Dnevni list POBJEDA 11.05.2025 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

INTERVJU: Ivo Vajgl, bivši ministar vanjskih poslova Slovenije

Dok je Marte Kos, region je u dobrim rukama

Sa priličnom zabrinutošću pratim unutrašnje prilike u Crnoj Gori i pokušaje miješanja Srbije u unutrašnje stvari Vaše zemlje. Taj dio Vučićeve politike usmjeren ka susjednim državama u kojima žive Srbi veoma je zabrinjavajući i može da vodi u konflikte i zaoštravanja. Nažalost, u EU ni to nije dovoljno dobro procijenjeno. Potencijal štete koju je takva ultranacionalistička politika u stanju da izazove veoma je jasno potvrđen prilikom susreta partrijarha srpskog Porfirija sa Vladimirom Putinom. To su opasne stvari o kojima bi se u Briselu, kao i državama i glavnim gradovima EU, moralo povesti računa. Posebno bi o tome trebalo da razmisli službeni Pariz, koji Vučiću često prostire crvene tepihe dobrodošlice

HAOS NA SAOBRAĆAJNICAMA: Žabljak odsječen iz tri pravca

Protesti i radovi na putu tjeraju turiste

Izvjestilac EP za Crnu Goru kaže da pred državom stoji veliki broj pitanja i problema na evropskom putu

Šarec: Želim da

vjerujem da vladajuća

većina zna što radi

RAZGOVOR: Šimun Cimerman, politikolog, bivši vaterpolista i ljubitelj ekstremnih sportova, o svojoj knjizi „Bitka na Sutjesci - pakao u raju“

Predsjednik Građanskog demokratskog foruma komentariše to što advokat Miroje Jovanović u Crnoj Gori brani Srbe, a u Srbiji podnosi inicijativu protiv Vučića Vuletić: Dobiće

Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu sa UAE mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore, biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos, kaže Šarec STR. 3.

SDT SE JOŠ NE OGLAŠAVA: Bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost i operativac Uprave policije negirao optužbe pred tužiteljkom

BAZA ZA KORUPCIJU: Predstavnici vlasti koji ne dozvoljavaju ASK-u uvid u svoje bankovne račune ostavljaju prostor za sumnju

Ako čak dvije trećine funkcionera ne dozvoljava uvid u bankovne račune, to govori o nedostatku demokratije i transparentnosti u Crnoj Gori. Oni su u stvari dobra baza za koruptivne radnje, pranje novca i „crne rupe“ u finansijskom sektoru – kazao je Srđan Vukadinović, dok Milica Kovačević ističe da je održavanje zakonodavnih i institucionalnih aranžmana koji omogućavaju korupciju neodgovorno prema građanima i društvu, dok se istovremeno govori o evropskim vrijednostima

BAZA ZA KORUPCIJU: Predstavnici vlasti koji ne dozvoljavaju ASK-u uvid u svoje bankovne račune ostavljaju prostor za sumnju

Novim zakonima treba funkcionere obavezati na drugačija ponašanja

PODGORICA – Samo snažan pritisak javnosti i medija na prvom mjestu može da doprinese da rad javnih funkcionera u Crnoj Gori bude transparentniji a samim tim i efektniji u pozitivnom smislu po društvo u cjelini. To je za Pobjedu kazao sociolog Srđan Vukadinović, komentarišući podatke Centra za demokratsku tranziciju u vezi sa imovinskim kartonima javnih funkcionera za 2024. godinu.

Analiza CDT-a je pokazala da od ukupno 170, čak 115 funkcionera nije dalo saglasnost Agenciji za sprečavanje korupcije za provjeru bankovnih računa, dok je samo 55 iskazalo spremnost na taj dodatni nivo finansijske transparentnosti. U sastavu 44. vlade Crne Gore, od 32 člana 2024. godine, 20 njih nije dozvolilo uvid u svoje bankovne račune, dok je njih 12 – odnosno svaki treći – prihvatilo ovu vrstu nadzora. Od 26 analiziranih tužilaca na najvišim funkcijama, 20 ih nije dalo saglasnost, a u sudstvu od 30 najviših funkcionera 21 je odbio da ASK-u otvori uvid u račune. - Ovo je zaista porazan podatak. Ako čak dvije trećine funkcionera ima takav stav da ne dozvoljava uvid, to samo govori o nedostatku demokratije i transparentnosti u Crnoj Gori. Ti funkcioneri su u stvari dobra baza za ko-

ruptivne radnje, pranje novca i različite „crne rupe“ u finansijskom sektoru. Pojedinci koji nemaju što da kriju, kojima je životni stil uklopljen u okvire prihoda koje ostvaruju vjerujem da su u ovoj manjoj grupi, dok ostali kod kojih to nije slučaj ostavljaju veliki prostor za različite sumnje - kazao je Vukadinović. Ovakvim ponašanjem se, kako

navodi, urušava demokratski kapacitet crnogorskog društva a „opravdanje“ svog stava obrazlaže činjenicom da je većina aktuelnih javnih funkcionera na radne pozicije stigla bez iskustva, da očigledno kao društvo nijesmo sazreli za donošenje zakona kojim će se javni funkcioneri obavezati na prijavljivanje imovine te ističe da ne transparentno-

šću i evidentnim sklonostima ka koruptivnim radnjama umnogome urušavamo svoj demokratski kapacitet.

- Ljudi bez iskustva su se našli na visokim državničkim pozicijama i umjesto da daju dobar primjer, oni izazivaju još veće podozrenje javnosti u javne politike. Iako se većina u ovom slučaju poziva na zaštitu privatnosti smatram da to nije u

redu - dodao je Vukadinović, navodeći Francusku kao pozitivan primjer zemlje u kojoj je ovo pitanje odavno pravno regulisano tako da ne postoji sukob interesa tokom obavljanja neke javne funkcije.

Prema njegovim riječima, problem u Crnoj Gori pored partijskog nepotizma koji je uzeo maha je, u značajnoj mjeri i odsustvo etičkih i moralnih

vrijednosti među predstavnicima najviših državnih funkcija.

- Crna Gora je i dalje tradicionalno, plemensko društvo u kome su opstala „stara“ razmišljanja i načini ponašanja koji podrazumijevaju razna ukrivanja, naročito kada govorimo o imovnom stanju. Očigledno je neophodno donijeti zakonska rješenja koja će tu oblast učiniti transparentnijom i javne funkcionere obavezati na drugačija ponašanja - zaključio je Vukadinović. On smatra da je u postojećim društvenim uslovima nerealno očekivati da će se donijeti zakoni koji će obezbijediti veću transparentnost rada i koji će kontrolisati sumnjive tokove novca i poslove. Na pitanje kako od parlamentaraca možemo očekivati da napišu zakonska rješenja koja će ih obavezivati na nešto što je očigledno da ne žele da poštuju, programska direktorka CDT-a Milica Kovačević kaže da to pitanje „nažalost pogađa samu srž problema sa kojim se suočavamo“.

– To je iluzija da evropske integracije mogu uspješno napredovati bez stvarne političke volje i bez suštinskih reformi. Vesela priča o tome da ćemo do EU stići tako što nećemo raditi ništa, ili ćemo samo formalno usvajati zakone koji ostaju bez primjene – vodi ka fijasku - kazala je Kovačević.

Ona smatra da je održavanje zakonodavnih i institucionalnih aranžmana koji omogućavaju korupciju neodgovorno prema građanima i društvu, dok se, kako kaže, istovremeno govori o evropskim vrijednostima.

- Čak i u hipotetičkom scenariju u kojem Evropska komisija odluči da predloži zatvaranje pregovora, do članstva nas i dalje dijeli složen i politički zahtjevan proces: mišljenje Komisije, saglasnost Evropskog parlamenta, jednoglasna odluka Savjeta, i na kraju – ratifikacija Ugovora u parlamentima svih država članica - podsjetila je Kovačević. Prema njenim riječima, u svakom od tih koraka postoji prostor za preispitivanje onoga što je urađeno – i onoga što nije.

Zakon o sprečavanju korupcije, donijet u junu 2024. godine, jedan je od najočitijih primjera formalističkog i površnog pristupa vlasti. Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi, smatra programska direktorica CDT-a Milica Kovačević. - Poseban problem predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera. Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcione-

ra za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje – istakla je Kovačević. Naglašava i da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera. Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama, kaže, pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka.

- Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu.Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja. Ostaje nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat

da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda. Kovačević ocjenjuje da je rezultat paradoksalan, odnosno da je zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. - Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema. Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju ko-

rupcije, smatramo ključnim da ovaj put pristupe poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti. Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - kazala je Kovačević. Ističe da je posebno važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima. - ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti. Svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera – smatra Kovačević.

- Politika zatvaranja poglavlja bez reformskog sadržaja je samo odlaganje problema, ne njihovo rješavanje. Odgovorna vlast mora da zna da politička volja EU nije dovoljna. Mi moramo pokazati da znamo da preuzmemo i ispunimo svoje obaveze. Sve ostalo je obmana građana i neodgovorno kockanje sa najvažnijom političkom šansom ove generacije - zaključila je Kovačević. Podsjećamo, novi Zakon o sprečavanju korupcije, koji je usvojen prošle godine donosi promjenu koja se odnosi na ovlašćenja ASK koja više ne traži saglasnost već se ona podrazumijeva. Agencija sada ima zakonsko ovlašćenje da samostalno izvrši uvid u račune svih funkcionera koji su dužni da podnesu imovinske kartone. I. MILOVIĆ

Srđan Vukadinović

Milica Kovačević

Izvjestilac EP za Crnu Goru kaže da pred državom stoji veliki broj pitanja i problema na evropskom putu

Šarec: Želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

PODGORICA - Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se još jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.

Komentarišući odgovor Marte Kos, komesarske za proširenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, Šarec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao što to, kaže, nije rekao ni on.

- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite.

Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. Što se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekavši isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih poteškoća ubuduće. Stekao sam

PODGORICA - Dobiće

Milan Knežević i Andrija

Mandić uskoro iz Beograda „boljeg“ advokata - kaže u izjavi za Pobjedu Zoran Vuletić predsjednik Građanskog demokratskog foruma, komentarišući to što je advokat Miroje Jovanović podnio sudu inicijativu za provjeru poslovne sposobnosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Taj isti Jovanović zastupa Andriju Mandića i Milana Kneževića u aferi „državni udar“, brani i Danila Mandića

Na pitanje da li prijava protiv Vučića znači da Mandić i Knežević više nijesu u dobrim odnosima sa Vučićem ili je sve to zajedno neka igra koju javnost ne razumije, Vuletić odgovara da se advokat Jovanović patriotski zanio.

- Mandić i Knežević ne mogu da budu u lošim odnosima sa predsjednikom Srbije i da istovremeno budu silni, uspješni i prihvatljivi za SPC ispostavu u

Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu sa UAE mogle biti problematične, ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos, kaže Šarec

utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standardeocijenio je Šarec.

jAsAn stAv O s P ORAzumu

Na pitanje da li očekuje da će, nakon što je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, Šarec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se još jednom razmotre sva otvo-

rena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja. - Ali tu mora postojati i jasno stajalište Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previše to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je Šareca.

Kada su u pitanju poteškoće na evropskom putu i izgledi

Napredak Albanije

može biti motivacija za Crnu Goru

Upitan o tome da li Albanija može „preteći“ Crnu Goru u pregovorima, kao što se već neko vrijeme spekuliše, Šarec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.

- Bez konkurencije možeš zaspati na prošlim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je išla do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najviše računa - zaključio je Šarec.

za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, Šarec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rješenja korak po korak.

- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvršne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo nešto drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez greške. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude ušla u EU - istakao je Šarec.

Napominje i da je teško davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja. - Uvijek može da se desi nešto nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti prošle godine. Ali što se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je Šareca.

neOP h OD ne R efOR me Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeriše da proces proširenja treba zaustaviti dok se ne re-

Predsjednik Građanskog demokratskog foruma komentariše to što advokat Miroje Jovanović u Crnoj Gori brani Srbe, a u Srbiji podnosi inicijativu protiv Vučića

formira sistem donošenja odluka, Šarec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori. - Što se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi t o moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog dešavanja u svijetu. To je kao da mijenjaš krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u te kućem mandatu u stanju primiti „front runnere“, što Crna Gora sigurno jeste - naveo je Šarec. EU će, kaže naš sagovornik, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja. - To bi bilo pošteno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve što se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo loša poruka sa strane EU - zaključio je Šarec. B. Đurišić

Crnoj Gori. Kada to kažem ne mislim samo na predsjednika Vučića, tako je bilo i sa Koštunicom i sa Tadićem. Rekao bih da se advokat malo patriotski zanio na talasu studentskih protesta od kojih očekuje promjene koje bi išle još brže i jače ka Putinovoj Rusiji. Nije očekivao da će Vučić da ode Putinu na poklonjenje 9. maja - kaže Vuletić. On ukazuje i na druge nelogičnosti.

- Problem za građanski dio Srbije nastaje kada nekakav Jovanović, pripadnik nekadašnje Treće Srbije, a sada Narodnog slobodarskog pokreta Miroslava Parovića, dobije promptno prostor u Danasu u koji još vjeruju ljudi koji žele

Srbiju u EU. Parović, Jovanović i mnogi slični koji prečesto nešto smatraju u opozicionim medijima, najvjerovatnije su sitni saradnici BIA ili FSB, svjesno ili nesvjesno. Sve to svakako Mandiću i Kneževiću ne

smeta, jer u Crnoj Gori nije bilo advokata za njih. Dobiće oni uskoro iz Beograda „boljeg“ advokata - porčuje Vuletić. Advokat Miroje Jovanović je Prvom osnovnom sudu u Beogradu 5. maja podnio Inicijativu za pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije. U objavljenom dokumentu piše da je inicijativa podnijeta „zbog osnovane sumnje u duševno oboljenje i nesposobnost za samostalnu brigu o svojim pravima i obavezama“. - Ovo je institucionalna inicijativa u skladu sa zakonom i ustavom. Dokument na 75 strana predstavlja ozbiljno pravno i stručnim izvorima potkrijeplje-

no obraćanje sudu, zasnovano na zabrinutosti za mentalno stanje predsjednika. Inicijativa ukazuje na obrasce ponašanja koji, po mom uvjerenju i sudu, imaju elemente dubokih zabluda, narušene percepcije stvarnosti i opasnog poistovjećivanja sa državom i institucijama - saopštio je Jovanović. Kaže da je ovaj korak i izraz solidarnosti sa studentima u Srbiji, koji od novembra 2024. godine „protestuju u cilju odbrane institucija, prava i slobode“ i da je njegova inicijativa pravni oblik podrške njihovim zahtjevima, jer pravna država ne može opstati ako izostaje odgovornost na vrhu te države. -Pozivam sve stručnjake iz

oblasti mentalnog zdravlja – psihijatre, psihoterapeute, kliničke psihologe, etičare, kao i sve relevantne eksperte – da u roku od 15 dana dostave svoja nezavisna mišljenja Prvom osnovnom sudu u Beogradu, Bulevar Nikole Tesle 42 a, 11070 Novi Beograd. Elektronska pošta ukoliko se pismeno šalje kao elektronski potpisan podnesak: elektronski.podnesak@prvi.os.sud.rs sa nazivom podneska Dopuna Inicijative za lišenje poslovne sposobnosti Aleksandra Vučića - napisao je Jovanović. Naglašava da inicijativa ne može imati „niti ima bilo kakav efekat u smislu oslobađanja Aleksandra Vučića od eventualne krivične odgovornosti - ni sada, ni u budućnosti“. - Ovo je isključivo građanskopravni postupak, koji služi zaštiti javnog interesa i procjeni sposobnosti lica da se samostalno stara o svojim pravima i obavezama - poručio je advokat. V. C.

Marjan Šarec

Zoran Vuletić

PODGORICA - Ne živi se od spomenika, ali vjerujem da ima ljudi kojima je draga uspomena na dugogodišnjeg predsjednika zajedničke države. Ipak, ovo pitanje ne bi trebalo da izazove novu raspravu o prošlosti, jer takve debate predstavljaju problem za suvremenost.

Ovako aktuelnu crnogorsku polemiku o spomeniku Josipu Brozu Titu u Podgorici i na Cetinju za Pobjedu komentariše nekadašnji ministar vanjskih poslova Slovenije Ivo Vajgl. Prije raspada SFRJ, Ivo Vajgl bio je dopisnik jugoslovenske novinske agencije Tanjug, a onda i portparol Saveznog sekretarijatainostranihposlova. Nakon proglašenja državne nezavisnosti Slovenije, Vajgl postaje ambasador te zemlje u Švedskoj (1992-1996), zatim u Austriji (1998-2002), a onda i u Njemačkoj (2002-2004). Od 2009. do 2019. godine bio je član Evropskog parlamenta, izvjestilac EP za Makedoniju i izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru (2014-2019), Srbiju i Hrvatsku. Važi za odličnog poznavaoca političkih prilika u regionu, a Crnu Goru, kaže, posebno voli.

- Dok sam bio izvestilac iz senke za Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku, izvestilac za Crnu Gori bio je gospodin Čarls Tenok, sa kojim sam odlično surađivao. Trudili smo se da harmoniziramo izveštaje; tim pre što smo obojica intimno imali pozitivan odnos prema Crnoj Gori, visoko cenili vašu kulturu i istoriju - kaže ambasador Vajgl.

Osvrćući se na učestale pokušaje revizije istorije u postjugoslovenskim državama, ambasador Vajgl kaže da je Slovenija davno završila sa tim vrstom debate.

- Ne postavljaju se novi spomenici, ali se ne skidaju niti menjaju nazivi ulica ili trgova koji nose ime nekadašnjeg predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. To se pitanje ne otvara, to je zajednička istorija.

POBJEDA: Taj se period zajedničke istorije ili romantizuje ili se predstavlja kao najgore razdoblje u istoriji jugoslovenskih naroda. Ima li nešto što bismo mogli nazvati dobrim i korisnim zajedničkim nasljeđem?

VAJGL: Ima. To su vrednosti koje su poštovane u vreme zajedničke države. Govorim, na primer, o socijalnoj politici, o poštovanju različitosti u kulturi, u tradiciji, u jeziku naroda koji su živeli u toj državi. Ta se različitost smatrala bogatstvom, a ne uzrokom deoba. Zajedničko nasleđe mogla bi biti i spoljna politika Jugoslavije, države koja je teritorijalno možda bila mala, ali velika po svom uticaju u svetu. Zamislite da danas imamo neki tako snažan savez država kakav su bile nesvrstane, koje su se protivile podeli sveta na dve velike sile.

INTERVJU: Ivo Vajgl, bivši ministar vanjskih poslova Slovenije

Dok je Marte Kos, je u dobrim rukama

Danas sa priličnom zabrinutošću pratim unutrašnje prilike u Crnoj Gori i pokušaje miješanja Srbije u unutrašnje stvari Vaše zemlje. Taj dio Vučićeve politike usmjeren ka susjednim državama u kojima žive Srbi veoma je zabrinjavajući i može da vodi u konflikte i zaoštravanja. Nažalost, u EU ni to nije dovoljno dobro procijenjeno. Potencijal štete koju je takva ultranacionalistička politika prema susjedima u stanju da izazove - a to jednako važi i za Vučićevu politiku prema Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji - veoma je jasno potvrđen prilikom nedavnog susreta patrijarha srpskog Porfirija sa Vladimirom Putinom u Moskvi. To su opasne stvari o kojima bi se u Briselu, kao i u državama i glavnim gradovima EU, moralo povesti računa. Posebno bi o tome trebalo da razmisli službeni Pariz koji Vučiću često prostire crvene tepihe dobrodošlice

P OBJEDA: Srbija se dugo trudila da se pozicionira kao nasljednica upravo te politike Titove Jugoslavije. Kako Vam to djeluje?

VAJGL: Nema mesta poređenju današnje vanjske politike Srbije sa vanjskom politikom Jugoslavije.

POBJEDA: Zašto?

VAJGL: Moj dojam o ,,fenomenu Aleksandar Vučić“ i nastupima predsednika Srbije na domaćoj i međunarodnoj sceni nije se promenio još od njegovog ulaska u te vode. O tome sam govorio i dok sam, kao jedan od izvestilaca Evropskog parlamenta za Srbiju, boravio u Beogradu. Najzad, i sa Vučićem sam često otvarao ove teme. U njegovom načinu razumevanja politike ima mnogo retrogradnih ideja, rđavog stila; neretko je groteskan način na koji vodi politiku svoje države.

