Dnevni list POBJEDA 10.05.2025

NIKŠIĆ – Predsjednik op-

štine Nikšić i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević juče je, povodom Dana pobjede nad fašizmom položio vijenac na spomenik partizanu-kuriru Draganu Kovačeviću u tom gradu. U govoru koji je tom prilikom održao, istakao je kako danas „nigdje kao u Crnoj Gori, deklarisani antifašisti nemaju više zabilježenih fašističkih ponašanja“.

S obzirom na neprimjerene izjave i ponašanje koje prate skoro svako javno pojavljivanje čelnog čovjeka Nikšića, a zbog kojih je već nekoliko godina u kontinuitetu pod lupom tužilaštva, jučerašnji njegov istup posebno dolazi do izražaja.

ANTIFAŠISTI

Prvi čovjek grada pod Trebjesom, prepoznat po raznolikom govoru mržnje i veličanju četničkog pokreta, obišao je spomenik koji se nalazi u dvorištu JPU „Dragan Kovačević“. Tom prilikom je podsjetio kako je Kovačević, inače bratanić i kurir Save Kovačevića, bio jedan od najmlađih boraca u Drugom svjetskom ratu. U kratkom govoru je istakao kako ljudima i djeci poput Dragana Kovačevića „dugujemo zahvalnost zašto danas živimo u slobodi“. Smatra da se dolazak slobode u Evropu 9. maja 1945. godine mora obilježavati, ali ističe kako su se od tada neke uloge promijenile. – Čak i prije Drugog svjetskog rata, jedan američki intelektualac Hjui Long predvidio je da ćemo fašizam imati u budućnosti, ali pod krinkom antifašizma. Nažalost, možemo da kažemo da se nigdje ta tvrdnja nije ostvarila kao danas u Crnoj Gori, da nigdje kao u Crnoj Go-

javnost

Crnogorski antifašisti za Kovačevića su - fašisti

Iako tvrdi da nikada nije propagirao četničku ideologiju, čelnik nikšićke opštine često pokazuje da ima više simpatija prema tom, nego prema partizanskom pokretu

ri deklarisani antifašisti nemaju više zabilježenih fašističkih ponašanja – naveo je on. Kako je dodao, protiv toga se naše društvo mora boriti. Takođe, smatra da vladaju dvostruki aršini, jer se „i dalje ne tretiraju sve zajednice jednako u Crnoj Gori“, ne precizirajući o kojima se radi. Kovačević je istakao da se „antifašizam koristi da bi se neko delegitimisao“ te da pojedinci „daju sebi pravo da govore ko je antifašista, a ko nije“. – Mi pripadamo onom dijelu

Ko je Dragan Kovačević?

Dragan Kovačević rođen je u Nudolu, blizu Grahova, kod Nikšića, 1928. godine. Potiče iz revolucionarne porodice Nikole i Ljubice Kovačević, a čitava porodica je još u predratnom periodu pripadala revolucionarnom radničkom pokretu. Nakon okupacije, sa samo 13 godina, Dragan je sa većim dijelom porodi-

ce stupio u partizane. Tokom rata je sve vrijeme bio uz strica, legendarnog partizanskog komandanta i narodnog heroja Savu Kovačevića: od Nikšićkog partizanskog odreda, preko Pete proleterske crnogorske udarne brigade, do Treće udarne divizije. Bio je jedan od Savinih kurira, a zatim i među najmlađima u Štabu

našeg naroda koji dolazi iz antifašističkih porodica, koji je sve dao da se pobijedi fašizam i nacizam i svi prethodni osvajači, i sve što radimo i proističe upravo iz te tradicije iz koje potičemo. Zato, jednostavno, ne želimo ni da dozvolimo da nas neko uči tome šta je antifašizam, jer smo na svojoj koži osjetili, odnosno naše porodice, šta je borba protiv fašizma i šta je taj režim i sistem donio ovom dijelu Evrope i čitavom svijetu. U to ime i ovdje, pred bistom svoga

divizije. Obojica su poginuli 13. juna 1943. godine u čuvenoj Bici na Sutjesci. Putem Blagoja Kovačevića iz Nudola i samog revolucionara išli su njegovi sinovi Sava, Janko te Draganov otac Nikola, kao i majka Ljubica Špadijer-Kovačević. Brat Dragana Kovačevića, Mitar, takođe se borio u Drugom svjetskom ratu i postao narodni heroj.

rođaka i plemenika, želim da pošaljem poruku da se tekovine antifašizma moraju čuvati, ali da ne smijemo da ne budemo na oprezu da ne vidimo šta fašizam jeste, čak i onda kada se krije pod krinkom antifašizma, kao što je to Long rekao – zaključio je Kovačević.

DVOSTRUKI ARŠINI

Izjave Kovačevića posebno su sporne u trenutku kada se sve češće insistira na javnom i zvaničnom izjednačavanju četničkog i partizanskog pokreta u Crnoj Gori, kao i njihovim ulogama tokom borbe protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Naime, Kovačević je 1. juna 2019. godine bio u Bileći na otkrivanju spomenika Dragoljubu Draži Mihailoviću u tamošnjem Ravnogorskom parku.

– Dolazimo da iskažemo poštovanje prema jednoj ličnosti koja tek sada isplivava na našu istorijsku scenu u svom punom sjaju i kako bude vrijeme prolazilo, tako će i snažnije i snažnije sijati i davati svoj primjer drugima –izjavio je tada Kovačević za Ra-

U Nikšiću proslavljen Dan Evrope, na više lokacija organizovani i događaji za najmlađe Želje i snovi crnogorske

NIKŠIĆ – Gotovo sve evropske vrijednosti, od volonterizma do sporta i aktivnog učešća mladih u društvenom životu juče su promovisane u Nikšiću, a to su učinili Ministarstvo evropskih poslova i lokalna uprava uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori. Na više lokacija je organizovana svečanost povodom Dana Evrope i to pod nazivom „Evropski đir – igre bez granica“. Takmičili su se nikšićki osnovci. Ministarka evropskih poslo-

va Maida Gorčević istakla je da Dan Evrope nije samo simbol prošlosti već i vodič za budućnost.

- Naši građani osjećaju da je članstvo u EU dostižan cilj. Nije to više apstraktna ideja, to je realnost koja nam je nadohvat ruke – istakla je Gorčević, napominjući da djeca iz Nikšića, Podgorice, Rožaja ili Bara rastu sa istim snovima i potencijalima kao njihovi vršnjaci iz Njemačke i Francuske.

- Naš zadatak je da im obezbijedimo jednake mogućnosti, pri-

stup znanju, razmjenama i šansama koje nosi evropski prostor. Upravo to je smisao evropske ideje, da svako dijete, bilo gdje

u Evropi, može da sanja velike snove i da ih ostvari u slobodnom, pravednom i solidarnom društvu – rekla je Gorčević.

Gdje je ko bio 13. juna 2024?

Kao poseban pokazatelj što je i na koji način, po Kovačeviću, vrijedno ukazivanja poštovanja događajima i ljudima iz viševjekovne crnogorske borbe za slobodu, može se uzeti upravo 13. jun prošle godine. Tog dana su predstavnici Udruženja boraca Narodno-oslobodilačke borbe (UBNOR) odali poštu upravo Draganu Kovačeviću. Predstavnici ove organizacije govorili su pred bistom u dvorištu nikšićkog vrtića koji nosi ime mladog revolucionara.

Istovremeno, nadomak Nudola, Marko Kovačević je kao predsjednik opštine Nikšić govorio na ceremoniji kojom se obilježavalo 166 godina od Bitke na Grahovu, koju je organizovala Srpska pravoslavna crkva (SPC), a prisustvovao je i ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov. Kovačević se tom prilikom održao sada već poznati govor, kada se obratio i „bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima“.

– Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda ćemo u budućnosti prema njima postupati kao i prema Turcima – kazao je on te ujedno crnogorske trupe nazvao „hrišćanskim ratnicima srpske vojske Crnogoraca i Hercegovaca“.

dio-televiziju Republike Srpske. Svoje fotografije u četničkoj uniformi sa društvenih mreža objašnjavao pozorišnim predstavama, a slavlja na kojima su se vidjela i čula prepoznatljiva četnička ikonografija pravdao riječima da su „ta slavlja organizovale partijske kolege“.

Iako tvrdi da nikada nije propagirao četničku ideologiju, predsjednik nikšićke opštine često pokazuje da ima više simpatija ima prema tom nego prema partizanskom pokretu. Tako se prilikom proslave Dana Svetog Vaslija Ostroškog, koji je Kovačević u više navrata pokušao da pretvori u zvaničnu slavu Nikšića, čuje himna posvećena četničkom pokretu i, konkretno, Draži Mihailoviću.

Kada je 2021. godine oskrnavljen spomenik strijeljanom partizanu Ljubu Čupiću u centru Nikšića, kazao je kako „niko ne može biti odgovoran za to što

je neko odlučio da, u očigledno pijanom stanju, svoje fiziološke potrebe ovako uprazni, osim onoga ko je to uradio“. Na skrnavljenje groba istog revolucionara 2023, kada je neko pokušao fizički da ukloni petokraku, reakcija Kovačevića je izostala. No, iste godine, tada već kao predsjednik nikšićke opštine, bio je na četničkom parastosu koji je na Krnovu kod Nikšića održao eparhijski episkop budimljansko-nikšićki Metodije Ostojić Makar sličan odnos koji Kovačević ima prema četničkom pokretu, do sada se javno nije mogao vidjeti i u slučaju partizana, niti njihovog nasljeđa i potomaka. Ali s obzirom na izjavu o antifašistima tokom jučerašnje posjete bisti Dragana Kovačevića, izgleda da se pomenuti dvostruki aršini odnose upravo na izjave i ponašanja čelnog čovjeka opštine Nikšić. Kristina JERKOV

Satler:

Predsjednik Nikšića Marko Kovačević rekao je da bez Dana pobjede ne bi bilo ni Dana Evrope. U Nikšiću je bio i pro-

gramski menadžer u Delegaciji EU Đanandrea Vila, a prisutne je pozdravio i olimpijac i trener Boško Drašković Ra.P.

Prilika koja vam se ukazala može proći

Crna Gora ima priliku za članstvo u EU i može biti uspješna priča, ali posao mora biti urađen, jer prilika koja se ukazala može proći, poručio je sinoć, na svečanom prijemu povodom

Dana Evrope ambasador EU Johan Satler – Početkom godine izgubljeno je dragocjeno vrijeme zbog političke nestabilnosti. Ovo je prilika koja se ukazuje jednom u generaciji i vi

možete biti zapamćeni kao generacija koja je uvela Crnu Goru u EU. Ne možete biti polovično posvećeni nečemu. Dobra vijest je da smo, zajedno, uspjeli da prevaziđemo ovaj politički zastoj i ništa

nije izgubljeno. Crna Gora to može i nadoknadiće izgubljeno. Vjerujem da ćete ponovo postići tempo koji je izazivao poštovanje širom Evrope. A EU će biti uz vas na svakom koraku – poručio je Satler.

Marko Kovačević polaže vijenac na spomenik Draganu Kovačeviću

NOVA GLAVOBOLJA NA PUTU CRNE GORE KA EU: Koalicioni sporazum njemačke vlade prioritet daje ukidanju jednoglasnosti, a potom prijemu novih članica bloka

PODGORICA - Koalicioni sporazum nove njemačke vlade, koji je potpisan prošle sedmice, po prvi put decidno navodi da ne bi trebalo biti daljeg širenja Evropske unije sve dok se ona sama ne reformiše i ne smanji broj oblasti gdje je neophodna jednoglasnost.

Sve to moglo bi da se reflektuje na put Crne Gore ka članstvu, a prema riječima predsjednice Crnogorske panevropske unije Gordane Đurović, čak i u nekom o ptimističnom scenariju mogla bi vrlo lako izostati ratifikacija pristupnog ugovora naše zemlje od strane parlamenata država članica EU u finalnoj fazi pristupanja. - Zbog dužeg perioda izostanka reformi EU, a rastuće potrebe za njima, mnoge politike postale su još osjetljivije, posebno usvajanje budžeta EU, ali i politika proširenja. Tako da se može reći da postoji realna „opasnost“ da se neka zemlja kandidat približi okončanju pristupnih pregovora, ali da u nekoj od finalnih faza ne uspije dobiti jednoglasnu podršku - navodi Đurović za Pobjedu. O na podsjeća na dio koalicionog sporazuma, koji su potpisale konzervativna desnocentristička Hršćansko-demokratska unija (CDU), zajedno sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Hršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratskom partijom (SPD), a u kojem se navodi da proširenje EU i njen kapacitet da apsorbuje nove članice moraju ići ,,ruku pod ruku“.

U sporazumu, u dijelu koji se tiče EU, piše i da je potrebna unutrašnja konsolidacija i reforma bloka, koja će je institucionalno ojačati, najkasnije do sljedećeg proširenja.

- Iako ovo do sada nije privuklo mnogo pažnje, očito je riječ o oblikovanju vanjske politike Berlina u godinama koje dolaze - ocijenila je za Pobjedu Đurović.

Ov o, kako kaže, označava promjenu u stavu Njemačke prema proširenju EU i javno priznanje da je nemogućnost donošenja odluka glavna

Berlin bi da zaustavi proširenje do reforme

prepreka u prihvatanju novih zemalja.

Dodaje da bi, u situaciji kad svaka nova država članica dobije pravo veta, jednoglasno donošenje odluka postalo nemoguće.

Ona podsjeća da je na ovo ukazao i njemački novinar, pisac i stručnjak za dešavanja na Balkanu Mihael Martens

On je u svom članku podsjetio da drugi evropski lideri, poput Makrona, već dugo upozoravaju da bi dalje širenje EU otežalo donošenje odluka više nego što već jeste sa 27 članica. Dodaje i da je teško zamisliti kako bi blok funkcionisao ako bi se pridružile sve trenutne države kandidatkinje, čime bi se broj povećao na 35. U koalicionom sporazumu se navodi da je prijem šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Ukrajine i Moldavije, „važan“ i „u obostranom interesu“ tih zemalja i EU.

Ipak, u jednom dijelu ističe se da na zemlje kandidate, koje još nijesu ispunile sve uslove za pridruživanje, treba primijeniti postepeni pristup integraciji.

- To uključuje njihovo postepeno učešće u programima EU i dodjelu pridruženog članstva bez prava glasa u oblastima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika - piše u sporazumu nove njemačke vlade.

U analizi sporazuma, njemački novinar Martens predlaže rješenje prema kojem bi se zemljama koje žele pristupiti EU dao pristup zajedničkom tržištu bez statusa punopravnog članstva, što bi im omogućilo da izbjegnu probleme koji proizlaze iz toga što više zemalja ima pravo veta.

Đur ović smatra da Crnoj Gori, kao i drugim budućim neto korisnicama strukturnih fondova EU, a koje nijesu ni velike, ni konkurentne, ovo ne odgovara.

- Uslovi konkurencije na jedinstvenom tržištu postali bi još oštriji, posebno državna pomoć, a niska konkurentnost nas inače i danas sprečava da više iskoristimo pozitivne strane i već postignute evropske ekonomske integracijenavela je.

Odgovarajući na pitanje kakvi su, uzimajući u obzir sve okolnosti, kako one na unutrašnjem, tako i spoljašnjem planu, izgledi za skorije članstvo Crne Gore u EU, Đurović ističe da je važno da se na evropskoj sceni stabilizuju političke prilike u ključnim državama članicama.

- Važno je bilo da najjača evropska ekonomija dobije stabilnu vladu i ojača pozici-

ju EU u današnjim brojnim izazovima na globalnoj sceni, kao i unutar samih država članica. Politiku proširenja prati taj izraženi geopolitički kontekst, koji eventualno pristupanje u ovom mandatu Parlamenta i Komisije vidi kao političku odluku, a ne kao uspješno okončan put usvajanja neophodnih demokratskih i ekonomskih reformi u zemlji - navela je sagovornica Pobjede.

Govoreći o unutrašnjim prilikama i političkoj klimi u Crnoj Gori, Đurović ističe da smo svjedoci svakodnevnih potvrda urušavanja, inače krhke, društvene kohezije.

Kako dodaje, danas u Crnoj Gori možemo vidjeti da ni EU agenda nije konsolidacioni faktor.

- Parlament postaje glavna kočnica usporavanja ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja i suštinskih demo-

Možemo konstatovati da našoj integraciji u EU ne idu u prilog ni aktuelne političke prilike u zemlji, ali ni one u EU i globalno, smatra sagovornica

Pobjede Gordana Đurović

kratskih reformi. Vladi ostaje ogroman posao na tehničkom uvezivanju postignutog, ispunjavanju mjerila iz svoje nadležnosti i sprovođenju novih propisa, a vrijeme ide veoma brzo - navodi Đurović. Ona dodaje da je neizvjesnost sve veća kako se ubrzava satnica do decembra 2026, umjesto da je obratno.

- Možemo konstatovati da našoj integraciji u EU ne idu u prilog ni aktuelne političke prilike u zemlji, ali ni one u EU i globalno - zaključuje ona. Njemački novinar Mihael Martens, u svom članku objavljenom u Frankfurter Algemajne Cajtungu, napominje da su prethodni njemački kabineti odavno shvatili da je napuštanje principa jednoglasnosti prijeko potrebno, ali su bili oprezni u otvorenom rješavanju.

Ipak, Đurović konstatuje da se i to često čini nemogućim, jer bi zahtijevalo upravo jednoglasnost.

Ona podsjeća da u osnivačkim ugovorima EU (Ugovor o Evropskoj uniji - UEU, i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije - UFEU) pravo veta postoji u ograničenom broju ključnih područja i najčešće

Mađarska i Slovačka ubrzavaju potrebu za reformom

Očito je riječ o oblikovanju vanjske politike

Berlina u godinama koje dolaze. Ovo označava promjenu u stavu Njemačke prema proširenju EU i javno priznanje da je nemogućnost donošenja odluka glavna prepreka u prihvatanju novih zemalja - ocijenila je za Pobjedu Đurović

Đurović ističe da smo često svjedoci koliko je složen proces donošenja odluka unutar EU i da se posljednjih godina često događa da jedna država ili više njih blokiraju donošenje nekih važnih odluka. Ona kao primjer izdvaja Mađarsku, predvođenu kontroverznim liderom Viktorom Orbanom Kada se govori o blokadi, neizostavan primjer je svakako i Slovačka koja sve češće talasa unutar evropskog bloka.

- Vidjeli smo da jedna ili više zemalja blokiraju donošenje nekih važnih odluka unutar EU vezano za pitanja bezbjednosti, pomoći Ukrajini, budžeta EU i njegove veze sa evropskim vrijednostima. Još od nove metodologije pregovora 2020. godine i Makronovih prstenova integracija, glas država članica u politici proširenja je povećan, a ne smanjenističe Đurović. Ona dodaje da ne smetaju nove države članice same po sebi, već ono što dobijaju

učlanjenjem, a to je pravo veta.

- Ono postaje noćna mora za EU i logična posljedica takvog straha država članica Unije jeste promišljanje da se novo proširenje treba desiti istovremeno sa reformama u EU, koje će dalje smanjiti broj prava veta u pojedinim politikama i time omogućiti da Unija normalno funkcioniše i lakše donosi važne odluke. Nijedna zemlja EU ne spori potrebu daljih reformi Unije, jer je posljednja bila 2007.

godine, a život i novi geopolitički i ekonomski izazovi nameću njeno dalje prilagođavanje, koje treba da joj omogući funkcionalnost, efikasnosti i konkurentnost na globalnoj sceni. Problem je u činjenici da se teško stiču „mirniji“ uslovi da se taj važan proces pokreće, jer su konstantno neka politička previranja, nestabilnosti ili vanredni izbori u velikom broju država članica, što ometa reformske inicijative - zaključuje sagovornica Pobjede.

je vezano uz jednoglasno odlučivanje u različitim formatima Savjeta. - Trend povećanja broja odluka, kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom, povećavao se sa svakim ciklusom reformi EU. Lisabonskim ugovorom jasno su popisana područja politika koje se smatraju osjetljivima i koja i dalje podliježu jednoglasnom glasanju. To su oporezivanje, socijalna zaštita, pristupanje novih država članica EU, zajednička vanjska i bezbjednosna politika, uključujući i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU, kao i operativna policijska saradnja između država članica - navodi ona. Podsjeća i da je Lisabonski ugovor uveo i tzv. premošćujuće klauzule, koje dopuštaju izuzeća kod zakonodavnih postupaka predviđenih ugovorima, omogućavajući postupke kojima je dopušteno da glasanje kvalifikovanom većinom zamijeni jednoglasno glasanje ili da se promijene postupci odlučivanja primjenljivi na određena područja (npr. kod nekih odredbi o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, kod usvajanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kod porodičnog prava sa prekograničnim implikacijama, kod nekih odredbi u vezi sa socijalnom politikom, te nekim odredbama u oblasti zaštite životne sredine). Kad je riječ o politici proširenja, Đurović napominje da kod nje nema pasarela niti izuzeća. - O članstvu odlučuje Savjet jednoglasno, nakon savjetovanja s Komisijom i nakon odobrenja Evropskog parlamenta većinom svojih članova. Sve ovo znači da svaka država članica ima pravo veta u svakom koraku procesa pristupanja neke zemlje Uniji. Proces pristupanja uključuje više faza, a u svakoj od njih države članice, okupljene u Savjetu za opšte poslove, odlučuju jednoglasno - podsjeća sagovornica Pobjede.

Kako navodi Đurović, međuvladine prirode procesa proširenja, prakse i zaključenih pregovaračkih okvira, koji se takođe usvajaju jednoglasno, kao i savjetodavnih i tehničkih izvještaja Komisije, znače da se pregovori o pristupanju temelje na članu 49 Ugovora koje potvrđuje dosadašnje iskustvo pristupanja novih država članica, od kojih su mnoge imale iskustvo blokiranja u raznim fazama pristupanja, od strane jedne ili više država članica. Bojan ĐURIŠIĆ

Gordana Đurović

Rezultati poslovanja Crnogorskog elektroprenosnog sistema u prvom kvartalu ove godine

Za tri mjeseca CGES ostvario profit od 7,73 miliona eura

Prihodi CGES-a u prva tri mjeseca ove godine su veći za 2,8 miliona eura nego u istom periodu prethodne godine. Rashodi u prvom kvartalu iznose 17,85 miliona eura i veći su nego u uporednom periodu prethodne godine za oko 1,97 odsto ili 345.400 eura

PODGORICA - Kompanija Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je u prva tri mjeseca ove godine zabilježila profit od 7,73 miliona eura. To je za 3,83 miliona eura, odnosno 98,5 odsto veća dobit nego lani u istom periodu.

- U prvom kvartalu tekuće godine CGES nije bio izložen rizicima koji su materijalno uticali na finansijske izvještaje i nesmetano odvijanje poslovanja, na što ukazuju rezultati poslovanja. Na osnovu finansijskih izvještaja i pokazatelja poslovanja za tekući izvještajni period može se zaključiti da je CGES uspješno poslovao, uz finansijsku stabilnost i sigurnost. U narednom periodu očekuje se nastavak pozitivnog trenda dobrih rezultata i kontinuirane održivosti poslovanja – kaže se u izvještaju o upravljanju CGES-a. Izvršni direktor ove kompanije je Ivan Asanović, dok je predsjednik Odbora direktora Aleksandar Mijušković Država Crna Gora je sa 55,37 odsto akcija većinski vlasnik CGES-a, dok su u vlasničkoj strukturi i italijanska Terna sa udjelom od 22,08 odsto i kompanija Elektromreža Srbije sa 15 odsto.

Prihodi

Navodi se da je ovo elektro-energetsko preduzeće u prvom kvartalu ove godine ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 26,4 miliona eura, od čega se 25,95 miliona odnosi na osnovne prihode od prodaje, a 448.649 eura na ostale prihode.

- U odnosu na isti period prethodne godine, prihodi su veći za oko 11,87 odsto ili 2,8 miliona eura. Takođe, rashodi u istom periodu iznose 17,85

miliona eura i veći su nego u uporednom periodu prethodne godine za oko 1,97 odsto ili 345.400 eura – precizira se u izvještaju.

Kada je u pitanju poslovanje CGES-a kao regulisanog subjekta, firma ostvaruje najveći dio svojih prihoda na osnovu odobrenih tarifa i cijena od strane Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN). U izvještaju se podsjeća da u skladu sa regulatornim i zakonskim okvirom, u slučaju da ostvarene ekonomske i energetske veličine odstupaju u odnosu na odobrene regulatorne prihode i troškove, ostvareni prihodi i troškovi podliježu pozitivnoj ili negativnoj korekciji od strane REAGAGEN-a uz primjenu Pravila za korekcije cijena i naknada.

korekcije

Podsjeća se da je u skladu sa regulatornim i zakonskim okvirom REGAGEN 18. novembra prošle godine donio odluku kojom se CGES-u utvrđuju negativne korekcije prihoda od 35,7 miliona eura za 2023. godinu po osnovu odstupanja ostvarenih ekonomskih i energetskih veličina u odnosu na odobrene veličine u 2023. godini, pri čemu je utvrđeno da će se dio navedene korekcije u iznosu od 9,5 miliona eura primijeniti u 2025. godini.

- Kada je u pitanju poslovanje CGES-a za prvi kvartal ove godine, u skladu sa važećim zakonskim i regulatornim okvirom, po osnovu odstupanja ostvarenih regulisanih prihoda i troškova, odnosno odstupanja energetskih veličina, u odnosu na odobrene prihode i troškove očekuje se negativna korekcija cije-

Elektroprivreda zatražila raskid ugovora sa zakupcem

Medojević: Ko odgovara za štetu preko 30 miliona

na i tarifa odnosno regulisanih prihoda GGES-a koja je, na osnovu trenutno raspoloživih ekonomskih i energetskih podataka, procijenjena u iznosu od 7,3 miliona eura za navedeni period. Konačan iznos korekcije regulisanog prihoda i raspoređivanje iste biće definisan na osnovu odluke REGAGEN-a, a nakon sprovedenog postupka u skladu sa Zakonom o energetici i pravilima za korekcije cijena i naknada – pojašnjava se u izvještaju.

Dodaje se da nestabilnost i rast cijena električne energije na tržištu, izazvani problemima sa isporukom nafte i gasa u Evropi, a kasnije i ratom u Ukrajini, predstavljaju rizik koji utiče na eventualno povećanje troškova nabavke energije za pokrivanje dozvoljenih gubitaka u prenosnom sistemu.

- Međutim, to će biti bez značajnijeg uticaja na finansijsku stabilnost CGES-a do kraja tekuće godine. CGES je već preduzeo određene aktivnosti kako bi uticaj ovog rizika djelimično ublažio – piše u izvještaju.

CGES je privredno društvo koje u Crnoj Gori obavlja djelatnost od javnog interesaprenos električne energije. Kao nacionalni operator prenosa električne energije, CGES je odgovoran za rad, održavanje i razvoj prenosnog sistema na teritoriji Crne Gore i njegovo povezivanje s drugim sistemima. Kompanija je osnovana kao akcionarsko društvo odlukom o restrukturiranju putem odvajanja uz osnivanje novog društva, koju je donijela Skupština akcionara Elektroprivrede na Skupštini održanoj 23. marta 2009. godine.

S. PoPoViĆ

Da li će EPCG sada naplatiti štetu od preko 30 miliona eura? Ko će snositi odgovornost, političku, materijalnu i krivičnu – pita se lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. Radnici EPCG Željezare nijesu iznenađeni što se još jedan investitor pokazao nepouzdanim, ali su, kako je Pobjedi naveo predsjednik Sindikata nikšićke kompanije Ivan Vujović, relaksirani jer posla imaju

PODGORICA – Elektroprivreda (EPCG) je švajcarskoj kompaniji „8B Capital“ koja je na 50 godina zakupila Kovačnicu i Čeličanu u nikšićkoj EPCG Željezari, poslala dopis da su se stekli uslovi za raskid ugovora. Od 223.000 eura bez PDV-a, koliko je dosad trebalo da plati zakupac Željezarinih pogona, kompanija „8B Capital“, plaćene su samo dvije fakture od po 31.000 eura, zbog čega je im EPCG poslala dopis da su se stekli uslovi za raskid ugovora. To su Pobjedi zvanično saopštili iz EPCG, navodeći da su do sada zbog duga od 162.000 eura tri puta slali obavještenja o neizmirivanju obaveza u skladu sa potpisanom ugovorom.

- Sami član 8 ugovora, a u dijelu člana 80.1 i 80.2, daje nam za pravo da jednostrano raskinemo ugovor ako zakupac ne izmiruje obaveze među kojima

su plaćanje zakupnine i preuzimanje radnika iz Željezare. Tako da su se u potpunosti stekli uslovi za raskid ugovora. Juče je zakupcu i poslat takav dopis. O svim daljim kretanjima javnost će biti blagovremeno informisana – saopšteno je našoj redakciji iz EPCG.

Problemi

Da problemi sa zakupcem Željezare postoje Pobjeda je pisala još početkom februara, kada je iz EPCG rečeno da su uplaćene samo dvije zakupnine, te da radnici u skladu sa ugovorom nijesu preuzeti niti su za njihove plate uplaćena sredstva od ove kompanije. Tada su to kašnjenje, kako su kazali iz EPCG, zakupci pravdali dugim postupkom registracije njihove podružnice u Crnoj Gori. Kompanija koju zastupa Igor Šamiz, potpisala je krajem jula prošle godine ugovor sa rukovodstvom majke kompanije

Raskid ugovora je bio očekivan, jer već od novembra se ne uplaćuje zakup, niti su angažovani radnici, a svakog mjeseca je trebalo da preuzmu po 25 radnika. Sve što je Igor Šamiz tražio je ispoštovano, a radnike, koji su bili angažovani u okviru njegovih aktivnosti, nije platio, već su se namirili od prihoda Željezare – kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata EPCG Željezare Ivan Vujović

Željezare Elektroprivredom, kojim je predviđeno ulaganje 7,75 miliona eura i uspostavljanje proizvodnje u roku od godinu od potpisivanja ugovora, uz dodatno ulaganje još 36,85 miliona u narednih pet godina. Ugovor su prošlog ljeta potpisali Šamiz i predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović Ugovor predviđa i mjesečno angažovanje po 25 radnika, odnosno preuzimanje 150 radnika za šest mjeseci. Ugovorne obaveze su tekle od oktobra prošle godine. Švajcarska kompanije „8B capital“ se u početku bavila provjerom funkcionalnosti opreme u Čeličani, kako bi utvrdili nedostatke koje treba ukloniti. Tada su informisali EPCG da su potpisali ugovor o nabavci novog kotla pare sa najavom da se isporuka očekuje sredinom aprila.

NezNaNje i koruPcija Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je, komentarišući informaciju da je EPCG pokrenula raskid ugovora o zakupu Željezare, pitao ko će da odgovara za štetu od preko 30 miliona eura dodajući da neznanje i korupcija skupo koštaju.

Sa potpisivanja ugovora između EPCG i ,,8B Capital” krajem jula prošle godine

Poslovna zgrada CGES-a

Dan pobjede nad fašizmom obilježen širom države

Milatović: Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna

PODGORICA - Dan pobjede nad fašizmom obilježen je juče u Crnoj Gori, polaganjem vijenaca i manifestacijama u nekoliko gradova.

- Ideali Narodno-oslobodilačkog rata (NOR) – antifašizam, zajedništvo i jednakost, čine osnovu savremene Crne Gore – kazao je juče predsjednik države Jakov Milatović.

On je, zajedno sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem i gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, položio vijenac na Spomenik partizanu borcu na brdu Gorica. Dan ranije je Vojska Crne Gore, po naredbi predsjednika Jakova Milatovića, izvršila počasnu artiljerijsku paljbu sa platoa brda Gorica u Podgorici. Pripadnici artiljerijske jedinice 1. pješadijskog bataljona, pod komandom poručnika Martina Pantovića, ispalili su deset plotuna iz šest artiljerijskih oruđa.

Predsjednik Milatović je juče kazao da je Dan pobjede nad fašizmom datum koji predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u svjetskoj i crnogorskoj istoriji, kada je prije osam decenija poražena najmračnija ideologija u istoriji čovječanstva. - Svojim prisustvom danas ovdje, kod Spomenika partizanu borcu, gdje počivaju sjeni nekih od najvećih antifašista koje je dala ova naša zemlja, potvrđujemo svoju privrženost idealima slobode, mira i dostojanstva i odajemo počast svima koji su svoje životno djelo utkali u pobjedu nad fašizmom i nacizmom - rekao je Milatović. Kako je kazao, iako teško pogođena ratnim stradanjima, sa spaljenim selima, porušenim gradovima i hiljadama nevi-

Predsjednik Milatović je juče kazao da je Dan pobjede nad fašizmom datum koji predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u svjetskoj i crnogorskoj istoriji, kada je prije osam decenija poražena najmračnija ideologija u istoriji čovječanstva. Svojim prisustvom danas ovdje, kod Spomenika partizanu borcu, gdje počivaju sjeni nekih od najvećih antifašista koje je dala ova naša zemlja, potvrđujemo svoju privrženost idealima slobode, mira i dostojanstva i odajemo počast svima koji su svoje životno djelo utkali u pobjedu nad fašizmom i nacizmom - rekao je Milatović

nih žrtava tokom četiri godine rata, Crna Gora nije poklekla. Podsjetio je da je Crna Gora bila među prvim ustaničkim tačkama u tadašnjoj porobljenoj Evropi.

Istakao je da to nije bila samo borba protiv neprijatelja ili reakcija na zlo, već ljudski čin za dobrobit cijelog čovječanstva. - I upravo ideali NOR-a – antifašizam, zajedništvo i jednakost, čine osnovu savremene crnogorske države – rekao je Milatović.

On je rekao i da je naša istorijska i moralna obaveza da, dok se svijet ponovo suočava sa podjelama, ratnim sukobima, još snažnije držimo principa međusobnog poštovanja, solidarnosti i tolerancije.

Istakao je da u vremenima koja dolaze, a koja će umnogome oblikovati evropsku budućnost Crne Gore, njegovanje međunacionalnog i međuvjerskog sklada treba da bude temelj sveukupnog razvoja crnogorskog društva.

- Zato, na kraju, srećan nam Dan pobjede nad fašizmom i živjela nam demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora – poručio je.

Slava i junaštvo

Ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da, koliko god da prođe godina od 9. maja 1945. godine, uvijek moramo poštovati generacije pobjednika. Naglasio je da sa Trinaestojulskim ustankom počinje poseban doprinos antifašističkoj borbi koji je dala Crna Gora. Prema riječima Krapovića, Crna Gora, malena snagom, a velika borbenim zamahom, u Drugom svjetskom ratu još jednom je pokazala slavu i junaštvo. - Više od 250 narodnih heroja, na desetine hiljada poginulih i stradalih – udio Crna Gore u jugoslovenskoj i evropskoj borbi protiv nacizma je nemjerljivistakao je Krapović.

Poručio je da Ministarstvo odbrane i Vojska Crna Gora sa ponosom baštine slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka.

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je kazao da postoje svijetli datumi u istoriji čovječanstva, kojima se slave ljudi i događaji važni za prošlost, ali još važniji za dolazeće dane.

- Vrijeme prolazi, ali ostaje naša

obaveza da se sjećamo oslobodilačke borbe i svih koji su imali hrabrosti da se suprotstave pošasti fašizma – rekao je Mujović.

Značaj pobjede Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović juče je na 28. Evroazijskom ekonomskom forumu uvodni dio svog izlaganja iskoristio da istakne značaj pobjede nad fašizmom čiju osamdesetogodišnjicu obilježavamo, kao i Dan Evrope, 75 godina nakon usvajanja Šumanove deklaracije.

On je podsjetio da je crnogorski narod 13. jula 1941. godine prvi podigao opštenarodni oružani ustanak u Evropi. Govoreći o aktuelnim dešavanjima, apostrofirao je najveći ratni sukob u Evropi, i to između Rusije u Ukrajine, čiji su se narodi zajedno herojski borili protiv fašizma i presudno doprinijeli toj velikoj svjetskoj pobjedi. Nažalost, tom sukobu koji traje već četvrtu godinu ne nazire se kraj. Istovremeno, imamo rat u Gazi i grozimo se kako vojska države čiji je narod najviše stradao u Drugom svjetskom ratu, već drugu godinu, u ne-

izbježnoj borbi protiv terorističke organizacije Hamas, ubija na hiljade palestinskih civila, pretežno djece i žena.

Mala ZeMlja, a ogroMne žrtve

Vijence su juče položile i delegacije Podgorice, Zete i Tuzi SOBNOR-a i OBNOR-a 19411945.

- Nadahnuti riješenošću da brane do posljednjeg svoju porobljenu domovinu, dubokom vjerom u pobjedu svoje pravedne stvari, borci naše armije su od 1941. godine zadavali nemilosrdne i žestoke udarce zajedničkom neprijatelju. Njihova besmrtna djela vječno će živjeti u srcima naših naroda i njihovih budućih pokoljenja, dok su poprišta slavnih bitaka na Sutjesci, Zelengori, Ko-

zari, Neretvi, vječiti spomenici heroizma vaših i naših palih drugova - poručio je Radojica Radojević, predsjednik SOBNOR-a Crne Gore. Prisutni su minutom ćutanja odali poštu poginulim herojima Crne Gore i Podgorice. - U ratu, koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi, a njih oko 35 miliona je ranjeno. Deveti maj prihvaćen je i kao Dan Evrope, jer je baš 9. maja 1950. ministar spoljnih poslova Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka kojim bi se sukobljavanje između evropskih zemalja učinilo ne samo nezamislivim, nego i nemogućim – podsjetio je Radojević.

Grahovac je objedinio sve bitke u jednu slobodarsku

Nekoliko stotina poštovalaca istorije, pored obeliska na Grahovcu, obilježilo je juče 167 godina od čuvene bitke s Turcima, ali bila je to i centralna proslava Dana pobjede nad fašizmom, odnosno 9. maja - Dana Evrope. Poručeno je da Crna Gora danas, kao i tada, jedino kao slobodna i svoja može biti poštovana i postati punopravna članica Evropske unije, koja Dan pobjede nad fašizmom, takođe, slavi kao svoj svijetli datum. Predsjednica Udruženja boraca i antifašista Nikšića Sonja Nikčević istakla je da slobodarska vertikala Crne Gore obilježava njeno hiljadugodišnje trajanje, te

da su vjekovi istorije, koja je zabilježila stalnu borbu za slobodu kao najveći ideal. - Uvijek smo bili u okruženju velikih sila koje su, vođene svojim interesima, nastojale pokoriti ovaj ponosni i prkosni narod. Međutim, baš zbog toga mi smo i danas ponosni i u obavezi da se s ponosom sjećamo predaka, istorije i da ne zaboravljamo. Grahovac je nakon te čuvene bitke postao jedan od najznamenitijih visova u Crnoj Gori, svetilište slobode, mjesto na kojem se u teškim vremenima i istorijskim neprilikama krojila sudbina zemlje i naroda. Značaj Bitke na Grahovcu za Crnu Goru

bio je nemjerljiv i sudbonosan. On je vodio prema priznanju njene nezavisnosti. Pobjeda na Grahovcu dovela je do formiranja Komisije velikih sila za razgraničenje sa Osmanskim carstvom. To razgraničenje je označilo da je Crna Gora ,,de facto“ iako ne ,,de jure“ stekla međunarodno priznanje svoje nezavisnosti - kazala je Sonja Nikčević ističući da današnja Crne Gora mora pamtiti svoju prošlost da bi otvorenih očiju koračala u budućnost.

- Nikad se ničije herojstvo ne smije zaboraviti, pa ni značaj Bitke na Grahovcu, kao ni hrabrost trinaestojulskih ustanika, antifašista i boraca

Centralna proslava na Grahovcu

Milatović, Krapović i Mujović podsjetili da slavne datume ne zaboravljamo

vlada

demokratska, Crna Gora

U borbi protiv fašizma crnogorski narod za slobodu je, kako je rekao, dao ogromne žrtve.

- Poslijeratni popis utvrdio je ukupno 18.573 poginula borca, žrtve fašističkog terora i civilne žrtve iz Crne Gore. Mi danas sa ponosom i pijetetom se prisjećamo boraca podgoričkog sreza, koji su predvođeni sa 52 narodna heroja iz ovog grada bili primjer hrabrosti i junaštva na bojnim poljima. Na oltaru slobode dalo je živote 1.500 boraca, toliko je i ostavilo živote u koncentracionim logorima. Oko 5.000 boraca je učestvovalo u NOP – podsjetio je Radojević.

Crna Gora se sjeća Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i delegacija Udruženja boraca NOB-a

Komentar Marko Kovačević, antifašista

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Predsjednik Milatović je kazao da prisustvom kod Spomenika partizanu borcu, gdje počivaju sjeni nekih od najvećih antifašista koje je dala ova zemlja, potvrđujemo svoju privrženost idealima slobode, mira i dostojanstva i odajemo počast svima koji su svoje životno djelo utkali u pobjedu nad fašizmom i nacizmom. Kazao je da upravo ideali NOR-a čine osnovu savremene crnogorske države

i antifašista Bara, na čelu sa predsjednikom Đurom Markovićem, položili su vijence u spomen-parku na Topolici, Domu revolucije i na Spomeniku palim borcima u crmničkom selu Gornja Seoca po vodom obilježavanja 9. maja - Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope. Raičević je poručio da je ponosan na činjenicu što Crna Gora i Bar, zajedno sa svim velikim narodima Evrope, ravnopravno i časno slave sjećanje na slom fašizma kojem su naši hrabri sinovi i kćeri svojom hrabrošću dali značajan doprinos, kako bismo mi danas živjeli u slobodi i miru. Podsjećajući na najveći oružani sukob u istoriji čovječanstva, koji je odnio 885 žrtava u barskoj opštini, predsjednik UB-

slobodarsku buktinju

Narodno-oslobodilačkog rata - istakla je Nikčević. Generalni sekretar SUBNOR-a Dragan Mitov Đurović kazao je da nemamo pravo da zaboravimo našu svijetlu istoriju.

On je kazao da su u Crnoj Gori brojni međaši koji nas podsjećaju na istoriju od Tuđemila, preko Careva Laza, Fundine, Martinića, Krusa i Vučjeg Dola, a Grahovac je sve to sabrao u jednu slobodarsku buktinju.

Ne smiju se, kazao je Đurović, zaboraviti ni Belveder, a ni brojna duga stratišta iz novije istorije. Prema njegovim riječima, Crna Gora je 1918. godine izgubila svoju nezavisnost i

od kraljevine postala banovina, ali je između ratova i u Drugom svjetskom ratu pokazala kakve borce i junake ima.

- Sve je krenulo od Belvedera, Trinaestojulskog ustanka... Bili su i Neretva i Sutjeska, pa Jajce… Gdje god su crnogorske zastave bile visoko podignute stizala je sloboda i zato treba danas da ih uzdignemo. U ovakvim društvenim okolnostima svaki dan za Crnu Goru je 13. jul - kazao je Đurović. Juče su se na Grahovcu čuli i brojni stihovi istaknutih crnogorskih pjesnika, priređen je i prigodan kulturno-zabavni program.

Ra. P.

NOR-a i antifašista Bara Đuro Marković kazao je da je Crna Gora uvijek bila na strani antifašizma, pravde i slobode, te da su joj, zbog pokušaja revizije istorije, vrijednosti i nasljeđe na kojima počiva mir i civilizacijski napredak danas potrebnije nego ikad. Vukan Vujačić, sekretar UBNOR-a i antifašista Bara, ukazao je na ključnu ulogu koju su odigrali mladi ljudi u kreiranju vizije nove Evrope i ideje mira koja se rodila u plamenu rata. Povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić , predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, potpredsjednik opštine Kotor Igor Kumburović i predsjednik Turističke organizacije opštine Kotor Jovan Ristić položili su vijenac na Spomenik žrtvama fašizma u Parku slobode. Vijenac su takođe položili predstavnici SUBNOR-a i OBNOR-a iz Kotora.

revizionizam neće proći

I u Bijelom Polju je Dan pobjede obilježen polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima.

- Njihova besmrtna djela vječno će živjeti u srcima naših naroda i njihovih budućih pokoljenja, dok su poprišta slavnih bitaka na Sutjesci, Zelengori, Kozari, Neretvi… vječiti spomenici heroizma vašeg i na-

ših palih drugova. U te pobjede svoj život su dali i brojni naši sugrađani, koji su pokazali kako se voli svoja otadžbina. Zato nas danas čini ponosnim da slavimo i Dan Evrope sa najnaprednijom zajednicom evropskih država, čiji punopravni član želimo da postanemo –rekao je predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović Sjenima boraca NOR-a poklonile su se i delegacije boračkih organizacija UBNORA i OBNORA, kao i političkih partija: DPS, BS, SNP, SD, SDP i Ura. Tradicionalnim polaganjem cvijeća na Spomenik palim borcima u centru Kolašina obilježen je 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom.

Cvijeće su položili delegacija Opštine Kolašin, koju je predvodio predsjednik Petko Bakić , delegacija UBNOR-a i antifašista, delegacija Vojske Crne Gore i delegacija OBNOR-a Kolašina.

Nikola Lakićević, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina, rekao je da je 9. maj prilika da se još jednom poruči kako neće proći pokušaji rehabilitacije fašizma i njihovih saradnika.

- Dan pobjede je linija koja razdvaja heroje i izdajnike i tako se potvrđuje da je herojska Crna Gora istorijski navikla na pobjede i slobodu koje ni danas neće ugroziti ni popovi, ni topovi – poručio je Lakićević. redakcija pobjede

Marko Kovačević je uspio da u Danu pobjede nad fašizmom od sebe napravi žrtvu, jer ga očekuje tužilac kome bi trebalo da objasni pokazivanje srednjeg prsta tokom intoniranja državne himne ili brojne sporne izjave. Zasad ga čuvaju Andrija Mandić i Jelena Nedović koji sa Višim tužilaštvom igraju administrativnu igru živaca. Zapravo, nije od sebe napravio žrtvu, već se koristi tuđom

Marko Kovačević ne bi bio Marko Kovačević, kada Dan pobjede nad fašizmom ne bi postavio u sopstveni kontekst. Predsjednik opštine Nikšić ima jedan veoma rastegljiv diskurs - u njemu može da odaje počast ratnim zločincima iz Drugog svjetskog rata, a odmah zatim i da glorifikuje partizane.

Dok je juče polagao vijenac na spomenik Draganu Kovačeviću, koji je sa 13 godina pošao u partizane i bio kurir svome stricu Savi Kovačeviću, uz koga je i poginuo na Sutjesci, Marko Kovačević je svjetla reflektora okrenuo na sebe. I tako, pozvao se na Hjua Longa koji je, kaže Kovačević, predvidio da ćemo u budućnosti imati fašizam, ali pod krinkom antifašizma.

- Nažalost, možemo da kažemo da se nigdje ta tvrdnja nije ostvarila kao danas u Crnoj Gori, da nigdje kao u Crnoj Gori deklarisani antifašisti nemaju više zabilježenih fašističkih ponašanja. To je ono čega moramo biti svjesni danas u ovome društvu i protiv čega se takođe moramo boriti – kazao je Kovačević.

On je ,,pojasnio“ i da se fašizam koristi da bi se neko delegitimisao, tj. da neko uzima sebi za pravo da govori ko je antifašista, a ko nije.

- Mi pripadamo onom dijelu našeg naroda koji dolazi iz antifašističkih porodica, koji je sve dao da se pobijedi fašizam i nacizam i svi prethodni osvajači, i sve što radimo i proističe upravo iz te tradicije iz koje potičemo. Zato jednostavno ne želimo ni da dozvolimo da nas neko uči tome što je antifašizam, jer smo na svojoj koži osjetili, odnosno naše porodice, što je borba protiv fašizma i što je taj režim i sistem donio i ovom dijelu Evrope i čitavom svijetu. Tako da, u to ime i ovdje, pred bistom svoga rođaka i plemenika, želim da pošaljem tu poruku – da se tekovine antifašizma moraju čuvati, ali da ne smijemo da ne budemo na oprezu, da ne vidimo što fašizam jeste, čak i onda kada se krije pod krinkom antifašizma, kao što je to Hju Long rekao - zaključio je predsjednik opštine Nikšić.

Eto, to je Kovačevićev govor, da ne bude poslije da mediji izvlače ono što im odgovara, da zanemaruju lijepe stvari, a iznose samo problematične, kako je nedavno ukazao sveštenik SPC Gojko Perović, kritikujući odnos prema izjavi mitropolita Joanikija o Pavlu Đurišiću. Marko Kovačević je uspio da u Danu pobjede nad fašizmom od sebe napravi žrtvu, jer ga očekuje tužilac kome bi trebalo da objasni pokazivanje srednjeg prsta tokom intoniranja državne himne ili brojne sporne izjave. Zasad ga čuvaju Andrija Mandić i Jelena Nedović koji sa Višim tužilaštvom igraju administrativnu igru živaca. Zapravo, nije od sebe napravio žrtvu, već se koristi tuđom. Pošto malo ko ima kapaciteta da ovo razumije i svako, jel, ima pravo na slobodu mišljenja, ostaviću ovo mogućim u apstraktnoj/filozofskoj ravni. Goranu Daniloviću je sigurno jasno.

Ima u psihologiji jedan termin, a zove se projekcija. Tako je i on juče uspio da uradi nešto što spočitava drugima. Njemu smeta što danas antifašisti određuju ko je fašista, a ko nije. Smeta mu jer bi zapravo on volio da postavi tu mjeru. Sve ovo što je Marko Kovačević juče kazao možda bi imalo smisla da je došlo iz paralelnog univerzuma. A moguće i da jeste, pa su nam se svjetovi preklopili. Ovdje i danas nema smisla iz, evo, makar samo jednog razloga.

On je kao predsjednik opštine Nikšić 2019. godine prisustvovao otkrivanju i osveštanju spomenika komandantu Jugoslovenske vojske u otadžbini i četničkom vođi Draži Mihailoviću u Ravnogorskom parku u Bileći. - Dolazimo da iskažemo poštovanje prema jednoj ličnosti koja tek sada isplivava na našu istorijsku scenu u svom punom sjaju i kako bude vrijeme prolazilo, tako će i snažnije i snažnije sijati i davati svoj primjer drugima - rekao je tada Kovačević za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS). Kako spojiti Dražu i dječaka Dragana? To može samo u umjetničkoj Markovoj glavi. Neka napiše poemu. Ne Kovačićevu, nego Kovačevićevu „Jamu“.

Polaganje vijenaca u Kolašinu

Odavanje počasti herojima u barskoj opštini

Dan pobjede obilježen u Kotoru

Nastavljaju se problemi u vezi sa produžavanjem ugovora između FZO i privatnih ordinacija

Kod očnog ljekara sada može besplatno, oni koji čekaju IVF u neizvjesnosti

PODGORICA – Ugovori sa privatnim oftalmološkim ordinacijama su od juče ponovo potpisani, ali pacijenti koji prolaze kroz proces vještačke oplodnje još uvijek ne znaju kada će moći do svog ljekara o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).

Ugovori koji su istekli 19. aprila nijesu obnavljani do juče za privatne oftalmologe, a za klinike, koje nude usluge vještačke oplodnje, datum zaključivanja je neizvjestan.

Do kraja mjeseca?

Pacijenti koji imaju važeće upute od ljekara, zasad ne mogu da ostvare pravo na mogućnost vantjelesne oplodnje, jer ih klinike ne mogu primiti dok se ne potpiše ugovor sa FZO.

Pobjedi su iz dvije klinike kazali da ugovori još nijesu potpisani, te da očekuju da se to dogodi do kraja mjeseca, jer zvanične odgovore još nemaju.

Prema dokumentu koji je dostupan na sajtu FZO, to su Poliklinika Moj lab i Specijalna bolnica Ars Medica iz Podgorice, te Specijalistička ambulanta za ginekologiju i akušer-

stvo ,,Humana reprodukcija“ iz Budve.

Prema podacima sa sajta FZO, u ovim klinikama se prilikom vantjelesne oplodnje radi folikulometrija, aspiracija fo -

likula, anestezija, laboratorija - IVF, laboratorija - ICS, embriotransfer, prvi pregled, spermogram, ultrazvučni pregled žene… Portal Standard je objavio da

je Fond upozoren da cijene stavki koje čine značajan dio ukupne cijene IVF postupka nijesu mijenjane više od deset godina, te da je postojeći sistem neodrživ.

Upozoreno je i da je pitanje cijena i održivosti višestruko pokretano, zbog inflacije, promjena u cijenama rada, ali i potrebe da se održi kvalitet usluge, te je predloženo više rješenja i uporednih analiza koje ukazuju na potrebu za korekcijom cijena, piše taj portal. Navode da je otvoreno i pitanje da li će pacijenti morati da doplaćuju postupak, kako bi se osigurao odgovarajući kvalitet, koji u velikoj mjeri zavisi od medikamenata, tehnologije i kontinuirane edukacije kadrova.

Proce D ura sto P irala P regle D e Pobjedi se zbog besplatnih oftalmoloških pregleda žalilo nekoliko pacijenata, ističući da ne samo što oni nijesu

znali da ugovori više ne važe, već to nijesu znali ni njihovi izabrani ljekari. Besplatni pregledi su omogućeni od juče, kako su kazali Pobjedi iz FZO, ali su u pojedinim ordinacijama tokom jučerašnjeg dana rekli da još uvijek nijesu dobili ugovor na potpis. Iz FZO je rečeno da će ugovori važiti naredne dvije godine. Period do 9. maja nije bio pokriven ugovorima zbog procedure koja je u međuvremenu sprovedena za zaključivanje novih ugovora, pojasnili su iz FZO. Sada važe novi dvogodišnji ugovori i osiguranici će biti u mogućnosti da nastave sa ostvarivanjem prava na oftalmološke usluge i u privatnim ambulantama, kao i do sada, rečeno je Pobjedi iz FZO. Podsjetimo, Pobjeda je već pisala o problemima pacijenata koji nijesu mogli da ostvare besplatan pregled u privatnim ordinacijama.

U podgoričkom domu zdravlja izabrani ljekar nema slobodnih termina za KCCG, dok su oni, koji su bili slobodni za maj, popunjeni odmah nakon što su ,,pušteni“ 28. aprila.

Jedna pacijentkinja je prije nekoliko dana ispričala Pojedi da kada je došla kod izabranog ljekara, on je bio iznenađen jer nije bio obaviješten o tome da je ugovor raskinut, tako da je bezuspješno pokušavala da nađe termin za KBCG ili DZ. j m.-H. j

Eksterna provjera znanja za polumaturante okončana, iz Ispitnog centra Pobjedi kazali da je bilo određenih kršenja pravila

PODGORICA – Pojedini

osnovci su sa eksterne provjere znanja udaljeni zbog nepoštovanja pravila na ispitu. Ti đaci nemaju pravo ponovnog polaganja eksterne provjere znanja na kraju trećeg ciklusa osnovne škole, rečeno je Pobjedi iz Ispitnog centra Crne Gore. Iz ove institucije objasnili su da raspolažu informacijom da je bilo udaljavanja učenika sa eksterne provjere znanja zbog nepoštovanja pravila na ispitu, ali da nemaju precizan podatak o udaljavanju s obzirom na to da je provjera znanja tek prekjuče završena, a odluku o tome donosi odbor koji čine predstavnici te škole.

U Pravilniku o načinu i postupku testiranja postignuća učenika na kraju drugog ciklusa i provjere znanja na kraju trećeg ciklusa navedeno je da se smatra da učenik nije položio predmet sa kojeg je udaljen na provjeri znanja. Precizirano je da đak gubi pravo na provjeru znanja u toj školskoj godini kad se u toku provjere znanja, odnosno ocjenjivanja utvrdi da se služio nedozvoljenim sredstvima, da je prepisao tuđi zadatak ili da je dao svoj zadatak drugima. Eksterna provjera znanja koja se organizuje na kraju trećeg ciklusa osnovne škole okončana je prekjuče. Ispit iz crnogorskog-srpskog, bosanskog i hr-

Neki đaci udaljeni sa ispita, ne mogu da polažu ponovo

vatskog jezika i književnosti i albanskog jezika i književnosti održan je 6. maja, dan kasnije bila je provjera znanja iz matematike, a prekjuče je održan ispit iz predmeta po izboru iz deset različitih predmeta.

nema nePravilnosti

- Moram da naglasim da smo izuzetno zadovoljni i da nije bilo nikakvih nepravilnosti na ispitima, da je sve proteklo u skladu sa propisima. Nastavili smo praksu korišćenja detektora na ulazu u školu i pritom moramo da naglasimo veliki stepen odgovornosti učenika koji su odlagali mobilne telefone na za to predviđen prostor i prije same provjere – kazali su iz kabineta direktora Ispitnog centra Crne Gore Miloša Trivića.Dodaju da su veoma zadovoljni načinom i kako je sprovedena eksterna provjera znanja po osnovnim školama. Zahvaljuju se direktorima, školskim koordinatorima i svim nastavnicima, a prije svega učenicima na, kako su istakli, visokom stepenu odgovornosti što se tiče same provjere. Naredne sedmice održava se

maturski, odnosno stručni ispit za učenike četvrtog razreda srednje škole iz prvog stranog jezika, te iz Ispitnog centra očekuju da će nastaviti sa istim načinom radom kao i do sada. Podsjetimo, prošle godine su đaci u nekim školama pokušali da izigraju detektore, pa su telefone umotali u aluminijsku foliju, pod izgovorom da su ponijeli sendvič, a bilo je i onih koji su mislili da će proći detektor ako predaju jedan telefon, a ponijeli su dva ili tri. Nijesu uspjeli u tome, kao ni oni koji su pokušali da telefon sakriju u obući. Prošle godine su nadležni saopštavali da nije bilo prepisivanja zbog uvedenih detektora, te da su rezultati vjerodostojni.

Iz Ispitnog centra rekli su ranije da će se od ove školske godine za potrebe ispita koji imaju zvučni zapis, snimljeni sadržaj dostaviti na USB memoriji. Takođe, Ispitni centar je za realizaciju ispita predmet od značaja/ stručna teorija pripremio spiskove, šifre učenika i ostale potrebne formulare za praćenje ispita, što je do sada bila obaveza škole.

Sa jedne od ranijih provjera znanja u osnovnim školama

Iz Ispitnog centra navodili su da su ključni izazovi u realizaciji ovako važnog ispita obezbjeđivanje maksimalne bezbjednosti ispitnog materijala kako njegov sadržaj ne bi bio kompromitovan prije samog početka ispita. Ispitni centar prošle godine podnio je krivičnu prijavu protiv jedne glavne test-administratorke i test-administratorke za potrebe realizacije polaganja stručnog ispita za predmet crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost u avgustovskom ispitnom roku.

One su, kako se tada navodilo, tokom realizacije polaganja stručnog ispita omogućile da prepisuju i omogućavaju prepisivanje odgovora na ispitna pitanja, a da nijesu takvo ponašanje prijavile, niti preduzele bilo kakve radnje za sprečavanje narušavanja reda. Ispitni centar je procesuirao predmet nadležnim organima na osnovu sumnje da je počinjeno krivično djelo „nesavjestan rad u službi“, iz člana 417, stav 3, u vezi sa stavom 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, za koje je predviđe-

na kazna zatvora do tri godine. Iz Ispitnog centra zaključili su da su pravila jasno definisana, da su svi učesnici upoznati sa sankcijama koje slijede ukoliko se naruši tok ispita, a sve kako bi osigurali jednake uslove za sve učenike.

čeka se tužilaštvo Pretprošle godine je ustanovljeno da je više od 500 maturanata prepisivalo na eksternoj provjeri znanja iz CSBH jezika i književnosti, nakon čega su dobili nule. Međutim, tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je posustao pr ed učenicima i roditeljima koji su prijetili zaposlenima i ocjenjivačima u Ispitnom centru. Odlučeno je da će testovi biti ponovo pregledani, što su članovi Komisije za ocjenjivanje odbili, nakon čega je Vlada smijenila rukovodstvo Ispitnog centra, a oformljena je nova komisiju za ocjenjivanje koja je đacima dala visoke ocjene, bez obzira što su maturanti priznali da su prepisivali. Nakon toga je uslijedio protest dijela prosvjetara, ali i roditelja, jer su ostala djeca, koja nijesu prepisivala, dobila realne ocjene, a prepisivači petice. Podnešene su i krivične prijave SDT, a nakon izviđaja, koji je trajao desetak mjeseci, predmet je vraćen u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. n. Đ.

Klinike i pacijenti očekuju razrješenje fzo

Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost za pranje novca

Marković: Još

nema

krivične

prijave protiv

Golubovića, uhapšen pod pritiskom dijela javnosti

Tokom pretresa objekata u vlasništvu Golubovića juče nije pronađeno ništa kompromitujuće, odnosno što bi ukazivalo da je počinio krivično djelo pranje novca ili bilo koje drugo. - Golubović za svu imovinu i sredstva koja se nalaze u njegovom posjedu ima dokumentaciju ovjerenu od nadležnih državnih organa – kazao je njegov branilac, advokat Velibor Marković za Pobjedu

PODGORICA – Penzionisani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović uhapšen je juče ujutro po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je počinio krivično djelo pranje novca. Iz tužilaštva i policije se nijesu oglašavali povodom hapšenja Golubovića koji je sinoć nakon 21.30 sati priveden sa saslušanje u Specijalno tužilaštvo. Njegov branilac, advokat Velibor Marković je za Pobjedu kazao da je hapšenje Golubovića rezultat pritiska dijela javnosti. On je istakao da protiv Golubovića juče nije dobio krivičnu prijavu, već je donijeta naredba o pretresu u kojoj se navodi da se nekadašnji operativac sumnjiči za pranje para. Informaciju da se Golubović sumnjiči i za stvaranje kriminalne organizacije, a koja se pojavila u pojedinim medijima ocijenio je kao tendencioznu i neistinitu.

- Smatram da je veoma neozbiljno da se objavljuju proizvoljne, tendenciozne i neistinite tvrdnje budući da se pretres ne vrši zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, već zbog navodnog krivičnog djela pranje novca - kazao je Marković.

On je naveo da tokom pretresa objekata u vlasništvu Golubovića juče nije pronađeno ništa kompromitujuće, odnosno što bi njegovog branjenika dovelo u vezu da je počinio krivično djelo pranje para ili bilo koje drugo.

- Golubović za svu imovinu i sredstva ima dokumentaciju koja je ovjerena od nadležnih – kazao je Marković. Za razliku od nadležnih koji se nijesu oglašavali o hapšenju Golubovića i tvrdnji advokata Markovića da se u naredbi o pretresu ne pominje krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, u zajedničkom saopštenju potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića navedeno je da svakodnevno čišćenje sektora bezbjednosti jasno potvrđuje da je obračun sa organizovanim kriminalom i svim nedozvoljenim uticajima, sistemski i beskompromisan.

Kazali su da nijedna funkci-

ja, čin, službena legitimacija ili ranija ili sadašnja pozicija ne mogu biti zaklon pred istinom i zakonom.

- Hapšenje Duška Golubovića dio je šire i temeljne akcije čiji je cilj da Crna Gora prvi put u svojoj modernoj istoriji ima bezbjednosni sektor koji je u potpunosti lojalan isključivo državi i njenim građanima, a ne interesnim grupama i kriminalnim strukturama - navodi se u zajedničkom saopštenju. Dodaju da ,,zato razumiju i pojačane napade na sektor bezbjednosti od strane političkih i parapolitičkih krugova bliskih nekadašnjim političkim i kriminalnim centrima moći“. - Ovo je institucionalna borba, vođena u ime zakona i pravde, a ne politike. I nastaviće se, dok se posljednji trag kriminala ne ukloni iz institucija. Naše službe više ne služe nikome, osim državi Crnoj Gori i njenim građanima. I svako ko to pokuša da zaustavi, napadima, pritiscima, manipulacijom, mora znati: ne brani se istina tako što se napada sektor bezbjednosti. Ona se brani radom - a mi radimo. U borbi smo protiv onih koji su rušili sistem iznutra. U savezništvu smo sa svakim čestitim policajcem, službenikom i građaninom. I u toj borbi ne-

svaku drugu odgovornost ističem da ni ja, a ni bilo ko iz moje uže ili šire porodice nikada nijesmo posjedovali ni koristili automobil ,,lamborgini“, kako su to objavile jedne dnevne novine i kako to besprizorno tvrdi funkcionerka GP Ura Milena Vuković – kazao je za Pobjedu tada Duško Golubović. Ta ,,senzacionalna“ informacija se pojavila u sklopu teksta o sukobima u Vladi oko smjena jednog broja ljudi u vrhu bezbjednosnog sektora, koju je na sjednici Vlade pokrenuo ministar pravde Andrej Milović, visoki funkcioner Pokreta Evropa sad. Tada su se funkcioneri Demokrata, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović oštro suprotstavili promjenama u vrhu bezbjednosnih službi, optužujući Milovića da se ,,miješa u sektor koji pripada Demokratama“. I Abazović je optuživao Milovića da dobija instrukcije od - visokog policijskog inspektora Duška Golubovića. Međutim, Goolubović je tada kazao za Pobjedu da Milovića ne poznaje, niti je ikada imao bilo kakvu poslovnu saradnju ni lični kontakt. Kako je Pobjeda pisala, samo četiri dana pred parlamentarne izbore, postalo je jasno da Abazović i Filip Adžić vode akciju da, preko Golubovića, ,,koji kontroliše Milovića“, politički diskredituju – Spajića Golubović je prošle godine saslušan u okviru istrage ubistva urednika lista Dan Duška Jovanovića

Počelo suđenje penzionisanom glavnom Čađenoviću, kao i bivšem pomoćniku

Lazović: je bez ijednog

Nekadašnji bezbjednjak naveo je da je politički proces protiv njega sastavni dio misije koju su osmislili moćnici van Crne Gore sa izvođačima radova u Crnoj Gori iz politike, diplomatije, biznisa, kriminala. Cilj je, kako je kazao, da se neutrališe njegov dugogodišnji rad i da vjetar u leđa kriminalnim strukturama koje su on i Milivoje Katnić procesuirali

PODGORICA – Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da ne postoji nijedan dokaz koji bi potvrdio optužbe tužilaštva da je koristio funkciju za račun kriminalnih klanova.

stavu da neće odgovarati na pitanja specijalnog tužioca Miloša Šoškića, s tim što je Čađenović dodao da neće odgovarati ni na pitanja suda.

ODGOVARAĆE, ALI NE NA PITANJA O „FALSIFIKOVANIM DOKAZIMA“

će biti ni koraka nazad - piše u zajedničkom saopštenju Bečića i Šaranovića. U istraživanju MANS-a objavljenog prošle godine o imovini i prihodima bivšeg službenika ANB-a i Uprave policije, Duška Golubovića navedeno je da je njegova porodica desetak godina za kupovinu više nekretnina i luksuznih vozila izdvojila više od milion eura. Golubović je i tada tvrdio da je svu imovinu stekao legalno i uz pomoć porodice, te da se nikada nije bavio kriminalnim poslovima. U decembru 2023. godine tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić kazao je da se ne osjeća prijatno kad ,,dođe u posjed informacija o kolegama koji su radili za kriminalne grupe“, ne saopštavajući o kome se radi. - Dobio sam informaciju da je jedan od bivših službenika kupio vozilo od 300.000 eura, a do juče je nosio policijsku značku. Radi se o operativnim podacima - kazao je Terzić na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji u Podgorici koju je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora. Dan kasnije, Vijesti su objavile da je Golubović vlasnik ,,lamborginija“.

- Uz punu moralnu, krivičnu i

Duško Golubović je godinama bio operativac ANB-a i najbliži saradnik Zorana Lazovića, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Nakon što su obojica 2015. napustila ANB, u službu bezbjednosti vraćeni su 2019. godine. Tadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović imenovao je Golubovića za zamjenika načelnika Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u okviru Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Golubović je u penziju otišao 2023. godine.

Prije dva dana, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević saopštio je da nakon ozbiljnih pritisaka naših međunarodnih partnera, (Vladimir) Novović i (Predrag) Šuković su se obavezali da do 21. juna uhapse neku mnogo krupnu zvijerku.

- Pominju se (Nenad) Kaluđerović ili (Ljubo) Milović za koje stranci smatraju da se kriju u Crnoj Gori, jer (Branimira) Gvozdenovića i (Mila) Đukanovića neće hapsiti dok ne obezbijede svjedoka saradnika - navodi on.

Kako kaže, međunarodni partneri su „sugerisali da uhapse nekog od sudija za koje postoje dokazi o korupciji, jer su to detektovali kao najveći problem ili pak nekog od pripadnika aktuelne vlasti“. A. R.

– Nema nijedne moje poruke, fotografije, audio ili video zapisa, nema ni usmenog ni pisanog naloga, niti mog činjenja ili nečinjenja koje bi me moglo povezati sa krivičnim djelima za koje me tereti Specijalno tužilaštvo – kazao je Lazović u odbrani koju je juče iznio pred sudom. Osim Lazovića i penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, izjašnjavajući se o optužbama SDT-a, negirali su da su zloupotrebom funkcija na kojima su se nalazili činili korist ljudima iz kriminalnog miljea. Sva trojica su bili saglasni u

PODGORICA – Sedam

optuženih za učešće u likvidaciji Nemanje Prelevića (28) i Danila Pekovića (20) na Veruši 17. oktobra 2020. godine juče je u podgoričkom Višem sudu osuđeno na ukupno 150 godina zatvora.

Katnić je predočio da će odgovarati na pitanja tužioca Zorana Vučinića sve dok mu ne bude postavljao pitanja u vezi sa dokazima koje je Šoškić falsifikovao.

Poslije skoro dvočasovnog čitanja optužnica protiv optuženih, Lazović je iznio odbranu, navodeći da je imao dilemu da li da govori više bilo šta. – Ali pošto se suđenje snima i ostaće trag ovih dešavanja, govoriću zbog javnosti, porodice, prijatelja – kazao je Lazović.

On je naveo da mu je posebno draga slučajnost da svoju odbranu pred sudom iznosi 9. maja kada se slavi Dan pobjede nad fašizmom.

Izrečena presuda za

Od optužbi za zločin na Veruši sud je oslobodio Nenada Milačića i Vasilija Đukića, kojima je ukinut pritvor nakon čega su pušteni na slobodu. Presudu je izrekla sutkinja Vesna Kovačević Odbjegli Marko Zekić i Miomir Đukić osuđeni su na po 40 godina za teško u ubistvo i po 15 godina za pokušaj ubistva Kenana i Ismeta Sujkovića i Mirze Kastrata 18. novembra 2021. godine u blizini bolnice u Beranama. Na osnovu zakona koji se primjenjuje kada je izrečeno više od jedne kazne, sud ih je osudio na jedinstvenu kaznu od 40 godina robije. Mirčeta Mihailović je osuđen na 30 godina zatvora za ubistvo putem pomaganja, dok su za isto krivično djelo Goran Milašinović, Dragan Biletić, Zlatko Drašković i Branislav Ivanović dobili po deset godina zatvorske kazne. Svi optuženi su oslobođeni od optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, a Zlatko Drašković za optužbu za pranje para. Sutkinja Vesna Kovačević je pojasnila da je tužilaštvo ove optužbe temeljilo na „Skaj“ ko-

Sa privođenja Duška Golubovića

glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, specijalnom tužiocu Saši pomoćniku direktora Uprave policije koji smatra da je riječ o političkom procesu

Presuđeno mi ijednog dokaza

– Siguran sam da je ovo slučajnost, ali hvala za nju – kazao je Lazović.

On je naveo da je optužnica politički proces protkan ličnim odnosom tužioca Miloša Šoškića prema njemu i njegovoj porodici.

Istakao je da je zbog svega što mu se desilo izgubio povjerenje u tužilaštvo, ali i sudstvo. – Meni je odbrana omogućena formalno, ali ne i suštinski.

Meni je već presuđeno. Nijesam ovo zaslužio kao čovjek i kao profesionalac koji je imao usku komunikaciju sa ljudima iz tužilaštva i sudstva – kazao je Lazović.

On je naveo da nema dilemu

da se radi o političkom procesu koji je protkan ličnim odnosom tužioca i njegovih drugova mentora prema njemu i njego-

voj porodici i prijateljima.

– Poštenije je bilo da me je ubio nego što mi je ovo uradio – kazao je on.

Istakao je da je Specijalno tužilaštvo vodilo jednostranu i neobjektivnu istragu tokom koje je tužilac demonstrirao moć i pokazao mržnju. Lazović je naveo da je u optužnici prepoznao riječi tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici riječi mentora tužioca Šoškića i vlasnika Portala Aktuelno.

– Ponašali su se kao da sam terorista. Na pretres moje imovine donijeli su svu moguću opremu. Snimili su mi svaku tavanicu, zid, pod jer prethodno nijesu našli tajne račune. Vjerujem da su mi tajno otvarali i grobnice – kazao je Lazović.

CILJ NEUTRALISANJE

DUGOGODIŠNJEG

RADA

On je naveo da je politički proces protiv njega sastavni dio misije koju su osmislili moćnici van Crne Gore sa izvođačima radova u Crnoj Gori iz

Lazović tvrdi da se Šoškić hvalio prijateljima da će ga uhapsiti

Zoran Lazović je pred sudom kazao da je tri mjeseca prije hapšenja dobio informaciju da tužilac Miloš Šoškić priča kako će ga optužiti i držati što duže u pritvoru.

Da postoji lični odnos tužioca prema njemu, potvrdilo

mu se i prilikom napada na novinarku Pobjede Anu Raičković ispred restorana brze hrane ,,Gurman“.

– Mentor prijetnji Šoškića, „junak“ dok je skupljao hrabrost ispred ,,Gurmana“ da napadne novinarku Pobjede Anu Raičković pominjao

likvidaciju Nemanje Prelevića (28) i Danila Pekovića (20)

je pokojnog Lazovića i pokojnog Katnića. To radi godinama na svom portalu Aktuelno. Neke riječi, objave tog portala Aktuelno prepoznajem i u ovoj optužnici –kazao je optuženi Lazović. On je precizirao da je tri ili četiri mjeseca prije hapše-

politike, diplomatije, biznisa, kriminala.

Cilj je bio da se Katnić i on neutrališu i kriminalizuju kako bi se na taj način neutralisao sav njihov dugogodišnji rad u oblasti bezbjednosti.

– Da unište operativni rad, sistem bezbjednosti, da uruše institut zaštićenog svjedoka i daju vjetar u leđa kriminalnim strukturama koje smo mi procesuirali – kazao je Lazović. On je naveo da je 2020. godine, kada je po tvrdnji tužioca formirao kriminalnu organizaciju, njegov resor podnio 13 krivičnih prijava i 26 izvještaja kao dopunu krivičnih prijava protiv 91 lica za ukupno 129 krivičnih djela.

Bivši policijski funkcioner je optužbe SDT-a da je šef kriminalne organizacije i neko ko je prao novac ocijenio kao notorne neistine. Lazović je predočio da je tokom istrage saslušano na desetine svjedoka, samo iz policijskih struktura i da niko nijednom riječju nije potvrdio djela koja mu se stavljaju na teret. On se zapitao kako je tužilac Šoškić, 2020. godine kada je navodno formirao kriminalnu organizaciju, mogao da dopusti sebi da bude domaćin na ručku organizatoru kriminalne organizacije.

Da nema veze sa kriminalom, Lazović je pojasnio i kroz dobijanje statusa štićene ličnosti. – Status štićene ličnosti koju sam dobio zbog procesuiranja pripadnika i šefova kriminalnih organizacija. Vlada Zdravka Krivokapića mi je na predlog ANB-a dodijeli-

nja od najužeg okruženja tužioca Miloša Šoškića dobio informaciju da u svom društvu u opuštenom izdanju priča da će ga uhapsiti i označiti kao šefa kriminalne organizacije kako bi ga što duže držao u pritvoru.

– Da ću, vezano za njegovu optužbu, ostati u zatvoru do kraja života – kazao je Lazović.

optuženih za dvostruko ubistvo na osuđeno

na ukupno

munikacijama bez dodatnih dokaza što je za sud bilo neprihvatljivo.

– „Skaj“ ne može biti jedini dokaz kojim se dokazuje neko djelo – navela je sudija Kovačević. Ona je istakla da je sud „Skaj“ kao dokaz odbio u onim djelovima gdje sadržaj tih komunikacija nije potvrđen materijalnim ili personalnim dokazima. Sa druge strane, prihvaćene su, na primjer, fotografije sa „Skaj“ komunikacija koje su potkrijepljene stvarnim postojanjem određenih stvari navedenih u optužnici.

Sutkinja Kovačević je pojasnila da se u navedenoj prepisci nalaze i poruke u kojima je Zekić pisao o načinu na koji je ovo djelo izvršeno i u kojima je izražavao brigu nakon izvršenja djela, a u pogledu toga da li su tragovi i dokazi uklonjeni. Sud je utvrdio da je ubistvo počinjeno iz neposredne blizine. Kao motiv zločina sud je prihvatio stav zastupnika optužbe da je to bio revanšizam optuženog Zekića zbog fizičkog sukoba koji je imao sa jednom od žrtava u podgoričkom lokalu ,,Garden“ zbog čega je

150 godina zatvora

donio odluku da ih ubije. Zekić je preko „Skaj“ aplikacije saopštio ostalim optuženima da je donio odluku da ubije Prelevića zbog tuče koju je imao sa njim i sa Vladimirom Bajčetom i Marinkom Banovićem Na osnovu „Skaj“ poruka, ali i drugih dokaza, sud je utvrdio da je Zekić od ostalih optuženih tražio da lociraju Prelevića te da se zajedno sa Miomirom Đukićem nekoliko mjeseci prije zločina krio u „štek“ stanovima. Prilikom odmjeravanja visine kazne, sud nije našao nijednu

olakšavajuću okolnost za okrivljene koji su, kako je navedeno, više puta osuđivani. Prema navodima optužnice, Marko Zekić, Đukić i Mihailović su 17. oktobra 2020. godine u mjestu Uvač sa umišljajem i po dogovoru zajedno ubili Prelevića i Pekovića. Teško ubistvo dvojice Podgoričana umišljajno pomogli su Milašinović, Biletić, Ivanović i Miličić. Zadatak dijela grupe bio je da prate Prelevića i Pekovića kako bi odredili najpovoljnije mjesto i vrijeme za njihovu likvidaciju. Zekić i Đukić su prema doka-

zima SDT-a nakon kraće rasprave na vratima vikendice ubili Prelevića, ispalivši u njega više projektila u glavu i gornji dio tijela. Nakon što su ubili Prelevića, ušli su u vikendicu i ubili Pekovića. Organizovanjem likvidacije u ovom slučaju rukovodio je Zekić. „Skaj“ komunikacije su otkrile i da je Milašinović imao konekciju u policiji preko koje je grupi otkrivao saznanja istražitelja vezano za istragu ubistva Prelevića i Pekovića i pronađenih tragova. Advokat Stefan Jovanović je

la status štićene ličnosti. Taj status mi je produžila i vlada Dritana Abazovića, svi znamo kakav odnos imam sa njim – kazao je Lazović, dodajući da je to samo jedan detalj koji potire optužbe SDT-a. Lazović je kazao da nije tačno da je od pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića tražio da skine zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću – Pomoćnik UP Enis Baković je saslušan u istrazi bez mog prisustva. Nije tačno da sam bilo kome dao nalog za skidanje zabrane, a logično ga nijesam mogao dati jer to nije bilo u mojoj nadležnosti – kazao je Lazović.

On je pojasnio da kada je Milorad Žižić dobio podatak od kolega iz Srbije u vezi sa dolaskom Belivuka i Miljkovića, kao menadžer je dao nalog da se 24 sata moraju držati pod opservacijom te da se sve mora preduzeti da ne dođe do nekih problema.

On je istakao da je policija tada spriječila četiri likvidacije. Ustvrdio je da nije radio na povlašćivanju za Duška Roganovića i da to nije mogao činiti jer nije bio u istražnom timu niti je bio u posjedu izjave Milana Kankaraša u kojoj on pominje Roganovića. – Ne poznajem niti sam se ikada sreo sa bilo kim iz porodice Roganovića. Znam za ubistvo Šćepana Roganovića i da je taj slučaj riješen. A što se tiče tvrdnji da sam bio upoznat sa izjavom svjedoka saradnika Milana Kankaraša, to nije tačno jer nijesam imao uvid u spise tog predmeta niti sam oko toga kontaktirao Katnića i Čađenovića – kazao je Lazović. Istakao je i da su rezultati pretresa njegovog imanja i objekata potvrdili ono što je navodio u kartonima Agenciji za sprečavanje korupcije – da su svi prihodi koje je imao legalni.

On je naveo da je sve oružje koje je nađeno kupljeno na legalan način i na osnovu odobrenja za nabavku. Sljedeće suđenje zakazano je za 30. maj. Bojana ROBOVIĆ

ispred zgrade Višeg suda najavio da će odbrana najaviti žalbu na izrečenu presudu, pojašnjavajući da utvrđenje suda ne odgovara stanju u spisima predmeta. – Ono što se na prvu, žargonski rečeno, može reći jeste da utvrđenje suda za pojedine okrivljene po stavu odbrane ne odgovara stanju u spisima predmeta. Dakle, ne postoji niti jedan materijalni i personalni dokaz –istakao je advokat Jovanović. Istakao je da odbrani nije bilo omogućeno da u kontradiktornom postupku raspravi sva sporna pitanja. – Odnosno, praktično da dokazuje nevinost svih ovih lica, koja su na kraju osuđena. Jer znate i sami da je odbrana predložila više od 20 dokaza, a prihvaćen je samo jedan dokazni predlog odbrane i to djelimično. To samo po sebi dovoljno govori – ukazao je advokat Jovanović. B.R.

Advokat Milivoja Katnića

Učinak 27 javnih izvršitelja u 2024. godini

Naplatili svega 55 od 148 miliona eura potraživanja

Najveći broj predmeta minule godine imala je Ana Nikić (Bar) – ukupno 6.056. Najveći procenat naplate – 57,26 odsto je ostvario Novak Vukčević (Podgorica), a najmanji – 9,57 Veselin Šćepanović (Bar). Izvršiteljima je po osnovu troškova i nagrada isplaćeno ukupno 3,98 miliona eura

PODGORICA – Javni izvršitelji imali su prošle godine u radu 59.157 predmeta, od kojih su riješili 24.192, a neriješeno je ostalo 34.965. Ukupna potraživanja iznosila su 148,86 miliona eura, a naplaćeno je 55,32 miliona eura ili 37,16 odsto.

U istom periodu po osnovu troškova i nagrada (za pripremanje predmeta, preduzete radnje i za uspješnost sprovođenja postupka) izvršiteljima je isplaćeno ukupno 3,98 miliona eura (sa PDV-om). Pojedinačni iznosi kreću se od 49.132 do 364.000 eura. Podaci su navedeni u izvještaju o radu javnih izvršitelja za 2024. godinu koji je usvojila Vlada.

Godinu ranije u radu su bila 62.803 predmeta, riješena su 24.924. Ukupna potraživanja iznosila su 181,42 miliona eura od kojih je naplaćeno 30,92 ili 16,65 odsto.

PREDMETI

Ta pravosudna profesija u pravni sistem Crne Gore je uvedena 2014. godine sa ciljem da se rasterete sudovi te da se izvršni postupak – naplata dugovanja učini bržim i efikasnijim. Danas u Crnoj Gori ima ukupno 27 javnih izvršitelja. Najviše ih je u Podgorici – deset. Po tri rade u Kotoru i Nikšiću, po dva u Baru, Beranama, Herceg Novom, Kolašinu i Plavu. Po jedan javni izvršitelji registrovan je za Cetinje, Danilovgrad, Pljevlja

i Žabljak. Nema ih u 11 opština – Andrijevici, Budvi, Gusinju, Mojkovcu, Petnjici, Plužinama, Šavniku, Tivtu, Tuzima, Ulcinju i Zeti. Najveći broj predmeta minule godine imala je javna izvršiteljka Ana Nikić (Bar) – ukupno 6.056, zatim Snežana Pavličić (Podgorica) – 4.115, Aleksandra Vukoslavčević-Tomković (Podgorica) – 3.542, Irfan Ramović (Podgorica) – 2.861, Aleksandar Bošković (Podgorica) – 2.806, Vasilije Mićović (Podgorica) – 2.551, Vladan Vujović (Kotor) – 2.394, Vladimir Vujotić (Podgorica) – 2.358, Siniša Milačić (Berane, Plav) – 2.272, Davor Vuković (Podgorica) – 2.253, Veselin Šćepanović (Bar) – 2.222, Dejan Čogurić (Bijelo Polje,

Kolašin) – 2.154, Novak Vukčević (Podgorica) – 2.071, Ivan Sekulić (Bijelo Polje, Kolašin) – 2.018, Darko Rajković (Kotor) – 1.969, Ivan Petrović (Podgorica) – 1.949. Javni izvršitelj Dušan Nišavić (Berane, Plav) imao je prošle godine 1.810 predmeta, Radovan Koprivica (Nikšić) – 1.859, Snežana Begović (Pljevlja, Žabljak) – 1.757, Biljana Nikčević (Nikšić) – 1.471, Branka Samardžić (Kotor) – 1.460, Ivana Jelušić (Podgorica) – 1.459, Mato Jovićević (Danilovgrad) –1.361, Maja Ajković (Nikšić) – 1.402, Vidak Latković (Cetinje) – 1.228, Marko Đaković (Herceg Novi)– 911 i Jasminka Bajović (Herceg Novi) – 848. UČINAK

Najbolji učinak, procenat naplate, ostvarili su Novak Vukčević – 57,26 odsto, Irfan Ramović – 56,85, Darko Rajković 54,26, Vladimir Vujotić 52,80, Dušan Nišavić 48,85, Branka Samardžić 44,07, Marko Đaković 43,72, Aleksandar Bošković 43,38 procenata, Vladan Vujović 42,84, Ivana Jelušić 40,94, Snežana Pavličić 40,65 odsto, Aleksandra Tomković 36,55, Ivan Petrović 34,91, Snežana Begović 34,03, Mato Jovićević 32,61, Vasilije Mićović 32,39, Davor Vuković 28,46, Ivan Sekulić 28,33, Radovan Koprivica 28,24, Maja Ajković 26,53, Siniša Milačić 25,21, Ana Nikić 21,76, Jasminka Bajović 21,49, Dejan Čogurić 21,39, Vidak Latković 21,28, Biljana Nikčević 10,64 i Veselin Šćepanović 9,57 odsto. D.Š.

KOLAŠIN – Akcija čišćenja grada, koja je dio programa Turističke organizacije i lokalne uprave, realizovana je uz učešće zaposlenih u tim kolektivima i učenika OŠ ,,Risto Manojlović“ sa nastavnicom Danicom Bulatović. Kako nam je kazala Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin, akcija čišćenja je or-

ganizovana od Dulovina pa do puta ka Skrbuši. – Htjeli smo da budemo prisutni na lokacijama koje su i kolašinske turističke adrese i lokacijama koje imaju saobraćajnu frekvenciju. Čistili smo Dulovine koje su park-šuma grada i mjesto znamenite Botaničke bašte. Takođe smo bili prisutni na Lugu gdje smo čistili dio sportske zone oko postojeće

infrastrukture i objekata. Stigli smo i da dionicu puta ka Skrbuši očistimo, a to je dio prila-

znog puta ka Mateševu

DANILOVg RAD: Uspješna akcija dobrovoljnog davalaštva krvi Budući

DANILOVGRAD – Polaznici Policijske akademije, njih 103, prijavilo se za akciju dobrovoljnog davanja krvi, koju su organizovali Klub dobrovoljnih davalaca krvi i Opštinska organizacija Crvenog krsta.

– Izuzetno veliki odziv naših akademaca još jednom je potvrdio njihovu posvećenost vrijednostima solidarnosti,

humanosti i brige za zajednicu. Akademija snažno podržava i podstiče svoje polaznike da učestvuju u društveno odgovornim aktivnostima koje promovišu humanost, empatiju i građansku svijest. Učešće naših akademaca u ovoj akciji predstavlja čin odgovornosti, lične hrabrosti i duboke posvećenosti službi građanima – saopšteno je iz Policijske akademije. C. G.

BIJELO POLJE – Mještani Mjesnog centra Lozna ponovo apeluju na nadležne da hitno preduzmu mjere kako bi spriječili da neko strada usljed urušavanja objekta nekadašnje škole.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Hakim Bakija kaže da je pitanje dana kad će se savim urušiti.

– Objekat je u takvom stanju da ,,prijeti“ građanima. Datira iz vremena Kraljevine Ju-

goslavije pa ne čudi da je zub vremena učinio svoje. Nije prvi put da tražimo reakciju nadležnih. Obraćali smo se ranije gradskim nadležnim službama, izašli su na teren i konstatovali da je problem nadležnost Ministarstva prosvjete koje ništa nije preduzelo. Građanima nije važno čija je nadležnost samo želimo da budemo bezbjedni, a dok je objekat u ovakvom stanju to ne možemo biti – kaže Bakija. B. Č.

koji je veza sa auto-putem – objasnila je Milašinović. Dr. D.

EKOLOšKI OSVIJEšćENI: Osnovci u akciji

ŽITELJI zABRINuTI: Ruševina u Lozni

Juče u Danilovgradu

Izložba djela Tijane Vujović u Petrovcu

Figura djeteta kao centralni motiv

PODGORICA - Izložba

umjetnice Tijane Vujović, pod nazivom ,,Innocent when you dream“, biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji „Marko K. Gregović“ Spomen-doma „Crvena komuna“ u Petrovcu.

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić zapisala je da se novi radovi Tijane Vujović naslanjaju, poetski i tematski, na njena ranija umjetnička istraživanja.

- Fokus na figuri djeteta kao centralni motiv, kao i na odnosu čovjeka prema prirodi, koji je bio karakterističan za prethodni period, evoluirao je i rezultirao drugačijim izvedbenim postupkom, promjena-

ma u likovnoj sintagmi i pomjeranjem značenja - istakla je Karadžić. Tijana Vujović rođena je 1986. godine u Podgorici. Završila je studije slikarstva 2009. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof. Rajka Todorovića. Master studije istorije kulture i istorijske antropologije završila je 2017. godine na Istorijskom institutu Crne Gore. Trenutno je na studijama konzervacije i restauracije na FLU na Cetinju. Članica je ULUCG od 2010. godine. Imala je više samostalnih i kolektivnih izložbi. Izložba se može pogledati do 2. juna. A. Đ.

Narodno pozorište ,,Ivan Vazov“ iz Sofije večeras gostuje u CNP-u

Otkrivanje problema savremenog društva

PODGORICA – Narodno pozorište „Ivan Vazov“ iz Sofije gostovaće u Crnogorskom narodnom pozorištu s predstavom „Elementarne čestice“, prema tekstu Mišela Uelbeka u režiji Krisa Šarkova, večeras u 20 sati, na Velikoj sceni. Riječ je o prvom gostovanju centralne bugarske pozorišne institucije u novijoj istoriji ovdašnjeg teatra i to s predstavom iz njihove najnovije produkcije.

Roman ,,Elementarne čestice“ proslavio je autora Mišela Uelbeka širom svijeta,

razotkrivajući probleme savremenog evropskog društva na provokativan, arogantan, pa čak i uvredljiv način. Kroz uzbudljive priče dvojice braće – učitelja i uspješnog biologa – roman govori o ljubavi u vremenu hipertehnologije. Pitanja se postavljaju s drskom smjelošću, ali uz idealizovanu viziju budućnosti čovječanstva. Uloge tumače Teodora Duhovnikova, Žaklin Daskalova, Dimitar Nikolov, Martin Dimitrov, Elena Ivanova, Slavena Kerezova i Darina Radeva An. R.

Poetsko-muzičko veče u Herceg Novom

Otvoren crnogorski paviljon na Bijenalu arhitekture u Veneciji, naša predstavljena kroz projekat „Terram intelligere: INTERSTITIUM“

Arhitektura kao most između čovjeka i prirode

PODGORICA - Izložba

„Terram intelligere: INTERSTITIUM.“, autorskog tima koji čine Ivan Šuković, Dejan Todorović i Emir Šehanović, otvorena je u crnogorskom paviljonu u galerijskom prostoru ArteNova na 19. Bijenalu arhitekture u Veneciji.

Analizom lokalno specifičnog narativa vezanog za uspostavljanje razgraničenja u zemlji, kao podjednako prostornog i kulturološkog crnogorskog fenomena - međe, autori izložbe ga u svom radu prevode u konstelaciju nastanjenih, lebdećih, polikarbonatnih oblika. Arhitektura postavke shvaćena kao granični prostor umjetnosti i nauke, na mikro nivou donosi uvid u razvoj mikrosvijeta - stanovnika polikarbonatnih oblika - specifičnih bakterijskih kultura prikupljenih na lokalitetima u Crnoj Gori. Istraživanje mikrobioloških procesa i njihovog potencijala za primjenu u arhitekturi i građenju jeste naučni osnov ovog rada.

MOST

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je na otvaranju našeg paviljona da ovom izložbom

Ovaj projekat nije samo umjetnički i naučni poduhvat, on je poruka o odgovornosti, povezanosti i nadama koje dijelimo. Poruka da arhitektura nije samo podizanje zgrada, već i doprinos stvaranju vrijednosti, identiteta i zajedništva – kazao je Radunović

Crna Gora nastavlja tradiciju učešća na najprestižnijem svjetskom arhitektonskom forumu i potvrđuje svoj kreativni potencijal i vizionarski duh. Ministar je naglasio da nas ovogodišnja tema našeg paviljona poziva da razmislimo o arhitekturi, ne samo kao o građevinskoj disciplini, već kao o mostu između čovjeka i prirode, prošlosti i bu-

dućnosti, nauke i umjetnosti. - Kroz istraživanje međe, ne samo kao granice, već i kao simbola identiteta, časti i odnosa prema zemlji, naš tim je kreirao izložbu koja spaja tradicionalnu mudrost crnogorskog graditeljstva sa najsavremenijim otkrićima mikrobiologije tla. Ovdje, u ovom prostoru, možemo vidjeti kako priroda postaje saradnik u

oblikovanju održive arhitekture, a kako lokalno znanje može dati odgovore na globalne izazove. Ovaj projekat nije samo umjetnički i naučni poduhvat, on je poruka o odgovornosti, povezanosti i nadama koje dijelimo. Poruka da arhitektura nije samo podizanje zgrada, već i doprinos stvaranju vrijednosti, identiteta i zajedništva. Neka ova

PODGORICA - Pjesničko-muzičko veče „Živa riječ – Pero i Miloš Zubac“ biće održano večeras, u 20 sati, u Dvorani „Park“ u Herceg Novom. U programu učestvuju poznati pjesnik Pero Zubac i Miloš Zubac, književnik, kantautor i scenski pripovjedač, sa svojim muzičkim sastavom. Zajedno na sceni, njih dvojica publici priređuju autentično iskustvo doživljaja vrhunske

poezije, muzike i anegdota koje Pero Zubac donosi i prosijava iz svog životnog „gustog sita sjećanja“. U tim pričama promiču njegovi bliski prijatelji i pjesnički uzori poput Desanke Maksimović, Stevana Raičkovića, Miroslava Antića, Nikite Staneskua i Duška Trifunovića. Između Perovih priča i izgovorene poezije, Miloš uz gitaru pjeva svoje stihove, ali i liriku svog oca i pjesnika koje voli. R. K.

PODGORICA - Uprava za zaštitu kulturnih dobara izradila je Studiju zaštite kulturne baštine za potrebe izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Pljevlja. Planskim dokumentima obezbjeđuje se zaštita kulturnih dobara i njihove okoline, kao integralnog dijela savremenog društvenog, ekonomskog i urbanog razvoja, na način kojim se poštuje njihov integritet i status i dosljedno sprovode režim i mjere zaštite.

Radna grupa Uprave je, u cilju izrade ovog veoma važnog dokumenta, izvršila istraživanja dokumentacije, kao i terenska istraživanja opštine Pljevlja, kako bi ostvarila uvid u stanje baštine jedne od najvećih opština u Crnoj Gori. Kako je navedeno u Studiji, koncept zaštite kulturnog nasljeđa podrazumijeva očuvanje, zaštitu i unapređenje stanja, naročito

kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline, koja predstavlja osnov za razvoj održivog turizma na području opštine. Takođe, ukazano je da je pri izradi Izmjena i dopuna Pro-

storno-urbanističkog plana opštine Pljevlja potrebno poštovati osnovna konzervatorska načela, koji očuvanje kulturnih vrijednosti temelje na maksimalnom uv ažavanju

stanja u momentu uspostavljanja zaštite, odnosno na očuvanju autentičnosti kulturnog dobra. U Studiji su detaljno obrađeni i ostali segmenti kulturnog

Jedan od radova Tijane Vujović

Ministar Radunović i saradnici nakon otvaranja paviljona u Veneciji

Uprava za zaštitu kulturnih dobara uradila Studiju zaštite baštine u opštini Pljevlja

Dio kulturnih dobara opštine Pljevlja

most prirode

izložba bude inspiracija za dijalog, promišljanje i zajedničko djelovanje, neka nas podsjeti da, bez obzira na granice koje nas dijele, svi dijelimo istu zemlju, i da je njeno razumijevanje ključ našeg opstanka - kazao je Radunović. Ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić istakla je značaj učešća Crne Gore na Bijenalu u Veneciji, naglaša-

vajući da izložbena postavka crnogorskog paviljona predstavlja snažnu poruku o posvećenosti zemlje principima održivog razvoja. - Ova postavka govori o održivom razvoju i sinergiji između prirode i arhitekture. Postavka insistira na elementu održivosti, što je na kraju osnovni princip koji je neophodan za svaki uspješan poduhvat. Naš koncept razvoja turizma u Crnoj Gori upravo je zasnovan na koheziji prirode, tradicije i umjetnosti. Ujedno, to je jedna od značajnijih komparativnih prednosti Crne Gore, i ključni dio njenog turističkog identiteta - izjavila je Kordić.

MEĐA

Publici su se obratile i kustoskinja izložbe dr Miljana Zeković i Mirjana Đurišić, komesarka crnogorskog nastupa na Bijenalu. Zeković je istakla da se u srcu priče na kojoj se zasniva koncepcija ovogodišnje izložbe nalazi međatradicionalna suvomeđa, ali u čijim pukotinama buja životmikroorganizmi koji stvaraju sopstvene arhitektonske kreacije, komuniciraju, prilagođavaju se i evoluiraju. Ona je crnogorsku prezentaciju opisala kao spoj biologije i tehnologije, tradicije i inovacije - model za nove načine građenja, razmišljanja i povezivanja, pomak prema kolektivnoj inteligenciji. Đurišić je poručila da su jedinstveni reljef i tlo Crne Gore potvrda da najplodnija zemljišta nastaju na pukotinama, ali i da pukotine nijesu praznine, već prolazi ka novim mogućnostima. U tom smislu je podsjetila da je misija i dužnost arhitekata i svih neimara ovih prostora, ali i donosilaca odluka, da budu čuvari međa i da ih pretvaraju u mjesta susreta, dijaloga i transformacija. A. ĐOROJEVIĆ

Crnogorska premijera filma „Bekim Fehmiu“ održana na otvaranju MOD festa u Podgorici

Životna i umjetnička epopeja glumačkog barda

PODGORICA – Crnogorskom premijerom dugometražnog dokumentarnog filma ,,Bekim Fehmiu“, u režiji nagrađivanog mladog kosovskog reditelja Valjmira Tertinija, u Crnogorskoj kinoteci otvoren je drugi MOD fest. Ovaj dokumentarac donosi životnu i umjetničku epopeju Bekima Fehmijua, jednog od bardova jugoslovenskog i albanskog glumišta i prvog istočnoevropskog glumca koji je stigao u Holivud u vrijeme Hladnog rata.

Drugi MOD fest – Minority Open Days posvećen je promociji različitosti, kulturnih identiteta i priča manjinskih zajednica, a organizuje ga NVO ,,Art 365“ uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

SVJEDOČANSTVA

Dokumentarac o čuvenom glumcu koncipiran je kao film koji osvjetljava njegovu ingenioznu pojavu kroz svjedočanstva 22 osobe – članove njegove porodice, prijatelje, saradnike, ali i kultne scene koje je Fehmiju odigrao. O njemu u dokumentarcu govore: njegova supruga, glumica Branka Petrić, brat Arsim Fehmiju, te Fadil Kraja, Luan Bala, Rafet Kiseri, Giorgio Boliveri, Enver Petrovici, Timo Flokko, Milan Vlajčić, Goran Marković, Fabio Meleli, Eleonora Giorgi, Davide Mancori, Vehbi Bale, Mimoza Kraja, Fadil Hysaj, Ivana Vujić, Milazim Salihu, Gani Mehmetaj, Bra-

Bekim Fehmiu kao Odisej

nislav Lečić, Miljenko Jergović i Roza Anagnosti. Kroz vrijedna svjedočanstva njegove žene Branke, koja evocira uspomene na pokojnog muža koristeći njegove lične predmete – notes, kaiš, šolju iz koje je pio kafu, zip upaljač, pištolj iz kojeg se ubio - gledalac dobija autentičnu sliku o liku i djelu čuvenog glumca. Film hronološki prati Fehmijuovu životnu priču, počevši od njegovog rođenja u Sarajevu, djetinjstva u Skadru i Prizrenu, školovanja na Akademiji za pozorišnu umjetnost u

Beogradu, pa sve do njegove međunarodne glumačke karijere i uloga u Italiji i Holivudu. Poseban akcenat stavljen je na njegove uloge u filmovima kao što su ,,Skupljači perja“, koji ga je proslavio, i mini seriji ,,Odiseja“ u produkciji Italijanske radio-televizije (RAI), kao i na njegovu odluku da se povuče iz javnog života nakon rata devedesetih u bivšoj Jugoslaviji. Uz reditelja Tertinija, koji je i koscenarista, u autorskoj ekipi su poznati prizrenski i beogradski novinar i publicista Fahri

Musliu, po čijem je scenariju snimljen ovaj dokumentarac, direktor fotografije Endi Hoxha, montažer Afrim Peposhi, a originalnu muziku su komponovali Miljenko Bistrović, Rade Šerbedžija i Miroslav Tadić

MARGINALIZACIJA

Direktor NVO ,,Art 365“ Branimir Bane Žugić je uoči početka MOD festa kazao da je ovaj festival pokrenut prošle godine s idejom da se stvori prostor gdje se čuju glasovi koji su često marginalizovani. - Već sad vidimo koliko je taj prostor potreban. Značajno smo napredovali u odnosu na prethodnu godinu. Ove godine smo primili više od 100 prijava preko naše platforme i selektovali desetak filmova. Mislim da smo napravili jedan veliki korak – rekao je Žugić. Emina Skenderović, koja se obratila u ime Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, istakla je da nas u vremenu kada su izazovi brojni, a podjele često prisutne, festivali poput MOD festa podsjećaju na to koliko su različitosti i međusobno poštovanje temelj zdravog i naprednog društva. - Umjetnost, naročito film, ima moć da prepozna, približi i poveže iskustva koja se možda razlikuju, ali govore istim univerzalnim jezikom – istakla je Skenderović. Publika je iste večeri imala priliku da pogleda i kratki dokumentarni film „The Village of Ballet Dancers“, reditelja Fatih Direna iz Turske. Drugog dana festivala prikazano je šest kratkih filmova autora i autorki iz Španije, Nepala, Sirije, Turske, BiH i Indije, a nakon toga je održana i panel diskusija „Evropske vizije različitosti: Manjine, identitet i film“. An. R.

nasljeđa, kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju: potencijalni arheološki lokaliteti, prostori sa izraženim ambijentalnim vrijednostima, potencijalna kulturna dobra za koje se osnovano pretpostavlja da imaju kulturno istorijske vrijednosti, evidentirani objekti, kao i prostori koji posjeduju vrijednosti kulturnog pejzaža.

U opštini Pljevlja ima 47 nepokretnih kulturnih dobara, od kojih veliki broj ima status kulturnog dobra od nacionalnog značaja. To su, između ostalog, arheološki lokalitet Komini, poznat i kao Municipium S, na kome je pronađena veoma rijetka staklena posuda Dietreta. U ovom gradu i njegovoj okolini nalazi se izuzetno sakralno nasljeđe od nacionalnog značaja, Husein-pašina džamija i Manastir Svete Trojice. Tu su i manastiri Dubočica, Dovolja, Svetog Arhanđela Mihaila na Đurđevića Tari...

Respektabilno nasljeđe, koje ima status kulturnih dobara, posvećeno je i stradalim borcima u Drugom svjetskom ratu. To su Memorijalni centar na Stražici, kao i drugi spomenici, spomen-ploče i spomen-česme u znak sjećanja na poginule u NOB-u. U opštini Pljevlja više je zaštićenih pokretnih kulturnih dobara, a osim Zavičajnog muzeja oni se nalaze i u Manastiru Svete Trojice i Husein-pašinoj džamiji. U Studiji su obrađena i nematerijalna kulturna dobra koja se praktikuju na cijeloj teritoriji Crne Gore, pa i u Pljevljima: crnogorski oro (izvođačka umjetnost, folklorna igra), kulturno dobro Izrada gusala (tradicionalni zanat) i kulturno dobro Sviranje i pjevanje uz gusle ili Guslanje, takođe izvođačka umjetnost.

- Nesumnjivo da izrađena Studija, sa kojom treba da bude usaglašen Plan izmjena i dopuna PUP-a opštine Pljevlja, predstavlja kvalitetnu osnovu za očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa, kao i ostvarenje planova razvoja ove opštine – navodi se u saopštenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara. R. K.

Zbirka priča „Jevanđelje po uterusu“ predstavljena u Podgorici Neizrecivo žensko iskustvo

Sa predstavljanja knjige u Podgorici

PODGORICA – Promocija zbirke priča „Jevanđelje po uterusu“ Svetlane Kalezić-Radonjić upriličena je u Modernoj galeriji, povodom 30 godina postojanja Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, u organizaciji ZUNS-a i Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

Riječ je o knjizi koja je na prošlogodišnjem ZUNS-ovom literarnom konkursu nagrađena kao pobjednička, a koja je

nedavno objavljena u biblioteci „Savremenik“. U razgovoru sa urednicom izdanja Majom Malbaški, autorka je istakla da je imala snažan poriv da se nešto stvori, u ovom slučaju umjetnički tekst o neizrecivom ženskom iskustvu. - Taj spoj tragičnog i komičnog, a to i jeste život u svojoj suštini, teško je postići. Na to sam zato najponosnija: što u momentu najvećeg tragizma vi puknete od smijeha jer shvatate da je sudar te dvije podjednako tačne perspekti-

ve ono što čini srž egzistencije - rekla je ona. Prema njenim riječima, namjera joj je bila da ovom zbirkom zapravo osvijetli aspekat ženske ćutnje.

- Mi ćutimo, odrađujemo poslove, a što se u tom trenutku dešava u nama? I zna li to iko, osim nekoga ko radi to isto u tom trenutku? I da li ćemo ikada za te tišine dobiti odgovarajuću valorizaciju? Odgovor je ne, jer nijesmo o tome pričale. Mi mislimo da je to neizrecivo, jer što reći o našim patnjama kad se uporedimo s nedaćama naših pretkinja? Međutim, i ovo naše vrijeme ima svoju specifičnu težinu, koja je, kad se poredi s prethodnim vremenima, teško saopštiva. Zato ova knjiga predstavlja neku vrstu slova o ženskim ćutnjama - rekla je ona. Veče su uveličale glumice Dubravka Drakić i Kristina Stevović-Obradović, koje su čitale odlomke iz recenzija. An. R.

Probe za predstavu „Tuđe hoćemo – svoje ne damo“ Okupili glumce iz četiri zemlje

PODGORICA – U Skoplju je otpočeo prvi ciklus proba za novu komediju „Život provincijskih plejboja ili Tuđe hoćemo – svoje ne damo“ Dušana Jovanovića, u režiji Ivana Penovića, koja će premijerno biti izvedena 10. avgusta na 39. izdanju festivala Grad teatar. Koproducenti predstave su Dramski teatar Skopje, Mestno gledališče ljubljansko, Beogradsko dramsko pozorište i Grad teatar Budva. Glumačku podjelu čine glumci iz sve četiri zemlje: Julita Kropec, Sonja Stamboldzioska, Jovana Spasić, Nejc Jezernik, Marko Gvero, Ivan Tomić, Lazar Nikolić, Lazar Hristov i Marjan Naumov Predstava će u Budvi biti igrana na novoj ambijentalnoj lokaciji koja je u pripremi. An. R.

U centralnom atrijumu TC Big Fashion do 11. maja izložba živih zmija

Na planini je veća šansa da vas grom pogodi, nego da vas šarka ujede

U centralnom atrijumu

tržnog centra Big Fashion Podgorica od početka ove sedmice pažnju velikog broja građana privlači zanimljiva izložba živih zmija.

Posjetioci najvećeg tržnog centra u gradu do 11. maja imaju priliku da pogledaju izbliza vrste koje naseljavaju crnogorske prostore, ali i nekoliko egzotičnih primjeraka iz drugih krajeva svijeta. Izložbu vodi Tihomir Radonjić, koji je i organizator ovog nesvakidašnjeg događaja, jedan od najistaknutijih herpetoloških edukatora u regionu, poznat po svojoj misiji rušenja mitova o zmijama kroz znanje i iskustvo. Kroz zanimljiva predavanja edukuje zainteresovane o razlikama između otrovnih i neotrovnih vrsta i razbija kod njih strahove od ovih, kod velikog broja građana omraženih, gmizavaca.

ODGOVORNOST

Radonjić je za Pobjedu pojasnio kako je od 15 crnogorskih vrsta na izložbi prisutno 13, uz dvije egzotične vrste koje se uzgajaju kao kućni ljubimci – kukuruzni smuk i mliječna zmija, obje vrste iz Sjeverne Amerike koja im je prirodna postojbina, ali se generacijski uzgajaju u terarijumskim uslovima.

Od naših vrsta tu su sve tri otrovnice – poskok, šarka i šargan… Najčešće vrste, pored poskoka, u Podgorici su bjelouška i ribarica, to su vodene vrste, a prisutno je i šest vrsta smukova i dvije vrste koje su malo rjeđe – šilac i mačkooka zmija –kazao je organizator ove zanimljive izložbe Tihomir Radonjić

– Od naših vrsta tu su sve tri otrovnice – poskok, šarka i šargan. Posjetioci mogu da uporede i uoče kako da razlikuju otrovnice. Najčešće vrste, pored poskoka, u Podgorici su bjelouška i ribarica. To su vodene vrste, a prisutno je i šest vrsta smukova i dvije vrste koje su malo rjeđe – šilac i mačkooka zmija. Bitno je da poznjemo karakteristike vrsta – poskok je karakterističan po tom rogolikom izraštaju na vrhu njuške i jasno izdefinisanoj cik-cak šari.

NVU Biciklo.me i Institut za javno zdravlje Crne Gore danas organizuju 88. biciklističku vožnju Critical Mass, početak vožnje zakazan je za 17.30 sati

Biciklisti kreću sa

Trga Argentina

NVU Biciklo.me i Institut za javno zdravlje Crne Gore danas organizuju 88. biciklističku vožnju Critical Mass, kojom će obilježiti Svjetski dan aktivnog kretanja, pod sloganom „Pokreni se za zdravlje“. Početak vožnje zakazan je za 17.30 sati na Trgu Argentina kod Gradskog stadiona. Učesnici će voziti laganim tempom podgoričkim ulicama u dužini od devet kilometara. Nakon polaska sa Trga Argentina, kolona će proći Ulicom slobode, zatim Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog,

Ulicom Bratstva i jedinstva, Bulevarom Srđana Aleksića, Bulevar crnogorskih serdara, Džona Džeksona, Ljubljanska, Moskovska, Bulevar Revolucije, Bulevar Džordža Vašingtona, Bulevar Mihaila Lalića, Meše Selimovića, Dalmatinska, 13. jula, Serdara Jola Piletića, Vaka Đurovića, 19. decembra i nazad do Trga Argentina. Vožnja je prilagođena ljudima svih uzrasta i mogućnosti, a prolazak kroz raskrsnice i pratnju će obezbjeđivati službenici Uprave policije.

H. P.

U Srednjoj ekonomskoj školi „Mirko Vešović“ završena je adaptacija školskog dvorišta. Projekat vrijedan oko 174.500 eura sprovelo je Ministarstvo javnih radova, a sredstva su obezbijeđena iz kapitalnog budžeta.

U okviru adaptacije izgrađena je saobraćajnica sa pripadajućim parking prostorom, dok je postojeći otvoreni sportski teren rekonstruisan i opremljen savremenom rasvjetom. Poseban akcenat stavljen je na modernizaciju višenamjenskog sportskog terena koji sada zadovoljava potrebe za rukomet, mali fudbal, košarku i tenis. Izvršena je ugradnja nove podne obloge, izgrađena je zaštitna ograda, a nabavljena je i nova sportska oprema – golovi, teniske mreže sa stubovima i klupe. Prilikom jučerašnje posjete ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić-Stojanović SEŠ ,,Mirko Vešović“,

On može varirati u sivoj boji sa cik-cak šarom braon, žute, čak i riđe nijanse do cigla boje. Mogu porasti do 80 centimetara. Šarka i šargan su visokoplaninske vrste i nije ih moguće sresti u primorskom i centralnom dijelu Crne Go-

re. Prilično im je prorijeđena populacija, tako da je na planini veća vjerovatnoća da vas udari grom, nego da vas ujede šarka ili šargan – tvrdi Radonjić.

S obzirom na to da je počela sezona zmija i vrijeme dužeg boravka u prirodi, tj. kampovanja ili planinarenja, kaže da mu je cilj bio da javnosti približi koliko su zmije zapravo bezopasne, ukoliko se mi odgovorno ponašamo u prirodi.

– Ljudi su skloni tome da zmije percipiraju kao opasne i bezopasne. One su zapravo otrovne i neotrovne, što je razlika, jer svaka životinja koja se osjeti ugroženom potencijalno može da bude opasna – pojašnjava Radonjić.

OPREZ

Naš sagovornik ističe da se zmije, kako otrovnice tako i neotrovne, mnogo više plaše čovjeka nego čovjek njih. – Kada bor avimo u prirodi, glavna stvar je prevencija, moramo biti odgovorni u smislu adekvatne obuće i odjeće – nikako otvorena obuća poput sandala, a najbolje je duboka obuća poput planinarskih čizama ili makar patike. Naročito u situaci-

jama kada se zmija kamuflira, a to je jedan od prvih odbrambenih mehanizama poskoka, da se pritaji i da smatra da ga nećemo primjetiti nego da ćemo samo proći pored njega. Međutim, dešava se da ga čovjek nagazi, ne primijetivši ga i tada najčešće i dolazi do ugriza. Zbog toga mi moramo biti ti koji će povući prvi potez u smislu te odgovornosti i opreza – preporučuje Radonjić. U Crnoj Gori su zastupljene tri vrste zmija otrovnica – poskok, šarka i šargan. – Šarka i šargan su visokoplaninske vrste, u Crnoj Gori naseljavaju isključivo područja iznad 1.000 metara nadmorske visine, odnosno planine poput Komova, Durmitora, Prokletija, Bjelasice. Za razliku od šarke, šargan je prisutan na Lovćenu, dok na Rumiji i Orijenu nisu prisutne ove dvije otrovnice, već samo poskok. Velika je izvjesnost da se zmije nađu i u urbanim sredinama. U tom slučaju ne bi trebalo paničiti, nego kontaktirati sa Službom zaštite i spašavanja ili eventualno stručnim licem koje je osposobljeno da zmiju relocira, nikako na svoju ruku pokušavati da se zmija uhvati ili ubije jer su to situacije u kojima najčešće dolazi do ugriza. Ukoliko pak do toga dođe, ako je otrovnica u pitanju, jer se nekad i neotrovnice brane ugrizom ukoliko su satjerane u ćošak i nemaju prostora za bijeg, najbolje je obratiti se medicinskom osoblju. Nikako ne pribjegavati zarezivanju ili podvezivanju mjesta ugriza, već kontaktirati sa nekim ko može da vas prebaci do medicinske ustanove ili ako osoba nije pod stresom i racionalno rasuđuje, da se sama odveze – savjetuje Radonjić, koji je veterinar za divlje i egzotične životinje, a koji se duže od 20 godina bavi proučavanjem, razmnožavanjem i liječenjem zmija.

I. MITROVIĆ

Vrijedna investicija u Srednjoj ekonomskoj školi ,,Mirko Vešović“

istaknuto je da ovaj projekat predstavlja primjer uspješne saradnje škole, koja je izradila projektnu dokumentaciju, MPNI koje je obezbijedilo sredstva i Ministarstva javnih radova koje je realizovalo radove.

– Time je unaprijeđena funkcionalnost, uređenost i bezbjednost školskog dvorišta, što ima poseban značaj za učenike i nastavno osoblje. Završetkom postojećih radova ne prestaju ulaganja u školu – u narednim danima započinje instalacija novog sistema grijanja, procijenjene vrijednosti 140.000 eura, koji će biti finansiran iz kapitalnog budžeta –saopšteno je iz MPNI. H. P.

Izložba privlači pažnju posjetilaca svih doba

Obnovljeni sportski poligon u dvorištu SEŠ ,,Mirko Vešović“

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja

i modna kritičarka

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. U prvom izdanju donosimo modne osvrte na odijevanje javnih ličnosti, estetiku, izbor krojeva, boja i detalja, ali i na poruke koje šalju svojim stilom. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

Apsolutni predstavnik uspješnog biznis odijevanja. Dopada mi se izbor veličine kravate kao i materijali odijela. Izbjegavala bih previše ekscentričan odabir dezena kravate. Lijepo za oko. Uljudno i harizmatično.

Primjećuje se težnja ka oblačenju koje je so sticirano i u kombinaciji pravih nijansi. Ne bi trebalo šarati previše sa različitim formama odjevnih komada i njihovim ukrasima. Ima i kože, i karnera i cut rukava i romboida i suknji A-forme i kaiševa. Izražen je nakit, koji bi trebalo da bude drugačiji da bi bio dio biznis izgleda. Nakit u boji odjeće - aksesoar koji samo djeluje lak za odabir, pogotovo shodno samo boji. Ali on traži poseban modni osjećaj.

Vrlo jednostavan i lijep prizor biznis odijevanja. Čak su i kombinacije boja ponekad hrabre i u balansu. Osnovne boje više priliče nego sekundarne. Bilo bi dobro da se pokaže malo više smjelosti u odabiru materijala i dezena.

Gospođi Vujović jako lijepo priliče modeli koji su pravougaone forme i ležernih materijala. Ima nekoliko odjevnih komada koji su zaslužili pohvalu, ali većinom su pogrešni izbori - kako glavnih odjevnih komada odjeće, tako i aksesoara i izreza na bluzama.

Neshvatljivo je kako neko ko često griješi, ima i odjevnih komada za pohvalu. Trebalo bi da izgradi sopstveni modni stil jer potencijala zasigurno ima.

Jednostavnost može biti i lijepa, a opet može biti i neshvaćena i neudobna.

Gospodin Čarapić ima izbor odijela i aksesoara koji su na zadovoljavajućem nivou, ali je prijeko potrebno njegovu pojavu osvježiti novim odjevnim komadima sa akcentom na toplinu boja.

Ana Milo

SC Derbi i Sutjeska večeras (19 h) igraju prvi meč polufinala plej-ofa

I A EKO MCKL

„Studentima“ uloga favorita

PODGORICA – Večerašnjom utakmicom SC Derbi – Sutjeska Elektroprivreda (19 časova), u dvorani „Kuća košarke“, počinje plej-of I A EKO muške crnogorske košarkaške lige. SC Derbi je direktan učesnik polufinala plej-ofa kao jedan od dva najbolje plasirana crnogorska tima u ABA ligi, dok je Sutjeska bila prva u ligaškom dijelu domaće lige, a zatim je kroz dva meča baraža eliminisala ekipu Primorje 1945 i stigla do polufinala.

– Kvalitet je na našoj strani, ali

veoma poštujemo Sutjesku. Radi se o iskusnom i dobrom timu, koji će sigurno znati da kazni svako naše opuštanje ako ne budemo na maksimumu ili blizu maksimuma. Uvijek su počeci nove lige dosta teški i sigurno neće biti lako naći maksimalnu motivaciju i svježinu, ali od utakmice sa Borcem smo napravili nekoliko dobrih treninga. Nadam se da ćemo polufinale prebroditi na način na koji želimo – rekao je Petar Mijović, trener SC Derbija. Drugi meč je 13. maja u Nikšiću (18 sati).

– Očekujemo kvalitetnu seriju protiv SC Derbija, pokušaćemo da damo maksimum, da se „izmjerimo“ sa njima, pa šta bude. Ove sezone smo odigrali tri meča protiv njih, svaki put su oni pobijedili, ali smo pokazali da možemo da im pariramo u određenim fazama igre. Ponavljam, daćemo sve od sebe da budemo na što većem nivou – kazao je Boško Bošković, trener Sutjeske. Drugi polufinalni par čine Budućnost Voli – Podgorica Bemaks, a termini će biti naknadno određeni. S. J.

Žakelj: Ovo je pogotovo kada

PODGORICA – U 30 kola ligaškog dijela ABA lige, nakon kojih su drugi put u klupskoj istoriji izborili prvo mjesto za plej-of, košarkaši Budućnost Volija su najvećih problema imali sa Megom, prvim protivnikom u plej-ofu (četvrtfinale). Podgoričani su kod kuće teško stigli do pobjede (77:69), dok su u Beogradu ubjedljivo poraženi (93:79).

Na pitanje Pobjede zbog čega Mega ove sezone toliko ne leži Podgoričanima i da li osim tranzicione igre, u čemu je „fabrika talenata“ najbolja u ligi, ima još nešto što predstavlja problem crnogorskom šampionu, trener „plavih“ Andrej Žakelj je odgovorio: – Mega je vrlo dobro utreniran tim. Imaju vremena da treniraju, cijelu sezonu, sigurno, kvalitetno rade, što se i vidi na terenu. Nemaju iskustva, ali imaju veliku energiju. Imaju i „sajz“, dobra tijela, mladi su i ako protivnik uđe u njihov ritam, teško je igrati protiv njih. Imaju vrlo dobar napadački talenat, igraju odbranu sa velikom energijom i s obzirom na to da su fizički veliki, nije ih lako pobijediti, ako nijesi na to spreman. Možda oni, stvarno, imaju igru koja nama ne odgovara, ali to nije izgovor, mi moramo da budemo spremni. Znamo šta možemo da očekujemo i moramo na to da odgovorimo – kazao je Žakelj na konferenciji za novinare pred start četvrtfin-

alna serije plej-ofa. Podgoričani u doigravanje za titulu ulaze uz prednost domaćeg terena, a ona će da bude važna od prvog meča protiv Mege, u nedjelju (21 čas) u „MTEL Dvorani Morača“. – Ovo je najteži dio, pogotovo kada si favorit. Imamo i pozitivan pritisak poslije ovakve sezone i sve što smo uradili do sada moramo da stavimo u ovo četvrtfinale. Težak je protivnik koji ima svoje ambicije i motivisan je, tako i treba, to je profesionalno. To očekujemo i moramo da budemo spremni, tu nema izgovora. Mislim da

je to potpuno druga utakmica nego što je bila prošla protiv Mege. Moramo da imamo sasvim drugačiji pristup, sa mnogo više fokusa, čvrstine, agresivnosti. Imamo prednost domaćeg terena, to treba da zadržimo i sve je usmjereno na ovu prvu utakmicu –ističe Žakelj. Budućnost ima problema pred start plej-ofa, posebno što prvi plejmejker Mekinli Rajt, koji se povrijedio u Dubaiju (skočni zglob lijeve noge), još nije trenirao s ekipom. – Imamo probleme sa još nekim igračima, ali još dva da-

PODGORICA – Milšped finalni turniri u košarci u konkurenciji juniora i pionirki igraju se ovog vikenda. Pionirke će igrati Nikšiću, a finalni turnir održaće se u organizaciji KK Olimp.

Svi mečevi na turniru igraju se u sali Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Raspored polufinalnih određen je na osnovu plasmana na tabeli, a sjutra u polufinalu igraju Sea Stars – Primorje od 16 časova i Olimp – Budućnost Bemaks od 18 časova.

Drugog dana turnira, u nedjelju, od 16 časova igra se meč za treće mjesto, dok je finale na programu od 18 sati.

Pravo nastupa imaju igračice rođene 2011. godine i mlađe, koje imaju uredno ovjerene kartone za takmičarsku sezonu 2024/2025. Kada su u pitanju juniori, finalni turnir organizuje Teodo u Tivtu. Svi mečevi na F4

turniru igraju se u dvorani SC ,,Župa“. Raspored polufinalnih određen je na osnovu plasmana na tabeli (1-4, 2-3), a danas u polufinalu igraju SC Derbi –Mediteran (12 h) i Podgorica Bemaks – Teodo (14.30). Drugog dana turnira, u nedje-

lju 11. maja, od 12 časova igra se meč za treće mjesto, dok je finale na programu od 14.30. Pravo nastupa imaju igrači rođeni 2007. godine i mlađi, koji imaju uredno ovjerene kartone za takmičarsku sezonu 2024/2025 R. P.

PODGORICA – Košarkaši Minesote izjednačili su u seriji polufinala Zapadne konferencije, pošto su na svom terenu pobijedili Golden Stejt (117:93).

Serija se nastavlja u San Francisku, gdje će „ratnici“ u naredna dva meča imati prednost domaćeg terena, a treći je na programu u noći između subote i nedjelje, od 2.30 po srednjeevropskom vremenu. Golden Stejt je bio nemoćan bez najboljeg igrača Stefa Karija, koji je povrijedio zadnju

ložu u prvom meču. Još uvijek se čeka procjena njegovog stanja i kada će se vratiti na parket, ali se očekuje da van terena provede barem sedmicu. Da Voriorsi bez Karija nijesu isti tim, vidjelo se već u prvoj četvrtini u kojoj su ubacili samo 15 poena i već bili u „debelom“ zaostatku. Minesota je meč otvorila serijom 13:0 u prvih pet minuta stekla „plus 17“ već u prvoj dionici. Kasnije je razlika u više navrata išla i preko 20 poena i bilo je jasno da će stići do prve pobjede u ovom polufinalu. Timbervulvsi su u

ovom susretu šutirali trojke 3716, što je mnogo bolji procenat nego u prvom meču. Džulijus Rendl bio je najbolji u ekipi Minesote sa 24 poena, 11 asistencija i sedam skokova, dok su Entoni Edvards i Nikel Aleksander Voker dodali po 20 poena, s tim da je Edvards imao devet skokova i pet asistencija. Džejden Mekdanijels je meč završio sa 16 poena. U ekipi Golden Stejta Džonatan Kaminga imao je 18 poena i pet skokova, Džimi Batler je dodao 17 poena, sedam sko-

SVE JE USMJERENO NA PRVU UTAKMICU: Andrej Žakelj

Danas i sjutra Milšped finalni turniri u košarci

je najteži dio, kada si favorit

na su do utakmice. Medicinski tim radi maksimalno da neke igrače povrati. Vidjećemo hoćemo li uspjeti do nedjelje, ako ne uspijemo, imamo druge igrače, nema tu izgovora. Osim prvog mjesta u ligaškom dijelu, Budućnost je, očekivano, pokupila i najviše individualnih nagrada, počev od Žakelja, koji je izabran za najboljeg trenera. – Mislim da trener ne može bez igrača, nema tu mnogo filozofije. Budućnost ima sve uslove da igrači i trener mogu da napreduju. Imamo neku mirnoću što se terena tiče i st-

bez Karija, seriji

kova i četiri asistencije, a Badi Hild i Trejs Džekson-Dejvis (šest skokova) po 15 poena. Meč je obilježio i Drejmond Grin, koji je ponovo pravio haos na terenu, usljed nemoći njegovog tima i njega samog. Naz Rid ga je faulirao, a onda je Grin upotrijebio svoj lakat i „patosirao“ rivala zbog čega je dobio nesportski faul. Nakon toga je veoma burno reagovao i gotovo se unosio u lice sudiji Toniju Brazersu, ali nekim čudom nije bio izbačen. Čak je i Stef Kari ustao sa klupe i pokušao da smiri Grina… S. J.

Ne razmišljam o tome kako drugi

gledaju na nas

Iako u plej-of ulazi sa prve pozicije, mnogo veće šanse za titulu i dalje daju evroligašima Partizanu i Crvenoj zvezdi, koji su završili učešće u Evroligi i mogu da se skoncentrišu na regionalno takmičenje. Uz to, u ovom trenuku je jasno da ni titula ne bi Budućnosti donijela mjesto u Evroligi, pa se postavlja i pitanje motiva za igranje takvog takmičenja.

– Iskreno, ne razmišljam puno o tim stvarima, o tome šta drugi misle, kako gledaju na nas ili o situaciji sa Evroligom. Imamo dobru poziciju, ali to ne znači ništa. Ako ne budemo spremni fizički i psihički, brzo ćemo biti kažnjeni u plej-ofu. Sigurno će Zvezda i Partizan da budu bolji nego što su bili u ligaškom dijelu, sada imaju više vremena za trening i pripremu i sa njihovim kvalitetom to će brzo da se vidi na terenu. Međutim, ovo je plej-of, ako napraviš jedan kiks, ako imaš loš dan, neku povredu, to može da te košta cijele sezone. Sve su to faktori koji utiču na igru. Ne razmišljam o drugima, već, više-manje, samo o Budućnosti – rekao je Žakelj

varno radimo dobro, što naplate igrači, ali i treneri. Mislim da svi zajedno u klubu rade odličan posao, a što se mene tiče, imao sam veliki motiv i prije, imam ga i sada, a imaću ga i poslije ovoga. Ja gledam tim, bitno mi je kako on igra i šta zajedno postižemo. Mekinli Rajt je najkorisniji igrač lige (MVP), a zajedno sa Kenanom Kamenjašem je izabran i u najbolju petorku. – Čestitam im na priznanjima. Prvo, odlični su momci, radni, što je najbitnije. Bez toga ne ide, to se sve negdje naplati. Kamenjaš je četvrtu

godinu u Podgorici i sve je postigao samo radom. Rajt je u drugoj sezoni u Evropi pokazao svoj kvalitet. Obojica vrlo dobro rade na treningu, slušaju. Normalno, nekad se i svađamo, ali to je sastavni dio sporta. Bitno je da je sve otvoreno i da oni tačno znaju šta ja želim i šta ja mogu da očekujem od njih. Jedan i drugi su napredovali, ali oni su dio ekipe i bez drugih igrača ne možemo, niti bismo bili na ovom mjestu gdje smo sada. Mislim da su zvi zaslužni za ovaj rezultat – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Članovi UO Košarkaškog saveza Crne Gore negirali da su za novog predsjednika tog tijela predložili prvog čovjeka Budućnost Volija i da nije dobio većinsku podršku

Bokan

nije predložen i nije pomenuto bilo koje ime u cilju kandidovanja

PODGORICA – Upravni odbor Košarkaškog saveza Crne Gore reagovao je povodom navoda da je za novog predsjednika tog tijela predložio Dragana Bokana

Iz KSCG dodaju da pomenuti navodi sadrže, kako kažu, tvrdnju da je dio članova Upravnog odbora predložio prvog čovjeka Budućnost Volija za predsjednika Saveza i da taj predlog nije dobio ve-

ćinsku podršku. – Ovim putem vas obavještavamo da predlaganje kandidata za predsjednika Saveza nije bila tema sastanka Upravnog odbora kojem je prisustvovalo 10 članova, niti je pomenuto bilo koje ime u cilju kandidovanja – naglasili su iz KSCG. Saopštenje su potpisali članovi Upravnog odbora Haris Ramović, Željka Ratković, Milivoje Cerović, Nikola Dabović, Siniša Boričić, Zoran

Reagovanje člana UO KSCG

Milovanović, Nemanja Vranješ i doskorašnja predsjednica KSCG Jelena Dubljević Upravni odbor Košarkaškog saveza Crne Gore je usvojio predlog da izborna skupština bude održana 13. juna i on će biti dostavljen predsjedniku na usvajanje, saopšteno je iz te asocijacije. Delegati klupske skupštine biraće novog predsjednika nakon što je ostavku podnijela Jelena Dubljević.

– Na sjednici Upravnog odbora KSCG bio sam i ja prisutan kao član tog organa. Na vašem portalu sam pročitao demanti, ne znam kojim povodom, i vidim da su ga potpisali svi članovi UO osim mene. I onda mi je bilo jasno – navodi advokat Zoran Piperović, član UO KSCG, u reagovanju dostavljenom Pobjedi.

– Istina je sljedeća: na dnevnom redu bila je tačka – priprema skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore, ali skupština je počela tako što se većina članova UO raspitivala da li oni danas mogu da predlo-

že kandidata za predsjednika Saveza – navodi Piperović. U tome je, prema njegovim riječima, najagilnija bila Željka Ratković iz Herceg Novog.

– Nakon što sam pitao šta je tema dnevnog reda, da li ono što piše u materijalu ili izbor kandidata, objasnio sam zašto je to, nakon ostavke predsjednice Saveza, oduzelo pravno ovlašćenje UO da izađe sa svojim prijedlogom – dodaje on. Piperović tvrdi i da je pri samom kraju sjednice Ratković kazala da će ona, ipak, da predloži kandidata, što na kraju nije uradila. – Evidentno je da je UO juče zakazan samo zbog toga i ovaj

demanti, koji je nekorektan, jer sam samo zbog toga izopšten iz potpisa, najbolje govori šta je bio plan jučerašnjeg sastanka UO. Toliko sam iskusan da znam zašto su se juče sastali. Plan je pokvarilo samo moje prisustvo, jer su svi očekivali da ne budem prisutan. Da ih lišim dilema – predlaganje je legitimno, ali je poltronisanje degutantno, kao i predlaganje kad mu za to dođe vrijeme –stoji u njegovom reagovanju. Poručuje i da je potpisivanje svih članova UO i izostavljanje jednog člana skandalozno, kao i da je „sva sreća što se to po prvi put desilo u istoriji Košarkaškog saveza“.

Poznata imena tri kluba koja će naredne sezone debitovati u Srednjeevropskoj odbojkaškoj ligi

Budva sa jednim, Budućnost sa dva tima u MEVZA ligi

PODGORICA – Muški

odbojkaški klub Budva te muška i ženska ekipa Budućnosti volej potvrdili su debitantsko učešće crnogorskih klubova u narednoj sezoni u MEVZA (Srednjeevropskoj) ligi – saopšteno je na konferenciji za novinare, koja je tim povodom održana u Hotelu „Hilton“.

Da li će da bude još neki predstavnik iz naše zemlje, prvenstveno u ženskoj konkurenciji, biće poznato u narednom periodu, jer je, kako je kazao predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore Nikola Kažić, prijavljivanje još u toku. Kako saznajemo, Luka Bar nije bila zainteresovana, a ostaje da se vidi šta će da uradi šampion Herceg Novi, koji je sezonu završio sa tri neisplaćene plate igračicama koje su osvojile triplu krunu. – Učešće naših klubova u MEVZA ligi je veoma značajno za dalji razvoj crnogorske odbojke, klupske i reprezentativne, i dolazi u pravo vrijeme. Svi rezultati u mlađim selekcijama u prethodnih pola godine, a i ono što očekujemo na ljeto,

prije svega od ženske seniorske reprezentacije, moraju da se nadograđuju. Prije dvadesetak godina je odbojka kod nas bila sport ,,broj jedan“, tu priču su vodila naša dva najveća kluba (Budućnost i Budvanska rivijera). Nakon toga je bio jedan jaz, nijesmo imali kvalitetnu ligu kao što je to bila lige Srbije i Crne Gore. Sada dolazimo u situaciju da sa klubovima iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke, Slovačke, možda i nekim drugim, stupimo u zajedničku ligu. Na taj način želimo da motivišemo klubove, naše mlade odbojkašice i odbojkaše da ostaju u Crnoj Gori, da rastemo na nivou klubova i Saveza i da stvaramo jake ekipe koje će, nadamo se, u narednih nekoliko godina biti konkurentnije na takmičenjima u Evropi – rekao je Kažić. Direktor MEVZA lige Frane Žanić izrazio je zadovoljstvo zbog uključivanja crnogorskih ekipa u takmičenje. - Velika mi je čast i zadovoljstvo da smo ostvarili jedan prijateljski odnos sa Odbojkaškim savezom Crne Gore i drugim savezima u regiji. Crnogorska reprezentacija je bila na Mevzi-

Parastoni tenis, svjetska rang-lista

nom juniorskom klupskom prvenstvu, a klubovi će kroz druga takmičenja doći u priliku da imaju jaki fond utakmica i tako razvijaju igrače, što nam je svima cilj, da budu spremni za reprezentaciju. Tako bismo digli nivo odbojke u regionu, jer je konkurencija uvijek zdrava i potrebna, a bez jakih utakmica nema ni prave konkurencije. Veselim se da će MEVZA dobiti takve partnere, da će to da bude kvalitet više za MEVZA ligu i ostale klubove iz regiona. Predsjednik OK Budva Balša Radunović istakao je da je ,,ovo jedan jako bitan momenat za crnogorsku klupsku odbojku“. – Samim tim će se razvijati i sve reprezentativne selekcije. Za naš klub je privilegija biti dio MEVZA lige i u ovaj projekat ulazimo sa željom i ambicijom da budemo konkurentni, ne da budemo samo učesnici. Budva je klub sa velikom tradicijom i istorijom i to nas dodatno obavezuje da ovom putu pristupimo maksimalno ozbiljno i odgovorno. Hvala Opštini Budva, kao našoj najvećoj podršci, i Odbojkaškom savezu Crne Gore, koji je uložio velike napore i trud da bi se sve ovo ostvarilo

– rekao je Radunović i potvrdio da će, pored funkcije predsjednika, naredne sezone biti i igrač u sastavu Budve. Novi predsjednik Budućnosti Miloš Mitrović istakao je da će od MEVZA lige koristi da imaju ,,ne samo klubovi nego i crnogorska reprezentacija, i to jako brzo“.

- Odluka da učestvujemo nije donesena naprečac, ona je posljedica jasne vizije, strategije i predanog rada u prethodnom periodu, posebno uvažavajući mladost i potencijal koji imamo u muškoj i ženskoj odbojci. Jako sam ponosan na činjenicu što ćemo ove godine u Crnoj Gori imati i žensku i mušku ekipu za MEVZA ligu, što jasno pokazuje našu odluku da ravnopravno gledamo na te dvije selekcije, i da mi je važno s aspekta razvoja i rasta kluba da to bude kompozitno. Velku zahvalnost želim da izrazim Glavnom gradu koji u kontinuitetu obezbjeđuje određena sredstva, koja nam daju za pravo da rastemo iz godine u godinu – rekao je Mitrović, uz zahvalnost i prijateljima koji pomagali klub. S. JONČIĆ

Tradicionalni turnir do 18 godina

Odbojkašice Herceg Novog potvrdile dominaciju na domaćoj sceni

Crnojački: Dokazali smo da smo

najkvalitetnija ekipa

PODGORICA – Iza odbojkašica Herceg Novog je još jedna, treća u nizu uspješna sezona na rezultatskom planu. Zapravo, najuspješnija, jer su izabranice Srđana Crnojačkog osvojile triplu krunu, pošto se u tek završenoj sezoni prvi put igrao i Superkup, pa su Novljanke, pored titule i Kupa Crne Gore, osvojile i taj pehar. Herceg Novi je u finalu porazio Budućnost sa 3-0 u seriji, lakše nego što se očekivalo s obzirom na to da je mladi i talentovani podgorički sastav u polufinalu eliminisao Luku Bar. Osim prvog i drugog meča, u kojima su Podgoričanke uzele po set, u svim ostalim setovima su Novljanke dominirale, iako su igrale u skraćenoj rotaciji u odnosu na ostatak sezone, zbog povreda i, prije svega, odlazaka igračica tokom zimske pauze i pred plej-of seriju... – Mi smo se u drugom dijelu sezone, stvarno, suočavali sa ogromnim problemima, finansijskim i sa dvoranom, bilo nam je izuzetno teško da treniramo i radimo. Sa druge strane, poznajem sve igračice Budućnosti, radio sam sa njima kroz reprezentativne selekcije, i znam koliko mogu, ali sam znao da im nedostaje iskustvo, da su to još uvijek djeca koja su željna dokazivanja. Možda nijesam očekivao da bude 3-0 u seriji, jer sam mislio da će u Podgorici da bude mnogo teže nego što je bilo, iako je u trećem setu moglo da ode i na njihovu stranu, ali na kraju sam očekivao ovakav scenario. Mi smo dokazali i pokazali da smo najkvalitetnija ekipa, kroz cijelu sezonu, i da imamo mnogo više iskustva da u svoju korist rješavamo takve utakmice – kaže za Pobjedu Srđan Crnojački, trener Novljanki.

Herceg Novi je prva dva meča finala odigrao sa devet igračica, u trećem je imao jednu više. Pred finale su otišle srednji bloker Žeraldin Gonzales iz Dominikanske Republike i američki tehničar Mia Šafer, jer su im bili istekli ugovori. – Na nekim pozicijama smo imali samo po jednog igrača i samo sam se molio da se neko ne povrijedi. Imali smo sitnu povredu Gordane Madžgalj u drugom meču, ali smo sve to uspjeli da saniramo. Dobro je što serija nije potrajala, jer smo igrali sa devet igrača, u trećem meču je prvi put igrala Radišković, koja nam dosta znači i imali smo još jednog igrača koji je iskusan i koji je, na kraju krajeva, i riješio drugi set. Mislim da smo dobro odradili trenažne procese između utakmica, spustili smo ih na minimum minimuma, čuvali smo svježinu i to nam je donijelo rezultat. Bilo je teško sve iskombinovati, motivisati ih i sačuvati od povreda. Kad se sve sabere, pun pogodak je što je završeno u tri meča, nije moglo bolje, posebno što smo i prvi meč, u kojem smo bili domaćini, igrali u Kotoru, pa smo praktično dvije od tri utakmice igrali na gostujućem terenu – dodaje Crnojački. Klub je u drugom dijelu sezone imao mnogo problema, pa je sezonu završio sa tri neisplaćene plate igračicama, jednu više stručnom štabu. Zato je neizvjesno koliko će igračica i članova stručnog štaba ostati i naredne sezone. – Sezona je tek završena i uz konsultacije s porodicom ću u narednim danima da vidim šta i kako dalje. Moram da obavim razgovor sa predsjednikom kluba, znaće se vrlo brzo. Isto se odnosi i na ekipu – zaključio je Crnojački. S. J

PODGORICA – Crnogorski stonoteniser Filip Radović preuzeo je prvo mjesto na rang-listi Svjetske parastonoteniske federacije u kategoriji deset – objavljeno je na zvaničnom sajtu.

Ujedno je i na čelnoj poziciji ovonedjeljne rang-liste u apsolutnoj konkurenciji svih kategorija. To je njegov najbolji plasman u karijeri. Radović je bez poraza ove godine, a trijumfovao je na turnirima u poljskom Vladislavovu, Podgorici i na čelendžeru u Laškom. Bronzani sa OI iz Tokija i Pariza je na čelu sa 7.728 bodova. R. A.

PODGORICA – Od danas do 18. maja u Ulcinju će se održati „Montenegro Open“, tradicionalni turnir do 18 godina na kalendaru Svjetske teniske federacije, u organizaciji Teniskog saveza Crne Gore, TK Nec iz Podgorice i TK Bellevue iz Ulcinja. Danas i sjutra održaće se

kvalifikacioni dio turnira, u kom će učestvovati 42 tenisera i teniserki iz 11 zemalja, od kojih je 10 iz Crne Gore, i to Luka Lukovac, Ivan Aranitović, Alen Katana, Sanih Kujović, Aleksa Roganović, Andrej Vučetić od tenisera, kao i Maša Prijović , Anja Drekalović, Ljubica Čelebić i Staša Globarević u ženskoj konkurenciji. Na glavnom dijelu turnira, koji će se održati od 12. do 18. maja, učestvovaće 44 tenisera i teniserki iz 19 svjetskih zemalja, među kojima su i velike teniske zemlje kao što su Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Kanada, Australija i dru-

ge. Na glavnom dijelu turnira će učestvovati crnogorski teniseri Stefan Đoković, Skender Katana i Vuk Krstajić Ovaj turnir se boduje za rang-listu Svjetske teniske federacije u uzrastu do 18 godina, pa će naši teniseri i teniserke imati šansu da osvoje vrlo značajne bodove. R. P.

Sa pres konferencije u Podgorici

PODGORICA – Budućnost i Petrovac u samu završnicu prvenstva ulaze rasterećenije – kao timovi koji su osigurali titulu, odnosno zvanje viceprvaka.

Ukoliko ne bude napredviđenih okolnosti (licenca na čekanju), to su dva kluba koja su učinkom na terenu zaslužili da predstavlju državu u Evropu. Treći učesnik biće poznat nakon epiloga finala Kupa, a do tada u žiži je – borba za opstanak. Najugroženiji je status posljednjeplasiranog Otranta koji u 33. kolu Meridianbet 1. CFL dočekuje lidera iz Podgorice. Danas se igraju i ostale utakmice, svaka u istom terminu od 17.30 časova: Jedinstvo će ugostiti ,,nebo-plave“, u vrućem derbiju Jadrana sastaće se Bokelj i Arsenal, dok će Mornar tražiti prijeko potrebne bodove protiv Sutjeske. U Beranama će Jezero pokušati da uzme mjeru Dečiću.

ULCINJ VJERUJE…

Poseban dan za Ulcinj – četiri runde prije kraja, debitant u društvu najboljih, tim Otranta, dočekao je da u svom domu odigra prvoligašku utakmicu. Fešta na krajnjem jugu, na renoviranom stadionu kraj Velike plaže, posljednji protiv prvog na tabeli. Momci Džemala Kamplanbegua jure spas, a Budućnost igra za ime, slavu, prestiž, brojke i rekorde. – Nismo osjetili gorčinu poraza u posljednjih pet kola. Ohrabreni takvim nizom, ulazimo u meč sa maksimalnim ambicijama. Budućnosti se ne prijeti, to je ubjedljivo najbolji domaći sastav, ali nadam se da danas, možda, neće biti na visini zadatka. Gost je favorit, ali vidimo svoju šansu. Nećemo srljati i po svaku cijenu ići, što bi se reklo, grlom u jagode. Strpljivo, hrabro i greške da svedemo na minimum. To je jedini način da ostvarimo cilj. Daćemo sve od sebe da osvojimo tri boda, a nadam se da će pored toga stići i pozitivne vijesti iz Berana – za Pobjedu je rekao trener Otrant Džemal Kaplanbegu. Fudbaleri sastava iz Ulcinja trenirali su na novoj travnatoj podlozi koja se danas pušta u upotrebu. – Novi teren je kao tepih. Vjerujem da će doći puno navijača, da će ambijent biti pravi fudbalski, uz fer borbu i navijanje. Imaćemo sve uslove za dopadljivu igru. Nadam se i da ćemo upisati lijep ishod, kao poklon svim Ulcinjanima – ističe Kaplanbegu, koji je tokom proljećne polusezone na klupi naslijedio Miodraga Vukotića

„PLAVI“ UVIJEK MAKSIMALNO

, ,Plavi“ su se prošetali do trona, a sada mogu malo i da kombinuju sastav. Najavio je to trener Ivan Br-

PODGORICA – Fudbaleri

Meridianbet 1. CFL (33. kolo): Otrant protiv Budućnosti igra prvi meč pred svojim navijačima u elitnom rangu, neizvjesna borba za opstanak

Relaksacija na vrhu, napetost na začelju

BABAČA: Težak raspored,

Pola godine je Jedinstvo tavorilo u zoni baraža, ali finiš prvenstva čeka u mirnoj luci. Bjelopoljci su preskočili crvenu liniju nakon pobjede nad Jezerom prošlog vikenda, a sada pred svojim navijačima traže novi trijumf nad Petrovcem. – Imamo najteži mogući raspored u posljednja četiri kola. Sve sami dueli sa ekipama iz vrha, ali došli smo u situaciju da zavisimo od sebe. Petrovac je najprijatnije iznenađenje lige. Osigurali su drugo mjesto i potajno se nadam da su prethodnih dana malo više slavili. Gostima prepuštamo ulogu favorita, ali znamo da možemo da ih savladamo. Uvjerili smo se u to u Bijelom Polju gdje je bilo 3:2 za nas, a uzeli smo i bod pod Malim brdom. Utakmica ima ogromnu važnost za nas i vjerujem da ćemo maksimalnim zalaganjem ostvariti vrijednu pobjedu – za Pobjedu je rekao trener Sead Babača

DŽUDOVIĆ: Borba za baraž

Nakon dva vezana poraza, Jezero je umanjilo šanse da se domogne luke spasa. Plavljani su na samo dva boda od posljednjeplasiranog Otranta i imaju strah od preuzimanja fenjera. Da bi se to izbjeglo – najpoželjnija opcija je pobjeda protiv Dečića.

nović, koji planira od starta da pruži priliku mladom krilnom napadaču Andreju Camaju Zlatni omladinac bio je strijelac u prethodnom duelu sa Mornarom kada je ušao sa klupe. Protiv Otranta biće u prvih 11. – Svaki gol puno znači, posebno kada se doprinese timskoj pobjedi. Zadovoljan sam trenutnom formom, sve je plod velikog rada, truda i požrtvovanja. Trudiću se da nastavim sa istim tempom, da budem i bolji, jer uvijek može bolje, ali prije svega – da sve bude podređeno timu – rekao je 19-godišnji Camaj. Budućnost ne želi da se zau-

– Očekivali smo više od utakmica sa Otrantom, Petrovcem i Bokeljom. Mogli smo, možda, da izađemo iz zone baraža, ali nismo ispunili plan. Ostaje nam da se borimo sa Ulcinjanima za mjesto koje nudi dopunsku šansu da ostanemo u ligi. Otežali smo

stavi na onome što je postigla. – Rad kompletne ekipe se isplatio, a titula je potvrda svega što smo zajedno prošli od početka sezone. Svi se osjećamo lijepo, ali ne želimo da stanemo na učinjenom – pokušaćemo da budemo što bolji do kraja sezone, da dostignemo i prestignemo još koji rekord –kazao je brzonogi ofanzivac. Grbić i drugovi su ove sezone odigrali tri duela sa Ulcinjanima. ,,Plavi“ su dva puta slavili (5:1, 3:0), a jednom je bilo neriješeno (1:1). – Pred nama je sigurno teška utakmica, kao i svaka do sada, jer sve ekipe protiv Budućnosti imaju motiv više. Otrant defi-

situaciju, a imamo i nezgodan raspored. Naruku nam ne ide ni kadrovska ograničenost, budući da smo za današnji duel opterećeni kartonima. Što je – tu je, moramo pružiti maksimum kada je najpotrebnije – za Pobjedu kaže trener Miodrag Džudović Dečić je izborio finale Kupa, bolje izgleda od kada je ekipu

nitivno ima motiv više od svih jer se bori za opstanak, a i zvanično otvara renovirani teren i igra prvu utakmicu pred svojim navijačima. Znamo koliko će da bude teško, ali vjerujem u nas i još jedan trijumf. Poštujemo protivnika, ali ukoliko zadržimo fokus, disciplinu i timsku igru – mislim da ćemo biti bliži pobjedi – naglašava Camaj. Andrej je samo jedan iz plejade mladih fudbalera Budućnosti koji najavljuju lijepu karijeru. – Presrećan sam što se mene lično tiče, puno mi znači godina afirmacije, zahvalan sam trenerima i saigračima na podršci. Mislim da sam napredovao, ali sam svjestan da sam tek

preuzeo Nenad Brnović – Dobili su na samopouzdanju, podigli se, vratili su im se povrijeđeni igrači. Pred nama je nezgodan protivnik koji je u sve boljoj formi. Ipak, gledamo sebe. Epilog zavisi i od našeg učinka. Nadam se da možemo do trijumfa koji bi imao ogromnu važnost – istakao je Džudović.

na početku i da moram iz treninga u trening da budem sve bolji – kaže Camaj.

LJUTI RIVALI SA JADRANA

Ljuti komšijski rivali sudariće se u Kotoru – Bokelj je domaćin tivatskom Arsenalu. Obje ekipe bi sa pobjedom pobjegle od rizične zone… – Utakmica sezone za nas. Trijumf nam donosi mirnoću i rješava mnogo toga. Idemo težim putem do cilja, izgleda da nam je tako suđeno, važno je da uspijemo, a onda će nam biti draže – za Pobjedu je izjavio trener Bokelja Slobodan Drašković

Utakmice s Arsenalom su teške, neizvjesne i nepredvidljive… – Ovo je derbi, uvijek otvoren. I kada je Arsenal bio u slabijoj formi, u Kotoru je znao da odigra odlično. Znamo da nas čeka težak izazov. Pokušaćemo da smanjimo individualne kikseve, a da iskoristimo neke svoje prednosti. Nismo kompletni, ali očekujem da momci koji istrče pruže najbolje od sebe. Očekuje se lijepo vrijeme, biće dobri uslovi i nadam se dopadljiva predstva sa srećnim krajem po nas – ističe na kraju Drašković. D. KAŽIĆ

Podgorice i Koma juriće danas važne bodove, a s obzirom na to da je Ibar slobodan, mogu to biti možda i presudni u borbi za opstanak. Baš zbog toga, biće to centralni mečevi današnjeg programa 33. kola Druge lige. Podgorica će na „DG areni“

ugostiti Iskru. Ima dva boda više od Ibra, šest manje od Grblja, pa je jasno da će do kraja biti prioritet osvojiti sedmo mjesto i izbjeći baraž sa timovima iz regije. Podgorici

je ovo meč od izuzetnog značaja, a Iskra je u zlatnoj sredini. Prilično važan meč igra i Kom, koji ima bod više od Ibra, a bod manje od Podgorice. Zlatičani će ugosti-

ti Lovćen, koji je već siguran učesnik baraža. Derbi se igra u Pljevljima, gdje se sastaju dva najbolje plasirana tima –Rudar i Mladost, ali utakmica nema rezultatski značaj, jer

su Lješkopoljci već prvoligaši, a Rudar će igrati baraž. Igalo dočekuje Grbalj i nastojaće da dođe do trijumfa i tako

kar teoretski ostane

baraž…

Petar Vukčević, prvi strijelac Otranta

Na osnovu člana 69. stav 3. Zakona o igrama na sreću (Službeni list RCG br. 52/04 i Službeni list Crne Gore br. 13/07, 73/10, 40/11, 61/13, 037/17, 003/23, 125/23 ) i Odluke Upravnog odbora Erste Bank AD Podgorica br. 555/24 od 12. 03. 2024.godine, Erste Bank AD Podgorica, kao priređivač nagradne igre, propisuje sljedeća:

P R A V I L A nagradne igre pod nazivom „Plati karticom, uhvati sreću PS5, bicikl ili vaučer u vreću“

Priređivač nagradne igre je Erste Bank AD Podgorica sa sjedištem u ulici Arsenija Boljevića 2A, u Podgorici, sa matičnim brojem 02351242 (u daljem tekstu: Priređivač), koja u svrhu promocije svojih proizvoda i usluga i nagrađivanja korisnika postojećih Mastercard kartica (debitnih kartica za fizička lica izdatih od strane Erste Bank AD Podgorica) – ‚za rezidente, državljane Crne Gore, uzrasta do navršene 23. godine, organizuje nagradnu igru pod nazivom „Plati karticom, uhvati sreću PS5, bicikl ili vaučer u vreću“.

Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra se priređuje na teritoriji Crne Gore u periodu od 15. 05. 2025. godine do 15. 07. 2025. godine. Fond nagrada: Ukupan fond nagrada iznosi 4,285.12 € sa uračunatim PDV-om. Ukupan broj nagrada: 16

Naziv i vrsta nagrade Broj nagrada Pojedinačna cijena nagrade

cijena nagrade sa pdv-om Bicikal brand Cube

kartica za trgovinu u objektima sportske opreme u Crnoj Gori

Uplata 5% od vrijednosti nagradnog fonda u budžet Crne Gore

Ukupna vrijednost nagradnog fonda, uključujući naknadu u iznosu od 5% od ukupne uplate u nagradnoj igri (4.285,12 € + 5% u korist budžeta Crne Gore), iznosi: 4.499,38 €

USLOVI ZA UČESTVOVANJE U NAGRADNOJ IGRI, POSTUPAK PRIREĐIVANJA I SPROVOĐENJA NAGRADNE IGRE I IZVLAČENJA NAGRADA, NAČIN OBJAVE REZULTATA, ODNOSNO DOBITNIKA NAGRADA:

PRAVO UČEŠĆA U NAGRADNOJ IGRI

Pravo učešća u nagradnoj igri imaju fizička lica, rezidenti – državljani Crne Gore, uzrasta do navršene 23. godine, koji su korisnici Erste Mastercard debitnih beskontaktnih platnih kartica, koji u periodu trajanja nagradne igre od 15. 5. 2025. godine do 15. 7. 2025. godine ostvare minimum 5 transakcija u vrijednosti većoj od 2€ na bilo kom POS terminalu u Crnoj Gori, na POS terminalima u inostranstvu ili preko interneta, Mastercard debitnom beskontaktnom karticom Erste Bank AD Podgorica. Sve transakcije koje su zadovoljile gore pomenute uslove učestvuju u nagradnoj igri.

Korisnici kartica koji su radno angažovani tokom trajanja nagradne igre u Erste Bank AD Podgorica nemaju pravo učešća u nagradnoj igri.

Praćenje izvlačenja dobitnika nagrada vršiće tročlana komisija koju imenuje Priređivač nagradne igre. Zapisnik komisije sa izvlačenja dobitnika biće dostavljeni Upravi za igre na sreću Crne Gore u roku do 7 kalendarskih dana od izvlačenja.

IZVLAČENJE NAGRADA

Izvlačenje nagrada će se vršiti u prostorijama Banke, dok će software za ovu nagradnu igru razviti Sektor IT Erste Bank AD Podgorica, sljedećim redosljedom: Izvlačenja nagrada: 22. 7. 2025. godine, u 12h.

• Od 1 do 4 dobitnika - 4 bicikala brand Cube

• Od 5 do 6 dobitnika - 2 Sony PlayStation PS5

• Od 7 do 16 dobitnika – 10 poklon kartica za trgovinu u objektima sportske opreme u Crnoj Gori

Rezultati dobitnika nagrada biće objavljeni u dvije dnevne novine sa nacionalnom pokrivenošću, i to u dnevnim novinama Pobjeda i Dan, najkasnije 7 radnih dana od dana izvlačenja dobitnika, na zvaničnom sajtu Priredjivača www.erstebank.me i na društvenim mrežama Priredjivača (Facebook i Instragram).

Priređivač nagradne igre će objaviti imena dobitnika i može ih koristiti u reklamne svrhe u vezi sa ovom nagradnom igrom, bez obaveze davanja bilo kakve nadoknade za to. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500,00€, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, Priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u korist budžeta Crne Gore. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu Priređivača nagradne igre i doniraće se u dobrotvorne svhe.

Preuzimanjem nagrada od strane dobitnika ili raspoređivanjem na način kao u prethodnom stavu, prestaju sve dalje obaveze Priređivača nagradne igre. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, Pravila nagradne igre.

ROK I NAČIN PREUZIMANJA NAGRADA

Priređivač će o osvojenim nagradama obavijestiti dobitnike putem dostupnih kontakt podataka iz baze klijenata Banke. Dobitnik nagrade može preuzeti lično ili preko ovlašćenih trećih lica u Upravnoj zgradi Erste Bank AD u ulici Arsenija Boljevića 2A Podgorica, Služba marketinga radnim danima od 08:30 do 15:30h ili u najbližoj filijali Banke, po prethodnom dogovoru sa Službom marketinga.

Za dobitnike nagrada, fizička lica, rezidente – državljani Crne Gore, mlađe od 18 godina, korisnike Erste Mastercard debitne kartice, nagrade u ime dobitnika može preuzeti samo zakonski zastupnik.

Ukoliko usled dejstva više sile (poplave, zemljotresi, epidemije, raznih vrsta zaraznih bolesti na globalnom nivou, ratovi i slično), bude onemogućeno ili otežano vršenje predviđenih radnji koje proističu iz ovih Pravila nagradne igre pod nazivom „Plati karticom, uhvati sreću PS5, bicikl ili vaučer u vreću“ , samo dodjeljivanje nagradne igre može biti otkazano ili odloženo, sve dok ne prestane dejstvo te i takve vrste više sile.

Ukoliko dobitnik ne bude dostupan za informisanje o osvojenoj nagradi i Priređivač ne bude mogao u roku od 7 dana od dana izvlačenja nagrade da ga informiše iz bilo kojih razloga koji nijesu i ne mogu biti odgovornost Priređivača, taj učesnik gubi pravo na nagradu Priređivača, a Priređivač neće imati nikakvih daljih obaveza prema ovom učesniku.

Krajnji rok za realizaciju nagrada je 22. 08. 2025. godine. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Svi eventualni sporovi između dobitnika i Priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je sud u Podgorici.

Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „Plati karticom, uhvati sreću PS5, bicikl ili vaučer u vreću“ stupaju na snagu po dobijanju saglasnosti nadležnog organa Uprave za igre na sreću Crne Gore. Pravila nagradne igre će, nakon dobijanja saglasnosti biti objavljena u dnevnom listu „Pobjeda“ kao i na zvaničnom sajtu Priređivača www.erstebank.me, najkasnije 3 dana prije početka nagradne igre.

Obavještavamo braću, rođake, prijatelje i kumove da je 9. maja 2025. u 66. godini preminuo

VESELIN Luke ADŽIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 10. maja od 12 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.

OŽALOŠĆENI:

supruga BRANKA, sin LUKA, kćerke TATJANA i ANETA, brat MIROSLAV, snaha MARIJA, braća i sestre od stričeva, brat i sestre od ujaka, sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina ADŽIĆ

Dana 8. maja 2025. u 67. godini preminuo je naš dragi

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 9. maja od 10 do 16 časova i 10. maja od 9 do 12 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na seoskom groblju u Dupilu – Crmnica.

OŽALOŠĆENI: braća BOŠKO i DRAGAN, snaha SLAVKA, bratanić BATO sa porodicom, bratanične BOŽIDARKA i MARIJA sa porodicom, tetka PARASKEVA i ostala rodbina

Posljednji pozdrav bratu

Počivaj u miru, dragi kume. Hvala ti za sve godine iskrenog prijateljstva.

Posljednji pozdrav

BRANO VAVIĆ sa porodicom

DOBROSLAVU PAVIĆEVIĆU

Posljednji pozdrav našem voljenom

DOBROSLAVU PAVIĆEVIĆU

Brko, nosio si pravo ime. Ostavio si neizbrisiv trag i kao otac i kao đed. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji GORANA, MAKSIM, KOSTA i PEĐA

Uz duboko poštovanje opraštamo se od oca naše koleginice Gorane

DOBROSLAVA PAVIĆEVIĆA Mirno spavaj, dobra dušo – neka ti je laka zemlja crnogorska. KOLEKTIV MFI MONTENEGRO INVESTMENTS CREDIT

DOBROSLAVU PAVIĆEVIĆU

Tajo, izgrlili smo te i sad možeš da ideš. Držaćemo te za ruku dok smo živi. Volimo te.

Tvoji GORANA, NIKOLA i ACO

278

257

Poslednji pozdrav voljenom bratu

LJUBOMIRU MIKOVIĆU

Neutešna njegova sestra LJUBINKA 258 Mom voljenom bratu

LJUBOMIRU MIKOVIĆU

Posljednji pozdrav i vječni mir u carstvu nebeskom Sestra SLOBA, zet BLAŽO, VASKO i VANJA 259

Zar i poslednjeg brata i ujaka

LJUBOMIRA MIKOVIĆA

Gubimo te, brate, ideš na neko bolje mjesto gde će te prihvatiti mama, tata i šest brata, večnaja pamjat.

Tvoja sestra RANKA, zet BOGDAN, BOJANA i STEFAN

281 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DOBROSLAVU – DOBRU PAVIĆEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. SLOBODAN, RADMILA, ANJA, ANDRIJA i MARKO POPOVIĆ

DOBROSLAVU PAVIĆEVIĆU

Brko, ništa neće biti isto bez tebe. Teško je zamisliti dan bez tebe, radnju bez tebe, život bez tebe… Tvoja SLAVICA

294

BRKO

Čuvaćemo uspomenu na tebe, onako kako si ti nas čuvao, ponosni i zahvalni što ćeš zauvijek biti dio nas.

Vole te tvoji NIKOLA, ZOJA i MAJA

Posljednji pozdrav

NIKČEVIĆU Od porodice SPAJIĆ

289

Posljednji pozdrav dragom kumu

DOBROSLAVU PAVIĆEVIĆU

Teško je riječima opisati koliko je bolan ovaj rastanak. Počivaj u miru, dragi kume.

DUŠKO SAMARDŽIĆ sa porodicom

RILU RISTIĆU

Četrdeset dana je otkad više nije sa nama naša draga

VASILJKA – MIZA Blagote RADOVIĆ

Teško je pomiriti se sa sudbinom da više nijesi sa nama. Bila si ne samo roditelj već i prijatelj koji je uvijek bio tu za nas i uz nas. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Hvala ti na svim lijepim trenucima provedenim sa tobom. Uvijek ćeš biti tu sa nama u našim srcima gdje ćemo te čuvati od zaborava.

Ovim putem porodica obavještava rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da ćemo u nedjelju 11. maja 2025. godine u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

256

BRANKI

Dođu dani, pa te očekujemo, da ti čujemo smijeh iza vrata, sve podsjeća na tebe, u svakom uglu kuće si ti. Najdraža naša, otišla si bez posljednjeg pozdrava, ali znamo da nas pozdravljaš odozgo sa anđelima i našim Ivicom. Bila si uz nas kad smo pravili velike i male korake naših života. Sada slobodno leti kod svog sina, nećemo ti remetiti mir, znaš koliko si bila voljena. Čuvaćemo te u srcima kao najljepšu uspomenu.

Tvoji: JELENA, ĐORĐE, NINA, IVAN, DANILO i DAVID

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

MIJA KAŽIĆA

Sa ljubavlju i ponosom čuvamo te od zaborava. Strina SLAVKA i sestra BOSA

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog brata od strica

255

MIJA KAŽIĆA

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe, voljeni brate. Sestre ĆANA, DANICA i BRANKA sa porodicama

Četrdeset je dana od smrti voljene tetke

DMITROVIĆ

Ostaješ zauvijek u našem sjećanju. VOJO sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti naše drage

BRANKE Zorana VUJOVIĆ rođ. PEROVIĆ

Tvoj iznenadni odlazak ostavio je veliku prazninu. Teško je prihvatiti da te više nema među nama, da više nikad nećemo osjetiti tvoju ljubav i tvoju toplinu kojom si obasipala sve nas, a pogotovo tvoju unučad. Nećemo se ljutiti na tebe jer znamo da si sad, za tebe, na srećnijem mjestu na koje nisi mogla dočekati da pođeš, pored tvog nikad prežaljenog sina Ivice. Ostaćeš zauvijek u našim srcima, čuvamo vas od zaborava. Obavještavamo rodbinu, rođake, kumove, komšije i prijatelje da ćemo u nedjelju 11. maja 2025. godine u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na mjesnom groblju u Grbavcima.

OŽALOŠĆENA PORODICA VUJOVIĆ i PEROVIĆ

Dana 10. maja navršava se četrdeset dana od smrti naše najdraže

OLGE RADONJIĆ

Porodica i prijatelji će u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću. Tuga i praznina ne mogu se opisati riječima. Nedostaješ u svakom trenutku, u svakoj tišini, u svakom sjećanju. Hvala ti na beskrajnoj i bezuslovnoj ljubavi i podršci.

Neka ti duša počiva u miru, a mi ćemo te nositi u srcu zauvijek.

252

MIRJANE

Voljenoj našoj babi

Sjećanje i ponos na nezaboravnog strica

ARSENIJE Blažov TOMANOVIĆ

poručnik Jugoslovenske armije maj 1945 – maj 2025.

Imao je samo dvadeset godina kada u osvit jedne majske zore prije osamdeset godina dade život za slobodu, ne dočekavši je. To me čini uzvišenim, jer dok ja postojim, on nestati neće.

MIKICA KLJAJIĆ

Moj tatice, tamo hladno ti je i meni bez tvog zagrljaja, kao da nikad moja duša ogrijana nije bila. A sad, tatice, sve je prošlo, nema sunca da me grije, nema tvoje blage riječi da me pita kako mi je. Da li me gledaš s neba, vidiš li koliko mi trebaš? Znam da više nećeš doći, znam da mi više ne možeš pomoći, ali dok živim i dok dišem uvijek ću te voljeti, moj mili tatice.

Tvoja JOCA

MIKICI

Teško se oprostiti od brata s kim nas veže toliko lijepih trenutaka još iz djetinjstva. Neka ti Bog podari rajski mir, baš onako kako si i zaslužio. A sjećanje na tebe vječno živi u nama.

OGNJEN i LJILJA

MIKICI

Bio si više od strica – bio si naša podrška, uvijek spreman saslušati, nasmijati i biti uz nas. S tobom je bilo lako biti ponosan, jer si u svakom trenutku pokazivao šta znači biti pravi čovjek. MARIJA i MIŠKO VUJOVIĆ

Poštovanom drugu

Kad čovjek izgubi dobra prijatelja osjeti veliki bol i tugu. RATKO, LJUBICA, JELENA, MILENA i DRAGANA

Sve ti je bilo dozvoljeno osim da odeš iz našeg života onako iznenada. Teško je živjeti sa bolom u duši i pomiriti se sa gorkom istinom da više nijesi među nama. Premalo je riječi, a previše bola da ti kažemo koliko nam nedostaješ. Ali ponos postaje jači od boli, ponos na pomen tvoga imena, tvoje časti, ponos na čovjeka kakav si bio. Bio si najbolji i uvijek ćeš biti. Hvala ti za svu ljubav, pažnju i snagu koju si nam pružao. Bio si oličenje poštenja i dobrote, a sada sa tim vrlinama krasiš nebeske dvore.

Neka ti naša ljubav bude vječna molitva i neka ti naše suze ne remete san. ,,... čekaj me ja ću sigurno doći...“

Tvoje LJILJA i JOCA

Moj dragi striko, vrijeme prolazi ali nikako da dođem sebi da te nema. Naše druženje i tvoja toplina i dalje živi u našim srcima. Nema dana kada te ne spomenemo. Bez tebe je svaki trenutak nezamisliv. Za nas si ti i dalje tu.

Počivaj u miru i neka ti Bog otvori vrata raja.

IVAN i JOVANA

Dana 10. maja 2025. navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

MIROSLAVA – MIKICE V. KLJAJIĆA

Po običaju okrenem tvoj broj telefona, umjesto tvog glasa, čujemo pucanj, vidim tvoje polomljeno srce, tvoj ponositi osmijeh, vidim tvoje zatvorene oči đe odmaraš pored majke i oca!

Ponosu naš! Odmarajte zajedno po tvojoj želji, u Bezdanoj tami pod oštrim i ledenim kamenom crnogorskim, na vječnoj straži Crne Gore naše!

Vaši: OBREN, RADMILA, MIRJANA, JELENA i FILIP 271

Četrdeset dana je od smrti dragog

MIKICE KLJAJIĆA

Vrijeme koje je prošlo, niti sljedeće koje će doći, neće izbrisati nijedan detalj našeg prijateljstva i bratske ljubavi koju si imao sa našim Jovom.

Neka tvoja topla i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te pamtiti i pominjati po tvojoj dobroti i iskrenom prijateljstvu.

LAZAR, JOVANA i ĐURĐINA

VESNA,

MIKICI KLJAJIĆU

Prošlo

MIKICE KLJAJIĆA

DRAGAN VIDOV

MIKICI

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv 1529/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika ĐINĐIĆ JOVAN, ZELENI POJAS BB.,ŠUŠANJ, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 522,91 eura, dana 09.05.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ĐINĐIĆ JOVAN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1529/25 od 15.04.2025. godine rješenje o troškovima od 09.05.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18 i 84/24)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta Čelebić d.o.o., iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za projekat „privremeni objekat namijenjen za eksploataciju prirodnih sirovina, skladištenje i proizvodnju betona – betonjerka na gradilištu“, koja se nalazi na dijelu katastarske parcele broj 142/5 i 142/7 KO Farmaci – Zona VI, u Podgorici. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom projektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me.

Poslovni broj: Iv 1534/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika JOKIĆ ZORAN, ZELENI POJASBB.-PREKO PRUGE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 282,16 eura, dana 09.05.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik JOKIĆ ZORAN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1534/25 od 15.04.2025. godine rješenje o troškovima od 09.05.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovna oznaka I.br. 517/2025

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgoricaosnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa predsjednik Upravnog odbora, mr Milan Perović član Upravnog odbora, Edin Ćeranić, protiv izvršnog dužnika Tomislav Milić iz Podgorice, na adresi Stefana Nešova Belojevića bb, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a , dana 09.05.2025. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Tomislav Milić vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br. 517/2025 od 14.03.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu.

069/032-380

Potrebna radnica za rad u minimarketu u Podgorici.

069/014-348

Košenje i održavanje zelenih površina, orezivanje žive ograde, krčenje placeva i imanja. Profesionalno i povoljno.

069/297-230

068/063-701

Poslovni broj: Iv 3896/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “ODM ASSET” PODGORICA, HERCEGOVAČKA 56, Podgorica, PIB: 03463249, protiv izvršnog dužnika ZDRAVKO ĐURANOVIĆ, ILINO BB-LAMELA C, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 12.513,99 eura, dana 09.05.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ZDRAVKO ĐURANOVIĆ iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3896/23 od 15.11.2023. godine i rješenje o troškovima od 09.05.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

NOVO IZDANJE

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ POBJEDE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.

Oglasi i obavještenja

24 L135A Vikend kućica 1220, 1181 K.O. Gornji Štoj

Objekat: Po=56m2 Pk=45 m2

Terasa: Pt nat=23m2 Pt otv=24 m2 3392.00 Eura

25 L135B Vikend kućica 1220, 1181 K.O. Gornji Štoj Objekat: Po=33 m2

Objekat: Po=48 m2

26 L136 Vikend kućica

27 L137 Ribarska kućica sa kalimerom (LK8-137)

1220,1 181 KO Gornji Štoj

1220,1 181 KO Gornji Štoj

28 L138A Vikend kućica 1220,1 181 KO Gornji Štoj

29 L138B Vikend kućica sa vezom 1220,1 181 KO Gornji Štoj

30 L139 Ribarska kućica sa vezom 1220,1 181 KO Gornji Štoj

31 L140 Vikend kućica sa vezom 1220,1 181 KO Gornji Štoj

32 L141 Vikend kućica 1220,1 181 KO Gornji Štoj

33 L142 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

34 L143 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

35 L2320 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

36 L144 Ribarska kućica sa vezom kalimerom 1220, 1181 KO Gornji Štoj

Terasa: Pt nat=41 m2 Pt otv=27 m2

Objekat: Po=88 m2 Terasa: Pt nat=4 m2 Pt otv=25 m2

Objekat: Po=40 m2 Pk=32 m2

Terasa: Pt nat=19 m2 Pt otv= 24 m2

Objekat: Po=38 m2 Pk=31 m2 Terasa: Pt nat=20 m2 Pt otv= 28 m2

Objekat: Po=41 m2 Terasa: Pt nat= 31 m2 Pt otv=112 m2

Objekat: Po=39 m2 Pk=26 m2 Terasa:

Objekat: Po=52 m2 Pk=40 m2

Terasa: Pt nat=33 m2 Pt otv=20 m2

Objekat: Po=35m2 Pk=28m2; Terase: Pt nat=27m2

Objekat: Po=45 m2 Pk=27 m2

Terasa: Pt nat=19 m2 Pt otv=28 m2 2212.00 Eura

Objekat: Po=31 m2

Terasa: Pt nat=18 m2 Pt otv=8 m2 776.00 Eura

Objekat: Po=28 m2

Tearsa: Pt nat=15 m2 Pt otv=90 m2

Oglasi i obavještenja

84 L177 Vikend kućica sa kalimerom

85 L2335 Vikend kućica

86 L2336 Vikend kućica

87 L178 Vikend kućica

88 L179 Vikend kućica

89 L181 Ribarska kućica

1220, 1181 KO Gornji Štoj

1220, 1181 KO Gornji Štoj

1220, 1181 KO Gornji Štoj

1220, 1181 KO Gornji Štoj

1220, 1181 KO Gornji Štoj

Objekat: Po= 48 m2

Terasa: Pt otv=44 m2 1404.00 Eura

Objekat: Po=52 m2

Terasa: Pt nat=34 m2 Pt otv=18 m2 1522.00 Eura

Objekat: Po=45 m2

Terasa: Pt otv=32 m2 1192.00 Eura

Objekat: Po=39 m2 Pk=31 m2

Terasa: Pt nat=38 m2 Pt otv=31 m2 2264.00 Eura

Objekat: Po=58 m2 P1=58 m2

Terasa: Pt nat=74 m2 Pt otv=92 m2 5006.00 Eura

1220, 1181 KO Gornji Štoj Objekat: Po= 30 m2 Terasa: Pt nat=11 m2 Pt otv=20 m2 411.00 Eura

90 L180 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=36 m2

Terasa: Pt nat=36 m2 Pt otv=14 m2

91 L182 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj Objekat: Po= 35 m2

92 L2337 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj Objekat: Po=35 m2 Terasa: Pt

93 L2338 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

94 L183 Ribarska kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

95 L196 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

96 L2339 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

97 L2340 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

m2 Pt otv=20 m2

Objekat: Po=56 m2

Terasa. Pt nat=18 m2 Pt otv=41 m2

Objekat: Po=35 m2

Eura

Eura

Terasa: Pt nat=24 m2 Pt otv=49 m2 700.50 Eura

Objekat: Po=31 m2

Terasa: Pt nat=4 m2 Pt otv=54 m2 968.00 Eura

Objekat: Po=35 m2 P1=35 m2

Terasa: Pt nat=25 m2 Pt otv=20 m2 2120.00 Eura

Objekat: Po=39 m2 P1=37 m2

Terasa: Pt nat=32 m2 Pt otv=12 m2 P1 nat t=8 m2

117 L2351 Ribarska kućica sa kalimerom 1181 KO Gornji Štoj

118

120

126 L2356 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

127 L2357 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

128 L2358 Vikend kućica 1220, 1181 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=25 m2

Eura

Terasa: Pt nat=25 m2 Pt otv=20 m2

Objekat: Po=31 m2 P1=31 m2

Terasa: Pt nat=40 m2

otv=14 m2

Objekat: Po=46 m2 Terasa: Pt nat=33 m2 Pt otv=21 m2 1354.00 Eura

Objekat: Po=29 m2 Pk=23 m2

Terasa: Pt nat=5 m2 Pt otv=50 m2 1540.00 Eura

129 L2359 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=36 m2 Pk=29 m2

Terasa: Pt nat=32 m2 Pt otv=46 m2

188

189

190

201 D94 Ribarska kućica 1220 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=40m2 Terasa: Pnt=29m2

Objekat: Po=48m2 Terasa: Pnt=31m2 Pot=6m2

Pnt=33m2 Pot=137m2 P1 nt=9m2

Eura

Terasa: Pnt=40m2 Pot=27m2 822.00 Eura

Terasa: Pnt=19m2 Pot=29m2 P1 nt=15m2 P1 ot=19m2

Objekat: Po=62m2 Terasa: Pnt=26m2 Pot=40m2

Pnt=15m2 Pot=64m2

Po=27m2 P1=27m2 Terasa: Pnt=18m2 Pnt=20m2 P1 nt=9m2 P1 ot=8m2

D107 Ribarska kućica 1220 KO Gornji Štoj

203 D97

Pnt=13m2 296.00 Eura

Po=68m2 Terasa: Pnt=15m2 1422.50 Eura

D111

Pnt=44m2 Pot=57m2 Pk nt=6m2

Pnt=23m2

259 D157 Vikend kućica

260 D158 Vikend kućica

261 D159 Vikend kućica

262 D160 Vikend kućica

263 D161 Vikend kućica

264 D162 Vikend kućica

265 D163 Vikend kućica

266 D164 Ribarska kucica

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

KO Gornji Štoj

Objekat: Po=45m2 P1=45m2

Terasa: Pnt=44m2 Pot=46m2 3190.00 Eura

Objekat: Po=47m2

Terasa: Pnt=21m2 Pot=22m2 1318.00 Eura

Objekat: Po=48m2

Terasa: Pnt=37m2 Pot=20m2 1432.00 Eura

Objekat: Po=43m2 Pk=34m2

Terasa: Pnt=21m2 Pot=13m2

Objekat: Po=55m2 P1=55m2

Terasa: Pnt=19m2 Pot=59m2 P1 ot=4m2

Objekat: Po=47m2 Pk=38m2

Eura

4142.00 Eura

Terasa: Pnt=161m2 Pot=66m2 3812.00 Eura

Objekat: Po=40m2

Terasa: Pnt=24m2 Pot=26m2

Eura

Po=19m2 Terasa: Pnt=17m2 218.00 Eura

267 D165 Vikend kućica 1142/1 KO Gornji Štoj Objekat: Po=23m2 345.00 Eura

268 D166 Vikend kućica 1141, 1142/1 KO Gornji Štoj

269 D167 Vikend kućica 1141, 1142/1 KO Gornji Štoj

270 D168 Ribarska kućica 1141, 1142/1 KO Gornji Štoj

271 D169 Vikend kućica 1141, 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

272 D170A Ribarska kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

273 D170B Ribarska kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

274 D171 Vikend kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

275 D172 Vikend kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

276 D173 Vikend kućica

Objekat: Po=51m2

Terasa: Pnt=18m2 975.00 Eura

Objekat: Po=45m2 Pk=36m2

Terasa: Pnt=39m2 Pot=11m2 2590.00 Eura

Objekat: Po=31m2

Terasa: Pnt=18m2 Pot=26m2 496.50 Eura

Objekat: Po=30m2

Terasa: Pnt=27m2 Pot=35m2 972.00 Eura

Objekat: Po=27m2 Terasa: Pnt=16m2 Pot=15m2 388.50 Eura

Objekat: Po=27m2

Terasa: Pnt=15m2 Pot=14m2 376.50 Eura

Objekat: Po=64m2 Po=51m2 Terasa: Pnt=39m2 Pot=35m2

Objekat: Po=47m2 Pk=38m2

Terasa: Pnt=53m2 Pot=39m2

1141, 1142/1, 1220, K.O. Gornji Štoj

Objekat: Po=44m2 P1=35m2 Terasa: Pnt=77m2 Pot=31m2

277 D174 Vikend kućica

1141, 1142/1, 1220, KO Gornji Štoj

278 D2309 Vikend kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

279 D175 Ribarska kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

Pnt=8m2 Pot=38m2

281 D177 Vikend kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

283 D179 Ribarska kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

D180 Vikend kuć

Pnt=22m2 Pot=76m2

Pnt=17m2 Pot=52m2

289 D185 Ribarska kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=41m2 Terasa: Pnt=15m2 Pot=21m2

290 D186 Vikend kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=62,87m2 Terasa: Pnt=6m2 Pot=39m2

291 D187 Vikend kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=37m2 P1=37m2

Terasa: Pnt=7m2 Pot=22m2 P1nt=7m2

Eura 292 D188A Ribarska kućica 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=31m2 217.00 Eura

293 D188B Ribarska kućica

294 D189 Vikend kućica

295 D191 Vikend kućica sa vezom

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=24m2 Terasa: Pnt=2m2

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=26m2 P1=21m2

Terasa: Pot=5m2 820.00 Eura

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=53m2 Terasa: Pnt=12m2 Pot=13m2 1790.00 Eura

Oglasi i obavještenja

296 D192 Ribarska kućica

1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

297 D194 Vikend kućica 1140. K.O Gornji Štoj

298 D196 Vikend kućica 1142/1, 1142/2 KO Gornji Štoj

299 D197 Vikend kućica sa vezom 1142/1, 1220 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=40 m2 Pk=32 m2

Terasa: Pnt=15 m2 Pot=6m2 m2 1618.50 Eura

Objekat: Po=27m2

Terasa: Pnt=5m2 Pot=1m2 435.00 Eura

Objekat: Po=244m2 Terasa: Pnt=132m2 9427.50 Eura

Objekat: Po=34m2 P1=34m2

Terasa: Pnt=11m2 P1 nt=19m2 P1 ot=20m2 2470.00 Eura

300 D203 Vikend kućica 1142/2, K.O Gornji Štoj Objekat: Po=49m2 Terasa: Pot=46m2 1070.00 Eura

301 D217 Vikend kućica 1096/1 KO Gornji Štoj Objekat: Po=38m2 Terasa: Pnt=18m2 682.50 Eura

302 D2330 Ribarska kućica 1096/1, 1142/3 KO Gornji Štoj Objekat: P=68m2 1047.50 Eura

303 D220 Vikend kućica 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=90m2 P1=90m2

Terasa: Pnt=33m2 Pot=57m2 8390.00 Eura

304 D221 Vikend kućica 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=105m2

305 D222 Vikend kućica 1142/3 KO Gornji Štoj

306 D223 Vikend kućica 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

307 D224 Vikend kućica 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

Terasa: Pnt=30m2 Pot=26m2 3686.00 Eura

Objekat: Po=58m2 Pk=47m2

Terasa: Pnt=4m2 Pot=11m2 Pk nt=4m2 Pk ot=2m2 2617.50 Eura

Objekat: Po=28m2 P1=30m2

Terasa: Pnt=28m2 Pot=14m2 P1 nt=9m2 1696.00 Eura

Objekat: Po=23m2 P1=24m2 Terasa: Pnt=35m2 1270.00 Eura

308 D2310 Ribarska kućica 1142/3 KO Gornji Štoj Objekat: Po=35m2 Terasa: Pnt=23m2 Pot=8m2 448.50 Eura

309 D226 Vikend kućica 1142/3 KO Gornji Štoj Objekat: Po=63m2 Terasa: Pnt=5m2 1202.50 Eura

310 D227 Vikend kućica 1142/3 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=47m2 P1=47 m2

Terasa: Pnt=2m2 Pot=28m2 P1nt=2m2 P1 ot=11m2 2322.50 Eura

311 D228 Vikend kućica 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=43m2 P1=30m2 Terasa: Pt otv=41m2

312

331 D245 Ribarska kućica

1142/3 Gornji Štoj

332 D246 Ribarska kućica 1142/3 Gornji Štoj

333 D247 Vikend kućica

334 D249 Ribarska kućica

Objekat: Po=21m2 Terasa: Pt nat=13m2

Objekat: Po=36m2 Terasa: P nt=12m2

Eura

Eura

1142/3, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=33m2 Terasa: Pt nat=17m2 Pt otv=23m2 900.00 Eura

1142/3 Gornji Štoj Objekat: Po=27m2 Terasa: P nt=10m2 239.00 Eura

335 D250 Vikend kućica 1142/3 Gornji Štoj Objekat: Po=34m2 Terasa: Pt=16m2 590.00 Eura

336 D251 Vikend kućica 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=21 m2 Terasa: Pt nat=10m2 Pt otv=14m2 564.00 Eura

337 D252 Ribarska kućica 1142/3, 1220 K.O. Gornji Štoj Objekat: Po=21m2 Terasa: Pt nat=10m2 Pt otv=15m2 307.50 Eura

338 D253 Vikend kućica

1142/3, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=60m2 Pk=48m2

339 D254 Vikend kućica sa vezom 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

Eura

Terasa: Pt nat=34m2 Pt otv=73m2 P1 ter otv=43m2

Objekat: Po=40m2

Terasa: Pt nat=56m2 Pt otv=28m2 1754.00 Eura

340 D2315 Vikend kućica 1142/3 Gornji Štoj Objekat: Po=31m2 Terasa: Pt nat=15m2 540.00 Eura

341 D255 Vikend kućica

342 D256 Ribarska kućica

1142/3 Gornji Štoj

1142/3 Gornji Štoj

343 D257A Ribarska kucica sa kalimerom 1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

344 D257B Vikend kućica

345 D257C Vikend kućica

346

1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

1142/3, 1220 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=91m2 Terasa: Pt nat=73m2 Pt otv=10m2 2432.50 Eura

Objekat: Po=29m2 Terasa: Pt=10m2 253.00 Eura

Objekat: Po=23m2 P1=29m2

Terasa: Pt nat=49m2 Pt otv=31m2 P1 ter nat=7m2 1344.50 Eura

Objekat: Po=23m2 P1=29m2 Terasa: Pt nat=21m2 Pt otv=16m2 P1 ter nat=7m2 1474.00 Eura

Objekat: Po=23m2 P1=29m2

Terasa: Pt nat=20m2 Pt otv=21m2 P1 ter nat=7m2 1498.00 Eura

347 D2316 Vikend kućica 1142/3

KO Gornji Štoj Objekat: Po=54m2

D272 Ribarska kućica 1090/1 KO Gornji Štoj

361 D273 Vikend kućica 1142/3, 1220, 1096/2, 1090/1 K.O. Gornji Štoj Objekat: Po=49m2 Pk=29m2 Terasa: Pt nat=23m2 Pt otv=17m2

362 D274 Vikend kucica sa vezom 1142/3, 1220, 1096/2, 1090/1 K.O. Gornji Štoj

Objekat: Po=34m2 Pk=24m2

Terasa: Pt nat=28m2 Pt otv=10m2 Pk nt=10m2

363 D275 Vikend kućica 1090/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=46m2 Terasa: P ot=39m2

364 D276 Vikend kućica 1090/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=29 m2 P1=29m2 Terasa: Pt nat=37m2 Pt otv=14m2 1696.00 Eura

365 D277 Vikend kućica 1090/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=41m2

Terasa: Pt nat=30m2 Pt otv=13m2

366 D278 Vikend kućica 1090/1, 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po=39m2

367 D279 Ribarska kućica 1096/2, 1142/3 KO Gornji Štoj

Terasa: Pt nat=20m2 Pt otv=15m2 1030.00 Eura

Objekat: Po=38m2

Terasa: Pt otv=8m2 352.50 Eura

Terasa:

428 D360 Vikend kucica sa vezom 1220 KO Gornji Štoj

429 D361 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj

430 D2325 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=54 m2 Pk=44 m2 Terasa: Pt otv= 137 m2 4192.00 Eura

Objekat: Po= 72m2 Pk= 35 m2 Terasa: Pt nat=32 m2 P ot= 238 m2

Po= 70 m2

Pt nat= 26m2 Pt otv= 42 m2

431 D2326 Vikend kućica 1220 KO Gornji Štoj Objekat: Po= 59 m2 Terasa: Pt nat= 26m2 Pt otv= 56 m2

Eura

Eura

D362

435 D364 Vikend kucica sa vezom 1220 KO Gornji

Po= 70 m2 P1= 83 m2

Pt nat=112 m2

otv= 98 m2 P1 t nat= 57 m2 P1 t otv=59 m2

Eura 437 D366 Vikend kućica 1220

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

Korisnik ustupljenog zemljišta preuzima obavezu da izvrši regulisanje otpadnih voda iz objekta i to na osnovu pribavljenih vodnih uslov, vodne saglasnosti i vodne dozvole od strane nadležnog organa - Uprave za vode, u skladu sa odredbama Zakona o vodama ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 027/07 od 17.05.2007, "Službeni list Crne Gore", br. 073/10 od 10.12.2010, 032/11 od 01.07.2011, 047/11 od 23.09.2011, 048/15 od 21.08.2015, 052/16 od 09.08.2016, 055/16 od 17.08.2016, 002/17 od 10.01.2017, 080/17 od 01.12.2017, 084/18 od 26.12.2018, 084/24 od 06.09.2024)

Regulisanje otpadnih voda treba izvršiti u svemu shodno Pravilniku o kvalitetu i sanitarno tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda i načinu njihovog ispuštanja u javnu kanalizaciju i prirodni recipijent ("Sl. list Crne Gore", br. 56/19)

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na godišnjem/se nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od

Oglasi i obavještenja

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu:

1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, vansudsko poravnanje za 2021.godinu i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za prethodnih 5 godina..................................................................................najviše 25 bodova (5 bodova po godini)

Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

U slučaju dijeljenja privremene lokacije dosadašnjeg korisnika kroz novi Program privremenih objekata u zoni morskog dobra, pravo na ostvarivanje bodova po osnovu kriterijuma reference priznaće se Ponuđaču za svaku od novoplaniranih lokacija, srazmjerno novonastaloj površini tih lokacija, nastalih od lokacije koja je bila predmet podjele, a koja je bila predmet Ugovora/Aneksa/poravnanja za 2021.godinu/potvrde dosadašnjeg korisnika u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze

7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja. Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“ Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata

IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana. Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude. Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst:

10. maj 2025.

„PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do:

-03.06.2025.godine do 11 časova za lokacije od rednog broja 1 zaključno sa rednim brojem 137 -04.06.2025.godine do 11 časova za lokacije od rednog broja 138 zaključno sa rednim brojem 272

-05.06.2025.godine do 11 časova za lokacije od rednog broja 273 zaključno sa rednim brojem 407

-06.06.2025.godine do 11 časova za lokacije od rednog broja 408 zaključno sa rednim brojem 452

X Mjesto i datum otvaranja ponuda

Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se:

-za lokacije od rednog broja 1 zaključno sa rednim brojem 46 dana

03.06.2025 godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1

-za lokacije od rednog broja 47 zaključno sa rednim brojem 92 dana

03.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 2

-za lokacije od rednog broja 93 zaključno sa rednim brojem 137 dana 03.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 3

-za lokacije od rednog broja 138 zaključno sa rednim brojem 182 dana 04.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1

-za lokacije od rednog broja 183 zaključno sa rednim brojem 227 dana 04.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 2

-za lokacije od rednog broja 228 zaključno sa rednim brojem 272 dana 04.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 3

-za lokacije od rednog broja 273 zaključno sa rednim brojem 317 dana 05.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1

-za lokacije od rednog broja 318 zaključno sa rednim brojem 362 dana 05.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 2

-za lokacije od rednog broja 363 zaključno sa rednim brojem 407 dana 05.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 3

-za lokacije od rednog broja 408 zaključno sa rednim brojem 452 dana 06.06.2025.godine, počev od 14:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 – Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1

XI Zaključenje ugovora

Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama