Srijeda, 10. septembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj
Sedmomjesečna evaluacija rada premijera, potpredsjednika i ministara učinak Vlade svela na jedva prelaznu ocjenu
Srijeda, 10. septembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj
Sedmomjesečna evaluacija rada premijera, potpredsjednika i ministara učinak Vlade svela na jedva prelaznu ocjenu
Anđela Jakšić-Stojanović
Resorno ministarstvo saopštilo Pobjedi da je angažovano obezbjeđenje u obrazovnim ustanovama bilo privremeno rješenje dok se ne pronađe trajno MPNI: Podrška da se vrate policajci, nema više zaštitara u školama
Tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog protiv bratanića šefa parlamenta zbog krivičnog djela oduzimanje vozila, u noći kada je ranio dvije osobe Mandića
PLJEVLJA: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o posljedicama ekološkog incidenta koji se desio usljed izlivanja jalovine iz rudnika „Šuplja stijena“
Mještani Botuna organizovali protest upozorenja, nadležnima iz Glavnog grada poručili Dok je Zećana, kolektora biti neće!
Novica Vukčević iz Botuna kazao je da neće još jednog zagađivača u srcu Zete i naglasio da će živote dati, ali da izgradnju kolektora neće dozvoliti. Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da su u Zeti svi ujedinjeni oko ideje da u Botunu neće biti kolektora. Predsjednik SO Zeta Luka Krstović naglasio da sa ovog skupa kreću u ozbiljan angažman da od Zete naprave najbolje mjesto za život u Crnoj Gori, da će biti teško, ali da će pobijediti
učestvovao u ranjavanju djevojke na Brajićima Cvijović ćutao pred tužiocem, sumnja se da je napadačima pomogao
Srijeda, 10. septembar 2025.
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je na tu najvišu državnu funkciju stupio zahvaljući glasovima prosrpski orijentisanih birača, sjedio je preksinoć na stadionu Maksimir u Zagrebu, u društvu hrvatskog kolege Zorana Milanovića, i mirno posmatrao skandalozno ponašanje dijela hrvatskih navijača, koji su tokom utakmice fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Hrvatske skandirali „ubij Srbina“.
Nacistički ispad sa Maksimira, nakon cjelodnevnog ćutanja, šef države „sjetio se“ da osudi tek sinoć i to nakon što su ga, oštrim reakcijama, na to primorali funkcioneri i lideri partija zahvaljujući čijem biračkom tijelu je i stupio na funkciju prvog čovjeka Crne Gore.
Prva reakcija nakon utakmice u Zagrebu juče je stigla sa a drese lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je predsjednika javno pitao zašto nije napustio tribine Maksimira.
U otvorenom pismu Milatoviću on je, između ostalog, upitao predsjednika „da li su mu tada pali na pamet srpski i crnogorski mučenici iz Lore“.
- Ne znam da li ste znali da u ovoj našoj Crnoj Gori živi 33 odsto Srba, i to onih Srba koji su Vas u drugom krugu predsjedničkih izbora masovno g lasali, i tako bili najzaslužniji što ste postali predsjednik Crne Gore - naveo je Knežević u pismu.
U nastavku dodaje, „I dok gospodine Milatoviću preko lovćenske vile tražite oproštaj za Dubrovnik, da li su Vam sinoć u toku utakmice sa Vama n ajdražim susjedom, bar jedan sekund pali na pamet oni s rpski i crnogorski mučenici iz Lore? Da li znate koliko ih je zvjerski mučeno i ubijeno u tom logoru? Znate li njihova imena? Smijete li pitati Andreja Plenkovića da li će lijepa njihova, a izgleda i Vaša Hrvatska, obeštetiti porodice stradalnika iz nikšićko-šavničke grupe? Naravno da ništa od ovog ne znate i ne smijete, jer naša politika prema Hrvatskoj zasnovana je na principu „dubokog grla“, i izgleda da nema toga što n ijesmo spremni progutati u znak dobrosusjedskih odnosa, da bi nam i pokojni Sekula Drljević pozavidio - naveo je Knežević. Istim povodom juče su se oglasili i predstavnici drugih političkih partija iz vladajuće strukture.
Skandiranje „ubij Srbina“ na Maksimiru osudili predstavnici crnogorskih vladajućih partija
Fašizam sa Maksimira, nakon cjelodnevnog ćutanja, šef države „sjetio se“ da osudi tek sinoć i to nakon što su ga, oštrim reakcijama, na to primorali funkcioneri i lideri partija zahvaljujući čijem biračkom tijelu je i stupio na funkciju prvog čovjeka Crne Gore
Prema riječima šefa Kluba poslanika i generalnog sekretara Demokrata Borisa Bogdanovića, „ono što se dogodilo u Zagrebu je civilizacijska sramota“.
- Kada sport, koji bi trebalo da spaja, postane pozornica za pozive na smrt, tada više ne govorimo o navijanju, već o kolektivnom poricanju ljudskosti. Evropa je izgrađena na temelju „nikad više“, nikad više logora, nikad više mržnje koja se pretače u krvoproliće. A upravo u tom sloganu mržnje, na jednoj tribini u srcu Evrope, čuli smo eho onih najmračnijih riječi koje su u prošlosti znale da otvore vrata masovnim zločinima. To nije problem samo Zagreba, ni samo Hrvatske. To je problem cijele Evrope, jer svaka riječ koja p oziva na ubistvo, bilo koga i bilo gdje, udara u same temelje evropskog projekta pomirenja, tolerancije i zajedničkog života - saopštio je, između ostalog, Bogdanović. Bogdanović je istakao da „ko opravdava ili umanjuje značaj ovakvih poruka, ne shvata da se tu ne vrijeđa samo Srbin, već i Hrvat i Bošnjak i Crnogo-
rac i svaki čovjek koji vjeruje da je ljudski život svetinja“. - I zato, pred ovim riječima ne može i ne smije stajati ni tišina, ni relativizacija, već odlučna i jasna osuda da se nikada i nigdje ne ponovi - zaključio je Bogdanović.
Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, oglasio na društvenoj mreži navodeći da „navijačke grupe mahom sastavljene od mladih ljudi nijesu ti koji treba da prihvataju odgovornost za nešto što nikako nije smjelo da se desi, niti treba da se poturaju umjesto tadašnjih donosioca odluka, već je njihova uloga da se postaraju da se ovakve stvari nikada ne ponove i da vjeruju u Crnu Goru u kojoj se različitosti udružuju zarad najviših ciljeva“.
- Treba da se suočimo sa sopstvenom istorijom na zdrav n ačin. Evidentno je da to od nas traži i Evropa, ali mlade generacije treba da prestanu da žive u sjenci neprijatne istorije i da odbiju da grade evropsku Crnu Goru na temeljima Đukanovićeve politike. Crnu Goru treba da gradimo na novim vrijednostima,
novoj energiji i novoj odgovornosti. Samo tako možemo postati moderna evropska država u kojoj prošlost više ne sputava budućnost - poručio je Čarapić.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović je najoštrije osudila, kako kaže, primitivni i opasni ispad mržnje povodom uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore.
- Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori - rekla je Kaluđerović.
Tek nakon ovih reakcija i gotovo 24 sata nakon spornog s kandiranja, Milatović se oglasio navodeći da najoštrije osuđuje skandiranje dijela hrvatskih navijača kojim je „demonstriran govor mržnje prema pripadnicima srpskog naroda“.
- Uvijek ću biti protiv govora mržnje i uvijek za politiku koja spaja ljude i vodi Crnu Goru
i region naprijed. U modernoj i demokratskoj Evropi, čijim vrijednostima težimo, ne bi trebalo da ima mjesta iskazivanju netrpeljivosti prema pripadnicima druge nacije. Na utakmicu sam otišao sa prijateljem, predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem. Nas dvojica dijelimo istu strast prema reprezentacijama naših zemalja, ali i prema dobrosusjedskoj saradnji. Zato želim jasno da poručim da sport treba da nas spaja, a ne da nas vraća u prošlost. Nastavljamo posvećeno i odgovorno da gradimo dobre međususjedske odnose, poštujući i uvažavajući jedni druge – zaključio je Milatović. Govoreći o skandiranju na Maksimiru, analitičar Stefan Đukić, u razgovoru za Pobjedu, podsjeća kako nije prvi put da se to događa.
- Određeni vid varvarstva i neoustaških pokliča je nešto što se tamo dešava i nije problem ni za koga drugog nego za n jih, odnosno UEFU i FIFU, koje to ne kažnjavaju dovoljno. Da su prvih puta adekvatno reagovali na primjer zatvaranjem stadiona ili ih novčano kažnjavali, vjerovatno bi bilo drugačije - kazao je Đukić. Ističe i kako takve situacije nijesu dobre za hrvatsko društvo.
- Nakon ljetošnjeg koncerta Tompsona, koji je privukao mnogobrojnu publiku, talas nacionalističkih ispada samo se povećava - kazao je Đukić, ističući nedavni primjer, kako kaže, uspješnog zabranjivanja prikazivanja dokumentarnog filma „Mirotvorac“ o Josipu Reihl-Kiru, jednoj od rijetkih osoba iz predratne Jugoslavije devedesetih koja je radila na sprečavanju rata.
- Hrvatski branitelji su spriječili prikazivanje, jer je očigledno da su protiv bilo kakve antiratne retorike - ocijenio je Đukić. Đukić zaključuje i kako nije siguran koja bi bila odgovarajuća zvanična reakcija Jakova Milatovića.
On podsjeća da insistiranje na drugačijoj reakciji Milatovića dolazi od Milana Kneževića, za kojeg navodi da „u duhu politike koju zastupa voli da okreće situaciju“.
PODGORICA – Nezadovoljavajući rad i učinak u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi čak osam visokih funkcionera izvršne vlasti, među kojima su potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić, te ministri poljoprivrede Vladimir Joković, kulture i medija Tamara Vujović, pomorstva Filip Radulović, turizma Simonida Kordić, dijaspore Mirsad Azemović, unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i odbrane Dragan Krapović.
To proizilazi iz evaluacije rada premijera, potpredsjednika i ministara u periodu od januara do avgusta ove godine, u koju je Pobjeda imala uvid i na osnovu koje je učinak kompletne Vlade sveden na prosječnu ocjenu 2.56. Njihov rad ocjenjivan je u šest kategorija, koje se odnose na „postignute rezultate“, „samostalnost“, „stvaralačku sposobnost“, „preduzimljivost“, „ preciznost i savjesnost“, te „kvalitet saradnje“, i to ocjenama od jedan do četiri, pri č emu jedan predstavlja nezadovoljavajući rezultat, dva zadovoljavajući, tri dobar, dok četiri znači „ističe se“.
Nezadovoljavajući rezultat potpredsjednik Aleksić ostvario je u pet od ukupno šest ocjenjivanih kategorija, dok je prelaznu ocjenu dva dobio samo za samostalnost. Njegov rad je time ocijenjen sa 1,16, što predstavlja najnižu prosječnu ocjenu u analiziranom periodu.
N ešto bolju, ali takođe nezadovoljavajuću prosječnu osjenu 1.50, dobili su Vladimir Joković i Tamara Vujović. Jokovićev rad ocijenjen je jedinicom u pet kategorija, dok je za samostalnost dobio najvišu ocjenu četiri. Vujović je jedinicu dobila u kategorijama postignutih rezultata, samostalnosti i preduzimljivosti, a dvojku za stvaralačku sposobnost, preciznost i savjesnost, te za kvalitet saradnje.
Prosječnom ocjenom 1.66 ocijenjeni su ministri pomorstva Filip Radulović i turizma Simonida Kordić.
Komentarišući čin crnogorskih navijača, koji su tokom utakmice u Zagrebu razvili transparent „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, analitičar
Stefan Đukić ističe kako to nije bilo neophodno, jer je „pravo izvinjenje, prije 25 godina, poslato sa adrese sa koje je to i trebalo da se uradi“.
- Možemo postaviti onda i pitanje da li su navijači Hajduka ili Dinama trebali 1980. godine u Beograd da nose takve transparente izvinjavanja za Jasenovac, jer je to otprilike taj broj godina - kazao je Đukić uz konstataciju da bi „konačno trebalo da izađemo iz priče zločinaca i žrtvi, jer kolektivna krivica ne postoji“.
Prema njegovim riječima, većina navijača na utakmici u Zagrebu nije ni bila rođena u vrijeme ratnih dešavanja zbog čega, kako navodi, ni nemaju razloga da se bilo kome izvinjavaju.
- S druge strane, ne možemo reći da je to bila negativna poruka. Naprotiv - zaključio je Đukić. Đukić: Pravo izvinjenje Dubrovniku poslato prije 25 godina
- Mislim da Knežević lukavo poziva na reakciju predsjednika države, jer pretpostavljam da je računao na to da se ovakva situacija dogodila na utakmici u Beogradu, da bi određeni drugi političari to iskoristili da ga kritikuju zbog trpljenja nacionalističkih ispada srpske politike. Milan sada „obrće“ situaciju, ali to je njegovo političko pravo – zaključio je Đukić. Irena MILOVIĆ
R adulović ocjenu jedan dobio je za postignute rezultate, preduzimljivost i kvalitet saradnje, dok je njegova samostalnost ocijenjena trojkom, a stvaralačka sposobnost i preciznost i savjesnost dvojkom. K ordić je jedinicu dobila za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje, dok je njen rad u preostalim kategorijama ocijenjen dvojkom. Rad ministara dijaspore Mirsada Azemovića, unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i odbrane Dragana Krapovića ocijenjen je prosječnom ocjenom 1.83.
Azemović jedinicu bilježi u sferi postignutih rezultata, dok je u svim ostalim kategorijama dobio dvojku.
Sedmomjesečna evaluacija rada premijera, potpredsjednika i ministara učinak Vlade svela na jedva prelaznu ocjenu
besprijekorna u svim kategorijama
Svojim radom i postignutim rezultatima u periodu od januara do avgusta ove godine naročito se istakla ministarka prosvete, nauke i inovacija Anđela JakšićStojanović koja je jedina, među trideset dvoje najviših vladinih funkcionera, zavrijedila najvišu prosječnu ocjenu četiri.
Jakšić-Stojanović je tu ocjenu dobila u svih šest ocjenjivanih kategorija, odnosno za postignute rezultate, samostalnost, stvaralačku sposobnost, preduzimljivost, preciznost i savjesnost, kao i za kvalitet saradnje.
Šaranović ima dvije jedinice, i to u kategorijama samostalnosti i kvaliteta saradnje, dok j e dvojku dobio za postignute rezultate, preduzimljivost i preciznost i savjesnost, a trojku za stvaralačku sposobnost. Krapović je jedinicu dobio za samostalnost, a dvojku u svim preostalim kategorijama.
ZADOVOLJAVAJUĆI
Jedva zadovoljavajući učinak, odnosno prosječnu ocjenu dva, bilježi ministar bez portfelja Milutin Butorović. On je jedinicu dobio za postignute rezultate, dvojku za samostalnost, preduzimljivost, preciznost i savjesnost, kao i za kvalitet saradnje, dok je njegova stvaralačka sposobnost ocijenjena trojkom. Prosječnu ocjenu 2,16 za svoj učinak dobili su potpredsjednici Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović, za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, kao i ministri ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i urbanizma Slaven Radunović
Rad njihovih kolega na čelu resora ekologije Damjana Ćulafića ocijenjen je sa 2.33, dok prosječnu ocjenu 2.50 dijele ministri regionalnog razvoja
Ernad Suljević, sporta i mladih Dragoslav Šćekić, kao i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović dobio je prosječnu ocjenu 2.66, dok su ministri
Ibrahimović i Božović dijele prosjek od 3,33
Polje „prosječna ocjena“, koje se odnosi na učinak šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića i ministra pravde Bojana Božovića ostalo je prazno u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, ali na osnovu ocjena koje su dobili po kategorijima proizilazi da je prosjek obojice 3,33.
Ibrahimović je ocjene četiri dobio za postignuti rezultate i samostalnost, dok u svim ostalim kategorijama ima trojku.
Božović, sa druge strane, četvorke bilježi u kategorijama stvaralačka sposobnost, preduzimljivost i kvalitet saradnje, trojke za samostalnost i preciznost i savjesnost, dok je dvojku dobio za postignute rezultate.
javne uprave Maraš Dukaj i rada Naida Nišić ocjenjeni sa 2.83.
DOBRI
Dobar rezultat u analiziranom periodu imali su ministri saobraćaja Maja Vukićević, socijalnog staranja Damir Gutić i e nergetike i rudarstva Admir Šahmanović, zbog čega su oci-
Rad premijera, potpredsjednika i ministara u Vladi ocjenjivan je u šest kategorija, koje se odnose na „postignute rezultate“, „samostalnost“, „stvaralačku sposobnost“, „preduzimljivost“, „preciznost i savjesnost“, te „kvalitet saradnje“, i to ocjenama od jedan do četiri, pri čemu jedan predstavlja nezadovoljavajući rezultat, dva zadovoljavajući, tri dobar, dok četiri znači „ističe se“
ocjena rada ministara u vladi crne gore avgust 2025. Ministarstvo ocjena
Prof.dr Anđela
jenjeni prosječnom ocjenom tri. Malo jaču trojku, odnosno prosječnu ocjenu 3.16 dobili su premijer Milojko Spa-
jić , kao i ministri zdravlja Vojislav Šimun i ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Dobar učinak u analiziranom
periodu imali su ministar finansija Novica Vuković, čiji je rad ocijenjen sa 3.83, kao i ministarke javnih radova
i evropskih poslova Majda Adžović i Maida Gorčević, koje dijele prosječnu ocjenu 3.66. Đurđica ĆORIĆ
Komisija za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije usvojila zaključke u vezi sa privatizacijom Rudnika boksita
PODGORICA – Skupštinska komisija za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije će tražiti od Specijalnog državnog tužilaštva informacije o svim predmetima koji se odnose na eventualne nezakonitosti u poslovanju Rudnika boksita prije i nakon otvaranja stečaja, a od Privrednog suda da preduzme sve mjere da se stečajni postupak, nakon 12 godina, okonča uz obezbjeđivanje najviše prodajne cijene preostale imovine i namirenja povjerilaca.
To su zaključci koje je Komisija juče usvojila nakon što je prije nekoliko mjeseci organizovala sjednicu posvećenu privatizaciji Rudnika boksita. Konsultant komisije Dejan Kostić je kazao da se iz dokumentacije koju je ranije dostavio bivši zaposleni Rudnika boksita Rašo Čivović vide transakcije između Šasta univerzal i Rudnika po osnovu ugovora o zajmu. To se, kako je naveo, može odnositi na kratkoročno finansiranje, ali i pod
određenim okolnostima, na nezakonitosti poput izbjegavanja poreza ili pranja novca. Ukazao je da je stečaj otvoren 2013. godine, te da je Evropski sud za ljudska prava zauzeo stav i u predmetima zbog trajanja stečaja u Italiji i Irskoj osam odnosno devet godina utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku. - Smatram da država treba da preduzme mjere u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima da se stečaj završi u što kraćem roku – ocijenio je Kostić. Drugi konsultant Komisije Zdravko Tomić smatra da su Rudnici boksita primjer višedecenijskog nedomaćinskog upravljanja. Ocjenjuje da je imovina Rudnika prodata po niskoj cijeni.
- Vjerovatno se moglo dobiti mnogo više, jer je ta imovina prodata za mnogo manju vrijednost nego što je realna. Ako je bilo loše vrijeme za prodaju, možda je trebalo sačekati neki bolji ambijent, u svakom slučaju, to je bio loš stečajni postupak – ocijenio je Tomić. Predsjednik Komisije Uglje-
ša Urošević je kazao da samo placevi koji su prodati za male pare, danas pojedinačno prelaze milionsku vrijednost u Nikšiću u dijelu u kojem su sagrađeni trgovački lanci. - To automatski upućuje na neki vid ili organizovanog poduhvata ili korupcije, zbog čega Tomić i predlaže da SDT dostavi dokumentaciju – ocijenio je Urošević.
Na prethodnoj sjednici posvećenoj ovom pitanju, Čivović je ustvrdio da je kompanija CEAC Olega Deripaska došla u Crnu Goru kupujući KAP i Rudnik boksita samo sa namjerom da se zaduži kod banaka.
Rudnik je, kako je naveo tada Urošević, nekada zapošljavao i preko dvije hiljade radnika, a zaključno sa 2005. godinom proizvedeno je 23,2 miliona tona boksita i 43.000 kubika jalovine. Danas bi, kako je naveo Urošević, tržišna vrijednost te proizvodnje premašivala 624 miliona eura. Č etvrti upravnik u ovom stečaju Nenad Amidžić je tada naveo da se radnicima još duguje 2,5 miliona, od čega su doprinosi 429.000 eura. Jedan dio će se namiriti preko Fonda rada, a očekuje da će ostatak biti izmiren od prodaje preostale imovine.
Rudnik boksita je kupila Deripaskina firma 2005. godine za oko deset miliona eura, a stečaj je uveden 2013. godine na zahtjev CKB zbog duga od 1,59 miliona. U stečaju je prijavljeno 138 miliona eura potraživanja. Dvije godine kasnije Rudnik je prodat kompaniji Veselina Pejovića Uniprom metali za 5,39 miliona eura. M. lk.
Sastanak ministara energetike Crne Gore i Italije na marginama konferencije Gastech 2025 u Milanu
Izgradnja drugog podmorskog kabla od ključnog značaja za cijeli region
PODGORICA - Energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti su temelj stabilnog snabdijevanja, razvoja obnovljivih izvora i jačanja ekonomskih veza između Crne Gore i Italije, ocijenili su ministri energetike dvije države Admir Šahmanović i Gilberto Pichetto Fratin.
Oni su na sastanku na marginama konferencije Gastech 2025 u Milanu, najvećem svjetskom događaju posvećenom razvoju gasa i energetskoj tranziciji, posebno istakli stratešku važnost drugog podmorskog kabla, koji će dodatno učvrstiti Crnu Goru kao regionalno energetsko čvorište. - Prenosna mreža Crne Gore
mogla bi biti spremna za prihvat kabla do kraja ove godine, čime se otvara prostor za ubrzanu realizaciju novih projekata iz obnovljivih izvora - navodi se u saopštenju. Dodaje se da je prvi podmorski kabl sa Italijom donio je Crnoj Gori ne samo poziciju regionalnog lidera, već i znatne prihode, samo tokom prošle godine Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je prihodovao 42 miliona eura od zakupa graničnih kapaciteta.
- Zato je nastavak saradnje i pravovremeno pokretanje procesa za izgradnju drugog kabla od ključnog značaja, kako za Crnu Goru i Italiju, tako i za cijeli region – kaže se u saopštenju.
Čelnik MMF-a Jerun Klik ocijenio da naša država ima adekvatan nivo duga i znatne potencijale za dalji razvoj
PODGORICA – Crnogorska ekonomija, uprkos globalnim izazovima, nastavlja da pokazuje otpornost i pozitivne trendove – ocijenio je izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Jerun Klik tokom radnog doručka sa novinarima u organizaciji Centralne banke Crne Gore (CBCG). Njegova predviđanja su da će rast crnogorske privrede iznositi oko 3,5 odsto, naglašavajući da zemlja ima stabilne temelje, adekvatan nivo duga i znatne potencijale za dalji razvoj.
Kao ključan iskorak izdvojio je formalni ulazak Crne Gore u SEPA sistem, što će građanima i privredi donijeti sigurnije i jeftinije transakcije, a time i veću konkurentnost na evropskom tržištu.
Dobre politike
- Nivo duga je adekvatan u ovom trenutku, ali je povećanje duga nezgodno pitanje. Mislim da ekonomija zaista dobro stoji - rekao je Klik na radnom doručku koji su predstavnici Centralne banke (CBCG) organizovali sa crnogorskim novinarima.
Istakao je da crnogorska ekonomija, u vremenima globalne nesigurnosti, prilično dobro stoji. Prema njegovim riječima, crnogorska ekonomija je u ovom trenutku jaka ekonomija, koja napreduje.
Predstavnici CBCG i MMF-a
Ako vidite ovaj nivo nesigurnosti koji postoji u svijetu, pogledate region, i Crnu Goru, vidite da se Crna Gora izdvaja, Dobre politike donose ekonomski rast, ali ima još mnogo potencijala za napredak, saopštio je direktor MMF-a Jerun Klik
Na sastanku je usaglašen tekst Memoranduma o razumijevanju između Crne Gore i Italije u oblasti energetike. Memorandum ima za cilj institucionalnu podršku projektu povezivanja tržišta električne energije, podsticanje integracije crnogorskog tržišta u evropski sistem, te razmjenu znanja i efikasnu saradnju između italijanskih i crnogorskih subjekata uključenih u projekte energetske integracije.
- Njegovo potpisivanje se uskoro očekuje i predstavlja novu prekretnicu za zajedničke projekte, naročito u oblasti obnovljivih izvora i prenosne infrastrukture, jačajući strateško partnerstvo dvije države - navodi se u saopštenju. S. p.
- To je rezultat dobrih politika koje donose ekonomski rast. Ako vidite ovaj nivo nesigurnosti koji postoji u svijetu, pogledate region, i Crnu Goru, vidite da se Crna Gora izdvaja, Dobre politike donose ekonomski rast, ali ima još mnogo potencijala za napredak - saopštio Klik.
On je ocijenio da su trenutno teška vremena za svjetsku ekonomiju i da je mnogo nesigurnosti, a to opterećuje ekonom-
ski razvoj i mnogo investitora odlaže odluke o ulaganjima. Na pitanje koliko prognozira rast Crne Gore, s obzirom na postojeće probleme koji se ogledaju u deficitu Fonda PIO i lošoj turističkoj sezoni, Klik je odgovorio da će misija MMF-a boraviti u Crnoj Gori krajem septembra, i da će država dobiti „prilično dobre brojke“. - Dobićete no ve brojke od MMF-a 26. septembra. Mislim da ekonomija dobro napreduje. Turizam je najveći sektor od suštinskog značaja i pokretač rasta, ali ono što čujem je da ima još mnogo potencijala i prostora - smatra Klik. On je dodao da će se turizam
razvijati i turisti će doći, ali da Crna Gora treba da pređe na ,,kvalitet turizma - da ljudi koji dođu zapravo potroše malo novca“. Takođe, naglasio je da sa predstavnicima Vlade ovih dana nije razgovarao o aranžmanu sa MMF-om.
Na radnom doručku razgovaralo se o aktuelnim ekonomskim i finansijskim temama – od saradnje Crne Gore sa MMF-om, preko reformi koje sprovodi CBCG, do ključnih prioriteta na aktuelnom procesu integracije u evropski finansijski prostor i Jedinstveno evropsko tržište, u susret punopravnom članstvu Crne Gore u EU.
Asocijacija menadžera juče obilježila 12 godina rada Postali
PODGORICA- Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) juče je obilježila 12 godina rada, tokom kojih je postala, kako su rekli njeni
predstavnici, prepoznat glas poslovne zajednice, mjesto okupljanja i povezivanja lidera, kompanija i preduzetnika.
Iz AMM-a su rekli da su osnovani 2013. godine, a već krajem oktobra iste godine konstituisan je prvi Upravni odbor. Od tada do danas, AMM se razvio
Srijeda, 10. septembar 2025.
ima stabilne temelje, razvoj
Guvernerka CBCG Irena Radović, kazala je da posjeta Klika dolazi u periodu kada Crna Gora pravi važan reformski iskorak i kada, već ove godine operativno, kroz prve SEPA transakcije, ulazi u evropsku finansijsku infrastrukturu i čini da crnogorski građani imaju iste uslove kao građani EU. - Od 7. oktobra će početi prve SEPA transakcije u Crnoj Gori. To je veliki iskorak - kada imamo slobodno kretanje novca i kada se pod istim uslovima naš novac može kretati po EU, što je od velikog značaja za privredu i građane i povećava konkurentnost ekonomije - rekla je Radović.
Crna Gora predvodnik u reG ionu
Klik je rekao da se Crna Gora danas ističe kao zemlja koja je predvodnik u regionu i koja kombinuje snažne ekonomske temelje.
- Jako sam zadovoljan da vidim tu snažnu posvećenost ekonomskim integracijama.
u snažnu organizaciju koja povezuje, inspiriše i promoviše najbolje prakse menadžmenta i liderstva.
- Posebno se ističe činjenica da u Upravnom odboru i Predsjedništvu AMM-a sjede prepoznate liderke i lideri naših najznačajnijih kompanija - osobe sa izuzetnim biografijama, kompetencijama i liderskim pozicijama u svojim kompanijama. Upravo taj
Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški izbor za vašu zemlju, već i za Evropu, kao sidro stabilnosti i prosperiteta i zajedničkih vrijednosti - rekao je Klik. On je ocijenio da je SEPA jako interesantan koncept da se smanje naknade za transakcije.
- Viđećete da transakcije idu mnogo brže. SEPA najveća korist će smanjiti značajne troškove, a taj novac je nešto što će ljudi moći da troše na druge stvari. Isto tako, ljudi će više vjerovati bankarskom sistemu - naručio je Klik. Na pitanje kako ocjenjuje trenutni nivo javnog duga i njegovu održivost, Klik je odgovorio da smatra da je nivo duga adekvatan u ovom trenutku.
- Povećanje duga to je uvijek nezgodno pitanje. Morate da se pobrinete da dug raste u skladu sa ekonomskim razvojem, jer ne želite da se nađete u situaciji da imate prevelik dug. Mi smo u jednom ciklusu duga, imamo preveliki dug u cijelom svijetu i treba da budete jako pažljivi- saopštio je Klik. On je ocijenio da je situacija Crne Gore, po tom pitanju, dobra u poređenju sa drugim zemljama u regionu i šire.
- Ako ekonomski rast nastavi da bude jak, mislim da možete zadržati ovu poziciju što se tiče duga, ali morate da kontrolišete to - dodao je Klik. Radović je rekla da je ohrabrujuće što je Crna Gora, iz postpandemijskog perioda i javnog duga koji je bio preko 105 procenata, danas na značajno nižem nivou.
- Vjerujem da mala ekonomia, kao što je naša, mora da bude proaktivna, fleksibilna, otvorena i mora da koriste svoj najbolji kadar da podigne produktivnost i da se stopa ekonomskog rasta u narednom periodu podigne - rekla je Radović.
