Dnevni list POBJEDA 13.03.2025

Četvrtak, 13. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj

! RATU U UKRAJINI

Različiti stavovi premijera i predsjednika opštine Ulcinj na sastanku u vezi sa realizacijom tenderskog postupka Morskog dobra

Nimanbegu: Poništiti tender za zakup plaža

Spajić: Nema pravnog

osnova za poništenje

Predsjednik

Udruženja zakupaca

plaža u Ulcinju

Prelja Škrelja kazao je Pobjedi da će, ukoliko se ne poništi tender, dići grad ,,na noge“, organizovati proteste i blokade na ulazu u grad i na ostalim putevima u čemu imaju i podršku građana, jer kako tvrdi, sezona je već uništena

Nestanak Podgoričanke i njenog maloljetnog sina prijavio bivši suprug, vozilo nađeno ispod Mosta Luča

Advokat saopštio da je slučaj bivšeg profesora Gimnazije u Podgorici koji je uznemiravao učenicu zastario jer rukovodstvo te obrazovne ustanove nije reagovalo na vrijeme

Radulović: Da

Krivično djelo proganjanje propisano je 2017. godine našim Krivičnim zakonikom, te je predviđena kazna do tri godine zatvora. Čečović se prije četiri godine neprilično ponašao prema bivšoj učenici, a zastara je nastupila nakon proticanja tri godine od učinjenog djela, u slučaju da Tužilaštvo nije preduzimalo ništa

Poslanica DPS-s Aleksandra Vuković-Kuč potvrdila da ambasador EU u Podgorici radi na uspostavljanju dijaloga političkih aktera

Opozicija „istinski i ozbiljno radi“

povratku u skupštinske klupe

Skupština odobrila sastav radnog tijela koje će se baviti istragom politički motivisanih ubistava i prebijanja novinara i intelektualaca

Policija više puta postupala po međusobnim prijavama supružnika za nasilje

Treći put zaredom odloženo suđenje optuženima za dvostruko ubistvo na Veruši, iz Višeg suda ukazuju na moguće posljedice i „već viđeni scenario“

9.

Od deset članova, njih šest je iz vladajućih partija, što omogućava lako izglasavanje i preglasavanje svih zaključaka sa sjednica Anketnog odbora

STR. 2.

Poslanica DPS-a potvrdila da ambasador EU u Podgorici radi na uspostavljanju dijaloga političkih aktera

Vuković-Kuč: Opozicija „istinski i ozbiljno radi“ na povratku u skupštinske klupe

Lopta je sada u „dvorištu“ premijera. On danas treba pred nama i crnogorskom javnošću da saopšti jasan stav, jer su zahtjevi koje smo mi ispostavili minimum koji treba da se prihvati kako bismo se vratili da zajednički radimo na procesu EU integracija, poručila je Vuković-Kuč

PODGORICA - Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, kao jedan od medijatora na sastanku predstavnika vlasti i opozicije održanog 24. februara, radi na tome da dođe do valjanog dijaloga i iz njega proizađe dobro rješenje i za opoziciju i za vlast.

To je, na jučerašnjoj konferenciji za medije Demokratske partije socijalista izjavila poslanica te stranke Aleksandra Vuković- Kuč, komentarišući informacije da će se lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić ponovo sresti sa opozicionim kolegama, kako bi zajednički našli rješenje za izlazak iz duboke aktuelne krize.

Sastanak je prvobitno bio najavljen za ponedjeljak, ali je termin promijenjen „zbog neodložnih stranačkih obaveza jednog od opozicionih lidera“. Riječ je o pokušaju rješavanja krize koja je počela sredinom decembra, nakon što je Ustavni odbor donio zaključak kojim se penzioniše sutkinja Ustavnog suda Dragana

Sa konferencije DPS-a

Đuranović, a šef parlamenta Andrija Mandić zatim usvojio takvu odluku. Od tada, opozicija nije dopuštala održavanje sjednica, ističući da je ovakav potez „ustavni puč“ te da će pristati da se rad u plenumu vrati u normalu tek kada bude povučena sporna odluka koja je u suprotnosti sa Ustavom. Mandić

Nastavak vrijeđanja Cetinja i Cetinjana

Kada je riječ o odluci predsjednika Skupštine Andrije Mandića da Prvu sjednicu Prvog redovnog (proljećnog) zasijedanja umjesto na Cetinju održi u Podgorici, poslanica DPS-a nije kratko je prokomentarisala. - Prekrišen je Zakon o Prijestonici, s jedne strane. S druge strane, taj potez je nastavak nedopustive

je 5. februara pribjegao radikalnim mjerama i izrekao kaznu isključivanja iz rada parlamenta na 15 dana za najveći dio opozicionih predstavnika. S obzirom na to da se kriza sve vrijeme samo produbljivala, predstavnik EU u našoj zemlji odlučio je da bude spona između vlasti i opozicije, kako Crna Gora ne bi potpuno

prakse vrijeđanja Cetinja i Cetinjana. Ali, to je sve u rukama predsjednika Skupštine. Neka on vidi što će sa sobom i što će sa Cetinjem. Cetinje i Cetinjani znaju što će s njim i kako će – kratko je prokomentarisala Aleksandra Vuković-Kuč

zastala sa integracijama. No, obje strane čvrsto drže do svojih stavova, pa je pronalaženje kompromisa veliki izazov. Vuković-Kuč, pak, smatra da „ima dovoljno razuma u dijelu vladajuće većine“ koji će „čuti zahtjeve opozicije“. - Minimum tih zahtjeva se odnosi na zajedničko koncipiranje pitanja koje ćemo uputiti Venecijanskoj komisiji, koja bi razriješila aktuelnu institucionalnu i ustavnu krizu u kojoj se Crna Gora nalazi. S druge strane, tu je i naše obavezivanje da prihvatimo mišljenje Venecijanske komisije kakvo god ono bilo. Znam da se radi na tome da bude novog sastanka i da će ga sigurno biti. Ako ne danas, hoće uskoro – istakla je ona. Prema njenim riječima, ne

Članovi Administrativnog odbora izjasnili se o prijedlogu predsjednika Skupštine

Biljana Vučurović imenovana

za Mandićevu savjetnicu

PODGORICA – Doskorašnja direktorka podgoričke gimnazije Biljana Vučurović, koju je sa te pozicije smijenilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zbog neadekvatnog reagovanja u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice, nova je savjetnica predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Nju je, na Mandićev prijed-

log, na novu radnu poziciju juče imenovao Administrativni odbor Skupštine glasovima šest članova tog parlamentarnog radnog tijela. Njen izbor podržali su svi prisutni članovi Odbora iz reda vladajuće većine, osim poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića, koji je bio uzdržan.

Sjednici nijesu prisustvovali opozicioni poslanici.

Biljana Vučurović je profesorica srpskog jezika i književnosti koja je na čelu Gimnazije „Slobodan Škerović“ bila od 2021. do početka ove godine.

Sa te pozicije je, na prijedlog Prosvjetne inspekcije, u januaru smijenila ministarka prosvjete, nauke i inovacija

Anđela Jakšić- Stojanović, a nakon što se ispostavilo da nadležnim institucijama nije

prijavila profesora Radomana Čečovića koji je slao neprimjerene poruke bivšoj učenici Sari Vujisić Prosvjetna inspekcija je utvrdila da je Vučurović prekršila propise i da nije adekvatno reagovala nakon što je Vujisić, još 2021. godine obavijestila da je, odmah po završetku gimnazije, bila izložena seksualnom uznemiravanju profesora Čečovića. Đ. Ć.

manje važan je i njihov povratak u skupštinske klupe, na čemu „istinski i ozbiljno rade“. - Mislim da je i crnogorskim građanima jasno da u opoziciji postoji velika volja za to. Lopta je sada u „dvorištu“ premijera. On danas treba pred nama i crnogorskom javnosti da saopšti jasan stav, jer su zahtjevi koje smo mi ispostavili minimum koji treba da se prihvati kako bismo se vratili da zajednički radimo na procesu EU integracija. Radimo na tome da postignemo kompromis, koji podrazumijeva i dijalog, i odustajanje od nekih stvari na kojima smo insistirali, ali preko nekih stvari jednostavno ne možemo preći – precizirala je poslanica najjače opozicione partije. Vuković-Kuč rješenje vidi u potpisivanju sporazuma sa Spajićem, koji je, kako dodaje, „potpuno usaglašen sa evropskim integracijama“. - Naši evropski partneri znaju da Venecijanska komisija i te kako može dati doprinos našem integracionom procesu, posebno kad imamo ovako ozbiljnu ustavnu krizu koja drma Crnu Goru već nekoliko mjeseci. Iako vladajuća većina ne želi da se suoči sa tim i prizna, evo, mi smo spremni da sve podignemo na viši nivo i dobijemo mišljenje Venecijanske komisije. Čak i da dobijemo mišljenje koje nije u skladu sa onim što su naša očekivanja, prihvatićemo ga jer želimo da Crna Gora konačno izađe iz ove žabokrečine osrednjosti – zaključila je Vuković-Kuč. K. J.

U sastavu Odbora će kao članovi biti predsjednik Skupštine i lider NSD-a Andrija Mandić, te poslanici Gordan Stojović (PES), Momčilo Leković (Demokrate), Oskar Huter (DPS), Nikola Zirojević (SD), Filip Adžić (Ura), Vladimir Dobričanin (CIVIS) i Bogdan Božović (SNP), koji je ujedno i izvjestilac ovog odbora. To znači da je od deset članova njih šest iz vladajućih partija, što omogućava lako izglasavanje i preglasavanje svih zaključaka sa sjednica Anketnog odbora

PODGORICA – Sastav novoformiranog Anketnog odbora, koji će se baviti istragom politički motivisanih ubistava i „crnim trojkama“, odobren je na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Sastav Odbora, čiji je predsjednik poslanik DPS-a Andrija Nikolić , a njegov zamjenik lider DNP-a Milan Knežević, odobren je sa 38 glasova za i četiri protiv. Osim njih dvojice, u sastavu Odbora će, kao članovi, biti predsjednik Skupštine i lider NSD-a Andrija Mandić, te poslanici Gordan Stojović (PES), Momčilo Leković (Demokrate), Oskar Huter (DPS), Nikola Zirojević (SD), Filip Adžić (Ura), Vladimir

Predsjednik države razgovarao sa mitropolitom crnogorsko-primorskim

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović razgovarao je juče sa mitropolitom Joanikijem i tom prilikom, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, iskazao uvažavanje prema istorijskoj ulozi Mitropolije crnogorsko-primorske i arhijerejskoj službi mitropolita Joanikija.

Predsjednik je, kako se navodi u saopštenju, podsjetio da u ovom periodu godine tri najbrojnije vjerske zajednice u Crnoj Gori obilježavaju velike vjerske praznike i, u tom smislu, mitropolitu zahvalio

„na doprinosu koji daje njegovanju međuvjerskog sklada u Crnoj Gori“. Mitropolit Joanikije je, dodaje se, iskazao zadovoljstvo zbog sastanka i upoznao predsjednika Milatovića sa najvažnijim aktivnostima Mitropolije. - Predsjednik Milatović i mi-

Skupština na jučerašnjoj sjednici odobrila sastav radnog tijela koje će se baviti istragom politički motivisanih ubistava i prebijanja novinara i intelektualaca

Nikolić na čelu Anketnog odbora, Knežević njegov zamjenik, a Mandić član

Dobričanin (CIVIS) i Bogdan Božović (SNP), koji je ujedno i izvjestilac ovog odbora.

To znači da je od deset članova, njih šest iz vladajućih partija, što omogućava lako izglasavanje i preglasavanje svih zaključaka sa sjednica Anketnog odbora.

Jedini koji je ovim povodom govorio bio je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović

- Danas biramo ljude koji će pogledati istini u oči, prelistavati tamne stranice Crne Go-

crnogorsko-primorskim

re, za koje smo svi mislili da će zauvijek biti zatvorene. Biramo svjedoke jednog doba, u kojem se znalo ko može govoriti, a ko mora ćutati, u kojem su se sudske odluke donosile u političkim kabinetima, a presude izvršavale na ulicama – kazao je on. U podužem obraćanju, takođe je naveo da će se pominjati „ljudi koji su mislili da svjedoci ne postoje, jer su zauvijek ućutkani“.

- Znaće se ko su ljudi koji su braći dali banke, „limenke“ i kartice za subvencije, sinovi-

ma dali koncesije, a braći dva jezika da bi morali da se prevode umjesto da se razumiju. Podijelili su nam zastavu, jezik i crkvu, a nikada svoje bogatstvo, planirali su likvidacije i napade, a danas se slobodno kreću širom Crne Gore, dok su njihove žrtve samo fusnota u istoriji – dodao je Bogdanović. Nakon što su poslanici odobrili sastav Anketnog odbora, obratio se i Mandić riječima da su „uradili veliku stvar“.

- Svi koji smo članovi Odbora imaćemo priliku da raz -

govaramo ne samo sa žrtvama, već možda i sa onima koji su učestvovali u ovim radnjama. Crnoj Gori je potrebno da dobije istinu. Želio bih da pozovem i one koji sa sumnjom gledaju određena kadrovska rješenja u Anketnom odboru da budno prate njegov rad, jer mi članovi želimo da dođemo do istine. Anketni odbor nije sudnica, ni sud, ni tužilaštvo, ali jeste moćno sredstvo da oni koji treba da riješe ove slučajeve to i učine. Ne smijemo dozvoliti da se to zaboravi. Mnogo je ljudi prošlo i muku i

Još jednom apelujem na sve nadležne institucije da se uvede prinudna uprava ili da se pronađe način i omogući sprovođenje zakona, rekao je Mandić

patnju, neke od njih imamo i u parlamentu – zaključio je šef parlamenta. Mandić je početkom decembra prvi put na plenumu otvorio pitanje Prijedloga odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora za prikupljanje informacija o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao „crne trojke“. Prijedlog za otvaranje istrage i formiranje odbora u Skupštinsku proceduru stigao je početkom februara, nakon što su ga potpisali poslanici klubova nekada opozicionih stranaka Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP), kao i grupe CIVIS, Pokreta Evropa sad i Demokrata.

Mandić je 20. februara, uz najavu formiranja ovog posebnog skupštinskog tijela, pokušao da „progura“ nekadašnjeg

člana udruženja građana CIVIS Vladimira Dobričanina za opozicionog poslanika i predsjednika Odbora. No, do toga ipak nije došlo, a DPS je onda predložio šefa svog poslaničkog kluba za prvog čovjeka Anketnog odbora. Jučerašnja prva sjednica proljećnog zasijedanja Skupštine u ovoj godini počela je sa priličnim zakašnjenjem, i to u Podgorici umjesto na Cetinju, kako je to predviđeno Zakonom o Prijestonici. Mandić je sjednicu otvorio bez šireg obrazlaganja promjene mjesta, rekavši da je „sazvao sjednicu i predložio dnevni red saglasno Poslovniku i dogovoru na Kolegijumu predsjednika“. Podsjećamo, na tom sastanku nije bilo predstavnika opozicije. I na početku ove sjednice imao je lični osvrt na aktuelne dnevno-političke teme, konkretno na situaciju u Šavniku gdje je većina odbornika iz saziva kome je mandat istekao prije tri godine, mahom iz DPS-a, izabrala Jugoslava Jakića za predsjednika. - Već 20 dana građani Šavnika protestuju što vlast u toj opštini ne funkcioniše shodno Ustavu i zakonu. Još jednom apelujem na sve nadležne institucije da se ili uvede prinudna uprava, ili da se pronađe način i omogući sprovođenje zakona na preostala dva biračka mjesta u toj opštinirekao je Mandić. Izborni proces u Šavniku traje već tri godine, jer simpatizeri vladajuće većine u toj opštini ne dozvoljavaju da se završi izborni proces, onemogućavajući glasanje na pomenuta dva mjesta.

No, Mandić nije našao za shodno da komentariše istovjetno kršenje zakona u slučaju Kotora, gdje je vladajuća većina nekadašnjeg saziva lokalnog parlamenta ponovo izabrala Vladimira Jokića za prvog čovjeka tog bokeljskog grada.

Ni ovdje nije završen aktuelni izborni proces, s obzirom na to da nije donijeta konačna odluka na koliko izbornih mjesta treba da budu ponovljeni izbori. K. JERKOV

Joanikije saglasni

države i vjerskih

treba unapređivati

tropolit Joanikije ukazali su na izuzetnu važnu duhovnu misiju Mitropolije crnogorsko-primorske, ali i Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije zahumsko-hercegovačke i Eparhije mileševske, posebno u kontekstu ostvarivanja Ustavom utvrđene slobode vjeroispovijesti pravoslavnih vjernika u našoj zemlji – saopšteno je iz Milatovićevog kabineta. U saopštenju se zaključuje da su sagovornici konstatovali da odnose države i svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori treba dodatno unapređivati, u duhu međusobnog poštovanja i razumijevanja. Đ. Ć.

Zakon o sprečavanju korupcije prekršio i ministar pomorstva

PODGORICA – Ministar pomorstva Filip Radulović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije, jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2023. godinu nije prijavio prihod od gotovo tri i po hiljade eura, koji je ostvario na osnovu ugovora o djelu u Pokretu Evropa sad. To je utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije navo-

deći da je Radulović, nakon pokretanja postupka, dostavio izjašnjenje u kome je priznao taj propust. - Saglasno članu 37 Zakona o sprečavanju korupcije, javni funkcioner Filip Radulović naveo je da je provjerio podatke o prilivima sa njegovog bankovnog računa i da je tačno da je napravio propust pri sačinjavanju izvještaja o prihodima i imovini za 2023.

godinu i nije prijavio cjelokupni iznos koji je prihodovao od političkog subjekta Pokret Evropa sad – navedeno je u obrazloženju odluke ASK-a. Iz Agencije pojašnjavaju i da je Radulović, na njihov zahtjev, 22. januara dostavio dopunjeni izvještaj u kome je prijavio ukupan iznos od 8.270 eura, koji je prihodovao po osnovu ugovora sa PESom. Đ. Ć.

Sa jučerašnje sjednice Skupštine

Filip Radulović

STEGA organizovala okrugli sto u vezi sa izazovima javnih finansija

Okrenuti se ka politici „razduživanja“ i smanjiti nepotrebne troškove

Ukoliko Sjedinjene Američke Države (SAD), kao najveća ekonomija svijeta, uđu u recesiju, a evropske države povećaju budžete na odbranu koja će se finansirati iz skupih zaduženja i smanjenja potrošnje, nije teško zaključiti da će crnogorska ekonomija u ovoj godini dodatno usporiti, saopštio je Miloš Vuković iz Fidelity consaltinga

PODGORICA – Da bi

Crna Gora bila fiskalno i finansijski snažna država sa budžetskim viškovima, rezervama za vanredne situacije i dobrim kreditnim rejtingom, što bi trebalo da je srednjoročni cilj, potreban je zaokret u ekonomskoj politici ka fiskalnom i finansijskom snaženju, a ne slabljenju države – poručio je Vladimir Nikaljević iz organizacije STEGA u čijoj organizaciji je juče održan okrugli sto na temu „Da li će dug pojesti budućnost“.

Naveo je da je potrebno okrenuti se ka politici „razduživanja“, smanjiti nepotrebne troškove i uštede usmjeriti ka prioritetima. Tako će se, kako je ocijenio Nikaljević, poslati signal ozbiljne, odgovorne i skromne, a ne rasipničke države i uvesti novi standard ponašanja i upravljanja javnim sredstvima.

Adekvatna fiskalna politika bi, smatra Nikaljević, mogla uticati na smanjenje pritiska stambene gradnje na turizam i poljoprivredu, dodajući da bi trebalo uvesti progresivan porez na neaktivne nekretnine, ekološku naknadu, ekstra rentu za eksluzivne lokacije i luksuzne nekretnine. - Za sve to je neophodna snažna i kontinuirana politička posvećenost za sprovođenje reformi. Ali reforme nijesu popularne, a ni reformatori nijesu omiljeni. Zato STEGA otvara ove teme. STEGA nije protivnik koji traži glasove birača, već se bori samo za jedan glas – glas razuma – poručio je Nikaljević. O ve prijedloge su, kako je podsjetio, iznijeli u otvorenom pismu premijeru Milojku Spajiću, ali i pored njegovog nedavnog javnog obećanja da će im odgovoriti, to se još nije desilo.

Loše prognoze

Ne baš optimistične prognoze iznio je Miloš Vuković iz Fidelity consaltinga govoreći o posljedicama eventualnog ulaska SAD u recesiju, po Crnu Goru. Naveo je da preliminarni podaci Monstata pokazuju da je realna stopa rasta BDP-a u prošloj godini 3,04 odsto što je najniža stopa od 2017. godi-

Učesnici okruglog stola

Apel da se sačuvaju Plantaže

Govoreći o vinu kao jednom od rijetkih proizvoda za koje Crna Gora bilježi suficit u izvozu, prof. dr Vesna Maraš je apelovala da se sačuvaju Plantaže poručujući da bez njih Crna Gora nema vinogradarsko-vinarski sektor koji mora biti važan dio ekonomskog razvoja.

- Od 3.000 hektara pod vinogradima u Crnoj Gori,

ne i jasan pokazatelj da ekonomija usporava.

- Ukoliko Sjedinjene Američke Države (SAD), kao najveća ekonomija svijeta, uđu u recesiju, a evropske države povećaju budžete na odbranu koja će se finansirati iz skupih zaduženja i smanjenja potrošnje, nije teško zaključiti da će crnogorska ekonomija u ovoj godini dodatno usporiti –ocijenio je Vuković dodajući da će time potrošnja padati, investicije usporiti, a država će morati da krene u finansijsku konsolidaciju i rezanje troškova, što sve vodi padu BDP-a. Upoređujući Crnu Goru sa Rumunijom, Vuković je kazao da je ova zemlja 2010. godine uš-

90 odsto površina pripada Plantažama koje godišnje proizvedu devet miliona litara vina. Plantaže su dale snažan zamajac privatnom sektoru kako bi se Crna Gora promovisala kao značajna vinska destinacija zbog svojih autohtonih sorti. Dale su sadni materijal i transfer tehnologije zbog čega danas imamo kvalitetna vina malih vinarija – kazala je Maraš.

la u stroge mjere štednje, uključujući zamrzavanje plata i penzija, smanjenje javnih rashoda i povećanje akciza, nakon što je prethodnih godina udvostručila penzije i smanjila doprinose, što je dovelo do deficita prvo od 5,5 odsto BDP-a, a onda i do 9,5 odsto.

- Kada ove mjere štednje nijesu bile dovoljne, smanjili su plate u javnom sektoru za 25 odsto, socijalu za 15 odsto, javne nabavke za deset odsto, a PDV povećali sa 19 na 24 odsto. Ove mjere su već krajem 2010. godine smanjile deficit za tri odsto BDP-a – objašnjava Vuković dodajući da se iz trenutnog stanja može izaći samo kroz teške i sveobuhvatne ekonomske mjere.

Podsjetila je i da su rejonizacijom vinogradarskih područja definisana nova područja na kojima se može gajiti vinova loza.

- Bez organizacije proizvodnje loznog sadnog materijala i promovisanja i rada na svim sortama, nema alternative. Bez Plantaža Crna Gora nema vinogradarsko-vinarskog sektora – kazala je Maraš.

Poručuje da obmanjuje onaj ko kaže da postoje laka, brza i kvalitetna rješenja za značajne socioekonomske probleme sa kojima se Crna Gora suočava.

- Ovoj državi treba najmanje osam do 12 godina pune ekonomske i političke stabilnosti kako bi počela da liči na uređene evropske države – smatra Vuković. nedostatak statističkih podataka

Da je nedostatak statistike problem u turizmu, ukazao je prof. dr Rade Ratković poručujući da je svako ekonomsko kretanje bez ažurnih podataka veliki rizik.

nacionalnog značaja. Održivi turizam nije agenda nijedne institucije, koje se zalažu za ono što zamajava narod i razara državu. Uporno pozivamo da se vrate na životne probleme, kao što je održivi turizam koji je u opasnosti – smatra Ratković.

Metodi zaduživanja Govoreći o strateškom upravljanju dugom i povećanju fiskalne odgovornosti, Zoran Ljumović iz organizacije STEGA kazao je da bi država trebalo da koristi inovativne metode zaduživanja, kao što su zelene obveznice koje se koriste za finansiranje projekata od ekološke koristi.

- Predlažemo i aranžman - zamjena duga za prirodu, u okviru kojeg se kreditori odriču dijela duga u zamjenu za obavezu države da investira u zaštitu prirode, kao i aranžman zamjena duga za razvoj, koji stavlja fokus na društveni i ekonomski razvoj, u okviru kojeg bi država mogla dobiti otpis dijela duga u zamjenu za ulaganje u npr. digitalizaciju ili ruralnu infrastrukturu –kazao je Ljumović predlažući i mogućnost uslovnih kreditnih linija koje se stavljaju na raspolaganje nakon katastrofalnih događaja. Ljumović poručuje da inovativni mehanizmi, osim što su prilika za stabinost, predstavljaju i i korak ka razvoju i održivoj budućnosti.

Pr edsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić je kritikovao Fiskalnu strategiju, ne sporeći da ima i dobrih rješenja, ali problematizujući to što rast zarada nije temeljen na rastu produktivnosti.

- To je kao da vozimo auto bez svjetala. Šansa nam je u takvoj situaciji, iako smo dobri vozači, da završimo u jarku. Mi nemamo dovoljno podataka, ne znamo koliko imamo restorana niti koliko ljudi radi, nemamo podatke o dolascima i noćenjima, osim za kolektivni smještaj, nego se oni procjenjuju u februaru za prethodnu godinu, koji tada nikome ne trebaju i nijesu tačni- kazao je Ratković dodajući da sve znamo „samo ne znamo koliko imamo kreveta i koliko imamo turista“. Ukazao je da nas na svjetskoj mapi vide kao destinaciju u stagnaciji zbog nedovoljno hotela, loše infrastrukture ocjenjujući da su nam „u velikoj svađi vrijednost turističkog proizvoda i cijene“. Ratković smatra da su neophodne radikalne promjene odnosno reforma destinacijskog menadžmenta na principu javno-privatnog partnerstva. Poručio je da je neophodno donijeti zakon o održivom turizmu te po uzoru na Hrvatsku graditi kampove koji bude sve veće interesovanje turista. - Moramo promijeniti strukturu da bismo se mogli pojaviti pred turoperatorima i ugledati se na Hrvatsku čiji zakon predviđa turizam granum od

- Izvjesno je da se radi o redistribuciji dohotka, obim društvenog bogatstva se ne povećava nego se seli iz jednog u drugi sektor. Ne radi se o povećanju kolača, već o podjeli. Ono što bi moralo biti u fokusu ekonomske politike jeste kako stvoriti veći kolač. Vlast istrajno i sistematski legalizovanom prinudom dohodak prebacuje iz segmenata gdje ima više dohotka, a manje glasova u segment gdje ima više glasova, a manje dohotka – smatra Kostić.

Ključni izvori bogatstva, kako je naveo, jesu produktivnost, kreativnost i sposobnost društva da bude proizvodno, uz institucije koje počivaju na vladavini prava i imaju ispravnu regulativu i mehanizam samokontrole.

Doktor ekonomskih nauka Zarija Pejović je problematizovao to što prema podacima sa popisa u Crnoj Gori ima 396.000 stanova i 217.000 porodica, od kojih su, prema podacima Udruženja podstanara, 30.000 podstanari. - Ko kupuje te stanove? Da li sektor građevine služi za pranje novca? Naši mladi koji ne mogu da priušte stan, jer je kvadrat 2.000 eura, odlaze u inostranstvo da zarade. Hoće li se vratiti? Šta je budućnost Crne Gore? Hoćemo li opstati - pita se Pejović. M. LekoviĆ

d. malidžan

PODGORICA - Stav svih relevatnih političkih subjekata u Ulcinju je da se poništi tender i aneksiraju postojeći ugovori o zakupu plaža - kazao je Pobjedi predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu nakon sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem. Premijer je, međutim, istakao da Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen.

- Već od početka februara, kada je započet proces tendera i plana za prirodne resurse, upozoravali su nas na moguće probleme. Rezultati koji su se pokazali, bilo u Budvi, bilo u Ulcinju, potvrđuju da je to bio pogrešan korak. Sada se naše najvrednije prirodno bogatstvo daje u zakup, a naš stav je jasan – taj tender treba poništiti. Takođe, smatramo da je neophodno što prije usvojiti zakon o morskom dobru u Skupštini, pošto je aktuelni na snazi od 2008. godine - poručio je Nimanbegu. Njegovi i stavovi predstavnika svih albanskih političkih partija razlikovali se od premijerovih.

- Ne bih to komentarisao detaljnije, ali stav premijera je da se ekonomski iskoriste resursi kojima raspolažemo. Međutim, postavili smo ključna pitanja – što će se desiti ako se Ulcinju dodijeli zakup od tri do četiri kilometra plaže, dok ostatak obale ostane bez adekvatnog planiranja? Kakva je korist za grad od toga? To su pitanja na koja očekujemo odgovore - poručio je Nimanbegu.

Milionska šteta

Potpredsjednik opštine Ulcinj Petar Delić kazao je medijima da je arapski „Eagle Hills Montenegro“ registrovan početkom marta u Crnoj Gori za jedan euro, a nanijeće Ulcinju i Crnoj Gori milionsku štetu samo u predstojećoj turističkoj sezoni. Delić navodi da je ova kompanija planirala da zakupi 18 kupališta na Velikoj plaži od kojih su već dobili 12 što je za Ulcinj neprihvatljivo.

Različiti stavovi premijera i predsjednika opštine Ulcinj na sastanku u vezi sa realizacijom tenderskog postupka Morskog dobra

Nimanbegu: Poništiti tender za zakup plaža Spajić: Nema pravnog osnova za poništenje

Predsjednik Udruženja zakupaca plaža u Ulcinju Prelja Škrelja kazao je Pobjedi da će, ukoliko se ne poništi tender, dići grad ,,na noge“, organizovati proteste i blokade na ulazu u grad i na ostalim putevima u čemu imaju i podršku građana, jer kako tvrdi, sezona je već uništena

- Javni poziv za zakup plaža je raspisan na brzinu, bez preciznih kriterijuma. Premijeru je jasno stavljeno do znanja da se ovakav tender poništi. Ulcinj nije protiv investitora, ali ne na ovakav način da se zazimaju naši resursi i dovodi u pitanje predstojeća sezona - kazao je Delić dodajući da je upitna namjera građevinske firme sa arapskim kapitalom u Ulcinju. Iz Vlade je zvanično saopšteno da je premijer Milojko Spa-

jić na jučerašnjem sastanku istakao da je tender otvoren i transparentran, da su pravila jasna, te da je interes građana Ulcinja i Crne Gore na prvom mjestu.

- Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih infor-

macija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. S druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce - poručio je Spajić.

Premijer je saopštio da Vlada ne vidi pravni osnov po kome

Canka: Opasno je sve prepustiti hirovima tržišta

Aktivista i novinar Mustafa Canka istakao je za Pobjedu da je za oko 20 miliona eura koliko se može dodatno prihodovati od raspisivanja tendera za plaže, Vlada dovela u pitanje ionako uzdrmanu najvažniju ekonomsku granu u državi – turizam. Jedino što preostaje Vladi je, prema njegovom mišljenju, da što prije poništi tender. I da se istovremeno, u saradnji sa primorskim opštinama, udruženjima preduzetni-

bi tender mogao biti poništen.

- Ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri - dodao je Spajić.

dijalog

On je predložio da se, ukoliko predstavnici Opštine smatraju da je to potrebno, uključi u

ka i nevladinim sektorom, pokrene dijalog kako doći do novog tendera. - Za jednu mediteransku državu, sa malom obalom, opasno je da sve prepusti hirovima tržišta, pa se onda može desiti da jedna kompanija može da za tri miliona eura zakupi pola Velike plaže. Sve drugo je produžavanje ove drame koja će imati nesagledive posljedice po naš turizam i našu opstojnost na ovom prekrasnom prostoruporučio je Canka.

Predsjednik Udruženja zakupaca plaža u Ulcinju

Prelja Škrelja kazao je Pobjedi da će, ukoliko se ne poništi tender, dići cijeli grad ,,na noge“, organizovati proteste i blokade na ulazu u grad i na ostalim putevima u čemu imaju i podršku građana, jer kako tvrdi, sezona je već uništena. - Proces je nepredvidiv, nepripremljen i netransparentan. Nije moguće da cijela država ne zna šta se

dešava u njenom dvorištu. Dozvolili su jednom čovjeku, ili više njih – nije ni važno –da preuzmu pet kilometara plaže. A mi, lokalno stanovništvo, pitamo se zašto su baš tih pet kilometara uzeti pod zakup? Postoji razlog. Na tom dijelu Velike plaže postoji problem restitucije – zemlja još nije vraćena bivšim vlasnicima i i dalje je pod državnom kontrolom - kazao je Škrelja koji se pita kako je moguće da se firma osnuje 6. ili 11. u mjesecu i

odmah pristupi tenderu. - Sumnjivo nam je to što je tender odložen za sedam dana – zašto baš sedam dana? Jasno je da su sve to dobro znali. Postoje slučajevi u kojima su pojedinci, koji su pokušali da daju ponude, izgubili pravo na tender zbog 1.000 eura razlike. Sumnjamo da su na neki način otvorili ponude i vidjeli koliko će ih to koštati, pa onda prilagodili stvari. O tome se dosta priča po gradu, ali zasad su to samo

komentari - napominje Škrelja dodajući da im nije važno ko je investitor, da li dolazi iz Abu Dabija ili odakle god, ali smatra da je država morala da ih informiše unaprijed, a ne da krije ovakve stvari.

- Ljudi su dovedeni u zabludu, mnogi su uložili sve što su imali, uzimali kredite, pozajmljivali od svojih porodica – a jedini izvor prihoda im je turizam: plaže, barovi, hoteli. Nemamo drugi izvor prihoda u ovom gradu. Nisam samo ja nezadovoljan i tužan kao predstavnik Udruženja, već svi građani. Danas sam prošao kroz

grad i ljudi su mi samo postavljali jedno pitanje – kada će se stvari vratiti u normalu? Jer ovako ne može - poručio je Škrelja.

dijalog između svih zainteresovanih strana, kako bi se na pravi način dočekala predstojeća turistička sezona. Mediji su ranije objavili da je veći broj kupališta na Velikoj plaži nakon tenderskog pos tupka otvaranja ponuda za zakup lokacija na Ulcinjskoj rivijeri dobila kompanija Eagle Hills. Prema nezvaničnim saznanjima Primorskog portala za 30 od 40 ponuda najveći iznos zakupa ponudila je kompanija u čijem većinskom vlasništvu je arapski kapital. Godinama unazad zakupci plaža u najjužnijem crnogorskom primorskom gradu bili su Ulcinjani.

Podsjećamo da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom zvanično zatražilo od Uprave policije - Sektora za finansijsko-obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i koji su ponudili milionske iznose državi za zakup plaža. n. koVaČeViĆ

Prelja Škrelja

Genci Nimanbegu i Milojko Spajić

Skupština juče završila raspravu o Prijedlogu zakona o energetici

Cilj je da se osiguraju prihvatljive cijene struje

Zakon propisuje nove obaveze za sve energetske subjekte, sa ciljem integracije crnogorskog u jedinstveno evropsko tržište električne energije, čime se omogućavaju prednosti za građane i privredu, saopštio je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović

PODGORICA - Skupština je juče završila raspravu o Prijedlogu zakona o energetici koji je, prema riječima predlagača, reformski i predstavlja iskorak naprijed.

Ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović saopštio je da se predloženim zakonom prave osnove za formiranje jednog živog sistema, odnosno entiteta, bez pasivnih učesnika.- Ovim zakonom će se svim učesnicima, od regulatornog tijela do kupaca, omogućiti aktivno učestvovanje u sistemu - rekao je Šahmanović u parlamentu povodom rasprave o tom pravnom aktu, prenosi agencija Mina-biznis.

Usklađivanje sa e U

On je kazao da se tim zakonom uređuje jedan od najvažnijih sektora u državi.- Crna Gora kao članica Evropske zajednice i kandidat za učlanjenje

u Evropsku uniju (EU), ima obavezu da uskladi zakonodavstvo sa Unijom iz oblasti energetike. U skladu s tim, najznačajnije izmjene ovog zakona izvršene su 2020. i prošle godine - objasnio je Šahmanović.On je dodao da je donošenje tog zakona ključno za zatvaranje Poglavlja 15, sprovođenje zelene tranzicije i spajanje sa jedinstvenim evropskim tržištem električne energije.- Prijedlogom zakona o energetici propisuju se pravila za proizvodnju, prenos, distribuciju, skladištenje energije i snabdijevanje električnom energijom - precizirao je Šahmanović.Cilj zakona je, kako je naveo, da se osiguraju prihvatljive i transparentne cijene, visok stepen snabdijevanja i nesmetan održiv sistem sa niskim nivoom emisije ugljenika.- Uvode se nova zakonska rješenja koja imaju za cilj da pruže više mogućnosti za građane i privredu, kao i veću zaštitu potrošača i ko-

risnika, čime se unapređuje sveukupni ambijent za razvoj energetskog sektora i otvaraju mogućnosti da građani budu aktivni kupci i da se bave proizvodnjom električne energije, skladištenjem i prodajomobjasnio je Šahmanović.

energetsko siromaštvo

Predloženim zakonskim rješenjem definiše se energetsko siromaštvo, čime se stav-

Uspjeh crnogorske kompanije na prestižnom ocjenjivanju

Mundus Vini Spring Tasting 2025 u njemačkom Nojštatu

PODGORICA -Vina Plantaža ostvarila su istorijski uspjeh na prestižnom ocjenjivanju Mundus Vini Spring Tasting 2025, osvojivši ukupno sedam zlatnih medalja, uključujući dvije velike zlatne medalje i prestižno priznanje Best of Show – Montenegro. Iz kompanije su kazali da na taj način ne samo da je dodatno učvršćen status lidera vinske industrije regiona, već su Plantaže potvrdile izuzetnost crnogorskog vranca na svjetskoj sceni.

Oni su saopštili da su velike zlatne medalje osvojili Grand reserva – ekskluzivno arhivsko vino koje svjedoči o vrhunskoj eleganciji i potencijalu crnogorskog terora i Crnogorski premijer, koji je ponio i titulu Best of Show - Montenegro, čime je zvanično proglašeno za najbolje crnogorsko vino na ocjenjivanju.

Zlatne medalje osvojili su i premium bijelo vino Nota i premium crvena vina Epoha, Vladika, Vranac Barrique i Vranac Pro Corde.

Vina Plantaža osvojila sedam

zlatnih medalja

Na Mundus Vini Spring Tastingu, održanom u njemačkom Nojštatu, više od 250 vin-

skih eksperata iz 55 zemalja ocjenjivalo je vina iz 45 zemalja.

lja akcenat na najugroženije što je, kako je kazao, u fokusu Vlade.- Zakon propisuje nove obaveze za sve energetske subjekte, sa ciljem integracije crnogorskog u jedinstveno evropsko tržište električne energije, čime se omogućavaju prednosti za građane i privredu - rekao je Šahmanović.Vlada je, kako je podsjetio, predložila i amandmane na Prijedlog zakona o energetici, od kojih se jedan odnosi

- U tako prestižnoj konkurenciji, ovaj rezultat svjedoči o vrhunskom kvalitetu vina Plantaža. Posebno je značajno što su Plantaže, uz samo dvije vinarije iz regiona bivše Jugoslavije uspjele da osvoje velike zlatne medalje i dostignu ovaj nivo priznanja - rekli su predstavnici Plantaža.

Oni su dodali da su oba velika zlata pripala vinima proizvedenim od autohtone sorte vranac, što dodatno ističe njegovu superiornost na međunarodnoj sceni.

- Ovo istorijsko priznanje za vranac je potvrda naše posvećenosti vrhunskom kvalitetu. Posebno nas raduje što su međunarodni eksperti prepoznali i potvrdili vrhunski potencijal vranca, sorte koja je srce crnogorskog vinogradarstva - naveli su iz Plantaža. Plantaže, kako su kazali, dosljedno potvrđuju visoke standarde kvaliteta, jačajući na taj način prepoznatljivost crnogorskih vina na svjetskoj vinskoj mapi.

- Vina kojima svijet vjeruje, i u kojima uživaju milioni potrošača širom svijeta, još jednom su dokazala svoju izuzetnost i autentičnost - poručili su iz kompanije. r.e.

na markiranje tečnih goriva naftnog porijekla i biogoriva.- Amandmanima na Prijedlog zakona o energetici predviđeno je uvođenje postupka markiranja tečnih goriva naftnog porijekla, primjenom supstance na bazi nanotehnologije, pri čemu se uvodi kontrola u svim fazama prometa i povećanje budžetskih prihoda - dodao je Šahmanović.On je kazao da nije riječ samo o ispunjenju

obaveza, već da zakon uvodi evropske standarde u domaće zakonodavstvo, štiti građane i garantuje pravičnu tranziciju, pri čemu se uvodi nova vizija moderne Crne Gore u kojoj građani dobijaju veću ulogu.Poslanik Demokrata Momčilo Leković kazao je da bi, kada se priča o energetici, trebalo da se govori o potencijalu koji je u prošlosti mogao donijeti ekonomski prosperitet cijeloj državi i o resursima koji su mogli služiti narodu.- Umjesto toga, priča o energetici unazad decenijama bila je priča o kriminalu, korupciji i bogaćenju pojedinaca. Ako je neko znao da struju pretoči u eure i kako da državne resurse pretvori u porodični biznis i zakone podredi sebi, to je bila porodica Đukanović - rekao je Leković.Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović, kazao je da ta stranka prepoznaje značaj zakona i u potpunosti ga podržava.- Ovaj zak on je važan, ozbiljan i krovni u sektoru energetike, jer neposredno utiče na kvalitet života građana, privredu i energetsku sigurnost Crne Gore - rekao je Smailović. Zakon je, kako smatra, važan i za Poglavlje 15, koje se odnosi na energetiku.- Ovim zakonom će se omogućiti korišćenje prednosti integrisanog tržišta električne energije, a tu su i brojne druge novine u dijelu obnovljivih izvora energije, zaštite kupaca i tr ansparentnosti cijenaobjasnio je Smailović.Kada je riječ o markiranju goriva, on je naveo da troškovi neće ići na teret građana, već naftnih kompanija.Osim toga, kako je naveo, očekuje se i bolji kvalitet goriva na tržištu Crne Gore, kao i da se stane na kraj nelegalnoj trgovini ukoliko postoji. s. P.

Decembarski podaci Centralne banke Prosječna

PODGORICA - Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u decembru je na mjesečnom nivou pala 0,05 procentnih poena i iznosila je 6,5 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,05 procentnih poena i iznosila je 5,99 odsto - navodi se u Biltenu CBCG.

Kamatne stope na novoodobrene kredite u decembru su pale, efektivna 0,43 procentna poena na 5,55 odsto, a nominalna 0,34 procentna boda na 5,17 odsto.

Kamatne stope mikrokredit-

nih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u decembru su pale, efektivna 0,04 procentna poena na 21,66 odsto, a nominalna 0,02 procentna boda na 19,4 odsto.

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u decembru su pale, efektivna 0,43 procentnih poena na 21,73 odsto, a nominalna 0,35 procentnih bodova na 19,5 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u decembru je u odnosu na novembar ostala nepromijenjena i iznosila je 0,25 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u decembru je iznosila 6,25 procentnih poena i bila je niža nego u novembru.

Admir Šahmanović sa saradnicima

Nagrađena vina

Advokat saopštio da je slučaj bivšeg profesora Gimnazije u Podgorici koji je uznemiravao učenicu zastario jer rukovodstvo te obrazovne ustanove nije reagovalo na vrijeme

Radulović: Da je Vučurović prijavila Čečovića, on bi odgovarao zbog proganjanja

PODGORICA – Bivša direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici Biljana Vučurović apsolutno je trebalo da prijavi sporno ponašanje profesora Radomana Čečovića od prije četiri godine, jer da je to uradila, slučaj ne bi zastario. Čečović je mogao da odgovara za krivično djelo proganjanje, jer je pokušavao da uspostavi jednu vrstu kontakta sa bivšom učenicom Sarom Vujisić koja mu je otvoreno davala do znanja da to ne želi.