Kod dela građana Srbije Vučić očito i dalje uživa izvesnu podršku; možda i zato što u rukama ima dovoljnu moć da suzbije svaku njihovu sumnju u to što govori i u politiku koju vodi. Mislim da je to politika iskonstruisanih, alternativnih istina, što je tek deo onoga što zabrinjava. Taj populizam u sebi sadrži mnogo toksičnog. Kada je reč o vanjskoj politici, Vučićevo slikanje sa odabranim političarima, sa onima od kojih zna da će dobiti aplauz i koji dolaze iz država za koje građani Srbije verovatno nikada nisu ni čuli, nema nikakvog značaja. To nisu realni interesi države čiji je Vučić predsednik.

POBJEDA: Predsjednik Srbije često srijeće i predsjednike velikih evropskih država. Tokom aktuelne pobune u Srbiji, kada je, tvrde opo-

zicioni lideri, režim u Beogradu upotrijebio zvučno oružje, srpskog predsjednika je veoma srdačno primio predsjednik Francuske Emanuel Makron. Kakva je to poruka?

VAJGL: Reč je o veoma lošoj slici i veoma lošoj poruci upućenoj građanima i Srbije i Francuske. Više puta sam, i kao poslanik Evropskog parlamenta, javno osudio jeftin i površan način na koji evropski političari vode diplomatiju i upozorio da lažno prijatelj-

stvo koje se demonstrira - sva ta teško podnošljiva ljubljenja i grljenja - često deluje banalno. Možda je cilj da oni koji ih posmatraju steknu dojam kako smo svi unutar Evropske unije zapravo prijatelji, kako nema različitih interesa, različitih politika ili zakulisnih borbi. Naravno, realnost je drugačija: svet karakteriziraju upravo borbe za vlastite interese, neretko na štetu drugih. U tom smislu, protokolarna pažnja koju zvaničnici povremeno demonstriraju u

evropskim institucijama i državama članicama EU ne koristi ni evropskim interesima, ni interesima Srbije. Jer ako vi neprekidno pokazujete da je neki diktator - a Vučić je diktator - kod vas dobro primljen, to onda znači da su vam ideje i politika koju on vodi prihvatljive. Uključujući sedenje na više stolica. Vučič je lažni evropejac, kome su strane evropske vrednosti. Njegove ideje slične su idejama i politikama nekih stranaka unutar EU, od čijih bi se politika trebalo plašiti.

POBJEDA: Čijim idejama?

VAJGL: Idejama Alternative za Nemačku (AfD). Pojava krajnje desne, ksenofobne, razbijačke stranke nije nešto što bi, u ime opšte demokratije i njenih standarda, trebalo tolerirati. Proteklih dana je u Nemačkoj napravljen korak koji vodi ka marginalizaciji, čak i zabrani AdF-a, što podržavam.

OBJEDA: Američki državni sekretar Marko Rubio kritikovao je njemačke vlasti zbog odnosa prema neonacističkom AfD-u, optuživši ih da ukidaju demokratiju.

VAJGL: Unutrašnja situacija u Americi sigurno je jedna od najintrigantnijih tema u svetu. Proteklih dana razgovarao sam sa istaknutim intelektualcima iz SAD, sa američkim diplomatama koji su se, stupajući u taj poziv, zakleli da će braniti demokratske vrednosti. Svi su izuzetno zabrinuti za stanje demokratije u njihovoj zemlji. Amerika je danas država u požaru, čija vlast pokazuje unutrašnju nesposob-

Marta Kos dobro poznaje prilike na Balkanu, ali je evidentno da nema veliko iskustvo u tom poslu. Prije svega, neophodna bi joj bila opreznost kada je riječ o javnim istupima, ocjenama i izjavama. Javno sam komentirao njen susret sa Vučićem u Briselu i mislim da je važno to što je kasnije korigirala neke svoje stavove. Ohrabruje što je prilikom nedavne posete Beogradu i Novom Sadu jasno dala do znanja kakvu Srbiju podržava i ko može da računa na njenu pomoć. U tom smislu, dok je Marte Kos, region je u dobrim rukama

CRNa GoRa sE NIkako NE možE IzJEdNačITI sa VUčIćEVom sRbIJom: Ivo Vajgl

Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ

region

rukama

nost da poštuje tradicionalne vrednosti američkog društva - Ustav, demokratiju i sl. Istovremeno, ona nastoji da svoje radikalne poglede nametne drugim državama u svetu. Zato podržava ekstremnu desnicu, zato se Donald Tramp tako rado sreće sa njenim liderima poput italijanske premijerke; zato se, najzad, nova američka administracija javlja kao zaštitnik svih desnih ekstremista i ksenofoba u Evropi. Sreća je da se američko drštvo budi. Studenti, profesori, sudije se, baš kao i u Beogradu, aktivno suprotstavljaju Trampovoj politici. Tramp je prolazan i u budućnosti će imati više problema zbog svojih spektakularnih potpisivanja dekreta, čime je zamenio uobičajni način vladanja američkih predsednika. Nažalost, Tramp ima sve simptome neuravnoteženog čoveka.

Na drugoj strani, EU bi morala da podupre sve one u Evropi koji veruju u zajedničke vrednosti, koji su stvarne demokrate i koji žele demokratsku i naprednu državu, a ne autoritarni sistem kakav nude Vučić i njegovi saveznici.

POBJEDA: Ko su saveznici predsjednika Srbije? Vidjeli ste da je, uprkos upozorenjima Brisela, srpski predsjednik otputovao u Moskvu kako bi prisustvovao proslavi predsjednika Putina.

VAJGL: I kao evropski parlamentarac, uvek sam od svojih kolega tražio da uvaže tradicionalne veze Srbije i Rusije.

OBJEDA: Političke i diplomatske veze Crne Gore i Rusije gotovo su vijek i po duže od veza Srbije i Rusije. Ipak, za razliku od Srbije, Crna Gora je svoju vanjsku politiku uskladila sa politikom EU i, zbog agresije na Ukrajinu, uvela sankcije Rusiji. Da li je, dakle, onda riječ o ,,tradicionalnim vezama“ ili o svjesnom izboru evropskih vrijednosti i evropskog puta?

VAJGL: Crna Gora se nikako ne može jednačiti sa Vučićevom Srbijom. Brisel je pozitivno ocenio privrženost Vlade Crne Gore koja je tu odluku donela saglasno vrednostima EU. Uostalom, Crna Gora je i zbog dosledne vanjske politike dobila status kandidata za članstvo u EU. Danas sa priličnom zabrinutošću pratim unutrašnje prilike u Crnoj Gori i pokušaje mešanja Srbije u unutrašnje stvari Vaše ze-

EU je ekonomski gigant, a politički patuljak

POBJEDA: Koliko je na porast desnice u Evropi uticala nesposobnost liberalnih i socijaldemokratskih vlada, a koliko pokušaji sa strane da se EU destabilizuje i destruira iznutra?

mlje. Taj deo Vučićeve politike usmeren ka susednim državama u kojima žive Srbi veoma je zabrinjavajući i može da vodi u konflikte i zaoštravanja. Nažalost, u EU ni to nije dovoljno dobro procenjeno. Potencijal štete koju je takva ultranacionalistička politika prema susedima u stanju da izazove - a to jednako važi i za Vučićevu politiku prema Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji - veoma je jasno potvrđen prilikom nedavnog susreta partrijarha srpskog Porfirija sa Vladimirom Putinom u Moskvi. To su opasne stvari o kojima bi se u Briselu, kao i državama i glavnim gradovima EU, moralo povesti računa. Posebno bi o tome trebalo da razmisli službeni Pariz, koji Vučiću često prostire crvene tepihe dobrodošlice. Moram da kažem da je na moju toleranciju odnosa Srbije prema Rusiji umnogome uticao početak ruske agresije na Ukrajinu. Naime, tradicionalne veze negovane vekovima unazad danas ne mogu biti alibi za političko savezništvo sa državom koja je izvela brutalnu i neprihvatljivu agresiju na susednu zemlju. Srećom, Putin nije Rusija. Posle Putina će doći drugi, a Rusija će i tada biti tamo gde je.

POBJEDA: Kad već pominjete glavne gradove država EU, što je sa Ljubljanom?

Zašto gradonačelnik Zoran Janković podržava predsjednika Srbije i politiku režima u Beogradu koju kritikujete?

VAJGL: O toj su temi u Sloveniji vođene veoma burne diskusije, a vest o podršci Jankovića Vučiću bila je jedna od prvih vesti u slovenačkim medijima. Sam se, naravno, pridružujem kritici Jankovićeve politike prema Vučiću, kao i njegovih veza sa delom dubioznih srpskih tajkuna, koji se poslednjih godina često pojavljuju kao investitori u Sloveniji. Do pre dvadeset godina, u Sloveniji nismo imali

VAJGL: Evropske političke snage levo od centra su, zajedno sa svojim partnerima, potcenile uticaj globalnih promena u svetu - od klimatskih do socijalnih i političkih. Svi se teško snalazimo u tim promenama, što se kod tzv. običnih ljudi reflektira kao strah. Ljudi se plaše neizvesnosti, na koju vlasti obično nemaju odgovor. Zato se birači

mafiju, pucanja i ubijanja po ulicama; danas ih imamo i, nažalost, veliki deo njenih pripadnika, oni koji ih podržavaju i povezuju, vode do Srbije. Zato je Jankovićeva ekstravagantnost u smislu blikosti sa Vučićem u Ljubljani naišla na veoma oštre kritike, čak i prosvjede.

POBJEDA: Javnost u Sloveniji podržala je studentsku pobunu?

VAJGL: Naravno. To što su studenti pokrenuli od epohalnog je značaja za Srbiju, posebno imajući u vidu da tu odavno nije reč o izoliranom revoltu mlade generacije, nego o opštoj građanskoj pobuni protiv Vučićevog nedemokratskog režima, za koji se vezuju korupcija, pritisci na medije, manipuliranje javnim mnjenjem… Nisam iznenađen što je pre nekoliko meseci, dok je još držao stvari pod represivnom kontrolom, Vučić obećavao raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a što danas taj studenski zahtev odbija. A odbija ga jer ga se plaši. Putin se, na primer, ne plaši izbora; budući da drži sve pod kontrolom, može ih raspisivati svakog dana. Vučić je, pak, svestan da više nema moć koju je imao. Oduzeli su mu je studenti, koji predvode rudimentarni proces demokratizacije društva. Sa druge strane, gadi mi se način na koji Vučić organizira svoje podanike, o čemu svedoči piknik u centru Beograda, ispred Skupštine. To je ruglo, koje je svoj vrhunac doživelo 15. marta, kada je režim upotrebio zvučni top i na taj način pokušao da uplaši slobodne građane Srbije. Mislim da je na evropskom nivou porasla svest o tome da EU mora podržati pobu-

okreću onima koji nude jednostavne i lake odgovore. Za krajnju desnicu karakteristično je da ima demagoški odgovor na svako pitanje. Taj odgovor može biti više ili manje glup, ali je svakako većini ljudi prihvatljiv. Tim pre što demagozi i populisti govore jezikom koji većina ljudi razume.

Sa druge strane, u svom razvoju nakon Drugog svetskog rata, Evropa se više okretala svojim tradicionalnim, konzervativnim vrednostima i prednostima nego što je nastojala držati korak sa novim tendencijama. Zato ljudi misle da

nu mlade generacije u Srbiji, koju su već podržali građani i Srbije i regije.

POBJEDA: Region se nadao da bi nova komesarka EU za proširenje Marta Kos, koja dolazi iz Slovenije, mogla bolje da razumije političke prilike na Zapadnom Balkanu i ubrza put ka EU onim državama regiona koje to žele. Imaju li ove nade utemeljenje?

VAJGL: Mislim da imaju. Marta Kos dobro poznaje prilike na Balkanu, ali je evidentno da nema veliko iskustvo u tom poslu. Pre svega, neophodna bi joj bila opreznost kada je reč o javnim istupima, ocenama i izjavama. Javno sam komentirao njen susret sa Vučićem u Briselu i mislim da je važno to što je kasnije korigirala neke svoje stavove. Ohrabruje što je prilikom nedavne posete Beogradu i Novom Sadu jasno dala do znanja kakvu Srbiju podržava i ko može da računa na njenu pomoć. U tom smislu, dok je Marte Kos, region je u dobrim rukama.

POBJEDA: Novoizabrana komesarka Marta Kos najprije je posjetila Crnu Goru, a onda i ostale države regiona. Pripisujete li neiskustvu ili nedovoljnoj pripremljenosti to što je komesarka Kos proruskom predsjedniku crnogorske Skupštine rekla da je zadatak njihove generacije da Crnu Goru uvedu u EU?

VAJGL: Jedno su izjave koje imaju svoju kurtoaznu vrednost, a drugo one koje se daju da bi se izrazio politički stav. Naravno, gošća iz Brisela nije birala predsednika parlamenta ili Vlade Crne Gore i siguran sam da je, pre dolaska u Pod-

su desni populisti valjana alternativa. Ovi za koje smo glasali nemaju rešenje za probleme koja nas pritiskaju; možda imaju ovi drugi, tako rezonuje većina.

Svoje prste u toj igri oduvek imaju velike države, pre svega SAD, koje nikada nisu bile zainteresirane za napredak Evrope, izuzuev ako Evropa ne podržava njihove geostrateške i ekonomske ciljeve. Na globalnom planu, Evropa se uvek nudila ispod realne cene, zato nikada nije postala relevantan globalni igrač. EU je ekonomski gigant, a politički patuljak. Tako smo

živeli nekoliko decenija. E, sada bi trebalo - trenutak je povoljan i zbog stava Amerike prema Evropi - da se EU konačno konstituiše. A ne može se konstituisati po uzoru na američku praksu - neke ,,sjedinjene evropske države“ i sl.

POBJEDA: Nego?

VAJGL: Uvek će to biti unija različitih država, različitih kultura, jezika, pa i različitih političkih i ekonomskih interesa. Između tih krajnosti bi trebalo pronaći zajednički jezik i zajedničke vrednosti. To je epohalno važan zadatak. Nadam se da je konačno učinjen prvi korak.

Moj dojam o ,,fenomenu Aleksandar Vučić“ i nastupima predsjednika Srbije na domaćoj i međunarodnoj sceni nije se promijenio još od njegovog ulaska u te vode. O tome sam govorio i dok sam, kao jedan od izvjestilaca Evropskog parlamenta za Srbiju, boravio u Beogradu. Najzad, i sa Vučićem sam često otvarao ove teme. U njegovom načinu razumijevanja politike ima mnogo retrogradnih ideja, rđavog stila; nerijetko je groteskan način na koji vodi politiku svoje države. Kod dijela građana Srbije Vučić očito i dalje uživa izvjesnu podršku; možda i zato što u rukama ima dovoljnu moć da suzbije svaku njihovu sumnju u to što govori i u politiku koju vodi. Mislim da je to politika iskonstruisanih, alternativnih istina, što je tek dio onoga što zabrinjava. Taj populizam u sebi sadrži mnogo toksičnog

goricu, dobro pripremljena o tome ko je gde i ko je što. Mislim da je važno to što je Marta Kos ocenila da je Crna Gora napravila ozbiljne korake u pravcu EU, prethodno pristupivši NATO kao odbrambenom vojnom savezu.

P OBJEDA: Upravo je ta ocjena komesarke Kos zabrinjavajuća, ali… Kako vidite ulogu Slovenije u podsticanju Crne Gore i ostatka Zapadnog Balkana na putu ka EU? Pitam i zbog toga što je bivši predsjednik Slovenije Boris Pahor nedavno afirmisao ideju Otvorenog Balkana. Je li Slovenija tradicionalno na (veliko)srpskoj strani?

VAJGL: Ne, nije. Pre će biti da je problem u političaru koga spominjete. Naravno da imam mišljenje o Pahorovim nastupima, posebno u BiH i u Severnoj Makedoniji, ali bih Vas možda mogao umiriti ako kažem da gospodin Pahor nema veću

Štampa je prije tri decenije bila slobodnija

POBJEDA: ,,S obzirom na to da sam i sam nekada bio novinar i da sam i živeo u Beogradu, mislim da je pre trideset godina ovde bilo možda više kreativne i slobodne štampe, nego što je

danas ima u Srbiji“, rekli ste prije nekoliko godina. Kako to objašnjavate?

VAJGL: I dalje to mislim. Beograd je bio evropska metropola kulturne, medijske i stvaralačke slobode.

Aleksandar Vučić je sve to ugušio. Danas je turbo i pseudonacionalna muzika, baš kao nastupi i idoli koji uz njih idu, obrazac poželjne kulture. Verujem da studenti koji danas traže promene

u Srbiji veoma dobro znaju što je sloboda, što je kultura i kakvu kulturu žele. Zato bi EU morala jače podržati slobodu medija i slobodu kulturnog i umetničkog stvaralaštva u Srbiji.

ulogu u političkom životu Slovenije, u definisanju njene politike i uticaju na javno mnjenje. Mislim da je bivši predsednik svoje iskustvo i godine koje je proveo na najvažnijim funkcijama u Sloveniji pokušao kapitalizirati dobijanjem neke važnije međunarodne funkcije na Balkanu. Prema informacijama koje imam, nije mu pošlo za rukom i to upravo zbog površnih izjava i pogleda koje je demonstrirao na određenim konferencijama. Kad je riječ o pomoći Slovenije, verujem da su interes i namera političkih struktura u tom smislu nesporani i da je Slovenija, kroz različite vidove ne samo političke, nego i stručne podrške, uvek pokušavala podstaći evropske težnje država Zapadnog Balkana. Da li je taj angažman bio dovoljan, intenzivan i kredibilan, o tome možemo razgovarati. Lično mislim da Slovenija nije u dovoljnoj meri iskoristila potencijal koji je imala kroz poznavanje problema i karakteristika zemalja nastalih raspadom nekadašnje zajedničke države. U tom smislu, iako ne mogu reći da je to bila veoma uigrana, veoma homogena politika, siguran sam da se niko u Sloveniji nije ogrešio o princip da mora biti zagovornik i da mora promovirati pomoć i podršku državama nekadašnje Jugoslavije.

Haos na saobraćajnicama: Žabljak odsječen iz tri pravca

Protesti i radovi na putu tjeraju turiste

Zbog političkih blokada u Šavniku i najavljenih radova na mostu Đurđevića Tara, kao i blokade puta preko Sokolovine, pristup Žabljaku je sve teži, a turistički radnici strahuju da će sezona biti upropašćena

ŽABLJAK - Dok se Crna Gora priprema za ljetnju sezonu, Žabljak – jedan od najvažnijih turističkih centara, suočava se s ozbiljnim prijetnjama kada govorimo o posjećenosti i prihodima. Politička kriza u Šavniku, gdje se zbog opstrukcija ne mogu završiti lokalni izbori, prelila se i na magistralne puteve: svakodnevne blokade saobraćaja od 12 do 15 sati izazivaju kolaps i višesatna čekanja, zbog čega turisti sve češće odustaju od dolaska.

Situaciju dodatno komplikuju najavljeni radovi na ključnim saobraćajnicama –mostu na Đurđevića Tari i dionici kroz Sokolovinu – koji će praktično odsjeći Žabljak iz tri glavna pravca: Nikšića, Mojkovca i Pljevalja. Turistički radnici upozoravaju da se već suočavaju sa otkaziva-

njem dolazaka i da bi ova sezona, uprkos ranom interesovanju, mogla biti najteža u posljednjoj deceniji.

