Dnevni list POBJEDA 07.04.2025 by Pobjeda

ANALIZA: Politikolog Aleksandar Musić o predstojećim izborima u Nikšiću

Šok terapija šubarom

CRNA GORA PRED VAŽNOM RAZVOJNOM RASKRSNICOM

Zbog projekta Velika plaža Ulcinj ima šansu da postane snažan brend na međunarodnoj sceni

obiće se o glavu

Kovačevićevim partnerima

Nečojstvo Demokrata na Cetinju može biti sekundarno glasačima u Nikšiću, ali ,,crvene kravate“ svakako plešu svoj posljednji ples. Što se tiče Abazovića i Milatovića, oni su sada na putu za smetlište političke istorije i to je jedna lijepa proljećna vijest za Crnu Goru, ocijenio je Musić

Političari traže mane projektu koji će promijeniti Crnu

Goru

DIPLOMATSKA POŠTA

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Rusko pitanje

„Geostrateško pitanje“, koje je nominovala gospođa Kos, kao definicija, ukazuje na svijest o tome da je u toku, bez ikakve simplifikacije, trka da li će Zapadni Balkan, u predvidljivoj budućnosti, biti dio EU, ili će, u drugom scenariju, ostati na usluzi i na raspolaganju ruskom svijetu, makar se on u lokalnoj/ regionalnoj interpretaciji zvao „srpski“

Zbog investicija kao što su Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi, Crna Gora je postala jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija. Potencijalna realizacija projekta EMAAR bila bi logičan nastavak tog uspješnog puta - kaže Aleksandra Drašković, direktorica agencije Montenegro Properties. Ekspert za turizam Valentina Kažić poručuje da je vrijeme da se Ulcinju vrati sjaj koji je nekada imao

INTERVJU: Izvršna direktorica Sustineri Partnersa i osnivačica ESG

Adria Samita Biljana Brajtvajt za Pobjedu

Vrijeme je da region postane mjesto gdje ideje ostaju, a ne samo nastaju

Petar Đukanović, programski direktor Centra za građansko obrazovanje, o gašenju pokreta „Kamo śutra“ Mladi su tek počeli borbu za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijeće rješenje o poništavanju saglasnosti na konzervatorski projekat za gradnju u Starom gradu Budva, tri godine nakon što ga je odobrila

ANALIZA: Politikolog Aleksandar Musić o predstojećim izborima u Nikšiću

Šok terapija šubarom mogla bi se obiti o glavu Kovačevićevim partnerima

PODGORICA - Pomagačima i partnerima trenutne vlasti u Nikšiću na izborima bi se o glavu mogla obiti šok terapija šubarom, Turcima, bulama i Dražom Mihailovićem, a da, pritom, zbog toga uopšte neće patiti sam Marko Kovačević, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu politikolog iz Zagreba Aleksandar Musić

Analizirajući predstojeće izbore u Nikšiću, čija kampanja ulazi u završnu sedmicu, Musić kaže da će zbog ponašanja lidera koalicije „Za budućnost Nikšića“ udarac primiti primarno PES, „a pomalo i Demokrate i Ura, koja je bila umočena u to“. - Snažeći sebe, Kovačević je oslabio druge koji mu hronično trebaju za vlast. Mandić, za razliku od Kovačevića, istu politiku sprovodi puno inteligentnije, nijansiranije, dugoročnije. Metoda kuvanja žabe superiorna je u odnosu na metodu niskointeligentnog div-

Što se tiče Abazovića i ocijenio je Musić

ljanja, ocijenio je sagovornik našeg lista. Musić smatra da sve ovo ide u prilog strategija koju je DPS odabrao nakon 30. avgusta 2020. godine. - Oni ne mijenjaju sadržaj, ton i operativu, ne ulažu u ljude, nego vrebaju trenutak u kojem će im se politički protivnici osra-

Lokalne turbulencije učvršćuju vlast

Musić ističe da se u Nikšiću kristališu jasni trendovi, te da su PES, bivši DF i Demokrate prinuđeni da se čvrsto drže jedni drugih.

