripala poljskom asu za vođstvo od 1:0. Snažan otpor pružio je i u drugom setu, do samog finiša bio je potpuno u igri, dok je u trećem umor učinio svije. Radović je sa polovičnim učinkom, porazom od Čileanca Manuela Felipea Ečavegurina sa 3:0 (11:9, 11:5 i 12:10) i pobjedom protiv Poljaka Pavela Vlodike sa 3:0 (11:9, 11:7 i 11:3) izborio četvrtfinale, u kojem je slavio protiv Francuza Matea Bohasa sa 3:1 (11:9, 13:11, 9:11 i 11:4). Borbu za zlatnu medalju osigurao je ranije
pobjedom protiv Poljaka Igora Mištala sa 3:0 (11:9, 11:7 i 12:10). Bakić nije uspio da se domogne finala, nakon što je ranije izgubio od Čojnovskog sa 3:0 (11:4, 11:5 i 11:5). U grupi je, uprkos dobroj igri, poražen od Bohasa sa 3:2 (11:9, 6:11, 1:11, 11:5 i 11:6) i savladao Tajpežanina Sian Jin Suoma sa 3:1 (13:11, 11:13, 11:3 i 11:4). Medalju je obezbijedio pobjedom u četvrtfinalu protiv Ečavegurena sa 3:2 (6:11, 11:6, 7:11, 11:8 i 17:15). Trener Vladimir Marić kazao je da je zadovoljan rezultatima na turnirima u Laškom. – Radović je odigrao sjajno dva turnira. U finalu „Elita“ pružio je jako dobar otpor višestrukom olimpijskom i svjetskom šampionu. Da je dobio prvi set, u kojem je imao set-loptu, meč bi si-
Najbolji igrač Boston Seltiksa hitno operisan
PODGORICA – Džejson Tejtum, najbolji igrač Boston Seltiksa, pokidao je Ahilovu tetivu i hitno je operisan. To znači da je sezona za njega završena i da neće moći da pomogne svojoj ekipi u nastavku plej-ofa. Tejtum se povrijedio u četvrtoj utakmici serije polufinala Istoka, koju su Seltiksi izgubili od Niksa i spali na skor od 1-3.
– Džejson Tejtum je podvrgnut uspješnoj operaciji saniranja rupture desne Ahilove tetive. Ne znamo kada će se tačno vratiti, ali očekuje se da se potpuno oporavi. Obavijestićemo vas o daljim koracima kada za to dođe vrijeme – naveli su Seltiksi u saopštenju.
Dvadesetsedmogodišnje krilo Bostona je tokom ovogodišnjeg plej-ofa bilo najbolji igrač tima,
Međunarodni bokserski turnir „Hajder Alijev“
PODGORICA – Baku će od danas do 22. maja biti domaćin Međunarodnog bokserskog turnira „Hajder Alijev“, na kojem će nastupiti i juniorska reprezentacija Crne Gore. Crnogorski boks u glavnom gradu Azerbejdžana predstavljaće pet boksera. Nastupiće Luka Otašević (do 46), Nikola Raičević (do 48), Strahinja Mrdak (do 50), Andri-
ja Nikitović (do 52) i Matija Roganović (do 80). Juniorske reprezentativce pratiće treneri Boško Drašković, Slavko Mrdak i Petar Marčić – Crnogorski bokseri na jakom međunarodnom takmičenju imaće priliku da odmjere snage sa vršnjacima iz najjačih bokserskih nacija i dodatno stiču dragocjeno iskustvo – saopšteno je iz Bokserskog saveza. R.P.
gurno bio mnogo neizvjesniji – rekao je Marić i istakao da ga raduje igra i borbenost Bakića. – Uspio je da se domogne polufinala na jednom od najjačih svjetskih turnira. U četvrtfinalu spasio je šest meč-lopti – rekao je Marić. Radović će u nastavku turnira u Laškom, koji je okupio gotove sve najbolje parastonotenisere
a prosječno je bilježio 28 poena, 11,5 skokova i 5,4 asistencije po meču, uz čak 2,1 ukradenu loptu. Bostonu, aktuelnom šampio-
Crna Gora sa dva predstavnika na Međunarodnom turniru „Les Ceintures“ Gojković i Đinović na turniru u Parizu
PODGORICA – Crnogorski bokserski reprezentativci Bojana Gojković i Tomislav Đinović, u pratnji selektora Nikole Ružića, otputovali su preko Dubrovnika u Pariz, gdje će do 18. maja nastupati na prestižnom Međunarodnom turniru ,,Les Ceintures“. Turnir okuplja bokserke i boksere iz 14 zemalja – domaćina Francuske, Italije, Portugala, Španije, Maroka, Meksika, Njemačke, Švajcarske, Belgije, Kanade, Brazila, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Takmičenje će se održati u Sportskoj dvorani „Roger
svijeta, igrati dubl sa Hrvatom Bornom Zohilom i miks-dubl s Aleksom Svitačem – Sa turnirom u Laškom završavamo ovu sezonu. Idemo na zasluženi odmor, a u avgustu krećemo u novi ciklus. U novoj sezoni čeka na „Elit“ u Francuskoj i kruna godine – EP u Helsingborgu, krajem novembra –zaključio je Marić R.PEROVIĆ
nu lige, sada predstoji nevjerovatno težak zadatak – da protiv Niksa okrene 1-3 bez Tejtuma. R. A.
Ouvrard“ u predgrađu Pariza, u Argenteuilu.
Učešće na ovom turniru predstavlja važan test forme i dodatno međunarodno iskustvo za crnogorske reprezentativce, koji će imati priliku da odmjere snage sa vrhunskim sportistima iz najjačih bokserskih škola. Bojana će nastupiti u kategoriji do 57, a Tomislav do 60 kilograma. Crnogorski boks nastavlja sa aktivnim međunarodnim nastupima, a turnir „Les Ceintures“ je još jedna prilika za dokazivanje talenta i kvaliteta crnogorskih boksera. R. P.
Milica Jovanović nakon Eurobasketa završava reprezentativnu karijeru
PODGORICA – Ženska seniorska reprezentacija od 18. do 29. juna nastupiće na šampionatu Evrope, a to će za našu selekciju biti osmo uzastopno učešće na kontinentalnoj smotri.
Od 2011. godine u Poljskoj kada su naše dame prvi put zaigrale na Evropskom prvenstvu, Crna Gora je redovni učesnik ovog šampionata. Mijenjali su se rosteri, selektori, stručni štabovi, ali je od prvog šampionata do danas jedna karika ista – Milica Jovanović. Sjajna Nikšićanka imaće priliku da ispiše istoriju jer će odigrati čak osmo veliko takmičenje, a na predstojećem Evropskom prvenstvu odigraće posljednje utakmice u dresu nacionalnog tima. – Moje osmo Evropsko prvenstvo. Ponosna sam na taj podatak. Sa selektorkom sam malo razgovarala o tome, ali mislim da se moji i njeni planovi poklapaju, tako da će ovo biti moje posljednje Evropsko prvenstvo i moj posljednji nastup za reprezentaciju – odmah na početku riješila je sve dileme o svom daljem statusu Milica Jovanović.
PODGORICA – Košarkaši Indijane plasirali su se u finale Istočne konferencije, pošto su na gostujućem terenu u petom meču savladali Klivlend (114:105) i tako sa 4:1 u polufinalnoj seriji stigli do finala.
Klivlend je bio bolji u prvoj i drugoj četvrtini (nakon uvodne dionice bilo je 31:19), da bi u trećoj Pejsersi preuzeli vođstvo, a serijom 21:4 došli su ponovo do „plus 12“, što je i prelomilo meč. Kod Indijane se istakao Tajris Halibarton sa 31 poenom, osam asistencija i šest skokova, a istakli su se i Paskal Sijakam sa 21 poenom, sedam skokova i pet asistencija, Endru Nembhard 18, Eron Nesmit 13 poena i 13 skokova i Majls Tarner 10 poena. Kod Klivlenda bolji od ostalih bili su Donovan Mičel sa 35 poena i devet skoko-
Nekada jedna od najmlađih, već neko vrijeme je kapitenka. I tada 2011. i sada Nikšićanka je prepoznatljiva po emocijama, koje uvijek pokazuju sa koliko želje igra za reprezentaciju. Još se nije desilo da je propustila reprezentativnu akciju... – Na svako okupljanje i svako prvenstvo sam dolazila veoma zahvalna, uzbuđena i srećna, jer nosim dres reprezentacije – rekla je Jovanović. Evropsko prvenstvo je na programu od 18. do 29. juna, a Crna Gora će utakmice igrati u Brnu. U grupi su domaćin Češka, aktuelni šampion Evrope Belgija i Portugal. Dvije selekcije iz grupe prolaze u nokaut fazu. Meč protiv Češke vjerovatno će biti ključni. – Igramo u Brnu protiv domaćina Češke, a u grupi su još aktuelni prvak Belgija, kao i Portugal, koji se na Evropsko prvenstvo plasirao sa pobjedom protiv Srbije i to govori koliko su napredovali i koliko dobro igraju. Sa druge strane, mi idemo bez nekoliko igračica, koje su povrijeđene ili iz privatnih razloga neće biti tu, kao što su Dragana Živković, Anasta-
sija Drobnjak i Ksenija Šćepanović. Sigurno
mama i prvenstvu – objasnila je Jovanović.
ovog puta pripre-
veniji, a dva dana kasnije će u
prvenstvo da se što bolje dokažu, napreduju i igraju naj-
duju i da svaka sljedeća akcija reprezentacije bude sve bolja vić.
NBA: Nakon pet uzbudljivih i rezultatski neizvjesnih mečeva
va i Evan Mobli sa 24 poena i 11 skokova.
Indijana će u finalu igrati protiv boljeg iz duela Bostona i Njujorka, a trenutni rezultat u toj seriji je 3:1 za Njujork. Oklahoma je upisala novu pobjedu nad Denverom (112:105) i povela u seriji sa 3:2. Prva dionica započela je poenima Tandera 12:2, da bi potom Nagetsi preuzeli vođstvo. U završnici meča pojavio se Šej Gildžis Aleksander koji je odvojio Oklahomu (111:103)... Denveru nije pomogao ni Nikola Jokić, koji je pored 44 poena, imao 15 skokova i pet asistencija. Kod Oklahome poentirao je već pomenuti Šej sa 31 poenom, a pomogli su mu Džejlen Vilijams 18 i Isaijaj Hartneštajn sa 15 koševa. Naredni okršaj Nagetsa i Tandera je u noći između četvrtka i petka. R. P.
Na nepreglednom dalekovodu ŠK Elektroprivreda, okićenom brojnim nagradama i trofejima sa domaće i međunarodne scene, nedavno se pojavilo zlatno svjetlo koje od 8. maja obasjava šahovsku scenu u gradu pod Trebjesom.
Nikšićki „strujaši“ su odbranili titulu ekipnog prvaka na ovogodišnjem šampionatu u Herceg Novom i po treći put ukrasili klupske vitrine velikim peharom Šahovskog saveza Crne Gore.
Denis Kadrić, Nikita Petrov, Luka Drašković, Stefan Mijović Mihail Brjakin, Oleg Jaksin, Jovan Milović Božidar Kisić, Vuk Miletić i Igor Mijanović uknjižili su osam pobjeda i jedan neriješeni ishod i sa 25 bodova od mogućih 27 ponovo se domogli trona. Ako tome dodamo podatak da su pomenuti matadori od 54 odigrane partije 34 riješili u svoju korist, 19 remizirali i samo jednu izgubili, onda je svaki komentar suvišan, ali ne i detaljna analiza koja se podrazumijeva kod uzornih sportskih kolektiva koji na najljepši mogući način afirmišu sredinu u kojoj baštine i unapređuju drevnu igru. Za to se pobrinuo pedantni predsjednik Igor Mijanović,
koji nas je podsjetio na činjenicu da je njegov klub nastupio na tri fronta i to u najkvalitetnijoj Premijer ligi te Ženskoj i Pionirskoj. – Znali smo da nas očekuje veoma težak zadatak kako bismo ponovili uspjehe u muškoj i ženskoj konkurenciji te da će protivnici biti dodatno motivisani protiv EPCG u namjeri da nam preotmu najsjajnije odličje. Nakon svega viđenog tokom nastupa u Institutu „Simo Milošević“, moramo biti zadovoljni jer je klub u izuzetno jakoj konkurenciji uspio da odbrani titulu u Premijer ligi i osvoji srebrne medalje u Ženskoj i Pionirskoj ligi. U elitnom rangu nastupili smo u skoro pa identičnom sastavu kao prošle godine, a tim su predvodili velemajstori i reprezentativci Kadrić, Petrov i Drašković. Pojačanje u odnosu na prošlu godinu bio je FM Oleg Jaksin, bivši omladinski prvak Rusije, koji posljednjih par godina živi u Podgorici i aktivno učestvuje u šahovskom životu Crne Gore. Nakon žrijeba, očekivalo se da će se o konačnom poretku na tabeli odlučivati u posljednja dva kola i to u derbi mečevima sa Budućnošću i Crnogorcem. Do tog momenta, prvotimci su bili maksimalno
koncentrisani i posvećeni odlučujućim okršajima, pa nijesmo dozvolili bilo kakva iznenađenja – analizira šampionat u Novom Igor Mijanović.
On napominje da je Elektroprivreda ušla u borbu „prsa u prsa“ protiv Podgoričana, sa velikom dozom oprezao, znajući da se radi o, vjerovatno, presudnom meču koji odlučuje šampiona.
- Tako je i bilo. Redove Budućnosti ove godine je osvježio Aleksandar Predke, jedan od najboljih i najaktivnijih velemajstora Evrope, što je predstavljalo dodatan izazov i motiv za sve nas, od igrača do rukovodstva. Rekao bih da se tokom cijelog duela naša ekipa držala stabilno, a Petrov je uspio da upiše vrijedan poen u partiji sa Đukićem, što je na kraju bilo dovoljno za minimalnu pobjedu. Činilo se da je Drašković u partiji sa Blagojevićem imao bolju poziciju, ali je u završnici propustio dobitak i na kraju su remizirali. U posljednjem kolu bio nam je dovoljan samo jedan poen iz šest partija, a sa 3:3 sa Crnogorcem uspjeli smo zadržati čelnu poziciju – osvrnuo se Mijanović na finiš prvenstva, ističući da je kompaktna ekipa djelovala fokusirano i
„naštimovano“ tokom cijelog turnira. Mijanović ističe, da mu je posebno drago zbog igrača jer se njihov trud na kraju isplatio – osvojili su šampionski pehar.
- Ovaj tim zaista krase zajedništvo i timski duh što motiviše sve pojedince da pruže maksimum mogućnosti kada se to najviše i očekuje –ističe Mijanović. Ženska ekipa Elektroprivrede CG nastupila je u sastavu Beloslava Krasteva aktuelna reprezentativka Bugarske i povratnica u tim, zatim reprezentativkAlena Skvorcova, te Jovana Srdanović i iskusna kapitenka Aleksandra Milović - Za pehar su se borile samo četiri ekipe, ali to nije umanjilo draž turnira i neizvjesnost po pitanju pobjednika. Upisali smo dvije pobjede i remi protiv favorizovane ekipe Herceg Novog. Ipak, dodatni kriterijumi su odlučili da pehar pripadne domaćinu, kojem ovim putem čestitam na osvajanju trofeja. Finiš
U Kumboru održan šesti turnir prijateljstva Azerbejdžana i Crne Gore „Trofej Hejdara Alijeva“
Kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana u Crnoj Gori, uz podršku kompanije „Azmont Investments“ i u saradnji sa ŠSCG i ŠK Prosvjeta, organizovao je u resortu Portonovi šesti memorijalni turnir „Trofej Hejdara Alijeva“ povodom 102 godine od rođenja ovog istaknutog azerbejdžanskog državnika i predsjednika. Nastupilo je 39 igrača iz zemlje i okruženja, a prvi kroz cilj prošao je velemajstor Nikita Petrov sa 7,5 poena. Doduše, isti učinak imao je i njegov kolega po tituli, četvorostruki šampion ovog međunarodnog takmičenja Nikola Đukić. Međutim, dodatni kriterijumi išli su
u prilog aktuelnom seniorskom prvaku naše zemlje, pa je Petrov zahvaljujući boljem buholc koeficijentu, sa šest pobjeda i tri remija, primio veliki pobjednički pehar iz ruku direktora turnira Sejrana Mirzazade, kome pripadaju najveće zasluge što je memorijal postao tradicionalan i ušao u kalendar godišnjih aktivnosti ŠSCG. Pola poena manje na trećem mjestu sakupio je intermajstor Blažo Kalezić i okitio se bronzanom medaljom, bez poraza sa pet pobjeda i četiri neriješena ishoda. Među nagrađenima su i Oleg Jaksin sa 6,5, Aleksandar Tomić, Savo Vujović, Peko Đurović i Nebojša Nikolić sa po 6 te Nikola Delić
sa 5,5 i Božidar Kisić sa 5 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame Mateje Popović, omladinca Mihaila Pušare, veterana Bogdana Podlesnika i najuspješnijeg predstavnika ŠK Prosvjeta Velimira Jeknića. Ulogu glavnog arbitra bez primjedbi obavio je međunarodni šahovski sudija Luka Lješković. Organizator se postarao da se svim učesnicima i gostima obezbijedi prigodan koktel. Na svečanom otvaranju turnira prisutnima se obratio ugledni diplomata i direktor manifestacije Sejran Mirzazada sa iskrenim željama da se nastave šahovska druženja na pjeni od mora u interesu razvoja i afirmacije
drevne igre, kao i odlične saradnje dvije prijateljske države.
Za Mateju ovo je treća godina otkako učestvuje na turniru i ne krije zadovoljstvo ostvarenim rezultatom u vrlo jakoj konkurenciji. – Uvijek se oduševim organizacijom i gostoprimstvom domaćina. Uslovi za igru su bili, zaista, odlični i bilo je pravo zadovoljstvo nadmetati se u ovako divnom ambijentu jednog od najljepših i najekskluzivnijih turističkih objekata na našem primorju. Takođe sam zadovoljna postignutim uspjehom, tačnije upisala sam polovičan učinak od tri pobjede, isto toliko remija i poraza. Ipak, 4,5 poena je bilo dovoljno da osvojim
je bio zanimljiv jer se titula odlučivala u posljednoj rundi. Nakon remija na prvoj tabli, poraza Alene Skvorcove na drugoj i pobjede Aleksandre Milović na četvrtoj, meč je konačno odlučen bez pobjednika remijem Jovane Srdanović i Sandre Đukić na trećoj tabli – komentariše drugo mjesto dama Mijanović.
Kod pionira boje Elektroprivrede branili su Sofija Milović, Stefan Mihajlović, Marko Sredanović, Petar Popović i Maksim Tomašević. Poslije devet odigranih kola, ambiciozni poletarci su završili na drugoj poziciji, zabilježivši sedam pobjeda i dva poraza. - Veoma smo zadovoljni njihovim nastupom, prije svega radnim navikama u zajedničkoj školi šaha ŠK Elektroprivreda i ŠK Nikšić u kojoj se za šahovsku edukaciju staraju vrsni instruktori IM Boro Miljanić i MK Momčilo Pekić, a kojima čestitam na požrtvovanju i dobrim rezultatima – nije
krio zadovoljstvo Mijanović, ujedno zahvalivši nikšićkom „Tehnopolisu“ u čijim prostorijama u sjajnim uslovima od početka ove godine radi šahovska škola sa oko stotinu polaznika. Prema njegovim riječima, u narednom periodu uprava će se fokusirati na redovna takmičenja iz kalendara ŠSCG, a to su rapid i blic klupska državna prvenstva u Šavniku narednog vikenda i nastup u nacionalnom kupu. – Obiman plan i program uspijevamo da realizujemo zahvaljujući iskrenoj i kontinuiranoj podršci kompanije Elektroprivreda Crne Gore, koja razumije doprinos i ulogu šahovskog sporta u široj društvenoj zajedinici, kao i poziciju kluba kao jednog od najtrofejnijih u državi, sa tradicijom koja traje više od tri decenije – dodao je Mijanović, ne propustivši priliku da po ko zna koji put zahvali Areni i Pobjedi na popularizaciji drevne igre kako u Nikšiću tako i Crnoj Gori uopšte.
žensku nagradu i pritom uvećam rejting za 30 ELO –rekla je standardna prvotimka podgoričke Budućnosti, koja je sa klupskim druga-
Finalni turnir Kupa Crne Gore za rukometaše počinje u subotu, dan kasnije je finale i za dame
PODGORICA – Posljednja dva dana sedmice rezervisana su za finalne turnire Kupa Crne Gore u rukometu u obje kategorije.
Prvi će na parket dvorane „Bemaks“ u subotu Mornar 7 – Rudar (15.30 h), a drugi polufinalni par su Lovćen i Budvanska rivijera Budva (18). U neđelju je finale (18 sati), a od 15 sati će se za trofej boriti dame – Budućnost, kao branilac, i Levalea 2010.
Treću godinu zaredom Rukometni savez Crne Gore organizuje ovo takmičenje u „Bemaks areni“, kako je kazao direktor liga Milorad Vujošević, po svim propozicijama Saveza i EHF.
– Nadam se da će organizacija proteći u najboljem redu. Sve moguće službe su na raspolaganju, redarske, policijske, imamo medicinsko osoblje, ali se nadam da će imati najmanje posla. Pozdravio bih sve učesnike i poželio uspjeh i da pobijedi rukomet – istakao Vujošević.
OBEĆAVAJU BORBU
I Barani i Pljevljaci će u polufinale Kupa oslabljeni. Iz oba tabora stigle su najave da se spremaju za iznenađenje.
– Momci su željni utakmica i borbe. Daće sve od sebe da iznenade Rudar za plasman u finale. Imamo kadrovskih problema, neki igrači su otišli na ekskurziju, a neki otpali zbog posla – kazao je Stevo Nikoče-
vić, trener Mornara 7. Predstavnik ekipe iz Pljevalja Igor Mašković napomenuo je da je Rudar četvrtu godinu zaredom učesnik finalnog turnira Kupa. – Dva puta smo ispali u polufinalu, a u finalu smo izgubili od Budve. Imamo i mi kadrovskih problema zbog povreda i suspenzija, ali oni koji dođu u Podgoricu daće sve od sebe da iznenade kvalitetnu ekipu Mornara koju vodi na dobar način Nikočević. Žao mi je što nijesmo u finalu, ali šta je – tu je. Neka pobijedi bolji i da sve prođe bez povreda.
FINALE PRIJE FINALA
Cetinjani su favoriti finalnog turnira, jure duplu krunu i ne bježe od ove uloge. Budvani će probati da iznenade. – Po nepisanom pravilu u posljednje četiri godine igramo
sa Lovćenom polufinalne i finalne mečeve. Naše utakmice zaokupljuju najveću pažnju, a praktično ovo rivalstvo posljednjih godina traje i u domaćem šampionatu. Očekujem dobru i korektnu utakmicu –istakao je Srđan Ćulafić, predstavnik Budve.
Budvani su izvršili reorganizaciju unutar kluba i praktično su kroz ligaški dio konsolidovali redove na svim nivoima. – Pravili smo potporu za buduća vremena – naglasio je Ćulafić.
O ambicijama u Kup takmičenju predstavnik Budve je kazao:
– Jedna je utakmica i uvijek su moguća iznenađenja. Vjerujem u naše momke. Uz pomoć Aleksandra Glendže, koji je se vratio iz Rumunije, i kapitena Novaka Bajčetu, zatim Kubanca Lazara – koji je ot-
krovenje kao vihorno krilo u crnogorskom rukometu, mislim da možemo da pružimo otpor Lovćenu iako u svakom smislu i svake godine ima etiketu favorizovanog protivnika. Ekipa sa Cetinja nedavno je proslavila šampionsku titulu. Lovćen želi da kompletira sezonu.
– Ne bježimo od uloge favorita i tako ulazimo u meč, ali nećmo dozvoliti da nas zavara utakmica iz ligaškog dijela protiv Budve koju smo dobili sa dvocifrenom razlikom. Budvani su tada bili u početnoj fazi stvaranja ekipe. Sada su mnogo bolji, organizovaniji i iskusniji za mnogo utakmica. Ulogu favorita prihvatamo, ali idemo oprezno, siguran sam da će biti dobra utakmica i za nas finale prije finala – jasan je Marko Dapčević, predstavnik Lovćena. A. MARKOVIĆ
Prva utakmica za titulu šampionata Crne Gore za rukometašice
Levalea 2010 15 ( 5)
Budućnost 34 (14)
NIKŠIĆ - SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 200. Sudije: Vujačić i Kaženegra. Sedmerci: Levalea 3-2, Budućnost 1-0. Isključenja: Levalea 4, Budućnost 4. minuta.
