Dnevni list POBJEDA 06.09.2025 by Pobjeda

Agencija za zaštitu životne sredine dala pozitivno mišljenje za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

Botunjani ne priznaju

mišljenje komisije, neće dozvoliti gradnju

PAO SLUČAJ ,,NA PJENI OD MORA“ Bivši direktor Uprave za nekretnine i njegovi saradnici oslobođeni optužbi za nezakonito prisvajanje vile u Tivtu

Utvrđeno da je optužnica protiv

Kovačevića i ostalih nelogična i bez dokaza

Pjesniku i novinaru

Predstavnik mještana Botuna Jagoš Bećirović poručuje da oni ne priznaju mišljenje sramne komisije koju je angažovala Agencija za zaštitu životne sredine, te da Botunjani i Zećani neće dozvoliti izgradnju kolektora na planiranoj lokaciji u Botunu

Pobjede Andriji Radoviću u Bijelom Polju uručena Ratkovićeva nagrada za mlade autore

DALEKO OD EVROPSKIH STANDARDA: Stranke vlasti i opozicije, nedavnom izmjenom seta izbornih zakona, „zaboravile“ da izmijene neustavnu normu koja im omogućava pristup svim povjerljivim informacijama o punoljetnim državljanima Crne Gore

NACIONALIZAM PREKIDA FILM: Javnost i institucije osudile nasilno prekidanje projekcije crnogorskog lma Roda, koji je na albanskom jeziku

Kolateralna

Pravosnažno utvrđeno da je Skupština nezakonito 2018. godine smijenila tadašnju viceguvernerku

Radović pravdu dočekala u fotelji guvernerke CBCG

Irena Radović, koja je krajem 2023. godine izabrana za guvernerku, funkciju viceguvernerke za kontrolu bankarskog sistema obavljala je od marta 2017. do jula 2018. godine, kada ju je na prijedlog Savjeta CBCG smijenila Skupština zbog, kako su naveli, nedovoljne stručnosti, odavanja poslovne tajne i zadovoljavanja ličnog interesa. Ona je u trenutku razrješenja bila na liječenju u Beču

AKCIJA FINIŠ: Uhapšena predsjednica Sindikalne organizacije Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, krivična prijava podnijeta i protiv njenog zamjenika

Radišević i Rešetar sa računa Sindikata podigli više od 172.000 i kupovali satove i odjeću

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Iznos zarada poslanika u Skupštini Crne Gore za prethodni mjesec

U avgustu najviše prihodovao Mandić, a najmanje Pićan

PODGORICA – Najveću poslaničku platu za prethodni mjesec, Skupština Crne Gore isplatila je svom predsjedniku i lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću, koji je na ime avgustovske zarade prihodovao 3.036 eura.

Mandića po visini zarade u avgustu prati njegov partijski kolega Dejan Đurović, kome su isplaćena 2.732 eura.

Nešto nižu zaradu, u iznosu od 2.691 euro, u avgustu je primio potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj Njega po visini avgustovske zarade slijede poslanici Socijaldemokrata Boris Mugoša, sa 2.627, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, sa 2.581, Demokratske narodne partije Milan Knežević, sa 2.544 i Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić sa 2.521 i Socijalističke narodne partije Bogdan Božović, sa 2.408 eura.

Plata poslanice Pokreta Evropa sad Branke Marković iznosila je 2.401 euro, dok je 15 eura manje od nje prihodovao njen kolega iz Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, čija je avgustovska zarada iznosila 2.386 eura. Avgustovske plate u jednakom iznosu od 2.357 eura, Skupština je isplatila nezavisnoj po-

Plata od 3.036 eura, koju je dobio prvi čovjek Skupštine Andrija Mandić, predstavlja najveći pojedinačni iznos koji je iz budžeta Skupštine Crne Gore isplaćen na ime zarade poslanika za prethodni mjesec. S druge strane, najniža plata u avgustu iznosila je 1.692 eura, a primila je Mandićeva partijska koleginica Bojana Pićan

slanici Radinki Ćinćur i njenim kolegama iz Demokrata i Građanskog pokreta Ura Borisu Bogdanoviću i Milošu Konataru Potpredsjednica Skupštine i

funkcionerka Demokrata Zdenka Popović u avgustu je, u ime poslaničke zarade, prihodovala 2.339 eura, dok je 16 eura manje od nje, odnosno 2.323 eura, dobila nezavisna

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu razgovarao sa ambasadorom Ukrajine u Podgorici

Gerasimenko:

Crna Gora će

ojačati EU

PODGORICA - Crna Gora će, kao buduća članica Evropske unije, dodatno ojačati taj blok, što je od posebnog značaja, jer je upravo EU temelj zajedničke bezbjednosne arhitekture u Evropi, smatra ambasador Ukrajine u Podgorici Oleg Gerasimenko. Gerasimenko je to ocijenio tokom jučerašnjeg susreta sa predsjednikom Odbora za bezbjednost i odbranu i članom Grupe prijateljstva između parlamenata Crne Gore i Ukrajine Miodragom Lakovićem. Ukrajinski ambasador je tom

prilikom, kako je saopšteno iz Skupštine, poručio da u potpunosti podržava evropski put Crne Gore, te pohvalio dosadašnji napredak i poželio uspjeh u nastavku tog procesa. Laković je, tokom razgovora sa Gerasimenkom, naveo da su Odbor kojim rukovodi, kao i Skupština Crne Gore na plenarnom zasijedanju, pružili punu podršku učešću Crne Gore u misiji Evropske unije za pomoć Ukrajini (EUMAM-UA). Naglasio je da i Skupština i Vlada dijele jasnu i nedvosmislenu podršku naporima Ukrajine u odbrani nezavisno-

sti i teritorijalnog integriteta. Laković je istakao i da članstvo u Evropskoj uniji predstavlja zajednički cilj i Crne Gore i Ukrajine.

- Ulazak Crne Gore u EU neće biti važan samo za našu zemlju, već i za procese proširenja, jer će Crna Gora biti pouzdan zagovornik i partner država kandidata, među kojima je i Ukrajina - smatra Laković.

Sagovornici su, kako navode iz Skupštine, razmijenili mišljenja o jačanju parlamentarne saradnje, intenziviranju kontakata između Odbora za bezbjednost i odbranu oba parlamenta, kao i o mogućnostima za razmjenu posjeta grupa prijateljstva.

- Razgovarali su i o aktuelnostima vezanim za ukrajinsko-ruski sukob, trenutnom stanju na frontu, te o uticaju rata na međunarodne odnose u domenu diplomatije, ekonomske i bezbjednosne politike - zaključuje se u saopštenju Skupštine Crne Gore. Đ. Ć.

i funkcionera Pokreta Evropa sad Borisa Pejovića 2.292 eura.

Slijede poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter , sa 2.291, Bošnjačke stranke Amer Smailović, sa 2.278 i Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, sa 2.271 eurom.

Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi u avgustu je prihodovao 2.256, a njegov kolega iz Nove srpske demokratije Velimir Đoković 2.222 eura. Avgustovsku zaradu u visini od 2.182 eura primio je poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović, dok je njegova koleginica iz Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić po istom osnovu prihodovala 2.126 eura.

Plate u jednakim iznosima od po 2.114 eura primili su poslanici Demokratske narodne partije Dragan Bojović i Pokreta Evropa sad Jelena Nedović

Njihov kolega iz Demokrata

Duško Stijepović u avgustu je prihodovao 2.103, a osam eura manje od njega, odnosno 2.095 eura, poslanik Nove srpske demokratije Jovan Jole Vučurović. Slijede poslanici Pokreta Evropa sad Gordan Stojović, sa 2.095, Socijaldemokrata Nikola Zirojević, sa 2.080 i Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka, sa 2.077 eura.

poslanica Jevrosima Pejović. Plata za prethodni mjesec lidera i poslanika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića iznosila je 2.301, a potpredsjednika Skupštine

Avgustovska plata poslanika Pokreta Evropa sad Dražena Petrića iznosila je 2.058, Demokrata Momčila Lekovića 2.027, a Demokratske partije socijalista Zoje Bojanić-Lalović 2.001 euro. Najniža zarada koju je Skupština isplatila u ime poslaničkih plata za prethodni mjesec iznosila je 1.692 eura, a primila je poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan Đ. ĆORIĆ

Održana sjednica članova Tužilačkog savjeta Skupština što prije da izabere nedostajuće članove iz reda uglednih pravnika

PODGORICA – Tužilački savjet tražiće da Skupština Crne Gore u što kraćem roku izabere nedostajuće članove tog tijela iz reda uglednih pravnika, zaključeno je na jučerašnjem zasijedanju savjeta.

Na sjednici, kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, utvrđeno je da je izbor nedostajućih članova neophodan za nesmetano funkcionisanje Tužilačkog savjeta, naročito kada je riječ o postupku ocjenjivanja i disciplinske odgovornosti državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, kao i utvrđivanja povreda Etičkog kodeksa državnih tužilaca.

Na sjednici je, takođe, za zamjenicu predsjednika Tužilačkog savjeta, izabrana Jelena Đaletić, dok je rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju i državnom tužiocu u tom tužilaštvu Denisu Zvrku konstatovana ostavka na toj poziciji.

Odlučeno je da se, za potrebe izbora novog rukovodioca ulcinjskog tužilaštva, raspiše javni oglas u skladu sa usvojenom dopunom Plana slobodnih tužilačkih mjesta.

Odlučeno je i da se, shodno Zakonu o Državnom tužilaštvu i Poslovniku Tužilačkog savjeta, formira komisija iz nadležnosti Tužilačkog savjeta. Đ. Ć.

U rukama svih osam, ličnih

PODGORICA – Nezamislivo je da postoji zakonska norma koja kaže da se birački spiskovi moraju kopirati i dostaviti političkim partijama. U Crnoj Gori je za svakog od 540.000 birača navedeno osam ili devet ličnih podataka, što predstavlja oko 4,5 miliona povjerljivih informacija.

Na to je, za Pobjedu, ukazao predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) Željko Rutović, komentarišući činjenicu da u posljednjem setu izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, stranke nijesu intervenisale u dijelu koji im omogućava pristup svim ličnim podacima punoljetnih državljana Crne Gore. Nakon višemjesečnog zasijedanja i usaglašavanja na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, članovi tog tijela Skupštine Crne Gore donijeli su 22. jula, kako su isticali, ključne izmjene dva pravna akta, i to u skladu sa praksom zemalja Evropske unije. Tri dana kasnije i u plenumu je potvrđeno većinsko raspoloženje vlasti i opozicije da se usvoje predložene izmjene zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. No, kada se „zagrebe ispod površine“, upada u oči da niti jednom normom u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, nije eliminisana mogućnost da stranke u svojim rukama imaju svih osam odnosno devet ličnih podataka onih koji glasaju u Crnoj Gori. A to je daleko od bilo kakvih evropskih standarda. Na to je ukazala i AZLP u svojim sugestijama upućenim crnogorskim parlamentarcima, ali nije naišla na njihovo razumijevanje. Uopšteno, pristup takvim povjerljivim informacijama, kako ističe Rutović, predstavlja „ugrožavanje ljudskih prava, identiteta i integriteta ličnosti“. No, sva potencijalna šteta koja nastaje, zanemarjiva je u odnosu na političke profite.

- Vezano za naše biračke spiskove, postoji odredba koju smo mi iz Agencije za zaštitu DALEKO OD EVROPSKIH izmijene neustavnu normu

Andrija Mandić

Bojana Pićan

EVROPSKIH STANDARDA: Stranke vlasti i opozicije, nedavnom izmjenom seta izbornih zakona, „zaboravile“ da normu koja im omogućava pristup svim povjerljivim informacijama o punoljetnim državljanima Crne Gore

rukama partija i dalje osam, odnosno devet

podataka birača

Postoji odredba koju smo mi iz Agencije davno blokirali u smislu da političke partije mogu da pristupe podacima iz biračkog spiska. Stranke su mogle da pristupe podacima o glasačima samo putem interfejsa za provjeru već unesenih informacija i to onda kada se vrše njegove izmjene. Kad se birački spisak zaključi, oni više nemaju ni ta prava. Međutim, naše partije i vlasti i opozicije su se potpuno saglasile da sebi i dalje omogućavaju takvo pravo, ukazuje predsjednik Savjeta AZLP Željko Rutović

ličnih podataka davno blokirali u smislu da političke partije mogu da pristupe podacima iz biračkog spiska. Stranke su mogle da pristupe podacima o glasačima samo putem interfejsa za provjeru već unesenih informacija i to onda kada se vrše njegove izmjene. Kad se birački spisak zaključi, oni više nemaju ni ta prava. Međutim, naše partije i vlasti i opozicije su se potpuno saglasile da sebi i dalje omogućavaju takvo pravo – ukazuje sagovornik Pobjede.

VEZANE RUKE

On dodaje kako je takva široka mogućnost za različite zloupotrebe ličnih podataka rezultat samo jedne, postojeće zakonske norme, koja predviđa da pet dana nakon završetka izbora, a na zahtjev političke partije, svaka izborna jedinica mora da dostavi izvod iz biračkog spiska.

- To znači da sve biračke jedinice pošalju kompletne spiskove sa svih osam ili devet ličnih podataka jednoj parti-

ji. A ono što je posebno problematično u tome jeste da ne postoji član zakona kojim se obrazlaže svrha, odnosno zbog čega se partijama dostavljaju spiskovi sa svim podacima glasača u državi – potcrtava Rutović.

Agencija za zaštitu ličnih podataka je i ranije u sličnim situacijama ukazivala kako se lični podaci ne mogu obrađivati mimo definisane svrhe, te da je tako nešto određeno samim Ustavom Crne Gore.

- Do danas, nije uvedena zakonska odrednica prema kojoj bi se navodila svrha na osnovu koje bi partije dobijale lične podatke građana. Dakle, ne postoji nikakva zabrana da bilo čiji podaci završe kod jedne, druge ili treće političke partije, koje će onda te podatke koristiti kako bi pravili predi-

zborne kampanje. Tako ispada da su lični podaci, u stvari, samo izborni podaci – naveo je Rutović.

On smatra da je to jasan pokazatelj kako su političari, bez izuzetka, i dalje jedinstveni u tome da Zakon o izboru odbornika i poslanika sadrži normu, koja je suprotna Ustavu Crne Gore.

- AZLP je ranije upućivala zahtjeve da se provjeri zakonitost obrade podataka sa biračkog spiska, ali je prekinula tu praksu. Jer, nemoguće je kontrolisati političke partije u dijelu korištenja biračkog spiska. Čak i da damo negativan nalaz na ono čime se bave, on bi pao na Upravnom sudu. I zato, jednostavno, nijesmo sprovodili provjere, kako ne bismo davali legitimitet i dobili stav suda kako je to u

Pristup povjerljivim informacijama, kako navodi predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Željko Rutović, predstavlja „ugrožavanje ljudskih prava, identiteta i integriteta ličnosti“

skladu sa zakonom – precizira naš sagovornik. Kako navodi, suština postojećeg zakonskog rješenja je u tome da su i poslanici koji su donosili i glasali za te zakone, i oni koji ih i dalje ne mijenjaju „evidentirali neustavnu normu“.

- S druge strane, Agenciji su potpuno „vezane ruke“ postojećim rješenjem iz Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu proaktivne zaštite ličnih podataka. Naime, ovaj akt

(NE)ZAKONITOST

Rutović podsjeća kako postoje dva ključna načela u Zakonu o zaštiti ličnih podataka koji se odnose na biračke spiskove. Prvi se odnosi na obradu podataka, jer je za to potrebna saglasnost lica čiji se podaci obrađuju. Drugi precizira da obrada podataka mora biti propisana zakonom, te da se mora znati svrha obrade podataka. - Znači, data je norma da se uzimaju lični podaci i da se oni koriste za nešto što nije suština obrade ličnih podataka. I onda svaka partija sama propisuje, sama nalazi i navodi svrhu za koju će oni biti korišteni, a to nije definisano zakonom. Imamo Zakon o zaštiti ličnih podataka koji kaže da će, ako zakonom nije određena svrha, rukovalac sam odrediti tu svrhu. Ali, to već nije neustavna norma, jer se dešava, doduše rijetko, da neko mora da obradi neke lične podatke, a da nije zakonom propisano – dodao je. U slučaju neophodnog korištenja ličnih podataka za situacije koje nijesu propisane zakonom, naveo je primjer dobrotvornih organizacija koje imaju klijentelu za koju skupljaju različita sredstva, pa moraju da obrađuju njihove lične podatke uz saglasnost lica koje će tim putem primati benefite.

- To su samo neke od situacija koje nijesu propisane zakonom, a realno je da postoje i da je potrebno da im se omogući pristup podacima. Međutim, tamo gdje postoji zakonska određenost, besmisleno je redefinisati ono što je već propisano – istakao je on.

Ipak, Rutović smatra da izmjene zakona, među kojima se nije našla i odredba o korištenju

že... Pa, iako je ta norma neustavna, Agencija će morati po njoj da postupa – dodao je Rutović.

AZLP je ranije upućivala zahtjeve da se provjeri zakonitost obrade podataka sa biračkog spiska, ali je prekinula tu praksu. Nemoguće je kontrolisati političke partije u dijelu korištenja biračkog spiska. Čak i da damo negativan nalaz na ono čime se bave, on bi pao na Upravnom sudu. I zato, jednostavno, nijesmo sprovodili provjere, kako ne bismo davali legitimitet i dobili stav suda kako je to u skladu sa zakonom, precizira sagovornik Pobjede

spiskova, predstavlja primjer zajedničke neodgo-

Željko Rutović

vornosti stranaka prema građanima, odnosno sistematske zloupotrebe nepovjerljivijih resursa. U konkretnom slučaju, osam ili devet podataka za više od 540.000 građana, koliko ih se nalazi u biračkom spisku. - Ako logično razmišljamo, jedini razlog zbog kojeg bi tako nešto bilo omogućeno strankama jeste kontrola regularnosti izbornog procesa na određenom biračkom mjestu. Međutim, na istom biračkom mjestu već postoje predstavnici svih političkih partija, stranih delegacija, NVO sektora. Na kraju, svi stavljaju svoj potpis na zapisnik kojim potvrđuju da li je glasanje bilo u skladu sa zakonom. Agencija je čak ukazala da je tako nešto kažnjivo, ali je odluka svejedno donesena – zaključio je Rutović u razgovoru za Pobjedu. S obzirom na to da bi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu uskoro trebalo da nastavi sa radom kako bi do kraja godine završio promjene brojnih pravnih akata iz ove oblasti, na kojima insistira Evropska unija i njene institucije, pravo je vrijeme da se ukaže na ovaj neriješen problem. Tim prije što je više poslanika kazalo za Pobjedu da će pitanje čišćenja biračkog spiska doći na red u tom periodu. Ali, izbori će neminovno ponovo biti na vrhu agende svih partija čim se približimo 2027. godini. Ne treba sumnjati da će tada svi govoriti o neregularnostima i spornim imenima u biračkom spisku. No, sama činjenica da baš svaka partija ima mogućnost da dođe do svih ključnih podataka svih glasača, već sada izaziva sumnju da neregularnost glasanja odgovara svima, i vlasti i opoziciji. I zbog toga se i dalje neće mnogo oglašavati kada se bude pominjalo kršenje osnovnih prava građana kroz zloupotrebu njihovih ličnih podataka. Jer, oni su prvi koji to rade, u velikom obimu i već veoma dugo. Bojana ROBOVIĆ Kristina JERKOV

Sa zasijedanja Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

Ministarstvo turizma prihvatilo sugestije Zajednice opština povodom nacrta zakona o turizmu i ugostiteljstvu

Posebni uslovi za

djelatnosti u UNESCO zaštićenim zonama

PODGORICA - Ministarstvo turizma u izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi o nacrtu zakona o turizmu i ugostiteljstvu prihvatilo je ključnu sugestiju Zajednice opština Crne Gore. Posebno je uvažena inicijativa da se propišu posebni uslovi za obavljanje turističkih i ugostiteljskih djelatnosti u UNESCO zaštićenim zonama, čime se obezbjeđuje pravni osnov za jasniju zaštitu i održivo korišćenje ovog prostora, saopšteno je iz Zajednice opština.

Ovim rješenjem Ministarstvu

turizma biće omogućeno da, u zavisnosti od specifičnosti svakog UNESCO lokaliteta, propiše detaljna pravila i standarde za turističke i ugostiteljske aktivnosti, kao i da kontroliše njihovu primjenu. Takav pristup obezbjeđuje balans između razvoja turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti koje su od izuzetnog značaja za Crnu Goru i njen međunarodni ugled. - Zajednica opština je u svojim sugestijama naglasila da neadekvatne i nekontrolisane aktivnosti u zonama pod zaštitom mogu dovesti do narušavanja vrijednosti zbog kojih

su one upisane na Listu svjetske baštine, pa čak i do gubitka statusa. Prihvatanjem prijedloga omogućava se usklađivanje turističkih i ugostiteljskih aktivnosti sa principima održivog razvoja - što će doprinijeti dugoročnoj zaštiti lokaliteta, ali i kvalitetu.

Prihvatanje ovih sugestija potvrđuje važnost saradnje državnih i lokalnih institucija u oblikovanju zakonodavnog okvira. Ministarstvo turizma i Zajednica opština zajednički doprinosi razvoju turizma koji je odgovoran, konkurentan i usklađen sa međunarodnim obavezama Crne Gore u oblasti zaštite svjetske kulturne i prirodne baštine.

Uvođenjem posebnih uslova za UNESCO zonu, Crna Gora šalje jasnu poruku da turizam ne smije ugroziti destinacije koje su prepoznate na globalnom nivou, već treba da bude u funkciji njihove promocije i zaštite. Na taj način, istovremeno se jača održivost turističkog sektora i čuva identitet destinacija koje predstavljaju temelj crnogorskog turizma. N.K.

Ministarka turizma sastala se sa ambasadorom Saudijske Arabije

Uspostavljanje direktne avio-linije intenziviraće turistička kretanja

PODGORICA - Ponovno uspostavljanje direktne avio-linije između Crne Gore i Saudijske Arabije dodatno bi doprinijelo intenziviranju turističkih i privrednih kretanja, saopštio je nerezidentni ambasador te države Faisal Ghazi Hifzi na sastanku sa crnogorskom ministarkom turizma Simonidom Kordić

Iz Ministarstva turizma je sa-

opšteno da je na sastanku razgovarano o mogućnostima stimulisanja većeg turističkog prometa između dvije države. - Sagovornici su ocijenili da su odnosi Crne Gore i Saudijske Arabije veoma dobri, uz veliki potencijal za unapređenje saradnje, posebno u oblasti turizma - navodi se u saopštenju. Hifzi je Kordić uručio pozivno pismo za učešće na sjednici Generalne skupštine UN turizma, koju koorganizuju

Vlada Saudijske Arabije i UN turizam, u okviru kojeg Crna Gora predsjedava Komisiji za Evropu.

- Bilo je riječi i o investicionom potencijalu, naročito na sjeveru zemlje, te o činjenici da pažnju saudijskih turista upravo privlači ponuda Crne Gore koja nije vezana za plažu i more, kao i mogućnost da uživaju u ljepotama destinacije i van glavne sezone - zaključuje se u saopštenju. r. e.

Osnovana Komora arhitekata i planera Crne Gore

Novica Mitrović

PODGORICA - U Podgorici je održana osnivačka, izborna i konstitutivna sjednica Skupštine Komore arhitekata i planera Crne Gore. – Na sjednici su izabrani organi Komore: skupština, savjet i predsjednik. Usvojeni su statut Komore, kodeks strukovne etike i poslovnik o radu skupštine – navodi se u objavi. Za predsjednika Savjeta, koji je po funkciji i predsjednik Komore, izabran je mr Novica Mitrović – Za predsjednika Skupštine izabran je Jakov Lopušina, dok je za potpredsjedni-

cu izabrana Andrijana Jokić – dodaje se Izabrani su članovi Savjeta: Ivana Dobrković, mr Tamara Marković, Milena Rakčević, Maja Delić, mr Viktorija Nikolić, Mirjana Đurišić, Nikola Radović i Slobodan Petrović r. e.

Asocijacija turističkih vodiča Crne Gore o problemima

Traže da ih država ne ignoriše i zaštiti nelojalne konkurencije

PODGORICA - Turistički vodiči, iako predstavljaju jedno od najvažnijih lica crnogorskog turizma, osjećaju se zapostavljeno i marginalizovano u sopstvenoj profesiji. Uprkos tome što imaju šifru djelatnosti, vodiči nijesu prepoznati kao posebna grana turističke industrije, pa većina njih radi kao freelanceri, bez mogućnosti da se zakonski registruju na način koji odgovara sezonskoj prirodi posla.

Iz Asocijacije turističkih vodiča Crne Gore za Pobjedu ističu da se suočavaju sa nizom problema – od nedostatka institucionalne podrške i neprilagođenog poreskog sistema, preko građevinskog haosa i ekoloških problema na terenu, do nelojalne konkurencije stranih vodiča.

Nijesu prepozNati - Uprkos činjenici da se radi o izuzetno lijepoj profesiji, vodiči u Crnoj Gori nijesu prepoznati kao individualna grana turističke industrije, iako imamo svoju šifru djelatnosti. Svi uglavnom radimo kao freelancer-i (sami sebe zapošljavamo) i time nam je dosta nezavidan položaj s obzirom na to da vodimo neprekidnu borbu kako bi nam nadležne institucije dozvolile da se registrujemo, odnosno plaćamo porez parcijalno (ne kao društva sa ograničenom odgovornošću ili preduzetnici svih 12 mjeseci) – saopšteno je iz Asocijacije turističkih vodiča. Naveli su da su Perast i Virpazar, iako među najposjećenijim mjestima u Crnoj Gori, nemaju regulisana parking stajališta za autobuse.

-Stari put od Kotora prema Njegušima je u svakodnevnom kolapsu pa vrlo često gostima presjedne vožnja jednim od najljepših puteva u Evropikazali su Pobjedi iz Asocijacije turističkih vodiča Crne Gore. Ukazali su i na nedostatak javnih toaleta u većini gradova u Crnoj Gori, kao i na najfrekventnijim turističkim putnim pravcima, dodajući da imaju mnogobrojne probleme.

- Toliko ih je, da ne znamo odakle da počnemo. Neprekidni (višedecenijski) građevinski radovi na glavnim turističkim rutama, kolapsi u saobraćaju, nekultura u saobraćaju, neobjašnjive deponije na najljep-

Uprkos činjenici da se radi o jednoj izuzetno lijepoj profesiji, vodiči u Crnoj Gori nijesu prepoznati kao individualna grana turističke industrije, iako imamo svoju šifru djelatnosti. Svi uglavnom radimo kao freelancer-i (sami sebe zapošljavamo) i time nam je dosta nezavidan položaj - poručuju iz Asocijacije turističkih vodiča

šim potezima u zemlji (između ostalog uginule životinje u rijekama koje prodajemo turistima kao netaknuti raj a onda moramo da objašnjavamo neprijatne prizore i mirise). I za sve to se očekuje da vodiči nekom magičnom pričom prikriju te scene i učine da turisti odu kući sa lijepim utiscima iz Crne Gore - kazali su iz Asocijacije Navode da nemaju dovoljno institucionalne podrške, posebno se to osjeća tokom glavne sezone.