To je juče rekao Pobjedi advokat Veselin Radulović, osvrćući se na odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koje se u slučaju profesora Čečovića izjasnilo da je za eventualno postojanje krivičnog djela proganjanja u ovom predmetu nastupila zastara i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen. Tužilaštvo je ocijenilo da Čečović ne može da odgovara ni zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično u vrijeme izvršenja.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u decembru je tužilaštvu prijavilo da se profesor Čečović neprilično ponašao prema bivšoj učenici, čim je saznalo za taj slučaj koji je javno objelodanjen. Ispostavilo se da tom resoru tadašnja direktorica Biljana Vučurović nije prijavila uznemirujuće poruke koje je Čečović slao bivšoj učenici Vujisić. Prosvjetna inspekcija je u decembru istražila kako je Vučurović po saznanju o ovom slučaju postupila i na kraju je ocijenila da je direktorica napravila propuste. Inspekcija je utvrdila da Vučurović slučaj nije prijavila nadležnima, niti je provjerila da li se Čečović nedopustivo ponaša i prema nekim drugim učenicima, kako joj je prijavila bivša učenica Vujisić kazala. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na prijedlog Prosvjetne inspekcije zbog evidentiranih propusta razriješila je Vučurović sa funkcije direktorice u januaru ove godine.

Vučurović se prekjuče, nakon odluke ODT-a, oglasila i zatražila ostavku ministarke, navodeći da je kao direktorica nepravedno kažnjena u ovom slučaju. Iz Ministarstva joj je

Krivično djelo proganjanje propisano je 2017. godine našim Krivičnim zakonikom, te je predviđena kazna do tri godine zatvora. Čečović se prije četiri godine neprilično ponašao prema bivšoj učenici, a zastara je nastupila nakon proticanja tri godine od učinjenog djela, u slučaju da tužilaštvo nije preduzimalo ništa

odgovoreno da im je žao što Vučurović prenosi temu na politički teren, miješajući nadležnosti ministarstva i tužilaštva, te su podsjetili da je platila funkcijom zato što nije reagovala po propisima kada je saznala za ovaj slučaj.

ProPusti

Advokat Radulović smatra da je Vučurović trebalo da prijavi profesora na vrijeme kako bi tužilaštvo moglo da reaguje i provjeri da li tu ima uslova za krivično djelo proganjanje koje je propisano 2017. godine našim Krivičnim zakonikom, te predviđena kazna za osnovni oblik je do tri godine zatvora. Radulović je precizirao da je zastara nastupila nakon proticanja tri godine od učinjenog djela.

- Ključni problem je što djelo nije prijavljeno na vrijeme, a dodatni problem je što se desilo u javnoj vaspitnoj obrazovnoj ustanovi gdje bi oni koji rade sa učenicima trebalo da posebno vode računa da prijavljuju tužilaštvu sve radnje koje ukazuju da je izvršeno neko krivično djelo - naveo je on. Dodaje da krivično djelo proganjanje podrazumijeva kada neko neovlašćeno prati drugo lice, kada pokušava da stupi u kontakt sa njim suprotno njegovoj volji...

Na osnovu informacija iz medija i poruka koje je Čečović upućivao bivšoj učenici moglo bi se govoriti o jednoj vrsti proganjanja, jer je ključno da mu je učenica otvoreno davala do znanja da ne želi takvu vrstu kontakta, koji je pokušavao da uspostavi. Apsolutno bi mogao da odgovara da je krivično djelo prijavljeno na vrijeme – kazao je Radulović. On ističe da je krivično djelo prijavljeno na vrijeme, tužilaštvo je moralo preduzeti radnje. Ako rezultat izvršnog postupka istrage ukaže na osnovanu sumnju za krivič-

no djelo, tužilaštvo podiže optužni akt pred sudom da bi se utvrđivalo da postoji krivica prijavljenog. Radulović kaže da ovaj slučaj pokazuje da imamo problem u praksi, te da institucije ne reaguju blagovremeno. Podsjeća da doskoro nijesmo imali adekvatan pravni okvir, te u momentu izvršenja krivičnog djela nije bilo propisano kao krivično djelo.

PrePucavanje

Vučurović je prekjuče najavila da pred nadležnim organima i dalje nastavlja da traži zakon-

sku satisfakciju, uvjerena da će ,,pravda zakucati na vrata svih koji su bili dio ove konstruisane podlosti“. Najavila je da će nastaviti da se bori zbog „nepravedne kazne“.

- Crna Gora mora pokazati da je država, a to podrazumijeva organizovani sistem u kojem institucionalna reakcija odgovornih adresa ne smije da izostane ako želimo da vjerujemo da smo sigurni pod okriljem države kao pojedinci, građani i profesionalci – navela je Vučurović.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija odgovorili su da se u procesu donošenja odluke o prestanku radnog odnosa Čečovića, kao i razrješenja bivše direktorice Vučurović, nije vodilo postojanjem krivične odgovornosti.

- Niti je to u nadležnosti Ministarstva, niti bi se u tom slučaju odluka mogla donijeti bez prethodno sprovedenog postupka utvrđivanja te odgovornosti. Poštujući prezumpciju nevinosti, Ministarstvo je odluku donijelo po osnovu nalaza inspekcije koja je između ostalog utvrdila propuste u procesu odlučivanja, neprimjereno držanje kako Čečovića, tako i Vučurović, prilikom prijave ovog slučaja, čime su drastično povrijedili načela prosvjetne etike i poljuljali povjerenje u sigurnost i bezbjednost školskog sistema –saopšteno je iz Ministarstva. Naveli su da se Ministarstvo posebno vodilo činjenicom da se radi o izuzetno osjetljivoj temi, koja izaziva nelagodu većeg dijela javnosti, a posebno roditelja i učenika podgoričke gimnazije. Svaka druga odluka Ministarstva, ističu oni, ne

bi bila u duhu zaštite interesa onih do kojih nam mora biti najviše stalo - učenika. - Smatramo da ne stoje pojedini politički navodi o neutemeljenim akcijama Ministarstva ili pak o ugroženosti bilo koga od aktera. Imajući u vidu da je sve urađeno u skladu sa zakonom, ne postoji osnov ni za razmatranje ostavke ministarke. Indirektno implicirajući da je slučaj trebalo „preskočiti“ dovoljno govori o ispravnosti odluke Ministarstva usmjerene kako na suzbijanje ovakvog vida ponašanja, tako i na prevenciju eventualnog ponavljanja – istakli su iz Ministarstva. Koga neko politički podržava, to je njegovo pravo, a kako se drži u školi i odnosi prema učenicima, to je već važna obaveza, poručuju iz Ministarstva.

- Preuzimanjem dužnosti na tako odgovornim mjestima, a smatramo da su najodgovornija ona koja su posvećena obrazovanju djece, preuzimamo i obavezu odgovarajućeg držanja i u vannastavnim aktivnostima. Toga moramo biti svjesni, jer prije svega mi smo prosvjetni radnici, pa tek onda pripadnici političkih subjekata – istakli su.

Iz Ministarstva zaključuju da sve uključene strane mogu zadovoljenje pravde tražiti pred pravosudnim organima.

Bivša učenica Vujisić u decembru prošle godine je na društvenim mrežama objavila svoju ispovijest i iznijela detalje prepiske sa profesorom Čečovićem. Objavljivala je i skrinšotove i negodovala zbog reakcije direktorice Vučurović i sankcije koju je izrekla profesoru. Ona je sa građanskim aktivistom Kostom Mijuškovićem organizovala protest sa kojeg su građani tražili da se zabrani Čečoviću da radi u bilo kojoj ustanovi, ali se tražila i odgovornost direktorice, odnosno njeno razrješenje.

Bivša učenica Vujisić reagovala je prekjuče nakon odluke tužilaštva da Čečović neće krivično odgovarati, navodeći da se u Crnoj Gori ne dešava ništa kada se pobuniš protiv seksualnog uznemiravanja. To je objavila na Instagram profilu. Ona je, takođe, podijelila objavu građanskog aktiviste Koste Mijuškovića koji je napisao da živimo u iluziji da nas sistem štiti. n. ĐurĐevac

Gimnazija „Slobodan Škerović“ u Podgorici

Biljana Vučurović

Veselin Radulović

Većina traži odgovornost zbog zločina na Cetinju

Zahtjev za ostavku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića podržava 48,2 odsto, a potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića 46,7 odsto ispitanika

PODGORICA - Više od polovine građana smatra da neko mora da snosi odgovornost za događaje koji su se desili 1. januara na Cetinju, što ukazuje na izražen osjećaj potrebe za političkom i institucionalnom odgovornošću, pokazalo je istraživanje CG puls, koje su sproveli Centar za građansko obrazovanje i Institut Damar.

Zahtjev za ostavku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića podržava 48,2 odsto ispitanika, a potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića 46,7 odsto. Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, na slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1.002 građana Crne Gore. Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević objasnila je da su u fokusu istraživanja, koje je sprovedeno krajem februara i početkom marta, bili protesti građana zbog tragedije na Cetinju.

- Više od polovine ispitanika, 56,7 odsto, smatra da neko mora da snosi odgovornost za masakr koji se desio 1. januara na Cetinju, a 17,2 odsto je odgovorilo da ne mora, dok 26,1 odsto nema stav po tom pitanju – rekla je Uljarević. Istakla je da ispitanici ukazuju na sistemski problem u bezbjednosnom sektoru.

- To nije stav koji je ograničen

Reagovanje

na jednu demografsku ili političku grupu, već predstavlja šire društveno očekivanje. Odgovornost se usmjerava na državne institucije i Upravu policije, sa konkretnim izdvajanjem ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. Ovo sugeriše da u javnoj percepciji nije riječ o izolovanom incidentu, već o sistemskom problemu u bezbjednosnom aparatu - kazala je Uljarević. Istraživanje je pokazalo da je za proteste koje je pokrenula neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra?“ čulo 86 odsto ispitanika, dok je 17, 4 odsto navelo da je učestvovalo u njima.

- To je indikator da je protesni potencijal daleko veći od onog koji je viđen kroz broj ljudi koji su bili na ulicama, a što potvrđuju i brojke prema kojima 61,1 odsto ispitanika podržava zahtjeve studentske grupe ,,Kamo śutra?“ - kazala je Uljarević i dodala da je protiv zahtjeva 27,1 odsto, a 11,8 je onih koji nemaju svoj stav.

Navela je i da je pitanje o potrebi poboljšanja odnosa nadležnih institucija prema mentalnom zdravlju građana i proaktivnijem djelovanju po pitanju oružja i pristupu reformi bezbjednosnog sektora dobilo najveću podršku ispitanika.

Uljarević je istakla da je evidentiran visok procenat po -

drške zahtjevima za povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u obrazovni sistem.

Dio pitanja odnosio se i na studentske proteste u Srbiji, za koje je podršku dalo 57,9 odsto ispitanika, dok 22,4 odsto nije saglasno sa njima, a 19,6 nema stav po ovom pitanju.

- Na ovo značajan uticaj imaju partijske preferencije. Oni koji podržavaju aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića najčvršći su protivnici studentskih protesta - ocijenila je Uljarević. Ona je dodala da je rad aktuelne vlade Milojka Spajića na skali od jedan do pet dobio ocjenu 2,5, uz konstataciju da je ona manja od ocjene za prvih 100 dana rada. Da je rad Vlade ispod njihovih očekivanja izjasnilo se 40 odsto ispitanika, a 37 odsto je reklo da je u skladu sa očekivanjima, dok je 5,5 odsto stava da su rezultati

Moralno prokazivanje akademika Radonjića

Akademik Radovan Radonjić u intervjuu koji je objavljen u Pobjedi 10. marta rekao je, između ostalog, da je rehabilitacija informbirovaca već odavno završena stvar

PODGORICA - Bolno je biti potomak informbirovaca ovih dana, slušati kako se smjenjuju svi koji misle da imaju nešto da kažu povodom inicijative predsjednika Crne Gore za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, uključujući i one koji ovu inicijativu koriste za demonstraciju ideološke

ostrašćenosti koja ponekad prerasta u otvorenu mržnju.

Svi su glasniji od nas u čije su živote duboko, intimno i tegobno upisana logoraška iskustva naših predaka i pretkinja. Ućutali smo se jer u „diskusiji“ koju je pokrenula ova inicijativa prepoznajemo tragove onih istih starih udbaških metoda moralnog prokazivanja i zastrašivanja kojima su naši preci već bili izloženi, kao i namjeru

da se ovaj povod iskoristi da bi im se ponovo „sudilo“ uz korišćenje tih istih metoda i u okvirima istih ideoloških matrica. To je ono što bi trebalo da uplaši i nas, njihove potomke, i odvrati nas od namjere da potražujemo bilo kakva prava. Kako bi to „suđenje“ moglo da izgleda možemo da zaključimo iz intervjua koji je objavljen u Pobjedi 10. marta („Milatovićev populizam i dodvoravanje Frontu“) u kojem aka-

iznad svih očekivanja. Kada je riječ o ocjeni rada Specijalnog državnog tužilaštva, ispitanici su prilično podijeljeni, odnosno, kako je navela Uljarević, ima najviše onih koji ne mogu da daju jasan stav o tome kako radi SDT. - Nešto više od petine, 22,9 odsto, vjeruje da glavni specijalni tužilac Vladimir Novović može pokrenuti postupke protiv političara za koje postoji sumnja da su prekršili zakon, što je niži procenat nego prethodne dvije godine. Da glavni specijalni državni tužilac zavisi od političara vjeruje skoro 25 odsto ispitanika, što je najviše od njegovog imenovanja. Dok se znatno smanjuje broj onih koji misle da se postupci pokreću samo protiv pojedinih, trenutno politički slabih – danas to vjeruje 29 odsto, u odnosu na ranije periode, kada je da procenat dostizao blizu 50 odsto - istakla je Uljarević.

demik Radovan Radonjić kaže, između ostalog, da je rehabilitacija informbirovaca već odavno završena stvar potkrepljujući tu tvrdnju primjerima nekolicine ljudi sa kojima je imao dodir tokom života, koji su se, navodno, lijepo snašli nakon povratka iz logora. Mi koji smo, nažalost, iz iskustava svojih predaka informirovaca učili kako je funkcionisala udbaška metoda posramljivanja ljudi, lako ćemo u ovim tvrdnjama prepoznati njene tragove. Neće nam biti teško da se dosjetimo da je ovdje riječ o namjeri da se spomenuti, a onda i svi drugi logoraši i logorašice, označe kao moralno krhki ljudi. Ako znamo da je „rehabilitacija“ (revizija, prevaspitanje, kako god to zvali) zapravo bila svrha osnivanja logora, a da se uspjeh rehabilitacije mjerio dubinom moralnog pada logoraša, onda nam ne može promaći cini-

Na pitanje da li imaju utisak da se prilikom procesuiranja pojedinaca može govoriti o zloupotrebi vlasti, Uljarević je rekla da 31,1 odsto smatra da se institucije fokusiraju isključivo na slučajeve iz perioda

DPS -a, dok samo 104 odsto vjeruje da se strogo odnose i prema novim strukturama vlasti.

- Da su obje strane pod jednakom pažnjom smatra 28,6 odsto, dok 30 odsto ne može da se odredi, što je najviši procenat u ovoj kategoriji do sada - navela je Uljarević. Direktor Instituta Damar Vuk Čađenović saopštio je da se nakon sprovedenog istraživanja stiče utisak o značajnom padu optimizma kod građana kada je riječ o pravcu u kojem se kreće Crna Gora.

- S druge strane, raste procenat onih koji sve teže mjesečno pokrivaju troškove životnih namirnica, zbog čega je

zam ove tvrdnje i namjera da se logoraši moralno prokažu kao potkupljivi ljudi, uvijek spremni za „rehabilitaciju“, koji su valjda zato i zaslužili da se nađu u logorima. I ovo, i sve ostalo što možemo da iščitamo iz ove „pohvale rehabilitaciji informbirovaca“ spada u domen udbaških metoda zastrašivanja i autoritarne komunističke svijesti koja nije u stanju da razumije pravu svrhu ove inicijative i pomiri se sa mogućnošću poštovanja ljudskih prava izvan te ideologije i autoriteta njene moći. Kako drugačije shvatiti Radonjićevu tvrdnju da je to što je bivšim logorašima i logorašicama ipak dopušteno da žive i rade, najčešće nakon decenija šikaniranja, bila dovoljna satisfakcija za lišavanje prava na sudski proces i priliku da dokažu svoju nevinost, besprizorno logorsko obezljuđivanje i duboke moralne

njihovo dominantno osjećanje u posljednja dva mjeseca zabrinutost. Dio građana, 35,8 odsto, smatra da Crna Gora ide u dobrom ili veoma dobrom pravcu, dok ih je u februaru 2024. bilo više od pola, 51,4 odsto. Istovremeno, percepcija negativnog pravca porasla je sa 40 na 44,9 odsto, uz rast broja neodlučnih. Kada se sagleda šira slika, situacija u zemlji se danas vidi kao negativna ili nestabilna kod 49,3 odsto ispitanika, dok ju je prošle godine tako procjenjivalo 36,6 odsto građana - naveo je Čađenović. Rezultati su pokazali da kod ispitanika u posljednja dva mjeseca dominiraju osjećanja zabrinutosti 29,4 odsto, zatim nada 16,3 odsto, ravnodušnost 13,3 i tuga sa 12,4 odsto. Čađenović je upozorio na podatak koji pokazuje da su mladi u najvećem procentu ravnodušni, čak 20 odsto njih. - Među najvećim problemima identifikuje se borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, zatim unapređenje životnog standarda i nezaposlenost, ali i situacija u zdravstvu i pravosuđu. U dijelu povjerenja u institucije prednjače vjerske zajednice, zatim slijede obrazovni sistem, zdravstvo i nevladin sektor, dok su u začelju tabele Skupština, sudstvo i političke stranke - dodao je Čađenović.

On je kazao da 38,2 odsto smatra da su mjesečni prihodi dovoljni, a čak 46,6 da nijesu. - To je pad u odnosu na prethodnu godinu onih kojima su prihodi dovoljni. 47 odsto navodi da im je standard isti kao ranije, a povećao se broj onih koji su kazali da žive gore. Gotovo trećina građani smatra da su i vlada i trgovinski lanci kao i globalna kretanja jednako krivi za visoke cijene- naveo je Čađenović.

On je kazao da gotovo trećina građana kao krivca za visoke cijene i inflaciju u Crnoj Gori vidi podjednako sve aktere – Vladu, trgovinske lance i globalna ekonomska kretanja. I. MILOVIĆ

ozljede sa kojima su svi bivši golootočani – uključujući nesumnjivo i tu nekolicinu ljudi koji se u tekstu ističu kao primjer „uspješne rehabilitacije“ – živjeli i umirali? Nema sumnje da akademik Radonjić vjeruje da im se i to moglo uskratiti i da za činjenicu da nijesu umrli u logoru mogu da zahvale Partiji koja im je milostivo dopustila da nastave da žive. Nažalost, nije Radovan Radonjić usamljen u ovakvim stavovima. Tu istu želju da logorašima sude ponovo, istim starim metodama i sa istih ideoloških pozicija, pokazuju ovih dana i neki drugi naučnici koji na sličan način, sa istih ideoloških pozicija, gorljivo brane kontinuitet udbaške svijesti, od koje nijesu u stanju da se emancipuju, uvjeravajući nas pritom da stoje na braniku antifašističkog nasljeđa.

Nataša NeLeVIĆ

Sa konferencije na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja

Prvi dan potrage bez rezultata, nabujala rijeka otežava ronjenje

Viši sud u Bijelom Polju izrekao novčanu kaznu pjevaču zbog vožnje u alkoholisanom stanju i zloupotrebe droga

Georgiev vozio pijan, kažnjen 760 eura

BIJELO POLJE - Pjevač Vlado Georgiev (48) kažnjen je sa 760 eura zbog vožnje u alkoholisanom stanju i zloupotrebe droga, saopšteno je iz Višeg suda u Bijelom Polju. -Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,22 g/kg sud je pjevaču Vladu Georgievu (48) iz Beograda izrekao novčanu kaznu u iznosu od 450 eura i 30 eura troškova postupka - navodi se u saopštenju tog suda.

Pored toga, kažnjen je još 280 eura zbog prekršaja Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. - Oba rješenja u oba postupka su izvršna prije pravosnažnosti jer se radi o okrivljenom koji ima prebivalište u inostranstvu. U oba postupka okrivljeni je prihvatio odgovornost za počinjene prekršaje, a uvidom

u podatke iz prekršajne evidencije utvrđeno je da nije do sada prekršajno kažnjavan - zaključili su u Višem sudu u Bijelom Polju.

Podsjećamo, Georgiev je zbog vožnje u alkoholisanom stanju preksinoć priveden nakon što je zaustavljen na magistralnom putu Pljevlja – Ranče. On je tada sproveden na triježnjenje u Centar bezbjednosti u Pljevljima.

Nakon toga, oglasio se na društvenim mrežama i objavio fotografiju sa Žabljaka, gdje je prokomentarisao slučaj. - Samo da vam se javim sa Žabljaka. Baš bi me neko pustio iz Pljevalja da nije bilo samo prekoračenje brzine. A ovi lažovi… Pozdrav - napisao je Vlado na mreži Iks, aludirajući na to da je priveden zbog prekoračenja brzine, a ne zato što je vozio u alkoholisanom stanju. J. R.

Policija više puta postupala po međusobnim prijavama supružnika za nasilje

PODGORICA – Potraga za I. Đ. (30) i njenim maloljetnim sinom, čiji je nestanak prijavljen u utorak veče, juče nije dala rezultate i biće nastavljena danas.

Prema saznanjima Pobjede, nestanak je prijavio bivši suprug I. Đ., nakon čega je policija pronašla njeno vozilo ispod Mosta Luča u Podgorici. Kako saznajemo iz vrha bezbjednosnih službi, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica postupalo je po prijavama i I. Đ.

i njenog supruga M. Đ. zbog porodičnog nasilja. Izvori iz istrage navode da je bilo više prijava za prijetnje i fizičko nasilje sa obje strane. Iz Uprave policije juče su saopštili da su odmah preduzete potražne mjere i radnje u cilju pronalaženja lica. - Osim policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, za potragu su angažovani i ronioci Specijalne jedinice policije, kao i službenici drugih organizacionih jedinica. Takođe, u potragu su uklju-

Viši sud prihvatio prijedlog SDT-a da se nakon podizanja optužnice produži pritvor osumnjičenima za članstvo u Zvicerovoj grupi

PODGORICA – Viši sud u Podgorici produžio je pritvor Budvanima Aleksandru Saši Ćetkoviću i Davoru Kordiću nakon što je juče protiv njih podignuta optužnica da su kao dio kriminalne organizacije Radoja Zvicera i Nikole Vušovića poznatog kao Džoni sa Vračara, učestvovali u planiranju likvidacije sugrađanina

Marka Ljubiše Kana koja je spriječena u januaru 2021. godine.

Specijalno tužilaštvo je juče pored Ćetkovića i Kordića za planiranje ovog zločina optužilo i Marija Miloševića, Damira Mandića, Radovana Mujovića, Ivana Biletića i Branka Simića. Pobjedi je nezvanično saopšteno da su razotkrivanju ove grupe doprinijele komunikacije koje su pripadnici kriminalne organizacije ostvarivali preko „Skaj“ aplikacije. Analize „Skaj“ komunikacija ali i drugih materijalnih dokaza koje je Specijalno tužilaštvo prikupilo u ovom slučaju, ukazali su na sumnju da je Zvicer zajedno sa Vušovićem sredinom 2020. godine osmislio plan za ubistvo Kana dok su ostali optuženi prihvatili učešće u planiranju zločina.

Iz tužilaš tva su precizirali da je ova kriminalna organizacija pored likvidacije Kana planirala i ubistva njemu bliskih osoba. Za planiranje ubistva Kana Specijalno tužilaštvo je ranije

čeni i pripadnici službi zaštite i spašavanja glavnog grada, vatrogasci i rendžeri - naveli su u saopštenju. Policija je pozvala građane da, ukoliko posjeduju informacije koje bi mogle pomoći u pronalaženju ovih lica, bez odlaganja obavijeste Upravu policije na broj 122 ili da se obrate najbližoj policijskoj stanici. U potragu su se uključili i timovi Regionalnog ronilačkog centra Bijela. Predstavnik tog centra Danilo Mijajlović kazao je Pobjedi da su uslovi ronjenja loši zbog nabujale rijeke i slabe vidljivosti pod vodom.

-Završili smo potragu za danas. Pretraživali smo dio kod Mosta Luča i u zoni Botuna - kazao je Mijajlović i dodao da će danas nastaviti potragu. Tragom nezvaničnih informacija da je I. Đ. ranije prijavljivala supruga za porodično nasilje, Pobjeda je juče poslala pitanja Upravi policije, ali nijesmo dobili odgovor. Nezvanično nam je saopšteno da je istraga u toku, zbog čega nijesu u mogućnosti da daju više informacija tim povodom. Odgovore nijesmo dobili ni iz Osnovnog državnog tužilaštva povodom navodne prijave I. Đ. za porodično nasilje.

A. RAIČKOVIĆ

Kordić i Ćetković ostaju u Istražnom zatvoru zbog planiranja ubistva Kana

optužilo Lazara Ilića, Strahinju Savića, Grgu Milićevića, Miloša Klečka i Nikolu Milekovića

Oni su presudom Višeg suda u Podgorici 12. februara prošle godine osuđeni na ukupno 20 i po godina robije ali je Apelacioni sud krajem januara ukinuo tu presudu i vratio je na ponovno odlučivanje. Prilikom izricanja prvostepene presude, sutkinja Kovačević je predočila da su, pored procesuiranih pripadnika, članstvo u ovoj kriminalnoj organizaciji prihvatila lica sa nadimcima Krojač, Mateo Odin, Sajarac, Matkal, Sepforiti i drugi, ali čiji iden-

titet SDT-u u tom trenutku nije bio poznat. U nastavku istrage, SDT je 12. septembra prošle godine uhapsilo Budvane Aleksandra Sašu Ćetkovića i Davora Kordića i razotkrilo ostale učesnike u planiranju zločina. Kordić je, prema tada nezvaničnim informacijama Pobjede, kazao da ne poznaje niti je ikada u životu sreo Zvicera i Vušovića, koji su mu, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva bili nadređeni u organizaciji ubistva Ljubiše. Prema navodima optužnice podignute protiv prvog dijela ove kriminalne organizacije, smrtonosni hitac prema Ka-

nu, po nalogu izvjesnog Džonija sa Vračara, trebao je da ispali Lazar Ilić koji je u jednom od tri iznajmljena štek stana u Budvi čekao znak za akciju od optuženog Strahinje Savića koji je bio zadužen za praćenje mete. Međutim, planove ove grupe pokvario je Kanov kum i prijatelj Goran Slovinić

On je 22. januara 2021. godine zaustavio Savića i tražio od njega da mu kaže ko ga je poslao jer je prethodno primijetio da se ovaj optuženi ponaša sumnjivo i već dva dana nadgleda lokal ,,Kadmo“ u kojem je boravio.

Verbalni konflikt Slovinića i Savića registrovali su policajci koji su se nalazili u blizini. Uslijedilo je privođenje Savića koji je u policiji ispričao za planove likvidacije Kana. Savić je tada dobrovoljno predao kriptovani telefon policajcima i saopštio šifre za otvaranje telefona i „Skaj“ aplikacije.

U „Skaj“ aplikaciji se nalazila komunikacija zatvorene čat grupe pod imenom Budva, a čiji učesnici su bili optuženi Savić Savić i Lazar Ilić. Uslijedila su hapšenja ostalih dostupnih pripadnika ove grupe. B. R.

Sa jučerašnje potrage za nestalima

Vlado Georgiev

Reagovanje bivše načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove na izjavu pravnog zastupnika porodica žrtava masakra u Medovini

Krivokapić: Vjerujem da će stručni, pošteni i savjesni utvrditi istinu

CETINJE – Nekadašnja načelnica Filijale za upravne i unutrašnje poslove prijestonice Olivera Krivokapić (64) reagovala je na stav advokata Zdravka Đukanovića da pokušava izbjeći krivično pravnu odgovornost zbog propusta koji su doveli da Vuk Borilović (34), kao pravosnažno osuđivano lice koje se liječilo u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, ostane u posjedu puške iz koje je 12. avgusta 2022. godine ubio deset i ranio šest osoba. Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju je u utorak podnijelo optužni prijedlog protiv Krivokapić jer nije pokrenula upravni postupak protiv Borilovića za oduzimanje oružja na što je ona reagovala tvrdnjom da njenim optuženjem tužilaštvo pokušava da zaštiti sebe od odgovornosti za propuste u slučaju Borilovića i da

je zbog toga podnijela krivičnu prijavu protiv njih. - Mnogo ozbiljne stvari su u pitanju da bih se u ovom trenutku prepucavala po portalima sa advokatima ili bilo kime. Advokat Đukanović se prije davanja bilo kakvih izjava i targetiranja morao upoznati sa predmetom i pročitati Zakon o oružju – navodi se u reagovanju Krivokapić. Ona tvrdi da je postupila po zakonu u konkretnom slučaju. -Filijala mora biti upoznata na zakonom propisan način da bi pokrenula upravni postupak, ako ćemo poštovati zakon. Advokata ne moram učiti da se krivični postupak ne pokreće podnošenjem krivične prijave. Pominjati bježanje od odgovornosti i olako komentarisati ne priliči onima koji bi trebalo da poznaju zakone i rade po njima. Vjerujem da još postoje stručni, pošteni i savjesni ljudi koji će utvrditi istinu

– navodi se u reagovanju Olivere Krivokapić.

Ona je na dan podizanja optužnog prijedloga protiv nje bila izričita u stavu da su optužbe neosnovane, te da će ovu tvrdnju lako dokazati pred sudom. Borilović je 12. avgusta 2022. godine na Cetinju ubio deset i ranio šest osoba.

Podsjećamo, osmogodišnji Marko Martinović, koji je tek proslavio rođendan, njegov tri godine stariji brat Mašan i majka Nataša (35) su prve žrtava Cetinjanina Vuka Borilovića. U bezumnom pohodu u cetinjskom naselju Medovina ubio je i Milana Mitrovića (37), kojeg je kum Miloš Martinović pozvao telefonom i očajnički zamolio da pođe u Medovinu, jer je on bio van Cetinja, i pomogne supruzi Nataši i djeci. Borilovićev krvavi pir nije uspio da zaustavi ni njegov ujak Goran Đurišić (54), koji je dojurio u Medovinu čim je čuo što se događa. Sestrić ga je ubio čim se pojavio. Borilović je upao i u kuću prvih komšija Drecuna i ubio Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56), a u drugoj komšijskoj kući usmrtio je sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović Iako teško ranjeni, njegov krvavi pir preživjeli su Slavica Zvicer, Filip Đurković, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i Aleksandar Drecun , kao i policajac Ljubiša M aksimović B. R.

Pritvorenik smješten u Specijalnoj bolnici u Kotoru pronađen mrtav, tužilaštvo donijelo naredbe o sprovođenju istrage

Osumnjičeni za dječju pornografiju oduzeo sebi život

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede M. R. je prije ovog tragičnog događaja pokušao čak četiri puta da izvrši samoubistvo

KOTOR - Osumnjičeni za iskorišćavanje djece za pornografiju M. R. (33) juče ujutro počinio je samoubistvo vješanjem u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti - potvrđeno je Pobjedi iz ove bolnice. M. R. je doveden iz UIKS-a prije nedjelju dana i nalazio se na liječenju na akutnom odjeljenju za psihoze, takozvanoj sedmici. Slučaj je kotorskoj policiji pri-

javljen u 6.51 čas, a o svemu je obaviješteno i Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru. Po instrukcijama tužioca, obavljen je uviđaj u bolnici, a tijelo pacijenta je poslato na obdukciju. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede M. R. je prije ovog tragičnog događaja pokušao čak četiri puta da izvrši samoubistvo. M. R. je pokušao da proguta žilet nakon što mu je 8. februara određen pritvor. Iz Uprave

Treći put zaredom odloženo suđenje optuženima za Višeg suda ukazuju na moguće posljedice i „već viđeni

Okrivljeni čine sve se istekne zakonski rok od tri godine prvostepene presude

Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević suđenje je odgodila za 19. mart nakon što okrivljeni, čiji je advokat izostao sa ročišta, nije prihvatio da ga zastupa advokatica Dragana Vojinović koju je sud svima optuženima dodijelio po službenoj dužnosti. U predmetu Veruša, učestalo je odlaganje ročišta u posljednje vrijeme. Razlog je nekad to što optuženi uprkos dogovoru sa advokatom, na suđenju saopšti sudu da ne pristaje da ga zastupa drugi advokat po zamjeničkom punomoćju

za izvršenje krivičnih sankcija tada je saopšteno da je prilikom prijema M.R., kojem je određena mjera pritvora, prijavio da kod sebe ima nedozvoljeni oštri predmet koji je podoban za nanošenje tjelesnih povreda sebi ili drugom licu. -Tom prilikom isti je ubacio u usnu duplju. U cilju ukazivanja odgovarajuće ljekarske njege ovo lice je bez odlaganja pripremljeno za sprovođenje do Urgentnog centra. Prilikom dolaska do Urgentnog centra imenovani je ponovo pokušao da sebi nanese povredesaopštili su iz UIKS-a, navodeći da su službenici UIKS-a pravovremenom intervencijom onemogućili pritvorenika u toj namjeri. Nakon navedenog, pritvoreniku M. R. je ukazana ljekarska njega, a zatim je lice i zadržano na bolničkom liječenju, pod nadzorom službenika obezbjeđenja UIKS-a. Iv. K.

Optužnicom se tereti osam osoba za zločin na Veruši

Zbog dvostrukog ubistva na Veruši, na optužnici Specijalnog tužilaštva su odbjegli Marko Zekić, Branislav Ivanović i Dragan Tarić, kao i Miomir Đukić, Dragan Biletić Vasilije Đukić Mirčeta Mihailović, Nenad Milačić i Goran Milašinović.

Istom optužnicom Đukiću i Zekiću se na teret stavlja i pokušaj ubistva braće Kenana i Ismeta Suljkovića 18. novembra 2021. godine u blizini bolnice u Beranama. Proces vodi sutkinja Vesna Kovačević.

Prema navodima optužnice, Marko Zekić, Đukić i Mihailović su 17. oktobra 2020. godine u mjestu Uvač, sa umišljajem i po prethodnom dogovoru zajedno ubili Prelevića i Pekovića. Teško ubistvo dvojice Podgoričana, umišljajno stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka, pomogli su Milašinović, Biletić, Ivanović i Miličić. Zadatak dijela grupe bio je da prate kretanje Prelevića i Pekovića kako bi odredili najpovoljnije mjesto i vrijeme za njihovu likvidaciju. Zekić i Đukić su prema doka-

zima SDT-a nakon kraće rasprave na vratima vikendice ubili Prelevića ispalivši u njega više projektila u glavu i gornji dio tijela. Nakon što su ubili Prelevića, ušli su u vikendicu i ubili Pekovića. Transkripti „Skaj“ aplikacije koju su koristili pripadnici ove kriminalne organizacije otkrili su da je ubistvo Prelevića i Pekovića planirano nekoliko mjeseci ranije. Organizovanjem likvidacije u ovom slučaju rukovodio je Zekić. „Skaj“ komunikacije su otkrile i da je Milašinović imao konekciju u policiji preko koje je grupi otkrivao saznanja istražitelja u vezi sa istragomo ubistvu Prelevića i Pekovića i pronađenih tragova. Motiv za dvostruko ubistvo

Sa uviđaja nakon dvostrukog ubistva na Veruši

Forenzičari u naselju Medovina

za dvostruko ubistvo na Veruši, iz viđeni scenario“

sve da zakonski godine bez presude

PODGORICA – Opstrukcije sudskog postupka koje sprovode optuženi za ubistvo Nemanje Prelevića (28) i Danila Pekovića (20) na Veruši 17. oktobra 2020. godine najvjerovatnije će rezultirati njihovim puštanjem na slobodu, jer sud neće moći da donese presudu u roku od tri godine, saopštio je Pobjedi sagovornik iz Višeg suda. Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević juče je suđenje u ovom predmetu odložila za 19. mart nakon što okrivljeni, čiji je advokat izostao sa ročišta, nije prihvatio da ga zastupa advokatica Dragana Vojinović koju je sud svima optuženima dodijelio po službenoj dužnosti. Sud je to učinio kako bi preduprijedio eventualne opstrukcije optuženih koje bi dovodile do odlaganja suđenja. Međutim, sagovornik Pobjede iz Višeg suda kazao je da sve što se dešava trenutno u ovom postupku liči na već viđeni scenario opstrukcija u drugim predmetima koji nijesu okončani u roku od tri godine, zbog čega su okrivljeni, shodno Zakonu, pušteni iz pritvora, a nakon čega su neki pobjegli.

-Većina okrivljenih kojima se približava istek roka od tri godine, u kome je sud dužan da

na Veruši je raniji fizički sukob Zekića sa Prelevićem u jednom podgoričkom lokalu zbog čega je donio odluku da ga ubije. Iz komunikacija preko „Skaj“ aplikacije Zekić saopštava ostalim članovima ove kriminalne grupe da je donio odluku da ubije Prelevića zbog tuče koju je imao sa njim i sa Vladimirom Bajčetom i Marinkom Banovićem u ugostiteljskom objektu. U tim porukama Zekić navodi da je sa sobom imao pištolj koji je ostavio i istovremeno se raspitivao kod drugih okrivljenih gdje živi Prelević, koje vozilo vozi, te mjesto gdje mu se nalazi kuća, odnosno kakva je ulica u kojoj se nalazu kuća oštećenog.

Prethodno suđenje odloženo je nakon što je jedan od okrivljenih otkazao punomoćje advokatu

donese prvostepenu presudu, sve rade da se suđenja ne održavaju kako bi se našli na slobodi. Sa druge strane, sud nema mogućnosti da to spriječi – kazao je sagovornik Pobjede. U predmetu Veruša, učestalo je odlaganje ročišta u posljednje vrijeme.

Razlog je nekad što optuženi uprkos dogovoru sa advokatom, na suđenju saopšti sudu da ne pristaje da ga zastupa drugi advokat po zamjeničkom punomoćju.

Prethodno suđenje u ovom slučaju odloženo je nakon što je jedan od okrivljenih otkazao punomoćje advokatu jer predsjednik Višeg suda prethodno nije usvojio zahtjev da se sutkinja Vesna Kovačević izuzme iz postupka.

Bjekstvo optuženih nakon izlaska iz pritvora zbog proteka trogodišnjeg roka u kom se ne donese sudska presuda, pokazao se najviše problematičan upravo po same okrivljene.

Izlaskom na slobodu optuženi postaju mete pripadnika suprotstavljenih članova kriminalnih grupa. Dok jedni uspješno odolijevaju napadima suprotne strane, druge sloboda košta života. U posljednjem kriminalnom obračunu život su izgubili Cetinjani Žarko Pejaković (26) i Petar Lipovina (40) kada je početkom novembra prošle godine na njih, prema preliminarnim rezultatima istrage, smrtonosne hice ispalio Nikšićanin Vuk Lalatović

I žrtve i ubica napustili su Istražni zatvor u Spužu zbog nedonošenja sudske presude u zakonskom roku od tri godine. Nemogućnost suda da odgovori na opstrukcije optuženih željnih slobode indirektno je reziltirala i ubistvima dva pripadnika škaljarskog klana koji su 20. juna prošle godine stradala u bombaškom napadu na Cetinju.

Od posljedica povreda eksplozije poginuo je Petar Kaluđerović, dok je Dragan Roganović preminuo u bolnici od zadobijenih povreda.

Ime Petra Kaluđerovića (20) pominjano je u medijima u aprilu prošle godine kada je u policijskoj akciji uhapšen sa još tri osobe zbog krivičnog djela nezakonito držanje oružja i eksplozivnih naprava. Tada je, prema informacijama iz policije, uhapšen i određen mu je pritvor nakon što mu je forenzičkim vještačenjem utvrđeno prisustvo čestica eksplozivnih materija. Kada je Kaluđerović izašao iz pritvora nije poznato. Bojana ROBOVIĆ

Istražitelji već mjesec ne uspijevaju da uđu u trag tridesetdevetogodišnjem muškarcu A.K. koji se tereti za silovanje maloljetne osobe

Osumnjičeni za

silovanje krije se u Srbiji, gdje navodno ima kuću

Slučaj odbjeglog A.K., za kojeg se sumnja da se nalazi u Srbiji, ponovo je otvorio problem ilegalnog prelaska granice između Crne Gore i Srbije. Bjegunci koji dobro poznaju pogranična područja, često nesmetano pređu sa teritorije jedne zemlje u drugu

PODGORICA - A. K. (39) za kojim crnogorska policija traga zbog sumnje da je počinio silovanje maloljetne osobe, napustio je našu teritoriju i krije se u Srbiji, saopšteno je Pobjedi nezvanično iz izvora bliskih istrazi.

Kako nam je saopšteno, policija ima određenih saznanja koja ukazuju da A. K. navodno ima kuću u Srbiji, ali ni nakon mjesec od prijave silovanja, crnogorska policija nije uspjela da mu uđe u trag. Za njim su crnogorske službe raspisale međunarodnu potjernicu, a riječ je o višestrukom prestupniku i povratniku koji je od ranije poznat policiji. -U cilju zaštite maloljetne žrtve, apelujemo na medije i širu javnost da u odnosu na ovaj ali i slične događaje izvještavaju sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, uz poštovanje prava na privatnost i dostojanstvo žrtve, kao i da budu obazrivi prilikom iznošenja informacija koje mogu štetiti daljem toku istrage, naveli su iz Uprave policije prije mjesec.

Pobjeda je 17. februara poslala pitanja Upravi policije, ali do danas nijesmo dobili odgovore.

Pitali smo da li je osumnjičeni za silovanje bio u evidenciji seksualnih prestupnika. Zanimalo nas je, ukoliko jeste, na koji način su bezbjednosne službe kontrolisale njegovo djelovanje nakon što je odležao kaznu i izašao iz zatvora u kojem je bio zbog istog krivičnog djela koje je ranije počinio.

Odgovor nijesmo dobili ni na pitanje da li je i koje mje-

re Uprava policije preduzela kako osuđivani silovatelj ne bi ponovio ovo krivično djelo. Redakcija Pobjede nije dobila odgovore iz Uprave policije, ali jeste iz neformalne organizacije Fortis iz koje nam je rečeno da je registrovano 98 pedofila.

Iz ove organizacije su tražili sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, premijerom Milojkom Spajićem i ostalim nosiocima vlasti, podstaknuti posljednjim dešavanjem u kojem je A. K. osumnjičen za silovanje.

- To nedužno dijete je moglo biti naša kćerka, ili Vaša. Osoba koja je počinila ovaj gnusan zločin je zbog istog krivičnog djela provela pet godina u zatvoru i sada je ponovila zločin. Dobio je minimalnu kaznu, a djeci ostavio traume koje vjerovatno nikada neće zacije-

liti – kazali su ranije Pobjedi iz Fortisa.

Iz Fortisa su tada upozorili da postoje veliki propusti u radu policije i bezbjednosnih službi kada je riječ o problemu pedofilije te da ono što oni vide na društvenim mrežama ukazuje da ih ima znatno više od 98, koliko ih trenutno ima u zvaničnom registru.