TurisT i gube sT rpljenje

Stanovnici i turistički radnici iz Žabljaka kažu da ovakvo ponašanje ,,tjera turiste“ i uništava sezonu, jer ljudi gube strpljenje kada se zadrže po tri sata u Šavniku i odlučuju da se vrate. Mnogi gosti, koji planiraju jednodnevne

izlete ili dolaze iz pravca Primorja, odustaju zbog saobraćajnih kolapsa. Privrednici iz Žabljaka upozoravaju da će ovo imati ozbiljne ekonomske posljedice. Direktor Turističke organizacije Žabljak Stojan Abazović kazao je Pobjedi da je, uprkos svemu, sezona počela veoma dobro, tako da su zadovoljni posjećenošću tokom aprila i maja. - Nadamo se lijepim vremenskim prilikama tokom pred-

stojećih mjeseci, jer imamo veliko interesovanje za ljetnju turističku sezonu. Radovi na mostu počinju u skorije vrijeme, a moja saznanja su da će se potruditi da tokom špica ljetnje sezone radovi budu manjeg intenziteta i da uticaj na promet i sezonu bude u što manjem obimu. Nadamo se rješenju što se tiče Šavnika i da će se naći zajednički jezik u što skorije vrijeme, jer su zastoji imali veliki uticaj na zadovoljstvo turista tokom prvomajskih praznika - poručio je Abazović. Dane Novosel, preduzetnik i vodič za rafting, takođe potvrđuje da je sezona krenula dobro, ali da ih problemi u saobraćaju ozbiljno sputavaju. - Sezona je ove godine počela prilično rano. Inače, pr-

ve grupe gostiju počele su da dolaze već krajem marta, što nije uobičajeno. Bavim se raftingom već dvadeset godina i mogu reći da je interesovanje za aktivni odmor sve veće. Naši gosti su u velikoj većini stranci – čak 99 odsto. Najviše ih dolazi iz Francuske, zatim Poljske, Belgije, Njemačke, Izraela... Francuzi čine preko 20 odsto ukupnog broja. Uglavnom su to mlađi ljudi koji su zainteresovani za rafting, planinarenje i kanjoning. Dolaze ljeti, često na osnovu preporuka prethodnih gostiju. Mi im nudimo avanturističke ture – rafting, džip ture, kanjoning – ali se ne bavim više smještajem - kazao je Novosel za Pobjedu. Dodaje da očekuje dobru se-

Prvo, rekonstrukcija mosta na Tari će početi uskoro i to će dodatno otežati dolazak gostiju, posebno iz pravca Srbije i Pljevalja. Biće postavljena skela, ali most će biti zatvoren za veća vozila, uključujući autobuse. Drugo, Šavnik nam pravi ogromne probleme. Gosti koji krenu sa Primorja znaju da čekaju u koloni i po tri sata, pa se dešava da jednostavno odustanu i vrate se nazad – ne stignu ni na rafting niti do Žabljaka. Slično je i sa putem preko Sokolovine iz pravca Mojkovca, koji je i prošle i ove godine u katastrofalnom stanju. Dakle, iz tri glavna pravca – iz pravca mora, Mojkovca i Srbije – gosti ove godine teško mogu da priđu Žabljaku - napominje Dane Novosel

zonu, ali da imaju ozbiljne probleme sa pristupom Žabljaku.

- Prvo, rekonstrukcija mosta na Tari će početi uskoro i to će dodatno otežati dolazak gostiju, posebno iz pravca Srbije i Pljevalja. Biće postavljena skela, ali most će biti zatvoren za veća vozila, uključujući autobuse. Drugo, Šavnik nam pravi ogromne probleme. Gosti koji krenu iz Budve ili sa Primorja znaju da čekaju u koloni i po tri sata, pa se dešava da jednostavno odustanu i vrate se nazad – ne stignu ni na rafting, niti do Žabljaka. Slično je i sa putem preko Sokolovine iz pravca Mojkovca, koji je i prošle i ove godine u katastrofalnom stanju. Dakle, iz tri glavna pravca – iz pravca mora, Mojkovca i Srbije –gosti ove godine teško mogu da priđu Žabljaku - napominje Novosel.

Ozbiljne pOsljedice Ako se problem u Šavniku hitno ne riješi, kako ističe, ova sezona će biti izuzetno teška ne samo za njih, koji se bave raftingom, već za cijeli Žabljak. Željko Nikitović, stanovnik Žabljaka, takođe navodi veliki problem zastoja i radova na putu - Zatvaranje puteva ,,tjera turiste“ – ovako nešto nema nigdje u svijetu. Ozbiljne su posljedice koje aktuelni saobraćajni zastoji imaju na turizam Žabljaka. Trenutno se čeka i po tri sata u Šavniku, a uskoro počinju i radovi na mostu na Đurđevića Tari. To će dodatno pogoršati situaciju. Sve ovo doslovno uništava turizam. Juče sam lično prolazio putem Šavnik - Žabljak – prije podne i opet popodne. To što se dešava kod nas ne postoji u normalnim državama. Radio sam u inostranstvu 28 godina i nigdje nijesam vidio da pet ljudi zatvori magistralu, pa upute vozila lijevo-desno bez ikakvog reda - kaže Nikitović za Pobjedu. Ako postoji neki problem, kako navodi, neka ga riješe unutar institucija, ali ne mogu blokirati državu.

- Iako politički pripadam tim strukturama koje organizuju proteste, mislim da ovo nije način. Turisti kada naiđu na ovakve blokade – jednostavno se okrenu i odu. Mnogi se vraćaju, i to masovno. Jedini savjet koji možemo da im damo jeste da pokušaju da prođu prije 12 sati, dok se gužve još nijesu formirale. Ali to nije rješenje. Ovo traje danima, a izgleda da niko ne zna dokle će - poručio je Nikitović. Umjesto da ulažemo napore u dodatnu promociju i razvoj turizma na sjeveru, kako poručuju naši sagovornici, Žabljak postaje talac političkih kalkulacija i saobraćajnog haosa. Ako se hitno ne pronađe rješenje za blokade i ne koordiniraju radovi na putnoj infrastrukturi, šteta neće biti samo privremena – gubitak povjerenja gostiju i turističkih partnera mogao bi trajati godinama. n. KOVAČeViĆ

Kilometarske kolone ispred Šavnika

Saopštenje Vrhovnog državnog tužilaštva

VDT izdao uputstvo za postupanje u predmetima govora mržnje i zločina

PODGORICA – Vrhovni

državni tužilac (VDT)

Milorad Marković izdao je državnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i predmetima formiranim za krivična djela učinjena iz mržnje (zločin iz mržnje), saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Uputstvo je, kako su naveli, izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno

postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. Iz VDT-a su istakli da se uputstvom nadležna državna tužilaštva obavezuju na postupanje u skladu sa kriterijumima Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), Rabat akcionim planom Ujedinjenih nacija i indikatorima predrasuda.

Saopštenje Akcije za socijalnu pravdu

- Prema odredbama uputstva, postupajući državni tužioci biće u obavezi da u predmetima sa elementima govora mržnje posebno cijene svako javno izražavanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj grupi ili pojedincu zbog nekog njenog određenja radi stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja. Takođe će se cijeniti da li je došlo do raspirivanja već postojeće mržnje, vodeći računa da li se mržnja putem javnog

govora razvija, jača i produbljuje - navodi se. U prijavljenim slučajevima sa elementima mržnje, u skladu sa obavezujućim uputstvom, poručeno je da će državni tužioci preduzimati sve razumne korake kako bi razotkrio bilo koji motiv, odnosno okolnost iz mržnje, koji bi mogli imati ulogu u događaju.

- U slučajevima krivičnih djela učinjenih putem interneta, tužilaštvo će u najkraćem roku, kada za to postoji potreba,

ASP: Veting izostao, milioni za funkcionerske naknade sudija i tužilaca

Uprkos očekivanjima javnosti da se, nakon pada DPSa, riješi pitanje funkcionerskih naknada na pravedan način, zakonska inicijativa te vrste je u potpunosti izostala od svih novih vlasti

PODGORICA – U posljednjih pet godina i prva tri mjeseca ove godine za tzv. funkcionerske naknade po prestanku javne funkcije za sudije i tužioce je isplaćeno oko 3,5 miliona eura, zvanični su podaci dostavljeni Akciji za socijalnu pravdu (ASP) od Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Iz te NVO ističu da je Tužilački savjet isplatio u ovom periodu nešto više od 1,3 miliona eura za funkcionerske naknade. Konkretno u 2020. godini isplaćeno je 35.900 eura, godinu kasnije blizu 376.000 eura, 2022. više od 411.000 eura, u 2023. godini više od 204.000, lani blizu 145.000 eura, a u prva tri mjeseca ove godine 36.500 eura. - U isto vrijeme, tj. u periodu 2020-2024 godine je za nosioce sudske vlasti po prestanku funkcije isplaćeno 2,17 miliona eura, dok u prva tri mjeseca nije bilo isplata ovih naknada.

Sudski savjet je dostavio ukupnu sumu, a ne po pojedinim godinama, kako je ASP tražila (zbog čega će biti upućena žalba nadležnom organu za slobodan pristup informacijama) - navodi se u saopštenju ASP-a. Nadalje, kako dodaju, Sudski savjet je za funkcionerske naknade isplatio 2016. godine oko 10.600 eura, godinu kasnije 43.000 eura, u 2017. godini 17.700, a 2019. godine više od 15.200 eura, odnosno u periodu 2016-2024. godine isplaćeno je ukupno 2.265.061 eura. - S druge strane, Tužilački savjet nije isplaćivao ove naknade 2016. i 2017. godine, u 2018. je isplaćeno 24.700 eura, a 2019. godine više od 61.000, odnosno za period 2018-2024. i prva tri mjeseca ove godine isplaćeno je ukupno 1.395.267 eura. Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano je da lice iz grupe poslova A, B i C, koje je profesionalno obavljalo funkciju, ima pravo da nakon prestanka funkcije jed-

nu godinu prima naknadu u visini zarade, koju je primalo u posljednjem mjesecu prije obavljanja funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje - poručeno je iz te NVO. Naglašeno je da se funkcionerske naknade odnose i na sistem uprave u zemlji, ne samo na pravosudni sistem, a Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru izašao je svojevremeno iz resora Ministarstva finansija, kada je na njegovom čelu bio kadar Demokratske partije socijalista (DPS) Radoje Žugić, koji je taj zakon tada branio riječima „zakon o zaradama nije zakon funkcionera“.

- Uprkos očekivanjima javnosti da se, nakon pada DPS-a, riješi pitanje funkcionerskih naknada na pravedan način, zakonska inicijativa te vrste je u potpunosti izostala od svih novih vlasti. U isto vrijeme, a uprkos očekivanjima javnosti o provođenju vetinga u pravosudnom sistemu zemlje i to pitanje je ostalo „mrtvo slovo na papiru“ - zaključuju iz ASP.

n. R.

koristiti međunarodnu pravnu pomoć, radi prikupljanja neophodnih podataka. U hitnim slučajevima, kada postoji uzajamnost, zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć biće dostavljene i posredstvom Nacionalnog centralnog biroa Interpola - ističu iz VDT-a. Prilikom postupanja, državni tužioci će, kako je rečeno, aktivno sarađivati sa oštećenima i blagovremeno ih oba-

vještavati o svim preduzetim radnjama. - U cilju efikasne primjene uputstva, VDT Marković je imenovao koordinatora koji će pratiti primjenu uputstva i sarađivati s relevantnim institucijama, međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom, o čemu će direktno izvještavati i odgovarati vrhovnom državnom tužiocu - zaključili oni. R. P.

Zbog utaje poreza, navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja i falsifikovanja isprava

Krivične prijave protiv

tri firme i šest osoba

PODGORICA - Krivične prijave zbog utaje poreza i doprinosa, navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja i falsifikovanja isprava, podnijete su protiv tri firme i šest osoba, saopšteno je iz Uprave policije.

- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga su u saradnji sa službenicima Poreske uprave i Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, podnijeli pet krivičnih prijava zbog utaje poreza i doprinosa, navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja i falsifikovanja isprava - navodi se u saopštenju.

Kako su pojasnili iz policije, jedna krivična prijava podnijeta je protiv pravnog lica „D.“ d. o. o. Podgorica i odgovornih lica, S. K. (26), V. M. (53), M. V. (69), M. P. (69), zbog sumnje da su izvršili krivična djela utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju.

- Oni su krivična djela za koja se terete izvršili na način što su postupajući u ime i za račun pravnog lica „D.“ d. o. o. Podgorica, i to S. K. u svojstvu osnivača 2018, 2019, 2020, 2021. i 2022. godine, zatim osnivača i izvršne direktorice tokom 2018. i 2019. godine V. M. i u

svojstvu izvršne direktorice tokom 2018. i 2019. godine, M. V. u svojstvu izvršnog direktora tokom 2021. godine, kao i M. P. u svojstvu stvarnog vlasnika, kontinuirano tokom 2018, 2019, 2020. i 2021. godine, po osnovu neobračunavanja poreza na lična primanja i poreza na prihod od kapitala utajili porez u ukupnom iznosu od 46.182 eura - istakli su u saopštenju.

Druga krivična prijava je, kako navode, podnijeta protiv pravnog lica „SM I.“ d. o. o. Podgorica i izvršnog direktora, M. V (69), zbog sumnje da su izvršili krivična djela utaja poreza i doprinosa na način što, postupajući u ime i za račun pravnog lica „SM I.“ d. o. o. Podgorica, u svojstvu izvršnog direktora tokom 2022. godine, nije izvršio obračun i uplatu poreza po odbitku u iznosu od 1.411 eura po osnovu Ugovora o pružanju konsultantskih usluga suprotno čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o porezu na dobit pravnih lica. - Kao i potpisujući Ugovore o cesijama kao cesionar sa drugim pravnim licima, na osnovu ovog pravnog posla ostvario prihod u ukupnom iznosu od 148.588 eura, a koji nije prikazao u poslovnim knjigama i na taj način umanjio osnovicu za obračun poreza na dobit, suprotno čl. 7 i čl. 11 Zakona o porezu na dobit pravnih lica i

po tom osnovu utajio porez u iznosu od 9.061 euro, čime je u korist pravnog lica „SM I.“ d. o. o. ostvario protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 10.473 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu budžetu Crne Gore - kažu iz Uprave policije. Dodaju i da su krivične prijave podnesene protiv S. R. Č. (49) i N. M. (34) za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, kao i protiv pravnog lica „S. G. M.“ d.o.o. Podgorica i izvršnog direktora V. M. (40) za krivično djelo falsifikovanje isprava. - U postupku do podnošenja krivične prijave policija je došla do sumnje da su pomenute osobe počinile krivična djela koja im se stavljaju na teret na način što su S. R. Č. i N. M. postupajući u svoje ime i za svoj, a osumnjičeni V. M. u ime i za račun prijavljenog pravnog lica „S.G.M.“ d.o.o. Podgorica, sačinili lažne dokaze o elektronskoj uplati poreza na promet i iste dostavili službenicima Poreske uprave PJ Podgorica, iako su znali da poreski dug nije izmiren - navodi se u saopštenju. Time su, kako su zaključili, dovođenjem u zabludu naveli službenike nadležnog organa Poreske uprave PJ Podgorica, da im isti ovjere kupoprodajne fakture o izmirenju poreske obaveze, koje su potom predali službenicima MUP-a, Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance, radi registracije, odnosno promjene vlasništva nad vozilima i time sebi, kao i prijavljenom pravnom licu, na štetu budžeta Crne Gore, pribavili protivpravnu imovinsku korist. n. R.

Milorad Marković

m. babović

NACIONALNI NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI PROJEKAT: Kako poboljšati prognoze i ishod liječenja pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva

Istražuju nove biomarkere iz krvi za rano otkrivanje kancera

PODGORICA – Na konkursu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za sufinansiranje nacionalnih naučno-istraživačkih projekata Medicinskom fakultetu UCG odobren je projekat kojim će da se identifikuju novi biomarkeri iz krvi za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva, kako bi se poboljšala prognoza i ishod liječenja bolesti. Koordinator ovog projekta dr Maša Ždralević kaže da tečne biopsije omogućavaju detekciju vrlo malih količina tumorskih biomarkera u krvi, što do sada nije bilo moguće.

Ždralević, koja je naučni saradnik na Institutu za napredne studije i šef Laboratorije za molekularnu medicinu na Medicinskom fakultetu UCG, objasnila je da je ideja za ovaj projekat nastala kao svojevrstan vid nadogradnje prethodnih istraživačkih i pilot studija tog fakulteta, koje su pokazale da specifični molekularni markeri u krvi, takozvana cirkulišuća mikroRNK, imaju visok dijagnostički potencijal za detekciju kolorektalnog karcinoma. Ona kaže da se studijom ovaj potencijal analizira na većem broju ispitanika, kako onih sa prekancerskim lezijama (adenomima), tako i kod pacijenata sa karcinomom.

Poziv za građane

Projekat je trenutno u fazi aktivne regrutacije pacijenata, te Ždralević poziva sve sugrađane starosne dobi od 45 do 75 godina, kojima je indikovan kolonoskopski pregled iz bilo kog razloga, da im se jave, kako bi razmotrili potencijalno učešće u studiji.

U kombinaciji sa postojećim metodama skrininga, novi bezbjedni, neinvazivni i visoko specifični i senzitivni biomarkeri mogu povećati njihovu dijagnostičku tačnost, te stoga omogućiti ranije otkrivanje bolesti i pomoći u smanjenju opterećenja zdravstvenog sistema – kaže Maša Ždralević

Projekat traje tri godine, do maja 2027. godine, a kako je regrutacija pacijenata još uvijek u toku, o preliminarnim rezultatima, kaže Ždralević, rano je još govoriti. Rukovodilac projekta ,,Ispitivanje dijagnostičkog potencijala multimodalnih biomarkera za kolorektalni karcinom – BIOCAN“ je prof. dr Miodrag Radunović Ždralević je precizirala da je riječ o nacionalnom nauč-

no-istraživačkom projektu, a u njegovoj realizaciji učestvuju i partneri sa Univerziteta Donja Gorica - Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije, kao i kolege iz Kliničkog centra Crne Gore i Doma zdravlja Glavnog grada. U fokusu projekta BIOCAN je identifikacija novih, pouz-

Razvijaće nove testove

Ždralević kaže da su tečne biopsije u njihovom istraživačkom fokusu, a planiraju da i dalje razvijaju infrastrukturu neophodnu za njihovu analizu i uvedu nove metode u rad, poput sekvenciranja. - Usuđujemo se da razmišljamo i o razvoju novih dijagnostičkih testova za rano otkrivanje kolorektalnog karcinoma, naravno u zavisnosti od dobijenih rezultata. Pro-

jekat BIOCAN će sigurno otvoriti brojne mogućnosti za dalja istraživanja, poput analize uticaja odabranih mikroRNK i njihovih ciljnih gena na relevantnim ćelijskim modelima i verifikovanje ovog efekta funkcionalnim testiranjem, sa ciljem razvoja novih i efikasnih dijagnostičkih, prognostičkih i terapijskih pristupa – navela je ona. Dodaje da će drugi važan

Ždralević dodaje da analize pomenutih molekularnih markera iz krvi omogućavaju napredak kako u ranom otkrivanju, tako i praćenju odgovora na terapiju i ranoj detekciji povratka bolesti, odnosno relapsa Youtube

danih biomarkera za rano otkrivanje kolorektalnog karcinoma, kako bi se poboljšala prognoza i ishod liječenja ovih pacijenata. Ždralević je istakla da će u tom cilju ispitati kombinaciju specifičnih biohemijskih i molekularnih biomarkera iz krvi, patohistoloških karakteristika iz tkiva, zajed-

aspekt i fokus biti na daljem razvoju i obogaćivanju kancerske biobanke, koju planiraju da učine trajno aktivnom.

- BIOCAN će omogućiti edukaciju kadra koji će moći da iskoristi ogroman inovativni potencijal biobanke, a koji bi mogao da doprinese farmakogenetskim istraživanjima u translacionoj onkologiji, proučavanjem različitih polimorfizama i njihovog doprinosa kao modulatora genetskog rizika za

no sa relevantnim demografskim i kliničkim podacima, u pogledu njihove sposobnosti da razlikuju zdrave i učesnike sa karcinomom.