LEVALEA 2010: Živković (10 odbrana), Striković, Kovačević, Dragnić 5, Ćorović,
Ma. Bigović 1, Đukanović, Kosović, Tomanović, Kuzman 2, Bajović, Mi. Bigović, Đilas 1, Andrijašević 4, Vučetić 1, Ćalasan 1. BUDUĆNOST: Škerović (10 odbrana), Marsenić (tri odbrane), Peličić 2, Daneilsen, Vukčević 4, Mitrović 1, Godeč 1, Popović, Marković 4, Kuzmanović 1, Guberinić 4, Radević 9, Tomova 6, Radi-
vojević, Kadović 2, Pavićević. Kombinovani tim Budućnosti u Nikšiću protiv Levalee 2010 stigao je na korak do odbrane šampionskog trofeja. Rukometašice iz Podgorice finalnu seriju (igra se u dvije pobjede) otvorile su ubjedljivim trijumfom na terenu ekipe koja je regularni dio takmičenja završila na drugoj poziciji.
Dva tima u neđelju će se takođe boriti za još jedan trofej-Kup, a favorit se zna. Duel u Nikšiću očekivano nije bio neizvjestan, ,,plave“ su krenule onako kako se i očekivalo, do odmora su imale višak od devet golova, a do kraja su uvećale prednost do konačnih - 34:15. Drugi meč na programu je 20. maja u Podgorici. A.M.
„Lavovi“ iz trećeg šešira čekaju rivale
PODGORICA – Muška rukometna reprezentacija
Crne Gore iz trećeg šešira čeka današnji (19 h) žrijeb u danskom Herningu za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
,,Lavovi“ su nedavno završili kvalifikacije, osvojili drugo mjesto u grupi 2 iza Mađarske, a ispred Finske i Slovačke. Žrijebom će biti određeni sastavi šest grupa preliminarne runde, a već je poznato da će Njemačka igrati u grupi A (Herning), kao i Danska koja je u grupi B, Švedska je u grupi E (Malme), Norveška u grupi C (Oslo), kao i Farska Ostrva u grupi D, dok će Island svoje mečeve igrati u grupi F u
Kristijanstadu. Evropsko prvenstvo održava se u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj od 15. januara do 1. februara naredne godine. Za Crnu Goru to će biti sedmo uzastopno, ukupno osmo učešće na prvenstvima Evrope. Sastavi šešira za žrijeb za EHF Euro 2026: Prvi šešir: Francuska, Danska, Švedska, Njemačka, Mađarska, Slovenija; drugi šešir: Portugal, Norveška, Island, Hrvatska, Španija, Farska Ostrva; treći šešir: Austrija, Holandija, CRNA GORA, Češka, Poljska, Sjeverna Makedonija; četvrti šešir: Gruzija, Srbija, Švajcarska, Rumunija, Ukrajina, Italija. A. M.
PODGORICA – Crna Gora će biti nosilac na žrijebu za Svjetsko prvenstvo za rukometašice, koji će 22. maja biti obavljen u holandskom Hertogenbosu. Svjetska rukometna federacija objavila je sastave šašira, a „lavice“ su u povlašćenom položaju, nakon što su u aprilskom baražu bile bolje od Portugala. Već je poznato da će Crna Gora igrati u grupi D u njemačkom Trijeru, a da će protivnik iz trećeg šešira biti Farska Ostrva. Ostalo je da se žrijebom odrede preostala dva protivnika izabranica Suzane Lazović u grupnoj fazi.
Žrijebom će biti određeni sastavi osam grupa sa po četiri tima, a po tri prvoplasirana izboriće plasman u glavnu rundu planetarne smotre. Na šampionatu će nastupiti 18 evropskih, pet azijskih, četiri afričke, četiri reprezentacije iz Južne i Centralne Amerike i jedna iz Sjeverne Amerike i sa Kariba. Svjetsko prvenstvo na programu je od 26. novembra do 14. decembra.
Ukoliko izbore plasman u glavnu rundu, kapitenka Đurđina Jauković i saigračice će u drugoj fazi igrati u Dortmundu. A. M.
Između protjeranih članova Karađorđeve familije, bila je izvjesna žena koja je nosila kratku kosu. Kad sam, ja, međutim stigla, u Beograd, bila sam jedna neznalica ili jedno dijete o tim crnim političkim podzemnim radnjama, jer je srpska policija došla bila do zaključka da sam ja ta gospođa u pitanju i da sam došla iz političkih razloga. Moj ih je pasoš mučio, jer u njemu nijesu mogli naći nedostataka. Zbog toga je bilo naređeno da me drže pod prismotrom i onda je Milićeviću telegrafirano: šta on zna o takozvanoj Engleskinji čiji je on pasoš potpisao? On je morao odgovoriti: „Ništa”. Poslije toga došao je jedan ljut odgovor – kako je on mogao potpisati pasoš licu o kome ne zna ništa – i još, čak, pustiti jedno lice od Karađorđeve grupe da uđe slobodno u zemlju – koje bi trebalo uhapsiti. Bilo je mnogo larme. On je odgovorio, da je on bio potpuno uvjeren da bi to bila naglost u najvećem stepenu, ako se uhapsim bez daljih razloga. Tada su oni preuzeli sve što su mogli da smetu moje putovanje. Ukratko, gledali su da ga zabrane. Moja je ravnodušna izdržljivost to osujetila. Telegrafi su lećeli iz zemlje i natrag London – Beograd i Beo-
grad – London. Milićeviću je bilo naređeno da ispita u pogledu mene kod policije, koja nije znala ništa u pogledu mene i bili su iznenađeni, jer se ustanovilo, međutim, da ličnost moga imena doista postoji i živi i adresa koju sam ja dala bila je tačna i da uživam dobar glas. On je zaključio da moje hapšenje, koje je izgledalo neizbježno, odlože zbog međunarodnih komplikacija koje bi slijedile. Zašto srpske vlasti nijesu dostavile svoje
Moj zatvor je već bio skoro riješen kad sam ja, priča Milićević, došao do jedne briljantne ideje. Fotografija te ranije sumnjive ženske sa kratkom kosom, bila je izašla negdje u Engleskoj i Milićević je tada kad je vidio fotografiju javio da se može zakleti da ta ženska nema nikakve sličnosti sa mnom, kojoj je on izdao pasoš
sumnje britanskom Konzulu u Beogradu, mora ostati Balkanska tajna. Umjesto tako da radi, srpska policija je odgovorila: „Mi je pratimo svuda. Ličnosti sa kojima razgovara zabilježene su. Ona ide svuda, sa svakim se razgovara ko hoće s njom da govori. Ona upotrebljava svu učtivost da bi došla do stvari, a za koji cilj mi ne možemo biti sigurni. Govori srpski vrlo slabo ali je jasno da ona ide za svojim ciljem i da ona razumije sve.” Moj zatvor je već bio skoro riješen kad sam ja, priča Milićević, došao do jedne briljantne ideje. Fotografija te ranije sumnjive ženske sa kratkom kosom, bila je izašla negdje u Engleskoj i Milićević je tada kad je vidio fotografiju javio da se može zakleti da ta ženska nema nikakve sličnosti sa ženom, odnosno sa mnom, kojoj je on izdao pasoš. Srbija je bila spasena. U to vrijeme ja sam bila u Pirotu. Zapovijest je odmah polećela po zemlji, da postupanje sa mnom odmah bude izmijenjeno i da neprijatna impresija, koju je bilo takvo ponašanje izazvalo bude izbrisano ukoliko je moguće. Ova epizoda daje čist pojam o stanju nervne zategnutosti koja je postojala. Velika glupost srpske policije sastojala se u mišljenju da sam ja bila u stvari agent Kn-
jaza Mirka noseći poruke sa namjerom da ih prenesem do Sofije, jer i ja sam bila toliko luda da sam svakom govorila da dolazim sa Cetinja. Ali oni su sudili drukčije zbog samih sebe. Poluorijentalni pojam radio je podozrenje i mogao da tu postoji neka podmukla akcija. U stvari, tzv. DORA, zakon za odbranu Kraljevine radio je na Bliskom Istoku. Nije li njegovo ime Grčkog porijekla? Ovo mi je bilo korisno iskustvo da me otvrdne u praćenju policijskome i ja sam to vedro podnosila kasnije. Tako je isto bilo u stvari, kad sam bila 1915 u Marselju. Ja sam dva puta bila ispitivana od francuske policije, a tri puta, i to vrlo potanko, od samih Engleza. Ja sam mislila da je šala što je njih iznenađivalo. Oni su još više bili iznenađeni, kad sam im pričala da me to podsjeća na srpsku policiju u Beogradu, i pitala ih: zašto se zovu „Intelidžens”. Njihovi napori bili su uzaludni, kao i oni u Srbiji raniji, iz istih razloga. Ja nijesam otkrila zavjeru.
GLAVA V
ŠTA JE BILO
IZA SVEGA TOGA
„Čudnovata je to želja tražiti snagu pa izgubiti slobodu … Dobar glas je klimav, a vraćanje unatrag je ili pad ili pomračenje. Uostalom to je jed-
na žalosna stvar.” – Bekon Ja sam u Srbiju došla kao turista, ali zahvaljujući hrđavom ponašanju srpske policije, postala sam svjesna da postoji izvjesna snaga, koja radi potajno na Balkanu. Kakva je to snaga bila, mi moramo sada vidjeti.
Još od kraja XVII v. obije, i Rusija i Austrija, su se utrkivale za svoju ekspanziju na Balkanu. Svaki se rat nominalno pravdao sa „osloboditi hrišćane jarma turskoga”, dok u stvari radilo se da se ovo stanovništvo prisvoji za sebe. Svaki ustanak na turskoj teritoriji bio je podstaknut i pomagan od protivničkih suverena na Balkanu i svaki je mirno i bez prestanka radio za svoj cilj.
U toj velikoj igri Crna Gora, kao što smo vidjeli, bila je ruski pion, još od vremena Petra Velikog, kad je poslao svoga izaslanika vladici Danilu. Crna Gora je postala predstraža na Balkanu. Rusija je bila Crnoj Gori Bog i njen finansijer. „Pseto laje za onoga ko mu daje” – kaže albanska poslovica. Crna Gora je lajala i ujedala po ruskoj zapovijesti.
Srbija kroz čitavi XIX v. bila se raspukla zbog neprestane krvne osvete između Karađorđevića i Obrenovića. Tu je vladala istorija krvi kao kod turskih sultana, čiji ishod još nije svršen i široko je uticao na sudbinu još nerođenih ge-
neracija da bi mogli razumjeti njihove poglede u posmatranju i praćenju savremenih događaja.
Srbija, na kraju XVIII v. bila je gorko pritisnuta, ne samo od strane turske uprave – nego i janjičarima – tom drskom i moćnom vojničkom organizacijom, koja je prekinula veze sa centrom da bi mogla samostalno i za svoj račun raditi i zbog toga je prijetila opasnost i opstanak turske carevine. Janičari su bili izabrali svoje šefove i bili upola nezavisni. Od svih tih grupa ni jedna se više nije opirala Sultanu – nego grupa koja je vladala sa sjedištem u Beogradu. Njihovi komandanti zvali su sebe Dahijama i ciljali su na potpunu samoupravu u svojim provincijama.
Jedinstven je fakat, koji treba naglasiti da su Janičari, u svom najširem opsegu, bili balkanskog porijekla. Srbi muslimani bili su mnogo veći progonitelji Srba hrišćana, nego što su bili pravi Turci. Mi nalazimo da su vodeće dahije bile rodom iz Foče, u Hercegovini. Sultan Selim III, uplašen od rasta moći janičarske, pomognut hrišćanima poslao je vojsku protiv njih i silom ih izbacio iz Beograda. Jedan Turski paša, po imenu Mustafa, odnosno Hadži-Mustafa, bio je postavljen kao upravitelj, čija je uprava bila tako prava i dobra da je sva zemlja, uskoro, bila u miru i zahvalni Srbi nazvali su ga „Srpska majka.” Ali su se Janičari povukli, nedaleko do Vidina, gdje je bio komandant ovih razbojnika zvani Pazvan-oglu , čija je divljačka horda pustošila zemlje uprkos Turske uprave, oni sada zajednički napadnu Srbiju. Hadži-Mustafa, imajući povjerenje u Srbe, organizuje ih za otpor. Srbi su bili vješti borbi, jer su mnogi od njih služili ranije u austrijskoj vojsci, pri ratu tursko-austrijskom. Ali prizor da je jedan turski paša podstakao raju protiv vojske muslimanske podigla je gnjev pravovjernih, kroz čitavu carevinu. Zahtijevano je da se zbaci Hadži Mustafa –paša i da se Janičari povrate u Beograd. Sultan je bio nesposoban da se odupre Janičarima i oni se povrate. Žedni osvete zbog poniženja kad su morali silom da se povuku oni ubiju Hadži Mustafu, uzmu vlast i da bi spriječili dalje srpsko bunjenje napadnu na srpska sela i pobiju znatan broj glavnih ljudi. Tako radeći oni ubrzaju ono što su htjeli da spriječe. (Nastavlja se)
Četvrtak, 15. maj 2025.
Stečajna upravnica stečajnog dužnika Universal Exports doo Tivat u stečaju, na osnovnu rješenja stečajnog sudije St.br. 174/24 od 22.11.2024. i 05.02.2025. godine, u skladu sa članom 134, 135 i 136 Zakona o stečaju oglašava da se usled sadržane tehničke greške PONIŠTAVA oglas o drugoj prodaji imovine stečajnog dužnika koji je u ovom mediju objavljen dana 25.aprila 2025. godine i istovremeno oglašava ponavljanje
DRUGE PRODAJE IMOVINE
stečajnog dužnika Universal Exports doo Tivat u stečaju upisane u listu nepokretnosti 4626 KO Podgorica II javnim prikupljanjem pisanih ponuda i obaviještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika, stečajnog sudiju, sve povjerioce stečajnog dužnika i sva ostala lica koja imaju interes u vezi sa predmetnom imovinom.
A.Imovina se nalazi u Podgorici
B.Detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine upisane u listu nepokretnosti broj 4626 KO Podgorica II
1)kat.p. br. 3563/1, zgrada br.1 porodična stambena zgrada, površina 90m2 u okviru iste stambeni prostor PD1, prizemlje površina70m2
2)kat.p.br. 3563/1, dvorište površine 29m2
3)kat.p.br. 3564/1, zgrada 1, porodična stambena zgrada, površina 106 m2 i u okviru iste stambeni prostor, sobnost dvosoban stan, PD1, spratnost prizemlje, površina 95m2
4)kat.p.br. 3564/1 dvorište, površina 228 m2
5)kap.p.br. 3565/1, zgrada 1, porodična stambena zgrada, površina 111m2 i u okvir iste poslovni prostor u vanprivredi PD1, površine 97m2
6)kat.p.br. 3565/1, zgrada 2, pomoćna zgrada, površnia 11m2 u okviru iste nestambeni prostor, PD1, površina 8m2
7)kat.par.br. 3565/1, dvorište 90m2
U listu nepokretnosti postoje upisana zabilježba spora i uknjižba privremene mjere. Kada kupac uplati kupoprodaju cijenu na njega se prenosi pravo svojine na predmetnoj imovini stečajnog dužnika bez tereta ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršenja kupropodaje.
C.Najniža prodajna cijena iznosi 590.400,00 EUR (petsto devedeset hiljada četiristotine eura) Napomena: Cijena je umanjena za jednu petinu u odnosu na procijenjenu vrijednost koja iznosu 738.000 EUR D.postupak uslovi za izbor ponuda
Prodaja imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih zatvorenih ponuda. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadni prigovor ili reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje.
DOSTAVLJANJE PONUDA
Predmetna imovina opisana u tački B (pod 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7) predstavlja cjelinu i moguća je kupovina samo kompletne nepokretnosti. Prodaja imovine dužnika vrši se javnim prikupljanjem ponuda koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: Privredni sud Crne Gore, Podgorica, Ul. IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi suda sa naznakom: St.br. 174/24 UNIVERSAL EXPORTS DOO TIVAT U STEČAJU, JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ. Rok za dostavljanje ponuda za prodaju imovine dužnika je do 05. juna 2025.godine do 12.00 časova. Otvaranje ponuda održaće se dana 06. jun 2025.godine u 11.00 časova u kancelariji broj 26 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici.
PRAVO UČEŠĆA NA JAVNOM PRIKUPLJANJU PONUDA
Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti i uplate predviđeni depozit. Depozit: Za kupovinu predmetne imovine ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 5% od iznosa najniže prodajne cijene. Uplata depozita vrši se isključivo na račun stečajnog dužnika kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj: 520-5033405. Dokaz o uplati depozita (u originalu ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu ili se može predati stečajnoj upravnici, najkasnije prije početka javnog otvaranja ponuda. Provizija za uplatu depozita pada na teret ponuđača. Ponuda za učešće na javnom prikupljanju ponuda, treba da sadrži: Za pravna lica: ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, naziv i sjedište, broj bankovnog računa, matični broj (PIB), PDV broj, izvod iz CRPS-a potvrdu o uplati depozita.
Za fizička lica: potpisanu ponudu, ime prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj bankovnog računa, fotokopija lične karte i potvrdu o uplati depozita.
Sadržaj-opis ponude: Ponuda treba da sadrži tačan iznos ponuđene cijene. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupovine, stečajna upravnica nema obavezu da sa drugoplasiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji, ali to može da učini ako ponuđena cijena nije manja od najniže prodajne cijene. Stečajna upravnica zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca. Uslovi za održavanje javnog prikupljanja ponuda: Javno prikupljanje ponuda održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni propisane uslove. Ukoliko pravno lice ne zastupa izvršni direktor ili ovlašćeni zastupnik registrovan u CRPS, potrebno je da se prezentuje potpisano pečatirano punomoćje, dok izvršni direktor ili ovlašćeni zastupnik treba da prezentuju ličnu kartu ili neku drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju. Ukoliko je ponuđač fizičko lice potrebno je da prezentuje ličnu kartu ili neku drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju.
U slučaju da stečajna upravnica odluči da izvrši izbor najpovoljnijeg ponuđača, imovina dužnika će se prodati ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos za njenu kupoprodaju.
U slučaju da ima više istovjetnih ponuda za imovinu stečajnog dužnika koja je predmet prodaje, ponuđačima će biti data mogućnost da u razumno ostavljenom roku daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica, najkasnije u roku od 3 (tri) radna dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji u formi notarskog zapisa kod nadležnog notara, najkasnije u roku od 7 (sedam) radnih dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključenja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude zadržati uplaćeni depozit. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine imovine dužnika, depozit mu se ne vraća. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena, izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 7 (sedam) radnih dana od dana odluke stečajne upravnice o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na račun koji navedu u ponudi. Eventualna bankarska provizija za povraćaj uplaćenog depozita pada na teret ponuđača. Porez i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca. Kada kupac uplati kupoprodaju cijenu na njega se prenosi pravo svojine na predmetnoj imovini stečajnog dužnika bez tereta ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršenja kupropodaje. Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja je predmet prodaje, uz prethodnu najavu stečajnoj upravnici. Sve potrebne informacije mogu kontaktirati stečajnu upravnicu putem telefona na broj 067/505-520 ili putem e-maila radovic.legal@gmail.com mr Nina Radović Sentić, stečajna upravnica Universal Exports doo Tivat u stečaju
Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću (Sl. list RCG br. 52/04 i Sl. list CG br. 13/07, br. 61/13 i br. 37/17) i odluke kolegijuma firme „MONTECCO INC“ d.o.o. od 18.04.2025. godine, izvršni direktor donosi dana 26.04.2025. godine, donosi sledeća
PRAVILA nagradne igre RAUCH-a pod nazivom “RAUCH Yippy Travel Fun”
1. Priređivač nagradne igre je privredno društvo „MONTECCO INC“ d.o.o. sa sjedištem u Danilovgradu –Bandići bb, sa matičnim brojem 02306689 sa ciljem unapređenja prodaje.
2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 15.05.2025. godine i traje do 15.06.2025. godine.
3. Fond nagrada: Ukupan fond nagrada iznosi ................................................................................. 2.758,8,00€ sa PDV-om
4. Nagradni fond sastoji se:
•4 x voucher za dnevnu family zabavu – hotel Mediteran (Ulaznice u Aqua park za 2 odrasle osobe i do 3 dece (uzrasta do 14 god.). Ručak u Aqua parku ili hotelu za 2 odraslih i 3 dece.) ......... 580,80€ sa PDV-om
•Pojedinačna vrijednost vaučera je 120,00 € bez PDV-a.
(Vaučer se može iskoristiti u hotelu Mediteran. Rok da se vaučer iskoristi je 31.08.2025.)
•40 paketa (1 paket sadrži stolicu za kampiranje, jastuk za vrat, sportski frizbi, 2 YP proizvoda)
……2,178,00€ sa PDV-om
Pojedinačna vrijednost paketa je 45€ (bez pdv-a).
Uslovi za učešćivanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:
5.1. Nagradna igra počinje 15.05.2025. godine objavljivanjem u štampanim medijima, a završava se 15.06.2025. godine.
5.2. Pravo učešća imaju svi građani s prebivalištem u Crnoj Gori koji u periodu od 15.05.2025. do 15.06.2025. godine. Sudjelovanje u nagradnoj igri moguće je skeniranjem QR koda preko postera, goblera u maloprodajnim objektima na crnogorskom tržištu te potpunim i ispravnim ispunjavanjem formulara sa svojim ličnim podacima (ime, prezime, adresa (prebivalište/boravište), broj telefona, e-mail adresa) na web stranici www.rauch.cc/yippy-win, U nagradnu igru ulaze samo ispravno i potpuno popunjeni formulari u razdoblju vremena trajanja nagradne igre.
Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u Montecco doo i članovi njihove uže porodice.
5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija u sljedećem sastavu: Ljubica Ćulafić, Sandra Zdravković i Vera Palija, koje imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre. Već pomenuta komisija će imati svoju zamjenu u slučaju nepredvidjenih okolnosti u sljedećem sastavu: Filip Jovanović, Radoje Bogetić, Anastasija Ulama.
Izvlačenje dobitnika će se održati dana 7.7.2025. godine, u 10:00 časova u prostorijama Organizatora. Izvlačenje će se vršiti nasumičnim odabirom dobitnika putem softvera provajdera Inscript GmbH, 6850 Dornbirn, Austrija.
5.4. Dobitnike nagrada će kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.
5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitnicima. 5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.
5.7. Organizator igre će imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „Pobjeda“ u najkraćem mogućem roku nakon izvlačenja i na društvenim mrežama: Facebook i Instagram stranici Montecco-a.
5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost.
5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u Budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za preuzimanje nagrade. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.
6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično ili preko trećeg lica uz obavezno podnošenje na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku do 30 dana od objave dobitnika.
Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj) ili drugo lice koje je određeno za zastupanje uz lični dokument i izvod iz matične knjige rođenih za maloljetno lice ili izvod iz vjenčane knjižice.
7. Viša sila: Priređivač nagradne igre zadržava pravo da usled nastanka nepredviđenih okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjegli ili otkloniti može mijenjati pravila utvrđena u tačkama 5 i 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu za igre na sreću, pisanim putem, u roku od 3 dana od dana nastanka navedenih okolnosti.
8. Svi eventualni sporovi između učesnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.
9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „ RAUCH Yippy Travel Fun” biće objavljena u dnevnim novinama „Pobjeda“ prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave za igre na sreću.
Izvršni direktor: Predrag Pavličić
Klikom na www.cgknjizara.me
možete da naručite
knjige uz dostavu
1/8
O SMRTI do 110 riječi
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
481
Dana 12. maja 2025 godine preminuo je naš dragi
dr ANĐELKO Jevrema PEJOVIĆ stomatolog 1944–2025.
Saučešće primamo u subotu, 17. maja 2025. godine na seoskom groblju Štrpca-Banjani od 11 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENA PORODICA: sin GORAN, snaha IRINA, unuci PHILIP, MARK i ALEXANDAR, ćerka GORDANA, bratanice OLJA i MIRJANA i GORDANA GAJIĆ sa porodicom, ostala rodbina i prijatelji porodice
Tužnim srcem obavještavamo porodicu i prijatelje da je 12. maja 2025. poslije duge i teške bolesti napustila nas naša
484
Sahrana će biti 16. maja u Poljskoj.
обавити сахрана пред Никољ црквом.
ОЖАЛОШЋЕНИ: син МАРКО, ћерке МИЛЕВА и ДРАГИЦА, снаха НАДА, ђевери СЛОБО и ЖАРКО, унучад СРЂАН, ДРАГАН, МИРЈАНА, СЛАЂАНА, СИМО и ВИОЛЕТА, заова БЕБА, јетрве, ђеверичићи, ђеверичне, братанић, братаничне, праунучад и остала многобројна родбина КРКОТИЋ и МАТАНОВИЋ
OŽALOŠĆENA PORODICA
KALAĐURĐEVIĆ
487
Dana 14. maja 2025. poslije duge i teške bolesti u 87. godini preminula je naša draga
LJUBICA Mihailova VUKIĆEVIĆ rođena POPOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 14. maja od 11 do 17 časova i 15. maja od 10 do 12 časova, kada se kreće za Obzovicu – Cetinje gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
OŽALOŠĆENI:
sin DRAGOLJUB, ćerka NEVENKA, unuk STEFAN sa porodicom, unuke SANJA i TAMARA sa porodicom, porodice pokojne: braće VASA, ĐURA, KOSTE POPOVIĆA i sestreVELIKE ĐURNIĆ, đever PETAR, zaove DESANKA i MILANKA, jetrva RANKA, đeveričići, đeverične, zaovići, zaovične i ostala mnogobrojna rodbina VUKIĆEVIĆ i POPOVIĆ
486
Dana 14. maja 2025. preminula je u 86. godini naša draga
VASILJKA Milorada LJUTICA
rođena PEKUŠIĆ
Saučešće porodica prima u gradskoj kapeli 14. maja od 11 do 16 časova i 15. maja od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.