Skupština Crne Gore nije u maju izabrala Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernera CBCG. Komentarišući dalje aktivnosti po tom pitanju, Radović je rekala da imamo jasne zakone i da ljudi koje je predložila u potpunosti ispunjavaju zakonske kriterijume.
- Niko nije čuo nijednu riječ kojom bi bile osporene njihove biografije i nijedan glas nije bio protiv - rekla je Radović i kazala da će opet kontaktirati sve poslaničke klubove i zatražiti da predstavi kandidate. Ona je kazala da se očekuje da će u najskorije vrijeme biti finalizovan izbor. n kovaČeviĆ
kvalitet i kredibilitet daju snagu organizaciji koja je prerasla u istinski poslovni i društveni pokret - navodi se u saopštenju. Rast AMM-a je, kako se dodaje, posebno vrijedan jer je zasnovan na dobrovoljnom članstvu i volonterskom aktivizmu. Kompanije i njihovi lideri prepoznali su da dajući snagu AMM-u, zapravo jačaju i svoje vizije i viziju jedne razvijene Crne Gore. r. e.
PODGORICA – Prvu količinu naftnih rezervi Uprava za ugljovodonike će u skladu sa planom nabaviti u četvrtom kvartalu ove godine, dio će se skladištiti u državnim rezervoarima u Baru kada budu adaptirani, dok će za ukupnu obavezu rezervi država morati da iznajmi dodatne skladišne kapacitete, bilo u zemlji ili inostranstvu – kazali su Pobjedi iz Ministarstva energetike i rudarstva na čijem čelu je Admir Šahmanović
Naglašavaju da su uvoznici naftnih derivata svoj dio dužni da obezbjede već do kraja septembra.
- Time se zajedno sa rezervama koje će formirati Uprava za ugljovodonike, ostvaruje skoro dvije trećine zakonske obaveze. Uvjereni smo da će, zahvaljujući ovim mjerama, zakonski rok biti ispoštovan i da će energetska sigurnost države, u dijelu naftnih rezervi biti zaštićena – kazali su iz Ministarstva.
rokovi i ponude
Adaptacija naftnih rezervoara do sada je već trebalo da počne, imajući u vidu da je prvi neuspješni tender raspisan krajem prošle godine. Taj rok je nedavno ponovo prolongiran imajući u vidu da je poništen i drugi tender. Prvi je „pao“ jer je cijena bila preniska, a drugi zbog neispravnih ponuda.
- Tender je poništen jer nijedna od pristiglih ponuda nije ispunila potrebne uslove. Riječ je o specifičnoj oblasti koja zahtijeva visok nivo stručnosti i najviše standarde kvaliteta, pa je za nas neprihvatljivo da ulazimo u kompromis kada su u pitanju bezbjednost i pouzdanost. Novi tender biće raspisan u najkraćem roku, sa preciznije definisanim tehničkim i administrativnim zahtjevima. Naš cilj je da se obezbijedi konkurentan proces u kojem će učestvovati izvođači sa dokazanim iskustvom i kvalitetom, jer samo tako možemo garantovati da će država dobiti ono što joj je potrebno, sigurne i savremene kapacitete - kazali su iz Ministarstva. Na pitanje Pobjede, ako rezervoari u Baru ne budu spremni, da li su dogovorili gdje će se čuvati rezerve, iz Ministarstva ukazuju da su usmjereni na to da sve bude obezbijeđeno u roku, bez obzira na lokaciju. - Ukoliko terminal u Baru ne bude spreman na vrijeme, Uprava za ugljovodonike će obezbijediti alternativne kapacitete, u zemlji ili inostranstvu, u skladu sa najboljim tržišnim uslovima. Važno je naglasiti da se ovakvi projekti realizuju u specifičnom i zahtjevnom tržišnom okruženju, ali država preuzima odgovornost da obezbijedi sigurnost i dostupnost rezervi.
Iz Ministarstva energetike najavljuju da će novi tender za adaptaciju državnih rezervoara u Baru biti raspisan u najkraćem roku
Naš prioritet je zaštita interesa građana i privrede i stabilno snabdijevanje energentima i na tome intenzivno radimo zajedno sa ostalim relevantnim institucijama – naveli su iz resora Šahmanovića.
vrijednost tendera
Na drugi tender, čija je vrijednost sa prvobitnih 1,77 miliona povećana na 2,22 miliona eura, obje ponude su ocijenjene neispravnom. Kompanija Spring Tech iz Beograda nije dostavila bankarsku garanciju, dok je jednoj od članica konzorcijuma S.A.K.Z – Tibox - Oliver, kompaniji Oliver-ing iz Budve utvrđen dug za poreze i doprinose od 2,22 eura.
Iako su iz ovog konzorcijuma početkom avgusta, nakon što je istekao rok za predaju ponuda, dostavili uvjerenje da su te obaveze izmirene, komisija za sprovođenje postupka javne nabavke je nije uzela u razmatranje, imajući u vidu da je po ovom kriterijumu već sprovela provjeru dokaza po službenoj dužnosti. Prema ranijoj tenderskoj dokumentaciji, izabrani izvođač radova je bio dužan da u roku od sedmicu od stupanja ugovora na snagu dostavi detaljan dinamički plan izvođenja radova sa potpunim tehničkim podacima i potrebnom radnom snagom. Posao je trebalo da bude završen u roku od devet mjeseci. U informaciji Ministarstva
Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata
Ukoliko terminal u Baru ne bude spreman na vrijeme, Uprava za ugljovodonike će obezbijediti alternativne kapacitete, u zemlji ili inostranstvu, u skladu sa najboljim tržišnim uslovima, navedeno je iz Ministarstva energetike i rudarstva
energetike i rudarstva, koju je Vlada usvojila nakon što je prvi tender propao, navodi se da je razlog za povećanje planiranih troškova za ovaj posao taj što su potencijalni ponuđači iskazali rezervu prema procijenjenoj vrijednosti tendera zbog rasta cijena određenih radova i materijala u periodu od vršenja procjene finansijskih sredstava za realizaciju projekta koja je sprovedena u trećem kvartalu 2023. godine. Zato su, kako se navodi, članovi tenderske komisije koji su eksperti iz oblasti izgradnje i adaptacije, procijenili da je cijenu za planirani posao potrebno uvećati za 20 odsto. Iz Šahmanovićevog resora su ukazali da je riječ o specifičnim poslovima za koje crnogorske firme nemaju ekspertizu, pa je neophodno angažovati strane kompanije koje u tome imaju iskustva. Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta predviđeno 7,5 miliona eura. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri cen-
ta koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva. Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije, predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi. Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa. M. LekoviĆ
PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržava inicijativu da se vrati institucija policajca u zajednici, rečeno je juče Pobjedi iz tog resora kojim rukovodi ministarka Anđela JakšićStojanović.
Od ove školske godine u obrazovnim ustanovama nijesu angažovani zaštitari. Ta vrsta obezbjeđenja uvedena je u škole od februara ove godine i funkcionisala je do kraja tog polugodišta, a sve kako bi se u školama smanjio stepen vršnjačkog nasilja. Pojedini direktori su komentarisali da je bilo kakvo rješenje zaštite dobro, ali da su, ipak, stava da su policajci bolje rješenje za uspostavljanje reda u obrazovnim ustanovama.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podsjetili su da je na njihovu inicijativu, a u saradnji sa Mrežom Savjeta roditelja i NVU Udruženje Roditelji, u periodu od februara do juna uspostavljeno fizičko obezbjeđenje lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Tada je procijenjeno da je angažman zaštitara zbog specifičnosti situacije neophodan, ali iz tog
linija za prijavu vršnjačkog nasilja
Besplatna telefonska
linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vršnjačkog nasilja je u funkciji i ove školske godine, podsjećaju iz resornog ministarstva. Broj telefona za prijavijivanje je 080 777 777.
- Nakon prijave nasilja, postupa se u zavisnosti od sadržaja prijave u saradnji sa školama, Zavodom za školstvo i nadležnim institucijama sistema – istakli su oni.
Srijeda, 10. septembar 2025.
Resorno ministarstvo saopštilo Pobjedi da je angažovano obezbjeđenje u obrazovnim ustanovama bilo privremeno rješenje dok se ne pronađe trajno
Zaštitari su pokazali da makar privremeno mogu uspostaviti red i osjećaj sigurnosti, ali to je minimum i uglavnom obezbjeđuje samo fizičku zaštitu. Ipak, više od sto zabilježenih slučajeva vršnjačkog nasilja govori da ni zaštitari nijesu dovoljni i da moramo imati jaču zaštitu, jer je alarmantan porast psihičkog nasilja, uključujući neprimjerene odnose nastavnika prema učenicima, koja pokazuju da privremena rješenja nijesu dovoljna – rekla je Pobjedi viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović
resora ističu da je to privremeno rješenje do iznalaženja trajnog.
Iz resornog Ministarstva podsjećaju da je Mreža savjeta roditelja pokrenula inicijativu sa ciljem vraćanja institucije policajca u zajednici što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržalo.
- Imajući u vidu da se pomenuto pitanje ne nalazi u nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija očekujemo da će nadležno ministarstvo sagledati pomenutu inicijativu u skladu sa raspoloživim kapacitetima, a sve u cilju najboljeg interesa djece – rekli su oni.
Pobjeda čeka odgovore na pitanja o ovoj temi od Ministarstva unutrašnjih poslova.
AlArm
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje
Snežana Kaluđerović kaže Pobjedi da bezbjednost djece mora biti apsolutni prioritet. Nijedno dijete, kako ističe Kaluđerović, ne smije ići u školu sa strahom od zlostavljanja. - Očito je da su nam neophodni trajno zaštitari ili školski policajci u vrtićima i školama. Zaštitari su pokazali da makar privremeno mogu uspostaviti red i osjećaj
Iz Ministarstva ističu da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz projekte koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike. Jedan od ključnih pro-
jekata, kako navode, je „Škola bez nasilja“, koji se sprovodi u svim školama s namjerom da se smanji nasilje među učenicima i promoviše kultura nenasilja. U saradnji sa Savjetom Evrope, započet je proje-
sigurnosti, ali to je minimum i uglavnom obezbjeđuje samo fizičku zaštitu. Ipak, preko sto zabilježenih slučajeva vršnjačkog nasilja govori da ni zaštitari nijesu dovoljni i da moramo imati jaču zaštitu jer je alarmantan porast psihičkog nasilja, uključujući neprimjerene odnose nastavnika prema učenicima, koja pokazuju da privremena rješenja nijesu dovoljna – rekla je Kaluđerović.
Ona dodaje da zaštitari moraju biti psiho-fizički obučeni za brzo djelovanje i rad sa djecom
- Oni su neophodni u kontinuitetu dok bi školski policajac predstavljao još bolje sistemsko rješenje sa širim ovlašćenjima i mogućnošću da garantuje stvarnu sigurnost makar u gradskim školama sa velikim brojem učenika. Ministarstvo mora hitno reagovati i osigurati kontinuitet zaštite, privremene ili trajne svejedno, jer djeca zaslužuju školu bez straha i nasilja – poručuje Kaluđerović.
mijenjA ju propis
Radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, nastavnika, roditelja, Sindikata prosvjete, pedagoško-psiholoških službi, direktora i zaštitnika prava građana intezivno radi na izmjeni Pravilnika o izricanju vaspitnih mjera za učenike osnovnih škola. Ovim pravil-
nikom, kako su obrazložili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, će se jasno utvrditi oblici povreda učeničkih dužnosti uz povećanje odgovornosti roditelja, škole i nadležnih institucija, kako bi svako od navedenih aktera, u okviru nadležnosti, preduzeo odgovarajuće korake.
- Na redovnim sastancima sa rukovodiocima škola i predstavncima pedagoško-psiholoških službi analiziraju se podaci o vrstama i učestalosti nasilja i naglašena je potreba za preveniranjem i pravovre-
menim reagovanjem, kontinuiranim radom svih zaposlenih u ustanovi, značaju održavanja časa odjeljenjske zajednice i tematskih roditeljskih sastanaka – istakli su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Iz tog resora ističu da je urađeno jasno i precizno uputstvo sa koracima postupanja u slučaju pojave vršnjačkog nasilja koje je proslijeđeno svim obrazovnovaspitnim ustanovama u državi.
Ove procedure omogućavaju brzu i efikasnu reakciju, čime se dodatno osnažuje sigurnost
učenika i stvara okruženje u kojem se svaki učenik osjeća zaštićeno. - Napominjemo da je vršnjačko nasilje problem kojim treba da se bavi cijelo društvo, pa je shodno tome neophodna tijesna saradnja sa institucijama, prvenstveno sa policijom i centrima za socijalni rad, ali i sa roditeljima i učenicima –naveli su oni. Dodaju da je nasilje u školama kompleksan problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup svih uključenih aktera, s obzirom na ozbiljne psihičke
Kroz projekte do sigurnijeg okruženja za đake
kat „Sprečavanje vršnjačkog nasilja u školama“ čije je finansiranje podržala
Vlada Njemačke u iznosu od 500.000 eura. Cilj projekta je da podrži kreatore obrazovnih politika, institucije i profesionalce kako bi u praksi primijenili postojeći okvir politika za prevenciju uznemiravanja i vršnjačkog nasilja u školama, ali i da podstiču saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika za efi-
kasnu borbu protiv nasilja u školama i promovisanje bezbjednog školskog okruženja. Realizuju se i programi „Školska medijacija“, „Moje vrijednosti i vrline“, ,,Vještine za odrastanje i adolescenciju“ i ,,Brižne porodice“ u saradnji sa brojnim međunarodnim partnerima.
- Ovi programi se fokusiraju na jačanje socio-emocionalnih vještina učenika, što
podrazumijeva razvijanje empatije, komunikacijskih vještina i sposobnosti rješavanja konflikata. Kroz različite radionice i aktivnosti, učenici se podstiču da prepoznaju i izraze emocije, kao i da razumiju emocije drugih, čime se povećava njihova otpornost na izazove koje donosi svakodnevni život –ističu iz Ministarstva.
Posljednja u nizu aktivnosti koje Ministarstvo
preduzima na temu prevencije nasilja u školama je projekat sa kompanijom Crossmedia Agency d.o.o. koji ima za cilj realizaciju nacionalne kampanje za unapređenje mentalnog zdravlja pod nazivom ,,Ajde da pričamo“. U pitanju je saradnja u oblasti mentalnog zdravlja djece i mladih, sa posebnim fokusom na prevenciju vršnjačkog i seksualnog nasilja, upravljanje
Srijeda, 10. septembar 2025.
i emocionalne posljedice po one koji ga doživljavaju, njihove porodice, ali i one koji svjedoče nasilju. Razumijevanje različitih oblika nasilja, njihovih uzroka i posljedica, kao i implementacija preventivnih mjera, ključni su za stvaranje sigurnijeg okruženja za učenike. Uloga nastavnika, roditelja i zajednice je od suštinskog značaja u borbi protiv nasilja u školama, poručili su iz tog resora.
- Pored edukativnih aspekata, u školama je postavljen video nadzor kao i ograde u školskim dvorištima, što dodatno doprinosi bezbjednosti učenika – kazali su iz Ministarstva.
ISTORIJA NASILJA
Proteklih dana društvenim mrežama dijelio se brutalan snimak vršnjačkog nasilja koji je zabilježen u Baru. Trinaestogodišnjak lakše je povrijeđen i ukazana mu je ljekarska pomoć u Opštoj bolnici u Baru, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede. Na snimku se vide četiri dječaka i, sudeći prema glasu, snima ih ženska osoba. Nakon kraće priče sa jednim dječakom, kako se vidi na snimku, drugi dječak ga udara pesnicom u glavu, a onda je nastavio da mu zadaje udarce.
Dvojica dječaka sa strane gledaju, a jedan od njih drži cigaretu. Na snimku se čuje i smijeh ženske osobe koja, kako se pretpostavlja, snima tuču. Oba dječaka su pala na asfalt i dok je dječak pokušao da se odbrani, prilazi mu neki treći dječak i udara ga u glavu. Dječak je nepomično ostao da leži.
Državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru izjasnila se da se protiv maloljetnika od 15 godina podnese krivična prijava. On se sumnjiči da je, na štetu maloljetnog lica starog 13 godina, počinio krivično djelo nasilničko ponašanje. Nadležna tužiteljka se izjasnila da u radnjama roditelja, oca i majke D. Ć. i B. P, maloljetnika od 13 godina, koji je krivično neodgovoran zbog uzrasta, ima elemenata bića krivičnog djela zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica. Prema evidenciji informacionog sistema crnogorskog obrazovanja u ovoj školskoj godini zabilježeno je više od 90 slučajeva vršnjačkog nasilja.
N.ĐURĐEVAC
emocijama, mislima i međuljudskim odnosima. Kroz digitalnu platformu i interaktivne tačke u školama, kampanja će pružiti podršku učenicima, nastavnicima i roditeljima u rješavanju izazova mentalnog zdravlja. - I u narednom periodu Ministarstvo će nastaviti da aktivno promoviše i sprovodi politiku nulte tolerancije na nasilje i uznemiravanje u školama, na dobrobit svih naših učenika – naveli su iz tog resora.
PODGORICA – Direktorica Osnovne škole ,,Maršal Tito“ Ferida Hajdinaga kazala je juče Pobjedi da je prijavila tamošnjoj policiji i tužilaštvu da istraže ko se krije iza lažnog imena Mateo Rudović čije saopštenje su prenijeli pojedini mediji, a u kojem je naveo da njegova kćerka pohađa nastavu u toj školi, da je direktorica zataškala slučaj seksualnog uznemiravanja i da treba da se utvrdi njena odgovornost.
Hajdinaga demantuje navode iz saopštenja, te je istakla i da pod tim imenom ne postoji roditelj u njihovoj školi. Kaže da Matea Rudovića nema ni na popisnoj listi stanovnika u Ulcinju.
-Taj čovjek ne postoji, a neko je lažnim objavljivanjem i netačnim informacijama doveo javnost u zabludu – rekla je direktorica.
U saopštenju koje su objavili pojedini mediji, a koje potpisuje Rudović, navedeno je da je nedavno uhapšeni nastavnik prošle godine seksualno uznemiravao drugu učenicu, da je cijeli grad znao za to, ali da je to direktorica zataškala. Naveo je da je on iz Ulcinja i da njegova kćerka pohađa nastavu sa žrtvom seksualnog uznemiravanja.
Direktorica ove škole prijavila je juče policiji i tužilaštvu i takozvano nevladino udruženje
Roditelji Ulcinja koje je, kako navodi Hajdinaga, istupilo sa sličnim ,,lažnim informacijama kao i Rudović“. Direktorica kaže da je došla do informacije da to udruženje nije registrovano, odnosno da ne postoji. - Tražila sam od nadležnih i to da ispitaju – rekla je Hajdinaga.
Nastavnik fizičkog vaspitanja R. P. (64) iz Osnovne škole „Maršal Tito“ u Ulcinju, osumnjičen je nedavno da je seksualno uznemiravao devetogodišnju učenicu. On je uhapšen u subotu, ali je pušten da se brani sa slobode, po od-
Direktorica ulcinjske škole ,,Maršal Tito“ prijavila policiji i tužilaštvu da istraže ko stoji iza spornog saopštenja koje su prenijeli pojedini mediji
KOTOR – Tijelo preminulog kanadskog državljanina je dvije godine čuvano u Kliničko bolničkom centru Kotor, u hladnjači te ustanove.
Iz Kliničko-bolničkog centra Kotor su kazali da su ispoštovali sve što je u njihovoj nadležnosti u ovom slučaju. - U kontinuitetu smo postupali odgovorno i u skladu sa propisima, uz puno poštovanje dostojanstva preminulog – kazali su iz KBC Kotor. Pojasnili su da je u njihovoj nadležnosti bilo čuvanje i očuvanje tijela, ali i da su se u više navrata, a tokom cijelog perioda obraćali porodici, posredstvom Ambasade Kanade, Ambasadi, Centru za socijal-
U objavljenom saopštenju koje je potpisao Rudović direktorica se optužuje da je zataškala slučaj seksualnog uznemiravanja i traži se njena odgovornost. Direktorica je prijavila policiji i tužilaštvu i takozvano nevladino udruženje Roditelji Ulcinja koje je istupilo sa sličnim ,,lažnim optužbama, kao i Rudović“, a koje, kako je utvrdila direktorica, ne postoji
luci Osnovnog suda, uz mjeru nadzora i zabranu približavanja oštećenoj i svjedocima. Kako smo nedavno pisali, djevojčica je ispričala policiji da se incident desio nakon časa fizičkog kada su đaci išli na odmor. Nastavnik je, prema njenim riječima, išao za njima stepenicama i govorio brže, brže, a kada se našao iza nje neprimjereno je dodirnuo. Policija je izuzela snimke sa nadzornih kamera kako bi potvrdili priču djevojčice. Hajdinaga je za Pobjedu tada kazala da je škola odmah reagovala u skladu sa zakonom i da je prvi korak bio suspenzija nastavnika.
Ulcinjska policija je saopštila da je događaj prijavljen 2. sep-
tembra ove godine, nakon čega su policijski službenici bez odlaganja, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, jer se radi o maloljetnom djetetu, preduzeli sve potrebne mjere i radnje kako bi se utvrdile činjenice u prijavljenom događaju.
O svemu su obaviješteni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i Centar za socijalni rad. - Nakon prikupljenih dodatnih obavještenja, nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju se izjasnio da se u događaju stiču bitni elementi bića krivičnog djela seksualno
uznemiravanje i naložio da se osumnjičeni R. P. liši slobode –saopštili su iz Uprave policije. Direktorica škole Ferida Hajdinaga kazala je za Pobjedu da su na osnovu prijave roditelja, odmah stupili u skladu sa zakonom.
Ministar sporta i mladih i predsjednik Savjeta za prava djeteta Dragoslav Šćekić saopštio je da je duboko zabrinut povodom slučaja u Ulcinju. On smatra da takav događaj narušava povjerenje u obrazovni sistem.
Prema njegovim riječima, to je i podsjetnik da stalno moramo raditi na unapređenju sistema zaštite djece.
- Kao predsjednik Savjeta za prava djeteta izražavam dubo-
Menadžment bolnice se dvije godine obraćao nadležnim institucijama, ambasadama povodom činjenice da tijelo stranog državljanina niko nije želio da sahrani
ku zabrinutost zbog događaja u Ulcinju, gdje je nastavnik, R. P., uhapšen zbog sumnje da je seksualno uznemiravao djevojčicu. Ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan napad na najvažniju vrijednost našeg društva – pravo djece na sigurnost i bezbrižno odrastanje – naveo je Šćekić. Poručio je da nijedna institucija, niti odgajiteljska figura, nema pravo zloupotrijebiti položaj na štetu djeteta. Pozdravio je, kako je istakao, brzo i profesionalno postupanje Uprave policije i državnih tužilaca u ovom slučaju. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija poručili su da je ulcinjska škola preduzela sve mjere u ovom slučaju. - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pozdravlja brzu reakciju i senzibilitet koji su, u ovom veoma osjetljivom slučaju, pokazale nadležne institucije. Uz puno poštovanje prava oštećene strane, a poštujući i prezumpciju nevinosti, iskazujemo uvjerenje da će nadležni organi na najefikasniji način i po hitnom postupku u potpunosti rasvijetliti događaj – saopštili su oni. Iz resora Anđele Jakšić-Stojanović podsjećaju da su prepoznajući izazove koji su postojali u prethodnom periodu, zajedno sa NVU Roditelji inicirali izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koje su nedavno usvojene. - Ovim izmjenama je propisano da u ovakvim i sličnim slučajevima, direktor obrazovne ustanove, po pravilu, donosi zabranu izvođenja nastave prosvjetnom radniuku protiv koga je pokrenut postupak zbog uznemiravanja učenika i to za sve vrijeme trajanja postupka - saopšteno je iz MPNI. Poručili su da u crnogorskim školama ne smije biti mjesta nikakvom vidu uznemiravanja učenika, bilo od prosvjetnih radnika, bilo od vršnjaka. N.Đ.
ni rad, Ministarstvu zdravlja, opštini Kotor i opštini Tivat. Pobjeda je objavila da je kanadski državljanin David Barry Newell ( 1947. godište) iz Sidneja, koji je preminuo 29. avgusta 2023. godine u Kliničko-bolničkom centru u Kotoru sahranjen tek 2. septembra ove godine, i to tek nakon što se bolnička hladnjača pokvarila zbog čega je prijetila opasnost pojave zaraze.Tijelo preminulog koje je bilo u fazi „pucanja“ u posljednjem času premješteno je i odvezeno u Tivat gdje je sahranjen u tamošnjoj grupnoj grobnici u Tivtu jer u takvoj grobnici u Kotoru nije bilo mjesta. Kako Pobjeda saznaje, kanadski državljanin je bio pacijent
u KBC Kotor, a nakon njegove smrti nastao je problem jer ga se porodica odrekla i odbili su da preuzmu tijelo i obave sahranu.
Sagovornik Pobjede kaže da je nakon kvara bilo izvjesno da bi zadržavanje tog tijela u hladnjači, koja ne funkcioniše, mogao dovesti do katastrofalnih posljedica u kotorskoj bolnici u smislu pojave i širenja zaraze.
Situacija je bila alarmantna i moralo se brzo reagovati, a prema saznanjima Pobjede problem je riješen tako što je na kraju kanadski državljanin sahranjen u Tivtu.
Iz KBC Kotor su kazali da je do takve situacije došlo usljed niza okolnosti koje nijesu zavi-
sile isključivo od njihove nadležnosti.
- Naša obaveza bila je da obezbijedimo da tijelo bude sačuvano na dostojanstven način, dok se ne razriješe pitanja u vezi sa daljim postupkom.Tokom cijelog perioda bili smo u komunikaciji sa nadležnim organima i institucijama, kako domaćim, tako i stranim. Redovno smo obavještavali sve relevantne adrese i postupali u okvirima naših zakonskih nadležnosti, bez prekoračenja istih – kazali su oni.
Na pitanje Pobjede o tome ko snosi troškove nastale usljed čuvanja tijela, iz ove ustanove su objasnili da su troškovi smještaja tijela u hladnjaci utvrđeni važećim cjenovni-
kom usluga, koje će obračunati Služba za finansijsko-ekonomske poslove.
- Do sada se troškovi nijesu mogli utvrditi, obzirom da je bilo nepoznato do kada će tijelo biti u hladnjači. Na koji će način konačno biti namireni troškovi, zavisi od odluka drugih relevantnih institucija- kazali su iz KBC Kotor. Iz ove ustanove ističu, da ovaj slučaj pokazuje koliko složeni mogu biti postupci kada je riječ o stranim državljanima i kada se prepliću međunarodne, zakonske i porodične okolnosti. Pobjeda je uputila pitanja i kotorskom Centru za socijalni rad, ali odgovor još nijesmo dobili. Iv.K.
Interna poruka otkrila neozbiljan odnos zaposlene kod Zaštitnika
Marijane Sinđić, prema prijavi aktivistkinje Daliborke Rešetar
Rešetar kaže da je umjesto profesionalnog i odgovornog postupanja, iz odgovora Sinđić, pored zahtjeva za dopunu prijave, greškom proslijeđen i interni komentar: „Uredila je Miki, vidi kako je poslala, zeznula me“
PODGORICA – Aktivistkinja za prava životinja Daliborka Rešetar iz NVO Kuća životinja, juče je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji se komunicira u kancelariji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Ona navodi da je na njenu adresu greškom stigao proslijeđeni odgovor iz Kancelarije Zaštitnika, koji potpisuje zamjenica Zaštitnika Marijana Sinđić.
Rešetar kaže da je umjesto profesionalnog i odgovornog postupanja, iz odgovora Sinđić, pored zahtjeva za dopunu prijave, greškom proslijeđen i interni komentar: „Uredila je Miki, vidi kako je poslala, zeznula me“.
- Postavlja se pitanje – da li sam ih „zeznula“ time što sam ostala istrajna u prijavi i dostavila sve što je od mene traženo? – pita Rešetar.
Rešetar je podnijela prijavu Zaštitniku zbog slučaja policajca Stefana Nicovića, koji je 27. jula 2025. godine na Cetinju pucao na psa koji je bio vezan, i prema svjedočenjima građana, nije pokazivao nikakve znake agresije. Žalila se i na izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kojom je javno opravdao ovakav čin nazivajući ga „požrtvovanjem“. Ona ističe da takav način ophođenja od institucije koja bi trebalo da štiti ljudska prava i slobode predstavlja jasnu poruku o stepenu (ne)profesionalizma i ozbiljnosti u radu samog Zaštitnika.
- Građani Crne Gore moraju imati povjerenja da će njihove prijave biti razmotrene odgovorno, nepristrasno i sa punom pažnjom, a ne da budu predmet internog potcjenjivanja i prebacivanja odgovornosti – poručila je Rešetar. Istakla je da posebno zabrinja-
va činjenica da se ovakvi stavovi ispoljavaju u vezi sa slučajem koji je izazvao ogromno uznemirenje javnosti, i koji direktno dotiče povjerenje građana u policiju, ali i u institucije sistema.
Na kraju, Rešetar ističe da zbog svega navedenog, traže ostavku Sinđić, jer njen postupak jasno pokazuje na koji način institucije međusobno funkcionišu – kroz formalizam, neozbiljnost i minimiziranje prijava građana. - Podsjećamo javnost da je zaštita prava građana i izgradnja povjerenja u institucije jedan od temelja demokratskog društva. Svako ponašanje koje ruši to povjerenje mora imati jasne posljedice – smatra Rešetar.
Ona ističe da se, ukoliko ne dođe do odgovornosti, šalje poruka da su institucije nedodirljive, a građani obespravljeni i poniženi.
- Kuća životinja će i dalje ustrajati na rasvjetljavanju slučaja pucanja u psa na Cetinju, kao i na sankcionisanju svih koji su odgovorni, bilo kroz direktno djelovanje ili kroz izjave kojima se nasilje nad životinjama pravda i normalizuje – poručila je ona. Pobjeda je juče uputila molbu za komentar ove situacije Kancelariji Zaštitnika, a odgovor nije stigao do zaključenja broja. Psa, koji je mirno šetao Cetinjem i građani ga hranili, su nadležni prvo poprskali biber sprejom, nakon čega je on pobjegao. On se sakrio u Biljardu gdje su mu zaposleni dali vode i zavezali za drvo, dok se ne nađe vlasnik. Tada mu je prišao policajac, koji se sapleo, pao i povrijedio glavu.Očevici su ispričali da je pas tada, vezan napravio pokret prema policajcu koji je tada posegnuo za pištoljem i ispalio je nekoliko hitaca.