- U kombinaciji sa postojećim metodama skrininga, novi bezbjedni, neinvazivni i visoko specifični i senzitivni biomarkeri mogu povećati njihovu dijagnostičku tačnost, te stoga omogućiti ranije otkrivanje bolesti i pomoći u smanjenju optere ć enja zdravstvenog sistema. Svi podaci u okviru projekta će se prikupljati na strukturiran i organizovan način, kako bi se omogućilo uspostavljanje prve kancerske biobanke u Crnoj Gori, koja će predstavljati platformu za inovativna biomedicinska istraživanja, posebno u pogledu razvoja personalizovane medicine – navela je ona. Tečna bioP sija Ždralević je objasnila da se detekcija kancera analizom različitih molekula prisutnih u krvi, ali i u drugim tjelesnim tečnostima (saliva, urin, cerebrospinalna tečnost i sl.) naziva tečna biopsija i predstavlja minimalno invazivnu metodu kojom se mogu analizirati brojne karakteristike ispitivanih komponenti, u cilju razvoja pouzdanih, senzitivnih, specifičnih i isplativih biomarkera. Najčešće analizirane komponente tečnih biopsija su cirkulišuće tumorske ćelije, cirkulišuća tumorska DNK, slobodna cirkulišuća DNK i RNK i egzozomi, a svoju primjenu nalaze kod različitih tipova karcinoma, osim kolorektalnog, poput karcinoma pluća, dojke, prostate i melanoma, navodi ona. - U zavisnosti od metode korišćene za detekciju, ali i stadijuma bolesti, kvaliteta uzorka i tipa karcinoma, njihova pouzdanost varira, ali uopšteno imaju veoma visoku specifičnost (veću od 95 odsto), i nešto nižu senzitivnost. Svakako, ove metode nude brojne prednosti u odnosu na klasične tkivne biopsije, među kojima se izdvajaju neinvazivnost, mogućnost dinamičkog praćenja tumora (na primjer, uzimanje uzoraka krvi više puta tokom terapije), bolja procjena tumorske heterogenosti, brža obrada uzorka, kao i detekcija minimalne rezidualne bolesti – istakla je ona. Ždralević dodaje da analize pomenutih molekularnih markera iz krvi omogućavaju napredak kako u ranom otkrivanju, tako i praćenju odgovora na terapiju i ranoj detekciji povratka bolesti, odnosno relapsa.

razvoj karcinoma. Pored toga, prikupljanjem i analizom serija uzoraka tokom hemoterapije, radio i imunoterapije, bilo bi moguće proučavati mehanizme rezistencije tumora na terapiju. Konačno, omogućili bismo upotrebu modela vještačke inteligencije i mašinskog učenja na prikupljenim podacima, u cilju razvoja prediktivnih algoritama za dobrobit zdravlja građana – navela je ona.

- Naravno, u skladu sa postulatima savremene medicine koja akcenat, osim personalizacije, stavlja na prevenciju i prediktivnost, tečne biopsije imaju ogroman potencijal da omoguće detekciju raka u ranim fazama, prije pojave kliničkih simptoma, što značajno povećava šanse za uspješnim liječenjem i preživljavanjem. Takođe, oni mogu pomoći i u identifikaciji osoba koje su u riziku od određenih vrsta raka, ali i drugih vrsta bolesti, omogućavajući rano intervenciono liječenje, sprovođenje strožih preventivnih mjera, čime se smanjuje rizik od progresije bolesti i u značajnoj mjeri unapređuje kvalitet života pacijenata - rekla je ona. Ona je precizirala da tečne biopsije mogu značajno doprinijeti praćenju toka bolesti i odgovora na terapiju upravo zbog svoje dinamičke prirode i neinvazivnosti metodologije, koja omogućava praćenje nivoa ispitivanih biomarkera tokom vremena, a koji koreliraju sa eventualnim promjenama koje mogu sugerisati na rezistentnost na terapiju ili napredovanje bolesti. Tečne biopsije omogućavaju detekciju vrlo malih količina tumorskih biomarkera u krvi, što do sada nije bilo moguće, a što omogućava rano prepoznavanje recidiva, ističe Ždralević.

- Takođe, tokom liječenja, tumori najčešće stiču veliki broj novih genetskih mutacija, koje se na ovaj način mogu detektovati i omogućiti ljekarima da prilagode terapiju molekularnoj dinamici tumora – navela je Ždralević. n. đUrđevaC

Maša Ždralević

INTERVJU: Šimun Cimerman, politikolog, bivši vaterpolista i ljubitelj ekstremnih sportova, o svojoj

Četništvo se vratilo „na vrata“ i u potpunosti je legalizovano

PODGORICA - Na Balkanu, gdje se prošlost svakodnevno prekraja, a istorija koristi kao političko oružje, bivši vaterpolista, utemeljivač pustolovnih trka u Hrvatskoj, Šimun Cimerman odlučio je da se obračuna sa nacionalističkim mitovima i revizionizmom koji guše razum.

Njegova knjiga „Bitka na Sutjesci - pakao u raju“ pokušaj je da se činjenicama vrati dostojanstvo, a antifašističkoj borbi mjesto koje joj pripada. Ovo djelo rezultat je njegovog ličnog istraživanja i pješačenja stazama partizanskih jedinica iz 1943. godine koji pružaju iscrpan uvid u jednu od najvažnijih bitaka Drugog svjetskog rata na ovim prostorima. U razgovoru za Pobjedu Cimerman bez uvijanja govori o istorijskim zabludama, otrovnim politikama i, kako sam kaže, zatupljenim generacijama, te zašto, uprkos svemu, smatra da se od borbe za istinu ne smije odustati.

POBJEDA: Što za Vas predstavlja Sutjeska?

CIMERMAN : To je mjesto iznimne prirodne ljepote i mira. Ukoliko znate što se na tome području u prošlosti dešavalo, to je i mjesto velikog poštovanja, tuge i jeze.

POBJEDA: Zašto smatrate da je upravo Bitka na Sutjesci, kako ste nedavno izjavili u jednom intervjuu, „najzanimljivija priča naše istorije“ i koje su njene najvažnije pouke za savremene generacije na Balkanu?

CIMERMAN: Drugi svjetski rat bio je najveći događaj u istoriji čovječanstva i ništa kao on, u tako kratkom vremenu, nije toliko izmijenilo svijet. Moje je pitanje bilo: koji je onda događaj, u sklopu Drugog svjetskog rata, na našim područjima bio najveći? Smatram da je to upravo Bitka na Sutjesci, odnosno operacija „Schwarz“, jer to je bio jedini put kada su sile Osovine imale šansu da potpuno unište partizanski pokret i njegovo vođstvo. I bili su vrlo blizu toga. Da se dogodio takav scenario, svi mi, na području Jugoslavije, sada bismo živjeli potpunu drugu sadašnjost. Možemo nagađati što bi sve bilo... Opcija je nekoliko. No, sve ovo što znamo i pamtimo ne bi postojalo da su se stvari na Sutjesci odigrale malo drugačije.

POBJEDA: Koliko je istorijski revizionizam u Hrvatskoj, Crnoj Gori i regionu generalno svjesna politič-

Očito neke lekcije nijesu naučene. Da ne spominjemo toksičnost koju proizvodi Srpska pravoslavna crkva, koja se u potpunosti udaljila od ideje hrišćanstva (pa su srpski sveci u razini važnosti sa Hristom ili čak i viši) i koja se upliće u sve pore društva, a po starom balkanskom običaju gdje „prvo dolaze popovi, pa topovi, pa lopovi“ i ne nužno tim redosljedom. Izgleda kao da su pred svim tim silama Crnogorci pokleknuli i toj šačici demagoga dopustili da ih uvjere da su Srbi i „da je to isto“ - kaže Cimerman

ka strategija, a koliko puka posljedica neznanja i zaborava?

CIMERMAN: Prvenstveno, to je posljedica nacionalističkih politika koje svojim otrovnim djelovanjem stalno podgrijavaju ovo područje Balkana, a gdje tim politikama smjer „bratstva i jedinstva“ jednostavno smeta u realizaciji svojih planova. A plan je jednostavan: ostati na vlasti. Jer današnje politike uvijek moraju imati nekog „vanjskog“ neprijatelja. Tako se kreiraju i istorijski događaji, pa na Balkanu imamo situaciju da ne znamo kako će prošlost izgledati u budućnosti. Sve je puno „pravih istina“, koje su samo neke nove mitologije i koje podupiru taj nacionalistički narativ. Zaborav je dobrodošao, a zatupljivanje je poželjno. Zar očekujete da će publika koja gleda „Pink“ i rijalitije, sluša lake note i čita isto takve tekstove moći razumjeti ili uopšte željeti da pročita što je za reći imao neki Koča Popović? Naravno da neće.

POBJEDA: U knjizi naglašavate multietnički karak-

ter partizanskog pokreta. Kako danas, kada su nacionalizmi ojačali, objasniti mlađim generacijama značaj takve borbe izvan etničkih i vjerskih podjela?

CIMERMAN: Danas je to teško objasniti i onima koji su živjeli u SFRJ i živjeli i doživjeli tkz. „bratstvo i jedinstvo“. Danas je nemoguće zamisliti da su narodi Balkana, raznih nacionalnih, etničkih, vjerskih i političkih skupina, jednom bili ujedinjeni oko nečega, a da su vjerske i nacionalne razlike bile u drugom planu. Mislim da je ideja Jugoslavije jednostavno bila preradikalna i prenapredna za radničke i seljačke narode brdovitog Balkana. Iz ove pozicije to izgleda kao nešto posve nemoguće. No, to se zaista jednom dogodilo. Ukratko, sve je te ljude spojila zajednička nevolja. To je taj zajednički nazivnik. Istina je da danas nacionalni vjerski narativi stvaraju sve veće podjele i, umjesto da se slijedi neki smjer Evropske unije, mi smo se začaurili u ove naše plemenske priče, a sve nas je manje i

manje. U Hrvatskoj ćete nerijetko čuti da u „mračnoj Jugoslaviji nijesi smio reći da si Hrvat“, što je netačno. Danas, u „slobodnoj Hrvatskoj“, pak, nije dobro ako kažeš da nijesi. Lično sam „vakcinisan“ protiv nacionalnih, političkih i vjerskih identiteta i ovo oko sebe gledam kao video-igricu. Ljude dijelim na pametne i glupe, a glupi se sami dijele na nacije, vjere i političke stranke.

POBJEDA: Kroz pješačenje od 3.000 kilometara, kakva ste nova saznanja ili uvide stekli o mentalitetu, krajoliku i istorijskom nasljeđu prostora bivše Jugoslavije?

CIMERMAN: Područje Bitke na Sutjesci obuhvata predio od 100 x 100 km, od Pljevalja i Čajniča do Kalinovika, Nikšića, Podgorice i Kolašina. Kružnica od 550 km, koja danas obuhvata možda i najdivlje i najljepše predjele evropskog kontinenta, gdje su se smjestila dva nacionalna parka i nekoliko parkova prirode. Meni je to sve jedan veliki nacionalni park. Da je to negdje u Švajcarskoj, bilo bi svjetsko čudo.

Upravo se na tom području odigrala ova epska bitka, a ja sam kroz godine prošao oko 3.000 kilometara tog područja i mapirao sve pravce gdje su se tokom bitke kretale svaka od jedinica, kako partizanske, tako i osovinske. Iskreno, ljudi puno nijesam sreo, ali gdje god da se na području bivše Jugoslavije nađete, a pogotovo kada kažete čarobnu riječ, a to je „iz Zagreba“, ugostiće vas kao rod rođeni. O mentalitetu ovog kraja moći ćete puno da pročitate u mojoj knjizi.

POBJEDA: U kojoj mjeri je Vaša knjiga reakcija na aktuelnu rehabilitaciju ustaštva u Hrvatskoj i četništva u Srbiji i Crnoj Gori, koje nerijetko zagovara i Crkva, te zašto ste osjećali ličnu potrebu da se, da tako kažem(o), obračunate s tim pojavama?

CIMERMAN: To više nijesu pojave, već mejnstrim. Istina je da je ova knjiga moj lični obračun sa balkanskim primitivizmom, a kojem se kraj ne nazire. Da, četništvo se vratilo „na velika vrata“ i, kao takvo, u potpunosti je legalizovano.

Revizionizam sa predumišljajem uzima maha. Dok je ustaštvo u Hrvatskoj čak i zakonski sankcionisano, takvi apsurdi i bizarnosti dešavaju se kod nas, pogotovo među mladima koji zapravo pojma nemaju što su to ustaše. Za njih su to „neki borci za Hrvatsku, a protiv komunista“. Doduše, u Hrvatskoj je to više na nivou folklora, bez ikakvih „velikohrvatskih“ teritorijalnih pretenzija, dok je u Srbiji, a preliva se i na Crnu Goru, postalo dio mejnstrim politike. Srbija ni dan-danas ne odustaje od tog „srpskog sveta“, a čiji je pokušaj sprovođenja istog u crno zavio sve bivše republike Jugoslavije, a najveću dekadenciju je doživjela upravo – Srbija. Očito neke lekcije nijesu naučene. Da ne spominjemo toksičnost koju proizvodi Srpska pravoslavna crkva, koja se u potpunosti udaljila od ideje hrišćanstva (pa su srpski sveci u razini važnosti sa Hristom ili čak i viši) i koja se upliće u sve pore društva, a po starom balkanskom običaju gdje „prvo dolaze popovi, pa topovi, pa lopovi“ i ne nužno tim redosljedom. Izgleda kao da su pred svim tim silama Crnogorci pokleknuli i toj šačici demagoga dopustili da ih uvjere da su Srbi i „da je to isto“. Što onda ne bi bilo obrnuto kada je isto? Sjutra će ih uvjeriti da su svi Rusi. Gledajući iz ove „hrvatske perspektive“, mogu reći da smo sretni što smo dio EU i NATO. Evo jedan od stotine apsurda: Crna Gora je članica NATO, a u Beranama imate glavni trg koji se zove Trg NATO žrtava. To je potpuni Monti Pajton. Mogao bih još desetine primjera navesti, a jedan od „najmilijih“ mi je to kako „Srbija mrzi sve što je Zapad“, dok u istom času barem tri miliona Srba živi na tom „trulom Zapadu“. Oni navijaju za Rusiju, u koju gledaju kao u božanstvo, a ista ta Rusija ih ,,ne šljivi“ ni jedan posto. Prosječni Rus ne zna Srbiju pokazati na karti. To je licemjerstvo na najjače.

POBJEDA: Kako danas gledate na odnos Crne Gore i Hrvatske prema vlastitoj antifašističkoj baštini? Gdje vidite najveće sličnosti, a gdje ključne razlike?

CIMERMAN: U Hrvatskoj je srušeno oko 3.000 spomenika NOB-a. Razlog je što mnogi u Hrvatskoj zvijezdu vide kao simbol Jugoslovenske narodne armije (JNA). Kao simbol onih koji su pucali i ubijali po Vukovaru i Dubrovniku,

CRNa GoRa JE člaNICa NaTo, a U BERaNama ImaTE GlaVNI TRG

koJI sE zoVE

TRG NaTo

žRTaVa : Šimun Cimerman

velika legalizovano

pa se taj antagonizam na prvu može činiti logičnim. Ipak, sve ono što se dešavalo 1991. nema nikakve veze ni sa antifašizmom, niti sa zvijezdom, a kamoli partizanima. Naime, 1991. ta JNA više nije bila ni jugoslovenska, niti narodna, već srpska vojska pod kontrolom Miloševića, a u službi velikosrpske ideje koja je, marketinški vrlo mudro, ostavila i zvijezdu i JNA oznake. Srpski orao je zvijezdu petokraku zamijenio preko noći. To ljudi u Hrvatskoj ne shvataju i misle da je to isto. Nije! Potpuno je suprotno. Antifašisti i partizani borili su se protiv velikosrpstva, dočim su se i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu borili protiv istih, a ne „protiv zvijezde, partizana i Jugoslavije“, jer ista tada više praktično nije ni postojala, osim što su se simbolički zadržale oznake. Tu nailazimo na paradoks, ironiju i apsurd: „utemeljitelji moderne i neovisne“ Hrvatske (odnosno, utemeljitelji HDZ-a, stranke koja nije ništa utemeljila, već je pobijedila na prvim demokratskim izborima) bili su sve mahom partizani i visokopozicionirani generali JNA, komunisti u vladajućoj garnituri, počevši od samog Franje Tuđmana. I, što ćemo sad? Pravimo se da je svijet nastao devedesete. A što se Crne Gore tiče, ona mi izgleda kao na rubu građanskog rata. Pravi Crnogorci i dalje gaje ponosne tekovine antifašizma i srame se granatiranja Dubrovnika, dok su prosrpski Crnogorci

zabrazdili u četništvo i revizionizam i žele na sva vrata dokazati, lažući sami sebe, da su četnici bili ti koji su se borili protiv fašizma. Nijesu. Bili su kolaboracionisti i fašistički saveznici. To je faktički neoborivo. I u Hrvatskoj i Crnoj Gori antifašizam je izgubio svoje dostojanstvo i značaj koji zaslužuje i treba ga vratiti. Nadam se da će moja knjiga barem malo tome doprinijeti.

POBJEDA: Može li se uopšte danas, u polarizovanom Balkanu, ponovo izgraditi narativ zajedničke antifašističke borbe? Kako bi on trebalo da izgleda da bi bio prihvatljiv novi(ji)m generacijama?

CIMERMAN: Mislim da ne može iz dva razloga. Prvi, vrijeme partizana je za nove generacije sada toliko daleko, koliko je nama Prvi svjetski rat bio devedesetih. To će, jednostavno, vrijeme ,,prožvakati“. Nove generacije su, generalno, nacionalno i vjerski potpuno indoktrinirane, a tehnologija (telefoni, TikTok i medijski sadržaji) čine ih još zaostalijima. To je proces koji stvara poslušnike. Vladajućima i Crkvi to odgovara, jer imaju masu zadojenih ljudi koji nemaju sposobnost kritičkog mišljenja i sa kojima možeš manipulisati kako želiš. Stoga nijesam optimista, iako ne mislim da zato trebamo odustati.

POBJEDA: Kako vidite odnos mlađih generacija prema antifašističkoj baštini koju imaju naše dvije zemlje?

Istoričari da istražuju fakte,

a ne „istinu“

POBJEDA: Što biste poručili mladim istoričarima, novinarima i građanima koji danas istražuju istinu o Drugom svjetskom ratu i antifašističkom pokretu, uprkos pritiscima i dominantnim narativima?

CIMERMAN: Poručio bih da istražuju fakte, a ne „istinu“. „Istina“ je riječ koju u potpunosti treba izbjegavati u naučnom diskursu. Primjerice, kada naiđete na Jutjubu na neki video, ala „Prava istina o Jasenovcu“ ili „Prava istina o četnicima“, najvjerojatnije se radi o otpadu. Tih „istina“ sam se nagledao, načitao i naslušao u procesu stvaranja ove knjige. Postoje samo činjenice i izvorni dokumenti, a „istina“ je samo nečija interpretacija činjenica (koje mogu biti i neistine). Tu treba biti jako oprezan. Ono od čega mi se još diže kosa na glavi jeste ona uzrečica „istina je negdje u sredini“. Netačno! Istina je tamo gdje su činjenice. Ukoliko želite pogledati kako izgleda prava naučna istorija, a na temu NOB-a, preporučio bih knjigu Gaja Trifkovića „Sea of Blood“. Nažalost, još uvijek nije prevedena na „naš jezik“, već je na engleskom. Govorite engleski, obraćam se vama čitateljima, toliko ste valjda uložili u svoje znanje?!

CIMERMAN: Mlađe generacije ovih prostora nikada nijesu bile sličnije: koriste istu tehnologiju, imaju slične živote, isto su zatupljeni, koncentracija im je na nivou nule, kritičkog razmišljanja nemaju, zadojeni su nacionalnim mitomanijama i vjerskom indoktrinacijom i, mislim, jednaki su u svojoj neukosti i spremnosti „da brane nacionalne i vjerske svetinje“. Tako da tu se ništa neće promijeniti. Antifašizam će otići u ropotarnicu istorije, a novije generacije će plivati u neznanju, navođeni od svojih popova i političara.

POBJEDA: Kakva nas vremena očekuju, s obzirom na narative kojima u javnom prostoru svjedočimo? Kako se braniti od njih?

CIMERMAN: Prvo, treba biti hrabar i ne pokleknuti pred svakom pojavom koja se poziva na otadžbinu, Hrista i vjekovna ognjišta. To nije lako. Ljudi se danas boje za svoju porodicu, radno mjesto, život... Malo je ljudi koji uopšte nešto znaju, a da su spremni istupiti. Drugo, mislim da će se čitav taj nacionalno-vjersko-mitološki sadržaj, kojim se danas ljudi pumpaju, jednostavno obiti o glavu onima koji iza toga stoje. Recimo, u Jugoslaviji su djecu „davili“ sa previše sadržaja o NOB-u, pa su dobili kontraefekat. To se može dogoditi i u ovoj priči. Primjer su studentske demonstracije u Srbiji. Velikoj većini djece je to jednostavno sve dosadilo.

P OBJEDA: Koje poruke iz Vaše knjige smatrate da su najvažnije za današnji Balkan, suočen sa usponom nacionalizma, ksenofobije i istorijskog revizionizma?

