Dnevni list POBJEDA 12.09.2025 by Pobjeda

Profesor prava objašnjava za Pobjedu što sve pokušava da se „progura“ kroz reformsku agendu

U sugestijama evropskih institucija upozorava se na štetnost brzih, odnosno retroaktivnih promjena Ustava vezanih za sudstvo, kazao je Miloš Vukčević

Slabo interesovanje dioničara Instituta ,,Dr Simo Milošević“ za prodaju dionica državi i kompaniji HTP Olive

Iz Sindikata zatvorskih službenika u otvorenom pismu upozoravaju da stanje u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija postaje sve ozbiljnije i da raste nezadovoljstvo zatvorskih policajaca zbog oduzimanja ovlašćenja i oružja Tvrde da su službenici

UIKS nezaštićeni, struktura pritvorenika jedna od najrizičnijih ikad

U Parizu uhapšen optuženi za ubistvo Žarka Pejakovića i Petra Lipovine na kružnom toku u Podgorici Artur

U zajednički sprovedenoj operaciji, osim ovog lica, lišen je slobode i određeni broj državljana Zapadnog Balkana kod kojih su pronađena falsi kovana dokumenta jedne evropske zemlje, a ova lica će biti predmet daljeg rada Europola i drugih partnerskih službi

STAV: Ekologija i zdravlje građana

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Agencija za upravljanje zaštićenim područjem Podgorice nije dobila saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine za građevinske radove u zaštićenom području Parka prirode Komovi AUZP

Nakon dvije godine donešena prvostepena presuda u korist predsjednika NSP – nije vrijeđao tadašnjeg ministra Adžića Nezavisni sindikat: Državni aparat

Miloš Vukčević

STR. 3.

Rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti CDT-a pokazali da više od pola Vladinih resora ne ispunjava većinu propisanih kriterijuma transparentnosti

Pojedina ministarstva od građana kriju

čak i brojeve telefona

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović pojašnjavaju da je, zbog učestalih rekonstrukcija Vlade, praćenje rada izvršne vlasti sve složenije, te da se stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno odrazilo na transparentnost

PODGORICA – Ministarstva u Vladi Crne Gore u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti, odnosno 49,16 odsto, pokazali su rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti Centra za demokratsku tranziciju.

CDT je u okviru tog istraživanja, kako je objasnila zamjenica izvršnog direktora te organi-

zacije Milena Gvozdenović, provjeravao dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama i komunikaciju putem društvenih mreža.

- Uprkos jasnim zakonskim obavezama, više od polovine

ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti - saopštila je Gvozdenović.

Prema CDT-om istraživanju, najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86,18 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti, a slijede resori javne uprave, sa 66,77, ekonomskog razvoja, sa 62,29, i prosvjete, nauke i inovacija, sa 61,18 odsto.

Loše rezultate, s druge strane, imaju ministarstva turizma i socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, koja bilježe po 33,19 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti. Gvozdenović pojašnjava da ovi rezultati ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama. - Iako djeluje nevjerovatno, pojedina ministarstva nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju - navela je Gvozdenović, pojašnjavajući da je riječ o resorima javnih radova i socijalnog

Predsjednik države se, tokom posjete Istanbulu, sastao sa vaseljenskim patrijarhom

Milatović sa Vartolomejom razgovarao i o Amfilohiju

Jakov Milatović sa patrijarhom Vartolomejom Iz Milatovićevog kabineta tvrde da je tokom razgovora istaknuto dugogodišnje prijateljstvo koje je patrijarh Vartolomej njegovao sa mitropolitom Amfilohijem i da su se sagovornici prisjetili i patrijarhovih posjeta Crnoj Gori

PODGORICA – Donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i temeljnih ugovora sa vjerskim zajednicama, Crna Gora je na savremen način uredila pitanje vjerskih prava i sloboda.

To smatra predsjednik države Jakov Milatović koji je, kako je saopšteno iz njegovog kabi-

neta, sa tom činjenicom juče upoznao vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, sa kojim se sastao u sjedištu Vaseljenske patrijaršije tokom službene posjete Istanbulu. - Crna Gora je građanska i sekularna država, utemeljena na principu odvojenosti crkve i države. Sa vjerskim zajednicama gradimo partnerstvo kroz očuvanje kulturnih

dobara, kao i zaštitu i predstavljanje bogatog duhovnog i kulturnog nasljeđa koje smo stvarali vjekovima – rekao je Milatović.

Iz njegovog kabineta tvrde da je tokom razgovora istaknuto dugogodišnje prijateljstvo koje je patrijarh Vartolomej njegovao sa mitropolitom Amfilohijem. - Sagovornici su se prisjeti-

staranja, brige o porodici i demografiji.

Gvozdenović dodaje da vladini resori ne poštuju ni zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za SPI, te da je, zbog učestalih rekonstrukcija Vlade, praćenje rada izvršne vlasti sve složenije.

- Stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost - navela je Gvozdenović.

Godišnji program o radu za prošlu godinu na svojim internet stranicama objavila je svega trećina mnistarstava, polovina njih je izvještaje o radu učinila dostupnim, dok prošlogodišnji budžet nije

objavilo nijedno ministarstvo. - U pojedinim slučajevima su resori formirani nakon rekonstrukcije objavili budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra prošle godine, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri. Podaci našeg istraživanja ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna - rekla je Gvozdenović, uz zaključak da, sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana. Đ. Ć.

Vlada razmotrila više kadrovskih pitanja

li i patrijarhovih posjeta Crnoj Gori, posebno prilikom osvećenja Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, koje je označeno kao događaj od velikog kulturnog i duhovnog značaja za zemlju - navodi se u saopštenju kabineta predsjednika.

Milatović je u Istanbulu prisustvovao i svečanom prijemu povodom Dana Crne Gore i tom prilikom razgovarao i sa šefom turske diplomatije Hakanom Fidanom Istakao je da je proslava Dana Crne Gore prilika za zajedničko obilježavanje 146 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Turske.

- Gora i Turska danas stoje rame uz rame, kao pouzdani saveznici u NATO-u, gdje zajedno doprinosimo očuvanju globalnog mira i bezbjednosti, ali i kao strateški partneri u političkom dijalogu i ekonomskoj saradnji – rekao je Milatović.

Fidan je, sa druge strane, poručio da zajedničko istorijsko i kulturno nasljeđe, snažne veze između naših naroda i izuzetni politički odnosi predstavljaju čvrst temelj ogromnog potencijala za saradnju Crne Gore i Turske. On je naglasio i da pos toji snažna volja sa obje strane da se odnosi podignu na još viši nivo, izražavajući uvjerenje da će partnerstvo naših zemalja u budućnosti biti još snažnije i sadržajnije. Đ. Ć.

PODGORICA – Vlada je na jučerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao njen potpredsjednik Aleksa Bečić, razmotrila više kadrovskih pitanja od kojih je čak pet proglašeno tajnim, odnosno označeno oznakom „interno“.

Pobjedi je ranije iz Vlade objašnjeno da je riječ o stranim ambasadama i da je korišćenje oznake „interno“ u tim slučajevima u skladu sa propisima.

Vlada je donijela rješenja imenovanjima Sava Vučinića za vršioca dužnosti direktora Direkcije za zaštitu tajnih podataka, Jasne Jovović za v.d generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU u Ministarstvu pravde, Ranka Andrijaševića za v.d. rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj u General-

nom sekretarijatu Vlade Crne Gore, Sandre Filipović za zamjenicu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Milice Musović za v.d. sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoja i Siniše Bjekovića za člana Savjeta za vladavinu prava. Za članove odbora direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije ponovo su imenovani Nermin Škretović, Maksim Vučinić i Đorđije Ostojić

Na sjednici su, takođe, donijeta rešenja o prestanku dužnosti v.d. generalnog direktora Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Isada Kurpejovića i v.d. generalnog direktora Direktorata za energetsku efikasnost u ranijem Ministarstvu energetike Božidara Pavlovića Đ. Ć.

Milena Gvozdenović

CDT

Sa sjednice Vlade

Profesor prava Miloš Vukčević objašnjava što sve pokušava da se „progura“ kroz reformsku agendu

Ustav će se mijenjati, ali se još ne zna u čiju korist

U sugestijama evropskih institucija upozorava se na štetnost brzih, odnosno retroaktivnih promjena Ustava vezanih za sudstvo, kazao je za Pobjedu Miloš Vukčević

PODGORICA – Cilj ustavnih izmjena koje je predložila Vlada su „jačanje nezavisnosti sudstva u skladu sa standardima EU“, ali dio vlasti zbog političkih interesa želi da „progura“ i druge izmjene zakonskih akata koje nijesu u skladu sa prošlogodišnjim „Barometrom 26“ niti ovogodišnjim sporazumom premijera sa opozicijom, kazao je za Pobjedu advokat i profesor Miloš Vukčević.

Crna Gora mora vrlo brzo izmijeniti svoj Ustav, ali to ne znači da će biti usvojeni svi prijedlozi koje su proteklih mjeseci stizali iz stranaka oba politička pola. Insistiranje na promjenama teksta najvišeg državnog pravnog akta prati baš svaku vlast. No, sa formiranjem 44. Vlade na čijem je čelu lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, te ulaskom predstavnika stranaka srpske provenijencije iz Koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i nacionalnih partija Bošnjaka i Albanaca, počela je i potraga za podrškom mnogo široj izmjeni i Ustava, i određenih njegovih kategorija definisanih posebnim zakonima. Krajem novembra prošle godine, čelnici izvršne vlasti iz PES -a su predstavili Platformu „Barometar 26“ u kojoj se kao prioritet ističe da do kraja naredne godine budu zatvorena sva pregovaračka poglavlja na putu ka punopravnom članstvu naše zemlje u Evropskoj uniji. Taj dokument danas, međutim, niko ne pominje. Platforma je prateći dio koalicionog sporazuma vladajućih stranaka rekonstruisane Vlade na koju su, navodno, pristali svi njeni članovi. - Osjetljiva, društveno-polarizujuća pitanja koja bi mogla predstavljati digresije i političke slijepe ulice, odnosno pitanja koja bi odvukla fokus sa procesa pristupanja EU - neće se aktuelizovati u parlamentarnom diskursu bez širokog društvenog konsenzusa koji se može artikulisati kroz mehanizam razrješenja – navodi se u pomenutoj platformi. Takođe, višemjesečna kriza s kraja prošle i početka ove godine, koja je nastala kao posljedica odbijanja opozicije da učestvuje u radu Skupštine Crne Gore i blokade cijelog parlamenta zbog nezako-

nitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, izrodila je još jedan sporazum. Potpis na taj tekst stavili su Spajić u ime vladajućih partija, a Danijel Živković (Demokratska partija socijalista), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) kao predstavnici opozicije. I u njemu se, kroz niz zajednički definisanih sugestija, insistira na „političkom konsezusu o evropskim integracijama Crne Gore“ u prevazilaženju krize. Uz dogovor da će prihvatiti svako mišljenje Venecijanske komisije o spornom penzionisanju sutkinje, te roku od samo sedam dana da Skupština implementira preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope, još jednom je potcrtana obaveza svih strana „na potpunu posvećenost ispunjavanju obaveza Crne Gore na putu pridruživanja EU“. - Potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava Crne Gore i Zakona o crnogorskom državljanstvu – stoji u ovom dokumentu, kojeg su u međuvremenu praktično zaboravili svi njegovi potpisnici.

Ipak, najveći uticaj imale su poruke upućene direktno iz Evropske komisije i Evropskog parlamenta, koji su zvaničnoj Podgorici stalno ukazivali na činjenicu da na putu ka EU nema ni napretka, ni značajnih sredstava ako se ne zaokruži reforma izbornih zakona koja uključuje i promjene Ustava. I onda su se stvari ponovo pokrenule sa mrtve tačke, ali ovoga puta s tendencijom da prerastu u lavinu politički isprovociranih odluka...

NAJAVLJENE PROMJENE

O tome koje su stvarne obaveze naše zemlje kada je riječ o ustavnim promjenama, advokat i profesor Miloš Vuković za Pobjedu precizira dvije ključne odrednice na kojima insistiraju evropske institucije. Prva se odnosi na izmjene najvišeg pravnog akta, čime bi se depolitizovao Sudski savjet.

Upravo je to jedno od suštinskih zahtjeva za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.

- Vlada je ove godine utvrdila Prijedlog za promjenu Ustava, odnosno njenih amandmana VIII i IX, kojim bi se učinile tri ključne stvari. Na osnovu tih izmjena, ministar pravde izlazi iz Sudskog savjeta, većinu tog tijela čine sudije koje biraju sudije, a članovi koji nijesu sudije biraju se po objektivnim i mjerljivim kriterijumima integriteta i referenci – istakao je naš sagovornik. On ukazuje da je cilj ovih izmjena „jačanje nezavisnosti sudstva u skladu sa standardima EU“, te podsjeća da je prijedlog davno upućen Skupštini, a tekst je javno dostupan. - EK u izvještajima o vladavini prava za 2024/2025. godinu i akcionim planovima za 2023/2024, traži jačanje nezavisnosti i disciplinske odgovornosti. Uz to, Venecijanska komisija godinama preporučuje depolitizaciju Sudskog savjeta. Uz to, ovaj paket ustavnih promjena je usklađen sa Reformskom agendom 2024–2027. Rok za ove ustavne izmjene bio je jun ove godine – precizirao je Vukčević glavne razloge zbog čega su ove promjene jedan od glavnih uslova za pristupanje EU. U trenutku kada je za 15. sep-

tembar zakazana vanredna sjednica Skupštine na kojoj će se odlučivati o (eventualnom) imenovanju advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda na prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića, od posebnog su značaja izmjene Ustava koje se odnose na definisanje prestanaka mandata sudijama ovog suda. Konkretno, riječ je o preciziranju starosne granice, kao i o samoj proceduri.

- To nije formalno Vladin amandman, ali je Venecijanska komisija dala mišljenje povodom sporenja o ranijem okončanju mandata zbog godina. Ovim izmjenama treba da bude potvrđeno da su sigurnost mandata i nerazrešivost temelj nezavisnosti sudstva – ukazao je Vukčević. Kako je dodao, u sugestijama evropskih institucija takođe se upozorava na štetnost brzih, odnosno retroaktivnih promjena starosne dobi.

- Naglašava se da Ustavni sud sam treba da utvrđuje postojanje razloga za prestanak funkcije, a ne da to rade politička tijela. To je sada standard koji treba pretočiti u jasno zakonodavstvo, kao i u ustavnu praksu – naveo je sagovornik Pobjede, podsjećajući na činjenicu da je sutkinja Đuranović bila razriješena odlukom većine na Ustavnom odboru kojim predsjedava Jelena Božović

Vukčević potcrtava da dio vlasti zbog političkih interesa želi da „progura“ i druge izmjene zakonskih akata koje nijesu u skladu sa prošlogodišnjim „Barometrom 26“ niti ovogodišnjim sporazumom Spajića sa opozicijom. Prva u nizu bila bi izmjena zakona kojima se (re)definiše mogućnost dobijanja dvojnog državljanstva

EU nas ne uslovljava vetingom u sudstvu

(Nova srpska demokratija), a zatim je to odobrio i šef parlamenta iz iste stranke, Andrija Mandić

ŽELJE DIJELA VLASTI

Ustavne izmjene koje se moraju čim prije okončati, sobom i ovog puta vuku neke „neželjene reakcije“, naročito iz vladajuće većine. Vukčević potcrtava da dio vlasti zbog političkih interesa želi da „progura“ i druge izmjene zakonskih akata koje nijesu u skladu sa prošlogodišnjim „Barometrom 26“ niti ovogodišnjim sporazumom Spajića sa opozicijom. Prva u nizu bila bi izmjena zakona kojima se (re)definiše mogućnost dobijanja dvojnog državljanstvo, posebno u odnosima sa Srbijom

- Crna Gora trenutno ne dopušta opšte dvojno državljanstvo, osim ako je stečeno prije 3. juna 2006. godine ili ako postoji bilateralni sporazum, kojih trenutno nema. Više aktera bivšeg Demokratskog fronta sada „gura“ otvaranje pitanje dvojnog državljanstva kroz ideje poput „plave karte“ i političke najave – kazao je on. Kao glavne argumente, iz ovih stranaka se navode potrebe vezane za demografske trendove i odnose sa dijasporom. S druge strane, kritičari takvih izmjena upozoravaju na posljedice koje bi se u prvom redu odrazile na izborne procese, a zatim i na identitetska pitanja.

- EU ne propisuje model državljanstva, jer je tako nešto isključiva nadležnost država. Uz to, poslanici EP i političke analize upozoravaju da bi nagle promjene u ovom dijelu mogle imati značajne poli-

Kako ističe Vukčević, u unutrašnjoj debati „veting“ se često predstavlja kao „obaveza zbog pristupanja EU“. - Ali, EU i EK ne traže „opšti“ tip vetinga u Crnoj Gori. Traži se efikasna disciplinska odgovornost, provjera imovine, integriteta i praćenje postupanja. Sve se to može postići i bez „lex specialis veting“-a – dodao je on. Takođe je mišljenja da bi otvaranje vetinga sada moglo da uspori zatvaranje Poglavlja 23. - Venecijanska komisija generalno dozvoljava veting, ali samo kao izuzetnu, vremenski ograničenu mjeru. I to uz strogu pravnu proceduru i puno poštovanje pravičnog postupka. Uz to, u Crnoj Gori preporučuje oprez i neselektivnost. Drugim riječima, veting može, ali to nije uslov koji je stigao iz EU. A brzopleti model bi bio kontraproduktivan za EU integracije Crne Gore – zaključio je Vukčević.

tičke posljedice – dodao je naš sagovornik. Vukčević je takođe naveo da je pripadnost građanina EU izvedena upravo iz nacionalne pripadnosti nekoj državi. U istom pravcu ide i „identitetski paket“, odnosno izmjene svih stavki kojima se definišu nacionalni simboli, jezik i prateća pitanja.

- U javnosti se periodično otvaraju prijedlozi izmjena identitetskih pitanja. Tako su, na primjer, postojale ideje koje se odnose na zastavu i jezike. S druge strane, stigle su kritike da bi to služilo političkim ciljevima, posebno zajedno sa širim aranžmanima zakonskih izmjena o državljanstvu. Takve teme donose samo političke potrese, a ne doprinose zatvaranju poglavlja i, konačno, mogu skretati fokus sa vladavine prava i EU integracija –zaključuje Vukčević. Kako se bliži 1. oktobar i početak redovnog, jesenjeg zasijedanja crnogorskog parlamenta, izvjesno je da će se ubrzavati donošenje odluka o nastavku izborne reforme i promjenama Ustava. S obzirom na ne baš stabilne odnose članica vladajuće većine, vjerovatno će ovo biti novi razlog za „potrese“ unutar te koalicije. A uvod u sve to moglo bi biti zasijedanje Skupštine u ponedjeljak, jer pitanje najvišeg pravnog akta i Ustavnog suda uvijek predstavlja inspiraciju za sve druge teme. Kristina JERKOV

Miloš Vukčević

Ministarstvo nansija, u saradnji sa OECD, počelo implementaciju projekta uvođenja novog alata za analizu potrošnje

Cilj unapređenje fiskalne discipline i transparentnosti javnih finansija

PODGORICA-Ministarstvo finansija, u saradnji sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), zvanično je počelo implementaciju projekta uvođenja novog alata za analizu potrošnje (Spending reviews), čiji je cilj unapređenje fiskalne discipline, transparentnosti i

efikasnosti javnih finansija. Iz Ministarstva je saopšteno da projekat predstavlja značajan korak ka modernizaciji budžetskih praksi u Crnoj Gori, u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama OECD-a. - OECD je zaključio da bi država značajno profitirala od postepenog uvođenja ovog

alata, a preporučeno je i da se započne sa pilot analizom u sektoru sa visokim fiskalnim uticajem i dobrom dostupnošću podataka - navodi se u saopštenju.

Tim povodom, održani su dvodnevni radni sastanci stručnog tima Ministarstva finansija i eksperata OECD-a, tokom kojih su razmatrani ciljevi i strateški okvir projekta i održana kapacitetska radionica sa fokusom na međunarodne prakse i planiranje konkretnih aktivnosti.

Obraćajući se učesnicima, ministar finansija Novica Vuković je istakao da otvaraju novo poglavlje u upravljanju javnim novcem.

- Analiza potrošnje predstavlja ključni alat za optimizaciju javnih rashoda i jačanje fiskalne održivosti. Očekujemo da ovaj projekat, kroz podršku i ekspertizu OECD-a, doprinese izgradnji još snažnijih kapaciteta za strateško upravljanje javnim finansijama u Crnoj Gori - naveo je Vuković. Radni sastanci zaključeni su očekivanjem da će projekat rezultirati smanjenjem neefikasnih rashoda, unapređenjem budžetskog planiranja, kao i jačanjem institucionalnih kapaciteta u oblasti javnih finansija. R.E.

Nezavisni sindikat Aerodroma CCG (ACG) i Sindikat ACG, uputili zahtjev Vladi i premijeru

Traže razrješenje predsjednice Odbora direktora Jelene Maraš

PODGORICA - Nezavisni

sindikat Aerodroma Crne Gore (ACG) i Sindikat ACG, uputili su Vladi, premijeru Milojku Spajiću, zahtjev za razrješenje dužnosti predsjednice

Odbora direkora Aerodroma Crne Gore Jelene Maraš

Oni su to uradili zbog, kako su naveli, zloupotrebe službenog položaja i uskraćivanja korišćenja stambenog fon-

da zaposlenih u cjelovitom i raspoloživom iznosu, te ograničavanja sume za raspodjelu pomoći zaposlenima za rješavanje stambenih pitanja na svega 500.000 eura, od raspoloživih oko tri miliona eura, namjenski izdvojenih za raspodjelu na zakonit način. - Protiv Maraš smo podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je naložila raspisivanje oglasa za raspodjelu svega dijela raspoložive sume, i to na bazi ne-

Rezultati Uprave carina za prvih osam mjeseci Plan

PODGORICA - Uprava carina je od početka godine do kraja avgusta ostvarila bruto naplatu u iznosu od 926,83 miliona eura, što je 74,16 miliona eura ili 8,7 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

- Plan prihoda za period od januara do avgusta premašen je 21,64 miliona eura, odnosno 2,4 odsto - navodi se u saopštenju.

Uprava carina, kako je saopšteno, ima za cilj da obezbijedi efikasnu naplatu prihoda, čime značajno doprinosi

uvećanju ukupnih budžetskih prihoda uz primjenu snažnih mjera fiskalne politike, čime je u periodu od početka januara do kraja avgusta, nastavljen trend naplate carinskih prihoda.

- Prema strukturi naplaćenih prihoda, kod svih vrsta dažbina ostvaren je rast naplate prihoda - rekli su iz Uprave carina.

Najznačajniji rast prihoda ostvaren je po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu, koji je naplaćen u iznosu od 606,43 miliona eura, što je više 41,93 miliona eu-

Slabo interesovanje dioničara Instituta ,,Dr Simo Milošević“ kompaniji HTP Olive

Vlada i Žarko Rakčević otkupili samo 6,2 akcija manjinskih

PODGORICA - Montenegroberza je ponovo pustila u slobodnu trgovinu akcije Instituta ,,Dr Simo Milošević“ nakon što je okončana javna ponuda Vlade i HTP Olive u suvlasništvu Žarka Rakčevića za otkup akcija od manjiskih akcionara.

Ova ponuda nije naišla na veliko interesovanje manjinskih akcionara Instituta, koji očito nijesu bili zadovoljni sa ponuđenom cijenom, imajući u vidu da su, kako Pobjeda saznaje, Vlada i HTP Olive od malih akcionara otkupili samo 3.394 akcija čija je ukupna vrijednost 176.400 eura. Time su Vlada i Rakčevičeva kompanija otkupili samo 6,2 odsto akcija, od 54.846 koje su u vlasništvu manjinskih akcionara Instituta.

PRVI I DRUGI KRUG

U prvom krugu prodato je 3.042, od kojih je Vlada kupila 1.208 za 70.000, a HTP Olive 1.824 akcije za 106.300 eura. U drugom krugu prodate su još 352 akcije.

zakonito usvojenog Pravilnika o finansijskoj pomoći za rješavanje stambenih potreba i poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih, iako je Inspekcija rada u obavještenju br. UPIN 01-717/24 – 71/4 od dana 1. novembra 2024. već utvrdila da je taj Pravilnik protivzakonito usvojen, zbog čega je Aerodromima Crne Gore izdat prekršajni nalog i kažnjeni su od nadležnog inspektora - navodi se u saopštenju sindikata.

R. E.

ra, odnosno 7,43 odsto u odnosu na prošlu godinu.

- Po osnovu akcize naplaćeno je 271,93 miliona eura, što je više 25,18 miliona eura ili 10,21 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 46,33 miliona eura, što je više 6,87 miliona eura ili 17,28 odstoprecizira se u saopštenju. Naplata poreza na kafu iznosila je 1,96 miliona eura što je više 8,46 odsto, dok su ostali prihodi naplaćeni u iznosu od 180.500 eura.

- Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda za avgust iznosila je 137,98 miliona eura, što je u odnosu na prethodnu godinu više 8,41 milion eura odnosno 6,49 odsto, čime je plan prihoda za avgust premašen 793,4 hiljada eura - zaključuje se u saopštenju. R.E.

Vlada je na telefonskoj sjednici početkom jula donijela odluku o zajedničkom djelovanju sa kompanijom HTP Vile Oliva, koja je najveći manjinski akcionar u Institutu, na osnovu koje su planirali da otkupe 54.846 akcija od malih akcionara Instituta.

Na sajtu Montenegroberze se navodi da je Komisija za tržište kapitala 12. avgusta donijela rješenje o okončanju javne ponude za preuzimanje emitenta Institut ,,Dr Simo Milošević“, a da ih je prije nekoliko dana obavijestila da se prekida obustava trgovanja akcija ove kompanije.

Predmet ove ponude bile su sve otplaćene akcije Instituta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Vlade, Rakčevićeve kompanije i sa njima povezanih lica, odnosno 54.846 akcija sa pravom glasa za koje je ponuđeno 58 eura po akciji. Vlada, HTP Vile Oliva i sa njima povezana lica Razvojna banka Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje i Zavod za zapošljavanje imaju zajedničko učešće od 85,66 odsto u kapitalu Instituta, odnosno zajedno sa 327.505 običnih akcija sa pravom glasa.

- Po osnovu Ugovora o zajedničkom djelovanju, ugovorne strane su saglasne da će, sticaoci – Vlada i HTP Vile Oliva sa zajedničkim učešćem od 48,36 odsto u kapitalu Instituta, od-

kompanije Žarka povezanih lica, odnosno

Predmet ove ponude bile su sve otplaćene akcije Instituta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Vlade, kompanije Žarka Rakčevića i sa njima povezanih lica, odnosno 54.846 akcija sa pravom glasa za koje je ponuđeno 58 eura po akciji

nosno zajedno sa 184.938 akcija sa pravom glasa, sve prijavljene akcije otkupiti shodno međusobnom omjeru u kapitalu Instituta na način da će 60,32 odsto prijavljenih akcija na otkup platiti i steći sticalac HTP Vile Oliva, dok će 39,68 odsto prijavljenih akcija platiti i steći Vlada – bilo je navedeno u prospektu o preuzimanju akcija. Vlada je predvidjela da obezbijedi 1,26 miliona eura na osnovu proračuna o maksimalnom broju akcija koje su mogle biti predmet otkupa.