OŽALOŠĆENI: suprug MILORAD, sestra ANASTAZIJA, sin BOGDAN, snaha GORDANA, zet MILORAD, unučad DIMITRIJE, JELENA, TEODORA, DANILO i PETAR, bratanić, sestrične i praunučad
Posljednji pozdrav dragom pašenogu, svaku i tetku
Odlaziš rano ali ostaju sjećanja i uspomene. Počivaj u miru, iskreni prijatelju.
RATKO, BILJANA, VALENTINA i MARIJA VUJOVIĆ
Opraštamo se od našeg dragog brata, šure i ujaka
Počivaj u miru, iskreni brate i prijatelju.
Posljednji pozdrav dragom stricu
Počivaj u miru.
i OLIVERA VUJOŠEVIĆ sa porodicom
,
482
Dana 17. maja 2025. godine navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg
RADOMIRA-MIJA Ljuboja MRDAKA
Iznenadio si nas odlaskom i ostavio ranu koja nikad ne može da zaraste. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom. Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da ćemo 17. maja u 10 sati posjetiti njegovu vječnu kuću, okititi cvijećem i zaliti suzama na seoskom groblju u Milakovićima, Lijeska.
OŽALOŠĆENA PORODICA MRDAK
488
Dana 16. maja 2025. godine navršavaju se četiri tužne godine od smrti mog voljenog supruga
Čuvam te od zaborava. S ljubavlju,
Tvoja ANA
LJUBOMIR - LJUBO PEROVIĆ
Voljeni naš Ljubane.
Naš Ljubašu.
Tvoja dobrota, ljubav i velika pažnja prema svima nama čine tvoj odlazak još težim i bolnijim.
Tvoja porodica je za tebe uvijek bila najbitnija i uvijek na prvom mjestu.
Puno nam nedostaješ. Teško nam je. Preteško nam je bez tebe.
Ponosni smo zbog toga i zahvalni na tome što si bio naš i što smo te takvog blagorodnog, plemenitog i jedinstvenog imali.
Ljubašu naš, počivaj u rajskom miru. Oni koje si najviše volio čuvaće te u svojim mislima i u svojim srcima.
Zauvijek tvoji: supruga STOJKA, sinovi ZVONKO i SLAVKO, unučad LARA i VIKTOR i snaha ALEKSANDRA
489
Prošlo je četiri godine od kada nas je napustila naša draga i voljena
Draga majko, ne prođe dan a da se ja, tvoja unučad i svi mi ne sjetimo na srećne i nezaboravne dane provedene sa tobom.
Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.
Tuguje za tobom ćerka RADMILA RADEVIĆ sa porodicom
Dana 15. maja navršavaju se četiri godine od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda
Vrijeme prolazi, bol ostaje. Osjećamo veliku prazninu kao i prvog dana. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
483
Tvoji: supruga MILOJKA, sin PEĐA, ćerke TAMARA i NATAŠA sa porodicama 485
Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, br. 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini (“Službeni list CG”, br. 44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore broj:11-011/25-1339/3 sa sjednice od 25.04.2025.godine, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, objavljuje
JAVNI POZIV
ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP, NA PERIOD OD 10 GODINA, NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI ULCINJ
1.Predmet javnog nadmetanja Predmet zakupa je davanje u zakup nepokretnosti u svojini države Crne Gore,na period od 10 godina, sa pravom raspolaganja Vlada Crne Gore to: •katastarske parcele br. 90, u površini 870 m² i
•katastarske parcele broj 92/3 u površini od 50.130 m2, iz lista nepokretnosti broj 101 KO Zoganje – Ulcinj u svojini Crne Gore – subjekat raspolaganja Vlada Crne Gore, putem javnog nadmetanja, radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti. 2. Početna cijena Početna cijena zakupa nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva iznosi iznosi 2.050 eura na godišnjem nivou.
3. Mjesto i vrijeme davanja u zakup nepokretnosti Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem, koje će se održati dana 30.05.2025. godine, petak sa početkom u 10,00 časova, u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ul. IV Proleterske brigade br. 19 – Podgorica, Kancelarija broj 117.
4. Uslovi javnog nadmetanja Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva zainteresovana pravna fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 5 % od početne cijene i to 102,50 € prijave se za učešće na javno nadmetanje za nepokretnost – katastarske parcele br. 90, u površini 870 m² i katastarske parcele broj 92/2 u površini od 50.130 m2, iz lista nepokretnosti broj 101 KO Zoganje –Ulcinj radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Depozit se uplaćuje na račun broj 510 0000000 17901293 sa naznakom: “sredstva depozita za učešće na javnom nadmetanju – Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.”
Obrazac prijave za učešće na javno nadmetanje može se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine svakog radnog dana od dana objavljivanja Javnog poziva, odnosno do 26.05. 2025. godine (od 8 do 11 časova). Prijava za učešće na javno nadmetanje i dokaz o uplati depozita, dostavljaju se neposredno u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (kancelarija broj 117), najkasnije do 29.05.2025. godine do 12 časova. Minimalnu promjenu raspona u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. Javno nadmetanje se smatra uspjelim i u slučaju kada je za uzimanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje prisustvuje nadmetanju. U tom slučaju početna cijena za zakup predmetne nepokretnosti, predstavlja početnu cijenu u postupku javnog nadmetanja. Učesnik koji ponudi najveću cijenu, proglašava se zakupcem. 5. Ostali uslovi Zakupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaključi ugovor o zakupu predmetne nepokretnosti, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja i utvrđenu cijenu javnog nadmetanja uplati najkasnije do dana zakazane notarske ovjere ugovora.
Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o zakupu nepokretnosti u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu nepokretnosti sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni zakupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.
Ostalim učesnicima, depozit se vraća u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit proglašenog zakupca (izabranog ponuđača) se uračunava u zakupninu.
Svi troškovi nastali u postupku sprovođenja javnog nadmetanja (porez, takse, naknada za ovjeru ugovora ostalo) padaju u cjelosti na zakupca. Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja za predmetnu nepokretnost. Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Direktorat za državnu imovinu i katastar nepokretnosti, 020-446-365.
MINISTARSTVO PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE IMOVINE
Poslovni broj: Iv. br. 128/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Planika Montenegro“ doo Nikšić, ul. Obreška, Straševina bb, koga zastupa Dražen Milačić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Glavanović Itana iz Bara, Polje, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 21-3176-000509 od 01.12.2021. godine; račun br. 21-3176-000603 od 31.12.2021. godine; račun br. 22-3176-000587 od 21.03.2022. godine, račun br. 22-3169-000813 od 09.04.2022. godine; račun br. 22-3176-000825 od 16.05.2022. godine; račun br. 22-3176-001059 od 19.05.2022. godine račun br. 22-3176-001046 od 12.07.2022. godine, dana 14.05.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Glavanović Itana iz Bara, Polje, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 21-3176-000509 od 01.12.2021. godine dr. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.05.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 478/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, Ul. Moskovska 29, kojeg zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “Krylov” Bar, Bulevar Revolucije BCS, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz finansijske kartice br. 11161240, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.05.2025. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “Krylov” Bar, Bulevar Revolucije BCS, na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz finansijske kartice br. 11161240. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 01.07.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović
Bar, 14.05.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 485/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika
Kanostrevac Anita iz Bara, Polje 7/st, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 24209, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.05.2025. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kanostrevac Anita iz Bara, Polje 7/st, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 24209. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 08.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.05.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 521/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Radačić Irena iz Bara, Burtaiška ul. br. 105, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 2954, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.05.2025. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radačić Irena iz Bara, Burtaiška ul. br. 105, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 2954. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 16.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 14.05.2025. godine.
Poslovni broj : Iv.br.1522/23 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „NELT MNE“ DOO, bivši naziv “Neregelia“ DOO Podgorica, adresa: Cetinjski put bb, koju zastupa punomoćnik AOD Durutović, Vuksanović & Kraljević iz Podgorice, Trg nezavisnosti br.1, protiv izvršnog dužnika “TOBACCO&DRINKS” DOO, adresa: Trg nezavisnosti bb,Poslovni centar Ražnatović, PIB:03345297, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 9.416,96 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 12.05.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik “TOBACCO&DRINKS” DOO, sa adresom sjedišta Trg nezavisnosti bb,Poslovni centar Ražnatović, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje
Iv.br.1522/23 od 30.08.2024.godine sa prilozima, Zaključak o određivanju vještaka Iv.br.1522/23 od 13.01.2025.godine, Zaključak uz izvještaje Iv.br.1522/23 od 26.03.2025.godine, Izvještaj o identifikaciji
Iv.br.1522/23 od 26.03.2025.godine, Izvještaj o procjeni vrijednosti stambenog i garažnog prostora
Iv.br.1522/23 od 26.03.2025.godine.
Ukoliko se punomoćnik izvršnih dužnika ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 12.05.2025.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r
Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu. 069/032-380
Košenje i održavanje zelenih površina, orezivanje žive ograde, krčenje placeva i imanja. Profesionalno i povoljno.
069/297-230 068/063-701
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
je sufinansirana od
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
Četvrtak, 15. maj 2025.
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 s tav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203 -725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203 -824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10 -332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA ZA AKTIVAN ODMOR (SPORTSKO , REKREATIVNA I ADRENALINSKA, KUPALIŠTA ZA RONIOCE ) BROJ: 0206-3021/1 od 14.05.2025.godine
I Predmet
Predmet Javnog poziva je zakup javnih kupališta za aktivan odmor prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 20242028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:
1. HERCEG NOVI
1.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: Zelenika
Kategorija: Javno - kupalište za aktivan odmor (sportsko, rekreativno i adrenalinsko)
Oznaka lokacije: 15C
Dimenzije: Dužina 70m; Površina 503m2
Katastarska parcela: 36/3 KO Sasovici
Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura
2.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: Sutomorska plaža - Ćeskota - Zlatna obala
Kategorija: Kupalište - javno ronilačko
Oznaka lokacije: 5K
Dimenzije: Dužina 50m; Površina 435m2
Katastarska parcela: 2517/1 KO Sutomore
Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1087.5 Eura
3.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: Jaz - Žuta greda
Kategorija: Kupalište - javno ronilačko
Oznaka lokacije: 2C2
Dimenzije: Dužina 104m; Površina 2124m2
Katastarska parcela: 553 KO Prijevor I
Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 35m2 sa terasom od 100m2; Konzervator za
sladoled 1 komad; 1.25 Sanitarni objekat P=33m2
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 21390 Eura
Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.
II Način
Davanje u zakup vrši se putem p odnošenja ponuda.
III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.
Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDVa.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih or gana.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača
4.1 Ponudač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponudača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji moraju ispuniti uslove iz Javnog poziva.
4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.
4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
4.4 Posebni uslovi za ponuđače za javna kupališta za aktivan odmor
Pravo učešća imaju privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici registrovani za turističke usluge koje uklju čuju sportsko-rekreativne i avanturističke aktivnosti i imaju stručno osposobljeno lice sa licencom/sertifikatom za pružanje pojedinih vrsta sportsko-rekreativnih i avanturističkih aktivnosti.
4.5 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude
Ponuda obavezno sadrži :
5.1 Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača
1.
2.
3.
FIZIČKA LICA:
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
4.
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvar anja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:
1.
2.
3.
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija
4.
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
6.
crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđiva n za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovan og kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
7.
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5.2 Dokazi o ispunjenosti posebníh uslova
Ponuđač za zakup kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing, sportska, rekreativna, adrenalinska, ronilačka) dužan je da dostavi i sledeće dokaze u ponudi:
-Važeće rješenje o registraciji za obavljanje sportsko -rekreativnih i avanturističkih aktivnosti
-Dokaz da ima zaposlene iIi ugovor o angažovanju stručno osposobljenih lica (instruktor, trener, učitelj) odnosno lice koje je položilo str učni ispit za pružanje usluga (usluga kite surfing, upravitelj čamaca i dr.) koja imaju domaću ili medunarodnu licencu/sertifikat za prużanje tih usluga izdatu od odgovarajuće asocijacije
-sve u originalu ili ovjerenoj fotokopiji
5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:
(A)PONUDENI IZNOS GODIŠNJE
ZAKUPNINE/NAKNADE ZA
KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)
(B)REFERENCE
UKUPNO
Y=A+B
75 BODOVA
25 BODOVA
100 BODOVA
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:
A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena
A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se :
- ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca kupališta na koje se ponuda odnosi
Reference se vrednuju samo za istu oznaku kupališta koju je korisnik prethodno koristio, a ne za druge lokacije kupališta koje su predmet javnog poziva.
Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda koriščenja.
5.
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV- a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV - a, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na
U slučaju da je u toku trajanja ugovora uz saglasnost Javnog preduzeća izvršen prenos prava i obaveza sa jednog lica na drugo, pravo na reference za tu godinu u kojoj je izvršen prenos ima samo lice na koga su prenijeta prava i obaveze.
Ukoliko je više lica po osnovu istog ugovora koristilo isto kupalište (sukorisnici), svakom od njih priznat će se reference, bez obzira na koga od njih je izdato odobrenje nadležnog opštinskog organa.
Četvrtak, 15. maj 2025.
Ukoliko u dokumentu kojim su planirana kupališta dođe do izmjene zahvata kupališta prethodnog korisnika, (usljed dijeljenja kupališta na više djelova, spajanja više kupališta u jedno i sl.), korisnik će imati pravo na bodove po osnovu kriterijuma reference samo na onom zahvatu koji nosi istu oznaku kao kupalište čiji je bio prethodni korisnik.
Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima:
1) Nosilac priznanja “Plava zastavica” u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini..............12.5 bodova (2.5 boda po godini)
2) Zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 , o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu............................12.5 bodova (2.5 boda po godini)
Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma.
Ostvarenost podkriterijuma „Plava zastavica“ Ponuđač nije dužan da dokazuje, obzirom da je spisak nosilaca priznanja „Plava zastavica“ javni dokument.
Za kupališta za aktivan odmor, ostvarenost podkriterijuma zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, Ponuđač nije dužan da dokaže, imajući u vidu da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdam a vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.
Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti referentna godina).
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze
7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.
7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Činidbena garancija
Izabrani ponudač za zakup kupališta je dužan da do dana odredenog za zaključenje ugovora dostavi godišnju činidbenu garanciju, odnosno originalnu bankarsku garanciju, bezuslovnu, i naplativu na prvi poziv, kojom će garantovati dobro izvršenje ugovorom preuzetih obaveza i kojom će se omogućiti naplata u korist Javnog preduzeća u slučaju kršenja ugovornih obaveza u visini od 20%, od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV, u skladu sa Pravilnikom Javnog preduzeća, sa obavezom njenog trajanja usklađenog sa trajanjem ugovora ili godiš njeg obnavljanja tokom trajanja ugovora. U slučaju aktivacije činidbene garancije, Korisnik je dužan da u roku od 15 dana od dana aktivacije garancije dostavi obnovljenu činidbenu garanciju u visini od 20% od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV.
IX Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponuđači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja. Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za organizaciju kupališta
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata.
X Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.
Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.
Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.
Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, za sve lokacije iz ovog javnog poziva najkasnije do 10.06.2025.godine do 11:00 časova.
XI Mjesto i datum otvaranja ponuda
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 10.06.2025 godine sa početkom u 1 4:00 časova, u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
XII Zaključenje ugovora
Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna. Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.
U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XIII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIV Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.
15. maj 2025.
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim do brom objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA
BROJ: 0207-3018/1 od 14.05.2025.godine
I Predmet
I. Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za postavljanje ugostiteljskih objekata prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:
1. ULCINJ
1.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: Objekti na Bojani - desna obala
Kategorija: Ugostiteljski objekat sa terasom
Oznaka lokacije: D2
Dimenzije: Objekat: Po=161m2; Terasa: Pnt=50m2, Pot=41m2
Katastarska parcela: 1163 KO Gornji Štoj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 20392 Eura
1.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: Objekti na Bojani - desna obala
Kategorija: Ugostiteljski objekat sa terasom
Oznaka lokacije: D3
Dimenzije: Objekat: Po=129m2, P1=22m2; Terasa: Pnt=33m2, Pot=91m2
Katastarska parcela: 1163 KO Gornji Štoj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 21652 Eura
1.3
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028
Lokacija: Objekti na Bojani - desna obala
Kategorija: Ugostiteljski objekat sa terasom i kalimerom
Oznaka lokacije: D200
Dimenzije: Objekat: Po=249m2; Terasa: Pnt=153m2; Pot=32m2
Katastarska parcela: 1096/1, 1220 KO Gornji Štoj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 32418 Eura
II Način
Davanje u zakup vrši se putem p odnošenja ponuda. III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.
Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost
Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog pr eduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača
4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.
4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.
4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :
5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća
FIZIČKA LICA:
1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponu đenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se
Četvrtak, 15. maj 2025.
lični podaci obrađuju u postupku
2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
3.
4.
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvar anja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lic e nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:
6.
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV -a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
7.
2.
1.
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
3.
4.
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5.2 Nekvalifikacione dokaze - dokazi kojima se dokazuju reference
5.2.1 Odobrenje za rad ugostiteljskog objekta (restoran), kao i rješenje o kategorizaciji restorana isključivo za lokaciju koja je predmet ponude, koje je izdao nadležan organ, ako je ponudač bio raniji korisnik/zakupac privremene lokacije na koju se ponuda odnosi, za 2019. 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu
5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima: (A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)
75 BODOVA (B)REFERENCE
25 BODOVA UKUPNO Y=A+B
100 BODOVA
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:
A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena
A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje
Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca privremenih ugostiteljskih objekata-restorana.
Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.
Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.
Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima: 1) Rješenje za rad ugostiteljskog objekta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu............ ........................12.5 bodova (2.5 boda po godini) 2) Rešenje o kategorizaciji ugostiteljskog objekata -restorana minimum četiri (****) i više zvjezdica................... ...................................12.5 bodova
Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma. Ostvarenost podkriterijuma „rješenje za rad ugostiteljskog objekta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu“ Ponuđač je dužan da dokaže dostavljanjem originala ili ovjerene kopije rješenja za rad u ponudi. Ukoliko je rješenje trajno, Ponuđač je dužan da do stavi potvrdu nadležnog organa da je rješenje bilo na snazi u periodu i za period za koji se dokazuje referenca.
Ostvarenost podkriterijuma „rješenje o kategorizaciji ugostiteljskog objekta – restorana minimum četiri **** i više zvjezdica“ Ponuđač je dužan da dokaže dostavljanjem originala ili ovjerene kopije izdatog rješenja o kategorizaciji objekta u ponudi u nekoj od referentnih godina (2019, 2020, 2021, 2022 i 2023)
Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti r eferentna godina).
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.
Na internet stranici www.morskodobro. me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze
7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.
7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.
U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otk up tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.
Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata
IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.
Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“. Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 09.06.2025 godine do 11:00 časova.
X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 09.06.2025 godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 –Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1
XI Zaključenje ugovora
Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.
Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.
Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.
U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama
Četvrtak, 15. maj 2025.
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 s tav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( “Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203 -824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje mor skim dobrom objavljuje: JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA SPORTSKO REKREATIVNE AKTIVNOSTI NA VODI
BROJ: 0207-3019/1 od 14.05.2025.godine
I Predmet
Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za sportsko rekreativne aktivnosti na vodi prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:
1. ULCINJ
1.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 8 Velika Plaža
Kategorija: Lokacija za sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi
Oznaka lokacije: 8.32 i 8.33
Dimenzije: 8.32 - Kiosk za prodaju tiketa za sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi P=20m2 i 8.33Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata max dužine 50m Katastarska parcela: 18/1 KO Donji Štoj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 22800 Eura
Napomena: Za postavljanje plutajućeg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke
Kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
2. BAR
2.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 3 Sutomore
Kategorija: Lokacija za sportsko-reakreativne aktivnosti na vodi Oznaka lokacije: 3.2 i 3.3
Dimenzije: 3.2 - Kiosk za prodaju tiketa za sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi P=20m2 sa rashladnom jednodjelnom vitrinom za prodaju pića i 3.3 - Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata max dužine 50m
Katastarska parcela: 2115/1 KO Sutomore Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 26400 Eura Napomena: Za postavljanje pontona potrebno je dobiti saglasnost Lučke Kapetanije
II Način
Davanje u zakup vrši se putem p odnošenja ponuda.
III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.
Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isk ljučuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača 4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.
4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.
4.3 Posebni uslovi za ponuđače za zakup lokacije za sportsko rekreativne aktivnosti na vodi
Pravo učešća imaju privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici registrovani za turističke usluge koje uključuju sportsko-rekreativne i avanturističke aktivnosti i imaju stručno osposobljeno lice sa licencom/sertifikatom za pružanje pojedinih vrsta sportsko-rekreativnih i avanturističkih aktivnosti.
4.4 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :
5.1 Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača
FIZIČKA LICA:
1.
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavusaglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
3.
4.
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5.
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI: 1.
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude 3.
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili
ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDVa dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
6.
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđiva n za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovan og kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5.2 Ponuđač za zakup privremene lokacije za sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi dužan je da dostavi dokaze o ispunjenosti uslova iz tačke 4.3 ovog javnog poziva:
-Važeće rješenje o registraciji za obavljanje sportsko -rekreativnih aktivnosti
-Dokaz da ima zaposlene iIi ugovor o angažovanju stručno osposobljenih lica (instruktor, trener, učitelj) odnosno lice koje je položilo stručni ispit za pružanje usluga ( upravitelj čamaca i dr.) koja imaju domaću ili medunarodnu licencu/sertifikat za prużanje tih usluga izdatu od odgovarajuće asocijacije
-sve u originalu ili ovjerenoj fotokopiji
5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:
(A)PONUDENI IZNOS
GODIŠNJE
ZAKUPNINE/NAKNADE ZA
KORIŠĆENJE MORSKOG
DOBRA (A)
(B)REFERENCE
UKUPNO
Y=A+B
75 BODOVA
25 BODOVA
100 BODOVA
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje
Četvrtak, 15. maj 2025.
morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:
A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena
A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje
Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca lokacija na koje se ponuda odnosi.
Reference se vrednuju samo za lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.
Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.
Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu:
1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godinu.......................najviše 25 bodova (5 bodova po godini)
Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.
Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhiv i Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze
7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka.
Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva. 7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.
U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja. Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata
IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.
Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigumośću utvrditi da se prvi put otvara.
Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponu đača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.
Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 09.06.2025.godine do 11:00 časova.
X Mjesto i datum otvaranja ponuda
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 09.06.2025.godine počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 –Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 2.
XI Zaključenje ugovora
Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.
Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.
Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.
U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 4 4/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP AKVATORIJUMA ZA POSTAVLJANJE PLUTAJUĆEG PRIVREMENOG OBJEKTA - SIDRIŠTA BROJ: 0212-3017/1 od 14.05.2025.godine
I Predmet
Predmet Javnog poziva je zakup akvatorijuma za postavljanje plutajućeg privremenog objekta - sidrišta prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 20242028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:
1. TIVAT
1.1
Program: Program privremenih objekata za period 2024-2028
Lokacija: 7 Belane - Župa
Kategorija: Plutajući privremeni objekat - sidrište
Oznaka lokacije: 7.18
Dimenzije: 4 plutace za ograniceno sidrište, max površine 26 ha oivičeno koorinatama:
1: 65557928.34; 4697332.35
2: 6558342.33; 4697034.63
3: 6558044.64; 4696620.56
4: 6557630.63; 4696918.3
Katastarska parcela: Akvatorijum sjeverno od ostrva Sv. Marko
Dozvoljeni privremeni objekti: Sidrište Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 26000.00 Eura
Napomena: Plutajući privremeni objekat - sidrište za potrebe Opštine Tivat, pravo učešća na tenderu ima Opština Tivat, privredna društva čiji je osnivač Opština Tivat, ili drugo lice kome Opština Tivat da pisanu saglasnost, ovjerenu kod notara.
II Način
Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda. III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.
Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV -a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost
Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isk ljučuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača
4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.
4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.
4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude
Ponuda obavezno sadrži :
5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća
FIZIČKA LICA:
1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu
3.
4.
15. maj 2025.
poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduze će za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:
1.
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
6.
obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.
U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5.2 Nekvalifikacione dokaze - dokazi kojima se dokazuju reference
5.2.1 Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3 za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu
5 3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
2.
4.
3.
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač
6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:
(A)PONUDENI IZNOS
GODIŚNJE
ZAKUPNINE/NAKNADE ZA
KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)
(B)REFERENCE
UKUPNO
Y=A+B
75 BODOVA
25 BODOVA
100 BODOVA
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način:
Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:
A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena
A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje
Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca
Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog
poziva.
Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.
Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu:
1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu................................................................ 25 bodova (5 bodova po godini)
Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet strani ci www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro. me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze
7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.
7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.
U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom
roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije ne ispravna je i neće biti predmet vrednovanja.
Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata
IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.
Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.
Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 03.06.2025.godine do 11:00 časova.
X Mjesto i datum otvaranja ponuda
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 03.06.2025 godine, počev od 14:00 časova u Sali na I spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća.