CIMERMAN: Najvažnija poruka jeste da su nacionalizmi u kombinaciji sa vjerskom zadrtošću, a kada se još zajedno pretvore u politički smjer, opasnost od koje mnogi ljudi mogu stradati, a posljedice će osjetiti svi. Poruka je da nacionalizam, vjerska i politička opredjeljenja nijesu vrijedni tuđih patnji i da se takav stav uvijek obije o glavu onome koji ga prethodno sprovodi i njeguje. Poruka je - nemojte da nacionalni i vjerski autoriteti od vas i dalje prave budale. Poruka za Crnogorce, a i šire - slušajte što vam priča i govori Antonije Pušić (Rambo Amadeus). On je nezaštićena kulturna, duhovna i intelektualna veličina i ponos Crne Gore i, kao takav, trebalo bi da bude zaštićen u UNESCO-u kao crnogorska nematerijalna baština. Milovan MARKOVIĆ knjizi

Radunović: Crna Gora se suočava sa nikad većom najezdom istorijskog revizionizma

TUZLA - Povodom 80 godina od pobjede nad fašizmom u Tuzli je održana svečanost u prisustvu više stotina antifašista bivših jugoslovenskih republika. Među njima je bila i delegacija SUBNORA Crne Gore koju predstavljaju potpredsjednik Stevan Radunović i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović sa oko dvije stotine crnogorskih antifašista iz Podgorice, Cetinja, Budve, Tivta, Herceg Novog, Kotora, Rožaja, Mojkovca i drugih gradova. U prigodnoj besjedi Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNORA Crne Gore je istakao da pobjeda nad fašizmom niti je bila laka niti je izvojevana brzo. - U njenu veličanstvenost utkane su ogromne žrtve, hrabrost i odlučnost miliona ljudi širom svijeta. I sa posebnim osjećajem ponosa mogu reći - da nije bilo herojstva ljudi sa naših prostora, ne bi bilo ni ovog dana koji puni osam decenija i obilježava se širom Evrope. Jer upravo su naši preci odbili mogućnost predaje ili saradnje sa okupatorom, vratili iz kašeta tek odložene puške, čije se cijevi nijesu ni stigle ohladiti od prethodnih ratova i sa čvrsto dignutim pestom, zadali prvi, a kasnije i svaki bitniji udarac fašizmu, od kojega se nacistička Njemačka i fašistička Italija nikada neće oporaviti. Ka i vazda, naši narodi nijesu to radili u osvajačkim pohodima, već u odbrani sopstvene teritorije, imena i pomena. Otuda je njihova borba posebno vrijedna i za svako poštovanje -poručio je Radunović. On je naglasio da svjedočimo narastanju nacionalističkih struja širom Evrope, koje baštine fašističke ideološke devijacije i kao takvi, predstavljaju se kao naizgled poželjna alternativa izmorenim demokratskim strukturama.

- Svjedočimo i svojevrsnom paradoksu, koji bezbjednosnu

situaciju na globalnom planu čini nikad složenijom - da potomci onih koji su odigrali nezamjenljivu ulogu u pobjedi nad fašizmom već više od tri godine sprovode agresiju nad mirnom i demokratskom državom kakva je Ukrajina. Posebno je paradoksalno što će i oni obilježiti Dan pobjede, u društvu drugih autoritarnih vođa, koji bi činili isto, da im može biti. Ono što nas posebno zabrinjava jeste da, pored navedenog, svjedočimo zahuktalim hegemonističkim porivima i na ovdašnjim prostorima, koji bi obnavljali carstva, prekrajali granice, dezintegrisali države, jer su im ove postojeće previše male, pa bi pravili jednu veliku, jednonacionalnu i jednovjersku. E pa sa ovog velelepnog skupa, iz grada u čijem je genetskom kodu suživot i tolerancija, uz prisjećanje boraca Druge čete, trećeg bataljona, četvrte proleterske brigade, parafrazirajući njihove riječi, poručićemo im: DOK GOD BUDE JEDNOG ANTIFAŠISTE NA OVIM PROSTORIMA, TI VAM NAUMI NEĆE PROĆI - kazao je Rasunović. Naglasio je da se i Crna Gora suočava sa nikad većom najezdom istorijskog revizionizma. - Osvjedočene četničke vojvode smo instalirali na visoke državničke pozicije, predsjednici opština koje su dale veliki broj boraca za dostojanstvo Cr-

ne Gore, nam himni pokazuju srednji prst i, što posebno boli - sva njihova nedjela se tolerišu pod plaštom nikad većeg pomirenja i slobode, a sve pod dirigentskom palicom jedne vjerske organizacije, koja nikad nijednim svojim činom nije pokazala da priznaje ni poznaje državnu autentičnost Crne Gore. Zbog svega navedenog, naša borba daleko od toga da je zamrla, a ponajmanje je uzaludna. Na nju nas obavezuje patnja naših junačkih predaka, kao jedna od dvije konstante u milenijumskom trajanju naše države. Druga je - sloboda! Na nju nas obavezuje sva ona tuga žena, majki i sestara, što su ispraćale svoje muževe, sinove, braću, ali i same učestvovale u oslobodilačkoj borbi. Njihove suze - ali i onaj osmijeh Ljuba Čupića, nastao pred sudnju uru, i kao takav, borbi za slobodu dao je jednu posebnu dimenziju, odnosno nesalomljiivu vjeru „da dolaze dani slobode“. Sudbina ili kosmička pravda će htjeti da se Ljubo osmjehne smrti na isti dan kada će tri godine kasnije, Evropa po prvi put ugledati svjetlost pobjede i time postati neizostavan dio antifašističkog trijumfa - zaključio je Radunović. U umjetničkom dijelu programa posebno je zapaženo učešće Dušanke Belade, rediteljke i kantautorke i glumice Jovane Brnović R. P.

Antifašistička svečanost u Tuzli

Sa ceremonije u Tuzli

Radunović govori u Tuzli

Piše: dr

Odahnuli smo. Studenti su pokazali veću zrelost od svih opozicionih partija u Srbiji i zatražili vanredne izbore. To je jedino čega se režim Aleksandra Vučića sada boji. Boji se Univerziteta. Da li će predsednik i sada smeti u Hilandar, na oporavak od američke katastrofe? Neće, već se on dovoljno oporavio od šoka iz Floride da uz ubeđivanje svog dvora i propagandnog kabineta odluči da nastavi boks meč sa narodom.

Kakav skandal! Vučić je doživeo fijasko spoljno-političke karijere u Americi. Nije uspeo da za milion dolara večera u Majamiju sa crnim republikanskim guvernerskim kandidatom Bajronom Donaldsom. Ponašao se kao amater koji je poverovao da nosi Napoleonov trorogi šešir. Za to je, ipak, neophodna odgovarajuća glava.

Kandidat Bajron je kao nekadašnji njujorški nevaljalko i neosuđeni navodni kriminalac iz Bruklina diplomirao na Državnom univerzitetu Floride u Talahasiju - sa kojim je i Fakultet političkih nauka iz Beograda održavao bliske profesorske odnose. A taj univerzitet sa godišnjim budžetom od ne manje od 2,3 milijarde dolara ne proizvodi bezazlene diplomce. Bajron Donalds to i jeste, vešt je.

KALVARIJA

Nažalost, govori se da je Vučiću pod netačnim imenom ulaznicu za večeru republikanaca navodno platio jedan izbegli sudski progonjenik iz Srbije, veliki dužnik naklonosti Srpske napredne stranke. Otkriven je neistinit identitet nepozvanog predsednika Srbije i odbijen je. I, sada izgleda da bi se predsednik Srbije tamo mogao teretiti zbog korišćenja lažnog identiteta, potom za nedozvoljeno neameričko finansiranje američke političke organizacije i zbog iskorišćavanja svoje državne pozicije za uplitanje u unutrašnje izborne procedure u SAD. A nas je ponizio neuspešnom glumom inkognitog kralja iz trećerazrednih holivudskih burleski.

Vučić nije preko plaćene večere kod Donaldsa dospeo do Trampa, iako je to najavljivao bez ikakvih diplomatskih potvrda. Njegov pokušaj iznude susreta sa predsednikom Amerike je propao. On nije za Vašington ranga Viktora Orbana koji raspolaže sa pravom veta u Evropskoj uniji. Kao i slovački Robert Fico. No, Vašington će njegovu kalvariju zataškavati dokle god bude mislio da je Vučić nezame-

POGLED SA STRANE: Studenti su pokazali veću zrelost od svih opozicionih partija

Vučić na Hilandaru - a izbori

Predsjednik Srbije ne najavljuje da bi zbog sramotnog poraza na Floridi mogao pronaći terapeutsku utjehu na Hilandaru kao što je to učinio u vrijeme Božića 2025. godine. Teško da bi mu to sada i poslužilo da se privremeno spašava od podsmijeha i prijetećeg progona u Srbiji. On inače i voli da se sklanja u azilni manastir

njiv u Beogradu. Govoriće da je predsednik Srbije zaista naglo srčano oboleo.

HILANDAR I

KRUŠEDOL

Vučić ne najavljuje da bi zbog sramotnog poraza na Floridi mogao pronaći terapeutsku utehu na Hilandaru kao što je to učinio u vreme Božića 2025. godine. Teško da bi mu to sada i poslužilo da se privremeno spasava od podsmeha i pretećeg progona u Srbiji. On inače i voli da se sklanja u azilni manastir.

Do sada je već nekoliko puta radi intimnog preispitivanja odlazio u zamišljeni porodični manastir ugarskog despota srpskog Đorđa Brankovića, u Manastir Krušedol, iz 15/16. veka, na Fruškoj Gori u Vojvodini.

Nije tamo bio sam, tamo su, inače, u 18. veku, sahranjeni srbijanski patrijarsi Arsenije Treći Čarnojević i Arsenije Četvrti Jovanović Šakabenda, a u 19. veku sahranjeni su tamo i prvi kralj Srbije Milan Obrenović - a on je donosilac nezvisnosti Srbije od Turske, zatim, Miloševa knjeginja Ljubica, i vojvoda Stevan Šupljikac - komandant armije srpskog vojvodstva iz 1848. godine, vojvođanske autonomne države.

I drugi su tamo legli u grobnoj tišini, poput Sremca Isaija Đakovića, izabranog za mitropolita 1708. na krušedolskom srpskom crkveno-narodnom saboru i umrlog te godine. On je onaj vojvođanski mitropolit koji je postao nadležan za sve pravoslavne vernike u južnom delu habzburške carevine, sve do mora. Neki misle da su ga možda zbog ravnopravnog statusa pravoslavne crkve sa rimskom crkvom u Austriji otrovali ljutiti jezuiti u Beču. Njegova titula je u 19. veku evoluirala u titulu vojvođanskih patrijaraha - u ,,patrijarh srpski“, koju je zagrabio Beograd 1920. godine. I sada je Beograd ne da punih 105 godina pravim vlasnicima u Vojvodini.

Hilandar je mit neistinitog srpstva svetosavske Srbije, a Krušedol je istina stvarnog nacionalnog srpstva. I želimo

to istaći, Krušedol ničim nije napao Crnogorce. Crnogorci sa Krušedolom nemaju nikakve veze. Vojvodina ne svojata Crnogorce, i pomagala im je da sami podignu svoju mitropoliju i državu.

Ipak, nama ne liči na Vučićevu samouverenost da bi on lako napustio Beograd zbog svojih političkih i pravnih nevolja sa sudstvom i opozicionim raspoloženjem demonstranata. On kao da uživa u samoubilačkom etosu soteriološkog mučenika.

Zluradnici u Beogradu mu sada priželjkuju doživotni boravak na Svetoj Gori. Mi ne. Priželjkuju mu da uspešno prođe iskušeničku godinu i potom primi postrig i zamonaši se. Tamo se trajno zamonašio i Rastko Nemanjić i postrizao se na katoličku tonzuru (gola ćela). Ne bi azil za Vučića na Hilandaru bilo dobro za Hilandar. Jer, šta ako bi njegov postrig bio i kraj Hilandara? Možda bi i tamo ubrzo došlo do frakcijskih podela?

U Hilandaru nije ostavio željeni utisak svojim ponašanjem ni Milošević , ni Koštunic a, a nije ni Vučić na

poslednjoj poseti u januaru 2025. godine. Ponašali su se ili kao silnici ili kao skromni priložnici manastirskoj kasi. Jedan od njih nije čak dao ni ono što je obećao. Hilandar već ima dovoljno teškoća sa unutrašnjim bratskim spletkama guranim iz Beograda i pretpostavljamo da bi više pozdravio svoju mirnu samostalnost od podložnosti srbijanskim intrigama. Vučić jeste donosio novac u Hilandar, ali je donosio i uzaludnu imitaciju monarha Srbije i propagandnu ličnu zloupotrebu manastira. Kada bi tamo pokušao da se na trenutak ponovo skloni, bilo bi to neoprostivo ruganje manastirskoj tišini zbog želje nesavesnog političara da izbegne odgovornost pred svojim narodom Zato je sreća za Hilandar da je stotinama godina pod upravom vaseljenskog patrijarha u Istanbulu. Vučićev prijatelj kir Porfirije Perić mu tu ne bi mogao mnogo pomoći.

NEMOĆ OPOZICIJE

Partijska opozicija u Beogradu se podsmeva Vučiću. To

uopšte nije dovoljno. Ona verovatno ni ne može više od toga - inače bi odavno nastupila sa programskom zrelošću prema Brislu, Rusiji, SAD, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosmetu, NATO, dereligizaciji društva i decentralizaciji državnog uređenja. Nigde je nema. Stiče se utisak da samo želi zamenu postojeće vlade svojom vladom bez promene dosadašnje državne strategije. Prevaziđeni i nelegalno donet Tadić-Koštuničin Ustav iz 2006. godine ni ne pominje. Ona nije u stanju da se poveže ni sa partijama u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i otrese se osovine Vučić-Perić-Dodik-Mandić i ponudi progresivnu državnu kohabitaciju sa zemljama u jugoslovenskom prostoru.

Taj strah beogradske opozicije od pominjanja bilo kakve kritike nacionalističke politike Srbije daje snage Vučićevom režimu da nesmetano nastavi ne samo sa postojećom agresijom prema susedima, već i da namerno zaboravlja delove sopstvene istorije Srbije koje ne odgovaraju centralističkoj dominaciji Beograda.

Studenti nijesu statutarna partija, već trenutni demonstranti koji traju do rose u podne. Oni su srušili zid ispred grada, ali nema vojske da uđe u njega. Oni ne mogu dočekati penziju na ulicama. Odlukom da kreću na izbore obnoviće optimizam stanovništva da je Vučićev režim najzad moguće poraziti bez zičkog obračuna na trgovima Beograda. I zato što je narod namirisao izbornu pobjedu, on će sa sve većom ubijeđenošću izlaziti na ulicu da je zahtijeva. To uopšte ne znači da bi studenti i opozicija morali biti lakomisleni i u toku kampanje odustajati od optužbi na račun Vučić-Macutove vlade da ih ona kinji bezakonjem izvršne i sudske vlasti i terorom svojih medija. Upravo suprotno, to bi bio jedan od velikih razloga za smjenu vlade

Recimo, opozicija ne sme ni da izgovori reč Vojvodina i otvori njeno pitanje. Na otvaranju spomenika srbijanskom vojvodi Stevanu Knićaninu, velikom borcu za samostalnost prečanskog srpskog vojvodstva iz 1848. godine, u njegovom Kniću kod Kragujevca, 2023. godine, Maja Gojković, ministarka kulture u Vladi Srbije, ne samo da nije želela da izgovori reč Vojvodina, iako je rođena u generacijskoj novosadskoj porodici, već ničim nije ni obrazložila okupljenom narodu po kom podvigu je ovaj junak čuven. A čuven je po tome što je u Vojvodini tako srčano vodio srbijanske dobrovoljce koje je po dozvoli sultana poslao knez Aleksandar Karađorđević da se sjedine sa srpskom vojvođanskom vojskom. Naše vojvodstvo se verovatno bez Knićanina ne bi održalo u dvoboju sa mađarskom vojskom do dolaska ruske vojske koja je 1849. godine porazila Košutove revolucionare. Srbijanski odred su podržavali Beč, sultan u Carigradu i moskovski Nikolaj Prvi Mađari, Rusi i Srbi su se, svako iz svog razloga, dugo kajali zbog ovog rata. Car Nikolaj Prvi je za sebe naknadno kazao da je bio ,,budala“, zbog austrijskog nezahvalnog protivljenja Rusiji da otme od Turske Krim u ratu od 1853. do 1856. godine. A na sahrani slavnog Knićanina 1853. godine bili su

Dragan VESELINOV

OTIŠAO U MOSKVU DA SE DIVI PUTINU I PARADI: Aleksandar Vučić i Vladimir Putin

Reditelj Zoran Rakočević i glumica Jelena V. Đukić za Pobjedu povodom predstave ,,Tre sorelle“, koja je

PODGORICA – Autentična bokeška narodna legenda o nesrećnoj ljubavi tri sestre prema istom pomorcu – ,,Tre sorelle“ - dobila je svoju teatarsku inscenaciju 2016. godine, kao studentska predstava u režiji Zorana Rakočevića, prema tekstu Stevana Koprivice. Predstava ,,Tre sorelle“ sada se ,,vratila“ na scenu u profesionalnom ruhu, kao produkcija Centra za kulturu Tivat, a premijerno je izvedena 28. aprila u CZK.

Devet godina kasnije svijet se bitno promijenio, ali ova pozorišna priča o ljubavi, strasti, palanačkom duhu, idolopoklonstvu i dogmama jednako je aktuelna. O tome što se za tih devet godina promijenilo, glavnim temama predstave, njenoj aktuelnosti u crnogorskom društvu danas, vraćanju scene prizivanja đavola koja je u izvornoj studentskoj verziji izostavljena i gostovanju na RUTA festivalu u Sarajevu ovog mjeseca za Pobjedu su govorili reditelj Zoran Rakočević i glumica Jelena V. Đukić, koja u predstavi „Tre sorelle“ tumači lik Bjanke.

SUBVERZIVNOST

Komentarišući obnavljanje predstave, Rakočević je kazao da devet godina nije mali vremenski raspon za jedan radni, pa i životni vijek, te vjeruje da su imali potpuno pravo na novu distancu i novo sagledavanje stvari.

- Mislim da smo sad napravili predstavu koja je mnogo zrelija, u kojoj su odnosi mnogo puniji, tema zaokružena, a glumci, a uz njih i likovi koje igraju, motivisaniji. Pritom, predstavu je trebalo pažljivije transponovati na Veliku scenu Centra za kulturu Tivat, jer je originalno igrana u darežljivom ambijentu atrijuma Ljetnikovca „Buća“ i nikad nije u potpunosti bila ,,opremljena“ za prostor scene kutije. Mada se i u zatvorenom ranije dosta igrala, svaka nova scena iziskivala je nova prilagođenja, te mislim da smo sad načisto sa tim izazovom – kazao je Rakočević.

On ističe da bi volio da publika

Gomila snova urušena zbog straha što će reći prijeki sud sredine

RAKOČEVIĆ: Crnogorsko društvo je društvo predubjeđenja, sujevjerja i stegnutih odnosa. Mi obožavamo autoritete, pravimo sebi idole, često i od moralnih nakaza ili bogatih ili korumpiranih ljudi, praveći kompromise između želja i očekivanja sredine

ĐUKIĆ: Mi svi dolazimo iz malih sredina, u nekom smislu svakako živimo u jednoj velikoj ,,maloj sredini“. Možda radikalnije da je nazovem i palankom. Odrastati u takvim sredinama je uvijek teže, izraziti se i istraživati, pogotovo sfere života za koje postoje nepisane, ali svima dobro poznate norme

nakon što odgleda ovu predstavu ponese osjećaj za nužnu subverzivnost.

- Crnogorsko društvo je društvo predubjeđenja, sujevjerja

i stegnutih odnosa. Mi obožavamo autoritete, pravimo sebi idole, često i od moralnih nakaza ili bogatih ili korumpiranih ljudi, praveći kompromise

između želja i očekivanja sredine. Ova sredina je uz to teško oboljela od potrebe uklapanja pojedinca u ukus mediokritetskog diktata, a ta se fenomenologija uvukla čak i u savremenu popularnu kulturu i avangardni umjetnički ešalon, da mislim da borba sa tim, unaprijed etabliranim i jakim protivnikom, ako je ikad i bude, mora biti ekstremno pametna, hrabra i bolna – rekao je Rakočević. Sredina prikazana u predstavi ,,Tre sorelle“ je palanačka, a dozvoljeno je samo ono što je propisano zvaničnim crkvenim i malograđanskim svjetonazorima. To je, smatra Rakočević, veoma blisko današnjoj crnogorskoj stvarnosti. - Gledajte samo kakve smo političke turbulencije prošli od početka devedesetih do danas, a nikad niži stepen društvene solidarnosti i emancipacije nijesmo imali. Pogotovo posljednja decenija može da posvjedoči o tom sunovratu, jer se u

digitalnim medijima još jasnije sagledava. Primitivizam je svugdje. Ne postoji društveno dobro, bilo to zemlja, firma, imovina, nematerijalna baština, da je elite, a sa njima i širi slojevi, nijesu opoganili i rastrgli između sopstvenih mizerija i orangutanskih interesa. Pomenuću samo neke: crnogorska obala, crnogorska himna, Ustav, Njegoš, Narodni muzej, Cetinjski manastir, Luka Bar, ski-centri, antifašizam, Morsko dobro, cijene kačamaka i naravno kokain – rekao je on.

