Dnevni list POBJEDA 11.09.2025 by Pobjeda

Pobjeda, Dan i Vijesti uputili dopis predsjednicima države, parlamenta, Vlade i ministru nansija povodom posljedica koje donosi novi Zakon o igrama na sreću

Američki Stejt department uvrstio bivšu predsjednicu Vrhovnog suda i nekadašnjeg predsjednika opštine Budva na crnu listu zbog umiješanosti u korupciju i trgovinu narkoticima

Vesni Medenici i Milu

Božoviću zabranjen ulazak u SAD

Procjene jasno pokazuju da će novi okvir oglašavanja dovesti do pada prihoda lokalnih medija od deset do trideset odsto, što mediji koji se već bore za održivost ne mogu da izdrže bez ozbiljnih posljedica. U pitanju je smanjenje tiraža, gašenje dijela sadržaja, otpuštanja zaposlenih i, u krajnjem, mogućnost zatvaranja čitavih redakcija. Time se ne ugrožava samo poslovanje naših medija, već i pluralizam, demokratski dijalog i pravo građana na raznovrsne i objektivne informacije – upozoravaju predstavnici Pobjede, Vijesti i Dana

Analitičar Davor Đenero o skandalu na utakmici između Hrvatske i Crne Gore odnosima dvije države

Dok nadležni poručuju da preduzimaju razne mjere za suzbijanje vršnjačkog nasilja, slučajevi tuča u blizini škola ne jenjavaju

Pejaković: Nijesmo djecu naučili da konflikte rješavaju riječima, a ne šakama

INTERVJU: Selektor Festivala etnološkog lma Vladimir Perović za Pobjedu o odsustvu reakcije sistema kad nam pred očima propada kulturna baština Nakon dva ,,šamara“ UNESCO-a vlasti moraju da reaguju

SVJEDOČENJE: Danas su 52 godine od tragedije na Maganiku kada je u avionskoj nesreći na letu Skoplje –Titograd poginulo svih 35 putnika i šest članova posade Kobni vrh – đe su surovo ugašena nadanja

PODGORICA - Iz Kabineta premijera Milojka Spajića reagovali su na tekst objavljen u Pobjedi povodom evaluacije rada premijera, potpredsjednika i ministara. Oni tvrde da navedeni dokument nije sačinila Vlada, Kabinet premijera, niti premijer. Tvrde i da je riječ o „kreativnom izrazu za sada nepoznatog autora“ koji nije relevantan u pogledu učinka Vlade. Saopštenje kabineta prenosimo integralno: - U tekstu objavljenom u elektronskom i štampanom izdanju dnevnog lista Pobjeda 10. septembra 2025. godine pod

Spajićev kabinet tvrdi da dokument o evaluaciji rada ministara nije sačinila Vlada, niti premijer

nazivom „Jakšić-Stojanović besprijekorna, Spajiću trojka, Aleksić i Joković nedovoljni“ sugeriše se da je isti sačinjen uvidom u „evaluaciju rada premijera, potpredsjednika i ministara u periodu od janu-

ara do avgusta ove godine, u koju je Pobjeda imala uvid“. Imajući u vidu da u tekstu nije navedeno ko je autor tzv. evaluacije, te da ovako sačinjen izvještaj ostavlja prostor za različita tumačenja, u cilju objektivnog

informisanja javnosti Kabinet predsjednika Vlade obavještava da dokument ovog naziva i sadržaja ne postoji kao prozivod rada Vlade, premijera ili Kabineta predsjednika Vlade. Kako je predsjednik Vlade je-

11. septembar 2025.

dini relevantan da cijeni rad ministara, ovaj očigledno sa dužnom pažnjom izrađen kreativni izraz (za sada) nepoznatog autora ne može biti i nije relevantan za donošenje bilo kakvih odluka u pogledu rada Vlada i/ili pojedinačne ocjene učinka njenih članova. U uvjerenju da objavljeni tekst nije sačinjen u namjeri da nanese štetu nenavođenjem preciznog izvora, molimo uredništvo da u skladu sa Zakonom o medijima ukloni navedeni tekst ili do kraja objektivno informiše javnost navodeći sve informacije relevantne za istinito izvještavanje, ukoliko

Predsjednik opštine Nikšić u podgoričkom tužilaštvu kazao da nije kriv

VDT analizira predmet

Kovačevića da odluči

je li bilo govora mržnje

PODGORICA – Nakon

što je predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević saslušan u svojstvu osumnjičenog u predmetu formiranom protiv njega zbog, kako se navodi, „osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“, Više državno tužilaštvo u Podgorici će u daljem toku postupka „izvršiti analizu cjelokupnih spisa, te eventualno preduzeti i druge radnje u cilju donošenja odluke u predmetu“.

To je rečeno Pobjedi iz te tužilačke instance nakon što je Kovačević ozvaničio da je dao izjavu u kojoj je negirao krivicu za (eventualni) govor mržnje iz juna prošle godine tokom specifične proslave Bitke na Grahovcu. Takođe su podsjetili na činjenicu kako se „svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda“. S druge strane, nijesu naveli vremenski okvir u kome bi se moglo očekivati okončanje njihovog dijela posla. Kovačević je u podgorički VDT došao godinu nakon što je Skupštini Crne Gore prvi put stigao zahtjev pomenute tužilačke instance da im se omogući da tadašnji poslanik, inače dugogodišnji funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), iznese svoj stav povodom spornog govora. Činjenicu da je bio u VDT-u „upakovao“ je u reagovanje na ne manje spornu poruku navijača reprezentacije Hrvatske „ubij Srbina“, koja se čula tokom utakmice sa Crnom Gorom u ponedjeljak veče u Zagrebu. Prema njegovim riječima, ono što je izgovorio na Grahovcu „nema nikakvog poziva na na-

Kovačević je u podgorički VDT došao godinu nakon što je Skupštini Crne Gore prvi put stigao zahtjev pomenute tužilačke instance da im se omogući da tadašnji poslanik, inače dugogodišnji funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), iznese svoj stav povodom spornog govora na Grahovcu

silje“, niti je „pozivao na ugrožavanje bilo čije bezbjednosti ni na jedan način“. Podsjećamo, državni parlament, na čijem je čelu lider NSD-a Andrija Mandić, nije našao za shodno da do kraja ovogodišnjeg proljećnog zasijedanja odgovori na više zahtjeva podgoričkog VDT-a da saslušaju visokopozicioniranog funkcionera iste stranke. Tim prije što je Kovačević početkom jula izgubio poslanički imunitet reizborom na poziciju prvog čovjeka Nikšića, o čemu je mjesec kasnije zvanično obavijestio i tužilaštvo. Početkom avgusta iz VDT-a je rečeno Pobjedi da do tada nijesu dobili zvanično obavještenje o prestanku poslaničkog mandata, ali da će mu, i pored toga, uputiti poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog.

GOVOR

Sporni događaj datira od 13. juna 2024, kada je Kovačević, kao predsjednik opštine Nikšić, govorio na ceremoniji kojom se obilježavalo 166 godina od bitke na Grahovu. Događaj je organizovala Srpska pravoslavna crkva (SPC), a prisustvovao joj je i tadašnji ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov. Kovačević se tom prilikom posebno

obratio „bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima“.

- Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda ćemo u budućnosti prema njima postupati kao i prema Turcima –kazao je čelni čovjek Nikšića. U bici koja se odigrala 1858. godine, tokom Hercegovačkog ustanka, mnogobrojniju tursku vojsku je porazila crnogorska, koju je predvodio

Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda ćemo u budućnosti prema njima postupati kao i prema Turcima – kazao je čelni čovjek Nikšića

vojvoda Mirko Petrović. Kovačević je i taj dio prokomentarisao tako što je crnogorske trupe nazvao „hrišćanskim ratnicima srpske vojske Crnogoraca i Hercegovaca“.

PREDMET

VDT je 16. jula 2024. godine formiralo predmet protiv predsjednika nikšićke opštine zbog krivičnog djela „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“.

- Tužilaštvo je dalo nalog Upravi policije da od Kovačevića prikupi potrebna obavještenja, a po potrebi preduzeće se i druge mjere i radnje, te nakon dostavljanja svih prikupljenih dokaza i podataka, izvršiće se svestrana analiza istih, u cilju ocjene da li se u konkretnom govoru stiču elementi bića krivičnog djela iz nadlež-

Odgovor

Redakcija Pobjede je evaluaciju učinka premijera, potpredsjednika Vlade i ministara dobila od izvora iz Vlade, koji se pokazao vrlo pouzdanim. Praksa svih relevantnih medija je da štite svoje izvore. Uredništvo POBJEDE

je to bio prvobitni cilj – navedeno je u reagovanju Kabineta predsjednika Vlade.

lo odobrenje za krivično gonjenje. Iz VDT-a su podsjetili i kako su, na zahtjev Administrativnog odbora, 7. oktobra prošle godine dostavili kopije spisa o ovom slučaju koje su im zatražene.

nosti ovog tužilaštva, nakon čega će biti donijeta odluka u predmetu - saopšteno je tada iz VDT-a. Hrabar javni nastup na Grahovcu, Kovačević je tokom prvog saslušanja zamijenio pozivanjem na imunitet koji uživa kao poslanik crnogorske Skupštine, a zatim je pred novinarima izjavio da „nije nikoga vrijeđao, niti je kome prijetio“.

Iz VDT-a je Pobjedi takođe rečeno kako je formiran predmet protiv Kovačevića zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Nakon što se tadašnji poslanik pozvao na imunitet, tužilaštvo je 17. septembra 2024. godine od Skupštine Crne Gore i Administrativnog odbora – na čijem je čelu Jelena Nedović (PES) zatraži-

- Kako po navedenom dopisu tužilaštva nije postupljeno, to je od strane tužilaštva upućeno više urgencija i to od 17. decembra 2024. i 6. maja 2025. godine, kojim je zatraženo da se postupi po navedenom, po kom zahtjevu još nije postupljeno, tako da će od strane tužilaštva biti ponovo upućena urgencija – rečeno nam je tada iz VDT-a. Prema saznanjima našeg lista, zahtjev VDT-a nikada nije napustio kabinet Mandića. Uistinu, ni Nedović nije insistirala na tome, pa nije ni pokretala raspravu o ovom slučaju, jer se ukidanje imuniteta može razmatrati tek nakon što zahtjev tužilaštva stigne na Administrativni odbor. Poslanik NSD-a je 3. juna reizabran na mjesto predsjednika opštine Nikšić i tada najavio da će se – u skladu s novim Zakonom o sprečavanju korupcije - u roku od 30 dana odreći mjesta u državnom parlamentu i imuniteta na koji je imao pravo. Ostavku je podnio posljednjeg dana roka, ali zvanična informacija o tome nikada nije stigla u VDT. Sa ili bez poziva, Kovačević se u ponedjeljak konačno pojavio u podgoričkom tužilaštvu da da izjavu. Kako je sada zvanično okončan i taj korak, javnost može očekivati i sasvim nove informacije o ovom slučaju. Preciznije – da li će stvarno biti procesuiran zbog govora mržnje ili će (p)ostati nedodirljivi funkcioner vladajuće stranke. Vrijeme Kovačeviću ide naruku, jer se od njegovog govora na Grahovcu do danas značajno izmijenila retorika i među političarima, i generalno u javnom prostoru. Ono što nam je prije samo godinu „paralo uši“ i zvučalo nespojivo sa bilo kojom javnom funkcijom, vidimo da danas prolazi kao tek jedna u moru sličnih izjava kojima se dodatno podižu tenzije u crnogorskom društvu. Konačno, vrijeme pokazuje da je sada mnogo više onih koji će na presudu za govor mržnje nekog političara ostati potpuno nijemi. K. JERKOV

Kovačević tokom govora na Grahovcu 13. juna 2024. godine

Nacionalizam na stadionima u

Hrvatskoj pretvorio se u folklor

Poruka Vadefula pogrešno interpretirana

Davor Đenero navodi da su u Hrvatskoj administraciji svjesni da bilateralna

Jedini korektiv koji se događa su kazne koje određuje disciplinska komisija međunarodne fudbalske organizacije, naveo je Đenero

PODGORICA – U Hrvatskoj se niko ozbiljno ne bavi ni nasiljem, ni diskursom na fudbalskim utakmicama. Marginalne političke opcije u zaoštravanju nacionalistič-

pitanja između dvije države ne smiju biti prepreka u pregovaračkom procesu, ali i da se od Hrvatske unutar EU očekuje da insistira na poštovanju pravne tekovine EU u crnogorskom pristupnom procesu. - To je zapravo rekao i njemački ministar vanjskih

Predsjednica EK, pred poslanicima EP, održala govor o stanju Unije

Ursula fon der

kog diskursa vide svoju šansu, dok se vlasti boje negativnog publiciteta i nezadovoljstva, što bi ga izazvalo suočavanje s tim diskursom.

To je, u izjavi za Pobjedu, kazao hrvatski politikolog, analitičar i kolumnista Davor Đenero, komentarišući skandalozne povike hrvatskih navijača koji su, u ponedjeljak veče, tokom utakmice Crne Gore i Hrvatske na stadionu „Maksimir“ u Zagrebu skandirali „ubij Srbina“. Đenero kaže da se u Hrvatskoj nacionalizam na fudbalskim stadionima „pretvorio u folklor“.

- Jedini korektiv koji se događa su kazne koje određuje disciplinska komisija među-

poslova Johan Vadeful tokom nedavne službene posjete Zagrebu. Njegovu izjavu velikosrpski proruski političari u Crnoj Gori su potpuno pogrešno interpretirali. Naime, u njegovoj poruci

Lajen poziva na ponovno ujedinjenje Evrope

Moramo održati tempo procesa koji se zasniva na zaslugama, jer samo ujedinjena Evropa može biti nezavisna, naglasila je Fon der Lajen i članice EU pozvala da, po pitanju vanjske politike, odbace princip jednoglasnosti i odluke donose kvalifikovanom većinom

STRAZBUR – Veća i snažnija Evropska unija garancija je bezbjednosti za sve Evropljane, zbog čega budućnost Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije mora biti u tom bloku.

To je juče, pred poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu u godišnjem govoru o stanju Unije, poručila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je tom prilikom apelovala na potrebu ponovnog ujedinjena Evrope.

- Hajde da zajedno ostvarimo sljedeće ponovno ujedinjenje Evrope - rekla je ona. Predsjednica EK je, u tom kontekstu, naglasila da se aktuelni zamah u procesu proširenja mora zadržati.

- Moramo održati tempo procesa koji se zasniva na zaslugama, jer samo ujedinjena Evropa može biti nezavisna – naglasila je Fon der Lajen. Članice EU je pozvala da, po pitanju vanjske politike, od-

bace princip jednoglasnosti i odluke donose kvalifikovanom većinom.

- Vrijeme je da se oslobodimo okova jednoglasnosti. Moramo osigurati da Unija bude brža i da radi u korist Evropljana. Samo tako možemo pobijediti u ovoj borbi i ostvariti trenutke evropske nezavisnosti – rekla je Fon der Lajen, napominjući kako su se Evropljani uvijek morali boriti za slobodu.

Dodala je da želi da radi sa Evropskim parlamentom i svim proevropskim demokratskim snagama kako bi Evropljanima isporučili rezultate.

Dio godišnjeg govora o stanju Unije, Ursula fon der Lajen je posvetila i slobodi medija, navodeći kako zarobljavanje nezavisnih medija predstavlja „prvu lekciju u priručnuku svakog autokrate“.

- Tradicionalni mediji se bore. Dani kada ste izlazili po lokalne novine su nostalgično sjećanje. To je stvorilo mno-

ge pustinje vijesti gdje dezinformacije bujaju, a to je veoma opasno za našu demokratiju. Informisani građani, koji mogu da vjeruju onom što pročitaju i čuju, ključni su kako bi vlast bila odgovorna. Kada se

nezavisni mediji neutralizuju, naša sposobnost da nadgledamo korupciju i očuvamo demokratiju slabi – poručila je, između ostalog, predsjednica Evropske komisije. Đ.Ć.

narodne fudbalske organizacije - naveo je on. S druge strane, kada je riječ o „sveprisutnoj atmosferi i napetostima u regionu“, Đenoro kaže da su Hrvatska, kao i Slovenija u bitno drukčijoj situaciji u odnosu na ostale države bivše Jugoslavije. - Kao članice Evropske unije i NATO-a, zaštićene su od patogenog uticaja autoritarnog režima u Beogradu, koji sistemski izaziva krize u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu - ocijenio je Đenero. On smatra da za Crnu Goru postoje dva preduslova zaštite od tog patogenog uticaja.

- Evropeizacija i afirmacija evroatlantskog identiteta na vanjskopolitičkom planu i potiskivanje političkih opcija ko-

da Hrvatska treba graditi mostove i mentorisati države u pristupnom procesu, a da je Crna Gora u tom procesu najviše napredovala (iako još nije jasno vidljiv dan mogućeg pristupanja),

je zagovaraju savremeni oblik velikosprskog projekta, dakle koncept takozvanog srpskog svijeta iz vladajuće većine u zemlji - poručio je on. Govoreći o odnosima između Crne Gore i Hrvatske, Đenero ističe da je zvanični Zagreb svjestan važnosti toga da se Crna Gora očuva kao članica NATO saveza i uđe u Evropsku uniju, te tako bude zaštićena od patogenog uticaja Srbije i Putinovog režima u Rusiji. - Zato je Hrvatskoj važno da se riješe pitanja koja se tiču „acquisa“, koja se odnose na poštovanje zajedničkih evropskih vrijednosti u Crnoj Gori i da se Crnoj Gori što prije otvori put prema članstvu u Unijizaključio je Đenero.

Irena MILOVIĆ

oni su tumačili kao svojevrsnu prijetnju Hrvatskoj, iako je to bila jasna poruka o potrebi nastavka insistiranja na sprovođenju evropskih vrijednosti u pristupnom procesu - smatra Đenero.

Iz ANB-a negiraju da je direktor te institucije bio na tribini sa koje se skandiralo „ubij Srbina“

Janoviću mjesto na „Maksimiru“ odredile službe zadužene za bezbjednost štićenih ličnosti

PODGORICA – Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović bio je na stadionu Maksimir u Zagrebu tokom fudbalske utakmice Crne Gore i Hrvatske.

To su iz Agencije za nacionalnu bezbjednost rekli portalu Borba, pojašnjavajući da je Janović, sa članovima porodice, pružao podršku reprezentaciji Crne Gore. Portal Borba objavio je tekst u kojem tvrdi da je direktor ANB-a bio među navijačima koji su skandirali „ubij Srbina“.

Fotografija koju su priložili prikazuje Janovića ispod VIP lože u kojoj su, između ostalog boravili predsjednici Crne Gore i Hrvatske Jakov Milatović i Zoran Milanović, a koja se nalazi na zapadnoj tribini. Isti portal pisao je u drugom tekstu da su se problematični povici čuli sa sjeverne tribi-

ne zagrebačkog stadiona, da bi potom utvrdili da je Ivica Janović, koji se nalazio na zapadnoj tribini, bio među onima koji su pozivali na mržnju. - Direktor Janović je sa sinom i bratom privatno boravio u Zagrebu kako bi pružili podršku crnogorskoj reprezentaciji. Obzirom da je štićena ličnost, detalji vezani za mjesto na zapadnoj tribini unaprijed je određeno od službi koje brinu o bezbjednosti štićenih ličnosti - saopštili su iz Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Iz Agencije navode i da je mjesto na kojem je Janović sjedio bilo ispod VIP lože koja je, kažu, bila sigurnosna zona za štićene ličnosti. - Svako pogrešno tumačenje mjesta na kojem je sjedio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ne odražava realnu sliku – zaključuje se u saopštenju Agencije za nacionalnu bezbjednost. R.P.

Davor Đenero

Ursula fon der Lajen tokom govora pred poslanicima EP EP

Potpisan Memorandum o saradnji između Ministarstva energetike i rudarstva i japanske kompanije JERA

Istražiće mogućnosti razvoja terminala za tečni prirodni gas

PODGORICA - Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i predstavnik japanske kompanije JERA Steve Winn, potpisali su juče Memorandum o razumijevanju, u cilju istraživanja mogućnosti razvoja terminala za tečni prirodni gas (LNG) i prateće gasne elektrane u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva je saopšteno da će tim strateškim partnerstvom, Vlada koristiti široko globalno iskustvo kompanije JERA kako bi unaprijedila nacionalni energetski miks, ojačala sigurnost snabdijevanja, podržala ciljeve dekarbonizacije i pozicionirala Crnu Goru kao važno energetsko čvorište u Zapadnom Balkanu. U okviru tog Memoranduma, potpisanog na konferenciji Gastech 2025. u Milanu, JERA i Ministarstvo energetike i rudarstva sprovešće sveobuhvatnu studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničku, komercijalnu i finansijsku održivost predloženog LNG terminala i prateće gasne elektrane, uključujući analizu više potencijalnih lokacija.

Studija će pružiti konkretne podatke o isplativosti i budućem razvoju oblasti tečnog gasa u Crnoj Gori, otvarajući prostor za strateške odluke u interesu energetske sigurnosti i održivog razvoja države. Šahmanović je kazao da su potpisali Memorandum o saradnji sa japanskom kompanijom JERA, renomiranim i kredibilnim globalnim akterom u oblasti energetike

Admir Šahmanović i Steve Winn VLADA

JERA i Ministarstvo energetike i rudarstva sprovešće sveobuhvatnu studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničku, komercijalnu i nansijsku održivost predloženog LNG terminala i prateće gasne elektrane, uključujući analizu više potencijalnih lokacija

i likvidnog prirodnog gasa. - Japan je država prepoznata po inovacijama i naprednim tehnologijama, a ova saradnja donosi Crnoj Gori pristup znanju i iskustvima koja su nam neophodna za dalji razvoj energetskog sektora. Predviđena studija izvodljivosti pružiće nam konkretne podatke o mogućim lokacijama i isplativosti razvoja tečnog gasa u Crnoj Gori, čime otvaramo prostor za donošenje strateških odluka u interesu energetske sigurnosti i održivog razvoja naše države - poručio je Šahmanović. Winn, koji je glavni globalni strateg JERA-e, rekao je da kao pouzdan energetski partner posvećen sigurnom i odr-

NVO sektor tvrdi da se krši Prostorni plan

Grupa od 40 nevladinih organizacija, građana, stručnjaka i ekoloških aktivista uputila je u utorak otvoreno pismo Vladi i ministru energetike i rudarstva Admiru Šahmanoviću, pozivajući na obustavljanje potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa japanskom kompanijom JERA.

Potpisnice su podsjetile ministra i Vladu da takvim planovima ne samo da krše Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine koji je isključio gasne elektrane i LNG terminal iz plana, što usmjerava ka vršenju više krivičnih djela, o čemu će biti obaviještene i odgovarajuće institucije u okviru EU, nego da su lokalne samouprave i građani iskazali odlučan stav protiv projekta, zbog opasnosti po pitanju bezbjednosti, životne sredine i javnog zdravlja i dovođenja u novo dužničko ropstvo od uvoznih fosilnih goriva.

- U procesu je i donošenje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, koji je dobio brojne negativne komentare u vezi sa razvojem gasnih infrastruktura, te je Vlada u obavezi da odloži i preispita bilo kakve planove o projektima koji značajno opterećuju dostizanje ciljeva dekarbonizacije Crne Gore do 2050. godine – navedeno je u saopštenju.

Pobjeda, Dan i Vijesti uputili dopis predsjednicima države, nansija povodom posljedica koje donosi novi Zakon

Drastičan udar na prihoda medija,

zatvaranje čitavih

PODGORICA – Menadžmenti dnevnih novina Pobjeda (Nova Pobjeda), Dan (Jumedia mont) i Vijesti (Daily press) zvaničnim dopisom su se obratili predsjednicima države, Vlade i parlamenta, i ministru finansija, a povodom posljedica koje je donijelo usvajanje novog Zakona o igrama na sreću.

živom razvoju, njihovo veliko iskustvo u LNG infrastrukturi i dokazani rezultati u realizaciji složenih međunarodnih energetskih projekata, čine ih idealnim partnerom za podršku Crnoj Gori u ostvarivanju strateških energetskih ciljeva.

- Radujemo se što ćemo podržati viziju Crne Gore za jačanje energetske sigurnosti i dekarbonizaciju kroz realna i ekonomski održiva rješenja

- dodao je Winn.

Kao vodeća globalna energetska kompanija sa ekspertizom u cijelom energetskom lancu, JERA je posvećena rješavanju svjetskih energetskih izazova. Ova saradnja potvrđuje ulogu

JERA-e kao pouzdanog partnera posvećenog razvoju efikasne infrastrukture koja podržava strateške energetske ambicije Crne Gore.

JERA je, kako je saopšteno iz Ministarstva, globalni lider u energetici i najveća japanska kompanija za proizvodnju električne energije, fokusirana na pružanje naprednih rješenja za svjetske energetske izazove.

- Osnovana 2015. godine, kompanija proizvodi trećinu japanske električne energije i jedan je od najvećih LNG kupaca na svijetu. JERA ima globalni domet i snagu u cijelom lancu snabdijevanja energijom od učešća u LNG projektima, nabavke goriva, transporta, do proizvodnje električne energije - navodi se u saopštenju.

U okviru odgovornog pristupa energetskoj tranziciji, JERA se obavezala da postigne neto-nula emisiju ugljen-dioksida u domaćim i međunarodnim operacijama do 2050. godine. S. P.

- Dok je razumljiva intencija zakonodavca da se usaglasi sa evropskim medijskim zakonodavstvom kao i da reguliše osjetljivu oblast igara na sreću, treba imati u vidu da po evropskoj praksi bilo koja ograničenja komercijalne slobode medija moraju ispunjavati stroge uslove u pogledu opravdanosti, restriktivnosti i proporcionalnosti, odnosno ne mogu biti nametane nauštrb legitimnih interesa svih relevantnih privrednih subjekata – kazali su u dopisu državnim zvaničnicima predstavnici tri crnogorska medija.

CILJEVI

Navode da je zabrana oglašavanja igara na sreću na način predviđen novim crnogorskim zakonodavstvom neproporcionalna ciljevima kojima se teži ,,jer se isti ciljevi mogu postići i uz manje restriktivne ili mjere koje targetiraju suštinu problema“.

- Dok su nadzor i kontrola nesumnjivo potrebni u ovoj oblasti, neophodno je imati u vidu da igre na sreću, pored određenih negativnih efekata na osjetljive grupacije, imaju i značajne pozitivne efekte za zaposlenost građana Crne Go-

re i održivost lokalnog medijskog ekosistema. Značajni udar na izvore prihoda medija, na malom tržištu poput crnogorskog, može dovesti ne samo do narušavanja njihove finansijske održivosti, već i do pada kvaliteta javnog informisanja, gubitka pristupa određenim sadržajima (usljed nemogućnosti kapitalizacije), informacionom zaostatku grupacija koje se pretežno informišu putem konkretnog medijskog kanala i posljedično smanjenja medijskog pluralizma u Crnoj Gori – ističe se u dopisu.

Predstavnici tri crnogorska štampana medija podsjećaju da su u postupku javne rasprave, crnogorski mediji upravo imajući navedeno u vidu dosljedno isticali i nedavne odluke vrhovnih sudova država članica Evropske unije kojima je presuđeno da su širo-

ke zabrane oglašavanja igara na sreću protivustavne i protivzakonite.

- Novi propisi su drastično ograničili mogućnosti reklamiranja igara na sreću u domaćim privatnim medijima, dopuštajući im pojavljivanje samo sa logom, isključivo u okviru sportskih rubrika, što umnogome skraćuje raspoloživi prostor za oglašavanje u medijskom formatu koji je svakako pod stalnim pritiskom i smanjenjem tiraža, te koji prirodom svog okruženja ne targetira maloljetnike kao posebno osjetljivu grupaciju. Istovremeno, inostrane digitalne platforme (uključujući društvene mreže) i strani mediji ostali potpuno izvan ovih restrikcija, iako upravo predstavljaju osnovni kanal komunikacije posebno osjetljivih grupacija, i već svjedočimo odlivu novca sa crnogorskog

Dopisi tri crnogorska medija upućeni najvišim državnim zvaničnicima

države, parlamenta, Vlade i ministru Zakon o igrama na sreću

na izvore moguće

redakcija

marketinškog tržišta - upozoravaju predstavnici medija. Dodaju, da su ovim zakonskim rješenjem domaći štampani mediji, portali, radio i TV stanice koji imaju portale dovedeni u neravnopravan položaj, uskraćeni za značajan izvor prihoda i izloženi direktnom riziku po ekonomski opstanak zbog očigledne diskriminacije - a bez bilo kakve jasne uzročno-posljedične veze sa predmetom regulacije.

