Dnevni list POBJEDA 08.05.2025

Četvrtak, 8. maj 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21340 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

PARADOKS, KONFUZIJA I POLITIČKI POENI Policija tvrdi da je u Budvi spriječila izvršenje teškog krivičnog djela, a zapravo je prikupila dokaze da je počinjen prekršaj

UPRAVA POLICIJE

Srpski državljani koji su ,,pripremali likvidaciju“ biće deportovani i izručeni?!

Iz dva jučerašnja policijska saopštenja jasno je da će Pećanac i Pantelić ekspresno napuštiti Crnu Goru, a javnost ostati uskraćena za odgovore: na osnovu kojih dokaza, ako ih ima, policija tvrdi da je pripremana likvidacija i dopušta da napušte državu. Osim srpskih državljana, uhapšen je i Ilija Pavlović (35) iz Budve, koji je, kako se navodi u saopštenju policije, povezan sa pripremanjem izvršenja teškog krivičnog djela. Pavlović je sinoć demantovao povezanost sa osumnjičenima iz Srbije

KOMENTAR

Titov spomenik mora ostati u Podgorici Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Ako je ostala Kuća cvijeća u Šapićevom i Vučićevom Beogradu, onda može i mora ostati i Titov spomenik u Podgorici. Ako gradonačelnik Mujović bude preglasan, građanska i antifašistička Crna Gora će znati da odbrani spomenik.

Toliko najmanje dugujemo čovjeku i državniku po kome je naš grad 46 godina nosio ime, grad koji je poput feniksa iznikao iz ruševina stare Podgorice

STR. 10. i 11.

STR. 3.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu do kraja godine treba da pripremi nekoliko zakona, a nije završen ni početni korak

Bez hitne mobilizacije poslanika propuštamo voz za EU

Knjiga je jedan od najvećih simbola slobodnog društva – istakao je gradonačelnik Podgorice dr Saša Mujović STR. 14. i 15. Sa Pobjedinog štanda

Volodimir Zelenski 15. maja u Crnoj Gori

STR. 2. i 3.

Otvoren 19. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja koji će trajati do 13. maja

Zelenski bi trebalo da se sastane sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem kako bi dvojica lidera potpisala bilateralni sigurnosni sporazum u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO STR. 2.

Poslovanje Fudbalskog kluba Budućnost pod lupom Specijalnog državnog tužilaštva M. BABOVIĆ

Moramo brinuti o svakom čitaocu

Najavljena posjeta ukrajinskog lidera

20MINUTES.FR

Odgovore koje tražimo ne tražimo samo radi rasvjetljavanja događaja i privođenja odgovornih pravdi, već i radi sprečavanja budućih sličnih tragedija u cijeloj Crnoj Gori – pa i na Cetinju STR. 6.

J. Đ.-P.

Pismo građana sa Kruševog ždrijela ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću

Odgovori će spriječiti tragedije

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

D. MALIDŽAN

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Đe su i kome išle pare od transfera?

Od transfera Viktora Đukanovića i Vasilija Adžića agentima isplaćeno čak 2,3 miliona eura.

Time kome su i đe pošle pare – bavi se Specijalno državno tužilaštvo STR. 19.

RTCG

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Četvrtak, 8. maj 2025.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu do kraja godine treba da pripremi nekoliko zakona, a nije zav

Bez hitne mobilizacije posl propuštamo voz za Evrops PODGORICA – Bez hitne mobilizacije skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i ozbiljnog političkog dogovora svaki naredni rok biće samo još jedan propušteni voz ka Evropskoj uniji.

Na to je, u razgovoru za Pobjedu, ukazala direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, ističući da taj Odbor od svog formiranja nije ostvario nikakav mjerljiv rezultat.

- Njegovo postojanje za sada je simbolično. Jedini opipljiv pomak je to što je formalno konstituisan. Izostaju radni dokumenti, radne verzije zakonskih tekstova, kao i stvarni pregovori između vlasti i opozicije o najvažnijim pitanjima. Zabrinjava i to što se dijalog između političkih subjekata sve više svodi na deklarativne izjave i učešće u panel diskusijama, dok konkretni potezi izostaju - istakla je Vuksanović.

Prema njenim riječima, naša država se nalazi u momentu kada mora pokazati institucionalni kapacitet da Nevenka Vuksanović

završi izborni proces u skladu sa evropskim standardima.

- Sve drugo ostaje mrtvo slovo na papiru. Ukoliko prioriteti koje je sama država definisala u saradnji sa EU ostanu nerealizovani, poruka koja se šalje našim partnerima je da reformski procesi nemaju stvarnu podršku u institucijama. Treba jasno reći da će, bez hitne mobilizacije Odbora i ozbiljnog političkog dogovora, svaki naredni rok biti samo još jedan propušteni voz ka EU - ponovila je Vuksanović.

Ona je podsjetila da je Crna Gora početkom februara ove godine usvojila Akcioni plan za Poglavlje 23, čime su, kako kaže, formalno definisani pravci djelovanja u oblasti pravosuđa, temeljnih prava i borbe protiv korupcije, uključujući i izbornu reformu.

- U skladu sa tim planom i jasnim preporukama Evropske komisije, prioriteti u izbornoj reformi su da se osigura da se izborni proces dovede do kraja kroz izmjene Zakona o iz-

SKUPŠTINA CRNE GORE / I. ŠLJIVANČANIN

Ukoliko prioriteti koje je sama država definisala u saradnji sa EU ostanu nerealizovani, poruka koja se šalje našim partnerima je da reformski procesi nemaju stvarnu podršku u institucijama, upozorila je Vuksanović

Sa zasijedanja Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

boru odbornika i poslanika, te unaprijedi transparentnost i odgovornost u političkom finansiranju kroz izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Sve van ovog fokusa, iako su mnoge ideje koje je iznijela stručna javnost legitimne i vrijedne pažnje, mora se sagledavati u svjetlu ograniče-

Opozicija će pokušati da preko Delegacije EU u Podgorici izvrši pritisak da se posao Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, za koji je potreban konsenzus, pomjeri sa mrtve tačke, rekao je Pobjedi poslanik Demokratske partije socijalista i kopredsjedavajući Odbora Nikola Rakočević

REUTERS

Volodimir Zelenski 15. maja u Crnoj Gori PODGORICA – Ukrajinski lider Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u formalnu posjetu Crnoj Gori, nezvanično je potvrđeno Pobjedi iz Vlade.

Volodimir Zelenski

nih rokova i evropskih obaveza, zbog čega je ključno da se prvo ispuni ono što je identifikovano kao prioritet - ponovila je Vuksanović.

Opozicija će, kako je Pobjedi rekao poslanik Demokratske partije socijalista i kopredsjedavajući Odbora Nikola Rakočević,

Informaciju koju je juče prenijelo više domaćih i regionalnih medija, da ukrajinski lider dolazi u Crnu Goru, prvobitno je objavio dnevni list Dan pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Zelenski bi, prema pisanju Dana, 15. maja trebalo da se sastane sa crnogorskim kolegom

Jakovom Milatovićem kako bi dvojica lidera potpisala bilateralni sigurnosni sporazum u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model sigurnosnih sporazuma kakve je Ukrajina ranije zaključila sa nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju.

Cilj tih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje suočene sa ruskom agresijom.

Dan prenosi i kako se očekuje da će detalji sporazuma biti saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici. Đ.Ć.

pokušati da, preko Delegacije EU u Podgorici, izvrši pritisak da se posao Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, za koji je potreban konsenzus, pomjeri sa mrtve tačke.

Vezano za ponovni zastoj rada Odbora, koji kasni i sa izmjenama Zakona o finansiranju partija, kao i sa formiranjem radnih grupa za rad na preostalim zakonima koji bi trebalo da budu reNikola Rakočević

formisani do kraja godine, Rakočević je kazao da dinamika rada radne grupe u okviru Odbora nije zadovoljavajuća.

- Nije dovoljno da samo dio poslanika prisustvuje i učestvuje u radu zajedno sa predstavnicima nevladinog sektora i akademske zajednice - kazao je Rakočević.

Prema njegovim riječima, zadati rokovi se probijaju, jer dijelu vlasti nije u interesu da se reformiše izborni sistem, da bi zloupotrebe i institucionalni pritisak i mehanizam ostao ključni alat za dobijanje glasova.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler prije nekoliko dana poručio je da bi poslanici trebalo da prionu na posao, napominjući da je, pored borbe protiv korupcije i vladavine prava, izborna

Dan Evrope obilježila i Opština Bijelo Polje

Proslava u znaku zaš životne sredine i EU BIJELO POLJE – Nizom događaja posvećenih evropskom putu Crne Gore i doprinosu lokalne zajednice procesu evropskih integracija, Opština Bijelo Polje obilježila je juče Dan Evrope.

Centralnu gradsku proslavu otvorili su ambasador EU Johan Satler i predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović.

Satler je istakao da Dan Evrope predstavlja podsjetnik na to što naša društva mogu da postignu kada biraju međusobnu

saradnju i integracije.

- Pravi efekti evropskih reformi i razvoja vide se upravo na lokalnom nivou, u opštinama poput Bijelog Polja, gdje se kvalitet života ljudi konkretno poboljšava i gdje prave prilike moraju doprijeti do svakog građanina – poručio je ambasador Satler.

Smolović je, sa druge strane, izrazio zadovoljstvo što obilježavanje 9. maja, Dana Evrope, počinje upravo u Bijelom Polju koje je, kako je rekao, uvijek bilo predvodnik pozitivnih promjena.

Politika

Četvrtak, 8. maj 2025.

u narednih pola godine, kao i da je EU spremna da pomogne u konsultacijama.

Podsjećamo, na sjednici Odbora koja je održana krajem marta, najavljeno je da će 9.

aprila biti održan sastanak Radne grupe na kojem je trebalo da se razmatraju sugestije, prije svega, nevladinog sektora, akademske zajednice i institucija, na Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ali je on odložen.

Tada je kopredsjedavajući Odbora i poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapiće kazao da rok nije ispoštovan, jer je na dogovoreni sastanak došao manji broj članova zbog čega je sjednica morala biti odgođena.

- Čini se da članovima Odbora nedostaje motivacije za sprovođenje izborne reforme - naveo je Čarapić u ranijoj izjavi za Pobjedu.

Odbor je krajem marta nastavio da radi nakon blokade koja je trajala skoro tri mjeseca, izazvane odlukom opozicije da ga napusti u znak protesta zbog načina na koji je Skupština konstatovala prestanak sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu.

Nakon što je dio opozicije 15. marta sa premijerom Milojkom Spajićem potpisao sporazum o rješavanju političke krize, opozicionari su se vratili u poslaničke klupe, pa je samim tim i Odbor, koji je formiran u decembru 2023. godine, odblokiran.

Odbor je od januara do početka aprila prošle godine održao četiri sjednice, a zatim nije zasijedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem odluke o uvođenju prinudne uprave u Šavniku.

Pošto je vlast realizovala taj uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka za njegov rad za godinu i da fokus bude na Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Promjena izbornog zakonodavstva je među ključnim obavezama iz Reformske agende Crne Gore za ovu godinu, koju je usvojila Evropska komisija kao uslov da Crna Gora povuče novac iz fonda u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.

Irena MILOVIĆ

održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanom Ćulafićem, kako su saopštili iz Evropske kuće, razgovarao sa predstavnicima lokalne zajednice o izgradnji budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

- Savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je ključno za dobrobit građana Bijelog Polja. Ono štiti izvore vode, podržava ekonomski razvoj i približava Crnu Goru standardima EU - rekao je Satler.

Ministar Ćulafić je u obraćanju građanima istakao da, koliko god ih podržavali Delegacija EU i Opština Bijelo Polje, treba da računaju da ih Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera podržava najmanje još toliko. Takođe je ukazao da je, kada je bilo koji projekat u pitanju, najbit-

nija saradnja sa lokalnim samoupravama i mišljenje i stav lokalnog stanovništva.

Govoreći o Poglavlju 27, Ćulafić je naglasio važnost ispunjenja svih obaveza, uz uvjerenje da će, sa podrškom EU, sve biti završeno u predviđenom roku.

Posjetu Bijelom Polju ambasador Satler je, kako ističu iz Evropske kuće, iskoristio za razgovor i sa predstavnicima lokalne samouprave o izgradnji budućeg regionalnog centra za obradu otpada, koji predstavlja ključni segment reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori.

Satler je taj projekat nazvao „velikom prilikom za Bijelo Polje da bude lider održivog razvoja i zelene tranzicije, uz otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje čistije i zdravije žiĐ.Ć. votne sredine“.

lanika sku uniju Mandić: Moramo ukloniti nedostatke izbornog sistema da se Šavnik ne bi ponovio Da moramo ukloniti sve nedostatke izbornog sistema kako više ne bismo dolazili u situaciju, poput one u Šavniku, da saziv lokalne uprave ima mandat sedam godina, poručio je i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji je juče razgovarao sa specijalnom izaslanicom OEBS-a, ambasadorkom Terhi Hakale, i visokom delegacijom te organizacije.

Mandić je tom prilikom, kako je saopšteno iz Skupštine, podsjetio na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i poručio da je to jedna od najvažnijih bitaka koje vodi Crna Gora.

- S jedne strane jačamo državni sistem, s druge strane radimo na jačanju izbornog sistema i pokušavamo da ga napravimo boljim. Moramo ukloniti sve nedostatke, kako ne bismo dolazili u situaciju da nam, kao u Šavniku, jedan saziv ima mandat sedam godina. Tu bi od ključne pomoći mogla biti organizacija lokalnih izbora u jednom danu. Podsjetio bih da je u Skupštini formiran i Odbor za izborno zakonodavstvo - poručio je Mandić.

On je istakao i kako je sva politička aktivnost Crne Gore usmjerena ka tome da naša država bude prva sljedeća članica EU. - Nema mjesta za greške, zato nam je važan stav organizacije koju predstavljate i države iz koje dolazite i vjerujemo da ćemo u njoj imati prijatelja - poručio je Mandić.

Ambasadorka Hakale je istakla da Crna Gora u nastojanjima da uskoro postane članica EU ima snažnu podršku OEBS-a, ali i Finske.

- Parlament igra veliku ulogu u procesu evropskih integracija, vaša država zauzima bitno mjesto u OEBS organizaciji. Mi smo dio iste porodice, zato imate našu podršku na vašem evropskom putu. Vidimo da ste naporno radili na inkluziji svih zajednica u Crnoj Gori i u tom kontekstu želim Vam da nastavite dobru saradnju sa OEBS-om i ODIHR-om - rekla je ambasadorka Hakale.

reforma jedan od prioriteta.

Ambasador Satler je, takođe, ocijenio da je pravi trenutak da se pokrene pitanje održavanja izbora u jednom danu, jer nema izlazaka na birališta

štite integracija Tako, kako je dodao, želi da nastavi i u oblasti zaštite životne sredine.

Smolović je, u tom kontekstu, istakao značaj Poglavlja 27, koje donosi brojne izazove, posebno u oblasti upravljanja otpadnim vodama i otvaranja regionalnog reciklažnog centra.

- Plan je da Bijelo Polje postane centar za reciklažu otpada za 12 sjevernih opština, čime bi se izbjeglo otvaranje klasične deponije – najavio je Smolović.

Ambasador Satler je sa Smolovićem i ministrom ekologije,

Komentar

Piše: Nenad ZEČEVIČ Prvo se javio predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković i saopštio da će Skupštini glavnog grada uputiti inicijativu o uklanjanju spomenika Josipu Brozu Titu u Podgorici.

Definitivno je Dajković mislio ozbiljno. Zvijezda TV Hepi, Pinka, Informera i ostalih medija bliskih režimu u Beogradu je ne slučajno otkrila agendu u čijoj realizaciji nije usamljen: revizija antifašističke istorije Crne Gore. Zašto ne reći otvoreno - osim Nove srpske demokratije i Slobodne i Prave Crne Gore vjerovatno postoji i jak pritisak krugova iz dijela klera SPC: rehabilitacija Pavla Đurišića i ravnogorskog pokreta od strane crkve i pokretanje inicijative o izmještanju spomenika je dio iste agende koja se već realizuje.

Inicijativa očigledno nije samo usamljeni stav Dajkovića. Zbog toga je izjava gradonačelnika Mujovića da „neće dozvoliti izmještanje spomenika, osim ako ne bude preglasan“, možda i nedovoljna. Gradonačelnik kakav je Mujović ne bi trebalo da ostavlja prostor za ustupke kada se brane temelji istorije i identiteta.

Biti preglasan u ovakvom pitanju ne znači samo izgubiti glasanje, to znači izgubiti dostojanstvo grada koji je nekada bio Titograd.

Lider sa integritetom prosto ne smije da se povuče pred dnevno-političkim pritiscima i revizionističkim agendama. Stav Mujovića jeste ohrabrenje, ali građanska javnost očekuje stopiranje te inicijative. Zašto?

Očuvanje Titovog spomenika ne znači glorifikaciju njegove ličnosti, već poštovanje prošlosti i pored određenih kontroverzi koje su pratile njegovu vladavinu kao doživotnog predsjednika SFRJ. Ne može se graditi budućnost na zabo-

Titov spomenik mora ostati u Podgorici Ako je ostala Kuća cvijeća u Šapićevom i Vučićevom Beogradu, onda može i mora ostati i Titov spomenik u Podgorici. Ako gradonačelnik Mujović bude preglasan, građanska i antifašistička Crna Gora će znati da odbrani spomenik. Toliko najmanje dugujemo čovjeku i državniku po kome je naš grad 46 godina nosio ime, grad koji je poput feniksa iznikao iz ruševina stare Podgorice ravu i potiskivanju onoga što nas je decenijama oblikovalo.

U vremenu kada se kolektivno pamćenje sve više potiskuje u korist trenutnih interesa, očuvanje ovakvih simbola postaje čin političke i moralne zrelosti.

Dakle, spomenik Titu nije samo fizički objekat u gradskom pejzažu. On je simbol epohe, borbe, razvoja i identiteta.

Tito je bio jedan od najznačajnijih državnika 20. vijeka.

Predvodio je Narodnooslobodilačku borbu protiv fašizma, obezbijedio je mir i stabilnost poslijeratne Jugoslavije, a Crna Gora, tada jedna od najsiromašnijih oblasti, pod njegovim vođstvom doživjela je urbani i infrastrukturni preporod.

Inicijativa za izmještanje, odnosno uklanjanje spomenika Josipu Brozu Titu u Podgorici od strane revizionističkih snaga nije samo čin političke provokacije. To je pokušaj potkopavanja temelja antifašističkih vrijednosti na kojima je savremena Crna Gora izgrađena.

Tito je prema Crnoj Gori gajio poseban odnos. Više puta je boravio u Crnoj Gori, a ogromna ulaganja centralne vlasti u obrazovanje, industriju i saobraćaj pod njegovim vođstvom ostavila su dubok

trag, dok su Crnogorci igrali važnu ulogu u strukturama Federacije. Tito je insistirao na ravnopravnosti svih republika unutar Jugoslavije. Crna Gora, iako teritorijalno i demografski mala, uživala je politički značaj koji je prevazilazio njene objektivne kapacitete. Tito je imao povjerenja u crnogorski kadar - mnogi Crnogorci su imali ključne funkcije u Federaciji.

Uklanjanje njegovog spomenika značilo bi nepoštovanje prema toj zajedničkoj prošlosti.

Grad koji je decenijama nosio Titovo ime ne može sebi dozvoliti da danas ćutke posmatra uklanjanje spomenika čovjeku koji nije samo simbol oslobođenja i razvoja, već je i lično bio vezan za Crnu Goru i njen napredak.

Ako je ostala Kuća cvijeća u Šapićevom i Vučićevom Beogradu, onda može i mora ostati i Titov spomenik u Podgorici. Ako gradonačelnik Mujović bude preglasan, građanska i antifašistička Crna Gora će znati da odbrane spomenik.

Toliko najmanje dugujemo čovjeku i državniku po kome je naš grad 46 godina nosio ime, grad koji je poput feniksa iznikao iz ruševina stare Podgorice.

D. MALIDŽAN

vršen ni početni korak

3

Spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici

4

Ekonomija

Četvrtak, 8. maj 2025.

Poslanici završili raspravu o izmjenama Zakona o vazdušnom saobraćaju

Državnom finansijskom podrškom uvode avio linije od javnog interesa

Prema riječima Jelene Kljajević (DNP), ove izmjene imaju duboku stratešku važnost za Crnu Goru u oblasti turizma, regionalnog razvoja i međunarodne povezanosti.

- Riječ je o mehanizmu koji je u EU već godinama standardna praksa. Omogućava se državama da u skladu sa pravilima tržišnog takmičenja obezbijede redovne avio-linije ka strateški važnim destinacijama, iako možda nijesu ekonomski isplative u komercijalnom smislu – kazala je Kljajević dodajući da je to posebno važno u kontekstu činjenica da turizam čini preko trećinu BDP-a ocjenjujući da je stanje u avio-saobraćaju znatno unaprijeđeno ove godine.

Kriterijumi

Vlada će, kako je dodala, u skladu sa ovim zakonom, imati mogućnost da po jasno definisanim kriterijumima određe-

Kada ne postoji komercijalni interes, država preuzima odgovornost i javnim pozivom bira avio-prevoznika koji će saobraćati uz transparentnu nadoknadu i po strogo propisanim pravilima. Ovo nije subvencija avio-kompanijama, već investicija u povezanost Crne Gore, navela je poslanica DNP-a Jelena Kljajević skupština crne gore / i. šljivančanin

PODGORICA – Jučerašnja rasprava u Skupštini u vezi sa predloženim izmjenama Zakona o vazdušnom saobraćaju kojima se uvode avio-linije od javnog interesa, na prijedlog Demokratske narodne partije (DNP) iz čijih redova je i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, ponovo je na dnevni red stavila pitanje bivše avio-kompanije Montenegro erlajnz (MA) i opravdanost njenog gašenja u kontekstu ovih zakonskih izmjena.

ove mjere predlažemo da se ispravi stanje koje smo zatekli – kazao je Bojović dodajući da nema potrebe za mišljenjem EK kad je riječ o mehanizmu koji se koristi u većini zemalja EU. Nikola Milović (DPS) je ocijenio da se ovim zakonskim izmjenama priznaje da je gašenje MA bila greška.

- Pokazalo se da to nije bila greška već iskrena namjera parlamentarne većine da se ugasi jak crnogorski brend i povezani element u okviru razvoja turističke privrede Crne Gore. A građani, njih 100.000, prošle godine je moralo da leti iz Tirane. Turisti imaju nervozu da dođu do Crne Gore iz Tirane. Turistički radnici imaju samo minus koji se manifestovao u smanjenom broju dolazaka i noćenja – kazao je Milović dodajući da je namjera bila da se Crna Gora učini potpuno nekonkurentnom.

Dodatno se, u prilog tome, kako je kazao Milović, povećao PDV u turizmu sa sedam na 15 odsto, napravljen je najnetransparentniji tender Morskog dobra i zabetonirana mogućnost da dođu investitori da grade hotele sa četiri i pet zvjezdica, jer su im vraćene komunalije.

Boris Bogdanović (Demokrate) je ocijenio da ranije avioni nijesu letjeli zbog naroda, nego zbog „keša i šverca“.

- Danas unapređujemo vazdušni saobraćaj da bismo povezivali ljude i destinacije, a oni su povezivali da bi se rasprodala domovina, da bi letjelo sve što je oteto, što je bilo naše, sve što je crnogorsko, prema Kipru gdje se Crna Gora prodavala za procenat – kazao je Bogdanović dodajući da su registrovana 443 kargo leta i da je ,,svako veče po jedan avion prinudno slijetao da bi se avioni natovarili tonama švercovane robe i cigareta, nijedan nije bio pokvaren“.

Odbor za ekonomiju dao je zeleno svjetlo na ovaj zakon, dok će se poslanici u plenumu naknadno izjasniti. M. LEKOVIĆ

Sa jučerašnje sjednice

nu liniju proglasi linijom od javnog interesa.

- Kada ne postoji komercijalni interes, država preuzima odgovornost i javnim pozivom bira avio-prevoznika koji će saobraćati uz transparentnu nadoknadu i po strogo propisanim pravilima. Ovo nije subvencija avio-kompanijama, već investicija u povezanost Crne Gore – rekla je Kljajević.

Nikola Rakočević (DPS) je ocijenio da je avio-povezanost desetkovana, i to dominantno zbog gašenja MA,

kojim se napravila direktna korist regionalnim aerodromima. Najavio je da će pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet inicirati kontrolno saslušanje povodom otezanja stečaja MA i obespravljenih radnika kojima su ugrožena elementarna građanska i ljudska prava.

- MA je prevozio 650.000 putnika godišnje, a Air Serbia tada 2,8 miliona. Sada Air Montenegro prevozi 500.000, a Air Serbia 4,8 miliona. To je i bila ideja. Kažu da je ugašen MA zbog nemogućnosti

državne pomoći, ali MA je Crnoj Gori donosio stotine miliona eura, tako što je imao nekomercijalne linije, ali je dovodio turiste koji su ovdje trošili novac. Nije MA na tim linijama imao profit, ali jeste Crna Gora, i to je bio smisao.

To je smisao i ovih zakonskih izmjena – kazao je Rakčević interesujući se da li su na ovaj tekst dobili mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije i Evropske komisije.

Tvrdi da su resursi MA vrijedni milione, samo brend je procijenjen na 2,5 miliona eura, te

Sastanak ministarke turizma i direktora Air Montenegra

da je riječ o „ozbiljno bogatoj kompaniji koju nijesmo smjeli da ugasimo“.

- Zašto se nije pristupilo prodaji MA ili da ga kupi Vlada ili neko drugi sa svim resursima? Ko vodi računa o 350 radnika kojima država duguje 17 miliona? Da li je gašenje MA bio samo revanšizam, a jeste ili postoje i drugi razlozi, uključujući 11,2 miliona dolara koji su nestali sa računa. Da li je ovaj zakon pomoć države, jer ako već ovo predlažete, šta je bio problem sa pomaganjem MA kao što je svaka država pomagala svojim avio-kompanijama? Vi podržavate subvencije, ali šta dobijate zauzvrat, jer smo mi kad smo pomagali MA dobijali akcijski kapital – pitao je Rakčević.

Dug Montenegro erlajnza

Dragan Bojović (DNP) je kazao da je interna revizija još 2018. pokazala da je ukupan dug MA bio 100 miliona eura, te da je uz 650 zaposlenih narastao i do 190 miliona.

- Ostaviti takvo stanje u MA i sad pričati kako je to bila uspješna kompanija koja nas je povezivala sa svijetom, to je posebno pitanje. Tada nijesmo bili za gašenje, ali su postojali razlozi za to, koji govore o tome kako ste vi kao vlast vodili kompaniju. Sada

Rezultati poslovanja u prvom kvartalu

ministarstvo turizma

PODGORICA - Bez kvalitetne avio-povezanosti nema ni konkurentnosti turističke destinacije, pri če-

Sa sastanka

mu svaka nova linija otvara vrata novim turistima, ocijenila je ministarka turizma Simonida Kordić.

- Zato smo inicirali uspostavljanje direktne avio-linije sa Sofijom, jer to nije samo naše otvaranje ka Bugarskoj sa kojom, između ostalog, razgovaramo o uvezivanju turističke ponude, već i ka mnogo širim tržištima. Dobra avio-dostupnost je ključni preduslov za razvoj turizma - poručila je Kordić na sastanku sa izvršnim direktorom nacionalne avio-kompanije Air Montenegro Vukadinom Stojanovićem.

Tema sastanka bili su dosadašnji rezultati i budući planovi nacionalnog avio-prevoznika, sa posebnim akcentom na

značaj avio-dostupnosti za razvoj turizma.

Stojanović je informisao da Air Montenegro bilježi odlične poslovne rezultate i da je kompanija maksimalno otvorena za dalje dogovore i proširenje mreže letova. On je posebno istakao da su februar i mart bili rekordni po popunjenosti putničkih kabina.

Takođe, Stojanović je najavio da će Crna Gora ovog ljeta prvi put biti povezana sa čak četiri grada u Francuskoj – Parizom, Nantom, Lionom i Lilom, kao i da se očekuje da Air Montenegro ove godine ima i do deset cjelogodišnjih linija. R. E.

unsplash.com

Februar i mart bili rekordni po Banke u plusu popunjenosti putničkih kabina 34,17 miliona eura

PODGORICA - Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju prvog kvartala ove godine zabilježilo je svih 11 poslovnih banaka, čiji je

ukupan profit iznosio 34,17 miliona eura.

Najveći profit od 12,79 miliona eura ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, za kojom slijede Hipotekarna i NLB, sa dobitkom od po 5,72 miliona, pokazuju podaci objavljeni na sajtu Centralne banke (CBCG).

Erste banka je imala profit od 3,2 miliona eura, Addiko 1,8 miliona, a Universal Capital 1,25 miliona eura.

Dobit Adriatic banke na kraju marta iznosila je 1,13 miliona eura, Lovćen 953.000, Prve 878.000, a Ziraat 389.000 eura.

Profit Zapad banke je iznosio R. E. 351.000 eura.

Ekonomija

Četvrtak, 8. maj 2025.

5

Podaci Monstata pokazuju da nam je spoljnotrgovinski deficit u konstantnom rastu

Dokić: Disproporcija između uvoza i izvoza biće sve veća, što je pogubno za našu ekonomiju Imamo remont Termoelektrane i hidroelektrana, što znači da ćemo u narednom periodu biti prinuđeni da uvozimo električnu energiju. Samim tim, naš energetski deficit će rasti. Drugi problem je što imamo vrlo On smatra da je većina problema koji danas pogađaju pri- jednostavnu ekonomiju vredu rezultat dugogodišnjeg koja je visoko zavisna od zanemarivanja proizvodnje, prekomjerne oslonjeno- uvoza. Bukvalno ništa sti na uvoz i nepostojanja sine proizvodimo, stemskih mjera za podršku upozorio je domaćem tržištu.

Prema preliminarnim poda- ekonomski cima Monstata, ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena analitičar Crne Gore u prva tri mjeseca Davor Dokić iznosila je 1,08 milijardi eu-

IZAZOVI

Prema Dokićevoj ocjeni, u uslovima rastuće inflacije, energetske nestabilnosti i sve dublje trgovinske neravnoteže, crnogorska ekonomija suočava se sa ozbiljnim izazovima koje niko ne bi trebalo da doživljava kao iznenađenje.

PODGORICA - Vlada i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva koja bi bila opredijeljena opštinama, ukoliko se dogovori koncesija aerodroma, budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama.

- Ovaj pristup osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama - zaključeno je na sastanku premijera Milojka Spajića i predsjednika opština Tivat i Zeta Željka Komnenovića i Mihaila Asanovića.

Zajednički cilj je, kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Vlade, da se građanima omogući ugodniji i kvalitetniji život, ali i otvore dodatna radna mjesta.

ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNJE

Ono što nam se sada dešava, prema njegovim riječima, slično je onome što je američki predsjednik Donald Tramp pokušavao da ispravi – uvođenjem carina i barijera za uvoz, te podsticajem za male proizvođače.

- To je jedino rješenje: da obezbijedimo zaštitu domaćoj proizvodnji, bilo kroz subvencije, bilo kroz druge oblike po-

moći, kako bismo stvorili konkurentne uslove za domaće proizvođače i umanjili pritisak stranih proizvoda. Jer kad ste potpisali CEFTA-u, vi ste potpisali – da budem direktan – ekonomsku presudu sami sebi. Roba iz svih krajeva svijeta ulazi na naše tržište potpuno neometano, dok druge države imaju svoje jasne ekonomske politike. Recimo, Francuska direktno podržava svoje proizvođače. Mi, s druge strane, radimo vrlo malo kroz programe kao što je IPARD. Od sredstava koja su nam dostupna, ne koristimo ni 20 odsto, dok je na primjer Albanija iskoristila 100 odsto IPARD sredstava - kazao je Dokić.

Dodaje i da nemamo čak ni projekte kojima bismo povukli ta sredstva i time podstakli domaću proizvodnju.

- Zato se dešava ovo što se dešava – proces je nezaustavljiv, i disproporcija između uvoza i izvoza će biti sve veća.

Pokrivenost uvoza izvozom biće sve manja. To je pogubno za našu ekonomiju. Naša

- Umjesto da se usmjerimo ka - Postoje i neki objektivni rainvesticijama, podsticajima i zlozi za to. Na primjer, imaiskorišćavanju raspoloživih mo remont Termoelektrane evropskih fondova, država na- i hidroelektrana, što znači da stavlja sa populističkim pro- ćemo u narednom periodu biti gramima koji dodatno opte- prinuđeni da uvozimo elekrećuju javne finansije, dok se ključni potencijali poput proizvodnje hrane i dalje ne koriste – kazao je Dokić našoj redakciji.

Ipak, izlaz iz krize, Dokić vidi u privlačenju stranih direktnih investicija i pokretanju konkretnih razvojnih projekata koji bi omogućili rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i dugoročnu održivost javne potrošnje bez novih zaduživanja.

Dokić smatra da je ,,sve što se trenutno dešava u ekonomiji Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena po mjesecima, u milionima eura bilo prilično očekivano“.

javna potrošnja je nerealno visoka. Umjesto da racionalizujemo javnu upravu, smanjimo je i učinimo efikasnijom, mi smo je dodatno napumpali populističkim programima poput „Evropa sad“ i „Evropa sad 2“. Prva faza koštala nas je oko 500 miliona eura, a druga će nas koštati dodatnih 100 miliona eura. Pare su samo prelivene iz jednog džepa u drugi. Smanjeni su porezi, a povećane zarade, i sad se hvalimo da je prosječna zarada 1.012 eura, ali smo istovremeno napravili rupu od 400 miliona u budžetu Fonda PIO - objašnjava Dokić dodajući da je to ono što nas sada stiže.

- Deficiti u ekonomiji rastu, trendovi su negativni.

Da budem iskren – poprilično sam pesimističan. Ali, da završim s nečim pozitivnim: ako privučemo strane direktne investicije, ako počnemo ozbiljno da radimo na novim projektima, možemo stvoriti šansu za rast BDP-a.

Pod uslovom da ne povećavamo javnu potrošnju ni za jedan jedini euro, mogli bismo da je održimo na ovom nivou, ali da višak preusmjerimo ka proizvodnji, prije svega, hrane - kazao je Dokić koji zaključuje da imamo potencijal: najviše obradivog zemljišta po glavi stanovnika u Evropi.

- Imamo vodu, imamo obradive zemlje najviše po glavi stanovnika, sve što nam fali je organizacija i volja da to iskoristimo - poručio je Dokić.

N. KOVAČEVIĆ VLADA CRNE GORE / BOJAN GNJIDIĆ

ra, što je 6,8 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 150,1 milion eura, što je 0,5 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 8,1 odsto i iznosio je 934,1 milion eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,1 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 17,5 odsto.

tričnu energiju. Samim tim, naš energetski deficit će rasti. Drugi problem je što imamo vrlo jednostavnu ekonomiju koja je visoko zavisna od uvoza. Bukvalno ništa ne proizvodimo. Umjesto da pokušamo da promijenimo strukturu naše privrede kroz investicije – jer je to jedini način da se ona suštinski promijeni – mi se time uopšte ne bavimo. Proizvodnju ne subvencionišemo, niti je podstičemo bilo kakvim mjerama - istakao je Dokić.

MONSTAT

PODGORICA - Disproporcija između uvoza i izvoza će biti sve veća, pokrivenost uvoza izvozom biće sve manja, što je pogubno za našu ekonomiju, ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Davor Dokić.

Premijer se susreo sa predsjednicima opština Zeta i Tivat

Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se za kapitalne projekte

- Prvo moramo da vidimo hoće li uopšte doći do dodjele koncesija. Ono što je sigurno da smo na istom fonu sa opštinama, jer nam je cilj da intenziviramo realizaciju kapitalnih projekata. U tom kontekstu spremni smo da potpišemo sporazume i jasno definišemo projekte, koji će u najkraćem roku dati najveće benefite građanima. Naša namjera je da u potpunosti odgovorimo na zahtjeve lokalnih zajednica i pružimo

im potrebnu podršku za njihov dalji razvoj - naglasio je Spajić.

Komnenović i Asanović su podržali ovaj pristup, ističući da su sredstva od koncesija prilika za pokretanje niza strateških projekata u njihovim opštinama.

- Najvažnije za nas je ulaganje u infrastrukturu, da projekti na toj liniji budu dinamično realizovani i počnu u što kraćem roku. Drago nam je što su u Vladi prepoznali značaj da

uz dogovor sa lokalnom samoupravom dođu do konačne odluke o ovom pitanju, jer je to put ka zadovoljenju potreba naših građana - rekao je Komnenović.

Asanović je istakao da je za opštinu Zeta od presudnog značaja efikasno upravljanje sredstvima, uz fokus na projekte koji će donijeti direktne koristi za njene građane.

- Nama je svaka opcija koja donosi benefit građanima Zete

Mihailo Asanović i Milojko Spajić

prihvatljiva. Kao opština, koja se tek administrativno i infrastrukturno razvija, spremamo brojne projekte u koje želimo i možemo da investiramo potencijalni novac - poručio je Asanović.

Tokom sastanaka je razgovarano o različitim aktuelnim pitanjima, kao i o mogućnostima za dalji razvoj i unapređenje saradnje između centralne vlasti i lokalnih samouprava, na dobrobit svih građana.S. P.

6

Društvo

Četvrtak, 8. maj 2025.

Pismo građana sa Kruševog ždrijela ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću

CETINJE - Građani Cetinja, koji svakodnevno protestuju na Kruševom ždrijelu, uputili su otvoreno pismo ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.

- Medovina nije zaključena.

Zašto?

Zato što morate dati odgovor na niz pitanja koja uporno postavljamo. Držimo da su upravo skrivene istine i izostali odgovori na ta pitanja dokaz loše vođene istrage, koja je najvećim dijelom prouzrokovala drugo masovno ubistvo na Cetinju, 1. januara 2025.

Jasno nam je da želite zaključiti događaje u Medovini iz niza razloga. Kao prvo, želite abolirati tadašnjeg ministra Adžića i rukovodstvo sektora bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, kako biste sebi otvorili put da lakše i bezbolnije prebrodite tragične događaje od 1. januara ove godine na Cetinju.

Podsjećamo da su upravo Demokrate 2022. godine javno pozvale Filipa Adžića da podnese neopozivu ostavku zbog, kako Danilo Šaranović

J. Đ.-P.

Odgovori će spriječiti tragedije Hiljadu dana Medovine, pravi krivci da se privedu pravdi

Sa jedne od blokada na Kruševom ždrijelu

su tada naveli, pometnje i haosa unutar MUP-a. Ipak, kasnije, lider te partije Aleksa Bečić nastupio je zajedno s Adžićem na izborima, bez ikakvog objašnjenja za tako nagli politički obrat.

Odgovore koje tražimo ne tražimo samo radi rasvjetljavanja događaja i privođenja odgovornih pravdi, već i radi sprečavanja budućih sličnih tragedija u cijeloj Crnoj Gori – pa i na Cetinju.

Ministre Šaranoviću, kada ste se prihvatili funkcije

ministra unutrašnjih poslova Crne Gore, obećali ste detaljnu istragu zločina u Medovini, a danas je zaključujete bez ijedne osobe privedene pravdi.

Ukoliko zaista želimo spriječiti buduće zločine i konačno omogućiti mir našim stradalima, morate odgovoriti na sljedeća pitanja: Zašto je policija kasnila na mjesto događaja nakon poziva građana 12. avgusta 2022. godine u Medovini na Cetinju?

Otkud ubici legalno oružje, uprkos krivičnoj prijavi i prvostepenoj presudi?

Zašto policija nije adekvatno reagovala u skladu sa situacijom?

Zašto je policija došla nenaoružana, odnosno s oružjem bez municije?

Zašto policija ispred Cetinjskog manastira nije pružila prvu pomoć ranjenima?

Zašto policija ispred Cetinjskog manastira nije uzela učešće u sprečavanju zločina koji se odvijao svega stotinjak metara dalje, gdje su ljudi nemilice ubijani?

Gdje su nestali uređaji za snimanje iz Cetinjskog manastira, čijim nestankom su možda uništeni krunski dokazi?

Kako i zašto je rukovodilac operacije Goran Jokić – protiv kojeg se vodi krivični postupak – dobio unapređenje u vašoj administraciji?

Građani Cetinja, koji već mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu, i juče su se okupili u znak nezadovoljstva zbog neadekvatne reakcije nadležnih iz bezbjednosnog sektora povodom dvije tragedije koje su zadesile prijestonicu u prethodne dvije i po godine.

Juče se navršilo 1.000 dana od stravičnog zločina u Medovini kada je Vuk Borilović ubio 10 ljudi, među kojima i dvoje djece.

- Pravi krivci još nijesu privedeni pravdi - poručuju građani.

Navršilo se pet mjeseci i šest dana od zločina u

kojem je Aco Martinović ubio 13 svojih sugrađana, među kojima i dva djeteta.

Blokada saobraćaja na putu Podgorica – Cetinje počela je, kao i svakog puta, u 17.26 časova, a trajala je do 20.26 časova. - Mi sa sistemom Crne Gore nećemo više pregovarati, samo sa Međunarodnim sudom kazali su kratko za Pobjedu okupljeni građani.

Dok smo sa njima stajali u blokadi okupljeni su propustili vozilo u kojem je bio čovjek koji se vraćao, kako nam je rekao, sa hemodijalize i jednog oca sa malom bebom.

Zašto policijska forenzika nije izvršila uviđaj temeljno i do kraja i prikupila sve dokaze iz kuće samog Borilovića, već su to naknadno radili članovi porodice Martinović?

Kako su neki od stradalih građana prošli policijsku blokadu u toku samog događaja, a potom bili ubijeni?

Ministre Šaranoviću, ovo su samo neka od ključnih pitanja. Slučaj u Medovini neće

biti zaključen bez odgovora na ova, ali i na još niz drugih pitanja.

Svjesni smo da odgovori neće vratiti naše stradale, ali ubijeđeni smo da će ti odgovori u znatnoj mjeri pomoći i doprinijeti povećanju bezbjednosti svih građana Cetinja i cijele Crne Gore – piše u pismu građana koji već dva mjeseca svakodnevno protestuju na Kruševom ždrijelu. J. Đ.-P.

Na konferenciji m:CYBER ukazano na opasnosti i izazove digitalnog sistema

PODGORICA – Crna Gora danas ima stalnu zaštitu od sajber napada u saradnji sa međunarodnim partnerima, poput Slovenije i Francuske, saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj i najavio da će biti osnovana agencija za sajber bezbjednost.

Dukaj je juče govorio na konferenciji m:CYBER, u organizaciji kompanije MTEL. - Samo u posljednjih mjesec dana napadnuta je nacionalna radio-televizija. Zamislimo da je meta bio vodovod ili elektrodistribucija. Ovo su pitanja ozbiljne bezbjednosti i ove konferencije imaju presudnu ulogu u podizanju svijesti – kazao je Dukaj.

On je podsjetio da Ministarstvo sarađuje sa univerzitetima i privatnim fakultetima u razvoju programa za edukaciju o sajber bezbjednosti, te je ukazao na važnost da su roditelji ključni akteri, jer i najmlađa djeca koriste digitalne uređaje.

U eri kada digitalne tehnologije sve više prožimaju naše svakodnevne živote i poslovanje, sajber bezbjednost po-

staje ne samo tehničko, već i pitanje nacionalne sigurnosti, lične privatnosti i pravne zaštite. O ovoj temi pričao je ministar pravde Bojan Božović. Na skupu je prikazan kratki video „Izazovi u eri digitalne transformacije“, koji je učesnicima dao uvid u aktuelna dešavanja u digitalnom prostoru.

- Ne govorimo više samo o virusima i hakerskim napadima – riječ je o zaštiti identiteta, integriteta, naših institucija i osnovnih prava. Sajber napadi sve više narušavaju povjerenje – bilo da je riječ o građanima, klijentima ili partnerima – kazao je Božović.

Ministar pravde Božović osvrnuo se i na zakonodavni okvir, pa je podsjetio da je u decembru 2023. uvedeno krivično djelo „zloupotreba eksplicitnog digitalnog sadržaja“ (član 175a KZ), kao i „digitalno seksualno uznemiravanje“, čime se Crna Gora uskladila sa savremenim međunarodnim standardima.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović govorila je o realizaciji memoranduma potpisanog sa MTEL-om, koji nije ostao

mrtvo slovo na papiru. Ona je istakla da su opremili osnovne i srednje škole savremenom tehnologijom u vrijednosti većoj od sedam miliona eura, uključujući više od stotinu digitalnih laboratorija sa 3D štampačima, reciklatorima i najnovijim laptopovima.

- Na taj način razvijamo ne samo digitalne kompetencije, već i ključne meke vještine kod mladih – kazala je ministarka.

Dodala je da se obrazovni sistemi širom svijeta suočavaju sa brzim promjenama i da je digitalizacija obrazovanja neophodna kako bi mladi bili spremni za tržište rada. Navela je i da će, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, čak 70 odsto današnjih prvačića raditi poslove koji još ne postoje.

Generalni direktor MTEL-a Zoran Milovanović istakao je značaj uloge te kompanije u očuvanju digitalne bezbjednosti, napomenuvši da, sa više od 40 odsto udjela na tržištu, MTEL ima posebnu odgovornost da predvodi ovu oblast.

- Naš je cilj da podignemo svijest o potencijalnim opasnostima u digitalnom okruženju

D. MALIDŽAN

Crna Gora zaštićena od sajber napada

Kompanije i institucije moraju da sarađuju kako bi djeca bila bezbjednija i edukovanija

i da ih svedemo na minimum.

Edukaciju smo već započeli sa najmlađima, učenicima osnovnih škola, a programi se šire i na srednjoškolce, univerzitete i širu javnost. Drugi važan aspekt je pokazati da postoje konkretni načini kako da se bezbjedno ponašamo u digitalnom svijetu - rekao je Milovanović.

Kao konkretan primjer, naveo je servis SiguranNET, zahvaljujući kojem je samo u prvom kvartalu 2025. godine spriječeno preko 750.000 napada, pri čemu je više od 65 odsto bilo pokušaja distribucije malvera, a oko 20 odsto se odnosilo na fišing.

Drugi panel konferencije bio je posvećen zaštiti djece na in-

ternetu, a u diskusiji su učestvovali direktor strategije u MTEL-u Dušan Radusinović, direktorica OŠ „Novka Ubović“ Ljiljana ĆoraćRažnatović, predstavnica udruženja Roditelji.me Lepa Žunjić i pravnik Andreja Mihailović, koautorka knjige „Sajber princeza Eli i magični algoritam“.

R. D.

Društvo

Četvrtak, 8. maj 2025.

7

Iz institucije ombudsmana Pobjedi je povodom glorifikacije Pavla Đurišića od strane mitropolita Joanikija rečeno da nije ni vrijeme ni mjesto za izvlačenje najkontroverznijih ličnosti iz istorije

Zaštitnik smatra da je jačanje društvene kohezije jedini obrazac za napredovanje društva, a to podrazumijeva da se svako mora osjećati jednako spokojan i ohrabren da učestvuje u takvim procesima.

- Zbog svega toga, obraćanje mitropolita crnogorsko-primorskog gospodina Joanikija ne može biti stavljeno u kontekst svakodnevnih podjela, incidenata i trvenja u društvu. Ono nosi mnogo veću težinu, naročito ako se ima u vidu društveni status i povjerenje koje ova vjerska organizacija nesumnjivo ima u crnogorskom društvu. Osim toga, Mitropolija ima veću obavezu da bude tačka spajanja - ne samo jedne, već svih konfesija i naroda koji žive u Crnoj Gori – rečeno je Pobjedi iz institucije ombudsmana.

Ističu da izjava data na ovaj način ne doprinosi jačanju duha zajedništva i vraćanju međusobnog povjerenja među narodima i religijama i neće donijeti dobro Crnoj Gori.

- Svakako da će mnogi posegnuti za slobodom izražavanja, kao jednim od načela kojim se rukovode slobodne države, naročito kada se to tiče vjerskih velikodostojnika i tu Zaštitnik nema nikakav problem da konstatuje da je to tačno, ali da i ona ima svoje grani-

Izjave ne donose dobro Crnoj Gori

SPC, koji je krivicu svalio na medije, izjavom da prenose i naglašavaju problematične i dvosmislene stvari, a one lijepe zaobilaze. Kao adut da SPC ne radi na podjelama, izdvojio je činjenicu da će tokom Markovdanske litije, između ostalog, obići porodicu pokojnog Halida Đečevića, po višedecenijskoj praksi ustanovljenoj krajem prošlog vijeka.

Iz kancelarije ombudsmana je poručeno da je izjava mitropolita Joanikija izazvala nastavak komentara, kolumni i tekstova kakav je i tekst sveštenika Femića, kojim se pokušavamo unifikovati i izjednačiti („Svi smo mi Pavle Đurišić“) sa ličnošću i ideologijom koja duboko konfrontira stavove javnosti ce – kazali su iz ove institucije.

Ističu da se nijedan zločin, a posebno oni počinjeni na organizovan i sistematski način, ne mogu pravdati, niti počinioci slaviti, jer se samim tim dovodi u pitanje - ne samo naša slavna prošlost, već sasvim sigurno i naša budućnost.

- Povjerenje u institucije mora biti praćeno i odgovornošću za izgovorenu riječ i simboliku koju takva riječ ima, koliko god bilo sljedbenika i onih koji pripadaju jednoj ili drugoj vjerskoj organizaciji.

Izvjesno da je simbolika izgovorenih riječi u ovom slučaju daleko od uzvišenog cilja, koji bi morala imati vjera, vjerske organizacije i njihovi poglavari – navodi se u odgovorima ombudsmana.

Nastavak prakse

Naglasili su da se nadaju završetku prakse da se sa prošlošću, pa i retorički, obračunavamo za ovovremene sukobe i ono što bi nam buduće vrijeme moglo donijeti, u nadi da će se svi društveni akteri, prvenstveno vjerske organizacije prilagoditi zajedničkom cilju, a to je jačanje društvene kohezije, poštovanje različitosti i opšti napredak Crne Gore i svih ljudi koji u njoj žive i djeluju, bez straha i nedoumica koliko smo kao društveni činioci iskreni u namjeri da do napretka uopšte dođe.

institucije ćute

d. mijatović

POBJEDA – Za izvlačenje iz istorije jedne od najkontroverznijih ličnosti niti je vrijeme niti mjesto da se takvo što čini u savremenoj, modernoj i demokratskoj Crnoj Gori, koja bi morala biti spremna da činjenicama pogleda u oči i nikad više ne dozvoli da se u ime ideologija čine zločini koji svakako nijesu zaboravljeni, odgovoreno je Pobjedi iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda povodom izjave mitropolita SPC Joanikija da je četnički komandant Pavle Đurišić bio junak nepobjedivog karaktera.

Mitropolit Joanikije

- Na ovaj način to se sigurno neće desiti. Naprotiv, ova izjava izazvala je nastavak komentara, kolumni i tekstova kakav je i tekst sveštenika Femića, kojim se pokušavamo unifikovati i izjednačiti („Svi smo mi Pavle Đurišić“) sa ličnošću i ideologijom koja duboko konfrontira stavove javnosti. Nastavak takvih narativa dodatno podstiče i širi atmosferu koja dijeli, pa se potvrdilo po ko zna koji put da teme povezane sa teškim stradanjima i podjelama iz prošlosti, mogu imati ozbiljne

posljedice po savremeni društveni dijalog i suživot – odgovoreno je Pobjedi iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Na izjavu mitropolita Joanikija od nedjelje, državni vrh Crne Gore nije reagovao. Premijer Milojko Spajić je tek prekjuče, na otvaranju vrtića u Baru, novinarima odgovorio da „sve izjave koje imaju potencijal da pojačaju već izražene podjele u Crnoj Gori apsolutno ne podržavamo i mislimo da im nije mjesto u modernoj Crnoj Gori“, te da je

Crna Gora sekularna država i da se zalaže za odvojenost crkve i politike, crkve i istorije, religije i istorije.

Predsjednik države Jakov Milatović nije komentarisao ni osudio navode crkvenog velikodostojnika niti su to uradila ministarstva kulture, ljudskih prava, a očekivano reakcija nije došla ni od predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji nosi titulu četničkog vojvode.

Na navode mitropolita je reagovao civilni sektor. Oglasio se i Gojko Perović, sveštenik

Učestala glorifikacija presuđenih i dokazanih ratnih zločinaca ne izaziva reakcije nadležnih institucija, iako crnogorsko zakonodavstvo, odnosno Krivični zakonik eksplicitno zabranjuje svaku vrstu diskriminacije, izazivanja vjerske i nacionalne mržnje.

Više državno tužilaštvo je prije tri dana u odgovorima Pobjedi navelo da u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena.

VDT još ne pokazuje znake spremnosti da se uhvati ukoštac sa crkvenim velikodostojnicima iako Krivični zakonik daje tu mogućnost.

Naime, u članu 370, stav dva piše da će se kazniti i onaj ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda. J. MARTINOVIĆ

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prekinuo ugovor sa oftalmološkim ustanovama

Termina kod specijalista nema kome se žuri - moraće da plati PODGORICA - Pacijenti kojima je neophodan oftalmološki pregled moraće da čekaju da se oslobodi termin u Kliničkom centru Crne Gore ili u domu zdravlja, jer Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) nije potpisao ugovore sa privatnim klinikama.

Pobjedi su se javili pacijenti koji su kazali da im je rečeno da su svi ugovori FZO raskinuti, te da nemaju mogućnost da zakažu pregled u državnim zdravstvenim ustanovama.

U podgoričkom domu zdravlja, izabrani ljekar nema slo-

bodnih termina za KCCG, dok su oni koji su bili za maj popunjeni odmah nakon što su „pušteni“ 28. aprila, što je Pobjeda juče i provjerila pokušavajući da zakaže pregled.

Druga pacijentkinja je Pobjedi ispričala da je po odlasku kod izabranog ljekara sa molbom da joj zakaže kontrolni pregled kod oftalmologa dobila uput za oftalmološku ordinaciju „OKO“ u Podgorici, u koju odlazi već nekoliko godina.

- Problem nastaje kada u toj ambulanti saznajem da je FZO od 1. aprila ove godine raskinuo ugovore sa privatnicima i da sada

na pregled mogu ići samo u Klinički centar ili u DZ Stari aerodrom. Znači, opet ide zakazivanje pregleda kod izabranog ljekara da bih dobila novi uput - ispričala je pacijentkinja.

Kada je došla kod izabranog ljekara, on je bio iznenađen jer nije obaviješten o tome da je ugovor raskinut.

- I onda je bezuspješno pokušavao da nađe termin za KCCG ili DZ. Ostalo je da se o eventualnim slobodnim terminima informišem preko medicinske sestre svakodnevnim pozivima – kaže ova pacijentkinja.

Ona je napomenula i to da kao

onkološki pacijent nema nikakav privilegovan status kada je riječ o zakazivanju bilo kojeg pregleda. Kazala nam je da joj je nezvanično rečeno da su ugovori raskinuti pod izgovorom da u KCCG ima dovoljno oftalmologa.

Oni kojima je pregled neophodan moraće da plate privatnog ljekara ukoliko ne mogu ili ne žele da sačekaju prvi slobodan termin, koji je neizvjestan.

Pacijenti su Pobjedi kazali da su se obraćali i Domu zdravlja i Kliničkom centru, te da su ih u tim institucijama ubjeđivali da termina ima i da treba da se

Pozivi Call centru Doma zdravlja se naplaćuju Pacijentkinja koja je pokušavala da dođe do termina za oftalmologa kaže da je iznenađena i činjenicom da se pozivi prema Call centru doma zdravlja naplaćuju i to po cijeni 0,29 eura po minutu.

- Dakle, servis za građane koji zovemo od muke moramo da plaćamo - kazala je ona, a iz Doma zdravlja su najavili odgovore na pitanje da li postoji način da se obezbijedi da ovi pozivi budu besplatni.

interesuju. Međutim, kada se obrate izabranom ljekaru, termina nema, što je Pobjeda juče i provjerila.

Iako je ugovor FZO i većine privatnih ordinacija bio potpisan za period od 2023. do 2026. godine, saradnja je prekinuta prije isteka roka. Na sajtu Fonda se vidi da je većina ordinacija preki-

nula saradnju prošlog mjeseca, tako da nijedna u Crnoj Gori više građanima ne pruža usluge besplatno, odnosno na teret FZO. Iz FZO su Pobjedi najavili odgovore na pitanje koji je povod raskida saradnje koja je umnogome olakšavala pristup ljekarima, preventivi i liječenju.

H.JANKOVIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 8. maj 2025.

Obraćanje međunarodnoj javnosti aktivistkinje za ljudska prava Dinare Smailove, koja čeka odluku Višeg suda o ekstradiciji Kazahstanu

Tvrdi da je žrtva progona i da rad fondacije nije bio po volji nadležnima U zaštitu Smailove, kao borkinje za ljudska prava, stale su Ujedinjene nacije, ali i brojne međunarodne organizacije, koje su pisale Vladi Crne Gore, tražeći da zaštiti Smailovu, koja je zapravo žrtva političkog progona.

Ona je osnivačica fonda „Ne ćuti“, koji se od 2017. bavi žrtvama nasilja, a u svojoj zemlji je razotkrila broje slučajeve, kao i činjenicu da su neki funkcioneri i policajci bili nasilnici.

U svojoj zemlji je poznata i kao Dina Tansari, što je njen umjetnički pseudonim, jer je ona i književnica i umjetnica.

Ona je u obraćanju javnosti istakla da je još 2016. na svojim društvenim mrežama javno izjavila da žene ne smiju ćutati o nasilju, jer ćutanje i nekažnjivost rađaju nova krivična djela!

- I sama sam žrtva grupnog silovanja i znam kako trauma nasilja utiče na čitav život žene koja ga je preživjela, kao i na njenu porodicu – kazala je Smailova.

Ističe da je ta njena javna objava izazvala talas ispovijesti i obraćanja žena iz cijelog Kazahstana, te se spontano i ubrzano pojavio pokret „Ne ćuti“.

Tada su ona i njen suprug Almat Muhamedžanov odlučili da osnuju fondaciju za za-

RFE / aleksandar ljumović

PODGORICA – Dinara Smailova, aktivistkinja iz Kazahstana, u Crnoj Gori čeka odluku Višeg suda da li će biti izručena po zahtjevu te zemlje. Odluka će, prema informacijama Pobjede, biti donesena ubrzo, a kazahstanske vlasti je traže zbog navodne prevare i širenja dezinformacija.

Dinara Smailova i njen suprug Almat Muhamedžanov ispred Višeg suda u Podgorici

Smailova navodi da su po nalogu ministra unutrašnjih poslova Kazahstana počela ispitivanja 7.200 donatora uz pritiske i prijetnje. Rezultat je takav da je sedam osoba, kako navodi, pod pritiskom policije podnijelo prijave protiv nje za ukupan „štetni“ iznos od 44 eura. Istovremeno je, tvrdi ona, pokrenuta medijska kampanja blaćenja fonda, uz pomoć provladinih i proruski orijentisanih blogera štitu prava žena i djece koji su preživjeli nasilje.

- Sva naša aktivnost zasniva se na volonterskom radu, bez grantova i stalnog zvaničnog finansiranja. Tokom svih devet godina rada fondacije pomagali smo žrtvama nasilja pružajući besplatnu pravnu i psihološku pomoć, kao i rješavanje socijalnih problema.

Fondaciju održavamo zahvaljujući dobrovoljnim donacijama građana – pojasnila je Smailova.

Upravni odbor fondacije 2019. godine odlučio je da počne

da prihvata donacije i tada je otvoren bankovni račun na ime predsjednika upravnog odbora fonda Almata Muhamedžanova u Kaspi banci, kako bi se donatorima olakšalo davanje pomoći i vođenje evidencije bilo jednostavno.

Smailova pojašnjava da se donacije koriste za plaćanje advokata, psihologa, volonterskog tima fondacije, kancelarijskih troškova, nezavisnih vještačenja i socijalne podrške štićenicima.

- Žrtva se javlja na hitnu liniju i naši stručnjaci je prate do

presude suda, nadgledajući poštovanje njenih prava.

Najteže slučajeve objavljujemo javno, jer policija, tužioci i sudije često krše zakon i prava žrtava! Zahvaljujući javnosti, uspjeli smo krivično da gonimo 315 počinilaca krivičnih djela! – istakla je ona.

Od samog početka, rad te fondacije nije bio po volji državnim organima i organima reda Kazahstana.

- Od 2017. godine sam protivzakonito krivično gonjena. Ukupno je protiv mene bilo pokrenuto osam krivič-

Optužila pravosudni sistem i MUP za krivična djela U svom obraćanju, Dinara Smailova je kazala da optužuje pravosudni sistem Kazahstana za niz krivičnih djela koje su počinili MUP, tužilaštvo RK i istražni sud Istočnokazahstanske oblasti protiv nje.

- Optužujem ih za falsifikovanje šest krivičnih predmeta protiv mene. Nijesam izvršila prevaru, niti sam obmanula narod Kazahstana. Naš rad je profesionalan, hrabar,

transparentan i efikasan.

Nijesam širila lažne informacije – imamo dokaze za svaki slučaj i svi se tiču nasilja nad maloljetnicima, gdje je policija ignorisala dužnost i krivotvorila dokaze.

Nijesam otkrivala lične podatke djece – naprotiv, kazahstanska policija je redovno dopuštala curenje tih podataka i mi smo uspjeli da kaznimo policajce u tri teška slučaja. Za devet

godina rada, više od 200 policajaca je disciplinski sankcionisano, a 12 ih je osuđeno za teška krivična djela – zato što fond nije ćutao o njihovim zločinima!

Optužujem policiju Kazahstana i za širenje lažnih informacija o meni, kao i za nelegalno dijeljenje mojih ličnih podataka i krivično gonjenje donatora!

Optužujem Kaspi banku za kršenje bankarske tajne

7.200 donatora, čije su lične informacije predate policiji iako nijesu učesnici nijednog postupka.

Vlada Kazahstana i predsjednik Tokajev predstavljaju zemlju kao mjesto gdje su prava žena zaštićena, ali to je samo lažna fasada!

Femicid je rasprostranjen, zakoni su formalni, a prava istinskih žrtava se zataškavaju.

Prema UN Women, godišnje

nih postupaka, od kojih su dva obustavljena zbog nepostojanja krivičnog djela. Sve te prijave dolazile su od policije i nijesu uključivale stvarne žrtve – kazala je Smailova u obraćanju koje je dostavila Pobjedi.

Zbog toga, 2021. godine ona i suprug su napustili Kazahstan i otišli u Gruziju na poziv organizacije za ljudska prava i tamo prošli tromjesečni program liječenja profesionalnog sagorijevanja.

U Gruziji 14. avgusta 2023. godine osnivaju Međunarodni fond „Breaksilence“.

- Spremali smo se za njegovo svečano otvaranje 25. novembra 2023. i poslali pozive aktivistima iz sedam zemalja. Ipak, 24. septembra morali smo hitno otputovati u Tursku kod naše štićenice koja je pobjegla od nasilnog muža iz Kazahstana. Kada smo se 27. septembra vratili u Tbilisi, granične vlasti nam nijesu dozvolile ulazak u Gruziju, bez objašnjenja – priča Smailova.

Pretpostavlja, kako navodi, da su kazahstanske vlasti zamolile gruzijske da ih proglase nepoželjnim licima, plašeći se međunarodnog širenja njihovog rada.

- Bez stvari, bez uređaja, bez ičega, morali smo da biramo novu zemlju za život. Izabrali smo Crnu Goru – zbog preporuke ljekara da živim kraj mora, jer je Crna Gora NATO zemlja i kandidat za EU. Vjerovali smo da ćemo tu pronaći zaštitu i podršku – kaže ona.

Podnijeli su zahtjev policiji u Budvi, u oktobru, tražeći međunarodnu zaštitu.

- Objasnili smo svoju situaciju: u Kazahstanu su protiv mene tada bila otvorena dva po-

u Kazahstanu umre 400 žena od nasilja, a svakog dana se siluju tri djeteta – samo 40 odsto slučajeva dođe do presude.

Kazahstan se davi u korupciji, nepotizmu, nasilju, torturi i progonima aktivista, novinara i branitelja ljudskih prava. Zakoni koji se donose svakodnevno krše osnovna ljudska i ustavna prava.

Mi, branitelji ljudskih prava, tražimo pomoć međunarodne zajednice! – istakla je ona u svom obraćanju.

litička procesa, navodno sam širila lažne informacije i lične podatke – kaže Smailova.

U oktobru, advokat osuđene kćerke visoke funkcionerke iz Ust-Kamenogorska, koju su nakon prijava fondacije priveli zbog nasilništva i iznude, protiv Smailove podnosi prijavu. Tvrdio je da je uzela oko 2.875 eura za advokata, ali čak ni advokat ni žrtva nemaju nikakve primjedbe, što su i potvrdili. Pojašnjava da je istražitelj tražio bankovne podatke svih 7.200 donatora te da ih je Kaspi banka protivzakonito ustupila.

Na osnovu toga, po nalogu ministra unutrašnjih poslova Kazahstana, počela su ispitivanja donatora uz pritiske i prijetnje, pojašnjava Smailova.

- Rezultat: sedam osoba je pod pritiskom policije podnijelo prijave protiv mene – za ukupan „štetni“ iznos od 44 eura!

Istovremeno, pokrenuta je medijska kampanja blaćenja fonda, uz pomoć provladinih i proruski orijentisanih blogera – tvrdi ona.

Kaže da je to bio najteži period u njenom životu, te da su uprkos svemu nastavili rad.

- Tokom 2024. godine, besplatno smo savjetovali više od 15.000 žena i obezbijedili osuđujuće presude za 42 počinioca. Donacije i dalje dolaze, iako znatno manje, jer su kazahstanske vlasti blokirale sve naše račune i kartice i zastrašile građane – navodi Smailova.

Naglasila je da je rad fonda pošten i transparentan.

- Redovno objavljujemo izvještaje i nikada niko nije tvrdio da smo ih prevarili, naprotiv, građani nam šalju riječi podrške. U Kazahstanu su pokrenute dvije peticije, održani protesti i podrške u javnosti.

Pet jakih advokata me brani, a podržali su nas i specijalni izvjestilac UN, Evropski parlament, Human Rights Watch, Equality Now, Front Line Defenders, Urgent Action Fund i druge međunarodne organizacije – ističe Smailova.

Ona je zahvalila Crnoj Gori, svim organizacijama i novinarima koji su stali uz nju, kao i UNHCR-u, Građanskom savezu i Antiratnom fondu Rusije na pravnoj pomoći.

J. MARTINOVIĆ /

H. JANKOVIĆ

Svijet

Četvrtak, 8. maj 2025.

9

ŽESTOKI SUKOBI U AZIJI: U indijskim napadima na Pakistan poginulo najmanje 26 osoba, a povrijeđeno 46

Stižu upozorenja na nuklearnu eskalaciju

Indijska vojska raketirala je devet lokacija u Pakistanu u znak osvete zbog terorističkog napada za koji su okrivljeni radikalni islamisti. Pakistanska vojska je saopštila da je stradalo najmanje 26 osoba, a 46 ih je povrijeđeno u napadima.

Indijski ministar spoljnih poslova poručio je da svijet ,,mora da pokaže nultu toleranciju prema terorizmu“.

Indija je odmah nakon napada saopštila da su oni izvedeni u okviru operacije ,,Sindor“ i da su bili ,,fokusirani i umjereni“, odnosno da ,,nijesu bili eskalacione prirode“. Takođe, indijske vlasti su navele i da su ,,napadi usmjereni na terorističku infrastrukturu“.

Međutim, Pakistan tvrdi da su svi ciljevi Indije bili civilni.

Napad je uslijedio nakon što su naoružani napadači proš-

VATIKAN - Prvog dana konklave u Vatikanu, iz dimnjaka Sikstinske kapele sinoć oko 21 sat pojavio se crni dim, što znači da kardinali nijesu uspjeli izabrati novog papu u prvom krugu glasanja.

Počelo zasijedanje vatikanske konklave za izbor novog pape

KARDINALSKi ZBOR

Konklave su zasijedanje kardinalskog zbora Rimokatoličke crkve s ciljem izbora novog rimskog biskupa, odnosno pape, i najstarija su metoda izbora čelnika neke institucije u svijetu.

Konklave (od latinskog ’cum clave’ – s ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X. On je podstaknut dugom istorijom političkog uplitanja u izbor papa i dugim razdobljima sedisvakancije (upražnjena mjesta rimskog biskupa), odlučio da se kardinali izbornici moraju izolovati, zaključati izvana i da ne smiju otići dok ne izaberu novog poglavara.

Papa Pavle VI propisao je 1970. da u konklave mogu samo kardinali mlađi od 80 godina, a moraju se sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti pape ili od njegovog odricanja od službe.

Za izbor novog pape potrebne su dvije trećine glasova i njegov pristanak.

Od 1846. konklave se bez izuzetka održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj među kapelama Apostolske palate, slavnoj po svojoj arhitek-

- Broj civilnih žrtava u posljednjem prekograničnom granatiranju na indijskoj strani porastao je na 10, potvrdio je visoki zvaničnik indijske vojske za BBC. Svi smrtni slučajevi zabilježeni su u okrugu Ponč, koji se nalazi u blizini Linije kontrole - granice između Indije i Pakistana.

Kancelarija premijera Pakistana Šehbaza Šarifa saopštila je da su oružane snage zemlje

ovlašćene da preduzmu ,,odgovarajuće akcije“ nakon indijskih udara, izvještava Rojters.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je na maksimalnu vojnu uzdržanost i Indije i Pakistana i naglasio da ,,svijet ne može sebi da priušti vojnu konfrontaciju“ između te dvije zemlje.

Portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik rekao je da je Gutereš ,,veoma za-

brinut“ zbog indijskih vojnih operacija preko Linije kontrole, de fakto granice između djelova Kašmira pod kontrolom Indije i Pakistana, kao i preko međunarodne granice dvije zemlje, prenosi Gardijan.

Vašington je posljednjih dana pozvao susjede sa nuklearnim oružjem da sarađuju jedni sa drugima kako bi smirili tenzije i pronašli ,,odgovorno rješenje“.

Prvog dana crni dim ap

Ova tradicionalna praksa signalizira da nijedan od kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova.

Prema pravilima konklave, za izbor novog pape potrebno je da kandidat dobije podršku najmanje 89 od ukupno 135 kardinala izbornika. Glasanje se nastavlja narednih dana, s do četiri kruga dnevno – dva ujutro i dva poslijepodne – sve dok se ne postigne potrebna većina.

Dan je započeo posebnom misom u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu, koju je predvodio kardinal Đovani Batista Re, koji je takođe predsjedavao konklavom koja je izabrala papu Franju 2013. godine.

Oko 15.15 sati po lokalnom vremenu, 133 kardinala okupila su se u Pavlinskoj kapeli, a zatim su formirali procesiju do Sikstinske kapele, gdje se održava konklava, piše Al džazira.

log mjeseca u Pahalgamu, u dijelu Kašmira pod indijskom kontrolom, masakrirali 26 civila, što je najsmrtonosniji napad na Indijce u posljednjih nekoliko godina. Indija je optužila Pakistan za umiješanost u napad u Pahalgamu - optužbu koju Islamabad negira. Masakr je izazvao gnjev u Indiji, a premijer Narendra Modi bio je pod ogromnim pritiskom da uzvrati silom.

Nijedan od kandidata juče nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova

Prvog dana kardinali glasaju samo jednom, a u sljedećim danima dvaput prijepodne i dvaput popodne. Ako nakon tri dana nema rezultata, dolazi do prekida glasanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima i duhovnoj obnovi turi i freskama renesansnih majstora Mikelanđela, Botičelija i drugih po zidovima i na stropu.

Kardinali tokom konklava glasaju u Sikstinskoj kapeli, ali su tokom njihovog trajanja smješteni u obližnjem Domu Svete Marte.

Iako služi i u druge svrhe, na primjer papa Franjo je u njoj živio, ta petospratnica izgrađena tokom pontifikata Jovana Pavla II najpoznatija je baš kao rezidencija kardinala tokom konklava. Ima 128 soba, a kardinalima se njihove dodjeljuju žrijebom.

Nije to hotel s pet zvjezdica, ali je dom vrlo udoban i gosti u njemu imaju sve što im treba, kazali su kardinali.

Za vrijeme trajanja konklava sve radijske, televizijske i telefonske veze prekidaju se jer kardinali moraju biti izolovani od spoljnjeg svijeta i mogućih uticaja na njihovu odluku.

Izbor za novog papu ritual je bogat tradicijom i simbolikom,

tajnovitošću i hipnotičkim gregorijanskim napjevima.

U Sikstinskoj kapeli prvo polažu zakletvu da će poštovati proceduru izbora i zavjet ćutnje. Zavjet čita dekan kardinalskog zbora ili njegov zamjenik ako je prvi stariji od 80 godina i nema pravo glasa (to će se dogoditi na ovim konklavama jer je dekan Đovani Batista Re prestar za glasanje, pa će tu ulogu preuzeti argentinski kardinal Lenardo Sandri).

Kardinali zakletvu polažu pojedinačno, držeći ruku na Jevanđelju.

- Iako je Vatikan notorno protkan tajnovitošću, postoje dobri istorijski razlozi zašto se o konklavama ne priča i zašto se kardinali moraju obavezati da će glasati po svojoj volji, kaže profesor istorije Crkve monsinjor Robert Vister.

Naime, sve do početka 20. vijeka francuski ili španski kraljevi ili sveti rimski car imali su pravo veta na izbor pape. Posljednji je to pravo iskoristio

austrougarski monarh Franjo Josip kad je na konklavi 1903. godine blokirao izbor tadašnjeg državnog sekretara Marijana Rampole. Umjesto njega, Papa je postao Đuzepe Sarto (Pio X).

PROCEDURA GLASANJA

Ako nakon tri dana nema rezultata, dolazi do prekida glasanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima, razmišljanju i duhovnoj obnovi. Taj se postupak ponavlja bude li novih sedam krugova glasanja bez izbora pape.

Samo glasanje sastoji se od tri faze. U prvoj se pripremaju i distribuiraju glasački listići te se žrijebom izvlače imena devetorice kardinala koji će učestvovati u procesu. Trojica su brojači glasova, trojica su ,,infirmari“ (zaduženi za skupljanje glasova bolesnih kardinala), a trojica su revizori.

Glasački listići su pravougli, na njihovu gornjem dijelu piše ,,Eligo in Summum Pontificem“ (Za vrhovnog sveštenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano štampanim slovima.

Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, tačno ispred Mikelanđelovog ,,Posljednjeg suda“.

Pri tome izgovaraju: ,,Pozi-

vam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudija, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran“.

Kad svi kardinali završe s glasanjem, brojači prvo provjeravaju je li broj listića jednak broju izbornika. Ako je to u redu, prelazi se na brojanje glasova.

Prva dvojica brojača ime pročitaju ćutke, a treći naglas i zatim listić probuši iglom kroz riječ ,,eligo“ kako ne bi došlo do dvostrukog brojanja. Revizori sve kontrolišu.

Iskorišćeni listići se spaljuju nakon jedinog glasanja prvog dana i zatim nakon svaka dva završena kruga glasanja (prijepodnevnog i popodnevnog) idućih dana.

No, bude li papa izabran listići se spaljuju odmah (kao u slučaju izbora Benedikta XVI koji je izabran u prvom popodnevnom glasanju drugog dana konklava).

Za tu priliku u Sikstinsku kapelu se instalira posebna peć i dimnjak. Kako bi javnost na Trgu Svetog Petra i u svijetu bila obaviještena je li papa izabran, prilikom spaljivanja listića dodaju se posebne hemikalije koje dim čine crnim (ako nije postignuta dvotrećinska većina) ili bijelim (ako je papa izabran).

Kako se uprkos hemikalijama mnogo puta nije uspijevalo razaznati koje je boje dim (najčešće je ispao siv), Jovan Pavle II odlučio je da izbor pape uz bijeli dim mora propratiti i zvonjava zvona Bazilike Svetog Petra.

Kada jedan od kardinala dobije potrebnu većinu glasova, dekan kardinalskog zbora (ili njegov zamjenik ako je ovaj prestar za glasanje) pita izabranog papu prihvata li izbor.

Izabrani nema nikakvu obavezu da prihvati, ali u praksi kardinali koje ne žele postati pape to unaprijed najave.

Nakon što prihvati izbor, dekan novog papu pita kojim će se imenom zvati. Nedugo potom, papa odlazi u ,,sobu suza“, malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se obuče u papinsku odoru (unaprijed su pripremljene tri veličine: mala, srednja i velika) i pri-

Za izbor novog pape potrebne su dvije trećine glasova i njegov pristanak premi se za izlazak na balkon bazilike Svetog Petra.

A ondje će njegov izbor tradicionalnom objavom ,,Habemus Papam“ (Imamo papu) proglasiti kardinal protođakon (u slučaju ovog izbora to će biti francuski kardinal Dominik Mamberti).

DVOJICA ODUSTALA ZBOG BOLESTI

Na predstojećim konklavama na kojima će se birati nasljednik pape Franja učestvuju 133 kardinala. Moglo ih je biti 135, ali su dvojica odustala zbog bolesti.

Franjo je imenovao 108 od 133. Od njih su 52 iz Evrope, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD i Kanade i četvorica iz Okeanije.

Među izbornicima su i dvojica hrvatskih kardinala Josip Bozanić iz Hrvatske i Vinko Puljić iz Bosne i Hercegovine, kojima je ovo treća konklava.

Kardinali izbornici najčešće papu biraju među sobom, ali ništa ih ne sprečava da izaberu i nekog kardinala starijeg od 80 godina kojeg neće biti u konklavama.

Najbolje izglede za izbor, po analitičarima i kladioničarima, imaju italijanski kardinal Pietro Parolin i filipinski Luis Antonio Tagle.

Iza njih se često spominju Ganac Peter Turkson, konzervativni mađarski kardinal Peter Erdo, liberalni bolonjski nadbiskup Mateo Zupi, latinski jerusalimski patrijarh Pierbatista Picabala, marsejski nadbiskup Žan-Mark Avelin, malteški kardinal Mario Greh i američki Robert Prevost.

Međutim, u istoriji nije rijetkost da su kardinali izabrali potpuno neočekivanog kandidata poput Karola Vojtile 1978. godine.

Priredila: R. U.–I.

10 Hronika

Četvrtak, 8. maj 2025.

d. mijatović

Mrvaljević tvrdi da je žrtva torture, odbrana da je nekredibilan svjedok

Sa privođenja Lazovića

PODGORICA - Suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću, optuženima za mučenje, nastavljeno je saslušanjem Jovana Mrvaljevića, koji je ispričao da je bio žrtva torture, da ga je više policajaca tuklo, prijetilo mu smrću i maltretiralo, objavio je portal ETV. Sa druge strane, odbrana optuženih smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku koji ne govori istinu, ukazujući na to da u ljekarskom izvještaju kod Mrvaljevića nema konstatovanih povreda.

Lazovića i Raičevića tužilaštvo tereti za mučenje Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. godine.

Mrvaljević je pred sudijom Ilijom Radulovićem ispričao da je krajem 2020. godine bio u vozilu sa Vladanom Mijuškovićem i Milom Jovanovićem, te da je prilikom pretresa automobila pronađeno oružje, nakon čega su svi odvedeni u Centar bezbjednosti Nikšić.

Nakon toga, prema pisanju portala ETV, dovedeni su u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala u Podgorici, gdje su mu, kako je naveo, govorili da prizna da je planirao da ubije nekog iz „kavačkog klana“.

Mrvaljević je rekao da su nakon toga vozilom s njim krenuli prema Budošu.

– Jugoslav Raičević je na motoroli rekao: „Petre, ovaj neće da sluša“. Nakon toga Lazović je izašao iz drugog vozila i krenuo da me udara i vrijeđa – kazao je Mrvaljević.

Kako kaže, sve vrijeme dok su ga vozili, tukli su ga i udarali. Iz vozila u kojem su bila četvorica policajaca izvukli su ga u blizini Mareze, „stavili mu kesu na glavu“ i nastavili da ga maltretiraju.

Kaže i da mu je prijećeno „smrću i silovanjem“.

Prema njegovim riječima, pozlilo mu je i odveli su ga u bolnicu.

– Kada sam napustio bolnicu, opet su me odveli u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, gdje su nastavili da me maltretiraju i stvaraju pritisak da priznam da smo planirali da ubijemo nekog „kavčanina“ – kazao je Mrvaljević.

Dodao je da je prepoznao Jugoslava Raičevića jer je skinuo fantomku i rekao mu da potpiše neki papir.

Sudija Radulović i advokat Borivoje Borović, koji zastupa Lazovića, ukazali su na razlike u iskazima Mrvaljevića.

U prvoj seriji udaraca, kako kaže, udaralo ga je sedam ili osam ljudi. Borović je ukazao da je u istrazi naveo da ga je tuklo četvoro ili petoro.

– Ne mogu se tačno izjasniti koliko me ljudi tuklo. Molio sam se da ostanem živ – kazao je Mrvaljević.

Na pitanje Borovića rekao je da su ga tukli po rebrima, nogama, stomaku, ali ne i po glavi.

– Kasnije, kad sam došao kući, vidio sam crvenilo po glavi – kazao je Mrvaljević.

Naveo je i da ga je tek danas strah kad vidi „šta su mu sve radili“.

– Medijima sam se obratio radi zaštite. Nijesam podnio krivičnu prijavu protiv inspektora – kazao je Mrvaljević.

Na pitanje Borovića, rekao je da se obratio redakciji Vijesti nekoliko dana nakon događaja.

Dodao je da se vjerovatno novinarka kojoj je dao izjavu danas nalazi u sudnici. Objasnio je da se osjećao ugroženo i da su ti ljudi bili veoma opasni, pa je odlučio da kontaktira sa medijima kako bi obavijestio javnost.

– Pronašao sam broj telefona na internetu i pozvao redakciju Vijesti. Ne znam sa kim sam razgovarao – kazao je Mrvaljević.

Na pitanje Borovića odgovorio je da se zbog pronađenog pištolja u vozilu u kojem je bio protiv njega vodi postupak pred Višim sudom, gdje mu se na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji, iako, kako kaže, s tim nema nikakve veze.

– Taj pištolj je pripadao Vladanu Mijuškoviću – rekao je Mrvaljević.

Dodao je da se ne sjeća da li je u vozilu pronađeno još nešto, ali mu se stavlja na teret da je organizacija imala za cilj sticanje dobiti, zastrašivanje i eventualnu likvidaciju određene osobe.

Na pitanje drugog branioca Lazovića, advokata Nikole Martinovića, saopštio je i da mu je Milo Jovanović rekao da su i njega tukli na putu do Podgorice, a i u City Mallu.

Mrvaljević je rekao i da nije bio u mogućnosti sam da hoda kada su ga doveli u City Mall.

- Sjećam se da je Jugoslav bio bez fantomke - kazao je Mrvaljević.

Istakao je da je fotografisao sve povrede koje je imao, ali mu je telefon oduzela policija.

- Dok sam bio u vozilu, shvatio sam da je policajac na prvom sjedištu Jugoslav Raičević i njegov glas mi je bio poznat - kazao je Mrvaljević.

Sve mu je to potvrđeno kad je skinuo fantomku.

On je rekao da Raičevića ne poznaje lično, ali je „znao kako izgleda, neko mu ga je pokazao u prolazu“.

Na pitanja Martinovića odakle poznaje Petra Lazovića kazao je da ga zna od avgusta 2020, kada je, kako je naveo, bio žrtva torture jer je „učestvovao u tome i bio je bez fantomke“.

Osim Lazovića, prema riječima Mrvaljevića, bila su još tri policajca.

- Svi službenici policije su tada bili bez fantomke. Ne znam ko su ostala trojica, ali bih ih mogao poznati - kazao je Mrvaljević.

Advokat Miloš Vuksanović koji zastupa Raičevića ukazao je da je Mrvaljević na prvom salušanju kazao da je tvrdio da ga je policajac Ivan Đoković koji je bio na mjestu suvozača udarao sve vrijeme, a juče pomenuo da je to Raičević radio.

- Mislim da je to bio lapsus. Siguran sam da je na prvom mjestu sjedio Jugoslav Raičević kazao je Mrvaljević.

On je, kako je dodao, vjerovatno poslije izjave Jugoslava Raičevića kod tužioca shvatio da je bio i Ivan Đoković.

Vuksanović je ukazao na kontradiktornosti u iskazima i da te razlike Mrvaljević ne može objasniti na valjan način i da se to ne može podvesti pod „lapsus“.

- Svjedok nije objasnio odakle zna boju glasa Jugoslava Raičevića jer sa njim nikada nije prije toga razgovarao - kazao je Vuksanović.

Petar Lazović je u cjelosti prigovorio iskazu Mrvaljevića.

Ukazao je da je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala uspio da riješi veliki broj krivičnih djela, a među osumnjičenima je i ime Mrvaljevića.

Vuksanović je ukazao da tužilaštvo treba da pokrene postupak zbog davanja lažnog iskaza i lažnog prijavljivanja.

- Spise treba dostaviti tužilaštvu na ocjenu - kazao je Vuksanović.

Advokat Borović je pozivao tužiteljku da obustavi krivično gonjenje, jer se radi o nekredibilnom svjedoku koji je više puta promijenio izjave. Interesantan je podatak da nije podnio prijave protiv inspektora, nego ciljano za Petra Lazovića.

Suđenje se nastavlja 9. juna.

C. H.

PARADOKS, KONFUZIJA I POLITIČKI POENI: Polici izvršenje teškog krivičnog djela, a zapravo je prikupi

Srpski državljani ,,pripremali likvid deportovani i izru uprava policije

Suđenje suspendovanim policajcima optuženim za mučenje

Zaplijenjeni motor za koji policija tvrdi da je bio pripremljen za izvršenje teškog krivičnog djela

BUDVA – Policija u Budvi, u naselju Markovići pronašla je motor koji nije registrovan u Crnoj Gori, dvojicu srpskih državlljana Novaka Pećanca (19), Nemanju Pantelića (28), za koje utvrđuje da li se poznaju, a koji su ilegalno ušli u našu državu i saopštila da je spriječila izvršenje teškog krivičnog djela. Kazali su i da će Pećanca deportovati, a Pantelića izručiti jer je za njim raspisana potjernica i onda nastaviti da rade na utvrđivanju dokaza o pripremanju likvidacije, kada se oni vrate u svoju zemlju?!

Iz dva jučerašnja policijska saopštenja jasno je da će Pećanac i Pantelić ekspresno napuštiti Crnu Goru, a javnost ostati uskraćena za odgovore: na

osnovu kojih dokaza, ako ih ima, policija tvrdi da je pripremana likvidacija i dopušta da napušte državu.

Ubrzo nakon saopštenja Uprave policije, a zatim i izjave načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ Petra Rolovića, koji je ponovio ono što je navedeno u saopštenju policije, oglasili su se ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju Aleksa Bečić da pohvale rad službenika Uprave policije jer su spriječili ubistvo.

Osim srpskih državljana, uhapšen je i, kako je saopšteno iz policije, član OKG-a iz Budve Ilija Pavlović (35), koji je, kako se navodi, povezan sa pripremanjem izvršenja teškog krivičnog djela. Pavlović je kasno sinoć demantovao navode policije i ustvrdio da

ni na koji način nije povezan sa licima iz Srbije niti krivičnim djelima koja im se stavljaju na teret.

Iz Uprave policije su saopštili da su u naselju Markovići, u prostoru iza jedne neuseljene stambene zgrade, na početku šume pronašli sakriveni motor „kymco downtown 300 I“, bez registarskih oznaka, sa ključem u bravi.

- Provjerom broja šasije motora, konstatovano je da motor nije registrovan u Crnoj Gori. Nakon pronalaženja motora, za koji se posumnjalo da je pripremljen za izvršenje teškog krivičnog djela, službenici OB Budva i Sektora za borbu protiv kriminala su pristupili kriminalističkoj obradi, kao i preduzimanju daljih policijskih mjera i radnji, koje su ubrzo rezultirale pronalaženjem N. P. (19) iz Beograda,

Rolović: Bitno je da su Pantelić i Pećanac višestruki povratnici Načelnik Regionalnog centra bezbjednosti Jug Petar Rolović saopštio je da je policija sprovodeći pojačane aktivnosti usmjerene na djelovanje organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnih lica, pronašla motor za koji se sumnja da je trebalo da bude iskorišćen u izvršenju teškog krivičnog djela.

Policijski službenici su, kako je istakao, efikasnim aktivnostima koje su koor-

dinirano i planski sproveli, osujetili osumnjičene u namjeri da sprovedu kriminalne aktivnosti povezane sa teškim i organizovanim kriminalom.

- Bitno je da naglasim da se radi o višestrukim povratnicima u izvršenju krivičnih djela na teritoriji Srbije kazao je Rolović.

Kako je dodao, Ilija Pavlović, član organizovane kriminalne grupe, uhapšen je zbog ometanja policijskih

službenika u vršenju službene radnje. On je tokom pretresa prišao i ometao policijske službenike, u namjeri da ostvari kontakt sa Pantelićem.

- Takođe, daljim provjerama je utvrđeno da je za licem N. P. (28) aktivna međunarodna potjernica, koja je raspisana od strane NCB Interpola Beograd, radi izdržavanja kazne zatvora izrečene zbog krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih

Hronika

Četvrtak, 8. maj 2025.

i koji su daciju“ biće učeni?! takođe u naselju Markovići navodi se u saopštenju.

Policijski službenici su utvrdili da je Pećanac ilegalno ušao u Crnu Goru, a provjerom koja je uslijedila putem NCB Interpol Podgorica utvrđeno je da je registrovan u policijskim evidencijama u Srbiji kao višestruki izvršilac krivičnih djela, i to neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i ugrožavanja sigurnosti.

- Do sada sprovedene policijske mjere i radnje upućuju na sumnju da je N. P., sa za sada nepoznatim licem, dovezao i sakrio navedeni motor na predmetnoj lokaciji, odnosno šumskom putu zaklonjenom neuseljenim stambenim objektom, te da je sa motora uklonio registarske oznake i sa namjerom ostavio ključ u bravi, a sve kako bi motor bio spreman za brzo i neprimjetno stavljanje u pogon, navedeno je iz policije.

Dodaju da je N. P. lišen slobode zbog ilegalnog prelaska državne granice i boravka u Crnoj Gori i priveden je nadležnom sudu.

- On će, nakon sprovedenih procedura, biti deportovan iz Crne Gore, a policija će nastaviti sa aktivnostima na utvrđivanju svih činjenica u vezi sa njegovim boravkom i namjeru izvršenja krivičnog djela saopštili su iz policije.

Policijski službenici su, u nastavku aktivnosti u vezi sa pronađenim motorom i licem, preduzeli dalje mjere i radnje, u kojima su, takođe u naselju Markovići, pronašli N. P. (28) iz Šapca koji nije posjedovalo dokumenta, a koji se lažno predstavio.

- Daljom obradom, putem Indroga - naveo je Rolović.

Poručio je da nastavljaju policijsko-tužilačke i istražne aktivnosti, u cilju utvrđivanja svih okolnosti boravka i djelovanja navedenih osoba na našoj teritoriji, kao i aktivnosti koje se odnose na otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje najtežih krivičnih djela i djelovanja kriminalnih grupa.

- Ove aktivnosti predstavljaju još jedan primjer odlučnog i koordinisanog odgovora Uprave policije na izazove koje postavlja organizovani kriminal zaključio je Rolović.

terpola, utvrđeno je i da je on višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela na teritoriji Srbije, i to: KD teško ubistvo, KD neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i KD nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, te da je za njim aktivna potraga na nacionalnom nivou u matičnoj zemlji zbog dva krivična djela, i to KD neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i KD ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.

I N. P. je, baš kao i prvo identifikovano lice, u Crnu Goru ušao ilegalno. Sumnja se da je N. P., od momenta ilegalnog ulaska u našu zemlju, već ostvario kontakte sa članovima OKG na teritoriji opštine Budva, saopšteno je iz policije.

Policijske aktivnosti, dodaju, dovele su do sumnje da je on koristio stanove i prostorije na tri lokacije na području Budve, te su, po pribavljanju naredbe za pretres koja je inicirana kod nadležnog suda, izvršeni pretresi na tim lokacijama, u kojima je pronađena izvjesna količina narkotika.

I N. P. je lišen slobode zbog ilegalnog prelaska državne granice, kao i zbog posjedovanja droge, i on će u zakonskom roku biti sproveden nadležnom Sudu za prekršaje u Budvi.

Prilikom započinjanja radnje pretresa, lišeno je slobode i lice I. P. (35) iz Budve, član OKG, koje je prišlo policijskim službenicima, u namjeri da ostvari kontakt sa N. P. (28), i koje je ometalo policijske službenike u izvršenju službene radnje. I. P. je juče priveden nadležnom Sudu za prekršaje.

Policijski službenici su, dakle, efikasnim aktivnostima koje su koordinirano i planski sproveli, osujetili N. P. i N. P. u namjeri da sprovedu kriminalne aktivnosti povezane sa teškim i organizovanim kriminalom.

O svemu navedenom upoznat je državni tužilac u ODT u Kotoru.

- Pripadnici Uprave policije, u saradnji sa državnim tužilaštvom, nastavljaju sa preduzimanjem policijsko-tužilačkih i istražnih aktivnosti, u cilju utvrđivanja svih okolnosti boravka i djelovanja navedenih lica na našoj teritoriji, kao i aktivnosti koje se odnose na otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje najtežih krivičnih djela i djelovanja kriminalnih grupa - istiAna RAIČKOVIĆ ču iz UP.

Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv osam osoba zbog ubistva dvojice Cetinjana na kružnom toku u Podgorici

U Lipovinu i Pejakovića pucali Lalatović i Cicerman PODGORICA – Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv osam osoba zbog ubistva Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra prošle godine na kružnom toku Cetinje – Nikšić u Podgorici.

Optužnica je podignuta protiv tri osobe za kojima se traga: Vukom Lalatovićem iz Nikšića i Artunom Cicermanom iz Beograda, koji su označeni kao direktni počinioci i Lazarom Lazićem iz Beograda. Na optužnici su i Sava Kaluđerović, Aleksandar Dacić, Miljan Marijanović, Nikoleta Uskoković i danski državljanin, nastanjen u Andrijevici Tomi Ra Frost.

- Više državno tužilaštvo u Podgorici, nakon sprovedene istrage povodom događaja od 6. 11. 2024. godine, u kojem su iz vatrenog oružja lišeni života Ž. P., i P. L., dok je život N. M. doveden u opasnost, podiglo je optužnicu protiv V. L., A. S. C. i L. L. zbog krivičnog djela teško ubistvo i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, protiv S. K., A. D., M. M., N. U., i T. F. zbog krivičnog djela teško ubistvo pomaganjem i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija pomaganjem, dok je svim okrivljenim stavljeno na teret i krivično djelo kriminalno udruživanje - navodi se

d. malidžan

ija tvrdi da je u Budvi spriječila ila dokaze da je počinjen prekršaj

11

Sa uviđaja ubistva Pejakovića i Lipovine

u saopštenju Višeg državnog tužilaštva.

Istragom je utvrđeno da su Lipovina i Pejaković praćeni.

Kada su Lipovina i Pejaković, koji su se kretali automobilom ,,BMW“ cetinjskih tablica iz Cetinja ka Podgorici, zastali na kružnom toku na ulazu u grad, kako se navodi u dokumentu Višeg suda, dvojica ubica su izašla iz „renoa senic“ i iz dvije automatske puške ispalili najmanje 38 projektila, od kojih je više njih pogodilo žrtve.

Lipovina i Pejaković su usljed zadobijenih povreda preminuli na licu mjesta, a počinioci vozilom „reno senik“ odvezli su se do naselja Mareza, gdje su zapalili vozilo.

Tamo ih je po prethodnom dogovoru sačekao Aleksandar Dacić, i svojim vozilom „polo“, registarskih oznaka PG KP 508, odvezao i smjestio na nepoznato mjesto, omogućivši im da ostanu neotkriveni.

Prvouhapšeni u ovoj istrazi Sava Kaluđerović otkrio je istražiteljima da ga je tog 6. novembra Dacić dovezao do Akademije nauka u Beogradskoj ulici i ostavio.

Dacić se nakon nekih 30-40 minuta vratio u Beogradsku ulicu, ali oštećenim automobilom i u vidno uznemirenom stanju.

Iz Beogradske ulice Kaluđerović je ,,golfom 5“ sive boje odveo Dacića u Andrijevicu.

Tokom puta zaključio je da je

Dacić učestvovao u likvidaciji Lipovine i Pejakovića, ali je uprkos tome nastavio da ga vozi u željenom pravcu.

U narednim danima Kaluđerović je pomagao Daciću da ostane neotkriven obavještavajuči ga o aktivnostima koje su mu bile poznate a koje policija preduzima u identifikaciji počionioca dvostrukog ubistva.

Uskoković se sumnjiči da je zajedno sa Marjanovićem početkom oktobra iznajmila štek stan i u njemu boravila zajedno sa ubicama kojima je donosila namirnice. Njenu ulogu u ovom kriminalnom udruženju razotkrile su kamere video nadzora postavljene u okolini iznajmljenog stana.

A. R.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević tvrdi da će po instrukcijama međunarodnih partnera do 21. juna iza rešetaka biti „mnogo krupne zvijerke“

Medojević: Sugerisano da se uhapsi korumpirani sudija ili neko iz vlasti PODGORICA - Nakon ozbiljnih pritisaka naših međunarodnih partnera, (Vladimir) Novović i (Predrag) Šuković su se obavezali da do 21. juna uhapse neku

mnogo krupnu zvijerku, tvrdi lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

- Pominju se (Nenad)Kaluđerović ili (Ljubo) Milović za koje stranci smatraju da se

Odbor za bezbjednost i odbranu 16. maja o tragedijama na Cetinju PODGORICA - Odbor za bezbjednost i odbranu raspravljaće na sjednici 16. maja o dva masovna ubistva, koja su se 1. januara ove i 12. avgusta 2022. godine dogodila na Cetinju.

To je saopštio predsjednik tog parlamentarnog radnog tijela Miodrag Laković, ističući da je datum izabran nakon usaglašavanja rasporeda i poslovnih kalendara predstav-

kriju u Crnoj Gori, jer (Branimira) Gvozdenovića i (Mila) Đukanovića neće hapsiti dok ne obezbijede svjedoka saradnika - navodi on.

Kako kaže, međunarodni par-

tneri su „sugerisali da uhapse nekog od sudija za koje postoje dokazi o korupciji, jer su to detektovali kao najveći problem ili pak nekog od pripadnika aktuelne vlasti“. C. H.

Saslušan višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela

Određeno zadržavanje osumnjičenom za prijetnje nika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. sestri, zetu i sestrićima Laković je predložio da se na dnevnom redu sjednice 16. maja nađe i informacija o aktivnostima koje je UP preduzela povodom tragedija na Cetinju. Osim toga, članovi Odbora će raspravljati i o postupku zapošljavanja pripadnika policije, utvrđivanju eventualne disciplinske odgovornosti i mjerama u redovima UP. Đ.Ć.

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata H. M. zbog osnovane sumnje da je izvršio četiri krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Kako je saopšteno iz ODT-a,

osumnjičeni je 5. maja 2025. godine ispred porodične kuće prijetio svojoj sestri, zetu i sestrićima i ugrozio njihovu sigurnost opasnim oruđem.

- Ovo lice je višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela – navodi se u saopšteC. H. nju.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 8. maj 2025.

PRIJESTONICA

Cetinje: Bugarski književnik Ivan Vazov dobio ulicu u naselju Luke Ivaniševića

Opjevao Crnu Goru kao simbol nepokorenog duha CETINJE – Ulica u cetinjskom naselju Luke Ivaniševića od juče nosi ime istaknutog bugarskog književnika Ivana Vazova.

Imenovanje ulice rezultat je zajedničke inicijative prijestonice Cetinje i bugarskog grada Velikog

Trnova, prema kojoj će ulica na Cetinju nositi ime Ivana Vazova, dok će ulica u Velikom Trnovu dobiti ime Petra II Petrovića Njegoša, kao simbol uzajamnog poštovanja i saradnje dva pobratimska grada.

pjesme „Oslobođenje“ prepoznao Crnu Goru kao simbol nepokorenog duha, borbe za slobodu, pravdu i dostojanstvo. Vazov nije bio samo pjesnik svog naroda – on je bio pjesnik slobode, glas borbe protiv tlačenja i hroničar ideala koji su istovremeno ukorijenjeni u bugarskom i crnogorskom biću – kazao je Đurašković.

Svečanom imenovanju ulice prisustvovali su ambasador Bugarske u Crnoj Gori Stefan Dimitrov, potpredsjednica

Berane: U naselju Lubnice počela izgradnja postrojenja vrijednog 4,82 miliona

Da voda sa Merića vrela bude bistra čitave godine OPŠTINA BERANE

Ugovorom je predviđeno da firma „Flowmax“ radove okonča na proljeće 2027. godine. Izgradnja postrojenja predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata kojim će se riješiti višedecenijski problem zamućenja koje nastaje u periodu obilnih padavina, a građani će imati sigurnu i bezbjednu vodu za piće – kazali su iz lokalne uprave

KAPITALNI PROJEKAT ZA BERANE: Juče na gradilištu

BERANE – Počela je juče izgradnja postrojenja za pripremu pitke vode sa hidrauličkom analizom za grad i prigradska naselja koja se snabdijevaju vodom sa izvorišta Merića vrelo, u selu Lubnice.

Radove vrijedne 4,82 miliona eura sa PDV-om na tenderu je dobila firma DOO „Flowmax“ iz Podgorice. Investitor je Uprava za kapitalne projekte, glavni projekat je je uradio Iwa – Consalt, reviziju Institut za razvoj istraživanja u oblasti zaštite na radu, a stručni nadzor Civil engineer.

Građevinsku dozvolu je izdao u decembru prošle godine Sekretarijat za planiranje i ure-

đenje prostora Opštine Berane, a ugovorom je predviđeno da se posao okonča do aprila 2027. godine.

ZAMUĆENJE

Izvorište Merića vrelo se nalazi na obroncima planine Bjelasice, desetak kilometara od grada. Prema analizama kvaliteta vode utvrđeno je da u kišnim i periodima topljenja snijega dolazi do povećanja i oscilacija parametara mutnoće. Laboratorijskim ispitivanjem 2021. godine utvrđeno je da neki uzorci ne zadovoljavaju pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće.

– Izgradnja postrojenja predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za

naš grad, posebno imajući u vidu dugogodišnji problem zamućenja vode sa izvorišta Merića vrelo. Realizacijom ovog projekta će stanovnici Berana i okolnih prigradskih naselja konačno dobiti stabilno i kvalitetno snabdijevanje zdravom i pitkom vodom. Novo postrojenje će omogućiti kontinuiranu kontrolu i prečišćavanje vode, čime će se eliminisati problemi sa mutnoćom i obezbijediti visok nivo higijenske ispravnosti vode za piće – kazali su iz lokalne uprave.

KAPTIRANJE

Do 1964. godine Berane su se snabdijevale pitkom vodom preko brojnih kopanih bunara i kaptaža na izvorima manje

izdašnosti, koji se nalaze u prigradskim naseljima.

Razvoj grada i privrednih aktivnosti, kao i veoma nepovoljni uslovi vodosnabdijevanja nametnuli su potrebu izgradnje gradskog vodovodnog sistema sa izvorišta Manastirsko vrelo, koje je nakon istražnih radova i izrade projektne dokumentacije, izgrađeno i pušteno u rad 1964. godine. Praćenjem kvaliteta kaptiranih voda na Manastirskom vrelu, u periodu eksploatacije do 1986. godine, utvrđeno je da se vode na vodoizvorištu povremeno „mute“, uz pojavu bakteriološkog zagađenja koje se vjerovatno emituje preko hidrološke veze sa koritom rijeke Sušice, u čijem se slivu to izvorište nalazi.

Znatno povećanje broja gradskog stanovništva i proširenje vodovodne mreže na prigradska naselja prouzrokovali su da je instalisani kapacitet vodovoda od 78 l/s već od 1980ih godina nedovoljan i da ograničava dalji intenzivni razvoj Berana. Zato se pristupilo se izgradnji objekata za uključivanje vodoizvorišta Merića vrelo u vodovodni sistem Berana, što je realizovano 1987. godine.

Kaptirano je 1988. godine i spojeno cjevovodom dužine 10.311 m sa pumpnom stanicom Berane. Distributivnu mrežu od 200 km koristi oko 24.000 građana, tj. 85 odsto od ukupnog broja stanovnika.

D. Š.

Bugarske Ilijana Jotova, ministar kulture Marijan Bačev i počasni konzul Bugarske u Crnoj Gori Novica Jovović.

Potpredsjednica Bugarske Ilijana Jotova je zahvalila svima koji su dali doprinos u unapređenju međudržavnih odnosa.

– Crnogorskom narodu Ivan Vazov je posvetio svoju poemu i ne poznajem drugog autora koji sa takvom ljubavlju govori o vašoj zemlji. Za nas Bugare, Vazov nije samo patrijarh bugarske književnosti, već nešto

mnogo više – on je bio pisac ne samo jednog vremena, od kraja 19. i s početka 20. vijeka, već pisac bugarskog duha i istorije – kazala je Jotova.

Ivan Vazov je jedan od najznačajnijih književnika u istoriji Bugarske – pjesnik, pripovjedač, romanopisac i akademik. Njegovo stvaralaštvo nije ostalo ravnodušno ni prema Crnoj Gori, kojoj je posvetio i jednu od svojih pjesama, ostavljajući time trajni pečat u kulturnim odnosima C.G. naših naroda.

Izmijenjen režim saobraćaja na putu Kotor – Budva INSTAGRAM

PATRIJARH BUGARSKE KNJIŽEVNOSTI: Juče na Cetinju

Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković podsjetio je na istorijske veze između Crne Gore i Bugarske, te značaj Prijestonice u međunarodnim odnosima, kao sjedišta brojnih ambasada i diplomatskih misija i mjesta gdje su se ukrštali interesi velikih sila i vodili važni politički dijalozi.

– Vođeni tim duhom zajedništva, danas sa posebnim osjećajem ponosa dajemo ime ovoj ulici po Ivanu Vazovu – velikanu koji je kroz stihove

BIĆE OSVIJETLJEN LED RASVJETOM: Tunel Mogren

Do 20. maja bez noćne vožnje kroz ,,Mogren“ KOTOR – Saobraćaj na magistralnom putu M1 Krtolska raskrsnica – Budva biće potpuno obustavljeni od 8. do 20. maja, od 23 h do 5 h zbog izvođenja radova u okviru projekta „Izrada javne rasvjete – osvjetljenja tunela i galerije Mogren“, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.

Za vrijeme totalne obustave saobraćaja vozači mogu koristiti alternativni put preko Topliša.

– Vrijednost ugovorenih radova iznosi oko 330.000 eura bez PDV-a, a obuhvata instalaciju energetski efikasnih svjetiljki duž cijelog tunela i galerije u dužini od približno 520 metara. Radove izvodi kompanija „BB Solar“, navedeno je u saopštenju.

Konstatuje se da će postavka LED rasvjete znatno poboljšati vidljivost unutar tunela, smanjiti mogućnost nesreća i povećati bezbjednost.

C.G.

Kolašin: Monteput donirao vozilo

„Tojota“ spasiocima za brze intervencije KOLAŠIN – Vozni park Službe zaštite i spasavanja od juče je bogatiji za vozilo koje će koristiti za brze intervencije. Kompanija Monteput je donirala korišćenu, ali očuvanu i funkcionalnu terensku „tojotu“.

Kako je istakao član borda direktora Monteputa Aleksandar Dožić, donacija je potvrda dobre saradnje sa kolašinskom lokalnom upravom i Službom zaštite i spasavanja.

– Služba zaštite i spasavanja pokriva prilazni put auto-putu, od Kolašina do Mateševa.

Tu je i više od 60 kilometara

magistrale od Kraljevog kola do kanjona Platije, put ka Bjelasici, brojni turistički putevi. To je Služba koja je dosta uposlena i stalo nam je da imaju vozni park koji će im omogućiti da budu i pravovremeni i stručni – kazao je Dožič.

Ključeve vozila je Službi zaštite i spasavanja predao predsjednik opštine Petko Bakić.

– Kada se pogleda gdje sve treba, na prostranoj teritoriji kolašinske opštine, da stignu naši vatrogasci i spasioci, onda je jasno koliko je terensko vozilo za brze intervencije potrebno.

Službi dugujemo zahvalnost za požrtvovanje i profesionalnost – kazao je Bakić. Dr.D.

Crnom Gorom

Četvrtak, 8. maj 2025.

Bijelo Polje: Počela izgradnja fudbalskog kampa, radovi će trajati osam mjeseci

13

Kotor: Sportski objekat deset mjeseci nije u funkciji, iz Opštine saopštili da su rezultati nedavne analize uzoraka morske vode dobri

TEMELJ ZA SNOVE MLADIH SPORTISTA: Smolović i Savićević

U Lješnici će se rađati novi talenti BIJELO POLJE – U prigradskom naselju Lješnica predsjednik opštine Petar Smolović, prvi čovjek FSCG Dejan Savićević i predsjednik FK „Jedinstvo“ Nermin Bećirović, položili su kamen temeljac za izgradnju fudbalskog kampa. Investicija je vrijedna 3,3 miliona eura i njenom realizacijom će se riješiti višedecenijski problem prosperiteta fudbalskog sporta u gradu pod Obrovom.

Bećirović je apostrofirao da će kamp biti otvoren za sve ostale klubove iz opštine.

– Za sve mlade koji žele da se razvijaju, uče i sanjaju o velikim utakmicama, Lješnica postaje dom sporta, mjesto gdje će se stvarati prijateljstva, gdje će se razvijati karakter, i gdje će se graditi uspjesi – poručio je Bećirović.

Naveo je da se polaže kamen temeljac za nešto mnogo veće od terena, svlačionica i tribina.

– Polažemo temelj za snove mladih sportista, za rast novih generacija talenata i za budućnost crnogorskog fudbala.

Nešto što su mnoge generacije prije nas sanjale, a što je bilo glavno obećanje nove uprave kluba na čijem sam čelu koja je 2017. godine hrabro i odlučno zakoračila u totalnu neizvjesnost i nepoznanicu u svakom smislu, danas polako postaje realnost – istakao je Bećirović.

Prvi čovjek crnogorskog fudbala Dejan Savićević naveo je da su viziju prosperiteta i razvoja fudbalske zajednice na sjeveru Crne Gore, koju gaji Fudbalski savez, prepoznali Opština i Fudbalski klub „Jedinstvo“.

– Ovaj projekat predstavlja plod zajedničkog zalaganja da dječaci i djevojčice u gradu na Limu dobiju najbolje moguće uslove za trening i odigravanje utakmica. Fudbalski savez je ponosan što će dati doprinos u realizaciji ovog projekta koji će, kao i mnogi drugi projekti realizovani širom naše zemlje, biti posvećeni stvaranju novih generacija koje će nastupati za lokalne klubove i nacionalne selekcije. Moderan kamp koji će biti izgrađen na ovom mjestu ponudiće sve neophodne

3,3

miliona eura koštaće izgradnja fudbalskog kampa, budućeg doma bjelopoljskih sportista

uslove za razvoj, obuku i usavršavanje mladih igrača i pružaće priliku da svoje talente razvijaju u najboljim mogućim uslovima – poručio je Savićević.

Podsjetio je da je FSCG tokom prethodne četiri godine uložio znatna sredstva u osavremenjavanje gradskog stadiona u Bijelom Polju, stvarajući na taj način adekvatne uslove za odigravanje utakmica Prve lige Crne Gore.

– Postavljeno je reflektorsko osvjetljenje, investirano u nabavku i postavljanje novih stolica na tribinama i uloženo u modernizaciju medijskih sadržaja kako bi se obezbijedili uslovi za prenos utakmica našeg elitnog takmičenja. Naravno, Opština je dala maksimalan doprinos realizaciji ovih projekata i time pokazala da na pravi način brine o fudbalu u gradu na Limu. Uvjeren sam da će kamp u Lješnici postati centar fudbalske izvrsnosti, mjesto gdje će se rađati novi talenti i koji će inspirisati generacije novih sportista.

Vjerujem da će u modernim uslovima za trening svi dječaci i djevojčice biti dodatno inspirisani da ulože maksimum svojih napora i dosegnu uspjehe koje su na fudbalskom terenu ostvarili Branislav i Anto Drobnjak, Fuad Muzurović, Žarko Korać i mnogi drugi Bjelopoljci – kazao je Savićević.

Predsjednik opštine Petar Smolović je najavio da će kamp biti završen za osam mjeseci.

– Mislim da ćemo za manje od godinu svjedočiti početku rada fudbalskih terena, koji nijesu bitni kao objekat, već kao jedna fabrika novih igrača, fabrika zdravog života, dobrih ljudi i napretka Bijelog Polja i Crne Gore u svakom pogledu – poručio je Smolović.

B. ČOKOVIĆ

KOTOR – Ljetnji bazen, koji je zbog prisustva bakterija zatvoren 30. jula prošle godine, biće otvoren pred početak kupališne sezone (krajem ovog – početkom narednog mjeseca), dok će u cilju bezbjednog kupanja naših sugrađana i vaterpolista uskoro biti urađena još jedna analiza vode – saopšteno je juče Pobjedi iz Opštine Kotor.

Izvještaj o ispitivanju kvaliteta vode potvrđuje kako je morska voda na otvorenom bazenu „vrlo dobrog i dobrog statusa“ te da je bezbjedna za kupanje. Uoči otvaranja biće urađena još jedna analiza. Izvor zagađenja zbog kojeg je bazen zatvoren ne potiče iz neposredne okoline, zagađivač je, ubrzo nakon identifikacije, priključen na kanalizacionu mrežu – kazali su iz lokalne uprave I.KOMNENIĆ

B.ČOKOVIĆ

Ljetnji bazen otvoriće do sezone kupanja

Iz Opštine su naveli da su nadležne opštinske službe, u saradnji sa meritornim državnim institucijama, otklonile uzrok zagađenja vode u dijelu kupališta.

ZAGAĐIVAČ

Ispitivanjima je, kažu, utvrđeno da izvor zagađenja ne potiče iz neposredne okoline plivališta, dok je zagađivač, ubrzo nakon identifikacije, priključen na kanalizacionu mrežu. Ne navode ko je zagađivač.

– Takođe, podsjećamo da su stambeni objekti uz samo plivalište prije nekoliko godina priključeni na mrežu, a da je stručnom provjerom prilikom prošlogodišnjeg zagađenja potvrđeno da je ovaj dio kanalizacionog sistema u potpunosti ispravan. Izvještaj o ispitivanju kvaliteta vode, koje je krajem aprila uradio Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, potvrđuje kako je morska voda na otvorenom bazenu „vrlo dobrog i dobrog statusa“ te da je bezbjedna za kupanje – navodi se u odgovoru Opštine.

Ljetnji bazen je zatvoren prošle godine na zahtjev predsjednika opštine Vladimira Jokića, koji je tada zatražio od resornih službi da utvrde uzroke zagađenja i preduzmu hitne mjere koje će obezbijediti kvalitet vode bezbjedan za korišćenje bazena i zatražio dnevno ažuriranje informacija o preduzetim aktivnostima. Prema izvještaju mikrobioloških is-

POD KATANCEM OD JULA PROŠLE GODINE: Kapija na ljetnjem bazenu

Jokić: Fabrikovanje afere Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić je na svom FB profilu u objavi pod naslovom ,,Afera bazen“, naveo da se ,,od prošle godine pokušava fabrikovati afera o zatvaranju otvorenog bazena“.

– Svašta se ispisalo i napričalo, a pogotovo od strane DPS. Danas je došao izvještaj da je voda u bazenu ispravna za kupanje. Naravno tome je prethodilo to što je glavni zagađivač lokalizovan i prikopčan na kanalizacionu mrežu. Kao u svakom dobrom trileru, tako i u ovom, krivac je onaj koji je najviše galamio, jer je očigledno neka ranija uprava uložila grdne pare da izgradi zgradu opštinskog preduzeća i došla na genijalnu ideju da napravi septičku jamu u moru. O detaljima u nastavku, nakon još jednog kontrolnog testiranja – napisao je Jokić.

pitivanja, koju je u julu radio Institut za biologiju mora, u vodi su nađene dvije vrste bakterija, ešerihija koli (Escherichia coli) i enterokoke fekalnog porijekla.

PROBLEMI

Nakon što je saopšteno da je bazen zatvoren, isplivali su problemi u funkcionisanju tog sportskog objekta.

Iako se ljetnji bazen pove-

Kotor, kao i da li je tačno Dio tribina nezakonito da na nezakonit upis dijela na privatnu firmu upisan na privatnu firmu? tribina Opština godinama ćuti, iz Na pitanja Pobjede da li je tačno da su tribine otvorenog bazena velikim dijelom u vlasništvu privatne firme, da je kompletan prostor ispod tribina podijeljen i da njime raspolažu kafić i restoran koji se nalaze na istoj lokaciji, a da se terasa istog kafića prostire

do plivališta, potom da je granica nekadašnjeg kompleksa URC kod tuševa na otvorenom bazenu i da Opština ni poslije pet godina od pribavljanja sve dokumentacije vezane za tribine i prostor ispod, nije pokrenula postupak upisa vlasništva na Opštinu

Opštine su odgovorili da nije istina da ćute.

– Naprotiv, Opština je inicijator sudskih postupaka vezanih za vlasnička prava na prostor koji je predmet Vaših pitanja. Opština je sudski spor pokrenula još 2021. godine – saopšteno je iz Opštine.

zivao sa VPK „Primorcem“, predsjednik tog kluba Siniša Kovačević, koji je i potpredsjednik opštine, kazao je tada za Pobjedu da je VPK ,,Primorac“ koristio bazen do prošle godine na osnovu ugovora o zakupu sa Opštinom od 2008. godine sa rokom od 15 godina.

– Taj ugovor je istekao 4. aprila 2023, nije produžavan, nije napravljen ni novi, tako da u formalno-pravnom smislu VPK „Primorac“ nije zakupac već dvije ljetne sezone i nema nikakve ingerencije – kazao je Kovačević.

VPK „Primorac“ je 9. maja 2023. godine obavijestio Sekretarijat za zajedničke poslove da je 4. aprila 2023. godine istekao ugovor. Iz „Primorca“ su tada obavijestili Opštinu da je time istekla i obaveza kluba da upravlja bazenom, te da klub nema ni finansijske ni logističke mogućnosti da nastavi sa održavanjem bazena, sa molbom da Opština preuzme obaveze oko upravljanja i održavanja ljetnjeg bazena. Kovačević je tada kazao da, iako je bazen u nadležnosti Opštine, na adresu „Primorca“ i dalje dolaze računi za struju, vodu koje plaćaju iako nemaju obavezu i nijesu nadležni za održavanje ovog bazena.

I. KOMNENIĆ

14 Kultura

Četvrtak, 8. maj 2025.

Otvoren 19. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja koji ć

Moramo brinuti o svakom čitaocu

Knjiga je jedan od najvećih simbola Autor Stefan Bošković i producent Ivan Đurović slobodnog društva, to je simbol stremljenja pojedinca da PODGORICA – Serija Projekat će biti razvijan tokom dokuči neka nova radionice Slano Film Days, znanja, proširi „Momci“ autora i scenagdje će tim raditi na razvoriste Stefana Boškovića, u ju scenarija i uređivanju pri- svoje vidike i sebe produkciji Ivana Đurovića i producentske kuće „Artiče, kako bi projekat što bolje pozicionira na što kulacija film“, izabrana je bio pozicioniran na međunarodnom tržištu. Finalna pre- viši intelektualni kao jedan od sedam projekata koji će biti predstavzentacija svih izabranih seri- nivo – istakao je ljeni u okviru „CineLink ja biće održana 19. avgusta u Drama“ programa 2025. go- okviru Sarajevo film festivala, gradonačelnik kada će publika i profesional- Podgorice dr Saša Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović govori na otvaranju Sajma knjiga dine, koji je dio „CineLink Industry Days“ u organiza- ci iz industrije imati priliku da se upoznaju sa selektovanim Mujović ciji Sarajevo film festivala. više prisutna u javnom pro- u vremenu digitalnih medija na kojem možemo biti isto-

Muzičari u opasnom svijetu podzemlja

„Momci“ (eng. „Homeboyz“) prati Mensura i Koču, talentovane mladiće koji sanjaju o uspjehu na muzičkoj sceni, ali dug prema kriminalcu Ljuki uvlači ih u opasni svijet podzemlja. Kako njihova karijera raste, suočavaju se sa sve većim konfliktima i neočekivanim posljedicama.

projektima. „CineLink Drama“ dodjeljuje i tri nagrade, uključujući nagradu Savjeta Evrope „Council of Europe Series Co-Production Development“ (50.000 eura), nagradu Hrvatskog audio-vizualnog centra (15.000 eura) i nagradu „TV Drama Vision R. K. Pitch“.

Preminuo glumac i reditelj Erol Kadić

PODGORICA – Glumac i reditelj Erol Kadić, stalni član ansambla Pozorišta „Atelje 212“, preminuo je 7. maja u Beogradu.

Kadić je rođen 19. juna 1955. godine u Zagrebu. Diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Arsenija Jovanovića 1980. godine, a već tri godine kasnije 1983. godine postao je stalni član glumačkog ansambla „Ateljea 212“, gdje ostao sve do penzije 2020. Bavio se i pozorišnom režijom. Pored „Ateljea 212“, režirao je i u Narodnom pozorištu Mostar, Centru za kulturu Tivat i Teatru „Madlenijanum“. Ostvario je preko 50 uloga na filmu i televiziji.

Od Kadića se oprostio i Centar za kulturu iz Tivta, sa kojim je ovaj umjetnik sarađivao.

Atelje 212

Unio duh, toplinu i humor na scenu

PODGORICA – Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja, 19. po redu, svečano je otvoren juče u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore, a trajaće do 13. maja.

– Svaki čitalac koji dođe na Sajam moći će na jednom mjestu da vidi desetine hiljada knjiga. Taj broj ne treba čitaoca da obeshrabri. Na Sajmu će svako od hiljada čitalaca moći da pronađe knjigu za sebe – istakao je osnivač Međunarodnog sajma knjiga i direktor „Nove knjige“ Predrag Uljarević.

IZAZOVI

Prema njegovim riječima, ,,danas knjiga imamo vjerovatno više nego što ih je ikada bilo“.

– Ali danas više nego ikada moramo brinuti o svakom čitaocu i kako da knjiga bude

Erol Kadić

– S tugom se opraštamo od Erola Kadića, čovjeka čija je strast prema teatru ostavila neizbrisiv trag u Centru za kulturu. S predstavama „Mediterano“ i „Don Kihot“ Erol je unio duh, toplinu i humor na scenu, obogaćujući živote svih koji su ga poznavali i pratili njegov rad – poručili su iz Centra za kulturu Tivat. R. K.

ka Drakić i Kristina Obradović. Po riječima prof. dr Jelene Knežević koja je napisala predgovor uz ovu knjigu, zbirka priča „Jevanđelje po Uterusu“ je originalna književna ispovijest ženstva i omaž kompleksnosti ženskog postojanja u svijetu.

R. K.

i društvenih mreža.

– U takvom okruženju posebno je izazovno i važno promovisati ljubav prema knjizi kao važan dio našeg kulturnog i civilizacijskog nasljeđa, ali i temelj budućeg razvoja čovječanstva – kazala je ona, dodajući da je to posebno važno ,,u vremenu globalizacije i industrijalizacije kada se mijenjaju ponašanja i namjere naših najmlađih“.

Međunarodni podgorički sajam knjiga je, kako je kazala, mjesto okupljanja književnika, izdavača i ljubitelja pisane riječi.

– On nas podsjeća na važnost pisane kulture u oblikovanju identiteta jedne zajednice – istakla je Jakšić-Stojanović.

SAPUTNICI

Prema riječima ministarke kulture i medija Tamare Vujović, knjiga je jedino mjesto

vremeno i sami i sa svima.

– Ona nas ne pita ko smo ni odakle dolazimo, već šta želimo da saznamo – rekla je ona.

Ministarka je iskazala zadovoljstvo što je Bugarska počasni gost ovogodišnjeg sajma.

– Bugarska je i naš saputnik u jeziku, u pismu, u istoriji i u budućnosti. Kao članica Evropske unije ona je naša podrška na EU putu – rekla je Vujović.

Potpredsjednica Bugarske Ilijana Jotova istakla je da im je velika čast što će biti prisutni na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja.

– Za nas je velika čast da je Bugarska zemlja počasni gost na ovom projektu, velika čast je da možemo da prisustvujemo događajima u okviru Sajma te da budemo među izabranim predstavnicima kulture i prijateljstva – rekla je Jotova,

U Crnogorskoj kinoteci večeras počinje MOD FEST – Minority Open Days

Festival otvara film „Bekim F PODGORICA – Jedini filmski festival u Crnoj Gori koji je u potpunosti posvećen promociji različitosti, kulturnih identiteta i priča manjinskih zajednica MOD FEST – Minority Open Days biće otvoren večeras u 20 sati u Sali „Gojko Kastratović“ u Crnogorskoj kinoteci.

„Jevanđelje po Uterusu“ u Modernoj galeriji PODGORICA – Promocija zbirke priča „Jevanđelje po Uterusu“ Svetlane Kalezić-Radonjić biće priređeno večeras u 19 sati u Modernoj galeriji. Sa autorkom će razgovarati urednica izdanja Maja Malbaški, dok će odlomke priča čitati glumice Dubrav-

storu. Jedan od mogućih odgovora na to pitanje je upravo Međunarodni podgorički sajam knjiga – kazao je on.

Gradonačelnik Podgorice dr Saša Mujović rekao je da je ovaj Sajam potreba ovog grada i društva te da nema nikakve dileme da je knjiga jedan od najvećih simbola slobodnog društva.

– To je simbol stremljenja pojedinca da dokuči neka nova znanja, proširi svoje vidike i sebe pozicionira na što višem intelektualnom nivou. Knjiga predstavlja i moćno putovanje i moćan alat u spoznaji svijeta, ona nas podstiče da razmišljamo, da pitamo, da se pitamo i da kritikujemo. Ona je sjajan most između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti – istakao je Mujović.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović istakla je da je poseban izazov realizovati sajam

D. Mijatović

Filmski centar Crne Gore

Crnogorska serija „Momci“ među projektima na „CineLink Drama 2025“ u Sarajevu

Plakat filma „Bekim Fehmiu“

Na startu festivala publika će biti u prilici da pogleda dokumentarni film „Bekim Fehmiu“, u režiji Valmira Tertinija (Albanija), koji kroz svjedočenja 22 sagovornika oslikava život i karijeru najpoznatijeg glumca s prostora bivše Jugoslavije. Ovo prika-

zivanje biće crnogorska premijera filma.

Publika će iste večeri imati priliku da pogleda i kratki dokumentarni film „The Village of Ballet Dancers“ reditelja Fatiha Direna iz Turske, koji govori o ruralnoj zajednici u kojoj balet postaje neočekivani pokretač društvene promjene. Drugog dana festivala (9. maj) program počinje u 10.30 sati sa prikazivanjem bloka od šest kratkih filmova autora i autorki iz Španije, Nepala, Sirije, Turske, BiH i Indije. Svi filmovi su titlovani na engleski jezik, kako bi bili dostupni širem festivalskom auditorijumu.

U 12 sati slijedi panel diskusija pod nazivom „Evropske vizije

Kultura

Četvrtak, 8. maj 2025.

će trajati do 13. maja

„Autobiografija“ arhitekte Ranka Radovića u izdanju Matice crnogorske

Na štandu Pobjede popusti i do 70 odsto Na štandu Pobjede će se tokom trajanja Sajma naći raznovrsni i interesantni naslovi. Popusti će biti čak do 70 odsto, a kupce čekaju i pokloni. Svaki kupac koji ostvari kupovinu u vrijednosti preko 20 eura dobija na poklon knjigu „Najveći zločin u istoriji“ Jovana Čubranovića, a našim najmlađim čitaocima Pobjeda poklanja bojanke. „Crnogorska istorija“ autora Živka Andrijaševića može se na štandu Pobjede kupiti za 40 eura, monografija „WERK – austrougarske tvrđave“ (englesko izdanje) autora Radojice Pavićevića za 35 eura, knjiga „Goli otoci Jova Kapičića“ Tamare Nikčević za 12 eura.

Jedno od novijih Pobjedinih izdanja „Zmije na pravoslavnim grobljima“ Slobodana Čukića košta 21 euro, a popularna knjiga Dragana Veselinova

„Moj bog, pitajte popa“ 16 eura. Monografija o 80 godina Pobjede košta 10, a monografije „100 ličnosti 1918–2018“ i „100 događaja iz crnogorske istorije“ po 15 eura. Takođe, na Sajmu će se, povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom, naći i izdanje ,,Crna Gora u Drugom svjetskom ratu – 80 godina antifašizma, slave i ponosa – BEZ POBJEDE DOĆI NEĆE“ – specijalna publikacija koju su pripremili Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore.

Promocija najnovijeg izdanja Pobjede „Kale – Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori“ autora Radojice Pavićevića biće održana 12. maja u 16.15 časova, šestog dana sajma, a knjiga je premijerno ponuđena na Pobjedinom štandu.

predstavljajući i pojedine programe koji će biti priređeni na štandu Bugarske.

Umjetnički segment zvanično je otvoren dva sata kasnije, u TC ,,Big Fashion“, razgovorom sa piscem Aleksandrom Bečanovićem koji je vodila srpska glumica Isidora Građanin. U isto vrijeme pro-

movisana je i knjiga ,,Pesme“ Momčila Bajagića. Sa Bajagom je razgovarala Jelena Krsmanović, a on je nakon promocije potpisivao knjige.

Popularni muzičar će i danas, od 12 do 13 časova na štandu „Nove knjige“, takođe potpisivati primjerke.

A. RADOVIĆ

različitosti: Manjine, identitet i film“, koja će okupiti relevantne sagovornike iz institucija i zajednica. Na panelu će govoriti Emina Skenderović (Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava), Fikret Ljuljanović (Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava) i Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore.

Panel ima za cilj da otvori prostor za razgovor o ulozi kulture i filma u osnaživanju manjinskih identiteta, kao i o mogućnostima institucionalne podrške i saradnje.

Festival će biti zatvoren prikazivanjem dugometražnog dokumentarca „Île-à-Vache“, španske rediteljke Raquel Gómez-Rosado, koji govo-

ri o borbi lokalne zajednice na Haitiju protiv nasilnog gentrifikacijskog turističkog projekta.

- MOD FEST je prostor gdje se prepliću umjetnost i društveni angažman, gdje manjinski glasovi dobijaju vidljivost i poštovanje. Ove godine donosi međunarodnu selekciju snažnih filmova koji govore univerzalnim jezikom borbe za dostojanstvo, pripadnost i identitet – poručili su organizatori iz NVU Art 365.

Program festivala je otvoren za sve, a svi sadržaji su besplatni i dostupni javnosti. Ovogodišnje, drugo izdanje festivala realizuje se uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a program donosi međunarodni izbor filmova iz Evrope, Azije i Bliskog istoka koji se bave temama identiteta, pripadnosti, borbe protiv diskriminacije i A. Đ. snage zajednice.

PODGORICA – Matica crnogorska objavila je „Autobiografiju“ jednog od najistaknutijih arhitekata i teoretičara arhitekture s prostora bivše Jugoslavije Ranka Radovića u okviru biblioteke „Posebna izdanja“. Urednik je Marko Špadijer, knjigu u ime izdavača potpisuje Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske, a realizaciji ovog izdanja doprinio je i Rajko Radović, sin poznatog arhitekte.

Pored bogatog projektantskog opusa, Ranko Radović se posebno istakao kao mislilac, esejista i pedagog. Njegov rad je obuhvatao arhitektonske teorije, urbani razvoj, kulturu stanovanja i filosofiju prostora. Bio je profesor na više univerziteta u zemlji i inostranstvu, a poznat je i kao urednik i autor brojnih stručnih publikacija. Njegov doprinos arhitekturi nije samo u projektima koji su realizovani već i u načinu na koji je promišljao arhitekturu kao kulturološki fenomen.

– Čini mi se da mi je život bio sasvim običan i jednostavan, ali i vrlo raznolik, ispunjen mnogim slikama i događajima, detaljima i ljudima, osećanjima i naporima, stvarnostima i iluzijama, pa da na svoj način zaslužuje da ga nekako osvijetlim i zadržim, po-osobim (od osoba) i ponegdje tačno, a ponegdje vjerovatno i sa-

Naslovnica „Autobiografije“ Ranka Radovića

svim pogrešno, prebacim iz ličnog u šire, u trajnije – zapisao je Radović.

Dodao je da ne piše naučno djelo niti istorijski pregled.

– Ja pišem svoju sopstvenu sliku sopstvene istorije za sopstveni otpor „banalnosti i nestajanju“. To je istinito i tačno po definiciji, po prirodi projekta – hoću da proteklo vrijeme naslikam i još jednom osmislim, ne da uljepšam – zapisao je arhitekta.

U pogovoru, književnik i profesor Dragan Radulović zapi-

sao je da je arhitekta Radović dvije sveske „Autobiografije“ napisao u Japanu, dok je na Katedri za urbani dizajn Univerziteta u Cukubi, kraj Tokija, držao gostujuća predavanja ’90/91. godine.

– Iako je u svom višenamjenskom dnevniku, nazvanom „Životnik“, vodio detaljne zabilješke o „poslovima i danima“, a njih će u tekstu koristiti u znatnoj mjeri, bilo je neophodno izvjesno prostorno i kulturalno distanciranje da bi što potpunije sagledao

Danas otvaranje crnogorskog paviljona na Bijenalu arhitekture u Veneciji

Davanje glasa tlu kroz crtež, nauku, poeziju i zvuk PODGORICA – Autorski tim koji čine Ivan Šuković, Dejan Todorović i Emir Šehanović predstavljaće Crnu Goru na Bijenalu arhitekture u Veneciji sa izložbom „Terram intelligere: INTERSTITIUM“, koja će biti otvorena danas u 17 sati u galerijskom prostoru ArteNova, smještenom

na lokaciji Campo San Lorenzo u Veneciji.

Komesarka Mirjana Đurišić kazala je da se kroz projekat laboratorije na otvorenom arhitektura postavlja u uporednu ravan sa fenomenom međe i posmatra se kao granični prostor između umjetnosti i nauke. Kustokinja izložbe dr Miljana Zeković istakla je da će tokom šestomjesečnog trajaMarija Šehanović

Pobjeda

Otpor banalnosti i nestajanju

Štand Pobjede na Sajmu knjiga

Fehmiu“

15

Autorski tim crnogorske postavke

nja Bijenala arhitekture u paviljonu Crne Gore predstaviti laboratorija u kojoj će posjetioci imati priliku da urone u svijet razvoja mikroprocesa bakterija izolovanih iz uzoraka tla sakupljenih po cijeloj Crnoj Gori.

– Ovi procesi realizovaće se u plutajućoj polikarbonatnoj laboratoriji instaliranoj u paviljonu. BIO pigmenti i zanimljive prostorne konstelacije nastale razvojem ovih kultura direktna su zamjena za opasne komponente zasnovane na petrohemijskim procesima i teškim metalima koje danas koristimo i predstavljaju održiva rješenja u poljima ekologije, arhitekture i konstrukterstva budućnosti – kazala je Zeković. Šukovuć, vođa autorskog tima, rekao je da razumijevanje zemlje u ovom radu podrazumijeva davanje glasa tlu kroz alegorije, crtež, nauku, poeziju i zvuk. Todorović je istakao da prostorna instalacija ne prikazuje gotovo rješenje, već poziva publiku na sopstveno promišljanje, otvarajući pitanja o relacijama mikro – makro, prirodno – vještačko i tradicionalno – savremeno. Šehanović je rekao da rad istražuju granice između prirodnog i vještačkog, trajnog i privremenog, stabilnog i transforA. Đ. mativnog.

sopstveni život, ali i odgovorio na pitanje da li pisanje autobiografije uopšte ima smisla i koji ga motivi pokreću na takav zahtjevni poduhvat – zapisao je Radulović.

On je dodao i da je odnos prema Crnoj Gori, koji se jasno prikazuje u „Autobiografiji“, u suštini odnos „stvarnog kosmopolite koji se ne ustručava od ljubavi prema svom porijeklu, od poštovanja prema onim dimenzijama lične i porodične prošlosti za koje pouzdano zna koliko su ga oblikovale kao moralnog čovjeka, intelektualca, majstora-zidara, jednom riječju: cjelinu njegovog ljudskog postojanja.

Radulović napominje da se autobiografski zapisi Ranka Radovića završavaju 28. februara 1991. godine.

– Šteta što nema zapisa (ili nijesu dostupni?) iz narednih godina kada je imao intenzivnije prisustvo u Crnoj Gori u nastojanju da zaštiti crnogorsko arhitektonsko nasljeđe. U februaru 2002. je postao ministar za urbani razvoj u Vladi Crne Gore. U izuzetno teškim okolnostima nije mogao da ostvari svoje stručne i moralne principe i 11. aprila 2003. godine je podnio ostavku – zapisao je Radulović.

Crnogorski arhitekta Ranko Radović preminuo je u februaru 2005. godine. Prema sopstvenoj želji sahranjen je u Donjim Martinićima kod Danilovgrada, u grobnici koju je R. K. sam projektovao.

„Mornaru ima ko da piše“ u Petrovcu PODGORICA – Predstavljanje knjige pod nazivom ,,Mornaru ima ko da piše“ autora Zorana Martinovića biće priređeno večeras u 19 sati u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu, u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.

U knjizi ,,Mornaru ima ko da piše“ predstavljen je izbor iz višedecenijske prepiske kapetana duge plovidbe Zorana M. Martinovića. U ovom djelu kao korespondenti su se našle mnoge zanimljive, pa i znamenite ličnosti XX vijeka, među njima i Branko Ćopić, Leso Ivanović, Dragan Radulović, Niko Martinović, Žarko Laušević, Mihailo Đukanović…

O knjizi će govoriti: urednik protojerej Aleksandar Lekić, protojerej-stavrofor Obren Jovanović, književnik Đorđe Gregović i doktorand Dušan Medin. U muzičkom dijelu programa nastupiće Nora Medin, učenica Škole za osnovno muzičko obrazovanje Budva.

R. K.

16 Feljton

Četvrtak, 8. maj 2025.

4.

MERI EDIT DARAM: DVADESET GODINA BALKANSKE ZAMRŠENOSTI

Svađa između ruskog agenta Medakovića i knjaza Danila Za vrijeme odsustva knjaza Danila, Đorđe Petrović digne ustanak protiv njega, podstaknut, bez sumnje, Danilo nikad nije bio popularan. On je titulu Knjaza pri- od Medakovića. Danilo se odmah vrati i prema priči mio od Rusije, ali je njegova savremenika zavladao je strah i trepet kroz Crnu Goru Priredio: Slobodan ČUKIĆ

naklonost bila na strani Austrije. On je uvrijedio i Rusiju i Crnogorce prilikom Krimskog rata. On je navukao jarost svojih plemena što je ispustio divnu priliku za pljačkanje neprijatelja preko granice. Pokušaji da silom nametne zakone i naredbe izazvali su neprijateljstvo plemena skoro pripojenih, među kojima Brda, koja su se dragovoljno pridružila Crnoj Gori, da se bore protiv Turaka i snažno su se oduprla da plaćaju danak. Danilo je ovo protivljenje svirepo ugušio i zbog svega ovoga postao omražen kod pobunjenih plemena.

Ali i pored silom nabavljenog novca od poreza, Danilo je bio bez novca. Rusija ljuta što nije za vrijeme Krimskog rata pritekao u pomoć, stajala je po strani. Danilo je zamolio Austriju i ona ga je odbila. Crna Gora nije mogla niti može da živi bez strane pomoći. Francuska sad, opet postaje aktivna u balkanskim intrigama, dolazi do ideje da odmakne Knjaza Danila od njenog neprijatelja Rusije, nudeći mu pomoć novčanu da mu izradi izvjesne koncesije kod Sultana, ako bi htio primiti vazalstvo Sultanovo.

Zbog ovoga je nastala svađa između ruskog agenta na Cetinju Medakovića i Danila.

Medaković je bio privatni sekretar Danilov. „Ja sam živio u prijateljstvu i harmoniji sa knjazom Da-

nilom“ kaže on „dok mi nije kazao: Ja znam da i želite Crnogorcima dobro i da visoko cijenite njihovu slobodu. Ali ne može biti to što vi želite.

Mi moramo priznati Tursku da bi dobili što više novca. Mi moramo ostati prijatelji ali se spoljne intrige uvlače … „Neprijatelji naše vjere i imena optužuju me kao prijatelja ruskog. Moja vjera i krv dragi su mi. Ali ja sam uvijek držao i imao na umu dobro narodno i išao u smjeru koji je uvijek vodio Crnu Goru sreći. … Ja se ne bih mogao složiti da crnogorska slava bude okaljana u slaganju sa željama francuskog konzula u Skadru, koji je specijalno pokušao da uništi snagu Crne Gore. (Istorija se ponavlja, Francuska sada 1920, pomaže crnogorsku propast.) „Ja sam se protivio turskom vazalstvu … ali su šefovi plemena bili na strani Danilovoj i pomagali želje francuskog konzula. Oni su bili gotovi primiti Turke kao gospodare. Samo ja i knjaz Đorđe Petrović bili smo protivni“.

Svađa se pojačala što pokazuje i ovaj fakt. Kad je Car Nikola I umro 1855, on je zavještao 5000 dukata Crnoj Gori, pod uslovom da oni moraju poslužiti dobrotvornim ciljevima pod ruskom kontrolom. Danilo je bio bijesan zbog ovoga, on je htio novac za sebe. Medaković je odbio da ih preda, on je gledao onoga ko mu da-

Veliki vojvoda Mirko Petrović Njegoš

je „zlato“ kao svoga prijatelja, govorili su savremenici: „Ko ne daje on je njegov arhineprijatelj“. Danilo je produžio pregovaranje sa Francuskom i Medaković je odnio 5000 dukata generalnom konzulu Ruskom u Dubrovniku.

Danilo je skovao lukav plan.

On je poslao u Dubrovnik dva svoja prepredena agenta, da predstavi Rusima da je u Crnoj Gori nered i buna i da oni moraju zbaciti Knjaza Danila i ustabiliti ruski uticaj, ako bi imali 5000 dukata. Da bi kraj bio hvale vrijedan, oni moraju, rekli su, da utroše veliki novac. Ali Rusi su bili lukave lije i plan nije uspio.

Danilo se tada požurio u Pariz da prodiskutuje plan odnosno vazalstva. Za vrijeme njegovog odsustva Đorđe Petrović digne ustanak protiv Danila, podstaknut, bez sumnje, od Medakovića. Danilo se odmah vrati i prema priči savremenika zavladao je strah i trepet kroz Crnu Goru. On se je bojao svakog popularnog čovjeka. „Nastao je niz izvršenja smrtnih, bez suda ili formalnog optuženja i tako je išlo mjesecima bez mogućnosti da se ovome strašnome stanju vidi kraja. Ko je danas bio njegov miljenik, sjutra je bio lješ. Njegove naredbe, njegove prijetnje i njegovo zlato pribavljale su lažne zakletve i lažna dokumenta“.

Svirepa krvna osveta, koja je,

Knjaz Danilo Petrović Njegoš

u stvari trajala do nazad nekoliko godina, tada se pojavila između njega i kuće Đuraškovića. Marko Đurašković, jedan od najbogatijih i najglavnijih plemenskih glavara usudio se, za vrijeme Knjaževa odsustva u Francuskoj, da se oženi udovicom Pera Petrovića, rođaka Danilova, koju je ženu, odnosno svoju snahu odredio da je uda za Petra Vukotića. Za ovo je Danilo potplatio dobro Gligora Milanovića, arambašu razbojničkog, koji je optužio M. Đuraškovića i druge za zavjeru protiv Danilova života. Dvojica od njih bila su zatvorena i strijeljana uprkos njihovog tvrđenja da su nevini. Đurašković i drugi pobjegli su u Tursku teritoriju gdje su oba bili činovnici pod turskom upravom još do 1912.

Danilov izrađen nacrt za primanje turskog vazalstva, kao nepopularan morao je otpasti, zbog čega Turci napadnu Crnu Goru. Crna Gora bude spašena hrabrošću njegovog brata Velikog vojvode Mirka, o čijem se junaštvu i danas u narodu pjevaju pjesme. Velika bitka se vodila na Grahovcu. Povlačenje turske vojske je presječeno i čitava vojska je bila ili pobijena ili zarobljena.

Zarobljenici, po crnogorskom običaju, bili su sakaćeni i po izvještaju o tome, koji je izvještaj došao preko Krfa, napravio je užasan utisak u Evropi.

Ovom pobjedom Crna Gora je dobila zemlje, zahvaljujući hrabrosti Vojvode Mirka više nego Danilovoj.

Najbolje djelo Danilovo bilo je kodifikacija i reformisanje zakona u zemlji. Zakon Danilov je dosta opor, ali čini napredak prema zakonu Vladike Petra. On je štampan na talijanskom jeziku tako dobro

Donosimo djelove iz knjige Meri Edit Daram „Dvadeset godina balkanske zamršenosti“, koju je preveo Ljubomir – Ljubo Glomazić u Beogradu 1950. godine. Prevod je za ovu priliku ijekaviziran

Milorad Medaković

Velika bitka se vodila na Grahovcu. Povlačenje turske vojske je presječeno i čitava vojska je bila ili pobijena ili zarobljena. Zarobljenici, po crnogorskom običaju, bili su sakaćeni i po izvještaju o tome, koji je došao preko Krfa, napravio je užasan utisak u Evropi kao i na srpskom. Talijanski jezik, do početka današnjeg vijeka bio je jedini strani jezik sa kojim se moglo putovati kroz Crnu Goru.

Kad je Danilo odbio da bude duhovna vlast u zemlji i odabrao da se oženi, praznovjerni Crnogorci su predskazivali da ovo neće biti dobro za njega i da neće imati svojih nasljednika, koji će ga naslijediti.

Proroštvo je bilo istinito. On je ubijen u ljeto 1860 na obali morskoj u Kotoru i ostavio je dvije kćeri. Ubica – Crnogorac, bio je uhapšen i strijeljan ne dajući nikakvo objašnjenje za njegovo djelo. Ovo je djelo bilo pripisivano Austriji i Rusiji, ali izgleda da je daleko vjerovatnije da je djelo učinjeno iz lične osvete.

Danila je naslijedio Nikola I, današnji Kralj Crne Gore, sin Vojvode Mirka.

Dvije glavne tačke ostaju jasne u ovom nacrtu: Da istorija Crne Gore, kao i sve istorije balkanskih naroda, to je jedan dio gigantske

rasne borbe između Teutona i Slovena za zapovijedanja na Bliskom Istoku.

Sloveni su stalno navaljivali prema jugu i zapadu. Teutoni su stajali kao bedem za Zapadnu Evropu i zadržavali ovu nadiruću hordu. Jedina neslovenska rasa u toj grupi – Arbanasi (sa izuzetkom nekoliko katoličkih plemena), isto tako stalno su se borili protiv te slovenske opasnosti na strani slovenskih protivnika.

Isto tako upada u oči borba za supremaciju pravoslavne crkve. Izuzev crnogorske borbe protiv vojske Paše Skadarskoga i njegovih Arbanasa, neprijatelji Crne Gore bili su uvijek Muslimani, Srbi iz Bosne i Hercegovine, narod koji je rasno i jezično i običajima identičan sa Crnogorcima.

Crnogorska se istorija produžuje tačno onom linijom i pod Nikolom I sve dok nije Slovensko i Teutonsko rivalstvo kulminiralo u ogromnoj borbi koja je počela u avgustu 1914.

(Nastavlja se)

Hronika Podgorice

Četvrtak, 8. maj 2025.

17

Osnovna škola ,,Vuk Karadžić“ među šest najboljih eko-škola u svijetu

ISKLJUČENJA STRUJE - od 8 do 15 sati: zgrade na uglu Bulevara Veljka Vlahovića i Pera Ćetkovića prema Koniku; zgrade između ulica Sedme omladinske brigade i Vladike Danila; Južna obilaznica, dio Donjih Kokota, Raka Mugoše, Vinogradska, Kosmajska; Sednjoškolska i Radnička; Staniseljići; dio Ubala uz Cijevnu; dio Zlatice prema strelištu; Vlada Ćetkovića i Slovačka; dio Progonovića; - od 9 do 15: zgrada na Trgu Božane Vučinić, zgrada iza butika ,,Paradizo“.

H. P.

Škola treba da bude mjesto gdje djeca sa uživanjem dolaze i ostaju. Učenje iz udžbenika je suvoparno i na neki način pomalo dosadno. Ali ako djeca imaju praktičnu primjenu stečenog znanja, kakvu imaju na našim časovima, onda im je predmet mnogo zanimljiviji. Cilj nam je da kroz više nauka, odnosno predmeta radimo na zajedničkim projektima, u školi primjenjujemo stem-edukaciju, odnosno novi metod učenja gdje su obuhvaćeni nauka, tehnologija... – poručuje profesorica hemije u OŠ ,,Vuk Karadžić“ Ana Đurović okviru projekta ,,Zajedno za idealnu okolinu“ prošle godine skupili ubjedljivo najviše otpada – više od 12 tona...

– Zadovoljstvo nam je što nastavljamo saradnju sa ovom fondacijom i producentskom kućom čije je sjedište u Kopenhagenu. Mi smo mlada eko-škola, postojimo tek četiri godine, a zelenu zastavicu dobili smo prije dvije godine i ovo je vjetar u leđa za sve nas. Trudimo se da širimo dobre vibracije i ekološku svijest. Tu je veliki broj drugih škola sa kojima razmjenjujemo iskustva – poručuje Đurović.

Smatra da ekološku svijest kod djece treba razvijati od vrtićkog uzrasta.

– Sve počinje od porodice...

Nadamo se da ćemo kroz nastavu edukovati djecu kako bi stvarali bolje društvo i sačuvali životnu sredinu. Moramo svi zajedno raditi na tome da stvaramo dobre navike kod naših učenika. U školi o tome konstantno treba pričati, kako bi se te zdrave navike ustalile i postale dio svakodnevnice i stil života – naglašava Đurović.

SARADNJA

Ovako zapaženi rezultati učenika posljedica su posvećenog U OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ juče je održana edukativna radionica na temu uticaja alergenog polena na zdravlje djece. Prezentaciju su osnovcima održali savjetnici u Agenciji za zaštitu životne sredine (AZŽS) Sonja Kralj i Kasim Agović.

– Djeci je kroz interaktivan pristup predstavljena metoda uzorkovanja alergenog polena. Metodologija uzorkovanja polena suspendovanog u vazduhu je standardizovana metoda u aerobiološkim istraživanjima i ista je u svim zemljama Evrope. Aeropolen se sakuplja kontinuiranom volumetrijskom metodom (Hirst, 1952) u trajanju od sedam dana u specijalne uređaje, tzv. klopke. Uređaj obuhvata uticaje u vazduhu, respektivno, najviše 50 kilometara u preč-

Učenici sa maketom eko-sela

rada predavača i dobre saradnje timova eko-škole i kluba mladih naučnika. Za rad sa njima, pored profesorice hemije Ane Đurović, zadužene su njene koleginice – profesorice biologije Lejla Šutaj, fizike Biljana Veličković, geografije Danijela Grujičić i matematike Aleksandra Račić.

– Škola treba da bude mjesto gdje djeca sa uživanjem dolaze i ostaju. Učenje iz udžbenika je suvoparno i, na neki način, pomalo dosadno. Ali ako dje-

ca imaju praktičnu primjenu stečenog znanja, kakvu imaju na našim časovima, onda im je predmet mnogo zanimljiviji.

Cilj nam je da kroz više nauka, odnosno predmeta radimo na zajedničkim projektima, u školi primjenjujemo stem-edukaciju, odnosno novi metod učenja gdje su obuhvaćeni nauka, tehnologija...

– poručuje Đurović.

U okviru Konferencije za održivi razvoj, kako dodaje, djeca su pravila makete eko-sela.

– Svako selo ima svoje napajanje strujom, koristeći solarnu ili energiju vjetra i vode.

U nekima su urađeni bunari, za gradnju kuća i pomoćnih objekata koristili su prirodne materijale, uglavnom drvo i kamen. Pored obnovljivih izvora energije na jednom imanju urađeno je čak i postrojenje za proizvodnju biogasa... Djeca su oduševljena ovim projektom, sigurno su radila na tome duže od mjeseca, danima su ostajala u školi,

Podsjetivši da već godinama učestvuju na takmičenjima za mlade eko-reportere, kako na državnom tako i na međunarodnom nivou, profesorica Ana Đurović ističe da je učenik osmog razreda OŠ ,,Vuk Karadžić“ Danilo Galičić osvojio prvo mjesto za najbolju fotografiju predjela i biodiverziteta na državnom takmičenju. U pitanju je fotografija pod nazivom ,,Vrag je ponio šalu“, na kojoj je Vražje jezero na Žabljaku.

– Učenice Marija Zueva i Jana Jovićević su snimile podkast pod nzivom ,,Antropogen: Evolucija, revolucija ili devastacija?“, koji prezentuje uticaj čovjeka na životnu sredinu. Osvojile su drugo mjesto na državnom takmičenju i prošle na međunarodno takmičenje koje će biti održano u Kopenhagenu – navela je Đurović.

bilo im je zabavno tokom samog procesa izrade, a kada su dobila finalna sela, bila su oduševljena. Moram reći da je u izradi eko-sela bila dragocjena i pomoć naše pedagoškinje Katarine Vučinić -Marković, koja sa djecom radi na razvijanju timskog duha i socijalnih kompetencija – kazala je Đurović.

Ona je naglasila kako je učenik Enes Zoronjić kreirao sajt na kojem se mogu vidjeti ove zanimljive kreacije učenika, a kojem se pristupa skeniranjem kju-ar koda.

Krajem ovog mjeseca učenici i profesorice škole ,,Vuk Karadžić“ organizovaće eko-bazar, na kojem će prezentovati svoj rad, a na kojem će učestvovati i mlađi učenici, biće organizovan i turnir u šahu...

I. MITROVIĆ

U OŠ ,,Milorad Musa Burzan“ održana edukativna radionica

Djeci kroz interaktivan pristup predstavljen uticaj alergenog polena niku – saopštili su iz AZŽS. Nakon održane prezentacije osnovci su dobili i poklone – majice, ruksake, kape i pernice.

U sklopu predavanja, djeci je objašnjeno kako se dnevni uzorci koji se mikroskopiraju u laboratoriji izrađuju standardnom metodologijom iz sedmodnevnog uzorka.

– Mikroskopiranjem se vrši identifikacija polena 27 biljnih vrsta (lijeska, jova, tisa/ čempresi, brijest, topola, javor, vrba, jasen, breza, grab, bukva, platan, orah, hrast, borovi/jele, maslina, živica, ko-

noplja, trave, lipa, bokvica, kiselica, koprive, štirovim, pelin, ambrozija). Nakon kvalitativnog i kvantitativnog pregleda polena suspendovanog u vazduhu rezultati se izražavaju u koncentracijama broja zrna po kubnom metru – naveli su iz Agencije.

Na osnovu koncentracije polena u vazduhu takođe se izrađuje izvještaj, tzv. semafor za određeno područje. Ti izvještaji za svaki grad, kao i podaci o alergenim biljkama i drugi podaci dostupni su na sajtu Agencije.

H. P.

AZŽS

POSVEĆENOST

– Odabrala nas je Fondacija za zaštitu životne sredine koja je pokrovitelj eko-škola. Raspisali su konkurs za učešće svih eko-škola u svijetu, koje su prezentovale svoj rad. Poslali video na kojem je ono što smo radili u protekle dvije godine i izbrani smo među šest najboljih škola – priča Đurović.

Navodeći da su video uradile učenice Marija Zueva, Jana Jovićević, Nađa Lakić i Milica Jovićević, kaže da on prikazuje aktivnosti koje su sprovodili u ovoj školi na Zabjelu u protekle dvije godine, a koje, između ostalog, obuhvataju veliku biciklijadu, eko-bazar, sadnju različitih biljaka u dvorištu škole, kao i kada su u

Uz kreativnost i maštu, lakše i ljepše do novih znanja

Nagrađeni učenici

PRIVATNA ARHIVA

Kreativnost i ekološku svijest kod djece treba razvijati od malih nogu i nadograđivati je kroz zanimljiv nastavno-obrazovni program kako bi stvarali bolje društvo i zdraviju i ljepšu životnu okolinu.

Da škola treba da bude mjesto gdje djeca sa uživanjem borave i stiču nova znanja, lijep primjer je Osnovna škola ,,Vuk Karadžić“ gdje djeca kroz praktičan rad i vannastavne aktivnosti na časovima fizike, hemije, biologije, geografije i matematike usvajaju nova znanja i na kreativan i inovativan način stečena znanja primjenjuju za realizaciju zajedničkih projekata.

Ukrštanjem znanja i vještina, učenici od šestog do devetog razreda, članovi eko-škole i kluba mladih naučnika, zajedno sa svojim profesoricama, udruženim snagama guraju ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu sa Zabjela u korak sa savremenim društvom. Potvrda za njihov rad i trud je to što su se zahvaljujući projektima koje su sprovodili u prethodne dvije godine našli među šest najboljih eko-škola u svijetu.

O nastavnim i vannastavnim aktivnostima njihovih učenika, prijemčivijim i zanimljivijim metodama sticanja znanja i njegove primjene u praksi, za Pobjedu je govorila profesorica hemije u OŠ ,,Vuk Kardžić“ Ana Đurović.

Sa prezentacije u OŠ ,,Milorad Musa Burzan“

Arena

18 Fudbal

Četvrtak, 8. maj 2025.

POLUFINALE LIGE ŠAMPIONA: ,,Sveci“ eliminisali Arsenal i zakazali meč s Interom

,,Nerazuri“ su u utorak eliminisali Barselonu poslije epskog dvomeča, dok su ,,sveci“ imali lakši posao, ali spektakl nije izostao – nakon londonskih 1:0, PSŽ je sinoć pobijedio Arsenal i na svom terenu (2:1).

Tim Luisa Enrikea ne griješi protiv Engleza – u osmini finala eliminisao je Liverpul, u četvrtfinalu Aston Vilu, a moć mlade ekipe španskog stručnjaka osjetio je i Arsenal, koji je prethodno potpuno nadigrao aktuelnog šampiona, Real Madrid.

PSŽ je drugi put u finalu elitnog takmičenja – 2020. izgubio je od Bajerna.

Suočene sa minusom iz Londona, ,,tobdžije“ su od starta krenule u juriš – već u trećem minutu Timber je ubacio, a Rajs glavom šutirao malo pored stative, da bi samo dva minuta kasnije Donaruma odbranio zicer Martineliju.

Vibriralo je oko gola ,,svetaca“, u osmom je Edegor snažno šutirao, ali je i njegov pokušaj fantastično zaustavio Donaruma.

Tim Luisa Enrikea se mučio, teško dolazio do posjeda, jedva prelazio centar, ali to je ekipa sa toliko talenta i kapaciteta da je bilo nemoguće da se samo brani. U 17. je zaiskrilo i na polovini Arsenala – Hviča Kvarachelija je gađao dalji ugao, a evrogol spriječila stativa.

Domaćin je prijetio iz kontranapada, Due je morao bolje da šutira u jednoj situaciji, ali ga

Nije bilo drame, 2 1 PSŽ ide u finale PSŽ

Arsenal

1

0

Stadion: Park prinčeva Sudija: Feliks Cvajer (Njemačka) Golovi: 1:0 Ruis u 27, 2:0 Hakimi u 72, 2:1 Saka u 76. Žuti kartoni: Mendeš, Kvarachelija (PSŽ), Rajs, Luis-Skeli, Kalafiori, Saka (Arsenal)

X/PSG_INSIDE

PODGORICA - Trideset prvog maja u Minhenu za trofej Lige šampiona igraće Inter i Pari Sen Žermen.

je u 27. minutu ,,ispravio“ Fabijan Ruis - španski majstor je sačekao odbijenu loptu, sjajno izbacio Martinelija i poslao ,,projektil“ iza leđa Davida Raje.

Promijenio se odnos snaga, mogao je PSŽ iz kontre koju je

povukao Kvarachelija da udvostruči prednost, ali je Raja odbranio šut Barkole.

Prvu veliku šansu u drugom poluvremenu imao je Arsenal – Saka je gađao dalji ugao, ali je Donaruma paradom i to zaustavio.

Svi su potom bili iznenađeni kada je sudija Feliks Cvajer dobio poziv iz VAR sobe jer se nije znalo što bi moglo da bude sporno - ispostavilo se da je u pitanju situacija od nekoliko minuta ranije kada je Timber rukom uspo-

rio šut Hakimija koji je išao ka golu.

Njemački arbitar dosudio je jedanaesterac, ali ga je Vitinja u 69. loše izveo – Raja je lako odbranio.

Kad već nije mogao Portugalac da realizuje ono što je

PSŽ

Arsenal

Donaruma Hakimi Markinjoš Paćo Mendeš (od 88. Ramoš) Vitinja Neveš Ruis Barkola (od 70. Dembele) Kvarachelija Due (od 74. Ernandes)

Raja Timber (od 83. Vajt) Saliba Kivior Luis-Skeli (od 68. Kalafiori) Parti Edegor Rajs Martineli (od 69. Trosar) Saka Merino

izborio Hakimi, Marokanac se u 73. sam pobrinuo da donese PSŽ-u 2:0 – smušeno je izgledala odbrana Arsenala prije i kod odličnog šuta 26-godišnjeg defanzivca. ,,Sveci“ su imali ukupnu prednost 3:0, ali Arsenal se nije predavao. Bukajo Saka je u 76. smanjio na dodavanje Kalafiorija, a samo četiri minuta kasnije promašio je prazan gol sa pet metara, ponovo na ubacivanje Kalafiorija.

Otišla je time posljednja šansa da tim Mikela Arteta sve ,,zakuva“ na ,,Parku prinčeva“. Ništa od prvog finala Lige šampiona za londonskog velikana od 2006. godine, kada su izgubili od Barselone.

N. KOSTIĆ

Spektakl u Milanu u revanšu polufinala Lige šampiona zadovoljio ukuse i najprobirljivijih fudbalskih sladokusaca

INZAGI: Ponosan sam FLIK: Razočaran sam PODGORICA – Nakon čudesnog dvomeča u polufinalu Lige šampiona protiv Barselone (ukupan rezultat 7:6), fudbaleri Intera će u borbu za trofej drugi put u tri sezone.

Prethodno su u Istanbulu izgubili od Mančester sitija pogotkom Rodrija, a sada će protiv PSŽ-a imati priliku da se domognu „ušatog pehara“ i to 31. maja u Minhenu, odakle potiče klub koji su 2010. pobijedili na „Santijago Bernabeuu“ i osvojili trofej.

Baš kao i Hansi Flik, Simone Inzagi zaslužuje ogromno poštovanje za učinjeno u dosadašnjem toku sezone s akcentom na minuli dvomeč. Toliko različitih mehanizama, situacija, amplituda u energiji…

Poslije prvog poluvremena je izgledalo kao da je Barselona satjerana u ćošak, a nakon 92 minuta igre, bilo je suprotno. Potom se desio Frančesko Ačerbi, a zatim Davide Fratezi i Inter iz Milana je u

novom finalu. U Minhenu će imati priliku za svoju četvrtu evropsku krunu.

SUPER INTER

Trener fudbalera Intera Simone Inzagi izjavio je da je ponosan na igrače i istakao da je njegov tim zasluženo izborio plasman u finale Lige šampiona.

– Moramo da pohvalimo i Barselonu, jer je veoma jak protivnik. Bio je potreban jedan „Super Inter“, zato, sve pohvale mojim igračima za dvije nevjerovatne utakmice. Bio je to jedini način da se dođe do finala, ponosan sam što sam njihov trener. Dali su sve od sebe, čak i oni koji su ušli sa klupe – rekao je Inzagi poslije meča sa Barselonom.

Simeone se zatim obratio igračima, rekavši da treba da uživaju u svakom trenutku ispred svojih navijača.

– Veoma smo srećni. Rekao sam igračima da vjeruju, da možemo da limitiramo Barse-

lonu iako to nije lako. Lautaro Martines, Denzel Damfris i Davide Fratezi nijesu bili 100 posto spremni. Zato smo kroz svaku prepreku morali da prođemo tako što smo koristili i naša srca. Dali smo sve od sebe i zaslužili da odemo u finale – dodao je trener Intera.

Inzagi je posebno pohvalio fudbalera Barselone Frenkija de Jonga.

– Svi su pričali o Laminu Jamalu, ali ja sam vidio još jednog nevjerovatnog igrača u ovom dvomeču. De Jong me je impresionirao isto koliko i Jamal. Ne bih mijenjao nijednog svog igrača za bilo koga, ali je De Jong fenomenalan – zaključio je Inzagi.

BARSA LJUTA NA SUDIJE

Sa druge strane, trener Barselone Hansi Flik je izrazio žaljenje zbog „određenih sudijskih odluka“ nakon što je njegov tim eliminisan od Intera iz Milana u polufinalu Lige šampiona.

Hans Flik i Simon Inzagi

– Razočaran sam, ali možemo biti ponosni na našu igru. Ponosan sam na svoj tim, dali su sve od sebe, ali fudbal ponekad zna da bude nepravedan – rekao je Flik poslije meča.

Strateg Barselone je zatim istakao da su „određene sudijske odluke išle protiv njegovog tima“ i da su „sve odluke koje su bile 50-50 završile u korist Intera“.

Barselona je i u ovom me-

ču, kao i u prvom duelu, gubila sa 2:0, ali je uspela da izjednači na 2:2 i povede u 87. minutu sa 3:2. Ipak, Inter je izjednačio u četvrtom minutu nadoknade i izborio produžetke, gdje je presudni pogodak postigao reprezentativac Italije Davide Fratezi u 99. minutu.

– Ekipa je dala sve od sebe da pobijedi, to je sve što mogu da kažem. Moramo to da prihva-

timo i krenemo dalje. Inter je veliki tim, sjajno se brani, ima odlične napadače, koji dobro čuvaju loptu i uigrani su. Učimo iz ovoga i sljedeće sezone ćemo se vratiti. Normalno je da smo sada razočarani, ali već u četvrtak se vraćamo treninzima – zaključio je Flik.

Barselona, koja trenutno vodi u španskom prvenstvu, u neđelju dočekuje Real Madrid u „el klasiku“.

R. A.

Četvrtak, 8. maj 2025.

Arena

Fudbal 19

Poslovanje Fudbalskog kluba Budućnost pod lupom Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore

Od transfera Viktora Đukanovića i Vasilija Adžića agentima isplaćeno čak 2,3 miliona eura.

Time kome su i đe pošle pare - bavi se Specijalno državno tužilaštvo FSCG

Pobjeda je prije dva dana objavila da SDT ispituje tokove novca u najvećem crnogorskom klubu, da je zbog administrativnih propusta – u prvom redu nedobijanja evropske licence u prvom krugu, ali i izlaska iz svojih nadležnosti (i po svemu sudeći ne samo toga), izvršni direktor Novak Novaković na izlaznim vratima kluba, te da je upitan čak i status tek imenovanog sportskog direktora Dejana Bosketa Damjanovića jer je dovedena u sumnju legitimnost njegovog dvogodišnjeg mandata.

Pobjedina informacija da Tužilaštvo ,,češlja“ papire ,,plavo-bijelih“ ispostavila se kao tačna. Đukanović je u januaru 2023. otišao u švedski Hamarbi, koji je za njegovu slobodu platio milion i sto hiljada eura. Od te sume, čak 310.000 je isplaćeno agentima - 180.000 Sportivo d.o.o. iz Širokog Brijega, agenciji u vlasništvu fudbalskog menadžera Joza Palaca, 80.000 podgoričkoj kompaniji A1, čiji je vlasnik menadžer Branimir Ivanišević, a 50.000 za italijanskog fudbalskog agenta Vinćenca Kavalijerea i njegovu kompaniju Caper Sports registrovanu u Švajcarskoj - objavio je portal RTCG. FIFA je od 2023. godine ograničila provizije menadžerima na maksimum 10 odsto kad predstavljaju klub koji prodaje, a u Đukanovićevom transferu ona je iznosila čak 28,2 odsto.

I tu nije kraj. Štaviše - mnogo veća provizija, čak 38,2 odsto, naplaćena je kad je Adžić prošlog ljeta prelazio u Juventus. Nakon mjeseci ,,natezanja“ i odlučivanja da li će preći u Bolonju ili ,,staru damu“, mladi Nikšićanin je otišao u Torino, piše portal RTCG.

Đe su i kome išle pare od transfera?

Vasilije Adžić u dresu Budućnosti

Viktor Đukanović u dresu Budućnosti RTCG

PODGORICA – Poslovanje Fudbalskog kluba Budućnost pod lupu Specijalnog državnog tužilaštva došlo je zbog spornih tokova novca u transferima Viktora Đukanovića i Vasilija Adžića jer je agentima isplaćeno vrtoglavih 2.309.673 eura.

GLUŠČEVIĆ ZAVRŠIO TRANSFER, NOVAC ISPLAĆEN IVANIŠEVIĆU

Adžićev menadžer je Igor Gluščević, koji je pregovarao sa Juventusom o uslovima ugovora bisera crnogorskog fudbala i govorio o njemu za italijanske medije, ali u izvještaju koji je Budućnost dostavila Poreskoj upravi piše da je novac na ime provizije završio na računu Branimira Ivaniševićeva - kompanija A1.

Od 5.230.000 eura, kako se navodi, Ivaniševiću je isplaćeno čak 1.999.673 eura. Kako je novac podijeljen i ko je dobio svoj dio ,,kolača“ utvrdiće crnogorsko SDT, tj. specijalni tužilac Miloš Šoškić, koji je otvorio predmet.

Moguće je da su igrači bili u djelimičnom vlasništvu agenata, iako se FIFA trudi da zabrani vlasništvo treće strane u ugovorima igrača i brojne ze-

Dokaz đe je završio novac od transfera Adžića

mlje su ga odavno izbrisale iz legislative. Za to slijede penali – i za menadžere, igrače i klubove iz kojih dolaze!

Budućnost je, dodaje se, u izvještaju navela da je na ime prodaja igrača prošle godine zaradila ukupno 5.635.000 eura, a na ime provizija platila još 38.000, tj. 10 odsto od transfera Vladimira Perišića u Spartu, te još 20.000 za Lazara Mijovića.

Sve to tek treba da prođe kontrole koje su rigorozne...

LICENCA BEZ POTVRDE ILI REPROGRAMA?

Po pravilniku za licenciranje je gotovo nemoguće da i žalba

bude uspješna, jer se u principima za dobijanje licence navode sljedeći stavovi: - Dospjele obaveze se neće smatrati neizmirenim u smislu značenja ovih pravila ukoliko je podnosilac zahtjeva za licencu/korisnik licence (odnosno klub dužnik) u stanju dokazati do 31. marta (u skladu sa članovima 100, 101, 102 i 103 Pravilnika) da: a) relevantni iznos je izmiren, odnosno plaćen u cjelosti ili prebijen sa obavezama povjerioca prema dužniku; ili, b) rok za plaćanje odgovarajućeg iznosa je odložen (u ovim propisima se nazi-

vaju ,,odloženi iznosi“), odnosno zaključen je pismeni ugovor sa povjeriocem o produženju roka za plaćanje (napomena: činjenica da povjerilac nije zahtijevao plaćanje ne predstavlja produženje roka).

Kako FK Budućnost nije dostavila potvrdu datiranu do 31. marta da je izmirila poreze i doprinose ili potpisala reprogram dugova sa Poreskom upravom Crne Gore, djeluje nemoguće da joj Komisija za licenciranje progleda kroz prste, jer je pod kontrolom Uefe.

I to nije sve...

Dokaz đe je završio novac od transfera Đukanovića

UDVOSTRUČENI TROŠKOVI ZA IGRAČE I ZAPOSLENE

Ukoliko bi Budućnost ostala bez Evrope, bio bi to žestok udarac za podgorički klub – i zbog novca koji se dobija za učešće u takmičenjima, i zbog šanse da igrači u tim utakmicama izbore transfer u inostranstvo, a klub na tome zaradi.

Portal RTCG dodaje da, osim što je potrošila ogroman novac za provizije agentima, FK Budućnost je za plate i premije igračima 2024. godine dala čak 2.150.000 eura.

To je za preko milion eura više nego 2023, a više nego dvostruko

su porasli i troškovi tzv. tehničkog osoblja, tj. administracije sa 156.329 na 330.482 eura bruto.

Smanjenja je bilo jedino za stručni štab, ali malo - u bruto iznosu (neto zarade i porezi i doprinosi) sa 260.231 euro ,,palo“ je na 251.077.

Odgovorni u Budućnosti moraju da polože račune jer je stizao novac od transfera, a sada ,,visi“ evropska licenca zbog neispunjenih finansijskih obaveza.

Klub je ponovo uzdrman, istraga SDT-a ukazuje da bi neko mogao i krivično da odgovara.

Sve u godini kada klub proslavlja vijek postojanja...

Jovan TERZIĆ

20 Fudbal / Vaterpolo

Arena

Četvrtak, 8. maj 2025.

Revanši polufinala Lige Evrope i Lige konferencija

Ko će u Bilbao i Vroclav?

PODGORICA - Finale Lige Evrope 21. maja u Bilbau vjerovatno će biti englesko – takav epilog ,,crta“ se nakon rezultata prvih polufinalnih utakmica.

Mančester junajted dočekuje večeras (21 h) Atletik Bilbao poslije pobjede od 3:0 u Španiji, dok je Totenhem stigao na megdan Bode/Glimtu nakon trijumfa od 3:1 u Londonu.

Za oba engleska predstavnika finale Lige Evrope je šansa da spase sezonu i domognu se Lige šampiona jer osvajač stiče pravo učešća u elitnom takmičenju naredne sezone.

- Na kraju sezone možemo biti najlošija Junajtedova ekipa u istoriji Premijer lige, ali sa evropskom titulom. To neće ništa promijeniti. Znamo da je ova sezona bila zaista razočaravajuća za sve, ništa se neće promijeniti, tako da morate uzeti u obzir kontekst kad sam

govorio da je ovo možda najlošija ekipa u klupskoj istoriji.

Ali to sam osjećao i još to osjećam. Ova sezona je bila najlošija, ne znam da li u istoriji, ali sigurno u posljednjih 50 godina – rekao je Ruben Amorim, trener Junajteda.

- Ako osvojimo Ligu Evrope, idemo u Ligu šampiona. Takvo je pravilo, ali sada ne razmišljam mnogo o tome. Znam da Liga šampiona treba da bude rezervisana samo za timove koji su prvaci ili najbolji timovi u ligi, ali UEFA pronalazi ovaj način promovisanja ovog takmičenja, tako da mi samo slijedimo pravila.

Nijesmo uspjeli kroz Premijer ligu, pokušaćemo da iskoristimo Ligu Evrope da uđemo u Ligu šampiona – dodao je Amorim.

Večeras će pasti odluka i o finalistima Lige konferencija. Čelzi je završio posao jer je u Švedskoj pobijedio Đurgarden sa 4:1 i revanš na ,,Stemford bridžu“ (21 h) je samo formalnost.

Mnogo više uzbuđenja trebalo bi da bude u istom terminu u Firenci – Fiorentina dočekuje Betis, od kojeg je u Sevilji izgubila rezultatom 2:1.

Finale Lige konferencija igraće se 28. maja u Vroclavu. Ne. K.

PODGORICA - Crnogorski vaterpolisti igraće u grupi D sa Grčkom, Hrvatskom i Kinom na Svjetskom prvenstvu koje će se od 11. do 25. jula održati u Singapuru.

U grupi A su Italija, Srbija, Rumunija i Južna Afrika, u grupi B Australija, Španija, Mađarska i Japan.

Grupu C čine Singapur, Kanada, Brazil, SAD. Pobjednici grupa izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok će se drugoplasirane i trećeplasirane selekcije razigravati za ulazak među osam.

Titulu će braniti Hrvatska, koja je prošle godine u Dohi u finalu savladala Italiju.

Crna Gora od SP 2013. nije dogurala dalje od četvrtfinala. Na tom šampionatu je i osvojila jedinu svjetsku medalju – srebrnu u Barseloni. ,,Ajkule“ su nedavno igrale sa Hrvatskom – tim Ivice Tucka je u dramatičnom meču četvrtfinala Superfi-

Loše informisani predsjednik SAD smatra da SP u fudbalu može da bude „podsticaj“ za okončanje rata u Ukrajini

Tramp nije znao da je FIFA suspendovala Rusiju?

PODGORICA – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi mogućnost da Rusija učestvuje na Svjetskom prvenstvu u fudbalu 2026. godine mogla da bude „podsticaj“ za okončanje rata u Ukrajini – prenio je BBC. Ispostavilo se, međutim, da je

tokom razgovora sa Đanijem Infantinom, predsjednikom Fife, Tramp priznao da nije ni znao da je Rusija suspendovana sa turnira. Velika greška! Trampa ili njegove administracije!

Fudbalsku reprezentaciju Rusije suspendovale su iz svih međunarodnih takmičenja Fifa i Uefa još 2022. godine, na-

kon početka invazije na Ukrajinu.

Tramp, koji je tokom predizborne kampanje obećao da će prekinuti rat ako bude izabran za drugi mandat u novembru 2024, izjavio je da bi ponovno uključivanje Rusije na Mundijal moglo doprinijeti uspostavljanju mira.

Po trenutnim pravilima, Rusija ne može učestvovati na Svjetskom prvenstvu 2026, koje će zajednički organizovati SAD, Kanada i Meksiko.

Kvalifikacije su počele u septembru 2023. godine, a osim tri domaće reprezentacije, preostalo je 45 mjesta.

Govoreći na prvom sastanku radne grupe njegove administracije za Mundijal 2026, Tramp je kazao da bi vraćanje Rusije u takmičenje moglo dovesti do prekida rata u Ukrajini.

Prvi čovjek Fife Đani Infantino je kazao da je „za sada Rusija suspendovana, ali se nada da će se nešto promijeniti i doći do mira, kako bi mogla ponovo da bude primljena“.

Sve to prokomentarisao je i Tramp.

– To bi mogao biti dobar podsticaj, zar ne? Želimo da ih natjeramo da prestanu. Želimo da prestanu. Pet hiljada mladih ljudi nedjeljno gubi život – to je prosto nevjerovatno – R. A. rekao je Tramp.

M. BABOVIĆ

Junajted je na pragu meča za trofej Lige Evrope

,,Ajkule“ sa svjetskim prvakom Hrvatskom, Grčkom i Kinom

PONOVO S ,,BARAKUDAMA“: Sa meča Crne Gore i Hrvatske u aprilu u Podgorici

nala Svjetskog kupa slavio u Podgorici rezultatom 12:11.

Selekcija Dejana Savića posljednji put se sa Grčkom sastala u meču za treće mjesto na kvalifikacionom turniru za završnicu ovog Svjetskog

kupa i Heleni su slavili ubjedljivo - 17:10.

Pet dana prije toga bilo je još ubjedljivije, 18:10 za grčku reprezentaciju u okršaju s ,,ajkulama“.

Kina će biti najlakši rival cr-

nogorskim vaterpolistima, a ,,veza“ s ovom azijskom selekcijom je što ju je vodio legendarni stručnjak Petar Porobić, prvi selektor našeg nacionalnog tima.

Ne. K.

Prvenstvo Crne Gore u vaterpolu

Jadran i Primorac od subote za titulu PODGORICA - Jadran MTEL i Primorac ostvarili su pobjede u mečevima 10. kola prvenstva Crne Gore za vaterpoliste.

Bokeljski rivali ponovo će odlučivati o tituli – finalna serija počeće u subotu, a igraće se na tri pobjede.

Novljani su juče bili bolji od Budve BR u gostima 21:11 (6:2, 4:4, 4:1, 7:4).

Danilo Radović je bio najefikasniji sa četiri gola, tri su postigli Dimitrije Obradović, Vasilije Radović i Strahinja Gojković. Dva puta su se upisali Vuk Milojević, Matija Sladović i Nikola Petrović, a po jednom Uroš Vučurović i Danilo Stupar.

U ekipi Budve BR tri gola su Luke Dragovića, po dva Aleksandra Radosavljevića i Petra Mitrovića, po jedan Stefana Krute, Đorđa Pejovića, Luke Savića i Stefana Kovačevića.

Primorac je slavio na gostovanju Budućnosti u Podgorici rezultatom 19:10 (7:3, 3:3, 5:3, 4:1).

KRSTO VULOVIĆ

X/MANUTD

Crnogorski vaterpolisti dobili rivale na Svjetskom prvenstvu u Singapuru

Sa meča Budućnost – Primorac

Kotorane su do pobjede vodili Savo Ćetković i Dušan Matković sa po četiri gola, Balša Vučković i Nika Šušiašvili su postigli po tri, Nemanja Vico dva, Đorđije Stanojević, Draško Brguljan i Dragan Drašković po jedan.

Tri gola za Budućnost postigao je David Stevović, dva Damjan Vujičić, po jedan

Neđo Baštrica, Petar Brnović, Marko Bošković, Igor Uskoković i Danilo Savović.

Jadran MTEL je prvi sa 24 boda iz osam mečeva, ima šest više od Primorca. Budućnost je treća sa osam, Kataro ima šest, a Budva BR četiri.

Za treće mjesto igraće Budućnost i Kataro, a serija koja će se igrati na dvije pobjeNe. K. de počeće sjutra.

Četvrtak, 8. maj 2025.

Sve i da izgube od Slovačke u Vanti (17.30 h), izabranici Didijea Dinara će 99,9 odsto biti među učesnicima šampionata Starog kontinenta narednog januara jer će - osim po dvije selekcije iz osam grupa - plasman izboriti i četiri trećeplasirane. ,,Lavovi“ sa pet bodova, od čega tri osvojena protiv Finske i Mađarske, ne moraju da strahuju za prolaz, ali žele da i sve definitivno završe večeras u nordijskoj zemlji.

- Ovo je veoma bitna utakmica – rekao je Luka Radović.

- Finska je izuzetno nezgodna ekipa, naročito kod kuće. Nama nedostaje nekoliko bitnih igrača, ali mislim da možemo da uzmemo dva boda i potvrdimo odlazak na Evropsko prvenstvo – dodalo je desno krilo ,,lavova“.

- Svi se nadamo da ćemo pobjedom matematički obezbijediti odlazak na Evropsko prvenstvo. Blizu smo cilja, do sada smo odradili sjajan posao i očekujemo da ovdje u Finskoj to i potvrdimo – nadovezao se Miodrag Ćorsović.

Crna Gora i Finska igrale su u prvom kolu kvalifikacija, kada je naša selekcija tijesno pobijedila u ,,Bemaks areni“ – 29:28.

Bio je to prvi meč ,,lavova“ pod vođstvom legendarnog Francuza Didijea Dinara.

- Finci će sada sigurno izgledati drugačije nego u Podgorici. Igraju pred svojim navijačima, očekuju se pune tribine i vjerujem da će do kraja biti neizvjesno. Čeka nas težak zadatak, ali nadamo se pobjedi – rekao je Radović.

Povrede Simića i Matovića su veliki peh za ,,crvene“ jer će golmanski tandem preskočiti ne samo ovu EHF sedmicu, već i Evropsko prvenstvo koje će u januaru organizovati

Rukomet

21

KVALIFIKACIJE ZA EP: Rukometaši Crne Gore večeras u Finskoj mogu da ovjere osmo učešće na kontinentalnim šampionatima

Nordijska kapija za put u Skandinaviju M. BABOVIĆ

PODGORICA – Bez prva dva golmana - Nebojše Simića i Nikole Matovića koji će zbog povrede prednjeg ukrštenog ligamenta pauzirati do početka naredne godine, te desnog beka Stefana Čavora, crnogorska rukometna reprezentacija večeras ima prvu šansu da ovjeri plasman na Evropsko prvenstvo 2026.

Arena

FAVORITI I BEZ DVA PRVA GOLMANA I JEDNOG DESNOG BEKA: Rukometaši Crne Gore pred put u Finsku

Norveška, Švedska i Danska.

Dobra stvar je što Haris Suljević, do sada treći golman, brani u odličnoj formi za bosanskohercegovački Izviđač.

- Imamo problema sa sastavom, nedostaju nam dva golmana, ali nemamo sumnju u kvalitete Harisa Suljevića i Danila Mihaljevića, i vjerujemo da uz njihovu pomoć možemo da pobijedimo – poručio je Luka Radović, rukometaš francuskog Sarana. Četiri dana nakon trijumfa nad Finskom u Podgorici, Dinarova ekipa u gostima je savladala Slovačku (38:35), dok je u martu izgubila od Mađarske u ,,Morači“ (29:26), pa remizirala u Tatabanji (29:29).

Taj bod je bio ključan da ,,lavovi“ pred posljednja dva kola ne strahuju za odlazak na EHF Euro. Da su izgubili, u Vanti bi večeras igrali pod imperativom jer su Finci dobili oba duela sa Slovacima.

Mađari su juče pobjedom u Slovačkoj (39:24) osigurali prvo mjesto, a bilo bi dobro da crnogorski rukometaši na završnicu odu s druge pozicije, ne kao jedna od četiri trećeplasirane selekcije, jer bi to trebalo da im donese jači šešir na žrijebu.

- Ne mogu da kažem ko je favorit, osim da očekujem neizvjesnu utakmicu, ali i da mi izađemo kao pobjednici – istakao je Ćorsović.

Duel u Vanti je tek treći međusobni ovih selekcija – Cr-

Finski golmani imaju 35 odsto odbranjenih šuteva u prethodna četiri kola, crnogorski 27 odsto na Gora je slavila u oba dosadašnja.

- Finska je drugačija ekipa sada u odnosu na novembarski meč u Podgorici, ali i mi smo. Prvo zato što smo oslabljeni izostankom dva golmana, ali i zbog toga što nam je to bila prva utakmica s novim selektorom, a sada smo uigraniji. Nadam se da ćemo izgledati dosta bolje nego prije pola godine – izjavio je Ćorsović.

27

pogodaka u četiri meča dao je Branko Vujović, prvi strijelac Crne Gore u kvalifikacijama

Finska nikada nije igrala na evropskom prvenstvu, dok je Crna Gora nadomak sedmog uzastopnog, a ukupno osmog učešća.

Idealan scenario bio bi da trijumfom večeras otpiše Finsku, pa pobjedom u nedjelju u Baru nad Slovačkom pred svojim navijačima proslavi ono što je i bilo realno od starta.

Grupa 2 JUČE Slovačka – Mađarska DANAS 17.30 – Finska – Crna Gora 1. Mađarska 5

4 1 0 166:134 9

2. Crna Gora 4

2 1 1 122:121

5

3. Finska

4

2 0 2 99:107

4

4. Slovačka

5 0 0 5 137:162 0

U posljednjem kolu (11. maja) sastaće se: Crna Gora – Slovačka, Mađarska – Finska.

- Naš cilj i jeste da osvojimo četiri boda iz predstojeća dva meča. Nema kalkulacija. Uradićemo sve da savladamo Finsku, pa nakon toga pred našim navijačima da pobijedimo i Slovačku – podvukao je Miodrag Ćorsović.

N. KOSTIĆ

100% BONUS ZA SVE

PODRŽIMO NAŠE

LAVOVE

PREUZMI

BONUS

24:39

Arena

22

Četvrtak, 8. maj 2025.

ŠAH U Herceg Novom danas se završava takmičenje u najkvalitetnijoj Premijer ligi U institutu „Dr Simo Milošević“ u Herceg Novom danas će se završiti ekipna nadmetanja u Premijer i Prvoj crnogorskoj ligi, dok su učesnici ženske, druge i pionirske lige spakovali kofere i već evociraju uspomene sa prestižnog skupa profesionalaca i amatera koji je okupio oko 500 takmičara u obje konkurencije.

Triler završnicu režirao je jučerašnji derbi glavnih pretendenata na titulu, Budućnosti i Elektroprivrede koji je poslije žestoke borbe završen minimalnom pobjedom ,,strujaša“ od 3,5:2,5 i sada su korak od odbrane titule prvaka.

Odlučujući poen Nikšićanima donio je aktuelni seniorski prvak Crne Gore Nikita Petrov koji je na drugoj tabli iskoristio prednost početnog poteza protiv Nikole Đukića. Ostalih pet partija završeno je miroljubivo.

Bez obzira što tim Elektroprivrede očekuje još jedan derbi i težak meč sa cetinjskim Crnogorcem u posljednjoj rundi, trebalo bi da se desi čudo pa da izabranici Igora Mijanovića bogatu riznicu trofeja ne oplemene još jednom zlatnom medaljom sa državnog prvenstva.

Mnogo neizvjesnije i dramatičnije je na začelju tabele s obzirom da Rumija, Nikšić i Prosvjeta strijepe za ostanak u društvu najboljih.

Stanje poslije osmog kola: Elektroprivreda 24, Budućnost 21, Crnogorac 17, Herceg Novi i Mimoza po 13, Omladinac-Budućnost 10, Dama 8, Rumija 4, Nikšić i Prosvjeta po 3 boda.

U posljednjem devetom kolu snage će odmjeriti: Rumija - Budućnost, Prosvjeta - Mimoza, Dama - Nikšić, Elektroprivreda - Crnogorac, te Omladinac Budućnost - Herceg Novi.

U prvoj ligi trenutni plasman

Novljanke šampionke, Elektroprivreda na korak do nove titule

na tabeli je sljedeći: Mladost 18, Zeta 14, Dijagonale 12, Zora i Mornar po 9, Cetinje 8, Rudar 7, Gambit 6 i Berane 4 boda.

U ovom rangu jedino je izvjesno da će nikšićka Mladost iduće sezone nastupiti u Premijer ligi dok drugog putnika treba tražiti između Zete i Dijagonala.

O konačnom poretku odlučiće rezultati devete runde, tačnije okršaji Gambita i Rudara, Dijagonala i Zete, Berana i Mornara, te Zore i Cetinja. Svi pomenuti mečevi počinju danas u 12 časova.

Konačan poredak u Drugoj ligi je: Rokada 21, Plavsko jezero 18, Kotor i Ibar po 14, Anpasan 13, Brskovo 11, Danilovgrad-Talj 7, OSŠ Pljevlja 6 i Komovi bez bodova. Prema tome novi prvoligaši su Rokada i Plavsko jezero.

U najmlađoj konkurenciji pioniri Budućnosti odbranili su prošlogodišnju titulu. Podgorički tim u devet kola zabilježio je sedam pobjeda, jedan remi i poraz, pa je sa 22 boda prvi prošao kroz cilj. Novi trofej osvojili su Toman Perić, Lav Kljajić, David Pavlović, Dušica Petrušić i Stefan Stanić.

Dodatni kriterijumi su odlučili da ekipa Elektroprivrede (Sofija Milović, Stefan Mihajlović, Marko Sredanović, Petar Popović i Maksim Tomašević) osvo-

Petrov Pastar

Amazonke Herceg Novog sa kapitenom Bubanjom

ji srebrnu medalju, dok je bronza pripala nadama Barske Rumije 1998 u sastavu Damjan Pešić, Jegor i Konstantin Ševcov i Nemanja Veljković).

U najmlađoj konkurenciji nastupilo je 15 ekipa.

Kod dama nijanse su odlučivale o konačnom plasmanu.

Naime Novljanke su pod vo-

đstvom Miloša Bubanje okitile titulom šampiona.

Za pobjedničku ekipu Herceg Novog nastupile su: Irina Bulmaga, Evgenija Doluhanova, Sandra Đukić i Nikolina Koljević.

Drugo mjesto pripalo je prošlogodišnjim šampionkama nikšićke Elektroprivrede, čije su boje ovoga puta bra-

1 0

1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nc3 Bb4 4.e3 0–0 5.Bd3 d5 6.a3 Bxc3+ 7.bxc3 dxc4 8.Bxc4 c5 9.Ne2 Qc7 10.Ba2 b6 11.0–0 Ba6 12.Bb2 Nc6 13.c4 cxd4 14.exd4 Na5 15.d5 Bxc4 16.Rc1 e5 17.d6 Qc5 18.Qa4 Rac8 19.Ng3 g6 20.Rfe1 Qc6 21.Qd1 Nd7 22.Bxe5 Rfe8 23.Bb2 Rxe1+ 24.Qxe1 Qxd6

25.Rd1 Qe6 26.Ne4 Ne5 27.Rd6 Qe7 28.Bxe5 Bxa2 29.Nf6+ Kf8 30.Nxh7+ Kg8 31.Nf6+ Kf8 32.Qe3 Qc7 33.Rd1 Rd8 34.Re1 1:0

nile - Beloslava Krasteva, Alena Skvorcova, Jovana Sredanović i Aleksandra Milović, dok su vitrine podgoričke Budućnosti bronzanim odličjima ukrasile Mateja Popović, Katarina Đukić, Milena Mosurović, Tara Ivanović i Mia Marija Maraš.

Perspektivni sastav Univerziteta Crne Gore (Ivana Manova, Milanka Tomić, Milica Popadić i Jana Tadić) morao se zadovoljiti četvrtom pozicijom.

Agilni kapiten uzornog Hercegnovskog kolektiva i vrsni strateg Miloš Bubanja ne krije ponos na račun grandioznog uspjeha svojih amazonki koje su po prvi put u dugogodišnjoj istoriji kluba donijele zlato na pjenu od mora.

- U prethodne dvije sezone osvojili smo bronzanu odnosno srebrnu medalju, a već u trećoj sa donekle izmijenjenim, ali pojačanim sastavom uspjeli da prekinemo niz Elektroprivrede i ostvarimo najbolji rezultat, koji će se sigurno dugo pamtiti. Irina Bulmaga i Evgenija Doluhanova su rado prihvatile moj poziv i opravdale naša očekivanja. Svakako, već duži period standardne članice su kapitenka ekipe, ženski internacionalni majstor Lena Govedarica i ženski internacionalni majstor Sandra Đukić, dok je od ove sezone naše redove pojačala višestruka seniorska prvakinja države, ženski FIDE majstor, Nikolina Koljević sa Cetinja - istakao je Bubanja.

U Kumboru 10. maja

Šesti memorijal „Trofej Hejdara Alijeva“ Kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana u Crnoj Gori, uz podršku renomirane kompanije „Azmont Investments“ i u saradnji sa ŠSCG i ŠK Prosvjeta, organizuje 10. maja u resortu Portonovi (konferencijski centar) šesti memorijalni turnir „Trofej Hejdara Alijeva“ povodom 102 godine od rođenja ovog

istaknutog azerbejdžanskog državnika i predsjednika.

Takmičenje je otvorenog karaktera za 60 prvoprijavljenih učesnika i predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od deset minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez.

Potencijalni učesnici treba da se prijave najkasnije do sjutra do 14 časova na mejl lukaljeskovic@gmail.com. Organizator je obezbijedio nagradni fond u iznosu od 1.170 eura, dok su specijalna priznanja namijenjena najboljim dami, omladincu i veteranu, kao i najuspješnijem predstavniku ŠK Prosvjeta.

Uloga glavnog arbitra povjerena je međunarodnom šahovskom sudiji Luki Lješkoviću. Svečano otvaranje obaviće se u 10.30 časova, a prvo kolo startuje pola sata kasnije. Prošlogodišnju titulu brani četvorostruki osvajač ovog prestižnog turnira, velemajstor Nikola Đukić.

Priredio: B. KADIĆ

Četvrtak, 8. maj 2025.

Arena

Sportski miks 23

KSCG

PLEJ-OF NBA LIGE: Veliko iznenađenje u Mineapolisu

Novi brejk Indijane, Golden Stejt poveo protiv Minesote Sa meča Sutjeska Elektroprivreda – Primorje 1945

Neizvjestan dvomeč baraža za plej-of I A EKO MCKL, odluka pala u posljednjem napadu

Vebster odveo Sutjesku u polufinale PODGORICA - Košarkaši Sutjeske Elektroprivrede posljednji su učesnici plejofa I A EKO MCKL. Sutjeska je sa samo +1 u ukupnoj koš razlici nakon dva meča baraža uspjela da stigne do plej-ofa, gdje će joj rival u polufinalu biti ekipa SC Derbija. Primorje 1945 je imalo +7 nakon prve utakmice (77:70), vodilo je u Nikšiću na poluvremenu 41:35, ali je na kraju Sutjeska slavila 81:73, čime je nadoknadila minus iz prve utakmice i izborila nastavak takmičenja.

Viđena je prava drama, a u većem dijelu meča gosti su imali prednost. Na poluvremenu su Novljani vodili sa šest razlike (41:35), čime su imali ukupno +13. Ali, Sutjeska nije željela da se preda. Sredinom treće dionice Primorje je nakon poena Vučurovića imalo i maksimalnih osam poena viška (49:41) i djelovalo je da su gotovo sigurni učesnici plej-ofa. Na 5,38 prije kraja Sutjeska je preko Spasojevića konačno preokrenula (62:60) i najavila, ipak, uzbudljiv finiš meča. Ipak, Danilović je trojkom odmah vratio prednost gostima, ali je na 3,20 prije kraja trener Novljana morao da zove tajm-aut, jer je Vebster pogodio za +6 (71:65), čime je bilo jasno da je razlika iz Igala dostižna. Čarapić je odmah pogodio trojku, a preko Miljanića na 75 sekundi prije kraja Novljani su smanjili zaostatak na 73:70. Iako je djelovalo da je sve riješeno, Sutjeska je napravila podvig.

Prvo je Barović pogodio dva bacanja, a prilikom skoka Bijelić je omogućio dva penala Starovlahu, čime je doma-

ćin sa četiri bacanja uspio da stigne do 77:70 na minut prije kraja. Čarapić je lijepo pogodio, a na 24 sekunde prije kraja prilično siguran bio je Vebster – 79:72. Gosti su imali mogućnost da organizuju napad i ,,troše“ vrijeme. Ipak, sa klupe Sutjeske sugerisano je Mitroviću da pravi faul nad Čarapićem, što je bek Nikšićana i uradio na 14 sekundi prije isteka vremena. Čarapić je pogodio prvo, ali promašio drugo bacanje ( jedini promašaj sa linije bacanja u ovoj utakmici), tako da je odluka trenera Boška Boškovića bila ispravna – Sutjeska je imala 14 sekundi za napad za idealnih +8. I, lopta je očekivano otišla kod Vebstera, koji je iz teške situacije, između dva igrača na tri sekunde prije kraja pogodio za 81:73 i polufinale...

Istina, Vučurović je nakon toga pokušao gotovo sa centra, ali bio je neprecizan.

U redovima Sutjeske Milić Starovlah ubacio je 22, Vebser 19, Filip Barović imao je dabl – dabl učinak (17 poena, 11 skokova), dok je Radosav Spasojević dodao 12, uz 6 uhvaćenih lopti. Kod Novljana ponovo je prednjačio Ognjen Čarapić sa 19, uz po 6 skokova i asistencija, Dejan Bijelić dodao je 16, uz čak 17 skokova, dok je Aleksandar Danilović ubacio 13, a nedostajao mu je skok za dabl-dabl.

U okviru polufinala igraće SC Derbi – Sutjeska Elektroprivreda i Budućnost Voli – Podgorica Bemaks. Prvi meč polufinala SC Derbi – Sutjeska Elektroprivreda, igra se 10. maja u ,,Kući košarke“, sa početkom u 19 časova, dok će termin drugog polufinala biti naknadno određen.

R.P.

PODGORICA – Košarkaši Indijane poveli su s 2:0 protiv Klivlenda u drugoj rundi plej-ofa Istočne konferencije NBA lige, pošto su u noći između utorka i srijede na gostujućem terenu slavili s 120:119, dok je Golden Stejt imao prednost s 1:0 protiv Minesote u Zapadnoj konferenciji, nakon što je trijumfovao na terenu gostiju (99:88).

Ako se zna da je Minesota prilično lako eliminisala Los Anđeles Lejkerse, onda je jasno da su imali ulogu favorita protiv Golden Stejta. Ali viđeno je veliko iznenađenje u Mineapolisu – ,,ratnici“ su slavili s 99:88.

Pobjeda gostiju iz San Franciska dobija još više na značaju s obzirom da su je ostvarili bez Stef Karija – povrijedio je zadnju ložu. Za 13 minuta, koliko je proveo na parketu, postigao je 13 poena. Predvodio ih Badi Hild sa 24 poena, a zapažen je bio Džimi Batler sa 20 poena, 11 skokova i osam asistencija. Entoni Edvards jeste bio najefikasniji košarkaš Minesote, ali je šuterski bio van ritma (9/22 iz igre), postigao je 23 poena, uz 14 skokova, Naz Rid dodao je 19, a istakao se i Džulijus Rendl sa 18 poena.

Naredni meč igra se u noći između četvrtka i petka, a domaćin je ponovo Minesota.

Indijana je već na 2:0 – „pejsersi“ su i drugi put skinuli skalp Klivlendu u Ohaju, imaju ogromnu prednost pred

Kari propušta drugu utakmicu Golden Stejt je slavio na parketu Minesote (99:88).

Ali „ratnici“ će u drugoj utakmici igrati bez prve zvijezde Stefa Karija, koji

je hramljući napustio utakmicu.

– Stefa neće biti u drugoj utakmici, ali nećemo paničiti. Imamo Džimija

dvije utakmice u svojoj dvorani. Tačno je da u redovima Kavsa, prvoplasirane ekipe ligaškog dijela Istočne konferencije, nema povrijeđenog Darijusa Garlanda, pred ovaj susret otpao je Evan Mobli, a za njim i Diandre Hanter, ali to nikako ne može umanjiti značaj načina na koji je Indijana trijumfovala.

Djelovalo je da je Klivlend pred pobjedom, jer je minut prije kraja bilo 119:112. Međutim, Indijana je za 33 sekunde uspjela da preokrene. Eron

Nejsmit je prvo zakucao, a onda i odigrao fantastičnu odbranu što je poenima krunisao Paskal Sijakam. Uslijedila je još jedna granitna defanziva „pejsersa“, odnosno izgubljena lopta Maksa Strusa, a onda je fauliran Halilbarton.

Pogodio je prvo bacanje, drugo promašio, uspio da uhvati ofanzivan skok, hrabro se odlučuje na šut za tri, koju je pogodio za totalni šok u Ohaju!

Halilbarton je imao 19 poena i devet asistencija, efikasniji su bili Nejsmit i Majls Tarner sa

po 23 poena, dok je 19 ubacio i Benedikt Maturin.

Kod Klivlenda najbolji je bio Donovan Mičel sa 48 poena i devet asistencija, a istakli su se i Maks Strus sa 23 te Džeret Alen sa 22 poena i 12 skokova.

Serija se igra na četiri pobjede, a naredni meč igra se u noći između petka i subote, a domaćin je Indijana.

R. PEROVIĆ

dok je finale četiri sata kasnije.

Laško će biti domaćin i Elit turnira od 12. do 16. maja, a

među najboljim svjetskim stonoteniserima naći će se i RaR. P. dović i Luka Bakić.

koji zna pokrenuti lančanu reakciju u našoj ekipi – naglasio je jedan od najboljih defanzivaca NBA Drejmond Grin.

Rezultati Klivlend – Indijana Minesota – Golden Stejt

119:120 88:99

Međunarodni stonoteniski turnir u Laškom

Radović maksimalno do polufinala PODGORICA – Crnogorski stonoteniser Filip Radović je sa maksimalnim učinkom završio takmičenje u grupi i plasirao se u polufinale međunarodnog turnira u slovenačkom Laškom.

Cetinjanin je u trećem kolu pobijedio Matea Skuta iz Luksemburga s 3:0 (11:4, 11:9 i 11:3) i upisao treći trijumf za prvo mjesto u prvoj grupi. U prva dva kola savladao je Čile-

anca Manuela Ečavegurena s 3:2 (11:9, 9:11, 12:10, 6:1 i 11:7) i Japanca Mahira Funajamu s 3:1 (7:11; 11:6, 14:12 i 11:7). Rival Radovića u polufinalu biće Španac Manuel Ruiz Rejes, drugoplasirani iz druge grupe. U drugom polufinalu sastaće se Austrijanac Kristijan Gardoš i Čileanac Manuel Ečaveguren.

Polufinalni dueli su na programu danas od 9.35 časova,

24 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

Četvrtak, 8. maj 2025.

JAVNI POZIV ZA NABAVKU USLUGA - USLUGE ORGANIZOVANJA I REALIZACIJE JEDNODNEVNIH IZLETA

Poslovni broj: Iv. 442/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’BAJROVIĆ’’ DOO, Zaljevo Bar, PIB 02429551, protiv izvršnog dužnika DOO ‘’MAEL CONSTRUCTION’’ ULCINJ, DONJI ŠTOJ BB, PIB 03688356, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 12.550,18 eura, dana 07.05.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik DOO ‘’MAEL CONSTRUCTION’’ ULCINJ, DONJI ŠTOJ BB, PIB 03688356, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.442/25 od 27.03.2025 .godine i rješenje o troškovima od 07.05.2025.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIC Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra „Zevs”) Poslovni broj l.br.220/2025 IJ pravnoj stvari izvršnog povjerioca SRĐAN ZIROJEVIC, Ul. Stevana Hatale, Bačka Palanka, R.Srbija, koga zastupa punomoćnik advokat Predrag Stanišić, I BokeŠke brigade br.2A, Herceg Novi. protiv izvršnog dužnika BLAŽO JOKIĆ, I Bokeške brigade br.2. Herceg Novi, JMBG: 0310950710402 U skladu sa Čl.7. i 45. ZlO-a, donio je Z A K LJ U Č A K DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM U u predmetu l.br.220/2025 izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju l.br.220/2025 od 17.04.2025.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. I BokeŠke brigade br.2, vrši se dostavljanje pismena Javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju, a negativne posledice koje mogu nastati snosite sama stranka. Ovo objavljivanje izvršite se u dnevnom listu „Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, Čl.8. ZlO-a Herceg Novi, 07.05.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ MARKO ĐAKOVIĆ

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

Poslovni broj: Iv. br.463/25.

JOVAN TERZIĆ

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Chikin Alexey iz Bara, Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020203 za period od 20.08.2020. godine do 20.03.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.05.2025. godine,

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednik BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Chikin Alexey iz Bara, Šušanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020203 za period od 20.08.2020. godine do 20.03.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 07.05.2025. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

I. broj 215/21 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Zorice, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 07.05.2025. godine, donio je odluku o

PODACI O NARUČIOCU: JU OŠ “Meksiko“ PIB: 02002698 E-mail: skola@os-meksiko.edu.me Telefon: 030 342 339 Internet adresa: www.skolameksiko.edu.me Adresa: Ulica Popovići bb, 85000 Bar Kontakt: darko.jelic@polj-br.edu.me 067 483 261 OPIS PREDMETA NABAVKE: Usluge organizovanja i realizacije jednodnevnih izleta PROCIJENJENA VRIJEDNOST NABAVKE: 9.120,00 € sa PDVom USLOVI ZA UČEŠĆE U POSTUPKU I ZAHTJEVI U POGLEDU NAČINA IZVRŠAVANJA PREDMETA NABAVKE: U postupku nabavke može da učestvuje ponuđač koji posjeduje: 1. Licencu za obavljanje djelatnosti turističke agencije (TOUR-OPERATOR), koja je važeća u vrijeme realizacije jednodnevnih izleta; 2. Licencu za javni prevoz putnika u unutrašnjosti ili međunarodnom drumskom saobraćaju, koja je važeća u vrijeme realizacije izleta.

Ukoliko ponuđač (TOUR-OPERATOR) ne posjeduje Licencu za javni prevoz putnika u unutrašnjosti ili međunarodnom drumskom saobraćaju, potrebno je da uz ponudu dostavi ugovor sa licenciranim javnim prevoznikom putnika u unutrašnjosti ili međunarodnom drumskom saobraćaju, koja je važeća u vrijeme realizacije eskurzije i njegovu Licencu.

3. Jemstvo u obliku: neopozive bankarske garancije za dobro izvršenje usluga koja je plativa na prvi poziv i bez prigovora, polise osiguranja ili novčanog depozita na posebnom računu kod poslovne banke, shodno članu 17 Zakona turizmu i ugostiteljstvu ("Sl. list CG", br. 2/2018, 4/2018 - ispr., 13/2018, 25/2019, 67/2019, 76/2020); 4. Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt nadležnog organa izdato na osnovu kaznene evidencije, u skladu sa propisima države u kojoj p rivredni subjekat ima sjedište, odnosno u kojoj ovlašćeno lice tog privrednog subjekta ima prebivalište, radi utvrđivanja uslova da privredni subjekat (ponuđač) nije pravosnažno osuđivan i njegov izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima:a) kriminalnog udruživanja; b) stvaranja kriminalne organizacije; c) davanje mita;č) primanje mita; ć) davanje mita u privrednom poslovanju; d) primanje mita u privrednom poslovanju; dž) utaja poreza i doprinosa; đ) prevare; e) terorizma; f) finansiranja terorizma; g) terorističkog udruživanja; h) učestovanja u stranim oružanim formacijama; i) pranja novca; j) trgovine ljudima; k) trgovine maloljetnim licima radi usvojenja; l) zasnivanja ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu; 5. Uvjerenje, potvrdu ili drugi akt koji izdaje organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno nadležni organ drž ave u kojoj privredni subjekat ima sjedište, radi utvrđivanja ispunjenosti uslova u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, o kojima evidenciju vodi organ uprave nadležan za naplatu poreskih prihoda, odnosno na dležni organ države u kojoj privredni subjekat ima sjedište.

6. Garanciju ponude u iznosu od 2% procijenjene vrijednosti predmeta javne nabavke, kao garanciju ostajanja u obavezi prema ponudi u periodu do 30.05.2025.god. Garancija ponude će se aktivirati ako ponuđač: 1) odustane od ponude i/ili 2) odbije da potpiše ugovore o realizaciji jednodnevnih izleta.

7. Rok plaćanja: unaprijed, prije početka realizacije ugovora.

8. Način plaćanja: roditelji (staratelji) učenika ugovoreni iznos uplaćuju na račun izabranog ponuđača.

9. Način potpisivanja ugovora: roditelji (staratelji) učenika pojedinačno potpisuju ugovor sa izabranom agencijom.

10. Izabrana agencija će troškove za objavu ovog javnog poziva u štampanom mediju nadoknaditi Školi prije potpisivanja ugovora sa roditeljima učenika.

11. Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija je dužan da prije potpisivanja ugovora o nabavci dostavi Školi garanciju za dobro izvršenje ugovora, u iznosu od 10% od ugovorene vrijednosti jednodnevnih izleta, koja će se aktivirati ako je raskid ugovora nastao zbog neispunjenja ugovorenih obaveza nastalih činjenjem ili nečinjenjem ponuđača. Period važenja garancije za dobro izvršenje ugovora je do 10.06.2025.god.

NAPOMENA: Ponuđači su dužni da u svojoj ponudi dostave originalna dokumenta (ili njihove ovjerene kopije) koja su tražena u Uslovima za učešće u postupku i zahtjevima u pogledu načina izvršavanja predmeta nabavke (za stavke 1., 2., 3., 4., 5. i 6.). Ukoliko Ponuđači u svojoj ponudi ne dostave originalna dokumenta ili njihove ovjerene kopije na način kako je predviđeno i ukoliko po nuđači u svojoj ponudi ne prihvate sve zahtjeve u pogledu načina izvršavanja predmeta nabavke (od tačke 7. do tačke 11.), njihova ponuda biće odbijena kao neispravna.

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA PREDMETA NABAVKE: OPIS PREDMETA Datum realizacije BITNE KARAKTERISTIKE PREDMETA NABAVKE NABAVKE KOLIČINA Jednodnevni izlet 26.05.2025.god.

Polazak ispred škole u 08.30 h. Dolazak u Čanj, u dogovoru sa Broj učenika: na na relaciji: Bar nastavnicima šetnja i slobodno vrijeme.

80 Čanj - Bar U dogovoreno vrijeme povratak za Bar, dolazak kod Škole.

(II razred) Jednodnevni izlet na relaciji: Bar Cetinje - Ivanova Korita - Bar

26.05.2025.god.

Jednodnevni izlet na relaciji: Bar Virpazar Podgorica - Bar

27.05.2025.god.

Jednodnevni izlet na relaciji: Bar Kolašin Biogradska gora Bar

29.05.2025.god.

Jednodnevni izlet na relaciji: Bar Nikšić - Bar

30.05.2025.god.

Jednodnevni izlet na relaciji: Bar Šasko jezero Ulcinj - Bar

30.05.2025.god.

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Bošković Zorici vrši se dostavljanje zapisnika I. broj 215/21-108 i zaključka I. broj 215/21-111.

Izvršni dužnik Bošković Zorica može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik Bošković Zorica da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Iv.br.1054/2024 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca d.o.o. Komunalno ,,Lim” sa sjedištem u Bijelom Polju, ul.Živka Žižića br.24, protiv izvršnog dužnika d.o.o. ,,Korvel” sa sjedištem u Bijelom Polju, ul.Milorada Šćepanovića L7/12,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca VS.282,62 eura, u smislu čl.45 ZIO, donio je dana 07.05.2025.godine:

Polazak ispred škole u 08.00 h. Dolazak na Cetinje, obilazak Muzeja kralja Nikole i Biljarde, slobodno vrijeme. Odlazak na Ivanova Korita, slobodno vrijeme za sport i rekreaciju.

Povratak za Bar, dolazak u poslepodnevnim časovima kod Škole.

Polazak ispred škole u 08.00 h. Putovanje do Virpazara, obilazak sa vodičem i slobodno vrijeme.

Polazak prema Podgorici i Big Fashion-u (u dogovoru sa Školom na ugovoreni film u Ceniplex-u). U dogovoreno vrijeme polazak za Bar, dolazak u poslepodnevnim časovima kod Škole..

(Napomena: u cijenu nije uključena ulaznica u Cineplex).

Polazak ispred škole u 08.00 h, putovanje do Kolašina, obilazak i slobodno vrijeme.

Polazak prema Nacionalnom parku Biogradska gora, obilazak i slobodno vrijeme. U povratku, po dogovoru moguća posjeta tržnog centra Delta City. Povratak za Bar, dolazak u poslepodnevnim časovima kod Škole.

Polazak ispred škole u 08.30 h.

Dolazak u Nikšić, obilazak crkve Svetog Vasilija (ko želi), Dvorca kralja Nikole (spoljašnosti i dvorišta), Lapidarijuma, Bedema, trga Slobode, džamije (ko želi), trga Save Kovačevića, trga Šaka Petrovića. Polazak prema Manitovcu, slobodno vrijeme, povratak za Bar, dolazak u poslepodnevnim časovima kod Škole.

Polazak ispred škole u 08.30 h. Dolazak u Ulcinj, obilazak Šaskog jezera i slobodno vrijeme. Nastavak putovanja do Velike plaže i slobodno vrijeme. U dogovoreno vrijeme povratak za Bar, dolazak u poslepodnevnim časovima kod Škole.

(Napomena: najavu obilaska Šaskog jezera izvršiće Škola, kako bi učenici bez plaćanja posjetili jezero).

U cijenu uračunati: -prevoz turističkim autobusima (klima uređaj,audio i video oprema) -pratioca iz agencije, -dnevnice za nastavnike (2€ po plativom učeniku), -popuste za blizance (drugi blizanac plaća pola cijene), -uračunate ulaznice za sve posjete.

U cijenu izleta nisu uključeni individualni troškovi u slobodnom vremenu.

Broj učenika: 86 (III razred)

Broj učenika: 73 (IV razred)

Broj učenika: 120 (VI i VII razred)

Broj učenika: 67 (VIII razred)

Broj učenika: 60 (V razred)

Napomena: 1. Ponuđači u svojoj ponudi moraju da prihvate kompletnu specifikaciju predmeta nabavke i ne smiju da je mijenjaju. Varijante ponude nijesu dozvoljene i neće biti razmatrane.

2. Ponuđači u svojoj ponudi treba da dostave cijenu (izraženu sa PDVom) za cijelokupan predmet nabavke, kao i jediničnu cijen u po jednom učeniku.

3. Naručilac zadržava pravo da na jednodnevne izlete, u zavisnosti od interesovanja učenika, pošalje manji broj učenika po jediničnim cijenama iz ponude izabranog ponuđača.

KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE: Najniža cijena.

Ponude po kriterijumu cijena vrednovaće se na sljedeći način: Maksimalan broj bodova po kriterijumu cijena je 100. Broj bodova po kriterijumu cijena određuje se po formuli: Broj bodova (cijena) C =

x 100

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku d.o.o. ,,Korvel” sa poslednjom poznatom adresom, ul.Milorada Šćepanovića L7/12,Bijelo Polje,vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br.

1054/2024 od 09.07.2024 godine sa prilozima I Rješenja o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 1054/2024 od 07.05.2025.godine.

Izvršni dužnik d.o.o.”Korvel” može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 07.05.2025.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

Ponuđač sa najvećim brojem bodova će biti izabran kao prvorangirani.

Napomena: Ponuda čija ponuđena cijena bude jednaka ili veća od procijenjene vrijednosti nabavke biće odbijena.

NAČIN DOSTAVLJANJA PONUDE: Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: naziv i sjedište Naručioca, naziv, sjedište i adresa ponuđača i naznake "Ponuda" i "Ne otvaraj prije roka za otvaranje ponuda".

Ponude se dostavljaju: - neposredno na arhiv naručioca, na adresu: JU OŠ “Meksiko“, ulica Popovići bb, 85000 Bar, radnim danima od 08,00 do 13,00 časova, a najkasnije do 19.05.2025.god. do 13,00 časova.

- putem pošte ili nekog drugog operatera preporučenom pošiljkom, na adresu: JU OŠ “Meksiko“, ulica Popovići bb, 85000 Bar, stim što pošiljka mora biti uručena naručiocu najkasnije 19.05.2025.god. do 13,00 časova.

JAVNO OTVARANJE PONUDA: Javno otvaranje ponuda, kome mogu da prisustvuju ovlašćeni predstavnici ponuđača, obaviće se u prostorijama JU OŠ “Meksiko“,, na adresi JU OŠ “Meksiko“, ulica Popovići bb, 85000 Bar, dana 19.05.2025.god. u 13,00 časova.

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 8. maj 2025.

I. broj 215/21-111 Danilovgrad, 07.05.2025. godine

Ivm. broj 1612/20-86 Danilovgrad, 07.05.2025. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Zorice, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, donio je

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE dvadeset i deveta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 88, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 888/2, šume 2. klase, površine 1860 m2, kat. parcela 888/3, šume 2. klase, površine 567 m2, kat. parcela 888/3, stambeno – poslovne zgrade, površine 373 m2, sa pripadajućim PD 1, površine 153 m2 i PD 2, površine 200 m2, kat. parcela 888/4, šume 2. klase, površine 773 m2 i kat. parcela 890, šume 3. klase.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 150.000,00 €.

Na dvadeset i devetom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 15.000,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Dvadeset i deveto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 29.05.2025. godine, u 12.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

ODREĐUJE SE osamnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m².

Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €.

Na osamnaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.

Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Osamnaesto ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 29.05.2025. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul.

Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I. broj 1540/17-163 Danilovgrad, 07.05.2025. godine

Ivm. broj 1667/18-147 Danilovgrad, 07.05.2025. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE trideset i peta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €.

Na trideset i petom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Trideset i peto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 29.05.2025. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE četrdeset i prva prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad: -katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €.

Na četrdeset i prvom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Četrdeset i prvo ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 29.05.2025. godine, u 12.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. maj 2025.

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Programu objekata obalne infrastrukture za period 2024-2028. godine broj 0203-2107/3 od 25.03 2025. godine i Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP OBJEKATA OBALNE INFRASTRUKTURE BROJ: 0209-2929/1 od 07.05.2025.godine I Predmet Predmet Javnog poziva je zakup objekata obalne infrastrukture prema Programu objekata obalne infrastrukture za period 2024-2028. godine broj 0203-2107/3 od 25.03 2025. godine i akvatorijuma za postavljanje plutajućih privremenih objekata prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 20242028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to: 1. HERCEG NOVI 1.1 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 3 Omladinski park Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište Oznaka lokacije: 3 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 208 m2 Katastarska parcela: 647 K.O. Topla Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2912 Eura

1.2 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 4 Šetalište pet Danica -Milašinovica plaža Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište Oznaka lokacije: 4 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 45 m2 Katastarska parcela: 1175 K.0. Topla Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 630 Eura 1.3 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 11 ZELENIKA Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište a 2 navoza sa platformom za trave lift (dizalicom) i prostorom za servis i suvi vez Oznaka lokacije: 11 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 88 m2, Povrsina kopna za suvi vez P= 4.431 m2 Katastarska parcela: 735/3 i djelovi kat. parcele 735/1, 735/2 K.O. Kuti sa pripadajucim akva prostorom Dozvoljeni privremeni objekti: Montažna parking garaža – nadstrešnica za odlaganje čamaca P= 30m x 8m x 2 nivoa Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 25012 Eura

Katastarska parcela: Kat. parcela 403 i dio kat. parcele 405 KO Kumbor Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3874 Eura 1.5 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 17 Baošici Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 17 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 67 m2; Površina operativne obale za komunalni privez P=123 m2; Pakv za komunalno privezište P=350 m2; Površina operativne obale za komercijalni privez P= 126 m2; Pakv za komercijalno privezište P= 600m2 Katastarska parcela: 755, 756, 757, 758, 759 K.O. Baošici Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 4788 Eura 1.6 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 18 SVETA NEDELJA Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 18 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 121 m2; Površina opertivne obale za komercijalni privez P= 100m2; Pakv za komercijalno privezište P= 600m2 Katastarska parcela: Isped kat.parc. 266, 268 i 269 K.O. Jošica Minimalna cijena sezonskog/godisnjeg koriscenja: 4494 Eura Napomena: Prioritet pristajanja imaju fizicka i pravna lica koja imaju važecu dozvolu za prevoz putnika izdatu na osnovu javnog poziva prema izradenom Planu plovidbe 1.7 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 20 Rose Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i mandrać Oznaka lokacije: 20 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P=39 m2, Površina operitvne obale za komunalni privez P= 130 m2¸ Pakv za komunalno privezište P = 300m2 Katastarska parcela: 70 K.O. Rose Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1406 Eura Napomena: Prioritet pristajanja imaju fizička i pravna lica koja imaju važecu dozvolu za prevoz putnika izdatu na osnovu javnog poziva prema izrađenom Planu plovidbe

1.4 1.8 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 12 KUMBOR Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 12 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 46 m2, Površina operativne obale za komercijalni privez P= 60 m2; Pakv za komercijalni privez P = 450 m2; Površina operativne obale za komunalni privez P=240 m2; Pakv za komunalni privez P= 355 m2

Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 21 Uvala Dobrec Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište Oznaka lokacije: 21 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 233 m2 Katastarska parcela: 1564 K.O. Rose Minimalna cijena sezonskog/godisnjeg koriscenja: 3262 Eura

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 8. maj 2025.

2. KOTOR 2.1

40m, x2.5)

Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 2 MORINJ,STRP Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 2 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 312 m2 Katastarska parcela: 1114 K.O. Morinj Dozvoljeni privremeni objekti: Plutajući privremeni objekat 2.5 x Pakv=800m2; Plutajući privremeni objekti dimenzije 3 kom x (12.5 Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 15318 Eura

2.2 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 3 LIPCI Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 3 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P=111 m2, Površina operativne obale za komunalni privez P= 205 m2, Pakv za komunalno privezište P =1440 m2 Katastarska parcela: 411 K.O. Strp Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 4844 Eura 2.3 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 5 PERAST Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 5 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 77 m2; Površina operativne obale za komunalni privez P= 129 m2; Pakv za komunalni privez P= 404 m2 Katastarska parcela: 81 K.O. Perast Minimalna cijena sezonskog/godisnjeg koriscenja: 2144 Eura Napomena: Prioritet pristajanja imaju fizicka i pravna lica koja imaju važecu dozvolu za prevoz putnika izdatu na osnovu javnog poziva prema izradenom Planu plovidbe 2.4 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 6 PERAST Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 6 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P =150 m2 Katastarska parcela: 136 K.O. Perast Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2100 Eura 2.5 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 7 PERAST Kategorija: Čvrsto izgrađeno privezište Oznaka lokacije: 7 Dimenzije: Površina operativne obale za komercijalni privez P= 72,5 m2; Pakv za komercijalno privezište P= 350 m2 Katastarska parcela: 347 K.O. Perast Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1690 Eura 2.6 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 8 PERAST Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 8

Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P=77 m2; Površina operativne obale za komunalni privez P= 83 m2; Pakv za komunalni privez P= 300 m2 Katastarska parcela: 350 i 349 K.O. Perast Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1844 Eura 2.7 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 10 DOBROTA Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište Oznaka lokacije: 10 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 105 m2 Katastarska parcela: 284/2 K.O. Dobrota I Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1470 Eura 2.8 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 11 DOBROTA Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 11 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 32 m2 Katastarska parcela: 409 K.O. Dobrota I Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovila L = 2 kom x (12.5 x 2.5m); Pakv = 500m2 Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3698 Eura 2.9 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 12 DOBROTA Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 12 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 60 m2; Površina operativne obale za komercijalni privez P= 40 m2; Pakv za komercijalni privez P= 400 m2 Katastarska parcela: 678 K.O. Dobrota I Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2600 Eura 2.10 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 13 DOBROTA Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 13 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 80 m2 (L1+L2); Površina operativne obale za komunalni privez P= 50 m2; Pakv za komunalni privez P= 825 m2 Katastarska parcela: 1034 i 1035 K.O. Dobrota Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2870 Eura 2.11 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 16 DOBROTA Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 16 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 43.75 m2 Katastarska parcela: Dio kat.parcele 2023 Dobrota K.O. Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 612,50 Eura 2.12 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 18 MUO Kategorija: Čvrsto izgrađeno privezište Oznaka lokacije: 18 Dimenzije: Površina operativne obale za komunalno privezište P= 500m2, Pakv za komunalni privez P = 500m2 Katastarska parcela: Akvatorijum ispred dijela kat. parcele 491/1 i 491/6 KO Muo I Dozvoljeni privremeni objekti: Plutajući privremeni objekat L = 12 x 2.5m, Pakv=250m2; Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3200 Eura

28 Oglasi i obavještenja 2.13 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 19 MUO Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 19 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 60 m2, Površina operativne obale za komercijalni privez P = 242 m2, Pakv za komercijalno provezište P = 2284 m2 Katastarska parcela: 170 K.O. Muo Minimalna cijena sezonskog/godisnjeg koriscenja: 10944 Eura Napomena: Komercijalno privezište se koristi samo za sezonski privez plovnih objekata 2.14 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 20 MUO Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 20 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P=40 m2 Katastarska parcela: 5 K.O. Muo Dozvoljeni privremeni objekti: Plutajuci privremeni objekat L = 12.5 x 2.5m, Pakv=250m2; Kancelarija 8m2 Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3130 Eura

Četvrtak, 8. maj 2025.

Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 25 STOLIV Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 25 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 96 m2, Pakv za komunalno privezište (mandrać) P = 216 m2 Katastarska parcela: 272 K.O. Stoliv 1 Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1776 Eura 2.19 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 26 BIGOVA Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i priveziše Oznaka lokacije: 26 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 100 m2, Površina operativne obale za komunalni privez P= 80m2; Pakv za komunalno privezište P= 600m2 Katastarska parcela: 86 K.O. Glavaticici Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2760 Eura 3. TIVAT 3.1 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 1 LEPETANE Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište Oznaka lokacije: 1 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P=200 m2 Katastarska parcela: 481 K.O. Lepetane Minimalna cijena sezonskog/godisnjeg koriscenja: 2800 Eura

2.15 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 22 PRCANJ Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 22 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 90 m2, Površina operativne obale za komercijalni privez P = 77m2, Pakv za komercijalno privezište P = 531 m2 Katastarska parcela: 564 K.O. Prcanj I Dozvoljeni privremeni objekti: Plutajući privremeni objekti dimenzije 2 x (20m x 2.5m) Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 7622 Eura Napomena: Prioritet pristajanja imaju fizicka i pravna lica koja imaju važecu dozvolu za prevoz putnika izdatu na osnovu javnog poziva prema izradenom Planu plovidbe 2.16 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 23 PRCANJ Kategorija: Čvrsto izgrađeno privezište Oznaka lokacije: 23 Dimenzije: Površina operativne obale za komunalni privez P= 46 m2, Pakv za komunalno privezište P = 68 m2 Katastarska parcela: 250/2 K.O. Prcanj I Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 228 Eura 2.17 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 24 PRCANJ Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 24 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 84 m2, P1 akvatorijuma za komunalno privezište P = 320 m2; P2 operativne obale za pristajanje P = 72 m2; P2 akvatorijuma za komunalni privez P = 239 m2 Katastarska parcela: 112 K.O. Prcanj Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3302 Eura 2.18

3.2 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 3 OPATOVO Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 3 Dimenzije: Površina operativne obale za privez P=148 m2 Katastarska parcela: 741 K.O. Donja Lastva Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2072 Eura 3.3 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 4 DONJA LASTVA Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište i priveziste Oznaka lokacije: 4 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P=45 m2; Površina operativne obale za komunalni privez P = 35 m2; Pakv za komunalnio privezište 206 m2 Katastarska parcela: 728/1 K.O. Donja Lastva Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1112 Eura 3.4

vez

Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 13 KALARDOVO, BRDIŠTE Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i operativna obala za suvi

Oznaka lokacije: 13 Dimenzije: Površina kopna za suvi vez P= 3600 m2 Katastarska parcela: kat. parcele 635/2 i dijela kat. parcele 636 K.O. Đuraševic Dozvoljeni privremeni objekti: Plutajući privremeni objekti 75m x 2.5 x 2 kom, Pakv 4500 m2; Objekat kontejnerskog tipa za administrativne potrebe recepcija sa obezbjeđenjem P=20m2; Tank za vodu P = 10 m3; Sanitarni objekat P=20m2 Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 49800 Eura 3.5 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 15 ĐURAŠEVICI Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 15

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 8. maj 2025.

Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 93 m2 Katastarska parcela: 1605/1 K.O. Đuraševici Dozvoljeni privremeni objekti: Privremeni plutajuci objekti L = 25 x 2.5m + 12.5x2.5mPakv=500m2; Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 4177 Eura Napomena: Prioritet pristajanja imaju fizicka i pravna lica koja imaju važecu dozvolu za prevoz putnika izdatu na osnovu javnog poziva prema izradenom Planu plovidbe Napomena 2: Čvrsto izgrađeno pristanište i plutajući privremeni objekat za potrebe Opštine Tivat, pravo učešća na tenderu ima Opština Tivat, privredna društva čiji je osnivač Opština Tivat, ili drugo lice kome Opština Tivat da pisanu saglasnost, ovjerenu kod notara.

3.6 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 16 BOGIŠICI Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i komunalno privezište Oznaka lokacije: 16 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 52 m2; Površina operativne obale za komunalni privez P= 144 m2, Površina akvatorijuma za komunalno privezište P= 283 m2 Katastarska parcela: 65/5 K.O. Bogišici Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1582 Eura 3.7 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 17 GOŠICI Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 37 m2; Površina operativne obale za komunalni privez P = 37 m2, Pakv za komunalno privezište P = 277 m2 Katastarska parcela: 27 K.O. Gošici Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1146 Eura 3.8 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 18 KRAŠICI Kategorija: Čvrsto izgradeno pristanište i privezište Oznaka lokacije: 18 Dimenzije: Površina operativene obale za pristajanje P=113 m2, Površina operativne obale za komunalni privez P = 110 m2; Pakv za komunalno privezište P = 870 m2 Katastarska parcela: 955/2 K.O. Krašici Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 3542 Eura Napomena: Prioritet pristajanja imaju fizicka i pravna lica koja imaju važecu dozvolu za prevoz putnika izdatu na osnovu javnog poziva prema izradenom Planu plovidbe 4. BUDVA 4.1 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 2 OSTRVO SV. NIKOLA Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 2 Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P=194 m2 Katastarska parcela: 3031 K.O. Budva Minimalna cijena sezonskog/godisnjeg koriscenja: 2716 Eura 4.2 Program: Program objekata obalne infrastrukture Lokacija: 4 ŠETALIŠTE SLOVENSKA OBALA, DIO SLOVENSKE PLAŽE Kategorija: Čvrsto izgrađeno pristanište Oznaka lokacije: 4

Dimenzije: Površina operativne obale za pristajanje P= 100 m2 Katastarska parcela: Dio i akvatorijum ispred kat.parc. 3057 K.O. Budva Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 1400 Eura II Način Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi 3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost.

Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača 4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. maj 2025.

poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove podnošenja ponude.

Ponuđač je dužan da ispuni u momentu

3.

V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća

1.

2.

3.

4.

5.

FIZIČKA LICA: Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2.

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

5.

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija

Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

1.

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija

4.

fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI: Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

6.

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

7.

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača 6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima: (A)PONUDENI IZNOS 75 BODOVA GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A) (B)REFERENCE 25 BODOVA UKUPNO Y=A+B 100 BODOVA Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. maj 2025.

A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca.

Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu................................................................ 25 bodova (5 bodova po godini) Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka 7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.

Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze 7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka.

Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom

roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

• •

•

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude.

Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“ Tenderska dokumentacija sadrži: Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra, Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude, Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 27.05.2025.godine do 11:00 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 27.05.2025.godine, počev od 14:00 časova u Sali na I spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća.

XI Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

31

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. maj 2025.

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje: JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP AKVATORIJUMA ZA POSTAVLJANJE PLUTAJUĆIH PRIVREMENIH OBJEKATA BROJ: 0209-2930/1 od 07.05.2025.godine I Predmet

II Način

Predmet Javnog poziva je zakup akvatorijuma za postavljanje plutajućih privremenih objekata prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 20242028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

1. TIVAT 1.1 Program: Program privremenih objekata Lokacija: 9 Kalardovo, Brdište Kategorija: Plutajuci ponton Oznaka lokacije: 9.6 Dimenzije: L fiksnog (betoniranog) dijela pontona=26,50m, L povezanih plutajućih pontona = 100m, 3 povezana plutajuća valobrana dimenzija 17,5 x 2,5m, 10 x 2,5m i 12,5 x 2,5m, ukupno L=40m; Pakv 8000 m2 Katastarska parcela: Akva prostor u uvali Brda ispred kat. parcele 637/12 i dijela kat. parcele 636 KO Đuraševici Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za privez i pristajanje plovnih objekata; Objekat kontejnerskog tipa P = 8m2 Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 46320 Eura Napomena: Za postavljanje plutajućeg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosi i upravljanja lukama.

1.2 Program: Program privremenih objekata Lokacija: 9 Kalardovo, Brdište Kategorija: Plutajuci ponton Oznaka lokacije: 9.7 Dimenzije: L=25 x 2,5 m; Pakv 500 m2 Katastarska parcela: Ispred kat. parcele 636 Đuraševici Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za privez i pristajanje plovnih objekata; Objekat kontejnerskog tipa P=8m2 Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 4820 Eura Napomena: Za postavljanje plutajućeg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosi i upravljanja lukama.

1.3 Program: Program privremenih objekata Lokacija: 11 Krašici Kategorija: Plutajuci ponton Oznaka lokacije: 11.18 Dimenzije: L = 5m x 50 m; Pakv=1000m2 Katastarska parcela: Akvatorij ispred kat. parcele 2/3 KO Krašici Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata Minimalna cijena godišnjeg korisćenja: 14000 Eura Napomena: Za postavljanje plutajućeg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosi i upravljanja lukama.

III Uslovi 3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost.

Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 8. maj 2025.

4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude

dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

3.

Ponuda obavezno sadrži : 5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća

1.

2.

3.

4.

5.

FIZIČKA LICA: Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2.

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija

4.

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

5.

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija

Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

1.

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI: Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti

potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

6.

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

7.

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača 6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima: (A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A) (B)REFERENCE UKUPNO Y=A+B

75 BODOVA

25 BODOVA 100 BODOVA

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. maj 2025.

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je: A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca.

Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu....................................... 25 bodova (5 bodova po godini) Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka 7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.

Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze 7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka.

Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli

i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

• •

•

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude.

Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“ Tenderska dokumentacija sadrži: Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra, Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude, Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 28.05.2025.godine do 11:00 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 28.05.2025.godine, počev od 14:00 časova u Sali na I spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća.

XI Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 8. maj 2025.

210

Tužnim srcem javljamo da je 6. maja 2025. u 79. godini preminuo naš dragi

211

Наша драга

МИЛКА Милоша БОЈАНОВИЋ 1939–2025.

VOJIN Đokov ĐURIČIĆ 1947–2025.

Saučešće primamo u mjesnoj kapeli Prčanj 7. maja 2025. godine od 12 do 17 časova i 8. maja od 10 do 12 časova kada povorka kreće za selo Trnjine – Cuce, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: brat VUKAŠIN, sestra DANICA, snahe LJUBICA i PAULINA, sinovac GOJKO, sinovične DESANKA i JADRANKA i ostala rodbina

преминула је 6. маја 2025. године у Београду. Саучешће примамо на гробљу Чепурци 8. маја од 10 до 15 часова када ће се и обавити сахрана. ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра БРАНКА, сестра од тетке ЉИЉА, сестрићи и сестричне са породицама, братанићи и братаничне са породицама и остала родбина и пријатељи

Posljednji pozdrav dragoj tetki

223

MILKI BOJANOVIĆ Sestrići DUŠKO i MILOŠ sa porodicama Posljednji pozdrav mojoj velikoj drugarici

Cjenovnik čitulja Formati

Cijene

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

12€ 33€ 35€ 55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

10€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

13€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

18€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 1/8

215

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike) OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20.

Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

DARI ABRAMOVIĆ Hvala ti na svemu. Počivaj kod tvojeg Gorčina, našeg velikog prijatelja. S ljubavlju i poštovanjem, Tvoja ANĐE KALUĐEROVIĆ

36 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 8. maj 2025.

212

208

Sa bolom se opraštamo od tebe

Posljednji pozdrav dragoj tetki

216

Posljednji pozdrav dragom bratu

VEŠA MILIJANI

Bile smo kume, komšinice, drugarice, bile smo sestre. Počivaj u miru.

RADA i DUŠAN ĆAĆIĆ sa porodicom

217

BOŽIDARU RADONJIĆU 227

Posljednji pozdrav voljenoj jetrvi i snahi

Posljednji pozdrav poštovanoj i voljenoj kumi

Hvala ti za sve trenutke provedene sa tobom.

Brat VUKO, snaha ALENKA, bratanići ALEKSANDAR i DRAŽEN

Tvoji MARIJA i MILOŠ BORILOVIĆ sa porodicom

DESI VUKČEVIĆ

Tvojom plemenitom i dobrom dušom zaslužila si da te uvijek spominjemo.

Hvala ti na svemu iskrenom.

DESI VUKČEVIĆ

Tvoji: KOKE, DEJA, IGOR, LJILJANA, ANĐELA, NAĐA, LANA i ANDRIJA

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

VLADAN KAŽIĆ sa porodicom

230

229

Mila naša

Dvije godine prođoše bez iskrenog prijatelja

DESE

Hvala ti za svaki topli doček u rod, za osmijehe koji su grijali i radost koju si unosila gdje god bi se pojavila.

Počivaj u miru, plemenita dušo, pored moje mile braće i roditelja.

228

BRANKA sa porodicom

224

Posljednji pozdrav svojoj sestri

Posljednji pozdrav sestri

DEJANA ĆAĆIĆA

Nedostaješ i nedostajaćeš.

DESI Banjovoj VUKČEVIĆ

Napokon si našla svoj mir.

DESE Hvala ti za svu ljubav i poštovanje što si nesebično pružala prema ujčevini.

Počivaj u miru, naša dobra sestro.

Od MOŠTROKOLA NENA, STANKE, VUKICE, SLAVICE i NADE sa porodicama

Sestra JOVANKA, zet ALEKSANDAR, sestrična ANDRIJANA sa porodicom i sestrić MLADEN sa porodicom

ZORAN ŠAKOVIĆ sa porodicom 226

Posljednji pozdrav prijateljici

DESI VUKČEVIĆ Tvoja dobrota i veliko srce ostaće zauvijek u našim sjećanjima.

Od porodice ILIĆ

214

DEJAN ĆAĆIĆ Godine ne mogu izbrisati sve lijepe trenutke provedene sa tobom, sjećanje na tebe trajaće zauvijek. Nedostaješ, brate.

LUKA i RADE

220

222

PREDRAG JOČIĆ

Dragi Peđa, u tišini vječnog mira prate te naše misli. Ostaju uspomene, a tvoj lik i djela zauvijek u našim srcima.

NIKOLA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

DEJO

Prođoše dvije godine. Nedostaješ nam kao prvog dana

JOVO JOVIĆEVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 37

Četvrtak, 8. maj 2025.

209

218

Voljeni naš tata

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo našem dragom i voljenom

RADOVAN – CRNI ŽIVKOVIĆ

RADOVANU-CRNOM pok. Pavla ŽIVKOVIĆU

Teško se mirimo sa tim da te nećemo više vidjeti i zagrliti, tuga ne može pod kožu.

Jedina utjeha nam je što smo imali čast da budemo tvoja djeca. Bili smo i bićemo ponosni na tebe zauvijek.

održati četrdesetodnevni pomen.

Pomen će se održati u subotu, 10. maja 2025. godine u 10 časova kod crkve Sv. Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Tvoji LALE i NAĐA

221

219

IN MEMORIAM

Četrdeset dana je prošlo otkako nas je napustio naš voljeni

RADOVAN – CRNI ŽIVKOVIĆ

DRAGAN Urošev ALIGRUDIĆ

Naš nezamjenjljivi otac, brižni muž, ponosni sin i voljeni brat.

Vrijeme prolazi, ali bol i praznina koju si ostavio za sobom ostaju. Tvoja ljubav i dobrota će zauvijek živjeti u našim srcima. Hvala ti za sve.

I danas se s posebnom sjetom i poštovanjem prisjećamo naših bezbrižnih dana koje si ti činio boljim.

8. 5. 2019–8. 5. 2025.

Beskrajno tužni, neizmjerno zahvalni i doživotno počastvovani sto osjećamo ponos na pomen tvog imena.

Vole te tvoji najmiliji: MARINA, JELENA, MARA i IVO

TVOJI NAJMILIJI

Četiri godine je od upokojenja našeg

213

206

Godina je prošla od smrti našeg brata i ujaka

225

IN MEMORIAM

8. 5. 2024–8. 5. 2025.

SAVA Ilije NENADOVIĆA Kako vrijeme prolazi ti si sve više prisutan. Čuvamo te od zaborava.

TVOJA PORODICA

SJEĆANJE 8. 5. 2001–8. 5. 2025.

SAMIR USENAGIĆ Vrijeme prolazi a sjećanje i ljubav na tebe ne blijede.

Tvoji: NUSA, DAMIR, ALMIR i AIDA

ČEDOMIR RADULOVIĆ

DRAGINJA M. BRNOVIĆ rođena STANKOVIĆ

207

Ostaju uspomene i sjećanje na tvoju dobrotu i odanost porodici.

Zahvalni za sve što si učinio za nas, čuvamo te od zaborava.

Sestra SENKA VUKIĆEVIĆ sa MAJOM i NINOM

Čuvamo je u našim srcima i mislima kao nepresušni izvor ljubavi, dobrote, požrtvovanosti i sloge.

Ponosni na njeno časno življenje DJECA i UNUČAD

38 Oglasi i obavještenja Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu.

069/014-348

Košenje i održavanje zelenih površina, orezivanje žive ograde, krčenje placeva i imanja.

Profesionalno i povoljno.

069/297-230 068/063-701

GRAĐEVINSKI NADZOR I LABORATORIJSKA ISPITIVANJA a.d.

Podgorica

Crna Gora Ministarstvo evropskih poslova

069/032-380 Potrebna radnica za rad u minimarketu u Podgorici.

Četvrtak, 8. maj 2025.

Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama („Sl. list Crne Gore“ br. 39/11, 37/17 i 84/24), a u vezi sa Odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2025. godini („Sl. list Crne Gore“, broj 127/24), Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti evroatlantskih i evropskih integracija Crne Gore za 2025. godinu, Ministarstvo evropskih poslova objavljuje JAVNI KONKURS za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti evroatlantskih i evropskih integracija Crne Gore u 2025. godini pod nazivom „Dijalog za Evropu“ Tekst javnog oglasa objavljen je na internet stranici: https://www.gov.me/mep .

Na osnovu člana 34. i 196. Zakona o privrednim društvima (Sl. list RCG br.65/20), člana 12. Zakona o računovodstvu (Sl. list CG br.145/21) i člana 63. Statuta Društva, objavljujemo: POZIV za izbor najpovoljnijeg ponuđača (revizorske kuće) za obavljanje revizije finansijskih iskaza i finansijskih izvještaja AD „Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja“ Podgorica za 2025. godinu Predmet revizije su finansijski iskazi i finansijski izvještaji AD „Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja“ - Podgorica za 2025. godinu.

Reviziju treba izvršiti u skladu sa propisima koji se primjenjuju u Crnoj Gori i Međunarodnim standardima revizije.

Ponuda treba da sadrži: -tačan naziv i adresu ponuđača -vrijednost ponude, iskazane u eurima, sa obračunatim PDV-om -uslove i način plaćanja -rok završetka posla -podatke o kvalifikacijama lica koja će biti angažovana na poslovima revizije, odgovarajućim ovlašćenjima i licencama Ponuđači dostavljaju ponudu svakog radnog dana od 8 do 14 časova, zaključno sa 28.5.2025. godine, neposrednom predajom na arhivi u prostorijama društva u Ul. Zetskih vladara bb (Zabjelo), Podgorica.

Kontakt telefon je 020/634-070.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje

07.5.2025. godine

AMANDMAN I BROJ: 0209-2896/2 od 07.05.2025.godine

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA

NA JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP AKVATORIJUMA ZA POSTAVLJANJE PLUTAJUĆIH PRIVREMENIH OBJEKATA BROJ: 0209-2896/1 od 05.05.2025.godine 1. U poglavlju I javnog poziva ”Predmet”, briše se lokacija pod rednim brojem 1.3 i 6.4: 1.3 Program: Program privremenih objekata Lokacija: 13 Meljine Kategorija: Plutajuci ponton Oznaka lokacije: 13.2 Dimenzije: P= 30 x 3 m; Pakv=600 m2 Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parc. 371/1 K.O Podi Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 6000 Eura 6.4 Program: Program privremenih objekata Lokacija: 4 Luka Budva Kategorija: Plutajuci ponton Oznaka lokacije: 4.36 Dimenzije: P= 24 m x 2,8m; Pakv=500 m2 Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parcele 3057 KO Budva Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 4688 Eura 2.

Podgorica,

Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.

Vladimir Zečević

Ivm. broj 1612/20 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 07.05.2025. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Radoičić Milidragu i suvlasnicima vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 1612/20-83 i zaključka Ivm. broj 1612/20-86.

Izvršni dužnik Radoičić Milidrag može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik Radoičić Milidrag da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević

Poslovni broj: Iv.br.169/2025 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “TEXNO MAX” PODGORICA, Bulevar Pera Ćetkovića br.43, koga zastupa ovlašćeni zastupnik, dipl.pravnik kod istog, Milović Jovana, protiv izvršnog dužnika Jokanović Danijela, Trsa br.2, Plužine, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 316,09 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – fakture br.

936 od 18.06.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Jokanović Danijelu, Trsa br.2, Plužine, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.169/2025 od 28.02.2025. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 316,09 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.169/2025 od 28.04.2025. godine.

Izvršni dužnik Jokanović Danijel iz Plužina se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br.169/2025 od 28.02.2025. godine sa predlogom i prilozima i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.169/2025 od 28.04.2025. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Jokanović Danijel iz Plužina, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 28.04.2025.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Poslovni broj: Iv. 441/25

Poslovni broj: Iv. br.316/25.

Poslovni broj: Iv. br.360/25.

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’BAJROVIĆ’’ DOO, Zaljevo Bar, PIB 02429551, protiv izvršnog dužnika DOO ‘’MAEL CONSTRUCTION’’ ULCINJ, DONJI ŠTOJ BB, PIB 03688356, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 18.150,00 eura, dana 07.05.2025. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Pegasus“ doo Cetinje, koju zastupaju Zoran Mijović, Bojan Vuković i Marko Marković, advokati iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO „Napa – Trade“ Bar, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 1610/2024 od 23.10.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.05.2025. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Chmel Natalia Vitaljevna iz Bara, Ratac bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020306 za period od 20.08.2020. godine do 20.03.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.05.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik DOO ‘’MAEL CONSTRUCTION’’ ULCINJ, DONJI ŠTOJ BB, PIB 03688356, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.441/25 od 27.03.2025 .godine i rješenje o troškovima od 07.05.2025.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „Napa – Trade“ Bar, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 1610/2024 od 23.10.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 12.03.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 07.05.2025. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Chmel Natalia Vitaljevna iz Bara, Ratac bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020306 za period od 20.08.2020. godine do 20.03.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 31.03.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.05.2025. godine.

Četvrtak, 8. maj 2025.

Marketing 39

40 Marketing

Četvrtak, 8. maj 2025.

Na osnovu člana 136 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list CG”, br. 065/20, 146/21, 004/24), člana 28 Statuta „TARA AEROSPACE“ AD sa sjedištem u Mojkovcu, i Odluke Odbora direktora br. 820/OD/2025 od 05.05.2025.godine, dajemo slijedeće

Ivm. broj 978/23-37 Danilovgrad, 07.05.2025. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Brajušković Branka, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 2.454,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2863407 od 02.09.2021. godine, donio je Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE sedma prodaja, usmenim javnim nadmetanjem: 1.suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/5, upisane u listu nepokretnosti 69, KO Martinići, Danilovgrad, KP 3448, potes Gradina, šume 5. klase, površine 7400 m², procijenjene vrijednosti 1.750,00 €; 2.nepokretnosti izvršnog odužnika upisanih u listu nepokretnosti 74, KO Martinići, Danilovgrad, KP 3475, potes Gradina, livada 6. klase, površine 400 m², KP 3476/1, potes Gradina, livada 6. klase, površine 430 m², KP 3476/2, potes Gradina, njiva 6. klase, površine 310 m², KP 3479, potes Gradina, dvorište, površine 500 m², KP 3479, potes Gradina, pašnjak 6. klase, površine 1046 m², KP 3479, broj zgrade 1, potes Gradina, porodična stambena zgrada, površine 54 m², procijenjene vrijednosti 22.500,00 €.

Na sedmom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 175,00 €, za suvlasnički dio nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti 69, KO Martinići, Danilovgrad, odnosno u iznosu od 2.250,00 €, za nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti 74, KO Martinići, Danilovgrad, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Sedmo ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 29.05.2025. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA TARA AEROSPACE AD koja će se održati dana 10-06-2025 u hotelu HOLIDAY INN BERN – WESTSIDE (Riedbachstrasse 96, 3027 Bern, Švajcarska) sa početkom u 10:00 sati Za redovnu godišnju sjednicu predložen je slijedeći: DNEVNI RED 1.Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela (Predsjedavajućeg, Verifikacione komisije, Zapisničara, Ovjerivača zapisnika) 2.Usvajanje zapisnika sa redovne sjednice Skupštine akcionara TARA Aerospace AD, održane 23.05.2024.

3.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju za 2024.

4.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za 2024.

5.Donošenje Odluke o raspodjeli neto dobiti za 2024.

6.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o radu Odbora direktora za 2024.

7.Donošenje Odluke o izboru revizora za reviziju finansijskih iskaza za 2025.

8.Donošenje Odluke o usvajanju politike naknada za 2025.

9.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora 10.Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora Pravo neposrednog učestvovanja i odlučivanja na sjednici Skupštine imaju svi akcionari, nezavisno od broja i klase akcija koje posjeduju.

Za donošenje odluke po svim pitanjima koja su na dnevnom redu dovoljna je većina glasova prisutnih ili zastupanih akcionara.

Svaka akcija daje jedan glas na Skupštini, osim prilikom izbora članova Odbora direktora kada se primjenjuje princip kumulativnog glasanja putem glasačkih listića odnosno svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen statutom društva.

Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa na Skupštini kao njegov punomoćnik ili da obavlja druge pravne radnje. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom (kod suda, notara ili opštinskog organa uprave nadležnog za poslove ovjere). Punomoćnik je dužan jedan primjerak punomoćja dostaviti licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja skupštine.

Akcionari mogu sklopiti sporazum o glasanju, sa ciljem da se unaprijed odredi kako da glasaju po osnovu svojih akcija na sjednici Skupštine. Sporazum obavezuje samo akcionare koji su ga potpisali. U slučaju potpisivanja Sporazuma, akcionari-potpisnici prisustvuju Skupštini da bi glasali kako je dogovoreno ili imenuju zajedničkog punomoćnika, sa ovjerenim punomoćjem.

Uvid u materijal za Skupštinu akcionara može se izvršiti svakog radnog dana, prema raspoloživim terminima, u sjedištu društva (Vojislava Šćepanovića bb, Mojkovac), počev od 19.05.2025. Akcionar koji želi izvršiti uvid u materijal mora dostaviti pisani dokaz o vlasništvu nad akcijama. Više informacija na www. tara-aerospace.com Prisustvo akcionara ili njihovih punomoćnika na sjednici Skupštine dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih. Identifikacija i evidentiranje akcionara i punomoćnika počinje u 9.00 časova, na osnovu ličnih isprava, odnosno ovjerenih punomoćja.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Heinrich Thomet, s.r.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 8. maj 2025. • broj 471.

Vodoskoci besmisla i krvi ili :

zbog čega se mišićava akcija i mušičava naracija tuku u krimi-trileru „Havoc“ Gareta Evansa Str. 8, 9. i 10.

Četvrtak, 8. maj 2025. v

POP-SKRINJA

Dan pobjede ma li smisla slaviti Dan pobjede nad Imo? fašizmom u svijetu u kojem sada živiMožemo li s integritetom pjevati o slobodi, dok se 9. maja u Moskvi održava svečana, najveća od najvećih parada sile, pod zastavom države koja trenutno vodi agresorski rat protiv Ukrajine – zemlje koja je u Drugom svjetskom ratu (u sklopu Sovjetskog Saveza, čije je nasljeđe preuzela Rusija) podnijela više od sedam miliona žrtava boreći se protiv nacizma?

Možemo li govoriti o pobjedi nad fašizmom dok se širom svijeta uzdižu bizarni likovi poput Trampa i Maska, koji ne kriju simpatije prema fašistoidnim principima – i to pod maskom slobode govora?

Ili ignorisati Gazu i Izrael, ignorisati ignorisanje svih koji će podići zastavu 9. maja?

Kako će, na primjer, Italija obilježiti Dan pobjede, kada na njenom čelu stoji Đorđa Meloni – politička i biološka nasljednica fašističke ideologije Benita Musolinija? ***** A mi, ovđe? Mi koji se hvalimo antifašističkom tradicijom i 9. majem, dok istovremeno Joanikije, mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve, veliča Pavla Đurišića – ratnog zločinca i egzekutora genocidne ideologije? Čovjeka koji se hvalio etničkim čišćenjem i ubistvom hiljada civila. Čovjeka koji je ostavio krvave tragove po Foči, Pljevljima, Sandžaku…

Ne rade čelnici SPC takve stvari jer ne znaju o kakvim je zločinima riječ. Ne budimo naivni, śetimo se devedesetih kandilo, top, karanfil. Znaju odlično; čine to iz znanja a ne neznanja, podržavajući upravo takav odnos prema onom Drugom, bila u pitanju „druga vjera“, „drugi pol“ ili „druga kultura.

Pogledajte samo Duklju: malo ko vidi da je tu riječ o provokaciji, ptici rugalici, glasnom „Ne možete nam ništa, a mi možemo sve.“ Upravo ovakvi narativi omogućavaju da im država Crna Gora, za „šaku dolara“, prepiše ostatke ilirske kulure, nasljeđa starog Rima i, ono što je za SPC najvažnije, temelje prve države na Balkanu - Duklje, sa prvim hrišćanskim objektima u ovom dijelu Evrope.

I sad misle da mogu da rade što im je volja, dok mi stojimo i gledamo. I pišemo tekstove uzalud, jer malo ko zna kolika je vrijednost svega toga.

Piše: Tijana TODOROVIĆ

Možemo li govoriti o pobjedi nad fašizmom, mi, ovđe?

Mi koji se hvalimo antifašističkom tradicijom, dok istovremeno Joanikije, mitropolit crnogorskoprimorski, veliča Pavla Đurišića – ratnog zločinca i egzekutora genocidne ideologije?

Da li je to ta pobjeda nad fašizmom koju treba da slavimo? Ili samo novi oblik prihvaćene tame, ovog puta obučene u religijski i nacionalni kostim? U kombinaciji sa plavim zastavicama ili crvenim, sa zvjezdicama ili lavom, svejedno je.

Antifašizam je bio pokret otpora, hrabrosti, borbe protiv zla. Bio je to izbor naroda da kaže „Ne!“ nasilju, rasizmu, potčinjavanju. Prije 80 godina, to je bio revolucionarni pokret solidarnosti i borbe; to je bila sila intelekta koja se usprotivila čistom zlu - fašizmu.

Komunizam nije isto što i antifašizam, niti je Tito bezgrešni svetac kako mnogi sada pokušavaju da ga predstave. Ipak,

to što je bio vođa autoritarnog režima ne umanjuje da je, preko antifašističke borbe, sirotište Evrope podigao na noge, obrazovao, nahranio, osposobio za život.

No, u kontekstu našeg vremena, neshvatljiva je ideja da se podigne spomenik maršalu na Cetinju. Što ne bismo podigli uništeni brijest – simbol zbora i jedinstva u Crnoj Gori, gotovo istorijski sveto drvo? Zašto se ne pokrene inicijativa da se, umjesto Tita, možda odliju četiri male stope Mašana, Marka, Vukana i Jovana? Ili da se taj novac uloži u jačanje bezbjednosti, obrazovanja ili zdravstva?

Ono što je, pak, socijalizam u bivšoj Jugoslaviji donio – a što sada lagano zaboravljamo – bio je ogroman civilizacijski iskorak. Masovna pismenost, besplatno zdravstvo, pravo na rad, sigurnost, kulturna i umjetnička emancipacija, posebno žena… E, to su vrijednosti koje su antifašizam pretvarale u svakodnevnu praksu. ***** Zato: da, 9. maj i te kako treba da se slavi, ali da to ne bude - parada radi parade. Niti fešta lažnih śećanja, koja prikrivaju moderne fašiste pod drugim znakovljem. Treba da se slavi 9. maj, ali kao podśetnik na dužnost da se i dan-danas borimo protiv novih lica starog-novog zla. Da nikad ne bismo zaboravili, da borba još traje. I da konačna, prava pobjeda nad fašizmom nikada nije bila, niti će biti potpuna.

Borba se nastavlja dok god nasljednici fašizma śede na prijestolima, podižu hramove zločinima i uljepšavaju krvavu prošlost. To je toliko prosto.

Slavimo pobjedu – ali budimo spremni za novu borbu. Pitanje je samo: kakvu? Odgovor 2025. ne može biti antifašizam iz prve polovine 20. vijeka.

Ne možemo mahati zastavicama sa petokrakom i govoriti o cvijeću; ne možemo očekivati da će neka neočekivana sila sići sa neba i spasiti stvar.

Novo vrijeme traži nove heroje, a 9. maj treba da se vrati onima koji zaista žive njegove vrijednosti.

Da završim riječima dragog pjesnika: „Hoće li sloboda umeti da peva kao što su sužnji pevali o njoj?“ Odgovor je, nažalost, više nego očigledan.

3

4

Četvrtak, 8. maj 2025.

u fokusu

ŠTA NAS ČEKA OD 13. DO 24. M

sortiraparis.com

Uzavrela košnica imdb.com

Tom Kruz u blokbasteru „Mission: Impossible – The Final Reckoning“

Džun Skvib u Skarletinom debiju „Eleanor the Great“

eli nas samo pet dana od na stali, ali zemlja koju često prostiranja crvenog te- trese terorizam ništa ne preD piha ispred festivalske pa- pušta slučaju. late na najvažnijoj svetskoj filmskoj manifestaciji. Kan će se u utorak, 13. maja, još jednom pretvoriti u uzavrelu košnicu od stotina filmskih stvaralaca i holivudskih zvezda, nekoliko stotina akreditovanih novinara i isto toliko gostiju iz filmske industrije. Uz promenadu na Kroazeti, defilovaće starlete koje se nadaju da će ih otkriti neki agent, ali i ljudi koji, obučeni u svoju najsvečaniju odoru, mole za kartu više.

Ponovo će se za bezbednost starati policajci naoružani do zuba, što peške, što na biciklima ili konjima. Poslednji pokušaj terorističkog napada je sedam godina iza nas, kada su svi vozovi do i iz Ka-

Žan-Lik Godar u fokusu Linklejterovog filma „Nouvelle Vague“

Karte su za vreme Kanskog filmskog festivala najvrednija valuta s obzirom na to da je do njih teško doći, pogotovo kada se radi o svetskim premijerama sa prisutnim autorskim timovima. Zbog toga je tradicija moljakanja za ulaznice putem natpisa na transparentima postala deo svakodnevice.

Kakav je spektakl za premijeru akcijade „Mission: Impossible – The Final Reckoning“ smislio Kruz? Hoće li Linklejter sa „Nouvelle Vague“ ubiti u pojam Godarove vjerne sljedbenike? Što se u vesternu „Eddington“ događa sa Hoakinom Finiksom, a što sa stelarnom Šaka iznenađenja ekipom u „The Phoenician Scheme“ Nego, šta je to što će nas uzneVesa Andersona? miriti, inspirisati ili udavi-

ti tokom 78. izdanja Kanskog filmskog festivala, koji otvara premijera francuskog filma „Leave One Day“ Ameli Bonin?

Krenimo od glavnog takmičarskog programa i najzvezdastijeg naslova u ponudi koja će donijeti i šačicu fi-

nih iznenađenja do 24. maja: „The Phoenician Scheme“ Vesa Andersona. Kasting njegovog filma je ponovo stelaran. Benisio del Toro, Tom Henks, Brajan Krenston, Benedikt Kamberbač, Riz Ahmed, Džefri

Rajt, Skarlet Džohanson…

Može li još zvezdane prašine da se pospe po crnoj špijunskoj komediji o bogatom biznismenu koji imenuje kćerku jedinicu, kaluđericu, kao jedinu naslednicu bogatstva?

Baš nas zanima da li će „The

Četvrtak, 8. maj 2025.

5

MAJA: Presjek najvibrantnijih naslova sa festivala u Kanu

ign.com

a zvijezda i filma tvtime.com

Ves Anderson filuje velikim zvijezdama i „The Phoenician Scheme“

Rajhart („The Mastermind“), Mario Martone („Fuori“), Karla Simon („Romeria“), kao i ukrajinski režiser Sergej Loznica koji se takmiči s igranim filmom „Two Persecutors“. Scenario čija se radnja odvija 1937. zasnovan je na romanu Georgija Demidova o mladom sovjetskom tužiocu koji već na početku karijere, iako predan državi, spoznaje svu bestijalnost staljinističkog režima. Ovo je tek peti igrani film jednog od najznačajnijih dokumentarista današnjice.

Brazilac Kleber Mendosa Filjo, dobitnik Nagrade žirija za „Bacurau“ (2019), vraća se u takmičarski program sa političkim trilerom „The Secret Agent“ u kojem igraju Vagner Moura i Udo Kir. Zlatnu palmu loviće ponovo i belgijska braća Žan-Pjer i Lik Darden, koji su stari kanski vukovi. U 13. autorskom ostvarenju „The Young Mother’s Home“ odlučili su da pažnju posvete maloletnim majkama.

Mlaznjak Toma Kruza Hoakin Finiks i Pedro Paskal u Asterovom vesternu „Eddington“

Phoenician Scheme“ umanjiti Vesovu želju da nam prezentuje još jednu priču kroz kompulsivnu predanost geometriji uz scenarističku saradnju sa Romanom Kopolom.

Hoće li pak Ričard Linklejter sa filmom „Nouvelle Vague“ ubiti u pojam Godarove verne sledbenike interpretacijom geneze klasika „Do poslednjeg daha“ („Breathless“, 1960)?

Sudeći po broju babica koje su učestvovale u rađanju scenarija (čitavih pet!), dete će biti ili zdravo kô Baš-Čelik ili kilavo kô mače bačeno na ulicu.

Kada smo kod velikih zvezda, njih ne manjka ni u crnoj vestern komediji „Eddington“ Arija Astera. Iako se zaplet drži u strogoj tajnosti, znamo

da Hoakin Finiks igra ambicioznog šerifa gradića u Novom Meksiku u kome bračni par u krizi (Pedro Paskal i Ema Stoun) biva zaglavljen tokom lokdauna 2021. godine. U filmu, takođe, igraju Ostin Batler i Luk Grajms. Žulija Dukurno, dobitnica Zlatne palme za „Titane“ (2021), vraća se u Kan sa pričom o tinejdžerki koju čitav razred odbacuje zbog glasina o tome da je inficirana novom bolešću. Da li će francuska režiserka nastaviti sličnom žanrovskom putanjom, videćemo kada na red dođe premijera njenog filma „Alpha“.

U Kanu su ponovo i: Džafar Panahi („It Was Just An Accident“), škotska autorka Lin Remzi („Die My Love“), Keli

Vantakmičarski program sa sobom tradicionalno donosi cirkusijadu. Tu se, po nepisanom pravilu, uvek sjate budući blokbasteri u čije se luksuzne prezentacije ulaže masna lova za ekskluzivne žurke sa velikim zvezdama i galonima šampanjca. Tako će ove godine biti i 14. maja, kada je zakazana svetska premijera akcije „Mission: Impossible – The Final Reckoning“, osmog dela serijala o Itanu Hantu pod režiserskom palicom Kristofera Mekverija.

Oni koji su 2023. imali priliku da dožive kanski spektakl povodom premijere prethodnog „Mission: Impossible“ blokbastera kada su nebo iznad čitave filmske ekipe predvođene Tomom Kruzom na crvenom tepihu pocepali mlaznjaci s obojenim dimom, znaju da će sada morati da se desi nešto što će prevazići prethodni

šou za mase. To da li hoće ili neće biti raskoši, akcije i glamura uopšte nije pitanje, nego samo koje prirode.

Kruz sigurno neće propustiti šansu da maksimalno promoviše poslednje poglavlje franšize u kojoj je od početka i glavni glumac i producent. Jedino što se sigurno neće desiti jeste da mu se još jednom nenadano tutne u ruke počasna Zlatna palma. Ta prestižna nagrada za životno delo, na ceremoniji otvaranja festivala, biće uručena Robertu de Niru, 14 godina nakon što je predsedavao žiriju u Kanu. Što se tiče ostalih naslova iz vantakmičarskog programa, iako su vrlo interesantni, takvu vrstu glamura kao „Mission: Impossible“ u Kan neće poneti, jer su drugačijeg kova.

Pored Kruzovog i filma „Highest 2 Lowest“ Spajka Lija, može se reći da se sa velikim nestrpljenjem očekuje i šesti dugi metar poljsko-francuske režiserke Rebeke Zlotovski iako je debelo omašila sa skriptom za erotski ćorak „Emanuela“ (2024) Odri Divan. „Private Life“ deluje kao da bi mogao da vrati Zlotovski na dobar kurs, i to ne samo zbog toga što je produkcijska kuća „Les Films Velvet“ prošle godine dokazala dobar ukus kroz podršku filmu „In His Own Image“ Tjerija de Peretija i izvanrednom korzikanskom „vesternu“ „Le Mohican“ Frederika Faručija već i zbog vanredno dobrog kastinga. Džodi Foster, Matje Amalrik, Danijel Otej i Viržini Efira su imena koja će pogurati mase u bioskopske sale, a i radnja, makar na papiru, izgleda dobro.

Balensijaga ili H&M

Upućenima u značajan segment festivala „Un Certain Regard“, koji se diči promocijom autorskog filma i otkrivanjem novih glasova (što mu je

6

Četvrtak, 8. maj 2025.

Denzel ponovo radi sa Lijem u filmu „Highest 2 Lowest“

od 1998. doskoro fino polazilo za rukom), nije promakao novi trend prioritiziranja slavnih imena. Isti takmičarski program, čiji je prvi pobednik bio kazahstanski režiser Darezhan Omirbajev („Killer“, 1998); koji je svetu otkrio čaroliju filmova Apičatponga Virasetakula („Blissfully Yours“, 2002); koji je pogurao karijeru Kristija Puijua („Death of Mr. Lazarescu“, 2005) i Jorgosa Lantimosa („Dogtooth“, 2009) – ove godine izgleda kao produžena ruka glavnog festivalskog segmenta. Čak tri holivudske glumačke zvezde takmiče za nagradu sa dugometražnim igranim režiserskim prvencima. Skarlet Džohanson u Kan dolazi sa dramom „Eleanor the Great“ o devedesetogodišnjakinji (Džun Skvib), koja se posle smrti najbolje prijateljice iz učmale Floride vraća u Njujork, gde sklapa prijateljstvo sa devetnaestogodišnjom studentkinjom.

Haris Dikinson, taze sa svetske promocije venecijanskog erotičnog šokera „Babygirl“ (Halina Reijn, 2024) sa Nikol Kidman, predstavlja debi „Urchin“ o samodestruktivnom tipu iz Londona koji pati od nesanice i kojeg igra Frenk Dilejn. Dikinson, kome je odskočna daska bila u dobitniku Zlatne palme „Triangle of Sadness“ (2022) Rubena Estlunda, malčice je u nezahvalnijoj poziciji od znatno poznatijih i iskusnijih glumačkih kolega sa kojima sa našao u „Un Certain Regard“ konkurenciji. Da li će publika na njegov film reagovati kao manekeni kuće „H&M“ ili „Balensijage“, ostaje da se vidi.

Denzel Vošington iz šešira Velika radoznalost na ovogodišnjem Kanu vlada oko rimejka Kurosavinog klasika „High and Low“ (1963).

Kada je 10. aprila uživo objavljen glavni program, na spisku se nije našao „Highest

Sa „The Chronology of Water“, Kristen Stjuart postaje treća karika u ovom zvezdama zaposednutom izdanju selekcije „Un Certain Regard“. Reč je o adaptaciji istoimenih bestseler memoara Lidije Juknavič o mladoj ženi na putu samootkrića, od najranijih sećanja iz mladosti do sazrevanja u umetnicu koja pretvara traumu u umetnost. Njen lik tumači Imodžen Puts, a u ostalim ulogama se mogu videti Džim Beluši, Tora Berč i Tom Staridž.

Susret Panjola i Šomea

Čemu se sinefili ovde zaista mogu radovati? Na primer, prvom nigerijskom filmu u istoriji kanske zvanične selekcije. U pitanju je „My Father’s Sorrow“, prvenac Akinole Dejvisa Džuniora nastao prema scenariju koji je napisao sa bratom Vejlom Dejvisom.

Radnja se odvija tokom predsedničkih izbora 1993, sa fokusom na dva brata koja provode vreme s otuđenim ocem.

Još jedan naslov koji obećava je filmska adaptacija poznatog romana nobelovca Kazua Išigura „A Pale View of Hills“ u japansko-britansko-poljskoj produkciji i režiji Kei Išika-

2 Lowest“ Spajka Lija, pa se nadugačko spekulisalo o tome da li je režiserova zvanična objava o premijeri u Kanu na Instagramu (svega sat nakon završetka emitovanja konferencije za štampu) bila previd, ironični komentar na izostavljanje filma iz selekcije – ili greška Tjerija Fremoa i Ajris Knobloh koji su na film, jednostavno, zaboravili.

Objašnjenje incidenta stiglo je od samog Fremoa koji je u izjavi za Varajeti objasnio kako nije želeo da vadi „zeca iz šešira“ dok nije dobio zvaničnu potvrdu o dolasku Denzela Vošingtona u Kan. Ovo će biti prvo pojavljivanje američke glumačke ikone na kanskom crvenom tepihu.

Kao datum premijere svesno je uzet 19. maj, kada se obeležava 100 godina od rođenja Malkolma Iksa, kojem je Li posvetio eponimni film iz 1992, sa Vošingtonom u glavnoj ulozi.

ve. Centralna figura je Etsuko, usamljena japanska udovica koja živi u egzilu u Engleskoj.

A obećava i dugometražni prvenac egipatskog režisera Morada Mostafe „Aisha Can’t Fly Away“, triler o sudanskoj emigrantkinji koja živi u jednom od najopasnijih delova Kaira…

Da ljubitelji animacije ne ostanu bez svog dela kolača u sekciji „Specijalne projekcije“ pobrinuće se Silvan Šome, legendarni tvorac animiranih remek-dela „The Triplets of Belleville“ (2003) i „The Illusionist“ (2010). Reč je o biografiji Marsela Panjola, voljenog francuskog dramaturga i režisera, koje stiže na veliko platno posle višedecenijskog čekanja i produkcijskih peripetija.

S obzirom na to da se radnja filma „A Magnificent Life“ odvija 1955, kada je Francuz imao 60 godina i bio suočen s autorskom krizom, nije ni čudo što je Šome kao glavni narativni motor odabrao Panjolov susret – sa sobom. Ili, preciznije, sa dječakom Marselom sa kojim ide u šetnju „avenijom sećanja“ kako bi se prisetio veličanstvenosti sopstvenog dela i života. Marina D. RICHTER

festivali Piše:

Marko Stojiljković esto se Lusil HadžihaliloČ vić dovodi u kontekst takozvanog novog francuskog

ekstremnog filma, ne uvek iz pravih razloga. Vremenski, njeno stvaralaštvo koincidira sa pokretom koji je u punom zamahu bio na početku našeg veka, a uz to je i supruga, a povremeno i kreativna partnerka „zaštitnog lica“ pokreta Gaspara Noea. Opet, njeni filmovi su svakako neobični i provokativni, ali ni izbliza eksplicitni ili nasilni kao kod Noea, Maurija i Bustilja, Aleksandra Aže ili čak Kler Deni.

Razlog? Lusil Hadžihalilović se u principu bavi unutrašnjim svetovima svojih junaka i junakinja, njihovim emocijama, kao i konceptima metamorfoze i evolucije, idući od individualnog prema opštem.

Njen novi film „The Ice Tower“ možda je i najkomunikativniji do sada. U pitanju je vrlo labava adaptacija Andersenove bajke „Snežna kraljica“, i to preslikana na dva nivoa.

Takođe, ovo je njen prvi film koji je premijeru imao na Ber-

The Ice Tower U čitanju Lusil Hadžihalilović, bajka „Sniježna kraljica“ još je mračnija od Andersenovog originala, a njeno „pogonsko gorivo“ ne čine samo tužne ljudske sudbine već i neprijatne i jake, ali utišane emocije

linalu (uz osvojenog Srebrnog medveda za posebno umetničko dostignuće). Mi smo imali prilike da ga pogledamo na filmskom festivalu Crossing Europe u austrijskom Lincu.

Noe na setu

Radeći po scenariju koji je napisala sa Džefom Koksom i Alante Kavaite, sa kojima je radila i na „Evolution“ (2015) i „Earwig“ (2021), autorka otvara film naracijom o Snežnoj kraljici i njenom dvorcu, praćenom kaleidoskopskim slikama koje kao da su snimljene kroz prizmu ledenih kristala.

Potom upoznajemo našu junakinju Žanu (Klara Pasini u debitantskoj ulozi u dugom metru), šesnaestogodišnjakinju koja odrasta u sirotištu negde duboko u francuskim Alpima početkom sedamdesetih godina prošlog veka. Samo sirotište nije stereotipna mučionica, već više nalikuje

na komunu u kojoj vlada dosada, a Žana tamo prihvata ulogu „starije sestre“ koja mlađoj devojčici čita bajku za laku noć i daje joj „magičnu“ perlu sa svoje narukvice za sreću.

Svejedno, Žana želi svoj život, a na tom putu prva stanica je obližnji gradić sa klizalištem u centru. Sudeći po nevoljama po putu, čini se da te perle nemaju nekog efekta. Pa, ipak, nekako uspeva da se domogne grada i spasi od potencijalno opasnog muškarca koji ju je povezao. Na klizalištu fascinirano posmatra pomalo oholu, malo stariju devojku Bjanku, koja odbija da joj pomogne da pronađe prenoćište, pa umesto toga upada u podrum zgrade.

Ispostavlja se da je Žana prenoćila na filmskom setu, i to baš onom gde režiser Dino (Gaspar Noe) snima adaptaciju Snežne kraljice sa kapricioznom divom Kristinom (Marion Kotijar) u glavnoj

ulozi. Našavši na ulici izgubljenu Bjankinu torbicu i ličnu kartu, Žana preuzima njen identitet i uspeva da se „umulja“ u ekipu kao statista. Kako vreme prolazi, ona se povezuje sa Kristinom i napreduje u hijerarhiji do „dublerke“ za „do-glavnu“ glumicu Kloe.

Ipak, Kristina nije samo kapriciozna već i duboko traumirana osoba koja u sebi nosi i nekakvu patologiju, a koja izlazi na videlo možda i zbog identifikacije s ulogom koju igra. Ona na set često poziva „prijatelja i doktora“ Maksa (Avgust Dil) kojeg upošljava da, pored toga što brine za dotok droge, pomogne i Žani. Odnos njih dve počinje da liči na onaj koji kraljica i devojčica Gerda imaju u Andersenovoj čuvenoj bajci.

Ranjiva diva

Imamo, dakle, bajku koja se s izvornog, literarnog nivoa preslikava na film, a i na život upletenih u njegovu produkimdb.com

i

7

Četvrtak, 8. maj 2025.

Marion Kotijar kao izmučena glumica koja igra Sniježnu kraljicu

ciju. U čitanju Lusil Hadžihalilović, ta bajka je još i mračnija i hladnija nego u Andersenovom originalu (a ni tamo nije baš nevina), a njeno „pogonsko gorivo“ ne čine samo tužne ljudske sudbine već i neprijatne, snažne, ali utišane emocije.

To se oslikava na precizno dizajniranoj scenografiji Hulije Irabarije, u kojoj se ukrštaju lepota i relativna praznina, a koje su elegantno snimljene kroz objektiv direktora fotografije Žonatana Rikebura u škrtom osvetljenju.

Problem donekle može predstavljati za režiserku tipičan spori tempo za koji i ovde optira, a zbog kojeg mnogo toga ostaje u elipsama koje je teško spojiti na osnovu ostavljenih „podataka“. Zbog toga možemo steći utisak da je film sadržajno siromašan, baziran tek na podigranim, ali ne i razrađenim i do kraja iskomuniciranim idejama. Time se dodatno utvrđuje uverenje da Lusil Hadžihalilović po pravilu snima vizuelno fascinantne, ali pomalo isprazne filmove.

Slamku spasa, međutim, ovde predstavljaju glumice. Dok je relativno nepoznata i nadolazeća Klara Pasini gotovo idealan izbor za ranjivu devojku traumatične prošlosti, Marion Kotijar je isto to u višestrukoj ulozi. Naravno, ona se možda čini kao antiintuitivni izbor za Snežnu kraljicu (čak se poentira na tome sa plavom perikom koju u ulozi u „filmu u filmu“ nosi), ali je zato dovoljno versatilna da odigra izmučenu glumicu koja i u stvarnom životu mora da glumi divu kako bi sakrila sopstvenu ranjivost i patologiju.

Na kraju, „The Ice Tower“ možda će odbiti gledaoce koji dolaze sa predubeđenjima kako filmska bajka mora da izgleda i da se preslikava na život.

Ali će zato uspelijim komponentama nagraditi one druge.

Ocjena: 3.3/5

8

Četvrtak, 8. maj 2025.

zer kalo Piše:

A

ko je visokostilizovano nasilje vaša šolja filmskog čaja, zasigurno se molite u crkvi Gareta Evansa. Od kada je doktorirao indonežanske borilačke vještine u „The Raid“ (2011), velški režiser važi za tatu-matu virtuoznog nasilja, pa je pravo čudo što još od „The Raid 2“ (2014) čekamo njegov novi dugometražni balet krvi i iznutrica. Na televiziji, dočekali smo ga u obliku izvanredne prve sezone serije „Gangs of London“, ali na veliko platno, ne računajući Evansov žanrovski izlet u folk horor s „Apostle“ (2018), morali smo da čekamo više od decenije. I „Havoc“ je konačno stigao da podsjeti na to zbog čega je zadobio poštovanje u akcionim krugovima.

theposterdb.com

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Mišićava akcija i mušičava naraci

Vodoskoci be

Jazbina poroka

Poslije 107 minuta mišićave akcije sa Tomom Hardijem, još jednim filmskim tatom-matom za kinetičnu akciju i visceralno nasilje, imamo dobru i lošu vijest. Prva glasi da je „Havoc“ apsolutno vrijedan pažnje te da je baš šteta što je dostupan samo na Netfliksu – jer ovakvi vodoskoci krvi i akrobacije kamerom definitivno zaslužuju da budu viđeni na velikom platnu.

Taj zaključak donekle je povezan s onom lošom viješću da je Evans ovog puta poklekao sa naracijom i izgradnjom likova zbog čega se njegova karakterizacija mnogo više može opisati kao stereotipizacija. Na velikom platnu možda bi i uspio da zamaskira da se sa „Havoc“ preigrao, tj. da se previše oslonio na građenje mračne atmosfere i akcionih sekvenci. Ma koliko sjajne bile, opet manje blistaju nego u „The Raid“ filmovima i brucoškoj sezoni „Gangs of London“. Stoga, u „Havoc“ njegova akcija je ta koja istinski ubija, ali likovi baš i ne.

Ne valja suditi filmu ni po posteru i trejleru, najčešće ni po uvodnoj sceni, ali pravo je reći da se u prologu Netfliksovog

Tom Hardi, rijetki superstar koji i dalje lagano prolazi kao divljak

Četvrtak, 8. maj 2025.

9

ija tuku se u krimi-trileru „Havoc“ sa Tomom Hardijem

esmisla i krvi Frka je, jednostavno, Hardijeva teritorija, a da je gazi dobro, pokazuje i novi Netfliksov hit. Nažalost, Garet Evans nije mu dao dovoljno mesa da napravi progonjenog detektiva čijem se haosu vrijedi vraćati

ostale imune na korupciju. No, dok naš glavni detektiv radi ponajviše po direktivi Lorensa Bemonta (Forest Vitaker), korumpiranog mogula za nekretnine što se upravo kandidovao za gradonačelnika, odanost ostalih policajaca počiva negdje drugdje. To će Vokera i njih, predvođene „lošim poručnikom“ Vinsentom (Timoti Olifant), baciti na suprotne strane rata nakon što, poslije sporne dostave koksa, krene lavina sranja.

U toj lavini, uz gomilu korumpiranih policajaca i Vokerovu novu i vrlo poštenu partnerku Eli (Džesi Mei Li), naći će

Timoti Olifant neiskorišćen kao predvodnik „loših poručnika“

Teg u stomaku

U takvom mikrokosmosu nema nevinih; svi su krivi makar zbog toga što su živi. Tako je i Voker, dobrim namjerama uprkos, zaprljao značku, radeći za loše momke. Njih ćemo upoznati nakon pomenutog monologa, poslije kojeg slijedi oktanska automobilska potjera zbog dostave kokaina koja polazi po zlu. E, tu na red (ako zažmurite na istinski i neočekivano providan CGI) dolazi prvi momenat kada znate da gledate Evansovih

Kineska osvetnica ign.com

ruku djelo. Drmusava ručna kamera tada vam prvi put pravi haos u glavi i smješta i magnet i teg u stomak, koji se podići neće sve dok se „Havoc“ ne završi.

U tu potjeru uključene su Vokerove kolege, za koje će se ispostaviti da takođe nijesu

ign.com

najsvježijeg globalnog hita odmah naslućuju i mane i vrline koje se sve vrijeme tuku u „Havoc“. Voice over glavnog lika, sa gomilom opštih mjesta o pogrešnim izborima, sjenkama i duhovima što vrebaju iz mraka, nagovještava da je Voker još jedan u nizu kvazinoarskih detektiva progonjenih prošlošću.

I pravo je reći, da ga ne igra Mr. Violence Hardi, momentalno biste prevrnuli očima.

Vokerov monolog usmjeren je na oslikavanje haotične atmosfere i strukture moći u neimenovanom gradu u kojem se odvija radnja. Iako nijednom nećete čuti njegovo ime, DNK američke metropole, koja je provučena kroz ciljano pretjerani „vavilonski“ filter, prepoznajete na svakom koraku.

Naš detektiv orbitira u svijetu koji liči na teškasti spoj Gotama i „Chinatown“ Los Anđelesa ili nekog distopijskog Njujorka, nebitno. Jazbina poroka, kaljuga razvrata i grijeha, terarijum pun otrovnih grabljivica – to vam je, otprilike, taj „Havoc“ svijet.

se Trijada, ali i skupina sitnih krimosa koja se samo našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Među njima je i Bemontov sin Čarli (Džastin Kornvel) sa djevojkom Mijom (Kvelin Sepulveda), pa Voker dobija zadatak da mu spašava dijete i buduću snajku od opake kineske organizacije specijalizovane za šverc narkotika.

Bemont džunior apsolutno nije doveo do smrti mladog šefa Trijade, ali to Kineze ne zanima. U haosu koji raste iz minuta u minut, sve što Klaris (Jeo Jan Jan) želi jeste da osveti smrt sina. I pitanja ne postavlja, već na prvi hint i pomen imena potencijalnih krivaca za njima šalje tim ubica na čelu sa ženom koja je nalik hodajućoj smrti i koju igra MMA borkinja Mišel Voterson.

Jeo Jan Jan MVP, krade svaku scenu u kojoj se pojavi

U toj i takvoj atmosferi, Voker ne pokušava samo da izvuče živu glavu nego i da pronađe način da se iskupi za grijehe iz prošlosti i nekako, bilo kako, vrati izgubljeno povjerenje kćerkice i supruge koja mu je, po saznanju da radi za loše momke, dala šut-kartu. Da stvar bude još gora, radnja se odvija tokom decembarskih praznika kada svi, je li, treba da se radujemo i budemo čili i mili, pa vrzino kolo visceralnog nasilja djeluje još morbidnije, onako uokvireno lampicama i božićnim songovima.

Četvrtak, 8. maj 2025. ign.com

10

CELULOID

Pam opse

ko bolje razmislimo, bajA koviti arhetipovi su vrlo štetni: prvo nam nameću neForest Vitaker zadužen za stereotipnog korumpiranog političara

To je makar bila Evansova namjera – da udari jak kontrast između najradosnijeg dijela godine i najkrvavijih obračuna koje ste ikada vidjeli. Pošteno je pak reći da taj sudar ne radi baš najbolje ili makar ne u onoj mjeri u kojoj bi trebalo. Jer da bi takav koncept kliknuo, potrebni su likovi sa kojima možete da se povežete, da za njih brinete i navijate. „Havoc“ ih, nažalost, nema, iako su uramljeni u vrhunsku akciju i povjereni izuzetnoj glumačkoj ekipi.

Hardi je definitivno 10/10 izbor za Vokera i rijetki filmski superstar koji i dalje može da prođe kao totalni divljak i sirovina. Govorili o filmovima poput „Bronson“ (Nikolas Vinding Refn, 2008), „The Dark Knight Rises“ (Kristofer Nolan, 2012), „Legend“ (Brajan Helgeland, 2015) i „Mad Max: Fury Road“ (Džordž Miler, 2015), ili serijama kao što su Najtovi stari hitovi „Taboo“ i „Peaky Blinders“ ili svježa mafijaška saga „MobLand“ – odavno je sa nasiljem na „ti“.

Frka je, jednostavno, Hardijeva teritorija, a da je gazi dobro, pokazuje i „Havoc“. Nažalost, Evans mu nije dao dovoljno mesa u skriptu da od Vokera napravi detektiva čijem se haosu vrijedi vraćati.

Slično važi i za većinu ostalih likova, igrali ih manje poznati glumci ili gromade kakve su Forest Vitaker i Timoti Olifant.

Sjatila se tu gomila faca, ali teško da ćete ijednoj zapamtiti ime. Osim Hardijevog Vokera, najprije će biti da će vam se urezati samo Klaris, kine-

REŽIJA: Garet Evans ULOGE: Tom Hardi, Džesi Mei Li, Timoti Olifant, Forest Vitaker TRAJANJE: 107 min

ska osvetnica i majka zavijena u crno. Kako je samo prodorno, haotično i nepredvidljivo tumači Jeo Jan Jan, proždirući set piece, mnogo poznatije kolege i svaki kadar u kojem se pojavi. Za krajnji utisak da je ona, a ne Hardi – MVP filma.

Ili makar da noseća „Havoc“ zvijezda tu titulu sa Jeo Jan Jan treba da podijeli.

Svinjokolj i rejv

Zbog takvih glumaca i vrhunski orkestrirane akcije i jeste šteta što Evansova nova akcijada pati od mušičavosti i manjka originalnosti. Atmosfera jeste mračna, tenzična, tegobna; tačno je da vas ukopava u sjedište i ubjeđuje da niko tu nije bezbjedan, da nijedan nevini neće biti spašen u posljednji čas ili bilo koja pravda biti zadovoljena. Ipak, previše je Evans položio u vizuelno. Uzdajući se u to da sjajni glumci

mogu da prodaju i likove od papira, premalo se posvetio karakterizaciji i građenju što originalnijeg narativa.

Sa druge strane, nemate pojma dok film ne pogledate koliko je lako taj manjak inventivnosti zaboraviti – čim akcija poleti. Harpun je nešto za što više nikad nećete željeti ni da čujete poslije „Havoc“, a za cijelu scenu borbe u noćnom klubu komotno se može reći da će se upisati u trajnu memoriju svakoga ko joj posvjedoči. Ma kakav balet; to je i rejv, i cirkus, i zoo-vrt, i svinjokolj, prava kasapnica od krvi.

Kad metak poleti, „Havoc“ je živ – da življi ne može biti.

I fakat je da je Evans majstor za dostavu adrenalina te da se borilački Istok i Zapad najdivnije ljube i krljaju u njegovim filmovima. Opet, nije to opravdanje za neoriginalnu naraciju i besmisao koji često prošiklja iz impresivnog vodoskoka krvi. Za vrhunski „gun fu“ film ipak je potrebno mnogo više od pukog ređanja jednog ekstremnog obračuna za drugim. „Havoc“ definitivno nije najbolje od najboljeg ni u Evansovom ni u Hardijevom rezimeu, ali zasigurno nije ni gubljenje vremena. Naprotiv, sasvim je tu dovoljno materijala za pofini užitak za svakog fana adrenalinski nabijene akcije. To što se na Evansovu dugometražnu orgiju nasilja čekalo više od deset godina drugi je par rukavica. Ukratko, užitak u „Havoc“ umnogome zavisi od toga što od Hardija i Gareta očekujete.

Akcijada je u oku posmatrača…

Ocjena: 7/10

realistične standarde, a potom i nude nerealistična, instantna rešenja. Naravno, reći će neki, bajke ne bi trebalo shvatati doslovno. Ipak, pitanje je koliko poklonika „bajkolikih“ scenarija zapravo kritički preispituje servirane šablone.

Od bajki, možda su najveću štetu napravili Andersenovo „Ružno pače“ i „Pepeljuga“ braće Grim. Obe se tiču fizičke lepote koja se vidi kao rešenje za sve, kao i čvrstog uverenja da se unutrašnja lepota, tj. plemenitost protagonista mora preslikati i na spoljašnjost.

To preslikavanje je i nagrada po sebi, ali i put prema njenoj materijalizaciji.

Kada smo kod „Pepeljuge“, u glavi nam je češće ona Diznijeva verzija gde se magičnom intervencijom sve srećno završi za našu protagonistkinju, ali i za njene mučiteljice koje, ipak, dobiju iskupljenje. Verzija braće Grim je morbidnija i brutalnija, pa u njoj kazna čak ide u smeru telesnog horora.

Zbog toga, ne deluje loše ideja da se „Pepeljuga“ ispriča kao „body horror“ na tragu Kronenberga, naročito nakon planetarnog uspeha filma „The Substance“ (Korali Farže, 2024). Ali – šta se tu može reći, a da je novo i smisleno?

Norveška autorka Emili Blihfelt rešila je da u svemu tome promeni perspektivu te da fokus sa Pepeljuge skrene prema jednoj od njenih ljubomornih sestara. Tako smo dobili „The Ugly Stepsister“, koji je nakon svetske premijere na Sandensu i evropske na Berlinalu zaigrao i u noćnom programu festivala „Crossing Europe“ u austrijskom Lincu,

11

Četvrtak, 8. maj 2025.

Pepeljuga dobija novo ruho u tjelesnom hororu „The Ugly Stepsister“

metna kritika esije ljepotom malo i ohola. Kada Oto iznenada umre, otkriva se da je brak iz interesa bio neka vrsta obostrane prevare: nijedno od dvoje supružnika zapravo nije imalo novca. Za Rebeku je, dakle, jedina slamka spasa bogato udati Elviru, a vest da princ Julian (Ajzak Klamrot) „raspisuje“ bal na kojem će izabrati suprugu – čini se kao odlična prilika.

Dotle, međutim, treba nekako obespraviti i sakriti lepu i prirodno elegantnu Agnes, a Elviru nekako prolepšati. Treba joj skinuti protezu sa zuba, „ispraviti“ joj nos i doterati liniju te naglasiti oči novim trepavicama.

Imajmo u vidu da ovo nije vanvremenska bajka, već da se radnja odvija u periodu koji

Ovo je izuzetno ružan film, ali sa jako dobrim razlogom

nalikuje 19. veku, što opet ima svoje posledice. Tako se devojke smiruju opijumom; „operacija“ nosa izvodi lomljenjem pomoću čekića i dleta, pa srastanjem u kalupu, a „liposukcija“ se vrši – pantljičarom.

Ako smo nedavno ponovili neulepšanu verziju braće Grim, mogli smo da očekujemo barem malo telesnog horora, uglavnom u smislu sakaćenja.

Ipak, Blihfelt odlazi nekoliko koraka dalje. Tako imamo prelome, opadanje kose, crve ko-

Ocjena: 3.7/5

imdb.com

odakle donosimo ovu kritiku.

Naslovna junakinja Elvira (Lea Miren) nije baš ružna kao grob, već je pre nezgrapna, kakve tinejdžerke znaju da budu. Starija je kći udovice Rebeke (Ane Dal Torp) i sanja o bogatoj udaji za princa.

Njena mlađa sestra Alma (Flo Fagerli) suviše je mlada da bi takve snove pokušala da ostvari. Njih tri upoznajemo na putovanju kočijom u stranu zemlju, gde će se Rebeka udati za naočitog udovca Ota (Ralf Karlson).

U Otovom dvorcu dočekuje ih i njegova kći iz prvog braka Agnes (Tea Sofi Loh Nes), očita Pepeljuga u ovoj priči. Ona, međutim, nije baš tiha i smerna, već je, onako prelepa, po-

ji jedu leš, pantljičaru koja je ušla kao jajašce zbog koje krče creva i koja nekako mora da izađe napolje – videćemo kako.

Ono što treba naglasiti jeste da pristup Emili Blihfelt tim užasima telesnih deformacija nije samo maksimalistički već je i pametan i zanatski precizno izveden, uz znalačko variranje uglova kamere (pohvala direktoru fotografije Marselu Ziskindu), praktičnih efekata, dizajna zvuka i preciznu montažu Olivije Nergord-Holm. „The Ugly Stepsister“ je, dakle, izuzetno ružan film, ali sa jako dobrim razlogom. Ne radi se tu samo o kritici opsesije lepotom, tj. fizičkim izgledom u prošlosti. Ne, ta vremena i ti trendovi nisu prošli. Fizički izgled i društveni status su i dan-danas jedine monete koje se u pojedinim krugovima priznaju. E sad, to što imamo odeću koja ogoljava umesto korseta i krinolina, „ozempik“ umesto pantljičare, anesteziju umesto opijuma, botokse, silikone i stručnije plastične operacije – stvar čini humanijom na površini. Ali – samo na površini. Marko STOJILJKOVIĆ

Elvira (Lea Miren), naslovna junakinja (ne)spremna za udaju

Efektan i morbidan plakat

12 SERIJE

Četvrtak, 8. maj 2025.

You

li se kada je „You“ bila Skadjećate zabavna, autoironična, katmudra, još češće uzbudlji-

va serija? Nešto vam „zvoni“, javlja vam se kroz maglu; čini vam se da su eoni prošli od kada je Džo Goldberg (Pen Bedžli) probudio morbidnu radoznalost, ubjeđujući cijelu planetu da nije samo jezivi stalker, ubica i zlostavljač žena već njihov vitez-zaštitnik, spasitelj, princ na bijelom konju.

Interesovanje za svoja romantična interesovanja pak probudio je ne tako davne 2018. u istinski zaraznoj prvoj sezoni Netfliksovog hita.

Nastavio je potom Džo da fascinira još skoro tri sezone, sve do ničim izazvanog niti zasluženog „Fight Club“ obrta pred kraj četvrte, kada je postalo jasno da su kreatori počeli da shvataju i sebe i svoju kreaciju – previše ozbiljno. Ili, preciznije, kada su se istripovali da od totalno lagane priče naprave nešto Veliko i Bitno.

Opasan kiks

Do tada, dok Greg Berlanti i Sera Gembl nijesu opasno kiksali, „You“ je bio banja freak show. Ako ćemo pravo, čak je i taj kiks sa „lažiranjem“ Džoovog PTSP-a i potrage za iskupljenjem mogao da dobije smisao uz dublju obradu u petoj sezoni. No, ne da se u oproštajnoj instalaciji, koju je preuzeo novi showrunner duo Majkl Foli – Džastin V. Lo, nije opravdao onaj frustrirajući rasplet iz četvrte nego je cijela priča – pala u vodu.

Poslije novih, ujedno i posljednjih deset epizoda, može se reći samo jedno: daleko vam lijepa kuća. Nećemo se ponovo gledati i niz isto uže spuštavati – ni za guilty pleasure nijesi, dragi Džo.

Dakle, brucoška instalacija bila je super: probudila je radoznalost i prilično lako zalijepila za tipa koji je spolja bio fin, a iznutra Čarli Šin kada bi se ustremio na novu „ljubav svog života“.

U prvoj sezoni stradao je onaj predivni haos od Bek (Elizabet Lajl), a u drugoj i trećoj Džo je bio taj koji je umalo izvukao deblji kraj, odabravši kao novu metu Lav (Viktorija Pedreti),

Oproštaj od psihotičnog Džoa

Nezdrav m seks

mnogo psihotičniju luđakinju od sebe. Nakon što je i nju „riješio“, nametnuo se utisak da bi četvrta morala biti posljednja te da bi u njoj moralo da se spakuje konačno razrješenje pitanja da li je naš antiheroj – totalni negativac i delulu ili ubica koji bi, ipak, mogao da dođe do iskupljenja, osvješćujući traumu iz djetinjstva koja je, makar dobrim dijelom, uticala na to da postane nasilnik.

Ipak, kreatori serije utrošili su cijelu četvrtu sezonu, u kojoj Džo lažira identitet, seli se u London i uvlači u visoko društvo, na igru mačke i miša u kojoj se „cmaču“ Agata Kristi misterija, eat the rich satira i nova gomila leševa koje uvijek, ma gdje živio, ostavlja za sobom. U finišu, ponovo je uspio da ispliva iz haosa, zavede i u svoju korist okrene i najrazumnije osobe – one koje su od starta prozrele i njega i njegov krvavi pir.

Kaprici bogatih

Na početku pete sezone, Džo je uspio da vrati sve. I svoje ime, i starateljstvo nad sinom Henrijem (Frenki Demejo), i život u Njujorku, pa čak i da kupi knjižaru sa staklenim kavezom u kojem je, u prvoj sezoni, otpočeo flert sa mrakom.

Sve mu je to omogućila nova supruga Kejt (Šarlot Riči), kapriciozna bogatašica koja se istripovala da bi mogla da se iskupi za grijehe, počinjući novo poglavlje života na Menhetnu, uz dobrotvorni rad i „filtriranje“ očeve mutne firme.

Sve što je ikad želio, Džo je dobio nazad – i sve što treba da uradi da bi zadržao naizgled savršen život jeste da bude dobar mužić-pužić. Dakle, ne samo papučar nego papučar koji ne ubija ljude kad mu dune – ili makar ne bez narudžbe od supruge. I naravno da nije u stanju da to učini te da mu prijetnja po Kejt služi samo kao izgovor da nastavi sa krvoprolićem.

Sve što se događa previše je smiješno da biste ga shvatili ozbiljno, a opet je cijeli ton toliko seriozan, da ne možete ni da se opustite i uživate kao da je ova serija puko „grešno zadovoljstvo“

Ta prijetnja da će Kejtina prošlost biti javno raskrinkana dolazi direktno iz njene porodice, prvo od ujaka, kojeg će Džo odveć lako i uz njenu saglasnost izbaciti iz jednačine. No, prava frka nastaje u trenutku kada, na svoju ruku, odluči da kroz isti filter provuče jednu od njenih sestara bliznakinja.

Za razliku od naivke i dobrice Madi, Regan (obje ih igra Ana Kemp) je prava bičarka, koja se ne libi da manipuliše i uništi svakoga ne bi li očuvala svoju moć i privilegije. Stoga, pitanje njene eliminacije za Džoa nije dilema.

Za Kejt pak jeste – jer ma koliko bila bogatunka sviknuta na to da njeni problemi nestanu čim zapucketa prstima, nije joj baš normalno da spakuje šest metara ispod zemlje svakoga ko je poprijeko pogleda. Niti da dijeli život s osobom kojoj je normalno da doručkuje jaja, slaninicu i sok od narandže, pa da natuče kačket i uhvati taksi – do narednog ubistva.

Zvončica u nevolji

Džo je možda prvi problem koji kalkulisana Kejt ne zna kako da riješi, pa će u pomoć prizvati polubrata Tedija (Grifin Metjuz) i neke stare znance, što kreatorima serije daje

priliku da u igru, radi pukog fan servisa, vrate i neke Džoove neprežaljene (ne)ljubavi poput Merijen (Tati Gabrijel).

Radoznalost koju je serija budila na početku, manje-više sve i do kraja četvrte sezone, nestaje već negdje na startu pete. Ubija je, kao mačku, repetitivnost, tj. povratak na „fabrička“, sa Džoom koji odjednom „shvata“ da je njegov nagon za ubijanjem potpuno normalna stvar. Ima ga, kao što ima crnu kosu – i to je to. Problem nije u njemu, nego u drugima koji ga ne vole dovoljno da bi to mogli da prihvate.

Do tog „spoznanja“ Džo, naravno, dolazi čim mu se pred očima ukaže potencijalna nova žrtva. Njeno ime je Bronte (Madelin Bruver iz „The Handmaid’s Tale) i, kakav kliše, ponovo je riječ o dami u nevolji. Jao, ona voli knjige! Još piše i prozu i poeziju!

Ma nemoj mi reći, i mrzi bogate, baš kao Džo. Kuku, pa zar je potreban još neki znak da je ona ONA PRAVA? Njemu ne – naravno. I toliko je patetičan Džo dok sebe ubjeđuje da je konačno pronašao svoju srodnu dušu, da je transfer blama neizbježan. I totalno minira Bronte.

Madelin Bruver je preslatka u novoj roli, ali ne može da uradi ništa sa neshvatljivo poprostačenim likom. Bronte se komotno mogla zvati i Zvončica – kao takva je servirana u „You“.

Tanak skript i režija uništili su svaku mogućnost da se sa njenim likom poentira i razradi vrlo važan i jak motiv, tj. pruži odgovor na pitanje zbog čega su i pametne, samosvjesne,

13

Četvrtak, 8. maj 2025.

a Goldberga toliko je naivan da je možda genijalan

maskirana kao si triler psihološki pismene žene – opet vrlo podložne narcističkom zlostavljanju.

Umjesto da prodube tu i takve teme (ili tek ovlaš dotaknu motiv genetskih predispozicija za nasljeđivanje nasilnog ponašanja kroz lik Džoovog sina Henrija koji se pojavljuje i nestaje iz kadra kada kome dune), kreatori idu na jeftine obrte i momente koji „You“

pretvaraju u kompletni krindž i kemp. Časna bindžerska, ako budete uzeli gutljaj soka u trenutku kada Džo iskopa onaj ključ od kaveza ispod sopstvene kože – okupaćete televizor. Naravno da ova serija nikad nije bila prestige TV, ali što je mnogo – mnogo je. Sve što se događa previše je smiješno da biste ga shvatili iole ozbiljno, a opet je

cijeli ton toliko seriozan, da uz „You“ ne možete da se opustite i uživate u njoj kao da je puko „grešno zadovoljstvo“. Novi autorski duo toliko je aljkav da bi vam uvrijedio inteligenciju kad biste marili za jad koji čine na ekranu.

Toliko je jadan koncept finalne sezone da više ne mogu da se sakriju ni prosječni dometi glumačke ekipe. Bedžlija su dovijeka u nebo dizali kao Džoa, ali fakat je da njegov lik više duguje vještom usmjeravanju, nego talentima glumca. To se u petoj sezoni i vidi, a Bedžli nije jedini koji se koprca. Muku muči i Riči, a naročito Ana Kemp u duploj roli. E,

tu negdje, u njenoj poprostačenoj izvedbi ćatke Madi i demonske Regan, leži i ključ razumijevanja plana i programa sezone.

Deksterov sto

tvtime.com

Džo (Pen Bedžli) ima novu opsesiju, Zvončicu od Bronte (Madelin Bruver)

Kao što Kemp vještački prelazi iz dobre u lošu bliznakinju, tako i „You“ pokušava da se proda kao nešto mnogo kompleksnije. Recimo, kao seksi psiho-triler sa femi-predznakom. Zapravo je ova serija od bindžabilne podvrste mnogo niže… „You“ je junk food, nezdrav, brza strimerska hrana zamaskirana kao ozbiljna triler-drama. I to do te mjere bezobrazan da tipuje na feminističke i antimizogine „borbene“ etikete.

Sve što je u „You“ i valjalo – kao rukom je odneseno iz oproštajne sezone sage o neshvaćenom poeti, darkerskom romantičaru i introvertnom knjiškom crvu Džou Goldbergu.

Ipak, onaj kraj, u kojem Džo kaže kako problem nije u njemu, nego u nama i društvu koje glamurizuje nasilje i „pali“ se na priče o serijskim ubicama – govori nam da ova serija jeste banalna, ali možda i genijalna. Ozbiljno. Više od 10 miliona gledalaca na Netfliksu za samo prva četiri dana? Pa ubijte nas ako se, na kraju, od „You“ ne napravi novi mikrokosmos serija po uzoru na „Dexter“.

Internet već pravi šou sa crossover idejama iako Džo nije Deksteru Morganu ni do koljena. No, što je najgore, kad bi „You“ spin off projekti krenuli – možda bismo ih i gledali. Sa Džoom na Deksterovom stolu – bismo, budite sigurni. Čisto da se uvjerimo da je agonija konačno završena. I posvjedočimo momentu koji bi sigurno izazvao više sreće nego Pera Kojot kako večera Pticu Trkačicu.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2/5

14 SERIJE

Četvrtak, 8. maj 2025.

Hacks

ekim serijama uspjeh padN ne sa neba, drugima treba vremena da pronađu svoju pu-

bliku. „Hacks“, međutim, igra dugoročno: tiho, ali samouvjereno, HBO hit već četvrtu sezonu zaredom potvrđuje da je među najpametnijim, najšarmantnijim i najdosljednijim komedijama današnjice.

Osvojeni vrhovi

U industriji zabave, uspjeh rijetko dolazi bez cijene. U trenutku kada postigneš sve što si želio, nastaju nova pitanja.

Kako održati tu poziciju? Možeš li da ostaneš kreativan i relevantan, da odoliš komercijali i sačuvaš svoj glas? I šta uopšte znači uspjeti u svijetu koji se stalno mijenja?

U seriji „Hacks“, kreatori Lusija Anjelo, Pol V. Dauns i Džen Statski briljiraju u istraživanju tih i takvih dilema, pokazujući da se uspjeh ne odnosi samo na uspone već i na način na koji se nosite s „osvojenim vrhovima“ i činjenicom da se nekada čini kako se više nema što osvojiti.

Smart i Ajnbinder razoružavaju i u tihoj, al

Komedija či ne popu Hit televizije HBO i dalje je među najboljim igračima u svom žanru ne samo zahvaljujući humoru već i tu biva, ostvareni san donosi nove izazove, a Džin Smart sposobnosti da joj pruža priliku da otključa noozbiljno preispita ve, dobro skrivene slojeve prznice. teme koje se tiču svoje U ovom trenutku, Debora je u industrije zabave sukobu sa najvećim protivni-

U četvrtoj sezoni, Debora Vens (Džin Smart) uspijeva da osvoji sami vrh industrije zabave. Nakon decenija na sceni, napokon dobija kasnovečernji talk show – posao o kojem je oduvijek sanjala.

Međutim, kako već to u živo-

Love-hate odnos Ejve i Debore i dalje apsolutno neodoljiv

kom: ženom kojoj je sama pomogla da postane ono što jeste, ali koja je i njoj omogućila da konačno dođe do onog što je tako dugo željela. U pitanju je njena „nova“ glavna scenaristkinja Ejva Denijels (Hana Ajnbinder). Ironično, i njena najbolja prijateljica. Ili makar

nešto najbliže tome u svijetu Debore Vens.

Love-hate dinamika između Debore i Ejve tokom četvrte sezone postaje ključna. Iako su bile prijateljice, pa rivalke, a zatim i profesionalne saradnice, sada se njihov odnos transformiše u sukob moći i kontrole. Ejva je postala ne samo dio njenog tima već i neko ko na neki način preuzima kontrolu nad onim što je do sada u potpunosti bio samo Deborin svijet. Ovaj preokret u njihovom odnosu izaziva napetost

15

Četvrtak, 8. maj 2025.

iji stisak ušta HBO

i otvara zeznuta pitanja o autoritetu i kontroli, dok se balansiraju ambicije i stara prijateljstva.

Kako ostati vjeran sebi u svijetu u kojem se sve vrti oko prodaje i tržišnih interesa? Može li umjetnost i dalje biti umjetnost ako je podložna komercijalnim pravilima? Ova pitanja postavljaju temelje čitave četvrte sezone, a odgovor, naravno, nije nimalo lak.

Debora se bori da zadrži kreativnu kontrolu nad emisijom, dok se suočava sa zahtjevima

industrije, ali i sa strahom da bi mogla da postane samo još jedna zvijezda koja se gasi ili da bi mogla da upropasti priliku koju je konačno, nakon toliko godina, dobila.

Jedna od najsnažnijih poruka u ovoj sezoni dolazi od same Debore, koja sumira svoju situaciju time što izjavljuje da se njena profesija nalazi „na nezgodnom raskršću između umjetnosti i tržišta“.

Za razliku od ranijih sezona, sada se „Hacks“ više ne tiče isključivo toga kako žene pronalaze svoj glas u svijetu zabave.

Fokus je mnogo širi; obuhvata mnogo više pitanja – o autentičnosti, moći, tržišnim pritiscima i kompromisima koji su stalno prisutni u tom svijetu.

Kako uskladiti ambiciju i stvaralaštvo sa stvarima koje tržište zahtijeva od vas? Sposobnost da se prepoznaju granice između umjetnosti i komercijalnog uspjeha postaje ključni aspekat četvrte sezone.

Plastični L. A.

Promjena okruženja iz Las Vegasa u Los Anđeles znači mnogo više od fizičkog preseljenja likova. Dok Vegas pruža dinamičan i pomalo divlji svijet zabave, Grad anđela postavlja potpuno drugačiju scenu – briljantnu, ali i plastičnu. Grad je pun savršenih fasada, šoping centara, studio okruženja… I sve što je vezano za zabavnu industriju dolazi sa snažnim utiskom da je sve usmjereno prema savršenstvu na ekranu.

U Los Anđelesu, zabava nije samo predstava, ona je proizvod, a likovi kao što je Ejva postaju i prepoznatljiviji, ali i više podložni uticaju tržišta.

Sam grad, sa svom svojom pompom i površinskom svjetlucavošću, postaje simbol svega što je lažno u industriji zabave.

Svi žele da izgledaju kao da su uspješni, kao da su „na vrhu“, kao da im se cijeli svijet divi…

HBO

li samouvjerenoj četvrtoj sezoni

Džin Smart ne prestaje da otključava nove slojeve svoje prznice

Ipak, njihove ličnosti i životi koje žive ispod površine skloni su manipulaciji i pravljenju iluzija.

Ovo je svijet u kojem Debora mora da opstane, dok pokušava da ostane nezavisna i vjerna soptvenoj umjetnosti. I Ejva, sa svim svojim sposobnostima i ambicijama, nalazi se u istom tom svijetu, boreći se sa svojim potrebama i željama da dokaže da je, ipak, više od samo još jedne žene koja se bori za svoj trenutak slave.

Nepredvidljive sile

„Hacks“ je komedija u kojoj se humor i dalje koristi kao alat za istraživanje ozbiljnih, dubokih pitanja o industriji zabave i svim njenim komplikacijama. Debora, koja je oduvijek bila kraljica britkih, otrovnih komentara, koristi ga ponajviše da bi se nosila sa nesigurnostima koje dolaze sa starenjem, konkurencijom i životnim izazovima.

Sa druge strane, Ejva se kroz svoj humor bori u svijetu u kojem nije samo šefova pomoćnica već postaje ključna ličnost koja oblikuje sadržaj.

Njen razvoj kroz četvrtu sezonu jedan je od najsvjetlijih trenutaka serije, jer je tek sada mnogo više od asistentkinje.

Ona više nije samo sidekick, nego jedan od glavnih likova i u svom životu i u poslu.

Međutim, iako glavni likovi dominiraju, kreatori serije „Hacks“ ne zaboravljaju ni sporedne. Džimi (Pol V. Dauns), Deborin i Ejvin agent, postaje sve važniji u ovom turbulentnom okruženju, dok face kakva je Kejla (Megan Stalter) unose potpuno novu dinamiku u radnju. Oni su sve manje ukrasi sve više nepred-

vidljive sile koje donose promjene u svakodnevni život likova.

Na početku, kada je serija tek krenula da se emituje, mnogi su je gledali kao još jednu humorističnu dramu koja bi lako mogla da bude zaboravljena.

Međutim, kako su godine prolazile, „Hacks“ je izdržala sve trendove i izbjegla sve moguće zamke, da bi do četvrte sezone postala nezaobilazan dio razgovora o kvalitetnim televizijskim pričama. „Hacks“ je i dalje među najboljim igračima u svom žanru ne samo zahvaljujući humoru već i sposobnosti da ozbiljno preispita teme koje se tiču industrije zabave, njenih moralnih granica i realnosti. Kroz likove koji su istovremeno duhoviti i duboko ljudski, uspjela je da se održi, sve vrijeme balansirajući između svjetlosti i tame, slave i poraza, umjetnosti i komercijale, kao i snažne potrebe i za jednim i za drugim. U svijetu punom sadržaja koji brzo dođe i još brže prođe, „Hacks“ je serija koja je uspjela da se zadrži, iznova oduševljavajući publiku svakim novim izdanjem.

Peta, finalna sezona još nije odobrena, ali je pisci imaju u planu, a bilo da HBO odobri još (o čemu se u posljednje vrijeme priča) ili ostane pri tome da je završi na vrhuncu, imaćemo povjerenja. „Hacks“ kreatori još nas nijesu razočarali, pa i te kako zaslužuju da im se prepustimo. Uostalom, uz Džin Smart i Hanu Ajnbinder, vrhunske fore i hemiju od čelika, sjajan spoj komedije i drame – ne vidimo kako nešto loše može da se desi.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.1/5

16 SERIJE

Četvrtak, 8. maj 2025.

The Eternaut

Netfliksov argentinski saj-fa

Čuvaj se buba i Autor serije oscilira i muči se da održi balans između tipične distopijske estetike i priče sa zapakovanim političkim kontekstom.

Grabi i želi da kaže mnogo, ali dobar dio tema ostaje nedorečen Piše:

Davor Pavlović anzemaljci ne izlaze iz V mode. Filmova i serija o susretima sa vanzemaljskim

oblicima života i sudnjem danu biće dok je svijeta i vremena – odavno su postale sastavni dio pop kulture. Nakon „Project UFO“, drame o osobi koja vjeruje u vanzemaljce iz dubokog mora, Netfliks je pogurao još jedan saj-faj, argentinsku seriju „The Eternaut“.

Riječ je o ekranizaciji istoimenog stripa iz pedesetih godina prošlog vijeka, slavnog autora Ektora Hermana Oesterhelda, koji je nestao tokom vojne diktature 1977. i smatra se da je ubijen.

Smrtonosna bjelina

Malo je stripova toliko revolucionarnih i uticajnih u svojoj zemlji kao što je to „The Eternaut“. Još od njegovog objavljivanja bilo je nekoliko filmskih i TV pokušaja adaptacije, ali svi su redom propadali, sve do nove Netfliksove serije.

Radnja serije je promijenjena i tiče se sadašnjosti, ali suština je ostala identična onoj u

stripu. Priča počinje u Buenos Ajresu, nakon što sve iznenadi ogromni snijeg usred ljeta.

Ljudi brzo shvataju da to pak nije običan snijeg te da svako ko mu je izložen – vrlo brzo umire.

Huan (Rikardo Darin) jedan je od rijetkih koji uspijevaju da pobjegnu od smrtonosnog vremenskog fenomena i sada, zajedno s ostalima, nekako mora da smisli kako da preživi. Njegov glavni pokretački motor pak jeste briga o bivšoj supruzi Eleni (Karla Peterson) i kćerki Klari (Mora Fis), koje želi da spasi po svaku cijenu. Ali niko oko njega još ne shvata da je snijeg samo prvi dio invazije vanzemaljaca koji žele da pokore Zemlju i unište sve ljude…

Kroz šest epizoda kreator Bruno Stanjaro razvija dileme sa kojima su likovi suočeni i teške odluke koje moraju da donose dok se bore da pronađu voljene, bez telefona ili struje (poput nedavnog njenog nestanka u jednom dijelu Evrope). Čitav kontekst čini se vrlo bliskim zbog društvenih i kulturnih potresa koji pogađaju društvo, a koje je autor serije prilagodio našem vremenu iako se pisac stripa fokusirao na period zlokobne diktature u svojoj Argentini.

Stanjaro na početku serije ponekad ostavlja iza sebe naučnu fantastiku i prepušta nas čistom psihološkom hororu.

U uvodnoj epizodi nema sudara, brzo snimanih kadrova ni montiranih slika propasti, već je tu samo tjeskoban pogled kroz prozorska stakla na naizgled pustu četvrt grada prekrivenu otrovnim snijegom, koji stvara osjećaj beznađa.

Dok pratimo Huana kroz sniježne ulice, utisak da se suočavamo s opipljivom prijetnjom postaje jači, a tišinu prekidaju zvukovi, poput za-

vijanja vjetra. Sve to ostavlja utisak da ovo nije jednostavna i klasična postapokaliptična priča o preživljavanju, već da je više poput filma „The Road“ (Džon Hilkout, 2009) sa Vigom Mortensenom.

Međutim, u drugoj polovini serije „The Eternaut“ tempo se jako ubrzava i počinju da se forsiraju prvi konkretniji neprijatelji – gigantske nasilne bube, koje najviše podsjećaju na one iz filma „Starship Troopers“ (Pol Verhoven, 1997), ali i trajna enigma o načinima i razlozima zbog kojih se ta invazija uopšte sprovodi, što seriji dodaje novu dimenziju.

Utabanim stazama

Koliko god ovakav scenario bio zanimljiv i neobičan u cjelini, ipak, ne donosi ništa novo. Kreator serije „The Eternaut“ nastavlja da hoda utabanim stazama, što se odnosi i na samu borbu za preživljavanje i na likove. Nakon odgledanih šest epizoda, nema tu mnogo toga što se mora i može zapamtiti. Čak i ljubitelji akcije, željni masakra sa bubama, došli su na pogrešno mjesto. Da, svaka epizoda zaista se završava sa nekom napetom scenom, ali prva sezona ne okončava se zadovoljavajuće. Priča se odjavljuje prije pronalaska relevantnih odgovora, što nam govori da se kreator serije nada da će dobiti zeleno svjetlo za drugu sezonu.

Stanjaro oscilira i prilično se napreže da uhvati balans između održavanja estetike tipične za najupečatljiviju distopiju i priče sa zapakovanim političkim kontekstom.

Tokom te i takve potrage pokušava da zgrabi mnogo tema, ali serija ostaje nedorečena i donekle razvodnjena.

Drama koja doživljava tranziciju iz minimalističke borbe za preživljavanje, proizašle

iz iskorjenjivanja konvencionalnog porodičnog modela, u kritičnu situaciju na ulicama punim mrtvih, gdje žive napadaju nepoznati kukci – zaista je nezgrapna i prilično neprilagođena.

Osnovna poruka pak trebalo bi da svima bude jasna. Odlaganjem objašnjenja smrtonosnog napada održavaju se tjeskoba i strah, koji su u doba nastanka stripa (ali i dan-danas) bili uzrokovani fašizmom i „invazijama“ moćnih država. Taj strah je dodatno stimulisan pukotinama u samoj čovjekovoj prirodi, kojoj sve više fali ljudskosti, što u seriji oslikavaju nijanse individualaca i formirane frakcije koje izvlače najbolje i najgore iz ljudi.

Izuzetak su ustupci audio-vizuelnim kreacijama koje seriju čine svarljivom. Vizuelni kvalitet tu se prije svega odnosi na skeniranje stotina kilometara Buenos Ajresa i njegovog šireg područja, a zatim i na obradu pomoću najsavremenijeg softvera, koji simulaciju smrtonosne sniježne mećave čini vrlo uvjerljivom.

Takvoj slici pomaže i dojmljiva apokaliptična atmosfera.

Za šaku apokalipse

Rikardo Darin, jedan od najboljih argentinskih glumaca, očekivano se ističe. Potpuno predat liku, čini ga čovjekom koji je dorastao njegovom nagonu za avanturom, sa jasnim ciljem da zajedno sa suprugom pronađe kćerku.

Huan Salvo, kao moralno ogledalo ove priče, i njegovi prijatelji, sa jednako važnim sumnjama i strahovima, shvataju da najgori neprijatelj nije taj koji dolazi iz svemira. Najveća opasnost po čovječanstvo su ljudi koji ne vjeruju drugima i pokušavaju da im oduzmu ono malo što im je preostalo.

Četvrtak, 8. maj 2025.

aj rađen po kultnom stripu ne ispunjava baš sva očekivanja

Darin se razoružavajućom suzdržanošću, bez pompe i grandioznih gesti, suočava sa vanrednim okolnostima. On nije natčovjek već otac i komšija koji se opire iz ljubavi, straha i osjećaja zajedništva.

Poput Džoela u „The Last of Us“, njegovo herojstvo rađa se iz nužde. Rizici u konstruisanju njegovog profila kao veterana Folklandskog rata pronalaze smisao u noćnoj mori.

To je povratak u pakao za zrelog čovjeka, ponovno pozvanog da se suoči sa ratom protiv svoje volje.

Ostatak ekipe je manje-više na nivou zadatka. Glumci većinom pružaju solidne performanse iako im nerijetki kruti i bezlično napisani dijalozi u tome ne pomažu. Samo nekoliko sporednih članova glumačke ekipe nije nikako na svom mjestu, sa mnogo više forsiranja.

Kad bi seriji mogli da sudimo isključivo prema vizuelnom, nema sumnje da bismo je mnogo više hvalili. Ima tu zaista nekih scena za oduševljavanje. Uostalom, to je i razlog zbog kojeg je „The Eternaut“ izmamio toliko dobrih reakcija publike. Njegova vizija kraja svijeta je toliko široka da bismo mogli reći da postoji nekoliko apokalipsi u jednoj. „The Eternaut“ je u suštini podijeljen na dva dijela: onaj o preživljavanju ljudi i onaj koji se tiče čiste naučne fantastike, a u oba postoje brojne grane. Do te mjere da dotiču gotovo sve tradicionalno prisutne teme.

Ipak, svemu tome fali dašak autorskog pečata u kreiranju dijaloga i same priče koja treba da bude vezivno tkivo za sve navedeno. Ovako smo dobili okej seriju, ali i nešto što bi poštenije bilo nazvati – još jednim deja vu projektom.

Ocjena: 3.2/5

theposterdb.com

snijega, Huane

Sjajni Rikardo Darin blista kao heroj iz nužde

17

18

Četvrtak, 8. maj 2025.

Viagra Boys

v

DZUBOKS ta sve može da ispadne iz Š odluke kalifornijskog surfera – da sa 17 godina napusti

okriće više od četiri decenije P karijere njujorške zvijezde – i momenat kada, nakon 10+ godina od prethodnog albuma, na novom izabere da bude potpuno aktuelna, „sadašnja“ i angažovana.

Suzan Vega, jednostavno, bira da na „Flying With Angels“ bude do kosti politična. Samo da čujete „Speakers’ Corner“ i „Witch“; to je igra i ogoljavanje dezinformacija i njihovog plasiranja, koje se tiče prije svega političkih elita. I ta gitarska distorzija polako leluja na korak od napada panike; spušta niz željeznicu od slomljenog srca, poput jednog odjeka rata u Ukrajini u „Last Train From Mariupol“. „Flying With Angels“ otkriva Suzan kao mnogo raskošniju i karakterniju muzičarku od one koju smo davno upoznali u hitovima poput „Luka“, „Left of Center“ ili „Marlene on the Wall“. Dijalog sa najvećim uzorom Bobom Dilanom pakuje u osunčanu i čistu „Chambermaid“, pa

floodmagazine.com

Viagr Aboys

davo inteligentan u „Medicine for Horses“… I kako se to ludo đuska u Viagra Boys svijetu besmisla.

Marfijevo autorstvo dobilo je novi sloj „tehničke“ majstor-

ke vještine; lagane rime su mu mnogo prirodnije i veće „navlakuše“, a Viagra Boys je sada bliži nego ikad globalnoj pank hitčini. U svom tom kreativnom haosu benda, u

igri poganih prznica, „Uno II“ postaće možda poput lične karte benda… A završnica „River King“ djeluje kao iskren, prirodan korak ka smirenju, spuštanju lopte i garda.

Plesalice na albumu su „Dirty Boyt“, ali i posebno elektronikom osvijetljena „The Bog Body“, dok „Pyramid of Health“ djeluje i kao slika hroničnog mamurluka, i kao ekspresan lijek za takav mamurluk.

Jasno vam je – „Viagr Aboys“ djeluje dobro u onoj mjeri u kojoj je ova muzika uspjela, otkačena, često haotična i disonantna – ali ipak i prije svega – zabavna. Kada je u pitanju ovaj bend, to je mjera dobre komunikacije, dijeljenja, poštovanja vremena druge osobe, kao i sebe. U soničnom haosu Marfijevih i naših dana teško je skupiti petlju i reći da on i njegova ekipa nijesu u pravu. S. S.

Ocjena: 85/100

Suzanne Vega Flying With Angels

***********************

tu okolinu San Franciska i to sunce – i pođe da živi kod tetke u Stokholmu. Recimo, mnogo zabavan pank i post-pank za đuskanje, onako kako to čini Viagra Boys.

Sve što je Sebastijan Marfi sa švedskom Viagra Boys ekipom do sada radio važi i na četvrtoj ploči „Viagr Aboys“… Samo – žešće, jače, luđe, ciničnije i zabavnije. Srednji prst pravo u oči svijeta tjeskobe, paranoje i onog što pametnjakovići našeg vremena nazivaju, je li, postistinom.

U svemu tome je Sebastijan za dobar komad introspektivniji, spremniji da kopa po svijesti i podsvijesti. Da verbalnu oštricu prvo okrene prema sebi – prije nego što taj opasni aparat okrene put vas. I u brk vam se isceri. Kako se samo velja i zori u svoj toj kurčevitoj svijesti pjesme „Man Made of Meat“, ali i „Waterboy“. Kako je samo giz-

stigne da posveti i svedenu „Lucinda“, naravno, velikoj Lusindi Vilijams… I tako nas lansira direktno u svijet svojih vrijednosti, onako kako ih

nosi i doživljava dosljedno i sada, sa 65 godina.

Ključna deviza ploče je „We’re living in a state of permanent emergency“, pa, ipak, u sva-

kom momentu Suzan pokazuje da zna da pronađe izlaz iz mraka ili distopije sadašnjosti.

Ovo je ploča ozračena gotovo transcedentnim optimizmom.

I to će vam biti posebno jasno kad čujete briljantnu „Love Thief“, biser od pjesme koja lagano klizi kao soul džem.

Suzan Vega umije da pomiri i soul, i r’n’b, i potpuno folkersku melodiku – pa da u 2025. zvuči jedinstveno i autentično.

I to čini sa lakoćom i bez kapi truda; ona je poput komandosa koji, duboko iza neprijateljskih linija, bez greške izvršava zadatak i obezbjeđuje bijeg u sigurnost. Na kraju spakuje i jedan poklič dijeljenja i kolektivizma „Glad I’m not flying alone“…

Možemo samo poželjeti da sačuva ovakve impulse i damaS. S. re.

Ocjena: 87/100

19

Četvrtak, 8. maj 2025.

nekada omiljeni „Bandcamp“ samotnjak rok alternative, zaglavi sa produženom kovid-19 infekcijom… „The Scholars“ je refleksija dana oporavka, od proljeća 2023. godine.

Skoro epski i frenetični klimaks usred ovog velikog rok koncepta: u toj „The Catastrophe“ Vil propovijeda o cirkuskim trubadurima, koji putuju velikom pustinjom.

Kakva samo slika za njegovu indie ekipu Car Seat Headrest iz Sijetla. I kakve samo žaoke od riječi: „Kids who don’t know why they bleed – they are bones, dry bones in American towns“.

Nego, kako na ploči „The Scholars“ zvuči Car Seat Headrest? Recimo, kao mnogo raspištoljeniji R.E.M. – nakon bjesomučnog slušanja najboljih The Who albuma. Sa sve vratolomnim refrenima i stihovima koji hvataju „Gen Z“ svakodnevicu. Nije loše za trupu rok klovnova, kako bi, kao fol, Vil sebe i svoje htio da predstavi.

Car Seat Headrest The Scholars

residentvinyl.com

au, ozbiljna rok opera V u 2025. godini. Bilo je potrebno da Vil Toledo,

Album nagrađuje temeljnije slušaoce; recimo, desetominutna „Gethsemene“ je biblij-

Ocjena: 82/100

Jenny Hval

lbum s imenom francuA skog parfema od prije tri decenije i kusur. Eto šta ta „Iris

Iris Silver Mist

clashmusic.com

Silver Mist“ nostalgija znači Dženi Hval, norveškoj spisateljici, art-pop ikoni, velikoj faci folk elektronike i evropske muzike našeg vremena.

Pola decenije od posljednjeg romana i tri godine od albuma „Classic Objects“, Dženi je vrlo jasna – da se ta nostalgija tiče odnosa majke i kćerke. Kao kod dobrog parfema: svi ti pojedinačni udari od sjećanja i osjećaja u završnici tvore nešto jedinstveno delikatno.

Neki od tih momenata duže će vas proganjati: „Huffing My Arm“ je melodija i onaj osjećaj koji vam se, kao da neće – prikrade neočekivano, pa i ako nakon prvog slušanja iscuri iz podsvijesti.

Očigledna je fascinacija zrelom fazom stvaranja velike Kejt Buš. Direktan omaž svim njenim „The Sensual World“ mirisima je „To Be a Rose“.

Opet, Dženi uspijeva da čvrsto

ska parabola o modernim likovima, kojima se igranje boga vraća kao bumerang. Još je

i koherentna, spram totalne halucinacije od 19 minuta „Planet Desperation“. Tu, u gitarskom galopu, kapirate zbog čega je forma rok opere Vilu ne samo romantična i nostalgična već i idealan način da se izrazi.

I da, kada vam ta atmosfera i čudačka priča o (cirkuskom) koledžu i ekipi na drumu zaliče na, recimo, način na koji bi Linč pristupio adaptaciji Šekspirovog klasika (!)

– shvatićete i koliko je Toledo bitan lik za modernu muziku.

I da je ono kada kaže da je „za njega odrastanje bilo uvjerenje da album mora biti Biblija muzike“ – sasvim iskreno i sa pokrićem. Pa odatle stignu i neke briljantno izrečene, skoro dilanovske vinjete, poput „Every song is a crime scene“.

Ima tu i dugih, smirenijih momenata, i onih koji klizaju ka još dužim pasažama histerije – ali ni u jednom trenutku nećete ispustiti osjećaj da je u „The Scholars“ sve u službi šire slike. Da lako povjerujete da je ova muzika, u mjesecima boleS. S. sti, spasila Vila Toleda.

drži kormilo albuma, pa nikada nećete pomisliti da tu postoji išta što nije njeno. Razlog?

Otključavanje intime, ogoljavanje do kosti, bez bilo kakvog ublažavanja i šećerenja.

Minijature poput „A friend recieved so many flowers… It looked like she had died“ su „samo“ sredstva pjesnikinje da vam na malom prostoru i na prepad izvuče tlo pod nogama. Tu, u završnici „The Only Living Boy In New York“ shvatićete i na koji način Dženi zna da prigrli samoću.

I da, za sebe, otključa riznice izuzetne kreativnosti.

To je ono što želi za vas da iskomunicira, da podijeli i pokrene.

Ovako emotivan alternativni ili art-pop teško ćete pronaći; njen muzički parfem je bez premca ovog proljeća. Na vrhu onog „Iris Silver Mist“ je nota od spektakularne osjećajnosti – i samo biste poželjeli da na nekom, u prolazu, na ulici, S. S. prepoznate isti miris.

Ocjena: 80/100

20

Četvrtak, 8. maj 2025.

33 OBRTAJA

Marko Savić, politikolog

fil

Uz kišu biram Bek m

Film koji Vas čini srećnim?

– ’Ajmo od opšteg ka posebnom. Srećnim me čini svaki pomak crnogorske kinematografije, razumijevajući težinu konteksta u kojem naši filmovi nastaju. Dok čekamo da naši donosioci odluka na nacionalnu kulturu gledaju kao na vrhunsku vrijednost, mene srećnim čine i filmovi koji slave nauku (ako su fizika i matematika onda posebno), pa neka to bude „A Beautiful Mind“ (Ron Hauard, 2001) o matematičaru i nobelovcu Džonu Nešu.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

– Ovaj posljednji koji sam gledao, pa mi je najsvježiji, „All of Us Strangers“ (Endru Hejg, 2023). Sve valja i ništa ne valja, zato proglašavam režisera krivim.

R

ođen je u Nikšiću prije 35 godina. Odrastao u kvartu iza bolnice. Sa balkona gledao gradnju nove zgrade gimnazije koju je kasnije i završio. Magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Čeka da ga zovnu da odbrani doktorsku disertaciju. Ispratio je 11 generacija na Fakultetu političkih nauka, pa su onda ispratili njega.

Zaljubljen u pozorište, zato voli da kaže „stasavao u teatru, završio u amfiteatru“.

Karijeru je gradio u visokom obrazovanju, NVO sektoru i međunarodnim organizacijama. Amaterski je glumio do odlaska na fakultet.

Pitanja moći u međunarodnim odnosima ga posebno

Film koji uopšte nijeste skapirali?

– Ako ne skapiram na prvu, gledam opet. Tako sam i školu završio. :) Koju biste važnu, još nesnimljenu, crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

– O hrabrim, odvažnim, ponosnim vizionarkama, nepravedno zaboravljenim ženama iz crnogorske istorije. O Vukosavi Mićunović, prvoj ministarki u Crnoj Gori, o hrabroj borkinji Tringi Ivezaj, o Jeleni Ćetković i Joki Baletić. I o mojim Nikšićanima: Vitu, Šobiću, Ratku Radovanoviću. Dokumentarni ili igrani, nije važno.

Omiljeni filmski rivali?

– Tom i Džeri, Kojot i Ptica Trkačica, mrtva je trka.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– „The Birds“ (1963). Hičkokove ptice.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

– Ova moja politikološka strana vuče ka „Balkanskom špijunu“ (Dušan Kovačević, Božidar Nikolić, 1984) i „Đura će ti oprostiti što te je tukao“. zanimaju, ali je i dalje zaljubljen u fiziku. Zaljubljen je i u progres, zdravu ideju, maštovite i radne ljude. Borbu protiv nepravde nosi kao vrhunsku životnu vrijednost iz kuće.

Ponosni je kum Isakov i Tarikov i otac jedne maloljetne udomljene mačke. Kad god može legne i ne radi ništa teže od disanja.

Ovo je Marko Savić svojim riječima, a na njegov autoportret moglo bi se dodati štošta. Između ostalog, da u kafani voli da bude posljednji gost, ali i da je u svojoj propisno znao da pokaže znak za fajront.

Manje poznata činjenica – bio je na korak da postane i

Gutao sam „Vratiće se rode“, pa neka ide Dule Pacov i: „Gospođo, ja Vas ne izbacujem, već Vam dajem potpunu slobodu“ (svaka sličnost koju prepoznaju moji bivši studenti u nekim mojim riječima je slučajna :) ). Često poželim da me neko vrati u neko naše Međeđe, a da nam ne uzmu Veliku plažu jer smo mi „život dali za naturizam“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

– Homer Simpson.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– „Titanic“ (Džejms Kameron, 1997) u starom bioskopu u Nikšiću. Sjećam se kvaliteta projekcije kao sa VHS kasete, samo na velikom platnu. Sjećam se nošenja jastuka od kuće zbog „udobnosti“ drvenih stolica i toga da sam otišao prije završetka zbog toga što se do 22 sata moralo stići kući.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

– U Narniju. Iz ove perspektive bijeg u nepoznato i fantastično izgleda kao jedini izlaz.

student režije na cetinjskoj akademiji, ali u posljednjem momentu napravio je zaokret. Mada, imajući u vidu njegov široki spektar interesovanja i znanja, ne bi nas začudilo i da prije izlaska ovog broja saznamo da je režirao neki dugometražni film.

Pored toga, vjerujemo da će u nekim budućim vremenima do šireg auditorijama doći i Savićev za sada skriveni literarni dar. U to se možete uvjeriti čitajući i njegove Obrtaje. Ne moramo da vam kažemo da je serije zamijenio knjigama (jer jednom „učo“, uvijek „učo“), a obećavamo i da će vas njegovi odgovori na pitanja o muzici i te kako zabaviti. Uživajte u vožnji!

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

– Sve što je ikad komponovao Aleksandr Depla.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

– U „Bluz“ baru u Nikšiću ugostio bih Živka Nikolića sa nekim starim vinjakom, Vesa Andersona sa viskijem, a Almodovara sa crvenim vinom.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

– Zatvaranje puta preko Trse za snimanje nekog krvavog obračuna.

21

Četvrtak, 8. maj 2025.

kima Sejranovića z ika Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– „Čak i ako ostanem bez daha“ turske Lepe Brene, Ažde Pekan.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

– Nešto od Ljiljane Batler.

Romska muzika mi je bliska, a

kako znam da bih smak svijeta dočekao u kafani – onda je sve jasno.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

– Za mene „Starman“ Dejvida Bouvija.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

– „Nina Cried Power“, Hozijer. „Maria“, Santana i ekipa (najljepše se mrda uz onaj ritam). „Rylan“, The National.

Vaša pjesma za karaoke?

– „Sex Bomb“, Tom Džons.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

– Šabana Šaulića čiju plejlistu prekidaju, kao reklama na

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– Uzeće krv posljednjeg bića na zemlji i ostati poslije svih nas.

platformama za puštanje muzike, Tedi Svims, Hozijer ili Erika Badu.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ili mislite da je precijenjen?

– Đorđe Balašević.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Dejvida Bouvija.

Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?

– „Iza oblaka“, Lepi.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

– Uh, podstanarski život u djetinjstvu i zabranjeno narušavanje zateknutog stanja čak i posterima.

kn

Ivan Mandić

mu

Marko Savić: Smak svijeta dočekao bi u kafani uz romsku muziku

jige

Knjiga idealna za kišni vikend?

– Bilo koja knjiga Bekima Sejranovića.

Knjiga koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

– „Rani jadi“ Danila Kiša.

Knjiga koja je zaslužila mnogo veću publiku?

– „Semper idem“, Đorđe Lebović.

Knjiga koju nikada nijeste završili?

– Kisindžerovu „Diplomatiju“.

Knjiga koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

– Imam ovakvo sjećanje na skoro svaku tokom studija. :) Predmet koji ste poželjeli da imate poslije čitanja neke knjige?

– Leteću metlu iz serijala „Hari Poter“.

Najdraži par iz knjige?

– Elio i Oliver iz Asimanovog romana „Zovi me tvojim imenom“. Svaka nesrećna ljubav iz Bekimovih priča.

Radno okruženje (tim/posao) iz knjige koje ste poželjeli za sebe?

– Prevodilac (portugalskog jezika) iz knjige „Odakle sam više nisam“ Dejana Tiaga Stankovića.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

– Za Džerija. Za manjeg i pametnijeg borca.

Svetlana VIŠNJIĆ

22

Četvrtak, 8. maj 2025.

kalendar amisli zvijezdu koja naZ kon prve velike, trijumfalne turneje s 18 godina ode i na

prvi zasluženi odmor, na kraju ljeta… I onda nakon šest njujorških dana taj odmor prekine. Koliko se Britni Spirs stvaralo i radilo u studiju, tamo u septembru 1999. godine.

Prvi put može biti slučajno – drugi već nikako. Britni je nakon „…Baby One More Time“ dočekala da je svijet voli; nakon „Oops!… I Did It Again“ ploče, objavljene 16. maja 2000, već je imala i njegovo poštovanje.

Zlatni dodir

pinterest.com

E, to poštovanje je bilo razlog prekinutog odmora nakon šest dana. Željela je i mogla je sve – samo da u muzičkom svijetu ne bude zvijezda padalica. I

Ploča „Oops!… I Did It Again“ Britni Sp

Kad kometa drugi p tog septembra, kao rijetko kad u životu, promiješala je karte, odabrala dobro i vjerovala pravim ljudima. Konkretno, pružila je povjerenje Maksu Martinu, švedskom producentu koji je tamo, krajem devedesetih, u svijetu pop muzike imao zlatni dodir. Spreman da podari sjaj muzičke vječnosti. Šta je fora sa pjesmom „Oops!…

I Did It Again“: to je kao nastavak njene prve hitčine „…Baby One More Time“. Praktično u prvih pet sekundi imaćete taj osjećaj – da je derivat. Za neke,

besramno gaženje iste teme i po istom tragu, za bezobrazno veliku gomilu novca. Samo što nijesu bili u pravu.

Ako je nešto „Oops!… I Did It Again“ spram onog što je Britni prethodno proslavilo – to je titanijumsko ojačanje. Muzička i pop čvrstina, koje negdje u pozadini ima i r’n’b utemelje-

nje. I to je mnogo važno, jer cijela njena druga ploča je priča o djevojci koja je očvrsla. Koja postaje svjesna šta je njeno oružje, kako moćno može da ga koristi… I koga sve oko malog prsta može da zavrti i o jadu zabavi, negdje usput.

Vratimo se u ono ljeto 1999: negdje između nastupa pred kraj te prve turneje, na nekom od letova, Britni je držala svoj prvi CD u ruci… I shvatila da joj je to dijete na tom kaveru, ta šesnaestogodišnjakinja – po mnogo čemu stranac. Da to više nije ona. U onoj mjeri u kojoj sazrijevanje jedne tinejdžerke vrtoglavo i rapidno može biti.

Ko j e j u n a k i n j a p j e s m e „Oops!… I Did It Again“? Pa, cura koja bi na ljubav sada gledala kao na dobru, zabavnu, uzbudljivu i karakternu igru…

A prekoputa nje je lik koji joj non-stop nudi srce na dlanu. I jasno vam je da joj to nije privlačno, ma ni zere jedne. Jer tamo prekoputa ne vidi samopoštovanje. Jer se takvih ljubavi od nesigurnosti već nagledala.

Zviznuta glava

Britni Spirs na vrtoglavom startu karijere

Ovo Britni pjeva: nije njoj potreban lik koji je gleda slijepo zaljubljeno; treba joj, prosto, momak koji je igrač, koji vjeruje u sebe i koji će sebe poštovati makar onoliko koliko ona čini i koliko za sebe traži.

To je otprilike i ishodište velikog hita koji je Maks Martin u stokholmskom studiju spakovao sa Britni, ali i epicentar albuma, koji se odatle grana u svim pravcima njene maturalne stvarnosti. I ka svim meandrima mladosti i života koje ni Britni ni jedna osamnaestogo-

pirs slavi 25. rođendan

a bljesne put dišnjakinja ne mogu predvidjeti.

Odatle kreće „Stronger“, kao konačna odluka jedne cure da se izvuče iz veze sa likom koji je praktično smatra ličnom svojinom… Pa ljetnji singl „Lucky“ – nešto kao sasvim očekivani pop lament mlade zvijezde, kojoj su novac i slava donijeli mnogo komocije – ali, bože moj, i premnogo usamljenosti.

Mnogo vrtutme bilo je oko onog „Oops!… I Did It Again“ spota, snimanog u Los Anđelesu početkom proljeća 2000.

Komplikovana koreografija osmišljena je za momenat kad jedan astronaut na Marsu pronađe ništa drugo nego – novi album Britni Spirs. Pa još, kao, prokomentariše da otkriće „djeluje slatko, ali ne zna tačno koliko opasno“… I ona konačno kosmički zapleše sa trupom.

Uglavnom, na cijelom i dugom snimanju komplikovanih plesnih segmenata, Britni je ne

Vinil set objavljen 16. maja 2000.

Na kraju jednog i početku drugog milenijuma, Britni „What You See Is What You je moglo biti sve. Get“. Nju su, navodno, nudili njenim producentima krajem I svijetu je bila ljeta 1999. Tužba je potom popotrebna takva pop vučena – nedovoljno dokaza.

Britni s 18 godina, na kraju zvijezda – spremna Toj jednog i početku drugog mileda potegne za nijuma, sve je bastalo i moglo je biti sve. I svijetu je bila posvojim oružjem, da joj trebna takva, osviješćena pop vjeruje u sopstveni zvijezda – spremna da potegne svojim oružjem, da vjeruje glas i ono što ima za u sopstveni glas i u ono što ima da kaže. Na sasvim ženski, sada kaže

jednom „zviznula“ u kameru na setu… Pa je završila sa nekoliko šavova na glavi – a mama prijetila producentima, diskografskim kućama, studijima – da će da ih đuture tuži.

Sve se to, naravno, zaboravilo čim je u aprilu 2000. pjesma skliznula kao singl (prva na listama 20 zemalja – praktično u cijelom svijetu). Tužbe?

Sa njima se, koji mjesec kasnije, suočila sama Britni – kada su skoro anonimni muzičari Majkl Kotril i Lorens Vnukovski tvrdili da su „What U See (Is What U Get)“ i „Can’t Make You Love Me“ praktično ista pjesma kao njihova

mosvjestan način; onako kako to jedna moderna djevojka čini.

Lavirint iskustva

E, odatle onda može i jedna vječna pop hitčina koja je ništa drugo nego priča o tome kako je spremna da se igra s emocijama naivnog lika... Pa tu još upetlja i priču, mali štosni dijalog Džeka (Leonardo Dikaprio) i Rouz (Kejt Vinslet) iz Kameronovog romantičnog klasika „Titanic“ (1997). I usput privali, ne direktno ali apsolutno duhom, plesom, štosom, u fazonu – šta se ljutiš, druže, pa mladi smo, ukapiraj da sve je igra… I nauči da sebe poštuješ, naravno.

Kosmički ples u čuvenom muzičkom spotu

Sa distance od četvrt vijeka, lako je lamentirati nad Britni u crvenom mačkastom kombinezonu, u onom šljaštećem spandeksu, koja se kao biće sa druge planete nudi, zavodi, žedne preko vode prevodi u „Oops!… I Did It Again“. I lako je podvući da je konce života, ono samopoštovanje, koje je tada toliko željela čvrsto ugrabiti – potom toliko puta gubila.

Katastrofalno. Spektakularno katastrofalno. I lako je lamentirati nad njenim životnim okolnostima, kojih su se čak i najžući mediji u međuvremenu zasitili.

U tom ozračju, želja one mlade Britni da se pita, da se igra, da iskaže svoj glas, silu i moć, da grabi svoj gušt i svoje pravo – ne djeluje samo još dirljivije nego i stvarnije i sa više pokrića. Jer samo tada, u osvit novog milenijuma, svijeta i ere – mogla je Britni biti poput bića sa druge planete.

Zato, na samom kraju niza hitova i singlova, na „A“ strani ploče – čeka jedna balada. „Don’t Let Me Be The Last to Know“ je za Britni pisala kantri zvijezda Šanaja Tvejn.

Osmislila ju je onako sonično sličnu nezaboravnoj „China Girl“ (1983) Dejvida Bouvija i Igija Popa.

E, u toj baladi Britni od tog jednog, bitnog muškarca želi samo jedno… Da pokaže malo petlje. Da konačno prizna ono što je svima više jasno – da mu je mnogo bitna. Ili možda, ipak – možda, nije…

To je jedan lavirint života i ženskog iskustva Britni Spirs, iz kog zvijezda iz Misisipija, pop kometa iz američke provincije, nije za četvrt vijeka uspjela izaći. Ali je makar visoko na muzičkom nebu uzletjela i bljesnula dva puta; tako da joj sjaj nikad ne zaborave.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 8. maj 2025.

kalendar Umjesto tradicionalnog zapleta, italijanski maestro ponudio je atmosferu tjeskobe i emocionalne praznine kroz vizuelnu poeziju i tišinu koja odzvanja glasnije od riječi

L

Pustolovina umjetničke ti tnom filmu, bijegom od tradicionalne naracije, pravi svojevrsnu studiju o emocijama, ljudskim odnosima i egzistencijalnoj praznini. Umjetnička tišina u filmu „L’avventura“ zapravo prerasta u prostor ispunjen samoćom likova koji su, kroz duge kadrove, „odsutni“ i rastrzani i, na koncu, izolovani, tako da u svijetu kojem (ne) pripadaju riječi postaju suvišne.

Režiser, sa saradnicima Elsom Morante i Toninom Gerom, tako kreira priču koja ignoriše očekivana pravila dramaturgije, odbacujući jasnu narativnu strukturu i fokusirajući se na psihologiju likova. Njihov scenario, na koncu, organizo-

rijeru slavnog Italijana i njegove muze Monike Viti. I da dokaže da vizuelna tišina i te kako može da donese kvalitetan rezultat.

Rastrzanost i samoća „L’avventura“, jedno od najznačajnijih i najuticajnijih ostvarenja u istoriji filma, remek-djelo koje je redefinisalo način pripovijedanja i oslikavanja ljudske nesigurnosti – „nedovršena“ je priča o potrazi za jednom izgubljenom mladom damom na obali Sicilije. Umjesto tradicionalnog zapleta, Antonioni nudi atmosferu tjeskobe i emocionalne praznine kroz vizuelnu poeziju i tišinu koja odzvanja glasnije od riječi. No, misteriozni nestanak Ane (Lea Masari) ubrzo otvara nešto mnogo kompleksnije što publika najbolje vidi kroz odnos Klaudije (Viti) i Sandra (Gabrijele Ferceti).

Antonioni, koristeći tišinu koja igra ključnu ulogu u kul-

van je kao niz fragmenata koji odražavaju unutrašnja stanja protagonista.

Ovakav pristup rezultira time da se atmosfera osjeti na dubljem nivou – umjesto klimaksa i rješenja, film ostavlja s osjećajem neizvjesnosti. Scenario je bez sumnje bio inovativan za svoje vrijeme, a i dan-danas može da posluži kao inspiracija za mnoge autore koji traže alternativni pristup dramaturgiji.

Hladna arhitektura Tišina ove Antonionijeve avanture pak ne bi bila tako efektna bez impresivnog vizuelnog jezika. Režiseru je tu u pomoć priskočio direktor fotografije Aldo Skavarda, darujući mu

imdb.com

ekciju o tome kako efikasno ući u međunarodne filmske vode 15. maja 1960. isporučio je italijanski maestro Mikelanđelo Antonioni. Tada je u Kanu upoznao sinefilski svijet sa filmom „L’avventura“ („Avantura“) – i novom, radikalnom režiserskom formom „zamutio“ čiste vode filmske industrije šezdesetih godina prošlog vijeka.

Trinaesto izdanje Međunarodnog filmskog festivala u Kanu obilježila je projekcija italijanske drame koju, umjesto tradicionalnog narativa, karakteriše totalno nekonvencionalni pristup.

No, iako je film „L’avventura“ – sa „zbrkanim“ pričama uokvirenim dugačkim kadrovima – dočekan sa zvižducima, uspio je da lansira svjetsku ka-

Šest i po decenija od premijere masterpisa „L

Antonioni na filmskom setu

Lansirna rampa za međunarodnu slavu Monike Viti

Četvrtak, 8. maj 2025.

imdb.com

jednu od, bez sumnje, najboljih fotografija iz sredine 20. vijeka.

Koristeći izrazito duge statične kadrove, koji hvataju ambijentalnu tišinu i egzistencijalnu samoću likova, ponudio je publici refleksiju o ljudskom postojanju kroz prazne pejzaže i hladnu arhitekturu. Ono što likovi ne mogu ili ne žele reći u filmu „L’avventura“ za njih govori ono što ih okružuje.

Tišina nije samo dramaturški alat – ona postaje srž filmskog izraza, otkrivajući dubinu ljudske nesigurnosti i traganje za smislom u svijetu gdje se komunikacija često svodi na pogled ili dodir. „Ako vam se čini da ovom filmu fali zaplet, griješite. Režiser je

Slikarska kompozicija Izbjegavajući konvencionalno kadriranje, birajući eksperimentalni stil koji redefiniše filmski jezik, gdje svaki kadar nosi značenje koje nadilazi radnju, Antonioni se fokusirao na emocije ljudi koji vrlo često u kadrovima uopšte nijesu centrirani.

Ta pomalo čudnjikava slikarska kompozicija, koja više podsjeća na umjetničko djelo kojem je mjesto u galeriji ili muzeju, a ne na filmskoj traci, ostvarila je groman uticaj na svjetsku kinematografiju. Ostvarenje „L’avventura“ postavilo je nove standarde za vizuelno pripovijedanje i filmsku estetiku, koje su mnogi režiseri nakon slavnog Italijana nastavili da koriste. „Nagrada za novi filmski jezik i vizuelnu ljepotu“ – glasio je opis specijalnog priznanja žirija koje je Antonioni, uprkos negativnim kritikama, podijelio sa Konom Ičikavom, autorom dramedije „Odd Obsession“ (1959), nakon premijere u Kanu. Na koncu, na pitanje da li baš svako filmsko djelo mora da ima klasičan zaključak, Antonioni je bez zadrške odgovorio da koncept, ipak, leži u nečemu mnogo kompleksnijem. „Želim da uhvatim ono što među likovima na velikom platnu ostaje neizrečeno. Život se ne odvija prema scenariju, pa zašto bi film morao?“ Namjeravajući da radikalno ispita ljudske odnose, otuđenje i emocionalnu prazninu modernog društva, Antonioni je radikalno pristupio svojoj filmskoj misteriji, pretvarajući ostvarenje „L’avventura“ u meditativno putovanje kroz psihološka stanja likova. Tako je njegovo djelo postalo rijetki dokaz da tišina može da govori glasnije od riječi, a italijanski maestro pružio potvrdu da je majstor za njeno filmsko oblikovanje.

Leila MURSELJEVIĆ

Plakat ostvarenja prikazanog 15. maja 1960. u Kanu

imdb.com

a od išine

imdb.com

želio da probudi osjećaj neodređenosti, da obori romantična očekivanja i da vas uroni u fikciju, što vas i tjera da pronađete svoj put u sve intelektualne i moralne dileme njegovih likova“, napisao je fascinirani i opsjednuti Umberto Eko u „Open Work“ esejima, pažljivo akcentujući režiserski pristup i značaj Antonionijevog djela.

L’avventura“

Kadrovi iz filma

Četvrtak, 8. maj 2025.

v

PODGORICARENJE

Lekić i Antonioni

ikelanđela Antonionija pazara, koji je, knap deceniju M je Crmničanin od svih mje- kasnije, nakon njihovog razgosta – u krevetu zatekao. I tako vora i intervjua – bio jedan od je počeo intervju: veliki režiser je tom crnogorskom oficiru vazduhoplovstva otkrivao da je nakon „Avanture“ (1960), „Noći“ (1961) i „Pomračenja“ (1962), na snimanju „Crvene pustinje“ (1964) šutirao loptu – i nogu uganuo. I priča je mogla da počne.

Mnogo je važnog tog juna 1964. čuo Nikola Lekić. Recimo, Antonioni mu je povjerio i to da bi idealan intervju nekog režisera, prema njegovom mišljenju, trebalo da se daje kao neka vrsta filma (kakva laskavost velikana za novinara i novinarstvo!)… „Ali, Nikola, pa koji bi producent to platio?“ – smijao se Antonioni, nastavljajući priču.

I jedna od naših priča, za 80 godina pada Berlina i pobjede nad fašizmom – počinje sa tim intervjuom. I životnom pričom koja bi, i za Antonionija, bila apsolutno filmska. Tiče se Nikole Lekića, dječaka iz Vir-

najodgovornijih što je Pobjeda, nakon decenija dvosedmičnog izlaženja, 1974. postala dnevni list. E, do tada kao da je Nikola već proživio i prošao desetine života.

Recimo, ovako: sin učitelja iz Seoca, iznad Virpazara, koji je sa 16 godina u svojoj Crmnici, na početku Drugog svjetskog rata, postao partizan u Seocko-krnjičkoj četi. Sa 17 – zarobljen. Interniran u logor u Albaniji. Tek kreće odiseja: s 18 godina prebačen je u logor u italijanskoj Umbriji, nasred Apenina. Tamo početkom jeseni 1943 – dio je uspjelog bjekstva većine logoraša. Spašen u domu jednog italijanskog seljaka. Potom Nikola – italijanski partizan, u uspješnim akcijama Bataljona „Tito“, u okviru Brigade „Antonio Gramši“ na Apeninima!

Po povratku u Jugoslaviju – dobija čin u ratnom vazduhoplovstvu. U vojsci je negdje

Zaglavi se

do početka pedesetih; potom novinar „Politike“. Reportaže mu je veliki Zuho Džumhur oslikavao. I uskoro – pravac Rim, gdje u jugoslovenskom poslanstvu (od 1953. u ambasadi) radi u odjeljenju za štampu.

I jedan radoznao, nemiran i sasvim senzibilan duh. Među onima koje je intervjuisao bili su i filmski genijalci Federiko Felini i Vitorio de Sika. Pa dive Đina Lolobriđida i Sofija Loren. Pa veliki pisac Alberto Moravija. Pa filmska velikanka Monika Viti. Pa sve bitne face filmskog neorealizma. Pa… Nego, postoji tamo na Skadarskom jezeru jedno pristanište Raduš. Sa ribarskim kućama njegovih Lekića, Ivovića i Orlandića. Tolike je članke u „Politici“ kao „K. Raduš“ potpisivao. Toliko mu je ta Crmnica bila bitna.

I da: 1957. po ugledu na italijanske časopise osniva „Ilustrovanu politiku“. Pa je od 1968. glavni urednik „Politikinog zabavnika“. I tu tek ide jedna posebno interesantna vinjeta njegovog stvaranja!

Nikola Lekić osmislio je i napisao neke od najboljih epizoda čuvenog „Dikana“, sjajne stripske priče o StaPrivatna arhiva

26

Nikola Lekić krajem četrdesetih

Crta: Srđan Ivanović

rim Slovenima po ugledu na „Asteriksa“, a koje je naš Nikšićanin Lazo Sredanović iscrtavao. Jedan od najpopularnijih i najpoznatijih jugoslovenskih stripova. Još se i izborio da se „Politikin zabavnik“ štampa na latinici za hrvatsko, a na slovenačkom za slovenačko tržište.

Najveći merak: pisanje priča fantastike. Brojne su mu u „Politikinom zabavniku“ objavljene. Napisao je i radio-dramu „Trojanski konj“, izvođenu početkom sedamdesetih na Radiju Beograd.

E, tako raskošan lik, već odlikovan ordenjem Republike Italije – stiže u Pobjedu, sa zadatkom da je podigne na nivo dnevnog lista. I tu u Titogradu piše, na primjer, sjajne feljtone „Marko Miljanov ponovo među nama“.

Jasno vam je zbog čega nam je Nikola bitan za veliki jubilej i Dan pobjede: antifašizam ima smisla samo ako je voda živa.

I kada teče radosno i u našoj modernosti. Poput svih onih njegovih intervjua, „Dikana“ ili fantastičnih priča.

Pojedine detalje iz njegovih najboljih filmskih i italijanskih priča i pisama čitaćete u narednim brojevima. Preminuo je ljeta 2000; a Crna Gora zaslužuje da Nikolu Lekića konačno upozna i otkrije njegove Stojan vidike.

STAMENIĆ

Četvrtak, 8. maj 2025.

27

Moć baštovanstva

B

Izložba „Unearthed“ slavi vrtlarstvo kao silu kreativnosti, ali i kao oblik kolektivnog otpora kroz priče o ljudima koji su sopstvenim zelenim površinama oblikovali tuđe živote

Najveće iznenađenje za posjetioice Britanske biblioteke bila je specijalizovana torbica za sakupljanje biljaka („vasculum“), koju je Čarls Darvin koristio tokom putovanja

Darvinova torbica za sakupljanje biljaka

brodom „Bigl“ i istraživanja nakon kojeg su se rodile teorija evolucije i monumentalna knjiga „Porijeklo vrsta“ (1859).

Izložba „Unearthed“ sve do 10. avgusta slaviće baštovanstvo kao silu kreativnosti, ali i kao oblik kolektivnog otpora kroz priče o ljudima koji su sopstvenim zelenim površinama oblikovali tuđe živote.

U nastavku programa, između ostalog, slijedi i dvodnev-

na konferencija u okviru koje će eksperti govoriti o uticaju nauke, trgovine i hortikulture na biljni svijet, ali i na dizajn u baštovanstvu te na prakse koje su se primjenjivale u vrtovima velikih evropskih imperija. Stoga, Londonci još imaju prilike i vremena da se upoznaju sa pričama ljudi, biljaka i svjetskih sila koje su oblikovale istoriju.

Leila MURSELJEVIĆ

bl.uk

ritanska biblioteka pobrinula se da Londonci što bolje iskoriste lijepo vrijeme, koje u Londonu uvijek zahtijeva i neki dobar, relevantan događaj. Izložba „Unearthed: The Power of Gardening“, lansirana kako bi pokazala kako su zelene površine izmijenile gradove i države kroz istoriju te definisale ulogu vrtlarstva i njegov uticaj na zdravlje ljudi – bila je najposjećeniji program u britanskoj metropoli.

Ako uzmemo u obzir istoriju ove zemlje i njen odnos prema vrtovima, traženje karte više nikoga nije iznenadilo.

Posjetioci izložbe mogli su da pogledaju širok spektar artefakata – od knjiga, fotografija i slika, do nekih istorijski bitnih instrumenata i priručnika, poput prvog engleskog udžbenika za baštovanstvo, koji je Tomas Hil izdao 1558. godine.

Veliku pažnju zaokupiralo je i jedno ulje na platnu: riječ je o djelu Velšanina Džona Istumlina, koji je naslikao portret jednog od prvih afroameričkih baštovana u Ujedinjenom Kraljevstvu.

bl.uk

LONDON CALLING

ISSN 2957-2800

Detalj s izložbe u Britanskoj biblioteci

Portret jednog od prvih afroameričkih baštovana

Direktor i glavni i odgovorni urednik Nenad Zečević Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić,Tijana Todorović, Ana Jaredić, Marko Stojiljković, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Anja Drobnjak-Vukašinović, Davor Pavlović i Marina D. Richter