MN: Granice nezaštićene, bjegunci ih lako prelaze Slučaj odbjeglog A. K. za kojeg se sumnja da se nalazi u Srbiji, ponovo je otvorio problem ilegalnog prelaska granica između Crne Gore i Srbije. Bjegunci koji dobro poznaju pogranična područja, često nesmetano pređu sa teritorije jedne zemlje u drugu. Ova situacija neodoljivo podsjeća na slučaj Alije Balijagića, koji je osumnjičen da je 25. oktobra prošle godine ubio brata i sestru Jovana i Milen-

Prilikom kopanja kanalizacije u Podgorici pronađene eksplozivne naprave iz Drugog svjetskog rata

PODGORICA – Tri eksplozivne naprave pronađene su juče tokom kopanja kanalizacije na gradilištu Bulevara Veljka Vlahovića. Radnici su pronašli eksplozivne naprave, težine 150 kilograma, 250 i 500 kilograma. Kako je za Pobjedu kazao šef odsjeka za neeksplodirana ubojna sredstva u Direktora-

tu za vanredne situacije Milovan Joksimović, eksplozivne naprave su pronašli radnici Crnagoraputa tokom kopanja kanala za kanalizaciju, nakon čega su deaktivirane. Precizirao je da se radi o zaostalim avionskim bombama iz Drugog svjetskog rata. -Eksplozivna naprava koja je pronađena danas teška je 500 kilograma, imala je upaljač ali je bio bezbjedan. Ovo je treća bomba koju smo našli za dva dana. Dvije eksplozivne naprave od po 150 i 250 kilograma pronašli smo juče, a bomba koja je danas pronađena je od 500 kilograma – kazao je juče Joksimović. Prema njegovim riječima, moguće je očekivati još eksploziv-

ku Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. On je uhapšen nakon 27 dana bjekstva, u malom selu kraj Priboja, a Crna Gora sada čeka njegovo izručenje kako bi krivično odgovarao za dvostruko ubistvo za koje se sumnja da je počinio. Procjenjuje se da je Balijagić tokom 27-dnevnog bjekstva prešao više od 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu, ali na ruku mu je išlo to što je vrlo dobro poznavao područje na kojem se kretao. Ekipa Pobjede je u novembru prošle godine obišla nekoliko spornih područja na samoj granici između Srbije i Crne Gore. Na ovom planinskom terenu, utabani su šumski putevi kojima se, sudeći po tragovima, i dan-danas prolazi automobilima ili manjim kamionima.

Ipak, ono što posebno zabrinjava je to što u ovom pojasu ne postoji nijedan pokazatelj ili simbol koji bi ukazao da ste prešli na teritoriju druge države.

U ovoj zoni postoje desetine seoskih puteva kojima je moguće preći granicu, a da praktično nijeste ni svjesni, jer izuzev pokazatelja na Google Maps nema znaka da li se nalazite u Srbiji ili Crnoj Gori. Na granicama sa susjednim državama postoji više putnih pravaca kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi, a najviše, ih je, prema zvaničnim podacima, u opštinama Rožaje, Berane, Andrijevica i Plav. Najveći problem predstavljaju nelegalni granični prelazi na sjeveru države koji vode prema centralnoj Srbiji i Kosovu. Osumnjičeni A. K. je, najvjerovatnije, prošao jednim od pomenutih šumskih puteva kako bi stigao do Srbije. Za sada nije poznato da li su pripadnici srpskog MUP-a obilazili teren i pretresali kuću u kojoj se navodno A. K. krije J. RAIČEVIĆ

nih naprava na ovom potezu. – Prije nego što smo počeli akciju, koleginica je pregledala trasu kuda će da se kopa kanal kako bi otklonili sve sumnje ima li još eksplozivnih naprava. Mi smo juče, nakon što smo pronašli jednu bombu, detektorom našli drugu eksplozivnu napravu – naveo je Joksimović. H. J.

Uprava policije

DANILOVGRAD – Programom uređenja prostora i urbane sanacije za ovu godinu predviđene su investicije vrijedne više od deset miliona eura. Najznačajniji projekti se finansiraju iz državnog budžeta - završetak rekonstrukcije tzv. Martinićkog puta (dionica Gorica – Burum), za koji je namijenjeno 2,36 miliona eura, i Ulice Novice Škerovića, koja će koštati 1,7 miliona eura.

Planirano je i uređenje parka u toj ulici, a sredstva, 60.000 eura, obezbijediće opština, kao i dodatnih 50.000 eura za eksproprijaciju. Programom urbane sanacije predviđeno je i uređenje igrališta u toj ulici. Navodi se da će biti osmišljeno kao savremeni i bezbjedan prostor za rekreaciju djece i omladine, sa odgovarajućom infrastrukturom i sadržajima koji podstiču fizičku aktivnost i socijalnu interakciju.

Program je u fazi nacrta i u toku je javna rasprava o tom dokumentu koja traje do 21. marta.

KAPITALNI IZDACI

Kapitalni izdaci planirani su na 7,87 miliona eura. Predviđeno je opremanje istražno-eksploatacionih bušotina i izgradnja vodovodne mreže u naseljima Podvrh (160.000 eura) i Grbe (70.132 eura). Za manje rekonstrukcije u vodovodnom sistemu ukupne dužine 3.730 metara namijenjeno je 70.000 eura. Riječ je lokacijama Sige – luke, Orašje, Kula Lakića, Lije –Spuž, Koljat, Bogićevići, Gorica, Orja Luka, Velja Poprat, Tunjevo, Martinići – Pjeskovi, Tvorilo, Lazine. Predviđeno je investiciono održavanje regionalnih puteva (300.000 eura), presvlačenje i asfaltiranje puteva u mjesnim zajednicama (400.000 eura), te 2,3 kilometra puteva u mjestima Jelenak, Šobajići –Podvraće, Bogićevići, Kujava, Kruščice, Tomaševići, Lazine krak 1, Lazine krak 2, Kosić

DANILOvG RAD : Nacrtom programa uređenja prostora za 2025. godinu planirane investicije vrijedne više od deset miliona eura

Završiće Martinićki put i urediti Ulicu Novice Škerovića

Za završetak Martinićkog puta, dionica Gorica – Burum, namijenjeno je 2,36 miliona eura, a za rekonstrukciju Ulice Novice Škerovića 1,7 miliona. Dva projekta u Umjetničkoj galeriji će koštati oko 80.000 eura, a digitalizacija Centra za kulturu 110.000 eura. Za prvu fazu rekonstrukcije Spuške plaže predviđeno je 50.000

1, Grlić 4, Ćurilac, Kosić II, Spuž (134.420 eura).

Za rekonstrukciju trotoara (Pažići – Lalevići) namijenjeno je 50.000 eura.

Adaptacija puta L6 Mijuškovići – Povija – Ostrog (10 km) i puta u Dabovićima (tri km), koštaće milion eura koliko i adaptacija puta Gorica – Poljica sa kracima za Studeno i Topolovo. Predviđeno je da će adaptaciju ulice u Spužu od mosta do kružnog toka u dužini od jednog kilometra koštati 440.000 eura.

Za kaptaže u selima je predviđeno 40.000 eura, a za nabavku agregata za vodoizvorište Oraška jama 50.000. Za konzervaciju Adžijinog mosta je namijenjeno 20.000 eura koliko i za mostni prelaz u naselju Međice. Stavka ,,izdaci za građevinske objekte“ je planirana na 629. 000 eura. Obuhvata proširenje kapaciteta i usluga JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom na način što će se izgraditi montažni objekat površine od 40 m². Procijenjeno je da će za taj posao trebati 70.000 eura. Završni građevinsko-zanatski radovi u Umjetničkoj koloniji Danilovgrad koštaće

49.533 eura, a u Umjetničkom ateljeu 25.000 eura, adaptacija stadiona ,,Braća Velašević“ 280.000 eura, izgradnja košarkaškog terena (I faza), u dvorištu Osnovne škole ,,Njegoš“ u Novom Selu 35.000 eura, zatim adaptacija prostorija Crvenog krsta 10.000 eura, rekonstrukcija Spuške plaže (I faza) 50.000 eura, a otvaranje cvjećare Komunalnog preduzeća 10.000 eura.

PL Av: Akcija Opštine, Komunalnog preduzeća i Eko-fonda

Za investiciono i tekuće održavanje namijenjeno je 1,43 miliona eura. Planirana je nabavka geodetske opreme u vrijednosti 13.329 eura, a malog hidrauličnog rovokopača na gusjenicama – 46.585 eura. Održavanje čistoće grada i uređivanje javnih površina koštaće 430.000 eura, a lokalne putne infrastrukture (saobraćajna signalizacija, okresivanje šiblja i niskog rastinja 105.700 eura.

Za održavanje fasada na stambenim zgradama namijenjeno je 70.000 eura, nabavku sadnica za javne površine 14.000 eura, zamjenu azbestnih cijevi 20.000 eura, ugradnju nove ulične rasvjete 30.000 eura, održavanje i ugradnja LED svjetiljki 99.917 eura, sanaciju divljih deponija 41.665 eura, uređenje pet kružnih tokova na bulevaru Podgorica – Danilovgrad 60.000 eura.

CEDIS investira 1,034 miliona

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) uložiće 388.642 eura. Riječ je o projektima čija je realizacija započela prošle godine: izgradnja podzemnih vodova Bjeluši i Lalevići, te trafostanica u Bandićima, Komanima, Kujava-Nova, ,,Grlić 2“, te zamjena trafostanice Livade Bandića.

U ovoj godini će početi projekti vrijedni 645.600 eura. Riječ je o izgradnji nove trafostanice u u Spužu, zatim trafostanice ,,Podanje“ i ,,Kosić 1“.

Planirana je nabavka električnog vozila i za tu namjenu predviđeno 55.500 eura, zatim kontejnera 15.000 eura, specijalizovaog komunalnog vozila 200.000 eura, uređenje zelene površine u Njegoševoj ulici 10.000 eura, projekat ,,Sport u mjesnim zajednicama“ 20.000 eura, uređenje zelenih javnih površina 25.000 eura, digitalizacija JU Centar za kulturu Danilovgrad 110.000 eura. Opština će za izgradnju hrama Svete Petke doniarti 20.000 eura.

ŽIVOTNA SREDINA

Planirane aktivnosti iz oblasti zaštite životne sredine koštaće 22.500 eura. Obuhvataju subvencije za kupovinu bicikala – 2.500 eura i poribljavanje Zete autohtonim vrstama pastrmke –20.000 eura. Planirano je i pošumljavanje planine Garač nakon što nadležno ministarstvo uradi plan sanacije opožarenog područja. D. ŠAKOVIĆ

Okončano je čišćenje deponija na četiri lokacije duž Đuričke rijeke, poznatih kao Desni Meteh, kao i na lokacijama Murino i Gornja Ržanica

PLAV – Opština je uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fonda) uklonila šest nelegalnih odlagališta u prigradskim naseljima. Na saniranim lokacijama posađeno je nisko rastinje, postavljene su zaštitne ograde, klupe, čempresi, kao i znakovi koji upozoravaju na zabranu odlaganja otpada.

Vrijednost projekta iznosila je 64.763 eura, od kojih je s ubvencija Eko-fonda bila 35.282 eura. – Okončano je čišćenje deponija na četiri lokacije duž Đuričke rijeke, poznatih kao Desni Meteh, kao i na lokacijama Murino i Gornja Ržanica. Ove oblasti, koje se nalaze u udaljenijim prigradskim naseljima, nijesu imale regulisano odlaganje otpada, š to je dovelo do stvaranja deponija i zagađenja životne sredine – saopšteno je iz Eko-fonda. Sanacija je obuhvatila aktivnosti, koje su sprovedene u saradnji sa preduzećem Komunalne djelatnosti Plav: čišćenje, transport otpada na zvaničnu deponiju, iskopavanje starog otpada i kontaminiranog tla, nasipanje deponija novom zemljom i ravnanje terena. C.G.

BIĆE REKONSTRUISANA: Spuška plaža

Sistematski obavezan za 427 budućih prvaka

BIJELO POLJE – U Domu zdravlja u toku su sistematski pregledi djece rođene 2019. godine, obavezni za upis u prvi razred

osnovne škole. Traju od početka marta do kraja maja. Rade se po pozivu, zakazivanjem kod izabranog pedijatra.

H ERc E g NOv I: Nastavak uređenja tvrđave

vELIKO SPREMANJE: Simbol grada

Za „kupanje“ Forte

Mare 40.000 eura

HERCEG NOVI – Opština je obezbijedila 40.000 eura za nastavak čišćenja i pranja zidina tvrđave Forte Mare. Predstoji uređenje zapadne, južne i istočne strane tvrđave koje će, na osnovu tendera, i dalje obavljati „Outdoor adventures“ iz Herceg Novog. Radovi, kako prenosi portal RTHN, podrazumijevaju nastavak uklanjanja zelenila, pranje i injektiranje zidi-

na shodno konzervatorskom projektu na koji je saglasnost dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Time će u potpunosti biti sređena fasadna površina od 2.546 kvadratnih metara. Tokom prve faze završeno je čišćenje sjeverne strane, a uređen je i zapadni dio uz drevnu tvrđavu koja nakon četiri decenije dobija izgled dostojan kulturnom dobru kakvo predstavlja. C. G.

Ž ABLJAK: Komisija donijela odluku

Sportistima 18.836 eura

ŽABLJAK – Opštinska komisija donijela je odluku o raspodjeli sredstava sportskim organizacijama. Klub nordijskog skijanja Durmitor-Žabljak dobio je 2.818 eura, Klub praktičnog streljaštva 3.797 eura, Skijaški klub Savin kuk 2313 dobio je 1.087 eura, Omladinski fudbalski kub Durmitor 6.326, a Ski-klub PSD Durmitor-Žabljak 4.808 eura. C. G.

Pregledi su počeli početkom marta i traju do kraja maja. Rade se po pozivu, zakazivanjem kod izabranog pedijatra. Obavezni su i obuhvataju kompletan pregled i psihomotorni razvoj djeteta –kaže rukovoditeljka Službe pedijatrije Doma zdravlja prim. dr Julija Bošković

Rukovoditeljka Službe pedijatrije DZ Bijelo Polje, prim. dr Julija Bošković saopštila je za Pobjedu da su sistematski pregledi obavezni i obu-

hvataju kompletan pregled i psihomotorni razvoj djeteta. – Pri pregledu se evidentiraju i antropometrijske mjere, mjere tjelesna težina i visina djeteta, upoređujući sa standardima za uzrast. Pored toga, pregledaju se i organi čula vida, sluha, govora kao i lokomotornog sistema i ostalih sistema i organa djeteta – kazala je dr Bošković.

Nakon kompletnog pregleda u ambulanti pedijatra zdravo dijete upućuje se u Službu imunizacije radi primanja vakcine obavezne za uzrast. Na kraju se izdaje potvrda na kojoj piše da je dijete sposobno da prati nastavu u školi, kao i vakcinalni status.

– Do sada nijesmo imali slučajeva da djetetu, zbog zdravstvenog stanja, nije

izdata ovakva potvrda, odnosno da mu se odlaže polazak u školu. Roditeljima sugerišemo i na obaveznost vođenja djeteta u školu na pripremne časove koje organizuje Ministarstvo prosvjete radi njegove adaptacije na školsku zajednicu. Za sada, u ovom kratkom intervalu, od kada su počeli sistematski pregledi, zadovoljni smo odzivom roditelja – kazala je dr Bošković. Apostrofirala je da, što se tiče djece obavezne za sistematski pregled radi upisa u prvi razred osnovne škole, ove godine, u odnosu na prethodnu, broj je gotovo istovjetan, lani je bilo 424, a ove godine 427 djece.

Bu DvA : Završena rekonstrukcija aeracionog sistema postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima

Neće biti havarija i neprijatnih mirisa

BUDVA – Završena je rekonstrukcija aeracionog sistema (uvođenja vazduha u biološke filtere) na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Bečićima. Time je unaprijeđen mehanički tretman prečišćavanja, a uspostavljen je i novi upravljački SCADA sistem. Rekonstrukcija je realizovana kroz tender koji je sprovela Uprava za kapitalne projekte, a izvođač radova bila je poljska kompanija Marex Technology Sp.

Povodom okončanja radova, to postrojenje obišli su juče predstavnici opštine Budva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Uprave za kapitalne projekte...

VIŠI STANDARDI

Predsjednik opštine Nikola Jovanović kazao je da je projekat vrijedan 3,5 miliona eura te da je njegovom realizacijom znatno unaprijeđen rad postrojenja, čime će se obezbijediti bolja efikasnost u prečišćavanju otpadnih voda i veća zaštita životne sredine. – Ova investicija predstavlja i znatno unapređenje turističke sezone. Opština će uložiti ukupno 6.000.000 eura u sistem prečišćavanja i tretman otpadnih voda. To znači da naslijeđene probleme uspješno rješavamo, u smislu unapređenja tehnologije i stavljanja u funkciju razvoja naše opštine jer smo na ovaj način riješili nešto što je bila možda jedna od glavnih zamjerki na lokalitetu Bečića. Ono što je tako-

Riječ je o jednoj od ključnih investicija u oblasti tretmana otpadnih voda, vrijednoj 3,5 miliona eura. Njenom realizacijom je unaprijeđen mehanički tretman prečišćavanja, a uspostavljen je i novi upravljački SCADA sistem – saopštio je predsjednik opštine Nikola Jovanović

đe važno jeste da smo rekonstrukcijom napravili prostor proširenja kapaciteta za oko 100 odsto, što znači da ćemo na postojeći tretman moći da priključimo dodatne pumpne stanice, odnosno da našu komunalnu infrastrukturu proširimo i na druge lokalitete. Na ovaj način, započinjemo veoma važnu sanaciju i unapređenje sistema otpadnih voda koje znači više ekološke standard – izjavio je Jovanović. Opština Budva je, na osnovu

međunarodnog tendera, sa kompanijom WTE Wassertechnik GMBH zaključila ugovor o projektovanju, finansiranju, izgradnji i upravljanju sistemom za prečišćavanje otpadnih voda, kroz izgradnju četiri postrojenja (Buljarica, Sv. Stefan, Bečići i Jaz), kapaciteta oko 130.000 stanovnika. Ugovorena vrijednost koja se odnosi na izgradnju iznosi 58,56 miliona, dok su ugovorom predviđeni i operativni troškovi upravljanja koji na

godišnjem nivou iznose 1,7 miliona eura. Na sistem za prečišćavanje priključeno je cijelo polje Budve i veći dio Bečića. LOŠA AERACIJA

Postrojenje u Bečićima, na lokaciji Vještica, u rad je pušteno u oktobru 2014. godine. Od početka je registrovan problem neadekvatne aeracije - odnosno biološkog prečišćavanja otpadnih voda koje se odvija sa aktivnim muljem u četiri otvorena bazena. U zimskom periodu koncentracija kiseonika potrebnog za biološko prečišćavanje se postiže i u potpunosti zadovoljava procese, dok se nedostatak kiseonika javlja u ljetnjim mjesecima, kada je količina vode koja dolazi na PPOV dvostruko veća. Aeratori zbog toga rade bez prestanka pa su havarije česte.

Nova oprema će, objašnjeno je, omogućiti dovoljne količine kiseonika u aeracionim bazenima pa će kanalizacionog mulja biti manje u finalnim taložnicima i neće dolaziti do njegovog podizanja do vrha bazena, a time i izazivanja neprijatnih mirisa. Takođe će i energetska efikasnost biti poboljšana i smanjeni troškovi potrošnje električne energije koji godišnje iznose oko 450.000 eura. D. Š.

B. ČOKOVIĆ

DOSTA POSLA ZA PEDIJATRE: Dom zdravlja

SPREMNO ZA SEZONu: Obilazak postrojenja u Bečićima

Prikaz posvećenosti i umijeća neimara

PODGORICA – Izložba

„Neimari i zanatlije gradilišta Notr Dam“, realizovana u saradnji s francuskim udruženjem „Rebâtir Notre Dame“, Francuskim institutom Crne Gore i Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada Podgorica, biće otvorena danas u 17.30 sati ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“. U slučaju kiše, program svečanog otvaranja biće upriličen u holu Skupštine glavnog grada.

Izložba pruža nesvakidašnji uvid u monumentalni poduhvat rekonstrukcije jedne od najpoznatijih katedrala svijeta – Notr Dam u Parizu,

nakon što je požar 15. aprila 2019. godine uništio njen drveni krov i toranj. Kroz 25 velikih informativnih panela, prevedenih na crnogorski jezik, posjetioci će biti u prilici da se informišu o izutetnom umijeću i posvećenosti neimara i zanatlija koji su radili na obnovi tog svjetskog remek-djela. Izložba se otvara u okviru Mjeseca proslave frankofonije u Crnoj Gori. Publici će biti ponuđen raznovrstan program: koncerti, izložbe, filmske projekcije, masterklas radionice, predstave, radionice pisanja i enologije, kvizovi i istorijske ture. Sadržaji su namijenjeni svim uzrastima, kao i onima koji ne govore francuski jezik. A. Đ.

Vođenje kroz izložbu Dada Đurića u CANU

Stručno tumačenje

„Anđela iz Crne Gore“

PODGORICA - Stručno vođenje kroz izložbu „Anđeli iz Crne Gore“ Miodraga

Dada Đurića, sa autorkom postavke, istoričarkom umjetnosti Mirjanom Dabović-Pejović, biće održano sjutra u 11 sati u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Podsjećamo, izložba se realizuje se u saradnji sa fondacijom „Luča Artis“ iz čije zbirke potiču izložena djela. Veći broj slika je monumentalnog formata, a znatan dio spada u sam vrh Dadovog stvaralaštva. Izložba otvara potpuno novi pogled na stvaralaštvo barda crnogorskog slikarstva. Posjetioci su u prilici da se sretnu sa svim fazama Dadovog umjetničkog opusa. Pored slikarskih radova, u zbirci se nalaze crteži, grafike, skulpture, asamblaži i kolaži. Zbirka predstavlja prvi reprezentativni korpus djela Miodraga Dada Đurića formiran u Crnoj Gori i nastala je zalaganjem Novice Jovovića, predsjednika Fondacije „Luča Artis“. A. Đ.

Izložba djela Vlada Marteka u Galeriji MSUCG

Slikar Radovan Grujić za Pobjedu o izložbi ,,Oko svijesti“, koja je otvorena

Kad nestane radost, ostaje samo sljepilo

PODGORICA – Kada

uđete u Perjanički dom, upustićete se u avanturu istraživanja kreativnog svijeta slikara Radovana Grujića. Izložbeni prostor koncipiran je kao umjetnikov atelje – mjesto u kojem može slobodno da eksperimentiše i razvija ideje. Grujićeva izložba ,,Oko svijesti“ zapravo je kutak za promišljanje i introspekciju.

Na samom ulazu u Galeriju Grujić je postavio bilježnicu u kojoj posjetioci mogu zapisati svoje utiske i refleksije o viđenom. Tu je i oslikani kofer na kojim je velikim slovima napisano „Radovan“, a pored njega bicikl, umjetnikovo omiljeno prevozno sredstvo. Kroz šalu nam kaže: ,,Ta sitnica mi je produžila život, makar 15 minuta“. Na zidu okačen plakat na kojem su riječi kustoskinje izložbe, muzejske savjetnice Marine Čelebić: ,,Utiske sa svog jedinstvenog putovanja kroz dom, koji je ujedno i atelje Radovana Grujića, željela sam prenijeti kroz ovu izložbu, vjerujući da se na taj način najbolje mogu sagledati istine koje prepoznaje oko njegove svijesti“. I zaista je tako – njegovo oko ,,hvata“ i obrađuju različite teme – religiju, ljubav, erotiku..., a likovi na platnima opominju, ali i pomalo zastrašuju.

SVIJEST

Grujić stvara u ateljeu u svom stanu u zgradi „Lepa Kata“, ali smo se mi upustili u avanturu obilaska njegovog ,,privremenog“ ateljea u Perjaničkom domu koji će biti otvoren do 20. aprila. Dočekuje nas sa osmijehom i riječima: ,,S obzirom na to da pada ova proljećnja kiša, plodonosna, volio bih da izložba

Ne postoji tačan odgovor na pitanje što je to umjetnost, koja je to sila koja me drži trideset godina da stvaram. Kada sam razmišljao o tome, shvatio sam da postoji jedan osjećaj koji dolazi i odlazi i ima svoju zakonitost. To je osjećaj prijatnosti tokom rada. Taj osjećaj je najbliži stanju zaljubljenosti – rekao je Grujić

bude u tom duhu“. U centru galerije mala drvena stolica i sto na kojem su četkice, boje i rad koji je Radovan tek započeo. Pored stola na podu položen kofer prepun crteža, knjiga, zapisa, skica... Za oko nam zapada jedan zapis u kojem se Radovan obraća upravo kustoskinji izložbe i u kojem iznosi svoja promišljanja o umjetnosti: ,,Marina, na tvoja suštinska pitanja pokušaću da predočim neka razmišljanja u svjetlu mog tumačenja umjetničke istine. Čovjek provodi život razapet između varljivih svjetova: objektivnog i subjektivnog, spoljašnjeg i unutrašnjeg, duhovnog i materijalnog. Ti svjetovi su nepoznanice. Du-

hovni organ za tumačenje je svijest. Tumačiti znači stavljati smisao u pojave, pojmove, u živu i neživu materiju, osvješćivati, osvjetljavati suptilnom svjetlošću svijesti. Umjetnik je krijumčar te sumnjive probe u oba smjera i putnik je bez pasoša“. Na zidu okačene slike i crteži. Pažnju publike privlači ,,Klevetnik“, nagrađen otkupnom nagradom Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, na prošlogodišnjoj tradicionalnoj izložbi radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Grujić nam kaže da se na studijama prvi put susreo sa knjigom Pavla Mijovića ,,Umjetničko blago Crne Gore“ i da mu je ostala

urezana u pamćenju freska ,,Smrtni grijesi“ iz Manastira Nikoljac kod Bijelog Polja. To mu se provlačilo do danas. – Kroz literaturu sam nailazio na pojam kleveta, klevetnik. Sve civilizacije su se negativno odnosile prema toj pojavi. To čovjek vuče sa sobom. Nadovezuje se na priču da su čupali jezike klevetnicima. To je ta logika - jezik „pogani“ i jezik mu iščupaju - istakao je Grujić. U ateljeu su i njegove prepoznatljive instalacije, knjige različitih tematika, a tu su i predmeti kupljeni na buvljacima koje je Grujić ,,doradio“, dajući im tako potpuno novi život. Dok prelistavamo knjige, vidimo da je Grujić u ve-

PODGORICA – Izložba radova „Departmani poezije: papir, ogledalo, fotografija“, renomiranog umjetnika Vlada Marteka, jednog od najznačajnijih predstavnika postavangardne umjetnosti sa međunarodnom reputacijom, biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji MSUCG. Riječ je o jedinstvenoj prilici za dublje sagledavanje istorijskog značaja umjetnikovog stvaralaštva i njegove višedecenijske umjetničke prakse. Izložba obu-

hvata radove od umjetnikovih najranijih perioda, kada je djelovao u okviru poznate postavangardne zagrebačke Grupe šestorice autora (Mladen Stilinović, Vlado Martek, Željko Jerman, Boris Demur, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović), pa sve do ciklusa nastalih nakon dvijehiljadite godine. Tokom cijele karijere Martek je ostao dosljedan transmedijalnom izrazu, neprestano istražujući i kombinujući različite umjetničke medije. A. Đ.

U prodaji novi broj časopisa ,,Komuna“ posvećen arhitektonsko-graditeljskom

Jedinstveni govor prošlosti

PODGORICA – Iz štampe

je izašao 51. broj ,,Komune“ na povećanom broju stranica (32), sa bogatim programskim sadržajem o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice i dijelom onima koji su ostavili trag u graditeljskom životu Crne Gore. ,,Komuna“ se nalazi na svim prodajnim mjestima

i kioscima za štampu u svim crnogorskim gradovima.

Najnoviji broj ,,Komune“ počinje uvodnikom prof. dr Slavice Stamatović-Vučković. Uz ovaj tematski broj, mr Željko Rutović u tekstu pod nazivom „Čitati grad“ na primjeren način govori da „danas kada se gradovi ubrzano transformišu i dobijaju futu-

rističke ideje i vizije, sve više dolazi do izražaja njihovo istorijsko arhitektoinsko nasljeđe kao jedinstveni govor prošlosti“. Mr Veselin Konjević vodi nas kroz Podgoricu kroz vjekove tekstom pod naziv om „Grad nastajao na šest rijeka“. S druge strane, Danilo Burzan piše o Duklji kao kolijevci Podgorice koja zaslužuje mnogo ve-

Radovan Grujić među svojim radovima u Perjaničkom domu na Kruševcu

Naslovnica „Komune“

Radovi na katedrali u Parizu

otvorena u Perjaničkom domu

radost, sljepilo

likom broju, na gotovo svim stranicama, pravio skice za neke buduće radove, ali i bilježio misli koje ga okupiraju dok čita knjigu. Neke su povezane sa sadržajem samog djela, a neke nijesu. Tako čitamo: ,,Život je kratak i malo smislen“, „Ogledalo falsifikuje stvarnost“, ,,Rodih se u Crnoj Gori. Crna se Gora rodi u meni. To niko i ništa ne može da promijeni“, ,,Bez etike i morala nema umjetnosti“... – Na moje iznenađenje, ja ovo kao da prvi put vidim. Čak ni ovi tekstovi nijesu besmisleni. To je nadrealistički momenat. Kada zapisujem ove crtice, primjenjujem model ,,bez diktata misli“ - istakao je Grujić.

Zanimalo nas je kako se osjeća u ovom ,,improvizovanom“ ateljeu. Kaže da mu sve izgleda jasnije kada sagleda radove na jednom mjestu. – Vi ste bili kod mene u ateljeu, znate kako je sve tamo natrpano. Atmosfera u ateljeu je kao i u životu – ponekad ovako, ponekad onako. Meni prija boravak u ateljeu. Samoća je jedan od uslova. Moraš biti sam da bi radila koncentracija, da bi razmišljao – kazao je Grujić. Posebno mu je drago što sada uočava da nema ponavljanja na radovima. Temom ponavljanja bavio se i u nekim radovima koje možemo da vidimo. U jednom kaže: ,,Jasna osobina ljubavi je nekoristoljubivost, kao što u umjetnosti ponavljanje jasno osvjetljava koristoljublje“, dok u drugom ističe: ,,Ima gadna guba u slikarstvu koja je posljedica ponavljanja – ,,ukiśeljenost“. Ko to savlada, umjetnik je“. – U svakom radu se pojavi momenat ponavljanja. Ne pravi to nikakve probleme, ali gubiš volju. Poenta je da ne vrtiš jedno te isto dvadeset-trideset godina – smatra on.

Podgorice

ću pažnju, kao i o urbanizaciji Podgorice. Tu je i tekst Velizara Radonjića o graditeljskoj baštini.

Iz pera Marijana Maša Miljića tu je još jedno podsjećanje na Jusovaču. O Podgorici kao prostoru sudara i prožimanja raznih kultura i civilizacija piše Abdulah Bato

Abdić. Slobodan Čukić piše o podgoričkom manasti -

Zmija vreba puža na kraljevskom obrazu

Svaka izložba Radovana Grujića, svaki njegov rad, nosi zanimljiv naziv. Pred nama su tako: „Zmija vreba puža na kraljevskom obrazu“, ,,RadoVanGog“, ,,Kučka, pretvori se u mačku i ode“, ,,Psi misli“, ,,Živko Nikolić“, ,,Radovan i mudraci“... Grujiću su važni jer na taj način želi da posmatraču pojača doživljaj. Nazivi proširuju i nadopunjuju opšti smisao djela, a ponekad ukazuju i na višeslojnost sižea.

Grujić nam govori o jednom posebnom osjećaju koji ga prati dok stvara. – Ne postoji tačan odgovor na pitanje što je to umjetnost, koja je to sila koja me drži trideset godina da stvaram. Kada sam razmišljao o tome, shvatio sam da postoji jedan osjećaj koji dolazi i odlazi i ima svoju zakonitost. To je osjećaj prijatnosti tokom rada. Taj osjećaj je najbliži stanju zaljubljenosti. To je radost. Kad taj osjećaj ode, vraćaš se u svakodnevno sljepilo, u svakodnevni život do sljedeće prilike. Sjediš, radiš i čekaš radost – istakao je Grujić.

ReflektoR Što se tiče naslova „Oko svijesti“, on je, kaže Grujić, dvosmislen.

– Svijest je kao reflektor, ona ne može da uhvati cijeli prostor – rekao je on. Veoma je zahvalan Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore. Izložba je, kaže, organizovana na njihovu inicijativu, a na njegovo zadovoljstvo. – Saradnja je bila izvanredna. Napravili smo jednu vrstu eksperimenta. Nijesam se miješao u postavku. Marina Čelebić je bila u mom ateljeu, uzela iz njega sve što je htjela da izloži. Ja sam juče došao kao na premijeru. Oduševljen sam i lakoćom i rezultatima saradnje – istakao je Grujić. A. ĐoRoJeVIĆ

ru Sv. Đorđa koji nikada nije zaživio, ali je kao dokaz za izgradnju tog vjerskog objekta ostao pečat iz 1408. godine kao jedini svjedok, dok Ivan Kern piše o zaboravljenom nekada velelepnom antičkom mostu na Morači. Za ,,Komunu“ još pišu Jovana Radević, Goran Sekulović, Zlatko Vujotić, Petra Zdravković, Igbala Šabović-Kerović , Aleksandar Ašanin, Ana Dobrašinović, Vildan Ramusović i drugi. A. Đ.

Predstava CNP-a „Gospoda Glembajevi“ izvedena u Dubrovniku

Hrvati s oduševljenjem ispratili nacionalno blago

PODGORICA – Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta ,,Gospoda Glembajevi“, koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, izvedena je u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića.

– ,,Glembajevi“ nikada nijesu postavljeni u KMD, tako da je ovo bila svojevrsna praizvedba na našoj sceni. Krleža je za nas poseban autor, nacionalno blago naše književnosti i uvijek nas veseli da vidimo novu interpretaciju ovog komada –istakao je nakon izvođenja direktor Kazališta Marina Držića Paolo Tišljarić Klasična predstava koju je cr-

nogorski reditelj oblikovao u savremenom maniru, inovativnim režijskim rješenjima, korišćenjem multimedijalnih efekata i rokenrol sekvenci, u Dubrovniku je pozdravljena dugotrajnim ovacijama, ,,opravdavši“ tako činjenicu da su sve karte bile rasprodate još prije par dana. Direktor CNP-a Ilija Subotić izrazio je zadovoljstvo zbog nastavka uspješne saradnje s KMD, koja je prošle i ove godine rezultirala međusobnim gostovanjima.

- Istorijski gledano, drama ,,Gospoda Glembajevi“ prvi put je postavljena 1932. na Cetinju i u Podgorici – samo tri godine nakon što je djelo

objavljeno u Zagrebu, potom 1947. godine u tadašnjem Titogradu, a čak 77 godina kasnije prvi put ikada u Crnogorskom narodnom pozorištu – rekao je Subotić.

Prema riječima glumca Svetozara Cvetkovića, koji tumači Ignjata Glembaja, ,,očigledno su ljudi ovdje ipak više vezani za tu vrstu književnosti od generacija koje sada žive u Crnoj Gori ili Srbiji“.

- Tako da su to čitali drugačije nego što se to čita u Podgorici, a za nekoliko dana ćemo vidjeti kako će biti u Skopljukazao je Cvetković.

Za glumicu Kristinu Stevović-Obradović, kojoj je povjerena uloga Barunice Ka-

steli, ovo igranje za nju bilo je višestruko ,,emotivno“.

- U Dubrovniku sam prije 11 godina igrala Juliju na Dubrovačkim ljetnjim igrama, a danas Barunicu Kasteli ovdje u KMD -u. U šetnji Stradunom sjetila sam se i Jagoša Markovića i Roberta Budaka i mnogih dragih ljudi. Puno mi je srce – kazala je Obradović. Mišo Obradović , koji igra Leona Glembaja, rekao je da je imao utisak ,,da je od prve replike publika odmah počela da reaguje“.

- Ljudi su pomno pratili, mi smo uživali, na kraju smo dobili i ovacije. Zaista posebno iskustvo – istakao je Obradović.

Dramaturg je Božo Koprivica, a adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Marunović, koji je bio zadužen i za izbor muzike. Kostimografkinja je Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret potpisuje Tamara Vujošević-Mandić, scenski govor Dubravka Drakić, a izvršna producentkinja Nela Otašević Glumačku podjelu, osim Cvetkovića, Stevović-Obradović i Obradovića, čine: Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Stevan Vuković, Emir Ćatović, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević Predstava „Gospoda Glembajevi“ biće odigrana i u Skoplju u ponedjeljak, 17. marta, u Makedonskom narodnom teatru (MNT). An. R.

Bilježio svaku ranu Crne Gore

PODGORICA – Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost dr Vladimir Vojinović održao je u Matici crnogorskoj predavanje „Nikola Lopičić – hroničar crnogorskog stradanja“, koje je Matica organizovala povodom 80 godina od smrti znamenitog crnogorskog književnika.

On je podsjetio da je na FCJK nedavno odbranjen master rad Đorđa Sankovića koji se bavio žanrovskim određenjem Lopičićevog romana ,,Ne diraj palmu“, ali da je to sporadičan slučaj, te da u Crnoj Gori ,,fali institucionalna podrška posvećena djelu Nikole Lopičića“, upozoravajući da njegovo djelo danas pada u zaborav. - To nas ne iznenađuje, jer kao što je Srpsku kraljevsku akademiju 1939. godine iritirao jedan ljevičarski pisac iz Crne Gore, tako i danas neke nove kulturne vjetrove nerviraju svi pisci i autori koji bilježe sva-

ki ožiljak na koži savremene Crne Gore. To je razlog zbog kog se danas nasrće na crnogorske novinare i pisce i to je razlog da, podlegavši svojevrsnim špijunskim metodama, potpirujemo polemike unutar crnogorske književnosti i kulture. Ali to je razlog više da ne zaboravljamo, razlog više da pamtimo, da trajemo našim mukom stečenim institucijama kakva je ova, Matica crnogorska ili kakav je FCJK na Cetinju – rekao je Vojinović.

Prema njegovim riječima, Lopičić je vjerovatno počeo stvarati 1926, 1927. ili 1928. godine, te da je prekinuo vjerovatno 1944/5. O onome što je stvarao u logoru, kako je kazao, ne možemo govoriti jer je vjerovatno uništeno. - Ali ono što je jako bitno je znati da je napisao 77 pripovjedaka, da je napisao 98 pjesama, dvije drame, roman ,,Ne diraj palmu“ i da ima nekih 1314 prikaza i književno-kritičkih osvrta – rekao je on.

Vojinović je najprije objasnio da su književnici iz Crne Gore između dva rata, kojima je Lopičić pripadao, „razumjeli duh i dar književnosti i biti otklona od onoga što je stereotipno“ te da se mora napraviti otklon od „romantičarskih plašteva, od uznošenja neke mitske Crne Gore koje sve manje ima“. - Ne zaboravimo, Crna Gora između dva svjetska rata je zgažena, ona je nestala sa svojim sinovima kako u Balkanskim ratovima, Prvom svjetskom ratu, Božićnom ustanku, odlasku pečalbara za korom hljeba, znači ona je zgažena, poražena. Jedna potučena Crna Gora ne može nikako da snatri o starim vremenima, već je njen zadatak, kaže Nikola Lopičić, da pokaže kakvo je stanje Crne Gore. I zamislite, desilo se da su upravo ovi ljudi očuvali svijest o Crnoj Gori, da su oni bilježili svaku muku i svaku ranu na koži Crne Gore i da su tako sačuvali svijest o njenoj autohtonosti – istakao je Vojinović. An. R.

Sa izvođenja predstave „Gospoda Glembajevi“ u Dubrovniku CNP

Vladimir Vojinović u Matici održao predavanje o književniku Nikoli Lopičiću

Vladimir Vojinović tokom predavanja u Matici

Ukrajinski predsjednik smatra da bi primirje dogovoreno u Saudijskoj Arabiji moglo biti osnova šireg sporazuma

Zelenski: Rusija će učiniti sve da se Ukrajina i SAD posvađaju

KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi 30-dnevno primirje, koje je Kijev potpisao na pregovorima u Saudijskoj Arabiji uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, moglo da se iskoristi kao nacrt za širi sporazum i da je sada odluka Rusije da li će se uključiti u mirovni proces ili ne.

- Sada je na Rusiji što je sljedeće - rekao je on na konferenciji za novinare 12. marta - da li želi da nastavi svoju agresiju na Ukrajinu ili ne. Ukrajinski lider pozdravio je razgovore koji su doveli do prijedloga o prekidu vatre i rekao da je to potrebno za ocrtavanje daljnjih koraka koji potom mogu postići dugogodišnji mirovni sporazum uz bezbjednosne garancije za Ukrajinu za okončanje trogodišnjeg rata.

Zelenski je poručio Ukrajincima da se pripreme za, kako je rekao, „snažan informacio-

ni pritisak“ i rekao da će ,,Rusija učiniti sve da se Ukrajina i SAD posvađaju“. moskva Čeka Moskva je do sada odbijala da komentariše specifičnosti prijedloga o 30-dnevnom prekidu vatre, a nejasno je da li se ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio na sporazum. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će Moskva sačekati dok od Vašingtona ne dobije detaljnije informacije, a američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington danas ,,imati kontakt sa Rusima“. Američki predsjednik Donald Tramp takođe je rekao da će razgovarati s Putinom u narednim danima kako bi osigurao njegovu posvećenost, dok je Sergej Nariškin, direktor ruske Spoljnoobavještajne službe, takođe kasno 11. marta imao telefonski razgovor sa direktorom CIA Džonom Retklifom, javila je agencija Interfaks.

Rubio je rekao novinarima 12. marta u svojim prvim komentarima nakon završetka pregovora u Džedi da se SAD nadaju pozitivnom odgovoru Rusije na sporazum o prekidu vatre i ,,snažno pozivaju Ruse da prekinu sva neprijateljstva“. Konstantin Kosačov, uticajni ruski zakonodavac koji vodi odbor za međunarodne poslove u gornjem domu ruskog parlamenta, rekao je u postu na Telegramu da će svaki dogovor koji Moskva prihvati biti pod njenim vlastitim uslovima i da se „pravi sporazumi još uvijek pišu“ na ratištu u Ukrajini.

- Rusija napreduje (na ratištu) i zbog toga će s Rusijom biti drugačije - rekao je Kosačev. - Svaki sporazum - uz sve razumijevanje potrebe za kompromisom - (biće) pod našim uslovima, a ne pod američkim.“

- I to nije hvalisanje, već razumijevanje da se pravi sporazumi i dalje pišu tamo, na prvoj liniji fronta. Što bi i Vašington trebalo da razumije.“

Vašington i Kijev bi već ove

sedmice mogli potpisati okvirni sporazum o podjeli prihoda ostvarenih od ukrajinskih mineralnih resursa.

Ugovor o mineralima

Tramp i Zelenski namjeravali su da potpišu sporazum tokom sastanka u Ovalnom kabinetu 28. februara. Međutim, njih dvojica su ušli u žestoku, javnu raspravu oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu i sastanak je iznenada završio bez ikakvog dogovora. Rubio je takođe upozorio da ,,dogovor o mineralima ne bi tumačio kao garanciju bezbjednosti“, misleći na predloženi sporazum SAD s Kijevom o kritičnim mineralnim resursima Ukrajine koji ostaje nepotpisan nakon burne razmjene riječi u Bijeloj kući između Trampa i Zelenskog. Ali on je dodao da ,,ako SAD imaju sopstveni ekonomski interes koji stvara prihode za naš narod, kao i za narod Ukrajine, mi bismo imali interes da

Studenti u blokadi poručili da 15. mart nije dan D i pozvali na ispunjenje zahtjeva, generalni štrajk na Medicinskom fakultetu počinje 17. marta ,,Zajedno

pišemo istoriju, cijela Srbija izlazi na ulice“

BEOGRAD - Zbog uzavrele atmosfere u kojoj se miting 15. marta u Beogradu doživljava kao dan odluke i velikih promjena, studenti u blokadi naveli su da „nije u pitanju finalni skup“ i da ne prave završne korake već tektonske promjene.

- Zajedno ispisujemo istoriju 15. marta, cijela Srbija izlazi na ulice da pokaže da ne pristaje na nepravdu. Ako naši zahtjevi ne budu ispunjeni ostajemo na ulicama, u blokadi dok pravda ne bude zadovoljena - naveli su na svom Instagram profilu studenti koji su u blokadi već četiri mjeseca.

m edicinari

- Sve staje u ponedjeljak, nećemo više držati specijalističke ispite ni polaganje doktorata što je do sada odr-

žavano. Nema ništa dok vlast ne ispuni studentske zahtjeve - odlučilo je 700 profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu uz podsjećanje da nastava i ispiti na redovnim studijama nijesu održavani od kada je fakultet u blokadi. Ova odluka profesora poklopila se sa pomenutom objavom studenata, ali i sve češćim pozivom za treći generalni štrajk u Srbiji koji bi, ako uspije, trebalo da dovede do ispunjenja četiri studentska zahtjeva. - Izglasana je odluka o generalnom štrajku na neodređeno vrijeme do ispunjenja studentskih zahtjeva - rekao je prof. dr Radan Stojanović za TV „Insajder“. „Neće se odvijati dodiplomska i poslijediplomska nastava i ispiti niti naučna aktivnost, a liječenje pacijenata se podrazumijeva“, objasnio je on.