Iz Uprave policije su kazali da službenik policije „ima pravo da upotrijebi vatreno oružje ukoliko su mu ugroženi život i bezbjednost, ili ukoliko su ugroženi život i bezbjednost drugog lica“. Ministar Danilo Šaranović je povodom tog incidenta izjavio da „ovo treba posmatrati kao požrtvovanje policijskog službenika, koji je s nekoliko sredstava prinude pokušavao da riješi opasnost po ostale građane, uzrokujući svoju opasnost. I to je sastavni dio rada policijskih službenika“. Prvo sredstvo prinude koje je policajac na Cetinju upotrijebio, dodao je, bio je biber sprej. J. MARTINOVIĆ
Predsjednica Društva profesionalnih novinara upozorava na značaj javnog interesa, a Jovanović tvrdi da je krivična prijava pokušaj zastrašivanja i kontrole slobodnog novinarstva
PODGORICA - Novinarka
Vijesti Jelena Jovanović juče je u Osnovnom sudu dala izjavu kao osumnjičena po prijavi bivše direktorice ASK Jelene Perović Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, ocijenila je da ako je neko od stranaka u sporu povrijedio ZKP, to nije do novinarke koja je radila posao od javnog značaja. Ona je istakla da integritet Jelene Perović ne može zaštiti nijedan sud jer ga je ona uništila raznim zloupotrebama sa pozicije javnog službenika. - Kada se otvara pitanje tajnosti postupka, mora se imati u vidu da novinar nije strana u procesu, već neko ko radi u interesu javnosti, a zloupotrebe u pravosuđu jesu javni interes. Ako je neko od stranaka u postupku prekršio Zakonik o krivičnom postupku, to nije odgovornost novinara koji izvještava u javnom interesuupozorila je Radulović.
PRObNI bAlON
Novinarka Jovanović kazala je juče nakon salsušanja u ODT Podgorica, da je prijava protiv nje „probni balon“ kojim se testira dokle se može ići u gušenju javnog interesa. Ona je naglasila da je protiv nje otvoren postupak uprkos tome što je
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović juče je saslušana u Osnovnom sudu kao osumnjičena po prijavi bivše direktorice ASK Jelene Perović zbog navodne povrede tajnosti postupka. Predsjednica DPN Mila Radulović upozorava da javni interes i zloupotrebe u pravosuđu ne mogu biti razlog za zastrašivanje medija
predmet iz kojeg potiču sporni tekstovi već bio javan. - Da su to utvrdili kao prvi korak, odbacili bi krivičnu prijavu kao neosnovanu. Nažalost, nijesu, već su se dodijeljivanjem statusa osumnjičene svrstali na stranu bivše sutkinje, ali i svih onih koji progone i zastrašuju novinare i pokušavaju da uguše slobodu medijarekla je Jovanović juče ispred ODT-a naon što je saslušana, prenose Vijesti.
KONTeKsT PRIJAVe Krivičnu prijavu protiv Jovanović podnijela je bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, optužena za zloupotrebu službenog položaja i nanošenje štete državi Crnoj Gori. Ona tvrdi da su tekstovima objavljenim u Vijestima u novembru 2023. godine „povrijeđena pravila o tajnosti postupka“.
Ti tekstovi prenosili su dije-
love komunikacije između Perović i Vesne Medenice, u kojima se vidi da je Perović, kao tadašnja predsjednica Osnovnog suda na Cetinju, mimo propisa tražila sugestije od Medenice kako da postupa u pojedinim predmetima. Prepiske su bile dio dokaza u postupku protiv Medenice.
UĆUTKIVANJe NOVINARA
Jovanović je poručila da Perović želi da ućutka slobodne novinare.
- Jasno mi je da to radi bivša sutkinja i bivša predsjednica Osnovnog suda na Cetinju, koja porukama poslatim Medenici žali zbog hapšenja člana organizovane kriminalne grupe optužene za pokušaj ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić. Ali mi je nejasno da u tome ima podršku tužilaštvakazala je ona medijima.
Dodala je da Perović ovom prijavom pokazala pravno neznanje uprkos godinama sudijske funkcije.
- Rekla sam i da mi je drago što je podnijela krivičnu prijavu, jer je uprkos tvrdnji da nije dokazana autentičnost poruka, prijavom potvrdila da je napisala svako slovo, ali i da se plaši objelodanjivanja ostatka prepiske – navode Vijesti izjavu Jovanović.
INTeRes JAVNOsTI I slObOdA MedIJA
Na kraju, Jovanović je naglasila da bi izvještavala i da je potpisala izjavu o tajnosti, odnosno da je bila učesnica u postupku, o svemu što je od interesa javnosti.
- Par ekselans je interes javnosti način na koji se, uprkos jasno definisanim odnosima na funkcijama koje su pokrivale, bivša predsjednica cetinjskog suda i optužena direktorica ASK tokom 2020. godine konsultovala sa tada šeficom pravosuđa – da li nekome da odredi pritvor ili ukine pritvor, izvinjavala joj se što nije prihvaćen spora-
zum o priznanju krivice, obavještavala je ko konkuriše za koje pozicije u pravosuđu… To je pravi interes javnosti - poručila je ona medijima. Istakla je da je slučaj protiv nje pritisak na slobodu medija, ali i proces kroz koji društvo mora da prođe. - Vjerujem da je ovo filter koji će pomoći da se jasno vidi ko žali za kriminalcima u uniformi, ko bi volio da crnogorske novinarke budu ubijane, a ko ne, kao i probni balon za sve one koji strahuju od prepiski iz telefona optužene Medenice - zaključila je Jovanović.
J. MARTINOVIĆ
KATMANDU – Premijer
Nepala K. P. Šarma Oli podnio je juče ostavku nakon što su demonstranti na protestima koji su izbili zbog blokade društvenih mreža, koja je ukinuta rano juče, zapalili njegovu kuću i zgradu parlamenta, javlja BBC pozivajući se na saopštenje premijerovog kabineta.
Ostavke su podnijeli i ministar vodosnabdijevanja Pradip Jadav, ministar poljoprivrede i stočarstva Ram Nat Adhikari i ministar unutrašnjih poslova Rameš Lehak
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci kako neke ljude praktično linčuju na ulici. Neki navode da su u pitanju ministri Vlade Nepala, ali t e informacije nijesu zvanično potvrđene.
N epal je u utorak ukinuo zabranu društvenih mreža nakon masovnih protesta koje je izazvala upravo ta zabrana.
- Vlada je ukinula zabranu društvenih mreža uvedenu prošle sedmice - objavio je portparol kabineta te ministar komunikacija i informacijske tehnologije Prithvi Suba Gurung.
U protestima koje su predvodili pripadnici ,,Generacije Z“, poginulo je najmanje 19 ljudi, a više od 300 je povrijeđeno. Vlasti su uvele policijski č as unutar gradskog područja Katmandua da bi zaustavili daljnje proteste.
DOHA - Palestinska ekstremistička organizacija Hamas saopštila je da su u izraelskom napadu u Dohi ubijena petorica njenih članova, među kojima i sin Kalila al-Haje, jednog od izgnanih vođa iz Gaze.
-Ali Izrael nije uspio u pokušaju da ubije članove pregovaračkog tima, saopštio je Hamas, prenosi BBC. Visoki izraelski zvaničnik rekao je izraelskim medijima da su među metama Hamasa bili Al-Haja, glavni pregovarač i prognani vođa iz Gaze i Zaher Džabarin, prognani vođa sa Zapadne obale.
Širom Dohe čulo se nekoliko eksplozija, prenijele su agencije AFP i Rojters, a katarske vlasi saopštile da su pogođene zgrade u kojima žive članovi političkog biroa Hamasa.
Zvaničnik Bijele kuće je potvrdio za BBC da je Izrael unaprijed obavijestio Trampovu administraciju o napadu u Dohi. Hamas i Izrael su održali više rundi indirektnih pregovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze, uz posredovanje Katara, Egip-
- Tokom policijskog časa neće biti dopušteni protesti, masovna okupljanja niti sastanci - saopštio je Čabilal Rijal, upravnik gradskog okruga.
O vo obavještenje uslijedilo je nakon što su demonstranti pozvali građane da učestvuju u zajedničkom izražavanju žalosti za poginule. Organizatori protesta, koji su se proširili na druge gradove u himalajskoj zemlji, nazvali su i h ,,demonstracijama generacije Z“.
Kažu da protesti odražavaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo mladih zbog izostanka konkretnih poteza vlade u
borbi protiv korupcije i stvaranja ekonomskih prilika.
Vlada je prethodno objasnila da se zabrana odnosila na društvene mreže koje nijesu bile registrovane kod vlasti, u sklopu borbe protiv lažnih profila, dezinformacija i govora mržnje. Nepalska vojska je izdala saopštenje u kojem optužuje demonstrante da su iskoristili trenutnu krizu oštećujući, pljačkajući i paleći javnu i privatnu imovinu. U njemu se navodi da, ako se ovo nastavi onda su ,,sve bezbjednosne institucije, uključujući i nepalsku vojsku, posvećene preuzimanju kontrole
nad situacijom“, što važi od 22 sata po lokalnom vremenu. Nije pojašnjeno što bi to moglo da podrazumijeva.
- Apelujemo na sve građane da podrže vojsku u ovom naporu - navodi se u saopštenju, dodajući da će dodatne informacije biti date nakon procjene situacije.
N ajmanje 572 zatvorenika pobjegla su iz zatvora Džalešvar u opštini Mahotari na jugoistoku Nepala, nakon što su demonstranti i zatvorenici zajedno probili zatvorski zid. On je dodao da su zatvorenici bili naoružani samo kuhinjskim priborom, dok su demonstranti
U izraelskom napadu u Kataru ubijena petorica članova Hamasa
Trojica policajaca linčovana, nakon što su već položila oružje
Demonstranti u Nepalu ubili su trojicu policajaca stacioniranih u Kotešvoru nakon što su se već predali, javio je nepalski novinski veb-sajt Habarhub.
Prema izjavama očevidaca, demonstranti su prvo zapalili kancelariju policijske uprave prije nego što su izvukli policajce na ulicu. Uprkos tome što su položili oružje, trojicu policajaca je rulja pretukla na smrt.
Sjedište nepalske policije u Naksalu potvrdilo je ubistva, opisujući ih kao varvarski čin koji ukazuje na ,,pogoršanje bezbjednosne situacije u glavnom gradu“.
i mali pajsere, zbog čega policija nije mogla da interveniše. Z amjenik načelnika policije Heramba Šarma rekao je da se incident dogodio oko 19 časova po lokalnom vremenu kada je više od 500 demonstranata došlo do zatvora, prenosi nepalski portal Habarhub. Supruga bivšeg premijera Nepala Džale Nat Kanale preminula je nakon što je živa s paljena kada je njena kuća zapaljena usred nasilnih antivladinih protesta u zemlji, objavili su regionalni mediji. Policija je upotrijebila suzavac da bi rastjerala okupljene na protestima, a iako su vlasti izjavile da su snage bezbjednosti dobile instrukcije da pokažu uzdržanost i da nije dozvoljena bojeva municija, bilo je izvještaja o povredama od vatrenog oružja i metaka. U većem broju gradova,
u ključujući i u glavnom gradu Katmanduu, uveden je policijski čas, a zatvorene su i škole i međunarodni aerodrom. Na protestima, demonstranti su između ostalog zapalili kuće i ministru unutrašnjih poslova Ramešu Lehaki, lideru Komunističke partije Nepala, Pušpi Kamalu Dahali, kao i privatnu školu u vlasništvu ministarke spoljnih poslova, Arzu Deube Rane, prenosi AP. Masovni nasilni protest i napad na parlament u Nepalu počeli su juče u znak protivljenja zabrani platforma društvenih medija, ali su podstaknuti rastućim nezadovoljstvom političkim strankama koje veliki broj građana krivi za korupciju. Na nasilnim protestima u Nepalu juče je stradalo najmanje 19 ljudi, a povrijeđeno je više desetina osoba.
ta i Sjedinjenih Država, tokom skoro dvogodišnjeg rata. Uprkos dva privremena primirja, pregovori nijesu doveli do trajnog okončanja rata. Hamas je prošle sedmice saopštio da je spreman da „odmah sjedne za pregovarački sto“, pošto je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp uputio „posljednje upozorenje“ toj organizaciji, insistirajući da prihvati sporazum. „Prije napada, preduzete su mjere kako bi se umanjio rizik po civile, što podrazumijeva upotrebu precizne municije i korišćenje dodatnih obavještajnih podataka - navodi se u saopštenju Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) poslije napada na Hamasove čelnike. Dodaje se i da su „godinama članovi rukovodstva Hamasa vodili operacije teroristič-
ke organizacije, direktno su o dgovorni za brutalni masakr 7. oktobra i orkestrirali su i upravljali ratom protiv Izraela.“
Portparol katarskog ministarstva spoljnih poslova osudio je napad.
Dr Madžed Al Ansari kaže da je napad pogodio stambeni objekat „gdje boravi nekoliko članova političkog biroa H amasa u katarskoj prijestonici Dohi“.
O n kaže da napad predstavlja „grubo kršenje“ međunarod-
nih zakona, kao i „ozbiljnu prijetnju“ ljudima u Kataru. - Država Katar najoštrije osuđuje ovaj napad i potvrđuje da neće tolerisati ovo nesmotreno izraelsko ponašanje i kontinuirano miješanje u bezbjednost regiona i svaku akciju usmjerenu na
njegovu bezbjednost i suverenitet - zaključuje se u saopštenju. Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, nazvao je napad „grubim kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Katara“. U zajedničkom saopštenju premijera Izraela i ministra odbrane Benjamina Netanjahua i Izraela Kaca navodi se da je, poslije napada u Jerusalimu i Gazi, izraelski premijer naredio bezbjednosnim agencijama da se pripreme za napade na rukovodstvo Hamasa.
U njemu se navodi da se u utorak pružila operativna prilika i da su odlučili da odobre napad. Dodaje se da su Izraelske odbrambene snage i Šin Bet obaviješteni o planovima za napad veče ranije. Netanjahu je rekao da rat u Gazi može odmah da bude završen ako Hamas prihvati američki prijedlog za prekid vatre. - Ustanite, borite se za vaša prava i za vašu budućnost. Zaključite mir sa nama i prihvatite prijedlog predsjednika Trampa - poručio je Netanjahu stanovnicima Gaze.
Priredila: R. U.–I.
Tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog protiv bratanića šefa parlamenta zbog krivičnog djela oduzimanje vozila, u noći kada je ranio dvije osobe
Predmet formiran po službenoj dužnosti zbog potencijalne zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma
PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića, bratanića šefa parlamenta Andrije Mandića, zbog sumnje da je 19. aprila, kada je ranio dvije osobe u centru Podgorice, ukrao „land rover“ koji pripada Skupštini.
To je Pobjedi potvrđeno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, uz obrazloženje da je predmet formiran po službenoj dužnosti zbog potencijalne zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma.
Podsjećamo, Pobjeda je još 20. juna pitala podgorički ODT da li je ovim povodom formiran predmet, budući da nije bilo utvrđeno kako je Mandić došao u posjed državne nepokretnosti s obzirom na to da u Skupštini nije bio zapošljen ni po ugovoru o radu, ni djelu kao obezbjeđenje strica Andrije.
- Dana 30. juna 2025. godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv okrivljenog D. M. zbog krivičnog djela oduzimanje vozila, a u vezi s korišćenjem službenog vozila Skupštine Crne Gore u noći kad je došlo do ranjavanja dvije osobe u Podgorici, kazali su Vijestima iz Tužilaštva.
Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, ko protivpravno oduzme tuđi automobil u namjeri da ga upotrijebi za vožnju, biće kažnjen novčanom kaznom ili zatvorom do dvije
godine. Takođe, navodi se da će onaj koji je na oduzetom vozilu iz nehata prouzrokovao štetu koja prelazi iznos od 1.000 eura ili omogućio da to drugi učini, biti kažnjen novčano ili zatvorom do tri godine. Podsjetimo, Danilo Mandić je u noći između 18. i 19. aprila oko 3.40 sati, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića, vozilom „land rover“ blokirao put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću i prema njima ispalio više hitaca od kojih su zadobili povrede nogu. Zatim je pobjegao, da bi se poslije sam predao policiji u pratnji advokata Miroja Jovanovića, nakon čega mu je određen pritvor.
ODT je podnijelo optužni prijedlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv Danila Mandića i to za tri krivična djela: lakše povređivanje Podgoričanina Darka Perovića, teško ugrožavanje opšte sigurnosti Ari-
sa Turkovića i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nedavno mu je produžen pritvor. U međuvremenu, njegov advokat Miroje Jovanović saopštio je kako je Ustavni sud utvrdio da izvedeni dokazi ne povezuju njegovog klijenta sa djelima za koja se tereti, te da je usvojena njegova žalba na rješenje Apelacionog suda. Kako je Pobjeda ranije pisala, napadač i ranjeni su bili u istom lokalu, a još se utvrđuju motivi pucnjave. Prema saznanjima Pobjede, svi svjedoci u istrazi tvrdili su da nijesu vidjeli da je Mandić potegao pištolj i zapucao prema Turkoviću i Peroviću.
Perović prvobitno nije prijavio policiji napad, pa inspektori sumnjaju da su akteri incidenta pokušali sve da zataškaju. Policija je te noći zatekla Perovića koji je odbio da se legitimiše, da bi potom pobjegao i udario u betonske stubiće. J. R.
Policija uhapsila trojicu maloljetnika zbog sumnje da su nanijeli teške tjelesne povrede vršnjaku
Petnaestogodišnjak brutalno pretučen u blizini SMŠ u Golubovcima
ZETA – Podgorička policija uhapsila je tri maloljetnika starosti 14 i 15 godina, učenike Srednje mješovite škole u Golubovcima, zbog sumnje da su brutalno pretukli petnaestogodišnjeg dječaka, nanijevši mu teške tjelesne povrede. Kako je saopšteno iz Uprave policije, maloljetnicima se na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje. Majka pretučenog dječaka prijavila je da je njenog sina napalo više nepoznatih osoba u blizini SMŠ u Golubovcima
kada je oštećeni zadobio teške tjelesne povrede konstatovane u izvještaju ljekara specijaliste. - Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su odmah po saznanju obavijestili nadležnog tužioca i u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzeli mjere i radnje na identifikaciji svih učesnika događaja, te u saradnji sa upravom pomenute škole identifikovali tri osumnjičena maloljetna lica starosti 14 i 15 godina – učenike navedene
škole, naveli su u saopštenju. Iz UP dodaju da su izuzeli materijal sa nadzornih kamera te da su prikupili obavještenja od maloljetnika.
- Zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda u saizvršilaštvu, po nalogu postupajućeg tužioca lišena su slobode tri maloljetna lica starosti 14 i 15 godina. Oni će danas biti sprovedeni nadležnom tužiocu na dalju nadležnost i postupanje, zaključuju iz policije. J.R.
Srijeda, 10. septembar 2025.
PODGORICA - Budvaninu Ivanu Cvijoviću (40) određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je pomagao dvojici nepoznatih napadača da pobjegnu nakon što je u neđelju ranjena Tamaru Spasojević (24), dok je bila na motociklu sa Stefanom Beladom (48) na magistralnom putu BudvaCetinje, u mjestu Brajići.
Kako saznaje Pobjeda, on se pred tužiocem branio ćutanjem, a tereti se da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja. Cvijović je, prema saznanjima našeg lista, nakon što su dvojica nepoznatih napadača ispalili više hitaca ka Spasojević i Beladi, od kojih je jedan pogodio djevojku, motociklom došao kod mjesta Čelobrdo. Tamo je, kako se sumnja, planirano da se unište tragovi i sredstva kojima je izvršeno krivično djelo.
Nakon toga, sumnja se, da je Cvijović najprije pokupio prvog napadača, kojeg je potom motociklom odvezao u blizinu Manastira Praskvica, a zatim se vratio i drugog napadača doveo na istu lokaciju, nakon čega im se gubi svaki trag, a Cvijović se uputio prema Budvi. Prema stavu Tužilaštva, Cvijović bi ukoliko se nađe na slobodi, mogao ometati postupak uticajem na učesnike.
Iz Uprave policije su, prethodno, saopštili da su u cilju rasvjetljavanja ubistva u pokušaju, službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva, u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala, a u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, identifikovali za sada jednu osobu, locirali je i uhapsili po nalogu tužioca.
Iz policije su dodali da je Cvijović sproveden u Više državno tužilaštvo u Podgorici radi saslušanja.
Kako je Pobjeda ranije pisala, Spasojević je nakon ranjavanja prevezena u cetinjsku Opštu bolnicu i nije zadobila povrede opasne po život, dok
POMACI U ISTRAZI: Budvanska policija zbog sumnje da je učestvovao u ranjavanju
Cvijović je, prema saznanjima našeg lista, nakon što su dvojica nepoznatih napadača ispalili više hitaca ka Spasojević i Beladi, od kojih je jedan pogodio djevojku, motociklom došao kod mjesta Čelobrdo. Tamo je, kako se sumnja, planirano da se unište tragovi i sredstva kojima je izvršeno krivično djelo Nakon toga, sumnja se, da je Cvijović najprije pokupio prvog napadača, kojeg je potom motociklom odvezao u blizinu Manastira Praskvica, a zatim se vratio i drugog napadača doveo na istu lokaciju, nakon čega im se gubi svaki trag, a Cvijović se uputio prema Budvi
je Belada prošao bez povreda. Prema nezvaničnim saznanjima iz više izvora iz bezbjednosnih službi, Belada je pripadnik ogranka škaljarskog klana sa Cetinja i sve ukazuje da je on bio meta, a njegova saputnica greškom ranjena. Na njih je pucano sa motocikla, na osnovu čijih karakteristika istražitelji traže osumnjičene. To je, kako nam je saopšteno, ključni trag u rasvjetljavanju ovog napada.
Prema stavu Višeg državnog tužilaštva, Ivan Cvijović bi, ukoliko se nađe na slobodi, mogao ometati postupak uticajem na učesnike
PODGORICA – Ključni svjedoci Milan Dragović i Krsto Bujković u procesu protiv kriminalne grupe Slobodana Kašćelana i Igora Božovića koja je formirana 2010. godine radi zelenašenja, podmetanja bombi, davanja mita, iznuda biće saslušani 20. oktobra pošto se nijesu pojavili na jučerašnjem ročištu. Sudija Radovan Vlaović je saopštio da mu je dostavljen podatak da Dragović više ne živi na staroj adresi, dok je advokat Bujkovića pojasnio da se njegov klijent nije mogao pojaviti na suđenju zbog ranije preuzetih obaveza. Suđenje je ipak nastavljeno čitanjem pisanih dokaza i ranije datih iskaza svjedoka za koje
Kako su Pobjedi kazali očevici, vidjeli su trenutak kada je djevojka pala sa motora. Iz policije su, potom, kazali da rade na rasvjetljavanju slučaja te da intenzivno tragaju za napadačima. Belada se prije 13 godina našao na meti napada, kada je u tuči na njega potegao pištolj sugrađanin Dejan Milačić u Njegoševoj ulici na Cetinju. Belada se tada zvao Milo. Milačić za to nije odgovarao, a ubijen je u februaru 2013. godine. Krajem aprila 2015. godine Apelacioni sud donio je odluku da Belada provede tri godine i osam mjeseci u zatvoru
Saslušanje Milana Dragovića i Krsta Bujkovića zakazano
svjedoci protiv
pojavili
je postojala saglasnost odbrane i tužilaštva da se pročitaju. Ovo je prvi predmet Specijalnog tužilaštva protiv pripadnika kavačkog klana i formiran je 2016. godine. Suđenje pred Višim sudom vodi se od 2017, a zbog promjena sudskog vijeća optuženi su više puta iznosili odbrane.
Podsjećamo, Dragović je u februaru 2020. godine ustvrdio da ga je Kašćelan 2009. godine primorao da potpiše ugovor o
pozajmici na 250.000 eura i hipoteku na vilu u Prčnju, iako je dug iznosio svega 50.000 eura. Ispričao je da je pokušavao da proda vilu, ali bezuspješno, te da mu je Kašćelan kasnije sa ljudima ušao u kuću bez njegovog znanja. Naveo je i da ga je 2014. godine u restoranu „Bokeljski dvori“ presrela grupa navijača Crvene zvezde tražeći 300.000 eura na ime navodnog duga, što je odmah prijavio policiji.
Srijeda, 10. septembar 2025.
policija uhapsila sugrađanina ranjavanju djevojke na Brajićima
zbog pokušaja ubistva Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja. Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
On je hapšen prošle godine sa Dušanom Đuranovićem u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Tamošnji mediji izvijestili su da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore. Jovana RAIČEVIĆ
Policija traga za bezbjednosno interesantnom osobom, uhapšenom po prijavi za napad
PODGORICA – Policija intenzivno traga za Jovanom Pavićevićem koji je u ponedjeljak pobjegao dvojici policajaca koji su ga odveli u bolnicu, jer mu je, kako im je saopštio, pozlilo.
On je pobjegao iz nikšićke bolnice kada je zbog, kako je rekao, gušenja zadržan da primi infuziju. U bezbjednosnim službama Pavićević je označen kao blizak kavačkom klanu.
Kako je saopšteno Pobjedi iz izvora iz istrage, Pavićević je uhapšen po prijavi Z.Š. za napad. Kako je juče objavio Portal ETV, u pratnji Pavićevića bi-
la su dva policajca od kojih je jedan pripravnik. Pavićević je povratnik u izvršenju krivičnih djela.
S obzirom na to da je on evidentiran kao član kriminalnog klana u pratnji je, kažu nezvanični sagovornici ovog portala, trebalo da bude i Interventna jedinica.
U ovom slučaju nije samo odgovornost na dvojici policajaca koja su trebala da ga obezbjeđuju sve vrijeme dok mu se ukazuje pomoć, već i na starješinama koje su poslale samo dvojicu službenika.
- Nije izvršena adekvatna procjena situacije - analiza rizika, niti su izvršili pripremu služ-
benika za sprovođenje opasnog lica, iako su znali o kome se radi. Ovakav pristup samo je potvrda potpunog haosa i en-
OPREČNI ISKAZI: Žrtva ranjavanja u Skadru tvrdi da ne poznaje osumnjičenog, Gilja da mu je prepriječio put i psovao ga
tropije sistema policije - piše Portal ETV pozivajući se na izvor iz bezbjednosnog sektora. A. R.
Brajović tvrdi da nijesu imali
sukob i da je pošten građanin
PODGORICA – Erogen
Brajović Vaso, koji je ranjen u ponedjeljak kada su ubijene dvije osobe i ranjena konobarica lokala u centru Skadra, tvrdi da nije bio u sukobu sa osumnjičenim za zločin Ragipom Giljom, kako je on to tvrdio pred istražiteljima.
Brajović je, kako je objavio albanski portal Top Channel, saslušan na odjeljenju Traumatološke bolnice, gdje je smješten nakon teških povreda.
Brajović Vaso je opovrgao alibi Gilje, koji je tvrdio da je bio u ličnom sukobu sa Erogenom Vasom Brajovićem. Prema njegovim riječima, prije nekoliko mjeseci Vaso mu je prepriječio put blindiranim vozilom i psovao ga, što je na-
vodno bio motiv da ga ubije. U međuvremenu, Erogen Vaso je istražiteljima rekao da ga ne poznaje i nije imao kontakt sa osumnjičenim. On je inspektorima ispričao da je biznismen i pošten građanin koji nema otvorenih sukoba uprkos krivičnom dosijeu u Albaniji zbog novčanih kazni u Crnoj Gori i povezanosti sa organizovanim kriminalom. Dodao je da je doprinio društvu predstavljajući crnogorsku zajednicu u opštinskom vijeću kao član pod logom PBDNJ (Unija za ljudska prava). Policija sumnja da je Ragip Gilja plaćen da eliminiše Erogena Brajovića. Na osnovu dosadašnje istrage, samo dvije osobe su identifikovane kao saradnici, ali se očekuje da će se krug osumnjičenih proširiti.
Prema pisanju albanskih medija, 29-godišnji Ragip Gilja je u bliskim odnosima sa Lulezimom Kulom, koji je u policijskim evidencijama označen kao član organizovane kriminalne grupe. U januaru 2018. godine, Kula je napadnut eksplozivom u Skadru, gdje je teško povređen, a povrede su zadobili još sedam građana koji su se tu zadesili.
Nakon tog napada, u Skadru se dogodilo niz kriminalnih događaja za koje se sumnja da su međusobno povezani. Čak i za najnoviji masakr, policija sumnja da potiče iz neuspjele likvidacije Kule.
Erogen Brajović je pred Višim sudom u Podgorici bio optužen da je vođa kriminalne grupe koja je planirala likvidacije bivših policajaca i navodnih
zakazano za 20. oktobar Specijalna jedinica policije uhapsila člana organizovane kriminalne grupe u Podgorici Jovović posjedovao 42 grama kokaina
protiv Kašćelana pojavili u sudnici
Dragović je ostao bez vlasništva nad vilom, tvrdeći da je njena prodaja Kašćelanovom saradniku sprovedena nezakonito.
Bujković je pred sudom tvrdio da ne zna ko mu je skoro prije deceniju poslao SMS poruku u kojoj je tražen novac, niti iz kog razloga. – Tražene su mi pare, ali se ne sjećam koliko, ni zašto. Znam samo da je trebalo da ih ostavim na nekom mjestu u
Kotoru – kazao je pred sudom sredinom septembra 2024. godine, dodajući da ne pamti ni broj telefona, ni sadržaj poruke.
Bujkoviću je nakon ovog svjedočenja ukinut status svjedoka oštećenog. Podsjećamo, Bujković je u istrazi tvrdio da mu je više osoba iz kavačke grupe prijetilo ubistvom i da su za oprost što je špijun Jovice Vukotića od njega tražili 50.000 eura.
