Dnevni list POBJEDA 09.05.2025

Poslanici DPS-a i SD-a predali inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine

Mandić: Zabrinuo bih se da

dobijem aplauze i pohvale od Mila Đukanovića

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je na konferenciji za medije, nakon predaje prijedloga za razrješenje Andrije Mandića, poručio kako su on i institucije „podigli teški zid ćutanja zbog pokušaja ubistva koje je počinio Danilo Mandić“ te kako taj čovjek više ne može biti na čelu parlamenta. Mandić je, sa druge strane, odgovorio da su se predstavnici DPS-a, po ko zna koji put, obrušili na njega i njegovu porodicu u pokušaju da mu prišiju raznorazne zloupotrebe

PODGORICA – Prijedlog za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog uništavanja pozicije i uloge parlamenta predali su juče u skupštinsku proceduru poslanici Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata. Inicijativu za r azrješenje Mandića iz ove dvije stranke su najavili nakon što je njegov bratanić i neformalni tjelohranitelj Danilo Mandić osumnjičen da je, u noći između 18. i 19. aprila u centru Podgorice, ranio dvojicu sugrađana kojima je prethodno automobilom u vlasništvu Skupštine prepriječio put.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je na konferenciji za medije, nakon predaje predloga za razrješenje Mandića, poručio kako su on i institucije „podigli teški zid ćutanja zbog pokušaja ubistva koje je počinio Danilo Mandić“ te kako taj čovjek više ne može biti na čelu parlamenta.

Sa konferencije za medije DPS-a i SD-a

– Još ne znamo kako je bezbjednosno interesantno lice postalo obezbjeđenje nekome u Skupštini i kako je došlo u posjed automobila koji pripada Skupštini – naveo je Nikolić.

Ocijenio je i kako parlament više nema kontrolnu funkciju. – Ukinuta je mogućnost opoziciji da traži kontrolna saslušanja. Premijerski sat se ne održava po usvojenom poslov-

Mugoša optužio Mandića za najrigidniji odnos prema opoziciji

Poslanik SD-a Boris Mugoša je, uz podsjećanje da je Crna Gora za sedam godina imala četiri predsjednika parlamenta, aktuelnog Andriju Mandića optužio za

najrigidniji odnos prema opoziciji. – Pokazuje se nevjerovatan odnos prema parlamentarcima i prekidanje izlaganja u Skupštini. Sve je ovo fingiranje evrop-

skih integracija. Došli smo u situaciju da evropska aktivnost zavisi samo od njega – naveo je Mugoša, ističući da odgovornost nije samo Mandićeva već svih onih koji to tolerišu.

niku. Devet mjeseci VDT traži ukidanje imuniteta Marku Kovačeviću. Drži se već osam mjeseci prijedlog za učešće crnogorskih vojnika za pomoć Ukrajini. Nijesu izabrani članovi Savjeta AEM i RTCG –naveo je Nikolić, ističući kako je jasno da je za sve to najodgovorniji upravo Andrija Mandić. Odgovarajući na inicijativu za njegovu smjenu, Mandić je juče saopštio da podržava raspravu na tu temu jer, kako je naveo, istinski voli demokratiju i za njega je istina iznad svega.

– Uopšte mi ne smeta ova inicijativa. Naprotiv, ja bih se zabrinuo za sebe kao čovjeka i

političara da dobijam aplauze i pohvale od Mila Đukanovića – saopštio je Mandić. Dodao je i kako su se predstavnici DPS-a, po zna koji put, obrušili na njega i njegovu porodicu u pokušaju da mu, kako kaže, prišiju raznorazne zloupotrebe.

– A ja sam uvijek i na svakom mjestu saopštavao da iznad zakona ne može biti niko pod uslovom da je istinski kriv, pa tako ni moj sinovac, jer ovo je neka nova Crna Gora i na nju će se morati navići – poručio je Mandić.

On ističe i kako je najbolji odgovor na njihove „prazne floskule i izlizane matrice“ ono što u razgovoru sa njim saopštavaju važni evropski političari poput predsjednika parlamenata Francuske, Španije, Italije, Mađarske i na desetine drugih zemalja Evrope i svijeta.

– Ovaj saziv Skupštine predstavlja parlament slobodne riječi i otvorenog dijaloga, a onaj ko drugog požuri da bez dokaza okrivi, optužuje sebe. Zato bih volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju te da DPS jednom godišnje istu podnese, ne bi li svakoga puta dobili jasan odgovor predstavnika narodne većine – rekao je on.

Naveo je i kako iskreno vjeruje da su ti „mladi ljudi prije nego što su potpisali inicijativu duboko u sebi osjetili stid, a možda i potrebu da se izvinu narodu. – I priznaju: „Mi smo grešni, mi smo, ipak, politički nasljednici onih koji su u Crnu Goru doveli organizovani kriminal i korupciju. Mi dan-danas ne samo ovom inicijativom već sveobuhvatnim djelovanjem služimo toj grupi ljudi, koji borave na mnogo boljem mjestu i mnogo skrovitijoj poziciji u Crnoj Gori, a iza kojih je ostalo više stotina leševa i nerasvijetljenih ubistava“. Što bi narod rekao, lako je bilo ovim mladim političarima uhvatiti se u ovakvo kolo, 2020. i nije bila neka gužva, ali danas 2025. godine teško je izaći iz njega – poručio je Mandić. Zaključio je i kako će, bez obzira na sve, istina pobijediti. K. J.

Slučaj govora mržnje

Ni dvije pomažu skidanje

PODGORICA – Više državno tužilaštvo u Podgorici ni nakon druge urgencije upućene 6. maja za ukidanje imuniteta poslaniku Marku Kovačeviću još nije dobilo odgovor ni Skupštine Crne Gore, na čijem je čelu lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, ni Administrativnog odbora kojem predsjedava Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad – saznaje Pobjeda.

Riječ je o zahtjevu koji je upućen još sredinom septembra prošle godine, ali od tada, prema saznanjima našeg lista, taj dokument nije napuštao kabinet predsjednika parlamenta. To je, ujedno, razlog što Administrativni odbor ne pokreće raspravu o ovom slučaju, jer pitanje ukidanja imuniteta može staviti na dnevni red tek nakon što mu bude proslijeđen zahtjev VDT-a. S ozbirom na to da su već zakazana pojedina zasjedanja parlamentarnih radnih tijela u narednoj sedmici, ali ne i Administrativnog odbora, zatražili smo od Nedović odgovor da li je u proceduru stigla barem urgencija VDT-a u slučaju Kovačevića. Nažalost, on juče nije stigao.

PREDMET

Iz VDT-a je našem listu juče potvrđeno da skoro osam mjeseci pokušavaju da „pokrenu s mrtve tačke“ prošlogodišnju prijavu protiv Kovačevića podignutu zbog govora mržnje. – U predmetu VDT-a formiranom protiv M. K, predsjednika opštine Nikšić, zbog krivičnog

PODGORICA – Volonterskim akcijama čišćenja, koje su simbolično pokazale da evropske vrijednosti žive u svakodnevnim malim koracima ka boljoj i održivijoj budućnosti, Dan Evrope juče su obilježile opštine Tivat i Plužine, saopšteno je iz Evropske kuće.

Građani Plužina i službenici tamošnje opštine i javnih preduzeća su, sa ambasadorkom Italije Andreinom Marselom i predstavnicom Delegacije EU Marijom Laurom

Paskvineli, učestvovali u ekološkoj akciji čišćenja na lokaciji Mratinje, realizovanoj u saradnji sa Parkom prirode „Piva“. Ambasadorka Marsela je tom prilikom istakla da je Italija uvijek je bila za proširenje EU na Zapadni Balkan, naglašavajući da to neće biti proširenje, već ponovno ujedinjenje Evrope. – Želimo vas u porodici EU jer tu pripadate, a EU neće biti potpuna dok vi ne budete njen dio – naglasila je Marsela. Paskvineli je naglasila važnost

lokalnih samouprava u procesu EU integracije. – Vaše prisustvo danas potvrđuje da evropske vrijednosti nijesu samo ideali na papiru već stvarnost koju živimo kroz sport, zajedništvo, brigu o životnoj sredini i lokalni razvoj – rekla je Paskvineli.

Dan Evrope je u Tivtu obilježen čišćenjem šetne staze u zaleđu plaže Pržna – Plavi horizonti. Sekretarka za uređenje prostora u opštini Tivat Milica Manojlović je istakla da se ta opština u svojim strateškim

dokumentima opredijelila za održivo upravljanje. – Aktivnosti na smanjenju količine otpada, zaštita životne sredine, a posebno održivo upravljanje obalom su strateški ciljevi opštine. Kroz ovakve aktivnosti trudimo se da okupimo i uvežemo lokalnu zajednicu, lokalnu upravu i evropske inicijative – rekla je Manojlović. Programska menadžerka Delegacije EU Ana Mariguesa Lorentzen istakla je važnost Dana Evrope kao priliku da se promovišu evropske vri-

jednosti na lokalnom nivou. – Vjerujemo da Evropa može napredovati samo kroz jedinstvo i mir. To je poruka koju ćemo nastaviti da njegujemo iz godine u godinu i zato nam je izuzetno drago što danas ovakve događaje organizujemo širom Crne Gore, uz učešće lokalnih zajednica i građana koji sa nama dijele duh proslave – rekla je Lorentzen. Tivat je, u okviru projekta „Opštine za EU“, dobio i novo mjesto za informisanje građana o EU programima, politikama i mogućnostima „EU i tačka“. Đ. Ć.

Dan Evrope juče obilježen u Tivtu i Plužinama

Akcija čišćenja Mratinja u Plužinama

iz juna 2024. godine i dalje „u proceduri“

urgencije VDT-a ne

da se „otkopa“ zahtjev za

skidanje imuniteta Kovačeviću

Kako po navedenom dopisu od 7. oktobra 2024. godine nije postupljeno, tužilaštvo je uputilo više urgencija i to 17. decembra 2024. i 6. maja 2025. godine, rečeno je Pobjedi iz ove institucije

djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, nakon što se isti pozvao na imunitet, ovo tužilaštvo se 17. septembra 2024. godine obratilo Skupštini Crne Gore, Administrativnom odboru i zatražilo odobrenje za krivično gonjenje te je na zahtjev Administrativnog odbora 7. oktobra 2024. godine dostavilo zatražene kopije spisa. Kako po navedenom dopisu tužilaštva nije postupljeno, to je tužilaštvo uputilo više urgencija i to 17. decembra 2024. i 6. maja 2025. godine, kojim je zatraženo da se postupi po navedenom, što do danas nije učinjeno – rečeno je Pobjedi iz ove institucije, uz napomenu da se „svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda“. Naime, predsjednik opštine Nikšić je 13. juna 2024. govorio na ceremoniji kojom se obilježavalo 166 godina od bitke na Grahovcu, događaja u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, a uz prisustvo ruskog ambasadora u Crnoj Gori Vladislava Maslenikova. Kovačević se tom prilikom posebno obratio „bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima“. – Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda ćemo u budućnosti prema njima postupati kao i prema Turcima – kazao je čelni čovjek grada pod Trebjesom.

Kako je riječ o bici iz 1858. godine, odigranoj tokom Hercegovačkog ustanka u kojoj je mnogobrojniju tursku vojsku porazila crnogorska pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, Kovačević je tim povodom crnogorske trupe nazvao „hrišćanskim ratnicima srpske vojske Crnogoraca i Hercegovaca“.

REAKCIJE

Reakcije na izjave čelnog čovjeka druge po veličini opštine u Crnoj Gori počele su da stižu tek kada je snimak cijele proslave dospio u javnost, nekoliko dana kasnije. Njima je tužilaštvo pozvano da što prije

reaguje po službenoj dužnosti i utvrdi „da li ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“.

Na kraju se oglasio i sam Kovačević, istakavši kako je na Grahovcu „govorio o pomirenju“ i da „nije pominjao nijedan narod“.

– Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom –napisao je na društvenoj mreži Fejsbuk.

Reakciju nadležnih institucija tražili su skoro mjesec ne samo

predstavnici političkih partija već i nevladinih organizacija te javni djelatnici. Konačno, VDT je 16. jula formiralo predmet protiv predsjednika nikšićke opštine zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

– Tužilaštvo je dalo nalog Upravi policije da od Kovačevića prikupi potrebna obavještenja, a po potrebi preduzeće se i druge mjere i radnje te nakon dostavljanja svih prikupljenih dokaza i podataka, izvršiće se svestrana analiza istih, u cilju ocjene da li se u konkretnom govoru stiču elementi bića krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, nakon

čega će biti donijeta odluka u predmetu – saopšteno je tada iz VDT-a.

POSTUPAK

I pored ponosa zbog riječi koje je izgovorio na Grahovcu, Kovačević se tokom saslušanja pozvao na imunitet koji ima kao poslanik crnogorske skupštine. Ali je nakon toga pred novinarima ponovio da „nije nikoga vrijeđao, niti je kome prijetio“. Kako nam je potvrđeno, VDT se 17. septembra prošle godine ponovo zvanično obratilo Administrativnom odboru Skupštine sa zahtjevom da poslaniku Kovačeviću bude ski-

Održan sastanak ministra javne uprave Maraša Dukaja sa predstavnicima Skupštine Zajednice opština Crne Gore

Reformama do depolitizacije javne uprave

PODGORICA – Reforma izbornog zakonodavstva, kojom će biti obuhvaćeno nekoliko izmjena zakona, mora da krene sa lokalnog nivoa i iz lokalnih samouprava. Decentralizacija i depolitizacija procesa reformi je ključ za rješavanje dugogodišnjeg problema u sistemu javne uprave jer u suprotnom nastavljamo da tonemo. Javni interes se mora izdići iznad partijskog.

Ovo su neke od ključnih poruka sa jučerašnjeg sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja sa 26 predstavnika Skupštine Zajednice op -

ština, na kojem je predstavljen koncept Zakona o lokalnim izborima.

Tim dokumentom je, podsjetio je Dukaj, predložen novi koncept lokalnih izbora koji podrazumijeva održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, uvođenje otvorenih izbornih lista za izbor odbornika u skupštinama opština, neposredan izbor gradonačelnika, predsjednika opština, njihovih zamjenika i savjeta mjesnih zajednica, depolitizaciju opštinskih izbornih komisija i propisan odnos između Državne i opštinskih izbornih komisija.

– Koncept predviđa i konkret-

ne mehanizme za prevazilaženje kriza u funkcionisanju lokalnih vlasti, koje su nam dobro poznate iz prethodne prakse. Cilj je da se te situacije svedu na minimum kako bi se obezbijedio kontinuitet i stabilnost u upravljanju u interesu građana, a ne političkih partija – dodao je Dukaj. Istakao je da Crna Gora spada u red najviše centralizovanih sistema i da je decentralizacija ključ svake demokratije. – Uopšte nisam opterećen šta o ovome misli partija, odnosno koalicija iz koje dolazim ili djelovi vlasti i opozicije. Bitno mi je da se reforme sprovedu po zakonu i procedurama. Da

zajedno svi akteri u društvu daju doprinos, a ja sam uvjeren da postoji konsenzus da se izbori sprovedu u jednom danu i da se bar dio ove priče pokrene sa mrtve tačke – kazao je Dukaj.

Predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović dao je nekoliko sugestija na predstavljeni koncept i njegov politički okvir.

– U dijelu koji se odnosi na politički sporazum, koji će potpisati svi relevantni učesnici političkog života, preciziran je datum kada će SO skratiti sebi mandat. Ovdje je specifično to da se u duhu zakona baziramo na neposrednu de-

nut imunitet, jer je protiv njega formiralo predmet. Pobjeda je od 27. septembra do danas pet puta zatražila zvaničan odgovor od Skupštine Crne Gore da li su i kada dobili pomenuti zahtjev VDT-a. Kao ni u slučaju VDT-a, ni u našu redakciju do danas nije stigao nijedan odgovor.

Ustav Crne Gore precizira da svaki poslanik ima imunitet na osnovu kojeg „ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije“.

– Osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora – navodi se u članu 86.

Prema skupštinskoj proceduri, ukidanje imuniteta poslaniku crnogorskog parlamenta počinje u kabinetu njegovog predsjednika, u ovom slučaju Mandića koji je ujedno predsjednik partije čiji je Kovačević funkcioner. Nakon što ga predsjednik Skupštine odobri, zahtjev se dalje upućuje Administrativnom odboru koji saziva sjednicu na kojoj podnosilac zahtjeva – u ovom slučaju VDT – obrazlaže zahtjev za skidanje imuniteta. – Po pravilu, Odbor je dužan da svoj izvještaj sa prijedlogom podnese na prvoj narednoj sjednici Skupštine, koja onda o tome odlučuje. Kada Skupština da odobrenje, protiv poslanika može da se pokrene krivični postupak, odnosno može da mu se odredi pritvor, ali samo za krivično djelo za koje je dato odobrenje – rečeno je ranije Pobjedi iz skupštinske pres-službe. Nešto više od mjeseca sada nas dijeli od dana kada je Kovačević sebi dao slobodu da ljude u građanskoj Crnoj Gori targetira i dijeli na najprizemniji način, kroz vjeru koju ispovijedaju. To što do danas njegov govor mržnje nije dobio sudski epilog nije posljedica lošeg sistema ili procedura, već isključivo drskosti visokih partijskih i državnih funkcionera da svoje sljedbenike štite svim sredstvima i najrazličitijim uticajima na institucije ove države. Kristina JERKOV

mokratiju, odnosno na lokalnu samoupravu i ako politički dogovor izmjestimo iz lokalnog na centralni nivo, jasno je da će proces proći bez učešća lokalnih političkih aktera koji, kako smo svjedočili, mogu biti značajan faktor u formiranju vlasti u pojedinim opštinama. Politički dogovor treba praviti prije svega na lokalnom nivou, zavisno od svih skupština i jedinica lokalne samouprave, a nakon toga i na centralnom nivou koji uključuje i parlament – kazao je Jovanović. Prema njegovim riječima, isključivanjem lokalnih političkih aktera opet se vraćamo na centralistički pristup or-

ganizovanja vlasti, koji ovaj koncept zakona može okrenuti „naglavačke“ i dovesti u podređen položaj u odnosu na „krupne političke igrače“. I ostali učesnici sastanka su se u načelu složili sa stavom da je neophodno sprovesti reforme, ali i da se mora voditi računa o mentalitetskim osobenostima ovdašnjih građana na koje nijesu primjenljivi svi propisi koji važe u drugim sistemima. Predstavnici lokalnih samouprava sa manjim brojem stanovnika poput Žabljaka, Plužina, Petnjice i Šavnika su se složili da treba da se uzmu u obzir činjenice i problemi sa kojima se suočavaju usljed „odliva“ mlađeg i radno sposobnog stanovništva. To, kako su kazali, može biti problem kod formiranja opštinskih izbornih komisija. Ir. M.

Marko Kovačević lomi pogaču nakon spornog govora na Grahovcu

Prodaju avionske djelove za 1,35 miliona eura

PODGORICA - Stečajni

upravnik bivše nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz Milan Radulović, nakon što su prodati svi avioni iz flote, oglasio je i prodaju djelova za avione tipa „foker“ i „embraer“ ukupne vrijednosti 1,35 miliona eura bez PDV-a.

Tako se ovog puta djelovi za „foker“, u odnosu na prethodni oglas kada je cijena bila više od milion, prodaju za 775.000, a djelovi za „embraer“ za 576.800, što je oko 200.000 manje nego prošlog puta kada nije bilo interesovanja za ovu imovinu.

Ponude je moguće predati do 2. juna, a biće otvorene tri dana kasnije u Privrednom sudu.

Na osnovu prošlog oglasa, prodat je i posljednji „foker“ koji nije bio u plovidbenom stanju Bojanu Dragašu za 47.100 eura. Na ranijim javnim nadmetanjima holandska kompanija Airline Fleet Support (AFS) je kupila dva Fokera 100 za 65.900 eura odnosno za 85.000 eura, dok je srbijanski Hashtag Hashtag za avion platio 145.000 i još dodatnih 705.000 za četiri motora.

Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021. na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada. Priznato je 33,8 miliona eura potraživanja, od čega najviše zaposlenima 17,3 miliona eura. Na četvrtu godišnjicu otvaranja stečaja bivši zaposleni su ispred Privrednog suda iskazali neza-

dovoljstvo zbog odugovlačenja i netransparentnog postupka, tražeći razrješenje Radulovića i stečajnog sudije Ivana Kovačevića. Iz ovog suda su negirali da je postupak netransparentan ukazujući da u spisima predmeta ne postoji nijedan prigovor na radnje upravnika ili suda o kojima nije odlučeno. Zaposleni tvrde da nemaju nikakvu komunikaciju sa Radulovićem niti im je za ovo vrijeme isplaćen ijedan euro njihovih potraživanja. Iz Privrednog suda je saopšteno da je do sada prodata imovina vrijednosti 2,11 miliona, ali da je raspodjela tog novca uslovljena ishodom parničnih postupaka koji se vode oko osnovanosti potraživanja bivših radnika. M. lk.

Vlada napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz

Plana rasta Evropske unije

Ministarstvo finansija dostavilo EK zahtjev za isplatu prve tranše

U okviru Plana rasta, Evropska unija je za Crnu Goru predvidjela ukupno 383,5 miliona eura, od čega 110,1 milion eura čine bespovratna sredstva, dok se 273,4 miliona eura odnosi na povoljne kredite

PODGORICA - Vlada je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je, u veoma uspješnoj zajedničkoj koordinaciji Ministarstva finansija i Ministarstva evropskih poslova, a na temelju zaokruženog pravnog osnova i ključnih iskoraka resornih institucija državne uprave u prethodnom polugodištu, Crna Gora potvrdila fokusiranu posvećenost evrop-

skim integracijama i održivom razvoju.

- Ministarstvo finansija je i zvanično dostavilo Evropskoj komisiji Zahtjev za isplatu prve tranše iz dostupnog finansijskog okvira Plana rasta, shodno ostvarenim i mjerljivim rezultatima crnogorskih institucija koje su prepoznate za nosioce sveobuhvatnog procesa reformi - navodi se u saopštenju. U okviru Plana rasta, Evropska unija je za Crnu Goru predvidjela ukupno 383,5 miliona eura, od čega 110,1 milion eura čine bespovratna sredstva, dok se 273,4 miliona eura odnosi na povoljne kredite. - Ova sredstva će se koristiti za sprovođenje ključnih reformi, unapređenje poslovnog

Poslovanje dvije državne željezničke kompanije u

Infrastruktura u 2,57 miliona, a Prevoz u plusu 549.000

PODGORICA - Kompanija Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) je prošle godine ostvarila neto gubitak od 2,57 miliona eura, dok je za razliku od nje Željeznički prevoz Crne Gore (ŽPCG) lani zabilježio profit od 549.166 eura.

Kompanija ŽPCG je prošle godine ostvarila za 137 odsto, odnosno za 317.535 eura veći profit nego u 2023. godini kad je dobit te željezničke kompanije bila 231.631 euro. ŽICG je lani i pored ostvarenog minusa ostvarila za 609.000 eura, odnosno 19 odsto manji gubitak nego u 2023. godini.

Prihodi

U finansijskom izvještaju o poslovanju ŽICG za prošlu godinu se navodi da je to željezničko preduzeće prošle godine ostvarilo prihode od 19,17 miliona eura i oni su manji za pet odsto, odnosno za milion eura nego 2023. godine, kada su iznosili 20,17 miliona eura.

okruženja, jačanje vladavine prava i poboljšanje životnog standarda građana - objasnili su iz Ministarstva.

Kreditna sredstva će biti dostupna kroz više periodičnih tranši, koje će se isplaćivati polugodišnje do 2028. godine, a njihov iznos će zavisiti od dalje dinamike ispunjenja obaveza iz Reformske agende 2024-2027. Uz rok otplate do 40 godina i grejs period do deset godina, obezbjeđuje se stabilno i dugoročno finansiranje prioritetnih razvojnih projekata.

- Navedena finansijska podrška, za nas kao državu kandidata, znači i brži put ka EU, jače institucije, sigurnije poslovno okruženje i kvalitetniji život za sve građane. Ovim programom Crna Gora ne samo da postaje ekonomski konkurentnija, već i dokazuje svoju spremnost za pridruživanje evropskoj zajednici - smatraju u Ministarstvu.

Progres te vrste zamajac je i za procese koji slijede u okviru upravljanja strukturama i dostupnim sredstvima pretpristupne finansijske podrške EU, kroz finansijsku perspektivu IPA III, kao i za ambijent u kojem će se kreirati stabilan upravljački okvir za apsorpciju EU fondova od momenta članstva Crne Gore u Evropskoj uniji. s. P.

- Ukupni rashodi za 2024. godinu iznose 21,6 miliona eura i veći su za dva odsto, odnosno za 515.515 eura, u odnosu na 2023. godinu kada su iznosili 21,11 miliona eura – navodi se u finansijskom izvještaju. Dodaje se da je lani ostvaren negativni finansijski rezultat u iznosu od 2,45 miliona eura. Ostvareni finansijski rezultat ŽICG za prošlu godinu je za 1,62 miliona eura lošiji od planiranog, jer je za 2024. to željezničko preduzeće planiralo gubitak od 834.102 eura. U izvještaju su navedeni razlozi negativnog finansijskog rezultata kompanije ŽICG. Pojašnjeno je da je to, između ostalog, posljedica nedovoljno opredijeljenih sred-

Imajući u vidu sve aspekte poslovanja, preduzeću Željeznička infrastruktura (ŽICG) su potrebna sredstva iz budžeta u iznosu od oko 26 miliona eura, kako bismo izmirili sve nagomilane obaveze iz ranijih godina – što smo vrlo detaljno objasnili i u Zahtjevu za odobrenje finansijskih sredstava za tekuće održavanje željezničke pruge – poručili su iz menadžmenta kompanije ŽICG

stva po osnovu „Programa za tekuće održavanje željezničke infrastrukture“ koji, kako je navedeno, nije u skladu sa porastom cijena na globalnom tržistu, kao ni sa standardima zemalja članica EU. otež ano P oslovanje

Iz menadžmenta kompanije ŽICG u izvještaju ukazuju i na problem neredovnog uplaćivanja novčanih sredstva po

Programu tekućeg održavanja željezničke infrastrukture Crne Gore, gdje je za 2024. godinu prva uplata realizovana tek 5. aprila prošle godine što, kako kažu, jasno govori o njihovom otežanom poslovanju. - Važno je istaći da se unazad godinama zanemaruje bitna činjenica da se kroz Program tekućeg održavanja ne uključuju i zarade zaposlenih. Dakle, ako uzmemo u obzir da je budžetom Crne Gore za 2024.

U finansijskom izvještaju ŽICG se navodi da je ta kompanija suočena i sa problemom oko prenosa vlasništva nad imovinom ovoga preduzeća koja je, shodno Zakonu o državnoj svojini, u listovima nepokretnosti upisana kao svojina države, a ŽICG je dato pravo upravljanja.

- Prilikom ovakvog upisa zanemarena je najvažnija činjenica da je ŽICG akcionarsko društvo u kojem država jeste većinski vlasnik sa 72,44 odsto, ali postoje i manjinski akcionari, koji zbog ovakvih postupanja mogu potraživati naknadu štete, koji sigurno neće biti saglasni

sa smanjenjem imovine preduzeća, a neposredno i sa smanjenjem akcijskog kapitala. Mišljenja smo da bi sva imovina ovog preduzeća koja ne potpada pod pojam infrastrukture u smislu Zakona o željeznici, trebalo da se vrati u svojinu ŽICG – poručuje se u izvještaju.

Voz kompanije Željeznički prevoz

Stečajna uprava objavila novi oglas za imovinu Montenegro erlajnza

Upravna zgrada Montenegro erlajnza

u minusu Prevoz bio

eura

godinu po Programu tekućeg održavanja željezničke infrastrukture Crne Gore, opredijeljen iznos od deset miliona eura na godišnjem nivou, a da su same bruto zarade iznosile 9,12 miliona eura, onda dolazimo do zaključka da bi za održavanje željezničke pruge, trebalo koristiti samo veoma mali dio od 872.279 eura. Međutim, naše preduzeće u cilju sigurnosti i bezbjednosti željezničke pruge isključivo isplaćuje neto zarade zaposlenim (sa manjim mjesečnim uplatama prema Poreskoj upravi – shodno mogućnostima i raspoloživosti finansijskih sredstava), kako bi se što više sredstava koristilo za održavanje pruge – kaže se u izvještaju.

Iz menadžmenta ističu i da zbog toga u ovom trenutku preduzeće ŽICG ima dug u iznosu od oko šest miliona eura, po osnovu poreza i doprinosa na zarade. - Po našem mišljenju, a što je potvrđeno kroz dosadašnje poslovanje, sredstva koja su se opredjeljivala budžetom Crne Gore za naše preduzeće u prethodnim godinama, nijesu ni približno dovoljna za nesmetano funkcionisanje preduzeća i realizaciju obaveza, koje proističu iz redovnog poslovanja. Imajući u vidu sve aspekte poslovanja, našem preduzeću su potrebna sredstva iz budžeta u iznosu od oko 26 miliona eura, kako bismo izmirili sve nagomilane obaveze iz ranijih godina – što smo vrlo detaljno objasnili i u Zahtjevu za odobrenje finansijskih sredstava za

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj naveo je da još nema novih informacija u kojem obliku će se nastaviti akcija ,,Limitirane cijene“, te da će taj program predstaviti nakon što bude na Vladi

tekuće održavanje željezničke pruge – poručili su iz menadžmenta ŽICG.

Uticaj

„EvropE sad 2“

U izvještaju se dodaje da je ostvareni prošlogodišnji poslovni gubitak direktno vezan i za povećanje troška zarada usljed primjene progarama „Evropa sad 2“, odnosno povećanja minimalne zarade sa 450 na 600, odnosno 800 eura.

- Kako je prosječna zarada u ŽICG izuzetno niska, više od polovine zaposlenih u ŽICG primao je zaradu, koja je niža od minimalne (440 zaposlenih u decembru), te im je u skladu sa Zakonom određen dodatak do minimalne zarade – pojašnjeno je u izvještaju.

Razlog za negativan finansijski rezultat je i u potrošnji dopunskih sredstava iz budžetske rezerve od 3,9 miliona eura, gdje je za 2024. godinu utrošeno 1,12 miliona eura.

- Ostvareni negativan rezultat je direktno je vezan i za nemogućnost naplate potraživanja od povezanih željezničkih preduzeća (Montekargo, Željeznički prevoz (ŽPCG) i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS)), koja iznose 96 odsto od ukupnih potraživanja kupaca. Kada se uporede ukupna potraživanja u iznosu od 3,66 miliona eura i ukupne obaveze u iznosu od 1,58 miliona eura, uočava se razlika od 2,08 miliona eura, što bi se direktno odrazilo na rezultat poslovanja ŽICG – piše u finansijskom izvještaju. Ističe se da nemogućnost naplate potraživanja od ostale tri željezničke kompanije za direktnu posljedicu imaju nemogućnost redovnog izmirivanja tekućih obaveza prema dobavljačima, prije svega prema Elektroprivredi (EPCG) i obaveze prema državi po osnovu poreza i doprinosa. - Takođe, prihodi od zakupa prostora od operatera su znatno smanjeni na osnovu Odluke Vlade iz 2019. godine. Prihodi od trasa su na veoma niskom nivou i nedovoljni su za realizovanje i izvršavanje tekućih aktivnosti na održavanju željezničke infrastrukture. Izloženost preduzeća kreditnom riziku po osnovu potraživanja iz poslovanja zavisi najviše od naplate potraživanja usluga od operatera – Montekarga, Željezničkog prevoza Crne Gore i OŽVS – piše u izvještaju. s. popoviĆ

Vlada juče usvojila dva programa podrške privredi

Za unapređenje konkurentnosti i promociju zanatstva 3,8 miliona eura

PODGORICA - Vlada je usvojila dva programa podrške vrijedna ukupno 3,8 miliona eura, i to Program za unapređenje konkurentnosti privrede od 3,5 miliona i Program za razvoj i promociju zanatstva vrijedan 300.000 eura.

To je na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, saopštio njen potpredsjednik i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj Program za unapređenje konkurentnosti ima za cilj dalji razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća i povećanje njihove produktivnosti radi stvaranja otpornije, konkurentnije i izvozno orijentisane privrede. Đeljošaj je pojasnio da ima tri linije podrške i to unapređenje proizvodnih kapaciteta u prehrambenoj industriji, podrška ženskom preduzetništvu i podsticaj održivog zdravstvenog razvoja.

- Program za unapređenje konkurentnosti privrede za ovu godinu je, u odnosu na prošlu, fokusiran na podrš-

ku prehrambenoj industrijiu, kako bismo podržali privredu. Sistem je potpuno digitalizovan, a proces apliciranja transparentan. Prošle godine nije bilo žalbi. To je bespovratna podrška preduzetnicimakazao je Đeljošaj i pozvao privrednike da se prijave. Isti program za prošlu godinu je iznosio tri miliona eura, i to za četiri linije podrške - za unapređenje proizvodnih kapaciteta, podršku malim ulaganjima, digitalizaciji, ženama i mladim u biznisu.

Đeljošaj je naglasio da kroz Program razvoja i promoci-

Danas ističe rok za dostavljanje ponuda za dodjelu koncesija za aerodrome

Rok za dostavljanje ponuda za dodjelu koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat ističe danas, a Tenderska komisija imaće 30 dana da Vladi dostavi odluku o budućnosti crnogorskih vazdušnih luka, saopštio je Đeljošaj - Tenderska komisija ima rok od 30 dana da dostavi Vladi odluku o potencijalnom davanju pod koncesiju naših aerodroma – odgovorio je Đeljošaj na pitanja novinara nakon sjednice Vlade.

On je naveo da će konačna odluka o tome da li će aerodromi biti stavljeni pod koncesiju zavisiti od ponuda koje budu dobili.

- Možemo da prihvatimo onu koja bude najbolja, a ukoliko odlučimo da nijedna ne zadovoljava ono što su interesi države, možemo postupak ponoviti - kazao je Đeljošaj i dodao da će otvaranju ponuda moći da prisustvuju ponuđači.

je zanatstva nastavljaju kontinuitet podrške privredi i to sa 300.000 eura.

Dodao je da uključuje linije koje se odnose na komponente za nabavljenu opremu i alate, u iznosu od 14.000 eura po zanatliji, da je podrška za nabavku opreme do 6.000 eura, i treća koja se odnosi na repromaterijal u visini do 1.000 eura.

Đeljošaj je naglasio da još nema novih informacija u kojem obliku će se nastaviti akcija ,,Limitirane cijene“, te da će taj program predstaviti nakon što ga predstave Vladi. Upitan kada se može očekivati izjednačavanje cijena u marketima na državnom nivou, Đeljošaj je naglasio da će se ovim programima podstaći domaća proizvodnja, ali i da će se konkretni efekti vidjeti tek krajem ove godine ili sljedeće. Na pitanje o nižem PDV za voće i povrće i druge zdrave namirnice, za šta je ranije najavio podršku, naglasio je da su u toku konsultacije sa Ministarstvom finansija koje rukovodi poreskom politikom. Đeljošaj je naveo da to pitanje razmataju i analiziraju takve mjere i prihode koji po tom osnovu dolaze u budžet, te da promjene detaljno treba analizirati jer su porezi već predviđeni Fiskalnom strategijom. Istakao je da će više saopštiti po završetku potrebnih analiza. Ponovio je da osnovne namirnice u regionu, odnosno Hrvatskoj i Srbiji nijesu skuplje,

Đeljošaj: Država nije kriva, pozivam zakupca da otvori Sveti Stefan

Na pitanje da li je propao sporazum sa Adriatik Propertiezom u vezi sa otvaranjem Svetog Stefana, Nik Đeljošaj je rekao da je grad zatvorio zakupac i nakon toga Crnu Goru tužio Arbitražnom sudu u Londonu, nakon čega je država odgovorila kontratužbom.

Suština je zaštita državnog interesa, a u postupku pred sudom, kako objašnjava Đeljošaj, dodali su i jedan upit, koji je na Vladi usvojen kao interno.

- Država je u potpunosti poštovala ono što je ugovorom definisano, a moj poziv će uvijek biti da i druga strana poštuje ugovor - rekao je Đeljošaj. Na pitanje može li da potvrdi da će odluka biti donijeta 15. maja, Đeljošaj je odgovorio da ove godine očekuje presudu, kao i to da država zaštiti svoje interese.

- Država nije nijednom svojom odlukom ugrozila sprovođenje ugovora i očekujem da će odluka biti u interesu države. Pozivam zakupca da otvori hotele ove godine, kako bi bili dio ponude Crne Gore - rekao je Đeljošaj.

ali da ne može govoriti o proizvodima kao što su koka-kola, čokolade, jer nijesu radili analize i poređenja za njih. N. KovaČEviĆ

Podaci Monstata za prva tri mjeseca Indeks prometa u uslugama veći sedam odsto

PODGORICA - Indeks prometa u uslugama u prvom kvartalu ove godine veći je sedam odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, pokazuju podaci Monstata. Indeks prometa u uslugama u prvom tromjesečju manji

je 21,2 odsto nego u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju. Indeks prometa u uslugama u sektoru trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima i trgovina na veliko u prvom tromjesečju veći je 6,9 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu. Indeks prometa u uslugama u sektoru saobraćaj i skladištenje u prvom kvartalu veći je 13,3 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je u odnosu na četvrti kvartal prošle godine manji 15,2 odsto.

Indeks prometa u uslugama u sektoru usluge smještaja i ishrane u prvom kvartalu veći je 7,3 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je u odnosu na četvrto prošlogodišnje tromjesečje manji 32,6 odsto. r. E.

Nik Đeljošaj

d. malidžan

Sedam godina od pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić, suđenje nije ni počelo

Simbol nekažnjivosti i ćutanja institucija

Olivera Lakić je ranjena 8. maja 2018. godine ispred svog ulaza, kada joj je napadač prišao sa leđa i pucao u nogu. Zbog svog istraživačkog rada dobijala je prijetnje, a onda je 2012. godine bila i fizički napadnuta, takođe ispred ulaza, kada su je napadači udarali u glavu. Prijećeno je njoj i njenoj porodici

PODGORICA – Ni nakon sedam godina od pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić, sudski proces još nije počeo i ne nazire se njegov početak, a do sada je odlagan više puta.

Lakić je istraživala i izvještavala o švercu cigareta u Crnoj Gori i osobama koje su povezane sa njim.

– Zabrinjavajuće je višestruko odlaganje suđenja koje, osim što prolongira pravdu, dodatno narušava osjećaj sigurnosti među novinarima u Crnoj Gori – istakli su juče iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Iz Sindikata medija Crne Gore ističu da uprkos pozitivnim pomacima u rješavanju napada na novinare i novinarke u Crnoj Gori, ovaj slučaj, uz ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, ostaje simbol nekažnjivosti i nespremnosti institucija da zaštite temeljne vrijednosti slobodnog i demokratskog društva.

Olivera Lakić je ranjena 8. maja 2018. godine ispred svog ulaza, kada joj je napadač prišao sa leđa i pucao u nogu. Zbog svog istraživačkog rada, dobijala je prijetnje, a onda je 2012. godine bila i fizički napadnuta, ta-

PODGORICA – Ukoliko vam ovih dana ljekar preporuči da zbog određenih tegoba donesete snimak ultrazvuka, moraće da vas sačeka do februara naredne godine.

Iz Doma zdravlja glavnog grada Pobjedi su kazali da pružaju zdravstvenu zaštitu za 200.000 građana, te da na dnevnom nivou imaju više od 100 zakazanih snimanja. U domovima zdravlja ima pet ultrazvučnih aparata, jedan rendgen i jedan mamograf.

Naime za taj dan je pacijentkinji koja se požalila Pobjedi zakazano snimanje na Starom aerodromu, a priložila je i uput kao dokaz. U narednim mjesecima slobodnih termina nema, a pacijenti ističu i da kada pođu u dom zdravlja - nikada nema pacijenata koji čekaju na snimanje rendgenom ili ultrazvukom, što je, kako kažu, veoma neobično.

Pacijentkinja je Pobjedi kazala da zbog toga što ima zdravstvene probleme koji je ometaju u svakodnevnom životu, mora da

kođe ispred ulaza, kada su je napadači udarali u glavu. Prijećeno je njoj i njenoj porodici.

Hrabra žena

Stejt department je Lakić odlikovao međunarodnom nagradom „Hrabra žena“, koja je namijenjena ženama iz čitavog svijeta koje su, uprkos velikom ličnom riziku, primjer izvrsne hrabrosti i liderstva u promociji ljudskih prava, jednakosti žena i društvenog napretka. – Uprkos pokušaju likvidacije,

Na

plati privatni pregled, jer ne može čekati deset mjeseci. Podsjetimo, Pobjeda je više puta pisala na osnovu obraćanja pacijenata, koji su nam dostavljali svoje upute kako za ultrazvuk ili snimanje kičme u Domu zdravlja na Starom aerodromu, a evidentno je čekanje od sedam do devet mjeseci. Već smo pisali o pacijentu koji je u aprilu slobodan termin za rendgensko snimanje kičme dobio za 21. januar 2026. godine, a jedan pacijent kome je ljekar napisao uput za eho abdomena, na red će stići tek 19. decembra ove godine. Pacijenti su izrazili zabrinutost da su zbog neažurnosti državnih institucija, prinuđeni da odlaze kod privatnika. Pojedini su sugerisali da bi možda trebalo pokrenuti inicijativu prikupljanja donacija za nedostajuće aparate kojoj bi se sigurno pridružio veliki broj građana. Pobjeda je objavila niz tekstova u kojima se pacijenti žale na

Lakić je nastavila da se bavi novinarstvom, uz visoke profesionalne standarde, adresirajući neke od najopasnijih i najosjetljivijih tema. Njena istrajnost i hrabrost treba da budu putokaz svim novinarima, ali i poziv institucijama na djelovanje – poručili su juče iz CGO Sindikat medija je juče istakao da iako su nadležni i visoki zvaničnici tada požurili da osude napad, od deklarativnih izjava nije bilo mnogo koristi. – Štaviše, dok je trajala istra-

ga o tom napadu, u zatvoru je, tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, naručena i njena likvidacija, koja je spriječena jer se potencijalni ubica predomislio i ponudio saradnju policiji – saopštili su juče iz Sindikata medija Crne Gore. Slučaj ranjavanja Lakić, koji je pred Višim sudom u Podgorici spojen sa ubistvom Miodraga Kruščića, višestruko je odgađan, da bi krajem marta 2025. godine bio ustupljen drugom sudiji.

Libertas pres je objavio da je sudija Višeg suda u Podgorici Radovan Vlaović, koji je krajem marta preuzeo predmet od kolege Igora Đuričkovića, zakazao za 10. jun početak suđenja optuženima za ranjavanje Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića Libertasu je nezvanično rečeno u sudu da će sudija Vlaović odlučiti da li će prihvatiti prijedlog pravnog zastupnika Olivere Lakić, advokata Dalibora Tomovića, i optuženima za njeno ranjavanje – Filipu Kneževiću, Filipu Bešoviću, Goranu Rakočeviću, Luki Bulatoviću i Veselinu Bubanji, suditi u odvojenom postupku. Optužnicom specijalne tužiteljke Nataše Bošković, osim njih petorice, obuhvaćeni su i visokopozicionirani pripadnik kriminalnog kavačkog klana Milan Vujotić, koji je na čelu optužene kriminalne grupe, bivši policajac Darko Lalović, Mario Milošević, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović

StraH od zaStare

Iz Sindikata medija su istakli da ih posebno zabrinjava upozorenje advokata Dalibora Tomovića da 8. maja 2028. godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo teška tjelesna povreda učinjeno na štetu Lakić.

– To znači da ukoliko se postupak ne privede kraju u naredne tri godine, pravda više nikada neće biti zadovoljena, a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica – navodi se u njihovom saopštenju.

Oni su zbog toga podržali inicijativu advokata Tomovića da se postupci za ranjavanje Lakić i ubistvo Miodraga Krušči-

ća procesuiraju odvojeno kako bi se izbjeglo dalje odugovlačenje.

– Rješavanje ovog slučaja mora postati prioritet institucija u Crnoj Gori zbog Olivere Lakić, ali i svih novinara i novinarki koji, uprkos prijetnjama i pritiscima, istrajno rade u interesu javnosti – naglasili su u Sindikatu medija.

Da se pokušaj ubistva Olivere Lakić mora rasvijetliti i otkriti nalogodavci, više puta je poručivano iz Evropske komisije, ali i iz Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Oni su u posljednjem martovskom izvještaju naveli da su i dalje zabrinuti zbog navodno povećane rasprostranjenosti prijetnji i napada na novinare posljednjih godina i nedostatka pune odgovornosti u starijim slučajevima, a posebno kada se radi o ubistvu Duška Jovanovića iz 2004. i ranjavanju novinarke Olivere Lakić iz 2018.

Poljuljano Povjerenje

Centar za građansko obrazovanje je istakao da svaki novi zastoj šalje opasnu poruku da se napadi na novinare mogu tolerisati i ostati nekažnjeni, što dodatno urušava ionako nisko povjerenje u pravosuđe. Poručuju da sloboda medija mora biti garantovana ne samo deklarativno već kroz efikasne i brze pravosudne procese. – Ovaj slučaj je i test za vladavinu prava i poglavlja 23 i 24 u okviru pristupanja Crne Gore EU. CGO poziva nadležne institucije da konačno ubrzaju proces i dovedu ga do pravosnažnog kraja, umjesto da brojimo decenije neizvjesnosti –saopštili su iz te organizacije. Pozadina napada na Oliveru Lakić nije rasvijetljena, niti su otkriveni nalogodavci. j. MartInovIĆ

liste čekanja ili na termine koje dobijaju tek nakon višemjesečnog čekanja. U članku iz februara ove godine naveli smo primjer pacijenta koji je tada dobio uput za snimanje za oktobar, a u januaru su dijeljeni termini za septembar. Tada su iz Doma zdravlja kazali da su duga čekanja uzrokovana velikim brojem uputa na svakodnevnom nivou. Ta duga lista čekanja je uzrokovala i propuštanje termina, jer pacijenti najčešće odustanu kada vide da moraju čekati devet

mjeseci da bi dobili UZ snimak. Iz Doma zdravlja su tada pojasnili i da duge liste čekanja ne važe za pacijente u takozvanim prioritetnim grupama (onkološki pacijenti i preoperativne pripreme), koji termine dobijaju u roku od mjesec.

Pobjeda je juče ponovo uputila pitanja Domu zdravlja glavnog grada.

Pojasnili su da je Dom zdravlja jedina ustanova na teritoriji opština Podgorica, Zeta i Tuzi koja o trošku Fonda za zdrav-

stveno osiguranje pruža usluge RTG snimanja, ultrazvučnih pregleda i mamografije. Istakli su da pružaju zdravstvenu zaštitu za 200.000 stanovnika u gradu koji nema svoju opštu bolnicu.

- Posjedujemo pet ultrazvučnih aparata (tri na Starom aerodromu, jedan u Bloku V i jedan u Zeti) kao i jedan RTG aparat i jedan mamograf. Zaposleni radiolozi, kao i spoljni konsultanti, rade svakog dana, redovno i prekovremeno, kao i vikendom da bi mogli adekvatno da odgovore na veliki broj traženih radioloških pregleda – pojasnili su iz Doma zdravlja.

Ističu da samo na dnevnom nivou Dom zdravlja dobije zahtjeve za 110 ultrazvučnih pregleda, a slično je i za RTG snimanja. Jedino se ne čeka na ultrazvuk dojki i mamografiju.

- S obzirom na ove činjenice, više puta smo u medijima objašnjavali da smo u stručnom smi-

slu definisali prioritetne grupe za preglede upravo iz razloga pružanja pravovremene zdravstvene zaštite (onkološki pacijenti, zatim oni koji se pripremaju za operaciju u bolnici, kao i pacijenti koji dobiju jak, iznenadni bol). Ovi pacijenti dobijaju termin u skladu sa zakazanim onkološkim kontrolama i terminima za operaciju i oni ne čekaju jer se zbrinjavaju u prekovremenim ambulantama koje rade svakog radnog dana – kazali su iz Doma zdravlja. Navode da ostali pacijenti čekaju na pregled duže te da se iz centra za radiološku dijagnostiku pacijenti pozivaju za potvrdu termina da bi se oslobodio termin za one koji čekaju, ako je neko od pacijenata prethodno odustao.

- Zbog svega navedenog, pacijente koji nijesu u prioritetnim grupama, uvijek savjetujemo da radiološki pregled u Domu zdravlja planiraju na vrijeme zbog objašnjenog razloga za dužinu čekanja na isti – istakli su iz Doma zdravlja.

H. janKovIĆ

Lakić na dodjeli nagrade Stejt departmenta „Hrabra žena“ Stejt department

Uput koji je pacijentkinja dobila za snimanje na Starom aerodromu

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen okrivljeni za stvaranje kriminalne organizacije

Dedaju određeno zadržavanje

PODGORICA - Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili su Nikolu Dedaja iz Bara, kazao je Pobjedi portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić Dedaj je sproveden kod specijalne tužiteljke koja mu je odredila zadržavanje do 72 sata. Za njim su tragali službenici SPO zbog sumnje da je bio član kriminalne grupe čiji je, prema navodima tužilaštva, organizator vlasnik firme „Televex“ Vladimir Mijajlović Dedaj se sumnjiči da je član kriminalne grupe koja je godinama švercovala cigarete, prala nelegalno zarađeni novac i oštetila budžet države za

nekoliko miliona eura. Zbog sumnje da su bili dio kriminalne organizacije, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja u aprilu su uhapsili Rožajce Harisa Kardovića i Refika Kardovića i dvojicu Barana - Hajrulu Jahovića i Aldina Mlatišumu Mlatišuma je hapšen i u februaru 2021. zbog šverca cigareta. On i njegova firma „Catwood“ tada su obuhvaćeni prijavom zbog sumnje da je od početka oktobra do 3. novembra 2020, iz Carinske ispostave Slobodna zona Bar, izbjegavajući mjere carinskog nadzora, iznio 4.443 paketa raznih vrsta cigareta. Specijalno državno tužilaštvo

tada je saopštilo da Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više lica u Podgorici, Baru, Ulcinju i Rožajama, zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i krijumčarenje. Mijajlović je hapšen u aprilu 2021. godine u nastavku policijske akcije „Granica“ zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja. Akcija „Granica“ je sprovedena u cilju dokazivanja zloupotreba prilikom sprovođenja tendera Ministarstva unutrašnjih poslova za nadzor državne granice. A. R.

Presuđeno u korist direktora Uprave policije koji je tužio Nikšićanina za povredu ugleda i časti Šćepanović: Kosanović i sve bezbjednosno interesantne osobe su neprijatelji države

PODGORICA – Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović tvrdi da će, ukoliko se potvrdi njegov zahtjev za naknadu štete od Nikšićanina Zdravka Kosanovića kojeg je tužio za povredu ugleda i časti, cjelokupan iznos koji bude dosuđen, donirati JU „Komanski most“.

- Time želim dodatno pokazati da mi lična korist nije cilj – moj jedini motiv je borba za pravdu, sigurnost i interes države Crne Gore – kazao je Šćepanović za portal Standard. Šćepanović je istakao da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa za njega neprijatelji države. -To uključuje i Kosanovića -

FALE JOŠ ,,SAMO“ DOKAZI: Novi detalji u slučaju koji predstavila kao sprečavanje pripremanja likvidacije

Mještanin pronašao pa obavijestio policiju

PODGORICA – Službenici policije obaviješteni su prije nekoliko dana od mještanina da su u naselju Markovići dvije osobe sa kačketima ostavile skuter i da mu je sumnjivo njihovo ponašanje, nakon čega su krenule provjere, koje su rezultirale hapšenjima dvojice srpskih državljana i Budvanina protiv kojih su, za sada, podnijete prekršajne prijave, saznaje Pobjeda.

To je, kako tvrde izvori našeg lista, bio početak policijske akcije koja je, da je bila pažljivije odrađena, mogla da se okonča prikupljanjem dokaza da je pripremana likvidacija, a ne da Novak Pećanac (19), Nemanja Pantelić (28) i Ilija Pavlović (35) budu prekršajno kažnjeni.

Prema saznanjima Pobjede, istražitelji su došli do operativnih saznanja da je pripremana likvidacija jednog istaknutog člana kriminalne grupe iz Budve, koji je više puta bio meta.

Inspektori su do tih informacija došli upravo od Pećanca, kojem su napravili zasjedu i čekali da dođe.

Kako su nam ispričali izvori, nijesu znali ko će se pojaviti u mjestu Markovići, jer nijesu imali nikakva operativna saznanja o osobama koje su, kako je utvrđeno, iz Srbije ilegalno ušle u našu državu. Kriminalističkom obradom istražitelji su došli do informacija da su pripremali likvidaciju člana budvanske kriminalne grupe, koja je bliska sa barskim kriminalnim klanom i škaljarskim.

Prema saznanjima Pobjede, istražitelji su došli do operativnih saznanja da je pripremana likvidacija jednog istaknutog člana kriminalne grupe iz Budve, koji je više puta bio meta. Inspektori su do tih informacija došli upravo od Pećanca, kojem su napravili zasjedu i čekali da dođe

kazao je Šćepanović. On je dodao da je donijeta prvostepena presuda ali da je zbog nezadovoljstva visinom kazne na koju je osuđen Kosanović, na nju uložena žalba.

Šef policije je za Standard, pojasnio da je tokom 2023. godine, dok je bio na poziciji načelnika Centra bezbjednosti Nikšić, u tom gradu predvodio akciju koja je bila usmjerena protiv organizovanih kriminalnih grupa i bezbjednosno i nteresantnih osoba, među kojima je bio i Zdravko Kosanović.

- Kosanović se tada bunio zbog nekih oduzetih vozila, telefonom uputio uvrede i prijetnje i pokušavao da ometa rad policije - kazao je Šćepanović. Zbog toga je protiv njega podnijeta prijava. On je istakao da Kosanovića ne poznaje lično, te da ga tokom operacije u Nikšiću nije ni sreo ni vidio. C. H.

Provjerom broja šasije motora utvrđeno je da motor koji je ostavljen u Markovićima nije registrovan u Crnoj Gori. Policijski službenici su utvrdili da je Pećanac ilegalno ušao u Crnu Goru, i da je registrovan u policijskim evidencijama u Srbiji kao višestruki izvršilac krivičnih djela neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i ugrožavanja sigurnosti.

- Do sada sprovedene policijske mjere i radnje upućuju na sumnju da je N. P., sa za sada nepoznatim licem, dovezao i sakrio navedeni motor na predmetnoj lokaciji, odno -

sno šumskom putu zaklonjenom neuseljenim stambenim objektom, te da je sa motora uklonio registarske oznake i sa namjerom ostavio ključ u bravi, a sve kako bi motor bio spreman za brzo i neprimjetno stavljanje u pogon - navedeno je iz policije.

Pećanac će, kako su kazali iz policije, nakon sprovedenih procedura, biti deportovan iz Crne Gore, a policija će nastaviti sa aktivnostima na utvrđivanju svih činjenica u vezi sa njegovim boravkom i namjeru izvršenja krivičnog djela. Nakon hapšenja Pećanca, policija je nastavila da opservira mjesto gdje je bio skriven motor, gdje se pojavio i Pantelić,

Ilija Pavlović iz Budve obratio se saopštenjem u kojem demantuje medijske i navode Uprave policije povodom hapšenja u Budvi. Ističem da ni na koji način nijesam povezan sa licima N. P. i N. P. niti sa bilo kakvim krivičnim djelima koja se tim licima stavljaju na teret, kazao je Pavlović

koji nije imao dokumenta i koji se lažno predstavio. Utvrđeno je da se radi o Šapčaninu koji je višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela na teritoriji Srbije, među kojima je i ubistvo. - I N. P. je, baš kao i prvo identifikovano lice, u Crnu Goru ušao ilegalno. Sumnja se da je N. P., od momenta ilegalnog ulaska u našu zemlju, već ostvario kontakte sa članovima OKG na teritoriji opštine Budva - saopšteno je iz policije. Policijske aktivnosti, dodaju, dovele su do sumnje da je on koristio stanove i prostorije na tri lokacije na području Budve, u kojima nijesu pronađeni dokazi da je pripremano izvršenje teškog krivičnog djela, već izvjesna količina narkotika. Pantelić je uhapšen zbog ilegalnog prelaska državne granice, kao i zbog posjedovanja droge i on će u zakonskom roku biti sproveden nadležnom Sudu za prekršaje u Budvi.

Oduzeti skuter

Lazar Šćepanović

Specijalno državno tužilaštvo

Kotor: Predsjednik opštine kritikuje Program privremenih objekata Morskog dobra

Jokić: Niko nema pravo da građanima Dobrote oduzme parking mjesto

Nekome je palo na pamet da izdaje parking mjesta, a taj neko ili nikad nije zakoračio na teritoriju

Kotora ili ima drugi problem. Gdje će se parkirati ljudi koji žive na tom potezu, profesori Pomorskog fakulteta... Opština nije do sada uvela parking servis i nije šrafirala ta mjesta, jer se borimo da za svako parking mjesto, pa čak i da se uvede parking servis, primat ima lokalno stanovništvo –poručuje predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić

KOTOR – Predsjednik

opštine Vladimir Jokić smatra da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom treba razoriti. Jokić je ovo kazao u razgovoru za Pobjedu, a povodom namjere JP Morsko dobro da parking mjesta na donjem putu u Dobroti, na potezu od supermarketa „Aroma“ do Pomorskog fakulteta izda u zakup putem tendera. Jokić kaže da je nakon što se upoznao sa tom namjerom pozvao rukovodstvo JPMD, ali da mu je objašnjeno da je sada već kasno i da je tender raspisan. – Naprosto, nekome je palo na pamet da izdaje parking mjesta u Kotoru, a taj neko ili nikad nije zakoračio na teritoriju opštine Kotor ili ima neki drugi problem. Jedini razlog zbog kojeg Opština Kotor do današnjeg dana nije uvela parking servis i nije šrafirala ta mjesta je taj što se borimo da za svako parking mjesto, pa čak i da se uvede parking servis, pri-

mat ima lokalno stanovništvo. Gdje će se parkirati ljudi koji žive na tom potezu, gdje će se parkirati profesori Pomor-

skog fakulteta? Ne znam kako je nekome uopšte palo na pamet da to izdaje – kaže Jokić. U zavisnosti kakva bude sud-

bina tog tendera, dalje će se odrediti i reagovati, ali naglašava da sigurno neće ostati nijemi na ovo.

PLANIRANI KONCEPT (NE)ODRŽIV

Jokić podsjeća da je cijeli prostor čim se izađe iz Starog grada zona morskog dobra i ističe da je to neodrživ koncept i da se mora promijeniti. Zbog toga je već šest gradonačelnika primorskih opština iniciralo ukidanje Morskog dobra. – Mislim da odnos Opštine Kotor i JPMD ne treba posebno pojašnjavati nakon svih mojih dosadašnjih javnih istupa i ove inicijative šest gradonačelnika primorskih opština da se to preduzeće ukine – kaže Jokić.

Na pitanje da li očekuje podršku šire javnosti, ali i opozicionih partija po pitanju parking prostora u Dobroti, Jokić je kazao da je njegov posao da zastupa interese opštine na uštrb svega, političkih, partijskih i ličnih stvari. – Ja sam stupanjem na ovu funkciju položio zakletvu da ću tako da radim, i tako ću i raditi. Za razliku od mojih kolega koji su danas u opoziciji, a

koji su bili nijemi kada su njihova partijska rukovodstva rukovodila ovim preduzećem, meni nije problem da izađem kontradjelovanjem koalicionim partnerima ili partijskim drugovima. Apsolutno mi to nije problem i očekujem podršku, ne političkh aktera, već podršku svakog stanovnika Kotora i svakog stanovnika Primorja. Ima ona narodna „da krčag ide na vodu dok se ne razbije“ i mislim da su se stvari dovele do apsurda – kazao je Jokić.

On podsjeća da je za proteklih osam godina JPMD na teritoriji opštine Kotor investiralo nula eura, a da je shodno planu tog preduzeća u tih osam godina iz Kotora trebalo da bude prihodovano nešto oko četiri miliona eura. – Nije uopšte bitno ni pitanje prihoda, novca, neće Kotor propasti za tih četiri miliona, pitanje je principa, hoćemo da se pitamo sa svojom kućom. Mogla se čuti teza da su opštine slabe na pritiske pa im se zbog toga ne daje morsko dobro jer će se, kako je ministar rekao, lakše završavati. Tvrdim da imovina kojom gazduje Opština Kotor, a tu prevashodno mislim na poslovne prostore u Starom gradu, Perastu i drugim lokalitetima, znatno više vrijedi od cijele teritorije morskog dobra u Kotoru i barem u još jednoj opštini – kaže Jokić.

SVAKO MJESTO

ZLATA VRIJEDNO

U Kotoru su ogorčeni na JPMD i zbog radova na uređenju šetališta - parka na Peluzici koji su nedavno obustavljeni. Na inicijativu MZ Škaljari i po prijavi građana da je u sklopu radova koje je započelo JPMD na uređenju šetališta - parka na Peluzici devastiran mandrać, te da se izvode nepri-

mjereni građevinski zahvati, Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor (Komunalna inspekcija) obustavila je izvođenje radova do daljnjeg. Vladimir Jokić kaže da su o ovom projektu upoznati iz sredstava javnog informisanja. – Zvanično, nikada od JPMD

nijesmo obaviješteni o tom projektu, iako smo tražili uvid u to šta će se raditi na teritoriji naše opštine. To nikada nijesmo dobili, niti smo vidjeli. Potom smo upoznati od građana o situ, a i kontrolom je utvrđeno da se ti radovi izvode neadekvatno, zbog čega ih je stopirala Služba za inspekcij-

ske poslove Opštine Kotor. Radovi su stopirani dok Morsko dobro ne pribavi potrebnu dokumentaciju i saglasnosti – kazao je Jokić. Predsjednica Savjeta MZ Škaljari Daliborka Pavićević je, po pozivu mještana da se priprema betoniranje mandraća, pozvala Službu za inspekcijske poslove.

Ona je saopštila da obustava radova mora da bude na snazi do pribavljanja validne projektne dokumentacije. Pavićević je Opštini Kotor, Glavnom gradskom arhitekti, JP Morsko dobro i Upravi za zaštitu kulturnih dobara uputila inicijativu za hitnu intervenciju ,,zbog devastacije mandraća i neprimjerenih građevinskih zahvata“.

B E r ANE: Opština dostavila prijedlog investicija za finansiranje iz kapitalnog budžeta 2026. godine Kandidovali

BERANE – Opština, odnosno Sekretarijat za privredu, razvoj i investicije, dostavila je Ministarstvu finansija prijedloge za finansiranje iz kapitalnog budžeta države za 2026. godinu.

Ukupno 16 projekata obuhvataju ključne investicije u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, poboljšanje nacionalnih i lokalnih saobraćajnih veza i razvoj javnih usluga. Lokalna uprava kandidovala

Naveo je da nije upoznat da li je i ko dobio na tenderu parking u Dobroti, te da će sačekati ishod tenderskog postupka. – Sačekaćemo da vidimo ko je dobio parking, i dok se ne konsultujem sa kolegama ne mogu ništa konkretno reći, ali budite uvjereni da na ovo nećemo ostati nijemi. Ako Opština Kotor na svojoj teritoriji do sada nije naplaćivala parking svom stanovništvu iz razloga što znamo da nam je svako parking mjesto zlata vrijedno, ne možemo zaista dozvoliti da neko privatno lice zarađuje na nekom parkingu usred Dobrote. Tu žive ljudi, stanovnici Kotora i nemaju gdje da se parkiraju i sad treba da im se uzme parking. To je neprihvatljivo –zaključio je Jokić.

I. KOMNENIĆ

više od 20 miliona eura

je za finansiranje izgradnju nove tržnice i izgradnju reciklažnog dvorišta. Zatim slijedeprojekti - izgradnja lokalne saobraćajnice od hotela ,,Berane“ do Lisijevog polja, rekonstrukcija Manastirske ulice, izgradnja saobraćajnice od zaobilaznice do marketa Idea, rekonstrukcija Polimske ulice, izgradnja tro-

toara uz magistralni put Berane – Petnjica kroz mjesnu zajednicu Budimlja, rekonstrukcija gradske zone između Ulice 29. novembar i zgrade Centra za kulturu, potom rekonstrukcija Šudikovske ulice, ulica Episkopa Teofila, Ustaničke, Ulice Crvenog Krsta. Lokalna uprava predložila je za finansiranje iz državnog

budžeta projekat izgradnje pristupne saobraćajnice novom groblju, te pristupnih saobraćajnica uz Kolski most – lijeva i desna obala Lima i rekonstrukciju saobraćajnice od semafora do Gradskog groblja. – Ukupna vrijednost projekata premašuje 20 miliona eura – saopšteno je iz lokalne uprave. C. G.

MJEStA NIKAD DoVoLJNo: Donji put u Dobroti do Pomorskog fakulteta

KOl A šin: Aktivnosti

Danas

čišćenje grada

KOLAŠIN – Velikom akcijom čišćenja grada koja je zakazana za danas, Turistička organizacija počinje ,,zagrijavanje“ za sezonu. Okupljanje je planirano u devet sati na Donjem trgu. Narednog dana biće organizovana pješačka tura do katuna Rupe Rečinske. Tribina ,,Ciklonomad“ održaće se 13. maja, pješačka tura do Jablanovog vrha 17. maja dok će Majski bazar biti otvoren 20. maja.

Turnir u tekbolu je 21. maja, a dan kasnije Dan posvećen najmlađima. Do kraja mjeseca planiran je i Dan ljekovitog bilja, muzički programi i promocija knjige ,,Let u suprotnom pravcu“. Posljednjeg dana maja je planirana pješačka tura ka Moračkim planinama.

Direktorica Turističke organizacije Kolašina Zorica Miladinović ističe da imidž svoje ponude zasnivaju na interesovanju različitih grupa turista. – Akcenat je na manifestacijama koje spajaju kulturu, gastronomiju, prirodne ljepote i aktivan odmor. Očekujemo kao goste porodice, zatim sportiste i sportske entuzijaste kao i turiste koji žele da otkrivaju autentične vrijednosti sredine koju su izabrali za odmor. Uz animaciju turista cilj nam je da u potpunosti angažujemo lokalnu turističku zajednicu. – poručila je ona. Dr.D.

Plj EV ljA: Opština plaća dio kredita

Mladim porodicama

100 eura mjesečno

PLJEVLJA - Opština je objavila javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava mladim porodicama u rješavanju stambenog pitanja. – Poziv predviđa sufinansiranje kamate na stambeni kredit u iznosu do 100 eura mjesečno, u periodu do 10 godina. Sredstva će biti dodjeljivana kao direktna novčana pomoć za one koji prvi put rješavaju stambeno pitanje putem kupovine ili izgradnje stambenog objekta – saopšteno je iz lokalne uprave. Na javni poziv mogu se prijaviti mladi bračni i vanbračni parovi (najmanje jedan partner mlađi od 45 godina) i samohrani roditelji sa prebivalištem u Pljevljima.

Ključni uslov jeste da podnosioci prijave prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje. Rok za dostavljanje prijava je 30 dana. C.G.

Sportsko-ribolovno društvo ,,Nikšić“ juče poribilo Slano, Krupac i Grahovsko jezero

Čekaju odobrenje struke da u Zetu i Liveroviće

ubace tri tone „potočare“

Odgovarajuće, autohtone pastrmke nema ni u zemljama okruženja, a kamoli u Crnoj Gori, ali smo izmrijestili izvjesnu količinu u gornjepoljskom ribnjaku. Od kada smo počeli poribljavanje, poraslo je interesovanje ribolovaca. Lani smo imali više od hiljadu članova, ove godine već je uplaćeno 500 članarina – kaže predsjednik Sportsko-ribolovnog društva „Nikšić“ Vujica Lalić

NIKŠIĆ – Slano, Krupac i Grahovsko jezero juče su poribljeni i, po svemu sudeći, nikšićki ribolovci će ovog ljeta sa zadovoljstvom izlaziti na ove akumulacije, jer je najavljeno da će ukupno u rivire biti ubačeno devet tona kalifornijske pastrmke.

U Slano i Krupačko jezero ubačeno je po tonu pastrmke konzumne veličine, a u Grahovsko jezero 250 kilograma. Predsjednik Sportsko-ribolovnog društva „Nikšić“ Vujica Lalić najavljuje da će u narednom periodu imati još tri takva poribljavanja.

MRESTILIŠTE U GORNJEM POLJU

Za poribljavanje će koristiti i mlađ koju su uzgojili u svom mrestilištu, ukoliko za to dobiju odobrenje struke.

– Godinama su nikšićke vode slabo ili gotovo nikako poribljavane, ali sad je sve dugačije. Nekad je ovo društvo brojalo svega nekoliko stotina ribolovaca, a lani smo imali 1.031 člana. Ove godine već nam je uplaćeno 500 članarina, što znači da je interesovanje veliko, tim prije što tek počinjemo s poribljavanjem. Dakle, i ovog proljeća ubacićemo ukupno u tri nikšićka jezera devet tona pastrmke. Nažalost, kalifornijsku pastrmku ne možemo ubaciti u Zetu i Liveroviće, već tamo je

tone pastrmke ubačeno je juče u Slano, Krupac i Grahovsko jezero 2.25

dozvoljena isključivo „potočara“. Odgovarajuće, autohtone pastrmke nema nigdje da se nabavi ni u zemljama okruženja, a kamoli u Crnoj Gori, ali smo se mi potrudili da izmrijestimo izvjesnu količinu u gornjepoljskom rib-

njaku i sada samo očekujemo dozvolu stručnjaka s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore da nam dozvole da rijeku i akumulaciju u Župi poribimo. Nadamo se da je ćemo dobiti tu dozvolu i to bi značilo da ćemo i gornji i donji tok Zete obogatiti, kao i Liveroviće, a u ribnjaku imamo oko tri tone spremne „potočare“ – kaže Lalić.

Nijesu mijenjali cijene ribolovnih dozvola u odnosu na prošlu godinu, a to znači da standardna godišnja dozvola košta 80 eura. Omladinci i

Ulcinj: Odluka o komunalnom redu u vrijeme turističke sezone

dame izdvajaće ovog ljeta po 50 eura, deset eura izdvaja se za dnevnu dozvolu, duplo skuplja je dnevna za strance, a 40 eura je mjesečna dozvola. Mjesečna za strance je 50 eura, 20 eura je noćna šaranska, a svi koji imaju člansku kartu doplaćuju ukoliko žele da pecaju na Grahovskom jezeru ili u Liverovićima.

RIBOLOV U SLUŽBI

TURIZMA

Lalić podsjeća da su i ove godine imali povlastice za penzionere, da su oni plaćali po 40 eura za godišnju dozvo -

lu, ali da je planirani broj tih članskih karata već kupljen. U Slanom i Krupcu ima više vrsta ribe, najbrojniji je klen, ali sve je više i krupnijih primjeraka šarana, tzv. patuljastog soma, ali i soma za koji se pretpostavlja da je donesen iz Bilećkog jezera iz kojega se, godinama unazad, vade komadi teški po više desetina kilograma. Posljednjih godina, najviše zbog masovnijeg poribljavanja, nikšićka jezera su sve popularnija među ribolovcima, ali očigledan je i turistički potencijal, zbog čega lokalna uprava planira da kreira i tzv. ribolovna sela, organizuje brojne muzičko-zabavne manifestacije poput ,,Čorbijade“ koja je prethodne dvije godine okupila na hiljade posjetilaca. R. PEROŠEVIĆ

ULCINJ – Od 1. juna stupa na snagu, na osnovu Odluke o komunalnom redu, privremena zabrana svih građevinskih radova, uključujući zemljane, građevinske, sanacione radove, dogradnje ili uklanjanje građevinskih objekata, na određenim područjima teritorije opštine Ulcinj tokom turističke sezone

– saopštio je Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti.

Od 1. juna do 15. septembra zabrana će se primjenjivati u prvoj zoni koja obuhvata: Bulevar Đerđ Kastrioti Skenderbeg, Ulica Ali Riza Ulćinaku, kao i urbana naselja: Bijela gora, Pristan, Stari grad, Liman, Nova mahala, Meterizi i Pinješ.

Od 15. juna do 1. septembra zabrana se odnosi na drugu zonu: Velika plaža, Donji Štoj, Gornji Štoj, Ulcinjsko polje, Ðerana, Kodre, itd. –Komunalna inspekcija, u saradnji sa nadležnim organima, kontrolisaće poštovanje ove zabrane i preduzimati zakonom propisane mjere protiv prekršilaca – navedeno je u saopštenju.

Takođe, sva aktivna gradilišta (parcele na kojima se izvode radovi na osnovu građevinskih dozvola) obavezna su od 1. juna da urede i organizuju gradilišta, estetski ga ograde odgovarajućim materijalima, kako bi tokom trajanja turističke sezone gradilišta imala uredan izgled i ne bi narušavala vizuelni ambijent grada. C.G.

ZABRAnA SE ODnOSi nA DVijE ZOnE: Detalj iz Ulcinja

D. MIJATOVIĆ

nAjAVA DOBRE RiBOlOVnE SEZOnE: Poribljavanje Slanog jezera

Vujica Lalić

ravnodušan

Dok ima slobodnih ljudi, biće i hrabrih predstava

POBJEDA: Mislite li da bi ovakva predstava, koja donosi snažan društveni i politički komentar, mogla zaživjeti u nekoj državnoj instituciji kulture ili je upravo nezavisna scena prostor gdje se ovakve teme mogu tretirati na pravi način?

ŠĆEPANOVIĆ: Sve se dešava gdje treba da se desi i to sa dobrim razlogom, sigurna sam. Nezavisna scena je, očigledno, nužnost. I navijam za to da se ona razvija. Brojne kolege rade na tome, uključujući i mene. Stvaramo sami, ulažemo, radimo u našim kućama i stanovima, gledamo se i najvažnije – podržavamo. Novčano ulaganje u kulturu od strane države je jedna strana priče, a druga mnogo jača jeste potreba za stvaranjem iste. Stoga, dok ima slobodnih ljudi, biće i hrabrih predstava i uloga.

nog zlostavljanja. Kako ste emotivno nosili težinu ovakvog materijala tokom procesa rada?

ŠĆEPANOVIĆ : Uz divnu i snažnu ekipu žena, Sandru, Milicu, Viktoriju, Danicu i Mariju, sve je išlo glatko i uz dogovor. Uz mnogo razgovora i sa mnogo poštovanja, moram priznati da smo se vrlo pažljivo ophodile jedna prema drugoj tokom procesa. Naravno, čovjek ne može ostati ravnodušan. Mislim, čim se dešavaju ovakve stvari, neko očigledno jeste ravnodušan i spreman na ovakav monstruozni čin, na koji su mnogi ćutali. Vrlo sam vodila računa o ličnom unutrašnjem osjećaju tokom ovog procesa. Kada stvarate, nekad nemate objektivnu sliku koliko duboko ste zašli u neku temu i koliko vas to obuzima. Povučena ranijim iskustvima, mnogo sam pametnije i sa više strategije, prema zadatku, prolazi-

,,Radosav Ljumović“

teče Lim

izašla iz nacionalnih torova“. Prof. dr Draško Došljak istakao je da je ovom antologijom ,,još jednom potvrđeno da kroz crnogorsku književnost teče Lim“

- Potvrđeno, jer prije desetak godina je izašla antologija beranskog pjesništva ,,Beranski tragovi“ – istakao je Došljak. Antologijska poezija je, prema njegovim riječima, ona poezija koja se po svojoj umjetničkoj vrijednosti, tematskoj dubini i emocionalnoj snazi izdvaja iz mase i ulazi u posebne zbirke koje nazivamo antologijama.

- Pisac možda piše iz više potrebe, ali kada stvori stih koji zagrli čitavo čovječanstvo – on je stvorio antologijsku pjesmu – rekao je Došljak. Prema riječima dr Radoja Femića, ako 19. vijek nesumnjivo nosi supremaciju autora poput Njegoša, Marka Mi-

Rade Vujačić za Pobjedu o izložbi

Ako nema bunta, onda nema ni umjetnosti

PODGORICA - Samostalna izložba radova akademskog umjetnika Rada Vujačića, pod nazivom ,,Visio lunaris“, otvorena je u Modernoj galeriji. Njegovo slikarstvo je na granici između fantazije i realnosti. Vodi posmatrača kroz introspektivne i mistične prostore otvarajući nova tumačenja i unutrašnje doživljaje.

la kroz ovu priču. Ali na kraju dana ostanu misli, i te kako. Često se vratim na dobro staro pitanje: zašto?

POBJEDA: Predstava je dijelom inspirisana stvarnim događajem – slučajem Moldavke S. Č. Koliko je važno da se kroz teatar otvaraju ovako bolne, istinite teme koje tretiraju našu stvarnost i smatrate li da umjetnost ima realnu moć da pokrene društvenu promjenu u Crnoj Gori?

ŠĆEPANOVIĆ: Najgore je biti ravnodušan i pustiti da stvari prolaze pored tebe. Ne vidim poentu. To je ekvivalentno tome da si mrtav. Pozorište je tu za dušu, za um, za sve lijepo u nama. Pozorište nudi pitanja. To je oduvijek bilo tako i biće, bar vjerujem. Da li ima moć da pokrene društvene promjene u Crnoj Gori? Ne bih se bavila ovim da vjerujem u suprotno.

A. RADOVIĆ

ljanova i Stefana Mitrova Ljubiše, 20. vijek u granicama današnje Crne Gore, ali i južnoslovenskom kontekstu, pripada autorima iz Bijelog Polja. - Mislim tu prije svega na Miodraga Bulatovića, na Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića To je jedan duhovni horizont u kojem smo svi mi koji smo se opredjeljivali za književnost kao sopstveni stvaralački poziv i životno opredjeljenje imali u vidu – kazao je Femić. Priređivač antologije, koji je posljednji stao pred mikrofon, kazao je da nema što da doda poslije toliko inspirativnih riječi. Zahvalio se govornicima i prisutnima, te pročitao jednu svoju pjesmu. Svoje stihove govorili su i Burdžović, Čurović i Čampar. Ovo književno veče uljepšali su i Bjelopoljci Enes Zejnilović i Nikola Tomić, članovi rok sastava ,,Mikrokozma“. Oni su, između ostalih, odsvirali svoju obradu pjesme ,,Bar“ Rista Ratkovića. Moderator programa bio je književnik Mirko Rakočević.

An. R.

Vujačić je za Pobjedu kazao da izložbu čini 20 djela koja su rađena u periodu od 2022. do 2025 godine. - Veliki dio ovih djela prvi put je izložen na ovoj izložbi. Jako me je zanimao čovjek i njegovi nagoni, potom mjesec, noć, priroda, životinje, ali i biljni svijet kao spona tema koje sam obrađivao. Priroda mi je nadomak ruke, živim blizu jezera i nije bilo moguće ne uključiti je u proces istraživanja i dati joj ulogu na platnima - kazao je Vujačić.

Umjetnik je istakao da u ciklusu života i smrti čak i duhovne knjige pišu kako postoji jasna razlika između čovjeka i životinja.

- Fizičko raspadanje je samo početak, a duša nastavlja dalje, pretvara se u nešto novo i zaokružuje svoj beskrajni put. Kod životinja je jednostavno, njihovo tijelo nije sahranjeno uz nikakve ceremonije, možda poneki svitac prođe i svečano osvijetli to što je od njih ostalo. Huk neke sove i kuckanje sitnih životinja i insekata je sve što se može čuti. Tijelo im truli i nema značaj, reklo bi se. Smrt je posve obična stvar. Da, tako

je to u prirodi, nema fascinacija smrću - kazao je Vujačić. Njegova fascinacija je i noć koja je sama po sebi misterija - kada i mala životinja postaje velika. - Sjenke koje baca rastinje osvijetljeno mjesecom ljepše su od najljepših rezbarija urađenih ljudskom rukom. Noć utiče na um životinja, a i na um čovjeka. Možda zbog egzistencije, a možda i zbog nečeg uzvišenijeg za kojim tragam, ali njihovo ponašanje je drugačije. Slike konja umotanog u ribarske mreže i koji u mukama umire dok mu je samo mjesečina naklonjena ili žabe koja kao da priča dok je guta zmija, tjeraju na razmišljanje. Kao da uopšte nijesam poznavao njihovu suštinu dok nijesam kročio u duboku noć i oslušnuo. A opet, kao da niko ne traži pomoć od čovjeka, kao da je to dio njihovog života - kazao je Vujačić.

Prema njegovim riječima, čovjek je tajna koju nije teško razotkriti posmatrajući ga kao dio prirode.

- On ima razne maske, oklope, šminke... Međutim, njegova potreba za dominacijom nad biljkama, životinjama, vodom, vazduhom, vatrom, nad svijetom, odnosno nad sobom, vuče ga u samodestrukciju i tu je ta ironično-sarkastična nota koju sam želio da provučem na slikama. Čovjek je na kraju zatvorenik samog sebe i teško da će ona duša koja se pominje u Bibliji moći da ode i preseli se u neko drugo tijelo od rešetaka koje je sam ispred sebe postavio - kazao je Vujačić.

On je podsjetio da ,,Visio Lunaris“ predstavlja uticaj mjeseca na čovjeka. - Htio sam optužiti mjesec i njegovu hipnotičku sposobnost za apsurdno ponašanje čovjeka. I opet to radim, tako

da posmatrač osjeti dozu ironije - rekao je on. Vujačić je naglasio da je njegovo ,,ratno polje“ bijelo platno. - Tu vodim borbu odavno. Ako nema tog buntovničkog pulsa, onda nema ni slike, ni umjetnika, ni umjetnosti. Zamislite da slikam prelijepe pejzaže, srećne ljude i zalaske sunca - to bi onda značilo da živim u raju ili da sam poludio. Tako ja mislim - kazao je Vujačić. Vujačić, rođen u Podgorici 1977. godine, diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesorice Anke Burić. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2012. godine i osnivač slikarske radionice ,,Boje prijateljstva“ u Podgorici. Njegova djela bila su izlagana na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u Crnoj Gori i inostranstvu. Izložba će trajati do 7. juna. A. Đ.

Svečano otvaranje Tivatskog muzičkog festivala u znaku opere ,,Karmen“

Priča o slobodi prava na izbor

PODGORICA - Ljubitelje

opere 18. juna u Velikoj

dvorani Centra za kulturu

Tivat očekuje otvaranje drugog izdanja Tivatskog muzičkog festivala (Tivat Music Festival) uz jednu od najpopularnijih i najizvođenijih opera ,,Karmen“ Žorža Bizea. Predstavu ,,Karmen - jedna tragedija“ (opera u jednom

činu) režirao je Milan Nešković, prema dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka, u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke.

Čuveno Bizeovo djelo biće tom prilikom prvi put izvedeno u Tivtu, a ulaznice će biti uskoro u prodaji. Dirigent je Stefan Zekić, a u glavnim ulogama nastupaju pjevači i

glumci iz Beograda i Banjaluke: Sofija Petrović (Karmen), Marko Živković, Milica Damjanac, Vuk Zekić, Goran Jokić, Vladimir Đorđević, Rok Radiša i Anđela Rakočević, uz pratnju Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske. - U dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka, skrojenoj osamdesetih godina prošlog veka, dramska radnja postaje gušća, intenzivnija i konkretnija. Bez naglašavanja živopisne sredine u kojoj se originalna radnja zbiva, „pročišćena“ Karmen se oslanja na konkretne odnose između likova i jasnije mapira problem stradanja jedne žene romskog porekla. Karmen, prva operska romska heroina, ne priča samo priču o velikoj ljubavi i tragediji, već, prije svega, govori o slobodi, o slobodi bivstvovanja, djelo-

vanja i naposljetku, o slobodi prava na izbor i slobodnu ljubav – kazao je Zekić. Nešković je istakao da opera u sebi objedinjuje dvije stvari zbog kojih je postao rediteljto su muzika i pozorište. - Španija objedinjuje tri stvari zbog kojih se osjećam živim. To su vino, sunce i strast. Sevilja je možda i najljepši grad u kome sam bio, jer objedinjuje sve moje strasti u jednoj. Stoga nije čudno kako se neke više sile urote i prorokuju da moja prva operska režija bude baš „Karmen“. Ovo je priča o ljubavi. Zahtijeva slobodu, koja nam je često nedostupna. Da li je zato podnaslov ove opere „Jedna tragedija“? Postoji li ljubav bez slobode - zapitao se Nešković. Podsjetimo, drugi Tivat Music Festival biće održan od 18. juna do 20. avgusta na više lokacija u Tivtu. A. Đ.

Scena iz opere „Karmen“

Rade Vujačić

Jedan od radova Rada Vujačića

Petak, 9. maj 2025.

PODGORICA - Crnogorska muzičarka, kantautorka i multimedijalna umjetnica Marija Božović objavila je novu pjesmu „Ulice“ za koju potpisuje, manje - više, sve, osim audio produkcije, miksa i mastera.

Kako je ispričala za Pobjedu, sve se „desilo kasno jedne noći, kad je grad utihnuo i svi zaspali“.

- Sjedjela sam sama, sa svojim mislima, željna da sa nekim podijelim sve što mi se mota po glavi, ali nijesam imala sa kim. Pjesma se rodila iz te noćne tišine, iz trenutka kada sam shvatila da kroz muziku, zapravo, mogu da izrazim ono što osjećam - priča Božović.

UZBUDLJIVO TRAŽITI BOJE, TEKSTURE I EMOCIJE GLASA

Navodi i da je to bilo jedno posebno igranje, sa glasom u različitim ulogama: ritam, harmonija, melodija, šumovi.

- Snimala sam vokale kao da slažem mali muzički orkestar u kojem je svaki glas imao svoju funkciju. Bilo je uzbudljivo tražiti boje, teksture i emocije koje mogu izvući samo glasom, bez pomoći instrumenata - pojašnjava ona.

Ističe da je najviše uživala u osjećaju potpune slobode. - Kada prestaneš da razmišljaš o pravilima, očekivanjima i okvirima i pustiš da te vodi unutrašnji glas, bukvalno i metaforički. Bilo je uzbudljivo slušati kako slojevi vokala postaju pejzaž, kako sopstveni glas može biti baš sve što zamislim - opisuje Božović.

IZAZOV JE ODRŽATI

RAVNOTEŽU

Najveći izazov joj je bio, iskrena je ona, održati ravnotežu između složenosti i jednostav-

Pravi izazov je kako postaviti sebi granicu

nosti, „da pjesma ostane čista i emotivna, da se ne uguši u velikom broju glasova“. - Prijalo mi je što sam mogla u svakom trenutku da pratim svoju viziju, jer je svaki detalj bio moj. Istovremeno, bilo je naporno jer sam sama sebi bila i najveći kritičar. Mislim da je pravi izazov kako postaviti sebi granicu, da je prepoznamo i kažemo: „Ovo je dovoljno, ovo je završeno“ - priznaje ona.

Tvrdi da je to vječita boljka svih umjetnika. Mišljenja je i da je to bila kombinacija oba osjećaja.

- S jedne strane, željela sam da prenesem jasnu, ličnu poruku - bez kompromisa, bez filtriranja kroz tuđu interpretaciju, jer uvijek postoji prilagođavanje kada sarađujete s nekim. S druge strane, imala sam i potrebu da sebi dokažem da mogu da ispra-

tim cijeli proces, da mogu da stvorim djelo od početka do kraja, sama, svojim vještinama, maštom, iskustvom - rekla nam je Božović. Najveća razlika je ta što je, kako kaže, imala svu kontrolu. - U prethodnim projektima, dio odluka je bio u rukama drugih - producenta, aranžera, montažera... Ta sloboda je divna, ali nosi i veliku odgovornost: moraš biti spre-

Sjedjela sam sama, sa svojim mislima, željna da sa nekim podijelim sve što mi se mota po glavi, ali nijesam imala sa kim. Pjesma se rodila iz te noćne tišine, iz trenutka kada sam shvatila da kroz muziku, zapravo, mogu da izrazim ono što osjećam - priča Božović u razgovoru za Pobjedu o pjesmi „Ulice“

man da staneš iza svake odluke, svakog detalja, svakog kadra, svake note. Ovaj projekat me podsjetio koliko je važno da umjetnik s vremena na vrijeme ostane sam sa sobom, suoči se sa svojim nesigurnostima i sumnjama, ali i pronađe hrabrost da vjeruje u svoj glas i svoju viziju - ocjenjuje ona.

DILEMA JE BILA

KAKO VIZUELNO

ISPRIČATI PRIČU

Tehnički gledano, dodaje Božović, najviše se bavila pitanjem kako da višeslojnost vokala zadrži homogenost zvuka, a da pritom ne izgube svoju emotivnu snagu i neposrednost.

- Kreativno, najveća dilema bila je kako vizuelno da ispričam priču koja je tako lična i ogoljena, a da to ne postane banalno ili prenaglašeno. Morala sam pažljivo da izaberem kadrove koji prate emociju, a

ne odvlače pažnju od nje. Kada se skinu svi slojevi i ostaneš samo ti, tvoja priča i tvoje emocije, onda postajemo najiskreniji. Želim da ljudi osjete da nijesu sami u tome što prolaze, u svojim usponima i padovima. U ovom brzom svijetu koji nas neprestano gura da budemo u pokretu, da postignemo nešto, da budemo savršeni, voljela bih da ova pjesma bude poziv na pauzu, na trenutak zaustavljanja i povezivanja sa samim sobom - jasna je ona.

Otkriva i da uskoro izlazi još jedna nova pjesma, koju jedva čeka da podijeli sa publikom.

- A spot za tu pjesmu - to je tek pravo vizuelno iznenađenje! Moj fokus će svakako biti, kao i do sada, na autorskom radu, jer osjećam da imam još mnogo toga da istražim i podijelim - zaključila je, u razgovoru za Pobjedu, Božović. Milovan MARKOVIĆ Crnogorska muzičarka

Crnogorska misica pred polazak poručila da u Telanganu kreće ponosna

Nikolić otputovala u Indiju

Najljepša Crnogorka ili kako za sebe više voli reći: predstavnica ljepote svih Crnogorki Nikolić otputovala je juče u Indiju na izbor za mis svijeta. Ona je, u objavi na društvenoj mreži Instagram, pred polazak poručila da je na put krenula ponosno, sa zastavom u rukama. - Ponosno, sa zastavom u rukama, krenula sam put Indije da predstavljam svoju zemlju na 72. svjetskom izboru. Prije ovog putovanja, imala sam nezaboravan ispraćaj na Cetinju, koji je organizovao Sekretarijat za obrazovanje, omladinu i sport Prijestonice. Hvala svima koji su me podržavali i davali mi vjetar u leđa – navela je Nikolić u objavi na Instagramu. Izbor za mis svijeta, uprkos tenzijama između Indije i Pakistana, održava se 31. maja u Telangani.

Andrea Nikolić

Kurosava kroz prizmu savremenog američkog trilera

Spajk Li i Denzel

Vašington

opet u tandemu

Poslije skoro dvije decenije čuveni američki filmski reditelj Spajk Li i glumac Denzel Vašington ponovo su radili zajedno. To je rezultiralo snimanjem krimi drame „Highest 2 Lowest“, modernom reinterpretacijom japanskog klasika Akire Kurosave iz 1963. godine „High and Low“, čija radnja je sada smještena u savremenom Njujorku. Film prati moćnog muzičkog mogula, poznatog po svom izuzetnom sluhu, koji se suočava sa moralnom dilemom kada postane meta otmičara. Pored Denzela Vašingtona, u filmu glume A$AP Roki, Džefri Rajt, Ilfeneš Hadera, Din Vinters, Džon Daglas Tompson i Ajs Spajs M. M.

Festivali Lake i Bedem udružili snage

Raspisali konkurs

da podrže domaće autorske bendove

NIKŠIĆ - Lake Fest i Bedem fest udružili su snage i, uz podršku Organizacije za zaštitu prava autora muzike Crne Gore (PAM CG), Turističke organizacije Nikšić, Kancelarije inicijative Nikšić 2030, Pivare Trebjesa i RTV Nikšić, raspisuju drugu sezonu konkursa „Kao mlad, šansu trebam sad“. Pojašnjavaju da je cilj konkursa doprinos razvoju mlade do-

maće alternativne i rok scene koja, ocjenjuju oni, zaostaje i nestaje usljed navale savremenih trendova muzičke industrije. Konkurs je fokusiran na afirmaciji mladih alternativnih i rok autora iz Crne Gore, kao i na jačanju kapaciteta alternativnog kulturnog sektora. Odvijaće se u tri faze.

U prvoj fazi, koja je počela prekjuče, mladi autorski bendovi moći će u roku od 15 dana

prijaviti se za učešće slanjem kratke biografije benda na mail toniksic@t-com.me. - Krajnji rok za prijavu bendova biće 20. maj do 23:59 h. U drugoj fazi, u četvrtak 22. maja, objavićemo listu prijavljenih bendova i u roku od 10 dana prepustiti da ljudi glasanjem putem onlajn platforme odaberu svoje favorite. Krajnji rok za glasanje biće 31. maj do 23:59 - precizirali su u saopštenju. Šest bendova sa najviše osvojenih onlajn glasova postaće superfinalisti.

- U završnoj, trećoj fazi konkursa, bendovi supefinalisti tokom dvije večeri takmičiće se svirajući uživo u NK pabu u Nikšiću. Tročlani žiri i publika u srijedu 11. juna od tri takmičarska benda proglasiće pobjednika prve večeri koji će nastupiti na Lake Fest, dok će u četvrtak 12. juna po istom principu biti proglašen bendpobjednik druge večeri koji će nastupiti na Bedem festu - zaključuju oni. M. M.

NAJVIŠE UŽIVALA U OSJEĆAJU POTPUNE SLOBODE: Marija Božović

Andrea

STIGLO JE

Polaganjem vijenaca na Spomenik partizanu borcu na Gorici obilježen Dan sjećanja i pobjede nad nacizmom

I SVE JE MOGUĆE

ČESTITAMO DOBITNICIMA NAGRADNE IGRE

U nastavku je spisak dobitnika:

Završena je nagradna igra „STIGLO JE PROLJEĆE I SVE JE MOGUĆE“ koju je organizovala IDEA- CG u periodu od 10.04.2025. do 03.05.2025, a priređivala se na teritoriji Crne Gore.

Odata počast poginulima i žrtvama okrutnog fašističkog terora

NissanQashqai

Dyson fen za kosu Dyson usisivač

• Nataša Plazinić, Podgorica

Na Dan sjećanja i pobjede nad nacizmom, ambasador Ukrajine Oleh Herasimenko, otpravnica poslova Republike Poljske Malgorzata Lakota Miker i otpravnik poslova Bugarske Vasil Durev polaganjem vijenaca na Spomenik partizanu borcu na Gorici odali su juče počast svima koji su se borili protiv nacizma.

• Milena Krstić, Podgorica

• Aleksandra Lubarda, Budva

• Jelena Zečević, Podgorica

• Eda Demić, Rožaje

1.3 DIG-T XT Tekna Sony PlayStation 5 iPhone 16 Pro Samsung S25 Ultra

• Mirsada Radunović, Podgorica

• Milica Usančević, Podgorica

• Boško Martinović, Nikšić

• Frano Enezović, Ulicnj

• Milorad Vuksanović, Podgorica

• Ajla Šarkinović, Plav

• Almira Žuđelović, Bar

• Velinka Šarić, Podgorica

• Sanja Lubarda, Budva

• Nikola Koprivica, Nikšić

• Vukadin Milošević, Podgorica

• Dražen Marsijepović, Bar

• Abida Mučić, Bar

• Muhamed Murić, Bar

• Ljeza Perković, Podgorica

• Desanka Tmušić, Bar

• Jelena Srdanović, Podgorica

• Snežana Miljanić, Kotor

• Jelena Kostić, Spuž

• Zdravka Komatina, Sutomore

• Jana Obradović, Podgorica

– Osmog maja obilježavamo 80. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata i Dan pobjede. Drugi svjetski rat završen je potpisivanjem bezuslovne kapitulacije Njemačke 8. maja 1945. Dan ranije, 7. maja 1945. godine, prva kapitulacija potpisana je u sjedištu Savezničkih ekspedicijskih snaga generala Dvajta Ajzenhauera u Remsu u Francuskoj. Akt o bezuslovnoj predaji Njemačke stupio je na snagu 8. maja. S njim su prestale vojne aktivnosti. Kapitulacija Trećeg rajha značila je kraj rata u Evropi iako su se borbe sa Japanom i dalje vodile izvan njenih granica. Tek je kapitulacija Japana, 2. septembra 1945. godine, konačno okončala Drugi svjetski rat. Međutim, to nije donijelo trajni mir i, kao što možemo vidjeti nakon mnogo godina, nije zaštitilo naše susjede od brutalnog napada Rusije – navedeno je u zajedničkom saopštenju tri ambasade izdatom ovim povodom.

U saopštenju se podsjeća kako je 8. maj za Poljake nacionalni praznik, ustanovljen 2015. godine u znak sjećanja na pobjedu nad nacističkom Njemačkom.

– Poljski Senat je dva puta usvojio rezolucije kojima se obilježava kraj Drugog svjetskog rata, odajući time počast ,,...vojnicima svih savezničkih vojski i Poljacima – vojnicima, učesnicima pokreta otpora, pripadnicima Poljske podzemne države, civilima – žrtvama Drugog svjetskog rata“. Rat nije donio samo smrt i razaranje već i duhovno pustošenje, sumnju u čovječanstvo i njegove osnovne vrijednosti. Tokom proslave 60. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, poljski senatori su u rezoluciji istakli da je ,,skoro šest tragičnih godi-

Vijenci Ambasade SR Njemačke i SUBNORA

Povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Evropi, ambasador SR Njemačke Peter Felten i predsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić položili su vijence na Spomenik partizanu borcu na Gorici, odajući počast poginulima u Drugom svjetskom ratu, a posebno žrtvama u Crnoj Gori. – Njemačka je svjesna svoje istorijske odgovornosti za užase Drugog svjetskog rata, Holokausta i terora nacional-socijalizma. Godišnjica obilježava kraj razornog rata agresije pokrenutog sa njemačkog tla i oslobođenje Njemačke i Evrope od zločinačkog režima. Takođe predstavlja nadu za mir i pomirenje i za ujedinjenu, prosperitetnu Evropu posvećenu dostojanstvu pojedinca, zaštiti ljudskih prava i očuvanju demokratije i vladavine prava –saopšteno je ovim povodom iz Ambasade SR Njemačke.

na rata bilo i veliki pobjednički test ljudi i njihovih karaktera u borbi za slobodu, dostojanstvo, solidarnost, odanost principima i nacionalnu čast – istaknuto je u saopštenju. I za Ukrajince je 8. maj, Dan sjećanja i pobjede nad nacizmom, takođe izuzetno značajan datum. – Tokom Drugog svjetskog rata front je dva puta prošao kroz ukrajinske zemlje, sa zapada na istok i sa istoka na zapad. Preko osam miliona Ukrajinaca izgubilo je živote. Nema skoro nijedne ukrajinske porodice koju taj rat nije dotakao. Ukrajinski narod dao je ogroman doprinos zajedničkoj pobjedi nad nacizmom. Već više od decenije Ukrajina, kao i većina evropskih država, 8. maja ne slavi, već odaje počast. Na Dan sjećanja i pobjede nad nacizmom saginjemo glave pred svima koji su se borili protiv nacizma, odajemo počast poginulima i prisje-

ćamo se užasa Drugog svjetskog rata. Današnje, zajedničko poljsko-ukrajinsko-bugarsko polaganje vijenaca na mjestu važnom za građane Podgorice, Crne Gore, simbol je poštovanja i sjećanja na sve žrtve okrutnog fašističkog terora. Nikada ih nismo zaboravili i nikada ih nećemo zaboraviti. Kao što ne zaboravljamo mjesta poput ovog na kojem se nalazimo danas, posebno u vrijeme kada se, s druge strane istočne granice Poljske, Ukrajinci bore za svoju slobodu i čast. Ovo pokazuje da nam mir, demokratija i sloboda nisu dati jednom zauvijek. Želimo čvrsto da naglasimo da podržavamo Ukrajinu i želimo da naše riječi budu jasne – da nikad više ne bude rata, žrtava, boli zbog gubitka voljenih, prolivenih suza, ubistava – navedeno je u zajedničkom saopštenju ambasada Poljske, Ukrajine i Bugarske. H. P.

Ambasador Peter Felten i predsjednik SUBNORA Zuvdija Hodžić

Crna Gora savladala Finsku u predgrađu Helsinkija i na kolo do kraja grupne faze osigurala drugo mjesto i plasman na EURO

9. maj 2025.

PODGORICA - Mnogo pompe oko Budućnosti nakon što je odbijena u prvom krugu apliciranja za evropsku licencu.

,,Lavovi“ osmi put na šampionatu Evrope

Koliko je značio remi u Tatabanji protiv Mađarske pokazala je jučerašnja pobjeda rukometaša Crne Gore u predgrađu Helsinkija nad Finskom kojom su izborili nastup na sedmom uzastopnom, a ukupno osmom, šampionatu Evrope. ,,Lavovi“ će u neđelju u Baru odigrati posljednji meč grupne faze protiv Slovačke, ali rezultatski nebitan, koliko s druge strane važan zbog navijača i pune ,,Topolice“ da se zajedno uspjeh proslavi.

Slavila je naša ekipa 33:28 (u prvom meču u Podgorici bilo je 29:28), a posao je bukvalno završen do odmora. Tim Didijea Dinara u laganom ritmu, uz visok postotak šuta (76 odsto), lako je dolazio do golova, a sve u svojim rukama držali su Branko Vujović i Radojica Čepić koji su, uz svega tri promašaja, postigli devet od timskih 19 golova. I dobro su razigravali krajnje igrače i na crti Miodraga Ćorsovića. Koliko je startna postava bila ubjedljiva (samo je do desetog minuta domaćin prijetio preko pivota Vanionpa koji je postigao prva četiri gola uz promašaj), pokazuje i to da je naš selektor prvu izmjenu (ušao Vuk Lazović umjesto Ćorsovića) napravio u 22. minutu. U finišu meča Stevana Vujovića je zamijenio Miloš Božović koji je sa dva vezana gola uvećao razliku. Mogao je naš tim i do veće zalihe do odmora, ali se nije imalo što zamjeriti. Odličan sa gola bio je Haris Suljević sa šest odbrana, a u nastavku je dodao još jednu, uz dva gola Božovića i Miloša Vujovića (gol iz kontre) za kapitalnih 21:12. Do kraja meča, oslabljenoj Crnoj Gori (zbog povreda nijesu nastupali golmani Nebojša Simić i Nikola Matović, kao i desni bek Stefan Čavor), domaćin se približio prvo na četiri gola u 42. minutu (25:21), ali je Čepić, nakon tajm-auta, a poslije dobre odbrane, pogodio za ,,plus pet“. Možda su se i ponadali Finci da mogu do preokreta, uz probuđene navijače, ali do njega nije došlo iako su u 50. minutu drugi put prišli na minus od četiri gola i minut kasnije. A onda kada je Lindberg pogodio za 28:25 - na isteku 51. minuta, Čepić je majstorski ,,jedan na jedan“ iznudio isključenje od strane najboljeg igrača Vanionpa. Sa dva brza gola Luke Radovića i Stevana Vujovića (30:25) na sedam minuta do kraja ,,lavovi“ su otklonili svaku dilemu. Ako je i bilo... Očigledno da je naš stručni štab

SULJEVIĆ: Rezultat kvalitetnog rada

U punoj dvorani (3.500 navijača) ,,lavovi“ su odlično otvorili utakmicu, a veliku pomoć imali su sa gola od Harisa Suljevića

- Smatram da smo zaslužili pobjedu i sa većim rezultatom. Znali smo zbog čega smo došli u Finsku, a to je da se kvalifikujemo na EP, odnosno da završimo posao i da u nedjelju pred našom publikom uživamo - rekao je Suljević.

Ohrabruje izdanje Suljevića i to što Crna Gora ima golmana koji je nadomjestio izostanak Simića i Matovića

- Prije svega poželio bih brz i uspješan oporavak mojim kolegama. Imao sam podršku kompletne ekipe, vrijedno sam radio sa trenerom golmana i Simo mi je dan pred utakmicu pomagao tako da smo se dobro spremili. A ovo je rezultat stvarno kvalitetnog rada.

Golman ,,lavova“ očekuje još bolju Crnu Goru.

- Smatram da možemo bolje i da će biti bolje. Ova ekipa može da raste iz meča u meč. Granice ne znam kolike su, ali sve je kako treba i atmosfera je sjajna.

bio spreman za razne napadačke varijante domaćina, a čudno je da Finci uopšte, osim u kraćim intervalima, nijesu napadali iz najjačeg oružja ,,sedam na šest“. Izostala je i bolja igra krila, mada se nijesu mogli naigrati pored Bakića, M. Vujovića i Radovića. - Tamo smo đe zaslužujemo da budemo. Što se tiče same utakmice, dobro smo je otvorili, primili smo samo 12 golova, a postigli 19 do odmora, a brzo se igralo. Nije svejedno kada igraš, a vodiš osam golova razlike, a domaćin je igrao rasterećeno i sa manje pritiska. Neke zicere smo promašili i nerezon-

DINAR: Bili

,,Vanta Energia arena“ Gledalaca: 3.500

Sudije: Karmo i Mirš (Francuska) Sedmerci: Finska 1 (1), Crna Gora 3 (3) Isključenja: Mađarska 8, Crna Gora 4 minuta

28 33 12 19

FINSKA CRNA GORA Klama (šest odbrana)

(pet odbrana)

1

(12 odbrana)

Selektor: Ola Lindgren Selektor: Didije Dinar

smo ozbiljni od početka do kraja

- Zasluženo smo slaviliistakao je selektor Didije Dinar nakon uspješno završenog meča u Finskoj i

plasmana na Evropsko prvenstvo.

- Bili smo ozbiljni od početka do kraja, a mislim da smo dobro pripremili meč. U finišu smo dobro odgovorili kada je protivnik zaprijetio. Treba proslaviti, ali ostaje nam još jedan meč i želimo da ga odradimo kako treba - kazao je selektor.

-

ski šutirali, prvi ja. Smatram da smo pokazali karakter i koliko nam znači kada utakmicu dobro otvorimo i koliko je lakše igrati i onda kada ne ide. Među 24 najbolje ekipe smo u Evropi, a nije nam bilo lako posebno nakon baraža i poraza od Itali-

je. Niko nije znao što će biti nakon toga i hoćemo li se izvući i ponovo biti ona stara ekipa. A ovo su sada već neki dobri tragovi i da se korak po korak vraćamo gdje smo prije bili. Mislim da još nijesmo dosegli nivo koji možemo. Vrijeme je pred nama

i možemo do još boljeg rezultata - poručio je Branko Vujović. ,,Lavovi“ su osigurali drugo mjesto u grupi 2, samim tim i bolji šešir na žrijebu za prvenstvo koje u januaru naredne godine počinje u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. A. MARKOVIĆ

Stvari su otišle predaleko i lančano povukle jedna drugu. ,,Češljaju“ se klupski papiri i poslovanje, prate se tokovi novca koji je nestajao sa računa, čak se i SDT uključilo u ispitivanje određenih transfera od kojih je novi-stari šampion prihodovao više miliona eura. Ko je zabrljao, omanuo, napravio grešku ili se bavio prljavim rabotama, te na taj način bacio ljagu na fudbalski simbol Crne Gore koji uskoro slavi vijek postojanja - pokazaće istraga. Do tada – za Podgoričane je ključno pitanje hoće li zaigrati u kvalifikacijama za Ligu šampiona, što su na terenu, igrom, učinkom i po priznanju svih konkurenata apsolutno zaslužili. Djelovalo je to kao nemoguća misija, maltene svršen čin, ali izgleda da je pronađeno svjetlo na kraju tunela. Prema informacijama Arene – enigma sa Poreskom upravom biće riješena. Budućnost će dobiti licencu i predstavljati državu na inostranoj sceni. Na startu – u kvalifikacijama za Ligu šampiona. U rješavanje ozbiljnog problema uključili su se najveći državni zvaničnici, a lično se založio i gradonačelnik Saša Mujović - Što bi rekao naš narod - da ne trčim pred rudu, ali na dobrom smo putu da završimo posao, da se to realizuje i klub dobije

PSŽ ostvario duplu pobjedu protiv polu nala LŠ, nale sa Interom

,,Sveci“ putu

PODGORICA - Vrhunac fudbalske sezone odigraće se 31. maja na ,,Alijanc areni“ u Minhenu, a akteri će biti PSŽ i Inter, dva tima koja su prošla spektakularan put do finala Lige šampiona. ,,Nero-azuri“ su protiv Barselone priredili jedno od najboljih polufinala ikada, dvomeč sa čak 13 golova (4:3, 3:3), dok su ,,sveci“ uoči odlučujuće borbe za prestižni ušati pehar upisali obje pobjede nad Arsenalom (2:1 i 1:0). Od kada je krenula nokaut faza, Parižani su uzimali mjeru engleskim divovima – prvo su otpisali Liverpul, potom Aston Vilu, a sada ,,tobdžije“. Prije toga u ligaškoj fazi takmičenja bili su bolji od Mančester sitija. Impresivna kolekcija za trenera Luisa Enrikea, koji se zabavno i malo sarkastično našalio nakon posljednjeg zvižduka sudije Feliksa Cvajera u revanšu na prepunom ,,Parku Prinčeva“. Dotakao se omalovažavajuće uvrede koju koriste oni koji nijesu uvjereni u kvalitet fudbala u Francuskoj.

Crna Gora

KALLE PARKKINEN/NEWSPIX24

Sa sinoćnje utakmice u Finskoj

Petak, 9. maj 2025.

ARENA SAZNAJE: Crnogorski fudbalski prvak po svemu sudeći predstavljaće državu u kvali kacijama za

Budućnost dobija licencu

licencu. Imamo veliko razumijevanje i podršku od strane Fudbalskog saveza Crne Gore. Takođe i od Uefe. Nadam se da ćemo se uskoro radovati pozitivnoj odluci. Vjerujem da ćemo Budućnost bodriti na tribinama Gradskog stadiona, a ne ovako preko društvenih mreža. Očekujem da će ljudi doći na stadion i podržati ove mlade momke da se kvalifikuju u narednu rundu nekog evropskog takmičenja – rekao je gradonačelnik Mujović. Arena saznaje da je prije dvije noći održan interni sastanak u klupskim prostorijama

protiv Arsenala u dvomeču

Interom 31. maja u Minhenu

istorije

- Liga farmera, zar ne? Mi smo liga farmera, ali lijepo je. Uživamo u rezultatima i komplimentima svih koji govore o našem timu – mladi smo, naš karakter, način na koji igramo... Moram da čestitam svojim igračima jer su sjajni – rekao je Enrike za TNT Sport. Španski stručnjak je potom dodao:

- Arsenal igra na način na koji vole. Bili su pametni, vratili su se u meč u pravom trenutku za njih, ali u dvije utakmice mi smo dali tri gola, a oni jedan. To je najvažnije u fudbalu. Mikel Arteta je moj zemljak i dobar prijatelj, ali ovoga puta bili smo uspješniji. Ovo nam mnogo znači. Svi smo sanjali da uđemo u finale Lige šampiona. Naš prvi cilj kada smo došli u Pariz bio je da ispišemo istoriju. Na pravom smo putu – istakao je Enrike. PSŽ nikada nije osvojio trofej Lige šampiona.

Najbliži je bio 2020. godine kada je u finalu poražen od Bajerna. Drugu šansu imaće posljednjeg dana maja upravo u Minhenu, s tim što će rival biti Inter.

na Starom aerodromu. Za stolom su se našli novi članovi Nadzornog odbora, na čelu sa predsjednikom Boškom Kovačevićem, te da su bili prisutni i najistaknutiji predstavnici navijačke grupe – Varvari. U kancelariji je bio i izvršni direktor Novak Novaković, koji je iznio papire kako bi potkrijepio ono što je realizovao. Stav najvatrenijih pristalica ,,plavih“ jeste da nedavno postavljeni sportski direktor Dejan Boske Damjanović dobije povjerenje novog rukovodstva, bez obzira što je izabran mimo aminovanja Nadzornog

odbora, voljom – Novakovića kome je rečeno da sačeka dandva sa predstavljanjem legendarnog fudbalera koji je zadužio Crnu Goru. Smijeniti jednu takvu veličinu desetak dana pošto je imenovan na funkciji bio bi svojevrsni presedan, cirkus, unižavanje kluba i degradacija samog Damjanovića. Sa druge strane, predsjednik Boško Kovačević je istakao da je Boske nelegitimno izabran, od čovjeka koji nije imao ovlašćenje da ga postavi na poziciju sportskog direktora. Sve se odigralo tako što je Novaković krajem maja doveo

Damjanovića pod megalomanskim idejama da se klub plasira u grupnu fazu evropskog takmičenja, a samo dan kasnije Budućnost je dobila upravu u punom obimu. Otprilike, 24 sata je trebalo da se sačeka kako bi Boske bio izabran u skladu sa hijerarhijom u Budućnosti. Da li će čelnici biti suptilniji prema bivšem reprezentativcu i momku koji je slavu godinama pronosio u Aziji, te naknadno odobriti njegov već potpisani dvogodišnji mandat ili će tražiti drugo rješenje, što je izgledalo kao realnost i neminovnost

ARTETA: Nije postojao bolji tim od nas

Mikel Arteta je u trci sa Liverpolom izgubio naslov u Premijer ligi, a u polufinalu Lige šampiona njegov Arsenal eliminisao je PSŽ. Špancu je teško pao dupli poraz od ,,svetaca“.

- Smatram da od nas nije postojao bolji tim u Ligi šampiona. Zaslužili smo mnogo više, ali nažalost – vani smo. Napadali smo, stvarali prilike, ali golman PSŽ-a je bio njihov najbolji igrač u obje utakmice. Stigli smo u Pariz u najgorem stanju. Ogromna količina povreda, a protiv ovakve ekipe neophodno je da imate sve

– pokazaće dani koji slijede. Ostaje da se vidi i kako će proći Novaković, koju i kakvu odgovornost snosi za eventualne prestupe ili zloupotrebe u vođenju kluba u periodu kada je maltene odlučivao sam. Izvršni direktor uživa podršku većine igrača i momaka iz kopa sa kojima je imao dobar odnos. Ipak, nakon sastanka u klupskom kampu, do Arene je došla informacija kako je jedan od vođa ,,varvara“ rekao: ,,Mi smo za Novakovića, ali da mi je brat rođeni – neka odgovara ako se utvrdi da je kriv“. Ne može u Budućnosti ništa s

ENRIKE: Očekivao sam Barsu u finalu

Luis Enrike je u finalu Lige šampiona očekivao Barselonu, sa kojom je 2015. i 2016. godine osvojio – doslovno sve.

mirom. Unutrašnje devijacije bile su prikrivene pod velom pobjeda, zapaženih igara, goleada i generalno rezultata. Ispod radara su ostale i određene nepravilnosti u samoj ekipi, s tim što je to manje bitno kada tim gazi do titule i veže 19 utakmica bez poraza.

Nije toliki značaj dat ni nezadovoljstvu ultrasa koji prozivaju i vrijeđaju glavnog trenera Ivana Brnovića, prigovarajući mu da je došao političkom linijom, kao neko ko je jako blizak predsjedniku Demokrata - Aleksi Bečiću

To i jeste istina, ali sve dok ,,drug i kum“ održava učinak kakav ima – u svakom trenutku kao kontraargument može da ponudi najrelevantniju stavku - tabelu.

Brnović nije omiljen, mnogima možda nije podoban, svako ima pravo da diskutuje i o tome koliko zna, ali činjenica je da pravi rezultate. U fudbalu je to jedino mjerilo.

Za sada na tome staje svaka polemika o njemu kao šefu stručnog štaba. Čovjek je zaslužio respekt za sve što je napravio otkad je došao u klub –prvo Kup, sada superiorno do titule. D. KAŽIĆ

Enrike može da postane ikona kluba koji dugi niz godina ula-

že enormne svote novca ne bi li se popeo na krov Evrope. - Biće to zanimljivo finale, veoma teško sa obje strane. Jednak je osjećaj i kod njih, i kod

- Da mi je neko rekao da će postići šest golova, a da to neće biti dovoljno za finale - ne bih vjerovao. Smatram da je Barselona zaslužila da bude u finalu jer je pokazala kakav fudbal igra. Rezultat je bio malo čudan na

budući da smo mi u finalu, a da tamo nije Barselona, imamo dobre šanse da pobijedimo i osvojimo Ligu šampiona - rekao je Enrike. Samo jedan francuski klub bio je prvak Evrope – Olimpik iz Marseja je kontroverzno stigao do titule 1993. godine nakon što je u finalu savladao Milan (1:0). - Prošli smo težak put. Rasli smo i napredovali. Uprkos lošem startu igrači su vjerovali i gurali dalje. I kada stvari nijesu išle po planu, statistika je jasno pokazivala da smo jedna od najboljih ekipa u Evropi. Sada idemo u finale. Biće to izuzetno teška utakmica protiv Intera, ali vjerujemo u sebe i

spremne i dostupne igrače sa mnogo minuta. Bili smo u drugačijem kontekstu. Tako sam ponosan na momke. Velike pohvale za ono što rade. Mnogo je razloga za pozitivno razmišljanje o budućnosti – rekao je trener ,,tobdžija“. Izjavu Artete prokomentarisao je Luis Enrike PSŽ-a.

je bio malo čudan na kraju. Za mene bi najgora moguća opcija bila da vodim tim u finalu protiv Barselone. Sada,

ra, ali vjerujemo u sebe i naravno da ćemo učiniti sve da dođemo do toliko željenog, istorijskog trofeja Lige šampiona – poručio je Enrike. i sti – rekao je trener ,,tobdžija“. , kormilar

- Uopšte se ne slažem s zasluženo smo u finalu –

- Uopšte se ne slažem s tim. Arsenal je odigrao sjajno, namučio nas, ali zasluženo smo u finalu –kazao je Enrike.

nas. To je poseban trenutak. Inter će igrati svoje drugo finale u posljednje tri godine, što znači da su sjajan tim, ali imamo vremena za duboku analizu. Sada je vrijeme da slavimo i uživamo. Neophodno je i da se malo

odmorimo – istakao je Enrike. ,,Sveci“ su početkom sezone krenuli u misiju bez presedana. Odbranili su titulu u Francuskoj, a učesnici su i finala Kupa protiv Remsa – 24. maja. U prvenstvu imaju još duele sa

Monpeljeom i Okserom, a polovinom juna igraće na FIFA Svjetskom klupskom prvenstvu u SAD. Protivnici u grupi su Atletiko Madrid, Botafogo i Sijetl. Može ovo da bude najbolja go-

dina PSŽ-a. - Idemo redom. Pred nama je mnogo izazova. Čekaju nas ključne utakmice u sezoni i želimo da budemo najbolji kada je najvažnije – zaključio je Enrike. D. KAŽIĆ

nerado sjećaju prije dvije bez problema

ce (40-27). Osim Džulijusa Dženkinsa sa 26 poena (trojke 10-7), dvocifren u podgoričkom timu bio je još samo Tadija Dragićević sa 12 poena.

Pored najefikasnijeg Rada Zagorca (27 poena), goste su do trijumfa vodili Danilo Nikolić (16 poena) i Nikola Ivanović (11 poena, 12 asistencija), koji su dvije godine kasnije sa „plavima“ osvojili ABA ligu.

Budućnost nije uspjela da se ,,izvadi“ u Sremskoj Mitrovici, gdje je Mega slavila sa pola koša (76:75), poenima Danila Nikolića sa linije bacanja, na 9,5 sekundi prije kraja, a nakon preokreta, jer je Budućnost u finišu meča povela 75:71. Nikola Ivanović sa 16 poena, te po osam skokova i asistencija, i Danilo Nikolić sa 12 poena i šest uhvaćenih lopti ponovo su bili među najzaslužnijima za poraz Podgoričana, u čijim redovima su se istakli Dragićević sa 20 poena i 10 skokova, Suad Šehović sa 15 poena i Dženkins sa 11. Budućnost i Mega su u plejofu igrali još samo u sezoni 2022/23, u četvrtfinalu, a Budućnost je tada bila sigurna, sa dvije pobjede. Tim koji je tada vodio Petar Mijović pobijedio je kod kuće sa 94:77, uz 30 poena Erika Grina i 20 Kenana Kamenjaša. Podgoričani su mnogo teže došli do pobjede (82:80), uz 16 poena i de-

vet skokova Alfa Kabe, dok je Grin završio meč sa 15 poena, i po pet skokova i asistencija.

STATISTIKA

Kenan Kamenjaš je imao najbolji indeks korisnosti u ekipi Budućnosti u ligaškom dijelu (19,1), dok je na drugoj strani Mihailo Petrović (18,6). Najbolji poenter „plavih“ bio je Mekinli Rajt (12,8), a u Megi Kosta Kondić (14,5), najbolji skakači su Kamenjaš (7,7) i Andrija Jelavić (7,4), najbolji po asistencijama Rajt (4,9), a najbolji „kradljivci“ Džuvan Morgan (1,05) i Džek Kajil (1,4). Budućnost je bila efikasnija u ligaškom dijelu (87,9 – 82,6 po meču), imala je više skokova (34,2 – 31,6), ofanzivnih (9,8 –7,7) i defanzivnih (24,4 – 23,8), te više ukradenih lopti (7,03 –5,9). Podgoričani su imali bolje procente šuta za dva (58,7 – 56,3 odsto) i tri poena (37,5 – 34,8 odsto), te sa linije bacanja (75,8 – 73,6 odsto). Mega je bila jedino uspješnija u broju asistencija (19,1 – 18,7), blokada (2,6 – 1,5) i po broju poena iz kontranapada (15,1 – 12,8), u čemu je beogradski tim najuspješniji u ligi. S. JONČIĆ

najboljeg tima ligaškog dijela, Niksi vode 2-0 protiv šampiona protiv Denvera, Bostonu

poena, dok je reprezentati-

vac Srbije Nikola Jokić upisao 17 poena, osam skokova i

šest asistencija. Džamal Marej je dodao 14 poena, Eron Gordon je upisao 10 poena, dok su Pejton Votson i Džulijan Stroter postigli po devet. Naredna utakmica je na programu u noći između petka i subote u Denveru. Bolji iz ove serije će u finalu Zapadne konferencije igrati protiv pobjednika duela između Golden Stejta i Minesote, u kom Voriorsi vode sa 1:0. Njujork je poveo sa neočekivanih 2:0 protiv Bostona, u p olufinalu plej-ofa Istočne konferencije, pošto je ponovo pobijedio u gostima - 91:90, i ozbiljno prijeti da eliminiše aktuelnog šampiona. Poene za pobjedu je postigao Džejlen Braun sa linije bacanja, na 12,7 sekundi do kraja, Boston je imao dovoljno vremena za posljednji napad, ali je Mikal Bridžis ukrao loptu

Džejsonu Tejtumu za veliko slavlje gostiju… Baš kao i u prvoj utakmici Boston Seltiksi imali su dvocifrenu prednost i sve je djelovalo kao da će pobijediti Nikse. Na

Mekinli Rajt MVP, američki plej sa Kamenjašem u idealnoj petorci

PODGORICA – Nakon što je Andrej Žakelj izabran za najboljeg trenera, Budućnost Voli je, očekivano, dobila još individualnih priznanja.

Od početka ove sezone bilo je jasno da je Mekinli Rajt i te kako napredovao u odnosu na prošlu godinu, u oba pravca. Maltene je postojao konsenzus u košarkaškoj struci da je ove sezone najbolji plejmejker lige, a potvrda o sjajnoj sezoni stigla i iz ABA lige koja je košarkaša Budućnost Volija izabrala za najkorisnijeg (MVP) igrača regularnog toga sezone, u izboru trenera ABA lige, novinara i navijača.

va, i plejmejkera Borca iz Čačka Brajsa Džonsa sa 23,9 odsto glasova. Kamenjaš je bio treći u ligaškom dijelu po prosječnom indeksu korisnosti (19,1), a Džons prvi (21,5). Rajt je dobio najviše glasova i od trenera (njihov glas donosi 85 odsto glasova), novinara (10 odsto) i navijača (5 odsto), a bio je jedan od najzaslužnijih igrača za prvo mjesto Budućnosti u regularnom toku sezone, sa 26 pobjeda i samo četiri poraza. Američki košarkaš je prosječno bilježio 12,8 poena, 4,9 asistencija, 2,4 skoka i ukradenu loptu za prosječan indeks korisnosti – 16.

osam minuta i 40 sekundi do kraja susreta imali su 16 poena prednosti (84:68), ali je Boston dao samo 17 poena u četvrtoj četvrtini, dok su Niksi postigli 30 i napravili senzacionalan preokret.

Najefikasniji u ekipi Njujorka bio je Džoš Hart sa 23 poena. Karl-Entoni Tauns je zabilježio 21 poen i 17 skokova, Džejlen Branson je dodao 17 poena i sedam asistencija, dok je Mikal Bridžis upisao 14 poena, sedam skokova, pet asistencija i tri ukradene lopte. U ekipi Bostona, najefikasniji sa po 20 poena su bili Džejlen Braun i Derik Vajt, koji je zabilježio i devet skokova i pet asistencija. Džejson Tejtum je upisao 13 poena, 14 skokova, pet asistencija i tri ukradene lopte, dok je Džru Holidej postigao 10 poena. Naredna utakmica na programu je u subotu u Njujorku, a pobjednik ove serije će u finalu Istočne konferencije igrati protiv boljeg iz duela Indijane i Klivlenda, u kom Pejsersi vode sa 2:0. S. J.

U trci za trofej ,,Dejan Milojević“, Rajt je kombinovano dobio 39,1 odsto glasova, a pobijedio je ispred dvojice igrača koji su imali bolji prosječni indeks korisnosti tokom sezone – centra ,,plavih“ Kenana Kamenjaša, koji je dobio 26,8 odsto glaso-

Priznanje za MVP-a se dodjeljuje od sezone 2014/15. kada je najbolji bio Nikola Jokić u dresu Mege. Nagradu su još osvajali redom Miro Bilan (Cedevita), Nikola Janković (Union Olimpija), Luka Žorić (Cibona), Goga Bitadze (Budućnost Voli), Filip Petrušev (Mega),

Nikola Kalinić (Crvena zvezda) i prethodne dvije sezone Luka Božić (Zadar). Rajt i Kamenjaš su birani i u prvu petorku ligaškog dijela ABA lige. Pored njih dvojice, glasovima glavnih trenera ekipa ABA lige, sportskih novinara i navijača, u idealnu petorku birani su i košarkaš Crvene zvezde Filip Petrušev, Brajs Džons iz Igokee i Sterling Braun iz Partizana. Petrušev je dobio ukupno najviše glasova 15,5 odsto, slijede Kamenjaš sa 15,2 i Rajt sa 11, Džons sa 10,8 i Braun sa 7,9 procenata. U konkurenciji su se našli i Karlik Džouns (6,3 odsto), Devin Robinson (5,8 odsto), Nikola Kalinić (5,4 odsto), Avudu Abas (4,2 odsto) i Klemen Prepelič (3,5 odsto). U glasanju trenera najviše glasova prikupio je Petrušev, dok je u izboru novinara i navijača prednjačio Kamenjaš, koji je ove sezone bilježio 12,5 poena, 7,7 skokova i indeks 19,1. S. J.

ABA nastavila sa proglašenjem najboljih pojedinaca u ligaškom dijelu

Šampionke u

finalu u tri meča bolje od Budućnost voleja

Tripla kruna za Novljanke

Herceg Novi 3

Budućnost volej 0

HERCEG NOVI – SC ,,Igalo“. Gledalaca: 80. Sudije: Jelena Mitrović i Slobodan Kovačević (oboje iz Podgorice). Rezultat po setovima: 25:21, 25:18, 25:16.

HERCEG NOVI: C enović (libero), Vasileva 16, Čabonenko 10, Radišković 5, L. Labović, Madžgalj 6, Galić 11, Nizeva, Bojić 6, Stevanović 4.

BUDUĆNOST VOLEJ: Krunić (libero), V. Đukić 3 , Tošić (libero), S. Labovi1ć, Lopičić, Magdelinić 8, Jovanović 2, Ćetković 5, Rakočević 4, Peković 1, Božović 6, K. Đukić 3. Iako ne tako ubjedljivo kao u prethodne dvije sezone (bez izgubljenog seta), odbojkašice Herceg Novog su opravdale ulogu favorita i u ovoj sezoni, koju su okončale triplom krunom, osvajanjem Superkupa, Kupa Crne Gore i na kraju šampionske titule. Izabranice Srđana Crnojačkog u finalu pobijedile su Budućnost volej sa 3-0 u seriji i stigle do

OSCG

treće titule i treće duple krune u nizu, te sedmog trofeja u posljednje tri godine od kada su, za naše prilike, uložena velika finansijska sredstva u novljanski klub. Za razliku od prva dva meča, u

kojima je otkinula po set favorizovanom rivalu, Budućnost je u trećem meču ostala na nuli, pa je morala da se zadovoljni odličnim plasmanom u finale, nakon što je u polufinalu eliminisala Luku Bar.

Karate klub Mladost na šampionatu Crne Gore ostavio sjajan utisak

Šampionke stvaraju

svoje

nasljednice

PODGORICA – Krajem 2023. godine u Podgorici je osnovan Karate klub Mladost. Sestre Biserka Radulović i Tijana Popović, koje su i kao takmičarke i kao treneri pisale istoriju Karate kluba Budućnost, ali i crnogorskog karatea, odlučile su da formiraju svoj klub. Dvije sestre koje su bile su dio zlatne generacije i čuvenog kata tima, koji je osvojio bronzu na Evropskom prvenstvu 2007. godine, što je bila prva medalja za nezavisnu Crnu Goru, sada prave nove šampionke. Nedavni šampionat Crne Gore za poletarce, pionire i nade donio je potvrdu da je Mladost već na pravom putu – mladi klub bio je treći u generalnom plasmanu, a kata tim Mladosti osvojio je prvo mjesto, što znači da

Biserka i Tijana već imaju nasljednice… Zlatni kata tim činile su Sofija Jovetić, Sara Milatović i Iris Muratović. Zlatna odličja osvojile su još Jana Jančić, Anja Radulović, Luka Ilinčić i Simona Keković, dok su bronze pripale Koči Zekoviću, Lazaru Popoviću, Mlađanu Ramoviću i kata timu u sastavu Sofija Raspopović, Katarina Novaković i Simona Keković. Blizu medalja bili su i Sofija Jovetić, Nikola Kasalica, Danilo Krstajić, Glorija i Sofija Raspopović i Katarina Novaković, koji su izgubili u mečevima za bronzane medalje. – Zadovoljni smo jer smo i na ovom takmičenju potvrdili uspon i da zaista imamo talentovane takmičare. Prvenstvo u

Kolašinu bilo je izborno za prvenstvo Balkana u uzrastu poletaraca, nada i pionira, a koje će se krajem mjeseca održati u Baru. Ponosni smo što ćemo na tom takmičenju imati čak 12 predstavnika – kazala je Tijana Popović, iz čijeg tima će Crnu Goru na prvenstvu Balkana predstavljati Laura Popović, Danilo Krstajić, Jana Jančić, Anja Radulović, Glorija Raspopović, Luka Ilinčić, Aleksa Krstajić, Sofija Raspopović, Katarina Novaković, Lazar Popović, Simona Keković i Mlađan Ramović. – To je velika privilegija za naš klub, ali i potvrda dobrog i kontinuiranog rada, a sigurna sam da će svi naši takmičari ostaviti dobar utisak i još jednom potvrditi veliki potencijal – istakla je Popović. R. P.

- Čestitam mojoj ekipi na pobjedi i osvajanju još jednog pehara, a čestitke i Budućnosti na dobrim igrama. Ovo je bio najbolji mogući način kako da završimo sezonu i pripremimo se za sljedeću –

kazala je Ruskinja Darija Čabonenko, srednji bloker Novljanki.

U trećem meču je neizvjestan bio samo prvi set, u kojem je domaćin nakon egal igre tokom 40 poena napravio seri-

ju 4:0 i poveo 1:0 u setovima, a kasnije rutinski odigrao za maksimalnu pobjedu. - Čestitam ekipi Herceg Novog na osvojenoj tituli, kao i mojoj ekipi na srebru. Ovo je velika stvar za nas, s obzirom na to da smo mlada i perspektivna ekipa. Sljedeće sezone ćemo da se borimo za još više – rekla je Ksenija Krunić, libero Budućnosti.

U posljednjem meču klupske sezone Herceg Novi je predvodila Ralica Vasileva sa 16 poena, a dvocifrene sa 11, odnosno 10 poena, bile su Ana Marija-Galić, odnosno Darija Čabonenko, dok su Crnogorke u novskom timu Gordana Madžgalj i Marija Bojić osvojile po šest poena. Kod Budućnosti, poene su osvojile gotovo sve igračice, najviše Mileva Magdelinić – osam, sa šest utakmicu je završila Kristina Božović, a pet je osvojila Milena Ćetković Pehar namijenjen prvakinjama Crne Gore, kapitenki Herceg Novog Ralici Vasilevoj uručio je Nikola Kažić, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore. S. JONČIĆ

PODGORICA – Miloš Mitrović novi je predsjednik Odbojkaškog kluba Budućnost volej, dok je za predsjednika Skupštine kluba izabran Aleksandar Božović, odlučeno je na izbornoj skupštini, koja je održana u prostorijama Skupštine opštine Podgorica.

Članovi Upravnog odbor kluba su i Nenad Poleksić, Anđela Rajković, Anđela Laketić i Drago Cimbaljević. Za potpredsjednika je izabran Mladen Brnović, a članovi Skupštine su Marijana Stanić, Mirko Janko-

vić i Miljan Vukotić Mitrović je na mjestu predsjednika naslijedio Nikolu Rackovića - Ovim putem se klub zahvaljuje prethodnom rukovodstvu, na čelu sa predsjednikom kluba Nikolom Rackovićem, na predanom radu i ostvarenim rezultatima - navodi se u saopštenju. Kako se navodi, ,,članovi Skupštine razmatrali su i usvojili program rada i finansijske planove kluba za 2025. godinu“.

uzimajući u obzir učinak i napredak seniorskih ekipe u obje konkurencije, koje su učestvovale u samim završnicama domaćeg takmičenja. Evidentan je kontinuitet kvalitetnog rada i razvoja mlađih kategorija i sve brojnije članstvo. Razmatrana je i usvojena Strategija kluba za period 2025-2028, koja je sadržana od četiri ciljne prioritetne oblasti: pristupačnost, razvoj, edukacija i upravljanje, sa jasnim razvojnim pravcem gdje se očekuju brojni izazovi, uključujući i nastupe u evropskim takmičenjimastoji u saopštenju OK Budućnost volej. S. J. Na izbornoj skupštini promjene u rukovodstvu Podgoričana Mitrović

- Na sjednici je konstatovano da je takmičarska sezona 2024/25. bila jako uspješna,

Odbojkašice Herceg Novog slave novu titulu

Na osnovu člana 7 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ( „Službeni list Crne Gore“, br 18/11 i 52/16) EUROLES doo Bijelo Polje (u daljem tekstu:„Sticalac“) dana 07 05.2025. godine donosi sledeću:

ODLUKU

da izvrši preuzimanje akcionarskog društva POLIPAK AD BIJELO POLJE, PIB 02026244 sa sjedištem na adresi Industrijska bb, Bijelo Polje (u daljem tekstu: „emitent“)

Član 1.

EUROLES doo Bijelo Polje, MB 02759586, sa sjedištem na adresi Voljevac bb, Bijelo Polje stekao je dana 05.05.2025.godine 62.516 akcija sa pravom glasa emitenta, što čini 79,56523953% ukupnog broja akcija sa pravom glasa u emitentu

Nakon sticanja akcija emitenta s pravom glasa u procentu višem od 30%, sticalac će sprovesti postupak preuzimanja emitenta u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni list Crne Gore“ br 18/11 od od 01.04.2011.,052/16 od 09.08.2016.).

Član 2.

O ovoj odluci sticalac će obavijestiti emitenta i Komisiju za tržište kapitala Crne Gore, najkasnije u roku od dva radna dana od dana sticanja akcija.

Ova Odluka objaviće se u dnevnim štampanim medijima „Vijesti“ i „Pobjeda“ u roku od četiri radna dana od dana sticanja akcija.

Član 3.

Sticalac će najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja Odluke o preuzimanju, podnijeti Komisiji za tržište kapitala Crne Gore zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje emitenta.

Član 4.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

Crna Gora

Osnivač i izvršni direktor

Bojadžić Almir, sr.

Adresa: Ul. Slobode bb, 84000 Opština Bijelo Polje Bijelo Polje, Crna Gora

Skupština Opštine tel: +382 (50) 432 – 270

Odbor za izbor i imenovanja fax: +382 (50) 432 – 270 www.so.bijelopolje.co.me

Br. 02-016/25-138 Bijelo Polje 08.05.2025. godine

Na osnovu člana 9 Odluke o Savjetu za saradnju lokalne samouprave nevladinih organizacija („Sl.list CG -opštinski propisi“ br.34/11), Odbor za izbor imenovanja Skupštine Opštine Bijelo Polje upućuje osmi J A V N I P O Z I V za predlaganje kandidata za dva člana Savjeta za saradnju lokalne samouprave i nevladinih organizacija iz reda nevladinih organizacija

1. Savjet je savjetodavno tijelo koje podstiče razvoj odnosa i saradnje lokalne samouprave nevladinih organizacija u opštini.

2. Savjet ima predsjednika i 6 (šest) članova. Savjet čine: tri člana predstavnika Opštine i tri člana predstavnika nevladinih organizacija od kojih jedan iz reda nevladinih organizacija koje se bave pitanjima osoba sa invaliditetom.

3. Predstavnici nevladinih organizacija u Savjetu imenuju se na prijedlog nevladih organizacija koje djeluju u opštini u oblastima od značaja za: razvoj lokalne demokratije; lokalni ekonomski razvoj; uređenje prostora i zaštitu životne sredine; socijalnu dječju zaštitu, zaštitu osoba sa invaliditetom druge oblike zaštite, ostvarivanje, zaštitu i promociju ljudskih prava; obrazovanje, kulturu i sport.

4. Nevladina organizacija može predložiti samo jednog kandidata za člana Savjeta. Iz jedne nevladine organizacije u Savjet može biti imenovan samo jedan predstavnik.

5. Nevladina organizacija dužna je da, uz predlog kandidata, nadležnom radnom tijelu Skupštine opštine dostavi sljedeće dokaze: - ovjerenu kopiju rješenja o upisu u registar organa državne uprave nadležnog za registraciju i vođenje evidencije o nevladinim organizacijama; - ovjereni statut organizacije; - dokaz o realizovanim projektima ili aktivnostima u prethodnoj godini: ugovor o finansiranju, brošure, flajeri, lifleti, novinski članci i slično; - izjavu lica ovlašćenog lica za zastupanje i predstavljanje nevladine organizacije da u organu upravljanja nevladine organizacije nema članova organa političkih partija, javnih funkcionera, u smislu propisa o sprječavanju sukoba interesa i lokalnih službenika i namještenika, - ovjerenu kopiju završnog računa (bilans stanja i bilans uspjeha) za prethodnu godinu.

6. Nevladina organizacija koja predlaže kandidata za člana Savjeta, dužna je da za kandidata dostavi i sljedeće: - ovjerenu fotokopiju lične karte; - biografiju kandidata sa podacima o posjedovanju iskustva u nevladinim organizacijama u oblastima za područje djelovanja za koje se predlaže; - izjavu kandidata da nije član organa političke partije ili javni funkcioner; - izjavu da kandidat nije zapošljen u organu lokalne uprave ili javnoj službi čiji je osnivač opština, - izjavu kandidata da prihvata kandidaturu za člana Savjeta.

7. Predlog kandidata za člana Savjeta, sa potrebnom dokumentacijom, podnosi se neposredno na pisarnici Opštine Bijelo Polje ili putem pošte na adresu Skupština opštine Bijelo Polje - Odbor za izbor i imenovanja, ul . Slobode bb. Bijelo Polje, u roku od 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

8. Ovaj javni poziv će se objaviti u dnevnom listu,,Pobjeda“ i na web sajtu Opštine Bijelo Polje www.bijelopolje.co.me

NAPOMENA: Bliže infomacije u vezi sa javnim pozivom mogu se dobiti u Službi Skupštine opštine na tel. 050 431682. Predsjednik Odbora Abaz Dizdarević,s.r.

Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu.

069/032-380

Potrebna radnica za rad u minimarketu u Podgorici.

069/014-348

Košenje i održavanje zelenih površina, orezivanje žive ograde, krčenje placeva i imanja. Profesionalno i povoljno.

069/297-230

068/063-701

Gora

OBAVJEŠTENJE

Obavještavamo građane da će licencirano preduzeće “Nonel sistem” D. O. O. Nikšić vršiti kontrolisano miniranje u nedjelju, 11 05. 2025 u opštini Herceg Novi, Podi, na katastarskim parcelama 17663/2, 1764/1, 1747

Miniranje će se izvoditi u okviru radnog vremena propisanog na gradilištu.

Opština Bijelo Polje Bijelo

Skupština Opštine

– 270 Odbor za izbor i imenovanja fax: +382 (50) 432 – 270 www.so.bijelopolje.co.me Br. 02-016/25-139 Bijelo Polje 08.05.2025. godine

Na osnovu člana 18a Odluke o obrazovanju radnih tijela Skupštine (“Službeni list RCG - opštinski propisi" br.44/06, “Službeni list Crne Gore - opštinski propisi" br. 26/10, 42/20, 63/23),Odbor za izbor i imenovanja Skupštine opštine Bijelo Polje objavljuje drugi J A V N I P O Z I V za predlaganje kandidata za dva člana - predstavnika nevladinih organizacija u Savjet za osobe sa invaliditetom Skupštine opštine Bijelo Polje

1. Savjet za osobe sa invaliditetom Skupštine opštine Bijelo Polje (u daljem tekstu Savjet), osnovan je Odlukom o obrazovanju ra dnih tijela Skupštine. Savjet razmatra pitanja koja se odnose na preduzimanje aktivnosti za pomoć osobama sa invaliditetom podizanje kvaliteta njihovog ž ivota rada, ostvarivanje zakonskih prava i međunarodno priznatih standarda. Takođe razmatra pitanja koja se odnose na unapređenje položaja osoba sa invaliditetom naročito u oblastima planiranja i uređenja prostora, komunalnim oblastima i društvenim djelatnostima, inicir a mjere i aktivnosti za unapređenje prava osoba sa invaliditetom i informisanje javnosti o pravima, mogućnostima i potrebama osoba sa invaliditetom. Savjet ima predsjednika 6 članova. Dva člana su predstavnici nevladinih organizacija koje u osnivačkom aktu i statutu imaju utvrđene djelatnosti ciljeve za os tvarivanje unapređivanje prava lica sa invaliditetom. 2. Pravo predlaganja kandidata za člana radnog tijela Skupštine ima nevladina organizacija sa sjedištem u Opštini Bijelo Polje, koja obavlja djelatnost u Opštini Bijelo Polje. Nevladina organizacija može predložiti kandidata za člana radnog tijela Skupštine ako:

- je upisana u registar nevladinih organizacija najmanje jednu godinu prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidat a. - u aktu o osnivanju i statutu ima utvrđene djelatnosti i ciljeve koje su u vezi sa djelokrugom poslova radnog tijela; - da ima sjedište na teritoriji opštine; - da je u prethodnoj godini realizovala jedan ili više projekata u opštini ili učestvovala u najmanje jednoj javnoj kampanji u opštini, ili realizovala najmanje jednu jednokratnu akciju od značaja za opštinu; - a ima članove koji posjeduju iskustvo poznaju predmetnu temu, ili ima saradnike koji posjeduju stručne reference po predmet nim temama;

3. Za člana Savjeta može biti predloženo lice koje ima prebivalište u Opštini Bijelo Polje, koje je osnivač, član, zaposlen ili volonter nevladine organizacije najmanje jednu godinu prije podnošenja predloga.

4. Uz predlog kandidata po javnom pozivu, nevladina organizacija podnosi: - kopiju rješenja o upisu u registar nevladinih organizacija; - kopiju akta o osnivanju nevladine organizacije kopiju statuta nevladine organizacije; - pregled realizovanih projekata aktivnosti u vezi sa djelokrugom poslova radnog tijela; - biografiju kandidata; - potvrdu da je kandidat osnivač, član, zaposlen ili volonter u nevladinoj organizaciji najmanje jednu godinu prije podnošenja predloga; - saglasnost o prihvatanju kandidature za člana radnog tijela; - da je u prethodnoj godini realizovala jedan ili više projekata u opštini ili učestvovala u najmanje jednoj javnoj kampanji u opštini, ili realizovala najmanje jednu jednokratnu akciju od značaja za opštinu.

5. Odbor za izbor imenovanja u roku od osam dana od isteka roka za podnošenje predloga, objavljuje listu blagovremenih i potpu nih predloga kandidata za članove Savjeta. Lista kandidata se objavljuje na web sajtu Skupštine Opštine.

6. Odbor za izbor imenovanja u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje predloga, utvrdit će predlog liste za imenovanje članova Savjeta, po ovlašćenim predlagačima. Ako predlagači podnesu više odvojenih predloga, u predlog liste uvrstiće se predlog koji ispunajva sljedeće uslove: - Predloženi kandidat ima podršku najvećeg broja ovlašćenih predlagača; - Predloženi kandidat ima bolje reference ili duže iskustvo u oblasti koja je iz djelokruga poslova radnog tijela.

7. Predlozi kanidata za člana Savjeta podnose se Odboru za izbor imenovanja Skupštine opštine Bijelo Polje, ulica Slobode bb, u roku od 15 dana od dana objavljivanja Javnog poziva. Ovaj javni poziv objaviće se u dnevnom listu "Pobjeda" i na web sajtu Skupštine opštine Bijelo Polje. NAPOMENA: Bliže infomacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti u Službi Skupštine opštine na tel. 050 431-682.

Crna

Adresa: Ul. Slobode bb, 84000

Polje, Crna Gora

tel: +382 (50) 432

Predsjednik Odbora Abaz Dizdarević, s.r.

Dana 8. maja 2025. poslije kraće bolesti preminuo je u 73. godini naš dragi

VLADO Kate NIKČEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 8. maja od 11 do 16 časova i 9. maja u kapeli Straševina – Nikšić, od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI:

supruga NEVENKA, sin MILOŠ, kćerka JELENA, unučad JAKŠA, MINJA i DANILO, braća i sestre od ujaka i tetaka, zet IGOR BANOVIĆ i ostala rodbina

Posljednji pozdrav dragom bratu

Hvala ti za iskreno djetinjstvo i iskrenu bratsku ljubav.

BRANO i MILA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

DOBRU

VESNA NJAROVA ĐUROVIĆ

Posljednji pozdrav

Danas je 40 tužnih dana od kada nas je napustila naša majka i supruga

LIDIJA MUŠOVIĆ

250

Posljednji pozdrav dragom bratu VLADIMIRU NIKČEVIĆU Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestra GAGA i brat ZORAN

S poštovanjem i velikim žaljenjem opraštamo se od oca našeg druga Darka. Počivajte u miru.

Odjeljenje II-8 sa razrednom ANOM KOSOVIĆ-ALEKSIĆ

Posljednji pozdrav voljenom

DOBROSLAVU PAVIĆEVIĆU

Krasile su te najljepše ljudske osobine, a nama je čast i za ponos što smo te imali za kuma. Porodica pok. LJUBA VUČINIĆA

Posljednji pozdrav

KALEZIĆ MILAN, IVAN i JOVANKA – JOJA 248

ČEDU JOVANOVIĆU

Znala si koliko te volimo i koliko nam trebaš. Nikada nećeš znati koliko je teško gledati tvoje prazno mjesto u našem domu. Nema tvog milog osmijeha, tvog glasa i ljubavi koju si nam pružala. Prolaze samo dani, a bol i tuga ostaju, oni su vječni. Hvala ti za sve što si učinila za nas.

Tvoji MILENA, MILAN i NOVICA

Danas je četrdeset dana od smrti moje sestre

LIDIJE MUŠOVIĆ

Tvoju dobrotu, pažnju i ljubav kojom si nas obasipala vječno ćemo pamtiti i čuvati od zaborava. VASKO i ZORICA OTAŠEVIĆ

VLADU

NOVO IZDANJE

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja

boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ POBJEDE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.