Dnevni list POBJEDA 12.05.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

ZARAZNA BOLEST U CRNOJ GORI NAKON 13 GODINA

Otkrivena bruceloza na farmi u Bioču

Kompletan stočni fond se svake godine testira na brucelozu. U septembru su sve životinje na teritoriji Crne Gore

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

bile negativne –kazao je Vladimir Đaković

POBJEDA SAZNAJE: Na desetine bista, ploča i spomenika u Crnoj Gori nema status spomen-obilježja u skladu sa važećim zakonom, mnogi nelegalno podignuti u novije vrijeme bez ikakve reakcije nadležnih organa Memorijalna anarhija i institucionalna

DIPLOMATSKA POŠTA

O najnovijim stvarima

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Nije bilo prenosa sahrane iz Rima, niti posebnog programa posvećenog izboru novog katoličkog poglavara. Činjenica da hiljadugodišnja neprekinuta tradicija i djelovanje Barske nadbiskupije, na primjer, ili, još važnije, činjenica da u našoj zajedničkoj domovini žive sugrađani katolici - Hrvati, Albanci i Crnogorci, nije bila dovoljno važna za duboko politizovani servis javnog imena

INTERVJU: Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza

PES će za nekoliko funkcija „po dubini“ podržati

ČAS ISTORIJE: Razgovor sa istoričarom dr Milanom Šćekićem

Slijep je onaj ko ne vidi da se događa repriza devedesetih

Dok god aktuelna vlast sa sve predsjednikom Jakovom Milatovićem ćutanjem odobrava učestale pojave revizije istorije i glorifikacije ratnih zločinaca, makar cijelu godinu pucali iz svih artiljerijskih oruđa u čast Dana pobjede, neće me uvjeriti da su iskreno privrženi ideji antifašizma - kazao je Šćekić STR. 6.

Priča o princu iz Crne Gore Milu Petroviću Njegošu

Od Limerika, Dablina, Galveja do Kalifornije

Princ Milo je napustio Crnu Goru 1919. godine i narednih pola vijeka širom svijeta nastavio borbu za crnogorska prava i obnovu crnogorske državnosti

STR. 15.

INTERVJU: Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza

PES će za nekoliko funkcija „po dubini“ podržati sve im Marko Kovačević kaže

PODGORICA – Marku Kovačeviću pregovori sa PES-om nijesu ni potrebni, jer su mu oni do te mjere servilni da će podržati sve što on kaže za nekoliko pozicija „po dubini“ – kazao je u intervjuu za Pobjedu Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza, ističući da je za utorak zakazana sjednica Kolegijuma predsjednika SO Nikšić i to, kako je istakao, navodi na činjenicu da neki dogovor već postoji kada je u pitanju formiranje vlasti u Nikšiću.

POBJEDA: Kakvu postizbornu kombinatoriku u Nikšiću očekujete? Hoće li PES ostati uz Andriju Mandića?

ZIROJEVIĆ: Vrlo je interesantna činjenica da za aktuelnog predsjednika opštine Marka Kovačevića pregovori jesu počeli, dok nam kolege iz PES-a govore da to nije tako. Mislim da je sasvim jasno – Marku Kovačeviću pregovori sa PES-om nijesu ni potrebni, jer su mu oni do te mjere servilni da će podržati sve ono što on kaže, za nekoliko pozicija „po dubini“. Uostalom, i sami nosilac liste PES-a je, samo nekoliko dana nakon izbora, nakon „prijateljske kafice“ sa Markom Kovačevićem i Nemanjom Vu-

POBJEDA: Koncept zakona o lokalnim izborima upućen je Odboru za izbornu reformu. Kako komentarišete predložena rješenja o održavanju izbora u jednom danu, otvorenim listama na lokalnom nivou, neposrednom izboru predsjednika opštine... Jesu li Evropskom savezu prihvatljiva ova rješenja?

ZIROJEVIĆ: Evropskom

ući u EU sa Andrijom Mandićem

kovićem, izjavio da za njega nema dileme oko toga da Kovačević ponovo treba da bude predsjednik opštine. Očekivao sam da će, u njihovom političkom maniru, makar fingirati da imaju neke uslove. Međutim, ni to se nije desilo. Ako mene pitate, u potpunosti je izvjesno da će PES ostati uz Mandića i njegovu koaliciju, te da će na lokalnim izborima dati podršku Marku Kovačeviću za još jedan mandat na mjestu predsjednika opštine Nikšić. Uostalom, za utorak je zakazan Kolegijum predsjednika SO Nikšić i to me navodi na činjenicu da neki dogovor već postoji. Jav-

Mislim da Crna Gora ne može ući u EU sa Andrijom Mandićem kao predsjednikom Skupštine i koalicijom ZBCG kao dijelom vlasti – kazao je Nikola Zirojević, dodajući da će se inicijativom za smjenu Mandića u parlamentu još jednom „jasno ogoliti činjenica da je PES=DF“, te da će biti interesantno i kako će se prema toj inicijativi odnijeti predstavnici manjinskih partija koje su u vlasti

nost će vrlo brzo saznati o čemu se radi.

POBJEDA: PES zamjera opoziciji da je u Nikšiću vodila prljavu kampanju protiv njih, a sad poziva na saradnju. Poručili su čak da bi opozicija podržala Kovačevića kad bi joj ponudio funkcije, kao što je

Načelno prihvatljiv koncept zakona o lokalnim izborima

savezu su načelno prihvatljiva predložena rješenja. Održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu je nešto o čemu već duži period govorimo i čemu smo odavno dali sasvim jasnu i nedvosmislenu podršku. Otvorene liste na lokalnom nivou vidim kao korak ka otvorenim listama na parlamentarnim izborima što je, iz moje percepcije, vrhunac demokratije koji možemo

postići kada govorimo o izboru predstavnika građana u parlamentima, lokalnim i državnom. Implementacija ovakvog zakonskog rješenja bila bi veoma zahtjevna i moramo dobro razmisliti na koji ćemo način to izvesti. Razmišljam o eventualnom pilot projektu, bez vođenja predizbornih kampanja, koji bi bio anketnog tipa, a na kojem bi se građani izjašnjavali po principu

podržala dio bivšeg DF-a u Budvi. Kakav je Vaš odgovor na to?

ZIROJEVIĆ: Bio mi je donekle i simpatičan taj neiskusni pokušaj doktora Mrkića da skine odgovornost sa sebe i liste koju je predvodio na lokalnim izborima u Nikšiću, zaklju-

otvorenih lista. Sve ovo su neka pitanja o kojima moramo razgovarati u narednom periodu. Neposredan izbor predsjednika opštine svakako bi bio pozitivan iskorak, što se nas tiče.

POBJEDA: Zašto izborna reforma opet „tapka u mjestu“?

ZIROJEVIĆ: Što se izborne reforme tiče, ne vidim nikakvu volju niti inicijativu od parlamentarne većine da ovaj posao što prije bude završen. Vjerujem da je to razlog zašto ona, kako ste kazali, „tapka u mjestu“.

čujući da bismo i mi podržali Marka Kovačevića kada bi nam ponudio neke funkcije, spočitavajući nam koaliciju sa lokalnom listom koju predvodi Nikola Jovanović u Budvi. Biću vrlo jasan – ne postoje uslovi i cijena za koju bismo sarađivali sa koalicijom Andrije Mandića, tj. koalicijom koju u Nikšiću predvodi Marko Kovačević. Dakle, ne bismo ni po koju cijenu. Kao što mu je naš nosilac liste odgovorio, za razliku od doktora Mrkića, mi ne idemo tamo đe je korito, pritom prevrćući ono iz kojeg smo do juče jeli. Što se koalicije u Budvi tiče, za razliku od dr Mrkića i njegovog političkog subjekta, mi smo u Budvi Andriju Mandića i njegovu kriminalnu koaliciju poslali u opoziciju, ostvarujući saradnju sa onima koji su tom kriminalu rekli ne i odvažili se da zajedno porazimo one koji su do juče Budvu držali u šaci. Simptomatično je što takav rasplet događaja više pogađa Mandićeve posluš-

nike iz PES-a, nego Mandića samog.

POBJEDA: Opozicioni

DPS i SD podnijeli su inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Kakva su očekivanja, s obzirom na to da je i ranije bila podnijeta inicijativa, ali nije prošla?

ZIROJEVIĆ: Mislim da nema potrebe još jednom obrazlagati razloge podnošenja ove inicijative, oni su crnogorskoj javnosti i više nego jasni. I da mi zaista živimo istinsku demokratiju, ne bi se postavljalo pitanje da li će se ova inicijativa naći na dnevnom redu Skupštine, pitanje bi samo bilo koliko brzo i kada. Ovako, ne mogu da tvrdim da će ona uopšte postati dio dnevnog reda plenarnog zasijedanja, jer je ranije postojala praksa poslanika vlasti da to ne dozvole. No, kako god bilo, vjerujem da će ova inicijativa donijeti korist – još jednom ćemo jasno ogoliti činjenicu da je PES=DF, a biće veoma interesantno vidjeti kako će se prema ovoj inicijativi odnijeti predstavnici manjinskih partija koje su u vlasti, predstavnici bošnjačkog i albanskog naroda.

POBJEDA: Iz Vlade kažu da je Crna Gora spremna da zatvori od šest do devet poglavlja do kraja godine, te da, ako država nastavi dosadašnjim tempom, nema prepreka za članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine. Je li to realan cilj?

ZIROJEVIĆ: Slične najave smo, ako se ne varam, imali i prethodne godine, pa smo zatvorili samo tri poglavlja. I obično je tako sve do kraja godine kada ih stvarnost ubije u pojam, nakon čega počnu da nas ubjeđuju da to nije tako loše, već da se radi o velikim iskoracima na našem evropskom putu. Ja moram reći da, sa ovakvom parlamentarnom većinom, ovakvom izvršnom vlašću, ljudima koji, za svoje i potrebe svojih najbližih gaze zakone i Ustav Crne Gore, mislim da nijesmo prispjeli ni za neke malo manje renomirane saveze, a kamoli

Nikola Zirojević

funkcija sve što kaže

za Evropsku uniju. U konačnom, u posljednje vrijeme i iz same Unije možemo čuti neke pesimistične glasove koji sada već pominju 2030. godinu kao potencijalno referentnu po pitanju proširenja. Da zaključim – mislim da Crna Gora ne može ući u EU sa Andrijom Mandićem kao predsjednikom Skupštine i koalicijom ZBCG kao dijelom vlasti.

POBJEDA: Mitropolit Joanikije nedavno je na liturgiji u bh. entitetu Republika Srpska veličao četničkog vojvodu Pavla Đurišića, nazivajući ga „velikim junakom“ i osobom „nepobjedivog karaktera“. Zašto se koriste vjerske službe za ovakve poruke, što je cilj SPC i zašto je izostala reakcija vlasti na ovakav govor Joanikija?

ZIROJEVIĆ: Nije začuđujuće da ponavljač razreda iz nikšićke gimnazije nije dobro savladao gradivo iz istorije, pa danas jednog kvislinga, kolaboracionistu i saradnika okupatorskih snaga iz tog vremena naziva „velikim junakom i osobom nepobjedivog karaktera“. Žalosnije od toga da su u Crnoj Gori postojale i djelovale takve snage samo je činjenica da danas, u 21. vijeku, postoje ljudi poput Joanikija Mićovića koji ih slave i koji im se dive. No, imajući u vidu da su takvi krvavih devedesetih godina blagosiljali tenkove, a da su, prema tvrdnjama iz „Skaj“ aplikacije, 2020. godine pribavljali kalašnjikove za obračun sa tadašnjom vlašću, ovo nažalost, ne iznenađuje. Što se reakcije vlasti tiče, ona je izostala (čast izuzecima) iz dva razloga – ili su sa njegovom izjavom saglasni, ili se plaše da je osude. Ne bih vam znao reći koji razlog je gori.

POBJEDA: Vlast u Nikšiću najavila je da će ponovo pokrenuti postupak za proglašenje Svetog Vasilija Ostroškog za slavu grada, iako je Ustavni sud proglasio neustavnom Odluku kojom se taj dan proslavlja kao slava grada. Kako komentarišete uvo-

đenje vjerskih slava kao opštinskih praznika u sekularnoj državi, a istovremeno i nepoštovanje odluka Ustavnog suda?

ZIROJEVIĆ: Opozicioni odbornici u prethodnom sazivu lokalnog parlamenta u Nikšiću tada su, vođeni uglavnom emotivnim razlozima i ne želeći da nam neko, zloupotrebljavajući politiku, oduzima Svetog Vasilija Ostroškog, glasali za navedenu odluku, ne znajući, u tom trenutku, da je ona neustavna. Kasnije smo shvatili da smo napravili ozbiljnu grešku i da smo, osim činjenice da smo glasali za nešto što nije u skladu sa Ustavom, potencijalno povrijedili osjećanja naših sugrađanki i sugrađana koji ne pripadaju vjerskoj zajednici koja slavi Svetog Vasilija Ostroškog. Ovo je još jedna prilika da se, svim tim ljudima, ukoliko smo ih povrijedili, izvinim. Nakon što sam dobio informaciju o potencijalnoj neustavnosti ove odluke, lično sam (nijesam bio jedini) podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu njene ustavnosti. Iz trenutne perspektive, imajući pred sobom sve informacije koje tada nijesam imao, potpuno mi je neprihvatljivo uvođenje ovakve prakse i, ukoliko u novom mandatu pred nama bude odluka sličnog tipa, sasvim je sigurno da ću glasati protiv nje.

POBJEDA: Evropska komisija dostavila je mišljenje na Sporazum Crne Crne Gore i UAE, ali ga različito tumače predsjednik države i premijer. Milatović kaže da je EK potvrdila da je sadržina Sporazuma takva da njegovo sprovođenje ne bi bilo u skladu sa pravnom tekovinom EU, a Spajić kaže da je Sporazum usklađen sa evropskim zakonodavstvom i da je „prezadovoljan odgovorom EK“. Kakvo je Vaše mišljenje o svemu što se dešava u vezi sa Sporazumom i Alabarom?

ZIROJEVIĆ: Ne bih komentarisao niti jednog niti drugog, jer su jednako neozbiljni da bi zavrijedili komentar. Što se Evropskog saveza tiče, mi smo dali sasvim jasan stav po ovom pitanju. Protiv smo navedenog Sporazuma jer budi sumnje da iza njega stoje žestoko koruptivni poslovi, jer prijeti da zabetonira Veliku plažu koju smatramo jednim od bisera Crne Gore, jer se cjelokupna lokalna zajednica u Ulcinju protivi ovakvoj investiciji i jer nikada dosad niti sa jednom državom Crna Gora nije potpisivala sporazume ovakve sadržine (o tome je detaljno u parlamentu govorio moj kolega Boris Mugoša). Dakle, veoma jasno – protiv investicija nijesmo, naprotiv, ali za ovakve potencijalno veoma štetne i koruptivne sporazume Milojka Spajića nikada nećemo biti. I. KOPRIVICA

Mnogi su to već primijetili: najvažniji Amerikanac današnjice nije više predsjednik SAD Donald Tramp, već je to Robert Frensis Prevost, to jest papa Lav XIV

Brzi izbor novog pontifeksadrugog dana konklave, u četvrtom glasanju - bio je, u prvom trenutku, iznenađenje. Mnogi vatikanisti su omašili u procjenama. Računalo se da će, poslije radikalnog, neortodoksnog i, u mnogim aspektima, krajnje neuobičajenog pape Bergolja, kardinalski zbor optirati za nekog konzervativnog i tradicionalnog kardinala.

Ideje i sugestije o tome su se nizale i bilo je lako prepoznati političke i ideološke motivacije za favorizovanje mađarskog kardinala Petera Erdoa (Erdő) ili Roberta Saraha, iz Gvineje, na primjer. Američka i evropska desnica su bile vrlo zainteresovane za takav ishod. Predsjednik Tramp je, za to vrijeme, u - sada već jasno prepoznatljivom - stilu, objavio AI generisanu sliku sebe u pozlaćenoj papskoj odeždi, šljaštećoj kao i njegov renovirani Ovalni ofis. Kič ne poznaje granice.

HABEMUS PAPAM!

Ali, dogmate će ostati razočarane. Neko ko bi ličio na počivšeg papu Ratzingera nije mogao biti izabran. MAGA efekat je otišao u dim, drugog dana konklave. Od 133 kardinala sa pravom učešća u konklavi - oni mlađi od 80 godina - bar dvije trećine je izabrao upravo papa Franjo. Time je umnogome kanalisao i, u najširoj formi, predodredio finalni izborstvorivši snažno jezgro progresivnih prelata - koji su bili nepremostiva prepreka nametanju konzervativnog rješenja za poglavara Katoličke crkve.

Novi papa, koji će, sa vrlo jasnim i prepoznatljivim motivima, odabrati ime Lav (Leone, Leo) XIV, predstavlja - i po sopstvenim riječima - kontinuitet sa papom Franćeskom. Socijalna dimenzija njegovog pontifikata je najavljena i naglašena referencom na čuvenog prethodnika istog imena - papu Lava XIII, koji je upravljao Svetom Stolicom u posljednjem kvartalu XIX i prvoj deceniji XX vijeka, u vrijeme prve industrijske revolucije, dakle - što je i bio razlog njegove čuvene enciklike „Rerum novarum“ („O novim stvarima“), koja govo-

Diplomatska pošta

O najnovijim stvarima

ri o pravima radnika na dostojanstvene uslove rada. Papa Prevost je već naglasio da želi da se bavi najnovijim stvarima - ljudskoj dimenziji rada i života u uslovima vještačke inteligencije. To je vrlo moderna i reformatorska najava.

„Američki“ papa koji - za razliku od monolingvističke skupine druge Trampove administracije - tečno govori više jezika, i kome je njegova višedecenijska misionarska uloga u Peruu, pored državljanstva te zemlje, donijela i odlično poznavanje problema globalnog Juga - odlučio je da, bar na pojavnoj ravni, umiri dogmate i tradicionaliste, ne odričući se, tokom procesija (uključujući i prvo pojavljivanje na balkonu bazilike Svetog Petra) uobičajenih insignija - koje je papa Bergoljo bio sasvim odbacio (po čemu je, između ostalog bio jedinstven). Time je zadovoljio formu, koja je i u tom svijetu ponekad jednako značajna kao i sadržina.

Papa Lav XIV će obitavati u Apostolskoj palati, ali će se zato, u svakodnevnim aktivnostima, baš kao i njegov prethodnik, pojavljivati u najjednostavnijoj papinskoj odeždi, sa jednostavnim srebrnim krstom. Simbolika je, u oba slučaja, vrlo jasna. To će papi Lavu XIV omogućiti da se od početka - i zbog razloga očuvanja jedinstva Crkve i stabilnosti pontifikata - predstavi kao papa „koji nije ni lijevo, ni desno“. Činjenica je, međutim, da su njegovim izborom oduševljeni lijevi i progresivni katolički krugovi, dok su konzervativci i zagovornici „tradicije“, već našli objave kardinala Prevosta u kojima on kritikuje ili podržava kritike politike predsjednika Trampa, kao i

izjave i poruke potpredsjednika Vensa. Tu ne može biti zabune. Tako je MAGA Predsjednik dobio globalnog Papu kao antipod, kao drugo lice SAD i savremenog svijeta. Papa Prevost će to najjasnije potvrditi eksplicitnom izjavama o imperijalističkoj politici Rusije kao osnovnom motivu rata u Ukrajini.

CRNOGORSKA PROVINCIJALNA OGRANIČENJA

Za to vrijeme, u našoj Crnoj Gori, izbor novog pape, kao i smrt njegovog prethodnika, prošli su bez posebne medijske pažnje. Sahrana pape Franja nije prenošena, niti smo primijetili da su Nadbiskup barski, monsinjor Rok Đonlešaj (Gjonlleshaj), ili biskup kotorski Mladen Vukšić, pozvani da govore o ova dva važna događaja - koji to nisu ni za Javni servis (što bi trebalo da bude podrazumijevajuća obaveza), niti dovoljno interesantna dešavanja za privatne i/ ili režimske medije. Nije bilo prenosa sahrane iz Rima, niti posebnog programa posvećenog izboru novog katoličkog poglavara. Činjenica da hiljadugodišnja neprekinuta tradicija i djelovanje Barske nadbiskupije, na primjer, ili, još važnije, činjenica da u našoj zajedničkoj domovini žive sugrađani katolici - Hrvati, Albanci i Crnogorci, nije bila dovoljno važna za duboko politizovani servis javnog imena.

Ili - u prevodu na uobičajeni politički rječnik naše nevesele stvarnosti - nije za to stigla dozvola iz Crkve Srbije - ni iz njenog predstavništva na Cetinju, niti iz beogradske centrale. Prvi su zauzeti pomenima i zadušnicama kvislinzima (domaćim izdajnicima) i ratnim

zločincima iz Drugog svjetskog rata, a drugi putovanjima u Moskvu, đe vežu „malu srpsku barku za veliki ruski brod“ - uz izlaz na crnogorsko more, naravno. Tako će - bar za sada - bez posebne pažnje ostati i činjenica da je pomenuti Lav XIII bio upravo onaj papa koji je 1886. potpisao Konkordat sa Knjaževinom Crnom Gorom. Taj veliki i značajni istorijski dokument krasi kitnjasti potpis našeg Knjaza – „Nicholas I“. Sve se to može naći i u prvom tomu „Monumenta Montenegrina Vaticana“, štampanom 2020, na Cetinju. Drugi tom te zamišljene edicije o bogatim odnosima Crne Gore i Svete Stolice nećemo, valjda, još dugo čekati… Kao što ćemo - da ovaj kratki zapis o nepotrebnim i nekulturnim crnogorskim ograničenjima i opterećenjima završimo osvrtom na djelovanje našeg Ministarstva vanjskih poslova - još čekati na imenovanje crnogorskog ambasadora/ke pri Svetoj Stolici (i pri Malteškom redu).

Poslije smjene 2020, takođe pod snažnim uticajem Crkve Srbije i nekompetentnog i ostrašćenog vođstva Ministarstva vanjskih poslova, naša zemlja je imala pri Vatikanu dva otpravnika poslova - o čijem „doprinosu“ ne možemo ništa reći - jer ga nije ni bilo. Ta dva stara „kadra“ su povučeni prije isteka mandata - zbog nerada i neaktivnosti. Jedan se nije udostojio ni da ode na sahranu papi Benediktu XVI, a drugi jesada je to svima znano - otkrivao davno otkrivene dokumente… Nomina odiosa sunt. I, umjesto da se vrlo dobri i, po svim svjedočenjima, uspješni i ozbiljni angažman aktuelne otpravnice poslova nadogradi i osnaži imenovanjem novog ambasadora/ ambasadorke - MVP, Predsjednik i Premijer, ali i njihov komandujući u Skupštini - šalju u Rim, po svim informacijama - novu otpravnicu poslova?! Bez iskustva i bez znanja o tom poslu i o toj vrlo specifičnoj adresi prijema. Ali, nećemo o imenima. Mnogo je bolje da ostanemo pri simbolici konklave u Sikstinskoj kapeli i da, uz kurtoazno izvinjenje, utvrdimo: iz Crne Gore, njene vanjske politike i njene diplomatije godinama kulja crni dim. I još dugo će, sva je prilika. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Papa Lav XIV

POVODI: Mogu li studenti bez opozicije pobijediti Vučića na izborima koje traže

Opozicioni mediji prave iluziju da je pobjeda sa studentima neupitna

BEOGRAD – Aleksandar

Vučić je sada u mnogo komfornijoj poziciji od studenata i opozicije. Nažalost, ponovo nas je taktički doveo na svoj teren. Trenutno nije ni u kakvoj stisci, mislim da će racionalno nakon detaljnog istraživanja javnog mnjenja donijeti odluku - kaže Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma

Vuletić ukazuje da su studenti propustili da vanredne izbore zatraže par dana prije 15. marta, kada je bilo najveće opoziciono okupljanje nakon čuvenog petog oktobra, izglasavanjem leks specijalis zakona čime bi preuzeli potpunu inicijativu.

- Nezadovoljni građani dobili bi dohvatljiv i realan prijedlog. Protest bi dobio novo pogonsko gorivo - rekao je Vuletić za Pobjedu.

Medijski interes i podrška

Iako su se tokom šestomjesečnog protesta uporno ograđivali od političara i bilo kakvog političkog djelovanja, studenti su na kraju završili sa političkim zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora čije ispunjenje direktno zavisi od predsjednika Srbije. S obzirom na njihovo političko neiskustvo, pitanje je - kakva je sada pozicija studenta bez obzira na ogromnu podršku stanovnika Srbije. - Neiskustvom svojih političkih savjetnika studenti su sada u defanzivi, mada nije sve izgubljeno. Dodatni problem studenata, samim tim i svih nas, jeste da su ušli u klinč i sa opozicijom svojom neopravdanom arogancijom. Njihovi savjetnici nijesu svjesni da, ukoliko N1 i Nova S izgube interesovanje za studentski protest, raspršiće se kao mjehur od

sapunice - objašnjava Vuletić i otkriva da su pravi i najrelevantniji opozicioni politički akteri mediji Junajted grupe. - Oni formiraju opoziciju Vučiću u skladu sa svojim poslovnim interesom, a ne u skladu sa potrebama društva. Zloupotrebljavaju politiku, a nemaju obavezu izlaska na izbore. U našem raspalom društvu to su idealni uslovi za biznis. Sve to su im dozvolili opozicioni političari koji odbijaju da gostuju na pro-režimskim medijima da ne bi bili proglašeni upitnim opozicionarima u njihovim emisijama. O svemu ovome studenti moraju da razmišljaju kada donose političke odluke, a zahtjev za momentalnim raspisivanjem izbora je par ekselans politički zahtjev.