Međutim, on je prilikom svjedočenja u maju 2018. godine pred ranijim sudijom Dragojem Jovićem promijenio iskaz i odustao od krivičnog gonjenja.
Prema optužnici, Slobodan Kašćelan i Igor Božović krajem maja 2010. godine organizovali su kriminalnu grupu koja se bavila švercom droge, iznudama, zelenašenjem, pranjem novca i davanjem mita. Optužnicom su obuhvaćeni Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar Đurišić, Igor Đurišić, Davor Prelević, Stefan Brnović, Aleksandra Bogdanović, Đerđ Camaj, Zlatko Samardžić i Ilija Dedović. B. R.
PODGORICA – Filip Jovović (35) iz Podgorice, za kojeg policija tvrdi da je član organizovane kriminalne grupe, uhapšen je juče kada je pokušao da pobjegne pripadnicima Specijalne jedinice policije, a nakon čega je kod njega pronađeno 42 grama kokaina. Kako je saopšteno iz Uprave policije, pripadnici Specijalne jedinice juče su u Podgorici uočili Jovovića koji je kada ih je ugledao pobjegao.
- Brzom i efikasnom reakcijom policijskih službenika SJP on je savladan i kod njega je pronađeno 42 grama opojne droge kokain. Osim toga, s ovim licem su se u društvu nalazila još dva lica koja su stavljena pod kontrolu, saopšteno je iz policije. Iz policije dodaju da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na osnovu naredbe pretresli
pripadnika „kavačkog klana“. Crna Gora je 2019. tražila njegovo izručenje, ali su albanske vlasti to odbile, budući da ima albansko državljanstvo. Brajović se u Crnoj Gori teretio da je, zajedno sa Rankom Radulovićem i Igorom Vukotićem planirao niz ubistava, među kojima i visokih policijskih funkcionera Zorana Lazovića i Duška Golubovića. Njegov brat Denis Br ajović izručen je iz Dubaija zbog ubistva Gjina Ndoja 2020. godine.
Podsjećamo, Brajović je ranjen u pucnjavi u Skadru, u kojoj su stradali Liridon Kraja i Armando Paljim. Sumnja se da je meta bio upravo Brajović Vaso, a u pucnjavi su stradali njegov tjelohranitelj Kraja i prijatelj Paljim. J. R.
stan i vozila koje koristi Jovović. - Oduzeta su dva vozila radi detaljnijih provjera, naveli su iz policije. Jovović će uz krivičnu prijavu biti priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. - Službenici Uprave policije, kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju, angažovanjem svih raspoloživih resursa, kapaciteta i taktičkih jedinica, nastavljaju sa preduzimanjem opsežnih mjera i radnji na suzbijanju djelovanja, stavljanju pod kontrolu i neutralisanju organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih lica, poručili su iz policije.A.R.
Srijeda, 10. septembar
PLJEVLJA: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o posljedicama ekološkog incidenta koji se desio usljed izlivanja jalovine iz rudnika „Šuplja stijena“
PLJEVLJA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je preduzelo sve potrebne mjere i radnje u cilju zaštite, očuvanja i unapređenja riba i drugih vodenih organizama povodom ekološkog incidenta koji se desio u junu na rijeci Ćehotini – saopšteno je Pobjedi iz tog Vladinog resora kojim rukovodi Vladimir Joković.
Ekološki incident prijavili su 23. juna 2025. godine ribočuvari Sportsko–ribolovnog kluba ,,Lipljen“ koji gazduje ribolovnim vodama u Pljevljima. Utvrđeno je da se na odlagalištu Rudnika olova i cinka Šuplja stijena otvorio ponor koji je „isisao“ flotaciono jezero površine oko četiri hektara usljed čega su šljaka i otpadne vode (jalovina) završile u rijeci Ćehotini. – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, povodom ekološkog incidenta zabilježenog 27. juna u Rudniku olova i cinka „Šuplja stijena“ kod Pljevalja je, na osnovu zahtjeva Sportsko-ribolovnog kluba „Lipljen“, koji ima potpisan ugovor o ustupanju na korišćenje riba i drugih vodenih organizama, uputilo inspektora za poljoprivredu i vino u nadzor. Inspektor je konstatovao da je stanje rijeke Ćehotine toga dana bilo dobro i da nema mutnoće, kao i da nije došlo do uginuća ribe, što su i potvrdili ribočuvari iz SRK „Lipljen“ – kazali su iz Ministarstva.
KOMISIJA
Iz tog resora nakon ekološkog incidenta najavili su osnivanje komisije koja će utvrditi štetu pričinjenu ribljem fondu. Na pitanje da li je komisija formirana, ko su članovi i kakav je nalaz donijela juče su nam odgovorili da je Ministarstvo u zakonskoj obavezi da formira komisiju za određivanje štete nad ribljim fondom, samo u slučaju kada dođe do pomora ribe. Što, konstatuju, u ovom slučaju nije u pitanju. Ističu da u posljednjih desetak godina, na tom dijelu rijeke Ćehotine nema ribe, zbog čestih spiranja sa jalovišta Gradira.
Ministarstvo je, u saradnji sa Univerzitetom Crne GorePrirodno matematičkim fakultetom krajem 2023. godine završila Ribolovnu osnovu sliva rijeke Ćehotine. Fizičko-hemijske karakteristike is-
IZLIVANJE BASENA NIJE PRVI SLUČAJ ZAGAĐENJA ĆEHOTINE RUDNIČKIM VODAMA:
Flotaciono jezero rudnika „Šuplja stijena“
pitivao je tokom monitoringa 2022. godine Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, status kvaliteta pokazao je da je bio umjeren do vro dobar. – Kako je došlo do ovog ekološkog incidenta planiramo da uradimo monitoring stanja ihtiofaune i bentosa na ovom dijelu rijeke Ćehotine – najavili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne precizirajući kad će to uraditi. Povodom ekološkog incidenta ni dva mjeseca nakon što se desio nije se oglasio nijedna organ ili institucija. Prošle sedmice je Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno da još nije donijelo odluku.
– U toku je izviđajni postupak u kome se preduzimaju potrebne radnje, uključujući
i odgovarajuća vještačenja, u cilju utvrđivanja da li u radnjama bilo kog lica ima elemenata bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti – kazali su Pobjedi iz ODT-a Pljevlja.
Jalovinu čine ostaci rudnog mulja, tečnosti i hemikalija nakon flotacione ekstrakcije rude olova i cinka iz samljevene stijenske mase.
Ekološki inspektor u izvještaju nakon obavljenog nadzora je naveo da Gradir Montenegro (firma preko koje posluje rudnik ,,Šuplja stijena“) nije postupio u skladu s propisanim mjerama iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, koje se odnose na slučaj incidenta na jalovištu. Zato je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka dok je ekološka inspekcija podnijela i zahtjev
Agenciji za zaštitu životne sredine za pokretanje postupka za naknadu štete. Agencija se tim povodom nije oglašavala niti su odgovorili na pitanja koja je Pobjeda uputila 1. septembra.
Fizičko-hemijsku analizu uzoraka vode je uradio Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI). U izvještaju je ukazano na degradaciju kvaliteta površinske vode rijeke Ćehotine u zoni ušća izvora Badanj, a zbog velikog prisustva teških metala u vodi (olovo, cink), rastvorenih soli i suspendovanih čestica. U zaključku se kaže i da to hemijsko opterećenje predstavlja ozbiljan rizik po ekološki status rijeke, posebno u kontekstu potencijalnog negativnog uticaja na akvatične organizme (ribe, bentosne organizme), te da kontaminacija evi-
Inspektor za poljoprivredu i vino izvršio je nadzor 27. juna. Konstatovao je da je stanje rijeke Ćehotine bilo dobro i da nema mutnoće, kao i da nije došlo do uginuća ribe, što su i potvrdili ribočuvari iz „Lipljena“ koji su prijavili ekološki incident. U zakonskoj smo obavezi da formiramo komisiju za određivanje štete nad ribljim fondom, samo u slučaju kada dođe do pomora ribe – kazali su Pobjedi iz Ministarstva
dentno nije ograničena samo na lokalitet ušća izvora Badanj, već ima difuzni karakter i nastavlja da se širi nizvodno, što potvrđuju i analize uzorka sa lokacije Tatarovine (na granici sa BiH).
Ekološki incident ima karakter prekograničnog jer se Ćehotina uliva u Drinu. Zavod za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i JKP ,,6. mart“ iz Goražda preporučili su građanima da budu oprezni prilikom korišćenja vode iz Drine.
Iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa saopšteno je 10. jula da je do ekološkog incidenta došlo formiranjem kaverne (šupljine) u tlu flotacionog jalovišta, usljed više sile - iznenadne geološke pojave, najvjerovatnije zemljotresa, klizišta ili odrona. Naglašeno je da nije došlo do fizičkog oštećenja brane jalovišta kao rudarskog objekta, niti je nesreća nastala usljed neadekvatnog izvođenja rudarskih radova. Geološka pojava djelovala je kao viša sila, s efektima koji su se proširili i van teritorije opštine Pljevlja.
MJERE
Na osnovu izvještaja inspekcijskog nadzora rudarske i geološke inspekcije, privremeno je, od 10. jula, obustavljeno izvođenje rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine na određenim djelovima jalovišta u okviru rudnika. Saopšteno je da je to ,,preventivna i zaštitna mjera nakon ekološkog incidenta izazvanog pojavom koja se, prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, kvalifikuje kao ,,veća nesreća“, s obzirom na štetu po životnu sredinu i kontaminaciju Ćehotine“.
Gradir Montenegru je rješenjem naloženo da, osim da privremeno obustavi izvođenje radova na odlaganju flotacione jalovine, omogući nesmetan pristup stručnim ti-
movima i nadzoru, koji sprovode geološka istraživanja u skladu sa nalogom geološke inspekcije od 4. jula. Mjera ostaje na snazi do završetka geoloških istraživanja i dobijanja validnih rezultata, izrade plana zaštite i spašavanja i pribavljanja saglasnosti od Ministarstva unutrašnjih poslova, te do pripreme i odobravanja tehničkog rješenja koje će spriječiti slične incidente u budućnosti.
– S obzirom na osjetljivost situacije, način na koji je koncesionar Gradir Montenegro pristupio sanaciji kaverne biće dodatno preispitan. O zakonitosti nužnih odstupanja u dijelu izvođenja rudarskih radova tokom sanacije odlučiće nadležni sud u Pljevljima, po zahtjevu Rudarske inspekcije – saopšteno je tada. Izlivanje basena jalovišta nije prvi slučaj zagađenja Ćehotine rudničkim vodama. Na to ukazuje stanje iznad i nizvodno od Mjedeničkog potoka koji se nalazi u blizini rudarskog naselja Šula, u nenaseljenom dijelu, a u kome se periodično, pojavaljuju kisjele vode koje su uništile živi svijet u njemu. Kompanija Gradir Montenegro d.o.o. koja posluje u vlasniš tvu poljske kompanije ZGH iz Boleslawa, ima dugoročnu koncesiju na eksploataciju rude cinka i olova na ležištima ,,Šuplja stijena“, ,,Đurđeve vode“, ,,Paljevine“ i ,,Ribnik“. Ugovor je potpisan 25. avgusta 2006. godine. Ranije je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa saopšteno da je u otvaranje rudnika uloženo 50 miliona eura. Proizvodnja iznosi 550.000 tona rude godišnje, sa prosječnim sadržajem od 2,5 odsto olova i cinka. Godišnje proizvode 18.000 tona koncentrata olova i cinka. Kompanija zapošljava 162 radnika (podatak iz 2024. godine). D. ŠAKOVIĆ
Srijeda, 10. septembar 2025.
ŽABLJAK – Ministarstvo javnih radova raspisalo je javnu nabavku za izvođača radova – za projekat rekonstrukcije AC cjevovoda od kaptaže „Oko“ (Zminje jezero) do glavnog sabirnog gradskog bazena – rezervoara (Razvršje) na Žabljaku.
Procijenjena vrijednost radova, bez PDV-a, iznosi 1,32 miliona eura. Otvaranje ponuda zakazano je za 10. oktobar. Iz lokalne uprave saopšteno je da je to jedan od najznačajnijih projekata kada je Žabljak u pitanju.
– Biće rekonstruisana kompletna trasa glavnog gradskog vodovoda, od izvorišta do sabirnog bazena. Realizacijom t og projekta opština Žabljak postaje opština koja na teritoriji neće imati vodovod sa a zbest-cementnim cijevima – kazali su iz opštine.
ŽABLJAK: Ministarstvo javnih radova raspisalo tender za izvođača radova
U opisu projekta navodi se da je postojeći AC 300 cjevovod dotrajao, izveden je prije 40-ak godina i postavljen je duž potoka koji je sklon odronima kao i duž saobraćajnice. Dugo godina je služio kao jedini cjevovod koji snabdijeva grad Žabljak. – Sa postojećeg gradskog rezervoara voda se prepumpava na Razvršje u rezervoar koji nema dovoljne kapacitete (100 m3). Tim projektom predviđena je rekonstrukcija vodovodne mreže na dionici od kaptaže ,,Oko“ na Zminjem
DANILOVGRAD: Projekat Opštine i Skupštine Crne Gore
Postavljen kontejner za odlaganje plastike
DANILOVGRAD – U Ulici Lazara Đurovića, na parking prostoru između Gimnazije ,,Petar I Petrović Njegoš“ i OŠ ,,Vuko Jovović“ postavljeni su kontejneri za prikupljanje plastičnog otpada.
Kontejner je vizuelno prepoznatljiv, edukativnog karaktera i opremljen QR kodom. Kontejner će biti dostupan od 9. do 20. septembra.
Aktivnost je realizovana u okviru pilot projekta povodom obilježavanja Dana ekološke države Crne Gore, a sprovode je Skupština Crne Gore u saradnji sa Opštinom Danilovgrad, a usmjeren je ka zaštiti životne sredine i podizanju svijesti o važnosti reciklaže plastike.
Organizatori su pozvali građane, ustanove, organizacije i privredne subjekte da se aktivno uključe u ovu ekološku inicijativu i doprinesu prikupljanju plastike, čime zajedno gradimo održivu i ekološki odgovornu budućnost. C. G.
NIKŠIĆ: Okončan projekat vrijedan 620.000 eura
Dragovoljići dobili novi put i igralište
NIKŠIĆ - Opština je u saradnji sa Ministarstvom javnih radova, završila projekat sanacije i asfaltiranja puta u Dragovoljićima, u dužini od 6,5 kilometara. Iz nikšićke lokalne uprave je saopšteno da je izgrađeno i igralište kod škole u tom mjestu.
Vrijednost radova iznosila je više od 620.000 eura. – Projekat je realizovan amandmanom predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića u Skupštini Crne Gore i predstavlja značajno ulaganje u infrastrukturu ovog kraja, omogućivši mještanima lakši i bezbjedniji saobraćaj – navodi se u saopštenju Opštine. Nadzor nad radovima vršilo je DOO Agencija za projektovanje i planiranje — Nikšić, dok je izvođač bila kompanija Mehanizacija i programat iz Nikšića. C.G.
jezeru u dužini od 4.385 metra. Postojeći bazen Razvršje se nalazi na koti 1.575 mnm, ima zapreminu 100 m3 i nalazi se na imovinski spornoj parceli. Investitor je predvidio izgradnju novog na državnoj parceli, zapremine 600 m3 – navedeno je u opisu projekta.
P rojektom je predviđena zamjena cjevovoda duž Mlinskog potoka koji je djelimično dotrajao uslijed dejstva odrona i klizišta u samom potoku, koji se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini. Na određenim
dionicama se pokušavalo sanirati cjevovod, ali je to bilo prilično neuspješno. S obzirom na starost cjevovoda i na velike gubitke investitor je odlučio da zamijeni kompletnu t rasu koja se drugim dijelom prostire duž saobraćajnice. Projektnu dokumentaciju i Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu obezbijedila je opština Žabljak.
Projekat je uradio „Aqua bim“ d.o.o. Podgorica, a revident je „Diagram“ d.o.o. Podgorica. D.Š.
Asocijacija lokalnih samouprava apeluje da se hitno izmijeni Zakon o komunalnoj policiji
U Zajednici opština smatraju da iz Zakona treba brisati član koji vezuje broj komunalnih policajaca za broj stanovnika i dozvoliti lokalnim upravama da same odrede broj zaposlenih u toj službi. Takođe, smatraju da im treba omogućiti da mogu zaposliti lice koje još nije položilo stručni ispit za komunalnog policajca, uz obavezu da to učini u roku od godinu
PODGORICA – Iz Zajednice opština upozoravaju da se hitno mora mijenjati Zakon o komunalnoj policiji koji ograničava zapošljavanje u tim gradskim službama što za posljedicu ima premali broj komunalnih policajaca na terenu da bi se obezbijedio red i kvalitetna usluga građanima i gostima Crne Gore.
Podsjećaju da na taj problem godinama ukazuju, da se to pitanje godinama otvara na sjednicama Koordinacionog tijela Vlade za pripremu i praćenje turističkih sezona, ali se rješenje odlaže iz sezone u sezonu.
Važeći zakon o komunalnoj policiji određuje broj policajaca u odnosu na broj stalnih stanovnika jedne opštine. Na svakih 5.000 stanovnika, opština može imati jednog komunalnog policajca više, a minimum su tri po opštini.
OGRANIČENJE
– Međutim, time se potpuno zanemaruju realne potrebe opština, naročito onih koje su turistički orijentisane. U primorskim gradovima broj turista u špicu sezone višestruko premašuje broj stanovnika, a opštine i dalje imaju isti, zakonom ograničen broj komunalnih policajaca. To dovodi do toga da mali broj ljudi mora da
obavlja ogroman posao – održava red 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji i odgovara na zahtjeve koji višestruko prevazilaze njihove kapacitete – kazali su iz lokalne uprave. Na primjer, opština sa 20.000 stanovnika u kojoj se registruje dva miliona noćenja ima svega šest komunalnih policajaca – Lokalne samouprave najbolje poznaju potrebe svojih građana i posjetilaca i trebalo bi da imaju pravo da samostalno odlučuju o broju komunalnih policajaca. Zato predlažemo izmjenu Zakona o komunalnoj policiji tako da se briše član koji vezuje broj komunalnih policajaca za broj stanovnika. Time bi se opštinama omogućilo da
same, prema realnim potrebama, planiraju i organizuju službu – predlažu iz te asocijacije lokalnih samouprava. Takođe, predlažu i fleksibilnije zapošljavanje novih ljudi – da opštine mogu zaposliti lice koje još nije položilo stručni ispit za komunalnog policajca, uz obavezu da to učini u roku od godinu. Na taj način bi se lakše popunila radna mjesta i riješio problem nedostatka kadra.
Podsjećaju da u pravnom sistemu više ne postoje „opštine u okviru Glavnog grada“, p a je potrebno i tu zastarjelu odredbu izbrisati iz zakona. – Ako se ništa ne promijeni, lokalne samouprave će i narednih sezona imati isti problem – premalo ljudi za previše posla. To direktno utiče na kvalitet života građana, na uređenost gradova i na kvalitet turističke ponude Crne Gore. Zajednica opština Crne Gore apeluje da se ovaj problem što prije riješi. Svaka nova sezona bez promjena znači nove poteškoće za opštine, nezadovoljstvo građana i lošiju sliku koju naši gosti odnose iz Crne Gore – smatraju u Zajednici opština. Poručuju kako je vrijeme da se lokalnim samoupravama dâ pravo da same odlučuju o onome što najbolje poznaju –potrebama svojih zajednica, što je i intencija procesa decentralizacije. C. G.
Premijera drame Maje Pelević u režiji Kokana Mladenovića krajem oktobra
Predstava ,,Bolivud“ u Gradskom pozorištu
PODGORICA – Počele su probe za novu predstavu Gradskog pozorišta, radnog naziva ,,Bolivud“, a premijera se očekuje krajem oktobra. Radi se po tekstu dramske spisateljice Maje Pelević, u režiji Kokana Mladenovića.
Glumačku podjelu čine: Božidar Zuber, Marija Đurić, Branka Femić-Šćekić, Emir
Ćatović, Ivona Čović-Jaćimović, Aleksa Balević, Vukan Pejović, Anđelija Rondović, Vanja Jovićević i Lara Dragović Muziku će raditi Irena Popović-Dragović, kostime Aleksandra Pecić Mladenović, scenografiju Anđelija Stanković, a scenski pokret Andreja Kulešević. Asistent reditelja je Petar Vlahović An. R.
Izložba djela Ljiljane Jabučanin otvorena na Cetinju Jubilej vrijedan poštovanja
PODGORICA - Izložba
„Let 2“ umjetnice Ljiljane Jabučanin, povodom 50 godina njenog umjetničkog stvaralaštva, otvorena je u galeriji Centra za kulturu prijestonice Cetinje.
Na izložbi, posvećenoj tom značajnom jubileju, predstavljeni su radovi nastali tokom 2025. godine, koje istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković opisuje kao objedinjene zajedničkim imeniteljem – lirski, apstraktni i ekspresionistički izraz.
Tokom bogate i predane karijere, slikarka Ljiljana Jabučanin priredila je 84 samostalne izložbe i učestvovala na više od 150 kolektivnih, u zemlji i inostranstvu. Kroz atelje „Ljiljana“, u duhu nesebičnog volonterskog rada, podučila je više od 900 polaznika, od kojih
su mnogi upravo tu načinili prve likovne korake, otkrivajući svijet umjetnosti pod njenim mentorstvom.
Na otvaranju izložbe, Jabučanin je publici uputila topao i emotivan pozdrav kazivanjem stihova Vita Nikolića i Gordane Sarić, stvarajući poseban poetski ugođaj večeri. Pored slikarstva, bavi se i pisanjem poezije i eseja, a autorka je knjige „Jutro se prevarilo“. - Likovno djelo Ljiljane Jabučanin, poznatije u drugim sredinama Crne Gore, zaslužilo je da se poslije dugog vremena predstavi u rodnom gradu i da se tako oda priznanje umjetnici i njenom pedesetogodišnjem radu iza kojeg stoji zreo slikarski opus vrijedan našeg poštovanja – rekla je Zeković. Izložba će biti otvorena za posjetioce do 15. septembra.R. K.
Promocija knjige Veselinke Martinović „Potraga“ sjutra u knjižari Zavoda
PODGORICA – Promocija dramskog teksta za djecu „Potraga“, autorke Veselinke Martinović, biće priređena sjutra veče, u 19 sati, u prostorijama knjižare Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (Ulica Novaka Miloševa 36).
Na promociji će govoriti: Jovanka Vukanović , autor predgovora uz ovu knjigu, mr Radule Novović – ured-
nik u Zavodu, Marijana Simonović koja potpisuje vizuelni identitet knjige, i autorka. Veselinka Martinović, inače učiteljica, član je Udruženja književnika Crne Gore i ovo je njena deseta knjiga za djecu. „Potraga“ je jedna od nagrađivanih knjiga na konkursu Zavoda za vanudžbeničku literaturu za 2024. godinu i dio je Zavodove biblioteke Zublja, u okviru koje se objavljuje literatura za djecu i mlade.R.K.
PODGORICA - Fantastično, magično, inspirativno, prijateljski - ovako evropski i regionalni majstori stripa opisuju 19. izdanje Hercegnovskog strip festivala (HSF). Festival ni ove godine nije bio samo skup profesionalaca - bio je istinski susret entuzijasta, autora i publike.
Učesnici iz cijelog svijeta nijesu krili oduševljenje atmosferom festivala, ljepotom grada i bliskim kontaktom sa publikom, naročito mladima. Od globalno poznatih imena poput Marka Simpsona Džoka i Marie Laure Sanapo, do regionalnih autora koji se rado vraćaju HSF-u, svi dijele isti zaključak: Herceg Novi je prava čarolija za ljubitelje stripa. Hercegnovski strip festival je događaj koji iz godine u godinu potvrđuje status jednog od najvažnijih strip festivala u regionu, ali i šire. To je mjesto susreta najznačajnijih evropskih i svjetskih strip autora sa publikom svih generacija. Ovogodišnji HSF, koji se završa-
Solanović: Publika se stalno podmlađuje
Čest gost novskog festivala je i Robert Solanović Bob, autor hit stripa „Mister Mačak“, koji kaže da su susreti njegov glavni motiv za dolazak, jer HSF uvijek nudi priliku za nove kontakte sa sjajnim autorima i publikom. - Uvijek mi je drago vidjeti da se publika podmlađuje, svi se tome nadamo. Naravno da strip neće nikad nestati, to je nemoguće, ali svi strahujemo kao autori. To je zapravo jedan sjajan dio Herceg Novog, ovdje vidim najviše mladih, danas je baš bila četa klinaca - naveo je Solanović.
PODGORICA – Podgorička publika imala je priliku da u Njegoševom parku razgovara sa hrvatskim piscem Kristianom Novakom, autorom nagrađivanog romana „Ciganin, ali najljepši“, koji je u okviru programa KIC-a „Budo Tomović“ otkrio stvaralačke procese i odnos prema iracionalnom u književnosti.
Novak je kazao da uvijek nastoji da se iracionalni dio, bez kojeg nije u stanju napisati priču, na neki način tematizuje.
- Snovi koje imamo, vizije koje imamo, svaki dan su dio naših života, podjednako kao nešto što možemo rukom dodirnuti. Taj dio koji je potpuno nelogičan i koji se čini kao da ne spada u one naše konkretne narative, koje koristimo da bismo
Srijeda, 10. septembar 2025.
Hercegnovski strip festival očima učesnika koji ne kriju oduševljenje atmosferom i ljepotom grada
va danas, kroz niz programa, izložbi, koncerata i druženja još jednom dokazuje da je deveta umjetnost i te kako živa i voljena u Crnoj Gori.
ČISTA MAGIJA
Jedna od najvećih svjetskih strip zvijezda, crtač čije kreacije krase neka od kultnih izdanja Betmena, Supermena, Derdevila, Hulka, Venoma - Mark Simpson poznatiji kao Džok ovih dana je u Herceg Novom crtao za ljubitelje stripa i družio se sa brojim autorima koji su gosti HSF-a. - Fantastično je! Prvi put sam ovdje, pozivali su me više puta, želio sam da dođem i ove godine sam konačno uspio. Sjajno je, divni ljudi, odlična atmosfera, lijepi prizori - podijelio je utiske Džok, koji je specijalni gost festivala. Otkrio je da trenutno sa Skot Snajderom radi na izdanju „Absolute Batman“ i na adaptaciji stripa „Witches“ u produkciji „Amazon Studios“, kao i na dizajnu za film o Betmenu. Strip umjetnici su na plažnom baru „People’s“ na Toploj crtali za fanove, ali i uživali u druženju na septembarskom suncu. Berza stripa, crtanje za fanove i crtanje na majicama trajali su punih osam sati, a za bekgraund muzički ugođaj bio je zadužen DJ dvojac 2Beat. Prvi put ja na festivalu, kao specijalna gošća, Maria Laura Sanapo, autorka koja je karijeru uglavnom vezala za izdavačkog giganta DC Comics, a neki od stripova na kojima je radila su „Wonder Woman“, „Green Lantern“, „Dc Bombshells“, „Batwoman“. Kako ka-
Od globalno poznatih imena poput Marka Simpsona Džoka i Marie Laure Sanapo, do regionalnih autora koji se rado vraćaju HSF-u, svi dijele isti zaključak: Herceg Novi je prava čarolija za ljubitelje stripa
že, na HSF je došla sa namjerom da se predstavi publici, a onda su joj festival, more, ljudi i energija postali inspiracija. - Ovaj grad je čista magija. Veoma je romantičan, imate nevjerovatnu tvrđavu, more, imate sve, zaljubljena sam u ovo mjesto, i ljudi su fantastični. Ovo je jedan od najboljih strip festivala. Možete imati kontakt sa ljudima, veoma je prijateljski usmjeren, vidimo interes koji ljudi, naročito mladi, imaju za naš rad i to je sjajno - istakla je Sanapo. Dušan Mladenović, glavni urednik izdavačke kuće „Veseli četvrtak“, jednog od najvećih regionalnih strip izdavača, poznatog po izdanjima kultnih serijala poput Zago-
Stvaralaštvo poznatog hrvatskog pisca Kristiana Novaka predstavljeno
se lakše snalazili kroz život - ja bez toga nijesam u stanju napisati priču – rekao je on. Na pitanje teoretičarke književnosti Jelene Knežević o načinu na koji je došao do majstorskog povezivanja fabularne linije u okviru romana „Ciganin, ali najljepši“, a koje u jednom trenutku jedna drugu razotkrivaju i razrješavaju, kazao je da bi bilo lijepo da to znaš na početku, pa onda samim tim znaš i kuda ideš.
- Generalno, moje pisanje je obilježeno jednom velikom nepoznanicom i snažnim osjećajem koji imam na početku i koji me vodi dalje – kazao je on, dodajući da ako ne zna ka-
ko priča ide dalje, znači da nije nešto postavio dobro što se tiče likova ili mora istražiti bolje kakva pravila važe u svijetu koji je stvorio.
- Bez obzira da li pišem, na primjer, u hiperrealističnom stilu, ja moram tačno znati šta u tom svijetu znači biti izdan, biti vrijedan, biti uspješan ili neuspješan, sasvim svejedno. Moram tačno znati prema kojoj od tih svojih sudbina ide svaki od likova da bi meni bilo jasno. Kad dođem do situacije da ne znam dalje, onda ili idem istraživati dublje sa likovima - što oni sve još imaju, kakve još osobenosti posjeduju, a koje nijesam dovoljno istakao – istakao je Novak.
U odgovoru na pitanje da li je priča junaka Sandija dio pripovjedačke strategije, on je kazao da mora znati, makar otprilike, u kom pravcu želi ići i koje glasove želi čuti u svom romanu. - Zapravo često mi se dešava da prvo znam šta je na samom vrhuncu radnje. Ako znam kakvu emociju tamo želim imati, onda mi je puno lakše odrediti kako priča počinje, kako se razvija, kada se komplikuje, kada ide do tog neizdrživog stanja i kako će se na kraju završiti –rekao je Novak. On je istakao da se pojedinac objavljenom knjigom, filmom ili predstavom obraća ljudima koji su konzumenti umjetno-
kriju
ra, Teksa i Dylana Doga kazao je da je HSF posao i zadovoljstvo u jednom.
