Poneđeljak, 8. septembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21459 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
INTERVJU: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije
Pozdravljam, naravno, svaki pokušaj relaksiranja odnosa
Hrvatske i Crne Gore, ali biće to dug put jer šteta pričinjena u proteklih nekoliko godina nije minorna. Ova zadnja provokacija sa značkom je eklatantan primjer destrukcije odnosa. Upravo zato smatram da jednostrani potezi, ali i provokativne izjave prave velike probleme Crnoj Gori i u potpunosti su nepotrebni - kaže Picula
DRŽAVA NA UMORU: Postupanje Građevinske inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dokazuje da je sistem zaštite kulturne baštine totalno obesmišljen i razoren
INTERVJU: Dragan Popović, istoričar i direktor Centra za praktičnu politiku
ISPITUJU MOTIV: Na Brajićima ranjena saputnica pripadnika škaljarskog klana dok su bili na motociklu
Belada je pripadnik ogranka škaljarskog klana sa Cetinja i sve ukazuje da je on bio meta, a njegova saputnica greškom ranjena. Na njih je pucano sa motocikla, na osnovu čijih karakteristika istražitelji traže osumnjičene. To je, kako nam je saopšteno, ključni trag u rasvjetljavanju ovog napada
ODRŽAN SKUP „CETINJE PAMTI 5. 9. 2021.“ Četiri godine od nasilnog ustoličenja mitropolita SPC Joanikija Mićovića
Crnogorski
Nelikvidnost kompanija jedan od najozbiljnijih izazova domaće ekonomije
preduzeća premašio milijardu i po eura
Na kraju avgusta ove godine ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi crnogorskih preduzeća je premašio milijardu i po eura, dok je krajem 2020. godine iznosio 771,2 miliona eura
AKTUELNO: Pojedine škole već se suočavaju sa problemom nedostatka kadra
Direktorica podgoričke škole ,,Radojica Perović“ Dijana Laković kaže da im je izazov da pronađu zamjenu kada im kadar pođe na bolovanje nekoliko dana. Angažovali su dva učitelja iz drugih škola, te rade po ugovoru o dopunskom radu, ali direktorica kaže da je veoma teško doći do njih i da ne znaju kako će da popune upražnjena mjesta ako se zaposleni ne vrate na posao sljedeće sedmice
RAZGOVOR: Dragan Popović, istoričar i direktor Centra za praktičnu politiku
PODGORICA - Politički krugovi koji se okupljaju oko crkve i vrh SPC su poštovaoci četničke ideologije iako je četnički pokret bio zločinački, zasniva se na nasilju, zločinima, etničkim čišćenjima i stvaranju velike Srbije. Čak i u takvom pokretu se Pavle Đurišić izdvaja po krvoločnosti. Njegova nedela su velika, ljudi pod njegovom komandom su počinili ogromne zločine i takvom čoveku dizati spomenik je previše čak i za srpske nacionaliste - kaže u intervjuu Pobjedi dr Dragan Popović, istoričar, direktor Centra za praktičnu politiku. Ističe da je čuvanje tog spomenika prelaženje crvene linije i država bi morala da bude oštrija.
POBJEDA: Šta pokreće reviziju istorije na našim prostorima i da li možemo staviti znak jednakosti između Tomsonovog koncerta u Hrvatskoj i podizanja spomenika Pavlu Đurišiću u Crnoj Gori?
POPOVIĆ: Istorijski revizionizam je jedno od ključnih oruđa nacionalističke ideologije. Da biste uterali ljude u nacionalne torove potrebno je preraditi prošlost, ubediti ljude da mrze i da moraju da se plaše drugih ljudi. To se radi brisanjem crnih mrlja iz prošlosti, zločina koji su počinjeni u naše ime, a sa druge strane, imamo preuveličavanje svih zala koji su drugi narodi počinili vašem narodu. Pomenuti događaji imaju svoje posebnosti i nije ih lako upoređivati, ali su sigurno deo evropskog trenda ozbiljnog kretanja udesno. Posebno je to kod hrvatskog primera. U Nemačkoj, Austriji, Italiji u celoj istočnoj Evropi vidimo ozbiljno skretanje udesno u konzervativizam i klerikalizam, crkva postaje sve dominantnija u društvu, a svaki nacionalizam i svaka zemlja ima svoje specifičnosti u zavisnosti od istorijskog trenutka u kojem se razvija. Tamo gde država uđe u savez sa nacionalizmom imate
Čuvanje tog spomenika je prelaženje crvene linije i država bi morala da bude oštrija. Ne možete dozvoliti da se takvi ljudi glorifikuju jer onda šaljete poruku javnosti da je to što Đurišić predstavlja legitimno, a to su strašni zločini nad Muslimanima u Crnoj Gori. To je opasno - kaže u intervjuu za Pobjedu dr Popović
mnogo moćnije instrumente da nacionalizam sprovede svoje metode što je opasna stvar i to je današnja situacija u Srbiji.
POBJEDA: Da li Vas je iznenadilo podizanje spomenika Đurišiću u Crnoj Gori?
POPOVIĆ: Donekle, politički krugovi koji se okupljaju oko crkve i vrh SPC su poštovaoci četničke ideologije iako je četnički pokret bio zločinački, zasniva se na nasilju, zločinima, etničkim čišćenjima i stvaranju velike Srbije. Čak i u takvom pokretu se Pavle Đurišić izdvaja po krvoločnosti. Njegova nedela su velika, ljudi pod njegovom komandom su počinili ogromne zločine i takvom čoveku dizati spomenik je previše čak i za srpske nacionaliste.
POBJEDA: Crkva čuva taj spomenik. Zašto država ne interveniše?
POPOVIĆ: To je deo mnogo dubljeg i ozbiljnijeg problema države i crkve koji nije samo u Crnoj Gori, ali u njoj se posebno manifestuje zbog nepravde i prethodne istorije, jer sve vreme postojanja crnogorske države imate specifičan odnos države i crkve. Čuvanje tog spomenika je prelaženje crvene linije i država bi morala da bude oštrija. Ne možete dozvoliti da se takvi ljudi glorifikuju jer onda šaljete poruku javnosti da je to što Đurišić predstavlja legitimno, a to su strašni zločini nad Muslimanima u Crnoj Gori. To je opasno.
POBJEDA: Koliko je situacija u Srbiji doprinela tome? U provladinim medijima glavni sagovornici su oni koji su podstrekivali nacionalizam 90-ih godina i vojna lica koja su izgubila ratove?
POPOVIĆ: Uvek će postojati prelivanje uticaja iz Srbije u Crnu Goru. Ne postoji dobar nacionalizam, a u Crnoj Gori je opasan problem srpski nacionalizam koji može
Da biste utjerali ljude u nacionalne torove potrebno je preraditi prošlost, ubijediti ljude da mrze i da moraju da se plaše drugih ljudi. To se radi brisanjem crnih mrlja iz prošlosti, zločina koji su počinjeni u naše ime, a sa druge strane, imamo preuveličavanje svih zala koji su drugi narodi počinili vašem narodu
da nanese najviše štete i njegov centar je u Srbiji. Srpska vlast je autoritarna i nacionalistička. Pitanje je koliku ona trenutno ima moć da ugrozi Crnu Goru, a mislim da zbog protesta u Srbiji nema više onu moć koju je nekada imala. Ipak, crnogorsko društvo je pokazalo visok stepen otpora posle pada Mila Đukanovića i uz sav haos koje povremeno zavlada, ono je u najvećoj meri pokušalo da se odupre uticajima i pokušajima destabilizacije.
P OBJEDA: Da li je centar nacionalizma u Srbiji kao državi ili je centar nacionalizma u vlasti u Srbiji?
POPOVIĆ: Vlast nacionalizmu daje snagu. Nacionalistička ideologija je uvek glasna i agresivna, ali bez poluga vlasti nema dovoljno moći da izazove probleme i zato je ova situacija sa Vučićevom vlašću opasna. Njegova vlast promoviše nacionalizam i daje mu snagu. Posle svega što se desilo i izgubljenih ratova srpski nacionalizam bi bila bezumna ideologija da nema strašne podrške sa vrha vlasti koja je zarobila i privatizovala državne institucije i javne resurse, ideologijom nacionalizma pokušava da učvrsti vlast i izazove što više problema u susedstvu. Svaki nacionalizam, pa i Vučićev,
Da bi Srbija sredila odnose sa susjedima mora da se okrene sebi. Vlast ovdje vrlo lako zaključi da je bolje da ljudi zaborave na inflaciju i unutrašnje probleme jer lakše je pričati o nacionalističkim ludostima, srpskom svetu i ugroženosti Srba u Nikšiću i Banjaluci nego uvesti kanalizaciju u cio Beograd i metro
pokušava da ubedi Srbe da su ugroženi.
POBJEDA: Koliko politička ideologija određuje istoriju?
POPOVIĆ: Postoji nešto što se desilo u prošlosti i interpretacija toga – dakle, različiti načini kako jedno društvo pamti prošlost šta zaboravlja, iskrivi i naglasi. Toga ima svuda samo se demokratske države razlikuju od autoritatarnih po postojanju pluralizama, dijaloga i iznošenju stava koji ne pripada dominantnom narativu. Zato u demokratskim državama teško zavlada autoritarna ideologija kao nacionalizam koji je po prirodi autoritarna ideologija. U ovim našim državama vlasti se drže toga da kontrolišu istoriju što se vidi po udžbenicima i zvaničnom obeležavanju istorijskih događaja. Ali ima i mnogo istoričara i institucija koji se trude da se suprotstave zloupotrebi istorije i revizionizmu, ali ima i ljudi i institucija koji zloupotrebljavaju istoriju u svrhe sopstvene ideologije.
POBJEDA: Kome služi SPC - narodu ili vlasti? Vlast je Crnoj Gori pre pet godina oborena uz pomoć litija čiju je masovnost podržala crkva. Zašto nije podržala i masovne proteste u Srbiji?
POPOVIĆ: Crkva služi sebi i trenutno je u nekoj koaliciji sa vlastima u Srbiji, što ne znači da se neće preokrenuti. Vrh SPC ima jake lične i materijalne interese i dobar deo njih bi voleo da budu uticajniji u društvu, da se ne preispituje ono što rade, da budu zaštićeni što je neprimereno građanskom društvu i XXI veku. Oni su deo javnog prostora i moraju biti spremni na kritiku i polemiku. Kada bude pala ova vlast crkva će naći način da i sa sledećom vlašću bude u dobrim odnosima.
POBJEDA: Ustašama i nacistima nazivaju se svi koji su protiv vlasti u Srbiji, tvrdi se da su i protiv države. Kako smo došli do toga da te reči ništa ne znače?
POPOVIĆ: Nazivanjem svakoga izdajnikom, ustašom i špijunom ste tim rečima oduzeli svako značenje i abolirate ustaše iako naši narodi nikada nisu proizveli nešto gore od ustaškog pokreta. Nedovoljnim otporom strašne stvari nama postaju normalne i do toga smo došli postepeno jer se nismo na vreme suprotstavili talasu autorizacije zemlje. Bilo je opasno 2012. godine vraćati radikale na vlast, koliko god oni tvrdili da su se promenili, to je stranka iza čije politike stoji 150.000 mrtvih. Kada je Toma Nikolić vraćen na vlast društvo je trebalo da pruži veći otpor kada su počeli da pokazuju kuda vode zemlju.
POBJEDA: Pojačava se represija, policija sve bije, ima li Vučić izlaz iz ove situacije?
POPOVIĆ: Jedini politčki izlaz su vanredni izbori i doći ćemo do njih jer je ovakvo stanje neodrživo. Vučić sve pokušava od jeftinog populizma sa ograničenjem trgovačkih marži do besprizorne represije koja je policijska, parapolicijska, batinaši idu ulicama i tuku ljude, hoćete da vladate kao Lukašenko. Imate masovne odmazde prema celim gradovima i profesijama, prosvetnim radnicima u školama, institutima i fakultetima. Vlast se iracionalno ponaša. Uvedena je osveta, ljudima se spaljuju lokali jer nisu podržali vlast, ali zbog našeg okruženja i položaja ne može od Srbije napraviti Belorusiju. Glavni karakter Vučićeve vlasti je autoritarizam. On koristi ideologiju nacionalizma da učvrsti vlast, nacionalizmom plaši ljude, a poruka srpskog nacionalizma je da su Srbi ugroženi od svih i da im zbog toga treba prvo sabornost da zbiju redove, a onda im treba i jak vođa koji će ih štititi. To se uspešno plasira kod dela ljudi koji su uplašeni i misle da im svi prete, da će sutra biti rat i glasaju za lidera koji im se čini kao jak vođa i čvrsta ruka.
POBJEDA: Zašto Srbija ne može da izgradi normalne odnose prema susedima?
POPOVIĆ: Da bi Srbija sredila odnose sa susedima mora da se okrene sebi. Vlast ovde vrlo lako zaključi da je bolje da ljudi zaborave na inflaciju i unutrašnje probleme jer lakše je pričati o nacionalističkim ludostima, srpskom svetu i ugroženosti Srba u Nikšiću i Banjaluci nego uvesti kanalizaciju u ceo Beograd i metro. Violeta CVejić
INTERVJU: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije
PODGORICA - Na putu eurointegracija Crna Gora nije postigla ono što je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje članstvu u Evropskoj uniji odvija sporijim tempom od deklarisanog, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu izvjetilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula.
On je kazao da je mnogo razloga zbog kojih je Crna Gora propustila da ubrza ka Briselu, a kao kočnicu vidi i revizionističke poteze u pravcu rehabilitacije ratnih zločinaca. Picula ističe da je za državu kandidata za skorije članstvo u EU neophodno snažno suprotstavljanje revizionističkim agitatorima.
- To je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne, poručuje sagovornik Pobjede.
POBJEDA: Za početak da se osvrnemo na uvijek aktuelne relacije između Crne Gore i Hrvatske i posljednje poruke zvaničnog Zagreba koje su donekle ohrabrujuće. Kako mislite da će se dalje odvijati odnosi naše dvije države?
PICULA: Očito se ovih dana događa tzv. tiha diplomatija inicirana od strane Crne Gore, koja je i sama svjesna da pogoršanim odnosima sa Hrvatskom ne može ni korak bliže EU, nego upravo suprotno.
Pozdravljam, naravno, svaki pokušaj relaksiranja odnosa, ali biće to dug put jer šteta pričinjena u proteklih nekoliko godina nije minorna. Ova zadnja provokacija sa značkom je eklatantan primjer destrukcije odnosa. Upravo zato, smatram da jednostrani potezi, ali i provokativne izjave prave velike probleme Crnoj Gori i u potpunosti su nepotrebni. Oko broda „Jadran“ sam svoje rekao već više puta. Smatram da se tu aktuelna vlast u Crnoj Gori ponijela nekorektno i problematično, uz plasiranje takvih izjava. Premijer je naravno šef te vlade i on odlučuje o političkim prioritetima države, a ja vjerujem da bi to i dalje trebali biti dobrosusjedski odnosi i ulazak u Evropsku uniju.
POBJEDA: Iz EU se u posljednje vrijeme čuju pozitivni signali u vidu izjava zvaničnika da Crna Gora može uskoro postati članica. Koliko je to realno ako izbliza imamo priliku da vidimo da su rezultati ispod zadovoljavajućeg nivoa, o čemu govori sve lošiji procenat ispunjenosti obaveza iz EU agende, kao i znatno manji iznos novčanih sredstava koje je Crna Gora povukla iz Plana rasta usljed neispunjavanja zadataka?
PICULA: Komesarka za proširenje Marta Kos je, pretpostavljam, htjela početi svoj mandat sa optimističnim i motivacionim političkim po-
Pozdravljam, naravno, svaki pokušaj relaksiranja odnosa
Hrvatske i Crne Gore, ali biće to dug put jer šteta pričinjena u proteklih nekoliko godina nije minorna. Ova zadnja provokacija sa značkom je eklatantan primjer destrukcije odnosa. Upravo zato smatram da jednostrani potezi, ali i provokativne izjave prave velike probleme Crnoj Gori i u potpunosti su nepotrebni - kaže Picula
rukama, ali na nama je da realno procijenimo stanje stvari nakon godinu dana novog mandata Evropskog parlamenta i Komisije. Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje EU odvija sporijim tempom od deklarisanog. Na kraju krajeva, prije se govorilo samo o Crnoj Gori kao predvodniku politike proširenja EU, a sad se već raspravlja o potencijalnom zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u EU. Dakle, o novom couplingu. Mislim da je Crna Gora propustila veliku priliku za brži napredak u posljednjih par godina, najviše zbog unutarpolitičke situacije, a što je velika šteta.
POBJEDA: Koliko ozbiljnu kočnicu na evropskom putu Crne Gore predstavlja istorijski revizionizam koji je sveprisutan, o čemu nam govori slavljenje ratnih zločinaca i podizanje spomenika istima?
PICULA: To su apsolutno nepotrebni i štetni potezi koji podstiču političku patologiju, te jedino proizvode iritacije kod susjeda i značajnog dijela građana sopstvene države. Takve provokacije nisu spontane, to je svima jasno, i od njih se sve crnogorske proevropske političke opcije, kao i ukupna javnost, trebaju snažno ograditi. Suprotstavljanje revizionističkim agitatorima je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne.
POBJEDA: Pogrešne politike, bilo da je riječ o identitetskim pitanjima, provociranjem susjeda ili nedos tatku reformi svakako udaljavaju Crnu Goru od EU. Da li u svemu to -
me premijer Spajić snosi odgovornost i djeluje li da on gubi konce posljednjim (ne)činjenjima u kontekstu adekvatne reakcije, koja bi se mogla ogledati i u potezima u pravcu rekonstrukcije Vlade?
PICULA: Igre prijestola proteklih mjeseci u Crnoj Gori mi ne ulivaju baš previše povjerenja u uspješan nastavak saradnje u okviru trenutne vlade. Pitanje je koliko može biti efikasna pod sve jačim pritiskom.
Očito je da neke političke stranke, dio vladajuće koalicije, baš i nemaju ulazak zemlje u EU kao prvi na listi prioriteta. Ne mogu procijeniti kako će se ovdje postaviti premijer Spajić. Ono što znam iz prošlih situacija, jeste da je obično pokušavao
sklapati loše kompromise. On, ako istinski želi u EU, ne smije sebi dopustiti da mu koalicioni partneri otvoreno ili iza leđa opstruiraju ili usporavaju taj put.
P OBJEDA : Kako komentarišete situaciju u susjednoj Srbiji, i da li djeluje da se režimu Aleksandra Vučića polako bliži kraj, kada uzmemo u obzir sve ono što se dešava na ulicama širom zemlje u posljednje vrijeme, ali i reakciju vlasti na to?
PICULA: Prilike u Srbiji su izuzetno problematične i sve kompleksnije. Kao izvjestitelj EP-a pratim stanje i izuzetno sam zabrinut oko mogućeg daljeg zaoštravanja situacije. Teško mi je predvidjeti kako će izgledati politička jesen u Srbiji, pogotovo u vrijeme prve godišnjice pada nadstrešnice željezničke zgrade u Novom Sadu. Svjedočimo dnevnoj eskalaciji nasilja represivnog aparata Vučićevog režima nad protestantima i naelektrisanoj atmosferi sve dubljih podjela u društvu. Sve to vlast podstiče i svojim medijskim manipulacijama i neodgovornim ekonomskim
Ne mogu procijeniti kako će se ovdje postaviti premijer Spajić. Ono što znam iz prošlih situacija, jeste da je obično pokušavao sklapati loše kompromise. On, ako istinski želi u EU, ne smije sebi dopustiti da mu koalicioni partneri otvoreno ili iza leđa opstruiraju ili usporavaju taj put
Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje EU odvija sporijim tempom od deklarisanog. Na kraju krajeva, prije se govorilo samo o Crnoj Gori kao predvodniku politike proširenja EU, a sad se već raspravlja o potencijalnom zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u EU
potezima, s primarnim ciljem da sačuva dominaciju u svim sferama. Smatram da bi novi, ali svakako fer izbori bili optimalno rješenje izlaska iz ovog neproglašenog vanrednog stanja, iako ih je teško zamisliti u ovakvoj toksičnoj atmosferi.
POBJEDA: Vučić se nedavno u Pekingu sastao sa Vladimirom Putinom. Govorio je tom prilikom o strateškom partnerstvu i o tome kako će Srbija nastaviti da bude jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Da li je ovo novi šamar Evropi i poruka da su u Briselu nemoćni da ozbiljnije disciplinuju lidera Srbije i da li će se ponovo izvući politički neokrznut?
PICULA: Predsjednik Vučić je sada već ozbiljno kompromitovani političar, u kojeg su veoma razočarani čak i neki njegovi bivši zagovornici iz Evropske pučke stranke. Trenutno je jedino popularan kod dijela političara krajnje desnice. A to nešto govori. Vučić pokušava svojim vanjskopolitičkim izletima skrenuti pažnju od sve težih unutarpolitičkih problema, uz već viđene i sad već izlizane poteze balansiranja između različitih političkih polova. Nažalost, napredak Srbije prema EU je nikakav i u ovim okolnostima će takav i ostati. Što se tiče Brisela, paradoksalno je uvoditi 19 generacija sankcija ruskom režimu, a ignorisati državu kandidatkinju za članstvo u EU čiji šef javno odbija uvođenje sankcija agresorskim režimu. B. ĐURIŠIĆ
Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović o intenzitetu integracionih reformi
Presudni su rezultati - pravosnažne presude, konfiskacija imovine, nepristrasnost i stručnost sudija i tužilaca, stvarna zaštita medijskih sloboda. Što prije pokažemo ovakve rezultate, prije ćemo ubijediti države članice koje se još kolebaju u vezi sa prijemom novih članica - kazala je Marović
PODGORICA - Najava da će Evropska komisija (EK) predstaviti plan internih reformi znači da Evropska unija (EU) priprema teren za nove članice - poručila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, dodajući da sa crnogorske strane nije dovoljna retorika i puko usvajanje zakona, već da su presudni konkretni rezultati.
Marović je agenciji Mina kazala da najava reformi unutar Unije za Crnu Goru može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja, ali i vrlo malo ukoliko Crna Gora nema rezultate, ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju. Komentarišući najavu da će EK predstaviti dokument pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reformi“ i to u paketu sa Godišnjim izvještajem o proširenju (uključujući i one po zemljama), krajem oktobra ili početkom novembra, Marović je rekla da to znači da Unija priprema teren za nove članice i da se paralelno radi i na njenom jačanju i širenju. Kako je pojasnila, dokument će najvjerovatnije biti u formi smjernica, bez uvođenja obavezujućih normi, i to kao komunikacija/radni dokument kojim EK daje pravac i smjernice državama članicama za dalju raspravu.
- Takvi dokumenti, iako formalno neobavezujući, imaju veliku političku težinu jer postavljaju okvir i kalendar budućih odluka Savjeta i Evropskog savjeta - istakla je Marović.
Ona je pojasnila da bi sam sadržaj dokumenta trebalo da se naslanja na Komunikaciju EK iz marta prošle godine, koja je identifikovala četiri ključna pravca reforme. Ti pravci odnose se na vrijednosti (vladavinu prava) - jačanje mehanizama nadzora i garancija da nove članice dijele iste standarde sa 27 postojećih, ključne politike EU - od jedinstvenog tržišta do poljoprivrede, kohezije i digitalne tranzicije te šta podrazumijevaju neophodne promjene.
Treći pravac obuhvata budžet i finansije - prilagođavanje višegodišnjeg finansijskog okvira i potencijalno novih „vlastitih prihoda“ kako bi se obezbijedila sredstva i za nove članice, dok je četvrti usmjeren na institucionalno funkcionisanje - broj komesara, način glasanja, jačanje uloge Evropskog parlamenta. - Kao što se može vidjeti na prvi pogled, neće biti jednostavno postići konsenzus o o vim pitanjima - navela je Marović.
Ipak, kako smatra, bez obzira na konačne reforme, poruka je da EU radi na svojoj unutrašnjoj spremnosti, a kandidati na ispunjavanju mjerila.
- I to je u skladu sa preporukom koja godinama dolazi sa
Zapadnog Balkana - da ova dva procesa moraju ići paralelno. Ideja je i da se kandidati ohrabre, ali i da im se jasno stavi do znanja da kriterijumi ostaju na snazi - rekla je Marović.
Prema njenim riječima, kada država završi svoj dio posla, Unija bi, makar u teoriji, trebalo da bude institucionalno i finansijski sposobna da je primi bez odlaganja.
- Dakle, za Crnu Goru ovo može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja. Ali, može značiti i vrlo malo - ukoliko mi nemamo rezultate ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju - ocijenila je Marović.
Ona je istakla da je Crna Gora i dalje najozbiljnija kandidatkinja za članstvo jer ima IBAR i mapu puta za zatvaranje poglavlja, ali da sada mora pokazati viši stepen odlučnosti i opredijeljenosti.
- Nije dovoljna retorika, niti puko usvajanje zakona. Presudni su rezultati - pravosnažne presude, konfiskacija imovine, nepristrasnost i stručnost sudija i tužilaca, stvarna zaštita medijskih sloboda. Što prije pokažemo
ovakve rezultate, prije ćemo ubijediti države članice koje se još kolebaju u vezi sa prijemom novih članica - kazala je Marović.
Na pitanje o intenzivnim razgovorima o proširenju u Uniji s obzirom na unutrašnje i izazove u susjedstvu, Marović je istakla da je razlog za intenzivne rasprave prije svega geopolitika: rat u Ukrajini, regionalna stabilnost i maligni uticaji i dalje guraju proširenje u prvi plan.
- To znači da će biti nastavljen pristup započet Planom rasta - postepeno uključivanje u jedinstveno tržište i pristup fondovima uz ispunjavanje određenih uslova, iako je sada nejasno kada bi moglo
Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, najteže je zbog ogromnih finansijskih i administrativnih potreba - bez strateškog planiranja, projekata i jasnih rokova, pa i prelaznih, nema napretka - istakla je Marović
doći do integracije u nekim oblastima koje su obuhvaćene reformskim agendama jer se, uz ovakav obim aktivnosti, to ne može uskoro desiti - rekla je Marović.