- Ukoliko sami ne pišemo, zovemo, tražimo, ništa se neće desiti, nećemo biti obaviješteni, pozvani na sastanak, uključeni u raspravu. A tražiće se od nas da posjedujemo sve potrebne informacije - navode iz Asocijacije. Ističu da glavni problem leži u nemogućnosti naših institucija da turističke vodiče priznaju kao zasebnu granu turističke industrije. - U suštini, djeluje kao da zakon i dalje pišemo po principu nekadašnjeg Jugotursa, kad su svi bili zaposleni u okviru istog - naglašavaju iz Asocijacije dodajući da licenciranje vodiča nije dovoljno transparentno i kvalitetno regulisano. - Tu ima mjesta za poboljšanje. Po onome što smo mogli da primijetimo na terenu, djeluje kao da se ne obraća pažnja na tehničko vođenje, odnosno nove generacije vodiča samo uče teoriju (sve ono što piše negdje u knjigama) ali ne i na koji način treba da se vodi grupa ljudi (koji nije isti za gradove, prirodu, male grupe, velike, po velikim vrućinama, hladnoći i sl...). Činjenica da u komisijama prilikom polaganja za licencu nema nijednog člana Asocijacije vodiča takođe nema previše smisla - ističu iz Asocijacije vodiča. Tvrde da su se obraćali svim

Turistički vodiči nijesu prepoznati kao individualna grana turističke industrije

m. babović

problemima u njihovom sektoru

država zaštiti od konkurencije

institucijama koje rade ispitivanje i obuku za vodiče, ali još jedan od problema je što se često obuke održavaju jednom kada sezona počne (sezona počinje od aprila, ne od juna) i samim tim, kako kažu, ne dobijaju priliku da uklope to sa radnim obavezama.

Stranci i problemi

Pitali smo i da li se susrijeću sa problemom neregistrovanih vodiča, posebno stranaca koji rade ilegalno.

- Najveći problem što se stranaca tiče je taj što je po našem zakonu njima dozvoljeno da polažu za našu nacionalnu licencu, što je veliki broj stranih državljana i uradio (a čak ni ne poznaju dovoljno naš maternji jezik da bi mogli biti turistički vodiči, što je jedan od uslova) i samim tim oni više ne rade nelegalno. Ovo nije moguće ni u jednoj stranoj državi, mi ne bismo u njihovim državama mogli da polažemo. Osim toga, nedostatak inspektora na terenu (sa njima smo imali jako uspješan sastanak ali oni zaista jesu limitirani sa brojem ljudi na terenu) dovodi do toga da kroz državu prolazi veliki broj stranih turlidera i vodiča nekažnjeno - objašnjavaju iz Asocijacije. Predlažu određene mjere koje bi doprinijele profesionalizaciji njihovog sektora. - Država mora da revidira

PODGORICA – Aktuelna guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović nezakonito je smijenjena 2018. godine sa funkcije viceguvernerke.

Pravosnažno utvrđeno da je Skupština nezakonito 2018. godine smijenila tadašnju viceguvernerku

uslove sticanja nacionalnih licenci. Predlažemo najbolje evropske prakse gdje bi se licence sticale na fakultetima i da obuka bude po evropskim standardima u trajanju od najmanje dvije godine. Do 40 procenata obuke bi trebala da bude praktična obuka. Sticanje licence za turističkog vodiča u Crnoj Gori stranim državljanima podrediti praksi EU. Zaustaviti hiperprodukciju vodiča na engleskom jeziku (akcenat staviti na deficitarne jezike), kao što je praksa u pojedinim zemljama EU. Dozvoliti turističkim vodičima da djelatnost registruju po principu naših kolega u Hrvatskoj gdje bi se akcenat stavio na sezonalnost posla koji varira od vodiča do vodiča. Striktno je potrebno primjenjivati sankcije prema prekršiocima zakona o turizmu kako bi se stalo na kraj nelegalnom vođenju koje je uzelo maha, a prekršioci su najviše strani tur lideri, ali i domaće i strane turističke agencije. Asocijaciju turističkih vodiča Crne Gore uključiti u lokalna i državna tijela za praćenje turističke sezone - kazali su iz Asocijacije poručujući da je potrebno, prije svega, više inspektora na terenu i samim tim češće kažnjavanje stranih vodiča i turlidera. Takođe i duži i kompleksniji proces polaganja/licenciranja. n. KoVaČeViĆ

To je epilog postupka koji je trajao sedam godina i koji je prošao sve sudske instance, a nakon što je usvojena i ustavna žalba Radović, Viši sud je potvrdio prvostepenu presudu podgoričkog Osnovnog suda iz 2019. godine kojom je tadašnja odluka Skupštine o smjeni Radović poništena. - Podsjećamo da je još na početku postupka 2018. godine Vrhovni sud Crne Gore odlučio da se odluka o razrješenju može preispitivati pred sudom i utvrdio nadležnost redovnih sudova. Nakon što je Osnovni sud u Podgorici početkom 2019. godine presudio da je razrješenje Radović bilo neutemeljeno i nezakonito, tokom odlučivanja po ža lbi Vrhovni sud donio je načelni pravni stav nezabilježen u uporednoj sudskoj praksi. Shodno tom načelnom pravnom stavu, iako osnovne odredbe Ustava Crne Gore propisuju da odnos tri grane vlasti počiva na međusobnoj ravnoteži i kontroli, Vrhovni sud je zauzeo stav da sudovi neće vršiti takvu kontrolu nad Skupštinom Crne Gore, osim kada im se to izričito zakonom propiše – saopštili su njeni advokati Goran Rodić i Siniša Gazivoda dodajući da sve upućuje na zaključak da je takav stav donijet upravo kako se ne bi mogla donijeti presuda u korist Radović. Ukazuju da je sutkinja Osnovnog suda, držeći se Ustava i zakona, presudila da je razrješenje Radović bilo neutemeljeno i nezakonito, ali da je Viši sud u Podgorici primjenom načelnog pravnog stava, po žalbi Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, ukinuo presudu Osnovnog suda i odbacio tužbu odbijajući da preispituje zakonitost skupštinske odluke.

pogrešne zaKonSKe odredbe

- Nakon što je Vrhovni sud potvrdio ovakav pristup, obratili smo se Ustavnom sudu Crne Gore koji je odlukom iz decembra 2023. godine utvrdio da je Ireni Radović ovakvim postupanjem crnogorskih

Irena Radović pravdu dočekala u fotelji guvernerke CBCG

sudova povrijeđeno osnovno ljudsko pravo - pravo na pristup sudu. U daljem toku postupka Vrhovni sud je ukinuo raniju odluku Višeg suda u Podgorici, da bi sada Viši sud konačno odbio žalbu Zaštitnika, čime je presuda o poništaju razrješenja postala pravosnažna – navode advokati.

Dodaju da je Viši sud potvrdio zaključke iz prvostepene presude da je procedura prekršena, da Radović nije dobila mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje, da je tadašnji Savjet CBCG primijenio pogrešne zakonske odredbe te da Skupština nije smjela da prihvati takav prijedlog Savjeta. - Najvažnije je da je navedeno da su razlozi za razrješenje samo „mehanički“ navedeni, neodređeni, paušalno dati, nekonkretizovani i bez ijednog pravno relevantnog dokaza. Zbog nezakonitog postupanja tadašnjeg Savjeta CBCG i Skupštine Crne Gore u posebnom postupku ostvarivaće se pravo na naknadu štete –saopštili su Rodić i Gazivoda. Irenu Radović je Skupština smijenila 2018. godine, a Upravni sud je, nakon što se oglasio nenadležnim na njenu tužbu zbog nezakonitog rješenja, predmet uputio podgoričkom Osnovnom sudu, što je tada potvrdio i Vrhovni sud. Osnovni sud je u dva navrata usvajao tužbe, ali je zbog načelnog pravnog stava koji je donijet u junu 2019, u vrijeme dok je na čelu Vrhovnog suda bila Vesna Medenica, ona bila ukinuta. Taj stav predviđa da se odluka Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne može osporavati u upravnom niti parničnom postupku, osim kada je to izričito propisano zakonom.

U odluci sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića,

Podstrek svima da dignu glas protiv nepravde

Irena Radović je juče saopštila da presuda Višeg suda u Podgorici jasno pokazuje da institucije moraju postupati u skladu sa zakonom i da nijedna odluka, posebno ako zadire u ljudska prava i narušava nečiji ugled i dostojanstvo, ne smije biti donijeta proizvoljno i bez mogućnosti da se čuje druga strana. - Na temelju ove odluke, preduzeću dalje korake na zaštiti uskraćenih i povrijeđenih prava, a koji će se odnositi

kako na naknadu materijalne, tako i nematerijalne štete zbog povrede mog ličnog i profesionalnog integriteta i dostojanstva – poručila je Radović.

Ona je dodala da se nada da će njena borba biti podstrek svima ,,da dignu glas protiv nepravde i nezakonitih odluka institucija, jer samo tako možemo graditi prosperitetno društvo u kojem vladaju zakonitost, struka i integritet“.

Irena Radović

Snežane Armenko, Milorada Gogića, Desanke Lopičić, Faruka Rasulbegovića i Momirke Tešić, kojom je usvojena ustavna žalba Radović stoji da se načelni pravni stav nije mogao retroaktivno primijeniti na ovaj slučaj. Time, kako su dodali, nijesu doveli u pitanje sam pravni stav, već su napomenuli da Evropski sud za ljudska prava cijeni da je obično potrebno pola godine da se sudska praksa razvije i dosegne dovoljnu mjeru pravne sigurnosti. Tek tada se može

- Ova odluka je ujedno i podsjetnik da se istrajnost isplati i da vjera u pravdu nikada ne smije izostati. Kao aktuelna guvernerka CBCG – institucije koja je u prošlosti donosila nezakonite odluke, što potvrđuje i ova sudska presuda – želim da uvjerim javnost da su takve prakse izvjesno iza nas i da se danas u CBCG zakon dosljedno poštuje, a odluke donose isključivo u skladu s njim – na korist građana, privrede i jačanja evropskog puta naše zemlje – zaključila je Radović.

smatrati da je javnost postala svjesna odluke o utvrđivanju tog pravnog sredstva i da bi ga uključene osobe mogle i bile obavezne koristiti. lijeČenje

Radović, koja je krajem 2023. godine izabrana za guvernerku, funkciju viceguvernerke za kontrolu bankarskog sistema obavljala je od marta 2017. do jula 2018. godine, kada ju je na prijedlog Savjeta CBCG smijenila Skupština zbog, kako su naveli, nedovoljne stručnosti, odavanja poslovne tajne i zadovoljavanja ličnog interesa. Ona je u trenutku razrješenja bila na liječenju u Beču. Osim ovog, Radović je protiv CBCG i bivšeg guvernera Radoja Žugića vodila spor zbog mobinga i diskriminacije, ali je taj spor pravosnažno okončan u korist banke. Takvu presudu potvrdio je i Vrhovni sud odbivši njenu reviziju, a Radović je tada ukazala da je to još jedan dokaz nereformisanosti crnogorskog pravosuđa i nedodirljivosti moćnih pojedinaca. Tada je najavila da će osnovanost njene tužbe dokazati na višim sudskim instancama ili u Strazburu. m. leKoViĆ

Demokrate na udaru kritika zbog kampanje protiv Tee Gorjanc-Prelević – slučaj stigao i u izvještaj Univerziteta Kolumbija

Tea Gorjanc-Prelević

Napadi guraju Crnu Goru ka autoritarizmu

PODGORICA – Besprizornu kampanju Demokrata protiv Tee Gorjanc-Prelević, izvršne direktorice Akcije za ljudska prava, osudili su dosad pojedine nevladine organizacije, građanski aktivisti, medijska tijela i EU, EK, UN izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, ambasadori OEBS, Njemačke, Velike Britanije... Napade su osudili predsjednik Jakov Milatović i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, pojedini političari, ali se druge institucije države nijesu oglašavale.

Ako za crnogorske institucije nijesu važna ljudska prava i slobode, jesu za Univerzitet Kolumbija, koji svake godine objavljuje pregled stanja u oblasti slobode izražavanja. prljava kampanja U posljednjem pregledu stanja u oblasti slobode izražavanja „Globalna sloboda izražavanja“ je naveden i slučaj prljave kampanje protiv Gorjanc-Prelević.

- Crna Gora: Zaustaviti napade na branitelje ljudskih prava. Centar za građansko obrazovanje (CGO), sa sjedištem u Crnoj Gori, pozvao je vladajuću Demokratsku Crnu Goru da prestane sa javnim blaćenjem istaknute braniteljke ljudskih prava Tee Gorjanc-Prelević. Kroz anonimne izjave u kojima se Gorjanc-Prelević optužuje za političku pristrasnost, „suprotstavljanje provjeri u policiji i bezbjednosnim službama“, „dovođenje javnosti u zabludu“ i spremnost „na prljav posao“, Demokratska Crna Gora je, prema navodima Centra, vodila višednevni napad protiv Gorjanc-Prelević, koja se zalaže za zakon i pravo na kritiku vlasti. „Tamo gdje partija preuzima ulogu sudije, prestaje vladavina prava“, navodi se u saopštenju civilnog sektora u znak podrške GorjancPrelević. „Cenzura, presude bez suđenja i gušenje kritike otvaraju put ka autoritarizmu i prizivaju totalitarne modele“piše u ovom odjeljku.

NacioNalizam prekida film: Javnost i institucije osudile nasilno koji je na albanskom jeziku

Kolateralna šteta devijacije društva

Đurović je pozvao sve one kojima smeta film jer je na albanskom jeziku, a posebno one koji su ga prekinuli da zajedno pogledaju „najzabjelskiji film“ Zlatne čaklje, i uz Rodu, za koju je kazao da mu je jedan od najdražih filmova, vide kako je bilo normalno da se baš u zabjelskom filmu govori šest jezika i kako smo, ideološki potpuno raznovrsni, snimili jednu od najboljih satira u našem društvu

CGO ističe da je ovo važan indikator u procjeni stanja slobode izražavanja i mogućnosti demokratske participacije u društvu, ali i jasan signal da su, umjesto stvaranja ambijenta za dijalog i uvažavanje kritike, na djelu akcije u pravcu zastrašivanja i ućutkivanja. istOrija napada Napadi Demokrata su neizostavni dio njihove strategije kada se susretnu sa kritikama ili drugačijim mišljenjem. Uobičajene formulacije su da neko radi za DPS, bivši režim ili kriminalne klanove, a mete su aktivisti, mediji, pa i studenti. U ovom slučaju, Demokrate su prvo napale advokata Veselina Radulovića, koji zastupa više policijskih službenika suspendovanih prilikom, kako su ga iz Demokrata nazvali „vetinga“ . Radulović je kazao da se pod izgovorom „vetinga“ sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju Demokratama. Iako se o vetingu govori, njega zasad nema u crnogorskim propisimama, aktima i zakonima.

Nakon toga, Demokrate optužuju Radulovića da je advokat kavačkog i škaljarskog klana, a Gorjanc- Prelević reaguje tvrdnjom da Ministarstvo unutrašnjih poslova proizvoljno i bez kontrole sprovodi taj „veting“.

Direktorica HRA je upozorila da svaki veting mora da se sprovodi nepristrasno, na osnovu zakona i dokaza i uz poštovanje prava na odbranu, ,,a ne proizvoljno, po volji bilo koje političke stranke na vlasti“.

Od tog saopštenja, kreće kampanja protiv Gorjan- Prelević, kojoj se pripisuje da, kao i Radulović, brani policajce koji su nedostojni funkcije. Osim toga, pominjali su i članove njene porodice, pokušavajući da je na taj način kompromituju. HRA se inače bavi ljudskim pravima, a u fokusu su im pravosuđe, policijska tortura i ratni zločini. j.martinOviĆ

PODGORICA – Film „Rode“ reditelja Isa Ćosje biće prikazan u nedjelju u 20 časova, u Crnogorskoj kinoteci, nakon što je njegovu projekciju na „Džada festu“ prekinula grupa nezadovoljnih zbog albanskog jezika.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva su sinoć saopštili da je predmet formiran, te da u navedenom predmetu odluka još uvijek nije donijeta.

Javnost očekuje odgovor Osnovnog državnog tužilaštva na iskazani nacionalizam grupe mladića koji su u srijedu veče prekinuli projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, grupa za sada nepoznatih mladića, prekinula je film jer im je, navodno, zasmetalo što se emituje na albanskom jeziku, a jedan od posjetilaca ispričao je Pobjedi da su se ponašali nasilnički. Pobjedi je iz Uprave policije juče saopšteno da preduzimaju sve mjere i radnje koje su u njihovoj nadležnosti te da prikupljaju obavještenja od više osoba.

O ljudima...

Producent filma Ivan Đurović je Pobjedi kazao da su „Rode“ prije svega, sjajan film koji govori o obespravljenosti žena u ruralnim (da li samo ru-

ralnim?) krajevima Crne Gore, o migraciji, o umiranju sela ispričan kroz sudbinu tri žene, ali na jedan gorko-slatki način, specifičan za Isu Ćosju. - Priča je autentična, iz sela gdje žive Albanci i ne vidim jedan jedini razlog zašto bi ga snimali na bilo kom drugom jeziku. Film je podržan od Eurimages, od četiri države, na filmu su autori koji su osvajali Zlatne palme u Kanu... Autorski i produkcijski je većim dijelom crnogorski. Film koji se ne bavi velikim nacionalnim temama, jednostavno je film o ljudima koje možemo naći u praktično svakom na-

šem selu, bogami i u gradu –kazao je Đurović.

On je, zamoljen za komentar o situaciji da sada u Podgorici imamo situaciju da nekome smeta film jer je na albanskom jeziku, a da pritom ne zna o čemu se u njemu radi, odgovorio: - Da li su krivi ti ljudi, koji su trovani od rođenja raznim velikodržavnim projektima, lažnim mitovima, indoktrinirani pričama? Nijesu! Da li su država i društvo imali vremena da se suštinski bave razvojem građanskog društva kod nas, a ne samo deklarativno? Imala je sasvim dovoljno. E zato ne krivim te ljude. Ne bi ih procesuirao, već ih pozivam da zajedno pogledamo ovaj film i da ih pitam da li ih bilo čime provocira, a moje poimanje filma

ni najmanje ne odbacuje provokaciju kao dio filmskog jezika – poručio je Đurović mladićima kojima je zasmetala projekcija. Pozvao ih je i da zajedno pogledaju „najzabjelskiji film“ Zlatne čaklje, i uz Rodu, za koju je kazao da mu je jedan od najdražih filmova, vide kako je bilo normalno da se baš u zabjelskom filmu govori šest jezika i kako smo, ideološki potpuno raznovrsni, snimili jednu od najboljih satira u našem društvu.

- Čini mi se da je važno da naglasim da ne napadamo organizaciju festivala koja leži na entuzijazmu dvije žene i par volontera, koji su pokušali da smire situaciju. Pored policije da oni spasavaju? Moguće da se nijesu snašle u PR-u. Hvala svima koji su zvali i dali podršku, ali zaista jedini zaključak koji treba iz ovoga da izvučemo - pored ovoliko lopovluka i korupcije, u danima kad baš na Zabjelu brišu škole i parkove a posađuju zgrade, posrnuća u svakom pogledu, mislim da, koliko god da smo zakucani u svoje torove, film i zvanični jezik u Crnoj Gori ne treba da nas ,,provocira“ – poručio je Đurović.

autOr i publika bez prava na priču Direktorica Džada festa Nina Lončar je juče, pored najave novog termina filma, kazala da je festival koji se već deceniju tiho i dostojanstveno bori isključivo kulturom i povezivanjem ljudi kroz film. - Rekla bih da je Džada kolateralna šteta, društvenih de-

- Prikazaćemo film koji nije samo film. On je poruka. On je tačka i on je naš odgovor. Zatvorićemo jubilarnu Džadu dostojanstveno, hrabro i onako kako jedino znamo – zajedno – poručila je Lončar. Ona je kazala i da zahvaljuje svima koji su reagovali, jer te reakcije potvrđuju da ravnodušnosti nema i da je ne smije ni biti - istakla je Lončar

Ivan Đurović

Nina Lončar

prekidanje projekcije crnogorskog filma „Roda“,

vijacija kojima bi trebalo da se bave pa i institucije koje nas i danas prozivaju – kazala je Lončar.

Naglasila je da nijesu ni slutili da će morati da govore o takvim temama i o vakvim stvarima. Podsjetila je da su u desetu godinu ušli sa entuzijazmom i ponosom na sve što smo su dosad izgradili zajedno sa publikom, autorima, komšijama, i filmskim stvaraocima iz cijelog svijeta - I sve je išlo onako kako smo zamislili…do jednog trenutka. Tokom prikazivanja filma ,,Roda“, našeg sjajnog reditelja Isa Ćosje, prekinuto je ono što nikada ne bi smjelo biti prekinuto - pravo autora da ispriča priču. Pravo publike da je čuje. Pravo filma da bude prikazan – kazala je ona.

Istakla je da je odmah donešena odluka da će taj film, koji je neko pokušao da utiša, zatvoriti ovogodišnju Džadu i pozvala sve da dođu u nedjelju. - Prikazaćemo film koji nije samo film. On je poruka. On je tačka i on je naš odgovor. Zatvorićemo jubilarnu Džadu dostojanstveno, hrabro i onako kako jedino znamo – zajedno – poručila je Lončar. Ona je kazala i da se zahvaljuje svima koji su reagovali, jer te reakcije potvrđuju da ravnodušnosti nema i da je ne smije ni biti.

Istakla je da se nada da će crnogorsko društvo, ali posebno institucije pokazati želju i volju da se bore protiv primitivnih učenja i ideologija kojima nema mjesta nigdje, a ponajmanje u kulturi.

- Možda će baš Roda na Zabjelu doprinijeti tome! Vidimo se u nedjelju! – zaključila je ona.

Reakcije

Zbog prekida projekcije filma ,,Rode“ na Zabjelu, crnogorska javnost je juče burno reagovala.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade, je juče osudio prekidanje projekcije filma ,,Roda“.

- Zabjelo je jedno od najljepših podgoričkih naselja, pre-

na Džada film festivalu u Podgorici.

- Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film, čija je radnja smještena u gusinjskom selu Vusanje, snimljen na albanskom jeziku. Posebno je paradoksalno da se u Crnoj Gori ne može javno prikazati film čiji je većinski producent iz Crne Gore –poručila je ona.

Naglašava da isključivost u bilo kojem obliku zatvara vrata dijalogu, guši slobodu izraza i postavlja granice tamo gdje ih ne bi smjelo biti.

- Kada se netrpeljivost ispoljava na javnim mjestima i udara na umjetnički izraz, to nije tek pojedinačni incident - to je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar – istakla je ona.

PODGORICA - Deficit ljekara u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji evidentan je u oblastima anesteziologije sa reanimatologijom, patologije, alergologije, pulmologije, neonatologije, vaskularne hirurgije i toksikologije. Uprkos tome, menadžment KCCG naglašava da je mreža zaposlenih stabilna, iako zahtijeva kontinuirano jačanje.

Deficit specijalista, zahtjevi sestara za menadžment ne znače nestabilnost

KCCG pred ozbiljnim izazovima

poznatljivo po građanskom, kosmopolitskom duhu i ljudima koji decenijama žive skladno, u međusobnom poštovanju i različitostima koje su uvijek bile naše bogatstvo. Zbog toga svi dobro znamo, čin neodgovornih pojedinaca nikako ne može predstavljati lice Zabjela, Podgorice i Crne Gore – poručio je Bečić.

On je istakao da Albanci u Crnoj Gori nijesu ,,drugi i drugačiji“.

- Naše nacionalne, vjerske i kulturne različitosti nijesu slabost, već snaga koja nas čini bogatijim i boljim društvom. To je naša budućnost, a ne prostor za podjele, primitivizam i vraćanje u pogubne obrasce prošlosti – istakao je Bečić. U saopštenju Ministarstva kulture, Crnogorske kinoteke i Filmskog centra povodom prekida projekcije filma „Roda“ je navedeno da su iznenađeni i zabrinuti zbog nemilog događaja.

- Umjetnost, a naročito filmska umjetnost, uvijek je bila i mora ostati prostor dijaloga, slobode izraza i suočavanja sa pitanjima i izazovima društva u kojem živimo – piše u saopštenju.

- Posebno smo ponosni na činjenicu da je film „Roda“ crnogorska produkcija. Upravo jezici koji se u filmu koriste odražavaju ono što Crna Gora jeste - bogatstvo jezika i autentičnih priča koje može iznjedriti samo multikonfesionalna sredina. Na to smo posebno ponosni – saopšteno je iz MKM. Istakli su da je upravo zato nedopustivo da se u zemlji domaćinu jednog od najznačajnijih regionalnih susreta filma, i u zemlji koja stvara uslove za što snažniju međunarodnu saradnju i koprodukcije, na ovakav način prekida emitovanje (projekcija) filma. Savjetnica predsjednika Crne Gore za kulturu i protokol Milena Pejović- Eraković je najoštrije osudila nasilni prekid projekcije crnogorskog filma ,,Roda“ reditelja Ise Ćosje

Kao i prethodnici, i ona je iskazala da se od Uprave policije i nadležnog tužilaštva očekuje da bez odlaganja identifikuju počinioce i obezbijede njihovo procesuiranje

Nasilni prekid projekcije filma ,,Roda“ su osudile i nevladine organizacije koje su konstatovale da to predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog i kulturnog izražavanja i otvoreni izliv mržnje zbog nacionalne pripadnosti i jezika.

- Grupa nasilnika je upala na projekciju i prekinula je samo zbog toga što je film na albanskom jeziku. Zabrinjavajuće je što se ovakav napad dešava u multietničkoj državi gdje je albanski jezik prema Ustavu u službenoj upotrebi... – kažu NVO u zajedničkom saopštenju.

Zabrinutos t zbog nasilnog prekida projekcije izrazila je i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori koja je finansirala Džada film festival.

- Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti – piše u reagovanju Delegacije koje je objavljeno na mreži X.

Film o svima nama

Crnogorski dugometražni igrani film ,,Roda“, koji je režirao kosovski reditelj porijeklom iz Gusinja Isa Ćosja premijerno je prikazan septembra 2024, na Međunarodnom filmskom festivalu u PriFest u Prištini.