- Iskoristim priliku da dođem na najbolji balkanski, a vrlo je moguće i najbolji evropski strip festival i da se družim sa ljudima sa kojima imam privilegiju da sarađujem, poslovno i privatno, i da ih ,,maltretiram“ da mi crtaju razne junake koje objavljujemo ili ćemo tek objavljivati, a naravno i da dogovaramo neke naslovne strane, neke nove stripove koje ćemo možda objaviti - kazao je Mladenović.
On je naglasio da u Herceg Novom svake godine otkrije neke nove autore, ali i načine stvaranja strip umjetnosti, a sa so-
u Podgorici
bom uvijek nosi knjigu za crteže i posvete koja je svakog puta bogatija radovima vrhunskih strip umjetnika. Poredeći HSF sa festivalom „Lucca Comics“, po brojkama najvećim evropskim i drugim u svijetu, Mladenović je kazao da je „festival u Herceg Novom mnogo prijatniji, mnogo intimniji, prilika da čitaoci i autori stupe u bliski kontakt“. - Tamo je to mnogo više industrijski, stoji se u redovima satima - kazao je Mladenović.
STRIP-PERFORMANS
Multimedijalni strip-performans „Moby Dick City Blues“ obilježio je četvrto veče 19. HSF-a. Publika je uživala u ovom vizuelno-muzičkom spektaklu, preteći Kozima Miorelija koji je uživo digitalno crtao, uz pratnju Stefana Bekinija
- „Moby Dick City Blues“ je grafički roman koji sam nacrtao, scenariste Marca Gnaccolinia, a koji je u Italiji objavila kuća Eris Edizioni. To je urbana adaptacija „Mobi Dika“. Priča o slijeđenju snova prenesena je u današnjicu, jer svaki čovjek slijedi svog „bijelog kita“. Mislio sam da je moja opsesija da budem bolji i zaronim dublje u svoj rad, ali moj „bijeli kit“ se promijenio i ja sada plivam sa njim, više ga ne lovim - kazao je Mioreli. Stefano Bekini dijeli istu viziju priče i opisuje kakva je uloga muzike o ovom zanimljivom performansu.
- Pokušavam da slici dam više snage, priča je pred vama, ali muzika joj daje malo više dubine - istakao je Bekini. A. ĐOROJEVIĆ
sti i koji su u stanju revidirati nekako svoje mišljenje. - Ono što književnost i um-
jetnost mogu to je artikulisati probleme kojih nijesmo svjesni – rekao je on. An. R.
PODGORICA - Pisac iz
Crne Gore Milo Masoničić učesnik je Bijenala mladih koje će biti održano od danas do 2. oktobra u Beogradu, pod okriljem Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS), a u jeku društvene i političke krize u Srbiji. Bijenale će ukazati na prostor između umjetničkog izraza i političkog angažmana, kao i između postojećeg sistema i mogućnosti njegove transformacije.
U organizaciji tima mladih iz oblasti umjetnosti, arhitekture, istorije umjetnosti, kulturne produkcije i srodnih disciplina, treće izdanje Bijenala mladih ,,Umetnost kao samoorganizovana stvarnost“, odvija se u kontekstu studentskog samoorganizovanja i masovnih protesta, u vremenu obilježenom rastućom represijom i krizom institucija. Upravo zato, izložba prevazilazi ideju klasičnog prikaza umjetničkih djela: ona postaje proces, poligon, logistički štab i privremena autonomna zona u kojoj se spajaju imaginacija i borba.
Program se razvija kroz tri konceptualna pravca: ,,Oaze“, ,,Okupacije“ i ,,Ma lagano“ - različite načine odbijanja i otpora, ali i otvaranja novih prostora solidarnosti i kolektivnog djelovanja. Bijenale mladih 2025. poziva publiku ne samo da posmatra, već i da učestvuje u stvaranju novih formi samoorganizovane stvarnosti.
Crna Gora na Bijenalu mladih u Beogradu, koje se održava u jeku društvene i političke krize u Srbiji
- Umjetnost ovdje nije dekoracija društva, već čin otpora i solidarnosti, dio šire borbe za društvo koje tek nastaje - poručili su organizatori Bijenala mladih, na kojem učestvuju umjetnici iz Austrije, Belgije, Crne Gore, Konga, Hrvatske, Holandije, Kine, Njemačke, Rusije, Švajcarske i Srbije. U najavi događaja navodi se da su posljednjih deset mjeseci u Srbiji obilježili samoorganizovani studentski pokret i masovni protesti širom zemlje protiv korupcije i nasilja nad svima koji se protive turbokapitalističkoj diktaturi pod maskom demokratije. - U takvoj atmosferi i uprkos potpunom izostanku budžeta od države, Bijenale mladih ne odustaje i zajedno sa svojim partnerima pruža podršku borbi kroz kolektivni i solidarni angažman mladih. Umjetnost danas nastaje iz prekida i praznina - između neobjavljenih konkursa, ugašenih prostora, privremenih i povremenih ugovora, svakodnevice koja pritiska. Scena se pojavljuje u krhotinama i tragovima. I upravo u toj pukotini - između onog što propada i onog što još ne postoji - deša-
va se ovo Bijenale. Ne da bi tek prikazalo umjetnost, već da bi je upisalo u stvarnost – ističe se u najavi. Bijenale mladih prvi put je održano 2021. godine kao me-
Autorsko veče makedonskog književnika prof. dr Zvonka Taneskog upriličeno u NB ,,Radosav Ljumović“
Svijet nas drži u šaci, iako
živimo u demokratiji
PODGORICA – Autorsko veče pisca, rezidenta NB ,,Radosav Ljumović“ – prof. dr Zvonka Taneskog, održano je u sali ,,Marko Miljanov“. Taneski je govorio o književnom i akademskom putu, pjesničkim zbirkama ,,Otvorena vrata“, ,,Hor trulog lišća“, ,,Čokolada u portfoliju“, ,,Nježnost bez garantnog lica“ i ,,Čekajući istoriju“, te stručnoj knjizi ,,Slovenske sinteze“.
U prvoj zbirci, kako je kazao, prepoznajemo motive ljubavi, tuge, domovine, majke, dok se u kasnijim primjećuje intelektualna skepsa.
- Počeo sam se razvijati u evropskim manirima: studirao sam, upoznao se sa francuskim strukturalizmom, ruskim formalizmom, dekonstrukcijom... Moji stihovi postali su hermetični, igrivi, možda i intertekstualni. Pjesnici nemaju magične moći da mijenjaju svijet, ali ipak ga kroz stihove proživljavaju i interpretiraju – rekao je Taneski. Prema njegovim riječima, pjesme često stvara u prirodi.
- Dok putujem vlakom ili pro-
matram panoramu. Zapisujem stihove olovkom i papirom, kasnije ih oblikujem. Poezija živi svoj život, a ja sam iznenađen kako je publika ponekad tumači na svoj način –što mi je drago, jer ostavljam pjesme s otvorenim završetkom. Tematski se bave društvenim, sociološkim i političkim pitanjima – rekao je on, osvrćući se na zbirku ,,Nježnost bez garantnog lista“ u kojoj se nalaze pjesme o demokratiji.
Taneski smatra da se poezija najbolje piše u demokratskim društvima.
- Tada pjesnik ima slobodu da istražuje i izražava se. Mi mislimo da živimo u demokratiji, iako nas svijet drži – svi smo pod nadzorom tehnologije, u rukama institucija, naši telefoni i pasoši bilježe svaki korak. Poezija u takvom kontekstu postaje signal, način da se iskaže i interpretira stanje svijeta – kazao je autor. Sa autorom je razgovarao Vladimir Karadžić An. R.
đunarodna izložba savremene umjetnosti koja je predstavila radove više od 120 umjetnika uzrasta do 35 godina, objedinjene temom ,,Zajednički jezik“. A. Đ.
Raspisan konkurs za nagradu „Milo Bošković“
Autorima rok do 5. oktobra
PODGORICA – Centar za kulturu iz Kolašina i Narodna biblioteka „Ljubo Anđelić“ raspisali su šesti konkurs za dodjelu pjesničke nagrade „Milo Bošković“. Konkurs je otvoren do 5. oktobra. Žiri će nagraditi tri najbolje pjesme. Prva nagrada iznosi 500, druga 300, a treća 200 eura.
Pravo učešća imaju pjesnikinje i pjesnici iz Crne Gore i regiona, starosti do 37 godina. Svaki autor može poslati jednu neobjavljenu pjesmu. Pjesma se šalje potpisana šifrom, a posebno u dokumentu dostavlja se razrješenje šifre. Radovi se primaju isključivo u elektronskoj formi na imejl bibliotekakolasin@gmail.com Potrebno je pripremiti dva Word dokumenta – prvi nazvati po naslovu pjesme; sadrži naslov i tekst pjesme, a na kraju i šifru. Drugi dokument treba nazvati šifrom; sadrži lične podatke (ime i prezime, godinu rođenja, adresu, telefon, e-mail), šifru i kratku biografiju. An. R.
Raspisan konkurs za idejno rješenje revitalizacije i uređenja park-šume Zlatica
Cilj konkursa je obezbjeđivanje kvalitetnih i savremenih rješenja za uređenje ovog prostora, kojim će se definisati vizija razvoja parkšume Zlatica kao multifunkcionalne rekreativne zone dostupne svim građanima – poručuju iz Službe glavnog gradskog arhitekte
Služba glavnog gradskog arhitekte objavila je međunarodni konkurs za idejno rješenje revitalizacije i uređenja park-šume Zlatica, na površini od 350.000 kvadratnih metara (35 hektara).
- Cilj konkursa je obezbjeđivanje kvalitetnih i savremenih rješenja za uređenje ovog p rostora, kojim će se definisati vizija razvoja park-šume Zlatica kao multifunkcionalne rekreativne zone dostupne svim građanima. Park treba da ponudi raznovrsne sadržaje –prostore za boravak i odmor na otvorenom, zone za dječju igru, površine i staze namijenjene sportu i rekreaciji, kao i ambijente za kulturne i edu-
Aktivnosti Zelenila
kativne aktivnosti – saopštavaju iz Službe glavnog gradskog arhitekte. O d učesnika se očekuje da ponude idejna rješenja koja će doprinijeti transformaciji park-šume Zlatica u prirodnu oazu, kroz primjenu savremenih pejzažno-arhitektonskih pristupa. - Poseban akcenat stavlja se na očuvanje i unapređenje prirodnog ambijenta, kao i na d oprinos uspostavljanju jedinstvenog sistema zelenila Podgorice i jačanju zelene i nfrastrukture grada. Rok za predaju radova je 10. novembar ove godine – navodi se u saopštenju.
Detalji o konkursu dostupni su na sajtu Glavnog grada. I. M.
U toku sjetva zimskog sezonskog cvijeća
iz staklenika
Radnice iz staklenika gradskog preduzeća Zelenilo Podgorica ovih dana sade zimsko sezonsko cvijeće, koje će se n aći na zelenim površinama širom grada u toku jesenjih i zimskih mjeseci. - Siju se vrste poput bellisa, viole, myosotisa i ostalih zimootpornih cvjetnica. U dva ciklusa godišnje, Zelenilo proizvede oko 150.000 sadnica sezonskog cvijeća – navode iz ovog gradskog preduzeća. I.M.
Mještani Botuna organizovali protest upozorenja, nadležnima iz Glavnog
Mještanin Botuna Novica Vukčević kazao je da neće još jednog zagađivača u srcu Zete i naglasio da će živote dati, ali da izgradnju kolektora neće dozvoliti. Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da su, nezavisno od partijske opredijeljenosti, u Zeti svi ujedinjeni oko ideje da u Botunu neće biti kolektora. Predsjednik SO Zeta Luka Krstović naglasio da sa ovog skupa kreću u ozbiljan angažman da od Zete naprave najbolje mjesto za život u Crnoj Gori, da će biti teško, ali da će pobijediti
Građani Botuna dvije decenije na svojim leđima nose borbu protiv izgradnje kolektora, borbu za očuvanje omladine i Zete.
Decenijama unazad nas uče kako treba da živimo. Rezultati tog učenja su dva bazena crvenog mulja, asfaltne baze i sada kolektor, kao još jedna u nizu potvrda koliko je njihovo učenje zlonamjerno i na štetu svih nas. Zato, svi zajedno kažemo – dosta je! Mi nijesmo protiv razvoja i evropskog puta, iako danonoćno žele to tako da predstave. Naprotiv, za n as je razvoj očuvanje prirode, ljudi, a ne njihovo trovanje. Za nas je evropski put onaj koji poštuje građane, a ne koji ih gazi. Ovo večeras nijesu mržnja i inat, već ljubav prema prirodi, našoj omladini i čitavoj Zeti. Zato – oni koji misle da će zbog svojih suludih nauma pregaziti Botun, grdno se varaju. Uz Botun je cijela Zeta i neće biti kolektora u Botunu. Ovo su neke od ključnih poruka sa velikog protestnog skupa upozorenja mještana Botuna, koji su organizovali sinoć na lokaciji pored parcele na kojoj je planirana izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje je prethodne sedmice dobilo i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a koji je podržalo više od hiljadu Zećana i njihovih prijatelja i istomišljenika iz drugih opština.
Mještanin Botuna Novica Vukčević kazao je da neće
još jednog zagađivača u srcu Zete i naglasio da će živote dati, ali da izgradnju kolektora neće dozvoliti. Nadležnima iz Glavnog grada je poručio da za to traže drugu lokaciju.
ZAJEDNIŠTVO
Botunjanin Slavko Vukčević podsjetio je da su od 2003. godine nekoliko puta od nadležnih tražili da se izmijeni ovaj projekat, da bi zaštitili prostor u Botunu i Zeti. Zahvalio je Botunjanima koji su sve vrijeme čvrsto bili uz odbor MZ Botun, te da će sada djelovati zajedno sa Opštinom Zeta. Naglašava da neće dozvoliti gradnju kolektora, već da za to nađu drugu lokaciju.
Njihov komšija Jagoš Bećirović, naglasivši da je kap vo-
de čašu prelila, istakao je da je veliki broj Botunjana obolio ili izgubio bitku sa teškim b olestima usljed zagađivača u Botunu.
- Sa ovoga mjesta ne prijetim nikome, nego znam ispred kojeg naroda pričam, nećemo dozvoliti kolektor u Botunu ni po koju cijenu – poručio je Bećirović. Mještanin Botuna Milan Ćetković je kazao da su izgubili povjerenje u premijera Spajića koji im je, kako navodi, obećao da neće biti kolektora u Botunu, kao i u gradonačelnika Mujovića ,,koji jedno priča, a drugo radi“. Botunjanin Bojan Bašanović naglasio je da posljednjih dana svjedoče hajci na Botunjane i Zećane, kakva nije vi-
đena u Crnoj Gori. Kako je pojasnio, pokušava se predstaviti da Botunjani i Zećani žele da zaustave razvoj zemlje, dok se oni zpravo samo bore protiv ,,naopakog“ projekta za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. - Svi su se udružili protiv nas. Pozivam državu Crnu Goru i Delegaciju Evropske unije da se uključe u rješavanju ovog problema - poručio je Bašanović.
Milica Stijepović je kazala da je ispoštovala amanet đeda i babe, te iskazala protivljenje ovom projektu.
PODRŠKA
Predsjednik Skupštine opštine Zeta Luka Krstović zahvalio je velikom broju Zeća-
Knežević: Planiraju da rade drugu fazu postrojenja, isto u Botunu
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević naglasio je da će životima braniti živote djece u Zeti. Zahvalio je svim Zećanima, ali i Podgoričanima i prijateljima i komšijama iz drugih krajeva koji su ih podržali na sinoćnjem protestu.
- Ja večeras ovdje nisam ni kao poslanik, ni kao predsjednik parlamentarne stranke, nego kao Milan Dragana Jakova Knežević
iz zetskoga sela Mojanovići, vaš komšija, prijatelj, pobratim – kazao je Knežević. Naglasio je da nijedan pravi Podgoričanin neće podržati ,,ovaj i ovakav zločinački naum nastavka ekološkog genocida u Zeti“.
- Danas mi je srce puno jer ovdje nema političkih partija. Ovdje su zajedno i oni koji su glasili za DPS i PES i Demokratski front i SNP i Demokrate, jer svi pijemo istu vodu, svi dišemo isti
vazduh, svi gazimo istu zemlju, svi imamo djecu čiju budućnost smo spremni da branimo životima i to je poruka gradonačelniku Mujoviću i premijeru Spajiću. Životima ćemo da branimo živote ove djece... Stali smo jedni uz druge. Poručujem gradonačelniku Mujoviću da ćemo se boriti i za svaki kvadrat Ćemovskoga polja i da nema nikakvih trgovina niti ćemo im dozvoliti izgradnju
Glavnog grada poručili
na koji su ustali da brane već kontaminiranu zonu u Botunu, a posebno Botunjanima koji se već dvije decenije bore za zdravu životnu sredinu. - Večeras sa ovog veličanstvenog skupa pokazujete da nijeste zaboravili jedni na druge i time činimo jednu veliku vrijednost na koju svi u Crnoj Gori treba da se ugledaju… Zećani i naše komšije, svaka vam čast na ovome što zajedno pokazujemo da nećemo dozvoliti nove zagađivače na teritoriji Zete, koji neće smetati samo Zeti nego i mnogima okolo… Sa ovog mjesta ukazujem veliko poštovanje prema svima vama… Tu smo da zajedno pokažemo danas i svaki naredni dan da umijemo i demokratski i narodno i kako god valja, a da je pristojno, da se borimo za budućnost djece, jer ona su najvažnija, a u Botunu i Zeti treba da se živi i za 100 godina. Danas, sa ovoga mjesta krećemo u ozbiljan angažman da od Zete napravimo najbolje mjesto za život u Crnoj Gori, biće teško, ali ćemo pobijediti - poručio je Krstović. Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je d a su, nezavisno od partijske opredijeljenosti, u Zeti svi ujedinjeni oko ideje da neće dozvoliti izgradnju kolektora. - Ne zna se ko više iznosi laži, da li gospodin Mujović koji je predamnom i opštinskim funkcionerima rekao da neće graditi kolektor, pa je sada promijenio mišljenje i želi po svaku cijenu da ga gradi u Botunu, ili jedan građanski aktivista koji želi da nas razjedini. Ali, Zeta je jedno, ovdje su p risutni članovi svih političkih partija. Ono što je najbitnije je da smo svi Zećani. Isto će kolektor smetati i onome ko je u DPS-u i onome u Demokrastkom frontu, SNP-u, Demokratama… Moramo svi da b udemo jedno. Sigurno je da nećemo dozvoliti izgradnju postrojenja u Botunu – poručio je Asanović, uz napomenu
da neće izdati mještane Zete ni po koju cijenu. Milan Stanović iz Sekretarijata za planiranje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj je upozorio da planirani kolektor, bez obzira na tehnologiju, nije dovoljan za ovoliki broj stanovnika te da je kao takav ekološka bomba.
- Ne prihvatam činjenicu da ministri u Vladi ne mogu da nam pomognu, a među njima ima stanovnika Zete - istakao je Stanović.
zdravlje
Poslamica SNP-a Slađana Kaluđerović istakla je da o ovom projektu niko nije razgovarao sa građanima Zete i Botuna, te da odluku o izgradnji kolektora nijesu mogli sprovesti bez njih. - Zećani i Podgoričani su porodično i prijateljski vezani i ovo
kolektora ovdje – poručio je Knežević. Naglasio je da nikada nikome više ne smiju dozvoliti da ih predstavljaju kao primitivce, neuke i nepismene, koji treba samo da slušaju struku. - Svi skrivaju istinu od vas. Ovaj kolektor je predviđen za samo 238.000 stanov-
nika, i to Podgorice. Sad kažu da ih ima 200.000. S obzirom da nam Turci dolaze u naletu, kao da smo u Istanbulu, biće ih 250.000 do Nove godine. Onda planiraju da rade drugu fazu postrojenja, isto u Botunu. To kriju od nas i mi to ne smijemo da dozvolimo –zaključio je Knežević.
Svečani doček prvaka organizovan na Trgu nezavisnosti
Javna ustanova „Dječji savez“ Podgorica, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i sport, Sekretarijatom za socijalno staranje Glavnog grada, Gradskim pozorištem Podgorica i brojnim sponzorima, organizovala je sinoć na Trgu nezavisnosti svečani program povodom početka nove školske godine i dočeka prvaka.
Program je posebno osmišljen za djecu, a naročito za najmlađe školarce, tj. prvake, koji su na ovaj način simbolično započeli svoje školsko putovanje. I djeca i odrasli uživali su u bogato pripremljenom program u okviru kojeg su nastupili
D ječji hor „Zvjezdice“, Plesna grupa ,,Dream“, Baletska trupa Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vasa Pavić“, dječiji solisti i brojni drugi izvođači.
pažnja
Dragi roditelji, znam koliko je ovo važan datum za vas i vašu porodicu. Želim da vaša djeca budu zdrava i da im budete prava i istinska podrška, mnogo veća nego što to naša roditeljska obaveza podrazumijeva...
Dragi prvačići, vama želim da budete zdravi, veseli i razdragani, da volite školu, da idete s radošću u školu, postižete lijepe rezultate i da budete dobri ljudi i volite našu Podgoricu –poručio je gradonačelnik Saša Mujović
ćemo dostojanstveno riješiti...
Ne tražimo sukobe, već razgovor – poručila je Kaluđerović. Predsjednik opštinskog odbora Nove srpske demokratije Miroslav Brajović gradonačelniku Mujoviću i premijeru Spajiću je poručio da imaju sluha i ljudskosti i da ostave napaćeni zetski narod na miru. Ocijenivši sramnim činjenicu da će se postrojenje za p otrebe Podgorice graditi u Zeti, poručuje nadležnima u Podgorici da grade kolektor na svojoj teritoriji. Podsjećamo, Agencija za zaštitu životne sredine u petak ( 5. septembra) dala je pozitivno mišljenje na elaborat o p rocjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju planiranog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Direktor Agencije Milan Gazdić poručio je istoga dana da je ova odluka donesena tek nakon što je komisija, koju je formirala ova institucija, pažljivo obradila svaki komentar, analizirala sve primjedbe i prijedloge i uložila dodatne napore da se glas građana, posebno mještana Botuna, uzme u obzir. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović prije nekoliko dana je poručio da Botunjani nemaju razloga za skepticizam, te da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda spasonosno rješenje. Kako je naglasio, čvrsto vjeruje u ispravnost ovog projekta i njegovu dobrobit za cijelu Crnu Goru. S druge strane, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović je ocijenila da gradnju kolektora ne bi trebalo započinjati dok se ne postigne dogovor prihvatljiv za sve strane. I. MITrOvIĆ
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović iskzao je zadovoljstvo što su se okupili da ukažu čast i poštovanje roditeljima i njihovim mezimcima, koji su prije svega nekoliko dana stekli to lijepo zvanje prvaka. - Dragi roditelji, želim prvo vama da čestitam. Znam koliko je ovo važan datum za vas i vašu porodicu. Iz ličnog iskustva mogu posvjedočiti da mi je nakon rođenja djeteta, njegov polazak u školu bio doživljaj koji je pobudio najveće emocije u meni. Želim da vaša djeca budu zdrava i da im budete prava i istinska podrška, mnogo veća nego što to naša roditeljska obaveza podrazumijeva – poručio je Mujović. Prvačići, kako je dodao, stupili su u jedan novi svijet. - Dosad su bili u centru pažnje, tu vašu pažnju i ljubav oni su imali u punom kapacitetu, a sada su dio zajednice gdje učitelji treba na 30 djelova da svu tu svoju ljubav raspodijele. Nije to lako i neće svako dijete to jednostavno shvatiti. Zato vas molim da u kritikama budete blagi, a u poljupcima beskrajno široki i da im to podarite, jer im to treba – ističe Mujović. U ovom vremenu žurbe, zamolio je roditelje da nađu vri-
jeme za djecu, jer oni su samo ti koji zaslužuju svu našu punu pažnju.
- Dragi prvačići, vama želim da budete zdravi, veseli i razdragani, da volite školu, da idete s radošću u školu, postižete lijepe rezultate i da budete dobri ljudi i volite našu Podgoricu –zaključio je Mujović.
drUženje
V. d. direktorice Dječjeg saveza Duška Šljivančanin i skazala je veliku čast što je u prilici da pozdravi djecu, njihove roditelje i kolege ispred ove Javne ustanove i
U okviru programa nastupili su: dječji hor „Zvjezdice“, Plesna grupa ,,Dream“, Baletska trupa Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vasa Pavić“, dječiji solisti...
da im zahvali što su svi zajedno okupljeni oko najljepše teme - početka još jedne školske godine.
- Posebno mi je zadovoljstvo da se obratim našim prvacima, vama koji prvi put sjedate u školske klupe. Danas započinjete jedno posebno i nezaboravno doba svog djetinjstva. Škola je mjesto gdje ćete provesti veliki dio svojih dana. To nije samo učenje i domaći zadaci, tablica množenja ili čas fizičkog kome se svi radujemo bez obzira u kom smo razredu. Škola je i prijateljstvo, ljubav, solidarnost, drugarstvo, igra, radost i mašta. Zato, ma koliko ponekad torba bila teška, nikada nemojte zaboraviti da se igrate, da maštate i da sanjate. Jer, kao što kaže Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, pravo na igru, odmor i rekreaciju jednako je važno kao i svako drugo pravo – kazala je Šljivančanin. Kako je naglasila, Dječji savez je tu da podrži svaku njihovu ideju, osluškuje potrebe djece i da ih podstiče da razvijaju svoje talente. - Vi nijeste samo učesnici naših programa, vi ste naši partneri i inspiracija. Želim vam s rećan i radostan početak školske godine. Nadam se da ćemo mnoge od vas ubrzo gledati na ovoj ili većoj sceni i da ćemo zajedno dijeliti mnogo lijepih trenutaka – zaključila je Šljivančanin. I. M.
Rat ruža vodio se u srednjovekovnoj Engleskoj između dve rivalske dinastije pretendenata na krunu, a naziv je dobio prema heraldici zaraćenih strana. Navodno su Lankasteri imali crvenu ružu na svom grbu, a Jorkovi belu. Rat je završen brakovima u kojima je uspostavljena dinastija Tjudorovih tako što su prvo preuzeli Lankastere koji su ostali bez muških potomaka, pa se onda Henri VII oženio Elizabetom od Jorka
INSTANT LJUBAV
To je sigurno poslužilo kao inspiracija Džordžu R. R. Martinu da napiše „Igru prestola”, ali je makar ime rata upotrebio i američki pisac Voren Adler za svoju satiričnu dekonstrukciju modernog braka u romanu „Rat Rouzovih“ iz 1981. godine. Roman je, pak, dobio filmsku adaptaciju scenariste Majkla Dž. Lisona i glumca Denija De Vita u ulozi režisera, pored toga što je u filmu odigrao i jednu od sporednih uloga. U glavnim ulogama, pak, našli su se De Vitovi znanci i kolege Majkl Daglas i Kejtlin Tarner, već uspostavljeni kao glumački par u toplim romantično-komičnim avanturama ,,Romancing the Stone“ (Robert Zemekis, 1984) i „The Jewel of Nile“ (Luis Tig, 1985). De Vito je u oba filma imao sporednu ulogu.
„The War of the Roses“ (1989) došao je kao iznenađenje fanovima prethodnih filmova jer je u njemu toplina zamenjena cinizmom: supružnici Oliver i Barbara Rouz su „zaratili“ prilikom razvoda i u tom ratu im ništa nije bilo sveto, pa su išli do potpunog uništenja protivnika, ali i „bojnog polja”, odnosno kuće koja je i bila predmet spora. Ova hiperbolična i komična varijacija na temu ikonične brakorazvodne drame ,,Kramer vs Kramer“ (Robert Benton, 1979) funkcionisala je pre svega zbog vrlo ekspresivne, zapravo ekspresionističke De Vitove režije. I tu je destrukcija služila ne samo za ubiranje komičnih poena, već i za ukazivanje na ono što s modernim brakom i modernim svetom ne valja. Sada pred sobom imamo film ,,The Roses“ koji zapravo nije „rimejk“ De Vitovog filma, nego pre novo čitanje Adlerovog romana primereno savremenom društvenom trenutku. Osim prezimena protagonista i činjenice da će se oni u jednom trenutku naći u sukobu koji eskalira, malo je sličnosti. Uostalom, kako nam scenarista Toni Maknamara (najpoznatiji po saradnji s Jorgosom Lantimosom na ,,The Favourite” i ,,Poor Things”) i režiser
Džej Rouč (,,Austin Powers” i ,,Meet the Parents“ filmovi, kao i ozbiljniji naslovi poput „Trumbo“ i „Bombshell”) poručuju već s naslovom, oni imaju nameru da se bave kompletnim odnosom između supružnika, ne samo krajem. Njihov odnos počinje instantnim zaljubljivanjem u ku-
Srijeda, 10. septembar 2025.
„The Roses“: Novu adaptaciju slavnog romana „Rat Rouzovih“ ne mogu spasiti ni sjajni Benedikt Kamberbač i Olivija Kolman
Gledati Kamberbača i Kolman u lmu je poslastica i kad su odvojeni, a kamoli kad su zajedno u kadru, ali čini se da ni oni ovdje nijesu dovoljno iskorišćeni
hinji restorana u Londonu. Arhitekta Teo ( Benedikt Kamberbač) je tamo pobegao s poslovne večere na kojoj je saznao da je jedini deo zgrade do kojeg mu je stalo izbačen iz projekta, a Ajvi (Olivija Kolman) je tamo radila kao kuvarica. Kako je ona već imala planove da ode u Ameriku, a njemu je trebalo da se makne u novu sredinu koja bi bila otvorenija za njegove ideje, rešili su da taj veliki korak naprave zajedno. Deset godina kasnije, oni su u Kaliforniji, u braku i sa dvoje dece. Teo je uspešni arhitekta koji se sprema za otvaranje dosadašnje krune svoje karijere – novog lokalnog muzeja pomorstva, a Ajvi je domaći-
ca koja sprema kompleksne obroke za porodicu. Pošto Teu tako dobro ide na poslu, on joj kupuje propali restorančić po-
red puta uz obalu kako bi i ona imala neku zanimaciju u životu osim kuće i dece.