XI Zaključenje ugovora
Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.
Napovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.
U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama
15. maj 2025.
Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10 -332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA PRIVREMENA PARKIRALIŠTA BROJ: 0207-3020/1 od 14.05.2025.godine
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 500 Eura
I Predmet
Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za privremena parkirališta prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:
1.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 7 Zaleđe Velike plaže sa "Čačanskim" odmaralištem
Kategorija: Privremeno parkiralište Oznaka lokacije: 7.1
Dimenzije: 300m2
Katastarska parcela: 109/1 KO Donji Štoj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2520 Eura
1.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Rijeka Bojana - Desna obala
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 9.1
Dimenzije: P=1000m2
Katastarska parcela: 1141 KO Gornji Štoj
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 8400 Eura
Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.
2. BAR
2.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 1 Čanj
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 1.29
Dimenzije: P= 450m2
Katastarska parcela: 1223/1 KO Mišići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2970 Eura
3. TIVAT
3.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 2 Lepetane
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 2.2
Dimenzije: P=100m2
Katastarska parcela: 482 KO Lepetane
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 840 Eura
3.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Donja Lastva
Kategorija: Parking za bicikla i elektricne trotinete
Oznaka lokacije: 4.8
Dimenzije: P=1m2
Katastarska parcela: 728/1 KO Donja Lastva
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 500 Eura
3.3
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 4 Donja Lastva
Kategorija: Parking za bicikla i elektricne trotinete
Oznaka lokacije: 4.9
Dimenzije: P=1m2
Katastarska parcela: 728/1 KO Donja Lastva
3.4
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 7 Belane-Župa
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 7.16
Dimenzije: P=530m2
Katastarska parcela: 1208 KO Mrčevac
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4452 Eura
3.5
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 9 Kalardovo, Brdište
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 9.22
Dimenzije: P=2250m2
Katastarska parcela: 635/2 KO Đuraševići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 18900 Eura
3.6
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 11 Krašići
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 11.22
Dimenzije: P=210m2
Katastarska parcela: 177 KO Krašići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1764 Eura
3.7
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 11 Krašići
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 11.26
Dimenzije: P=310m2
Katastarska parcela: 8 KO Krašici
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2604 Eura
4. KOTOR
4.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 6 Dražin vrt
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 6.5
Dimenzije: P=200m2
Katastarska parcela: 1246 KO Orahovac II
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1680 Eura
4.2
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 16 Prčanj
Kategorija: Privremeno parkiralište
Oznaka lokacije: 16.4
Dimenzije: P=100m2
Katastarska parcela: 1117 KO Prčanj I
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 840 Eura
Napomena: Parking će se realizovati nakon dobijanja saobraćajne saglasnosti od nadležnog organa.
II Način
Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.
III Uslovi
3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pris tupa kopnom, odnosno
morem, u skladu sa pozitivnim propisima.
3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina
Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.
Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.
Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.
Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.
Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV -a.
3.3. Vrijeme zakupa
Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.
Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.
IV Uslovi za ponuđača
4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva. 4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma. 4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.
V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :
5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća
FIZIČKA
LICA:
1.
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem
3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz
4. matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korup cije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.
PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:
Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku
2. Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude
3.
potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija
4.
6.
5.
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV -a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija
Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija
(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje
7.
15. maj 2025.
ponude, original ili ovjerena fotokopija
Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.
5 2 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku
VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača
6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:
(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A) 75 BODOVA
(B)REFERENCE 25 BODOVA
UKUPNO
Y=A+B 100 BODOVA
Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:
A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:
A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena
A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju
Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca
Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.
Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.
Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu:
1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu................................................................ 25 bodova (5 bodova po godini)
Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.
6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B
VII Sprovođenje postupka
7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.
7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.
7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.
7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.
7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.
Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze 7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši
preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.
7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.
7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.
U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.
VIII Tenderska dokumentacija
Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otk up tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.
Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“
Tenderska dokumentacija sadrži:
• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,
• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,
• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata
IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda
Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.
Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.
Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.
Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.
Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 09.06.2025.godine do 11:00 časova.
X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 09.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 3.
XI Zaključenje ugovora
Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.
Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.
Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.
U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.
Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.
U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.
U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.
XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.
XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama
Pravilnik nagradne igre “Kupi i osvoji”
Na osnovu člana 69 Zakona o igrama na sreću (“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 52/04; “Službeni list Crne Gore”, 13/07 , 73/10, 40/11, 61/13, 37/17 i 003/2023), člana 1,2 i 3 Pravilnika o uslovima koje treba da ispuni priređivač nagradnih igara (“Službeni list Crne Gore”, br. 12/13) i, donose se sljedeća:
PRAVILA NAGRADNE IGRE Kupi i osvoji (“Pravila”)
Priređivač Član 1.
Priređivač Nagradne igre je Društvo za proizvodnju, promet roba usluga, export -import "ELKOS" D.O.O.Rožaje sa registrovanim sjedištem na adresi Industrijska zona Zeleni bb. Rožaje, Crna Gora, PIB: 02278758, PDV: 20/31-00066-4 (u daljem tekstu “Priređivač”). Naziv Nagradne igre Član 2. Nagradna igra se priređuje pod nazivom “Kupi i osvoji” (u daljem tekstu “Nagradna igra”). Svrha priređivanja Član 3. Cilj priređivanja Nagradne igre je promocija proizvoda, kao stimulisanje i nagrađivanje vjernosti potrošača uz pozitivan uticaj na kretanje prodaje u maloprodajnim objektima. Teritorija Član 4. Nagradna igra će se organizovati na teritoriji opština Rožaje Bijelo Polje u maloprodajnim objektima ETC Rožaje koji se nalazi na adresi 30. Septembar bb, Rožaje i ETC Bijelo Polje koji se nalazi na adresi, naselje Nikoljac, ul. Nedeljka Merdovića bb Bijelo Polje. Trajanje nagradne igre Član 5. Nagradna igra se organizuje u periodu od 02.06.2025 godine od 08:00 časova završava se 23.12.2025. godine u 22:00 časova.
Pravo učešća Član 6 Pravo na učešće u Nagradnoj igri imaju sva fizička lica, državljani Crne Gore, koja imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore, koja kupe proizvode u marketima ETC Rožaje i ETC Bijelo Polje, čija zbirna vrijednost na računu iznosi najmanje 30 eura
Podaci o kupljenim proizvodima moraju biti prikazani na istom fiskalnom računu. Učesnici nisu dužni da izvrše nikakvu posebnu uplatu i/ili plate bilo koju naknadu za učestvovanje u Nagradnoj igri.
Član 7.
Maloljetna lica ne mogu učestvovati u Nagradnoj igri.
Ograničenja prava učešća Član 8. U Nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni kod Priređivača, kao ni članovi njihove uže porodice (bračni drug, djeca, braća, sestre, roditelji zaposlenog i roditelji bračnog druga zaposlenog), druga lica koja žive sa zaposlenima u zajedničkom domaćinstvu, kao ni lica koja su u stalnom radnom odnosu ili na drugi način radno angažovana kod pravnih lica koja na bilo koji način učestvuju u priređivanju i organizaciji Nagradne igre, i/ili izvlačenju dobitaka, i/ili imaju pristup podacima vezanim za priređivanje Nagradne igre. Vrijednost nagradnog fonda Član 9. Ukupna vrijednost nagradnog fonda iznosi 2 8 610,00 eura (slovima: dvadesetosamhiljada dvijestotinedeset eura).
Nagradni fond obezbjeđuje Elkos Doo Rožaje Pojedinačne nagrade Član 10. Nagradni fond se sastoji od sledećih nagrada, i to:
2 automibala marke “DACIA LOGAN” - po jedan za svaki maloprodajni objekat. Pojedinačna vrijednost nagrade: 13.110,00 eura ( slovima: trinaesthiljada sto tinudeset eura)
2 televizora marke “SUNNY” dijagonale 65 inča – po jedan za svaki maloprodajni objekat. Pojedinačna vrijednost nagrade: 399,00 eura (slovima: tristotinedevedestetdevet eura)
8 televizora marke “MCTV” dijagonale 43 inča – po četri za svaki maloprodajni objekat. Pojedinačna vrijednost nagrade: (stotinudevedesetdevet eura)
Trajanje igre 6 mjeseci i 23 dana
Dobijena nagrada se ne može zamjeniti za novac. Postupak prijavljivanja za Nagradnu igru Član 11.
Za učešće u Nagradnoj igri Učesnici za vrijeme trajanja Nagradne igre moraju da fiskalni račun, čiju sadržinu čine proizvodi kupljeni u navedenim maloprodajnim objektima, čija je zbirna vrijednostna računu 30 ili više eura, ubace u posebno označenu kutiju koja će se nalaziti na vidnom mjestu u neposrednoj blizini kasa u maloprodajnim objektima ETC Rožaje i ETC Bijelo Polje. Računi napravljeni u objektu u Rožajama ubacuju se isključivo u kutiji koja se nalazi u ETC Rožaje, a računi iz objekta u Bijelom Polju, isklljučivo u kutiji u tom objektu. Na poleđini računa, čitko moraju biti ispisani podaci koji sadrže, ime i prezime učesnika broj telefona. Član 12.
Fiskalni račun ne smije biti oštećen niti se na njemu smiju vršiti bilo kakve prepravke. Fiskalni račun mora biti izdat u periodu trajanja Nagradne igre. Član 13. Jedan učesnik, može da osvoji samo jednu nagradu, bez obzira na to koliko se puta izvuče kao dobitnik sa različitim brojem fiskalnog računa.
U slučaju da isti dobitnik u istom izvlačenju bude izvučen više puta, nagradu osvaja sledeći izvučeni dobitnik Jednom izvučena prijava (fiskalni račun) gubi pravo za dalje učestvovanje u Nagradnoj igri.
Saglasnosti Učesnika Član 14
Svaki Učesnik mora, po potrebi i u slučaju da bude izvučen kao dobitnik neke od predviđenih nagrada, Priređivaču, da dostavi svoje lične podatke (ime i prezime, važeći idetifikacioni dokument), koji su potrebni radi identifikacije Učesnika.
Učešćem u Nagradnoj igri dobitnici nagrada, su saglasni da se podaci dobitnika, a u skladu sa obavezom Priređivača, dostave nadležnim organima, kao i arhivi Priređivača. Učesnici su izričito saglasni da:
• se njihovi podaci o ličnosti koji su dostupni Priređivaču čuvaju u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti (“Službeni list Crne Gore”, br. 79/08, 70/09, 44/12, 22/17″) i da isti mogu biti korišćeni samo u marketinške svrhe Priređivača;
• se njihovo ime javno objavi u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore;
• se njihovi lični podaci a naročito: ime i prezime, broj telefona (posljednje 3 cifre) mogu objaviti od strane Priređivača, odnosno koristiti na način da se objave u štampanom, zvučnom, slikovnom i video materijalu bez naknade i prethodne saglasnosti Učesnika, a isključivo u svrhe priređivanja ove Nagradne igre i promocije Priređivača; i
• da se fotografije i/ili video zapisi Učesnika javno objave u zvučnoj, slikovnoj i/ili video formi na zvaničnoj internet stranici i društvenim mrežama Priređivača, a u cilju ostvarivanja svrhe Nagradne igre definisane u članu 3 ovih Pravila.
Izvlačenje dobitnika Član 15.
Izvlačenje dobitnika organizovaće se pred Komisijom iz člana 18. ovih Pravila u prostorijama marketa ETC Rožaje (ulica 30 Septembar bb Rožaje) i ETC Bijelo Polje (naselje Nikoljac, ulica Nedeljka Merdovića bb Bijelo Polje). Član 16.
Izvlačenje nagrada biće organizovano 2 4.12.2025. godine u 11.00 časova za market ETC Rožaje 24.12.2025. godine u 15.00 časova za market ETC Bijelo Polje Član 17.
Izvlačenje dobitnika nagrada sprovodi se nasumičnim izvlačenjem prijava (fiskalnih računa) iz kutije Komisija Član 18
Izvlačenje nagrada obaviće se pred tročlanom komisijom (“Komisija”), u sljedećem sastavu:
1. Fatmir Daci – predsjednik Komisije
2. Suad Đozović–član Komisije, i
3. Rahman Demić– član Komisije. Rezervni članovi:
1. Eldar Nurković
2. Lejla Dacić
3. Emina Halilović
Komisija, o toku izvlačenja, vodi zapisnik koji obavezno sadrži:
• mjesto vrijeme izvlačenja;
• broj datum izdavanja saglasnosti na Pravila;
• datum i naziv dnevnog medija u kojem su Pravila objavljena;
način izvlačenja dobitnika; i
• ime i prezime i adresa dobitnika.
Zapisnik potpisan od svih članova Komisije Priređivač će dostaviti Upravi za igre na sreću u roku od 8 dana od dana izvlačenja dobitnika. Validnost prijave Član 19
Po izvlačenju dobitnika, Komisija će provjeriti validnost prijave.
Prijava će se smatrati validnom samo ukoliko sadrži:
• ime i prezime;
• kontakt telefon Učesnika
Ukoliko izvučene prijave ne ispunjavaju neki od uslova iz ovih Pravila, nastavlja se sa izvlačenjem sve dok se ne izvuče prijava koja ispunjava sve propisane uslove. Objavljivanje imena dobitnika, oglašavanje nagradne igre Član 20.
Spisak dobitnika koji su izvučenih u svakom nagradnom kolu biće objavljen na Facebook stranicana ETC Rožaje i ETC Bijelo Polje, kao i na oglasnoj tabli tog maloprodajnog objekta.
Pravila Nagradne igre, nakon dobijanja saglasnosti, a prije početka nagradne igre, biće objavljena u dnevnom listu ‘’Pobjeda’’koji se distribuira na cijeloj teritoriji Crne Gore. Obavještenje dobitnika Član 21.
Dobitnici nagrada će počevši od dana izvlačenja nagrada biti obaviješteni telefonskim putem minimum dva uzastopna dana za redom u različito vrijeme, a prvi put na dan izvlačenja nagrada. Ukoliko se dobitnik ne odazove na telefonske pozive Priređivača, Priređivač će mu poslati SMS poruku, putem koje će ga obavijestiti da je dobitnik nagrade u ovoj Nagradnoj igri i pozvati ga da se javi najkasnije u roku od tri dana od dana prijema SMS poruke, na telefonski broj: 068 208 421 radnim danima u periodu od 8 do 15h.
Preuzimanje nagrada Član 22.
Prilikom preuzimanja nagrade, dobitnik mora pokazati indetifikacioni dokument koji glasi na ime dobitnika (lična karta, pasoš), odnosno pinomoćje ovjereno od notara. Ukoliko se dobitnik nagrade ne javi Priređivaču u ostavljenom roku, gubi pravo na nagradu. Dobitniku nagrada će biti uručena u marketu u kojem je izvučen (ETC Rožaje ili ETC Bijelo Polje), i istu dobitnik može preuzeti svakog radnog dana od 08 -15h u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja. Izjava o preuzimanju Član 23.
Pri preuzimanju nagrada, dobitnik, odnosno osoba koju dobitnik na to ovlasti putem ovjerenog punomoćja, potpisuje izjavu o preuzimanju nagrade.
Izjavom o preuzimanju nagrade dobitnici takođe potvrđuju da su upoznati sa odgovarajućim zakonskim odredbama u vezi sa organizacijom nagradnih igara i kojom se daje njihova izričita i neopoziva saglasnost sa odredbama ovih Pravila.
Nadležnost Član 24.
Za sve sporove u vezi sa Nagradnom igrom regulisanom ovim Pravilima biće nadležan Osnovni sud prema mjestu izvlačenja.
Stupanje na snagu Član 25.
Ova Pravila stupaju na snagu na dan dobijanja saglasnosti od nadležnog organa.
Dana 23.04.2025. godine, u Rožajama.
IZVRŠNA DIREKTORICA Zoje Gashi
Vodič kroz film, TV i muziku •
Četvrtak, 15. maj 2025. broj 472.
zbog čega je „Thunderbolts*“ još jedan dokaz da se Marvelov univerzum guši u krizi identiteta i neostvarenim idejama još od „faze tri“ ili : Str. 6. i 7.
15. maj 2025.
Dokcijeli svijet prognozira kako bi mogao da izgleda pontifikat novog pape Lava Četrnaestog i da li će biti barem upola progresivan i širokogrud kao Franjo, mene zanima – da li je filmofil? Kako se zove njegov najdraži film? I da li i njegovo omiljeno filmsko djelo, kao ono koje je obožavao Franjo, ima veze sa Crnom Gorom?
Omiljeni film velikog filmofila pape Franja bila je danska drama „Babette’s Fest“ (Gejbrijel Aksl, 1987). Nazivao ju je „himnom hrišćanskom milosrđu i ljubavi“; čak ju je i učinio prvim filmskim naslovom koji je pomenut u službenom papskom dokumentu („Amoris Laetitia“ [Radost ljubavi], 2016).
Sigurno je o „Babette’s Fest“ govorio Robertu Prevostu, kardinalu koji je prešao dugačak put od rodnog Čikaga, preko misionarstva u Peruu, do Svete stolice. Morao mu je raskoš te filmske gozbe spominjati – jer bio je budući Lav njegov čovjek od povjerenja.
Da nije, ne bi ga papa Franjo zadužio da postane prefekt Dikasterije za biskupe i reformiše proces odabira kardinala, znatno otežavajući mogućnost da naredna konklava izabere konzervativnog papu. Možda čak i imajući Prevosta na umu –kao da je stigao da pogleda Bergerov „Conclave“ (2024)?
„Babette’s Fest“ je, na koncu, ispao ogledalo pontifikata pape Franja. Njegove jake ekološke osviješćenosti; brige o LGBTIQ+ zajednici, emancipaciji žena i zaštiti migranata; odlučnosti da se suoči sa pedofilijom u crkvi; želje da pomogne poniženima i uvrijeđenima te da bude duhovnik –svima. Oličenje je čak i toga sa kakvim je dostojanstvom pristupao i najljućim kritičarima, konzervativcima koji su ga optuživali da je kompromitovao principe sopstvene vjere.
Te i takve papa Franjo upoređivao je sa mještanima zabačenog protestantskog sela iz 19. vijeka u „Babette’s Fest“… Sa puritancima koje je strogi pastor naučio da se toliko rigorozno pridržavaju pravila da su i najmanje uživanje – izjednačili sa grijehom.
U to selo, nakon pastorove smrti, pristiže Babet (Stefan Odran), imigrantkinja iz Pariza koju mještani gledaju kao đavola. A zašto – zato što je kuvarica! I što njena
Piše:
Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Dok broj vjernika raste, a religijske institucije se sve više upinju da budu političke, a ne duhovne sile, svijetu su potrebni duhovnici koji su u stanju da cijeli svemir – zbune dobrotom
kulinarska djela, po izgledu ravna umjetničkim, mirišu na čisti hedonizam. Ili pak smrde na grijeh? Dok jedan dobitni loto tiket i supa od kornjače ne promijene sve… Lako je zamisliti Franja kako se smiješi dok tuđinka, umjesto da uzme novac i obnovi život u Parizu, ipak troši sve na raskošnu gozbu na mještane sviknute samo na vodu i golu koru hljeba. I kako svjedoči samom djelovanju Boga – kroz Babetinu trpezu. Kako mu toplina raste oko srca dok mu se mještani pred očima transformišu, dok ih ta „sotonska“ hrana spaja i podsjeća na važnost zajedništva i dijeljenja, dok ih nešto, što smatraju grijehom, zapravo pričešćuje. I upućuje da Bog želi da se raduju i da Kraljevstvo nebesko osjete i na zemlji. A mogu ga osjetiti samo ako su kao Hrist i
kao Babet – ako čine dobro za bližnje. I ulažu sve što imaju da ih poraduju. Naravno da je papa Franjo obožavao ovu predivno skrojenu priču o ljudima koji stvaraju pretvrde ograde od pravila i ubjeđenja, ne bi li sakrili činjenicu da su slabi i da, možda, nijesu vrijedni. A cijeli svijet trenutno živi u tom selu u koje je dolutala Babet, Crna Gora pogotovo. I mi, kao ti rigidni mještani, obožavamo svoje torove i pravila. I lako nam je da Drugog, čim iz okvira iskoči, proglasimo – njihovim. Neprijateljskim. Tuđim. Pogubnim po ono što smo „mi“ i što je „naše“.
Nijesmo ponizni, nijesmo milostivi, nijesmo otvoreni. Zbog toga, odveć lako zatvaramo srca pred svim što je barem malo drugačije. I uvijek očekujemo najgore. A bez vjere u Drugost – nema nas. Čapur smo u kršu.
Dok broj vjernika raste i u nas i na planetarnom nivou, a religijske institucije se sve više upinju da budu političke, a ne duhovne sile, svijetu su potrebni duhovnici koji su u stanju da cijeli svemir –zbune dobrotom. I da ljude, pogubljene i otuđene, transformišu i upute jedne na druge. Da ih okupe oko trpeze od ljubavi, kao Babet… Novog papu u tom smislu čeka lavovski posao, a kada su pontifi u pitanju – izbor imena je sve. Ono koje je augustinac Prevost odabrao upućuje na reformatora, na graditelja i čuvara mostova. Na papu koji voli, ali osnovano sumnja u ljude. I koji zna da je lako vladati drugima, a teško naučiti kako vladati sobom.
Iz prvih obraćanja pape Lava, iz iskazane želje za okončanjem rata u Ukrajini, obezbjeđivanjem humanitarne pomoći Gazi i radom na trajnom miru između Indije i Pakistana – pulsiraju i Franjo i ona Babet. Stoga, neka je Prevost prvi papa iz Sjedinjenih Država – jasno je da Tramp i Vens nijesu dobili svog čovjeka u Vatikanu. Iako novog pontifa čeka dokazivanje, njegov izbor daje nadu. U doba teških ekstrema i sanatorijuma od realnosti, papa Lav poziva nas da gradimo mostove. Znamo da, nažalost, ima od koga da ih čuva, ali nadajmo se da će im biti dobar čuvar. I barem upola velik filmofil kao Franjo.
Do
ovogodišnjeg, 78. izdanja nikada se nije dogodilo da Kanski filmski festival otvori debitantski naslov, pogotovo ne jedan toliko lokalan i nostalgično francuski, u kojem se nijedna prava filmska zvezda ne vidi. Zvezda je, međutim, bilo ko pleve na crvenom tepihu uoči ceremonije otvaranja, nakon koje je usledila projekcija te melodične dramedije „Leave One Day“ („Partir un jour“) Ameli Bonin
Za glamur i gužvu, između ostalih poznatih holivudskih imena, pobrinuli su se: Žilijet
Binoš, Bela Hadid, Hale Beri , Eva Longorija , Kventin
Tarantino i Robert de Niro, koji je iskoristio priliku da još jednom dobro „opere“ Donalda Trampa i kojem je počasnu Zlatnu palmu uručio Leonardo Dikaprio.
Kruna jelovnika
Još jedna stvar čini odabir filma „Leave One Day“ iznimno čudnim. Nije ovaj naslov preterano originalan, nema čak ni radnju koja se mnogo zahuktava, pozajmljuje se gde stigne, ali to nekako funkcioniše. Čak i činjenica da mestimično uranja u mjuzikl (iako samo jedan član glumačkog ansambla zna da peva) dodaje mu na šarmu zbog toga što se iza svih tih naizgled trapavih odluka, ipak, krije druga dimenzija.
„Leave One Day“ je nostalgični omaž jednostavnom životu devedesetih, i to onom koji se ne odigrava u Parizu, niti u nekom od gradova koji pucaju od opcija za tinejdžere, već u vrlo skučenoj provincijalnoj sredini u kojoj su pecanje, moto-trke i solidarnost lokalnog življa preživeli sve izazove modernih digitalnih kradljivaca vremena. Vreme je stalo iako su tinejdžeri porasli, pa se ruke i dalje lome na skejtbor-
Članovi glumačkog ansambla sa Žilijet
Armane na čelu dio svojih briga, želja ili jada nerijetko pjevaju zatvorenih očiju, kô pijanci u kafani kada naruče pjesmu koja im mnogo znači
du i igraju se šarade uz domaću pečenicu. Ovde svi prolaze kroz krizu srednjih godina, ali ne time što se hvataju za novo, već tako što se drže prošlosti ko pijani plota, loveći mladost koja je prošla. Prvih sedam minuta filma ne nagoveštavaju da će se radnja iz kuhinje budućeg pariskog haute cuisine restorana, u kome Sesil ( Žilijet Armane ) i Sofian (Tofik Jalab) planiraju meni dostojan projekta, preseliti negde drugde. Supružnici i poslovni partneri nikako ne mogu da pronađu to nešto što će krunisati jelovnik, a potragu za tim nečim otežavaju im
dva faktora.
Jedan je poznat samo Sesil, a drugi – koji joj takođe okupira pažnju i otežava kreativni proces – jeste treći infarkt njenog tate, vlasnika restorana za kamiondžije u njenom rodnom mestu Loar i Šer. Pre nego što se nevoljno zaputi u roditeljski dom, saznajemo da majku i oca nije videla skoro dve godine. A onda kreće – mjuzikl! Iz vedra neba, ničim izazvan. I taj mehanizam nepredvidljivo i ne preterano često odrađuje posao, uz dobro odmerenu dozu humora koja, takođe, uspešno funkcioniše ako gledalac priča francuski.