Bez opozicije

Vučić je rekao da će izbore možda i raspisati dok je opozicija načelno podržala

Pitanja koja utiču na rezultate izbora

- Što će da rade ako Vučić sjutra kaže - u redu, ispunjavam vaš zahtjev i raspisujem izbore za kraj juna? Imaju li bez dogovora sa opozicijom članove izbornih komisija? Imaju li 20.000 obučenih kontrolora? Hoće li opozicione partije da im pomognu iskreno imajući u vidu aroganciju kojom se obraćaju toj opoziciji?

Što ako neka od bitnijih stranaka opozicije kaženema uslova za izbore i time probudi ,,profesionalnost“ N1 i Nove S pa počnu debate u ,,Utisku nedjelje“ na tu temu? Mnogo je ovakvih pitanja, a rezultat bi bio kao prije godinu na ponovljenim beogradskim izborima kada je Vučiću poklonjena pobjeda i apsolutna vlast sa

Šapićem na čelu Beograda. Vidite koliko imamo pitanja koja utiču na rezultat, a nijesmo se ni dotakli politike. Zamislimo debatu oko Rusije, regiona, Kosova, NATO, Srebrenice i EU, a biće je zasigurno. Vlast će vješto studente da istjera na čist teren. Jesu li opozicija Vučiću oko ovih tema? I kakva? - ističe Vuletić

Studenti su sada u defanzivi zbog neiskustva svojih političkih savjetnika, mada nije sve izgubljeno. Dodatni problem studenata, samim tim i svih nas, jeste da su ušli u klinč i sa opozicijom, svojom neopravdanom arogancijom. Njihovi savjetnici nijesu svjesni da, ukoliko

N1 i Nova S izgube interesovanje za studentski protest, raspršiće se to kao mjehur od sapunice - objašnjava

Vuletić i otkriva da su mediji Junajted grupe pravi i najrelevantniji opozicioni politički akteri

zahtjev, ali uz niz upozorenja da je u postojećim izbornim uslovima teško doći do pobjede, jer se SNS infiltrirao u sve pore društva. Uprkos tome, studenti kažu da neće biti na listi, ali će je sastaviti od profesora, sindikata, udruženja koja su ih podržavali, neukaljanih ljudi, svih, osim političara. Da li to znači da će studenti zbrisati opoziciju koja nije uradila mnogo, ali ima jednu trećinu poslanika u parlamentu? - Nezavidna je situacija studenata i opozicije, a najgore bi bilo da se desi raspisivanje izbora kako su tražili - odmah. Ukoliko nijesu već uveliko, u tajnosti, sastavili poslaničku listu, izabrali više stotina šefova izbornih štabova po opštinama, obu-

čili ljude za predaju liste, stupili u kontakt sa članovima izbornih komisija, napravili predizborne spotove, prikupili par miliona evra za kampanju, nemaju se čemu nadati - kaže Vuletić i postavlja pitanje - ako sve to nije urađeno, može li se sve postići za 45 - 60 dana - jer poslije svega nema više prostora za kuknjavu da smo pokradeni. - Neukaljani ljudi, sindikati i profesori, takođe, moraju da daju odgovore na sva postavljena pitanja u prethodnom odgovoru. Jesu li spremni? Hoće li svi da daju odgovore na ta pitanja i ostave utisak grupe ljudi koja je spremna da vodi državu u održivom pravcu, znači ka EU? Bojim se da smo jako daleko od takvih odgovora imajući u vi-

du ikonografiju i poruke koje dominiraju na demonstracijama. Sjetimo se samo poruka sa prvomajskog skupa studenata i sindikata. Sve su bile anti-EU - upozorava Vuletić. i luzija po B jede Opozicija studente podržava iz pragmatičnih razloga, ali do sada niko od njih nije izrazio spremnost da se odrekne učešća na listi. U momentu kada sa jedne strane pumpaju studenti, a sa druge mediji, postavlja se pitanje da li pobjeda izgleda laka. - Dio opozicije se još uvijek ne izjašnjava, drugi dio iz slabosti i političkog kukavičluka blanko podržava studente iako pojma nema što im je opredjeljenje po presudnim pitanjima za Srbiju i ko će im biti na listi. Treći dio koji je najuticajniji na medije Junajted grupe nije blanko podržao studente i nije se odrekao učešća na izborima u korist njihove liste. Tu leži i glavna opasnost od predizbornog probuđenog ,,profesionalizma“ tih medija i onda studentima slijedi uloga Cileta studenta iz kultnog filma „Varljivo leto 68“ - kaže Vuletić. Upozorava da iluziju kako je pobjeda sa studentima neupitna prave opozicioni mediji. - Dakle, čist poraz na izborima i legitimna Vučićeva vlast još četiri godine. Iluziju - da je pobjeda sa studentima neupitna, prave opozicioni mediji, građanima trenutno podižu očekivanja, ali rekao bih da tu nema racionalnosti. Srbija će biti u velikoj opasnosti ako se sada raspišu izbori. Hoće li Vučić iz Moskve da bude isti kao prije puta u Moskvu? Što misle studenti kako će izgledati njegova kampanja poslije susreta sa Putinom i predsjednikom Kine? Imaju li spreman odgovor? Ako mu budu parirali sa ,,neukaljanim“ ,,lomparima“, crno nam se piše. ProEU politika jedina može da pobijedi ,,vučićizam“ i Vučića lično - zaključujeVuletić. Violeta cV ejić

Zoran Vuletić

KASNO TRAŽILI IZBORE: Sa protesta studenata Aldž

PODGORICA - Prema podacima Ministarstva finansija, u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je deficit budžeta u iznosu od 63,9 miliona eura, odnosno na nivou od 0,8 odsto procijenjenog BDP-a, što je za 56,9 miliona eura bolje ostvarenje od plana koji predviđa ostvarenje deficita od 120,8 miliona eura Profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović smatra da deficit na ovom nivou u prvom kvartalu nije zabrinjavajući, iako bi, kako ističe, razvojno, a i za potrebe upravljanja javnim dugom, bilo bolje da uopšte nemamo fiskalni deficit.

- Podaci o izvršenju budžeta u prvom kvartalu 2025. godine pokazuju da je manji dio tekućih rashoda finansiran deficitarno u ovom periodu. Ostvaren je deficit od 63,9 miliona eura, dok su kapitalni rashodi iznosili 30,8 miliona eura. Ipak, budžetski prihodi imaju sezonski karakter, pa se ova situacija može uravnotežiti u narednom periodu. Ukoliko bi se poreski prihodi ostvarivali u skladu sa planiranim do kraja godine, u skladu sa planom budžeta nije predviđeno deficitarno finansiranje tekuće potrošnje. Problem može nastati ukoliko ljetnja turistička sezona ne bude u skladu sa očekivanjima, što će onda uticati i na budžetske prihode. Tada su moguća dva scenarija. Prvi - u kojem je moguće održati fiskalnu ravnotežu smanjenjem potrošnje, i drugi - u kojem će biti neophodno finansirati deficit zaduživanjem – kazala je Baćović Pobjedi.

Iz Vlade je ranije najavljivano da će tokom godine iz tekućih prihoda moći da se pokrivaju tekući rashodi i da se sredstva iz zaduživanja neće koristiti za tekuće rashode.

Prihodi

Prihodi budžeta za prva tri mjeseca ove godine iznosili su 580,4 miliona eura ili 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, što je za 4,7 miliona eura ili 0,8 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Ipak, do ispunjenja plana za period januar-mart nedostajalo je 13 miliona eura, odnosno realizacija plana prihoda za navedeni period iznosila je 97,8 odsto.

- Smanjenje poreskih prihoda za 13 miliona eura nije značajno odstupanje, riječ je o razlici od svega 0,3 odsto u odnosu na plan. Takva odstupanja su uvijek moguća zbog fluktuacija u obimu ekonomske aktivnosti – rekla je Baćović. U prvom kvartalu doprinosi su ostvareni u iznosu od 84,4

Profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović smatra da deficit budžeta u prvom kvartalu nije zabrinjavajući, ali upozorava

U slučaju loše turističke sezone čeka nas ,,stezanje kaiša“ ili novo zaduživanje

Ukoliko bi se poreski prihodi ostvarivali kako je planirano do kraja godine, u skladu sa planom budžeta nije predviđeno deficitarno finansiranje tekuće potrošnje. Problem može nastati ukoliko ljetnja turistička sezona ne bude u skladu sa očekivanjima, što će onda uticati i na budžetske prihode. Tada su moguća dva scenarija. Prvi - u kojem je moguće održati fiskalnu ravnotežu smanjenjem potrošnje, i drugi - u kojem će biti neophodno finansirati deficit zaduživanjem, poručila je profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović

miliona eura što je za 30,4 miliona ili 26,5 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine i 7,7 miliona eura ili 8,3 odsto manje u odnosu na plan. Profesorica Baćović smatra da je smanjenje prihoda od doprinosa u potpunosti očekivano nakon početka primjene programa ,,Evropa sad 2“, jer je, kako je navela, rast zarada nedovoljan da obezbijedi kompenzaciju prihoda izgubljenih smanjenjem stope doprinosa za penzijsko osiguranje.

- U prvom kvartalu ove godine prihodi od doprinosa za penziono osiguranje su niži za oko 12 odsto od planiranih. Ukoliko se nastavi takav trend, neophodni transferi iz budžeta ka Fondu PIO biće na godišnjem nivou veći za 40 do 50

Profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović smatra da je smanjenje prihoda od doprinosa u potpunosti očekivano nakon početka primjene programa ,,Evropa sad 2“, jer je, kako je navela, rast zarada nedovoljan da obezbijedi kompenzaciju prihoda izgubljenih smanjenjem stope doprinosa za penzijsko osiguranje

miliona eura u odnosu na planirane. Ukoliko se ne ostvare uštede na drugim pozicijama, ovo može povećati deficit i kreirati potrebu njegovog finansiranja zaduživanjem –saopštila je Baćović.

i zdaci

Izdaci budžeta za prva tri mjeseca ove godine iznosili su 644,3 miliona eura ili 8,1 odsto procijenjenog BDP-a. U odnosu na isti period prethodne godine, izdaci su veći 60,9 miliona ili 10,4 odsto i dodatna potrošnja iskazana je u okviru potreba većeg izdvajanja troškova mandatornog karaktera. U odnosu na plan ove godine, izdaci su manji za 69,9 miliona eura ili 9,8 odsto i, kako kažu iz Ministarstva finansija, odraz su dinamike pristizanja obaveza u ovom periodu.

- Smanjenje izdataka u odnosu na plan definitivno je doprinijelo boljem fiskalnom saldu na kraju prvog kvartala, ukoliko dinamika pristizanja obaveza u narednom periodu ne znači da će rashodi u narednim mjesecima biti veći od planiranih, a time uti-

cati i na kasnije pogoršanje fiskalnog salda. Ukoliko je riječ o stvarnim uštedama i racionalizaciji tekuće potrošnje, onda je to dobar signal – kazala je Baćović i dodala da bi niži kapitalni rashodi u odnosu na plan trebalo biti izuzetak, a ne pravilo, jer, kako kaže, veći kapitalni rashodi daju razvojni karakter fiskalnoj politici. - U prva tri mjeseca ove godine ostvareni su i tekući i kapitalni rashodi niži od planiranih. Tekući rashodi su bili niži za 12 odsto i ukoliko je riječ o stvarnom smanjenju potrošnje, po mom mišljenju, to je pozitivan signal, jer smatram da je tekuće rashode i trebalo planirati umjerenije planom budžeta za 2025. godinu. Nadam se da nije riječ o obavezama koje dospijevaju naknadno, odnosno da ovaj trend neće biti zamijenjen bržim rastom rashoda u narednim mjesecima – kazala je Baćović. Zabrinjavaju je niži kapitalni rashodi za 22 odsto od planiranih, koji su, prema njenom mišljenju, i u planu budžeta za 2025. godinu trebali da budu na većem nivou. Ona smatra

da je u uslovima niskih kapitalnih rashoda upitno i očuvanje vrijednosti fiksnog kapitala u Crnoj Gori, ,,a kamoli njegovo uvećanje, jer se fiksni kapital troši, odnosno njegova vrijednost se vremenom smanjuje za vrijednost amortizacije“.

- Ukoliko nove investicije nijesu veće od te vrijednosti, njegova ukupna vrijednost se umanjuje. Istovremeno su, iako značajno umjerenije, smanjeni i budžetski prihodi, i to je sve u konačnom rezultiralo deficitom koji je manji od planiranog, ali i dalje veći od realizovanih kapitalnih rashoda. S obzirom na sezonske oscilacije u poreskim prihodima (rast prihoda u drugom i naročito trećem kvartalu zbog rasta izvoza usluga), deficit na ovom nivou u prvom kvartalu nije zabrinjavajući, iako bi razvojno, a i za potrebe upravljanja javnim dugom, bilo bolje da nemamo uopšte fiskalni deficit – poručila je Baćović. P dV na ni Vou P lana

Porez na dodatu vrijednost (PDV) ostvaren je u iznosu od

282,3 miliona eura, što predstavlja rast u iznosu od 29,9 miliona eura ili 11,9 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, što je i na nivou plana za posmatrani period.

- Značajan rast prihoda budžeta po osnovu PDV-a dominantno je rezultat rasta ekonomske aktivnosti, potrošnje i investicija, kao i smanjenja sive ekonomije – navodi se u izvještaju Ministarstva finansija o izvršenju budžeta. Porez na dobit pravnih lica ostvaren je u iznosu od 78,2 miliona eura, što je neznatno niže (0,7 miliona eura ili 0,9 odsto) u odnosu na isti period 2024. godine i manje u odnosu na plan u posmatranom periodu u iznosu od četiri miliona eura ili 4,9 odsto. - Važno je napomenuti da je rok za predaju finansijskih iskaza i godišnje prijave poreza na dobit pravnih lica za 2024. godinu pomjeren do 18. aprila ove godine, što ujedno predstavlja i razlog odstupanja navedene kategorije prihoda budžeta u odnosu na plan za period januar – mart 2025. godine – kaže se u izvještaju Ministarstva finansija. Prihodi budžeta po osnovu akciza ostvareni su u iznosu od 71,5 miliona eura, što je za 4,5 miliona ili 6,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i neznatno su iznad planiranih, odnosno za 0,8 miliona eura ili 1,2 odsto.

- Važno je napomenuti da je, posmatrajući prva tri mjeseca 2025. godine, evidentan rast naplate prihoda od akciza na duvanske proizvode za 3,8 miliona eura ili 19,4 odsto u odnosu na komparativni period 2024. godine. Naime, u navedenom periodu evidentiran je rast prometa cigareta od 10,3 odsto ili za 22,1 tonu u odnosu na prethodnu godinu, kao i rast prometa bezdimnih duvanskih proizvoda za oko 23 odsto ili za 353.458 paklica. Navedeni podaci dominantno ukazuju na nastavak trenda rasta legalnog tržišta cigareta i u prvim mjesecima ove godine – piše u izvještaju Ministarstva finansija.

S. PoPoViĆ

Maja Baćović

ČAS ISTORIJE: Razgovor sa istoričarom dr Milanom Šćekićem

Slijep je onaj ko ne vidi da se događa repriza devedesetih

PODGORICA – Od Drugog svjetskog rata prošlo je 80 godina, a pitanja o pobjednicima, okupatorima i izdajnicima, čini se, nikad dublje dijele crnogorsko društvo.

Veličanje presuđenih ratnih zločinaca i onih kojima nije bilo suđeno relativizuje se pitanjem „a što su komunisti radili“ i činjenicom da se o njihovim zločinima nad civilima nakon Drugog svjetskog rata nije govorilo.

Sve dodatno komplikuje uloga Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja ima ogroman uticaj na politička i društvena kretanja, a služi parastose Draži Mihailoviću i Pavlu Đurišiću, dok sveštenike, koji su se borili među partizanima, ne ističe, sem kad joj odgovara u debatama o „četnicima i partizanima“. Svi su pobjednici i svi su oslobodioci koji su se borili protiv okupatora i fašizma.

Nakon Dana pobjede, koji je obilježen 9. maja, a u susret proslavi Trinaestojulskog ustanka, razgovarali smo sa istoričarom dr Milanom Šćekićem o tim važnim datumima, kao i zbog čega im se vremenom dodjeljuju drugačija značenja, koja ih relativizuju, od onih koja su imali u trenutku kada su se događaji odigrali.

OBJEDA : Dan pobjede nad fašizmom u zemljama EU obilježava se 8. maja, a u pojedinim, najčešće bivšim socijalističkim i komunističkim zemljama 9. maja. Zbog čega je to tako?

ŠĆEKIĆ: Njemci su dva puta potpisali kapitulaciju. Prvi put su potpisali protokol o bezuslovnoj kapitulaciji 7. maja 1945. godine, u francuskom gradu Remsu. No, ne želeći da dopusti da se završna svečanost o okončanju najvećeg rata u istoriji čovječanstva održi na zapadu, u kome je Sovjetski Savez podnio najveće žrtve, Josif Visarionovič Staljin je insistirao da Njemci ponovo potpišu kapitulaciju u Berlinu, 9. maja, minut nakon

ponoći, u momentu kada je kapitulacija koju su Njemci potpisali u Remsu stupala na snagu. Iako ga je Čerčil izvijestio da se u Londonu već okuplja stanovništo, kao i da će se proslava pobjede u Evropi i SAD održati 8. maja, Staljin nije popustio. Odgovorio je da njemačka vojska u pojedinim krajevima i dalje pruža otpor, te da će se ceremonija pobjede u Sovjetskom Savezu održati 9. maja. Ceremonija potpisivanja njemačke kapitulacije počela je prije ponoći 9. maja, u štabu maršala Georgija Žukova, u Karlshorstu. Tako je, četiri mjeseca prije nego što će uistinu biti okončan, u Evropi završen rat.

POBJEDA : Crna Gora je među zemljama koje su slavile 9. maj i 15. maj u Jugoslaviji. Koje su istorijske činjenice i zbog čega ova dva datuma?

ŠĆEKIĆ: Predsjedništvo AVNOJ-a je 9. maja 1945. godine donijelo odluku da se Deveti maj proglasi opštenarodnim praznikom pobjede, iako je u Jugoslaviji njemačka Grupa armija ,,E“ odbila da se preda, sve dok je Jugoslovenska armija nije zarobila 15. maja. Tada je u Jugoslaviji okončan rat. I to je jugoslovenski Dan pobjede nad fašistima i domaćim izdajnicima. Deveti maj je u socijalističkoj Jugoslaviji bio dostojno obilježavan, posebno u školama, u kojima su profesori istorije tog dana obično držali prigodna predavanja. Nakon uvođenja višepartijskog sistema, izvjesno vrijeme obilježavao se Dan pobjede, ali ne kao u doba socijalizma. Vjerovatno ljut zbog raspada Jugoslavije i nacionalističkog divljanja, nastavnik muzičkog u osnovnoj školi koju sam pohađao Halil Ravija, u depresivnim i nesrećnim devedesetim godinama prošlog vijeka, na časovima je često izvodio partizanske pjesme koje smo horski pjevali. I više je, bar što se mene tiče, doprinio afirmaciji antifašizma, nego sve crnogorske institucije. Ne vjerujem da danas to neko radi.

P OBJEDA: Danas se 9. maj prevashodno vezuje za Rusiju i paradu koja se održava u Moskvi. Postoje stanovišta da bi i Crna Gora, s obzirom na to da je na putu pridruživanja EU, trebalo da ovaj datum obilježava 8. maja. ŠĆEKIĆ: Nemam ništa protiv onih koji Dan pobjede obilježavaju 8. maja. Vjerujem da će u perspektivi Crna Gora prihvatiti 8. maj za Dan pobjede, ali za mene će Dan pobjede uvijek biti 9. maj. Prosto pripadam generaciji koja je učena da je 9. maj Dan pobjede, a 15. maj Dan pobjede nad fašizmom i domaćim izdajnicima u Jugoslaviji. I za mene su to oduvijek bili veličanstveni datumi. Ne omalovažam doprinos zapadnih saveznika u borbi protiv fašizma. Naprotiv, ali činjenica je da je Sovjetski Savez podnio najveće žrtve u Drugom svjetskom ratu i slomio kičmu fašizmu. Pritom, uloga Sovjetskog Saveza u borbi protiv fašizma je bila progresivna. I to ne treba dovoditi u vezu sa savremenom Rusijom i agresijom na Ukrajinu, koju osuđuje sav progresivan svijet.

POBJEDA: Da li je Crna Gora danas sa zvaničnih adresa zaboravila na svoju antifašističku prošlost i ulogu u Drugom svjetskom ratu?

ŠĆEKIĆ: Duži niz godina se u Crnoj Gori ne obilježavaju značajni jubileji. Vlast očigledno ne mari mnogo za antifašističku tradiciju Crne Go-

re, a i opozicione partije sa državnog nivoa, u opštinama u kojima vrše vlast, prespavale su neke važne jubileje koji se tiču naše antifašističke prošlosti. To govori da i vlast i opozicija više deklarativo, nego suštinski, podržavaju antifašizam.

POBJEDA: Da li se zbog toga Dan pobjede nekako apsorbovao u Dan Evrope, koji se obilježava širom države brojnim manifestacijama?

ŠĆEKIĆ : Čini mi se da je obilježavanje 8 . maja kao Dana pobjede, odnosno 9 . maja kao Dana Evrope, posljednih godina zbunilo i rastrojilo ljude, koji ne znaju više kada je Dan pobjede. Posebno one građane koji su učeni da je 9. maj Dan pobjede nad fašizmom. S obzirom na aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i regionu, gdje svjedočimo da se ratni zločinci i saradnici okupatora proglašavaju herojima, čini mi se da je luksuz ne znati kada je Dan pobjede nad fašizmom. A to i te kako pogoduje revizionistima i protivnicima crnogorske državne nezavisnosti, kojih nije malo.

POBJEDA: Posljednje izjave visokog predstavnika SPC, mitropolita Joanikija glorifikuju ratne zločine i zločince, kao što je Pavle Đurišić. Godinama se već održavaju parastosi Draži Mihailoviću, a država na sve to ćuti, iako su Ustav i zakoni Crne Gore jasni. Da li je država zaista pod tolikim uticajem SPC?

ŠĆEKIĆ: Bojim se da ćemo se načekati dok crnogorske institucije počnu da reaguju na pojave revizije istorije i glorifikacije ratnih zločina i zločinaca. Ne zaboravite da su Crnogorci nazivani kopiladima, volovima, Montemaurima i raznim drugim pogrdnim imenima. I nikada nijedna državna institucija nije reagovala na očigledne primjere govora mržnje, što nije bio slučaj kada su u pitanju neke druge nacionalne zajednice. Zato ne treba očekivati da će crnogorske institucije reagovati na najnovije pokušaje revizije istorije i glorifikaciju ratnih zločinaca. Dovoljno je reći da su predsjednik države, premijer, predsjednik parlamenta, gradonačelnik Podgorice i brojni drugi državni funkcioneri vjernici Srpske pravoslavne crkve i dati odgovor na Vaše pitanje da se državna vlast uistinu nalazi pod velikim uticajem ove vjerske zajednice.

POBJEDA: Zakon o zabrani fašističkih simbola takođe nikada nije našao prolaz u parlamentu, ni ove, a ni

prethodne vlasti. Zbog čega je to tako, da li i to ima veze sa revizionizmom?

ŠĆEKIĆ: To je još jedna potvrda da i vlast i opozicija ne mare mnogo za antifašizam, kao i da ga koriste za dnevnopolitička prepucavanja, što je skandalozno. Da im je uistinu stalo do antifašizma, i jedni i drugi bi obilježili značajne jubileje – osamdeset godina od oslobođenja Crne Gore i osamdeset godina od završetka Drugog svjetskog rata. Ne znam da postoji država u kojoj se više zaklinje u antifašizam, a da se ne obilježavaju ovako važni jubileji.

POBJEDA: Da li se može, tumačeći istoriju i sadašnjost, očekivati zakon sličan onome koji je Srbija donijela 2004. godina kada je izjednačila partizane i četnike?

ŠĆEKIĆ : O d ove vlasti me ne bi iznenadilo da Dimitrija Ljotića proglasi za antifašistu, a Savu Kovačevića i Peka Dapčevića za saradnike okupatora. Time sam sve rekao.

POBJEDA : Kakve to posljedice može da ima na crnogorsko društvo koje je multinacionalno, multikonfesionalno, a već duboko podijeljeno?