Radnja je smještena u napušteno selo Vusanja naseljenom albanskim stanovništvom, na crnogorsko-albanskoj granici. Tema emigracije ispričana je kroz priču o tri generacije unesrećenih žena.

U pitanju je prvi crnogorski projekat koji je podržao evropski filmski fond Eurimaž, sa 80.000 eura. Film je nastao u produkciji ,,Artikulacije“ iz Podgorice, u partnerstvu sa ABHO Filmom i ABA Filmom iz Crne Gore, kao i sa drugim producentskim kućama iz Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije. j maRTinoviĆ j. RaiČeviĆ

sTRukTuRa i plaTe ljekaRa Prema podacima menadžmenta, u Kliničkom centru radi 625 ljekara: 361 specijalista, 117 supspecijalista, 24 stomatologa specijalista, osam stomatologa i 115 doktora medicine. Neto zarada ljekara specijaliste, bez minulog rada, iznosi 1.422,88 eura, dok je plata supspecijaliste (užeg specijaliste), takođe bez minulog rada, 1.561,45 eura. U sistemu KCCG zaposleno je i 1.128 zdravstvenih tehničara sa SSS, 444 medicinske sestre sa VS, 20 sestara i tehničara sa VŠS, 34 medicinska saradnika sa VSS, četiri sa VŠS i deset medicinskih saradnika specijalista. Pored toga, ustanovu čini i 745 nemedicinskih radnika.

konkuR si i zapošljavanja – Nedavno je završen konkurs za dodjelu 40 novih specijalizacija i deset supspecijalizacija za ljekare, kao i konkurs za prijem 41 medicinske sestre/tehničara. Takođe ćemo raspisati konkurs za prijem još deset medicinskih sestara, za koji smo od Ministarstva zdravlja prethodno dobili saglasnost. Na konkursu za deset supspecijalizacija odobreno je njih osam iz oblasti nefrologije, psihijatrije, genomske medicine i imunologije, audiologije, ortopedije i traumatologije, onkologije, neuroradiologije i intenzivne medicine – saopštili su iz KCCG. Na konkursu za specijalizacije, od 40 raspisanih dodijeljeno je 26 iz oblasti ortopedije i traumatologije, psihijatrije, urologije, interne medicine, pedijatrije, opšte hirurgije, anesteziologije sa reanimatologijom, infektologije, internističke onkologije, radiologije i stomatologije.

Klinički je precizirao da ustanova trenutno broji ukupno 3.008 zaposlenih, od čega je 2.273 medicinskih radnika. KCCG je nedavno raspisao i oglase za zapošljavanje tri ljekara: specijalistu kardiologije, doktora medicine specijalistu onkologije i doktora medicine u oblasti nefrologije. Za sve tri pozicije predviđena je plata od 1.300 eura, uz radni odnos na neodređeno vrijeme, a predviđen je i probni rad u trajanju od tri mjeseca.

sesTRe TRaže poveĆanje zaRada Pitanje položaja medicinskih sestara i tehničara sve je aktuelnije. Odbor tih zaposlenih još je krajem maja podnio zahtjev za povećanje zarada od

U Kliničkom centru Crne Gore nedostaju ljekari u ključnim oblastima, dok medicinske sestre traže povećanje zarada, a Ministarstvo zdravlja uvodi nova pravila za dopunski rad i kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite

15 odsto u odnosu na kolege iz ostatka zdravstvenog sistema. Zahtjev je potpisalo 1.030 od ukupno 1.500 zaposlenih u KCCG, uz obrazloženje da upravo oni obavljaju oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i da rade u najopterećenijoj ustanovi u zemlji. Premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja Vojislavu Šimunu dali su rok od mjesec dana da ih prime na razgovor. Kako odgovora nije bilo, odlučili su se za protestnu šetnju, a za septembar su najavili nove korake. kadRovske nepRavilnosTi Direktor KCCG Aleksandar Radović u međuvremenu je ukazao da je ustanova suočena sa nizom kadrovskih nepravilnosti nastalih tokom posljednjih 15 godina. – Problem je nastao zbog neusklađene prakse raspoređivanja medicinskih sestara nakon završetka višeg stepena obrazovanja. Riječ je o zaposlenim koje su, dok su radile na pozicijama sa srednjom stručnom spremom, završavale visoke medicinske škole. Međutim, nakon sticanja diplome nijesu odrađivale zakonom propisan pripravnički staž niti polagale stručni ispit za viši stepen obrazovanja – objašnjava Radović. On ističe da u KCCG trenutno radi oko 1.700 medicinskih sestara i tehničara, od čega 442 imaju diplomu visokog obrazovanja, ali su tokom prethodnih godina automatski raspoređivane na radna mjesta sa koeficijentima za VSS – samo

na osnovu uvjerenja o završenom školovanju, bez ispunjavanja zakonskih procedura. novi zakon i konTRole Istovremeno, Skupština je nedavno usvojila Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim se precizira u kojim privatnim apotekama i ustanovama ljekari mogu raditi. Ministar zdravlja Vojislav Šimun naglašava da je cilj veća transparentnost dopunskog rada zdravstvenih radnika. – Propisano je kako izgleda saglasnost za rad u privatnim ustanovama: biće jasno navedeno u kojim ustanovama ljekar može da radi, kog dana i u kojoj satnici. Na taj način uspostavljamo bolji kontrolni mehanizam, a zdravstveno-sanitarna inspekcija moći će kontrolom rješenja i uvida u stanje na terenu da sprovodi kaznenu proceduru. Represivan zakon nije dobro rješenje – kazao je Šimun. On je dodao da je unaprijeđen i okvir kontrole kvaliteta zdravstvene zaštite – uvode se eksterne, interne, redovne i vanredne kontrole. – Očekujemo da će se na taj način mnogo bolje „utegnuti“ mreža zdravstvenih ustanova kada je riječ o standardizaciji kvaliteta pruženih usluga – poručio je ministar. Kroz novi propis uveden je i pojam „stručna greška“. To znači da, ukoliko ljekar ne poštuje standarde i ako se utvrdi da je došlo do ozbiljnih posljedica po pacijenta, Ministarstvo će dostaviti izvještaj Ljekarskoj komori, koja pokreće postupak privremenog oduzimanja licence. H. jankoviĆ

Nedavno okončan konkurs za ljekare i sestre

Podignut optužni prijedlog protiv Kolašinca osumnjičenog za ugrožavanje sigurnosti novinarke TV E Kaluđerović:

Novinari da budu zaštićeni u mjeri u kojoj treba da budu

PODGORICA – Novinarka

TV E Itana Kaluđerović kazala je Pobjedi da institucije treba da rade svoj posao i da zaštite novinare u mjeri kojoj treba da budu zaštićeni, nakon što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo optužni prijedlog protiv Kolašinca Mijodraga Novakovića, zbog sumnje da joj je 26. maja prijetio na društvenoj mreži Fejsbuk.

- Optužni prijedlog je podnijet zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, izvršenog 26. maja 2025. godine, prema oštećenoj novinarki I.K., zbog upućenih prijetnji po njen život i tijelo, naveli su juče iz ODT.

Govoreći o odluci Tužilaštva, Kaluđerović je istakla da na nju čeka već tri mjeseca i podsjeća da je događaj prija-

vila istog dana kada je prijetnja stigla.

- Ovakva odluka je nešto što bi trebalo da bude normalno, ali nije još gotovo. Suđenje nas tek čeka, tek je podnijet optužni prijedlog. Očekujem da institucije i dalje rade svoj posao i da novinari budu zaštićeni u mjeri u kojoj treba da budu, naglasila je Kaluđerović za Pobjedu.

Podsjećamo, novinarki Televizije E, Itani Kaluđerović je 26. maja oko 15.13 časova, dok se nalazila na radnom mjestu u Televiziji E, sa profila pod imenom Mijodrag Novaković upućena poruka prijeteće sadržine: „Pazi ti, na metak“. Komentar je objavljen ispod njene fotografije na kojoj Kaluđerović ima crnogorsku nošnju.

N ovaković je nakon toga uhapšen, a Tužilaštvo mu je

odredilo zadržavanje do 72 sata.

Iz Sindikata medija Crne Gore više puta su upozoravali da su onlajn prijetnje medijskim radnicima i radnicama postale svakodnevica, a novinari više nijesu bezbjedni ni u okviru privatne sfere, pod koju potpadaju nalozi na društvenim mrežama.

SMCG je, nakon prijetnji Itani Kaluđerović, iskazao zabrinutost i zbog nacionalne dimenzije incidenta, budući da je prijeteći komentar ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je Kaluđerović u crnogorskoj košulji. - Ovakav kontekst dodatno podstiče mržnju i polarizaciju i predstavlja prijetnju druš tvenom miru. Pozivamo nadležne institucije da hitno identifikuju i procesuiraju osobu koja je uputila prijetnju, kako bi se poslala poruka da onlajn prostor nije izvan domašaja zakona i da anonimnost ne može biti paravan za prijetnje, govor mržnje i nasilje. Ovo je deveti incident koji je SMCG evidentirao u svojoj bazi napada na novinare, a četvrti koji je upućen u onlajn sferi. Zato pozivamo i medijske radnike i radnice da prijave svaki incident kako bi se stvorila realna slika o obimu problema i izvršio pritisak na institucije da djeluju - poručili su oni. j raičević

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužnicu protiv Nikšićanina osumnjičenog za teško ubistvo

Terete ga da je majku prvo zlostavljao, a potom ubio

PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Nikšićanina S. G. (59) zbog sumnje da je prvo zlostavljao, a zatim i ubio majku M. G. (85) 11. juna ove godine. Kako je saopšteno iz Višeg tužilaštva, na teret mu se stavlja krivično djelo teško ubistvo, izvršeno u Nikšiću. S.G. je, kako pojašnjavaju, osumnjičen da je prije ubistva majku prethodno zlostavljao, na-

nijevši joj višestruke povrede u predjelu glave, ruku i nogu, nakon čega je od zadobijenih povreda preminula. Kako je ranije saopšteno iz Uprave policije (UP), zaposleni u Opštoj bolnici Nikšić telefonom su obavijestili tamošnju policiju da je u bolnicu dovezena M.G., sa povredama glave, nakon čega je hitno transportovana na dalje liječenje u KC Crne Gore. - Odmah nakon primljenog

obavještenja, sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem su nalogu preduzimane dalje mjere i radnje na rasvjetljavanju svih okolnosti događaja. Nadležni tužilac obavio je uviđaj na licu mjesta događaja, u stanu u kojem je ona živjela sa svojim sinom, kazali su tada iz UP. M.G. je preminula u Kliničkom centru Crne Gore. j r

Subota, 6. septembar 2025.

Pao slučaj ,,na Pj eni od mora“: Bivši direktor Uprave saradnici oslobođeni optužbi za nezakonito prisvajanje

Utvrđeno da je optužnica protiv Kovačevića nelogična i bez dokaza

PODGORICA – Bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević oslobođen je optužbi da je formirao kriminalnu organizaciju sa saradnicima – geometrom, notarom i drugim službenicima – koje je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, podstrekivao na zloupotrebu položaja kako bi prisvojio vrijednu parcelu u Tivtu.

Osim njega, oslobađajućom presudom Višeg suda obuhvaćeni su i bivša šefica tivatskog katastra Ana Lakićević-Grdinić , geometar Veselin Tomašević, notar Dalibor Knežević, sin prvooptuženog Danko Kovačević, Sanja Popović, Aleksandar Boljević, kao i podgorička kompanija „Geo-&Arh“. Presudu je izrekao sudija Zoran Radović, koji je tokom dvočasovnog obrazlaganja istakao da krivično vijeće „nije ni u jednom trenutku imalo dilemu“ prilikom donošenja oslobađajuće odluke zbog nedostatka dokaza.

– Za one koji su pravni laici htio bih da ukažem da se oslobađajuća presuda donosi pod tačkom dva člana 373 Zakona o krivičnom postupku, onda kada nije dokazano da su optuženi izvršili krivično djelo za koje se terete, a ne da nijesu izvršili krivično djelo – naglasio je Radović, dodajući da je to pojašnjenje važno kako bi mediji javnost informisali tačno i precizno.

KonstruKcija sDt-a Sudija Radović je istakao da je SDT optužnicu konstruisalo na osnovu jednog krivično-pravnog događaja – uknjižbe nekretnine u posjedovni list – što je prošireno na čitav niz krivičnih djela: stvaranje kriminalne organizacije, podstrekivanje na zloupotrebu položaja, utaju poreza, iznudu i falsifikovanje isprave.

On je ukazao i na nelogično-

Saobraćajna nesreća na izlazu iz Podgorice Poginuo muškarac

PODGORICA - U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na izlazu iz Podgorice, na putu ka Zeti, poginuo je A. A. (31).

Kako je saopšteno iz Uprave policije, u udesu su povrije-

đene četiri osobe. Do nesreće je došlo u noći između četvrtka i petka, pola sata nakon ponoći, kod kružnog toka poslije naselja Zelenika. U udesu su učestvovala dva vozila. j. r.

sti u činjeničnom opisu optužnice.

– Navodi se da je kriminalna organizacija formirana 2011. godine, a da su njeni pripadnici krivična djela činili od 2013. do 2017. godine, ukazuje da se ona jedno vrijeme pritajila pa je poslije nekoliko godina počela sa dejstvom, a što je nekarakteristično za djelovanje kriminalnih organizacija. Posebno je odbacio tvrdnje SDT-a da je Kovačević sa saradnicima uzurpirao državno zemljište, pozivajući se na stav Vrhovnog suda. - Vlasnici zemljišta u zoni Morskog dobra i njihovi pravni sljedbenici imaju pravo svojine sve dok ih država ne isplati po osnovu Zakona o eksproprijaciji. Kako je pojasnio, Kovačević i Aleksandar Gazivoda su pravo svojine na spornoj parceli, na kojoj je 2017. godine izgrađen objekat, otkupili od prethodnih vlasnika. – Tvrdnje SDT-a da prodavci parcele, kao i njihovi prethodnici, nijesu imaoci prava svojine,

za ovaj sud nijesu prihvatljive. Osim toga, imamo i pravosnažno rješenje o nasljeđivanju ove parcele, i ove presude su obavezujuće za ovaj sud dok se ne utvrdi nešto drugo – naveo je Radović.

GeoDetsKi elaborat Sudija je zaključio da nema dokaza da je pokojni geodeta Krsto Pavićević, po nalogu Kovačevića, sačinio elaborat sa lažnim podacima koji je potom ovjerio Tomašević u tivatskom katastru, a na osnovu kojeg je Lakićević-Grdinić unijela zabilježbu objekta. – Nema dokaza o komunikaciji između ovih okrivljenih pa se ne može govoriti da je Dragan Kovačević podstrekavao Tomaševića. Osim toga, ovaj elaborat faktički nema značenja za sud jer sadrži razradu etaža, skicu plana, licence za geodetsko vještačenje i firmu – precizirao je Radović. Takođe, mjere tajnog nadzora iz oktobra 2020. godine nijesu, prema ocjeni suda, dokazale da su optuženi počinili

Granična policija kontrolisala vozilo kojim je upravljao

BIJELO POLJE – Granična policija na Dobrakovu je juče na ulazu u Crnu Goru, oduzela automobil marke BMW, švajcarskih registarskih oznaka i utvrdila da je državljaninu Hrvatske M.G. (40), koji je upravljao vozilom, za-

Oduzeli BMW

branjen ulaz u Crnu Goru, saopšteno je iz Uprave policije. Navode da su sprovedenim provjerama policijski službenici utvrdili da se predmetno vozilo potražuje na međuna-

Dragan Kovačević

Itana Kaluđerović

Uprave za nekretnine i njegovi prisvajanje vile u Tivtu

optužnica Kovačevića i ostalih dokaza

radnje iz 2018. kako je to navedeno u optužnici.

Sud nije prihvatio ni navode SDT-a da je Lakićević-Grdinić delegirala predmet Danka Kovačevića kolegama u Podgorici kako bi sakrila upravne postupke po žalbama Aleksandra Gazivode.

Slično je odbačena i tvrdnja da je Aleksandar Gazivoda prodao svoj dio parcele i vile u Tivtu pod prijetnjama Aleksandra Boljevića, za koga je tužilaštvo tvrdilo da je djelovao po nalogu Kovačevića. – Aleksandar Boljević je imao posredničku ulogu u kupoprodaji dijela vile između Danka Kovačevića i Aleksandra Gazivode. Sud je ovo zaključio na osnovu sastanaka Boljevića i Gazivode – u Hiltonu, kod Šetahamze i u kući Aleksandra Gazivode. Da je Gazivoda bio uplašen kako je tvrdio, mogao je podnijeti krivičnu prijavu tada, ali je to učinio tek nekoliko mjeseci kasnije, nakon što je primio 80.000 eura za prodaju dijela parcele – naveo je Radović.

Sud je ocijenio da nema mjesta optužbi SDT-a da je Danko Kovačević izvršio utaju poreza kada je na ugovorni promet od 18.000 eura uplatio 540 eura poreza, iako je svjedok Gazivoda tvrdio da je u stvarnosti isplaćeno 80.000 eura. – Shodno tada važećem zakonu, visina poreza se utvrđuje na osnovu tržišne vrijednosti. U slučaju da je u ugovoru navedena cijena ispod tržišne vrijednosti ili nije uopšte navedena, državni organ određuje cijenu. Međutim, državni organ to nije učinio ni u jednom od više ugovora o prodaji parcele, jer se u svakom navodi da je kupoprodajna cijena 18.000 eura, a koji iznos je naveden i u kupoprodajnom ugovoru između Danka Kovačevića i Aleksandra Gazivoda – obrazložio je Radović.

Hapšenje

Kovačević je uhapšen 23. decembra 2020. godine, nakon prijave Gazivode, koji je tvrdio da je njegov suvlasnički dio vile u Tivtu nezakonito prepisan na ime Danka Kovačevića. U februaru 2021. pušten je na slobodu zbog propusta tužilaštva da zatraži produženje pritvora, nakon čega je nestao. U julu iste godine raspisana je potjernica. Pred sudom se pojavio krajem decembra 2022, kada je negirao sve optužbe. – Odbacujem sve tačke optužnice. Kroz svoj rad borio sam se protiv protivpravnog zauzimanja zemljišta u državnoj svojini. U životu nijesam formirao kriminalnu organizaciju, a 2011. godine nijesam imao ni volju ni želju da formiram bilo kakvu kriminalnu organizaciju – izjavio je tada Kovačević. Sa druge strane, Gazivoda je svjedočio da je Kovačević nezakonito uknjižio i njegov suvlasnički dio vile, te da je na kraju, osjećajući se nemoćno pred državnim organima, prihvatio isplatu od 80.000 eura, što je predstavljao samo dio njegovih ulaganja. B. ROBOVIĆ

upravljao državljanin Hrvatske koji potražuje Švajcarska

rodnom nivou od švajcarskih organa. - Vozilo je oduzeto i predato policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje na dalje postupanje. Osim toga, detaljnom provjerom u odno-

su na M. G. policija je utvrdila da je u odnosu na ovo lice aktivna mjera zabrane ulaska u Crnu Goru, te je sproveden odgovarajući postupak i nije mu dozvoljen ulazak u našu državu, kazali su u saopštenju. j. R.

aKCija FiniŠ: Uhapšena predsjednica Sindikalne organizacije Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, krivična prijava podnijeta i protiv njenog zamjenika

Radišević i Rešetar za devet

godina sa računa Sindikata podigli više od 172.000 eura i kupovali satove i odjeću

PODGORICA – Predsjednica Sindikalne organizacije Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Maja Radišević (38) uhapšena je zbog sumnje da je zajedno sa zamjenikom Mladenom Rešetarom (45) od 2016. do 2025. godine, podizala novac sa računa Sindikalne organizacije, kupovala garderobu, obuću, satove i nanijela više od 172.000 eura štete Sindikalnoj organizaciji.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, krivična prijava podnijeta je protiv Rešetara zbog sumnje da je zajedno sa Radišević falsifikovao službene isprave, naloge o bezgotovinskom prenosu novca, ugovore i druga dokumenta, da bi tako bespravno prenosili novčana sredstava Sindikata na svoje račune kod više poslovnih banaka kojim su kupovali za sebe raznu garderobu, obuću, satove.

Protiv predsjednice Sindikata i njenog zamjenika podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su u saizvršilaštvu izvr-

šili krivična djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju i krivično djelo falsifikovanje službene isprave.

- Sumnja se da su M. R. (38) u svojstvu predsjednice Sindikalne organizacije Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, a M. R. (45) u svojstvu njenog zamjenika, izvršili krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju na način što su postupajući u svoje ime i za svoj račun, kontinuirano u periodu 2016–2025. godine, u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, prekoračenjem granica svojih službenih ovlašćenja bez odluka i pravno valjanog osnova, podizali novac u gotovini sa računa Sindikalne organizacije, falsifikujući službene isprave, naloge o bezgotovinskom prenosu novca, ugovore i druga dokumenta, vršili bespravne prenose novčanih sredstava Sindikata na svoje račune kod više poslovnih banaka, te novčanim sredstvima Sindikata, između ostalog, ku-

povali za sebe raznu garderobu, obuću, satove i tome slično, čime su protivpravno prisvojili novčana sredstva, koja su im povjerena, u ukupnom iznosu od 138.908 eura, a što ujedno predstavlja materijalnu štetu koju su pričinili Sindikalnoj organizaciji Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, navodi se u saopštenju policije.

Akciju kôdnog naziva „Finiš“ realizovali su službenici Sektora za borbu protiv krimina-

mijatović

la - Odsjeka za borbu protiv korupcije, u zajedničkim višemjesečnim aktivnostima sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici. - Takođe, pored izvršenih krivičnih djela u okviru svog djelovanja u Sindikalnoj organizaciji, sumnja se da su ova lica počinila i krivična djela na radu - zloupotreba službenog položaja, jer su kao zaposleni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, i to M. R. (38) u svojstvu šefice Ekonomsko-finansijske službe, a drugoosumnjičeni M. R. (45) u svojstvu službenog lica, postupajući u svoje ime i za svoj račun kontinuirano od 2016. do 2025. godine, u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, prekoračenjem granica službenih ovlašćenja, bez odluka i pravno valjanog osnova, falsifikujući službene isprave, naloge o bezgotovinskom prenosu novca, ugovore, platne liste, i druga dokumenta, na štetu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, protivpravno prisvojili 33.655 eura, saopšteno je iz policije. Dodaju da su u toku policijsko-tužilačkih aktivnosti sprovedeni pretresi s ciljem pronalaska predmeta i tragova koji su povezani sa izvršenjem ovih krivičnih djela i oduzeti automobili i vjenčanice za koje se sumnja da su stečeni kriminalnim radnjama. Policija je oduzela tri putnička vozila, marke „golf 7“, „golf 8“ i „pasat“, jedno teretno vozilokombi i više od 80 vjenčanica. M. R. (38) će uz krivičnu prijavu biti privedena tužiocu. Iz Uprave policije poručuju da nesmanjenim intenzitetom nastavljaju aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju koruptivnih krivičnih djela u državnim organima, organizacijama i privrednim subjektima i preduzećima i neselektivno procesuiraju lica koja svojim činjenjem ili nečinjenjem nanose štetu budžetu i građanima Crne Gore. a. R

Više maloljetnika se fizički obračunalo, čeka se ocjena i mišljenje tužioca Tuča

BAR – Trinaestogodišnji dječak lakše je povrijeđen u tuči više maloljetnika koja se dogodila juče u Ulici Mila Boškovića u Baru, saopšteno je Uprave policije. Kako su kazali, njemu je ukazana ljekarska pomoć u Opštoj bolnici u Baru, gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede. - Policijski službenici su pre-

duzeli niz intenzivnih operativnih aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja identifikovali lica koja su učestvovala u fizičkom su-

kobu - dva maloljetna lica stara 15 i 13 godina sa jedne i povrijeđeno lice staro 13 godina sa druge strane, naveli su u saopštenju. Iz policije pojašnjavaju da su prikupljena oba-

vještenja od više osoba i da su sveukupni spisi predmeta dostavljeni tužiocu u ODT u Baru na ocjenu i mišljenje, koji će se nakon uvida izjasniti o kvalifikaciji događaja. j. R.

Hitna pomoć d.

Maja Radišević pobjeda

Pljevlja: U EPCG zadovoljni realizacijom projekta toplifikacije

Prvu fazu završiće za mjesec, uskoro tender

za nastavak radova

Projekat podrazumijeva izgradnju toplovoda ukupne dužine 6,3 kilometra, od čega je EPCG već realizovala 2,3 kilometra u vrijednosti od oko 11 miliona eura. Izvršni rukovodilac FC Proizvodnja EPCG Miro Vračar poručio je da su uklonjene sve ključne administrativne barijere i radovi iz portfelja obaveza EPCG u završnoj su fazi

PLJEVLJA – Toplifikacija

Pljevalja jedan od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata na sjeveru Crne Gore odvija se prema planu – konstatovano je nakon posjete ministarke javnih radova Majde Adžović toj opštini.

Adžović je sa predstavnicima

Elektroprivrede Crne GoreTermoelektrane i lokalne sa-

mouprave razgovarala o napretku tog projekta.

OBAVEZA OPŠTINE

Toplifikacija Pljevalja donosi savremeni sistem grijanja, smanjuje zagađenje i direktno utiče na zdravlje građana. Projekat podrazumijeva izgradnju toplovoda ukupne dužine 6,3 kilometra, od čega je EPCG već realizovala 2,3 ki-

lometra u vrijednosti od oko 11 miliona eura i privodi kraju prvu fazu projekta koja obuhvata izgradnju startne kotlarnice i odvajanje dimnih gasova.

Preostala četiri kilometra toplovoda obaveza je lokalne samouprave i resornog Ministarstva za šta su već obezbijeđena sredstva.

Ministarka Adžović najavila je raspisivanje novog tzv.

malog tendera za podstanice, kao i nastavak druge i treće faze projekta u skladu sa zakonskim procedurama. – Cilj nam je da se projekat što prije realizuje, ali uz striktno poštovanje zakona i procedura. Samo tako možemo obezbijediti kvalitetne izvođače i održiv rezultat – poručila je ministarka Adžović.

Izvršni rukovodilac FC Proizvodnja EPCG Miro Vračar poručio je da su, uprkos izazovima, radovi sprovedeni u skladu sa planom.

– Uprkos izazovima, EPCG je ispoštovala plan i nastavlja sa ulaganjima. Bićemo pouzdan partner do konačnog završetka toplifikacije. Uklonjene su sve ključne administrativne barijere i radovi iz portfelja obaveza EPCG u završnoj su fazi – kazao je on.

drugA fAZA

Predsjednik opštine Dario Vraneš potvrdio je da će prva faza biti završena za tridesetak dana.