MINIMALNA PONUDA

Iz Crnogorske asocijacije malih akcionara (CAMA) saopštili su sredinom jula da je cijena

za preuzimanje akcija Instituta Igalo trebalo biti utvrđena na način da odražava fer vrijednost akcija Instituta, pogotovo što se radi o ponudi od države svojim građanima. - U ovom poslu ispada da se država udružuje sa jednim krupnim akcionarom i daje minimalnu moguću ponudu ostalim akcionarima na osnovu cijene za koju bi se moglo reći da je proizvod radnji iz prethodnog perioda koje su krajnje upitne - naveli su sredinom jula iz ove asocijacije. Planom restrukturiranja Instituta koji je usvojen na Skupštini akcionara u februaru, kako je navedeno u prospektu, predviđeno je da se osigura, ne samo kratkoročna finansijska

Novica Vuković

Institut ,,Dr Simo Milošević“

ŽELJKA KONTIĆ

Žarko Rakčević

Rakčević

odsto

akcionara

stabilizacija, već i dugoročno finansijsko ozdravljenje kao i unapređenje konkurentnosti poslovanja.

- Plan restrukturiranja, između ostalog, obuhvata analizu trenutnog stanja, identifikaciju ključnih problema i izazova, te prijedlog konkretnih mjera i aktivnosti koje je potrebno sprovesti kako bi Institut postao profitabilan i održiv. Sprovođenjem mjera predviđenih Planom restrukturiranja Vlada i HTP Vile Oliva namjeravaju da transformišu Institut u modernu, konkurentnu i finansijski stabilnu instituciju, spremnu da odgovori na izazove budućnosti i da nastavi misiju pružanja visokokvalitetnih zdravstveno-rehabilitacionih usluga – navodi se u prospektu. U prospektu piše da Vlada i kompanija Žarka Rakčevića namjeravaju, da primjenom Plana restrukturiranja sprovedu četiri ključne mjere restrukturiranja i to vlasničko restrukturiranje, odnosno kupovina akcija od manjinskih akcionara i dokapitalizacija Instituta, restrukturiranje dugova Instituta i obezbjeđenje sredstava za planirano investiciono ulaganje u rekonstrukciju druge faze Instituta, strateško restrukturiranje –nastavak djelatnosti od opšteg ekonomskog interesa i inve-

U Podgorici održan sastanak pridruženih članica Asocijacije privrednih komora Evrope

PODGORICA - Predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić izabrana je u Upravni odbor Asocijacije privrednih komora Evrope – Eurochambres, na sastanku pridruženih članica u Podgorici.

Sastanak je, kako su rekli iz PKCG, bio dragocjena prilika za razmjenu iskustava, jačanje međukomorske saradnje i razmatranje načina za unapređenje poslovnog ambijenta i podršku privredi u vremenu brzih i složenih promjena. Uz Drakić, iz pridruženih članica Eurochambresa, u Upravni odbor izabrani su potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković, predsjednik Privredne komore Gruzije Giorgi Pertaia i predsjednik Privredne komore Ukrajine Gennadiy Chyzhkov Drakić je zahvalila na izboru, istakavši da će se kroz rad u Upravnom odboru zalagati da crnogorska ekonomija postane aktivniji partner u oblikovanju poslovnog ambijenta, te da želi da doprinese jačanju konkurentnosti naše ekonomije i njenoj punoj integraciji u evropsko tržište.

Nina Drakić izabrana

u UO Eurochambresa

Crna Gora, kao predvodnica u procesu pristupanja EU, ima odličnu poziciju da pokaže kako proširenje može da funkcioniše u praksi, posebno kada je privatni sektor u potpunosti uključen, navela je predsjednica PKCG

sticiono ulaganje u Drugu fazu, što podrazumijeva početak investicionih aktivnosti u adaptaciju smještajnih kapaciteta, poboljšanje terapijskih sadržaja i unapređenje ukupne infrastrukture, čime će se Institut modernizovati i prilagoditi standardima rehabilitacije na nivou od četiri zvjezdice, kao i poslovno restrukturiranje koje obuhvata marketing, ulaganje u IT sistem i ljudske resurse. Prema planu restrukturiranja, nakon ovog postupka, trebalo bi da uslijedi odluka o dokapitalizaciji Instituta u vrijednosti njegovih trenutnih obaveza što će biti oko 21 milion eura, od čega se HTP Oliva obavezala da će učestvovati sa sedam miliona eura. Preostali iznos će obezbijediti država, a u dokapitalizaciji mogu da učestvuju i svi ostali akcionari ako žele. Dokapitalizacija je proces u kojem akcionari, prema procentu vlasništva, kupuju nove akcije od kompanije, po njihovoj nominalnoj vrijednosti koja za Institut iznosi 155 eura, i značajno je veća od tržišne na berzi. Dokapitalizacija predstavlja finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan. M. LEKOVIĆ

S. POPOVIĆ

- Crna Gora, kao predvodnica u procesu pristupanja EU, ima odličnu poziciju da pokaže kako proširenje može da funkcioniše u praksi, posebno kada je privatni sektor u potpunosti uključen, a Privredna komora je spremna da ima aktivnu ulogu. Zato već sada podržavamo naša preduzeća kroz pružanje ciljanih usluga i obuka usklađenih sa standardima EU, olakšavanje pristupa finansijama i EU programima, kao i jačanje javno-privatnog dijaloga kako bi reforme odražavale stvarne potrebe biznisa - rekla je Drakić.

Prema njenim riječima, Crna Gora je, kao mala, ali istovremeno dinamična ekonomija, posvećena evropskim integracijama i razvoju konkurentnog, održivog i inovativnog privrednog sistema. U tom procesu, PKCG prepoznaje značaj međunarodne saradnje, a posebno vrijednost članstva i aktivnog učešća u radu Eurochambresa koji predstav-

lja snažan glas evropske privrede i ključnu platformu za povezivanje privreda i unapređenje poslovnog okruženja Evrope.

Kako je navela, sastanak je bio još jedna potvrda zajedničke opredijeljenosti ka snažnijoj i povezanijoj privredi u Evropi. - Evropi u kojoj komore igraju ključnu ulogu kao most između institucija i preduzeća, ali i kao nosioci ideja, inicijativa i konkretnih rješenja - rekla je Drakić, zahvalivši Eurochambresu na kontinuiranoj podršci i povjerenju koje ukazuje Privrednoj komori Crne Gore i našoj zemlji kao perspektivnoj kandidatkinji za skoro članstvo u EU. Predsjedavajući sastankom, potpredsjednik Eurochambresa M. Rifat Hisarcıklıoğlu naglasio je važnost čvrste međusobne povezanosti privrednih komora, kao i nastavka EU integracija u iza-

zovnom vremenu za cio svijet koje karakterišu ratovi i nestabilnost ekonomskih prilika. On je naveo da u izazovnim vremenima uloga privrednih komora postaje važnija nego ikad.

On je istakao da je zagovaranje jedna od ključnih uloga mreže komora.

- Ova uloga treba da bude upotpunjena solidarnošću i razmjenom znanja. Komore koje se drže zajedno, uče jedna od druge i govore jednim glasom suočene sa globalnim izazovima. Zato su nam potrebne ovakve platforme – da se okupimo, podijelimo brige, stavove i najbolje prakse - rekao je Hisarcıklıoğlu, koji je i predsjedavajući Svjetske asocijacije Privrednih komora i predsjednik Unije privrednih komora i berzi Turske TOBB. Skup je putem online uključenja pozdravio i predsjednik Eurochambresa Vladimír

Generalni sekretar GP URA ukazao na konstantan rast in acije

Dlouhý koji je naglasio da ova asocijacija ne okuplja samo komore iz EU već i država koje su van nje.

- Mi zastupamo interese svih naših članica uključujući i one koje su izvan EU. Jednako pokušavamo da vas podržimo u procesima i izazovima, naročito onim koji se odnose na pristupanje EU. Sa takvom podrškom ne možemo da pretjeramo, jer moramo doprinijeti rješavanju dugoročnih problema koji utiču na konkurentnost EU na globalnom nivou - rekao je Dlouhý.

On je najavio da će, ukoliko dobije još jedan mandat na čelu Eurochambres, doprinijeti pojednostavljenju evropskih procedura i unapređenju poslovnog ambijenta kako za biznise u EU tako i van njega. Prema njegovim riječima, mir jeste ključni preduslov za to i Evropa se svakako za to zalaže. S. P.

PODGORICA - Zabrinjavaju zvanični podaci koji govore o konstantnom rastu inflacije od početka ove godine, ocijenio je generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić, i dodao da bi Vlada trebalo da vrati akciju ,,stop inflaciji“.

- Vlada nema senzibilitet niti rješenje da se pozabavi osnovnim životnim problemima

građana. Njihovi pokušaji akcija limitiranja cijena doživjeli su krah, a stambena politika djeluje kao klasična obmana koje su se građana mnogo puta nagledali - naveo je Radovanić u saopštenju. On je rekao da su zabrinjavajući zvanični podaci koji govore o konstantnom rastu inflacije od početka godine, pa je sada 4,7 odsto više nego prošle godine i duplo ve-

ća u odnosu na države EU.

- Uzalud povećanje minimalnih plata i penzija kad je kupovna moć građana ista ili gora i kad građani danas za 50 eura u marketu ne mogu da kupe preko pet ili šest artikala osnovnih životnih namirnica - kazao je Radovanić. On je ukazao na to da prosječna plata sama po sebi ne pokazuje stvarnu finansijsku snagu građana. - Kad tome dodamo i potrošačku korpu i kad te dvije stavke objedinimo, onda je džaba prosječna plata i hiljadu eura, jer kad vi imate troškove života, kad imate rast cijena, onda vam to govori koliko zapravo novca imate u novčaniku - dodao je Radovanić. R. E.

Učesnici sastanka

Mileta Radovanić

ODT Podgorica formiralo predmet i preduzelo dokazne radnje zbog prekidanja projekcije filma „Roda“ jer je na albanskom jeziku

Država da uradi

nešto, a ne da ćuti na nacionalizam

Dok policija i tužilaštvo prikupljaju informacije, nevladine organizacije i EU upozoravaju da ovakva netrpeljivost i sporost institucija ugrožavaju slobodu umjetničkog izražavanja i šalju poruku netolerancije govora mržnje

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog prekidanja projekcije filma „Roda“ na festivalu Džada u Podgorici, kada je grupi mladića zasmetalo jer je film na albanskom jeziku.

Iz ODT Podgorica su Pobjedi juče kazali da su preduzeli i određene dokazne radnje. Iz Uprave policije su Pobjedi prošle sedmice kazali da preduzimaju sve mjere i radnje koje su u njihovoj nadležnosti te da prikupljaju obavještenja od više osoba. Na juče postavljena pitanja da li su osobe identifikovane i koje su sve radnje preduzete, Pobjeda nije dobila odgovor do zaključenja broja.

Projekcija filma ,,Roda“, reditelja Isa Ćosje, prekinuta je u četvrtak, 3. septembra u podgoričkom naselju Zabjelo, gdje je emitovan na otvorenom u okviru Džada film festivala. Organizatori su, nakon što je grupa provocirala, odlučili da iz predostrožnosti prekinu projekciju. Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje juče su pozvale tužilaštvo i policiju da obavijeste javnost o toku izviđaja u slučaju nasilnog prekida projekcije filma ,,Roda“. - Prošlo je već sedam dana od kada su huligani zaustavili gledanje filma Ise Ćosje u okviru Džada film festa (DžFF) samo zbog toga što je na albanskom jeziku. Policija do danas nije dala zvaničnu izjavu o tome koje su mjere i radnje preduzete na identifikaciji huligana i zašto još uvijek nijesu procesuirani. Iznenađeni smo sporom reakcijom državnih organa za ovako opasan izliv mržnje i predmet od posebnog javnog značaja – poručili su oni u zajedničkom saopštenju koje potpisuju HRA, Asocijacija SPEKTRA, CGO, CINCG, Centar za ženska prava, Ipso Facto i aktivistkinje Dina Bajramspahić , Jovana Marović i Paula Petričević. Poručili su da će, ukoliko javnost ne dobije potpune i pravovremene odgovore na ova pitanja - sumnja u integritet rada nadležnih organa biti opravdana.

- Kada su u pitanju incidenti nacionalne, vjerske i jezičke netrpeljivosti, politika nekažnjivosti i ćutanje institucija

PODGORICA - Sud za prekršaje oslobodio je predsjednika Nezavisnog sindikata policije Igora Rmandića optužbi da je tokom protesta policajaca 2023. godine vrijeđao tadašnjeg ministra Filipa Adžića.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA), koja je Rmandiću obezbijedila pravnu pomoć putem advokata Dalibora Tomovića, juče su kazali da je sudija Radoš Marinković usmeno saopštio da će Rmandića osloboditi optužbi zbog slobode govora i sindikalnog djelovanja, naglasivši da su osobe na vlasti dužne da trpe viši stepen kritike.

Nakon dvije godine donešena prvostepena presuda Nezavisnog sindikata policije – nije vrijeđao tadašnjeg

ne smije biti opcija – zaključeno je u saopštenju. Izrazili su i zabrinutost zbog izostanka javne osude od brojnih institucija odgovornih za društveni ambijent - od premijera do državnih institucija koje su bile i pokrovitelji festivala: uprave Glavnog grada, Ministarstva kulture i medija i Ministarstva turizma, kao i Ministarstva pravde s obzirom na značaj suzbijanja govora mržnje za pregovore sa EU u poglavlju 23.

- Njihovo ćutanje šalje poruku da se nasilje i govor mržnje mogu tolerisati – ističu oni. Delegacija EU u Crnoj Gori je osudila ovaj incident i izrazila zabrinutost

- Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti – napisali su iz Delegacije.

Ivan Đurović , producent ovog filma je Pobjedi prošle sedmice, zamoljen za komentar o situaciji da sada u Podgorici imamo situaciju da nekome smeta film jer je na albanskom jeziku, a da pritom ne zna o čemu se u njemu radi, odgovorio:

- Da li su krivi ti ljudi, koji su trovani od rođenja raznim velikodržavnim projektima, lažnim mitovima, indoktrinirani pričama? Nijesu! Da li su država i društvo imali vremena da se suštinski bave razvojem građanskog društva kod nas, a ne samo deklarativno? Imala je sasvim dovoljno. E zato ne krivim te ljude. Ne bi ih procesuirao, već ih pozivam da zajedno pogledamo ovaj film i da ih pitam da li ih bilo čime provocira, a moje poimanje filma ni najmanje ne odbacuje provokaciju kao dio filmskog jezika – poručio je Đurović mladićima kojima je zasmetala projekcija.

Organizatori Džada festa su odlučili da festival zatvore projekcijom filma, koja je održana u Muzičkom centru. Činjenica da je film „Roda“ prikazan u zatvorenom prostoru, na festivalu koji nosi ime „Džada“ i održava se na otvorenom, ukazuje na realnost, da država nije u stanju da odgovori na rastući nacionalizam i obezbijedi slobodu umjetničkog izražavanja, kao ni bezbjednost publici.

J.MARTINOVIĆ

Iz Nezavisnog sindikata poručili su da je od početka ovo bila iskonstruisana, smišljena i na silu formirana optužnica od pojedinaca iz MUP-a i Uprave policije.

- Bila je zamišljena kao batina usmjerena na gušenje sindikalnog aktivizma, slobode govora i borbe za osnovna ljudska prava. Bila je ovo prilika koju su neki ljudi vidjeli kao šansu da uguše Nezavisni sindikat policije Crne Gore i našu borbu za bolji položaj svih zaposlenih u MUP-u - ocijenili su oni.

Istakli su da je državni aparat još jednom iskorišćen i zloupotrijebljen za borbu protiv neistomišljenika.

- Ono što bi trebalo svakoga da zanima je da će nečije neznanje ili smišljenu lošu namjeru, na kraju krajeva, platiti građani Crne Gore kroz sudske troškove - poručili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Prije dvije godine, 20. septembra 2023, uoči protesta Nezavisnog sindikata policije ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, došlo je do verbalnog sukoba između

Adžića i Rmandića.

Adžić je optužio Rmandića

Sindikat: Državni aparat zloupotrijebljen protiv Rmandića

Iz Nezavisnog sindikata poručili su da je od početka ovo bila iskonstruisana, smišljena i na silu formirana optužnica od pojedinaca iz

MUP-a i Uprave policije

da koristi kolege u ispunjavanju svojih ciljeva, te da zastupa one ,,zbog kojih je ćutao 30 godina“.

Rmandić je odgovorio da se ministar služi neistinama te da je donio dokaze o kriminalu u Sindikatu UP. On je istakao da kriminalne aktivnosti Adžića, sjedeći u fotelji ministra unutrašnjih poslova, prevazilaze sve mjere dobrog ukusa.

Adžić je rekao da će javnost suditi svemu, a Rmandić mu je odgovorio: ,,Bože zdravlja, vama će suditi Krivični sud“. Kada je Adžić krenuo u zgra-

du MUP-a, jedan od učesnika protesta mu je doviknuo: ,,Što pobježe, ministre“. Nakon toga Adžić se vratio užurbanim korakom kako bi nastavio ra-

spravu, a obezbjeđenje je stalo između njega i učesnika protesta, prilikom čega mu je jedan od njih uzviknuo: ,,Sramoto jedna i fukaro“.

Medojević bira govor mržnje umjesto kritike Vlade i Odovića

PODGORICA - LGBT Forum Progres podnio je juče prijavu protiv Nebojše Medojevića zbog homofobnih, vulgarnih i diskriminatornih sadržaja o Janku Odoviću, nakon informacije da će biti imenovan za savjetnika misije u Briselu.

LGBT Forum Progess je prijavio Medojevića jer je koristio fotografije Odovića na društvenim mrežama, uz uvredljive komentare.

- Medojević je u objavama koristio izuzetno neprikladne opise koji aludiraju na seksualne radnje, uz homofobne opaske koje služe raspirivanju mržnje i ohrabrivanju šire javnosti da slijedi primjer online zlostavljanja LGBT osoba – poručili su iz te NVO, pojašnjavajući razloge podnošenja prijave.

Ističu da posebno zabrinjava činjenica da ovakve sadržaje objavljuje Medojević kao javna ličnost i nekadašnji političar, što dodatno doprinosti normalizaciji diskriminacije i podstiče nasilje, što ugrožava već nebezbjedno okruženje za LGBT osobe u Crnoj Gori. LGBT Forum Progres je saopštio da očekuju brzu reakciju Uprave policije i nadležnih organa na ove sadržaje koji krše zakonske propise i doprinose širenju mržnje u društvu. Medojević je napisao da Vlada pretvara ambasadu u Briselu u „degustacioni centar za kokain, gej shop i after party destinaciju“. Napisao je i „Vlada

Crne Gore je procijenila da ćemo najbrže ući u EU preko pušenja. Pušenje ubija!“; „Za pušenje spremni, promoter Tonino Picula“... Uz ove komentare je objavio i eksplicitne fotografije. Medojević je i ranije Odovića obasipao govorom mržnje i uvredama na račun seksualne orjentacije, ali i optuživao za pronevjere i ucjene dok je bio minsitar urbanizma i prostornog planiranja. Bivši opozicioni lider danima, putem društvenih mreža plasira govor mržnje, uvrede, homofibiju i vulgranosti, pokušavajući da time omalovaži u medijima najavljen odlazak Odovića u Brisel.

Takva odluka Vlade, ukoliko do nje dođe, može jedino biti osporavana činjenicama iz političkog i javnog života biv-

Rasprava Adžića i Rmandića uoči protesta policije 2023. godine

Nebojša Medojević

u korist predsjednika tadašnjeg ministra Adžića

Državni

zloupotrijebljen Rmandića

Postupak pred Sudom za prekršaje i suđenje odlagano je jer odbrana nije imala uvid u spise predmeta. Prijavu protiv Rmandića nije podnio tadaš-

bivšeg ministra urbanizma

šeg ministra Odovića, analizom njegovih poslovnih neuspjeha i sumnji na učešće u nezakonitim radnjama. Za kritike Vlade zbog navodne odluke da Odović bude savjetnik Misije u Briselu, u kome je za ambasadorku imenovana Olivera Injac, Medojević je mogao da iskoristi činjenice koje su obilježile Odovićev mandat.

Jedna od njegovih prvih izjava nakon preuzimanja resora je da nema pojma što je prostorni plan.

Odovićev mandat nije dugo trajao, a smijenjen je u junu prošle godine prilikom rekonstrukcije Vlade. Njegov mandat su obilježile brojne kontroverze, saslušavan je u Specijalnom policijskom odjeljenju zbog izdavanja dozvola za gradnju u Baru i Budvi. Javnost ga je upamtila i po nalogu da se ruši Lamela C na Zabjelu, zbog čega su građani protestovali, što je na kraju stopirano.

Dok je bio ministar kazao je i da njegov resor nije donio

Ekologija i zdravlje građana

nji ministar Adžić, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni. Adžić nije dolazio ni na jedno ročište. U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, navodi se da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“. Nakon incidenta, rukovodstvo je odlučilo da Rmandića iz Herceg Novog, u kome živi, prebaci na radni zadatak u Bijelo Polje, bez njegove saglasnosti, iako je među gradovima udaljenost 250 kilometara. On se žalio na tu odluku, a novo rukovodstvo MUP-a usvojilo je žalbu i poništilo rješenje Uprave policije i njenog bivšeg v. d. direktora Nikole Terzića iz juna ove godine. U obrazloženju rješenja MUP-a, koje potpisuje ministar Danilo Šaranović, navodi se da je UP odstupila od zakonom utvrđenih pravila.

J.MARTINOVIĆ

rješenje o rušenju jedne od kuća bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića na porodičnom imanju u Kočanima - iako ga je lično potpisao. Predsjedništvo Pokreta Evropa sad (PES) donijelo je u aprilu 2023. godinu odluku da Odović bude isključen iz stranke...

Poznat je i po tome što je zakazao konferenciju za novinare, koja nije održana. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Tada je novinarima rečeno da će se održati nova konferencija naredne nedjeljem do čega nikada nije došlo.

Umjesto da otvori ozbiljnu debatu o odgovornosti Vlade i Odovića, Medojević je javno djelovanje sveo na govor mržnje i brutalne uvrede. Time je pokazao da mu je važnije da podstiče mržnju nego da doprinese političkom dijalogu zasnovanom na činjenicama.

J.MARTINOVIĆ

Oblast otpadnih voda jedna je od najskupljih i najosjetljivijih u procesu usklađivanja sa EU standardima, prije svega zbog vremena i finansija potrebnih za nove investicije, konkretno izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). Imajući to u vidu, Crna Gora je u pregovorima sa EU zatražila prelazni period da najkasnije do 2035. godine izgradi 885 kilometara kolektorske mreže i da ima ukupno 29 PPOV (novoizgrađenih i/ili saniranih), kako bi u 37 aglomeracija (gradskih jezgara sa prigradskim naseljima) sa preko 2.000 ekvivalent stanovnika (ES), 95% stanovništva bilo priključeno na kanalizacioni sistem. Ukupni operativni kapacitet svih PPOV trebalo bi da iznosi oko 617.000 ES, što je za 35% više u poređenju sa sadašnjih 454.050 ES. Za sve navedeno su procijenjene potrebne investicije od oko 472 miliona eura, zahvaljujući kojima bi površinske i podzemne vode trebalo da imaju tzv. dobar hidrološki, hemijski i ekološki status. Visina investicija je u velikoj mjeri uslovljena time što je Crna Gora, u skladu sa EU Direktivom o komunalnim otpadnim vodama, proglasila praktično čitavu teritoriju za osjetljivu, što zahtijeva najveći nivo tretmana (tercijarni tretman) za nove PPOV čiji je kapacitet veći 10.000 ES. Takođe, adekvatno upravljanje kanalizacionim muljem koji nastaje prilikom prečišćavanja otpadnih voda u PPOV smatra se jednim od većih ekoloških izazova i značajan je segment sveukupnog upravljanja otpadnim vodama.

ZASTARJELO I NEDOVOLJNO

Crnoj Gori su potrebni moderni i efikasni sistemi prečišćavanja otpadnih voda. Trenutno je operativno deset PPOV (Podgorica, Mojkovac, Budva, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Šavnik, Berane, Žabljak, te zajedničko postrojenje za Tivat i Kotor), koji pokrivaju svega

55.8% stanovništva. Sekundarni tretman otpadnih voda je na 33%, a tercijarni na 22.8% ukupnog opterećenja. Takođe postoje manja, povremeno funkcionalna postrojenja u Virpazaru, Rijeci Crnojevića, Jazu i Vranjini. Pri tome, PPOV u Herceg Novom i Pljevljima funkcionišu na neophodnom minimumu, dok kapacitet sistema u Podgorici iznosi svega oko

Potrebni moderni i efikasni sistemi prečišćavanja otpadnih voda

Bez obzira na to što se o projektu izgradnje PPOV u Podgorici govori godinama, i to kao jednom od najprioritetnijih za Glavni grad, svjedoci smo neusaglašenih političkih izjava i stavova, a posebno neizvjesnosti oko početka radova. Ovdje se ne smije zaboraviti ni dimenzija komunikacije sa građanima. Zabrinutost mještana Botuna, gdje je planirana izgradnja PPOV, razumljiva, jer ta lokalna zajednica decenijama trpi posljedice ekoloških opterećenja, pa joj se moraju dodatno objasniti koristi i potencijalni rizici. U svakom slučaju, dalja problematizacija realizacije ovog projekta, stavlja pod znak pitanja koliko će građani Crne Gore imati povjerenja da će se e kasno realizovati slični projekti u drugim opštinama. Uz to, pored stalnog rizika od havarija na postojećem zastarjelom postrojenju u Podgorici, svaki dan kašnjenja u izgradnji novog PPOV povećava količinu neprečišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u rijeku Moraču i Skadarsko jezero

55.000 ES, pa se neprečišćene ili nedovoljno prečišćene otpadne vode gradske kanalizacije u kontinuitetu ispuštaju u Moraču, jer postrojenje nema dovoljan kapacitet njihove prerade, što dovodi do problema sa zagađenjem. Procjenjuje se da se oko polovina otpadnih voda ispušta netretirano u rijeku Moraču, zbog čega kvalitet vode te rijeke nema zahtijevani ekološki status. Zagađenje komunalnim otpadnim vodama u rijeci Morači dovodi do smanjenja biološke raznovrsnosti, ugrožavanja vrsta i narušavanja cijelog ekosistema rijeke. Pored zagađenja rijeke, pritisak trpi i šire područje, uključujući i ekosistem Skadarskog jezera, koje je najveće i biološki najbogatije močvarno stanište, bogato reliktnim i endemskim biljnim i životinjskim vrstama. Postrojenje u Podgorici je izgrađeno 1978. godine, pa se njegova tehnička oprema i tehnologija smatraju zastarjelim u odnosu na savremene standarde. Takođe, isto je preopterećeno zbog rasta broja stanovnika, kojih prema posljednjem popisu u Podgorici ima oko 180.000, što dovodi do povećanog obima otpadnih voda. Upravo iz tog razloga je nužno da se ubrzaju aktivnosti na izgradnji novog planiranog PPOV sa kolektorskim sistemom i sistemom za tretman kanalizacionog mulja, jer će imati znatno veći kapacitet obrade otpadnih voda, i to za oko 223.000 ES. Kako je riječ o tercijarnom tretmanu otpadnih voda koje će se ispu-

štati u osjetljivi recipijent, rijeku Moraču i Skadarsko jezero, očekuje se svođenje na zakonom dozvoljene granice emisija amonijaka, nitrata i drugih organskih zagađivača, koji utiču na kvalitet ili specifičnu upotrebu vode (npr. za piće ili navodnjavanje), čime će se kvalitet vode u Morači svesti na klasu A1. Izgradnja PPOV donijeće i direktne sanitarno-zdravstvene koristi za veliki broj domaćinstava koja u prigradskim naseljima i dalje koriste septičke jame. Naime, prisustvo teških metala, patogenih mikroorganizama i drugih zagađivača može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući trovanja i bolesti koje se prenose vodom, ali i kroz lanac ishrane u vidu prisutnih prioritetnih zagađujućih supstanci i mikro plastike. Iako bi se o odabranoj opciji spaljivanja kanalizacionog mulja zasigurno moglo debatovati, planirani sistem ima filtere za prečišćavanje izduvnih gasova na dva nivoa, kao i mehanizam praćenja nivoa emisija u realnom vremenu, što omogućava promptno reagovanje u slučaju određenih odstupanja koja su neprihvatljiva. Za tretman neprijatnih mirisa predviđeni su biofilteri, na bazi organskog humusa.