- Tokom javne rasprave, takođe, naš glas se nije čuo, a zajednički amandmani medija i priređivača i pored obećanja nijesu ni razmatrani, a kamoli usvojeni – navodi se u dopisu. Podsjeća se da u Crnoj Gori postoji nesrazmjerno malo medijsko marketinško tržište (procjena je oko 15 miliona eura) na kojem obitava enormno veliki broj registrovanih i neregistrovanih medija (oko 200), uz izrazito veliko prisustvo inostranih medijskih entiteta i učešće u podjeli prihoda.

- Procjene jasno pokazuju da će novi okvir oglašavanja dovesti do pada prihoda lokalnih medija od deset do trideset odsto, što mediji koji se već bore za održivost ne mogu da izdrže bez ozbiljnih posljedica. U pitanju je smanjenje tiraža, gašenje dijela sadržaja, otpuštanja zaposlenih i, u krajnjem, mogućnost zatvaranja čitavih redakcija. Time se ne ugrožava samo poslovanje naših medija, već i pluralizam, demokratski dijalog i pravo građana na raznovrsne i objektivne informacije - upozoravaju predstavnici Pobjede, Vijesti i Dana. U dopisu se napominje i da, za razliku od kolega iz Hrvatske i Srbije, crnogorski mediji nijesu dobili ni jedan dan za tehničko ili operativno prilagođavanje novom Zakonu. - U pomenute dvije zemlje značajan prelazni period je dat medijima da ispoštuju postojeće marketinške ugovore i prilagode poslovanje novim zakonskim rješenjima. Mi ne samo da to nijesmo dobili - već je na online izdanju Službenog lista sa četiri dana zakašnjenja objavljen zakon, koji stupa na snagu odmah, izlažući medije značajnim negativnim posljedicama. Ni tu nije kraj našim nevoljama - do danas ne uspijevamo dobiti od nadležnih odgovore na brojna pitanja vezana za konkretnu primjenu zakon-

Na skupštinskom odboru za ekonomiju predstavljeni izvještaji o radu Centralne banke

PODGORICA – Centralna banka Crne Gore (CBCG) je prvi put u istoriji postojanja prošle godine bankama izrekla novčane kazne u vrijednosti od 830.700 eura u okviru kontrole sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma - kazala je guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović predstavljajući rezultate rada za prošlu i prethodne dvije godine pred skupštinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet.

skih odredbi - piše u dopisu. Predstavnici medija ukazuju da kazne drakonske i zato čekaju pojašnjenja nadležnih koja, uporno, ne dobijaju. - Ponavljamo, da su zakonopisci, predlagači zakona, htjeli da nas saslušaju i da objasnimo šta će se desiti zbog nejasnih članova zakona - bilo bi danas, dijelom, lakše poslovati. Nije nam jasno, ne samo zbog medijskog pluralizma, već i zbog toga što su naše tri firme poreski obveznici koji uredno izmiruju sve obaveze prema državi, kao i poslodavci tri stotine medijskih profesionalaca - kako bi se ovakav nastup mogao okarakterisati kao transparentan i nediskriminatoran, ili proporcionalan cilju novih normi - rekli su predstavnici medija. Oni dodaju da su svjesni obaveze države da reguliše ovu oblast, ali smatraju da je neophodno pronaći balans između javnog interesa suzbijanja zavisnosti od igara na sreću i javnog interesa opstanka domaće medijske scene i održivosti kvaliteta javnog informisanja. - Zato apelujemo na Vas da prepoznate ozbiljnost trenutka i da obezbijedite mehanizam kojim bi se ublažili negativni efekti i nastala šteta konkretnog propisa po održivost medija na crnogorskom tržištu. Vjerujemo da bi uspostavljanje privremenog fonda podrške za štampane medije (u skladu sa praksom koja postoji za određene druge djelatnosti) bio minimalan način da se ublaže posljedice zakonskih izmjena dok se ne pronađe održivo i dugoročno rješenje - saopštili su predstavnici tri crnogorska štampana medija. Naveli su da spremni da kroz dijalog sa državnim institucijama daju doprinos definisanju modela koji će omogućiti stabilno finansiranje medija, uz puno poštovanje principa odgovornog oglašavanja i zaštite građana. - Uvjereni smo da je očuvanje domaćih medija od zajedničkog interesa, jer bez njih nema ni informisanog društva ni zdrave demokratije. Očekujemo Vašu podršku i spremnost da zajednički odgovorimo na izazove koji prijete opstanku privatnih medija u Crnoj Gori - poručili su predstavnici Pobjede, Vijesti i Dana u dopisu upućenom najvišim državnim zvaničnicima. S. POPOVIĆ

CBCG lani banke kaznila sa 2,3 miliona eura

Ipak, to je, kako je navela Radović, samo dio, imajući u vidu više sporova koji su po tom osnovu pokrenuti zbog višemilionskih izrečenih kazni. U toj oblasti realizovano je šest neposrednih kontrola i tri posredne tematske ciljane kontrole. Izrečeno je 16 supervizorskih mjera, a izmjenom regulative u ovoj oblasti predviđena je stroža kaznena politika sa novčanim kaznama do pet miliona eura koje, između ostalih, može izreći CBCG.

KONTROLE

Osim toga, sprovedeno je 14 neposrednih kontrola banaka i pet pružalaca finansijskih usluga, izrečeno je sedam supervizorskih mjera te novčane kazne u ukupnom iznosu od 1,52 miliona eura. Aktiva banaka je, kako je navela Radović, u prošloj godini premašila sedam milijardi eura, što je gotovo izjednačeno sa procijenjenim BDPom za 2024. godinu. Kapital banaka je iznosio 890,9 miliona eura, krediti su porasli za 13,3 odsto, što je četiri puta više od projektovane stope rasta BDP-a. Radović je ukazala da je ostvaren rekordan iznos novoodobrenih kredita od 1,9 milijardi eura za 12 mjeseci, depoziti su porasli za 6,68 odsto, a koeficijent adekvatnosti kapitala banaka je bio 19,38 odsto, što značajno premašuje zakonski minimum od osam odsto. Nivo učešća nekvalitetnih kredita prošle godine je iznosio 3,51 odsto, što je najniže u posljednjih 15 godina. Radović je dodala da je došlo do gotovo dva procenta sniženja kamatnih stopa u Crnoj Gori, što je rezultat njihove inici-

Viceguverner Nikola Fabris je ocijenio da se po pitanju javnog duga ove i iduće godine ne bi trebalo očekivati veći problemi. Ipak, kako je dodao, izazov će predstavljati 2027. godina kada na naplatu stiže više od milijarde eura. On je ocijenio da godišnja stopa in acije u julu koja je iznosila 4,5 odsto jeste iznad poželjne, ali da ne predstavlja veliki problem

jative upućene crnogorskim bankama za dobrovoljno snižavanja kamata.

IZBOR

VICEGUVERNERA

Na pitanje Mihaila Anđušića (DPS) u vezi neizglasavanja kandidata za viceguvernera koje je Radović predložila Skupštini, kazala je da je i sama bila iznenađena ishodom glasanja.

Mislim da je značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60 odsto, pošto ukoliko očekujemo brz ulazak u EU 2028, a nadamo se i brzom ulasku u eurozonu 2030, to bi onda podrazumijevalo da moramo imati usklađene sve skalne parametre – naveo je viceguverner Nikola Fabris

Kazala je da će ponovo inicirati razgovore sa svim šefovima poslaničkih klubova kako bi bili sigurni da će se realizovati preporuke Evropske komisije, imajući u vidu da je kompletiranje Savjeta CBCG i izbor viceguvernera nužno za zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU. - Ako kažete ne kandidatima koji su donijeli ključne reforme i koji su ključni za isporučivanje rezultata za sprečavanje pranja novca, kontrole i licenciranje banaka, onda možemo da rizikujemo da pošaljemo vrlo lošu poruku EK –kazala je Radović. Boris Mugoša (SD) je ocijenio da se vlast obračunava sa CBCG od kada je donijela određena mišljenja koja se nijesu dopadala aktuelnoj većini, što pokazuje nedostatak i zrelosti i demokratskih kapaciteta.

Viceguverner Nikola Fabris je ocijenio da se po pitanju javnog duga ove i iduće godine ne

bi trebalo očekivati veći problemi, imajući u vidu da su za ovu godinu sredstva obezbijeđena kroz emisiju euroobveznica, a da iduće godine na naplatu dospijeva 326 miliona eura za glavnicu i 136,8 miliona kamate. Ipak, kako je dodao, izazov će predstavljati 2027. godina kada na naplatu stiže više od milijarde eura. Naveo je da je bruto javni dug na kraju prošle godine iznosio 61,32 odsto, što je iznad Mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto.

-To je, sa druge strane, situacija koja je daleko povoljnija nego što je kod većine zemalja koje su članice eurozone. Mislim da je značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60 odsto, pošto ukoliko očekujemo brz ulazak u EU 2028, a nadamo se i brzom ulasku u eurozonu 2030, to bi onda podrazumijevalo da moramo imati usklađene sve fiskalne parametre – naveo je Fabris.

INFLACIJA NIJE

PROBLEM

Ocijenio je da godišnja stopa inflacije u julu koja je iznosila 4,5 odsto jeste iznad poželjne, ali da ne predstavlja veliki problem. Kao uzrok inflacije navodi i domaću neravnotežu i uticaj eksternih faktora. Fabris je podsjetio da u crnogorskom monetarnom režimu ne postoje monetarni instrumenti poput emisije novca, re-

ferentne kamatne stope i operacije na otvorenom tržištu, pa zato i CBCG ne može uticati na inflaciju. Vladin program Stop inflaciji je ocijenio dobrim dodajući da bi trebalo razmotriti njegov nastavak. - Ono što bismo mogli sugerisati je da se možda razmotri efikasnija primjena politike konkurencije, odnosno da se razmotri situacija da li neki trgovinski lanci zloupotrebljavaju dominantan položaj na crnogorskom tržištu – naveo je Fabris. Odbor će se naknadno izjasniti o izvještajima CBCG sa izvještajima o stabilnosti finansijskog sistema i stabilnosti cijena, kao i sa izvještajima Savjeta za finansijsku stabilnost za posljednje tri godine.

M. LEKOVIĆ

Sa jučerašnje sjednice

Za mjesec bi trebalo da bude poznata odluka u sporu koji je protiv države pokrenula hercegnovska kompanija Sea Pioneer Montenegro

Zbog nemogućnosti da obavljaju posao pilotaže traže odštetu od 1,24 miliona

PODGORICA – Za mjesec bi trebalo da bude poznata odluka u sporu koji je protiv države pokrenula hercegnovska kompanija Sea Pioneer Montenegro (SP) tražeći naknadu štete od 1,24 miliona eura zbog nemogućnosti da obavlja posao pilotaže u Boki Kotorskoj.

Taj iznos preciziran je na osnovu nalaza vještaka finansijske struke Zorana Janković, koji je dao mišljenje da je kompanija Sea Pioneer Montenegro od 2022. do 2024. godine imala ukupne troškove od 1,24 miliona eura po osnovu ugovora o koncesiji za poslove pilotaže, od čega se preko 790.000 eura odnosi na izmaklu dobit.

EkskluzivitEt

Prema navodima vlasnika te kompanije Miodraga Kršanca, bivši premijer Dritan Abazović je bez ikakvog osnova i bez tendera dao Luci Kotor ekskluzivitet za poslove pilotaže u Boki Kotorskoj, zbog čega je njegova kompanija onemogućena da obavlja te poslove. Iako je Abazović tada najavio da će Luka Kotor obavljati posao dok se ne raspiše novi tender za koncesije, to se još nije desilo. Koncesiju za pilotažu Sea Pioneer je dobio na tenderu 2018, ali dvije godine nijesu radili dok se nijesu završili upravni sporovi. Kršanac je svjedočeći pred sutkinjom Privrednog suda Radmilom Perović kazao da je u međuvremenu zbog pandemije tadašnje Ministarstvo saobraća-

Prema navodima vlasnika kompanije Sea Pioneer Montenegro Miodraga Kršanca, bivši premijer Dritan Abazović je bez ikakvog osnova i bez tendera dao Luci Kotor ekskluzivitet za poslove pilotaže u Boki Kotorskoj, zbog čega je njegova kompanija onemogućena da obavlja te poslove. S druge strane, država tvrdi da nije prouzrokovala nikakvu štetu, imajući u vidu da je Upravni sud u aprilu 2022. godine poništio odluku o dodjeli koncesije, zbog čega je Vlada godinu kasnije donijela zaključak kojim se Luci Kotor daje ovaj posao

ja i pomorstva zabranilo rad, a ugovor o koncesiji su potpisali u vrijeme zabrane koja je ukinuta u aprilu 2021. Tada im je traženo da uz već uplaćenih 90.000 eura za koncesiju uplate ostatak, iako se nije radilo, a Kršanac je napomenuo da se poslovi sa kruzerima ugovaraju unaprijed i po godinu. Iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL)

Odluka Odbora direktora EPCG Željezare

Priznali reprezentativnost sindikalne organizacije

PODGORICA – Odbor

direktora EPCG Željezare Nikšić je donio odluku da priznaje reprezentativnost sindikalne organizacije –kazao je Pobjedi predsjednik sindikata Ivan Vujović nakon što su prije godinu i po, u vrijeme dok je direktorica ove kompanije bila Nevenka Janković, bili u situaciji da se njihova reprezentativnost dovodi u pitanje.

Vujović je naveo da se u odluci borda navodi da će „poštovati odluke koje donosi nadležno

ministarstvo, posebno u vezi sa reprezentativnošću i upisom u registar reprezentativnih sindikata“. Rješenje Ministarstva rada iz marta 2023. godine, kako se ukazuje, nije bilo dostupno u arhivi EPCG Željezare sve do kraja avgusta ove godine, pa članovi borda nijesu ni znali da ono postoji. - Pomenuto rješenje je očigledno misteriozno nestalo iz arhive Željezare, jer je isto postojalo - naveo je Vujović i dodao da su najzad dokazali da su sve vrijeme govorili istinu. M.lk.

im je, kako tvrdi Kršanac, rečeno da će im se koncesija produžiti za osam mjeseci, što jeste urađeno, ali je sve prekinuto odlukom Abazovića da se ekskluzivitet da Luci Kotor.

- Bivši premijer Dritan Abazović je krajem 2022. godine donio odluku o poništenju koncesije i to je bila čisto politička stvar, jer je direktor UPSUL-a bio iz URE, kao i predsjednik

borda direktora Luke Kotorkazao je Kršanac pred sudom. stav državE

S druge strane, država tvrdi da nije prouzrokovala nikakvu štetu, imajući u vidu da je Upravni sud u aprilu 2022. godine poništio odluku o dodjeli koncesije, zbog čega je Vlada godinu kasnije donijela zaključak kojim se Luci Kotor

daje taj posao. Ukazuju i da je tenderom bilo predviđeno da u slučaju njegovog poništenja, odbijanja ponude ili proglašenja neuspjelim, nijedan učesnik neće imati pravo na obeštećenje za bilo kakve troškove ili direktnu ili indirektnu štetu. Imajući u vidu, kako se navodi, da je Sea Pioneer tada pristao na takve uslove tendera, smatraju da nemaju nikakvog pravnog osnova za naknadu štete.

- Tužilac nema pravnog osnova da traži preko milion eura na ime obezbjeđivanja plovila, opreme, stručnih lica potrebnih za učestvovanje na javnom pozivu za dodjelu koncesije, prvobitno što nijednim aktom tuženog organa Sea Pioneer nije bio obavezan da nabavi plovni objekat ili drugu opremu niti obezbijedi stručnu radnu snagu, već je bio u posjedu svega toga godinama ranije, jer je obavljao poslove pilotaže u Boki i imao prihode od nekoliko desetina hiljada godišnje – stoji u izjašnjenju UPSUL-a. Sea Pioneer-u i Luci Kotor Vlada je u junu 2020. godine dodijelila koncesiju na pet godina, dok je ponuda treće kompanije Boka Pilot & tug boat services odbijena, zbog čega je Uprav-

Sindikalci protiv davanja crnogorskih vazdušnih luka pod koncesiju

PODGORICA - Aerodromima ne treba koncesionar koji će se bogatiti u Crnoj Gori, već Vlada koja će podržati već uspješnu državnu kompaniju, ocijenili su predstavnici reprezentativnih sindikata podgoričkog i tivatskog aerodroma.

- Vlada treba da preispita i usmjeri dalje korake u vezi sa koncesijom Aerodroma CG. Umjesto bogaćenja stranog privatnika u našoj zemlji, izvršna vlast treba da pruži podršku razvoju domaće kompanije čiji zaposleni ove

godine postižu istorijske rezultate - saopštili su reprezentativni sindikati Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat, čiji su predsjednici Slobodan Martinović i Ljubiša Džudović Aerodromima, kako su poručili, ne treba koncesionar već podrška države da grade i razvijaju ono što već funkcioniše.

- Od 1. januara do 7. septembra opslužili smo 2,3 miliona putnika, što je osam odsto više u poređenju sa prošlom i 16 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine - navodi se u saopštenju.

Predstavnici sindikata su poručili da taj uspjeh nije postignut angažmanom koncesionara ili privatnih investitora, već isključivo radom i stručnošću domaćeg kadra i timskog rada.

- Zbog toga smatramo da Aerodromi Crne Gore treba da ostanu u državnom vlasništvu i da nema potrebe za davanjem pod koncesiju, posebno imajući u vidu nepravilnosti i netransparentnost koje su pratile koncesioni procesdodaje se u saopštenju.

Predstavnici sindikata su kazali da su spremni da sami sprovedu potrebnu rekon -

ni sud, po njihovoj tužbi, poništio odluku Vlade na osnovu koje su Sea Pioneer i Luka Bar zaključile ugovore o koncesiji sa državom. V lada Abazovića je u aprilu 2023. godine, zaključkom odredila da pilotažu obavlja samo Luka Kotor, a UPSUL zadužila da pokrene proceduru za dodjelu koncesije. Time je, kako navode u tužbi, Sea Pioneer u potpunosti isključen iz tog posla, a Luci Kotor je dat ekskluzivitet da jedino ona može pružati usluge lučke pilotaže do okončanja postupka dodjele koncesije. Abazović je tada kazao da to ne znači favorizovanje bilo koje kompanije koja se bavi pilotažom, od kojih je samo Luka državna. Sea Pioneer traži odštetu jer tvrde da su zbog učešća na tenderu morali da ulože preko milion vjerujući da će ugovor biti realizovan, a potražuju i izgubljenu dobit koju bi ostvarili da su radili taj posao pet godina. U tome ih je, kako tvrde, spriječio nezakoniti rad institucija, a Vlada je sve poništila zaključkom koji je samo objavljen na sajtu, bez direktnog obraćanja njima. Ranije je Agencija za zaštitu konkurencije ukazala da bi sva pravna lica koja ispunjavaju zakonske uslove trebalo da budu u istom položaju, odnosno da pružaju ovu uslugu do završetka dodjele koncesije. Ipak, nijesu registrovali zloupotrebu dominantnog položaja, imajući u vidu da Luka Kotor ovu djelatnost obavlja na osnovu odobrenja države, a ne po sopstvenom nahođenju. M. lEkOviĆ

strukciju, naročito Aerodroma Tivat, koji hitno treba infrastrukturno unapređenje kako bi spremno dočekao narednu sezonu i očekivani rast saobraćaja.

- Naša struka ima spremna rješenja i kapacitete da ovaj posao realizuje brzo i kvalitetno, bez gubitka kontrole nad državnom imovinom - dodali su predstavnici sindikata. Oni su saopštili da su zaposleni požrtvovanošću i zalaganjem iznijeli tešku sezonu, te zaslužuju usklađivanje primanja sa postignutim uspjehom, kao znak priznanja za njihov trud i rezultate. r. E.

Bokokotorski zaliv

Četvrtak, 11. septembar 2025.

PODGORICA – Sve češći

brutalni obračuni maloljetnika nijesu samo problem pojedinca, već ogledalo društva u kojem odrastaju. Kada djeca posežu za nasiljem, to je znak da im nedostaju vještine emocionalne regulacije, da žive u okruženju u kojem se agresija normalizuje ili nagrađuje, te da im škola i zajednica nijesu pružile dovoljno sigurnih kanala za izražavanje frustracije, kazala je juče za Pobjedu psihološkinja

Adrijana Pejaković

Proteklih dana bilježe se brutalni obračuni maloljetnika u blizini obrazovnih ustanova. Dijete aktivistkinje Bojane Jokić pretučeno je ispred dvorišta Srednje mješovite škole u Zeti – slomljena mu je šaka i ima hematome. Prije ovog slučaja, društvenim mrežama je dijeljen snimak tuče maloljetnika u Baru, gdje je, takođe, jedan dječak pretučen. Dok nadležni najavljuju da preduzimaju razne mjere za suzbijanje ove pojave, obračuni maloljetnika ne jenjavaju…

PROPUSTI

Psihološkinja Pejaković kaže da se uzroci ovakvog ponašanja najčešće nalaze u kombinaciji faktora: nedostatak roditeljskog nadzora i topline, vršnjački pritisak, izloženost nasilju u porodici i medijima, kao i osjećaj bespomoćnosti i gubitka životne perspektive.

- Djeca koja ne znaju kako da prepoznaju i iskažu svoje emocije, lako se okreću destrukciji – prema sebi ili drugima – poručuje Pejaković. Navodi da prevencija zahtijeva zajednički rad porodice, škole i institucija. U porodici, podsjeća Pejaković, djeca uče obrasce ponašanja – ako doživljavaju viku, prijetnje ili fizičko kažnjavanje, usvajaće to kao model. - Škola treba da razvija programe emocionalne pismenosti i komunikacije, a ne da se fokusira isključivo na ocjene. Društvo mora jasno poslati poruku da je nasilje neprihvatljivo, ali i ponuditi

Dok nadležni poručuju da preduzimaju razne mjere za suzbijanje vršnjačkog nasilja, slučajevi tuča u blizini škola ne jenjavaju

Pejaković: Nijesmo djecu naučili da konflikte rješavaju riječima, a ne šakama

Uzroci ovakvog ponašanja najčešće se nalaze u kombinaciji faktora: nedostatak roditeljskog nadzora i topline, vršnjački pritisak, izloženost nasilju u porodici i medijima, kao i osjećaj bespomoćnosti i gubitka životne perspektive. Djeca koja ne znaju kako da prepoznaju i iskažu svoje emocije lako se okreću destrukciji – prema sebi ili drugima, kaže za Pobjedu psihološkinja

Adrijana Pejaković

mladima alternativu: sportske, kulturne i edukativne sadržaje koji im daju osjećaj pripadnosti i uspjeha. Posebno je važno rano prepoznavanje rizika – kada primijetimo da dijete počinje da se povlači, burno reaguje ili traži pripadnost kroz problematične grupe, ne smijemo to ignorisati – istakla je ona. Psihološkinja navodi da nasilje među mladima nije iznenadna pojava, već posljedica dugotrajnog zanemarivanja njihovih potreba. - Ako želimo sigurniju djecu i zdravije društvo, moramo ih učiti kako da razumiju sebe i druge, da konflikte rješavaju riječima, a ne šakama. Izgleda da ih nijesmo tome naučili do sada – istakla je ona.

GLEDAJU TUČU

I NE REAGUJU

Na kratkom snimku tuče dječaka u kojoj je povrijeđen sin aktivistkinje Bojane Jokić, a u koji je Pobjeda imala uvid, vidi se da se tuča odvija ispred ograde dvorišta škole, pred grupom djece, ali da niko ne reaguje. Dječak koji je pretučen bježao je ka autobusu koji je bio parkiran na desetak metara, a snimak svega nastao je iz autobusa. Navodno ni vozač autobusa nije reagovao.

- To se dešava zbog sindroma podijeljene odgovornosti, jer svako misli da će drugi reagovati. Mada i stalna izloženost nasilju čini da oguglamo na isto. Nije naša briga, nije naše dijete. Sve dok ne bude naše. Tako to ide i za-

Nasilje među djecom – ogledalo društva, a ne samo problem škola i porodica

Nedavni slučaj u Golubovcima, kada je dječak završio u bolnici, i snimak iz Bara na kojem vršnjaci brutalno tuku drugog dječaka dok ostali snimaju, ponovo su otvorili pitanje sveprisutnog nasilja među djecom. Kako upozoravaju iz Inicijative mladih za ljudska prava, riječ je o fenomenu koji odražava stanje cijelog društva, a ne samo pojedinih porodica ili škola. - Prešli smo svaku granicu tolerisanja. Dok se institucije nadmudruju oko toga ko je nadležan, djeca trpe posljedice koje ih mogu obilježiti za cijeli život

- upozorava Kristina Žugić, programska koordinatorka Inicijative mladih za ljudska prava Crna Gora (YIHR).

Ona naglašava da nasilje nije samo fizički udarac, već i vrijeđanje, prijetnja, ismijavanje, digitalno zlostavljanje ili seksualno uznemiravanje. -Većinu oblika nasilja mi čak ni ne prepoznajemo i ne tretiramo ozbiljno, a upravo u toj normalizaciji leži korijen problema - ističe Žugić. Posebno je, kaže, opasno kada se postavlja pitanje da li je riječ o „vršnjačkom nasilju ili samo nasilju“. Iz YIHR upozoravaju da nije

prihvatljivo da škole ograničavaju odgovornost na svoje dvorište, niti da se sve svaljuje na roditelje.

- Ako je roditelj i sam odrastao u nasilju, teško je očekivati da će bez podrške moći prepoznati i zaustaviti isti obrazac kod svoje djece. Zato je potrebna zajednička akcija svih institucija - kaže Žugić.

Rješenja postoje, smatra ona, i to kroz razvoj empatije i socijalnih vještina u školama, obavezne terapije i grupni rad sa djecom i roditeljima, te kroz umrežavanje svih institucija koje rade sa djecom.

to uvijek moramo reagovati svi – poručuje psihološkinja Pejaković.

Građanska aktivistkinja Bojana Jokić najavila je da će reagovati u slučaju tuče njenog sina i da će najvjerovatnije naredne sedmice kroz parnični postupak zatražiti odgovornost škole. Ona je negodovala što je niko iz škole nije pozvao nakon ovog incidenta, već je ona kon-

- Ako ne zaustavimo spiralu nasilja, odgajićemo generacije mladih bez empatije, bez osjećaja za pravdu i bez sposobnosti da izgrade zdravo društvo - upozorava Žugić.

Dodatni problem je, prema njenim riječima, apatija društva.

- U društvima gdje javnost stvara pritisak, institucije reaguju i mijenjaju stvari. Kod nas apatija je zamijenila pritisak, a nasilje smo prihvatili kao prirodno stanje. Ali naša djeca su odgovornost svih nas, svake odrasle osobe. Tek kada prestanemo da nasilje smatramo normalnim dijelom odrastanja, moći ćemo da ga zaustavimo - zaključuje Žugić.

mljenu ruku i ne ide u školu. To govori o tome koliko pedagoški nijesu senzibilisani prosvjetni radnici – kaže Jokić.

SVA DJECA SU ŽRTVE

Ona dodaje da su i ta djeca, koja su tukla njenog sina – žrtve.