– Građani Pljevalja dobijaju moderan i ekološki prihvatljiv sistem grijanja. Dobili smo uvjeravanja da će druga i treća faza krenuti uskoro. Najvažnije nam je da projekat teče bez prekida i uz punu podršku države i EPCG – rekao je Vraneš. Projekat toplifikacije Pljevalja dio je šire ekološke rekonstrukcije Termoelektrane i predstavlja važan korak ka unapređenju životnog standarda i energetske efikasnosti na sjeveru Crne Gore. C. g

N IK šIć: Hidrološka situacija loša, Vodovod pojačao restrikcije

Bez vode po

NIKŠIĆ – Iz Vodovoda su najavili da danas počinje restriktivniji režim isključenja vode, zbog sve lošije hidrološke situacije i smanjene izdašnosti izvorišta. Takođe, navode da važeći plan obustave snabdijevanja vodom za prigradska naselja više ne daje tražene rezultate jer, pored toga što su planirane grupe naselja isključene sa vodovodne mreže, ostatak sistema vodosnabdijevanja ne funkcioniše na adekvatan način. Tri grupe prigradskih naselja, umjesto dosadašnjeg isključe-

nja u intervalu od 7h do 19h, isključivati naizmjenično u dva intervala, od 7h do 19h odnosno od 19h do 7h. U prvoj grupi su: Kočani, Poljica, Vitalac, Štedim, Crnodoli, Grebice, Mokra njiva (osim bolnice Brezovik), Glibavac, Miločani Zavrh, u drugoj: Dragova luka, Ćemenca, Humci, Ošrovac, Rubeža, Dragovoljići, a u trećoj: Ozrinići, Bršno, Straševina, Gornje polje, Šipačno, Orah, Šume, Lukovo, Kličevo (osim dijela Trebješke ulice gdje je Dom starih) i Bogetići. C. g.

ceTINje: Komunalno obnovilo vozni park Grad će čistiti električnom

CETINJE - Komunalno preduzeće nabavilo je u saradnji sa gradskom upravom čistilicu za održavanje javnih površina. Riječ je, kaže direktor Komunalnog preduzeća Boško Dragutinović, o najsavremenijem električnom vozilu. Č istilica je zapremine pet kubika, što je znatno više u odnosu na dosadašnja ko -

He Rceg NOv I: NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i GP „Idemooo!“ kritikuju rad opštinskih službi

HERCEG NOVI – Okončana je javna rasprava koju je otvorila Agencija za životnu sredine za primjedbe i komentare na zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja betonske baze (postrojenja za proizvodnju betona) preduzeća Carine u Kamenom. Površina parcele za izgradnju baze iznosi 29.885 m². Iz NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i Građanski pokret „Idemooo!“ negoduju jer betonjerka uveliko radi na parcelama kompanije Carine. Saopštenje je potpisala predsjednica NVO i odbornica Olivera Doklestić. – Betonjerka je maksimalnog kapaciteta od 90 m³/h i sa potrebnom potrošnjom vode od 5.000 m³ godišnje. Problemi

svake, pa i ove betonjerke su: štetan uticaj na klimu i kvalitet vazduha - velika emisija SO2, zasipanje kamenom prašinom (oslobađanje krupnijih i sitnih čestica koje zagađuju vazduh i negativno utiču na ljudsko zdravlje i biljne i životinsje vrste, eko-sisteme, enormna emisija buke, vibracije, potrošnja vode, zatim spravljanje betona zahtijeva znatne količine vode za proizvodnju i održavanje, uništavanje prostora, zemljišta, vegetacije i pejzažnih karakteristika, pojačana frekvencija teškog saobraćaja. Direktan i indirektan uticaj je od betonjerke na okolne slobodne prostore i umanjenje vrijednosti zemljišta oko nje i u širem okruženju – navode u saopštenju dostavljenom medijima.

Sekretarijat za prostorno planiranje, urbanizam i izgradnju opštine Herceg Novi, u novembru 2024. godine izdao je UT uslove (prije usva-

janja PUP-a HN). U njima piše da se u industrijskoj zoni na Kamenome mogu izgraditi: privredni objekti, proizvodno zanatstvo, robno-dis-

tributivni centri, rafinerije, flotacije, topionice, željezare, asfaltne i betonske baze, skladišta opasnih materijala i eksploziva i sl. – To znači da u Sekretarijatu za urbanizam nema limita, sve je moguće, i da je Carine d.o.o. tražio rafineriju – dobio bi je! Uslovi, pak, koji su „propisani“ UT uslovima od novembra 2024. godine određuju se prema betonjerki, zagađivaču prve kategorije, kao običnom građevinskom objektu uz put, pa mu čak propisuju regulacionu i građevinsku liniju, izgrađenost i spratnost kao da je u pitanju obična urbanizacija prostora, i sa sađenjem zelene leje uz glavni, magistralni put ka Trebinju, iako nije uz njega. To govori o površnosti PUP-a, ali i površnom

ja su dva kubika zapremine. – Znatno olakšava posao na terenu, smanjuje fizički napor radnika, omogućava brže i efikasnije čišćenje, a ekološki je prihvatljivo jer ne stvara buku niti zagađenje. Vozilo je električno, ne stvara buku i ne zagađuje okolinu, a mi smo u sklopu preduzeća obezbijedili stanicu za punjenje - kazao je Dragutinović. J. Đ. – P.

pristupu Sekretarijata, ali najviše o Opštini kojoj nije stalo ni do očuvanja prostora, ni do zdravlja ljudi, ničega osim do ubiranja novca pa makar to bilo i na najštetniji način – konstatuju u saopštenju. Doklestić naglašava da Zakon propisuje da svi objekti visokog rizika, iz prve klasifikacije (kakva je i betonjerka) moraju da ima obaveznu procjenu uticaja na životnu sredinu. – Ovo znači da je prije izdavanja UT uslova morala biti urađena procjena uticaja na životnu sredinu za betonjerku Carine d.o.o., od koje bi objektivno sagledavanje moralo da je odbije od izgradnje na Kamenome, ali i ma gdje drugo u novskom zaleđu – konstatuje Doklestić. C. g

PROjeKaT IDe PO PlaNU: Sa sastanka u Pljevljima

Na TeReNU NeMa OBjeKaTa: Lokacija na kojoj će raditi betonjerka

SUša UZIMa DaNaK: Manja izdašnost Vidrovana

Subota, 6. septembar 2025.

ŽABLJAK: Lokalni akcioni plan o ključnim preprekama za dostizanje rodne ravnopravnosti

ŽABLJAK – Opština Žabljak nema edukovani kadar koji bi se sistematski bavio pitanjima rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena kroz lokalne politike i programe. Ne postoji nevladina organizacija posvećena poboljšanju položaja žena, u obrazovnim ustanovama, većinu nastavnog kadra čine žene, dok su rukovodeće pozicije uglavnom u rukama muškaraca, što ukazuje na nejednakost u hijerarhijskom napredovanju. Izostanak lokalnih medija dovodi do toga da problemi sa kojima se žene suočavaju često ostaju nevidljivi i neriješeni.

To je navedeno u Lokalnom akcionom planu za rodnu ravnopravnost (LAP) Opštine Žabljak 2025 – 2027. godine koji je pripremila trinaestočlana radna grupa. Ocjenjuju da je glavni uzrok brojnih izazova sa kojima se suočavaju žene na lokalnom nivou duboko ukorijenjeno kulturološko nasljeđe ispunjeno rodnim stereotipima i predrasudama. Ti obrasci dodatno otežavaju ekonomsko osnaživanje žena, njihov pristup zdravstvenim uslugama i aktivno učešće u donošenju odluka.

STATISTIKA

Prema popisu iz 2023. godine u opštini Žabljak je bilo ukupno 2.941 stanovnika, od toga 1.447 žena. Na čelnim pozicijima ukupno devet organizacionih jedinica, četiri pokrivaju muškarci (Služba predsjednika, Služba skupštine, Glavni administrator, Služba zaštite, Agrobiznis infor centar, Komunalna policija i inspekcija) i tri žene (Sekretarijat za finansije, Sekretarijat za uređenje prostora, zaštite životne sredine i komunalno stambene poslove). Predsjednik opštine je rukovodilac dvije službe, Službe predsjednika opštine i Agrobiznis info centra, a rukovodi i Komunalnom policijom i inspekcijom do zaposlenja načelnika.

Od ukupno 30 odbornika, sedam pozicija pripada ženama ili 23,33 odsto, što ne ispunjava zakonski minimum. Na lokalnim izborima održanim 2022. godine, izborne liste su uglavnom sadržale zakonom propi-

Stereotipi i predrasude koče osnaživanje žena

Žabljak im 2.941 stanovnika, od toga 1.447 žena. Na čelnim pozicijima od ukupno devet organizacionih jedinica tri pokrivaju žene. Grad nema porodilište, nema ni savjetovališta za trudnice i porodilje. Od ukupno 30 odbornika, sedam pozicija pripada ženama ili 23,33 odsto, što ne ispunjava zakonski minimum. U opštini je formirano je 12 mjesnih zajednica, na čelu svake je muškarac. U vaspitno obrazovnim ustanovama žene čine čak 65,78 odsto zaposlenih, a na poziciji direktorice ih je samo 75 odsto

sani minimum žena, tek malo više od 30 odsto. U opštini je formirano je 12 mjesnih zajednica, na čelu svake je muškarac. Kad je o gradskim preduzećima riječ u DOO Komunalno i vodovod ukupno je zaposleno 36 osoba (deset žena), Sportski centar ima šest zaposlenih (dvije žene), Parking servis pet (jedna žena), u Centru za kulturu ukupno je zaposleno osam osoba (pet žena), a u Turističkoj organizaciji sedam (pet žena). Podaci po polu nastavnog kadra u predškolskoj ustanovi, osnovnim i srednjim školama pokazuju da žene čine čak 65,78 odsto zaposlenih, a na po-

Osnovati kancelariju za rodnu ravnopravnost

Autori Lokalnog akcionog plana konstatuju da je pravi trenutak za osnivanje kancelarije za rodnu ravnopravnost.

– Ta kancelarija bi imala zadatak da se bavi unapređenjem položaja žena

ziciji direktorice ih je samo 75 odsto. Od ukupno zaposlenih 308 žena je 158. Žene su na čelu vrtića ,,Kraljevstvo gorske vile“, OŠ ,,Vuk Knežević“ i Sred-

na lokalnom nivou kroz različite aktivnosti i inicijative. Fokus bi bio na razvoju ženskog preduzetništva putem podsticajnih mjera, bespovratnih sredstava i mentorstva, posebno u oblastima seoskog i etno

nje škole ,,17. septembar“, dok muškarac vodi Osnovnu školu ,,Dušan Obradović“. U zdravstvenoj jedinici Žabljak i jedinici Hitne pomo-

turizma, proizvodnje domaćih proizvoda i uslužnih djelatnosti. Takođe, kancelarija bi se bavila pitanjima ženskog zdravlja, učešća žena u političkom i javnom životu Žabljaka, odnosom medija prema ženama, kao i promocijom i primjenom rodno odgovornog budžetiranja – navedeno je u dokumentu.

Centar za socijalni rad nema prostorne uslove

– Poseban izazov Centru za socijalni rad predstavljaju nasilni razvodi, gdje povjeravanje djece i kontakt nasilnika sa djecom može biti izuzetno problematičan. Takvi susreti moraju se odvijati u kontrolisanim uslovima, kako bi se spriječile dodatne traume i zaštitila dobrobit djeteta. Međutim, Centar nema adekvatne prostorne uslove za organizaciju sigurnih kontakata, s obzirom na to da se nalazi u zgradi opštine. Ovo ukazuje na hitnu potrebu da se opština uključi u rješavanje problema, kroz obezbjeđivanje adekvatnog prostora koji bi omogućio sigurne susrete pod nadzorom stručnih radnika, čime bi se dodatno zaštitila djeca iz tih osjetljivih situacija – upozoravaju autori plana.

obrazovne institucije stvarao bi se osnov za dugoročnu promjenu u percepciji uloga žena i muškaraca u zajednici. Posebno važna inicijativa bila bi formiranje multisektorskih timova za borbu protiv nasilja nad ženama, koji bi uključivali policiju, centre za socijalni rad i zdravstvene ustanove. Ovi timovi mogli bi raditi na prevenciji, zaštiti žrtava i adekvatnom odgovoru na slučajeve nasilja, čime bi se povećala sigurnost žena i djece u opštini Žabljak –navedeno je u dokumentu. Više prijava nasilja u porodici

ći ima ukupno 13 zaposlenih, devet su žene. Među medicinskim tehničarima zaposleno je sedam žena i dva muškarca, dok među ljekarima rade dvije doktorice i dva doktora. Na rukovodećoj poziciji nalazi se žena – direktorica Doma zdravlja.

Prema podacima Centra za socijalni rad Žabljak, broj prijava nasilja nad ženama je u porastu. U 2022. godini evidentirano je pet prijava, a u 2023. godini sedam. Naredne godine je zabilježeno šest prijava. – Međutim, porast ne mora nužno značiti i povećanje nasilja, već može ukazivati na veću osnaženost žena da potraže pomoć i zaštitu, posebno imajući u vidu podatak da je u 2024. godini samo jedna od šest

prijava bila ponovljena, dok je preostalih pet predstavljalo nove slučajeve. Takođe, povećan je broj žena koje se obraćaju Centru za socijalni rad u vidu savjetovanja, kao i onih koje traže fizičku zaštitu policije –navedeno je u planu. Konstatuje se da je statistika – prijava nasilja nad ženama zasnovana na podacima evidencije Centra za socijalni rad Žabljak jer službenici Uprave policije često ne prosljeđuju

Centru prijave nasilja u slučajevima koji ne uključuju maloljetnu djecu, a na usmeni zahtjev nijesu dobili podatke od Uprave policije Žabljak.

Smatraju da bi edukacija nastavnog osoblja i učenika o rodnoj ravnopravnosti mogla doprinijeti ranom suzbijanju rodnih stereotipa i podsticanju mladih generacija na izgradnju društva jednakih mogućnosti. – Uvođenjem tih tema u

ZDRAVLJE

Radna grupe koja je pripremila LAP navodi da se ginekološka zdravstvena usluga ne koristi dovoljno, iako je dostupna besplatno svake druge sedmice u Domu zdravlja. – To može ukazivati na potrebu za dodatnom edukacijom, informisanjem ili uklanjanjem potencijalnih prepreka pristupu zdravstvenoj zaštiti. Važno je istaći da Žabljak ne posjeduje porodilište, što predstavlja značajan infrastrukturni nedostatak za trudnice i porodilje.

Pored toga, u ginekološkoj ordinaciji ne postoji sto prilagođen ženama koje koriste invalidska kolica, što ukazuje na potrebu unapređenja pristupačnosti zdravstvene infrastrukture u skladu sa principima rodne ravnopravnosti i inkluzivnosti – navedeno je u planu. Smatraju da bi ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i nabavku opreme omogućila organizovanje specijalističkih pregleda, čime bi se poboljšao pristup preventivnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti. U tom pravcu bi osnivanje savjetovališta za trudnice i porodilje predstavljalo značajan iskorak u podršci majkama i njihovim porodicama. Preporuka je da se u budžetu Opštine povećaju sredstva koja se planiraju za zdravstvenu zaštitu (ove godine iznose 40.000 eura), kako bi se odgovorilo na izazove prevencije i kvalitetne primarne zaštite zdravlja žena. Konstatuju i da je tema selektivnih abortusa vrlo aktuelna. Tvrdnju potkrepljuju podatkom da je Crna Gora četvrta zemlja na svijetu po broju selektovanih abortusa (Populacioni fond Ujedinjenih nacija, 2012). D. ŠAKOVIĆ

DUG PUT DO RODNE RAVNOPRAVNOSTI: Žabljak

Objavljena knjiga „Kulturni život Lovćenca u 20. vijeku“

Ljudi i događaji koji ne smiju biti zaboravljeni

PODGORICA - Knjiga

„Kulturni život Lovćenca u 20. vijeku“ publiciste i istraživača Nenada Stevovića objavljena je u godini obilježavanja jubileja, 80 godina od kolonizacije Crnogoraca u Vojvodini.

Stranice ove studije, koja govori o Lovćencu kojeg više nema, uz otkucaje prošlosti iz prohujalih vremena, vraćaju u kolektivno sjećanje kulturne pregaoce i događaje koji zaslužuju da ne budu zaboravljeni. U recenziji knjige kulturolog Željko Rutović između ostalog navodi da je ova knjiga „publicistički živi susret sa riječju i djelom koji su Lovćenac postavili na uzornu mapu puta čuvanja biljega crnogorske nacionalne kulture.“

- Konačno, Stevović i ovim povodom, i ne samo ovim, zbori nam kako se čuvaju ti nacionalni biljezi, te kako pisana

Naslovnica knjige

riječ os taje vječitim živim spomenikom kolektivnog kulturnog prepoznavanja i trajanja – zapisao je Rutović. Knjiga „Kulturni život Lovćenca u 20. vijeku“ izašla je u izdanju Udruženja Crnogoraca Srbije „Krstaš“ i časopisa Komuna iz Podgorice, uz podršku Ministarstva dijaspore Crne Gore. R. K.

Jocić dobitnik nagrade NB „Radosav Ljumović“

Zbirka „Dani“ djelo misaone dubine

PODGORICA - Damir

Jocić dobitnik je nagrade Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ za najbolju pjesničku zbirku napisanu u prethodnoj godini za pjesničku knjigu „Dani“ (Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“, edicija „Povelja“, Kraljevo: 2024. godine). Tako je odlučio žiri u sastavu Milorad Durutović, predsjednik, Đorđe Šćepović i Stefan Sinanović, članovi. Žiri je procijenio kako je pjesnička zbirka „Dani“ djelo naročite stilske i kompozicione usaglašenosti, misaone dubine, jezičke izražajnosti i unutarnje koherentnosti, te da

svojim poetskim svojstvima, autentičnošću i invencijom zadovoljava kriterijume za ovu nagradu. Podsjećamo da su se u užem izboru za nagradu Biblioteke „Radosav Ljumović“ našle i hvale vrijedne pjesničke knjige „Zmijin nauk“ Envera Kazaza, u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje, Tešanj; „Zavetrina“ Kristine Točaković-Kostrešević, koju je objavilo Društvo za afirmaciju kulture „Presing“ iz Mladenovca; te „Poezija i industrija“ Nadežde Purić-Jovanović, takođe u izdanju Društva za afirmaciju kulture „Presing“ iz Mladenovca. A. Đ.

„Scenski tragovi“ u KIC-u

PODGORICA - Foto-dokumentarna izložba „Scenski tragovi“ može da se pogleda do 14. septembra u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“, u okviru segmenta posvećenog proslavi šest decenija postojanja KIC-a. Autor izložbe je Damir Murseljević. Postavka „Scenski tragovi“ predstavlja dragocjenu vizuelnu retrospektivu dramskog programa KIC-a koji je de -

cenijama bio prostor eksperimenta, angažovane riječi, umjetničke vizije i društvene refleksije. U okviru izložbe biće predstavljene fotografije, posteri, novinski članci i programski flajeri iz arhive KIC-a, ali i fotografije čiji autori su Momir Matović, Damir Murseljević i drugi. Dio materijala za izložbu ustupila je i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“. A. Đ.

Subota, 6. septembar 2025.

Slikarka i književnica Daca Marković za Pobjedu o

PODGORICA - Borba, posvećenost i nepokolebljiva vjera u ono što stvara - tako bi se, u najkraćem, mogao opisati životni i stvaralački put Dace Marković, slikarke i književnice čije su riječi i boje oblikovale jedinstven umjetnički izraz.

Rođena u Ivangradu, a danas podjednako vezana za Beograd i Berane, Marković decenijama stvara djela prožeta nostalgijom, dubokim emotivnim slojevima i potrebom da svijet oko sebe pretoči u sliku ili priču. Izložba slika i promocija književnog djela Dace Marković održani su u Galeriji ,,Most“ u Podgorici. O njenom stvaralaštvu govorili su Slobodan Vuković, novinar i publicista, mr Željko Rutović, kulturolog i publicista, i mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komuna. Bila je to prilika da ragovoramo sa umjetnicom koja je čitav život posvetila boji, riječi i slobodi stvaranja. U razgovoru za Pobjedu, Marković otkriva fragmente svog bogatog i burnog stvaralačkog puta.

RODNI GRAD

Daca Marković za sebe kaže da je više Ivangrađanka nego Beranka. Živi i radi u Beogradu i Beranama. Njen atelje u potkrovlju jedne zgrade u Ulici Nikole Tesla broj 4 u Zemunu i u rodnoj kući u Beranama u Polimskoj br. 102 prave su male galerije umjetnosti jednog slobodnog umjetnika. - Moj život je bio jako težak.

Nostalgija je moj pokretač i moja

Jedna od slika Dace Marković predstavljena na izložbi

Nervira me ljudska dosada, ljudi koji ništa ne rade, ljudi koji gledaju i ogovaraju. Ne mogu da budem u dosadi, to mi smeta. Moram da radim. Olovka mi daje inspiraciju. Ja sam dnevni slikar. Prošla sam sve slikarske pravce. Ne zanima me podražavanje prirode. To sam svela na misaonu apstrakciju – kazala je Marković za Pobjedu

Čitav život sam bila slobodan umjetnik. Nije me niko tjerao, sama sam to izabrala, to je bio moj poziv. Koliko mi se puta

Radi u tišini, bez buke i šuma

Amer Ramusović je kazao da je Daca Marković čitav život posvetila slikarstvu i književnosti.

- Ona je jedna od umjetnica koja radi u tišini, bez buke i šuma, ali neprekidno stvara. Možda je to pravo posvećenje ili ponašanje autentičnog umjetnika: na njoj je da stvara, a neka se drugi bave sujetom ili renomeom i slavom. Poni-

kla je u Ivangradu, gradu svoje mladosti, a otišla je za Beograd da proširi vidike i okuša talenat u konkurenciji poznatih i afirmisanih stvaralaca posebnošću i nenametljivom nametljivošću. Iz rodnog grada u „svijet“ je odnijela veoma dobro znanje srednjoškolca, prošireno iskustvima sa zajedničkih nastupa na izložbama beranskih

stvaralaca, odnijela je dušu umjetnika punu dragih likova, polimskih pejzaža i boja… Sve je to vremenom pretakala na platna i njima oduševljavala likovnu publiku svuda tamo gdje su stizale njene slike. A stizale su po čitavoj bivšoj zajedničkoj domovini i mnogo dalje do Moskve, Njemačke, Švajcarske, Njujorka… - istakao je Ramusović.

desilo da pođem da kupim da jedem, u blizini vidim knjižaru u kojoj se prodaju boje i ja kupim boje, a dođem kući bez hljeba. Ako je iko boemisao, to sam bila ja. Ali sam se izborila. Sve dok sam živa, ja ću da slikam i pišem. To me drži, navikla sam na to - istakla je Marković. Umjetnica često prijateljima u Beogradu kaže - „Idem kući, idem u Berane“. - I dalje sam srčano vezana za rodni grad. Kuća za mene ima i emotivno i stvaralačko i duhovno značenje. U kući se osjećam svoja, osjećam se ušuškano. Tu mi je bila majka. Ona je imala razumijevanja za moje umjetničke sklonosti. Sjećam se, ona plete čarape, priča mi i ja sve to zapisujem. Tako je i nastala moja knjiga ,,Priče moje majke“ - istakla je Marković.

PODGORICA - Film o Gazi

„Glas Hind Radžab“ dobio je dvadesettrominutne ovacije nakon svjetske premijere na Filmskom festivalu u Veneciji, što je vjerovatno rekord, jer je za jedan minut nadmašilo aplauz koji je dobio film „Panov lavirint“ u Kanu 2006. godine. Film rediteljke Kauter Ben Hanije govori o šestogodišnjoj Hind Radžab , koja je ubijena sa svojim rođacima,

tetkom, stricem i dvojicom bolničara koji su krenuli da im pomognu, nakon što su izraelske snage pucale na njihov automobil u Gazi u januaru 2024. godine, prenosi BBC. Po završetku filma glumac Motaz Malhis mahao je palestinskom zastavom, dok se iz publike čulo jecanje i skandiranje „slobodna Palestina“. Brojne holivudske zvijezde, uključujući Hoakina Finiksa, Runi Maru, Breda Pita, Alfonsa Kuarona i Džona-

Velika podrška dugometražnom filmu „Glas Hind Radžab“ na Filmskom festivalu u Veneciji

Producenti Hoakin Finiks i Runi Mara, rediteljka Kauter Ben Hanije i glumac Motaz Malhis koji drži sliku ubijene Hind Radžab

Biblioteka „Radosav Ljumović“

moj glavni moja misao

Daca je završila Pedagošku akademiju - likovni odsjek u Nikšiću, kao i Filozofski fakultet - istorija umjetnosti u Beogradu. Njene slike likovna publika bila je u prilici da vidi u mnogim gradovima širom bivše Jugoslavije i svijeta. U njenim djelima često se osjeća snažna nota nostalgije.

- Nostalgija je moj pokretač, moja misao. U mojoj blizini mora uvijek da bude olovka kako bih napravila neku crticu. Kada pijem kafu, tumačim to šta sam napisala. U početku mi se čini da to ne valja i hoću sve da pocijepam, ali ispostavi se da je to dobro - kazala je Marković. Iza Dace Marković je preko 40 samostalnih i više od 460 kolektivnih izložbi širom svijeta. Objavila je 20 knjiga, među kojima su romani, poezija i priče.

- Uporedo sa slikarstvom sam pisala. Počela sam još od osnovne škole, kada sam bila dio literarne i likovne sekcije. A onda sam jedno vrijeme odbacila literarno i u potpunosti sam se posvetila slikarstvu jer sam smatrala da dvije umjetnosti ne treba da idu zajedno. Međutim, to je u meni ,,ćutalo“. Sjećam se trenutaka kada sam bila razočarana i sve ono što sam napisala strpa-

la u atelje. Tamo imam jednu furunu u koju sam stavila sve što sam pisala sa namjerom da sve zapalim. Bila je jesen, otišla sam za Berane i kada sam se na zimu vratila u Beograd, krenula sam da upalim furunu, ali vatra nikako nije htjela da se zapali, iako je unutra bio papair. Neki inat, nešto me tjeralo. U jednom trenutku sam sve papire izbacila na pod ateljea i počela da čitam. Vidjela sam da je to dobro. Dobri ljudi su mi pomogli da dođem do štampe. Evo, do danas objavljujem knjige - rekla je Marković.