Rakočević je istakao da u ovoj predstavi parodira nad našom stvarnosti.

- Svakako da se u predstavi ,,Tre sorelle“ radi o jednom veoma jednostavnijem vremenu (i drugačijem žanru), bez današnjeg modernog haosa i trke, već samo aludiram na činjenicu da su problemi sa kojima se nosi mala zapatana sredina danas u Crnoj Gori kao jednoj srednjovjekovnoj kape-

lici vidljivi na sasvim novi način, ali su i dalje isti – kazao je Rakočević. On je odlučio da u predstavu vrati scenu prizivanja đavola koja je u izvornoj studentskoj verziji bila izostavljena. Kazao je da je ta scena vraćena prije svega zbog zanatski opravdanih razloga, jer upotpunjava priču i obogaćuje motive kao polazne tačke za Neru, Bjanku i Rozu.

- Scena je, osim toga, dio mentaliteta, dio bokeške egzotike, ali i jaka značenjska ravan koja nas uvodi u nemogućnost životnog snalaženja mladih bića među vlažnim kamenim zidovima, okrutnim i neprobojnim – rekao je Rakočević.

DUH PALANKE

Đukić je kazala da ima osjećaj da se srž njenog lika za prethodnih devet godina nije promijenio.

- Njena motivacija, borba, prepreke i strahovi su isti. Strast i ljubav prema životu i poeziji su isti. Sve ono što diktira komad i ideja same predstave zadaje neke nepromjenjive okvire u kojima se ona razvija i mijenja i na to definitivno ne utiču godine. Međutim, mi smo odrasli i privatno i profesionalno. Pretpostavljam da je sada Bjanka dobila samo nove slojeve čistote i bjeline. Nekako intezivniije i punije osjećam njeno razbijanje stega i lanaca, a i imam osjećaj da me mnogo više pogađa finalni gubitak stečene slobode. Tako

Sa izvođenja ranije verzije predstave „Tre sorelle“, 2018. godine

Scena iz obnovljene predstave „Tre sorelle“

Jelena V. Đukić

Bugarska zainteresovana za arheološko nalazište u Podgorici

Pametni ljudi moraju snažnije da djeluju protiv društvenih ,,svetih pisama“

Najavljujući gostovanje na RUTA festivalu u Sarajevu s predstavom „Tre sorrele“, Zoran Rakočević je istakao da će ,,svaka sredina u ovom autentičnom bokeškom improvizorijumu pronaći svoje okove, svoje zidove, svoje dogme i razumijevati zašto su dužni da ih omekšavaju i lome“. - Dužni sebi i društvu, i naravno generacijama koje dolaze. Pametni ljudi moraju početi snažnije da djeluju protiv društvenih „svetih pisama“ koja isključivo pozivaju na isključivanje razuma i preispitivanja. Naše su nas političke elite, govorim za cio region, da bi lakše manipulisale i nama i javnim dobrima koje žele da rasprodaju, dovele u nizove zabluda i predrasuda i dužnost nam je da se probudimo –istakao je Rakočević.

On je dodao i da je to način na koji se čovječanstvo razvijalo. - Sve počev od renesanse (da ne idem više unazad) je pokušaj da se bolje definiše i etablira ljudska sloboda, jer je sloboda naše prirodno pravo koje su nam oduzimale države i crkve, to jest elite, buržoazija, viši slojevi. Tako su i nastajali zakoni, pobune, ustavi, rezolucije, deklaracije, konvencije i međunarodni poredak (koji opet mnogi zloupotrebljavaju). Tako je nastala i kompletna današnja naučno-stvaralačka baština - od Dekarta na, do recimo Žižeka, koja ostaje čovječanstvu, koliko god zabludjelo, kao jedan vječiti naboj, zlatna žica, istinit put. To neće zaustaviti ni današnji svjetski lideri i njima nadređeni korporativni magnati, jer znaju, kad ostanu sami, zaključani u svojoj sobi, da su i oni, svaki pojedinačno, od krvi, mesa i go*ana – rekao je Rakočević.

Sa podgoričkim muzejom restaurisaće mozaik na Duklji

PODGORICA - Predstavnici bugarske delegacije, države koja je ove godine počasni gost Podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, najavili su da će uskoro potpisati ugovor sa Muzejom u Podgorici, u okviru projekta vrijednog 67.000 eura, koji se odnosi na restauraciju mozaika na Duklji.

- Duklja je za nas velika priča. Drago nam je da je Bugarska to prepoznala. Ono je za nas najveće arheološko nalazište koje datira još iz rimskog doba, a koje nije do kraja istraženo, već svega oko 20 odsto. Radujemo se što će se bugarski stručnjaci uključiti – kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović tokom sastanka sa bugarskom delegacijom.

, preko Darvi-

da pretpostavljam da je najveća transformacija ipak moja, što sigurno utiče na bogatstvo unutrašnjeg Bjankinog svijeta – rekla je ona. Publika bi, kaže Đukić, trebala da nakon gledanja predstave preispita koliko živimo život i izbore koji su zaista bili naši.

- Koliko smo u stanju da se izborimo za ljubavi i slobode (namjerno su oboje u množini). Možda da razmislimo da li i u kojoj mjeri sputavamo nečije biće zbog pisanih i nepisanih pravila, očekivanja i sopstvenih strahova. Osim niza pitanja, iz ove predstave se nadam da će ponijeti Damjanovu tezu da ,,uzmu što im pripada“ - ne može nam niko dati ni ljubav ni slobodu, a to izgleda na ovom svijetu zna samo stranac, lutalica, đavo? – kazala je Đukić.

Povratak scene prizivanja đavola je, prema njenim riječima, pojačao strah da on (Damjan) nije ispunjenje snova, već sam đavo, ali i naše konačno oslobađanje i prepuštanje.

- Definitivno je dodatno zaoštrila pojedinačne scene sa Damjanom. Sa druge strane, što se tiče samog procesa, bilo je posebno zabavno raditi materijal koji (za razliku od ostatka predstave) nije postojao ovih devet godina – istakla je Đukić.

Odgovarajući na pitanje kako je u pristupu svom liku istražila granicu između duboko potisnute čežnje i straha od društvenih normi koje okivaju pojedinca, ona je kazala da

joj se čini da to i nije bio baš toliki izazov.

- Mi svi dolazimo iz malih sredina, u nekom smislu svakako živimo u jednoj velikoj ,,maloj sredini“. Možda radikalnije da je nazovem i palankom. Odrastati u takvim sredinama je uvijek teže, izraziti se i istraživati, pogotovo sfere života za koje postoje nepisane, ali svima dobro poznate norme. Biti drugačiji i raditi stvari drugačije je u takvim sredinama više ludost, mnogo manje hrabrost. Jako je lako ,,zamisliti“ da se razvijaš u takvom društvu. Ne treba puno mašte... Samo počnete da osluškujete ljude oko sebe. Onda bolje uočavate koliko je samo snova urušeno zbog straha što će reći prijeki sud sredine – rekla je Đukić. Sa druge strane, prema njenim riječima, Bjanka je u tom skučenom svijetu počela da piše, da stvara neki bolji i ljepši. - I bio joj je potreban samo vjetar da je pogura da prekrši i sva preostala pravila da bi pronašla sebe. Valjda sam optimistično djetinje to povezivala sa potrebom da se u ovoj sredini na bilo koji način neko umjetnički izrazi. Lako je razumjeti i prepoznati tu potrebu da kad već živimo u ovakvoj olupini od svijeta, kreiramo neki novi, bolji i ljepši, iako nepostojeći, ali u kom je moguće pronaći slobodu. To je valjda ono što svi mi pokušavamo na neki način. Samo se nadam da u toj želji ne izgorimo kao Bjanka. Mada, i u tom slučaju, vrijedi! –istakla je Đukić. A. RADOVIĆ

Ona je dodala da Ministarstvo kulture i medija ulaže maksimalan trud i sredstva kako bi ovaj segment bio dodatno unaprijeđen.

- Država, zajedno sa novom upravom Glavnog grada, postaraće se da se Duklja što bolje valorizuje, da se obradi stručno arheološki i konzervatorski, te da se na što bolji način predstavi kako građanima, tako i turistima - kazala je ministarka Vujović. Bugarska, kako je saopšteno, snažno podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu. Otvaranjem ulice koja no-

si ime bugarskog književnika Ivana Vazova počeli su i Dani bugarske kulture u Crnoj Gori, organizovani pod pokroviteljstvom potpredsjednice Republike Bugarske Ilijane Jotove. Ona vjeruje da će Crna Gora 2028. godine postati članica Evropske unije. - Posljednjih godina ste stvarno puno napredovali, o čemu svjedoče i brojne pohvale iz drugih zemalja. Taj napredak sigurno će doprinijeti realizaciji novih zajedničkih projekata i aktivnosti. Vjerujem da zajednički možemo organizovati turističke i kulturne rute, festivale, kao i formirati

asocijaciju starih prijestonica Balkana. Na ovom prostoru Evrope dijelimo bliskost, o nama se možda ne zna dovoljno, ali imamo izuzetno mnogo toga da ponudimo - poručila je Jotova. Ministar kulture Bugarske Marijan Bačev, koji prvi put boravi u našoj zemlji, fasciniran onim što ona nudi, istakao je da su odnosi između naše dvije zemlje uvijek bili na visokom nivou, uz transparentnu komunikaciju na svim instancama, bez otvorenih pitanja. Naglasio je da će Bugarska i ubuduće snažno podržavati Crnu Goru na njenom putu

Međunarodno takmičenje gitarista 30. i 31. maja u Tivtu

Toljić i Marin gosti koncertnog programa

PODGORICA - Devetnaesto izdanje međunarodnog takmičenja gitarista (Montenegro International Guitar Competition) biće održano 30. i 31. maja u Tivtu. Takmičenje će se odvijati u dvije kategorije - solo gitara i kamerni ansambli s gitarom.

Prijave se šalju do 20. maja u ponoć na mejl adresu montenegro.competition@gmail. Na sajtu guitarmontenegro.com zainteresovani mogu pronaći pravilnik sa propozicijama takmičenja, kao i prijavni formular.

I ovoga puta festival, pored takmičarskih, uključuje i koncertne aktivnosti. Prve večeri, 30. maja, u sali DTV Partizan, Centra za kulturu Tivat u 20 sati održaće se koncert edukativnog karaktera, pod nazivom ,,Takemicu i Henke - muzika prirode i čovjeka“. Koncert će održati crnogorski gitarista Vasilije Toljić, višestruko nagrađivan i školovan u Parizu, Strazburu i Mastrihtu, poznat po programima koji povezuju

epohe, estetike i forme. Drugog dana festivala u 20 sati na Velikoj sceni Centra za kulturu Tivat publika će imati priliku da uživa u nastupu španske umjetnice Laure Marín Ova dvadesetjednogodišnja pjevačica i gitaristkinja iz Galicije stekla je svjetsku i regionalnu popularnost interpretacijama balkanskih hitova na jezicima bivše Jugoslavije, koje objavljuje putem društve-

nih mreža. Uz studije Galicijsko-portugalske filologije, Laura paralelno gradi muzičku karijeru koja je približava ovdašnjoj publici. Ulaz na oba koncerta je slobodan. Takmičenje realizuje Anagastum Guitar Society, uz podršku prijatelja festivala – Centra za kulturu Tivat, Euro-Unit Crna Gora, Yamaha i graditelja gitara Andreasa Marvija. A. Đ.

ka članstvu u Evropskoj uniji. - Bugarska je počasni gost 19. Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja i u okviru njega smo organizovali predstavljanje veoma velikih bugarskih autora. Nadam se da ćemo u budućnosti razmjenjivati iskustva i u oblastima folklora i etno muzike. Možete računati i na naše znanje i dugogodišnju praksu u tim segmentima - poručio je Bačev. On je inicirao potpisivanje novog programa saradnje iz oblasti kulture između Ministarstva kulture medija Crne Gore i istog resora u Bugarskoj. R. K.

„Iskra“ uskoro

u Budvi

PODGORICA - Monodrama „Iskra“, nastala prema tekstu Ružice Vasić, u režiji Dejana Cicmilovića, biće izvedena u petak, 16. maja u 20 sati, u amfiteatru SMŠ „Danilo Kiš“. „Iskra“ je priča o životu i djelu Nikole Tesle, iz specifične vizure njegove majke Đuke. Zasnovana je na istorijskim činjenicama, pismima, svjedočenjima, dokumentima, ali ima dodatni pečat pošto je protkana emocijama i ličnim doživljajem jedne majke. Monodrama se dotiče svih vrlina i mana Tesline ličnosti, u pokušaju da približi publici sreću, tugu, strepnju i ponos majke, koja, iako svjesna Nikoline veličine, ne može da ga vidi nikako drugačije nego kao sina. Kroz predstavu se saznaju činjenice, ali i doživljavaju ambijent i emocija porodice, vremena i rodnog kraja jednog od najvećih umova u ljudskoj istoriji. Majku Nikole Tesle igra Maja Kolundžija-Zoroe. Ulaz na predstavu se neće naplaćivati kao poklon Grada teatra budvanskim đacima i građanima povodom završetka školske godine. R. K.

sami, zaključani u svojoj sobi,

Delegacija Bugarske na sastanku sa ministarkom kulture na Cetinju

Košarkaši Budućnost Volija večeras (21 h) u „MTEL Dvorani Morača“ dočekuju Megu u prvom meču četvrt nala plej-ofa ABA lige

Važno je dobro krenuti

PODGORICA – Sve dobro

što je urađeno u ligaškom dijelu neće mnogo da vrijedi ako Budućnost Voli kroz plej-of ne potvrdi odlične partije u 30 kola regularnog dijela sezone ABA lige.

S obzirom na to da će u doigravanju za titulu Crvena zvezda i Partizan imati drugačije lice, jer su završili obaveze u Evroligi, da i Dubai traži svoju šansu, za tim Andreja Žakelja neće biti nimalo lako da i nakon plejofa bude ispred svih, naprotiv. Međutim, „plavi“ imaju obavezu da pokušaju da ponove 2018. godinu, kada su osvojili do sada jedinu titulu u regionalnom takmičenju, posebno što su ove sezone pokazali da mogu da se nose sa „vječitim rivalima“. Do eventualnih mečeva sa beogradskim timovima Budućnost mora da preskoči jednu stepenicu, četvrtfinale sa Megom i veoma važan će da bude prvi, večerašnji meč (21 čas) u „MTEL Dvorani Morača“.

TEŠKA SERIJA

Budućnost je ove sezone, u ligaškom dijelu, teško dobila mladi beogradski tim sa 77:69, dok je u gostima ubjedljivo izgubila (93:79), pa je jasno da će morati mnogo bolje u plej-ofu ako ne želi da rizikuje eliminaciju već u četvrtfinalu.

- Znamo da će ovo da bude veoma teška serija, Mega ima dosta mladih talentovanih igrača. Moramo da se pripremimo veoma dobro, da pristupimo utakmici sa maksimalnim fokusom. U plej-ofu je „sve ili ništa“ i znamo da nema opuštanja protiv bilo koga. Moramo da budemo na najboljem nivou u svakoj utakmici kada su u pitanju naš fokus i energija – kazao je Flečer Megi, jedan od najboljih šutera ABA lige. Na pitanje da li će ekipa da ima drugačiji pristup u plejofu u odnosu na regularni dio sezone, američki košarkaš je odgovorio:

- Mislim da smo imali dobru sezonu i ako bismo drugačije gledali na plej-of, mogli bismo sebi da stvorimo preveliki pritisak. Na neki način znamo da je drugačije, a naporno smo ra-

21-7

vodi Budućnost Voli u pobjedama protiv Mege u ABA ligi, a skor je 13-1 u Podgorici

dili da bismo došli do ove pozicije. Imali smo sjajan regularni dio sezone i ne želimo da to „prospemo“ sa nekoliko utakmica. Ne želimo sebi da namećemo preveliki pritisak, moramo da igramo slobodno, ali da, sa druge strane, igramo sa fokusom i intenzitetom da znamo da moramo da dobijemo utakmicu – dodao je Megi. Zahvaljujući prvom mjestu, Budućnost će da ima prednost domaćeg terena u plej-ofu. - Veoma je važno što ćemo da imamo prednost u „Morači“. Navijači su sjajni, pogotovo na velikim utakmicama. Prva utakmica je sad u 21 čas i nadamo

BARAĆ: Budućnost igra sjajno cijele sezone

Marko Barać, trener Mege, očekuje nikad neizvjesniji plej-of ABA lige.

- Ulaskom dva nova tima (Dubaija i Spartaka) mislim da je ABA liga dobila na raznovrsnosti i kvalitetu, što pokazuju rezultati tokom cijele sezone. Evroligaši su završili na drugačijim pozicijama nego što je to bilo ranije i to garantuje veoma uzbudljiv plej-of – rekao je Barać. Trener Beograđana je pohvalio rivala u četvrtfinalu. - Budućnost je dominantno završila na prvoj poziciji u ligaškom dijelu sezone, sasvim zasluženo. Igraju sjajnu košarku cijele sezone, „pogodili“ su sa igračima na najvažnijim pozicijama i ja im čestitam na svemu što su uradili do sada. Naravno, zna se u tom slučaju ko je favorit, međutim, ja sam siguran da moja ekipa ne poznaje strah i da ćemo tu seriju odigrati kao što smo odigrali svaku utakmicu do sada. Razvili smo naš način košarke i pripremamo se za Budućnost kao i za sve druge protivnike do sada – dodao je Barać.

Rezultati i parovi

Prekjuče

Partizan – Spartak 100:75 Sinoć

Crvena zvezda – Igokea 87:77 Danas ubai – Cedevita Olimpija (16.00)

Budućnost Voli – Mega (21.00)

Ulaznice po cijeni od četiri, šest i osam eura mogu se kupiti na biletarnici „MTEL Dvorane Morača“ od 10 sati do početka utakmice

MEGI: U nekim utakmicama sam mogao bolje da šutiram

Flečer Megi, jedan od najboljih evropskih šutera, nekadašnji rekorder NCAA lige po broju postignutih trojki, ove sezone sa perimetra šutira u slabijim procentima (38,8 odsto)

se da će što više navijača da dođe i da nas podrži, da nam daju dodatnu energiju za utakmicu – zaključio je Megi.

ENERGIJA I FOKUS

Budućnost je protiv Mege dva puta igrala u plej-ofu. Prvi put, u sezoni 2015/16, kada je Budućnost, takođe, bila prva u regularnom dijelu, Mega je bila bolja u polufinalu sa dvije pobjede (85:81 u Podgorici, 76:75 u Sremskoj Mitrovici). „Plavi“ su se revanširali prije dvije sezone sa dvije pobjede u četvrtfinalu, 94:77 kod kuće i 82:80 u gostima.

- Ekipa Mege je najmlađa u li-

nego što je to bio slučaj u bilo kojoj od prethodne četiri sezone od kada je stigao u Podgoricu (prvo u SC Derbi), u kojima nije išao ispod 42,4 odsto, a najbolje je trojke šutirao

gi koja nas je pobijedila u regularnom dijelu sezone. Mislim da u nedjelju moramo biti puno čvršći u kontaktu, da igramo sa dosta više energije. Imaju dosta visoke igrače na svim pozicijama i moramo sa dosta kontakta i energije da pristupimo tom meču i na kraju da slavimo - kazao je KenanKamenjaš, centar Budućnosti. Kamenjaš zna šta ne treba ponoviti da bi se izbjegao scenario iz poraza u beogradskom duelu dva tima.

- Mislim da energija i fokus moraju biti na puno višem nivou. Ovo je najbitniji i najljepši dio sezone, kreću utakmice za tro-

prošle sezone sa sjajnih 49,5 odsto. - Nijesam prezadovoljan šuterskom formom. U nekim utakmicama sam, vjerovatno, mogao bolje da šutiram. Ali, ne možete da

fej, a nemamo pravo na grešku. Moramo da pobijedimo i da budemo od prvog do posljednjeg igrača fokusirani na više od 100 odsto i energetski na visokom nivou – dodaje reprezentativac Bosne i Hercegovine.

Osim dobre igre, Budućnost je bila prva u ligaškom dijelu i zahvaljujući dobroj atmosferi u ekipi.

- Zajedništvo je jedan od najbitnijih djelova jedne sezone i tima, da baš tom energijom i hemijom između igrača zajedno prebrodimo teške i loše trenutke. Mi ovdje, igrači između sebe i sa stručnim štabom, provodimo više vremena nego sa

kontrolišete loptu, ili uđe ili izađe. Treba samo da se fokusirate na rad koji ulažete, šutersku rutinu i da šutirate sa samopouzdanjem i da će na kraju sve naći svoj balans – rekao je Megi.

porodicama. Gotovo svi znamo i lične probleme i dobre strane, i sve to prolazimo zajedno i to nas je krasilo ove sezone. Nadam se da će tako biti i u plejofu i da će se na kraju krunisati, ako bog da, trofejom ABA lige. Kamenjaš je ove sezone izabran u najbolju petorku lige, što mu je dodatni motiv za nastavak sezone.

- Svakim danom želim da budem sve bolji i bolji, da nastavim u tom ritmu, da opravdam ulogu koju sam dobio od trenera i kluba. samo da to bude motiv za dalje i da se opravdam u nastavku sezone – zaključio je Kamenjaš. S. JONČIĆ

PODGORICA – Dvorana: „Kuća košarke“. Gledalaca: 50. Sudije: Jokić (Podgorica), Kaluđerović (Herceg Novi), Ćetković (Zeta). Rezultat po četvrtinama: 27:15, 21:17, 18:16, 23:10.

SC DERBI: Sudar, Nil, Pavlićević 8, Anđušić 4, Bogdanović 3 (2-0), Hadžibegović 14 (1-0), Vučeljić 8 (3-1), Grbović 9 (1-0), Nikolić 8 (2-2),

Drobnjak 9 (5-3), Bogavac 11, Mirković 15 (6-4).

SUTJESKA: Šušić 2, Vebster 5, Barović 11 (5-3), Starovlah 5 (2-2), Vulević, Vujović 6 (4-4), Bojić 2, Spasojević 9 (2-2), Vojinović 9 (6-6), Mitrović 7 (4-4), Otašević, Nikolić 2 (2-2). Košarkaši SC Derbija napravili su prvi od dva potrebna koraka

ka plasmanu u finale plej-ofa Prve A EKO muške crnogorske lige – iako je igrao bez prvog plejmejkera Erika Nila, tim Petra Mijovića je bio više nego ubjedljiv kod kuće protiv Sutjeske, pobjedom od 89:58. „Studenti“ su dominirali u svim elementima igre, počev od skoka (46-34) i asistencija (23-7), do procenata šuta za

dva (54 – 31 %) i tri poena (44 – 18 %). Podgoričani su ubacili 15 trojki, a prednjačili su Emir Hadžibegović sa 4-4 i Luka Bogavac 6-3. Gosti su jedino bolje izvodili slobodna bacanja (25-23), pošto je SC Derbi promašio polovinu penala (20-10). Sutjeska je samo jednom vodila, u 2. minutu, nakon troj-

ke Vebstera (3:2), a SC Derbi je do dvocifrene prednosti stigao još u prvoj četvrtini (27:15), i ta razlika je samo rasla do kraja meča. U drugoj dionici je prednost Podgoričana išla do 19 razlike (48:29), a u trećoj do „plus 23“ (64:41). Gosti su potpuno pali u posljednjih 10 minuta, pa je u 36. minutu bilo maksimalnih 32 razlike za

SC Derbi (86:54)… Najefikasniji u SC Derbiju bio je David Mirković sa 15 poena, uz sedam skokova i pet asistencija, Emir Hadžibegović je dodao 14 poena i devet skokova, a Luka Bogavac 11 poena. Igor Drobnjak je imao po devet poena i asistencija. U nikšićkom timu jedini sa dvocifrenim učinkom je bio Filip Barović sa 11 poena, uz osam skokova. Druga utakmica u seriji do dvije pobjede igra se u utorak u Nikšiću (18 časova). S. J.

Flečer Megi na meču ligaškog dijela sa Megom u Podgorici

,,Revijalno“ u Baru – Crna Gora slavi povratak na veliku scenu

PODGORICA – Najlakše za kraj - crnogorski rukometaši večerašnjom utakmicom sa Slovačkom (18 h) završiće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2026. godine.

,,Lavovi“ će pred svojim navijačima u Baru proslaviti sedmi uzastopni plasman na EP, osmi ukupno, ovjeren prije tri dana u Vanti pobjedom nad Finskom od 33:28.

- Prezadovoljni smo zbog ovog uspjeha. Odradili smo posao koji je trebalo, u Finskoj smo ispoštovali ono što smo se dogovorili – rekao je Radojica Čepić

Crna Gora kao drugoplasirana iz kvalifikacione grupe 2 odlazi na šampionat koji će u januaru organizovati Norveška, Danska i Švedska.

Tim Didijea Dinara iz pet utakmica ima sedam bodova, dva manje od Mađarske, koja je bolja u međusobnom skoru. - Želimo što bolje da završimo grupu. Ostvarili smo planirano, ali sada nam je cilj da kvalifikacije završimo pobjedom, naročito jer igramo pred našom publikom – dodao je Čepić. Lijevi/srednji bek iz Pljevalja odlično je odigrao kvalifikacije i potvrdio da mu je samo bila potrebna veća minutaža u klubu kako bi ponovo pokazao o kakvom se potencijalu radi. Čepić je uz Branka Vujovića

iznio najveći teret u napadu, a bio je i jedan od ključnih igrača u odbrani.

Dvadeset dvogodišnji rukometaš Krinsa iz Lucerna biće jedan od lidera i u januaru u

Skandinaviji, kada će ,,lavovi“ i pored brojnih dobrih stvari u kvalifikacijama morati da budu na višem nivou nego u prethodnih pet utakmica. - Ima prostora za napredak u

Radojica Čepić na meču u Finskoj

igri. Radićemo još više i bolje da bismo bili spremni za ono što nas čeka u januaru – poručio je Čepić. U crnogorskoj reprezentaciji vjerovatno je najjača konku-

Grupa 2

Pred posljednje kolo kvalifikacija upražnjeno je još osam

mjesta na EHF Euru 2026

rencija na lijevom krilu, gdje

Dinar može da računa na odlične Aleksandra Bakića i Miloša Vujovića, a treća opcija je Filip Vujović

- Završili smo posao što se tiče plasmana na Evropsko prvenstvo i ostvarili još jedan veliki uspjeh za ovu generaciju. Čeka nas meč u Baru, da pred našom publikom okončamo kvalifikacije na pravi način – rekao je Bakić. ,,Lavovi“ su sa Slovačkom igrali u novembru i pobijedili 38:35. Večerašnji rival je na posljednjem mjestu na tabeli, bez ijednog boda – posljednjih 60 minuta u kvalifikacijama trebalo bi da predstavljaju egzibiciju za Bakića i drugove.

- U martu smo izgubili od Mađarske u Podgorici i ostali smo dužni našoj publici. Želimo da grupu završimo pobjedom, igramo u Baru poslije druže vremena i očekujem punu ,,Topolicu“ i veliku podršku sa tribina – istakao je rukometaš hrvatskog Neksea. Crnogorska reprezentacija doživjela je težak udarac prošle godine, kada je eliminisana od Italije u baražu za Svjetsko prvenstvo. Propustila je veliko takmičenje kada to nije smjelo da se desi, ali aktuelna generacija i dalje je u godinama kada može da uradi velike stvari. - Eliminacija od Italije bila je veliki neuspjeh, ali vratili smo i ostvarili veliki rezultat u ovim kvalifikacijama. Ova generacija ima veliki kvalitet, pokazao je to posebno remi s Mađarskom u gostima. Nadam se da je ovo samo jedno u nizu velikih takmičenja na kojima ćemo nastupiti – poručio je Aleksandar Bakić. N. KOSTIĆ

SBbet

Prva liga

(ž) ,,Plave“ silne, Ulcinj sačuvao elitu

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti II opravdale su ulogu favorita u SBbet najjačoj crnogorskoj ligi. ,,Plave“, koje su u posljednjih nekoliko kola imale veliku pomoć od đevojaka iz prvog tima, ostvarile su ukupno 20 pobjeda uz remi. U posljednjem kolu u Baru bile su ubjedljive protiv Mornara 7 (39:19) koji će, a nakon velike pobjede Ulcinja u gostima protiv favorita Tivta (34:31), od naredne sezone u Drugu ligu. Ulcinjanke su izbjegle niži rang zbog boda više od Baranki.

Zanimljivu ekipu ima Levalea 2010, koju protiv Budućnosti očekuje borba za titulu i finale Kupa.

Nikšićanke su prvenstvo završile učinkom 14-2-5, osvojile drugo mjesto, a u posljednjem meču savladale su u gostima Zetu 33:25. Zeta je šampionat završila na poziciji šest (5-2-14). Rudar i Trebjesa Bemaks u Podgorici odigrali su rezultatski manje uzbudljiv meč. Domaće su od kraja poluvremena počele da prave razliku i slavile 26:21. Ekipa iz Nikšića prvoligaško takmičenje završila je na trećem (12-1-8), a filijala Budućnosti na petom mjestu (10-1-10).

Tivćanke su nakon poraza od Ulcinjanki završile takmičenje na četvrtom mjestu (11-28). A.M.

,,El klasiko“ odlučuje o tituli?

PODGORICA - Četiri kola prije kraja u španskoj La Ligi ostala su dva kandidata za titulu.

Podrazumijeva se da su to Barselona i Real Madrid, a ko će biti šampion – možda će se sve znati poslije današnjeg ,,el klasika“, koji se igra u 16.15 sati na ,,Monžuiku“.

Barsa ima četiri boda više od Real Madrida, ali je uzdrmana eliminacijom od Intera u epskom polufinalu Lige šampiona. Katalonci su do nadoknade revanša imali rezultat za prolaz, pa onda sve prokockali.

Teško je oporaviti se od takvog šoka i potrošnje, još teže kada je protivnik Real Madrid. - Ovaj derbi ima ogroman značaj i imamo energije da ostvarimo pobjedu. To će biti naš cilj od prvog zvižduka. Nije bilo lako poslije poraza od Intera, ali radili smo dobro i moramo da pokažemo samopouzdanje.

Ne mislimo o tabeli, to nije naša briga – izjavio je trener Barselone Hansi Flik

Ni trener Reala Karlo Anćeloti ne smatra da će eliminacija Barse iz LŠ uticati na današnji duel.

- To je fudbal. Kada dobijete udarac, postoji šansa da reagu-

jete i oporavite se. Normalno je da budete pogođeni, ali fudbal daje priliku da okrenete stvari u svoju korist. Gledao sam utakmicu i bila je fantastična, ravnopravna, između timova različitih karakteristika. Treba čestitati Interu, ali niko ne bi mogao ništa da kaže i da je Barselona ušla u finale – istakao je Anćeloti. Barselona ima četiri vezane

pobjede nad Realom.

mo pobjeda i pokušaće da je ostvare bez čak pet defanzivaca (Mendi, Ridiger, Alaba, Karvahal, Militao) i defanzivnog veznog (Kamavinga). - Za oba tima je veliki ulog. Ako Barsa pobijedi, imaće veće šanse da osvoji ligu od nas, ali ako mi pobijedimo, liga se otvara i svašta se može dogoditi u posljednje tri utakmice – naveo je Anćeloti. N. KOSTIĆ LA LIGA (35. KOLO): Barselona dočekuje Real Madrid

Barselona je prije 15 dana pobijedila Real u finalu Kupa kralja

- Neće biti lako. Real Madrid je uvijek ozbiljan protivnik, fantastičan su tim koji će dati apsolutno sve da pobijedi... Moramo biti spremni da se nosimo s obje strane njihove igre. Mogu vršiti pritisak čovjek na čovjeka i jaki su u kontranapadu, a imaju i izvanredan defanzivni stil – upozorio je Flik. ,,Merengesima“ odgovara sa-

PODGORICA - Lacio je u 96. minutu osvojio bod protiv Juventusa i ostavio otvorenom borbu za mjesto koje vodi u Ligu šampiona, s tim da su oba tima u nezavidnoj situaciji. Imaju po 64 boda, jedan više od šestoplasirane Rome, koja je odigrala meč manje – u ponedjeljak će gostovati Atalanti. Lacio će do kraja prvenstva igrati s Interom i Lećeom, Juve s Udinezeom i Venecijom. ,,Stara dama“ je na ,,Olimpiku“ vodila od 51. minuta, kada je Randal Kolo Muani zatresao mrežu na asistenciju Vestona Mekenija Devet minuta kasnije Juventus je ostao s igračem manje jer je Pjer Kalulu dobio crveni karton, a u 76. minutu trener Igor Tudor dao je šansu crno-

gorskom supertalentu Vasiliju Adžiću Ipak, na zaprepašćenje svih zamijenio ga je već poslije 10 minuta, kada je teren napustio i Fransisko Konseisao, koji je ušao na poluvremenu. - Izvinio sam im se, ali sam morao da ih zamijenim jer su nam trebali viši i iskusniji igrači. Pravi izbor koji bih ponovo napravio – objasnio je Tudor poslije meča. Umjesto Adžića ušao je srpski napadač Dušan Vlahović, a čudni potezi Tudora obili su mu se o glavu u dubokoj nadoknadi – dugi napad Lacija završen je pogotkom Matijasa Vesina u 96. nakon što je bio na pravom mjestu poslije odbrane Di Gregorija Adam Marušić igrao je za Lacio do 65. minuta. Ne. K.

PODGORICA – Utakmice

33. kola Druge lige donijele su dosta uzbuđenja, ali istovremeno produžila se neizvjesnost kako u borbi za baraž, a posebno za opstanak. Lovćen je igrao neriješeno, Igalo trijumfovalo i samim tim prišlo na samo tri boda (ali ima meč više), tako da je borba za baraž otvorena. Velika borba vodiće se za opstanak nakon što su Podgorica i Kom osvojili samo po bod. Nego, krenimo redom. Lovćen je osvojio bod na Zlatici protiv Koma (0:0), iako je od 16. minuta igrao sa igračem manje, jer je golman Šaban Kolić dobio crveni karton. Kom je želio da iskoristi brojčanu prednost, ali nije uspio, pa je remi slaba utjeha za domaće. Igalo kasni tri poena za Lovćenom, ali i uz meč više, koji ima tim sa Primorja. Oni su savladali Grbalj 2:0. Domaći su poveli na kraju prvog polu-

vremena. Nelson Augustin Kordova razmijenio je dupli pas sa Ognjenom Rolovićem i matirao golmana gostiju Davida Bjelicu. Duplirali su domaći prednost u 55. minutu, kada je Miloš Đurđević preciznim udarcem u dalji ugao donio 2:0 i već tada potvrdio trijumf svog tima. Derbi kola igrao se u Pljevljima, ali bez rezultatskog značaja. Domaći su uspjeli da slave protiv Mladosti Lob.bet nakon preokreta 2:1. Tim iz Donje Gorice stigao je u prednost golom Igora Vukčevića u 13. minutu. Napadač tima Nedjeljka Vlahovića iskoristio je centaršut Nikole Ukšanovića i pogodio za 0:1. Rudar je imao razloga za radost nakon sjajne igre u drugom poluvremenu. Izjednačili su u drugom minutu nastavka, nakon fantastičnog udarca Đorđa Magdelinića. Samo deset minuta kasnije isti igrač potpisao je preokret Pljevljaka – 2:1.

Zanimljiv meč viđen je na ,,DG areni“ - gdje su Podgorica i Iskra odigrale 1:1. Gosti su poveli u 34. minutu golom Pavla Pavićevića, koji je znao da kazni nesporazum odbrane domaćih. Podgorica je dobila priliku za izjednačenje, oboren je Nikola Pavlićević, sudija Nenad Čađenović pokazao na bijelu tačku, ali je Tomaš Đurović nakon Kupa još jednom pokazao da je majstor za penale, sjajno zaustavivši udarac Luke Bulatovića. Ipak, u samom finišu nova uzbuđenja. Prvo je oboren Pavlićević, Podgorica dočekala novi penal, a siguran je bio Miloš Vračar. U posljednjim trenucima Iskra je mogla do pobjede, ali Marko Šćepanović nije realizovao penal, ukupno treći na ovoj utakmici… R.P.

PODGORICA -Veliki kiks

Mančester sitija – tim Pepa Gvardiole odigrao je bez pogodaka na gostovanju Sautemptonu, ubjedljivo posljednjeplasiranoj ekipi Premijer lige, odavno prežaljenoj u borbi za opstanak. Dva izgubljena boda na ,,Sent Meriju“ mogla bi skupo da koštaju tim Pepa Gvardiole u borbi za Ligu šampiona - ,,građani“ na trećem mjestu imaju dva boda više od Njukasla, Čelzija i Aston Vile, četiri od sedmoplasiranog Notingem foresta. Svi osim Vile imaju meč manje.

U Ligu šampiona ide pet ekipa. Siti je imao 72 odsto posjeda lopte, 26 šuteva, pet u okvir gola naspram nijednog domaćina. Bilo je šansi, ali ostalo je 0:0 kao još jedna potvrda koliko je tim s ,,Etihada“ blijed ove sezone.

- Probali smo sve, trudili se, ali jednostavno nije išlo. Da smo imali jedan ili dva bolja završna pasa, možda bismo dali gol. Ovaj remi nam otežava situaciju, ali i dalje je sve u našim

neće biti najlošija ekipa u istoriji Premijer lige. Taj epitet ostaje ekipi Derbija iz sezone 2007/08, kada su osvojili samo 11 bodova uz gol razliku ,,minus 69“. Brajton je u gostima pobijedio Vulverhemtpon (2:0), Brentford je slavio na terenu Ipsviča (1:0), dok je Everton u Londonu nadigrao Fulam (3:1) Ne. K. PREMIJER (36. KOLO): ,,Građanima“

rukama. Ako pobijedimo Bornmut u narednom kolu, dosta toga bi moglo da izgleda drugačije. Ali prije toga ćemo se fokusirati na finale FA kupa –izjavio je Manuel Akandži, defanzivac Sitija. Sautempton je osvojio veliki bod, iako je još 6. aprila matematički ispao iz elite. Ovim remijem stigao je do 12. boda i

SERIJA A (36. KOLO): Lacio do boda u 96.

Pep Gvardiola

MERI EDIT DARAM: DVADESET GODINA BALKANSKE ZAMRŠENOSTI

Cetinje nije ni sanjalo što će naumiti Nikolin unuk

Poslije Zorkine smrti 1890, tast i zet svadili su se oko novca i Petar Karađorđević više nije viđen na Cetinju.

Jednog člana Okruglog stola, u to vrijeme, vrijedno je pomenuti, Grofa Luja Vojinovića. Grof Lujo Vojinović, iz Dubrovnika, došao je na Cetinje, da napiše novi zakonski sudbeni postupak. Ovaj bistri avanturista bio je zavidljivo gledan od Crnogoraca, a opet mnogo voljen od Kraljeve familije, koju je zanimao anegdotama i šalom.

Govorilo se da će on biti stalno Ministar pravde, ali je ostavio Crnu Goru prilično iznenada, govorilo se, a cherchez la femme affair. On je tada otišao u Bugarsku, kao vaspitač mladoga princa, da bi docnije držao isto mjesto i u Srbiji. On se ponovo povratio u Crnu Goru i predstavljao Crnu Goru na ambasadorskoj konferenciji u Londonu za vrijeme Balkanskog rata 1912-13. Za njega se govorilo da je duboko ušao u intrige Balkana i mi opet, sada, možemo čuti da je u Jugoslaviji.

Ništa nije zabilježeno da se desilo za vrijeme moga odmora 1901. Iduća godina bila je puna događaja.