ŠĆEKIĆ: To može imati samo pogubne posljedice. I sve se radi da se dogodi repriza devedesetih godina 20. vijeka. Ko to ne vidi, slijep je pored očiju.

Jelena MARTINOVIĆ

PODGORICA – Zarazna bolest bruceloza, koja se prenosi sa životinja na čovjeka, otkrivena je u Crnoj Gori nakon 13 godina, i to na farmi ovaca u Bioču. Bolest je već prešla na čovjeka, obavijestio je Institut za javno zdravlje Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Direktor Uprave Vladimir Đaković rekao je za Pobjedu da je zabrinut, ali da se nada da je riječ o izolovanom slučaju, te da je gazdinstvo u Bioču pod strogim nadzorom.

- Brine situacija, ali još se radi o potvrdi sumnje i treba tek da uradimo dodatne laboratorijske analize i dodatna istraživanja – kazao je Đaković. Rekao je da od 2012. godine nije bilo bruceloze u Crnoj Gori. - Nakon 12-13 godina se pojavila bolest. Nadamo se da je ovo izolovan slučaj pa ćemo u narednim danima znati kakva je situacija. Brine situacija, jer se ova bolest prenosi sa životinja na čovjeka i postoji bojazan da može da se raširi – kazao je Đaković.

P rema njegovim riječima, sumnja na bolest je u samo jednom gazdinstvu.

- Bruceloza je bolest koju država veoma ozbiljno shvata. Kompletan stočni fond se kontroliše svake godine, uzima krv i radi testiranje na brucelozu. U septembru su sve životinje na teritoriji Crne Gore bile negativne – rekao je Đaković. Istakao je da je gazdinstvo stavljeno pod strogi nadzor i, kako je kazao, „ne može ni životinja, niti jedan proizvod sa tog gazdinstva da izađe“. Na pitanje što će se preduzeti ako se potvrdi sumnja na brucelozu, Đaković je kazao da će se sprovesti mjere.

- Crna Gora ima Pravilnik za suzbijanje i sprečavanje širenja bruceloze. U ovom slučaju bi-

Zaraza prešla na čovjeka, Đaković kaže

da je gazdinstvo pod strogim nadzorom

Kompletan stočni fond se svake godine testira na brucelozu. U septembru su sve životinje na teritoriji Crne Gore bile negativne – kazao je Vladimir Đaković

la bi to eutanazija oboljelih životinja – kazao je Đaković, dodjaući da je pravilnik usklađen sa pravilnikom EU. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštila je da je specijalistička veterinarska laboratorija obavila ispitivanja uzoraka kr-

vi i na gazdinstvu u Bioču utvrdila prisustvo specifičnih antitijela na brucelozu. U toku su potrebna dalja dijagnostička ispitivanja.

- Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je dobila obavještenje od Instituta za javno zdravlje o la-

Što je i kako se prenosi bruceloza

- Bruceloza ovaca je zarazna bolest bakterijske etiologije od koje obolijevaju ovce, koze, goveda, svinje i druge domaće životinje, ali u nekim slučajevima, kao što je direktan kontakt sa bolesnom životinjom ili konzumiranje proizvoda životinjskog porijekla od inficiranih životinja, može se prenijeti i na čovjeka. Životinja se najčešće inficira putem kontakta sa bolesnom životinjom i njenim sekretima i ekskretima, ili slobodnim pripustom –objašnjavaju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i

Veliki uspjeh crnogorskih ljekara

fitosanitarne poslove. Navode da je bruceloza naročito patogena za ljude i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica. - Malteška groznica je jedna od najozbiljnijih bolesti koje se prenose sa životinja na ljude (zoonoza). Uzročnik je bakte-

boratorijski utvrđenom slučaju bruceloze kod ljudi – objavila je Uprava na svom sajtu. Navode da je, s obzirom na to da se radi o zoonozi, odnosno zaraznoj bolesti koja se sa životinja može prenijeti i na čovjeka, po prijemu obavještenja, Uprava u saradnji sa veterinar-

rija koja van organizma dugo zadržava svoju infektivnost: u sirovom mlijeku na 8 ºC preživi 48 sati, u raznim sirevima i do 100 dana, u surutki na 17-24 ºC tri dana, u prašini 42 dana, u blatu 72 dana, u mokraći preživi nekoliko dana, u vlažnom izmetu oko 75 dana, u pobačenom fetusu preživi i do 6 meseci. Nepasterizovano mli-

skim inspektorom, nadležnom veterinarskom ambulantom i predstavnicima Specijalističke veterinarske laboratorije definisala aktivnosti koje će se preduzeti.

jeko i mladi nefermentizovani sirevi predstavljaju namirnice visokog rizika, posebno ako potiču od zaraženih koza –navodi se na sajtu Uprave. Objasnili su da je bruceloza ovaca i koza značajan zdravstveni i ekonomski problem u zemljama Mediterana, ali javlja se, kako dodaju, i u drugim dijelovima svijeta.

- Stručna lica veterinarske ambulante „Ibričevina“ d. o. o su po nalogu nadležnog veterinarskog inspektora izvršili uzorkovanje krvi ovaca na sumnjivom gazdinstvu i ti uzorci su dostavljeni Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji u Podgorici. Sumnjivo gazdinstvo je stavljeno pod službeni nadzor i na njemu su preduzete sve propisane mjere od nadležnog veterinarskog inspektora i terenskog veterinara, u skladu sa Pravilnikom o mjerama za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze ovaca i koza – objavila je Uprava. I. K

BERANE - U Kliničko-bolničkom centru (KBC) Berane urađena je intervencija na mozgu kod pacijenta u budnom stanju. Zoran Mićović iz Tivta prvi je pacijent kojem je u Crnoj Gori urađena intervencija interkranialne aneurizme u budnom stanju, a pacijent se samo nekoliko minuta kasnije osjećao dobro. Intervenciju je radio dr Slobodan Ćulafić, svjetski priznati interventni neuroradiolog. Iako je angažovan u cijelom regionu, Turskoj, Evropi,

Ćulafić nije želio da radi u našem najvećem zdravstvenom centru u Podgorici, već u svom rodnom gradu. Za zahtjevne neurološke intervencije neophodni su, kaže, dobri uslovi, a KBC Berane svakako ispunjava sve potrebne kriterijume.

U želji da pacijentima pruže kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u KBC-u Berane, trude se da uvedu nove procedure koje će koristiti ne samo građani sjevera, već cijele države. Angio sala već je opravdala svoje postojanje. Za godinu rada uz pomoć ljekara iz KCCG, urađeno je više od 1.400 intervencija, pa su se liste čekanja značajno smanjile. Iz KBC Berane kažu da je za dobre rezultate bila neophodna finansijska podrška Ministarstva i FZO, koji su omogućili nabavku skupe opreme, neophodne za rad angio sale. Kako komplikovane proce-

dure koštaju i do 25.000 eura, u toj zdravstvenoj ustanovi očekuju da će država i ubudu-

će imati sluha za potrebe pacijenata, ali i razvoja zdravstva na sjeveru. R. P.

Detalj iz operacione sale

Nekoliko ovaca već zaraženo

Vladimir Đaković

vlada

rtcg

službenik

u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva i

PODGORICA - Penzionisanom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost i službeniku Uprave policije Dušku Goluboviću, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti za pranje para, juče je određen pritvor do 30 dana, nakon čega je odveden u Istražni zatvor.

uticaja na svjedoke

Njemu je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Golubovića je saslušao sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović SDT tereti tog Golubovića da je novac stečen kriminalnim aktivnostima ubacivao u legalne tokove i ulagao u nekretnine. Prema stavu tužilaštva novac

od šverca cigareta, za koje se, kako je Pobjedi rekao njegov branilac, advokat Velibor Marković ne zna ni kada je navodno švercovan, kako je transportovan i ko je učestvovao u tome. Golubović je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, po-

stoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću. - Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49 krivičnog zakonika - rekao je Marković. A. R.

Socijalistička

partija Edija Rame ubjedljivo

TIRANA- Prema prvim rezultatima izbora koje su objavili Albanian Post i Klan Kosova, ubjedljivu pobjedu na parlamentarnim izborima u Albaniji odnijela je Socijalistička partija premijera Edija Rame, koja je osvojila 79 mandata.

Na drugom mjestu nalazi se koalicija okupljena oko Demokratske partije koju predvodi Sali Beriša, sa 54 poslanička mjesta.

Političke stranke za sada se nijesu oglasile zvaničnim saopštenjima o rezultatima. Ispred

PODGORICA – Nikšićanin

Milan Andrijašević (43) i u ponovnom postupku pred Višim sudom osuđen je na 40 godina robije za svirepo ubistvo sugrađanina i druga Marka Gardaševića kojese desilo 20. maja 2020. u zoru, u njegovoj kući. U ponovnom procesu po nalogu Apelacionog suda sprovedeno je sudsko medicinsko vještačenje koje utvrđuje da je pokojni Gardašević tokom petnaestominutnog napada Andrijaševića sve vrijeme bio svjestan, pokušavajući da izbjegne udarce sjekiricom u glavu, trpeći psihičke i fizičke bolove jakog inteziteta. Da se Gardašević borio za život potvrđeno je odbrambenim povredama na njegovim

vodi

sjedišta Socijalističke partije, predstavnici te stranke su novinarima poručili da se Edi Rama neće obraćati javnosti prije utorka, ističući da „neće govoriti dok i posljednji glas ne bude prebrojan“. Prema podacima Centralne izborne komisije, zaključno sa 18 sati, izlaznost je bila 41,41 odsto.

Najveća izlaznost od svih regiona zabilježena je u Dibru sa 48 odsto do 18 sati. To je objavio Albanian post.

S druge strane, Valona je zabilježila najnižu izlaznost, sa učešćem od 29,04 odsto.

Urgencija premijera Milojka Spajića ministru unutrašnjih poslova

Pokrenut postupak oduzimanja počasnog državljanstva Ramaju

PODGORICA- Premijer Milojko Spajić je tražio, a ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je ispunio njegov zahtjev za pokretanje postupka oduzimanja počasnog državljanstva kosovskom biznismenu Naseru Ramaju, kojeg tužilaštvo sumnjiči za višemilionsku utaju poreza. To su iz resornog ministarstva potvrdili Televiziji Vijesti.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) problematizuju upravo to što u postupku dodjele počasnog i ekonomskog državljanstva nerijetko izostaju bezbjednosne provjere. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) pokrenulo je postupak oduzimanja počasnog državljanstva Ramaju, pošto je to nedavno od resornog ministra Šaranovića zatražio Spajić. To proizilazi iz odgovora MUP-a koji je dostavljen Televiziji Vijesti.

- Do 30. aprila ove godine pokrenut je jedan postupak po službenoj dužnosti za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona, za lice koje je steklo crnogorsko državljanstvo prijemom, u skladu sa članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a na osnovu prijedloga predsjednika Vlade i mišljenja nadležnog ministarstva - kazali su iz MUP-a. Pr ema optužnici tužilaštva koju je potvrdio kotorski Osnovni sud, Ramaj se tereti za učešće u utaji više od 2,2 miliona eura poreza. Njemu je Vlada nekadašnjeg premijera Dritana Abazovića dodijelila počasno državljanstvo 2023. godine, pod obrazloženjem da je jedan od investitora kompleksa „Porto Budva“, vrijednog 80 miliona eura. R. P.

Nikšićanin ponovo osuđen na dugotrajnu kaznu zatvora za svirepo ubistvo Marka Gardaševića

Andrijašević dobio 40 godina robije za 15-minutno kasapljenje druga

ramenima, nadlakticama i šakama koje su nastale dok je dizao ruke iznad glave da zaustavi udare sjekiricom.

Presudu je izreklo krivično vijeće kojim je predsjedavao sudija Igor Đuričković

Andrijašević je 20. maja oko 5.30 časova u naselju Rastoci došao u porodičnu kuću Gardaševića i, kako je utvrđeno tokom postupka, zadao mu više udaraca tupim i oštrim dijelom sjekire po glavi i tijelu nanoseći mu oko 20 tjelesnih povreda.

Pored sjekire, Andrijašević je u napadu na Gardaševića koristio i nož kojim mu je zadao dva uboda u trbuh i vrat. Ubodom u vrat Gardaševiću je presječena vratna velika vena nakon koje je krvario deset minuta i od te povrede preminuo.

Na kraju je optuženi Andrijašević jastukom prekrio glavu Gardaševića, zaključao vrata i napustio kuću. Optuženi nije sporio da je ubio Gardaševića ali sud nije povjerovao njegovoj verziji da je to

učinio u samoodbrani iz razloga što na tijelu Andrijaševića nije konstatovana nijedna povreda.

Ubistvo Gardaševića otkrio je njegov otac Borislav Gardašević kada je ušao u staru kuću koju je koristio Marko da ispita zašto mu sin tog jutra nije došao na uobičajenu jutarnju kafu. On je oko 10.20 časova sa Markovim drugom Grgurovićem. koji se interesovao gdje je Marko. provalio u staru kuću. Zatekli su Markovo tijelo na

podu u krvi i glava mu je bila prekrivena jastukom. Činjenica da ulazna blind vrata nijesu bila obijena dovela je do zaključka da je žrtva dobro poznavala ubicu što je inspektorima suzilo krug osoba koje su mogle počiniti ovaj zločin. Identitet ubice razotkriven je analizom video materijala sa nadzornih kamera koje su snimile Gardaševića da se u zoru dovezao ,,opel korsom“ do kuće Marka Gardaševića i

ušao unutra. Pošto je brojnim udarcima sjekire i noža usmrtio Gardaševića, osumnjičeni je izašao iz kuće i pokušao da prikrije tragove tako što je odbacio oružje i sakrio garderobu koju je nosio. Iz policije su nakon hapšenja Andrijaševića kazali da o motivu ubistva Gardaševića ne mogu iznositi više detalja ističući da su žrtva i izvršilac imali određene zajedničke nedozvoljene aktivnosti što je imalo za posljedicu eskalaciju sukoba koji je kulminirao ubistvom. Osumnjičeni i oštećeni su od ranije poznati policiji kao izvršioci heterogenih krivičnih djela, kazali su tada iz policije. B. R.

Privođenje Duška Golubovića

m. babović

Prvi nezvanični rezultati izbora u Albaniji

Edi Rama

Naser Ramaj

Odlazak poznatog crnogorskog tekstopisca

Umro Milan

Minjo Perić

PODGORICA- Najpoznatiji crnogorski tekstopisac Milan Minjo Perić preminuo je u 79. godini poslije kraće bolesti.

Perić je autor stihova za poznate numere „Balerina“, „Ćao amore“, „Zauvijek moja“, „Moja ljubavi“, „Hajde, kroči“... Njegove su pjesme izvodili Đorđe Marjanović, Prele, Oliver Dragojević, Tifa, Dado Topić, Makadam, „No name“, te gotovo svi crnogorski solisti... R. P

Na Sajmu knjiga u Podgorici danas promocija novog Pobjedinog izdanja „Kale – Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“

Mozaik fortifikacionog sistema jedne carevine

PODGORICA - Najnovije

izdanje Pobjede „Kale – Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“, autora Radojice Raša Pavićevića, biće promovisano danas, u 16.15 sati, na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, koji se održava u TC „Big Fashion“.

O djelu će, pored autora, govoriti i direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević i direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Dobrila Vlahović, dok će promociju moderirati novinar i urednik redakcije za kulturu Pobjede Jovan Nikitović

U predgovoru izdanja, autor Pavićević je zapisao da je pored brojnih parcijalnih podataka razasutih po istorijskim radovima, različitim putopisima, leksikonima, enciklopedijama, memoarima, koristeći malobrojne podatke pronađene po arhivima i razgovore sa ljudima prilikom rada na terenu, pokušao da sklopi fortifikacioni sistem Osmanskog carstva na teritoriji Crne Gore. - Svi ti kamenčići mozaika, mukotrpno postavljani u prostor međusobnim saodnosom, vojničkom logikom osmišljeno ugrađeni na zemljištu, ukazali su na jednu organizovanu i funkcionalnu cjelinu. Vjerovatno zbog visokih cijena gradnje, kao i manje značajnosti terito-

Nacionalni teatar uspostavio saradnju s Narodnim pozorištem „Ivan Vazov“

CNP u Sofiji do kraja 2026. godine

PODGORICA - Narodno pozorište „Ivan Vazov“ iz Sofije gostovalo je na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta s predstavom „Elementarne čestice“, prema tekstu Mišela Uelbeka, u režiji Krisa Šarkova.

Predstava „Elementarne čestice“ naišla je na odličan prijem publike i dodatno potvrdila umjetnički kvalitet i visoke domete savremene bugarske teatarske produkcije. Riječ je o prvom gostovanju centralne bugarske pozorišne institucije u novijoj istoriji crnogorskog teatra, kojim započinje institucionalna saradnja dva nacionalna teatra nakon više od trideset godina. Shodno dogovoru direktora Ilije Subotića i Vasila Vasileva, ova saradnja rezultiraće uzvratnom posjetom Crnogorskog narodnog pozorišta Sofiji do kraja 2026. godine. Direktor CNP-a Ilija Subotić istakao je da je uspostavljanje saradnje s Narodnim pozorištem „Ivan Vazov“ važan korak u pravcu jačanja teatarskih odnosa na evropskom nivou. - Gostovanje renomiranog te-

atra u Crnoj Gori, odnosno saradnja između dvije nacionalne kuće predstavlja zajedničku težnju ka otvaranju novih prostora za umjetničku komunikaciju koja će do kraja 2026. godine rezultirati i našim gostovanjem u Sofiji - rekao je Subotić. Direktor Narodnog pozorišta

„Ivan Vazov“ Vasil Vasilev naglasio je da ovo gostovanje nije samo prilika za predstavljanje savremenog bugarskog teatra publici u Crnoj Gori, već i temelj za dublju i dugoročnu saradnju. - Veoma smo ponosni što smo prvi put, u novijoj istoriji, na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Vjerujemo da raz-

mjena predstava može doprinijeti boljem razumijevanju i povezivanju naših kultura, ali i ohrabriti zajedničke umjetničke projekte u budućnostikazao je Vasilev. Sastanku je prisustvovala umjetnička direktorica CNP-a Vesna Vujošević-Labović R. K.

rije Crne Gore, rubnog područja carstva, cjelina nije potpuno zaokružena i utvrđena, ali postojeći sistem stvarao je neophodne uslove za opstajanje na zauzetoj teritoriji. Racionalizovana je gradnja utvrđenja tako da odgovore namjeni, ali i da cijena ne bude prevelika –zapisao je Pavićević. Stručnjaci za fortifikaciju Osmanskog carstva, kako je istakao, poznavali su izuzetno dobro svoj posao. - Da se zaključiti da je utvrđivanje planirano centralizovano, a u centru carstva odlučivano šta i koliko graditi u kom dijelu carevine. Vidljivo je da su najznačajniji objekti rađeni „standardizovano“ uz neminovno prilagođavanje zemljišnim uslovima – zapisao je Pavićević. Prema njegovim riječima, cilj ovog rada je obrada kostura fortifikacijskog sistema i sagledavanje najbitnijih njegovih elemenata.

- Istorijski okvir je veoma velik, tako da u ovom radu nije bilo moguće prikazati istorijski kontinuitet, što nije ni bio cilj, već su prikazane pojedine istorijske okolnosti koje su uticale na nastajanje pojedinih objekata – zapisao je Pavićević. Ova obimna knjiga, sa bogatim ilustracijama i grafičkim prilozima, moći će se kupiti na Pobjedinom štandu, na Sajmu knjiga u TC „Big Fashion“.

R. K.

Izložba „Calculating Empires“ nagrađena Srebrnim lavom na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji

Razumjeti

PODGORICA - Izložba

„Calculating Empires: A Genealogy of Technology and Power, 1500–2025“, autora Kate Crawford i Vladana Jolera, koja je dio tematske izložbe ovogodišnjeg Bijenala arhitekture u Veneciji, dobila je nagradu Srebrni lav.

Profesor Joler je zahvalio na priznanju, a nagradu posvetio svojim kolegama, studentima i profesorima Univerziteta u Novom Sadu koji su ustali protiv korumpiranog i kriminalnog režima u Srbiji… i na kraju uputio otvoreni poziv da se ponovo promisle i ponovo zamisle novi društveni, politički i ekonomski sistemi.

Osim u okviru Bijenala arhitekture u Veneciji, crnogorska publika ima priliku, još nekoliko dana, da ovu izložbu vidi i u Galeriji 42, Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju.

Izložba „Calculating Empires“ otvorena je 13. aprila kao dio programskog segmenta FLUID Expo, FLUID dizajn foruma 13/2025. Autori izložbe su profesorka i istraživačica Kate Crawford i profe-

sor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu – Vladan Joler, dok kustoski tim čine Robert Aleksić i Ana Matić. Za tehničku podršku zadužen je Ivan Palić „Calculating Empires“ je opsežna istraživačka vizuelizacija i fizička instalacija koja istražuje kako su tehničke i društvene strukture evoluirale zajedno, tokom pet vjekova. Prati tehnološke obrasce kolonijalizma, militarizacije, automatizacije i ograđivanja od 1500. godine do danas, kako bi pokazala kako te sile i dalje po-

tčinjavaju – ali i kako ih je moguće razložiti. Kako u današnjem kontekstu možemo razumjeti isprepletanost tehnologije i moći? Tehnološki sistemi, od vještačke inteligencije čet-botova do međunarodnih graničnih kontrola, postaju sve više automatizovani i netransparentni. Kako bi se svijet suočio sa aktuelnim izazovima klimatske krize, halucinirajućim sistemima vještačke inteligencije i ratom, moramo razumjeti kako su ti procesi međusobno povezani.

Osim Srebrnog lava, izložba „Calculating Empires“ je dobila i Veliku nagradu za umjetničko istraživanje u oblasti nauke, tehnologije i umjetnosti, 2024. godine, koju dodjeljuje Evropska komisija. Iste godine je nagrađena i Međunarodnom nagradom za vizuelne umjetnosti za istraživanje skrivenih uticaja i interkonekcija vještačke inteligencije, koju dodjeljuje Fondacija „Boghossian“.

- Danas je više nego ikada važno razumijevanje isprepletanosti moći i tehnologije, kolonijalizma i automatizacije. Ovaj izvanredni dijagram pomaže nam da bolje razumijemo našu sadašnjost i izgradimo alternativnu budućnost – kazao je Hans Ulrich Obrist, predsjednik žirija 19. Međunarodne izložbe arhitekture u Veneciji. Podsjećamo, FLUID dizajn forum 13/2025 održan je od 11. do 16. aprila na Cetinju, a tema ovogodišnjeg FLUID-a bila je „Obećaj mi budućnost!“. Gost predavač bio je i profesor Vladan Joler, koji je učesnike vodio kroz izložbu „Calculating Empires“. A. Đ.

PODGORICA – U Crnoj

Gori je moguće podignuti kojekakvo spomen-obilježje ili spomen-kompleks bez dozvole ili bilo kakve legalne procedure, a da uglavnom ne rizikujete da će vas „goniti“ lokalna uprava, policija ili inspekcija. To pokazuje dokumentacija do koje je došla Pobjeda preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a koja svjedoči o rastućem broju nelegalno podignutih spomen-obilježja.

Iako Zakon o spomen-obilježjima postoji već više od 15 godina i precizno reguliše način na koji se ovakvi objekti mogu podizati, evidentirati i eventualno uklanjati, praksa na terenu pokazuje gotovo potpuno odsustvo kontrole, odgovornosti i institucionalne reakcije.

Zakon o spomen-obilježjima iz 2008, u članu 50, propisivao je da se objekti podignuti kao spomen-obilježja poslije 15. novembra 1971. godine, bez odobrenja nadležnog organa smatraju bespravno podignutim. U članu 51 navodi se da je organ lokalne uprave nadležan za poslove kulture dužan da u roku od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona izvrši popis i ustanovi evidenciju objekata koji su bespravno podignuti. Član 52 potom propisuje da se objektima iz člana 50 može dati status spomen-obilježja po postupku propisanim ovim zakonom, u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona. Objekti koji ne dobiju status spomen-obilježja, prema članu 53, morali bi biti uklonjeni u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ove zakonske obaveze, kako saznaje Pobjeda, ispunio je manji broj crnogorskih opština, dok uglavnom ćutke gledaju na novopodignute nelegalne spomenike.