RIJEČI I BOJE

Daca Marković sebe predstavlja kao umjetnicu, putnicu i ženu riječi i boje. - Nervira me ljudska dosada, ljudi koji ništa ne rade, ljudi koji gledaju i ogovaraju. Ne mogu da budem u dosadi, to mi smeta. Moram da radim. Olovka mi daje inspiraciju. Ja sam dnevni slikar. Prošla sam sve slikarske pravce. Ne zanima me podražavanje prirode. To sam svela na misaonu apstrakciju. Imala sam želju da dođem do jedne tačke, do jednog kruga i već dugo godina radim taj jedan krug koji je bez kraja, bez granica - istakla je Marković.

A. ĐOROJEVIĆ

Pjesniku i novinaru Pobjede Andriji Radoviću u Bijelom Polju uručena Ratkovićeva nagrada za mlade autore

Poezija je neprekidna svježina svijeta

BIJELO POLJE - U Parku

pjesnika u Bijelom Polju, u okviru 55. „Ratkovićevih večeri poezije“, održan je program za mlade autore, a ovogodišnji laureat prestižne nagrade je Andrija Radović, novinar Pobjede iz Podgorice.

Ujedno je i promovisana knjiga prošlogodišnje dobitnice nagrade „Ratkovićevih večeri poezije“ za pjesnike do 27 godina Jelene Kljajević. Nakon toga nastupili su finalisti ovogodišnjeg konkursa RVP i proglašeni dobitnici prve, druge i treće nagrade.

Na konkurs „Ratkovićevih večeri poezije“ za pjesnike do 27 godine prispjelo je 10 rukopisa mladih autora iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Žiri je kao tri najbolja prepoznao rukopis pod šifrom „ashaver 29“, autora Andrije Radovića iz Podgorice koji je dobio prvu nagradu, rukopis pod šifrom „Axsis Mundi“, autorke Angeline Životić iz Srbije, koja je dobila drugu nagradu, i rukopis „9 zlatnih žaba“ autora Hana Hadžibulića iz Srbije, koji je osvojio treću nagradu.

Darija Žilić, književnica iz Zagreba i članica žirija za

mlade autore, saopštila je da joj je jako drago da je mladi, već afirmisani pjesnik iz Crne Gore Andrija Radović dobitnik prve nagrade na RVP. - Mislim da je njegov pjesnič-

ki izraz vrlo zreo. U njegovoj poeziji nalazi se puno interteksta, ali i promišljanja savremenog svijeta, odnosa društva, identiteta, angažovanosti. Vrlo suptilno i minimalistički

U Risnu zatvoren Festival etnološkog filma, ukazano na neophodnost veće brige o našem nasljeđu

Vrijeme

je da djelujemo

piše i, eto, vjerujem u uspješnost njegove karijere - kazala je Žilić. Nakon uručenja nagrade, Andrija Radović saopštio je novinarima da mu je „srce puno, što smo u osunčanom bjelopoljskom Parku pjesnika, kazujući svoje pjesme, posvjedočili da je poezija neprekidna svježina svijeta, kako je u istoimenom eseju zapisao Dušan Matić“.

- Imali smo priliku da čujemo stihove talentovanih mladih autora koji su konkurisali za ovogodišnju nagradu, što i moje priznanje čini još većim. Naravno da mi Ratkovićeva nagrada znači, ne mogu da budem ravnodušan. Svako iole upućen i književnu istoriju ovog podneblja svjestan je značaja koji ima Risto Ratković u kontekstu crnogorske i jugoslovenske književnosti i kakvu ova nagrada, koja se 55. put dodjeljuje ove godine, ima težinu. Ratković je svojevrsna referentna tačka za svakoga ko se u Crnoj Gori obreo u literaturi. Hvala „Ratkovićevim večerima poezije“ na gostoprimstvu i posebno hvala žiriju koji je prepoznao vrijednost mog rukopisa i presudio da on ide u štampu - kazao je Radović. B. ČOKOVIĆ

tana Glejzera, pridružile su se filmu kao izvršni producenti. Finiks i Mara prisustvovali su emotivnoj premijeri, kada je glumačka ekipa filma držala fotografiju ubijene djevojčice tokom ovacija. Tunis, odakle je rediteljka, nominovao je „Glas Hind Radžab“ za najbolji međunarodni igrani film na dodjeli Oskara sljedeće godine i očekuje se da će biti veliki favorit. I na konferenciji za novinare u Veneciji, Ben Hanija i njena

glumačka ekipa dočekani su ovacijama. - Ovaj film nije fantazija, već je utemeljen na istini. Hind Radžab je jedna od više desetina hiljada djece koja su ubijena u Gazi u posljednje dvije godine. To je glas svake ćerke i svakog sina koji imaju pravo da žive, da sanjaju, da postoje dostojanstveno, ali im je sve to ukradeno pred našim očimarekla je glumica Saja Kilani Film je zasnovan na autentičnom pozivu koji je uputila palestinska djevojčica zarobljena u automobilu u Gazi 29. januara 2024. godine, nakon što su izraelske snage ubile članove njene porodice. R. K.

PODGORICA – Festival etnološkog filma u Risnu zatvoren je u dvorištu Palate Ivelić uz poruku da graditeljstvo nije samo zid i kamen, već identitet i nasljeđe zajednice – kroz 13 filmova, radionice i razgovore organizatori su podsjetili publiku da se baština može očuvati samo zajedničkim djelovanjem. Posljednje veče, publika je vidjela filmove „Ide život“, „Sjenka kralja“, „Sačuvaj Bože“ i „Zlatni most“. Festival je održan u organizaciji NVO „Medaur“ – Društva za njego-

vanje kulturnog nasljeđa Risna, a publici je tokom četiri večeri predstavljen izbor od 13 ostvarenja različitih autora od Nepala preko Irana do Perua. Ovogodišnja tema festivala bila je graditeljstvo kao segment kulturnog nasljeđa, koja se provlačila kroz filmske priče, ali i kroz razgovore sa publikom i stručnjacima. Publiku su na završnoj večeri pozdravili izvršna direktorica mr Jelena Čečur, selektor Vladimir Perović, PR festivala Iva Malešević i organizator pratećeg programa Radovan Ognjenović. Čečur je istakla da festival

pokazuje koliko zajednici znači Risan i pozvala građane da se aktivno uključe kako bi zajednički zaštitili i unaprijedili nasljeđe za buduće generacije. Perović je zahvalio publici na velikom odzivu, najavivši da će festival u narednim godinama poprimiti i takmičarski karakter. Malešević je podsjetila na važnost promišljanja strategija za očuvanje kulturnog nasljeđa, a Ognjenović istakao da prateći program pokreće zajednicu i otvara prostor za konkretne inicijative u zaštiti nasljeđa. Na zatvaranju, NVO „Medaur“

i Festival su publici uputili poruku: „Što od Risna želite da vaša djeca naslijede – zidove koje ruši beton ili pejzaž koji priča priče? Rišnjani/ke su prva i posljednja linija odbrane onoga što čini naš grad posebnim. Vrijeme je da djelujemo, a ne samo da pričamo o tome. Ono što danas ne zaštitimo – sjutra nestaje. Pridruži nam se!“

Festival je okupio veliki broj reditelja i predstavnika produkcijskih timova, što je publici omogućilo neposredan kontakt i interakciju, a diskusije su bile vođene u pravcu kulturne razmjene, ali i osvješćivanja o značaju očuvanja nasljeđa. Prateći program festivala imao je za cilj da pokrene zajednicu i ojača njen glas u pravcu zaštite baštine, kroz radionicu dokumentarnog filma „Kultura u kadru – objektivom kroz nasljeđe“ namijenjenu djeci i mladima radi razvijanja svijesti o okolini uz kreativno izražavanje, te ko-kreativne susrete sa stručnjacima koji su ponudili konkretne inicijative za očuvanje risanskog nasljeđa. Program festivala biće nastavljen kroz Eho segment, koji će filmske priče prenijeti publici van Risna: 7. septembra u Gornjem Grblju i 8. septembra u Domu starih „Grabovac“. R. K.

Andrija Radović nakon uručenja nagrade u Bijelom Polju B. ČOKOVIĆ

Sa zatvaranja Festivala etnološkog filma

Daca Marković M.

Građani i ekološki aktivisti oštro osudili planiranu sječu višedecenijske košćele u okviru rekonstrukcije Ulice slobode

Pozivaju nadležne iz gradske uprave da zaustave

ekocid u centru grada

Uklanjanje stabala pri rekonstrukciji ulica nije odraz nužde i potrebe, već je odraz lijenosti i neodgovornosti, a što je postalo uobičajena slika društva u kojem živimo.

Mnogo je lakše ukloniti stablo nego ga sačuvati. Košćela je autohtona vrsta i jedan od simbola Podgorice, pa bi se prilikom projektovanja moralo voditi računa o identitetu grada i održivom razvoju. Nažalost, opet smo u situaciji da građani treba da brane prirodu od gradskih vlasti.

Ovo su neke od ključnih poruka ekoloških aktivista i stanovnika centra grada na planirano uklanjanje višedecenijske košćele u okviru projekta rekonstrukcije Ulice slobode za što investitor ovoga posla, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, ima dozvolu. Oni apeluju na upravu Glavnog grada i gradonačelnika Sašu Mujovića da zaustave ekocid u srcu Podgorice.

ODGOVORNOST

Građanski i ekološki aktivista Vuk Vujisić je prije dva dana upozorio na to da je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice dobila dozvolu i rješenje da izvođači radova mogu posjeći košćelu u okviru radova rekonstrukcije dijela Ulice slobode (na potezu od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice). Pozvao je nadležne u Glavnom gradu i gradonačelnika Sašu Mujovića da nipošto ne dozvole da se ovo stablo posiječe. Smatra da bi drvo trebalo sačuvati po principu kako je to urađeno sa starim platanom na Trgu Balšića. - To se ne smije desiti! Košćela je autohtona vrsta i jedan od najčešćih simbola Podgorice. Prilikom projektovanja mlađani projektanti i službenici moraju da vode računa o identitetu grada i održivom razvoju, sve ostalo je na štetu građana i ovog grada. Decenije rasta su nešto što ne možete nadoknaditi novom sadnjom. Ispod sačuvanog platana i ove košćele, kad se sačuva, treba postaviti i formativne table sa QR kodovima i opisom od kada ta stabla datiraju – poručio je Vujisić.

Vodeća nadzorna inženjerka Sanja Čukić iz Agencije za razvoj i izgradnju Podgorice izjavila je za Pobjedu da je predviđeno da sve važne instalacije idu preko mjesta gdje se nalazi košćela. Istakla

Uklanjanje stabala pri rekonstrukciji ulica nije odraz nužde i potrebe, već je odraz lijenosti i neodgovornosti, a što je postalo uobičajena slika društva u kojem živimo. Sigurno je mnogo lakše ukloniti stablo nego ga sačuvati. Lako je projektovati iz kancelarija, ne gledajući i ne razumijevajući okruženje u kojem se nalazimo i za koje se projekti prave. Kada se naiđe na ovakvo stablo, onda se izvođači radova ponašaju kao da se ništa nije desilo. Odgovor uglavnom bude „usadićemo nova“, „tako je u projektu“ i tu se sva priča završava – poručuje izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković

je i da je to u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima i glavnim projektom, te da će biti zasađen novi drvored od 13 zimzelenih hrastova, kao u donjem dijelu Ulice slobode. Prema njenim riječima, ako bi bilo odlučeno da stablo bude sačuvano, morao bi da se izmijeni projekat.

- Projekat se mijenja prije nego počnu radovi, a ne sada. To je problematično. Mi bismo bili u obavezi da obustavimo izvođenje radova. Ne smatramo da je košćela bezvrijedna. Ali, sada, u ovoj fa-

zi, kada smo skinuli asfalt, raskopali ulicu, kad kreće kišni period, a imamo na gradilištu debeli sloj zemlje… - poručuje Čukić.

S obzirom na to da se prema revidovanom projektu i planu instalacije nalaze u trotoarima sa obje strane, kaže da radove izvode regularno. Kako dodaje, izgled saobraćajnice se mijenja: ,,Ostaje dvosmjerna, sužava se kolovoz na dvije saobraćajne trake, a proširuju trotoari“.

- Drvetu je onda problemtičan položaj, jer su instalacije

oko njega. Sa ovakvim stanjem stvari mi mu kidamo žile. One su do pola ulice, čak su se približile suprotnoj strani. Samim tim, kada ih kidamo, i ako ga ostavimo može se desiti da će to drvo tu bitisati, ali u nekom trenutku od sjevernog vjetra bi vrlo vjetrovatno moglo biti oboreno. Znači, ugrožena je bezbjednost građana… Tu će proći instalacije jake struje, kablovske kanalizacija. TK kanalizacija, fekalna, vodovod, atmosferska, a glavni vod fekalne kanalizacije ide pravo na drvo – objašnjava Čukić. Ako bi drvo trebalo da se sačuva, ističe ona, morao bi kom-

pletan projekat da se mijenja. - Ako se mijenja projekat, onda bi morala da se radi i revizija. U ovoj fazi pitanje je da li se to može uraditi – navodi Čukić. Zakonska obaveza svakoga ko radi nadzor je da radi u skladu sa planskom dokumentacijom.

- Mi ne možemo da radimo mimo DUP-a, a ako bismo morali da sačuvamo drvo onda bismo radili mimo planiranog DUP-a, jer bismo morali sve instalacije da smjestimo u kolovoz, a ne u trotoar – zaključila je predstavnica Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, uz napomenu da radove izvode oko spornog drveta, te da se još ne zna kada će ono biti uklonjeno, iako za to imaju sve dozvole.

LIJENOST

Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković smatra da je planirano uklanjanje košćele u Ulici slobode odraz lijenosti i neodgovornosti.

- Uklanjanje još jednog stabla koje je krasilo Ulicu slobode u prethodnih 30 godina nažalost nije ništa novo i ponašanje je koje gledamo svakodnevno u ovoj zemlji. Uklanjanje stabala pri rekonstrukciji ulica nije odraz nužde i potrebe, već je odraz lijenosti i neodgovornosti, a što je postalo uobičajena slika društva u kojem živimo. Sigurno je mnogo lakše ukloniti stablo nego ga sačuvati. Lako je projektovati iz kancelarija, ne gledajući i ne razumijevajući okruženje u kojem se nalazimo i za koje

Drvo mimoze ošegali juče

U okviru temeljne rekonstrukcije dijela Ulice slobode, projektom je osim košćele planirano i uklanjanje stabla mimoze. Drvo mimoze, koje se nalazilo prekoputa višedecenijske košćele, radnici su juče su ošegali. Na njenom mjestu će biti zasađen zimzeleni hrast (vrsta kao u donjem dijelu Ulice slobode), uz planiranih ostalih 12 ovom dijelu ulice (uključujući i na mjestu košćele, ako bude uklonjena).

se projekti prave. Kada se naiđe na ovakvo stablo, onda se izvođači radova ponašaju kao da se ništa nije desilo. Odgovor uglavnom bude „usadićemo nova“, „tako je u projektu“ i tu se sva priča završava – poručuje Vuković. Ono što nije lako, ali je nužno, ističe ona, jeste traženje rješenja za očuvanje stabala koja su rasla u našem gradu decenijama.

- Ali, za to treba malo više rada, malo više promišljanja, malo više obilaska terena a i ponajviše razumijevanja vrijednosti koje na ovaj način bjesomučno gubimo. Rješenja postoje, samo treba naći odgovarajuće za svako stablo i ista primijeniti – zaključuje Vuković. Nezadovoljstvo zbog planiranog uklanjanja košćele iskazuje i Dino Adrović, stanovnik centra grada, čija se kancelarija nalazi u neposrednoj blizini ovoga stabla.

- Nažalost, opet smo u situaciji da građani brane prirodu od gradskih vlasti. Bilo pasivnošću i prećutnim odobravanjem, ili čak i svjesnom dozvolom, Podgorica gubi prirodu. Stablo košćele koje projektom žele ukloniti je jedino višedecenijsko stablo u Ulici slobode. Građani centra su saglasni da stablo treba biti sačuvano. Takođe, mišljenja smo da bi jedino stablo u glavnoj ulici moglo da predstavlja neki vid turističke atrakcije. Svjedoci smo da su platani u Vučedolskoj ulici prilikom rekonstrukcije posječeni, i lako se možemo uvjeriti da je izgled ulice ljepši sa odraslim drvećem nego sa novim stablima. Nadamo se da gradska uprava ima sluha i da će preinačiti projekat kojim bi posjekli jedino odraslo drvo u Ulici slobode – poručio je Adrović. Stanar centra grada Adi Jakupović, koji je odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada, smatra da je stanovnicima centra Podgorice, a posebno Ulice slobode, najmanje potrebna još jedna betonizacija i devastacija zelenih površina. - Višedecenijsko stablo košćele u opasnosti je od sječe i uklanjanja. Preživjelo je podgorička ljeta i zime, ali novu upravu grada neće. Dok se stanari Bulevara Ivana Crnojevića spremaju na još jedan u nizu protesta zbog ucrtavanja parking mjesta na zelenim površinama između stambenih zgrada, apelujemo na upravu Glavnog grada i gradonačelnika Mujovića da zaustave ekocid u srcu Podgorice – poručio je Jakupović. Podsjećamo, radovi u Ulici slobode će građane koštati više od 788.000 eura, trebalo bi da traju 95 dana, a planirani rok za završetak posla je decembar ove godine. Investitor ovoga posla je Glavni grad, projektant je Republički zavod za urbanizam i projektovanj, revident je ,,Projectman“ d.o.o. Podgorica, izvođač radova je konzorcijum ,,Geotin MNE“ d.o.o. i ,,Asfalt – beton gradnja“ d.o.o., dok je stručni nadzor Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. I. MITROVIĆ

SIMBOL GRADA: Višedecenijska košćela u Ulici slobode

Ošegano stablo mimoze

Agencija za zaštitu životne sredine dala pozitivno mišljenje za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

Botunjani ne priznaju mišljenje komisije, neće dozvoliti gradnju kolektora

Agencija za zaštitu životne sredine dala je pozitivno mišljenje na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju planiranog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Direktor Agencije Milan Gazdić poručuje da je ova odluka donesena tek nakon što je komisija, koju je formirala ova institucija, pažljivo obradila svaki komentar, analizirala sve primjedbe i prijedloge i uložila dodatne napore da se glas građana, posebno mještana Botuna, uzme u obzir. S druge strane, predstavnik mještana Botuna Jagoš Bećirović poručuje da oni ne priznaju mišljenje sramne komisije koju je angažovala Agencija za zaštitu životne sredine, te da Botunjani i Zećani neće dozvoliti izgradnju kolektora na planiranoj lokaciji u Botunu.

ANALIZA

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić poručuje da je ova odluka donesena tek nakon što je komisija, koju je formirala ova institucija, „pažljivo obradila svaki komentar, analizirala sve primjedbe i prijedloge i uložila dodatne napore da se glas građana, posebno mještana Botuna, uzme u obzir“.

- Komisiju čini sedam članova od kojih je šest doktora nauka, vrsnih eksperata iz svojih oblasti. Ovom prilikom zahvaljujem svim članovima komisije na profesionalnom odnosu prema ovom predmetu - navodi Gazdić.

Podsjeća i da je Podgorica jedini glavni grad u regionu koji nema postrojenje koje odgovara njenom broju stanovnika. - Više od 60 odsto otpadnih voda se i dalje neprečišćeno izliva u Moraču, a zatim u Skadarsko jezero koje je pod nacionalnom i međunarodnom zaštitom. Posljedice toga najviše trpe stanovnici Zete – jer upravo kroz njihova naselja protiče zagađena voda koja ugrožava zdravlje, poljoprivredu i eko-sisteme. Zato ovo postrojenje nije samo infrastrukturna investicija, već civilizacijska potreba. Otkad sam na čelu Agencije više puta smo bili kritikovani da opstruiramo projekte, kako od investitora, tako ponekad i

od političkih struktura. Istina je suprotna: insistiramo na detaljnoj i sveobuhvatnoj provjeri svakog projekta. Ono što u prošlosti nije bio standard, danas je obaveza – a to je da nijedan projekat ne smije ugroziti lokalnu zajednicu i prirodu - kaže je Gazdić. Naglašava i da su svi komentari građana razmotreni, te da je ovim rješenjem nosiocu naložen sveobuhvatni set mjera zaštite, među kojima je i uspostavljanje kontinuiranog monitoringa kvaliteta vazduha instaliranjem mjerne stanice na teritoriji Botuna. - Rezultati mjerenja moraju biti dostupni javnosti u realnom vremenu, čime će osigurati transparentnost rada spalionice. U slučaju prekoračenja, rad postrojenja će biti obustavljen na osnovu Zakona o zaštiti vazduha. Da je postojala i najmanja sumnja u štetnost projekta, Agencija bi ga spriječila. Naša obaveza je da štitimo životnu sredinu i interese lokalne zajednice, i to činimo dosljedno

i transparentno - tvrdi Gazdić. Pored lokalnog značaja, smatra on, ovaj projekat je ključan i za proces evropskih integracija Crne Gore.

- Izgradnja PPOV u Podgorici jedan je od najvažnijih preduslova u Poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Da ne bude zabune: riječ je o najznačajnijem projektu zaštite životne sredine u Crnoj Gori ikada. On direktno utiče na zdravlje ljudi, očuvanje kvaliteta vode i biodiverziteta, kako Morače, tako i NP Skadarsko jezero - objašnjava Gazdić.

Izrazio je žaljenje što se pitanje izgradnje kolektora u 21. vijeku politizuje. On je siguran da je riječ o javnom interesu da živimo u zdravijem okruženju.

- Uvjeren sam da će ovaj projekat ujediniti građane, stručnjake i institucije. Sa zadovoljstvom potpisujem odluku i podržavam početak izgradnje postrojenja koje će obilježiti novu fazu u razvoju Podgorice i Zete, zaštiti Skadarskog

Knežević: Očekujem da istraga SDT-a osim

Gazdića obuhvati i građevinske tajkune

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević sa neizmjernim žaljenjem konstatuje da je hiljaditi put bio u pravu iako je, kako navodi, prije dva dana pretrpio salvu medijskih napada jer je uhvatio u laži sve one koji su tvrdili da komisija nije donijela pozitivno mišljenje o izgradnji kolektora u Botunu. - Ovo je razlog više da SDT koliko danas po službenoj dužnosti formira predmet i istraži sve okolnosti koje indiciraju da se radi o slučaju visoke korupcije. Svakom je jasno da ovdje nije riječ o „struci“, već o bruci koja će ostati zabilježena kao akademsko zastiđe i putokaz mladim generacijama kuda ne treba da idu. Očekujem da istraga SDT-a, osim direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića, obuhvati i određene građevinske tajkune koji su nakon pada DPS-a presvukli političke dresove, i žele da u ovom projektu ekološkog genocida nad Zetom zauzumu pozicije podizvođača. Umjesto da im se ispita porijeklo kapitala i konfiskuje imovina stečena na korupciji i zloupotrebama, ovaj nepismeni Tajkunarijum, kome iz donjih dijela leđa još vire nesažvakani pipci gambora, pomislio je da će preko jednog broja političara na vlasti gaziti Zetu i Zećane i njihovo pravo na zdrav život i

životnu sredinu. Ukoliko izostane reakcija tužilaštva, kao i što sam najavio, lično ću podnijeti krivične prijave protiv članova komisije, i svim raspoloživim ustavnim sredstvima nastaviti borbu protiv koruptivne hobotnice – saopštio je Knežević. Podsjetivši da su ga prije dva dva dana prozivali da ubijedi struku o štetnosti instaliranja kolektora u Botunu, obavještava javnost da će narednih dana pred građane iznijeti zastrašujuće podatke kako je svjesno i organizovano uništavana životna sredina u Zeti, i kako bi izgradnja kolektora u Botunu od ove opštine napravila crnogorski Černobilj. - Dakle, „struku“ nemam namjeru da ubjeđujem, jer su današnjim mišljenjem sebe ispisali iz te kategorije. Jedini koje treba ubijediti su građani Botuna, zato pozivam članove komisije, članove Tajkunarijuma, političare i sve koji žele da izgrade kolektor u Gornjoj Zeti, da posjete ovo selo i snagom svoje argumentacije dobiju podršku za ovaj zločinački naum. Bježati od svog naroda nije najbolja taktika, mnogi su pokušali, ali narod uvijek na kraju svakom odredi svoje mjesto i u životu, i u politici, i u istoriji. A ja potpuno spokojan čekam sud mog naroda – zaključio je Knežević.

jezera i ispunjavanju evropske vizije Crne Gore - zaključio je direktor Agencija za zaštitu životne sredine.

,,KORUPCIJA“

Predstavnik mještana Botuna Jagoš Bećirović izjavio je za Pobjedu da oni ne priznaju mišljenje komisije koju je angažovala Agencija za zaštitu životne sredine, te da Botunjani i Zećani neće dozvoliti izgradnju kolektora na planiranoj lokaciji u Botunu. - Kakvo god da je bilo mišljenje ove komisije, koja je bila sramna i neljudska, mi ćemo se odnijeti isto kao što je dosad bilo. Nećemo dozvoliti da se postrojenje gradi u Botunu. To je zaista sramota i zastiđe, kada je komisija prihvatila elaborat sa netačnim informacijama na koje smo ukazivali. Nećemo dozvoliti gradnju, pa makar da nas to košta života. Ne prijetimo nikome, ali se u ovoj situaciji moramo držati one Njegoševe: ,,Muž je branič žene i đeteta“... Ponadali smo se bili da je došao pravi čovjek,

koji će biti trezven i reći - dajte ljudi, ovi ljudi u Botunu su ubijeni 50 godina, dosta im je više toga, dajte da ih više ne ubijamo, nego da se nađe druga lokacija, ima ih dosta – poručuje Bećirović, uz napomenu da sumnja da su u ovaj slučaj umiješane koruptivne radnje. Predstavnicima Glavnog grada poručuje da nemaju što planirati da započnu radove na izgradnji kolektora u Botunu. - Glavni grad može da dogovara radove. Ali, treba da znaju da je ovo botunska zemlja na kojoj planiraju da grade kolektor. Botunjani sa cijelom Zetom neće dozvoliti da nas i drugi put prevare, da nas truju i uništavaju. Jednom smo prevareni i platili dobar ceh, drugi put nećemo sigurno. Priprema nam se još jedna crna ekološka tačka, uz bazen crvenoga mulja i rasuti otpad u krugu Kombinata aluminijuma – poručuje Bećirović. Podsjeća da je stav Botunjana poznat i počeo još 2004. godine, kada nijesu postojale mnoge partije koje danas učestvuju na političkoj sceni. Kako navodi, 2008. godine svi punoljetni građani Botuna potpisali su peticiju protiv gradnje postrojenja na toj lokaciji.