KOMUNIKACIJA I POVJERENJE

Bez obzira na to što se o projektu izgradnje PPOV u Podgorici govori godinama, i to kao jednom od najprioritetnijih, svjedoci smo neusaglašenih političkih izjava

i stavova, a posebno neizvjesnosti oko početka radova. Ovdje se ne smije zaboraviti ni dimenzija komunikacije sa građanima. Zabrinutost mještana Botuna, gdje je planirana izgradnja PPOV, jeste razumljiva, jer ta lokalna zajednica decenijama trpi posljedice ekoloških opterećenja, pa joj se moraju dodatno objasniti koristi i potencijalni rizici. U svakom slučaju, dalja problematizacija realizacije ovog projekta, stavlja pod znak pitanja koliko će građani Crne Gore imati povjerenja da će se efikasno realizovati slični projekti u drugim opštinama. Uz to, pored stalnog rizika od havarija na postojećem zastarjelom postrojenju u Podgorici, svaki dan kašnjenja u izgradnji novog PPOV povećava količinu neprečišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u rijeku Moraču i Skadarsko jezero. Konačno, uprkos percepciji da su infrastrukturni projekti u oblasti otpadnih voda povezani samo sa usklađivanjem sa zahtjevima propisa EU, u situaciji kada u svih 25 opština u Crnoj Gori, postoji svega 10 PPOV, nije nužno ove mjere pravdati isključivo pristupanjem EU, već prije svega ciljevima unapređenja zdravlja stanovništva i zaštite prirodnih resursa. PPOV prečišćavaju komunalne otpadne vode. Njihova funkcija je zaštita, nikako zagađenje, te zato predstavljaju osnovnu potrebu svake zajednice koja želi da bude zdrava, bezbjedna i odgovorna prema životnoj sredini.

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

D. MALIDŽAN

Barska policija uhapsila operativno interesantno lice

Sumnjiče ga za silovanje i prijetnje ukoliko bude prijavljen

BAR – Barska policija uhapsila operativno interesantno lice N.G. (27) zbog sumnje da je silovao jednu djevojku i prijetio joj kako ga ne bi prijavila. Kako je saopšteno iz Uprave policije, njemu su lisice na ruke stavljene po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

Petak, 12. septembar 2025.

Iz Sindikata zatvorskih službenika u otvorenom pismu upozoravaju sankcija postaje sve ozbiljnije i da raste nezadovoljstvo zatvorskih

- Naime, N.G. (27) iz Bara se sumnjiči da je u avgustu izvršio krivično djelo silovanje na štetu jedne ženske osobe, nakon kojih joj je uputio riječi prijeteće sadržine kako isto ne bi prijavila, naveli su u saopštenju.

Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu N.G. lišen slobode. J.R.

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije iznijela odbranu pred Višim sudom

Perović: SDT štitilo osobu blisku

Novoviću, a mene optužilo zbog „politički prijemčivih“ putovanja

PODGORICA - Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)

Jelena Perović juče je u Višem sudu u Podgorici kazala da je žrtva selektivnog postupanja Specijalnog tužilaštva koje je štitilo osobe iz pravosuđa povezane sa švercom cigareta, dok je protiv nje pokrenulo proces zbog, kako je kazala, politički konstruisanih optužbi.

Tokom tročasovnog iznošenja odbrane, Perović je pred sudom otkrila da joj je zviždač, sa kojim se sastajala u Ljubljani, kazao da je osoba bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću švercovala cigarete.

- Saznala sam da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, švercovala cigarete. SDT je o tome imalo podatke, ali ga nije procesuiralo, već zaštitilokazala je Perović.

Ona je dodala da joj je zviždač dao i „rutu puta, kao i sadržaj cigareta“, te da je pomenuti sastanak u Ljubljani bio razlog njenog putovanja u taj grad, koje tužilaštvo spori i tretira kao privatno.

- Iz Skaj komunikacije dobijeni su podaci da su neke strukture iz vlasti povezane sa pranjem novca u regionu. Smatram da sama Skaj komunikacija ne može biti dokaz, ali može biti putokaz za ozbiljna krivična djela – istakla je Perović.

Na optužbe SDT-a da je privatno putovanje u Ljubljanu na koje je povela i kćerku lažno predstavila kao službeno

i da je na osnovu falsifikovanog zahtjeva upućenog Državnom trezoru sebi isplatila 542,20 eura, Perović je odgovorila da je ,,sve to radila kako bi zavarala trag bezbjednosnim strukturama uključujući i tužilaštvo, ali ne u svrhu krivičnih djela, već da bi zaštitila izvore informacija u borbi protiv korupcije“.

Dodala je da su razgovori koje je vodila često bili vezani za državna preduzeća poput Pošte Crne Gore, Skijališta i CEDIS-a, „koja su po političkoj dubini pripadala Demokratama“.

Bivša direktorica ASK-a kazala je da je postojao navodni dogovor između tužiteljke Osnovnog tužilaštva Maje Janković i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića o njenom hapšenju.

- To je objavljeno na jednoj televiziji u 10 sati ujutru, a ja sam uhapšena tri sata kasnije – kazala je Perović. Ona je, komentarišući optužbu za nezakonite isplate sebi i svojim pomoćnicima po osnovu varijabilnog dijela zarade i prekovremenog rada, kazala da je na to imala zakonsko pravo.

Negirala je da je proizvoljno evidentirala sate.

- Postojali su interni izvještaji o prekovremenom radu, što nije bila zakonska obaveza, ali smo ih dostavljali radi evidencije. Svako rješenje donijeto je u skladu sa zakonom - istakla je Perović.

SDT tereti Perović da je službene telefone davala na korišćenje članovima porodice i prijateljima, iako su oni bili vlasništvo Agencije.

Tvrde da su službenici nezaštićeni, struktura jedna od najrizičnijih

U vezi sa navodima optužnice da je na ime smještaja i prevoza za Nikolu Lekića, koji nije zaposleni u javnom sektoru, a sa kojim je kao direktorica potpisala ugovor o djelu za poslove koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, Perović je kazala da sva putovanja koja su se desila da je Lekić kao angažovano lice odradio posao i u skladu sa time dobio naknadu.

- Ne osporavam ni jedan račun, fakturu i put na koji smo išli, smatram da je sve zakonito – kazala je Perović.

Ona je ocijenila da su optužbe vezane za putovanja i telefone „politički prijemčive“ i da je to bio način da se uruši njen integritet.

- Službeno vozilo sam imala pravo da koristim 24 sata dnevno u zemlji i inostranstvu. Troškove puta u inostranstvu snosila sam sama, iako me na to nijedan propis nije obavezivao - kazala je Perović.

Prema njenim riječima, tokom mandata bila je pod stalnim pritiscima.

- Pucano je na prozor Agencije, bušene su nam gume, obijena je kancelarija sa dosijeima, prilazili su mi razni likovi. Najveći pritisak ipak je dolazio od pravosuđa koje je relativizovalo društvene pojavenavela je ona.

Perović je pred sudom prezentirala i rezultate rada Agencije tokom njenog mandata.

- Provjerila sam više od 10.000 imovinskih kartona, godišnje sam završavala po 400 predmeta, a što je skoro duplo više nego Upravni sud. Pokretala sam između 1.200 i 1.500 prekršajnih postupaka. ASK je stekao ugled i povjerenje građana i međunarodnih partnera, broj zviždača svake godine je rastao - kazala je ona. Na suđenju koje je zakazano za danas, odbranu na optužbe za zloupotrebu položaja i falsifikovanje će iznijeti bivša pomoćnica Perović, optužena Nina Paović B. R.

PODGORICA – Sindikat zatvorskih službenika juče je, u otvorenom pismu, saopštio da su službenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) nezaštićeni, te da je struktura pritvorenika i osuđenika najrizičnija od osnivanja zatvorskog sistema u Crnoj Gori i pozvao Vladu da hitno reaguje, uz upozorenje da će odgovornost za eventualne bezbjednosne incidente snositi državni organi, a ne službenici UIKS-a. Zatvorski policajci iskazali su nezadovoljstvo nekoliko dana nakon najave pritvorenika da će od 15. septembra početi štrajk glađu i odbijati pravnu pomoć, zbog čega se neće održavati suđenja.

- Stanje u UIKS postaje sve ozbiljnije, a pored najavljenog štrajka pritvorenika, kulminira i nezadovoljstvo zaposlenih, posebno zatvorskih policajaca, navodi se u saopštenju, koje potpisuje predsjednik Sindikata Milan Ilibašić

SVJESNO URUŠAVANJE

BEZBJEDNOSNE

SITUACIJE

Smatraju da država ili pojedinac, svjesno rade na totalnom urušavanju prvenstveno bez-

bjednosne situacije u UIKS-u, jer se službenicima oduzimaju ovlašćenja i oružje koje im je, kako navode, neophodno i u privatnom životu.

Podsjećamo, kako je Pobjeda ranije pisala, menadžment

Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u januaru ove godine, nakon masakra na Cetinju, donio je naredbu kojom su zatvorski policajci obavezni da prilikom izlaska iz spuškog zatvora predaju oružje koje su zadužili.

Ta odluka donijeta je uz odobrenje Ministarstva pravde, zbog „složene bezbjednosne situacije u državi“ i pored toga što masovno ubistvo na Cetinju nema nikakve veze sa zatvorskim policajcima.

- Nebrigom i svjesnom devastacijom uslova za rad zaposlenih, zatim bezbjednosnih uslova i postepenim kreiranjem ambijenta, gdje će po najavi predsjednice Vrhovnog suda boraviti odnosno biti osuđena jedna plejada kriminalaca svjetskog renomea, pa da isti mogu da uživaju kao što je Eskobar uživao u svom privatnom zatvoru. Pitamo se da li je to cilj našeg stalnog unižavanja i obezvređivanja naše profesije, istakli su iz Sindikata.

Oduzimanje oružja službenicima, kako su naveli, pred-

stavlja presedan i veoma opasnu situacija koja demotiviše službenike, ali i odbija mlade ljude da se zaposle u UIKS-u. - Odgovorni činioci na najvišem nivou, ostavili su u bezbjednosnom smislu UIKS na milost i nemilost najokorjelijim kriminalcima u čitavom regionu. Kada budu presude u skorijoj budućnosti, zbog če-

Ombudsman demantuje pritvorenike

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (ombudsman) reagovao je na navode iz pisma dijela pritvorenika u kojem navode da „ombudsmani ako nekad svrate, a to je rijetko, budu povedeni u već unaprijed odabrane sobe gdje je manji broj ljudi, pritvorenika, a ti pritvorenici vjerovatno i ne kažu šta bi trebalo jer su u strahu od razbijanja soba, a u tom slučaju bi bili prebačeni u sobe gdje je 12 ljudi.“ Iz institucija ombudsmana podsjećaju da su samo u proteklih sedam dana posjetili i Istražni zatvor u Spužu i Zatvor u Bijelom

Polju i razgovarali sa svim pritvorenicima i licima na izdržavanju kazne zatvora koji su iskazali interesovanje te obišli prostorije, čime se, kako navode, dodatno dokazuje da je Institucija Zaštitnika državni ogran koji ima ubjedljivo najveći broj posjeta UIKS-u. - Obilaskom Istražnog zatvora potvrđeno je da problem prenatrpanosti ostaje ključni izazov, s negativnim posljedicama po uslove boravka, zdravstvenu zaštitu i ukupnu dobrobit pritvorenih lica. Iako su pritvorenici uglavnom zadovoljni tretmanom oso-

sud u Bijelom Polju donio

BIJELO POLJE – Državljaninu Srbije Ognjenu Macanoviću (28), koji je uhapšen 10. septembra na graničnom prelazu Dračenovac po međuna-

rodnoj potjernici koju je za njim raspisala Austrija, određen je ekstradicioni pritvor. Kako se navodi u rješenju Višeg suda u Bijelom Polju, Ma-

blja i ishranom, evidentno je da nedostatak prostora, ograničen boravak na svježem vazduhu, utiče na kvalitet života, povećava stres i rizik od sukoba, istakli su u reagovanju.

Dodali su i da higijena i stanje infrastrukture nijesu na zadovoljavajućem nivou posebno u pogledu uslova u sobama, sanitarnih čvorova i kabina za tuširanje. - Nedostatak ličnog prostora i privatnosti dodatno pogoršava psihološko stanje pritvorenih lica. Zdravstvena zaštita se pruža, ali povremeno postoji duže čekanje na preglede, što je

canoviću je pritvor određen zbog postojanja Međunarodne potjernice Interpola Beč, izdate od tamošnjeg javnog tužioca, radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog

Viši

odluku u vezi sa državljaninom Srbije koji je uhapšen

Uoči suđenja Jeleni Perović

TV E

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija pr

da stanje u Upravi za izvršenje krivičnih policajaca zbog oduzimanja ovlašćenja i oružja

službenici UIKS

pritvorenika

ikad

ga je inače i najavljen štrajk pritvorenika, u velikom riziku je da isti mogu lako da se nađu van zidina zatvora, upozoravaju oni.

Očekuju da se što hitnije usvoji novi zakon o izvršenju krivičnih sankcija, kroz koji će se vratiti ovlašćenja i nivo lične bezbjednosti unutar UIKS-a i u privatnom ambijentu.

posebno zabrinjavajuće za lica sa hroničnim oboljenjima. Dugotrajni boravak u skučenom prostoru može uzrokovati osjećaj bespomoćnosti što dodatno pojačava stres i može dovesti do problema sa samoregulacijom emocija i narušavanja psihološke stabilnost zatvorenika, kazali su iz kancelarije ombudsmana i poručili da je potrebno obezbijediti osnovne standarde za veličinu pritvorskih prostorija i poboljšati higijenske i zdravstvene uslove kako bi se osigurao human i dostojanstven tretman pritvorenika.

TRAŽ e POveć ANJ e P LATA

U pismu su naveli da je neophodno hitno produženje povoljnih uslova za penzionisanje, kako su kazali, izrabljenih i istrošenih zatvorskih službenika, kako je to već omogućeno policiji i vatrogascima.

- Pod hitno se mora pristupiti pregovorima o uvećanju zarada, jer su naše plate manje od željezničara, konobara, taksista i ostalih, uz puno uvažavanje prema njima i njihovim poslovima.

Pored toga, kako ističu u otvorenom pismu, UIKS je postao mjesto od koga bježe nezaposleni mladi i kvalitetni kadrovi.

- Komplikovane i dugotrajne procedure umnogome otežavaju nova zapošljavanja, a male plate i loši uslovi za rad samo dodatno doprinose tome. Hoćemo bezbjedan radni i porodični ambijent, hoćemo da idemo u penziju, veće plate, nove uniforme i kvalitetan i brojan novi kadar, jer smatramo da smo vrlo bitan faktor u bezbjednosnoj strukturi Crne Gore, poručuju iz Sindikata zatvorskih službenika. J. RAičević

uhapšen na graničnom prelazu Dračenovac ekstradicioni pritvor

djela teška tjelesna povreda.

- Radi se o privremenom ekstradicionom pritvoru koji će trajati do izručenja na osnovu molbe za izručenje nadležnog organa Austrije, a najvi-

PODGORICA - Artur Cimerman Stojanović, koji se ranije zvao Nikola (29), iz Beograda, uhapšen je u Parizu po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Podgorica zbog sumnje da je zajedno sa Vukom Lalatovićem na kružnom toku u Podgorici, 6. novembra prošle godine ubio dvojicu Cetinjana Žarka Pejakovića (25) i Petra Lipovinu (41).

- A. C. za kojim je Crna Gora raspisala crvenu Interpolovu potjernicu se potražuje radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je kao direktni izvršilac zajedno sa licem V. L.(25) počinio krivično djelo teško ubistvo, izvršeno 6. novembra 2024. godine u Podgorici, na štetu lica, kao i zbog krivičnih djela kriminalno udruživanje i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - saopšteno je iz Uprave policije. Naime, u razmjeni direktnih operativnih i obavještajnih podataka vezano za lokaciju skrivanja ovog lica, službenici NCB Interpola Podgorica, dodaje se u saopštenju, u realnom vremenu u saradnji sa policijom Francuske utvrdili su lažni identitet koji je ovo međunarodno traženo lice koristilo u svom skrivanju, gdje su uslijedile dalje aktivnosti više organizacionih jedinica francuske policije na mikrolociranju i lišenju slobode ovog lica.

- Lice A. C. S. koji se ranije zvao N. C. je više puta mijenjao lični

Artur Cimerman pucao u žrtve zajedno sa Vukom Lalatovićem

identitet u pogledu ličnog imena, na teritoriji Republike Srbije čiji je državljanin - navodi se u saopštenju. U zajednički sprovedenoj operaciji lišen je slobode, osim ovog lica, i određeni broj državljana Zapadnog Balkana kod kojih su pronađena falsifikovana dokumenta jedne evropske zemlje, a ova lica će biti predmet daljeg rada Europola i drugih partnerskih službi. Uprava policije sa bezbjednosnog, operativnog i obavještajnog aspekta pokazuje da je respektabilan i pouzdan partner u regionu i članicama Interpola i Europola, te da je Uprava policije u potpunosti vratila povjerenje u bezbjednosni aparat koje je bilo izgubljeno na nacionalnom i međunarodnom okviru dekonspiracijom i infiltracijom organizovanih kriminalnih grupa u strukture organa za sprovođenje zakona. - Slijedi dalja komunikacija pravosudnih organa Crne Gore i Francuske u cilju izručenja ovog lica imajući u vidu da se protiv njega pred Višim sudom u Podgorici vodi krivični postupak za pomenuta krivična djela - navode iz UP. Podsjetimo, u novembru prošle godine, na jednoj od najpro-

metnijih saobraćajnica u Podgorici, ispaljeno je 38 hitaca iz automatskog oružja u „BMW“ u kojem su bili Cetinjani Lipovina i Pejaković. Napadači su potom pobjegli. Petar Lipovina i Žarko Pejaković ubijeni su 6. novembra 2024. godine oko 15.20 sati u Podgorici, kada su maskirani napadači iz automatskog oružja ispalili više od 30 metaka na njihovo vozilo. Za direktne izvršioce ovog zločina policija i tužilaštvo sumnjiče Vuka Lalatovića (25) iz Nikšića i Artura Cimermana (28) iz Beograda. Potjernica je raspisana i za Lazarom Lazićem (31) iz Beograda. U okviru istrage, uhapšeni su Sava Kaluđerović (21), Aleksandar Dacić (23), Miljan Ma-

rijanović (23), Nikoleta Uskoković (20) i danski državljanin Tomi Ra Frost (41), nastanjen u Andrijevici. Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, Više državno tužilaštvo sumnja da su Dacić, Marijanović i Uskoković stvorili uslove i uklonili prepreke za izvršenje teškog ubistva. U dokumentu se navodi da je neidentifikovani pripadnik kriminalne grupe 6. novembra vozilom „mercedes“ dovezao izvršioce do lokala „Amfora“ u Ulici 8. marta, gdje su prešli u „renault scenic“. Odatle su se odvezli na Bulevar 21. maj, gdje su sačekali žrtve i iz automatskog oružja ispalili najmanje 38 projektila u njihov „BMW“, usmrtivši ih na licu mjesta. A. R.

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama podnijelo optužni prijedlog protiv Podgoričanina zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti

Femić

ostaje u pritvoru zbog bojazni da bi ponovo mogao da napadne Vasiljevića i Pejovića

BERANE – Podgoričaninu

Danku Femiću, koji se sumnjiči da je natjerao fotoreportere Pobjede i Vijesti Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića da izbrišu fotografije prilikom uklanjanja spomenika četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, u Gornjem Zaostru kod Berana 8. avgusta, produžen je pritvor do dalje odluke suda.

To je Pobjedi juče saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, a odluka o pritvoru je donijeta zbog bojazni da bi Femić ponovo mogao da napadne Vasiljevića i Pejovića.

Vasiljević je u izjavi policiji i tužilaštvu ispričao da ga je napalo oko 15 ljudi, koji su ga čupali, gurali i havarisali mu opremu.

še 40 dana računajući od dana lišenja slobode, navodi se u rješenju Višeg suda u Bijelom Polju.

Podsjetimo, Macanović je uhapšen na graničnom prelazu Dračenovac, kada je pokušao da uđe u Crnu Goru. B. č.

- Osnovno državno tužilaštvo u Beranama podnijelo je 15. avgusta optužni prijedlog protiv D.F. zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti, precizirano je Pobjedi iz Tužilaštva. Pored toga, Femića terete da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću. Kako je ranije saopštila portparolka Osnovnog suda

u Beranama, Ana Radunović, njemu je pritvor 11. avgusta određen jer je ranije osuđivan, i ukoliko bi se našao na slobodi mogao bi načiniti krivično djelo koje prijeti. - S obzirom da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nijesu utvrđeni, a po navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza

foto i video snimaka događaja od Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odnosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u predmetnom događaju, pojašnjeno je u prvom obrazloženju za određivanje pritvora. Podsjećamo, otkrivanje nezakonito postavljenog spomenika Pavlu Đurišiću obilježio je napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Pored Vasiljevića i Pejovića, napadnut je i novinar Vijesti Balša Rudović, a sva trojica bila su nasilno spriječena da obavljaju radne zadatke.

U tom nasilju, koje je trajalo oko sat vremena, jedan stariji čovjek mu je prijetio nožem, a drugi je pivskom flašom zgrabio njegov aparat i probao da ga udari u glavu, što je neko od prisutnih spriječio. Istakao je i da nije primijetio policijske službenike kod spomenika gdje se sve to događalo. Nakon incidenta privedene su četiri osobe, a uhapšeni Danko Femić, kojem je tada određen pritvor do 30 dana, i Vlado Stijović, kod koga su pronađene dvije memorijske kartice otete od Vasiljevića. Stijović je u međuvremenu pušten na slobodu. Policija je uhapsila i Vojislava Rmuša (48) i uz prekršajnu prijavu privela Sudu za prekršaje u Beranama. Sud je odbacio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U međuvremenu, policija je procesuirala Draga Labovića (47), Dušana Petrića (28), Vuka Došljaka (20) i još dva maloljetna lica starosti 15 i 17 godina, koji će prekršajno odgovarati zbog učešća u otkrivanju nezakonito postavljenog spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Đurišiću. J. RAičević

Sa uviđaja nakon ubistva Pejakovića i Lipovine

Danko Femić i mitropolit Metodije

TV E

12.

Rome i Egipćane hitno uključiti u obrazovni sistem

ULCINJ – Opština Ulcinj i škole u ovom gradu pokazuju da je inkluzivnost moguća u praksi, onda kada djeca iz različitih sredina i sa smetnjama u razvoju uče zajedno, a različitost se prihvata kao vrijednost. Ipak, tokom posjete romskom i egipćanskom naselju vidio sam da mnogo djece iz te zajednice živi u veoma teškim higijenskim uslovima, ne ide u školu i suočava se sa siromaštvom, diskri-

minacijom, prosjačenjem i ranim brakovima. Ovi rizici im uskraćuju prava i budućnost – poručio je šef predstavništva Unicefa u Crnoj Gori Mikele Servadei tokom posjete opštini Ulicinj.

Neophodne su, rekao je Servadei, hitne mjere ka uključivanju u socijalno stanovanje i redovna podrška kroz sistem socijalne i dječje zaštite, kao i uključivanje u obrazovni si-

Mnogo djece iz romske i egipćanske zajednice živi u veoma teškim higijenskim uslovima, ne ide u školu i suočava se sa siromaštvom, diskriminacijom, prosjačenjem i ranim brakovima. Ovi rizici im uskraćuju prava i budućnost – kazao je Mikele Servadei

stem uz podršku i angažman medijatora, koji predstavljaju primjer dobre prakse.

– Sve ove mjere od suštinskog su značaja za punu inkluziju – poručio je Servedei.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković rekao je da je, iako se većina pitanja iz domena socijalne, zdravstvene zaštite i obrazovanja rješava na centralnom nivou, ipak i angažman lokalne samouprave u nekim situacijama nužan i višestruko koristan.

– Tako je za rješavanje izazova u vezi sa romskim naseljem Bijela Gora, neophodna multisektorska saradnja nadležnih resora, a ombudsman će biti partner u pronalasku efikasnih i održivih rješenjaporučio je Bjeković.

V. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Dr agan Mijušković

t ivat: Opština pokrenula akciju namijenjenu vlasnicima pasa

Besplatna vakcina protiv bjesnila,

popust od 50

odsto za sterilizaciju

TIVAT – Za vlasničke pse u Tivtu obezbijeđena je besplatna identifikacija, registracija i vakcinacija protiv bjesnila, te popust od 50 odsto za sterilizaciju/ kastraciju.

Riječ je o akciji koju realizuje Sekretarijat za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti u saradnji sa veterinarskom ambulantom „Adria Vet“. Kako objašnjavaju, cilj akcije jeste da se kroz unapređenje uslova držanja vlasničkih pasa, doprinese smanjenju broja napuštenih pasa na human i sistemski način, te poboljšanju javnog zdravlja.