O filmu se već znalo malčice unapred, ali je šok, ipak, obuzeo publiku. Osećaj (ili reklo bi se panika) da će se ponoviti Odijarov prošlogodišnji patent pak trajao je kratko. U „Leave One Day“ režiserka meša svoj špil karata tako da sve, ipak, bude odmereno.
Razbijene granice
Neki od najboljih gegova se, nažalost, gube u prevodu. Muzičke numere su satkane od mešavine nostalgije, humora i suludih prepeva. Producent glavne, istoimene numere filma koju peva Armane je Čili Gonzales, pa je već dostupna na svim mogućim striming platformama. I, teško je poverovati, ali Selin Dion nikada nije bila toliko kul kao u sceni u kojoj Sesil, sa nekada tri najbliža prijatelja iz škole, doživljava njihovu pijanu improvizaciju patetične balade
kanadske pevačice, koja joj zapravo otkriva nešto čega svih tih 20 godina, otkako je napustila selo, nije bila svesna. Genijalan je i sledeći „babuška“ muzički mozaik: prepev hita „Ces Soirées-là“ francuskog repera Janika , koji je takođe bio prepev istoimene francuske verzije pesme „December, 1963“ benda The Four Seasons, a koji je izveo muzičar i komponista Klod Fransua (1975). Iz tog nepresušnog izvora francuske muzičke tradicije vadi se pesma za pesmom. I da, one će ganuti mnoge Francuze, ali će i „zaobići“ internacionalnu publiku. Ima mnogo momenata, i to onih komičarske prirode, koji mogu da posluže kao kompenzacija za plizere namenjene isključivo domaćoj, francuskoj
publici. Porodični odnosi, tj. sitničavost, tvrdoglavost, ali i ta samo površno percipirano toksična, ali u stvari duboka ljubav koju oni koji su posebno bliski ne znaju da iskažu na pravi način – razbija geografske granice.
Koškanja, bockanja, pa opraštanja – za to nije potreban lingvistički talenat. Majka Marija ili majka Fanfan ista stvar ako su u pitanju supruge koje puste matoro magare da bude tvrdoglavo dok se ne uželi šargarepe. I ko nema zlopamtilo u najužem krugu porodice koje čeka na priliku da taj tepih stalno iznova praši?
Sesilin otac, vlasnik restorana za kamiondžije koji sa suprugom kuva i poslužuje domaću hranu, u nedrima drži svesku u kojoj je, prateći kuvarski šou
u kojem je njegova ćerka osvojila srca Francuza, zapisao svaki njen komentar koji ga je do kostiju zaboleo. „Tamo gde sam odrasla, mislili su da se interesujem za auto-gume kada sam rekla da želim da osvojim Michelin“ – glasi jedan od njih. U „Leave One Day“ fino je filmski obrađeno i nespretno kruženje oko nekoga ko je nedostupan, ali je, eto, ljubav tvog života. A sve to uz samo jedan naivni incident bez većih eskalacija, izazvan privatnim dramama koje su, verovatno (to nam, srećom, nije otkriveno), privremene. Istine se u ovom filmu pevaju, dok se lake konverzacije vode normalno. Lake note su tvrdo tekstualne, a teške lako pevljive iako slabo ko pogađa ton. I to je potpuno genijalan detalj ako se prisetimo one stare „ko peva zlo ne misli“, jer niko tu nije dodao ono „ali molim, melodično“. Neretko tu članovi glumačkog ansambla deo svojih briga, želja ili jada otpevaju zatvorenih očiju, ko pijanci u kafani kada naruče pesmu koja im mnogo znači.
Izlivi frustracije
Mnogima koji nisu bili zainteresovani za celokupnu ceremoniju otvaranja Olimpijade u Parizu 2024, tj. koji nisu guglali ime pevačice koja je otpevala Lenonov hit „Imagine“, promaći će da je to glavna zvezda filma „Leave One Day“. I Žilijet Armane zaista pokazuje dobar glumački talenat kao kuvarica koja je stekla slavu pobedom u popularnom
TV kulinarskom šou te joj je isti omogućio da ostvari životni san da se potpuno posveti onome što najviše voli.
Njena junakinja na momente, što ne može biti koincidencija, deluje kao ženska verzija Karmija (Džeremi Alen Vajt) iz hit serije „The Bear“, sa timom koji joj se obraća sa: „Da, šefe“. Za šporetom i nad daskom za seckanje nema cile-mile. Njeni impulsivni izlivi frustracije nad repom koja nije iseckana „comme il faut“ oštriji su od noževa za filetiranje mesa.
Još jedan detaljčić uspeo je da promakne mnogima. Ovo nije prvo delo Ameli Bonin koje se zove „Leave One Day“. Film koji je otvorio Kan zapravo je reinterpretacija njenog dvadesetpetominutnog festivalskog hita iz 2021. s istim kastingom, naslovom, ali s obrnutim ulogama (muški deo para vraća se u svoje rodno mesto, ali njegov lik tumači Bastjan Bujon, koji u dugom metru igra jednog od trojice prijatelja glavne junakinje). Prvobitna verzija nije samo odnela Cezara za najbolji kratki film već je u Klermon Feranu dobila Gran pri u domaćem takmičarskom programu, a Tomasu Kremejeru je donela priznanje za najubedljiviju filmsku muziku, pa je još kasirala i Nagradu publike. Obe verzije funkcionišu, ali na drugačiji način. Jedna je uspela komprimirana priča o pupčanoj vrpci koja nije sasvim presečena i koja glavnog protagonistu zamalo zadavi, dok u drugoj nekoliko likova gubi sebe na sebi svojstvene načine, ali se svako svoje slamke lati pre nego što sasvim potone. Iza oba scenarija stoje režiserka i Dimitri Lukas, kojem je ovo takođe prvi skok u dugometražne vode. Kremejerovo ime je ponovo potpisano, ovog puta uz šestoro drugih kompozitora: uz Gonzalesa, tu je i izraelsko-holandska muzičarka Keren An, koja je sarađivala sa preinteresantnim umetnicima poput Dejvida Birna, Igija Popa i Džejn Birkin. Sve u svemu i svi skupa – uradili su fin posao. Kan definitivno može da počne: „Leave One Day“ ispao je čudnjikav, ali sasvim lagan i pristojan izbor za otvaranje najprestižnije filmske smotre na svetu.
Ocjena: 3/5
Piše:
Marija
IvanovIć-nIkIčevIć
Mnogi
će vam reći da je „Thunderbolts*“ jedan od boljih Marvelovih filmova od iha-ha vremena. I vjerujte, iako jeste – to ne znači ništa. Marvel ne zna đe udara još od „Avengers: Endgame“ (2019) i zvanične završnice „faze tri“, kada je superherojski voz iskočio iz šina i vrlo rijetko uspijevao da se vrati na kolosjek. Na televiziji jeste, više puta, recimo, sa serijama „WandaVision“, „Loki“ i „Daredevil: Born Again“… No, kada je o filmovima riječ, ako izuzmemo „Guardians of the Galaxy Vol. 3“ ( Džejms Gan, 2023) i grešno zadovoljstvo „Deadpool & Wolverine“ (Šon Livi, 2024), Marvel je cijelu četvrtu i petu fazu proveo u debeloj krizi identiteta, očajnički se trudeći da ubijedi publiku da se iza njegovih heroja u helankama skriva nešto mnogo hrabrije, inventivnije, svježije i rizičnije nego što se na prvi pogled čini.
Luzerska liga
Nažalost, dok se trudio da nas ubijedi da bi čak i Martin Skorseze za to nešto što ćemo gledati rekao: „Absolute cinema!“ –studio je snimao filmove koji služe isključivo kao reklama za naredne.
Sa „Thunderbolts*“ barem se odmakao od reklamožderstva i smaranja sa širenjem arhitekture multiverzuma, pa odatle i taj prvoloptaški utisak da je ostvario poveći pomak. Ipak, nije. Iako, kao završnica „faze pet“, jeste bolji od većine ostalih u grupi, „Thunderbolts*“ nije dobar i uspio film čak ni po debelo sniženim marvelovskim standardima. I, dok njegovi (anti)heroji trče okolo spašavajući svijet, ne može da sakrije činjenicu da je Marvelova posustala franšiza, ipak, ta kojoj je potrebno spašavanje.
Zvjezdica u naslovu je, naravno, autoironična fora na račun toga što je Marvel cijeli film od dva sata i kusur posvetio svojim najvećim luzerima. Ili, u najbolju ruku, sidekick materijalu, šutu iz prethodnih filmova, otpad-
„Thunderbolts*“ – još jedan dokaz da se Marvel guši
su „A“, a Gromovnici – „ŠNJ“ tim Marvelovog univerzuma
nicima čijih se imena ne biste mogli sjetiti ni da vam život od toga zavisi. Lica, doduše, biste, barem tri člana ekipe. Jer ipak su zapali šaka velikim glumačkim facama na čelu sa Florens Pju, jednom od najmagnetičnijih filmskih zvijezda generacije.
Njena (anti)heroina Jelena Belova debitovala je u marvelovskoj tranji „Black Widow“ (Kejt Šortlend, 2021), gdje smo dobili dublji uvid u porodično stablo njene starije sestre, slavne Crne udovice/Nataše Romanov (Skarlet Džohanson). Uz Dej-
vida Harbora, koji se kao njihov otac Aleksej Šostakov/Crveni čuvar ubio da ulije šarm u nepopravljivo antipatičan film, Pju je bila najzanimljiviji novi MC element. Zato nije ni čudo što su njenu Jelenu u „Thunderbolts*“ pretvorili u nositelj-
Dok novokomponovana ekipa antiheroja trči okolo spašavajući svijet, teško je sakriti činjenicu da je Marvelova franšiza, ipak, ta kojoj je potrebno spašavanje
ku plamena ekipe koja izgleda kao parodija Avendžersa.
Ako su Osvetnici Marvelov „A“ tim, onda su Gromovnici – njegova „ŠNJ“ liga. Totalni luzeri, plaćenici bez više svrhe i u teškoj krizi identiteta, tipovi koji sanjaju o tome da će jednom dobiti nečije, bilo čije poštovanje. I upravo zbog toga što su toliko izgubljeni – savršeno su oruđe za ispunjavanje tuđih planova. Stoga, CIA direktorica Valentina Alegra de Fontejn (Džulija Luj-Drajfus) naći će se u čudu nakon što se ujedine i okrenu protiv nje.
Valentinine odbačene igračke formiraju savez da bi preživjele zamku u koju ih je uvalila, ne bi li, zbog opasnosti od impičmenta, uništila dokaze o neodobrenom projektu koji je pokrenula kako bi stvorila novog superheroja. Moćnijeg od svih Osvetnika zajedno. I koji bi, u očima javnosti, štitio američki narod, a zapravo bi služio samo njoj –Valentini.
Uz Jelenu, među plaćenicima koji znaju previše prljavih tajni američke vlade, nalazi se i Džon Voker/Američki agent (Vajat Rasel) – bukadžijski seronja što liči na Kapetana Ameriku koji je kupljen u prodavnici „Sve po jedan euro“, a kojeg se možda sjećate iz mini-serije „The Falcon and the Winter Soldier“ (2021). Vraća se i Aleksej/Crveni čuvar, ovog puta sa sve limuzinom, a tu je i Ejva Star/Duh ( Hana Džon-Kejmen ) iz promašaja „Ant-Man and the Wasp“ (Pejton Rid, 2018), koja i dalje djeluje kao specijalni efekat u potrazi za punokrvnim likom. Posljednja luzerka svedena je skoro na jednokratnu šalu, vidjećete i zbog čega, ali hajde da i nju pomenemo: Valentini-
na zamka namijenjena je i za smrtonosnu Antoniju Drejkov/ Nadzornicu (Olga Kurilenko), najpoznatiju (štogod to značilo) iz filma „Black Widow“.
Depresivni Supermen
U dogovoru s asistentkinjom Mel (supersimpatična Džeraldin Visvanatan iz serije „Miracle Workers“), Valentina je sv oje plaćenike namamila u bunker, misleći da će se tu porokati, da neće morati da ih izroštilja. No, ne samo što su uspjeli da shvate njen plan nego im je pošlo za rukom da pobjegnu. Ni manje ni više nego uz pomoć misterioznog Boba (Luis Pulman, sin velikog Bila) koji, doduše, nije tolika misterija. Jer iz aviona se vidi da je mali zbunjo bio zamorče u projektu čiji svaki trag pokušava da izbriše Valentina.
Da skratimo: ispostaviće se da je „samo Bob“ zapravo Stražar –onaj superheroj moćniji od svih Avendžera zajedno. Problemčić? Pa, malo ga je teže kontrolisati, što zbog božjeg kompleksa, što zbog anksioznosti i teške depresije. Ta psihička nestabilnost i pretvara ga, na koncu, u glavnog negativca.
Problemčina? Stražar, koji liči na superdepresivnog Supermena ili Houmlendera („The Boys“) što roka ljude lošim vajbom (bukvalno), koristi se kao povod za razgovor o mentalnom zdravlju i dubokoj, toksičnoj usamljenosti… I to nikako ne pije vodu.
„Thunderbolts*“ je režirao Džek Šrajer , najpoznatiji po slatkom filmu „Robot and Frank“ (2012) s Entonijem Mingelom, a napisali su ga Erik Pirson i Džoana Kalo koja je, pazite sad, radila na fenomenal-
nim serijama „The Bear“ i „BoJack Horseman“. Dakle, ako je neko pokazao da zna kako se crni humor i sarkazam mogu koristiti kao poziv u pomoć, kao štit od boli, kao maska za duboku depresiju i anksioznost – pokazala je ona. Nažalost, jedna od Džoaninih poenti, da je empatija supermoć, djeluje nategnuto i sapuničasto dok se primjenjuje u superherojskom miljeu.
Sem Vilson/Soko (Antoni Maki) izrokao je Crvenog Hulka (Harison Ford) baš s empatijom u antispektaklu „Captain America: Brave New World“ ( Džulijus Ona, 2025), pa što ne bismo, je li, isti recept probali i u „Thunderbolts*“… Šrajerovi Gromovnici su, da se razumijemo, mnogo bolji nego ta kataklizma pameti i akcije. Za razliku od „Captain America: Brave New World“ – njihova priča makar ima početak, sredinu i kraj. Opet, dijele isti problem, natrljavanje poente na nos. Glavna poruka i teme, i tu i tamo previše se crtaju, vještački naglašavaju, masnim markerom podvlače, da slučajno ne ispustimo tu „kompleksnost“ pred kojom bi i Skorseze položio koplje.
Terminatorski Baki
Sa takvim skriptom i tretmanom teme, džaba i vrhunski glumci kao što su Pju i Harbor. Njihovi likovi, onako mizerni i pogubljeni dok tragaju za ličnom i kolektivnom svrhom ne prestajući, pritom, da se sprdaju – najbolje funkcionišu na meta-nivou na koji teško da je iko računao… Kao metafora za besciljnost i pogubljenost samog Marvelovog univerzuma. Šteta je što humor i autoironija u „Thunderbolts*“ uopšte ne rade kako bi trebalo te što ne pojačavaju hemiju između glumaca i njihovih likova. Dok sve vrijeme furaju jednu te istu foru – da su gola suprotnost Avendžerima – ne uspijevaju da dođu do cilja, a to je upravo to da vas ubijede da vam „A“ tim uopšte nije potreban. I da su nam oni, baš zbog toga što su „ŠNJ“, sasvim posebni i da upravo zbog toga može da nas odradi i za sebe veže njihova energija „izabrane porodice“. Nažalost, Gromovnici nijesu uspjeli da se razmašu i pokažu što je to toliko unikatno što bi mogli da daju Marvelovoj fran-
REŽIJA: Džejk Šrajer
ULOGE:
Florens Pju, Sebastijan Sten, Džulija Luj-Drajfus, Dejvid Harbor
TRAJANJE: 126 min
šizi. Saga Čuvarima galaksije je iza nas, a Šrajer i njegov tim pokušavaju da iskoriste baš Ganov divni recept, u kojem se miješaju i sve vrijeme pojačavaju –zahtjevne emocije i beskrajno šarmantni humor. Tim gore po Gromovnike… Baš zbog toga što se humor i ozbiljne teme u njihovoj priči podbadaju i tuku –ne mogu da mrdnu, a kamoli da revitalizuju Marvelov univerzum i probude nadu da će „faza šest“ donijeti preporod franšizi u krizi.
Da ironija bude veća, najpamtljiviji momenat filma je back to basics Marvel, a nije čak u pitanju ni prevelika scena akcije. To je, naravno, oktanski upad Bakija Barnsa/Zimskog vojnika (Sebstijan Sten), kojem nije mnogo trebalo da kongresmensko odijelo zamijeni motorom i terminatorskim raznošenjem zlikovaca. Za ključni osjećaj da nam Avendžersi – oni pravi –stvarno fale, pa iako nijesmo ranije o tome mislili.
Sve što je Marvel sa „Thunderbolts*“ uradio jeste kupovina malo vremena do 25. jula i premijere filma „Fantastic Four: First Steps“, sa kojim zvanično treba da počne „faza šest“. Ako po ovim gromčićima sudimo (nijesu Marvelovi prvi, ali u vodu se bacaju), nećemo se mnogo ljeba najesti ni od njega. Ili ćemo barem do prave gozbe morati da čekamo dok 1. maja 2026. konačno ne stigne „Avengers: Doomsday“ braće Ruso, sa sve Robertom Daunijem Džuniorom u novoj MC ulozi. Možda nas njegov Dr. Doom podsjeti da je nekad tlo pod nama pucalo… Pa, udari opet, grome moj!
Ocjena: 5.5/10
Piše:
Marko Stojiljković
Britanski pisac, scenarista i režiser, verovatno jedan od najatraktivnijih autora današnjice Aleks Garland, ima novi film „Warfare“, i to samo godinu nakon trilera „Civil War“ (2024). Interesantno, ni dok je bio „samo“ scenarista nije „štancovao“, a to pogotovo nije činio sa pozicije reditelja. Jasno, u početku možda za tako nešto nije imao dovoljno „kredita“ kod filmskih studija, pa je od prvenca „Ex Machina“ (2014) do „Annihilation“ (2018) prošlo četiri godine, a i od druge do njegove treće režije „Men“ (2022) – isto toliko.
Bitka za Ramadi „Civil War“ je stigao u svetske bioskope prošle godine, baš negde u ovo vreme, a u izrazu, ako ne i u osnovi, predstavljao je odstupanje od većeg dela Garlandovog autorskog habitusa.
Kao scenarista, a kasnije i sa pozicije režisera, Garland se bavio izmišljenim svetovima kroz jasnu žanrovsku prizmu, a fantastika, pa i naučna, bila je zajednički imenitelj. „Civil War“ je bio delo „špekulativne fikcije“ i „alternativne istorije budućnosti“ ili pak „izmenjene sadašnjosti“, gde je njegov autor zamislio drugi građanski rat u Americi nakon što predsednik uspostavi diktaturu i upotrebi silu protiv sopstvenih građana.
Trik je, međutim, bio u tome da je Garland rešio da taj rat predstavi sa zemlje, iz vizure novinara i reportera te što je moguće realističnije. U tu svrhu angažovao je i ratnog veterana Reja Mendozu kao vojnog konsultanta, zbog čega bitke u filmu deluju realistično i uverljivo. To važi za gotovo sve scene sukoba, pa čak i kretanja taktičkih jedinica, od uvodnih protesta u Njujorku prekinutih napadom bombaša samoubice, pa nadalje.
Tako smo videli naoružane militante koji čuvaju gradiće, grupu muškaraca u civilnoj odeći kako brani napuštenu zgradu, besmisleni snajperistički obra-
Direktor fotografije Dejvid Tomson smješta nas u središte ratnih zbivanja, a montaža Fin Outs dozira tačno tu količinu neprijatnosti koju možemo da podnesemo
čun u tematskom parku, veliki pokret vojske i konačni juriš na Belu kuću u Vašingtonu, dok je nagradu za najpamtljiviju scenu odnela ona koja se tiče ratnog zločina.
„Warfare“ je prvi Garlandov film u kojem imamo stvarni ratni sukob, onaj u Iraku u sklopu „Rata protiv terorizma“ te stvarnu bitku. Ta bitka za Ramadi, grad zapadno od Bagdada, trajala je od marta do novembra 2006. godine, a vodila se između američkih trupa i Al-Kaide. U njoj je kao borac učestvovao i Mendoza, ovde potpisan kao koscenarista, ali i kao korežiser filma. Zbog toga se nameće zaključak da je ovo zapravo njegova priča i njegov projekat, dok je Garland tu uskočio sa mentorskom pomoći kao iskusni profesionalac na oba plana.
Nevidljivi neprijatelj
Priča je zapravo prilično jednostavna. U toku jednog dana, pratimo jedinicu marinskih specijalaca, „mornaričkih foka“ koje su zauzele kuću u gradu odakle treba da pruže podršku „običnim“ marincima u njihovom obračunu sa lokalnim džihadistima.
Plan se, očekivano, izjalovi: Sem (Džozef Kvin) i Eliot ( Kozmo Džarvis ) bivaju ranjeni, pa bi trebalo izvesti evakuaciju koju pokušava da organizuje vezista Rej (D’Fero Vun-A-Tai). Problem je što oklopnjaci, poučeni prethodnim iskustvom s eksplozivnim napravama, ne mogu tek tako da ušetaju i „parkiraju“ se ispred kuće, što zbog toga što je ekipa pod stalnom paljbom iz još neutvrđenih pravaca, a i zato što je upitna lojalnost civila čiju su kuću zauzeli (a njih zaključali u sobu).
Rej, Džejk ( Čarls Melton ), Erik (Vil Poulter), Mekdonald (Majkl Gandolfini) i društvo moraju da budu kreativni u osiguravanju uslova za povlače-
nje i spasavanje ranjenih drugova, a ta kreativnost se često svodi na traženje vazdušne podrške radi plašenja neprijatelja i „dizanja prašine“.
Nema tu nekog šireg konteksta, kako same bitke (nju će možda istoričari stavljati u fusnote, svakako nije bila presudna za tok ratnog sukoba) tako ni rata u Iraku u širem smislu. „Warfare“ je primer filma „tu smo gde smo“, i to više one realistične sorte u kojoj je cilj puko preživljavanje, nego nekakve epske, u kojoj se naglašava pravednost i podvlači svrha borbe. Neprijatelj je tu gotovo nevidljiv, tj. dobro skriven, a ni „naši momci“ nisu dobili pojedinačnu karakterizaciju kao u nekim starijim filmovima, već više funkcionišu kao grupni lik. Takav naturalistički pristup sa mnogo vojničkog žargona pomalo podseća na Ketrin Bigelou i „The Hurt Locker“ (2008), ali u ekstremnijoj verziji. Nemamo ni centralnog protagonistu, pa ni ugođaj cele njegove „ture“ po Iraku u smenama od nekoliko meseci. Radnja se odvija skoro u realnom vremenu, a neki segmenti u onom baš-baš realnom. Primera radi, kada vojnici u kući moraju da sačekaju nekoliko minuta na odgovor ili na dolazak ispomoći ili vozila za evakuaciju, pa sa njima moramo da čekamo i mi.
Tu možda imamo paralelu i sa jednim filmom iz okruženja: „Broj 55“ (Kristijan Milić, 2014) ograničen je na akciju koja je pošla po zlu i samo jednu kuću u kojoj vojska pod napadom čeka na pomoć ili evakuaciju.
Stres i neprijatnost
U tom svom realizmu, čak naturalizmu, Garland i Mendoza uspevaju da prenesu jasnu antiratnu poruku. Ona možda nije ispisana velikim, masnim slovima kao kod Stivena Spilberga u „Saving Private
Ryan“ (1998) ili brutalna kao kod Elema Klimova u „Come and See“ (1985), ali glasno odzvanja u detaljima. Počnimo od tretmana likova koji su lišeni individualnosti i činjenice da su svi redom vrlo mlade osobe – momci koji samo izvršavaju nečija naređenja. Onda imamo i tu komponentu opipljivog okruženja (set je konstruisan prema Mendozinim uputstvima i sećanjima) i tretmana vremena iz čega nam postaje jasno da i čekanje u punoj ratnoj opremi da se nešto desi, i ispunjavanje zadataka, i snalaženje na terenu – te momke stavlja pod enorman stres i izlaže riziku od pogibije.
Na kraju, Garland i Mendoza uspevaju da uhvate suštinu ratovanja i artikulišu temu za razmišljanje: koga to, sa kojim ciljem i pod kojim uslovima političari i komandanti šalju u borbu? Nema tu nijednog „Ramba iz našeg sokaka“, to su sve neki mladi ljudi koji verovatno nisu imali boljih varijanti za snalaženje u životu.
Na tehničkom planu, „Warfare“ je impresivan film, posebno po pitanju dizajna zvuka na kojem je, sudeći po IMDB podacima, radilo 14 osoba. Ni
vizuelna komponenta (direktor fotografije Dejvid Tomson) ne zaostaje u smeštanju publike u središte zbivanja, a montaža Fin Outs , koja sve pakuje u sat i po akcije (uz još pet minuta špice u kojoj se upoznajemo i sa pravim ljudima, Mendozinim ratnim drugovima, koji su poslužili kao inspiracija za likove) – dozira nam tačno tu količinu neprijatnosti koju možemo da podnesemo.
Problem je pak u tome što te i takve tehničke karakteristike zahtevaju vrhunske uslove projekcije u što boljem bioskopu. Kod nas, međutim, „Warfare“ (još) nije stigao u kina, bilo kakva, a pitanje je hoće li uopšte, pa smo osuđeni na kućne uslove u kojima je užitak u ovakvom filmu ograničen. Na kompjuterskom ili, u boljem slučaju, televizijskom ekranu onda i nedostatak individualizacije likova postaje lagano iritantan jer nas sprečava da se uživimo u njihovu priču. Ali, i pored toga, „Warfare“ pruža moćan uvid u to kako izgleda moderno ratovanje, a na nama je da se nadamo da tako nešto nećemo iskusiti i na svojoj koži. Ocjena: 4.2/5
Kada dumanje o propuštenim šansama krene, život može da postane dramatičniji od čeonog sudara pod punom brzinom. Najbolji filmovi i serije o kri-
Malo je čudno kako u seriji nije iskorišćen komični potencijal dokazano izvrsnih glumaca, naročito Vila Fortea i Stiva Karela. Najbolje što njihova igra može da izmami jeste kikot – nikako prskavanje od smijeha kri-
zi srednjih godina to sjajno pokazuju, kandidujući pojedine osobe od 50+ godina za veće kraljice i kraljeve drame od tinejdžerki i tinejdžera. Mogu se te i
takve krize uokviriti u bilo koji žanr, ali najčešće završe u ramu drame i/ili komedije. I, zaista, ako nas pitate, mnoge nezaboravne krize srednjih godina prošli smo upravo na terenu dramedije, smijući se do suza, ali i duboko saosjećajući sa herojima i heroinama od 50 i kusur, na korak od toga da dinamitiraju temelje sopstvenog života.
Nevolje u raju
Taj doživljaj, što zbog pedigrea autorske ekipe, što zbog originalnog predloška po kojem je rađena, očekivali smo i od Netfliksove mini-serije „The Four Seasons“. Na koncu, kroz priču o tri para i njihova četiri dramatična godišnja odmora, dobili smo mnogo manje od očekivanih povoda za smijeh i saosjećanje.
To pak ne znači da je „The Four Seasons“ neuspjela mini-serija, baš naprotiv. Prilagođavajući sjajni (i, nažalost, zaboravljeni) originalni film iz 1981. u režiji Alana Alde modernom kontekstu, Tina Fej i dio njene slavne „30 Rock“ ekipe priredili su sasvim simpatičnu vožnju kroz nekad smiješne, nekad tužne – i uvijek iskrene scene iz sredovječnog bračnog života. U fokusu serije, koju je Fej kreirala sa Trejsi Vigfild i Lang Fišer, nalazi se šestoro prijatelja, tj. tri bračna para u pedesetim godinama koji se poznaju još od faksa i običavaju da godišnje odmore provode zajedno. Kejt (Fej) je očigledni matri-
15. maj 2025.
jarh šestorke: uvijek „preglasnog lica“, ona je ta koja svima sudi i sve zna najbolje. I, n aravno, takva pametnica morala je biti udata za Džeka ( Vil Forte ), najveću dobričinu u ekipi, dežurnog hipohondra i diplomatu uvijek spremnog da gasi „socijalne požare“.
Drugi par je najveća odstupnica, tj. modernizacija filmskog predloška. U pitanju su gej supružnici u „otvorenom“ braku koji, čak i kada bi htjeli, ne bi mogli biti suprotniji. Deni (Kolman Domingo) je totalno iskuliran i laganini tip koji voli da uživa u lijepim stvarima, bila u pitanju garderoba, seksi odmori na egzotičnim mjestima ili zgodni muškarci.
Njegov Klod (Marko Kalvani) pak kao da „živi u operi“. Sav je intenzivan, pretjeran, ekstrovertan i ekstravagantan, s emocijama i razmišljanjima na izvol’te, pa uzmite il i ostavite. I nikako nije laganini kada je u pitanju briga za one koje voli. Stoga, nakon što Deni dobije zabrinjavajuću dijagnozu i počne da izbjegava čak i priču o operaciji, a kamoli o oporavku i promjeni životnih navika – eto i nevolje u bračnom raju.
Treći par pak čine Nik (Stiv Karel ) i En ( Keri Kini-Silver), čija proslava 25 godina braka i otvara seriju. No, dok ona tajno, kao iznenađenje, sprema ceremoniju obnove zavjeta, na koju je pozvala sve koje poznaju, njen dragi smišlja kako da joj kaže da želi razvod. I da je ostavlja, pa, jer ne može da podnese njenu učmalost i apsolutnu ne -
zainteresovanost za uživanje u bilo čemu, pa i najbanalnijem hobiju u životu. Nikova odluka da napusti En poslije četvrt vijeka zajedničkog s vega – tektonski je poremećaj koji će uzdrmati drugarsku dinamiku cijele grupe, ali i zasebne brakove njegovih prijatelja. Još kad nađe novu djevojku, više od dvije decenije mlađu Džini ( Erika Heningsen ), pa još seksualno fluidnu veganku koja pije isključivo kafu od gljiva – bogo moj. Koliko se samo i potajnog i otvorenog osuđivanja, netrpeljivosti i nerazumijevanja tu sprema… Radnja je podijeljena na osam djelova, sa dvije epizode po godišnjem odmoru i barem tri-četiri bračne krize. Prije gledanja važno je znati dvije stvari: prvo, serija će definitivno mnogo bolje pasti onima koji nijesu gledali Aldin film. „Nevini“ gledaoci ući će u „The Four Seasons“ bez ikakvih očekivanja i vjerovatno se mnogo bolje zabaviti nego oni koji original jesu gledali i koji očekuju da i u mini-seriji jači akcenat bude stavljen na studiju karaktera nego na komediju. Druga bitna informacija tiče se totalno promašenog navlakuša-poređenja sa HBO satirom „The White Lotus“. Da, i radnja dramedije Tine Fej odvija se većinom na egzotičnim lokacijama i tiče se privilegovanih i većinom bijelih bogataša. Ipak, duhom, tonom, atmosferom – „The Four Seasons“ dodirne tačke nema sa hit serijom Majka Vajta. „The White Lotus“ je ptica rugalica, od starta zamišljena
kao šou koji raskrinkava podlosti, sitne pakosti i smiješne nesigurnosti bogataša. „The Four Seasons“ je mnogo bezazleniji šou, onaj koji prvenstveno traži pomilovanje za sve te dobre, ali grešne osobe u pedesetim godinama, koje naprasno postaju svjesne svog „roka trajanja“. U tom smislu ne bi trebalo zamjerati mnogo Tini Fej i njenoj ekipi što nijesu unijeli revoluciju u originalni predložak. Njihova serija je takva da odmah osjetite da su svi ogromni fanovi Aldinog filma te da su željeli da ga barem malo osavremene, ne bi li sa njegovim junacima upoznali i modernu publiku. Odatle i osamdesetde vetogodišnji Alda u seriji – i kao izvršni producent, i u šarmerskoj kameo ulozi, kao Enin otac. „The Four Seasons“ je ljubavno pismo namijenjeno njemu i njegovom filmu – i vrlo malo preko toga.
Kao komedija, nije da će vas „The Four Seasons“ baš istresti iz gaća. Ima tu dobrih fora, naročito onih koje se tiču višedecenijskog života s istom osobom i njenim izluđujućim navikama. Kejt i Džek su najjači u toj kategoriji; „kukanje je njihova verzija seksa“. I živi su dokaz da ga niko ne koluta očima tako dobro kao bračni supružnik bračnom supružniku koji ga zilioniti put ludi jednim te istim.
Domingov šarm
Problem sa njih dvoje, kao i s ostalim parovima u seriji, ogleda se u manjku hemije između glumaca, kao i prilično tankoj karakterizaciji zbog koje je teško povezati se i sa zasebnim likovima i sa kolektivom. Ukratko i ugrubo –nije da ćete poželjeti da se na roštilju ili zabavi podružite, a kamoli duže družite ili provedete bar jedan godišnji odmor s ovom ekipom.
S obzirom na to kolika je „30 Rock“ poslastica, malo je čudno kako u seriji nije iskorišćen komični potencijal dokazano izvrsnih glumaca, naročito Vila Fortea i Stiva Karela. Najbolje što njihova igra može da izmami jeste ki-
kot – nikako prskavanje od smijeha.
Najveće glumačko osvježenje je pak Kolman Domingo, koji se najčešće kreće u testosteronskom miljeu, a ovdje izdašno koristi vrlo rijetku priliku da odigra gej lika. Ni njegova hemija sa simpatičnim Kalvanijem nije bogzna kakva, ali mnogo je uvjerljivija od one koju imaju ostali parovi. I zasigurno bi bila mnogo bolja da je ojačana raskošnijom karakterizacijom i skriptom.
Generacijski jaz
Fakat je, ipak, da Fej, koja nije imala hit komediju još od „Unbreakable Kimmy Schmidt“, u „The Four Seasons“ nije otključala puni potencijal. Njena serija mnogo je više sentimentalna, nego što je duhovita, a kamoli angažovana i spremna da otvoreno progovori o sredovječnim vezama. Pritom, onaj finiš vrišti od potrebe za drugom sezonom, pa tek ostaje da vidimo hoće li se nogirati format mini-serije i nastaviti priča.
Ako do produžetka dođe, nadamo se da će znatno kompleksniji tretman dobiti lik Džini, koja je ovdje većinom služila za fore na račun jaza između generacija i nerazumijevanje starijih za new age bullshit mladih. Od prilično nezahvalne role Erika Heningsen napravila je simpatičan materijal i dodala težinu završnici koja je, ipak, ispala mnogo više gorka nego slatka.
Sve u svemu, „The Four Seasons“ zahtijeva četiri sata koje možete da utrošite mnogo pametnije, ali svakako nije totalno gubljenje vremena, posebno ako ste slabi na Fej, Karela, Dominga i Fortea. Školskim jezikom rečeno –ova vam je serija kao učiteljičin ljubimac, koji je razočarao na kontrolnom, ali inače je sjajan đak. I zato, iako je realno zaslužio 2+, dobija 3 – sa dva minusa. U nadi da će na narednom kontrolnom zasukati rukave…
M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
Ocjena: 3/5
Druga sezona Pikokove serije „Poker Face“, u produkciji Rajana Džonsona („Knives Out“, 2019; „Glass Onion“, 2022) i pod neizbrisivim glumačkim pečatom megašarmantne Nataše Lion, još jednom potvrđuje da je televizijski proceduralac živ, žilav i spreman da se reintegriše u savremeni pejzaž striming kulture – ali pod uslovom da se pristupi sa poštovanjem, dovitljivošću i stilskom sviješću. Nakon uspješne prve sezone, koja je donijela devet samostalnih misterija i jedno mini-bjekstvo, drugu instalaciju prati malo veća ambicija. Imamo više epizoda (12), novog glavnog scenaristu i producenta (Toni Tost), još šareniju ekipu gostujućih glumaca/ likova – i znatno dublje introspektivno mapiranje glavne junakinje.
Radarska preciznost Čarli Kejl (Lion) više nije samo žena koja bježi – ona je žena koja bira. Iako se nova sezona formalno nadovezuje na narativ o osveti mafijaškog matrijarha Beatriks Hasp ( Rea Perlman ), ta prijetnja brzo biva gurnuta u drugi plan. Već na početku sezone, prijet-
Iako formalno nije detektivka i nema institucionalni autoritet, Čarli postaje figura savremene odgovornosti: osoba koja pomaže jer ne može da ne pomogne. I njena etička prisila odjekuje snažno u društvu koje se sve više otuđuje
nja fizičke eliminacije ustupa mjesto suptilnijem unutrašnjem konfliktu: da li Čarli zaista mora biti na putu? Ili to zapravo želi? Nomadski život koji je ranije djelovao kao nužna posljedica sada se ispituje kao potencijalno slobodan izbor – i to onaj koji nosi i melanholiju i euforiju.
Čarli je i dalje ono što je bila:
žena koja detektuje laž sa preciznošću radara i bez potrebe za sofisticiranom tehnologijom. Ipak, njen dar više nije samo narativni trik. On je prozor u njenu ljudskost, jer detektovanje laži u seriji „Poker Face“ nije samo mehanizam za rješavanje zločina već sredstvo za
propitivanje iskrenosti među ljudima uopšte, uključujući i Čarli prema samoj sebi. Dok savremene serije nerijetko pate od „Netfliksovog sindroma“ – narativa rastegnutih kao žvaka i razvodnjenih na deset epizoda koje bi komotno mogle da stanu u četiri, „Poker Face“ kreatori koriste klasičnu strukturu kao temelj, ne kao okove. Svaka epizoda, kao i ranije, počinje sa zločinom, tačnije sa zločincem, u tradiciji kultne serije „Columbo“. Tenzija ne proizlazi iz pitanja „Ko je to uradio?“, već iz: „Kako će Čarli dokučiti istinu?“.
Taj okvir, umjesto da ograničava, otvara beskrajne mogućnosti: svaka epizoda ima svoju mikrosredinu, svoje likove, svoj tonalitet. Neke koketiraju sa komedijom, druge ulaze u psihološku dramu, treće se poigravaju gotovo sa fantastikom, ali sve nose pečat prepoznatljivog rukopisa.
Zvjezdani gosti
Posebna čar serije leži u sposobnosti autora da učine da svaka epizoda funkcioniše kao mali film. U jednoj, Čarli upada u mrežu dječje delinkvencije; u drugoj istražuje mistični slučaj sa paranormalnim podtekstom; u trećoj boravi u Njujorku i zapada u egzistencijalne dileme koje više liče na indie dramu, nego na kriminalistički zaplet. Ipak, dok šeta i eksperimentiše, serija ne gubi svoj posebni tonalitet. To je postignuće prilično rijetko na televizijskom pejzažu, sa serijama koje se često raspadaju pod težinom ambicija vlastitih autora.
U tri do sada prikazane epizode imamo Kejti Holms kao razočaranu suprugu Đankarla Espozita, sa kojim melanholiju polako pretvara u triler, te Sintiju Erivo koja u „pilotu“ glumi čak pet likova – i svaka od interpretacija je na mjestu. Pritom, Džon Mulejni pojavljuje se kao FBI agent s upitnim moralnim kompasom i neobičnom sklonošću ka mlijeku, u najduhovitijoj od tri epizode.
U nastavku možemo da očekujemo i Sajmona Reksa u ulozi bivšeg bejzbol igrača čija priča, kako se sugeriše, donosi dozu sportske nostalgije i egzistencijalnog umora. Među intrigantnim gostima čeka nas i: sjajni Kumail Nandžijani u roli floridskog policajca sa neobičnim partnerom – aligatorom (ovo prosto mora biti dobro), Sem Ričardson kao scenarista opsjednut pljačkaškim filmovima, kao i Metod Men kao energični vlasnik teretane.
Najavljena imena ne samo da dodatno pojačavaju zvjezdani potencijal sezone već i sugerišu da serija „Poker Face“ ostaje dosljedna svom formatu koji omogućava stalne stilske i žanrovske promjene, bez gubitka fokusa.
Režija Rajana Džonsona u prvoj epizodi postavlja ne samo ton već i vizuelni standard cijele sezone. Direktor fotografije Džeron Prezant koristi kameru kao naratorski alat: dugim kadrovima, naglim zumiranjima i pažljivim osvjetljenjem kreira atmosferu koja je istovremeno realistična i stilizovana. Estetika serije oslonjena je na retro-senzibilitet, ali bez karikature – tu
15. maj 2025.
su moteli iz sedamdesetih, automat-klubovi, kamioni i narandžasta svjetla zalaska, i to ukomponovani sa takvom preciznošću da se svaki kadar može zamisliti kao filmski poster.
Moralni kompas
Iako svaka epizoda funkcioniše kao samostalna, zaokružena cjelina, druga sezona ima konkretnu emocionalnu okosnicu. Čarli je umorna. Ne od ljudi – od nepravde. Njen dar da prepozna laž čini je nesposobnom za indiferentnost. Iako formalno nije detektivka i nema institucionalni autoritet, ona postaje figura savremene odgovornosti: osoba koja pomaže jer ne može da ne pomogne.
Ta etička prisila – koja dolazi iznutra, a ne spolja – odjekuje snažno u društvu koje se sve više otuđuje i udaljava čak i od ideje o zajedničkoj brizi. Čarli je tu da nas sve podsjeti da odgovornost, ipak, nije vezana za značku, već za empatiju. U drugoj sezoni, autori serije ne zadovoljavaju se pukim rješavanjem misterija. Umjesto toga, koriste format da prodru dublje u pitanja identiteta, usamljenosti i potrebe za pripadanjem. Čarli možda nema dom, ali ima moralni kompas. Njenu svakodnevicu čini niz susreta, razgovora, laži koje razotkriva – ali i istina koje pronalazi. A njena otkrića često uopšte nijesu vezana za zločine, već za ljudsku prirodu.
„Poker Face“ jedna je od onih serija čiji autori tačno znaju šta žele da budu. Ne pokušavaju da impresioniraju kom-
pleksnošću, već dosljednošću. Njihov format, iako repetitivan, nije predvidljiv. Njihovi
likovi, iako epizodni, ostaju u pamćenju. Njihova glavna junakinja, iako bez stalnog posla, bezbjednosti i krova nad glavom, predstavlja sve ono što televizijski heroj treba da bude u svijetu u kojem živimo: običan čovjek sa neobičnim darom i još rjeđom osobinom, a to je želja da pomogne, bez obaveze i bilo kakve koristi.
U eri striming ratova, kada se serije takmiče u šokantnosti i velikim narativnim obrtima, „Poker Face“ se vraća osnovama: ljudskim pričama, malim istinama, velikim posljedicama. I upravo u toj jednostavnosti, koja je sve samo ne naivna, leži njena sofisticiranost.
Biljana MARTINIĆ
Ocjena: 3.9/5
Piše: Davor Pavlović
etfliks je u posljednje vrijeme vrlo fokusiran na projekte koji govore o problemima adolescenata, akcentujući rizike povezane sa tehnologijom i toksičnim urbanim kontekstima, kao i najčešće otuđeni odnos sa roditeljima i odraslima. Tako nam, nakon britanske hit serije „Adolescence“, koja je pokorila planetu i postala glavna tema razgovora kako „serijskih ubica“, tako i sociologa i psihologa, stiže izraelska drama „Bad Boy“. Hvaljena u matičnoj zemlji, gdje je osvojila sedam nagrada Izraelske televizijske akademije, serija je 2023. predstavljena na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a zatim emitovana na izraelskom kanalu „HOT“ krajem iste godine, da bi tek sada postala globalno dostupna. Iako na prvi pogled odudara od izraelske TV produkcije, „Bad Boy“ ima mnogo da ponudi. Prvenstveno – zadivljujuće raskošan i kompleksan portret jednog mladića.
Neočekivani saveznik
Između zatvorske drame i priče o odrastanju u osam nastavaka, miješajući humor sa surovom realnošću, seriju utemeljenu na istinitim događajima kreirali su Ron Lešem (tvorac originalne serije „Euphoria“, čiji je rimejk postao HBO hit) i režiserka Hagar Ben-Ašer. Zajedničkim snagama stvorili su fikciju koja je snažna i potresna.
Svijet trinaestogodišnjeg Dina Šejmana (Gaj Menaster) i njegove preplašene majke Tamare (Neta Plotnik) okreće se naglavačke nakon pretresa kuće koji završava sa njegovim hapšenjem. Zvuči poznato? Da, baš tako počinje i „Adoles-
cence“. Iako je poređenje neupitno, „Bad Boy“ je, ipak, potpuno drugačija priča. Nakon što završi u maloljetničkom pritvorskom centru, tamo se oštroumni, buntovni tinejdžer brzo susreće s oštrim granicama stvarnosti. U mikrokosmosu strogih hijerarhija i stalnih borbi za moć, Din pronalazi neočekivanog saveznika u Zoru (Havtamo Freda). Njih dvojica postaju
prijatelji, pa se kroz svakodnevni život iza rešetaka probijaju zajedno, naoružani duhovitošću i nepokolebljivom voljom za preživljavanjem.
Dok Din sanja o tome da postane stend-ap komičar, prije nego što osvoji pozornicu mora da nauči da ostane vjeran sebi u svijetu u kojem je svaka slabost potencijalni rizik. Dvadeset godina kasnije – njegov san je ispunjen. Din je zvijezda
u svijetu izraelske stendap komedije, ali sjećanja se ponovno pojavljuju kroz fragmentiranu naraciju i postaje jasno da je zatvor ostavio duboke posljedice na njegovo biće. Spasilački humor
Pomalo zbunjujuće na prvu loptu je što starijeg Dina igra Danijel Čen, pravi komičar, glumac i kokreator, na čijem djetinjstvu je i zasnovana se-
rija i gdje glumi verziju samog sebe. No, ta „nejasnoća“ brzo nestaje i postaje sasvim opravdan narativni izbor.
Režiserka Hagar Ben-Ašer režira osam epizoda sa suzdržanošću, dajući glas tišinama, pogledima i nevidljivim ranama. Tako uranja gledaoca u surovi zatvorski svijet koji se pokorava samo jednom zakonu, onom najjačeg. Presijecajući seriju scenama koje prikazuju Dina 20 godina kasnije kao komičara, koji na pozornici ismijava svoje teško djetinjstvo, ublažava se brutalnost zatvorskog života i njegovog prekomplikovanog odnosa sa majkom i nasilnim ocem.
Miksajući dokumentarističku oštrinu sa narativnom sažetošću u eliptičnoj strukturi, autori serije pojačavaju osjećaj trajne neizvjesnosti i unutrašnjeg nemira. Ako se tome dodaju divna montaža, kombinacija raskošne animacije stripa i izvrsnog ritmičkog saundtreka, kao i fotografija dugih kadrova, postignut je pravi estetski balans.
Sa takvim postupkom, neizostavni sirovi realizam, direktno inspirisan mladošću Danijela Čena, daje seriji „Bad Boy“ intenzitet koji se rijetko postiže u zatvorskim dramama, a pritom se sva ta tenzija uspjelo kombinuje sa humorom. U tome se i ogleda velika prednost i posebnost ovog projekta, jer se na taj način humanizuje dehumanizujući sistem. Umjesto da maloljetnički pritvor pretvori u generičku kulisu za dramatične obrte, kakve najčešće viđamo u „n“ broju serija, kreatoski tim nam otkriva njegovu brutalnu prirodu.
„Paradoks tužnog klovna“ je psihološki koncept koji opisuje kontradiktoran odnos između humora i mentalnih poremećaja poput depresije i anksioznosti, posebno kod ljudi koji se bave komedijom, a u ovoj seriji ističe se ta dvojnost
I da tu postoji bol, ali postoje i mašta, otpor i očajnički pokušaj očuvanja dostojanstva koji, korišćenjem komedije kao paralelne narativne linije, dobija na snazi.
U seriji se vješto izbjegava romantizovanje ideje da bol stvara umjetnost, pa se humor koji Din razvija ne pojavljuje isključivo kao nusprodukt patnje, već više kao alternativa kolapsu. U tim scenama režiserski postupci i izbori Hagar BenAšer daju seriji sanjiv i gotovo nadrealni ton. Nešto slično, recimo, mogli smo da vidimo u još jednoj Netfliksovoj seriji, hitu „Baby Reindeer“.
Buntovnički duh
U „Bad Boy“, zatvor nije predstavljen samo kao kaznena ustanova već i kao arena društvene i političke moći, u kojoj svaki zatvorenik mora da bude igrač ako želi biti dio saveza. Din otkriva svu tu dinamiku dok pokušava da shvati kako funkcionišu različite grupe u zatvoru, od saveza sa zatvorenicima poput Arapina Anheisija (Amdžad Šou) i Etiopljanina Ziona (Habetmo Farda),
do borbe za moć sa Fredijem Sosanom (Jišaj Laloše), šefom bande koja vodi podzemlje zatvora.
Kroz seriju se provlače svakojake teme, od kriminalaca koji iskorišćavaju maloljetnike, do generacijskog sukoba između roditelja i djece i želje za iskupljenjem. Ovlaš se dodiruju i pojedine rasprave bitne za razumijevanje savremenog svijeta, poput rasizma i nacionalizma, ali ti i takvi momenti, ipak, ostaju u drugom planu. „Bad Boy“, ipak, nije politička serija, već priča ličnu, ljudsku priču o dječaku koji treba da pronađe svoje mjesto u svijetu.
Ono što dominira jesu prošlost i djetinjstvo koje je Din ostavio za sobom, a tu preovlađuju flešbekovi u izgradnji odrastanja koje je doživio u popravnom domu. To je bila faza života u kojoj je njegov buntovni duh otkrio vrijednost istinskog prijateljstva, nezavisnog od etničke pripadnosti i konteksta u kojem je neko odrastao. „Bad Boy“ je u suštini priča o egzistencijalnoj „bolesti“ koja svoj lijek pronalazi u odanim, iskrenim ljudskim odnosima, jer se tako glavni lik transformiše iz lošeg momka u dobrog.