- Nakon toga, 2014. godine potvrdili smo čvrst stav protivljenja, 2021. godine takođe peticija sa potpisima svih punoljetnih građana koji su i tada rekli „ne“ ovim postrojenjima na toj lokaciji, a svi smo različitih političkih ubjeđenja… Obraćali smo se svim relevantim institucijama u zemlji i predstavnicima EU u zemlji, niko nas nije ni čuo ni vidio, a kamoli prišao rješavanju ovog važnog problema. Uvijek smo tražili pomoć od bilo koga ko nam može pomoći, tako i od građana Zete i Podgorice, kao i od političkih uticajnih subjekata. Od nekih smo dobili iskrenu podršku, a kod nekih se i prevarili. Tražili pomoć jesmo, ali se nijesmo vezivali za ijedan politički subjekat – zaključuje Bećirović. Odbor MZ Botun poziva predsjednika Vlade i gradonačelnika Podgorice da ih posjete, popričaju s njima i upoznaju se sa uslovima življenja, kao i sa njihovim čvrstim stavom protivljenja gradnji postrojenja na ovoj lokaciji i da se uvjere da ih nije politika ujedinila, već problemi koji im definišu opstanak na ovom području. I. MITROVIĆ

Planirani izgled postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Subota, 6. septembar

Lami postaje Starmerov

zamjenik i ministar pravde

LONDON - Premijer Velike Britanije Kir Starmer krenuo je u rekonstrukciju svoje laburističke vlade, samo nekoliko sati pošto je njegova zamjenica Endžela Rejner podnijela ostavku, pa je tako njenu funkciju preuzeo dosadašnji šef diplomatije Dejvid Lami, koji je postao i ministar pravde, javlja Bi-Bi-Si.

Umjesto Lamija, Ministarstvo spoljnih poslova vodiće

Ivet Kuper, dosadašnja ministarka unutrašnjih poslova. Šabana Mahmud je, pak, postala ministarka unutrašnjih poslova umjesto Ivet Kuper. Popularna Endžela Rejner podnijela je ostavku na mjesto zamjenice premijera, ministarke stanovanja i zamjenice lidera Laburističke partije zbog toga što je u nezavisnoj istrazi utvrđeno da ona nije platila dovoljno na ime poreza za kupovinu stana u Houvu, u Istočnom Saseksu.

Izvještaj istrage sugeriše da je Rejner dala 40.000 funti manje poreza nego što je trebalo kada je za 800.000 funti (oko milion dolara) kupila stan. Rejner je u srijedu to priznala, a rekla je da je istraga utvrdila da je ona postupila neznajući da je morala da traži poreski savjet. Rejner (45) je pokušala da objasni da njeni „složeni životni aranžmani“ potiču od njenog razvoda iz 2023. i činjenice da joj je sin „doživotni invalid“, te da zato nije platila odgovarajući porez.

Njen put od tinejdžerke-samohrane majke, preko sindikalne funkcionerke, do poslanice i zamjenice premijera rijetkost je u britanskoj politici.

Rejner, koja je bila zadužena za politiku stanovanja u labu-

Vojne jedinice postale 40

rističkoj vladi, često se bunila protiv onih koji na ime poreza namjerno plaćaju manje, a za to je naročito napadala članove prethodne konzervativne administracije, teško poražene od laburista na izborima u julu 2024. To ju je sada izložilo opozicionim optužbama za licemjerje i laganje. Kao izuzetno popularna članica Laburističke partije, bila je viđena kao potencijalna nasljednica Starmera na čelu stranke, te i Vlade. Rejner je sada podnijela ostavku i na funkciju zamjenice lidera stranke, a to je prouzrokovalo rekonstrukciju Vlade. Starmer je izjavio da je „veoma tužan“ zbog toga što Rejner više neće biti u vladi, ali da će ona ostati „važna figura“ u stranci.

odsto efikasnije u uništavanju neprijateljskih ciljeva

KIJEV - Novi sistem nabavke oružja u Ukrajini predstavlja veliki korak udaljavanja od sovjetskog modela centralizovane birokratije i odgovara na logističke izazove koje Kijev ima u ratu iscrpljivanja protiv Rusije. -Takođe, odražava promjenu u načinu vođenja borbi sa masovnih mehanizovanih napada ka fleksibilnijim taktikama koje koriste bespilotne letilice (dronove), ukazuje Serhij Kuzan, predsjednik Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju (USCC) u analizi za Centar za evropske analize.

Dronovi sada nanose oko 80 odsto štete neprijateljskoj opremi i ljudstvu, i u suštini su postali glavno oružje rata. Brzo mijenjajuće prijetnje na frontu zahtijevaju od komandanta da brzo nabave specifičnu opremu za konkretne situacije. Odgovor na to bio je prebaciti proces nabavke u njihove ruke.

Uspjeh u ratu zavisi od više faktora, a među najvažnijima su sposobnost prilagođavanja novim izazovima, tehnološka nadmoć i efikasna logistika. Promjena u sistemu nabavke ima cilj da unaprijedi sve tri oblasti.

Rat je ubrzao razvoj vojne tehnologije, pa je ciklus izrade novih modela ili unapređenja postojećih skraćen na tri do četiri mjeseca.

Zbog toga je vojska morala brzo da se prilagodi kako bi obezbijedila kontinuiranu i pravovremenu isporuku opreme frontu u traženim količinama i specifikacijama.

Prije nego što je sistem decentralizovan, ukrajinski državni sistem za nabavku i isporuku naoružanja nije mogao da prati potrebe sa ratišta niti brzinu tehnološkog napretka. Zbog kašnjenja u isporukama, dronovi i druga oprema često su stizali zastarjeli do linije fronta.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odlučio je da proces nabavke oružja izmjesti iz centra i tako skrati vrijeme između porudžbine i isporuke. Za ovu misiju je zadužen pukovnik Pavlo Palisa, bivši komandant 93. odvojene mehanizovane brigade, izabran zbog poznavanja fronta. Program decentralizacije omogućava komandantima jedinica

da sami kupuju potrebnu opremu – od dronova i kopnenih robotskih sistema do opreme za elektronsko ratovanje – kako bi mogli da biraju odgovarajuće „potrošne“ resurse u skladu s terenom i vrstom prijetnji sa kojima se suočavaju.

Za šest mjeseci, za ovu svrhu je izdvojeno oko 312 miliona dolara, a jedinice mjesečno dobijaju fiksne iznose za kupovinu dronova i druge opreme. Brigade dobijaju 650.000 dolara mjesečno, dok se pukovima dodjeljuje do 385.000 dolara.

- Vojne jedinice postale su 40 odsto efikasnije u uništavanju neprijateljskih ciljeva zahvaljujući novom programu, izjavio je pukovnik Pavlo Palisa. One sada mogu da testi-

Program decentralizacije omogućava komandantima jedinica da sami kupuju potrebnu opremu – od dronova i kopnenih robotskih sistema do opreme za elektronsko ratovanje –kako bi mogli da biraju odgovarajuće „potrošne“ resurse u skladu s terenom i vrstom prijetnji sa kojima se suočavaju

raju nove tehnologije u realnom vremenu i brzo prilagode opremu potrebama.

Inovacije se dešavaju izuzetno brzo, naročito u oblasti elektronskog ratovanja – tehnologije koje su bile najsavremenije u januaru već su izgubile efikasnost do marta, kaže Vo-

lodimir Ščur, komandant bataljona bespilotnih sistema 35. odvojene mornaričke brigade.

-Ranije smo morali sami da modifikujemo dronove, što je oduzimalo vrijeme i novac. Sada stižu za 10–15 dana - rekao je. Informacije o konkretnim problemima i potrebama

sada brzo stižu do proizvođača opreme, što omogućava dalje unapređenje i razvoj naoružanja i značajno povećava borbenu sposobnost. Nakon uspjeha programa, decentralizovani pristup proširen je i van domena dronova i elektronskog ratovanja – sada uključuje i direktnu nabavku vozila, koja su stalne mete neprijateljskih napada. Revolucija na bojnom polju dodatno je podstakla razvoj ukrajinske odbrambene industrije, koja se neumorno fokusira na proizvodnju jurišnih dronova, pomorskih dronova, kopnenih robotskih sistema, sistema za izviđanje i elektronsko ratovanje, kao i sredstava za njihovo neutralisanje. Dobijanje podataka i zahtijeva direktno sa linije fronta pomaže proizvođačima da inoviraju i eliminišu zastarjelu tehnologiju.

Kijev i dalje centralizuje nabavku sporije razvijajućih segmenata vojne industrije, poput municije, artiljerije i oklopnih vozila, dok se raketni programi realizuju kroz kombinaciju državnog nadzora i privatnih proizvođača. - Iskustvo i primjer Ukrajine dragocjeni su za NATO, posebno za pripremu armija i nabavnih struktura članica za nove izazove. Uz sve veću prijetnju iz Rusije i prisustvo dronova u NATO vazdušnom prostoru, lekcija o brzini i sposobnosti da se odgovori na konkretne potrebe vojnika na terenu mora biti naučena, zaključuje Kuzan.

Priredila: R. U.–I.

Kir Starmer

Ukrajinski državni sistem za nabavku i isporuku naoružanja nije mogao da prati potrebe sa ratišta niti brzinu tehnološkog napretka

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja

i modna kritičarka

Nenametljiva elegancija Vesne Oborine

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

OBORINA

Stil sam po sebi kompozicija je istaknutosti modnog odijevanja, pozicioniranja u društvu i načina komuniciranja, slobode izražavanja i smjelosti u pokretu, i on je individualan, ali kada je dominantan postaje globalan, kao što se ovdje desilo. Stil odijevanja i stava gospođe Vesne Oborine, na visokom je nivou u društvu svjetskih razmjera.

Dominacija izražena kroz crvenu boju sakoa, koji ima tradicionalne i rijetko viđene kopče bez standardne kragne, pokazuje nam njenu nonšalantnost i autoritet.

Odabrana crna rolka ispod crvenog sakoa je odjevna kombinacija koju, recimo, ja ili neki modni stručnjak sebi smije dozvoliti i zbog toga je ovaj modni potez za veliku pohvalu.

Hair style, make up i aksesoar su lmskog oblika i izraza, i u njima se ogleda veličina i nenametljivost znanja i duha.

Karakterne crte lica plijene cijelom njenom modnom pojavom.

Zaista ženska osoba vrijedna svake pažnje kroz stil kao takav.

Gospođa Suvačarum odabrala je formu haljine koja je rijetko viđena, ali je i kao takva salivena. Ona potaman ističe svaki dio tijela i to je najbitniji momenat pri odabiru modela haljina.

Rukavi su sa ivicom koja nije kruta i samim tim njena lepršavost dolazi do izražaja u ispravnom modnom smislu, koji je određen i kroz samu boju haljine.

Hair style je nešto što je ovdje pogrešno izabrano, jer uz odjevni komad koji je imalo lepršav ili sa volanima, nije zgodno da i kosa bude u istom ili sličnom obliku.

Da je hair style bio drugačiji, kao i aksesoar, koji je isuviše masivan u odnosu na milinu i njenu prirodnu ljepotu, i ocjena za modni look bila bi viša.

Gospođa Marković plijeni kreativnim stvaralaštvom, koje se jasno vidi kroz odabir njenih odjevnih komada. Vrlo rijedak dezen na košulji, koji je čak iako nepravilno raspoređen, ispravan. Njegove boje su blage i mile, kao i vjerovatno karakter osobe koji se može naslutiti kroz osmijeh na samoj fotogra ji.

Odabrani sako je u balansu sa bojama. On je možda trebalo da bude više strukiran ili trendy.

Aksesoar vrlo zanimljivog oblika, takođe u tonalitetu cjelokupnog looka koji ističe i hair style, a obrnuto, i hair style doprinosi fokusu na aksesoar.

Vrlo inspirativan modni stil koji pokreće promjene.

Odabrana je suknja A forme sa izraženim strukom, koja je inače moj favorit kada su forme suknji u pitanju.

Ukoliko ta suknja ima i džepove, zasigurno je još udobnija nego što izgleda. Zbog takvog izbora dolazimo do zaključka da se radi o osobi koja ima dozu lijepe nonšalantnosti i kreative u sebi.

Bluza koja je odabrana ima izrez koji se savršeno uklapa uz odjevne komade koji su sa dubokim strukom.

Blag i trendy modni look koji bi imao više vrijednosti da je bluza bila u nekoj drugoj nijansi, kao i sama suknja.

Dugo sam posmatrala modno izdanje gospođe Dabović. Naime, već sam pominjala modne kombinacije u kojima ima previše toga, a ničega.

Opet se dešava da su iskombinovani odjevni komadi sami za sebe kvalitetni i nose određen vrijednosni stil, ali ukombinovani gube modnu vrijednost.

Dezen haljine je vintage i on je vrlo cijenjen, ali izraz na grudima je previše ukoso i previše zatvoren i grub i svaka sloboda modnog izraza je ograničena. Kada je dezen na odjevnom komadu speci čan, on mora imati svu dizajnersku slobodu, a ne ograničenost.

Aksesoar je problematičan jer u toj boji i obliku on ne izgleda da pripada kompoziciji, već djeluje da je nabacan tek tako.

Ana Milo

Trud i nada u dobar početak ispušteni u nastavku meča

Šteta, djelovalo je da mlada reprezentacija Crne Gore može, ako ne do pobjede, onda makar da velikog boda na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Na kraju – ni jedno, ni drugo, već treća, jedina nepoželjna opcija. Italija je slavila nakon preokreta u drugom poluvremenu utakmice u La Speciji – 2:1.

,,Sokolići“ su vodili od samog starta, imali situacije da možda postignu drugi gol, ali poslije pozitivnog prvog poluvremena uslijedilo je manje dobar nastavak. ,,Azuri“ su dva puta pogodili našu mrežu – jednom iz igre, a jednom iz naivno skrivljenog penala. ,,Plavi“ kažnjavaju i najmanje propuste, opravdali su ulogu apsolutnog favorita, premda je moglo da bude i drugačije – bolje po ,,crvene“.

Nije mogao da bude bolji početak za Crnu Goru koja je povela već u četvrtom minutu. Pogriješio je lijevi bek Italije – Rijad Idrisi, koji je vratio povratni pas ka saigračima iz centralnog dijela odbrane, a zapravo je proigrao crnogorskog napadača koji je u top formi.

Pokušavali su ,,plavi“ da brzo vrate egal, ali su imali sreće da u uvodnih dvadesetak minuta ne gube 2:0. Maskardi je odbranio topovski udarac iz daljine Viktora Đukanovića, a potom je Idrisi ispred gol linije otklonio opasnost nakon kornera. Složno se branila Crna Gora, pokrivajući svaki pedalj terena, a imala je i konkretne izlaske prema naprijed. Nije falilo udaraca, a novi je uputio Dragan Miranović sa distance u 28. minutu.

Opasniji, bolji, su bili ,,sokolići“ koji su kontrolisali stvari na terenu. Lijepo se otvorila tranzicija naše reprezentacije u 33, bilo je širine i prostora, ali je falio zadnji pas za Kostića da izađe na golmana. Italija nije mogla da osmisli pravi napad, ali je jednom probila po desnoj strani, otišla je asistencija unutra, s tim što je bilo kakvu pometnju spriječio Filip Domazetović Izabranici selektora Baldinija ponovili su isti šablon za kratko vrijeme, napravljen je višak u šesnaestercu, ali je defanzivna linija gostiju ponovo bila ispravno postavljena.

poravnanje rezultata preko Luke Lipanija u 52. minutu. Bio je to pozicioni napad iz kojeg je vezista ,,azura“ šutirao precizno, u sami ćošak, sa 17-18 metara. Domazetović je bio na lopti, ali nije uspio da je skrene u korner.

Kljajević vodio sa klupe

Na klupi mlade reprezentacije Crne Gore u meču sa Italijom nije bilo selektora Gorana Perišića. Kormilar ,,crvenih“ osjetio je zdravstvene tegobe uoči puta na Apenine i ostao u Podgorici.

Nije mnogo trebalo Andreju Kostiću da potvrdi klasu –primio je loptu, a onda ne časeći ni časa iskosa iz kaznenog prostora snažno opalio dijagonalu u nebranjenu mrežu lokalnog golmana Dijega Maskardija Neočekivani šok za ,,azure“, koji nijesu uspijevali da ubrzaju igru, niti da probiju blok i dobar raspored ,,crvenih“.

Pred odlazak na odmor ,,azuri“ su približili igru našem kaznenom prostoru, ali bez rješenja, bez obećavajuće šanse za izjednače.

Taktički odlična Crna Gora u potpunosti je zaustavila domaćina u prvih 45 minuta. U nastavku – druga priča. Italija je živnula, prebacila u veću brzinu, krenula agresivnije i ljepše da kombinuje. Timski napredak domaćina donio je

Podiglo se samopouzdanje ,,plavih“ koji su odmah nakon izjednačenja priredili zicer za preokret – sve je fudbalski uradio Nikolo Pizili, lansirao špica Antonija Raimonda, koji je išao na snagu, a ne na plasirni dodir neposredno ispred mreže.

Perišića je pokosio virus, s tim što se na dan meča bolje osjećao. Pokušao je da nađe avio liniju do La Specije, ali nije uspio.

Ekipu je protiv ,,azura“ predvodio pomoćnik u stručnom štabu - Nemanja Kljajević

drugom dijelu potegao za izmjenama.

Malo su ,,sokolići“ uhvatili vazduha, ali su domaći ponovo pritisli.

zleni napad Italije pretvoren u najstrožu kaznu. Jedanaesterac je skrivio Marko Perović, oborivši sa leđa igrača koji je licem bio okrenut ka poprečnoj aut liniji ili korner zastavici. Odgovornost je preuzeo ofanzivac Espanjolja – Luka Koleošo, koji je rutinski poentirao sa ,,kreča“. Nastavio je Kljajević da mijenja, da ide na sve ili ništa, ali povratka više nije bilo. Italija se izvukla i osvojila tri boda na startu kvalifikacija. Crna Gora ima za čim da žali... D. KAŽIĆ Mlada reprezentacija Crne

Preživjeli su ,,crveni“ veliku priliku rivala, da bi zatim uspostavili balans. U odsustvu selektora Gorana Perišića (ostao kući zbog virusa), ekipu je vodio pomoćnik Nemanja Kljajević, koji je u

U 75. minutu kontakt Nikole Vukovića i Branda Morucija – nije bilo penala, ali jeste u 78. minutu kada je beza-

Raspored i tabela

PODGORICA – Utakmicama četvrtog kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Nakon tri runde tri tima imaju isti učinak na vrhu – Berane, Igalo i Rudar osvojili su po 7 bodova, s tim da Berane i Igalo nijesu još primili ni gol. Beranci će, makar bi trebalo po tabeli, danas imati najlakši posao. Berane će od 17 časova ugostiti Internacional, koji je na startu doživio tri poraza, a u prethodnoj rundi postigao je prvi gol ove sezone. Samim tim, jasno je da Beranama pripada uloga favorita u repri-

zi meča iz baraža za popunu Druge lige. Igalo i Rudar vjerovatno će imati nešto teži posao. Igalo će u primorskom derbiju, takođe od 17 časova, ugostiti Grbalj. Tim iz Radanovića na startu ima pobjedu, remi i poraz, ali je ostavio dosta dobar utisak i čini se da bi ove sezone Grbalj mogao konkretnije da napadne gornji dio tabele, pa se samim tim i danas na ,,Solilima“ očekuje zanimljiv duel.

Od timova iz vrha samo Rudar gostuje. Pljevljaci će od 19 časova igrati na Zlatici protiv Koma. Zlatičani igraju po sistemu ,,toplo-hladno“, ali sigurno da će na svom terenu biti neugodni za Rudar. Prije meča na Zlatici od 18 časova igraju u Danilovgradu Lovćen i Otrant. Cetinjani će na stadionu Iskre biti domaćini i pokušati protiv tima koji ima najveće ambicije da dokažu da, ipak, nijesu bez šansi.

IGALO: Igalo – Grbalj (17h)

BERANE: Berane – Internacional (17h)

DANILOVGRAD: Lovćen – Otrant (18h)

PODGORICA: Kom – Rudar (19h)

PODGORICA: Podgorica – Iskra (19h)

Berane

U Podgorici će se od 19 časova, osim na Zlatici, drugoligaški fudbal igrati i u Lješkopolju, gdje će Podgorica ugostiti Iskru. Podgorica je osvojila samo bod u tri meča, pa je došlo do promjene na klupi, tako da će protiv Iskre debitovati Saša Petrović, koji će nastojati da ,,trgne“ tim. R.P.

reprezentacija Crne Gore u utorak dočekuje Švedsku u 2. kolu kvalikacija za Euro U21

Sjećanje na dječake koji su izgubili život u masakru u prijestonici

Memorijalni turnir

„Mašan

i Marko“ 13. i 14. septembra na Cetinju

PODGORICA - Sekretarijat za obrazovanje, sport i mlade prijestonice Cetinje, u saradnji sa Fudbalskim klubom Winner, organizovaće Memorijalni fudbalski turnir „Mašan i Marko“, koji će se održati 13. i 14. septembra na pomoćnom stadionu FK Lovćen. Otvaranje turnira zakazano je za subotu, 13. septembar, u 11.30 sati. Turnir je posvećen sjećanju na dječake Mašana i Marka, koji su bili članovi FK Winner. Na terenu će snage odmjeriti klubovi iz Crne Gore i regiona:

Lovćen, Sparta, Bokelj, Sutjeska, Winner, Rudar (K. Mitrovica), Vojvodina i Pelister. - Prijestonica Cetinje poziva sve građane i ljubitelje fudbala da prisustvom uveličaju ovaj sportski događaj, odaju počast Mašanu i Marku, te zajedno podrže ideju sporta kao simbola solidarnosti i prijateljstva među mladima – saopšteno je iz Prijestonice. R. A.

Spacija - Stadion: Alberto Piko.

Gledalaca: 5.000.

Sudija: S. Volfensberger.

Golovi: 0:1 Kostić u 4, 1:1 Lipani, 2:1

Koleošo

Italija

Italija Crna Gora

Crna Gora

Sa jučerašnje utakmice u La Speciji

Subota, 6. septembar 2025.

Šanse fudbalera Crne Gore da se nađu na Svjetskom prvenstvu 2026. završene su na polovini kvalifikacija – Češka je pod Goricom slavila 2:0 pogocima na početku i kraju utakmice i ostavila ,,sokole“ na samo šest bodova iz četiri meča, upravo toliko imaju manje od ,,ponosnih lavova“, a tri od Hrvatske koja je savladala Farska Ostrva u gostima (1:0) i kojoj gostuju u ponedjeljak na ,,Maksimiru“.

,,Crna beštija“ ili crna mačka, kako je zove naš selektor Robert Prosinečki (da li odlazeći?), tek Česi su čak sedmi put u isto toliko mečeva savladali crnogorsku reprezentaciju. U većini tih duela ,,sokoli“ nijesu bili ni blizu pobjede, bili su uglavnom potpuno nadigrani, kao na primjer u junu u Plzenju, ali može se reći da su sinoć dali sve i zaslužili više, makar remi, iako bi i sa bodom kvalifikacije za njih bile faktički završene.

Crna Gora je pogađala prečku preko Bulatovića, imala veliku šansu Jovetića, apsolutni zicer Camaja – i opet ostala praznih ruku. Dala je samo jedan gol u sedam okršaja sa Češkom, završnica je ionako ,,rak rana“ ovog tima, koji svakako ima previše nedostataka da bi konkurisao za mjesto na Mundijalu.

PONOVO ŠOK NA

STARTU

Jedna stvar je previše česta da bi bilo slučajna – Crna Gora je u septembru 2024. primila dva pogotka od Velsa u prva tri minuta, Gilbraltar ju je u martu ove godine matirao u 13. minutu, takođe u Nikšiću, Jermenija je u junu mrežu našeg tima zatresla već u prvom minutu, da bi i Češka večeras šokirala ,,sokole“ i publiku pod Goricom tek što je meč počeo. Igrao se treći minut kada je očajno reagovala crnogorska odbrana – Marko Vukčević je glavom izbacio loptu iz šesnaesterca, potom ju je ,,preglavao“ Bulatović, ali pravo do Lukaša Červa koji je iz prve uhvatio volej sa 25 metara – evrogol fudbalera Viktorije iz Plzenja. Haotičan je bio početak ekipe Roberta Prosinečkog, lako je moglo da bude 0:2 ili 0:3 poslije manje od 10 minuta igre. U petom je Patrik Šik imao dva pokušaja nakon ubacivanja s desne strane – udarac nogom odbranio mu je Danijel Pet-

Kraj sna o Mundijalu

ković, potom je glavom šutirao pored stative. Zicer je imao Pavel Šulc u osmom – čini se da je prethodno Šik faulirao Vujačića, ali sudija to nije tako vidio, a vezista Liona je zatresao prečku. Nije bilo ,,ni glave ni repa“ u igri Crne Gore, Česi su bili agresivniji, jači, dobijali većinu duela, a ,,sokoli“ su se u nemoći često žalili i na odluke arbitara...

BUĐENJE

Uslijedio je, ipak, period koji je apsolutno pripao našoj selekciji. Publiku je razgalio sjajan pokušaj Andrije Bulatovića nakon odbitka iz kornera - ,,opalio“ je sa oko 35 metara i pogodio prečku.

Crna Gora je stezala obruč, ali nedostajala je završnica. Ponestala je i Stevanu Jovetiću na sjajan pâs Marka Jankovića – kapiten je izašao sam na golmana, namještao se na šut, a onda gađao pored dalje stative. Velika šansa otišla je u nepovrat.

Moglo je nešto da se izrodi i u 35. kada je Červ u petercu prekinuo pâs Krstovića za Jovetića, mada je prije toga priliku imala i Češka – Petković je odbranio šut Provoda Nije se ništa bitno dešavalo na terenu u posljednjih 10-ak minuta prvog poluvremena, ali jeste na sjevernoj tribini – najvatreniji navijači prestali su sa pjesmom i većina od njih ,,spustila“ se na donji tribine i u tišini pratila preostali tok meča.

RIZIK BEZ NAGRADE

Crna Gora je morala da rizikuje, da napadne, ali je mlako počela drugo poluvrijeme. Morao je da reaguje Prosinečki – u 58. je umjesto Brnovića

Prosinečki: Neće nam se, ne mogu ništa da zamjerim igračima

Češka je raspršila snove crnogorskih fudbalera o Mundijalu

– nakon poraza pod Goricom izgubljene su sve šanse za jedno od prva dva mjesta.

Utučen je bio selektor Robert Prosinečki

- Katastrofa što se tog dijela tiče. Ali ne mogu zamjeriti nijednom igraču, svi su dali maksi-

mum. Borili su se, pokušavali, htjeli, na kraju nijesmo uspjeli. Primili smo ga u trećem minutu nakon auta, poslije jurili sve vrijeme – rekao je Prosinečki na konferenciji za medije. Prečesto Crna Gora prima golove već na startu meča.