GLAVA IV

SRBIJA I PUT TAMO

„Zlo bježi i kad ga ljudi ne gone, ali pravedan je hrabar kao lav.“

Dva puta sam dolazila u Crnu Goru i mnogo puta čula o Velikoj Srbiji. O prošlosti kad bih je htjela gledati srpskim očima, ja bih pročitala izvjestan broj jeftinih blijedo-crvenkastih i plavih knjiga, gdje je u stihovima izložena prošlost srpskog naroda. Kao što sada naduti Crnogorci (u izvorniku: big Montenegrins, prim. prir.) u najdekorativnijem odijelu u Evropi, kočeći se i šetajući gore-dolje glavnom ulicom na Cetinju, trošeći bezbroj crnih kafa i pijući rakiju, razgovaraju o slavnim danima, kad će biti svi Srbi ujedinjeni pod gospodarom Nikolom. Ali da oni preduzimaju išta aktivno, da ostvare taj zemaljski raj, ja tada nijesam imala pojma. Moj raspust 1902 bio je dospio. Ja sam riješila da idem daleko i vidim Srbiju lično, ali je prvo trebalo da odem u Crnu Goru, gdje bih mogla dobiti informacije i preporuke. Nije bilo ni jednog Engleza, koji mi je mogao što reći ili me uputiti na koju skorašnju knjigu, odnosno toga predmeta, gdje bih što mogla naći.

Fakt da je srpski prijestolonasljednik Aleksandar rođen na Cetinju je od interesa, jer još sada pokušava da se dočepa prijestola svoga đeda

Ovo je putovanje bilo za mene od ne male radosti, jer je to bila uistini radost, da počnem putovanje gnjuranjem sebe u nepoznate predjele, jer je još bilo moguće naći tu radost u Evropi u godini 1902. Po Citekoru Almanahu vidjela sam da svi pasoši moraju biti vizirani u Srpskoj Legaciji i tu se požurim.

Ja nikad ne putujem bez pasoša, zbog slučaja koji se može uvijek desiti; i često, u Parizu, tako blizu kuće, papiri identiteta mogu biti korisni. Ali ja prije toga nikad nijesam tražila specijalnu vizu. Laka srca zazvonila sam na zvonce Legacije i veselo ponudila mladiću, koji mi je primio pasoš da ga upiše za vizu. On mi reče da pričekam. I čekala sam dotle, mada nisam potpuno nova za poznavanje Bliskog Istoka, da sam se počela čuditi, kakva je to neodoljiva svjetska politika mogla toliko zadržati Srpskog Ministra. Lica su kradomično gledala u mene kroz poluotvorena vrata i skretali ih natrag kad sam ja srela njihov pogled. Na posljetku bila sam pozvana kod g. Milićevića Ukočeno, upitao me je zašto hoću da putujem u Srbiju. Moj odgovor bio je da, pošto sam proputovala Crnu Goru, hoću sada da proputujem i Srbiju i vidim i druge srpske zemlje. Njemu se to nije svidjelo.

Ja sam stvar pogoršala, utoliko što sam se potanko pozabavila radom i iskustvom u Crnoj Gori, jer nijesam imala pojma, tada o tom faktu, da ništa nema mrznije jednoj slovenskoj državi nego druga slovenska država i istinito mišljenje ne godi im.

On je nastojavao da mu se da „definitivna informacija“. „Šta ću ja tamo da radim?“

„Putovati, skicirati i fotografisati i skupljati zanimljivosti“ – rekla sam.

On mi je oštro dao na znanje da ima i drugih zemalja u Evropi gdje bih ja to sve mogla činiti.

Njegovo držanje bilo mi je nerazumljivo, jer su tada strane zemlje posmatrale kao dobit da dolaze turisti i dočekivani sa sa rašrenim rukama, a hoteli jedva čekali goste. On mi je s druge strane bio potpuno nerazumljiv, kao drugi ljudi na Balkanu, da on ne može da shvati da putovanje može biti bez političkog cilja.

Ja sam bila potpuno nesvjesna da ubistva na kojima je Velika

Srbija bila sagrađena, da se opet zavjera stvara.

Bez oklijevanja, ja upitah: „Zar je putovanje u Srbiju tako opasno?“

Metak je upalio. „Ne svima“, odgovorio je on brzo.

„Onda ja ne mogu ići?“

Poslije izvjesnog razgovora, pristao je da mi da vizu, pod uslovom da kad dođem u Beograd, odem pravo u Britanski konzulat i ne činim ništa bez savjeta konzulovog. On je potpisao s primjedbom da on ne odgovara. Ja platim i odem zadovoljna, potpuno nesvjesna da mi je sada u stršljenovo gnijezdo potpuno slobodno ući. Od srpske politike ja ništa do tada nijesam znala, sem toga fakta da je Kralj Aleksandar bio nepopularan, zahvaljujući nesrećnoj ženidbi, a još više nesrećnom pokušaju Kraljice Drage da poturi lažnog nasljednika zemlje, pretvarajući se da je trudna; da je karijera njegovog oca bila dramatska i da je istorija Srbije za čitavo vrijeme njene nezavisnosti bila jedna duga krvna osveta između dvije protivničke dinastije Karađorđevića i Obrenovića. Ni jedna od njih, izgleda, nije bila popularna u Crnoj Gori. Kad sam došla na Cetinje, ja sam govorila raznim licima o mojoj namjeri da vidim Srbiju. Prilično me je iznenadilo da niko nije nudio preporuku, nego su često samo ponavljali: da je Crna Gora krem Srpske nacije i da treba da vodi Srbiju slavi. Ja sam mislila da samo moje pominjanje Crne Gore i

Dva puta sam dolazila u Crnu Goru i mnogo puta čula o Velikoj Srbiji. Crnogorci u najdekorativnijem odijelu u Evropi, kočeći se i šetajući gore-dolje glavnom ulicom na Cetinju, trošeći bezbroj crnih kafa i pijući rakiju, razgovaraju o slavnim danima, kad će biti svi Srbi ujedinjeni pod gospodarom Nikolom

poznavanje s njom biće dovoljno da mi osigura dobrodošlicu. Blizu vrata manastirskih, na Cetinju, je grob jednog Karađorđevića i sveštenik mi ga je pokazao i rekao mi da familije Karađorđevića i Petrovića bile su u velikim prijateljskim vezama. Knjaz Nikola je udao svoju kćer Zorku za Petra Karađorđevića rivala Obrenovića i pretendenta na Srpski prijesto 1883, na Cetinju, gdje je mladi par živio i izrodio troje djece, ali da su se poslije Zorkine smrti 1890, tast i zet svadili oko novca i Petar više nije viđen na Cetinju. Fakt da je današnji prestolonasljednik Aleksandar rođen na Cetinju je od interesa, jer još sada pokušava da se dočepa prijestola svoga đeda, ali o tome docnije. U 1902 tako se nije ni sanjalo. Samo grof Boljati, tadašnji Ministar Talijanski u Crnoj Gori, uzeo je aktivnog interesa za moj plan. „Bože moj“, rekao je, „Šta vas je naročito podstaklo da putujete po Balkanu.“

On je mrzio Cetinje, ali mi je objasnio da je bolje primiti nešto i jedan stepen manje, nego ići u Buenos Ajres, zato bar što je Cetinje bliže Rimu. Vas ništa ne dira, produžio je, a mene sve dira. „Vaš metod razgledati zemlje je nesumnjivo bolji, ali ja sam zadovoljan sa onim što mogu vidjeti sa prozora jednog dobrog hotela.“

Nije srećom bio jedini grof Boljati u svom pokušaju, fakt koji je mogao uplivisati na političku situaciju u Evropi.

On je održavao diplomatsko mjesto u Beogradu i bio vrlo radoznao znati kako putovati do Beograda. „Prije vi nego ja!“ Smijao se i odmah mi izvede nacrt puta kroz glavne gradove i govorio mi je o prvim utiscima u toj zemlji. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Cetinje krajem 19. stoljeća

Princ Aleksandar Karađorđević sa svojim vaspitačem Lujom Vojinovićem

Srpski kralj Aleksandar Obrenović

Opraštam se sa velikom tugom od moga ujaka

JANKA – JAŠA VLAHOVIĆA

Uzora moga djetinjstva i odrastanja. Tvoje riječi „Forca Djovani“ ostaju da opominju na sve što bijaše samo naše. Praznina koja nastaje tvojim odlaskom u mom životu ostaje duboka i trajna. Ostadoh te željan. Žali za tobom vječno

Našoj dragoj

MILOŠ

LJUBICI JANKOVIĆ

Bila si nam najsjajniji zrak podrške, ljubavi i prijateljstva.

Sijaćeš kroz bezbroj uspomena.

Počivaj u miru. Volimo te, SUNCE!

JELENA, TANJA i MIĆO

Posljednji pozdrav dragoj

LJUBICI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. BUBA i ZORAN MUHADINOVIĆ

Draga LJUBICA

Za tobom žali

JAŠARE

Bio si mi više od brata kojeg nikad nijesam imao. Hvala ti na svemu što si uradio za mene. DUŠKO RADOVIĆ

JAŠARE

Ništa više neće biti isto. S tobom smo navikli samo da se radujemo. S vječitom tugom za tobom tvoji DULE, VERICA, JELICA i UROŠ.

Kako brate, kako sestra da te isprati, a ti si trebao mene, e moja rano doviječna

Ne brže od života, moj brate, moja tugo, zakletvo moja i moj oslonče, kome ruku da pružim, e crna moja i tvoja sudbino. Zašto mi te smrt ugrabi u tvom životnom letu i ostavi pustoš. Skamenjena molim se da me što prije zagrliš.

Familija pokojnog VOJA Dušanova JANKOVIĆA

Neutješna sestra VESNA MEDENICA

Nijemi od bola opraštamo se od našeg dragog ujaka

JANKA VLAHOVIĆA

Bio si naš Jašo uvijek i zanavijek. Dobrota, pažnja, oslonac!

Tvoje: MARIJA i DORIS

JAŠO

Neđelja, 11. maj 2025.

Posljednji pozdrav JANKU

Tvojim iznenadnim odlaskom ostavio si nevjericu i tugu koja je još veća zbog boli i tuge tvoje porodice i naše Nele. Čuvaćemo ti je a ti jezdi na svom motoru kroz neke druge svjetove.

MIRA, VERICA, TANJA, LJILJA, MARIJANA

Posljednji pozdrav kumu

Posljednji pozdrav prijatelju

Krasile su te najljepše ljudske osobine, a nama je čast i za ponos što smo te imali za prijatelja.

MILETA SAMARDŽIĆ sa porodicom

PORODICA BAROVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri

SMILJKI SEKULIĆ

Od sestre BOSE sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu

Počivaj u miru. MIOMIR

Posljednji

Posljednji pozdrav dragom

PREDRAGU PEŚI PEROVIĆU

ŽELJKO GRBOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu VESKU

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru. MILKA sa porodicom

Posljednji pozdrav dobrom prijatelju

Počivaj u miru. IĆE LARA KAKO MU GA BILO. Porodica pok. BAJE

Opraštamo se od našeg dragog VESKA

Počivaj u miru SANJA BRNOVIĆ sa porodicom

307

Posljednji pozdrav dragoj majci

SLAVKI Vojovoj STOJANOVIĆ rođenoj VUKČEVIĆ

Sa poštovanjem i velikim žaljenjem opraštamo se od Tebe, Majko.

Hvala ti na časnom i poštenom životnom putu! Hvala ti na hrabrosti i dostojanstvu s kojim si koračala kroz život, bez obzira na teškoće koje su te pratile! I veliko ti hvala, majko, na svemu što si za nas uradila. Mirno i spokojno sanjaj vječni san u zagrljaju tvojih i naših najmilijih.

Tvoja ćerka LJILJANA sa djecom NEMANJOM i NIKOLINOM

329

Posljednji pozdrav dragom bratu

VESKU Teško je riječima opisati koliko je bolan ovaj rastanak. Počivaj u miru. RAKE i VJERA

sa porodicom

Dugogodišnjem

poznatljivosti naše Ustanove. Porodici Perović upućujemo naše iskreno saučešće.

RILU

Posljednji pozdrav dragom bratu

VESKU

Hvala ti za iskreno druženje, ljubav, poštovanje i iskrenost koju si nam pružao čitavog života. S tobom odlazi dio naših života, a uspomene na tebe ostaju sa nama.

Kumovi VASO i LUKA GAZIVODA sa porodicama

Posljednji pozdrav

VESKU

GOJKO KALUĐEROVIĆ 330

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

VESKU

Riječima ne možemo opisati tugu i bol što osjećamo. Zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru.

RADOVAN sa porodicom

Posljednji pozdrav

313

VESELINU

Počivaj u miru, moj voljeni brate, i neka ti moje suze ne remete mir.

Posljednji pozdrav dragom

11.

Đede, Hvala ti što si mi pružio i zamijenio roditeljsku ljubav i podršku.

IGOR ĐUROVIĆ sa porodicom 335

Posljednji pozdrav

Dragi naš brate, đevere i striko.

Bio si mnogo hrabar i jak, tvoju dobrotu i milosrdnost čuvaćemo u srcima. Počivaj u miru.

MIJO sa porodicom

Posljednji pozdrav, dragi

Neka ti je laka zemlja i neka ti duša nađe mir među našima koje je vječnost već prigrlila Počivaj u miru

Dragi tata

Sve je u životu prolazno, pa i život. Ti si ga živio punim plućima, nesebično. Za tobom ostaju uspomene i djela koje imaju neizbrisiv trag.

Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nam nesebično davao.

Živjećeš vječno u našim mislima i srcima. Počivaj u miru i neka ti je laka sveta crnogorska zemlja po kojoj si prkosno koračao.

Tvoji ANA, VASO, HELENA

Posljednji pozdrav dragom zetu

ADŽIĆU

Dragi tata

318

Od porodice pok. PENJA MILAŠEVIĆA 346

Hvala ti za ljubav, podršku, sigurnost koju si mi pružao svakog dana.

Hvala ti što si me naučio kako se voli, prašta i ide kroz život uzdignute glave.

Zauvijek ćeš biti sa mnom u svakom koraku, u svakom dahu.

Počivaj u miru, moj dobri tata. Volim te beskrajno.

Tvoja ćerka TANJA sa porodicom

Tvoj brat MIROSLAV 316 Dragi

Posljednji pozdrav svom kumu

Veliki, hrabri čovječe, neka tvoja plemenita i iskrena duša počiva u miru.

DANIJELA MILOŠEVIĆ sa porodicom

VESKU ADŽIĆU

Počivaj u miru, dragi kume

DRAGAN PAVIĆEVIĆ sa porodicom

Bio si poseban. Onaj rijetki čovjek koji je uvijek bio spreman da pomogne svakome, da ponese i ono što drugi nisu mogli ni da dotaknu. Život te nije mazio, ali ti si njega gledao u oči - pravo i bez straha. Neka ti vječni pokoj pod crnogorskim nebom bude mirniji nego dani koje si proveo na zemlji. Počivaj u miru!

DRAGANA ĐUROVIĆ

VESELINU

VESKU

VESKO

Tvoj unuk ĐORĐE MUGOŠA

VESKO

i PAVLE

Posljednji pozdrav voljenom kumu

VESKO

SJEĆANJE

11. 5. 2004–11. 5. 2025.

MIŠKO S. ŠARANOVIĆ

Otišao si tiho, časno, dostojanstveno, onako kako si živio. Bio si naša snaga, oslonac, naš ponos. Čuvamo te u našim srcima

Tvoje: majka ANĐELIJA, sestre OLGA – SONJA i MOMIRKA

MILORAD-MIŠKO ŠARANOVIĆ

11. 5. 2004–11. 5. 2025.

Godine ne mogu izbrisati sve lijepe uspomene na tebe.

TVOJA PORODICA

Navršilo se dvije godine od smrti našeg voljenog

SAVA Mirova ĐUROVIĆA

Počivaj u carstvu nebeskom i neka Te anđeli čuvaju. Hvala Ti na velikoj bratskoj brizi i ljubavi. Tvoj brat ŽARKO i snaha SNEŽANA

341

Dvadeset i tri godine se navršavaju od smrti našeg

VLADIMIRA Slobodanovog KALEZIĆA

Dragi Vlado, mnogo godina praznine, boli i patnje bez Tebe, Tvog humora i dobrote. Počivaj u nekom boljem i mirnijem svijetu.

11. maj, danas je tvoj rođendan

VESNA RUŽIĆ

Tvoj muž MILJAN

Prođoše dvije godine od smrti našeg dragog supruga i oca

ŽARKA M. DRAGIŠIĆA

Vrijeme prolazi, ali bol za tobom ostaje isti. Ponosni smo na tebe i tvoj životni put. Počivaj u miru i neka ti naše suze ne remete tvoj vječni mir.

Zadržaćemo te u dragoj uspomeni. Tvoji supruga BISERKA, sinovi DEJAN i DUŠKO

Četrdeset je dana od smrti moje majke

VASE

Hvala ti na hrabrosti i dostojanstvu koje si pokazala noseći se sa mnogim nedaćama koje su pratile tvoj život, pa i onim najbolnijim.

Hvala ti i na bezrezervnoj podršci i ljubavi koju si pružila meni i mojoj porodici.

Nadam se da si našla mir i spokoj u vječnom zagrljaju tvoga sina i unuka.

PILA sa porodicom

Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš

302

SAVO ĐUROVIĆ

Vrijeme prolazi, a mi još nijesmo navikli da te nema. Ostavio si sve lijepe uspomene koje se ne brišu, sjećanja koja ne blijede, i dobrotu koja se pamti. Sa ponosom te pominjemo, a sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo u srcu.

327 Četrdeset dana od smrti naše ujne

VASE GLENDŽE

VIDO i VERA LATKOVIĆ sa porodicom

328

Navršava se 40 dana od smrti voljene sestre i tetke

VASE GLENDŽE rođene JOVANOVIĆ

Počivaj u miru pored onih koje si mnogo voljela, neka ti je laka crna zemlja. Tvoje sestre ANĐE, STANKA i VJERA

SJEĆANJE

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema.

Živiš u svakoj našoj riječi i uspomeni.

Tvoji: SLAVICA, SIMO, IVAN i NIKOLA

301

303

Dvije godine nije sa nama brat i stric

SAVO ĐUROVIĆ

Živiš u našim srcima i mislima. Počivaj u miru.

SVETO, ANA, SANJA i BRANKO

Tvoji: BEKA, VESNA, IGOR, IVANA i VUK

TVOJA PORODICA

Neđelja, 11. maj 2025.

Četrdeset je dana od kada nas je napustila naša voljena

NEVENKA NENA OTAŠEVIĆ

Draga Majko, Teško je i bolno pisati ove redove i na ovaj način se sjećati da više nisi sa nama. Ništa ne može zamijeniti tvoj odlazak i veliku prazninu koja je ostala. Nije bilo vremena da sa tobom podijelimo sve radosti o kojima si sanjala i duboko u svom plemenitom srcu željela.

Nedostaju nam tvoj topli osmijeh, blaga riječ i vječiti optimizam. Znamo da sa nekog boljeg mjesta bdiš nad nama i šalješ nam svoju bezuslovnu ljubav i podršku.

Vječno ćemo te čuvati u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji: MILOŠ, MARKO i LIDIJA

Četrdeset je dana od kada si nas napustila. Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje.

ŽELJKO OTAŠEVIĆ sa porodicom

Draga strina

NENA

Četrdeset dana od smrti naše voljene sestre

NENE

Ne postoje riječi da iskažu našu tugu i bol koje si ostavila svojim iznenadnim odlaskom. Praznina u duši će biti vječna kao i ljubav, ponos i sjećanje na Tebe. MIRA, BRANKA, SVETLANA

320

VUJOVIĆ

Tiho i dostojanstveno si nas napustila kao što si provela svoj život.

Bila si žena neizmjerne snage, uvijek spremna da poneseš svoj i tuđi teret.

Tvoja dobra duša će se naći u zagrljaju tvog voljenog Ivice i svih onih koji su ti nedostajali sve ove godine. Počivaj u miru.

Sjećanje na tvoju plemenitost, dobrotu i neizmjernu ljubav živjeće zauvijek u našim srcima. MILICA KADIJA sa porodicom 322

Danas je četrdeset dana od smrti naše

BRANKE

Tvoju dobrotu, pažnju i ljubav kojima si nas obasipala vječno ćemo pamtiti i čuvati od zaborava. Porodica pokojnog RAKA i sestra DIDA

325

Tvoj brat i ujak FILIP sa porodicom

Voljena sestro

Otišla si bez pozdrava, mi to teško prihvatamo. Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružala.

RADMILA sa porodicom

Draga sestro, s ponosom čuvaćemo sjećanje na tebe i tvoju plemenitost, dobrotu i ljubav koju si nam pružala. Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru. STANE i BAJO sa porodicom

BRANKA

40 dana od smrti voljene sestre, tetke i zaove

NENO