ORKANSKA OLUJA
Njihove sudbine i uloge promeniće se iste olujne noći. Teu će orkanska oluja uništiti životno delo, i to baš počevši od njegove rizične intervencije –
period i fokusiran je na dvoje glavnih likova, opservacije često ostaju površinske i prolazne. Tu još imamo i problem „zadatih tema“ i „zadatog“ progresivnog tona, pa se moraju „štiklirati“ teme fragilnog muškog ega, rodnih uloga, porodičnih dužnosti i prava žena na samoostvarenje i porodicu u kojima scenarista mora ispuštati „ispravne zvukove”. Srećom, Meknamara može igrati na kartu engleskog porekla likova, što u priču uvodi razigrani verbalni humor baziran na višesmislenosti u kojem nismo sigurni šta je laskanje, šta uvreda, a šta iskrena opservacija. Za to ima i dvoje glumaca izuzetno sposobnih da tako nešto iznesu, ali i da se unesu i u fizičke aspekte komedije, pritom ne odstupajući previše od oboma matičnog dramskog registra. Dakle, i Kamberbač i Kolman su izvrsni u svim aspektima pojedinačno, pa na kraju nisu oni krivi što se oni ne sklapaju u celinu onoliko elegantno koliko bi to moralo.
jedra na vrhu zgrade muzeja, a on neće uspeti da iskontroliše svoj besni ispad, zbog čega će biti žrtvovan od strane firme. U Ajvin restoran, pak, navaljuju gosti koji su morali da skrenu s auto-puta na lokalni, a među njima i ugledna kritičarka restorana čija će se kritika pojaviti koliko sutra. Supružnici su prinuđeni da zamene uloge, pa Teo preuzima kuću i decu kojima uvodi strukturu i stroge režime prehrane i treninga, a Ajvi posao koji joj sve bolje ide i novac koji zarađuje u sve većim količinama. Kako se Teo sa svojom novom ulogom sve lošije nosi, treba mu sve više potvrde, pa Ajvi kupuje zemlju da on izgradi svoju kuću iz snova. Međutim, ni to nije dovoljno, a sa decom izvan kuće (dobili su sportske stipendije i odselili se u posebnu školu s internatom na Floridi), supružnike ništa ne sprečava da istresu šta jedno drugom zameraju i da – zarate. Maknamarin scenario vrlo je interesantan na nivou dijaloga, ali i opservacija na temu međuljudskih odnosa u brakovima, vezama i inače. To se ne vidi samo na primeru centralnog para, već i galerije sporednih likova: zajedničkih prijatelja advokata Berija (Endi Semberg) i njegove partnerke Ejmi ( Kejt Makinon), njenih zaposlenika Džefrija i Džejn (Nkuti
Gatva i Sunita Mani), kao i njegovih (bivših) kolega Seli i Rorija (Zoi Čao i Džejmi Demetriju ). Nažalost, kako film pokriva ekstenzivni
AUTORI BEZ PETLJE Krivac je režiser Džej Rouč navikao na standarde studijske i televizijske komedije, kao i na zadatak zadovoljavanja očekivanja ciljane publike. Donekle je kriv i Toni Maknamara koji mu u scenariju ostavlja prostora za tako nešto. Zapravo, obojici nedostaje petlje da zađu dovoljno duboko u gadost ljudskog karaktera i da likove učine nesimpatičnima, a izvorni materijal to zahteva od njih, pa onda prave kompromise. Donekle je za to kriv i duh vremena koji ostavlja mnogo manje slobode da se pogan karakter okrene na humor ako se to ne čini otvoreno parodično. Zapravo, u odnosu na „The War of the Roses”, „The Roses“ uglavnom deluje metiljavo, kalkulantski, kastrirano i otupljeno. Što je najgore, opcija za dobar film (nasuprot tek korektnom) je postojala, i to od samog početka. Zamislimo, recimo, da u centru zbivanja imamo likove profila Berija i Ejmi koji su dovoljno ludi da ih možemo zamisliti kako ratuju jedno protiv drugog, a opet su dovoljno savremeni da mogu da se skrivaju iza maske progresivnosti. Čak bi se i izazovi za moderne parove mogli bolje obraditi kroz likove njih dvoje. Ovde su oni upotrebljeni kao nekakvi ekstremi i „frikovi”, dok su u centru zbivanja navodno normalni, a zapravo upadljivo obični Teo i Ajvi, pomaknuti tek engleskim humorom u scenariju i suverenim glumačkim interpretacijama dvoje izvrsnih glumaca. Gledati Benedikta Kamberbača i Oliviju Kolman u filmu je poslastica i kad su odvojeno, a kamo li kad su zajedno u kadru, ali čini se da ni oni ovde nisu dovoljno iskorišćeni. Odnosno da nije bilo hrabrosti da ih se iskoristi.
Nezaboravna dobrotvorna kompilacija „The Help Album“ objavljena prije tri decenije
Nikad, ali nikad se ne bi u Britaniji prodavala ta ploča - da je to prosto bila samo dobrotvorna akcija sa žešćim publicitetom. Britancima da prodate nešto što je čista forma, bez sadržaja, još muzičkoj Britaniji, još sredinom devedesetihnema šanse. Moralo se tu desiti nešto… Pa, lenonovski magično
Najbolji dobrotvorni album na dunjaluku snimljen tiče se djece rata u Bosni. Da bi se „The Help Album“ desio, trebalo je da bljesne jedna ideja, jedan koncept Džona Lenona, deceniju i po nakon njegove smrti.
A Lenon je, snimajući ,,Instant Karma!“ singl još februara 1970, zborio ovako: da pjesme ploče treba objavljivati kao novine. Sa toliko urgentnosti. Toliko svježe. Sa što kraćim sesijama za snimanje i odmah, što prije na rafove. I tako u krug. Muzički svijet u apsolutnom pokretu, u stalnoj ofanzivi, u totalnoj svakodnevici; samo takav bi mogao, propovijedao je Lenon, stvarno da promijeni svijet.
KE jT I DžoNI
I samo jednom, prije 30 godina i u septembru 1995, dva mjeseca prije nego dejtonski mir utihne sve bosanske ratne grabljivice - muzički svijet je povjerovao Lenonu. Evo kako: na ,,The Help Album“ okupili su se (nabrajalica bez nekog reda): Pol Makartni, Radiohead, Blur, Oasis, Pol Veler, The Stone Roses, Sined O’Konor, Portishead, The KLF, Manic Street Preachers, Massive Attack, Orbital… Britanci i Irci, pod ruku, sa idejom: da se u studijima sa kraja na kraj Ostrva za jedan dan (4. septembra) snimi, a za manje od sedmicu (9. septembra) objavi album. Pa kakav materijal za muzičku legendu!
Na primjer, djelić legende: Krist Novoselić iz Nirvane je tu pružio jedan sasvim neobičan doprinos koji se ne tiče same muzike - manje od godinu nakon što je Kurt Kobejn odlučio da sa ove planete uhvati šturu, prosviravši sebi glavu. Ili, na primjer: ,,Fade Away“ koja otvara album tada potpisuju Oasis and Friends, u vakat meteorskog uspona mančesterske braće Galager… A ono ,,Friends“ se tiče, recimo, togada na pjesmi nastupa i holivudski princ Džoni Dep - i to sa djevojkom, supermodelom Kejt Mos! Treba li reći, koliko je samo ta vijest, o vezi Britanke sa glumačkim superstarom i njihovom učešću na Oasis pjesmi - bila mamac za vaskoliku britansku javnost… I kako je samo digla publicitet albumu. Ali, ipak i prije svega, bila je bitna muzika. Nikad, ali ni-
kad se ne bi u Britaniji prodavala ta ploča - da je to prosto bila samo dobrotvorna akcija sa žešćim publicitetom. Britancima da prodate nešto što je čista forma, bez sadržaja, još muzičkoj Britaniji, još sredinom devedesetih - nema šanse. Moralo se tu desiti nešto… Pa, lenonovski magično. Ostavimo, na primjer, po strani sjajnu ,,Love Spreads“ drugih (i od Oasis mnogo većih) mančesterskih genijalaca The Stone Roses; jer ona je snimana još godinu ranije. Tu, na toj ploči za bosansku i hercegovačku djecu - začetak je i onog što će postati veliki, nezaboravni Radiohead album ,,OK Computer“ (1997)! Evo kako: bend proslavljen ,,Creep“ singlom nije imao baš bajan i sjajan uspjeh drugom pločom ,,The Bends“ (1995) - iako su tu bile i ,,Street Spirit“ i ,,High and Dry“ i Fake Plastic Trees“… I ideje za epohalni ,,OK Computer“, stilski zaokret, sazrijevanje - za Toma Jorka i ekipu polako su se rađale.
TrKA I frKA
Pa su, tokom dijela svjetske turneje u Japanu, otprilike imali jasnu muzičku ideju - za ono što će postati ,,Lucky“. Eto je, i dvije godine kasnije - na ,,OK Computer“. A navrat-nanos, pod pritiskom obećanja muzičkoj ikoni Brajanu Inu (on je, otprilike, selektirao i ko će od zvijezda pružiti doprinos) i očekivanja i iskrenog damara da tom velikom projektu doprinesu - spakovali su ,,Lucky“.
„To je ono što nas je, iskreno, inspirisalo - ta cijela trka i fr-
ka, da što prije i sa rokom nešto završite. Dok smo radili u studiju, pa i kad smo završili, dugo nas je pratila ta neka iskrena euforija. Ono, kad znate, zbog čega i kako i za koga stvarate muziku“ - govorio je Jork. Daleko od toga da je to jedina poslastica ploče. Na primjer, realan promašaj je sasvim vrišteća i razularena verzija ,,Raindrops Keep Falling On My Head“ klasika - koju su iznijele velške zvijezde iz Manic
Street Preachers. Ali niko to nije zamjerio - kad je tu bio ,,Dream a Little Dream“ standard, sasvim vjeran originalu, ali i nekim modernim vihorima i vremenima, onako kako je to spakovao Teri Hol. Ili - savršen gruv na ,,Adnan“ - koji je pronašao elektronski duo iz Kenta, gospoda iz Orbital. Pa, recimo, način na koji je londonska ekipa Suede iznijela ,,Shipbuilding“ hitčinu Elvisa Kostela. Pa…
Realno, više od svega - savršen izbor delikatne, mistične, neuhvative Sined O’Konor - da na svoj način udahne život za „Ode to Billy Joe“ legendarne Bobi Džentri. Kakav momenat - da se na albumu za bosansku djecu, nakon tri i po godine rata - spakuje jedna sasvim ženska priča. O jednoj kćeri američkog Juga i jednom suicidu koji nikom, tamo negdje, nije bio bitan… I da to bude sasvim prikladno, spram svijeta koji je od bosanske djece suštinski glavu okretao, svih tih godina. Makartni, Veler i gomila prijatelja (naravno, sve orkestrirano brižnim liderstvom takve epohalne figure kakav je Brajan Ino) na kraju, potpisani kao The Smokin’ Mojo Filters - izvode, naravno, ,,Come Together“ Bitlsa. Morala je jedna, do kosti, Lenonova referenca - skoro 27 godina nakon što je tu himnu zajedništva, povjerenja, akcije, Džon napisao… SjA jNA PorUKA
Massive Attack izvode ,,Fake the Aroma“ - naravno, kao jednu alternativnu verziju njihove trip-hop hitčine ,,Karmacoma“. A Portishead, sa Bet Gibons? Sasvim dostojanstveno mračnjački, sasvim njihovo i njeno bristolski - sa jednim ,,Mourning Air“. Ma, 20 pjesama sjajnih, dobrih, iskrenih namjera - da stvarno povjerujete, da je sve to moglo nastati onako, kako se pišu i prelamaju, za jedno popodne, neke jutarnje novine… I da su svi oni
zaista to, u četiri ili pet sati, u gomili britanskih studija, svako za sebe snimili, pa uklopili, pa lansirali na vinil. Rezultat? Striktno novčanouz naravno, prvo mjesto na listama kompilacija - nekih 1,25 miliona tadašnjih funti - odnosno, po današnjem kursu i računajući inflacije - nekih 3,5 miliona eura. Sve za jedan dan, za djecu u ratnom beznađu… Sjajna poruka. Ali, naravno da je moglo bolje. I naravno da oni nijesu bili za to krivi! Kako je samo Brajan Ino bio razočaran, kako je bjesnio u javnosti - nakon odluke da se ovakvoj ploči, jer je kompilacija, ipak ne dozvoli da uđe na standardne liste prodaje albuma. A tu bi je prvo mjesto izvjesno višestruko nagradilo pažnjom i interesovanjem publike i javnosti. Čak su probali da pjesme objave kao jedna supergrupa War Child, da se ne potpisuju pojedinačnim imenima bendova ili izvođača… Ali, nije im to dozvoljeno. Bosansku djecu bukvalno je, neki birokratski muzički čistunac, uskratio miliona i miliona eura pomoći - zbog pravila, da kompilacijama nije mjesto na glavnim listama albuma!
Pamtiće se, ipak, i jedan sjajan marketinški potez: na omotu ploče nema odštampane liste pjesama i izvođača. Nego je spisak objavljen preko cijele stranice muzičkog magazina NME (kakav prilog istoriji muzičkog novinarstva i pop-kulture!) - pa se ta stranica lako mogla ubaciti uz omot, uz naravno potpuno usklađen dizajn. Samo što ste, naravno, morali kupiti NME primjerak magazina; a cijeli veliki prihod od tog broja, osim novca za štampu, išao je naravno u dobrotvorne svrhe…
KrvAvI vIjEK
A Krist Novoselić, zaboravismo ga? Onaj tihi tip iz Sijetla, sa korijenima na prostorima jugoslovenskih rascjepa i raskršća, već daleko od stvaranja muzike zbog Kurtove smrti - odlučio je da napiše jedan esej, objavljen na omotu. Svašta tu piše previše začinjeno velikim riječima, pomalo i naivno, ali je u ključnom dijelu napisao nešto važno. K aže ovako: ,,Nemojmo da se zavaravamo sa svim tehnološkim progresom koji nas sve više prati i okružuje. Ipak, i dalje, svi živimo u ovom 20. vijeku. A kako je to samo krvav vijek bio“. Sa tri decenije distance, sa ranama bosanskog i još gomile ratova koje ne zacjeljuju, sa svom gladnom i umirućom djecom, raketama, dronovima, ultimatumima, ofanzivama… Znamo, u kojoj mjeri ,,The Help Album“ i dalje odjekuje; u kojoj mjeri je potreban, makar kao ideja. A ona, Džona Lenona, o pjesmi koja maršira, koja ne staje, koja stiže na rafove brzo poput štampe, poput tvita, statusa, storija - to je živa voda i luča vječnog plamena, koja samo može biti i značiti: muzika. •
Političke drame uvijek su fascinirale uvidom u koridore moći, moralne dileme i drame svjetskih vođa. Od serije „The West Wing“, preko „The Crown“, do nedavnog uspjeha „The Diplomat“, žanr je ponudio oštre dijaloge, snažne likove i napete prikaze složene političke igre koja upravlja našim društvom.
Sa svojim mjestom u redovima političkih trilera, nova mini-serija od pet epizoda na Netfliksu, „Hostage“ nastavlja tu tradiciju i karakteristike žanra. Međutim, kako epizode odmiču, početno obećanje ustupa mjesto gorčem zaključku.
Ključni izbor
Dok Donald Tramp i Vladimir Putin izigravaju neustrašive svjetske vođe, u Londonu se odvija fiktivni susret između engleske premijerke Abigejl Dalton (Surejn Džons) i njene francuske koleginice
Vivien Tousen (Žili Delpi). Nedavno stigavši na adresu Dauning Strit 10, britanska premijerka se nalazi u delikatnoj situaciji, jer se zemlja s uočava s nestašicom lijekova, posebno za liječenje raka. Osim toga ima problem sa ćerkom Silvi (Isobel Akuvudike), a muž Aleks (Ešli Tomas) je poslan u Francusku Gvajanu, gdje radi s djecom u siromašnom selu.
S druge strane La Manša, francuska predsjednica je usred kampanje za reizbor, a kritičari je optužuju da se pokorava krajnje desničarskim igrama kako bi unaprijedila svoju karijeru. Dvije žene sastaju se kako bi postigle obostrano koristan dogovor, ali sve se mijenja kada supruga prve teroristi uzimaju za taoca i zahtijevaju da podnese ostavku ili će joj ubiti supruga… Sa suprotstavljenih političkih strana, vođe država će morati sarađivati i odlučiti šta ima prioritet, domovina, javni interes ili porodica. U tradiciji britanskog političkog trilera, gdje adrenalin i zavjera idu ruku pod ruku, poput „Bodyguard“, „Hostage“ autora i scenariste Meta Čermana, razvija različite sporedne radnje i pozadinu društvene krize u kojoj se paralelno odvijaju. Kombinacija aktuelnih događaja, političkog trilera i porodične melodrame u njoj ne funkcionišu najbolje, ali uprkos tome, serija drži pažnju svojom kratkoćom i nespornom snagom svojih glumica. Radnja posuđuje materijal direktno iz stvarnosti, poput uspona krajnje desnice i polarizacije društva. Konstrukcija postaje sve jasnija š to serija odmiče, ali maksima da altruistični vladari dugoročno pobjeđuju ovih dana djeluje ipak kao čista naučna fantastika. U „Hostage“ u log života i smrti, umjesto da stvori nepodnošljivu napetost, klizi u gotovo mehaničku dramaturgiju, lišenu i kakvog trajnog emocionalnog uticaja. Tokom pet epizoda, obrti i cliffhangeri nizaju
Srijeda, 10. septembar 2025.
Geopolitička stvarnost naivno predstavljena u Netfliksovoj mini-seriji ,,Hostage“
se jedan za drugim, s jednim ciljem, da gledaoca drže napetim i iznenade ga, mada u tom baš i ne uspiju. Obrti su previše očiti da bi bili uvjerljivi, a istraženi tragovi ne dovode uvijek do zadovoljavajućeg zaključka, ostavljajući utisak da je autor nastojao zamutiti vodu bez jasnog s mjera. Tempo pati od „prekida“ koji prekidaju konstantnost, a neke sekvence namijenjene stvaranju napetosti propadaju.
Kodovi sapunice
Umjesto da uzdigne priču, režija ponekad naglašava težinu već predvidljivih situacija. Gledalac očekuje dramatičnu eskalaciju, ali serija djeluje oklijevajuće, kao da odbija odlučiti se između političkog trilera i porodične drame, želeći i jedno i drugo.
Taj nedostatak fokusa je razvodnjava, uprkos tema koje se obrađuju, a koje su daleko od trivijalnih. Takođe, u ovoj
Kombinacija aktuelnih događaja, političkog trilera i porodične melodrame u seriji ne funkcionišu najbolje, ali uprkos tome, serija drži pažnju svojom kratkoćom i neospornom snagom svojih glumica
seriji zamišljenoj kao triler, umjesto uspostavljanja psihološke složenosti, narativ n iza ponekad nevjerovatne situacije, što slabi realizam, dok u pauzi drama igra po kodovima sapunice, prepune porodične drame ispunjene seksualnim skandalima i ličnom manipulacijom, koja pati od predvidljivih dijaloga, kojima nedostaje vjerodostojnost da bi pružila dašak
realizma potreban za visokooktanski triler.
Dok se dvije žene očajnički drže vlasti, one su nevini taoci i rizikuju da budu ubijene u bilo kojem trenutku. Ta dilema je najveća snaga serije, jer otvara pitanje gdje je granica onoga što političar treba učiniti za svoju zemlju. Iako nema sumnje o tome ko su pravi taoci, takođe se razumije da su dva šefa država taoci između svojih po-
rodice i zemlje koju su se zakleli štititi. E ngleska glumica Surejn Džons je već mnogo puta zablistala na malim ekranima, dok se francuska glumica i režiserka Žili Delpi istaknula u nezavisnoj kinematografiji s obje strane Atlantika, posebno u trilogiji Ričarda Linklejtera K ao političarke suprotnih temperamenata, obje pružaju virtuozne performanse. Dalton je ispunjena majka, jednako zaljubljena koliko i odlučna služiti svojoj zemlji. Tousen je sklopila brak iz interesa s medijskim mogulom i spremna je žrtvovati svoja uvjerenja kako bi osigurala svoj reizbor. Svaka scena u kojoj su dvije junakinje u istoj sobi je užitak, jer njihove razmjene, u kojima se miješaju politički ciljevi i lični interesi su snažne.
Dok prvo potiču empatiju, nakon toga izazivaju suprotno od toga. S druge strane, likovi, uprkos tome što su u središtu priče, često su razočarani nespretnim dijalozima ili ponašanjem koje protivrječi njihovom statusu, tako da se uprkos svojim sposobnostima, čine zarobljene u brzopleto napisanim ulogama, nesposobne izraziti svoju punu nijansu. ManjaK balansa Što se tiče sporednih likova, neki su zadovoljni klišeima, a njihova prisutnost djeluje vještački, bez prave narativne svrhe.
Pretjerano pojednostavljenje međunarodne politike potkopava poruku koja je mogla b iti suptilnija, a jača. Na kraju, serija „Hostage“ se muči p ronaći pravu ravnotežu između realizma i zabave, gdje ž elja za privlačenjem pažnje brzim obratima na kraju zamagljuje dubinu potrebnu za takvu naraciju. Umjesto bogate i kvalitetne rasprave, suočavamo se s previše konvencionalnim narativnim mehanizmima. Druga slabost leži u načinu na koji se prikazuju odnosi između sila. Dijalozi između britanskih i francuskih dužnosnika ponekad ostavljaju utisak kučne s vađe, daleko od dijaloga koji se očekuje u diplomatskom k ontekstu. Ipak, kratki format od pet epizoda potiče brzu konzumaciju, a želja za saznanjem zaključka tjera da se ostane uz seriju do kraja, iako znatiželju prati sve veća iritacija kako se nedosljednosti gomilaju. Na kraju ostane utisak između jednostavnog užitka zabave i razočaranja zbog protraćenog potencijala.
- MILENIJUMSKO RAZBOJIŠTE
Tridesetak metara od predstraža na Vrmcu, staza vas dovodi do podnožja stjenovitog klobučkog masiva na čijem se vrhu nalazi tvrđava. I tu slijedi iznenađenje. Ulaz u grad nije u blizini. Do kapije treba proći još oko stotinak metara uzanim putem, usječenim u litici
Vrmac i Klobuk obiluju onim što zovemo – arija. U prošlosti je oko tih uzvišenja bilo puno borbi i pogibije, ali bilo je i godina kada gradu nije prijetila opasnost i kada su stražari mogli sebi dopustiti trenutke za meditiranje u prizorima mirotinskih ambisa. Pogled sa visine bistri um i pročišćuje dušu. I, da se pozovemo na slavnog mislioca iz Kenigsberga, budi osjećaj uzvišenosti. Kada bi postojao kakav turistički aranžman za boravak na ovom mjestu, katarzički efekat bi bez sumnje bio glavni adut.
Tridesetak metara od predstraža na Vrmcu, staza vas dovodi do podnožja stjenovitog klobučkog masiva na čijem se vrhu nalazi tvrđava. I tu slijedi iznenađenje. Ulaz u grad nije u blizini. Do kapije treba proći još oko stotinak metara uzanim putem, usječenim u litici na zapadnoj strani grebena. Ovo nije neobično za predosmanski period. Tako se, na primjer, do crnojevićkih utvrda, građenih tokom 15. stoljeća, stiže uzanim putevima, ili kozjim stazama po brdskim liticama kao što je slučaj na Đurđevcu iznad Stanjevića ili na Divan-gradu iznad Grbavaca. U drugoj polovini 15. vijeka je započela osmanlijska vladavina, a Turci su do svojih utvrđenih gradova po pravilu pravili široke vijugave prilaze kojima su mogla ići kola sa potrepštinama – takav je slučaj sa Medunom, Žabljakom ili Bašin-gradom na uzviše-
Miodrag Mišo Stijačić pripovijeda kako su se 1979. godine, kada se dogodio razorni zemljotres, djelovi klobučkih bedema survali u provaliju uz veliku tutnjavu i kako se otud digao veliki oblak prašine. Nastradale su tada i kuće u Gornjem i Donjem Klobuku
njima iznad Zetske ravnice. Ali, na Klobuku nema širokog puta. Na to su najvjerovatnije uticale okomite strane grebena. Prilazna staza je široka taman toliko da je mogao proći natovareni konj ili mazga. Tuda se moglo ići samo u koloni i napadači na tom potezu od stotinak metara nijesu imali prostora za bilo kakav manevar. Put vijuga nad provalijom. Na polovini rastojanja, nekoliko stotina metara dolje, prema zapadu, ukazuje se selo Do-
nji Klobuk, smješteno među uzvišenjima.
Miodrag Mišo Stijačić pripovijeda kako su se 1979. godine, kada se dogodio razorni zemljotres, djelovi klobučkih bedema survali u provaliju uz veliku tutnjavu i kako se otud digao veliki oblak prašine. Nastradale su tada i kuće u Gornjem i Donjem Klobuku. Neke su bile oštećene više, neke manje. Neki su dobili pomoć od države, neki nijesu.
I zbilja, dolje u dnu litice se jasno vide sivkaste gomile
Mišo Stijačić je na ovom području proveo cijeli život i bio je na Klobuku nebrojeno puta. Priča i da se u mladosti verao po njegovim liticama i da je tuda stizao i do samog vrha, pa odmah dodaje: „Bogami sad to ne bih mogao“
obrušenih krša sa zidina. Dok to posmatramo, moj drugar dodaje da je dolje, na jednoj stijeni, uklesan nekakav nerazumljivi natpis - najvjerovatnije na arapskom. To bi trebalo viđeti, ali bi nam uzelo dobra dva sata, možda i više. Mišo je na ovom području proveo cijeli život i bio je na Klobuku nebrojeno puta. Priča i da se u mladosti verao po njegovim liticama i da je tuda stizao i do samog vrha, pa odmah dodaje: „Bogami sad to ne bih mogao“.
Stižemo podno ulaza u grad. Na tom mjestu staza obrće nalijevo pod pravim uglom i ide naviše. Poslije 7-8 metara put opet naglo savija nadesno. Od
tog drugog zavoja započinje još teži uspon prastarim stepeništem, dugim desetak metara. Na tom potezu je u tvrdoj stijeni probijen široki prolaz. To je, bez sumnje, učinjeno još u dobu kada je grad podignut, jer druge mogućnosti za ulazak nije bilo. Stepenište je napravljeno od velikog i grubo otesanog kamenja. Jedan veliki stepenik je isklesan u kamenu stancu i stoji na tom mjestu otkad je grada. O tome govore uglačane ivice. Ovaj potez pred ulazom je još jedna tačka na kojoj su napadači bili u nezavidnom položaju. Morali su se uspinjati po visokim stepenicima dok su ih branioci tukli s visine.
U samoj blizini ulaza je i ostatak vertikalne zidine koja štrči nad provalijom. Nije jasno kako je podignuta i na čemu su majstori stajali dok su je zidali. Taj uspravni bedem je očito bio načinjen da bi spriječio prilaz gradskoj kapiji ukoliko bi se neko nečujno uzverao uz litice – ukoliko je to uopšte bilo moguće. Sve je to odavno porušeno. Od bedema je na toj strani ostalo vrlo malo. Porušena je i kapija, a sa njom je postradao i natpis koji je stajao nad njom. Nedaleko od mjesta đe je bila kapija, bedem je okrenut prilaznoj stazi, tako da su i sa tog mjesta branioci imali napadače na dlanu. Sa te se strane definitivno nije moglo prodrijeti u grad.
Kad se stupi unutar Klobuka dočekuje vas poveći zakošeni plato, prekriven travom. Ima po njemu mjestimično i stijena, ali preovlađuju travnate površine. Tu se, za nevolju, mogla napasati i stoka, što je braniocima znatno olakšavalo položaj tokom opsada. Zapravo, stoka je u gradu držana i kad nije bio opsijedan, jer je, naprosto, bilo uslova za to. Poznato je i da je gradska posada imala uljanike, jer je zabilježeno da su prilikom opsijedanja utvrde 1807. godine, na napadače bacani krši i košnice.
(Nastavlja se)
Crnogorski trener potpisao dvogodišnji ugovor
PODGORICA - Pregovori
nijesu propali kako su prije dva dana prenijeli neki slovenački mediji, Radomir Đalović od juče je zvanično novi trener fudbalera Maribora.
Crnogorski trener potpisao je dvogodišnji ugovor, a debitovaće u subotu protiv Mure, u osmom kolu slovenačkog šampionata.
- Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam postao trener najtrofejnijeg kluba u Sloveniji. Zajedno sa kolegama učiniću sve da Maribor vratimo na njegov nekadašnji uspješan put. Že-
lio bih da se zahvalim vlasniku, predsjedniku i direktorima, koji su mi pružili priliku. Vjerujem da ćemo dobro sarađivati i postići željene rezultate. Potpisali smo dvogodišnji ugovor i očekujem da ćemo u tom periodu postići velike stvariizjavio je Đalović.
Nekadašnji crnogorski reprezentativac nedavno je dobio otkaz u Rijeci, koju je prošle sezone doveo do duple krune u Hrvatskoj.
Njegov novi tim nakon sedam kola domaćeg šampionata zauzima peto mjesto sa 11 bodova, 10 manje od lidera Celja. - Nijesmo u dobroj situaciji,
Celje nam je pobjeglo, ali imamo dobre igrače i sjajne navijače, koje bih želio da pozovem da nam se pridruže u subotu. Učinićemo sve što je u našoj moći da se iz utakmice u utakmicu dižemo i dovedemo Maribor tamo gdje mu je mjesto –kazao je Đalović.
- Maribor je uvijek bio poznat po agresivnosti, trčanju, borbenosti do posljednjeg atoma snage. Pokušaćemo da vratimo onaj stav koji je Maribor imao i koji navijači vole. Kratkoročni ciljevi su što brža stabilizacija i povratak na vrh. Dugoročni ciljevi su, naravno, vezani za trofeje – istakao je Đalović.
On je već treći trener Maribora od početka sezone. Tugberk Tanrivermiš je dobio otkaz nakon manje od dva mjeseca tokom kojih je ekipa eliminisana iz Evrope, a naslijedio ga je RadomirKaranović, koji je ekipu vodio na dvije utakmice. - Nakon temeljnog i opsežnog procesa, oduševljeni smo što smo pristali da sarađujemo sa Radomirom, čije se ambicije podudaraju s našim. Tokom naših sastanaka mogla se osjetiti odgovarajuća strast i entuzijazam, a dijelimo i slične ideje o vrsti fudbala koju želimo da igramo. Radomir se dokazao pobjedničkim mentalitetom. Prošle sezone osvojio je hrvatsko prvenstvo i Kup, što dokazuje da može donijeti uspjeh i nositi se s pritiskom velikog kluba. Vjerujem da imamo pravu osobu koja će povesti našu ekipu naprijed i omogućiti našim strastvenim navijačima da uživaju u utakmicama. Moja vizija se nije promijenila od prvog dana kada sam preuzeo klub. Vjerujem da je Radomir pravi izbor i s optimizmom gledamo na uspješan nastavak sezone 2025/26. Vrlo smo srećni što ga imamo s nama i znam da će ga naši navijači rado dočekati u mariborskoj porodici - rekao je vlasnik kluba Ačun Iličali Ne. K.
Notingem forest smijenio Portugalca i doveo Australijanca
PODGORICA - Notingem forest ima novog trenera –na klupu ,,šumara“ stigao je Angelos Postekoglu
Forest nije saopštio detalje ugovora, a Skaj je prenio da je 60-godišnji trener potpisao dvogodišnji ugovor. Australijanac je na klupi zamijenio NunaEspiritaSanta, koji je dobio otkaz poslije 21 meseca zbog neslaganja sa vlasnikom i upravom kluba, nezadovoljan urađenim u prelaznom roku. - Dovodimo trenera koji ima dokazan i konstantan uspeh u osvajanju trofeja. Njegovo iskustvo u treniranju ekipe na najvišem nivou, zajedno sa željom da sa nama u Forestu izgradi nešto posebno, čini ga fantastičnom osobom koja će nam pomoći na našem putu i ostvariti ambicije - naveo je vlasnik Foresta Evangelos
Marinakis u saopštenju. Postekoglu je bio bez posla od juna, kada je dobio otkaz u Totenhemu, 16 dana nakon što je ekipa osvojila Ligu Evrope, što je bio prvi trofej ,,pijevaca“ po-
PODGORICA - Samo 16 evropskih selekcija naći će se na prvom Svjetskom prvenstvu sa 48 reprezentacija i ko god je mislio da Crna Gora može biti u tom društvu – u sistemu kvalifikacija gdje na Mundijal direktno idu samo pobjednici grupa, a drugoplasirani u pakleno težak baraž – bio je u velikoj zabludi. Predaleko je Crna Gora od nivoa Hrvatske, pokazala je to zagrebačka dominacija ,,vatrenih“ od prije dvije noći (4:0), a mnogo zaostaju ,,sokoli“ i za Češkom – otkrio je to i junski duel u Plzenju i podgorički prije pet dana. Oba su završena trijumfom tima Ivana Hašeka s 2:0.
I nije nikakav neuspjeh, tragedija ili debakl što će crnogorski fudbaleri završiti iza favorita u grupi L. Problem je što ,,sokoli“ pod vođstvom Roberta Prosinečkog u takvim utakmicama uglavnom djeluju poput potpunih autsajdera, kao selekcija nižeg renomea nego što stvarno jeste, kao da u redovima nema nijednog igrača iz ozbiljnih ili makar respektabilnih liga i klubova... Problem je što pod Prosinečkim ovaj tim djeluje neorganizovano, haotično, takmičarski nezrelo čak i protiv Gibraltara koji je u martu savladan nakon preokreta (3:1), a isto se ponovilo i protiv Farskih Ostrva kada je gol za pobjedu od 1:0 postignut u debeloj nadoknadi. Sve je to potpuno suprotno od onog što je prije godinu i po najavljivao nekada sjajni vezista.
,,Sokoli“ u oktobru gostuju upravo Faranima – ko može da kaže da će biti favoriti?
LANAC POGREŠNIH POTEZA
slije 17 godina, ali je tim iz Londonda bio tek 17. u Premijer ligi. Nakon uspješnih sezona u Brizbejn Roaru i Jokohami, gdje je osvojio šampionske titule, Postekoglu je u junu 2021. godine preuzeo Seltik i osvojio dvije titule, Kup i dva Liga kupa, a zatim je 2023. godine preuzeo Totenhem. Forest će prvi put predvoditi Forest u subotu u Londonu protiv Arsenala. Nakon tri kola Premijer lige, ,,šumari“ su 10. na tabeli.
- Nakon što smo se plasirali u Premijer ligu, a zatim konstantno gradili iz sezone u sezonu kako bismo obezbijedili evropski fudbal, sada moramo da napravimo pravi korak da se takmičimo sa najboljima za trofeje. Ange ima sve što je potrebno za to i uzbuđeni smo što se priključio našem ambicioznom putovanju - naveo je Marinakis. R. A.
Pogrešni, nelogični potezi prate rad Roberta Prosinečkog od dolaska na klupu Crne Gore prošle godine, ali i onih koji su njemu nadređeni, kao i onih koje on bira – jer upravo su igrači stali iza legendarnog Hrvata nakon pet poraza u šest mečeva Lige nacija, kada je svima bilo jasno da uprkos brojnim pehovima reprezentacija munjevitom brzinom ide silaznom putanjom. Velikog Žutog sačuvala je pobjeda nad Turskom od 3:1 u Nikšiću, na teškom terenu, u momentu kada je Crna Gora bila rezultatski rasterećena. Ni taj ciklus nije dovoljno iskorišćen da se uđe u smjenu generacija, donekle je to bolje u aktuelnim kvalifikacijama, ali kako objasniti to da Prosinečki nije ubacio Vasilija Adžića prije dvije noći na ,,Maksimiru“? Teško je to palo talentu Juventusa, naročito jer se dugo zagrijavao.
- Imali smo igrača manje, ni-
je ovo bila utakmica za Adžića. Imaće priliku, bio ja ovdje ili ne – kazao je Prosinečki na konferenciji za medije poslije glatkog poraza od 4:0 protiv ,,njegove“ Hrvatske.
(NE)OČEKIVANA
NEMOĆ
I hrvatske kolege su u analizi meča konstatovale ono što je i nama bilo očigledno – da je bilo za očekivati da Luka Modrić i drugovi diktiraju tempo, ali i da Crna Gora makar pokuša da zaprijeti.
A na maksimirskoj travi nije mogla ni tri, četiri pasa da poveže, ponovo nije imala ,,ni glave ni repa“, branila se, a onda se sve raspalo i kao da se nije znalo ni ko gdje igra, ni ko koga čuva.
Iako je naspram sebe imala velesilu Hrvatsku, iako je u finišu prvog poluvremena prestrogo drugi žuti karton dobio Andrija Bulatović, iako u sastavu nije bilo Adama Marušića i Marka Jankovića, bilo je to previše loše – a najgore od svega je što se ponavlja i nikako se ne nazire svjetlo na kraju tunela.
- Ne vjerujemo da je ideja Prosinečkog bila braniti se sa svih 10 igrača ispred dobrog im golmana Petkovića i to na 30-35 metara. Logično je bilo očekivati da će Hrvatska pritisnuti, ali se očekivalo i to da će gosti barem pokušati napasti u onim rijetkim trenucima kad su preuzeli loptu. No, posjed 74-26% u prvom dijelu, 12 udaraca Hrvatske prema nijednom Crne Gore, jasno su ukazivali omjere snaga. Naša posljednja linija stajala je visoko, a kako suparnik nema nijednog bržeg igrača, tako je
pritisak ,,vatrenih“ bio kontinuiran – piše u analizi zagrebačkih Sportskih novosti. U drugih 45 minuta posjed je bio 75-25 odsto, udarci 32-3, u okvir 13-1, te 707 pasova Hrvata naspram 233 Crnogoraca. Pogrešan odabir igrača i stavljanje na neprirodne pozicije (npr. Camaj u Zagrebu kao ,,ful bek“ iako to nikada nije bio), uz mnoge druge nedostatke, doveli su Crnu Goru
Srijeda, 10. septembar 2025.
Crnogorski fudbaler Andrija Radulović oglasio se saopštenjem nakon što je selektor RobertProsinečki na konferenciji za medije prokomentarisao to što mladi ofanzivac nije došao na okupljanje reprezentacije, a onda je na dan meča sa Češkom igrao za Rapid prijateljsku utakmicu s Venecijom. Prosinečki je na presu u Zagrebu odgovorio: „Toliko se voli Crna Gora. Šta drugo da prokomentarišem? Ako mu je važniji klub u datom trenutku od reprezentacije, treba da pitate njega.“
Andrija Radulović se pismom obratio predsjedniku FSCG
DejanuSavićeviću u kojem se, između ostalog, navodi: - Zbog zlonamjernih interpretacija mog nedolaska na okupljanje naše reprezentacije za utakmice sa Češkom i Hrvatskom, osjećam potrebu da Vam se obratim kao čovjek, fudbaler i Crnogorac, kako biste znali šta je istina u ovom slučaju. Selektora Prosinečkog obavijestio sam porukom o razlozima zbog
do toga da je postala prelak plijen za favorite, a poželjan rival i za ekipe iz slabijih šešira jer u duelu s našom selekcijom vide šansu za skupljanje bodova i podizanje samopouzdanja. - Imam osjećaj da nam se dešavaju samo negativne stvari u posljednje vrijeme – rekao je kapiten Stevan Jovetić nakon duela na stadionu Dinama i najavio da možda neće biti dio tima u Ligi nacija 2026.
kojih se ne mogu pojaviti na okupljanju reprezentacije, u Podgorici. Upoznao sam ga sa zabrinjavajućim zdravstvenim problemima, koji se u posljednje vrijeme manifestuju tokom svake utakmice: vrtoglavica, povraćanje, čak i nesvjestica. Obavijestio sam ga da sam sa klupskim ljekarom dogovorio da tokom pauze u prvenstvu uradimo medicinske pretrage, kako bi utvrdio dijagnozu – naveo je Radulović i dodao: - Na tu moju poruku selektor je odgovorio istog trenutka, jednom riječju - OK! Bez pitanja, makar i kurtoaznog, kako se osjećam, da li sam uplašen za zdravlje i karijeru?! Naravno da znam da živimo u vremenu surovog profesionalizma, ali bih volio i da, barem u ovakvim situacijama, pokažemo da smo i ljudi. Konačno, meni su tek 23 godine. Objavljena je informacija, veoma tendenciozno sročena i naslovljena, da sam otkazao poziv da nastupim za Crnu Goru, a da sam igrao za Rapid u prijateljskoj uta-
BEZ PROMJENE DO KRAJA GODINE?
Može li se zaustaviti ovakav trend? U ovim kvalifikacijama teško, iako će osim Hrvatske rivali još biti Farska Ostrva i Gibraltar, u 2026. igraće se Liga nacija, a godinu kasnije kvalifikacije za Euro za 2028. To treba da bude ciklus kojem će sve biti podređeno. Moguće je da Prosinečki odradi ugovor do kraja, a ističe mu u decem-
Mlada reprezentacija Crne Gore u debeloj sudijskoj nadoknadi savladala Švedsku pod Goricom u 2. kolu kvali kacija za EP U21
kmici protiv Venecije. U toj informaciji, međutim, nema suštine: utakmicu sam igrao jer je to tražio klupski medicinski tim, koji je sve vrijeme bio pripravan pored terena, kako bi mogli da urade nalaze u realnim uslovima izlaganja organizma naporu utakmice. U 74. minutu sam izašao iz igre i odmah priključen na instrumente kojima je skenirana reakcija organizma u uslovima napora koje nose utakmice – naveo je Radulović.
- Komentar selektora u kojem dovodi u pitanje moju ljubav prema Crnoj Gori smatram nepedagoškim, nesportskim i neljudskim. Moju ljubav prema Crnoj Gori niko nema pravo da dovodi u pitanje. I to je najviše što mi u ovim okolnostima lijepo vaspitanje dozvoljava da kažem. Moja je čvrsta namjera da ozdravim, a onda da dugo i dugo dajem sve što mogu mojoj jedinoj državi. I da ostvarim san - da u najdražem dresu zaigram na Svjetskom i EP – napisao je Radulović.
bru, a onda se sa novim selektorom mora krenuti u temeljnu smjenu generacija. Ne bi smjela da se ponovi greška da se npr. Milan Roganović tek naknadno poziva u ,,A“ selekciju ili da bilo koji talentovani igrač predugo čeka na minute u seniorskoj reprezentaciji. Jer ako smo baš ovako loši kao što pokazuju prethodni dueli –sa nekim novim licima sigurno ne bi bilo lošije... N. KOSTIĆ
PODGORICA - Kraj kakav je zaslužila mlada reprezentacija Crne Gore, pobjeda nad jednim od favorita grupe E, u 2. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo U21 pod Goricom pala je Švedska – 2:0. Oduševljenje, ekstaza, slavlje, zagrljaji i osmijesi stigli su u debeloj sudijskoj nadoknadi –,,sokolići“ su poveli u 95. minutu preko Viktora Đukanovića koji je pogodio nakon slabe reakcije golmana Bišesarija. Tačku na duel stavio je rezervista Danilo Vukanić – majstorskom realizacijom u 99. minutu. Imali su Skadinavci bod u džepu, ali poslije kapitulacije su pogubili konce. Kontrolu je izgubio Agbonifo koji je udario Vladimira Perišića i dobio direktni crveni karton u 97. Raspali su se gosti, ostavili su prostranstvo pozadi, a to su ,,crveni“ znali da iskoriste.
Naš tim je nesrećno izgubio prije četiri dana od Italije, ali sreća se vratila na domaćem tlu – trijumf kao snažan znak da Crna Gora ima što da traži u borbi za završni turnir.
Nakon dvije stative i nekoliko šansi – eto vrijednih golova za zadovoljstvo iz septembarskog prozora kvalifikacija.
Malo je falilo da utakmica pod Goricom počne kao ona prije četiri dana u La Speciji – brzim vođstvom Crne Gore.
Nakon centaršuta Vukovića, lijepo je skočio i glavom trznuo Vladimir Perišić, ali je Švedska imala sreće – mrežu je spasila stativa u četvrtom minutu. Od tog momenta, ,,žuto-plavi“ su preuzeli inicijativu.
Moglo je da bude opasno za našu selekciju u devetom minutu kada je lijevi bek gostiju Perez Vinlof izašao visoko, lijepom varkom unio loptu u sredinu, ali je njegov pâs za napadača presjekao Melentijević Na isteku 13. minuta pao je Knežević poslije duela sa protivničkim igračem, sudija Metju De Gabriele pustio je prednost, a Šveđani su razvili napad. Na ivici šesnaesterca je Perović klizećim startom išao na rivala – sporna situacija, ali srećom malteški arbitar nije ništa svirao. Učestali su ataci Skandinavaca – udarac sa distance Pereza
Vinlofa golman Krijestarac, inače rođen u Švedskoj, odbio je u korner, a potom su ,,sokolići“ preživjeli zicer Karlsona. Napali su gosti preko desnog krila, uslijedila je asistencija za fudbalera Hamarbija koji je ostao sam na desetak metara od gola. Opalio je snažno, bacio se naš čuvar mreže, ali je pogodak spriječio Vuković – požrtvovano, glavom.
Momci selektora Bekstroma bolje su izgledali naprijed nego pozadi. Kada bi Crna Gora krenula u ofanzivu, bilo je pometnje u zadnjoj liniji Švedske. Tako je pogriješio Kurtulus poslije ubačaja Vukovića, s tim što je lopta iznenadila Kostića – pogodila je u koljeno našeg golgetera i otišla visoko preko mete.
Gotovo sve obećavajuće situacije ,,crvenih“ dolazile su preko raspoloženog beka Vukovića, koji je u nekoliko navrata centaršutevima, što iz igre, što iz kornera, tražio saigrače iz ofanzive.
Švedska je bila prinuđena na izmjenu u 33. minutu – zbog povrede je izašao Kurtulus, a ušao Ruhi. Pred odlazak na odmor su izabranici Gorana Perišića zaprijetili pokušajem Kneževića iz vazduha. Ipak, mreže su ostale netaknute u prvom poluvremenu.
Kormilar ,,sokolića“ je promjenu napravio na startu nastavka – u svlačionici je ostao Carević, a priliku dobio Vukanić Razočaravajuća posjeta na najvećoj crnogorskoj areni, jedva 500 navijača, od kojih je sporadično bila glasnija grupica Šveđana koji su bili raspjevani u donjem dijelu zapadne tribine.
Stadion: pod Goricom.
500. Sudija:
De
u 95, 2:0
1:0
99. Žuti
Knežević, Perišić, Kostić (Crna Gora), Ruhi, Karlson (Švedska). Crveni karton: Agbonifo (Švedska) u 97.
Krijestarac Vuković Melentijević Dakić Perović Miranović Carević (od 46. Vukanić) Perišić Knežević (od 64. Mrvaljević) Đukanović Kostić (od 64. Juković)
Bišesari Skoglund Kurtulus (od 33. Ruhi) Zaterstrom Perez Vinlof Brojrklund Karslon Svedberg (od 72. Ogbonifo) Bargdji (od 84. Bodri) Sonko (od 84. Fatah) Kusi Asare (od 72. Omorova)
Vrijeme je curilo. Nije bilo pravih stvari koje su mogle da promijene početnih 0:0. Finiš je tekao mirno, djelovalo je da neće biti rizika, kada već nije bilo golova, da obje ekipe više vode računa o defanzivi, nego o želji da nešto urade u napadu.
Ipak, sve ono najbolje – Crna Gora je dala u sudijskoj nadoknadi. Mrvaljević je tukao po zemlji, ali ravno u golmana Bišesarija. Poslije njega i Đukanović preko prečke u nadoknadi od pet minuta. Bila je to samo najava ,,hepi enda“, po svemu zasluženog. Prvo gol Đukanovića, pa još jedan efektan Vukanića – pospremljena je Švedska u prijatnoj podgoričkoj noći. D. KAŽIĆ
Ritam utakmice je opao u drugom dijelu. Nekoliko prekida, poneka čarka, greške u pâsu ili zakašnjelo upošljavanje slobodnog fudbalera u taboru ,,crvenih“. Monotonost je nakratko prekinuo Bargdji –lošim udarcem lijevom nogom sa desne strane, a za njim i Bjorklund čiji je šut izblokiran. Odgovorila je Crna Gora, snažno, jače i konkretnije, ali je goste ponovo spasila stativa – okvir gola uzdrmao je Miranović u 68. minutu projektilom sa ivice šesnaesterca. Đukanović je izašao sa loptom van granica igrališta kada je pobjegao čuvaru, a drugoj strani se spetljao rezervista Ogbinifo kada je ostvario višak u kaznenom prostoru.
Odigrani prvi mečevi četvrt nala Eurobasketa
PODGORICA – Turska i
Grčka su kompletirale prvi polufinalni par na Eurobasketu, pošto su opravdale uloge favorita u četvrtfinalu protiv Poljske, odnosno Litvanije.
Turska je i dalje neporažena na šampionatu nakon što je pobijedila i Poljsku sa 91:77 (19:19, 27:13, 19:18, 26:27) i treći put izborila plasman u polufinale, prvi put od 2001. godine, kada su jedini put igrale u finalu (tada je titulu osvojila SR Jugoslavija). Poljska nije uspjela da ponovi uspjeh sa prethodnog EP kada je stigla do polufinala.
Najzaslužniji za pobjedu Turske bio je Alperen Šengun, centar Hjustona poznat pod nadimkom “Bejbi Jokić”. Blistao je sa 19 poena, 12 skoko-
va i 10 asistencija i ostvario tripl-dabl učinak koji će ostati upisan u istoriju. Postao je, naime, najmlađi igrač koji je uspio da zabilježi tripl-dabl na Eurobasketu i tek šesti košarkaš kojem je to pošlo za rukom u istoriji ovog takmičenja. Prije njega, to je na ovom EP uradio Luka Dončić, a u prošlosti Hrvati Stojan Vranković (1993) i Toni Kukoč (1995), Rumun Andrej Mandače (2017) i Poljak Mateuš Ponjitka (2022). Pobjedi Turske doprinijeli su i Šejn Larkin i Šemuz Hazer sa po 13, Kenan Sipahi sa 11 i Džedi Osman, Furkan Korkmaz i Erdžan Osmani sa po 10 poena. Kod Poljske su se izdvojili Mateuš Ponjitka i Džordan Lojd sa po 19 poena. Grci su nakon 16 godina u polu-
finalu pošto su pobijedili Litvaniju 87:76 (24:19, 20:19, 20:14, 23:24), u meču u kojem su Litvanci poveli na startu meča 7:0, imali su prednost do 18:16, ali je Grčka serijom 5:0 dobila prvu dionicu i više nije ispuštala vođstvo koje je u prvoj polovini posljednje četvrtine išlo i do 16 poena (71:55, 73:57).
Janis Adetokunbo je predvodio Grke sa 29 poena i šest skokova, Vasileos Toliopulos je dodao 17 poena, a Kostas Slukas 11 poena i po četiri skoka i asistencije. Litvancima nije pomogao učinak Jonasa Valančunasa od 24 poena i 15 skokova.
Danas se igraju preostala dva četvrtfinala, a sastaju se Finska – Gruzija (16 časova) i Njemačka – Slovenija (20). S. J.
Omladinci Crne Gore poraženi u posljednjem kolu turnira ,,Stevan Ćele Vilotić“
Mađarska 2
Crna Gora 1
BAČKA TOPOLA - Pomoćni
teren TSC arene. Sudija: Aleksandar Mašić (Srbija). Golovi: 0:1 Jovanović u 45+1, 1:1 Kovač u 60, 2:1 Somođi u 90+1.minutu.
MAĐARSKA: Boze, Lakatoš (od 46. Sakoš), Bolgar (od 46. Horvat), Pal, Hoš (od 46. Ma-
daras), Kovač, Egri (od 61. Momdovič), Vitaljoš, Sep (od 61. Voroš), Kugjela, Deči (od 46. Adam Somođi).
CRNA GORA: Đurović, Mugoša (od 82. Kojić), Martinović (od 43. Božović), Balević (od 82. Pejović), Savović (od 68. Raičević), Jauković (od 53. Vlahović), Šćekić, Šaranović (od 82. Ražnatović), Krajina (od 53. Roganović),
Jovanović (od 68. Brajović), Redžepagić. Omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je od Mađarske u trećem, posljednjem kolu Memorijalnog turnira ,,Stevan Ćele Vilotić“ u Srbiji. Uprkos vođstvu, ,,sokoli“ su poraženi rezultatom 2:1. Prednost našoj ekipi donio je u finišu prvog poluvremena Matija Jovanović, koji je glavom po-
godio na centaršut Petra Jaukovića. Nakon sat igre, Bendeguz Kovač je poravnao, a u posljednjim trenucima utakmice Adam Somođi donio trijumf Mađarskoj. - Izuzetno teška utakmica, pogotovo na taktičkom planu. Odlično smo parirali Mađarima, bili veoma dobri u defanzivi i pokušavali da dođemo do gola iz kontranapada. To smo i uradili. Plan je bio da i u drugom poluvremenu igramo na sličan način, ali nijesmo uspjeli u tome. Bili smo borbeni, ali su nam se desile dvije situacije iz kojih smo primili dva gola. Iza nas su tri veoma jake provjere, u mečevima sa Srbijom, Portugalom i Mađarskom vidjeli smo dosta pozitivnih, ali i negativnih stvari i na njima ćemo raditi u narednom periodu. Neki igrači su zadovoljili, neki moraju još da rade, ali je jako bitno da momci igraju u klubovima, da imaju što veću minutažu i što spremniji dočekaju oktobarske prijateljske mečeve sa Sjevernom Makedonijom, što će biti posljednje provjere pred kvalifikacije - rekao je selektor Nenad Vukčević. R.P.
PODGORICA – Deset dana dijeli košarkaše SC Derbija od debija na evropskoj sceni i kvalifikacionog turnira za FIBA Ligu šampiona u bugarskom Samokovu, te duela sa PAOK-om u četvrtfinalu. Pripremajući se za taj turnir, izabranici Petra Mijovića su najveći dio prošle sedmice proveli na Zlatiboru, gdje su odigrali dvije kontrolne utakmice protiv ruskih VTB ligaša. Savladali su Uralmaš 79:62, a poraženi su od Jeniseja 73:75. Drugi meč sa Uralmašom nije odigran jer su Rusi, zbog povreda u timu, tražili da se taj meč preskoči... - Uralmaš je značajno bolji od Jeniseja, imaju pet stranaca, koji su dugo u Evropi, prošle sezone su igrali u plej-ofu u VTB ligi. Tu utakmicu smo odigrali jako dobro, bio sam zadovoljan, s obzirom na to da smo bili dosta teški, nakon puno treninga. Defanzivno smo djelovali jako dobro, u napadu korektno, jer smo promašili dosta otvorenih šuteva, a što je rezultat umora zbog trenažnog procesa. Generalno, utisak je bio veoma dobar. Značajno smo poremećeni što nijesmo odigrali tu drugu utakmicu sa Uralma-
Košarkašice Podgorice pobjedom otvorile nastup na međunarodnom turniru u Banovićima
ji će ove godine biti proširen,
Anđela doda-
PODGORICA - Košarkašice Podgorice savladale su Jedinstvo iz Tuzle 81:44 na startu prijateljskog, međunarodnog turnira u Banovićima. Povodom dana opštine Banovići, RMU Banovići tradicionalno organizuju turnir, koji će ove godine biti proširen, jer će okupiti ekipe u više različitih uzrasta, a upravo ovaj turnir iskoristiće košarkašice Podgorice, koje će u Banovićima imati prve provjere uoči početka nove sezone. Na turniru, u seniorskoj konkurenciji, pored domaćina, ekipe RMU Banovići i Podgorice, nastupaju još Jedinstvo iz Tuzle i Mladi Krajišnik iz Banjaluke. Podgorica je ubjedljivom pobjedom lako stigla do finala, gdje će večeras imati priliku da igra za trofej. U pobjedi protiv Jedinstva istakla se Anđela Rakočević sa 15, Milena Vujović la je 14, a dvocifrena je bila još
10. septembar
dva kontrolna meča, još 10 dana do debija na evropskoj sceni
Po završetku prošle sezone, iz SC Derbija je saopšteno da su četvorica igrača otišla u NCAA ligu – crnogorski reprezentativci Luka Boga-
šem, jer nam nedostaje i ne možemo sada da je nadomjestimo do Evrope. Prije druge utakmice, protiv Jeniseja, napravili smo nekoliko treninga – kaže za Pobjedu Petar Mijović, trener SC Derbija. Za utakmicu sa Jenisejom podgorička ekipa je bila kompletnija za dvojicu od trojicu crnogorskih reprezentativaca, Zorana Vučeljića i Balšu Živanovića, koji su se priključili nakon Eurobasketa, dok je dan odmora više dobio Emir Hadžibegović - Vučeljić i Živanović su imali skoro nikakvu minutažu na Evropskom prvenstvu i bilo nam je važno da njih uvedemo, iako su odigrali utakmicu nakon samo jednog treninga sa ekipom, jer su stigli noć prije. Znali smo da će to u rezultatskom smislu da nas košta, ali smo ih u tih 15-20 minuta, koje su njih dvojica pojedinačno odigrali, pripremili bolje
vac, Andrija Grbović i David Mirković, te hrvatski krilni košarkaš Ivan Bogdanović. Međutim, Bogdanović je i dalje sa „studentima“,
za ono što smo krenuli da radimo nakon povratka u Podgoricu. Generalno, Zlatibor nam je bio veoma važan, da u sredini priprema odigramo kontrolne mečeve protiv kvalitetnih ekipa, što ekipe iz VTB lige sigurno jesu. Imamo taj hendikep da nije lako uvesti tri igrača na 10 dana do početka naše takmičarske sezone, što često zna da ostavi traga. Ali, dva od ta tri momka su iz našeg sistema (Vučeljić i Hadžibegović), dok se nadam da će se Živanović brzo uklopiti sa grupom igrača koja je već određeni period zajedno – dodaje Mijović. Prije odlaska na Zlatibor, „studenti“ su u Podgorici odigrali i dobili dva meča protiv Bosne, novi član ABA lige. Te mečeve je, zbog lakše povrede, preskočio Aleksa Ilić, ali je bio sa ekipom na Zlatiboru.
- Mislim da smo napravili iskorak u odnosu na mečeve sa Bosnom. Pokazali smo da ima-
jer još uvijek nije otišao na Univerzitet Gonzaga. - Tu se malo zakomplikovala situacija. On je, svakako, igrač koji je pod ugovorom sa nama, a narednih dana će se znati njegov definitivan status – kazao nam je Mijović
mo tim koji je kvalitetan, ali zahtijeva vrijeme jer imamo osam-devet novih igrača. Jednostavno, imamo neke pravce, znamo koje su dobre strane našeg tima i igrača koje smo doveli, znamo i koje su nam timske slabosti, na kojima smo po povratku u Podgoricu nastavili da radimo.
Mijović se nada da će ekipa biti spremna do sredine septembra, za prvi meč na evropskoj sceni.
- S obzirom na to kakve nas ekipe tamo očekuju, počev od PAOK-a, nadam se i nakon toga, svjesni smo da nijesmo favoriti, ali da, ukoliko uspijemo da uvedemo naše reprezentativce u sistem, možemo tamo svakome da budemo nezgodan protivnik – zaključio je Mijović.
SC Derbi će u četvrtak u Podgorici igrati sa Uralmašem, u subotu sa Sutjeskom, a u utorak putuje za Bugarsku na turnir kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona. S. JONČIĆ
Košarkaši Podgorice Bemaks vrijedno treniraju, večeras igraju kontrolnu utakmicu sa Sutjeskom
Minić: Ekipa iz dana u dan podiže formu
PODGORICA – Petar Minić je jedan od novih, mladih igrača u ekipi Podgorice Bemaks za narednu sezonu. Ljetos je stigao iz Budućnost Volija, gdje nije dobijao priliku u konkurenciji američkih plejmejkera Mekinlija Rajta i Jogija Ferela, sa izuzetkom domaćih takmičenja (zbog ograničenja broja stranaca). Dolaskom u redove gradskog rivala, a radeći sa trenerom Miodragom Kadijom, Minić će imati priliku da dodatno napreduje…
- Kao i uvijek, ovaj uvodni dio je najteži. Ali, zadovoljan sam dosadašnjim tokom priprema, radili smo dobro i mislim da ekipa iz dana u dan podiže formu. Nije bilo lako, ali zaista smo se svi trudili da ispunimo sve zahtjeve stručnog štaba – kazao je Minić za klupski sajt. Podgoričani su do sada odigrali jednu kontrolnu utakmicu, protiv kosovskog Baškimija, i slavili su 75:67. - Nakon napornog rada imali smo prvi test protiv Baškimija,
PODGORICA – Mjeseci i po nakon što je Košarkaški savez Crne Gore dobio novog predsjednika – Dragana Bokana, održana je i konstitutivna sjednica Upravnog odbora KSCG.
Kako je objavljeno na vanrednoj i izbornoj Skupštini, pored Bokana članovi Upravnog odbora su Đorđije Goranović (MI Goranović), Stefan Milić (Portonovi rizort), Zoran Milovanović (M:tel), Miomir Mrvaljević (BAR-KOD), Đuro Ostojić (SC Derbi), Ratko Pavićević (Alliance), Ni-
PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa poslije tačno mjesec od početka priprema, danas će imati prvu provjeru. Naime, Podgoričanke su otputovale za Beograd, gdje će u tri dana imati tri pripremne utakmice, a prvi test imaju već danas (17h) protiv Mege.
kola Pavlićević (košarkaš SC Derbija), Aleksandar Popović (KK Sutjeska Elektroprivreda), Blagota Radović (Zetagradnja, Lovćen banka), Hasan Ramović (Put-Gross, KK Jedinstvo 1950), Željka Ratković (ŽKK Primorje), Ljubiša Šćepanović (Expo grupa), Nikola Tripković (Razvojna banka Crne Gore) i Vojin Žugić (Stadion).
Kako je saopšteno iz KSCG, na prvoj sjednici, kojom je predsjedavao Bokan, usvojeni su izvještaji o takmičenju za sve lige u organizaciji Saveza u prethodnoj sezoni.
,,Upravni odbor usvojio je i izvještaj predsjednika Sudijske komisije za prošlu sezonu, kao i listu sudija i delegata za sezonu 2025/26. Usvojene su propozicije takmičenja za narednu sezonu i formirane Sudijska, Registraciona, Takmičarska i Disciplinska komisija za 2025/26. Na sjednici je razmatrana i aktuelna finansijska situacija u KSCG“, navodi se u saopštenju KSCG. Najvažnjiji zadatak novog UO i predsjednika Dragana Bokana u narednom periodu biće izbor selektora muške i ženske reprezentacije. R. A.
Košarkašice Budućnost Bemaksa danas (17h) protiv Mege otvaraju seriju kontrolnih mečeva
što je bila dobra prilika da vidimo gdje smo u ovom trenutku i na čemu treba da radimo – dodao je Minić. Podgorica će večeras od 18 časova u Nikšiću protiv Sutjeske odigrati drugu kontrolnu utakmicu.
- Meč sa Sutjeskom dolazi nam kao još jedan odličan test da dodatno napredujemo i spremni dočekamo ono što slijedi u sezoni – zaključio je Minić. Nakon duela sa Sutjeskom, Podgoricu očekuje i provjera protiv Kotora, a onda slijedi mini turneja u Srbiji, gdje će izabranici Miodraga Kadije kroz još nekoliko utakmica tražiti što bolju forma za početak sezone, koju će Podgorica otvoriti 7. oktobra kod kuće protiv Borca iz Banjaluke, u prvom kolu ABA2 lige. S. J.
,,Plave“ su pripreme počele 11. avgusta, vrijedno trenirale u ,,Bemaks areni“, a nakon što su rano jutros otputovale za Beograd, danas otvaraju seriju kontrolnih mečeva – protiv Mege, Montane i Partizana, dok će za kraj turneje u subotu odmjeriti snage sa Kraljevom. Biće to idealna prilika da kroz četiri dana i četiri meča stručni štab stekne mnogo jasniju sliku o trenutnom stanju tima. - Poslije mjesec dana priprema očekuju nas prve provjere. Djevojke su zaista vrijedno trenirale od prvog dana, a prije desetak dana priključile su nam se i dvije igračice iz Amerike, tako da se još uigravamo i upoznajemo. Imali smo i sitnijih problema sa povredama, što je otežavalo kontinuitet treninga, ali mislim da smo ovu prvu fazu priprema odradili na pravi način – kazao je PetarStojanović, trener Budućnost Bemaksa. Za razliku od prošle sezone, Budućnost Bemaks su napustile Amerikanke Teri Brigs i Tes Amundsen, te Jelena Bulajić, koja će nastaviti školovanje i košarkaško usavršavanje na Floridi, dok je Maja Bigović otišla u Mađarsku, gdje je po-
jačala B tim Šoprona. S druge strane, tim su pojačale Amerikanke Delajin Bern, koja igra na pozicijama krilnog centra i centra, te Džina Kaningen, koja je ,,petica“. Nakon što su cijelu sezonu propustile, jer su morale na operaciju prednjeg ukrštenog ligamenta u tim se vraćaju Ksenija Šćepanović i Anastasija Drobnjak. - Dobro je da smo, izuzev novih igračica iz Amerike, svi bili na okupu od prvog dana i zaista smo odradili sve ono što je planirano. Šćepanović i Drobnjak će nam mnogo značiti, ali njihov povratak tek se očekuje,
tako da tu moramo biti još strpljivi – naglasio je Stojanović. Prvi test u okviru turneje u Srbiji ,,vučice“ će imati danas od 17 časova protiv Mege. - Utakmice protiv Mege, Montane, Partizana i Kraljeva biće dobre provjere za nas i da vidimo gdje smo u ovom momentu. Narednog vikenda slijedi turnir u Banjaluci, a krajem septembra dočekujemo Raguzu, tako da ćemo kroz te utakmice dobiti pravu sliku uoči početka sezone. U svakom slučaju, smatram da djevojke idu u pravom smjeru – podvukao je Stojanović. R. P.
Selektorka ,,lavica“ Suzana Lazović izabrala za EHF sedmicu
PODGORICA - ,,Lavice“ će u septembru ponovo biti na okupu, prvi put nakon aprila i dvije pobjede protiv Portugala koje su donijele plasman na Svjetsko prvenstvo.
Upravo će EHF sedmica u septembru označiti početak priprema za osmo učešće na planetarnim smotrama, odnosno 19. veliko takmičenje za naše najbolje rukometašice nakon obnove nezavisnosti.
Na spisku selektorke Suzane Lazović za predstojeće okupljanje su 23 igračice. Među njima je pet debitantkinja i
to juniorske reprezentativke koje su osvojile šesto mjesto na Evropskom prvenstvu u Podgorici proteklog ljeta – golmanka Teodora Rončević, krilo Mia Grujić, pivotkinje Ksenija Gašević i Anđela Guberinić, te srednji bek Natalija Lekić koja je proglašena za najbolju igračicu šampionata u našem glavnom gradu.
Ostale igračice na spisku su ,,lavice“ koje su iznijele teret aprilskog baraža protiv Portugala, kao i posljednjeg velikog takmičenja na kojem je Crna Gora nastupila - EHF Euro 2024. Za septembarsku EHF sedmi-
cu, selektorka Lazović ne može da računa na desnog beka Jelenu Vukčević i pivotkinju
Ivanu Godeč, koje će pauzu u Ligi šampiona iskoristiti da saniraju povrede koje nijesu ozbiljnije prirode.
Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji na programu je od 26. novembra do 14. decembra. Crna Gora će igrati u grupi D u njemačkom Trieru protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi Đurđina Jauković i saigračice igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su po-
PODGORICA – Utakmicama petog kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Četiri meča igraju se od 16.30 časova, dok će kolo biti zaključeno u Danilovgradu, gdje od 18 časova igraju Iskra i Kom. Ovu rundu obilježiće prvi veliki derbi ove sezone – od 16.30h pod Golubinjom se sastaju Rudar i Berane, dva vodeća tima na tabeli i ujedno jedine dvije ekipe koje u prva četiri kola ne znaju za poraz. Oba tima imaju po tri pobjede i remi, s tim da Beranci nijesu ove sezone primili ni gol. Upravo zbog toga duel privlači posebnu pažnju i ostaje da se vidi mogu li Beranci preskočiti i prvu ve-
1.
RADANOVIĆI: Grbalj – Podgorica (16.30h) ULCINJ: Otrant Olimpik – Igalo (16.30h) NIKŠIĆ: Internacional – Lovćen (16.30h)
PLJEVLJA: Rudar – Berane (16.30h)
DANILOVGRAD: Iskra – Kom (18h)
liku prepreku, čime bi definitivno pokazali da zaista imaju najveće ambicije. U istom terminu igraju se još tri utakmice. U Nikšiću će Internacional ugostiti Lovćen i pokuša-
ti da stigne do prvog boda, dok Lovćen koji ima početak ispod očekivanog želi da iskoristi duel protiv ,,fenjeraša“ da popravi bodovni saldo. Na jugu se igraju dva meča. Otrant Olimpik će ugostiti Igalo, koje je u prethodnom kolu doživjelo prvi poraz, pa su sada oba tima na identičnom skoru – dvije pobjede, uz remi i poraz. U Radanovićima se sastaju bivši prvoligaši – Grbalj i Podgorica. Grbalj je u prethodnom kolu brejkom u Igalu pokazao da ima kvalitet, dok Podgorica ni promjenom trenera nije uspjela da se ,,trgne“. Kolo zatvaraju Iskra i Kom, dva tima koja će nastojati da prije svega imaju pristojnu zalihu u odnosu na opasnu zonu. R. P.
red domaćina - Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj. Spisak igračica za EHF sedmicu: (golmanke) Armel Atingre, Marija Marsenić, Andrea Škerović, Teodora Rončević, (krila) Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nađa Kadović, Mela Mehmedović, Nina Bulatović, Mia Grujić , (pivotkinje) Tatjana Brnović, Ksenija Gašević, Andrijana Tatar, Anđela Guberinić, (bekovi) Đurđina Jauković, Elena Mitrović, Ilda Kepić, Nada Ćorović, Matea Pletikosić, Marija Božović, Natalija Lekić, Tanja Ivanović, Katarina Džaferović A. MARKOVIĆ
Sa 22 godine španski teniser ima već šest Grend slem titula
,,premašio“ Đokovića i Federera
PODGORICA - Španski teniser Karlos Alkaras ima već šest Grend slem titula, uprkos tome što su mu tek 22 godine.
Karlos je u neđelju osvojio drugi US open, pobjedom nad Janikom Sinerom u Njujorku. - Ovo znači da sam na pravom putu. Uvijek kažem da kada osvojim više Grend slemova od ovih legendi, to znači da radim prave stvari. Ali, ovi rani brojevi ne znače mnogo ako stagniraš i ne nastavljaš dalje - poručio je Alkaras.
U njegovim godinama, Rodžer Federer je imao jedan Vimbldon, a Novak Đoković jedan Australijan open.
- Federer i Đoković su imali po jednu, a završili su sa 20, odnosno 24. Tako da moram da nastavim ovim putem - dodao je Karlos. Alkaras, pored dva trofeja sa US opena, ima još dva Vimbl-
Tradicionalni ženski odbojkaški turnir Port kup od petka do
PODGORICA - Tradicionalni ženski odbojkaški turnir „Port kup“ održaće se od 12. do 14. septembra u SC „Topolica“ u Baru, u organizaciji ŽOK Luka Bar, a uz podršku Odbojkaškog saveza Crne Gore. Na trodnevnom turniru, pored
domaće Luke Bar, učestvovaće i vicešampion Crne Gore Budućnost volej, zatim ekipa Gacka, prvak Bosne i Hercegovine, te član Superlige Srbije, Jedinstvo iz Užica. Sve ekipe odigraće po tri meča, a ulaz u SC „Topolica“ biće slobodan.
dona i dva Rolan Garosa. Na vrhu ATP liste je došlo do promjene. Španac Karlos Alkaraz se osvajanjem titule na US openu popeo sa drugog na prvo mjesto, prestigavši Italijana Janika Sinera. Treći je Njemac Aleksandar Zverev, a četvrti Novak Đoković... R. A.
Srijeda, 10. septembar 2025. Oglasi
I.br.916/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI «MonteCredit» DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Mitra Bakića br 50, protiv izvršnog dužnika Snežane Zečević, iz Berana, Dolac bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 09.09.2025 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Snežane Zečević, sa zadnje poznatom adresom Dolac bb, Berane.Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.916/25 od 22.07.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 08.09.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Poslovni broj: Iv. br. 1302/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Andrić Dragana, Andrić Leposava Andrić Marija iz Bara, Sremska, Utjeha br. 3, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 000248 od 27.06.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.09.2025. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Andrić Dragana, Andrić Leposava i Andrić Marija iz Bara, Sremska, Utjeha br. 3, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 000248 od 27.06.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.09.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 1307/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Đonović Milivoje Rosa, Markoč Lena i Đonović Pero iz Bara, Vitići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 015887 od 09.06.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.09.2025. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đonović Milivoje Rosa, Markoč Lena Đonović Pero iz Bara, Vitići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 015887 od 09.06.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.07.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.09.2025. godine.
I.br.924/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI «MonteCredit» DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul.Mitra Bakića br 50, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Snežane Zečević, iz Berana, Dolac bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 09.09.2025 godine,
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Snežane Zečević, sa zadnje poznatom adresom Dolac bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.924/25 od 22.07.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 08.09.2025. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
OBAVJEŠTENJE za vlasnike nepokretnosti budućeg zaštićenog područja: Predio izuzetnih odlika “Park šuma Dulovine” Predsjednik opštine Kolašin je utvrdio Nacrt odluke o proglašenju Predjela izuzetnih odlika “Park šuma Dulovine”. Takođe, Agencija za zaštitu životne sredine je izradila Nacrt studije zaštite za predmetno područje. Oba dokumenta su na javnoj raspravi, po Programu javne rasprave. Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin u trajanju od 20 dana to u periodu od 10.9. do i sa 30.9.2025.godine. Za vrijeme trajanja javne rasprave uvid u Nacrt Odluke Nacrt Studije moguće je uzvršiti putem sajta opštine Kolašin www.kolasin.me i u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin, radnim danima od 10 do 13 časova. Centralna javna rasprava će se održati dana 24.9.2025 godine sa početkom u 11.00h u prostorijama Centra za kulturu. Predloženi obuhvat zaštićenog područja i spisak katastarskih parcela u okviru obuhvata su sastavni dio Nacrta odluke. Nact odluke obuhvata sljedeće katastarske parcele, upisane u KO Kolašin: 946/1, 946/3, 946/4, 946/6, 946/10, 946/11, 948, 949/1, 949/2, 949/3, 1432, 1434, 1473, 911, 941, 944. Molimo vlasnike predmetnih parcela da izvrše uvid u predmetna dokumenta i upoznaju se sa pravima u okviru budućeg zaštićenog područja. Primjedbe, predloge, mišljenja sugestije mogu se dostavljati u pisanoj formi na sledeći način: -putem pošte na adresu Opština Kolašin, ulica Buda Tomovića br.1 -preko pisarnice Opštine Kolašin, na istoj adresi -putem e-mail adrese: kolasin.predsjednik@gmail.com
OBAVJEŠTENJE
Javna rasprava o Nacrtu odluke o proglašenju zaštićenog područja Predio izuzetnih odlika “Park šuma Dulovine” Predsjednik opštine Kolašin je utvrdio Nacrt odluke o proglašenju Predjela izuzetnih odlika “Park šuma Dulovine”. Takođe, Agencija za zaštitu životne sredine je izradila Nacrt studije zaštite za predmetno područje. Oba dokumenta su na javnoj raspravi, u skadu sa zakonom. Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin u trajanju od 20 dana to u periodu od 10.9. do i sa 30.9.2025.godine. Za vrijeme trajanja javne rasprave uvid u Nacrt Odluke Nacrt Studije moguće je uzvršiti putem sajta opštine Kolašin www.kolasin.me i u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin, radnim danima od 10 do 13 časova. Centralna javna rasprava će se održati dana 24.9.2025 godine sa početkom u 11.00h u prostorijama Centra za kulturu.
Primjedbe, predloge, mišljenja sugestije mogu se dostavljati u pisanoj formi na sledeći način: -putem pošte na adresu Opština Kolašin, ulica Buda Tomovića br.1 -preko pisarnice Opštine Kolašin, na istoj adresi -putem e-mail adrese: kolasin.predsjednik@gmail.com
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poslovna oznaka I.br.432/2019
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika 1.Pekić Jelena iz Bara, adresa: Borska ulica br.22, 2.Vojvodić Petar iz Bara, ul Petra Vojvodića bb., 3. Vojvodić Maša iz Bara, ul Mišići bb., 4.Vojvodić Luka iz Bara, ul Petra Vojvodića bb, ( naslednici iza pokojnog Vojvodić Miloša, Petra Vojovodića bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.09.2025. godine, donio je u skladu sa čl.169 ZIO, ZAKLJUČAK O PRODAJI
I ODREDJUJE SE drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u listu nepokretnosti broj 59 KO GRAĐANI, koju čine: kat.parcela broj 1372 i porodična stambena zgrada na istoj, površine 130 m2, spratnosti P+1, koju čine posebni djelovi PD1 površine 40 m2 ( prizemlje) PD2, prvi sprat, površine 110 m2, kat. parcela broj 1372, vinograd 3. klase, površine 70 m2, kat. parcela broj 1372, pašnjak 6. klase, površine 411 m2, kat. pacela broj 1373, pašnjak 6. klase, površine 281 m2, kat. pacela broj 1377, šume 7. klase, površine 2466 m2, kat. parcela broj 1377, krš kamenjar, površine 2466 m2, kat parcela broj 2249/2, njiva 3. klase, površine 1400 m2, parcela broj 2255, vinograd 3. klase, površine 768 m2, parcela broj 2256, njiva 4. klase, površine 1836 m2, kat. parcela broj 2401, njiva 5. klase, površine 2100 m2, parcela broj 2401, vinograd 3. klase, površine 190 m2, kat. parcela broj 2401, njiva 6. klase, površine 957 m2, kat. parcela broj 2456, vrt 2. klase, površine 25 m2, kat. parcela br. 2512, šume 6. klase, površine 290 m2, kat. parcela broj 2513, livada 7. klase, površine 1929 m2, kat. parcela br 2609, njiva 6. klase, površine 610 m2, kat. parcela broj 2635, njiva 5. klase, površine 650 m2, kat. parcela br. 2642, njiva 6. klase, površine 500 m2, kat. parcela broj 2659, njiva 5.klase, površine 370 m2, kat. parcela broj 2685, pašnjak 5. klase, površine 1699 m2, kat. parcela br. 2687, livada 6. klase, površine 220 m2, kat. parcela br. 2688, livada 6. klase, pobvršine 999 m2, kat. parcela br. 2825, pašnjak 5. klase, površine 479 m2, parcela broj 2826, pašnjak 5. klase, površine 479 m2, kat. parcela br. 2827/1, šime 7. klase, površine 8150, parcela broj 2827/1, krš kamenjar, površine 3493 m2, parcela broj 2838, šume 7. klase, površine 2605 m2, parcela broj 2838, krš kamenjar, površine 1117 m2. II DRUGO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 29.09.2025 godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa Javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.432/2019 od 22.11.2019.godine iznosi ukupno 103.200,00 eura.
IV Na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50 % te vrijednosti, a saglasno odredbi čl. 173 st.3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što iznosi za sve nepokretnosti koje se upisane u LN 59 KO GRAĐANI 10.320,00 eura.
Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini «Pobjeda» dana 10.09.2025. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Na osnovu Zakona o državnoj imovini («Službeni list CG», br.21/09, 40/11 023/25), Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, broj 44/10), Uredbe o prodaji akcija i imovine putem javne aukcije („Službeni list RCG“, broj 20/04) i zaključaka Vlade Crne Gore broj 11-011/25-2664/3 sa sjednice od 31. jula 2025. godine, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine objavljuje JAVNI P O Z I V ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI BIJELO POLJE
1. Predmet zakupa Predmet davanja u zakup je državna imovina u svojini Crne Gore, koju čini: - katastarska parcela broj 166/1, po kulturi „pašnjak 4. klase“ površine 13.095m2 i „pašnjak 2. klase“ površine 1.998m2, upisana u posjedovni list broj 77 KO Gubavač, Opština Bijelo Polje.
2. Početna cijena na javnom nadmetanju Početna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 2.113,02€.
3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti, javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, IV Proleterske brigade 19, kancelarija broj 117, dana 22.09.2025. godine, ponedjeljak, sa početkom u 10:00 časova.
4.Uslovi javnog nadmetanja
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava odnosno sva domaća i strana pravna i fizička lica, koja uplate depozit u iznosu od 5% od iznosa početne cijene zakupnine, i to: 106,00€.
Uplata novčanog depozita se vrši na žiro račun Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma državne imovine br 510000000017901293- za učešće za javnom nadmetanju.
Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 117, u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, svakog radnog dana, do 17.09.2025. godine (od 10-13 časova). Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 19.09.2025. godine, do 14 h.
Minimalanu promjenu raspona ponuda u postupku usmenog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini i Uredbom o prodaji akcija i imovine putem javne aukcije.
Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene zakupnine na godišnjen nivou. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se zakupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za zakup predmetne imovine.
5.Ostali uslovi
Zakupac je dužan da sa Vladom Crne Gore - Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma državne imovine zaključi Ugovor o zakupu nepokretnosti u roku od 60 (šesdeset) dana od dana javnog nadmetanja. Ukoliko zakupac ne zaključi ugovor o zakupu nepokretnosti u državnoj svojini, u predviđenom roku od 60 (šesdeset) dana od dana javnog nadmetanja ili ne isplati cijenu zakupa u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a zakupac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni zakupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u cijenu zakupa. Troškovi zakupa imovine (ovjera ugovora, porez, takse ostalo) padaju u cjelosti na zakupca.
Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, IV Proleterske brigade 19, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja za konkretne nepokretnosti.
Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kontakt telefon: 020/446-365.
Tekst ovog javnog poziva objavljen je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine https:// www.gov.me/mdup.
Srijeda, 10. septembar 2025.
FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE
Na osnovu člana 75 i 76 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju („Službeni list list CG“, br. 145/21 i 48/24) Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore upućuje, JAVNI POZIV za dostavljanje ponuda radi isporuke medicinsko-tehničkih pomagala - kohlearni implantati, bliže definisanih Listom medicinsko-tehničkih pomagala, za potrebe osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
Predmet javnog poziva je dostavljanje ponuda za zaključivanje ugovora o isporuci medicinsko-tehničkih pomagala (kohlearni implantati) osiguranim licima između Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i isporučioca medicinskotehničkih pomagala koji nijesu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova (“Službeni list CG”. br. 49/23), u skladu sa važećom zakonskom regulativom.
Ponudu na javni poziv mogu da podnesu zainteresovani isporučioci medicinsko-tehničkih pomagala, osnovani organizovani u skladu sa zakonom.
Medicinsko-tehnička pomagala, koja su predmet javnog poziva, su definisana Listom medicinsko-tehničkih pomagala koja čini sastavni dio Pravilnika o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala («Sl. list CG», br. 93/23 i 99/24) i to:
•Slušnih pomagala - kohlearni implantati
Uz prijavu na javni poziv, zainteresovani isporučioci medicinsko-tehničkih pomagala treba da dostave sledeću dokumentacija:
1.Rješenje o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata, 2.Rješenje o poreskoj registraciji - PIB, 3.Rješenje Instituta za ljekove medicinska sredstva Crne Gore (ClnMED) o upisu isporučioca medicinsko-tehničkih pomagala u registar za promet medicinskim sredstvima, (Zakon o medicinskim sredstvima («Službeni list CG», br 24/19 84/24)
4.Rješenje Instituta za ljekove medicinska sredstva Crne Gore (ClnMED) o upisu medicinskog sredstva u registar medicinskih sredstava ili stručno mišljenje ClnMed-a da medicinsko-tehničko pomagalo nije medicinsko sredstvo te da ne podliježe registraciji («Službeni list CG», br. 24/19 i 84/24), 5.Uvjerenje nadležnog poreskog organa o izmirenim poreskim i obavezama po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje, zaključno sa 30.06.2025. godine, 6.Dokaze o kadru-diplome o stručnoj osposobljenosti za pružanje usluga, 7.Tehničke karakteristike medicinsko-tehničkih pomagala, 8.Garantni rok za medicinsko-tehnička pomagala, 9.Popunjene izjave/obrasce da će: -medicinsko tehnička pomagala isporučivati u roku od 30 dana od dana preuzimanja potvrde o odobrenju nabavke pomagala, a za pomagala koja se izrađuju po mjeri, u roku od 60 dana od dana preuzimanja potvrde od strane isporučioca (obrazac br. 1 iz ponudbene dokumentacije), -pomagala isporučivati po cjenama iz Cjenovnika Fonda (obrazac br. 2 iz ponudbene dokumentacije), -pomagalo isporučivati od materijala i karakteristika u skladu sa Listom pomagala (obrazac br. 3 iz ponudbene dokumentacije), -pružati usluge, najmanje, u osmočasovnom radnom vremenu (obrazac br. 4 iz ponudbene dokumentacije), -obezbijediti informatičku podršku u skladu sa potrebama IS Fonda (obrazac br. 5 iz ponudbene dokumentacije) i -obezbijediti pomagala sa spiska pomagala za koja se podnosi prijava (obrazac br. 6).
Dokumentacija pod tač. 1 do 8, treba da bude dostavljena u originalu ili ovjerenom prepisu.
Prijava za javni poziv i Obrasci iz tačke 9 mogu se preuzeti na sljedećem linku:
-Prijava i obrasci za javni poziv za medicinsko tehnička pomagala
-Upitnik
Ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu.
Dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu za javni poziv mora da bude potpisana i ovjerena od strane isporučioca medicinsko-tehničkog pomagala.
Prijave na javni poziv sa traženom dokumentacijom dostavljaju se do 24.09.2025. godine, lično ili preporučenom poštom, u zatvorenoj koverti na adresu:
FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE
ul. Vaka Đurovića bb 81 000 Podgorica sa naznakom: «Prijava na javni poziv za medicinsko-tehnička pomagala - ne otvarati»
Neblagovremene ponude se neće razmatrati.
Dodatne informacije ili pojašnjenja ponuđač može dobiti na tel: 020/404-176, 020/404-115
1/8
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Srijeda, 10. septembar 2025.
Dana 9. septembra 2025. u 71. godini umrla je naša draga
SNEŽANA-ŽANA Mirčete JELIĆ
rođena POP-TRAJKOVA
Saučešće za dragom pokojnicom primamo u kapeli u Šavniku 9. septembra od 11 do 16 časova i 10. septembra od 10 do 12 časova, kada polazimo za selo Bare, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.
OŽALOŠĆENI:
suprug MIRČETA-GOJO, ćerke MILENA i BOJANA sa porodicama, sestre ZORICA i MILKA sa porodicama i ostala rodbina
404
409
Posljednji pozdrav voljenom
MILANU
Počivaj u miru. SLOBO, MILENA i JOVANA ĐUROVIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Srijeda, 10. septembar 2025. Oglasi
Posljednji pozdrav našem dragom
MILORADU MATIJAŠEVIĆU
Čuvaćemo te od zaborava.
JELKI KRIVOKAPIĆ
Draga Sestro, ne nadah se da za tužne čujem glase No sudbina kroji svoje, ispisala dane tvoje. Leti dušo duše moje, Anđeli neka ti poje. Što u Sunce neba stoje Nek oprost i napredak bude đeci tvojoj i sjećanja što ih ima, rodu, domu, nama svima. Nek ti duša u raj nađe mjesto kod Božanstva na Prijesto. Porodica pok. tetke ANĐELIJE i tetka ŽIVKA
Posljednji pozdrav našoj ujni i snahi
RADOJKI RADOVIĆ
Porodica pok. SLOBODANA MATIJAŠEVIĆA
Posljednji pozdrav dragoj
JELKI KRIVOKAPIĆ
Najteže je u životu reći dvije stvari - „Zdravo“ prvi put i „Zbogom“ posljednji put, dobra i plemenita Rado. Počivaj u miru. Porodica JURKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj i iskrenoj prijateljici
MARKO i LELA KNEŽEVIĆ sa porodicom
KOLEKTIV
PETRU - PERU KRIVOKAPIĆU
Iznenada ode u carstvo nebesko, naš veliki prijatelju. Vječno ćemo tugovati za tobom. SLOBO SIMOVIĆ sa porodicom
Draga tetka, zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu i plemenitost. Počivaj u miru.
VUKAŠIN KALUĐEROVIĆ sa porodicom
Dana 13. septembra je jedna godina od kada nije sa nama
DANICA – DRAGA ROGANOVIĆ
Imala si naglašene ljudske vrline koje ostavljaju pečat na trajno sjećanje i lijepe uspomene. Više te ne čekamo da dođeš kao što si svake godine dolazila.
Neka tvoja duša i srce koje je za sve nas kucalo, pronađe lijek i blagostanje.
Žalimo te, voljena naša Draga.
Sestre DESA, BEBA, ĆARA, BOSA i bratanići ACO, BOJAN i ALEKSEJ 417
Dana 10. septembra 2025. navršava se pet godina od kada nas je napustila naša voljena
DRAGICA KUJUNDŽIĆ
Vrijeme prolazi, ali uspomene, ljubav i toplina koje si nam ostavila ostaju zauvijek u našim srcima.
S ljubavlju te se sjećaju,
ćerka VIOLETA, unuk DALIBOR, unuka DANIJELA
Tužno sjećanje na našeg dragog prijatelja
MIĆU PEJOVIĆA
Počivaj u miru.
Familija pok. VASKA JOVIĆEVIĆA
U tišini vječnog mira neka tvoja duša spava, a mi ćemo, Bane, tebe čuvati od zaborava.
Tetke DANKA, GARA i JAGODA sa porodicama
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
PODUHVAT
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“