- Pričamo o koncentraciji. Njihov igrač šutne sa 18 metara i

uveo DritonaCamaja, a umjesto Andrije Vukčevića debitanta Milana Roganovića, pa je Marko Vukčević prešao na lijevu stranu.

Camaj je tek što je ušao bio glavni akter u dvije situacije –u 63. je ubacio loptu u peterac gdje nije bilo naših igrača, da bi u 66. propustio kolosalnu šansu za izjednačenje.

Šutirao je Vukotić, Stanek jedva odbranio jer je loptu neko skrenuo, a onda je na nju natrčao Camaj – probao je da prebaci čuvara mreže, ali je član praške Slavije odbranio nogom. Takva prilika se rijetko ukazuje...

Probao je Prosinečki novim izmjenama – ušli su Adžić, Lončar, potom i Mugoša kada se razmišljalo samo o napadu i mnogo toga bilo ,,pretumbano“, ali su golu bili bliži gosti. Pogodak u 82. poništen im je zbog ofsajda, a što tek reći za situaciju u nadoknadi meča –Vaclav Černi išao je u kontri sam na Petkovića, iskusni golman mu sjajno odbranio. Za ,,sokole“, koji su se trudili, grizli, ipak je bilo prekasno... Krstović je bio sebičan, a posljednje prilike za makar remi imao je Mugoša koji je u padu

pogodi u rašlje. Tek što počne meč, mi smo u zaostatku. Ali igrači su potom bili dobri, taktički i trkački, imali smo mnogo šansi, pritiskali, ali u završnici smo mogli bolje da reagujemo. U finišu smo svi pošli naprijed u namjeri da damo gol, Češka je to iskoristila da pobijedi sa 2:0 – kazao je hrvatski stručnjak.

- Dolazili smo u dobre situacije s bokova, ali nešto je falilo, na primjer Jovetić onakvu šansu inače pretvara u gol. Bulatović je pogodio prečku, Česima bi

Červa u trećem minutu koji je šokirao fudbalere Crne Gore

Posveta vojniku Dejanu Božoviću

Heroji

žive

vječno

Crnogorski navijači razvili su veliki transparent sa likom nastradalog vojnika Dejana Božovića uz poruku: Heroji žive vječno. Božović je poginuo tokom angažovanja na gašenju požara u Kučima 12. avgusta.

šutirao pored stative, a kasnije bio izblokiran. Veliki prostor ostavljen je Česima, poraz je mogao da bude ubjedljiv – Provodu je zicer odbranio Petković, ali u 96. nije bilo spasa jer je Vaclav Černi zatresao praznu mrežu. ,,Roberte, odlazi“ – čula se poruka selektoru iz grla nekoliko navijača sa zapadne tribine. Hoće li se to i dogoditi? Neđeljko KOSTIĆ

to ušlo. Pa ona šansa Camaja, da je dao, imali bismo vremena za preokret. Mugoša je izblokiran i iz toga smo primili drugi gol. Neće nam se, uz sve ostalo – naveo je Robi. U ponedjeljak je gostovanje Hrvatskoj, kako sada motivisati ekipu?

- Treba pronaći motiv jer igraš protiv Hrvatske, jedne od najboljih selekcija na svijetu, to je dovoljna motivacija da se što bolje izgleda na terenu i da svako pruži maksimum – poručio je Prosinečki.

Ultra Crna Gora protiv

Saveza: Tribina utihnula kao znak bojkota

U sjajnom ambijentu počeo je duel fudbalera Crne Gore i Češke, podrška nije izostala ni nakon šokantnog gola gostiju u trećem minutu, ali je sjeverna tribina – tamo gdje su smještene najvatrenije pristalice – utihnula nakon pola sata meča.

Pjesma je u 30. minutu odjednom stala, a većina navijača spustila se na donji dio tribine i praktično u tišini posmatrala preostali tok duela. Nezvanično, navijači - odnosno grupa Ultra Crna Goraljuti su na rukovodstvo Fudbalskog saveza zbog izostanka pomoći u organizaciji puta za Zagreb na gostovanje Hrvatskoj u ponedjeljak...

Crna Gora će uprkos tome imati podršku na ,,Maksimiru“, a ovakav način ,,bojkota“ se događa prvi put – do sada su odnosi Ultra CG i FSCG na čelu sa predsjednikom Dejanom Savićevićem bili vrlo dobri, gotovo idilični...

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 6.315

Sudija: Marko Gvida (Italija)

0:1 Červ u 3, 0:2 Černi u 90.+6

(Crna Gora)

Pogodak

M. BABOVIĆ

Subota, 6. septembar 2025.

Polovičan bilans košarkaša Budućnost Volija u prva dva kontrolna meča

Žakelj: Napredak u odbrani, u napadu se vidi da nijesmo uigrani

PODGORICA – Iako su doživjeli poraz u drugom kontrolnom meču, u Ljubljani od Cedevita Olimpije (84:82), trener košarkaša Budućnost Volija Andrej Žakelj ističe da je ekipa napravila napredak u odnosu na prvi meč sa italijanskim Trapanijem, koji su „plavi“ dobili 61:60...

- Pogotovo što se tiče nekih zadataka u odbrani. Mislim da smo odigrali vrlo agresivno, što sam i htio. Istina, bilo je mnogo grešaka, ali to je sastavni dio. Ima još puno da se radi. Primili smo mnogo poena, ali bilo je dosta iz teških šuteva, u posljednjim sekundama smo primili 15 poena –kazao je Žakelj. Slovenački stručnjak dodaje da se u napadu vidi da ekipe „još nije uigrana“.

- Lopta još ne ide kako treba,

noge su umorne, nemamo još brzine i snage, to je sve posljedica jakih treninga. Budućnost je na ovom meču promašila čak 19 slobodnih bacanja (40-21).

- To dugo nije viđeno, ali ubacićemo bacanja kada bude vrijeme. Momci odlično rade, dobar su tim, sa dobrim karakterima – zaključio je Žakelj. Budućnost je odigrala dva od tri kontrolna meča na turneji po Sloveniji, a baza „plavih“ je Kranjska Gora. Protiv Cedevita Olimpije su Flečer Megi i Džeri Butsijel bili najefikasniji sa po 12 poena, Rašid Sulejmon i Oleksandr Kovlijar su dodali po 10. U strijelce su se upisali Džejms Tompson (9), Jogi Ferel (8), Aksel Butej (8), Nikola Tanasković (6), Džuvan Morgan (5) i Skajlar Mejs (2). Podgoričani su izgubili meč u kojem su imali 18 ofanziv-

nih skokova i dvostruko više ukradenih lopti (10-5), bolji šut za dva poena (57–46 %), te osam manje izgubljenih lopti (17-25). Domaćin je imao više pogođenih trojki (10-7) i bolje procente šuta sa perimetra (43-29 %).

- Nema potrebe da paničimo zbog druge utakmice u pripremnom periodu. Izgubili smo dva razlike, iako smo pravili mnogo grešaka, promašili šuteve i mnogo slobodnih bacanja. Sve je u redu, imamo još vremena, mjesec dana priprema do prvog meča u Evrokupu. Na dobrom smo putu, radimo naporno, i samo treba tako da nastavimo, uz dana u dan, i budemo spremni za prvu utakmicu – rekao je francuski cenar u Budućnosti, Džeri Butsijel.

Budućnost turneju po Sloveniji završava 7. septembra utakmicom protiv Krke. S. J.

Nakon uzbudljivih pet kola grupne faze, danas u Rigi

PODGORICA - Poslije 10 dana, pet uzbudljivih kola grupne faze, koja se igrala u Rigi, Limasolu, Tampereu i Katovicama, 16 najboljih selekcija će od danas u glavnom gradu Letonije nastaviti takmičenje kroz eliminacionu fazu i tražiti šansu za istorijski podvig.

Nokaut faza kreće utakmicama osmine finala, koje će se igrati danas i sjutra. S obzirom da se na startu eliminacione faze ,,ukrštaju“ najbolje selekcije grupe i oni koji su kao četvrtoplasirani stigli do glavne runde, zbog čega bi još u ovoj fazi mogli da imamo favorite, ali svakako da se mogu dogoditi iznenađenja, koja su viđena i u grupnoj fazi. Grupna faza je svakako označila kraj vladara - Grčka je u petom kolu C grupe savladala Španiju (90:86), osvojila prvo mjesto, a istovremeno eliminisala šampiona Evrope, tako da je već sada jasno da ćemo 14.septembra dobiti novog prvaka Starog kontinenta. Grčka je tako obradovala Gruziju, koja je završila grupnu fazu sa identičnim skorom, ali je zbog pobjede u međusobnom skoru osvojila četvrto mjesto.

BOSANCI ŽIVE SAN Bosna i Hercegovina živi san - čarter letom iz Larnake reprezentacija BiH doputovala je u Rigu, gdje će sjutra protiv Poljske imati priliku da se bori za četvrtfinale. Bosna i Hercegovina je savladala Gruziju i sa tri pobjede osvojila treće, pa će nakon tri decenije igrati nokaut fazu.

-Ponosni smo na sve urađeno, velika zahvalnost igračima, ali i sjajnim navijačima. Rekao sam i nakon meča sa Gruzijom, kada još nijesmo znali ko je rival, idemo na pobjedu

Nekadašnji sjajni šuter, član brojnih timova i reprezentacije počinje trenersku karijeru

Petar Kusovac vodiće

pionire Podgorice Bemaks

PODGORICA - Košarkaški klub Podgorica Bemaks tokom pauze između dvije sezone doživio je dosta promjena kako u igračkom, tako i stručnom kadru.

Osim promjena u prvom timu, bilo je promjena i u mlađim selekcijama – čelnici kluba odlučili su da ukažu povjerenje sjajnom šuteru Petru Kusovcu, koji je neočekivano odlučio da završi igračku karijeru, a upravo u Podgorici Bemaks otvoriće novu sportsku priču, jer je dobio povjerenje da vodi pionirsku selekciju i tako počne trenersku karijeru. -Već neko vrijeme moj plan je bio da poslije igračke karijere nastavim trenerskim putem i evo ukazala mi se prilika na

kojoj sam izuzetno zahvalan ljudima iz Podgorice. Riječ je o klubu koji ima odlične uslove za rad sa mlađim kategorijama i trudiću se da na svakom treningu dam sve od sebe i pomognem klincima da postanu, prije svega dobri ljudi, pa onda i igrači – kazao je za klupski sajt Petar Kusovac. Ipak, odluka da sa svega 32 godine završi igračku karijeru iznenadila je mnoge, što je dokaz da ga i danas brojni timovi zovu, jer ne shvataju da je odluka konačna. Očigledno veliki obrt u Teodu, koji je odustao od nastupa u ABA2 ligi je ubrzala njegovu odluku… -Iskren da budem sve se desilo previše brzo i neočekivano. Imao sam usmeni dogovor sa ljudima iz kluba da ostanem i

iduću sezonu, nakon toga sam dobio informaciju da je predsjednik dao ostavku i da opština nije ispoštovala klub što je velika sramota poslije takve sezone, gdje smo obezbijedili ABA 2 ligu direktno – razočarano je konstatovao Kusovac. Kusovac je minule sezone bio jedan od glavnih igrača Teoda – ispisani su sjajni rezultati, naročito u domaćem prvenstvu gdje je prosječno bilježio 10 poena po meču, dok je u ABA 2 ligi imao 8,3 postignutih koševa na šest utakmica. Kusovac je bio zapažen gdje god da je igrao – Studentski centar, Danilovgrad, Primorje, Zlatorog, Ulcinjska rivijera, Vlaznija, Lovćen, Zlatibor, Teodo. Bio je član naše reprezentacije na Igrama malih ze-

malja Evrope, a našao se i na širem spisku selektora Boška Radovića. Ko zna, možda bi i cijela Petrova karijera išla u drugom pravcu da u januaru 2018. godine, dok je bio član Zlatoroga nije doživio najtežu sportsku povredu – kidanje prednjih ukrštenih ligamenata. -Karijerom sam zadovoljan, ali je to moglo da bude mnogo bolje. Da nijesam imao tu najtežu povredu koljena mislim da bih igrao na još većem nivou, ali nikad ne tražim alibi i uvijek gledam da nastavljam dalje, jače i bolje. Baviti se sportom je nešto veoma lijepo i ja sam presrećan što sam 15 godina igrao profesionalno košarku, upoznao mnogo ljudi, gradova, naučio neke stva-

Kreće ono

i u Rigi. Naš mentalni sklop je takav. Volio bih da se odmorimo i da idemo na pobjedu, ali vidjećemo gdje ćemo završiti. Nama je spao veliki teret sa leđa. Prešli smo prag koji mnogi nijesu prešli. Ovo je bilo nama izuzetno važno. Rekao sam 30 utakmica, uvijek nam fali jedna utakmica, jedna pobjeda, e hvala Bogu idemo da pobijedimo. Srećni smo, zadovoljni i fokusirani da idemo dalje - rekao je selektor Adis Bećiragić Šta bi bila razlika ovog puta pa je donijelo da se BiH dokopa druge faze?

-Grupa je bila izuzetno teška, ali grupa 2022. godine je bila

nenormalna ako se sjećate. Bio je prvak svijeta - Njemačka, vicešampion Olimpijskih igara, Francuska, Litvanija kao strašna noćna mora i prvak Evrope - Slovenija. Može li teža grupa? Ova grupa je teška, ali ova je bila za 20 posto lakša. Nama fali najbolji poenter, u kojeg smo uložili da bude budućnost naše košarke - plejmejker Kastanjeda - objasnio je Bećiragić, koji se prisjetio i priprema i kontrolnog meča protiv naše selekcije. -Izgledalo je da ćemo propasti. Poslije utakmice protiv Crne Gore dodirnuli dno dna. U tim momentima, igračima

ri koje se na drugim mjestima ne mogu naučiti – rekao je Kusovac. Nekada sjajni šuteri, ovog vikenda će imati priliku da prvi put na utakmicama tokom turnira u Sarajevu osjeti košarku iz drugog ugla. - Cijeli život sam u košarci i znao sam da ću u njoj ostati, ona je moj život. Radio sam sa najboljim trenerima u Cr-

noj Gori, trudio se da od njih izvlačim sve što je dobro i što se meni sviđalo. Imam neke zamisli, mislim da će to izgledati dobro. Trebaće vrijeme, strpljiv sam. Radim dosta na sebi, gledam evropske trenere, moram još mnogo da učim – iskren je Kusovac, pod čijim vođstvom će naši pioniri ove sezone imati priliku da napreduju. R.P.

ono pravo

sam rekao i oni su me shvatili da smo došli do dna, jer su odnosi bili poljuljani. Obično ekipe i igrači kada se desi, povuku ručnu i počne svako svakog da tuži, a sve ekipe propadaju.

Ali, ovi momci su pokazali da su hrabri, da su svjesni grešaka i skupili su se u jedno, zajednicu i izvukli se iz teške situacije u kojoj smo bili - naglasio je Bećiragić.

TEŽAK PUT ZA SRBIJU

Mnogo toga zanimljivog očekuje nas već u osmini finala, a prvi mečevi počinju danas. FIBA je prije početka šampionata za glavnog kandidata za

FIBA objavila novu listu

FIBA je nakon grupne faze objavila najnoviju rang listu favorita za osvajanje titule.

Velika promjena je da Srbija više nije prvi favorit, već treći. ,,Orlovi“ su pali za dva mjesta, a na prvom je sada svjetski šampion Njemačka. Na drugo mjesto se popela Turska, koja je napredovala za dvije pozicije. Grčka je zadržala četvrtu poziciju, a Francuska je pala za dva mjesta i sada je peta. U prvih 10 su još Italija, Litvanija, Letonija, Poljska i Slovenija.

Raspored

SUBOTA

11.00 - Turska - Švedska

14.15 - Njemačka - Portugal

17:30 - Litvanija - Letonija

20.45 - Srbija - Finska

NEDJELJA

11.00 - Poljska - BiH

14.15 - Francuska - Gruzija

17.30 - Italija - Slovenija

20.45 - Grčka - Izrael

osvajanje zlata ,,stavila“ Srbiju. Ali, sada je jasno da će joj biti teško, teže nego što se i očekivalo. Prvi protivnik ,,orlova“ u osmini finala je Finska. Veoma neugodan rival, iako je Srbija favorit. Međutim, ono što je čeka kasnije je pravi pakao. Srbija će u četvrtfinale na pobjednika duela Francuska –Gruzija, dok bi u polufinalu išla na Njemačku, Sloveniju ili eventualno Italiju. Težak i trnovit put čeka ekipu Svetislava Pešića do zlata.

ATAMAN LJUT

Košarkaška reprezentacija Turske danas u 11h (12h po

Serđo Skariolo više nije selektor Španije

lokalnom vremenu) igra utakmicu osmine finala Evrobasketa protiv Švedske. To se ne sviđa Erginu Atamanu, selektoru Turske...

-Najbolji smo u grupi, nemamo poraz i moramo da igramo u 12h. To je nešto smiješno. Za tijelo igrača, za pripremu… To je nešto stvarno čudno. Strategija organizacije je veoma čudna. Ta pravila su tužna. Međutim, mi ćemo biti spremni da odigramo najbolje što možemorekao je Ergin Ataman. Turska je oduševila sve, sada ih FIBA vidi kao prve favorite, ali selektor Turske, oprezno ističe:

-To ne znači ništa. Igra je potpuno druga stvar. Mi se samo koncentrišemo na utakmicu sa Švedskom. Međutim, nepoštovanje prema neporaženom timu je veoma čudno. To je sve. Možemo da igramo i u tri ujutru, ali niko ne može da zaustavi naše ciljeve - dodao je Ataman i naglasio da ga je iznenadio poraz Crne Gore, koji je na put Turskoj nanio Švedsku. R.PEROVIĆ

Selektor košarkaša Crne Gore savjetnik u stručnom štabu najmnogoljudnije zemlje svijeta

Boško Radović odlazi u Kinu

PODGORICA - Boško Radović odlazi u Kinu. Poslije 17 godina rada u Košarkaškom savezu Crne Gore, a koji je naše najbolje košarkaše vodio na tri velika takmičenja i ostvario najveće uspjehe - 13. mjesta na Eurobasketu 2022. i Svjetskom prvenstvu godinu kasnije, Radović je odlučio da promijeni sredinu. Aktuelni selektor Crne Gore je potpisao jednogodišnji ugovor sa Guandong Sautern tajgersima, najtrofejnijim klubom najmnogoljudnije zemlje svijeta, koji je 11 puta bio šampion Kine. U timu iz Donguana, grada u kojem je bio 2019. kao pomoćnik Zvezdana Mitrovi-

ća na Svjetskom prvenstvu, zvanično će obavljati funkciju savjetnika u stručnom štabu. Radović je od 2008. dio svih stručnih štabova seniorske reprezentacije, osim kada je na klupi bio Luka Pavićević, bio je i selektor juniorske reprezentacije, kao i koordinator mlađih selekcija, a posljednjih šest godina proveo je vodeći A tim. Kineske klubove uglavnom vode domaći treneri, ali veoma bitnu ulogu imaju strani stručnjaci, tako da će 46-godišnji Podgoričanin biti nadređen šefu stručnog štaba Du Fengu - Zadovoljan sam. Idem u nove izazove. Moram da se zahvalim našim bivšim košar-

Evropsko juniorsko džudo prvenstvo

kašima Petru Popoviću i Damjanu Kandiću, koji su odradili veliki posao u ovom transferu. Drugačija je košarka i na njihovo tržište je vrlo teško ući – kratko je prokomentarisao Boško Radović. Radović je zvanično i dalje selektor Crne Gore, a kineskom klubu će se priključiti naredne sedmice kada dobije radnu vizu. - Iz poštovanja prema KSCG, u razgovorima koji su počeli prije dvadesetak dana, ostavio sam opciju da mogu da se pojavim u Crnoj Gori tokom FIBA ,,prozora“ ako ostanem selektor. Ta mogućnost i dalje postoji. Ali do sada nijesam obavio nikakav razgovor ni sa kim iz Saveza na tu temu –zaključio je Radović. R.A.

PODGORICA - Serđo Skariolo više nije selektor Španije. Košarkaška Španija doživjela je krah na ovogodišnjem Evrobasketu – završila je takmičenje već u grupnoj fazi.

Poraz od Grčke označio je kraj puta ,,crvene furije“ i kraj ere Serđa Skariola, trenera koji je decenijama bio sinonim uspjeha španske košarke.

Iako je odlazak Skariola bio planiran ranije, malo ko je očekivao da će doći u trenutku ovakvog debakla. Njegov učinak, međutim, ostaje neprevaziđen – osam medalja na velikim takmičenjima i

status ,,arhitekte“ generacije koja je spojila iskustvo veterana i mladost.

Sada su sve oči uprte u Pabla Lasu, koji je favorit za nasljednika Skariola. R.A.

Crna Gora sa troje

džudista

PODGORICA -Crnogorski džudo na juniorskom Evropskom prvenstvu u Bratislavi predstavljaće troje džudista.

Nastupiće Jovana Mrvaljević (preko 78), Stevan Nikčević (do 90) i Stefan Kovinić (preko 100).

Pr otivnica Mrvaljević na startu šampionata biće Rosa Mane iz Portugala, Nikčević će se u prvom kolu sastati sa Lukom Karelišvilijem iz Gruzije, dok Kovinića čeka Španac Rodrigo Garsija Rohas.

Svo troje crnogorskih takmičara na tatami će sjutra. Na juniorskom šampionatu Evrope za jednu od medalja boriće se 364 juniora i juniorki iz 43 države. R.P.

u Bratislavi

LIGA ŠAMPIONA ZA RUKOMETAŠICE: Budućnost sjutra protiv Debrecina otvara svoju 30. sezonu u eliti

Ciljevi nokaut runda i afirmacija mladih

PODGORICA – Ženski

rukometni klub Budućnost sjutra od 16 sati otvara svoju 30. sezonu u elitnom evropskom takmičenju - ,,plavo-bijele“ na startu novog izdanja Lige šampiona dočekuju Debrecin u ,,MTEL dvorani Morača“.

- Debrecin je organizovana ekipa, koja je kvalitet pokazala pobjedama protiv Đera i Ferencvaroša na startu mađarskog šampionata – istakla je trener BojanaPopović na konferenciji za medije.

Crnogorski šampion je ovog ljeta doveo srednjeg beka ItanuGrbić koja će biti nova kapitenka, Poljakinju DagmaruNocunj na poziciji lijevog krila i Senegalku Avu Endiaj na mjesto pivota. - Prošli smo kroz turbulentan period, ali nas ništa neće remetiti da nastavimo da radimo vrijedno. Velika pauza

je iza nas jer od februara nijesmo igrali takmičarske mečeve na najvišem nivou – istakla je legendarna Nišlijka. Budućnost je prošle sezone nastup u Ligi šampiona završila već u grupi, sada želi da se domogne nokaut runde.

Po dvije vodeće ekipe iz grupa

A i B direktno će se plasirati u četvrtfinale, dok će timovi od trećeg do šestog mjesta razigravati za mjesto među osam.

- U pripremnom periodu smo pokazali disciplinu i koncentraciju, ali naši sparing partneri nijesu bili na nivou timova iz Lige šampiona. Tek sada ćemo da vidimo kako stojimo - dodala je Popović. Podgorički velikan stabilizovao se između dvije sezone, dobio novu upravu i sponzore, što je ekipi dalo mir u pripremnom periodu, za razliku od prošle godine kada je bio upitan opstanak kluba.

- Organizacija ide ka tome da

Budućnost bude na zdravim nogama i to je vjetar u leđa za sve nas. Nije bilo zvučnih pojačanja, ali smo vratili Itanu Grbić, našu iskusnu reprezentativku i moju veliku želju. Ona će sigurno puno pomoći timu - kazala je Popović, istakavši da Budućnost ne prijeti nikome i da je ovo tek početak izgradnje tima koji u narednim godinama treba da doživi zenit.

- Želimo da što više šansi dobiju mlade igračice, da polako stasavaju jer ne možemo od njih odmah da očekujemo zrelost, prije svega psihičku. Za napredak je potreban ozbiljan rad i pristup - rekla je Popović i napomenula da je Budućnost oslonac crnogorske reprezentacije.

- Mlade rukometašice moramo da pravilno usmjeravamo, da odlaze u klubove gdje će igrati, a ne da sjede na klupi. Ekipa mora da ima bazu do-

U Nikšiću 27.septembra bokserski spektakl ,,Noć šampiona“

PODGORICA -Crnogorski profesionalni bokser Milorad Žižić boksovaće 27. septembra u Nikšiću protiv Danca Kima Poulsena.

Biće to drugi meč ove godine, nakon što je 26. jula u Kelnu pobijedio Leona Marića. Žižić je u profesionalnoj karijeri zabilježio 14 pobjeda, od kojih osam nokautom, uz dva poraza. Bio je WBC šampion Mediterana i omladinski prvak svijeta u IBF verziji.

Oba poraza u karijeri doživio je u Sjedinjenim Američkim Dr-

žavama, u mečevima za titulu šampiona Amerike. Žižić je kazao da predstojeći meč za njega ima poseban značaj, jer nakon mnogo godina boksuje u svom gradu, pred sugrađanima i porodicom. -Kvalitetno sam odradio kompletne pripreme, pa borbu dočekujem maksimalno motivisan i spreman. Zahvaljujem svima koji su na bilo koji način pomogli organizaciju meča, prije svih opštini Nikšić, sponzorima, prijateljima - rekao je Žižić na konferenciji za novinare.

Žižić i Poulsen odmjeriće snage u supersrednjoj kategoriji (do 76 kilograma), a meč je predviđen da traje osam rundi.

Njegov trener Jovan Todorović kazao je da su detaljno skautirali protivnika.

-Radi se o borcu koji ima 35 profesionalnih pobjeda, ali koji ima mane koje ćemo pokušati da iskoristimo. Neće nas poremetiti priče onih koji kažu da će Žižić meč završiti u prvoj rundi, znamo šta je boks, nema opuštanja. On ima sjajnu energiju, u nikad boljoj je formi, a zadatak trenera i publike je ta dodat-

Danas

Raspored

GRUPA A

16.00 – Glorija – Storhamar

Nedjelja

14.00

16.00

Borusija D. – Đer

Esbjerg

Mec 16.00

Danas

Budućnost

Debrecin

GRUPA B

16.00 – Ferencvaroš – Odense

18.00

Podravka

Sola 18.00

Brest – Krim Nedjelja 14.00

Ikast – ĆSM Bukurešt

Titulu prvaka Evrope brani Đer, koji je unalu fajnal-fora 1. juna savladao Mec i osvojio sedmu titulu u Ligi šampiona 2

puta je Budućnost bila šampion Evrope, 2012. i 2015. godine

maćih iskusnih igračica, mladih koje rastu uz njih, uz dvije-tri kvalitetne strankinje. Samo tako možemo da gradimo i Budućnost i reprezentaciju - poručila je Popović. Čestitala je i kadetskoj reprezentaciji koja je bila bronzana na Evropskom prvenstvu. - Čestitam djevojkama na velikom uspjehu, bodrili smo ih tokom čitavog prvenstva. To je važan rezultat i za reprezentaciju i za Budućnost - zaključila je Bojana Popović, koja je odnedavno i članica stručnog štaba reprezentacije Danske. N.KOSTIĆ

na energija koja može biti presudna - istakao je Todorović. Predstavnik Žižićevog tima, Rade Vujačić, kazao je da je suvišno trošiti riječi o tome kakav je borac.

-Boks mu je porodična tradicija. Drago mi je što je ovaj spektakl poklonio svom gradu, spektakl jer će u uvodnim borbama publika gledati sjajne borce, a nakon meča sa Poulsenom, očekuju ga novi izazovi - kazao je Vujačić. U glavnoj uvodnoj borbi na bokserskom spektaklu ,,Noć šampiona“ boksovaće Dilan Prašović, a boksovaće i supertalentovani reprezentativac Crne Gore, Tomislav Đinović, kao i drugi borci iz Balkan boksinga. R.P.

Članica Budve uspješna na startu Svjetskog prvenstva u boksu

Bojana Gojković preko Meksikanke do osmine finala

PODGORICA - Crnogorska bokserka BojanaGojković uspješno je počela svoj nastup na Svjetskom prvenstvu u Liverpulu. Članica

BK Budva je u šesnaestini finala kategorije do 57 kilograma savladala odličnu Meksikanku Mejia Dijanu Paloma Perez, bronzanu sa Panameričkih igara, jednoglasnom odlukom sudija. Prikazala je crnogorska bokserka sjajno izdanje, od početka diktirala žestok tempo, koji Meksikanka nije mogla da isprati, pa za sudije nije bilo nikakvih dilema.

U osmini finala, Bojana će se u nedjelju boriti protiv Uzbekistanke Khumorabone Mamajonove, koja je u šesnaestini finala eliminisala Lai-Karlile iz Novog Zelanda. Drugi crnogorski predstavnik

na šampionatu u Liverpulu Tomislav-Bato Đinović danas će u ring. Nakon što je voljom žrijeba bio slobodan u prvom kolu, član BK Zlatičanin će u šesnaestini finala kategorije do 60 kilograma za rivala imati Holanđanina Al Čabtuna. Inače, Svjetsko prvenstvo u Liverpulu je prvo pod okriljem nove međunarodne federacije - World Boxing, koje će ujedno biti i istorijsko, jer će po prvi put muška i ženska bokserska elita nastupiti zajedno na istom događaju.

Na šampionatu u Liverpulu nastupa 554 boksera – 329 u muškoj i 225 u ženskoj konkurenciji iz 68 zemalja svijeta, u ukupno 20 kategorija - po deset muških i ženskih Sa crnogorskim bokserima u Liverpulu su selektor reprezentacije Nikola Ružić i trener Momčilo Zlatičanin. R.P.

Bokseri Bijelog Polja na memorijalnom turniru u Prokuplju

Vrijedno iskustvo za Šarčevića, Šćekića i Bahovića

PODGORICA - Bokseri Bijelog Polja nastupiće danas na memorijalnom turniru ,,Vlastimir Stanišić Laci” u Prokuplju, koji je ujedno i prvo kolo regionalne lige Open Balkan, saopšteno je iz tog kluba. B okserski klub Bijelo Polje u Prokuplju predstavljaće tri boksera - kadet Savo Šarčević (do 52) i juniori Milutin Šćekić (do 54) i Omar Bahović (do 60). Ekipu će predvoditi trener

Mugoša Kovačević i Budo Radošević. -Ti mečevi su od izuzetnog značaja za razvoj naših boksera. Veliku zahvalnost dugujemo Opštini Bijelo Polje i Bokserskom savezu Srbije, koji nas je i pozvao da učestvujemo u tom takmičenju - saopšteno je iz bjelopoljskog kluba. Najavljeno je učešće boksera iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a očekuje se više od 30 borbi. Početak manifestacije na Trgu topličkih junaka zakazan je za 14 sati. R.P.

Trener Bojana Popović

RANA JUŽNOSLOVENSKA ISTORIJA – OTKRIĆA, ZAGONETKE, MITOVI, PREVARE

Jakšić: Hrvati su stigli sa tla Poljske u 9. vijeku

Priredio: Slobodan

NASTAVAK INTERVJUA

IVICE NEVEŠČANINA

SA NIKOLOM JAKŠIĆEM U „SLOBODNOJ DALMACIJI”

4. JULA 2016.

NEVEŠČANIN: Govorimo

o 9. stoljeću, a dolazak Hrvata na ove prostore navodno je bio u 7. stoljeću. Može li se iz klesarskih spomenika iščitati vrijeme dolaska Hrvata na ove prostore?

JAKŠIĆ: Iz ovih spomenika ne. Može se iščitati samo od kojeg su vremena hrvatske vojvode počele uređivati sakralne prostore, a to je bilo nakon njihovog pokrštenja. Što je bilo prije toga, o tome ovdje ne govorimo, niti se što zna o vremenu između prvih desetljeća 7. stoljeća kad dolazi do prodora Avara i Slavena u Dalmaciju pa do otprilike godine 800.

NEVEŠČANIN: Koji se datum dakle uzima za datum pokrštavanja Hrvata?

JAKŠIĆ: Početak 9. stoljeća, kada dolazi do uključivanja hrvatske kneževine kao vazalne države u Karolinško carstvo.

NEVEŠČANIN: Postoje li Hrvati prije toga na ovim prostorima kao etnička, teritorijalna ili neka druga činjenica?

JAKŠIĆ: Ne. Deveto stoljeće je jedino sigurno stoljeće za određivanje početka hrvatske prisutnosti na ovim prostorima.

NEVEŠČANIN: Koliko je pri-

Ugledni hrvatski arheolog Nikola Jakšić tvrdi da je „deveto stoljeće jedino sigurno stoljeće za određivanje početka hrvatske prisutnosti na ovim prostorima. Hrvati na ovaj prostor dolaze početkom 9. stoljeća iz Poljske, kao vojna oligarhija koju je Karlo Veliki iz Bijele Hrvatske poslao na Jadran u borbu protiv Avara. Oni tu kao vojni zapovjednici prelaze na hrišćanstvo i postaju prvi „duksevi“ hrvatske kneževine. Na sličan način, ali nešto kasnije došli su i Srbi sa prostora lužičkih Srba u Poljskoj“

hvaćanje kršćanstva utjecalo na stvaranje hrvatske „nacionalne samosvijesti”?

JAKŠIĆ: Kad govorimo o tom vremenu često se koristimo terminologijom današnjeg doba, no u tim kategorijama uopće ne možemo razgovarati. Naime, samim time što je hrvatska kneževina postala dio velikog Karolinškog imperija podrazumijeva se pokrštavanje vladara, to jest vojne aristokracije. Oni su bili gospodari (bolje vojskovođe) i zato je svaki vladar nosio titulu „dux”. Mi je prevodimo kao vojvoda, slavenska riječ je knez, a na latinskom „dux” znači vojskovođa, vođa, od kojeg kasnije dolazi i dužd, Duce i Fuhrer. To je dakle vojni zapovjednik, onaj koji drži vlast. U tom smislu ne postoji civilna vlast. Prema tome ti „duksevi” su početkom 9. stoljeća uključivanjem u veliki imperij Franačkog carstva, kojem je pripadala gotovo cijela zapadna Europa, morali biti kršćani. Drukčije nije moglo biti, a to im je osiguravalo mir i stabilnost.

NEVEŠČANIN: Od kada dakle možemo govoriti o Hrvatima na ovim prostorima?

JAKŠIĆ: Definitivno od 9. stoljeća, što se poklapa s dru-

gom seobom Slavena. Znamo da je Karlo Veliki 799. pokrenuo veliku vojnu protiv Avarskog kaganata, a jedan od vojskovođa koji je predvodio tu vojnu imao je slavensko ime.

Činjenica je da je Avarski kaganat zbrisan i da mi od 9. stoljeća na tom prostoru pratimo slavenske države. Očito su i dotad na tom prostoru živjeli Slaveni, ali pod vodstvom Ava-

Hrvatski istoričar Neven Budak je krajem septembra 2008. godine na međunarodnom naučnom skupu „Pag u praskozorje hrvatskog kršćanstva“, održanom u paškoj Gradskoj vijećnici, iznio tvrdnju da ne postoji „ni jedan materijalni dokaz da su Hrvati boravili na području Dalmacije u sedmom vijeku“. Dodao je da je „pokrštavanje Hrvata u priobalju Hrvatske počelo tek 30-tih godina 9. stoljeća“. „Poznato je da kroz 7. i 8. stoljeće nije pronađen niti jedan materijalni dokaz koji bi upućivao na dolazak i življenje Hrvata u Dalmaciji“, kaže Budak

ra. Sada su se oslobodili i dobili novog gospodara. Slaveni su na ove prostore došli oko 150 godina prije Hrvata, ali kako su svi govorili isti jezik, od Jadrana do Urala, povijest ih nije razlučila. Naši Hrvati na ovaj prostor dolaze početkom 9. stoljeća iz Poljske, kao vojna oligarhija koju je Karlo veliki iz Bijele hrvatske poslao na Jadran u borbu protiv Avara. Oni tu kao vojni zapovjednici prelaze na kršćanstvo

i postaju prvi „duksevi” hrvatske kneževine. Na sličan način ali nešto kasnije došli su i Srbi sa prostora Lužičkih Srba u Poljskoj. U prostor oko rijeke Neretve (Hum i Zahumlje) stigao je i otac zahumskoga kneza Mihajla Viševića u drugoj polovici 9. stoljeća. To izričito navodi Konstantin Porfirogenet. Povjesničari srednje generacije u takav razvoj događaja danas uglavnom ne sumnjaju.

KRITIČKI ISTUP

NEVENA BUDAKA

Nakon intervjua sa Nikolom Jakšićem, podsjećamo i na događaj od prije 17 godina, koji je takođe ustalasao hrvatsku javnost. Naime, u Hrvatskoj je 2008. godine izbila prava bura kada je istoričar Neven Budak doveo u pitanje nekoliko „notornih istina“ o najranijoj hrvatskoj istoriji.

Profesor Neven Budak je inače veoma poznat po kritičkom sagledavanju hrvatske prošlosti. Svojevremeno je učestvovao na poznatom naučnom skupu u Zagrebu, sa koga je objavljen zbornik „Etnogeneza Hrvata“ (1995), u kome je više autora (Mate Suić, Mladen Švab, Josip Lučić, Ante Milošević, Ivo Goldstein i drugi) kritički rasvijetlilo i raskrinkalo mitove i predrasude koji opterećuju hrvatsku nauku. Budak je krajem septembra 2008. na međunarodnom naučnom skupu „Pag u praskozorje hrvatskog kršćanstva“, održanom u paškoj Gradskoj vijećnici, iznio tvrdnju da ne postoji „ni jedan materijalni dokaz da su Hrvati boravili na području Dalmacije u sedmom vijeku”. Dodao je da je „pokrštavanje Hrvata u priobalju Hrvatske počelo tek 30-tih godina 9. stoljeća“. „Struka arheologa je tu očito zakazala, možda nisu dovoljno radili na sustavnom (sistematskom) istraživanju. Poznato je da kroz 7. i 8. stoljeće nije pronađen niti jedan materijalni dokaz koji bi upućivao na dolazak i življenje Hrvata u Dalmaciji.“ Budak je uzburkao javnost i sumnjom u istinitost istorijskog podatka o krunidbi Tomislava za hrvatskog kralja u Duvnu 925. godine.

„Priča o Tomislavu je dio naše nacionalne mitologije. Pitanje je što se podrazumijeva pod pojmom kralj. Ako je to onaj koji je nosio titulu „rex”, onda su tako nazivani i vladari prije Stjepana Držislava, no on (Stjepan Držislav) je prvi okrunjeni kralj“, kaže Budak. Sa njim se saglasio i istoričar Ivo Goldstein. „Nema dokaza da je Tomislav bio okrunjen”, kaže Goldstein. Inače, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je 2009. godine na svojim internetskim stranicama objavilo da Tomislav nije prvi hrvatski kralj već da je to Stjepan Držislav, okrunjen 990. godine (Tportal.hr, 5. 5. 2009). (Kraj)

ČUKIĆ

Hrvatski arheolog Nikola Jakšić

Neven Budak

Ivo Goldstein

Subota, 6. septembar 2025.

Iv.br.938/25

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nemanje Brakočevića, sa zadnje poznatom adresom Haremska bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.938/25 od 23.07.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 04.09.2025. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.939/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Sadika Durakovića iz Petnjice, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 05.09.2025 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Sadika Durakovića sa zadnje poznatom adresom Trpezi bb, Petnjica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.939/25 od 23.07.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 04.09.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.942/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Džemala Skenderovića, iz Berana, Njegošev trg br. 4, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 05.09.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Džemala Skenderovića, sa zadnje poznatom adresom Njegošev trg br. 4, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.942/25 od 23.07.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 04.09.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.948/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Danijele Novović iz Berana, Budimlja bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 05.09.2025 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Danijele Novović sa zadnje poznatom adresom Budimlja bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.948/25 od 23.07.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 04.09.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ("Službeni list Crne Gore", br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „OKOV“ D.O.O., Bulevar Josipa Sladea 6 , Podgorica, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat izgradnje novog poslovnog objekta na katastarskim parcelama br 4362/1, 4362/2, 4362/5, 4362/6, 4363/1, 4363/7, 4366/2, 4367/3, 4367/1 i 4367/2 KO Nikšić, u obuhvatu izmjena i dopuna PUP - GUR-a Nikšić U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te prilo ženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić - prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e -maila (eko_opstinank@tcom.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Na osnovu člana 134, 135, 136, 149 i 151 Zakona o privrednim društvima (''Sl.lis t CG'' br 65/20, 146/21 i 4/24), člana 60 i člana 88 stav 1 tačka 19 Statuta Društva, Odbor direktora Akcionarskog društva ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica daje : OBAVJEŠTENJE

o sazivanju Ponovljene Vanredne Skupštine akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica

Saziva se Ponovljena Vanredna Skupština akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

Skupština akcionara će se održati dana 19.09.2025.godine (petak) u sali za sastanke Društva, Trg Golootočkih žrtava br.13 Podgorica, sa početkom u 10:00 časova. Za Skupštinu se predlaže sledeći: DNEVNI RED

1. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

2. Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.

Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% (trideset tri procenta) od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili su zastupljeni preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića.

Prilikom izbora članova Odbora direktora, svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora.

Statutom Društva je utvrđeno da Odbor direktora ima pet (5) članova, od kojih su dva (2) člana nezavisna.

Materijal za Skupštinu akcionara staviće se na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 08:00 do 14:00 časova u poslovnim prostorijama sjedišta Društva i radnim jedinicama u Baru i Nikšiću.

Identifikacija akcionara na Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom. Informacije vezane za Ponovljenu Vanrednu Skupštinu akcionara biće dostupne na internet stranici Društva www.ozvs.me Kontakt tel: 020 / 634-353

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKORA mr Predrag Burzanović, s.r.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cjenovnik čitulja

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Subota, 6. septembar 2025.

Бранислава КОВАЧЕВИЋ рођена РАИЧЕВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 5. септембра од 10 до 15 часова, и 6. септембра од 10 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг БРАНИСЛАВ-БАНА,

Sa tugom i bolom obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 2. septembra 2025. u 80. godini preminuo u Njemačkoj naš dragi i voljeni

VLADIMIR Nikolin VUJOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju na Cetinju 6. septembra od 12 do 16 časova i 7. septembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI:

supruga STOJANKA - NADA, sin BRANISLAV, kćer RADMILA, braća JOVAN i VELJKO sa porodicama, sestre VIDOSAVA i SENKA sa porodicama, snahe MAGDALENA, LJEPOSAVA, DANICA i SENKA, unučad ADRIJANA, ADRIJAN i VIDAN, sestre od strica ZORE, DANICA i JOVANKA sa porodicama, sinovci, sinovične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Subota, 6. septembar 2025.

брат

са

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav dragom

MIŠKO POPOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav, počivaj u miru PREDRAG GRGUROVIĆ sa porodicom

Brate,

SAŠA BURZAN

SAŠI BURZANU

Subota, 6. septembar

Voljeni tata

VLADIMIRE

Radio si kao pčela, znojem i pravdom blago stekao, od srca si meni, tvojem sinu, ljubav i sigurnost dao. Nestao si kao s daškom vjetra i ostavio mi sjećanja i srce puno ljubavi. Počivaj u miru.

Dragi tata

VLADIMIRE

Otišao si tiho i dostojanstveno, bole neizgovorene riječi, ali i utjeha je da je tvoja duša našla mir. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Neka ti je laka rodna gruda. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav voljenom bratu i đeveru

VLADU Nikolinom VUJOVIĆU

Tvoja plemenita duša zaslužuje vječno poštovanje i sjećanje. Počivaj u miru na voljeno Cetinje pod Lovćenom.

Tvoj sin BRANISLAV sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

VLADU VUJOVIĆU

Posljednji pozdrav od ćerke RADMILE, unuke ADRIJANE i unuka ADRIANA

VLADIMIR Nikolin VUJOVIĆ

Brat VELJKO i snaha DANICA

Tvoja dobrota i ljubav zauvijek će živjeti u našim srcima. Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo dijelili. Sestra VIDE sa porodicom 202

Posljednji pozdrav dragom ujaku

VLADU VUJOVIĆU

Sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost zauvijek će ostati u našim srcima.

DRAGAN, VJERA i VESNA BRNOVIĆ

Sestra SENKA, sestrična MARIJANA NIKOLIĆ 213

211

Dragi naš, tuga se ne mjeri riječima ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala poslije tebe. Neka te anđeli čuvaju i neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja.

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

VLADU VUJOVIĆU

Kroz najljepše uspomene ostaćeš zauvijek u našim srcima. Porodica pokojnog brata ILIJE VUJOVIĆA iz Australije

200 Opraštamo se od našeg voljenog brata, đevera i strica

VLADIMIRA Nikole VUJOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. JOVAN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

VLADIMIRU N. VUJOVIĆU

Zauvijek ćemo čuvati sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu! ŽELJKA, MILOŠ i MARKO VUJOVIĆ 214

194

195 S ljubavlju i tugom se opraštamo od

PERSE GRBIĆ

Neka te anđeli prate na tvom putu vječnog mira

Tvoji: MILENA, IGOR, SUZANA, VELJKO, VANJA i STELA

Voljenom ocu, svekru i đedu

MILISAVU ĐUKANOVIĆU

Tvoja ljubav, toplina i dobrota zauvijek će živjeti u našim srcima. Hvala ti za svaki osmijeh, zagrljaj i trenutak koji si nam darivao.

Sin JOVAN, snaha DANIJELA, unučad LAZAR, TEODORA i KRISTINA

Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

PERSI GRBIĆ

Ostaćeš zauvijek u našim mislima i srcima

Tvoji: DEJAN, DIJANA, DRAGAN, ANJA

Sa velikom tugom opraštamo se od našeg oca, svekra i đeda

Neka tvoja dobra i poštena duša počiva u carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sin RATKO, snaha MAŠA, unuk FILIP 227

226

MILISAV ĐUKANOVIĆ

196

212

Posljednji pozdrav dragom ujaku

VLADU VUJOVIĆU

Neka tvoja dobra i plemenita duša nađe vječni mir. DRAGICA JOVOVIĆ sa porodicom

S ljubavlju i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog oca, svekra i đeda

225

MILISAVA ĐUKANOVIĆA

Čiji će nas vedri duh i plemenito srce pratiti kroz život. Sin PETAR, snaha BILJANA, unučad BOBAN, ANASTASIJA, PAVLE, VASILIJE i LUKA

Posljednji pozdrav dragom i plemenitom

TOMU KASOMU

BULA, DRAGI i RAJKA sa porodicom i MIĆO sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom čiči

TOMU KASOMU

Čuvaćemo te u našim srcima i sjećanjima zauvijek.

Posljednji pozdrav dragom

Nikad te nećemo zaboraviti.

JOVANKA i ALEKSA

Posljednji pozdrav dragom

VOJO i DARKO KOVAČEVIĆ sa porodicom

SLAĐANA, DARKO i TANJA

Subota, 6. septembar 2025.

Sa velikom tugom opraštamo se od našeg dragog kuma

TOMA KASOMA

Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te zauvijek čuvati u sjećanjima i srcima. Počivaj u miru.

BOŽO, JELENA, LENA i STAŠA

ujni

Porodica POPOVAC

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četrdeset dana je od smrti

Posljednji pozdrav dragoj tetki

JOVANKI-MILAČI Markovoj LAKČEVIĆ

Počivaj u miru. Porodica ĐURIČKOVIĆ

STANE KNEŽEVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik. MIKO sa porodicom 192

Četrdeset dana je od smrti

STANE KNEŽEVIĆ

Strina, Još jednom hvala na svemu. Počivaj u miru. MIJO KNEŽEVIĆ sa porodicom

Ispratili smo jednu od najvoljenijih i najpoštovanijih osoba u našim životima.

Naša ujna bila je satkana od najfinije niti, koju je plela i isplela sama, iz dubine svoga posebnog bića. Sudbina joj je priredila surove udarce. Uzdigla se u tihu, istinsku heroinu. Bila je i naša trajna i snažna veza sa ujčevinom, kao njen srođeni dio, kroz odnose dubokog poštovanja. Od kada znamo za sebe, bila je dio naših života. Dok je nas, tako će i ostati.

GORDANA i ŽARKO BOROVIĆ

222

Dragoj babi i najdražoj baka staroj

JOVANKA LAKČEVIĆ

Zauvijek ćeš ostati dio naših najljepših uspomena. BORIS RADENOVIĆ i IVA ADŽIĆ sa porodicama

Tužno sjećanje na moje voljene

RADOVAN Minjin VUKICA Minjina PEJOVIĆ PEJOVIĆ 6. 9. 2012 – 6. 9. 2025 1997–2025

Živite sve ove godine kroz najljepše uspomene i sjećanja. Nedostajete mi za sve!

209

Četrdeset je dana od upokojenja

MIRJANE Draganove PEROVIĆ i preminulog, početkom juna, brata DRAGANA Đurovog PEROVIĆA Nedostajete. MIRA i MIJO 221 TUŽNO SJEĆANJE 6. 9. 2018 – 6. 9. 2025.

Ponosni što se zovemo tvojima… Tvoj sin DAVOR sa porodicom

Vaša MARIJA sa djecom

MILINKO SRDANOVIĆ

Našoj

NENI IVANČEVIĆ

TOMU KASOMU

Prvi avgust zaustavio je naše živote, paralisao nas. Šok, nemjerljiva tuga i bol. Muk i bolna tišina. Tamo gdje si otišla i dio nas je otišao bespovratno. Sve nam je i dalje nestvarno. Nedostaješ mnogo, svakim danom sve više. Majka, znaš je ti. Njeno slomljeno srce tiho i dostojanstveno nosi bol koju riječi ne mogu dotaći. Njena tuga je bez glasa, ali beskrajna.

A mi, mi znamo da si živjela naše živote kao da su tvoji, našu sreću si slavila kao svoju, naše brige si nosila na duši kao svoje.

Ovo nije oproštaj jer ti si zauvijek tu sa nama. Ovo su riječi poštovanja, zahvalnosti i ponosa. Za vječnost tvoju, voljena naša Vesna.

TVOJA PORODICA

VESNA Radomirova VUKČEVIĆ

Dugo te nema i sve izgleda nestvarno. Ne prihvatam to. Mnogo boli. Čujem te, vidim, osećam u svakom kutku naše kuće. Bila si deo mene. Razumele smo se i bez reči. Nedostaje mi tvoj iskren osmeh, dugi razgovori, tvoja snaga. Hvala ti za sve – za ljubav, poverenje, podršku. Osećam ogromnu prazninu, tu čuvam sve što si bila i ostala za mene. Bile smo kao sestre, delile dobro i loše. Imale smo toliko planova, i svaki od njih sada boli jer ih nećemo ostvariti zajedno. Sećam se tvojih reči, tvog osmeha koji je umeo da mi popravi dan. Znala si da me smiriš, čak i kad ništa nije bilo u redu. Znam da ćemo se opet sresti, tamo gde nema boli, i da ću te zagrliti bez straha da te izgubim.

Voli te tvoja neutešna „sestra“

snaha ZORICA

Tvoj osmijeh, tvoja brižnost i naše iskreno prijateljstvo za čitav život, ostaju u meni zauvijek. Ništa ih ne može izbrisati.

Tuga i bol su neizmjerni. Počivaj u miru. Stric

MIRO ĐIKANOVIĆ

Četrdeset dana, a tuga ista, tvoj lik i dobrota ostaće u našim srcima.

TOMO i MIĆO sa porodicom

Zaborav ne postoji za one koji te u srcu nose. Čuvamo te u našim mislima.

Tri godine su od smrti mog najboljeg druga

NIKOLE

Prerano si otišao i ostavio trag koji se ne briše. Počivaj u miru brate, zauvijek ćeš biti dio mene!

BOJANIĆ

Brate moj, volio bih da znaš koliko mi nedostaješ. Tri godine su prošle, a niti jedan dan nije bio ispunjen bez tebe. Nastaviću svaki dan da čuvam uspomenu na tebe, a ti nas čuvaj odozgo, kao što si nas i uvijek čuvao. Tvoj Duća.

DUŠAN VUKIĆEVIĊ

se tužnih 40 dana od smrti našeg voljenog.

Uvijek ćemo te se sjećati i nositi te u srcu. Stric RANKO, strina NENA, brat LJUBO, sestre NATAŠA i TAMARA i baba LJUBICA

Uskoro se navršava 40 dana od smrti mog oca

Dobri moj Boško, još uvijek je nestvarno da te više nema. Otišao si tiho i mirno, baš onako kako si i živio. Nedostaje mi tvoja vedrina, harizma, tvoja topla riječ i oslonac koji si uvijek bio. Zauvijek ću te nositi u srcu i čuvati od zaborava. Počivaj u miru, tata.

Tvoj DUKA

205

Navršava

BOŠKA POPOVIĆA

MARIJA ILIČKOVIĆ 217

Danas se navršava 40 dana od smrti našeg

BOŠKA POPOVIĆA

Stric ZORAN sa porodicom

BOŠKO POPOVIĆ

DRAGAN i strina SUZANA

Voljena naša

VESNA

NIKOLA ASANOVIĆ

SAVO