- Ove turbulencije na lokalnom nivou paradoksalno bi mogle značiti ultimativnu stabilnost na nivou državne vlasti. PES se urušava na terenu, bivši DF je jak na terenu, no nema više sigurnog domadara na kojem može parazitirati, pa njegova snaga koja nužno znači tuđu koalicijsku slabost može biti dvosjekli mač - kaže Musić. Govoreći o lideru PES-a i premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, sagovornik Pobjede ističe da on „pokušava držati tempo na evropskom putu“.

- No, dok on zida gornje spratove kuće – temelji se urušavaju. Ako mega-projekti koje najavljuje ne isporuče rezultate za najšire mase, nego se pokažu kao platforme za ugrađivanje, tada će ta stranka na sljedećim parlamentarnim izborima biti izbrisana - smatra Musić. Kada su u pitanju Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, Musić ističe da oni terenska uporišta grade na temelju bilo ideologije, bilo spoja ideologije i benefita.

- Ili benefita koje nude svojima. Dok je PES-u početak i kraj, bit postojanja, bio reformska priča, priča o tome da nudi nešto osjetno bolje i drugačije od svega pređašnjeg, raskorak s logikom i traumama prošlosti. Ako nudiš nadu i reformu te na njoj padneš - gotovo je - kaže Musić.

On se osvrnuo i na lidera GP Ura Dritana Abazovića, ali i predsjednika Jakova Milatovića - Što se tiče Abazovića i Milatovića, najnoviji događaji pokazuju da su svojom neiskrenošću, kalkulisanjem i sluganstvom uspjeli nemoguće – zamjerili su se doslovno svima na crnogorskoj političkoj sceni, što je zamamno postignuće. Sada su na putu za smetlište političke istorije i to je jedna lijepa proljećna vijest za Crnu Goru - zaključio je sagovornik Pobjede

motiti i politički samoubiti. To bi se moglo u najekstremnijem i najkorisnijem obliku pokazati upravo u Nikšiću. Naime, Marko Kovačević objedinjuje nekoliko loših elemenata – element uhljebljivanja/korupcije, element sluganstva režimu druge države i element ideološkog začina četništvanavodi Musić.

To su, kako kaže, poprilično strane vrijednosti za one koji žive u Nikšiću, ma kako se nacionalno izjašnjavali.

- U tom smislu je Kovačević savršena meta i besplatna mobilizacija DPS-u i njegovim partnerima, što je garancija vrlo dobrog rezultata, ističe sagovornik Pobjede.

MIZERNOST SUVERENISTIČKE SCENE

Govoreći o ukupnom političkom ambijentu u trenutku održavanja nikšićkih izbora Musić ističe da ih dočekuje-

mo u „okolnostima već dobrano umorne državne vlasti koja je pala na mnogim elementima koje je zamjerala bivšoj vlasti“.

- Uhljebljuju i ne isporučuju naročite rezultate za najšire narodne mase. Uz to, boje se autoritarnog vladara iz susjedstva, dok ih on istovremeno proaktivno ponižava, što je neugodno gledati. Vučićevo migoljenje u Srbiji i Dodikov propali pokušaj za dolaženje u milost nove američke administracije ovoga puta eliminišu nemali dio (ne i sav) stranog uticaja na izbore u Nikšiću, naveo je.

Musić smatra da je najbolji pokazatelj mizernog stanja crnogorske suverenističke scene „generičko i lijeno ponavljanje sintagme ‘srpski svet’ “ - I četiri godine nakon tzv. bitke za Nikšić niko nije detaljno istražio i prezentovao očigledni izborni uticaj SNS-a, grupe oko Miloša Vučevića i njegovih kćerki organizacija

(tzv. Centar za društvenu stabilnost), Igora Dodika, Vlada Mandića i onih aktera propraćenih automobilima s laptopovima i novcem koji su prelazili granicu i ulazili u Crnu Goru sa zadatkom - burgijanja. Ako se ne raščiste računi prošlosti, mogu se ponoviti, naveo je on.

ju poziciju u Nikšiću i važnije – u udaljenim nikšićkim selima. Bili su jedini koji su se sjetili ljudi koje je DPS godinama zanemarivao. U tom smislu ta situacija pokazuje i heterogenost Crne Gore.

MOGUĆ ŠAVNIČKI

SCENARIO

Musić napominje da je u Nikšiću uvijek mala razlika između vlasti i opozicije, ističući da ne treba isključiti šavnički/ kotorski scenario i „pravne zavrzlame koje stopiraju konačne rezultate što efektivno znači produženje trenutne vlasti“. Govoreći o drugim potencijalnim postizbornim scenarijima, Musić kaže da bi se ključnim mogao pokazati „međuples rezultata lokalnih lista i rezultata Evropskog saveza“.