- Oni imaju 14–15 godina. I imaju takvu količinu bijesa da su spremni palicom, pesnicama da tuku dječaka. Nijesu u zdravom okruženju, ne samo porodičnom, nego i društvenom – rekla je Jokić. Građanska aktivistkinja poručuje da svi moramo da reagujemo kako bi se djeca vratila na pravi put.

taktirala sa upravom da se informiše o događaju. Istakla je da joj je rečeno da škola nije nadležna za incident koji je zabilježen ispred ograde dvorišta obrazovne ustanove. Jokić tvrdi da to nije tačno i da će to i dokazati. Jokić je Pobjedi ispričala da se tuča navodno desila ,,zbog borbe kvartova između Zete i Zabjela koja traje odavno“, te da su skoro isto bilo pretučeni neki dječaci… Kaže da je prošle sedmice neko od dječaka u prolazu priprijetio njenom sinu, te su ga zvali na tuču da markiraju teritoriju, ali joj on nije prenosio ništa, jer je računao da je riječ o šali. Međutim, u ponedjeljak, nakon časova, krenuo je prema autobusu i za njim je trčala grupa dječaka koji su krenuli da ga tuku.

- Oni su ga 15 metara tukli dok je bježao do autobusa. Nadam se da će i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da pokrene disciplinske postupke, jer je razredna poslala poruku mom sinu – prijetećim tonom mu je rekla da ne smije da se revanšira. A moje dijete ima slo-

- U slučaju tuče mog djeteta niko nije reagovao. Moje dijete tuku, jedan ima i palicu i tuče ga, a vozač autobusa gleda. Ne nudi se da ga poveze ni do Hitne pomoći. Učenici trećeg razreda su mu dali maramicu da se očisti kada je moj sin ušao u autobus – istakla je Jokić. Jokić je slučaj prijavila policiji, nakon čega su uslijedile reakcije. Policija je identifikovala i uhapsila tri osumnjičena maloljetnika od 14 i 15 godina – učenike navedene škole, ali Jokić kaže da ih je bilo četvoro. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržava inicijativu da se vrati institucija policajca u zajednici, rečeno je juče Pobjedi iz ovog resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović Od ove školske godine u obrazovnim ustanovama nijesu angažovani zaštitari. Ta vrsta obezbjeđenja uvedena je u škole od februara ove godine i funkcionisala je do kraja tog polugodišta, a sve kako bi se u školama smanjio stepen vršnjačkog nasilja. Pojedini direktori su komentarisali da je bilo kakvo rješenje zaštite dobro, ali da su, ipak, stava da su policajci bolje rješenje za uspostavljanje reda u obrazovnim ustanovama.

Stručnjaci su proteklih dana komentarisali brutalne obračune maloljetnika i pozdravili su poteze policije i tužilaštva, gdje je u sklopu njihovih reakcija zatražena odgovornost roditelja, te je najavljeno da će podnijeti prijave zbog zanemarivaN. ĐURĐEVAC

Adrijana Pejaković

ARHIVA nja djece.

Bojana Jokić

Tri godine urednica M portala sa iste adrese dobija prijetnje smrću, institucije nijesu našle rješenje

Nikolić: Što god da se dogodi, odgovornost je policije i tužilaštva

PODGORICA - „Prijetnje dobijam već tri godine, a danas imamo mali jubilej, jer sam tačno prije tri godine dobila prvu prijetnju smrću sa iste adrese“, kazala je Pobjedi urednica M portala Danica Nikolić

Tačno toliko vremena je prošlo otkako je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formiran predmet, a nešto manje otkako je policija identifikovala pošiljaoca, koji koristi adresu slatkislatka@hotmail.com i potpisuje se kao „Bane LA“.

Zbog neažurnosti tužilaštava, Nikolić je početkom jula, kada je takođe dobila mejl p rijeteće sadržine, odlučila da nove prijetnje više neće ni prijavljivati. Tako je bilo i juče, kada ju je dočekala no va poruka u kojoj piše:

- „Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste“, „Blizu sam da ti odsviram kraj“, „Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera, a ja da ne naručim i jedan za tebe“... - stoji u mejlu. Nikolić je za Pobjedu kazala da tri godine prijetnje sa iste adrese ne mogu da se vode kao neriješen slučaj, već da se jasno radi o neradu institucija.

- Nakon prvih prijetnji koje sam dobila, 10. septembra 2022, odjeljenje za borbu protiv sajber kriminala veoma brzo je lociralo gdje se čovjek nalazi, koje je njegovo ime i prezime, obavijestilo međunarodne partnere, a u jednom trenutku bio je uključen i Interpol. Dakle, svi podaci postoje. Zašto se već tri godine

Urednica M portala Danica Nikolić već tri godine dobija prijetnje smrću sa iste adrese, a iako je počinilac identifikovan, institucije nijesu preduzele ništa. Nikolić tvrdi da se radi o otvorenom neradu i mogućim opstrukcijama iz Crne Gore, dok Medijski savjet za samoregulaciju upozorava da država pasivno posmatra kako se novinari izlažu prijetnjama, nasilju i autocenzuri

ništa ne dešava, to je drugo pitanje - rekla je Nikolić. Ona ističe da su posrijedi moguće opstrukcije, te da smatra da je čovjek instruiran direktno iz Crne Gore.

- U prvim prijetnjama koje je upućivao ne samo meni, nego i kolegama iz drugih medija, pominju se ljudi za koje on ne može znati samo preko društvenih mreža i medijskih nastupa. To jasno govori da dobija jasne i direktne instrukcije iz Crne Gore - navela je Nikolić. Ko stoji iza toga, dodaje, pitanje je za nadležne institucije. „Sve sam to više puta rekla i policiji i tužilaštvu“, ističe ona.

- Posljednji put kada sam davala izjavu u tužilaštvu, rekla sam da više neću podnijeti nijednu prijavu jer sam ih podnijela sasvim dovoljno i da je slučaj maltene riješen. Što će oni dalje raditi, mene ne zanima. Što god da se dogodi, odgovornost je isključivo na crnogorskoj policiji i tužilaštvu, odnosno Osnovnom državnom tužilaštvu - naglasila je Nikolić.

Dodala je i da će vidjeti što će se dogoditi, jer je osoba u posljednjem mejlu najavila dolazak u Crnu Goru.

Na ponovljene prijetnje reagovao je i Medijski savjet za samoregulaciju, ocijenivši da se država sve više pokazu-

je nemoćnom - ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike.

- Neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić, nakon posljednje prijetnje u julu, saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema smisla. U takvoj atmosferi, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno - ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena. Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zaostru fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću - navodi se u saopštenju.

Trenutna atmosfera, dodaju iz MSS-a, otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori.

- Ovakva klima nije slučajnaona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese. Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institu-

Iz kancelarije Zaštitnika pojasnili da je Rešetar dobila poruku koja njoj nije bila upućena

PODGORICA – Zamjenica

Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Marijana Sinđić je, kako su Pobjedi pojasnili iz kancelarija ombudsmana, omaškom poslala mejl Daliborki Rešetar iz NVO Kuća životinja, koji je bio nepotpun i nije bio povezan sa predmetom.

Rešetar je prekjuče kazala da je dobila mejl iz kancelarije Zaštitnika u kome je bio i interni komentar „Uredila je Miki, vidi kako je poslala, zeznula me“, a koji potpisuje Sinđić.

Uz saopštenje o tome, u kome kritikuje odnos zaposle-

nih zaštitnika, Rešetar je priložila i skrinšot mejla na kome se vidi tema „Dopuna pritužbe – Slučaj nezakonite upotrebe vatrenog oružja Cetinje 27. 7. 2025, a koji je Sinđić forvardovala na adresu NVO Kuća životinja. - Neposredno nakon što je uočila omašku prilikom slanja mejla, glavna savjetnica Zaštitnika Marijana Sinđić, u skladu sa standardom profesionalnosti, telefonski je pozvala gđu Rešetar, sa kojom je inače ostvarila komunikaciju u vezi sa predmetom koji obrađuje. Upoznala je da je tehničkom omaškom poslala nepotpun mejl, koji njoj

nije namijenjen, niti sa predmetom povezan, čime je blagovremeno otklonila dileme koje je mejl mogao izazvati kod primaoca, u vezi sa čim je gđa Rešetar usmeno iskazala razumijevanje - pojasnili su iz kancelarije Zaštitnika. Navode da je isto pojašnjenje savjetnica Sinđić dostavila i putem elektronske komunikacije (imejla), pružajući dodatno i informacije o trenutnom statusu predmeta, u kojem su već prethodno preduzete mjere i radnje.

Rešetar je podnijela prijavu Zaštitniku zbog slučaja policajca Stefana Nicovića, koji je 27. jula 2025. godine na Ce-

cije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja. Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija - piše u reagovanju MSS-a, koje potpisuje izvršni sekretar Ranko Vujović Savjet najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje, kako navode, svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima.

- Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu - zaključuje se u saopštenju. Podsjetimo, prošle godine je kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u mišljenju o postupanju policije u slučaju prijetnji upućenih na mejl adresu glavne urednice M portala i novinarkama Tamari Nikčević, Bojani Dabović, Mirki Dević i Slavici Kruščić-Vasović konstatovala da su policijski službenici preduzimali odre-

đene mjere, ali da su morali sa više pažnje i obazrivosti razmotriti motiv napada. - Preduzete mjere i radnje nijesu dovele do utvrđivanja svih činjenica, identifikacije i procesuiranja odgovornih, niti su napravljeni koraci ka utvrđivanju veze između prijetnji i ličnog svojstva novinarki - kao mogućeg motiva mržnje po osnovu pola, roda ili profesionalnih aktivnosti - navodi se u mišljenju ombudsmana. Zaključeno je i da izos taju konkretni rezultati koji bi obezbijedili povjerenje novinarki u rad policije i spriječili sumnju u tolerisanje nezakonitih radnji, te odvratili počinioce od ponavljanja sličnih djela.

Kancelarija ombudsmana tada je preporučila Upravi policije da preduzme sve mjere, uključujući i međunarodnu pravnu pomoć, kako bi prikupila dokaze, identifikovala i procesuirala odgovorne za prijetnje crnogorskim novinarkama.

J. MARTINOVIĆ

tinju pucao na psa koji je bio vezan i, prema svjedočenjima građana, nije pokazivao nikakve znake agresije. Žalila se i na izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kojom je javno opravdao ovakav čin nazivajući ga „požrtvovanjem“.

Rešetar je, nakon što je primila mejl sa internom porukom, saopštila da je veoma zabrinuta zbog načina na koji se komunicira u kancelariji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Ona je pitala da li je „zeznula“ nekoga time što je ostala istrajna i u dopuni prijave dostavila sve što je od nje traženo.

Poručila je da građani Crne

Gore moraju imati povjerenja da će njihove prijave biti razmotrene odgovorno, nepristrasno i sa punom pažnjom, a ne da budu predmet internog potcjenjivanja i prebacivanja odgovornosti.

Psa, koji je mirno šetao Cetinjem i građani ga hranili, nadležni su prvo poprskali biber sprejom, nakon čega je on pobjegao. On se sakrio u Biljardi, gdje su mu zaposleni dali vode i zavezali za drvo, dok se ne nađe vlasnik. Tada mu je prišao policajac, koji se sapleo, pao i povrijedio glavu. Očevici su ispričali da je pas tada, vezan, napravio pokret prema policajcu koji je tada po-

segnuo za pištoljem i ispalio je nekoliko hitaca. Iz Uprave policije su kazali da službenik policije „ima pravo da upotrijebi vatreno oružje ukoliko su mu ugroženi život i bezbjednost ili ukoliko su ugroženi život i bezbjednost drugog lica“. Ministar Danilo Šaranović je povodom tog incidenta izjavio da „ovo treba posmatrati kao požrtvovanje policijskog službenika, koji je s nekoliko sredstava prinude pokušavao da riješi opasnost po ostale građane, uzrokujući svoju opasnost. I to je sastavni dio rada policijskih službenika“. J.MARTINOVIĆ

Danica Nikolić

Jedan od prijetećih mejlova koje je Nikolić dobila juče

Prvi slučaj od P očetka rata u u krajini: Poljska tvrdi da je oborila ruske dronove u vazdušnom prostoru NATO-a i da je riječ o činu agresije

Tusk: Oboreni su dronovi koji su predstavljali direktnu prijetnju

VARŠAVA - Poljska je saopštila da je podigla borbene avione i oborila ruske dronove koji su ušli u njen vazdušni prostor, nazivajući to ,,činom agresije“ i ,,provokacijom velikih razmjera“ protiv članice NATO-a i Evropske unije.

Ovo je prvi put da je neka članica NATO-a djelovala direktno protiv ruskih dronova u svom vazdušnom prostoru otkako je počeo rat u Ukrajini 2022. godine, što je izazvalo zabrinutost da Kremlj pojačava napore da testira odlučnost Zapada, piše Radio Slobodna Evropa.

- Sinoć je poljski vazdušni prostor narušen od velikog broja ruskih dronova. Oni koji su predstavljali direktnu prijetnju su oboreni - rekao je poljski premijer Donald Tusk na vanrednom sastanku vlade 10. septembra.

- Nemam razloga da tvrdim da smo na ivici rata, ali pređena je granica, i situacija je neuporedivo opasnija nego ranije - rekao je Tusk kasnije pred parlamentom, dodajući da je ovo ,,najbliže što smo bili otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata“.

Dok su evropski lideri redom osuđivali Rusiju, premijer Donald Tusk kasnije je izjavio da je tokom noći zabilježeno 19 upada u poljski vazdušni prostor, pri čemu su neki dronovi došli iz pravca Bjelorusije, a četiri su vjerovatno oborena. Međutim, portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Karolina Galecka izjavila je da je pronađeno ,,sedam dronova i ostaci jedne rakete neidentifikovanog porijekla“.

Dron je pogodio stambenu zgradu u mjestu Viriki na istoku Poljske, ali niko nije povrijeđen, izvijestila je privatna televizija Polsat njuz, pozivajući

Dronovi su prešli u Poljsku tokom ruskih napada u blizini ukrajinske granice; nije bilo prijavljenih žrtava

Poljska je zatvorila četiri aerodroma, uključujući glavni aerodrom u Varšavi, usred pojačanih tenzija s Rusijom

se na lokalnu policiju, prenosi Rojters. Lokalno tužilaštvo je saopštilo da su djelovi drona pronađeni u blizini groblja u gradu Češniki na jugoistoku Poljske, prenosi Rojters. Tužilaštvo je dodalo da prema dosadašnjim nalazima niko nije povrijeđen.

POLJSKA AKTIVIRA ČLAN 4 NATO-A - Činjenica da su ti dronovi, koji su predstavljali sigurnosnu prijetnju, oboreni mijenja

Rusija tvrdi da ,,nema dokaza“

Otpravnik poslova Rusije u Poljskoj Andrei Ordaš rekao je za rusku državnu novinsku agenciju RIA Novosti da Moskva smatra ,,optužbe neosnovanim. Nijesu dostavljeni dokazi koji bi pokazali da su ti dronovi ruskog porijekla“.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da komentariše, rekavši da je to pitanje za Ministarstvo odbrane. Dok se raspravlja o dodatnim sankcijama protiv Rusije, zapadni saveznici Kijeva pokušavaju da dogovore planove za poslijeratne ,,snage za odvraćanje“. Međutim, ovaj incident bez presedana dolazi u trenutku kada su mirovni pregovori u zastoju, a ruski predsjednik odbija sastanak sa ukrajinskim predsjednikom i poručuje da će, ako bude potrebno, ciljeve ostvariti silom, dok ruske trupe nastavljaju ofanzivu, posebno u istočnoj regiji Donjecka.

političku situaciju. Zbog toga su savezničke konsultacije dobile oblik formalnog zahtjeva za aktivaciju Člana 4 NATO sporazuma - rekao je Tusk. Član 4 predviđa da će se članice NATO-a međusobno konsultovati kad god, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička nezavisnost

ili sigurnost neke od članica. Portparol NATO-a izjavio je da je ovo prvi put da su NATO avioni reagovali na potencijalne prijetnje u savezničkom vazdušnom prostoru. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da, bez obzira da li je povreda prostora bila namjerna ili ne, ,,to je bilo krajnje neodgovorno“,

te da je reakcija NATO-a bila ,,veoma uspješna“. ,,Moja poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu: Prekini s eskalacijom rata u Ukrajini, prestani kršiti saveznički vazdušni prostor i znaj da smo budni i da ćemo braniti svaki pedalj teritorije NATO-a“, rekao je Rute nakon sastanka Sjevernoatlantskog vijeća, glavnog političkog tijela za donošenje odluka u okviru saveza.

Tusk je rekao da nije bilo žrtava tokom upada u poljski prostor, koji se dogodio usred masovnog napada na Ukrajinu. Predsjednik Ukrajine Volo -

Nemam razloga da tvrdim da smo na ivici rata, ali pređena je granica, i situacija je neuporedivo opasnija nego ranije - rekao je Tusk kasnije pred parlamentom, dodajući da je ovo ,,najbliže što smo bili otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata“

dimir Zelenski izjavio je da je Rusija napala 15 regija, ispalivši najmanje 415 dronova i više od 40 raketa. Prema njegovim riječima, najmanje jedna osoba je poginula, a tri su ranjene. Ponovio je gotovo svakodnevni apel Zapadu da odgovori snažnije na ovaj val napada. - Moskva stalno pomjera granice onoga što je moguće, i ako ne naiđe na snažnu reakciju, ostaje na novom nivou eskalacije - rekao je Zelenski.

OSUDA LIDERA EU

- Sinoć smo u Poljskoj svjedočili najozbiljnijem narušavanju evropskog vazdušnog prostora od Rusije od početka rata, a indikacije ukazuju da je to bilo namjerno, a ne slučajno – napisala je šefica vanjske politike EU Kaja Kalas na platformi X. - EU u potpunosti izražava solidarnost s Poljskom. Ruski rat eskalira, ne završava. - Upad ruskih dronova u poljski zračni prostor tokom napada koji je Rusija izvela na Ukrajinu jednostavno je neprihvatljiv... Pozivam Rusiju da prekine s ovom nepromišljenom eskalacijom - izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron Mađarski premijer Viktor Orban takođe je nazvao ,,kršenje teritorijalnog integriteta Poljske...neprihvatljivim“, ističući da to naglašava potrebu za mirom. Britanski premijer Keir Starmer rekao je da je to ,,izuzetno nepromišljeno“ i da to pokazuje ,,Putinovo očigledno nepoštovanje mira“.

- Ruski plan da uništi Ukrajinu je tek početak njegovih ambicija u Evropi - rekao je češki premijer Jan Lipavski. Bez obzira gdje se postigne mir u Ukrajini, putinizam će ostati glavna prijetnja evropskoj sigurnosti.

Poljska poručila da je riječ o provokaciji velikih razmjera

Priredila: R. U.–I.

Zabilježeno 19 upada u poljski vazdušni prostor

Unutrašnja kontrola ispituje postupanje policije nakon incidenta na Jazu

Porodica Marović optužuje policiju za selektivnu pravdu

Kristina i Branka Marović tvrde da je policija propustila da uhapsi napadača koji ih je brutalno izudarao ispred porodične kuće, iz Uprave policije ističu da su postupali po zakonu

BUDVA – Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije ispituje da li su službenici Opšte bezbjednosti Budva profesionalno postupili u slučaju fizičkog napada koji se 19. avgusta dogodio na Jazu, kada su povrijeđene Kristina i Branka Marović.

Kristina Marović tvrdi da je njena porodica žrtva selektivne pravde i nedjelovanja policije jer je Nenad Perazanović nakon brutalnog napada na nju i majku ostao na slobodi. Smatra da je upravo zbog toga tri dana kasnije došlo do novog sukoba njenog oca Nikole i Parezanovića, u kojem su obojica zadobili lake povrede. Sagovornik Pobjede - penzionisani bezbjednjak koji nije želio da otkriva identitet, smatra da u konkretnom slučaju nije ispoštovano osnovno načelo policijskog postupanja. On smatra da su policajci imali osnova po Zakonu o javnom redu i miru da privedu Parezanovića kada su na terenu zatekli dvije povrijeđene žene. - Moralo se reagovati. Postojao je osnov za privođenje - kazao je on.

Sa druge strane, iz Uprave policije tvrde da propusta nije bilo, da su sve radili po zakonu i u skladu sa procedurama, te da je o svemu obaviješten nadležni tužilac, koji je naveo da će se naknadno izjasniti o tome da li u konkretnom slučaju postoje elementi krivične odgovornosti i o kvalifikaciji djela. prvi sukob

Iz Uprave policije su u odgovorima Pobjedi naveli da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva 19. avgusta u 13.55 časova obaviješteni da je u blizini svjetionika na Jazu došlo do fizičkog sukoba više lica, o čemu su odmah obavijestili Hitnu medicinsku pomoć Budva i izašli na mjesto događaja.

- Na terenu su zatečene dvije žene, B. M. i K. M., sa vidnim povredama i one su transportovane na ukazivanja ljekarske pomoći – kazali su iz policije. U međuvremenu, u 14.50 časova Nenad Parezanović je došao u zgradu budvanske policije i prijavio da ga je fizički napala porodica Marović. Sa njim je došao i svjedok događaja M. K.

O predmetu je, kako su kazali, obaviješten dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je tada saopštio da će se o kvalifikaciji događaja izjasniti nakon što od oštećenih Kristine i Branke Marović budu uzete izjave, a što je učinjeno narednog dana. Međutim, i nakon što su Kristina i njena majka dale izjave, tužilac je najavio da će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji.

drugi sukob

Narušeni odnosi kulminirali su ponovo 22. avgusta, kada je došlo do fizičkog obračuna između Parezanovića i Kristininog oca N. M. u blizini njihove porodične kuće.

Tužiteljka koja je tada bila dežurna naložila je hapšenje i Parezanovića i Marovića.

- Hapšenje N. P. je naloženo zbog sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda na štetu N. M., a N. M. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda i krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu N. P. – precizirali su iz policije.

Navode da i u cilju sprečavanja dalje eskalacije sukoba nasilja usljed narušenih odnosa, policija je po nalogu suda pretresla kuću Marovića i tom prilikom pronašla i oduzela startni pištolj ,,zoraki“ i 34 komada municije, bez potrebne dokumentacije.

prijava poslije pet dana

Tužilac koji je bio dežuran 19. avgusta je, kako su kazali iz policije, tek 24. avgusta je protiv Parezanovića podnio krivičnu prijavu za nasilničko ponašanje prema Kristini i Branki Marović.

To je učinjeno u redovnom postupku, budući da je u međuvremenu Nenad Parezanović bio uhapšen zbog nanošenja lakih povreda Maroviću. Iz policije ističu da su o svakom postupanju sačinjene službene zabilješke i da nema prostora za tvrdnje o propustima, a koji se navode u pitanjima Pobjede.

Na kraju su istakli da je sa svime upoznato je i Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije.

propusti i procedure

Sa druge strane, sagovornik Pobjede sa dugogodišnjim stažom u policiji tvrdi da su budvanske kolege nakon što su na terenu zatekle dvije povrijeđene žene imale osnova po Zakonu o javnom redu i miru da uhapse Parezanovića.

Američki Stejt department uvrstio bivšu predsjednika opštine Budva na crnu listu

- Moralo se odmah reagovati. Tu je neko zakazao. Policija je ta koja aktivira sve. Mogli su da ga zadrže šest sati jer je postojala mogućnost da nastavi sa brutalnošću prema žrtvama. Ne smije se čekati na izjašnjenje dežurnog tužioca koji je u tom trenutku možda na suđenju ili na uviđaju – pojašnjava sagovornik Pobjede. Ističe da su policajci nakon dolaska na mjesto događaja morali sačiniti službenu zabilješku i obavijestiti dežurnu službu o stanju na terenu - da su zatekli dvije povrijeđene žene

Dežurna služba, kako je naveo, po liniji rada i u zavisnosti od situacije obavještava odjeljenje za javni red i mir ili krvne delikte ukoliko bi se radilo o ubistvu ili ranjavanju.

On je naveo da su policajci dolaskom na mjesto događaja imali obavezu da obezbijede mjesto, uzmu podatke od povrijeđenih, očevidaca događaja, osumnjičenog i o tome naprave službenu zabilješku, koja kasnije postaje sastavni dio spisa predmeta koji se prosljeđuje tužiocu.

Sagovornik pojašnjava da se sve ovo mora odraditi odmah iz razloga što bi povrijeđeni mogli biti zadržani u bolnici više mjeseci ili u najgorem slučaju da preminu usljed zadobijenih povreda, pa bi prikupljene izjave oštećenih i svjedoka u kasnijem postupku predstavljale ključni dokaz. povod

Prema prijavi Kristine Marović, sukob je počeo kada je pauk služba pokušala da ukloni vozilo s privatne parcele njene porodice, koja se nalazi uz plažu na Jazu, zakupca Nenada Parezanovića.

Kristina navodi da je Parezanović prijetio i fizički napao njenu majku zadajući joj udarac u glavu, a potom i nju. Najalarmantnijim smatra prijetnju: „Idem po pištolj da vas sve pobijem“. Marović tvrdi da već četiri godine podnosi prijave protiv Parezanovića zbog prijetnji silovanjem, ubistvom i rušenjem kuće, ali da su nadležne institucije svaki put zaključile da „nema elemenata krivičnog djela“.

Kristina ističe da se ona i njena porodica osjećaju nebezbjedno i ugroženo.

- Ovaj slučaj pokazuje duboko ukorijenjeni problem nekažnjivosti i selektivne primjene zakona. Institucije su ostale nijeme uprkos upozorenjima da nam se prijeti. Smatram da sa pravom mogu da postavim pitanje - da li nadležni čekaju da neko bude ubijen da bi reagovali – kaže Kristina. S obzir om na višegodišnji ignorantski odnos nadležnih prema njihovom slučaju, porodica Marović izražava duboko nepovjerenje u pravosudni sistem i strah da će se i ovaj slučaj završiti kao i svi prethodni – bez adekvatne sankcije prema napadaču. b. roboviĆ

Medenici i zabranjen

PODGORICA - Američki Stejt department uvrstio je bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića na crnu listu, zabranjujući im ulazak u Sjedinjene Američke Države (SAD) zbog umiješanosti u korupciju i trgovinu narkoticima.

Kako je objavljeno na sajtu Stejt dipartmenta, na crnoj listi su članovi Božovićeve porodice, ali i Miloš i Marija Medenica, djeca Vesne Medenice. - Ministarstvo spoljnih poslova javno je proglasilo bivšeg gradonačelnika Budve i poslanika u parlamentu Mila Božovića i bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu nepodobnim za ulazak u Sjedinjene Američke Države zbog njihovog učešća u značajnoj korupciji koja je omogućavala krijumčarenje narkotikanavodi se u saopštenju. Božović je, kako je saopšteno, zloupotrijebio funkcije kako bi podržao organizovani kriminal i međunarodne operacije trgovine drogom.

- Sa druge strane, Medenica je zloupotrijebila javnu funkciju kako bi podržala kriminalnu organizaciju za krijumčarenje, otkrivajući sudske informacije, posredujući u sudskim odlukama i primajući mito kako bi iskrivila sudske ishode u zamjenu za novac i nekretnine, kazali su iz Stejt departmenta. Pojašnjavaju da ove odluke potvrđuju odlučnost SAD u borbi protiv nelegalne trgovine narkoticima, transnacionalnih kriminalnih organizacija i korupcije koja ugrožava nacionalne sigurnosne interese SAD-a na Zapadnom Balkanu i šire.

- Ove javne odluke Ministarstva spoljnih poslova donijete su u skladu sa Zakonom o budžetu Ministarstva spoljnih poslova, inostranih operacija i povezanih programa za 2024. godinu. Ministarstvo takođe

proglašava članove porodice Božovića: Draganu Božović, Balšu Božovića i Pavla Božovića, i članove porodice Medenice: Miloša Medenicu i Mariju Medenicu, nepodobnim za ulazak u Sjedinjene Američke Države, zaključuju u saopštenju.

Na crnoj listi Stejt departmenta od 2020. godine nalaze se i nekadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, dok su od 2023. godine na tu listu uvršteni i biznismen Branislav Brano Mićunović, koji je u međuvremenu preminuo i Miodrag Daka Davidović zbog korupcije i nelegalnih aktivnosti.

put vesne Medenice Vesna Medenica provela je 17 godina na čelnim pravosudnim funkcijama u Crnoj Gori, a uhapšena je 17. aprila 2022. godine na podgoričkom aerodromu zbog osnovane sumnje da je počinila dva krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj. Uhapšena je nakon što su mediji objavili transkripte Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa Skaj aplikacije, njenog sina Miloša i njenog tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su navodno dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta. U tim prepiskama, Miloš tvrdi da je njegova majka upoznata sa njihovim nelegalnim poslovima i da od nje mogu da očekuju zaštitu. Karijeru Vesne Medenice pratile su kontroverze, najprije zbog toga što je protivustavno dobila treći mandat na čelu Vrhovnog suda. Ona je prvo na tu funkciju izabrana 2007. godine, a reizabrana je 2014. i 2019. godine. Prije prvog mandata bila je četiri godine vrhovna državna tužiteljka. Javnosti je posebno poznat slučaj u kojem je tri puta o trošku države rješavala stambeno pitanje. Medenica je tako 2018.

državljanina

PODGORICA - Viši sud u Podgorici donio je naredbu da se za državljaninom Sjeverne Makedonije Andrejom Tanaskovskim (18) raspiše međunarodna potjernica, nakon što je 7. avgusta u budvanskom hotelu „Maestral“ pokušao da ubije Marka Ljubišu Kana (56). Tanaskovski je, prema navodima iz istrage, tog dana u hotelu prišao Kanu dok je odmarao pored bazena i prema njemu iz pištolja ispalio najmanje dva hica. Jedan metak okrznuo je glavu Ljubiše Kana, koji je nakon bolničkog zbrinjavanja otpušten na kućno liječenje. Tanaskovski je i pored mno-

Povrijeđena Marović

Donijeta odluka za

bivšu predsjednicu Vrhovnog suda i nekadašnjeg listu zbog umiješanosti u korupciju i trgovinu narkoticima

i Božoviću ulazak u SAD

Vesna Medenica Milo Božović dobila od Vlade stambeni kredit od 40.000 eura po povlašćenim uslovima, koji je otplatila odjednom za petostruko niži iznos od 6.800.

Dvije godine ranije Medenica je poklonila ćerki Mariji stan od 80 kvadrata koji je prethodno dobila od države. Vesna Medenica je takođe 1999. godine od države dobila stan od 80 kvadrata na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, na korišćenje po osnovu zakupa na neodređeno vrijeme, da bi ga potom otkupila od države, takođe po povoljnim uslovima. Medenica je sa mjesta predsjednice Vrhovnog suda podnijela ostavku u decembru 2020. godine, nekoliko mjeseci nakon što je protivustavno izabrana na tu funkciju.

Tada je Evropska komisija istakla da je reizbor Medenice ,,izazvao zabrinutost u odnosu na način na koji Savjet tumači slovo i duh ustavnog i zakonodavnog okvira“. Brisel je godinama upozoravao Crnu Goru na izostanke ,,vidljivih rezultata“ u pravosuđu u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala. Na ove optužbe Medenica je 17. aprila 2019. odgovorila da EK

koči izgradnju palate pravde. Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo Vesnu Medenicu i njenog sina Miloša tereti za više krivičnih djela, a optužnica protiv njih podnijeta je u oktobru 2022. godine zbog šverca cigareta i droge, nezakonit uticaj na sudsku vlast, stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita i nezakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, nedozvoljeno držanje oružja, nanošenje teške tjelesne povrede i sprečavanje dokazivanja.

optužBE pRotIV

BožoVIĆA

Bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović uhapšen je 2023. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge. Prema izvorima iz istrage koja je vođena u saradnji sa Europolom, Božović je duže vrijeme bio označen kao osoba koja ima veze sa trgovinom narkoticima.

Član je Nove srpske demokratije od njenog osnivanja. Sa 23

godine počeo je da vodi Odbor Nove u Budvi. U svim sazivima Skupštine opštine Budva, u periodu 2005-2020. godine, biran je za odbornika u Skupštini opštine Budva. Obavljao je funkciju predsjednika programskog Odbora RTV Budva od 2003. do 2005. godine. Snažan politički uspon počinje 2017. godine kada je imenovan za funkciju glavnog menadžera Budve i to kao prvi saradnik kontroverznog gradonačelnika Marka Bata Carevića. Tu funkciju je obavljao do 2020. godine kada je izabran za funkciju poslanika.

Dobar odnos Božovića i Carevića je trajao sve do 2022. godine kada je i nastao sukob sa Carevićem upravo zbog ambicije Božovića da vodi metropolu turizma.

Nekadašnji Demokratski front je tada stao na stranu Božovića pa je nakon zajedničke političke akcije Ure i DF-a i imenovanja odbora povjerenika Milo Božović po prvi put izabran za gradonačelnika Budve. Božović je potom na lokalnim izborima iste godine zahvaljujući ubjedljivoj pobjedi reizabran na tu funkciju. J. RAIČEVIĆ

državljanina Sjeverne Makedonije koji je ranio Marka Ljubišu

naredio da se raspiše potjernica za Tanaskovskim

gobrojnih očevidaca uspio da pobjegne i od tada je nedostupan organima gonjenja. Iz policije je nakon ovog događaja saopšteno da je Tanaskovski koristio falsifikovanu srpsku ličnu kartu na ime Jovana Galića, rođenog 2006. godine, kako bi prikrio identitet i neometano boravio na teritoriji Crne Gore. - Protiv A. T. podnijeta je krivična prijava zbog pokušaja ubistva, nedozvoljenog držanja oružja i falsifikovanja isprave. U toku je intenzivna

potraga i saradnja sa međunarodnim partnerima - saopšteno je ranije iz policije. Na prijedlog Višeg tužilaštva tada je odbjeglom Tanaskovskom određen pritvor i pokrenuta procedura za raspisivanje međunarodne potjernice.

Marko Ljubiša Kan, koji je označen kao vođa budvanske kriminalne grupe bliske škaljarskom klanu, i ranije je više puta bio meta napada. B.R.

U naredbi za sprovođenje istrage opisane uloge osumnjičenih za napad na Tamaru Stanojević i Stefana Beladu na Brajićima

Cvijovića snimile kamere dok je prevozio napadače

PODGORICA - Nadzorne kamere sa obližnjih objekata u blizini Brajića usnimile su motocikl kojim su se kretali dvojica nepoznatih napadača koji su 7. septembra ispalili više projektila i nanijeli povrede Tamari Stanojević (24), dok je Stefan Belada (48), za kojeg istražitelji sumnjaju da je bio meta i upravljao motociklom, ostao nepovrijeđen.

To se navodi u naredbi za sprovođenje istrage na osnovu koje je Budvanin Ivan Cvijović , za sada jedini uhapšeni, sproveden u Istražni zatvor zbog sumnje da je pomogao napadačima da pobjegnu.

U dokumentu, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da su napadači bili obučeni u tamnu garderobu i imali su ranac i kacige.

Nakon što su pucali na Stanojević i Beladu, uputili su se ka tvrđavi Kosmač, starim austrougarskim putem. Policijski službenici su kasnije, na toj lokaciji, pronašli odbačeni motocikl koji su napadači, koji za sada nijesu identifikovani, koristili tokom pucnjave.

Prema iskazu svjedoka, napadači su uočeni u predjelu Manastira Sveti Spiridon u poslijepodnevnim časovima, krećući se ubrzanim hodom.

U naredbi za sprovođenje istrage opisano je kako je Cvijović pomogao osumnjičenima za napad da pobjegnu. Navodi se da je Cvijović bijelim motociklom i šarenom ka -

cigom na glavi, po napadače došao kod mjesta Čelobrdo. Tamo je, kako se sumnja, planirano da se unište tragovi i sredstva kojima je izvršeno krivično djelo. Nakon toga, prema dokumentu, u koji Pobjeda imala uvid, navodi se da je Cvijović najprije pokupio prvog napadača sa tamnom kacigom, kojeg je potom motociklom odvezao u blizini Manastira Praskvica. Potom se vratio za drugog napadača koji je takođe imao tamnu kacigu, ali i masku preko lica. Osumnjičeni Cvijović je i njega doveo na istu lokaciju, nakon čega im se gubi svaki trag, a on se uputio prema Budvi.

Policija je, nakon identifikacije i lociranja, od Cvijovića oduzela „BMW“ C600 sport cetinjskih registarskih oznaka koji je pronađen u garaži zgrade Mega marketa u Budvi, kao i dvije kacige. Kako se navodi u spisima predmeta, pregledom video nadzora utvrđeno je da

Određen pritvor zbog bojazni da

će uticati na svjedoke

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odredio je pritvor do 30 dana Budvaninu Ivanu Cvijoviću, zbog sumnje da je pomagao dvojici nepoznatih napadača da pobjegnu nakon ranjavanja Tamare Stanojević (24), dok je bila na motociklu sa Stefanom Beladom (48) na magistralnom putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići.

Šćepanović je odluku o pritvoru donio zbog bojazni da će Cvijović, ako ostane na slobodi, uticati na svjedoke, saučesnike, uništiti tragove i prikriti počinioce krivičnog djela i pomoći im u bjekstvu. Kako je obrazloženo u dokumentu, u kojem je Pobjeda imala uvid, kamere sa obližnjih objekata usnimile su kretanje Cvijovića bijelim motociklom marke „BMW“ cetinjskih registarskih oznaka, dok je prevozio dvojicu za sada nepoznatih napadača, u blizini Manastira Praskvica. Podsjećamo, Cvijović je uhapšen prekjuče zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja, a pritvor mu je određen zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.

On se juče, kao i pred tužiocem, branio ćutanjem i nije iznosio odbranu pred sudijom Šćepanovićem.

je Cvijović vozio motocikl za koji se sumnja da je korišćen u izvršenju krivičnog djela. Kako je Pobjeda ranije pisala, Tamara Stanojević je nakon ranjavanja 7. septembra popodne prevezena u cetinjsku Opštu bolnicu i nije zadobila povrede opasne po život, dok je Belada prošao bez povreda. Prema nezvaničnim saznanjima iz više izvora iz bezbjednosnih službi, Belada je pripadnik ogranka škaljarskog klana sa Cetinja i sve ukazuje da je on bio meta, a njegova saputnica greškom ranjena. Na njih je pucano sa motocikla, na osnovu čijih karakteristika istražitelji traže osumnjičene. To je, kako nam je saopšteno, ključni trag u rasvjetljavanju ovog napada.

Kako su Pobjedi kazali očevici, vidjeli su trenutak kada je djevojka pala sa motora. Iz policije su, potom, kazali da rade na rasvjetljavanju slučaja te da intenzivno tragaju za napadačima. Belada se prije 13 godina našao na meti napada, kada je u tuči na njega potegao pištolj sugrađanin Dejan Milačić u Njegoševoj ulici na Cetinju. Belada se tada zvao Milo Milačić za to nije odgovarao, a ubijen je u februaru 2013. godine.

Krajem aprila 2015. godine Apelacioni sud donio je odluku da Belada provede tri godine i osam mjeseci u zatvoru zbog pokušaja ubistva D ragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista. On je hapšen prošle godine sa Dušanom Đuranovićem u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Tamošnji mediji izvijestili su da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore. J. RAIČEVIĆ

Tražiće novog sponzora za FK Berane

BERANE - Predsjednica

Skupštine opštine Berane

Vida Ivanović zakazala je za 15. septembar hitnu sjednicu na kojoj će se odbornici izjasniti o prijedlogu za raskid ugovora o sponzorstvu i upravljanju Fudbalskim klubom Berane, koji je sa Niagara Sports Company zaključen u avgustu 2022. godine.

FK Berane se ove godine, nakon sezone u Sjevernoj regiji, vratio u Drugu crnogorsku fudbalsku ligu.

Prema ugovoru Niagara Sports Company se obavezala da omogući nesmetano funkcionisanje FK Berane

Ugovor je zaključen

2022. godine, a Niagara Sports Company nije ispunila obaveze, čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid – navedeno je u obrazloženju

sa finansijskog i organizacionog aspekta, te da obezbijedi potrebne ljudske resurse, kao i sva nedostajuća finansijska sredstva, bez obzira na njihov iznos. Ugovoreno je

DANI l OVg r AD: Opština podržava poljoprivrednike

Proizvođačima kukuruza 250 eura po hektaru

DANILOVGRAD – Opština je donijela odluku za podršku poljoprivrednicima koji se bave proizvodnjom kukuruza, u cilju smanjenja troškova proizvodnje hrane za stoku i ljudsku ishranu na sopstvenom gazdinstvu.

Visina podrške iznosi 250 eura po hektaru. Pravo na podršku imaju poljoprivredni proizvođači koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, posjeduju minimalno 0,2 hektara površine pod kukuruzom, dostave otvoreni žiro račun i koji poštuju principe dobre poljoprivredne prakse i redovno primjenjuju agrotehničke mjere, tj. poljoprivredne površine održavaju u stanju koje omogućava pristup beraču kukuruza.

Zahtjev za dobijanje podrške podnosi se nakon obavljene berbe kukuruza, a najkasnije do 31. oktobra.

– Budući da poljoprivreda predstavlja jednu od najvažnijih privrednih grana na području opštine Danilovgrad, a kukuruz ima poseban značaj kao osnova u obezbjeđivanju

kabaste hrane za stočarstvo i ljudsku ishranu. Finansijskom podrškom proizvođačima kukuruza opština doprinosi smanjenju troškova proizvodnje, jačanju lokalne poljoprivrede, očuvanju stočnog fonda i povećanja konkurentnosti domaćih proizvođača. Ova mjera istovremeno podstiče održivo korišćenje poljoprivrednog zemljišta, sprečava njegovo zapuštanje i doprinosi očuvanju ruralnog prostora i tradicionalnog načina života – navedeno je u obrazloženju odluke. C. G.

C ETINJE: Radovi pored poligona Grade sportsku

da godišnji finansijski ulog ne bude manji od uloga opštine Berane, uz obavezu izdavanja blanko solo mjenice za svaku takmičarsku godinu, koja se može zamijeniti adekvatnom bankarskom garancijom, naplativom na prvi poziv opštine. Skupština opštine Berane nije prihvatila izvještaj o radu FK Berane za period 9. avgust do 31. decembar 2022. godine i izveštaj o radu za 2023, zbog loše ostvarenih rezultata u takmičarskim sezonama. Iz tih razloga, Skupština opštine zaključkom od 23. aprila 2024. godine, obavezala je predsjednika opštine da pokrene postupak za preispi-

tivanje Ugovora o sponzorstvu i upravljanju FK Berane ili eventualno pokrene proceduru za raskid.

– Kako Niagara Sports Company nije ispunila obaveze iz člana 7 ugovora, stekli su se uslovi za jednostrani raskid. Iz razloga zaštite interesa fudbalskog kluba Berane čiji je osnivač opština, kao i interesa opštine predlažem da se odluka donese po hitnom postupku i stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - navedeno je u obrazloženju prijedloga odluke o raskidu ugovora. Prema ugovoru koji je potpisan na pet godina, opština i Niagara Sports Company

obavezali su se da zajednički obezbijede sredstva za nesmetano funkcionisanje i razvoj fudbalskog kluba Berane, u

,,divljih“ objekata godišnje košta korišćenje prostora

HERCEG NOVI – Nakon odluke o urbanoj sanaciji opština je pripremila Nacrt odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte, o kojoj javna rasprava traje do 24. septembra.

Naknada se, predviđeno je, plaća za bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji jeu postupku legalizacije donijeto rješenje o odbijanju, zatim za objekat za koji nije pokrenut postupak upisa u katastar nepokretnosti i za koji je donijeto rješenje o uklanjanju. Godišnja naknada se naplaćuje od 1. januara godine koja slijedi nakon godine u kojoj je ustanovljena evidencija bespravnih objekata. Visina naknade obračunava se na osnovu cijene naknade po jedinici površine koja se množi sa bruto površinom bespravnog objekta i stopom naknade.

FORMULA

Naknada se plaća za bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji je odbijena legalizacija, zatim za objekat za koji nije pokrenut postupak upisa u katastar nepokretnosti i za koji je donijeto rješenje o uklanjanju. Visina naknade se određuje na osnovu prosječne cijene građenja kvadratnog metra novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, koju objavljuje Monstat

CETINJE - Na prostoru pored poligona malih sportova počela je izgradnja sportske teretane i igrališta. Iz prijestonice je saopšteno da je planirano uređenje prostora koji će sadržati funkcionalne sprave za vježbanje na otvorenom, multifunkcionalno igralište, kao i prateći mobilijar. Takođe, biće hortikulturno uređen, čime će taj dio grada biti dostupan za sport i rekreaciju svim uzrastima.

J. Đ.-P.

Visina naknade po kvadratnom metru bespravnog objekta određuje se na osnovu prosječne cijene građenja kvadratnog metra novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike (Monstat), za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje. Godišnja naknada za korišćenje prostora po kvadratnom metru neto površine bespravnog objekta za koji je dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja obračunava se po stopi koja za I i II zonu iznosi 1 odsto, za III, IV i V zonu 0,5 odsto. Ukoliko elaborat nije

dostavljen stopa u I i II zoni iznosi 2,0 odsto a za III, IV i V zonu 1 odsto. Naknada se plaća u roku od deset dana od prijema rješenja. Obaveza plaćanja utvrđuje se na osnovu potvrde organa nadležnog za poslove legalizacije u kojoj je navedeno da objekat ispunjava uslove za legalizaciju. Sredstva ostvarena po tom osnovu lokalna uprava je dužna da koristi za namjene za privremeni alternativni smještaj koji je dužna da obezbijedi

u slučaju uklanjanja bespravnog objekta osnovnog stanovanja, vlasniku objekta i članovima njegovog porodičnog domaćinstva.

ZAKON

Prema Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata koji je stupio na snagu 14. avgusta lokalne samouprave obavezne su da odluku o naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte donesu u roku od tri mjeseca. Zakonom je pro-

pisano da naknada za objekat za koji je dostavljen elaborat premjera, u zavisnosti od zone u kojoj se nalazi, može iznositi od 0,5 odsto do 2,0 odsto prosječne cijene građenja m2novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, a ako elaborat nije dostavljen od jedan do tri odsto. U roku od šest mjeseci lokalne uprave su obavezne da izrade evidenciju bespravnih objekata za koje se naplaćuje naknada za korišćenje prostora. D. Š.

ligu.

SAZVANA HITNA SJEDNICA SO: Zgrada opštinske administracije

JAVNA rASPrAVA TrAJE DO 24. SEPTEMBrA: Herceg Novi

Zahtjev podnijeti do 31. oktobra

Četvrtak, 11. septembar 2025.

BAR: Strateški plan razvoja 2026–2030.

Građanima su prioritet

putevi, komunalni red ...

BAR – Povodom izrade strateškog plana razvoja za period 2026–2030. godine Opština Bar je sprovela anketu za koju su građani pokazali veliko interesovanje.

- Pristiglo je čak 581 popunjen upitnik, sa ukupno 1.726 odgovora, što predstavlja važan korak ka stvaranju dokumenta koji će biti utemeljen na stvarnim potrebama i očekivanjima lokalne zajednice - navode iz opštine Bar.

Rezultati ankete pokazuju da su građani Bara kao najznačajnije oblasti za budući razvoj prepoznali najprije saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, a zatim socijalnu zaštitu i zdravstvo, turizam i ugostiteljstvo, zapošljavanje i privredu, te obrazovanje i mlade. U fokusu interesovanja građana našla su se i pitanja zaštite životne sredine, kulture, sporta, poljoprivrede i ruralnog razvoja, a istaknuta je i važnost digitalizacije i inovacija.

– Ovako veliko interesovanje javnosti pokazuje da građanke i građani Bara žele da uzmu aktivno učešće u oblikovanju budućih pravaca razvoja grada. Njihovi odgovori ukazuju na manjkavosti postojećeg centralizovanog sistema, koji lokalnim upravama ostavlja minimalne mogućnosti da utiču na odlučivanje o strateškim potrebama, kao što su regionalna putna mreža ili izgradnja nove bolnice, novih školskih objekata i slično. Većina onog što su građani sugerisali, a u domenu je naših nadležnosti i može se finansirati iz lokalnog budžeta, biće obuhvaćeno ovim dokumentom – navedeno je u saopštenju. C. G.

BIJELO POLJE – Opština je ispunila obavezu predviđenu Zakonom o planiranju prostora – osnovala je Agenciju za prostorno planiranje. Imenovan je Odbor direktora kojim predsjedava Milorad Rmandić – ekonomista, dok su članovi Adnana Bojadžić, arhitektica, i Anita Softić, građevinski inžinjer.

Rmandić je saopštio za Pobjedu da na narednoj sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje treba da se raspravlja o prijedlogu statuta Agencije.

STRUČNI KADAR – Ukoliko statut bude usvojen, predstoji raspisivanje konkursa za izbor izvršnog direktora Agencije. Izvršni direktor treba Odboru direktora da predstavi sistematizaciju radnih mjesta u Agenciji. Zakonom je predviđeno da Agencija ima odgovornog planera i četiri planera sa VII1 stepenom obrazovanja, sa pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom iz oblasti prostornog planiranja. I da je registrovan u inžinjerskoj komori. Kad se usvoji sistematizacija, izvršni direktor, uz saglasnost Odbora direktora, raspisuje konkurs za popunu radnih mjesta – pojasnio je Rmandić. Naveo je da, pored planera, sistematizacija omogućava zapošljavanje inžinjerskog kadra, stručnjaka iz oblasti arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike, saobraćaja, mašinstva, pejzažne arhitekture, šumarstva, poljoprivrede, geotehnike, hidrologije i geodezije. Takođe, neinženjerski kadar iz oblasti prostornog planiranja, ekonomije, biologije, sociologije, etnologije, istorije umjetnosti, geografije, zaštite životne sredine, zaštite kulturnih dobara, prava kao i druge struke potrebne za izradu planskih dokumenata. – Osnivanjem Agencije očekujemo da se stručno i efikasno

Prvo sistematizacija pa konkurs za arhitekte, planere i inžinjere

obavljaju poslovi u okviru prostornog planiranja. Treba podsjetiti da su do sada projekti iz ove oblasti naručivani putem raspisivanja tendera, na koje su se javljali i kompetentni i nekompetentni. Ubuduće te intencije, prelaze na Agenciju – kazao je Rmandić. Sagovornik Pobjede kaže kako se može desiti da se na konkurs za poslove u Agenciji ne javi dovoljan broj zainteresovanih. – Zakon je predvidio mogućnost da više lokalnih samouprava osnuje zajedničku agenciju. Ukoliko ne bude dovoljno kadra uradićemo to sa zainteresovanim opštinama. Ukoliko do toga ne dođe, stupilo bi se u poslovni odnos sa firmama koje raspolažu potrebnim kadrom za obavljanje poslova, za koje su deficitarni kadrovi – pojasnio je Rmandić. Zakonom o uređenju prosto-

ra opštine su obavezne da u roku od 60 dana od stupanja na snagu tog zakona (mart 2025. godine) formiraju privredno društvo nadležno za izdavanje lokalnih planskih dokumenata.

NADLEŽNOST

Bjelopoljska Agencija će se baviti, izradom planskih dokumenata - prostorno urbani-

NVO Bijeli štap nezadovoljna Prijedlogom zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta

stičkog plana lokalne uprave, lokalnog plana detaljne regulacije i urbanističkih projekata. Takođe će se baviti pružanjem arhitektonskih i inžinjerskih usluga, projektovanjem, nadzorom izgradnje, premjeravanjem, kartografijom, pribavljanjem podataka, podloga i ostalih dokumenata neophodnih za izradu plan-

Biće izazovno obezbijediti kadar jer zakonom je predviđeno da Agencija ima odgovornog i još četiri planera, sa pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom. Ukoliko ne bude zainteresovanih stručnjaka, imamo mogućnost da osnujemo zajedničku agenciju sa zainteresovanim opštinama – kaže Rmandić

skog dokumenta. U spisak njenih obaveza su i upoznavanje javnosti sa izradom planskog dokumenta, ispravka tehničkih grešaka u planskom dokumentu i drugim poslovima predviđenim zakonom. Baviće se sprečavanjem uzroka narušavanja zaštite životne sredine i otklanjanjem njihovih posljedica. Rad agencije biće finansiran iz budžeta opštine, kao i iz sopstvenih i drugih sredstava. B. ČOKOVIĆ

NIKŠIĆ – Nevladina organizacija Bijeli štap iz Nikšića najavila je za 18. septembar protest ispred zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici. Kažu da su na taj potez prinuđeni kako bi iskazali nezadovoljstvo zbog nedostatka zaštite prava osoba sa urođenim invaliditetom i zahtijevali trajnu sigurnost njihovog statusa i prava.

Prijedlogom zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji je usvojila Vlada i nalazi se u skupštinskoj proceduri osobe sa invaliditetom su obavezne da do 1. jula 2029. godine podne-

su zahtjev za novo vještačenje. Ukoliko to ne učine u predviđenom roku, izgubiće status osobe sa invaliditetom, procenat invaliditeta i sva prava koja iz tog statusa proizilaze. – Već mjesec dana, uprkos velikoj medijskoj podršci, sistem ne čuje naš glas. Nedopustivo je da se od osoba sa invaliditetom traži ponovljeno podnošenje zahtjeva za jedinstveno vještačenje, uz prijetnju gubitka statusa i prava. Naš invaliditet je trajno utvrđen i potvrđen od samog rođenja. Ponovno vještačenje nam donosi nepotreban stres, narušava naše dostojanstvo i predstavlja dodatno optere-

ćenje, koje ne možemo i ne smijemo trpjeti. Zato tražimo da se u zakonu jasno izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom od obaveze ponovnog vještačenja. To nije samo pitanje pravde i poštovanja, već i osnovno ljudsko pravo da živimo dostojanstveno, bez dodatnih i suvišnih prepreka – ističu iz organizacije „Bijeli štap“. Pozivaju sve građane da im se pridruže na protestu i podrže borbu za dostojanstvo i ravnopravnost. – Naša je čvrsta odluka da se ovakva praksa promijeni i da prava osoba sa invaliditetom budu trajno zaštićena, bez dodatnih uslovljavanja. Spre-

mni smo da ostanemo istrajni i prisutni ispred institucija dok se naš glas ne čuje i dok se prava ne osiguraju – navode iz te NVO. Prijedlogom zakona koji pripremilo Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kojim rukovodi Damir Gutić, predviđeno je da se umjesto kao što slučaj sada status osobe sa invaliditetom stiče pred 40 komisija u pet sektora, to radi na jednom mjestu – u zavodu koji će biti osnovan. Do sada, status korisnika prava utvrđivan je u pet zakona i 15 podzakonskih akata. U Crnoj Gori ima oko 60.000 osoba sa invaliditetom. C. G.

TRAŽE SAMO OSNOVNA LJUDSKA PRAVA:

U Crnoj Gori ima oko 60.000 OSI

Bijelo Polje

Milorad Rmandić

SVJEDOČENJE: Danas su 52 godine od tragedije na Maganiku, kada je u avionskoj nesreći

Kobni vrh – đe su surovo

PODGORICA - Svugdje je bilo krvi. Djelovi aviona nijemo su nas posmatrali dok smo u šatorskim krilima i kesama sakupljali ostatke onoga što su, do svega nekoliko časova prije nesreće, bili ljudi sa vrlinama i manama, sa prošlošću i planovima za budućnost - priča za Pobjedu Ilija - Đona Đorojević, koji je sa 19 godina bio najmlađi među gorskim spasiocima iz Nikšića što su stigli na Maganik nakon stravične nesreće JAT-ovog aviona 11. septembra 1973. godine.

Decenije nijesu izbrisale tragove tuge - iako su od tog zlokobnog dana prošle 52 godine, živo je sjećanje našeg sagovornika na jezive scene koje su zatekli na mjestu ,,karaveline“ grobnice u rovačkim planinama. Živo je sjećanje na susret sa vrhovima Maganika, pa na stravične prizore pred kojima su riječi nemoćne, do mirenja sa sudbinom da ipak neće čuti glas nade…

BRZA AKCIJA

- Tog utorka, prije 52 godine, gradom se brzo proširila vijest da se dogodila avionska nesreća. Zatekao sam se, poput brojnih Nikšićana, ispred zgrade Opštine negdje oko podne. Prvo čega se sjećam bila je konfuzija jer se nije znalo da li je neko od putnika ostao živ – kaže naš sagovornik. Sjeća se da se hitro zaputio ka prostorijama Planinarskog sportskog društva ,,Javorak“, koje su se nalazile u neposrednoj blzini zgrade Opštine Nikšić, očekujući da će oni imati više informacija.

- Bio sam član ,,Javorka“ od četrnaeste godine, a mjesec prije avionske nesreće završio sam zahtjevnu obuku Gorske službe spašavanja na Prokletijama. U Domu sam zatekao ostale članove društva koji su se već bili okupili, osjećajući, poput mene, da će naša alpinistička znanja i vještine biti od koristi u toj situaciji – kaže naš sagovornik.

Članove ,,Javorka“ ubrzo je prevezla Jugoslovenska na-

Silovitost udara učinila je da su se djelovi aviona i tijela unesrećenih nalazili na raznim kotama Maganika. Mi kao alpinisti imali smo, uslovno rečeno, ,,lakši“ dio posla na planinskim terenima koji su bili relativno ravni, ali problem su bile strme stijene, provalije i litice… Nijedno tijelo nije bilo čitavo, nijedan leš nije imao cijelo lice, katkad bismo naišli samo na pramenove kose... Nailazili bismo na otkinute ruke i noge, a negdje samo na parčad kože. Koferi su bili otvoreni ili rascijepani, lične stvari putnika i posade pobacane na sve strane – svjedoči za Pobjedu Ilija - Đona Đorojević, najmlađi među gorskim spasiocima iz Nikšića koji su brzo i požrtvovano učestvovali u akciji na Maganiku nakon stravične nesreće JAT-ovog aviona 11. septembra 1973. godine

JEZIVE SCENE U KAMENIM VRLETIMA: Mjesto nesreće

rodna armija u svojim kampanjolama do podnožja Maganika. Grupu u kojoj je bio Đorojević predvodio je tadašnji predsjednik ,,Javorka“ iskusni planinar i alpinista Boško Vulanović, a pored njega u ekipi su bili Zdravko Vujičić, Stevo Vujović, Luka Petrušić, Božidar Frinjo Kontić, Nikola Šunja Mrvaljević, Milan Delibašić, Radosav Nikčević, Rajko Grgurević i njegov sin Dragan,

Imena poginulih

Borislav Bojanović, Stevo Vujičić, Rajko Nikolić.

- U podnožju Maganika zatekli smo mnogo policije i mještana, a ubrzo je stigla i medicinska ekipa u kojoj su bili istaknuti ljekari iz nikšićke bolnice Momčilo Sarić, Stevan Čizmović, Radosav Sekerez, te Momir Marojević

Pored njih, sa nama je, kao dio spasilačke ekipe, bio doktor i alpinista Radovan Raco Mijanović, uvijek spreman i oran

Pobjeda je 20. septembra 1973. objavila imena članova posade i putnika koji su nastradali na Maganiku, u najtežoj avionskoj nesreći u Crnoj Gori i jednoj od najvećih u bivšoj Jugoslaviji.

Članovi posade bili su: kapetan Živojin Maglić, pilot Nikola Vojvodić, pilot-navigator Karel Bizjak, perserka-stjuardesa Jasmina Narandžić, stjuard Žarko Bošković i stjuardesa Biljana Marjanović

Putnici: Biljana Malenkova, Drago Ivanovski, Marta Ivanovska, Ljiljana Milačić, Kiro Jančevski, Kadri Abazi, Dragoljub Dubak, Kosta Bojković, Afrim Asani, Hasan Asani, Ajša Asani (rođena Šakić), Sami Šasivari, Zarija Dragović, Lidija Belčevska, Živko Kolevski Azra Kurt Stojče Stojmirovski Dušan Avramovski Marika Biceska Petar Trpenovski, Nikola Georgijevski, Božidar Marković, Nikola Malenkov, Marija Malenkova Krstinka Trajčeska Ahmetoglu Dželaljetin Sanda Pejovski

Risto Manojlov, Ljubo Kujundžić, Zoran Mitreski, Stojan Pavlovski, Marko Delovski, Sretenka Bojanović, Duško Ljubanić i Đorđe Cveevski.

da se uhvati u koštac sa svim teškoćama – navodi Đorojević. Dok su se nalazili u podnožju Maganika, nije bilo mjesta strahu, iako su znali da je pred njima težak poduhvatmorali su da pretraže sve djelove nepristupačne planine, vrleti i provalija, uključujući i one na koje ljudska noga nikad nije kročila.

- Dok su u tišini pripremali alpinističku opremu, na licima mojih drugova iz spasilačke ekipe ocrtavale su se samo dvije plemenite osobine – odgovornost, da se u što kraćem roku dođe do mjesta nesreće i nada da je bar neko od putnika ili posade preživio. Koliko su ta nadanja bila iluzorna, shvatili smo dok smo se približavali kobnom vrhu Babin zub gdje se, poput ožiljka na kamenom tkivu planine, ukazivala nepregledna crna mrlja nastala od udara ,,karavele“.

STRAVIČNI PRIZORI

Naš sagovornik navodi da su problem za njih predstavljale i konfiguracija planine Maganik i rasutost ostataka ljudskih tijela koje je trebalo sakupiti.

- Silovitost udara učinila je da su se djelovi aviona i tijela unesrećenih nalazili na raznim kotama planine Maganik. Mi kao alpinisti imali smo, uslovno rečeno, ,,lakši“ dio posla na planinskim terenima koji su bili relativno ravni, ali problem su bile strme stijene, provalije i litice… Nijedno tijelo nije bilo čitavo, nijedan leš nije imao cijelo lice, katkad bismo naišli samo na pramenove kose... Nailazili bismo na otkinute ruke i noge, negdje samo na parčad ljudske kože. Koferi su bili otvoreni ili rascijepani, lične stvari putnika i posade pobacane na sve strane. I sada, nakon više od pola vijeka, naš sagovornik pamti da se planinom širio stravičan miris - vonj kerozina pomiješan sa zadahom ljudskog mesa koje je polako počinjalo da truli. - Kasnije nam je objašnjeno da su stravični prizori raskomadanih ljudi kojima smo svjedočili bili posljedica dekompresije, kao i činjenice da su putnici i posada bili vezani avionskim pojasevima kao mjera bezbjednosti pri manevru sli-

jetanja. Koliko se sjećam, jedini leš koji je bio koliko-toliko u cjelini, bio je jednog djeteta, ali je i to tijelo, usljed jačine udara, bilo bez očiju i dobrog dijela lica… Iznenada, ipak, javio se tračak nade da nije sve izgubjeno. - Začuli smo jauke i pozive u pomoć. Jauci su dolazili sa vrha jedne od visokih litica. Ispostavilo se da je riječ o Bulatoviću iz sela Velje Duboko, koji se poput brojnih mještana okolnih katuna zaputio na Maganik sa hranom i vodom da pomogne preživjelima… Đorojević se sjeća da je mještanin uspio da se popne uz liticu, ali nije znao kako da se spusti.

- Kolega Zdravko Vujičić i ja ispeli smo se na vrh litice i zatekli uplašenog čovjeka koji nam se jako obradovao kao svojim izbaviteljima. Pošto nije imao nikakvog alpinističkog iskustva, morali smo da ga sa konopcima spuštamo u podnožje, što je potrajalo cijelih pet sati – kaže Ilija Đorojević. Naš sagovornik pamti da je tokom same akcije bio pod na-

posade

surovo ugašena nadanja

letom adrenalina i nije razmišljao o prizorima koje vidi ili o tome koliko je bilo opasno ono što rade - bitno je bilo da se posao privede kraju kako treba.

- Nekoliko dana kasnije, međutim, nakon dolaska kući, shvatio sam čemu sam zapravo svjedočio i tek tada sam pojmio da je to bilo ogromno traumatično iskustvo. Ta trauma odrazila se, između ostalog, i na moje fizičko stanje jer mjesecima nakon nesreće nijesam mogao da jedem meso u bilo kojem obliku – kaže Đorojević.

A, poslije više od pet decenija od tog traumatičnog događaja, osim i dalje živih slika, na te dane podsjeća i zahvalnica ,,Javorku“ i njegovim planinarima koja im je dodijeljena na prijemu koje je u znak zahvalnosti za njihovo nesebično požrtvovanje priredio tadašnji predsjednik opštine Nikšić Đorđije Bato Grujičić.

UZROCI NESREĆE

Ostalo je bolnim slovima zapisano da se tog kobnog 11. septembra 1973. godine na planini Maganik dogodila teška nesreća JAT-ove ,,karavele“ na letu Skoplje - Titograd u kojoj je život izgubilo svih 35 putnika i šest članova posade. Od udara u liticu avion se raspao u paramparčad, a pojedini djelovi i sada su u vrletima Maganika.

Prema saopštenju Komisije Savezne uprave za civilnu vazdušnu plovidbu, avion na letu broj 738 preletio je Mojkovac u 10 časova i 21 minut. Pošto je u 10 časova i 27 minuta izgubljena radio-veza s njim, preduzete su mjere traganja. Stavljena su u pokret sva raspoloživa sredstva Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Crne Gore. U 14 časova i 40 minuta utvrđeno je da je avion udario u brdo na koti visokoj 2.140 metara…

Doktor vazduhoplovne kriminalistike Vukosav Vule Balević rekao je u ranijem razgovoru za Pobjedu da je nesreću na Maganiku uzrokovala neispravnost aviona i navigacionih uređaja, kao i nepoštovanje ustaljenih procedura i domaćih zakonskih propisa. Nevjerovatan podatak je da u to vrijeme nijesu radili VORovi na teritoriji mojkovačke i titogradske opštine. Balević objašnjava da je VOR jedna vrsta radara koji ,,snimi“ poziciju aviona i šalje signal kontroli letjenja.

– Kapetan leta na ,,karaveli“ preko Maganika utvrdio je da VOR ne radi, pa samim tim nije znao gdje se avion nalazi. Ni kontrola letjenja u Titogradu nije imala pojma gdje je avion

– rekao je Balević za Pobjedu u januaru 2017. godine. Snimak razgovora iz „crne kutije“ pokazao je da je pilot obavijestio aerodrom da se avion nalazi ispred Titograda, a kontrola leta mu je odgovorila: „Ako je tako, onda smanjite sa 6.000 fita na 3.000“. - Da pilot nije smanjio, avion bi prošao vrh Babin zub na Maganiku. Dakle, niko nije znao gdje se avion nalazi. Posada je bila premorena, ali glavni krivac za cijeli slučaj je Savezna uprava kontrole letjenja – rekao je Balević. Jedna vreća cementa, priča on, bila je dovoljna da se ukopa i osposobi VOR. To niko nije uradio i Baleviću je začuđujuća oslobađajuća presuda za vinovnike pričinjenih propusta. – Ovo je očigledan primjer da

državni organi mogu sve da rade i da se odredbama krivičnog prava ne mogu kažnjavati – kazao je on.

„HTIO BIH DA NE GLEDAM“

Prvi novinar koji je stigao na mjesto užasa JAT-ove „karavele“ bio je dopisnik Pobjede iz Kolašina Milutin Bulatović čija je fotografija objavljena na našoj naslovnoj strani, a potom i u više jugoslovenskih novina.

U izvještaju u našem listu u četvrtak, 13. septembra 1973. godine (tada je Pobjeda izlazila dva puta sedmično, prim. aut) vjerno je prenio stravičnu sliku nakon što je dva sata pješačio od rovačkog katuna Poljane preko kamenitih strana u podnožju Babinog

zuba, vrha Maganika visokog 2.140 metara. – Prvi pogled s domaka Babinom zubu, s njegove sjeveroistočne strane, bio je dovoljan da mi se oči sretnu s tragovima teškog udesa. Od vatre i plamena, on je pocrnio. U njegovoj uvali nazirao se dio ,,karavele“. A kada sam se spustio niz posljednju padinu zanijemio sam pred stravičnim prizorom – napisao je Bulatović. Što je dalje odmicao, nailazio je na nove tragove. Izmiješali su se djelovi ,,karavele“ sa djelovima tijela njenih putnika. – U kamenitoj urvini – ostaci avionskog motora. Malo niže dvije avionske gume, rascijepane, a okolo komadi aviona... Na jednoj zaravni leži u planinskoj travi i cvijeću odsječena ženska šaka i na njoj zlatna burma. Nedaleko dva muška stopala. Tu su i dvije ženske sandale. U strani, među stijenama, jedan motor se svom snagom zario između litica. Uz njega nekoliko povećih djelova avionskih krila. Na zaravni opet djelovi ljudskog tijela. Tu su i jedan razbijeni fotoaparat, ostatak košulje i djelovi avionskog sjedišta. Htio je da to ne gleda, ali ga je posao izvještača tjerao u obilazak.

– Idem uza stranu. Opet vidim ostatke tijela i nalazim otvorenu zdravstvenu knjižicu. Ne usuđujem se da priđem i vidim na čije je ime glasila. Na samom prevoju uz koji, s južne strane, već stižu pripadnici JNA i članovi Gorske službe spašavanja iz Nikšića, leži ostatak avionskog krila. Učinilo mi se da je to najveći dio ,,čelične ptice“... Oprezno se vraćam ka prevoju. Kolone pripadnika milicije, planinara, omladine i stanovnika Veljeg Dubokog i rovačkih katuna kreću se iz pravca Poljana. Svi žure kao da bi htjeli da pomognu u spašavanju jer je u

Prvi stigli, posljednji otišli

Spasioci se danima nijesu povlačili iz surove planine, nadajući se nemogućem, a stravične slike bole ih i godinama kasnije.

- Na Maganiku smo proveli dvije noći i tri dana. Spavali smo u obližnjim katunima, a mještani iz okoline planine su nas redovno obilazili i pružali nam podršku. Dok smo pretraživali teren, prvog dana nije bilo ptica grabljivica, ali već drugog dana pretrage, usljed ubrzanog truljenja, počele su da se pojavljuju i da odnose komade leševa. Mi smo kao članovi Gorske službe spašavanja ,,Javorka“ bili prvi koji smo došli na mjesto nesreće i posljednji koji su napustili Maganik – kaže Ilija Đorojević

svima postojala nada da je neko, možda, živ - napisao je Pobjedin dopisnik Milutin Bulatović.

Ostalo je zapisano i kako su mještani Mrtvog Dubokog iste večeri stigli strmim maganičkim liticama na mjesto nesreće, zapalili vatre da rastjeraju lešinare i zvijeri i čekali da službe obave što se mora...

– Ovdje smo i prenoćili jer je u našem kraju običaj da se mrtvi ne ostavljaju dok se ne isprate na posljednji počinak – ispričao je Dragan Bulatović za Pobjedu na današnji dan prije 52 godine.

POSLJEDNJI

OPROŠTAJ

,,Karavelina“ grobnica ostala je u nestvarno bijelim rovačkim planinama, a kad je zvanično završeno traganje za nastradalima, uslijedio je težak posao specijalista sudske medicine koji su se trudili da posao odrade i stručno i humano, sa pijetetom, a za dopunske pretrage trebalo im je dosta napora, podataka i vremena. Jedanaest dana nakon nesreće, više od 10.000 građana Titograda i stanovnika okolnih mjesta odalo je poštu nastradalima. Posmrtni ostaci 22 identifikovana poginula lica ispraćeni su u mjesta sahrane, a 19 poginulih, koji i pored najvećih napora sudsko-medicinskih ekipa nijesu identifikovani, sahranjeni su u zajedničku grobnicu na Čepurcima. Jedan od spomenika podignut je i u Rovcima – u znak sjećanja na prekinutu mladost stjuardese Biljane Marjanović (23) i stjuarda Žarka Boškovića (26)… Danas su tačno 52 godine od strahote koja je ljudskom krvlju poprskala studene stijene Maganika. Tih 18.993 dana iznova obnavljaju tugu u koju su stali surovo prekinuti snovi, skamenjena srca, suze najbližih i zavazda nezacijeljene rane.

R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Ilija Đorojević

d. mijatović

privatna arhiva

Zahvalnica hrabrim spasiocima

Naslovnica Pobjede

septembra

Književnik Borislav Jovanović objavio zbirku poezije „Astralna katarza“ Oslobađanje od zemljotežnog iskustva

PODGORICA – Nova zbirka crnogorskog književnika, esejiste i književnog kritičara Borislava Jovanovića „Astralna katarza“, podnaslova „Arhiviranje lirike metafizike“, objavljena je u samostalnom izdanju autora.

Knjiga je koncipirana u osam ciklusa: „Tri ljetopisa“, „Logos i sinhronizacije“, „Post-vavilonski krugovi“, „Genetsko pismo svijeta“, „Poetika vječnosti“, „Učenje poezije“, „Nostalgija 2021“ i „Opismenjavanje sudbine“. Recenzenti knjige su prof. dr Dubravka Đurić i prof. dr Andrijana Nikolić.

Đurić je u recenziji zapisala da određenje ovog rukopisa u svakom njegovom dimenzionisanju čini njegov podnaslov.

- Ovo nije, naravno, nikakav klasični spjev tipa Miltona, Getea, Njegoša... jer je to nemoguće ali jeste tematska fragmentacija onog što sačinjava jedan takav mozaik ukupnom strukturom. Pokušaj pjesnika da sve ne svodi samo na moralnu katarzu već na nešto što je univerzalno oslobađanje od zemljotežnog iskustva. Zato je to arhiviranje, sakupljanje misaonih mrvica, koje su ovdje raspoređenje u pet cjelina kao pet činova drame – zapisala je ona, dodajući da je to arhiviranje jedino što čovjek

može da uradi za svoj dijalog sa svijetom i posljednja iskustvena avantura. Nikolić je navela da je Jovanović jedan od onih književnika čija se pisana riječ sagledava u svojstvu filozofskog, književnog i istorijskog, ali i društveno-političkog, pa je stoga ova njegova knjiga izazov za razumijevanje i polemisanje. Prema njenim riječima, Jovanović je novom zbirkom najbliži konceptu „otvorenog djela“ Umberta Eka - Pjesničko biće je biće uma i istovremeno je i fizičko i astralno, te kao takvo nemoguće ga je podvajati, stoga su misli i htijenja pjesničkog bića okrenuti ka svome unutrašnjem biću – zapisala je, između ostalog, u svojoj recenziji Nikolić. An. R.

Izložba slika Veska Vujića na Cetinju Likovni svijet tišine

PODGORICA - Izložba slika crnogorskog umjetnika Veska Vujića biće otvorena večeras u 18 sati u Ogranku Matice crnogorske na Cetinju. Govoriće istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković i predsjednik Ogranka Cetinje Matice crnogorske Luka Lagator.

Zeković je zapisala da je „Vujićev likovni svijet - svijet tišine, koji daje smisao mentalnim, introvertnim projekcijama njegovog unutrašnjeg bića naklonjenog jezgrovitosti ljudske mudrosti da se sa malo ‘riječi’ iskazuju apsolutne istine“. Samostalni umjetnik Vesko Vujić rođen je na Cetinju 1950. godine. Prva slikarska iskustva stekao je kod crnogorskih slikara u ateljeima na Cetinju i u Beogradu. Posebno je zahvalan Mihailu Muju Jovićeviću u čijem je ateljeu proveo dosta vremena. Studijski je boravio u Češkoj i Italiji. Od 1980. godine do 2013. godine živio je u njemačkom gradu Darmštat, a od 2013. na Cetinju. A. Đ.

Koncert kultne makedonske grupe 20. septembra u Ulici slobode

„Mizar“

u Podgorici

PODGORICA – Koncert kultne makedonske darkwave grupe „Mizar“ biće održan 20. septembra, u 20 sati, u Ulici slobode u Podgorici, u okviru „Podgoričkog kulturnog ljeta“. „Miz ar“ je osnovan davne 1983. godine, a do danas prošao kroz mnoge faze. Postava se mijenjala, rastajali su se

i ponovo sastajali, dok je jedina konstanta ostao kompozitor, gitarista i idejni vođa grupe Gorazd Čapovski. Uprkos mnogim promjenama, bend je ostao dosljedan svom specifičnom muzičkom izrazu. Mizar stvara muziku zasnovanu na staroslovenskim napjevima, makedonskom folkloru i vizantijskoj tradiciji, obavijenoj darkerskim ruhom. Status kultnog benda postigli su već po izlasku istoimenog debi albuma iz 1988, prvog takvog na makedonskom jeziku. An. R.

PODGORICA - Festival etnološkog filma, koji je nedavno održan u Risnu, predstavlja rijedak primjer lokalne inicijative koja pokušava da sačuva kulturno-istorijsko nasljeđe. Pod motom „Graditi, ostaviti ljudski trag“, ovogodišnje izdanje festivala nije se bavilo isključivo arhitektonskom baštinom, već je otvorilo širi dijalog o odgovornosti društva prema sopstvenom identitetu i kulturnom pamćenju.

Risan godinama trpi hroničnu nezainteresovanost vlasti da konkretno djeluju u očuvanju njegove baštine, a Palata Ivelić je u tom je smislu postala metafora našeg odnosa prema nasljeđu - prelijepa, ali zapuštena, značajna i prepuštena propadanju. U razgovoru za Pobjedu, selektor festivala Vladimir Perović, jedan od najistaknutijih autora crnogorskog etnološkog filma, analizira razloge takvog stanja i upućuje direktne poruke - institucijama i građanima. Njegove riječi nijesu samo kulturna kritika, već poziv na buđenje i djelovanje. Jer, kako sam kaže: „Kada bismo sjutra izgubili još jednu palatu, izgubili bi sebe“.

POBJEDA: Kao selektor festivala, kako biste opisali ovogodišnju tematsku usmjerenost i zašto je izabrano graditeljstvo kao fokus?

PEROVIĆ: Pa sam Risan je i graditeljski izuzetno zanimljiv. Odabrao sam temu graditeljstva u najširem smislu riječi, ne samo fizičko graditeljstvo, već „graditi, ostaviti ljudski znak za sobom“. To važi od početka civilizacije do danas. Selekcija pokazuje kako se na raznim krajevima svijeta o gradnji misli na sličan način, ali i da iluzije, zablude i pretjerivanja mogu da se prenesu iz jednog u drugi prostor. Izgleda da ljudski rod ima jedno te isto usmjerenje, druga je stvar što mu religija i politika pridodaju odrednice koje čovjeku ne pripadaju prirodno, rođenjem, nego mu bivaju nametnute.

POBJEDA: Kako etnološki film može da doprinese očuvanju kulturne baštine, posebno u kontekstu malih zajednica poput Risna?

PEROVIĆ: Izuzetno! Etnološki film, kao uže polje unutar dokumentarca, prenosi elemente stvarnosti kakvu poznajemo ili kakva je postojala, ali nam je predočava na način koji je ne izvitoperuje, nego nam je prenosi onakvu kakva jeste. Mi u njoj prepoznajemo elemente naše stvarnosti

INTERVJU: Selektor Festivala etnološkog filma Vladimir o odsustvu reakcije sistema kad nam pred očima

Nakon dva „šamara“ UNESCO-a vlasti moraju da reaguju

Bojim se da talas investitorskog urbanizma lagano napreduje i ka ovom, najdivnijem kutku Boke koji je ostao nedirnut od velikog turizma. Evo, nedavno je sa visokog mjesta stigla ponuda da se odreknemo UNESCO-a, što dovoljno govori o tome kako vlasti misle o zaštiti baštine i šta namjeravaju sa njom. Talas investitorskog urbanizma, da se ne lažemo, neminovno uvezuje politiku, korupciju i kriminal. A, jedna od posljedica toga jeste „budvanizacija“ - istakao je Perović

i upoređujemo, te shvatamo koliko je svijet jedan, iako u lokalnim nijansama različit. Etnološki film dobro komunicira sa širokom publikom, ali on nije pučka zabava. Etnološki film je dobar pogodak za Risan najstarije urbano naselje u Boki, a možda i šire, grad pun istorije, prirode i ljepote koja zrači iz svakog kutka i kamena.

P OBJEDA: Brojni kulturno-istorijski objekti u Risnu su u zapuštenom stanju, poput Palate Ivelić. Kako doživljavate tu degradaciju naše baštine i šta mislite da je uzrok dugogodišnje nebrige?

PER OVIĆ: Činjenica je da vlasti, od onih vremena pa do danas, nijesu nalazile načina da se posvete nečemu što je toliko značajno. Mi ćemo iduće godine predstaviti u okviru festivala porodicu Ivelić i publika će moći da vidi šta su oni Risnu značili. Šteta je što opština Kotor ne obraća pažnju na Palatu Ivelić - građevinu takve monumentalosti, ljepote i istorijskog značaja. Čuo sam da neke države u svijetu pitanje takvih objekata rješavaju na jednostavan način - dâ se mogućim nasljednicima rok od tri do pet godina da nađu načina da se dogovore oko otkupa, poklona državi ili bilo koje druge varijante, a ako se to ne desi država preuzima stvar i radi dalje. I takav objekat ne ostavlja da trune. Palata Ivelić je toliko značajna za Ri-

san, a rekao bih i šire, za Boku, da više nema čekanja. Kao što nema ni čekanja oko zaštite kompletnog kotorsko-risanskog zaliva koji je pod zaštitom UNESCO-a. Vlasti moraju da preduzmu najšire akcije

nakon dva „šamara“ koja su dobili od UNESCO-a i da krenu u najhitnije, najtemeljnije i najposvećenije akcije očuvanja svega što znači kulturnu, istorijsku i prirodnu baštinu. Prije svega, mogao bi se u pa-

Nove vlasti i koalicije u mnogo čemu gore od starih

POBJEDA: Da li smatrate da Crna Gora kao društvo ima razvijenu svijest o značaju očuvanja graditeljstva kao temelja identiteta? Ako ne - gdje griješimo?

PEROVIĆ: U Crnoj Gori su se desile velike društvene promjene. Mnogi su očekivali da će obećanja data tokom tih promjena biti ispunjena, ali nažalost ispostavilo se da su nove vlasti i koalicije u mnogo čemu gore od starih. Vjerujem da ima nade da se i tu nešto učini. Nadam se da će u Crnoj Gori glasovi nezavisnih intelektualaca koji nijesu potkupljivi i uhljebi nijedne političke partije, moći više da se čuju. Nova vremena dovela su do toga da ljudi svode identitet na nacionalni ili vjerski i da smatraju da su time završili sa njim. Ali, čovjek je sastavljen od mnogo identiteta.

Naslovnica knjige

Reditelj i selektor Festivala etnološkog filma Vladimir Perović

Vladimir Perović za Pobjedu

propada kulturna baština

„šamara“ vlasti reaguju

lati otvoriti muzej Risna. Tu bi mogao biti i smještaj risanske biblioteke koja je odavno veliko i bolno pitanje. Nijesu ovdašnji ljudi „nečitači“, nego im nije pružena prava prilika. Takođe, neke kulturne organizacije i NVO mogle bi u palati da dobiju prostorije kako bi se kulturni život Risna kompletno promijenio.

POBJEDA: Koliko je važno odmah reagovati, a ne ostati, kako je rečeno na festivalu, „nijemi posmatrači“ kada je kulturno nasljeđe u pitanju?

PEROVIĆ: Mnogo je važno. Prolazile su generacije i generacije „odlaznika“ iz Risna. U Risnu su ostajali i Risnom se bavili ljudi koji nijesu nalazili načina ili nijesu imali kapaciteta da se time bave. Meni se čini da je sada zreo trenutak za promjene. Pojavila se generacija fantastičnih mladih ljudi koji učestvuju i u organizaciji festivala – Iva Malešević, Jelena Čečur i Radovan Rašo Ognjenović, koji imaju ideje i pokreću akcije. Festival nije akciona platforma niti politička organizacija, ali je ove godine uputio apel da se organizujemo i udružimo iz baze, ako treba, što da ne, i po modelu koji su studenti u Srbiji inaugurisali – po sistemu zborova. Stvar kreće iz baze, sljedeća stepenica je mjesna zajednica pa opština Kotor. Važno je djelovati odmah i snažno.

POBJEDA: Graditeljsko nasljeđe Risna polako nestaje - kako tumačite ćutanje sistema dok objekti istorijskog značaja doslovno propadaju pred očima javnosti?

PEROVIĆ: Bojim se da talas investitorskog urbanizma lagano napreduje i ka ovom, najdivnijem kutku Boke koji je ostao nedirnut od velikog turizma. Evo nedavno je sa visokog mjesta stigla ponuda da se odreknemo UNES -

Ko sebe svede na samo jedan od njih, taj nema identitet. Toliko toga oko nas pridodaje sveukupnom identitetu jedinke. Nadam se da će ljudi shvatiti da je i identitet stvaran kroz graditeljsko nasljeđe veoma bitan.

CO-a, što dovoljno govori o tome kako vlasti misle o zaštiti baštine i šta namjeravaju sa njom. Talas investitorskog urbanizma, da se ne lažemo, neminovno uvezuje politiku, korupciju i kriminal. Nemam dilema oko toga. A, jedna od posljedica toga jeste „budvanizacija“. Ima pokušaja da se i u prelijepoj Dobroti počinju graditi objekti na neprimjeren način i ta putanja ide i ka nama. U Risnu je izgrađen ogroman hotel i nadam se da će tu s betonizacijom stati. A nadam se i da taj opaki i naopaki talas, koji dolazi od vlasti u kojoj vidim više raspodjele partijskog plijena nego kompetentnosti (uz nekoliko zaista kompetentnih, da bi postojao alibi), neće zadesiti i Risan. I generalno, ukoliko veoma retrogradne snage ne uspiju da spriječe ulazak Crne Gore u Evropu, vjerujem da i za Risan ima nade.

POBJEDA: Šta je veća prijetnja graditeljskom nasljeđu - fizička devastacija ili nepostojanje strategije, volje i vizije njegove zaštite?

PEROVIĆ: Bojim se da je ovo drugo. Nešto fizički devastirano može se na određeni način povratiti u nekadašnji oblik, restaurirati i rekonstruisati. Nadam se da dolazi vrijeme novih mladih obrazovanih ljudi koji će znati da izgrade viziju i da je nametnu društvu - silom argumenata i stručnosti.

POBJEDA: Kada bismo sjutra izgubili još jednu palatu – šta zapravo gubimo?

PEROVIĆ: Gubimo sebe.

POBJEDA: Koji su najhitniji koraci koje bi trebalo preduzeti da bi se spasilo ono što je još moguće spasiti u Boki Kotorskoj?

PEROVIĆ: Kad je Opština Kotor uspjela da na onako dostojanstven i odlučan način odbaci nedostojanstvenu ponudu oko UNESCO-a, sad treba da preduzme hitne, konkretne i jasne akcije koje će biti na uvidu javnosti. Sve mora da ide od njih. Odmah i sad.

POBJEDA: Kako bi izgledala jedna idealna inicijativa u kojoj se spajaju stručna znanja, lokalna volja i umjetnički glas - npr. u obnovi Palate Ivelić ili revitalizaciji Doma kulture u Risnu?

PEROVIĆ: Naš festival je dio tih napora. Nadam se da on ima i „probuditeljsku snagu“. Treba imati nagon terijera – stvari tjerati do kraja i uporno ponavljati. Beogradski studenti, iako na oko zgaženi i prebijani, jesu primjer. Tiranin ih gazi, bije, zatvara, a oni nastavljaju. Nastojaćemo da se festival, dok je god to bezbjedno, održava na platou ispred palate Ivelić. Riječ je o nebezbjednom platou ispred palate čiju strukturu drži još samo bršljan, ali je pitanje kad to može da se uruši. Održavanje festivala na tom mjestu, slanje poruka i slika preko medija i društvenih mreža čini dio akcije.A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – TV serija „Ljuljaj me nežno“, zamišljena kao romantična komedija koju režiraju Nevio Marasović i Sandra Mitrović, za svoj set izabrala je Herceg Novi u kom će se snimati do 20. oktobra. U ovom značajnom projektu za grad učestvuje oko hiljadu statista.

„Ljuljaj me nežno“ nastaje u koprodukciji RTCG i RTS, a producent je Miloš Avramović, prenosi portal RTHN. Jedna od težih uloga u seriji pripala je glumcu Nenadu Jezdiću, koji je predstavlja kao emocionalno uzbudljivu baladu muško-ženskih problema. Lik udovca koji tumači u seriji govori o ljudskoj ranjivosti koju čovjek može samo vješto da prikriva. - Uloga koja traži unutrašnje emocionalne damare i koja pobuđuje iskonsku emociju i traži potvrdu da smo svi sazdani od ranjivosti. Svaki čovjek je ranjiv, slab, te ga snažnim za okolinu čini samo to koliko je u stanju da prikrije slabosti i projektuje ranjivost u svoju suprotnost - kazao je Jezdić. Kreator ideje, po riječima Jezdića, sa najvećom željom da pronađe smisao samog glumačkog posla je Tamara Krcunović, koja je u osam epizoda romantične komedije akcenat stavila na sazrijevanju samih odnosa. Biranje glumaca nije bilo slučajno, te kako je za Radio-televiziju Herceg Novi kazala Krcunović, ova je samo naizgled lagana tema za produkciju i same glumce.

U Herceg Novom počelo snimanje romantične komedije „Ljuljaj me nežno“ Čak 1.000

- Svaki glumac je ovdje izabran sa razlogom i to su ljudi koji uvijek traže više od sebe i od partnera sa kojim rade. Ovo se čini kao lagana tema, pa ljudi misle da sve što je komedija da je lako za odraditi, što nije uopšte, kako za produkcioni, tako i za glumački dio da se odigra - istakla je Krcunović.

Herceg Novi je ponovo scena za snimanje brojnih projekata, pa je po riječima Stevana Katića, predsjednika opštine Herceg Novi, to od izuzetne važnosti za promociju grada kao turističke destinacije.

- Drago mi je što je došlo do realizacije snimanja devedeset posto ove TV serije u Novom i to je prvi put od čuvene seri-

Program posvećen doktoru filozofskih nauka i književniku Slobodanu Tomoviću upriličen u budvanskom Starom gradu

Jedan od najumnijih

Crnogoraca poslije Njegoša

PODGORICA – Program posvećen Slobodanu Tomoviću (1929-2016), univerzitetskom profesoru, doktoru filozofskih nauka i književniku, upriličen je na trgu ispod Citadele u budvanskom Starom gradu, u okviru devetog festivala „Ćirilicom“. O Tomovićevom liku i djelu govorili su: urednik programa festivala Radomir Uljarević, filozof, prof. dr Stevo Nikić i filozof, pisac, politički analitičar, akademik, prof. dr Šefket Krcić

Uljarević je istakao da je Tomović jedinstvena ličnost u istoriji Crne Gore i jedan od najvećih mislilaca njegove epohe. Za Tomovića, kako je kazao, važi mišljenje da je jedan od najumnijih Crnogoraca poslije Njegoša. - Po profesionalnom opredjeljenju Slobodan Tomović je filozof koji je radio na originalnim hipotezama, istražujući globalne filozofske teme. Njegova sabrana djela – filozofske, etičke, političke, istorijske, teološke i druge rasprave,

obuhvataju više od 60 radova i više od 45 objavljenih knjiga, računajući i njegov dramski opus – kazao je on, dodajući da upravo sada rade na objavljivanju njegovih sabranih djela. Akademik Krcić osvrnuo se na dugogodišnje druženje i saradnju sa profesorom Tomovićem, kao kosmopolitom, filozofom koji je imao i porodičnu tradiciju, ali, kako je rekao, i učitelja filozofije. - Tomović je čovjek koji je svaki dan bio ispunjen filozofskim razmišljanjima i smatram da je on posljednji mislilac u svijetu sa filozofskim sistemom, koji je tačno, proročanski znao kada će završiti svoj sistem - kazao je Krcić. Profesor Nikić naglasio je da je Tomović bio pravi renesansni čovjek čiji su intelektualni dometi obogatili našu kulturnu zbilju. Na programu posvećenom Tomoviću posebno je ukazano na vrijednost njegovih djela o Njegošu, koja su donijela i nova tumačenja, te na aristokratizam i ličnu nezavisnost koje se do kraja držao u svom radu i javnom djelovanju. An. R.

je „Oriđinali“ Živka Nikolića, da se u toj mjeri i sa tako poznatom glumačkom ekipom snima, čak do kraja oktobra, što je jedna lijepa promocija našeg grada jer se snima na više lokacija. Ono što je važno je da je opština Herceg Novi dala veliku podršku u organizaciji i snimanju same TV serije - kazao je Katić. An. R.

Raspisan konkurs za kratku priču Glavna tema „Samoća“

PODGORICA – Crnogorska asocijacija za američke studije ,,dr Biljana Milatović“ i Američki ugao u Podgorici raspisali su konkurs za kratku priču pod naslovom „Samoća“.

Priče, ne duže od 6.000 karaktera (sa proredom), treba poslati pod šifrom, a naslov i šifru, jedno ispod drugoga, otkucati u gornjem lijevom uglu. Rok za slanje je 31. decembar, a tri učesnika konkursa čiji radovi budu proglašeni za najbolje biće nagrađeni, dok će odabrane priče biti objavljene. Priče, otkucane u Word dokumentu (Times New Roman, font 12 s proredom 1,5), šalju se na imejl prof. dr Aleksandre Nikčević-Batrićević alexmontenegro@t-com.me s naznakom – Prijava na konkurs ,,Samoća“. Pravo učešća na ovome konkursu imaju autori i autorke koji žive i stvaraju na teritoriji Crne Gore. U žiriju su prof. dr Janko Andrijašević, prof. dr Marija Krivokapić i prof. dr Olga Vojičić Komatina R. K.

Sa snimanja serije u Herceg Novom

Sa omaža Slobodanu Tomoviću u Budvi

Parking servis planira da poveća cijene usluga u centru, konačnu odluku donijeće Skupština glavnog grada

O novim tarifama izjasniće se odbornici gradskog parlamenta

Gradsko preduzeće Parking servis d.o.o. Podgorica planira da poveća cijene svojih usluga u centru grada, o čemu će konačnu odluku donijeti Skupština glavnog grada.

Iz ovog gradskog preduzeća poručuju da će cijene parkinga biti izmijenjene u cilju zaštite interesa stanara i zaposlenih u ovom dijelu grada, te obezbjeđivanja bolje dostupnosti parking mjesta i bolje protočnosti saobraćaja.

an K eTa

Iz Parking servisa navode da proces odlučivanja o povećanju cijena usluga parkiranja uključuje nadležne institucije, kao i formiranje radnog tijela za izradu cjenovnika. Nakon izrade cjenovnika Odbor direktora Društva razmatra cjenovnik i donosi odluku o usvajanju. Pojašnjavaju da se cjenovnik sa odlukom upućuje nadležnom Sekretarijatu za saobraćaj, koji daje mišljenje, a potom Sekretarijat upućuje cjenovnik na usvajanje Skupštini glavnog grada.

- Ubrzo će javnost biti upoznata sa realizacijom tih aktivnosti. Ova odluka o usklađivanju cijena je donesena i osluškivanjem mišljenja i potreba građana. Nekoliko nedjelja smo sprovodili anketu, onlajn i na terenu, kojom smo željeli da uključimo građane u proces unapređenja usluga Parking servisa. Prema njihovim riječima, većina ispitanih se složila s tim da se gužva u saobraćaju u centru grada može regulisati usklađivanjem cijena parkinga, kao i da bi radije platili skuplji parking, ukoliko bi to značilo brži i lakši pronalazak parking mjesta. Takođe, veliki broj ispitanih je rekao da bi platili više ako znaju da se sredstva ulažu u poboljšanje infrastrukture i javnih servisa. Na ovaj način želimo da zaštitimo stanare i zaposlene čija su parking mjesta često zauzeta od nerezidenata koji dolaze u posjete centru gra-

Počelo uređenje šetališta uz brdo koje je jedan od simbola Podgorice

Za 110 dana šetaće

se i novom stazom pored Ljubovića

Dužina šetališta je 600 metara, sa dva kraka i širinom od 3,1 metra, dok je vrijednost radova oko 668.000 eura. Radovi bi trebalo da budu završeni za 110 radnih dana i uvjeren sam da ćemo završetkom ovog projekta dobiti lijepu, zelenu oazu, mjesto za sport, rekreaciju, šetnju i nešto što Podgorici treba – naveo je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović

da, da rasteretimo saobraćaj u jezgru grada, kao i da unaprijedimo dostupnost parkinga, a samim tim postignemo efikasnije korišćenje parking kapaciteta, te da motivišemo na korišćenje javnog prevoza, kao i alternativnih vidova prevoza, poput bicikla ili pješačenja, kada je to moguće – objašnjavaju iz Parkinga.

M oT iv

Ponavljaju i da im je cilj da motivišu građane da koriste parking velikog kapaciteta, koji se nalazi na stotinjak metara od strogog centra. - U odnosu na cijene parkinga u našim ostalim gradovima i u regionu, cijene u Podgorici su u većini slučajeva niže. Podsjećamo i da se cijene na opštim parkiralištima nijesu mijenjale još od 2011, dok su 2019. bile manje izmjene za posebna parkirališta, iako su u međuvremenu, pod uticajem inflacije i rasta standarda, rasle gotovo sve druge cijene - kažu oni. Povećanjem cijena u centru, kako dodaju, Parking servis nastoji osigurati da stanari i redovni korisnici mogu neometano koristiti svoja parking mjesta, a to „istovremeno doprinosi boljoj protočnosti saobraćaja i većoj dostupnosti parkinga za sve posjetioce centra“.

- Sa druge strane, prilagođavanje cijena je opravdano izgradnjom parkinga kod bivše kasarne ,,Morača“. Taj parking nudi 430 parking mjesta, udaljen je svega nekoliko minuta hoda od važnih institucija, a košta samo 40 centi po započetom satu. Dakle, i pored usklađivanja cijena građani i posjetioci i dalje imaju pristupačan i praktičan parking, a centar grada ostaje rasterećen. Ova mjera prati i trendove u drugim crnogorskim gradovima, gdje je parking, u blizini centra grada, znatno skuplji, što je standardizacija u skladu sa tržištem i realnim troškovima održavanja –zaključuju iz Parking servisa Podgorice. i.M.

Nakon dugog najavljivanja, Glavni grad konačno je počeo projekat uređenja šetališta na brdu Ljubović, koje je uz park-šumu Gorica jedno od omiljenijih mjesta za šetnju i rekreaciju naših sugrađana.

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović iskazao je zadovoljstvo zbog početka ovih radova. Navodeći da je riječ o jednom od simbola grada, istakao je važnost očuvanja ovakvih prostora, što predstavlja važan korak u cilju unapređenja kvaliteta života.

radovi

- Danas smo počeli vrlo važan projekat izgradnje šetališta na brdu Ljubović koje je

jedan od simbola Podgorice, a kroz ovaj projekat dobiće i novu vrijednost. Dužina šetališta je 600 metara, sa dva kraka i širinom od 3,1 metra, dok je vri-

jednost radova oko 668.000 eura. Radovi bi trebalo da budu završeni za 110 radnih dana i uvjeren sam da ćemo završetkom ovog projekta dobiti

lijepu, zelenu oazu, mjesto za sport, rekreaciju, šetnju i nešto što svakako Podgorici treba - poručio je Mujović. Pored same konstrukcije šetališta, koje će biti ograđeno i opremljeno svim pratećim sadržajima, planirano je i pejzažno uređenje prostora. - Projektom su predviđena 2.603 kvadratna metra zelenih površina u okviru kojih će biti zasađeni drvoredi pinjola, čempresa, košćele i crvenocvjetnog kestena. Od žbunastog zelenila planirana je sadnja oleandera, jasmina i viburnuma. Travnjak će se prostirati duž cijelog šetališta, u pojasu širine dva metra sa obje strane. Poseban akcenat stavljen je na očuvanje vizura i na pažljivu integraciju zelenila u postojeći pejzaž brda Ljubović – navode iz Glavnog grada.

ulaganje

Gradonačelnik je najavio uskoro raspisivanje javnog poziva za izradu Glavnog projekta rekonstrukcije Trga Božane Vučinić, ali i početak radova na rekonstrukciji nekadašnje tamnice Jusovača, takođe jednog od projekata o kojima se godinama govori, kao i izgradnje istočne tribine Gradskog stadiona.

- Mislim da smo u proteklom periodu pokazali odgovornost i posvećenost u radu i pokrenuli stvari koje su dugo čekale u mjestu, a koje su nasušna potreba Podgorice - poručio je Mujović. i.M.

Zamijenili sjedišta i itisone

Zvanično su gotovi radovi koji su se odnosili na zamjenu sjedišta i obnovu podnih i zidnih obloga u Velikoj sali Kulturno–informativnog centra „Budo Tomović“. Iz ove javne ustanove su sa-

opštili da je zahvaljujući donaciji Turske agencije za međunarodnu saradnju (TIKA), centralni prostor KIC-a dobio savremen i funkcionalan izgled.

- Sala, u kojoj su decenijama stvarana i njegovana značaj-

Senior fest 2025. biće održan 18. i 19. oktobra

na kulturna ostvarenja, sada je opremljena udobnim sjedištima, dok je enterijer dodatno unaprijeđen obnovom itisona. Publika i umjetnici već u narednim programima imaće priliku da osjete novi komfor i atmosferu dostojnu značaja ovog prostora – poručili su iz ustanove.

Direktorica KIC-A Aida Batilović kazala je da završetak projekta predstavlja krunu višemjesečnih priprema i planiranja.

-Velika sala je centralno mjesto KIC-a i prostor okupljanja generacija. Zahvaljujući ovoj vrijednoj donaciji, dobila je izgled kakav zaslužuje i ambijent u kojem će publika sa još većim zadovoljstvom pratiti programe. Ovo je ulaganje u kulturni život zajednice i buduće stvaralaštvo – poručila je Batilović. Tokom čitave prethodne godi-

ne, kako je dodala, intenzivno se radilo na stvaranju uslova za realizaciju ovog projekta - od planiranja i projektovanja do tehničkih provjera i koordinacije sa partnerima.

- Ova faza bila je od presudnog značaja, jer je omogućila da se svi radovi završe u planiranom roku i na najvišem nivou kvaliteta – istakla je Batilović. Posebna zahvalnost upućena je koordinatorki TIKA-e Nihal Ersoy, koja je sa svojim timom prepoznala značaj ulaganja u kulturnu infrastrukturu i podržala realizaciju projekta. - Ova saradnja pokazuje da međunarodni partnerski odnosi donose dugoročne i vidljive rezultate - posebno kada su usmjereni na prostore koji okupljaju ljude, njeguju umjetničke vrijednosti i stvaraju nova kulturna iskustva – zaključuje se u saopštenju. i.M.

Senior fest 2025. biće održan 18. i 19. oktobra, a ove godine će, kako najavljuju organizatori, biti sadržajniji i bogatiji

od prethodnih. Pozivaju sve crnogorske kompanije, pojedince i institucije da prijave kandidate za ovo-

godišnju nagradu za brigu o najstarijima koju su prošle godine ustanovili u kategorijama pojedinac, kompanija, in-

stitucija. Prijave se mogu slati na mejl penzioneri.me@gmail.com. Senior fest organizuje Institut

Zonirani parking u Ulici 19. decembra

Radovi uz Ljubović

Uz podršku TIKA obnovljena Velika sala KIC-a ,,Budo Tomović“

Velika sala u novom ruhu

AUZP nije tražila saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine za prokopavanje kanala na Rikavačkom jezeru, koje se nalazi u Parku prirode Komovi

Ekološka inspekcija da ispita da li su „vododerinu“ kopali na svoju ruku

Zabranjene aktivnosti u zoni dva (u kojoj je Rikavačko jezero) su: uništavanje biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa… bilo koji oblik komercijalne djelatnosti i eksploatacije prirodnih resursa, ispuštanje otpadnih voda i unošenje zagađujućih materija… izgradnja trajnih i privremenih objekata, izuzev rekonstrukcije istih u postojećim gabaritima i sve druge aktivnosti u suprotnosti sa ciljevima uspostavljanja zone… Neophodno je da Ekološka inspekcija izađe na teren, utvrdi činjenično stanje, napravi zapisnik i obavijesti Agenciju za zaštitu životne sredine – naveli su iz Agencije za zaštitu životne sredine

Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice nije tražila saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine za prokopavanje kanala na Rikavačkom jezeru, koje se nalazi u Parku prirode Komovi.

Iako je v. d. direktora AUZP Stojan Sjekloća u izjavi za Pobjedu naveo da se radi o običnoj vododerini koja služi da od bujica zaštiti toalet koji se gradi za potrebe Rendžerske službe i najavio da će građevinske radove nastaviti ovih dana, Ekološka inspekcija trebalo bi da izađe na teren, utvrdi činjenično stanje i napravi zapisnik da li se ovi građevinski radovi sprovode u skladu sa zakonom, jer iz Građanskog pokreta URA Podgorice (koji su skrenuli pažnju na ovaj problem) tvrde da je direktor AUZP na svoju ruku prokopao kanal do Rikavačkog jezera i na taj način devastirao prostor koji se nalazi u drugoj zoni zaštićenog područja.

PROCEDURA

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za zaštitu životne sredine izjavili su da od Agencije za upravljanje zaštićenim područjem Podgorice nijesu dobili zahtjev o potrebi izrade elaborata za pomenuti predmetni projekat, shodno Zakonu o procjeni uticaja, kao ni zahtjev za obavljanje radnji i aktivnosti u zaštićenom području, shodno Zakonu o zaštiti prirode. Stoga nijesu u mogućnosti da daju informacije o kakvom kanalu je riječ, a koji je prokopan po nalogu AUZP.

- Da bi Agencija imala uvid u predmetnu dokumentaciju i opis planiranih radova, najprije je potrebno da se investitor ili nosilac projekta obrate Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjevom shodno Zakonu o procjeni uticaja ili shodno Zakonu o zaštiti prirode – naveli su iz Agencije. Objasnili su status područja u kojem se nalazi Rikavačko jezero i proceduru koju je potrebno sprovesti prilikom

izvođenja građevinskih radova na tom prostoru. - Za intervencije u okviru Parka prirode Komovi, ukoliko Agencija za zaštićena područja Podgorice (upravljač) nema u Planu upravljanja navedene aktivnosti u obavezi je da se obrati Agenciji za zaštitu životne sredine, sa dokumentacijom kako bi dobila mišljenje o mogućim uticajima na prirodne vrijednosti zaštićenog područja a naravno i sa-

glasnost – poručuju iz Agencije za zaštitu životne sredine. Režim zaštite drugog stepena - aktivna zaštita, kako navode, odnosi se na visokoplaninsko područje Komova i Mojanske rijeke, šumski rezervat Kozeljska rijeka i Rikavačko jezero sa okolinom. Kako dodaju, dozvoljene aktivnosti u zoni II su: naučni rad, introdukcija autohtonih vrsta od strane ovlašćene institucije, markiranje staza i postavljanje infrastrukture za posjetioce, svi oblici aktivnog turizma koji ne ugrožavaju vrijednosti parka, tradicionalno stočarstvo i održavanje katuna, sakupljanje šumskih plodova i ljekovitog bilja za lične potrebe posjetilaca - Zabranjene aktivnosti u zoni II su: uništavanje biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa, uznemiravanje, posebno u doba reproduktivnog ciklusa, određenih grupa životinja, bilo koji oblik komercijalne djelatnosti i eksploatacije prirodnih resursa, ispuštanje otpadnih voda i unošenje zagađujućih materija, lov i privredni ribolov, osim u slučajevima zaštite divljih vrsta biljaka i životinja, sprovođenja uzgojnih i zaštitnih mjera, očuvanja prirodnih staništa i zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, izgradnja trajnih i privremenih objekata, izuzev rekonstrukcije istih u postojećim gabaritima i sve druge aktivnosti u suprotnosti sa ciljevima uspostavljanja zone. Neophodno je da Ekološka inspekcija izađe na teren, utvrdi činjenično stanje, napravi zapisnik i obavijesti Agenci-

ju za zaštitu životne sredine – zaključili su iz ovog državnog organa.

RADOVI

Podsjećamo, iz Građanskog pokreta URA u Skupštini glavnog grada prije nekoliko dana uputili su javno pitanje gradonačelniku Saši Mujoviću da li je v. d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice (AUZP) Stojan Sjekloća na svoju ruku prokopao kanal do Rikavačkog jezera i na taj način devastirao prostor koji se nalazi u drugoj zoni zaštićenog područja.

- Nakon brojnih kontroverznih odluka, pogrešnih procjena i nezakonitih akata, direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice (AUZP) Stojan Sjekloća i kadar gradonačelnika Saše Mujovića odlučio je da na svoju ruku prokopa kanal do Rikavačkog jezera, koje se nalazi u drugoj zoni zaštićenog prirodnog dobra i time devastira prostor oko Rikavačkog jezera i ugrozi samo jezero - poručili su iz Ure. U saopštenju dostavljenom medijima pitali su Mujovića da li je Sjekloća za ove radove sproveo javnu nabavku i kada, te da li je dobio saglasnost nadležne Agencije za zaštitu životne sredine za izvođenje građevinskih radova na Rikavačkom jezeru, što je bio u obavezi.

- Ukoliko nije, onda odgovornost za ovakav ekocid moraju snositi i gradonačelnik Mujović i njegov pulen Stojan Sjekloća, a šteta ovakvog neza-

konitog djelovanja će biti još veća nakon prve obilnije kiše, kada će se sav iskopani materijal sjuriti u jezero i ubrzati njegovo propadanje – poručili su iz GP URA.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, v. d. direktora AUZP Stojan Sjekloća prije nekoliko dana je naveo da se na ovom prostoru izvode radovi u okviru kojih je i izgradnja javnog toaleta za potrebe Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, te da je kanal prokopan da bi taj objekat zaštitio od bujica. Međutim, nije nam odgovorio da li je za prokopavanje kanala uz Rikavačko jezero i ostale radove sproveo postupak javnih nabavki i da li je zatražio i dobio saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine. - Riječ je o projektu „Mistični Dunav“ koji finansira Evropska unija i dio koji se finansira iz budžeta Glavnog grada Podgorica. U pitanju su objekti za potrebe Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, tj. njene rendžerske službe, izgradnja javnog toaleta i zahvaljujući odličnoj saradnji sa i Turističkom organizacijom Podgorice postavljanje parkovskih klupa i kanti za otpatke – naveo je Sjekloća. Nastavak radova, kako je najavio, uslijediće narednih dana. - Nažalost, ovi korisni radovi ostaju u sjenci halabuke koju kreira URA sa pojedinim neodgovornim građanima, navodno brigom za očuvanje prirode, a povod su našli u navodnom iskopu — kanalu. Suštinski, nije riječ je o kanalu Dunav — Tisa – Dunav, već o običnoj „vododerini - kuneti“ narodski rečeno. Isti služi zaštiti budućeg objekta od vodene bujice i izgradnji drvenog mosta. Međutim, ispostavilo se da ima funkciju - prepreke šumokradicama, ribokradicama, lovokradicama, a po svoj prilici i švercerima narkotika. Jednom riječju, prepreka je ekološkoj mafiji – poručio je Sjekloća. I. MITROVIĆ

Montenegro Education u partnerstvu sa Glavnim gradom. - Ovo je četvrti Senior fest i već je postao manifestacija koju

najstariji željno iščekuju. U pitanju je jedini fest ovog tipa i obima u regionu, a Podgorica je već postala poznata kao

grad koji brine o svojim najstarijim stanovnicima - ističu organizatori. Najavljuju da će ovogodišnji Senior fest biti sadržajniji i bogatiji nego svi dosadašnji i najavljuju mnogo radosti, druženja, igre i pjesme. - Senior fest 2025. počeće 18. oktobra, u subotu, prije podne, brojnim sadržajima za najstariju populaciju, ali i njihovo druženje sa najmlađima. U subotu i nedjelju veče očekuju nas plesno takmičenje seniora, modna revija u kojoj će manekeni biti naši najstariji sugrađani, koncerti KIC pop hora i velikih imena domaće muzičke scene, kao i veliki koncert iznenađenja za zatvaranje festa – najavljuju organizatori. Dobar glas o prošlogodišnjoj manifestaciji, podsjećaju oni, daleko je prešao granice Crne Gore. - Plesno takmičenje i modna revija seniora izazvali su opšte oduševljenje, o manifestaciji su izvještavali domaći i regionalni mediji, ali i BBC, čiji prilog o modnoj reviji je imao stotine hiljada pregleda. Ovo nas obavezuje da ovogodišnji Senior fest bude bolji, sadržajniji i atraktivniji - zaključuju organizatori. I.M.

Prokopani kanal uz Rikavačko jezero

Kad postoji sistem ništa nije nemoguće

PODGORICA - Sumornu septembarsku sliku crnogorskog fudbala koju je novim lošim izdanjima stvorila ,,A“ reprezentacija popravili su momci iz mlade selekcije. Trijumf od 2:0 nad Švedskom prije dvije noći pod Goricom, ali i nespretno izgubljeni meč od Italije u gostima četiri dana ranije (2:1 nakon preokreta), pokazali su da nije sve crno u našem fudbalu, da izdanja seniorskog nacionalnog tima nijesu pravo ogledalo ukupnog stanja stvari.

Omladinci su u junu postali prva naša selekcija koja se pojavi-

la na velikom takmičenju, a iz te ekipe je nekoliko momaka koji su bili dio velike pobjede U21 tima nad Šveđanima.

- Sve je ovo proizvod za ,,A“ reprezentaciju – rekao je selektor Goran Perišić nakon trijumfa nad Skandinavcima, koji su po njemu i uoči kvalifikacija bili prvi favoriti grupe, čak i ispred Italijana. Mladi ,,sokoli“ su do pobjede stigli u nadoknadi pogotkom Viktora Đukanovića i evrogolom Danila Vukanića, ali su i prije toga – tokom svih 90 minuta – pokazali kako treba da se igra protiv favorita.

,,Plavo-bijeli“ dobili prvog operativca sportskog sektora

Petrović sportski direktor Budućnosti

PODGORICA - Gavrilo Petrović je novi sportski direktor Fudbalskog kluba Budućnost.

Pobjeda je prije četiri dana objavila da je nekadašnji štoper najbliži toj poziciji, a da su mu ,,protivkandidati“ Petar Grbić i Srđan Radonjić ,,Plavo-bijeli“ su bili bez sportskog direktora nakon ostavke

Dejana Bosketa Damjanovića Četrdeset jednogodišnji Petrović nosio je dresove Koma, Berana, Titograda, Jedinstva, Rudara, Grblja i Zete, a bio je i član Vlaznije iz Skadra i Čelika iz Zenice. Po završetku igračke karijere bavio se trenerskim poslom, a jedno vrijeme bio je direktor mlađih selekcija u Dečiću.R. A.

- Švedska ima igrače iz najvećih evropskih klubova, ali su i Đukanović, Kostić, Vukanić, Vuković, Perišić i ostali pokazali da imaju kvalitet da, ako ne sad, onda u budućnosti nose dres ,,A“ reprezentacije Crne Gore. Momci su izgarali od prvog minuta, imali tri stopostotne šanse prije golova, dvije stative. Sve pohvale za njih – dodao je Perišić.

Da li je sve to imao ko da vidi i ako jeste – hoće li i koliko naučiti? Izdanje Perišićevih momaka, i protiv Švedske i protiv Italije, putokaz je za ,,A“ selekciju i selektora Roberta Prosi-

nečkog, mada će on ovih dana ili u decembru postati bivši, ali i za Savez. Mlada i ,,A“ selekcija sigurno u mnogim segmentima nijesu uporedive kategorije jer nije isti pritisak, imperativ, tempo igre, međutim ono što mora da postoji na bilo kojem nivou je sistem.

Kod mladih se vidi, kod njihovih starijih kolega – ne postoji. ,,Fijasko Švedske protiv Crne Gore“, naslov je teksta poznatog švedskog medija Aftonbladet.

- Mlada reprezentacija pregažena je od Crne Gore na stadionu Pod Goricom – piše u tek-

stu i navodi se da je prvi gol dao Viktor Đukanović, koji kao pozajmljen fudbaler švedskog Hamarbija nastupa za slovački DAC iz Dunajske Strede. - Pao nam je veliki kamen za srca u tom 95. minutu. Odigrali smo dobru utakmicu, pokazali kako se bori za Crnu Goru. Imali smo malo sreće na kraju, ali smo je zaslužili jer smo igrali kao tim. Cjelina smo koja ne zavisi od pojedinaca, iako imamo kvalitetnih individualaca. Pokazali smo zajedništvo, vidjeli ste da slavimo golove svi kao jedan. Ponosan sam na ekipu i srećan zbog ove pobjede - re-

kao je kapiten Đukanović. - Pokazali smo kako se bori za Crnu Goru, momcima iz Barselone i Seltika održali smo čas fudbala, iako su oni imali veći posjed lopte. Dvadeset jednogodišnji Nikšićanin ima četiri nastupa za ,,A“ selekciju, ali ga u posljednje vrijeme nema na spiskovima Roberta Prosinečkog iako konstantno pruža dobre partije. Razlog očigledno nije forma igrača, već nešto drugo... - Pokazali smo da imamo kvalitet, a ja sam samo dio grupe. Mnogo mi je žao zbog nekih poraza mlade selekcije iz prošlosti, kao i poraza ,,A“ reprezentacije od Češke kod kuće i od Hrvatske u Zagrebu. Svi igramo za Crnu Goru, borimo se za naš narod i nadamo se da će ovo biti početak pobjedničke serijezaključio je Viktor Đukanović. Obje naše selekcije u oktobru čeka nastavak kvalifikacija. Seniori će gostovati Farskim Ostrvima nakon što su i definitivno ostali bez šansi za Mundijal, dok će mlada ,,ići na noge“ Poljskoj koja je sakupila šest bodova iz dva meča, te dočekati Sjevernu Makedoniju. Ukoliko bi izabranici Gorana Perišića osvojili šest bodova, mogli bi do kraja da budu u trci za Euro. Ali bitnije od toga je da što više igrača pokuca na vrata ,,A“ reprezentacije i što prije postanu njeni standardni članovi. I da to ne bude tek ,,sticajem okolnosti“ kao u slučaju desnog beka Milana Roganovića, koji je naknadno dobio poziv u seniorski tim i bio prekomandovan iz mlade, iako je jasno da je morao odmah da se nađe na spisku Prosinečkog za okršaje sa Češkom i Hrvatskom. - Samo ovako da nastave i ne bojim se ničega u nastavku kvalifikacija. Rekao sam u najavi kvalifikacija da su nam prve tri utakmice protiv tri favorita. Žao mi je što nijesmo uzeli makar bod u Italiji. Okrećemo se Poljskoj, koja će biti favorit, ali smo u ova dva meča pokazali da to ništa ne znači – zaključio je selektor Perišić. N. KOSTIĆ

PODGORICA - Crnogorski internacionalac Stefan Nikolić završio je fudbalsku karijeru.

Rođeni Nikšićanin odlučio je da nakon 17 godina ,,okači kopačke o klin“ nakon što je završio epizodu u ekipi rumunskog Zalaua.

Nikolić je potvrdio da je stavio tačku na igračku karijeru.

- Nakon 17 godina profesionalnog bavljenja fudbalom, došlo je vrijeme da završim igračku karijeru.

Bilo je ovo jedno uzbudljivo putovanje, sa puno uspona i padova, ali odlazim zadovoljan i ponosan na sve sto sam učinio - naveo je Nikolić.

Stefan Nikolić je dijete Sutje-

ske, a profesionalnu karijeru je započeo u OFK Beogradu, a igrao je još za Lirs SK (Belgija), KSV Roselare (Belgija), Poli Temišvar, Steauu Bukurešt, Inčon (Južna Koreja), CSKA Sofiju (Bugarska), Istru (Hrvatska), Nieciecza (Poljska), Radnik (Srbija), Kajsar (Kazahstan), Sepsi OSK, Napredak (Srbija), Partizani (Albanija), Melaku (Malezija), San Luk (Italija), Bišelje (Italija), Dukađini (Kosovo) i Rudar. Nikolić je kao veliki talenat Sutjeske skrenuo pažnju na sebe, a poseban trag ostavio je u Rumuniji, kada je vodio Steauu kroz Ligu Evrope, a njegovi spektakularni golovi protiv evropskih velikana i danas se prepričavaju.

- Igrati u 13 različitih zemalja, upoznati toliko ljudi, steći iskustvo i upoznati mnogo prijatelja, to nema cijenu. Zahvalio bih se porodici, prijateljima i navijačima koji su bili uz mene. Ovo je oproštaj od fudbala, ali ne i zbogom - kazao je Nikolić, koji će jasno nakon igračke karijere ostati u fudbalu, samo ostaje da se vidi u kojoj ulozi. Nikolić je, inače, bio član mlađih reprezentativnih selekcija, a upisao je i jedan nastup za reprezentaciju Crne Gore u prijateljskom meču protiv Belgije (2:2) 2012. godine kada je selektor bio Branko Brnović. R. P.

Radost stručnog štaba i fudbalera Crne Gore nakon pobjede nad Švedskom

Nakon 17 profesionalnih godina Nikšićanin ,,okačio kopačke o klin“

Crnogorski fudbaleri vezali osam poraza na strani, devet bez pobjede

,,Sokoli“ zaboravili kako je dati gol i uzeti bod(ove) u gostima

PODGORICA - Sjećate li se posljednje pobjede crnogorske fudbalske reprezentacije u gostima ili kad su ,,sokoli“ posljednji put uzeli makar bod na strani?

Ako je odgovor odričan, razumljivo je – prošlo je od tada više od dvije godine.

Dešavalo se ,,sokolima“ od nastanka reprezentacije da vežu četiri poraza van svog terena, ali nikada se nije dogodio ovako crni niz, koji je počeo u mandatu Miodraga Radulovića, a dominantno napravljen u eri Roberta Prosinečkog – naš nacionalni tim upisao je čak osam uzastopnih ,,nula“ u gostima, a ukupno je devet mečeva bez pobjede.

Crna Gora je posljednju pobjedu na strani ostvarila ,,dalekog“ 24. marta 2023, kada je u prvom kolu kvalifikacija za Euro 2024. savladala Bugarsku u Razgradu golom Nikole Krstovića (1:0).

Naredno gostovanje imala je 7. septembra 2023. i u nadoknadi ostala bez pobjede nad Litvanijom (2:2). To je bio posljednji put da se ,,sokoli“ s gostovanja nijesu vratili potpuno praznih ruku...

Do kraja tih kvalifikacija ,,crvenima“ je pod vođstvom Miodraga Radulovića nedostajalo više rizika i hrabrosti da iznenade Srbiju u Beogradu (poraz 3:1), a ciklus je završen u Budimpešti izgubljenim mečom s Mađarskom na ,,Puškaš areni“ (3:1).

PODGORICA - Ilija Vukotić je nakon četiri godine napustio portugalsku Boavistu i otišao na jug Evrope – crnogorski fudbaler novi je član OFI-ja sa Krita, s kojim je potpisao ugovor na dvije sezone.

Dvadeset šestogodišnji vezista ponikao je u Lovćenu, potom bio u Grblju, a sa 18 godina postao je član omladinskog tima Benfike.

Igrao je za B tim lisabonskog velikana i upisao 52 nastupa i četiri pogotka. U dresu Boaviste, gdje je tokom

prve sezone bio na pozajmici, odigrao je 95 utakmica i postigao četiri gola. Vukotić je prošao sve selekcije reprezentacije Crne Gore, a za ,,A“ tim igrao je tri puta i dao gol Holandiji pod Goricom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2022. godine.

U OFI je ovog ljeta stigao još jedan Crnogorac, Marko Rakonjac, dok je Krit napustio Marko Bakić

Tim koji vodi srpski stručnjak Milan Rastavac tek je počeo sezonu – u prvom meču u prvenstvu Grčke savladao je Panseraikos u gostima s 1:0. Ne. K.

Mandat Roberta Prosinečkog počeo je pobjedama u prijateljskim duelima s Bjelorusijom i Sjevernom Makedonijom na neutralnom terenu u Antaliji, a nastavljen gostovanjem Belgiji u Briselu, takođe u kontrolnom meču – bilo je 2:0 za ,,crvene đavole“. Domaćin je imao

10 udaraca u okvir gola, ali fantastično je branio Matija Šarkić, koji je preminuo u Budvi 10 dana kasnije... Prvi takmičarski meč na strani u eri legendarnog Hrvata odigran je u dalekom Rejkjaviku na početku Lige nacija – Island je u zemlji vatre i leda ,,zaledio“

Crnu Goru na 2:0. U oktobru su upisani minimalni porazi (1:0) u Turskoj i Velsu - u Kardifu je naša reprezentacija bila bez šuta u okvir gola. Ispalo se iz B divizije Lige nacija, a nikakvog napretka nije bilo ni u tekućim kvalifikacijama za Mundijal 2026.

Nakon domaćih pobjeda nad Gibraltarom (3:1) i Farskim Ostrvima (1:0) uslijedio je poraz bez otpora u Plzenju od Češke (2:0), da bi se na nulu od istog rivala pod Goricom (2:0) nadovezala totalna nemoć prije tri dana protiv Hrvatske u Zagrebu – na ,,Maksimiru“ su se Luka Modrić i ostatak ,,momčadi“ prošetali do trijumfa od 4:0. Stiglo se tako do poraznog podatka od osam uzastopnih poraza na gostovanjima, a na posljednjih šest Crna Gora nije postigla pogodak. U tih osam mečeva ukupna gol razlika je 2:18!

Sve bi to bio manji problem da su ,,sokoli“ osvajali dosta bodova kod kuće, ali nažalost nijesu – zato su propustili dobru priliku da 2023. poremete planove Mađarskoj i Srbiji, zato su prošle godine ispali u niži rang Lige nacija i zato sada djeluju kao autsajderska ekipa. Pod vođstvom Prosinečkog tokom 2024. je postavljen rekord od sedam poraza u nizu (kod kuće i na strani), a i ovaj učinak na gostovanjima prijeti da postane još lošiji jer će meč sa Farskim Ostrvima u oktobru biti veliki izazov. N. KOSTIĆ

PODGORICA – U derbiju sjevera Rudar je ugostio Berane. Ali, pod Golubinjom mreže su mirovale pa je to omogućilo Otrantu i Grblju da priđu na samo bod od vodećeg dvojca, a Berane ni nakon pet kola nije primilo gol, iako je posljednjih par minuta igralo sa igračem manje pošto je crveni karton dobio Đorđe Magdelinić.

Otrant je neočekivano lako savladao Igalo. Domaći su poveli u drugom minutu sudijske nadoknade prvog poluvremena. Halil Muharemović je centrirao sa desne strane, a na loptu je natrčao Aleksandar Vujačić i zakucao je u mrežu. Najljepšu akciju vidjeli smo u 55. minutu. Upravo Vujačić je proigrao Matiju Stijepovića koji je pogodio. Ulcinjani su povisili na 3:0 u 75. minutu. Anđelo Rudović je oduzeo loptu Vuku Karabasilu u opasnoj zoni, centrirao po zemlji, a u želji da otkloni opasnost Nihad Balić je zatresao sopstvenu mrežu. Počasni pogodak za goste, djelo je Blagote Marković desetak minuta prije kraja. Otrant je kompletirao poker golova u 93. minutu

kada je pogodio Dejan Pepić. Grbalj je došao do treće pobjede zaredom - savladali su Podgoricu 3:1. U 44. minutu kapiten Grblja Lazar Pajović je preciznim udarcem iz slobodnog udarca sa 25 metara matirao Nikolu Pejovića. Pajović je u 71. minutu povisio na 2:0. Prvi gol u se-

zoni za goste stigao je u 94. minutu, a strijelac je bio Marko Vračar sa bijele tačke. Domaći su na kraju, ipak, uvećali prednost pogotkom Šunje Uede. Fudbaleri Lovćena konačno su pobijedili nakon tri uzastopna poraza - kao gosti savladali su Internacional 1:0. Odlučujući pogodak vidjeli smo u 15. mi-

nutu. Boško Dujović je proigrao Andrija Strižaka koji je pogodio dalji ugao. Iskra i Kom na zatvaranju kola igrali su neriješno – 1:1. Domaći su rano stigli do prednosti. Igrao se peti minut, kada je Sava Milić centrirao sa lijevog boka i pronašao Pavla Pavićevića na drugoj stativi, koji je glavom sproveo u mrežu1:0. Imao je Kom svojih šansi, a u 62.minutu zasluženo je stigao do egala. Drmač je uposlio Marka Pejovića koji je snažnim udarcem

1:1. R.

„Sokoli“ nakon poraza u Češkoj u junu

Cetinjanin se u OFI-ju pridružio Marku Rakonjcu

Ilija Vukotić na Kritu

Gvadalahara će od 12. do 14. septembra biti domaćin 31. Mediteranskog prvenstva u karateu

Crna Gora sa 11 takmičara

PODGORICA - Gvadalahara će od 12. do 14. septembra biti domaćin 31. Mediteranskog prvenstva u karateu, na kojem će nastupiti i reprezentacija Crne Gore.

mjanović (preko 68), Balša Vojinović (do 60), Nemanja Mikulić (do 84), Nikola Malović (do 84), Nemanja Jovović (preko 84) i Vaso Abramović (preko 84).

Predvodiće ih selektori Almir Cecunjanin u borbama i Biserka Radulović i Milena Milačić u katama.

Vasilije Radović, vaterpolista Jadrana

Naše ambicije

PODGORICA - Jadran

M:tel ima ozbiljne planove za predstojeću sezonu.

Šampion Crne Gore želi da prođe grupu Lige šampiona, dođe do završnog turnira Regionalne lige i napadne oba domaća trofeja.

Crnogorski karate u Gvadalahari predstavljaće 11 takmičara. U katama nastupiće Vladimir Mijač i Katarina Vlahović, koji će se za medalje boriti i u takmičenju na pijesku.

Gvadalahara je zlatnim slovima upisana u istoriji crnogorskog karatea.

Renovirao je i tim, angažovani su provjereni asovi: Valer Kalatrava Francusko, svjetski šampion iz španske reprezentacije, Danil Merkulov koji je već igrao na Škveru, a nakon odlaska osvojio trofej LŠ sa Ferencvarošem i golman reprezenacije Crne Gore - Lazar Andrić. Prošle sedmice stigao je supertalentovani Srđan Janović iz Primorca.

U borbama takmičiće se Helena Backović (do 55), Nađa Boričić (do 61), Jovana Stojanović (do 68), Jovana Da-

U tom gradu Mario Hodžić je 2016. postao juniorski prvak svijeta, 2019. bio je finalista seniorskog prvenstva Evrope, na istom šampionatu Nikola Malović bio je bronzani, kao i muški kata tim 2023. godine. R. P.

Određen raspored takmičenja za prvi dio sezone u EPCG Superligi odbojkaša i odbojkašica

Dame otvaraju derbijem

PODGORICA - Žrijebom u prostorijama Odbojkaškog saveza Crne Gore, kojim je rukovodio komesar takmičenja OSCG, Nikola Pješčić, u prisustvu Avdulaha Radončića iz OK Budućnost volley, Nikole Radomirovića iz OK Net, Srđana Popovića iz OK Top Volley i Ivice Šćekića iz OK Gorštak, određeni su takmičarski brojevi ekipa, kao i raspored takmičenja za prvi dio sezone u EPCG Superligi odbojkaša, EPCG Superligi odbojkašica i EPCG Prvoj ligi odbojkašica za sezonu 2025/2026.

U EPCG Superligi odbojkaša učestvovaće sedam klubova: Budva, Budućnost Volley, Sutjeska, Jedinstvo, Mornar, Ulcinj i Lovćen. Ligaški dio igraće se po dvostrukom bod sistemu (mečevi kod kuće i u gostima), dvije prvoplasirane ekipe će direktno u polufinale plej-ofa, dok će ekipe od trećeg do šestog mjesta igrati plej-in za polufinale u dva meča, a u slučaju istog broja bo-

dova nakon dvije utakmice odlučivaće zlatni set. Polufinala će se igrati po istom principu kao plej-in, dok će se u finalu plej-ofa igrati do tri pobjede. EPCG Superliga odbojkašica i ove sezone biće sačinjena od 10 ekipa, a to su: Herceg Novi, Budućnost volley, Morača, Mediteran, Budva, Gimnazijalac, Albatros, Jedinstvo, Rudar i Luka Bar. Po završetku ligaškog dijela dvije prvoplasirane ekipe će direktno u polufinale plej-ofa, dok će ekipe od treće do šeste pozicije razigravati za preostala dva mjesta kroz plej-in. Princip plejina kao i plej-ofa isti je kao u EPCG Superligi odbojkaša. Posljednjeplasirana ekipa

EPCG Superlige na kraju ligaškog dijela ispada iz najjačeg ranga, dok će osvajač EPCG Prve lige obezbijediti promociju. Pretposljednji tim EPCG Superlige i drugoplasirani iz EPCG Prve lige igraće baraž u dva meča, revanš na terenu ekipe iz Superlige i uz

eventualni zlatni set.

U EPCG Prvoj ligi od ove sezone 19 klubova raspoređeno je u četiri grupe. U grupi ,,A“ su: Ibar, Ivangrad 2011, Gorštak i Grebaje, u grupi „B“: Top volley, Tempo, Volley star, Net i Morača 2, u grupi „C“: Ulcinj, Barbana, Luka Bar 2, Mornar i Mrkojevići i u grupi „D“: Galeb, Lovćen, Akademija, Gimnazijalac 2 i Albatros 2. U grupama se igra po dvostrukom bod sistemu, a nakon odigranog prvog dijela, po dvije najbolje plasirane ekipe obezbijediće četvrtfinale plej-ofa, u kom će ukrštati grupe A i B, te C i D i u kom će se igrati na dvije pobjede. Druge ekipe klubova koji su članovi EPCG Superlige nemaju pravo nastupa u plej-ofu.

EPCG Superligu odbojkašica otvara derbi između Herceg Novog i Luke Bar, a u najjačem rangu takmičenja odbojkaša u prvom kolu ističe se utakmica posljednjih šampiona Crne Gore Jedinstva i Budve. R. P.

Otišli su golman Darko Đurović, Danilo Radović, Uroš Vučurović, a Aleksandar Ivović oprostio se od vaterpola.

Kako su mlade snage u ozbiljnoj priči - poput Strahinje Gojkovića i Danila Stupara, utisak je da će trener Vladimir Gojković za naporne mjesece i borbu na nekoliko frontova, imati dovoljan (potreban) broj prvotimaca da se suprotstave renomiranim protivnicima. Novljani su odavno počeli sa radom, odigrali nekoliko prijateljskih utakmica, a nedavno su se sa peharom vratili iz Beogradu. U posljednjem meču slavili su protiv Novog Beograda 18:16. Na turniru ,,Vlaho-Bato Orlić“ bili su bolji od Šapca (14:8), Partizana (21:10), a izgubili su od Primorca u festivalu golova 22:20.

Na prvu loptu vidi se da su napadački dominirali, što i nije svojstveno ovoj ekipi koja je u sistemu manjeg broja golova sa jakom odbranom. Ali, nova pravila diktiraju nešto novo, pa se i crnogorski tim mora prilagođavati. - Nova je ekipa - mislim da je bolja i da nas očekuju veće stvari nego prošle godine - kazao je Vasilije Radović O nastupu na turnuru, sjajni igrač je kazao:

Direktor Mercedesa Toto Volf kritikovao je nastup Kimija Antonelija u Monci Razočaravajuće

PODGORICA - Direktor Mercedesa Toto Volf rekao je da je nastup Kimija Antonelija u trci u Monci razočaravajući, zbog čega se spekuliše da bi Italijan mogao da izgubi mjesto u ekipi u sljedećoj sezoni Formule 1. Antoneli, koji je prošlog mjeseca napunio 19 godina, zauzeo je deveto mjesto prošlog vikenda u trci za Veliku nagradu Italije

u Monci, nakon što je pao sa šeste pozicije, dok je neđelju dana ranije trku u Holandiji završio na 16. mjestu. Antoneli je tokom drugog treninga u Monci izletio na šljunak, što ga je koštalo vremena provedenog na stazi i uticalo na njegovu pripremu za samu trku. - Razočaravajuće ovog vikenda, razočaravajuće. Ne možeš izletjeti na šljunak i očekivati da budeš u igri. Čitava trka je

- Davali smo veći broj golova tokom turnira, iako smo ekipa koja je uvijek igrala na manji broj golova. Bili smo izvanredni u napadu. Pogađali smo i šutirali više. Mislim da je i sa igračima koji su došli napadački potencijal na nivou. Ali smo primili više golova, što je možda uzrok novih pravila, jer igrači imaju šansu da upute veći broj šuteva ka golu, a konkretno na utakmici sa Primorcem postignuto je 42 gola.

bila razočaravajuća. To ne mijenja moju podršku i povjerenje u njegovu budućnost, pošto vjerujem da će biti veoma, veoma dobar. Ali sada je bilo razočaravajući - rekao je Volf. Ekipa Mercedes je u neobičnoj poziciji pošto je ušla u septembar bez ugovora za vozače za predstojeću sezonu. To je dijelom i zato što je Volf početkom ljeta pokušao da angažuje Maksa Ferstapena iz Red Bula, zbog čega su se pregovori sa vozačima Mercedesa zaustavili. Otkako je Ferstapen objavio da će još najmanje jednu sezonu ostati u Red Bulu, Volf je ponavljao da će vozačka postava ostati nepromijenjena za 2026. godinu, ali i dalje nema zvanične objave. Zbog toga se spekuliše da se Mercedes predomišlja u vezi Antonelija. Antoneli je ove godine u Mercedesu zamijenio sedmostrukog svjetskog šampiona Luisa Hamiltona, koji je iznenađujuće prešao u Ferari. Italijan je osmi u poretku sa 128 bodova manje od timskog kolege Džordža Rasela Šampionat Formule 1 nastavlja se trkačkim vikendom od 19. do 21. septembra u Azerbejdžanu. R. A.

VUK ILIĆ

UZDANICA EKIPE SA ŠKVERA: Vasilije Radović

Balša Vojinović

Toto Volf i Kimi Antoneli

ambicije su velike

U takvom razvoju igre crnogorski tim će fizički morati da dominira, obzirom i na sistem koji forsira.

- Rekao bih da je psihički najteže. Fizički je ok, jer se bazen smanjio i lično mi prija. U odnosu na ona prva pravila koja su bila u Rumuniji na početku godine, vrijeme se povećalo. Budu rezultati po starom, sa manjim brojem golova i taj vaterpolo mi se sviđa. Više volim da sam u ,,tvrđe“ utakmi-

Cilj je da se plasiramo na fajnal-for, prođemo grupu u LŠ i osvojimo oba domaća trofeja što normalno neće biti lako, jer su se svi pojačali. Primorac je promijenio trenera i vidjela se drugačija igra i napredak poručio je Radović

ce nego u one u kojima pada po 40 golova. Novljani su odmjerili snage i sa Novim Beogradom i Primorcem, potencijalnim rivalima u grupnoj fazi LŠ.

- Uspjeli smo oba tima da vidimo i koliko su promijenili ekipu. Ali, vidjeli smo i ono na čemu trebamo da radimo. Po povratku kući krenuli smo da popravljamo neke stvari, tipa presing jer želimo da krademo lopte ili da što manje vremena damo rivalu za napad. Vježbamo tranziciju, poboljšaćemo prenos lopte kako bi za napad imali više vremena. Ali, najveći da kažem uzvičnik je na presing, na to da probamo protivnika da zaustavimo i razvijamo kontru. U suštini ekipa se promijenila, ali novi igrači brzo ulaze u nove stvari sa Jadranom. Ne bi trebalo u dijelu uigravanja da se Gojković sa saradnicima suočava sa problemima.

- Mislim da se baš vidi da smo bolji, a i nije teško uigrati se kada imate takve igrače oko sebe. Turnir smo osvojili jer smo svi vrhunski igrači samo treba da se spojimo - jasan je Radović. Takmičarske obaveze kreću za manje od mjesec, kada će Novljani u Regionalnoj ligi odmjeriti snage na premi-

Košarkašice Budućnost Bemaksa pobjedom otvorile seriju kontrolnih mečeva

Trijumf ,,vučica“ na premijeri

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Megu 71:58 u Beogra-

du na startu turneje u Srbiji, gdje će u četiri dana imati četiri prijateljske utakmice.

jeri sa Partizanom.

- Nema odmora ove godine. Čekaju nas obaveze u Regionalnoj ligi koja je sa našim i ekipama iz Srbije jaka, mislim da će svaki meč biti na ,,nož“. Cilj je da se plasiramo na fajnal-for, prođemo grupu u LŠ i osvojimo oba domaća trofeja što normalno neće biti lako, jer su se svi pojačali. Primorac je promijenio trenera i vidjela se drugačija igra i napredak.

Poslije serije prijateljskih utakmica Novljani će sparingovati sa odličnim ekipama.

- Čekaju nas pripreme sa Radničkim, Marsejom i Jugom. Prošli smo kroz težak period što se tiče plivanja i teretane, sada igramo i siguran sam da ćemo prve obaveze dočekati onako kako želimo.

Radović je godinama jedna od uzdanica novljanske ekipe, bukvalno sve pokriva, univerzalac je i nema ekipe u Evropi u kojoj ne bi mogao da igra. Zadovoljan je u Jadranu, apostrofira rad i atmosferu.

- Osjećam se dobro i srećan sam. Lijepa je atmosfera u ekipi i momci su kvalitetni. Koliko god da su treninzi teški, bude lakše kada su momci oko mene takvi kakvi jesu - istakao je Radović. A. MARKOVIĆ

Podgoričanke su doputovale bez Ksenije Šćepanović, koja će tek početi sa ekipom da trenira u drugom dijelu mjeseca, dok je prvi meč propustila Anastasija Drobnjak. Ipak, i pored svih kadrovskih problema ,,plave“ su u prvoj utakmici, nakon mjeseca priprema, ostavile dobar prvi utisak. Regionalni šampion konstantno je vodio protiv Mege, kojoj je ovo pretposljednja pripremna utakmica, jer u Srbiji sezona kreće 27. septembra. Istina, Mega je serijom 12:2 na startu treće dionice preokrenula (41:34), ali je Budućnost brzo odreagovala i ušla u pravi ritam. Nove igračiceAmerikanke Džina Kaningen i Delajin Bern najavile su da bi trebalo biti dobre akvizicije. Obje su postigle po 18 poena, s tim da je Bern imala i 9 skokova, a šutirala trojke 7-4. Dvocifrena je bila još mlada Jovana Savković sa 13, uz 6 skokova, Zorana Radonjić 8, ali je imala 9 asistencija, a u strijelce su se upisale još Nikolina Ilić 6, Atina Radević 5, Marija Baošić 3. ,,Vučice“ će već danas, od 17 časova, imati novu provjeru i to protiv Montane, osvajača duple krune u Bugarskoj. R. P.

PODGORICA - Nakon što je bilo jasno da će u polufinalu Eurobasketa igrati Turska i Grčka, nakon posljednjih mečeva četvrtfinala određen je i drugi polufinalni par - Finska - Njemačka.

U duelu dva najprijatnija iznenađenja šampionata, Finska je uspjela da ispiše istoriju savladavši Gruziju 93:79 (28:15, 29:25, 14:22, 22:17). U drugoj utakmici Njemačka je nakon velike borbe savladala Sloveniju, koja je dugo vodila, ali su šampioni svijeta opravdali očekivanja – 99:91. Gruzija je vodila 10:8, a od tog trenutka sve je bilo u znaku Finske. Baltička zemlja je u drugom poluvremenu zaigrala mnogo bolje, prije svega u

prepoznatljivoj defanzivi, minus od 20 poena spustila na samo šest u 33. minutu (67:73). Nepun minut kasnije Bitadzeu je svirana nesportska greška. Kraj nadanja Džikićeve ekipe da može do polufinala bio je nesportski faul Toka Šengelije nad Edonom Madžunijem na sredini terena na tri minuta i 13 sekundi prije kraja pri rezultatu 87:74. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Jantunen sa 19 poena. Prva zvijezda ekipe Markanen ubacio je dva poena manje, Madžuni je brojao do 15, iskusni Sasu Salin do 14. Na drugoj strani, Sandro Mamukelašvili postigao je 22 poena. Dvocifreni u poraženom timu bili su još Sanadze sa 19, Šengelija sa 18 i

Bitazde sa 14 poena. Na četiri minuta i 12 sekundi do kraja Dončić je pogodio trojku kojom je vratio prednost Sloveniji (86:85). Već u narednom napadu Denis Šruder je vratio trojku i prednost Njemačkoj (88:86). Počeli su da promašuju Zmajčeki, dok su na drugoj strani Panceri poenima sa bacanja korak po korak povećavali prednost. Dončića i saigrače izdao je šut u posljednjih 10 minuta (1/10 za tri), pa su Njemci priveli meč kraju rutinski. Najefikasniji u pobjedničkoj ekipi bio je Franc Vagner sa 23 poena dok ga je pratio Šruder sa tri manje. Kod Slovenaca najbolji je bio Dončić – 39 poena i 10 skokova. R. P.

Prijateljski meč crnogorskih ABA 2 ligaša u Nikšiću

Sutjeska savladala Podgoricu

PODGORICA - Košarkaši Sutjeske Elektroprivrede savladali su Podgoricu Bemaks 99:79 u prijateljskom meču u Nikšiću. U prvoj četvrtini gosti su uglavnom bili u prednosti, ali je na kraju prve dionice bilo 20:20, a onda je Sutjeska tokom druge četvrtine uspjela da napravi prednost - 46:37. I u nastavku je viđen meč sa dosta poena, Sutjeska je održavala prednost, odbijala nalete Podgorice, a na kraju stigla i do ubjedljivog trijumfa. Kod Sutjeske najefikasniji bio je Bojić sa 15, Vučurović i Vulević postigli su po 12, Vujović 11, Varajić 10, a u strijelce su se upisali još Tadić 9, Barović 8, Otašević 7, Kris i Ni-

kolić po 4, Miljanić 3, Kažić i Bošković po 2. U timu Podgorice pet igrača bilo je dvocifreno - Ivanović,

Mahorčić i Radetić po 12, Adžić 11, Minić 10, Krnić 9, Brajović 6, Šorak 4, A. Bulajić 2 i J. Bulajić 1. R. P.

Poznati svi polufinalisti Eurobasketa

Odlični rezultati crnogorskih predstavnika na međunarodnoj sceni

Kadrić najbolji u Trstu, Nikčević treći u Tunisu

Crnogorski velemajstori Denis Kadrić (2536) i Nebojša Nikčević (2332) ostvarili su odlične rezultate na nedavno održanim turnirima u Trstu i Tunisu gdje su se okitili zlatnom, odnosno bronzanom medaljom. Kadrić, standardni prvotimac nikšićke Elektroprivrede, je u ulozi četvrtog nosioca sakupio sedam poena, pri čemu je ovo veoma kvalitetno takmičenje sa 130 učesnika završio bez poraza sa pet pobjeda i četiri remija. Istina, isti učinak imao je i Italijan Sabino Brunelo, ali je na zadovoljstvo ljubitelja drevne igre u našoj zemlji Kadrić podigao šampionski pehar zahvaljujući boljem buholc koeficijentu.

Treće mjesto pripalo je izraelskom intermajstoru Gaju Levinu sa pola poena manje. Osim laskavog priznanja i novčane nagrade, Kadrić je uvećao i lični rejting za 7 ELO. - Loše sam startovao, s obzirom da nijesam uspio da primoram na kapitulaciju Afrikanca Rafaela Feliksa, ali je nastavak obilježio dobar ritam i postepeno pojačavanje igre iz partije u partiju. Na osnovu takvog pristupa, respektujući sve protivnike bez obzira na njihove titule i kategorije trebalo je da uknjižim osam poena. Međutim, ispostavilo se da će biti dovoljno i sedam za konačni uspjehrekao je po povratku iz Italije pouzdani reprezentativac i

produžio za Banja Luku gdje u Premijer ligi Bosne i Hercegovine brani boje ŠK INGSMA iz Goražda na prvoj tabli. Nakon tog ekipnog prvenstva, njega čeka i nastup za renomirani sastav iz grada pod Trebjesom u polufinalu crnogorskog kupa protiv podgoričke Budućnosti.

Ernando 0 Nikčević 1

1. d4 Nf6 2. c4 e6 3. Nf3 d5 4. Nc3 a6 5. Bg5 dxc4 6. e4 b5 7. e5 h6 8. Bh4 g5 9. exf6 gxh4 10. Ne5 Qxf6 11. a4 b4 12. Ne4 Qf4 13. Nd2 c3 14. bxc3 bxc3 15. Ndf3 Bb4 16. Qc2 Bb7 17. Bd3 Nc6 18. g3 Nxe5 19. gxf4 Nxf3+ 20. Kf1 Nxd4 21. Qb1 a5 22. Be4 Ba6+ 23. Kg2 Rg8+ 24. Kh3 Ne2 25. Bg6 Rxg6 26. Qe4 Rd8 27. Rhd1 Bd3 28. Rxd3 Rxd3+ 29. f3 Rd2 30. f5 Rg5 31. fxe6 Bd6 32. exf7+ Kxf7 33. Qh7+ Rg7 34. Qf5+ Kg8 35. Kxh4 Rd4+ 0:1

- Očekuje nas težak i rezultatski neizvjestan meč, doduše kao i svi prethodni. Ipak ja se uzdam u tradiciju - sa osmijehom je najavio okršaj naših najboljih klubova.

I dok je Kadrić osvajao Trst, Nikčević je u Tunisu takođe pretendovao za jedno od tri mjesta na pobjedničkom

Kadrić 1 Tica 0

1.e4 c6 2.d4 d5 3.e5 Lf5

4.h4 Db6 5.c4 dxc4 6.Sa3 h6 7.Sxc4 Dc7 8.Se3 Ld7

9.Sf3 e6 10.Ld3 Se7 11.0–0 c5 12.dxc5 Sec6 13.Sc4 Lxc5 14.Lf4 Sb4 15.Sd6+ Lxd6 16.exd6 Db6 17.Lc4

Lc6 18.Se5 Sd5 19.Dg4 Sxf4 20.Dxf4 0–0 21.Sg6 Sd7 22.Sxf8 Txf8 23.b3 Td8 24.Tfd1 Da5 25.a4 Sf6

26.Tac1 Db4 27.Td4 Db6

28.De5 Sd7 29.De3 Sf6

30.Df4 Da5 31.Dg3 Dc5

postolju. Međutim, njemu kaisa nije bila naklonjena, naprotiv u želji da se domogne koje stepenice više on je u posljednjem kolu previše rizikovao i izgubio od IM Jonasona Dolačuka, pa se morao zadovoljiti bronzom sa 5,5 poena. Prvotimac ŠK Herceg Novi

32.De3 Db6 33.Td3 Da5

34.Tcd1

Txd6

Kh8

Kh7 44.Ld3+ Tg6 45.Lxg6+ Kxg6 46.Df5# 1:0

1949. je pet partija riješio u svoju korist, jednu remizirao i tri izgubio. Na istom turniru naša reprezentativka FM Aleksandra Žerebcova je sakupila isti broj poena i završila na šestoj poziciji, dok je FM Nebojša Nikolić upisao pet na osmom mjestu.

Šahovski klub

Od 12. do 14. septembra u Podgorici Četvrti CEDIS kvalifikacioni turnir šahovskog kolektiva. partiju, uz bonifikaciju

Budućnost CEDIS privodi kraju novi serijal festivala za tekuću godinu, koji se sastoji od pet otvorenih kvalifikacionih turnira i finalnog na kojem će nastupiti osam najuspješnijih igrača sa pomenutih takmičenja, te najbolja dama i omladinac. Uslov za učešće na finalnom turniru je da je igrač učestvovao na najmanje tri turnira. Četvrti će se održati od 12. do 14. septembra u prostorijama našeg najtrofejnijeg

U Samarkandu se okupila velemajstorska elita

šahovskog kolektiva. Predviđeno je da se odigra pet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 60 minuta po igraču za cijelu partiju, uz bonifikaciju od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Nagradni fond iznosi 400 eura i biće raspoređen na šest redovnih i dvije specijalne nagrade koje su namijenjene najboljem pioniru i omladincu.

Prvo kolo turnira koji će se rejtingovati počinje 12. septembra u 16.30 časova. Na prošlom je slavio Jovan Jovančević.

FIDE Grand Swiss u uzbekistanskom Samarkandu okupio je 116 ,,matadora“ i ,,amazonki“ sa svih meridijana, među kojima čak 114 velemajstora, jednog intermajstora i jednog amatera.

Da je konkurencija žestoka potvrđuje i nastup aktuelnog svjetskog prvaka Domaraju Gukeša koji po svemu sudeći, na ovom grandioznom takmičenju neće opravdati ulogu jednog od favorita. Poslije šestog kola na čelu tabele izdvojio se Iranac Parham Magnusodlo sa pet poena, dok mu za vratom dišu Abihmanu Mišra, Arjun Erigaši, Matijas Bluebaum, Aniš Giri i

Sarin Nihal sa po 4,5. Inače, dvoje najboljih iz open sekcije obezbijediće plasman za turnir kandidata i samim tim dobiće priliku da budu potencijalni izaziva-

či planetarnom korifeju. Za sada, osim zanimljivih okršaja, lijepih partija i iznenađenja treba izdvojiti pobjedu najmlađeg velemajstora u istoriji drevne igre Ameri-

kanca Mišre protiv najmlađeg svjetskog prvaka Indijca Gukeša u petom kolu. Da se podsjetimo, Mišra je osvojio najveće šahovsko zvanje sa 12 godina, četiri mjeseca i 25 dana - rođen je 5. februara 2009. godine. Trenutno ima 16 i po godina. Gukeš je postao svjetski šampion 12. decembra 2024. godine, sa 18 godina, šest mjeseci i 24 dana, čime je postao najmlađi svjetski prvak u istoriji šaha. Sada ima 19 godina. Kod dama za sada prednjače Indijka Vaishal Ramešbabu i Ruskinja Katerina Lahno koja nastupa pod zastavom FIDE. One su sakupile po pet poena.

Priredio: B. KADIĆ

KLOBUK - MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE

Unutar grada nalazi se i stećak Vukosava Zemlića

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Plato na kojem se nalazi Klobuk je nepravilnog četvrtastog oblika. Nagib je prilično velik, tako da visinska razlika sjevernih i južnih djelova utvrde iznosi preko 20 metara. Razdaljina među zidinama je oko sto metara. Unutar grada nalazilo se više zdanja, koja su djelimično arheološki istražena prije dvadesetak godina. Objekti su bili grupisani na četiri mjesta. Prva grupa je bila u najdonjem južnom dijelu, đe se duž bedema vide ostaci najmanje četiri građevine. Druga se nalazila pri zapadnom bedemu u blizini gradske kapije. Mišo Stijačić kaže da je tu bila pekara. Pored pekare se nalazio i jedan ubao, koji od zemljotresa 1979. godine „više ne drži vodu“. Mišo pamti da je prije toga „ubo“ bio ispunjen vodom.

Treća veća građevina stajala je u središtu utvrde. Taj centralni objekat imao je dimenzije 16 x 13 m i najočuvaniji je u čitavom kompleksu. U njemu se nalazilo više odjeljenja. U samom njegovom središtu je malena i duboka četvrtasta prostorija, dimenzija 2 x 1 m. Nad njom je otvor. Možda je to bila „ladnica“, a možda i „rupa“ (tamnica) u kojoj su moreni nevoljnici.

Četvrta i najveća grupa objekata nalazila se na najvišem dijelu utvrde. Tu su ostaci još jednog ubla koji takođe „ne drži vodu“ od zemljotresa 1979. godine.

Klobuk je opsijedan u junu 1807. godine. U literaturi se navodi da je do tada u gradu postojala jedna cistijerna, a poslije toga su napravljene još tri. Dakle, bilo ih je ukupno četiri, a vide se ostaci dvije. Nedaleko od ubla su ostaci

Nagib je prilično velik, tako da visinska razlika sjevernih i južnih djelova utvrde iznosi preko 20 metara. Razdaljina među zidinama je oko sto metara. Unutar grada nalazilo se više zdanja, koja su djelimično arheološki istražena prije dvadesetak godina

džamije unutrašnjih dimenzija 5,5 x 5,5 m. Bila je podignuta na crkvi iz predosmanskog doba, čiji su ostaci nađeni prilikom arheoloških istraživanja. Hamdija Kreševljaković i Hamdija Kapidžić u studiji „Stari hercegovački gradovi” (Sarajevo, 1954, str. 19) navode da je džamiju podigao dizdar Omer Begović, ali na drugom mjestu to pripisuje njegovom sinu Hamzagi. Uglavnom, bilo je to poslije 1807. godine. Ostatke džamije je prije dvije decenije, od 2002. do 2005. godine, istraživao arheolog Aleksandar Ratković, a ostaci sonde se još vide na istočnoj strani objekta, đe se tragalo za ostacima crkve. U izvještaju se pored ostalog kaže: „Vidljive su i arhitektonske intervencije na crkvi te ostale preinake karakteristične za otomanski pe-

riod. Do sada su otkrivena dva objekta i dio trećeg. Sa vanjske strane otkopani su temelji džamije. U otkopu oko džamije otkriveni su temeljni dijelovi zidova (za sada nedovoljno identifikovanog objekta) i apsida crkve (…) Klobuk predstavlja istorijsku postavku građenu vijekovima pa onaj ko ga posjeti može da vidi i ostatke crkve i džamije, a unutar zidina starog grada obiđe i stećak, visoki sanduk, sa postavljenim i uklesanim natpisom u kome se kaže da tu leži Vukosav Zemlić” (izvor: https:// www.heritage-bih-mne.com/ stari-grad-klobuk/). Ostaci crkve, međutim, nijesu vidni. Mišo Stijačić pamti i da se u blizini džamije, kod istočnog bedema, na mjestu zvanom „Piramida“ nalazila spomenička građevina pira-

midalnog oblika, od koje sada nema ni traga. „Evo, tu je stajala“, kaže, pokazujući na ravnu stijenu. „Ali neko je to makao.“ Što se tiče Vukosava Zemlića, Šefik Bešlagić ga ne pominje u popisu imena u natpisima na stećcima. Isti autor navodi da se u okolini Rogatice, u selu Šljedojevići, nalaze dva usamljena stećka, od kojih jedan ima natpis da tu leži knez Radoje Zemlić. „Izvori ukazuju”, kaže Bešlagić, „da je u 15.vijeku u Pavlovića zemlji postojala ugledna vlastelinska porodica Zemlića kojoj je i knez Radoje vjerovatno pripadao.”

***

Uz sjeverni bedem Klobuka nalaze se ostaci dvije manje i jedne veće građevine. Na ovoj posljednjoj, na unutarnjim zi-

za igru i dvanaest rupa na stećku

Džamija je bila podignuta na crkvi iz predosmanskog doba, čiji su ostaci nađeni prilikom arheoloških istraživanja. Ostatke džamije je od 2002. do 2005. godine istraživao arheolog Aleksandar Ratković, a ostaci sonde se još vide na istočnoj strani objekta, đe se tragalo za ostacima crkve

dovima ima više panjega izvedenih „na ključ“. Konačno, u sjeverozapadnom uglu se nalazila i citadela koja je bila odvojena bedemom od donjeg dijela utvrde. Na njoj se vide temelji veće kvadratne građevine. Između opisanih cjelina bilo je dosta slobodnog prostora. Na nekoliko mjesta na platou, nalaze se gomile sitnijeg kamenja koje se obrušilo sa zidina ili je sakupljeno prilikom arheoloških istraživanja. Upada u oči da među tim kršima nema ostataka crijepa. Ni jednog jedinog fragmenta. Začudo, ne vide se ni tanje kamene ploče - štive - sa kojima su u ranijem dobu bile pokrivane seoske kuće. Nije jasno čime su klobučki objekti bili pokriveni.

Na Klobuku ima još nekoliko pojedinosti koje treba pomenuti. Na donjem južnom bedemu pažnju privlači malena stražara sa dvije puškarnice. U gornjem dijelu utvrde, kod džamije, leže dva stećka, od kojih jedan ima isklesano postolje. Onaj drugi ima oblik sanduka. To bi mogao biti stećak Vukosava Zemlića, ali se na njemu ne vidi natpis. Vjerovatno je oboren. Na platou na citadeli nalazi se poveća kamenica, izdubljena u kamenu stancu. Na ovim objektima nalazimo rijetke detalje, koji govore o nekadašnjim žiteljima grada. Na stećku-sanduku je tokom stoljeća uklesano 12 rupa koje su služile za neku (nepoznatu) igru. Rupe su isklesane pravilno, u vidu šest parova u nizu. Identičan detalj postoji i, sedamdesetak metara dalje, na kamenici na citadeli. I tamo je na ravnoj površini pored otvora izdubljeno 12 rupa, na identičan način kao na stećku. Izgleda da je osim ove igre praktikovana još jedna. Jer, na pomenutom stećku-sanduku se pored 12 rupa nalazi i uklesana shema koju čine tri kvadrata, jedan unutar drugog, povezani linijama po sredini. U pitanju je drevna igra koja postoji još od rimskog doba, popularna i u našem vremenu. Identična kvadratna shema obično se štampa na kartonskoj podlozi, skupa sa shemom za igru „Ne ljuti se čovječe“. (Nastavlja se)

Shema

Centralni objekat na Klobuku

Dva stećka na Klobuku

Ostaci centralnog objekta u Klobuku

Četvrtak, 11. septembar 2025. Oglasi

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 4 4/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine , Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP AKVATORIJUMA ZA POSTAVLJANJE PLUTAJUĆIH PRIVREMENIH OBJEKATA

BROJ: 0209-4958/1 od 10.09.2025.godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup akvatorijuma za postavljanje plutajućih privremenih objekata prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:

1. ULCINJ

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028

Lokacija: 10 Ada Bojana - Lijeva obala

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 10.5

Dimenzije: P=12 m x 2.5 m

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parcele 1220 KO Gornji Štoj

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovila

Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 1200 Eura

Napomena: Za postavljanje plutajuceg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama

2. TIVAT

2.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028

Lokacija: 10 Solila, Bjelila, Obala Đuraševića

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 10.12

Dimenzije: 4m x 20m, Pakv=6700m2

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parcele 1596/1 Đuraševići

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata

Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 30000 Eura

Napomena: Za stavljanje u funkciju lokacije potrebno je dostaviti saglasnost Uprave za pomorsku sigurnost i Lučke uprave Kotor. Za realizaciju mobilnog plutajućeg pontona neophodna je izrada procjene uticaja na životnu i prirodnu okolinu.

II Način

Davanje u zakup vrši se putem p odnošenja ponuda. III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isk ljučuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude

Ponuda obavezno sadrži :

5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća

FIZIČKA LICA:

Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponu đenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvar anja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lic e nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku 2.

Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

11. septembar 2025.

ovjerena fotokopija

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV -a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđiva n za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE

ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE

MORSKOG DOBRA (A)

(B)REFERENCE

UKUPNO

Y=A+B

75 BODOVA

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:

A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena

A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje

Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca

Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač

Četvrtak, 11. septembar 2025. Oglasi i obavještenja

prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva. Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu................................................................ 25 bodova (5 bodova po godini)

Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B

VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.

Na internet stranici www.morskodobro. me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku odre đenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze

7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici

mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata

IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 30.09.2025 godine do 11:00 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 30.09.2025 godine, počev od 14:00 časova u Sali na I spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća.

XI Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama

Sa velikom tugom javljamo da je dana 10. septembra 2025. u 78. godini preminula naša voljena

NADA Ivova KRSTEV rođena MILOŠEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 11. septembra od 12 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA:

suprug IVO, ćerka DANIJELA, sinovi BOBAN i GORANGRGA, sestre TANJA, LIDIJA i KSENIJA - SENJA, unučad MILICA, ALEKSANDRA, LAZAR, OGNJEN i MATIJA, snahe JADRANKA i ANA, sestrići DRAGAN i DEJAN i ostala rodbina KRSTEV i MILOŠEVIĆ

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

Dana 9. septembra 2025 godine preminuo je naš voljeni

Sahrana je obavljena u krugu porodice 10. septembra na Mircu.

OŽALOŠĆENE PORODICE: KAŠĆELAN i KAPISODA

O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

(1 slika)

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

MATEJ KAŠĆELAN

Matej naš, najsjajnija zvijezdo nebeskog svoda. Tvoje tihe borbe ostaće zapamćene.

Tvoj najljepši osmijeh krasiće sjećanja.

Od prvoga dana bio si borac. Borio si se za nas, i mi za tebe.

Ti ćeš zauvijek da živiš u nama, dio naših duša.

Naš mali ratnik u najsjajnijem oklopu.

Anđele, sada si na mjestu gdje bola nema. Sada ti nas gledaš i čuvaš.

Mama, tata i brat Vasilije vole te više od svega na ovom svijetu.

Tvoj osmijeh, sliku, uspomenu čuvaćemo dok postojimo.

Mi smo dio tebe, ti si dio nas.

Neka te obasja mirna rajska luka.

Anđele maleni, počivaj u miru i znaj da ćeš uvijek biti dio nas.

Otac GORAN, majka KSENIJA, brat VASILIJE KAŠĆELAN

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav dragom

MATEJU

Počivaj u miru, anđele mali.

Ujak SLOBO KAŠĆELAN sa porodicom

MATEJ KAŠĆELAN

Za tobom ću plakati dok suze ne presuše. Zauvijek ćeš ostati dio moje duše, voljeću te do zadnjeg dana života svoga... Tebi će biti posvećen i zadnji otkucaj srca moga. Volim te puno, medo moj

Otišao je naš mali Anđeo

MATEJ

Nije Bog dao da poživi sa nama, da se radujemo njegovim prvim koracima, odrastanju... Ali ipak, ovo malo vremena od njegovog rođenja bio je okružen našom neizmjernom ljubavlju i pažnjom. Sjećaćemo se njegovog veselog osmijeha i pruženih ručica i dok god naša srca kucaju i njegovo hrabro srce biće dio nas.

Posljednji pozdrav našem

Tvoja tetka JOVANA MARTINOVIĆ sa porodicom

Neutješni: tetke NINA, MILA, NAĐA i PETRA, ujaci DARKO, NIKOLA, VASILIJE i JOVAN, ujna MAJA i brat IVAN baba SNEŽANA i đed MIHAILO KAPISODA

MATEJU KAŠĆELANU

Hvala ti za svu toplinu i osmijeh koje si nam poklanjao.

Vječno ćeš živjeti u nama.

Đed IVO i baba VESNA KAŠĆELAN

BULAJIĆ

Dragi prijatelju, nikada te neću zaboraviti.

Dobri Nole, živjećeš u našim sjećanjima.

ZORAN MILOŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav prijatelju naše kuće

NOVAKU BULAJIĆU

Tvoj vedri i nasmijani lik čuvaćemo od zaborava.

BORO KILIBARDA sa porodicom

Četrdeset dana je od kada nas je napustio naš voljeni brat i ujak

BRANISLAV Nikolin MALOVIĆ

Sve što je bilo čestito i plemenito pripadalo je tebi. Neka tvoja blagorodna duša počiva u miru.

S poštovanjem, sestra MILICA LASICA sa porodicom

Deset godina je od smrti našeg dragog

MILA Lukinog POPOVIĆA

Čuvamo te od zaborava. Počivaj u miru. Supruga GORDANA i sin VASKO sa porodicom

NEMANJA RAIČEVIĆ 11. 9. 2021 – 11. 9. 2025.

Voljeni naš Nešo, Četiri su godine bola i tuge za tvojom mladosti i momačkom ljepotom, vrijeme ne liječi rane i bol, već nas uči kako da sa njim živimo. Naš ponos, ljepota, dobrota i naše sve ode daleko od nas među anđele. Naša srećo izgubljena, naš neprebolu.

GORAN Tadije ŠALETIĆ

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava. FIKRETA i JOVANKA

u našim srcima i mislima.

VIDAK rođ. MARKOVIĆ vojni penzioner 15. 6. 2010 1. 8. 2006

MILORAD - MIŠO prof. književnosti 11. 9. 2013

Uvijek ste u našim mislima, s dubokim poštovanjem i ponosom što ste bili naši. VAŠA PORODICA

DARA

Vole te TVOJI NAJMILIJI

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

NAGRADA ZA IZDAVAČKI PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija

NOVO dopunjeno izdanje

U PRODAJI

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević

ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje

Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.