Srijeda, 9. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21315 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić nikšićkom MUP-u predao podatke o duplim glasačima
Za ove birače osnovano sumnjamo da su upisani u birački spisak i BiH i Crne Gore, te da, suprotno zakonu, ostvaruju biračko pravo u dvije države, izjavio je za Pobjedu šef poslaničkog kluba DPS-a
Premijer Milojko Spajić juče nastavio konsultacije sa partijama
RAZGOVOR S POVODOM: Jakov Devčić, predsjednik
OBEĆANO NEISPUNJENO: Izvještaj Alijanse pokazao da su crnogorski zvaničnici obmanjivali javnost u vezi sa „podjelom tereta“
Gori
Danas u Porto Montenegru u Tivtu počinje ESG Adria samit
Pavlović: Održivost, odgovorno poslovanje i zelena tranzicija
Crna Gora kao domaćin samita šalje snažnu poruku investitorima o njenoj posvećenosti održivom razvoju. Time se otvaraju nove šanse za razvoj tržišta, privlačenje investicija i jačanje ekonomije –poručio je Miloš Pavlović, predsjednik Upravnog odbora Universal Capital banke, platinum partnera ESG Adria samita
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o vazdušnom saobraćaju i dalje u skupštinskoj proceduri
NIKŠIĆ - Upravo sam u svojstvu građanina predao spisak od 206 birača za koje osnovano sumnjamo da su upisani u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori, pa očekujemo od nadležnih da po toj informaciji postupe u najhitnijem roku, kazao je za Pobjedu član predsjedništva i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić
On je juče, kao što je najavio, područnoj jedinici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nikšiću, u svojstvu građanina, predao spisak sa imenima spornih glasača i tim povodom dao izjavu.
- Za ove birače osnovano sumnjamo da su upisani u birački spisak i BiH i Crne Gore, te da, suprotno zakonu, ostvaruju biračko pravo u dvije države – precizirao je Nikolić.
On podsjeća da je upravo MUP nadležna instanca za ovakve prijave, s obzirom na to da vodi birački spisak na lokalnom i državnom nivou.
- Zbog toga ovaj resor mora po službenoj dužnosti da provjeri navode o iskazanoj sumnji da 200 lica nezakonito ostvaruje biračko pravo u Trebinju i u Nikšiću, a ne da se politikantskim izjavama „istrčava“ da je riječ o spekulacijama – istakao je član predsjedništva DPS-a.
On je, takođe, najavio da će, u skladu sa informacijama do kojih dođu, detaljno obavijestiti javnost, Državnu izbornu komisiju, nevladine organizacije i Upravu policije ako se utvrdi da je neko od lica sa liste spornih glasača „prešlo granicu u namjeri da ostvari biračko pravo u Crnoj Gori“. No, s druge strane, juče nije mogao da precizira od kada su ovi birači na spisku za nikšićke izbore.
Nakon jučerašnje predaje liste imena spornih glasača, šef Kluba poslanika DPS-a je napomenuo da 206 nije konačan broj.
- Kada se otvore neki drugi birački spiskovi u Republici Srpskoj, počev od Bileće, Gacka i Foče, naći će se tu još puno duplo upisanih ili fantomskih birača koji, sredstveno izbornom turizmu, koriste svoja biračka prava u više različitih država - dodao je on.
Prema riječima Nikolića, najjača opoziciona partija je „uradila što je do njih“, za što odgovore očekuju „u najhitnijem roku“. Podsjetio je da su u susret posljednjem premijerskom satu, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću postavili pitanje koliko je postupaka vezanih za ovakve prijave pokrenuo resor kojim rukovodi.
- Na to pitanje do danas nijesmo dobili odgovor, jer su i to odlučili da prolongiraju nakon izbora u Nikšiću, kao i zasijedanje Skupštine – dodao je on.
HILJADE IMENA
No, i pored želje Nikolića da vjeruje kako će ovakvi slučajevi konačno dobiti epilog ba-
rem kroz odgovor MUP-a, činjenice govore suprotno. Jer, predsjednik iste stranke Danijel Živković predao je 28. septembra, dan uoči izbora u Podgorici, Centru bezbjednosti u glavnom gradu spisak sa 2.300 imena onih za koje sumnjaju da ostvaruju biračko pravo u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori. DPS je tada tvrdio da su na listi, između ostalih, imena poslanika, kandidata za odbornike i članova njihovih porodica, poznati biznismeni, istaknuti bivši i sadašnji sportisti, profesori, novinari, ljekari... Čak pet mjeseci trebalo je Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici da utvrdi kako nema osnova za krivično gonjenje u predmetu u vezi sa spiskom o duplim biračima, niti „za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti“. U međuvremenu, raspisani su prvi ovogodišnji redovni lokalni izbori u Nikšiću i Herceg Novom, i to za 13. april. Prema proceduri, MUP je istog dana objavio i broj onih koji će birati svoje predstavnike u ta dva lokalna parlamenta. Kada je riječ o Nikšiću, tamo je broj glasača zaključen na 57.717, dok je prije godinu i po u ovoj opštini bio 251 birač manje (57.466).
To, pak, nije ni blizu broju koji je ustanovljen popisom stanovništva koji je sproveden tokom decembra 2023. godine. Prema podacima Uprave za statistiku, u Nikšiću je tada registrovano 52.368 osoba starijih od 18 godina, od kojih njih 51.294 ima crnogorski pasoš. Dakle, u biračkom spisku ih je čak 5.349 više. Iako su iz Monstata precizirali da je riječ o različitom prikupljanju podataka, činjenica da se ovi ljudi
Za ove birače osnovano sumnjamo da su upisani u birački spisak i BiH i Crne Gore, te da, suprotno zakonu, ostvaruju biračko pravo u dvije države, izjavio je za Pobjedu šef poslaničkog kluba DPS-a
registruju na mjestima na kojima su boravili u trenutku popisa dodatno unosi sumnju u mogućnost širokog korišćenja pomoći „sa strane“ kroz sprovođenje „izbornog turizma“. Da podaci o onima koji mogu koristiti svoje glasačko pravo širom Crne Gore nijesu pouzdani već godinama, najčešće su ukazivali oni koji su u tom trenutku bili opozicija, kao i
nevladine organizacije. S druge strane, iz institucija u Srbiji, odnosno srpskom entitetu BiH Republici Srpskoj sa kojima MUP, navodno, ima odličnu saradnju, uporno odbijaju odgovore na zahtjeve crnogorske strane, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka. No, da je Srbija značajno „učestvovala“ u crnogorskim izborima, svojevremeno je potvr-
dio i visoki funkcioner Srpske napredne stranke izjavom da su organizovano dovodili birače iz Beograda za glasanje na lokalnim izborima u Nikšiću i Budvi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je svoje „zasluge“ za rezultate glasanja, takođe, potvrdio tokom krize vlasti u Budvi, izjavom da će lično „riješiti taj problem“.
UNIŠTENI DOKAZI
Profesor na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović nedavno je za Pobjedu potvrdio sumnje
u znatan broj spornih imena na biračkim spiskovima u Crnoj Gori. On navodi procjenu da na državnom nivou postoji i do 114.000 fantom birača, od kojih njih oko tri hiljade nezakonito ostvaruje pravo glasa u Nikšiću i Herceg Novom. Takođe je podsjetio da je CEMI provjerom biračkog spiska još ranije utvrdio da oko hiljadu osoba ostvaruje pravo glasa i u Nikšiću i na teritoriji Srbije. - Činjenica je da na izborima, u ogromnom procentu, glasaju ljudi koji na to nemaju pravo – ukazao je on. Takođe je naveo da samo u Herceg Novom jedna desetina birača ne bi smjela da ima pra-
MUP: Ispostaviće se da su i ti birači upisani za vrijeme DPS-a
Državni sekretar MUP-a Petar Koprivica saopštio je da je, pred sam kraj radnog vremena, poslanik DPS-a Andrija Nikolić predao filijali MUP-a u Nikšiću spisak sa licima za koja tvrdi da su nezakonito upisana u birački spisak. - Ističemo da se ovakva aktivnost od strane DPS-a opet radi poslije zaključenja biračkog spiska, kako se
ne bi moglo intervenisati u istom, za slučaj bilo koje potrebe i na kraju radnog vremena, sa jasnim ciljem da se MUP onemogući da se izvrše provjere njihovih navoda, jer će se očigledno desiti da se radi o licima koja su ministri i funkcioneri DPS-a upisivali u birački spisak, kao što se to desilo u Podgorici - istakao je Koprivica.
Dakle, kako je dodao, „ovdje nije cilj zakoniti birački spisak, već obmane sa namjerom da uplaše građane Nikšića, kako ne bi iskoristili svoje biračko pravo“. Reagujući na ovo, iz DPS-a su saopštili kako je odgovor Koprivice nastavak partijske zloupotrebe MUP-a i potvrda da su državni organi aktivno i nezakonito stavljeni u
funkciju ostvarenja interesa parlamentarne većine. - Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao organ nadležan za vođenje biračkog spiska, morao je po službenoj dužnosti da provjeri navode o iskazanoj sumnji da 200 lica ostvaruje biračko pravo u Trebinju i Nikšiću nezakonito, a ne da se politikantskim izjavama istrčava da je riječ
o spekulacijama. Takođe, Koprivica svojom izjavom direktno potvrđuje da navedena lica nezakonito ostvaruju biračko pravo i pravda se izjavom kako ta nezakonitost traje već duže vrijeme i konstatuje da, iako je zakonski nadležan, tim povodom neće uraditi ništa - naveli su iz DPS-a. Ocijenili su da sve ovo još jednom potvrđuje u kakvom
MUP po službenoj dužnosti mora da provjeri navode o iskazanoj sumnji da 200 lica nezakonito ostvaruje biračko pravo u Trebinju i u Nikšiću, a ne da se politikantskim izjavama „istrčava“ da je riječ o spekulacijama – istakao je član predsjedništva DPS-a. On je, takođe, najavio da će, u skladu sa informacijama do kojih dođu, detaljno obavijestiti javnost, Državnu izbornu komisiju, nevladine organizacije i Upravu policije ako se utvrdi da je neko od lica sa liste spornih glasača „prešlo granicu u namjeri da ostvari biračko pravo u Crnoj Gori“. No, s druge strane, juče nije mogao da precizira od kada su ovi birači na spisku za nikšićke izbore
vo glasa, jer ima istu mogućnosti u Srbiji, odnosno BiH. Za njega nema dileme da u regionu postoji više od stotine hiljada birača koji se, na osnovu lažno prijavljenih prebivališta i dvojnih državljanstava, autobusima prebacuju i odlučuju rezultate izbora u ovih nekoliko država.
Prema saznanjima CEMI-ja, MUP je postupio po odluci Agencije za zaštitu ličnih podataka i uništio sve dokaze o nezakonito upisanim biračima u birački spisak. Riječ je o podacima za više od tri hiljade fantom birača, koje je ta NVO dostavila još u vrijeme tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, sa zahtjevom da se sprovede postupak i ti ljudi izbrišu iz biračkog spiska.
- U ovom trenutku, bar što je nama poznato, ne postoje dokazi. Time je napravljena ogromna šteta, jer se u Crnoj Gori sistemski radi na uništavanju dokaza o fantom biračima koji se nalaze u našem biračkom spisku – precizirao je Vujović. K. JERKOV
se stanju nalazi crnogorski sektor bezbjednosti i do koje su mjere nadležne institucije podređene partijskim interesima. Poručuju i da će nastaviti da se u skladu sa zakonom obraćaju institucijama i da dostavljaju imena onih koji suprotno zakonu ostvaruju pravo glasa na predstojećim izborima u Nikšiću.
OBEĆANO NEISPUNJENO: Izvještaj Alijanse pokazao da su crnogorski zvaničnici obmanjivali javnost u vezi sa „podjelom tereta“
Iz NATO su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, a Crna Gora nije među njima
PODGORICA - Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu, naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.
Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.
Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima. Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija. Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.
Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine
- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu. Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik
Jakov Milatović na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvojerekao je Milatović u Litvaniji. On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“. Slično je govorio i premijer Milojko Spajić i to u više navrata.
Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.
Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme. Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta. - Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori. „Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.
To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.
- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.
Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.
- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.
Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.
- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.
prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine. Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao čla-
nice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.
- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Le-
toniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.
Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.
- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu. Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu. - U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva. Bojan ĐURIŠIĆ
PODGORICA - Evropa je tu i biće sve prisutnija. Crna Gora je na pragu članstva. No, uprkos evropskoj perspektivi, unutrašnji izazovi, politička nestabilnost, partijski partikularizam i ograničen reformski kapacitet i dalje usporavaju proces. Istovremeno, geopolitičke promjene, rat u Ukrajini i globalna nesigurnost pokazuju koliko je važno jačanje evropske prisutnosti na Zapadnom Balkanu - ističe, u razgovoru za Pobjedu, predsjednik Fondacije Konrad Adenauer za Crnu Goru i Srbiju Jakov Devčić. Crna Gora, prema njegovim riječima, ima najmanje otvorenih pitanja sa susjedima i pokazuje konstruktivan pristup regionalnim temama. Međutim, borba protiv organizovanog kriminala i jačanje bezbjednosnog sektora ostaju prioritet. U tom smislu, evropska integracija nije samo politički proces. To je put ka modernoj, stabilnoj i prosperitetnoj državi u kojoj mladi ne traže budućnost vani, već je grade ovdje.
NA PRAGU ČLANSTVA
- Crna Gora je na pragu članstva. Ulaskom u EU, Crna Gora postaje dio tržišta od 448 miliona ljudi i dio jedne zajednice vrijednosti, zajednice liberalnih demokratija. Iznad svega EU je garant stabilnosti i predvidljivosti. Zbog toga su investitori skloniji da investiraju u zemlje članice EU. Stoga mladi mogu da očekuju ubrzani ekonomski razvoj i bolje perspektive za ostvarivanje svojih snova u svojoj zemlji. Moja poruka je da ostanu ovdje, jer je Evropa već tu - poručio je Devčić. On smatra da je trenutni politički ambijent u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu izazovan. - Postoje spoljne okolnosti, poput globalne ekonomske i političke nestabilnosti, koje se akumuliraju od COVID pandemije, preko rata u Ukrajini do nove politike američke administracije. Naravno, Crna
zivne i razvijaju se iz godine u godinu. Pored toga, Njemačka je, kao što znate, konzistentno najprivrženija zemlja proširenju EU. Nova vlada, koja će biti najvjerovatnije pod vođstvom CDU, biće posvećena ubrzanju procesa pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU. Upravo je prethodna vlada, koju je vodila CDU, inicirala Berlinski proces, kako bi pospješila ekonomsku integraciju regiona i dalji razvoj - ističe Devčić, dodajući da je najskoriji primjer pomoć EU u smirivanju tenzija između PES-a i DPS-a, što je dovelo do paralize parlamentarnog rada. - PES, DPS, ES i HGI su prihvatili medijaciju Venecijanske komisije u sukobu o izboru sudija Ustavnog suda. Stoga vjerujem da je uloga Njemačke u ekonomskim i demokratskim procesima u Crnoj Gori izuzetno pozitivna za interese građana Crne Gore - naglašava Devčić. Planovi i ciljevi KAS-a u Crnoj Gori u narednim godinama su, kako navodi, nastavak rada sa partnerima, širenje mreže partnera KAS u Crnoj Gori, jačanje veza EU i Njemačke sa Crnom Gorom i intenzivniji rad sa mladima u Crnoj Gori. Nada KOVAČEVIĆ RAZGOVOR S POVODOM: Jakov Devčić, predsjednik Fondacije Konrad Adenauer za Crnu Goru i Srbiju
- Usudio bih se čak reći da se
Gora i region Zapadnog Balkana imaju svoje unutrašnje probleme. Tu bih izdvojio opadanje nivoa političkog dijaloga, te jačanje partijskog i interesnog partikularizma - kazao je Devčić. Što se tiče napretka Crne Gore na putu ka EU, kaže da smo bez ikakve sumnje na čelu kolone zemalja kandidata. - Usudio bih se čak reći da se Crna Gora nalazi na pragu članstva. Dosljedno prati zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU. Crna Gora sprovodi sve reforme političkog, pravnog i ekonomskog sistema, kako bi se bolje integrisala u evropsku zajednicu. Iznad svega Crna Gora baštini evropsku privrženost demokratiji i vladavini prava. Ono što je problem jeste reformski kapacitet, odnosno institucionalni i kadrovski potencijal za implementaciju reformi. Drugi problem jeste, kao što sam već naveo, partikularni partijski interesi, zbog kojih se strateški cilj članstva u EU gubi iz vida ili stavlja u drugi plan - objasnio je Devčić. Fondacija koju zastupa Konrad Adenauer je politička fondacija koja baštini hrišćansku demokratiju, socijalnu tržišnu ekonomiju, demokratiju, vladavinu prava i pravnu državu. - KAS stoga pruža podršku organizacijama civilnog društva, političkim strankama, članovima akademske zajednice i drugim društvenim akterima koji dijele ove principe. To uključuje političku edukaciju, umrežavanje sa KAS partnerima u drugim zemljama, ali
Crna Gora sprovodi sve reforme političkog, pravnog i ekonomskog sistema, kako bi se bolje integrisala u evropsku zajednicu. Iznad svega Crna Gora baštini evropsku privrženost demokratiji i vladavini prava. Ono što je problem jeste reformski kapacitet, odnosno institucionalni i kadrovski potencijal za implementaciju reformi, poručio je Devčić
On se osvrnuo na ulogu nezavisnih medija i naglasio da su oni temelj na kojem počiva svako demokratsko društvo. - Demokratsko društvo počiva na politički i društveno aktivnom građaninu, a da bi građani bili aktivni, nužno je da budu informisani. Evropska komisija vrši redovni monitoring stanja slobode medija u zemljama članicama i kandidatima. Ocjene slobode medija naravno utiču na perspektivu članstva. EU je zajednica demokratskih država, koje njeguju slobod-
iznad svega jačanje veza između Njemačke i EU sa jedne strane i zemlje gdje KAS djeluje sa druge strane. U Crnoj Gori smo prisutni duže od dvije decenije i smatramo da je naš rad u Crnoj Gori znatno doprinio njenom približa-
Devčić navodi da postoje programi i stipendije KAS-a namijenjeni studentima i mladima u Crnoj Gori. - Mladi su budućnost svakog društva. Već sam napomenuo da je politički i društveno aktivan građanin temelj demokratije. Pogotovo je bitno da su mladi politički i društveno aktivni, da se njihov glas čuje, da utiču na svoja društva. KAS tradicionalno vodi program stipendiranja nadarenih i aktivnih mladih ljudi u Crnoj Gori. Možemo ponosno da istaknemo da su mnogi crnogorski političari, aktivisti, novinari i drugi javni radnici alumnisti KAS-a. Među njima je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović - istakao je Devčić.
Što se tiče odnosa u regionu,
navodi da je Crna Gora, po njegovom viđenju, zemlja sa najmanje otvorenih pitanja sa susjedima, koji imaju konfliktni potencijal.
- Da, postoji pitanje definisanja granice sa Hrvatskom i status broda „Jadran“, pa i bazena u Kotoru. Međutim, Crna Gora vrlo jasno pristupa ovim pitanjima u dobroj vjeri i bez retoričke agresije prema susjedima, što doprinosi smanjenju tenzija. Crna Gora se pak suočava sa izazovima u sektoru bezbjednosti, gdje su reforme i jačanje kapaciteta neophod-
ni. Prijetnja internacionalnih kriminalnih mreža je nešto sa čime se suočavaju i Crna Gora i region i EU, pa je jačanje kapaciteta nužno za jačanje interoperabilnosti sa EU i zemljama članicama, u borbi protiv organizovanog kriminala - smatra Devčić. Kada je u pitanju uticaj globalnih geopolitičkih izazova, poput rata u Ukrajini i odnosa sa EU, smatra da postoji „efekat prelivanja“ kriza.
- Crna Gora je mala zemlja, a primila je desetine hiljada
ne medije, pa to očekujemo od kandidata za članstvo. KAS ima specijalizovanu kancelariju u Sofiji koja se usko bavi analizama stanja slobode medija u Evropi. Oni, ali i KAS u cjelosti, pružaju podršku medijskom sektoru kroz razne projekte. Pro-
Odluka statutarne komisije Socijalističke narodne partije
blem u regionu Zapadnog Balkana jeste što vlade često percipiraju medije kao prevashodno instrumente moći, svoje ili tuđe moći, pa im pristupaju sa dozom bojazni i nepovjerenja. Takav pristup bi morao da se promijeniukazao je Devčić.
Vladimir Joković ima pravo da se
PODGORICA – Aktuelni
lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković ima pravo da se na predsto-
jećem partijskom kongresu i treći put kandiduje za predsjednika te stranke. To je, kako je nezvanično po-
tvrđeno portalu RTCG, utvrdila statutarna komisija Socijalističke narodne partije. Tu odluku podržalo je pet čla-
nova statutarne komisije. Dvoje ih je, prilikom glasanja, bilo uzdržano, a nijedno protiv. Vladimir Joković je za pred-
izbjeglica i migranata iz Ukrajine i Rusije, ali i Turske, koja se suočava sa ekonomskom krizom. To je možda najjasniji primjer uticaja spoljnih kriza na Crnu Goru. Ipak, građani Crne Gore ne treba da brinu. Novi geopolitički izazovi su podstakli EU da bude snažnije angažovana u regionu, ali i da bude interno kohezivnija. EU je ovdje garant stabilnosti i prosperiteta. Vjerujem da će tako biti u budućnosti, uprkos raznim geopolitičkim izazovima - smatra Devčić.
NJEMAČKE INVESTICIJE
On pominje i ulogu Njemačke u podršci demokratskim procesima i ekonomskom razvoju u Crnoj Gori.
- Do kraja 2023. njemačke firme su investirale 230 miliona eura u Crnu Goru. Prošle godine je 145.000 turista iz Njemačke posjetilo Crnu Goru. Tako da su ekonomske veze Crne Gore i Njemačke inten-
sjednika Socijalističke narodne partije prvi put izabran u avgustu 2017. godine, kada je na toj poziciji zamijenio dosadašnjeg lidera stranke Srđana Milića, koji je u međuvremenu napustio politiku. Joković je drugi put za prvog čovjeka stranke izabran u julu 2021. godine, na kongresu SNP-a. R. P.
Premijer Milojko Spajić juče nastavio konsultacije sa partijama
Kada budemo imali sve relevantne informacije i sagledamo kompletnu situaciju, donijećemo odluku, saopštio je Nikola Milović (DPS). Dejan Đurović (NSD) kazao je da će o podršci ovom sporazumu odlučivati organi partije, najavljujući da će taj proces biti fazan i transparentan
PODGORICA – Nakon što su PES, Bošnjačka stranka, SNP i Demokrate najavili podršku sporazumu koji je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP) i Demokratska partija socijalista (DPS) nijesu nakon jučerašnjih konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem izričito dale podršku, najavljujući da će se naknadno izjasniti.
Dejan Đurović (NSD) je kazao da će se o podršci ovom sporazumu odlučivati organi partije, najavljujući da će taj proces biti fazan i transparentan. Na sastanku sa premijerom, kako je kazao, bilo je govora o krovnom sporazumu Crne Gore i UAE, kao i posebnom koji se odnosi na ugostiteljstvo, turizam i promet nekretnina.
- Dalje od sporazuma nijesmo razgovarali. To je prva faza u saradnji Crne Gore i UAE i svaka faza koja bude u procesu, biće vrlo transparentna i ići će kroz parlament. Ono što je ovih dana provijavalo kroz medije, da će se nešto uraditi ad hoc i da neće biti dostupno javnosti - nije tačno, danas smo mi to sve razjasnili – kazao je Đurović dodajući da će, kao ozbiljna stranka, konačnu
odluku donijeti partijski organi, te da za sada nemaju nedoumica kada je riječ o sporazumima.
DILEME
Da postoje određene dileme ili rezerve u vezi sa sporazumima, kazao je nakon sastanka sa premijerom Vladislav Bojović (DNP). Njihov stav će, kako je naveo, zavisiti od toga kako će se te dileme razjasniti, ne precizirajući koje su. Bojo-
vić je kazao da je partija ranije odlučila da lider DNP-a Milan Knežević zatraži od evropske komesarke za proširenje Marte Kos da se izjasni da li su najavljena investicija, sporazumi, ratifikacija i ugovori u skladu sa EU standardima i legislativom.
- Ne bismo voljeli da bilo koji potencijalno problematičan projekat ugrozi evropski put Crne Gore – kazao je Bojović dodajući da su njihovi stavo-
vi na fonu stava koji je u ponedjeljak iznijela predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije (EK) Kaja Kalas prilikom posjete Crnoj Gori. Ova partija, kako je dodao Bojović, podržava svaku investiciju koja poboljšava investicioni ambijent, smanjuje nezaposlenost i utiče na rast BDP-a i uopšte privrednu aktivnost.
Da nijesu protiv investicija, kazao je i Nikola Milović (DPS) navodeći da će se o sporazumu sa UAE izjasniti kada dokument bude dostavljen Skupštini. Ocijenio je odgovornim potezom poziv za šire konsultacije dodajući da će podržati kredibitne investitore, ali da žele da sporazumi budu transparentni. - Kada sporazumi dođu u skupštinsku proceduru, kao odgovorna partija ćemo postupiti i o tome obavijestiti javnost. Ka-
Centralna banka reagovala na tvrdnje iz preduzeća Putevi o falsi kovanom kovanom novcu
da budemo imali sve relevantne informacije i sagledamo kompletnu situaciju, nakon toga ćemo donijeti odluku. Želimo da vidimo zaštićen interes građana, države i lokalnih zajednica – kazao je Milović nakon sastanka sa Spajićem.
JEDNAK TRETMAN
U ponedjeljak je na zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerom, Kalas kazala da je kod međudržavnih sporazuma, uključujući i onaj sa UAE, najvažnije da se poštuju svi crnogorski zakoni. – Moraju postojati jednaki uslovi za sve, jer su i evropske kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru. Dakle, jednak tretman je izuzetno važan. Za nas je važno da se poštuju svi zakoni i obaveze koje je Crna Gora iskazala prema EU i tu nema razlike –ocijenila je Kalas dodajući da nije manje važno i to da investicije budu raznovrsne. Spajić je tom prilikom kazao da je ovo prilika da se Crna Gora što brže razvija, dodajući da računa na podršku i opozicije i većine. – Jako je bitno da ovakav projekat podrži što je moguće više poslanika, jer je ovo nešto u čemu treba da imamo konsenzus, a ne da se politički borimo. Osim toga, UAE su imali slične ugovore sa zemljama članicama EU i njihova saradnja je intenzivna – naveo je Spajić u ponedjeljak dodajući i da su u pripremi međudržavni sporazumi sa tri zemlje članice EU koji će takođe omogućiti velike investicije. M. LEKOVIĆ
PODGORICA - Centralna banka (CBCG) nije izdavala nikakve instrukcije, preporuke, niti sugestije prevoznicima ili bilo kojim drugim pravnim subjektima u vezi sa obustavom primanja kovanog novca u apoenu od dva eura.
Iz CBCG su reagovali povodom izjave direktora Linijskog prevoza podgoričkog preduzeća Putevi Sloba Mandića,
objavljene u crnogorskim medijima i u kojoj se navodi da je ,,Centralna banka ukazala na veliki broj falsifikovanih kovanica i sugerisala obustavu primanja kovanica od dva eura“. Iz podgoričkog gradskog preduzeća Putevi, koje upravlja linijskim prevozom u glavnom gradu, kazali su juče da su odlučili da više ne primaju kovanice od dva eura za plaćanje autobuske karte. Oni su na svom Instagram profilu sa-
opštili da su se na takav potez odlučili zbog toga što se pojavila velika količina falsifikata. Iz vrhovne monetarne institucije su naveli da CBCG obavještava javnost o svim važnim informacijama u vezi sa gotovinskim platnim sredstvima isključivo putem zvaničnih saopštenja i objava. - Shodno tome, koristimo i ovu priliku da podsjetimo da su sve euro novčanice i kovanice zakonsko sredstvo plaća-
nja u Crnoj Gori, te se njihovo odbijanje smatra neprihvatljivim i protivpravnim postupanjem – poručeno je iz CBCG.
Iz CBCG naglašavaju i da Centralna banka Crne Gore, ukoliko detektuje povećan broj falsifikata određenog apoena, o tome obavještava nadležne bezbjednosne organe putem zvaničnih kanala, a ne pojedinačne poslovne subjekte. CBCG podsjeća da se za zain-
teresovana pravna lica u kontinuitetu organizuju obuke za ručnu provjeru podobnosti i autentičnosti euro novčanica i kovanog novca, u cilju osposobljavanja zaposlenih kod rukovalaca gotovinom i drugih zainteresovanih lica koja u okviru svog poslovanja rukuju euro novčanicama i kovanim novcem.
CBCG će, kao je najavljeno, i ubuduće nastaviti da, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji
sa nadležnim organima, prati i analizira pojave vezane za gotovinsko poslovanje, te preduzima sve mjere u cilju očuvanja povjerenja u platni sistem, zaštite eura i zaštite korisnika. - Zbog važnosti očuvanja povjerenja u gotovinski platni promet, CBCG poziva sve aktere da se uzdrže od senzacionalističkih i neutemeljenih tvrdnji koje mogu izazvati konfuziju kod građana – poručeno je iz CBCG. R.E.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o vazdušnom saobraćaju i dalje u skupštinskoj proceduri
PODGORICA - Izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju čijim usvajanjem bi Crna Gora dobila avio-linije od javnog značaja, takozvane PSO (Public service obligation) rute, bio bi korak naprijed u poboljšanju avio-dostupnosti naše zemlje i povezivanju sa destinacijama koje su od naglašenog značaja za državu i njene građane, ocijenili su za Pobjedu iz Aerodroma Crne Gore (ACG). S tim je saglasan i sagovornik naše redakcije, urednik vazduhoplovnog portala Aero Predrag Vučetić Predlagači
Izmjene i dopune zakona predložili su krajem prošle godine poslanici Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević, Milan Knežević, Vladislav Bojović i Dragan Bojović, a predloženo zakonsko rješenje je podržala Vlada i ono se nalazi u skupštinskoj proceduri. Izmjenama zakona se predlaže model uvođenja avio-linija od javnog interesa, što primjenjuje većina članica Evropske unije.
Da bi ove izmjene bile usvojene, Prijedlog zakona mora da prođe najprije zakonodavni, a potom i Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, nakon čega bi se našao na plenumu pred poslanicima.
Kada je u pitanju PSO aranžman, riječ je o modelu kojim država putem javne nabavke nudi subvencije avio-prevoznicima, tako da avio-prevoznik koji pobijedi na tenderu ima obavezu obavljanja avio-saobraćaja na tačno određenim rutama u određenom periodu, za određenu naknadu. Postoje jasno određeni uslovi koje jedna ruta mora da ispuni kako bi se smatrala rutom od javnog interesa.
Uvođenje PSO linija predstavlja jedan od važnih mehanizama za unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore, posebno u periodima van glavne turističke sezone, kada komercijalni interes avio-kompanija opada, saopštio je urednik portala Aero Predrag Vučetić. Iz Aerodroma Crne Gore pojašnjavaju da se radi o cjelogodišnjim letovima za koje ne postoji komercijalni interes, pa bi, shodno tome, bila poboljšana dostupnost tokom zimskih mjeseci
- Uvođenje PSO linija predstavlja jedan od važnih mehanizama za unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore, posebno u periodima van glavne turističke sezone, kada komercijalni interes avio-kompanija opada - kaže Vučetić. Dodaje da je, imajući u vidu da turizam čini oko 35 odsto BDP-a Crne Gore, jasno da stabilna i predvidiva avio-povezanost direktno utiče na
ekonomski učinak zemlje. - PSO modeli su već dokazano efikasni u mnogim evropskim državama, naročito u regionima sa sezonskom potražnjom kakav je naš ili geografskim ograničenjima. U crnogorskom kontekstu, to se odnosi na održavanje saobraćaja ka strateškim tržištima poput Njemačke, Francuske, Engleske ili Italije iz kojih dolazi veliki broj turista. Pored turi-
Ministarstvo saobraćaja želi implementaciju u najkraćem roku
Iz Ministarstva saobraćaja, koje ima finalnu ulogu u čitavom procesu, Pobjedi su kazali da aktivno razmatraju sve potrebne mjere kako bi se PSO model implementirao u najkraćem mogućem roku. - Geografske specifičnosti Crne Gore, uz ograničenja u putnoj i željezničkoj infrastrukturi, dodatno opravdavaju potrebu za identifikaci-
jom i uspostavljanjem ovih ruta ka ključnim evropskim destinacijama - napominju iz Ministarstva. Kako dodaju, određivanje PSO ruta biće zasnovano na kriterijumima definisanim regulativom EU pri čemu je ključno da postojeći oblici saobraćaja ne zadovoljavaju potrebe stanovništva i privrede, dok istovremeno postoji jasan
javni interes za uspostavljanje saobraćaja na konkretnoj relaciji.
Ističu da je u planu sprovođenje širokog konsultativnog procesa sa relevantnim akterima iz oblasti turizma, privrede i saobraćaja, uključujući turističke organizacije i hotelijere. - Na osnovu konsultacija i analize potreba tržišta, biće izrađen preliminarni spisak
stičke funkcije, ovakve linije omogućavaju bolju mobilnost crnogorskih građana i dijaspore, što je takođe od šireg društveno-ekonomskog značaja. Upravo kroz PSO aranžmane država može da nadomjesti manjak tržišne inicijative u periodima niske potražnje, i time obezbijedi kontinuitet u avio-povezanosti, što investitori u turizam vide kao važan indikator stabilnosti de-
destinacija koje će imati prioritetni status u okviru PSO mehanizma. U saradnji sa Ministarstvom finansija, trenutno se definišu sve neophodne mjere za implementaciju PSO modela, uključujući finansijske aspekte i pripremu odgovarajućih podzakonskih akata. Planirano je izdvajanje posebnih sredstava iz budžeta, a javnost će o svim koracima i detaljima finansiranja biti pravovremeno informisana - naveli su iz Ministarstva.
interesa, već i zbog velikog potencijala za konekcije ka drugim tržištima. Tu je važan London, posebno van ljetnje sezone, jer predstavlja tržište visoke platežne moći, ali i sjedište brojnih turoperatora koji Crnu Goru uključuju u svoje programe. Beč i Cirih, kao centri sa značajnom crnogorskom dijasporom i stalnim putničkim tokom, tokom cijele godine. Varšava ili Prag, u cilju diversifikacije tržišta i privlačenja turista iz centralne i istočne Evrope, koji u posljednjoj deceniji bilježe kontinuiran rast interesovanja za Crnu Goru - smatra Vučetić. iskustva u eu i regionu
stinacije - naveo je sagovornik Pobjede.
Iz Aerodroma objašnjavaju da se radi o cjelogodišnjm letovima, za koje ne postoji komercijalni interes, pa bi, shodno tome, bila poboljšana dostupnost tokom zimskih mjeseci. Vučetić ističe da su PSO modeli već dokazano efikasni i da u slučaju Crne Gore mogu da obezbijede kontinuitet u avio-povezanosti.
Prioritetne destinacije
- Prilikom identifikovanja prioritetnih destinacija za PSO linije iz Crne Gore, potrebno je sagledati više faktora: strukturu dolazaka turista, sezonalnost tražnje, veličinu dijaspore, kao i trenutnu komercijalnu neaktivnost na određenim pravcima – rekao je Vučetić. Kako kaže, Crna Gora kao prioritetne treba da posmatra destinacije poput Frankfurta i Pariza.
- To su dva ključna zapadnoevropska čvorišta, ne samo zbog direktnog turističkog
Iz Aerodroma Crne Gore napominju da su PSO letovi dugi niz godina prisutni u velikom broju zemalja Evropske unije (EU), pri čemu je po broju linija i prevezenih putnika na tim linijama prednjačila Francuska sa oko 40 ukupnih relacija. - Države članice koje praktikuju PSO letove izdvajaju velike iznose novca za ove letove, pa se prije nekoliko godina pominjala suma od oko 300 miliona eura. Većinom se radi o letovima u okviru država članica, tj. radi se o domaćem prometu - navode iz ACG. Dodaju da je od prije nekoliko godina i Hrvatska krenula sa ovim modelom, pa je po programu koji se odnosio na period od 2016. do 2020. godine uvela deset linija i za ovu namjenu ulagala 12,6 miliona eura godišnje. Nakon Hrvatske, dodaju oni, i Srbija je uvela PSO letove iz Niša, i po trogodišnjem programu (2019-2021) koji je obuhvatao određeni broj letova iz ovog grada, za tu svrhu ulagala 5,1 miliona eura godišnje. - Nakon toga, tamošnje ministarstvo saobraćaja je krajem 2023. godine potpisalo ugovor sa njihovim nacionalnim prevoznikom Air Serbia o subvencionisanju deset linija sa aerodroma „Morava“ kod Kraljeva i „Konstantin Veliki“ u Nišu. Napominju da taj ugovor važi četiri godine, a njegova vrijednost je 34 miliona eura. Dodali su i da je sam tender za PSO linije bio podijeljen na četiri partije (1. Destinacije u EU, 2. Istanbul, 3. Tivat, 4. Beograd), sa jedinim ponuđačem, nacionalnim prevoznikom Air Serbia.
- U okviru ovih partija, osim linija ka pomenutim gradovima uključena je i redovna odnosno „shuttle“ linija Niš - Beograd. Najveća razlika između primjera u Hrvatskoj i Srbiji je u tome što su u Hrvatskoj bile u pitanju domaće linije, što je i dominantna praksa u zemljama EU – više od 90 odsto, dok je u Srbiji riječ o međunarodnim linijama, isključujući rutu Niš -Beograd. Ono što je važno napomenuti je da su u oba slučaja, nakon sprovedenih javnih poziva, odabrani domaći avio-prevoznici, Croatia Airlines i Trade Air u Hrvatskoj, odnosno Air Serbia u Srbiji - naveli su iz
Srijeda, 9. april 2025.
ACG u odgovoru za Pobjedu. U sprovođenju PSO programa centralnu ulogu ima država, ocijenio je Vučetić, napominjući kako upravo ona definiše sve ključne elemente – od kriterijuma i uslova konkursa, do izbora operatera i nadzora nad ispunjavanjem ugovornih obaveza.
podsticajne šeme
Iz Aerodroma ističu da u okviru svojih mogućnosti kontinuirano rade na poboljšanju avio-dostupnosti Crne Gore, pa su u tom kontekstu, navode, kroz podsticajne šeme četiri godine unazad avio-kompanijama obračunali oko 30 miliona eura popusta. - Dakle, bez obzira na to što je u posljednje vrijeme neopravdano zaživio narativ o tome da apsolutno niko sem Aerodroma CG nije ni nadležan ni zaslužan niti u mogućnosti da radi na otvaranju novih ruta, to nije tačno, jer je to zajednički zadatak kojem bi trebalo da su posvećene i privatne kompanije, posebno one najveće iz sfere turizma i ugostiteljstva koje, na kraju, imaju i najveći interes. Ipak, naša kompanija je do sada podnijela najveći teret. Međutim, vjerujemo da se uslovi mijenjaju i da će svi činioci dobiti priliku da mjerljivo daju konkretan doprinos u ovom procesu - navode iz ACG.
Vučetić, s druge strane, kaže da Crna Gora u okviru ovoga zadatka treba da se oslanja i na korišćenje pretpristupnih fondova EU i međunarodne razvojne pomoći za pokrivanje infrastrukturnih ulaganja ili operativnih troškova PSO linija koje, smatra, imaju značaj za regionalno povezivanje i razvoj.
- U određenim okolnostima, ulogu u finansiranju mogu imati i privatni partneri, posebno kada su u pitanju destinacije sa dugoročnim komercijalnim potencijalom, čime bi se smanjio pritisak na javne finansije i istovremeno podstakao interes privatnog sektora za razvoj tržišta. Za uspješnu realizaciju ovakvog modela, od presudne je važnosti kontinuirano praćenje rezultata i godišnje prilagođavanje mjera, kako bi se obezbijedio maksimalan doprinos crnogorskoj ekonomiji uz što manji teret po državni budžetrekao je Vučetić.
Dodaje i da bi država, zbog potpune transparentnosti, trebalo jasno da obrazloži zašto su određene rute označene kao linije od javnog značaja i da postupke javnih nabavki vodi na otvoren i ravnopravan način, omogućavajući učešće i domaćim i međunarodnim operaterima uz jasno postavljene kriterijume vrednovanja ponuda.
Ključna stvar, sa kojom su saglasni svi naši sagovornici, jeste to da je neophodno da postoji nezavisan mehanizam za nadzor nad sprovođenjem ugovora, koji uključuje redovne evaluacije rada izabranih prevoznika, kao i dosljedno praćenje ispunjenja svih obaveza.
- Jednako važno je i javno izvještavanje o postignutim rezultatima, koje bi trebalo da obuhvati podatke o troškovima, broju prevezenih putnika, ostvarenom učinku i uticaju na lokalni turistički i privredni razvoj. Kroz ovakvu odgovornu i transparentnu praksu, država može obezbijediti da PSO program ne samo da bude održiv, već i da dugoročno opravda svoju svrhu u interesu građana i nacionalne ekonomije – naveo je Vučetić.
KonKurencija i budžet Kao izazovi
Vučetić smatra da je jedan od glavnih izazova s kojima će se Crna Gora suočiti prilikom uvođenja PSO ruta snažna konkurencija aerodroma u neposrednom okruženju, poput Dubrovnika, Tirane i Prištine, koji već privlače veliki broj putnika zahvaljujući razvijenim mrežama komercijalnih letova i prisustvu brojnih avio-kompanija.
To, kako kaže, dodatno otežava pozicioniranje crnogorskih aerodroma.
- Izazovi uključuju i ograničene budžetske mogućnosti, kao i administrativne kapacitete za sprovođenje PSO procedura, uz postojanje samo jedne domaće avio-kompanije koja bi mogla aktivno učestvovati u programu. Kako bi uspješno prevazišla ove prepreke, Crna Gora mora pažljivo oblikovati kriterijume za PSO linije, fokusirajući se na destinacije koje nijesu dovoljno atraktivne za tržište, ali imaju strateški značaj za ekonomiju, naročito za sektor turizma. Ključno je da se uspostave konkurentni i potpuno transparentni procesi javnih nabavki, kako bi se omogućilo ravnopravno učešće svih potencijalnih prevoznika, uključujući i strane kompanije, čime bi se povećala konkurencija i smanjili troškovi - napominje Vučetić. Dodaje da je, paralelno s tim, neophodno ulaganje u unapređenje infrastrukture i optimizaciju cijena aerodromskih usluga. - Tako bi domaći aerodromi postali atraktivnija alternativa u odnosu na regionalna čvorišta. Infrastruktura crnogorskih aerodroma, u Podgorici i Tivtu, trenutno ispunjava osnovne uslove za pokretanje PSO ruta, ali je za dugoročnu održivost i povećanje konkurentnosti neophodno uložiti u njeno dalje unapređenjekaže Vučetić.
Smatra i da je aerodrom u Podgorici u stanju da podrži operacije tokom cijele godine, međutim, potrebna je, kaže on, modernizacija i proširenje terminala, povećanje kapaciteta u periodima najvećeg saobraćaja i dodatna oprema za održavanje i opsluživanje aviona tokom zimskih uslova.
- Tivatski aerodrom, s druge strane, suočava se sa izraženijim infrastrukturnim ograničenjima, posebno zbog nedostatka sistema za instrumentalno slijetanje, što znatno otežava operacije pri slaboj vidljivosti i van ljetnje sezone - zaključuje Vučetić. alen HadžoviĆ
Danas u Porto Montenegru u Tivtu počinje ESG Adria samit
PODGORICA - U Porto
Montenegru u Tivtu danas počinje ESG Adria samit, najveći regionalni skup posvećen temama održivosti, investicija, inovacija i ekonomskog razvoja.
Iz Vlade je saopšteno da se tokom tri dana trajanja samita očekuje više od 700 učesnika, visokih zvaničnika, predstavnika vlada, poslovnih lidera, donosilaca odluka, preduzetnika i predstavnika međunarodnih organizacija iz regiona i svijeta.
- Više od 140 svjetski poznatih govornika, predstavnika iz više od 300 kompanija, i više od 60 mladih lidera iz regiona će imati priliku da predstave najbolje poslovne prakse i razgovaraju o održivom razvoju, inovacijama i zelenom tranziciji – kaže se u saopštenju.
Potpredsjednik Vlade za ekonomski razvoj Nik Đeljošaj kazao je tim povodom da je Crna Gora ponosna što je domaćin ovog dijaloga jer, kako je istakao, „više nego ikada ranije vjerujemo da održivost nije samo koncept – već naša realnost, obaveza i put naprijed“.
On je poručio da ESG nije lista želja već operativna politika te podsjetio da je Vlada u prethodnom periodu radila mnogo na uređenju institucionalnog i ekonomskog sistema. - Kada smo prije tri godine pokrenuli ESG Adria samit, željeli smo da otvorimo prostor za ozbiljan, konkretan razgovor o budućnosti regiona. Danas, gledajući broj učesnika, dubinu tema i kvalitet dijaloga, mislim da je jasno da smo stvorili nešto što prevazilazi
klasični format konferencije - saopštila je Biljana Braithwaite, izvršna direktorica Sustineri Partners, organizatora ESG Adria samita.
Crna Gora je domaćin ESG Adria samita treću godinu zaredom, a kako ističe Braithwaite, ove godine će učesnici na događaju otvoriti niz tema, od geopolitičke situacije i njenog uticaja na region, pravne sigurnosti koja je ključna za ekonomski prosperitet i priliv stranih investicija, energetske tranzicije do vještačke inteligencije i budućnosti ra-
da, održivog turizma i naravno uloge mladih u transformaciji regiona. - Universal Capital Bank sa ponosom podržava ESG Adria samit jer vjerujemo da su održivost, odgovorno poslovanje i zelena tranzicija ključni za budućnost ekonomije. Kao finansijska institucija, svjesni smo svoje uloge u oblikovanju održivog društva i smatramo da je naša odgovornost da budemo dio te promjene. Dodatno, Crna Gora kao domaćin samita šalje snažnu poruku investitorima o njenoj
posvećenosti održivom razvoju. Time se otvaraju nove šanse za razvoj tržišta, privlačenje investicija i jačanje ekonomije – poručio je Miloš Pavlović, predsjednik Upravnog odbora Universal Capital banke, platinum partnera ESG Adria samita. ESG Adria samit, koji će se održati od 9. do 11. aprila u Tivtu, organizuju Sustineri Partners i Porto Montenegro, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore i pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore. s p
Konzorcijum kojeg predvodi kompanija Aquamont iz Herceg Novog odustao od žalbe na tender Rudnika uglja
PODGORICA - Konzorcijum kojeg predvodi kompanija Aquamont iz Herceg Novog odustao je od podnijete žalbe na odluku o izboru najpovoljnije ponude koju je donio Rudnik uglja (RUP), a kojom je izabran najpovoljniji ponuđač za projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine.
Iz Rudnika uglja su rekli da su se tom zvaničnom informacijom iz Komisije za javne nabavke stekli uslovi za finalne radove na projektu koji je od ključne važnosti za cjelokupan elektroenergetski sistem Crne Gore.
- Žalbeni navodi hercegnovske kompanije uopšte se nijesu odnosili na razloge iz kojih je njihov konzorcijum isključen iz postupka javne nabavke, već se osporavala dokumentacija izabranog ponuđača. Žalbeni postupak dodatno bi prolongirao i potencijalno mogao da dovede do toga
da se projekat ne sprovede u neophodnom roku, što bi izazvalo nesagledivu štetu po elektroenergetski sistem Crne Gore - podsjetili su iz kompanije.
Tenderska komisija Rudnika uglja je konzorcijum predvođen kompanijom Aquamont isključila iz postupka javne nabavke zbog nepotpune dokumentacije o ispunjenosti uslova sposobnosti preduzeća.
- Iako je postupak sada okončan na potpuno zakonit i transparentan način i u najboljem interesu Rudnika uglja i države, važno je podsjetiti da su od raspisivanja tendera naša kompanija i izvršni direktor Nemanja Laković bili izloženi velikim pritiscima za odlaganje tendera, a o svim uslovljavanjima obaviješteni su i nadležni organi. Da li je vršen pritisak na ostale aktere procesa, prije svega kompaniju Aquamont, oko podnošenja i povlačenja žalbe, kako su
naveli pojedini mediji, pitanje je za njih i nadležne institucije - navodi se u saopštenju. Iz kompanije su kazali da posljednjih dana nijesu gubili vrijeme u pisanju demantija na organizovane medijske napade na njihovu kompaniju i Lakovića, jer ti mediji od njih nijesu tražili informacije o postupku, čime su pokazali profesionalnost i osnovni principi novinarskog kodeksa i etike, te pravo javnosti da čuje drugu stranu.
- Važno je imati u vidu da ni u jednom trenutku i ni u kom obliku ovi pritisci i iznošenje netačnih, tendencioznih i spekulativnih informacija, nijesu uticali na postupak niti na našu odlučnost da se on sprovede što efikasnije i u cjelosti u skladu sa pozitivnim propisima - rekli su iz Rudnika uglja.
Oni su naveli da su za samo godinu odblokirali najznačajniji projekat, riješili probleme sa dozvolama, izveli znatan dio radova i završili uspješno ten-
derske procedure. Menadžment Rudnika će nastaviti kao i do sada, da umjesto neprimjerenog populizma kojem su skloni njihovi dežurni kritičari, praktikuje ozbiljan i marljiv rad, što pokazuju najbolji finansijski i proizvodni rezultat kompanije u protekloj godini. - Sa ovim projektom uveliko se kasnilo zbog neadekvatnih odluka u ranijem periodu i UT uslova iz 2019. godine po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Novi menadžment Rudnika uglja je odmah po stupanju na dužnost preduzeo odgovarajuće mjere, pa je došlo do znatnog ubrzanja radova na projektu, kao i velikih finansijskih ušteda budući da je Rudnik samostalno i uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura - precizirali su iz kompanije. Nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze, kako su rekli, u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, što je upola manje vremena u odnosu na projektovano. s. p.
Strukovni odbor pravosuđa poslao inicijativu Vladi da se uvećaju zarade državnim službenicima i namještenicima u sudovima i državnim tužilaštvima
PODGORICA – Strukovni odbor pravosuđa zatražio je od predstavnika izvršne vlasti da se uvećaju zarade državnim službenicima i namještenicima u sudovima i državnim tužilaštvima za 30 odsto i da se taj prijedlog uvrsti u dnevni red na prvoj narednoj sjednici Vlade. Ukoliko se to ne ispuni, najavljuju da će biti prinuđeni da pokrenu proces radikalizacije koji uključuje mogućnost obustave rada u svim pravosudnim institucijama.
Pojedini sagovornici nezvanično su kazali Pobjedi da ne mogu da štrajkuju jer im to zakonom nije omogućeno, ali da u skladu sa propisima mogu da organizuju određenu vrstu obustave rada ako se dođe do toga da im vlast ne uvaži zahtjev.
Strukovni odbor zatražio je kroz inicijativu da se uvećaju plate reagujući na izjavu ministra pravde da će se pred Vladom uskoro naći prijedlog o uvećanju osnovne zarade isključivo sudijama i tužiocima.
Smatraju da to ukazuje na ozbiljnu nepravdu prema zaposlenima koji nijesu nosioci pravosudnih funkcija. Inicijativu su poslali premijeru Milojku Spajiću, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću
- Dok podržavamo napore da se unaprijedi materijalni status sudija i državnih tužilaca, ističemo da se ne smije zanemariti rad službenika i namještenika koji čine osnovu funkcionisanja pravosudnog sistema... Pozivamo Vladu da ovu inicijativu hitno razmotri na prvoj narednoj sjednici i omogući donošenje zakonskog rješenja kojim će se va-
lorizovati rad svih zaposlenih u pravosuđu – saopštili su oni. Podsjetili su da se trenutne zarade ove kategorije zaposlenih kreću u rasponu od 600 do 650 eura za srednju stručnu spremu, odnosno od 800 do 850 eura za visoku stručnu spremu i da su istovremeno među najnižim u javnom sektoru. Kažu da zarade ni na koji način ne oslikavaju važnost i
odgovornost njihovog angažmana, posebno u kontekstu evropskih integracija i jačanja borbe protiv kriminala. Stava su i da se selektivnim uvećanjem zarada ruši ideja jedinstvenog i funkcionalnog pravosuđa. Poručili su da se samo uz ravnopravan tretman svih zaposlenih – sudija, tužilaca, službenika i namještenika – može graditi efika-
IJZCG: Od posljednje prijave u vrtićkim jedinicama protekle su četiri sedmice
san i pravedan sistem koji odgovara izazovima savremenog društva. Sindikat uprave i pravosuđa do sada je u više navrata dostavljao komentare, sugestije i prijedloge na zakonska rješenja koja se odnose na zarade svih zaposlenih u pravosuđu. Kažu da su njihovi zahtjevi najčešće ignorisani, a u procesima odlučivanja koji se direktno tiču
Zbog interesovanja roditelja i na insistiranje uprave JPU „Ljubica Popović“ biće organizovano predavanje na temu ,,Gljivične infekcije“ tokom ove sedmice u prostorijama VJ ,,Simba“
PODGORICA - Nema novih prijavljenih slučajeva djece sa potvrđenim prisustvom gljivičnog oboljenja kože glave, kazali su Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje.
Od posljednjeg prijavljenog slučaja u vrtićkim jedinicama protekle su četiri sedmice. - Ranije su prijavljena četiri slučaja u JPU „Đina Vrbica“ i jedan u JPU „Ljubica Popović“. Institut za javno zdravlje je u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i upravom vrtića organizovao i sproveo savjetodavne i edukativne aktivnosti za osoblje i roditelje, a distribuiran je i informativni materijal - rekli su iz IJZCG. Pojašnjavaju da će zbog interesovanja roditelja i na insi-
stiranje uprave JPU „Ljubica Popović“ biti organizovano predavanje na temu „Gljivične infekcije“ vjerovatno tokom naredne sedmice u prostorijama VJ ,,Simba“, o čemu će roditelji biti na vrijeme obaviješteni. - Edukacija je namijenjena roditeljima, vaspitačima i medicinskim sestrama, a predavači će biti dr Marjan Bakić iz Instituta za javno zdravlje i dr Marina Đuretić, specijalista dermatologije - navodi se u saopštenju JPU „Ljubica Popović“. Iz Instituta za javno zdravlje u odgovorima Pobjedi navodi se da je u pitanju oboljenje za koje nije obavezno prijavljivanje pojedinačnih slučajeva iz opšte populacije, ali s obzirom na to da su slučajevi bili u dječjem kolektivu -
zbog posebnog senzibiliteta i pažnje prema djeci, sprovođene su i sprovode se mjere o kojima su izvještavali i ranije. Uspostavljena je komunikacija sa vrtićem, djeca su pregledana i testirana, rađena je ef+dukacija pojedinačno i u grupi (na zahtjev vrtića), priprema i distribucija edukativnih flajera i sl.
U ranijem razgovoru za Pobjedu iz Instituta su pojasnili da ova gljivična infekcija najčešće pogađa djecu, ali se rijetko može javiti i kod odraslih.
- Simptomi infekcije variraju u zavisnosti od uzročnika i odgovora imunskog sistema domaćina. Infekcija nastaje kada gljivične spore - sitne, reproduktivne ćelije koje omogućavaju gljivicama da prežive u okolini i šire infek-
ciju, dospiju na kožu glave i počnu da rastu. Najčešće se javljaju u vidu: okruglih pečata na koži glave, svraba i iritacija, opadanja kose na zahvaćenim mjestima i dlaka slijepljenih gnojem u težim slučajevima. Rezervoari su čovjek i životinje, posebno psi, mačke, glodari i goveda - pojasnili su iz Instituta za javno zdravlje. Dodaju da se infekcija prenosi najčešće direktnim kontaktom sa oboljelom osobom/ životinjom, kao i da se osoba
materijalnog položaja njihovih članova – nijesu imali priliku ni da učestvuju. Sindikat je nedavno ponovo organizovao protest ispred Vlade tražeći bolje uslove za zaposlene, a nakon kojeg su okupljeni prošetali do zgrade Delegacije Evropske unije, gdje su predali zahtjev da razgovaraju sa ambasadorom Johanom Satlerom. Oni čekaju susret sa Satlerom nakon čega će odlučiti o daljim koracima. Do sada su u više navrata okupljeni sa protesta poručivali da država prema Evropskoj uniji ne može da ispuni uslove koji su prožeti kroz pregovaračko Poglavlje 19 - Socijalna politika i zapošljavanje ukoliko se ne ispune zahtjevi radnika javne uprave i pravosuđa, jer se tiču pitanja socijalne pravde, ravnopravnosti… Komentarisali su da službenici rade u nehumanim uslovima, daleko od evropskih standarda, ali da se od njih traže evropski rezultati. Tražili su veću platu, govoreći da im je obećano uvećanje 25 odsto, a kažu da su dobili samo pet odsto, u prosjeku 30-40 eura. Traže da im se riješi i stambeno pitanje, te su ponovili i zahtjev da ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naida Nišić podnese ostavku zbog, kako su rekli, niza nezakonitih radnji. N. Đ.
može inficirati i indirektnim preko predmeta na kojem se nalaze spore - na primjer preko naslona sjedišta, pribora za ličnu toaletu, češljeva, rublja, peškira, jastuka, kontaminiranih kapa... - Gljivice mogu dugo da prežive na kontaminiranim materijalima. Inkubacija, odnosno period od zaražavanja do pojave prvih simptoma iznosi 10-14 dana. U terapijske svrhe, uz pojačanu higijenu i njegu, koriste se antimikotici za lokalnu primjenu. Kod neadekvatno tretiranih slučajeva i osoba sa oslabljenim imunskim sistemom, nekada je neophodna terapija dok su ponovne infekcije vrlo rijetke – pojašnjavaju iz IJZ. Preporučili su da se za povratak oboljele djece u kolektiv izdaje potvrda o sposobnosti boravka djeteta u predškolskoj ustanovi uz obavljenu adekvatnu dijagnostiku i na osnovu mišljenja dermatologa, kako bi se smanjio rizik od vraćanja potencijalno infektivnog djeteta u kolektiv. B. PRELEVIĆ
Jelena Jovanović i Dušica Tomović povrijedile čast novinarki Pobjede kada su je stavile na mapu ekstremnih desničara BIRN-a, Osnovni sud odredio naknadu nematerijalne štete
PODGORICA – Novinarka
Jelena Jovanović i nekadašnja urednica medija „Balkan Insight“ Dušica Tomović povrijedile su prava tada novinarke Pobjede Tanje Pavićević, čije se ime našlo ne mapi ekstremista koju je uradio BIRN.
To piše u prvostepenoj presudi Osnovnog suda u Podgorici. Ovo je prva odluka u Crnoj Gori u ovom slučaju, a dosad ih je već nekoliko presuđeno pred Osnovnim sudom u Sarajevu, a sve u korist onih koji su tužili BIRN.
Pavićević se krajem 2022. godine sa još osam crnogorskih državljana našla na mapi krajnje desničarskih ekstremističkih organizacija uz tada takođe novinarku Pobjede Kaćušu Krsmanović, te Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Perišić-Knežević, Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Maju Miličković i Tijanu Lopičić. Pavićević je na toj mapi desnih ekstremista označena kao „religiozna ekstremistkinja“.
Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Milica Radović presudila je da u ime naknade nematerijalne štete, zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo Tanje Pavićević, novinarka Vijesti Jelena Jovanović treba da uplati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura. One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama Vijesti i Dan u prvom narednom broju nakon što postane pravosnažna, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
U obrazloženju presude je navedeno da je prilikom utvrđivanja sporne činjenice da li su
Sud je istakao da tužene nijesu dokazale da su podaci koje su iznijele preko platforme u mapi imali za ishod neki drugi cilj osim kompromitovanja tužilje, jer nijesu pružile dokaze da su tvrdnje u vezi sa Pavićević istinite
Jovanović i Tomović povrijedile prava ličnosti Pavićević sud imao u vidu potrebu ne samo domaće nego i šire javnosti da se informiše u vezi sa društveno-političkim zbivanjima, koja se pretežno zadovoljava upravo putem elektronskih platformi i medija, na kojima je sporni BIRNov izvještaj i bio objavljen u dužem periodu, sa sadržanim tvrdnjama koje Pavićević stavljaju u kontekst religijskog ekstremizma.
Sud je utvrdio da su tužene istupile u javnost sa tvrdnjama da je Pavićević članica, čak organizator, grupe koju su okarakterisale kao grupu koja u Crnoj Gori propagira religijski ekstremizam.
Sud je istakao da su u mapi date konstatacije za koje se mora dokazivati da li su istinite ili ne, a to što je BIRN uklonio mapu sa svoj sajta, navodeći da će biti nedostupna javnosti dok se ne dobije rezultat nezavisne revizije, znači da i sam
BIRN potvrđuje da izvještaj sadrži neprovjerene tvrdnje. Ističe se da tužene nijesu dokazale da su podaci koje su iznijele preko platforme u mapi imali za ishod neki drugi cilj osim kompromitovanja tužilje, jer one sudu nijesu pružile dokaze da su tvrdnje u vezi sa Pavićević istinite. Sud u obrazloženju navodi da je Pavićević dokazala da su tužene postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj, a koji impliciraju nje-
nu ekstremističku aktivnost te da je time povrijeđeno njeno dostojanstvo. - Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvrjedljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – piše u presudi suda.
Sud je istakao i da povrijeđena lična dobra Pavićević nijesu mjerljiva u novcu te da na-
IN MEMORIAM: Vuko Dragašević, revolucionar, partizan, komunista, političar, diplomata
knada nematerijalne štete nije kompenzacija, već satisfakcija za tužilju. Prilikom odmjeravanja iznosa, sud je imao u vidu da je Pavićević porodična žena i novinarka koja je u BIRN-ovom izvještaju predstavljena negativno kao učesnica grupe koja promoviše religijski ekstremizam u Crnoj Gori i u tom pravcu djeluje, te da ju je to moralo pogoditi, jer je moglo da utiče na njenu izgrađenu reputaciju, ugled, kao i na članove njene porodice. Sud je, kako piše u obrazloženju, vodio računa i o tome da dosuđenim novčanim iznosom ne utiče obeshrabrujuće na novinare u obavljanju njihove uloge u očuvanju demokratskih vrijednosti. J.M.
Osam decenija nakon pobjede nad fašizmom, iz prvog slobodarskog stroja otišao je Vuko Mihailov Dragašević, posljednji nosilac Partizanske spomenice 1941. godine, borac za slobodu, pravdu, istinu, logoraš, revolucionar, partizan, komunista, političar, diplomata, član Predsjedništva Crne Gore, čovjek blage naravi, gospodstvenih manira, istrajnog i hrabrog duha, mudrog savjeta, antifašista do posljednjeg daha. Slobodarsku misiju počeo je u poznatoj pobuni pljevaljskih gimnazijalaca pred Drugi svjetski rat, nastavio do Trinaestojulskog ustanka, nakon kojeg je uhapšen i odveden u zatvor u blizini Rima, sa ocem Mihailom, koji je u italijanskom kazamatu umro. Nakon povratka i dugog liječe-
nja Vuko nastavlja, posebno u godinama obnove i izgradnje zemlje, predanu borbu za društveni napredak. U rodnim Pljevljima, za koje je čitavog života bio neraskidivo vezan, bio je predsjednik opštine, u Titogradu istaknuti partijski rukovodilac, potom crnogorski republički, pa sa-
vezni funkcioner. Izuzetnu posvećenost i vizionarstvo pokazivao je u svim prilikama, kao savezni ministar za zdravstvo, posebno kao generalni sekretar Predsjedništva SFRJ, pa Predsjedništva Crne Gore i kao član i rukovodilac u brojnim partijskim tijelima i organima.
Kao ambasador u Libiji, izgradio je izuzetan ugled koji je služio na ponos inače poznatoj jugoslovenskoj diplomatiji. Pripadao je Vuko Dragašević nezaboravnoj ratnoj i poratnoj generaciji crnogorskih boraca za slobodu i napredak svih naroda i narodnosti u negdanjoj domovini Jugoslaviji i Crnoj Gori. I bili su zajedno uvijek na pravoj strani istorije, i Veljko Milatović, Vidoje Žarković, Veselin Đuranović... Razumjeli su promjene, i kada nijesu uspjeli u naletu uvoznog nacionalizma da sačuvaju zemlju koju su stvarali, napuštili vlast demokratski i otmeno, pružili i pored svih uvreda ruku tadašnjem novom crnogorskom rukovodstvu, bili snažna podrška crnogorskoj nezavisnosti. Zato, ostaju nezaboravne poruke Vuka Dragaševića, istaknutog člana Glavnog odbora
Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, da je ,,Trinaestojulski ustanak bio jedinstven u svijetu i da je to korijen i snaga ideje antifašizma, koji je i danas zaloga i kamen temeljac crnogorske samobitnosti. Pred naletima neofašizma i nacionalizma se mora biti vječno budan, jer sloboda se teško osvaja, ali nije je lako ni sačuvati. Zato je demokratskim sredstvima, nezaboravom prošlosti i društvenim napretkom treba braniti“. U ranim poslijeratnim godinama sarađivao je sa narodnim tribunom Blažom Jovanovićem i sa drugim najuglednijim političarima i stvaraocima, crnogorskim i jugoslovenskim, u danima penzionerskim u Herceg Novom najrađe sa ratnim drugovima i prijateljima Milanom Vukasovićem, Vojom Stanićem... uz podsjećanje na Jo-
sifa Strunjaša, Miša Pavićevića, Mića Zorića I uvijek, posebno sa mlađima, riječ mudra Vuka Dragaševića, jake i ponosne grane stamenog porodičnog slobodarskog stabla, savjet da zavičaj treba svim srcem voljeti, uz opomenu da domovinom Crnom Gorom niko ne smije trgovati, i da je sve generacije moraju zbog predaka i potomaka čuvati. Tako je govorio Vuko Dragašević, revolucionar, komunista, političar, častan čovjek, čiji je život, duži od vijeka, bio posvećen slobodi, istini i pravdi. Komemorativni skup povodom smrti Vuka Dragaševića, nosioca Partizanske spomenice 1941. i istaknutog društvenog i političkog radnika u organizaciji Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, biće održan 11. aprila u 11 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici.
PODGORICA - Odnos
države prema romskoj zajednici u Crnoj Gori najbolje se odslikava na primjeru Volujica, gdje je u stravičnom požaru romska porodica Bisljimi izgubila četiri člana i krov nad glavom. Danas, nakon više od godinu dana, umjesto obećane sigurnosti suočavaju se sa siromaštvom, nesigurnim uslovima života i institucionalnim ćutanjem – podsjetili su na ovu tragediju iz Građanske alijanse (GA).
Jelena Ristović, projektna koordinatorka te NVO saopštila je i da pored toga što su postojale jasne najave da će im se osigurati krov nad glavom, do danas nema konkretnog rješenja, što pokazuje nedostatak političke volje i odgovornosti.
Povodom Dana Roma ta NVO je uradila i objavila analizu o položaju Roma i Romkinja u Crnoj Gori. „Život u ruševinama neispunjenih obećanja“- naziv je analize u kojoj je dat i konkretan primjer porodice Bisljimi koja je izgubila svoje članove u požaru na Volujici, ali i ostala bez domova. Priča o njihovom seljenju, diskriminaciji i statusima neželjenih komšija, zbog čega su morali da napuštaju privremene smještaje, jasno govori o položaju ove populacije u Crnoj Gori.
U analizi je istaknuto da, iako se na institucionalnom nivou ističe posvećenost ravnopravnosti i dostojanstvenom životu svih građana, stvarnost je daleko od toga. Pripadni-
ci romske zajednice i dalje se suočavaju sa sistemskom diskriminacijom, preprekama u obrazovanju, otežanim pristupom zdravstvu i nemogućnošću ostvarivanja osnovnih ljudskih prava. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2023. godine, u Crnoj Gori živi 5.629 osoba koje su se izjasnile kao Romi, što čini približno 0,90 odsto ukupnog stanovništva. Prema analizi GA, ovi podaci ukazuju na smanjenje u odnosu na popis iz 2011. godine, kada je registrovan 6.251 pripadnik romske zajednice, odnosno 1odsto ukupnog stanovništva. Smanjenje broja pripadnika romske zajednice može ukazivati na više faktora, uključujući unutrašnje migracije unutar Crne Gore, emigraciju ka inostranstvu, ali i moguće promjene u metodologiji popisivanja i etničkog izjašnjavanja.
GA ističe da teški ekonomski uslovi, diskriminacija na tržištu rada i ograničen pristup osnovnim uslugama često primoravaju Rome da napuste svoja dosadašnja prebivališta u potrazi za boljim životnim prilikama. Zaštita prava Roma u Crnoj Gori oslanja se na širok normativni i institucionalni okvir koji formalno garantuje jednakost i nediskriminaciju.
- Međutim, uprkos normativnoj usklađenosti sa evropskim standardima, implementacija zakona ostaje ograničena, što potvrđuju i nalazi iz izvještaja Evropske komisije. Iako je crnogorsko zakonodavstvo nominalno u skladu sa međunarodnim obavezama, Romi i dalje predstavljaju jednu od najranjivijih društvenih grupa, suočenu sa sistemskom diskriminacijom, socijalnom isključenošću i ekonomskom marginalizacijom – piše u ovoj analizi.
Istraživanje obrazaca diskriminacije prema manjinama u Crnoj Gori je Građanska alijansa sprovela u saradnji sa Institutom Damar u junu 2024. godine.
Pokazalo je da, od ukupno 1.000 ispitanika, preko 75 odsto smatra da su Romi i Romkinje suočeni sa diskriminacijom u Crnoj Gori, što ukazuje na široko rasprostranjeno mišljenje da se ova manjinska grupa suočava sa ozbiljnim izazovima.
Podaci istraživanja pokazuju da čak 69 odsto ispitanika vjeruje da su Romi i Romkinje najviše diskriminisani u oblasti zapošljavanja, što doprinosi njihovoj ekonomskoj marginalizaciji. Takođe, istraživanje ukazuje da 47 odsto ispitanika smatra da postoji visok nivo diskriminacije u oblasti zdravstvene zaštite. Ovaj problem je dodatno pogoršan ograničenim pristupom osnovnim
zdravstvenim uslugama, koji rezultira lošijim zdravstvenim ishodima za ovu zajednicu. Pored ovih izazova, pristup obrazovanju takođe predstavlja značajnu prepreku za Rome i Romkinje. U analizi je dat i dio istraživanja koje je u periodu od 2024. do 2025. godine sproveo Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore „Defendologija“, uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a koje se odnosi na položaj pripadnika romske i egipćanske populacije. Više od polovine ispitanika (542) bilo je iz Podgorice, a 64 odsto njih je zaposleno. Međutim, dvije trećine ispitanika iz glavnog grada funkcioniše sa mjesečnim primanjima do 300 eura, dok petina ima prihode u rasponu od 300 do 500 eura. Zabrinjavajuće je da skoro 60 odsto ispitanika iz Podgorice nije završilo školu, dok je de-
set odsto njih izjavilo da su oni ili članovi njihovog domaćinstva bili prinuđeni da se bave prosjačenjem, što je rezultat nemogućnosti zapošljavanja. Svi ispitanici su se izjasnili da podržavaju zakonske mjere protiv ugovorenih, odnosno dječjih brakova. - Ovi podaci jasno ukazuju na to da, uprkos urbanizaciji, marginalizacija i dalje duboko pogađa romsku zajednicu u glavnom gradu, što zahtijeva hitnu pažnju i implementaciju odgovarajućih društvenih i obrazovnih politika – piše u analizi.
Iz Građanske alijanse su dali niz preporuka kako bi se osiguralo dugoročno i održivo rješavanje problema sa kojima se suočava romska zajednica u Crnoj Gori. Ističu da je neophodno jačanje institucionalne podrške kroz unapređenje zakonskih i strateških okvira koji regulišu prava Roma. To podrazumijeva efikasniju koordinaciju između različitih ministarstava, lokalnih samouprava i nevladinih organizacija, kao i veću transparentnost u radu institucija koje su zadužene za socijalnu inkluziju. Takođe, ističu da je nužno osigurati da institucije prepoznaju specifične potrebe romske zajednice, naročito u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stanovanja, kako bi se obezbijedile ciljno usmjerene mjere za njihovu bolju integraciju. Romska zajednica često ostaje isključena iz procesa donošenja odluka, što dodatno produbljuje jaz između deklarativnih politika i stvarnih potreba ove populacije. Uspostavljanje lokalnih savjeta ili komisija u kojima bi romski predstavnici imali aktivnu ulogu može biti ključan korak koji bi omogućio romskoj zajednici da direktno utiče na oblikovanje politika koje se odnose na njihove specifične izazove. Ističu da je važno nastaviti saradnju sa međunarodnim organizacijama i partnerima koji imaju iskustvo u zaštiti prava Roma, kako bi se obezbijedili efikasniji mehanizmi zaštite i inkluzije. J. M.
PODGORICA - Eksterna provjera znanja iz predmeta crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost/albanski jezik i književnost za polumaturante biće organizovana 6. maja. Narednog dana će raditi matematiku, a 8. maja će biti provjera znanja iz predmeta po izboru.
Pravilnicima je i ranije bilo definisano da je učenicima zabranjeno korišćenje mobilnih telefona tokom eksterne provjere znanja, ali učenici su, ipak, uspijevali da ih unesu u učionice i koriste, pored toga što su administratori kontrolisali ispitni proces.
O kršenju svih mogućih pravila od uprave škole, administratora, učenika i na kraju samog Ministarstva prosvjete svjedoče i skandali iz ranijih godina sa polaganja polumaturskog ispita iz matematike i maturskog iz CSBH jezika i književnosti, koja su završila u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Zbog toga su od prošle godine Ministarstvo i Ispitni centar uveli novi pravilnik kojim je precizirano da se u učionici nalaze dva test-administratora, od kojih je jedan iz druge škole, a obavezno je i prisustvo supervizora, koji može da pristupi ispitnom prostoru.
Prošle godine su đaci u nekim školama pokušali da izigraju detektore, pa su telefone umo-
tali u aluminijsku foliju, pod izgovorom da su ponijeli sendvič, a bilo je i onih koji su mislili da će proći detektor ako predaju jedan telefon, a ponijeli su dva ili tri. Nijesu uspjeli u tome, kao ni oni koji su pokušali da telefon sakriju u obući.
Kazne za one koji ometaju provjeru znanja ili pokušavaju da prepišu mogu biti – usmena opomena, ali i udaljavanje sa testa, što povlači sa sobom i nedovoljnu ocjenu.
Prošlogodišnju eksternu provjeru znanja za Pobjedu je komentarisala nastavnica matematike Danijela Jovanović, koja je tada kazala da nikada nije bio lakši test i da ga je svako mogao uraditi za prelaznu ocjenu.
- Nijedan zadatak nije spadao u kategoriju teških – kazala je Pobjedi profesorica Jovano-
vić, članica Udruženja nastavnika matematike Crne Gore. Iako su zadaci bili laki, detek-
tori su onemogućili prepisivanje, što je dalo vjerodostojne, ali ne baš sjajne rezultate. Nadležne je tada zabrinjavalo što đaci imaju dobre ocjene u školama, a na testu nemaju znanje ni za prelaznu. Pažnju je tada privukao i podatak da su 102 maturanta dobila peticu iz maternjeg jezika, a više od 300 nosilaca diplome ,,Luča“ je u srednjim školama. Pitali su se što se desilo sa 200 odlikaša. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović kazala je tada da je uvjerena da ovakvi podaci datiraju i od ranije, ali da je svima više prijalo da se sve predstavi da je bolje nego što je u stvarnosti. Isticala je da su rezultati testiranja ranije završavali u nekoj fioci. Eksterna provjera znanja ove godine biće organizovana u 163 osnovne škole, sa početkom u 12 sati.
Srijeda, 9. april 2025.
Revizori Evropske unije kritikuju finansiranje nevladinog sektora
BRISEL - Nejasno je kolike tačno sume iz budžeta Evropske unije idu kojim nevladinim organizacijama i nema kontrole da li te finansirane organizacije poštuju vrijednosti EU.
To je suština kritika koje je iznijela Lajma Andrikjene iz Evropske finansijske revizije, organa EU koji prati kako se troši briselski budžet, piše Dojče vele.
- Finansiranje NVO od strane EU pati od manjka transparentnosti - ocijenila je litvanska konzervativna političarka Andrikjene na predstavljanju izvještaja.
Kako je navela, informacije o tome koliko ko dobija novca objavljuju se tek tu i tamo, raštrkano, pa se ne mogu uzeti kao pouzdane.
„A nije riječ o sitnišu. U tri godine koje smo ispitivali, od 2021. do 2023. godine, više od sedam milijardi eura je otišlo ka NVO u tako važnim političkim područjima poput jedinstva, istraživanja, migracije i životne sredine“, dodaje Andrikjene.
Zapravo, 7,4 milijarde, od toga 4,8 milijardi iz budžeta EU, a ostalo iz nacionalnih budžeta. A sve to treba uzeti s rezervom, jer se tačan broj ne zna.
Debata s političkim pre Dznakom
I u Evropskom parlamentu sedmicama traje žustra debata o novcu za NVO. Posebno zamjerke ima Evropska narodna partija, koja okuplja tradicionalne konzervativce poput njemačkih Demohrišćana.
Sada izvještaj revizora daje kritičarima za pravo, smatra Monika Holmajer , političarka bavarske CSU, koja je
BEOGRAD - Dio studenata
u blokadi iz Niša i Novog
Sada podržava vladu eksperata kao put ka izlasku iz duboke društvene krize i ispunjenju njihovih zahtjeva, a njihove kolege iz Beograda se još nijesu izjasnile o tom prijedlogu.
izlazak iz krize
Ekspertska vlada bi imala tri zadatka: kreiranje uslova za ispunjenje svih studentskih zahtjeva, usvajanje mjera za
Nema dovoljno transparentnosti kako se troši novac koji Evropska unija uplaćuje nevladinim organizacijama, tvrdi se u izvještaju revizora Evropske unije
u Evropskom parlamentu u budžetskom odboru. Taj odbor analizira pojedine ugovore sa NVO. Holmajer kaže da su neke od njih za lobiranje dobijale subvencije, kao i da su neke išle do granice zakona u svom radu. „Našli smo dijelom da se radi o podršci lokalnim protestnim akcijama koje su čak ponekad postajale nasilne“, kritikuje Holmajer. „Novac EU ne
smije da se koristi za podrivanje pravne države.“
Pozadina sumnji njemačkih konzervativaca u finansiranje i rad NVO su nedavno bili masovni protesti pred izbore u Njemačkoj. Širom zemlje se demonstriralo protiv „saradnje“ Demohrišćana i desničarske Alternative za Njemačku.
Među učesnicima protesta navodno su bile i neke nevla-
dine organizacije koje dobijaju budžetski novac. To su Demohrišćani opisali k ao „strukture u sjenci“, dok je odlazeća vlada Socijaldemokrata i Zelenih odbacila optužbe.
n evla D in sektor se brani o D optužbi
Mnogi predstavnici nevladinog sektora na evropskom nivou odbacuju paušalne optužbe.
U Evropskom parlamentu poslanici lijevo od centra iznose bojazan da bi konzervativci zajedno sa radikalnim desničarima ovako mogli da suzbiju angažman civilnog društva recimo po pitanjima zaštite klime.
„Nažalost se mora reći da postoji koordinisana kampanja protiv civilnog društva u Briselu“, kaže Danijel Frojnd, evropski poslanik Zelenih. „Ovdje uopšte ne bi smjelo da se radi samo o NVO, nego o tome da ukupno mora da bude više transparentnosti. Kod svih koji dobijaju novac EU“, dodaje on – recimo i kod firmi koje primaju subvencije.
eu ne provjerava status nvo Među državama članicama EU ne postoji jedinstvena definicija šta su nevladine organizacije. Doduše, Brisel ih je prošle godine definisao kao organizacije usmjerene ka javnom dobru i nezavisne od državnih institucija. Ali, nije ozbiljno provjeravan status NVO koje same sebe tako definišu. Prema izvještaju revizora, nađeno je da je EU finansirala i jedan „istraživački institut“ u čijem su upravnom odboru bili isključivo predstavnici državnih organa.
Dio studenata u blokadi podržava formiranje najavljenog kabineta izvršne vlasti
obezbjeđivanje izbornih uslova u demokratskom duhu i izmjene Zakona o štrajku, Vladi i Narodnoj skupštini.
Novosadski studenti sa četiri fakulteta naveli su da su i dalje u blokadi, ali da je „jedino moguće rješenje ekspertska vlada“. Obrazlažući taj stav,
oni podsjećaju da od početka blokada zahtijevaju sistemske promjene i insistiraju na stranačkoj neopredijeljenosti kao i da bi vlada „u kojoj bi se našli nezavisni stručnjaci predstavljala najpodobnije rješenje trenutne političke krize“.
Oni objašnjavaju da je glavni zadatak takve vlade „neselektivno primjenjivanje zakona i propisa što omogućava pravedno i pravično funkcionisanje državnog aparata i pravosudnog sistema – što je put ka ispunjenju studentskih zahtjeva“.
Studenti iz Niša bili su još konkretniji i saopštili da se zalažu za vladu u kojoj ne bi bili partijski poslušnici već oni koje bi predlagali studenti i prihvatili građani. „Ne želimo sistem u kojem je jedina kvalifikacija za
Generalni sekretar UN odbio izraelski plan za Gazu
Nećemo brojati kalorije i zrna brašna
NJUJORK - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš odbio je novi izraelski prijedlog za kontrolu isporuke pomoći u Gazi. Gutereš je rekao da se izraelskim prijedlogom ,,uvodi nemilosrdno ograničavanje pomoći do posljednje kalorije i zrna brašna”, prenio je Rojters. - Dozvolite mi da budem jasan: nećemo učestvovati u bilo kakvom aranžmanu koji u potpunosti ne poštuje humanitarne principe: humanost, nepristrasnost, nezavisnost i neutralnost - kazao je Gutereš. On je u vezi sa prisiljavanjem Palestinaca da budu raseljeni rekao da je to protivno međunarodnom pravu - Palestinci moraju biti u mogućnosti da žive u palestinskoj državi rame uz rame sa izraelskom državom. To je jedino rješenje koje može donijeti mir na Bliskom istoku - naglasio je Gutereš.
Priredila: r. u.–i.
funkciju stranačka knjižica. Predlažemo novi model: privremenu ekspertsku vladu koja bi stabilizovala institucije, ispunila studentske zahtjeve nakon čega bi se stvorili uslovi za ozdravljenje pravnog i demokratskog poretka“, naveli su niški studenti.
Filozo F i anarhisti
Ovom prijedlogu protive se studenti u blokadi beogradskog Filozofskog fakulteta koji vjeruju da „ekspertska vlada želi da zloupotrijebi studentski pokret u stranačke i aktivističke svrhe i da je ne zanima ispunjenje studentskih zahtjeva“.
U saopštenju koje obiluje neznanjem o politici i načinu donošenja odluka u političkom sistemu ovi studenti za riječ ekspert tvrde da je „ide-
ološki obojena“ i da je „ekspertiza etiketa koja služi za neutralizovanje kritike drugih“. Protive se da sadašnji saziv parlamenta bira vladu, a kao rješenje za ispunjenje studentskih zahtjeva predlažu pritisak jer tvrde: „ekspertska vlada bi naštetila jedinstvu studentskog pokreta i zanemarila stvaranje konsenzusa koji je ključni dio direktne demokratije“.
b iciklisti
Uporedo sa prijedlozima o vladi studenti rade i na drugom frontu koji je naslovljen na EU. Naime, studenti biciklisti koji su 3. aprila iz Beograda krenuli u Strazbur, prešli su skoro pola puta i nakon veličanstvenih dočeka u Budimpešti i Beču od srpske dijaspore nastavili su put ka Njemačkoj. Oni u Strazbur nose pismo čiji sadržaj nijesu otkrili, ali planiraju da se obrate Evropskom parlamentu i Savjetu Evrope i da, kako su rekli, „evropskim zvaničnicima skrenu pažnju na studentske zahtjeve i trenutnu situaciju u Srbiji“. v. cvejić
Osnovno državno tužilaštvo odbacilo prijavu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije zbog „Prozona“
PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović, koju je protiv nje i NN lica podnio advokat Nikola Angelovski, nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila da je navodno nezakonito omogućila novosadskoj firmi „Prozon“ uvid u podatke o više od 5.500 crnogorskih funkcionera.
- Postupajući državni tužilac, nakon ocjene spisa predmeta i preduzimanja svih zakonom predviđenih mjera i radnji, odbacio je krivičnu prijavu protiv lica J. P. u navedenom predmetu - saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva za portal ETV.
U prijavi je navedena sumnja da je Perović, suprotno zakonu, omogućila privatnoj firmi pristup osjetljivim podacima, čime je, prema navodima MANS-a i podnosioca prijave, prekršila propise o zaštiti ličnih podataka i zloupotrijebila službeni položaj.
Portal ETV podsjeća da je Angelovski u septembru 2023. godine podnio krivičnu prijavu protiv Perović Vrhovnom državnom tužilaštvu zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i neovlašćenog prikupljanja i korišćenja ličnih podataka.
Dva mjeseca kasnije Specijalno državno tužilaštvo je u potpunosti odbacilo prijavu Angelovskog protiv Perović za zloupotrebu službenog položaja, a dio prijave u odnosu na navodno „curenje podataka“, na nadležnost predao ODT-u u Podgorici.
Perović je u februaru prošle godine u svojstvu građanke policiji navela da je Ministarstvo pravde ugovor sa firmom „Prozon“ zaključilo još 2015. godine, dok je ona bila sutkinja Osnovnog suda u Podgorici i da nije imala nikakav uticaj na tadašnje odluke Vlade i Ministarstva. Pojasnila je da je angažman firme „Prozon“ realizovan preko međunarodnog donatorskog programa uz posredstvo UNDP-a i da su svi ugovori sklopljeni prije osnivanja ASK-a. Kako je navela, svi podaci o ugovorima nalaze se u dokumentaciji Ministarstva pravde, koje je bilo nosilac procesa. Perović je kazala da je UNDP u avgustu 2015. godine angažovao kompaniju „Prozon“ iz Novog Sada koja je autor softverskog rješenja i koja posjeduje autorska prava na softver za Agenciju za borbu protiv korupcije Srbije, kako bi se u skladu sa urađenom analizom uradilo prilagođavanje siste-
ma, odnosno izmjena postojećeg rješenja u skladu sa analizom koju je uradio ekspert. Tako je, prema svjedočenju Perović u decembru 2015. godine, u skladu sa ugovorom, ispostavljen sistem na spoljnom veb modulu.
Implementacija sistema je počela od marta 2016. godine. Agencija za sprečavanje korupcije Crne Gore, na osnovu već zaključenih ugovora kojima je obezbijeđen softver firme „Prozon“ da bude implementiran nakon njenog osnivanja, zaključila je i ugovor o održavanju softvera sa firmom „Prozon“, kako je to sve već bilo određeno prethodnim ugovorom koji je sklopilo Ministarstvo pravde.
Postupajući tužilac u ODT-u Podgorica naveo je u obrazloženju odluke o odbacivanju krivične prijave protiv Perović da niti jednim dokazom nije utvrđeno postojanje krivičnog djela prikupljanje i korišćenje ličnih podataka. A.R.
Nikšićka policija uhapsila jednu osobu, tragaju za dvije zbog nasilničkog ponašanja
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija pripravni u
PODGORICA – Pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu, nezadovoljni zbog procesno pravnih radnji u sporovima koji se vode protiv njih, dugog boravka u Istražnom zatvoru i loših uslova, kako nam je nezvanično saopšteno, danas će početi štrajk glađu. Zahtijevaju da ih posjeti: predsjednik ili premijer, ministar pravde, ombudsman, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, a ukoliko se to ne dogodi, danas u 15 sati stupaju u štrajk. Za sada se niko od njih nije oglasio. Pobjedi je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija saopšteno „da će u skladu sa zakonskim propisima, nastaviti da preduzimaju sve neophodne mjere i aktivnosti u cilju zaštite prava lica lišenih slobode“. -Ističemo da će Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, u skladu sa zakonskim propisima, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i aktivnosti u cilju zaštite prava lica lišenih slobode - naveli su iz UIKS-a Pobjedi.
Iz Vrhovnog suda Pobjedi je saopšteno da je „predsjednica Valentina Pavličić preduzela obaveze u skladu sa svojim ovlašćenjima, po navedenim aktivnostima, za koje smatra da su neophodne“.
Kako nam je nezvanično saopšteno, nezadovoljni uslovima u spuškom Istražnom zatvoru su i pripadnici dva suprotstavljena klana – kavčani i škaljaraci.
- Ovom prilikom obavještavamo javnost i nadležne organe da ćemo, ukoliko nas ne posjete: predsjednik ili premijer, ministar pravde, ombudsman, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, početi proteste od srijede, 9. aprila. 2025. godine od 15 časova -navodi se u pismu dostavljenom Pobjedi.
Pritvorenici su najavili da će prestati da uzimaju hranu, da naručuju kantinu te da će, dok ih neko od nadležnih ne posjeti, odbijati da idu na suđenja jer im se i tako predug boravak u pritvoru odavno pretvorio u kaznu. U pismu su iskazali nadu da će se nadležni odazvati njihovom pozivu i time pokazati
Pisali i predsjedniku Višeg suda u Podgorici
Dan prije isteka roka koji su pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu dali predsjedniku, premijeru i čelnim ljudima u pravosuđu za poboljšanje uslova u kojima borave, pritvorenik Milan Brajović pismom se obratio i predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću. On navodi da je prinuđen da stupi u štrajk glađu zbog loših uslova u kojima boravi u spuškom Istražnom zatvoru (prenatrpanost, zdravstvena njega, kantina, šetnja, posjeta advokata, dječja posjeta). Brajović ističe i da pritvorenici zahtijevaju da im se sudi u razumnom roku, da pritvor predugo traje i da se pretva-
ra u kaznu kao i da se prilikom određivanja pritvora ukloni osnov pod tačkom 4 koji se koristi ,,kako se ne bi ostavila mogućnost osumnjičenima da ponude jemstvo kako bi se sa slobode ili uz neku mjeru nadzora branili sa slobode od optužbi tužilaštva“. Podsjećamo, prema tački 4 člana 175 zakona o krivičnom postupku pritvor se može odrediti jer se osumnjičeni tereti za krivična djela za koja se po zakonu mogu izreći kazne zatvora od deset godina, odnosno teža kazna, a koja djela su posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica.
Brajović traži od nadležnih
da poštuju Ustav i zakone Crne Gore, načela domaćeg pravnog sistema i međunarodnog prava, kao i pravo na pravično suđenje, pravo na odbranu i poštovanje procesno pravnog sistema. - Tražimo da o našoj sudbini odlučuju sudije krivičari, a ne bivši tužioci i parničari koji su postavljeni da rade po naredbi – navodi se u pismu predsjedniku Višeg suda u Podgorici. Brajović ističe i problem da se jedne te iste komunikacije preko „Skaj“ aplikacije ne koriste kao dokaz u više predmeta. - U zaštiti osnovnih prava tražimo da se poruke nastale u istom vremenu ne mogu koristiti za više organizacija već za jednu u produženom trajanju, kako pritvor ne bi trajao beskonačno – pojašnjava Brajović.
NIKŠIĆ - Nikšićka policija uhapsila je B. M. (37) iz
Podgorice zbog sumnje da je sa dva nepoznata lica pretukao zeta u Nikšiću.
Iz policije su naveli da su ova tri lica osumnjičena da su nanijeli povrede Nikšićaninu ispred njegove porodične kuće.
- Postupajući po prijavi zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći u Nikšiću, da se na ukazivanje pomoći javilo lice sa konstatovanim lakim tjelesnim povredama zado -
bijenim od strane drugog lica, policijski službenici su po dolasku u prostorije HMP zatekli oštećeno lice, od kojeg je nakon ukazivanja pomoći prikupljeno obavještenje u službenim prostorijama.
Oštećenog je, kako se sumnja, prethodne noći ispred njegove porodične kuće fizički napao njegov šura B. M. (37) iz Podgorice, sa još dva njemu nepoznata lica, koji su ga više puta udarali u predjelu glave i tijela i nakon što je pao na be-
tonsku podlogu, navode iz UP. Kako su dodali, po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću B. M. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje, nakon čega mu je određeno zadržavanje. - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzimaju dalje mjere i radnje na identifikaciji i procesuiranju ostalih učesnika događaja – navodi se u saopštenju policije. A. R.
Podnijeta krivična prijava protiv Podgoričanina
PODGORICA – Podgoričanin H. A. (31) sumnjiči se da je u dužem periodu, sve do 15. marta, nevjenčanu suprugu tjerao na prostituciju zbog čega je protiv njega podnijeta krivična prijava za krivično djelo trgovina ljudima, kazali su iz Uprave policije. H. A. je razotkriven u višemjesečnoj akciji koju su sproveli službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za
suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima, u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici. - H. A. je tokom dužeg vremenskog perioda, sve do 15. marta, fizičkim zlostavljanjem
pr centar
Pritvorenici su pozvali svoje porodice, advokate ali i zaposlene u UIKS-u da ih podrže u protestima, ukoliko ne budu naišli na razumijevanje nadležnih. - Takođe, pozivamo i zaposlene u UIKS-u da nas podrže jer i oni muke muče i najbolje znaju u kakvim uslovima i koliko boravimo pod istragama, kao što i znaju u koliko otežanim uslovima oni rade! Pozivamo i naše porodice, prijatelje, nevladine organizacije kao i sve građane koji su za poštovanje elementarnih ljudskih prava da nam se pridruže u protestima i da nas podrže ispred UIKS-a svakim radnim danom od 7 do 15 časova, počevši od četvrtka 10. aprila 2025. godine - navodi se u pismu pritvorenika. Poručili su da će istrajati u svojim više nego realnim zahtjevima, i ići do kraja u borbi za elementarna ljudska prava.
da neće dozvoliti da pritvorenicima budu ugroženi životi. O svim detaljima i zahtjevima, kako su saopštili, pojedinačno će upoznati nadležne kada ih posjete, napominjući da „ovako više ne može“!
Da pritvorenici borave u nehumanim uslovima potvrdio je i nekadašnji predsjednik Advokatske komore Crne Gore i dugogodišnji advokat Zdravko Begović
On je u emisiji ,,Link“ na RTVCG kazao da štrajk glađu pritvorenika i zatvorenika u UIKS-u može usporiti postupke pred sudovima i odlaganje suđenja, što nije dobro. - Uslovi su loši, u Istražnom zatvoru je blizu 600 pritvorenika, a kapacitet je oko 200. Zamislite prostoriju od 15 do 20 kvadrata u kojoj je smješteno 10 do 12 osoba, sa jednim toaletom, tu se sprema i hrana, puši se, pritvorenici imaju razne navike i bolesti – kazao je Begović navodeći da je uprava UIKS-a nemoćna da poboljša uslove te da je na državi da što hitnije riješi taj problem, izgradnjom novog modernijeg zatvora na teritoriji Podgorice. Objašnjava da je protest na-
i prijetnjom da će je povrijediti, kao i zloupotrebom teških prilika oštećene, nevjenčanu suprugu svakodnevno prevozio od mjesta stanovanja do druge lokacije u Podgorici a zatim je tjerao na pro-
Baranin koji je odslužio višegodišnju kaznu zbog krivičnih djela u Velikoj Britaniji sproveden u Istražni
PODGORICA - Baranin
Zoran Drešić uhapšen je prekjuče na kapiji zatvora u Spužu. Tada mu je uručeno rješenje o pritvoru kada je nakon odslužene višegodišnje kazne zbog krivičnih djela u Velikoj Britaniji krenuo da napusti zatvor. Njemu su inspektori uručili rješenje o pritvoru i sproveli ga u Istražni zatvor.
javljen i zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zbog pritvora koji traju previše dugo, jemstvo gotovo da je mrtvo slovo na papiru, odluke suda od jednog do drugog putuju veoma dugo. To su, kaže, ozbiljni razlozi gdje pritvorenici smatraju da su im povrijeđena prava i da su povrijeđeni zakoni i Ustav.
On navodi da ukoliko pritvorenici stupe u štrajk i ako on potraje, zbog iscrpljenosti neće možda moći ni da dođu na suđenja. Begović dodaje da su pritvorenici oštećeni, jer duže vremena nije donošena amnestija. - Država ne samo da nema sluha za pritvorena lica, ona nema sluha ni za pravosuđe, za palatu pravde četiri ministra dala su četiri moguće lokacije i od toga nema ništa. Mi u sudnicama svaki dan ukazujemo na te loše uslove za pritvorenike, jer su oni gotovo robovi. Pokušavamo da predstavimo sudijama te situacije kako bi ih podstakli da koriste alternativne mjere, kućni nadzor, redovno javljanje nadležnim organima, jemstvo - naglašava Begović. B. R. / A. R.
stituciju. On je primoravao da stopira vozila i nudi seksualne usluge za novac koji je potom uzimao od nje – pojasnili su iz policije. H. A. je, kako su kazali, povratnik u izvršenju krivičnih djela i trenutno se nalazi na izdržavanju dugotrajne zatvorske kazne u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog ranije počinjenog razbojništva. B. R.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva osim Drešića su i Barani Milovan Burić, Zoran Kovačević, Rade Vojvodić, Nedeljko Brkan, koji se terete za šverc kokaina i metamfetamina brodovima od Južne Amerike do Australije. Među optuženima je bio i Nenad Novović koji je 23. februara počinio samoubistvo u Istražnom zatvoru. Optuženi su negirali krivicu. Brod „MSC Joanna“ plovio je od Sjeveme Evrope kroz Mediteran, zatim kroz Suecki kanal do Mauricijusa, a potom i za Australiju, nakon čega su išli za Singapur i vraćali se u Evropu, do destinacije Antverpen. Pojasnio je da ovaj jedan krug traje četiri i po mjeseca, te da ga je on dva puta obišao. Sjeća se da je na ovom putovanju sa njim bio i Brkan, ali da Nenad Novović nije.
- Nikakvu drogu nijesam unosio, iznosio ili skrivao, niti sam za to primao bilo kakva novčana sredstva. Nijesam preuzimao nikakve pakete u Antverpenu, niti ih unosio na brod. Moja supruga i ja živimo u iznajmljenoj kući u Beogradu - objasnio je Vojvodić. Istakao je da mu nije poznato ko je „Bolivar“, kojeg je tužilaštvo označilo kao organizatora, kao i da nikada nije k oristio „Skaj“ aplikaciju. Prema optužnici koju potpisuje tužilac Jovan Vukotić ova kriminalna organizacija djelovala je od septembra 2020. do marta 2021. godine na teritoriji Crne Gore, Srbije, Belgije, Australije, Španije, Surinama i u međunarodnim teritorijalnim vodama.
Novović, Burić, Kovačević, Vojvodić, Brkan, Drešić i mornar na brodu „MSC Joanna“ kako je predstavljeno optužnicom, od septembra do decembra 2020. godine su od luke u Antverpenu u Kraljevini Belgiji do Sidneja u Australiji prokrijumčarili 150 kilograma kokaina i 59 kilograma metamfetamina.
Lice koje je na kriptovanoj „Skaj“ aplikaciji koristilo pin IMYXQ9 u septembru 2020. godine angažovalo je Drešića
i Novovića da pronađu mornare koji bi prenijeli kokain i metamfetamin od Antverpena do Sidneja. Postupajući po datom nalogu, Drešić i Novović su Brkana, a on potom angažovao Rada Vojvodića i još jednog mornara na brodu „MSC Joanna“ kao i Zorana Kovačevića i Milovana Burića.
- Okrivljeni Nedeljko Brkan i Rade Vojvodić su 20. oktobra 2020. godine u luci Antverpen, u Kraljevini Belgiji, na brod „MSC Joanna“ po uputstvima lica koje je na kriptovanoj „Skaj“ aplikaciji koristilo pin IMYXQ9 preuzeli od NN lica šest paketa u kojima se nalazilo ukupno 59 kilograma metamfetamina i sakrili ga na brod – navodi se u optužnici. Narednog dana, 21. oktobra 2020. godine okrivljeni Nedeljko Brkan i Rade Vojvodić su u luci Antverpen preuzeli od NN lica devet torbi. u kojima se nalazilo ukupno 150 kilograma kokaina, koje su zapakovali u vodonepropusne torbe i sakrili ga na brod „MSC Joanna“ Za ovaj posao okrivljenima je u decembru 2020. i u januaru naredne godine isplaćeno ukupno 767.000 eura.
- Okrivljeni Kovačević i Burić dobili su po 50.000 eura, Dre-
šić i Novović po 104.500 eura, a Brkan i Vojvodić ukupno 418.000 eura dok je za sada neidentifikovani mornar isplaćen sa 40.000 eura, navodi se u optužnici.
Drešić je prije 11 godina osuđen na 16 i po godina zbog krivičnih djela počinjenih u Velikoj Britaniji. On je osuđen zbog stvaranja kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga i falsifikovanja isprava i izručen našoj državi, gdje je nastavio da izdržava kaznu.
Drešića je Kraljevski sud u Kingstonu osudio jer je zajedno sa četiri lica neovlašćeno izbjegao zabranu uvoza kontrolisane droge A klase – 202 kilograma praha koji sadrži kokain hidrohlorid, kao i zbog posjedovanja falsifikovanog dokumenta, čime je, shodno zakonima Velike Britanije, utvrđeno da je izvršio krivična djela zavjera i posjedovanje lažnih isprava. Kako je tada saopšteno iz Uprave policije, za Drešićem je izdata i potjernica Višeg suda u Podgorici radi prinudnog dovođenja protiv kojeg je podignuta optužnica u septembru 1995. godine, zbog krivičnog djela počinjenog na teritoriji naše države. A. R.
Nastavljeno suđenje za ubistvo Gorana Đuričkovića 2015. godine u Budvi
Odbrana predložila nove dokaze, tužiteljka
smatra da se time odugovlači postupak
PODGORICA – Branilac
Srđana Popovića, okrivljenog za ubistvo Gorana Đuričkovića 27. oktobra 2015. godine u Budvi, advokat Marko Radović tražio je da se u dokazni postupak uvrste novi dokazi, koji, kako kaže, potvrđuju navode odbrane.
Tome se protivila tužiteljka Irena Burić, koja je navela da su svi prijedlozi bez značaja za razjašnjenje ovog krivično-pravnog postupka i da bi se njihovim predstavljanjem samo dovelo do odugovlačenja postupka.
Sud će o prijedlozima odbrane odlučiti tokom postupka. Radović je kazao da sadržina potvrđuje da su svjedoci Balša Dragović i Srđan Svjetlanović istinito kazivali pred sudom da je Dragović kao advokat posjećivao Svjetlanovića u UIKS-u.
- Imajući u vidu sadržaj dopisa UIKS-a o tome ko je posjećivao svjedoka Srđana Svjetlanovića u UIKS -u, dok se nalazio na izdržavanju kazne po presudi Osnovnog suda Podgorica, predlažem da sud izvrši uvid u potvrdu UIKS-aZatvora za duge kazne, koja je
izdata po zahtjevu ovdje saslušanog svjedoka advokata Balše Dragovića, te da se izvrši uvid u akt Uprave policije, OB Budva od 22. septembra 2017. godine - naveo je Radović u zahtjevu koji je saopštio na jučerašnjem ročištu. Prema njegovim riječima, dokumenta takođe potvrđuju i da su Srđanu Svjetlanoviću u posjetu dolazili službenici policije u prostorije UIKS-a. -Potvrđuju i da je jedna od posjeta advokata Dragovića bila upravo nakon što je Svjetlanović posjećen od strane Uprave policije u UIKS-u, kako je i Svjetlanović naveo u iskazu,
kada su mu uzimali DNK brisprecizirao je advokat Radović. Istakao je da sadržaj ovih dokaza potvrđuje sumnju da se za potrebe ovog postupka, od nadležnih konstantno dostavljaju akti sa netačnim sadržajem, o čemu sud mora posebno povesti računa.
- Ovi dokazi su jako značajni, njima se potvrđuju iskazi svjedoka Dragovića i Svjetlanovića - naglasio je advokat Marko Radović. On je ponovo predložio da se od Forenzičkog centra pribavi cjelokupna dokumentacija koja se odnosi na korespodenciju nadležnog organa sa orga-
nom koji je poslao tragove na vještačenje.
- Smatram da je provođenje ovog dokaza važno da se provjeri kazivanje Sandre Kovačević, vještaka za DNK, na glavnom pretresu u ovom postupku - kazao je advokat Radović.
-Iz izvještaja o uzorkovanju tragova, koji se nalazi u spisima predmeta proizilazi da su u Forenzički centar Danilovgrad upućeni brisevi za DNK Srđana Popovića. A sud se neposrednim uvidom u dokazni materijal, kao i svi mi, uvjerio da u dokaznom materijalu nema tih briseva, već da se samo nalazi kartica na koju je nanijet predmetni biološki materijal sa brisa, naveo je Radović. Kazao je da je posebno interesantan dio iskaza Sandre Kovačević, na glavnom pretresu, da je ovaj dokazni materijal u Forenzički centar stigao od tužilaštva a ne od policije, iako to, kako je naveo, nije praksa, niti o tome ima traga u spisima predmeta. Banjalučanin Srđan Popović u odsustvu je osuđen 2021. na 15 godina i 10 mjeseci zatvora zbog ubistva Đuričkovića i nedozvoljenog držanja oružja. A. R.
Opština će kod kfW banke uzeti kredit od 2,5 miliona za unapređenje komunalne infrastrukture
TIVAT – Za realizaciju projekta ,,Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali“ Opština će se zadužiti 2,5 miliona eura. O toj namjeri izjasniće se odbornici na sjednici Skupštine koja je zakazana za 16. april. U obrazloženju prijedloga odluke o zaduženju navedeno je da će se realizacijom projekta
riješiti veliki komunalni problem – nedostatak adekvatne komunalne infrastrukture za odvođenje otpadnih voda. – S obzirom na ubrzani razvoj i širenje grada, ovaj ne-
S obzirom na ubrzani razvoj i širenje grada, nedostatak adekvatne komunalne infrastrukture za odvođenje otpadnih voda postaje sve izraženiji i stvara ozbiljne prepreke za održivu urbanizaciju.
Ograničava potrebe stanovnika i poslovanja, i postavlja pitanje dugoročne ekološke održivosti grada
dostatak postaje sve izraženiji, stvarajući ozbiljne prepreke za održivu urbanizaciju. Ne samo da ograničava trenutne potrebe stanovnika i poslovanja, već i postavlja pitanje dugoročne ekološke održivosti grada. Kako bismo prevazišli ove izazove, nužno je uložiti u modernizaciju komunalnih sistema i implementirati strategije koje će osigurati efikasno upravljanje otpadnim vodama, čime će se st-
9. april 2025.
voriti zdravo i prosperitetno okruženje za sve građane Tivta... Posljedice nedostatka pokrivenosti komunalne infrastrukture za odvođenje otpadnih voda su brojne, a najizraženija je svakako ugroženost javnog zdravlja koja takođe može izazvati i ekološke probleme – navedeno je u odbrazloženju. Vlada je u oktobru 2023. godine usvojila informaciju o realizaciji kredita Njemačke razvojne banke kfW s prijedlogom relokacije preostalih sredstava i dala saglasnost da se opštinama Kotor, Tivat i Ulcinj proslijede, shodno potrebama i raspoloživosti, kreditna i grant sredstva u ukupnom iznosu od 15,3 miliona eura. Prema toj odluci, Opštini Tivat treba da pros-
Uprava za saobraćaj priprema 1,38 miliona vrijednu investiciju na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac
MOJKOVAC – Uprava za saobraćaj je podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mosta Ravnjak u Mojkovcu, u kanjonu Tare, na 28. kilometru regionalnog puta Đurđevića Tara –Mojkovac.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je urbanističko-tehničke uslove u junu 2024. godine za taj projekat koji je u skladu sa Prostorno-urbanističkim planom Opštine Mojkovac.
PROJEKAT
Regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac povezuje dva bitna pravca, tj. magistralna puta M-2 - Bijelo Polje – Mojkovac – Kolašin i M-6 - Pljevlja – Žabljak.
Imajući u vidu stanje postojećeg mosta, predviđena je izgradnja novog, a na način da bude uklopljen u postojeću trasu. Most će biti dužine 42,5 metara, a širine deset. Najbliže naseljeno mjesto je Bistrica, koja se nalazi sa istočne strane, a u blizini je i hotel ,,Ravnjak“
U dokumentu koji je za investitora pripremio Paming, navodi se da je ta saobraćajnica dio državne putne mreže, ranga regionalni put. – Imajući u vidu stanje postojećeg mosta, predviđena je izgradnja novog, a na način da bude uklopljen u postojeću trasu na dužini koja će biti potrebna sa aspekta zadovoljenja minimalnih zahtijevanih propisa za elemente trase shodno predviđenoj računskoj brzini od 50 (40) km/h. Prema idejnom rješenju, dužina trase iznosi 672,88 metara – piše u opisu pro -
jekta.
Planir ano je da most bude dužine 42,5 metara, a širine deset.
–Za potrebe izrade idejnog rješenja nije urađen geotehički elaborat, već je ,,vršeno neposredno opažanje lokacije od strane konstruktivnog i inženjera geologije, na osnovu kojeg su za potrebe idejnog projekta donešeni određeni zaključci u pogledu izbora fundiranja – objašnjeno je.
LOKACIJA
U dijelu zone gdje se nalazi lokacija za izgradnju mo -
Regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac povezuje dva bitna pravca, tj. magistralna puta M-2 - Bijelo Polje – Mojkovac – Kolašin i M-6 - Pljevlja – Žabljak
sta, kao i u njenom okruženju nema zaštićenih objekata ni dobara iz kulturno-istorijske baštine, dok šire okruženje pripada ruralnoj zoni Opš tine Mojkovac sa malom gustinom naseljenosti. Najbliže naseljeno mjesto lokaciji mosta je Bistrica, koja se nalazi sa istočne strane. Sa istočne strane ispod regionalnog puta Mojkovac –Đurđevića Tara nalazi se hotel ,,Ravnjak“.
U užem okruženju sa jugoistočne strane blizu korita rijeke Ravnjak (Bistrice) nalazi se nekoliko individualnih stambenih objekata.
– Na lokaciji ispod mosta protiče rijeka Ravnjak (Bistrica), koja je lijeva pritoka rijeke Tare. Glavni izvor, ( vrelo), Ravnjaka izvire ispod puta Mojkovac – Đurđevića Tara. To je, zapravo, sistem koncentrisanih vrela koja izbijaju iz krečnjačkih blokova u neposrednoj blizini istoimenog motela. Od ovih vrela, do ušća u Taru, dužina toka iznosi oko 3,5 km. Most se nalazi na dijelu gornjeg toka rijeke poznat pod nazivom Suvoravnjak –navedeno je u dokumentu. Procijenjena vrijednost projekta je 1,38 miliona eura. Predviđeno je da radovi traju šest mjeseci. C. G.
lijedi 3,5 miliona eura od kojih je 2,5 kredit, a milion kao grant. Kredit će otplaćivati 20 godina, sa grejs periodom deset godina. Kamata je fiksna, iznosi 1,8 odsto, plaća se polugodišnje, počevši od 30. decembra 2025. godine. C.G.
DANI l OVGRAD: Opština pomaže u saniranju štete nastale usljed kju groznice Vlasnicima uspavanih krava ukupno 12.500
DANILOVGRAD – Opština je isplatila pomoć vlasnicima životinja koje su eutanazirane zbog laboratorijski utvrđenog prisustva uzročnika kju groznice. Pomoć je dobilo sedam domaćinstava, u ukupnom iznosu od 15.200 eura, odnosno 200 eura po eutanaziranom grlu – saopšteno je iz lokalne uprave. Na tim gazdinstvima su tokom perioda u kojem je kju groznica bila aktivna eutanazirana zaražena grla, a u cilju zaštite javnog zdravlja i sprečavanja širenja zoonoza. – Imajući u vidu štetu koju su pretrpjeli vlasnici životinja, rukovodstvo Opštine Danilovgrad ocijenilo je da je neophodno preduzeti mjere kako bi
se pogođenim domaćinstvima pružila odgovarajuća podrška – navedeno je u saopštenju. Kju groznica u Crnoj Gori potvrđena je u julu 2024. godine na farmama u Danilovgradu i Nikšiću. Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović saopštio je 1. decembra da je problem kju groznice uspješno riješen. – Na bezbjedan i efikasan način spaljena su zaražena grla a uz to izbjegnuti su potencijalni problemi koji su nastajali izborom lokacija i ukopavanjem zaraženih grla – saopštio je tada Grgurović te najavio da će Opština dodatno i pored pomoći resornog ministarstva pomoći stočare koji su pretrpjeli gubitke i ublažiti nastalu štetu. D.Š.
B I jel O P Olje: Vatrogasci imali dvije intervencije na objektima
BIJELO POLJE – Služba zaštite i spašavanja juče je intervenisala na gašenju dva požara na objektima. Kako je saopštio za Pobjedu komandir Službe zaštite i spašavanja Edin Kolić, u prigradskom naselju Rakonje gorjela je kuća Milosava Markovića, a samo zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca požar je stavljen pod kontrolu.
– U intervenciji su učestvovala četiri vatrogasca sa jednim specijalnim vozilom. Požar je brzo ugašen i nije bilo veće materijalne štete. Potom je primljen poziv da u mjestu Femića krš gori porodična kuća vlasnika Radula Femića. Požar je već bio u razbuktaloj fazi kada su vatrogasci stigli, a gorjela je prostorija na prvom spratu gdje se, prema riječima vlasnika, nalazila stolarska radionica i ostava– rekao je Kolić. B. Č.
Kolašin: Uprkos pozitivnim trendovima stopa nezaposlenosti dva i po viša veća od državnog prosjeka
Prošle godine je stopa nezaposlenosti u odnosu na 2023. smanjena sa 33,80 na 28,80 odsto. Na kraju prošle godine posao je tražilo ukupno 670 lica, od kojih je 326 žena. Duže od godinu posao čekju 554 lica, duže od tri godine 425 lica, a više od pet godina 219 lica – navedeno je u izvještaju biroa rada Kolašin
KOLAŠIN – Uprkos milionskim investicijama (14 gradilišta, sedam hotela...), završenim i otvorenim objektima, stopa nezaposlenosti u Kolašinu je dva i po puta viša od prosječne nezaposlenosti na državnom nivou. Posljednjeg dana prošle godine iznosila je 28,80 odsto, dok je na nivou države 11,38 odsto.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, odnosno kolašinske područne jedinice bi-
roa rada, na evidenciji nezaposlenih na kraju prošle godiine bilo je 670 lica, od kojih je žena – 326. To je navedeno u informaciji koju je biro rada (rukovodilac Veselin Milošević), pripremio za sjednicu Skupštine opštine Kolašin. Prema popisu iz 2023. godine, Kolašin ima 6.700 stanovnika, od kojih je radno sposobno oko 5.400. U odnosu na 2023. godinu, kada je bilo 795 nezaposlenih lica, broj nezaposlenih se smanjio za 125.
Poslodavci su birou rada u Kolašinu tokom prošle godine prijavili 242 slobodna radna mjesta, što je za 42 manje nego u 2023. godini kada su prijavljena 284 slobodna radna mjesta. Inače, prošle godine je VII stepen kvalifikacija „privukao“ najviše slobodnih radnih mjesta - 75 ili 30,6 odsto.
Kada je u pitanju broj onih koji su tokom prošle godine zasnovali radni odnos sa evidencije Zavoda, prema podacima Poreske uprave, radi se o 221 licu. Najviše su zapošljavani srednjoškolci sa četvrtim stepenom kvalifikacije - 82. Nakon njih najviše je zaposleno srednjoškolaca sa trećim stepenom kvalifikacija – 53.
Od ukupnog broja 670 nezaposlenih sa I i II stepenom kvalifikacija je 259 lica, sa III, IV i V stepenom 344 lica, a VI, VII i VIII stepenom obrazovanja 67. Više od polovine nezaposlenih su lica sa III, IV i V stepenom kvalifikacija. Duže od godinu posao čeka 554 lica, duže od tri godine 425 lica, a više od pet godina 219 lica. Kada je u pitanju starosna struktura, nezaposlenih koji su mlađi od 30 godina je 106 ili 15,8 odsto. Od 30 do 50 godina posao čeka i traži 278 lica ili 41,5 odsto. Najviše je nezaposlenih u kategoriji starijih od 50 godina – 286 lica ili 42,7 odsto.
Bez dana radnog staža, prvi put traži zaposlenje 252 lica ili
37,6 odsto, dok je onih koji su sa radnim stažom na evidenciji Zavoda 418 ili 62,4 odsto. Tokom prošle godine posao je zatražilo, odnosno prijavilo se birou rada, 207 lica od čega je 96 žena, odnosno 46,4 odsto.
Prema podacima iz polovine februara samnjen j broj nezaposlenih u Kolašinu. Kako nam je potvrdio Veselin Milošević, rukovodilac biroa rada, do kraja prve nedjelje aprila zaposlena su 62 lica, pa je broj nezaposlenih smanjen na 608.
Ti VaT: Objavljeni rezultati nacionalnog arhitektonskog konkursa
TIVAT – Na nacionalnom konkursu za idejno rješenje buduće otvorene pijace u Tivtu, koji je raspisala Služba glavnog gradskog arhitekte, pristiglo je osam idejnih rješenja, od kojih su tri nagrađena, jedno je otkupljeno, a jedno je dobilo pohvalu.
Nagrađeno, sa 13.000 eura, je rješenje koje potpisuju autori Srđan Tadić, Aleksandar Marsenić i Bojan Vlahović.
Lokacija na kojoj se planira izgradnja gradske pijace ima površinu 3.885 m², nalazi se u centru grada, u blizini Njegoševe ulice. Druga nagr ada nije dodijeljena, dok treću nagradu i iznos od 5.000 eura di-
jele idejno rješenje autora Anje Marković, Ksenije Gomilanović, Nađe Milaš i Anđele Dragišić i idejno rješenje autora Matije Vujisića i Ane Radovanović-Vujisić Rad Ivane Stamatović je otkupljen za 1.000 eura, a pohvalu je zaprimio rad Lejle Kojić Žiri je odlučiv ao u sastavu: M ilica Manojlović, dipl. ing. arh, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora i predsjednica komisije, članovi Zoran Spasić, mast. inž. arh, studio Paralele, Iva Petković , dipl. ing. arh, „Luštica Development“, Sonja Dubak, dipl. ing. arh, studio „Andu architects“ i Davor Raspopović, spec. sci. arh, „Ing invest“. C. G.
Sa invaliditetom posao čeka 75 lica od čega je 49 žena ili 65,3 odsto. Tokom prošle godine je kroz postupak donošenja rješenja o prestanku vođenja evidencije o nezaposlenima, „izbrisano“ 306 lica. – Glavni razlozi prestanka vođenja evidencije su kada nezaposleno lice zasnuje radni odnos sa punim radnim vremenom i na određeno vrijeme. Takvih razloga u prošloj godini je bilo 211 dok je zbog prograna stručnog osposobljavanja visokoškolaca prestalo da bude na evidenciji Zavoda 19 lica – pojašnjeno je u dokumentu.
U birou rada kažu da ulažu maksimalne napore da se nastavi trend smanjenja nezaposlenosti.
– Nastojimo da nezaposleni u svakom trenutku budu informisani o mogućnostima i uslovima zapošljavanja koje nude poslodavci. Organizuju se raznovrsni stručni tretmani, savjetovanja, razgovori. Tokom prošle godine su realizovana 6.083 individualna razgovora savjetnika za evidenciju i posredovanje i nezaposlenih lica – kazali su iz biroa rada Kolašin. Navode da je biro posredovao u 85 zapošljavanja. D. DRAŠKOVIĆ
Tender za saobraćajnicu Nikšić – Žabljak – Pljevlja
Rješenje brze ceste izradiće Put inženjering
Trasa saobraćajnice
PODGORICA – Monteput je potpisao ugovor za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Nikšić –Žabljak – Pljevlja sa kompanijom Put inženjering.
Ukupna dužina ove dionice je 96 kilometara, a vrijednost ugovorenog posla je 159.000 eura, bez PDV-a. – Idejnim rješenjem biće definisana optimalna trasa i stvoreni uslovi za izradu narednih faza projektne dokumentacije ove saobraćajnice. Rok za izra-
du idejnog rješenja je šest mjeseci od potpisivanja ugovora – saopšteno je iz Monteputa. Izgradnja ove brze saobraćajnice obezbijediće vezu Nikšića, Žabljaka i Pljevalja sa auto -putem Bar – Boljare i Jadransko – jonskim auto-putem, a doprinijeće i unapređenju regionalne povezanosti, ekonomske saradnje i razvoja. Projekat sprovode Vlada i Monteput kao značajan korak ka unapređenju saobraćajne infrastrukture i razvoja sjevernog regiona. C. G.
Film Gojka Berkuljana biće prikazan u selekciji filmova za djecu i omladinu „Junior“
,,Planeta 7693“ u Stokholmu
PODGORICA – Film „Planeta 7693“ reditelja Gojka Berkuljana, u produkciji „Giggling Goat Production“, biće prikazan na Filmskom festivalu u Stokholmu, u zvaničnoj selekciji filmova za djecu i omladinu „Junior“. Švedska premijera zakazana je za sjutra, u okviru festivala koji se održava od 7. do 13. aprila.
„Stockholm Film Festival Junior“ je manifestacija posvećena filmovima za djecu i mlade, koja svake godine okupi preko 25.000 mladih ljubitelja filma. Festival nastoji da predstavi ostvarenja svjetske kinematografije publici. „Planeta 7693“ je naučno-fantastični film, po-
djednako je za roditelje i djecu, a preispituje dječju maštu i nerazumijevanje odraslih prema svijetu kojeg su odavno zaboravili, potisnuvši dijete duboko u sebi. Radnja ove drame prati priču četvoročlane porodice koja čeka treće dijete. Glavni lik je sin Luka, neobični dječak koji voli da se igra sam, te ga zbog toga drugovi nazivaju ,,weirdo“. U podrumskim prostorijama hotela u kojem radi njegov otac, Luka se igra u praznom bazenu i kuglani, koji su u fazi renoviranja, i uvježbava svoje supermoći – teleportovanje, telekinezu i putovanje kroz vrijeme. Glavne uloge tumače: Ilija Pejaković, Andrija Kuzmanović, Kristina Obradović, Mara Rakčević, Hana Ivanišević i Dejan Đonović Film je podržao Filmski centar Crne Gore na konkursu za sufinansiranje filmova za djecu i omladinu. An. R.
TO Bar podržaće izradu monografije i dokumentarnog filma o potonuloj jahti „Rumija“
Nekadašnji simbol
pomorske tradicije
PODGORICA - Turistička organizacija Bar podržala je projekat „Izrada monografije i dokumentarnog filma o potonuloj jahti kralja Nikole ‛Rumija’“ u skladu sa javnim pozivom za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekta valorizacije kulturne baštine Opštine Bar.
Ugovor o realizaciji projekta potpisan je u prostorijama Turističke organizacije Bar, sa predstavnicima NVU „Manoveki“, koje je nosilac projekta. Projekat je usmjeren na dokumentovanje i prezento-
vanje značaja jahte ,,Rumija“, koja nosi status kulturnog dobra i nekadašnji je simbol barske obale i pomorske tradicije, čiji je trag danas sačuvan u dubinama Jadranskog mora. Kroz izradu monografije i produkciju dokumentarnog filma, javnosti će biti približena istorijska vrijednost ovog broda, kao i šira priča o barskom priobalju i njegovoj maritimnoj prošlosti. Kroz projekat će se promovisati višemjesečno arhivsko istraživanje Milana Šćekića, mnogih specifičnosti koje se tiču jahte ,,Rumija“, njeno stvaranje, uloga u Balkanskim ratovima, u Prvom svjetskom ratu i pojedinosti vezane za njeno potapanje. Zanimljivo je da je na javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, Turističkoj organizaciji Bar pristigla samo prijava NVU „Manoveki“. A. Đ.
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva na Sajmu knjiga u Sarajevu Predstavljaju biblioteke
PODGORICA – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice učestvovaće na 36. Sarajevskom sajmu knjiga koji će biti održan od 9. do 14. aprila u dvorani „Mirza Delibašić“ i izložbenim prostorima Doma mladih „Skenderija“. Ovo je drugi put da ova izdavačka kuća učestvuje na Sajmu knjiga u Sarajevu, na kojem će promovisati bogatu
vanudžbeničku literaturu iz sopstvene produkcije. Zavod će predstaviti svoje biblioteke: Savremenik, Mostovi, Zublja, Puls, Velikani, Genius, Lektira, U svijetu bajki i druge. – Cilj nam je da se čitalačka publika iz Bosne i Hercegovine, ali i iz regiona, upozna sa izdavačkim poduhvatima Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – navode iz Zavoda. R. K.
Reditelj i profesor na Univerzitetu Kingston Vlastimir Sudar za Pobjedu o crnogorskom
PODGORICA – Filmski projekat ,,Kao topli septembar“ koji režira teoretičar filma i reditelj Vlastimir Sudar, u produkciji „Montenegro Max filma“, trenutno se takmiči na 23. Međunarodnom filmskom festivalu „Cyprus Film Days“ u Limasolu, u okviru programa „Dot.on.the. map“. Festival je počeo 4, a trajaće do 12. aprila.
Selektovani projekti takmiče se za više nagrada, među kojima su dvije novčane od po 2.000 eura i oprema za osvjetljenje vrijedna 4.000 eura. Sudar potpisuje i scenario, koscenarista je Stevan Koprivica, a producenti Predrag Karlo Kalezić i Jasmina Karajlović. Premijera filma ,,Kao topli septembar“ očekuje se u 2026. godini. Sudar, profesor teorije i istorije filma na Univerzitetu Kingston u Londonu, za Pobjedu je govorio o ideji i inspiraciji za rad na porodičnoj drami smještenoj u Baru, tematici filma, samospoznaji kao fundamentalnoj ljudskoj potrebi, životu između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva...
POBJEDA: Kako je nastala ideja za film ,,Kao topli septembar“ i šta Vas je inspirisalo da radite na ovom filmskom projektu – porodičnoj drami smještenoj u Baru?
SUDAR: Proveo sam neko vrijeme u Baru kad smo prvi put bili zatvoreni zbog korona virusa. Iako sam bio tu nebrojeno puta i često u prolazu, to je bio prvi put da na miru posmatram i udišem taj grad koji je tad utihnuo, ali se ipak osjećao puls njegovog života. Sa dragom prijateljicom Andrijanom Simović, koja je Baranka, i strašnim glumcem Vahidinom Prelićem, pričali smo tako šta bi tu sad snimili kad bismo mogli. Sje-
Iz raznoraznih razloga vezanih za našu kulturu, našu prošlost, rekao bih da smo svi umorni i prezasićeni svega i da bismo bili najsrećniji kad bi postojao neki recept kojim bi smo riješili sve naše društvene i lične probleme – istakao je Sudar
dio sam potom i sa producentom Karlom Kalezićem, koji je jako zadovoljan uspjehom filma ,,Granice kiše“, i njemu se ideja ne samo dopala, već je i sam dodao neke svoje zamisli. Onda su došle dvije podrške Filmskog centra Crne Gore i evo nas sad tu gdje smo, željni da radimo na budućem filmu ,,Kao topli septembar“.
POBJEDA: S obzirom na složene porodične odnose i unutrašnje borbe glavnih likova, kako biste definisali centralnu temu filma i koja je ključna poruka/osjećanje koje želite da publika ponese sa sobom nakon gledanja?
SUDAR: Iz raznoraznih razloga vezanih za našu kulturu, našu prošlost, rekao bih da smo svi umorni i prezasićeni svega i da bismo bili najsretniji kad bi postojao neki recept kojim bi riješili sve naše društvene i lične probleme.
Valjda smo nekad zato i obgrlili socijalizam, misleći da je to vrh i da se tu nema šta više raditi, a i danas postoje neke druge zavodljive ideje, dok je istina da niko ne može da riješi naše probleme do mi sami. Sa te strane, film će prikazati da nam je trenutna situacija očajna, međutim, da zbog toga ne treba da smo očajni, već naprotiv, da prihvatimo život kao još veći i neprestani izazov – to je centralno.
P OBJEDA: Balšin lik nosi jaku simboliku – bivši ronilac koji se suočava sa minom iz prošlosti. Šta u kontekstu ovog filma simbolizuje neeksplodirana mina iz
Drugog svjetskog rata?
SUDAR: Da budem iskren, to je nekako u filmu možda i najprostije i najočiglednije. Istu metaforu je već koristilo dosta drugih autora, ali je ona nekako po meni ipak bit-
no opšte mjesto, pa neka je ponovo. Neka imamo to zajedničko mjesto, kao na primjer, kod Tanovića u ,,Ničijoj zemlji“, na kraju, mina je tu, a ka’ će eksplodirati, ne znamo, da parafraziram još jedno poznato djelo sa ovih prostora. Pošto je Balša generacija koju je taj rat najviše pogodio, na njemu je da se sa tim suoči i da to proba da očisti, i za sve nas, možda konačno prevaziđe.
POBJEDA: U sinopsisu filma navedeno je da na kraju filma Marina ,,izabere sama svoj put, svjesna da prije odluke o tome da li treba otići ili ostati, prvo je najvažnije pronaći samog sebe“. Smatrate li da je samospoznaja fundamentalna ljudska potreba i primarni zadatak u životu i koliko je u današnjem svijetu taj zadatak dostižan?
Međunarodna konferencija „Sveti Stefan: kulturno nasljeđe Paštrovića“ od 11. do 13. aprila
PODGORICA - Međunarodna multidisciplinarna konferencija pod nazivom „Sveti Stefan: kulturno nasljeđe Paštrovića“ biće održana od 11. do 13. aprila u hotelu „Montenegro“ u Bečićima.
Konferencija će biti posvećena očuvanju, valorizaciji i održivom upravljanju kulturnom baštinom Svetog Stefana i njegove okoline. U pitanju je prvi naučni događaj ove vrste
posvećen problematici ovog izuzetnog prirodnog i kulturnog blaga koji se nalazi u srcu Paštrovića. Konferencija predstavlja završnu fazu istoimenog projekta koji se realizuje zahvaljujući podršci pilot-projekta European Heritage Hub, koji je sufinansirala Evropska unija, a podržala Fondacija ALIPH. Tokom trodnevnog programa, više od 30 domaćih i međunarodnih stručnjaka iz oblasti arheologije,
POBJEDA: U kojoj mjeri je Marinina dilema o odlasku kod majke u Pariz ili ostanku kod oca u Baru zapravo realnost mladih sa eks-jugoslovenskog prostora danas? Na koji način film prikazuje tenziju između ličnih snova i društvenih očekivanja u zajednicama iz kojih mladi često odlaze?
SUDAR: Ta stvar dolazi iz mog ličnog iskustva i posmatram je već jako dugo. Stariji me pitaju od kako sam otišao kad ću se vratiti, a svi mladi kako da i oni odu. U ovu filmsku priču smo složili tri generacije, Marinu koja je ,,milenijal“ rođena u ovom vijeku, njenog oca Balšu kog je rat devedesetih poremetio, i njenu babu Jadranku koja je nostalgična za Jugoslavijom. Sve troje to vide drugačije, a tu je i jedan Italijan kao naznaka da naši problemi ne postoje u izolaciji, već da su i sve velike krize kod nas bile dio nekih većih, globalnih kriza. Ideja je da se taj problem pokaže kao veoma složen, pa evo, pokušaćemo, pa da vidimo šta će tu sve publika prepoznati. baštinom
SUDAR: Da, baš tako i odlično ste to saželi. Samospoznaja jeste fundamentalna ljudska potreba i kao takva prepoznata još u antičko doba. Sa te strane, ništa se nije promijenilo i ona nije samo primarni zadatak, već najneophodniji zadatak za sve. Uvijek je to bio izazov, a sada je najveći problem svijest da se sa tim može lako igrati i da, na primjer, na društvenim mrežama, možemo brzo zamaskirati ono što stvarno nosimo u sebi. Dok je to nekad dobro, nekad nas opasno odvuče u iluzije koje nikako nijesu dobre. Glavni lik u filmu, Marina, je generacija koja je odrasla sa tim i zato je ključno da nađe snagu da to prevaziđe i spasi u sebi ono svoje pravo ,,ja“, koje je i dobro ,,ja“.
POBJEDA: Kao filmski stvaralac koji živi i stvara između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva, kako Vaše iskustvo ,,između svjetova“ utiče na način na koji pričate priče? Da li se osjećate kao svojevrstan most između kultura
i(li) kao posmatrač sa dvostrukom perspektivom, te kako ta pozicija oblikuje Vaš pristup filmskim temama?
SUDAR: Ta perspektiva je svakako važna, bilo svjesno ili nesvjesno. Da budem iskren, ona se odavno i totalno rascvjetala pa nije dvostruka, već ko zna šta je sad sve tu upleteno. Britanija i Srbija stoje u tim mojim biografijama iz nekih logičnih, a, zapravo, tehničkih razloga, dok u stvari odavno je svašta u igri. Prije svega zbog mog posla, kad putujem po svijetu rijetko je to turizam, mada bih volio da jeste, a više vrlo direktni i bliski kontakti sa kulturama i ljudima. Opet mogu da ponovim ono očigledno, neki običan čovjek je svugdje isti, iste mu brige, potrebe i želje, i svi ljudi jesu braća. A sad, da zaboravimo da se bratski ponašamo jedni prema drugima, vrlo često i prema onima koji su nam biološki rod, zaboravimo. Zato bar kroz umjetnost treba da se sjetimo ljudskosti.
Andrija RADOVIĆ
Gostovanjem BDP-a u Tivtu počeo pozorišni festival RUTA
PODGORICA - Predstavom „Svaka ptica svome jatu“ Beogradskog dramskog pozorišta, u režiji Dina Mustafića, u Centru za kulturu u Tivtu otvoren je festival Regionalna teatarska unija (RUTA).
Riječ je o predstavi koja je snažno emotivna i intelektualno izazovna, jer otvara pitanja identiteta, nasljeđa i značenja ljubavi u svijetu punom nesuglasica i tradicija. Festival je otvorio Jug Radivojević, direktor Beogradskog dramskog pozorišta i ovlašćeni zastupnik RUTA-e, koji je podsjetio na početke Unije, formirane u oktobru 2019. godine, te istakao važnost i dinamiku festivala koji okuplja šest teatara iz šest gradova i država, kroz razmjenu 36 predstava godišnje. RUTA je, prema njegovim riječima, postala, ako ništa drugo, jedno od najfrekventnijih pozorišnih dešavanja u regionu. Poželio je mnogo uspjeha Centru za kulturu Tivat i direktoru Goranu Božoviću, koji će u narednih pet go-
dina predstavljati Crnu Goru u okviru RUTA-e. – Smatramo da je to zaslužena uloga jer je Centar za kulturu Tivat svojim izuzetnim rezultatima godinama unazad pokazao kvalitet i posvećenost pozorištu. Radujem se što ćemo u ovom ciklusu biti vaši gosti, a vi naši izuzet-
ni domaćini – poručio je Radivojević. Božović je kazao da su protekle dvije godine bile izuzetno značajne za razvoj Centra za kulturu u Tivtu, kao i za afirmaciju umjetnosti u vremenu koje je sve više udaljeno od istinskih kulturnih vrijednosti. – U ovom sveopštem metežu,
Fondacija „Miloš Karadaglić“ realizovala kreativne radionice za djecu sa razvojnim izazovima
Omogućili priliku za razvijanje talenata
Detalj sa kreativne radionice
arhitekture, konzervacije, istorije umjetnosti, sociologije, prava, kulturnih politika i civilnog sektora okupiće se kako bi kroz dijalog, istraživačka izlaganja i panel diskusije obradili ključne teme vezane za očuvanje kulturne baštine i kulturnog pejzaža
Svetog Stefana, ulogu zajednice u zaštiti nasljeđa, javni pristup, pravo na prostor i na nasljeđe, evropske i nacionalne politike zaštite kulturnih dobara i savremene iza-
zove i modele participativnog upravljanja baštinom. Tokom konferencije biće održana i premijera dokumentarnog filma „Hotel, grad, ljudi“ u produkciji DAA Montenegro, nastalog u okviru projekta. Projekat i konferencija realizuju se u organizaciji nevladine organizacije „Sveti Stefan naš dom“ i u partnerstvu sa Društvom za kulturni razvoj „Bauo“, Fondacijom „Bankada“ iz Svetog Stefana, Udruženjem Paštrovića iz Petrovca na Moru i Udruženjem Paštrovića i prijatelja Paštrovića iz Beograda „Drobni pijesak“. A. Đ.
PODGORICA - Fondacija „Miloš Karadaglić“, uz podršku partnera, organizovala je dvodnevnu kreativno-likovnu radionicu za ovogodišnje dobitnice stipendije koja se dodjeljuje darovitim pojedincima koji imaju razvojne izazove ili pripadaju ranjivim kategorijama društva.
Četiri mlade djevojke Ksenija Samardžić, Katarina Nikolić, Sara Moretti i Đurđa Borović imale su priliku da svoj kreativni izraz dodatno razvijaju u Kuslevovoj kući, zahvaljujući partnerstvu Fondacije sa kompanijom „Petite Geneve Petrović“, zvaničnim zastupnikom brenda „Rolex“ za Jugoistočnu Evropu, a
uz podršku Muzeja i galerija Podgorice. Tokom prvog dana radionice, uz mentorstvo umjetnice Ivane Ćupić, djevojke su, eksperimentišući sa bojama, linijom i kompozicijom, na platnu predstavile svoje unutrašnje pejzaže. Drugi dan radionice bio je posvećen radu sa Kristinom Kusovac-Brkanović (KIRO ceramics), sa kojom su oslikavale raznovrsne predmete od keramike, istražujući kako se oblik, tekstura i boja mogu sjediniti u umjetničko djelo.
Iz Fondacije „Miloš Karadaglić“ poručili su da njihov cilj nije samo da prepoznaju talenat, već i da pruže prostor u kojem se on može razvijati. Kako su dodali, dvodnevna radioni-
Fonda C i ja „Miloš Karada G l ić“
ca bila je prilika da se na djelu vidi snaga stvaralačkog izraza njihovih stipendistkinja.
– Ksenija, Katarina, Sara i Đurđa pokazale su nam svoj jedinstven senzibilitet i autentičan pristup umjetnosti – od preciznosti u detaljima, preko osjećaja za boju i kompoziciju, do iskrene emocije koju su unijele u svaki rad. Talenat ovih djevojaka nas pokreće i motiviše da nastavimo da gradimo prilike za njihov dalji umjetnički razvoj – istakli su iz Fondacije. Majka jedne od stipendistkinja Ivana Moretti kaže da su djevojke svaki trenutak tokom radionice doživjele punim srcem, a da je ovo iskustvo njima kao roditeljima potvrdilo koliko ovakve aktivnosti znače za njihovo samopouzdanje, sreću i razvoj. – Podrška Fondacije „Miloš Karadaglić“ za nas kao roditelje djevojčica sa Daunovim sindromom ima izuzetan značaj. Ne radi se samo o organizaciji radionice, već o stvaranju prostora u kojem su naša djeca prihvaćena, podržana i podstaknuta da izraze svoju kreativnost i emocije. Za nas to znači da nijesu zaboravljene, da se njihov trud vidi i cijeni. Za naše djevojčice to je bio doživljaj ispunjen radošću, pažnjom i slobodom izražavanja - nešto što se pamti i čeka da se ponovi – istakla je. R. K.
gdje civilizacija baulja u nepoznato, gdje se kreiraju generacije sa ozbiljnim deficitom pažnje i ukusa za umjetnost, uspijevamo da ostanemo svjetionik umjetnosti, da je sačuvamo, da kreiramo i ponudimo publici kvalitet. Upravo to je prepoznato i u regionu – rekao je Božović. R. K.
Izložba fotografija Lune Jovanović
„Ruža vjetrova“ u Podgorici
PODGORICA - Izložba fotografija ,,Ruža vjetrova“ autorke Lune Jovanović biče otvorena večeras u 19 sati u Galeriji F64. Kustos izložbe je istoričar umjetnosti Miloš Marjanović.
– Ruža vjetrova predstavlja jedan segment rada o Banatu čija je tematska okosnica vjetar, odnosno potencijalnost uticaja vjetra na oblikovanje tla i na djelovanje ljudskih zajednica – objasnila je Jovanović. Luna Jovanović (1990) masterirala je na katedri za fotografiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i na interdisciplinarnim studijama na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, odsjek Teorija umetnosti i medija. Priredila je deset samostalnih izložbi i učestvovala je na brojnim kolektivnim izložbama u Srbiji i regionu. A. Đ.
Radnici građevinske firme Crnagoraput angažovani na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića
U donjem dijelu desne bulevarske trake, od raskrsnice sa Zmaj Jovinim bulevarom do kružne raskrsnice sa Bulevarom Pera Ćetkovića, uglavnom je završeno postavljanje podzemnih instalacija, izbetonirane su šahte, urađeni priključci za bočne saobraćajnice, a na pojedinim dionicama i pripremljen teren za tamponiranje
Radnici građevinske firme Crnagoraput završili su nanošenje dva od tri sloja asfalta i na dijelu desne kolovozne trake na Bulevaru Veljka Vlahovića, od kružnog toka sa Putem Radomira Ivanovića skoro do raskrsnice sa Zmaj Jovinim bulevarom.
U donjem dijelu desne bulevarske trake, od raskrsnice sa Zmaj Jovinim bulevarom do kružne raskrsnice sa Bulevarom Pera Ćetkovića, uglavnom je završeno postavljanje
podzemnih instalacija, izbetonirani su šahtovi, urađeni priključci za bočne saobraćajnice, a na pojedinim dionicima i pripremljen teren za tamponiranje... Uzimajući u obzir da je većina posla na lijevoj bulevarskoj traci završena, ali i to da je u prethodnom periodu bio veliki broj kišnih dana, ostaje upitno da li ova vitalna saobraćajnica, sa svim pratećim sadržajima, može biti završena do 8. maja, kako je planirano. Naime, iz Agencije za izgrad-
nju i razvoj Podgorice 2. januara ove godine poručili su da je dinamičkim planom, koji je novi izvođač dostavio početkom decembra prošle godine, predviđeno da svi radovi
budu završeni najkasnije 8. maja i da 9. maja otvore bulevar. Da li će taj rok biti ispoštovan još nije izvjesno, a iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice nijesu odgo-
Dužina budućeg Bulevara Veljka Vlahovića je 1.700 metara. Širina bulevarskih traka je 10 metara (za svaki smjer kretanja predviđene su tri saobraćajne trake, širine tri i po i tri metra), razdjelno ostrvo je širine četiri i po metra. Uz ivice kolovoza nalazi se zeleni pojas promjenljive širine dva do pet metara, uz koji
su projektovane jednosmjerne biciklističke staze širine jedan metar i trotoari širine tri do pet metara. Od prateće infrastrukture planirani su atmosferska i fekalna kanalizacija, vodovod, TK kanalizacija i javna rasvjeta. Na raskrsnicama sa Cvjetnom i Zmaj Jovinom ulicom biće urađena svjetlosna signalizacija.
varali na pitanja koja smo im poslali još 31. marta. RADOVI Građevinska firma Crnagoraput a. d. Podgorica, koja je 7. oktobra nastavila radove na Bulevaru Veljka Vlahovića, posljednjeg dana prethodne godine završila je nanošenje dva od tri sloja asfalta na lijevoj kolovoznoj traci ove vitalno važne saobraćajnice. Od tada je na snazi novi privremeni režim odvijanja saobraćaja - od Bulevara Pera Ćetkovića do Puta Radomira Ivanovića (bulevar prema Tuzima) saobraćaj se odvija lijevom kolovoznom trakom u oba smjera. Duž ove dionice u međuvremenu izbetonirani su trotoari, a nakon što
je saobraćaj krajem godine prebačen na lijevu bulevarsku traku, ekipe radnika Crnagoraputa nastavile su radove na izgradnji desne bulevarske trake. Nakon raskida ugovora sa građevinskom firmom Tehnoput MNE d. o. o. iz Podgorice, koja je probila nekoliko rokova za izgradnju Bulevara Veljka Vlahovića koji je trebalo da bude završen u aprilu 2023. godine, radovi su nakon sprovedenog tendera povjereni građevinskoj firmi Crnagoraput.
Za radove na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića, od kružne raskrsnice sa Bulevarom Pera Ćetkovića do kružne raskrsnice sa Bulevarom Radomira Ivanovića, a koji predstavljaju nastavak ranije započetih radova, sa izvođačem radova - Crnagoraput zaključen je ugovor o građenju u vrijednosti od 3.697.155 eura, sa PDV-om. Prvih nekoliko sedmica izvođač je izvodio uglavnom pripremne radove i radove na izgradnji telekomunikacione kanalizacije i javne rasvjete. Nakon što je povećao broj radnika i obezbijedio potrebnu mehanizaciju, radovi su intenzivirani, tako da se u ovom trenutku osim gore navedenih izvode i radovi na izgradnji vodovoda i atmosferske kanalizacije, betoniranju trotoara i ugradnji ivičnjaka... - Inoviranim dinamičkim planom, koji je izvođač dostavio početkom decembra, predviđeno je da se svi radovi završe najkasnije 8. maja i da 9. maja otvorimo bulevar – poručili su 2. januara ove godine iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.
Podsjetivši da ovaj projekat radi Glavni grad u saradnji sa Upravom za kapitalne projekte, naveli su da je za prethodnu godinu opredijeljeno pola miliona eura, a za ovu godinu 3,2 miliona eura. Izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića počela je 2020. godine. I.MITROVIĆ
Sekretarijat za sport i ove godine, po četvrti put, organizuje jednu od najpopularnijih sportsko-rekreativnih manifestacija u Podgorici ,,Basket u mom kvartu“. Prijavljivanje za učešće u manifestaciji, koju Sekretarijat za sport organizuje uz tehničku podršku Košarkaškog kluba ,,Junior“, već je počelo.
Nakon što je u prošlogodišnjem izdanju manifestacije ,,Basket u mom kvartu“ učestvovao rekordan broj ekipa64, organizatori naglašavaju kako su dodatno motivisani da ove godine naprave organizacioni iskorak, daju dodatni podsticaj razvoju sporta i rekreacije u Podgorici i očuvaju
duh uličnog basketa, istovremeno valorizujući kvartovske košarkaške terene. Ne treba zanemariti ni motiv koji će podgorički basketaši imati u vidu nagradnog fonda, koji će za četvrti ,,Basket u mom kvartu“ iznositi 4.500 eura, a sa uračunatim sponzorskim nagradama i više od 6.500 eura. Za pobjednike svakog od ukupno četiri kvalifikaciona turnira obezbijeđene su novčane nagrade u iznosu od 200 eura, a drugoplasirane i trećeplasirane ekipe će, zahvaljujući saradnji sa partnerima: Crnogorski Telekom, Dunk Shop i Montecco, dobiti vrijedne sponzorske nagrade, kao i prolaz na finalni turnir u Njegoševom parku.
- Novost je da smo obezbijedili i nagradu za MVP-ja svakog kvalifikacionog turnira. Nagradni fond finalnog turnira ove sezone je veći u odnosu na prethodnu i iznosiće 3.700 eura - 2.000 za šampione, 1.000 za srebrne i 700 eura za tim koji takmičenje završi na najnižem stepeniku pobjedničkog postolja –navodi se u saopštenju organizatora.
Zainteresovane ekipe mogu se prijaviti putem imejla basketumomkvartu@gmail.com ili putem Instagram i Fejsbuk stranice Basket u mom kvartu. U prijavi je neophodno dostaviti ime i prezime četiri takmičara (tri plus zamjena), njihove datume i godinu ro-
đenja, naziv ekipe, lokaciju kvalifikacionog turnira na kojem će ekipa učestvovati, kao i kontakt telefon kapitena ekipe. Prijave ekipa trajaće do 6. maja za prvi turnir (ekipe se mogu od starta prijavljivati i za ostale turnire).
Kvalifikacioni turniri biće održani 10. maja (otvoreni teren u sklopu Univerzitetskog sportskog centra), 17. maja (teren iza ,,Alpe bara“), 25. maja (teren na Zabjelu, pored Resursnog centra) i 31. maja (te-
ren u Murtovini - Orjenska ulica, u parku iza HD Laković). Za jedan kvalifikacioni turnir može se prijaviti maksimalno 16 ekipa. Završni turnir, na kojem će učestvovati 12 najboljih ekipa iz kvalifikacija, igraće se 8. juna na terenu ,,Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku.
U slučaju loših vremenskih uslova na dan takmičenja, turnir će biti premješten u balon salu ,,Junior“ na Starom aerodromu. H. P.
Pravo nastupa na turnirima imaju svi građani rođeni 2007. godine i stariji koji su zdravstveno sposobni da se bave sportom. Na turnirima nemaju pravo nastupa košarkaši registrovani u A košarkaškoj ligi Crne Gore, kao i drugi košarkaši registrovani u najvećim rangovima zvaničnih nacionalnih takmičenja u inostranstvu, sa izuzetkom košarkaša koji imaju 20 godina i manje, odnosno 35 ili više. Jedan igrač ima pravo nastupa samo za jednu ekipu, a jedna ekipa može učestvovati samo na jednom kvalifikacionom turniru. Neophodno je da na dan takmičenja svi učesnici posjeduju identifikacioni dokument. Za učešće na turnirima ne plaća se kotizacija.
Nakon mjesec i po pauze zbog povrede šake, krilni košarkaš Budućnost Volija odradio prvi trening s ekipom i vjeruje da će biti spreman za Partizan
PODGORICA – Nakon februarskog FIBA „prozora“ u kvalifikacijama za Eurobasket, košarkaši Budućnost Volija nijesu odigrali meč u kompletnom sastavu, šest u ABA ligi i duel osmine finala Evrokupa sa Turk Telekomom.
Iz porodičnih razloga (rođenje djeteta), povreda ili bolesti, trener „plavih“ Andrej Žakelj u ovom periodu nije uvijek mogao da računa na Jogija Ferela, Džuvana Morgana, Aleksu Ilića i Rašida Sulejmona Ali, samo jedan igrač je nakon reprezentativne pauze, zbog povrede desne šake, propustio svih sedam mečeva – Andrija Slavković, čovjek od povjerenja slovenačkog stručnjaka, kome je Žakelj od starta sezone povjerio ulogu startera.
Ako se ne dogodi nešto neplanirano, Slavković će biti na raspolaganju za derbi sa Partizanom u poneđeljak u „MTEL Dvorani Morača“, jer je odradio prvi pravi trening sa ekipom... - Poslije dužeg vremena odradio sam prvi trening sa kontaktom. Dugo sam iščekivao i konačno mogu da kažem da je oporavak prošao. Naravno, ima malo straha, ali će i to proći kroz nekoliko treninga – kaže Andrija Slavković za Pobjedu. Iako je van terena bio mjesec i po, Slavković ističe da će „biti spreman 100 odsto“.
- Faktički sam već poslije nekoliko dana nakon operacije počeo da radim kondiciono i u teretani, tako da sam fizički potpuno spreman. Ostaje samo da uđem u takmičarski ritam, ali ne sumnjam da ću to uspjeti do ponedjeljka – dodaje Slavković.
PRESUDIĆE VEĆA ŽELJA
Na četiri kola prije kraja ligaškog dijela, Budućnost i Partizan su izjednačeni na prvom mjestu na tabeli ABA lige sa po 23 pobjede i tri poraza. Pošto je Budućnost slavila u Beogradu, nova pobjeda protiv „crno-bijelih“ bi Podgoričane, praktično, lansirala ka prvom mjestu za plej-of.
- Očekujem pobjedu, naravno, kao i uvijek protiv koga god da igramo. Presudiće veća želja, a ne sumnjam da ćemo izaći na teren, nadam se u prepunoj „Morači“, i dati 101 odsto svojih mogućnosti. Partizan je otpao iz trke za plejof Evrolige, ostaje mu da u četvrtak odigra oproštajni meč protiv Reala, a onda će sva pa-
Plejmejker SC Derbija, jedan od igrača koji je obilježio proteklu rundu u ABA ligi
žnja biti usmjerena na ABA ligu i borbu za prvo mjesto i titulu.
- Sigurno da će oni sada imati više vremena i da će im fokus biti potpuno na ABA ligi, ali to ne mijenja ništa. Mislim da se za dosta toga do kraja sezone mi pitamo – kaže Slavković.
NAJTEŽA POVREDA
Slavković je 23. februara u Stokholmu povrijedio desnu šaku, u dresu reprezentacije na utakmici protiv Švedske.
- U prvom trenutku nijesam shvatio da mi je ruka slomljena dok saigrači pored mene nijesu počeli da se hvataju za glavu i sklanjaju, jer prizor, stvarno, nije bio prijatan. Odmah je jasno bilo da su slomljene dvije kosti i samo se čekala potvrda.
A potvrda težine povrede je stigla već u Švedskoj, iako su tamošnji doktori imali drugačiju ideju o oporavku Slavkovića.
- U Švedskoj je doktor rekao da, čak, neće biti potrebna operacija, iako sam ja više bio za operaciju, jer je sa gipsom mnogo duži i nesigurniji period oporavka. Međutim, dolaskom u Crnu Goru i pregleda kod naših doktora, došli smo do zaključka da je operacija neizbježna i, hvala bogu, prošla je u najboljem mogućem redu. Nakon operacije je bilo jasno da povratak na teren neće biti brz.
- Teško je bilo gledati ekipu pored terena ili pored malog ekrana, znajući da ne mogu da im pomognem. Ako ništa drugo, bio sam im makar podrška
Crnogorski košarkaški biser odlazi u NCAA ligu
Uželio se Andrija Slavković igre i takmičarskog naboja, ali i igranja pred punim tribinama, kao što je za očekivati da će da bude slučaj protiv Partizana u poneđeljak. - Vjerovatno se ponavljam, ali to je činjenica. Kada imamo podršku naših sjajnih navijača, onda pružamo maksimum, nekad i više nego što nam se čini da možemo. Jednostavno, daju nam vjetar u leđa. Vidjelo se to nekoliko puta ove sezone. Nadam se i vjerujem da će i u ponedjeljak navijači biti sa nama, da će dvorana biti puna, jer ćemo tako, zajedničkim snagama, imati veliku šansu da pobijedimo velikog protivnika – rekao je Slavković.
Dok je pauzirao, njegovi saigrači su izgubili dva meča, oba u gostima, od Mege u ABA ligi i Turk Telekoma u osmini finala Evrokupa. - Prije FIBA „prozora“ smo bili u nestvarnoj formi. Normalno je da nakon te pauze ekipa padne na neki način, ne drastično, ali je pad forme normalna stvar. Mislim da nam taj FIBA „prozor“ nije odgovarao u tom momentu. A nakon „prozora“ je uvijek neko bio van ekipe. Ali, evo sad smo kompletni i nadam se da ćemo dizati formu do kraja sezone i biti najbolji kada najviše bude trebalo – rekao je Slavković.
u ovom periodu.
Povreda koja ga je mjesec i po odvojila od terena najteža je u njegovoj dosadašnjoj karijeri.
- Nijesam do sada imao težih povreda izuzev povreda skočnog zgloba. Nadam se da će tako i da tako i ostane.
IZNENAĐENJA
Bez obzira na rezultat između Budućnosti i Partizana, odluka o startnim pozicijama će, vjerovatno, pasti tek u posljednjem kolu, kada trećeplasirani Dubai (skor 21-5) dočekuje Buduć-
nost, a prije toga Partizan igra sa Crvenom zvezdom (20-6) i Cedevita Olimpijom.
- U ABA ligi je puno iznenađenja tako da nije isključeno da bude još neko iznenađenje kraja sezone. Međutim, mi smo fokusirani na ono što se nas tiče, radimo da budemo što bolji i da pokušamo da zadržimo prvo mjesto, koje bi nam olakšalo dosta stvari. Protiv koga god da budemo igrali u plej-ofu, sigurno je da nećemo spuštati gard do samog kraja – zaključio je Andrija Slavković. S. JONČIĆ
PODGORICA – Krilni
košarkaš Partizana Isak
Bonga najkorisniji je igrač (MVP) 26. kola ABA lige.
On je u pobjedi Partizana nad Igokeom (100:94), za 36 minuta na terenu, zabilježio 16
poena, 12 skokova, sedam asistencija i dvije ukradene lopte i imao je indeks korisnosti 32. Njemački reprezentativac tako u dobroj formi dočekuje gostovanje u Podgorici protiv Budućnosti (14. aprila). Najbolji poenter 26. kola je plejmejker SC Derbija Erik Nil koji je u porazu protiv Budućnosti upisao 28 poena (7-4 za dva, 8-4 za tri, 10-8 sa linije bacanja).
Bonga je bio najboji skakač kola sa 12 uhvaćenih lopti, Mihailo Petrović iz Mega i Tajler Persons iz Krke su upisali po 12 asistrencija, dok je najviše ukradenih lopti - pet, imao Brinton Lemar iz Cedevita Olimpije. S. J.
PODGORICA – Supertalentovani crnogorski košarkaš David Mirković naredne sezone karijeru će nastaviti u Sjedinjenim Američkim Državama, na Univerzitetu Ilinoj, potvrdio je na platformi Iks njegov agent Miško Ražnatović U Ilinoju će se priključiti bivšim saigračima iz SC Derbija – hrvatskim blizancima Tomislavu i Zvonimiru Ivišiću Mirković će do kraja sezone igrati u dresu „studenata“, sa kojima je u januaru prošle go-
dine potpisao ugovor do 2027. godine, što znači da će SC Derbi od ovog transfera dobiti i obeštećenje.
Košarkaš SC Derbija je, u međuvremenu, otputovao u Portland, gdje ga očekuje nastup na prestižnoj manifestaciji „Nike Hoop Summit“. Mirković će igrati za juniorski Tim svijeta protiv Tima SAD, a utakmica je na programu 12. aprila.
Mirković ove sezone u ABA ligi za 23 minuta po meču prosječno bilježi 8,8 poena i 6,7
skokova.
U februaru je debitovao i za seniorsku reprezentaciju Crne Gore, prve minute je upisao u Stokholmu na utakmici sa Švedskom, u kvalifikacijama za Eurobasket.
U februaru prošle godine je bio na NBA kampu u Indijanapolisu, kao jedan od 10 najboljih evropskih juniora. Prošle godine je sa SC Derbijem učestvovao na Evroliginom „Next Generation“ turniru u Podgorici, na kojem je izabran u idealnu petorku. S. J.
Portugalu u prvom meču baraža za Svjetsko prvenstvo
Večeras (20 h):
Portugal - Crna Gora
PODGORICA - Sve je na strani ,,lavica“ od iskustva, igračkog kvaliteta i u stručnom štabu, nastupa na velikim takmičenjima, velikih pobjeda i osvajanja medalja.
Portugal apsolutno nema, ako se baci pogled na papir, ništa ili nešto što bi moglo da spriječi odlazak crnogorskih rukometašica na SP. Ova selekcija je u istoriji samo dva puta (i to na EP) učestvovala na velikim takmičenjima. Posljednji put prošle godine na šampionatu Evrope, gdje se oprostila u grupi C porazima od Španije (30:24), Poljske (22:21) i Francuske (28:16).
,,Lavice“ jure osmo uzastopno Svjetsko prvenstvo, a ako uspiju, biće to i 19. veliko takmičenje na kojem će učestvovati od obnove nezavisnosti.
Ulog je ogroman, a Crna Gora oslabljena u odnosu na prethodno takmičenje ulazi u baraž priču, odnosno u večerašnji i revanš meč (subota, ,,Bemaks arena“) protiv ekipe koja vjerovatno vidi šansu da iznenadi. Možda se iznenađenje mjeri milimetrima, ali neka ranija iskustva i šokantni rezultati kako u ženskom, tako i u muškom rukometu, pozivaju na oprez. I upravo su naše rukometašice sa određenom dozom opreza, u isto vrijeme i sa znatno većim samopouzdanjem, stigle u Portugal, gdje žele pred revanš da obezbijede bilo kakvu razliku, koja će ih približiti šampionatu svijeta.
BATINOVIĆ: FAVORITI SMO
Za predstojeći dvomeč protiv Portugala, selektorka Suzana Lazovića računa na 16 igra-
čica, među kojima je 11 djevojaka koje su bile u sastavu na posljednjem EHF Euro 2024. Nova imena u odnosu na kontinentalnu smotru su golmanka Marija Marsenić, bekovi Nada Ćorović, Ilda Kepić i Marija Božović, te desno krilo Anastasija Marsenić. Jedina debitantkinja je bek češke Kinžvarte - Božović. Nakon EHF Euro 2024, reprezentativnu karijeru završile su Milena Raičević i Marina Rajčić, njihovim stopama otišla je Jelena Radivojević, koja nije ni učestvovala na posljednjem takmičenju. U sastavu iz opravdanih razloga nijesu ljevakinje (bek) Tanja Ivanović i (krilo) Nina Bulatović
- Favoriti smo, ali danas svako igra rukomet i mislim da ćemo imati tešku utakmicu, posebno
Mariana Fereira Lopes sa 148 nastupa i ukupno 245 golova najpoznatija je rukometašica Portugala. Igra lijevog beka i članica je mađarske ekipe Bekeščabe
iz razloga jer smo mlada ekipa sa puno debitantkinja. Spremni smo na sve. Protiv Portugala do sada nijesmo igrali, ali ozbiljno na njih gledamo. Želimo da napravimo dobar rezultat i u subotu da ih dočekamo u našoj dvorani - istakla je golmanka Marta Batinović.
Ne bježe ,,lavice“ od uloge favorita, pobjeda je cilj.
- Samo o pobjedi razmišljamo. Kako god znamo i umijemo želimo da dođemo do dobrog rezultata. U Podgorici da napunimo dvoranu i sa novom pobjedom, što većom razlikom, plasiramo se na SP.
To što ,,lavice“ imaju manje informacija o ovom rivalu ne znači da je totalna nepoznanica.
- Trče i imaju dobre šutere. Iz godine u godinu rastu i iz tog razloga na njih gledamo ozbiljno. A i treba jer smo mlada ekipa. Dosta djevojaka se oprostilo od reprezentacije i mlade nade će morati da pokažu zbog čega su tu, a sigurna sam da će opravdati mjesto u reprezentaciji. Zaista moramo ozbiljno da gledamo na oba meča baraža. Kao da igramo sa Francuskom ili sa bilo kojom reprezentacijom iz svjetskog vrha. Ako se desi, ne daj bože, nešto kako
ne treba, moraćemo da se potrudimo razliku da smanjimo, pobijedimo kod kuće i prođemo baraž - jasna je Batinović.
FOKUS NA ODBRANI
Mnoge iz sastava selektorke Lazović u odličnoj formi čekaju predstojeće mečeve. Posebno Đurđina Jauković, Tatjana Brnović i Matea Pletikosić Dobra stvar za stručni štab je što je na srednjem beku, nakon što je pauzu napravila Itana Grbić, u odličnom ritmu Pletikosić, koja je sjajno predvodila Podravku kroz Ligu šampiona. Na ovoj poziciji je debitantkinja Božović, koja posljednjih šest godina nastupa u inostranstvu (dvije je igrala u Francuskoj, a posljednje u Češkoj).
- Sportisti sanjaju nastup za reprezentaciju. Lično sam
Dva derbija danas i sjutra
Šest evropskih selekcija već je osiguralo učešće na Svjetskom prvenstvu: domaćini Njemačka i Holandija, šampion planete - Francuska i tri reprezentacije sa posljednjeg Evropskog prvenstva - Danska, Norveška i Mađarska. U baražu je 11 parova, a danas će još igrati Italija -Rumunija (18 h), Slovenija - Srbija (18), ŠvajcarskaSlovačka (18.30), Farska Ostrva – Litvanija (20), Poljska - Sjeverna Makedonija (20.30) i Island – Izrael (21.30). Sjutra se sastaju: Češka - Ukrajina, Hrvatska - Španija i Austrija - Turska.
srećna i ponosna jer sam dio ovakve ekipe i daću sve od sebe da opravdam pruženu šansu od stručnog štaba - kazala je Božović. I debitantkinja vidi jasan cilj, a to je:
- Pobjeda.
Na Portugal Božović gleda ozbiljno.
- Poštujemo rivala, ali mi smo favoriti i želimo ulogu da opravdamo na terenu. Šta će biti ključno protiv atipičnog rivala?
- Kao i do sada - ključ je u odbrani. Mislim da smo imali dovoljno vremena za analizu Portugala. Spremili smo taktiku i bićemo spremni za dvomeč. „Lavice“ će prvi put sa kapitenskom trakom predvoditi Jauković, njena zamjenica je Brnović. A. MARKOVIĆ
Odigrani prvi mečevi polu nala plej-ofa I A EKO ŽCKL
Najteže i najopasnije su utakmice sa rivalom koji se probija na scenu
Najteže je igrati protiv ekipa koje traže mjesto pod suncem. Portugal nema šta da izgubi u baražu, a može puno da dobije.
Kako igrati protiv protivnika koji je autsajder, pitali smo Milenu Raičević, koja se nakon EP oprostila od rukometa.
- Prije svega ozbiljno, a onda mirno i strpljivo. Nikako ne smijemo u njihov ritam da uđemo. Vjerujem da možemo, prije svega, i kroz dobru odbranu da dođemo do tranzicije i lakih golova. Inače, mečevi protiv ovakvih protivnika, koji se polako probijaju na scenu, najopasniji su i najteži - kazala je Raičević.
Upozorava Milena na činjenicu da nakon EP dosta igračica fali.
- Sastav je izmijenjen u odnosu na posljednje EP, a mislim da nijesmo ni imali puno vremena za uigravanje. Ali, to je što je, kao vrhunska reprezentacija moramo da se prilagodimo tim stvarima.
Osim Jauković, Crna Gora nema izrazitog šutera, a na srednjem beku je od iskusnijih samo Pletikosić. Ogroman napor čeka članicu Bukurešta i Podravke.
- Obje su na visokom nivou. Nakon posljednjeg takmičenja Matea je imala sjajne partije, kao i Đina, koja je nastavila šutersku formu. Naša reprezentacija je uvijek tako funkcionisala sa liderima u ekipama koji su to iskustvo i igru prenosili u reprezentaciju. Uz, naravno, Tanju Brnović i ostale pivote, vjerujem da ćemo doći do prave, odnosno pametne i sigurne igre. Prije svega da iskoristimo napadačke šanse i pokažemo se kroz jaku i čvrstu odbranu, što smatram da možemo bez problema da uradimo. Portugalke forsiraju brzu igru.
- Nešto slično igraju kao Španjolke, što nama ponekad i ne odgovara. Zbog toga i moramo da se držimo našeg ritma, odnosno jake odbrane i tranzicije. Ako ne, onda mirnimpozicionim napadom da se traži šansa za gol. U prvih pet minuta se ništa ne rješeva i ne pravi razlika, poručila je Raičević.
- Na posljednjem prvenstvu Evrope rivalke se protiv Portugala nijesu proslavile. Zato i treba biti obazriv i pametan od prvog minuta.
Ziceri se moraju pogađati. Na prethodnom takmičenju ,,lavice“ su imale problema da daju gol iz dobro izgrađenih šansi.
- Vjerujem da su igračice koje su igrale u klubovima radile, prije svega, na samopouzdanju. A kada imate samopouzdanje, nema promašaja. I to fali djevojkama koje u klubovima nijesu imale minutažu. Ali, vjerujem da se i to promijenilo i iz tog razloga možemo da očekujemo manji broj promašaja.
Na sreću pa su naše reprezentativke u baražu dobile rivala koji nije vrh svjetske scene, ali situacija što se tiče budućnosti nije daleko od alarmantne.
- Onoliko koliko se ulagalo u prethodnom periodu vratilo se kao bumerang. Nemamo mlade igračice koje su u nadolasku i mogu da budu dio reprezentacije. Imaćemo problema, jer se dosta igračica oprostilo. U prošlosti, ako je samo jedan igrač falio, bilo je problema, a ne danas, kada imamo povrijeđene i veliki broj igračica koje su završile reprezentativnu karijeru. Smatram da je potrebno ulagati u rukomet i da se okrenemo mladim igračicama, kako bi imao ko, prije svega, da igra za reprezentaciju. Igračice se ne stvaraju preko noći. Najveći smo izvoznik, da kažem tako, mladih igračica, ali smatram polako da posustajemokazala je Raičević.
PODGORICA – Košarka-
šice Budućnost Bemaksa i Trebjese povele su sa 1:0 u polufinalnoj seriji plej-ofa I A EKO ŽCKL.
Budućnost Bemaks je u Igalu bila ubjedljiva protiv Primorja (104:55), dok je Trebjesa u „Bemaks areni“ bila bolja od Podgorice (49:43) tako da šampionke i njihovu filijalu dijeli jedna pobjeda da petu sezonu uzastopno igraju finale plej-ofa.
Drugi mečevi polufinalne serije, koja se igra na dvije pobjede, igraju se 15/16. aprila, dok je finale zakazano za 22. i 24. april.
Dvorana: SC „Igalo“. Gledalaca: 50. Sudije: Vujičić, Kaluđerović, Šarić. Rezultat po četvrtinama: 26:8, 23:15, 25:10, 30:22. BUDUĆNOST BEMAKS: Ilić 7, Bulajić 12, Ma. Bigo-
vić 15, Radonjić 9, Savković 3, Beljkaš 3, Baošić 5, Radević 8, Dragišić 25, Mi. Bigović 10, Racković 7.
PRIMORJE: Tripović 6, Ilić, Radović 14, Brković, Mijajlović 4, Praščević 13, Adžić 2, Šćekić 5, Jevtović,
Veliko priznanje za Crnogorku
PODGORICA - Sutkinja iz
Crne Gore Nataša Dragojević sudiće na Eurobasketu za seniorke, koji se igra od 18. do 25. juna u Češkoj, Njemačkoj, Italiji i Grčkoj. Nekadašnja košarkašica Rolinga od 2012. godine bavi se suđenjem. Sudi seniorske utakmice u Prvoj ženskoj i Prvoj muškoj ligi Crne Gore, a FIBA sudija postala je 2019. Redovno je sudija na mečevima ženske Evrolige i Evrokupa, a dijelila je pravdu i na mečevima kvalifikacija za Eurobasket.
Prošlog ljeta je sudila finale B prvenstva Evrope u Sofiji za igračice do 18 godina. Da je odradila sjajan posao i da je ostavila izuzetan utisak pokazala je nominacija FIBA, tako da će Nataša Dragojević biti jedini sudijski predstavnik iz Crne Gore na šampionatu Evrope. Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće grupnu fazu Eurobasketa u Brnu sa domaćinom šampionata, selekcijom Češke, a grupu C čine još Belgija i Portugal. R.P.
Bajo 4, Kovačević 7. Podgoričanke su krenule jako, već na kraju prve dionice bilo je 26:8, koliko-toliko Primorje je pokušalo da se drži u meču. Ipak, „plave“ su sa dvije vezane trojke Ilić i Radonjić uspjele da pobjegnu na 49:23 i samim tim bilo je jasno da šampionke čeka rutinski posao.
Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Kostić, Vuković, Ćetković. Rezultat po četvrtinama: 12:23, 14:11, 8:6, 9:9. PODGORICA: Vujović 8, Sekulović 9, Dutina 3, Andrić 12, Šćepanović 3, Terić, Đukić, Radulović 8, Nagornaja, Jovović, Vukčević, Sekulić. TREBJESA: Rondović 6, Mila Mijušković 7, Kasalica 18, Dubljević 8, Sarić 10, Bijelović, Mandić, Doknić, Jovović, Milena Mijušković, Janković, Bijelović. Trebjesa je povela polufinalnu trku. Nikšićanke su od starta vodile, imale 23:12 na kraju prve dionice, dok je na poluvremenu bilo 26:34. Podgorica je napravila reakciju u nastavku, Trebjesa je bila zaustavljena u napadu, a nakon trojke Vujović Podgorica je došla u 37. minutu do egala – 42:42. Ipak, trojkom Dubljević na 30 sekundi gošće su osigurale brejk… R.P.
Po jedan trijumf domaćina i gosta u dva meča NBA lige
Treća uzastopna pobjeda
PODGORICA - Sakramento i Majami upisali su pobjede u jedina dva meča NBA lige koja su igrana u noći između poneđeljka i utorka po našem vremenu.
Sakramento je u gostima bio bolji od Detroita 127:117 i tako upisao treću vezanu pobjedu i napravio krupan korak ka odvajanju od Dalasa, Finiksa i Portlanda u borbi za plej-in. Ključna za pobjedu Sakramenta bila je treća četvrtina, koju su izabranici Daga Kristija riješili u svoju korist sa 35:22. Najzaslužniji za pobjedu bili su Zek Lavin sa 43 i Demar Derozan sa 37 poena, odnosno nezaustavljivi Domantas Sabonis sa novim tripl-dablom od 19 poena, 15 skokova i deset asistencija. Kod Detroita bolji od ostalih bio je Kejd Kaningem sa 35 poena i pet asistencija. Sakramento je deveti u Zapadnoj konferenciji sa 39 pobjeda i 40 poraza, a Detroit je šesti u Istočnoj konferenciji sa 43 pobjede i 36 poraza. Majami je kod kuće pobijedio Filadelfiju (117:105) kojoj je ovo 12. poraz u nizu, odnosno 15. u posljednjih 16 mečeva, čime su spali na skor od 23-56. Majami je kontrolisao ritam meča od početka, dozvolivši protivniku da se vrati u trećoj četvrtini. Međutim, posljednja dionica pripala je Hitu sa 34:22, pa nije bilo dramatične
završnice.
Najbolji kod pobjednika bio je Dankan Robinson sa 21 poenom. Tajler Hiro je ubacio 20, a Kal-El Ver je imao 19 poena i 17 skokova. Sa druge strane, Kventin Grajms i Loni Voker su ubacili po 29 poena, dok je Bona Adem imao 16 poena i 11 skokova. Filadelfiji je u ovoj utakmici, kao i u prethodnim, nedostajala cijela „velika trojka“ – Džoel Embid, Pol Džordž i Tajris Meksi, koji su prijevremeno završili sezonu. Majami je na 10. mjestu Istočne konferencije sa 36 pobjeda i 43 poraza, a Filadelfija je na 13. poziciji u istoj konferenciji. S. J.
PODGORICA - ,,Smrtno
ranjeni“ – lansirala je madridska Marka naslov koji opisuje ono što je Real doživio sinoć u Londonu.
Arsenal je očitao lekciju aktuelnom šampionu – slavio je 3:0, mogao i ubjedljivije, a pamtiće se dva spektakularna pogotka iz slobodnog udarca Deklana Rajsa
Real je zaista teško ranjen, da li baš i ,,smrtno“ – vidjeće se u revašu na ,,Santjago Bernabeuu“, ali ako se tim Karla Anćeloti-
ja i nakon ovoga vrati i plasira u polufinale Lige šampiona, onda zaslužuje da mu se trofej odmah uruči... Blizu polufinala je Inter, koji je s dva sjajna timska gola matirao Bajern – bilo je 1:2 u Minhenu. U Londonu je od starta ofanzivniji bio Arsenal, dok je na drugoj strani prvi zaprijetio Kilijan Mbape – udarac Francuza u sjajnoj prilici odbranio je David Raja Kad Real pati – tu je Tibo Kurtoa da ga čuva. Onoliko
koliko može... Belgijanac je najprije odbranio šut glavom Deklana Rajsa, na odbijenu loptu natrčao je Martineli, ali je Kurtoa i to zaustavio.
Ostalo je 0:0 na poluvremenu, a u nastavku je bilo još više vatre. Počelo je šansom Mbapea na pas Belingema, a onda je uslijedio spektakl na drugoj strani terena i dvostruko remek djelo u režiji Deklana Rajsa. Engleski reprezentativac je u 58. minutu maestralno izveo
slobodan udarac – zaobišao je živi zid i Kurtoa nije imao šansi. Belgijanac je zaslužan što Real nije pretrpio još teži poraz. U istom napadu je odbranio dva šuta, a imao je i pomoć Alabe koji je spašavao s gol linije. Realu, ipak, nije bilo spasa protiv ovakvih ,,tobdžija“. Rajs je spremio još jednu perfekciju iz slobodnog udarca – 12 minuta nakon prvog, dao je još jedan spektakularan gol, poslavši projektil u Kurtoin ugao. Prvi je igrač koji je postigao
ČETVRTFINALE LIGE ŠAMPIONA: Borusija u Kataloniji, Aston Vila u Parizu
PODGORICA - Barselona živi san o osvajanju četiri trofeja u sezoni nakon što je uzela Superkup Španije, a u igri je za pehar u još tri takmičenja.
U La Ligi je lider, igraće finale Kupa kralja, uz to je favorit da dođe do polufinala Lige šampiona i potom se bori za odlazak na meč godine 31. maja u Minhenu. ,,Blaugrana“ nije bila među četiri u elitnom evropskom takmičenju od sezone 2018/19. i na tom putu joj sada stoji Borusija iz Dortmunda, protiv koje trener Hansi Flik ima maksimalan učinak u šest mečeva. Posljednji je vodio u šestom kolu preliminarne runde ove sezone, kada je u Dortmundu bilo 2:3 za Katalonce.
Može li da nastavi niz – odgovor će dati meč koji večeras počinje u 21 sat, kad i duel Pari Sen Žermena i Aston Vile. - Borusija je vrlo stabilna ekipa i igra izuzetno napadački fudbal. Ali i mi smo ove sezone u Ligi šampiona igrali vrlo dobro
i kod kuće i na strani. Nije bilo lako stići do četvrtfinala i to znači da smo svi zajedno radili veoma naporno – rekao je Flik. ,,Milioneri“ oslabljeni dolaze u Barselonu – nedostaju Šloterbek, Zabicer, Gros... - I bez svih tih igrača oni su dobar tim. Sigurno će Niko Kovač izabrati dobar tim, a povrijeđenim igračima želim sve najbolje. Snažni su i u odbrani, rekao sam već da su vrlo kompaktni i da imaju dovoljno širok kadar da pokriju izostanke važnih igrača – dodao je Flik.
KOVAČ DOBRO
ZNA FLIKA
Borusija je daleko od vrha u Bundesligi, ali u Ligi šampiona je potpuno druga priča. - Barselona je favorit, ali ne treba zaboraviti da je Borusija igrala u finalu prošle sezone. Sve je moguće. Pomalo smo autsajderi, ali to nužno ne mora da ide u Barsinu korist – izjavio je Niko Kovač, trener Borusije. Sa Hansijem Flikom se od-
lično poznaje jer su sarađivali u Bajernu. - Dobro se poznajemo i cijenimo jedan drugog. Znam njegovo viđenje fudbala, svjesni smo kakav kvalitet ima Barselona u napadu i kako ćemo morati da se branimo. Želimo da iskoristimo njihove slabosti, došli smo da pobijedimo – podvukao je Kovač.
ENRIKE: NEMA
FAVORITA
Pari Sen Žermen je osigurao titulu u Francuskoj, a na osnovu svega što je pokazao u Ligi šampiona tim Luisa Enrikea mogao bi da ide do kraja i u takmičenju koje nikad nije osvojio. ,,Sveci“ su u osmini finala nakon penala eliminisali Liverpul, a žrijeb ih je ponovo spojio s engleskim predstavnikom – na ,,Parku prinčeva“ večeras
Bajern
1 0
Bajern
2 Inter 1
dva pogotka iz slobodnog udarca u meču nokaut runde Lige šampiona. Šou Arsenala tu nije završen. Nastavljen je već u 75. još jednim golom za TV špice – Rajs je povukao akciju i dodao za Trosara koji je vratio do Luis-Skelija, a on pronašao Mikela Merina čiji je udarac lijevom iz prve sa 16 metara bio milimetarski precizan.
Eduardo Kamavinga je u nadoknadi dobio drugi žuti karton, mada i zbog prvog ne bi mogao da igra u revanšu. Pucali su topovi u Londonu, ,,pucalo“ je sve i u Minhenu gdje desetkovani Bajern nije mogao da izbjegne poraz od oslabljenog Intera.
Oba tima imala su po šansu prije nego je u 38. Lautaro Martines
pokazao da je velemajstor fudbala – sjajnu akciju ,,nerazura“ i asistenciju petom Markusa Tirama završio je golom spoljnom sa 15 metara. Očaravajuće. Mogao je Lautaro do drugog gola, ali je mladi Bajernov golman Urbig odlično reagovao, pa je Gereiro imao veliku priliku za Bavarce, koje je do izjednačenje doveo čovjek koji je legenda kluba – Tomas Miler Ušao je u drugom poluvremenu i u 85. se našao na pravom mjestu na drugoj stativi. Doprinos ofanzivca koji na kraju sezone napušta ,,Alijanc arenu“ ipak nije bio dovoljan. Inter je vratio prednost još jednom akcijom za pamćenje – počela je od golmana Zomera, a završila realizacijom Davidea Fratezija (1:2). N. KOSTIĆ
će ugostiti Aston Vilu. - U fudbalu nema favorita. Osam timova je u četvrtfinalu zato što je to zaslužilo. Nema prečica, nema lakih rivala, sve mora da se zasluži na terenu i na njemu moramo da budemo najbolji mogući da bismo prošli u polufinale –izjavio je Luis Enrike - Kad stignete dovde, ne može da se kaže da je riječ o sreći. Aston Vila je u četvrtfinalu zato što je to zaslužila i nema priče o favoritu. Moramo da budemo ozbiljni od prvog minuta – saglasio se ofanzivac Dezir Due sa svojim trenerom.
Luis Enrike je sunarodnik sa
trenerom Aston Vile Unajem Emerijem - On je sjajan trener, a Aston Vila sjajan tim. Zahvaljujući njemu su uradili sve ovo u posljednje dvije godine. Izgledaju poput nas, s mnogo svestranih igrača. Teško je predvidjeti ko će igrati, pogotovo nakon zimskog prelaznog roka u kojem su se dobro pojačali. Biće otvorena i teška utakmica za obje ekipe – naveo je Enrike. Vila nikada nije slavila u gostima protiv nekog francuskog tima (dva remija i tri poraza), ali je u seriji od sedam pobjeda u svim takmičenjima, i puna samopouzdanja
igraće pod svjetlima Pariza. - Samopouzdanje postoji, ali znamo da moramo biti na oprezu svaki put kad izađemo na teren. Svaka utakmica je drugačija, pogotovo u ovoj fazi takmičenja. PSŽ je izvanredan tim, takođe u dobroj formi – kazao je vezista Juri Tilemans - Prošle sezone smo igrali polufinale Lige konferencija, ali ova utakmica je mnogo veća nego one koje smo igrali tada. Ali osim rivala nema većih razlika, motiv je uvijek na najvišem nivou. Želimo da igramo naš fudbal i da pobijedimo. Zbog toga smo ovdje – dodao je belgijski internacionalac. Ne. K.
Proslavljeni crnogorski fudbalski as Dejan Damjanović uskoro dobija jednu od najprestižnijih funkcija u crnogorskom klupskom fudbalu
PODGORICA - Pregovori su uspjeli, saradnja je dogovorena, čeka se samo zvanična potvrda – proslavljeni crnogorski fudbalski as Dejan Boske Damjanović biće novi sportski direktor Budućnosti.
Klasni napadač, koji je ostavio trag u nacionalnom timu i obilježio jednu eru u Aziji, u društvu čelnika ,,plavih“ Novaka Novakovića, gledao je utakmice protiv Jedinstva pod Goricom i posljednji derbi sa Petrovcem pod Malim brdom. Boske je prihvatio ponudu i uskoro će preuzeti jednu od najprestižnijih funkcija u domaćem fudbalu.
Na tom mjestu naslijediće prijatelja i saigrača iz reprezentacije Andriju Delibašića, kojeg je nedavno u Nikšiću ispratio na vječni počinak nakon što je u 44. godini izgubio bitku sa najtežom bolešću. Damjanović je rođen u Mostaru, 27. jula 1981, a igračku karijeru kao senior počeo je da gradi u Sinđeliću. Nastupao je za Železnik, Srem iz Jakova, beogradski Radnički, da bi pažnju skrenuo poslije zapaženih partija u Bežaniji.
Od 2006. otisnuo se u Aziju – i proslavio u Južnoj Koreji. Krenulo je dobro u Al Ahliju u Saudijskoj Arabiji, još bolje u Inčonu, a najbolje u Seulu. Boske je postao ikona kluba. Sa ,,crno-crvenima“ je tri puta osvajao prvenstvo, a po jednom Kup i Liga kup. Bio je i
akter finala Azijske Lige šampiona u kojem je njegova ekipa poražena.
U tri navrata je bio prvi strijelac šampionata, a 2012. godine je dobio laskavo individualno priznanje – MVP u K 1 Ligi. Uvažen je i od igrača čijim glasovima je 2010. proglašen za najboljeg fudbalera u Koreji. Rekorder je sa 42 egzekucije u najjačem klupskom takmičenju na najvećem kontinentu.
Bilo je još ličnih priznanja u Seulu čiji dres je nosio u dva navrata - od 2008. do 2013. i u sezoni 2016-2017. U Koreji je igrao i za Suvon i Daegu.
Bio je u kineskom Đangsuu, a odličnu rolu imao je u Pekingu za koji je upisao 26 ligaških golova na 45 utakmica u vrijeme kada je tamošnji fudbal bio u strašnoj ekspanziji.
Karijeru je završio u ljeto 2023. kao golgeter Kičija iz Hong Konga, sa kojim je takođe podizao šampionski trofej (dva puta) i onaj namijenjen osvajaču FA Kupa. Damjanović je među crnogorskim navijačima jedan od omiljenijih igrača iz reprezentacije. Majicu sa državnim grbom oblačio je na 30 mečeva, a osam puta pogađao je protivničku mrežu – po dva komada spakovao je Englezima i Kipranima, a po jedan Poljskoj, Gani, Ukrajini i Švedskoj. Nijedan domaći klub nije igrao grupnu fazu međunarodnog takmičenja. Možda Boske pomjeri granice – i napravi evropsku Budućnost. D. K.
LIGA NACIJA ZA FUDBALERKE: Crna Gora u nadoknadi stigla do remija s Azerbejdžanom
NIKŠIĆ – Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 100. Sutkinja: MartaSanHuan (Andora). Strijelci: Đoković u 90+2. (Crna Gora), Molajeva u 54. minutu (Azerbejdžan). Žuti kartoni: Tomašević, Krstović, Ličina, Dešić (Crna Gora), Molajeva, Parlak, Dorofejeva, Mirzalijeva (Azerbejdžan).
CRNA GORA: Krstović, Janjušević (od 89. Petrović), Popović, Đukić, Karličić, Ličina, Bulatović (od 18. Boričić), Tošković, Tomašević (od 82. Stanović), Đoković, Dešić. AZERBEJDŽAN: N. Alijeva, Mamadova, Ahmadova (od 69. J. Alijeva), Mirzalijeva, Dorofejeva, Parlak, Molajeva, Jafarzade, Manja, Mahsimova, Bozdag Crnogorske fudbalerke drugi put u dva mjeseca odigrale su neriješeno s Azerbejdžanom i zadržale šansu da se direktno plasiraju u B diviziju Lige nacija. U Nikšiću je bilo 1:1 – može se reći herojskih 1:1 jer je Azerbejdžan vodio do 92. minuta, a naša selekcija gotovo sve vrijeme igrala bez dvije najbolje fudbalerke.
Kao da nije dovoljan hendikep bio izostanak prve golgeterke Armise Kuč, Crna Gora je od starta morala i bez kapitenke SlađaneBulatović. Bol je osjetila pri duelu u petom minutu, pokušala je da nastavi meč, povukla se iz veznog reda u defanzivu, ali nije mogla da izdrži i u suzama je završila meč u 18. minutu.
Tako žestoko oslabljena Crna Gora je gubila od 54. minuta, ali nije odustajala i golom Jasne Đoković iz penala u 92. stigla je do remija koji situaciju u grupi C4 ostavlja otvorenom do kraja. Crnogorska i azerbejdžanska selekcija izjednačene su na vrhu grupe sa po pet bodova, a
Tim Radovana Kavaje pobijedio Mađarsku na turniru ,,Miljan Miljanić“
Crna Gora 2
STARA PAZOVA - Trening centar FS Srbije. Sudija: Stefan Živkov (Srbija). Strijelci: Šekularac u 3, Vukoje u 11. minutu.
CRNA GORA: Koljčević, Krunić (od 79. Đurišić), Marković, Uzunovski, Popović (od 79. Peković), Rakčević
(od 85. Sekulić), Šekularac (od 70. Pavićević), Pejović (od 79. Rešetar), Vujović (od 85. Hajdarpašić), Vušurović (od 70. Marković), Vukoje MAĐARSKA: Lenđel, Ačaj, Pap (od 70. Balog), Rušnak (od 46. Finta), Sakaj (od 46. Somfalvi), Ratkaj (od 46. Tot), Varga (od 61. Sigeti), Juhas, Gorog, Plonkaj, Vizner. Kadetska fudbalska reprezen-
,,Crvene“ u nadoknadi nagrađene za ogromnu borbu Crna Gora 1 (0)
Mađarska 0 FSCG
tacija Crne Gore igraće u finalu turnira ,,Miljan Miljanić“ koji se održava u Srbiji. Izabranici RadovanaKavaje do finala su došli pobjedom nad Mađarskom - 2:0. Meč je bio riješen već poslije desetak minuta. AndrejKrunić je u trećem minutu asistirao Luki Šekularcu, koji je iz voleja savladao HubuLenđela, da bi u 11. Mađari pogriješili pod pre-
Crna Gora nije uspjela da upiše istorijsku pobjedu, ali selektor Mirko Marić morao je da bude zadovoljan željom koje su igračice pokazale. - Žao mi je što i u prvom poluvremenu nijesmo igrali
zbog dva remija u međusobnom skoru odlučiće gol-razlika. Crna Gora ima trenutno 4:2, Azerbejdžan 3:1. Oba tima će do kraja igrati s Litvanijom – izabranice Sijasata Arganova 30. maja kod kuće, igračice Mirka Marića 3. juna u gostima. ,,Crvene“ su bez dvije najbolje igračice, članice turskog Fomgeta, teško uspijevale da stvore višak. Napadi su trajali prekratko, s najviše dva do tri dodavanja, a slično su igrale i gošće. Često su na teren ulazile medicinske ekipe, bilo je mnogo prekida i nervoze, pa je prvo poluvrijeme produženo čak osam minuta. Crna Gora je uprkos svemu mogla da povede, ali je u 36. MašaTomašević u situaciji kada je mogla
kao nakon primljenog gola. Ipak, nemam nijednu zamjerku, djevojke su se borile do kraja, možda zaslužile i više od boda, ali kad se ovako dođe do remija moram da budem zadovoljan, uprkos osjećaju da smo mogli i više.
da izađe sama na golmanku dala sebi prejak for. Crna Gora je prva zaprijetila i u nastavku kada je Medina Dešić šutirala iskosa s lijeve strane, da bi od 54. minuta bila prinuđena da juri zaostatak. Ostalo je sporno da li je lopta prešla gol-aut liniju prije nego je Parlak dodala loptu do Mane Molajeve, a fudbalerka Nefčija lijevom nogom savladala Anastasiju Krstović
Vjerovatno je tako Crna Gora još jednom žestoko oštećena protiv istog rivala – u Bakuu nije sviran čist penal nad Misom Kuč.
Naša selekcija je od tog trenutka morala da igra ofanzivnije i rizičnije, tri minuta kasnije golmanka Alijeva zaustavila je šut
Dešić, a paradom je spriječila
singom našeg tima, a Nikola Vukoje rutinski završio akciju. Veliku šansu nije iskoristio PetarVujović u 75. minutu, kada je njegov udarac zavr-
šio malo pored gola. - Ovo nam je već peta utakmica jakog intenziteta u kratkom periodu, plus utakmice u našoj ligi, što me pomalo brinulo pred
Zadovoljan sam reakcijom nakon 0:1, dominirali smo... Ostaje nam još jedna utakmica, prije toga da vidimo kako će igrati Azerbejdžan, pa da uradimo sve što je do nas da uđemo u B diviziju – rekao je selektor Mirko Marić.
evrogol Maše Tomašević u 65. Supertalentovana fudbalerka Budućnosti nekoliko minuta kasnije tražila je penal zbog duela na liniji šesnaesterca, sutkinja se ipak nije oglasila, a kako se meč primicao kraju ,,crvene“ su ostajale i bez snage, ali borba nije prestajala nijednog trenutka. Igrale su do posljednjeg atoma snage, a nagrada za veliku želju stigla je u 92. kada je Jasna Đoković šutem od prečke realizovala jedanaesterac dosuđen zbog igre rukom nakon udarca Medine Dešić. Ostalo je bilo još tri minuta za preokret, ali lopta nije htjela u mrežu – Mirzalijeva je u finišu intervenisala sa gol-linije. N. KOSTIĆ
meč sa Mađarskom. Ali momci su odigrali dobro i u ranom periodu utakmice postigli dva gola. Kasnije smo imali i još neke šanse koje smo morali iskoristiti da bi utakmicu doveli u mirniji tok. U periodu kada smo bili umorni pokazali smo disciplinu i to je ono što posebno raduje. Čestitam momcima na pobjedi protiv kvalitetne ekipe Mađarske – rekao je selektor Kavaja. Finale turnira igraće se sjutra u 16.30 sati, a rival ,,sokolima“ biće Srbija, koja je bila bolja od Sjeverne Makedonije (2:0). Ne. K.
Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ
GENERAL-MAJOR
GRIGORIJ NIKITIČ
MILAŠEVIĆ
(NOVOLEUSHKOVSKAJA, 14. DECEMBAR 1855 – SEVASTOPOLJ, 23. FEBRUAR 1918)
Potomak je crnogorskih iseljenika. Potiče iz plemićke porodice, a njegov otac Nikita Vasiljevič bio je vojni starješina. Obrazovao se u okrugu Jejsk (1872) i Stavropoljskom kaz. kadetskoj školi. Proizveden je u čin korneta (1876), u kapetana (1891), u pukovnika (1895), u general-majora (1904). Obavljao je dužnosti pomoćnika komandanta konvoja za logistiku od 2. aprila 1895. do 1897. Zatim je bio komandant 2. tamanskog konjičkog puka (1897-1899). Komandant 1. jejskog konjičkog puka (1899 - 1900). Zatim je komandant 1. crnomorskog konjičkog puka (1900-1904), nakon toga komandant 2. konsolidske brigade kazua Kača. divizije (1904 - 1906). Komandant 2. brigade, 2. kaz. združene divizije (1906 – 18.07.1907).
Uhapšen je u noći 23. februara 1918 u svom domu u gradu Sevastopolju. Ubijen je kod kapije Istorijskog bulevara, a tijelo mu je bačeno u more. Odlikovan je Zlatnim oružjem sa natpisom „Za hrabrost“ (11. juna 1906.)
SANITETSKI DIVIZIJSKI GENERAL SAVA LAZOVIĆ (MAŠTE, BERANE, 27. JANUAR 1872 – BEOGRAD, 2. APRIL 1939)
U Srbiji je završio osnovnu i srednju školu, jer mu je otac morao izbjeći od osmanskih vlasti zbog učestvovanja u organizovanju antiosmanskog pokreta crnogorskih oficira. Medicinski fakultet završio je u Rusiji, u Jurjevu 15. jula 1898. Za doktora medicine položio je 1899. Odmah je stupio u rusku državnu službu, prvo kao asistent, a potom i docent na Medicinskoj klinici Univerziteta u Jurjevu. Bio je nekoliko puta na usavršavanju u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Učesnik je Rusko-japanskog rata (1904-1905), kao načelnik jednog odreda Crvenog krsta. Od 1905. prešao je u vojno-medicinsku služ-
General Sava Lazović je teško ranjen na početku Prvog svjetskog rata. Po izbijanju Oktobarske revolucije, priključio se jedinicama generala Judeniča, kao protivnik boljševika, prvo kao brigadni general, a potom kao divizijski sanitetski general u carskoj ruskoj vojsci
bu. Bio je pukovski vojni ljekar, upravnik vojnih bolnica, glavni ljekar i upravnik bolnice plemićkog Sirotinjskog doma u Gačini i Sirotinjskog doma u Petrogradu i upravnik Carskog ljekarksoga sanatorijuma u Gačini. Od 1906. služio je kao šef željezničkih ljekara graničnih rejona u Rusiji graničnog rejona Sjevero-zapadnih željeznica. Početak Prvog svjetskog rata i mobilizacija 1914. zatekla ga je u Gačini, u Rusiji. Dobrovoljno se prijavio mobilizacijskoj komisiji u Petrogradu i upućen je na Zapadni front u armiju generala Samsonova. Ubrzo je kod Mazurskih jezera teško ranjen. Nakon oporavka upućen je na rad u Krasnojarsku vojnu bolnicu. Potom je ponovo upućen na Zapadni front u poljsku bolnicu u sastavu III armije generala Dimitrijeva, pa u poljsku bolnicu u Gačini. Na ovoj dužnosti je ostao do iz-
Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih o cira
bijanja Oktobarske revolucije, kada ulazi u sastav jedinica generala Judeniča, kao protivnik boljševika. Prvo je službovao u činu brigadnog generala, a potom je unaprijeđen u divizijskog sanitetskog generala u carskoj ruskoj vojsci. Nakon likvidaciji armije generala Judeniča u period od 1920. do 1924. ostao je u vojnoj sanitetskoj službi Estonske Republike, u Narvskoj diviziji, a potom je bio sanitetski inspektor estonskih željeznica. U Crnu Goru se vraća 1924. Prvo je primljen za kontraktuelnog vojnog ljekara Pješadijskog puka Boke Kotorske, a vršio je i duž-
nost šefa Unutrašnjeg i Veneričnog odjeljenja Vojne bolnice u Kotoru, do juna 1925, kada je postavljen za ljekara Beranskog sreza i v.d. upravnika bolnice u Beranama. Vojna služba prestala mu je 1925, kada mu je uvažena ostavka. U Beranama je ostao do 1933, kao zdravstveni savjetnik, a iste godine imenovan je za višeg zdravstvenog savjetnika, pri načelniku Beranskog sreza. Penzionisan je 1935. Prezimenu je često dodavao „Vasojević“. U Rusiji je proveo oko trideset godina. Govorio je ruski, francuski, njemački i estonski jezik. Odlikovan je Ordenom Sv. Vladimira sa mačevima III i IV stepena.
GENERAL-MAJOR NIKOLAJ ALEKSANDROVIĆ
DANILOVIĆ
(17. JUL 1866 – HERCEG
NOVI, CRNA GORA, 1. OKTOBAR 1936) Potomak crnogorskih iseljenika. Završio je Drugi moskovski kadetski korpus. U vojnu službu stupio je 31. avgusta 1884. Završio je 1886. Treću Aleksandrovsku vojnu školu. Služio je u 112. pješadijskom Uralskom puku. U čin potporučnik proizveden je 7. avgusta 1885, u poručnika 7. avgusta 1889, u štabnog kapetana 25. avgusta 1895. Od 1894. bio je referent kursa iste škole. Bio je poručnik garde od 6. maja 1896. Potom je bio štabni kapetan garde od 25. jula 1895. Kapetan garde od 6. decembra 1901. Proizveden je 6. decembra 1901. u potpukovnika. Komandant 4. baterije 33. artiljerijske brigade bio je od 21. avgusta 1903. do 15. novembra 1910. Proizveden je 1910. u
čin pukovnika. Komandant 1. divizije 42. artiljerijske brigade bio je od 15. novembra 1910. do 11. novembra 1911. Za komandanta 1. divizije postavljen je 11. novembra 1911. Učesnik je Prvog svjetskog rata. U istom činu i položaju nalazio se 31. januara 1915 i 9. juna 1915. Potom je bio komandant 2. divizije 60. artiljerijske brigade. U čin general-majora proizveden je 9. juna 1915. Komandant 3. kavkaske brigade bio je od 17. decembra 1915. do 13. aprila 1917. Obavljao je dužnost artiljerijskog inspektora 29. armijskog korpusa od 13. aprila 1917. Postavljen je 9. maja 1917. za artiljerijskog inspektora 29. armijskog korpusa. Nakon Oktobarske revolucije emigrirao je u Jugoslaviju. Došao je u Zeleniku i nastanio se u Herceg Novom. Sahranjen u Herceg Novom. Odlikovan je Ordenom Sv. Đorđa sa oružjem (23. januara 1917), Ordenom Sv. Stanislava II stepena (1899), Ordenom Sv. Ane II stepena (1902), Ordenom Sv. Vladimira IV stepena (1906), Ordenom Sv. Vladimira III stepena (5. novembra
1914), Ordenom Sv. Vladimira sa mačevima III stepena (31. januara 1915), Ordenom Sv. Vladimira sa mačevima i lukom IV stepena (9. juna 1915).
GENERAL-MAJOR SERGEJ ALEKSANDROVIČ DANILOVIĆ
General Sava Lazović se u Crnu Goru vratio 1924. godine i prvo je radio u vojnoj bolnici u Kotoru. U junu 1925. je postavljen za ljekara Beranskog sreza i v.d. upravnika bolnice u Beranama. U Beranama je ostao do 1933, kao zdravstveni savjetnik, a iste godine imenovan je za višeg zdravstvenog savjetnika, pri načelniku Beranskog sreza. Penzionisan je 1935.
Sevastopolj, 1918. godina
(14. NOVEMBAR 1857 –26. MAJ 1907) Potomak crnogorskih iseljenika. U čin potporučnika proizveden je 22. novembra 1877, u poručnika 2. juna 1880, u štabnog kapetana 1. decembra 1881, u čin kapetana 1. aprila 1886, u čin potpukovnika 26. februara 1892, u čin pukovnika 6. januara 1898, u general-majora 6. decembra 1904. Nakon završene akademije kao oficir rukovodio je četom 7 godina i 8 mjeseci. Zatim je bio pomoćnik okružnog načelnika Merv od 24. avgusta 1892. do 17. aprila 1897. Od 9. avgusta 1897. bio je načelnik okruga Mangishlak. Nakon toga rukovodilac kancelarije šefa Zakaspijske oblasti od 1. maja 1900. Potom je bio na raspolaganju glavnom štabu nakon čega je od 19. avgusta 1904. upućen na raspolaganje šefu Zakaspijske oblasti za obavljanje dužnosti pomoćnika izaslanika. Bio je komandant 1. brigade 2. sibirske pješadijske divizije od 28. juna 1905. Potom je bio komandant 2. brigade 4. istočnosibirske divizije od 1. septembra 1906. Komandant 2. brigade 9. istočnosibirske divizije je od 19. juna 1906. Odlikovan je: Ordenom Sv. Stanislava III stepena sa mačevima i lukom (1882), Sv. Ana III stepena sa mačevima i lukom (1882), Ordenom Sv. Stanislava II stepena (1895), Ordenom Sv. Ane II stepena (1901) i stranim odlikovanjem Bugarska zlatna zvijezda 3. stepena (1896). (Nastavlja se)
Srijeda, 9. april 2025.
Na osnovu člana 134, 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (’’Sl.list CG’’ broj 65/20, 046/21 i 004/24) i člana 28, 29, 31 i 56 Statuta Akcionarskog društva ’’MONTECARGO’’ Podgorica, Odbor direktora Akcionarskog društva ’’MONTECARGO’’ Podgorica Odlukom broj 2535/7 od 7. aprila 2025. godine, saziva
REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AKCIONARSKOG DRUŠTVA ’’MONTECARGO’’ PODGORICA
Redovna Skupština akcionara Akcionarskog društva ’’MONTECARGO’’ Podgorica održaće se 10. maja 2025. godine (subota) sa početkom u 10 časova u sali za sastanke Društva, Podgorica, Trg Golootočkih žrtava br. 13
Za Skupštinu akcionara se predlaže sljedeći:
DNEVNI RED
1. Predlog Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju Društva za 2024 godinu, sa Izvještajem o radu unutrašnje revizije za 2024. godinu
2. Predlog Odluke o usvajanju Finansijskih iskaza sa Izvještajem Nezavisnog revizora Društva o reviziji finansijskih iskaza za 2024. godinu.
3. Predlog Odluke o davanju saglasnosti za iskorišćavanje bilansnih pozicija za pokriće gubitka ranijih godina.
4. Predlog Odluke o imenovanju revizora Društva za 2025. godinu.
5. Predlog Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva.
6. Predlog Odluke o izboru članova Odbora direktora Društva.
7. Predlog Odluke o donošenju Politike naknada i utvrđivanju visine naknada članovima Odbora direktora.
Materijal sa predlozima odluka za Redovnu Skupštinu akcionara Društva staviće se na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 10 do 14 časova u poslovnim prostorijama Društva i radnim jedinicama u Podgorici, Baru, Bijelom Polju i Nikšiću ( kontakt osoba sekretar Društva tel. +382 67 010 212), kao i na internet stranici Društva www.montecargo.me
Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.
Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, osim u slučajevima kada se za donošenje odluke Zakonom zahtijeva druga većina.
Izbor članova Odbora direktora vrši se putem glasačkih listića, čiji oblik i sadržinu utvrđuje Društvo.
Identifikacija akcionara na Redovnoj Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio.
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA
Miroslav Brajović, s.r.
Poslovni broj: I.br. 2692/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Barović Bojan iz Nikšića, ul. Nikca od Rovina broj 33, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 29.474,78 eura, dana 08.04.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2692/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.6664/07 dana 11.05.2007. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se četrdeset osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 96 KO Nikšić PJ Nikšić, to: katastarska parcela broj 594, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja dvorište, površine 17m2, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 113m2, u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1978, površine 96m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za četrdeset osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 06.05.2025.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.360,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2692/15 od 25.04.2017.godine.
IV Na četrdeset osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.936,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 25.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07 od 11.05.07.god., podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.163 od 24.01.2011.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07, sve na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 08.04.2025. godine.
Pravna pouka:
Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Na osnovu Zakona o igrama na sreću (“Sl. list RCG“ br.52/04, “Sl.list CG“ br.13/07, 73/10, 40/11, 61/13, 037/17, 003/23, 125/23) i Odluke o organizovanju nagradne igre „STIGLO JE PROLJEĆE I SVE JE MOGUĆE“ broj 4/11/25 od 25.03.2025.godine utvrđena su PRAVILA NAGRADNE IGRE „STIGLO JE PROLJEĆE I SVE JE MOGUĆE“
Priređivač nagradne igre „STIGLO JE PROLJEĆE I SVE JE MOGUĆE“ je Idea-CG d.o.o, sa sjedištem u Podgorici, ul. Put Radomira Ivanovića br.2, matični broj 02793962 (u daljem tekstu Priređivač)
1.Nagradnu igru „STIGLO JE PROLJEĆE I SVE JE MOGUĆE“, priređivač organizuje radi promocije poslovanja i predstavljanja široj javnosti, kao i radi stvaranja i učvršćivanja pozitivnog odnosa javnosti prema svom poslovanju.
2. Nagradna igra „STIGLO JE PROLJEĆE I SVE JE MOGUĆE“ održaće se u periodu od 10.04.2025. do 03.05.2025. godine, a priređivaće se na teritoriji Crne Gore.
3.Pravo učešća u nagradnoj igri imaju sva fizička lica, starija od 18 godina, sa prebivalištem u Crnoj Gori, koja za vrijeme trajanja nagradne igre od 10.04. do 03.05.2025. u bilo kojoj Idea prodavnici u Crnoj Gori potroše minimum 20¤ ili više na jednom računu i pošalju SMS poruku sadržine Idea (razmak) broj računa, na broj 14994. Ovi korisnici uključuju se u nagradno izvlačenje koje će se održati u službenim prostorijama kompanije Idea-CG d.o.o, Put Radomira Ivanovića 2, u Podgorici 05.05.2025. u 10h. Nakon provjere validnosti računa dobitnici će biti kontaktirani.
Priređivač će svim dobitnicima tražiti na uvid original fiskalni račun. Ako se dobitnik ne javi u roku od 2 dana izvlači se rezervni dobitnik. Ako izvučeni dobitnik nema sačuvan fiskalni račun takođe će biti izvučen rezervni dobitnik. Objavljivanje dobitnika će biti najkasnije 09.05.
Nagrade će biti uručene lično dobitniku. Svoje nagrade, dobitnici mogu preuzeti u službenim prostorijama priređivača nagradne igre, najkasnije 7 dana nakon objavljivanja spiska dobitnika.
Cijena SMS poruke je standardna za operatere. U nagradnoj igri nemaju pravo učešća pravna lica, kao ni lica koja su zaposlena u Idea-CG d.o.o. i Super Kartica d.o.o. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500¤, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.
4. Učesnici u nagradnoj igri „STIGLO JE PROLJEĆE I SVE JE MOGUĆE“ nijesu dužni da plate naknadu za učestvovanje u nagradnoj igri.
5. Priređivač obezbjeđuje ukupan fond dobitaka u visini od ukupno: 58 747,10 eura (sa PDV-om)
Spisak nagrada sa iznosima:
1. 1 x NISSAN QASHQAI 1,3 DIG-T 158 XT TEKNA - 36 790,00¤
2. 5 x Mobilni telefon Apple iPhone 16 Pro 8/256GB (Black Titanium) - 5x 1320,00¤ (ukupno 6 600,01¤)
3. 5 x Mobilni telefon Samsung S938 S25 Ultra 5G 12/256GB (Titanium Black) - 5x 1280,00¤ (ukupno 6 400,00¤)
4. 5 x Štapni usisivač Dyson Gen5Detect Absolute (SV23) - 5x 871,22¤ (ukupno 4 356,10¤)
5. 5 x Fen Dyson Supersonic Nural HD16 Ceramic Patina/Topaz - 5x 480,20¤ (ukupno 2 400,99¤)
6. 5 x Sony PlayStation PS5 Slim Digital Edition 1TB - 5x440,00¤ (ukupno 2 200,00¤) Ukupan broj nagrada je 26. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novac. Nagradno izvlačenje sprovešće se nakon završetka nagradne igre. Nagrade će se dodjeljivati od najmanje do najveće,tj. prvo će se izvlačiti dobitnici Sony Play Statioa PS5, njih 5, potom dobitnici Dyson fena Supersonic Nural, njih 5, nakon toga dobitnici Dyson štapnog usisivača Gen5 Detect, njih 5, potom dobitnici Samsung S25 Ultra 5G 12/256GB telefona, njih 5, nakon toga dobitnici Apple iPhone 16 Pro 8/256GB telefona, njih 5 i na kraju glavna nagrada 1 automobil NISAN QASHQAI 1,3 TEKNA.
Izvlačenje nagrada će se obaviti pod kontrolom Komisije od 3 (tri) člana, koju je imenovao direktor priređivača svojom posebnom Odlukom:
1. Sanja Jovanović - predsjednik komisije
2. Milica Kovačević - član
3. Svetlana Ličanin - član
Ukoliko neko od članova komisije bude spriječen da prisustvuje izvlačenju, zamijenski članovi komisije su:
1. Anđela Vuković - zamjenik predsjednika komisije
2. Srđan Medojević - zamjenik člana komisije
3. Spasoje Đurđić - zamjenik člana komisije
Izvlačenje će se obaviti u službenim prostorijama firme Idea-CG d.o.o. u Podgorici, na sledeći način: izvlačenje nagrada će se obaviti pomoću računara, metodom slučajnog odabira. Na zadatu komandu na računaru, računar automatski izbacuje broj telefona i broj računa, nakon čega će se provjeriti validnost računa tj. da li je na računu minimalan iznos od 20 eura. Ako je račun validan poziva se korisnik radi utvrđivanja podataka.
Komisija će o izvlačenju voditi zapisnik u 3 (tri) primjerka u koji se upisuje nagrada i podaci o dobitniku nagrade. Zapisnik potpisuju članovi Komisije i ovlašćeno lice Priređivača. Eventualni sporovi između Priređivača i učesnika u Nagradnoj igri biće riješeni mirnim putem, a u slučaju da to nije moguće, nadležan je sud u Podgorici.
Ova Pravila Nagradne igre će biti dostupna javnosti putem objavljivanja u dnevnim novinama „Pobjeda“ i na web sajtu priređivača po dobijanju saglasnosti od Uprave za igre na sreću, a prije početka nagradne igre. Nakon završetka nagradne igre, rezultati iste biće objavljeni u dnevnim novinama „Pobjeda“ i na web sajtu priređivača.
C RNA G ORA
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je preduzeću „PLATINUM DISTRIBUTION” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03UPI-1517/38 od 26. 03. 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje EKO hotela „Tara Retreat” kategorije 4*, na katastarskim parcelama br. 33/3, 41/3, 42/1, 33/5, 41/2, 41/4, 42/2, 42/4, 33/4, 41/1 i 42/3 KO Moračko Trebaljevo, Opština Kolašin.
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje EKO hotela „Tara Retreat” kategorije 4*, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za projekat izgradnje EKO hotela „Tara Retreat” kategorije 4*, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:
• Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvodenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i
• Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).
Uputstvo o pravnoi zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju ilili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
Iv.br.230/25
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Ivana Milutinovića br. 12, protiv izvršnog dužnika Đoka Rmuša, Mezgale bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 07.04.2025 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đoka Rmuša, sa zadnje poznatom adresom Mezgale bb-Šekular, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.230/25 od 04.03.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 02.04.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Iv.br.306/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić-FC Snabdijevanje, sa sjedištem na adresi Ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Murata Markišića, Vojno Selo bb, Plav, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 07.04.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Murata Markišića, iz Plava, sa zadnje poznatom adresom Vojno Selo bb. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.306/25 od 13.03.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 03.04.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
BAR, BJELIŠI POVOLJNO
PRODAJEM PLACEVE
330 m2 , 375m2 , 840m2
TEL. 069/332-332
Iv.br.257/25
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić - FC Snabdijevanje, sa sjeištem na adresi Ul. Vuka Karadžića br. 2, protiv izvršnog dužnika Alja Cecunjanina, Plav bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 07.04.2025 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Alja Cecunjanina, sa zadnje poznatom adresom Plav bb.
Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.257/25 od 13.03.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 03.04.2025. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Na osnovu Člana 33 Zakona o Nacionalnim parkovima (Službeni list Crne Gore, br. 028/14 od 04.07.2014, 039/16 od 29.06.2016)
Zainteresovanu javnost o početku pripreme planova upravljanja za nacionalne parkove Crne Gore za period 2026-2030.
Mišljenje i sugestije mogu se dostaviti na e mail adresu: planoviupravljanja@nparkovi.me do 30. maja 2025. godine.
Nakon ovog perioda će se organizovati Javna rasprava u skladu sa Zakonom.
Iv.br.294/25
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Elektroprivreda Crne Gore” AD Nikšić - FC Snabdijevanje, sa sjedištem na adresi Ul. Vuka Karadžića br. 2, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika Esada Cikotića, iz Petnjice, Gornja Vrbica bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 07.04.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Esada Cikotića, sa zadnje poznatom adresom Gornja Vrbica bb, Petnjica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.294/25 od 13.03.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 03.04.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
OBAVJEŠTENJE O JAVNOM KONKURSU
BROJ: 09-128/25-1918/1 OD 9. APRILA 2025. GODINE U OBLASTI DRUŠTVENE BRIGE O DJECI I MLADIMA ZA 2025. GODINU
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije obavještava nevladine organizacije da je dana 9. aprila 2025. godine objavilo Javni konkurs pod nazivom “Ujedinimo se za djecu, mlade i njihove porodice” za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti društvene brige o djeci i mladima za 2025. godinu.
Rok za podnošenje prijava na javni konkurs je trideset (30) dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 8. aprilom 2025. godine.
Sve informacije su dostupne na internet stranici Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
1/9
1/8
Srijeda, 9. april 2025.
Dana 7. aprila 2025. u 87. godini preminula je naša voljena
rođena JOVANOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 8. aprila od 12 do 15 časova i 9. aprila od 11 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 15 časova na seoskome groblju Očinići.
OŽALOŠĆENI:
ćerka MIRJANA-PILA, sin PREDRAG-MACAN, sestre ANĐE, STANKA i VJERA, snahe SLAVICA i MIRA, unučad MARIJA, PETAR, JANKO, JELENA, LUKA i BOGDAN, bratanići, bratanična, sestrići, sestrične, đeveričići, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina GLENDŽA i JOVANOVIĆ
Cjenovnik čitulja
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
OŽALOŠĆENA PORODICA 311
Sa tugom obavještavamo da je 8. aprila 2025. godine poslije duge i teške bolesti preminula naša draga
RADMILA pok. Željka VUKANOVIĆ rođena VUČELIĆ
Saučešće primamo u kapeli Zagorič 8. aprila od 12 do 15 časova i 9. aprila od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Zagoriču.
OŽALOŠĆENI:
kćerke JELENA, DIJANA i ANĐELA, brat RANKO, sestre RANKA i STANISLAVABEBA, unuke MILENA, MILICA, TEODORA i ANDREA, snaha LJILJANA, zetovi MLADEN i DRAŠKO, bratanići, bratanične, sestrići i ostala rodbina
310
Prestalo je da kuca plemenito srce dana 5. aprila 2025. godine u 86 godini naše drage supruge, mame, sestre, bake i prabake
MAGDALENE MAGYAR rođ. PRISZTAY
Sahrana drage nam pokojnice obaviće se 7. aprila 2025. godine na groblju kod Crkve Sv. Ane na Savini u krugu porodice.
Saučešće se prima putem telegrama na adresu Aleksandrova obala 7, Zelenika.
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 8. aprila 2025. preminula je naša draga
RUŽICA Dragomira RADULOVIĆ rođena JEVRIĆ
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 9. aprila od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju Komani u krugu porodice u 15 časova.
OŽALOŠĆENI:
sinovi MIODRAG i LJUBIŠA, ćerke MILODARKA, BILJANA, LJILJANA i DRAGANA, brat LUKA, snahe MILIJANA, BAHRA, RANKA, unučad i praunučad i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 8. aprila 2025. godine preminuo je u 62. godini naš dragi
MIODRAG-MIŠKO Veselinov RADULOVIĆ
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 9. aprila od 10 do 15 časova i 10. aprila od 10 do 13 30 časova.
Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se 10. aprila u 14 časova na Novom groblju u Podgorici. Po želji porodice cvijeće i vijenci se ne prilažu.
OŽALOŠĆENI: otac VESELIN, supruga NADA, djeca ANA, IVA, JOVAN, OLJA i FILIP, unuke TEODORA i ISIDORA, sestra TANJA, sestrići ALEKSANDAR i ANDREJ, stric NIKOLA, strina MIRJANA, tetke ZORKA i ZAGORKA, braća i sestre od strica, tetaka i ujaka, zetovi i ostala rodbina RADULOVIĆ i PEKIĆ
Posljednji pozdrav našem dragom brataniću i bratu
MIŠKU RADULOVIĆU
Skrhani od bola prihvatismo istinu da više nisi sa nama.
Zauvijek će ostati divne uspomene na ljubav koju si davao i osmijeh kojim si plijenio.
9. april 2025.
Posljednji pozdrav kumu i velikom prijatelju naše porodice
Zračio si brigom i ljubavlju prema svima nama. Od tebe smo mogli samo da učimo kako se voli sve što je ljudsko, rodoljubivo i patriotsko. Počivaj u miru uz naše veliko poštovanje za sve što si uradio.
DRAGAN i MIRJANA MILIĆ sa porodicom
MIODRAG - MIŠKO Veselinov RADULOVIĆ
Bio si mi stub i oslonac punih 39 godina. Ostavio si mi najljepše poklone da sa njima nastavim da se borim dalje bez tebe... Čuvaćemo te od zaborava, držeći se zajedno onako kako smo i dok si bio tu sa nama. Zauvijek u srcu, na mislima uvijek, volimo te
Tvoja NADALINA sa tvojih pet zvijezda: CIGO, IKI, JODŽA - KRALJ, DAGONJA i KIKO 354
Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju
Tvoji BRNOVIĆI: GAGA, DUDA, IVAN i MILAN
GAZIVODA VINKA, VASILIJE i DRAGAN sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom kolegi
MIODRAGU – MIŠKU RADULOVIĆU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Čuvaćemo uspomenu i lijepa sjećanja na Tebe. Hvala na svakom dobru koje si nesebično dao svom kolektivu.
VICEGUVERNERKA ZORICA KALEZIĆ I KOLEGE IZ TREZORA CENTRALNE BANKE CRNE GORE
Srijeda, 9. april 2025.
Tajo moj
MIODRAG - MIŠKO Veselinov RADULOVIĆ
Otišao si prerano.
Sa tobom je otišao dio moje duše koji se više nikad neće vratiti. Nedostajaćeš nam za sve što dolazi.
A mi ćemo nastaviti dalje sa uspomenama kakve si samo ti mogao ostaviti... Bio si dobar otac, još bolji đed, a tast vazda za primjer. Čuvaćemo te od zaborava, za to si se dobro pobrinuo.
Tvoji CIGO, malenići TEA i DORA i zet VLADO
MIODRAG MIŠKO RADULOVIĆ
Dragi Miško, Teško je i bolno saznanje da te više nema. Nedostajaće nam svaki momenat proveden sa tobom, svaka šala kojom si znao da i u najtežim trenucima uveseliš svoje kolege i saradnike. Pamtićemo te kao dobrog i vrijednog kolegu i čuvati uspomenu na Tebe. Počivaj u miru.
NEZAVISNI SINDIKAT CENTRALNA BANKA CRNE GORE
MIODRAG - MIŠKO Veselinov RADULOVIĆ
Škomi,
Dragom bratu, ujaku i šuri
MIODRAG - MIŠKO Veselinov RADULOVIĆ
Kralju moj, teško je pisati posljednji pozdrav jedinome bratu. Spavaj mirno u majčinom zagrljaju u voljenoj crnogorskoj zemlji i neka teška sestrina suza ne remeti tvoj mir
Tvoja kraljica TANJA, ŠEKI, SAŠA, ANDREJ, LJUBICA i MILICA ŠETER
Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dugogodišnjeg kolege
MIODRAGA MIŠKA RADULOVIĆA
Dragi Miško, bilo je zadovoljstvo sarađivati sa tobom i privilegija imati te za kolegu.
Posljednji pozdrav dragom
CENTRALNA BANKA CRNE GORE
MIODRAGU - MIŠKU RADULOVIĆU
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tetka ZORKA, braća DRAŽEN i DARKO PIPEROVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav našem dragom
MIŠKU RADULOVIĆU
Dragi naš, čuvaćemo te vječno u svojim srcima od zaborava. Tvoji RADULOVIĆI: NIKOLA, MIRJANA, SONJA i SLAVEN
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
330
329
Posljednji pozdrav dragoj
Posljednji pozdrav dragoj
Ostaćeš zauvijek u lijepom sjećanju.
Od RADMILE, MIRKA i MARINE sa djecom
Posljednje zbogom draga
Počivaj u miru, dobra dušo. STANKO sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
MARINA i VESKO STANOJEVIĆ
Posljednji pozdrav dobroj komšinici
VASI
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
JADRANKA, LJILJANA i GORDANA
327
Posljednji pozdrav voljenoj tetki VASI
Od sestrića NIKOLE IVANIŠEVIĆA
Posljednji pozdrav dragoj komšinici
Posljednji pozdrav našoj dragoj NENI Krasile su te najljepše ljudske osobine. Počivaj u miru. Porodica pokojnog DUŠANA KADIJE 340
331
Hvala ti na iskrenom druženju, prijateljstvu i pažnji koju si nesebično pružala našoj porodici. MILE, NIKO, LUKA i SANJA sa porodicama
321
Posljednje zbogom našoj voljenoj majci, svekrvi i babi
Nadamo se da smo uljepšali i olakšali tvoj život obilježen velikim gubicima, posebno pažnja i ljubav tvojih unuka Luke i Bogdana. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
VASI GLENDŽI
Draga sestro, mnogo smo te voljeli. Počivaj u miru. Neka ti je laka crna zemlja. Tvoja sestra STANKA sa porodicom
Hvala ti na svemu što si uradila za nas. Dok smo mi živi, živjećeš u našim srcima. U nadi da sam ti olakšala tvoje posljednje dane, neka je vječni mir tvojoj plemenitoj duši.
319
Porodica pok. ĐOKA PAVIĆEVIĆA
Posljednji pozdrav mojoj voljenoj babi
Uspomenu na tebe ću uvijek nositi u svom srcu. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.
MARIJA sa porodicom
MACAN, MIRA, LUKA i BOGDAN
Posljednji pozdrav našoj dragoj babi i prababi
Neka ti je laka crna zemlja.
Tvoji: MARIJA, PETAR, JANKO, JELENA, LUKA, BOGDAN, NEMANJA, JAKOV i ITANA
325
PILA sa porodicom
Opraštamo se od naše plemenite svekrve i babe
Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam uvijek pružala, posebno onda kada smo ostali bez naših i tvojih Kike i Veska. Skrila si svoje ranjeno majčinsko srce, da bi u potpunosti bila uz nas. Počivaj u miru, u vječnom zagrljaju sa svojim sinom i unukom.
SLAVICA, PETAR sa porodicom i JELENA
324
Srijeda, 9. april 2025.
pozdrav tetki
PERIŠIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav tetki
Posljednji pozdrav voljenoj tetki
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
Sestrična NATAŠA sa porodicom
Tvoja nesebična ljubav i podrška su nešto što ćemo vječno pamtiti. Hvala ti za sve!
Tvoji: MIJO, MIRJANA i GORAN sa porodicama
Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. JELENA, MLADEN i JOCO sa porodicama
MILANKA M MARIĆ 1943–2021
Zauvijek u našim srcima i mislima. Nedostaješ nam beskrajno Tvoji: JELENA, ALEKSA, ZORAN i ZORICA sa familijama
317
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici VASI GLENDŽI
Hvala za iskreno i dugo prijateljstvo. Počivaj u miru.
NOVAK RUDOVIĆ sa porodicom
Dana 10. aprila 2025. godine navršava se godinu dana otkako nas je napustila naša voljena supruga, majka i Draga
RADOJKA DAPČEVIĆ
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo posjetiti njenu vječnu kuću u četvrtak u 10 časova.
suprug ILIJA, ćerka MILENA, sin VLADIMIR, unučad VLADANA, LANA i BALŠA
Pola godine je otkad nije sa nama naš dragi
Nedostaješ nam.
MIODRAG MIŠKO LAZAREVIĆ
TVOJA PORODICA
Danas se navršava pet godina od smrti najvoljenije i najbolje mame i bake
312
SLAVKE Mihaila LEKIĆ 2020–2025
Volimo te beskrajno i nedostaješ zauvijek! Tvoja kćer SNEŽANA i unučad SENIJA, FILIP i MARKO MAZIĆ 313
Dana 9. aprila 2025. godina je od kada nije sa nama naša majka i baba
BOSA BOJANIĆ rođena MILAČIĆ
Draga naša, Nedostaješ. I dalje ne shvatamo da te nema među nama. Bila si naš oslonac, uzor i ponos. Okupljala si nas oko sebe, nesebično pružala ljubav i toplinu.
Osjećamo te svakog trena, kroz nas, našu djecu i ljude koji svojim sjećanjima i pričama o tebi čine da se osjećamo ponosno.
Znamo da si sada na boljem mjestu, u miru i zagrljaju tvoga Miška. Hvala ti na svemu, bila si i ostala naše sunce.
Tvoji:
ćerka MILANKA LJUMOVIĆ, unučad IVANA, IGOR i LAZAR, snahe NATAŠA i TINA, zet SAŠA, praunučad VUK, ANJA, NIKOLA, STAŠA, ISKRA i SRNA
Godina dana od kada nije sa nama
I dalje se s tobom šalimo i pričamo domaće priče. Prisjećamo se tvoje energije, volje za životom, posvećenosti svojoj familiji. Počivaj nam u miru
PORODICA
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
“