I Medicinski fakultet u Novom Sadu prijeti generalnim štrajkom ako se ne ispune zahtjevi studenata i njihov zahtjev koji se tiče uve ć anja koeficijenta za obračun plata nenastavnom osoblju i zaposlenima u visokoškolskim ustanovama. Novosadski profesori su nadležnima ostavili rok od deset dana da se zahtjevi ispune, u protivnom stupaju u generalni štrajk.

Prizivanje nasilja

I dok predstavnici vlasti, s jedne strane, tvrde da su zahtjevi studenata ispunjeni i da strane službe ruše Vučića, s druge tvrde da se sprema nasilje 15. marta. Prvi je počeo predsjednik Srbije izjavom da „država u subotu svira kraj“, i da od plana da se zauzme RTS i Skupština Sr-

bije nema ništa i prijetnjom „uhapsićemo sve koji prave nerede“. Nadovezao se premijer u ostavci Miloš Vučević: „Država Srbija i njeni građani odlučili da je niko neće srušiti... Dio opozicije se ponaša kao politički teroristi. Neće biti rušenja države i neće biti fizičkog nasilja. Lično mislim da je nasilje i ono što

ih zaštitimo ako bi bili osporeni ili ugroženi“. Komentari su uslijedili nakon što su Rusija i Ukrajina razmijenile vazdušne napade preko noći samo nekoliko sati nakon što je Kijev pristao da prihvati prijedlog o prekidu vatre. Dva ruska raketna udara pogodila su 12. marta centralni ukrajinski grad Krivi Rog, pri čemu je jedna osoba poginula, dok su u odvojenom napadu poginula četiri člana posade teretnog broda u blizini lučkog grada Odese na jugu zemlje. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegovi sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći 12. marta oborili šest bespilotnih letilica, jednu iznad ukrajinskog Krima anektiranog od Rusije i pet iznad Crnog mora. Telegram kanal Krimski Veter izvještavao je o glasnim eksplozijama i sirenama za vazdušnu uzbunu iznad krimskih gradova i u blizini ruskih vojnih lokacija. Rusija je u međuvremenu sa-

su studenti objavili „15 za 15“. Napravili su gotovo vojni plan. Neka studenti pokažu da nijesu za nasilje, neka se odvoje kada počne nasilje“. Priču o subotnjim demonstracijama pod imenom „15 za 15“ završila je predsjednica parlamenta: „Džaba studentima blokaderima i to što kažu da žele mir i ne žele nasilje. Ja u to ne vjerujem. Dovešće im ljude, a onda preuzima opozicija, jer je to njihov „dan D“, rekla je Ana Brnabić. Tačno je da se stanovnici Srbije organizuju da krenu za Beograd. Pored studenata i srednjoškolaca koji pješače ka Beogradu iz raznih pravaca organizuju se i bajkeri i poljoprivrednici da na traktorima uđu u Beograd. Međutim, izgrednike je već dovela vlast u Pionirski park pod izgovorom da se u tom kampu nalaze „studenti koji hoće da uče“. Demonstracija veterana jedinice „Crvene beretke“ - koje su zabranjene 2003. godine nakon ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića - u Pionirskom parku njih oko 70, jasno govori na što je spremna vlast. v. c vejić

opštila da su njene snage dodatno ojačale svoju zapadnu regiju Kursk jer žele protjerati ukrajinske snage koje su okupirale dio ruske teritorije od prošlog avgusta. SAD su najavile nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji da će odmah prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i vratiti vojnu pomoć Ukrajini, što bi moglo biti podsticaj ukrajinskim snagama. Ukrajinski položaji na bojnom polju bili su pod velikim pritiskom, posebno u ruskoj regiji Kursk, gdje su moskovske snage pokrenule napad kako bi istjerale kijevske trupe, koje su pokušavale zadržati dio zemlje kao adut u pregovaranju. Nepotvrđeni izvještaji pokazuju da je Ukrajina počela povlačiti jedinice jer ruski zvaničnici tvrde da su njihove trupe zauzele više naselja, uključujući Sudžu, glavno naseljeno središte u dijelu Kurska koji je Ukrajina zauzela.

Priredila: r. U.–i

SARAJEVO - Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine izdalo je naredbu za privođenje najviših zvaničnika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske, predsjednika RS Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika skupštine Nenada Stevandića. Njima trojici na teret se stavlja krivično djelo napad na ustavni poredak. Ukoliko ne budu privedeni, biće raspisana unutrašnja potjernica prema kojoj ih može privesti bilo koja policijska agencija unutar BiH, uključujući i Graničnu policiju. Za slučaj da ne budu privedeni po unutrašnjoj potjernici, onda se raspisuje Interpolova. Tužilaštvo BiH izdalo naredbu za privođenje čelnih ljudi RS - Dodika, Viškovića i Stevandića

Terete ih za napad na ustavni poredak

Volodimir Zelenski

Za dva dana vikenda krajem januara ove godine ekipe gradskih preduzeća Čistoća, Putevi i Deponije sa tri problematične lokacije (Adžovića kuće, kod Distributivnog centra i iza Stočne pijace) uklonile su 435 tona nelegalno odloženog otpada.

Prije tačno mjeseca, sa divlje deponije na Ćemovskom polju uklonjeno je čak 79 tona guma – govore zvanični podaci sa sajta Glavnog grada. Nažalost, jučerašnji prizor zabilježen tokom obilaska dijela Ćemovskog polja iza Stočne pijace, pokazuje da je situacija u tom dijelu grada daleko od normalne.

U dužini od nekoliko stotina metara uz saobraćajnicu koja od Stočne pijace, uz ogradu vinograda kompanije ,,Plantaže – 13. jul“, vodi ka Vrelima ribničkim, razbacane ogromne količine raznog komunalnog otpada, starih automobilskih guma, kabastog otpada, plastike, čak i kostiju krupnih goveda… Tužno je bilo vidjeti stada ovaca i koza koja se hrane otpadom iz plastičnih kesa. Veliku količinu najlona i kesa vjetar je ,,okačio“ na ogradu, ali i na loze unutar vinograda. Da je riječ o velikom ekološkom problemu, svjesni su i u Glavnom gradu i Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, koji su nakon sastanka održanog prethodne sedmice poručili da dugogodišnji problem nepravilnog odlaganja guma u našem glavnom gradu zahtijeva hitno i trajno rješenje. Vrijeme pred nama pokazaće da li će konačno sa riječi preći na djelo.

ČIŠĆENJE

Podsjećamo, za dane vikenda 25. i 26. januara ove godine, po nalogu nove gradske uprave organizovana je velika akcija

Pojas između Stočne pijace i Konika ponovo pretvoren u veliku deponiju

Za čisto Ćemovsko polje potrebno je preći s riječi na djela

U dužini od nekoliko stotina metara uz saobraćajnicu koja od Stočne pijace vodi ka Vrelima ribničkim razbacane su ogromne količine raznog komunalnog otpada, starih automobilskih guma, kabastog otpada, plastike, pa čak i kostiju krupnih goveda…

čišćenja, kada su ekipe gradskih preduzeća Čistoća, Putevi i Deponije sa tri problematične lokacije (Adžovića kuće, kod Distributivnog centra i iza Stočne pijace) uklonile 435 tona nelegalno odloženog otpada.

– Kao nova gradska administracija želimo da sve one tačke koje smo detektovali kao crne tačke, kao tačke odlagališta i deponija transformišemo u jedan mnogo ljepši i prijatniji prostor – poručio je tada gradonačelnik Saša Mujović.

Upozoravanje građana ne daje rezultate

Odgovarajući na pitanja

Pobjede, iz Komunalne policije naveli su da je uklanjanje divljih deponija i sankcionisanje zbog nelegalnog odlaganja i paljenja guma jedan od bitnijih segmenata komunalnog reda koji utiče na kvalitet života u našem gradu. - Potrebno je sveobuhvatno angažovanje svih službi i građana kako bi se ista i održala – poručuju iz Komunalne policije. U proteklom periodu, ističu oni, kontinuirano su upozoravali građane na zabranu odlaganja otpada na javnim površinama. Međutim, dodaju oni, to očigledno nije dalo adekvatne rezultate. – Kako bi se red mogao, a i mora se održavati u navedenoj oblasti, poštovale i primjenjivale zakonitosti, Služba komunalne policije sprovodi akcije iz svoje nadležnosti, a u konkretnom slučaju radi se o sprovođenju komunalnog

nadzora u ovoj oblasti koji traje 24 časa sedam dana u sedmici. Ova aktivnost nije vezana isključivo za jednu lokaciju (npr. Ćemovsko polje), već službenici Komunalne policije tokom sprovođenja nadzora obilaze različite lokacije na teritoriji glavnog grada. Naša je obaveza, to smo radili i u prethodnom periodu, da najprije upozoravamo građane na poštovanje u skladu sa zakonskim odredbama, a

On je sa saradnicima 13. februara obišao Ćemovsko polje, gdje je bila formirana divlja deponija otpadnih guma. Kako je saopšteno iz Glavnog grada, sa te lokacije je toga dana uklonjeno čak 79 tona guma, a na deponiju Livade je odložen i kabasti otpad. Mujović je tada uputio apel Ekološkoj inspekciji da pojača nadzor i striktno sprovodi mjere protiv nesavjesnog odlaganja otpada. - Apelujem na naše sugrađane da se ovakve stvari ne rade. Imamo deponiju i legalno odlagalište guma, zato molim sve one koji se bave ovom vrstom posla da otpadne gume i one koje su korišćene deponu-

one koji se o poštovanje tog reda ogluše, i sankcionišemo – odgovorili su iz Komunalne policije, uz napomenu da nelegalno odlaganje guma na lokaciji Ćemovsko polje i postupanje u navedenoj oblasti nije u njihovoj nadležnosti!?

Propisane novčane kazne u ovim slučajevima iznose: za pravno lice od 150 do 10.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice od 20 do 1.000 eura, a za preduzetnike od 50 do 3.000 eura.

Novi slučaj vandalizma, ovoga puta na udaru Dino-park u Univerzitetskom parku

Iz Prirodnjačkog muzeja

Crne Gore juče je saopšteno da je došlo do provale u Dino-park u Univerzitetskom parku, pri čemu je oštećeno nekoliko eksponata. - Desilo se ono čega smo se pribojavali, ali i očekivali da se neće desiti. I pored prisustva čuvara, kiša i mrak su omogućili da tokom noći vandali

neprimijećeni, provale u Dino-park i naprave štetu na eksponatima – saopšteno je iz te državne institucije. Navode da su tom prilikom oštećena i dijelom polomljena tri eksponata. - Ni ono što je namijenjeno našim najmlađim članovima

društva – djeci, nema značaj za osobe koje svoje frustracije i nezadovoljstvo sopstvenim životom iskazuju tako što pokušavaju da unište ono što drugima predstavlja neku vrijednost ili zadovoljstvo – kazali su iz Prirodnjačkog muzeja.

U objavi se navodi da policija preuzima aktivnosti na utvrđivanju počinioca, pregledajući i nadzorne kamere, tako da u Prirodnjačkom muzeju očekuju da će počinioci biti pronađeni i adekvatno kažnjeni.

H. P.

ju na mjestu koje je predviđeno za to. Mi ćemo se kao grad boriti protiv ovakvih pojava, čistićemo koliko je to moguće, ali bez podrške naših sugrađana bez jačanja svijesti da ovako ne možemo daleko dogurati - poručio je Mujović.

SARADNJA

Darmanović: Stalno pale gume na Vrelima ribničkim

Marta Darmanović, koja volontira u Skloništu za napuštene i izgubljene životinje na Vrelima ribničkim, prije tri dana je snimila paljenje guma na jednoj od divljih deponija u tom naselju. To je, naglasila je, gotovo svakodnevna pojava već niz godina. - Skoro svakoga dana, i to po nekoliko puta, na tim lokacijama pale gume, kako bi iz njih izvlačili žicu. Ovo je ogroman ekološki problem kojem se mora stati na kraj – kazala je Darmanović.

Sa sastanka predstavnika Glavnog grada, lokalnih komunalnih službi i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, održanog 5. marta, poručeno je da ,,...dugogodišnji problem nepravilnog odlaganja guma u našem glavnom gradu zahtijeva hitno i trajno rješenje, s obzirom na ozbiljan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana“. Na sastanku je istaknuto da postoje brojni problemi kada je ova oblast u pitanju, od nejasno definisanih nadležnosti koje se u određenim segmentima prepliću, preko kaznene politike, koja mora biti adekvatnije regulisana, do brojnih drugih smetnji u pogledu sankcionisanja ili samog identifikovanja počinilaca nelegalnih radnji. Međutim, istakli su da je najvažnije da postoji čvrsta volja i spremnost, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, da se ovom problem stane na kraj. Navodeći da u narednom periodu očekuju konkretne mjere po pitanju pronalaska modela po kojem bi smanjili i u krajnjem u potpunosti eliminisali pojavu nelegalnih deponija guma, istakli su da je do tada potrebno da Ekološka inspekcija i komunalne službe na nivou grada, združenim akcijama pojačaju komunalni nadzor i djeluju preventivno. I.MITROVIĆ

Jedan od oštećenih eksponata koji je bio na udaru vandala

Ponovo odložene gomile starih guma

Ovce i koze na ,,hranilištu“

WABA LIGA, 18. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa u meču bez rezultatskog značaja poražene u Staroj Zagori

Greške i sudije spriječile preokret

Beroe 69 Bud. Bemaks 64

STARA ZAGORA – Dvorana: „Munisipal“. Gledalaca: 200. Sudije: Dimovski, Ljubić, Petrović. Rezultat po četvrtinama: 21:19, 23:12, 11:19, 14:14.

BEROE: G. Madankova, Mujović 23, Mura 5, Hristova 14, Tejrot 6, Petrova 4, Naumova, Nackina 9, Slavova, Karaivanova, Z. Madankova 8, Bakalova.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Brigs 17, Radonjić 6, Dragišić 2, Savković 11, Amundsen 14, Mi. Bigović, Baošić, Radević 3, Bulajić 11, Ilić, Ma. Bigović.

Košarkašice Budućnost Bemaksa porazom su završile li-

gaški dio u WABA ligi. Podgoričanke su nakon neuspjeha u Celju doživjele i tijesan poraz u Staroj Zagori od ekipe Beroe 69:64. Meč bez rezultatskog značaja („vučice“ su svakako znale da će biti druge i igrati protiv Montane, dok Beroe kao četvrtoplasirani tim ide na Celje) donio je nevjerovatne tenzije na terenu i van njega, brojne izgubljene lopte oba tima, ali i očigledne sudijske greške, koje su definitivno spriječile Budućnost da dođe do brejka, iako se vratila i nakon -13. Ostaje nejasno čemu sve to, s obzirom na to da utakmica nije imala rezultatski značaj, ali svakako ostavlja gorčinu. Od starta je sve „mirisalo“ na egal meč, iako je nakon dva minuta igre bilo 7:2. Uspjele su

„plave“ brzo da dođu do preokreta – trojkom Amundsen u petom minutu bilo je 9:12, a nakon poena Brigs „vučice“ su imale vođstvo 16:11. Čekao se momenat da gošće naprave možda i veću razliku, ali je Beroe djelovalo dobro, stiglo do egala 16:16, a poenima Tejrot i do vođstva nakon prve dionice – 21:19. Poslije trojke Savković u 16. minutu Budućnost je vodila 31:29, a onda je gotovo nestala sa terena. Do kraja prvog poluvremena Beroe je napravilo seriju 15:2. Radonjić je pogodila tri i po sekunde prije kraja, ali je nakon sudijske odluke da se dosude koraci poništen koš, a nakon tajma, Beroe je čak i uvećalo razliku, jer je Baošić faulirala Mujović pri šutu za

U noći između utorka i srijede odigrana četiri meča u NBA ligi

PODGORICA – U noći između utorka i srijede odigrana su četiri meča u NBA ligi, a kolo je obilježila završnica utakmice Indijane i Milvokija.

Milvoki je na samo četiri sekunde do kraja imao tri poena prednosti. Izgledalo je kao da je najgori slučaj za izabranike Doka Riversa trojka domaćih koja bi vodila u produžetke. Međutim, na scenu je nastupio Tajris Haliburton, koji je pogodio iz ćoška za izjednačenje, ali u procesu šuta ga je faulirao Janis Adetokumbo. Na taj način je plejmejker dobio i dodatno slobodno bacanje kojim je donio nevjerovatnu pobjedu svom timu. Najefikasniji u pobjedničkom sastavu bio je Paskal Sijakam sa 25 poena, 12 skokova i pet asistencija dok je Haliburton upisao 14 poena i 10 asistencija. Sa druge strane, istakao se Bruk Lopez sa 23 poena. Klivlend se ne zaustavlja, a pobjedom nad Bruklinom (109:104) upisao je 15. pobjedu

zaredom. Netsi su bili dostojan rival najboljem timu istoka sve do četvrte četvrtine. Tada su izabranici Kenija Atkinsona podigli svoj nivo igre, dobili posljednju dionicu 31:18 i upisali 55. pobjedu na 65 mečeva. Kavalirse je predvodio Darijus

Rezultati i tabela

Parovi polufinala

Završni turnir biće održan 29. i 30. marta. U polufinalu igraće Celje – Beroe i Budućnost Bemaks –Montana. „Vučice“ su tako 12. sezonu uzastopno na fajnal-foru regionalnog takmičenja, što je apsolutni rekord.

tri, a nekadašnja crnogorska reprezentativka pogodila dva od tri bacanja za velikih 44:31 na poluvremenu. Bilo je jasno da su Podgoričanke u problemu. Trener Petar Stojanović „grmio“ je od nervoze na poluvremenu, ali je dobio reakciju. Gošće su igrale mnogo agresivnije u odbrani, proradio je napad i sve je bilo mnogo lakše. Topile su „vučice“ zaostatak da bi u 28. minutu Jelena Bulajić trojkom zaključila seriju 18:4 za preokret – 49:48. Istina, Beroe je posljednjih deset minuta dočekalo sa zaostatkom, jer je Tejrot pogodila za 55:50. Posao crnogorskom šampionu bio je otežan jer je sedam minuta do kraja peti faul zaradila kapitenka Zorana Radonjić, a iako je dugo na semaforu pisalo 58:55 domaćin je uspio da digne razliku 62:55 na pet minuta do kraja. Na 1,54 prije kraja Amundsen je pogodila trojku za 65:63, ali je gošćama u finišu gotovo bilo nemoguće da organizuju napad, pa je poraz bio neminovan… R. PEROVIĆ

Srce ,,lavova“ ponovo je bilo veliko i zaslužilo aplauze skoro pune ,,Morače“, ali kvalitet Mađarske je ipak presudio – tim Ćeme Rodrigesa pobijedio je u Podgorici sa 29:26 i nanio prvi poraz crnogorskim rukometašima u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Isti rivali sastaće se u nedjelju u Tatabanji – Mađari su sa tri pobjede praktično već na EHF Euru 2026, Crna Gora bi to mogla da uradi protiv istog rivala za tri dana, ako ne onda u duelima sa Finskom i Slovačkom koje je savladala u novembru. Didije Dinar pretprio je prvi poraz kao selektor Crne Gore, u prvom derbiju koji je vodio – legendarni Francuz vidio je limite svog (oslabljenog) tima, ali može da bude zadovoljan borbom i karakterom koji se nijesu ,,ugasili“ ni kad je RadojicaČepić dobio crveni karton početkom drugog poluvremena, ni kad su gosti otišli na sedam razlike. Bilo je uzbudljivo skoro do kraja, ali bodovi su otišli osmoplasiranoj selekciji sa posljednjeg Mundijala, gdje je umalo stigla do polufinala. ,,Morača“ je tako osvojena četvrti put zaredom – domaći teren više nije tolika prednost za MirkaRadovića i drugove, a od 2012. do 2023. bila je neosvojiva tvrđava.

MAĐARI SE NIJESU UPLAŠILI

Mađari su otvorili meč sa dva pogotka Site i stavili do znanja da ih neće poremetiti frenetična atmosfera u najvećoj crnogorskoj dvorani, ali je i Nebojša Simić sa dvije odbrane – od kojih je druga bila zicer – poručio gostima da će im posao biti težak. ,,Tornjevi“ mađarske odbrana Šipoš i Ligetvari odrađivali su odličan posao i ostavljali naše bekove bez dobrih rješenja, pa je Crna Gora prvi gol postigla tek poslije pet minuta – strijelac je bio lijevo krilo Aleksandar Bakić

Mađari su ponovo otišli na dva razlike (3:5), smanjio je Branko Vujović svojim prvim golom (11. minut), a prvijenac još jednog beka – StevanaVujovića, donio je ,,lavovima“ izjednačenje – 6:6. Lekai je golom sa zemlje za 7:9 natjerao Dinara na prvi tajmaut, da bi u 21. Mađari prvi put došli na ,,plus 3“ (8:11) drugim uzastopnim golom sjajnog pivota Mikloša Rošte koji je učinio da se ne osjeti izostanak Bencea Banhidija

Kasno

napad Crne Gore bio još lošiji nego na startu meča, dok su Mađari pogađali sa svih strana i serijom 4:0 poveli 12:18, pa je Dinar morao da zatraži tajm-aut. ,,Lavovi“ su zaigrali sa dva ljevoruka beka, Brankom Vujovićem kao srednjim, Ćorsović smanjio na 13:18, ali se u 37. ,,pojavio“ nerješiv problem –zbog faula nad Zoltanom Sitom (prestrogo) je direktan crveni karton dobio naš najraspoloženiji igrač – Radojica Čepić. Golovima iz sedmerca Luke Radovića crnogorska reprezentacija je prilazila na četiri razlike, ali kada je isti igrač pogodio prečku u kontri za tri razlike kod 20:24 činilo se da je otišla i posljednja nada u iznenađenje jer su Mađari poveli 20:27.

Garland sa 30 poena, Džeret Alen ubacio je 23 poena uz 13 skokova. U ekipi Bruklina blistao je Kem Tomas sa 27 poena, dok je Kameron Džonson dodao 17 poena, pet skokova i pet asistencija. Detroit je savladao Vašington 123:103, a do trijumfa ih je predvodio Kejd Kaningem sa 27 poena, osam skokova i 10 asistencija. Nju Orleans je savladao Los Anđeles Kliperse 127:120. Zajon Vilijamson upisao je drugi tripl-dabl u posljednjih šest mečeva, zabilježivši 22 poena, 10 skokova i 12 asistencija. R. P.

Bilo je i 9:12, ali Radojica Čepić nije dozvolio petoplasiranoj selekciji sa prethodnog EP da se odlijepi. Pljevljak je razigravao i pogađao i uz Simića je najzaslužniji što je na poluvremenu bilo dva razlike – 12:14. Rezultat je mogao da bude mnogo bolji da su ,,crveni“ imali više koncentracije jer su promašili previše zicera i razbranili Krištofa Lasla Palašiča koji je za 30 minuta upisao devet odbrana.

PRESUDIO LOŠ START

NASTAVKA

Meč je faktički riješen u prvih pet minuta nastavka kada je

Ni tada se, međutim, ,,lavovi“ nijesu predavali, prišli su na 23:27, Nikola Matović skinuo zicer Siti u 24. minutu, ali je napravljena greška u napadu koji je uslijedio. Ipak, Kaluđerović je smanjio na 24:27, pa Ćorsović iz kontre na 25:27, i Mađari su tražili tajm-aut na dva i po minuta prije kraja.

Pogriješili su, ali je i Branko Vujović potom poslao loptu u aut umjesto u ruke prezimenjaku Stevanu i tada je definitivno bilo gotovo – nezaustavljivi pivot Rošta svojim devetim golom otklonio je sve dileme. Mađarska je treći put u isto toliko mečeva savladala Crnu Goru, drugi put u 14 mjeseci nakon što je bila bolja i na EHF Euru 2024. N. KOSTIĆ

Kasno buđenje ,,lavova“

Grupa 2

Dvorana Morača“. Gledalaca: 5.500.

- Za nas je privilegija da igramo u ovakvoj atmosferi, ovo su navijači koji vole rukomet. Bila je veoma teška utakmica za nas, dobro smo otvorili i prvo i drugo poluvrijeme, to nam je dalo određenu prednost u smislu samopouzdanja. Crna Gora se borila do kraja, ali uspjeli smo i ovo je velika pobjeda za nas. Igrali smo protiv odličnog tima koji je sjajno vođen sa klupe od strane mog velikog prijatelja Dinara – rekao je selektor Mađarske Ćema Rodriges

Navijači su nam pružili izuzetnu podršku po ko zna koji put, možda smo se i kasno probudili, a Mađarska je znala da iskoristi naše greške i promašene šuteve. Nadam se da ćemo greške ispraviti u nedjelju u Mađarskoj –izjavio je Aleksandar Bakić

DINAR: Nijesmo bili konstantni, ali smo pokazali hrabrost

Didije Dinar je misiju na klupi Crne Gore počeo pobjedama nad Finskom i Slovačkom, juče je stigao i prvi poraz.

- Nijesmo bili konstantni u cijelom meču. Dešavale su se greške, pogotovo mnogo promašenih šuteva. Pokazali smo, ipak, hrabrost jer smo sve vrijeme jurili rezultat i uspijevali da se koliko-toliko vraćamo – rekao je Dinar.

- Bilo je pozitivnih stvari, jedna od tih je to što su svi igrali. U drugom poluvremenu smo pokušali i sa ljevakom na srednjem beku – podsjetio je Francuz na

ulogu BrankaVujovića Veliki peh bilo je isključenje odličnog RadojiceČepića u 37. minutu.

- Čepić je veoma bitan igrač za nas i njegovo isključenje je promijenilo dosta stvari u našoj igri – istakao je Dinar. Crna Gora je imala previše neiskorišćenih zicera i mnogo šuteva koje su mađarski golmani prelako branili.

- EHF sedmice su specifične, nema se vremena za sve stvari, mora da se bude brz i efikasan. Nedostaje vremena da bi se obraćala pažnja na detalje. Svakako, česti-

tam igračima jer su dobro radili, bili su fokusirani. Jedan od dokaza za to je što se nijesmo predavali ni kad smo gubili sedam razlike i bili smo u meču do samog kraja. Imali smo šansu da iznenadimo i da pored svih problema izvučemo remi – naveo je Dinar i pohvalio navijače.

- Atmosfera je bila fantastična, a publika naš osmi igrač. To je jedan od razloga što se nijesmo predavali – zaključio je Dinar, koji nije mogao da računa na MilošaVujovića, VukaBorozana i MilošaBožovića

Rezultati

Slava i prokletstvo

PODGORICA - Prokletstvo Atletika u evropskim Madrilenjima nastavilo se na najbolniji način – ,,kolćonerosi“ su ispali iz Lige šampiona nakon što je Real slavio u penal-seriji 4:2, što im je peta uzastopna eliminacija od gradskog rivala u elitnom takmičenju (računajući dva finala).

Gol Konora Galagera već u prvom minutu anulirao je prednost prvaka Evrope iz prvog meča, nestvarno loš izveden jedanaesterca Vinisijusa Žuniora u drugom poluvremenu ostavio stvari na isto, pa se nakon produžetaka otišlo u penale.

Pamtića se sinoćnje izvođenje udaraca s 11 metara, najviše zbog bizarne situacije kod šuta Hulijana Alvaresa u drugoj seriji – Argentinac se okliznuo prije šuta, dao gol, ali je iz VAR sobe stigao signal da je loptu dodirnuo dva puta! Prethodno su za Real pogodili Mbape i Belingem, a Sorlot za domaće.

Valverde je pogodio za 1:3 u seriji, uzvratio je Korea, a Oblak odbranjenim udarcem Vaskesu vratio nadu Atletiku. Uzalud – jer je Ljorente pogodio prečku, da bi Antonio Ridiger odveo ,,kraljevski klub“ u borbu za polufinale i mečeve s Arsenalom.

U četvrtfinalnim duelima, 8/9. aprila i sedmicu kasnije, sastaće se i Pari Sen Žermen – Aston Vila, Barselona – Borusija Dortmund i Bajern Minhen – Inter. Samo 27 sekundi trebalo je Atletiku da nadoknadi zaostatak sa ,,Santjago Bernabeua“ –toliko je prošlo kada je Konor Galager zatresao na dodavanje Rodriga de Paula i poslije loše reakcije odbrane gostiju. Dvadeset petogodišnji vezista postao je engleski fudbaler koji je postigao najbrži pogodak u Ligi šampiona.

Ridiger dao odlučujući penal i odveo Real u četvrt nale Lige šampiona

Nakon toga nije bilo mnogo uzbuđenja na ,,Metropolitanu“, Atletiko je bio za nijansu bolji, a imao je mnogo sreće u 70. minutu jer je Vinisijus Žunior iz jedanaesterca dosuđenog zbog faula nad Mbapeom nakon slaloma – loptu poslao na tribine. Aktuelnog prvaka kazna je mogla da stigne u finišu – Korea je sve odradio perfeknto osim šuta koji je završio iznad prečke. Ne bi ni bilo zasluženo da je Atletiko dao još jedan gol jer nije mnogo ni pokušavao da napadne.

ENGLEZI RUTINSKI

Aston Vila je pokazala da nije slučajno izborila direktan plasman u osminu finala i da je sa Markom Asensijom, kao i još jednim januarskim pojačanjem – Markusom Rašfordom, mnogo jača nego tokom preliminarne runde.

Tim iz Birmingema je preslišao Klub Briž – 3:1 je bilo u Belgiji, 3:0 večeras u Engleskoj.

Asensio je postigao dva pogotka – u 50. i 61. minutu, asistenti su bili Bejli i Rašford, dok se u 57. upisao Jan Matsen. Briž

je od 17. imao igrača manje – isključen je Kirjani Sabe PSV je odbranio čast osam dana nakon što je na svom terenu deklasiran od Arsenala čak 7:1. Naravno, nije prošao u četvrtfinale – na ,,Emirejtsu“ je bilo 2:2. Oleksandr Zinčenko je doveo Arsenal u vođstvo u šestom minutu, izjednačio je Ivan Perišić u 18, da bi Deklan Rajs donio londonskom timu prednost na poluvremenu. Konačan rezultat postavio je Suhaib Driuš u 70.

BORUSIJI IDE SAMO U EVROPI

Borusija posrće u Bundesligi gdje je daleko od vrha, ali zna kako se igra u Evropi – ,,milioneri“ su stigli do četvrtfinala pobjedom nad Lilom u gostima (1:2), nakon što je u Dortmundu bilo 1:1. Tim Nika Kovača bio je u zaostatku od petog minuta i srećnog pogotka Džonatana Dejvida – lopta je prošla kroz noge dvojici igrača Dortmunda, ali i golmanu GregoruKobelu

Borusija je napadala svim silama, nije imala sreće jer su dva puta domaći igrači spasavali sa gol linije, ali Lil nije izdržao u nastavku. EmreDžan je bio siguran iz jedanaesterca, a preokret je potpisao Maksimilijan Bajer efektno u 65. N. KOSTIĆ

POČELO SUĐENJE VIJEKA: Zastupnik porodice, tužilac Patrisio Ferari je na početku suđenja pokazao uvećanu fotogra ju beživotnog tijela Maradone neposredno nakon smrti, istakavši da je Dijego ubijen

Ovako je umro Maradona

PODGORICA – Kada je prije četiri i po godine, 25. novembra 2020, preminuo po mnogima najbolji fudbaler svih vremena Dijego Armando Maradona, ta vijest je sama po sebi bila najvažnija sportska koja se tog dana pojavila. I bila je servirana baš tako – „preminuo je“. Juče, međutim, počelo je „suđenje vijeka“ u Argentini na temu Maradoninog ubistva. Zvanično posmatrano, legendarni argentinski fudbaler umro je u 61. godini od srčanog udara u svom domu u Tigreu. Dok se fudbalski svijet opraštao od „čarobnjaka s loptom“, počele su i prve priče o tome da njega koju je imao nije bila na očekivanom nivou. Spominjali su se najprije nehotični propusti, potom su počele i glasile o tome da je neko namjerno usmjeravao medicinski tim koji je o Maradoni brinuo da ne radi baš sve po propisima... Nekako je na tu temu sve utihnulo za nas sa druge strane planete. I za mnoge u Argentini. Međutim, dio porodice nije se mirio sa tim da je, kako joj je rečeno, „sve što treba urađeno, ali, znate, on je živio raskalašnim životom i, šta da se radi,

preminuo je usljed posljedica baš takvog življenja“. Sve što je porodica znala o posljednjim mjesecima Maradoninog života je predato nadležnom tužilaštvu, a ono je riješilo da ne sjedi skrštenih ruku, već da dodatno ispita svaki detalj, i prijavljeni i onaj koji je „pravnom oku“ bio sumnjiv ili, u najmanju ruku, čudan. I kada se sve ,,stavilo na papir“, tužioci su donijeli odluku – suđenje vijeka u Argentini je počelo. Suđenje se odvija u gradu San Isidro.

Na prvom saslušanju optuženih za smrt Dijega Maradone objavljena je fotografija slavnog Argentinca nedugo pošto je preminuo, koja je uznemiri-

la fudbalski svijet. Uz riječi – ovako je umro Maradona – zastupnik porodice počivšeg, tužilac Patrisio Ferari u sudnici pokazao uvećanu fotografiju beživotnog tijela Maradone neposredno nakon smrti, sa upadljivo naduvenim stomakom. Odmah zatim Ferari je u izlaganju rekao da je ona dokaz ekstremnog nemara prema bivšem fudbaleru. Fotografija je, kako je rekao, dokaz o ,,značajnom fizičkom propadanju Maradoninog tijela“, što učvršćuje hipotezu tužilaštva o nedostatku adekvatne medicinske njege. Prikaz fotografije izazvao je momentalnu pometnju u sudnici u kojoj su se nalazili i čla-

novi Maradonine porodice. Argentinski mediji prenose da su mnogi odmah briznuli u plač, dirnuti prizorom slike. U međuvremenu, optuženi su ćutali, napeti izrazi lica su svjedočili mučnom trenutku. – Ko god dođe da vam kaže, sudije, da nijesu primijetili šta se dešava Dijegu, lažu vas u lice –nastavio je Ferari, uvjeren da bi Maradona preživio da su ljekari vodili više računa o njemu. Ferari pominje čak i ubistvo. – Svako ko ga vidi da tako leži u krevetu nekoliko dana laže vas ako vam ne kaže da je umiješan u ubistvo – rekao je on. Optuženima prijeti zatvorska kazna između osam i 25 godina ako budu osuđeni po optuž-

,,Plavi“

PODGORICA - Rekordna prednost Budućnosti na vrhu tabele nakon 24. kola Meridianbet 1. CFL. Lider je upisao devetu vezanu ligašku pobjedu, a ukupno 19, poslije preokreta protiv Otranta – od 0:1 do 5:1. ,,Plavi“ su poslali Ulcinjane na posljednje mjesto, a sebe lansirali na ,,plus 14“ u odnosu na najbližeg pratioca.

Ta uloga pripada Petrovcu, koji je u sudaru sa Jedinstvom pokvario maksimalan učinak u proljećnoj polusezoni – duel pod Malim brdom završen je bez golova. Šokantne završnice viđene su u Nikšiću i Tuzima, gdje je Sutjeska u trećem minutu nadoknade ispustila trijumf nad Mornarom (1:1), a Dečić u 95. doživio poraz od Jezera (2:1).

Na samom kraju riješena je i utakmica ljutih rivala sa Jadrana, Arsenala i Bokelja. Tivćani su slavili sa 1:0 – pogotkom Neđeljka Kovinića u 85.

NEZADRŽIVI LIDER

bi za ,,ubistvo sa mogućom namjerom“ – navodno zato što su preduzeli radnje iako su znali da bi to moglo dovesti do smrti bivšeg fudbalera.

Sud će saslušati čak 192 svjedoka, kontrolisati urađene medicinske testove i napisane izvještaje, ali i audio-snimke, kao i prepisku samih ljekara. Ročišta će se održavati tri puta neđeljno, ali i pored tog brzog ritma ne očekuje se da će preliminarni dio suđenja biti završen prije sredine jula. Maradone nema već četiri i po godine. Ali novo poglavlje njegovog burnog postojanja upravo je počelo.

Za Argentince je neprikosnoven, Napolitancima idol, a za mnoge najbolji fudbaler svih vremena.

Nevjerovatna karijera počela je u Argentinos juniorsima, a nastavila se kroz velike klubove poput Boke juniors, Barselone, Napolija, Sevilje i Njuels old bojsa. Ipak, najveći dio slave stekao je igrajući za klub iz Napulja, gdje je postao heroj grada i doveo ekipu do titule šampiona Italije, zbog čega je tamošnji stadion (po Maradoninoj smrti) i nazvan po njemu. Na kraju je sakupio 589 takmičarskih nastupa u klupskom fudbalu, uz 311 golova, dok je za Argentinu odigrao 91 meč i 34 puta bio strijelac. J. TERZIĆ

Više od pola startera u Otrantu igralo je za Budućnost, a upravo je jedan od njih donio prednost gostima u 21. minutu. Miloš Raičković, čovjek koji je bio višak u sistemu trenera ,,plavih“ Ivana Brnovića, postigao je novi gol na sebi svojstven način. Iskusni vezista dobio je loptu od Valentina Rudovića, a potom preciznim prizemnim udarcem sa dvadesetak metara zatresao mrežu ekipe čiji je bio član do zimskog prelaznog roka. Nekadašnji A reprezentativac ostavio je dubok trag pod Goricom i nije želio da slavi pogodak – podigao je ruke kao znak izvinjenja navijačima najvećeg crnogorskog kluba. Ulcinjani su se postavili hrabro, organizovano, imali su par obećavajućih izleta visoko na polovini rivala, ali nijesu predugo zadržali status sastava koji vodi. Brzo su se raspali. Budućnost je ekspresnom reakcijom okrenula rezultat do odlaska na pauzu. Izjednačio je Andrija Bulatović u 32, rutinski sa ivice peterca nakon odbitka golmana Ljuljanovića, kome je prethodio šut Bojovića iskosa sa lijeve strane. Mijatović je nogom odbranio zicer Mrvaljevića za drugu prednost gostiju, a onda je stigla kazna na suprotnom dijelu terena. Serikov je osvojio posjed, dodao do Gaševića, uslijedila je asistencija i lijepa završnica osamnaestogodišnjeg Vukanića u 42. minutu. Odlaskom najboljeg strijelca Milana Vukotića, Budućnost nije mnogo izgubila, jer Marko Miličković igra u top formi. Fudbaler koji je nedav-

DETALJ IZ SUDNICE: Ferari pokazuje fotogra ju premi nulog Maradone

1. CFL (24. KOLO): Budućnost protiv Otranta upisala 19. ligašku pobjedu, remizirao sa Jedinstvom, šokantne završnice u Nikšiću i Tuzima

,,Plavi“ na rekordnih +14

Stadion:

8

LISTA STRIJELACA

Abdulahi (Arsenal), Korać (Jedinstvo)

(Jezero)...

no naslijedio ,,desetku“ pruža izuzetne partije, o čemu svjedoči činjenica da je u svakom meču uradio nešto konkretno.

Krenuo je da teče 56. minut kada je dvadeset šestogodišnji ofanzivac efektnim udarcem sa distance ugasio svaku nadu protivnika da može do iznenađenje.

Imala je Budućnost komotnih 3:1 i bila razmahana, poletna, inspirisana i furiozna u finišu. Gašević je poslao pas po petercu, a na daljoj stativi bio je rezervista Ivan Bulatović, koji je pogodio za 4:1 u 83. minutu. Nije to bilo sve.

Pored dvije asistencije, Gašević se upisao u strijelce u 89. nakon što je lopta promijenila putanju kada je išla ka Ljuljanoviću.

Podgoričani krupnim koracima grabe ka sedmoj tituli u klupskoj istoriji...

PETROVAC ZASTAO

Teški uslovi pod Malim brdom, teren za svaku kritiku, ali korektna utakmica, sadržajna, dinamična, bilo je prilika na obje strane, naročito u prvom poluvremenu.

Prvu veliku šansu imao je Petrovac kada je Vladan Kordić šutirao preko mete iz obećavajuće pozicije, a onda još veću kada je Arambašić glavom pogodio prečku u 20. minutu. ,,Nebo-plavi“ su bili ubojiti po desnoj strani, odakle je Pešukić slao upotrebljive lopte u srce kaznenog prostora. Tako je bilo i u 37, kada se u repeticiji istakao golman Aković – prvo je odbranio trzaj Arambašića,

a potom i Kastanjede, oba nakon reakcija protivničkih ofanzivaca iz skoka. Nijesu Petrovčani zapostavljali ni lijevi bok. U nekoliko navrata je bek Boljević imao izlete visoko na polovini rivala, ali nije bilo centaršuta iz kojeg su saigrači mogli da naprave nešto više. Svoje trenutke za vođstvo uoči odmora propustili su i fudbaleri Jedinstva. U najizglednijoj poziciji našao se Kovačević poslije centaršuta Bošnjaka, ali je traljavo šutirao, što je dalo mogućnost golmanu Marku Kordiću da odbije loptu u korner.

Kako se Aković istakao na gol crti Jedinstva, tako je reagovao i čuvar mreže domaćih, koji je u 41. minutu zaustavio dva povezana i nezgodna udarca suparničkih igrača. Bjelopoljci su imali dva prekida u zoni od dvadesetak metara, ali Kovačević nije naštelovao nišanske sprave – prebacio je ne samo ciljanu mrežu, nego i onu iza gola. Nastavak je krenuo kiksom

Pešukića, ali to nije kaznio Bošnjak, čiji je pokušaj iskosa neutralisao Marko Kordić – pravovremenim izlaskom i raširenim rukama. Očajna podloga činila je svoje u drugom poluvremenu. Utakmica se usporila, sve komplikovanije je bilo kontrolisati tijelo, pas i prijem, igrači su proklizavali, sudarali se i padali usljed mekog, nakvašenog i blatnjavog terena. Ofanziva Petrovca je otupila, dok je japanski internacionalac Komija u dva navrata mogao da dovede goste do prednosti. Mijenjali su treneri Dragićević i Babača, ali rezultat je ostao onaj početni – 0:0. Popović je nakon ulaska za Petrovac oprobao šuteve iz daljine, ali Arambašić je bio taj kojem se nije dalo da napravi prevagu. Dvadeset četvorogodišnji napadač nije uspio sa ivice peterca da nađe putanju do mreže pored bloka Muzurovića i golmana Akovića. U finišu se vodila rovovska borba – na zemlji i u vazduhu, sa

više kontakta, tijelo o tijelo, ali niko nije mogao do pobjede. Svakom po bod.

DRAME U NIKŠIĆU I TUZIMA

Imala je Sutjeska tri boda u džepu, samo se čekalo da sudija Dalibor Vujisić odsvira kraj, ali brži od pištaljke bio je osamnaestogodišnji Zlatičanin, koji je u trećem minutu nadoknade donio remi Mornaru, nakon kardinalne greške kapitena i golmana Nikšićana Vladana Giljena Nije bilo pogodaka do 78, kada je Vukčević poentirao za vođstvo Nikšićana. Djelovalo je da momci Milije Savovića gaze ka trećoj vezanoj pobjedi, da sustižu trećeplasirani Bokelj, ali raspoloženje domaćina šokantno je pokvario omladinac Barana doslovno u posljednjim trenucima meča. Zlatičanin je ušao u 86. minutu, a nije mu dugo trebalo da izraste u spasioca tima Zorana Đuraškovića Kriza Kotorana. Poslije poraza od Budućnosti i Sutje-

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 300. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 1:0 Vukčević u 78, 1:1 Zlatičanin u 90+3. Žuti kartoni: Miranović, Đinović, Pajović (Sutjeska), Kolundžić, Kaluđerović (Mornar).

Sutjeska 1 0 SutjeskaMornar 1 Mornar 0

Giljen Barget Tošković (od 83. Kecojević) Kopitović Kalezić Miranović Janjić (od 79. Arbeljo) Đukanović Đinović Krstović (od 25. Vukčević) Pajović

Pavličić Škrijelj (od 73. Kiši) Ljutica

Dubljević (od 35. Kaluđerović) Kolundžić (od 86. Ćetković) Vušurović Sekulić (od 46. Batrović) Vučić (od 86. Zlatičanin) Đurišić Baošić Stevanović

Spasojević

Čavor

Bumbar

Mršulja (od 88. Hirata)

Rašo Muković Sklender

ske, sada su izgubili i od ljutog komšijskog rivala u Tivtu. Po nehumanim uslovima za igru, Arsenal je pronašao način da upiše prvu proljećnu pobjedu. Duel u ,,Parku“ riješio je rezervista Kovinić – pogotkom u 85. minutu.

Jezeru je bilo potrebno da spoji dva slavlja da bi fenjer vratilo Otrantu. Plavljani su savladali Jedinstvo u prošlom kolu, a sada i Dečić u Tuzima – senzacionalno, egzekucijom u 95. minutu.

Poveli su gosti preko Vakabajašija u 52, a poravnao je Božanović u 88. Učinilo se da je to – to od meča na popularnoj ,,Bombonjeri“, ali tako nije mislio Maksimović. Dvadeset petogodišnji napadač dobio

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 150. Sudija:

je priliku sa klupe od 75. minuta, da bi u debelom sudijskom dodatku donio gostima veliku pobjedu – vrijednu povratka u zonu baraža. Davor KAŽIĆ

PREOKRET:

Učinak za ponos, ali još dosta mora da se uči

Pojedinačno omladinsko prvenstvo svijeta, 62. po redu, koje je minulog vikenda završeno u hotelu „Palas“ u Petrovcu, ostaće u lijepom sjećanju svim učesnicima, a posebno Indijskom velemajstoru Vankatešu Pranavu i Ruskinji Ani Šukman, koja je nastupala pod zastavom FIDE. Oni su se popeli na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja u muškoj i ženskoj konkurenciji, među 270 vršnjaka sa svih meridijana.

Prema riječima naše najbolje matadorke Mateje Popović, konkurencija je bila žestoka, jer su se sve takmičarke „muški“ borile, te su se teško knjižili dragocjeni poeni.

– Na konačnoj listi imala sam najbolji učinak od mojih drugarica, sa osvojena četiri poena – upisala sam dvije pobjede i četiri remija. Zadovoljna sam rezultatom i nastupom s obzirom na to da se igralo 11 kola bez slobodnog dana. Potrudila sam se da ostanem fokusirana na svaki okršaj i u svakoj partiji dam sve od sebe, iako smatram da krajnji plasman nije moj maksimum – analizira svoj učinak u Petrovcu Popović.

Mateja ističe da je ostvarila pobjede protiv predstavnica Kenije i Norveške, ali ne krije da je bilo i propuštenih šansi koje su je koštale pobjeda.

– To se najbolje viđelo u partiji iz druge runde kada sam već u otvaranju stekla veliku prednost i u dobijenoj završnici samo jednom malom nepreciznošću pokvarila stečeno i omogućila protivnici da remizira. Bez obzira na sve, sa zadovoljstvom napominjem da je turnir u Petrovcu bio jako lijepo organizovan i ponosna sam

što smo bili domaćini ovako velikog takmičenja – zaključila je Popović. Naš najbolje plasirani šahista Peko Đurović, takođe, ističe da je pružio solidnu igru, ali da je u nekoliko partija sa igračima većeg rejtinga imao dobre pozicije koje nije uspio da održi i realizuje. – Drago mi je što sam pobijedio sve partije u kojima sam bio igrač sa većim rejtingom i nijesam napravio kiks. Ovaj turnir je za mene bio veliko iskustvo. Nastaviću da se usavršavam, napredujem i učim i nadam se da ću u budućnosti postići još bolje rezultate – uvjeren je prvotimac cetinjskog Crnogorca. Utiske za Pobjedinu šahovsku stranu sa 62. Pojedinačnog omladinskog prvenstva svijeta u Petrovcu sumirao je i jedan od vrsnih šahovskih pedagoga i trenera, desetostruki šampion Crne Gore velemajstor Nikola Đukić On je od prvog do posljednjeg kola pratio nastupe naših ambicioznih i talentovanih nada, ali i igre najboljih djevojčica i dječaka na svijetu

u omladinskoj kategoriji.

– Nameće se zaključak da mladi šahisti iz Crne Gore u ovom trenutku nijesu bili spremni za tako jako i kvalitetno takmičenje. Od naših 19 omladinaca i četiri omladinke, samo je Peko Đurović uspio da ostvari polovičan učinak, dok su ostali turnir završili u donjoj polovini tabele – kaže na početku analize Đukić. Nikola ističe da ako je Đurović bio naš najuspješniji predstavnik, vjeruje da je Peko očekivao više od ovog turnira, pogotovo u partijama protiv bolje rejtingovanih igrača. – Perspektivni Cetinjanin je mnogo puta dokazao da posjeduje veliki potencijal, ali mislim da se prethodnih godina razvijao sporije nego što bi mogao. Uvijek je bio odličan taktičar, ali imam utisak da mu je potreban ozbiljan rad na popravljanju strateškog razumijevanja, u čemu bi mu neki iskusan i kvalitetan trener sigurno mogao mnogo pomoći – smatra Đukić. On ističe da su pola poena

manje od Peka osvojili Đorđe Žižić i Mihailo Pušara – Obojica su vrlo mladi i čeka ih još nekoliko godina takmičenja u omladinskoj konkurenciji, pa bi se njihov učinak mogao ocijeniti kao dobar zalog za budućnost. Đorđe je pokazao čvrstinu karaktera, uspjevši da nakon razočaravajućeg jednog poena iz pet partija na startu turnira osvoji čak četiri u narednih pet mečeva – uz dvije pobjede protiv bolje rejtingovanih igrača. Nažalost, u posljednjem kolu je doživio nepotreban poraz u jednakoj završnici. On je nesumnjivo neko od koga možemo očekivati ozbiljne rezultate u budućnosti. Mihailo je imao nekoliko neprijatnih pehova tokom turnira, ali je dobrim finišom, ipak, uspio da stigne do solidnog rezultata. Uz studiozan rad i manje respekta prema protivnicima sa većim rejtingom, takođe je neko ko u perspektivi može postići značajne uspjehe – napominje Nikola Đukić. Među omladinkama najuspješnija je bila Mateja Popo-

vić, ali ostaje utisak da je i ona mogla da postigne više.

– Već nekoliko godina seniorska reprezentativka Mateja je veoma dobar praktičar i na momente pokazuje ozbiljan potencijal. Ipak, za još bolje rezultate potrebno je da popravi svoju igru u otvaranju i svede padove koncentracije na minimum – komentariše popularni Đuka.

On ističe da naši ostali predstavnici rezultatski nijesu blistali, ali da su neki od njih na momente znali da pokažu zube favorizovanim protivnicima.

– Prije svega tu mislim na Đorđa Anđelića i Dimitrija Vujovića. U cjelini, nema mjesta prevelikom oduševljenju, ali mislim da je ovo svim našim mladim igračima bilo izuzetno dragocjeno iskustvo, koje može mnogo da im koristi ako izvuku prave pouke. Vjerujem da im je nakon ovog turnira svima jasno koliko truda i posvećenosti zahtijeva šah ako žele da se ravnopravno bore sa protivnicima iz većih šahovskih sredina. Uspjesi

na takmičenjima za mlade u Crnoj Gori nekad mogu da im daju lažnu sliku, zato je potrebno da igraju što više jakih turnira. Ipak, moraju znati da je osnovni preduslov za napredak ozbiljan i studiozan rad. Pomoć trenera je vrlo značajna, ali je za mladog igrača važnije da posjeduje volju i sposobnost za samostalno izučavanje drevne igre. Nadam se da će naše mlade nade imati dovoljno ljubavi prema šahu da istraju na tom trnovitom putu, te nas obradovati mnogo boljim rezultatima na narednim međunarodnim takmičenjima – zaključio je Nikola Đukić. Na završnoj svečanosti predsjednik ŠSCG i direktor turnira Jovan Milović, uručujući nagrade najboljima, ujedno je zahvalio igračima, gostima, Organizacionom komitetu i učesnicima ovog šahovskog spektakla na pjeni od crnogorskog mora.

Indijski velemajstor Čitambaram Aravind osvojio je prvo mjesto na prestižnom masters turniru u Pragu sa šest poena.

Koliko je bio nadmoćan u odnosu na devetoricu kolega po tituli, dovoljno govori podatak da je tri partije riješio u svoju korist

Giri 1 – 0 Aravind

i šest remizirao, te prvim pratiocima umakao čitav poen i ovo takmičenje jedini završio bez poraza. Srebrna medalja pripala je Holanđaninu Anišu Giriju, a bronzana Kinezu Ji Veju. Oni su sakupili po pet poena, a isti učinak imao je i Ramešbabu Pragnanadha na četvrtom mjestu. Zatim slijede Ediz Gurel i Vinsent Kejmer sa po 4,5, Sam Šakland, David Navara i Lim Kvang sa po 4,

Peko Đurović

Mateja Popović

Juče odigrani mečevi 22. kola Druge lige

Preokret lidera, Ibar slavio u derbiju začelja

PODGORICA – Mladost čuva lidersku poziciju, dok je Ibar osvojio važne, možda i presudne bodove u borbi za opstanak, a derbi za baraž između Lovćena i Igala završen je neriješeno – ovo su najvažnije stavke 22. kola Druge fudbalske lige. Lovćen je ugostio na Trening kampu FSCG ekipu Igala. Važan duel zbog borbe za treće mjesto koje vodi u baraž za ulazak u 1. CFL završen je neriješeno – 1:1. Nije bilo puno prilika u prvom poluvremenu, ali nakon 10 minuta igre u drugom Cetinjani su poveli. Bojan Pavićević je uposlio Nikolu Tripkovića koji je šutirao iz neposredne blizine iskosa. Lopta se od prečke odbila na tlo, a sudija Lazar Čađenović je pokazao na centar i tako potvrdio da je ista prešla gol-liniju – 1:0. Mogli su Cetinjani i do drugog gola, a kazna za promašaje stigla je u petom minutu nadoknade. Centrirao je Nihad Balić, a na drugu stativu utrčao je Nelson Augusto Kordoba za veliko slavlje gostiju – 1:1. Mladost DG je poslije preokreta savladala Grbalj –2:1. Samo pet minuta gostima iz Radanovića je trebalo da šokiraju maće. Usamljen na 20 metara od gola ostao je Matija Uskoković i plasirao loptu u dalji ugao – 0:1. Brzo je odgovorio domaćin. U 18. minutu Uskoković je oborio Radula Živkovića u svom kaznenom prostoru, a sudija Luka Pejović je pokazao na bijelu tačku. Siguran sa 11 metara bio je Anđelko Jovanović. Već u

22. minutu sjajnu akciju svog tima golom je krunisao Luka Petrović za preokret – 2:1.U duelu Iskre i Rudara slavili su Pljevljaci 2:0. Gosti su poveli u 52. minutu – Vojin Pavlović sa 20 metara vrhunski pogodio. Musa Auval Jahaja je u nadoknadi vremena postavio konačan rezultat – šutirao je sa ivice kaznenog prostora, lopta je nezgodno odskočila i prevarila Đurovića. U derbiju začelja Ibar je pred svojim navijačima bio bolji od Koma – 2:1. Igrao se prvi minut sudijske nadoknade prvog poluvremena kada je

Nemanja Popović prošao po desnoj strani i ubacio u peterac gdje je spreman bio Muslija Juković. Već u 52. minutu Kom je stigao do izjednačenja. Predrag Radičković uposlio je Luku Silija, koji je lako pogodio. Ali Ibar je odmah odreagovao. U prvoj akciji poslije gola gostiju stiglo je novo vođstvo Ibra. Nakon centaršuta sa desne strane, čuvar mreže gostiju Lazar Baltić nije dobro procijenio let lopte, a to je iskoristio Lazar Rakočević te doveo Ibar u vođstvo –2:1. R. PEROVIĆ

Crnogorska paraplivačica na sankcionisanom mitingu iz Svjetske serije

Iskra Dedivanović u Linjanu

PODGORICA – Crnogorska paraplivačica Iskra Dedivanović nastupiće na sankcionisanom mitingu iz Svjetske serije, koji će od danas do nedjelje biti održan u italijanskom Linjanu. Dedivanović će se takmičiti u klasi S9, u konkurenciji juniora. Plivaće u disciplinama 50 i 100 metara slobodno, kao i na 100 prsno, leđno i delfin.

Njen trener Danijela Bulatović podsjetila je da je Dedivanović tokom prošle godine ostvarila značajne rezultate na mitinzima Svjetske serije u Berlinu i Linjanu. – U Berlinu je plivala tri finala i popravila četiri lična rekorda. U Linjanu je postavila tri lična rekorda. Očekujem da će Iskra i na predstojećem takmičenju nastaviti sa sjajnim nastupima

i dodatno unaprijediti rezultate – kazala je Bulatović. Dedivanović će danas, prvog takmičarskog dana, nastupiti u disciplini 100 metara slobodno. Sjutra kasnije plivaće 100 metara prsno, dok će se u subotu nadmetati na 100 leđno.

U nedjelju, posljednjeg takmičarskog dana, plivaće 50 slobodno i 100 metara delfin. R. P.

Rezultati i tabela

Ibar –

PODGORICA - Favoriti su opravdali očekivanja u prvim polufinalnim mečevima plej-ofa za odbojkaše. Borbu za titulu prvaka Crne Gore u Budvi i Bijelom Polju aktuelni šampion i Budućnost riješili su maksimalnim rezultatom. Branilac titule nastavio je dominaciju (regularni dio sezone Budvani su završili bez izgubljenog seta) u prvom meču protiv Mornara. Domaći tim završio je posao za 55 minuta,

a rezultat po setovima (25:13, 25:15, 25:14) pokazao je sa koliko samopouzdanja su dočekali rivala iz Bara. U drugom polufinalnom okršaju, ekipa iz Podgorice je protiv Jedinstva za sat i četiri minuta došla na korak do finala. ,,Plavi“ su slavili 25:19, 27:25, 25:18, a uzbuđenja je bilo samo u drugom setu. Drugi mečevi planirani su za 22. mart, eventualne majstorice bi se igrale 25. marta.R. A.

Kom

U narednom kolu (16. marta) sastaju se: Igalo – Mladost DG, Rudar – Lovćen, Kom – Iskra, Podgorica – Ibar.

Evropsko prvenstvo u streljaštvu Šaranović i Božović bez finala u Osijeku

PODGORICA – Crnogorski strijelci Nevena Šaranović i Miloš Božović bez finala su završili nastup u novoj disciplini solo na Evropskom prvenstvu u Osijeku. U disciplini vazdušni pištolj, Neveni Šaranović je nedostajao samo jedan „hit“ da se domogne finala i 16 najboljih. Ona je sa 20 pogodaka završila na 25. mjestu, što je ujedno najbolji plasman crnogorskih strijelaca na šampionatu u Osijeku. Božović je u gađanju iz vazduš-

Valdanos i Novi šampioni

PODGORICA – Juniorke

ulcinjskog Valdanosa i juniori hercegnovskog kluba Novi prvaci su Crne Gore u stonom tenisu.

Valdanos je do titule šampiona došao nakon maksimalnog učinka na oba turnusa.

Sestre Katarina i Lara Franeta i Mia Živanović u odlučujućem meču savladale su, poslije velike borbe, najvećeg rivala, ekipu beranskog Budima sa 3:2.

Za beranski tim nastupale su Anastasija Vujović, Nikolina Maksimović i Kali-

na Božović. Trijumf ulcinjskom sastavu u odlučujućoj, petoj partiji donijela je Katarina Franeta, koja je 3:2 u setovima savladala Kalinu Božović. Treće mjesto osvojile su juniorke Budućnosti. Bez poraza trofej su osvojili i juniori Novoga.

ne puške, sa 17 „hitova“, završio na 56. poziciji u solo disciplini. U osnovnim mečevima, Šaranović je sa 558 krugova osvojila 55. mjesto, dok je Božović sa 620,8 krugova bio 74. Debitantski nastup na šampionatu Evrope u disciplini vazdušni pištolj upisali su Savo Vulević (541 krug, 83. mjesto) i Lazar Vujošević (527, 84. mjesto). Crnogorske strijelce na šampionatu u Osijeku predvodili su treneri Željko Božović i Dušan Đukić R. P.

Šampionski tim činili su Milan Vučetić, Uroš Mrkajić, Đorđije Rahović i Alen Šukurica

U derbiju su 3:0 pobijedili ekipu Spina, koja je na kraju osvojila drugo mjesto. Pobjednički podijum kompletirali su stonoteniseri Budućnosti.

Narednog vikenda biće odigrani drugi turnusi ekipnog prvenstva za kadete i kadetkinje. R. P.

Sa utakmice Lovćen - Ibar u jesenjem dijelu prvenstva

Održano juniorsko prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu

RETORIKA U SVJETLOSTI SJEĆANJA

Svaka Sijarićeva riječ bila je čuvar narodnog jezika

Autor: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Zaljubljen u minimalizam, snen i zanesen, živopisan, pun snažnih osjećanja, između uzdaha i treptaja, osjenčenog tona, duboke emocije, Sijarić je uvijek imao relaksirajući hedonistički stav. To ga je izdvajalo među usamljene poetsko literarne pojave. Bio je ista osoba u različitim okolnostima, što je izazivalo simpatije i razumijevanje drugih. Stvorio je svoj prostor vrijednosti u koji nikad nije sumnjao. Nosio je u sebi neograničenu empatiju koja ne zna za distancu, ne pravi razliku između sebe i drugih, naših i njihovih, prijatelja i neprijatelja, bližnjih i stranaca; bio je građanin svijeta. Nije htio da se povinuje ukusima i predrasudama, stereotipima i pomodarstvu. Mudar, tolerantan, taktičan, blag. Sada mi se čini da je u jednom životu imao više života, jer nikome nije ostao dužan. Na njegovom licu se očitovalo pozitivno osjećanje radosti kojim trijumfuje u svakom razgovoru, dijalogu, polemici, raspravi, diskusiji. Da bi čovjek imao taj dar, mora imati u sebi ljubav, kao bezuslovno pozitivan stav koji zauzima naspram svijeta.

Kroz pronicanje najdublje tajne ljudske duše on je, jezikom uzdržane samilosti, na poseban i senzibilan način opisivao mentalitet i karakter ljudi sa svog zavičajnog prostora. Svojom originalnom reprezentativnošću, Ćamil je retorički reanimirao običaje, kulturu, tradiciju, sjećanje i sve druge vidove ispoljavanja života svog rodnog kraja; osvjetljavao uzroke i posljedice raspada pa-

Ćamil Sijarić je stvorio svoj prostor vrijednosti u koji nikad nije sumnjao. Nosio je u sebi neograničenu empatiju koja ne zna za distancu, ne pravi razliku između sebe i drugih, naših i njihovih, prijatelja i neprijatelja, bližnjih i stranaca; bio je građanin svijeta

trijarhalnog modela društvene zajednice. Utopljen u svoj narod, njegov moral, mitove i jezik, svaka njegova izgovorena riječ je bila čuvar narodnog jezika, budilnik narodne svijesti, narodnog ponosa i vrlina; bila je to temeljna škola i utočište svega što je dobro, lijepo i uzvišeno. Kao daroviti baštinik predačke vatre, čuvao je svaku riječ, pazio na njih, njegovao ih ujutru, naveče, po zimi i suši, dok je ispijao svoju merakli kafu. Sjećam se jedne njegove opaske: „Ako ti je do

priče, bolje razgovaraj sa svojom sjenkom nego sa dosadnim i praznim ljudima“. Sa duhovnim korijenjem svog porijekla, u svakoj svojoj riječi i rečenici tražio je i nalazio smisao u detalju, unutrašnjoj ravnoteži i iznad svega ljubav prema zavičaju. Bez urneka, njegova riječ je imala jasno određen potku i osnovu, rubove i ivice, kao ćilim u najljepšoj gostinskoj sobi, kao slika iz nekakvog masivnog rama, ili uštirkana posteljina naših majki. Takvom retorikom nastojao je da otrgne dio prošlosti od zaborava, da lingvističke fenomene prenese budućim naraštajima, kako bi oni imali mogućnost da mnoge, za sada, nejasnoće razriješe do kraja. Ukazivao je na potrebu očuvanja svog identiteta, svoje prošlosti, tradicije i samostvojnosti; unosio zavičajnu toponomiju kroz slojevite slike viđenog, inspirisane ličnim doživljajem.

Kao pisac egzistencijalne dubine i kosmopolitske širine, nosio je radost i optimizam u obična poznanstva, u dugogodišnja prijateljstva, ali i u živote onih s kojima se prvi put vidio. Bilo je to prirodno stanje slobodne ličnosti i hedonizam za koga je romantika stil, a ne suština. Sa visokim intelektualnim obzirima prema sagovorniku, ali i sebi, umio je da

slušanjem stimuliše govornika. Rekao bih da je stalno bio u svojevrsnom neskladu između onoga što društvo očekuje od njega i onoga što on od sebe samog očekuje. Nisam ga čuo da je u priči obećavao ono za šta zna da mu se otima i da od toga u šta se zaklinje neće biti ništa. Bez sumnje, Ćamil je posjedovao izvarednu memoriju ali i potencijal da na jedinstven način tumači i analizira sliku duhovnog i društvenog stanja modernog doba i svijeta, kako u lokalnim tako i globalnim okvirima. Pronalazio je ljepotu u sudaru svoje epohe i modernog doba. Svojim tihim i pouzdanim riječima, znao je napustiti konvencionalni lingvistički kolosjek kako bi povukao novu brazdu kroz neispitane oblasti misli i života. Zrelom jednostavnošću, prefinjenom ironijom, brilijantnim stilom, semantičkom suštinom, služio se i jezikom savremene leksike. Estetika njegove rečenice bila je besprijekorna; svaka riječ je imala jasnoću, dubinu, snagu, sposobnost da izrazi prave emocije, ukrašene i obogaćene književnim elemente života. Svjestan svoje izuzetnosti i posebnosti, spadao je u rijetke i dragocjene sagovornike čija je vrlina u tome što vam saopštavaju ono što vam možda nikad ne bi palo na pamet,

što ni od koga drugog ne biste mogli čuti. Činilo vam se da on zna nešto što drugi ne znaju, i zna da oni to ne znaju, ali i da posjeduje nešto što drugi nemaju. Takav odnos je bio prilika za preispitivanje istinitosti stavova koji su predmet razgovora. Prepoznajući takvu raznolikost kao vrijednost samog životnog postojanja, rukovodio se moralnim principima na kojima je gradio odnose prijateljstva i drugarstva. Štaviše, njegov skepticizam je uglavnom bio opominjujući, mudar i duhovit. Takvi ljudi otkrivaju skrivene ljepote svakodnevnog života i unose svjetlost u život svojih bližnjih - porodice, prijatelja, saradnika, a s druge strane, nadvijaju oblake sumnje nad one čija uskogrudost i nedostatak vizije ne dozvoljava postojanje različitosti i slobode izražavanja u svom okruženju. Ćamil Sijarić je bio umjetnik riječi i pripovedanja. Kao retorički čarobnjak i svojevrsni diverzitet, on je svojim riječima pomjerao epsko pripovijedačke granice. Njegov jezik, pun berićeta, pružao se preko vremena i ograničenja, kroz susret sa stvarnim, realnim, fikcijskim, onostranim, ka suštini ljudskog postojanja. Bila je to spontana konvencija, govorna praksa. Riječi lišene svake banalne narativnosti podsticale

su maštu i podmirivale želju za neuobičajenim i neočekivanim. Njegova retorika je imala mnogo svjetla i toplote, emotivnu i sugestivnu jačinu. Riječi, koje su izranjale iz arhetipskih naslaga, čuvale su najveće tajne i neposredno generisale duhovnu dubinu njegove ličnosti, meditivne i samorefleksivne personalnosti. Retorika je njegova najdragocjenija dragocjenost, koje se nikad nije zasitio. Stari filozofi su retoriku smatrali literarnom maturom i čuvarem tradicije, ističući da je govor čuvar narodnog jezika, budilnik narodne svijesti, narodnog ponosa i vrlina; škola i utočište svega što je dobro, lijepo i uzvišeno. U njegovom slučaju, retorika je stvarala formu u koju se skrivalo biće koje je ovu formu iznjedrilo, dok snažna misaona koncentracija i kaskada, predstavljaju mnogo više od pukog čina razbijanja banalnosti trenutka. Njome je tjerao metež i maglu kroz naš balkanski besmisao, i demonstrirao interpretativnu raznolikost, koja traga za specifičnom odlikom veze s tradicijom, a ona je kod svakog književnika drugačija. U nizu specifičnih i samosvojnih retoričkih narativa i promišljanju svog iskustva, znao se prepustiti meditaciji i poetskoj medijaciji. (Nastavlja se)

Sijarić 1981. godine

Ćamil Sijarić

Kuća u Šipovicama kod Bijelog Polja u kojoj je rođen Ćamil Sijarić

Poslovni broj: I.br. 391/2019

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 12.03.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrdeset sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za četrdeset sedmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 09.04.2025.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na četrdeset sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383. Dana 12.03.2025. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Na osnovu člana 4 i 5 Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu, (“Službeni list Crne Gore - Opštinski propisi”, broj 19/24), Sekretarijat za sport Glavnog grada Podgorice raspisuje

JAVNI KONKURS za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2025. godinu

Predmet konkursa

Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Glavnog grada za sufinansiranje programa rada sportskih klubova čiji je osnivač Glavni grad (1) i ostalih sportskih organizacija (2), sa sjedištem u Glavnom gradu.

Sredstva koja se izdvajaju iz Budžeta Glavnog grada za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija putem javnog konkursa opredjeljena su procentualno, na sledeći način, i to da od ukupnih sredstava planiranih u Budžetu za sport, za konkurs se izdvaja – (1) do 65% za sportske klubove čiji je osnivač Glavni grad i (2) do 30% ostalim sportskim organizacijama, u ukupnom iznosu od 3.550.000,00€.

Sufinansiranje programa je na ime: troškova takmičenja, nabavke opreme, zakupa terena za treninge i održavanje utakmica, organizovanje sportskih događaja, obuke i angažovanja stručnog kadra, troškova održavanja terena i sportskih objekata i slično. Potrebna dokumentacija Uz prijavu na konkurs sportska organizacija podnosi: - program za tekuću godinu koji sportska organizacija podnosi uz prijavni obrazac 1, 2 ili 3. - rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija u skladu sa Zakonom o sportu, - finansijski i narativni izvještaj o realizaciji programa iz prethodne godine, ukoliko su sportskoj organizaciji bila opredijeljena sredstva na prethodnom konkursu (narativni izvještaj - ne duži od 5 strana, prilog: računi, fakture, ugovori, nalozi i sl.), - potvrda iz Uprave za inspekcijske poslove da protiv sportske organizacije nije pokrenut postupak privremene zabrane obavljanja sportske djelatnosti (ne starija od 30 dana), - potvrda iz Centralne banke Crne Gore da sportskom subjektu nijesu blokirani računi (ne starija od 30 dana), - potvrda od organa uprave nadležnog za poslove utvrđivanja, kontrole i naplate javnih prihoda da sportski subjekt nema neizmirenih poreskih obaveza do 31. decembra prethodne godine, - potvrda nacionalnog sportskog saveza, za klubove koji su njegovi članovi, kojom se potvrđuje tačnost rezultata, - izjavu ovlašćenog lica u sportskoj organizaciji o istinitosti podataka navedenih u prijavi za konkurs - ovjerena od strane suda, organa lokalne uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara. Program za tekuću godinu mora da sadrži: procjenu iznosa sredstava koji je potreban za sprovođenje programa i detaljan plan trošenja sredstava, planirane aktivnosti sa kratkim obrazloženjem i podacima: naziv aktivnosti, datum i mjesto održavanja, planirani broj učesnika, da li je u programu i kalendaru međunarodnih federacija.

Izvještaj o realizaciji programa iz prethodne godine mora da sadrži: finansijski izvještaj, naziv aktivnosti, datum i mjesto održavanja, broj učesnika, da li je u programu i kalendaru međunarodnih federacija.

Pravo učešća na konkursu

Pravo učešća na konkursu imaju sportske organizacije sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada, nakon istega roka od jedne godine od dana njihovog osnivanja, i to: sportski kubovi, sportsko-rekreativna društva i sportske organizacije lica sa invaliditetom.

Kriterijumi

Kriterijumi za sufinasiranje programa rada sportskih organizacija su: vrednovanje programa rada sportske organizacije od strane Komisije; tradicija i društveni značaj sportske organizacije; karakteristike takmičarskih aktivnosti u svim uzrasnim kategorijama sportskog kluba; postignuti rezultati sportskog kluba u prethodnoj godini; organizacija i realizacija nacionalnih i međunarodnih sportskih manifestacija; broj reprezentativaca i postignuti rezultati takmičara; razvijenost i masovnost takmičarskog i netakmičarskog sporta; međunarodne aktivnosti klubova iz netakmičarskog sporta i društva za sportsku rekreaciju; vrednovanje statusa sporta prema kategorizaciji.

Obrasci

Prijava na konkurs se podnosi na: Prijavnom obrascu 1 i 1a (za ekipne sportove), Prijavnom obrascu 2 i 2a (za pojedinačne sportove) i Prijavnom obrascu 3 i 3a (za netakmičarske sportove i rekreaciju) i isti se mogu preuzeti na web sajtu Glavnog grada: www.podgorica.me i u prostorijama Sekretarijata za sport. Uz Prijavni obrazac 1, 2 i 3 potrebno je dostaviti: - program rada sportske organizacije koji se podnosi na obrascu koji je sastavni dio Konkursa (a), - rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija u skladu sa Zakonom o sportu, - finansijski i narativni izvještaj o realizaciji programa iz prethodne godine, ukoliko su sportskoj organizaciji bila opredijeljena sredstva na prethodnom konkursu,

- potvrda iz Ministarstva sporta i mladih (Inspekcija sporta) da protiv sportske organizacije nije pokrenut postupak privremene zabrane obavljanja sportske djelatnosti (ne starija od 30 dana),

- potvrda iz Centralne banke Crne Gore da sportskom subjektu nijesu blokirani računi (ne starija od 30 dana),

- potvrda od organa uprave nadležnog za poslove utvrđivanja, kontrole i naplate javnih prihoda da sportski subjekt nema neizmirenih poreskih obaveza (Poreska uprava CG),

- potvrda nacionalnog sportskog saveza, za klubove koji su njegovi članovi, kojom se potvrđuje tačnost navedenih rezultata i brojnost registrovanih članova, - izjava ovlašćenog lica u sportskom organizaciji o istinitosti podataka navedenih u prijavi za konkurs (ovjerenu od strane suda, organa lokalne uprave nadležnog za poslove ovjeravanja ili notara).

Utvrđivanje rang liste Vrednovanje programa rada i utvrđivanje visine sredstava koja će dodijeliti sportskim organizacijama izvršiće Komisija za procjenu programa i utvrđivanje visine sredstava koja se dodjeljuju sportskim organizacijama, a koju imenuje Gradonačelnik Glavnog grada Podgorice. Komisija provjerava konkursnu dokumentaciju i u skladu sa odredbama Odluke o finansiranju sporta u Glavnom gradu i Pravilnika o bližim kriterijumima za sufinansiranje sportskih subjekata, broj: 01-018/245033 od 17. 07. 2024. godine, kao i uslovima iz konkursa utvrđuje rang listu sportskih organizacija koje ispunjavaju, odnosno ne ispunjavaju uslove za finansiranje.

Rang lista sadrži naziv sportske organizacije, ukupan broj bodova koji je sportska organizacija ostvarila po svim kriterijumima, visinu opredjeljenih sredstava i obrazloženje i ista se objavljuje se na internet stranici Glavnog grada.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu „Pobjeda“, na internet sajtu i oglasnoj tabli Glavnog grada.

Prijava na Konkurs sa svim traženim uslovima dostavlja se u zatvorenoj koverti u prostorijana Sekretarijata za sport, ulica Marka Miljanova broj 4 (zgrada Muzeja i galerije Podgorica) sa naznakom za “Javni konkurs za sport” i nazivom sportske organizacije sa kontakt telefonom.

Neblagovremene i nepotpune prijave, kao i prijave koje nijesu sačinjene na propisanom obrascu neće se razmatrati.

Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za sport, na tel. 020/225-168 ili putem maila: sekretarijatzasport@podgorica.me.

Broj: 38-614/25-144 Podgorica, 12. mart 2025. godine

Četvrtak, 13. mart 2025.

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, br. 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini (“Službeni list CG”, br. 44/10) i Zaključka Vlada Crne Gore broj 11-304/25-273/3 sa sjednice od 27. februara 2025. godine, Ministarstvo prostornog planoiranja, urbanizma i državne imovine, objavljuje

JAVNI POZIV

ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI KOTOR

1.Predmet zakupa Predmet javnog nadmetanja je davanje u zakup, na period od 5 godina, uz mogućnost produženja, nepokretnosti - kat.parcele br. 1524/20, površine 230 m², u svojini Crne Gore sa pravom raspolaganja Vlade Crne Gore, evidentirana u LN broj 597 KO Lješevići – Opština Kotor.

2. Početna cijena Početna cijena zakupa nepokretnosti iz tačke 1 na godišnjem nivou, iznosi 4.347,00 €.

3. Uslovi zakupa

Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 5 % od početne cijene godišnjeg zakupa i prijave se za učešće na javno nadmetanje za nepokretnost – kat. parcele br. 1524/20 KO KO Lješevići – Opština Kotor. Depozit se uplaćuje na račun broj 510000000017901293 sa naznakom: “sredstva depozita za učešće na javnom nadmetanju –Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.”

Prijava za učešće na javno nadmetanje dokaz o uplati depozita, dostavljaju se neposredno u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (kancelarija broj 410), najkasnije do 21. marta 2025. godine do 14 časova. Obrazac prijave za učešće na javno nadmetanje može se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine svakog radnog dana od 13. marta 2025. godine (od 10 do 14 časova). Minimalnu promjenu raspona u postupku usmenog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. Javno nadmetanje se smatra uspjelim u slučaju kada je za davanje u zakupninu nepokretnosti iz tačke 1 dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje nadmetanju. U tom slučaju početna cijena godišnjeg zakupa predmetne nepokretnosti, predstavlja cijenu zakupnine na godišnjem nivou u postupku javnog nadmetanja. Učesnik koji ponudi najveću godišnju cijenu zakupa, proglašava se zakupcem.

4. Mjesto i vrijeme prodaje Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti javnim nadmetanjem, koje će se održati dana 24. marta 2025. godine u 10,00 časova, u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, adresa: IV Proleterske brigade broj 19 – Podgorica.

5. Ostali uslovi Zakupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma državne imovine zaključi ugovor o zakupu predmetne nepokretnosti, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja i utvrđenu cijenu godišnjeg zakupa uplati najkasnije do dana zakazane notarske ovjere ugovora. Ukoliko zakupac ne zaključi ugovor o zakupu u predviđenom roku, ili ne isplati cijenu godišnjeg zakupa u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni zakupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

Učesnicima koji nijesu stekli pravo zakupca, depozit se vraća u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit proglašenog zakupca se uračunava u cijenu godišnjeg zakupa. Svi troškovi nastali u postupku sprovođenja javnog nadmetanja (porez, takse, naknada za ovjeru ugovora i ostalo) padaju u cjelosti na zakupca.

Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma državne imovine, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja za predmetnu nepokretnost. Zainteresovani mogu izvršiti uvid u imovinu koja je predmet zakupa svakog radnog dana u vremenu od 10 do 13 časova, do dana javnog nadmetanja.

Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma državne imovine, kontakt telefon 020/241-210.

MINISTARSTVO PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE IMOVINE

Poslovni broj: Iv. br. 40/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Prentić Ramiza iz Bara, Bjeliši brda bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 11366, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.03.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Prentić Ramiza iz Bara, Bjeliši brda bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 11366. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 28.01.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.03.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 572/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Đurišić Milena iz Bara, ul. Mila Boškovića br.2 br.56, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 19749, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.03.2025. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đurišić Milena iz Bara, ul. Mila Boškovića br.2 br.56, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 19749. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.03.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.03.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 113/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Jovović Predrag iz Bara, Mirošica II, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 6368, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.03.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Jovović Predrag iz Bara, Mirošica II, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6368. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 10.02.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.03.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 110/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 13, protiv izvršnog dužnika Šabović Adžija iz Bara, Ruske barake br.2/39, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 3855, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.03.2025. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povje- rioca, protiv izvršnog dužnika Šabović Adžija iz Bara, Ruske barake br.2/39, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 3855. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 10.02.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.03.2025. godine.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

(1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Dana 11.

bolesti preminula je u 76. godini naša voljena

VOJKA

Vukojice VUJISIĆ rođena OSTOJIĆ

Sahrana je obavljena 12. marta u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: sinovi ZORAN i DRAGAN, sestre VERA i MILA, braća VIDOJE i BOGDAN, snahe DRAGANA i VESNA, unučad ALEKSA i MILENA, zet BUDIMIR i ostala rodbina VUJISIĆ i OSTOJIĆ

je naša draga

DANIJELA Radovana DRAGOJEVIĆ

унучад ВИКТОРИЈА, ВУК, АНИЦА, УРОШ

Tužnim srcem i s bolom u duši javljamo rodbini i prijateljima da je naša draga mama, baka, tašta i sestra

DARINKA TOMOVIĆ rođena BREKALO 1942–2025

preminula 12. marta 2025. u 84. godini nakon duže bolesti.

Saučešće primamo u kapeli Čepurci 14. marta od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI:

ćerke BRANKA, NEVENKA, NATAŠA i VESNA, braća STANKO, IVAN i GOJKO sa porodicama, sestre LUCA, LJUBICA i MILA sa porodicama, unučad, zetovi DRAGAN, JASMIN, DARKO i ostala mnogobrojna rodbina

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 12. marta od 12 do 15 časova i 13. marta od 9 do 12 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju Čepruci.

OŽALOŠĆENI: brat BORIS

625

Dana 10. marta 2025. godine preminula je u 85. godini naša voljena

VJERA Mirkova MILATOVIĆ rođena KOVAČEVIĆ

ćerka LJILJANA, sin DEJAN, brat ĐORĐIJE-ĐOKO KOVAČEVIĆ, snahe VJERA, SNJEŽANA i MILICA, zet VLADIMIR-BRACO FILIPOVIĆ, unučad LUKA, ANA, MINA i MILA, bratanične MILENA, ANA i MARIJA 654

Sahranjena je 12. marta na groblju Čepurci u krugu uže porodice. Adresa za telegrame: Bulevar revolucije 42, Podgorica.

ОŽALOŠĆENI:

Dana 12. marta 2025. u 63. godini preminula

marta 2025. nakon kraće

PERICA Zarije RADULOVIĆ

Saučešće primamo 13. marta od 11 30 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci, gdje će se i obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: sinovi MARKO i MILOŠ, snaha VANJA, unuke KSENIJA, JOVANA, SOFIJA i ostala rodbina RADULOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

628

VJERI Mirkovoj MILATOVIĆ

Uvijek ćeš biti u našim mislima ispunjenim tvojom dobrotom, ljubavlju i pažnjom.

Tvoj brat ĐOKO KOVAČEVIĆ sa porodicom

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu. Počivaj u miru. DAPČEVIĆ VOJO, MARINA i NIKOLA 650

S bolom u duši opraštam se od moje drage prijateljice

VJERE MILATOVIĆ

Njenom smrću sam izgubila dugogodišnjeg iskrenog prijatelja koji će u mom srcu ostati vječno. RADA BOŽOVIĆ

634

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

LJILJANI DUJOVIĆ

Za ljubav što si nesebično dala, majko, bako, prijateljice, dovijeka ti hvala

Tvoji IVANOVIĆI: NELA, VLADO, TAMARA i IGOR

Odlazi naša draga

Bili smo dugo godina iskreni prijatelji, jer je ona bila osoba spremna da svakoga zadovolji svojim lijepim manirima i dobrotom. Odlazi u sjećanje koje će trajati dok budemo živi Spokoj njenoj duši, a porodici iskreno saučešće

Posljednji pozdrav kumu

LJILJANA DUJOVIĆ

S tugom u srcu, ali s velikom zahvalnošću za sve što si bila, opraštam se od tebe, draga Ljiljo.

Bila si više od snahe, bila si drugarica, oslonac i dio mog života.

Tvoja dobrota, toplina i plemenita duša ostaviće neizbrisiv trag u mom srcu.

Hvala ti za svaki trenutak, za lijepe riječi, za podršku i ljubav koju si nesebično davala. Nedostaješ mi, ali znam da ćeš zauvijek biti dio mojih sjećanja.

Neka te sada u vječnom miru dočekaju zagrljaji tvog Jodže i Ane koji su te čekali tamo đe nema bola ni tuge. Ponovo ste zajedno u svijetu đe ljubav ne prestaje.

Dragoj

Tvoja zaova DRAGICA - GAGA

MARKU ROGANOVIĆU

MIJO i VESNA CAUŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj majci, svekrvi i babi

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružila. Počivaj u miru i neka ti je vječna slava.

LJILJANI J. DUJOVIĆ

Hvala na iskrenosti i dobroti.

MIŠO i VESNA BUKVIĆ sa familijom

Tvoji: ZORAN, DRAGAN, DRAGANA, ALEKSA i MILENA

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav kumu

MARKU ROGANOVIĆU

Zar nije rano da se rastajemo, kumara. MILOŠ CAUŠEVIĆ sa porodicom

MILA i BUDO sa porodicom 617

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Neka te na tvom posljednjem putovanju prati naša ljubav jača od zaborava. Počivaj u miru među anđelima.

618

VOJKI

VOJKI

Moja Ljiki

LJILJA Jovanova DUJOVIĆ

Porodica pok. MOJSIJE IVANOVIĆA

LJIKO

Posljednji

pozdrav sestriću

VELJKU ČAGOROVIĆU

Od BORA BRAJOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav

VELJKU ČAGOROVIĆU

Duboko saosjećamo sa Porodicom našeg direktora, kolege, iskrenog prijatelja i velikog druga

VELJKA ČAGOROVIĆA

dipl. inž. maš.

Imali smo privilegiju i čast da pripadamo generaciji koja je sa Veljkom stvarala, izgrađivala i razvijala veliku fabriku, na ponos Jugoslavije, i razvijala složene proizvode mašinogradnje pod njegovim nadzorom i rukovođenjem. Bio je on veliki čovjek, vrhunski rukovodilac i stručnjak, privrednik kojem ima malo ravnih. Raditi sa njim bilo je pravo zadovoljstvo, bio je kolega koji nam je rado prenosio svoja znanja i iskustva, a istovremeno slušao i cijenio mišljenje drugih, od kojega su generacije učile kako se rukovodi, razvijaju proizvodi i kako se proizvodi, na čemu smo mu zahvalni. Blaga narav i srdačnost u komunikaciji i prijateljsko raspoloženje krasile su našeg iskrenog druga i prijatelja, čije će djelo velikog privrednika i diplomate ostati u našem trajnom sjećanju, a njegovo ime ćemo, kao i njegova porodica, sa ponosom pominjati.

Sa tugom, ljubavlju i zahvalnošću opraštam se od voljenog ujaka

639

PERICE RADULOVIĆA

GIGA sa porodicom

Poslјednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

PERICA RADULOVIĆ

637

BALŠA BALETIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj

641

TVOJE KOLEGE:

BAJO ĐUROVIĆ, MILOJICA ZINDOVIĆ, ILIJA ŽUGIĆ, ILIJA DEDIĆ, ALEKSANADAR MARAŠ, DRAGUTIN VUKSANOVIĆ, MIODRAG VUKČEVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

VELJKU ČAGOROVIĆU

BOSILJKA i ILIJA ŽUGIĆ

Sa tugom i žaljenjem prihvatam tešku istinu da nema više mog druga

VELJKA ČAGOROVIĆA dipl. inž. maš.

Neomeđene najbolje ljudske vrline krasile su ga, a svaki razgovor sa njim bio je privilegija i bogato intelektualno posluženje. Iskren drug i za ponos pouzdan prijatelj, vrhunski stručnjak i ugledni diplomata Bio je, kako i dolikuje sinu slavnih roditelja, oličenje čojstva, ljudskosti i poštenja koje će trajno ostati u mom i sjećanju moje porodice. Slava ti, druže moj.

MILOJICA ZINDOVIĆ sa porodicom

647

LOKI

Zahvalni na ljubavi i pažnji čuvaćemo te od zaborava. Tvoji tetkići DŽUVEROVIĆI

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

651

RADMILA sa porodicom

DUJOVIĆ

652

Ova pjesma je posvećena tebi

„Ti ćeš kroz nju svakako da živiš malko duže od svih nas“…

„Sve što osta mog života Ja sam dala za Ljiljanu…“

Kćerka MAJA sa porodicom

Majko

LJILJANA

623

Posljednji pozdrav BISERKI MILAŠEVIĆ

Draga Bikice, Bila si dio naše porodice. Sad kada si nas napustila… bol i nevjerica, a praznina tek dolazi. Hvala ti na svemu.

Tvoja ujčevina: SLOBO, LEPA, DEJAN, DALIBORKA i ALEKSA sa porodicom

642

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Počivaj u miru, divna dušo!

Sestra MAJA, brat DANILO i strina MILICA 643

646

Dragi tata

ZVONKO Živkov MATANOVIĆ

Danas se navršava pet godina otkako nijesi sa nama. Svakog dana si u mislima, a zauvijek u našim srcima. Ćerka MILENA, zet BOJAN, unuk ALEKSA i unuka KATARINA

621

Dana 13. marta navršava se pola godine od smrti našeg brata

MILIVOJA MARKOVIĆA

Vrijeme prolazi a mi ne možemo vjerovati da te nema. Vole te sestre

DESE i MILEVA sa porodicama

Dragi ujače

Dan 13. mart je najtužniji dan u našim životima

Danas je 17 godina od kada si nas napustila

KRISTINA – TINA KUSTUDIĆ

Čuvamo te kao najveće blago, sakriveno u srcu, tamo zaborav ne zalazi.

Ljubav i bol uvijek će biti prisutni u našim srcima

Voli te MAJKA i SESTRA

630

Sa velikom tugom i sjetom obilježavano godinu dana od smrti naše voljene supruge, majke, babe i svekrve

Mnogo nam nedostaješ, iako si neraskidivi dio nas i trajno živiš u našim sjećanjima. Brižnost, ljubav i pažnja kojima si nas nesebično darivala i okupljala nemaju kraja ni zaborava.

Tvoji: PERKO, DUŠKO, RADE, SAŠA, TANJA, PETAR, ĐORĐE i VARJA 645

Prošlo je dvije godine otkako nije sa nama

Sa tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe. Znamo da je tvoja duša našla mir na nekom boljem mjestu.

619

U ponedjeljak 17. marta 2025 godine navršava se godina dana od prerane smrti naše voljene

622

MAJE BRKOVIĆ rođene ROGAČ 1981-2024

S ljubavlju i ponosom ćemo čuvati uspomenu na tvoj kratak, častan i dostojanstven život. Velika praznina i tuga će vječno ostati u našim srcima. Posebno ćeš doživotno nedostajati tvojoj Petri. Sigurni smo da ovo nije kraj, da ćeš uvijek biti sa nama sačuvana od zaborava.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Šira rodbina, kumovi i prijatelji će u subotu 15 marta u 11 časova posjetiti Majinu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Navršava se 40 dana od kada se upokojio u gospodu naš dragi

624

MILORAD Đurov ĐURANOVIĆ

Dragi Milorade, ponosni smo na tvoj časni i dostojanstveni život i sve ovo ljudsko što te je krasilo. Počivaj u miru i zagrljaju svojih roditelja, malog ranog izgubljenog brata Radovana, kojeg si često u suzama spominjao, kao i supruge Stanke, koja ti je bila čvrst oslonac u zajedničkom životu. Počivajte u miru, dragi naši. Dana 15. marta, u subotu u 10 časova u znak četrdesetodnevnog pomena porodica će posjetiti vašu vječnu kuću

MILIVOJE MARKOVIĆU

Pola godine prođe. Svuda te vidim i znam da si tu. Živiš i živjećeš vječno kroz nas. Znaš da te volim.

Tvoja sestrična ZLATANA

NIKOLA GEGOVIĆ

Tvoja PORODICA

TVOJA PORODICA

VESNE VUKOTIĆ

DANIJELA Radovanova DRAGOJEVIĆ

Na osnovu Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“ 44/10), Odluke o raspisivanju javnog poziva broj 335-39 od 10.01.2025.godine, shodno Cjenovniku održavanja pijaca broj 335 -8429 od 05.12.2023.godine i Cjenovniku davanja u zakup pijačnih poslovnih prostora broj 335 -9719 od 29.12.2023.godine raspisuje se

IJAVNI POZIV BROJ 4/25 za davanje u zakup prikupljanjem ponuda

Predmet javnog poziva je davanje u zakup prodajnih mjesta na pijačnim objektima u postupku prikupljanja ponuda, i to:

1. ĆEMOVSKA PIJACA Tezga za prodaju mješovite robe, površine 15m², redni broj: 2, 3, 4, 5 6, 7 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 21 22, 23 25, 26, 27, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 38 i 40

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 10,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a)

2. TRŽNI CENTAR „BAZAR“

2.1. Pijačna tezga za voće i povrće

▪ A sektor : redni broj 7, površine 1,71m²

▪ B sektor : redni broj 2 i 6, površine 1,71m²

▪ B sektor : redni broj 4, površine 3,42m²

▪ C sektor : redni broj 2, 3, 6, 7 površine 1,71m²

▪ D sektor : redni broj 2, 3, 6, 7, 8, površine 1,71m²

▪ D sektor : redni broj 5, površine 3,42 m²

▪ E sektor : redni broj 3, 6, 7, 8, površine 1,71m²

▪ E sektor : redni broj 5, površine 3,42 m²

▪ F sektor : redni broj 3, 6, 7, 8, površine 1,71m²

▪ F sektor : redni broj 4 i 5, površine 3,42 m²

▪ G sektor : redni broj 2, 3, 7, površine 1,71m²

▪ G sektor : redni broj 4, površine 3,42m²

▪ H sektor : redni broj 4, 5, 6, 8 površine 1,71m²

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 65,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a):

2.2. Pijačna tezga za sadni materijal:

▪ I sektor: redni broj 2,3,4,5,6,7,8,9 površine 1,71m²

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 65,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a)

2.3. Sektor za prodaju mliječnih proizvoda :

▪ Prodajno mjesto – rashladna vitrine za mliječne proizvode sa rashladnom komorom , redni broj: 2, 3, 5, 6, 7, 10 površine 2,20m²

▪ Prodajno mjesto – rashladna vitrine za mliječne proizvode sa rashladnom komorom, redni broj: 13 i 14, površine 2,48m².

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 59,00 eura/m² (bez uračunatog PDV-a).

2.4. Sektor za prodaju jaja: Prodajno mjesto – rashladna vitrina za prodaju jaja, redni broj: 3, 4, 5, površine 1,80m².

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 51,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a)

3. TRŽNI CENTAR „POBREŽJE“ – zelena pijaca

3.1. Pijačna tezga za voće i povrće :

▪ A sektor: redni broj 14,15,16,17,18,19,20,21,22 23, površine 3,00 m²

▪ A sektor: redni broj 5 i 6, površine 3,50m²

▪ B sektor: redni broj 1,2,3,4,5,7,8,9 i 10, površine 3,00 m²

▪ B sektor: redni broj 17,21,22 i 23, površine 3,50 m²

▪ C sektor: redni broj 3,7,8 9 površine 3,50 m²

▪ D sektor: redni broj 4,6, površine 3,50 m²

▪ D sektor: redni broj 14,15,16,19 20,21 površine 3,00 m²

▪ E sektor: redni broj 3,4,5,6,7,8 i 9, površine 3,00 m²

▪ F sektor: redni broj 6 i 7, površine 3,50 m²

▪ H sektor: redni broj 5,7,11,14, površine 3,50 m²

▪ H sektor: redni broj 6 površine 1,75 m²

▪ H sektor, redni broj 10 površine 3,75m²

▪ I sektor: redni broj 5, 6, površine 3,50 m²

▪ I sektor: redni broj 13,16,17,18 i 19 površine 3,00 m²

▪ J sektor: redni broj 3,7,8, površine 3,00 m²

▪ J sektor: redni broj 12,13,14,16,17 i 18 površine 3,50 m²

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 50,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a).

3.2. Pijačna tezga za sadni material

▪ G sektor redni broj 3,4,5,6,7,8,10, površine 3,00 m²

▪ G sektor redni broj 13,15,16,17 površine 3,50 m²

▪ F sektor: redni broj 12,13,14,15,17,18,19 površine 3,00 m²

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 50,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a).

3.3. Sektor za prodaju mliječnih proizvoda:

▪ Prodajno mjesto – rashladna vitrina za mliječne proizvode sa rashladnom komorom, redni broj: 1, 2, 3, 4, 9, 10,14, 15, 18, 20, 25, 26, 29, 30, 31, 32, površine 3,20m²

▪ Prodajno mjesto – rashladna vitrina za mliječne proizvode sa rashladnom komorom , redni broj: 5, 6, 12, 22, 27, 28, površine 3,80m²

▪ Prodajno mjesto – rashladna vitrina za mliječne proizvode sa rashladnom komorom , redni broj: 47 površine 4,00m²

▪ Prodajno mjesto – rashladna vitrina za mliječne proizvode sa rashlad nom komorom, redni broj površine 35, 37, 38, površine 4,50m².

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 52,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a).

3.4. Sektor za prodaju ribe:

▪ Prodajno mjesto za prodaju ribe (akvarijum/rashladna vitrina), redni broj: 1,4 i 5, površine 2,40m².

▪ Prodajno mjesto za prodaju ribe (akvarijum/rashladna vitrina), redni broj: 8,10,11 12, 13,14 15, 16 17, površine 2,00m².

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 77,50 eura/m² (bez uračunatog PDV -a).

3.5. Sektor za prodaju jaja: Prodajno mjesto - rashladna vitrina za prodaju jaja sa rashadnom komorom, redni broj: 1, 2, 5, 6, 8 9 površine 2,70 m².

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 52,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a).

4. TRŽNI CENTAR „POBREŽJE“ – I sprat

4.1. Tezga za prodaju robe široke potrošnje – površine 4m²: ▪ Sektor B2: redni broj 3, ▪ Sektor C3: redni broj 12, 14, 15

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 59,00 eura/m²(bez uračunatog PDV-a).

4.2. Tezga za prodaju robe široke potrošnje – površine 5 m²:

▪ Sektor A2: redni broj 11. ▪ Sektor D3: redni broj 3

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 54 ,00 eura/m²(bez uračunatog PDV-a).

5. TRŽNI CENTAR „FORUM“

5.1. Pijačni poslovni prostor za prodaju mješovite robe na I spratu: redni brojevi 1, 2 i 4, površine 8m²

Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 25,00 eura/m² (bez uračunatog PDV -a). U cijenu zakupnine nijesu uračunati zavisni troškovi (električna energija i dr.).

5.2. Pijačna tezga za voće i povrće / sadni material - zelena pijaca, površine 1,71 m², redni broj: 10, 11, 12, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25. Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 65 ,00 eura/m² (bez uračunatog PDV- a).

5.3. Sektor za prodaju mliječnih proizvoda. Prodajno mjesto-rashladna vitrine za mliječne proizvode sa rashladnom komorom, redni broj 1 6, površina, 1,80m². Minimalna cijena zakupa na mjesečnom nivou iznosi 59,00 eura/m² (bez uračunatog PDV-a). II

1. Ponuda mora biti dostavljena u štampanoj formi i treba da sadrži:

Za fizička lica:

- Ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, broj lične karte ili pasoša, broj telefona, - Oznaku prodajnog mjesta (naziv pijačnog objekta, prodajno mjesto i redni broj), - Ponuđenu cijenu izraženu u eurima po /m² - Broj žiro računa za vraćanje depozita, - Potpis za fizička lica.

Za pravna lica: - Naziv sjedište, PIB broj telefona, - Oznaku prodajnog mjesta (naziv pijačnog objekta, prodajno mjesto i redni broj), - Ponuđenu cijenu izraženu u eurima po /m²

- Broj žiro računa za vraćanje depozita, - Pečat i potpis ovlašćenog lica.

2. Obaveza učesnika postupka - Pravna lica - učesnici postupka su u obavezi da dostave: potvrdu o registraciji iz Centralnog registra Privrednih subjekata za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica - Svi učesnici postupka su dužni da kao garanciju učešća dostave dokaz o uplaćenom depozitu na žiro račun „Tržnice i pijace“ d.o.o. Podgorica, broj 535 -20701-56, uz napomenu da se uplata vrši na ime „depozit za učešće po javnom pozivu 4/25“. Depozit se uplaćuje u iznosu od 150,00 eura

Prvorangiranom ponuđaču iznos uplaćenog depozita će biti uračunat u mjesečni iznos zakupnine Učesnicima postupka koji nijesu uspjeli u postupku po javnom pozivu izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita u roku od 30 (trideset) dana od dana sprovedenog postupka. Ponude se predaju u zatvorenim kovertama sa naznakom „Za prikupljanje ponuda po javnom pozivu broj 4/25 –ne otvarati”. Na koverti treba da stoje osnovni podaci o ponuđaču (ime prezime/naziv i adresa/sjedište ponuđača). Pojedinačna ponuda se može odnositi samo na jednu tezgu. Za konkretnu tezgu isto lice može podnijeti samo jednu ponudu ili će se u suprotnom uzeti u obzir ponuda sa najvećom ponuđenom cijenom. Istim ponuđačem se smatra i pravno lice, ukoliko je osnivač ili izvršni direktor u pravnom licu, ako je kao fizičko lice dostavilo ponudu. U slučaju da se dostave dvije ili više ponuda sa istom cijenom prednost ima ponuda koja je prva protokolisana (zavedena na arhivi). Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

3. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude

Ponuđena cijena 100 bodova

Prvorangirana ponuda dobija 100 bodova, a ostale proporcionalni broj bodova u odnosu na prvorangiranu. Ukoliko prvorangirani ponuđač odustane, nema pravo na povraćaj depozita i u obavezi je da dostavi izjavu o odustajanju, a ugovor se zaključuje sa drugorangiranim ponuđačem. Ukoliko drugorangirani ponuđač odustane, nema pravo na povraćaj depozita u obavezi je da dostavi izjavu o odustajanju , a Javni poziv će se smatrati neuspjelim za konkretno prodajno mjesto.

4. Vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Učesnici postupka dostavljaju ponude svakog radnog dana od 08.00 do 14.30 časova počev od 13.03.2025.godine zaključno sa 20.03 2025.godine do 11.00 časova , neposrednom predajom na arhivi „Tržnice i pijace“ d.o.o. Podgorica, u Ulici oktobarske revolucije 124.

5. Vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje ponuda će se održati u Upravnoj zgradi „Tržnice i pijace“ d.o.o. Podgorica, ulica Oktobarske revolucije broj 124 dana 20 03 2025.godine u 11.05h

Otvaranju ponuda mogu prisustvovati učesnici postupka ili ovlašćeni predstavnici.

6. Rok za donošenje odluke i zaključenje ugovora Učesnici postupka biće obaviješteni o ishodu istog najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana otvaranja ponuda. Sa prvorangiranim ponuđačem zaključiće se ugovor o zakupu na određeno vrijeme do 31.12.2025.godine. Prilikom zaključenja ugovora, prvorangirani ponuđač je u obavezi da uplati depozit u visini jedne mjesečne zakupnine. Ukoliko prvorangirani ponuđač ne zaključi ugovor, ne uplati depozit u visini jedne mjesečne zakupnine, gubi pravo na zakup i povraćaj depozita uplaćenog prilikom predaje ponude.

Davanje u zakup prodajnih mjesta se vrši na određeno vrijeme Napomena: Bliža obavještenja po osnovu javnog poziva mogu se dobiti na broj telefona: 069-370-100 ili putem emaila: pijacepg@t-com.me svakog radnog dana u periodu od 08.00-14.00 časova.

U izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“

- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“

„ “

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“

- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“

dopunjeno

USKORO U PRODAJI

Četvrtak, 13. mart 2025. broj 463.

Kosmički brod do empatije

zbog čega je crnohumorna saj-faj komedija „Mickey 17“ sa Robertom Patinsonom dokaz da Bong Džun-ho voli ljude onoliko koliko mrzi kapitalizam

Str. 12, 13. i 14.

POP-SKRINJA

Mi, same

Prve

demonstracije žena, koje su žene i organizovale, u Crnoj Gori zabilježene su 22. oktobra 1908. Na Cetinju, Crnogorke su se organizovale i osnovale svoj odbor – a njih 165 stavilo se na raspolaganje Crvenom krstu. Ovaj čin postavio je temelje kolektivne ženske borbe. Kontekst vremena: 1912. godine je i dalje postojalo javno i otvoreno protivljenje, čak liberalno-buržoaskih struja, uključivanju žena u naš javni život! A učešće žena u ratovima – od Grahovca, Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata – počelo je da mijenja percepciju njihove uloge u društvu. Prvi zabilježeni javno obilježen 8. mart u Crnoj Gori dogodio se u Kotoru 1919. godine. Na ovom skupu se okupilo 300 nezadovoljnih koji su, osim dizanja glasa protiv inflacije, govorili i o ženskim pravima te se bunili protiv okupacije. To je izazvalo represiju vlasti, što je dodatno otežalo radnički pokret i ženski aktivizam.

U vrijeme bijelog terora kada je svaka vrsta pobune bila brutalno gušena, veliki broj dokumentacije upravo o tome nedostaje. Možemo samo pretpostaviti da su obilježavanja 8. marta ili 1. maja održavana strogo u ilegali. Ono što možemo naći su dešavanja po svjedočenjima savremenika. Povodom 8. marta 1923, list ,,Radnik Delavec“ objavio je članak o značaju Međunarodnog dana žena, osvrćući se na položaj radnica u Jugoslaviji i njihove zadatke u borbi za ravnopravnost. Nema dostupnih podataka da je te godine u Crnoj Gori javno organizovana proslava ovog dana. Ali, prema sjećanjima savremenika, tog dana su se okupljale žene – članice Partije i simpatizerke – uz predavanje o značaju 8. marta i ulozi žena u revolucionarnom pokretu.

Već naredne godine, žene su jasno postavile zahtjeve: zaštita materinstva i djece, puno učešće žena u političkom životu, jedinstveni front proletarijata, poboljšanje teškog života žena i njihovo konačno oslobođenje od dvostrukog kapitalističkog jarma. Organizovane žene su pozvane da povedu borbu protiv nezaposlenosti, novih ratova, fašizma i bijelog terora.

Tek 1934, nakon zabrane u Podgorici 1932, uspjele su organizovati obilježavanje 8. marta na Cetinju, što je bio

Piše: Tijana TODOROVIĆ

U Crnoj Gori isključivo trpljenjem, nevidljivim radom, strpljivim napredovanjem žene su došle do svojih prava. Kao što vidimo i sada, drugi pol u Crnoj Gori dijeli shvatanja iz 19. vijeka

značajan korak u borbi za vidljivost i prava. Tokom Drugog svjetskog rata, a posebno od 1942, žene su imale važnu ulogu u antifašističkom otporu i postale nezaobilazan dio društvenih i političkih promjena. Karakteristično je za Crnu Goru da je emancipacija žena kaskala za ekonomskim i kulturnim razvojem zemlje. I pored jačanja ekonomskog statusa i položaja u svijetu, pitanje žena je zaostajalo, čak i onda kada su sazrijevali uslovi za poboljšanje. Čak su i zakonske norme situaciju dodatno pogoršavale. Opšti imovinski zakonik (1888) je u odnosu na Danilov zakonik 1855) pogoršao položaj žene u odnosu na ranije zakonodavstvo i običajno pravo. Godine 1879. izdata je naredba Velikog suda da se ,,raspuštenicama zabrani oditi po pazarima, glavnim skupštinama i seoskim kolima (tj. đe se pjeva i igra) a tako i izvan naše države“. Jačanjem centralne vlasti i stvaranjem

državne organizacije u drugoj polovini 19. vijeka, počeo se u ponečemu mijenjati položaj žena nabolje, više u zakonskim odredbama nego u shvatanjima ljudi. Tako je ženama koje su zlostavljane u porodici pružana pravna pomoć, a njihovi muževi su često bili kažnjeni. A otpor žena ovim putem naišao je na protivljenje muškaraca – jer se vjekovima formirano shvatanje o pravima žena nije moglo s tim pomiriti! Ipak, pojavljivala su se sve češća suđenja ove vrste i sve više je bilo razvedenih brakova. Iako su početkom 20. vijeka žene dobijale prilike za rad u administraciji, školama, najveći broj bio je zaposlen u duvanskom monopolu, gdje su bile izrabljivane. Uprkos tome, ovaj prostor postao je jedan od prvih gdje se žene grupišu i postepeno organizuju u cilju zaštite svojih prava.

Tek od pojave radničkog pokreta i KPJ žene su dobile podršku drugog pola u borbi za ravnopravnost. S uspostavljanjem socijalističke Crne Gore afirmiše se nova uloga – ravnopravnog člana društva. Ključni korak bilo je zakonsko i političko izjednačavanje sa muškarcima. Sredinom 1945. godine, žene u Jugoslaviji po prvi put stiču pravo glasa. Od 1945. obilježavanja 8. marta su redovna, a i rad na poboljšavanju ženskih prava. Svakako, to je naporan i dugotrajan proces, koji nikada nije dostigao željeni nivo. U vremenu u kojem živimo čini se da je sve manje razumijevanja za ljudska prava, kolektivna okupljanja, demonstracije i radničke pokrete. U Crnoj Gori isključivo trpljenjem, nevidljivim radom, strpljivim napredovanjem žene su došle do svojih prava. Kao što vidimo i sada, drugi pol u Crnoj Gori dijeli shvatanja iz 19. vijeka. Ova evolucija ženskih prava u Crnoj Gori svjedoči o dugotrajnoj i složenoj borbi žena za ravnopravnost, često suočenih s duboko ukorijenjenim patrijarhalnim normama i zakonima koji su ograničavali osnovna prava. Bez obzira na zakonske promjene, žene su se same, svojim mukotrpnim radom i otporom, izborile za prava koja sada uživaju.

u fokusu Angažovana nota čini seriju „Daredevil: Born

Đavo je mala maca

Svakamuka na Meta Murdoka. Sedam je lijepih godina obožavani slijepi advokat čekao na prvoklasni televizijski povratak sa tim đavolskim imenom „Daredevil“ na etiketi – da bi na kraju ispalo da je i tu ostao u sjenci Kingpina. Za seriju to i nije ispalo tako loše. Iskorišten zicer, za volej pravo u rašlje u striming ratu protiv Netfliks servisa – e, to je „Daredevil: Born Again“ u Disney+ produkciji. Uz prost zaključak: ova serija je najbolji televizijski komad velikog marvelovskog superherojskog mozaika od prve „Loki“ sezone naovamo.

Stihijski početak

To što se prebrzo i žešće trucka po narativnom drumu sa previše rupa u uvodnom dijelu prve epizode joj nije previše odmoglo. Jer je, sa druge strane, sasvim temeljna i ubjedljiva karakterna studija i kritika onih koji koji vlast u našem vremenu obnašaju i ištu – ali i onih koji posljedice te vlasti trpe. Kingpin i Derdevil, u jednom takvom mračnom plesu, krimi i političkoj igri, sa kraja na kraj mračnih ćoškova Njujorka – i po mnogo čemu samo su dvije strane istog novčića. Za sada, i nakon tri prikazane vratolomne epizode, tas na vagi preteže na stranu novopečenog njujorškog gradonačelnika – a to je, pogađate, Nelson Fisk – gospodar podzemlja Kingpin. Jer spram svih narativnih raskrsnica, ličnih izbora i dilema, spram namjera i onog što na početku serije „Daredevil: Born Again“ čine – ispada da je đavo stvarno mala maca za političara. Makar u toj marvelovskoj viziji i „čitanju“ modernog Njujorka. Makar u ovom našem vremenu.

I da, odgovor za sve one marvelovce koji su prošlog mjeseca iz bioskopa izlazili razočarani, očekujući da „Captain America: Brave New World“

Kingpin i Derdevil u njujorškom klinču nikad većeg uloga

maca za političara

(Džulijus Ona) bude potentan odjek skorašnjih rotacija u Bijeloj kući. Sve ono što nijesu našli u tankoj superherojskoj supici od filma – naći će u mračnjačkoj raskoši serije „Daredevil: Born Again“. Nelson Fisk, Kingpin lično, kao superherojska paralela predsjedničke kampanje i administracije Donalda Trampa? Apsolutno i ubjedljivo funkcioniše, jer Fiska ponovo i raskošno tumači sjajni Vinsent D’Onofrio. U igri nikad većih uloga, on je tu šekspirovski velika figura, i Otelo i Jago u isti mah. I nikad vam neće biti lakše da opravdate njegove namjere i načine, kao sada, na početku nove „Daredevil“ sage. To nikako ne znači da je Čarli Koks loš ili neubjedljiv u roli Meta Murdoka, odnosno Derdevila. Naprotiv, nova serija je samo potvrda da je ona odluka od prije decenije da on bude televizijski Derdevil bila primjer perfektnog kastinga. Problem? Čarliju su u poslu koji obavlja najbolje na svijetu značajno odmogli scenaristi serije. Kreativni tim koji predvodi Dario Skardapane, producent i scenarista koji je za Netfliks radio dvije „The Punisher“ sezone, jednostavno je odlučio da uvodnu radnju „Daredevil: Born Again“ postavi stihijski i zbrda-zdola. I zbog toga najviše trpi Met Murdok: ličnim trvenjima i dilemama glavnog junaka je, prosto, mnogo teže povjerovati nego kada je Fisk u pitanju. Odbačena maska Bez namjere da se otkriva taj ključni momenat radnje na početku, koji bi bio žešća spojlerčina za one kojima je serija „Daredevil“ na srcu: Met Murdok će se već u uvodnih 15 minuta suočiti sa žešćim gubitkom i krivicom. I ta jedna jedina odluka, u kojoj je suštinski žešće naivno nasjeo na mafijašku i krimi zasjedu ne-

U iste mračne ćoškove grada i ljudske duše iz serije „Daredevil“, autorski tim sada će stupati dublje i smjelije. Pa će se i fanovi publike osjetiti na skoro istom terenu, ali u igri za komad većeg uloga

kih opakih njujorških gadova, visiće nad njegovom sudbinom i nad serijom u ovom uvodnom dijelu. U najkraćem, onaj advokatski trio sa Keren i Fogijem više ne postoji, a slijepi njujorški advokat Met ima debeo razlog što se na period duže od godine odrekao one uloge maskiranog osvetnika Derdevila. I ubijeđen je da misije takvih osvetnika ne mogu dugoročno ništa dobro da donesu gradu; ukratko, sveo je sebe na jednog od vojnika komplikovanog pravnog sistema.

E sad, da li ta odluka Meta Murdoka da na početku serije spakuje ili odbaci Derdevilovu masku djeluje uvjerljivo? Pa, i ne baš. A razlog su, opet, scenaristi – sa odlukom da jedan mnogo, životno bitan momenat i obrt Metove sudbine –spakuju u 15 linearnih minuta na početku uvodne epizode! I nema te raskošno scene noćne borbe u jednom njujorškom pabu snimljene iz jednog kadra, ni te sposobnosti autora da dramatizuju radnju – koja može da pokrije prostu činjenicu da je nešto aljkavo i jeftino napisano. Baš šteta i ogroman minus, pogotovo u očima ranijih fanova serije, kojima će ovaj uvodni obrt biti pretjerano krupan i bez pokrića. A razlog je jednostavan: kreator serije Skarparone je prosto želio da što prije uleti u veliku igru i ples novopečenog gradonačelnika Fiska sa maskiranim superherojem Derdevilom. Srećom – kada jednom počne, kada se figure na tabli televizijske igre postroje, a to je već do polovine uvodne sezone – onaj uvod ćete i brzo

zaboraviti. Jer prijetnja u modernom Njujorku ove serije je kompleksnija, opakija i djeluje stvarnija i nama bliska, više nego bilo kad u svijetu marvelovske ili superherojske produkcije televizije i filma. Scenaristi su u Fiskovoj kampanji za gradonačelnika odlučili da rabe konkretne stvari i iskustva iz naše skorije stvarnosti. Kingpin, povratnik u Njujork nakon dugog oporavka od povreda i posljedica prethodnog okršaja sa Derdevilom – ulijeće u političku arenu kabadahijski. Postavlja svoja pravila igre, mimo svih kampanja i analitičara – i sebe predstavlja kao nekog ko zna da završi posao.

Domaćin i kabadahija

Ono, dobar domaćin koji će, kad treba, da lupi šakom o sto, da zaobiđe nepotrebne pravne procedure i silnu birokratiju i administraciju – jer narodu je najbitnije da neko donese realnu i brzo vidljivu promjenu. A ko u tome može biti bolji od krimi-bosa i starog mafijaša? Najbolje od svega je to što D’Onofrio učini da takvom Fisku, u njegovom brzom uzletu do gradonačelničke stolice – vjerujete. Tom liku koji svoju političku misiju možda vidi kao iskupljenje – a, sa druge strane, djeluje prosto kao dječak koji pati od potrebe za svačijom ljubavlju. E, takav njujorški gradonačelnik je i savršen moderni populista i prznica i plahoviti lider i neko ko stvarno završava probleme nekih malih ljudi – ali i suprug, suočen sa nevjerstvom već davno otuđene žene koju voli. Svaki njegov potez koji

tu čini, svaki mali i veliki bljesak gargantuansko velikog i povrijeđenog ega – tu djeluje kao, onako, tipično trampovski. I opet, ništa ne možete zamjeriti tim Njujorčanima na početku serije što su „grlom u jagode“ glasali za njega; što žele takvog lidera. A stvarne namjere i ciljeve mu se tek naziru...

Sa druge strane je Met Murdok – očajan u onoj mjeri u kojoj može biti osoba svedena na ulogu pukog posmatrača Fiskovog političkog uspona. Ono, ako bilo ko i u pravoj mjeri zna koliko je Kingpin zao i grešan, to je Derdevil. Samo što Derdevil više ne postoji, već postoji samo jedan slijepac među advokatima u tom istom sistemu kojim sada rukovodi Fisk i Fisku slični. I u takvoj situaciji se osjeća potpuno bespomoćno i bijesno. I vrlo brzo će sam inicirati jedan susret sa starim znalcem; kada se njih dvojica prvi put nađu zajedno u kadru, e, tada ćete znati, da je ovo vrhunac Marvelove produkcije.

Sjajan momenat je onaj u kom se u velikom karakternom trenju Derdevila i Kingpina nađe velika tema iskupljenja. Jer Met Murdok je i dalje ona hrišćanska duša irske imigracije, kojoj je toliko bitno praštanje i pružanje druge šanse. U kakvom se samo tu ličnom čerečenju nađe – onda kad tu drugu šansu traži za sebe, istovremeno svjestan da je „uskraćuje“ Fisku. I koliko Fisk ima pravo da tu šansu traži – naročito onda kad cijeli Njujork i veliku većinu gledalaca serije ubijedi u to da sa pozicije gradonačelnika radi stvarno neke dobre stvari.

Tako „Daredevil: Born Again“ suštinski rabi one najbolje motive i teme iz serije „Daredevil“ koja joj je prethodila. Otprilike, u iste mračne ćoškove grada i ljudske duše sada će Born Again“ najboljim komadićem Marvelovog mozaika još od hita ,,Loki“

stupati dublje i smjelije. Pa će se i fanovi publike osjetiti na skoro istom terenu – ali u igri za komad većeg uloga. Tako ispada da je Disney+ uzeo ono najbolje što su Netfliks producenti radili u ovoj seriji od premijere 2015. do ukidanja 2018. godine – pa prosto „odvrnuo na maksimum“... A kad je tako, onda lako premostite onaj „iz neba pa u rebra“ klimavi početak.

U pravim momentima kreativni tim koji stoji iza „Daredevil: Born Again“ uspijeva da spusti loptu i pruži joj onu savršeno laku njujoršku duhovitost. Čak i to da Met Murdok sada ima prvi put na pravi način ostvarenu simpatiju (ako ne vezu u pravom smislu), u liku terapeutkinje

Heder Glen (Margarita Le-

vieva), djeluje realno. I kako njih dvoje, u intimi, pronalaze malo manevarskog prostora za život vrijedan življenja – u vremenu političkih trvenja i izbora koje ih zbunjuje i frustrira. Sa druge strane je odnos Fiska sa suprugom Vanesom (i dalje vrlo ubjedljiva Ajalet Zurer, kuratorka galerije koju je privukla moć kralja podzemlja) – i njegova odluka da se pošto-poto bori za taj brak, uprkos nevjerstvu...

Odatle, iz sasvim ličnih motiva i izbora, pokretaće se i ključni narativni zamajci serije „Daredevil: Born Again“. I upravo tu briljira: u tezi da neke mnogo krupne odluke, koje se tiču cijelog Njujorka i cijele marvelovske planete – kreću iz sasvim skučenog, mračnog prostora ćoškova u

CELULOID Bombončić Brajana

Istog trenutka kada izađe iz automobila, ličeći više na magarence Ijara nego na opakog Logana Roja, počinjete da se smijuljite kao Draguljče

komšiluku, koje prokleto dobro poznajete. I iz malih strahova i nesigurnosti nekih nevoljenih vječitih dječaka. A takvi su, naravno, Fisk i Derdevil, u jednakoj mjeri. Ironično, dvije strane istog novčića, pa da vam zbog toga ne bude bitno – što političar tu djeluje kao mnogo opasnija zvjerka od jednog superherojskog đavola. „Daredevil: Born Again“ ovog proljeća će vas u taj svijet voditi kroz devet epizoda, uz obećan nastavak od osam u narednoj godini. A ako su nešto tri uvodne epizode dokazale – jeste da je upravo ovo jedan jednako marvelovski i naš svijet, vrijedan borbe, življenja, brige i pažnje.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 3.9/5

Upoznavale su se familije zaljubljenih parova i prije komedije „Meet the Parents“ (Džej Rouč, 2000), ali može se reći da je serijal nesrećnih događaja, u koje se nesretni Ben Stiler uvaljuje zbog frke od Roberta de Nira, debelo uticao na rast popularnosti ovog filmskog koncepta. Nijesu uslijedila samo još dva nastavka sage o Fokerovima (plus rijaliti šou „Meet My Folks“ i NBC sitkom „In-Laws“), nego i podugački niz filmova na sličnom tragu. Nažalost, ogromna većina nije uspjela da dosegne čak ni guilty pleasure etiketu, a kamoli status zabavne komedije koja se oslanja na štosan situacijski humor i vibrantne likove. Da inspiracija „Meet the Parents“ ne jenjava ni četvrt vijeka nakon okršaja Stilerovog gigantskog šmoklja i De Nirovog još gigantskijeg namćora, dokaz je i horor komedija „The Parenting“, koja je danas sletjela u ponudu striming servisa Max. U filmu, koji je po scenariju Kenta Sableta („Saturday Night Live!“) režirao Kreg Džonson („Wilson“, 2017), priča se vrti oko gej para koji na vikend i za sitnu lovu iznajmljuje ogromnu vilu u idiličnoj zabiti. Svrha je, naravno, upoznavanje sa roditeljima, a za anksioznog

Novopečeni gradonačelnik Fisk na bračnoj terapiji

Terapeutkinja Heder (Margarita Levieva) solidan izbor za partnerku Meta Murdoka

13. mart 2025.

Horor komedija

„The Parenting“ od

danas

na servisu Max

Bombončić od Brajana Koksa

Rohana (Nik Dodani, neodoljiv kao Zahid u seriji „Atypical“) i dugo planirana prosidba Džošue (Brendon Flin iz „13 Reasons Why“). No, dok preuzimaju ključeve od čudnjikave Airbnb domaćice Brende (Parker Pouzi), malo obojica znaju o tome koliko ih dugačak put čeka do oltara... I da im prepreka do „zauvijek srećni“ neće biti samo čudnjikavi ili roditelji sa metlom u dupetu, nego i četiri psa, jedan 400 godina stari demon i tri duha, zaglavljena u toj istoj kući od osamdesetih... Idemo odmah načisto: „The Parenting“ nije bogzna kakvo

čudo od komedije, još manje sa horor predznakom; neće se od nje mnogo ljeba najesti ni filmofili željni humora usidrenog u karakterima likova, ni štosno spakovane strave i užasa. Ipak, ima Džonsonov paket sasvim dovoljno mesa za gledaoce željne nezahtjevnog, simpatičnog filma, idealnog za puštanje mozga na ispašu poslije napornog radnog dana. I garant se neće pokajati niko ko ga upali makar zbog jednog od najfascinantnijih i najtoksičnijih očeva u istoriji televizije. Brajanu Koksu ovo je prvi TV projekat nakon HBO

pomisao da treba da zagrli sina. No, nije Frenk satkan od toksičnosti Logana Roja ili bilo kakve strogoće kakvu biste obično očekivali uz ovaj opis, nego je, jednostavno, nekako – smoren.

Časna riječ, dok gledate Koksa kako ga iznosi, prva asocijacija vam je magarence Ijar, melanholični drugar Vinija Pua. Rohanovi roditelji najavljeni su kao „tvrd orah“, a Džošuini kao laganini za razbiti. Ipak, i Lidi i Klif imaju svoje bubice, što štosno iznose Liza Kudrou, jedna i jedina Fibi iz „Friends, te Din Noris, neprocjenljiv kao Henk u „Breaking Bad“. I jedno i drugo, uz Koksa i Falko, otvaraju zaljubljenom paru, čiju hemiju sjajno grade Dodani i Flin, urnebesan prostor da nas podsjete kako svi na neki način postajemo kreteni u socijalnim situacijama koje uključuju roditelje.

Glumci su definitivno najjači adut, mimo Pouzi, nedovoljno čudne u ulozi lujke Brende, i Vivijan Beng, kojoj nije pretjerano dobro legla rola Džošuine i Rohanove sebicentrične drugarice Kejt. Nažalost, ni vrhunski dio glumačke ekipe ne uspijeva da izvuče drugu, slabiju polovinu filma.

remek-djela „Succession“ i malo je reći da mu je uloga – bombona!

Prva polovina filma, u kojoj se približavaju karakteri protagonista, mnogo je bolja od druge. Istog trenutka kada Rohanova mama Šenon (Edi Falko, blago iz „The Sopranos“) i tata Frenk (Koks) izađu iz automobila počinjete da se smijuljite kao Draguljče.

Šenon se komotno mogla zvati i Karen; tipična je snishodljiva gospodža koja sve najbolje zna i umije i nalazi zamjerke svemu. Njen suprug je, pak, onaj tip oca kojem je neprijatno na samu

Nakon što banalni horor uklete kuće stupi na scenu, mnogo je manje prostora za produbljivanje likova i glavne teme. Demon protiv kojeg se porodica bori preočigledan je simbol životne prepreke, opasnosti, bilo čega što može razjediniti familiju i odnos roditelja i djece. Džonson i Sublet u tom smislu uspijevaju da stignu do simpatičnog zaključka, ali put do njega više je nalik zbirčici skečeva, nego punokrvnoj komediji sa horor elementima.

Jedno je, ipak, sigurno: zbog Koksa – prvo u „Ijar elementu“, a onda i u jednom drugom, koji, ipak, nećemo otkrivati – vrijedi upaliti „The Parenting“. Sve ostalo u Džonsonovom filmu može, a ne mora, iako je mnogo bolje nego što se očekivati dalo. Još ako „The Parenting“ pomogne da šira publika otkrije Dodanija... Izvukao je onda Kreg Džonson sasvim dovoljno iz svoje roditeljologije u oblandi demonologije i vještičarenja. M. I.-N. Ocjena: 2.8/5

Ekipa spremna za pakleno upoznavanje u ukletoj kući

Razgovarala:

Marina D. RICHTER

Kada

smo seli da porazgovaramo o njegovoj senzacionalno dobroj animaciji „Flow“, ni Gints Zilbalodis ni ja nismo mogli da predvidimo uspeh koji joj je predstojio – trijumf na dodeli Oskara za najbolji animirani film. Ako je iz Kana prošle godine izašao praznih ruku, Zilbalodis se mesec kasnije kući vratio sa ni manje ni više nego četiri trofeja sa najvažnijeg internacionalnog festivala animiranog filma u Anesiju: najbolja originalna muzika (koju takođe potpisuje), najbolji dugometražni film, nagrada publike i „Gan Foundation“ nagrada za distribuciju. Od tog momenta je bilo jasno da će ovaj film o postapokaliptičnom svetu (u podgoričkom Sinepleksu od 3. aprila), u kome grupa životinja upravlja lađom kroz ostatke potopljene civilizacije, obigrati svet. Niko, međutim, nije slutio koliko će crna mačka, koja je postala simbol filma „Flow“, osvojiti srca publike – i da će se u Rigi jednoga dana podići njen spomenik. Kult Zilbalodisove mačke je izašao iz geografskih granica zemlje porekla, pa su internet preplavili gifovi i fore... Od kojih najnovija pokazuje crnu macu koja nonšalantno obara zlatnu statuetu, onako kako to naši omiljeni kućni ljubimci vole da rade, bez pardona. „Flow“ ulazi u istoriju kao prvi letonski film nominovan za Oskara – i to u dve kategorije – i prvi koji je Oskara odneo kući. On, takođe, označava prvog Oskara za čitavu baltičku „trojku“ – Estoniju, Letoniju i Litvaniju. Za jednog nerda koji je platio ljude da gledaju video-filmove sa životinjama, ne bi li animacija autentično prikazala način na koji se životinje kreću i kako se ponašaju kada im preti opasnost –kao neko ko je veoma škrt na rečima, pa mu je i film nem, kiša nagrada, uključujući i Oskara, donela je pritisak verbalnog, javnog izražavanja. „Potrajalo je dok se spoznaja

Gints Zilbalodis za Objektiv o animaciji ,,Flow“,

Bajkovit kraj mačkastu apokalipsu

o pobedi nije slegla“, izjavio je na konferenciji za štampu posle pobede u Holivudu sa statuetom u ruci. „To što se desilo je skroz neverovatno“, nastavio je.

Iako je 2024. obilovala izvanredno uspelim animiranim dugometražnim filmovima (uključujući fantastičan „Memoir of A Snail“ Adama Eliota i „The Wild Robot“ Krisa Sendersa), pa je konkurencija bila jako tesna, o „Flow“ se

govorilo kao o jednom od jačih kandidata. I to posle pobede u Anesiju, Cezara za najbolju animaciju u Francuskoj i nagrade Evropske akademije..., da ne pominjemo sva 54 trofeja koja je do današnjeg dana uzeo.

Sa letonskim režiserom pričali o njegovom kreativnom procesu, ličnom umetničkom razvoju i prednostima kreiranja priča bez dijaloga. „Mislim da se mnogo toga bolje da

ispričati bez reči, i sve ono što nisam mogao iskazati verbalno uspeli smo da nadomestimo kroz muziku, dizajn zvuka, pokrete i montažu“, bilo je prvo što nam je rekao i nešto što je mnogo puta posle toga ponovio u izjavama za medije, pa i onda kada je ponosno podigao svoga Oskara pred novinarima u Holivudu.

OBJEKTIV: Da li bi mogao da nam ispričaš o procesu stvaranja sveta u raspa-

Gints Zilbalodis sa statuom Oskara za najbolji animirani film

čija je neočekivana oskarovska pobjeda oduševila filmofile

kraj za apokalipsu

Ne bi smela postojati razlika da li je m animirani ili ne, da li je snimljen analogno ili digitalno. To je samo stvar tehnike. Važne su ideje i emocije, bez obzira na to na koji ste se način izražavanja odlučili. Mislim da je „Flow“ prilično univerzalan lm i da će iznenaditi ljude. Ne samo jedno neobično iskustvo, već i avantura

du, ali čiji nas pejzaži toliko očaraju da tu katastrofu maltene zaboravimo?

ZILBALODIS: „Flow“ počinje sa poplavom, a pošto je moja glavna figura mačka, bilo je logično da katastrofa bude vezana za vodu koje se mačke plaše. Nisam želeo da svet bude preterano preteći, zato što bi u suprotnom film postao dosadan. Zato se ne radi samo o poplavi koja je izbrisala tragove cvilizacije, koja se jedva nazire u vidu objekata koji štrče iz vode. Mi vidimo posledice katastrofe, ali tokom priče posećujemo mnoga mesta koje sagledavamo iz neobičnog ugla. A nekoliko puta uočavamo nagoveštaje postojanja bića koja na trenutak izranjaju iz tog nepreglednog okeana, ne znajući šta su, pa se pitamo da li je moralo doći do kataklizme da bi se njihovo postojanje otkrilo. Ko su i šta su, to je enigma, čak i za mene. Ono što je nečija propast, može postati šansa za bitisanje nekog drugog. Mislim da je važno prikazati takvu sredinu u kojoj se neko oseća kao ta džinovska riba u vodi.

„Flow“ je zapravo labava adaptacija mog kratkog filma

„Aqua“ iz 2012, ali ovoga puta je fokus na grupnu dinamiku, za razliku od mace koja je bila oslonjena sama na sebe u originalu. Ovde imamo priču o mački koja je ranije bila veoma nezavisna i sama, a sada je prinuđena na suživot i rad s ostalima. Ona, jednostavno, mora da prihvati druge životinje.

To je najveća razlika. Pošto se mačke plaše vode i ćudljive su po prirodi, prirodno je da nastaju konflikti, a mi apsolutno nismo želeli antagoniste u filmu. Svaka od životinja je drugačije ćudi i konflikti nastaju, ali je svaki od njih potpuno razumljiv zbog različitih priroda saputnika.

OBJEKTIV: Najinteresantnije je to što ne postoji personifikacija životinjskog sveta koji reaguje onako kako to stvarno čini u ovozemaljskoj stvarnosti.

ZILBALODIS: Naši animatori su pogledali dosta filmova na internetu. Srećom, postoji velika medijateka referentnog materijala. Insistirao sam na autentičnosti i zvucima koji dolaze od životinja, a ne na takvima koje stvaraju ljudi koji ih imitiraju. To mi je izgledalo prirodno i nekako logično.

Takođe je bilo bitno stvoriti imerzivan, skoro dokumentaristički osećaj u filmu. Dok gledate „Flow“, imate osećaj kao da prava osoba drži kameru u rukama i reaguje na ono što se ispred nje dešava. Moram da dodam da je snimanje oglašavanja životinja u njihovom prirodnom ili veštačkom habitatu (zoološki vrtovi) bilo esencijalno zbog osećaja „prirodnosti“. Shodno tome, i kamera je bila veoma prizemljena. Sve u službi autentičnosti i ne-glume. Nije smelo doći do odstupanja od zbilje. Animirani filmovi nekada znaju da budu distancirani od publike ili previše kontrolisani i preterano precizni, ali mi smo želeli da uvrstimo nesavršene detalje, spontane reakcije na sve što se dešava.

OBJEKTIV: Na koji način je korišćenje softvera Blender uticalo na animaciju i adaptaciju priče na „platno“?

ZILBALODIS: Blender je korišćen za apsolutno sve što se vidi u filmu. Upotrebili smo ga pošto je film morao biti 3D i zato što sam hteo da imam kameru koja hvata ono što se dešava. Pokušali smo da film učinimo imerzivnim i optički

bogatijim u detalju, ali istovremeno neprenakićenim. Samo ono što je neophodno pokazati jeste tu. To je velika prednost animacije. Sve što se dešava je namerno.

OBJEKTIV: Kako bi opisao tvoj artistički razvoj od prve kratke animacije „Rush“ (2010)?

ZILBALODIS: Pronalazio sam svoju tehniku polagano kroz rad na kratkim filmovima i verovatno nikada više neću stvoriti ručno crtanu animaciju. Razlog što sam se prebacio na 3D je zato što sam zainteresovan za kameru u pokretu i duge kadrove bez rezova i za stapanje sa sredinom. To je razlog što nisam imao storyboard. Principijelno, sve animacije ga imaju. Počeo sam da kreiram određenu sredinu trodimenzionalno i da je potom istražujem kao pravi kamerman, osvrćući se za idejama. U neku ruku, takav proces stvaralaštva je spontaniji i bliži igranom filmu. Posle silnih kratkih filmova tokom čije kreacije sam učio nove stvari, shvatio sam da je ovo mnogo bolji put i mislim da ću se držati Blendera.

OBJEKTIV: Postoji jedna konstanta u svim tvojim filmovima, a to je odsustvo govornog jezika...

ZILBALODIS: Nikada nisam koristio dijaloge zato što je moja jača strana vizuelno pripovedanje. Zato sam se uvek pridržavao tog principa. Recimo, napravio sam film o liku koji je na pustom ostrvu samo da on ne bi morao da priča sa nekim. U „Flow“ su sve same životinje, pa je situacija ista. U većini filmova koje gledamo dijalozi imaju tu tendenciju da voze radnju i da grabe pažnju. Svi moji omiljeni filmovi su takvi u kojima je fokus na ono vizuelno. To je ono što mene „vozi“ kao režisera.

OBJEKTIV: Koji je bio najteži aspekat pravljenja ovog filma?

ZILBALODIS: Rekao bih da je to bio scenario zbog puno limitacija i nedostatka dijaloga. Za mene je pisanje robija. Morali smo da pronađemo način kako da pretvorimo ideje u de-

Glavni junak već ovjekovječen statuom u letonskom glavnom gradu Rigi

Borrowing Tape Facebook page

la, specifično vezano za glavne protagoniste. Napisao sam puno verzija dok se nismo zadovoljili sa finalnom. Takođe je bilo izazovno nadzirati tim. Pošto sam bio naviknut da radim sve sam, a ovoga puta je na filmu radilo pedesetak ljudi, to je za mene bilo novo iskustvo i velika odgovornost. Ranije, kada bih dobio ideju za neku priču, nisam morao nikome ništa da objašnjavam. Sve je bilo jako apstraktno i meni jasno. Jednostavno bih seo i odradio posao. Volim da razmišljam i istražujem sopstvene ideje. A sada sam morao da pronađem način kako da iskomuniciram ideje, pa iako sam osećao izazov, nekako mi je to konačno uspelo. Želeo sam da tim bude uključen u čitav proces, ali ne na način na koji im kažem šta treba da rade. Čitav proces je tekao veoma organski i kreativno.

OBJEKTIV: Kakva je bila reakcija na inicijalni veliki uspeh, recimo, kada si se našao u „Un Certain Regard“ selekciji u Kanu kao režiser jedinog animiranog filma?

ZILBALODIS: Čitava stvar je za mene predstavljala novo iskustvo. Istovremeno, mislim da ne bi smela postojati razlika da li je fim animirani ili ne, da li je snimljen analogno ili digitalno. To je samo stvar tehnike. Važne su ideje i emocije bez obzira na to na koji ste se način izražavanja odlučili. Mislim da je „Flow“ prilično uni-

verzalan film i da će iznenaditi ljude. On je ne samo jedno neobično iskustvo već i avantura. Postoje, na primer, kanski filmovi koji su veoma izazovni za gledaoce, mračni i sirovi, što je takođe dobro. Sa druge strane, mi smo možda drugačiji po tome što nudimo jednu divnu avanturu, koja nudi dobar provod i malčice smeha. Mislim da „Flow“ može jednako biti in-

teresantan za filmske kritičare, umetnike i sinefile. Dakle, bila je samo ta jedna animacija u takmičarskom programu koji obuhvata dvadeset filmova, što se dešava možda svakih pet godina, ukoliko uopšte i zato nam je velika čast što smo tu. Nadam se da će ubuduće biti mnogo više animacija u ozbiljnim takmičarskim festivalskim programima.

Anime planet Cijena

Naš junak Rafal će prolaziti kroz lavirint istorije i nauke, koji će vam se vrlo brzo učiniti kao začarani krug. Jer svako saznanje je samo novi početak, a svaki odgovor nova Pandorina kutija sa nekim savršenim novim pitanjima

Animekao dio redovnog školskog plana i programa u Crnoj Gori. Recimo, na časovima fizike, istorije i građanskog obrazovanja, u drugom i trećem srednje. Apsolutno bi moglo i potpuno bi bilo sa pokrićem. Eno ga dokaz na Netfliks strimingu, serija „Orb: On the Movements of the Earth“.

Crv sumnje

Ozbiljno, svakom djetetu koje vam, spram časova i lekcija u našim školama, kaže da su prirodne nauke dosadne – samo pustite „Orb: On the Movements of the Earth“. Svaki momenat lične žrtve, sumnje drugih i u samog sebe, višegodišnjeg rada i istraživanja – ta djeca će osjetiti kao stvarno odricanje. I svaki će im, već do kraja neke od uvodnih epizoda, djelovati kao vrijedan odricanja i muke – onda kad ga zamijeni radost otkrića i saznanja. Potpuno racionalnog saznanja.

Za one koji su već uveliko anime fanovi, i onako ozbiljnijih i zrelijih anime priča, svijet „Orb: On the Movements of the Earth“ bi podsjetio na „Attack on Titan“. Dakle, na

Poplava tjera mačku da sarađuje sa drugim životinjama

Jedan od vrhunskih omaža oskarovskoj pobjednici

On the Movements of the Earth

Predivna posveta nauci

i racionalnom saznanju

Cijena tajni svemira

nešto što je izmješteno dalek od Japana – što se dešava u Evropi, negdje na prelazu iz srednjeg u novi vijek. U doba otkrića. Anime je djelo sjajnog „Madhouse, Inc.“ studija, iza kog su decenije mnogo ozbiljnih filmskih hitčina i priča poput „Wicked City“ (1987), „Perfect Blue“ (1997), „Vampire Hunter D: Bloodlust“ (2000), ali i serija poput kod nas megapopularne „Death Note“, „Hunter x Hunter“, „One-Punch Man“... I, konačno, modernog remek-djela „Frieren: Beyond Journey’s End“.

Dakle, nije nimalo čudno to što je „Madhouse, Inc.“ dobio ekskluzivu za adaptaciju mange genijalnog autora Uota. A Netfliks je samo nastavio praksu iz posljednjih godina, da licencira neke od najpotentnijih i najzrelijih anime priča. Jer „Orb: On the Movements of the Earth“ zaslužuje pažnju i sasvim odrasle publike; cijela je meditacija i velika tema, šta nam nauka znači, šta nam potraga za racionalnim saznanjem donosi, a šta sa njom gubimo.

Poprište radnje je jedno „Kraljevstvo P“, koje je direktna aluzija na srednjovjekovnu Poljsku, tamo sa kraja 15. vijeka. Tamo se svi oni koji se protive Aristotelovom učenju i dogmi „religije C“ (jasna paralela sa katoličanstvom) – proglašavaju jereticima. A učenje je prosto: Zemlja je u centru svog kosmosa, pa se i Sunce i Mjesec i sve zvijezde okreću oko Zemlje. Aristotelovo objašnjenje je prosto: svi bačeni objekti na Zemlju padaju, pa je „sasvim jasno da je Zemlja u centru svega“.

Tinejdžer Rafal, pasionirani kosmolog iz vremena inkvizicije

U jednoj od takvih katolič- kosmologije. Ono, posmatra-

kih škola stasava jedno plavokoso siroče, dvanaestogodišnjak Rafal. I on je, sa svim tim saznanjima tog vremena – najbolji đak. Sa 12 godina već je dobio poziv za univerzitet. I svaku će priliku iskoristiti da kroz život prolazi linijom manjeg otpora; djetinjstvo siročeta ga je tome naučilo. Sve te priče o jereticima ga, brat bratu, kapi jedne ne interesuju. Do momenta kad odluči da na univerzitetu upiše teologiju – i mentor mu saopšti da kao teolog mora da se odrekne

nje zvijezda i neba, klasično gubljenje vremena za jednog teologa. E, tu će nešto proraditi, možda ne crv sumnje, ali svakako ponos... Najbolja stvar sa „Orb: On the Movements of the Earth“ je to što se ne stavlja jasno i direktno na stranu nauke. Što ne postavlja sliku crno-bijelog svijeta; već i same naučnike postavlja pred ogledalo sujete, sebičluka... I svega onog šta su spremni da pruže – u zamjenu za utoljenu glad saznanja. Jer tu je negdje, na samom početku, ključno pi-

tanje. Ako smo hljeb spremni da platimo novcem, ako smo sigurnost isto spremni da platimo porezima... Čega smo spremni da se odreknemo – pa da dobijemo odgovor na tajne života i kosmosa?

Jeretik i inkvizitor

E, tu počinje priča sazrijevanja mladog Rafala, pa je ovo čak i prije svega jedna priča stvarnog odrastanja i svih surovih izbora koje pred bilo koju mladu osobu postavlja – nego što je priča o nauci. A Rafal će biti karakterno čerečen između dva autoriteta. Sa jedne strane, strašnog jeretika Huberta, koji je spreman da mu zbog nauke i naučne istine zaprijeti i smrću... I sa druge, inkvizitora Novaka – mentora koji je spreman da plamen naučnog saznanja guši lomačama za jeretike –samo zbog toga da bi se mir i red u društvu održali, a pobuna gušila. U 23 epizode, prolazićete i kroz avanture svih kutaka i argumenata „ptolomejskog modela kosmosa“; upoznaćete i neke mnogo interesantne Rome koji će biti spremni da čuvaju saznanja nekih zabranjenih knjiga... A naš junak Rafal će prolaziti kroz lavirint istorije i nauke, koji će vam se vrlo brzo učiniti kao začarani krug. Jer svako saznanje je samo novi početak, a svaki odgovor nova Pandorina kutija sa nekim savršenim novim pitanjima. I takva je, strašna i uzvišena, ljudska sudbina. A „Orb: On the Movements of the Earth“ će vas učiti u kojoj mjeri je takav put dragocjen i dostojan čovjeka; antičkog, srednjovjekovnog, modernog... Sa svim strašnim cijenama i odricanjima, koje treba platiti na tom putu. S. S. Ocjena: 4.4/5

zerkalo

„Mickey 17“ – dokaz da Bong Džun-ho voli ljude onoliko koliko mrzi kapitalizam

Kosmički brod do empatije

Piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

Nije tajna da Bong Džunho prezire kapitalizam; da ga smatra nehumanim; da ga duboko povređuje to što pristajemo da nas velika jurnjava za novcem i kapitalom odljudi i sroza na zamorčiće u nevidljivom i bezizlaznom lavirintu svakodnevice. Nije tajna, jer cijelu je karijeru posvetio filmovima u kojima se nihilistički oštro i precizno seciraju kapitalističke alatke za održavanje statusa kvo u svijetu u kojem su bogati predodređeni da se još više bogate i lagano plasiraju narativ u kojem su siromašni za svoje siromaštvo i „nesposobnost“ – sami krivi. I secirao ih je i još ih sjecka Bong Džun-ho, do te mjere svježe, inventivno i žanroslamajuće da je odavno zaslužio da se poseban žanr nazove njegovim imenom.

Zamorče u lavirintu Bavio se krimićem („Memories of Murder“, 2003), radio creature feature („The Host“, 2006), pakovao postapokaliptičnu distopiju („Snowpiercer“, 2013), ekološku saj-faj fantaziju („Okja“, 2017) ili crnohumorni triler („Parasite“, 2019), Bong Džun-ho govorio nam je, neumorno i beskompromisno-mračno, o dehumanizaciji i svođenju čovjeka na samo još jednu alatku ili točkić u velikoj mašineriji kapitalizma. I činjenici da smo, naprosto, takva bića – da ćemo svaki put kad nam se otvori prilika

Humanost koju režiser pronalazi na najmanje očekivanim mjestima – i čini ovu saj-faj komediju drugačijom od svega na kino-horizontu. Falinke je pak teško definisati; većinom se svode na osjećaj da finalni udarac u grlo, ipak, izostaje

da tretiramo Druge kao da nijesu ljudska bića, potrčati da to i učinimo.

Ni u „Mickey 17“ nije odstupio od te ključne autorske teme, ali prvi film koji je režirao i napisao nakon što je „Parasite“ pokupio trijumfalna, istorijska četiri Oskara – ipak je bitno drugačiji od svega što je radio. I ova crnohumorna sajfaj komedija, koja je nedavno pristigla i u naš Sinepleks, oličenje je Bongove mržnje prema kapitalizmu... No, ovo je ujedno i njegov prvi film u kojem je opipljiva i sveprožimajuća – nada.

„Mickey 17“, mračnim temama i jezivom ambijentu uprkos, ipak je i dokaz da Bong

Džun-ho opasno voli ljude. I da ga, iako ga jako nervira naša kontradiktorna, ropska priroda, ipak raduje što će se u tom duboko nehumanom sistemu uvijek pronaći neko ko odbija da bude nečiji šraf, pion, dron, zamorče, pacov u laboratorijskom lavirintu.

No, koliko god su ta Bongova ljubav, nada i empatija, koje proviruju od početka do kraja ludog 137-minutnog filma –neobičan i dojmljiv pokretački motiv jedne sasvim mračne i nihilizmom natopljene priče, taj izbor je ujedno i mač sa dvije oštrice. Koliko režiserov neočekivani optimizam jača, toliko na momente i slabi jačinu njegove poente, čineći „Mic-

key 17“ čak i donekle benignim (zar je moguće da bongovsko (i) to može biti?) iskustvom u zabrinjavajućem političkom trenutku... I za filmsku umjetnost, i za čovječanstvo. Vrijeme za borbu U filmu „Mickey 17“, mali uzorak tog čovječanstva predstavljen je u bliskoj budućnosti, u svemirskom brodu koji putuje ka planeti Niflhajm. Svrha putovanja je kolonizacija, a ime destinacije, koja čeka da bude „oplemenjena“ dodirom ljudske ruke, pozajmljeno je iz nordijske mitologije. Tako da, ako znamo da predstavlja kraljevstvo mrtvih, vječne hladnoće i tame, otprilike i znamo što posadu čeka na Niflhajmu. Kolonizaciju pratimo iz perspektive Mikija Barnsa (Robert Patinson ), kojeg je drugar Timo ( Stiven Jeun ) ubijedio da će makarone postati „novi hamburgeri“, te da je dobra ideja zajmati pare od lokalnog kamataša i uložiti ih u biznis. Pokušaj njihove kapitalističke avanture, naravno, propada, pa su primorani da uteknu u duboki svemir ne bi li sačuvali glave od tipa koji, zapravo, jedva čeka da mu se pare ne vrate, kako bi uživao u testerisanju nesretnih „mušterija“.

Timo je pak smutljivac koji može da se snađe i u najmutnijoj vodi, pa na brodu brzo do-

REŽIJA: Bong Džun-ho

ULOGE: Robert Patinson, Naomi Aki, Mark Rafalo, Toni Kolet

TRAJANJE: 137 min

bija lagani posao pilota. Miki nije te sreće, a pritom je i prilično naivan i neinformisan. Za poziciju „potrošnog“ prijavio se bez čitanja detaljnijeg opisa posla: uopšte ne zna da podrazumijeva korišćenje tehnologije koja je na Zemlji zabranjena zbog nerazrješivih etičkih dilema. To što niko u svemiru ne čuje kad etika vrišti, grešnog Mikija i ne zanima. Kukavcu je u glavi samo zvuk one testere... Prvo da utekne, pa će gledat što i kako. To „što i kako“ ispada ogromna zajebancija koja se pak hrani upravo nižim osjećajem vrijednosti u kojem se dave low-life osobe poput Mikija. Biti „potrošan“ zapravo znači obavljati najopasnije zadatke

i služiti kao zamorče za najnehumanije eksperimente naučnika na brodu. U prevodu, posao podrazumijeva dugo i bolno umiranje, nakon kojeg se ponovo „rađate“ iz 3D printera, s očuvanim sjećanjima na pakao koji ste upravo prošli. Karakterne crte „potrošnog“, njegov DNK materijal i sjećanja čuvaju se u „crnoj kutiji“, koja je spojena na uređaj za doštampavanje, pa sve „nove“ verzije sliče originalnom „predlošku“ kao jaje jajetu. Tako makar misli 17. verzija Mikija, dok ne uslijedi glavni zaplet filma. Tek nakon što se vrati sa zadatka, na kojem je prema svim pravilima trebalo da umre, pa u sopstvenom krevetu nađe u međuvremenu odštampanog „Mikija 18“ – naš pomirljivi (anti)heroj kapira da razlike postoje. Jer njegova je najsvježija varijacija mnogo borbenija i odlučnija da posadu kazni za torturu koju, kao jedini „potrošni“ na brodu, prolazi sa svakim novim umiranjem.

U Petrijevoj šolji

„Prijatnu ti smrt želim, vidimo se sjutra!“ Fenomenalan je prvi dio filma, u kojem Bong Džun-ho dočarava klasne odnose, dinamiku broda i odnose među likovima, majstorski prikazujući efekat dehumanizujuće tehnologije i sistema na radničku klasu.

Miki ne može stvarno umrijeti, ali samim tim ni živjeti dok god ga tretiraju kao potrošnu robu ili laboratorijsku posudu, recimo, kao toner za štampač, ili epruvetu ili Petrijevu šolju. No, to jeste tretman koji dobija od svih, osim od Naše (Naomi Aki). Samo agentkinja obezbjeđenja, sa kojom će ući u romantičnu vezu, tretira ga kao ljudsko biće i ne samo što ga voli kao osobu nego vidi vrijednost u tome što radi. A fakat je da Miki zaista obavlja herojski posao, te da bi bez njegove žrtve posada davno bila izgubljena. Između ostalog, ne bi uspjela da napravi bezbjednu vakcinu protiv virusa koji se proširio prije slijetanja. Koliko su Mikijeva pomirenost sa sudbinom i apsolutno nipodaštavanje sopstva duboko jezivi i uznemirujući, toliko ih Bong Džun-ho čini i urnebesno plodnim terenom za satiru.

Zamislite čovjeka koji propada ispod leda negostoljubive planete i nekako preživljava, misleći u sebi: „’Ajde, dako me barem nešto brzo pojede i prekrati mi muke“, a onda se ljutne na njenog glavnog stanovnika – gusjenolikog stvora po mjeri Mijazakijevog Ohmua iz remek-djela „Nausicaä of the Valley of the Wind“ (1984) – nakon što ga, uz pomoć svojih mladunaca, izgura iz rupe... Jer u tom činu ne prepoznaje

pomoć, spašavanje, empatiju, solidarnost sa nepoznatim uljezom (!) u sopstvenom domu, nego vidi – još jedno odbacivanje. Da ni za nekakve vanzemaljske bube nije dovoljno ukusan i dobar, to misli Miki... E, to vam je, drugovi i drugarice, kapitalizam.

Klovnovi u politici

Oličenje tog i takvog kapitalizma, tj. bijele supremacije koja sa njim ide ruku pod ru-

ku – jeste bračni par na čelu broda. Za kolonizaciju je pak zadužen Kenet Maršal (Mark Rafalo), propali američki političar kojeg su ćušnuli na letjelicu u vlasništvu države, da svoje otrove o superiornoj bijeloj rasi odnese u svemir. Za njim su pošli Ilfa (Toni Kolet), kontrolišuća supruga opsjednuta sosevima, i dio pristalica željnih da učine ljudsku rasu velikom ponovo

Robert Patinson ubjedljivo iznosi karakterne razlike kloniranih Mikija

Nakon svjetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, Bonga su svi, naravno, spopali sa pitanjima o Trampu. U ciljano karikaturalnom pristupu Marka Rafala lako je prepoznati i onu karikaturu iz Bijele kuće, ali fakat je i da je Kenet Maršal sveobuhvatniji lik. Imao je Bong na umu i Trampa i Elona Maska, ali i južnokorejske političare i neke druge klovnove iz političke arene. Svi su mu poslužili da izgradi lik despota toliko nesigurnog i karakterno impotentnog, da ne bi uspio ni jednu jedinu misao da završi bez supruge koja mu crvjeziči u uho i ohrabruje njegov Napoleonov kompleks. Maršalova reakcija, između ostalog, i na one mijazakijevske stvorove i nadimak „creepers“ koji će im dati – govore mnogo o čovjekovoj zabludi da je glavni, da je bitan, da je posljednja riječ u dizajnu prirode... I da mu to daje pravo da gazi Drugog i Drugost, bila druge boje kože ili pak „neljudskog“, vanzemaljskog porijekla. Taj motiv u kombinaciji sa svemirskim brodom sa jako izraženom klasnom podjelom čine „Mickey 17“ vrlo čudnim, ali i većinom uspjelim miksom Bongova dva prethodna filma na engleskom jeziku, „Snowpiercer“ (2013) i „Okja“ (2017). Njegov novi film u drugom dijelu zaista i umije da zaliči na kompilaciju „najvećih hitova“, ali sveukupna slika ipak je bolja. „Mickey 17“, čak i u mo-

mentima kada padne, ostaje svjež i potpuno drugačiji od blokbastera sličnog kova. Teško je zamisliti materijal tako nabijen idejama i obrtima, a da bolje funkcioniše u drugim rukama. Bong Džun-ho, kao i uvijek, i ovdje lagano prelazi iz slepstika u apsurdizam, iz romanse u akciju, iz horora u komediju, naprijed-nazad, gore-dolje, pa sve nanovo, nekada u samo nekoliko kadrova.

Šašavost i okrutnost

Ta humanost koju Bong pronalazi na najmanje očekivanim mjestima i tamo gdje empatija djeluje kao incident – i čini ovu komediju uspjelom i drugačijom od svega na kino-horizontu, uprkos manama. Falinke je pak teško definisati; većinom se svode na osjećaj da udarac u grlo, uvijek očekivan od njegovih filmova, ovdje izostaje. „Mickey 17“ ne ostavlja bez vazduha; nemate osjećaj da gledate velemajstora na djelu, nego film koji je veliki režiser uradio između dva zahtjevna projekta, da malo odmori i dane dušom. Kao ono što je Borislav Pekić napisao „Bjesnilo“ između dva toma „Zlatnog runa“... Ovo poređenje je adekvatno; vjerujte, baš je u tome i poenta, što su i „Bjesnilo“ i „Mickey 17“ čudesna djela, ali i nešto totale manje „ozbiljno“ u odnosu na težinu opusa njihovih autora. I izvjesno je da je ovo prvi Bongov film koji će žestoko podijeliti publiku i kri-

CELULOID Kad

tičare, te da će reakcije najviše zavisiti od toga što su uopšte očekivali od njegovog crnohumornog saj-faj dvoboja sa kapitalizmom.

Jedno je sigurno: nevjerovatan miks okrutnosti i totalnog budalesanja isporučio je u „Mickey 17“ Bong Džun-ho. Sve se za njegov novi film može reći samo ne da nije šarmantna svemirska odiseja na putu ka nekom boljem mjestu i empatiji koja nam nikad nije bila potrebnija. Okretan, krotak, vješt i žanrovski razigran, Bong je pronašao nadu „gdje joj mjesto nije“ – u duboko tragikomičnom nihilizmu. I pokazao nam je, kao niko drugi, kako funkcioniše narcisoidno zlostavljanje, te kako žrtva može da izgubi pojam o sopstvenoj vrijednosti i potrebama u hipertoksičnom okruženju.

A Robert Patinson? Onaj akcenat Stiva Bušemija iz „Farga“ (1996), koji je primijenio na „Mikija 17“? Ili šaranje sa Džimom Kerijem iz „Dumb and Dumber“, pa i sa Renom i Stimpijem, od sedamnaestice do broja 18? Teško je objasniti koliko mu je Bong Džun-ho dao haotičnu ulogu, te koliko je čudesa za njega Patinson izvukao iz šešira. Zajedno, zaslužili su titulu čuvara galaktičke nade jednog svijeta u kojem saosjećanje odavno kopni..., ali iskopniti neće, nijedan kapitalizam neće mu doći glave, dok god je ovakvih filmova...

Ocjena: 7.8/10

Kako se članska struktura Američke akademije nauka i umetnosti pokretnih slika menja, tako se menja i struktura nominovanih. Tako smo ove godine imali pregršt nominovanih filmova neameričkog porekla u raznim kategorijama, bilo kreativnim, bilo stručnim. Neki su čak i pobedili! To je možda nekoliko godina stari „novi“ trend u „atraktivnijim“ kategorijama, ali je u onim „manje atraktivnim“ (kratkometražni u sva tri filmska roda, dokumentarci, animirani filmovi) on nekako bio prisutan oduvek.

Korisnička služba Podsetimo se, jedini jugoslovenski Oskar dolazi upravo iz kategorije kratkometražne animacije, dobio ga je Dušan Vukotić za „Surogat“ davne 1962. godine. A ako ne želimo da idemo toliko daleko u prošlost, recimo samo da je Stefan Arsenijević imao nominaciju za kratkometražni igrani film „(A)Torzija“ 2004, a Tamara Kotevska i Ljubomir Stefanov za dugometražni dokumentarac „Honeyland“ 2020. godine.

I ove godine smo imali regionalnog predstavnika: u kr atkometražnoj igranoj konkurenciji nominovan je bio film „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ Nebojše Slijepčevića. U smislu Oskara, ostao je „kratkih rukava“ i pored našeg navijanja, ali to ne znači da uspeh koji je Slijepčevićev film požnjeo do t ada nije apsolutno impresivan: od Zlatne palme u Kanu, preko nagrade Evropske filmske akademije do francuskog Cezara. Hajde sada da vidimo od koga je „izgu-

Rafalo i Kolet, jezivo i budalasto oličenje bijele supremacije imdb.com

„I’m Not a Robot“: Holandski saj-faj koji je „ukrao“ zlatni kip od Nebojše Slijepčevića

pobijediš boljeg od sebe

U pitanju je spoj crne komedije i „meke“ naučne fantastike, koja nema potrebu da toliko zalazi u tehničke i tehnološke detalje. Zapravo, podsjeća na nekakvu skraćenu epizodu serije „Black

bio“ i pretpostavimo zašto. U pitanju je holandski film „I’m Not a Robot“ Viktorije Varmerdam, koji je premijeru imao na nacionalnom filmskom festivalu 2023. godine i od tada je na turneji na kojoj skuplja nagrade. Imajući u vidu temu filma, ne čudi da su u fokusu, pored specijalizovanih festivala za kratki metar, bili i oni sa žanrovskim ili fantastičnim predznakom. Globalno je dostupan na Jutjubu na kanalu magazina „The New Yorker“.

Mirror“

Naša junakinja je Lara (Elen Paren ), naoko sasvim normalna, energična mlada žena zaposlena na nekom kancelarijskom poslu u modernoj maloj firmi iz tehnološke ili kreativne branše. Prvi njen problem je što joj je reprodukcija muzike staje usred pesme, pa da bi nastavila mora da potvrdi da nije robot tako što će rešiti „CAPTCHA“ kod. Nakon prvog neuspeha sledi još nekoliko, nakon čega Lara zove korisničku službu čiji operater ne može da

joj pomogne, sugerišući da ona ne bi bila prva koja je na taj način saznala da je zapravo robot.

Iznervirana zove svog dečka, a on, Danijel (Henri van Lon ), ubrzo se pojavljuje u pratnji izvesne srednjovečne gospođe Pam (Tekla Reuten) koja prema Lari nastupa s autoritetom nezvanog psihologa, čime se njena frustracija još dodatno podiže. Šta ako je Lara stvarno robot? Kako to može uticati na njene dalje životne odluke?

Neprodubljen scenario U pitanju je spoj „meke“ naučne fantastike, koja nema potr ebu da toliko zalazi u tehničke i tehnološke detalje, i crne komedije tematski ne dosta različit od filma „Companion“ Drua Henkoka iz ove godine. Taj spoj je zapravo nešto uži nego kod Henkoka, budući da kod Varmerdam nemamo komponente romantične komedije, „sle šera“, trilera jurnjave i nešto šire društvene kritike, budući da fokus ostaje na našoj junakinji i njenom odnosu s neposrednom okolinom. Zapravo, „I’m Not a Robot“ podseća na nekakvu skraćenu epizodu serije „Black Mirror“.

Na zanatskom planu je sve na mestu. Režija Viktorije Varmerdam je proračunata, uglavnom u dužim i krupnijim kadrovima u kojima se naglasak stavlja na vrlo „ljudski“ uživljenu glumu Elen Paren, što je još jedna paralela s Henkokovim dugometražnim filmom i „ljudskom“ u logom Sofi Tačer koja „ljudski“ igra robotsku ulogu. Montaža drži tenziju i misteriju dovoljno dugo, a trajanje od 23 minuta nije preterano, iako se čini da se u sredini film, ipak, malo „vuče“. Opet, sama priča filma unekoliko je tanka i opšta, a scenario je ne produbljuje koliko bi mogao. Rezultat je kratki film koji je dobar i ništa više, pa možda deluje čudno da je „pobedio“ bolje od sebe, pa i Slijepčevićev uradak koji je – odličan. Misterija se verovatno krije u dihotomiji univerzalnog i specifičnog, gde je Čovjek univerzalni film zamisliv u raznim kontekstima, postavljajući uvek isto pitanje kako ispuniti ljudsku dužnost, a Robot se bavi pitanjem veštačke inteligencije koje je specifično za sadašnji trenutak. Tas je ove godine prevagnuo na ovu drugu stranu.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.4/5

Elen Paren vrlo „ljudski“ uživljena u robotsku rolu

SERIJE Running Point Efektna Netfliksova sportska komedija

Lagana svježina igre pod obručima

Ovdje su u prvom planu likovi i njihove priče, a ne sama igra. Takođe, serija donosi neodoljive romantične sportske momente, a Hadson potvrđuje svoj status kraljice romantičnih komedija kroz ljubavni trougao koji će vas ozbiljno natjerati da se zapitate za koga da navijate

Najveći izazov jednog posvećenog ljubitelja serija, znate već, onog što voli ne samo kultne naslove već i da sve što izađe i ima potencijala da valja istraži odmah – jeste kako da ubijedi i drage ljude oko sebe da pruže datoj seriji šansu.

Nespretna srčanost

Tu dolazi do izražaja posebna vještina i trenutak kad kombinujete sve što znate o osobi kojoj preporučujete, o serijama uopšte, ali i o glumcima koji vam mogu pomoći da lakše prodate priču. Naravno, ako je vaša publika šira ili još i nepoznata, to otežava posao. Ne želite da pričate generalno, jer to nikog neće kupiti, ali nekako ne valja ni da idete i sa previše specifičnim opisom jer i to može odbiti ljude. Pa, kako prodati seriju čitaocima Objektiva?

Da probamo ovako. Izašla je nova serija na Netfliks servisu, ima deset epizoda, kombinacija je sportske dramedije „Ted Lasso“ i familijar-

ne drame „Succession“, a samo sedmicu nakon što je puštena u etar prva sezona potvrđeno je i snimanje druge. Imamo li, kojim slučajem, vašu pažnju? „Running Point“ je jedna od onih Netfliksovih komedija koje se gledaju lako – zabavna je, prijatna i sa fantastičnom Kejt Hadson u glavnoj ulozi. Ona igra Ajlu Gordon, potcjenjivanu „nepo bebu“, koja iznenada dobija priliku da vodi legendarni košarkaški tim, a koji je nekada bio u rukama njenog pokojnog oca. Oduševljena je tom šansom, ali i pomalo preplavljena svime što to obuhvata. Ajla nikada nije imala očevu pažnju u istoj mjeri kao njena braća, ali porodica je porodica, a Los Anđeles Vejvs su porodični posao, pa je tim nekako pao u njene ruke. Najstariji brat Kem (Džastin Toro) upravljao je timom sve dok ga nevolje nisu poslale na rehabilitaciju, dok su preostala dvojica – naivni, ali srčani Nes (Skot Makartur) i racional-

ni, ali distancirani Sendi (Dru Tarver) – nekompetentni ili nezainteresovani da preuzmu vođstvo. Tako na scenu stupa Ajla, koja sada mora da balansira između vođenja igrača, pravljenja trejdova, upravljanja stručnim štabom, traženja sponzora i osvajanja moćnika, kako bi tim ostao konkurentan. Plot twist je, naravno, u tome š to Ajla zapravo zna svoj posao i što je najkompe -

tentnija u familiji da ga vodi, međutim, kao svaka klasična komična heroina, ima iritantno predvidiv nedostatak – nespretnost i veliko srce. I, čisto da se stvar začini još malo, tu je i taj detalj – njena prošlost. Kao mlada buntovnica Ajla je radila sve da privuče očevu pažnju, pa za sobom ima bezbroj naslovnica u žutoj štampi, impulsivni ulazak u brak koji je trajao svega 48 sati i još po -

Odnosi među likovima bitniji od same igre

Džej Elis ubjedljiv kao karakterni trener tima

komedija sa Kejt Hadson zasnovana na životu gazdarice Los Anđeles Lejkersa

nešto što bi moglo otežati njen novi posao.

Ono što će gledaocima biti zanimljivo jeste što je serija labavo inspirisana životom Džini Bas, vlasnice Los Anđeles Lejkersa, koja je ujedno i jedan od izvršnih producenata. Seriju je kreirala Mindi Kaling, zajedno sa svojim dugogodišnjim saradnicima Ajkom Barinholcem i Dejvidom Štasenom („The Mindy Project“), kao i Ilejn Ko.

Harizmatični trener

Ono što seriji, možda, nedostaje u dubini ili oštrini nadoknađuje širina i bogata glumačka postava. Brenda Song igra Ajlinu najbolju drugaricu i asistentkinju, Džej Elis je harizmatični i uspješni trener (koji potencijalno unosi ljubavni zaplet), dok Čet Henks igra ulogu problematičnog igrača. Maks Grinfild je tu kao Ajlin pažljivi vjerenik, a Džon Glejser kao bijesni sportski radijski voditelj.

„Running Point“ je serija sasvim zadovoljna time da podsjeća na druge, bolje serije – što je možda i glavni obrazac savremenih streaming komedija. A uz to, ne bježi ni od upadljive promocije proizvoda, koja se povremeno provlači kroz priču. Ironično, u seriji o košarci ima iznenađujuće malo same igre, pa se likovi umjesto toga oslanjaju na filmove da bi pronašli inspiraciju – citirajući „Casino“, „The Wedding Singer“ i čak „John Wick“ kao svojevrsne vodiče kroz život. Zanimljivo je da je „Running Point“ prvobitno kompaniji Netfliks prodala Ilejn Ko, scenaristkinja i producentkinja poznata po radu na „Only Murders in the Building“ i „Modern Family“, još 2021. godine. Plan je bio da seriju vodi zajedno sa izvršnim producentkinjama Mindi Kaling i Džini Bas, stvarnom predsjednicom Los Anđeles Lejkersa. Međutim, negdje tokom produkcije, Ko je napustila projekat, a Kalingin tim, Ajk i Dejvid, preuzeo je kontrolu, pri čemu je Štasen postao glavni showrunner . Razlozi za Koin odlazak nisu javno poznati, ali njen uticaj djeluje uma-

theposterdb.com

njeno – iako zadržava status kokreatorke, serija na trenutke ostavlja utisak produkcije koja pokušava da sanira gubitke. Od nespretno ubačenih dodatnih dijaloga u postprodukciji (koji dijeluju kao naknadno objašnjavanje radnje) do gotovo mehaničkog pretrčavanja kroz tipične radno-porodične zaplete, bez dovoljno pažljivo uklopljenih šala.

E sad, ako očekujete intenzivnu sportsku dramu, „Running Point“ neće ispuniti vaša očekivanja. Istina, poznaćete igrače, zavirićete iza kulisa (ipak je serija labavo zasnovana na životu predsjednice Lejkersa) i dobićete poneki napet trenutak na terenu, ali – baš kao i u seriji „Ted Lasso“ – ovdje su u prvom planu likovi i njihove priče, a ne sama igra. Takođe, serija donosi neodoljive romantične sportske momente, a Kejt Hadson potvrđuje svoj status kraljice romantičnih komedija kroz ljubavni trougao koji će vas ozbiljno natjerati da se zapitate za koga da navijate. Na momente, „Running Point“ podsjeća na „Nobody Wants This“, ali dok je ta serija čista romansa, ovdje je ljubavna pri-

ča više suptilan podzaplet – taman toliko da učini likove još životnijima i da Ajla, dok pokušava da održi balans u svom haotičnom životu, shvati ko može da se nosi sa njom i njenom porodicom.

Za razliku od serija „Succession“ i „Ted Lasso“, koje su se oslanjale na suprotstavljene poglede na svijet i dosljedno ih gradile, „Running Point“ ne pokušava da bude ni pesimistična analiza moći ni optimistična sportska bajka o iskupljenju.

Žene liderke

„Succession“ je uvjeren da se ljudi ne mijenjaju, dok „Ted Lasso“ vjeruje da timski duh može da pobijedi i najtvrđe karaktere. „Running Point“ ne operiše takvim filozofskim okvirima – ne propovijeda, ne zamara mračnim egzistencijalnim dilemama, ali ni ne pokušava da od Ajline pozicije napravi neku veliku feminističku izjavu. Ova serija tačno zna da je „girlboss“ trenutak odavno prošao. Ajla jeste žena u industriji koja tradicionalno favorizuje muškarce, ali njen uspjeh (ili neuspjeh) ne predstavlja komentar na žene lidere uop -

šte, već zavisi isključivo od nje same – njenih vještina, iskustva i upornosti. I znate šta? Osvježavajuće je gledati seriju koja to shvata.

Ovo je ujedno i najbolja serija o odraslim ljudima koju je Mindi Kaling do sada napravila. „The Mindy Project“, njen raniji pokušaj romantične komedije u radnom okruženju, imao je sjajne momente, ali je često djelovao kao improvizovana skica. Njen rimejk „Four Weddings and a Funeral“ iz 2019. bio je neuspješan eksperiment. Djelovalo je da je Kaling pronašla svoj pravi teren tek sa serijama „Never Have I Ever“ i „The Sex Lives of College Girls“, koje su bile duhovite, odvažne i pune života. Ali njen specifičan glas nikada nije bio suštinski vezan za tinejdžerske priče – samo joj je bio potreban pravi okvir za njene duhovite reference na pop kulturu, polagano razvijene romanse i velike, dinamične ličnosti. Ispostavlja se da je svijet profesionalne košarke daleko bolje mjesto za to od suludo haotične ginekološke ordinacije.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.7/5

Kejt Hadson neodoljiva u roli gazdarice košarkaške franšize

SERIJE

U seriji „Toxic Town“ pokušava se pronaći ravnoteža između ličnih sudbina i istorijskog aspekta.

Irska „Small Town, Big Story“ je komična drama i neujednačena priča o pronalaženju vlastitih korijena, mitologiji malog grada i opasnostima filmskog biznisa

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Nerijetko grad, sam po sebi, postane slavan i hirovit lik. U svojoj divljini, gradovi sadrže tugu i ambiciju, umjetnost i usamljenost, siromaštvo i snove.

Teško je zamisliti plodonosniju radnju od one u nekom tako magičnom gradu poput Makonda. Britanci su snimili dvije serije koje se dešavaju u takvim gradovima, tragičnom Korbiju i mističnom, izmišljenom irskom Drambanu.

Toxic Town

Ponekad život piše najbolje priče, a kompaniji Netfliks ide prilično dobro u pričanju istih, jer više puta istinite događaje pretvara u filmove ili serije. Nedavno je takav slučaj bio sa mini-serijom „Apple Cider Vinegar“, koja je podsjetila na influenserku koja je tvrdila da je pobijedila rak prirodnim ljekovima, iako je sve bila laž. Ovaj put je tu britanska mini-serija ,,Toxic Town“ koja govori o skandalu koji je potresao Veliku Britaniju prije otprilike četvrt vijeka, gdje je pozadina bila grad Korbi i rušenje starog objekta za proizvodnju čelika između 1984. i 1999. godine. Otrovi su se širili vazduhom i

Istinita tragedija o trovanju i sumanuta

mješavina

U klopci hirovitih

doveli do brojnih zdravstvenih problema. Međutim, ova priča se ne događa tada, već se fokusira na kasniju borbu za pravdu od 1995. do 2009. godine. Serija pokušava pronaći ravnotežu između ličnih sudbina i istorijskog aspekta, ali uprkos važnoj temi i snažnim glumama, nema emotivnu težinu koja bi je mogla učiniti nezaboravnom. Suzan Makintajer (Džodi Vitejker) je presrećna majka dok iščekuje dolazak svog drugog djeteta. Šok je kada otkrije deformaciju šake tokom rođenja sina Konera i pita se kako se to moglo dogoditi i jesu li doktori pogriješili. Stvari su još gore za Trejsi Tejlor (Ejmi Lu Vud), koja u bolnici istovremeno rađa dijete, ćerku koja od početka ima ozbiljnih zdravstvenih problema i nakon nekog vremena umire. To iskustvo zbližava dvije žene, ali ono što ne znaju jeste da postoji mnogo više porodica pogođenih istim problemom – da su svi bili otrovani rušenjem željezare. Advokat Des Kolins (Rori Kiner) pokušava im pružiti pravnu podršku, ali mora se izboriti sa brojnim preprekama... (Ne)funkcionalnost ove serije vjerovatno leži u njenom tijesnom formatu od četiri epizode, gdje se autori ne drže bjesomučnog tempa, ali se serija ne širi previše. Uprkos tome, ona ne uspijeva natjerati da se osjeti sudbina majki koje se moraju boriti sa nehumanom situacijom i zapravo ne znaju zašto su tako teško pogođene. Ambicije su ograničene, kako sadržajne tako i scenske, a mini-serija prati toliko utabanih staza da se većina može predvidjeti čak i ako nemate prethodnog znanja o slučaju. Nakon svake epizode vraćamo se u prošlost i mnogo je izgubljeno u ovim skokovima, između ostalog, procesu tugovanja u kojem se Trejsi suočava sa gubitkom novorođene kćeri. To je šteta, jer se propušta prilika da gledalac osjeti

njihovu bol. Generalno, serija ne iskorištava optimalno svoje vrijeme i ne stiče se utisak da je više od 13 godina dug slučaj. Sa druge strane, stav političara i građevinskih radnika je ono što pomaže da serija postane zanimljiva, jer iako priča priču koju smo čuli već nekoliko puta, ona je i dalje važna – o vlastoljubivim ljudima koji vjeruju da cilj opravdava sredstvo. Kao što je slučaj sa dobrom, solidnom britanskom dramom, „Toxic Town“ ima pravo obilje talentovanih glumaca, iako likovi nisu posebno zanimljivi i nema prave karakterizacije. Posebno se ističu Džodi Vitejker i Ejmi Lu Vud, koja je veliko otkriće. Sporedni likovi, poput advokata Rorija Kinera, dodaju dubinu priči, pokazujući različite nivoe odgovornosti i saučesništva u slučaju. „Toxic Town“ pokazuje kako institucije daju prednost ekonomskim interesima nad životima ljudi. Sve to u jednu cjelinu, prepunu sivih kadrova koji mirišu na otrovni dim, spojio je

režiser Minki Spiro, dok kamera luta Korbijem poput duha, gdje su napuštene tvornice koje izgledaju kao kosturi. Korištenje hladne i opresivne fotografije, bez holivudskih efekata, pojačava osjećaj beznađa i ranjivost protagonista. Serija „Toxic Town“ je samo jedna lekcija iz istorije među mnogima, sa malo posebnosti ili drugih faktora koji bi je izdvojili kao snažnu. Solidno je osmišljena i naglašava posljedice industrijskog zagađenja i borbu žrtava da se o tome čuje, a realističan pristup i jake glumačke performanse čine je finim izborom za one koji uživaju u pričama utemeljenim na činjenicama o pravdi. Međutim, sadržajno i scenski nije previše ambiciozna, tako da ne djeluje u potpunosti i ne dira u srce, ali, svakako, izaziva bijes. Ocjena: 3.3

Small Town, Big Story Tema povratka u rodni grad je stara koliko i sam film. Nova irska serija „Small Town, Big

Junakinje slučaja trovanja i zagađenja u britanskoj provinciji u seriji „Toxic Town“

denofgeek.com

mješavina žanrova nijesu oličenje najfinije televizije s Ostrva

hirovitih gradova

Story“ je komična drama u šest epizoda „Sky Atlantic“, čiji je autor glumac Kris O’Dovd Uprkos nekim lijepim idejama, stvorio je neujednačenu priču o pronalaženju vlastitih korijena, mitologiji malog grada i opasnostima filmskog biznisa.

Glavni lik je izmišljeni grad Dramban, neobično ruralno selo na granici Irske, koje se nađe u središtu pažnje kada velika holivudska televizijska produkcija stigne u grad, kako bi snimila seriju. Tada je njihov ostrvski i staromodni svijet okrenut naglavačke. Premisa je poznati kliše – stanovnica gradića Vendi Paterson (Kristina Hendriks) odlazi u veliki grad, a zatim se nekoliko godina kasnije vraća kao uspješna poslovna žena. Ona nije oduševljena povratkom, posebno jer se grozi susreta sa otuđenim roditeljima, a još više je zabrinuta zbog susreta sa svojim bivšim momkom, Šemusom Proktorom ( Pedi Konsajdin), lokalnim dokto -

rom i porodičnim čovjekom. Takođe, kao što je otkriveno u uvodnim scenama, njih dvoje dijele tajnu, jer su tokom odbrojavanja za Novu godinu, svjedočili dokazima o vanzemaljskom životu…

Očigledno je da glavna pozadina serije napraviti kontrast između uglađenog života Los Anđelesa i prirode blisko povezane male zajednice, gdje se visokobudžetni filmski projekat sudara sa lokalnim običajima i ekscentričnim stanovnicima, stvarajući trenutke ispunjene šarmom i humorom. Sve je to začinjeno nelinearnom pričom sa flešbekovima. Međutim, nemoguće je reći u koji žanr spada serija. Neobično i pomalo neukusno miješa mnogo žanrova. Ne može se odlučiti hoće li biti komedija ili drama. Jednim dijelom, ovo je satira Holivuda, drugim je naučno-fantastična serija, da bi se u sljedećem trenutku borila da bude sve to zajedno. Autor se bori da uravnoteži sve tonove, likove

i zaplete, dodajući dozu suptilnog humora, ali sve to djeluje izolovano i ne stvara priču kakva se očekuje. Pokušavajući da izbjegne izlizane klišeje, O’Dovd upada u njih iz scene u scenu. O’Dovdova režija i gluma u seriji, takođe, nisu uspjele jer ne postoji jasna ideja šta se želi. Previše je zamršenih podzapleta i mnogo likova koji nisu razvijeni, a svima njima nedostaje dubina. Postoje problemi sa dvijema glavnim ulogama, jer nijedna ne odgovora likovima u scenariju. Pedi je jako dobar glumac, ali na pogrešnoj talasnoj dužini igra Šemusa. Njegov portret je prepun suzdržanih emocija, a sa druge strane opterećen prošlošću koju ne može ignorisati. Kristina Hendriks, uprkos svom glamuru, jednostavno, nema talenat komičarke kakva se traži za ovakvu seriju. Bori da dočara odlučnost Vendi, nekad lokalne djevojke, a sada uspješne holivudske žene, ali joj ne polazi za rukom. Ona je u jednom trenutku pre-

puna samopouzdanja, da bi u drugom bila ranjiva do neprepoznatljivosti. Tražeći se na tom putovanju, prođe serija. Ono što je najbolje je hemija između ova dva lika, koja je na neki način i srce serije. Njihove interakcije su nabijene napetošću i zanimljivom istorijom koja se polako raspliće. U međuvremenu, ostali glumci u sporednim ulogama, koji bi trebalo da dodaju šlag na tortu, osjećaju se kao da igraju drugu violinu u Šemusovoj i Vendinoj priči, poput Sonija i Džoane, Šemusove djece, i ne doprinose pretjerano šarmu serije.

„Small Town, Big Story“ je poput ribe van vode – nedorečena serija, koja je željela biti mnogo više nego što jeste. Dok se bavi istraživanjem identiteta, prebacuje se sa jednog nivoa na drugi, nudeći lavirint iz kojeg nema izlaza. Ovo je jedna od rijetkih ostrvskih serija koja će brzo biti zaboravljena nakon odjave.

Ocjena: 2.7

Zvijezde Pedi Konsajdin i Kristina Hendriks u centru intrige irskog projekta „Small Town, Big Story“

DZUBOKS

v Bacili | Bellerophontes

Izvan Etera

Najbolji od svih svjetova. Evo ga dokaz: jedan domaći hip-hop projekat, koncept od albuma u 15 minuta, gura strašan animirani film (!) u, recimo, stilu Linklejterovog „Waking Life“ (2001). I to može u Crnoj Gori. Ozbiljno.

„Izvan Etera“ je, prije svega, intima od iskustva odrastanja na našim, konkretno nikšićkim ćoškovima. Ispričao je i repovao Bacili (Ilija Backović), na čvrstoj armaturi i raskošnom kićenju retro-sint instrumentalizacije Bellerophontesa (Strahinja Kovačević).

Njih dvojica album opisuju, prosto, kao – konceptualni projekat.

„Izvan Etera“ nije sasvim pitko, ali jeste i široj domaćoj muzičkoj publici prijemčivo iskustvo. Jer tiče se stasavanja mlade osobe

u našim gradovima i stvarnosti – i potrebe da stvara, da se pronađe i živi nešto iskreno, sasvim svoje. A svi savršeno znamo koliko je lako zalutati u toj gustoj šumi od svakodnevice. Materijal je nastao spram onog što je bio njihov zajednički live-session na Rokumentarnim danima 2020. godine. I, naravno, ova muzika je i savršena reklama za jedan sasvim poseban domaći filmski festival, koji u godinama za nama apsolutno nije ispraćen sa pažnjom koju zaslužuje.

Nego, Ilija i Strahinja su se tu sa senzibilitetima savršeno poklopili, pa spakovali album u pet traka – od kojih su dvije instrumentali. A najčvršći momenti, oni koji će vam ostati u uhu, jesu druga „Rime i

Senidah

Sen i dah

Davno je, mnogo prije ploče „Sen i dah“, dokazala da tu ima mnogo više od pukog „modernog popa sa narodnjačkim trilerima“. A Senidah je, realno, mnogo više i od one koja bi lagano i bez greške najbolje predstavljala bilo koju od šest postjugoslovenskih republika na Evrosongu.

Senidu Hajdarpašić na „Sen i dah“ zatičemo u dertu jedne samotne plažne noći. A ona, sama, tu i iz te sasvim lične lagune, propovijeda nešto važno. To da muzika miriše nekim povoljnim vjetrovima i pokazuje ka dobrim kursevima, da je živa voda iskrenosti jedne senzitivne duše – isključivo onda kad je u pokretu, iznova grabi ka novim teritorijama i rutama. Kad

probija nove rukavce i otkriva nove slojeve jedne sasvim kompleksne i jedinstvene ličnosti. Sa jedne strane, to uslovljava prostu činjenicu da ništa u regionalnoj muzici nije u toj mjeri moderno i blisko najaktuelnijim trendovima planetarnog popa kao „Sen i dah“. Sa druge, bitnije – da se tu radi o nečemu sasvim i fundamentalno ženskom. I to je razlog zbog čega će je jednako osjetiti i tinejdžerka iz posljednje klupe i ljekarka iz operacione sale i samosvjesna djevojka, koja je odavde već otperjala i sebe traži na nekom postdiplomskom programu u inostranstvu.

To iskustvo iz intimnosti jedne ženske luke račva se u dva pravca. Spram onog koji miriše

Razlog“ i četvrta „Drži me“. Sve to, silna praksa za buđenje bez alarma i jedna deviza „Treba ti, prije svega – osjećaj“ – klizi ka „Epilogu“. I pogledu u tišini noći, dijeljenom sa najbližima, ka magistrali i pučini od Mliječnog puta.

Kad to uhvatite, na kraju animiranog filma (dostupan na Jutjubu), koji potpisuje Golam

Mortuza – Choto Studio, lako ćete shvatiti i u kojoj mjeri je ovaj projekat jedan singularitet, sve raskošnije i gušće domaće hip-hop produkcije. Za Iliju i Strahinju ovo je apsolutna autorska katarza; zaslužili su je jednim dijeljenjem od intime, za koje je trebalo i petlje, i mašte, i hrabrosti. S. S. Ocjena: 80/100

na synth osamdesetih, koji je jednako i moderni The Weeknd i onaj riječki Denis & Denis – ipak je mnogo interesantniji onaj u latino-ritmu. I koji, spram Bad Bunny portorikanske eksplozije, koja je u posljednjim sedmicama zaludjela planetu, funkcioniše jednako radosno i sa čvrstim stavom. Takvi momenti, od kojih je najsočniji „U tri lepe“, pulsiraju u lavirintu vrlo senzualnih stihova Bojane Vunturišević. Savršeno su se njih dvije skontale i objektivno je žestok autorski

iskorak u odnosu na singlove „Idi, gade“, „Delija“ i „Alo, alo“, koji su se odavno vrtjeli. Kad vam tu, u tom aranžmanu, zamirišu muzički začini i horizonti koji u našem muzičkom vremenu nepogrešivo znače Khruangbin – bićete već uvjereni koliko vrijedi ova Senidina intima. I poželjećete da se ta noć od albuma oduži; da izmaglica od ritmova, derta i orgazama Senidine lagune prevari zoru, za nove trijumfe, koji samo njoj pripadaju. S. S. Ocjena: 83/100

headliner.rs

spotify.com

Hvatanje za sopstvene temelje, tako je Lady Gaga opisala album „Mayhem“. Sedma ploča, kao najbliže onom što je 2008. proslavilo sa „Just Dance“. I ozbiljno – njena najbolja muzika unazad o-ho-ho godina.

Muzički svijet već zbraja debelo preko mjeseca od kad se singl „Abracadabra“ uporno drži blizu vrha planetarnih top-lista. I Stefani Đermanoti se tu priznaje, ako ne povratak na tron čudačkog popa – a onda neko mjesto počasne predsjednice. Nije loš taj legacy status, svakako ne nakon bioskopske katastrofe filma

„Joker: Folie a Deux“ Toda Filipsa, prošle jeseni za „Warner Bros“ studio mjerene gubitkom od nekih 150 miliona dolara.

„Mayhem“ je, nakon silnih skretanja i lutanja od dens-

Mayhem

pop elektronike preko kantrija do soft-roka – onako smio i jasan povratak temeljnim vrijednostima. Onom što Lady Gaga jeste. I zato niko od onih koji su u „Abracadabra“ hvatali deceniju i po stare „Bad Romance“ odjeke – nije pogriješio.

Lady Gaga Jason Isbell

Uputstvo kako dostojanstveno pričati o gubitku i rastanku – i nastaviti dalje. Džejson Izbel, najveći moderni pjesnik američkog juga, prošle godine objavio je da se razvodi od Amande Šajris, folk i kantri kantautorke, dugogodišnje članice njegovog The 400 Unit benda i sjajne violinistkinje. Od tog momenta znalo se da će naredni album biti posmatran dominantno kroz prizmu njihovog rastanka. Pred publikom i svijetom, Izbel je odlučio da o tome priča i pjeva – sam.

„Foxes in the Snow“ je, za kultnog folkera našeg vremena, nekada člana velikog southern rock benda Drive-By Truckers, prvi solo album nakon knap decenije. Samo čovjek i gitara. I dominantno akustika, ovog puta bez benda The 400 Unit; kao poruka da kroz ovu život-

Na „Perfect Celebrity“, Stefani podvaljuje jedno

„Sit in the front row, watch the princess die“ – a to neko lamentiranje nad prirodom slave na kraju uvijek ispadne dobar štos na svoj račun. I dobar poziv za đuskanje – jer na „Mayhem“ Lady

Gaga jednim okom uporno strijelja i navodi na plesni podijum.

Na mahove, „Mayhem“ bi se čak mogao zamisliti i kao neka lakša i razblaženija verzija muzike koju bi Prince, da je živ, stvarao u našem vremenu. Naročito kad uhvatite i kad vas uhvati elektro-fank na „Killah“. Tih sedam minuta usred albuma u kombinaciji sa „Zombieboy“, koja žestoko skreće ka disku, pa neočekivano privali jednu sasvim metalsku solažu – jesu kulminacija albuma.

To što ploča do završnice malo izgubi na fokusu i energiji nije zamjerka; jači od toga je utisak da je ovo muzika sa veoma malo predvidivih momenata. I da svaki od tih malih omaža, od onog sint-popu osamdesetih do sebi samoj i svojim počecima – nije neko jahanje nostalgije i izvlačenje iz naftalina. Već, prosto, jedan Lady Gaga pop zalog – da se valja sjetiti ko suštinski i čudački jesmo. I da, pri tome, nikad sebe ne shvatamo pretjerano ozbiljno. S. S. Ocjena: 73/100

sad znače. Pogotovo sad; u „Crimson and Clay“ o tome pjeva, a da nijednom direktno ne pomene lični gubitak. Niti je potrebno da biste znali o čemu se tu radi.

Foxes in the Snow

nu prekretnicu mora i bira da ide sam. I da je samo tako i ispravno.

Ploča pripada onima koji žele da visoko podignute glave i bez gorčine grabe kroz život, koji nije ispao baš onako kako su željeli isplanirali. Putova-

njem niz brazde tih ožiljaka, Izbel prosto bira – da pođe kući. Da se vrati, tematski i muzički, onoj Alabami koju je davno napustio (već godinama živi u kantri i folk prijestonici Nešvilu) – i da podvuče koliko mu sjećanja na taj dom

Ovo je kolekcija svedenih, ali i najdirektnijih, emotivno najogoljenijih pjesama koje je napisao posljednje decenije i kusur. Džejson se tu stilski hvata velikog uzora Taunsa van Zanta, demonstrira koliko je jak onda kad od oružja ima samo glas i gitaru. Na „Gravelweed“ izgovara nešto jako interesantno: „I’m sorry the love songs all mean different things today“, a u rastanku je uvijek sasvim nježan i pomirljiv.

Ključni momenat bila bi „Eileen“ koja je od svih najprije direktno obraćanje Amandi – ali i „Don’t Be Tough“, kao jedno pismo u vremenskoj kapsuli, ostavljeno samom sebi. Nema u ovoj kolekciji velikih hitova poput „Cover Me Up“ i „If We Were Vampires“, ali je ploča sveukupno katarzično iskustvo. S. S. Ocjena: 80/100

33 OBRTAJA Srđan Gagić, pjesnik i urednik

Ne postoje loše pjesme, samo loši slušaoci

Svako ko prati savremenu poeziju u regionu, makar i letimično, sigurno je već nabasao na ime Srđana

Film koji Vas čini srećnim?

– Postoje filmovi koje volim da pogledam ponovo iako osećanje sreće nije primarno u tom ponovljenom iskustvu. Takvi su, recimo, filmovi „Magnolia“ (1999) Pola Tomasa Andersona , „The Hours“ (2002) Stivena Daldrija , „3-Iron“ (2004) Kim Ki-duka

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

– Posle gledanja apsolutno suvišnog filma „4:44 Last Day on Earth“ (2011) Abela Ferare imao sam najrazličitije porive i nijedan nije bio naročito human.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

– Nije mi se dešavalo da ne skapiram film, ali mi se često dešava da ne mogu da skapiram zašto bi neko uopšte snimio takav film.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

– Voleo bih da se i literarno i filmski obradi priča o zločinu u Dvoru na Uni kada je devet psihijatrijskih bolesnika i invalida ubijeno u zgradi osnovne škole. Uvek mi je, osim zbog intimne geografije, bilo nečeg arhetipskog i nadnacionalnog u tom događaju koji je ostao van fokusa glavnih ratnih narativa. Takođe, neki književni klasici zaslužuju dobre filmske adaptacije.

Gagića. Možda kroz njegove zbirke nagrađivane još od prvijenca, možda kroz antologije koje je uređivao, a možda i kroz britke književne kritike i eseje. Ono što je sigurno – Gagićev pjesnički glas odavno je prepoznat kao autentičan i precizan, jednako oštar i nježan, u zavisnosti od onoga što stih zahtijeva.

Nova knjiga poezije „Varljiva istorija doma“ dolazi poslije godina iskustva u

Omiljeni filmski rivali?

– Mocart i Salijeri u Formanovom „Amadeus“ (1984). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– Posle gledanja Hičkokovog „The Birds“ (1963) trebalo mi je vremena da se oslobodim straha od ptica. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

– Najčešće koristim citate iz domaćih serija „Otvorena vrata“ i „Ljubav, navika, panika“. Od filmskih, u poslednje vreme je, s obzirom na društvene okolnosti, vrlo primenjiv: „Đura će ti oprostiti što te je tukao“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

– Uvek mi je bilo žao nesrećnog Pere Kojota. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– „Podzemlje“ Emira Kusturice , 1995. u izbeglištvu, u Čačku. Poslednjim parama majka nam je kupila karte za bioskop kako bismo iskusili malo normalnosti u potpuno

pisanju, uređivanju i podučavanju književnosti. Iako, kako sam kaže, pjesme možda ne mijenjaju pjesnika, već obrnuto, teme koje ga opsjedaju ostaju iste – samo postaju složenije. Identitet, dom, djetinjstvo, rat, putovanje – sve su to motivi koji se provlače kroz njegove stihove, ali uvijek sa novim nijansama i perspektivama.

Gagić, ipak, ne vjeruje u to da pjesma može u potpunosti obuhvatiti nečiji život – ona je uvijek ili „nešto malo manje ili nešto malo više od njega“. Ali ako bi nje-

poremećenim životnim okolnostima. Posle projekcije, na kojoj sam zaspao, ne odgledavši film do kraja, kući smo se vraćali peške jer nam nije ostalo novca za prevoz. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

– Muzika iz Fenelinog „Saltburn“ i Pejnovog „The Holdovers“.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

– „In Bruges“ (Martin Makdona, 2008). Radnja se dešava u belgijskom Brižu i posle ovog filma teško je ne poželeti posetiti ovaj grad. Još uvek nisam imao priliku.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

– Nisam najzanimljivije društvo za provod, a nemam ni naročitu želju da izlazim u kafanu s filmskim autorima. Sasvim mi je u redu da mi budu dragi putem filmova.

gov pjesnički opus mogao da se sažme u jednu sliku, bila bi to – kako kaže – „savršeno okrugla i nikad savršeno zrela jabuka“. A možda upravo u tom blagom paradoksu leži i ključ njegove poezije: u neprestanom traganju, u nespremnosti da se prihvati konačnost, u pjesmi koja se mijenja zajedno s pjesnikom.

S obzirom na to da je prvu zbirku objavio u Crnoj Gori i da za nju vezuje neka od svojih najljepših književnih iskustava, bilo je sasvim prirodno da ga ugostimo u našim Obrtajima.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

– Zamišljam Tarantina koji pomisli da bi bilo baš uzbudljivo snimiti film o Balkanu devedesetih, a onda, ulazeći dublje u problematiku, odustaje i opredeljuje se za neki prijemčiviji haos.

Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– „Zašto su ti kose pobelele, druže“ Muharema Serbezovskog podseća me na oca. „Moj prijatelj vjetar“ Ane Štefok i „Iris“ Goo Goo Dolls aktiviraju asocijacije na neke drage susrete.

pjesme, slušaoci

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

– Postoji nešto tako jednostavno, a meni intimno potresno u pesmi „Have You Ever Seen The Rain“ benda Creedence Clearwater Revival. Pred samo finale bio bi prikladan i Verdijev rekvijem „Dies Irae“. A kad odsviraju poslednji taktovi, bilo bi lepo da sve završi u tišini.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

– Padaju mi, ovako na prvu, na pamet pesme „Da li ti znaš za neki drugi ritam“ Discipline kičme i „The Revolution Will Not be Televised“ Džila Skot-Herona. Neke se pesme poslednjih meseci izdvajaju kao himne promena kojima streme studenti u Srbiji i svi koji za njima marširaju. Još uvek se nisu istrošile.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

– „Eleanor Rigby“ The Beatles i „Evelyn Evelyn“ dua Evelin Evelin, od domaćih „Jelena“ grupe Bolero.

Vaša pjesma za karaoke?

– Ne idem na karaoke, ali verovatno bih izabrao neki šlager ili sevdalinku. Muziku najbolje doživljavam na našim jezicima.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

– Ne bih izdržao da slušam samo jednog autora do kraja života, pa bih sam sebi ispunjavao muzičke želje.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ili mislite da je precijenjen?

– Nailazim često na takve autore i izvođače, ali se ne zadržavam predugo. Povremeno me iznenadi ili iznervira hajp

oko nekog izvođača, ali onda se setim kako funkcioniše i sa kojim ciljem se kreira interes i entuzijazam oko određenih sadržaja ili ličnosti. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Usnije Redžepove.

Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?

– Budući da sam odličan poznavalac folk muzike i da sam svojevremeno vrlo rado slušao Spice Girls, došao sam do životnog stadijuma u kojem se vadim na to da ne postoji loša pesma, samo neadekvatan slušalac.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

– U srednjoj školi sam prevazišao držanje postera na zidu, ali sam zato kao klinac imao postere Diznijevih junaka, sve do trenutka dok mi se džinovski Miki Maus nije prikazao usred paralize sna. Posle toga sam shvatio kako su zidovi lepi i bez postera.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– Što bi rekli Stonsi, wild horses couldn’t drag him away

TVSerija idealna za kišni vikend?

– Dug i kišan vikend je idealan da se započne „Twin Peaks“, odgleda „Baby Reindeer“, „The Young Pope“... Ili, još bolje, da se čita Sorentinova proza.

Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

– „Road to Avonlea“, „Smogovci“, „Laku noć, deco“, „Metla bez drške“... One su neki od razloga zašto ratno detinjstvo, ipak, nisam u potpunosti doživeo traumatično. Zajedno sa stripovima, prozom Branka Ćopića i maminim recitovanjem poezije, pomagale su da „preživim“ sumornu stvarnost živeći ove alternativne.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

– Švedska „Quicksand“, po istoimenom romanu koji je

preveden i na srpski, jedna je od boljih serija koje tretiraju temu tinejdžerskog nasilja. Takođe, prva sezona serije „Sherwood“, koja postiže sjajan balans između kriminalističkog žanra i značajne društveno-angažovane poruke. Dodao bih da serije, ipak, imaju sasvim dovoljno brojnu publiku i da bih voleo da takvu publiku imaju i neke druge umetničke i primenjene forme.

Serija koju nikada nijeste završili?

– Većinu serija sa nehumano velikim brojem sezona nikada nisam završio, ma koliko sam bio entuzijastičan na početku. Recimo, takav je slučaj sa serijom „The Walking Dead“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

– Poslednja koja me je neprijatno iznenadila je nemačka „Liebes Kind“. Kraj deluje kao da je autorsku ekipu neko kidnapovao i naterao ih da snime takav kraj.

Predmet koji ste poželje -

li da imate poslije gledanja neke serije?

– Voleo bih da posedujem sliku „The fallen Madonna with Big Boobies“ iz serije „Alo, alo“.

Najdraži par iz serije?

– Kao klinac sam voleo Nika Slotera i Silvi iz „Tropske vreline“. U domaćim serijama je ceo niz antologijskih parova, a meni su najdraži Vera i Kića. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

– Bilo bi možda zanimljivije u ovom trenutku da neko snimi seriju o jednom od radnih okruženja koje sam već izabrao za sebe – školskom, budući da prosvetni radnici u Srbiji žive poslednjih nedelja život na ivici, i u nastavcima. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

– Uvek sam nazirao sadističku crtu u Džerijevom postupanju. Potajno sam navijao za Toma, osećajući se zbog toga kao prestupnik.

Svetlana VIŠNJIĆ

Srđan Gagić: Uvijek mu je bilo žao Pere Kojota

Dušan Mičeta

Priča o momku kojem je smrt na umu i djevojci koja o smrti ne razmišlja. Žan-Lik Godar je tako, u jednom potezu, spakovao Fransoi Trifou kako i zašto želi da snimi jednu Trifoovu priču. I kako je Fransoa mogao da ga odbije za ono što će postati „Do posljednjeg daha“?

Malo stvarnog filmskog pesničenja. Mislite da se Žan-Liku Godaru svakog dana snimalo ono što će prije šest i po decenija nad filmskim horizontom bljesnuti kao „Do posljednjeg daha“ („A bout de souffle“, eng. „Breathless“)? Producent Žorž de Buregar je jednog dana, u silnom bijesu, režisera „na fer“ i „na ruke“ izazvao onda kad ga je slučajno našao u jednom pariskom kafeu – sat nakon što je Godar otkazao snimanje sa izgovorom da je bolestan! Pa su to fino pesnicama riješili. Filmske revolucije moraju da zabole.

Povratak u budućnost I više od revolucije; to je povratak u budućnost. Jedan film kao vijest koja nam stiže iz vremeplova filmske budućnosti. Jer i nakon šest i po decenija, pred Godarovim djelom stojimo kao pred nečim potpuno svježim, savršeno kul i novim. Stidimo se i sramimo pred tom smjelom i vječnom mladošću od autorstva koja nas kao umjetnost zadirkuje, vuče za nos, začikava, vodi žedne preko vode… Kako je samo, nakon 65 godina od premijere, opasan taj pogled u Godarovo „Do posljednjeg daha“ ogledalo! U onoj mjeri u kojoj to može biti priča o jednoj otuđenoj mladosti. Za dvije osobe, koje mogu jedna drugoj biti sve i podijeliti sve, ali ne i da budu bliske. Ništa više i ništa manje od toga. I da, nikad nijedan filmski i autorski debi nakon toga nije tako uticao na film i filmsku umjetnost kao Godarov. Prije njega je to bio samo jedan; naravno, Velsov „Građanin Kejn“ („Citizen Kane“, 1942).

Prije priče postojao je novinski članak. Vijest iz novembra 1952, u nekoliko rečenica: Francuz Mišel išao je sa djevojkom, američkom novi-

„Do posljednjeg daha“, nezaboravni

i zauvijek mladi Zora zubatog

I nakon šest i po decenija, pred Godarovim djelom stojimo kao pred nečim potpuno svježim, savršeno kul i novim.

Stidimo se i sramimo pred tom smjelom i vječnom mladošću od autorstva koja nas kao umjetnost zadirkuje, vuče za nos, začikava i vodi žedne preko vode

narkom Beverli, u posjetu bolesnoj mami u Avr – u ukradenom automobilu. Usput je Mišel naletio na jednog saobraćajca Grimberga. I policajac na motociklu tu je stradao. Amerikanka i Francuz, savršena priča. I još istinita. Onda je Trifo sjeo i sa Klodom Šabrolom pisao okvirni ram priče. Ni oko njene strukture nijesu se složili.

Pa je u priču upao Godar. Lik koji je scenario pisao usput. Koji nikad nije jutro dočekao, a da zna šta će ga u buđenju i novom danu snimanja naći. Pa je ujutru zapisivao, u toj čuvenoj bilježnici, i okupljao ljude za snimanje… Samo su lokacije birane unaprijed, a asistent

režije Pjer Risijen se kleo da su setovi bili sasvim organizovani, s obzirom na to da su okolnosti bile…, pa, u najmanju ruku, nesvakidašnje. Kako: pa skoro ništa od tih filmskih lokacija nije bilo rezervisano; snimali su u žurbi, sa realnom prijetnjom da će ih policija rastjerati. Ili do momenta kad Godar ostane kratak sa idejama. Do sljedećeg dana. I tako 23 dana, od 17. avgusta do 12. septembra 1959. Jedno pozno ljeto u smiraju pedesetih, za zoru modernog filma. Dani snimanja? Nekad su radili samo 15 minuta. A nekad cijelih 12 sati da Godaru slučajno ne izlapi neka od ideja koja mu je tog dana kroz glavu prošla.

Pa je ostalo jedno sačuvano pismo, u kom se onaj producent Žorž D’Buregar žali filmskoj ekipi zbog potpuno lude satnice snimanja. Nije imao šta da se žali; satnica i raspored praktično nijesu ni postojali. Nema toga kod Godara.

Hipnotička ružnoća Žan-Pol Belmondo je prije ostvarenja „Do posljednjeg daha“ bio, praktično, nepoznat van Francuske. „Hipnotički ružan“, najljepši ružni čovjek na bijelom svijetu. Savršen za ono što će se između njega i Žan Seberg desiti tu u jednom pariskom krevetu i jednoj od najopasnijih filmskih nagaznih mina i atomskih

Žan Seberg i Žan-Pol Belmondo na putu ka filmskoj vječnosti na pariskim ulicama

moma.org

mladi novotalasni debi Žan-Lika Godara, slavi 65. rođendan

zubatog sunca

bombi jedne jedine scene. Više od komunikacije; kao hipnoza. A ona? Žan Seberg imala je 21 godinu i očajan start karijere u žešće kritikovanim rolama u Americi, u filmovima Ota Premingera. U filmsku Evropu je ona, tada, praktično pobjegla.

Sklonite po strani sada Godarove famozne „brze rezove“ u montaži i snimanje „iz ruke“ i priču o scenama koje je režiser snimao dok su ga gurali u invalidskim kolicima. „Do posljednjeg daha“ je nepresušna živa voda od filma zato što iznova i iznova zadržava moć i pravo da iznenadi i angažuje. I nakon 65 godina. Jer su to dvoje mladih ljudi savršeno i beskrajno naivni i nemoralni u tim ulogama; i u tome, naravno, neodoljivi. I koji pojma nemaju šta im glavu nosi. Oba bitna ubistva tu se dese jer neki pištolj završi sasvim slučajno u Mišelovim (Belmondo) rukama. Mišel je tu, prosto, lik koji želi da postane opasan i žestok kao likovi filmova koje voli. Ono, kao, gangster u Bogartovom stilu. Belmondo je sa jedva preko 25 godina uspio i znao kako da iznese tu preslatku karikaturu. Žan Seberg, mala iz Ajove, iz totalne američke provincije. I ona, takva – u filmu totalna enigma. Jer Mišelov lik je lako pročitati: on je tip koji pod maskom kul i opasnog tipa, kao-fol-gangstera, krije žešći strah i nesigurnost. Čak i očaj, jer zna da ga policija traži. A njena Patricija? Jedan i jedini njen opipljiv momenat ličnosti, crta karaktera – jeste onaj koji se tiče toga da je od svega potpuno otuđena. Crna kutija od osobe, u kojoj je zaglavljena poput Šredingerove mačke.

Na kraju, kad izda Mišela, Patrisija ne čini to prosto zato što je kalkulantski zla; već da vidi hoće li u tom momentu nešto, bilo šta, osjetiti. Da li ga voli ili ne. I ništa više. Pa se zato

i zbog tog epiloga oni u onoj čudesnoj sceni u krevetu vole, flertuju, smiju, pričaju, malo tuku, imaju seks. I zato ona tu citira Foknera i već proriče sudbinu: „Između tuge i ničega, biram tugu“. Pa joj Mišel odgovara da bi on, ipak, birao ništa, jer „tuga je kompromis“. Pa ona malo ispozira ispred jednog Renoarovog postera mlade djevojke i pita ko je ljepši. A on sjedi ispod Pikasovog postera čovjeka pod maskom. I sve je tu jasno i zna se kuda vodi…

Tek crtica o famoznim skokovitim rezovima. Tako to biva sa revolucijama i svakom dobrom dijalektikom; najbolji su ti procesi onda kad su sasvim neplanirani i iznuđeni. Pa je i tehnika bila mnogo više slučajna, nego politička i ideološki promišljena. Film je Godaru, prosto, bio pola sata predug. Pa mu je bilo žao da se odriče cijelih scena i sekvenci – i umjesto toga je makazama, jednostavno, sec-sec po traci, po svemu onom što mu se činilo dosadno ili prazan hod…

Istinita ideologija

Da dobije nešto što je totalno urgentno, smjelo, nepredvidivo! Kao revolucija. Kao komunikacija koja vam nikad

neće biti dosadna i koja jedino može biti bijeg iz otuđenog ka zajedničkom, dijeljenom, kolektivnom. E, to je Godarova ljevica. I njegova filmska ideologija.

I da, moderni film zaista počinje tu, tog marta 1960. Pa „Do posljednjeg daha“ gledamo kao onaj portret na ličnoj karti francuskog novog talasa, i… Jer iako je Trifoov „400 udaraca“ („Les 400 coups“, 1959) već taj novi talas „zaletio“; iako je „Hirošima, ljubavi moja“ („Hiroshima, mon amour“ Alena Renea, 1959) dirljiviji i žešći u svim tim udarcima novog filmskog jezika… „Do posljednjeg daha“ je, prosto, ono

najblistavije ordenje na novotalasnim grudima. Krunski momenat.

Pa je i zato, naravno, ta igra dvoje mladih narcisa, koji od siline svog tog raskošnog ega ne vide dalje od nosa, i njihova tragedija – i priča o francuskom i američkom filmu. Gdje je on onako fasciniran Bogartom i svim opasnim likovima klasičnog Holivuda, pa ih i malo više kopira i pravi se opak i važan… I takav je njoj otuđenoj, naravno, savršeno interesantan; jer ona – jer sav taj američki film – može sve, samo ne i da osjeti i kaže nešto novo. Pa ga se, naravno, na kraju odrekne, izda ga, položi ga kao žrtvu umjetnosti… Prije nego joj on, sa ivice posljednjeg daha, izgovori jedno „C’est vraiment dégueulasse“ (fr. „To je stvarno odvratno“). Koje ona, naravno, neće ni razumjeti.

I zbog te odvratnosti, u pariskim sobama neki parovi će citirati ono Foknerovo između tuge i ničega. I svjedočiti koliko je Godarov smjeli, revolucionarni debi, ta zora zubatog filmskog sunca – zaista istinita. I takva će biti i trajati: sve dok je neke otuđene mladosti. I sve dok je onih spremnih i da izdaju – samo da bi provjerili jesu li sposobni da osjete nešto, bilo šta u životu. S. S.

Kadar nezaboravne scene i dijaloga u krevetu

Naša prva lopta v PODGORICARENJE

Sve onako kako im je to budući veliki slikar opisao. Tek je počinjao ljetnji raspust, a cetinjski mladići su se stisli u krug da im drug Milo Milunović kaže nešto o igri. Imao je 16 godina, i te 1913. se sa bratom Lukom vratio iz škole u Italiji. I pričao im o fudbalu.

Sve su tog junskog dana čuli cetinjski tinejdžeri: o jednoj novoj igri, 11 na 11 igrača. O golovima, o sudiji, otprilike i o dimenzijama terena, pa o pravilima… I o lopti. Onu pravu, iz Italije, donijeće Luka iz Milana narednog ljeta, u osvit svjetskog rata 1914. Ali, nije to bio prvi fudbal u našoj prijestonici!

Ti njihovi Milunovići, Milovi i Lukini, bili su prva porodica iz Pipera koja se još sredinom 19. vijeka trajno nastanila na Cetinju. I u decenijama koje su uslijedile postali su uspješni trgovci. U toj mjeri da su djeci mogli priuštiti i školovanje u Italiji…

Luka će tog ljeta 1913. postati i osnivač, prvi predsjednik i kapiten Lovćena. Najstariji klub u Crnoj Gori, e, jedan od najstarijih na Balkanu! Na porodičnoj kući Milunovića, na Cetinju, jedna tabla svjedoči o tome. Prva lopta: zabilježeno je i to da je tinejdžer Luka na tom raspustu 1913. izradu lopte povjerio Mijatu Bastaću, tad mladom obućarskom radniku. I decenijama kasnije, Mijat se sjećao koliko se namučio da sašije „kožu“. Pa da je ispala, govorio je, onako malo – cikuljasta. A da se od igre još izdužila – pa na kraju došla skoro kao moderna lopta za američki fudbal! I morala se stalno krpiti, jer kvalitet kože i nije bio baš za igru najbolji… A odakle gumeni uložak? Naravno, nije ga bilo – nego su umjesto njega svinjsku bešiku iskoristili. I sasvim dovoljno za veliku ljetnju radost. Prvo fudbalsko igralište? Eno ga pod Orlovim

kršem, tamo su igrali pod jasikama. Tad - obična ledina. Dvije podeblje sohe umjesto stativa, a pravila po onome što im je Luka prenio… I momenti najveće radosti –kad bi i golman gol postigao. Vrlo brzo – prvi fudbalski sukob i rascjep! Razlog –Jašo Radonjić, koji je tada doma stigao sa izučavanja zanata u Češkoj… E, pa on, kojem su bile više bliske neke radničke ideje, nije nikako „legao“ nekim momcima iz „glavaških“ familija. Pa se podijeliše: na one koji su bili za to da Jašo bude u timu i na one protiv. I eto prvog rivalstva na Cetinju. Uglavnom, ona radnička omladina se okupila oko Lovćena, koji je još dobio prefiks „Radnički šport klub“… A protivnici – oko kluba koji je dobio ime Skerlić. Eto, prvi crnogorski derbi. Onako diskretno, spram prvih klasnih i ideoloških podjela – još tad, u mladoj kraljevini.

I radost koja nije mogla dugo trajati. Kosto Ćufka, jedan od prvih prvotimaca, budući revolucionar, logoraš, prisjećao se mnogo kasnije – da su posljednji meč na dan početka Prvog svjetskog rata igra-

li. Ništa o najbitnijim svjetskim vijestima nijesu znali. Prije nego ih je otac jednog od igrača viješću o proglašenju rata prekinuo i pošteno izgrdio… I ćutke su prekinuli igru. Već u narednim sedmicama i mjesecima – većina je bila mobilisana. Dječaci, od 16-17 godina. Tek pola decenije kasnije ponovo okupljeni, neki od njih, na onom igralištu. Preživjeli.

Da, i Lovćen i Skerlić (ovog puta sa novim imenom Crnogorac) u prvim godinama između dva svjetska rata obnovili su igru. Jer to „jedno i po“ fudbalsko ljeto, 1913. i 1914, njima je bilo dovoljno – za nešto nezaboravno. Za jednu pasiju, koju i sada može donijeti samo fudbal. Cetinje se ovih dana nada prvom, proljećnjem finalu nacionalnog kupa – konačno na svom, novom stadionu. I ako se krajem maja ili početkom juna desi – nosiće duh i onih Milunovića, Bastaća Jednoj tabli sa imenima naših fudbalskih pionira tu bi sasvim bilo mjesto. Za njih kojima je ona lopta što su je nazivali „cikuljastom“ bila savršena, pa da se raduju igri, koja ne prolazi.

Stojan STAMENIĆ

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

Novi stadion na Cetinju u nišu izgradnje ove zime

Dobrilo

13. mart 2025.

LONDON CALLING

Proljeće filmske muzike

Karte za sinhronizovanu projekciju sa muzikom uživo oskarovske bombonice „Silence of the Lambs“ Džonatana Dema prodate su u rekordnih pola sata. Slično se dogodilo i sa posebnom projekcijom klasika „Modern Times“ Čarlija Čaplina

Sa proljećnjim martovskim suncem na londonske ulice ušetao je i novi festival, kreiran kako bi ljubitelje sedme umjetnosti podsjetio na katkad zaboravljen segment bez kojeg nijedno ostvarenje ne bi bilo tako efektno – soundtrack Tako će London, jedan od planetarnih centara u kojima se decenijama kreirala muzika za film, sljedeće sedmice biti domaćin „London Soundtrack“ festivala, koji će na poseban način reflektovati značaj muzike pisane za film, televiziju i igrice. U saradnji sa Britanskim filmskim institutom, festival je osmišljen kao direktna referenca na život i muzičku karijeru Kristofera Ganinga , nagrađenog engleskog kompozitora. Njegova je muzika, između ostalih, efektno ukrasila kadrove ostvarenja Olivijea Dahana „La Vie en Rose“

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

iz 2007. i „Grace of Monaco“ iz 2014 godine. Tako će filmska muzika zaokupirati većinu popularnih londonskih mjesta gdje se puštaju filmski klasici, pa će posjetioci u Rojal festival holu, Vigmor holu, Kadogan holu, Palati Aleksandra, Barbikanu i Sautbanku imati priliku da pogledaju neke filmske klasike i uživaju u specijalnoj interpretaciji muzike iz tih ostvarenja. Posjetioci će biti u prilici da čuju muziku sve popularnije Islanđanke Hildur Gudnadotir u izvedbi Londonskog savremenog orkestra, za filmove poput „Joker“ iz 2019. za koju je nagrađena Oskarom, maestralnog serijala „Chernobyl“ iste godine, kao i muziku za psihološku muzičku dramu „Tar“ Toda Filda iz 2022. godine u okviru specijalnog događaja, koji će kompletirati i kratak intervju sa kompozi-

torkom. Karte za sinhronizovanu projekciju sa muzikom uživo oskarovske bombonice „Silence of the Lambs“ Džonatana Dema iz 1991. prodate su u rekordnih pola sata. Slično se dogodilo i sa posebnom projekcijom klasika „Modern Times“ Čarlija Čaplina iz 1936. godine u Kadogan holu, koja će biti ispraćena interpretacijom muzike koju je, takođe, Čaplin potpisao.

A Rojal festival hol je za kraj soundtrack sedmice sačuvao najbolje parče torte – razgo-

vor između dugogodišnjih saradnika (čak 45 godina jedno od najpoznatijih i najrespektabilnijih filmsko-muzičkih prijateljstava) Dejvida Kronenberga i Hauarda Šora. Pored muzičkog skora za Kronenbergove filmove, poput „The Fly“ iz 1986, posjetioci zdanja kraj Temze imaće priliku čuti i Šorove Oskarom nagrađene kompozicije za prvi i treći dio „The Lord of the Rings“ trilogije Pitera Džeksona

Leila MURSELJEVIĆ

Marija

Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Sead Šabotić, Tijana Todorović, Ana Jaredić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić,

Anja Drobnjak-Vukašinović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Sa nastupa Londonskog savremenog orkestra

Efektan festivalski poster

londonsoundtrackfestival.com