- Evropski savez, kao nedavno u Budvi, i u Nikšiću ima dobrog kandidata. Tu se vidi da kod nekih imena tamo postoji skrivena snaga i energija neocrnogorske priče, lišena odnosa, patništva i kombinacija prošlosti. Ali iz aviona je vidljivo i da nedostaje finansija i knowhow - kaže Musić.

Dodaje i da se Evropski savez „nekim drugim imenima trebao još juče zahvaliti na saradnji“.

Odgovarajući na pitanje da li će neki događaji u državi uticati na rejting partija, poput tragedije na Cetinju u kontekstu rezultata Demokrata, Musić kaže da je to veliko pitanje.

- Neko naivan bi odmah rekao – da, ali ne treba zaboraviti čemu Demokrate duguje svo-

Ono što jeste ogromna sramota i nečojstvo/nesojluk Demokrata na Cetinju i na nivou države – na lokalnim izborima može biti sekundarno ljudima koji su, zahvaljujući nekom političaru, prvi put dobili asfaltiranje važne ulice ili obnovu škole. To možda nije najsretnije, no razumljivo je. Jedno je sigurno – Demokrate imaju ono što sada imaju – s nikakvim prostorom za rast u budućnosti. Dokle god su na državnoj vlasti, tu su, no poslije nje – kreće osipanje, a možda i nestajanje. ,,Crvene kravate“ polako plešu svoj posljednji ples, kazao je Musić.

NEKA OD MALIH PARTIJA MOGLA BI ODLUČITI

Musić smatra da u Nikšiću ne bi trebalo da se desi iznenađenje u pravom smislu te riječi, koje bi podrazumijevalo neslućeni rast ili neslućene padove. - Borba će se voditi za rubne postotne bodove kod postojećih teškaša. Neke nišne ankete govore da bi partije bivšeg DF-a mogle biti na između 25 i 30 odsto. Ako do toga dođe –govorimo o temeljno promijenjenom tkivu crnogorskog društva, o novoj paradigmi, nečemu što je do juče bilo nepojmljivo, a ne počiva samo na pomoći izvana, nego nažalost i dugoročnoj inteligenciji, te savladanim alatima političke borbe - kaže Musić. Dodaje da je bio jedan od onih koji je rekao da će rezultat NSD-a/DNP-a u Podgorici biti prebačaj, a ne podbačaj ili osrednji rezultat. - I bio sam u pravu. Tamo je 20 odsto bila prelomna tačka, a sada bi taj postotak mogao ići naviše, kazao je politikolog iz Zagreba. Musić kaže da nije isključeno da neka od malih stranaka odluči ko će činiti buduću većinu. Preduslov je, kako kaže, da uspiju da pređu izborni prag. - Ukupno gledano, u situacijama snažne polarizacije i fragmentacije kakva je na snazi u Nikšiću – male stranke bez propisne pripreme, koje su krenule u kampanju prekasno, mogle bi prve stradati - istakao je. BOJAN ĐURIŠIĆ

HOĆE LI BITI IZNENAĐENJA: Građani u neđelju na birališta

Aleksandar Musić

Diplomatska pošta

Oglasio se čak i Njut Gingrič (Newt Gingrich), nekadašnji spiker Predstavničkog doma u Kongresu SAD, kojeg mnogi smatraju rodonačelnikom nove američke konzervativne desnice, koja je Republikansku stranku Ronalda Regana transformisala u populističku partiju kojom upravlja Donald Tramp

Iako je ostao na pozicijama koje Trampu daju za pravo čak i u njegovom obračunu sa nezavisnim sudstvom i u krajnje selektivnom odnosu prema neposlušnim medijima, Gingrič je javno reagovao povodom očiglednog ignorisanja, tj. - još gore - direktne opstrukcije zvaničnih napora Trampove administracije da zaustavi rat u Ukrajini - od strane Rusije. Najnovija zločinačka bombardovanja - napadi dronovima na civilne objekte u Kijevu i okolini - direktni su šamar u lice aktuelnoj američkoj politici i njenom srozanom ugledu u svijetu.