Strategija opstanka
Snimljena većinom sa neprofesionalnim glumcima, ova serija donosi perfektan miks brutalnosti i skromnosti. Složeni i živopisni likovi omogućuju priliku za konstantni rast glumcima. Gaj Manster igra tinejdž-verziju Dina; Havtamo Farda glumi misterioznog Zoroa, dok Čen ponavlja svoju odraslu ulogu, kako u stendap klubovima tako i u sopstvenim noćnim morama. Njegov nastup na sceni je ono što materijalu daje dubinu. Kao čin sjećanja aludira na traumu sa humorom, ali nikada neozbiljno. Tako „Bad Boy“ postaje priča o odrastanju i samoizlječujućoj moći humora. Sa druge strane, mladi Menaster odlično balansira strah sa znatiželjom, pretvarajući Dina u lik koji je uvjerljivo sklon vanzakonitim ludorijama, ali inherentno ima dobru dušu, što dokazuje njegova otvore-
nost za upoznavanje Zoroa. Ipak, veza između Dina i Zoroa, izgrađena na dvosmislenosti, predstavlja jedan od emocionalnih stubova priče. Nakon što se njih dvojica spoje, čini se da ništa drugo nije važno.
Još jedna briljantna uloga stiže od Liraz Hami , koja igra Heli, upravnicu zatvora, koja naglašava dinamiku odnosa između zatvorskih službenika i zatvorenika. Sa kombinacijom grubosti i topline, daleko je od poprostačeno zlobnog, ravnodušnog ili bezbrižnog lika. Vjerovatno takvih osoba ne fali u maloljetničkim pritvorskim centrima, ali njihove fiktivne verzije ipak su rijetkost na malim i velikim ekranima.
„Bad Boy“ je posebna serija i zbog efektne obrade „Paradoksa tužnog klovna“. Riječ je o psihološkom konceptu koji opisuje kontradiktoran odnos između humora i mentalnih poremećaja poput depresije i anksioznosti, posebno kod ljudi koji se bave komedijom. Za mnoge od njih djetinjstvo je bilo vrijeme osjećaja izolovanosti i uskraćenosti, pa su razvili poseban odnos prema komediji i pretvorili je u sredstvo za oslobađanje od napetosti i iskaljivanje ljutnje kroz šale i riječi, a ne fizičkim sredstvima.
„Bad Boy“ ističe tu dvojnost, u kojoj humor, umjesto da bude znak radosti, postaje alat obrane, mehanizam koji skriva tjeskobu i usamljenost. To je i čini pametno ukomponovanim pogledom na odrastanje iza rešetaka, a istovremeno i dirljivim svjedočanstvom o tome kako humor može da postane strategija preživljavanja.
Svijet ove serije je obojen depresivnim nijansama zelene i sive, ali istovremeno je i pun života i strasti, baš po mjeri godina mladih zatvorenika koji ga ispunjavaju. Nema tu striktnog pridržavanja pravila nijednog žanra i laskanja i olakšavanja gledanja gledaocima, a opet je teško odvojiti pogled od nje. Stoga, ako ste u potrazi za skrivenim blagom koje konstantno nagrađuje, ne tražite dalje… „Bad Boy“ je serija za vas.
Ocjena: 4/5
Sestra dotaknuta kužnim dodirom demona i brat odlučan da katanom dođe glave svim demonima koji im se na putu nađu. Naravno da će vam „Sword of the Demon Hunter“ na prvu loptu zvučati kao prosti (i besramni!) derivat velikog manga i anime hita „Demon Slayer“. Daleko od toga da je istina.
Anime fanovima bi se „Sword of the Demon Hunter“ stvarno najlakše mogao opisati kao „Demon Slayer“ sa putovanjem kroz vrijeme – ali ni to ne bi bilo pravedno.
Kompleksna pravila
Razlog: riječ je o priči koja je za tri godine starija od genijalne, vanserijske mange koju je pisao i ilustrovao Kojoharu Gotuge. I prije će biti, čak, da je „Mač“ bio makar dijelom inspiracija za „Lovca“. To što je mnogo kasnije stigla anime adaptacija, tek ovog proljeća i šest godina nakon hita „Demon Slayer“ – odraz je komplikovanih pravila i okolnosti anime industrije.
Ako volite fantazijske anime s istorijskom podlogom, čeka vas pristojna zabava i vrlo delikatno spuštanje niz osu putovanja kroz vrijeme
Prva stvar koja je onda stvarno istinita o „Sword of the Demon Hunter“ je to da se radi o jednoj velikoj fantazijskoj igri osvete, praštanja i iskupljenja, koja se proteže kroz lijepih 170 godina. Počinje otprilike 1840, dakle pri kraju šogunata – a završava 2010. godine. Jer, naravno, sukobi ovih junaka nadilaze generacije i epohe,
sasvim su univerzalni – i lako ih je vezati za jednu priču o samurajskom putovanju kroz vrijeme. I sve to, ta krivica koja je veća od cijelog jednog života (ili više njih) – jeste potencijalno sjajna i vrlo interesantna postavka radnje. Drugo, mnogo važno jeste to što „Sword of the Demon Hunter“ nije adaptacija mange. Tu već dolazimo do nečeg fundamentalno bitnog za stil ovog proljećnog anime hita: riječ je o serijalu fantazijskih romana
Moto’o Nakanišija, koji je od početka 2013. objavljivan tri i po godine onlajn i u Japanu bio hiperpopularan. Pa je manga stigla tek negdje na jesen pandemijske 2021, a otprilike tada je odlučeno da anime adaptaciju radi „Yokohama Animation Labaratory“… Studio sa skromnom reputacijom kada su ozbiljniji projekti u pitanju – ali o tome ćemo kasnije. Nego, kraj je Edo perioda i šogunata, prva polovina 19. vijeka – a gore u planinama, u selu
Kadono, dječak Đinta i mlađa sestra Suzune nalaze utočište. Sve što do tada pamte jeste maltretiranje bijesnog, zgađenog i distanciranog oca. E, dvoje malih izbjeglica, dječak zlatnog srca i djevojčica sa neobičnim crvenim okom koje sluti na nešto natprirodno – u selu Kadono nalaze sve što im je do tada uskraćivano. Bliskost i brigu. Tu upoznaju i djevojčicu Širajuki; ona će biti ta zbog koje će i prvi put osjetiti da su nekom zaista bitni.
Čuvari hrama
Fast forward, desetak godina kasnije: Širajuki postaje sveštenica u hramu na vrhu brda, nešto poput čuvara sela od demona koji vrebaju iz mraka šuma i planina… Njen život ostaje vezan za hram – ali i za dužnost u braku sa sinom jednog od seoskih lidera. Naravno da je između nje i Đinte, tokom svih tih godina odrastanja, bilo i nešto više od drugarstva. Naravno i da on savršeno shvata njenu žrtvu za selo, za sve njene: tada odlučuje da će upravo on biti sentinel – vjerni čuvar hrama i sveštenice Širajuki. I tu, pred kraj prve pedesetominutne epizode, tek kreće kovitlac tragedije, koji će Đintu i Suzune lansira-
ti na viševjekovno putovanje. U prvom dijelu premijere sa „duplim trajanjem“ u odnosu na standardne anime epizode (što polako postaje trend u industriji) imaćete osjećaj da se radnja razvija generički i pretjerano sporo. Dok dvoje mališana u nepoznatoj zajednici prvo pronađu sve što do tada nijesu imali – pa potom i preuzmu neke važne društvene uloge.
Dakle, sporo na način – da vam je jasno da se radi o adaptaciji literarnog djela, sve da to i nijeste unaprijed znali. E, u drugoj polovini sve to se uvuče u kovitlac krvave borbe i akcije, sa nekoliko žestokih obrta i emocionalnih udica – pa vam odjednom sve to djeluje i pretjerano brzo.
Mononoke inspiracija Ključna dvojba, dualizam ove serije – tiče se onog ljudskog i demonskog, što ne nosi samo mala Suzune nego i taj hrabri i pod teretom velike povrede ogorčeni Đinta. Gdje bi se ono „demonsko“ ticalo svih nesigurnosti i lutanja na zgarištima starih povreda i uspomena, a „ljudsko“ – odluka da se žrtvuje za dobro bližnjih. I da se nastavi onda kada najviše boli i uprkos svemu.
U takvoj postavci radnje, u anime hitu idealnom za starije srednjoškolce – Đinta je sasvim uvjerljiv, kao i njegovi motivi. Baš kao i mala Širajuki, koja na vrlo stvaran način grabi u svijet odraslosti… Mala Suzune, ono dijete crvenog oka – i ne toliko. Jer toliko je teških odluka i ludih impulsa spakovano u tih 20 završnih minuta premijerne epizode –da nije lako povjerovati u njene motive. Ili prozreti što bi sve moglo stajati iza njih. E sad, na polju realizacije: jasno je da je Kazuja Ajura, režiser serijala, vrlo impresioniran i inspirisan nasljeđem koje je u nezaboravnom filmu „Princess Mononoke“ (1997) oslikao legendarni Hajao Mijazaki. I to je sasvim prikladno i serijalu „Sword of the Demon Hunter“ stoji sasvim dobro. Takođe, spram prethodnih projekata, ekipa animatora studija „Yokohama Animation
Labaratory“ značajno je podigla ulog – pa sve sada izgleda raskošnije, detaljnije, brižljivije. Naravno, nije i spektakularno na način na koji to čine najozbiljniji studiji kao što je „MAPPA“ – ali jeste dostojno adaptacije jednog fantazijskog romana. Već naredne epizode (do sada emitovano sedam) delikatno nas spuštaju niz osu putovanja kroz vrijeme. I polako ot-
krivaju kakav je to kovitlac sudbine, u kojem Đinta jeste onakav lovac na demone kakav jeste – a Suzune onaj miks ljudskog i demonskog, kakva jeste… I u centru toga stoji, naravno: vječita anime inspiracija i tema slobode izbora koja se, opet i u krajnjoj liniji, najčešće tiče odluka na ličnu žrtvu.
Sveukupno, pristojna zabava, pogotovo dok „Demon
Slayer“ fanovi očekuju jednu od završnih sezona svoje velike sage – ali i za sve koji vole fantazijske anime s istorijskom podlogom. „Sword of the Demon Hunter“ opravdano nosi status jedne od ključnih anime premijera sezone. Ovakvo putovanje kroz vrijeme, sa kraja na kraj približno 200 godina, mora biti uzbudljivo. S. STAMENIĆ
Ocjena: 3.6/5
Odlučili su da zbiju redove, da stanu jedno uz drugo kad je najteže – i rezultat je „Pink Elephant“. Vin Batler i Regina Šazanj, sami protiv svih – u momentu kad je to što bend Arcade Fire i dalje postoji vijest sama po sebi.
Nema kraja puta; bend ide dalje. Skoro tri godine nakon što je Batler, frontmen velikog montrealskog benda, optužen za „privođenje“ tek punoljetnih djevojaka. Regina i Vin su zajednički odbacivali optužbe, tvrdeći da su svi intimni susreti s obožavateljkama bili dobrovoljni. Većina kolega im je okrenula leđa, kao i veći dio javnosti. Producenti? Njima je ova priča potencijalna zlatna koka. Jer naravno da svi sad žele da čuju – šta veliki bend ima da kaže, nakon svega.
„Pink Elephant“ je stvar o kojoj uporno pokušavate da ne razmišljate – ali je, samim tim, nikako ne možete izbjeći. E pa „slon u staklenoj bašti“ albuma je, naravno, velika kontroverza. Ne može se ovoj ploči pristupiti, a da nije refleksija seks-skandala. A šta Vin i Regina žele da poruče? Recimo, on njoj: „Where we’re going I don’t care, I can work a 9 to 5, you can be an
Pošteno je reći da holivudski antiheroj Vil Smit, nakon oskarovskog šamaranja i kanselovanja – ima pravo da ispriča svoju hroniku pada.
U najavi albuma „Based on a True Story“ govorio je koliko su ga bitne hip-hop face podržale. „Samo budi vjeran svojoj priči“ – rekao mu je Jay-Z. „Ispričaj sva ova sranja za koja se godinama jebeno plašiš da ih kažeš“ – dodao mu je Kendrik Lamar Rezulat? Ni izbliza onako kako bi to Vil priželjkivao. Persona non grata u Holivudu, meta masnih i neslanih bračnih viceva, Vil Smit imao je šansu da ispravi krive Drine i nepravde. Svaku je propustio. Od uvodne „Int. Barbershop – Day“ materijal djeluje prvoloptaški, prazno, sasvim umorno. Kao da je prethodni izašao prije dva mjeseca, a ne prije 20 godina. Dok Smit, u berbernici afroameričkog predgrađa, sluša i nabraja tračeve o sebi i otvara ploču pompeznim „Will Smith is cancelled“.
israbox-music.com
actress“ (prelijepa „Ride or Die“).
Nešto, kao, da ne moraju više da stvaraju muziku, samo da nakon svega ostanu zajedno. Problem? Pa čemu onda album, čemu sve ovo, druže…
Naravno, Arcade Fire je sada laka meta za etiketu licemjera. Vin i Regina nalik su čudacima iz svojih nezaboravnih pjesama, kojima su odrasle godine naružile sve čisto i nevino. U singlu „Year of the Snake“ ona šapuće: „The season of change, and if you feel strange, it’s probably good“… Kao manifest onih koji su umorni od pravdanja. „Ride or Die“, kao i mračna synth poslastica „Beyond Salvation“ koja joj prethodi jesu svijetle tačke albuma, a završna, himnična „Stuck in My Head“ – momenat eksplozije. „Clean up your heart, you’re missing the best part“ ključna je deviza za novi početak. Jedna sjajna i dvije odlične pjesme, uz poruku – da su njih dvoje „nastavili“. Malo na silu, ne baš potpuno uvjerljivo –ali Arcade Fire je opet na drumu i ima šta da kaže. S. S. Ocjena: 75/100
O čemu Vil pjeva: o porodici, Oskarima, strašnoj radnoj etici koju decenijama poštuje… Pa i o licemjerju rasističke filmske industrije koja se hrani tračevima – i
političkoj stvarnosti koja je, eto, knap ista. Dobra je, recimo, neočekivano uspjela pjesma sa Tajanom Tejlor o tome kako se tuče sa najtežim
danima… Nažalost, ploča do tada izgubi fokus. Pa Smit do kraja, u Kanje Vest fazonu, propovijeda koliko mu je bitno što je ostao posvećen Bogu – i, naravno, sebi. „I believe in me like it’s religion, but I’m the only one who converts conversations with the congregation“ – ubjeđuje u „Beautiful Scars“ i ne uspijeva da ubijedi.
Iznad sve te „imao pa nemao, ponosno ustao“ priče nadvija se utisak da je Vil, naravno, dobar reper – kojeg je stilski, tematski pregazilo vrijeme. Sve vinjete o padu i iskupljenju su mu jeftine, od „the higher you fall, the higher you soar“ („You Can Make It“) do „you don’t have to be perfect to deserve love“ („The Reverand“). Vile, kralju, a ko će da ti sluša tu infantilnu propovijed? S. S. Ocjena: 40/100
Imaviše od 35 godina od kada je ploča „The Bridge: A Tribute to Neil Young“ pružila sasvim drugačiji ugao i vidik nove generacije rok alternativaca na pjesme i poeziju Nila Janga.
Tog ljeta 1989. Nik Kejv pjevao je magičnu „Helpless“, najljepši momenat Jangove karijere iz ere Crosby, Stills, Nash & Young. Dinosaur Jr. ekipa bučno je spakovala „Lotta Love“; Pixies izveo „Winterlog“, a The Flaming Lips, u uzletu slave, „After the Gold Rush“. I sve je tu bilo jednako autentično kao i Jangovo, dok je Henri Kajzer na kraju gitarski milovao „The Needle and the Damage Done“. Sve što je na toj ploči funkcionisalo – ispušteno je ovog proljeća na „Heart of Gold: The Songs of Neil Young, Vol. 1“. Novi u nizu tribute albuma pjesama kanadske folk-rok ikone okuplja jednako skupu ekipu muzičkih kapitalaca… I oni ovog puta previše igraju nasigurno.
Ključni momenat, klasik „Heart of Gold“ (1972), velika zvijezda
interesantan koncept: „orfanele“ su kockarska poslastica i izazov – onda kada se na ruletu ulog stavlja na niz brojeva, koji su grupisani jedni do drugih.
Tako otprilike Mate Ponjević želi da „odigra“ solo album „Sve na Orfanele“, nakon odličnog rada na terenu moderne indie psihodelije sa bendom Fire in Cairo (pjesme na engleskom) te na projektu Pitaj klince (na hrvatskom jeziku). Odnosno, da se opkladi da će njegov pun pogodak biti cijeli nizovi stilski raznorodnih pjesama. Nije loša ideja. Lagani i romantičarski uvod „Nema te“ podsjetiće vas na ono što stvara duo Valentino Bošković – da bi već „Ostani u Zagrebu“, blago nihilistički i ironično, gazila po terenu ključnih generacijskih dilema mladosti ovih prostora.
moderne alternative Fiona Epl vozi na ler. Neka što je njena verzija pretjerano na tragu onog kako ju je Jang, prije više od pola vijeka, čitao – takođe je lišena i one emo-
cionalne gorčine bez filtera, onoga što štipa za oči, što Fiona ima u glasu. I što je, recimo, sjajno iznosila u svojoj „I Want You“ verziji Kostelovog klasika.
Isti problem važi za skoro sve autore na albumu: previše prigušen lični momenat, pretjerano poštovanje prema Jangovom izražaju ili aranžmanu. U tu zamku, nažalost, upada i veliki Edi Veder, grandž titan i Jangov prijatelj, na svojoj „The Needle“ verziji. Baš kao i Mumford & Sons sa „Harvest“. Čak je i momenat odstupanja od formule predvidljiv: Stiven, sin Boba Marlija, izvodi „Old Man“ u očekivanom rege maniru… Pa je folk veteran Stiv Erl možda i najinteresantniji sa „Long May You Run“. Baš kao Kris Pirs sa delikatnim soulom u „Southern Man“ završnici. Sve je to nedovoljno da se opravda projekat (osim što, eto, ovi ljudi doživljavaju Nila kao mnogo kul starog baju zlatnog srca), ali makar je dobra preporuka da se izvuče onaj stari tribute materijal sa ploče „The Bridge“. S. S. Ocjena: 55/100
„Ma ko te jebe“, sa sve saksofon solom, raskidna je psihodelija koja funkcioniše mnogo bolje od autotune eksperimenta „Like Boss“, koja joj prethodi. Za koplje
ispred je razigran džezi-pop u pjesmi „Noć refrena“ – stiče se utisak i da je to momenat albuma u koji je uloženo najviše truda, strpljenja i vremena.
U „Izlaznoj špici“ Mate se štosno igra sa činjenicom da je projekat žanrovski raznorodan; dok su „Crna znamenja“ onaj zarazni adut koji potencijalno najbolje prolazi kod publike. I za komad je bolji od „Cringe“ skalamerije u završnici ili etno-leta od Afrike do naših gora „Postelja od kašmira“.
Sveukupno, Mate je na kraju izvukao sasvim dovoljno iz „orfanele“ igre, svjestan da s ovakvom strategijom i konceptom albuma i nije baš u prilici da napravi žestoki dobitak. Izuzetna je ova vinjeta u karijeri vrlo interesantnog muzičara, koji i dalje traži savršenu stilsku luku za svoj izražaj, a u međuvremenu pronalazi neke dragocjene bisere od melodija i pjesama, poput „Crnih znamenja“ i jednostavne „Nema te“, na samom početku. S. S. Ocjena: 74/100
Film koji Vas čini srećnom?
– „Dead Poets Society“ (Piter Vir, 1989). Bez obzira na to što ima tužne elemente, kad god ga pogledam iznova, razumijem kolika je važnost pravog mentora i umjetnosti. Kad god se prisjetim Robina Vilijamsa u ovoj ulozi, obuzme me nada da ima ljudi kao što je Džon Kiting i da će oni spasiti svijet.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
– Pada mi na pamet „Requiem for a Dream“ (Daren Aronofski, 2000), te suze i strah ne praštam.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
– „Mulholland Drive“ (2001). Volim Dejvida Linča, ali mi se čini da nisam uspjela da uhvatim konce te priče. Mada, davno je bilo kad sam ga gledala, možda bih sad uspjela da protumačim neke postupke.
Koju biste važnu, još nesnimljenu, crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
– Životi običnih ljudi glavnog grada iz onog vremena kada su još postojale plaže na Morači, kad su djevojke i momci šetali korzom. Ili zlatno doba Crnogorskog primorja, recimo, Ada Bojana osamdesetih godina. Voljela bih da vidim i osjetim taj duh slobode i volje za životom, ljude koji su zaista znali da budu prisutni u datom trenutku.
Omiljeni filmski rivali?
– Moja mala slatka tajna je velika ljubav prema Marvelu, tako da izdvajam odnos između Dedpula i Vulverina. To simpatično rivalstvo obojeno poštovanjem mi je beskrajno drago.
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
– Toliko ih je… Mnogo sam osjetljiva na životinje, pa sam počela i da izbjegavam one tužne filmove sa njima. Izdvojiću „The Lion King“ (1994) i
Mufasinu smrt. Pogodi me i dan-danas, kao kada sam bila dijete.
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
– „Drug Tito je rekao da su studenti u pravu“ („Varljvo leto ’68“, Goran Paskaljević , 1984).
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
– Skrat iz franšize „Ice Age“. Beskrajno iritantan, ali da poželiš da te prati u stopu, makar bi uvijek bilo zabavno.
Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
– Nikako ne mogu da se sjetim.
S oundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
– Omiljeni su iz filmova „Only Lovers Left Alive“ (Džim Džarmuš, 2013) i „Wild Tales“ (Damijan Sifron, 2014), ali da prati moj život, možda „Let the Sunshine In“ iz mjuzikla „Hair“ (Miloš Forman, 1979).
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
– Poslije Bertolučijevog „Stealing Beauty“ (1996), željela sam da posjetim Toskanu, ali i nakon Sorentinovog „The Great Beauty“ (2013) postojala je velika želja za Italijom. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
– Žan-Lik Godar , Alfred Hičkok, Pedro Almodovar –
Anđela Bulajić pripada generaciji autora koji pišu bez kalkulacije, ali sa potpunom sviješću o riječima. Rođena je 1995. godine na Cetinju, a njen odnos prema jeziku oblikovao se između studija književnosti i pozorišne produkcije u Beogradu. Poeziju nije učila iz teorije – već čitajući naglas, u književnim kružocima, gdje se svaka riječ prvo mora odbraniti glasom.
Dom kulture, na ušću Bojane, filozofski razgovori pored vatre i domaća dunja.
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
– Mislim da bi uspio da oživi neka zaboravljena mjesta, ali ne volim Tarantina kao režisera, nije moj senzibilitet.
Njeni stihovi objavljivani su u brojnim regionalnim zbornicima i časopisima. Bila je dio Foruma mladih pisaca Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, a prepoznata je i na književnim konkursima. Dobitnica je Nagrade „Risto Ratković“ za mlade pjesnike, kao i priznanja „Raštan izdavaštva“, i finalistkinja je konkursa „Trećeg trga“. Mlada pjesnikinja nedavno je objavila i prvi roman: „Kaliban“ je intimna i slojevita
berem samo jednog izvođača. Preverovu „Barbaru“. Vaša pjesma za karaoke?
– „Colours“, Black Pumas. Iz nekog razloga volim da pustim glas na tu pjesmu.
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ili mislite da je precijenjen?
– Primjećujem da je Dino Merlin u centru pažnje i nije da ne mogu da ga smislim, samo mi nije simpatičan.
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
– Đorđa Balaševića. Voljela bih da sam imala priliku da ga upoznam.
Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?
priča koja se odvija na granici između stvarnosti i unutrašnjih lomova te koja pokazuje da se njen autorski glas jednako snažno čuje i u prozi. Mnogo je toga inspirativno i u Anđelinim Obrtajima – sigurni smo da će vas natjerati da ponovo u dnevnu rutinu uvrstite slušanje jednog milog benda, na koji ponekad malo zaboravimo. Uživajte u vožnji njenim muzičkim, ali i filmskim i televizijskim mikrokosmosom.
Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?
– „Otvorena vrata“.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
– „The Leftovers“. Dugo sam se borila sa vjetrenjačama i pokušavala da nagovorim ljude oko sebe da joj daju priliku, neuspješno. Poznajem samo jednu osobu koja je pogledala ovu seriju, ali definitivno nije za svakoga.
Serija koju nikada nijeste završili?
– „Doctor Who“. Jedna od omiljenih, ali posljednje sezone su prijetile da unište sve.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
– „Moj prijatelj i ja sedimo na klupi,/ gledamo zvezde…“ („Par godina za nas“, EKV). Dovoljno za srećan život.
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
– „Promeniću svet do kraja pesme…“ („Sinhro“, EKV). Lijepa je to pomisao da se svijet može promijeniti pjesmom.
Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
– „Living on My Own“, The Queen. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
– „Gloria“, Mando Diao – više zbog benda. Pod pretpostavkom da pitanje može da se odnosi i na poeziju, pomenuću i Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
– Bilo kojeg izvođača klasične muzike. Mando Diao, Morphine… Nisam odgovorila ispravno, ali mnogo mi je teško da iza-
– „Macarena“, Los del Rio. Nepodnošljiva, a ne može da se ne pjevuši.
Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?
– Linkin Park, HIM, Nirvana… Tipično za srednju školu, mada i sada obožavam ove bendove, priznajem.
Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
– Hoće, dobri muzičari nikad ne umiru.
– „Game of Thrones“. Ne znam postoji li drugi odgovor. :) Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
– Ova pitanja su me vratila u period kada sam bila veliki fan serije „Doctor Who“ i drago mi je zbog toga. I dan-danas želim da mi pripada TARDIS.
Najdraži par iz serije?
– Rouz Tajler i Doctor Who. Često pomislim koliko bih voljela da mogu ponovo prvi put da pogledam tu seriju, naročito prvu sezonu. Obožavam ovaj tandem. Radno okruženje (tim/posao) iz serije koje ste poželjeli za sebe?
Serija idealna za kišni vikend?
– „Grace and Frankie“. Obožavam način na koji me ova serija opušta i nasmije.
– „The Morning Show“. Iako je prikaz nesavršenog televizijskog sistema, kada pomislim na toliko brojčanu ekipu koja razmišlja o svakoj sitnici, gdje svako tačno zna šta je njegov ili njen posao, ne mogu da ne zavidim. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
– Za Toma, jer sam luda za mačkama.
Svetlana VIŠNJIĆ
Bio je to frontalni napad genijalca rep rima, iz svih artiljerijskih rezervi. I emocionalna ogoljenost, koja je mnoge jako naljutila ili čak uplašila
Plava koverta stigla je na londonsku adresu; skoro stidljivo, pisalo je ovako: „Tvoj album mi se mnogo svidio, iskoristili smo ovu pjesmu. Nadam se da nećeš da se ljutiš. I nadam se da će ti se svidjeti“.
Dajdo je tek poslije, u hotelskoj sobi, pustila snimak i čula Eminemov glas. I nije mogla vjerovati koliko joj se dopalo.
Studijski pacov
Kreativno bindžovanje. Studijske sesije čak i do 20 sati, i tako lijepa dva mjeseca. Eminem se samo nadao da u javnosti neće pući neka nova bruka i afera u tom periodu; uglavnom je bio inkognito, daleko od kamera… Govorio im je o sebi kao o studijskom pacovu i Dr. Dre je baš to, tako, kod njega volio.
Onda mu je Dre postavio pravilo: „Nema telefonskih poziva i da ti se neka ideja javi u dva ujutru. Nego automatski ideš u studio i zoveš da ja dođem. Onda radimo“. Pravilo – spram koga će, prije četvrt vijeka, nastati „The Marshall Mathers LP“.
Ploča poput čeonog sudara. Sve to bučno, opasno, uznemirujuće, tamo na nekoj raskrsnici noći, u kučinama od svijesti i duše jednog mnogo opakog repera. I užasno privlačno, uprkos svemu tome. Ili baš zbog svega toga.
Vizije toka svijesti sa reperskih ćoškova, recimo, jednog milionskog grada u propadanju, kakav je prije četvrt vijeka bio, kakav jeste Detroit. Frontalni napad genijalca rep rima, iz svih artiljerijskih rezervi. I emocionalna ogoljenost, koja je mnoge, tog 23. maja 2000. u Americi, jako naljutila ili čak uplašila.
Sve to je mogla biti „The Marshall Mathers LP“: ploča koja će da razgnijevi i konzervativce i crkvene poglavare i liberalne aktiviste – jer je prije druš-
tvenih mreža, striming i VOD servisa, prije ove naše inflacije sadržaja od svega i svačega, jedan album mogao odjeknuti u toj mjeri da se zbog njega masovno protestuje. Pa čak i onda kada se radi „samo“ o curenju svijesti i podsvijesti žestoko izranjavanog repera – pravo na vinil hip-hop ploče. Nečega što je i satira i hardkor i što su prosto i pompezno opisivali kao horrorcore, valjda kao znak upozorenja… A sam Eminem? Samo luda želja da im sve to, tako, svima ka-
že – i da ga opet poštuju zbog toga. E, to je prije 25 godina bio „The Marshall Mathers LP“. Bijelo đubre Komad rep istorije: nakon što mu je propao debi album „Infinite“ (1996), Eminem je u svom tom razočaranju i neostvarenosti smislio Slima Šejdija. Otkačeni alter ego, koji će već godinu kasnije, predstaviti na EP izdanju. Onda je to, preko jednog producenta, čuo Dr. Dre – i tražio da se s Eminemom sastane.
kontroverznog albuma
„The Marshall
LP“
Ono što je odatle nastalo je „The Slim Shady EP“ (1999) –onaj kovitlac od nasilja i droge s ulice moderne Amerike; onaj otkačeni i groteskni štos, koji će Eminema proslaviti. I bijelog autsajdera iz Detroita učiniti rep antiherojem i superherojem, preko noći, sve u jednom.
E, nakon toga je bilo logično samo to – da skine masku. Da otkrije ko je taj Maršal Brus Meters Treći. Stvarno lice generacijskog „bijelog đubreta“. Koje je iz podzemlja, nekako i nekim čudom (jer vrijeme je čuda i groteske) – postalo slavno. Uz, naravno, repersku varijaciju na temu „Šta bi dao da si na mom mjestu“ – jer Maršalu je postalo mnogo crno i mnogo ga je tištalo to što su ga svi, odjednom, vidjeli isključivo kao Eminema.
Horor udvarač
E pa, neće moći, evo vam svima u lice – Maršal. Tamo neki, kojeg će optuživati da je mizogin, da je nihilista, da je homofob, da propovijeda nasilje u porodici. Da „šklapa žešće pare, eksploatišući mizeriju ljudskog roda“. Da, i to su pisali o albumu „The Marshall Mathers LP“…
Onaj Dr. Dre metod stvaranja jeste upalio: Eminem bi uglavnom nervozno hodao, satima hvatao osmice sa kraja na kraj velikog studija – i ideje bi kuljale. Sve je to samo najednom grabilo da bude ispričano, repovano, opsovano. Pjesma „Marshall Mathers“ je u rime iscurila samo zato što je Eminem jednog popodneva čuo Džefa Basa kako lagano vrti jednu skalu na gitari. „Criminal“ – opet Bas, samo za klavirom. Eminem ga je čuo iz druge prostorije – i brže-bolje krenuo da zapisuje stihove. Famozna „Kill You“, kovitlac žestoke kontroverze, nastala je tako što je Eminem na ulici
preko telefona pričao sa Dreom – pa sa druge strane linije sasvim slučajno čuo nekoliko taktova tuđe pjesme! I onda je od te muzike napravio sebi opsesiju. A Dre ga je podržao i vjerovao u njega; za šta je, opet, trebalo imati mnogo petlje. Jer šta je „Kill You“: prijetnja jednog nasilnika sa teškom psihozom da će sopstvenu mamu ne ubiti nego i silovati. Upravo tih mjeseci majka je Eminema za neke sitne pare tužila… U početku je, ipak, bila jedna gorka ljubavna priča. Prvo je snimljena „Kim“. U junu 1999. Eminem je majku svoje Hejli oženio. Istu onu Kim kojoj je, u „97 Bonnie & Clyde“ na prethodnom albumu, kao, prijetio da će je koknuti. Do zime su već bili u žestokoj bračnoj krizi. Cijela pjesma bila je odjek jedne situacije kada se, sam i nakon raskida, reper našao u bioskopu i tu gledao neku filmsku romansu. Pa prvo mislio da napiše ljubavnu pjesmu pod ekstazijem. Pa se prepao da će biti previše sentimentalan prema bivšoj – i odatle pustio da potekne čista mržnja… Horor od pjesme – eto, tako se najveći reper jedne epohe udvarao! „Znam da je to sjebana pjesma, ali se nadam da ti je nakon nje bilo jasno koliko mi je stalo“ – rekao joj je kada su se pomirili.
Opsesivni fan
Nego, „Stan“. Menadžer Pol Rozenbeg poslao mu je sempl na kom je Dajdo pjevala hit „Thank You“. I Eminem je nakon nekoliko dana skontao –da je usred snimanja svog albuma postao opsesivni fan! Pa je od sveg tog osjećaja nastala pjesma „Stan“ i taj naslovni fan kojem je njegova muzika – sve. Kada je „Stan“ završio, Eminem nije dobio olakšanje; osjećao je gotovo stid. Pa uzeo onu plavu kovertu, spakovao snimak, tekst i malo pismo… I
adresirao ga na „Dajdo“. Kako joj je samo sve to bilo slatko. I negdje pred kraj snimanja, producenti su već znali da sa novim Maršalovim albumom imaju zlatnu koku. I Dre i svi oni već su otvoreno govorili: ima da bude prvi muzičar koji će da proda milion ploča za sedam dana.
Znate li kako je Eminem reagovao? Sa golim strahom i tjeskobom. Nije želio više ni slavu ni uspjeh, sve je to vidio. Želio je da ga poštuju; to je za njega značila ta cifra od miliona.
Pod svim tim pritiskom, vratio se u studio i napisao čudo od pjesme „The Way I Am“. Jedno njegovo jednostavno –da to je to, da u njemu nije više ništa ostalo, da ne umije i ne može bolje, jer je na tom „The Marshall Mathers LP“ vinilu, stvarno, sve iscurilo. Ali daleko od toga da je bio kraj. Tek tada, kada je nakon te pjesme spustio loptu, zvao je Drea s idejom za jedan bit. Onda su, zajedno, srećni – spakovali
„The Real Slim Shady“. Pjesmu u kojoj i samom Dreu prijeti da će ga ubiti! Kako su napravili dobar štos od toga… Sve je to bila groteska, i istina, i štos, i sve u jednom. Pa je na uručenju Gremija, za duet „Stan“, gost bio niko drugi –nego Elton Džon. Gej ikona, da svima potvrdi i pošalje poruku da nije Eminem nikakav homofob. Da tu treba malo dalje od sopstvenog nosa gledati. Jer, naravno – taj čeoni sudar od albuma – to je samo ona svakodnevica koja nam se, u jutrima naših života, ruši na glavu. Pa se iz tog ambisa valja čupati i peti gore, na sunce, na površinu – samo nasilno, mučki, krvnički. Inače ćeš pasti, dolje na dno… Onako kako je, ne jednom, Eminem padao. Ali gore, na vrhu i suncu, ipak, pronalazio sjaj grozničave i divne kreativnosti. Čiji je vrhunac, kao oslobođeni glas i eho otuđene i nemušte, bijesne generacije, bio „The Marshall Mathers LP“.
S. STAMENIĆ
davno naučnu fantastiku gledali smo zadivljeni. Svaki je film bio putovanje i svaki je znao očarati onim ushićenjem koje je samo i jedino mogla značiti i donositi – kosmička ekspedicija. Na primjer, u kokpitu „X-Wing“ letjelice. I, recimo, nekada davno, u dalekoj, dalekoj galaksiji.
Nije tu nikad bilo prostora za neke kompleksne drame i tanane psihološke nijanse; daleko od toga. A znate li zašto? Zato što naučna fantastika, u zlatnoj eri, nije činila da se zagledamo duboko u oči tih likova i junaka; nego da progledamo njihovim očima. Horizontima tih tragača, na stazi velikog otkrića. I sa njihovom zadivljenošću spram onog što im kosmos otkrije. I bili bismo očarani onako kako to mogu biti samo djeca.
E, to je ono što „The Empire Strikes Back“ čini jednako mladim i 45 godina od premijere. To je ono zbog čega nam je i dalje važan „Star Wars“.
smirila, pa su mogli da izađu
ti posebno grijane da bi se film i baterije sačuvali. Napolju su ostajali po 11 sati. „Star Wars“
Imperijalnih hodača. I jedno snimanje vrijedno rizika da nakon najuspješnijeg filma u svim djelovima ga-
starwars.com
„The Empire Strikes Back“, najbolji komad filmskog
Ovo je lm dubokog očajanja i priča o suočavanju mlade osobe sa nečim neobjašnjivim, mračnim i sasvim neočekivanim
laksije Džordž Lukas ne odigra nasigurno… I da osmisli film o stvarnom odrastanju.
„The Empire Strikes Back“ (1980) je najzreliji, najstvarniji i najintrigantniji „Star Wars“ film, a takav je mogao biti jer su blještava radost i galaktički entuzijazam senzacionalnog originala
„Star Wars: Episode IV – A New Hope“
(1977) zamijenjeni… Pa, nečim realnijim.
„The Empire Strikes Back“ je film očajanja; u onoj mjeri u kojoj to za mladu osobu može značiti suočavanje sa nečim neobjašnjivim, mračnim i sasvim neočekivanim. Ovo je pogled u tamu jedne misterije. E odatle, iz odluke jednog Lu-
ka Skajvokera (Mark Hamil) da korača ka misteriji, ka ne-
poznatom, teče ono kosmičko ushićenje. I tu počinje stvarni mit onog što znači ,,Star Wars“. Tu postaje lično. Nepročitane ispravke Prije snimanja originalnog „Star Wars“ filma Lukas nije imao šta da izgubi. Prije „The Empire Strikes Back“ mogao je da ostane bez ogromnog bogatstva. Znao je već da su ga rad i napor na prethodnom koštali zdravlja, da ga neće režirati; taj posao povjerio je prijatelju Irvinu Kešneru. Ali priča je bila njegova.
Znao je od starta i to da će nastavak biti znatno mračniji. Negdje u avgustu 1977. postovoj davno izgubljenoj sestri.
Luk Skajvoker, prvi put čuo da bi to mogla biti princeza Leja Keri Fišer), nikako mu se ni-
Li Braket, koju je Lukas platio da razradi njegove ideje kroz brze dijaloge, umirala je od kancera i grozničavo pisala. Zajedno su spakovali 100 strana koje je trebalo da obuhvate posjetu svijetu Vukija, vodene i gradske planete, jednog kockara iz Hanove (Harison Ford) prošlosti… I malo, žaboliko stvorenje Minča Jodu. Pa onaj divni mračni grad na oblacima, pa ideju o ljubavnom trouglu Luka, Leje i Hana… Sve je to osmi-
lmskog
slila Li Braket. Preminula je u martu 1978; ispravke koje joj je Lukas poslao nije stigla da pročita.
A u ispravkama: zamak Darta Vejdera i njegov strah od Imperatora. Pa Jodin govor, prvi put s onim ludim redom riječi. I Boba Fet među lovcima na ucijenjene glave… I rukopis u kom je jasno i prvi put stajalo da je Dart Vejder –otac Luka Skajvokera.
Najveća vijest filmskog svijeta ostala je tada u rukopisu: Lukas nikako nije želio da glumci ili bilo ko od ekipe dobiju otkucani scenario i saznaju za obrt do samog snimanja te scene. I govorimo o avanturi: na kraju je Džordž platio 60.000 dolara da scenario fino „ispolira“ Lorens Kasdan. Niko drugi nego scenarista Spilbergovog klasika „Raiders of the Lost Ark“ (1981), prvog filma o Indijani Džonsu.
Bijes i strpljenje
I onda učitelj Joda pošalje Luka u mračnu šumu, na sastanak sa svom tom tamom i svjetlom sudbine. I kada Luk izgovori sve hrabre riječi praštanja, samo na trenutak, na Jodinom licu čitamo i tugu i brigu i tek koju trinu ponosa. Pa zaboravimo da to nije samo lutka i maska i igra marioneta; na tom licu od mudrosti čitamo nešto užasno stvarno. Stvarno kao što je to Hanov povrijeđeni muški ego –stvarno kao što je to i Lukov izbor da na otkriće o ocu odbije ponudu Darta Vejdera da zajedno vladaju galaksijom. I odabere skok u ambis od surove istine.
E, to nešto što Jodu čini većim i životnijim od bilo koje lutke
– to je i ono što ga čini i prvom zvijezdom, najboljim performansom filma „The Empire Strikes Back“. Zbog čega je Joda i sensei, i MVP, i… Pa na kraju, pred tim horizontima Klaud Sitija, kao pred maršem Imperijalnih Hodača, ili pred očima princeze Leje koja ima nešto važno da otkrije Hanu, a što on već zna bolje od svih – ostanemo zadivljeni. Pred tom misterijom zbog koje je pad u kosmički ambis surove istine samo i jedino mogao značiti – spasenje i život za Luka Skajvokera. Pred jednom pričom na čijem je kraju samo: „Nastaviće se…“ Jer kraja nema, kao što nema kraja ni na putovanjima svih galaktičkih pionira i trapera. Tragača na jed-
nom tako surovom putu, kao što to samo odrastanje može i biti.
Onda znamo i to da je „The Empire Strikes Back“ priča koja traje od kada je svijeta i vijeka; pa je taj gospodar Joda nalik onim Prometejevim ili Jasonovim učiteljima; onaj grad na oblacima poput onog iz „Fleša Gordona“; a stari učitelj i izgubljeni otac, i brat, i sestra kao u Kurosavinom „Dersu Uzala“ (1976)… I sva priča o Sili i dobru i zlu poput starih persijskih vjerovanja o Ahuri Mazdi.
Sve je to ista mitologija o velikom putovanju jedne mladosti, koja tek treba da nauči šta je i kako vrijedno žrtve. I o nekim jako skupim lekcijama o tome što zaista znači ljubav,
a što pravda i red, tamo u dalekoj ili ovoj galaksiji.
Onda nam je lako i naslutiti zbog čega je: „Moraš odučiti sve što si do sada naučio“, koju stari učitelj Joda izgovara svom Luku, jedna Sila koja stiska za grlo, opasnije i od crnih ruku Darta Vejdera. Kao i svaka Jodina lekcija o bijesu i strpljenju. Jer, opet, na kraju svake povrede, sa druge strane saznanja od najoholije istine ili najcrnje slutnje – stoji samo Jodino: „Od svjetlosti bića smo mi, ne od ove grube tvari“. Za svakog od onih koji na dalekim putovanjima od otkrića grabe vođeni, očarani i ushićeni Silom. Onom kojoj pripada najljepša filmska naučna fantastika.
S. STAMENIĆ
Svi bi se brđani dobro slagali kad bi ih samo pustili same. Nobelovac Vilijam Fokner je tako govorio, a oficir jugoslovenskog vazduhoplovstva Nikola Lekić iz Virpazara znao je da ima – strašan intervju. Bio je kraj ljeta 1955, a Nikola već godinama u odjeljenju za štampu u ambasadi u Rimu. Nekada logoraško dijete, partizan u Crnoj Gori, pa u Italiji, nakon bjekstva iz logora u Umbriji – a sad već ostvaren novinar sa važne diplomatske adrese. Dopisnik „Politike“. A Fokner, tu, pred njim – pola decenije nakon Nobela. U Rim ga dovele američke diplomate. I Lekić dobio priliku za razgovor.
Važno je Fokneru ne laskati. „I kod nas u Jugoslaviji, i na toliko drugih mjesta, Vaše knjige oštro dijele čitaoce“ –ispaljuje Lekić. „Ne postoje dva čitaoca koja bi pronašla isto značenje u istoj knjizi“ – odgovara Fokner, smijući
se. I dodaje da svoje romane svrstava u „red dobrih i onih pravih moga vremena, jer tretiraju istine dovoljno univerzalne – da bi mogle interesovati čitaoce svih nacija i naroda“! I moglo je da počne.
I šta kaže nobelovac kad ga podsjetite na to da su mu izdavači godinama knjige odbijali? Recimo, ovako: da možda svaki pisac, osim ako je srećnik ili genije od rođenja, ima potrebu za izvjesnim periodom iskušenja. Za dozom obeshrabrenja, do stanja onog… Fokner bi tu zastao, pa našao ono što mu je bitno: do stanja autentične razjarenosti! I potom dodavao: a to, to samo da bi naučio kako da pruži najbolje od sebe.
Svašta je Fokner Lekiću, djetetu sa Seoca iznad Virpazara, tu priznao: da svaki pošteni pisac o svom djelu misli kao neuspjehu. Ono, kao da nijedna knjiga nije, na kraju, na visini tog sna ili težnje. Pa
Vilijam Fokner
je svakom piscu najdraža baš ona knjiga koja najsjajnije propadne, koja mu najveće jade daje. Onu patnju i napor da pronađe nedostižno. Naravno, za njega je to bila –„Buka i bijes“.
Svoj život Fokner nije opisivao kao težak: bio je moler, akrobatski pilot, mornar, ložač, odgajivač konja, ratar –pa stolar, pa novinar – i opet, tu je nobelovac pričao da nije volio i da ne voli da radi. I da, ipak, bilo koja od tih stvari koje je radio njemu ne smeta, jer „ne smeta onom što želim da radim, a to je da pišem o ljudima i istini“.
Djeci bi nobelovac preporučio sve knjige. I kaže, želio bi da se učenici stide ako im nije sve poznato. Tu, naravno, misli na ono što se njemu sviđa i što je istorija prihvatila kao najbolje… A da će, opet, televizija i bioskop doći jednog dana do vrhunca svoje parabole, stići na nivo do kog se došlo u književnosti – jer će kod publike stvoriti ukus za čitanje. I taj će ukus, kaže, biti sve bolji. Kakav optimista od Foknera!
I da: na pitanje koje književnike smatra najvećim
– Fokner odgovara da nije važno ko je napisao Šekspirova djela, već je samo bitno da ih je neko napisao. Niti je dobra knjiga napisana prošle godine za nekog garancija da će ove biti tako dobra… I onako, već zamišljeno, Lekiću kaže: „Svaka lista je sasvim lični izbor… Zbog toga, nijedna individualna lista i nije mnogo važna“.
Na kraju, moralo je o Jugoslaviji. I Lekićevim brđanima. „Vjerujem, Nikola, da bi se vaš seljak i onaj moj seljak sa Misisipija dobro slagali. Posebno zato jer moji zemljaci tamo pripadaju onima čiji preci dolaze sa planina Škotske, a vi na Balkanu imate uglavnom planinsko porijeklo i tradicije. Uostalom – svi bi se brđani dobro slagali kad bi ih pustili same… A ono što je u životu osnovno ne razlikuje se mnogo zbog krvi ili zbog jezika.“
I eto ga savršen rimski intervju, za jednog mladog Crnogorca, u „Politici“ prije sedam decenija, u septembru 1955. godine… Stojan STAMENIĆ
15. maj 2025.
Inovativnost
koja opstaje: uprkos tome što je radio i stvarao u drugoj polovini 19. vijeka, oživljavajući tradicionalne zanatske printove u vrijeme industrijalizacije, „tekstilni dodir“ dizajnera Vilijama Morisa i dan-danas je izuzetno aktuelan. Da na Ostrvu vlada apsolutna manija za njegovim printovima, postalo je jasno i proteklog vikenda kada su ljubitelji umjetnosti u galeriji na istoku grada dobili šansu da
istraže koliko je dubok uticaj na tekstilnu i druge industrije ostvario ovaj rođeni Londonac. Posjetioci izložbe „Morris Mania“ dobili su uvid u neke od najinteresantnijih primjera umjetnikove veze sa modernim svijetom u kojem se njegove beskonačno reprodu-
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Nenad Zečević
Urednica
Marija Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice
Stojan Stamenić
kovane botaničke šare nalaze gdje god se okrenemo – od kišobrana, kaputa i lustera, preko filmskih scena, do tržnih centara.
Istraživši Morisovu kompleksnu zaostavštinu, više od 125 godina nakon njegove smrti, organizatori izložbe pokazali su kako je njegov dizajn i sada pristupačan i dostupan ljudima širom svijeta, nezavisno od bogatstva potrošača, ali i to kako je trajni uticaj najpoznatijeg britanskog dizajnera tekstila opstao u našem sve više zagušenom i komercijalizovanom svijetu.
U galeriji su, recimo, izloženi: sjedište sa popularnom šarom „ruže“ iz britanske nuklearne podmorničke flote iz 1980, „Willow“ Nike patike iz 2014, omot specijalnog projekta benda The Smashing Pumpkins i neonski rad lokalnog umjetnika Džeremija Delera sa motivom „Ptice koja krade jagode“. Ljubitelji sedme umjetnosti tu su mogli da pogledaju i dokumentarac „Wallpaper“ (2025) Natali Kubajds-Brejdi, koja je spojila arhivske snimke iz filmova i
Posjetioci izložbe mogli su da pogledaju radove
Vilijama Morisa i proniknu dublje u njegovu vezu sa modernim svijetom, u kojem se njegove botaničke šare nalaze gdje god se okrenemo – od kišobrana, kaputa i lustera do filmova
TV emisija u kojima su iskorišteni umjetnikovi motivi. Između ostalih, u tom ostvarenju našli su se i kadrovi iz kultnih filmova „My Fair Lady“ (1964) Džordža Kjukora i „Sunday Bloody Sunday“ (1971) Džona Šlesingera Izložba „Morris Mania“ pružila je lokalcima i priliku da doniraju predmete sa Morisovim printovima, a donacije su zauzele centralno mjesto izložbenog prostora. Poklonjeni predmeti, koji su svojevrstan dokaz uticaja njegove umjetnosti na našu svakodnevicu, obuhvatili su štošta: od štapića za jelo, šolja, kutija za keksiće, preko kišobrana, do ručno izvezenih svadbenih jakni i gumenih čizama. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ
