Četvrtak, 3. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21394 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
IGRE PRIJESTOLA U VLASTI
Marko Kovačević i Dario Vraneš u sinhronizovanoj akciji traže upravljanje svim nacionalnim resursima u njihovim opštinama
DRŽAVNO PRIZNANJE U CENTRU SKANDALA Stručna javnost upozorava da je dodjelom Trinaestojulske nagrade grubo prekršen zakon, jer su sve tri nagrade dodijeljene za istu oblast
ustupke
Mandićeva kontra Spajiću zbog ,,Morskog dobra“
Analitičar o parlamentarnoj istrazi u vezi sa politički motivisanim ubistvima
Vukadinović:
Rad Anketnog odbora liči na rijaliti program
Ovo što se radi na tom odboru samo produbljuje podjele u Crnoj Gori i tjera ih na „ivicu noža“ koje mogu dovesti do brojnih nemilih situacija. Iskrene i dobre namjere su izostale, smatra Vukadinović
STR. 3.
Premijer Spajić suočava se sa sve većim tenzijama unutar sopstvene većine. Pitanje ,,Morskog dobra“ otvorilo je Pandorinu kutiju decentralizacije koju je teško zatvoriti bez šire reforme upravljanja svim državnim resursima. A tu leži opasnost: ako bi obalske opštine upravljale svojim resursima, a sjever to traži za svoje – onda se mora de nisati potpuno nova skalna i upravljačka arhitektura države. Za sada, PES pokušava da balansira: s jedne strane, podržava jačanje lokalnih samouprava na jugu gdje ima politički interes a, s druge strane, rizikuje raskol unutar koalicije jer sjeverna krila vlasti – poput ZBCG, traže ekvivalentne ustupke
Upravni
sud bi mogao da poništi odluku ukoliko
je žiri ne povuče
Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava. Prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura
Nastavljeno suđenje nekadašnjim policajcima za optužbe o mučenju Jovanović:
Mileta Jovanović juče je u podgoričkom Osnovnom sudu ustvrdio da su ga pripadnici policije, među kojima je prepoznao Petra Lazovića, tukli, gušili, prijetili mu i vršili pritisak da lažno svjedoči protiv Jovana Vukotića. Nekadašnjim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću sudi se za mučenje Jovana Mrvaljevića i Milete Jovanovića, za koje tužilaštvo tvrdi da su povezani sa škaljarskim kriminalnim klanom
STR. 9.
Sindikat prosvjete pozvao na odgađanje obračuna po novom so veru kojim se umanjuju zarade, radnička organizacija najavila radikalizaciju ako ne dođe do kompromisa Božović:
STR. 2.
IGRE PRIJESTOLA U VLASTI: Marko Kovačević i Dario Vraneš u sinhronizovanoj akciji traže upravljanje svim nacionalnim resursima u njihovim opštinama
Mandićeva kontra Spajiću zbog ,,Morskog dobra“
PODGORICA - Upravljanje prirodnim resursima postaje nova linija razdvajanja unutar vladajuće koalicije.
Pod izgovorom decentralizacije, dio vlasti – predvođen koalicijom ZBCG sve otvorenije se suprotstavlja zvaničnoj politici premijera Milojka Spajića, a pitanje statusa ,,Morskog dobra“ koristi kao povod za jačanje sopstvenih političkih pozicija.
Izjava predsjednika opštine Pljevlja, Darija Vraneša, kojom je podržao inicijativu kolege i partijskog saborca iz Nikšića Marka Kovačevića, za pokretanje šireg regionalnog dijaloga o upravljanju državnim resursima, nesumnjivo je politička poruka usmjerena protiv ključnog partnera u vladajućoj koaliciji - PES-a premijera Spajića.
SINHRONIZOVANA
AKCIJA
U suštini, u pitanju je politički manevar ZBCG i njegovih kadrova da ospore politiku Pokreta Evropa sad i premijera Spajića u ključnim resursima i odlukama o budućoj ekonomskoj arhitekturi države. Vraneš je juče u javnom obraćanju, suštinski, samo ponovio stavove Kovačevića. - Ukoliko se obalskim opštinama omogući da upravljaju obalom i resursima preko ukidanja državnog preduzeća „Morsko dobro“, onda je sasvim opravdano i legitimno da opštine u unutrašnjosti, poput Pljevalja, Nikšića i Plužina, dobiju isti tretman kada je riječ o upravljanju elektroenergetskim, rudnim i šumskim resursima - rekao je Vraneš. Sinhronizovana akcija dvojice jastrebova iz NSD uslijedila je nakon zahtjeva gradonačelnika svih primorskih opština da se hitno izmijeni zakon o
Premijer Spajić suočava se sa sve većim tenzijama unutar sopstvene većine. Pitanje ,,Morskog dobra“ otvorilo je Pandorinu kutiju decentralizacije koju je teško zatvoriti bez šire reforme upravljanja svim državnim resursima. A tu leži opasnost: ako bi obalske opštine upravljale svojim resursima, a sjever to traži za svoje – onda se mora definisati potpuno nova fiskalna i upravljačka arhitektura države. Za sada, PES pokušava da balansira: s jedne strane, podržava jačanje lokalnih samouprava na jugu gdje ima politički interes, a s druge strane, rizikuje raskol unutar koalicije jer sjeverna krila vlasti – poput ZBCG, traže ekvivalentne ustupke
,,Morskom dobru“. Tu inicijativu podržava PES, ali i dio opozicije. Izmjene zakona o ,,Morskom dobru“ su uvrštene u dnevni red zasijedanja Skupštine sa 43 glasa i čeka se rasprava. Izmjenama tog zakona je predviđena transformacija Javnog preduzeća Morsko dobro u regulatornu agenciju, koja bi postavljala obavezujuće smjernice za lokalne samouprave. Iza tog prijedloga očigledno stoji premijer Spajić, pa se akcija dvojice predsjednika opština može direktno dovesti u vezi sa kontrom Andrije Mandića. Iza zahtjeva Kovačevića i Vra-
neša, juče je stala je i poslanica NSD Jelena Božović.
- Na sjeveru se nalazi najveći dio crnogorskih prirodnih bogatstava, uključujući rudne sirovine i znatan hidroenergetski potencijal. Posebno je važno naglasiti da se više od 80% svih šuma u Crnoj Gori nalazi upravo u opštinama na sjeveru. Ipak, korist od ovih resursa često ne ostaje u tim opštinama, što dovodi do ekonomske neravnopravnosti i depopulacije. Smatram da je ova inicijativa ispravna i neophodna, i ja je u potpunosti podržavam. Očekujemo da sve opštine na sjeveru stanu iza
ove inicijative, jer je to u interesu građana i razvoja lokalnih zajednica, rekla je Božović.
ZAŠTO JE VAŽNO
„MORSKO DOBRO“ Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JP Morsko dobro) osnovano je 1992. godine s ciljem da upravlja pomorskim dobrom – plažama, lukama, obalom i infrastrukturom uz more – u ime i za račun države. U pitanju je atraktivni prostor koji pokriva 293 km crnogorske obale, a obuhvata ne samo prirodne resurse, već i značajne turističke i komercijalne potencijale, posebno u opštinama Budva, Kotor, Tivat, Herceg Novi, Bar i Ulcinj. Upravo zbog te vrijednosti, pitanje ko upravlja tim resursima nije samo tehničko, već duboko političko. Predsjednici primorskih opština su, uz jasnu podršku Vlade, zatražili izmjenu zakona koja podrazumijeva suštinski ukidanje
JP Morsko dobro i prenošenje nadležnosti na lokalne samouprave.
Ono što dodatno pojačava tenzije jeste činjenica da inicijativa predsjednika primorskih opština dolazi uz direktnu podršku i logističku koordinaciju samog premijera Spajića. Time se jasno pokazuje da je re-
forma „Morskog dobra“ dio šire političke strategije Vlade da kroz decentralizaciju dodatno ojača lokalne saveznike na jugu zemlje.
VRANEŠ KAO GLASNIK
U tom svjetlu, podrška koju Vraneš daje inicijativi iz Nikšića ne dolazi izolovano – ona je direktno povezana s otporom koji ZBCG pruža ovom procesu, jer smatraju da je time narušen princip jednakosti opština. Ako obalske opštine dobijaju punu kontrolu nad najvrednijim državnim zemljištem, zašto se sjeverne opštine – koje generišu ogromne količine električne energije, drveta i rude – i dalje posmatraju samo kao izvođači, bez upravljačkih prava? Vraneš, koji se do sada mahom bavio identitetskim pitanjima, kaže da Pljevlja proizvode oko 40 odsto električne energije u zemlji, da se na teritoriji opštine nalazi više od 50 odsto crnogorskih šuma, te da se godinama eksploatišu ugalj, olovo i cink – a da lokalna zajednica ima minimalne direktne koristi. Time se poruka postavlja kao pitanje ravnopravnosti i pravičnosti: ako decentralizacija ide prema jugu – mora i prema sjeveru.
TIHI RAT
Lider Nove srpske demokratije i uticajni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, do sada je bio uzdržan u direktnoj konfrontaciji sa Spajićem, nastojeći da očuva krhku koaliciju i da obezbijedi benefite za svoj politički blok. Međutim, slučaj „Morskog dobra“ očigledno je prelomna tačka. Mandić i njegova struktura osjećaju da se pod plaštom decentralizacije pravi novi poredak u kojem sjever ostaje bez kompenzacije, a primorje se ekonomski i politički učvršćuje kao uporište PES-a i Demokrata. Pored toga, ZBCG, čiji kadar upravlja Morskim dobrom ima opipljive razloge za zabrinutost: raspodjela prihoda od zakupa plaža, ponti i koncesija ići će sada direktno u budžete lokalnih samouprava, čime se
smanjuje uticaj centralne vlasti – ali i mogućnost ZBCG da kroz državne institucije zadrži uticaj na obalu. Premijer Spajić suočava se sa sve većim tenzijama unutar sopstvene većine. Pitanje Morskog dobra otvorilo je Pandorinu kutiju decentralizacije koju je teško zatvoriti bez šire reforme upravljanja svim državnim resursima. A tu leži opasnost: ako obala upravlja svojim resursima, a sjever to traži za svoje resurse – mora se definisati potpuno nova fiskalna i upravljačka arhitektura države. Za sada, PES pokušava da balansira: s jedne strane, podržava jačanje lokalnih samouprava na jugu gdje ima politički interes, a s druge strane rizikuje raskol unutar koalicije jer sjeverna krila vlasti – poput ZBCG sve snažnije traže ekvivalentne ustupke.
Izjave Vraneša i Kovačevića samo su uvod u širu bitku unutar vladajuće većine. Slučaj „Morskog dobra“ je mnogo više od reforme jednog javnog preduzeća – on postavlja pitanje: ko u Crnoj Gori ima pravo na upravljanje prirodnim bogatstvom?
U tom kontekstu, igre prijestola između PES-a i ZBCG, između juga i sjevera, između centralizacije i lokalne autonomije – tek počinju. A ishod će odrediti ne samo političku arhitekturu Crne Gore, već i raspodjelu moći i novca u godinama koje dolaze. Nenad ZEČEVIĆ
Milojko Spajić i Andrija Mandić
Dario Vraneš
Marko Kovačević
Detalj iz Sutomora
PODGORICA – Anketni
odbor Skupštine Crne Gore za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „crnih trojki“ formiran je sa namjerom da diskredituje crnogorsku nezavisnost i unizi njene pravosudne institucije i njihove predstavnike, smatra politički analitičar Srđan Vukadinović.
U razgovoru za Pobjedu, Vukadinović ističe da rad tog odbora samo produbljuje podjele u Crnoj Gori i tjera ih na „ivicu noža“, što može dovesti do brojnih nemilih situacija. Iskrene i dobre namjere su, kaže, izostale.
- Čemu služe sudovi i tužilaštva ako imamo Anketni odbor - zapitao se Vukadinović, uz opasku da je od osnivanja Odbora bilo jasno što mu je cilj – da se politika izdigne iznad pravosuđa.
On smatra da će, ukoliko crnogorske pravosudne institucije podlegnu uticaju koji dolazi sa Anketnog odbora, postati djelioci nepravde sa kojom se nesporno, kako kaže, urušava država.
Da je riječ o politikantskom tijelu, po Vukadinovićevim riječima, potvrđuje i činjenica da mu je mandat produžen
3. jul 2025.
Politički analitičar o parlamentarnoj istrazi u vezi sa politički motivisanim ubistvima i prebijanjima neistomišljenika
Vukadinović: Rad Anketnog odbora liči na rijaliti program
program
To što se radi na tom odboru samo produbljuje podjele u Crnoj Gori i tjera ih na „ivicu noža“ koje mogu dovesti do brojnih nemilih situacija. Iskrene i dobre namjere su izostale, smatra Vukadinović
do 2027. godine, kada su na redu novi parlamentarni izbori. Vukadinović ne osporava činjenicu da su se u Crnoj Gori posljednje dvije ili tri deceni-
je dogodili zločini koji su ostali nerazjašnjeni. Ističe, međutim, da su to pitanja koja bi trebalo da rješavaju tužilaštva i pravosudni organi.
- Nije dobro da se porodice osoba koje su nastradale dovode u zabludu da će se nešto u pravnom smislu otkriti na ovim saslušanjima. Na
Crna Gora ne baštini evropski sistem vrijednosti
Na pitanje kako vidi napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i zacrtanim rokovima sa ovakvom političkom elitom, Vukadinović je kazao da je skeptičan jer se radi samo o „papirološkim ali ne i stvarnim reformama“.
- To što će donijeti nekakve zakone i usaglasiti neka poglavlja to je formalna stvar, a suština je nešto drugo. Možemo
imati evropske zakone, ali ako imamo balkansku praksu sve je uzalud. Mada, veliko pitanje je i što će ta EU biti sjutra. Ona je izgubila svoj smisao i u velikim je problemima. Počela je da se urušava kada se dogodio Bregzit, na što se nadogradila situacija u Ukrajini zbog čega je dovedena u poziciju da se ništa ne pita u međunarodnim relacijama. Kolo vode SAD, Rusija i
Kina, a EU ne postoji ni kao privjesak - kazao je Vukadinović. Smatra da građani „ne treba puno da vjeruju onome što dolazi iz Brisela“ jer je, kaže, riječ o „neprincipijelnim i licemjernim stavovima“. On navodi da Crnoj Gori EU u nekom trenutku može postati omča oko vrata za procese koje bude htjela da sprovodi.
- Mislim da nećemo biti kandi-
dati ni 2030. jer će mnogo faktora uticati na program proširenja EU. Iako se najavljuje da smo mi prvi kandidat moguće je da će zavladati neki politički uticaji jedne licemjerne Evrope. Možda će prije postati članice neke zemlje koje založe svoja prirodna bogatstva, poput litijuma, i projekta Jadar koji je proglašen za evropski interes - dodao je Vukadinović.
prethodna i sva buduća svjedočenja treba gledati sa velikom rezervom jer je riječ o ljudima koji u sebi nose određenu dozu revanšizma - ocijenio je Vukadinović.
Za dosadašnji rad i svjedočenja na Odboru kazao je da mu najviše liče na neki rijaliti program.
- Kada se za svjedoke pozivaju neki bivši visokopozicionirani dužnosnici bivšeg režima a imali su „pepela po glavi“ jer su sa određenih pozicija smjenjivani ili su sklonjeni jer nijesu bili kompetentni za određene pozicije onda je sasvim jasno zašto je proradio takav revanšizam kakav smo vidjeli - kazao je Vukadinović, navodeći da ne mora
svaki revanšizam da bude loš. On je kazao da je saslušanje odnosno svjedočenje Milana Paunovića, bivšeg policijskog službenika i Brajuška Brajuškovića upravo potvrda tog lošeg revanšizma. - Ipak, mislim da oni ne mogu urušiti crnogorsku nezavisnost jer je to jedna istorijska kategorija koju je podržao svijet - dodao je Vukadinović. On je ponovio i tezu da se tokom vladavine DPS-a niko nije mogao postaviti na neku visoku političku funkciju, a da do kraja nije bio odan predsjedniku i ideji te partije. - Niko nije mogao lako biti na poziciji ambasadorskoj ili policijskoj, a da to nije debelo zaslužio odanošću vođi i partiji. Pri tome i mnoge tajne su znali o kojima se danas govori kroz neku mimikriju i ironiju – naveo je Vukadinović. Prema njegovim riječima, politička nesreća Crne Gore nije u tome što se dogodila smjena DPS vlasti nego što su se u posljednjih pet godina pojavili „neki politički sateliti kleronacionalizma koji mu daju potporu jer njihovi izvorni predstavnici nemaju dovoljnu podršku“. Upitan da prokomentariše stav poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića i bivšeg ambasadora za vrijeme vlasti DPS-a koji je kazao da „reaguje kad se pređe crta, kao sad kad DPS nekome spočitava kriminal i antidržavni čin“, Vukadinović kaže da je riječ o nekome ko ima dosta „pepela na glavi“. - On i njemu slični biće korišćeni i iskorišćeni na isti onaj način na koji su iskorišćene političke partije i njihovi predstavnici koji su do juče nanosili štetu Crnoj Gori potpisivanjem nekih ugovora. Treba očekivati pojavljivanje konvertita koji pokušavaju da speru svoje biografije - naveo je Vukadinović.
Irena MILOVIĆ
Rajzing Rajnke: Crna Gora nastavlja
PODGORICA – Crna Gora nastavlja da potvrđuje svoje evropske aspiracije, kroz riječi i sve više, kroz odlučne političke i ekonomske akcije i njeni lideri imaju jedinstvenu priliku, kao nekad osnivači Amerike, da pokažu posvećenost demokratskim vrijednostima, poručila je, između ostalog na prijemu provodom proslave 249. godišnjice Dana nezavisnosti, ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke. - Dan nezavisnosti ima posebno mjesto u srcima građana SAD, 4. jula, obilježavamo važan događaj - potpisivanje američke Deklaracije o nezavisnosti. U Crnoj Gori vidimo odjeke riječi iz tog dokumen-
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da su SAD uvijek bile snažan partner Crne Gore, naročito u godinama nakon obnove njene nezavisnosti 2006. godine
ta a u modernom dobu, vidimo odjeke tih napora. Prije 19 godina, Crna Gora je proglasila nezavisnost. Prije osam godina, pridružila se NATO, a danas, nastavlja da potvrđuje svoje evropske aspiracije - kroz
riječi i, sve više, kroz odlučne političke i ekonomske akcijeporučila je amabasadorka SAD. Prema njenim riječima ispunjavanje NATO obaveza, jača-
nje vladavine prava i unapređenje trgovine sa SAD i Evropom nijesu samo stvar izbora politike.
- To su i iskazi namjera i opre-
djeljenja - istakla je Rajzing Rajnke. Ona je dodala da je prošle sedmice, na sastanku lidera NATO u Hagu, Crna Gora jasno izrazila namjeru da ojača evropsku i savezničku sigurnost. - Snažna posvećenost Crne Gore sada mora biti praćena odlučnom akcijom. Dok slavimo 120 godina diplomatskih odnosa SAD i Crne Gore, na pragu smo nove ere bilateralnog prijateljstva izgrađenog na zajedničkoj viziji sigurnog, demokratskog i dinamičnog ekonomskog partnerstva - poručila je ambasadorka SAD. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tom prilikom je kazao da su SAD uvijek bile snažan partner Crne Gore, naro-
čito u godinama nakon obnove njene nezavisnosti 2006. godine.
– Njihova kontinuirana i principijelna podrška izgradnji demokratskih institucija, jačanju vladavine prava, razvoju građanskog društva i sprovođenju ključnih reformi, od neprocjenjive je važnosti za savremenu Crnu Goru - istakao je Milatović i poručio da nam je „danas, možda više nego ikada, potrebna čvrsta vjera u demokratiju, privrženost temeljnim slobodama i ljudskim pravima, istrajna borba za vladavinu prava, pravdu i jednakost“.
Prijemu su pristustvovale brojne zvanice iz političkog i javnog života Crne Gore. Ir. M.
Jakov Milatović i Džudi Rajzing Rajnke
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša predlaže izmjenu Zakona o vrhovnoj monetarnoj instituciji
Oštriji kriterijumi i javni konkurs za kandidate za
Savjet CBCG
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša smatra da kandidate za Savjet CBCG ne bi trebalo da predlažu poslanici, što je dugogodišnja praksa u parlamentu
PODGORICA - Zakon o Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) trebalo bi izmijeniti i definisati da se članovi Savjeta biraju na osnovu javnog poziva, uz oštrije kriterijume – saopštio je predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša (SD). Smatra da kandidate ne bi trebalo da predlažu poslanici, što je dugogodišnja praksa u parlamentu. Na to je već ukazao tokom dvodnevne sjednice ovog skupštinskog tijela na kojima su poslanici intervjuisali šest kandidata za popunjavanje četiri mjesta u Savjetu CBCG, u kojem preostala mjesta zauzimaju najviši rukovodi-
oci CBCG, guvernerka i viceguverneri.
- Ono što je u toku ovog izbornog procesa bilo do mene uradio sam, a to je da iniciram saslušanje kandidata, što do sada nije bio slučaj, kako bi javnost imala priliku da se uvjeri u njihov profesionalni i lični integritet – kazao je Mugoša pozivajući poslanike većine da ne prekidaju dobru praksu te da barem jedan od četiri člana Savjeta CBCG bude imenovan na usaglašen prijedlog opozicije. Ukoliko se to ne dogodi, dodaje Mugoša, parlamentarna većina će pokazati demokratsku nezrelost i svjesnu odluku da prekinu dobre prakse u pravcu jačanja parlamentarne demokratije i većeg stepena le-
gitimiteta lica koja imenuje Skupština. Za četiri mjesta u Savjetu bilo je kandidovano ukupno njih osmoro, ali je dvoje u međuvremenu odustalo. Tako je na prijedlog Zdenke Popović (Demokrate) kandidovana profesorica Ekonomskog fakulteta Tamara Backović, na prijedlog Miloša Konatara (GP Ura) bivši ministar kapitalnih investicija u vladi Zdravka Krivokapića i aktuelni savjetnik za investicije predsjednika opštine Budva Mladen Bojanić, te profesor na Univerzitetu Mediteran Zarija Pejović. Slađana Kaluđerović (SNP) je kandidovala svog bivšeg partijskog lidera Srđana Milića, a poslanici PES-a Dražen Petrić, Tonći Janović i Seid Hadžić sekretara za preduzetništvo u Glavnom gradu Šuća Orahovca. Kandidat Mirsada Nurkovića (BS) bio je Ismet Hadžić Brankica Mosurović koja je bila kandidatkinja Konatara i Hadži Vesna Vujošević koju su kandidovali poslanici NSD Dejan Đurović i Velimir Đoković, odustale su od kandidature. Milić je prilikom intervjuisanja kazao da je bio i dalje jeste u SNP-u, dok su Orahovac i Hadžić kazali da više nijesu članovi PES-a odnosno BS-a. Odbor će se naknadno izjasniti o kandidatima, za čije imenovanje će konačnu riječ dati poslanici na plenumu. Četiri člana Savjeta CBCG koji nijesu stalno zaposleni. posljednji put je Skupština izabrala prije sedam godina, ali od 2019. ne funkcioniše u punom sastavu kada je jedna od članica Zorica Kalezić imenovana za viceguvernerku. Nikola Milović je podnio ostavku kada je izabran za poslanika DPS-a, a preostalim članovima Miloradu Jovoviću i Ruždiji Tuzoviću prošle godine je istekao mandat. Zakon predviđa da na tim funkcijama ostaju do izbora novih članova. M. lk.
Agencija za civilno vazduhoplovstvo obilježila 16 godina postojanja
Duplo negativno za EPCG Solar gradnju
PODGORICA - Revizija koju je Državna revizorska institucija (DRI) sprovela u kompaniji EPCG Solar gradnja rezultirala je duplim negativnim mišljenjem i na finansijski izvještaj i na pravilnost poslovanja u prošloj godini. Tokom 2024. godine na čelu EPCG Solara bio je Milutin Marojević, kojeg je prije nepun mjesec naslijedila Sanja Žugić. Na čelu Odbora direktora je kadar Nove srpske demokratije Marina Jočić Kolegijum kojim je rukovodio senator Zoran Jelić sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je da ova državna kompanija nije obračunala odložena poreska sredstva u skladu sa standardima koji tretiraju porez na dobit, pa je po tom osnovu iskazana manja dobit za 63.700 eura. Utvrđeno je i da je prikazan veći iznos troškova koji se ne priznaje u poreske svrhe za 22.300 eura u odnosu na podatke iz knjigovodstvene evidencije koji se odnose na neizmirene obaveze. Nijesu iskazana ni rezervisanja, posebno kada je riječ na naknade za zaposlene, otpremnine prilikom odlaska u penziju, jubilarne nagrade i druge obaveze koje se iskazuju u skladu sa stečenim pravima u toku i nakon prestanka zaposlenja. To, kako smatraju revizori, ukazuje na nerealno iskazane podatke na pozicijama finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Neusklađe N osti
Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su brojne neusklađenosti sa zakonima o unutrašnjim kontrolama, radu, obligacionim odnosima, zaradama u javnom sektoru, zaštiti imovine, javnim nabavkama te propisima koji regulišu popis imovine i naknadu troškova zaposlenih u javnom sektoru.
- EPCG Solar je tokom 2024. godine, za najveći broj od 357 zaposlenih, aneksiralo ugovore o radu i izvršilo transformaciju ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme,
Milutin Đukanović, Marina Jočić i Milutin Marojević
Tokom 2024. godine na čelu EPCG Solara bio je Milutin Marojević, kojeg je prije nepun mjesec naslijedila Sanja Žugić. Na čelu Odbora direktora je kadar Nove srpske demokratije Marina Jočić
bez raspisivanja javnog oglasa i bez ispunjenih uslova za transformaciju radnog odnosa, što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu. Društvo je koeficijente složenosti radnih mjesta utvrdilo aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta bez saglasnosti Vlade i prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva, što nije u skladu sa članom 24 Zakona o zaradama zaposlenih u jav-
Dominantni prihodi od pružanja usluga Elektroprivredi
EPCG Solar je prošle godine prihodovala 7,8 miliona eura, od čega najviše od usluga pruženih matičnim i zavisnim pravnim licima odnosno majci kompaniji Elektroprivredi i ostalim kćerkama kompanijama i to 7,4 miliona eura. Troškovi su premašili 7,7 miliona eura od čega je na zarade, naknade po ugovoru o djelu i članovima upravnom i nadzornog odbora, te poreze i doprinose otišlo 6,8 miliona eura.
PODGORICA - Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) juče je obilježila 16 godina postojanja i poslovanja, sa ostvarenim važnim iskoracima, transformacijom i rezultatima koji su priznati na evropskom i međunarodnom nivou.
- Ova 16. godina predstavljala je prekretnicu - bila je izazovna, ali i ispunjena napretkom. Prioritet je jasan: očuvanje i unapređenje nivoa sigurnosti i bezbjednosti, jačanje kontrolnog mehanizma, ulaganje
u stručne kapacitete i sprovođenje evropskih propisa i međunarodnih standarda - navodi se u saopštenju.
Direktor Agencije Ivan Šćekić rekao je da je sigurnost prioritet svih prioriteta.
- Ne postoji prostor za kompromis kada su u pitanju bezbjednosni i sigurnosni standardi, zakonito i stručno odlučivanje, nezavisnost i profesionalizam. To su temelji na kojima gradimo civilno vazduhoplovstvo Crne Gore – u službi građana, u partnerstvu sa institucijama iz vazduhoplovstva i u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i Vladom - saopštio je Šćekić. R. e.
Uspostavljena pomorska linija Bar – Bari Isplovljavanje feribota juče kasnilo pet sati
PODGORICA - Feribot ,,Dalmacija“ hrvatske „Jadrolinije“, koji je juče krenuo iz Bara za Bari na svoje prvo putovanje, isplovio je iz barske luke sa pet sati zakašnjenja, saznaje Pobjeda.
Kako je naveo portal Pobjeda, po redu plovidbe feribot je trebalo da isplovi u 11 časova, međutim iako je ukrcaj bio završen, zbog administrativnih formalnosti kasnilo se pet sati, pa je feribot isplovio nekoliko minuta nakon 16 časova.
Pomorska linija Bar – Bari uspostavljena je juče i saobraćaće do početka septembra, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović - Ovo je još jedna pomorska linija koju je uspostavila aktuelna vlada, što predstavlja značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore - rekao je Radulović. Pomorska linija Bar – Bari uspostavljena je u saradnji sa hrvatskim prevoznikom „Jadrolinija“. R. e .
Boris Mugoša
Ivan Šćekić
mišljenje gradnju
nom sektoru – navodi se u izvještaju DRI.
EPCG Solar je za 2022. godinu prikazalo gubitak od 2,2 miliona, a 2023. godine za 2,7 miliona eura, a nije smanjen ukupan fond zarada, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru koji predviđa da se u tom slučaju smanjuje ukupan fond zarada za deset odsto i dodatno za pet odsto u narednoj godini.
Ugovori o djelU
Lica su angažovali na osnovu ugovora o djelu i privremenim i povremenom poslovima i to na radna mjesta koja su sistematizovana. Neregularno su se koristila sredstva reprezentacije, a propusta je bilo i u okviru popisa imovine, planiranja i u izvještavanju o prihodima, te postupanja prilikom neblagovremene naplate potraživanja. Nijesu se poštovali propisi ni za službena putovanja i isplatu dnevnica. Jednostavne nabavke nijesu sprovodili u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama,
EPCG Solar je tokom 2024. godine, za najveći broj od 357 zaposlenih, aneksiralo ugovore o radu i izvršilo transformaciju ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme, bez raspisivanja javnog oglasa i bez ispunjenih uslova za transformaciju radnog odnosa, što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu. Društvo je koeficijente složenosti radnih mjesta utvrdilo aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta bez saglasnosti Vlade i prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva, što nije u skladu sa članom 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru – navodi se u izvještaju DRI
pa su revizori utvrdili da se praktikovalo dijeljenje predmeta javne nabavke prilikom nabavke kancelarijskog materijala, računara i multifunkcionalnih štampača i iznajmljivanja teretnog vozila. Na taj način su prekoračili ukupan godišnji limit nabavki od 100.000 eura za jednostavne nabavke.
EPCG Solar je dobila 23 preporuke uz obavezu da do kraja jula dostavi plan, do kraja decembra i izvještaj o realizaciji preporuka. Izvještaj je, osim majci kompaniji Elektroprivredi (EPCG), dostavljen i Ministarstvu finansija, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet te Vrhovnom državnom tužilaštvu. M. leKoviĆ
Državna željeznička kompanija koje se bavi prevozom robe prošle godine ostvarila drastično lošiji rezultat nego u 2023. godini
PODGORICA - Željezničko preduzeće Montekargo koje je u većinskom državnom vlasništvu, prošlu poslovnu godinu završilo je sa gubitkom od 1,58 miliona eura, što je za čak 163 odsto ili 982.722 eura lošiji rezultat nego 2023. godine kada je ova željeznička kompanija bila u minusu od 602.225 eura. Osnovna djelatnost ove firme je pružanje usluga prevoza različitih vrsta robe za potrebe korisnika iz Crne Gore i država u okruženju. Izvršna direktorica Montekarga je Dušanka Dragojević, dok je na čelu borda Miroslav Brajović U izvještaju menadžmenta Montekarga za prošlu godinu, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, ovaj negativan poslovni rezultat pravda se time, što se između ostalog, navodi da je drumski saobraćaj konkurentniji u odnosu na željeznički, uglavnom zbog visoke elastičnosti prevoza, zasnovane na gustini saobraćajne mreže i većim komercijalnim brzinama. - Konkurentsku prednost drumskog saobraćaja omogućava sve bolja i kvalitetnija putna infrastruktura i niže učešće fiksnih troškova u cijeni transportne usluge. To je dovelo do konstantnog pada konkurentnosti željeznice u posljednje dvije decenije, naročito u dijelu visoko tarifirajućih vrsta robe. Montekargo uglavnom prevozi robu za koju drumski saobraćaj nije zainteresovan i koju drumski saobraćaj ne može da prevozi zbog njihove masovnosti i robu kompanija koje imaju industrijske kolosjeke – kaže se u izvještaju manadžmenta Montekarga.
KonKUrencija
U izvještaju se ističe i da osim drumsko-kamionskog prevoza, konkurenciju željezničkom prevozu čini pojava privatnih operatera na otvorenom željezničkom tržištu.
- Konkurencija je nelojalna, jer privatni operateri rade kroz nepoštovanje propisa (angažovanje željezničkih radnika, neispunjavanje stručnih i zdravstvenih uslova, nepoštovanje broja radnika i radnog vremena angažovanja osoblja koje direktno učestvuje u organizaciji saobraćaja). Na ovaj način uslovi rada su diskriminatorni – tvrdi se u izvještaju. Ocjenjuje se da se privreda Crne Gore pritisnuta ekonomskom krizom sporo oporavlja.
- Lokalni prevoz posljednjih nekoliko godina je ispod jedan odsto ukupnog obima prevoza. Montekargo nema mogućnosti da samostalno nastupa na tržištu željezničkih usluga. Zato se moraju graditi kvalitativno novi partnerski odnosi sa susjednim željezničkim prevoznicima i kompanijama koje se bave pretovarnim i skladišnim uslugama u Luci Bar. Zajednički komercijalni nastup na tržištu transport-
Montekargo lani poslovao sa minusom
od 1,58 miliona
U izvještaju menadžmenta Montekarga za prošlu godinu koji je objavljen na sajtu Montenegroberze ovaj negativan poslovni rezultat pravda se time što se, između ostalog, navodi da je drumski saobraćaj konkurentniji u odnosu na željeznički, uglavnom zbog visoke elastičnosti prevoza, zasnovane na gustini saobraćajne mreže i većim komercijalnim brzinama. Ističe se i ,,nelojalna“ konkurencija koju čini pojava privatnih operatera na otvorenom željezničkom tržištu
nih usluga je neophodan, ali je on opterećen inertnošću i nedefinisanim parametrima na osnovu kojih bi se utvrdila raspodjela ukupnog transportnog prihoda - piše u izvještaju menadžmenta.
otežane oKolnosti
Dodaje se da je poslovanje ove željezničke kompanije u prošloj godini bilo pod vrlo teškim okolnostima koje nijesu direktno nastale od Montekarga ali su, kako se navodi, znatno uticale na obim posla.
Dodaje se da se te okolnosti odnose na štrajk bivših radnika Rudnika boksita iz Nikšića, zbog dugogodišnje neriješenih odnosa čime je Montekargo imao blokadu prevoza od dva mjeseca.
Kao otežavajuća okolnost navodi se i zabrana prevoza bakarnog koncentrata u otvorenim kolima koju je izrekla Ekološka inspekcija.
- Prelazak na novu tehnologiju prevoza zahtijevalo je vrijeme jer je to proces nabavke kontejnera i specijalnih plato kola za njihov prevoz. Čitav taj proces
trajao je par mjeseci i znatno se odrazio na poslovne rezultate – kazali su iz menadženta kompanije. Otežavajuća okolnost im je bila i klizište u Kruševu zbog kojeg je uvedeno dijeljenje vozova na način da maksimalna težina voza može da bude 750 btton, kao i rat u Ukrajini, što je dovelo do promjena trasnportnog tržišta i izostanak roba koje je Montekargo prevozio. - Osim navedenih problema koji su nas pratili tokom poslovne 2024. godine, kao odgovorno preduzeće smo na svim nivoima smanjili potrošnju i troškove u svim segmentima koji se ne održavaju na bezbjednost saobraćaja – tvrdi se u izvještaju menadžmenta. Dodaje se i da analiza tržišta dovodi do zaključka da tržište transportnih usluga karakterišu dinamične promjene na strani tražnje, prije svega u vezi sa zahtjevima povećanja kvaliteta usluga, pri čemu brzina, tačnost, urednost i učestalost prevoza, predstavljaju osnovne odrednice transportne tražnje.
U izvještaju se navodi i da se dinamično mijenja struktura i karakteristike robe za prevoz, a konkurencija, u prvom redu drumski prevoznici, imaju vrlo visok nivo prilagodljivosti prevoza robe uslovima koje zahtijeva tržište (prevoz „od vrata do vrata”).
- U postojećim okolnostima decentralizovanog privređivanja, stalnih promjena u količinama i strukturi robe za prevoz, povećanju broja subjekata koji odlučuju o transportima, izuzetnog jačanja konkurencije drumskog saobraćaja, osnovna preokupacija menadžmenta u Montekargu odnosiće se na saradnju sa Srbija Kargo i Albanskim željeznicama u cilju poboljšanja kvaliteta usluge, dalje istraživanje tržišta i iznalaženju potencijalne robe koja gravitira prugama Crne Gore, kao i aktivnostima u vezi sa rješavanjem različitih komercijalnih, operativnih i drugih problema u vezi sa realizacijom prevoza robe – navodi se u izvještaju menadžmenta Montekarga. s. PoPoviĆ
Drumski saobraćaj konkurentniji u odnosu na željeznički P
Feribot ,,Dalmacija“
Jelena Bošnjak reagovala na navode direktora COTEE Mersudina Gredića, sa kojim je u sporu jer je nad njom vršio mobing
Ovo nije lična borba, već svih onih koji su trpjeli zlostavljanje
PODGORICA - Zamjenica izvršnog direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Jelena Bošnjak reagovala je na navode izvršnog direktora COTEE Mersudina Gredića, tvrdeći da se radi o osobi sklonoj mobingu, diskreditaciji i ponižavanju svojih saradnika.
Gredić je juče, između ostalog, naveo da je Bošnjak bez ijednog dana rukovodećeg iskustva u energetici i uopšte rukovodećeg iskustva, iz banke, sa mjesta referenta, došla na funkciju zamjenice direktora. Bošnjak tvrdi da je Gredićevo reagovanje puno neistina, „umivenih“ uvreda i neutemeljenih ličnih aluzija, te da je samo dodatno potvrdilo da
se radi o osobi sklonoj mobingu, diskreditaciji i ponižavanju svojih saradnika.
- Upravo mi takva reakcija daje dodatnu snagu da istrajem u borbi protiv povreda dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, činjenog sa njegove strane – saopštila je ona.
Ističe da joj je zbog javnosti neprijatno što uopšte mora da odgovara na neistinite tvrdnje osobe sa vrlo „tankom“ radnom biografijom izuzimajući politička namještenja i bez ikakvog iskustva u energetskom sektoru, ali da je primorana.
- Za razliku od gospodina Gredića, ja sam diplomirana ekonomistkinja Univerziteta Crne Gore, sa relevantnim iskustvom, sertifikatima iz
struke i višegodišnjim upravljačkim angažmanom u Odboru direktora CEDIS-a kao članica. Pored toga, kao bivša sportistkinja, njegujem vrijednosti fer pleja – ali sam i borac koji ne odustaje. Ovo više ni-
je samo moja lična borba, već borba svih onih koji su godinama trpjeli Gredićevo ponašanje, uvjeren da će proći nekažnjeno, oslonjen na političku zaštitu svoje partije - saopštila je Bošnjak.
Navodi da je javnosti poznato da je Gredić nezakonito postavljen na funkciju, o čemu se i nadležni organ izjasnio, te da nemušto opravdava svoj „mandat“, jeftinim pokušajem prebacivanja priče na politički teren, gdje, očigledno, kao i uvijek, traži utočište. - Naglašavam – gospodin Gredić nije demantovao saopštenje Centra za ženska prava, niti je pomenuo činjenicu da nijesam sama. Još pet hrabrih žena iz različitih institucija pridružilo mi se, jer dijelimo slična iskustva – istu matricu verbalnog nasilja, prijetnji i ucjena u radu sa njim. Ipak, kao što to moberi često čine, fokusirao se samo na mene – prvu koja je smogla snage da javno kaže - dosta, skrećući pažnju s mobinga na političke funkci-
je, besramno aludirajući i na članove moje porodice. Takvi pokušaji da u priču uvuče i porodice, pravdajući se svojoj, a napadajući moju, kao i teme nacionalne pripadnosti, nije nimalo ljudski i nema nikakve veze sa činjenicama i optužbama koje mu se stavljaju na teret – istakla je Bošnjak. Ističe da neće stati i da će bitku dobiti jer je sve više žena koje javno svjedoče njegovom zlostavljanju. - Na potezu su institucije – prije svega premijer, nadležni ministar i predsjednik njegove partije. Naredni koraci biće vođeni solidarnošću nas žena koje su morale da trpe njegovo ponašanje koje se odrazilo na radnu atmosferu i nažalost, na naše zdravlje, jer su institucije ćutale – zaključila je Bošnjak. J. M.
Još jedna žena se obratila Centru za ženska prava uz tvrdnje da je žrtva mobinga Mersudina Gredića
Hvalio se političkim uticajem, NVO pozvala da se provjere svjedočenja svih žena
PODGORICA – Nakon
pisanja Pobjede i Vijesti o mobingu koji je nad svojom saradnicom Jelenom Bošnjak vršio v. d. direktora COTEE Mersudin Gredić, Centru za ženska prava javilo se još šest žena koje su kazale da su imale ista i slična iskustva.
One dolaze iz različitih institucija u kojima je Gredić dosad radio.
Iz Centra za ženska prava juče su kazali da je nedopustiva politizacija slučaja nasilja nad ženama koje prijavljuju zlostavljanje u državnom preduzeću COTEE.
Izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog sve izraženijih pokušaja politizacije slučaja uznemiravanja i mobinga na koji je ukazalo više žena koje su u različitim periodima sarađivale sa Mersudinom Gredićem.
- Smatramo krajnje neodgovornim i nećemo dozvoliti da se pažnja javnosti i institucija skreće sa suštine problemaozbiljnih navoda o zlostavljanju na radnom mjestu – poručeno je iz te NVO.
SVJEDOČENJA
Naglašavaju da nasilje nad ženama, uključujući i psihičko nasilje i mobing, ne poznaje ni nacionalne ni partijske granice te da ono ne smije biti predmet manipulacije, relativiza-
cije ili zaštite moći pojedinca. - Svjedočenja žena koje su se obratile Centru za ženska prava pokazuju da su u različitim kolektivima bile izložene istim obrascima ponašanja za koje optužuju Gredića. Njihova svjedočanstva su konzistentna i ukazuju na stalno korišćenje verbalnog nasilja, rodne diskriminacije, posprdnog i ponižavajućeg govora, vike, udaranja šakom o sto, prijetnji otkazom, upuštanja u „ocjene“ stručnosti zaposlenih čija oblast rada nije bila u domenu njegovog znanja i slično – kazali su iz Centra za ženska prava, prenoseći iskustva žena koje su im se obratile.
Žene koje su se obratile navode da je za Gredića karakteristično kontinuirano klevetanje i diskreditacija zaposlenih, naročito onih koji su se suprotstavili njegovom autoritetu u odbrani svoje profesionalnosti, kao i manipulacije i izazivanje straha referisanjem na njegovo prethodno iskustvo iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Posebnu ističu sklonost da zastrašuje žene koje su stručne i na višim pozicijama, da otvoreno ispituje žrtve o tome „kome su se žalile“, da saziva sastanke sa ciljem targetiranja neistomišljenika, na kojima među zaposlenima stvara
atmosferu straha i neprijatnosti, posvećujući ih kritikovanju samo jedne osobe bez osnova, argumenata ili povoda. U razgovoru sa predstavnicima Centra za ženska prava, žene su pominjale i vođenje zapisnika o zaposlenima, traženje izjava od njih iako nijesu bile odgovorne za bilo kakav propust, prijetnje disciplinskom komisijom, a istovremeno novčane stimulacije, službena putovanja, te neopravdano unapređenje istomišljenika „bez konkursa, kriterijuma ili logike“.
„Nadam se da mi više niko neće pominjati dijete“
Pobjedi se juče obratila još jedna žrtva uznemiravanja Mersudina Gredića, koja se pridružila onim ženama sa kojima se razgovara u Centru za ženska prava. - Ja sam kao majka djeteta liječenog na neonatologiji preživjela velike traume dok je trajala akutna faza bolesti. Gredić ih je u tim danima produbio. Moj suprug, koji je izuzetno osjetljiv na našu ćerkicu, ne zna za ovo, a nijesam mu smjela ni reći, nadajući se da više naše dijete neće biti pominjano u tom ružnom kontekstu – kazala je ona. Opisala je detalje razgovora sa Gredićem i situacije u kojima je i na
Ukazale su i da je Gredić posebnu surovost ispoljio prema ženama čija su djeca bila ozbiljno zdravstveno ugrožena, zbog čega njegovo rukovođenje preduzećem opisuju kao „psihološko mučenje za sve one koji mu nijesu bili po volji“.
Istakli su da očekuju hitnu reakciju i detaljnu istragu nadležnih organa, uključujući i tužilaštvo, koje mora utvrditi da li u ovom slučaju postoje i elementi krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti. - Pozivamo sve političke aktere i institucije da se uzdrže od relativizacije i instrumentalizacije nasilja nad ženama, jer to šalje poruku nekažnjivosti i obeshrabruje žrtve da progovore – apelovali su iz ove NVO. Ističu da ovaj slučaj mora biti prekretnica u načinu na koji se institucije odnose prema zlostavljanju i zloupotrebi moći na radnom mjestu.
GREDIĆ TVRDI DA JE TARGETIRAN
kakav način pominjao njeno tada bolesno dijete, koje Pobjeda neće navoditi zbog zaštite privatnosti i prava djeteta. Istakla je da niko nema pravo da se miješa u nečije porodične stvari, a pogotovo ne poslodavac.
- Kolegijum je mjesto gdje treba da se priča o poslu, a ne o ovim, izuzetno osjetljivim temama! Najiskrenije se nadam da niko više neće pominjati nijedno dijete, a pogotovo ne bebe, jedna nevina i čista bića koja su tek na pragu života - kazala je ova ogorčena majka koja nije naišla na razumijevanje nadređenog tokom ovog teškog perioda života.
blem ono što je zapravo pokušaj uvođenja reda, odgovornosti i profesionalizma.
Istakao je da se objava-
- U svemu ovome posebno zabrinjavaju navodi o Gredićevom otvorenom hvalisanju političkim uticajem, zbog čega zahtijevamo da se pažnja nadležnih institucija, uključujući i Vladu Crne Gore i predsjedništvo partije čiji je Gredić član, usmjeri na provjeru konkretnih činjenica i svjedočenja koja ukazuju na sistemski obrazac uznemiravanja, ali i druge vrste zloupotreba – poručili su iz Centra za ženska prava.
stovima pokušava diskreditovati njegov lični
o mobin-
kao pro-
Mersudin Gredić
kakvo je zatekao –izolovanosti i nevidljivosti, bez jasnih ciljeva i odgovornosti.
- Moj „grijeh“ je što sam to stanje prekinuo – rekao je on. Naveo je u reagovanju svoje poslovne uspjehe i da je prije njega nedostajalo organizacionih i upravljačkih sposobnosti onih koji je trebalo ovim da se bave. On se nije u reagovanju osvrnuo na činjenicu da je u tom trenutku kada je objavio reagovanje bilo još pet žena koje su se obratile Centru za ženska prava. Naveo je da se po nečijem nalogu instruiraju čak i druge organizacije da bez ikakvog uvida, presude ili dokaza sude i presuđuju. Pozvao je nadležne da ispitaju sve navode te da će pokrenuti postupke pred nadležnim organima za zaštitu svog ličnog i profesionalnog integriteta. J. MARTINOVIĆ
Jelena Bošnjak
DRŽAVNO PRIZNANJE U CENTRU SKANDALA: Stručna javnost upozorava da je dodjelom Trinaestojulske nagrade grubo prekršen zakon, jer su sve tri nagrade dodijeljene za istu oblast
PODGORICA – Prilikom
dodjele Trinaestojulske nagrade došlo je do grubog kršenja Zakona o državnim nagradama, poručilo je juče više institucija, naučnika i političara. Traže da se dodjeljivanje nagrada poništi i da žiri ovog puta odluči u skladu sa zakonom.
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, a u međuvremenu se neko obrati Upravnom sudu, ova odluka bi mogla biti poništena, što bi u budućnosti moglo da izazove i velike neprijatnosti dobitnicima, ali i doprinese urušavanju ove nagrade kao i digniteta same Skupštine.
TRI U JEDAN
Osim što je javnost problematizovala nagrađivanje Bećira Vukovića, kojem je najviše državno priznanje dato uprkos njegovom odnosu prema državi i sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, javnost ukazuje i na kršenje člana 17 tog zakona koji navodi da se jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za jednu oblast. U zakonu su oblasti definisane - kulturno i umjetničko stvaralaštvo, sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.
Ove godine su sva tri dobitnika književnik Bećir Vuković, gitarista Miloš Karadaglić i grafičar Veljo Stanišić dali doprinos prema mišljenju žirija, ali u jednoj oblasti – kulturno i umjetničko stvaralaštvo.
Žirijem je predsjedavao Nikola Rakočević, a članovi su bili Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica i Danilo Marunović.
Pobjeda je juče, nakon što je više organizacija, političara, značajnih ličnosti pozvalo da se odluka o dodjeli nagrada poništi zbog nepoštovanja zakona, pitala koji su to konkretni koraci koje bi neko trebalo da preduzme.
PRAVNE POSLJEDICE
Konsultovali smo nekoliko pravnih eksperata koji su potvrdili da je prava adresa
Upravni sud bi mogao da poništi odluku ukoliko je žiri prije toga ne povuče
Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava. Prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura
Upravni sud. Pojašnjeno nam je da, ukoliko žiri ne bi ponovo pristupio izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost. Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava. A novac je veliki, prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima
Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura.
Eksperti smatraju da bi time država pokazala maksimalno neodgovoran pristup jer je već upozorena da se radi o nezakonitom postupku.
MARUNOVIĆ
UPOZORIO
Da je postupak nezakonit, žiri je upozorio i član Danilo Marunović, sudeći prema djelovima zapisnika koje je objavio portal Analitika. On je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, što pokazuje zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid.
Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio „nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“. - Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konsta-
tuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice, koji je objavio portal Analitika. Za sagovornike Pobjede ovo upozorenje Marunovića znači da su pojedini članovi žirija svjesno ušli u nezakonitost postupka.
Tvrde da ovaj izbor iz formalnih razloga mora biti obustavljen, jer nakon ovog zapisnika više niko ne može reći da je bio u zabludi jer su upozoreni da krše zakon.
NEUPITNA NEZAKONITOST
Nakon objavljivanja dobitnika, reagovala je stručna javnost, koja je upozorila Skupštinu i predsjednika Skupštine da je proces nezakonit.
- Svako dalje vođenje postupka je aktivno učešće u nezakonitoj radnji. Za državu koja teži vladavini prava i EU integracijama, ovo je klasični pokazatelj da je pravo smokvin list za navodni integracioni proces – poručio je jedan od sagovornika Pobjede. Iz Udruženja pravnika Crne Gore juče su saopštili da je neupitno došlo do kršenja zakona, te da je ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane žirija za dodjelu nagrade u cilju elimini-
sanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog državnog priznanja. Udruženje pravnika je saopštilo da im je pristigao veći broj zahtjeva za tumačenje ovog člana Zakona. Preciziraju da su u stavu 1 člana 17 Zakona o državnim nagradama precizno nabrojane „oblasti“, pa ukoliko je tačno da su „sve tri nagrade dodijeljene samo za jednu oblast“ poručuju da je neupitno da je došlo do kršenja odredbi zakona.
- Ne ulazeći u javnu polemiku o kvalitetu pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, jasno potvrđujemo stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti – poručili su iz Udruženja pravnika.
Ističu da bi žiri sa svoje strane bio dužan da javnim izvinjenjem licima čija su imena javno objavljena pokaže da ova očita nezakonitost nije bila namjera već previd.
- Ukoliko sam žiri ne ukloni ove evidentne povrede Zakona dužna je da interveniše Skupština Crne Gore, koja, saglasno članu 19 Zakona, imenuje predsjednika i šest članova žirija – naglasili su iz Udruženja pravnika.
Napomenuli su da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore i uručuje je predsjednik Skupštine, „koji je dužan da se stara o zakonitosti koja je ovdje neupitno povrijeđena“.
PONOVITE IZBOR
Svjetski poznat naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu dr Dragan Hajduković juče je reagovao i takođe ustvrdio da je žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te da je zbog toga odluka pravno nevažeća.
On je u obraćanju javnosti istakao da se ograđuje od svih polemika zasnovanih na po-
litičkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali da insistira na poštovanju zakona. Hajduković je kazao da obraćanjem skreċe pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prekršio fundamentalni član 17 Zakona o državnim nagradama te da je zbog toga odluka pravno nevažeća, jer su sve tri dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. - Zbog toga je neophodno da donesete odluku da žiri mora da se ponovo sastane i donese sljedeċe odluke. Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti – predložio je on.
NAGRADA ZA POKLONIKA ČETNIKA I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je da se poništi odluka žirija, ističući da je skandal dodijeliti nagradu Bećiru Vukoviću, pokloniku fašizma i četnika. - Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce biće nagrađen i odlikovan. Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije, dakle, poklonik fašizma - poručila je ona.
Da je ova vlast anticrnogorska, kazala je Vuković-Kuč, svakim danom se pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor – istakla je Vuković. J. MARTINOVIĆ
Priznanja koja će 13. jula biti dodijeljena laureatima
Dio zapisnika sa sjednice žirija
PODGORICA - Ovo će biti prvi protest u nizu koji će Sindikat zdravstva organizovati sve dok naši zahtjevi ne budu ispunjeni, najavio je za Pobjedu predsjednik Sindikata zdravstva Vladimir Pavićević, dodavši da će na ovaj način tražiti povećanje zarada medicinskim sestrama i ostalom srednjem medicinskom kadru.
Pavićević je kazao da za današnji protest ispred Ministarstva zdravlja u 15 sati i 30 minuta imaju podršku svih sindikalnih organizacija u zdravstvu. - Imamo podršku Nezavisnog sindikata Kliničkog centra,
Protestovaćemo do ispunjenja zahtjeva
Sindikalne organizacije Instituta za javno zdravlje, Zavoda za transfuziju, Specijalne bolnice za bolesti pluća Brezovik i Bolnice Meljine. Takođe imamo podršku svih medicinskih sestara, tehničara i ostalih zaposlenih sa srednjom stručnom spremom u zdravstvu, jer je ovo njihov protest - istakao je Pavićević. Podršku Sindikatu zdravstva i njihovim zahtjevima dali su i iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore, kazavši da su pozvali članstvo i sve građane da prisustvom na protestu daju podršku naporima Sindikata zdravstva.
koji čine okosnicu zdravstvenog sistema i čiji rad zahtijeva visok stepen stručnosti i predanosti, bivaju godinama unazad zanemareni u pogledu uslova rada, bezbjednosti na radu i zarade. Iako se koeficijent složenosti poslova utvrđuje ne samo na osnovu školske spreme, odnosno kvalifikacije obrazovanja, već i na osnovu odgovornosti, složenosti poslova i uslova rada, osnovna zarada za tu profesiju iznosi najčešće ispod 600 eura (koliko iznosi najniža minimalna zarada kao zaštitna kategorija) - kaže se u saopštenju.
siju za oko deset odsto niži u odnosu na sve druge zaposlene sa istim nivoom kvalifikacije u Crnoj Gori, poručili su iz USSCG.
Oni su dodali da medicinske sestre i tehničari zaslužuju posebnu pažnju donosilaca odluka i preduzimanje svih neophodnih mjera kojima bi se zaštitilo dostojanstvo njihove profesije i omogućio kvalitetan život, kao i osigurao njihov ostanak u zemlji i na radnim mjestima.
- Tražićemo da se od septembra poveća koeficijent sa 6,58 na 7,50. Početna plata od 540 eura utvrđena koeficijentom daleko je od garancije za kvalitetan život, stambenu sigurnost i profesionalno usavršavanje, što postavlja veliko pitanje o njihovoj budućnosti u ovom sektoru. Ovaj problem prevazilazi okvire finansijskih nesigurnosti i ugrožava samu osnovu zdravstvenog sistema – rekao je Pavićević. H. jankoviĆ Sindikat zdravstva danas ispred Ministarstva zdravlja organizuje okupljanje, traže veće zarade za srednji medicinski kadar
- Krajnje je neprihvatljivo da medicinske sestre i tehničari,
Posebno zabrinjavajući podatak je da je koeficijent složenosti poslova za tu profe-
- Svaki dalji gubitak tog dragocjenog kadra predstavlja ne samo problem za zdravstveni sistem, već cjelokupno društvo. Uvjereni da će planirano protestno okupljanje, jedno u
nizu višemjesečnih aktivnosti zaposlenih u toj djelatnosti, biti posljednji alarm donosiocima odluka da krajnje odgovorno pristupe nalaženju rješenja i stvaranju uslova za ispravljanje višegodišnje nepravde prema statusu medicinskih sestara i tehničara, ovim dajemo punu podršku njihovoj sindikalnoj i radničkoj borbi - naveli su iz USSCG. Iz Sindikata zdravstva su prekjuče saopštili da medicinske sestre i tehničari sa toplim obrokom i regresom imaju platu od 586 eura. Ukazali su na loš efekat programa „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ jer su svi ostali, osim medicinskog osoblja, dobili povećanje. Kazali su da već dvije godine
skreću pažnju donosiocima odluka na problem i da su zarade medicinskih sestara i tehničara 10 odsto niže od svih u državi sa istim nivoom kvalifikacija.
Sindikat prosvjete pozvao nadležne da odgode obračun po novom softveru kojim se umanjuju zarade, radnička organizacija najavila radikalizaciju protesta ukoliko ne dođe do kompromisa
Božović: Sve je moguće, pa i štrajk nastavnika
PODGORICA - Nastavnici mogu da pokrenu štrajk koji podrazumijeva obustavu nastave ukoliko ne dođe do dogovara nadležnih sa predstavnicima Sindikata prosvjete koji traži da im se ne umanjuje plata kroz novi obračun zarada koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od ovog mjeseca. To je juče kazao Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović nakon što je okončana sjednica Glavnog odbora te radničke organizacije. Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su se saglasili da treba da se traži od Vlade da se odgodi najavljena upotreba spornog softvera dok se ne postigne kompromis, da oni nijesu protiv primjene centralizovanog programa za obračun zarada, ali da jesu ako će plate da im se smanje do 50 eura. Najavili su da će se, ukoliko ne dođe do kompromisa sa nadležnim organima, požaliti ambasadama u Crnoj Gori, kao i Delegaciji Evropske unije u Podgorici. - Dalji koraci Sindikata prosvjetnoj i drugoj javnosti Crne Gore biće saopšteni danas na konferenciji – saopšteno je iz Glavnog odbora Sindikata prosvjete.
Planovi
Predsjednik Sindikata Božović rekao je Pobjedi da nije isključeno da će pokrenuti protest, štrajk upozorenja ili štrajk ako ne dođe do dogovara, odnosno ukoliko nastavnicima budu smanjene zarade. Prosvjetari su prošle godine štrajkovali tri dana zbog toga što im vlasti tada nijesu uvećale zaradu od deset odsto, koja je bila propisana Granskim kolektiv-
nim ugovorom, pa su postigli kompromis i plate su uvećane. Međutim, tada ih je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija tužilo i dokazalo je na sudu da je taj vid radikalizacije organizovan mimo propisa. Poslata je poruka da prosvjetari po aktuelnim propisima nemaju pravo na štrajk i da moraju da drže nastavu 45 minuta. Komentarišući pređašnje iskustvo o radikalizaciji, Božović kaže da danas ništa nije isključeno uprkos tome i da je – sve moguće. - Ako nastavnici budu htjeli, štrajk nije isključen. Ako u štrajk uđe na hiljade nastavnika, hoće li svi dobiti otkaz? Prošle godine, na primjer, u Bijelom Polju, u štrajku je bilo 18 od 22 škole. Mogu li svi da dobiju otkaz i da škole ne rade –rekao je Božović. Po aktuelnim propisima nastavnici nemaju pravo da štraj-
kuju, a predsjednik Sindikata navodi da očekuje da se na jesen donese zakon koji će im to omogućiti.
UkidajU sindikalni dodatak
Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mimoilaze se proteklih dana sa Sindikatom prosvjete u tumačenju novog obračuna zarada koji treba da startuje od ovog mjeseca. Iz Sindikata poručuju javnosti da će zarade da se smanje do 50 eura, a iz ovih resora odgovaraju da navodno neće doći do smanjenja, već da će samo da se centralizuje sistem kroz koji će da se ujednače primanja.
O ovom problemu raspravljali su juče i poslanici u Skupštini. Poslanici su zatražili objašnjenje od resornog ministarstva, te su negodovali ako se desi da se nastavnicima smanji plata i
za dva eura, jer su oni nosioci ozbiljnih reformi. Poslanici su navodili da se tim potezom unižava njihova profesija.
Državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija
Dragan Marković rekao je poslanicima da žele da uspostave princip jednakosti. Pomenuo je na sjednici da su u praksi zabilježili određen broj škola koji na drugačiji način obračunavaju zarade, da bilježe primjere da dva nastavnika sa istim stažom imaju različite zarade. Marković je u Skupštini rekao da se plata po Zakonu o obračunu zarada obračunava tako što se osnovica množi sa koeficijentom i uvećava se sa minulim radom, a onda se dodaju dodaci – starješinstvo i slično, koje, kako je poručio, niko neće oduzeti nastavnicima. - To sve ostaje, samo moramo da uspostavimo princip jednakosti. Glavni problem je sindi-
kalni dodatak koji nije predviđen zakonom, ni Granskim kolektivnim ugovorom, i on neće biti isplaćivan u budućnosti – rekao je Marković. Marković je u Skupštini kazao da će svi dodaci koji su za nastavnike predviđeni članom 22 Granskog kolektivnog ugovora biti obračunati. Tu su dodaci za starješinstvo, za određena zvanja – viših savjetnika, mentora… Kada je riječ o sindikalnom dodatku, i iz Ministarstva finansija su prekjuče saopštili da su došli do saznanja da škole obračunavaju i isplaćuju dodatak na zaradu za obavljanje sindikalnih aktivnosti bez pravnog osnova u GKU, pozivajući se na odluku Komisije za sprovođenje, praćenje i tumačenje GKU za oblast prosvjete iz 2008. godine.
neslaganje
Nedavno su iz Sindikata prosvjete saopštili da će se od jula primjenjivati novi obračun zarada, da su predviđena određena umanjenja, ali da su im iz Ministarstva finansija obećali da će se dogovoriti da ne bude smanjenja, te da do toga nije došlo. Iz Ministarstva finansija prekjuče je saopšteno da se nepravilnosti u obračunu ne mogu opravdati, a još manje nastaviti, pod izgovorom da su postojale u prethodnom periodu. Naveli su i da dio sindikalni predstavnika želi da stvori sliku da Vlada i resorna ministarstva djeluju protiv građana i prosvjetnih radnika. - Sistem za centralizovani obračun zarada izrađen je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegova primjena donosi značajne benefite, prije sve-
ga - uvodi jednakost u primjeni propisa iz oblasti obračuna zarada, otklanja uočene nepravilnosti, omogućava znatno viši nivo kontrole, smanjuje stepen mogućih grešaka i automatizuje brojne procese koji su se obavljali manuelno. Na taj način se omogućava efikasnija kontrola i pregled budžetskih sredstava namijenjenih za zarade zaposlenih, koji se finansiraju iz državnog budžeta, kao i kvalitetnije i brže izvještavanje o obračunatim zaradama –istakli su oni.
Precizirali su da su početkom ove godine u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija krenuli sa aktivnostima na uključivanju ustanova iz oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada. Kažu da su prilikom kontrole probnog obračuna za maj uočili da su najveće razlike bile evidentirane upravo kod zaposlenih koji su na privremenoj spriječenosti za rad, odnosno bolovanju, a usljed pogrešne primjene materijalnih propisa. - Naime, kod velikog broja zaposlenih obračun naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, usljed bolovanja, uključivao je sve dodatke, što je suprotno važećim propisima – istakli su oni.
Iz Sindikata prosvjete su, s druge strane, saopštili da resorna ministarstva grubo krše Granski kolektivni ugovor, te da je sporni softver lako prilagoditi propisima ako se ima dobre volje. Naveli su da poslije jednostranih poteza vlasti ovoj sindikalnoj organizaciji preostaje da iskoristi sva raspoloživa sredstva u odbrani zarada prosvjetnih radnika.
- Bez obzira na sve, Sindikat i dalje vjeruje da će razum preovladati u našoj Vladi i da se premijer Milojko Spajić, ministar finansija Novica Vuković i ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović neće crnim slovima upisati u istoriju Crne Gore kao prva Vlada koja je smanjila plate prosvjetnim radnicima – saopštili su iz Sindikata prekjuče.n. ĐURĐevaC
Radomir Božović
Nastavljeno suđenje nekadašnjim policajcima za optužbe o mučenju
Jovanović: Lazović me pitao hoću li da namjestim Vukotića
PODGORICA – Mileta
Jovanović juče je u podgoričkom Osnovnom sudu ustvrdio da su ga pripadnici policije, među kojima je prepoznao Petra Lazovića, tukli, gušili, prijetili mu i vršili pritisak da lažno svjedoči protiv Jovana Vukotića.
Nekadašnjim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću sudi se za mučenje Jovana Mrvaljevića i Milete Jovanovića, za koje tužilaštvo tvrdi da su povezani sa škaljarskim kriminalnim klanom.
Optuženi su ranije negirali sve navode, kao i izvršenje krivičnog djela.
Jovanović koji je sproveden iz Istražnog zatvora, gdje se nalazi zbog optužbe da je učestvovao u planiranju ubistva Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, ispričao je da su njega i Mrvaljevića kod Slanog jezera zaustavili policajci, koji su u njihovom vozilu pronašli „nešto što nije smjelo biti tu“. Ubrzo su, kako kaže, prebačeni u policijske prostorije u Siti molu.
- Došla su dva lica. Jedan je bio Petar Lazović. Iako je imao fantomku, prepoznao sam ga. Rekao je: ,,Znaš li ko smo mi, sad ćemo da te silujemo“ - naveo je svjedok.
Kako je ispričao, policajci su ga tokom vožnje tukli, stavljali mu ogrlicu oko vrata i prijetili porodici.
- Rekli su da će moju trudnu sestru daviti kod jezera ako ne
dam šifru telefona. Lazović me pitao hoću li da namjestim Jovana Vukotića, odgovorio sam da ne znam ko je to - rekao je Jovanović.
Tvrdi da je kasnije Lazović skinuo fantomku i da ga je fizički napao.
početak torture
- Kad smo skrenuli na livadu, počeli su da nas udaraju. Vidio sam da Mrvaljević leži na podu. Lazović me pitao hoću li da se bijem s njim, kad sam rekao - ne, počeo je da me tuče. Pitao me hoću li da bježim, rekao sam: „Ne, pa da me upucaju“ - rekao je Jovanović.
U Siti molu su, kaže, predati službenicima, gdje je dao izjavu u svojstvu građanina. Istakao je da je imao osjećaj da je bio otet. Tokom svjedočenja došlo je do brojnih konflikata između odbrane i punomoćnika oštećenog.
Tužiteljka Biljana Pavličić je insistirala na dodatnim pitanjima, što je izazvalo reakciju advokata Damira Lekića, koji je izjavio da je tužiteljka ,,pobrkala sve živo“, i najavio da će tražiti njeno izuzeće.
S druge strane, advokat Borivoje Borović, branilac Petra Lazovića, osporio je kredibilitet Jovanovića, navodeći da daje lažne iskaze.
Sudija Ilija Radulović je zabranio nekoliko pitanja odbrane, uključujući i ona o povredama i o tome ko ih je vidio. Borović je zbog komentara i kršenja procesne discipline kažnjen sa 400 eura.
- Ima djevojaka ovdje, pa neka kaže da li ga danas muči ego kad pred njima govori o povredama koje je zadobio - rekao je Borović, što je izazvalo ponovnu intervenciju sudije. Jovanović je odbio da kaže ko je vidio njegove povrede, navodeći da je riječ o bivšoj djevojci koja je sada udata i ima djecu. Dodao je da mu je zbog stida bilo neprijatno da se javi ljekaru.
političke konotacije
Na pitanje advokata Borovića zašto je sve ovo iznio u medije, Jovanović je odgovorio da je strahovao za bezbjednost porodice. – Ako mi se nešto desi, da se zna ko je odgovoran – specijalni tim. Zato sam kontaktirao novinara - kazao je. U nastavku ročišta, svjedok je priznao da mu je ponuđeno da ,,namjesti“ Jovana Vukotića, da mu je za to obećan pasoš i novac.
Na pitanje advokata Marka Radovića prepoznao je svoj potpis na dva zapisnika iz 2021. i 2023. godine, ali je rekao da se ne sjeća njihovog sadržaja.
Advokat Nikola Martinović je zatražio od suda da pribavi spise SDT-a iz predmeta pokušaja likvidacije Marka Gojčevića, u kojima se, prema njegovim riječima, nalazi „Skaj“ komunikacija u kojoj se navodno vidi da su Jovanović, Mrvaljević i drugi koordinisali izjave kako bi optužili policajce i otključali kriptovane
telefone. Međutim, tužiteljka Pavličić se usprotivila tom prijedlogu.
Suđenje protiv Lazovića i Raičevića proteklo je u incidentnoj atmosferi u kojoj je advokat Lekić dobacivao tokom ispitivanja a njegov kolega Borović protestovao zbog navodne pristrasnosti suda. Sudija Radulović je u jednom trenutku kazao da ,,posljednji put opominje sve prisutne“.
Lazović i Raičević su prema sumnjama Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Mrvaljevića i Jovanovića mučili 30. i 31. decembra 2020. godine u Podgorici.
Uhapšeni saradnici Radoja Zvicera po međunarodnoj potjernici
i Paunović
stanak u kuću Ratka Živkovića u Spužu – gdje su obojica ubijeni.
Otmicu su, prema tvrdnjama tužilaštva, izveli Veljko Belivuk, Marko Miljković, Aleksandar Paunović i Marko Kilibarda.
Zbog sumnje da su, nakon što je uhapšen, iznudili iskaz od Mila Jovanovića, podgoričko tužilaštvo je podiglo optužnicu i protiv policajaca Borisa Anđušića i Zorana Backovića.
Mrvaljević i Jovanović uhapšeni su krajem decembra 2020. kada je policija u vozilu, na putu Vilusi – Nikšić, pronašla vatreno oružje sa municijom, fantomke, kriptovane telefone, zaštitne rukavice... Njih dvojica su, u januaru 2021. godine, prijavili da su ih policajci zlostavljali, tukli, mučili, ucjenjivali, prijetili silovanjem i ubistvom i da će nauditi njihovim porodica-
ma, navodno, tražeći od njih dvojice da lažno svjedoče da rade za vođu kriminalnog škaljarskog klana, sada pokojnog Jovana Vukotića, kao i da imaju zadatak da ubiju nekog iz suprotstavljene kriminalne organizacije. Priča o policijskoj torturi, koju su, 2020. i 2021. godine, prema podacima Europola, sprovodili pojedini pripadnici Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, u kojem su bili i Petar Lazović i Jugoslav Raičević, aktuelizovana je nakon pisanja portala Libertas u martu pretprošle godine. Bojana roBoViĆ
Upravo je to povjerenje iskoristio suprotstavljeni klan, koji ga je otmicom pretvorio u sredstvo za mamac i eliminaciju pripadnika suprotstavljene grupe.
BEOGRAD – Dražavljani
Crne Gore Marko Kilibarda i Aleksandar Paunović uhapšeni su u Beogradu po Interpolovoj crvenoj potjernici koju je za njima raspisala kancelarija iz Podgorice, prenose srpski mediji.
Njima su lisice na ruke stavljene u koordinisanoj akciji MUPa Srbije, pripadnika UKPa i FAST tima, pod nadzorom Tužilaštva za organizovani kriminal.
Njima je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će biti predati nadležnom tužilaštvu i pokrenut ekstradicijski postupak prema Crnoj Gori.
Kilibarda i Paunović se sumnjiče da su kao članovi kavačkog klana, pod komandom Radoja Zvicera, učestvovali u otmici Mila Radulovića zvanog Kapetan, te u ubistvu Damira Hodžića i Adisa Spahića 14. oktobra 2020. kod Spuža Pored zločina iz 2020, Kilibarda se sumnjiči i za ubistvo Vasa Delibašića u Baru 2018. godine. Tokom pretresa više stanova u Beogradu koje su koristili uhapšeni Crnogorci, kako javljaju srpski mediji, pronađeno je vatreno oružje, revolver i dvije falsifikovane crnogorske lične karte zbog čega ih tamošnja policija i tužilaštvo terete za krivična djela proizvodnje i prometa oružja, kao i falsifikovanje isprava.
Viši sud u Podgorici je u julu prošle godine potvrdio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv Kilibarde i Paunovića kao i ostatka grupe kojom je, prema tvrdnjama istražitelja, predvodio odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer. Grupa se tereti za otmice, mučenja i ubistva pripadnika suprotstavljenog kriminalnog klana.
Prema optužnici, Zvicer je sredinom 2020. godine planirao uklanjanje Hodžića i Radulovića zbog sumnje da raspolažu informacijama o novcu i drogi pokojnog Alana Kožara U planu koji je uključivao više desetina osoba, Hodžić je, u pratnji zeta Adisa Spahića, doveden na dogovoreni sa-
Hodžić je, nakon što je pokušao da se odbrani, ubijen na licu mjesta.
Spahić je pretučen, vezan i kasnije likvidiran iz pištolja neutvrđenog kalibra.
Istog dana, Milo Radulović je nakon što mu je obećan lažni sastanak u kući Živkovića u Spužu, otet a potom prevezen u Kotor gdje je zlostavljan 70 dana.
Radulovića se na meti ove kriminalne organizacije našao zbog sumnje da je učestvovao u planiranju ubistva Radoja Zvicera u Ukrajini početkom 2020. godine.
On je nestao 14. oktobra 2020. godine u Spužu, i slovio je za visokorangiranog člana škaljarskog klana, čovjek od povjerenja.
Preko Kapetanovog kriptovanog telefona, otmičari su slali poruke njegovim saradnicima, glumeći da je živ i na zadacima.
Tako su, prema podacima Europola i SDT-a, namamili najmanje 15 škaljaraca direktno u smrt.
„Skaj“ poruke razotkrile su jezive detalje.
Pripadnici kavačkog klana jedni drugima su slali slike Radulovića u lancima, dok su pokušavali da ga natjeraju da izda saborce.
Nudili su mu novi život pod lažnim identitetom u Španiji a kada ga više nijesu mogli „koristiti“, ubili su ga.
Prema optužnici, Radulović je držan u životu do 21. decembra 2020. godine, kada je ugušen plastičnom kesom i električnim kablom.
Njegovo tijelo je potom, po nalogu Slobodana Kašćelana, zapaljeno na Cetinju, uz pomoć 50 kilograma ćumura i 23 stare automobilske gume. Na optužnici se, pored Zvicera, Kašćelana, Miljkovića i Belivuka, nalaze i brojne osobe povezane sa kriminalnim strukturama iz Crne Gore, Srbije i regiona, uključujući Nenada Kaluđerovića, Nikšu i Davora Perovića, Aleksandra Paunovića, Milana Kneževića, Bojana i Borka Bešovića. Na optužnici su i Ratko Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Nebojša Janković, Stevan Kraljević, Nenad Kaluđerović, Darko Prelević, Davor Perović, Blagoje Gašić, Dejan Gašić, Nikša Perović, Miloš Radonjić, Vladimir Vučković, Petar Đurović, Rade Garović, Mersudin Čolaković, Marko Kilibarda, Aleksandar Paunović, Nikola Spasojević, Radovan Mujović, Milan Knežević, Aleksandar Dragićević, Zoran Kažić, Aleksandar Ljumović B. r.
Privođenje Petra Lazovića
Bar: Opština podržava tri osobe koje su stekle uslove za samostalan život
Mladima nakon izlaska iz doma350 eura mjesečno
BAR – Mladima koji steknu uslov da napuste dom ili hraniteljsku porodicu Opština će isplaćivati po 350 eura tokom 12 mjeseci. Ta mjera sistemske podrške i socijalne zaštite za ovu posebno osjetljivu populaciju realizuje se u okviru Lokalnog akcionog plana socijalne i dječje zaštite, u saradnji sa Centrom za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj.
Korisnici programa ove godine su tri osobe. S njima je juče ugovore potpisao predsjednik opštine Dušan Raičević
POTREBE
Raičević je istakao je da se kroz ovu aktivnost potvrđuje da lokalna uprava pažljivo osluškuje potrebe zajednice i koristi ih kao osnovu za kreiranje lokalnih politika, sa ciljem pružanja konkretne podrške najosjetljivijim kategorijama stanovništva.
On je zahvalio Centru za socijalni rad, naglasivši da je upravo njihova spremnost da zajedno sa lokalnom upravom
podijele teret i budu podrška jedni drugima ključna za uspješnu realizaciju ovog programa.
– Posebno smo zadovoljni što zajedničkim snagama uspijevamo da definišemo mjere koji će mladima u periodu tranzicije ka odraslom dobu obezbijediti stabilnost i potvrđujemo da možemo biti snažan oslonac zajednici, te vjerujem i da će ova naša praksa podstaći i druge relevantne institucije da djeluju u sličnom pravcu –poručio je Raičević. Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad, zahvalila je Opštini Bar što u kontinuitetu prepoznaje potrebe sugrađana, naglasivši da ova mjera predstavlja svijetli primjer kada je u pitanju briga o djeci i mladima bez roditeljskog staranja na nivou čitave Crne Gore.
Zahvalnost lokalnoj upravi iskazali su i hranitelji, koji su ukazali na značaj ovog i sličnih sistema institucionalne podrške na putu razvoja i osamostaljenja djece. Potpisivanju ugovora prisustvovali su i sekretarka Sekretarijata za
lokalnu samoupravu, Svetlana Gažević, kao i saradnici iz lokalne uprave dr Jovo Krstajić i Vasilije Lalević.
Opština Bar se ovom inicijativom svrstava među prve lokalne uprave u Crnoj Gori sa jasno definisanim sistemskim pristupom rješavanju pitanja postinstitucionalne podrške djeci i mladima bez roditeljskog staranja.
ZAJEDNICA
Zajednica opština Crne Gore otvorila je poseban žiro račun na koji se mogu uplatiti sredstva za podršku mladima bez roditeljskog staranja na putu socijalne integracije nakon izlaska iz Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj. Time bi se, kako kaže generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović, osigurao kontinuitet projekta koji su pokrenuli, a kojim se obezbjeđuje p sihološka i mentorska podrška za šest mladih ljudi koji ove godine napuštaju Dom, a u jednom slučaju i rješavanje stambenog pitanja putem zakupa smještaja.
– Dosad obezbijeđena sredstva od oko 23.000 eura omogućavaju pružanje ovakve podrške tokom svega nekoliko mjeseci, što nije ni izbliza dovoljno. Uplatom na žiro račun doprinosi se stvaranju uslova da se olakša proces tokom kojeg mladi bez roditeljskog staranja postaju samostalni, integrisani, korisni i zadovoljni članovi našeg društva – kaže Manojlović. Ona ističe da projektom koji su pokrenuli namjeravaju da uspostave održiv sistem podrške toj ciljnoj grupi.
– Uspostavljanje kvalitetnijeg sistema brige i podrške djeci i mladima bez roditeljskog staranja, kao ranjivoj društvenoj grupi, predstavlja složen poduhvat koji zahtijeva mnogo vremena i truda, počevši od izmjene zakonske regulative, preko formiranja novih ustanova i institucija, pa do razvoja društvene svijesti kako bi model hraniteljstva, odnosno odrastanja djece bez roditelja u hraniteljskim porodicama postao mnogo zastupljeniji nego što je to sada. Dok se sve to ne realizuje, mi činimo što možemo kako bismo pomogli da mladi koji nijesu bili u prilici da odrastaju u porodici, već u ustanovi u Bijeloj, naprave što bezbolniju tranziciju ka samostalnom životu. Zato smo i pokrenuli donatorsku akciju kako bismo bili u mogućnosti da sprovedemo mjere u cilju zadovoljavanja ne samo njihovih osnovnih egzistencijalnih potreba poput stanovanja, obrazovanja i zaposlenja, već i u cilju psihološke podrške, razvoja talenata i jačanja socijalnih i drugih vještina – saopštila je Manojlović.
Žiro račun za uplate iz Crne Gore je 530-533471-03, Zajednica opština Crne Gore, Avda Međedovića 138. Za uplate iz inostranstva: Swift code
MNBAMEPGIBAN CODE: ME25530005130005002095
NAME: Zajednica opština Crne Gore. C.G.
C ETINJE: Požar na Obzovici aktivan, teren nepristupačan za vatrogasce
VJETar OTEŽaVa GašENJE: Požar se proširio
Vatru
CETINJE – Požar koji je u utorak izbio na Obzovici i dalje je aktivan i proširio se na veći dio brda. Za sada možemo reći da je pod kontrolom, međutim, nalazi se na dosta nepristupačnom području, pa moramo da čekamo da se spusti do puta kako bismo mogli da gasimo vatru, a postoji velika opasnost od širenja - kazao je za Pobjedu komandir Službe zaštite i spašavanja Cetinje Miloš Ćećanović.
On je dodao da su u srijedu imali pomoć iz vazduha, ali da je vatra samo privremeno lokalizovana.
– Velika je mogućnost da će se u narednih dan ili dva proširiti, jer nam vjetar dodatno otežava situaciju. Sa opremom
nemamo problema, ali posao nam je težak zbog nepristupačnosti. Sinoć smo odbili vatru od jedne kuće, ali trenutno nema ugroženih objekata – naveo je Ćećanović. Dodao je da imaju dovoljno raspoloživog ljudstva na terenu.
– Dojava o izbijanju požara je kasno stigla. Na terenu je trenutno deset članova vatrogasne jedinice sa dva vozila. Ekipe Službe zaštite i spašavanja i dalje ostaju na terenu kako bi spriječile širenje požara –kaže Ćećanović te dodaje kako se nada da objekti neće biti ugroženi.
Ćećanović je rekao da je ljudski faktor uzročnik požara i još jednom pozvao sve na oprez kako ne bi dolazilo do sličnih situacija. I.R.
KOlašIN: Likovna kolonija ,,podmlađena“, učesnici iz Crne Gore, Rusije i Austrije
Desina
KOLAŠIN – Udruženje likovnih umjetnika je ovoga ljeta odlučilo da podmladi tradicionalnu slikarsku koloniju. Umjesto starijih i afirmisanih umjetnika, učesnici su talentovani dječaci i djevojčice. Dječja likovna kolonija traje od 1. do 5. jula.
Kako nam je rekao predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Kolašina Dragoslav Jeknić, odlučili su da pažnju posvete najmlađima. – Djeca su bila pratioci slikarskih kolonija našeg udruženja. Pratili su rad starijih umjetnika, ali imali i kutak za sebe. Ovoga ljeta smo odlučili da im
posvetimo kompletnu pažnju. Bilo je planirano da kolonija ima 15 učesnika, ali se javilo 25 i svi aktivno crtaju i učestvuju. Među njima su i jedan učesnik iz Rusije i jedan iz Austrije. Časove držimo u poznatoj cvjetnoj bašti Dese Marković, koja mi uz Saru Bulatović pomaže da djeca imaju i savjet i materijale koji im trebaju za ove slikarske korake –kaže Jeknić. Najbolji radovi sa dječje slikarske kolonije biće predstavljeni na izložbi „Žene slikarke Kolašina“, koja će biti organizovana 12. jula, takođe u cvjetnoj bašti Dese Marković. D. DRAŠKOVIĆ
BrIGa O raNJIVIM GrUPaMa: Sa potpisivanja ugovora
DJECa CrTaJU I raZMIšlJaJU: Polaznici kolonije
Cetinje: Gradonačelnik Nikola Đurašković priprema inicijativu o uvođenju subvencija
Predložiće umanjenje računa za
vodu ugroženim sugrađanima
CETINJE - Gradonačelnik
Nikola Đurašković najavio je da će na prvoj narednoj sjednici Skupštine prijestonice inicirati donošenje odluke o uvođenju subvencija na cijenu vode, kao važnu mjeru socijalne podrške građanima i dio šire strategije gradske uprave koja nastoji da ublaži finansijski teret stanovnika - saopšteno je iz Đuraškovićevog kabineta.
Ukoliko ta odluka bude usvojena, subvenciju će moći da ostvare korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, lične invalidnine ili nadoknade za tuđu njegu i pomoć, zatim djeca bez roditeljskog staranja ko-
ja žive u hraniteljskim porodicama, kao i svi penzioneri. – Preuzimajući upravljanje gradom i Vodovodom, naslijedili smo dug od 12 miliona eura samo po osnovu troškova električne energije potrebne za funkcionisanje sistema vodosnabdijevanja, kao rezultat višegodišnjih problema u organizaciji i finansiranju sistema. Iako je Regulatorna agencija za energetiku nadležna za određivanje cijena, što je princip koji važi za sve gradove u Crnoj Gori, troškovi proizvodnje na Cetinju znatno su veći jer se voda pumpa sa niže nadmorske visine u Podgoru na oko 800 metara nadmorske visine, što iziskuje ogromne troš-
kove električne energije i direktno utiče na visinu računa koje građani mjesečno plaćaju – navedeno je u saopštenju. Konstatuju da, ipak, nijedan građanin ne bi trebalo da snosi teret sistemskih slabosti koje su godinama zanemarivane. – Ne možemo promijeniti naslijeđene okolnosti preko noći, ali možemo preuzeti odgovornost i preduzimati konkretne korake da ih mijenjamo –i upravo to radimo. Kako bi se unaprijedio sistem vodosnabdijevanja i osigurala dugoročna finansijska održivost, kroz realizaciju projekta unapređenja vodovodne infrastrukture u šest faza, od kojih je treća faza trenutno u toku u naselju Baji-
ce i na kružnom putu kroz Donje selo. Projekat unapređenja sistema vodosnabdijevanja u prijestonici Cetinje, kao jedan od najznačajnijih infrastruk-
t i VAt: Okončan projekat vrijedan više od stotinu hiljada eura
Voda stigla do Gospe od Milosti
Svi smo bogatiji – duhovno, emotivno i kulturno – zahvaljujući ovom otoku, čija je obnova u toku. Do sada je zamijenjeno 45 metara krova sa olucima, u 12 soba su postavljena kupatila, a sam objekat se redovno održava. Obnova se nastavlja sa ciljem da otok u potpunosti zablista kao centar duhovnosti, molitve, međureligijskog i kulturnog dijaloga – istakao je upravitelj svetišta don Ivo Ćorić
TIVAT – Direkcija za investicije Opštine Tivat realizovala je projekat izgradnje novog vodovodnog sistema do ostrva Gospa od Milosti, čime je istoimeni vjerski objekat na njemu konačno dobio vodu. Radove na postavljanju cjevovoda od obale Đuraševića do ostrva, u dužini od 1.200 metara, od čega 800 metara pod morem, vrijedne 101.000 eura, izvela je kompanija „Indel inženjering“. Povodom završetka radova koji su otpočeli u martu, na poziv upravitelja svetišta don Iva Ćorića, Gospu od Milosti juče
su posjetili kotorski biskup fra Mladen Vukšić, predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i potpredsjednik opštine Jovan Brinić sa saradnicima, predstavnici izvođača radova, građani i mediji.
ZNAČAJ OBNOVE
Don Ivo Ćorić je, prenosi Agencija CGnews, poručio da je dovođenje cjevovoda „događaj od istorijskog značaja za obnovu i budući život ovog ostrva pod zaštitom Uneska“. – Vjeruje se da je ovaj otok sveto mjesto još od rimskog doba. Tokom vjekova, na njemu su se smjenjivali redovi bene-
diktinaca, franjevaca i isusovaca. Na njemu se nalazi jedini kip u Evropi koji prikazuje Bogorodicu u blagoslovenom stanju. Svi smo bogatiji – duhovno, emotivno i kulturno –zahvaljujući ovom otoku, čija je obnova u toku. Do sada je zamijenjeno 45 metara krova sa olucima, u 12 soba su postavljena kupatila, a sam objekat se redovno održava. Obnova se nastavlja sa ciljem da otok u potpunosti zablista kao centar duhovnosti, molitve, međureligijskog i kulturnog dijaloga – istakao je Ćorić. On je zahvalio Opštini Tivat na izdvojenim sredstvima,
izvođaču radova, kao i roniocima koji su postavljali cjevovod.
VRAĆANJE DUGA
– Danas vraćamo dug vjernim ljudima koji posjećuju ovo svetilište i svim građanima Tivta, jer je pijaća voda civilizacijski čin i mi smo bili dužni da ispunimo zahtjev don Iva - istakao je Komnenović zahvaljujući svima koji su dali doprinos projektu vodosnabdijevanja. „Prema don Ivovom tumačenju ovo je istorijski događaj. Ja moram reći da su voda, put, struja... javni interes. Mi smo kao društvo zaboravili što znači javni interes i gledamo više na pojedinačni – rekao je Komnenović i naglasio da bi završetak radova na vodosnabdijevanju, simbolično trebalo da bude poziv da se društvo u cjelosti okrene javnom interesu i hrišćanskim vrijednostima. Predsjednik opštine je simbolično otvorio slavinu, a biskup fra Mladen Vukšić je prigodnom molitvom blagoslovio vodu koja je potekla iz novosagrađenog cjevovoda. Uslijedio je obilazak ostrva. Doprinos ovom događaju dala je i kompanija „Eco boats“ koja je za dio zvanica organizovala prevoz do ostrva brodovima na električni pogon. C. G.
turnih projekata, dugoročno će smanjiti troškove proizvodnje i distribucije vode, ali dok se ne realizuje u potpunosti, cijenim da je naša dužnost da
građanima olakšamo aktuelni finansijski pritisak. Subvencija je važan korak u našoj strategiji da voda bude dostupna i pristupačna svima, posebno najugroženijim kategorijama – saopštio je Đurašković. Projekat unapređenja sistema vodosnabdijevanja podrazumijeva kompletnu rekonstrukciju vodovodne mreže, izgradnju nedostajućih djelova sistema, transportnog cjevovoda i pumpne stanice, kao i izgradnju solarne elektrane koja će znatno doprinijeti energetskoj efikasnosti vodosnabdijevanja. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 21,6 miliona eura, od čega je 12,6 miliona obezbijeđeno kroz nepovratna sredstva i kreditni aranžman sa Evropskom investicionom bankom, dok se ostatak finansira iz kapitalnog opštinskog budžeta i obavezujućeg kreditnog zaduženja u iznosu od četiri miliona eura.
Tri nova savremena aparata za Hitnu pomoć
BAR - Opština Bar donirala je 18.000 eura Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore za nabavku savremene medicinske opreme u cilju unapređenja zdravstvenog sistema i pružanja bolje zdravstvene zaštite građanima. Zahvaljujući ovoj donaciji, jedinica Hitne medicinske pomoći u Baru dobiće ultrazvučni aparat i dva aparata za laboratorijsku dijagnostiku. Tim povodom, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore prim. mr sci. dr Vuk Niković potpisali su juče ugovor o donaciji. Sastanku je prisustvovala i dr Aleksandra Vlahović, koja je rukovodilac Hitne medicinske pomoći u Baru. Raičević je poručio da ova donacija predstavlja dio opredjeljenja Opštine Bar da aktivno doprinosi dobrobiti zajednice, čak i u sektorima koji nijesu u njenoj direktnoj nadležnosti, a koji su od vitalnog značaja, kao što je zdravstvo.
– Za nas, kao odgovornu instituciju, ne postoji veći prioritet od zdravlja naših građana, kao
i svih turista i posjetilaca. Vjerujem da će ova donacija biti korak više ka kvalitetnijem obavljanju poslova i omogućiti brže i efikasnije reakcije u hitnim slučajevima, na zadovoljstvo svih pacijenata – istakao je predsjednik opštine.
On je zahvalio direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć na saradnji i otvorenosti, poručujući da će u Opštini Bar uvijek imati podršku i partnera.
Uz zahvalnost na donaciji, prim. mr sci. dr Vuk Niković je istakao da su aparati za ultrazvučnu i laboratorijsku dijagnostiku od ključnog značaja za viši nivo usluga i kvalitetniju brigu o svakom pacijentu. – Zahvaljujem Opštini Bar na podršci, razumijevanju i transparentnom odnosu. Zavod je danas transparentna ustanova i naši partneri znaju gdje ulažu novac, što ranije nije bio slučaj – naglasio je Niković.
Sa sastanka je poručeno da se očekuje da će uskoro prostorije jedinice Hitne medicinske pomoći biti adaptirane, što će uz novu opremu biti značajan iskorak ka unapređenju rada medicinskog osoblja i kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti. C.G.
BOLje SnABDijeVAnje PRiORitet: Cetinje
iStORijSKi DAn: Ozvaničen završetak posla
BAR: Donacija Opštine zdravstvenoj ustanovi
UnAPRijeĐene USLUGe: Dom zdravlja u Baru
Crnogorski karikaturista Darko Drljević nagrađen u Poljskoj
Ne vjeruj u svaku
vijest koju pročitaš
PODGORICA - Crnogorski karikaturista Darko Drljević dobitnik je druge nagrade na 27. internacionalnom festivalu karikature u gradu Zielona Gora u Poljskoj. Na festivalu je učestvovalo 220 autora sa 746 radova, iz 43 zemlje svijeta. Tema festivala je bila ,,Fake news“ (Lažne vijesti).
Drljević je za Pobjedu kazao da je ove godine prvi put učestvovao na festivalu.
- Do ove godine praksa festivala je bila da se radovi šalju poštom. To mi nije odgovaralo jer sam uvijek u nekom poslu i gužvi i nikad nijesam imao vremena da šaljem rad na taj način. Od ove godine prvi put su se radovi mogli poslati putem mejla. Poslao sam dva rada. Zanimljivo je da sam drugi rad, na koji sam tipovao, uradio baš za ovaj festival, ali je ipak bolje prošao onaj koji je nastao 2014. godine. Poslao sam ga da bi propratio novi rad, ali se ipak ispostavilo da je po njihovom sudu bolji ovaj starijikazao je Drljević. Prema njegovim riječima, lažne vijesti nas svakodnevno prate.
- Ljudi ne smiju da vjeruju u svaku vijest koju pročitaju. Treba sve dobro da ispitaju. Ali, ljudi su dosta naivni i povjeruju u sve što pročitaju. Znamo
Nagrađena karikatura Drljevića
da se danas pravi sve više vijesti sa ciljem da privuku što više čitalaca. Svi mediji su prepuni lažnih vijesti. Ljudi u to ne bi smjeli da vjeruju, ali takvi smo - kakvi smo - kazao je on. Drljević je rođen 1962. u Kolašinu. Slobodni je umjetnik od 1997. godine. Predsjednik je Udruženja karikaturista Crne Gore i ogranka evropskog Udruženja karikaturista (FECO Montenegro). Do sada je osvojio veliki broj nagrada na međunarodnim takmičenjima. Imao je 65 samostalnih i više od 500 kolektivnih izložbi. Učesnik je mnogih slikarskih kolonija, kao i kolonija karikature. Uvršten je u svjetsku antologiju ,,Poznati svjetski karikaturisti“. Osnivač je i glavni urednik humorističkog magazina ,,Tuš“ i organizator Međunarodnog festivala karikature u Kolašinu. Bavi se slikarstvom, ilustracijom, grafikom, ilustrovanjem udžbenika, kao i animiranim filmom. Radio je za mnoge crnogorske i regionalne dnevne novine. Trenutno radi kao karikaturista-komentator na portalu RTCG. A. Đ.
Predstavljanje knjige Svjetlane Hribar ,,Život i po“ u Podgorici
PODGORICA – Knjiga ,,Život i po (Jagoda Buić privatno i javno)“ autorke Svjetlane Hribar biće predstavljena sjutra, u 20 časova, u Kosmos knjižari u Master kvartu.
Riječ je o monografiji posvjećenoj životu i radu hrvatske umjetnice Jagode Buić, koja je objavljena u izdanju Nove knjige i Kosmos izdavaštva. Djelo je nastalo iz susreta i razgovora autorke sa Buić tokom perioda od petnaest godina. Ova izuzetna priča praćena je brojnim fotografijama kako umjetničkih djela, tako i
onim iz života velike umjetnice. Pored autorke, na promociji će govoriti Rade Šerbedžija, koji je bio blizak prijatelj sa Jagodom Buić, a razgovor će moderirati Marija Vujošević, urednica u izdavačkoj kući Nova knjiga. Buić (1930–2022) je rođena u Splitu, a autorka je oko dvjesta kostimografija i scenografija. Šezdesetih godina se afirmisala kao tapiseristkinja i živjela i radila u Parizu. Tokom života priredila je više od osamdeset samostalnih izložbi i učestvovala na više stotina grupnih. An. R.
U Petrovcu počinje folklorni festival
Nastupiće tri poljska ansambla
PODGORICA – Folklorni festival ,,Julski festivalski dani u Petrovcu“ biće održan večeras, u 20 sati, na platou ispred Spomen-doma ,,Crvena komuna“ u Petrovcu.
Likovni umjetnik Bojan Šumonja za Pobjedu o izložbi ,,Phantom Bouquet“
Sumnja kao alat za spoznaju
Ne samo kroz umjetnost, nego i kroz život - tražim odgovore na pitanja koja su kosmogonijska: Što mi ovdje radimo? Zašto smo tu? Gdje idemo? Da li postoji stvoritelj ili je svemir nastao slučajno? Što će biti nakon ovoga? To su pitanja koja su imanentna svakom čovjeku
PODGORICA - Umjetnost Bojana Šumonje je introspektivna i ironična. U njegovim radovima šume i deponije postaju arene egzistencijalne borbe, dok junaci iz pop-kulture poprimaju uloge svjedoka jednog doba. Na izložbi ,,Phantom Bouquet“, koja se do 31. jula može pogledati u Umjetničkom paviljonu, Šumonja je predstavio djela na kojima njegovi junaci - štrumpfovi, flamingosi… lebde na granici sna i kritike, prošlosti i projekcije. Tako Paja Patak viče iz tame, a flamingosi hodaju kroz napuštene pejzaže. Šumonja (1960, Pula) diplomirao je na venecijanskoj Akademiji likovnih umjetnosti, a iza sebe ima bogatu međunarodnu karijeru sa više od 100 samostalnih i 200 grupnih izložbi širom Evrope i svijeta. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima i Gran prija sedmog bijenala slikarstva HDLU-a u Zagrebu. U intervjuu za Pobjedu govori o podgoričkoj izložbi i obilježjima svoje likovne poetike.
POBJEDA: Za Vašu izložbu vezuje se termin alhemija. Kako ste razvili odnos prema slikarstvu kao prostoru unutrašnjeg usklađivanja i preobražaja?
ŠUMONJA: Alhemija je u stvari pretvaranje, potraga za svetim gralom ili za kamenom mudrosti, a to je u stvari umjetnost. Umjetnost traži
odgovore i na neka ontološka pitanja i naravno da ih ne nalazi jer ih je nemoguće naći, ali u tom traženju je smisao i svrha ljudskog djelovanja.
POBJEDA: Na koja pitanja Vi tražite odgovore kroz umjetnost?
ŠUMONJA: Ne samo kroz umjetnost, nego i kroz život - tražim odgovore na pitanja koja su kosmogonijska: Šta mi ovdje radimo? Zašto smo tu?
Gdje idemo? Da li postoji stvoritelj ili je svemir nastao slučajno? Šta će biti nakon ovoga?
To su pitanja koja su imanentna svakom čovjeku.
POBJEDA: Da li vjerujete da umjetnost još može da provocira i na koji način?
ŠUMONJA: Konceptualna umjetnost na neki način provocira. U stvari, ona preusmjerava umjetnost u neke tokove gdje ona do sada nikada nije bila. Sada je postala tanka granica između vizuelne umjetnosti i teatra, muzike, plesa. Jedina razlika je što se ta vizualna umjetnost dešava u galeriji. Koliko može biti subverzivna? Mislim sve je manje prostora subverzivnosti, baš sa ovim klasičnim medijima jer - kako slikarstvo može biti subverzivno? Ali, mogu neki drugi mediji, drugi formati.
POBJEDA: Da li Vam je cilj da Vaše slike ,,isprovociraju“ posmatrača?
ŠUMONJA: Svaka umjetnost
je u suštini komunikacija, tako i ovo moje slikarstvo. Možda nije prava riječ da provocira, ali na neki način ona djeluje na posmatrača i možda izaziva u njemu nešto što je bitno za pomak samog posmatrača. Posmatrač može biti kreativan u smislu da on sam otkrije neki smisao koji je negdje skriven u slici. Odlično je kada je ono što publika pročita u mojim radovima drugačije od onoga što sam zamislio - jer i sama publika kreira rad. Vaš rad ima svoj život i nakon tog stvaranja i može dobiti dublji, drugačiji ili totalno različit smisao od onog kojeg ste mu vi dali. POBJEDA: Vaše slikarstvo često oscilira između ironi-
Dvodnevni festival ,,Godinjske zvjezdane noći“ biće upriličen 4. i 5. jula u selu nedaleko
Međunarodni folklorni festival biće održan četrnaesti put u organizaciji Multikulturalne internacionalne organizacije folklornih festivala (MIOF), sa sjedištem u Ohridu, uz podršku i saradnju JU Muzeji i galerije Budve i Spomen- doma ,,Crvena komuna“. Na julskom festivalu petrovačkoj publici predstaviće se tri folklorna ansambala iz Poljske, a nastupiće ukupno 100 učesnika. An. R.
PODGORICA – Dvodnevni festival ,,Godinjske zvjezdane noći“ biće upriličen sjutra i preksjutra u prelijepom selu pokraj Skadarskog jezera – Godinju, nekoliko kilometara od Virpazara. Osnovni program festivala je književni, ali će biti zastupljeni i slikarski, muzički, naučni i drugi programi. Festival sjutra, 4. jula, u 19.30 sati otvara izložba djela dr
Miluna Lutovca. Nakon toga će o romanima prof. dr Vuka Cerovića govoriti književni kritičar i esejista dr Radoje Femić i književnici Mirko Rakočević i Miroje Vuković. Potom će se predstaviti pjesnici Gojko Božović, prof. dr Sonja Tomović-Šundić, kao i slikar Pero Nikčević. Zatim slijedi dodjela književne nagrade ,,Kosarin vijenac“, a nakon toga će biti upriličen koncert
rok sastava Mikrokozma iz Podgorice.
Druge festivalske večeri program će početi predavanjem našeg arheologa Mladena Zagarčanina, a potom će nastupiti pjesnici Enes Halilović, Slave Đorđo-Dimoski i Dino Burdžović. Na kraju programa je koncert etno grupe Zora iz Bara. Drugi dan festivala ima i dodatne sadržaje. U 10 sati je zakazan performans Pera Nikče-
vića koji slika poliptih Godinja i Skadarskog jezera. Sat kasnije biće krstarenje jezerom, a potom posjeta uzornom domaćinstvu – ,,Vinariji Raičević“ u Godinju. Poslije predstavljanja domaćinstva, uz degustaciju čuvenog godinjskog vina, stihove će govoriti Miljan Nikolić, Srećko Gal, Jovanka Vukanović, Biljana Milovanović Živak, Saša Milovanović, a nastupiće i VIS Brojanica.
Sa izložbe djela Bojana Šumonje u Umjetničkom paviljonu m.
je i egzistencijalne ozbiljnosti. Kako uspostavljate tu ravnotežu?
ŠUMONJA: Ironija je bitna jer propituje. Ironija je ono nešto što se ne boji postaviti pitanje i nekim šortkatom dolazi do smisla rada koji je napravljen. A, jako je bitna jer izaziva i sumnju, a sumnja je alat za spoznaju. U radovima nastojim da dobijem dozu nekog iznenađenja, neke nepredvidive situacije. Želim da nekako zaustavim čovjeka koji to posmatra da se zapita zašto je na slici nešto to gdje jeste, kad mu tu nije mjesto. Onda je to samo to pitanje komunikacije sa posmatračima.
POBJEDA: Koristite motive iz pop kulture. Da li su oni maske naše kolektivne psihe ili duhoviti komentari svakodnevnice?
ŠUMONJA: I jedno i drugo. Treće je da su to relikti nekog potrošačkog, konzumerističkog društva. Oni su sad dobili neki novi smisao - svjedoče našem distopijskom okruženju, a i distopijskom narativu koji ljudi sami izražavaju. A sa četvrte strane, to su i neki junaci mog djetinjstva i onda se tu pojavljuju. A ako pogledate bolje, vidjećete da se na više slika pojavljuju isti junaci.
To mi je namjera - iako je svaka slika zasebna narativna cjelina, želio sam da one zajedno djeluju kao neki teatar ili komad filma, da se oni samo mijenjaju iz scene u scenu.
POBJEDA: Vidite li sebe više kao slikara, vizionara ili istraživača?
ŠUMONJA: Sebe vidim kao
čovjeka koji nešto pokušava
Šume kao trulost i svježina i život
POBJEDA: Vaši radovi su često smješteni u ambijente poput šume i deponija. Kakvu simboliku one nose i zašto su važne za atmosferu djela?
ŠUMONJA: Šume su ljudski enterijeri, a deponije svjedoci propale ljudske civilizacije. Negdje između te dvije stvarnosti našao se čovjek. To su neke dvije krajnosti - jer su šume u isto vrijeme i tišina i haos i smrt i kreacija i raspadnutost i trulost i svježina i život. A sa druge strane, vidimo što danas rade u našim šumama, to su u isto vrijeme i deponije.
doznati i ,,iskopati“. Vidim sebe kao svjedoka ovog našeg vremena.
POBJEDA: Koliko je za Vas umjetnost sredstvo kritike?
ŠUMONJA: Ovaj klasični format umjetnosti nije baš najadekvatniji za kritiku ili aktivistički pokušaj mijenjanja društvene stvarnosti. Ima puno uticajnih i primjerenijih medija i formata za to kao što je to recimo performans.
A. ĐOROJEVIĆ
Plakat festivala
U organizacionom odboru festivala su Neven Leković, predsjednik, i članovi Nenad Raičević, Žarko Leković i Dragan Leković . Urednik programa je Dragan Leković, a umjetnički direktor Mirko Rakočević.
Ovaj festival organizuje NVO ,,Godinjske zvjezdane noći“, koja je osnovana prije četiri godine sa ciljem da promoviše kulturne, istorijske, turističke i tradicionalne vrijednosti jezerskog dijela Crne Gore.
An. R.
Predstavom ,,Moje pozorište“ počelo 39. izdanje budvanskog festivala
„Tektonski iscjeljujuće“ otvaranje Grada teatra
PODGORICA – Predstavom ,,Moje pozorište“ reditelja Borisa Liješevića, koja je ispraćena stojećim ovacijama publike, na sceni između crkava otvoren je 39. festival Grad teatar u Budvi. U pitanju je Liješevićev autorski projekat u kojem preispituje svoju poziciju u teatru i sam je jedan od glumaca u podjeli. On je odrastao u Budvi i upravo je na Gradu teatru otkrio čari pozorišne umjetnosti još kao dječak.
- Divno je dijeliti ovu priču sa publikom na mjestu koje je i tema predstave. Ljudi ovdje znaju o čemu govorim i pamte ono što se pominje. Za mene je ovo bilo tektonski iscjeljujuće – rekao je Liješević. Objasnio je da predstava nije rađena u koprodukciji sa Gradom teatrom jer nije bio siguran da će moći da dođe u Budvu ovog ljeta.
- Čak i kada smo planirali igranje, Milena Lubarda-Marojević mi je rekla da predstava treba da igra i bez mene, ali sam objasnio da neće moći jer sam i ja na sceni. Kada je Milena vidjela premijeru u Ateljeu 212, insistirala je da pronađem način da dođem. I uspjeli smo – kazao je on. Prije predstave upriličena je svečana ceremonija otvaranja festivala, koji se ove godine održava pod motom „Istina mora na sunce“. Nakon nastupa budvanskog gradskog hora, dobrodošlicu prisutnima poželjela je direktorka Grada teatara Milena Lubarda-Marojević, kazavši da je Grad teatar tokom skoro
četiri decenije trajanja ostao jedna od najvažnijih činjenica crnogorske kulture. - Sa ponosom možemo reći da je on to danas i u međunarodnim okvirima. Ali istovremeno, baš kao što mu i ime kaže, on je prije svega budvanski. Mijenja se i prilagođava gradu, kao što se gradski trgovi i sve više mjesta u zaleđu prilagođava njemu. Zbog toga večerašnje predjubilarno otvaranje posvećujemo Budvi, koja je jedinstvena i nezaboravna, istovremeno raskošna i samokritična, koja pamti veličanstvene trenutke pa je zato toliko i zahtjevna, baš kao i publika njenog festivala – kazala je Lubarda-Marojević. Prisutnima se obratio i predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović, koji je rekao da
ovogodišnji festival snažno potvrđuje da je Budva grad sa jasnom ambicijom i vizijom, odlučan da kulturu postavi u središte svog identiteta i razvoja.
- Naš cilj je da Budva postane grad u kom se kultura živi tokom cijele godine, u kom umjetnici imaju prostor i podršku da stvaraju, a publika da prati najkvalitetnije domaće i međunarodne programe –istakao je on. Festival je zvanično otvorio glumac Vojin Ćetković, koji je otkrio da je upravo na ovom festivalu prvi put nastupio kao profesionalni glumac.
- Ovaj festival nije samo tu da vas zabavi, da poboljša ugled i turistički potencijal Budve. On je tu da stvara novu, dobru publiku. Tu je da svojim kvalitetom isprovocira neke klin-
ce odavde da postanu budućnost našeg teatra. Znam troje mladih ljudi, dvoje glumaca i jednog teatrologa koje je baš ovaj festival isprovocirao da budu to što jesu. I to nije malo za našu malu Budvu. Želim da nam festival dugo živi – rekao je Ćetković, nakon čega je uslijedilo igranje predstave ,,Moje pozorište“. Glumac Nebojša Ilić je nakon igranja kazao da je ovo gostovanje imalo posebnu težinu jer je to Borisov grad. - Sve što se u predstavi dešava vuče korijene iz Budve ili se direktno odnosi na nju. Osjećali smo snažnu odgovornost i dali smo sve od sebe – kazao je Ilić. Osim Liješevića, Ćetkovića i Ilića, glumačku podjelu čine: Ana Mandić, Branka Šelić i Bojan Žirović An. R.
Podrška Filmskog centra za programe komplementarnih djelatnosti za 2025. godinu Za deset projekata
PODGORICA - Filmski centar Crne Gore će ove godine na konkursu za sufinansiranje komplementarnih djelatnosti u kinematografiji podržati deset projekata u ukupnom iznosu od 50.000 eura.
Među podržanim projektima našle su se programske aktivnosti u okviru filmskih festivala, aktivnosti udruženja i asocijacija iz oblasti kinematografije, projekti koji se bave podizanjem profesionalnih znanja i vještina, razvijanjem i promocijom filmske edukacije i kulture, te proučavanjem i izdavaštvom u oblasti filma. Podržan je projekat „Dječja animirana serija na romskom jeziku“, koji realizuje NVO Juventas sa 5.000 eura. Ima za cilj unapređenje obra-
zovne inkluzije romske djece u Crnoj Gori kroz sinhronizaciju popularne animirane serije na romski jezik. Filmski program „Kratki rezovi“ na festivalu „Odakle zovem“ u realizaciji d.o.o. Sibila podržan je sa 3.000 eura, dok je projekat „CIRCLE 2025 - trening program za rediteljke i producentkinje“, u realizaciji Ardor Films, namijenjen filmskim autorkama dokumentarnog i igranog filma, podržan sa 9.000 eura. Za projekat „MREŽA 3.0 - Uhvati film“ nevladinog udruženja Art 365, koji je usmjeren na marginalizovane grupe, opredijeljeno je 4.000 eura, dok je Far produkcija sa projektom „Film svima“ – audio -deskripcija crnogorskih kratkometražnih filmova, podržana sa 7.000 eura. Projekat „škART REZI-
DENT IV + REKVIFEM“, koji realizuje NVU Škart, a koji kombinuje povećanje kulturne raznolikosti kroz promociju inkluzije sa razvijanjem i promocijom kulture u Crnoj Gori, dobio je 6.850 eura, dok je „Student Docs“, u produkciji NVO Crnogorski filmski
festival - edukativni program koji realizuje UnderhillFest, usmjeren ka studentima crnogorskih univerziteta, podržan sa 5.850 eura. Projekat „Kultura u kadruobjektivom kroz nasljeđe“, nevladine organizacije Medaur - filmska radionica koja će mladim polaznicima omogućiti učenje osnovnih tehnika i metoda kreiranja filmskog sadržaja, kao i snimanje kratkometražnog filma sa temom iz nasljeđa grada Risna, dobio je 3.000 eura, dok je izložba „Desetka u kadru“, koju realizuje Link Creative Studio, u sklopu ovogodišnjeg izdanja festivala Džada Film Fest podržana sa 3.000 eura. Podržan je i Cezam Production sa projektom „XI Green Montenegro International Film Fest“ sa 3.300 eura. A. Đ.
Bojan Šumonja
m. babović
Sa izvođenja predstave „Moje pozorište“
U artiljerijskom napadu ruskih snaga uništena bolnica u Hersonu
Povrijeđeni pacijenti i medicinske sestre
HERSON – Bolnica u južnom ukrajinskom gradu Hersonu uništena je u artiljerijskom napadu ruskih snaga, a u napadu je ranjeno nekoliko civila, saopštili su regionalni zvaničnici.
Guverner regije Herson Oleksandr Prokudin izjavio
je juče da su pet pacijenata i tri medicinske sestre ranjeni kada je zgrada pogođena kasno prethodne noći. Medicinska sestra zadobila je povredu od eksplozije, potres mozga i rane od šrapnela u grudnom košu i hospitalizovana je, kao i četiri pacijenta. Ostalima je pružena me-
Poslovni broj: Iv 2189/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika PALJEVIĆ ISEIN, MURIĆI BB. VIRPAZAR Bar radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 290,30 eura, dana 02.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik PALJEVIĆ ISEIN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2189/25 od 02.06.2025. godine rješenje o troškovima od 02.07.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 2196/25
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika MIKIĆ SLOBODAN, GORNJA BRCA - MADŽARI, SUTOMORE, Bar radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 737,75 eura, dana 02.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik MIKIĆ SLOBODAN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 2196/25 od 02.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 02.07.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
pretrpjeli i poslovni objekat, autobus, nekoliko automobila i poljoprivredni objekat. U napadima je, prema izvještajima, povrijeđeno deset osoba.
USAID i zvanično prestao da radi, Obama i Buš zvone na uzbunu Rezovi
dicinska pomoć, a zatim su otpušteni.
Napad na bolnicu bio je dio šireg ruskog napada na civilnu infrastrukturu u Hersonskoj regiji u protekla 24 sata. Prokudin je rekao da su u napadu oštećena stambena naselja, uključujući nebodere i 11 privatnih kuća. Štetu su
Poslovni broj: Iv 2199/25
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika FEJZIĆ ESAD, BJELIŠI BB., Bar radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 275,79 eura, dana 02.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik FEJZIĆ ESAD iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 2199/25 od 02.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 02.07.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 2210/25
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista
Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika DIMIĆ DEJAN, ZAGRAĐE B.B.,SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 184,58 eura, dana 02.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DIMIĆ DEJAN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 2210/25 od 02.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 02.07.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r.
Napadi su takođe prijavljeni u selu Antonivka u blizini Hersona, kao i u Nikopolju u Dnjepropetrovskoj oblasti. Uprkos ponovljenim poricanjima Moskve da cilja civilnu infrastrukturu, ruska artiljerija, dronovi, navođene bombe i rakete nastavljaju da pogađaju takve objekte širom Ukrajine. Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije osudile su napade kao namjerne i sistematske ratne zločine. Ukrajinska vojska je, u međuvremenu, izvela napade duboko unutar ruske teritorije kako bi poremetila ruske linije snabdijevanja. Generalštab Ukrajine potvrdio je napad na rafineriju nafte Saratovorgsintez u Saratovskoj oblasti u Rusiji. Rafineriju, koju ruske snage navodno koriste za proizvodnju goriva za svoje vojne jedinice, pogodila je ukrajinska odbrambena obavještajna služba (HUR) u koordinaciji sa drugim jedinicama. Tehnološke instalacije su oštećene, a na lokaciji je izbio požar. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je juče da su njihove snage protivvazdušne odbrane presrele i uništile 60 ukrajinskih dronova tokom noći u nekoliko regija zemlje.
VAŠINGTON - Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i zvanično je prestalo da radi, pošto je američki predsjednik Donald Tramp postepeno ukidao programe zbog navodnog rasipništva.
Više od 80 odsto svih programa agencije otkazano je od marta, a u utorak je ostatak formalno preuzeo Stejt department.
Britanski javni servis prenosi analize medicinskog žurnala Lanset da bi ovo drastično smanjenje pomoći moglo da prouzrokuje dodatnih 14 miliona smrtnih slučajeva do 2030. godine.
Među programima koji su ukinuti su nabavka protetičkih udova za vojnike povrijeđene u Ukrajini, čišćenje mina u različititim državama i suzbijanje ebole u Africi.
Zatvaranje USAID-a, koji je upravljao međunarodnom podrškom u ime američke vlade, kritikovali su bivši predsjednici Barak Obama i Džordž Buš.
Obama je ovu odluku nazvao tragedijom i istakao da je rad USAID-a jedan od najznačajnijih humanitarnih napora u svijetu, dok je Buš naglasio da je program borbe protiv HIV-a i AIDS-a, koji je pokrenuo to-
Poslovni broj: Iv 2221/25
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika PETRUŠIĆ VELJKO, POD ZGRADOM BB.., SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 338,58 eura, dana 02.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik PETRUŠIĆ VELJKO iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 2221/25 od 02.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 02.07.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv 2224/25
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika LEKIĆ DRAGAN, RUTKE BB., SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 536,47 eura, dana 02.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik LEKIĆ DRAGAN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 2224/25 od 02.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 02.07.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
kom svog mandata, spasio oko 25 miliona života.
Humanitarni aktivista i pjevač Bono takođe je upozorio na rizik da milioni ljudi mogu izgubiti život zbog ovih rezova. Vebsajt USAID je nastavio da emituje poruku da je svo osoblje agencije globalno na administrativnom odsustvu od 23. februara.
Agencija je osnovana 1961. godine i zapošljavala je oko 10.000 ljudi, od kojih je dvije trećine radilo van SAD. Kontroverzno smanjivanje osoblja počelo je odmah sa Trampovim drugim predsjedničkim mandatom, kada je milijarder Ilon Mask dobio zadatak da smanji broj zaposlenih na federalnom nivou.
Priredila: R. U.–I.
Poslovni broj: Iv 2227/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika Marjanović Božidarka, PARTIZANSKI PUT BR.128,- SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 84,27 eura, dana 02.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Marjanović Božidarka iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2227/25 od 02.06.2025. godine rješenje o troškovima od 02.07.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Poslovni broj: Iv. 5165/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO CEDIS PODGORICA ul. Ivana Milutinovića br 12, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika ĐONOVIĆ MIRSAD, KOSOVSKA ULICA, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 261,74 eura, dana 01.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik ĐONOVIĆ MIRSAD, KOSOVSKA ULICA, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71 kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.5165/24 od 25.11.2024 .godine i rješenje o troškovima od 01.07.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Donald Tramp
Posljedice granatiranja u Hersonu
Osnovna škola ,,Oktoih“ i naredne školske godine biće suočena sa problemom prebukiranosti
Novi paviljon čekaju kao žedni vodu
V. d. direktorice škole Jasna Radović navela je da se i ove godine suočavaju sa izazovom pravljenja funkcionalnog rasporeda nastave za sljedeću školsku godinu
Uprava OŠ ,,Oktoih“ obratila se roditeljima sa prijedlogom da razmotre mogućnost da dio učenika bude premješten u neku drugu školu za narednu školsku godinu.
Na ovakvu inicijativu odlučili su se zbog hroničnog problema nedostatka prostornih kapaciteta, odnosno u želji da izbjegnu organizaciju nastave u više od dvije smjene, na što su godinama primorani.
MEĐUSMJENE
V. d. direktorice škole Jasna Radović navela je da je posebno sporna međusmjena u kojoj je nastava počinjala u 15.15 sati i da je najveći broj žalbi roditelja bio upravo zbog tog termina. Ona je kazala da se i ove godine suočavaju sa izazovom pravljenja funkcionalnog rasporeda nastave za sljedeću školsku godinu.
- Prošle godine je nastava bila organizovana u tri smjene i dvije međusmjene, pri čemu treba dodati i naše područno odjeljenje u Dajbabama sa dvije smjene. Pritom, treba naglasiti da sve to iziskuje ulaganje
dodatnih napora čitavog kolektiva kako bi se nastava odvijala na potrebnom nivou. Osnovni razlog za to je nedostatak prostornih kapaciteta, pa se nadamo da će najavljena izgradnja novog paviljona donijeti makar rasterećenje na tom planu - rekla je Radović. Ona je kazala da izgradnja novog paviljona kasni, ali i da se nada rješavanju ovog problema na zadovoljstvo roditelja i učenika, kao i kolektiva mlađe osnovne škole na Zabjelu.
PROCEDURA
Idejno arhitektonsko rješenje za gradnju paviljona u okviru dvorišta OŠ ,,Oktoih“ odabrano je u junu prošle godine. Zahvaljujući Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na angažovanju da ovaj projekat bude realizovan po hitnom postupku, tadašnja uprava škole na čelu sa direktorom Draganom Mijuškovićem iskazala je nadu da se ni na sljedeće korake (izbor projektanta i izvođača radova) neće dugo čekati, te da će izgradnja početi krajem 2024. ili početkom ove godine.
Pomenuto rješenje predviđalo je izgradnju paviljona površine oko 1.500 kvadratnih metara, sa 10 učionica, prostorijom za produženi boravak, multifunkcionalnom salom, bibliotekom i pratećim sadržajima. Iz MPNI-a je tada naglašeno kako je Komisija za ocjenu radova procijenila da nijedan rad nije zadovoljio sve uslove za status prvorangiranog, te da će biti nastavljene aktivnosti na osnovu najuspješnijeg rješenja sa konkursa, čime su stvoreni preduslovi za dalju realizaciju jednog od najurgentnijih projekata u oblasti obrazovne infrastrukture. Nakon toga, Uprava za kapitalne projekte u septembru prošle godine objavila je tender za izgradnju novog paviljona JU OŠ ,,Oktoih“ na Zabjelu, procijenjene vrijednosti radova tri miliona eura. Tada je navedeno kako je realizacija toga projekta planirana po principu „Projektuj - izgradi“. Iz MPNIja u decembru prošle godine saopšteno kako je Uprava za kapitalne projekte zaključila ugovor za projektovanje i izvođenje radova na tom objektu.
U saopštenju je navedeno da je projektnim zadatkom predviđena izgradnja objekta površine 1.560 kvadratnih metara, da je ukupna vrijednost ugovora 2.831.400 eura sa PDV-om, da su sredstva obezbijeđena kroz kapitalni budžet, kao i da je rok za izvršenje ugovora 90 dana za projektovanje i 360 dana za izvođenje radova.
Dinamika rekonstrukcije Ulice Miloša Obilića sporija od predviđene
Znajući da dio grada koji obuhvata Zabjelo, Dahnu, Zeleniku i Pobrežje, koji gravitiraju školama ,,Vuk Karadžić“ i ,,Oktoih“, ima oko 40.000 stanovnika (sa tendencijom konstantnog rasta), a da je realni kapacitet pomenutih škola po 900 đaka, jasno je da je njihova prebukiranost problem koji odavno čeka na rješenje.
Izgradnja novog paviljona za OŠ ,,Oktoih“, iako veoma značajna, ipak predstavlja samo djelimično rješenje, odnosno rasterećenje za ovu školu. Jasno je da dugotrajnije rješenje problema prebukiranosti škola na Zabjelu leži u izgradnji (makar) još jednog školskog objekta u ovom dijelu grada. H. P.
Umjesto tri mjeseca, radi se pola godine
Kao i na praktično svim saobraćajnicama gdje su obavljani slični radovi, nepouzdani katastri hidrotehničkih i elektrotehničkih instalacija znatno su usporavali izvođenje radova
U okviru temeljne rekonstrukcije Ulice Miloša Obilića na Starom aerodromu, koja je počela 17. januara i trebalo je da bude završena 17. aprila, ugrađen je prvi od predviđena dva sloja asfalta, a u toku su radovi na izradi trotoara i parkinga.
Preostaje i montaža svjetiljki javne rasvjete i povezivanje jednog broja domaćinstava na vodovodnu mrežu, a u Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice očekuju da kompletan posao bude završen do 13. jula. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgrad-
nju i razvoj su saopštili da su završene elektrotehničke i hidrotehničke instalacije.
- Ugrađen je prvi od predviđena dva sloja asfalta. U toku su radovi na izradi trotoara i parkinga, a preostala je montaža svjetiljki javne rasvjete i povezivanje jednog broja domaćinstava na vodovodnu mrežu –kazali su iz Agencije. Kao i na praktično svim saobraćajnicama gdje su obavljani slični radovi, nepouzdani katastri hidrotehničkih i elektrotehničkih instalacija znatno su usporavali izvođenje radova.
- Otkriven je veliki broj priključaka domaćinstava (struja, telefon, optika i dr.) koji su izmještani i prespajani. Takođe, za svako domaćinstvo predviđena je izrada vodovodnih priključaka na izvedeni vodovod, pri čemu se dio
radova obavlja u dvorištima građana. Suočavali smo se i sa zahtjevima građana da se umjesto projektom planiranih ivičnjaka ugrade tzv. oboreni, a bilo je potrebno i prilagoditi
trotoare ulazima u urbanističke parcele – poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj, navodeći da bi svi radovi trebalo da budu završeni do 13. jula. Temeljna rekonstrukcija Uli-
ce Miloša Obilića počela je 17. januara ove godine. Ugovorena vrijednost radova iznosi 488.730 eura, sa PDV-om, a finansiraju se sredstvima iz budžeta Glavnog grada Podgorica. Radove izvodi preduzeće „Crnagoraput“ iz Podgorice.
Ulica, koja se proteže od Cvijetne do Zmaj Jovine, dužine je 385,5 metara. Širina kolovoza iznosi sedam metara (dvije saobraćajne trake po tri i po metra), a sa obje strane projektovani su trotoari promjenljive širine od 1,5 do 2,9 metara. Na dijelu ulice, od raskrsnice sa Cvijetnom do raskrsnice sa Ulicom Radovana Zogovića, projektovan je parking sa ukupno 58 parking mjesta (od kojih su tri za osobe sa invaliditetom) sa upravnom šemom parkiranja. Od prateće infrastrukture planirani su atmosferska kanalizacija, vodovod, TK kanalizacija i javna rasvjeta. I.MITROVIĆ
Novi paviljon za sada i dalje samo kao idejno rješenje
Krug OŠ ,,Oktoih“
Detalj iz Ulice Miloša Obilića
Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija
Lejk fest tradicionalno epicentar regionalne rokenrol scene
Tri dana dobre muzike, energije i druženja na obali Krupca
NIKŠIĆ – Na obali Krupačkog jezera, uz prepoznatljiv spoj prirode i muzike, Nikšić će i ovog avgusta biti epicentar regionalne rokenrol scene. Ovogodišnji Lejk fest, koji će biti održan od 8. do 10. avgusta na Krupačkom jezeru trinaesti put zaredom, donijeće program u kojem će opet dominirati rokenrol, a gdje će nastupiti: Dubioza kolektiv, Nikola Vranjković, Goblini, Kultur shock, Dr Nele Karajlić, Sunshine, Savršeni marginalci, Dža ili bu, Samostalni referenti, MORT, Bombaj štampa, Ring tribute to Abba, Wider horizons tribute to Pink Floyd, Quiet dogs i Dječji hor „Zahumlje“
PR Lejk festa Đorđije Njunjić, u razgovoru za Pobjedu, ispričao je da su, kao i do sada, osluškivali sve ono što su želje slušalaca. - Ipak, u okviru rokenrola kao širokog pojma, imamo paletu žanrova i ritmova počev od etno metala, plesnih ska ritmova, tribjuta velikim bendovima, pa sve do jedinstvenog izraza Nikole Vranjkovića Iako nije ogromna razlika, kao između rokenrola i elektronskog zvuka, postoji dosta nijansi među ovim autorima i bendovima. To je ljepota muzike – kazao je Njunjić u razgovoru za Pobjedu.
KVALITET
On ističe da je Lejk fest svih ovih godina pokazao da može „sve da miksa“, ali da ostane dosljedan onome što je inicijalna ideja. Napominje da je ovom festivalu korijen rokenrol, kao i da je ideja pravljenje novih zvijezda u okviru Crne Gore.
- To se dešava i ove godine sa bendom Quiet dogs, ali i sa ne-
Lejk fest, koji se na Krupačkom jezeru u Nikšiću organizuje od 2011. godine, (p)ostao je centar velikog broja ljubitelja alternativne muzike, prirode i druženja. Ove godine biće održan od 8. do 10. avgusta
svakidašnjim otvaranjem koje svi jedva čekamo, jer će na otvaranju nastupiti dječji hor Kulturno-umjetničkog društva „Zahumlje“, koji će pjevati rok i pop hitove – rekao je on. Ovog puta su se trudili da, kako kaže, objedine izvođače koji su aktuelni, svirački zanimljivi, imaju nove pjesme i prave miks zvukova i žanrova „da svi mogu da uživaju“. - To je nesumnjivo kvalitet i značaj bendova i njihovih poruka. Iako ovo zovemo regionalni bendovi, Kultur Shock dolazi iz Sijetla na regionalnu turneju, pa idu dalje po svijetu. Dubioza kolektiv je ovog ljeta više po Evropi nego na Balkanu, tako da je to dokaz njihove veličine kao benda. Kada uzmemo u obzir presjek izvođača, Đino iz Kultur shocka je Sarajlija, Nele i Đuro su iz ekipe nekadašnje Top liste nadrealista… Imamo mali presjek sarajevske, a samim tim i nekadašnje jugoslovenske scene. Samostalni referenti su jedan od prvih ska pank bendova u Beogradu. Koncerti Nikole Vranjkovića su spektakl sam po sebi, Savršeni marginalci dolaze premijerno da sviraju prva tri albuma Hladnog piva jer su to, zapravo, momci koji su nastavili sa tim bendom nakon odlaska Mileta Kekina… Goblini ekskluzivno dolaze u Nikšić kao jedan od najboljih pank bendova u regionu posljednjih decenija. Bili su zakazani za prošli Lejk fest, međutim, kako pjevač Branko Golubović živi na Bliskom istoku, zbog ratnog stanja, prošle godine nije mogao doći. Dakle, kad izuzmemo sve te okolnosti i, naravno, specifični značaj svakog benda ponaosob, ovaj Lejk je i te kako poseban – precizirao je Njunjić. Naglašava i da Lejk u „finiš
ulazi kad su sve strukture na godišnjim odmorima, a mediji prelaze na skraćene ljetnje šeme“.
– Kada bi „hajp“ trebalo da bude najintenzivniji, mi koristimo maksimalno medijski prostor kako bismo informisali ljude o važnim stvarima o festivalu, a te informacije su najintenzivnije, po logici stvari, pred početak. Trik je da domaćinstvo, renome i kontinuitet koji Lejk fest ima, omogući da napravimo ovakvo izdanje – dodaje on.
PRIPREME
Sada su u fazi kada su pripreme najintenzivnije i medijski i logistički. Lejk fest, otkriva Njunjić, nije organizaciono velika cjelina.
- Ali svi rade naporno. No, pošto je ekipa već uhodana, sve ide kako treba i stvaraju se preduslovi za još jedan nezaboravan muzički događaj – ističe Njunjić.
Smatra da kontinuitet i pojavljivanje Festa u regionu pokazuje da se cijeli rad tokom proteklih godina itekako isplatio. - Ta prisutnost i dobra iskustva, koja su gotovo svi bendovi regiona imali nastupima na festivalu, daju dodatno značaja i pokazuju koliko je Lejk fest važna priča, kako za Nikšić, tako i za Crnu Goru. Zbog imena koje imamo ovaj događaj jeste značajan u regionu. Nije ih puno takvih ostalo... Pored toga, publika koja je fenomenalna, ali i Nikšić kao grad domaćin, puno pomaže da se slika kao prijateljskog festivala nastavi – ocijenio je on.
Lejk fest je, pojašnjava Njunjić, platforma isključivo za druženje, uživanje i zabavu, zbog čega su posebno ponosni. Izazova, ne krije on, ima puno. – Jedan od njih su i vremenske prilike na koje niko od nas ne može uticati. Možemo sve isplanirati osim toga! Međutim, ni to nas nikada ne pomjeri puno – jasan je Njunjić.
KONTINUITET
Ponavlja da je, osim podrške koje imaju od dugogodišnjih partnera, važan i kontinuitet. - S nama je, naravno, Opština Nikšić, što je i logično jer zajedno predstavljamo grad, ali i lokalna turistička organizacija sa kojom gradimo renome opštine i države kao turističku, festivalsku i kulturnu de-
stinaciju. Zatim, tu je EPCG, čiji je prostor simbol festivala, tj. brana na Krupačkom jezeru, kojom ozelenjavamo i čistimo tu površinu periodično tokom godine. Naravno, s nama je i neizostavna Pivara Nikšić sa kojom gradimo ekološku i zelenu priču, što je jako važno, te prepoznatu i jako uspješnu akciju „Dok pijem ne vozim“. Tu su i Ministarstvo turizma, Plantaže, Meridijan kladionice i Radio-televizija Nikšić (RTV) kao medijski sponzor koji prenosi festival uživo – navodi Njunjić.
Stava je da je i, s ekonomske strane, ovaj muzički događaj jako važan.
- Dovoljno je da ljudi kupe samo po jednu bocu vode tokom trajanja festivala i jasna je računica. Krupac je, sam po sebi, turističko mjesto. Javni smještajni kapaciteti, prevozna sredstva, privatni smještaj… Sve su to potencijali koji se valorizuju tih dana – primjećuje on.
ZNAČAJ
Lejk fest, nastavlja Nunjić, ima višestruk i širi kulturni, ekonomski i turistički značaj. Prošle godine je, podsjeća on, postavljena bina u kampu za neafirmisane izvođače.
- Sada smo fokusirani na to i očekujemo informacije ovih dana, jer nam je prioritet bila glavna bina. Kamp je neodvojivi dio Lejk festa. On je iskustvo za sebe i preporučujem svima koji žele da dođu na festival da budu baš u kampu. Tu se svira, pjeva, druži i roštilja. Kupanje u jezeru je na 10 metara, a puno ljudi cirku-
liše u kampu, tu je sve isto kao i prethodnih godina: hrana piće, tuševi… Naravno, uvijek bude i propratnih akcija, prije svega na osvješćivanju i čuvanju prostora Krupca, u akcijama sakupljanja limenki i plastičnih čaša, jer rokenrol mora imati uvijek crtu aktivizma –izjavio je Njunjić.
KARTE
Karte su već u prodaji, onlajn preko sajta festivala, dok će fizičke karte biti dostupne za nekoliko dana.
- Cijene su 18 eura za jednodnevnu i 45 eura za trodnevnu ulaznicu. Karata će biti dovoljno. Ima i dovoljno vremena da ljudi planiraju i obezbijede ih na vrijeme. Prodavaće se u NK pabu u Nikšiću i u Do vlade pabu u Podgorici – rekao je Njunjić. On, na kraju našeg razgovora, poručuje svima koji planiraju da dođu na Lejk fest da „sve brige ostave kod kuće, nađu šatore, ekipu, alternativne prevoze do festivala i uživaju tri dana na Krupcu, u muzici, ljudima, ogromnim količinama pozitivne energije i ljubavi.
- Da, jednostavno: ostavimo čist prostor za sve buduće aktivnosti, čuvajmo jedni druge, sklopimo nova prijateljstva, podržimo sve bendove i muzičare, goste dočekajmo na pravi način i proširimo lijepu priču zvanu Lejk fest. Jer ko zna, možda u kampu nastane i neki novi poznati regionalni bend, koji ćemo slušati na nekim narednim izdanjima Lejk festa –zaključio je, u razgovoru za Po-
PR
bjedu,
Lejk festa Đorđije Njunjić. Milovan MARKOVIĆ
Ove godine fokus na rokenrolu
PR Lejk festa, Đorđije Njunjić
Traju polemike dok se čeka rasplet
PODGORICA - Ostalo je pet evropskih, dva južnoamerička i jedan azijski tim – Svjetsko klupsko prvenstvo ulazi u završnicu, sjutra veče igraće se prvo četvrtfinale.
U petak od 21 sat u Orlandu za plasman u polufinale boriće se Fluminense i Al Hilal.
Brazilski tim je u osmini finala eliminisao evropskog vicešampiona Inter s 2:0, dok je saudijski predstavnik nakon produžetaka bio bolji od Mančester sitija sa 4:3.
U subotu će se igrati tri meča –u tri sata ujutru po našem vremenu snage će odmjeriti Palmeiras i Čelzi, dok će u 18 derbi četvrtfinala igrati PSŽ i Bajern Minhen. Posljednji četvrtfinalni duel odigraće Real Madrid i Borusija Dortmund (22 h).
Dok se čeka rasplet takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama, i dalje stižu oprečna mišljenja o ovom projektu Fife - jedni su čvrsto pri stavu da je potpuni promašaj, drugi smatraju da je Svjetska federacija napravila dobar potez, i fudbalski i marketinški.
Predsjednik španske La Lige Havijer Tebas je među onima koji su – protiv. - Učiniću sve što je moguće da se uradi kako se ovo Svjetsko klupsko prvenstvo više nikada ne bi ponovilo. Veliki klubovi nam traže dodatne dane od-
Adžić se pohvalio dresom Modrića
Juventus je eliminisan od Real Madrida u osmini finala FIFA Svjetskog klupskog prvenstva, Vasilije Adžić nije ulazio u igru, ali je na kraju meča dobio vrijedan poklon.
Crnogorski supertalenat (19) pohvalio se na društvenim mrežama dresom Luke Modrića, 20 godina starijeg asa Real Madrida. Hrvatski fudbalski velemajstor će se u SAD oprostiti od ,,merengesa“, među
mora, ali tamo će zaraditi 140 miliona eura. To je dvostruki iznos budžeta Alavesa. A onda dođu i traže dodatne dane za pripreme - rekao je Tebas. Istakao je da ovakav format takmičenja, sa čak 32 tima, remeti rasporede nacionalnih liga, posebno u Evropi. Poručio je i da velika zarada koju će klubovi ostvariti ne opravdava ovakvo „razvlačenje igrača i kompletnog fudbalskog ekosistema“.
,,Neboplavi“ predstavili deveto pojačanje
koje je došao 2012. godine i osvojio šest trofeja Lige šampiona. Karijeru će vjerovatno nastaviti u Milanu.
Adžić i Modrić će se možda ponovo sresti u septembru, kada će Hrvatska ugostiti Crnu Goru u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2026.
- Ovakav turnir je bespotreban i prije svega štetan za naš sport – dodao je Tebas. - Turnir, prije svega, favorizuje malu grupu klubova, potencijalno će dovesti do još većih razlika između njih i manjih klubova, a to bi moglo da znači i manje plate i veću nestabilnost u tim klubovima sa manjom platežnom moći – kazao je Tebas. Glasan u kritici klupskog Mundijala bio je naročito Jirgen Klop, koji je to nazvao ,,naj-
gore sprovedenom idejom ikada“, dok mu je Pep Gvardiola odgovorio da je ,,naš posao da igramo, ne da pravimo raspored“.
Sukoba mišljenja oko novog formata FIFA Svjetskog klupskog prvenstva biće vjerovatno još mnogo, a za to vrijeme navijači – makar oni zainteresovani – iščekuju rasplet. PSŽ je i zbog titule prvaka Evrope i zbog forme u kojoj se nalazi – prvi favorit za zlato u SAD.
- Igramo dobro i lijepo je kada čujete pohvale, ali svaki meč je novo dokazivanje. Ova ekipa je to naučila, zato smo i osvojili Ligu šampiona. Čeka nas Bajern Minhen, da li treba da
pričamo kakav je to tim? Biće spektakl, uživaćete – najavio je Luis Enrike, trener PSŽ-a. Pobjednik tog meča igraće s boljim iz duela Real Madrida i Borusije. ,,Milioneri“ su posljednji izborili ulazak među osam – u osmini finala bili su bolji od Montereja s 2:1.
- Protivnik je imao posjed, ali nije stvorio neke velike šanse. Imali smo malo problema s dubokim loptama iza odbrane. Ali u redu. Suština je da smo pobijedili. Sada smo u četvrtfinalu, a to je više nego što smo zamišljali. Velika je stvar za nas i za njemački fudbal što su dva kluba u četvrtfinalu - rekao je trener Borusije Niko Kovač Ne. K.
Prvoligaš sa Bistrice i zvanično dobio novog direktora Jovović otišao nakon 13 godina, povjerenje Piru Vujoviću
PODGORICA – Ono što je bilo jasno u ponedjeljak veče, nakon sjednice Upravnog odbora, juče je dobilo samo zvaničnu potvrdu –Andrija Piro Vujović novi je direktor Fudbalskog kluba Sutjeska.
Kraj Bistrice je juče zvanično obavljena ,,primopredaja“ – Nikola Jovović, koji je u klubu od 2012. godine, napustio je funkciju direktora, a Vujović, koji je dobio jednoglasnu podršku Upravnog odbora, postao novi rukovodilac nikšićkog prvoligaša. Jovović je tako otišao iz Sutjeske nakon 13 godine, dok je za Vujovića ovo povratak nakon isto toliko godina...
PODGORICA – Velika rekonstrukcija pod Malim brdom – Stefan Fićović deveto je pojačanje Petrovca uoči početka nove sezone.
Nekadašnji igrač Crvene zvezde i osvajač titule sa Borcem iz Banjaluke brzo je postigao dogovor s klubom i već je stavljen na raspolaganje treneru Zdravku Dragićeviću. Dvadeset šestogodišnji veznjak iza sebe ima bogato regionalno iskustvo. Nastupao je za
Borac iz Čačka, Borac Banjaluku, Metalac, Grafičar i Polet iz Ljubića, a jedno vrijeme bio je i dio rostera Crvene zvezde. Prije Fićovića Petrovac je potpisao osam igrača – Viktora Živojinovića, Marka Merdovića, Neđeljka Kovinića, Nikolu Vukovića, Aliju Krnića, Dragana Miranovića, Suada Ličinu i Dragana Stoisavljevića. Fudbaleri Petrovca 10. jula odlaze na Zlatibor, gdje će odraditi ključnu fazu priprema. R. P.
Za Vujovića će to biti treća epizoda u nikšićkom klubu, jer je od 1999. do 2001. godine bio sportski direktor, a od 2008. do 2012. direktor Sutjeske. Sredinom 2021. godine pominjala se mogućnost da se Piro Vujović vrati kraj Bistrice, ali do toga, ipak, nije došlo. Sada konačno jeste. Vujović je, inače, nekadašnji igrač Sutjeske, koji je ispisao stranice istorije u malom fudbalu, jer je sa ekipom Premijera 1994. godine uspio da postane šampion Jugoslavije, da bi dvije godine kasnije
sa ekipom BNL iz Rima osvojio čak Kup šampiona. Inače, novi Upravni odbor Sutjeske čine predsjednik Miomir Ljaka Bakrač, Vojin Lazarević, Miro Vračar, Aleksandar Popović, Saša
Miličić, Predrag Pejović i Vladan Giljen. Sutjeska novu sezonu otvara već 10. jula, kada će u okviru prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija kraj Bistrice ugostiti Dinamo Brest. R. P.
Apsolutna Dejanu
PODGORICA – Očekivano i skoro jednoglasno - Dejan Savićević dobio je novi četvorogodišnji mandat za predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore.
Za njega je glasalo 40 od 41 prisutnog delegata. Predstavnik Grblja bio je uzdržan, dok jučerašnjoj Izbornoj skupštini nijesu prisustvovali predstavnici drugoligaša Igala i Internacionala, kao ni predstavnici Udruženja klubova ženskog fudbala i Udruženja doktora sportske medicine. Naši najveći klubovi, Budućnost i Sutjeska, koji su na izborima prije četiri godine bojkotovali Skupštinu, glasali su za Savićevića, kao i svi ostali prvoligaši. Savićević je od 2001. predsjednik FSCG, koji od 2006. funkcioniše kao samostalna organizacija, a od 2007. je punopravna članica Uefe i Fife. - Prethodne četiri godine bile su izuzetno intenzivne na polju razvoja fudbalske infrastrukture u našoj zemlji i vrlo ponosno možemo reći da je realizovano 18 projekata koji su značajno unaprijedili fudbalski ambijent u našoj zemlji. Predan rad i vizija razvoja koju smo imali po pitanju unapređenja infrastrukture bili su najočigledniji u septembru prošle godine – suočeni sa izuzetno neprijatnom situacijom i suspenzijom našeg najvećeg stadiona od Uefe zbog neadekvatnog stanja travnjaka, investiranje u rekonstrukciju zapadne tribine Gradskog stadiona u Nikšiću pokazalo se kao potpuno ispravan potez, pa je naš najbolji tim pet mečeva odigrao upravo na ovom stadionu – rekao je Savićević nakon reizbora.
BIROKRATIJA KOČI INFRASTRUKTURU ,,Genije“ je nabrojao ulaganja Saveza u infrastrukturu – od terena u Baru, gdje je postav-
Mirko Janičić, rukovodilac Finansijskog odjeljenja Fudbalskog saveza Crne Gore, saopštio je da je ta asocijacija na kraju 2024. ostvarila negativan finansijski rezultat u iznosu od 2.221.000 eura. - U najvećoj mjeri je to posljedica strategije rukovodstva Saveza o kontinuirano povećanom ulaganju - s jedne strane u fudbalsku infrastrukturu, a s druge
Al Hilal nakon trijumfa nad Sitijem igra s Fluminenseom
Apsolutna podrška
Dejanu Savićeviću
ljena prva hibridna podloga u Crnoj Gori, preko stadiona u Ulcinju, trening kampa u Bijelom Polju, novog terena, svlačionica i tribina u Tivtu i Tuzima, investicija i u Plavu, Murinu, Danilovgradu, Igalu i Beranama, terena sa vještačkom podlogom za potrebe FK Stari aerodrom, do rješavanja gorućeg problema sa najvećim stadionom u državi.
Susret asova u Kući fudbala: Mijatović čestitao
Izabrani potpredsjednici,
Savićeviću
Novi mandat DejanuSavićeviću među prvima je čestitao Predrag Mijatović, njegov nekadašnji saigrač iz Budućnosti i reprezentacije SR Jugoslavije, a sadašnji potpredsjednik FK Partizan. Legendarni napadač posjetio je juče Fudbalski savez Crne Gore.
- To nijesu samo dvije legende, to nijesu samo dva saigrača iz Budućnosti i reprezentacije, to nijesu samo ljudi koji su pogađali u finalima Lige šampiona. To su, prije svega, dva prijatelja, dva simbola generacije, dva majstora kojima je klicala Evropa. Danas na različitim funkcijama, ali i dalje drugovi sa stadiona pod Goricom. Upravo je Predrag Mijatović, potpredsjednik Partizana, među prvima čestitao Dejanu Savićeviću na današnjem reizboru za predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore – saopšteno je iz FSCG, uz zajedničku fotografiju dvojice asova iz Kuće fudbala.
Izbornoj skupštini FSCG prisustvovali su Tom Gorisen - direktor sektora za saradnju sa nacionalnim savezima Fife, Marko Feri - regionalni koordinator Fife za saradnju sa nacionalnim savezima, Tjeri Favrpomoćnik direktora za nacionalne asocijacije Uefe, kao i predsjednik
Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović
- Gradski stadion u Podgorici konačno je, nakon godinu, dobio novu travnatu podlogu čime je riješen veliki problem koji je umnogome uticao na seniorsku reprezentaciju, fudbalere Budućnosti, ali i ostale naše klubove koji su prethodne sezone učestvovali u kvalifikacijama za Uefa klupska takmičenja. Ovaj projekat realizovan je u saradnji sa Glavnim gradom i FK Budućnost, ali je, kao i još nekoliko projekata, završen kasnije nego što
dugoročno neodrživ“
u direktnu novčanu pomoć crnogorskim klubovima na svim nivoima takmičenja –rekao je Janičić.
- Sagledavanjem stanja i osluškivanjem potreba za modernizaciju postojećih i izgradnju novih fudbalskih objekata, a vidjevši nemoć i raspoloženje države za njihovo popravljanje, FSCG je preuzeo ulogu lokomotive u njihovom razvoju, pa je tako samo u periodu od 2019.
do 2024. u tu svrhu uložio više od 24 miliona eura. U istom tom periodu direktna novčana davanja klubovima iznosila su skoro 12 miliona eura – naveo je Janičić.
- Od 2019. do 2024. bilježili smo negativan finansijski rezultat u četiri godine, a u samo dvije vrlo mršav pozitivan skor. Jasno je i laicima da je taj trend dugoročno neodrživ i da ta politika FSCG ima ograničen rok trajanja. S druge
je planirano zbog velikog broja administrativnih i birokratskih barijera. Upravo su birokratija i komplikovani administrativni procesi razlozi zbog kojih se fudbalska infrastruktura u našoj zemlji unapređuje sporije nego što su planovi i želje Saveza – istakao je Savićević. - Stadion na Cetinju i njegova
strane, za klubove je to bilo zlatno vrijeme crnogorskog fudbala – istakao je Janičić. Dodao je da prihodi od Uefe, Fife i TV prava čine 84,21 odsto prihoda FSCG. Prihodi od sponzorstava iznose samo 5,53 odsto. Najviše novca FSCG troši na pomoć klubovima i udruženjima klubova (6,635.000 eura ili 43,92 odsto), a na troškove nacionalnih selekcija ,,otišlo je“ 4.000.000 eura ili 26,61 odsto ukupnih troškova.
izgradnja predstavlja najbolji primjer komplikovanosti procesa i nedovoljne posvećenosti nadležnih državnih institucija u realizaciji važnih infrastrukturnih projekata u oblasti sporta. Zbog toga, sa ovog mjesta želim da još jednom apelujem na lokalne samouprave i nadležne državne organe da u realizaciji infrastrukturnih projekata vezanih za fudbal, ali i sport, pristupe maksimalno odgovorno kako bi sve generacije naših fudbalera dobile priliku da svoja znanja i sposobnosti usavršavaju u što boljim uslovima –naveo je Savićević. Poručio je da Savez ne može sve da uradi sam.
- Fudbalski savez, uz nespornu želju i velike finansijske izdatke, nije u mogućnosti da samostalno razvija infrastrukturu neophodnu za bavljenje ovim sportom. Potrebna nam je angažovanost svih zainteresovanih snaga i njihova maksimalna posvećenost prosperitetu fud-
pomoć Sutjesci i Iskri
Novi Izvršni odbor Fudbalskog saveza Crne Gore juče je održao i prvu sjednicu na kojoj su za potpredsjednike za mandatni period 2025–2029. godine izabrani Mojaš Radonjić Tomislav Čelebić, Dejan Ognjanović i Ervin Tošić koji će uz predsjednika Dejana Savićevića biti i članovi Odbora za hitna pitanja FSCG u narednom mandatnom periodu. Izvršni odbor jednoglasno je usvojio je propozicije stalnih takmičenja u organizaciji Fudbalskog saveza Crne Gore –Prve lige, Druge, Omladinske, Kadetske, i Kupa Crne Gore – kao i troškovnike za sezonu 2025/26. u svim pomenutim takmičenjima. Članovi Izvršnog odbora imenovali su stalne komisije FSCG.
Dr Niko Raičković imenovan je za direktora Centra za edukaciju trenera FSCG, dok je dr Kosta Goranović izabran za predsjednika Stručnog vijeća.
Izvršni odbor prihvatio je molbu FK Iskra o pomoći u realizaciji projekta izgradnje pomoćnog terena sa vještačkom podlogom, zahtjev FK Sutjeska za finansijsku pomoć uoči utakmica u kvalifikacijama za evropska takmičenja kao i inicijativu Sindikata profesionalnih fudbalera za pomoć u realizaciji programa „Druga karijera“ koji će se ubuduće sprovoditi u našoj zemlji.
Izvršni odbor usvojio je prijedlog Centra za edukaciju trenera i Udruženja trenera da se polaznicima koji se edukuju za Uefa Pro licencu, a koji su odslušali najmanje pola od ukupnog teorijskog programa edukacije, uslovno dozvoli vođenje prvoligaških ekipa u trajanju od jedne godine –saopšteno je iz FSCG.
bala u svim segmentima – naglasio je Savićević.
ISTORIJSKI USPJESI OMLADINACA I SENIORKI Istakao je i da su prethodne četiri godine, kada su u pitanju nacionalne selekcije, u potpunosti obilježili rezultati i uspjesi koje su ostvarile muška omladinska reprezentacija, koja je nastupila na Evropskom prvenstvu, i ženska seniorska selekcija, koja je igrala baraž za plasman na Evropsko prvenstvo, a nedavno izborila plasman u B Ligu nacija.
Prvi čovjek FSCG poručio je da će predstojeći mandatni period donijeti nove izazove i nove prilike za podizanje svih segmenata fudbalske igre u našoj zemlji na viši nivo.
- Projekat izgradnje istočne tri-
bine Gradskog stadiona u Podgorici, čija se realizacija najavljuje već neko vrijeme, biće prava prilika da se pokaže posvećenost državnih institucija sportu i sportskoj infrastrukturi u Crnoj Gori – kazao je Savićević. Naveo je da će FSCG nastaviti praksu organizovanja Škole fudbala FSCG, kroz koju trenutno prolazi talentovana generacija igrača rođenih 2009. godine ,,shodno procjenama stručnog osoblja Fudbalskog saveza“.
- Kao i svih prethodnih godina, biću maksimalno posvećen unapređenju fudbala u Crnoj Gori, stvaranju novih seniorskih reprezentativaca i ostvarenju što boljih rezultata na svim poljima – zaključio je Dejan Savićević, predsjednik FSCG. N. KOSTIĆ
FSCG
S.
VASILJEVIĆ
Proslavljajući pobjedu na Vimbldonu Novak Đoković ,,pumpanjem“ podržao studente u Beogradu i najavio da će to raditi i dalje
,,To je između
mene i moje djece“
PODGORICA - Jedan od najboljih tenisera svih vremena Novak Đoković u prvom kolu Vimbldona pobijedio je 40. tenisera svijeta Aleksandrea Milera sa 3:1 (6:1, 6:7, 6:2, 6:2).
Međutim, glavna priča ovog meča bilo je Đokovićeva proslava prve pobjede na turniru u kojem lovi osmi naslov. Nakon pobjede izveo je prepoznatljiv gest ,,pumpanja“, koji već mjesecima koriste studenti koji protestuju širom Srbije,
naročito nakon tragedije u Novom Sadu prošle godine, kada je poginulo 16 osoba.
Taj potez dočekan je s velikim oduševljenjem u dijelu srpske javnosti te je protumačen kao simboličan udarac režimu Aleksandra Vučića, pogotovo ako se zna da je Đoković i ranije javno podržao studente. Kamere su uhvatile i reakciju Novakove supruge Jelene Đoković u njihovom boksu koja je objašnjavala slavljenički gest svoga supruga. Ipak, kasnije je Đoković obja-
Evropsko pionirsko prvenstvo za odbojkašice
snio novinarima zašto je tako proslavio pobjedu, ali pomalo i dvosmisleno.
- To je između mene i moje djece. Imamo dvije pjesme koje u posljednje vrijeme stalno slušamo i razgovarali smo o tome da bi ta koreografija mogla biti prikladna za svaku pobjedu na Vimbldonu. Jedna je dens hit ,,Pump It Up“, a druga je pjesma ,,Baci sve sa sebe“, u kojoj u jednom trenutku ide stih ,,pumpaj, pumpaj, zašto si stao“. Tako ću slaviti i dalje - rekao je Đoković. R. A.
Siguran start Crnogorki
Kosovo 0
Crna Gora 3
PRIŠTINA – Dvorana: „Palata mladosti“. Gledalaca: 473. Sudije: Adrijen Isnar (Francuska), Isak Fluris (Kipar). Rezultat po setovima: 15:25, 12:25, 6:25. Poeni iz napada: Kosovo 12, Crna Gora 29. Poeni iz bloka: Kosovo 4, Crna Gora 5. Poeni iz servisa: Kosovo 2, Crna Gora 17. Greške: Kosovo 24, Crna Gora 15. KOSOVO: Isufi 1, Šamoli 2, Doli, Latifi, Babuni, Mahmeti 7, Fetahu 2, Ademi, Zubi 3, Emini, Zogaj, Reka, Pacoli 3, Barjaktari.
CRNA GORA: Jovović 9, Mrdak 2, Pođanin 6, Duletić 5, Striković (libero), Ćorović (libero), Đukić 6, Peković 1, Glušac 5, Zlajić 2, Krasnići 2, Jovanović 5, Lekić 7, Mišević 1. Nakon istorijskog plasmana na Evropsko prvenstvo, kao prva ženska selekcija koja je kroz kvalifikacije izborila plasman na veliko takmičenje, naša najmlađa odbojkaška reprezentacija ostvarila je i prvu istorijsku pobjedu – izabranice Petra Kokovića su bez problema, 57 minuta efektivne igre, u Prištini nadigrale domaće Kosovo, jednog od dva domaćina EP, sa maksi-
Dušan Matković predosjeća dobre stvari za Singapur
Želimo da se vratimo sa medaljom
PODGORICA - Dug put od kvalifikacija za B prvenstva Evrope 2007. godine do učešća na Olimpijskim igrama kao vrhunac svega, prošla je vaterpolo reprezentacija Crne Gore.
Na putu je bilo uspona, padova, prijatnih i neprijatnih iznenađenja, medalja na koju se čeka od 2020. godine, još od Budimpešte kada je osvojeno evropsko bronzano odličje. Od tada naš tim je bio najčešće daleko od borbe za vrh, a da li se što promijenilo pokazaće Svjetsko prvenstvo koje 12. jula počinje u Singapuru. I to sa novim selektorom Dejanom Savićem, mladim i iskusnijim reprezentativcima, koji priželjkuju dobra izdanja i povratak vrhu svjetskog vaterpola.
DŽABA SVE BEZ
ODBRANE
Po običaju, pripreme je naš tim obavio kvalitetno, zaključno sa turnirom u Mađarskoj koji je završen pobjedom nad Srbijom (12:11) i porazima od Španije (18:10) i Mađarske (15:8). Posljednja dva meča završena su sa oscilacijama i velikim brojem primljenih golova. - Oscilacije nas ne zadovoljava-
ju i to jeste nešto o čemu razmišljamo i što ćemo pokušati da promijenimo u Podgorici. Ono što je istina jeste da nam je turnir bio više trening. Ali, ako se nešto ponavlja određeni broj puta - kao oscilacije, onda treba obratiti pažnju. Imamo, zaista, dobar stručni štab koji razmišlja o detaljima i uvjeren sam da ćemo barem u jednom dijelu uspjeti da se ispravimo do početka šampionata, kazao je Dušan Matković Pitali smo novog igrača splitskog Jadrana, da li bi i po čemu ovo ljeto, konkretno nastup na SP, moglo biti drugačije u odnosu na neka ranija takmičenja.
- Rekao bih da se tokom samih priprema koje su za nama i turnira u Budimpešti, osjeća drugačija i dosta pozitivnija energija među igračima. Mislim da je kolektivni, timski duh koji smo, da kažem, do jednog nivoa izgradili, a koji i dalje gradimo, nešto što nam daje najveću prednost u odnosu na sve ono što je do sada bilo. Idemo u Singapur ne samo sa željom već i iskrenim vjerovanjem da možemo da napravimo iskorak u odnosu na takmičenja do sada i da možemo da se vratimo sa nekim od odličja.
Selektor odbojkaša Crne Gore Ivica Jevtić saopštio spisak za kvalifikacije za EP
Grupa na šampionatu svijeta je zahtjevna, rivali su svjetska klasa (Hrvatska i Grčka). Najbolji tim izboriće direktan plasman u četvrtfinale, ostali će razigravati za plasman među osam.
- Kao što je i sam selektor nekoliko puta rekao, ako želimo da osvojimo nešto, onda moramo sve protivnike da pobijedimo. Grupa jeste teška, ali ne mislimo o tome tako, jer smo u pripremnom periodu imali nekoliko trening utakmica sa Hrvatskom, koje su bile dosta podjednake. Sve nam to daje nadu da možemo da pobijedimo bilo kog protivnika. Naravno, to neće biti tako jednostavno, ali ako ne vjerujemo u pobjedu, neće se ni desiti. Dva rivala, ozbiljna kandidata za medalju, imaju različit stil igre. Zanimalo nas je koji segment (odbrana ili napad) će presuditi u okršajima sa Hrvatskom i Grčkom. - Najvažnija je odbrana - to nam je pokazao turnir u Budimpešti. Postigli smo određeni broj golova koji je, kada pogledamo, dovoljan za pobjedu, ali ako primite znatno veći broj, onda džaba i takav napadački potencijal. Odbrana je nešto iz čega sve proizilazi i to je ključ
malnih 3:0. Ni u jednom od tri seta Kosovo nije bilo ozbiljan protivnika, pa je Koković šansu ukazao svim igračicama i sve su upisale barem po poen, izuzev dva libera.
Crna Gora u drugom kolu, danas od 15 sati, igra sa Mađarskom, koja je, kao i Češka i Turska, otvorila šampionat maksimalnom pobjedom protiv Slovenije. Turska je bila bolja od Grčke, dok je Češka pobijedila Hrvatsku.
Dvije najbolje selekcije u grupi obezbijediće plasman u polufinale, koje se igra u Tirani, gradu domaćinu grupe 1, a šest najboljih na turniru osiguraće vizu za Svjetsko prvenstvo. S. J.
PODGORICA – Desetak dana po završetku Zlatne lige, u kojoj naši odbojkaši nijesu uspjeli da izbore ostanak, selektor Crne Gore Ivica Jevtić je objavio spisak igrača na koje računa na pripremema u Kolašinu, za drugu akciju ovog ljeta, preostala dva meča kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Među 16 pozvanih nema najiskusnijeg Luke Babića, koji se nije oporavio od povrede skočnog zgloba, a prvi poziv za A selekciju dobio je Vukota Čelebić, mladi srednji bloker Budve.
Na spisku selektora Jevtića su i tehničari Rastko Milenković, Marko Joksimović i Danilo Dubak, korektori Đorđe Jovović i Milutin Pavićević , primači servisa Nemanja Peruničić , Vasilije Milenković , Benjamin Hadžisalihović, Milan Rovčanin i Vukašin Cimbaljević, srednji blokeri Nikola Đurović, Matija Ćinćur i Dalibor Lečić, te libera Andrija Joksimović i Stefan Radević. Pavićević i Cimbaljević zbog povreda nijesu igrali u Zlatnoj ligi. Naša selekcija okupiće se 14. jula u Kolašinu gdje će trenira-
ti i igrati posljednji meč kvalifikacija, 17. avgusta, protiv Norveške. Četiri dana ranije, Crna Gora gostuje Češkoj. „Crveni“ su, praktično, izgubili šanse da se domognu plasmana na EP, jer su prošle godine poraženi u gostima od Norveške 3:0, a onda kod kuće i od Češke sa 3:1. Da bi eventualno bili jedna od pet najboljih drugoplasiranih selekcija iz sedam kvalifikacionih grupa, naši odbojkaši moraju da pobijede Norvešku 3:0 i uzmu barem bod Češkoj u gostima (da izgube 3:2), ali bi sigurnija varijanta bile obje pobjede, bilo kojim rezultatom… S. J.
U Lozani obavljen žrijeb za FIBA Ligu šampiona, podgorički košarkaški klub kreće od kvali kacija
Savić izabrao za Singapur
Dejan Savić, selektor vaterpolo reprezentacije
Crne Gore, odredio je spisak od 15 igrača koji će nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Singapuru.
Kapicu „ajkula“ nosiće: Petar Tešanović, Lazar
uspjeha, ne samo na SP, nego i za kasnije što na čeka - jasan je Matković.
KOLEKTIV ISPRED
SVEGA
Može li iz našeg sastava napadački neko od igrača da iskoči ili će se i dalje (manje-više) sve rješavati polako i kroz kolektivno građenje napada. Jasno je i da Crna Gora nema više napadački - individulani kvalitet kakav je imala sa generacijama koje su osvajale odličja. - Naša reprezentacija je tako sklopljena od igrača sličnih napadačkih mogućnosti. Mislim da ćemo, prije svega, kolektivnom igrom da pokušamo da gradimo rezultat, a uvijek iz takve igre ispliva pojedinac više raspoložen u datom trenutku. Ali ono što je najvažnije je-
Andrić, Vasilije Radović, Miroslav Perković, Dušan Matković, Aljoša Mačić, Đuro Radović, Jovan Vujović, Balša Vučković, Dušan Banićević, Savo Ćetković, Dimitrije Obradović, Strahinja
ste kolektiv i tim. Sa rapoloženim centrima ,,ajkule“ će dočekati šampionat. Dobra igra sa ove pozicije je najava možda i lakih golova sa igračem više. Realizatorski i nije bio toliko loš na posljednjem turniru. - Taj segment donekle je bio na zadovoljavajućem nivou u Budimpešti. Imali smo dovoljan broj igrača više da nam da određenu pomoć. Zasad to ide nekim korektnim tokom i pokušaćemo tako da ostane do kraja.
Utisak je da se o protivnicima sve zna. Da li je baš tako?
- To su sve ozbiljne ekipe koje su u posljednja dva olimpijska ciklusa u vrhu svjetskog vaterpola. Jedna i druga reprezentacija su u takmičenjima za nama osvajali medalje i sigur-
Gojković, Dmitrii Kholod, Filip Gardašević U stručnom štabu selektora Savića su treneri Nenad Vukanić i Edvard Bonelo, video-analitičar Vasko Vučković, doktor Vasko Roganović, fizio Admir Topčagić i tim menadžer Mlađan Janović
no je da imaju iskustvo više u odnosu na nas. Ali oni nijesu monstrumi, već ljudi od krvi i mesa, kao i mi. Imaju dobre i loše strane. Na nama je da dobre stvari zaustavimo, a loše da iskoristimo - jasan je Matković. Naša reprezentacija će na Svjetskom prvenstvu igrati u grupi D, u kojoj su Hrvatska, Grčka i Kina.
Prvi rival je Grčka 12. jula (13.10 po srednjoevropskom vremenu), dva dana kasnije je meč sa Hrvatskom (11.35), a 16. jula protiv Kine (06.10).
Plasman u četvrtfinale izboriće pobjednik grupe, dok će drugoplasirana i trećeplasirana selekcija igrati osminu finala protiv reprezentacija koje osvoje drugo i treće mjesto u grupi C (SAD, Brazil, Kanada, Singapur). A. MARKOVIĆ
Lamin Jamal i zvanično novi vlasnik legendarnog broja u Barseloni
SC Derbi protiv PAOK-a u četvrtfinalu
PODGORICA - Košarkaši SC Derbija će prvi evropski meč u klupskoj istoriji igrati protiv grčkog PAOK-a, u četvrtfinalu turnira 2, u kvalifikacijama za Ligu šampiona, odlučeno je žrijebom u Olimpijskom muzeju u Lozani. „Studenti“ su žrijebani iz četvrtog, a tim iz Soluna iz prvog šešira. Ako eliminišu PAOK, izabranici Petra Mijovića će u polufinalu da igraju protiv boljeg iz četvrtfinalnog duela u kojem se sastaju turska Bursa i njemački Braunšvajg.
U preostala dva četvrtfinala, koji će u drugom dijelu kostura odlučivati o drugom finalisti,
sastaju se italijanska Ređo Emilija i Pelister iz Sjeverne Makedonije, odnosno rumunska Oradea i belgijski Antverpen. - Žrijeb je, objektivno, težak, sa dva potpuno drugačija kostura. Mislim da je naš kostur mnogo teži nego onaj drugi. Tu su ekipe koje su prošle godine igrale u grupnoj fazi, koje igraju u ozbiljnim ligama, kao što su PAOK, Ređo Emilija, Bursaspora, Braunšvajga. Sigurno je da će da bude zahtjevno, počev od sistema takmičenja u kojem od 24 ekipe u kvalifikacijama samo tri ulaze u grupnu fazu. U odnosu na ekipu koju budemo selektirali, možemo da pokušamo da
ostvarimo neke svoje ambicije, a za klub će da bude značajno i samo prvo pojavljivanje na evropskoj sceni, makar i kroz kvalifikacije – kazao je za Pobjedu Petar Mijović, trener SC Derbija.
Turnir je na programu od 23. do 28. septembra, a naknadno će da bude određeno mjesto odigravanja istog.
Pobjednici tri kvalifikaciona turnira izboriće plasman u grupnu fazu, u kojoj će igrati abaligaši Igokea i Spartak. Pobjednik turnira 2 će u ligaškom dijelu igrati u grupi C, sa španskim Huventudom, izraelskim Hapoel Holonom i francuskim Šoleom. S. J.
Neočekivani problem za žensku košarkašku juniorsku reprezentaciju
PODGORICA – Ono što je minulih dana najavljivano – juče je i potvrđeno. Lamin Jamal je i zvanično novi vlasnik broja 10 u Barseloni. Odlaskom Ansua Fatija u Monako, legendarni broj je ponovo bio slobodan, a logično je bilo da Jamal bude njegov novi vlasnik.
Ne treba da vas podsjećamo kakvu težinu nosi Barsina ,,desetka“ ako su njeni vlasnici prije Fatija bili - Lionel Mesi od 2008. do 2021. godine, Ronaldinjo od 2003. do 2008, a prije njih nosili su je i Huan Roman Rikelme, Rivaldo, Romario, Dijego Armando Marado-
na…, sve sami majstori, jedni od najboljih u istoriji fudbala. Inače, navijači su masovno pohrlili u Barsine šopove i Jamalova ,,desetka“ je ubjedljivo najprodavaniji dres. Preciznije, juče u 13 časova je već oborena jednodnevna proda-
ja jednog dresa, što je najbolji pokazatelj da će Jamal sa brojem 10 na leđima oboriti sve moguće rekorde. Nema dileme, Lamin Jamal će na leđima nositi ovaj broj više od decenije, jer 13. jula puni tek 18 godina. R. A.
PODGORICA – Ženska juniorska košarkaška reprezentacija otputovaće danas preko Dubrovnika i Ciriha u špansku La Palmu.
Ipak, neposredno uoči puta selektor Crne Gore Petar Stojanović našao se u neočekivanom problemu – zbog administrativnih poteškoća, odnosno činjenice da joj je pasoš u Ambasadi SAD, naša reprezentacija biće znatno oslabljena, jer u timu neće biti prvog centra Sanje Akšam. Talentovana Novljanka, inače članica Crvene zvezde, imala je problema sa povredom meniskusa, zbog čega nije bila na spisku seniorske reprezentacije, iako je na nju računala selektorka Jelena Škerović. U međuvremenu, Akšam je odradila terapije, priključila se pripremama naše juniorske reprezentacije koja je pripreme odradila na Cetinju, ali je onda u posljednji čas stigla potvrda da Akšam neće biti u mogućnosti da bude dio šampionata. Akšam ni prošlog ljeta nije bila dio juniorske reprezentacije, dok je prije toga dvije godi-
ne bila dio kadetske selekcije. Prije dvije godine bila je u idealnoj petorci B prvenstva Evrope (U16), kada je Crna Gora osvojila srebro i plasman u A diviziju.
Crna Gora na Evropskom prvenstvu, od 5. do 13. jula, igra-
će u grupi A, gdje su još aktuelni prvak Evrope - selekcija Francuske, te Srbija i Izrael, koji su prošle godine bili treći, odnosno četvrti na šampionatu Evrope. Na startu, naša reprezentacija igraće protiv Srbije. R. P.
Dušan Matković na turniru u Budimpešti
Ekspresni povratak nikšićkog ŠK Mladost u Premijer ligu
Bez poraza do elite
Poslije samo godinu provedenu u nižem rangu, ŠK Mladost se ekspresno vratio u Premijer ligu što svakako ne predstavlja iznenađenje za dobre poznavaoce šahovskih zbivanja u Crnoj Gori.
Naprotiv, i ovaj uspjeh Nikšićana je plod odgovornog i studioznog rada agilne uprave kluba koja je maksimalno posvećena zvaničnim nastupima i organizacionim aktivnostima ovog uzornog sportskog kolektiva.
Izabranici Miodraga Prijovića su u Herceg Novom osvojili titulu u prvoj ligi sa 18 bodova pri čemu su pet mečeva riješili u svoju korist i tri remizirali. Prijoviću u najboljem sastavu, koji nije osjetio gorčinu poraza tokom uzbudljivog takmičenja, bili su i Aleksa Petrović, Vladimir Vujošević, Bojan Prijović, Dragoljub Kovačević i Nikola Perišić.
Da je riječ o dobro ukomponovanoj ekipi dovoljno govori podatak da je Mladost praktično dva kola prije kraja turnira obezbijedila prvo mjesto i veliki pehar ŠSCG. - Odluka rukovodstva na
čelu sa predsjednikom Vanjom Lazarevićem, da još od osnivanja kluba 2009. godine kada smo nastavili bogatu tradiciju ŠK Radonja Bojović i ŠK Čelik, da okosnicu tima čine mladi, veoma talentovani i ambiciozni pioniri i omladinci pokazala se ispravnom i daje pozitivne rezultate na domaćoj i međunarodnoj sceni. Na ovaj način u punom kapacitetu afirmišemo sopstveni kadar iz naše šahovske škole koja broji preko stotinu polaznika i koji su željni dokazivanja - nije Prijović štedio komplimente na račun odličnih nastupa svojih miljenika koji iz sezone u sezonu pune vitrine nagradama i vrijednim priznanjima sa raznih prvenstava, smotri i manifestacija u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. Među njima prednjače, državni prvak do 14 godina Nikola Vojičić i pionirka Simeona Vukotić koja je dostojno reprezentovala Crnu Goru, kao jedna od najuspješnijih na evropskom prvenstvu u Pragu, zatim Danilo Marušić, Vasilija i Vasilije Mitrović, Tadija Glušica, Minja Golubović, Anja Janjušević, Jakov
U Sent Luisu završen turnir za dame
Finiš Karisi Jip
Potpunim trijumfom američkih amazonki završen je Cairns Cup za dame u Sent Luisu.
Aktuelna prvakinja SAD Karisa Jip, usprkos dva poraza, ali sa četiri uzastopne pobjede u finišu ovog prestižnog turnira, osvojila je prvo mjesto, dok se mlada Alisa Le okitila srebrnom medaljom. HempfiKoneru, koja je vodila od samog starta, završila je turnir sa tri uzastopna poraza. Iako su ženski turniri oduvijek bili poznati po nepredvidljivosti, ali ovako dramatičan obrt tokom devet kola
Radović, Matija Samardžić, Ognjen Vujačić, Viktor Marojević, Jovan Vukmirović, Mihailo i Petar Erbez, Sava Kulušić i mnogi drugi vršnjaci čije vrijeme tek dolazi. Za njihovu šahovsku edukaciju staraju se vrijedni instruktori i odlični studenti Đorđe Anđelić i Nikola Perišić. Ono po čemu se takođe može pohvaliti uloga Mladosti u šahovskom životu Crne Gore i okruženja je priprema i izvanredna organizacija masovnih i pre-
stižnih turnira, takmičenja i drugih zanimljivih šahovskih događaja u gradu pod Trebjesom. Po tom pitanju Prijović podsjeća na septembarske dane Nikšića, susrete u Ozrinićima, simultanku sa seniorskim prvakom Nikitom Petrovim, opštinska prvenstva i slično. - Mi ćemo se i dalje fokusirati na rad sa mladima u sopstvenom regrutnom centru i iz dana u dan stvarati još bolje uslove za njihovo usavršavanje za tablom. Imamo solidnu infrastrukturu i vje-
rujem da će mnogi od njih uskoro zakucati na vrata prvog sastava. Na tom planu posebnu pažnju posvećujemo realizaciji kampa za osnovce i srednjoškolce u Breznama u okviru kojeg stiču nova znanja s obzirom da su im predavači istaknuti i poznati velemajstori koji ne štede truda da ih nauče i pripreme za nove izazove, uvjeren je Prijović koji u pomenutim projektima kao i do sada, očekuje pomoć prijatelja kluba i brojnih sponzora.
- Zahvaljujući odličnoj saradnji sa lokalnom upravom, Sekretarijatom za kulturu, sport, mlade i socijalnog staranja i komšijskim klubovima „Elektroprivreda“ i „Nikšić“, te ogromnoj podršci EPCG kao generalnog pokroviteljaa i logistici ŠSCG uspijevamo u realizaciji svih aktivnosti i maksimalno se trudimo da budemo dobri domaćini kako bismo podsjetili na vremena kada je Nikšić bio centar šahovskog svijeta, dodao je direktor kluba i kapiten Mišo Prijović.
teško je bilo i zamisliti. Prva polovina turnira potpuno je pripala Indijkama, tačnije poslije pete runde ubjedljivo su vodile Koneru i Harika Dronavali, a već u šestoj činilo se da je pitanje šampionke riješeno. Međutim, ispostavilo se da je za šampanjac bilo prerano. Uslijedila su tri brodoloma i lađa veličanstvene Koneru potonula je sve do podjele 4. do 7. mjesta. Čak je i Harika uspjela da osvoji pola poena više. Važna posebnost Cairns Cupa je i to što je, uz aktivnu praksu u posljednjih pola godine održano više ženskih
Asanbajeva 0 – 1 Jip
kružnih turnira nego u prethodnom periodu zajedno i samim tim svjetski vrh se mijenja nevjerovatnom brzinom. Pokazalo se da đevojke mogu igrati ne samo nepredvidljivo i blistavo, već i izuzetno emotivno i zanimljivo.
Na Masters turniru u uzbekistanskom Taškentu vodila se žestoka borba do posljednjeg devetog kola, pa su po završetku jednog od najprestižnijih turnira u svijetu isti učinak od 5,5 poena imali Indijac Ramešbabu Pragnanadha i predstavnici zemlje domaćina Nodirbek Abdusatorov i Javokir Sindarov
Da bi se odredio konačan poredak na tabeli pomenuti matadori su odmjerili snage u doigravanju, a najbolji u tromeču bio je popularni Praga koji je jednu partiju riješio u svoju korist i jednu remizirao, dok se Sindarov okitio srebrnom sa jednim, a Abdusatorov bronzanom medaljom sa pola poena. zatim slijede Arjun Erigaši sa 5, Parham Magnosodlo, Rihard Raport i Nodirbek Jakubojev sa po 4,5, Šamsidin Vohidov sa 4, Jan Nepomnjašći sa 3,5 i Čitambaran Aravind sa 2,5 poena.
Seniori ŠK Mladost sa predsjednikom ŠSCG Jovanom Milovićem
Priredio: B. KADIĆ
PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA
U HERCEGOVINI 1875-1876.
Kneževi Srbije i Crne Gore treba da se sporazumiju
Priredio:
Slobodan ČUKIĆ
Prvih dana septembra (1875) Turci nastoje da ponovo osvoje kule između Gacka i Bileće; Husein-paša radi u tom smislu od 1. do 9. i uspostavlja komunikaciie na tom području. Pošto je zagospodario putevima, 11. šalje u grad kolonu od dvjesta konja sa opskrbom; pratnja su joj dva bataljona nizama; ustanici, raštrkani ali sakriveni u okolini, napadaju taj transport; 15. mu ide u pomoć vojska iz Trebinja, nakon što je 14. vodila borbu u Dabru i pretrpjela poraz; Turci napadaju Bileću, koju ustanici napuštaju da bi se povukli prema Ljubinju. Dolazi kraj septembra, a pop Žarko i dalje drži prolaze između Nove Varoši i Novog Pazara; Peko Pavlović je između Dubrovnika i Kleka, Ljubibratić kruži oko Trebinja. Konzuli, koji su krenuli iz Mostara 12. septembra, išli su uporedo u dva pravca i sišli u donju Hercegovinu da bi se sreli sa ustanicima i sa njima razgovarali; predstavnici Austrije, Italije i Njemačke pratili su dalmatinsku granicu; predstavnici Francuske, Rusije i Engleske došli su preko Stoca, Fatnice i Bileće. Na dan 17. septembra, Muri [?] Vasić, Lihtenberg i Durando, u ime Austrije, Njemačke i Italije, poslali su sljedeću poruku ustaničkim vodama:
Bitka kod Prapatnice završava se pobjedom ustanika. Nakon tog poraza, Husein-pašu, guvernera Trebinja, zamjenjuje Dervišev pomoćnik Selim-paša, a Ševketpaša dovodi u grad pojačanja. Smjenjuje se ministar rata Husein-Avni-paša, a na njegovo mjesto dolazi Riza-paša
no sužena, jer će on moći da kaže samo da se u tursku vladu nema povjerenja i da će se pregovarati samo sa velikim silama-jamcima. Hitna je stvar imati plan, i on će se utvrditi; za sada, jedina briga mora biti nabavka oružja; najzad, Srbiji i Crnoj Gori će se izjaviti da borba ima za cilj da se obje pokrajine ujedine sa kneževinama i da kneževi treba da se sporazumiju.
Obratimo pažnju na ovu posljednju odluku, koja pokretu naznačuje rješenje i zacrtava mu politički program; ona će biti polazna tačka za unutrašnje nesuglasice između glavara, na koje smo ukazali kada smo navodili najznačajnije ličnosti.
Pratili smo operacije do 24. septembra, utvrdili stanje otomanskih i ustaničkih snaga i dali neke biografske pojedinosti o vođama pokreta. Da vidimo kako se ustanak razvijao.
Dvadeset sedmog septembra, između Mostara i dalmatinske granice, na ljubuškom području, neka sela, do tada mirna i potpuno bez vojske, izjasnila su se za ustanak; u isto vrijeme ustanici su zauzeli grad Klobuk.
Djelo Šarla Irijarta publikovano je prvi put u Parizu 1876. godine. Kod nas ga je objavio sarajevski izdavač „Veselin Masleša” 1981. godine. Sa francuskog ga je preveo Vladimir Osipov
ći snabdijevati iz dana u dan samo putem ustaničkih straža. Mjesto konferencije biće odabrano na crnogorskoj ili austrijskoj granici. Članovi konferenciie biće evropski povjerenici; Turska neće biti zastupljena. Pozive će uputiti evropski povjerenici. U ime glavara, generalni opunomoćenik, Doktor Kosta Gruić.” U ovom periodu ustanka još
„Mihailu Ljubibratiću, Luki Petkoviću i Trifku Vukaloviću, u logoru Sjemač Do kod Bogojevića. Po nalogu naših vlada, molimo vas da nam odobrite sastanak s vama sa ciljem da raspravljamo o položaiu hrišćana u Hercegovini. Dolazimo na taj sastanak kao prijatelji, bez turskog odobrenja, bez vojnika i bez turske policije. Trebinje, 17. septembra 1875.”
Konzuli su 19. dobili sljedeći odgovor, pisan u Braveniku: „Mihailo Ljubibratić, Luka Petković, Trifko Vukalović ne mogu bez saradnje sa ostalim hercegovačkim vođama da prihvate razgovore sa konzulima velikih sila, pošto je sadašnji ustanak buna čitave Hercegovine. Treba vremena da bi se okupile sve vođe; prema tome, potrebno je primirje od nekoliko dana. U slučaju primirja, turska vojska će ostati na položajima koje bude držala na dan primirja, a Turci u Trebinju će se mo-
se vidi izvjesno slaganje među ustaničkim vodama; oni ne žele da djeluju jedni bez drugih i, navodno, teže zajedničkom cilju. Važno je napomenuti da su, nekoliko dana prije saopštenja konzula koje ih tretira kao zaraćenu stranu, vođe pokušale napor s ciljem da ustanku daju vrhovnog zapovjednika, i taj je pokušaj propao. Nekoliko dana prije toga koraka, svi oni koji se nalaze na čelu odreda od preko stotinu ljudi primili su tajanstveno saopštenje koje im nalaže da se 13. septembra nađu u manastiru Kosijerovo, između Bileće i Klobuka; predloženo je da se tamo izabere generalisimus, da se obrazuje privremena vlada, da se postigne saglasnost o strategiji vođenja vojnih operacija, o stavu prema diplomatiji i načinu pribavljanja oružja. Najzad, raspravljalo se o držanju prema Srbiji i Crnoj Gori. Ta burna skupština ništa nije riješila; preovladavao je crnogorski elemenat, ili se bar računalo da će knez Nikola, i mimo svoje želje, donositi lične odluke u pogledu
Od 2. do 12. oktobra 1875., novi guverner Trebinja i Ševket-paša planiraju i izvode pokret trupa čiji je cilj da se snabdiju Zupci, Duga i Nikšić. Trećeg im polazi za rukom da pošalju jednu kolonu prema ova posljednja dva mjesta, a 4. Ševket odlazi lično u Zupce
borbe, pa je odlučeno sljedeće: odgoditi izbor vrhovnog vođe do dana kada će se moći knez pozdraviti kao veliki vojvoda. Dotada će od osam glavara biti obrazovana privremena vlada; međutim, još nije došao čas da se oni imenuju; zasada će se, zbog zauzimanja stava prema diplomatiji, odrediti jedan vođa za Bosnu i jedan za Hercegovinu. Luka Vukalović (ovo je greška jer je Luka Vukalović umro 1873. godine, pa je vjerovatno riječ o Trifku Vukaloviću, prim. prir.) će dobiti puna ovlašćenja da pregovara s konzulima, ali su ta puna ovlašćenja neuobičaje-
Dvadeset osmog dolazi do nove komplikacije; Porta, ubijedena da će je Srbija napasti i da već sprema svoju ofanzivnu akciju, želi da se obezbijedi; ona zvanično najavljuje vladi u Beogradu da će zaposjesti jednu malu adu na Drini koja predstavlja važan strategijski položaj. Na drugoj obali rijeke odgovara se novim raspoređivanjem snaga; jedna brigada narodne vojske iz Jagodine pridružuje se srpskom osmatračkom korpusu smještenom prema Nišu; trupe kneževine grade dvanaest malih tvrđava naoružanih malokalibarskim topovima dopremljenim iz Kragujevca. Istovremeno, knežev ukaz poziva Narodnu skupštinu, koja obično drži sjednice u Kragujevcu, da zasjeda u samom Beogradu. Dvadeset devetog septembra vodi se žestoka bitka kod Prapatnice, jedna od onih u kojima su upotrijebljene najbrojnije snage, i ona se završava pobjedom ustanika. Nakon tog poraza, Husein-pašu, guvernera Trebinja, zamjenjuje Dervišev pomoćnik Selim-paša, a Ševket-paša dovodi u grad pojačanja. Smjenjuje se ministar rata Husein-Avni-paša, a na njegovo mjesto dolazi Riza-paša Sultan, da bi upotpunio mjere čiji je cilj da se ustanici urazume, odlučuje 2. oktobra da će poljoprivredno stanovništvo koje se bavi svojim radovima
biti oslobođeno plaćanja zaostalih poreza od prije 1. marta 1873. godine. Od 2. do 12. oktobra, novi guverner Trebinja i Ševket-paša planiraju i izvode pokret trupa čiji je cilj da se snabdiju Zupci, Duga i Nikšić. Trećeg im polazi za rukom da pošalju jednu kolonu prema ova posljednja dva mjesta, a 4. Ševket odlazi lično u Zupce. Ljubibratić, Peko i Milićević ujedinili su svoje odrede da bi se suprotstavili tom manevru; oni obazrivo napreduju uz dubrovačku granicu; Turci sa svoje strane oprezno idu prema svome cilju. Sedmog ulaze u Zupce a da se tri ustanička odreda koja su ih nadzirala nisu usudila da se suprotstave njihovom pohodu. Dvanaestoga, Ševket, potpuno bezbrižan i miran, pošto je opskrbio tvrđavice, hoće da zada odlučan udarac; on nastupa prema združenim odredima, stiže ih u Grabu, kod Ožupića i natjera njih dvije hiljade da se sklone u planinu. Taj period - prva polovina oktobra - koji je izgledalo da ide naruku turskim trupama, ipak postaje koban zbog finansijske mjere koju je preduzela Porta. Od 1. januara 1876. godine, u trajanju od petnaest godina, državna blagajna će plaćati kamate svoga duga napola u gotovom a napola u obveznicama sa kamatom od 5 odsto. Tom kobnom odlukom, koja će imati tako velikog uticaja na ukupna zbivanja u ovim pokrajinama, završava se aktivni period kampanje 1875. godine. Ući ćemo u snježni period; operacije se usporavaju na nekoliko dana; glavnina otomanske vojske ostaje raspoređena između Trebinja i Kleka, a ustanici koje je Ševket rastjerao 12. oktobra zadržavaju se u planini; međutim, 21. Ljubibratić pokušava još jedan napad protiv glavne tvrđave u Zupcima; 27. jedan izdvojen odred, koji jedva da broji dvjesta ljudi, napada turski bataljon između Gacka i crnogorske granice. (Nastavljase)
ba vremena da bi se
Rizapaša
Peko Pavlović
Mahmut Ševket-paša
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 34 Statuta Društva Domaća Trgovina d.o.o. Podgorica i člana 69 Zakona o igrama na sreću Republike Crne ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 052/04 od 02.08.2004, "Službeni list Crne Gore", br. 013/07 od 18.12.2007, 073/10 od 10.12.2010, 040/11 od 08.08.2011, 061/13 od 30.12.2013, 037/17 od 14.06.2017, 003/23 od 10.01.2023, 125/23 od 31.12.2023), izvršni direktor Društva dana 25.06.2025 donosi:
PRAVILA NAGRADNE IGRE „Conto i Club Plus poklanjaju“
1. Priređivač nagradne igre Conto i Club Plus poklanjaju „ „Domaća trgovina“ d.o.o.
PIB: 02440261, adresa Josipa Broza Tita 23a Podgorica (u daljem tekstu Organizator). 2. Ova nagradna igra se priređuje u cilju povećanja plasmana proizvoda putem Club Plus kartica u maloprodajnim objektima „Aroma i City“ marketima i „Conto“ diskontima, kao i još većeg zadovoljstva potrošača. 3. Vrijeme trajanja nagradne igre, nagrade i nagradni fond: Nagradna igra „Conto i Club Plus poklanjaju“ počinje od 05.07.2025. (00.00.00 po crnogorskom vremenu) do 05.08.2025. (23:59:59 po crnogorskom vremenu), a priređuje se u maloprodajnom objektu Conto 315 Bijelo Polje.
Nagrade su:
Pegla za kosu Rowenta 0 vrijednosti 39€
Blender NutriMax PRO, 1000, srebrni vrijednosti 119,99€
Pametni Air fryer 3,5L Xiaomi vrijednosti 104,9€
Pametni ovlaživač vazduha 2, Xiaomi vrijednosti 74,9€
Pametni prečišćivač vazduha 4 Lite, Xiaomi vrijednosti 189€
Robot usisivač X10, Xiaomi vrijednosti 499€
Ukupan nagradni fond iznosiće:
1.026,79 € sa PDV-om
Cjelokupan fond nagradne igre obezbjeđuje Domaća trgovina d.o.o. Podgorica 4. Način učestvovanja: Svi potrošači koji u periodu kada traje nagradna igra , obave trgovinu više od 15,00 eura u mpo Conto 315 u Bijelom Polju i provuku bar kod Club Plus kartice ili aplikacije nakon kupovine i fiskalni račun na kome su napisali ime, prezime i broj telefona odlože u kutiju namjenjenu za nagradnu igru u marketu, steći će pravo učešća u nagradnoj igri Svi korisnici Club Plus kartice obavezni su skenirati Club Plus karticu ili aplikacije prilikom svake kupovine od 15 ili više eura i odložiti račun sa imenom, prezimenom i brojem telefona kako bi ostvarili pravo na učešće u nagradnoj igri. Ime, prezime i broj telefona na računu se moraju poklopiti sa imenom, prezimenom i brojem telefona koji su uneseni na Club Plus nalog. Izvlačenje dobitnika će se obaviti dana 07.08.2025.g. u 13h, u prisustvu komisije, slučajnim izborom računa iz kutije i provjerom validnosti Club Plus naloga korisnika, u mpo Conto 315 u Bijelom Polju. Organizovanje, sprovođenje i praćenje regularnosti nagradne igre pratiće komisija u sledećem sastavu:
1. Elena Jovović - Predsjednik komisije
2. Sanja Milić- Član
3. Bosanka Šćekić - Član
5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri: Svako fizičko lice, crnogorski i strani državljanin sa boravištem ili prebivalištem u Crnoj Gori, sa navršenih 18 godina na dan započinjanja nagradne igre, ima pravo da učestvuje u nagradnoj igri.
Pravo da učestvuju u nagradnoj igri nemaju zaposleni kod Organizatora, kao ni njihova uža porodica. Ista osoba nema prava da preuzme više od 1 nagrade. U slučaju da neko od odabranih računa zbog nepoštovanja pravila nema prava da preuzme nagradu, proces od abira ćemo za istu ponoviti.
6. Objava pravila i rezultata, odnosno dobitnika nagrade: Pravila nagradne igre će biti objavljena u dnevnom listu „Pobjeda“ nakon dobijanja Rješenja od Uprave za igre na sreću Crne Gore, a prije početka nagradne igre. Rezultati dobitnika će biti objavljena u roku od 7 dana od završetka nagradne igre, u istom listu, kao i na internet stranici www.aromamarketi.me najkasnije u roku od 15 dana od dana izvlačenja dobitnika nagrada. Dobitnici će biti i kontaktirani telefonskim putem nakon izvlačenja radi preuzimanja nagrade. Ukoliko dobitnik nagrade, bude spriječen da preuzme istu, može ovlastiti drugo lice, da nagradu podigne u njegovo ime. Ovlašćenje za preuzimanje nagrade, mora biti ovjereno od strane notara ili suda.
7. Rok za preuzimanje nagrada: Rok za podizanje nagrada je 30 dana od dana izvlačenja i iste dobitnici nagrada mogu preuzeti radnim danom od 08 do 16 h u sjedištu priređivača u ul. Josipa Broza Tita 23 a Podgorica. Ukoliko doditnik nagrade ne preuzme nagradu u pomenutom roku, isti gubi pravo na nagradu
8. Rješavanje spora: Eventualne sporove između učesnika nagradne igre i organizatora nagradne igre rješavaće Privredni sud Crne Gore.
9. Uslovi pod kojima se nagradna igra može prekinuti: nagradna igra se može prekinuti u slučaju više sile.
10.Učestvovanjem u nagradnoj igri svi učesnici prihvataju ova pravila igre.
11.Nagrade iz nagradne igre ne mogu se zamijeniti za protivrijednost u novcu.
12.Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500€, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca DOO Komunalno Nikšić, adresa Dragice Pravice bb-Nikšić, protiv izvršnog dužnika Vujović-CO doo, Podgorica, adresa Neznanih junaka 19A, PIB:02848023, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 270,95€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 02.07.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Vujović-CO doo, Podgorica, PIB:02848023, sa poslednjom poznatom adresom Neznanih junaka 19A, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1869/24 od 26.12.2024.godine sa pratećom dokumentacijom. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 02.07.2025. godine
Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r
Poslovni broj: Iv. 1176/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO CEDIS PODGORI- CA, ul. Ivana Milutinovića br. 12, PIB 03099873, protiv izvršnog dužnika MUSOVIĆ ĆEMAL, ZOGANJE, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 245,18 eura, dana 01.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik MUSOVIĆ ĆEMAL, ZOGANJE, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.1176/25 od 27.03.2025 .godine i rješenje o troškovima od 01.07.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r
Poslovni broj: Iv. br 1246/24 Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice , protiv izvršnog dužnika Witt Alexander iz Bara, Ivana Cankara, zg. 1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 021912 od 03.07.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.07.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Witt Alexander iz Bara, Ivana Cankara, zg. 1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 021912 od 03.07.2024. godine Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 06.06.2025 godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.07.2025. godine
Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca CKB BANKA AD PODGORICA, BULEVAR REVOLUCIJE 17,protiv izvršnog dužnika ZORAN LEKIĆ, BAR, KOMARNO BB, radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu izvršne isprave ,u smislu člana 45.ZIO-a, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora Društva za 2025. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 25.07.2025. godine. e-mail: higijena@t-com.me
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
Poslovni broj: Iv. br. 533/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Lovćen auto” Podgorica/ Novaka Miloševa 6/2, koga zastupa izvršni direktor Ratko Babić, protiv izvršnog dužnika Gavrilović Marina iz Bara, Bulevar Revolucije 2, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2023-183-801823, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.07.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Gavrilović Marina iz Bara, Bulevar Revolucije 2, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2023-183-801823. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 15.05.2025. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.07.2025. godine.
Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnih povjerilaca CKB BANKA AD PODGORICA, BULEVAR REVOLUCIJE 17),protiv izvršnog dužnika ZORAN LEKIĆ, BAR, KOMARNO BB, a istome nije bilo moguće uručiti dopunsko rješenje o izvršenju IVM-462/2014 od 27.09.2024.godine. Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja dopunskog rješenja o izvršenju IVM-462/2014 od 27.09.2024.godine.
Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli ,ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvršitelj Branka Samardžić
Na osnovu člana 29, 31, 33 i 34 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (»Službeni list CG« broj 44/10), člana 2 Odluke o davanju u zakup zemljišta putem prikupljanja ponuda radi postavljanja privremenih objekata u skladu sa Odl ukom o donošenju programa privremenih objekata na teritoriji opštine Nikšić ( » Službeni list CG -opštinski propisi« broj 14/25) Odluke o donošenju programa privremenih objekata na teritoriji opštine Nikšić ( » Službeni l ist CG-opštinski propisi« broj 64/24), Direkcija za imovinu Opštine Nikš ić, o b a v lj u e
za davanje
49
50
52
55
60
62
63
64
66
69
70
74
75
80
82
84
133
38
OBAVJEŠTENJE za zainteresovanu javnost
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG”,br 75/18) Sekretarijat za urbanizam obavještava zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta Almiri Koćić, donijeto rješenje broj: 07-322/253626/3 od 26.06.2025. godine, kojim je utvrđeno da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “LOKALNOG OBJEKTA OD OPŠTEG INTERESA – OBJEKAT PRIVREDNOG RAZVOJA - SKLADIŠTE”, na katastarskoj parceli broj 322/10, KO Tuzi, u Kućama Rakića, Opština Tuzi. Uvid u predmetno rješenje može se izvršiti na veb sajtu Opštine Tuzi www. tuzi.org.me.