TRAŽE PODATKE

Najveći broj nelegalnih spomenika koji su podignuti posljednjih tridesetak godina, kako pokazuje dokumentacija iz većine crnogorskih opština, nalazi se na teritoriji Podgorice i Cetinja. Štaviše, neki novoiznikli spomenici, ali i oni iz ranijeg perioda, za koje bi na prvi pogled rekli da su

Memorijalna anarhija institucionalna pasivnost

Stvari stoje ovako: ne zna se koliko tačno nelegalnih spomenika postoji, ko ih je postavio, niti kako ih ukloniti ili ozakoniti. Ministarstvo kulture, kao vrhovna institucija u ovoj oblasti, priznaje da nema ni podatke ni rezultate. Neke opštine ćute, ignorišu zakonske obaveze ili jednostavno nemaju kapacitete da ih sprovedu

legalni budući da su podignuti kraj prometnih puteva ili bulevara, u nacionalnim parkovima ili blizu urbanih cjelina, ispostaviće se da nemaju dozvolu, niti se navodno zna ko ih je podigao. Primjera radi, iz dokumentacije koju je Pobjeda dobila od Opštine Podgorica preko MANS-ovog servisa „Pitajte institucije“, vidi se da je na teritoriji glavnog grada evidentirano 10 nelegalnih spomenika. Među njima su spomen-bista Novaka Miloševa na Orljevu, u Kučima, zatim spomen stradalim avionskim posadama savezničkih snaga koje su dale život za slobodu 1939-1945. na Bulevaru Mihaila Lalića, spome-

nik stradanju Kuča 1856. godine (Orljevo), počivalo Svetog Save (Kuči, na putu prema Kržanji), spomenik Nikoli Tesli (pored Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici), spomen-obilježja Vuku Karadžiću, Aleksandru Nevskom i rodonačelniku bratstva Milošević u Lijevoj Rijeci i drugi. Na ovu temu Pobjeda je Glavnom gradu poslala 13 pitanja, ali smo dobili jedan zbirni odgovor od 800 karaktera, u kojem se ne nalaze objašnjenja na mnoge dileme. - Obilaskom terena, a to je kompletno gradsko i vangradsko područje do najudaljenijih, često nepristupačnih tačaka koje pripadaju terito-

riji Podgorice, konstatovan je i evidentiran izvjestan broj spomen-obilježja koji su podignuti bez sprovedene zakonske procedure. Takođe je konstatovano da su navedena spomen-obilježja posvećena značajnim događajima i istaknutim ličnostima iz crnogorske istorije ili su od posebnog značaja za određeno područje ili mjesto, kao i događajima i ličnostima od međunarodnog istorijskog i naučnog značajanavodi se u odgovorima Glavnog grada.

Ovom zadnjom rečenicom izgleda da u Glavnom gradu skidaju odgovornost sa onih koji su nelegalno postavljali spomenike, pa kao da između

redova poručuju da pojedinci i organizacije, iako su radili nelegalno, nijesu promašili u procjeni u tome kome i čemu treba podići spomen-obilježja?! Uklanjanje već postavljenih spomen-obilježja, kako ističu iz Glavnog grada, iziskuje „znatna finansijska sredstva, koja su dodatno opterećenje za budžet Glavnog grada“.

- S tim u vezi, sprovode se aktivnosti na prikupljanju podataka i informacija o subjektima koji su podigli navedena spomen-obilježja, kako bi se sagledale sve okolnosti u postupku preduzimanja određenih radnji – navode iz Glavnog grada.

Između ostalog, iz Glavnog grada nijesu odgovorili na pitanje zašto se u evidenciji nelegalnih objekata na teritoriji glavnog grada ne nalaze i spomen-obilježja ispred Manastira Ćelija piperska –spomen-bista Jola Piletića, Savića Božovića i Duška Jovanovića. Pored toga što za podizanje ovih spomen-bista saglasnost nije dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, to isto nije uradilo ni ranije Ministarstvo kulture, što se potvrđuje kroz njihovu dokumentaciju koju smo dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Takođe, dok traga za informacijama ko je podigao nelegalne spomenike, Glavni grad bi mogao da zaviri i u arhivu medija, gdje će, između ostalog, naći izvještaje o tome da je spomenik stradanju Kuča na Orljevu podignut u avgustu 2016. godine, te da ga je, pored mještana Kuča, finansiralo i Srpsko narodno vijeće Crne Gore.

LEGALIZOVAĆE

Sa druge strane, na teritoriji prijestonice Cetinje evidentirano je sedam bespravno podignutih spomen-obilježja. Nelegalne su, između ostalih, spomen-biste prvaka dinastije Petrović na Ivanovim Koritima, zatim spomen-bista Petra Sinanovića Nagiba, osnivača Oboda, koja je postavljena u POBJEDA SAZNAJE:

Nelegalni spomenik stradalim Kučima na Orljevu

Nelegalna spomen-bista Novaka Miloševa na Orljevu

Spomen-biste članova dinastije Petrović na Ivanovim Koritima takođe su bespravno podignute Bespravno je podignuta i spomen-bista

Dedu Đoni Ljuljiu u Tuzima

anarhija i pasivnost

krugu gornjeg kompleksa ove nekada čuvene fabrike. Takođe, nelegalna je i spomen-ploča posvećena osnivanju prve umjetničke škole na zgradi OŠ „Njegoš“, ali i spomen-ploča slikaru Milu Milunoviću Iz Sekretarijata za kulturu Prijestonice za Pobjedu su istakli da „ovaj organ nije donosio rješenja o zabrani njihovog podizanja, imajući u vidu da su ovi objekti, podignuti prije donošenja Zakona o spomen-obilježjima (2008. godine)“. Takođe, nije donosio ni rješenja o njihovom uklanjanju s obzirom na to „da posjeduju potencijalne arhitektonske, kulturološke i istorijske vrijednosti što ih može kvalifikovati za sticanje statusa spomen-obilježja u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima“.

- U toku je prikupljanje neophodnih podataka radi izrade programa podizanja spomen-obilježja na teritoriji prijestonice Cetinje. Cilj je da se, u okviru zakonske procedure, legalizuju spomen-obilježja za koja postoji osnov i opravdanost – navode iz Prijestonice.

Dostupna dokumentacija, kako se ističe iz Prijestonice, ne sadrži informacije o pravnim subjektima, organizacijama ili institucijama koje su podigle navedene sporne objekte, niti je ustanovljeno da je za iste postojao prethodno usvojen program podizanja spomen-obilježja ili pribavljene odgovarajuće saglasnosti i dozvole.

U bespravno podignute objekte na teritoriji opštine Tivat upisani su spomen-kosturnica u Donjoj Lastvi, posvećena poginulim na brodu „Cetinje“ 1944. godine (podignuta 1974), spomen-grobnica borcima NOR-a u Donjoj Lastvi (1980), spomen-grobnica borcima palim u NOB-u (1982) i JU Muzej i galerija „Buća Luković“ u Tivtu (15. vijek).

Iz Opštine Tivat je za Pobjedu objašnjeno da su tek 2017. ispunili svoju zakonsku obavezu tako što su Ministarstvu kulture na saglasnost podnijeli Prijedlog programa podizanja spomen-obilježja, te je ovim dokumentom zatražen status spomen-obilježja za sve objekte podignute nakon 15. novembra 1971. godine i za one za koje se ne može utvrditi kada su podignuti. Sedam objekata je tada steklo status spomen-obilježja, dok su kao bespravno podignuta upisa-

MKM: Nije bilo postupanja, jačaćemo kadrovske kapacitete

na pomenuta četiri objekta. - Pomenuta spomen-kosturnica i spomen-grobnice nijesu stekle status spomen-obilježja jer je članom 2 stav 3 Zakona o spomen-obilježjima definisano da se „spomen-obilježjima ne smatraju objekti na groblju, izuzev spomen groblja i zadužbinskog vjerskog objekta“. U komunikaciji sa nadležnima Opština Tivat je dobila informaciju da bi po njihovom izmještanju sa groblja ovi objekti mogli dobiti status spomen-obilježja – naveli su iz Opštine. Na pitanje kako se objekat iz 15. vijeka – kompleks Buća-Luković – mogao naći na listi nelegalnih spomen-obilježja, iz Opštine Tivat pojašnjavaju da nije riječ o samom objektu, već o pokušaju da se nova javna ustanova nazove „JU Muzej i galerija Buća-Luković“. Iako je kompleks još 1957. godine proglašen spomenikom kulture, davanje naziva ustanovi smatralo se „podizanjem spomen-obilježja“ u smislu zakona. Nakon konsultacija sa Ministarstvom kulture, Opština je povukla inicijativu, ali se naziv ustanove formalno našao na spisku neregistrovanih spomen-obilježja. Iz Opštine naglašavaju da to ne utiče na pravni status samog kompleksa kao zaštićenog kulturnog dobra.

RADE NA DOKUMENTU

U evidenciji bespravno podignutih spomen-obilježja Opštine Bar je spomenik na Sozini, koji je projektovao Cvetko Bošković, a podigle su ga 1981. godine Društveno-političke organizacije opštine. Na spisku je i spomenik Musi Jovanoviću u Virpazaru, prema selu Komarno, koji je 1998. godine podigao OO SUBNOR Bar, a u evidenciji je i pet spomen-ploča.

Pobjeda je Odsjeku za inspekciju kulturnih dobara i kulturne baštine, koji od prošle godine funkcioniše pod okriljem Ministarstva kulture i medija, poslala 11 pitanja u vezi sa nelegalnim spomen-obilježjima. Nakon više od mjesec dana čekanja na odgovore, ispostaviće se da u Ministarstvu, u kojem rade inspektori koji su radili ranije i pod krovom Uprave za inspekcijske poslove (UIP), priznaju istoriju postupanja samo od momenta kada su preuzeli inspektore iz bivšeg UIP-a. Na pitanje koliko inspekcijskih nadzora je sprovedeno u vezi sa nelegalno podignutim spomen-obilježjima u posljednjih pet ili deset godina, odgovoreno je da Ministarstvo kulture i medija (ranija Uprava za inspekcijske poslove) ne vodi evidenciju u odnosu na predmete inspekcijskih

Iz Opštine Kotor naveli su da u evidenciji bespravno podignutih obilježja imaju svega dva objekta. Riječ je o spomen-ploči Janu Karskom, poljskom državljaninu koji je pokušao da zaustavi holokaust, koja je podignuta 2014. u kotorskom parku, kod fontane, prije isteka zakonskog roka uz saglasnost Vlade Crne Gore. Takođe, na spisku je i spomen-ploča posvećena zatočenim civilima i braniocima Republike Hrvatske. Iz Opštine Tuzi odgovoreno je da ne posjeduju evidenciju bespravno podignutih spomen-obilježja, te da je taj dokument u izradi. Izvjesno je da je spomen-bista Deda Đona Ljuljia, u selu Bardhaj, ipak nelegalno postavljena 2019. godine, nakon što Ministarstvo kulture nije dalo saglasnost na Prijedlog podizanja spomen- obilježja u Opštini Tuzi. Prema pisanju BIRN-a, reagovala je i inspekcija za kulturnu baštinu, koja je donijela rješenje o uklanjanju, Opština Tuzi se žalila Upravnom sudu, koji je presudio u korist Ministarstva kulture, a žalbu Opštine Tuzi odbacio je i Vrhovni sud. Međutim, spo-

nadzora, već priprema izvještaje o radu, na način da se, između ostalog, vrši prikaz broja inspekcijskih pregleda, broja utvrđenih nepravilnosti, broja ukazivanja, broja rješenja, broja prekršajnih naloga itd. Ukratko, ne posjeduju informaciju o broju inspekcijskih nadzora. Na pitanje da li su opštine prijavljivale nelegalna spomen-obilježja inspekcijskim organima, te ako jesu, koliko su takvih prijava primili, iz Ministarstva je odgovoreno da u periodu od preuzimanja inspektora za kulturna dobra i kulturnu baštinu iz ranije Uprave za inspekcijske poslove (od 1. oktobra 2024. godine) nije bilo podnijetih inicijativa. Shodno tome, nije bilo odgovora ni na pitanja koje konkretne mjere je inspekcija preduzela povodom nelegalno podignutih spomen-obilježja, koliko rješe-

nja o uklanjanju nelegalnih objekata su izdali, da li su ta rješenja sprovedena itd. Iz Ministarstva su podsjetili da je, shodno odredbama člana 27 Zakona o spomen-obilježjima, definisano da su organi lokalne uprave nadležni za poslove kulture i građevinarstva dužni da spriječe bespravno podizanje spomen-obilježja donošenjem rješenja o zabrani podizanja, odnosno o uklanjanju bespravno podignutog spomen-obilježja.

- S tim u vezi, istim zakonom propisano je, u bitnom, da će se novčanom kaznom od 250 eura do 2.000 eura kazniti za prekršaj odgovorno lice u organu lokalne uprave ako ne spriječi bespravno podizanje spomen-obilježja; ne izvrši popis i ne ustanovi evidenciju objekata bespravno podignutih kao spomen-obilježja

ili ne ukloni u propisanom roku bespravno podignute objekte koji nijesu dobili status spomen-obilježja – navode iz Ministarstva kulture i medija. Napomenuli su da je Ministarstvo od ranije Uprave za inspekcije poslove preuzelo dvije inspektorke, jednu za kulturna dobra, a drugu za kulturnu baštinu.

- S tim u vezi, Ministarstvo kulture i medija će se u narednom periodu jačati kadrovske kapacitete u ovoj oblasti, kako bismo obezbijedili efikasniji rad inspektora i jačanje pravne sigurnosti – navode iz Ministarstva.

Na pitanje da li smatraju da postoje politički, administrativni ili drugi pritisci koji utiču na sprovođenje zakona, iz Ministarstva navode da su „inspektori službenici za posebnim ovlašćenjima, koji mjere i radnje preduzimaju samostalno i nezavisno, a u skladu sa zakonima, te u tom smislu se ne može govoriti o bilo kojoj vrsti pritisaka“.

Nelegalan je spomenik Nikoli Tesli kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u

men-bista je i dalje na mjestu na koje je postavljena 2019. godine.

U međuvremenu je Opština Tuzi, u novembru 2023. godine, podnijela Ministarstvu kulture i medija novi prijedlog Programa podizanja spomen-obilježja kojim je tražena saglasnost da se JU Osnovna škola „Jedinstvo“ preimenuje u OŠ „Dede Gjon Luli“. Ministarstvo je taj pri-

Opština Nikšić: Danas je izuzetno lako postaviti spomen-obilježje mimo zakona

Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje

Opštine Nikšić ne posjeduje evidenciju objekata koji su bespravno podignuti kao spomen-obilježja.

- Zbog nedostupnosti potpunih arhivskih podataka o postavljenim spomen-obilježjima nijesmo mogli sa sigurnošću utvrditi da je neko spomen-obilježje nelegalno

postavljeno – navode iz Opštine. Napominju da je „danas izuzetno lako postaviti spomen-obilježje bez prethodnih zvaničnih najava ili poštovanja zakonske procedure“.

- To dodatno komplikuje evidenciju ovakvih objekata. U velikom broju slučajeva ta obilježja postavljena su na privatnim ili javnim površinama, a

da o tome zvanične institucije nemaju saznanja, što dodatno otežava praćenje i arhiviranje ovih podataka – navode iz Opštine Nikšić.

Oni su Pobjedi dostavili cjelokupan Registar spomen-obilježja, uz napomenu da ne mogu biti sigurni da se u pomenutom registru ne nalaze i spomen-obilježja koja se mogu smatrati nelegalnim.

jedlog odbilo i sada se pred Upravnim sudom vodi spor između MKM i Opštine Tuzi. Iz Opštine Pljevlja poslali su cjelokupan Registar spomen-obilježja, digitalni i rukom pisani, iz kojeg se može zaključiti da u ovoj opštini ima 19 spornih spomen-obilježja koja su podignuta između 1973. i 1986. godine. Dvije su spomen-ploče, dva spomenika i 15 spomen-bista zaslužnim pojedincima. Ta obilježja, u odnosu na sva ranije podignuta, u Registru nemaju upisan broj i datum saglasnosti nadležnog Ministarstva kulture.

Iz opština Budva, Herceg Novi, Berane, Mojkovac i Plužine odgovoreno je da na njihovim teritorijama nema bespravno podignutih spomen-obilježja, jer su ispunili zakonsku obavezu i za sve sporne objekte dobili saglasnost Ministarstva kulture, te da su poštovali proceduru prilikom podizanja novih objekata. Iz Opštine Rožaje saopšteno je da ne posjeduju evidenciju bespravno

podignutih objekata, te da će intenzivirati aktivnosti na uspostavljanju tog registra u narednom periodu. Opštine Ulcinj, Žabljak i Šavnik takođe ne vode evidenciju bespravno podignutih spomen-obilježja.

IGNORISANJE ZAKONA

Crna Gora se, dakle, danas suočava sa svojevrsnom memorijalnom anarhijom: ne zna se koliko tačno nelegalnih spomenika postoji, ko ih je postavio, niti kako ih ukloniti ili ozakoniti. Ministarstvo kulture, kao vrhovna institucija u ovoj oblasti, priznaje da nema ni podatke ni rezultate. Neke opštine ćute, ignorišu zakonske obaveze ili jednostavno nemaju kapacitete da ih sprovedu. Ako se ovakav odnos prema kulturnoj memoriji i javnom prostoru nastavi, Crna Gora rizikuje da postane prostor u kojem se istorija gradi mimo zakona, javnog interesa i stručnog nadzora – prepuštena proizvoljnosti i zaboravu. J. NIKITOVIĆ

Podgorici

PODGORICA - Kada je

Vivekananda upoznao Teslu, dogodilo se nešto izvanredno - Tesla je odmah prepoznao dubinu vedskih koncepata i počeo ih integrisati u svoje naučno razumijevanje svijeta, objasnio je u intervju za Pobjedu Marko Grčić, vedski poznavalac, dodavši da je, nakon tog susreta, Tesla često opisivao energiju i materiju kroz vedske termine: prana, akasha, te govorio o ciklusima vremena (kalpama) i vedanti kao o savršeno racionalnim naučnim konceptima koje moderna nauka tek treba da prihvati.

POBJEDA: Vede se smatraju najstarijom riznicom znanja na svijetu. Kako biste opisali to znanje koje karakteriše ovu drevnu civilizaciju i kulturu?

GRČIĆ: Veda doslovno znači znanje - sveobuhvatnu riznicu mudrosti koja predstavlja nasljeđe naprednih civilizacija koje su živjele davno prije nas. Fascinantno je kako službena znanost uči da je Zemlja stara 4,5 milijardi godina, a povijest ljudske civilizacije učimo tek unatrag nekoliko tisuća godina, prikazujući naše pretke kao jednostavne stočare i zemljoradnike. Ipak, arheološki dokazi govore drugačiju priču. Na svim kontinentima pronalazimo potopljene gradove, mostove i hramove impresivne složenosti. Geološke studije potvrđuju da su se razine mora drastično mijenjale svakih 20.000-25.000 godina, uzrokujući planetarne katastrofe koje su brisale napredne civilizacije, ali nikada u potpunosti njihovo znanje i kulturu.

Vede predstavljaju skup stotina knjiga iz svih područja znanosti, kulture, filozofije i umjetnosti. Važno je naglasiti da Vede nisu samo religijski tekstovi, već sveobuhvatna riznica znanja iz svih oblasti ljudskog djelovanja. Mnogi lingvisti danas potvrđuju da većina svjetskih jezika vuče korijene iz sanskrta, jezika Veda. Isto tako, temelji moderne znanosti i religija imaju svoje ishodište

Intervju: Marko Grčić vrsni poznavalac Veda, Sankhya metafizike, istraživač, učitelj joge i meditacije i diplomirani ekonomista

Tesla znanja „crpio“ iz Veda

Fascinantno je da se zvukovi poput č, ć, đ, š i posebno crnogorsko slovo ś povezuju sa srčanom čakrom (anahata). Kad izgovaramo ove glasove, stvaramo vibracije koje aktiviraju srčani centar. Stoga nije slučajno što narodi koji u svom jeziku imaju ove specifične glasove često pokazuju izrazitu srčanost i emotivnost u svakodnevnom životu. Ova povezanost jezika i energije objašnjava zašto drevne mantre i molitvene formule imaju tako snažan učinak na našu svijest – jer se radi o vibracijskim obrascima koji je stvaraju

u vedskom znanju. Ovo drevno znanje ima trajan karakter jer se bavi prirodnim i duhovnim zakonima koji su nepromjenjivi. Razumijevanje ovih fundamentalnih zakona jednako vrijedi danas kao i prije tisuću godina. U vremenu kada društvo traga za stabilnim uporištima, vedska mudrost nudi duboko razumijevanje kako prirodnog tako i duhovnog poretka, pozivajući nas da ponovno otkrijemo mudrost koja je oduvijek bila naša baština.

POBJEDA: Odnos religija i stvarnosti često djeluje složeno. Govorili ste da su religije jedno, a stvarnost drugo. Možete li pojasniti ovu misao?

GRČIĆ: Zamislite kako svi gledamo isto sunce - neki ga zovu Surya, neki Sun, neki Sonne, ali uvijek je to isto nebesko tijelo koje nas grije i osvjetljava. Tako je i s unutarnjim svjetlom koje svima nama daje život i svijest. Svi smo integralni dio jednog univerzalnog jedinstva kojeg nazivamo Bog ili na sanskrtu Bhag. Stvarnost je jedinstvena, ali naša percepcija stvarnosti uvijek je subjektivna i ograničena. Kada bismo zamolili desetero ljudi da opišu isti događaj, dobili bismo deset različitih verzija. Tako je i s duhovnim iskustvima - svatko od nas doživljava božansko na jedinstven način, kroz filter svojih osjetila, uma, kulturološkog nasljeđa, čistoće srca i razine svijesti. Materi-

jalni svijet je prolazan i nestalan, dok je naša duša integralni dio vječne stvarnosti koja nadilazi prostor i vrijeme. Po vedskom učenju i modernoj fizici, svemir uvijek ima istu ukupnu masu i energiju - ništa se zaista ne stvara niti nestaje, već samo mijenja oblik. Tako i naša esencija nikada ne nestaje, već samo mijenja stanja svijesti. Ova spoznaja vodi k dubokoj toleranciji i poštovanju prema svim duhovnim tradicijama.

Nalazimo se na pragu značajne planetarne transformacije

POBJEDA: Kako vidite budućnost čovječanstva kroz prizmu drevnih vedskih znanja i kako pojedinci mogu doprinijeti pozitivnoj globalnoj transformaciji?

GRČIĆ: Drevni vedski tekstovi govore o velikim ciklusima vremena (kalpama i yugama) kroz koje prolazi čovječanstvo. Trenutno se nalazimo na prijelazu iz Kali yuge (doba sukoba i neznanja) prema svjetlijem razdoblju. Ova tranzicija donosi intenzivne promjene, izazove, ali i izvanredne prilike za evoluciju svijesti. Prema vedskim predviđanjima, nalazimo se na pragu značajne planetarne transformacije. Zemljina vibracija

se mijenja, a kolektivna svijest čovječanstva postupno se uzdiže. U sljedećih pet do deset godina možemo očekivati postupno uspostavljanje novog doba koje će karakterizirati veća harmonija, suradnja i duhovno buđenje na globalnoj razini. Znanost i tehnologija doživjet će evolucionarne proboje koji će biti usklađeni s prirodnim zakonima. Već vidimo kako kvantna fizika, neuroznanost i napredna tehnologija potvrđuju mnoge drevne vedske koncepte o prirodi stvarnosti, svijesti i energije. Kako pojedinci mogu doprinijeti ovoj transformaciji? Vedska mudrost jasno naglašava da globalna promjena započinje unutarnjim radom. Budi pro-

mjena koju želiš vidjeti u svijetu, duboka je vedska istina. Kada transformiramo vlastitu svijest, mijenjamo energetsko polje oko sebe, što utječe na kolektivno polje.

Praktične metode za osobni doprinos uključuju:

- Njegovanje unutarnjeg mira kroz redovitu meditaciju i yogu.

- Prakticiranje nenasilja (ahimsa) prema svim živim bićima i planeti.

- Razvijanje svjesnosti o jedinstvu sve egzistencije.

- Služenje zajednici s nesebičnom ljubavlju (seva).

- Njegovanje istine i integriteta u svim aspektima života. Sva znanja su već u nama

- kada očistimo unutarnje prepreke u obliku stresa,

Kako možemo tvrditi da je nečija religija ispravnija kada svi tražimo istu istinu, samo različitim putevima? Svi smo braća i sestre, djeca istog kozmičkog izvora svijesti. Fundamentalna stvarnost je jedna, a sve znanosti i religije pokušavaju opisati tu istu stvarnost, svaka kroz svoj jedinstveni jezik i simbole. Gravitacija je postojala prije Njutna i nastavila je djelovati nakon njega - ništa zaista ne zamišljamo, već samo ponov-

strahova i pogrešnih uvjerenja, naša izvorna božanska priroda počinje sjati punim sjajem. Tada se spontano javljaju intuicija, entuzijazam, kreativnost, empatija, unutarnja sreća, blaženstvo, ljubav i sve pozitivne kvalitete koje predstavljaju naše pravo jastvo koje je čisto i savršeno.

U konačnici, svaki pojedinac koji radi na vlastitoj svijesti postaje svjetionik koji osvjetljava put drugima. Kroz takvu mrežu probuđenih pojedinaca, postupno ćemo izgraditi novo društvo utemeljeno na mudrosti, suosjećanju i harmoniji. To je naša zajednička sudbina i poziv - ponovno otkriti i živjeti drevnu mudrost u novom ruhu, stvarajući bolji svijet koji odražava našu istinsku božansku prirodu.

no otkrivamo vječne zakone koji su oduvijek bili tu. Kroz ovu spoznaju učimo voljeti svijet kakav jest i prepoznajemo savršenu božansku prirodu u svemu što nas okružuje.

POBJEDA: Jedan od najznačajnijih istorijskih susreta bio je onaj između Nikole Tesle i Svamija Vivekanande u Americi krajem 19. vijeka. Što se dogodilo na tom istorijskom susretu istočne i zapadne mudrosti?

GRČIĆ: Ovaj izvanredan susret dva genija označio je istinski most između istočne duhovnosti i zapadne znanosti. Svami Vivekananda, jedan od najistaknutijih indijskih filozofa i duhovnih učitelja, bio je prvi koji je sustavno prenio vedska znanja na Zapad krajem 19. stoljeća. Njegov rođendan se danas slavi kao nacionalni praznik u Indiji, a mnogi su ga smatrali najobrazovanijim čovjekom svoga vremena jer je temeljito proučio sve svjetske religije i filozofske tradicije prije nego što je krenuo širiti drevnu mudrost.

Kada je Vivekananda upoznao Teslu, dogodilo se nešto izvanredno - Tesla je odmah prepoznao dubinu vedskih koncepata i počeo ih integrirati u svoje znanstveno Svamija Vivekanande razumijevanje svijeta.

Nakon ovog susreta, Tesla je često opisivao energiju i materiju kroz vedske termine: prana, akasha, te govorio o ciklusima vremena (kalpama) i vedanti kao o savršeno racionalnim znanstvenim konceptima koje moderna znanost tek treba prihvatiti.

Ovo prijateljstvo i razmjena znanja imali su dubok utjecaj na Teslu. On je svojim bliskim prijateljima, uključujući Marka Tvena, poklanjao budističke i hinduističke tekstove koji su direktni izdanci vedske tradicije. Vivekananda je posebno isticao da Sankhya predstavlja znanstveni temelj cjelokupnog vedskog znanja - sustav od 68 aksioma ili sutri koji logičko-matematički objašnjavaju sve prirodne zakone. Ova sinergija istočne i zapadne mudrosti stvorila je temelje za mnoge Tesline revolucionarne izume. Dok je Tesla svojim izumima transformirao našu civilizaciju u materijalnom smislu, Vivekananda je donio duhovnu znanost koja pojedincima nudi raznovrsne metode za vlastiti unutarnji razvoj. Zajedno su pokazali da su mate-

rijalni napredak i duhovna evolucija komplementarni putevi prema cjelovitom ispunjenju ljudskih potencijala.

POBJEDA: Sankhya se često spominje kao naučni temelj vedskih znanja. Koje su to skrivene veze između Tesle i Sankhye, i koliko je on znanje crpio iz vedskih izvora?

GRČIĆ: Moje istraživanje Teslinog rada započelo je iz znatiželje o njegovoj teoriji etera, koja je stajala nasuprot Ajnštajnovoj teoriji relativnosti. Očito da je Ajnštajnova teorija prekrojila originalne Maksvelove jednadžbe, i da je odbacio koncept etera koji je oduvijek bio u nauci, i to u smjeru savijanja prostor-vremena. Budući da je Tesla napisao samo jednu knjigu, morao sam proučavati njegove intervjue i pisma kako bih shvatio njegov pogled na prirodne zakone. Fascinantno otkriće dogodilo se kada sam pronašao Teslino pismo Vivekanandi u kojem ga moli da ga obavještava o svojim predavanjima. Proučavajući Vivekanandine spise, uočio sam velike podudarnosti s Teslinim konceptima. Tesla je kasnije koristio sanskrtske termine poput: akasha (eter) i prana (životna energija) za opisivanje svojih teorija, što pokazuje koliko je duboko prihvatio vedske koncepte. Sankhya predstavlja drevnu teoriju svega - matematički i logički sustav od 68 sutri (aksioma) koji opisuju strukturu prirode kroz princip samo-sličnosti. Ova teorija objašnjava kako sve u kosmosu funkcionira na temelju tri osnovne sile (gune): tamas (inercija), rajas (aktivnost) i sattva (harmonija). Materija i energija su samo različita stanja istog spektra vibracija, pri čemu materija pr edstavlja usporenu energiju, a energija ubrzanu materiju. Tesla je razumio ovaj koncept i primijenio ga u svojim izumima. Njegova teorija stojećih valova, bežičnog prijenosa energije i shvaćanje rezonancije kao temeljnog principa prirode pokazuju duboku podudarnost sa Sankhya principima. Dok moderna fizika još uvijek traži ujedinjenu teoriju polja, Tesla je, nadahnut Sankhyom, već razvio holistički model koji integrira elektromagnetizam, gravitaciju i univerzalni eter. Kroz ovu drevnu znanost, Tesla je vidio svemir kao ocean energije s beskonačnim potencijalom. Njegov fa-

Marko Grčić

pjevačice Jelene Rozge i naše grupe Perper okupili najveći organizuje podgorički pazar

raspalila atmosferu

gradskom trgu

posjetilaca od kada se održava ova manifestacija. Već od sedam i po sati uveče bila je ogromna gužva. Do sinoć nijesam znao da Jelena Rozga ima toliku popularnost. Nezapamćena gužva. Sve mi je bilo blokirano, nijesam mogao da radim, ljudi su stajali, nije se moglo prići ringišpilu – kazao je Manđarelo. Njihovo mišljenje dijeli i Pavle Jovićević , zakupac kućice ,,Kod Đine“.

- Izlažem već četiri-pet godina. Sinoć je bila ogromna gužva, tolika da se nije moglo normalno prići kućicama. Pazar je bio odličan, nikad veći nego te noći. Ali, za očekivati je bilo da bude još veći, uzimajući u obzir toliki broj posjetilaca – kazao je Jovićević.

Iskazuje zadovoljstvo zbog dobrog prometa i prethodnih dana. - Bilo je lijepo i prethodnih dana. Međutim, ako nema jakih gostovanja onda bude znatno manje posjetilaca. Mislim da je organizacija iz godine u godinu sve bolja – zaključuje Jovićević, uz napomenu da mu na Proljećnom pazaru najbolje prolazi točeno podgoričko pivo, koje prodaje po cijeni od 2,9 eura (0,33l) i tri i po eura za čašu od pola litra.

I Goran Bubanja, koji od pr-

ve godine prodaje šećernu vunu na prazničnim pazarima na Trgu nezavisnosti, iskazuje veliko zadovoljstvo zbog dobre organizacije i posjećenosti ove godine.

- Na koncertu Jelene Rozge je bila ogromna gužva, svi su bili veseli, atmosfera je bila odlična. Mislim da je bilo najviše posjetilaca od kada se organizuje ova manifestacija. Gužva je bila tolika da se ljudi nijesu mogli kretati, svi su stajali u mjestu, kao šibice – opisao je Bubanja, uz napomenu da je cijena šećerne vune dva eura, kao u prethodne tri godine.

Uz želju da opiše koliko je bila dobra atmosfera na glavnom gradskom trgu prije dvije večeri, Lazar Bojović koji prvi put izlaže n Proljećnom pazaru je naglasio: ,,Haos“! - Nije se moglo proći. Bila je masa ljudi. Odličan koncert, atmosfera izvanredna. Prometom sam prezadovoljan. Očekujem da bude još ovako dobrih dana do kraja manifestacije –kazao je Bojović, uz napomenu da je tu svakoga dana od 17 časova do ponoći, a vikendom već od 12 časova. Marijana Markotanović na glavni gradski trg juče je došla sa sinovima Vasilijem i Savom.

Priča o princu iz Crne Gore Milu Petroviću Njegošu

Od Limerika, Dablina,

Galveja

do Kalifornije

Princ Milo je napustio Crnu Goru 1919. godine i narednih pola vijeka širom svijeta nastavio borbu za crnogorska prava i obnovu crnogorske državnosti. Oženio se Helenom Grejs Smit u Santa Barbari, Kalifornija, SAD, 3. septembra 1927. godine. Njegova jedina kćerka Milena rođena je 23. oktobra 1928. godine u Los Anđelesu, SAD. Napustio je svoju porodicu sljedeće godine i nastanio se u Londonu. Kasnije se preselio u Dablin, Irsku, gdje je imao antikvarnicu. Pred kraj života preselio se u Klifden, grofovija Galvej

DRUŽENJE

- Ovo je prvi put da smo na Proljećnom pazaru ove godine. Došla sam zbog djece, program je odličan. Nadam se da ću ugrabiti da dođem i neko veče, čujem da je sinoć bilo baš dobro na koncertu – kazala je Markotanović. Marina Turović je sa četvorogodišnjom ćerkom Ivom posmatrala nastup starije ćerke Jovane, koja je nastupila sa grupom ,,Sonrisa“. - Prelijepo je, fino se provodimo. Doći ćemo opet, sigurno – kazala je Turović. Proljećno izdanje podgoričkog pazara počelo je u ponedjeljak 5. maja, a trajaće do 21. maja. Manifestacija koja je postala prepoznatljivi dio kulturne i turističke ponude glavnog grada i ovog proljeća nudi Podgoričanima i njihovim gostima raznovrstan kulturni i zabavni program, ali je i prilika za predstavljanje lokalnih proizvođača. Iz Turističke organizacije Podgorice ranije, među brojnim nastupima, najavljeno da će Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori u čast Dana pobjede pokloniti koncert grupe Perper, koji je održan iste noći kada je nastupila i popularna hrvatska pjevačica Jelena Rozga. Publika je sinoć uživala u koncertu Tamare Todevske, 15. maja nastupiće grupe Vatra, 16. maja Dejan Petrović i Big bend, 17. maja Mostar sevdah reunion, dok će 21. maja Proljećni pazar zatvoriti novosadska grupa Frajle. U cilju promocije domaćih proizvođača, rukotvoraca i zanatlija, Glavni grad im je i ove godine ustupio besplatno na korišćenje 48 kućica. I.MITROVIĆ

Ne, ovo nije bajka. Moglo bi se nazvati „istorija na vašem pragu“. To je djelić lokalne istorije koji dotiče dvije strane Atlantskog okeana i drevnu kontinentalnu Evropu. Milo Petrović Njegoš (1889–1978) bio je crnogorski princ. Bio je direktni potomak Radula Petrovića, brata mitropolita Danila I. Princ Milo nikada nije poznavao siromaštvo i dolazio je iz privilegovane porodice, ali, kao što se često dešava, zbog okolnosti van njegove kontrole, njegov svijet se preokrenuo. Princ Milo je rođen u Njegušima 3. oktobra 1889. godine, kao sin Đura Petrovića i Stane-Cane Đurašković. Tokom Prvog svjetskog rata bio je komandant Lovćenske brigade. Čim su austrougarske trupe počele da napuštaju teritoriju Srbije i Crne Gore u novembru 1918. godine, francuske i srpske jedinice su odmah okupirale teritoriju Kraljevine Crne Gore. Crnogorci su isprva smatrani saveznicima. Novoizabrana Podgorička skupština optužila je kralja za pokušaj sklapanja zasebnog mira sa neprijateljom, zbog čega je svrgnut, zabranjen mu je povratak, te je odlučeno da Crna Gora 1. decembra 1918. godine postane dio Kraljevine Srbije. Veliki dio crnogorskog stanovništva pokrenuo je pobunu protiv tog ujedinjenja – Božićnu pobunu (7. januara 1919). Princ Milo je napustio Crnu

Goru 1919. godine i narednih pola vijeka širom svijeta nastavio borbu za crnogorska prava i obnovu crnogorske državnosti. Oženio se Helenom Grejs Smit u Santa Barbari, Kalifornija, SAD, 3. septembra 1927. godine. Njegova jedina kćerka Milena rođena je 23. oktobra 1928. godine u Los Anđelesu, SAD. Napustio je svoju porodicu sljedeće godine i nastanio se u Londonu. Kasnije se preselio u Dablin, Irsku, gdje je imao antikvarnicu. Pred kraj života preselio se u Klifden, grofovija Galvej. Godine 1978. našao se u Limeriku, ali nije jasno kako i zašto.

Preminuo je u bolnici Baringtons u Limeriku 22. novembra 1978. godine. Po sopstvenoj želji, sahranjen je u parceli koju je kupio u Katedrali Svete Marije u Limeriku. To je vrlo skroman grob, ne ono što biste očekivali od grobnice jednog princa. Mnogo puta sam prolazio pored njega ne shvatajući ko tu počiva. Pred grobom je postavljena mala spomen-ploča s kratkim osvrtom na istoriju ovog princa. Njegova kćerka Milena Tompson, prisustvovala je sahrani. Objavila je knjigu pod nazivom „Moj otac princ“. Izvor: dirkdeklein.net

NIJE IMALA GDJE IGLA DA PADNE: Atmosfera sa koncerta Jelene Rozge

Juče na Trgu nezavisnosti

Milo Petrović Njegoš

Vladika Danilo Prvi

Skroman grob u Limeriku sa posvetom

STONI TENIS

Novi odbranio titulu

PODGORICA – Stonoteniseri hercegnovskog kluba Novi odbranili su titulu prvaka Crne Gore. Novi je na Cetinju, u revanš meču finala plej-ofa Bemaks Superlige, savladao gradskog rivala, ekipu Boke sa 4:0 i osvojio sedmi trofej državnog prvaka. Sa maksimalnim rezultatom dobio je i prvi meč. Krajnji rezultat je ubjedljiv, ali je bilo dosta neizvjesnih mečeva. U prvoj partiji juniorski reprezentativac Boke Stefan Radonjić je osvojio samo set protiv veterana iz reprezentacije Srbije Marka Jevtovića (3:1). Drugi poen braniocu trofeja donio je FilipRadović pobjedom protiv Nikole Marinkovića sa 3:1.

U trećoj partiji, u duelu nekadašnjih članova Budućnosti, slavio je Filip Radulović protiv Borisa Đukanovića sa 3:0.

Tačku na finalnu seriju doigravanja stavili su Radović i Jevtović pobjedom protiv dubla Boke Marinković – Radonjić (3:1). U duelu za treće mjesto ekipa Igala (Luka Bakić, Miloš Rahović i Bojan Cubović) pobijedila je tim Budima (Ivor Katić, Darko Đukić, Nikola Dobrašinović i Dragan Tomović) poslije velike borbe (4:3). Pehare i medalje najboljim ekipama uručio je predsjednik Stonoteniskog saveza Crne Gore Željan Šoć

Superliga seniorki pripala je Novome (Monika Molnar, Simona Perović i Saša Vuletić) iako je u pretposljednjem kolu pretrpio poraz od Budima (Anastasija Vujović, Ivona Petrić, Kalina Božović) (4:3). Kao trećeplasirana završila je ekipa Budućnosti za koju su igrale Neda Milačić-Bogdanović, Kristina Šebek, Ksenija Vračar i Anja Radulović R. P.

Stonoteniski turnir u Laškom

Radović i Bakić predstavljaju

Crnu Goru

PODGORICA – Crnogorski paraolimpijci Filip Radović i Luka Bakić učestvovaće od danas na međunarodnom stonoteniskom turniru „Elit“ u slovenačkom Laškom. Radović i Bakić za medalje boriće se u kategoriji S10. Turnir u Laškom jedan je od najjačih i okupiće 290 stonotenisera iz 43 države svijeta. Radović brani trofej, a u Laško putuje kao vodeći na svjetskoj rang-listi. Cetinjanin je početkom ove sedmice osvojio čelendžer u Laškom, a ove godine je bez poraza. Trijumfovao je i na turnirima u poljskom Vladislavovu i Podgorici. R. P.

Kata timovi petoplasirani

PODGORICA – Kata timovi karate reprezentacije Crne Gore su kao petoplasirani završili nastup na seniorskom Evropskom prvenstvu u Jerevanu. Muški tim, za koji su nastupali Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, poražen je u meču za treće mjesto od Francuske (41,70 – 40,20). Bez medalje ostao je i ženski kata tim, u sastavu Mila Mraković, Džena Canović i Maša Đukanović, sa porazom od Francuske (40,80 – 38,0).

Prvenstvo u Jerevanu biće upisano zlatnim slovima za naš karate. Crna Gora je šampionat završila sa četiri medalje – srebrnom Nemanje Mikulića i bronzanim Nenada Dulovića, Balše Vojinovića i Vladimira Mijača, koji je prvi crnogorski kataš na pobjedničkom postolju na šampionatima Evrope u pojedinačnoj konkurenciji. Uspješan nastup crnogorskog karatea upotpunila je odluka Evropske karate federacije da Podgorici i Crnoj Gori dodijeli organizaciju Evropskog prvenstva 2028. godine. R. P.

Završetak sa

BAR – Sedmi uzastopni plasman na šampionat Evrope, ukupno osmi, ostvaren je rutinski i proslavljen sa stilom – crnogorski rukometaši lakom pobjedom nad Slovačkom (33:28) završili su kvalifikacije za prvenstvo koje će se u januaru 2026. održati u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.

Turnir Regionalne lige za vaterpoliste do 12 godina

Primorac šampion

PODGORICA – Najmlađi vaterpolisti Primorca osvojili su titulu Regionalne lige u konkurenciji do 12 godina na turniru koji je održan u Šapcu.

U finalnom meču revanširali su se i Partizanu za poraz u grupnom dijelu sa 7:5 (1:3, 1:0, 2:0, 3:2).

U talentovanom sastavu, čiji je trener Nikola Mršulja, najveći učinak, posebno u polufinalu i finalu, imao je Relja Gopčević. U polufinalnom duelu postigao je šest, a u finalnom tri gola i sa 19 bio najefikasniji igrač Primorca na turniru. A. M.

Iako su nakon tri kola bili četvrti u grupi B, pobjedom nad Šapcem sa 12:11 i porazima od Partizana sa 11:7 i Mladosti iz Zagreba sa 10:8, mali Kotorani su u nokaut fazi odigrali bez greške i upisali tri trijumfa. U četvrtfinalu su bili bolji od Mladosti iz Bijele sa 13:8 (3:2, 4:1, 1:2, 5:3), a u polufinalu savladali zagrebačku Mladost sa 14:9 (4:4, 1:2, 4:1, 5:2).

„Lavovi“ su upisali četvrtu pobjedu u kvalifikacionoj grupi 2, gdje su završili iza lidera Mađarske, od koje su u martu izgubili u Podgorici, pa s istim rivalom remizirali u Tatabanji. Poslije tog rezultata bilo je jasno da će selekcija Didijea Dinara igrati na EHF Euru, da bi trijumf u Finskoj prije četiri dana to i zvanično potvrdio. Meč u Baru je zato bio lišen rezultatskog značaja, ali su ga crnogorski rukometaši odradili maksimalno ozbiljno – obilježili su ga Haris Suljević koji je za 40 minuta odbranio 14 šuteva, od čega četiri sedmerca, dok je golgetersku rapso-

Odbojkašice Crne Gore danas se okupljaju u Podgorici

PODGORICA – Sa treningom u sportskoj dvorani „Verde“ od 17 časova, pod vođstvom novog selektora Jova Cakovića, danas počinju pripreme odbojkašica Crne Gore za nastup u Zlatnoj ligi, a „crvene“ će na ljeto odigrati i preostala dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Caković je na pripreme pozvao 18 igračica, a to su tehničarke

Marija Šušić (Sent Benedek, Mađarska), Viktoria Đukić (Budućnost volej), primači servisa Simona Petranović (Mladost Zagreb, Hrvatska), Nevena Vukčević (GEN-I volej, Slovenija), Teodora Čavić (Luka Bar), Gordana Madžgalj (Herceg Novi), Darja Popović (Omladinac, Srbija), Mileva Magdelinić (Budućnost volej), srednje blokerke Saška Đurović (Sporting, Portugal), Mi-

na Dragović (Lugoš, Rumunija), Katarina Budrak (Bordo, Francuska), Teodora Rakočević (Banja Luka, BiH), korektorke Nikoleta Perović (Ted Kolejliler, Turska), Kristina Božović (Budućnost volej), Matea Kovačec (Gimnazijalac) te libera Melisa Cenović (Herceg Novi), Ksenija Krunić (Budućnost volej) i Milica Veličković (Akademija). Pored Cakovića, u stručnom

diju imao Risto Vujačić s 10 pogodaka iz isto toliko šuteva. Dinar je za posljednji duel poštedio najboljeg igrača reprezentacije, Branka Vujovića, nije ulazio Miloš Božović, nedostajao je povrijeđeni Stefan Čavor, kao i Vuko Borozan, ali je bekovska linija funkcionisala vrlo dobro. Uz Radojicu Čepića na srednjem beku, kao lijevi je počeo Vasilije Kaluđerović koji se mijenjao u odbrani, dok je na desnoj strani šansu dobio Vujačić i potpuno je iskoristio. Iskusni Baranin, poznat prije svega kao specijalista za odbranu, pokazao je u svom gradu da može da bude od velike koristi i u napadu – prvo poluvrijeme je završio s osam pogodaka iz osam šuteva. Pokazalo se i da Crna Gora ne mora previše da brine kada su u pitanju golmani. Neprikosnovena ,,jedinica“ Nebojša Simić u dvoranu je došao na štakama jer je nedavno operisao prednji ukršteni ligament, što čeka i njegovu prvu zamjenu Nikolu Matovića, pa je šou među sta-

štabu su i pomoćni treneri Milan Milošević, Tijana Malešević i Petar Koković, kondicioni trener Milan Čutović, statističar Ognjen Marković, kao i fizioterapeut Nikola Vojinović Naše odbojkašice će prvi meč u Zlatnoj ligi odigrati 30. maja protiv selekcije Španije, a dva dana kasnije ih očekuje duel sa

Nebojša Simić je na štakama došao da podrži saigrače iz reprezentacije

tivama „ukrao“ Haris Suljević – golman Izviđača koji je potpisao ugovor sa španskim Kangasom brojnim intervencijama (od čega tri odbranjena sedmerca) omogućio je ,,lavovima“ da se brzo odvoje. Kod rezultata 6:5 naši rukometaši su napravili seriju 6:0, Vujačić je vezanim pogocima donio 14:6, a bilo je i 15:7 i 16:8. Potom su ,,lavovi“ igrali brzopleto, Slovaci prišli na 16:12, što je natjeralo Dinara da zatraži tajm-aut. Vujačić i pivot Admir Pelidija vratili su veliku prednost (18:12), na poluvre-

selekcijom Ukrajine. Drugog vikenda, Crna Gora će igrati na turniru u Slovačkoj, gdje će 7. juna igrati protiv Azerbejdžana, a 8. juna protiv domaćina. Treći turnir biće održan u Mađarskoj od 13. do 15. juna, a Crna Gora će ga otvoriti duelom protiv Mađarske 13. juna, dok će dan kasnije igrati protiv Portugala. Završni turnir CEV Zlatne lige održaće se od 27. do 29. juna u Angelholmu (Švedska), a pravo nastupa na njemu izboriće tri najbolje selekcije sa jedinstvene tabele, uz domaćina Švedsku. S. J.

Risto Vujačić je dao 10 golova iz isto toliko šuteva, od toga osam u prvom poluvremenu

Muški kata tim

Završeno seniorsko prvenstvo Evrope u karateu

UPAMTITE TO IME: Mirko Radetić, 17-godišnji golman slovenačke Dobove, budućnost crnogorskog rukometa

Osim domaćina Danske, Švedske i Norveške, te Francuske kao branioca titule, plasman na EHF Euro 2026 obezbijedili su po dvije najbolje selekcije iz osam grupa - Slovenija, Sjeverna Makedonija (1), Mađarska, Crna Gora (2), Island, Gruzija (3), Španija, Srbija (4), Hrvatska, Češka (5), Farska Ostrva, Holandija (6), Njemačka, Austrija (7), Portugal i Poljska (8), kao i četiri trećeplasirane - Rumunija, Italija, Švajcarska i Ukrajina. Žrijeb za EP obaviće se u četvrtak u danskom Herningu

menu je bilo 18:13, a u drugih 30 minuta se nastavila rutina. Suljević je u 38. minutu odbranio četvrti sedmerac – Marko Antl ga je pogodio u glavu i zbog toga dobio crveni karton,

Dvorana ,,Topolica“. Gledalaca: 1.700

Sudije: D. Bolić i K. Hurih (Austrija)

Sedmerci: Crna Gora 1 (1), Slovačka 5 (1)

Isključenja: Crna Gora 4, Slovačka 8 minuta Crveni karton: Marko Antl (Slovačka) u 38. minutu

18 13

CRNA GORA SLOVAČKA

Suljević (10 odbrana i četiri sedmerca)

Mihaljević (sedam odbrana)

Vujović 4 (1)

Selektor: Didije Dinar

DINAR: Napredak evidentan; SULJEVIĆ: Pomogla mi je sjajna odbrana

Selektor Didije Dinar imao je mnogo razloga za zadovoljstvo nakon završetka kvalifikacija.

- Igrači su bili veoma ozbiljni, to nam je omogućilo da napravimo mnogo rotacija i odigramo dobar meč –rekao je Dinar. Naša selekcija je u grupi 2 ostvarila četiri pobjede, remi i poraz.

- Mislim da je evidentno da smo napredovali od starta kvalifikacija. Igrali smo bolje iz meča u meč. Sada čekamo žrijeb i uradićemo sve da se maksimalno pripremimo za Evropsko prvenstvo – dodao je Dinar. Juče su blistali desni bek Risto Vujačić i golman Haris Suljević

Žernovič 1 (pet odbrana) Konečni (pet odbrana)

Selektor: Fernando

pa ubrzo prepustio mjesto Danilu Mihaljeviću Cetinjanin je za kratko vrije-

nalni turnir u košarci za pionirke

PODGORICA - Košarkašice Olimpa prvakinje su Crne Gore u konkurenciji pionirki.

To je epilog dvodnevnog Milšped finalnog turnira, koji je održan u Nikšiću, a na kojem je Olimp potvrdio da je najbolji i očekivano stigao do trofeja. Olimp je totalnu dominaciju potvrdio u finalnom duelu u kojem je bio ubjedljiv protiv Primorja - 57:34. Istakla

se Anja Pinter sa 24 poena, 15 skokova, šest asistencija za indeks 29. Lucija Mumović postigla je 12, Vladana Guzina osam, Anja Kasalica sedam, Jana Backović četiri. Kod Novljanki jedina dvocifrena bila je Petra Sučević sa 13, uz 12 skokova. U utakmici za treće mjesto bilo je mnogo više neizvjesnosti, a u uzbudljivom finišu Sea Stars je uspio da savlada Bu-

- Haris je bio izuzetan, Risto takođe. Probali smo da igramo i sa tri dešnjaka u bekovskoj liniji, generalno je bilo više nego uspješno – ocijenio je selektor Crne Gore. Haris Suljević je postao prvi izbor na golu nakon teških povreda Nebojše Simića i Nikole Matovića i odradio odličan posao protiv Finske i Slovačke.

- Lijepa pobjeda, i publika i mi smo to zaslužili. Od početka smo igrali fantastično, što je zasluga cijele ekipe. Što se tiče mog i učinka Danila Mihaljevića, mislim da smo uz sjajnu odbranu odradili dobar posao – istakao je Suljević, koji će iz Izviđača preći u španski Kangas. Vasilije Kaluđerović dao je tri gola.

–

- Uspješna sedmica je iza nas. Srećni smo što smo se kvalifikovali na ovaj način, od starta smo išli pravim putem i jedino žalimo što smo na duži period ostali bez dva golmana. Ali Suljević i Mihaljević su nadoknadili te izostanke. Potrudićemo se da se što bolje spremimo za Evropsko prvenstvo – poručio je lijevi bek sa Cetinja.

Sanjam da budem u evropskom vrhu i da sa bratom branim boje Crne Gore

Pasionirani ljubitelji crnogorskog rukometa Mirko Radetić, golman koji je blistao u Pionirskoj ligi za 2008. godište i mlađe. Znali su za njega već tada i van granica Crne Gore jer je veliki talenat primijetila slovenačka Dobova i iz Lovćena ga 2013. dovela zajedno sa još jednim biserom iz generacije 2008, desnim bekom , poniklim u tivatskom Partizanu 1949. Uskoro bi za njih trebalo da čuje cijela Evropa, a reprezentacija Crna Gora da dobije igrače na koje će moći da se osloni narednu deceniju i

znaju ko je generacije 2008, desnim bekom poniklim duže.

Radetić za Pobjedu kaže da je odlazak u Sloveniju bio pravi potez – to je, zapravo, utabana staza za perspektivne crnogorske rukometaše jer već godinama iz naših klubova odlaze u Trimo Trebnje, Celje, Gorenje, Dobovu… – U Sloveniju sam otišao jer sam čuo da se tamo bolje trenira i da se može mnogo napredovati, konkretno jer imaju dobre trenere golmana. Dvije godine sam u Dobovi i vjerujem da sam napravio dobar izbor – govori Radetić. Slovenija nije bila izazov samo u sportskom smi-

slu. –i čuvar mreže.

– Pored rukometa sam, naravno, htio da završim školu, kao i da pored engleskog naučim još neki strani jezik, a slovenački je vrlo zanimljiv – ističe supertalentovani

Mirko je golman od svojih prvih rukometnih koraka – nije od onih koji su na golu završili spletom okolnosti ili kao manje nadareni

za druge pozicije.

me sakupio nekoliko odbrana, a ,,lavovi“ bez problema održali prednost. N. KOSTIĆ

rana Abramovića

– Rukomet sam počeo da treniram u RK Perper kod trenera Zo. Njemu sam najviše zahvalan jer me na prvom treningu stavio na poziciju gol-

dućnost Bemaks 71:67. Istakla se Iva Milačić sa nevjerovatnim učinkom - imala je 21 poen i isto toliko skokova. Dragana Bakalbašić, uz 15 poena, imala je 11 skokova, Sofija Ivanović dodala je 14, uz 10 uhvaćenih lopti, a dvocifrena je bila i SofijaJelovac (10). Kod Podgoričanki Lola Racković postigla je 35, uz devet skokova, Tara Rajović 17, a imala je 14 skokova.

Prvog dana, oba tima koja su izborila finale bila su ubjedljiva. Olimp je bio bolji od Budućnost Bemaksa 61:43 - Anja Pinter je uz 21 poen dodala 16 skokova, Anja Kasalica 18, Ja-

na Backović 13. Kod Budućnosti Lola Racković postigla je 13, a Ilina Pavlović 10. Primorje je takođe bilo ubjedljivo protiv Sea Starsa (87:73). Petra Sučević postigla je čak 51 poen, uz

mana i odmah sam znao da mi je suđena. Osjećam se odlično među stativama, zanimljivo mi je da se pripremam za svakog šutera iako je vrlo zahtjevno i potrebna je velika koncentracija tokom meča. Volim kada ekipa dobije na samopouzdanju mojim odbranama i taj osjećaj ne bih mijenjao ni za jedan gol, koliko god bio važan ili atraktivan – kaže Radetić za Pobjedu. Prije dvije godine, kada je bio na pragu prvog tima Lovćena, odlučio se za drugačiji put. – Uslovi u Dobovi su odlični. Izvanredno sam prihvaćen, uz trud i zalaganje na treninzima i utakmicama – rezultati ne izostaju. Sve je podređeno napretku igrača i na meni je da iskoristim šansu koja mi se ukazala – navodi 192 centimetra visoki Cetinjanin. Nije bilo jednostavno otisnuti se u inostranstvo sa samo 15 godina. – Bio je veliki izazov otići od kuće tako mlad, ali imao sam maksimalnu podršku porodice. Podrška je i dalje velika i daje mi potporu za dalje uspjehe – ističe kadetski reprezentativac Crne Gore. Rukomet je Radetićima u krvi. – Mlađi brat Andrija je u Zabjelu i igra na poziciji lijevog krila. Pričamo često o rukometu, odmalena nam je ovaj sport velika ljubav i voljeli bismo da jednog dana zajedno nastupamo za crnogorsku reprezentaciju – otkriva Mirko sportske snove.

– Idem korak po korak, želim prvo da se dokažem u svom klubu i Sloveniji, a cilj mi je svakako da budem među uspješnijim golmanima u Evropi i nadam se da ću u tome uspjeti.

Rukometni idol mu je čovjek koji je osvojio sve što se može osvojiti. – Uzor mi je Niklas Landin, danski golman koji brani u Alborgu. Dugo je u svjetskom vrhu, osvojio je mnogo trofeja, primjer je za nas mlade golmane – zaključio je perspektivni Cetinjanin.

Mirko Radetić – upamtite to ime… N. KOSTIĆ

10 skokova, sedam ukradenih i pet asistencija, a kod Tivćanki Iva Milačić bila je najefikasnija sa 17. Zlatne, srebrne i bronzane medalje uručila je Jovana Savković, košarkašica Budućnost Bemaksa i crnogorska reprezentativka. Komesarka takmičenja Mirjana Sekulić uručila je pobjednički pehar kapitenki Olimpa Anji Pinter, koja je dobila i nagradu za najbolju igračicu. Mirjana Sekulić uručila je i priznanje za najboljeg strijelca, koje je pripalo Petri Sučević, koja je u dva meča finalnog turnira postigla 64 poena. R.P.

Gurič

Slovačka

Nikole Matovića

posao

istakao je Suljević, sko prvenstvo – poručio je

Još korak do polufinala

Košarkaši Budućnost Volija na najbolji način počeli su odbranu prvog mjesta u ligaškom dijelu ABA lige –iako bez prvog plejmejkera Mekinlija Rajta (oporavlja se od povrede skočnog zgloba koju je zaradio protiv Dubaija, mogao bi biti spreman za drugi meč), izabranici Andreja Žakelja su ubjedljivo porazili Megu 96:80, u prvom meču četvrtfinala plej-ofa.

Crnogorski šampion u petak u Beogradu ima priliku da seriju riješi u dva meča.

Protiv jedne od četiri ekipe koje su „plavima“ ove sezone nanijele poraz, Podgoričani su pokazali da su spremno dočekali doigravanje za titulu, jer se pitanje pobjednika nijednom nije postavljalo. Nošeni sjajnom podrškom sa tribina, svi igrači domaćeg tima koji su ulazili u igru (nije jedino kapiten Aleksa Ilić) upisali su se u strijelce, uključujući i 20-godišnjeg Petra Minića, koji je 18 sekundi prije kraja pogodio trojku i upisao prve poene u tek drugom abaligaškom meču. Budućnost je odigrala odlično prvo poluvrijeme u oba pravca i već do odmora riješila pitanje pobjednika (52:34).

SILNI OD STARTA

Ovakav epilog se mogao naslutiti već u prvoj četvrtini, koju su „plavi“ otvorili vođstvom od 12:0 (gosti su prve poene postigli nakon tri minuta i 25 sekundi), a do vođstva od 16:5 nijesu promašili nijedan šut (7-7 za dva poena, 2-2 sa linije ba-

Morgan 6

Sulejmon 9

Ilić -

Megi 10

Minić 3

Slavković 8

N. Tanasković 12

Ferel 20

Jovanović 10

Drežnjak 1

Omić 2

Kamenjaš 15

minuta igre u posljednjoj dionici, kada je Budućnost serijom 9:0 stigla do nedostižnih 21 razlike (85:64). „Plavi“ su najveću prednost imali na tri minuta i 26 sekundi do kraja, kada je Kamenjaš pogodio za 93:61... Jogi Ferel je predvodio „plave“ sa 20 poena, sedam asistencija i dva skoka, Kenan Kamenjaš je dodao 15 poena, po tri skoka i asistencije, Nikola Tanasković 12 poena, Flečer Megi i Đorđije Jovanović po 10. S. JONČIĆ Budućnost

Dvorana: ,,MTEL Morača“. Gledalaca: 2.000.

Sudije: Hordov, Kardum i Porobić

96 80

(29:18, 23:16, 24:28, 20:18)

(21-19)

(45-28)

(21-7) za 1 za 2 za 3

(6+27)

(28-10)

(37-18)

(28-10) Skokovi Blokade Asistencije Ukradene lopte Izgubljene lopte Faulovi

Milenković 2

Miljenović 30

Jelavić 8

VukčevićKrofličMacura 5

Milijašević 3

MilutinovićJović 9 D. TanaskovićPetrović 17 Malovec 6

Prije početka utakmice, direktor ABA lige

Milija Vojinović uručio je priznanja Andreju Žakelju i Mekinliju Rajtu za najboljeg trenera i najkorisnijeg (MVP) igrača ligaškog

dijela. Utakmici je prethodio i minut ćutanja u čast rano preminulog srpskog košarkaša Dragana Labovića

canja). Iako je Mega uspjela da prepolovi minus u 7. minutu (18:13), Podgoričani su odbili pokušaj gostiju da se potpuno vrate u meč, pa su do kraja dionice stigli do 13 poena prednosti (29:16), bez promašaja sa linije bacanja (8-8). Budućnost je bolje šutirala za dva poena (72,7 – 58,3 %), imala je skok (76) i dvije asistencije više (6-4), a oba tima su pogodila po jednu trojku, ali Budućnost iz pokušaja više (5-4). Tajm-aut koji je Žakelj uzeo nakon minut i po igre u drugoj četvrtini, jer je Mega prišla na 30:22, odmah je dao rezultat, pa su Podgoričani serijom 10:0 stigli do maksimalnih 18 poena prednosti (40:22), koje su sačuvali do odmora (52:34), iako su ostali na jednoj pogođenoj troj-

Prvi mečevi četvrtfinala

Budućnost Voli – Mega 96:80 Dubai – Cedevita Olimpija 86:85 Crvena zvezda – Igokea 87:77 Partizan – Spartak 100:75

ci iz šest pokušaja.

Budućnost je na polovini meča i dalje imala skok više (17-16), bolji procenat šuta za dva poena (65,4 – 39,1 %), pet asistencija više (13-8). Jedino je domaćin imao ukradenih lopti (pet) i samo jednu izgubljenu (gosti sedam), a skoro maksimalno je kaznio protivnika nakon izgubljenih lopti (12:0). Sa 10 poena u drugoj četvrtini, Budućnost je na polovini meča bila uspješnija u kontranapadu (104). Mega je jedino bila bolja u

ofanzivnom skoku (6-1), ali to nije uspjela dobro da iskoristi u poenima iz drugog napada (3-4), a ubacila je i četiri trojke (iz 12 pokušaja).

RUTINSKI U NASTAVKU

Podgoričani su loše ušli u drugo poluvrijeme, prije svega defanzivno, jer su Megi u prvoj polovini dozvolili da postigne čak 17 poena i da serijom 7:0 smanji na jednocifreni minus (59:51), na pet minuta i 14 sekundi do kraja. Domaćinu je

u tim trenucima trebao neko da pokrene ekipu, a istupio je Jogi Ferel, koji je sa dvije trojke i polaganjem u kontri sam realizovao seriju od 8:0, za svega 41 sekundu, i vratio Budućnost ponovo na sigurnu distancu od 16 poena (67:51), na četiri minuta i 37 sekundi do kraja. Crnogorski šampion je, praktično, tu prednost sačuvao do kraja četvrtine (76:62) i mirnije dočekao posljednjih 10 minuta. Sve dileme, ako ih je uopšte i bilo, otklonjene su nakon dva i po

upisao prvu pobjedu u polu nalu plej-ofa NBA lige

PODGORICA – Golden

Stejt nije ista ekipa kada igra sa Stefom Karijem i bez njega, pokazala su to dva posljednja meča, pa Minesota vodi sa 2-1 u polufinalnoj seriji plej-ofa Zapadne konferencije NBA lige.

Timbervulvsi su dobili treći meč, u gostima, sa rezultatom 102:97 i napravili svoj prvi brejk i preokrenuli u seriji nakon početnog trijumfa Voriorsa. Tada se i povrijedio Kari (zadnja loža lijeve noge) koji je propustio oba naredna meča – i oba je Golden Stejt izgubio. Bilo je nagovještaja da bi Kari mogao da zaigra u trećoj utakmici,

međutim, nije dobio ,,zeleno svjetlo“ medicinskog tima te je poraz saigrača pratio sa klupe i ovog puta. Kako javlja NBA insajder, Šems Čaranija neće moći da pomogne ni u naredne dvije utakmice. Najbolji u pobjedi Minesote bio je Entoni Edvards sa 36 poena te po četiri skoka i asistencije. Džulijus Rendl je dodao 26 poena i 12 skokova, a Džejden Mekdenijels je imao vrlo zapaženu rolu, ubacio je tri trojke iz četiri šuta, postigao 15 poena. Bio je mirne ruke u prelomnim trenucima. Rudi Gober je stao na devet poena i 13 skokova). Na drugoj strani sjajan je bio Džimi Batler sa 33 poena te po sedam skoko-

va i asistencija. Njemu uz rame bio je Džonatan Kuminga sa rekordom karijere od 30 poena, uz koje je donio i šest skokova i tri asistencije. Pogodio je tri trojke iz četiri šuta. Solidan doprinos za Voriorse je dao Badi Hild koji je ubacio 14 poena u koje je ugradio četiri trojke iz osam pokušaja, a Drejmond Grin je meč završio sa samo dva poena. Košarkaši Bostona upisali su pobjedu nad Njujorkom u gostima, sa rezultatom 115:93 i smanjili zaostatak na 2:1 u polufinalnoj seriji Istoka. Poslije dva šokantna poraza na svom parketu, Boston Seltiksi su uzvratili udarac i na najubjedljiviji način pokazali zašto

su glavni kandidati za osvajanje Istoka. Seltiksi su dominirali u svim segmentima igre, a najefikasniji je bio Pejton Pričard sa 23 poena. Džejson Tejtum se konačno probudio i dodao 22 poena, devet skokova i sedam asistencija, Džejlin Braun je ubacio 19 poena, uz šest skokova i pet asistencija, Derik Vajt 17, dok je iskusni Al Horford doprinio sa 15 poena i devet skokova. U ekipi Njujorka je Džejlin Branson ponovo bio najbolji pojedinac Niksa sa 27 poena, sedam asistencija i četiri skoka, a Karl-Entoni Tauns je zabilježio dabl-dabl učinak – 21 poen i 15 skokova. S. J.

Golden Stejt nemoćan bez Stefa Karija, šampion

M. BABOVIĆ

NIJE BILO DILEME U PODGORICI: „Plavi“ su lako došli do pobjede

Budućnost ne popušta

PODGORICA – Ne pada voljni momenat Budućnosti nakon osvajanja titule – Podgoričani su u 33. kolu Meridianbet 1. CFL protiv Otranta upisali 25. ligašku pobjedu (1:0), a meč u Ulcinju bio je za ,,plave“ 20. u nizu bez poraza.

Sutjeska je osvojila „Topolicu“ (2:0) i produbila krizu Mornara koji je izgubio šesti put zaredom te ozbiljno strepi za opstanak. Jedinstvo je ostvarilo zlata vrijedan trijumf nad Petrovcem (2:1). Bjelopoljci nijesu samo izašli iz opasne zone, nego poskočili na petu poziciju elitnog ranga. U ljutom komšijskom derbiju Bokelj i Arsenal odigrali su 1:1, a sa istim ishodom završena je utakmica između Jezera i Dečića u Beranama.

„PLAVIMA“

DOVOLJAN GOL

Dan je bio poseban za Ulcinjane, napravljena je fešta u čast prvog ikad odigranog prvoligaškog meča na Velikoj plaži, a domaćin se potrudio da kako dolikuje ugosti šampiona države.

Fudbaleri Otranta napravili su špalir za ,,plave“, aplauzom pozdravili najbolji domaći tim, uz nadu da na renoviranom stadionu, novoj travi i pred punom tribinom mogu da iznenade neprikosnovenog vladara naše fudbalske scene.

Muharemović i društvo jurili su bodove spasa, ali ništa od toga. Ekipa sa krajnjeg juga ispromašivala se u drugom poluvremenu, a kombinovani sastav Podgoričana slavio je golom zlatnog omladinca Andreja Camaja u osmom minutu. Budućnost pomjera granice, dok Otrant ima tešku misiju da izbori opstanak nakon što se ljetos premijerno našao u najvišem rangu.

- Želim da ispred igrača i stručnog štaba izrazim zahvalnost

FK Otrant na ukazanom poštovanju, a onda i da im poželim puno sreće i uspjeha na novootvorenom stadionu i terenu koji omogućava najbolje fudbalske predstave – rekao je šef stručnog štaba ,,plavih“ Ivan Brnović - U prvom poluvremenu smo pokazali naš stav, rano poveli, a zatim kontrolisali meč i jako sam zadovoljan partijom u tom dijelu meča. Međutim, u drugom poluvremenu nismo se snašli – odigrali smo ispod svog nivoa, a protivnik je išao na sve ili ništa. Oduzeli su nam loptu, kontrolisali posjed i tranzicije,

Perović vjeruje u Jezero

Jezero nije savladalo Dečić, ali nije ni izgubilo – gol za remi (1:1) dao je rezervista Đorđe Maksimović u 80. minutu.

Plavljani su napravili mali pomak u odnosu na fenjeraša iz Ulcinja – razlika je sada tri boda u korist ekipe Miodraga Džudovića - Ostaje žal što nismo dobili utakmicu, ali i bod ima težinu. Makar malo smo povećali prednost u odnosu na Otrant sa kojim vodimo direktnu borbu. Ostala su još tri meča, nastojaćemo da ostvarimo što bolji učinak, bez obzira što tabela govori da je realnost da kroz baraž tražimo spas – za Pobjedu je rekao napadač

Mihailo Perović Dvadeset osmogodišnji golgeter bori se za priznanje najboljeg strijelca šampionata. Trenutno dijeli prvo mjesto sa Žarkom Koraćem – obojica su protivničku mrežu tresli po 13 puta. Perović je vezao četiri duela u kojima je dao gol, a sada je u nizu od tri utakmice bez egzekucije. Jezero dobrim dijelom zavisi od učinka svog udarnog špica. - To je fudbal, igra tako nalaže. Imali smo rezultate, davao sam golove u kontinuitetu, ali naiđe i period posta. Nadam se da ću popraviti saldo i pomoći timu da ostvari cilj. Naredna dva su sa Sutjeskom i Budućnosti.

imali veliki broj šansi upravo iz kontranapada, ali je naš golman Domazetović izrastao u heroja utakmice – poručio je Brnović.

Ulcinjani su pokazali više i najmanje što su zaslužili je remi. Do boda, ipak, nisu došli zahvaljujući mladom čuvaru mreže Filipu Domazetoviću koji najavljuje blistavu karijeru.

- Otrant je bez dileme zaslužio više po prikazanoj igri, moram iskazati veliko poštovanje, ali i čestitke za njihovu hrabru, otvorenu i dobru igru u cjelini. Sa druge strane, i pored prikaza-

nih oscilacija tokom meča, igre ispod našeg nivoa, a još sa podmlađenim sastavom, mislim da kvalitet tima sam za sebe govori kada dobijete ovako zahtjevan meč, pa, naravno, čestitam i našim igračima – kazao je Brnović.

KRIZA MORNARA

Mornar ide iz krajnosti u krajnost. Ljetos je bio vicešampion, ostavio dobar utisak u Evropi, a onda kaskao u prvenstvu. Kriza je dostigla vrhunac u duelu sa Sutjeskom.

Bio je to šesti vezani poraz Barana, koji sada tavore u zoni baraža, a u finalu Kupa imaju

Pokazali smo da najbolje igramo protiv najjačih rivala. Tada do izražaja dolazi naša igra iz srednjeg bloka i kon-

tranapada. Na kraju ostaje duel sa Arsenalom. Vjerujem da ćemo se radovati ostanku u eliti – zaključio je Perović.

šansu da protiv Dečića osvoje premijerni trofej. Sudar straha za prvoligaški život i nade u prvi pehar u klupskoj istoriji.

- Uslijedio je očekivani pad poslije nastupa na ino-sceni. Ali nijesam baš vjerovao da ćemo doći u ovakvu situaciju – za Pobjedu kaže trener Mornara Zoran Đurašković

- Izdigli smo se do treće pozicije, a onda je krenula silazna putanja koja se nastavlja. Nijesam nezadovoljan igrama, ali promašujemo stopostotne šanse. Sa tri, četiri ili pet metara negdje da uđe, da ne govorim o udarcima sa distance koje su branili golmani. Jednostavno, fali nam malo, a to malo za nas je puno. Pričali smo i juče između sebe. Moramo da vratimo žar i energiju, onu glad koja nas je krasila. Vjerujem da ćemo se isčupati iz rizične zone. Ukoliko u tome uspijemo, onda ćemo i finale Kupa dočekati u boljem raspoloženju – naglasio je Đurašković.

Projekcije su bile drugačije, vedrije, bolje...

Malo ko je mogao da pretpostavi da će Mornar tri kola prije kraja biti ugrožen. – U posljednje dvije godine naučili smo na dobre stvari, pomjerili ljestvice, klub je čekao 100 godina da izađe u Evropu. Zato nam teško pada ovakva realnost. Ima nervoze, ali nadam se da ćemo sve iskontrolisati. Na polusezoni smo ostali bez tri igrača koji su dali 18 golova, sustigle su nas po-

vrede, više je razloga za slabiji učinak. Ipak, nije kasno da i od ove sezone izvučemo maksimum – smatra Đurašković.

KORAĆ MEČ VINER

Pola godine je Jedinstvo bilo ispod crvene linije, ali nakon tri pobjede i dva remija u prethodnih pet rundi – uplovilo je u mirnu luku. Bjelopoljci su na pravom putu da ispune cilj poslije trijumfa nad Petrovcem. Gol odluke postigao je prekaljeni napadač Žarko Korać koji je u 90. minutu otvorio svom timu realnu šansu da ostane u društvu najboljih bez doigravanja. - Najbitnije je ono što se desi na kraju. Uhvatili smo željenu formu kada je najbitnije, u trenucima kada se lomi šampionat. Vezali smo pet pozitivnih rezultata, a mnogo nam znači posljednja pobjeda pred svojim navijačima. Petrovac je odlična ekipa, s pravom druga na tabeli, mogla je da povede u prvom poluvremenu, ali smo u nastavku mi bili bolji. Bog nas je nagradio u posljednjem minutu za pristup, energiju i sve što smo dali na terenu. Velika tri boda, porast samopouzdanja i vjetar u leđa pred ključne tri utakmice – za Pobjedu je rekao Korać. Tridesetosmogodišnji golgeter, najbolji strijelac crnogorskog klupskog fudbala, bio je meč viner na Gradskom stadionu u Bijelom Polju. Korać i Mihailo Perović iz Jezera nalaze se na vrhu liste po broju pogodaka. Dva fudbalera iz ekipa koje se bore za opstanak, a ne recimo neko iz Budućnosti koja je postigla, za naše prilike, nestvarnih 85 golova. – Budućnost je ubjedljivo najefikasniji tim lige i realnije bi bilo da je neko od momaka iz tog kluba odmakao na čelu liste strijelaca. Bojović i Ivan Bulatović takođe imaju priliku da budu najbolji. Što se mene tiče, zacrtao sam da budem na „15 plus“ pogodaka. Blizu sam, borim se i ja za lijepo individualno priznanje, ali sve podređujem uspjehu Jedinstva. Da mi izborimo opstanak, a ostalo je manje važno – ističe Korać. Bjelopoljci imaju težak raspored, budući da se sastaju sa Dečićem, Budućnošću i Sutjeskom.

- Najbitnije je da zavisimo od sebe. Podigli smo se na četiri boda od opasne zone. Vjerujem da ćemo ostati u ligi bez baraža – dodao je iskusni ofanzivac. Korać planira još da igra... - Imam 38 godina, ali dobro se osjećam, spreman sam, nemam povreda. Imam volju i želju, uživam na svakom treningu i utakmici. Sve dok je tako, biću aktivan. Kada osjetim da nešto od toga nedostaje, reći ću zbogom fudbalu – zaključio je Korać. D. KAŽIĆ

Detalj sa meča u Ulcinju

LA LIGA (35. KOLO): Realu nedovoljan het-trik Mbapea, preokret ,,blaugrane“ za titulu

Svemirski fudbal

i Barsin let ka tituli

Svemirski fudbal na ,,Monžuiku“, još jedan spektakl čiji je dio bila Barselona i riješena šampionska trka u La Ligi – Real Madrid je rano poveo 2:0, Kilijan Mbape meč završio sa het-trikom, ali sve je to bilo nedovoljno jer je mašinerija Hansija Flika preokrenula i slavila sa 4:3.

Tri kola prije kraja ,,blaugrana“ ima sedam bodova prednosti nad najvećim rivalom –svima je jasno da katalonski tim to ne može da prokocka. Činilo se da je Barsa psihološki toliko uzdrmana nakon eliminacije od Intera da će pet dana kasnije doživjeti brodolom protiv najvećeg rivala jer je Real poslije samo 14 minuta imao dva pogotka prednosti. Oba gola dao je Kilijan Mbape – 25. i 26. ove sezone u La Ligi. Prvi je dao iz penala u petom minutu, nakon što je Kubarsi pogriješio, a golman Šćensni faulirao francuskog asa koji je na vrijeme sklonio loptu. Šok za navijače Barse tek što je počeo meč, a onda brzo još jedan. Jamal je izgubio loptu, Real organizovao kontru u kojoj je Vinisijus Žunior sjajno odigrao za Mbapea, a njemu je samo dva dodira bilo potrebno da ponovo utiša ,,Monžuik“. Tišina nije trajalo dugo, vrlo brzo se pretvorila u grotlo u kojem se Anćelotijev tim totalno pogubio. ,,Sto života“ ima Flikova Barselona, mnogo rizikuje, ali mnogo i daje. Iskoristila je i Realovu ranjivost iz prekida, pogotovo sada kada je van stroja bukvalno cijela defanzivna postavka ,,merengesa“. Korneru je prethodila fantastična odbrana Kurtoe nakon ,,projektila“ Đerara Martina, ali Belgijanac nije mogao ništa kada je poslije centaršuta iz ugla Olma i ,,preglavavanja“ Toresa

mrežu zatresao Erik Garsija Pritiskala je Barsa konstantno, bilo je samo pitanje vremena kada će postići drugi gol, a on je bio još jedno remek-djelo Lamina Jamala. Sedamnaestogodišnjak koji je već odigrao više od 100 mečeva za Barselonu sjajnim udarcem iskosa sa desne strane završio je lijepu akciju domaćih u 32. Ekspresno se Flikov tim vratio u meč, potvrdio da ima igračku i mentalnu snagu da se izdigne od šoka protiv Intera i dobije meč koji ga dovodi na milimetar od titule.

Jamal je prva zvijezda Barselone, dragulj koji ,,prijeti“ da zasjeni najveće heroje modernog fudbala Lionela Mesija i Kristijana Ronalda, ali sezonu života igra Rafinja Brazilac je s dva pogotka već do poluvremena potpuno okrenuo meč u korist Katalonaca. Dva minuta nakon gola Jamala na sredini terena sudarili su se

Mbape i Sebaljos, Pedri odmah lansirao Rafinju, a 28-godišnji napadač pogodio suprotni ugao. Realu je u finišu zbog ofsajda poništen jedanaesterac, mada bi bio i bez toga jer nije bilo kontakta De Jonga s Mbapeom, ali se to brzo zaboravilo jer je ,,pao“ četvrti gol na drugoj strani – kiksao je Lukas Vaskes, Rafinja mu ukrao loptu pa nakon kombinacije s Toresom savladao Kurtou – 4:2. Sve je bilo u znaku Barse, ali Real nije želio da tek tako ostane bez titule. Smanjio je iz prve šanse u drugom poluvremenu – domaći igrači spetljali su se na centru terena, rezervista Luka Modrić proigrao Vinisijusa, koji je omogućio Mbapeu da upiše het-trik i 27. pogodak u prvenstvu.

U 70. minutu – 4:3, u 75. kolosalna šansa za 5:3. Jamal, kojem je prethodno Kurtoa sjajno odbranio udarac, odigrao je na drugu stativu za Rafinju

BUNDESLIGA (33. KOLO): U Leverkuzenu prošetao se Dortmund

koji je promašio prazan gol. Real je ostao u životu, pa i nakon što je Čuameni igrao rukom u šesnaestercu jer je sudija Ernandes Ernandes i nakon što je pogledao snimak procijenio da nema elemenata da dosudi jedanaesterac. Koliko bi se tenzije podiglo da su gosti nakon toga izjednačili, a imali su dvije velike šanse – Viktor Munjos je tek što je ušao izašao sam na Šćensnija, ali je šutirao očajno, daleko od gola, dok je u nadoknadi poljski golman zaustavio šut Mbapea.

Sačuvala je Barselona 4:3, a ostalo joj je vremena i da zada novi udarac. FerminLopes je dao gol u 95. koji je poništen jer je prethodno igrao rukom, potom je i Rafinja mogao da upiše het-trik.

Nije to pokvarilo slavlje –šampanjac je na hlađenju, šampionska fešta je zakazana. N. KOSTIĆ

Crnogorski fudbalski trener osvojio novu titulu u arapskom svijetu

Jovović

kralj

Kuvajta

Slavi Nebojša Jovović, slavi crnogorska kolonija u stručnom štabu Kuvajta koji je osvojio titulu u fudbalskom šampionatu istoimene zemlje. Vrhunac drame odigrao se na samom kraju, u posljednjem kolu, doslovno u finalu prvenstva. Ekipi našeg trenera dovoljan je bio bod, ali su ,,crveno-plavi“ stigli do trona u velikom stilu, onako kako igraju od početka takmičenja – pobjedom nad najvećim i jedinim pravim rivalom, Al Arabijem (2:1). Uoči završne utakmice, Jovovićev tim imao je skor od 18 pobjeda, tri remija i poraz, učinak za poštovanje, na oko saldo za bar desetak bodova

prednosti na vrhu tabele. Nije ni to bilo dovoljno, išao je na 19. trijumf – za krunu. I pored činjenice da je Kuvajt od starta lider, sinoć nije smio da izgubi jer odličnu sezonu ima i Arabi, koji je bio na dva boda zaostatka. Šampionska noć za Jovovića i njegove saradnike – Darka Lubardu, MarkaJovanovića i BlažaIgumanovića, novi trofej sa Kuvajtom, sa kojim su ove godine već osvojili Super Kup. Nije to sve – pedeset jednogodišnji Podgoričanin plasirao se u finale Princ Kupa, a rival 19. maja biće takođe Arabi. Jovovićev Kuvajt je akter i četvrtfinala Emir Kupa, u kojem će se za pehar boriti sa Kaitanom, 26. maja. Šansa za crnogorskog stručnjaka da završi sezonu sa četiri pehara. Sa Fejsalijem iz Jordana ima triplu krunu u Jordanu, titulu sa Šortom iz Iraka, a Kup sa Sfaksijenom iz Tunisa. Sada je pokorio i Kuvajt. Niska se nastavlja. Jovović je kralj arapskog fudbala. D. KAŽIĆ

PODGORICA – Ni igre ni rezultata, a trofeji su prošlost, tako je protekla sezona za Bajer koji je u prošloj osvojio duplu krunu, a u ovoj... Ništa. Ekipu je juče posljednji put vodio Ćabi Alonso na domaćem terenu. Nažalost, doživio je poraz sa 4:2 od Borusije Dortmund iako je domaćin poveo golom u 30. minutu. I stao, a ,,milioneri“ se razgo-

ropadili i do odmora preokrenuli. Dva minuta od vođstva Bajera za goste je poentirao Brandt, a deset minuta kasnije Rajerson je pogodio za preokret. Novi šok uslijedio je nakon odmora, za četiri minuta ekipa iz Dortmunda je postigla dva gola (Adejemi i Girasi). Hofman je u nadoknadi ublažio poraz. Ekipa Nike Kovača pred posljednje kolo ima bod vi-

še od četvrtog Frajburga za plasman u LŠ. Potrebna im je pobjeda kod kuće (dočekuju

Holštajn Kil), a da čekaju dobre vijesti iz meča Frajburg –Ajntraht. A. M.

Leće je remijem s Veronom (1:1) ostao iznad zone ispadanja, a za bod koji bi mogao da bude ključan u borbi za opstanak zaslužan je Nikola Krstović Crnogorski fudbaler je u 24. minutu na asistenciju Tetea Morentea doveo ,,đalorose“ u vođstvo. Ovo mu je 11. pogodak u Seriji A ove sezone, a cijeli tim Lećea dao je ukupno 25. Dvadeset petogodišnji Zećanin imao je i dobar pokušaj lijevom nogom koji je završio pored stative. Konačan rezultat postavio je Dijego Kopola u 41. Leće dva kola prije kraja pr-

venstva ima 28 bodova, isto kao Empoli, koji je prvi ,,ispod crte“. Venecija ima dva boda i utakmicu manje – večeras od 18.30 sati dočekaće Fiorentinu. Krstovićev tim u narednom kolu dočekuje Torino, dok će u posljednjem gostovati Laciju. Empoli će gostovati Monci i dočekati Veronu, koja ima pet bodova više. U slučaju da Leće i Empoli završe prvenstvo s istim brojem bodova, a Venecija ostane ispod njih, mjesto u Seriji A sačuvali bi Krstović i drugovi jer su bolji u međusobnim duelima. Ne. K.

SERIJA A (36. KOLO)

Pozdrav Alonsa sa navijačima

Barselona nadomak novog trofeja

MERI EDIT DARAM: DVADESET GODINA BALKANSKE ZAMRŠENOSTI

Ono što je bilo smiješno završilo se tragedijom

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Bio je dvorski bal, koga je davao veseli i vatreni Kralj Milan, salon je bio pun igrača, kad „škljoc“, nešto je palo na pod blizu grofovih nogu. Sigurno, pomislio je, nakit gospođe. Ustao je i digao metak od revolvera. Smijući se, on ga je pokazao ađutantu blizu njega, koji nije vidio šalu u toj stvari, referisao je Kralju Milanu, koji se okrenuo blijed i bio ozbiljno uznemiren. I Boljati u prvom svom putu shvatio je Balkan. Prije zvaničnog objavljivanja ženidbe Knjaza Mirka (drugog sina Kralja Nikole) sa gđicom Natalijom Konstatinović, koja je ženidba bila određena za dan 12 jula 1902, posjetnice su bile poslate stranim poslanstvima na Cetinje. Mlada je bila rođaka Kralja Aleksandra Obrenovića, koji nije imao direktnog potomka. U nedostatku potomaka direktnih ona je bila jedini bliži rođak Obrenovića dinastije. Lukavi Kralj Nikola udavši kćer za Karađorđevićevskog pretendenta na srpski prijesto, sada se borio čineći duplo osiguranje ženidbom svoga sina, kao mogućeg protiv kandidata. U mome dnevniku je zabilježeno: Izgleda bilo je mnogo muka oko toga i bilo je blizu raskidanja, kad je Papa Konstatinović tražio od Mirka da deponuje znatnu svotu novca u forintama. I Mirko to nije mogao, pretpostavljam da ih je zajmio u očekivanju na srpski prijesto, koje je bilo, ja pretpostavljam, jedino njegovo imanje.

U nedostatku potomaka direktnih, Natalija Konstantinović je bila jedini bliži rođak Obrenovića dinastije. Lukavi Kralj Nikola udavši kćer za Karađorđevićevskog pretendenta na srpski prijesto, sada se borio čineći duplo osiguranje ženidbom svoga sina, kao mogućeg protiv kandidata

Priznajem, da u to vrijeme, ja nijesam znala Balkan i gledala sam sve sa smiješne tačke gledišta kao komičnu operu. Ali ova komična opera Balkana, pisana je krvlju i što mi je tada bilo smiješno to se završilo u jednu svjetsku tragediju. Moj put tada za Beograd bio je lađom do Senjske Rijeke, a odatle željeznicom preko Zagreba. Na lađi sam se upoznala sa jednom gospođom Hrvaticom i njenom kćeri, koja je kunjala žalosno u toploj i zagušljivoj kabini, dok se nije usudula da me zamoli za dopuštenje da sjedi sa mnom na palubi. Vi ste Engleskinja pa nas ljudi neće smjeti uznemiravati, kada ste vi sa nama – rekle su. One su objasnile, da samo engleska žena može putovati sama, kao što vi putujete. Prosta napomena da putujem u Srbiju, uplašila ih je i dokazivali su mi da je to potpuno nemoguće. I u jeftinom hotelu u Zagrebu, koga su mi one preporučile, bili su istog mišljenja. Društvo tamošnje uvjeravalo me je da je Kralj Aleksandar bio pijanica do smrti i bilo je očitog preziranja u njihovom izrazu za zemlju i za narod. U dane ujedinjenja, kad bi nastalo, između Srbije i Hrvatske, moglo bi biti moguće samo takvo ujedinjenje, ako bi Hrvatska progutala Srbiju. Ne mnogo odkako sam ja bila u Zagre-

bu, nastali su neredi, u kojima su Srbi u gradu bili napadnuti i pljačkani.

Poslije luparanja voza ravnicom sjeverno od Save, na putu za Beograd, moji saputnici, međutim, bili su ubijeđeni da sam ja osuđena na jedno rđavo i nemoguće lutanje. Kao što je običaj na Bliskom Istoku, oni su vas svestrano ispitivali, odnosno mojih privatnih poslova sa istrajnom gnjavažom, i

njihovo je suđenje bilo da mi ni britanski pasoš ne vrijedi za putovanje kroz tu zemlju. „Vi niste nikad vidjeli Srbiju“ – uzvikivali su. Ja rekoh – da. Jer sam mislila, da pošto sam nevina u pogledu kakvih zavjera, svi napori mnogobrojne policije srpske neće uspjeti da mi plan za putovanje pokvare. Zlo kad ga čovjek i ne goni bježi, ali istina je hrabra kao lav. Voz je tandarao preko gvozdenog mosta u noć i istovario me u Beograd. Čim sam predala pasoš, smetnje su počele. Ja sam došla da vidim Srbiju i na kraju vidjela sam je cijelu i opisaću je u drugoj knjizi. Ali iz razumljivih razloga, ja ne mogu sve iznijeti što mi se desilo, ja čak sve to nisam ni razumjela što mi se desilo. Gledajući unazad na taj put, ja se samo mogu čuditi na tu pseću istrajnost, kojom sam mogla savladati sve prepreke koje mi je srpska policija stavljala na put. Zabranama raznim skraćivala mi je put gdje god je mogla.

U vezi sa obećanjem, koje sam dala Milićeviću: „Ne činite ništa bez konsultovanja sa britanskim konzulom“ –otišla sam odmah u Konzulat, gdje sam našla jednog lijepog mladog čovjeka, koji je bio skoro došao i izgleda ništa nije znao odnosno zemlje. On se igrao sa sobnim psetom i govorio mi je ozbiljno da ja mogu ići kud mi je volja i da se niko ne smije usuditi da me dirne. Ali me je opomenuo da je vrlo skupa vožnja, skoro dvije funte dnevno. Ja mu napomenuh blago, da zemlja budući siromašna nije mogla niti je u stanju da to reguliše ali da narod, neki put, naplaćuje više, naročito zbog privilegije koje uživa Engleski konzul, koji očigledno nikad o tome nije ni mislio. To dokazuje, međutim, samo njegovu korektnost. Srbija, u te dane, bila je najjeftinija zemlja u Evropi. Nikad vjerovatno neće seljak biti tako imućan. Ali prije nego što sam pošla u unutrašnjost zemlje, ja sam imala namjeru da vidim Beograd i počela sam da pitam u hotelu, gdje bih mogla da vidim Kralja, jer u 1902 Kralj je srazmjerno bio više jedan predmet od interesa i jedan od najviše pokazivanih lica u Evropi. „Vi hoćete da vidite našega Kralja? Vi ga ne možete vidjeti. Ne smije se usuditi niko da uđe u konak. On je vjerovatno pijan.“ Niti je, u stvari, za vrijeme dok sam bila u Beogradu iko tamo išao. U Beogradu, prvu stvar koju sam naučila, jeste ta, da sam primijetila da me policija prati. Ko nije upućen u tajne, ovo je vrlo tajanstveno. Neki čovjek iza vas prati vaše korake. On je to, kao vlast, činio vrlo bijedno. Vi sjednete i naručite kafu, s jedne strane ulice, a on sjedi u restoranu preko puta i pije pivo. Vi produžite lutanje i mislite kakav je ono magarac, da ne vidi, da vidim da me prati i sretnem ga na drugom ćošku. Najveće je uznemirenje, možda to, kad vi iznenada izađete iz vaše spavaće sobe i skoro se srušite na njega u hodniku. Sve ovo i još više, bila su moja iskustva u prvoj nedjelji moje šetnje. Ali ja, uvijek rečem samoj sebi u trijumfu: „Oni mi ne mo-

Gledajući unazad na put po Srbiji, ja se samo mogu čuditi na tu pseću istrajnost, kojom sam mogla savladati sve prepreke koje mi je srpska policija stavljala na put. Zabranama raznim skraćivala mi je put gdje god je mogla

„Vi nijeste nikad vidjeli Srbiju“ – uzvikivali su moji saputnici. Ja rekoh – da. Jer sam mislila, da pošto sam nevina u pogledu kakvih zavjera, svi napori mnogobrojne policije srpske neće uspjeti da mi plan za putovanje pokvare.

gu ništa učiniti, jer ja ništa ne činim.“ Ja nijesam mogla kupiti kartu za željeznicu, što nijesam bila opširno ispitivana za moj cilj: Zašto i gdje putujem, za moga oca, za moga strica i ostale moje rođake. Činovnik mi je uzalud dokazivao da nemam šta vidjeti na mjesto koje sam ja željela vidjeti. Ja sam tom prilikom, upotrebljavala trik, koji sam upotrijebila sa Milićevićem, pitajući: „Da li je opasno?“ ja nijesam mogla ući u selo, a da nijesam odjedanput pitana od lokalnog policajca za pasoš. Potpuni neznalica svoje dužnosti ja sam mu uporno izlagala cilj moga puta, smijući se na sva pitanja, snabdijevajući ga opširnom biografijom raznih članova moje familije, govoreći da moj otac nije bio u diplomatskoj službi, ni moj stric, ni moj brat –niti rođaci. Čak ni jedan od njih nije bio ni oficir. „Ja sam došla da vidim Srbiju“ – kažem ja i u odgovoru na pitanje policijskog oficira „Šta sam vidjela“ – pitao j e, gledajući divlje okolo –odgovorila sam: „Nisam vidjela ništa.“

S vaki službenik u svakom selu razgledao je moju knjigu sa skicama, tražeći objašnjenje zašto sam ja odabrala tu stvar, kao zid, grobni spomenik, tovarna kola i kućicu nacrtanu i ostao je, i pored moga objašnjenja, tajnom obavijen. Opšti objekti mene nijesu interesovali. Ja sam veselo gledala na te ispade, kao nešto čudnovato, i na glupe srpske običaje, čudeći se šta bi Srbi radili, kada bi se pojavilo 100 ili više turista – jer tada ne bi bilo dovoljno policije da ih prati, i tada bi mene manje uzrujavali, jer je bilo da su po tri puta na dan tr ažili da im pokažem pasoš, čak lično zaskačući me na ulici.

(Nastavlja se)

Kralj Aleksandar Obrenović Kralj Milan Obrenović

Natalija Konstantinović

RAZGOVOR: Hermin Delagić, gitarista bjelopoljskog benda Alternaiva

Ako se nečim baviš iz ljubavi, lako je biti dosljedan

Alternaiva je rokenrol bend iz Bijelog Polja nastao krajem 2019. godine. Ovaj alternativni muzički sastav čine: Hilmo Kurgaš (vokal/ bas), Hermin Delagić (gitara/prateći vokal) i Marko Đurđević (bubanj).

Iza sebe imaju album „Zrno“, koji je objavljen 2023, a do kraja godine očekuje se i drugi. Publika je imala priliku da ih čuje na: Rockstrikciji, White Field Jazz festivalu, nedavno Crnogorskom manifestu i samostalnoj promociji koju su imali u Parku pjesnika u rodnom Bijelom Polju.

Kako je u razgovoru za Pobjedu pojasnio gitarista i tekstopisac Alternaive Hermin Delagić, ime benda kombinacija je više riječi i značenja - alternative, naive...

Prilika za afirmaciju autorskog rada malo

Inspiraciju za pjesme pronalaze u „događajima koji izazivaju turbulencije u društvu, a kod nas su to česte pojave“ ili neki trenutak koji zajednički dožive, „tako da se nekako teme same nameću“.

On vidi da publike za rokenrol u Crnoj Gori i te kako ima, „da neke nove generacije izrastaju, ali je prilika da se afirmiše autorski rad malo“.

- Ipak, postoje ljudi koji su spremni pogurati i domaće

snage i lijepe događaje, tako da zajedničkim snagama je sve lakše - ocijenio je on. Napominje da se on i kolege iz benda znaju i druže čitav život, kao i da je atmosfera na probama „prava bendovska“. - Kad se dođe na probe, to često ispadne dobro, jer smo mi prijatelji koji se baš cijeli život druže i dobro poznaju. Pjesme najčešće nastaju sa nekim rifom i, ako to počne da zvuči dobro, onda se razvija samo od sebe i dosta često zvuči skroz drugačije od prve zamisli. Tekstove najčešće pišem ja, ali to se sve nekako tako namjestilo - opisuje Delagić.

izazovno stvarati u današnje vrijeme

Probe obično imaju u Centru za kulturu Bijelog Polja.

- Kao i većina ljudi, trčimo svi nekim svojim životima, ali se često čujemo, dogovaramo za probe, a pošto nam je prostor za vježbu u Centru za kulturuto nam je po pet minuta svima od kuće, tako da se veoma lako kontamo - navodi on.

Prema njegovim riječima, izazovno je stvarati u današnje vrijeme, ali „sve zavisi od čega si sastavljen“.

- Ako se nečim baviš iz ljubavi, muzikom ili bilo čim drugim, onda je lako biti dosljedan jer

Juče svečano otvoreno takmičenje Pjesma Evrovizije

ideš srcem i svaki izazov se nekako već savlada - poručuje on. Danas je, konstatovao je on, sve brže, dostupnije i jednostavnije.

- Nekad se znalo ko može da snima, danas to može bilo ko. Ima previše banalnog sadržaja. To je mana. Sve u svemu, moramo se prilagoditi vremenu. Doduše, na svoj način. Tehnologija napreduje, publika evoluira, ali ta energija rok koncerta je nešto što ih drži u stvarnom svijetu - primijetio je Delagić.

u crnoj gori dosta autorskih bendova

Dodaje i da danas dosta ljudi snima, slika se na koncertima i pola koncerta propusti, te da je nekad bilo lakše.

Naglasio je da savremeni trendovi i narativi diktiraju dosta tema, na koje je nemoguće ostati indiferentan.

- Nađete se u uraganu tema, informacija na koje jednostavno morate nešto reći. Mora se glasno govoriti u nenormalnom svijetu prepunom klovnovarekao je Delagić.

institucije kulture stagniraju

Ističe da u Crnoj Gori ima dosta autorskih bendova, koji stvaraju bez obzira na sve probleme na koje nalete.

Tvrdi da je to veliki napredak za jednu malu zemlju.

- Što se tiče stagnacije, stagnira se gdje i uvijek - u institucijama kulture, medijima, koji bi jako lako mogli napraviti bolje uslove za svoje domaće autorske proizvode, ali - koga je briga za to - izjavio je on.

novi album do kra ja godine

Smatra da rok muzika neće promijeniti svijet, ali „može ukazivati, upirati prstom, opominjati na sve devijacije oko nas i sigurno doprinijeti u namjeri stvaranja ljepšeg i bezbjednijeg svijeta“.

Otkrio nam je da je novi album Alternaive skoro završen, da će se na njemu naći osam pjesama, a da će publika vjerovatno biti u prilici da ga čuje do kraja godine.

- To nam je trenutno najveći i najzanimljiviji plan. Što se tiče nastupa ovdje i u regionu, mi smo raspoloženi, spremni i radujemo se nekom brzom nastupu. Naravno, vidjećemo što će se sve usput dešavatizaključio je Delagić. milovan markoviĆ

Svečanom ceremonijom u centru Bazela juče je i zvanično otvoreno 69. izdanje takmičenja za Pjesmu Evrovizije.

Pod motom „United by Music“, Švajcarska drugi put u istoriji dočekuje najveći muzički spektakl Evrope. Predsjednik Vlade Bazela Konrad Kramer istakao je da je ovo takmičenje jedinstvena proslava muzike, koja ujedinjuje kulturu i poštuje diverzitet Evrope. – Sa velikom radošću i u duhu ujedinjenja zvanično otvaram Pjesmu Evrovizije – kazao je Kramer.

Moto ceremonije otvaranja bio je „Dobro došli kući“.

Na ovogodišnjem takmičenju učestvuje 37 zemalja, među kojima je i Crna Gora. Polufinalne večeri će biti održane 13. i 15. maja, a veliko finale 17. maja. Nina Žižić, koja će našu drža-

vu predstavljati sa pjesmom „Dobro došli“, nastupiće druge polufinalne večeri pod rednim brojem 2. Ona je juče, prvi put otkako je sa članovima tima stigla u Švajcarsku, prošetala Bazelom. Žižić je do sada imala dvije probe u dvorani „St. Jakobshalle“ koje su, po svemu sudeći, prošle veoma uspješno. Prve polufinalne večeri 13. maja nastupiće predstavnici: Islanda, Poljske, Slovenije, Estonije, Španije, Ukrajine, Švedske, Portugala, Norveške, Belgije, Italije, Azerbejdžana, San Marina, Albanije, Holandije, Hrvatske, Švajcarske i Kipra. Tokom druge polufinalne večeri očekuju nas nastupi predstavnika: Australije, Crne Gore, Irske, Letonije, Jermenije, Austrije, Velike Britanije, Grčke, Litvanije, Malte, Gruzije, Francuske, Danske, Češke, Luksemburga, Izraela, Njemačke, Srbije i Finske.

Zvanično počelo takmičenje za najljepšu ženu svijeta Nikolić zablistala

U subotu 10. maja zvanično je i počeo Izbor za mis svijeta, koji se ove godine održava u indijskom gradu Hajderabadu.

Na 72. izdanju ove prestižne manifestacije Crnu Goru predstavlja Podgoričanka Andrea Nikolić. Ona se, putem društvene mreže Instagram, oglasila iz ove daleke zemlje i pratiocima pokazala kako je izgledalo otvaranje.

- Na ceremoniji otvaranja svjedočili smo zapanjujućem prikazu boja i kreativnosti kroz nacionalne nošnje takmičarki iz cijelog svijeta. Bila mi je čast da predstavljam Crnu Goru u dizajnu Ivane Murišić, inspirisanom elementima tradicionalne crnogorske nošnje - napisala je Nikolić ispod snimka. Andrea nije skidala osmijeh dok je bila na pisti.

Finalna noć na programu je 31. maja, pa je pred misicama naporan period. - Predstavljanje moje zemlje je čast koja me inspiriše da dam sve od sebe, u svakom koraku, a upoznavanje nevjerovatnih žena iz cijelog svijeta čini ovo putovanje još posebnijim. Ovo je samo početak. Pratite nas da biste vidjeli šta slijedi - zaključila je Andrea Nikolić, koja je u Indiju doputovala u četvrtak 8. maja.

TEME ZA PJESME SE SAME NAMEĆU: Delagić, Kurgaš i Đurđević

Hermin Delagić, gitarista Alternaive

NIJE SKIDALA OSMIJEH DOK JE

BILA NA PISTI: Andrea Nikolić

Poneđeljak, 12. maj 2025.

576. Na osnovu člana 44 stav 2 tačka 7 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore (“Službeni list CG”, br. 40/10, 06/13, 70/17 i 125/23) i člana 76 stav 1 tačka 1 Zakona o platnom prometu (“Službeni list CG”, br. 62/13, 111/22 i 15/25), Savjet Centralne banke Crne Gore, na sjednici održanoj 17. aprila 2025. godine, donio je

RJEŠENJE

(“Službeni list Crne Gore”, br. 043/25 od 07.05.2025)

1. Oduzima se odobrenje za pružanje platnih usluga dato Rješenjem O.br. 0101-533-5/2024 od 23.01.2024. godine, u tački 2 podtač. 1 i 2 dispozitiva tog rješenja, platnoj instituciji “Alta Pay Group” d.o.o. Budva, sada “Alta Pay Group” d.o.o. Podgorica, koje omogućava uplatu gotovog novca na račun za plaćanje i isplatu gotovog novca sa računa za plaćanje, kao i sve aktivnosti potrebne za vođenje računa za plaćanje.

2. Odobrenje za pružanje ostalih platnih usluga dato Rješenjem iz tačke 1 ovog dispozitiva, u tački 2 podtač. 3 i 4 dispozitiva tog rješenja, ostaje na snazi. 3. Od dana prijema ovog rješenja, platna institucija “Alta Pay Group” d.o.o. Podgorica, ne smije zaključivati pravne poslove koji sc odnose na platne usluge iz tačke 1 ovog dispozitiva.

Broj: 0101-3417-5/2025

Podgorica, 17.4.2025. godine

Savjet Centralne banke Crne Gore Predsjedavajuća guvernerka, dr Irena Radović, s.r

MONTENEGRO

Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management

Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2)

Request for Quotations (RFQ)

Procurement of Laboratory equipment for National Seed testing laboratory and National Referent Phytosanitary Laboratory

Country: Montenegro

Loan No: 8820.ME

RFB No: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFQ-G-25-2.2.9.1

1. The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of Laboratory equipment for National Seed testing laboratory and National Referent Phytosanitary Laboratory

2. The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management , through Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders for to procure Laboratory equipment for National Seed testing laboratory and National Referent Phytosanitary Laboratory : Seed Dryer – Cabinet Type; Seed Germinator (Single Chamber) ; Seed Moisture Analyzer; Laboratory Device for Seed Treatment ; Autoclave Stereo Microscope, etc; Fume hood with standard safety cabinet (digester) ; Laminar flow microbiological safety cabinet; Mini laminar flow cabinet

3. Bidding will be conducted using the Request for Quotations (RFQ) procedures specified in the World Bank’s “The World Bank Procurement Regulations for IPF Borrowers Procurement in Investment Project Financing Goods, Works, Non-Consulting and Consulting Services, July 2016, revised November 2017 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligib le Bidders as defined in the Procurement Regulations.

4. Interested eligible Bidders may obtain further information from at the address below from 8.00-14.00 hours, local time in Podgorica.

5. The ITQ in English may be collected by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below. A complete RFQ will be sent by e-mail, free of charge, after the providing the request on TSU e-mail address given below.

6. Quotations must be delivered as scanned document electronically to email tsu@epa.org.me at or before 14:00h, local time on May 30, 2025. Late bids will be rejected. There will be no public opening of Quotations.

7. The address referred to above is:

Ministry of Finance

Technical Service Unit -TSU

Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement officer

Address: Stundetska 2a (first floor, left from the elevator)

81000 Podgorica, Montenegro

Tel: +382 20 201-695

E-mail: tsu@epa.org.me

I.br.3880/2017 (I.br. 3881/17 i I.br. 3879/17)

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković Podgorica, ul.Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa predsjednik Upravnog odbora, mr Milan Perović, član Upravnog odbora, Edin Ćeranić, protiv izvršnog dužnika, 1. ”PLANET” DOO, iz Podgorice, Bul. Džordža Vašingtona br. 6, 2. STEFAN VUJOVIĆ iz Podgorice, ul. Gavrila Dožića br.2, 3. ALEKSANDAR VUJOVIĆ iz Podgorice, Prolaz Gavrila Dožića br.2 i 4. BORIS SAVELJIĆ iz Danilovgrada, Donji Martinići bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.05.2025.godine, donio je u skladu sa čl. 169 ZIO ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE TREĆE ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnih dužnika koje su upisane u listu nepokretnosti broj 4824 KO Podgorica II koje čini kat.parc.br.2122/1, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD11, spratnost PN, površine 31 m2, kat.parc.br.2122/6, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD10, spratnost PN, površine 62 m2, nepokretnosti iz lista nepokretnosti 154 KO Podgorica I, koje čini, kat.parc.br.865/1, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD55, spratnost PN, površine 120 m2 i nepokretnosti iz lista nepokretnosti 683 KO Podgorica I, koje čini, kat. parc.br.1146/12, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD163, spratnost P7, površine 78 m2. II TREĆE ROČIŠTE za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 28.05.2025. godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa Javnim izvršiteljem. III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.3880/2017 (I.br. 3881/17 i I.br. 3879/17) od 10.04.2018.godine i iznosi ukupno 328.440,00 eura, odnosno za nepokretnosti iz lista nepokretnosti broj 4824 KO Podgorica II i to za kat.parc.br.2122/1, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD11, spratnost PN, površine 31 m2, u iznosu od 33.170,00 eura, i za kat.parc.br.2122/6, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD10, spratnost PN, površine 62 m2 u iznosu od 66.340,00 eura, za nepokretnosti iz lista nepokretnosti 154 KO Podgorica I, koje čini, kat.parc.br.865/1, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD55, spratnost PN, površine 120 m2, u visini od 148.200,00 eura za nepokretnosti iz lista nepokretnosti 683 KO Podgorica I, koje čini, kat.parc.br.1146/12, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD163, spratnost P7, površine 78 m2, u iznosu od 80.730,00 eura.

IV Na trećem ročištu za prodaju nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. ( Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog založnog povjerioca. ) V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što iznosi za sve nepokretnosti 32.844,00 eura, odnosno za nepokretnosti iz lista nepokretnosti broj 4824 KO Podgorica II i to za kat.parc.br.2122/1, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD11, spratnost PN, površine 31 m2, u iznosu od 3.317,00 eura, i za kat.parc.br.2122/6, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD10, spratnost PN, površine 62 m2 u iznosu od 6.634,00 eura, za nepokretnosti iz lista nepokretnosti 154 KO Podgorica I, koje čini, kat. parc.br.865/1, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD55, spratnost PN, površine 120 m2, u visini od 14.820,00 eura za nepokretnosti iz lista nepokretnosti 683 KO Podgorica I, koje čini, kat.parc.br.1146/12, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD163, spratnost P7, površine 78 m2, u iznosu od 8.073,00 eura.

VI Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti.

Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana12.05.2025. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

IVM-1708/2015 Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca ODM ASSET DOO PODGORICA ,HERCEGOVAČKA 56 ,koga zastupa adv. Dejan Vuković iz Beograda ,Teodora Drajzera 34, na osnovu vjerodostojne isprave –MJENICE , mjenica serija AA0383074,protiv izvršnog dužnika SLAVICA JOVOVIĆ ,SVETI STEFAN, ULICA SLOBODE BB ,BUDVA,radi naplate novčanog potraživanja, donosi, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u listu nepokretnosti 555 KO CIJEVNA, to označenim kao: - objekat 1 ,prizemna porodična stambena zgrada površine 57m2 koja se sastoji iz stambenog prostora PD1 prizemlje ,površine 46m2 ,i objekat 2 pomoćna zgrada 17m2 koja se sastoji od nestambenog prostora PD1 prizemlje 14m2 ,koje se nalaze na kat parc.br. 1705 ,i kat.parc.br 1705 dvorište površine 351m2,sve pravo susvojine izvršnog dužnika Jovović Slavice u obimu za 1/2 idealnog dijela II Određuje se ročište za prvu prodaju za dan 28.05.2025.godine u 09:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvršni povjerilac, izvršni dužnik i lica koja imaju zakonsko pravo preče kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica. III Navedene predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st.1.ovog Zaključka su predmet prodaje po dopunskom rješenju o izvršenju IVM-1708/2015 od 22.05.2017.godine i rješenju o izvršenju IVM-1708/2015 od 20.02.2023.godine, radi naplate novčanih potraživanja glavnog duga u iznosu od 66.970,67 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,troškovima izvršnog postupka , kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tački prvoj ovog zaključka utvrđena je nalazom vještaka iz oblasti građevinske struke Mašanović Borisa od 27.06.2019.godine ,i pravosnažnim rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti IVM-1708/2015 od 27.11.2019.godine ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi 20.526,50 eura (slovima dvadeset hiljada pet stotina dvadeset šest eura I pedeset centi) ,a vrijednost suvlasničkog dijela izvršnog dužnika (u obimu od 1/2 idealnog dijela) iznosi 10.263,25 eura. (slovima deset hiljada dvije stotine šezdeset tri eura I dvadeset pet centi)

V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrši se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvršni dužnik i izvršni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom o uslovima prodaje.

VII Na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrđene vrijednosti nepokretnosti i novčana sredstva uplatiti na račun jemstva Javnog izvršitelja broj 520-2218659 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobođeni su izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti će se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor neposredno prije zaključenja istog. IX Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvšitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio ,Javni izvršitelj će pozvati trećeg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene. XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda. Kotor, 09.05.2025.godine Javni izvršitelj

Branka Samardžić

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE

Obavještavamo građane da će licencirano preduzeće “Nonel sistem” D. O. O. Nikšić vršiti kontrolisano miniranje u utorak, 13 05. 2025 u opštini Herceg Novi, Podi, na katastarskim parcelama 17663/2, 1764/1, 1747

Miniranje će se izvoditi u okviru radnog vremena propisanog na gradilištu.

POSLJEDNJI POZDRAV UVAŽENOM KOLEGI

VUKOJICI ADAMOVIĆU

advokatu iz Bijelog Polja

S tugom i poštovanjem.

Posljednji pozdrav našem bratu

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

MINJU PERIĆU

Počivaj u miru, voljeni brate.

Tvoji: DAJA, GOLE, ACO i NENO JANKOVIĆ

MILAN – MINJO PERIĆ

Neka ti je laka ova Sveta Crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio… S poštovanjem, tvoj prijatelj STANKO ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

Sa dubokim poštovanjem i tugom opraštamo se od našeg prijatelja i dugogodišnjeg uvaženog člana

MILANA MINJA PERIĆA

Svojim vanvremenskim tekstovima ostavio si neizbrisiv trag u crnogorskom muzičkom stvaralaštvu.

Tvoje pjesme predstavljaju glas naroda pretočen u stih i dušu vremena kojoj si dao ritam.

Tvoja riječ je oblikovala emocije mnogih, a tvoje prisustvo obogatilo našu zajednicu.

S ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe kao plemenitog čovjeka i velikog umjetnika.

395

ZA ZAŠTITU PRAVA AUTORA MUZIKE CRNE GOREPAM CG

Našoj dragoj prijateljici MANI

S poštovanjem,

Od KOMŠIJA IZ ULAZA BRACANA BRACANOVIĆA 74-a 417

Sa ljubavlju i beskrajnom tugom u srcu opraštamo se od našeg

DRAGANA Nikolina RADUNOVIĆA

Posljednji pozdrav MILIJANI

MILICA, NADA i ZORAN ANTIĆ 378

Posljednji pozdrav

od BRANKA, SONJE, ĐORĐIJA, PAVLA i UGLJEŠE

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

PREDRAGU PEROVIĆU od VELJKA MRVALJEVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav majci našeg druga Lazara

LJUBICI JANKOVIĆ

Od drugova i drugarica iz odjeljenja VI-1

390

Posljednji pozdrav

LJUBICI JANKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BUBA VUČKOVIĆ

Posljednji pozdrav JANKU Od OBRENA MEDENICE

392

Ostvario si svoju sudbinu do posljednje kapi. Počivaj u miru Čuvaćemo te od zaborava

tetke

Ispraćamo na vječni počinak velikog ČOVJEKA i CRNOGORCA

JANKA Gojkovog VLAHOVIĆA

Skijaška porodica je izgubila svog člana, takmičara i trenera.

Tuguju crnogorski skijaši, tuguju sportisti, tuguje Crna Gora jer se opraštamo od našeg Janka.

Dragi Janko, tvoj lik i tvoja djela nam neće dati da te zaboravimo.

Tužni što te rano ispraćamo, iznenada, a ponosni što si bio dio nas.

CRNOGORSKI SKIJAŠKI SAVEZ

– KOKE i BRANKA - MIKICA

404

Sa bolom i tugom opraštamo se od našeg kuma i prijatelja JANKA

Nedostaješ... Počivaj u miru!

MARKO MILOŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

JANKU VLAHOVIĆU

Do neke ponovne vožnje. Počivaj u miru. MOTO KLUB „BEZBJEDNOST“

Posljednji pozdrav dragom bratu

Od sestre LALICE

BRANKO Pavov RADUNOVIĆ

ćerkom ŽAKLINOM,

LJEPOSAVA

JANKU

Posljednji pozdrav

JANKU VLAHOVIĆU

Bio si mi drug i brat. Ali, šta sad znače te dvije riječi kada tebe nema?

Počivaj u miru, moj dobri Jašo, neka te anđeli čuvaju i neka ništa, pa ni zvuk motora, ne remeti tvoj vječni san.

Malo je i suvišno reći da te nikada neću zaboraviti, jer si duboko urezan u moj život.

Posljednji pozdrav kumu JANKU Gojkovom VLAHOVIĆU

Vrijeme je uokvirilo Tvoju brzinu… samo Te vrijeme može stići… Trajaćeš kao temelj našeg prijateljstva… kao sin Gojkov sa Breze… Porodica Kuma Dragoja Draškovića:

ZLATIJA, DRAŽEN, SLAVEN, DIANA i RATKA

Zete, šogo i tečo, Nikada nećemo i ne možemo prihvatiti da si otišao. Hvala ti za beskrajnu ljubav koju ti nikada nijesmo i nećemo moći dovoljno uzvratiti. Tvoji TOMOVIĆI

387

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav

PERO RAKOVIĆ

GOĆO POPIVODA sa porodicom iz Tivta

398

JANKU VLAHOVIĆU antifašisti

Otišao je drug koji je bio i vođa i lider… Čovjek na čelu kolone…

Posljednji raport nam je poslao sa Grahovca gdje nas je predstavljao na obilježavanju Dana pobjede… Pamtićemo i trajaće njegove komande…

Posljednji pozdrav

OPŠTINSKI ODBOR UBNOR-a i ANTIFAŠISTA KOLAŠINA

JANKU VLAHOVIĆU

Ne postoje riječi koje mogu ublažiti bol i tugu za tvojim iznenadnim nestankom.

BELI i TANJA KRKOVIĆ

Tužan oproštaj od našeg dragog

JANKA

Ostaće nam u sjećanju zauvijek njegov vedar lik i prepoznatljivi osmijeh. Putuj nebeskim drumovima. Kolektiv apoteke „KALINA

Posljednji pozdrav voljenom bratu

JANKU VLAHOVIĆU

Jašo, nedostajaće tvoj osmijeh i vedrina kojom si zračio. Čuvaćemo te u našim srcima od zaborava.

Tvoja sestra LELA - LEKA, zet DRAGAN i sestrić DANILO RADONJIĆ

420 Voljeni naš

JANKO

Jedino što znamo je da nije trebalo ovako. Počivaj u miru! MILAN ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

JANKU

Naš

JANKO

Posljednji pozdrav našem kolegi, prijatelju, šampionu i članu Upravnog odbora

JANKU VLAHOVIĆU

Opraštamo se od čovjeka koji je svoj život posvetio temeljitom radu, sportu i zajedništvu. Janko, tragična vijest o tvojoj nesreći duboko je potresla automobilizam u Crnoj Gori i regionu.

Otišao si prerano na način koji najbolje oslikava tvoj život u pokretu, na dva točka, s dušom slobodnog vozača.

Bio si više od sportiste – bio si prijatelj, uzor, borac za sportsku pravdu i razvoj Auto-moto sporta. Tvoja uloga u Savezu bila je neprocjenjiva – donosio si mir, iskustvo i volju da se gradi nešto veće od pojedinca, a doprinos kao vozača i kao člana rukovodstva Saveza ostaće trajno upisan u istoriji našeg sporta.

Voziš sad sigurno nebeskim stazama, dragi Janko. Hvala ti na svemu.

Počivaj u muru.

AUTO I KARTING SAVEZ CRNE GORE

Opraštamo se od najboljeg među nama

JAŠARA

Tvoji STEVO, NEŠO, DRAGI, MITO, PERO, DULE, JEŽO, BOBO, ĆUPO, RISTO, BEŠA, DARIKA, ZORICA

Dragi

JANKO

Hvala ti za iskreno druženje, ljubav i poštovanje. Počivaj u miru

TIHO AĆIMIĆ sa porodicom

Otišao je naš Jankiša

JANKO VLAHOVIĆ

Otišao je da bude sjajna zvijezda na nebu iznad njegove Crne Gore.

Da sija i obasjava nam put.

Da nas tako tješi i bude sa nama dok dišemo. Voljeni naš brate, Kolašin će uvijek imati boju tvog osmijeha, a naši životi svijetlo ljubavi za tebe koje se ne gasi.

Otišao si, ali ostaješ u dušama našim, neprebolu naš.

Tvoji: DIJANA i NIKOLA JANJUŠEVIĆ

Tragično izgubi život

JANKO Gojkov VLAHOVIĆ

Sin čestitog Gojka i brat poštovane Vesne Medenice! Počivaj u miru! Porodici Vlahović i Medenici iskreno saučešće. S poštovanjem,

Posljednji pozdrav

JANKU VLAHOVIĆU

Tvoje brzine i tvoji drumovi su tragovi kojima ćemo voziti i trajati… Nijesi zakočio, nijesi nestao, voziš i dalje…

Tvoji prijatelji iz AMSK „ŠUKOVIĆ“

S tugom se opraštamo od našeg brata

JANKA VLAHOVIĆA

Nedostaješ, Jašo, kao i ono tvoje – đe si sele.

MIRJANA TOŠKOVIĆ

Kako se oprostiti i reći zbogom

RADA, DRAGANA i TANJA sa porodicama

Bio si brat, prijatelj za cio život. Onakav kakav se rijetko sreće. Uvijek tu. U dobru i u zlu.

Bez pitanja, bez riječi, spreman da pomogneš. Hvala ti za deceniju druženja… Počivaj u miru i neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si volio najviše.

RANKO, TAMARA, LUKA i LAZAR ŠUKOVIĆ

JANKIŠA

Sa velikim bolom opraštamo se od našeg druga i prijatelja

JANKA Gojkovog VLAHOVIĆA

Naš dobri Janko, Sport, druženja, brzine i visine spojile su naše porodice u veliko i iskreno prijateljstvo.

U našim teškom trenucima, ti i Vesna ste nam bili podrška i snaga.

Kako mi tvoje najdraže da ohrabrimo kad i mi tužni i ranjeni idemo u tvoj Kolašin.

Ni skijanje, ni auto-trke, ni vožnje motorom, ni Bjelasica i Kolašin neće nam više biti isti.

Počivaj u miru, VELIKI druže.

KOSIĆI: RAJKO, MARIJA, BOJAN, TAMARA i MARINA

Dana 12. maja 2025. je deset godina od smrti voljenog

DAMIRA KOŽARA

Ostavio si trag koji se ne briše i sjećanje koje ne blijedi, vječno ćeš biti u našim srcima.

Tvoj otac TUFO, majka ŠEFKA, braća ALIJA i ALMIR i sestra SANELA sa porodicama

Sjećanje na naše roditelje i brata

MANOJLO – MOMO RADMILA ŽIVKOVIĆ ŽIVKOVIĆ 12. 5. 2021 12. 12. 2011

VELJKO ŽIVKOVIĆ 12. 12. 2023. S ljubavlju, SAVO ŽIVKOVIĆ i MARIJA RASPOPOVIĆ sa porodicama

KOLJA i TAMARA sa porodicama 386

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

389

Na današnji dan se navršavaju 44 godine od tvog odlaska. Sa nama si i uz nas sve ove godine. Volimo te neizmjerno.

Navršava se deset godina od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda

Vrijeme prolazi, tvoje prisustvo nedostaje, tvoja mudrost živi u nama. Zahvalni što smo te imali. Čuvamo te od zaborava.

MOKO, DRAGANA, MILOŠ, IVANA i JOVANA

Deset godina je od smrti mog voljenog brata

Bole uspomene koje tapšu po leđima, ali ne donose zaborav. Volimo te… Sestra SANELA i zet ENIS sa porodicom SOFTIĆ

DAMIRA KOŽARA

Tvoji

Najteža godina dana

DANILO Slobov BAJČETA „Jedina ljubavi moja, čekaj me“.

Tvoja DRAGANA

Tvoji

NOVO IZDANJE

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ POBJEDE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.