Na pitanje o mogućnosti da EU progleda Crnoj Gori kroz prste Marović je naglasila da ne postoje „olakšice“ kada je riječ o ključnim reformama: vladavina prava, medijske slobode i izborni okvir ostaju crvene linije.
- Moguće je da se pojave aranžmani prema kojima bi neke sektorske reforme bile završene tek nakon ulaska, uz monitoring mehanizam, što je i kao što sam već rekla predmet reforme unutar same Unije, ali samo ako država prethodno pokaže jasnu odlučnost i napravljen zaokret kod temeljnih reformi - poručila je Marović.
Na pitanje što bi moglo biti u narednom periodu najspornije na evropskom putu Crne Gore, Marović je kazala da su
sva pitanja koja se pominju u javnosti, od implementacije medijskih zakona, preko izbora sudija Ustavnog suda, pa sve do komplikovanih zahtjeva u okviru Poglavlja 27, kompleksna.
- Najprije, imenovanja u pravosuđu ne smiju izgledati kao politička trgovina - samo sistem zasnovan na zaslugama daje kredibilitet - navela je Marović.
Prema njenim riječima, potrebno je i da postoje jasni mehanizmi za evaluaciju rada policije, sudija i tužilaca. - Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, najteže je zbog ogromnih finansijskih i administrativnih potreba - bez strateškog planiranja, projekata i jasnih rokova, pa i prelaznih, nema napretkaistakla je Marović. Kako je istakla, polarizacija društva i revizionistički narativi dodatno slabe konsenzus koji je potreban za evropski kurs. R. P.
Predsjednik Kluba poslanika SD-a ukazao na neizbor članova Savjeta regulatorne agencije za audio-vizuelne medijske usluge
PODGORICA - Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne agencije za audio-vizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put, saopštio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša. - Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov
za privremeno zatvaranje Poglavlja deset, a onda se vrše opstrukcije godinu u njegovoj primjeni. Takva je cije-
la EU priča fotelja vladajuće koalicije - naveo je Mugoša. Prema njegovim riječima, priča se svodi na donošenje
zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciju imamo neprimjenjivanje ili lošu primjenu. - Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša. R. P.
Poneđeljak, 8. septembar 2025.
PODGORICA - Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2.200 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je dupliran i uvećan za gotovo 750 miliona eura. U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21.103 preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi - 1,52 milijarde eura.
U Crnoj Gori je na kraju decembra 2020. godine u blokadi bilo 18.850 preduzeća i preduzetnika. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi na kraju 2020. godine je iznosio 771,21 milion eura.
IzazovI
Predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša ukazuje da je nelikvidnost privrednih subjekata jedan od najozbiljnijih izazova naše ekonomije.
- U odnosu na kraj 2020. godine je broj blokiranih firmi i preduzetnika uvećan za više od 2.200, a iznos blokiranog duga je dupliran. Takođe, manja preduzeća, koja su osnova privrede jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za četvrtinu (25 odsto) manji nego 2019. godine – kazao je Mugoša Pobjedi.
On je podsjetio da već duže vrijeme predlaže konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti crnogorskih preduzeća.
- Osim povoljne kreditne podrške, potrebno je u kontinuitetu raditi na smanjenju (para)fiskaliteta; zatim preći na model plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi (mi smo predlagali taj koncept, ali nije imao podršku u parlamentu); primijeniti institut multilateralne kompenzacije odnosno prebijanja obaveza i potraživanja između više privrednih subjekata; bolje i dosljednije primjenjivati antimonopolske politike; kontrolisati rokove izmirenja novčanih obaveza u cilju eliminisanja prakse „besplatnog kreditiranja“ pojedinih privrednih aktera od dobavljača i podrške privrednim subjektima koji su pred gašenjem usljed problema naplate potraživanja nastalih metodom prisiljavanja na nerazumno duge rokove plaćanja – naveo je Mugoša.
On smatra da je crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati neophodne strukturne reforme koje će doprinijeti njenoj diversifikaciji, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti.
- Podsjećam i da dva puta ove godine vlast nije prihvatila
Nelikvidnost kompanija jedan od najozbiljnijih izazova domaće ekonomije
Na kraju avgusta ove godine ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi crnogorskih preduzeća je premašio milijardu i po eura, dok je krajem 2020. godine iznosio 771,2 miliona eura
prijedlog našeg poslaničkog kluba da se za dva miliona eura poveća iznos u budžetu za unapređenje konkurentnosti naše privrede, koji se nažalost iz godine u godinu procentualno u budžetu smanjuje u odnosu na tekuće prihode (sa blizu šest miliona prije nekoliko godina smanjena na manje od četiri miliona eura). Za navedeni iznos od dva miliona eura smo predložili da se smanji stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama koja je sa 34 miliona eura u 2024. predviđena na čak 46 miliona u budžetu za ovu godinu – saopštio je Mugoša.
Stečaj I lIkvIdacIja Ekonomski analitičar Davor Dokić navodi da broj blokiranih kompanija najbolje odslikava stanje privrede u Crnoj Gori.
- Broj blokiranih preduzeća raste iz godine u godinu i to pokazuje da stanje u našoj privredi nije dobro – ocijenio je Dokić za Pobjedu. On smatra i da sistem sprovođenja stečaja i likvidacije predugo traje.
- Moralo bi se osmisliti neko
Manja preduzeća, koja su osnova privrede jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za četvrtinu (25 odsto) manji nego 2019. godine –saopštio je predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša
novo zakonsko rješenje kako bi te firme, koje de fakto postoje samo na papiru, bile ugašene na neki vrlo jednostavan način. Tako bi se prepolovio broj ovih firmi koje su sad u blokadi – rekao je Dokić. Prema njegovim riječima, morale bi se donijeti neke podsticajne mjere za privredu.
- Vlada se bavi nekim stvarima koje su u suštini populističke i više služe za prikupljanje političkih poena nego za stvaranje zdravog ambijenta u privredi. Vladin cilj je osvajanje izbora, a zadatak treba da joj bude stvaranje privredne atmosfere u kojoj mogu svi
dobro da rade, svi da zarađuju i da na taj način Crna Gora povećava BDP i da ima visoku stopu privrednog rasta – poručio je Dokić.
On je ukazao da blokada računa izaziva lančanu reakciju i utiče na rad drugih kompanija koje nijesu u blokadi.
- Ta potraživanja su onda nenaplativa, jer jednostavno vi kada pokušavate da od blokirane kompanije naplatite nešto što se vam duguje dolazite u situaciju da je to nenaplativo i onda se taj lanac povećava pogotovo ako je to neko veće preduzeće koje ima ozbiljniji promet preko računa i zapo-
šljava više ljudi. Veće blokirano preduzeće automatski vuče i više paralelnih veza u privredi, tako da što je veće preduzeće blokirano, to je veća šteta za crnogorsku ekonomiju – kazao je Dokić.
Govoreći o poslovnom ambijentu, Dokić je podsjetio da je država u prethodnom periodu radikalno smanjila poreze i doprinose na zarade zaposlenih.
- Država ne smije da ide ni milimetar dalje u tom smanjivanju jer će se pojaviti i već se pojavila rupa u Fondu PIO od nekih 400 miliona eura. Jednostavno, vi ne smijete više da smanjite obaveze koja preduzeća imaju po osnovu poreza i doprinosa na lične dohotke –rekao je Dokić.
On je naveo i da je stopa poreza na dobit među najnižima u Evropi.
- To su dobre stvari crnogorske ekonomije. I to privlači ljude da otvaraju firme. Ali naš ključni problem je u nedostatku domaćih banaka. Banke gledaju isključivo i jedino profit i njih ništa drugo ne intresuje. Njih interesuje da novac koji su plasirali naplate i to je to. Nemaju osjećaj za razvoj nekih drugih stvari, tako da bi se kroz državnu Razvojnu banku mogla pogurati prije svega poljoprivreda, mala i srednja preduzeća i sve ostale grane koje su negdje u Crnoj Gori zapostavljene – saopštio je Dokić.
Prema podacima CBCG, posljednjeg dana avgusta u blokadi su bila 21.103 izvršna dužnika što je u odnosu na kraj jula, kad su u blokadi bila 21.024 izvršna dužnika, više za 0,38 odsto. Ukupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje
Sistem sprovođenja stečaja i likvidacije predugo traje. Moralo bi se osmisliti neko novo zakonsko rješenje kako bi te firme, koje de fakto postoje samo na papiru, bile ugašene na neki vrlo jednostavan način. Tako bi se prepolovio broj ovih firmi koje su sad u blokadi – kazao je ekonomski analitičar Davor Dokić
računa izvršnih dužnika iznosio je 1,52 milijarde eura što je u odnosu na kraj jula, kada je dug iznosio 1,49 milijardi eura, više za 1,75 odsto. Od ukupnog iznosa duga na privredne subjekte odnosi se 1,49 milijardi eura što je u odnosu na posljednji dan jula, kada je dug iznosio 1,46 milijardi eura, više za 1,78 odsto. koncentracIja duga
Iz vrhovne monetarne institucije su napomenuli da je na kraju avgusta koncentracija duga bila relativno velika, tako da je na primjer, deset najvećih blokiranih preduzeća, odnosno 0,05 odsto od ukupno evidentiranih dužnika, učestvovalo sa 35,21 odsto u ukupnom iznosu blokade, što znači da je njihova blokada iznosila 534,6 miliona eura.
Prema podacima CBCG, 50 najvećih blokiranih privrednih subjekata, koji čine 0,24 odsto od ukupno evidentiranih dužnika, učestvovalo je 54,15 odsto u ukupnom iznosu blokade, što znači da je njihova blokada iznosila 822,15 miliona eura. Avgustovski podaci CBCG pokazuju da je u neprekidnoj blokadi do jedne godine bio 1.291 izvršni dužnik čija blokada je iznosila 34,96 miliona eura što čini 2,3 odsto ukupnog iznosa blokade, dok je duže od godinu bilo u blokadi 19.812 izvršnih dužnika sa iznosom blokade od 1,48 milijardi eura što čini 97,70 odsto ukupnog iznosa blokade. U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade. S. PoPovIĆ
ISPITUJU MOTIV: Na Brajićima ranjena saputnica pripadnika škaljarskog klana na motociklu
CETINJE - T. S. (24) ranjena je juče oko 14.15 časova kada je nepoznati napadač pucao dok je bila na motociklu sa Stefanom Beladom (48) na magistralnom putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići. Ona je prevezena u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći i kako nam je nezvanično saopšteno, život joj nije u opasnosti, dok je Belada prošao bez povreda.
Do zaključenja broja Pobjede, policija nije uspjela da uđe u trag osumnjičenima za napad. Kako nam je nezvanično saopšteno iz više izvora iz bezbjednosnih službi, Belada je pripadnik ogranka škaljarskog klana sa Cetinja i sve ukazuje da je on bio meta, a njegova saputnica greškom ranjena. Na njih je pucano sa motocikla, na osnovu čijih karakteristika istražitelji traže osumnjičene.
To je, kako nam je saopšteno, ključni trag u rasvjetljavanju ovog napada.
Kako su Pobjedi kazali očevici, vidjeli su trenutak kada je djevojka pala sa motora.
Iz Uprave policije su saopšti-
Belada je pripadnik ogranka
škaljarskog klana sa Cetinja i sve ukazuje da je on bio meta, a njegova saputnica greškom ranjena. Na njih je pucano sa motocikla, na osnovu čijih karakteristika istražitelji traže osumnjičene. To je, kako nam je saopšteno, ključni trag u rasvjetljavanju ovog napada
li da rade na rasvjetljavanju i hapšenju osumnjičenih. - U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti „Jug“ i „Centar“, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su iz policije. Belada se prije 13 godina našao na meti napada, kada je u tuči na njega potegao pištolj sugrađanin Dejan Milačić u Njegoševoj ulici na Cetinju. Belada
Udes na putu Podgorica – Kolašin
PODGORICA - Devetnaestogodišnji D. R. poginuo je u saobr aćajnoj nesreći na putu Podgorica – Kolašin, u mjestu Bioče, juče oko 2.20
sati, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Rečeno je da se automobil prevrnuo. R. P.
Požar u Domu starih Nikšić
NIKŠIĆ - U Domu starih u Nikšiću povrijeđena je jedna osoba usljed požara koji je izbio u jednoj od soba te ustanove.
Kako je portalu RTNK saopšteno, osoba je prevezena u Hitnu pomoć zbog posljedica izloženosti dimu i lakših opekotina.
Komandir Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić Slavko Tadić portalu RTNK je ka-
zao da su požar brzo ugasili. - Uspješnom akcijom naših vatrogasaca-spasilaca evakuisano je 10 osoba sa toga sprata i požar je uspješno lokalizovan i likvidiran. Jedna osoba je prevezena u HMP zbog posljedica izloženosti dimu i lakših opekotina - naveo je Tadić. Kako je dodao, požar je prijavljen u 8.50 sati, a na teren je izašlo 11 vatrogasaca-spasilaca sa tri vozila. R. P.
se tada zvao Milo. Milačić za to nije odgovarao, a ubijen je u februaru 2013. godine. Krajem aprila 2015. godine Apelacioni sud donio je odluku da Belada provede tri godine i osam mjeseci u zatvoru zbog pokušaja ubistva Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja. Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista. On je hapšen prošle godine sa Dušanom Đuranovićem u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Tamošnji mediji izvijestili su da su
uhapšena dv a važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore. Prije mjesec, na meti se našao još jedan pripadnik ogranka škaljarskog klana iz Budve –Marko Ljubiša, koji je više puta izbjegao smrt. Na njega je, kako su to saopštili iz policije, pucao državljanin Makedonije Andrej Tanaskovski (19) za kojim je raspisana po-
tjernica jer je pucao na Ljubišu na bazenu hotela u Pržnu. Prije osam dana u Kotoru je ubijen Radovan Krivokapić, pripadnik škaljarskog klana. Ubica je motociklom došao ispred kuće Krivokapića i sa nekih 30-ak metara usmrtio ga hicem iz snajpera. Ubistvo Krivokapića se dogodilo isti dan kada su iz Uprave policije saopštili da su spri-
Podgorica će biti domaćin foruma o granicama i mogućnostima savremenog sporta u organizaciji CSA
ječili izvršenje teškog krivičnog djela u Podgorici i uhapsili srpskog državljana koji je, kada je vidio policajce, odbacio pištolj i kriptovani telefon. Osumnjičeni za, kako tvrde iz policije, pripremanje likvidacije Nemanja Stojanović zadržan je po nalogu osnovnog državnog tužioca zbog nedozvoljenog držanja oružja. A. R.
PODGORICA - U Podgorici će se 18. i 19. septembra, u organizaciji Crnogorske sportske akademije (CSA), održati naučni forum pod motom: Inovacije, izvrsnost, postignuća, sinergija i izazovi – most ka budućnosti.
Predsjedavajući CSA Duško Bjelica kazao je Pobjedi da će u fokusu biti multidisciplinarne sportske nauke, medicina i zdravlje, a biće održano pod motom Inovacije, izvrsnost, postignuća, sinergija i izazovi – najviše ka budućnosti.
- Prezentovani radovi u skraćenom obliku biće publikovani u specijalnom izdanju najprestižnijeg crnogorskog naučnog časopisa Montenegrin Jurnal of Sport Science and Medicine (MJSSM), koji citira najpriznatije svjetski priznate naučne citatne baze
Scopus i Web of Science. Cjelokupni radovi biti objavljeni u narednom tri broja časopisa SportMont koji se distribuira kroz svjetsku citatnu bazu Scopus - najavio je Bjelica i dodao da će jedna od tema naučnog skupa biti sportski trening i način utroška energije. Prema njegovim riječima, savremeni čovjek može postići vrhunski rezultat u dugotrajnom i sporom trčanju, zatim u trčanju kraćem po udaljenosti, a većem po brzini.
- Može da postigne vrhunski rezultat u trčanju na najkraćim udaljenostima sa najvećim brzinama - rekao je
Bjelica, redovni profesor Univerziteta Crne Gore i predsjedavajući Konferencije CSA.
On je istakao da savremeni čovek kao pojedinac, iako je imao relativno maksimalne morfofunkcionalne sposobnosti, nije u stanju da postigne vrhunski rezultat na sva tri načina istovremeno.
- To jasno govori da se u većini sportova, prije svega, moraju razviti oni kapaciteti koji su dominantni - rekao je Bjelica.
On smatra da će predstojeća Konferencija kroz mnoge naučne teze pokušati da pruži odgovore na postavljeni moto tog skupa, a to su inovacije, iz-
vrsnost, postignuća, sinergija i izazovi u sportu – većina ka budućnosti.
- Plenarni predavači su iz Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Švajcarske, Poljske, Bugarske, Hrvatske, a biće zastupljene i pojedine teme kolega iz regiona - kazao je Bjelica.
Plenarni predavači su iz Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Švajcarske, Poljske, Bugarske, Hrvatske, a biće zastupljene i pojedine teme kolega iz regiona - kazao je Bjelica
Najavio je da će na dvodnevnom Forumu biti obuhvaćene teme: multidisciplinarne sportske nauke i savremeni pristupi u treningu; medicina i prevencija kardiovaskularnih bolesti kod sportista i opšte populacije; ekologija, zdravlje i motivacija mladih, fizička pismenost i kvalitet života kod trudnica i starijih osoba, savremene metode oporavka u sportu, uticaj novih tehnologija i medija na sport kao i analize performansi sportista na velikim međunarodnim takmičenjima. Na kraju foruma biće proglašeni najbolji mladi naučnik i naučnica. Naglašeno je da su partnerske prestižne konferencije brojne visokoškolske institucije - Fakultet sporta Univerziteta u Ljubljani, FPMOZ Sveučilišta u Mostaru, Univerzitet sporta iz Tirane, Crnogorski olimpijski komitet i Evropski koledž sportskih nauka, na čijem se programu zvanično nalazi naučni skup u Podgorici. N. K.
Poneđeljak, 8. septembar 2025.
CETINJE - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer i nije riječ o vjerskoj nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da nasred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. A znamo šta svuda u svijetu tuđe zastave znače u državnoj prijestonici – okupaciju i pokoravanje - kazala je novinarka Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala na skupu povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe sveštenstvo i vjernike Srpske pravoslavne crkve da u Cetinjskom manastiru ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog.
Ona je istakla da „crnogorski bedem nikad ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine“.
- I biće ih još kad god treba, a trebaće, „dok gođ ima Montenegra i njegove neporažene zastave“. Mi ovđe to znamo otkad postojimo, niko nije morao da nas uči, ali smo mi morali 4. i 5. septembra 2021. da naučimo ovdašnje pokorne sluge „srpskog sveta“ šta je Cetinje Crnoj Gori, šta je Crna Gora Cetinju, a šta su Belveder i snaga zajedništva na njemu. Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer i nije riječ o vjerskoj nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da nasred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. A znamo šta svuda u svijetu tuđe zastave znače u državnoj prijestonici – okupaciju i pokoravanje. I završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendreci-
I Joanikije i Backović na Cetinju
Na Cetinju su uoči početka jučerašnjeg skupa uočene pojačane policijske snage, a u razgovoru sa službenicima policije, neposredno prije početka okupljanja, uočen je i sveštenik Mijajlo Backović koji je, nakon nekog vremena službovanja u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, gdje je obavljao dužnost sekretara mitropolita Metodija (Ostojića), na svoju inicijativu vraćen u MPC za tivatskog paroha. U jednom trenutku, na terasi Cetinjskog manastira, uočen je i mitropolit Joanikije, koji se kratko zadržao gledajući okupljene.
Održan
ma, lažima... Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom - kazala je ona. Poručila je i da su izgubili, jer traj tron sada dijele na dva dijela.
- Izgubili su toliko da sada taj tron dijele na dva dijela jer im nije bio dovoljno dobar onaj zbog koga su htjeli da izazovu građanski rat. Izgubili su onog momenta kad su zorom pune autobuse hordi okrenuli nazad ka Podgorici. Izgubili su toliko da su nakon Belvedera pale dvije vlade za dvije godine. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku. Izgubili su jer su zaboravili da su na tom istom Belvederu prije 90 godina ljudi ginuli od istog neprijatelja, zbog istih ciljeva, a da smo mi u noći između 4. i 5. septembra stajali na ramenima tih heroja - rekla je ona. Njen kolega Darko Ivanović poručio je da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Ivanović je podsjetio i na lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih. Rajo Čelebić, javnosti poznat iz video-snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demonstracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: „Imate levor, ubijte me“, pozdravljajući prisutne poručio je da je ponosan što može
pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“.
On je pozdravio i one druge. - Pozdravljam i one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je ista majka iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - poručio je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljubakazao je Čelebić.
U govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića
- „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove Čelebić.
On je u svom obraćanju posebno pozdravio Slavka Perovića,
za koga je kazao da je „jedan od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“. Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Poželjevši dobrodošlicu okupljenima pred Biljardom Svetlana Pajović-Musić je kazala da je i ovaj, četvrti skup, simbol građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belvedere. Ona je kazala da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju.
- Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić. Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti, poručivši da su oni čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine.
- Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i
slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona. Pajović-Musić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.
- Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić. Na kraju, pozvala je okupljene da pođu na Kruševo ždrijelo da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje - Podgorica u znak protesta
zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Skup povodom obilježavanja četvrte godišnjice događanja na Belvederu prijavila NVO Centar za građanska prava (CGP) i kako su ranije rekli, planirano je da bude miran i dostojanstven, na istorijskom mjestu okupljanja Crnogoraca, sa ciljem njegovanja kulture sjećanja, nacionalnog jedinstva i podsjećanja na buđenje građanskog otpora klerofašizmu. - Okupljamo se da srce Cetinja ponovo zatreperi snagom jedinstva i ljubavi prema slobodi. Zato nas Belveder poziva da svojim prisustvom budete dio crnogorske priče koja se ne zaboravlja i borbe koja nikada ne prestaje - poručili su ranije iz CGP-a.
J. Đukanović-Petrović
Globalna inicijativa koja se bavi pitanjem vještačke inteligencije ,,Ethical AI Alliance“ izabrala predstavnicu iz Crne Gore Snežanu Nikčević da bude njihova ambasadorka za Balkan
PODGORICA – Globalna inicijativa koja okuplja ljude iz cijelog svijeta da zajedno doprinesu tome da vještačka inteligencija ne služi moći i interesima velikih korporacija, nego ljudima i zajednicama ,,Ethical AI Alliance“ izabrala je Snežanu Nikčević, programsku menadžerku u NVO 35 mm, iz Crne Gore, da bude njihova ambasadorka za Balkan.
Nikčević kaže za Pobjedu da joj je, pored ostalog, dodijeljena uloga da prenosi šta su naši izazovi i potrebe... Ideja je, prema ovoj globalnoj inicijativi, da se stručnjaci iz različitih djelova svijeta povezuju, da se čuju iskustva onih koji su često na margini i da razgovori o vještačkoj inteligenciji ne ostanu privilegija samo nekoliko bogatih i tehnološki dominantnih zemalja. Nikčević se godinama bavi oblašću koja je vezana za digitalne politike. Ona je, pored ostalog, koordinisala više od 100 audio-vizuelnih projekata, uključujući velike produkcijske servise za klijente poput Bi-Bi-Sijevog Top Gira, Tojote…
IzazovI
- Moja uloga ambasadorke za Balkan je da budem neka vrsta mosta, poveznice, da prenosim šta su naši izazovi i potrebe, ali i da donosim ovdje znanje i iskustva iz različitih djelova svijeta. To uključuje i povezivanje ljudi i organizacija, učešće na različitim događajima, otvaranje prostora za saradnju, ali i stalno podsjećanje da vještačka inteligencija mora služiti ljudima, a ne moći – rekla je ona. Svako od njih, kako kaže, oblikuje ovu ulogu na svoj način, a ona je gradi na onome što već
Moja uloga ambasadorke za Balkan je da budem neka vrsta mosta, poveznice, da prenosim što su naši izazovi i potrebe, ali i da donosim ovdje znanje i iskustva iz različitih djelova svijeta. To uključuje i povezivanje ljudi i organizacija, učešće na različitim događajima, otvaranje prostora za saradnju, ali i stalno podsjećanje da vještačka inteligencija mora služiti ljudima, a ne moći – rekla je Snežana Nikčević
radi kroz civilni sektor i program koji vodi u 35 mm, istraživanja i umrežavanja.
- I moram reći da mi je ovo priznanje značajno, jer je potvrda da i ono što radiš iz jednog malog mjesta može da doprinese promjeni na globalnom nivou – istakla je Nikčević. Upitana kako je došlo do toga da postane dio ove globalne inicijative, naša sagovornica navodi da je to rezultat godina učenja, rada i upornosti. Počela je vrlo rano da radi, faktički od kraja osnovne, i sve što je zarađivala ulagala je u obrazovanje, putovanja, kurseve, upoznavanje novih ljudi i razmjenu ideja. Kroz sve to se negdje, kako ističe Nikčević, gradi iskustvo, a tome je doprinijelo i učešće u međunarodnim inicijativama vezanim za digitalna prava i digitalne politike. Baš je na jednom od tih događaja i upoznala osnivačice Ethical AI Allianca i kroz te razgovore postalo je jasno da dijele iste vrijednosti. - Na kraju, mislim da je baš taj spoj lokalnog iskustva i spremnosti za uključenje u globalne razgovore presudio da dobijem ovu titulu – rekla je Nikčević.
DIgItalna pIsmenost Nikčević dugo edukuje i istražuje oblast digitalne pismenosti, a na pitanje šta pokazuje njeno dosadašnje iskustvo, gdje je Crna Gora po tom pitanju, odgovara da nam nedostaje kritičko razmišljanje,
Snežana Nikčević
poznavanje digitalnih prava, sigurnosne prakse i razumijevanje šire slike kako tehnologije utiču na naš život i društvo. - Radila sam sa stotinama organizacija i hiljadama mladih, i vidjela koliko se često sve svodi na snalaženje, a ne na sistematično znanje, što je slučaj u mnogim zemljama, uključujući Crnu Goru… Starije generacije često imaju strah od tehnologije i zavise od mlađih da im ,,srede“ stvari. Mladi su, s druge strane, brzi i snalažljivi, ali to ne zna-
Digitalna pismenost nije samo pitanje korišćenja tehnologije ili aplikacija, već način na koji se sigurno, odgovorno i promišljeno krećemo u digitalnom svijetu. To znači biti oprezan na internetu i kritički procjenjivati informacije, paziti na svoje podatke i dijeliti ih s pažnjom, pokazivati ljubaznost i prepoznati digitalno nasilje, ali i koristiti provjerene izvore i pouzdane informacije, naglašava Nikčević
či da su i dovoljno pažljivi, često ne razmišljaju o sigurnosti, privatnosti ili posljedicama onoga što ostavljaju onlajn. Tako da svaka generacija ima svoje prednosti i svoje slabosti, ali svima nam fali dublje razumijevanje i sigurnosna kultura (uključujem i sebe jer govorimo o vještinama koje unapređujemo tokom života) – rekla je Nikčević. U komunikaciji je bila i sa zaposlenima iz državne uprave, te navodi je situacija – izazovna. U toku je pripremu strategije za upotrebu vještačke inteligencije (AI strategiju) za koju je najavljeno da će biti usvojena do kraja godine, pa Nikčević ističe da je to važan korak, ali je ključno da u proces bude uključeno što vi-
Dodaje da UNDP studija o spremnosti Crne Gore za primjenu vještačke inteligencije u javnoj upravi jasno pokazuje višedimenzionalne izazove. - Ovo nije problem samo u našoj državi, ovo je nešto sa čime se suočava veliki broj zemalja. Zaista je važno imati na umu da ako naši procesi nijesu funkcionalni i transparentni, i ako u njima nedostaje poštovanje ljudskih i drugih prava u neautomatizovanom radu, takvi procesi neće donijeti brže i bolje rezultate kada njima ,,nahranimo“ algoritme – rekla je ona.
Umjesto toga, kako kaže, dobićemo automatizovanu verziju nefunkcionalnog sistema, čime samo povećavamo ranjivost i rizik od zloupotreba. eDukacIja - Javnost mora biti edukovana o rizicima i prednostima vještačke inteligencije, a treba podstaći i privredu da razvija odgovorna AI rješenja, jer samo tako možemo razgovarati o razvijanju kvalitetnijih, etičnijih i odgovornijih sistema koji stvarno služe ljudima – poručuje Nikčević. Upitana na koji način treba da se unaprijedi postojeće stanje, odgovara da kao i za mnogo toga, prvenstveno govorimo o obrazovanju, i to još i prije osnovne škole.
- I ovdje ne mislim samo na formalno obrazovanje. Tehnologija je sistemski dio stvarnosti u kojoj živimo, tako da razumijevanje na koji način treba da živimo i funkcionišemo u toj stvarnosti ne bi trebalo da bude nešto što se uči samo kroz specifična zanimanja kao što su različite oblasti IT sektora. Drugo, kroz obuke i stalno učenje, kako za javni tako i za privatni sektor. Treće, kroz povezivanje, ne može svaka institucija ili organizacija sama da „izmišlja točak“, potrebna je saradnja i razmjena znanja. I četvrto, kroz politiku i zakone koji prate stvarne potrebe, a ne samo formalno usklađivanje – precizirala je Nikčević.
še različitih zainteresovanih strana.
- Situacija u državnom sistemu je još uvijek izazovna. Digitalizacija često ostaje na papiru, a kapaciteti i znanje zaposlenih treba da se unaprijede kako bi se nove tehnologije koristile kvalitetno i odgovorno. Upotreba vještačke inteligencije u javnom sektoru nije samo tehničko pitanje, imamo primjere iz regiona i svijeta gdje je, kada se algoritam ubacio u sistem, a nije jasno funkcionisao, kombinacija nefunkcionalnih procedura, lošeg usklađivanja podataka i nedostatka zakonskog mehanizma za izazivanje odluka koje je algoritam donio, dovela do toga da najranjiviji u sistemu ispaštaju – navela je ona.
Ona je obrazložila da digitalna pismenost nije samo pitanje korišćenja tehnologije ili aplikacija, već način na koji se sigurno, odgovorno i promišljeno krećemo u digitalnom svijetu. To znači biti oprezan na internetu i kritički procjenjivati informacije, paziti na svoje podatke i dijeliti ih s pažnjom, pokazivati ljubaznost i prepoznati digitalno nasilje, ali i koristiti provjerene izvore i pouzdane informacije. - Sve ove vještine su ključne ne samo za ličnu sigurnost, već i za izgradnju zdravijeg i funkcionalnijeg digitalnog okruženja, u školama, na poslu i u društvu uopšte. Ove vještine se uče i praktikuju od ranih godina. Digitalna pismenost danas nije luksuz, ona je osnovni preduslov da bismo odgovorno i svjesno bili dio modernog društva - zaključuje naša sagovornica. n.ĐuRĐevac
Poneđeljak, 8. septembar 2025.
PODGORICA – Pojedine
škole u Crnoj Gori suočavaju se sa problemom da pronađu nastavnike za kratku zamjenu - iz matematike, fizike, hemije, biologije, a teško je, prema informacijama Pobjede, doći i do učitelja.
Direktorica podgoričke škole ,,Radojica Perović“ Dijana Laković kaže da im je izazov da pronađu zamjenu kada im kadar pođe na bolovanje nekoliko dana. Angažovali su dva učitelja iz drugih škola, te rade po ugovoru o dopunskom radu, ali direktorica kaže da je veoma teško doći do njih i da ne znaju kako će da popune trenutno upražnjena mjesta ako se zaposleni ne vrate na posao sljedeće sedmice.
IzazovI
-Preteško je naći učitelje. Nema ih na Zavodu za zapošljavanje. Izazovno je doći i do matematičara, hemičara, fizičara... Ali sada imamo sve pokriveno – rekla je ona. Laković ističe da je takva situacija i u ostalim školama. Obrazložila je da je očigledno da se situacija promijenila u odnosu na ranije, te da, na primjer, učitelji rade sigurno i u privatnim školama, produženim boravcima, privatnim školicama...
-Izazov je sve i određenim politikama nadležni treba da riješe problem – kazala je direktorica.
Traže hemIčara
Srednja stručna škola na Cetinju je ponovo raspisala konkurs kako bi pronašla nastavnika/cu hemijske grupe predmeta. Direktor ove obrazovne ustanove Zdravko Popović kazao je Pobjedi da imaju probleme oko angažovanja profesora hemijske grupe predmeta, iako u srednjim stručnim školama mogu da predaju i licenciraju se i oni koji su završili hemijsku tehnologiju.
-Očigledno je malo i takvih, a i češće biraju druge, plaćenije profesije. Naša profesorica je na roditeljskom odsustvu, a prošle godine su je mijenjale nastavnice koje su putovale iz Nikšića, iako nijesu bile odgovarajućeg nivoa obrazovanja (VI nivo, upisale master studije). Međutim, bile su odlične u nastavi, ali iako zadovoljne ustanovom izabrale su neki drugi put (obje su u ino-
Pojedine škole već se suočavaju sa problemom nedostatka kadra, otežano pronalaze zamjenu kada zaposleni pođu na bolovanje
Direktorica podgoričke škole ,,Radojica Perović“ Dijana Laković kaže da im je izazov da pronađu zamjenu kada im kadar pođe na bolovanje nekoliko dana. Angažovali su dva učitelja iz drugih škola, te rade po ugovoru o dopunskom radu, ali direktorica kaže da je veoma teško doći do njih i da ne znaju kako će da popune upražnjena mjesta ako se zaposleni ne vrate na posao sljedeće sedmice
stranstvu). U rijetkim slučajevima su se interesovale osobe sa odgovarajućom kvalifikacijom, ali bez položenog stručnog ispita – rekao je on. Ističe da se deficit nastavnika hemije približava onom koji imaju sa matematikom i fizikom, a izvjesno i biologijom.
-Nadam se da će novi studijski program za hemiju na PMF-u makar donekle riješiti problem, iako nijesam preveliki optimista po tom pitanju -kazao je Popović. Pobjeda je nedavno pisala o
tome da Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore trenutno razvija novi studijski programa iz oblasti nastave matematike i informatike za koji smatraju da ima potencijal da, nakon vremena potrebnog za završavanje studija, omogući da većina osnovnih škola dobije kvalitetan kadar koji je sposoban da se nosi sa učionicom, i da učenicima na prikladan način približi i objasni gradivo - od osnova matematike do kompleksnijih koncepata sa svjetskih takmičenja.
NesTručaN kadar Ranije smo pisali o problemu što u osnovnim i srednjim školama na stotine nastavnika matematike nema stručno zvanje iz te oblasti. Pojedini stručnjaci su u javnosti komentarisali da za posljedicu, između ostalog, imamo pojavu da učenici
pokazuju loše znanje iz ove nauke, te da na takmičenjima ne mogu da imaju dobre rezultate. Iz resornog ministarstva su navodili da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka, što je hronični problem našeg društva. Kako bi se ovaj problem riješio, komentarisali su oni, neophodno je analizirati ga, ispitati uzroke i pronaći način kako bi motivisali studente da izaberu zvanje profesora.
Pojedini profesori koji su analizirali ovu temu, navodili su da je po ovom pitanju dramatična situacija na sjeveru države, gdje nije neuobičajeno da neko sa nekoliko položenih ispita predaje matematiku ili fiziku.
Iz Udruženja nastavnika matematike u Crnoj Gori upozoravali su da je poseban problem to što mladi ljudi koji završe matematičke studije radije biraju posao van prosvjete - banke, računske centre i slično, zbog većih mogućnosti, boljih plata i uopšte uslova rada. Iz tog udruženja isticali
su da je u manjim sredinama u našoj zemlji problem deficita ovog kadra izraženiji, jer svršeni studenti matematike, ukoliko se odluče za rad u nastavi, radije biraju veće sredine zbog većih mogućnosti. Ukazivali su da je ugled nastavnika prilično narušen, te da dok god mladi ljudi gledaju u kakvom su položaju njihovi nastavnici, sigurno neće birati da rade u učionici. Podsjetimo, pojedine škole godinama ne mogu da nađu stručni kadar. Pojedini direktori su Pobjedi ranije govorili da se na oglas ne javljaju matematičari 15-20 godina, a da raspisuju konkurs svakog mjeseca. Kako se na oglase ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog... Na okruglom stolu ranije se od pojedinih predstavnika institucija čuo stav da u suštini ne vide rješenje na pomolu. Rečeno je i da se na vrijeme nije reagovalo, te da će sada trebati oko deset godina da se stanje normalizuje. N. Đ.
ULCINJ - Kao roditelji djece koja pohađaju školu u kojoj se dogodio slučaj nastavnika Remza Pultija, izražavamo ozbiljno nezadovoljstvo načinom na koji je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija reagovalo i oglasilo se povodom ovog slučaja, saopšteno je iz NVO Roditelji Ulcinja. - Umjesto da sprovede hitnu, detaljnu i transparentnu istra-
gu, uključujući i razgovore sa roditeljima žrtve i ostalim roditeljima čija djeca pohađaju tu školu, Ministarstvo je u subotu po podne izdalo kratko i površno saopštenje, u kojem se praktično stavilo u zaštitu direktorice Feride Hajdinaga. Takav pristup smatramo potpuno neprihvatljivim i štetnim, jer ne doprinosi zaštiti prava djeteta niti vraćanju povjerenja roditelja u institu-
cije - kazali su u saopštenju. Podsjećaju javnost i ministarku da je u januaru ove godine ista institucija – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija – smijenila direktoricu Gimnazije „Slobodan Škerović” u Podgorici Biljanu Vučurović upravo zbog nepostupanja u slučaju seksualnog uznemiravanja. Tada je Ministarstvo postupalo odgovorno: sprovedena je istraga, upućene su inspekci-
je i na kraju je donijeta odluka o razrješenju direktorice. - Zašto se sada, u slučaju u Ulcinju, primjenjuju dvostruki aršini? Zašto se odmah, bez ikakve istrage, izlazi saopštenjem u kojem se direktorica opravdava i faktički abolira? Ako je u Podgorici bilo neophodno sprovesti istragu i razriješiti direktorku zbog neprijavljivanja, kako je moguće da se u Ulcinju – gdje postoje
konkretne prijave roditelja i gdje je direktorica svjesno zataškala slučaj – sve svodi na par rečenica izdatih u subotu po podne - pitaju se iz NVO Roditelji Ulcinja. Ovo, ocjenjuju, jasno pokazuje da Ministarstvo ne štiti ni žrtvu, ni roditelje, ni javni interes, već pokušava da sačuva položaj direktorice. A istina je upravo suprotna: prava žrtve i djeteta se mogu zaštititi
samo kroz potpunu transparentnost i isključivanje direktorice iz daljeg procesa. - Pozivamo još jednom Ministarstvo da hitno otvori transparentnu istragu, uključi roditelje žrtve i sve roditelje koji su direktno pogođeni ovim slučajem, te da poštuje iste standarde i kriterijume u svim školama, bez obzira na ime i porijeklo direktorice. Dvostruki aršini urušavaju povjerenje roditelja i šalju opasnu poruku da su neka djeca i neki roditelji manje vrijedni od drugih - poručuju u saopštenju. r. P.
Kolašin: Održana manifestacija „Stazama Veljka Vlahovića“ i obilježeno 111 godina od rođenja „stvaraoca i imena slobode“
KOLAŠIN - Staze Veljka Vlahovića su staze ponosne i nepobjedive Crne Gore. Staze jugoslovenske i komunističke tradicije. Staze internacionalne borbe za pravdu i slobodnog čovjeka koji tu pravdu određuje. Uvijek kada koračamo njima imamo pravo da budemo bliži istoriji, bliži hrabrosti i Crnoj Gori koja nikada nije bila mala kada su sloboda i dostojanstvo bili cilj.
Ovo je, između ostalog, poručeno sa tradicionalne manifestacije „Stazama Veljka Vlahovića“ koja je održana u rovačkom selu Trmanje gdje se rodio Veljko Vlahović. Ovaj događaj, kojim se čuva slobodarska istorija Crne Gore, prvi put ove godine nije imao podršku Vojske Crne Gore. Manifestacija je počela u kanjonu Platije na 33. kilometru
KOTOR - Tradicionalna manifestacija „Noć mode u Grabovcu“, sedma po redu, protkana sa puno emocija, održana je sinoć u dvorištu Doma starih „Grabovac“ u Risnu.
Modnom pistom prošetalo je 27 korisnika, osam iz same ustanove, devet vaninstitucionalnih korisnica i deset korisnika koji su nosili odjevne kombinacije prema svojim željama.
Ove godine Kotoranka Ljuba Šljuka, korisnica usluga doma, zajedno sa korisnicama iz Dnevnog boravka, izradila je haljine ručno ukrašene ručno rađenim crtežima slikarke Milivijević-Ivanović sa motivima Boke Kotorske. Pored Šljuke, u saradnji sa Natašom Milosavljević-Šćepanović, koja je prije sedam godina inicirala organizovanje ove manifestacije, angažovano je osam modnih kreatorki - Milena Vujačić, Bojana Če-
Nikada se ne može zatvoriti vječito otvoreni prozor slobode. Ko ne razumije da je Crna Gora takva nije ni prijatelj, ni saradnik već onaj koji smeta i ometa i kojem poraz slijedi, poručeno sa ove manifestacije
puta od Podgorice ka Kolašinu. Na lokaciji Abisinija, nadmorske visine 209 metara, okupili su se učesnici od kojih je dio krenuo pješke ka Trmanju na visinu od 996 metara, a dio automobilima nakon skretanja od mosta Melještak ka rovačkim selima. Organizatori su bili Planinarski savez Crne Gore, SUBNOR i antifašisti Crne Gore, UBNOR i antifašisti Kolašina i opština Kolašin. Ispred kuće u kojoj je prije 111 godina rođen Veljko Vlahović, upriličeni su govori, pozdravi,
druženje kojim se podsjećalo na čovjeka čije je drugo ime bilo sloboda i Crna Gora. Prisutne je pozdravila Tatjana Ivanović, predsjednica Planinarskog saveza Crne Gore. Takođe je i Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista, govorio o značaju slobodarskih i antifašističkih amaneta koje je ostavio Veljko Vlahović koji su uvijek imale internacionalne poruke. Vuk Vuković, u ime opštine Kolašin, kazao je da Veljkovo ime odjekuje mnogo šire od ovoga sela i ovih planina.
Rođen u Kolašinu 1914. godine, Veljko Vlahović je rano osjetio da mu je dato da nosi veći teret od običnog života. U građanskom ratu Španije je sa hiljade internacionalaca branio slobodu i sve kasnije ugradio u revolucionarnu borbu komunista i naroda Jugoslavije. Slobodu je shvatao ne samo kao pobjedu nad bojištima već je znao da prava borba počinje nakon rata školom, knjigom, znanjem, jednakošću. Dok obilježavano 111 godina od njegovog rođenja pitamo se da li smo naučili da se
sloboda ne čuva jednom zauvijek već svakog dana. Svjesni smo da se i danas u ime prošlosti dešava nešto što ne pripada vrijednostma slobode već sjenkama koje su je gušile. Dolazim iz partizanske porodice, iz doma u kojem se uvijek Veljkovo ime izgovaralo sa poštovanjem i ponosom. Zbog toga osjećam dvostruku čast što mogu da stojim pred Veljkovom kućom i da kažem da je Veljko Vlahović naš uzor i kao borac i kao intelektualac i kao vizionar, kazao je Vuk Vuković. Dr. Drašković
Prisutne je pozdravio i Nikola Lakićević, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina, ukazujući na to da se prvi put u organizaciji ove manifestacije nije pojavila Vojska Crne Gore. Čime to Veljko Vlahović smeta Vojsci, pitao je on. Vojska Crne Gore je svake godine tradicionalno obezbjeđivala klupe, šatore, mobilnu kuhinju, obroke za sve učesnike i goste. Ove godine ne samo da su prekinuli tradiciju već su samo nekoliko sati prije početka manifestacije, otkazali svoj dolazak i izdali naređenje vojnicima koji su krenuli ka Trmanju da se vrate u kasarnu. Time smo kao organizatori dovedeni u baš neprijatnu situaciju, a obrazloženje je bilo da nemaju odobrenje ministra. Ne znam čiji je potez nerazumljiviji – ministra da prekine tradiciju ili vojnog lica koje nema integritet da stane iza svoje odluke jer su već bili krenuli prema Trmanju. Ovo nije prvi put da se VCG traljavo odnosi prema zahtjevima UBNOR-a i antifašista Kolašina. Svake godine ih moramo napomenuti oko obaveze obilježavanja 13. jula. Takođe, održavanje partizanskog groblja na Brezi funkcioniše po obavezi molbe. Da je kako treba VCG bi ovakve događaje uvrstila u kalendar redovnih aktivnosti, a mi sa zadovoljstvom podržali takav odnos, istakao je Lakićević.
STaRoST nE MoRa BiTi PaSiVnoST: Manifestacijom „Noć mode u Grabovcu“, održanom u Domu starih u Risnu, usmjerava se pažnja na ranjivu kategoriju stanovništva
lebić, Radojka Tepavac, Lidija Burić, Maja Pavićević, Nada Pavlović, Anastazija Miranović i Sanja Bobar, čije kreacije su nosile korisnice doma Radojka Bošković, Liljana Stajović, Davorka Počanić, Ljubica Gagović, Anita Franović, Bora Cvijetić, Zlatana Krivokapić, Dara Katić i Vesna Djurović. Modnom pistom su prošetali i korisnici Milan Rašković, Milorad Pešić, Žika Đokić, Mitar Đilas, Milovan Đurović, Slobodan Živković i Miodrag Vuković. Kreacije Ljube Šljuke predstavile su korisnice Dnevnog boravka, Ruška Proroković, Koviljka Bilafer, Jadranka Radović, Laura Živković, Ljubica Crepulja, Raj-
ka Adžić, Viktorija Mihović i Dušanka Radović. Gošća na modnoj reviji bila je pjesnikinja Jelena Božović, koja
je kazivala svoje pjesme. Nakon modne revije koja je završena vatrometom uz pjesmu „Zasjaće palaci“, druženje je
nastavljeno u kafe-baru doma, a gost večeri je bio Dejan Matić Menadžerka sistema kvaliteta i PR Doma starih Anđela Rašković istakla je da nastavljaju da skreću pažnju društva na ranjivu kategoriju lica kojim pripadaju korisnici doma i da na ovaj način razbijaju predrasude o ustanovama koje se bave zbrinjavanjem i smještajem starijih lica. Direktor Doma starih Srđan Dragomanović kazao je da prepušta da drugi kažu o ovoj manifestaciji.
- Vidjeli ste da nas ostali domovi, hajde neću reći kopiraju, nego rade ono što je lijepo, preuzimaju, što nas ohrabruje da druge ustanove rade ono što mi radimo. Mislim da ra-
dimo dobru stvar. Akcenat je upravo tamo gdje treba da bude, a to je na korisniku i mislim da smo svake godine sve boljikazao je Dragomanović. Psihološkinja Biljana Cimbaljevć kaže da sa psihološkog aspekta, modna revija nije samo pitanje zabave, već događaj koji ima više pozitivnih efekata.
- Razbijamo predrasude i šaljemo poruku da starost nijesu samo gubici i pasivnost, već da starost može biti lijepa i kreativna i razigrana. Korisnici postaju vidljivi, izlaze iz uloge korisnika i ovo je događaj koji im pruža radost i pažnju, što svakako pozitivno utiče na njihovo mentalno zdravlje - kazala je Cimbaljević. iv.k.
Rusi zasuli Ukrajinu dronovima i raketama, poginulo i dijete
KIJE V – Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko zvanično je potvrdila da je zgrada ukrajinske vlade u Kijevu oštećena u ruskom napadu rano juče, što je prvi put od početka rata da je ova zgrada pogođena. Prema preliminarnim informacijama, nekoliko dronova je prešlo granicu Ukrajine i Bjelorusije, saopštio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon ruskog napada. Među troje poginulih u ruskim napadima na Kijev je i dijete.
Zelenski je na mreži Iks napisao da otklanjaju posljedice ruskih udara, da je bilo više od 800 dronova, 13 raketa, uključujući četiri balističke.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga pozvao je saveznike
Ukrajine na snažan odgovor dok Rusija „eskalira svoj teror“.
- Prvi put više od 800 dronova i projektila u jednoj noći. Civili ubijeni i ranjeni, civilna infrastruktura oštećena u Kijevu, Odesi, Kremenčuku, Krivom Rogu, Zaporožju i drugim gradovimanapisao je na društvenim mrežama.
Potvrdio je da je prvi put
- U Kijevu su uništene obične stambene zgrade. U jednoj od njih, spratovi između 4. i 8. su se urušili. Do sada su prijavljena dva smrtna slučaja, uključujući jedno dijete. Moje saučešće svim njihovim voljenima - naveo je Zelenski. Kaže da je u Kijevu povrijeđeno na desetine ljudi i potvrđuje da je zgrada Vlade oštećena.
pogođena zgrada Vlade u Kijevu.
- Samo to je ozbiljna eskalacija - dodaje. Najveći cinizam je u tome što ovi brutalni napadi dolaze upravo dok predsjednik Tramp čini sve da postigne mir – dodao je, naglašavajući da Putin umjesto toga „odbacuje diplomatiju i eskalira teror“. Sibiga poziva na stroge sankcije na ruske prihode od nafte i gasa, kao i na dodatnu podršku Ukrajini u protivvazdušnoj odbrani.
- Moramo sprovesti sve što je dogovoreno u Parizu. Takođe računamo na sprovođenje svih sporazuma kako bismo ojačali našu protivvazdušnu odbranu. Svaki dodatni sistem spašava civile od ovih gnusnih udara. Svijet može da natjera kremaljske kriminalce da prestanu sa ubistvima –
sve što je potrebno je politička volja. Zahvaljujem svima koji pomažu - naveo je Zelenski. Ukrajinsko vazduhoplovstvo izvijestilo je da je Rusija u posljednjem noćnom napadu lansirala rekordan broj dronova i raketa - ukupno više od 800. Prema vazdušnim snagama, devet raketa i 56 dronova pogodilo je 37 lokacija, a srušeni ostaci pali su na osam lokacija.
Premijerka Sviridenko kaže da su krov i gornji spratovi zgrade Vlade oštećeni. - Neprijatelj svakodnevno teroriše naše ljude širom zemlje - napisala je na društvenim mrežama.
Među troje poginulih u ruskim napadima na Kijev tokom noći, u kojima je povrijeđeno 18 osoba, a zapaljene su brojne zgrade u glavnom gradu, uključujući i sjedište Vlade, bilo je i jedno dijete, objavili su ukrajinski zvaničnici. Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da je odmah nakon napada izbio požar u zgradi Vlade u centru grada, koji je započeo kišom dronova, a zatim su uslijedili raketni napadi. Među poginulima je mlada žena i dijete mlađe od godinu dana, nakon što je devetospratnica pogođena u kijevskoj četvrti Svjatošinski, kaže Kličko. Dodao je i da spasioci traže i treće tijelo, prenosi BBC. S obzirom na to da se zapadna Ukrajina suočava s prijetnjom vazdušnih napada, Poljska je aktivirala vlastite i savezničke avione kako bi osigurala vazdušnu sigurnost, saopštilo je operativno zapovjedništvo poljskih oružanih snaga.
Kosovski premijer negirao navode srpskog predsjednika Aleksandra Vučića
Kurti
PRIŠTINA - Protesti u Srbiji izraz su nezadovoljstva samih građana Srbije, a ne bilo kakvo miješanje sa Kosova, kazao je juče kosovski premijer u ostavci Aljbin Kurti.
Kurtijevi navodi dolaze nakon gostovanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je, govoreći o blokadama u Srbiji, kazao da će se 19. održati protest protiv Kancelarije za KiM, bez više detalja, a uz komentar „kao da im je Kurti lično naredio šta da rade“.
- Dok su ovi napadali policajce, tukli policiju ogradama, metalnim šipkama, pirotehničkim sredstvima i svim mogućim, da su oni donijeli odluku, bukvalno kao da im je Kurti to naredio – da 19. organizuju demonstracije – nećete vjerovati protiv koga?! Protiv Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Zato što ne mogu valjda da nađu nikoga na prištinskom univerzitetu ko bi da ih podrži, ne mogu da nađu ni studente, ni profesore, nikoga, njih nekoliko. Dakle, kao da im je Kurti lično naredio šta da rade – sad će da demonstriraju protiv Kancela-
rije za Kosovo i Metohiju“, kazao je juče Vučić, između ostalog, prenio je Kossev. Upravo je ove navode juče prokomentarisao kosovski premijer u ostavci, Aljbin Kurti. Najprije je napravio paralelu sa Beogradom sa kojim, prema njegovim riječima, Kosovo ima duboke kontraste „i kada je u pitanju prošlost, sadašnjost i budućnost“.
- Mi se borimo protiv ratnih zločina, razjašnjavamo ih, dok oni ne priznaju i negiraju počinjene zločine. Pošto želimo u EU i NATO, Srbija se orijentiše prema Ruskoj Federaciji, kazao je Kurti. Kaže i da su protesti u Srbiji izraz nezadovoljstva građana, a ne bilo kakvo miješanje sa Kosova.
- Vidjeli ste da me je Vučić optužio da ja organizujem i upravljam protestima tamo, da se oni dešavaju po našoj naredbi. To nije čudno, dešava se kod svih diktatora koji su odvojeni od svog naroda, kojeg tlače i kojima ne vjeruju. U okolnostima kada ne vjeruješ narodu, sve izgleda kao da dolazi spolja. Aleksandru Vučiću proteste organizuje narod Srbije, a ne premijer Kosovarekao je on.
GAZA – Izrael je objavio da su dva projektila ispaljena juče iz Pojasa Gaze ka njegovoj teritoriji, usred rata između izraelske vojske i palestinskog islamističkog pokreta Hamas.
- Poslije oglašavanja sirena za uzbunu u oblasti Netivot i zajednicama blizu Pojasa Gaze identifikovana su dva projektila ispaljena iz centra Gaze ka izraelskoj teritoriji - saopštila je izraelska vojska, piše N1. U saopštenju se navodi da je jedan projektil presretnut, a drugi je pao u udaljenoj zoni. Oružano krilo Islamskog džihada, pokreta povezanog sa Hamasom u Gazi, preuzelo je
odgovornost za to ispaljivanje.
- Mi smo pogodili koloniju Netivot sa dvije rakete kao odgovor na zločine koje je počinio sionistički neprijatelj nad našim narodom - navodi
se u saopštenju te palestinske grupacije. To je prvi put u posljednjih nekoliko mjeseci da se iz Pojasa Gaze puca na Netivot na jugu Izraela, gradu od oko 50.000 stanovnika koji se
nalazi na desetak kilometara od te palestinske teritorije. U posljednja 48 sata izraelska vojska koja drži pod opsadom taj pojas uništila je dvije kule u centru grada Gaza i pozvala stanovnike da se evakuišu, gotovo dvije godine od početka rata između Izraela i Hamasa. Rat je pokrenut napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. Izraelska vojska koja je u znak odmazde pokrenula razornu ofanzivu na toj palestinskoj teritoriji navodi da joj je cilj da zauzme grad Gazu, da bi uništila pokret Hamas i oslobodila preostale taoce na toj teritoriji otete tokom napada 7. oktobra.
Komandant SAJ-a Srbije potvrdio da je smijenjen jer nije pod kontrolom Vučića Vulević: Ponudili su mi mjesto savjetnika ministra, odbio sam
BEOGRAD - Komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) MUP-a Srbije Spasoje Vulević potvrdio da je da je smijenjen s mjesta komandanta SAJ-a i da na svoj zahtjev odlazi u penziju.
Vulević je agenciji Beta kazao da je u četvrtak donijeta nova sistematizacija radnih mjesta i da mu je u petak saopšteno da se na njega kao komandanta više ne računa, jer nije pod kontrolom Aleksandra Vučića.
- Poslije završene vojne gimnazije i Vojne akademije proveo sam 33 godine u SAJ-u. Počeo sam kao običan pripadnik jedinice, prošao sve linije komandovanja, a od 2005. godine sam komandant jedinice. U petak, 5. septembra su me smijenili i ponudili mjesto savjetnika ministra. Ja sam tu ponudu odbio i na moj zahtjev odlazim u penziju - rekao je Vulević.
PODGORICA – Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, od 1991. godine do danas, nelegalno su sagradile na hiljade kvadrata konaka i drugih stambenih objekata. Iako je o tim radovima sačinjeno na hiljade stranica dokumentacije, napisane stotine prijava, prekršajnih naloga i urgencija, Građevinska inspekcija je za sve te decenije rijetko kada reagovala. A i kada bi reagovala, gotovo redovno bi to činila tek na samom kraju radova – da evidentira sagrađeno, sastavi zapisnik i potom ga zaboravi.
Najnoviji primjer je iz Manastira Kosijerevo u Petrovićima, u opštini Nikšić. Tamo je, podsjetimo, na mjestu zaštićenog kulturnog dobra, u protekle tri godine nikao novi konak. Dok su zidovi rasli, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Inspekcija za kulturna dobra pokušavali su da zaustave radove – jedinim mehanizmom koji imaju, rješenjima o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje i upućivanjem inicijative Građevinskoj inspekciji. Ta inicijativa poslata je u trenutku kada su radovi bili u začetku, početkom 2023. godine. Građevinska inspekcija, međutim, nije reagovala sve do avgusta ove godine, kada je na licu mjesta zatekla – potpuno izgrađen objekat.
ZABRANILI UPOTREBU
Da stvar bude paradoksalnija, Građevinska inspekcija Ministarstva održivog razvoja, urbanizma i državne imovine reagovala je tek nakon što je 11. avgusta ove godine vidjela pitanja Pobjede u vezi sa nelegalnim radovima u Kosijerevu, uprkos rješenjima UZKD i Inspekcije za kulturna dobra i kulturnu baštinu. Na teren su, po sopstvenom priznanju, izašli 13. avgusta i donijeli rješenje o zabrani upotrebe objekta. Dakle, došli su u trenutku kada majstori izvode „fine“ radove, od fasade do keramike. Umjesto objašnjenja zašto nijesu postupili ranije, inspekcija se pozvala na „prioritete“ i na „dinamiku rada“, navodeći da prednost imaju slučajevi na državnom zemljištu i predmeti koje iniciraju tu-
Poneđeljak, 8. septembar 2025.
DRŽAVA NA UMORU: Postupanje Građevinske inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, državne imovine dokazuje da je sistem zaštite kulturne baštine totalno obesmišljen i razoren
Umjesto objašnjenja zašto nijesu postupili ranije, inspekcija se pozvala na „prioritete“ i na „dinamiku rada“, navodeći da prednost imaju slučajevi na državnom zemljištu i predmeti koje iniciraju tužilaštvo, sud ili policija. Takvo obrazloženje, međutim, ne mijenja činjenicu: država je svojim nečinjenjem omogućila da konak bude završen, čime je sistem zaštite kulturnih dobara u potpunosti obesmišljen
žilaštvo, sud ili policija. Takvo obrazloženje, međutim, ne mijenja činjenicu: država je svojim nečinjenjem omogućila da konak bude završen, čime je sistem zaštite kulturnih dobara totalno obesmišljen i razoren! A što kažu iz Ministarstva održivog razvoja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je ministar Slaven Radunović, a prije njega, takođe nadležni za postupanje u Kosijerevu, bili su Janko Odović i Ana Novaković-Đurović?! Pa, kažu da se njihova Urbanističko-građevinska inspekcija po zaprimljenom aktu od strane Uprave za inspekcijske poslove, navodno, više puta obratila
navedenom organu radi dopune podataka na osnovu kojih bi se preduzele dalje radnje u postupku inspekcijskog nadzora.
- Po pribavljanju potpunih podataka, Građevinska inspekcija je izvršila inspekcijski nadzor na predmetnoj lokaciji dana 13. 8. 2025. godine – ističu iz Ministarstva, pa ispada da se sasvim slučajno poklopilo da su samo dva dana ranije dobili pitanja Pobjede o nelegalnim radovima u Kosijerevu?!
Da stvar bude čudnija ili skandaloznija (kako hoćete), iz Ministarstva naglašavaju da se „kriterijumi za postupanje ove inspekcije kreću od primarne zaštite javnog interesa, odno-
Tamara Vujović i Dobrila Vlahović u ćutanju dočekuju i
Ministarstvo kulture i medija godinama nema hrabrosti da progovori o nelegalnim radovima na sakralnim kulturnim dobrima Crne Gore. Tu hrabrost, izuzev nekadašnje ministarke Vesne Kilibarde, nijesu pokazali ni ministri Demokratske parije socijalista, a još manje ministri svih vlasti nakon 2020. godine – onih koje su politički i ideološki iznikle „iz šinjela“ Srpske pravoslavne crkve. Vesna Bratić Maša Vlaović i aktuelna ministarka Tamara Vujović nijednom riječju nijesu osudi-
sno sprovođenje postupaka inspekcijskog nadzora za objekte koji se grade na zemljištu čiji je vlasnik Država Crna Gora, a nakon toga sprovodi se postupak kontrole zakonitosti gradnje na privatnom zemljištu, prije svega u urbanim sredinama, a nakon toga u ruralnim naseljima“.
- Nadalje, prioritete po prirodi stvari imaju predmeti koje iniciraju tužilaštvo, sud i policija – ističu iz Ministarstva. Po ovome ispada da zaštita kulturnih dobara Crne Gore, bila ona od lokalnog ili nacionalnog značaja, uopšte nije u vrhu priroriteta ove urbanističko-građevinske inspek-
le nelegalne intervencije na zaštićenim spomenicima kojima upravljaju Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka. Njihova saopštenja su prepuna fraza o zaštiti kulturnog nasljeđa“ i „zalogu za buduće generacije“, ali kada se ruši, zida i pregrađuje – nastupa muk. Ni ministarka Vujović, ni direktorica za kulturnu baštinu u MKM Dobrila Vlahović nemaju što da kažu. Ćute, izbjegavaju novinarska pitanja i time pristaju da se pred njihovim očima skrnavi, devastira ili nestaje kulturna baština ove zemlje – dok uredno primaju plate koje im disciplinovano serviraju građani ove države.
cije?! Dakle, važnije je da li se nešto gradi na državnom zemljištu od toga da li se ruši, gradi, pregrađuje ili devastira na kulturnim dobrima države Crne Gore, koji su od izuzetnog istorijskog, umjetničkog, vaspitno-obrazovnog, arhitektonskog i identitetskog značaja?! To je, dakako, otvoreno zeleno svjetlo za Mitropoliju crnogorsko-primorsku i Eparhiju budimljansko-nikšićku da ruše, zidaju i pregrađuju što god i kad god požele, kao što i jesu činili sve ove godine, a u posljednjih nekoliko godina u manastirima Ćelija pipereska, Kosijerevo, Duga, Moračnik... Štaviše, Građevinska inspekcija je u Ćeliji piperskoj i Dugi takođe postupala tek nakon što su nelegalni objekti u potpunosti izgrađeni i stavljeni u funkciju. Kao i u slučaju Kosijereva, podsjetimo, u februaru prošle godine donijeli su rješenje o zabrani upotrebe nelegalnih konaka i drugih objekata. Na pitanje da li će Ministarstvo pokrenuti unutrašnji nadzor ili disciplinske postupke protiv odgovornih službenika zbog propusta u postupanju u vezi sa manastirom Kosijerevo, Pobjedi je odgovoreno da „kako u ovom, tako i u svim drugim slučajevima, Građevinska inspekcija ovog ministarstva preduzima upravne mjere i radnje shodno zakonu i svojim ovlašćenjima“.
- Ukoliko se u toku nekog inspekcijskog postupka utvrdi nezakonito postupanje službenika Ministarstva, preduzimaju se odgovarajuće mjere, shodno zakonu – ističe se u odgovorima. To što Ministarstvo donosi mjeru zabrane upotrebe objekata, za Mitropoliju i Eparhiju ništa ne važi. Novinar Pobjede uvjerio se nekoliko puta da te mjere ostaju samo „mrtvo slovo na papiru“, budući da se svi nelegalni objekti ovih manastira i dalje koriste. Međutim, iz Ministarstva hoće da nas, između redova, uvjere da zakoni i mjere važe jednako za sve. - Nakon što je Građevinska inspekcija Ministarstva donijela rješenje o zabrani upotrebe objekta, to će ista pristupiti izvršenju rješenja kada se steknu zakonski uslovi. Nakon sprovođenja rješenja o zabrani upotrebe objekta vršiće se kontrola istog, te ukoliko se ustanovi da se upravna mjera ne poštuje, preduzeće se dalje zakonom predviđene radnje – navode iz Ministarstva. Na pitanje što konkretno znači „zabrana upotrebe objekta“, čemu ta mjera vodi, na koji način se ta mjera sprovodi, iz Ministarstva podsjećaju da je Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata propisano da upotreba objekta nije dozvoljena prije upisa objekta u katastar nepokretnosti, kao i da je investitor dužan da u ro-
planiranja, urbanizma i razoren
ku od 15 dana od dana prijema konačnog izvještaja stručnog nadzora podnese zahtjev za upis u katastar nepokretnosti. Dakle, ni riječi o rušenju nelegalnih objekata, ni riječi o kulturnim dobrima, ni riječi o zaštiti naše baštine, ni riječi o rješenjima o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje koje je donijela Uprava za zaštitu kulturnih dobara?! A kada se konkretno upitaju da li će, imajući u vidu nelegalnu gradnju, konstruktivno završen objekat i nepoštovanje zakona, preduzeti mjere za uklanjanje objekta i procesuiranje odgovornih, iz Ministarstva ovako odgova-
s. vasiljević
„Načelo srazmjernosti“ vjetar u leđa bespravnim
Za sve nelegalne radove na kulturnim dobrima koje izvode Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka, Inspekcija za kulturna dobra do danas nije podnijela nijednu krivičnu prijavu – iako član 253a Krivičnog zakonika jasno propisuje kaznu zatvora od jedne do osam godina za onoga „ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim kulturno dobro“. Umjesto toga, inspekcija se godinama zadovoljava minimalnim novčanim kaznama za pravno lice (manastire) i odgovorna lica (igumane). O tim kaznama, apsurdno, odlučuju sudovi za prekršaje, koji godinama razvlače postupke, dok crkva neometano nastavlja gradnju. Kao izgovor, Inspekcija za kulturna dobra ranije se uporno pozivala na „načelo srazmjernosti“ iz člana 7 Zakona o inspekcijskom nadzoru. Prema tom članu, inspektor je dužan da preduzme one mjere koje su „srazmjerne učinjenim nepravilnostima“ i kojima se „na povoljniji način za subjekat nadzora postiže svrha i cilj inspekcijskog nadzora“. Ali upravo je ovdje suština skandala: povoljniji način za Mitropoliju i Eparhiju znači da svrha i cilj nadzora nikada nijesu postignuti. Rezultat takvog „srazmjernog postupanja“ je da se kulturna baština sistematski degradira i devastira, dok inspektori formalno zadovoljavaju proceduru – izađu na teren, sačine zapisnik, propišu najblažu kaznu i prebace odgovornost Građevinskoj inspekciji. Na taj način, načelo koje bi trebalo da osigura pravičnost i efikasnost pretvoreno je takođe u jedan od instrumenata za obesmišljavanje čitavog sistema zaštite. Drugim riječima, umjesto da brani kulturno nasljeđe, inspekcija ga sahranjuje – pod izgovorom da postupa „srazmjerno“.
raju: „Građevinska inspekcija će, u skladu sa predviđenom dinamikom rada i u okviru svojih nadležnosti, preduzimati potrebne mjere i radnje u odnosu na navedeni objekat“.
Ne moramo mnogo biti maštoviti da bismo shvatili kakva je to „predviđena dinamika radova“, što će se sasvim sigurno poklopiti sa „dinamikom radova“ Mitropolije i Eparhije budimljansko-nikšićke, koja je i odgovorna za radove u Kosijerevu. Dakle, izmjeri, popiši, pečatiraj, legalizuj. Prevedeno: ne diraj crkvu i naše svetinje!
ODSUSTVO REAKCIJE
Ovakvo (ne)postupanje Građevinske inspekcije ne čudi nikog u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Direktorica Uprave Petra Zdravković ocijenila je za Pobjedu da je u dosadašnjoj praksi evidentno kontinuirano odsustvo reakcije Građevinske inspekcije kada su kulturna dobra u pitanju.
- Bilo da inspektorka za kulturna dobra proslijedi inicijativu na nadležnost Građevinskoj inspekciji, ili to Uprava
uradi, odgovore na postupanja ili nijesmo dobili ili je kroz iste konstatovano da nijesu uočene nepravilnosti. U tom kontekstu možemo samo da konstatujemo da postoji evidentno odsustvo pristupa sistemskog rješavanja problema, odnosno reagovanja na nelegalnu izgradnju – kazala je Zdravković. Na pitanje da li smatra da je zbog ovakvog postupanja Građevinske inspekcije sistem zaštite kulturnih dobara obesmišljen, Zdravković je odgovorila da se odgovor nameće sam po sebi, jer „ukoliko akti koje donosi Uprava ne proizvode krajnje dejstvo, a to je hitna obustava nelegalne gradnje i/ili uklanjanje nelegalnog objekta, što se u smislu Zakona o zaštiti kulturnih dobara sprovodi kroz donošenje Rješenja o vraćanju u prvobitno stanje, možemo se složiti da se obesmišljava sistem zaštite kulturnih dobara“.
- U generalnom problemu koji predstavlja nelegalna gradnja, moramo naglasiti da bi se ka kulturnim dobrima morao pokazati poseban senzibilitet,
budući da ista shodno Ustavu Crne Gore predstavljaju opšti interes, na čiju zaštitu se Država obavezala – rekla je Zdravković.
Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kako je kazala, još nije dostavljena zvanična informacija o postupanju Građevinske inspekcije u vezi sa konakom u Kosijerevu. Kada dobiju informaciju, sve što mogu je da upitaju o razlozima za takvo postupanje, a odgovornost neće i ne mogu tražiti.
- Svakako smo imali primjere traženja tumačenja u odnosu na postupanja nadležnih inspekcija u slučajevima kada smo smatrali da inspekcija nije postupila u skladu sa zakonom, pa ćemo tako postupiti i u ovom slučaju. Odgovornost ministarstava međutim treba da bude pitanje Vlade Crne Gore – istakla je Zdravković. Mjera zabrane upotrebe objekta za direktoricu Uprave ne znači ništa.
- Uprava je u navedenom slučaju već donijela akt kojim propisuje radnje i mjere koje treba sprovesti u okviru cjelokupnog kulturnog dobra, uključujući i za predmetni objekat. Građevinska inspekcija trebalo bi da sagleda i uvaži sva relevantna postupanja u vezi s određenim objektom, prije utvrđivanja mjera u skladu sa svojim Zakonom – kazala je Zdravković. Na pitanje kako Uprava planira da obezbijedi stvarnu zaštitu kulturnog dobra u Manastiru Kosijerevo, ili bilo gdje drugo, i da spriječi slične situacije u budućnosti, Zdravković kaže da obustava nelegalnih građevinskih aktivnosti mora sistemski da se rješava, budući da Uprava u svojoj nadležnosti nema mogućnost sprovođenja procedure uklanjanja objekata.
- U tom smislu možemo samo iznova konstatovati da dok se na nivou svih resora ne zauzme stav pravovremenog i zakonitog postupanja u svim okolnostima kršenja zakona, sva dalja postupanja Uprave u ovom smislu biće obesmišljena – rekla je Zdravković.
OGLEDALO SISTEMA
Slučaj konaka u Kosijerevu, dakle, nije incident, već ogledalo sistema koji već tri decenije funkcioniše po istom obrascu: Srpska pravoslavna crkva gradi bez dozvola, inspekcije konstatuju već izgrađeno, pišu zapisnike i izriču minimalne kazne, a kulturna baština nepovratno nestaje. Pozivanje na „prioritete“ i „dinamiku rada“ ne može sakriti suštinu – država se povlači pred očiglednim bezakonjem, a inspektori i ministri, ćuteći ili odlažući reakcije, postaju njegovi saučesnici. U praksi to znači da je svaki zapisnik, svaka prekršajna kazna i svaka inicijativa samo paravan za nečinjenje. Umjesto da štite kulturno nasljeđe, institucije ga prepuštaju stihiji i samovolji. Ako se ovakav obrazac nastavi, pitanje neće biti kada će biti degradirano ili devastirano još jedno kulturno dobro, već hoće li uopšte preostati nešto što država zaista može i želi da zaštiti. Jovan NIKITOVIĆ
„Dobre djevojke“ najbolje na Džada film festu
Žiri saopštava odluke o nagradama
PODGORICA – Film „Dobre djevojke“ Urške Đukić najbolje je debitantsko dugometražno igrano ostvarenje 10. izdanja Džada film festa, koji je zatvoren sinoć u Crnogorskoj kinoteci.
To je odlučio žiri takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma u sastavu - glumac i producent Dušan Kovačević, glumica Marija Vicković i producent Vlado Bulajić - Kroz vizuelno izrazitu i nabijenu naraciju film prikazuje unutrašnju borbu mlade djevojke koju često oblikuju i sputavaju društvene norme i religiozni okviri. Zato ga žiri jednoglasno smatra kao istovremeno hrabar i suptilan projekat sa izuzetnim obrisima i svim kvalitetnim postulatima „evropskog filma“, koji suptilno, a na momente i snažno dramatično koristi vizuelnu poeziju da progovori o emocionalnim i identitetskim procesima kroz koje prolaze mlade žene – saopštio je žiri na pretposljednjoj večeri festivala, u subotu, u Bloku V. Rediteljka Urška Đukić obratila se podgoričkoj publici video-porukom ističući da je sa svojim timom na filmu radila šest godina, da je to bio proces učenja i proces magije u isto vrijeme, ali takođe i težak put koji je trajao dok se film nije susreo sa publikom. Nagrada za najbolju režiju, u istoj kategoriji, dodijeljena je Vladimiru Tagiću za film „Yugo Florida“. Prema ocjeni stručnog žirija, njegova autorska ruka prepoznaje se u filigranskom i posvećenom radu sa glumcima, koji su pod njegovim vođstvom ostvarili bogate uloge.
- Tagić demonstrira nepogrešiv osjećaj za ritam filmske naracije, a posebno se ističe njegova poetika kadra, gdje svaka kompozicija nosi unutrašnju napetost i simboličku vrijednost, dok istovremeno ostaje u funkciji pripovijedanja. Sposobnost da poveže individualnu perspektivu sa univerzalnim temama čini njegov film upečatljivim i umjetnički zaokruženim – naveo je žiri. Tagić je zahvalio podgoričkoj publici na reakcijama, koje su, kako ističe, nešto najvrednije
što jedan autor može i treba da doživi.
- Filmovi se prave, prije svega zbog publike, a ova nagrada ne pripada samo meni, već svim autorima koji su na njemu radili – rekao je Tagić. Žiri je dodijelio i posebnu nagradu Special Mention, koju je ove godine zavrijedila snažna i suptilna drama iranske rediteljke Nahid Sedigh, „Cold Sigh“ – film u kojem se prepliću teme osvete, časti i nasljeđa porodičnog nasilja. Stručni žiri u selekciji kratkog filma, koji su činili filmski kritičar Zoran Janković, producentkinja Marija Vlahović i rediteljka Carina-Gabriela Dasoveanu jednoglasno je odlučio da nagradu za najbolji debitantski kratkometražni igrani film dodijeli ostvarenju „Astro“ autora Tima Evaltsa Ovaj film, kako je saopštio žiri, ima sve - svježu i dobro razvijenu ideju, simpatičan glavni lik, zanimljiv kontekst telefonskog prodavanja magle i lažne nade, kao i uvijek aktuelan motiv buđenja svijesti i osjećanja odgovornosti prema drugim ljudima, čak i kada ih ne poznajemo, niti ćemo ih možda ikada upoznati. Nagrada za najbolji novi autorski/rediteljski glas dodijeljena je ostvarenju „Zemlja mrtvog jelena“ Anahite Kuanchen i Soroša Javazadeh. U zaista bogatoj selekciji od 22 kratka ostvarenja, žiri je izrazio želju da istakne i glumu iz još dva filma. „Smatramo da pohvalu zaslužuju zrele, kao i nenametljive, a opet upečatljive glumačke kreacije Gentrit Shala u filmu „SOS“ Anita Morina i posthumno Dostana Nikolić u filmu „5/3/0“, reditelja Danila Stanimirovića“, navode u obrazloženju. Novčani dio nagrade i ove godine obezbijedila je Universal Capital Banka, u čije ime se prisutnima obratila Maja Subotić-Medenica - Velika je čast biti podrška ovom jedinstvenom festivalu koji već godinama donosi posebnu energiju, film i umjetnost na ulice Podgorice - kazala je Subotić-Medenica. Festival je zatvoren sinoć u Crnogorskoj kinoteci, projekcijom filma „Roda“ Ise Ćosje. R. K.
Članovi UBNORA Podgorice u čast obilježavanja Bitke na Trijepču i sjećanja na poginule u oslobodilačkim ratovima posjetili spomenik u Piperima
Članovi Udruženja boraca NOR i antifašista glavnog grada Podgorica u subotu su u čast obilježavanja Bitke na Trijepču posjetili spomen-obilježje Trijebač koje je posvećeno sjećanju na poginule Pipere u oslobodilačkim ratovima Crne Gore u XIX i XX vijeku.
Vijenac na spomenik u ime
UBNORA Podgorice položili su Jadranka Milošević, Sveto Mugoša i Marija Martinović.
HRABROST
Potpredsjednik UBNORA Podgorica i član Predsjedništva SUBNORA Crne Gore Zoran Bobo Raičević, obraćajući se okupljenima, naglasio je da je u slavnoj slobodarskoj istoriji Crne Gore brdo Trijebač upisano kao jedan među velikim brojem svijetlih primjera hrabrosti i spremnosti crnogorskog naroda na žrtvu kad je u pitanju odbrana zemlje.
- Druga polovina XIX vijeka za Crnogorce bila je period velikih odluka i pregnuća ka postizanju cilja konačnog oslobođenja cjelokupne teritorije i konstituisanja i konsolidovanja države modernog evropskog tipa. Inspiracuju za postizanje ovog cilja Crnogorci su nalazili u primjerima borbe za slobodu kroz njenu milenijumsku istoriju, kroz sjećanje na velike bitke i pobjede na Tuđemilima, Carevom Lazu, Krusima i Martinićima, na Grahovcu... Zbog toga, bilo je i za očekivati da će u tadašnjim međunarodnim okolnostima, koje su na izvjestan način išle na ruku Crnoj Gori, zahvaljujući odlučnosti knjaza Nikole, ratnom iskustvu komandnog kadra i hrabrosti vojničkog sastava crnogorske vojske, Crna Gora izvojevati pobjedu u Veljem ratu 1876–1878. godine i zasluženo, kao pobjedni-
Članovi UBNORA Podgorica kod spomen-obilježja na brdu Trijebač
ca, dočekati Berlinski kongres i konačno priznanje kao suverene nezavisne države – podsjetio je Raičević. Početni rezultati Veljeg rata, znači velike pobjede na Vučjem dolu i Fundini u julu, odnosno avgustu 1876. godine, nad oko tri puta brojnijom turskom vojskom nijesu značile i kraj rata, odnosno konačnu slobodu.
- Turci su, žureći da ih ne pretekne najavljeno primirje, pregrupisali svoje jedinice iz regiona i svom silinom udarili na tzv. Južni front, odnosno na liniju Spuž – Podgorica - Medun. Glavni cilj bio je zauzeti Trijebač, kao najznačajniju tačku za kontrolu oblasti. Na sreću, u bici za Trijebač koja je počela 6. septembra 1976. godine, kao i ostalim povezanim bitka u blizini na Veljem brdu, Maljatu i drugim, crnogorska vojska, pod komandom Boža Petrovića, uspjela ja da izađe kao pobjednik – navodi
Raičević. Istorijski značaj brda Trijebač i njegov geografski položaj opredijelili su Pipere, u prvom redu članove porodica poginulih u Drugom svjetskom ratu, da u saradnji sa Udruženjem boraca NOR-a Titograda, krajem šezdesetih godina podignu spomen-obilježje sjećanja na Pipere poginule u oslobodilačkim ratovima Crne Gore u XIX i XX vijeku.
- Sjećanje se odnosi na poginulih 160 boraca u Veljem ratu 1876–1878, na 189 boraca poginulih u balkanskim ratovima, na 94 borca poginula u Prvom svjetskom ratu i 246 boraca i 54 žrtve fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu. Svima njima duboko se klanjamo uz zahvalnost za doprinos slobodi i nezavisnosti Crne Gore – poručuje Raičević, istakavši da su piperski borci u Drugom svjetskom ratu bili dio operativnih sastava jedinica NOVJ i zajedno sa borcima iz
drugih krajeva Crne Gore, kao pripadnici NOO i udarnih brigada, učestvovali u svim značajnim bitkama i ratnim operacijama na prostoru bivše Jugoslavije.
RAVNOPRAVNOST
Potpredsjednik UBNORA podsjeća da je na temeljima velike pobjede u Drugom svjetskom ratu građena i izgrađena socijalistička Jugoslavija, zemlja bratstva i jedinstva i pune ravnopravnosti svih njenih građana. - Zemlja samoupravnog socijalizma. Intrigantnog društvenog sistema za sve svjetske mislioce i političare sa vizijom. Rješenja u oblastima vlasništva i upravljanja u privrednim i društvenim subjektima analizirana su u čitavom svijetu. Rezultati materijalnog razvoja bili su jedinstveni. Ono što nas posebno interesuje i što je važno ponavljati u svakoj prilici je činjenica da Crna Gora
Promocija specijalnog izdanja Crnogorske bojanke večeras u TC Big Fashion
BIG Fashion Podgorica i Međunarodni klub žena Crne Gore pozivaju na promociju specijalnog izdanja Crnogorske bojanke – ,,Narodne nošnje Crne Gore“, koja će biti
održana večeras od 18 do 20 časova u TC Big Fashion.
- Ova jedinstvena bojanka kroz ilustracije i kreativne zadatke približava djeci bo-
gatu tradiciju i kulturno nasljeđe Crne Gore, prikazano kroz narodne nošnje iz različitih krajeva naše zemlje –navode organizatori. Tokom događaja mališani će imati priliku da upozna-
nikada u istoriji nije doživjela takav sveukupan preobražaj i razvoj kao u 40 godina socijalizma – ističe Raičević. - Zašto je sve što je u ono vrijeme i onim okolnostima bilo kvalitetno i uspješno moralo da se uruši. Ja odgovor nemam. Sumnjam da potpun odgovor malo ko može dati. Svakako u pitanju je bio složen splet okolnosti koje su objektivno doprinosile slabljenju mladog i ne sasvim ukorijenjenog društvenog sistema. Ovakvo stanje dovelo je tokom osamdesetih godina prošlog vijeka do naglog bujanja nacionalizama, netrpeljivosti i mržnje i, na kraju, do užasnih ratova na teritoriji bivše Jugoslavije čiji ishod su bile stotine hiljada mrtvih i ogromne materijalne štete. To što nam se desilo devedesetih godina prošlog vijeka ostaće u istoriji zapisano kao primjer narodima i građanima svijeta što ih može zadesiti kada dopuste da
na liderske pozicije dođu ljudi bez znanja, morala i trunke respekta prema pripadnicima njihovih i drugih nacionalnih, vjerskih i drugih zajednica –upozorava Raičević. Iskazuje žal zbog toga što toliko stradanja nije bilo dovoljno da se do kraja uklone svi tragovi zla prizemnog ostrašćenog nacionalizma i vješte političke manipulacije neukim i neupućenim građanima. - Danas svjedočimo mnogim sličnostima na političkoj sceni onome što se dešavalo u devedesetim godinama. Toga ima u svim državama bivše Jugoslavije, svakako u zabrinjavajućim razmjerama i u našoj Crnoj Gori. U tome prednjače istaknuti prvaci pojedinih političkih stranaka, naslonjeni na izdašnu podršku Crkve Srbije, ali i državnih struktura Srbije i Rusije. Svjedočimo kontinuiranom atakovanju na suštinu crnogorskog bića, odnosno na Crnu Goru, građansku, nezavisnu, evropsku i antifašističku, kako je ona definisana u Ustavu. Pokušaji instaliranja normi svetosavskog velikosrpskog projekta iz XIX vijeka i rehabilitacije četništva i glavešina ovog zločinačkog kolaboracionističkog projekta, već su toliko prisustni da bi to moralo biti jasno svakom građaninu Crne Gore i biti podsticaj za nastavak ili početak učešća u energičnom izražavanju nezadovoljstva stanjem u zemlji i podršci snagama koje rade na obnovi ustavnog statusa Crne Gore. Mi u SUBNORA to radimo i radićemo u kontinuitetu u granicama naših mogućnosti, sjećajući se uvijek onih što su dali živote za slobodu i za državu građanske jednakosti i bratstva i jedinstva – zaključio je potpredsjednik UBNORA Podgorica i član predsjedništva SUBNORA Crne Gore Zoran Bobo Raičević. I. M.
ju novu bojanku, učestvuju u kreativnim radionicama i uživaju u prigodnom kulturnom programu.
- Događaj će svečano otvoriti prva dama Crne Gore Milena Milatović, čime se
dodatno ističe značaj ovog izdanja. Ulaz je slobodan, a svi posjetioci su dobrodošli da zajedno proslavimo spoj tradicije, igre i učenja – poručuju organizatori. I. M.
Poneđeljak, 8. septembar 2025.
Dok gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručuje da čvrsto vjeruje u ispravnost projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i njegovu dobrobit za Crnu Goru, predsjednica gradskog parlamenta Jelena Borovinić-Bojović je ocijenila da gradnju kolektora ne bi trebalo započinjati dok se ne postigne dogovor prihvatljiv za sve strane.
Na kontradiktorne poruke gradske vlasti, mještani Botuna šalju nedvosmislen stav - da nipošto neće dozvoliti gradnju postrojenja u Botunu.
UVJERENJE
Mujović je u izjavi za Radio Crne Gore poručio da Botunjani nemaju razloga za skepticizam, te da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda spasonosno rješenje. - Čvrsto vjerujem u ispravnost ovog projekta i njegovu dobrobit za cijelu Crnu Goru. Razumijem da su mještani Botuna pretrpjeli nemjerljivu štetu radom Kombinata aluminijuma, ali sistem za prečišćavanje otpadnih voda nema nikakvih dodirnih tačaka sa zagađenjem - rekao je Mujović. Nada se da će razum ipak preovladati.
- Ako je stav Agencije za zaštitu životne sredine afirmativan po ovo postrojenje, ako glas vrlo strogih ekoloških aktivista ide u korist izgradnje ovog postrojenja, ako smo mi koji treba da gradimo spremni raditi po najstrožim ekološkim standardima koji važe u zemljama EU, ako smo spremni uključiti u cijeli proces i mještane, ako smo spremni organizovati posjete sličnim postrojenjima koja su izgrađena u gradskim četvrtima evropskih naselja, onda smatram da razlozi za strah prestaju i da razum treba da preovlada - poručuje Mujović.
DOGOVOR
S druge strane, predsjednica Skupštine Glavnog grada Borovinić-Bojović je ocijenila da gradnju kolektora ne bi trebalo započinjati dok se ne postigne dogovor prihvatljiv za sve strane.
- Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda treba da se rješava dijalogom i dogo-
Nakon dobijenog pozitivnog mišljenja za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, stavove ponovo iznijeli gradonačelnik i predsjednica Skupštine
Mujović poručuje da Botunjani nemaju razloga za skepticizam, te da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda spasonosno rješenje. Borovinić-Bojović smatra da gradnju kolektora ne bi trebalo započinjati dok se ne postigne dogovor prihvatljiv za sve strane. Botunjani poručuju da nipošto neće dozvoliti gradnju postrojenja u Botunu, te da je uz njih cijela Zeta
vorom, bez disonantnih tonova i sa jedne i sa druge strane - kazala je Borovinić-Bojović u emisiji ,,Minula neđelja“ na Aplus televiziji. Podsjetila je da pitanje oko postrojenja traje duže od 10 godina.
- Rješenje mora biti sveobuhvatno i na korist svima. Napomenula bih da prethodna vlast nije na pravi način komu-
nicirala sa građanima - kazala je Borovinić-Bojović. Kako je istakla, u pitanju je zdravlje ljudi, a stanovništvo se odavno nalazi u jednoj ekološkoj krizi gdje je ugroženo zdravlje građana i Podgorice i Zete.
- Velika količina otpadnih voda ide tokom Morače kroz Skadarsko jezero sve do mora, što je veliki ekološki rizik
- smatra Borovinić-Bojović. Smatra da su reakcije mještana Botuna u potpunosti očekivane, s obzirom da nikada na pravi način nije objašnjeno šta taj mehanizam predstavlja. - Nije objašnjeno kako to postrojenje izgleda, koje su njegove negativne i pozitivne strane. Ne sjećam se da je iko to objasnio - zaključila je Borovinić-Bojović.
Opština Zeta: Kolektora u Botunu neće biti
Iz Opštine Zeta poručili su da kolektora u Botunu neće biti i da će u tome jasan odgovor dati 11. septembra na sjednici Skupštine opštine Zeta. Ova poruka došla je nakon odluke Agencije za zaštitu životne sredine, koja je u petak dala pozitivno mišljenje na izgradnju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u Botunu. - Agencija za zaštitu životne sredine na čelu sa gospodinom Milanom Gazdićem nastavlja sa svojim opasnim naumom da kroz naručeno pozitivno mišljenje za izgradnju kolektora u Botunu, koje je dogovarano daleko od prostorija Agencije, presudi našim sugrađanima u Botunu, ali i cijeloj Zeti – saopštili su iz Opštine Zeta, uz napomenu da to što je oprema za izgradnju postrojenja kupljena prije mišljenja Agencije, nagovijestilo kakvo će biti njeno mišljenje.
Odbornik DPS-a Stefan Ćulafić smatra da, nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine dala pozitivno mišljenje na Elaborat o uticaju na životnu sredinu Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nema više prepreka da najvažniji infrastrukturni projekat u istoriji Podgorice počne da se realizuje.
Odbornik Preokreta Srđan Perić smatra da su mještani Botuna s pravom oprezni i revoltirani jer su, naročito u posljednjih godinu, zasipani kontradiktornim informacijama. Smatra da bi građanima Botuna bilo fer ponuditi obeštećenje, za ono što je svojim nepostupanjem uzrokovala država.
Podsjećamo, Agencija za zaštitu životne sredine prije tri dana je dala pozitivno mišljenje na elaborat o procje-
ni uticaja na životnu sredinu za izgradnju planiranog Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Direktor Agencije Milan Gazdić poručio je istoga dana da je ova odluka donesena tek nakon što je komisija, koju je formirala ova institucija, pažljivo obradila svaki komentar, analizirala sve primjedbe i prijedloge i uložila dodatne napore da se glas građana, posebno mještana Botuna, uzme u obzir. S druge strane, predstavnik mještana Botuna Jagoš Bećirović naglasio je da oni ne priznaju mišljenje sramne komisije koju je angažovala Agencija za zaštitu životne sredine, te da Botunjani i Zećani neće dozvoliti izgradnju kolektora na planiranoj lokaciji u Botunu. I. M.
Iz GP URA pitali da li je direktor AUZP i od koga tražio saglasnost da prokopa kanal u drugoj zoni zaštićenog područja
Iz Građanskog pokreta Ura u Skupštini Glavnog grada pitali su gradonačelnika Sašu Mujovića da li je direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice (AUZP) Stojan Sjekloća na svoju ruku prokopao kanal do Rikavačkog
jezera i na taj način devastirao prostor koji se nalazi u drugoj zoni zaštićenog područja. Ovim povodom poslali su zvaničan dopis Agenciji za zaštitu životne sredine u kojem su pitali da li su oni odobrili ove radove. - Nakon brojnih kontrover-
znih odluka, pogrešnih procjena i nezakonitih akata, direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice (AUZP) Stojan Sjekloća i kadar gradonačelnika Saše Mujovića odlučio je da na svoju ruku prokopa kanal do Rikavačkog jezera, koje se na-
lazi u drugoj zoni zaštićenog prirodnog dobra i time devastira prostor oko Rikavačkog jezera i ugrozi samo jezerosaopštili su iz podgoričkog odbora Građanskog pokreta Ura. Oni su, u saopštenju dostavljenom medijima, pitali Mujovića: „Da li je njegov kadar i pulen, imenovan bez ikakvog iskustva u zaštiti životne sredine, za ove radove sproveo javnu nabavku i kada, te da li je dobio saglasnost nadležne Agencije za zaštitu životne sredine“. - Ukoliko nije, onda odgovornost za ovakav ekocid moraju snositi i gradonačelnik Mujović i njegov pulen Stojan Sje-
kloća, a šteta ovakvog nezakonitog djelovanja će biti još veća nakon prve obilnije kiše, kada će se sav iskopani materijal sjuriti u jezero i ubrzati njegovo propadanje - poručuju iz podgoričke Ure. Kako navode, Ura je i poslala zvaničan dopis Agenciji za zaštitu životne sredine u kojem su pitali da li su oni odobrili ovakve radove i da li ih je gradsko preduzeće AUZP i kada kontaktiralo za pribavljanje saglasnosti, „kao što je moralo biti prije izvođenja bilo kakvih sličnih građevinskih radova na Rikavačkom jezeru“. I. M.
Piše: Marko STOJILJKOVIĆ
Daren Aronofski voli da svoje likove stavlja na muke, što je sasvim legitimno. Problem je i što se gledaoci često nađu na mukama gledajući njegove filmove, i to ne nužno zbog saosećanja sa junacima. Razlog tome je po pravilu spoznaja da nam Aronofski otkriva „toplu vodu“ i banalnost prodaje kao vrhunsku filozofiju. Nema, dakle, neke „nagrade“ za našu patnju, od nas se očekuje samo da se divimo samozvanom geniju.
DUH DEVEDESETIH
To, naravno, ne znači da je Aronofski potpuni antitalenat za režiju, jer na nivou pojedinih scena i sekvenci zna biti briljantan. Konzistentnost tehničkih aspekata iz filma u film je takođe pohvalna, čak i u onim manje uspelim radovima. A imao je Aronofski i izrazito uspele filmove: prvenac „Pi“ (1998) kojim je nagovestio i talenat i nešto intelekta i natreniranost veštine u niskobudžetnim uslovima, diptih koji sačinjavaju „The Wrestler“ (2008) i „Black Swan“ (2010) s kojima je demonstrirao da je sposoban i da zađe ispod površine ljudske psihe… Ili, pak „Mother“ (2017) u kojem je, čini se, prihvatio svoju pretencioznost kojom sakriva banalnost uvoda, pa je sve okrenuo na dinamičan, atmosferičan i na košmarni
način zabavan film.
(2000) gde je otkrivao toplu ”, pot-
cioznosti sa „Noah“ (2014) i gadost zvanu „The Whale“ (2022) kojeg čak ni „oskarovska“ gluma Brendana Frejzera nije mogla elementarno popraviti.
S najnovijim filmom „Caught Stealing“ ko-
ji nam se upravo ukazao na bioskopskom repertoaru, čini se, Aronofski prvi put nema ambicija da nam poruči nešto važno. I to je odlično, jer može da se koncentriše na ono važnije, na pričanje priče koja čak i nije njegova – u pitanju je ekranizacija romana Čarlija Hjustona koji je sam pisac pretočio u filmski scenario. Ali je makar milje Njujorka s kraja devedesetih nešto što Aronofski poznaje i zna da inkorporira u milje filma. Protagonista koji je s*eban, a ne zna ni kako, ni zašto, ni do koje mere, takođe je tipičan za Aronofskog i kao takav će proći kroz seriju muka na putu prema iskupljenju. On, Henk (Ostin Batler), nekadašnji je talenat za bejzbol, viđen za Veliku ligu odmah nakon srednje škole. Ali, svoje šanse je upropastio saobraćajnom nesrećom u kojoj se povredio i usmrtio školskog druga. Rodnu Kaliforniju je zamenio
ker, od bejzbola mu je ostao „fandom“ prema Džajantsima iz San Franciska koji deli sa majkom (glasom i u jednoj
Američki megalopolis je prljav, nasilan, nagužvan, gadan, a u svemu tome ipak i nekako glamurozan, što scenograf Mark Fridberg sjajno dočarava, a direktor fotogra je Metju Libatik briljantno uslikava. Važnu ulogu tu ima i muzika
od poslednjih scena i stasom Lora Dern) i kapa koju nosi. Nakon što na spavanje pošalje goste i gazdu (Grifin Dan, nimalo slučajno) i zatvori bar, Henk običava da se nađe sa svojom devojkom, budućom bolničarkom Ivet (Zoi Kravic), sa kojom uživa u slobodnoj vezi koja preti da se pretvori u ozbiljnu. Henkovi problemi počinju s njegovim prvim komšijom, britanskim pankerom Rasom (Met Smit, neprepoznatljiv pod „čirokanom“ neprirodnih boja), koji mora hitno da otputuje u London, pa ga moli da mu pričuva mačka koji grebe i grize ljude. Međutim, zajedno s mačkom, Ras mu je uvalio na čuvanje i nešto što će postati predmetom interesa dvojice ruskih mafijaških si-
ledžija, braće Hasida, Lipe i Liv Šrajber Vinsent D’Onofrio), jednog portorikanskog makroa i prevejane detektivke Roman (Redžina King) iz odeljenja
upetljao svojom voljom, dok
Ostin Batler na vrhu mozaika likova na rubu njujorškog podzemlja
go u drugim filmovima sličnog kova ostavlja opipljive i trajne posledice. Posebnu pažnju treba obratiti na jurnjave automobilima i sudare – posle ovog filma ćete dvaput proveravati da li ste
Endrju Vajsblum drže tempo na visokom nivou od početka do kraja, i pritom ostavljaju taman toliko predaha koliko treba da se gledalac malo relaksira, između
mika između Ivet i Henka u početku filma, uz suverenu interpretaciju već „zvezda-
Džoni Roza siromašne), te Grifin Dan kao logorejični stari roker i vlasnik neuglednog bara (CBGB za siromašne). U drugoj polovini dobijamo i
vernici ili mafijaši-psihopate vode Henka kod svoje babe (Kerol Kejn) na obred pred šabat, a Šrajber i D’Onofrio prosto blistaju u verbalnom humoru na engleskom i jidišu. Komična nota ne umanjuje njihovu pretnju, što je takođe slučaj i sa tupavim ruskim gangsterima ili hvalisavim portorikanskim makroom.
JESENJA BERBA
Međutim, u filmu postoji još jedan „lik“ koji je jednak protagonisti, ako nije i važniji od njega. U pitanju je Njujork kao grad koji nikada ne spava. Ili, još specifičnije, Njujork iz devedesetih kada je džentrifikacija tek počinjala da uzima maha i to ne svugde podjednako.
Taj grad je prljav, nasilan, nagužvan, gadan, a u svemu tome ipak i nekako glamurozan, što scenograf Mark Fridberg sjajno dočarava, a direktor fotografije Metju Libatik briljantno uslikava.
Važnu ulogu tu ima i muzika, bilo da se tu radi o inkorporaciji onovremenih hitova uglavnom iz pank, rok i alternativnog registra ili o novim stvarima koje izvodi sastav Idles.
Čak je i zaplet u kojem protagonista ni kriv ni dužan upada u nevolje koje prvo mora da shvati, pa da se iz njih izvadi, tipično njujorški. „Caught Stealing“ tako nastavlja niz vrlo njujorških filmova nalik na „After Hourse“ (Martin Skorseze, 1985), i tu shvatamo otkud baš Grifin Dan u glumačkoj postavi, ili „Uncut Gems“ (braća Safdi, 2019) kao modernog klasika. Vremenski se smešta između njih, u vreme i na mesto koje Aronofski poznaje kao svoj džep. Zato o njemu možemo govoriti kao o autorovom najzabavnijem, možda u detaljima čak i najintimnijem filmu, te jednom od vesnika da bi jesenja „berba“ mogla da popravi prosek do sada neimpresivne 2025. godine. ,,Caught Stealing“ - najzabavniji i najintimniji lm Darena Aronofskog
Poneđeljak, 8. septembar 2025.
stojan staMeniĆ Skorsezeov gangsterski klasik ,,Goodfellas“ slavi 35. rođendan
Ima ta knjiga „Mafijaška kuhinja: Moji omiljeni recepti iz gangsterskog života“ u kom Henri Hil opisuje, na primjer, posljednji obrok prije nego će zaglaviti u zatvoru u onoj sceni u „GoodFellas“. Naravno, skrčkan na maslinovom ulju i bijelom luku. Jer, kakav bi to italijanski mafiozo bio bez… Najteže od svih pitanja. „Ništa ja to nijesam proživio ili gledao u djetinjstvu i odrastanju… A on ipak jeste“. Jedan od rijetkih intervjua, u tišini sjenovitog vinograda juga Italije - i Frensis Ford Kopola upitan da uporedi svoj „The Godfather“ (1972) i „GoodFellas“ (1990) dobrog druga Martina Skorsezea.
Životna zaprška
Naravno da je Henri Hil stvarna osoba; naravno da se sve to u „GoodFellas“ desilo. Nego, znate šta je hronična boljka i začin svih životnih zaprški starih mafijaša? Željenje i krivica. Prvo, onako, zbog svih plahovitih odluka koje za sekund obilježe život. Ili, krivica od onog momenta, kad beskrajnu lojalnost zamijeni izdajstvo. Najviše, krivica zbog toga, što shvatite da vam taj i takav život više ne prija. I krivica svih dobrih katolika među mafijozama: jer nakon svega, sve to grešno i dalje i ipak želite, svakog dana. Dvojica su junaka priče po istinitom događaju „GoodFellas“. Jedan je Henri Hil; on je ona najsitnija šibicarska koja je postala nešto manje sitna mafijaška pa mnogo krupnija krimi riba… Da bi se, na kraju, našao pred najtežom dilemom - da li je momenat za izdajstvo, onda kad postane baš gusto. Onda kad je postalo nepovratno gusto.
Drugi junak istinite priče je sam Skorseze. Dječak iz Male Itaije, onog njujorškog kraja na razmeđu svih tih strašnih familija Gambino, Lukeze, Kolombo… Dječak koji je sve to, na svom trotoaru i sa svog prozora, gledao i tome svjedočio. Ali, nikad i nikako nije mogao biti „jedan od njih“. Mali Skorseze bio je previše nježnog zdravlja, sa teškom astmom zbog koje je imao djetinjstvo koje je bilo sve samo ne normalno… I među svima njima je, prosto, bio autsajder. I kao takav je bio savršen posmatrač. I nikad, ništa, mu tu nije moglo promaći. Znate gdje je Skorseze prisutan u „GoodFellas“? U kinetici. U ritmu i tempu. A ovako je,
Znate gdje je Skorseze prisutan u „GoodFellas“? U kinetici. U ritmu i tempu. Ovako je govorio: „Počeće kao žestoka pucnjava. A onda će, od tog momenta, samo da bude brže i brže… Kao dva i po sata trejlera. Toliko vratolomno. Toliko grozničavo. Ozbiljno, to je jedini način da se uhvati sva pretjeranost mafijaškog života“
i prije nego što je uopšte ušao u obilazak filmskih setova ili kasting, svima govorio da želi da to snimi: „Počeće kao žestoka pucnjava. A onda će, od tog momenta, samo da bude brže i brže… Kao dva i po sata trejlera. Toliko pretjerano. Toliko vratolomno. Toliko grozničavo. Ozbiljno, to je jedini način da se uhvati sva pretjeranost mafijaškog života. Danas, pa opet narednog dana, pa… Da shvatite koliko je to ljudima privlačno. I koliko ih, na duže staze, davi i ispija do zadnje kapi životnog damara“. A život mafijaša u „GoodFellas“? To je, nakon 10 ili 20 ili više godina - apstinenciona kriza žešća i opakija od one najcrnjih i najkukali-
jih heroinskih zavisnika. Onda, kad jedino zadovoljstvo ostane to - što ponekad, ali samo ponekad i sve kraće, dobiješ malo mira. I ništa više. Sve ostalo je čisti pakao, svijeta u kome se zidovi sužavaju. Života koji je samo i isključivo klopka.
Bujični rukavci
Prvo je postojala knjiga. Nikolas Pileđi pisao je „Wiseguy“ (1986) nakon silnih mjeseci razgovora i intervjua sa Hilom; a Skorseze je zbog nje prekršio sebi dato obećanje, da više neće snimati mafijaške filmove. Čitao je dok je snimao „The Color of Money“ (1986). Onda je, prosto, najveća faca od svih njujorških reži-
sera došao do Pileđijevog broja - i jednog dana ga je nazvao. „E, ovdje Marti… Čekao sam cijelog života ovu knjigu“. Sa druge strane žice tišina. I onda jedno: „Marti, čekao sam cijelog života na ovaj poziv“. Čak 12 verzija scenarija je urađeno do finalne; vizuelni stil suštinski je potpuno preoblikovan u odnosu na ono između redova knjige… Pa je Pileđi bio vrlo pošten - insistirajući da Skorseze takođe potpiše scenario. I to je bilo ispravno: suštinski, Marti je potpuno i naglavačke okrenuo narativnu strukturu. Prvo je te najbolje segmente iz knjige iscjepkao u ultrabrze epizode. Kao neke male blokove. I odlučio da se tok priče razlije u dva bujična rukavca. Da krene od sredine - pa da se navrat-nanos kreće naprijed i nazad i naprijed i nazad i… Tako u sat i po mafijaške vratolomije. U suštini, sve je to i Skorsezeova posveta filmovima koje je volio. Obožavao je je Trifoov „Jules and Jim“ (1962), način narativnog tkanja i same naracije je praktično iskopiranali i obogaćen… Rezultat: film koji je svo to narativno meso izgradio na armaturi, na čvrstom skeletu od pravila francuskog novog talasa sa početka šezdesetih!
Kasting je, naravno, bio teža rabota. Tek kad je ubijedio Roberta De Nira da glumi Džimija Konveja, znao je da ima masne produkcijske pare da iznese film. Rej Ljota? Njega nije trebalo uopšte ubjeđivati da glumi Henrija Hila. Čim je izašla Pileđijeva knjiga, imao je priliku da je čita - i bio fasciniran. A kad se De Niro „navukao“ na priču, prvo je nonstop zvao Pileđija za instrukcije… Pa onda došao do kontakta sa Hilom lično! Pričali su satima, desetinama puta.
Mali astMatičar
Jako bitan momenat: zbog čega je, među svim tim Italijanima u flanelskim odijelima, jedan gangster među njima, glavni lik - Irac. U jednoj od ključnih scena, sa prozora porodičnog doma sitnog mafijaša, gleda „krupne ribe“ - i prosto priželjkuje njihov život, njihovu dostupnost skupim noćnim klubovima, skupoj drogi, skupim ribama. On je autsajder svjestan toga i svjestan da je jedino što želi - taj način života. Baš kao i mali Skorseze, astmatičar, na prozoru doma u Maloj Italiji, gledajući sve te gangstere na svojoj ulici. Svjestan da mu ne može biti, da možda nikad i neće - da do kraja bude jedan od njih.
A nikako ne važi, da je taj njihov svijet privlačan samo zbog novca i moći koju novac donosi. Kad ih samo upoznate - tog Konveja (De Niro) koji krade samo i prosto jer mnogo voli da krade; ili tog De Vita (neodoljivi Džo Peši) - koji je jednostavno tip kojeg je tako lako zavoljeti - samo što je i tempirana bomba sa jako kratkim fitiljom, onda kad mu pane klapna. Pa tog starog Dona, Sisera (Pol Sorvino), pa… I sve njih pratimo uzduž i poprijeko vratolomnih 30 godina. Godine nedodirive vladavine ulicama Njujorka… I godine opadanja i propasti njihovog Rimskog carstva. I godine izdajstva, da. Pa je taj svijet beskrajno privlačan i za Hilovu ženu Keren (Lorejn Brako, kako je samo potom bila savršena mafijaška psihijatrica u „Sopranos“) - još jednu „izvanjku“ u tom svijetu… Koja, od jednog momenta, kao žena gangstera - ni ne primjećuje da je u hermetički zatvorenom kavezu mafijaškog svijeta. Pa su i svi oni tako i toliko otkačeni - jer su, prosto, isključivo okrenuti jedni na druge, u svoj toj vrtutmi. Pa ona postaje tek savršen tandem sa Henrijem - onda kad se, potpuno otkačeno i mafijaški, krene boriti za njihov brak, kad ga otkrije sa ljubavnicom…
tanke niti
A onaj momenat zidova koji se sa svih strana sužavaju je briljantan u završnici: onda kad Henri, u jednom svom danu, pokušava da poveže tanke niti komplikovanog velikog posla oko kokaina; ali i da se suoči sa sumnjom da ga neko prati. I da smiri sve razgalamljeniju ljubavnicu. I da stigne da porodici skuva neku večeru, naravno začinjenu sa gomilom krivice… I tako u beskraju sve težih i bržih dana. Kontate koliki i kakav je to pritisak? Pa opet, najjače i na kraju, kad se naši junaci nađu sa druge strane izdajstva, kad iz blještavila od flanela i svitanja noćnog kluba skliznu u sivilo doušnika… Apsolutno znate: da bi oni, da mogu krenuti od početka - isto to opet radili. Da bi dali sve, da ponovo budu… To. I kako je to samo divna, raskošna krivica - kad znate, da vas ta želja i neostvariva čežnja nikad neće napustiti. Znao je i mali astmatičar Skorseze, tamo na onom prozoru i sa vidicima ka neuhvatljivom nafijaškom svijetu… Pa uspio da im se ipak prikrade, prišunja, da bude i glavna faca među njima i naš glavni doušnik. Na onom horizontu, koji samo i isključivo može biti film. •
Piše: stojan stameniĆ
Koliko poznajete i za koliko ste njih čuli koji, u Crnoj Gori, slave slavu - a da nijesu vjernici uopšte? „A to je tradicija, to ti je ono nešto naše… Porodično“ - govorio je jednostavno, ima i deceniju i po, na primjer - jedan drug na studijama. Tako nekako počinje „Long Story Short“, nova animacija na Netfliksu, iz deset epizoda i pera Rafaela Bob-Vaksberga, genijalnog kreatora „Bojack Horseman“. Roditelji u kolima i troje klinaca na zadnjem sicu; na putu kući sa sahrane jedne bake. „Baba i Raj? Posljednje u šta mi Jevreji vjerujemo je Raj“ - sa samog dna od svog gubitka govori mama. A onda tata objasni i umekša sve grube ivice: „Raj? Kod nas Jevreja je tako da se ne trudimo da živimo dobro - zato da bismo otišli u Raj. Mi se trudimo da živimo dobro… Da bismo, prosto, živjeli dobro“.
Gomila trauma
Cijele su godine, decenije potrebne pa da takve riječi dobiju ruho nostalgije i uspomene. A da se u onom, što je drug govorio na studijama - ne vidi nekakav apsurd („Zamisli, slaviš slavu, a ne vjeruješ! Pa đe ti je tu logika“ - dobio je odgovor tada). Nego briga i toplina. Bogu, ako ga ima, sigurno mnogo bliskija od onog „logika odgovora“
Nego, u seriji „Long Story Short“ je mnogo brige i topline. Potrebno je samo malo vremena i epizoda, da ih primijetite iza silnih planina od ironije i apsurda. A za junake naših epizoda, porodicu Švuper, potrebne su cijele godine i decenije. Potrebno je da sjećanja postanu so duše. Nećete je, u 2025, naći u tolikoj mjeri i tako gorko-slatku kao u ovoj televizijskoj škrinji Bob-Vaksberga. Znate svu tu foru sa „Simpsonovima“ - da oni u evo lijepih 26 epizoda nikako ne stare, uvijek su ista porodica tamo u Springfildu? E, „Long Story Short“ je sve samo ne to. Glavna kvaka sa ovom serijom je vrijeme koje prolazi. Njeni likovi odrastaju sa gomilom trauma, nekako uspijevaju da grade neke otkačene i lijepe konekcije. Vjenčavaju se, dobijaju djecu. Zalisci im se produbljuju, zulufi sijede, kičme savijaju, račune jedu razvodne alimentacije. Upadaju u beskrajni krug i ciklus žaljenja za propuštenim šansama i samoće. Djeca im polako odrastaju sa teretom nekih naslijeđenih, povampirenih, ili sasvim novih trauma. I tako u krug. A ono između? Život. „Ono naše… Porodično“. Kontate već tu, koliko je to prokleto i neumitno vrijeme, snaga i gorivo serije „Long Story Short“? I kakva se tu sila od istinite i bliske nam porodične priče polako rascvjetava?
Na tom putu, naši Švuperi (zamislite, tata se preziva Kuper, a mama je Švarc… Pa su njih troje klinaca - Švuperi. Kako je to samo Bob-Vaksberg smislio!) - imaju jasnog kormilara. Skretničara odrastanja, sazrijevanja, karaktera. Naravno - i
Netfliksova animacija ,,Long Story Short“ – divna posveta porodici i
trauma. I naravno da je to mama. E, ta Naomi Švarc, kojoj glas pozajmljuje Lize Edelstin (niko drugi nego Hausova neprežaljena Liza Kadi u „House, MD“!) - to je najraskošniji i najluđi lik kojeg imate priliku da upoznate na televiziji u 2025. godini! Stvarno, ko je Naomi Švarc? Heroj i negativac jedne porodice, u isti mah? Matrijarh tog njihovog Švuper-plemena?
Evo ovo je: užasno zahtjevna gospodarica nabijanja osjećaja krivice. Nosilac crnog pojasa sedmi dan pasivne agresije. I one klasične agresije, isto. Baronica oštre kritike svih oko sebe; jednako starog rabina koji otaljava Bar micvu njenog dozrelog žgepčeta - ili bilo kog životnog izbora sopstvene djece. O, pogotovo njih. I da, princeza neodoljivog humora. Duhovitosti koja svaku oštru žaoku učini bezbolnom… Naravno, nama gledaocima - a ne onima kojima je upućena.
Vremenska osa
Budite sigurni, mama Naomi Švarc jeste i biće spremna da ih u „Long Story Short“ sve progoni krivicom - pa i iz groba, ako treba. I da iznad svega bude vezivno tkivo za gomilu neodoljivih malih priča, sjećanja i uspomena - koja u zbiru čine nešto mnogo veće od proste sume djelova. Nešto što emocionalno treperi i isijava tako da odmah znate da je ovo komad televizijske umjetnosti koji će vam ostati nezabo-
Ko je Naomi Švarc, matrijarh tog njihovog Švuper-plemena?
Evo ovo je: užasno zahtjevna gospodarica nabijanja osjećaja krivice. Nosilac crnog pojasa sedmi dan pasivne agresije. I one klasične agresije, isto. Baronica oštre kritike svih oko sebe. I da, princeza neodoljivog humora
ravan. Kao ono Delovo naslanjanje na šank u „Mućkama“ ili onaj dodir Brijene od Tarta i Džejmija Lanistera u „Igri prijestola“. I bićete sigurni - ovo je dobrim dijelom riznica sjećanja i odrastanja Rafaela Bob-Vaksberga. Jedna intimna škrinja za koju je imao petlje, da pusti da potekne i podijeli… A zašto, samo radi umjetnosti? Ne, nego zato što je posveta jednoj mami. Toj tektonskoj sili koja sastavlja i okuplja; tom uraganu koji razbacuje i rastavlja komade jedne porodice… I opet, u krug. Vremenska osa? Za ono što se, u uvodnih nekoliko epizoda, „šalta“ niz period od otprilike deceniju i po (tj. od otprilike 2000. do 2014) - vrlo brzo ćete poželjeti da se raširi i produbi… Pa će priča trajati, recimo, od - kraja pedesetih (posljednje banalne godine progresa američke porodice za vrijeme Ajzenhauera) do pandemijske 2022. godine. Pa gore, pa dolje, pa gore, pa dolje - i uvijek potpuno u svrsi i u korist narativa i poente. Ništa tu nema forsirano, ili za popunjavanje praznog hoda u deset polučasovnih epizoda.
To je možda i najbolji momenat „Long Story Short“ - dok upoznajete te male-pa-veli-
ke-već-odrasle Švupere, a o njih troje bi stvarno grijeh bio da nešto više otkrivamo. Osim, naravno, da je to jedna sasvim
tipična i poznata porodica. Dakle, taj momenat - kad perfektno znate da je koncept serije postavljen tako da se gorivo od
dobre priče praktično ne može istrošiti. Da ovo, ovako, bukvalno može da teče desetinama epizoda i sezona. Što je jako, đavolski teško - kada su porodične serije sa različitim vremenskim osama i „šaltanjima“ u pitanju. Pa sjetite se samo, kako je „This Is Us“ balon glavne priče dobrim dijelom izdušio - nakon onog požara. Naravno da ovako dobro postavljena serija ne može da izbjegne poređenja sa „Bojack Horseman“. Pa i sa „Undone“ na Amazonovom servisu, za koju je Bob-Vaksberg bio ko-kreator, ali je glavna ideja i koncept ipak bila suštinski djelo Kejt Pardi. Ovako ispada: „Bojack“ i „Undone“ su mnogo apstraktnije, vizuelno sklonije da „otkače“, da skrenu u gotovo psihodelični trip od animacije… Ali se sada Rafael mnogo više lično uložio - da spakuje ovaj scenario i koncept. Naravno, ne samo zbog priče o porodici - već samo nastavljajući ono što je postavio kao veliku temu u sjajnoj „Time’s Arrow“ epizodi četvrte „Bojack“ sezone. Ili, sa cijelim onim trikom od „savijanja vremena“ u „Undone“. Dakle, istražujući - šta za sve nas znači neumitni protok života. Recimo ono, kad dobiješ dijete, samo se osvrneši eno ga, već je na koledžu, već ima svoju djecu.
nuklearni sudari E, zbog svega toga je potpuno lako da vam je stalo i do te karakondžule američkog predgrađa od mame Naomi i savršeno brižnog tate Eliota (glas Pola Rejzera, obožavaćete svaku scenu u kojoj se pojavi)i do njenih Avija (glas Bena Feldmana, u suštini razmaženi i obožavani najstariji mamin sin), Šire (Abi Džejkobson, onako blago prigušeno ponijela mamin bijes i ranjivost) i najmlađeg Jošija (Maks Grinfild, neostvarenjak koji uporno odbija da iz čvrstog zagrljaja pusti to dijete u sebi). I sve one koji se nuklearno sudaraju o svijet Švuperovih - recimo, Avijevu djevojku Džen, kojoj će Naomi na urnebesan način da na nos nabije poklon vazu za cvijeće… Jer „Šta će nam, bože moj, još jedna vaza? Ničem u njihovom domu slična vaza? Prazna, nijema, bez kapi života vaza? Ali, ne kažem tebi dušo, tebi hvala, nego za sebe onako…“. E, u takvom svijetu „Long Story Short“ - jedne američke, jevrejske, bilo koje moderne porodice - u kojem za sve njih, nikad i nikom, ovaj život neće biti dovoljan - i uvijek će im nešto faliti… zaista ćete poželjeti da budete. Pa i kad se kreće niz liniju stereotipa, koje Bob-Vaksberg koristi isključivo - da bi ih se ironijom dotakao, što mu ne uspije baš svaki put (jedina i mala mana serije). Jer znate zašto? Ovo je televizija najbliža vašem kauču, vašoj kuhinji, vašoj sobi odrastanja, albumima sa fotografijama, uspomenama, radostima i nostalgijama, koju možete sada gledati. Jer, to je ono nešto naše… Porodično.
Početkom sedmice Budućnost dobija novog sportskog
PODGORICA - Budućnost bi ovih dana trebalo da dobije novog sportskog direktora.
Otišao je Dejan Boske Damjanović, a klub traži nasljednika kojem će dati puno ovlašćenje da dovede novog trenera, kasnije i pojačanja, što po prirodi stvari pripada funkciji prvog operativca. Pobjeda saznaje da su u igri tri kandidata. Aktuelnog kapitena ekipe Petra Grbića predložili su najvatreniji navijači – ,,varvari“, koji u najužem rukovodstvu imaju jednog predstavnika sa pravom glasa. Opcija je i nekadašnji napadač ,,plavih“, momak sa lijepom igračkom karijerom, čovjek koji je bio u stručnom štabu, a trenutno obavlja ulogu direktora omladinske škole. U pitanju je Srđan Radonjić Šanse da preuzme jednu od najprestižnijih fotelja u crnogorskom klupskom fudbalu ima i Gavrilo Gajo Petrović Četrdeset jednogodišnji momak rođen na Cetinju nosio je dresove Koma, Berana, Titograda, Jedinstva, Rudara, Grblja i Zete, a bio je i član Vlazni-
je iz Skadra i Čelika iz Zenice. Po završetku igračke karijere bavio se trenerskim poslom, a jedno vrijeme bio je direk-
tor mlađih selekcija u Dečiću. Svi kandidati bili su na razgovoru sa Upravom, svaki od njih je iznio svoj plan, ideje i vizije...
Najuže rukovodstvo sada bira. Kako Pobjeda saznaje –najbliži poslu je Gravrilo Petrović. D. KAŽIĆ
Šampion Crne Gore iskoristio opciju da angažuje „džokera“
PODGORICA - Fudbalski klub Budućnost iskoristio je opciju da dovede jednog igrača mimo prelaznog roka.
Pojačanje je stiglo u napad –novo ime u redovima crnogorskog šampiona je Slovenac Luka Štor
U pitanju je 27-godišnji fudbaler, bivši mladi reprezentativac Slovenije, igrač Maribora, Aluminija, Dinamo Drezdena, Apolona iz Limasola, Brava, Makabi Petah Tikve, španskog Intersitija…
- Dugo smo ovog ljeta bili u kontaktu, a na kraju su nam se poklopile vizija i strategija. Svi u Sloveniji – generalno na Balkanu – znamo za Budućnost, to je
veliki klub još iz bivše Jugoslavije, tako da sam znao ko me želi i gdje mogu da idem. Ambicije su nam se poklopile, čuo sam sve najljepše o klubu i gradu i vjerujem da će sve biti u najboljem mogućem redu - rekao je Štor. Što od Štora mogu da očekuju navijači? - Od mene će navijači uvijek moći da dobiju profesionalizam. Daću sve od sebe na svakoj utakmici, a što se tiče golova i asistencija – ne mogu, niti želim da obećavam. To je nezahvalno. Naravno, trudiću se da postignem što više golova, ali prije svega da pomognem timu da dođe do željenih ciljeva u prvenstvu i Kupu - poručio je Štor. R. P.
Kotorani prinuđeni da ponovo traže novog trenera
PODGORICA - Neobična vijest iz Kotora – Damir Čakar je nakon svega 12 dana podnio ostavku na mjestu šefa stručnog štaba Bokelja.
Proslavljeni as je na klupi zamijenio Slobodana Draškovića, ali je ,,plavo-bijele“
predvodio na samo jednoj utakmici – pred reprezentativnu pauzu debitovao je porazom od Sutjeske u Nikšiću (5:2). Neuspješan debi zapravo je bio i njegov posljednji u ulozi kormilara prvoligaša sa Jadrana. Čakar je napustio tim, a kao razlog je naveo brojne povrede koje su uticale na pad kvaliteta.
Nekadašnji fudbaler Rudara, Sutjeske i Partizana istakao je da je u Kotoru naišao na srdačan prijem od svih članova kluba, na čelu sa prvim čovjekom uprave Dejanom Ognjanovićem, ali i dodao da se njegove ambicije ne poklapaju sa igračkim kadrom koji trenutno ima na raspolaganju. D. K.
PODGORICA - Aleks je imao od svih jedini rješenje za mlađeg brata i to baš u glavnoj trci za Veliku nagradu Katalonije. Vozač Grezinija prekinuo je niz od 15 pobjeda, računajući i sprint trke, lidera Marka Markesa i vjerovatno ga zaustavio u pohodu da već na narednoj trci - Velikoj nagradi San Marina proslavi titulu. U generalnom plasmanu Mark ima 487 bodova, Aleks 305, a Frančesko Banjaja 237 bodova. Iza braće Markes završio je Enea Bastijanini, a do velikog rezultata stigao je Banjaja, koji se sa 22. pozicije probio do 11. i to nakon prvog kruga! I nije stao,
do kraja trke je bio agresivan i završio kao sedmoplasirani.
Trku nijesu završili Fabio di Đanantonio (VR46) i Marko Beceki
Na stazi u Monci šampion se prošetao Ferstapen prekinuo post od 18. maja
PODGORICA - Maks
Ferstapen šampionski je završio trku na čuvenoj stazi u Monci. Holanđanin je od prvog do posljednjeg - 53. kruga vodio i ostvario 66. pobjedu u karijeri, odnosno treću u ovoj sezoni. Na podijumu sa vozačem Red
Bula završili su vozači Meklarena - Britanac Lando Noris i Australijanac Oskar Pjastri Aktuelni šampion je trijumfom prekinuo post od 18. maja, kada je posljednji put bio najbrži. Duel timskih kolega bio je žestok od 47. do 49. kruga, kada je Pjastri prestigao Norisa jer
Španci su se postarali da uveličaju kraj trke, jer je na dodjeli pehara i medalja bio legendarni fudbaler Barselone i reprezentacije Karles Pujol A. M.
je Australijanac izgubio dosta vremena nakon prelaska na meke gume. To nije bio plan ekipe pa je lider dobio naređenje iz boksa da propusti kolegu. Očekivali su Italijani da će Ferari da zablista, ali po običaju, izmakao im je podijum. Šarl Lekler je završio na poziciji četiri sa zaostatkom više od četiri sekunde za vozačima Meklarena, a Luis Hamilton je bio šesti. Mercedesov as Džordž Rasel završio je na petom mjestu... Formula se seli u Azerbejdžan, gdje će 21. septembra Baku ugostiti najbolje na svijetu. A. M.
Crna Gora i Hrvatska večeras od 20.45 sati na ,,Maksimiru“ igraju istorijski i neobičan meč - iz više razloga.
Prvi put se sastaju ove dvije komšijske reprezentacije, u gradu gdje aktuelni crnogorski selektor živi i koji mu je najdraži, na mjestu gdje je fudbalski odrastao kao (neprepoznati) talenat Dinama, na stadionu kluba u koji se svojevremeno vratio u periodu kada su se ,,modri“ zvali Kroacija.
- Specifično je jer ovdje sam počeo, proveo sam deset godina u Dinamu. Zagreb je moj grad –rekao je RobertProsinečki na konferenciji za medije.
LIJEPO JE, MOŽE DA BUDE JOŠ LJEPŠE
Veliki Žuti je na ,,Maksimiru“ večeras domaćin u ulozi gosta, a kako će se osjećati njegov tim tri dana nakon poraza od Češke pod Goricom (2:0) kojim su šanse za drugo mjesto u kvalifikacionoj grupi za Mundi-
Kapiten Stevan Jovetić prokomentarisao je dešavanja sa sjeverne tribine tokom meča sa Češkom, odnosno odluku najuticajnije navijačke grupe naše reprezentacije ,,Ultra Crna Gora“ da već u 30. minutu
jal, a koje vodi u baraž, svedene samo na teoriju?
- Lijep je osjećaj biti ovdje, nadam se da će mi večeras biti još ljepši, odnosno da ćemo nešto napraviti koliko god da je Hrvatska favorit – naveo je Prosinečki.
- Tačno je da dolazimo u nezgodno vrijeme u Zagreb, posli-
ključne utakmice zbog narušenog odnosa sa Fudbalskim savezom prestane s pjesmom i podrškom ekipi.
„Ultra CG“ se dan kasnije oglasila saopštenjem u kojem je navela da počinje
je izgubljene utakmice. Malo nam je nedostajalo, bilo je dobrih stvari, ali naravno i loših. Želimo da pružimo maksimum i odigramo dobro. Neki igrači se žale na povrede i bolesti, vidjećemo ko je zdrav –istakao je Prosinečki i otkrio da su pod znakom pitanja Savić, Roganović i Brnović
Na ,,presici“ hrvatske reprezentacije bili su selektor Zlatko Dalić i unikatni fudbaler, najuspješniji s ovih prostora svih vremenaLuka Modrić
To je značilo da će čarobnjak iz Zadra biti u startnoj postavi za duel sa Crnom Gorom. Vezista koji će sjutra proslaviti 40. rođendan rekao je da cijeni crnogorsku reprezentaciju, koju predvodi njegov nekadašnji trener u nacionalnom timu Robert Prosinečki - Robija svi znamo vrlo dobro, ne treba trošiti riječi o njemu kao igraču. Bio mi je trener u reprezentaciji kao pomoćnik selektora, poznaje nas vrlo dobro i sigurno će nastojati da to prenese svojim igračima i iskoristi. Uz sav respekt prema njemu i crnogorskim igračima, vjerujem da ćemo se mi pitati kakav će tok imati utakmica. Uvijek smo mnogo motivisaniji kod kuće, nosi nas publi-
ka i vjerujem da će tako biti i sada – kazao je Modrić. Luka dobro poznaje neke naše igrače. - Sa nekim sam se susretao, pogotovo sa Savićem dok smo bili u Španiji, on u Atletiku, ja u Realu. S Jovetićem takođe. Oni su lideri i najbolji igrači Crne Gore. Sa Stefanom sam bio u kontaktu dok smo bili u Madridu, sada ne toliko, a i sa Stevanom se ponekad čujem. Postoji veliko poštovanje između
igrača s ovog podneblja –naveo je Modrić. Hrvatska je prije tri dana teškom mukom stigla do pobjede na Farskim Ostrvima (1:0) i ima tri boda više od ,,sokola“. - Cilj je da osvojimo šest bodova u ovom ciklusu. Očekuje nas dosta nezgodna utakmica, moramo da budemo na 100 odsto jer Crna Gora ima dobru ekipu i dosta talenta. Uvijek ima dobrih i talentovanih igrača
u svim selekcijama s ovih prostora. Ne bih nikog da izdvajam, ali pomenuću opet Jovetića i Savića, kao i Krstovića, koji su im najjači aduti. Moramo biti na visini zadatka i nema razloga da ne budemo. Vjerujem da ćemo ostvariti ono što očekujemo – kazao je Luka. Prošlo je skoro 40 godina otkad je Zlatko Dalić igrao za Budućnost. Epizoda u sezoni 1988/89. nije trajala dugo, ali je aktuelni selektor
bojkot koji će trajati sve dok se čelnici FSCG javno ne izvine.
Nezvanično, nesuglasice su nastale oko pomoći pri organizaciji puta za Zagreb. - Nijesam previše upućen, nešto sam načuo. Ne bih
Ekipa je emotivno ispražnjena, priznao je kapiten Stevan Jovetić
- Mnogo nam je teško pao poraz od Češke. Imali smo velika očekivanja, da smo pobijedili, sada bi sve bilo mnogo bolje. Ali što je – tu je, možda je dobro što poslije tri dana igramo novi meč, da se zaboravi
Hrvatske pamti po lijepom. - Proveo sam šest lijepih mjeseci u Budućnosti i Podgorici. Nosim lijepe uspomene, imao sam vrhunske saigrače – u timu su bili Mijatović, Brnović, Božović, Petrović... Zaista pozitivno iskustvo. S nekim saigračima iz tog perioda se i dalje čujem, a nedavno je bila proslava 100 godina kluba i trebalo je da dođem, ali neke stvari se nijesu poklopile, pa je to propalo – rekao je Dalić. Dalić nije imao naročitu igračku karijeru, ali je postao najuspješniji selektor s ovih prostora. Sa ,,vatrenima“ je bio srebrni i bronzani na mundijalu, njegov tim je apsolutni favorit protiv naše selekcije u prvom duelu ikada ove dvije reprezentacije. - Ovakvi mečevi uvijek nose poseban naboj, želju za dokazivanjem, ali to ne znači ništa negativno. Imamo veliko poštovanje prema Crnoj Gori i njenom selektoru Prosinečkom, svjesni smo što mogu da naprave. Nećemo se opustiti, znamo da su došli da se nadigravaju i da
se izlijećao s izjavama, ali sigurno je bio najgori trenutak za to što se desilo. Završi se utakmica, pa se onda sjedne i priča i rješava sve. To nam je bila najbitnija utakmica, da smo pobijedili, vratili bismo se skroz u igru. Trebalo je da se sačeka pravi trenutak i da se potom sve riješi – prokomentarisao je Jovetić.
što je bilo. Želimo protiv Hrvatske da odigramo dobar meč i ostvarimo povoljan rezultat. Hrvatska ima tri boda više od Crne Gore, ali i meč manje. U petak je teško savladala Farane u gostima (1:0), ali je u junu pokazala moć protiv Češke u Osijeku (5:1). Jasno je da je apsolutni favorit
nam zagorčaju život, odnosno da se vrate u bolju poziciju. Ući ćemo vrlo oprezno i odgovorno, spremni da popravimo utisak sa Farskih Ostrva i da završimo ciklus pobjedom. Neće biti lako, ali mnogo zavisi od toga kako se mi postavimo – naveo je Dalić. O Crnoj Gori ponovo – biranim riječima. - Znamo da su vrlo opasni u napadu – Krstović, Vukotić Jovetić imaju individualni kvalitet i mogu da naprave problem ,,1 na 1“. Ne smijemo im ostaviti prostora, upozorili smo igrače na to. Ponavljam, biće teška utakmica – izjavio je Dalić. Hrvatski ,,izbornik“ rekao je da se timu priključio Josip Stanišić, te da će u startnih 11 sigurno biti Luka Modrić, Ivan Perišić i Josip Šutalo - Moramo biti ubojitiji nego u pobjedi nad Farskim Ostrvima (1:0), Crna Gora igra čvrsto, ima visoke igrače, dobre u skoku... Neophodno je da se vratimo našem stilu igre, bez obzira ko bude igrao –podvukao je Zlatko Dalić.
Sa sinoćnjeg treninga u Zagrebu
AndrijaRadulović nije se odazvao pozivu Roberta Prosinečkog za mečeve sa Češkom i Hrvatskom, selektor je na okupljanju rekao da Kotoranin ,,ima nekih svojih problema“, da bi u petak – baš na dan utakmice sa Česima – postalo jasno da nije u pitanju povreda.
Fudbaler Rapida odigrao je skoro cijeli prijateljski meč bečkog tima s Venecijom. - To je pokazatelj koliko se voli Crna Gora. Ako je
(4-2-3-1) (4-2-3-1)
Stadion ,,Maksimir“. Kapacitet: 24.851.
grupe L, iako zbog 180 odigranih minuta manje gleda u leđa Česima koji su sakupili 12 bodova, a ,,vatreni“ devet.
- Znamo ko je Hrvatska, pogotovo ja, gotovo sve igrače poznajem, sa nekima sam i sarađivao. Prave velike rezultate, u posljednje vrijeme bili su drugi i treći na mundijalu, postoji kult reprezentacije gdje se nacionalni tim voli i daje maksimum. Nadam se punim tribinama, Hrvatska kao i mi želi dobar rezultat, a oni bi se pobjedom praktično kvalifikovali za Svjetsko prvenstvo. Vjerujem da će biti zanimljiva utakmica – istakao je Prosinečki, kojem bi ovo mogao da bude i posljednji meč kao crnogorskog ,,izbornika“.
Ako je išta prednost ili bolje reći povoljna okolnost za ,,sokole“ pred okršaj sa selekcijom koja je svjetska sila, onda je to što mogu da igraju rasterećeno.
- Hrvatska je jaka na svim pozicijama. Dokazali su da su velika reprezentacija, koja na svakom prvenstvu dogura daleko. Ima i mladih igrača koji nadolaze, uz iskusne LukuModrića, IvanaPerišića, AndrejaKramarića... Biće prelijep meč, sigurno su svi u našem timu uzbuđeni što igramo s takvim rivalom – naveo je Jovetić. Nepoznanica teško može da bude između selekcija koje su ,,dva svijeta“ – Hrvatska je dio svjetske elite, Crna Gora nikada nije bila dio velikog takmičenja.
klub u datom trenutku važniji nego reprezentacija, onda... Treba njega da pitate – odgovorio je Prosinečki. Radulović je u mlađim kategorijama nastupao za selekciju Srbije, da bi potom obukao dres reprezentacije zemlje u kojoj je rođen. Igrao je za mladu i ,,A“ selekciju Crne Gore.
- Mnogo će nam nedostajati Janković i Marušić jer su veoma važni za ovu ekipu. Ali siguran sam da imamo još dosta kvalitetnih fudbalera koji mogu da ih zamijene – kazao je kapiten ,,sokola“
- Imam mnogo prijatelja među hrvatskim fudbalerima i sjajna iskustva s njima. Modrić? O njemu su sve riječi suvišne. Igrao je 13 godina u Real Madridu na najvišem nivou, sad je u 40. godini otišao u Milan, koji je među Top3 kluba na svijetu. Hrvatska ima sjajne igrače, ali imamo i mi adute – rekao je Stevan Jovetić
- Poznajemo hrvatske igrače, ne treba ih posebno predstavljati. Neće naravno biti nimalo lako. Protiv Farana nijesu briljirali, ali su pobijedili. To je Hrvatska – uzima tri boda i kada ne igra dobro. Ovo će biti drugačija utakmica. Nadam se da ćemo iskoristiti neke slabosti, vjerujem da ih imaju i oni, i da možemo da izborimo dobar rezultat i iznenadimo – kazao je Prosinečki.
PREŽIVJETI POČETAK
Za Crnu Goru je važno da izdrži početni pritisak rivala jer prečesto prima golove na startu meča. Tako je bilo i protiv Češke.
- Nadam se da možemo da im pariramo, bitno je da ne primimo gol rano jer je nevjerovatno kakve nam se stvari dešavaju. Odigramo dobro, ali vrlo rano primimo gol i onda bude vrlo teško. Publika će biti 12. igrač za Hrvatsku, ali i nas to inspiriše da se pokažemo u najboljem svjetlu. Ne vjerujem da ćemo se uplašiti ni u
jednom trenutku jer imamo dovoljno iskustva – poručio je Prosinečki.
- Ajde da se desi jednom, ali protiv Češke je bio treći put u posljednjih godinu da primimo gol odmah na startu meča. Nije prijatno, ali mislim da nas nije toliko poremetilo jer smo i pored vođstva Češke u trećem minutu krenuli da igramo i stvarali šanse. Ali svakako je ljepše krenuti s 0:0 – nadovezao se kapiten.
NEMA ODUSTAJANJA
DOK POSTOJI ŠANSA
Obojica su poručila da ekipa nije odustala od sna o Mundijalu.
- Dok god ima šanse, mislimo da možemo da se plasiramo. Naravno, svjesni smo da je to vrlo teško. Došli su i mladi igrači, koji su budućnost crnogorskog fudbala. Razmišljamo o tome. Imamo igrače koji su izborili Evropsko prvenstvo s omladincima, nadam se samo da će svi igrati u klubovima. Iskusniji im mogu pomoći
Hrvatska fudbalska reprezentacija je posljednji put bila domaćin na ,,Maksimiru“ prije 11 mjeseci, 12. oktobra 2024, u meču Lige nacija sa Škotskom, a večerašnji duel sa Crnom Gorom – osim što je istorijski kao prvi duel selekcija komšijskih država –vjerovatno je i među posljednjim koji će ,,vatreni“ odigrati u aktuelnom ,,izdanju“ doma GNK Dinamo.
,,Maksimir“ će se rušiti i nići će potpuno novi, moderan stadion, na istoj adresi - Maksimirska cesta 128, nasuprot parka Maksimir.
Dinamov stadion odavno vapi za tim – u brojnim anketama svrstan je među ružnije, a u svojih više od 100 godina (otvoren 1912, kada je na njemu igrao Građanski) nekoliko je puta preuređivan.
Na jesen 1997. na istočnu i južnu tribinu postavljena su sjedišta, a godinu kasnije srušena je stara sjeverna tribina i na njenom mjestu izgrađena nova komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta.
Obnovljene su u naredne dvije godine i zapadna i sjeverna...
Ionako oronuo, nakon jakog zemljotresa koji je pogodio Zagreb 22. marta 2020. godine njegova istočna tribina zatvorena je za gledaoce, pa je kapacitet sada 24.851 mjesto.
Sve će to uskoro postati prošlost - ,,Maksimir“ čeka prvo na završetak rekonstrukcije stadiona u Kranjčevićevoj, što bi moglo da se dogodi krajem 2026. ili početkom 2027, kako bi Dinamo imao gdje da igra. Sada je na stadionu ,,modrih“ domaćin i Lokomotiva. Novi ,,Maksimir“ trebalo bi
– naveo je Robert Prosinečki. Jovetić će uskoro napuniti 36 godina, ističe vrijeme da ostvari najveći san.
- Neću odustati, dok god sam tu, vjerujem da možemo da odemo na veliko takmičenje.
da ima kapacitet od oko 35.000 mjesta, a izgradnja će prema najavama koštati oko 175 miliona eura.
- Na novom stadionu ćemo se konačno dostojanstveno predstavljati u Ligi šampiona i ugošćavati reprezentaciju - rekao je predsjednik Dinama Velimir Zajec na predstavljanju projekta. Rok za završetak radova je kraj 2028. ili početak 2029. godine.
Koliki god bio ružan i star, „Maksimir“ je kultno mjesto hrvatskog sporta. ,,Vidio“ je mnogo velikih mečeva Dinama, jugoslovenske i hrvatske reprezentacije, o čemu svjedoče brojni posteri, slike i trofeji u unutrašnjosti stadiona. Bio je svjedok istorije, te događaja koji je na neki način najavio kraj SFR Jugoslavije. Utakmicu Dinama i Crvene zvezde 13. maja 1990. obilježila je tuča navijača dva kluba, ,,bad blue boysa“ i ,,delija“, pa meč nije ni završen, a ostala je upamćena i reakcija Zvonimira Bobana, aktuelnog funkcionera Dinama, koji je napao policajca.
- Mogu samo reći da sam reagovao na veliku nepravdu koja je bila toliko očita da jednostavno čovjek s minimalnim dignitetom i nacionalnim ponosom ili čovjek koji ima osjećaj za minimalnu pravdu ne može ostati miran. Ne može ne reagovati na neki način. Jesam psovao, svašta sam vikao milicajcima i tako je bilo, bilo je sigurno i s moje strane dosta provokacija prije nego što me onda milicajac udario i onda sam mu ja vratio – pričao je kasnije Boban.
SFR Jugoslavija ubrzo se nakon toga raspala u krvi, a taj događaj američka televizijska kuća CNN uvrstila je među pet fudbalskih utakmica koje su promijenile svijet - zauzeo je četvrto mjesto. Na „Maksimirskom“ stadionu osim utakmica bili su održani i neki od najpoznatijih koncerata u Hrvatskoj. Na njemu je 1990. u sklopu velike turneje gostovao Dejvid Bouvi, 2009. godine veliki koncert dva dana zaredom održala je jedna od popularnijih svjetskih grupa U2, dok je na „Maksimiru“ 2011. pjevala i grupa BonDžovi
Po kvalitetu smo zaslužili da do sada odemo makar na jedno, ali i faktor sreće je dosta bitan, da budeš u grupi gdje je favorit u tranziciji. Nas su uvijek čekali rivali u punoj formi. Ne znam koliko ću još biti ovdje, ali dok sam u reprezentaciji – vjerovaću. Tako bih bio ispunjen, mijenjao bih sve što sam uradio u karijeri za odlazak sa Crnom Gorom na veliko takmičenje – zaključio je Stevan Jovetić.
kraju dio priprema u Sloveniji
PODGORICA – Rašid Sulejmon je jedan od košarkaša Budućnost Volija koji neće morati da se adaptira na novu sredinu. Američki bek šuter se sprema za drugu sezonu u dresu „plavih“, koji privode kraju dio priprema u Kranjskoj Gori.
- Osjećam se dosta dobro. Pred sezonu mi košarkaši volimo da se šalimo i da kažemo da je predsezona najgori dio sezone. Dosta napornog treninga, dosta dana sa dva treninga, ali u isto vrijeme. Svi znamo da je to neophodno, da se izgradi hemija u ekipi, da uspostavimo pravila koja želimo, tako da svi nastupamo sa stavom –kaže Sulejmon.
- Mislim da imamo jako kvalitetnu grupu momaka, na terenu i van njega. Mislim da ide odlično za sada, svi su potpuno fokusirani, spremni da uče. Mislim da smo svi na istoj talasnoj dužini u smislu da pokušavamo da damo sve od sebe da pobijedimo u što više utakmica ove sezone – dodao je Sulejmon. Budućnost privodi kraju pripreme u Sloveniji, gdje su drugačiji klimatski uslovi nego u Podgorici.
- Malo je drugačije, promjena tempa. Bili smo ovdje i prošle godine, prije svega priroda je prelijepa. Odrastao sam u Hjustonu, gdje je sve ravno, vruće i vlažno, nije daleko od obale, tako da je dolazak na planinu velika promjena tempa, ali je veoma prijatno na svoj način. Nije toliko vruće, zapravo je malo svježe, pomalo hladno, osjećaš svjež vazduh, vidiš prelijepu priro-
du, planinu, niske oblake. Za sada je dobro. S vremena na vrijeme bih volio da dođem na ovakvo mjesto samo da bih se malo osvježio. Da se odmaknem od stvarnosti, da udahnem duboko, usredsrijedim se na ono što treba da postignem, a trenutno je to košarka. Budućnost će u novu sezonu sa pet novih igrača, stigli su ukrajinski plejmejker Oleksandr Kovlijar, Amerikanci Skajlar Mejs (bek) i Džejms Tompson (centar), te Francuzi Aleks Butej (krilo) i Džeri Frenk Butsijel (centar). - Nijesam poznavao nikoga od ranije, ali na primjer Skajlar Mejs i ja imamo istog košarkaškog trenera u mom gradu, u Hjustonu. Sjećam se dana kada
je potpisao za Budućnost, pitao sam trenera da li ga poznaje i odgovorio je da ga trenira. Tako da smo počeli da treniramo zajedno, da osjetimo igru između sebe. Mislim da je sjajan igrač sa visokom inteligencijom, veoma talentovan. Visok bek koji može da asistira, da postiže poene, mislim da će donijeti veliku vrijednost našem timu. Gledao sam prošle sezone Sašu (Kovlijara) kako igra. Protiv ekipe kao što je Valensija i postigao je 30 poena, i to gostima. Za tako mladog igrača prosto možete da vidite da ima veliki talenat. Nijesam baš mnogo poznavao Tompsona, ovo su prvi utisci koje imam o njemu. Radi se o veoma jakom igraču, ima odlične ruke i veoma do-
bro završava napad. Kako se bude nastavljao prilagođavati i aklimatizovati, donijeće nam važne stvari. Počeo sam karijeru u Francuskoj i ironično je da su Butej i Butsijel bili u ekipi koja nas je eliminisala u prvom plej-ofu kada sam igrao u Dižonu, a oni u Limožu. Radi se o dva sjajna igrača, svaki na svoj način. Za Aksela (Buteja) se zna šta je sve postigao, bio je u našoj grupi sa Bahčešehirom, sjajan je šuter, „ogroman“ igrač koji širi teren, veoma je efikasan. Znam da će biti jako zabavno imati ga ovdje, zajedno sa Flečerom (Megijem) na drugoj strani. Butsijel je veoma snažan igrač, odličan skakač, on takođe ima određenu vještinu i finese, može da šu-
Završena osmina nala Eurobasketa
„Plavi“ bolji od Krke
Košarkaši Budućnost Volija savladali su Krku 92:77 u posljednjoj kontrolnoj utakmici u Sloveniji. Najefikasniji kod Podgoričani bio je Nikola Tanasković sa 16 poena, Skajlar Mejs i Aksel Butej su dodali po 13.
tira sa poludistance. Mogu da nastavim da hvalim te momke, ali stvarno sam uzbuđen zbog novih momaka koji su nam se priključili ove godine. Mislim da oni mogu donijeti ogromnu vrijednost i pomoći našem timu da napravi taj naredni korak. Budućnost je imala odličnu prošlu sezonu, posebno u ABA ligi (finale sa Partizanom). Kada su u pitanju očekivanja za predstojeću sezonu, Sulejmon ističe: - Uvijek kažem, kad sebi postaviš previše očekivanja, možeš sebe dovesti u loš položaj, jer tada sebi stvaraš nepotreban pritisak. Svi znamo što smo postigli prošle sezone. Većina tima je ista i svi imamo planove da se poboljšamo i nastavimo nakon sjajne prošle sezone i da nam ova bude još bolja. Ne želim da kažem da nemamo očekivanja, ali jedino očekivanje koje ćemo, vjerovatno, imati je samo da dostignemo naš pun potencijal, kako individualno, tako i timski. Znamo da imamo talentovan roster, pričao sam sa novim saigračima, znaju što smo postigli prošle sezone i rekao im da mislim da zajedno možemo da stvorimo nešto posebno. Mislim da svi to znamo, ali u isto vrijeme, znali smo da kažemo u Americi da naporan rad pobjeđuje talenat kada talenat ne radi naporno. Želimo da imamo talentovan tim koji, takođe, naporno radi. Ako dostignemo naš pun potencijal do kraja sezone, znamo da ćemo moći da igramo za sve što je ispred nas – zaključio je Rašid Sulejmon. S. JONČIĆ
PODGORICA – Amerikanac Kristofer Tramejn
Martin novi je igrač Košarkaškog kluba Sutjeska Elektroprivreda. Dvadeset osmogodišnji bek je u prošloj sezoni igrao u Češkoj, gdje je u dresu Usti na Labi prosječno postizao 12,9 poena, uz 2,6 asistencija. Pohađao je Univerzitet Oral Roberts i Univerzitet Kolorado, a u karijeri je igrao još za češki Kolin i mađarsku Albu iz Fehervara.
Martin će da zauzme mjesto Marvina Vilijamsa III koji, kako je saopšteno, nije više igrač Sutjeske. „Vilijams po dolasku u Nikšić nije prošao ljekarske preglede i odlučeno je da se saradnja prekine“, navodi se u saopštenju Sutjeske.
Sutjeska je odigrala i drugi kontrolni meč zatvorenog tipa i savladala Leotar iz Trebinja sa 109:64. Najefikasniji su bili Barović sa 15 poena, Otašević i Nikolić sa po 12, te Vujović sa 10 poena. U prvom meču, Sutjeska je bolja od Radničkog iz Goražda sa 80:60. Nikšićani naredni kontrolni meč igraju protiv Podgorice Bemax (10. septembar). S. J.
PODGORICA – Košarkaši Slovenije braniće čast zemalja sa ex-Yu prostora u četvrtfinalu Eurobasketa, pošto je „dežela“ jedina izborila plasman među osam najboljih, a nakon što je Crna Gora ispala u grupnoj fazi, a Srbija i Bosna i Hercegovina u osmini finala. Slovenija je u osmini finala bila bolja od Italije sa 84:77 (29:11, 21:29, 22:16, 12:21), pa će u četvrtfinalu da igra protiv Njemačke, aktualnog prvaka svijeta. Meč je, praktično, odlučen u prvoj dionici,
jer je Italija u nastavku meča uspjela samo da priđe najviše na sedam poena. Sloveniju je do pobjede predvodio Luka Dončić sa 42 poena i 10 skokova, od čega je 30 ubacio u prvom poluvremenu, a čak 22 u prvoj četvrtini. Dvocifren kod Slovenije bio je i Klemen Prepelič sa 11 poena. Kod Italije se izdvojio Simone Fontekio sa 22 poena. Iako je vodila na poluvremenu, bila u igri tri četvrtine, Bosna i Hercegovina nije uspjela da se plasira u četvrtfinale, jer je pala u posljednjoj dionici i izgubila od Poljske sa 80:72
(14:23, 26:21, 22:17, 18:11). Poljsku je do drugog uzastopnog četvrtfinala na EP vodio Džordan Lojd sa 28 poena, dok je dabl-dabl učinak imao Mateuš Ponjitka sa 19 poena i 11 skokova. U selekciji BiH bolji od ostalih bio je Jusuf Nurkić sa 20 poena, sedam skokova i tri asistencije. Poljska, koja je na prošlom Evropskom prvenstvu 2022. godine zauzela četvrto mjesto, u četvrtfinalu igra protiv Turske. Senzaciju je priredila Gruzija, koju vodi bivši trener Bu-
dućnosti Aleksandar Džikić, a koja je u osmini finala pobijedila Francusku, viceprvaka sa prethodnog EP, sa 80:70 (24:20, 14:17, 20:17, 22:16). Najbolji učinak u reprezentaciji Gruzije imali su Tornike Šengelija (osam skokova) i Kamar Boldvin (četiri skoka) sa po 24 poena. U reprezentaciji Francuske najefikasniji je bio Silvan Fransisko sa 14 poena. Gruzija se u četvrtfinalu sastaje sa selekcijom Finske. Grčka je opravdala ulogu favorita i kompletirala parove četvrtfinala, nakon što je pobijedila Izrael sa 84:79 (28:22, 22:19, 17:18, 17:20).
Grke je predvodio Janis Adetokunbo sa 37 poena i 10 skokova, na drugoj strani se istakao Deni Avdija sa 23 poena. Grčka će u četvrtfinalu da igra protiv Litvanije. S. J.
Mogle su do pobjede, imale su dobru šansu da osvoje i bod, a na kraju rukometašice OTP Group Budućnosti sa golom razlike izgubile su od Debrecina na startu Lige šampiona. I to u meču sa malim brojem golova, uz dosta promašaja i sjajnih odbrana golmanki, posebno Andree Škerović, koja je sa šest, od ovog broja četiri zicera, držala ekipu u egalu od 46. minuta, kada je zamijenila Armel Atingre.
I mogu da žale naše šampionke, jer gošće iz Mađarske nijesu bauk, ali im je varijanta česta - veća rotacija i malo veće iskustvo donijelo prednost. Mada ni ,,plave“ nijesu imale sreće, jer su tri puta pogađale okvir gola kada se rezultat lomio. Vodile su izabranice Bojane Popović 19:16 u 40. minutu, a kod neriješenog rezultata20:20 nijesu pogodile dva zicera sa dvije igračice više, a primile su gol od strane Oseaj Sersjen-Igolen za 21:20. U klackalici gošće su bile smirenije, a koliko pokazuje i to što nijesu gubile na samopouzdanju kada je Škerović zaustavila neke od ključnih šuteva. U posljednjih 10-ak minuta povrijedila se ljevakinja na krilnoj poziciji Dunja Radević, tako da je Popović malo kasnije kombinovala sa dvije pivotkinje, a na bekovskoj poziciji bile su Itana Grbić, Jelena Radivojević i ljevakinja Jelena Vukčević
Dvorana: ,,M:tel Morača“ Gledalaca: 500
Sudije: Ilieva Karibeska (S. Makedonija)
PODGORICA - Crnogorska bokserska reprezentativka Bojana Gojković nije uspjela da se plasira u četvrtfinale Svjetskog prvenstva, koje je u Liverpulu okupilo 554 boksera - 329 u muškoj i 225 u ženskoj konkurenciji iz 68 zemalja svijeta.
Članica BK Budva je u osmini finala kategorije do 57 kilograma poražena od Uzbekistanke Khumorabone Mamajonove. U sve tri runde je Uzbekistanka za nijansu bila bolja, što
Budućnost 4-3, Debrecin 3-2 Isključenja: Budućnost 4. Debrecin 6 minuta 11 10
BUDUĆNOST DEBRECIN
(osam odbrana) Škerović (šest odbrana)
Trener: Bojana Popović
Napadale su ,,plave“ i sa sedam igračica, taj rizik se donekle isplatio, posebno kod minusa od dva gola na 2,40 do kraja utakmice.
I upravo iz ovakve kombinacije stigao je sedmerac nad Tanjom Ivanović, koji je iskoristila Vukčević (23:24), a dobru šansu, nakon još bolje odbrane mlade Škerović, domaće nijesu realizovale za izjednačenje. Tačnije, Itana Grbić pogodila je stativu, a na drugoj strani Jovana Jovović iznudila sedmerac koji je realizovala Igolen na 30 sekundi do kraja. U finišu precizna je bila kapitenka
je na kraju rezultiralo jednoglasnom odlukom sudija. Prethodno je crnogorska reprezentativka u šesnaestini finala eliminisala Meksikanku Mejia Dijanu Palomu Perez jednoglasnom odlukom sudija. Drugi crnogorski predstavnik na Svjetskom prvenstvu u Liverpulu Tomislav-Bato Đinović je zaustavljen u šesnaestini finala kategorije do 60 kilograma. Člana BK Zlatičanin je pobijedio podijeljenom odlukom sudija 3:2 Holanđanin Mahmud Al Čabtun R. A.
Trener: Zoltan Silađi
Grbić, ali nije bilo vremena za preokret.
Očekivalo se nakon startnih 3:0 (strijelci Ivana Godeč , Ivanović i Grbić) da ,,plave“ imaju prava rješenja za rivalke. I imale su do odmora, kao i u uvodnim minuta drugog poluvremena. Serijom 3:1 - za dva minuta i 20 sekundi, kada su natjerale gošće na dvije tehničke greške, došle su do velikih 14:11, a onda su dozvolile rivalkama iz Mađarske da se razbude sa tri gola (za 2,40 minuta).
Budućnost je dosta igrala na pivotkinje, Godeč je po običaju
Andrea Škerović bila je zapažena na jučerašnjoj utakmici
Bojana Popović znala je da njenu ekipu čeka fizički težak meč.
- Od februara nijesmo igrali utakmicu ovakvog tipa, da znamo što nas čeka. Većina igračica je osjetila umor, nemamo fond utakmica da budemo u igračkoj formi. Onda smo tokom utakmice
morali da rotiramo sa izmjenama, što se osjetilo na terenu. Neke šanse nijesmo realizovale kada se lomila utakmica. Te zicere ne smijemo da promašujemo. Fizički smo izgubili utakmicu, jer se osjetilo da Debrecin ima dvije postave, da fizički može da iznese
Kadetkinjama Budućnosti koje su osvojile bronzano odličje na EP uručen je prigodan poklon. Mia Vuksanović, So ja Delević, Lana Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević i MVP Martina Knežević zaslužile su aplauze
bila na visini zadatka, dobijala je dobre lopte od Grbić i Radivojević, solidna je bila Radević, a sa lijevog krila, pojačanje Dagmara Nocun istakla se u drugom poluvremenu sa dva vezana gola. Ali, falilo je još neki gol sa devet metara, brzina i preciznost u pasovima... - Ostaje žal. Mislim da je Debrecin u posljednjih nekoliko
minuta prelomio utakmicu. U nekoliko posljednjih akcija se vidjelo neiskustvo, ali to je škola za sve nas. Vidjećemo gdje smo griješili, a dobre stvari zadržati. Dosta smo se istrošili, ali me raduje da smo se do kraja borile i imale aktivan rezultat sa jakom i kvalitetnom ekipom, koja u Mađarskoj igra u ritmu srijeda
utakmicu, a mi to nijesmo mogli - kazala je Popović. Jasno je da je falio bolji fokus.
- Većina igračica mora bolje da bude sa fokusom i koncentracijom i u realizaciji i u nekim taktičkim situacijama, gdje moramo da znamo šta radimo. Idemo dalje - fizički je utakmica izgubljena, Debrecin je bio fizički dominantniji i to nijesmo mogli da pratimo.
Andrea Škerović je nakon operacije prednjih ukrštenih ligamenata napravila pauzu od 4. decembra 2012. godine do niša prošlogodišnje domaće sezone
- subota – istakla je Grbić. Kapitenka je prokomentarisala izdanje sa gola mlade Škerović. - Raduje me Andrea Škerović i njen ulazak, nekoliko zicera je odbranila i moram je pohvaliti. A. MARKOVIĆ
Crnogorski paraatletičar zapažen na međunarodnom takmičenju Pepiću dvije medalje u Murskoj Soboti
PODGORICA - Crnogorski paraatletičar Nedžad Pepić sa dvije medalje, srebrnom i bronzanom, završio je nastup na 11. Međunarodnom atletskom takmičenju paraplegičara i tetraplegičara u Murskoj Soboti.
Član podgoričkog kluba Vihor bio je bronzani u trci kolica na
100 metara, dok je srebrnu medalju osvojio u troboju reprezentacija, kao dio zajedničkog tima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Atletičari su se nadmetali u bacanju kugle, koplja i diska iz specijalizovane stolice.
Pepić je u kategoriji F 55 disk bacio 16,18, koplje 13,85, a kuglu 8,15 metara. R. P.
če, a takmiči se u kategoriji S9. Sa talentovanim crnogorskim stonoteniserom u Češku je otputovao i njegov trener Čedomir Damjanović. R. P. Mijović na razvojnom kampu u Češkoj
PODGORICA - Parastonoteniser Igor Mijović otputovao je u češki Havirov, gdje će do 12. septembra boraviti na razvojnom kampu, saopšteno je
iz Paraolimpijskog komiteta. Kamp će okupiti talentovane evropske parastonotenisere do 23 godine. Mijović je član podgoričke Lu-
KLOBUK - MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE
Autor:
Arhajska kamena gomila u Gornjem Klobuku svjedoči da je to područje bilo naseljeno još u praistoriji. U nauci je odavno poznato da su se ljudi na ovim prostorima bavili stočarstvom i u predistorijskom dobu, a ovaj kraj je za to oduvijek nudio dobre uslove. Livade, koje su se nalazile istočno od kamene gomile, pripadale su Ilićima i do prije par decenija su se zvale Za Gomilu. I upravo je na njima napravljen granični punkt sa prostranim asfaltiranim platoom.
Osim pomenute kamene gomile, u Gornjem Klobuku ima još tragova drevne naseljenosti. Nalaze se u zaseoku Čakli, oko 200 metara od tumula prema sjeverozapadu. Put ka tom dijelu sela vodi kroz krševiti kraj, zvani Međugrađe, sa kamenitim grozdovima zahvaćenim šikarom, među kojima je i poneka raskrčena livada.
I upravo se tu, pod šibljem, kriju dragocjeni materijalni ostaci.
Na to mjesto sam stigao sa mještaninom Miodragom – Mišom Obradovim Stijačićem (1954), koji živi u Donjem Klobuku. Razlog zbog kojeg smo se obreli u Međugrađu bila je potraga za jednim usamljenim grobom iz austrougarskog doba. Riječ je o visokom metalnom krstu nad ograđenom grobnicom, vječnom počivalištu nekog austrijskog vojnika kome je na tom mjestu kucnuo sudbinski čas. Vjerovatno je riječ o nekom višem oficiru koji je poginuo u borbama sa crnogorskom vojskom 8. i 9. januara 1916. godine. Išli smo lijevo-desno tražeći krst, a Mišo se na glas sjekirao što ne može da ga nađe. Ubrzo se pojavila i granična policija, kojoj sam objasnio da
U Međugrađu sam naišao na ostatke neobično velikih suhomeđnih kućišta, prekrivenih šibljem. Podužni zidovi su bili načinjeni od dva reda krupnog grubo obrađenog kamenja između kojeg je bila nasuta škalja. Širina zidova iznosila je preko jednog metra
tražimo austrijsku grobnicu. Policajac je klimnuo glavom i nastavio dalje, a ja sam krenuo za Mišom koji je već bio zašao u šikaru. I, pogled mi je pao na staru među od većih kamenih blokova. Zagledao sam se u nju, jer takve strukture signaliziraju da se u oko-
lini mogu kriti ostaci naselja iz starijeg doba. Osjećaj me nije prevario. Samo petnaestak metara dalje, naišao sam na ostatke neobično velikih suhomeđnih kućišta, prekrivenih šibljem. Podužni zidovi su bili načinjeni od dva reda krupnog grubo obrađenog
„Dosta je takvih kuća koje se pri dijeljenju pregrađuju, ili se prije dijeljenja dograđuju i produžuju u istom pravcu, te pod jednim imenom i krovom živi po 2, 3, 4-6 porodica ili izdijeljenih zadruga”, pisao je Andrija Jovićević
kamenja između kojeg je bila nasuta škalja (sitno kamenje, trpanac). Krši su bili dobro zahvaćeni lišajevima i debelom mahovinom. Uočio sam najmanje tri objekta, sagrađena jedan uz drugi, pribijena uz oniže stijene. U njihovoj okolini je bilo i iskrčenog ravnog prostora. Tipičan kraški prizor.
Najvažnije u svemu bila je širina zidova, koja je iznosila preko jednog metra. Bilo je to 9. marta 2025. godine i prava je sreća da smo stigli u Međugrađe prije nego što je šika-
ra ozelenjela, jer bi se već za petnaestak dana teško moglo išta uočiti. Bila je to slučajnost. Kao na lutriji. Traganje za austrijskim grobom rezultiralo je otkrićem starih kućnih zidina. Nijesam se mogao načuditi ovako srećnom ishodu. Bilo je to potpuno neočekivano, jer u literaturi i seoskim pričama o tome nema ni riječi. Kućišta su se krila na gornjim rubovima sela i teško da je velika širina zidova ikome išta značila. Seljani tome nijesu pridavali nikakav značaj. Tretirali su ih kao obične suhozidne međe, kakvih ima posvuda. Stvar ne stoji bolje ni sa naučno-istraživačkom optikom koja je za ovo potpuno slijepa. Kućišta je naprosto prekrio veo zaborava i slučajni nailazak je bio jedini način da se sazna za njih. Veliko kamenje na prastarim zidinama je poneđe bilo izvaljeno, poneđe nakrivljeno, poneđe razgrađeno. Prošle su stotine godina otkad su te kuće napuštene. Treba uzeti u obzir i kasnija pregrađivanja i pravljenje novih seoskih međa, za šta je korišćeno upravo kamenje sa kućišta. Ali, ipak je sve bilo sačuvano u dovolj-
Prastara kućišta u Međugrađu su bila impresivna. Najveće, čija je listra očuvana, dugačko je oko 20 i široko oko 6 metara. To zdanje bilo je podijeljeno na više djelova, vjerovatno pletenim ogradama, u koje se ulazilo kroz posebne ulaze na bočnim stranama
noj visini da se jasno prepozna struktura objekata. Prastara kućišta u Međugrađu su bila impresivnih dimenzija. Najveće, čija je listra u potpunosti očuvana, dugačko je oko dvadeset (!) i široko oko šest metara, s time što je u znatno kasnijem dobu kroz njega probijen široki prolaz pod pravim uglom, tako da je podijeljeno na dvoje. Podužni zidovi se nastavljaju u idealnoj pravoj liniji s obije strane tog prolaza, što jasno ukazuje da je to izvorno bio jedan objekat. I odmah se može reći da je to dugačko zdanje bilo podijeljeno na više djelova, vjerovatno pletenim ogradama, u koje se ulazilo kroz posebne ulaze na bočnim (podužnim) stranama. U starijem dobu su u takvim kućama živjele zadruge sa po više desetina članova – to je, dok smo kasnije pričali o onome što smo viđeli, odmah pomenula Mišova snaha Branka rodom od Šćepanovića iz Bijele u Crnoj Gori. Dobro je poznato da su ovakve kuće u proteklim stoljećima građene i po Crnoj Gori, a u njima je živjelo po više familija. „Dosta je takvih kuća koje se pri dijeljenju pregrađuju, ili se prije dijeljenja dograđuju i produžuju u istom pravcu, te pod jednim imenom i krovom živi po 2, 3, 4-6 porodica ili izdijeljenih zadruga”, pisao je Andrija Jovićević 1911. godine u „Riječkoj nahiji”. Suhozidne građevine u Međugrađu su bez sumnje stare preko 5-6 stoljeća, a bez ustezanja se može reći da bi mogle biti i znatno starije. Na to upućuje način gradnje, odnosno, izuzetno velika širina zidova, netipična za kasnije epohe. (Nastavlja se)
Tražimo odgovornu, urednu i vrijednu osobu za održavanje domaćinstva, u Podgorici. Nudimo prijatnu atmosferu, poštenu zaradu i razumijevanje.
Poželjne preporuke, ali nisu uslov Zvati od 9h do 13h na tel. 069 992 999
Cjenovnik čitulja Formati
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36
354
Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i poznanike da je dana 7. septembra 2025. iznenada preminuo u 61. godini
RADOJICA - RADE Vlastimira SENIĆ 1964–2025.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 8. septembra od 10 do 16 časova i 9. septembra od 9 do 13 30 časova, kada polazimo na Novo groblje, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.
OŽALOŠĆENI:
supruga LENKA, ćerke DANIJELA, TAMARA i TEODORA, braća MILAN i MARINKO, ujaci VUJADIN, VUKADIN i MILORAD, zetovi i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 7. septembra 2025 godine preminuo je naš
FILIP Božov JOVIĆEVIĆ 1930–2025
Sahrana je obavljena istog dana u krugu uže porodice na Novom groblju na Cetinju.
Posljednji pozdrav stricu
OŽALOŠĆENA PORODICA
ZORAN JOVIĆEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav stricu Od SONJE i DAŚA
355
Posljednji pozdrav dragoj
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. MARTA, ANA i VASILIJE POPOVIĆ 336
SENJA RADULA POPOVIĆ
341
Posljednji pozdrav dragom kumu VUKOMANU MARIJANOVIĆU
Počivaj u miru dobri naš kume. Od MARKA sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu, ćići i ujaku
340
Posljednji pozdrav đedu PAVLU DAMJANOVIĆU Od unuka PAVLA
365
ZORANU POPOVIĆU
Hvala Ti za svu ljubav, dobrotu i osmijeh koji si nesebično davao. Tvoja toplina, plemenitost, podrška i vedri duh zauvijek će ostati u našim srcima. Pamtićemo Te kao čovjeka koji je znao da voli. Neka Ti je vječna slava i hvala!
Brat JOKO, sestre MICA i NJACA sa porodicama
Voljenom suprugu
Sigurna sam da si oslobođen zemaljskih muka i da si našao mir među anđelima.
Tvoja supruga VANJA
Posljednji pozdrav našem dragom
ZORANU POPOVIĆU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Tvoj brat SLOBODAN POPOVIĆ sa porodicom
Dragi
Bio si borac, nikada nisi pokleknuo i živio si svom snagom do zadnjeg momenta. Sada odmaraj na nekom ljepšem mjestu, a mi ćemo živjeti sa tobom u srcu i mislima.
SPASOJE LEKOVIĆ sa porodicom
Sa dubokom tugom i velikim bolom opraštamo se od našeg dragog
Uvijek ćeš biti u našim srcima, čuvan od zaborava. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav našem dragom đeveru i stricu
ZORAN Rajkov POPOVIĆ
Tvoj častan život i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje.
MARTA, ANA i VASILIJE
Posljednji pozdrav prijatelju i ujaku, PETRU Ilijinom KRIVOKAPIĆU
Bila je privilegija poznavati te, i sreća biti dio tvoje porodice. Počivaj u miru. SLOBO, GORAN, MARKO, LUKA i LIKA SEKULIĆ
SAŠA LEKOVIĆ sa porodicom
337
Posljednji pozdrav našem
PETRU KRIVOKAPIĆU
Ponosan sam na iskreno i dugovječno prijateljstvo sa tobom i tvojim bratom Pajom i naših predaka. Laka vam gruda crnogorske zemlje koju ste nosili u srcu. Porodici upućujem najiskrenije saučešće. MITAR JOVANOVIĆ sa porodicom 357
Posljednji pozdrav đedu
PETRU KRIVOKAPIĆU
S ponosom ću čuvati uspomene na tvoj plemenit i vedar lik, koji je uvijek imao riječi hvale za sve i grlio najjače. MILICA TIMOTIJEVIĆ sa porodicom
371
Poneđeljak, 8. septembar 2025.
321
Posljednji pozdrav prijatelju i komšiji
Ljudi velikog srca i iskrene duše nikad ne umiru. Ostaćeš upamćen.
361
Našem dobrom i pažljivom đeveru, stricu i đedu
dugujemo zahvalnost za divne uspomene i veliku ljubav.
NATALIJA, MAJA, SEKA, NIKOLINA, ILIJA i MARTIN
Posljednji pozdrav dragom
PETRU KRIVOKAPIĆU
Sa sjetom i tugom sjećaćemo se tvoje dobrote, vedrog osmijeha, lijepih riječi.
ALEKSANDRA, ANASTASIJA i PETER
Posljednji pozdrav dragom kumu
PETRU KRIVOKAPIĆU
Bio si uzor ljudskosti i dostojanstva.
Naše vječito poštovanje.
S tugom se opraštam od dragog druga i prijatelja
Bio je to čovjek rijetko viđene energije i želje da pomogne drugima. Zbogom, dragi Pero. Vječna ti slava i hvala.
RADOVAN DAMJANOVIĆ
Porodica pokojnog BORA TURČINOVIĆA 325
VESKO KOVAČEVIĆ sa porodicom 301
PETAR KRIVOKAPIĆ
Vrijeme neće otrgnuti tvoj lik – čuvaću te od zaborava. Brat ĐORĐIJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu
Bio si i ostao naš uzor.
Iako neizmjerno tužni zbog tvog odlaska, zahvalni smo što si obogatio i uljepšao naše živote. Tvoja dobrota i lijepa riječ pratiće nas zauvijek.
Lave naš, nismo se ovako dogovorili. Zato se i ne opraštamo od tebe, jer nastavljaš da živiš u našim srcima.
Neizmjerno ponosni i zahvalni što smo te imali takvog, nadamo se da ćemo bar djelić tvoje plemenitosti, ljubavi i dobrote nastaviti da nosimo dostojanstveno, baš onako kako si nas učio. Majstore, Volimo Te.
Tvoji sin DRAŠKO, snaha DIJANA i unuka INES
Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Snaha BRANKA PEJOVIĆ sa porodicom
Poneđeljak, 8. septembar 2025.
Bio si đed, đed za smijeh, za utjehu, đed za volju i nevolju. Nedostajaće taj osmijeh, ta blaga, al i oštra riječ kad treba. Mirno spavaj, voli te tvoja Lavica.
JELENA KAŽANEGRA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom đeveru
KRIVOKAPIĆU
Bio si mi đever – brat - prijatelj, drug. Temelj i oslonac naše kuće. 40 godina ljubavi i sloge neće i ne može poći u zaborav. Nosiću te u srcu kroz najljepše uspomene.
Voli te tvoja snaha BRANKA
Opraštamo se od našega dugogodišnjega i plodotvornoga saradnika
PETRA Ilijina KRIVOKAPIĆA
Ostavio je za sobom djelo od neprocjenjiva značaja za buduće proučavatelje crnogorske kulturne baštine.
Bila je čast sarađivati s Tobom! FAKULTET ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju
PETRU KRIVOKAPIĆU
LOLA, LELA, MAJA i NATAŠA
Velikom prijatelju poštovaocu i čovjeku od riječi i povjerenja.
Porodica pokojnog
RADOVANA KALUĐEROVIĆA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Posljednji pozdrav dragom kumu
PETRU
Dragi naš kume, teško je pronaći prave riječi kad se opraštamo. Tvoja dobrota, vedrina i plemenito srce zauvijek će ostati dio naših života.
Neka te anđeli prate na tvom posljednjem putu, a mi ćemo tvoje ime i uspomene čuvati s ljubavlju i ponosom. Počivaj u miru, dragi kume.
BRANKA, SANJA, ŽELJKA, RADMILA i TODOR
PETAR KRIVOKAPIĆ
Ispraćamo te na put koji nijesmo ovako zamišljali. Živjećeš kroz najljepše uspomene i sjećanja. Nećemo biti isti bez tebe. BOBO i DARKO sa porodicama
Posljednji pozdrav dobrotvoru naše familije
Posljednji pozdrav čestitom i cijenjenom
PETRU KRIVOKAPIĆU
Petre, puno ti hvala na pažnji koju si nam pružao. Mnogo ćeš nam nedostajati.
Dragi veliki prijatelju naše kuće
PETRE
PETRU KRIVOKAPIĆU Čiko Petre, plemenita dušo, živjećeš u našim sjećanjima kao oličenje iskrenog prijateljstva. Zauvijek zahvalne, SVETLANA MARTINOVIĆ i SANDRA STANOJEVIĆ sa porodicom
326
Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu
PETAR Ilijin KRIVOKAPIĆ
Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Teško se pomiriti sa saznanjem da više nećemo čuti tvoj blagi glas i viđeti nasmijan i mio lik. Ali sudbina je tako htjela, da te otrgne iz zagrljaja najmilijih i onih koji su te voljeli. Počivaj u miru, a mi ćemo te pamtiti po dobrom i čuvati od zaborava.
VINKA sa đecom
MILICA i DALIBORKA GARDAŠEVIĆ 319
Tužni pozdrav, našem velikom i iskrenom prijatelju
PETRU KRIVOKAPIĆU
MIRKO i
Snaha SAVICA PEJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju
PETRU KRIVOKAPIĆU
363
Tvojim odlaskom, Gospodstva i Vrlina Katunske nahije će biti mnogo manje.
NINO, VESKO i ŽELJKO VUŠUROVIĆ
329
Dragi
Zauvijek ćemo nositi u sjećanju tvoju pažnju, toplinu i ljubav koju si imao prema svima nama. Sa velikom tugom i ponosom ćemo te čuvati od zaborava.
ROSE pok. VOJA MARKOVIĆA sa sinovima PEĐOM i NENADOM iz Los Anđelesa
Posljednji pozdrav kumu
VLADU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Od VESNE i MILICE
VLADO BAJOVIĆ
Tvoja plemenita duša nek počiva u miru.
ĐUKANOVIĆ VESKO sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom
Rastajemo se od našeg dragog
8. septembar
Zahvalni za njegovu bratsku ljubav, plemenitost i dobrotu čuvaćemo ga trajno u srcima.
JELENA, MARTA, BOSA, IVAN i NENAD
Posljednji pozdrav voljenom kumu
VLADU
VLADU BAJOVIĆU
Neizmjerno smo tužni zbog tvog odlaska. Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj častan život, tvoju dobrotu, poštenje i pažnju kojom si nas obasipao. Počivaj u miru.
Od snahe DESANKE BAJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Posljednji pozdrav dragom PETRU RADE, NADA, SLAVICA, NENAD, TIJANA, NIKOLA
u miru, dragi prijatelju. Nedostajaće mi subotnje druženje.
BRANKO BORILOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom komšiji i iskrenom prijatelju
322
VLADU BAJOVIĆU
Od porodice pokojnog RAJKA MARKOVIĆA - CUCE i SLOBA, TANJE, IVANE i SNEŽANE
308
346
Dobri moj, hvala ti na svemu. Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom. NIKOLA sa porodicom 323
VLADU
Sa zahvalnošću što smo te imali za prijatelja i tugom što je kratko trajalo.
ROSE, DANKA, ŽELJKO LUBARDA
Posljednji pozdrav
VLADU BAJOVIĆU
Tvoje srce prestalo je da kuca, ali tvoja duša nije sama gore, na nebu dočekaće te mnogi naši kojima si dijelio život i savjete, sada ste ponovo spojeni. Počivaj u miru.
Od VJERE i male DANICE
Posljednji pozdrav dragom bratu
VLADU BAJOVIĆU
Od neutješnih sestara VIDOSAVE i VUKOSAVE
348
S ljubavlju i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog
VLADA BAJOVIĆA
Hvala ti za svu dobrotu, toplinu i podršku koju si nesebično davao.
MILANKA MOŠTROKOL sa porodicom
347
317
316
Posljednji pozdrav stricu i đeveru
VLADU BAJOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom spokoju i miru.
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i svekru. Voli te tvoja unuka Anastasija.
Snaha BRANKA i sinovične SNEŽANA, MAJA i ANA 332
352
Posljednji pozdrav voljenom
VLADU BAJOVIĆU
Zauvijek ćemo čuvati sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu.
RADMILA BANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom
ĐORĐIJE sa porodicom
VLADU BAJOVIĆU
Ne možemo da shvatimo da te više nema među nama. Hvala ti za sve dobro i ljudsko što si učinio za nas. Neka ti duša nađe mir u Raju, mi ćemo te čuvati u najljepšim uspomenama.
LJUBICA i JOVANKA BAJOVIĆ
304
345
Posljednji pozdrav našem voljenom ocu i tastu
Ostaćeš vječno u našim srcima, kao simbol mudrosti, ljubavi i dobrote. Ispraćamo te sa tugom, ali i sa ponosom što smo te imali u našim životima.
Ćerka SANJA i zet ŽELJKO LUBARDA
315 TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog MIĆU
Počivaj u miru, čestiti naš brate. Tvoji NIKOLA i ŽELJKO
Prošlo je deset godina otkako nisi sa nama, a čini se kao juče da smo te ispratili sa suzama u očima i prazninom u srcima.
Bila si naše utočište, snaga, nježnost i dom. Neka te čuvaju anđeli, onako kako si ti čuvala nas nježno, strpljivo i sa srcem koje je umjelo samo da daje.
Tvoji: ČEDO, DRAGANA, IVANA i IGOR
303
Deset godina je od smrti moje sestre
GROZDANE DELIĆ
Počivaj u miru i našem nezaboravu.
ŽELJKO sa porodicom
Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe ne blijedi.
ŽELJKO BOŽOVIĆ sa porodicom
Petnaest godina od kada nije sa nama
LIDIJA BOJIĆ rođena KOTRI
Tvoja plemenitost, brižnost i posvećenost porodici ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima, a bol za tobom je vječna. U srijedu, 10. septembra, u 11 sati posjetićemo njenu vječnu kuću na groblju Brdišta, Tivat.
Porodice BOJIĆ i KOTRI
JOVAN VUKOTIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Vrijeme će sve pokazati.
Danas se navršavaju dvije godine otkako nas je napustila naša voljena majka i supruga
311
DANICA Vladimira ČAVOR rođena BANOVIĆ
Prolazi vrijeme, ali uspomene na vas neće nikada. Suprug i đed STEVO, sin i otac SAŠA, ćerka i tetka NEDA 353
Prošle su dvije godine otkako si otišla, a vrijeme nije ublažilo bol, samo je naučilo srce da živi s prazninom. Nedostaješ svakog dana, u svakom trenutku.
Hvala za neizmjernu ljubav, toplinu tvog velikog srca u kojem je bilo mjesta za sve nas.
Bila si naša snaga, sidro i naš oslonac. Nijesi otišla, samo si zaklopila oči tamo gdje te više ne boli.
S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.
Tvoj suprug VLADIMIR, ćerka SNEŽANA, sin NIKOLA
TUŽNO SJEĆANJE
4 godine je od smrti naše 22 godine je od smrti našeg
DUROVIĆ STEVANA DUROVIĆA
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