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da za projekat “LOKALNOG OBJEKTA OD OPŠTEG INTERESA – OBJEKAT PRIVREDNOG RAZVOJA - SKLADIŠTE”, na katastarskoj parceli broj 322/10, KO Tuzi, u Kućama Rakića, Opština Tuz, nije portrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Protiv navedenog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Tuzi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja, a preko ovog organa.
Smrću našeg poštovanog druga, predsjednika Podružnice penzionisanih službenika MUP-a Ulcinj izgubili smo časnog čovjeka.
Ostaće nam u trajnoj uspomeni.
Iskreno saučešće porodici.
UDRUŽENJE PENZIONISANIH SLUŽBENIKA MUP-a
Na osnovu člana 29 stav 1 i 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list Crne Gore”, br. 18/11 52/16), Odbor direktora Akcionarskog društva za proizvodnju i trgovinu „POLIPAK“ A.D. BIJELO POLJE, sa sjedištem na adresi Industrijska bb, Bijelo Polje objavljuje sljedeće: MIŠLJENJE O OBAVEZNOJ JAVNOJ PONUDI ZA PREUZIMANJE AKCIONARSKOG DRUŠTVA ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU “POLIPAK” A.D. BIJELO POLJE 1)Mišljenje o vrsti visini ponuđene naknade U javnoj ponudi za preuzimanje Sticalac Društvo sa ograničenom odgovornošću „EUROLES“ – Bijelo Polje je akcionarima Akcionarskog društva za proizvodnju i trgovinu „POLIPAK“ A.D. Bijelo Polje ponudio 4,1910 eura po akciji.
U obaveznoj javnoj ponudi za preuzimanje akciija Akcionarskog društva za proizvodnju trgovinu “POLIPAK” A.D. Bijelo Polje, sa sjedištem na adresi Industrijska bb, Bijelo Polje, matični broj: 02026244, registarski broj 40004450 (u daljem tekstu: Emitent) Društvo sa ograničenom odgovornošću „EUROLES“ – Bijelo Polje, matični broj: 02759586, registarski broj 50537962 (u daljem tekstu: Sticalac) ponudila je preuzimanje svih preostalih 15.917 akcija sa pravom glasa Emitenta po cijeni od 4,1910 eura po akciji, utvrđenoj po osnovu člana 17 stav 1 alineja 1 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava. S obzirom da se akcijama Emitenta trgovalo manje od 15 dana u periodu tri mjeseca prije dana nastupanja obaveze objavljivanja javne ponude za preuzimanje, Sticalac je u skladu sa članom 17 stav 1 alineja 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava angažovao ovlašćenog revizora Ilinku Vuković (licenca broj 042) ovlašćenog procjenjivača Nišavić Marka (licenca broj REV-ME/IOPCG/2025/5 koji su uradili Elaborat o fer vrijednosti akcija Emitenta koja iznosi 2,2000 EUR po akciji. Odbor direktora Emitenta je mišljenja da cijena po kojoj je Sticalac stekao akcije Emitenta u posljednjih deset mjeseci prije donošenja Odluke o preuzimanju Emitenta odražava stvarnu odnosno tržišnu vrijednost (sadašnju i/ili buduću) Emitenta budući da procijenjena fer vrijednost akcija utvrđena Elaboratom od strane ovlašćenog revizora i ovlašćenog procjenjivača niža od stvarne tj tržišne vrijednosti postignute u transakciji kupoprodaje većinskog paketa akcija od prodavca ISON doo Beograd. S obzirom na gore navedeno, Odbor direktora Emitenta smatra da je ponuđena cijena u skladu sa odredbama člana 17 stav 1 alineja 1 3 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, a što potvrđuje Rješenje Komisije za tržište kapitala broj 07/2-2/7-25 od 24.06.2025. godine, kojim se odobrava objava Prospekta za preuzimanje u skladu sa Odlukom Sticaoca. Sticalac je u svojoj ponudi za kupovinu akcija vlasnicima ponudio gotovinu. Smatramo da je u pogledu modaliteta roka plaćanja, gotovinska isplata u roku propisanom zakonom prihvatljiva. Odbor direktora Emitenta ističe da se ovo mišljenje o vrsti i visini i primjerenosti naknade ne može ni u kojem slučaju smatrati investicionim savjetom akcionarima u pogledu prihvatanja ili neprihvatanja obavezne javne ponude za preuzimanje Emitenta, pa se akcionari upućuju na donošenje sopstvene odluke o primjerenosti naknade. 2) Mišljenje o namjeri sticaoca u pogledu budućeg poslovanja emitenta kojeg preuzima; Po navodima iz Prospekta, Sticalac ulazi u javnu ponudu za preuzimanje akcija Emitenta kako bi poboljšao efikasnost poslovanja i na taj način lakše ostvario zacrtane ciljeve po pitanju dostizanja željenog nivoa profitabilnosti. Sticalac nema namjeru da mijenja djelatnost Emitenta već mu je fokus na aktivnostima daljeg ulaganja u rekonstrukciju objekta u vlasništvu Emitenta kako bi stvorio preduslove za dalje proširenje kapaciteta kao za dalji rast razvoj. S obzirom na navedeno Odbor direktora je mišljenja da je namjera Sticaoca u pogledu budućeg poslovanja Emitenta koju je Sticalac naveo u ponudi za preuzimanje, ostvariva u odnosu na Emitenta. 3) stav o strateškim planovima sticaoca u odnosu na emitenta mogućim posljedicama implementacije tih planova na politiku zapošljavanja radnopravni status zaposlenih kod emitenta, kao na moguće promjene vezane za mjesta u kojima emitent obavlja djelatnost; Sticalac je u javnoj ponudi za preuzimanje naveo sljedeći stateški plan u odnosu na emitenta: „Strateški planovi Sticaoca su vezani prevashodno za rekonstrukciju adaptaciju objekata u cilju njihovog stavljanja u funkciju uvećanja njihove vrijednosti a sve u cilju proširenja sopstvenih proizvodnjih kapaciteta otavaranja novih radnih mjesta.“
Odbor direktora Emitenta smatra da Sticalac ima finansijsku snagu da sprovede planove budućeg poslovanja Emitenta izražene u Prospektu sa posebnim naglaskom na važnost razvoja i ulaganja u društvo, kako je to navedeno u Prospektu. Sticalac je u svom Prospektu naveo da sprovođenje strateških planova u vezi sa Emitentom neće imati značajne posljedice na zaposlene mjesto obavljanja poslovnih aktivnosti Emitenta.
Razmatrajući navedeni stav Sticaoca u vezi politike zapošljavanja radno-pravnog statusa radnika Emitenta, Odbor direktora zaključuje da je takav stav podrška već sprovedenim planovima Odbora direktora Emitenta u vezi sa zapošljavanjem, budući da se neće mijenjati politika zapošljavanja koja je do sada bila usmjerena na zapošljavanje što kvalitetnijih stučnijih kadrova, zbog čega daje podršku istom. Odbor direktora smatra da, s obzirom na mjesto u kojem Emitent obavlja svoju djelatnost, te na specifičnosti djelatnosti Emitenta, ova obavezna javna ponuda za preuzimanje neće uticati na promjenu mjesta obavljanja djelatnosti Emitenta, te će ono dalje nastaviti da obavlja djelatnost u sjedištu Društva.
4) izjave članova odbora direktora o namjeri prihvata ili odbijanja javne ponude za preuzimanje, ukoliko posjeduju akcije emitenta; Članovi Odbora direktora Emitenta ne posjeduju akcije Emitenta, pa nema osnove za izjašnjenje članova odbora direktora o namjeri prihvatanja ili odbijanja javne ponude za preuzimanje.
5) izjave članova odbora direktora o postojanju njihovog sporazuma sa sticaocem u vezi sa javnom ponudom za preuzimanje i sadržaj takvog sporazuma, ako sporazum postoji; Odbor direktora Emitenta izjavljuje, da ne postoji sporazum nijednog člana Odbora direktora Emitenata sa Sticaocem u vezi sa obaveznom javnom ponudom za preuzimanje akcija.
Prije objavljivanja ovog Mišljenja, Odbor direktora Emitenta je ovo mišljenje dostavio u skladu sa odredbama člana 29 stav 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava zaposlenim u Emitentu, odnosno predstavnicima zaposlenih i uputio ih na njihovo pravo da u roku od tri dana od dana dostavljanja mišljenja daju svoje mišljenje o javnoj ponudi za preuzimanje Emitenta. 6) druge podatke koje organ upravljanja emitenta smatra značajnim. Mišljenje Odbora direktora Emitenta o obaveznoj javnoj ponudi za preuzimanje objaviće se na isti način na koji je objavljen Prospekt za obaveznu javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva za proizvodnji i trgovinu “POLIPAK” A.D. Bijelo Polje, u skladu sa odredbom člana 29 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava dostaviti Komisiji za tržište kapitala Montenegroberzi AD Podgorica.
Predsjednik Odbor direktora Lefteris Kannaourides, s.r
Broj: 01-08-06-615/25-1638/2 Podgorica, 03.07.2025. godine
U skladu sa članom 26 Zakona o mladima (“Sl. list CG”, br. 25/19) i članom 5 Pravilnika o načinu funkcionisanja omladinskih servisa i obavljanju administrativno-tehničkih poslova potrebnih za njihovo funkcionisanje (“Sl. list CG”, br. 09/20), Ministarstvo sporta i mladih raspisuje JAVNI POZIV
za angažovanje lica za obavljanje administrativno-tehničkih poslova potrebnih za redovno funkcionisanje omladinskih servisa u opštini Zeta
Obavljanje administrativno-tehničkih poslova potrebnih za redovno funkcionisanje omladinskog servisa podrazumijeva:
•svakodnevni rad u omladinskom servisu; •rad na sprovođenju omladinskih aktivnosti u skladu sa Planom i programom rada omladinskog servisa;
•poslove koji se odnose na ustupanje omladinskog servisa;
•sačinjavanje izvještaja o radu omladinskog servisa;
Pravo učešća na javnom pozivu ima lice koje ima:
•crnogorsko državljanstvo; •prebivalište u Crnoj Gori; •najmanje IV nivo kvalifikacije obrazovanja;
•ne više od 30 godina života.
Uz Prijavu na javni poziv, koja čini sastavni dio ovog javnog poziva, potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju:
•uvjerenje o državljanstvu; •uvjerenje o prebivalištu;
•dokaz o završenom nivou obrazovanja i •biografiju, koja pored ličnih podataka treba da sadrži podatke o obrazovanju, stručnom usavršavanju, posebnim oblastima znanja i vještina koje lice posjeduje.
Sa licem koje ispunjava uslove javnog poziva obavlja se usmeni intervju, na osnovu kojeg se vrši odabir lica za obavljanje administrativno-tehničkih poslova.
Nakon sprovedenog intervjua sa licem za obavljanje administrativno-tehničkih poslova zaključuje se ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze.
Prijave na javni poziv sa neophodnom dokumentacijom dostavljaju se neposredno, predajom na arhivu Ministarstva sporta i mladih, svakog radnog dana od 08:00h do 10:00h i od 12:00h do 14:00h, putem elektronske pošte na e-adresu ms@ms.gov.me ili poštom na adresu: Ministarstvo sporta i mladih, Podgorica, ul. Svetlane Kane Radević br.3, sa naznakom „Za javni poziv – Administrativno-tehnički poslovi u omladinskom servisu”.
Prijave na javni poziv se podnose u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva na zvaničnoj internet stranici Ministarstva sporta i mladih, zaključno sa 18.07.2025. godine. Napomena: Prilikom izbora prioritet će imati kandidati čije je prebivalište u opštini u kojoj se nalazi omladinski servis za koji je raspisan ovaj javni poziv.
Umro je naš drug
RADOVAN VUKOVIĆ
OBAVJEŠTENJE
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
SLOBODAN Milanov NIKOLIĆ
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Sahrana je obavljena u krugu porodice. OŽALOŠĆENI:
sestra MARINA, sestričina MILENA sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 1. jula 2025. godine napustio nas je naš dragi
Tužnim srcem javljamo da je poslije kraće i teške bolesti dana 2. jula 2025. u 88. godini preminuo naš voljeni
SVETOZAR Jovanov OTAŠEVIĆ
Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu uže porodice.
OŽALOŠĆENI:
supruga ANĐA, ćerka TATJANA, sin BOJAN, unuk MIRKO-JELO, snaha VALENTINA i praunuka MINA
S tugom i žalošću obavještavamo vas da je tragično stradala u 78. godini
SMILJA Ilije ERAKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli u Spužu 3. jula od 12 do 20 časova i 4. jula od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na groblju Gornji Martinići u 15 časova.
ОŽАLОŠĆЕNI: suprug ILIJA, sinovi DUŠAN, STANKO, MIRKO, kćeri DUŠANKA, STANA, MIRA, NEDA, braća KRSTO, MIHAILO, GOJKO, NIKOLA, sestra IKA, snahe SVETLANA i ŽELJKA unučad, praunučad i ostala porodica
RADOVAN VUKOVIĆ
Moj vjerni drug, moj drugi otac... Čuvaću tetku, a ti od gore pazi na sve nas... Tvoj OGI
Posljednji pozdrav
RADOVAN Dušana VUKOVIĆ
Pamtićemo te s ljubavlju i poštovanjem kao čovjeka velikog srca.
Snaha LJILJA, CICA, SAŠA i VLADIMIR
ВУК, МАКСИМ и НАЂА, праунучад, сестрићи, сестричне, братанићи, братаничне
и БЕЗМАРЕВИЋ
RADOVAN VUKOVIĆ
Zauvijek si otišao, a mi još uvijek čekamo da ti čujemo glas.
Sa velikom tugom i slomljenim srcem ostavio si tišinu i prazninu koju ništa ne može ispuniti. Za sve što bude dolazilo, falićeš.
Tvoji:
ćerka VIOLETA, zet HASAN, unuci SKENDER i ALEN
Ljubavi moja
Sa neizmjernim bolom u srcu obavještavamo rođake i prijatelje da je 1. jula 2025. godine ispustio svoju plemenitu dušu naš voljeni
Sahrana dragog nam pokojnika obavljena je 2. jula u krugu uže porodice na gradskom groblju Čepurci.
OŽALOŠĆENI: sin NIKOLA, sestra LJILJANA, sestrići VLADIMIR i MARKO, sestrične VLADANA i MILICA i ostala mnogobrojna porodica
Dragi tata
VUKOVIĆ
Ne odlaze oni koji ostaju u srcima onih koji ih vole. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoj sin PREDRAG sa porodicom
RADOVAN VUKOVIĆ
36 godina si mi bio i muž i sin i brat u skladnom životu punom ljubavi i poštovanja... Kako ću sada sama bez svega toga? Čekaj me, i ovaj rastanak će biti privremen dok se ponovo ne sretnemo i nastavimo našu ljubav. Tužna i pretužna tvoja SONJA 60
Posljednji pozdrav dragom komšiji i prijatelju
RADOVANU VUKOVIĆU
Pamtićemo te po vedrom duhu koji će nam nedostajati, spremnosti da pomogneš. Porodica PEROVIĆ
73
53
Posljednji pozdrav
SVETOZAR ĐURAŠKOVIĆ od NEVENKE JOVIĆEVIĆ sa porodicom
82
RADOVAN
DRAGI - CRNI Nikole STANIŠIĆ
3. jul 2025.
Sa dubokim poštovanjem, opraštamo se od
TOMANA -TOŠKA ZECA
Dragi Toško, pamtićemo tvoju plemenitu dušu i srdačnost Tvojih dočeka.
MIRO i TANJA RAIČEVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom ocu
DRAGOM – CRNOM STANIŠIĆU
Pajo, Iskreno da ti kažem, nisam ni svjestan da te nema. Prebrzo se sve meni to izdešavalo.
Prvo hoću samo da ti kažem srećan rođendan, za mene si i dalje tu, i da ću svaki dan i dalje da te zovem i da ću svaki dan do kraja života da pričam sa tobom i da se savjetujem. Niko ne zna i niko ne može nikad da sazna što smo sve ja i ti prošli, čemu si me sve naučio i koliko smo ti i ja bili ponosni jedan na drugog i kad ništa nismo imali.
Pošao sam ovamo i evo tri godine dao sve i više od toga samo da dočekam dan da se vratim da sa tobom uživam i da probam bar malo da ti se odužim, ali eto, moj Pajo, opet život nije fer ispao prema nama. Samo ti i ja možemo da znamo što smo bili jedan za drugog i što znači ostati i biti drug do kraja. Samo hoću da znaš da si napravio pravog ratnika i pravog momka, da mi ništa u životu kroz tebe nije strano, da ništa više ne može da me iznenadi, i da ću samo još jače da nastavim da gazim i da se borim za nas. Otišao si spokojan jer si siguran u mene i u moje riječi to znam, a ja ti garantujem da ću svaku svoju riječ da ispunim po cijenu života. Ponosan sam što sam ti sin jedini, idolu moj, Njole legendo.
Volim te i ti to znaš, iako to nikad jedno drugom nismo rekli. Izvini što sam odužio, znam da to nisi volio. Kao što bi ti rekao, „idemo dalje u gard“.
Tvoj NIKOLA
Posljednji pozdrav zetu
TOMANU-TOŠKU ZECU
Neizbrisiv i vječan je tvoj trag u mom životu.
LJUBO LEKIĆ sa porodicom
Posljednji tužni pozdrav našem dragom
ĐOKU MILIĆU
Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.
Tvoje sestre DESANKA i LJUBICA sa porodicama
Preminuo je moj brat od tetke
TOMAN ZEC
Dragi Toško, počivaj u vječnom miru. Iskreno žali za njim
BOŽIDAR PAJOVIĆ sa porodicom
Hvala ti na svemu što si nam nesebično pružila. Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.
Tvoji ZOKO i MARINA
Posljednji pozdrav majki i baki
Bila si majka koja je sve znala i sve mogla. Bila si baka koja je svaki trenutak ispunjavala ljubavlju i pažnjom. Potrudiću se da svojoj djeci budem ono što si ti bila meni - utočište, snaga i ljubav do posljednjeg dana. Čuvamo te od zaborava.
64
Dragi moj ujo
DRAGI STANIŠIĆ
Bolest te otrgla iz mog zagrljaja. Da se od ljubavi živi, ti bi od moje živio vječno. Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u mom srcu. Volim te beskrajno i hvala na svemu, veliki moj ujače.
Tvoja VLADANA
Tvoja MARINA, zet RADE i unučad TADIJA i TENA
Sa poštovanjem i tugom opraštamo se od naše drage
MILE KOSTIĆ
Ostaju lijepa sjećanja i zahvalnost za godine iskrenog prijateljstva.
RADOJE RADULOVIĆ sa porodicom
77
Majko
DRAGINJA
Rekla si svi ste mi zdravo i svi ste mi dobro, ja sad idem. Mi znamo da će tvoja duša u blaženstvu carovati!
Volimo te,
DADO, SANJA i LELA
75 Mojoj babi
MILOJ
Hvala za bezbrižno djetinjstvo, srećno odrastanje i bezgraničnu ljubav.
Zauvijek u mom srcu!
Tvoj unuk ŠĆEPAN
76 Draga baba
MILA
Zahvalna na svakoj Vašoj riječi, stisku ruke, zagrljaju, podršci i ljubavi koju ste mi pružali. Sa ljubavlju i velikim poštovanjem VANJA
79
U svim našim srcima zauvijek.
Volimo te i ne zaboravljamo: MARKO, JELENA, NEMANJA, MAJA i praunučad tvoja JANKO, NIKŠA, MILA, MATIJA, KOSTA i DANILO
Posljednji pozdrav snahi, jetrvi i strini
MILI Radovoj KOSTIĆ
Pažnjom koju si mi poklanjala zaslužila si moju doživotnu zahvalnost i trajno sjećanje na tvoje plemenite osobine. Đever BANJO KOSTIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj MILI KOSTIĆ
Sjećanje na tebe živjeće vječno. Počivaj u miru.
DRAGIĆ sa porodicom
71 Dragom prijatelju
SVETU OTAŠEVIĆU
S tugom i poštovanjem se opraštamo od tebe. MIJO BOŠKOVIĆ sa porodicom
Voljeni naš
SVETO
Opraštamo se od tebe sa velikom tugom. Svojim časnim životom utkao si u nas vrijednosti koje će nam dati snage da se izborimo sa neizmjernim bolom koji sada osjećamo.
Ideš u vječni zagrljaj našem Jošu. Neka vaše duše pronađu spokoj uz anđele, u carstvu nebeskome.
Sa ponosom ćemo čuvati uspomene na zajedničke trenutke. Živjećete vječno u našim srcima.
ANĐA, TANJA i BOJAN
65
62 SVETOZAR OTAŠEVIĆ
Dragi ujače, Teško je pronaći prave riječi kada odlazi neko ko je bio mnogo više od ujaka - naš uzor i oslonac.
Tvoja ljubav, mudrost i toplina ostavili su neizbrisiv trag u našim životima.
Hvala ti što si nas uvijek podržavao, savjetovao i volio bezuslovno.
Počivaj u miru, dragi ujače. Volimo te i zauvijek ćemo te nositi u srcima.
Tvoji VESKO i VLADO KAŠĆELAN i VESNA PUNOŠEVIĆ
42 Navršava se godina dana od kada nije sa nama naša voljena majka, svekrva i baba
RADMILA – CICA POPOVIĆ
U našim srcima živiš kroz uspomene i poštovanje koje si zaslužila.
Tvoji: GORAN, DANIJELA, NINA i MAJA
MILA
Tico moja, Midžute naš
Baba MILA
Dragom ocu
3. jul 2025.
54
MILOŠU ŽUGIĆU
Sjećanje na tebe je uvijek prisutno. U srcu te čuvaju tvoji najmiliji.
Ćerka CECA sa porodicom
Došao je dan kada se opraštamo od tebe. Za mene i tebe, đede, nema tog teksta i novina u kojima bih mogao napisati moju i tvoju povezanost, ljubav, pažnju i sve... Ti ideš našem Jošu u vječni zagrljaj i čuvaj ga. Ostaje ono tvoje u meni dok se opet ne sretnemo, moj Ćeka.
Falićeš nam i Valentini i Mini. Valentina će te uvijek pamtiti po dobru, ljubavi i plemenitosti koju si nesebično pružao od kada je u naš dom došla. A tvoja Mina će te uvijek pamtiti i sve troje te vječno čuvamo od zaborava. Volimo te...
Tvoji MIRKO-JELO, VALENTINA i MINA
Godina dana je prepuna bola i tuge od kada nije sa nama moj jedini brat
Brate moj, srce mi je prepuno bola, tuge i čežnje za tobom.
Mnogo mi fališ, vrijeme ne umanjuje moju bol, samo navikavanje da nijesi više tu.
Nijesam te mogla sačuvati od smrti, ali ću te čuvati od zaborava, jer smrt je jača od života, ali ne i od ljubavi prema tebi.
Sada, brate, hodaj po nebeskim rajskim vrtovima, jer ti si bio čista rajska duša.
Navršavaju se četiri godine od smrti našeg dragog
Sin VOJIN sa porodicom 55
MILOŠA Đorđija ŽUGIĆA
Dani i godine prolaze. A sjećanja na tebe ostaju.
Voli te tvoja neutješna sestra VJERA
MILOŠ Dragutinov ĐURIČKOVIĆ
Dragi naš Miloše, teško je i preteško prihvatiti da si nas napustio. Naša bol i tuga za tobom se ne mjeri vremenom koje je prošlo, niti riječima koje ti pišemo. Tvoje veliko, toplo i iskreno srce bilo je dom za sve nas, za tvoju porodicu, prijatelje, kumove i saradnike.
U tvom domu je ostala praznina i tišina koja boli, ostale su suze, čežnja i želja za tobom.
Hvala ti za dobrotu, pažnju i ljubav koju si nam pružao. Hvala ti za časno ime koje si nam ostavio.
U doživotnom bolu za tobom,
TVOJA PORODICA
Tužno sjećanje na naše drage
Deset je godina od smrti našeg brata Željka, 26 godina od smrti majke Ljubice i 16 godina od smrti oca Milisava.
Sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvaćemo uspomenu na vas.
Vaši: LJUBISAV, LIDIJA i ZORICA sa porodicom
56 4. 7. 2024 – 4. 7. 2025.
ILIJE JANKOVIĆA
Prođe godina od tvog odlaska, koji je ostavio neizbrisiv trag i prazninu u našim srcima.
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već najljepše uspomene.
Bio si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote i plemenitosti i ostavio nas ponosne na tvoj časni i plemeniti život. Tvoju iskrenu i čistu dušu ćemo zauvijek pamtiti i nosićemo te u našim srcima. Ostavio si najljepše uspomene koje žive u nama i koje će vječno trajati. Nedostaješ i nikada te nećemo zaboraviti.
Porodica će 4. jula u 9 časova posjetiti i zaliti suzama Ilijinu vječnu kuću na seoskom groblju u Bobiji.
Tvoji: BOGDAN, MITAR i SNEŽANA
ILIJA JANKOVIĆ
Brate moj, godina prođe, a i dalje isto boli tvoj odlazak. U meni nikad umrijeti neće tvoje riječi i savjeti kojima si mi davao snagu i podršku čitavog života. Idžo moj, bio si više od brata, Tini i Luki više od ujaka. Teško je, brate, živjeti bez tebe i tvoje ljubavi. Zauvijek živiš u najljepšim uspomenama. U mom si suznom oku, u svakom danu si prisutan. Znam da me i dalje bodriš sa svojih visina rajskog odredišta. Zauvijek ponosni na tebe, čuvamo te od zaborava.
Tvoji: RADMILA, TINA, LUKA i ŽELJKO
Godina je dana od smrti našeg oca i supruga
ILIJA
Dana 3. jula 2025. godine navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš
Portonovi najavljuje julske događaje
Jul u Portonovom donosi bogat program aktivnosti na otvorenom. U jedinstvenom ambijentu, posjetioci svih generacija moći će da uživaju u događajima osmišljenim da zadovolje duh, tijelo i čula.
Za sve ljubitelje joge, svake srijede se organizuju organizuju joga časovi na otvorenom, na atraktivnoj lokaciji Portonovi Helipada. Uz predivan pogled i mirise mora, učesnici će imati priliku da se opuste i regenerišu, uz stručno vođenje i u malim grupama od po maksimum 15 učesnika. Sesije se održavaju u večernjim satima od 19:30h. Potrebna je prethodna registracija, a kotizacija iznosi 10 eura.
Za one koji preferiraju dinamičniji pristup, tu su i funkcionalni treninzi na otvorenom, koji se održavaju četvrtkom od 19:30h na istoj lokaciji ali sa drugačijim fokusom - snaga, kondicija i energija. Treninzi traju 50 minuta, a broj mjesta je ograničen na 16 učesnika.
Portonovi i ovog ljeta misli na najmlađe: Portonovi Aqua Fun, zakazan za 13. jul, vraća se s još bogatijim programom razi-
granih aktivnosti na vodi. Djeca uzrasta od 4 do 12 godina moći će da uživaju u timskim igrama, štafetama, klizanju po vodenim stazama i velikoj vodenoj bitci, sve to u dva termina prilagođena uzrastu djece. Kotizacija iznosi 10 eura po djetetu, a broj mjesta je ograničen, pa se preporučuje pravovremena prijava putem linka https:// live.3hercegnovi.me/ event/PAF25_1/register.
I ovog mjeseca fokus je na muzici. U nedjelju, 20. jula, Petar Grašo će održati veliki koncert na Portonovi Marina trgu. Emotivni glas i prepoznatljiva energija ovog regionalnog izvođača obećavaju noć ispunjenu hitovima, emocijama i autentičnom atmosferom pod otvorenim nebom. Noć će otvoriti Emil Fetahović bend, koji je poznat po moćnim nastupima i bogatom muzičkom repertoaru, od rok klasika do regionalnih hitova uz dozu disko i fank zvuka. Koncert počinje u 19:30 i ulaz na koncert je besplatan.
Za kraj jula, rezervisana je najsofisticiranija noć ljeta - Portonovi veče vina, koja će se održati u subotu, 26. jula. Ovaj tradicionalni događaj okuplja ljubitelje
vina i dobrog raspoloženja, a u saradnji sa Compania de Vinos Montenegro, posjetiocima će biti predstavljena pažljivo birana selekcija domaćih i internacionalnih vina. Veče će upotpuniti energični nastup benda Perpetuum Mobile, a karte se mogu kupiti online po cijeni od 40 eura, dok će na dan događaja iznositi 50 eura.
Za više informacija, pratite zvanični kalendar rizorta https://portonovi.com/ me/annual-calendar. Vidimo se u Portonovom!