ZAKON

Napominju da držalac psa rizikuje primjenu kaznenih odredbi propisanih Zakonom o veterinarstvu ako ne izvrši vakcinaciju i identifikaciju svog ljubimca. – Svi vlasnici pasa u Crnoj Gori dužni su da obezbijede identifikaciju (mikročipovanje), registraciju i vakcinaciju psa protiv bjesnila, kao i da posjeduju potvrdu o upisu u registar i vakcinaciji psa protiv bjesnila (pasoš). Ovom akcijom vlasnicima pasa iz Tivta pružamo mogućnost da zakonsku obavezu ispune potpuno besplatno – kazali su iz Sekretarijata. Zainteresovani vlasnici pasa se mogu javiti u veterinarsku ambulantu „Adria Vet“, Ul. palih boraca br. 14 u Tivtu, ili pozivom na broj telefona ambulante: +382 (0) 69 745 363

Zakonom o veterinarstvu svi vlasnici pasa u Crnoj Gori dužni su da obezbijede identifikaciju (mikročipovanje), registraciju i vakcinaciju psa protiv bjesnila, kao i da posjeduju potvrdu o upisu u registar i vakcinaciji psa protiv bjesnila (pasoš). U sklopu akcije Opština je objavila i informativni priručnik ,,Odgovoran vlasnik – Srećan pas“

POBJEDA

promocija oDgovornog vlaSniŠtva: Mikročipovanje je obavezno

zakazati termin za svog kućnog ljubimca. – Pr ojekat se sprovodi u okviru aktivnosti predviđe-

nih Lokalnim planom kontrole populacije pasa na teritoriji opštine Tivat za period 20242029. godine i trajaće do isteka

budžetskih sredstava, zato pozivamo sugrađane da iskoriste priliku i obezbijede pravovremeno zdravstvenu zaštitu za svog ljubimca – zaključuju iz Sekretarijata. U sklopu plana, Opština je objavila i informativni priručnik ,,Odgovoran vlasnik – Srećan pas“ za vlasnike kućnih ljubimaca koji se može preuzeti sa sajta opštine.

POPIS

Prema prvom popisu vlasničkih pasa koji je urađen u maju, u Tivtu je evidentiran 1.181 pas, dok je zvanična pretpostavka da ih ima između 1.300 i 1.350. Najveći broj vlasničkih pasa živi u centru grada i u Gradiošnici, više od pola od ukupnog broja (731). Slijede Seljanovo (156), Krtoli (155), Lastva (90), Lepetane (35) i Krašići (14). Ukupno 969 domaćinstava drži pse, što znači u prosjeku svako sedmo. Više od 60 posto popisanih vlasničkih pasa u Tivtu posjeduje pasoš, odnosno potvrdu o upisu u registar i vakcinaciji protiv bjesnila, 30 posto njih ne posjeduje pasoš, dok za ostale podaci nijesu dostupni. C. G.

ukazao je da je važno zajedničko djelovanje institucija, lokalne zajednice i međunarodnih partnera u podršci djeci iz romske i egipćanske zajednice.

– Naš prioritet je da svako dijete ima jednake šanse da pohađa školu, razvija svoje talente i osjeća se prihvaćeno. Na to nas obavezuje i Strategija obrazovanja 2025-2035. i upravo Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija, zajedno sa Unicefom i Centrom za socijalni rad, nastaviće da radi na jačanju podrške djeci i porodicama, jer obrazovanje je ključ njihove integracije i put ka boljoj budućnosti – rekao je Mijušković. Predstavnici Unicefa, Ministarstva i ombudsman su, pored sastanka u Opštini, posjetili i Osnovnu školu ,,Maršal Tito“, održali sastanak sa direktoricom Centra za socijalni rad za Ulcinj i Bar i posjetili romsku zajednicu u Ulcinju. C. G.

c etinje: Novi sadržaj u OŠ ,,Njegoš“

Klik za prvu pomoć

CETINJE - Učenici Osnovne škole ,,Njegoš“ saznanja o pružanju prve pomoći od juče mogu dobiti na novi način – skeniranjem QR kôda koji vodi ka multimedijalnoj platformi sa edukativnim sadržajem. Direktorica škole Adrijana Aleksić kaže da je pločica sa QR kôdom donacija Opštinske organizacije Crvenog kr-

sta Prijestonice Cetinje. – Realizuje se u okviru projekta ,,Klik za prvu pomoć“. Zahvaljujući ovom projektu, znanja i vještine iz oblasti prve pomoći postaju dostupna svima, na moderan i interaktivan način – kazala je Aleksić. Ona je zahvalila Crvenom krstu na podršci i zajedničkom radu na podizanju svijesti o važnosti prve pomoći. J. Đ.-P.

Herceg novi: Počeo 13. Big Game Fishing, učestvuje 19 ekipa

Nadmeću se u lovu na tune i sabljarke

HERCEG NOVI – Međunarodno takmičenje u lovu na tune i sabljarke Big Game Fishing Herceg Novi 2025. okupilo je 19 ekipa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Rusije, Ukrajine, Njemačke i Crne Gore. Trinaesto izdanje manifestacije ima poseban segment Little Game Fishing, namijenjen djeci uzrasta od sedam

do 15 godina koji će biti održan u subotu. Isplovljavanje takmičarskih timova je planirano svakog jutra u 8, a povratak na Škver do 18 sati. Vaganje i bodovanje ulova je svakog dana u 20 sati. Takmičenje se u odvija u teritorijalnim vodama Crne Gore, izvan Bokokotorskog zaliva, na oko 12 milja od obale. C. G.

brinUti o ranjivim grUpama: Sa sastanka u Ulcinju

teStirajU aplikacijU: Učenice koriste QR kôd

pLJEv LJa: Ministarka saobraćaja obišla gradilišta

Dionicu Vrulja –Mijakovići završiće do kraja oktobra

PLJEVLJA – Radovi na dionici Vrulja – Mijakovići u završnoj su fazi, okončanje radova se očekuje do kraja novembra – saopšteno je iz Minsistarstva saobraćaja kojim rukovodi Maja Vukićević.

Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović obišli su juče radove u Pljevljima gdje je uspješno započeta rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, završena adaptacija devet kilometara regionalnog puta R-11.

Vukićević je istakla da je do kraja godine planiran i zavr-

šetak radova na klizištu Sokolovina na magistralnom putu Mojkovac – Đurđevića Tara, koje već decenijama predstavlja jedan od najvećih problema za stanovnike ovog kraja. – Većinu pomenutih projekata pokrenuli smo ili ponovo aktivirali nakon zastoja koji su se desili u prethodnim godinama. Od septembra prošle godine intenzivno radimo na njihovoj realizaciji, i nakon završetka Pljevlja i cijeli sjever Crne Gore biće znatno bolje povezani sa ostatkom države – izjavila je ministarka Vukićević nakon obilaska radova u pljevaljskoj opštini. C. G.

dani L ovgrad: Podrška opštine sportu Za devet klubova

75.000 eura

DANILOVGRAD – Opština je donijela odluku o raspodjeli 75.000 eura iz budžeta - sportskim organizacijama, sportskim klubovima čiji je osnivač fizičko lice, sportsko - rekreativnim društvima i sportskim organizacijama lica sa invaliditetom.

Sportsko plesni klub Matrix je dobio 12.613 eura, KK Iskra

17.187, Streljački klub Vojnik 8.423, FK Desetka 4.133, Sportsko-ribolovni klub Trabuco 2.196, OK Iskra 6.046, DžK Danilovgrad 6.623, Sportsko plesni klub Play 11.480 i FK Danilovgrad 6.283 Odbijene su prijave Omladinskog fudbalskog kluba „Spuž“, Fudbalskog kluba „Njegoš“ i Fudbalskog kluba „Zora Spuž“. C. G.

Kotor: U Specijalnoj bolnici ,,Vaso Ćuković“ u Risnu otvoren prijemno-urgentni blok

Veliki iskorak za zdravstveni sistem Crne Gore

KOTOR - U Specijalnoj bolnici „Dr Vaso Ćuković“ u Risnu je otvoren prijemno-urgentni blok u koji je investirano više od dva miliona eura.

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kazao je da taj projekat predstavlja značajan iskorak, ne samo za bolnicu i regiju Boke Kotorske, već i za cijeli zdravstveni sistem Crne Gore. – Adaptacija ključnih bolničkih prostora, uz proširenje, nove ambulante i savremeno opremljene prijemne sale omogućava osoblju da radi u uslovima koji zadovoljavaju najviše standarde, a pacijentima pruža bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, po čemu je risanska bolnica prepoznatljiva – kazao je Šimun

NASTAVAK RADOVA

On je naveo da je vrijednost radova u ovoj fazi iznosila ukupno 2,19 miliona eura, od čega je u savremenu medicinsku opremu i obuku kadra uloženo gotovo 400.000 eura.

– Posebno želim da istaknem da je ovo tek prva faza. Slijedi projekat regulacije saobraćajnog i parking prostora u okviru bolnice, a već je u pripremi i projekat adaptacije operacionog bloka. Na ovaj način, Specijalna bolnica u Risnu postaje istinski regionalni centar izvrsnosti, spreman da odgovori na najzahtjevnije zdravstvene izazove – istakao je Šimun. Risanska bolnica, kako je rekao, uživa tradiciju i ugled koji se prepoznaju i van granica naše zemlje, a posvećenost i human odnos kojim se ovdje dočekuju i liječe pacijenti primjer su na koji osoblje i menadžment s pravom mogu biti ponosni. – Ipak, moramo priznati da je

Ova bolnica je godinama bila zapostavljena, iako se u njoj izvode zahvati i procedure koje su uporedive sa onima u razvijenim evropskim i svjetskim centrima. Investicijom vrijednom više od dva miliona eura omogućeno je osoblju da radi u uslovima koji zadovoljavaju najviše standarde, a pacijentima pruža brža i kvalitetnija zdravstvena zaštita –rekao je ministar Vojislav Šimun

i Šimun na otvaranju

ova ustanova godinama bila nepravedno zapostavljena, iako se ovdje izvode zahvati i procedure koje su uporedive sa onima u razvijenim evropskim i svjetskim centrima. Upravo to nas obavezuje da, zajedno sa vizijom menadžmenta i posvećenošću zaposlenih, obezbijedimo nova ulaganja, kako bi bolnica zadržala svoj ugled i status koji zaslužuje – naglasio je ministar zdravlja.

BROJNI PROJEKTI

Direktor risanske bolnice dr Vlado Popović naglasio je da je ovaj projekat jedan u nizu ko-

ji su realizovani u ovoj godini. – U potpunosti smo adaptirali i zamijenili stare keramičke podove, sredstvima Američke ambasade u Crnoj Gori, u vrijednosti 186.000 dolara, zatim, sredstvima Fonda za zdravstveno osiguranje, zamijenjen je dotrajali sterilizator, u vrijednosti 287.000 eura, a iz sredstava ustanove smo adaptirali prostoriju gdje je smješten sterilizator. Pored toga, za nekoliko sedmica privodimo kraju i adaptaciju operacionih sala – naveo je dr Popović. On je istakao da je novi prijemni blok slika u mozaiku koji

su sklapali skoro osam godina. Podsjetio je da je za vrijeme mandata postojeće administracije zamijenjen krov, fasada, obnovljeno i modernizovano gotovo svako odjeljenje. – Da bi do kraja ostvarili zacrtane ciljeve i risanska bolnica ostala jedan od nosećih stubova crnogorskog zdravstvenog sistema, očekujem da ćemo i u narednom periodu imati podršku Ministarstva zdravlja, lokalne samouprave i društveno odgovornih kompanija, kojima se zahvaljujem na pomoći – rekao je Popović. C. G.

NIKŠIĆ – Obilne padavine između srijede i četvrtka, a prema podacima Zavoda za hidrometeorologiji i seizmologiju u Nikšiću je palo 203 litra kiše po kvadratnom metru, uzrokovale su brojne probleme – poplavile su podrumske prostorije u kućama i zgradama na više lokacija u naseljima Trebjesa, Žirovnica, Ozrinići, Kličevo, Straševina, romskom naselju Grača-

nica kod utovarne rampe Boksita. U Domu za stare su poplavljeni podrumi. Kako je kazao Goran Tripković iz Službe zaštite i spašavanja, građani su počeli da se javljaju u srijedu od 23 sata – tražili su pomoć za crpljenje vode. Crpili su vodu na 50 lokacija. – Radili smo po prioritetima. Kada je o Domu starih riječ, sistem je takav da čim je došla voda morala je da se isključi struja, tako da smo nastojali

da što prije vodu crpimo iz tih prostorija da bi se struja uključila korisnicima – naglasio je Tripković.

Nije bilo prijava da su se, uprkos obilnim padavinama, rijeke izlile iz korita.

V. d. direktorice Doma starih Jelena Banjević saopštila je da prostori dostupni korisnicima nijesu zahvaćeni vodom.

– Usljed vremenskih nepogoda, koje su pogodile našu opštinu, a koje se odnose na veliku količinu padavina koja je u proteklih 12 časova pala u Nikšiću, došlo je do izlivanja

podzemnih voda u podrumske prostorije JU Dom starih. Kao posljedica toga poplavljene su tehničke prostorije u suterenu, u dva paviljona. Naglašavamo da se ne radi o prostorijama, koje se koriste kao smještajne jedinice korisnika. Naši zaposleni, kao i pripadnici Službe zaštite i spašavanja odmah su izašli na lice mjesta, kako bi se reagovalo brzo, efikasno i pravovremeno. Odmah su preduzete sve mjere i radnje kako bi eventualna materijalna šteta bila svedena na minimum –navela je Banjević. C. G.

oKončana prva faza radova: Popović

Poplavljeni podrum

U toKU rEaLizaCiJa višE proJEKata: Juče u Pljevljima

Roman Milorada Popovića ,,Dvorski trg“ biće predstavljen u Kotoru

Hronika Cetinja i njegovih stanovnika

PODGORICA – Roman crnogorskog književnika Milorada Popovića ,,Dvorski trg“, koji je nedavno objavila izdavačka kuća ,,Fraktura“ iz Zagreba, biće predstavljen idućeg utorka, 16. septembra u 19 sati, u Multimedijalnoj sali Centra za kulturu u Kotoru. Promociju organizuje Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.

O romanu će u ime izdavača govoriti glavni urednik u izdavačkoj kući ,,Fraktura“

Seid Serdarević, književnik Miraš Martinović i autor. Uvodno će se u ime organizatora obratiti član Izvršnoga odbora HNV-a Adrijan Vuksanović, moderatorka će biti Ana Vuksanović, dok će u muzičkom dijelu programa nastupiti Nevila Klakor na violini i Bruna Matijević na flauti.

Roman ,,Dvorski trg“ je hronika Cetinja i njegovih stanovnika. Popović se u romanu bavi Cetinjem, tačnije Dvorskim trgom, koji je paradigma istorije grada, događaja koji su ga oblikovali i ličnosti koje su u njemu živjele - kraljevi, kneževi, pisci i umjetnici, špijuni i direktori, tajkuni, vojskovođe, bokseri i revolucionari, svi oni stvarni ljudi od krvi i mesa koji su neraskidivo povezani krvotokom s pulsom i bivstvovanjem Dvorskoga trga, Cetinja i Crne Gore. Upravo oko Dvorskoga trga pod Lovćenom smjestile su se sve važnije institucije jedne države – kraljevski dvor i sjedište vlade, kao i sva važnija veleposlanstva. An. R.

„Sjenke su drugačije“ večeras u Petrovcu

PODGORICA - Izložba radova slikarke Milene Vukaslavović, pod nazivom „Sjenke su drugačije (izmišljanje tišine)“ biće otvorena večeras u 20 sati u galeriji Marko K. Gregović Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu. Postavku će otvoriti slikarka Bojana Popović, koja je i kustos izložbe.

Popović je zapisala da izložene slike od nas zahtijevaju aktivno posmatranje, a da bi nastale, potrebno im je oko koje prepoznaje, oko koje zna da posmatra.

- Milena se oslanja na izvjestan element svakodnevice u kojoj se lako prepoznajemo, na

„Čarobni kamen“ u

KIC-u

PODGORICA – Predstava sa Lutkarske scene za djecu ,,Čarobni kamen“ (3+), biće izvedena sjutra i preksjutra, u 12 sati, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“.

Tekst komada je, po motivima bugarske narodne bajke, napisao Davor Dragojević, koji potpisuje i režiju i dramatizaciju. Scenografiju i ko-

PODGORICA - Kada ulice širom Srbije bruje od masovnih protesta, a institucije ćute, Bijenale mladih u Beogradu otvara prostor za otpor i zajednički san o drugačijoj stvarnosti. U tom prostoru, crnogorski umjetnik Milo Masoničić (1994) učestvuje sa video-radom „Djeca zauvijek”.

Djelo, iako nastalo izvan direktne reakcije na recentne društvene potrese u Srbiji, podsjeća na krhkost djetinjstva i snagu simboličkog. Dok se Bijenale odvija u znaku samoorganizacije i političkog angažmana, ovaj rad nudi suptilniji vid otpora koji ne viče, ali ni ne ćuti.

U organizaciji tima mladih iz oblasti umjetnosti, arhitekture, istorije umjetnosti, kulturne produkcije i srodnih disciplina, treće izdanje Bijenala mladih ,,Umetnost kao samoorganizovana stvarnost”, koje je otvoreno 10. septembra, odvija se u kontekstu studentskog samoorganizovanja i masovnih protesta, u vremenu obilježenom rastućom represijom i krizom institucija. Program se razvija kroz tri konceptualna pravca: ,,Oaze“, ,,Okupacije“ i ,,Ma Lagano“ - različite načine odbijanja i otpora, ali i otvaranja novih prostora solidarnosti i kolektivnog djelovanja.

Crnogorski umjetnik Milo Masoničić za Pobjedu o učešću Bijenalu mladih u Beogradu, koje se dešava u atmosferi

Solidarnost je veoma rijetka i važna vrlina

U razgovoru za Pobjedu Masoničić govori o tome kako se umjetnost pozicionira prema političkom, kako opstaje u uslovima institucionalnog zagušenja i kakvu vrstu veze može da uspostavi sa publikom. Kako je nastajao Vaš rad i šta želite da on pokrene kod publiMASONIČIĆ:

atmosferu u kojoj se osjećamo „kao kod kuće“, onu koja nam je istrgnuta iz sjećanja - zapisala je Popović. Milena Vukaslavović rođena je u Baru. Završila je Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ na Cetinju, a osnovne studije grafike na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju završila je 2013. godine, u klasi prof. ke Burić. Bavi se crtežom, slikarstvom, zidnim slikarstvom i ilustracijom, a vodi i likovne radionice za djecu. Izlagala je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, dok je samostalno predstavila radove u Podgorici, Beogradu, Pljevljima i Splitu. Podgorici.

je video rad ,,Djeca zauvijek“ koji ispituje poziciju djeteta u svijetu, ali i u sebi. U radu su kombinovani inserti iz filmova, čiji su akteri djeca. Djeca i

motivi. Sekundarni motiv su životinje, koje takođe označavaju nevinost, i koje baš kao i djeca, širom otvorenih očiju prolaze kroz svijet. Rad je nastajao kroz montažu i manipulaciju filmskog materijala, gdje sam se posebno oslanjao na tehniku data moshinga. To je metoda digitalnog „kvarenja“ slike, u kojoj se brišu ili manipulišu ključni frejmovi, pa dolazi do „curenja“ boja i oblika iz kadra u kadar. Želio bih da rad kod publike pokrene nježnost i nelagodu.

treti su da-

U pitanju je video rad ,,Djeca zauvijek“ koji ispituje poziciju djeteta u svijetu, ali i u sebi. U radu su kombinovani inserti iz lmova, čiji su akteri djeca. Djeca i njihovi portreti su dakle dominantni motivi. Sekundarni motiv su životinje, koje takođe označavaju nevinost, i koje baš kao i djeca, širom otvorenih očiju prolaze kroz svijet - istakao je Masoničić

POBJEDA: jenalu se insistira na umjetnosti kao

stime uradila je Hristina Nedeva, dramaturgiju Milica Piletić, scenski pokret i koreografiju Slavka Nelević, muziku Željko Radunović i Veselin Bogićević Frenki, a lutke Miroslav Cvetanov. Igraju: Dejan Đonović, Vukan Pejović, Miloš Kašćelan, Itana Dragojević i Mirjana Spaić - Ova naša priča smještena je u brdima crnogorskim, govori o jednoj od najvećih ljudskih vrijednosti – prijateljstvu – saopštili su iz Gradskog pozorišta. Ulaznice su dostupne online putem sajta Gradskog pozorišta, Google Play i App Store aplikacija, kao i na biletarnici KIC-a. An. R.

PODGORICA - Crtanjem na Škveru i koncertom sastava TBF zaključeno je 19. izdanje Hercegnovskog strip festivala (HSF), koje je potvrdilo da ova manifestacija pripada samom vrhu evropske i svjetske strip scene.

Mladen Badovinac iz TBF-a kazao je da su i sami iznenađeni koliko ih publika prati i želi, iako godinama nemaju nove numere, ali i najavio da ove jeseni počinju rad na albumu. Koncertu je prethodio nastup novskog DJ dvojca 2Beats, a tokom dana je održano crtanje za fanove i za ,,Strip u boci“ na Škveru, i organizovan izlet Bokokotorskim zalivom za strip autore koji su gosti festivala, katamaranom ,,Tahiti“.

Vaš način rada?

MASONIČIĆ: Za mene pojam „umjetnosti kao samoorganizovane stvarnosti“ znači da umjetnost posjeduje sopstvenu unutrašnju logiku i ton. To je ideja koja se konstituše unutar zajednice ili unutar sebe same. Može imati utopistički karakter, može biti oaza ili nešto treće i sasvim novo.

POBJEDA: Da li vidite granicu između umjetničkog čina i političke akcije. Kada umjetnost prestaje da bude umjetnost, a postaje taktika otpora?

MASONIČIĆ: Umjetnost je znak - funkcioniše kroz simbole, gest, referentnost. Znak, dakle, značenje dobija kroz društvenu interakciju ili nedostatak iste. U tom smislu, posmatranje djela ili učešće u istom već nosi političku dimenziju. Ulazak u prostor političke akcije je pitanje umjetničke strategije. U slučaju rada ,,Djeca zauvijek“, takva strategija je konkretno izostala. POBJEDA: Kako doživljavate činjenicu da se Vaše učešće na Bijenalu dešava u trenutku masovnih protesta u Srbiji?

Organizatori HSF-a prezadovoljni su ovogodišnjim izdanjem i ističu da već spremaju jubilarno, dvadeseto, za koje obećavaju da će nadmašiti sva prethodna. - Vrlo smo srećni kako ovo sve izgleda, a srećni su i naši gosti, pokazuju to njihovi postovi na društvenim mrežama, nastupi pred kamerama. Prepuni smo ponosa, a u isto vrijeme pod laganom tremom i tenzijom kako će da izgleda 20. izdanje,

a zaista obećavamo spektakl - poručio je Jovan Subotić Nebojša Mandić smatra da su našli pravu formulu koja može da dokaže da iz jednog malog grada, kao što je Herceg Novi, može da se napravi nešto ogromno, što je na svjetskom nivou, u svakom smislu. On je najavio da će jubilarno izdanje zadržati kvalitet programa u svakom segmentu i biti ,,veliki bum“. Mandić smatra da je tajna atraktivnosti, uz odabir

gostiju, i u raznovrsnosti programa, a ove godine su imali po 14 sati programa dnevno, na ukupno 17 različitih lokacija. - Ovaj, 19. HSF je bio nikad bolji, 150 gostiju iz 20 zemalja, šest dana žurki, umjetnosti, kulture i izuzetnog talenta. Imali smo više od 120 djece na našim radionicama. Na neki način, dobijam utisak da možemo Jovan i ja malo da se povučemo i prepuštamo mlađima jer ima mnogo talena-

Plakat promocije

Hercegnovski

Kadar iz video rada „Djeca zauvijek“

Predstava Gradskog pozorišta sjutra i prekosjutra u Podgorici

učešću na atmosferi protesta

veoma vrlina

Kombinacija nelagode i nježnosti

POBJEDA: Šta biste voljeli da publika ponese sa sobom nakon susreta sa Vašim radom - ne kao zaključak, nego kao pitanje koje nastavlja da se postavlja?

MASONIČIĆ: Kao što sam prethodno pomenuo rad pokušava da izazove nelagodu i nježnost. Imajući to u vidu, pitanja bi trebalo da budu kombinacija ta dva osjećanja. Naravno, nikada neću moći da saznam zaključke i pitanja koja ljudi nose sa sobom, ali meni je sasvim dovoljna ideja da određena zapitanost postoji.

MASONIČIĆ: Za mene je, kao što je prethodno rečeno, važno da umjetnost zadrži autonomiju znaka, a da se značenje djela kreira u pogledu gledaoca ili zajednice pred kojom je rad izložen. S obzirom na to da su dešavanja u Srbiji trenutno izuzetno burna, ni sam nijesam siguran kako će moj rad funkcionisati u datom društvenom trenutku. Svakako se nadam da neće biti zatvoren i neinteresantan.

POBJEDA: Da li ste u radu reagovali direktno na taj kontekst?

MASONIČIĆ: Ne. Rad je nastao u avgustu 2024. godine, dakle nekoliko mjeseci prije protesta.

Hercegnovski strip festival

POBJEDA: Koliko je teško graditi umjetničku praksu u uslovima nesigurnostibez institucionalne podrške, sa privremenim prostorima i nestabilnim izvorima finansiranja?

MASONIČIĆ: Moja umjetnička praksa nema čak ni nestabilne izvore finansiranja, a ni prostor. Razlog tome je djelimično i sama praksa, koja je u određenom smislu samoorganizovana i autoizolovana, ali razlog tome su i institucije koje su nesklone otvorenosti, open call-ovima i sličnim akcijama, a nerijetko su i zarobljene u lošem ukusu. Ukratko, mnogo je teško, ali ne i nemoguće.

POBJEDA: Ako umjetnost „nije dekoracija društva, već čin otpora i solidarnosti“, kakvu vrstu odgovornosti nosi umjetnik danas?

MASONIČIĆ : Lično ne volim riječ odgovornost, i nerijetko mi se čini da je preveliko insistiranje na empatiji i osviještenosti mnogo više neka vrsta poze i izvještačenosti nego što je to suštinska zainteresovanost za drugost i drugog. U suštini najvažnije je biti prirodan, šta god to značilo.

POBJEDA: Koliko je važna regionalna solidarnost među umjetnicima danas?

MASONIČIĆ: Solidarnost je generalno vrlina, i kao i svaka vrlina rijetka je, s toga je i veoma važna.

POBJEDA: Kako nastaviti umjetnički rad u vremenu kada društveni sistem pokušava da ugasi kritički glas?

MASONIČIĆ: Kao i do sad. Svemu što dođe treba biti naredan.

POBJEDA: Kada pogledate atmosferu Bijenala i ono što se dešava na ulici - šta Vam se čini važnije danas: umjetnost koja provocira, koja dokumentuje ili koja organizuje?

MASONIČIĆ: Odgovor na to pitanje svakako će dati ovogodišnja postavka Bijenala. Meni je najvažnije da umjetnost ima jedan široki zahvat u okviru koga sav unutrašnji i spoljašnji sadržaj postavlja u horizont ljudskih dešavanja. A. ĐOROJEVIĆ

ta, mnogo onoga što čini našu budućnost - rekao je Mandić. U osvrtu na proteklih šest dana, istakli su da su ovo izdanje obi-

lježili mladi volonteri koji su budućnost festivala, svjetski majstori stripa i izuzetan muzički program. A. Đ.

PODGORICA – Svjetska premijera debitantskog dugometražnog igranog filma „Oče naš“ scenariste i reditelja Gorana Stankovića održana je na jubilarnom 50. Toronto Internacionalnom filmskom festivalu (TIFF), u okviru prestižnog programa Discovery. Publika je film dočekala emotivno i sa ovacijama, potvrđujući da se radi o jednom od najiščekivanijih regionalnih ostvarenja godine, koje je finansijski podržala i Crna Gora.

Producent filma je Snežana van Hauvelingen, a producentska kuća koja potpisuje film je ,,This and That Productions“ (Srbija), uz brojne koprodukcije. Jedan od koproducenata je i crnogorska kuća ,,Kino“, kao i ,,Nightswim“ iz Italije, ,,PomPom Film“ iz Hrvatske, ,,Dream Factory“ iz Makedonije, ,,Novi film“ iz BiH i ,,Cineplanet“ iz Srbije. Poznati svjetski časopis i portal Variety je „Oče naš“ uvrstio u 20 međunarodnih filmova festivala. Film donosi priču o Dejanu (tumači ga Vučić Perović), zavisniku od droge koji utočište pronalazi u manastirskoj komuni u zabačenom dijelu Srbije. Tamo ga pod svoje uzima harizmatični i strogi sveštenik Branko (Boris Isaković), čije metode „iscjeljenja“ postaju sve ekstremnije.

Stanković je nakon svjetske premijere izjavio da je najveći utisak projekcije bio muk nakon završetka filma – znak da se publika snažno povezala sa pričom.

- Posebno sam ponosan što je Variety odmah potom, među više od 300 prikazanih naslova, uvrstio ,,Oče naš“ među 20 najboljih internacionalnih filmova festivala – kazao je on. Perović je istakao da se pripremao za ulogu u bliskom dogovoru sa rediteljem.

- Gledao sam brojne filmove i dokumentarce na sličnu temu, istraživao reportaže o mjestu radnje i, što mi je bilo posebno

Crnogorska koprodukcija „Oče naš“, u režiji Gorana Stankovića, premijerno prikazana u okviru Toronto film festivala

Kad vjera i disciplina prerastu u kontrolu

važno, razgovarao sa stručnjacima za zavisnosti. Sve to mi je pomoglo da lik doživim iznutra i prikažem ga što istinitije – rekao je on.

Još jedan od aktera filma glumac Goran Marković je, nakon svjetske premijere, istakao da mu je bilo veoma lijepo da vidi da su svi koji su došli na projekciju ostali do samog kraja Q&A.

- Mislim da je to dobar znak, niko nije otišao, naprotiv, publiku je do kraja zanimalo šta

imamo da kažemo, što mi je bilo posebno ohrabrujuće – kazao je Marković.

TIFF je jedan od najuticajnijih festivala savremenog filma, a kroz selekciju Discovery otkrio je mnoge autore koji su postali vodeća imena svjetske kinematografije, uključujući Alfonsa Kuarona, Kristofera Nolana, Maren Ade, Jorgosa Lantimosa, Mihaela Hanekea i Berija Dženkinsa Prestižni magazin Variety opisao je film kao „moćnu dramu

o tome kako vjera i disciplina mogu prerasti u kontrolu“, ističući njegov vizuelni stil, moralnu složenost i upečatljive glumačke interpretacije. Scenario filma potpisuju Goran Stanković, Dejan Prcić, Ognjen Sviličić i Maja Pelević. Pored Perovića, Isakovića i Markovića, u glumačkoj postavi su i Dado Ćosić, Lazar Tasić, Jasna Žalica, Toni Mihajlovski, Nenad Heraković i drugi. Stanković, koji je široj javnosti poznat kao koscenarista i reditelj serija „Sablja“ i „Jutro će promeniti sve“, završio je master studije režije na prestižnoj AFI filmskoj školi u Los Anđelesu. ,,Oče naš“ je podržan od Filmskog centra Srbije i Ministarstva kulture Republike Srbije, kao i MIC - Ministarstva kulture Italije, HAVC - Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog centra Crne Gore, Filmske agencije Sjeverne Makedonije, Filmskog fonda Sarajevo, MEDIA programa Kreativne Evrope i RE-ACT fonda. Razvijan je kroz programe First Films First i MFI Script2Film Workshop. An. R.

Iz štampe izašao 102. broj časopisa za društvo, nauku i kulturu ,,Matica“

Diplomatija,

PODGORICA – Novi, 102. broj ,,Matice“, časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu koji izdaje Matica crnogorska, izašao je iz štampe. Ovo je ujedno i drugi broj koji kao urednik potpisuje književnik, profesor filozofije i nekadašnji predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Ovaj broj otvara tekst Todora Mitrovića o Crnojevića štampariji i njenim potencijalima za kulturnu diplomatiju. Novak Adžić piše o borbi Crnogoraca u političkom egzilu (1918–1928), Vukota Vukotić analizira pogranični in-

cident na Bobotovom groblju 1900. godine, a o pomorskim operacijama na Jadranu tokom Prvog svjetskog rata piše Milorad Ćeranić. Slijedi tekst iz istorije zdravstva Vukadina Nišavića, posvećen zakonskom i praktičnom tretmanu duševno oboljelih u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, a odnos religioznosti i mentalnog zdravlja analizira Selman Repišti na osnovu rezultata istraživanja u posljednjih petnaestak godina. Etnomuzikološku građu Ankice Petrović o obrednom pjevanju u Boki Kotorskoj, muzici Dinarske zone i muzičkoj tradiciji na Balkanu tematizuju Joško Katelan i Tina Ugri-

nić. O učesničkom posmatranju kao metodskom postupku sociologije raspravlja Mira Ljubanović Arhitekturu Svetlane Kane Radević kroz analizu i interpretaciju dosad neobjavljene arhivske građe razmatra Aleksandar Ašanin, o poeziji Ljubete Labovića piše Đorđe Sanković . Intimno sjećanje na Danila Kiša ispisuje Melpomeni Korneti. O političkim zloupotrebama stihova crnogorskog književnika Mila Jovovića raspravlja Ivan Jovović Žarko Martinović piše o biografskim filmovima „Openhajmer“ i „Najmračniji čas“, a Luka Milunović tematizuje

operete u crnogorskom glumištu u Knjaževini Crnoj Gori. O procesu individuacije u Jungovoj psihoanalizi piše Ilija Kapičić, dok o kulturnom životu Lovćenca u 20. vijeku piše Nenad Stevović Najnoviji broj časopisa zatvara tekst Srđe Martinovića o crnogorskoj vojnoj istoriji. An. R.

Naslovnica „Matice“

Ekipa filma „Oče naš“ nakon premijere u Torontu

Crtanje za fanove na Škveru

Gradonačelnik Saša Mujović razgovarao sa mještanima Zabjela koji se zalažu za proširenje parka u Ulici 27. marta

Očuvanje parka je interes gradske uprave i mještana

Gradonačelnik Podgorice

Saša Mujović održao je sastanak sa predstavnicima mještana Zabjela i inicijatorima ideje o izgradnji parka u Ulici 27. marta.

Kako prenosi PG biro, zaključeno je da je očuvanje parka zajednički interes i odgovornost prema prostoru, životnoj sredini i budućim generacijama.

DOGOVOR

Mujović je naglasio da Glavni grad vodi računa o interesima građana, da poštuje njihovo pravo na protest i da je gradska uprava uvijek otvorena za dijalog. On je istakao i da se odluke moraju donositi u skladu sa zakonskim procedurama i u dogovoru sa vlasnicima privatnih parcela.

- Na posljednjoj sjednici Skupštine usvojena je odluka o osnivanju Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata, koja će imati poseban značaj u narednim aktivnostima.

Kroz taj proces biće izrađena lokalna planska dokumentacija, koja je sada ponovo u nadležnosti Glavnog grada, uključujući i novi krovni planski

dokument na lokalnom nivou, koji će biti garancija da će na predmetnoj lokaciji parka i dalje biti predviđena zelena površina – poručio je Mujović. U međuvremenu, kako je Mujović još jednom podsjetio, Glavni grad neće dozvoliti izgradnju objekata na toj lokaciji jer do donošenja nove detaljne planske dokumentacije, ne mogu ni biti ispunjeni uslovi za gradnju.

ZAŠTITA

Mještani su poručili da im nije cilj hitna izgradnja, već oču-

Aktivnosti ,,Puteva“ u Kučima

Danas završavaju asfaltiranje puta do Bukumirskog jezera

Ekipe gradskog preduzeća „Putevi“ d.o.o. započele su prije dva dana radove na asfaltiranju dijela saobraćajnice koja vodi ka Bukumirskom jezeru.

Radovi se izvode na dionici u dužini od oko jednog kilometra puta, širine tri metra. Kako je za Pobjedu pojasnio tehnički direktor Puteva Bojan Popović, u pitanju je dionica puta koja vodi iz pravca Podgorice do samog Bukumirskog jezera, a koja nije bila asfaltirana.

- Na nekih kilometar od samog jezera nije bilo asfalta, već makadamski put koji je bio u veoma lošem stanju, zbog čega se nije moglo malim autom

stići do samog jezera – kazao je Popović.

U komunikaciji sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem i resornim sekretarijatom za saobraćaj, predstavnici Puteva su dogovorili da se asfaltira preostalih kilometar puta, kako bi obezbijedili normalan prilaz jezeru. - U srijedu smo asfaltirali oko 500 metara puta. Danas (četvrtak) nas je kiša omela u radovima. Za sjutra (petak) je najavljeno lijepo vrijeme, pa nastavljamo radove. Do kraja dana ćemo završiti kompletnu dionicu i obezbijediti građanima da iz Podgorice do Bukumirskog jezera mogu stići malim autom – zaključio je Popović. I. M.

vanje prostora za budući centralni park. - Posebno su istakli da se godinama bore protiv preizgrađenosti i za očuvanje prostora koji je ključan za kvalitet života u ovom naselju, te da je ovaj park posljednja linija odbrane Zabjela, naročito imajući u vidu i to da su sve okolne površine već zauzete stambeno-poslovnim objektima, te da je sada neophodno spasiti što se spasiti može. Pokretači inicijative za park naglasili su da nikada neće odustati od izgradnje parka u punom kapacitetu,

ali da su spremni i da sačekaju, pod uslovom da, u međuvremenu, površina o kojoj je riječ bude zaštićena od izgradnje objekata – zaključuje se u saopštenju. Podsjećamo, mještani Zabjela su 2. septembra organizovali veliki protest koji je podržalo nekoliko stotina građana, a sa kojeg je poručeno da predstavnici Glavnog grada treba da pronađu model da u najskorijem mogućem roku pristupe nastavku izgradnje parka uz Ulicu 27. marta. I. M.

Usljed obilnih padavina ekipe gradskih preduzeća imale pune ruke posla

Uklanjali oboreni bor, otčepljivali atmosfersku...

Usljed obilnih padavina prethodna dva dana, ekipe gradskih preduzeća ,,Vodovod i kanalizacija“ i ,,Zelenilo“ imale su i vanrednog posla. Ekipe JP „Vodovod i kanalizacija“ su čak 17 puta intervenisale.

- U četvrtak je, kao posljedica nevremena, evidentirana jedna intervencija na odgušenju atmosferske kanalizacije na podvožnjaku na Zlatici. Dan ranije smo imali sedam intervencija na odgušenju kanalizacione mreže i devet intervencija koje se odnose na otklanjanje kvarova na vodovodnoj mreži – izjavili su za Pobjedu iz gradskog Vodovo-

Skupština opštine Zeta usvojila je Odluku o privremenom uređenju odnosa sa Glavnim gradom

Nema radova u

Botunu do konačnog razgraničenja

Skupština opštine Zeta usvojila je Odluku o privremenom uređenju odnosa sa Glavnim gradom koja sadrži i normu da su Glavni grad i Zeta saglasni da do konačnog razgraničenja neće započinjati realizaciju krupnih infrastrukturnih projekata po pitanju sakupljanja i tretiranja otpadnih voda na području KO Botun i Dajbabe.

Nakon jučerašnjeg zasijedanja, odbornik Demokrata Luka Krstović izjavio je za Pobjedu da je ova odluka usvojena glasovima odbornika parlamentarne većine (Demokratska narodna partija, Nova srpska demokratija, Prava Crna Gora, Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija) i opozicionog kluba odbornika Demokrata, dok su odbornici Demokratske partije socijalista bili uzdržani.

- Međutim, dio odbornika DPS-a, nezadovoljan ovakvim stavom njihovog kluba, prije samog glasanja napustio je plenarno zasijedanje – prenio je Krstović, uz napomenu da je to jasna poruka bi oni podržali ovu odluku.

Da bi ova odluka imala pravnu težinu, mora je donijeti i Skupština Glavnog grada.

d. mijatović

- Svakako, istu odluku treba da usvoji i Glavni grad. Ali, ono što je važno za nas, s obzirom da je SO Zeta donijela ovu odluku, jeste da tada izvršni or-

gan, odnosno predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović po statutu treba ovu odluku da sprovede u djelo, što je glavni korak nakon njenog formalnog usvajanja – kazao je Krstović.

Komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da je Glavni grad spreman da se zaduži kako bi sanirali bazen crvenog mulja u okviru KAP-a, Krstović iskazuje zadovoljstvo što konačno i neko sa nivoa Glavnog grada razmišlja o tome. - Ali, čisto sumnjam da će biti moguće da bilo koja parlamentarna većina u jednoj opštini glasa za podizanje kredita za sanaciju crnih tačaka u drugoj opštini, pri čemu su opterećeni građani te prve opštine – ocjenjuje Krstović. Smatra da je ovo veoma složeno pitanje neophodno riješiti, jer je to najproblematičnija crna tačka u zemlji, ali da to treba da uradi Država. Ipak, sanacija bazena crvenog mulja, ističe on, svakako neće uticati na to da opština Zeta promijeni svoj stav, odnosno protivljenje zbog planirane gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. - Ova planirana lokacija nema naše odobrenje niti je po bilo kom osnovu prihvatljiva – zaključio je Krstović, uz napomenu da Podgorica ovo najveće ekološko pitanje treba da riješi, ali ne na teritoriji opštine Zeta. I. M.

Opozicija zahtijeva posebnu sjednicu Skupštine glavnog grada

Građane informisati o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Opozicija u Skupštini

da. Radnici ,,Zelenila“ imali su jednu intervenciju koja se odnosila na uklanjanje oborenog stabla na Bulevaru revolucije. Iz Komunalnih usluga koje, između ostalog, održavaju javnu rasvjetu i semaforsku signalizaciju, kažu da nijesu imali vanrednih intervencija izazvanih nevremenom. I iz CEDIS-a su naveli da u prethodna 24 časa na teritoriji Podgorice nije bilo potrebe za vanrednim angažovanjem njihovih ekipa, usljed havarija izazvanih nevremenom. Podsjećamo, na teritoriji Podgorice je za 12 sati palo je 88 litara kiše po kvadratnom metru. I. M.

Glavnog grada uputila je inicijativu za zakazivanje posebne sjednice Skupštine Glavnog grada, posvećene odborničkim pitanjima, kako bi od gradonačelnika i drugih predstavnika lokalne samouprave dobili odgovore u odnosu na aktuelnu političku situaciju.

Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini

Glavnog grada Miloš Mašković saopštio je da smatraju da je neophodno da odbornici, a time i građani, budu informisani o brojnim pitanjima od neposrednog značaja za funkcionisanje glavnog grada. Među njima se, kako je podvukao, posebno izdvajaju pitanja u vezi sa izgradnjom i

funkcionisanjem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, realizacijom ključnih infrastrukturnih projekata, kao i odgovornim upravljanjem javnim resursima i sredstvima kojima glavni grad raspolaže. - Na ovaj korak odlučili smo se jer sjednica koju je gradonačelnik Mujović najavio za početak septembra, nije zakazana, a očigledno je da se to dešava zbog aktuelne političke krize između partija koje čine vlast u Podgorici - pojasnio je Mašković. Inicijativu za zakazivanje sjednice potpisali su odbornici Klubova odbornika Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista, kao i odbornici Stranke evropskog progresa i Građanskog pokreta URA H. P.

Park i zelena površina uz Ulicu 27. marta

Radnici Zelenila uklanjaju oboreni bor na Bulevaru revolucije

Putari na prilazu Bukumirskom jezeru

Petak, 12. septembar 2025.

Agencija za upravljanje zaštićenim područjem Podgorice nije dobila saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine za građevinske radove u zaštićenom području PP Komovi

Agencija za upravljanje zaštićenim područjem Podgorice nije dobila saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine za građevinske radove (kopanje kanala dužine 50 metara i dubine od 60 do 90 centimetara i izgradnju toaleta) pred Rikavačkog jezera, u zaštićenom području Parka prirode Komovi.

To je prije dva dana konstatovao inspektor Ekološke inspekcije, koji je donio Rješenje kojim je zabranio Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorica nastavak izvođenja radova do dobijanja dozvole u skladu sa članom 40 Zakona o zaštiti prirode od Agencije za zaštitu životne sredine.

NADZOR

Na pitanja Pobjede, iz Ekološke inspekcije su odgovorili da su 10. septembra izvršili inspekcijski nadzor na Rikavačkom jezeru u zoni zaštićenog područja, Park prirode Komovi, a u vezi sa inicijativom za vršenjem inspekcijskog nadzora katunjana sa Rikavačkog jezera. Terenskom obilasku, kako navode, prisustvovali su i direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorica Stojan Sjekloća, predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine, kao i predstavnici mještana koji su podnijeli inicijativu. - Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da su na predmetnoj lokaciji postavljene klupe za posjetioce i kante za otpatke, da je iskopan kanal dužine oko 50 metara i dubine od 60 do 90 centimetara (nije ista dubina duž kanala). Probijen je sa zapadne strane Rikavačkog jezera u donjem dijelu jedne od mnogobrojnih jaruga u smeđem erodiranom zemljištu na flišu do same obale jezera. Iskopani materijal nije uklonjen već je formiran bočni nasip od iskopanog materijala. Prema navodima prisutnih mještana, samo dio kanala

AUZP na svoju ruku kopala kanal i gradila toalet pored Rikavačkog jezera

Kako Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorica nije obezbijedila dozvolu nadležnog organa za izgradnju javnog toaleta i kopanje kanala na katastarskoj parceli br. 2343/1, ekološki inspektor je donio Rješenje kojim je zabranio Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorica nastavak izvođenja radova na Rikavačkom jezeru u zoni II zaštićenog područja, Park prirode Komovi do dobijanja dozvole u skladu sa članom 40 Zakona o zaštiti prirode od Agencije za zaštitu životne sredine – poručili su iz Ekološke inspekcije

prati trag prirodne vododerine, dok je preostali dio iskopan mehanički. Mještani izražavaju zabrinutost da će usljed padavina, iskopani materijal završiti u jezeru i zahtijevaju da se hitno pristupi zatrpavanju kanala, vraćanju u prvobitno stanje. U trenutku nadzora nije konstatovano zamućenje vode od iskopanog materijala, ali su vremenski uslovi bili bez padavina – navode iz Ekološke inspekcije.

Paralelno sa kanalom, kako dodaju, na katastarskoj parceli br. 2343/1 počelo se sa izgradnjom javnog toaleta, izlivena je temeljna betonska ploča dimenzija 180 x 150 centimetara.

NEODGOVORNOST

U blizini Rikavačkog jezera (udaljena oko 700 metara makadamskim putem od jezera) izlivena je temeljna betonska ploča za ,,Rendžersku kući-

cu“ - objekat za nadzornike, koja će biti montažno-demontažni objekat i urađena od drveta kako bi se uklopila u prirodni ambijent. Planirana je Planom privremenih objekata za opštinu Podgorica, za 2020–2024. godinu. Kako navode iz Inspekcije, iz Agenci-

Vuković: Neophodna je hitna i oštra reakcija Agencije za zaštitu životne sredine

Izvršna direktorica NVO

Green Home Azra Vuković izjvila je za Pobjedu da je skandalozna situacija da upravljač zaštićenim područjem izvodi bilo kakve radove bez dozvole u zaštićenom području kojim upravlja, i koje je formirano prije svega sa ciljem očuvanja. Podsjeća da je Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice formirana sa ciljem očuvanja i efikasnog upravljanja zaštićenih područja na teritoriji glavnog grada, koji se odlikuju bogatstvom biološke raznovrsnosti, endemičnim biljnim i životinjskim

vrstama i karakterističnim ekosistemima. - Kanal koji je upravljač iskopao, kako sam razumjela iz brojnih kontakata, iskopan je kako bi se preusmjerio prirodni tok vode, koji se kretao kroz vododerinu, u pravcu u kojem je upravljač procijenio da mu to odgovara, kako bi zaštitio toalet, koji je takođe izgrađen bez dozvole, od potkopavanja. Devastacija prirode od strane upravljača ne govori samo o nekompetentnosti i nestručnosti donosilaca odluka, već i o nedostatku osjećaja, razumijevanja i uvažavanja prirodnih vrijednosti i procesa. Umjesto da

institucije čuvaju prirodno okruženje od neodgovornih građana, mi smo u situaciji da građani reaguju na neprihvatljive aktivnosti upravljača unutar zaštićenog područja koje čuva - što je apsurdno. Ovo govori o zastrašujućoj količini neodgovornosti osobe koja je na čelu Agencije (Stojan Sjekloća), a koja nije obezbijedila sve neophodne dozvole i mišljenja prije početka radova, čime se u potpunosti izbjegavaju zakonima propisane procedure koje upravo imaju za cilj iznalaženje rješenja koja su u interesu očuvanja prirode. Iskopavanje kanala u

II zoni zaštite u neposrednoj blizini Rikavačkog jezera je u direktnoj suprotnosti sa misijom i vizijom Agencije –poručila je Vuković. Smatra da ovaj potez jasno pokazuje koliko štetno može biti donošenje i sprovođenje odluka koje nijesu zasnovane na stručnim mišljenjima, već proizlaze iz proizvoljnih odluka. - Na ovaj način se remeti prirodni tok vode koja „puni“ samo jezero, formirani su slojevi zemlje koji prijete da spiranjem nakon kiša zatrpavaju jezero i u potpunosti se remeti prirodni ambijent. Neophodna je hitna i oštra reakcija Agencije za zaštitu

Pojačati kontrole

Iz Ekološke inspekcije poručuju da je zbog produžeg sušnog perioda, konstatovan znatan pad nivoa vode u jezeru. - Vidljivi su tragovi terenskih vozila sa kojim turisti dolaze do same obale jezera i upotreba kvadova na okolnim padinama, što može dovesti do degradacije zemljišta i ugrožavanja prirodnog staništa. Neophodno je uvođenje kontrole pristupa motornim vozilima u neposrednoj blizini jezera kao i postavljanje informativnih i upozoravajućih tabli o važnosti očuvanja jezera i njegovog eko-sistema – poručuju iz Ekološke inspekcije.

je za upravljanje zaštićenim područjima Podgorica su dali inspektoru na uvid: Dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine za postavljanje kućice na Rikavačkom jezeru Br. 03-UPI-2262/4 od 25. 6. 2025. godine, Plan upravljanja za PP Komovi 2022–2026. go -

životne sredine u pravcu pokretanja postupka utvrđivanja štete u ovom prirodnom okruženju. Ovo je posebno važno jer se radi o zaštićenom području, a još je važnije jer je ovu aktivnost sproveo upravljač. Dakle, ovu aktivnost nije sproveo lokalni mještanin iz neinformisanosti i neznanja nego upravljač iz osjećaja moći, što je posebno pogubno. Potrebno je sprovesti hitne mjere remedijacije i to ne na štetu budžeta upravljača kao pravnog lica nego na štetu odgovorne osobe. Odnos prema prirodi je poraz za ovo društvo i ovo su sve dokazi koliko je važno da su na pozicijama odlučivanja ljudi sa odgovarajućim stručnim referencama – zaključila je Vuković.

dine, godišnji program za PP Komovi za 2025. godinu (postavljanje kontrolnih kućica i njihovoopremanje, određivanje lokacija za postavljanje kampa, otvorenog ložišta i roštilja na Rikavačkom jezeru, postavljanje mobilijara na Rikavačkom jezeru), Plan upravljanja za PP Komovi dobio je saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine od 14. decembra 2021. godine i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 30. novembra iste godine. - Kako Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorica nije obezbijedila dozvolu nadležnog organa za izgradnjom javnog toaleta i kopanje kanala na katastarskoj parceli br. 2343/1, ekološki inspektor je donio Rješenje kojim je zabranio Agenciji za upravljanje zaštićenim područjima Podgorica vršenje radnji, aktivnosti i djelatnosti - nastavak izvođenja radova na Rikavačkom jezeru u zoni II zaštićenog područja, Park prirode Komovi do dobijanja dozvole u skladu sa članom 40 Zakona o zaštiti prirode od Agencije za zaštitu životne sredine – poručuju iz Ekološke inspekcije. Inspekcijskom nadzoru - terenskom obilasku prisustvovao i predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine, pa su i upoznati sa gore navedenim radovima.

-Ukoliko Agencija pokrene postupak štete ili neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini za navedene radove bez dozvola Agencije za upravljanje zaštićenim područjima, inspektor će Agenciji za zaštitu životne sredine dostaviti zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru i fotografije sa lica mjesta i kontrolisati sprovođenje utvrđenih mjera remedijacije za koje je data saglasnost – zaključuju iz Ekološke inspekcije.

I. MITROVIĆ

Kanal pored Rikavačkog jezera

AUZP

Najpoznatiji desničarski aktivista u SAD i blizak Trampov saradnik Čarli Kirk ubijen na skupu u kampusu Univerziteta Juta

Puška pronađena, FBI nudi nagradu od 100.000 dolara!

VAŠINGTON - Čarli Kirk (31), najpoznatiji desničarski aktivista u Americi i blizak saradnik predsjednika te zemlje Donalda Trampa, ubijen je preksinoć na skupu u kampusu Univerziteta Juta. Upravo je Kirk odigrao ključnu ulogu u mobilizaciji mladih birača koji su glasali za Trampa na prethodnim izborima. FBI traga za ubicom, koji je Kirka upucao u vrat. On je umro u bolnici.

Kirk je na skupu u Juti govorio o transrodnim masovnim pucnjavama u Sjedinjenim Američkim Državama prije nego što je ubijen.

UBIJEN TOKOM GOVORA

- Da li znate koliko je transrodnih Amerikanaca izvršilo masovne pucnjave u posljednjih 10 godina? - upitao je neko iz publike Kirka. Na to je Kirk odgovorio: Previše.

Osoba iz publike je rekla de-

sničarskom aktivisti da je u pitanju pet, a onda je Kirk dobio dodatno pitanje da li zna koliko je masovnih strijelaca bilo u SAD u posljednjih 10 godina.

- Računamo li nasilje bandi ili ne? - pitao je Kirk, nakon čega je upucan.

Američki predsjednik Donald Tramp nazvao je Kirka ,,mučenikom koji je tragao za istinom“ i okrivio „radikalnu ljevicu“ za njegovu smrt.

- Godinama su radikalni ljevičari upoređivali divne Amerikance poput Čarlija sa nacistima i najvećim masovnim ubicama i kriminalcima na svijetu - naveo je Tramp. Bivši predsjednici Sjedinjenih Američkih Država pridružili su se pozivima za okončanje političkog nasilja, nakon ubistva intelektualca Čarlija Kirka.

Bivši predsjednici Džozef Bajden, Barak Obama, Džordž V. Buš i Bil Klinton osudili su nasilje u saopštenjima na društvenim mrežama, FBI nudi nagradu od vrtoglavih 100.000 dolara za informacije koje bi dovele do identifikacije i hapšenja osobe ili osoba odgovornih za ubistvo Čarlija Kirka. Ubica

je i dalje u bjekstvu i pokrenuta je masovna potraga širom zemlje.

PET TRAGOVA DO UBICE

Do ubice vode pet tragova: puška, obuća, otisak dlana, otisak podlaktice i šrafciger.

Terenska kancelarija FBI-ja u Solt Lejk Sitiju objavila je fotografije osobe za koju se sumnja da je povezana sa ubistvom Čarlija Kirka, prenosi ,,Gardijan“.

Dvije slike objavljene na platformi ,,X prikazuju osobu sa crnim naočarima za sunce, bejzbol kačketom, crnom košuljom dugih rukava i farmerkama.

- Tražimo pomoć javnosti u identifikaciji ove osumnjičene osobe u vezi sa smrtonosnom pucnjavom na Čarlija Kirka na Univerzitetu u Juti“, navodi se u saopštenju policije u Juti. Vlasti su pronašle šrafciger u blizini puške za koju istražitelji vjeruju da je korišćena u smrtonosnoj pucnjavi na Čarlija Kirka, kaže izvor koji je upoznat sa istragom, a prenosi CNN.

Istražitelji su pronašli municiju sa ugraviranim frazama vezanim za transrodnu i antifašističku ideologiju unutar puške za koju vlasti vjeruju da je korišćena u ubistvu Čarlija Kirka, prenijeli su američki mediji. On je navodno ubijen starijim modelom lovačke puške, koja je nađena u šumi u blizini mjesta pucnjave u srijedu na Univerzitetu Juta. Puška je navodno bila umotana u peškir sa čaurom u cijevi. Nađena su i tri neispaljena metka sa ugraviranim natpisima.

Istražitelji vjeruju da je to pokazatelj da je strijelac možda koristio oružje za rastavljanje i ponovno sastavljanje prije upotrebe. Skidanje kundaka bi pomoglo strijelcu da sakrije oružje u torbi ili čak u odjeći, vjeruju oni.

Prije 24 godine teroristi su napali Njujork i Vašington, stradalo je 3.000 ljudi

Dan kada je gorjela Amerika

NJUJORK, VAŠINGTONU Sjedinjenjim Američkim Državama, u Njujorku i Vašingtonu, 11. septembra 2001. godine dogodili su se teroristički napadi nevjerovatnih razmjera u kojima je život izgubilo gotovo 3.000 osoba. Ukupan broj poginulih bio je 2.996, uključujući i napadače, teroriste Al kaide, njih 19, a smatra se da je 25.000 osoba povrijeđeno.

Ubrzo je objelodanjeno da su teroristi bili motivisani islamskim ekstremizmom. Organizatori i izvršitelji terorističkih akata koji su zaprepastili svijet, kako veličinom tako i razornošću, bili su pripadnici ekstremne islamističke grupe Al Kaida, pod vođstvom Osame bin Ladena.

Dva putnička aviona su tog 11. septembara 2001. u razmaku od 16 minuta, udarila u kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku, jednog od simbola ne samo tog grada nego i cjelokupnih SAD.

Tog jutra, nekolicina pripadnika Al kaide, koji su inače boravili u SAD, gdje su i pohađali letačku obuku, oteli su četiri putnička aviona koje su potom iskoristili za napade na važne objekte. Namjera je bila da izborom posebno važnih objekata, simboličnog značaja za SAD, za mete, efektnost terorističkih napada bude što veća.

Oteta letilica Amerikan erlajnsa, let broj 11, udarila je Sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog kompleksa u Njujorku, u 8.46. Avion iste kompanije, sa leta 175, udario je u Južni toranj Trgovinskog centra u 9.03, odnosno šesnaest ili sedamnaest minuta poslije prvog udara. U roku od sat i četrdeset minuta obje kule Svjetskog trgovinskog centra, obje sa po 110 spratova, urušile su se, oštetivši pritom i okolne objekte. Oteta letilica kompanije Amerikan erlajns, let br. 77 udarila je zatim u zdanje Pentagona u Vašingtonu, u 9.37.

Putnicima četvrtog otetog aviona, kompanije Junajted erlajns, let broj 93, uspjelo je da onemoguće teroriste da ga zloupotrebe na sličan način. Ta letilica srušila se u 10.03, u polju Stonikrik Taunšip, ne-

daleko od Šanksvila u Pensilvaniji.

Postoji pretpostavka da su teroristi Al kaide namjeravali da četvrtim avionom udare u zgradu Kapitola u Vašingtonu ili možda u Bijelu kuću.

Dodiku zabranjen ulazak u Sloveniju

LJUBLJANA - Slovenija je uvela sankcije i zabranila ulazak u tu državu razriješenom predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku. Vlada je na jučerašnjoj sjednici, prema informaciji N1, potvrdila zabranu ulaska Dodiku u Sloveniju, a materijal je pripremilo Ministarstvo za spoljne i evropske poslove. Ministarski savjet je polazne osnove za zabranu ulaska Dodiku u Sloveniju razmatrao još prije dvije nedjelje, ali su tada MZEZ-u naložili da materijal dopuni prije vladine odluke. Razloga zašto je Slovenija uvela sankcije Dodiku ima više. Osim presude suda Bosne i Hercegovine, koju Dodik u dijelu o povlačenju sa položaja predsjednika Republike Srpske ne poštuje, tu su i njegove separatističke težnje, kao i podrivanje državnih institucija i ustava BiH.

Važan razlog je i ,,osnovana sumnja da Dodik i članovi njegove porodice u Sloveniji preko različitih osoba i firmi posjeduju značajnu imovinu stečenu na sporan način“. Prema nezvaničnim informacijama, na slovenačkoj obali ima najmanje pet nekretnina čiji su formalni vlasnici rođaci i prijatelji porodice Dodik, a jedna od tih nekretnina je i luksuzna vila u Portorožu. Vila u Portorožu vodi se na Đorđa Đurića koji je zet Dodikovog sina Igora, a od prošle godine i sam je, zajedno sa Igorom, na listi sankcija američkog Ministarstva finansija. - Nastavićemo da razotkrivamo prevarantske šeme koje Miloradu Dodiku i njegovoj porodici omogućavaju da iskorišćavaju sopstveni narod u ličnu korist - navelo je američko Ministarstvo finansija.

Čarli Kirk govori u Juti

Priredila: R. U.–I.

Odluka Vlade u Ljubljani

Napad na Južnu kulu trajao je 11 sekundi

Fotografija na kojoj se navodno vidi Kirkov ubica

Petak, 12. septembar 2025.

PODGORICA - U Njegoševom parku, sjutra sa početkom u 20 sati, održaće se veliki koncert podgoričkog benda NeonoeN na kojem će ova fantastična četvorka, koju čine: Marko Vukčević (vokal), Ilija Pejović ( gitara), Filip Vulanović ( bas gitara) i Milan Vujović (bubnjar), prvi put u rodnoj Podgorici promovisati novi album „Huk na zvuk NeonoeNa“, koji je objavljen početkom maja ove godine u izdanju PGP RTS.

Veče će svojim setovima otvoriti di- džej Mr. Jools On će od 20 sati zagrijavati atmosferu i pripremati publiku. Već u 21.30 na binu će popeti momci iz NeonoeN-a i krenuti sa svirkom.

PRODUKCIJA

Bubnjar benda Milan Vujović, u razgovoru za Pobjedu, ne krije da su očekivanja od predstojeće noći izuzetno velika. Ističe da je ogromna pažnja u pripremi ovog događaja bila posvećena produkciji. - Ovaj koncert kreiran je kao vrhunac naše produkcione posvećenosti. Uložili smo velike napore i iskoristili svu podršku koju smo dobili, počev od sjajnih ljudi iz Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, preko kolektiva organizacije Prava autora muzike (PAM CG), do pojedinaca koji su napravili enormnu razliku. Ne smijemo zaboraviti ni kompletan tim stručnjaka koji će tog dana biti zadužen za zvuk i vizuelni izgled. Obezbijeđena je bogata i kvalitetna oprema koja će donijeti vrhunski audio-vizuelni ugođaj i doživljaj - kazao je on.

Garantuje da će ova noć biti nezaboravna. Osim novih, sviraće i pjesme iz vremena dok su još bili Neon.

- Spremili smo kombinaciju svježeg i provjerenog materijala, uz energiju i stav koji će cijelu priču učiniti jakom - jasan je on.

HUMANOST

Vujović podsjeća da ovaj događaj ima i humanitarni karakter. Dodaje i da je ovo prilika da, osim razmjene energije i ljubavi kroz muziku, „učinimo nešto konkretno za one kojima je pomoć potrebna“. Pojašnjava da će svi zainteresovani mo-

RAZGOVOR S POVODOM: Milan Vujović, bubnjar benda NeonoeN za sjutra najavljuje promociju albuma i muzičko-scenski spektakl u Njegoševom parku

Ulažemo dušu i energiju da muzikom mijenjamo našu svakodnevicu

Svaki nastup i pozitivna riječ, ali i svaki status na društvenim mrežama koji uključuje našu muziku, za nas je razlog da nastavimo. Upravo zbog toga radimo sve ovo već godinama. Sve to zajedno dokaz je da naš doprinos, kako nas samih, tako i svih naših kolega, pojedinaca i bendova, ima težinu. To je i potvrda da svi skupa stvaramo scenu koja ima snagu i identitet. Pokazujemo da rokenrol i dalje može zvučati snažno, savremeno i autentično, čak i u eri dominacije drugih žanrova muzike i načina života – kaže Vujović u razgovoru za Pobjedu

ći da pomognu fondaciju „Budi human“ prije, tokom i nakon koncerta tako što će svoj prilog uplatiti putem SMS poruka, QR kôda, direktnih uplata na žiro račun ili u donatorskim kutijama koje će biti postavljene kroz park.

- Vjerujemo da je muzika moćan alat koji može povezati ljude i podstaći solidarnost. U vremenima kada se suočavamo sa različitim izazovima, manjkom savjesti, svijesti, nemoći države i opštim teškoćama, važno je da budemo humaniji i da svojim djelima damo podršku zajednici. Mišljenja smo da svaki gest dobrote i brige za druge ima moć da promijeni stvarnost i doprinese tome da, kao društvo i pojedinci, prevaziđemo sve izazove i izgradimo snažniju zajednicu, te vratimo lik i djelo one Podgorice kakvu pamtimosmatra Vujović. Pozvao je sve koji su u mogućnosti da u sjutra veče dođu u Njegošev park i na taj način podrže „one koji ulažu dušu i energiju da muzikom mijenjaju našu svakodnevicu“. - Koncert će biti sniman i audio i video, pa ako sve bude išlo kako smo planirali, ova priča će imati svoj dalji put i izvan ovih okvira - otkriva muzičar.

PODRŠKA

Ponavlja da je koncert ovog formata nemoguće organizovati bez sopstvene „lude volje i ljudi koji stoje iza te ideje“. - Sve ovo ne bi bilo moguće

da nemamo podršku dobrih ljudi koji su uz nas sa istom iskrenom željom, žarom, rješenjima i, neizostavno, finansijama. Ovim putem im u ime cijelog benda od srca zahvaljujem. Kao što rekoh, tu su Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada i Prava autora muzike (PAM CG) koji su nesebično, ko zna koji put,

stali uz nas i pokazali da vjeruju u ono što radimo - napominje on.

Prema njegovim riječima, da bi se dostigao ovaj nivo, čovjek mora biti dovoljno zaljubljen u ono što radi, vjerovati u to, ali i biti „pomalo lud da ubijedi ljude da je ovo moguće“.

Rokenrol je oduvijek imao i imaće svoju publiku, bez obzira na sve nove standarde i promjene koje donosi svijet muzike. On ostaje žanr sa posebnom energijom i porukom, koja nadilazi vrijeme i modu, i koja i dalje pronalazi put do ljudi koji ga vole i cijene, ali i do nove, mlade publike, kaže Vujović

- Kažu stari: „Ili si lud, ili gradiš kuću“. Ja dodajem: „Ili si lud, ili se baviš rokenrolom“ - priča Vujović.

ODGOVORNOST

Priznaje da je svirati u svom gradu uvijek najslađe. Ipak, nastavlja on, to sa sobom nosi i „veću odgovornost i glad za ostavljanjem pravog traga“.

- Zaljubljeni smo u igru, dajemo sve od sebe, jer očekivanja su stvarna, a želja da se iskreno promijeni atmosfera i ostavi snažan otisak velika. Ovo nije samo koncert!

Vjerujemo da je muzika moćan alat koji može povezati ljude i podstaći solidarnost. U vremenima kada se suočavamo sa različitim izazovima, manjkom savjesti, svijesti, nemoći države i opštim teškoćama, važno je da budemo humaniji i da svojim djelima damo podršku zajednici, istakao je Vujović

Ovo je naša priča! Nešto što radimo sa ljubavlju i odricanjem, baš za naše ljude i one koji nas poznaju i podržavaju - poručuje Podgoričanin. Vujović navodi da oni od sa-

mog početka ozbiljno pristupaju muzici i pripremi svakog nastupa.

- Tokom čitave godine redovno održavamo probe i vježbe, bilo da imamo nastupe ili ne, kako bismo svaku pjesmu održavali svježom i zanimljivom za našu publiku. Nekad čak i mijenjamo aranžmane kako bismo unijeli novu energiju - izjavio je on.

PROMOCIJA ALBUMA

Tvrdi da je dosadašnja promocija albuma „Huk na zvuk NeonoeNa“ bila vrlo uspješna. - Svaki dan nam potvrđuje da smo napravili vrijedan i znatan pomak, ne samo u našem radu, već i na cjelokupnoj muzičkoj sceni ove male, ali nevjerovatno talentovane sredine pune izuzetnih ljudi – naglašava on. Posebno ih, kako je rekao, ohrabruju iskrene emocije slušalaca i to što prepoznaju kvalitet. - Svaki nastup i pozitivna riječ, ali i svaki status na društvenim mrežama koji uključuje našu muziku, za nas je razlog da nastavimo. Upravo zbog toga radimo sve ovo već godinama. Sve to zajedno dokaz je da naš doprinos, kako, nas samih, tako i svih naših kolega, pojedinaca i bendova, ima težinu. To je i potvrda da svi skupa stvaramo scenu koja ima snagu i identitet. Pokazujemo da rokenrol i dalje može zvučati snažno, savremeno i autentično, čak i u eri dominacije drugih žanrova muzike i načina života – kategoričan je on.

ROKENROL

Konstatuje da je rokenrol oduvijek imao i imaće svoju publiku, bez obzira na sve nove standarde i promjene koje donosi svijet muzike. - On ostaje žanr sa posebnom energijom i porukom, koja nadilazi vrijeme i modu, i koja i dalje pronalazi put do ljudi koji ga vole i cijene, ali i do nove, mlade publike - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Milan Vujović, bubnjar crnogorskog benda NeonoeN. Milovan MARKOVIĆ

Najavni plakat velikog koncerta benda NeonoeN

GARAntuje neZAbORAVnu nOć: Članovi benda NeonoeN

Na Svjetskom prvenstvu, koje će se održati od 11. juna do 19. jula 2026. u SAD, Meksiku i Kanadi, igraće 48 selekcija

Poznato 18 reprezentacija

na Mundijalu, ostalo još

30 mjesta

PODGORICA - Na Svjetskom prvenstvu, koje će se održati od 11. juna do 19. jula 2026. godine u SAD, Meksiku i Kanadi, igraće 48 reprezentacija, sa tri domaćina plasman na Mundijal već je obezbijedilo 18 selekcija.

Odlazak na planetarnu fudbalsku feštu, prvo u istoriji sa 48 selekcija, do kraja kvalifikacija širom svijeta direktan plasman obezbijediće još 24 državna tima, dok će preostalih šest mjesta biti popunjeno poslije baraža, četiri iz Evrope i dva kroz Interkontinentalni baraž.

To su Novi Zeland iz Okeanije, Japan, Južna Koreja, Iran, Uzbekistan, Australija i Jordan iz Azije, Argentina, Brazil, Ekvador, Urugvaj, Kolumbija i Paragvaj iz Južne Amerike, kao i Maroko i Tunis iz Afrike. Evropa, koja ima 16 mjesta na SP, još uvijek nema nijednu selekciju koja je obezbijedila direktan plasman, jer su na ,,Starom kontinentu“ kvalifikacije počele najkasnije i završavaju se u novembru, ali će već poslije oktobarskih

mečeva biti poznato nekoliko putnika.

Veoma blizu direktnog plasmana su Španija, Engleska, Švajcarska, Francuska, Hrvatska, Norveška i Holandija. Direktan plasman iz Evrope na SP obezbijediće 12 pobjednika grupa, dok će preostala četiri mjesta biti popunjena preko baraža, u kom će igrati 12 drugoplasiranih selekcija iz kvalifikacija, kao i četiri reprezentacije koje ne budu među dvije prvoplasirane u kvalifikacijama, a dobiće dodatnu šansu zahvaljujući dobrim rezultatima u Ligi nacija 2024/25. Afrika ukupno ima devet direktnih mjesta na SP, plus jedno u Interkontinenalnom plej-ofu. Uz Tunis i Maroko, još sedam pobjednika grupa će direktno na Mundijal, dok će četiri najbolje drugoplasirane u dodatni baraž čiji će pobjednik imati mjesto u Interkontinentalnom plej-ofu. Azija ima slobodna još dva direktna mjesta, a to će biti pobjednici grupa A i B četvrte runde kvalifikacija. U Grupi A su Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman, a u Grupi B Saudijska Arabija, Irak i Indonezija.

Rasulo mora o treneru o

PODGORICA - Gavrilo Gajo Petrović postavljen je za novog sportskog direktora FK Budućnost. Četiri dana prije zvanične objave aktuelnog crnogorskog šampiona, Pobjeda je najavila da je nekadašnji defanzivac najbliži jednoj od najprestižnijih funkcija u domaćem klupskom fudbalu.

Drugoplasirane selekcije će igrati međusobno u plej-ofu, čiji će pobjednik u Interkontinentalni plej-of.

Sjeverna i Centralna Amerika će uz tri domaćina imati još tri direktna mjesta, kao i dva u Interkontinentalnom baražu.

Pobjednici tri kvalifikacione grupe treće runde kvalifikacija će osigurati mjesto na SP, dok će dvije najbolje drugoplasirane u Interkontinentalni plej-of. Odigrana su dva kola treće runde kvalifikacija, preostala su još četiri, a u Grupi A vodi Surinam sa četiri boda, El Savlador ima tri, Panama dva, a Gvatemala jedan.

U Grupi B Jamajka je lider sa šest bodova, Kurasao ima četiri, Trinidad i Tobago bod, a Bermuda je na nuli.

U Grupi C prvi je Honduras sa četiri boda, Kostarika i Haiti imaju po dva, a Nikaragva bod. Novi Zeland je obezbijedio direktan plasman iz zone Okeanija, a Nova Kaledonija je osigurala Interkontinentalni plej-of.

U Interkontinentalnom plejofu, koji će se igrati u martu kroz dva turnira sa po tri selekcije, igraće Bolivija i Nova Kaledonija, kao i dvije selekcije iz Sjeverne i Centralne Amerike, i po jedan predstavnik Azije i Afrike. Pobjednici dva odvojena turnira će na Mondijal. Dvije najbolje plasirane selekcije koje obezbijede Interkontinentalni plej-of će kao nosioci imati direktan plasman u finale, dok će preostale četiri reprezentacije morati prvo da igraju polufinale.

Mečevi Interkontinentalnog i evropskog baraža igraće se u martu sljedeće godine, a žrijeb grupa za Svjetsko prvenstvo biće održan 5. decembra u Vašingtonu. R.A.

U igri su bila još dva kandidata – kapiten ,,plavih“ Petar Grbić kao prijedlog navijača i sadašnji direktor omladinske škole, Srđan Radonjić Povjerenje najužeg rukovodstva dobio je četrdeset jednogodišnji Cetinjanin, koji dolazi u delikatnom, složenom, ni malo poželjnom trenutku, kako u klubu, tako i u ekipi. Petrović je već zasukao rukave i tokom jučerašnjeg dana obavio više sastanaka... - Čast i privilegija, ništa manja odgovornost i obaveza. Budućnost je brend, institucija koja zahtijeva rezultate, osvajanje trofeja, stvaranje igrača, ozbiljnost na svakom nivou.

Ovo je najveći i najtrofejniji klub u državi. U skladu sa tim svi moramo da se ponašamo –za Pobjedu je rekao Petrović.

DIJETE BUDUĆNOSTI

Bio je fudbaler, karijeru gradio nastupajući za Kom, Berane, Titograd, Jedinstvo, Rudar, Grbalj i Zetu, te Vlazniju iz Skadra i Čelik iz Zenice.

Sportski put Petrovića krenuo je, međutim, upravo iz Budućnosti. Kao dječak je stigao u ,,plavo-bijelo“ jato, prošao sve mlađe selekcije, bio kapiten svoje i starije generacije. Fudbal ga je vratio tamo gdje je sve počelo. Sada u drugačijoj, zahtjevnijoj, odgovornijoj ulozi.

Unazad nekoliko mjeseci Po-

dgoričani su dominantno uzeli titulu, niko im se nije mogao primaći u prvenstvu, spolja je djelovalo da unutra teku med i mlijeko, a onda su stvari počele da se urušavaju kao kula od karata. Klub se našao u sveopštem haosu, finansijskom kolapsu, dezorganizaciji, lutanju, sijaset naopakih odluka i poteza, gubljenje vizije, urušavanje, sve prožeto promjenama predsjednika, izvršnog direktora, trenera, tokom ljeta i tima. Na koncu je napravljena i smjena u fotelji sportskog direktora – došao je Petrović umjesto Dejana Bosketa Da-

mjanovića, čija je misija bila kratka i neuspješna. - Situacija iz maja je neuporedivo teža od septembarske realnosti. Tokom ljetnjeg prelaznog roka otišlo je dosta igrača na način na koji to nije smjelo da se desi. Šampionska ekipa je bila jaka, o čemu svjedoči činjenica da je titula osvojena sa ogromnom bodovnom prednošću, a trenutno imamo slabiji tim. Napravljeni su propusti u ,,mercatu“ koji je iza nas, ima štetnih ugovora po klub, neka pojačanja nikako nijesu opravdala očekivanja. Ima puno posla. Od priče nemamo ništa. Moramo da radimo, svi

imenovanja za sportskog direktora FK Budućnost

mora da se sredi, tom - potom

zajedno, u interesu bolje, naprednije Budućnosti. Želim da se klub što prije vrati na nivo koji zaslužuje i koji mu po svemu pripada. Da smo u dobroj poziciji – nijesmo, a da možemo da budemo – možemo svakako uz posvećenost i davanje maksimuma – ističe Petrović.

SAMO DOMAĆI TRENER

Budućnost je bez trenera od momenta kada je Nenad Lalatović podnio ostavku. U međuvremenu je kormilo, doduše kao privremeno rješenje, preuzeo pomoćnik iz stručnog štaba Ivan Delić

Klub je čekao da postavi sportskog direktora kojem po prirodi pripadaju ingerencije za dovođenje kormilara i u saradnji sa njim – selektiranje tima. Što planira Petrović? - U cajtnotu smo sa vremenom. Igramo tri utakmice u sedam dana. Plan je da sadašnji stručni štab vodi ta tri meča, razmišlja se i da oni ostanu do polusezone. Opcije su otvorene. Ukoliko budemo dovodili trenera, isključivo sam da to bude crnogorski stručnjak ili neko ko je radio u ovdašnjem fudbalu. To mora biti čovjek koji poznaje naše prilike, neko ko zna ligu i igrače – odgovorio

Evropska fudbalska unija odlučila

je prvi operativac Budućnosti.

Što ste rekli igračima i trenerima koji su tu?

- Pričali smo. Bili su to više preliminarni razgovori. Dobio sam odgovore koji su me zanimali. Glavni cilj je da dignemo atmosferu i do zime izvučemo najviše što se može na terenu. Petrović se po završetku igračke karijere bavio trenerskim poslom. Jedno vrijeme bio je i direktor akademije Dečića.

POZNAJE MLADE

Njegov fokus bili su mladi fudbaleri...

- Radio sam u omladinskom fudbalu. Upoznat sam sa svim mladim momcima iz Crne Gore, a dosta njih znam i iz regiona. Budućnost će nastaviti da razvija mlade. Imamo dobre bonus opcije, a težićemo i da podmladimo ekipu. Sve ćemo rješavati u hodu. Sada su nam prioritetni rezultati. Da ostanemo konkurentni u borbi za prvo mjesto do kraja jeseni –kazao je Petrović. Budućnost više nije ni jedini, a ni glavni konkurent za šampionski trofej. Ozbiljne rivale ima prije svega u Sutjesci, potom i u Dečiću i Petrovcu.

- Nevjerovatno što se napravilo u par mjeseci. Odavno se znalo da je Andrija Bulatović prodat Lensu i da odlazi na ljeto, a nije dovedena adekvatna zamjena. U padu smo, dok su se konkurenti dobro pojačali. Stručni štab Sutjeske je odradio sjajan prelazni rok, doveli su provjerene, dokazene igrače, pogodili na svim pozicijama. Tu su Dečić i Petrovac, da ne potcijenimo ni ostale. Ujednačena je trka. Potrudićemo se da ne dozvolimo nekome da nam pobjegne. Kada u januaru napravimo dopunsku selekciju, vjerujem da će naša priča na terenu biti daleko uspješnija – zaključio je Petrović. D. KAŽIĆ

Savićeviću klupa Bokelja

PODGORICA - Leteće promjene na klupi FK Bokelj – sezonu je počeo Slobodan Drašković, potom je Damir Čakar svega 12 dana vodio ekipu, a sada je za trenera postavljen Vladimir Savićević Sinu predsjednika Fudbalskog

saveza Crne Gore Dejana Savićevića ovo je prvi angažman u Meridianbet 1. CFL. Prethodno je obavljao ulogu šefa stručnog štaba u Lovćenu sa kojim je igrao baraž za popunu elitnog ranga (uspješniji bio Arsenal), a bio je i kormilar Internacionala.

Kotorani nakon dvonedjeljne reprezentativne pauze nastavljaju takmičenje u prvoligaškom društvu, a za rivala će u 6. kolu imati Mornar pred svojim navijačima. Ekipa sa Jadrana je posljednja na tabeli, sa samo tri boda i gol razlikom 7:12. D. K.

Finale Lige šampiona 2027. na stadionu

PODGORICA - Finalna utakmica fudbalske Lige šampiona odigraće se 2027. godine na stadionu Atletiko Madrida, saopštila je danas Evropska fudbalska unija (Uefa). Madridski stadion “Metropolitano” izabran je za domaćina

finala Lige šampiona u sezoni 2026/2027, navodi se na sajtu evropske kuće fudbala. Finale će se odigrati 5. juna (subota). To će biti drugi put da se finale najelitnijeg evropskog takmičenja igra na stadionu Atletika, poslije 2019. godine, kada je Liverpul pobijedio Totenhem 2:0. Glavni grad Španije će, inače, šesti put da bude domaćin finala Lige šampiona. Na “Santjago Bernabeu” finala su se igrala 1956, 1969, 1980. i 2010. godine. Finale Lige šampiona ove sezone igraće se 30. maja na “Puškaš areni” u Budimpešti. R. A.

PODGORICA - Real Madrid je dobro počeo novu sezonu, ali dobra je samo za one koji igraju kod Ćabija Alonsa, dok dosta drugih zvijezda je nezadovoljno statusom. Među njima je i Antonio Ridiger, koji je nedavno ušao i u žešći sukob na treningu ,,kraljevskog kluba”, i to sa Vinisijusom Žuniorom. Španski mediji prenose da je sve počelo kada je Njemac oštro startovao na

Brazilca, nak on čega su uslijedile oštre riječi i guranje. Alonso je odmah reagovao i poslao Ridigera kući da smiri situaciju, uz riječi španskog stručnjaka ,,doviđenja“ upućene Njemcu. Ridiger se kasnije izvinio saigračima, posebno Vinisijusu, ali ostaje njegovo nezadovoljstvo time što nije u prvom planu kod Alonsa, kao i da mu ugovor ističe u junu 2026. Klub ne želi da produži saradnju, a kako je prela-

zni rok prošao Ridiger se nalazi na ,,ničijoj zemlji“ i zato je nervozan. Za madridski klub je odigrao 157 utakmica, postigavši sedam golova i upisavši četiri asistencije. Osvojio je Ligu šampiona, La Ligu, dva UEFA Superkupa, Kup kralja i Superkup Španije, dok je prethodno sa Čelzijem osvojio FA kup, Ligu Evrope, Ligu šampiona, UEFA Superkup i Svjetsko klupsko prvenstvo. R.A.

Gavrilo Petrović na treningu fudbalera Budućnosti

Kotorani uoči utakmice sa Mornarom riješili pitanje trenera

Trener Reala Ćabi Alonso otjerao Antona Ridigera sa treninga

Košarkašice Budućnost Bemaksa slavile i u drugom kontrolnom meču

Dobar ritam ,,vučica“

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Montanu 79:62 u okviru drugog kontrolnog meča tokom turneje u Srbiji.

Podgoričanke su nakon trijumfa protiv Mege, savladale i osvajača duple krune u Bugarskoj, pokazale dosta dobar ritam i još bolju formu nego na premijeri. ,,Plave“ su povele na startu 8:5,

Bugarke napravile seriju 9:0 i stigle do preokreta. Ipak, nakon tajma Petra Stojanovića, Budućnost je odreagovala sa dvije vezane trojke (Ilić i Bern), a poenima Janje Dragišić ,,vučice“ su u 16. minutu prvi put stigle do dvocifrene razlike - 41:30. Tokom treće dionice Podgoričanke su podigle razliku, imale vođstvo 63:48 na kraju treće četvrtine. Istina, Montana je uspjela da izađe iz dvoci-

Evroliga potvrdila raspored takmičenja

frenog minusa (67:58), ali ne i da zaprijeti, već su ,,vučice“ u dobrom ritmu stigle do druge pobjede... Najefikasnija bila je Zorana Radonjić sa 24, Deljin Bern dodala je 15, DžinaKaningen 14, Nikolina Ilić 11, Marija Baošić 6, Jovana Savković 5, Atina Radević i Janja Dragišić po Danas, Budućnost Bemaks igra novi kontrolni meč, a rival je Partizan. R.P.

Efes u ,,MTEL Morači“

protiv izraelskih timova

PODGORICA - Evroliga je potvrdila da će Efes mečeve prvog i drugog kola, u kojima je domaćin izraelskim klubovima, igrati u Podgorici, umjesto u Turskoj. Ekipa koju će u novoj sezoni kao trener voditi Igor Kokoškov, meč prvog kola protiv Makabija iz Tel Aviva igraće 30. septembar od 19.45 časova, dok će u drugom kolu, kada će protivnik da bude Hapoel iz Tel Aviv, Efes biti domaćin 3. oktobra u ,,MTEL dvorani Morača“, sa početkom u 19.30 časova.

Odluka je donijeta na osnovu preporuka vlada Turske i Izraela. To je promjena u odnosu

prethodnu sezonu kada su

Rigi (Letonije). R. A.

Takmičari podgoričkog Atletskog kluba osoba sa invaliditetom nastupaju na međunarodnom mitingu

Vihor u Sarajevu

Danas se u Rigi igraju oba polu nala Eurobasketa

Njemačka veliki za finale, neizvjesno u duelu Turske

PODGORICA – Grčka na titulu prvaka Evrope, treću u svojoj istoriji, čeka od 2005. godine, kada je i posljednji put igrala finale, protiv Njemačke, koja još duže čeka na ovaj trofej, od 1993. godine. Turska je jedino finale igrala 2001. godine i izgubila od SR Jugoslavije. Finska je plasmanom u polufinale već ostvarila najveći uspjeh. To znači da će Evropa da dobije novog šampiona nakon pune decenije, tokom kojih je Španija osvojile četiri titule, te Rusija, Francuska i Slovenija po jednu…

FINCI SANJAJU

NOVI PODVIG

PODGORICA - Takmičari podgoričkog Atletskog kluba osoba sa invaliditetom Vihor nastupiće naredna dva dana u Sarajevu na tradicionalnom atletskom mitingu.

Međunarodno otvoreno prvenstvo i 21. sportske igre paraplegičara okupiće više od stotinu takmičara iz Slovenije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Podgorički tim nastupiće u sastavu Jasminko Nokić, Nedžad Pepić, Vladan Nikolić i Mersad Murić.

Takmičiće se u bacanju kugle, diska i koplja, kao i u trkama kolica.

Organizator mitinga je Savez paraplegičara Federacije Bosne i Hercegovine. R.P.

Njemačka i Finska će od 16 časova otvoriti polufinalne duele u Rigi (Letonija), a igraće drugi put na ovom šampionatu. Oba tima su bili rivali Crne Gore u grupnoj fazi, a aktuelni šampion svijeta, bronzana selekcija za prethodnog EP, slavila je protiv Skandinavaca, i to u Tampereu sa 30 poena razlike (91:61). Teško je očekivati da se ponovi takav meč, jer su se Lauri Markanen i drugovi u međuvremenu i te kako digli, srušivši prvo Srbiju u osmini finala, a onda i Gruziju u četvrtfinalu. - Veoma je uzbudljivo igrati mečeve nokaut faze sa ovom grupom momaka. Bilo je zabavno i biće zabavno i u petak protiv Njemačke. Idemo korak po korak – kazao je Lasi Tuovi, selektor Finske, koji je sa 38 godina i 251 danom postao najmlađi selektor koji je stigao do polufinala EP još od Monča Lopeza, koji je imao 34 godina i 65 dana kada je 2003. godine odveo Španiju među četiri. Na papiru, Njemačka je favorit ne samo u ovom polufinalu, već i u preostalom dijelu takmičenja. Slovenija je bila veliki izazov u četvrtfinalu, ali su „panceri“ u posljednjoj četvrtini, uz sporan kriterijum suđenja, uglavnom na štetu Slovenaca, došli do očekivane pobjede i plasmana u drugo uzastopno polufinale. Ali, Njemci ne žele na tome da se zaustave... - Ne mislim da je naša prva utakmica u grupi uopšte bitna. Imali smo sličnu situaciju na Olimpijskim igrama prošle godine protiv Francuske. Znamo da Finska ima tu utakmicu na umu, izlaze po osvetu. To je

Dončić u društvu Galisa i Đamšija

Slovenija je svoj put završila u četvrtfinalu protiv Njemačke, nije imala ni sreće sa sudijama, a velika je šteta što je šampionat završen za asa Lejkersa, Luku Dončića Sa 34,7 poena po meču, Dončić je postao tek treći košarkaš u istoriji evropskh prvenstava sa 30 i više poena u prosjeku po meču. Legendarnom Grku Nikosu Galisu je to pošlo za rukom čak četiri puta – 1983. godine (prosjek 33,6), 1987 (37), 1989 (35,6) i 1991. godine (32,6), a jednom Izraelcu Doronu Đamšiju 1987. godine (31,9). Ovom društvu bi mogao da se pridruži i Grk Janis Adetokunbo koji uoči polufinala ima prosjek od 29,8 poena po meču.

velika utakmica za oba tima, a nama fale dvije pobjede do cilja – rekao je Danijel Tajs, krilni centar Njemačke i Monaka.

TURCI PROTIV TRADICIJE

Duel Grčke i Turske (20 časova) je jedan od mečeva koji se mogao da očekuje u ovoj fazi Eurobasketa, iako oba tima čekaju barem dvije decenije da se nađu u finalu. Uspjeh jednog ili drugog tima umnogome će da zavisi od učinka glavnih zvijezda tima, Janisa Adetokunba

i više poena postigla Finska u četiri utakmice na EP, koliko ukupno na šest prethodnih nastupa na Eurobasketu

kod Grka, te Alperena Šenguna kod Turaka. Turska je bez poraza na šampionatu, dok su Grci u grupnoj fazi

Makabi iz Tel Aviva dočekali u

veliki favorit neizvjesno Turske i Grčke

Sa 19 poena, 12 skokova i 10 asistencija protiv Poljske, Alperen Šengun je postao najmlađi igrač koji je uspio da zabilježi tripl-dabl na Eurobasketu i tek šesti košarkaš kojem je to pošlo za rukom u istoriji ovog takmičenja. Prije njega, to je na ovom EP uradio Luka Dončić, a u prošlosti Hrvati Stojan Vranković (1993) i Toni Kukoč (1995), Rumun Andrej Mandače (2017) i Poljak Mateuš Ponjitka (2022). Centar Hjustona, poznat pod nadimkom „Bejbi Jokić“, u dosadašnjem toku takmičenja je upisao 151 poen, 76 skokova i 50 asistencija i postao tek drugi košarkaš u posljednjih 30 godina sa više od 150 poena, 50 skokova i 50 asistencija na šampionatima Evrope. Osim njega je to uradio još samo Slovenac Luka Dončić

Njemci mogu da postanu četvrta zemlja sa titulom prvaka Evrope i svijeta

Jugoslavija, Sovjetski savez i Španija su jedine tri reprezentacije koje su uspjele da budu aktuelni evropski i svjetski šampioni. Najviše puta je to uradila SFRJ i SR Jugoslavija, čak četiri puta (1977-1978, 1989-1991, 1997-1998, 20012002), Sovjetima je to pošlo za rukom dva puta (19651967, 1981-1982), a Španiji jednom (2019-2022). Šansu da im se pridruži ima Njemačka, koja je titulu prvaka svijeta osvojila prije dvije godine. Ključ za to je u rosteru, a Njemačka na Eurobasketu ima devet igrača koji su 2023. godine

pobjeda imaju i Njemačka i Finska u međusobnim duelima, s tim da je Finska dobila prvih pet, a Njemačka posljednjih pet duela

izgubili od Bosne i Hercegovine.

- Gajim velika osjećanja prema cijelom grčkom narodu, prema grčkoj košarci. Što se tiče

11-3

vodi Grčka u međusobnim duelima protiv Turske na takmičenjima pod okriljem Fibe, računajući i kvali kacije

rostera, Grčka je, možda, trenutno najbolji tim. A kao trener, rekao bih da niko ne želi da igra protiv Grčke u polufi-

osvojili titulu prvaka svijeta u Manili, a to su Denis Šruder, Franc Vagner, Ajsak Bonga, Danijel Tajs, Adreas Obst, Johanes Timan, Maodo Lo, Justus Holac i Johanes Vojtman koji se, međutim, povrijedio u drugom kolu i za njega je šampionat završen.

nalu. Moja je sudbina da igram protiv njih, na terenu će biti sedam igrača Panatinaikosa – rekao je selektor Turske, Ergin Ataman, inače trener Panatikaikosa. Grčka je dobila posljednja četiri međusobna duela.

- Imamo plan za Tursku, bićemo spremni. Ne sanjam. Znam šta igrači mogu da urade i znam koliko su naporno radili od prvog dana. Ovo je realnost - imamo odličan tim – rekao je Vasilis Spanulis, selektor Grčke. S. JONČIĆ

Budva napokon ima respektabilan vaterpolo seniorski tim, angažovano je osam pojačanja

Na

velike stvari

,,pucaju“ i sa mladima

PODGORICA - Budva bi mogla u ovoj sezoni da se dobro pozicionira u domaćim i evropskim okvirima. I to nakon godina i godina gdje je igrala sporednu ulogu bez značajnijih rezultata sa seniorskom ekipom. Od ove sezone, a sa pripremama se krenulo 4. avgusta, ekipa je ojačana sa iskusnijim igračima, koji će uz mlađe da probaju da izbore plasman u A1 Regionalnu ligu i da se u Evrokupu zadrže što duže. Prije svega zadatak je da prođu prvi krug u Atini (od 7. do 9. novembra) u društvu sa Panioniosom, Hanoverom i Tenerifama.

- Generalno je priča bolja u odnosu na ranije godine. Angažovali smo dosta iskusnijih i kvalitetnih igrača i samim tim omogućili mladima da napreduju. Doveli smo golmana Dragoljuba Ćetkovića, Matiju Brguljana iz Budućnosti, Nebojšu Vuškovića, Nenada Dragovića, Marka Milića, Vladana Vukićevića, Grka Jorgosa Kalaicisa i Đorđi Agu centra iz Mađarske - istakao je trener Miloš Popović. Budva će imati šta da priča za ovu sezonu.

- Cilj je da osvojimo Drugu regionalnu ligu, prođemo prvi krug u Evropi, odnosno da dođemo do drugog, a nakon toga je četvrtfinale gdje je sve moguće. Što se tiče domaćih obaveza, želja nam je da osvojimo treće mjesto, a zašto da ne - ako nam se otvori šansa, pokušaćemo da napadnemo Jadran i Primorac. Budva je još uvijek bez sparing utakmica, ali uskoro će Popović vidjeti kako ekipa reaguje sa protivnicima. Dosa-

dašnji period rada pozitivno je ocijenio.

- Apsolutno sam zadovoljan kako momci rade. Imali smo u planu turnir, ali nijesmo uspjeli da se poklopimo sa drugim ekipama. Tako da smo do sada bez utakmica, što nije dobro, ali prvenstvo počinje 27, a do tada će nam gostovati ekipe iz inostranstva. Smatram da ćemo do početka sigurno odigrati dovoljan broj utakmica. Konkretno do Evrope u novembru imaćemo sedam takmičarskih, što je optimalan broj.

Za pojačanja trener Budvana kaže da su vrijedni i maksimalno profesionalni. Ali, da stručni štab neće zanemariti mlađi kadar.

- Kao trener imam potajnu želju da neko iz ekipe postane reprezentativac, a ima potencijala.

Od Budve se u ovoj sezoni očekuje da igra agresivan vaterpolo.

- I moderan. To je nešto što ćemo forsirati i na tome radimo. Mislim da imamo i takav profil igrača koji se dobro prilagođavaju. Sve ide u dobrom smjeru. Istakao je Popović da je ekipa ponosna zbog mlađih igrača koji su sa reprezentativnim selekcijama ovog ljeta ostvarili sjajne rezultate.

- Naših pet članova je učestvovalo na EP sa U16 selekcijom koja je osvojila bronzanu medalju. U zlatnoj generaciji iz Rumunije bili su Todor Vukčević i Đorđe Pejović koji je kod nas posljednje tri godine na pozajmici iz Primorca. Jasno je da ima talenata u Budvi, a kako ih uklopiti u iskusni tim bez sporedne uloge, uz konstataciju da će ih tokom

sezone čekati veliki broj utakmica na ,,nož“.

- Mladi igrači kroz jake utakmice napreduju. Zapravo to je nešto što im treba. U koncepciji ekipe, a u dogovoru sa Upravom, napravili smo takav tim da ima prostora za mlade igrače. Njih 10 će se non-stop boriti za pet mjesta u sastavu. Uz zdravu konkurenciju, šansu će dobiti oni koji je zasluže i mlađi neće biti u sastavu kao 14. ili 15. igrači. O stručnom štabu prvi stručnjak ima izuzetno mišljenje. - U stručnom štabu je Marko Franeta, pomoćni trener u Rumuniji kada je Crna Gora osvojila zlatnu medalju. Kroz šalu kažem da sam znao da izaberem stručni štab. Sa nama je i trener golmana Milan Vukčević, jedna od legendi kluba. Veliku pomoć imam od sportskog direktora Draga Pejakovića. Kao mladom treneru znači mi da razgovaram sa njim i dobijam savjete. Mladi trener Budvana u razgovoru je napomenuo koliko je bila važna strategija kluba, koja se aktivirala prošle godine. - Kada sam prošle godine stigao u klub napravila se strategija i plan da se vratimo na evropsku mapu. Prošla godina je bila godina afirmacije mlađih igrača, što su pojedini iskoristili i vidi se kroz njihov doprinos u reprezentaciji. U ovoj sezoni planiramo stabilizaciju na domaćoj sceni i proboj u Evropi. Uz, naravno, promociju mladih igrača. A onda, u naredne dvije godine da se domognemo nekog trofeja. Kao treneru znači mi podrška kluba i dajem sve od sebe da to opravdam - kazao je Popović. A.M.

Sa meča između Njemačke i Finske u grupnoj fazi

Trener Popović sa igračima

Okupila se ženska rukometna reprezentacija

Anđela izabrala za ,,operaciju“ Mediteransko prvenstvo

PODGORICA – Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici gdje će u naredna tri dana odraditi mini pripreme.

Generaciju igračica rođenih 2010. i 2011. godine predvodi naša proslavljena ,,lavica“ Anđela Bulatović, a naredne godine očekuje ih nastup na Mediteranskom prvenstvu. U stručnom štabu su pomoćni trener Marko Stojanović i kondicioni trener Gvozden Bulatović.

Na spisku su: Darija Rakočević, Hana Pepić, Ana Ivano-

vić, Nikolija Nikić, Iva Vujović, Mia Bojanić, Viktorija Tomić, Sara Pejović, Albina Kolić, Sara Kaluđerović, Anastasija Đukanović, Anđelina Dangubić, Hana Divanović, Anđela Stanišić, Anđelina Jeknić, Kalina Kažić, Nevena Škatarić, Jelena Jakšić, Iva Ljiljanić, Anastasija Radulović, Milica Bigović. Na širem spisku su još: Anja Božović, Nađa Marsenić, Iva Popović, Dunja Đuretić, Ema Spahić, Andrea Rakočević, Vasilisa Savić, Bojana Čurović A.M.

Nakon dvije sedmice treninga u Podgorici, odbojkaši Budućnosti danas i sjutra u Kragujevcu imaju prve provjere

Radić: Imaćemo šta da pokažemo

PODGORICA – Nakon dvije

sedmice napornog rada, vrijeme je za prve provjere –odbojkaši Budućnost voleja danas i sjutra nastupaju na međunarodnom turniru u Kragujevcu, Memorijalu „Legende Radničkog“, koji se igra u čast i znak sjećanja na nekadašnje igrače kragujevačkog kluba Aleksandra Gigovića Gige i legendarnog Dejana Brđpvića Pored Budućnosti i domaćeg Radničkog, na turniru nastupaju Crvena zvezda, koju vodi crnogorski selektor Ivica Jevtić, i ruska VK Nova – Novokubješevski. Budućnost će večeras u polufinalu, od 19.30 časova igrati protiv Radničkog, a onda će u subotu u finalu (19.30) ili u meču za treće mjesto (17).

- Jak turnir, sa dobrim ekipama. Ovaj turnir će nam poslužiti za uigravanje i pripremu za Superkup u Baru protiv Budve, šampiona i osvajača Kupa. Dobro smo radili protekle dvije sedmice, energija i kvalitet ekipe su zadovoljavajući za početak priprema. Mislim da ćemo imati šta da pokažemo na tom turniru – kaže za Pobjedu Dejan Radić, trener Budućnosti, koji je nedavno produžio ugovor za „plavima“ na još dvije sezone.

Nakon turnira u Kragujevcu, Podgoričane u Tirani očekuje i dvomeč sa albanskim Partizanijem.

- Do Superkupa ćemo imati četiri kvalitetne utakmice koje će mi omogućiti da vidim kako izgledamo i funkcionišemo protiv jačih ekipa – dodao je Radić.

S obzirom na to da se ekipa Bu-

Bivši igrači podigli kvalitet treninga

Tradicionalno, i ovog ljeta su sa ekipom Budućnosti trenirali nekadašnji igrači „plavih“, bivši i sadašnji reprezentativci, koji su ili su bili u potrazi za inostranim angažmanom. U prvom dijelu su, tako, sa podgoričkom ekipom trenirali gar, Nemanja Pavićević i Ivan Zvicer, a i dalje su u glavnom gradu Marko Vukašinović, Đorđe Jovović runičić i Bojan Đukić - Imamo kvalitetnu gužvu na treningu. Svi su raspoloženi za rad, svi razumiju situaciju, pokušavamo da svi rade i budu zadovoljni. Mislim da to za sada uspijevamo, jer nam igrači sa strane podižu nivo treninga, a njima služi da budu spremni ako im iskrsne novi angažman. Moram da priznam da je nivo treninga na jako dobrom nivou – kaže trener Budućnosti Dejan Radić

dućnosti ljetos pojačala više nego mnogo godina unazad, te da su sa „plavima“ radili i reprezentativci koji su u potrazi za inostranim angažmanom, treninzi su bili na mnogo većem nivou.

- Evidentno je bilo tako, jer ove sezone imamo više profesionalnih igrača u ekipi. Treninzi su kvalitetni i zbog toga što su igrači koji su ranije kao dio mlađih kategorija bili pri prvom timu, a sada su to momci sa 16, 17 i 18 godina pa sada i oni polako fizički sada mogu da se nose sa starijim igračima, što prethodnih godina nije bio slučaj. I tu je poslije ovog ljeta evidentan napredak kod tih mlađih igrača. A tu su, naravno, kao i svake godine naši reprezentativci koji odražavaju formu i čekaju inostrani angažman.

Za Kragujevac je otputovalo 14 igrača, i to tehničari Luka Milošević i Aleksa Kovačević, korektori Luka Lojić i Filip Radić, primači servisa Jovan Delić, Aleksa Nikolić,

Nakon godine pauze, Rudar će ponovo zaigrati u Superligi za odbojkašice Marković: Očekuje

PODGORICA – Nakon

odustajanja Akademije, odbojkašice Rudara iz Pljevalja neočekivano su dobile priliku da ponovo zaigraju u EPCG Superligi (jedino je ovaj klub poslao prijavu na konkursu za popunu lige), pošto u prošloj sezoni u Prvoj ligi nijesu uspjele da se izbore za viši rang (u baražu je bolje bilo Jedinstvo iz Bijelog Polja).

Iz pljevaljskog kluba sa puno energije i entuzijazma dočekuju novu sezonu u eliti, iako će, za razliku od većine rivala koji se pojačavaju sa igračicama sa strane, morati da se

Bojan Stru, Nemanja Pe-

Kosta Poleksić dić i Filip Mašković blokeri Marko Sinđelić đan Petrović čević i Uroš Konatar ro Nikola Lakčević Ekipi će se u Kragujevcu priključiti reprezentativni tehničar Rastko Milenković protekle skoro dvije sedmice, zajedno sa bratom bio na treninzima Milana, što je dio dogovora koji je imao još prije nego je ljetos prešao iz Budve u Budućnost. On neće igrati u prvom meču, ali hoće u drugom. - Ove sezone imamo tri tehničara, tako da nijesmo bili bez dizača na treningu dok nije bilo Rastka. Naša dva mlada tehničara, Luka Milošević i Aleksa Kovačević, koji su proizvod naše odbojkaške škole, iskoristili su priliku da non-stop budu na terenu, da rade sa takvom ekipom. Sve je prošlo u najboljem mogućem redu –zaključio je Dejan Radić.

, Aleksa Ra, srednji , Sr, Stefan Petri, te libe, koji je Vasilijem,

oslone isključivo na sopstvene snage, na prepoznatljivu pljevaljsku školu odbojke. - Očekuje nas izazovna sezona, prije svega što igramo Superligu. Djevojke su iskusnije za godinu, ali su i dalje najmla-

đa ekipa u ligi. Očekujem da svojim igrama, ipak, zaslužimo opstanak u Superligi. Već tri sedmice radimo svakodnevno, uvodimo ekipu u takmičarski ritam i najvažnije je da su sve djevojke zdrave, spremne i željne da treniraju. Uz nas su i profesori fizičkog vaspitanja Rade Smolović i Albin Kondo, što dodatno jača stručni rad u klubu – kazala je trener Rudara Ana Marković za PV portal.

Iz Rudara ističu da trenutno u klubu svakodnevno radi oko 130 djevojčica, raspoređenih u četiri grupe po uzrasnim kategorijama, što pljevaljsku školu odbojke čini jednom od najmasov-

nijih i najkvalitetnijih u Crnoj Gori. - Očekuju nas brojna iskušenja, ne samo u Superligi, već i u pionirskoj, kadetskoj i juniorskoj ligi. Nadamo se da ćemo uspjeti da odigramo par pripremnih utakmica kako bismo što spremnije ušli u sezonu. Ali, ono što je već sada jasno jeste da u klubu stasava nova generacija talentovanih igračica koje će nositi Rudar u godinama koje dolaze - dodala je Marković, uz napomenu da se treninzi održavaju u balon-sali „Piramida“ i u Osnovnoj školi „Salko Aljković“. S. J.

JEDNA OD TALENTOVANIH PIONIRKI: Kalina Kažić

Dejan Radić

KLOBUK - MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE

Osmatračnica sa koje se vide čak i djelovi Trebinja

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Klobuk je idealna osmatračnica. Sa te se visine može sagledati konfiguracija okolnog područja kilometrima daleko. Na istočnoj strani se pregledno vide mirotinjske litice koje se najvećim dijelom nalaze na crnogorskoj teritoriji. Na južnoj strani se, među uzvišenjima, proteže dolina rijeke Sušice koja dolazi iz pravca sela Vučja. Uz njeno korito se kilometrima proteže plodno zemljište. Nad tim vijugavim zelenim pojasom uzdižu se visoka brda, među kojima i Bijela gora. Tik pod Klobukom nalazi se i potok Mirotinj koji se uliva u Sušicu. Na lijevoj strani potoka je crnogorska, na desnoj strani bosansko-hercegovačka zemlja.

U udolini pod Klobukom, pored Sušice, leži selo Aranđelovo. Visinska razlika grada Klobuka i Aranđelova je 582 metra. Aranđelovo je prastaro naselje. Kod crkve se nalazi pedesetak srednjovjekovnih spomenika –stećaka. Rasuti su u grupama po tri-četiri. Slabo su obrađeni. Na jednom se vidi uklesani mač i luk sa strijelom. Za jedan sanduk je vezana priča. Mišo Stijačić pripovijeda kako je Sava Kovačević jedini mogao iz mjesta da skoči na njegov vrh –a onda u šali dodaje da su i drugi to činili, pa da je to, konačno, mogao i on. Kod crkve se nalazi i grob znamenitog Gavrila popa Rista Kujačiča, koji je imao ogromne zasluge za slavnu crnogorsku pobjedu na Grahovcu 1858. godine.

Sa zapadnih klobučkih bedema se lijepo vide uzvišenja Slavinje brdo, Kuljavica i Pećine, među kojima je smješteno selo Donji Klobuk, dvjesta metara vazdušne linije pod Klobukom. U Donjem Klobuku

Pod Klobukom se, među uzvišenjima, proteže dolina rijeke Sušice koja dolazi iz pravca sela Vučja. Pod Klobukom se nalazi i potok Mirotinj koji se uliva u Sušicu. Na lijevoj strani potoka je crnogorska, na desnoj strani bosansko-hercegovačka zemlja

ima i nešto ravnine. Pod brdom Kuljavica su stare i novije kuće Stijačića. Na prostranoj livadi pod kućama nalazi se lijepo kameno Stijačića guvno, prečnika deset metara. Mišo Stijačić kaže da se po predanju na krivini nalazio manastir, pa dodaje da se jedna voda u blizini zove Kaluđerica. Od Donjeg Klobuka put vodi naniže prema Župi koja takođe leži na rijeci Sušici. Na

Sa klobučkih bedema se lijepo vide uzvišenja Slavinje brdo, Kuljavica i Pećine, među kojima je smješteno selo Donji Klobuk, dvjesta metara vazdušne linije pod Klobukom. Mišo Stijačić kaže da se po predanju u Donjem Klobuku nalazio manastir

U udolini pod Klobukom, pored Sušice, leži Aranđelovo. Visinska razlika Klobuka i Aranđelova je 582 metra. Kod crkve u Aranđelovu je grob znamenitog Gavrila Kujačiča, koji je imao ogromne zasluge za slavnu crnogorsku pobjedu na Grahovcu

padinama iznad tog sela stoji i jedna stara kamena kula „na boj“ (sprat). U mletačkom dokumentu iz 1687. godine, iz doba Morejskog rata, kaže se da su u Korjenićima postojale „72 tvrde kule“.

Zapadno od Župe je Jazina, sa bajkovitim jezercetom na kome se nalazi poznato izletište. Ispod nje, još dalje u istom smjeru, leže sela Ušće, Gornje Grančarevo, Lastva i Donje Grančarevo na Trebišnjici, odnosno na vještačkom jezeru koje je napravljeno na toj rijeci. Nekoliko stotina metara niže ka zapadu su brda Zastrm i Kurijerska gradina. Mišo Stijačić saopštava da se u podnožju Zastrma nalazi još jedna kamena gomila, ali manja od one u blizini graničnog prelaza u Gornjem Klobuku. Pogled ka zapadu doseže još dalje preko brdskih vrhova. U daljini se vide Leotar i djelovi Trebinja. Položaj Klobuka je takav, da

niko nije mogao proći tim područjem, a da ga ne uoči straža sa bedema.

Područje na kome se nalazi Klobuk se prije desetak stoljeća nazivalo Vrm. Mnogo kasnije taj kraj će dobiti naziv Korjenići (Korjenićka župa).

Đuro Tošić i Neven Isailović pišu da se „među sigurno identifikovane Porfirogenetove naseljene gradove može, bez sumnje, svrstati i Ormos“, pa ukazuju da svi tumači Porfirogenetovog djela identifikuju Ormos sa Vrmom, sačuvanim u imenu poznate župe u izvorima XII vijeka, a djelimično i nešto kasnije („Župa Vrm i grad Klobuk u srednjem vijeku“, „Klobuk kroz istoriju”, Međunarodni tematski zbornik, Trebinje 2014, str. 61). U Dukljaninovom Ljetopisu - kažu dalje ovi autori - izraz Vrmo predstavlja jednu od nekoliko travunijskih župa, navedenu poslije Kruševice, a ispred župe Rissena (Risan). (Ovdje treba skrenuti pažnju da Tošić i Isailović nastanak Ljetopisa popa Dukljanina smještaju u znatno kasnije doba, što je tipično za srpsku istoriografiju.)

„Kao Vermo – nastavljaju Tošić i Isailović - čitav predio se pominje i u XIV i XV vijeku sa utvrđenjem Klobuk, te je Vrm u povelji iz 1444. pomenut kao šira oblast, tačnije kao Župa Klobuka. Tako i poznati srpski medievista Sima Ćirković navodi čitaoca na razmišljanje da li je stari „naseljeni grad” imao „isto ime kao predeo, ili je ime preneto na predeo”, pretpostavljajući da Klobuk ne bi mogao biti nasljednik starog Vrma, jer je bio veoma mala i za takve prilike nedovoljno značajna tvrđava“ (isto, str. 62). (Nastavlja se)

Pogled sa Klobuka na selo Donji Klobuk i dalje ka Trebinju

Pogled na Mirotinske grede

Kamenica na Klobuku

Petak, 12. septembar 2025.

Br: 01- 306/25-19401

Crna Gora

Opština Kotor

Komisija za raspodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih za podršku ženskom preduzetništvu

12.09.2025 godine

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu na osnovu člana 3 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu ("Sl. list CG - opštinski propisi", br. 11/24) raspisuje

J A V N I K O N K U R S za raspodjelu bespovratnih sredstava namijenjenjih za podršku ženskom preduzetništvu u 2025. godini

1. Pozivaju se preduzetnice i privredna društva u kojima su žene nosioci biznisa (osnivačica ili jedna od osnivača i izvršna direktorica preduzeća), a koje tek započinju biznis ili žele unaprijediti svoje poslovanje i imaju prebivalište/sjedište u Kotoru, da dostave svoje prijave na Javni konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih za podršku ženskom preduzetništvu shodno Odluci o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu ("Sl. list CG – opštinski propisi", br. 11/24). Pod započinjanjem biznisa smatraju se biznisi koji nisu stariji od jedne godine u trenutku raspisivanja konkursa. Ukoliko podnosilac biznis plana nema registrovanu djelatnost, u slučaju da joj sredstva budu odobrena mora svoju djelatnost registrovati u neki od oblika registracije koji predviđa Zakon o privrednim društvima i priložiti dokaz (rješenje o registraciji u CRPS i rješenje o registraciji PJ Poreske uprave), najkasnije do dana potpisivanja ugovora.

2. Javni konkurs traje 20 dana zaključno sa 02.10.2025. godine.

3. Obrasci za prijavu na Javni konkurs (obrazac 1a i obrazac 1b) i forma za biznis plan (obrazac 2) mogu se preuzeti sa website-a Opštine Kotor https://www.kotor.me/me/zahtjevi-i-obrasci/.

4. Sredstva predviđena budžetom Opštine Kotor raspodjeljuju se za biznis planove koji:

• podstiču ekonomski razvoj opštine (započinjanje biznisa, povećanje zaposlenosti i kreiranje novih radniih mjesta, smanjenje sive ekonomije, razvoj lokalne zajednice, osvajanje novih tržišta i povećanje konkurentnosti, kreiranje nove ponude (inovativnost) itd.);

• podstiču razvoj turizma (turistička valorizacija kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti, te lokalne gastronomije, bogatija i raznovrsnija turistička ponuda,...);

• podstiču razvoj kreativnih industrija (tj. aktivnosti koje su bazirane na individualnoj kreativnosti, vještini i talentu: zanati, arhitektura, umjetnost, dizajn, produkcija, mediji, izdavaštvo, razvoj software-a,...);

• podstiču razvoj startup-ova (inovativnih tehnoloških biznisa koji imaju potencijal brzog rasta i velikih dometa);

• doprinose razvoju fizičke kulture, sporta i zdravih stilova života;

• doprinose očuvanju životne sredine i održivog razvoja, a posebno doprinose razvoju zelenog preduzetništva, kao i razvoju socijalnog preuzetništva;

• doprinose inkluziji marginalizovanih grupa.

5. Opravdanim troškovima smatraju se troškovi ulaganja u:

- materijalnu imovinu (npr. kupovinu mašina, tehnike, alata, ICT opreme i opreme potrebne za obavljanje djelatnosti na koju se odnosi biznis plan), koja se ne smije otuđiti minimalno 1 godinu od dana nabavke;

- nematerijalnu imovinu (npr. kupovina software-a, baza podataka, franšiza i sl. ukoliko su isti neophodni za obavljanje djelatnosti za koju se konkuriše);

- nabavku sirovina i repro materijala;

- ulaganje u marketing i oglašavanje (izrada i održavanje website-a, zakup domen-a i hosting-a, štampanje materijala za oglašavanje, izrada logotip-a i branding, oglašavanje (internet, tv, radio)); - troškove edukacije vezane za obavljanje djelatnosti (dobijanje neophodnih sertifikata, licenci i sl.).

Neopravdani troškovi su troškovi:

- za realizaciju aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade Crne Gore, kao što su formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl;

- za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći; - za biznis planove koji se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, ukoliko objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti;

- za aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje, npr: igre na sreću, duvan, alkoholna pića (izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija);

- za poljoprivredu, marikulturu i ribarstvo tj. djelatnosti za koje su opredjeljena posebna sredstva iz opštinskog budžeta;

- carine i uvozni troškovi;

- za novčane kazne, troškove parničnog postupka;

- za troškove nastale u periodu prije potpisivanja ugovora;

- za gotovinska plaćanja, plaćanja u naturi i plaćanja putem robne razmjene;

- za nemoralne i nelegalne aktivnosti. 6. Za sve dozvoljene biznis ideje Budžetom Opštine Kotor opredijeljena su sredstva u iznosu od 50.000,00 eura.

Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove, ne može iznositi više od 30% od ukupnog iznosa predviđenog budžetom Opštine za podršku ženskom preduzetništvu. Preduzetnica/društvo može konkurisati za sredstva potrebna za realizaciju biznis plana u cjelosti, ako vrijednost biznis plana ne prelazi 30% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Opštine za podršku ženskom preduzetništvu ili za sredstva potrebna za djelimičnu realizaciju biznis plana, bez obzira na ukupnu vrijednost biznis plana uz uslov da iznos traženih sredstava ne prelazi 30% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Opštine za podršku ženskom preduzetništvu i dužna/o je da to naznači.

Jedna preduzetnica/društvo može konkurisati sa najviše dva biznis plana, a može biti podržana/o samo sa jednim biznis planom. Sredstva se rasporedjuju u skladu sa rang listom do utroška sredstava.

7. Preduzetnica/društvo koja je za realizaciju biznis plana koristila sredstva iz budžeta Opštine po javnom konkursu u prethodnoj godini, ukoliko to nije ranije uradila, prilikom prijave prilaže i Izvještaj o realizaciji biznis plana (obrazac 4) sa Finansijskim izvještajem (obrazac 4a) o utrošenim sredstvima za prethodnu godinu, sa kopijama računa, ugovora i izvoda banke po kojima su isti plaćeni. Ukoliko preduzetnica/društvo nije dostavila Izvještaj o realizaciji biznis plana sa finansijskim izvještajem za biznis plan koji je u prethodnom periodu bio finansiran iz budžeta Opštine, ne može učestvovati u raspodjeli sredstava za godinu u kojoj se sredstva raspoređuju. Preduzetnice/društva kojima budu odobrena sredstva, dužne su da daju pisanu izjavu popunjavanjem obrasca za pomoć male vrijednosti, da li su u prethodne tri godine bile korisnice državne pomoći male vrijednosti (de minimis pomoć). Pomenuti obrazac nalazi se na sajtu Agencije za zaštitu konkurencije (https://azzk.me/obrasci-drzavnepomoci/). Preduzetnice/društva kojima budu odobrena sredstva Ugovorom će se obavezati da neće ugasiti biznis najmanje jednu godinu od dana potpisivanja istoga.

8. Dokumentacija se podnosi Komisiji za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu i predaje u građanskom birou u Opštini Kotor zaključno sa 02.10.2025.godine do 13 časova.

9. U zatvorenoj koverti, preduzetnice koje započinju biznis (čiji biznisi nisu stariji od godinu dana u trenutku raspisivanja konkursa ili tek planiraju započinjanje) prilažu: 1. prijavu na konkurs za podsticaj ženskog preduzetništva (obrazac 1a);

2. popunjenu formu za biznis plan (obrazac 2);

3. ovjerenu kopiju lične karte;

4. rješenje o upisu u CRPS (ukoliko ima registrovanu djelatnost);

5. rješenje o registraciji PJ Poreske uprave (ukoliko ima registrovanu djelatnost);

6. rješenje o registraciji za PDV (ukoliko ima registrovanu djelatnost i ako je obveznik PDV-a);

7. potvrdu da se ne vodi krivični postupak na ime preduzetnice izdatu od strane Osnovnog suda;

8. uvjerenje od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza na ime preduzetnice po osnovu prireza porezu, članskog doprinosa, lokalnih komunalnih taksi i naknada zaključno sa mjesecom avgustom 2025.godine;

9. uvjerenje od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza na nepokretnost na ime preduzetnice;

10. jednu štampanu i jednu elektronsku verziju biznis plana na USB-u. U zatvorenoj koverti, preduzetnice koje planiraju razvoj poslovanja prilažu:

1. prijavu na konkurs za podsticaj ženskog preduzetništva (obrazac 1a); 2. popunjenu formu za biznis plan (obrazac 2); 3. ovjerenu kopiju lične karte; 4. rješenje o upisu u CRPS;

5. rješenje o registraciji PJ Poreske uprave;

6. rješenje o registraciji za PDV (ako je obveznik PDV-a);

7. potvrdu da se ne vodi krivični postupak na ime preduzetnice izdatu od strane Osnovnog suda;

9. uvjerenje od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza na nepokretnost na ime preduzetnice;

10. potvrdu Uprave prihoda i carina o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana, na ime preduzetnice; 11. odgovarajući obrazac za poslijednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Poreske uprave, kao dokaz o broju zaposlenih (IOPPD Obrazac); 12. jednu štampanu i jednu elektronsku verziju biznis plana na USB-u. U zatvorenoj koverti, društva koja započinju biznis (čiji biznisi nisu stariji od godinu dana u trenutku raspisivanja konkursa ili tek planiraju započinjanje)

prilažu: 1. prijavu na konkurs za podsticaj ženskog preduzetništva (obrazac 1b); 2. popunjenu formu za biznis plan (obrazac 2);

3. ovjerenu kopiju lične karte;

4. rješenje o upisu u CRPS (ukoliko ima registrovanu djelatnost);

5. rješenje o registraciji PJ Poreske uprave (ukoliko ima registrovanu djelatnost);

6. rješenje o registraciji za PDV (ukoliko ima registrovanu djelatnost i ako je obveznik PDV-a);

7. važeći Statut društva (ukoliko ima registrovanu djelatnost);

8. važeći karton deponovanih potpisa (ukoliko ima registrovanu djelatnost);

9. potvrdu da se ne vodi krivični postupak na ime preduzetnice izdatu od strane Osnovnog suda; 10. uvjerenje od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza na ime preduzetnice po osnovu prireza porezu, članskog doprinosa, lokalnih komunalnih taksi i naknada zaključno sa mjesecom avgustom 2025.godine; 11. uvjerenje od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza na nepokretnost na ime preduzetnice; 12. jednu štampanu i jednu elektronsku verziju biznis plana na USB-u. U zatvorenoj koverti, društva koja planiraju razvoj poslovanja prilažu: 1. prijavu na konkurs za podsticaj ženskog preduzetništva (obrazac 1b); 2. popunjenu formu za biznis plan (obrazac 2); 3. ovjerenu kopiju lične karte (osnivačica ili jedna od osnivača i izvršna direktorica); 4. rješenje o upisu u CRPS; 5. rješenje o registraciji PJ Poreske uprave; 6. rješenje o registraciji za PDV (ako je obveznik PDV-a); 7. važeći Statut društva; 8. važeći karton deponovanih potpisa; 9. komplet obrazaca za godišnje račune (Bilans stanja, Bilans uspjeha, Analitika kupaca i dobavljača) za prethodnu godinu; 10. potvrdu da se ne vodi krivični postupak na ime nosioca biznisa (osnivačice ili jedne od osnivača i izvršne direktorice) izdatu od strane Osnovnog suda; 11. uvjerenje od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza na ime nosioca biznisa (osnivačice ili jedne od osnivača i izvršne direktorice) i na ime društva po osnovu prireza porezu, članskog doprinosa, lokalnih komunalnih taksi i naknada;

12. uvjerenje od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza na nepokretnost na ime nosioca biznisa (osnivačice ili jedne od osnivača i izvršne direktorice) i na ime društva;

13. potvrdu Poreske uprave o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana, na ime nosioca biznisa (osnivačice ili jedne od osnivača i izvršne direktorice) i na ime društva; 14. odgovarajući obrazac za poslijednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Uprave prihoda i carina, kao dokaz o broju zaposlenih (IOPPD Obrazac); 15. jednu štampanu i jednu elektronsku verziju biznis plana na USB-u.

Obavještavaju se sve preduzetnice i privredna društva koji učestvuju po ovom javnom konkursu da je rad komisije javan i da mogu prisustvovati sjednici na kojoj će biti otvaranje prijava na javni konkurs koji će se održati 03.10.2025.godine sa početkom u 9,00 časova u Sali SO Kotor-palata Bizanti. Neblagovremenu dokumentaciju Komisija vraća pošiljaocu neotvorenu.

Ako utvrdi da preduzetnica/društvo nije dostavila/o svu dokumentaciju propisanu članom 12 odluke, Komisija će rješenjem zahtjev odbaciti.

Komisija donosi Odluku o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu na osnovu rangiranja biznis planova, rukovodeći se ocjenom biznis plana.

Sve potrebne informacije od značaja za Javni konkurs mogu se dobiti svakog radnog dana putem telefona 067/169-200 Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj. Predsjednica Komisije,

Simeona Begović

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 11. septembra 2025. iznenada u 53. godini preminuo je naš dragi

DEJAN pok. Ratka LALATOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 12. septembra od 9 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

OŽALOŠĆENI: majka LJILJANA, braća ALEKSANDAR i ILIJA, snaha SLAVICA, bratanići BALŠA i IVAN, braća i sestre od stričeva SAŠA, DARKO, MIRA i ANĐELA sa porodicama, ujaci MILO DROBNJAK i GORAN SIMIĆ sa porodicama, braća od ujaka MARKO i DRAGO DROBNJAK sa porodicama, tetke RAKA, MILIJANA, SONJA, NADA i VESNA kao i ostala mnogobrojna porodica LALATOVIĆ i DROBNJAK

Dana 11. septembra 2025. iznenada nas je napustila u 86 godini naša voljena

JULIJANA Vojova ĐONOVIĆ

Porodica će primati saučešće u Gradskoj kapeli u Škaljarima 12. septembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENI: sin NEBOJŠA, ćerka NADA, sestra IRMA, unuke: ANDRIJANA, ANDREA, ANA MARIJA i NOA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

Petak, 12. septembar 2025.

JELENA

BULA ČIČAREVIĆ

Sestro moja, tvoja nježnost i ljubav ostavili su neizbrisiv trag u mom životu.

KOSE ČELEBIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

JELENI-BULI

MARKO VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj baki

JULIJANA ĐONOVIĆ

Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružala. Zauvijek voljena.

Tvoje unuke: ANDRIJANA, ANDREA, ANA MARIJA i NOA

Umrla je naša draga

JELENA BULA S. ČIČAREVIĆ

Tvoje srce puno dobrote i tvoj vedar duh zauvijek će živjeti u našim srcima.

Pamtićemo te po toplini, osmijehu i ljubavi koju si nesebično davala svima oko sebe.

Tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu, neka tvoja plemenita duša caruje u nebeskom raju.

Bratanić SAŠA, snahe ZORICA i IVANA, bratanična ANDREA

Posljednji pozdrav dragom stricu

Od bratanića TIHOMIRA i MILOŠA

Opraštamo se od našeg dragog

ZDRAVKA POPOVIĆA

Tužan je ovo, najtužniji oproštaj od tebe, dragi Zdravko. Bio si nam zet, ali i mnogo više od toga, uvijek spreman da, kad je to trebalo, budeš uz nas i dio nas. Hvala ti na tome zračio si optimizmom, ali….. odlaziš u vječni spokoj i mir. Nećemo te zaboraviti.

RADA PERIŠIĆ sa porodicom

455

S tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog

ZDRAVKA

Vječno sjećanje na velikog prijatelja naše porodice

Porodica pok. NIKOLE PEJOVIĆA 469

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

TANJA VUJIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Od porodice pokojne BORKE

Posljednji pozdrav

Posljednje zbogom dragoj

Tvoja dobrota, pažnja i toplina ostaće kao trajni podsjetnik na jedno iskreno prijateljstvo.

DRAGAN, VESNA, KSENIJA i NATAŠA

477

Voljenom unuku i sestriću sa neizmjernom tugom

MATEJU KAŠĆELANU

Anđele mali, tek rođeni a već izgubljeni. Žalićemo za tobom dok smo živi. ZORAN, NADA, IVANA, VANJA i MARIJA

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav majci i babi

Ostaješ zauvijek na mjestima gdje ima ljubavi i radosti... Volimo te. Počivaj u miru.

Tvoje

461

450

Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj NADI

MIODRAG i NATAŠA KRALJEVIĆ

DRAGANU

Uvijek ću pamtiti Vašu dobrotu i pažnju. Počivajte u miru.

MILANOVIĆ

NADI

NELA, MILICA i ALEKSANDRA

Posljednji pozdrav dragoj NADI

Počivaj

miru. Porodica pok. SLOBA MILOŠEVIĆA

Posljednji pozdrav supruzi

Hvala ti za sve zajedno provedene godine. Počivaj u miru.

Suprug IVO

Draga

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu i plemenitost. Počivaj u miru. Porodica pok. DUŠKA MILOŠEVIĆA

Draga

NADO

Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava. RALE i SANDRA

Posljednji pozdrav dragoj

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Voljenoj majci, babi i svekrvi

Odlaziš tamo đe tuga i bol ne postoje, tiho i dostojanstveno, onako kako si i živjela.

Ostavila si trag dobrote i uspomene da žive u nama. Čuvaćemo trenutke provedene sa tobom.

Nek ti mir bude vječiti pratilac.

Volimo te...

ANA, OGNJEN i MATIJA

Posljednji pozdrav dragoj

Od ČEDA MILOŠEVIĆA sa familijom

12. 9. 2017 – 12. 9. 2025.

FARO

Bol i tuga su svakim danom veći, vrijeme ne liječi bratske rane. BRAT i SESTRE

Petak, 12. septembar 2025.

Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i babi

Teško je naći prave riječi kojima bismo se oprostili od tebe.

Hvala ti na ljubavi i podršci koju si nam pružala. Bila si brižna majka koja se nesebično žrtvovala za svoju porodicu.

Tvoja toplina i dobrota živjeće zauvijek u našim srcima.

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

NADI KRSTEV

Hvala za iskreno i pravo prijateljstvo, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Porodica NIKOVIĆ

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

MILOVANA – MIDA VELJOVIĆA

Protok vremena ne smanjuje tugu i suze. Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo te u našim srcima Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru i spokoju U subotu, 13. septembra u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na Pelevom brijegu.

TVOJA PORODICA

Bane, nismo se stigli pozdraviti kako si i sam želio. Taj posljednji zagrljaj i poljubac.

Pričao si - ostaviću te da patiš za mnom... Ni sam ne znaš koliko patim. Ostale su samo lijepe uspomene.

Ostaju samo naše želje neispunjene.

Odmori dušu, a ostaje neko ko zauvijek misli na tebe i čuva ono „naše“

TVOJA „SESTRA“

NADI

GRGA,

NADI

Tvoji BOBO, JADRANKA i LAZAR

RADMILA i GORDANA

Petak, 12. septembar 2025.

Našem voljenom

BANU

Četrdeset dana od tvog odlaska, a još uvijek odjekuju tvoj glas, smijeh i vedrina kojima si brisao sve brige i donosio svjetlost i onda kada je najviše falila. Nema te fizički, ali si svuda sa nama kroz priče koje svakodnevno prepričavamo i tvoje prepoznatljive šale koje i dalje izazivaju one iste reakcije.

Bio si sin pun ljubavi, brat kakav se samo može poželjeti, oslonac, sreća i podrška svima oko sebe – jer drugačije nijesi znao.

Zauvijek te vole tvoji: majka SONJA, sestra SANDRA sa porodicom i brat SAŠA sa porodicom

Dana 13. septembra 2025. godine navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Dragi naš Novače, mnogo nam nedostaje tvoja ljubav, podrška, pažnja, briga. Ostaješ zauvijek voljen i poštovan, sveprisutan u našoj duši i našim srcima. Ovom prilikom zahvaljujemo ljekarima i osoblju Klinike za neurologiju KCCG, gdje je naš Novak proveo posljednje dane svog života.

Hvala svima koji su izjavili saučešće lično, putem telegrama ili telefona.

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da ćemo u subotu, 13. septembra u 10 sati posjetiti vječni dom dragog nam pokojnika na mjesnom groblju u Rogamima.

Četrdeset je dana od kako si nas prerano napustio, najdraži naš tata

BANE MARTINOVIĆ

Tišina se uselila u naš dom, a u srce tuga i nedostajanje. Kada zazvoni školsko zvono, u dvorištu škole nema tatinog razdraganog osmijeha i toplog zagrljaja. Volimo te i čuvamo od zaborava. Mirno spavaj, anđele naš.

Sin NIKŠA i supruga ŽANA

Prošla je tužna godina dana od kada nas je napustio naš

466

RADE

Prolaze dani, ali bol i praznina ne blijede. Čuvamo te u najljepšim uspomenama i sa tugom u duši. Nedostaješ. Tvoja čestitost i dobrota zauvijek su urezani u našim srcima.

MARINA, MARTA, MARKO, VUKAŠIN, TARA i OLGA

Navršava se 40 dana od smrti našeg

VESELINA VUKOVIĆA

Svojim odlaskom ostavio si veliku prazninu, za nas si tu na neki drugi način. Nedostaješ više nego riječi mogu da opišu.

U subotu, 13. septembra 2025. godine u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.

Umjesto pomena porodica daje prilog Crkvi Sv. Jovana Krstitelja - Bijele Rudine.

OŽALOŠĆENA PORODICA

471

40 dana je od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

NENAD NADO Petrov BELADA

Nadamo se da si pronašao svoj mir i odmorio napaćenu dušu pored svojih roditelja.

Porodica će u subotu, 12. septembra 2025 u 10 sati posjetiti Nadovu vječnu kuću.

Tvoji: ZORICA, ĐURO, MARIJA, LJILJA, ANDREJ i PAVLE

OŽALOŠĆENI: supruga MILEVA, sin SLOBODAN, kćerke RADMILA, RANKA, SONJA, NADA i MAJA 481

U tuzi i sjećanju obavještavamo rodbinu, prijatelje i komšije da će se u subotu, 13. septembra 2025. godine u 10 časova na gradskom groblju u Kolašinu obaviti godišnji pomen našem dragom

Pozivamo rodbinu i prijatelje da prisustvuju pomenu i zajedno sa nama sačuvaju uspomenu na našeg Rada.

Navršava se 40 dana od smrti majke, svekrve i babe

STANISLAVE - BRIGE Milovana ABRAMOVIĆ

Teško nam je da se naviknemo da nijesi sa nama. Nedostaju nam tvoja pažnja i briga za svaki naš korak. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanjima. Dana 13. septembra 2025. godine u 10 časova će se održati četrdesetodnevni pomen na groblju na Presjeci.

475

Vole te tvoji BUDO, SANJA, KATARINA, STEFAN i ALEKSANDAR

RADU VLAHOVIĆU

PORODICA VLAHOVIĆ

NOVAKA Veliše PEROVIĆA