„Putin napada rodni grad Zelenskog i ubija žene i djecu. To je namjerna uvreda za Sjedinjene Države i test koliko nepoštenja, brutalnosti i agresivnosti možemo tolerisati. On mora biti natjeran da plati za to.“ Tako se iskusni i etablirani republikanac (čiju je suprugu predsjednik Tramp nedavno imenovao za ambasadoricu u Švajcarskoj) izdvojio u masi poslušnih poklonika novog odnosa SAD prema Rusiji, koji još uvijek nisu spremni da u javnosti problematizuju „genijalnu taktiku“ koju („vrhunski pregovarač“) Tramp i njegov potpredsjednik Vans promovišu kao superiornu i neupitnu. Za sada mu se - istina više facijalnim ekspresijama i govorom tijela koje ukazuju na duboku nelagodu i uznemirenost - u javnosti pridružio državni sekretar Marko Rubio, koji je, istini za volju, na nedavnom ministarskom sastanku u Briselu, povodom godišnjice osnivanja NATO, ipak stavio do znanja da strpljenje SAD povodom potrebe uspostavljanja primirja u Ukrajini nije beskonačno.

NAJDUŽA 24 SATA I

BESKONAČNO

POPUŠTANJE

Koliko sve to hazjain u Kremlju shvata ozbiljno - drugo je pitanje. O tome nema poznatih, ni vidljivih dokaza. Trampova „ruska politika“, za sada, osim teške i, vjerovatnobar za aktuelnu vašingtonsku administraciju - nepopravlji-

Rusko pitanje

ve štete, nije donijela nikakav pomak. Uzalud je, u tom smislu, bilo i istorijsko (u krajnje negativnom smislu) glasanje američke delegacije u UN povodom rezolucije o osudi agresije Rusije na Ukrajinu, kada su se SAD našle na strani suprotnoj od one za koju su glasali saveznici i prijatelji iz demokratskog svijeta. Uzaludna je, još uvijek, činjenica da su najnovije ekonomske mjere - nametanje ogromnih carina svim partnerskim i savezničkim zemljama - uz izuzetke koje je bilo nemoguće ne vidjeti (Rusija i Bjelorusija!), najozbiljnije ugrozila i sâmu američku privredu, ali i tokove svjetske trgovine. Tako se pompezno najavljivano Trampovo bajkovito okončanje rata u Ukrajini - od „biće mi dovoljno 24 sata“ iz predsjedničke kampanje - pretvorilo u dugotrajno diplomatsko i paradiplomatsko nadmudrivanje i otezanje. (Što se, naravno, moglo lako predvidjeti, čak i bez posebnog poznavanja diplomatije ili istorije ratnih sukoba.)

Američka početna logika - pritisnuti Ukrajinu na sve načineod pokušaja javnog ponižavanja predsjednika Zelenskog u Ovalnom ofisu, preko uslovljavanja da se potpiše, starim rječnikom kazano, eksploatatorski i krajnje dubiozni ugovor o korišćenju ukrajinskog rudnog bogatstva, pa sve do kratkotrajnog, ali dramatičnog uskraćivanja logističke i obavještajne podrške Ukrajini u ratnim operacijama - nije dala očekivane rezultate. Borce za slobodu je teško blefirati.

„Geostrateško pitanje“, koje je nominovala gospođa Kos, kao de nicija, ukazuje na svijest o tome da je u toku, bez ikakve simpli kacije, trka da li će Zapadni Balkan, u predvidljivoj budućnosti, biti dio EU, ili će, u drugom scenariju, ostati na usluzi i na raspolaganju ruskom svijetu, makar se on u lokalnoj/regionalnoj interpretaciji zvao „srpski“

mandata i poslije prvih stotinu dana velike implozije tokom drugog - bilo bi korisno i dobro da se što prije dogodi. Korisno za SAD, posebno dobro za Ukrajinu, ali i za Evropu i cijeli svijet.

RUSKA I SRPSKA

CRNA GORA

Od Rusije, istovremeno, nije, bar ne ultimativno, traženo ništa - pa Rusija nije ništa ni isporučila. To je, uz najnovije ruske napade koji odnose prvenstveno civilne žrtve, bolno podsjećanje koliko je Zelenski, iako suočen sa agresivnim i ucjenjivačkim tretmanom u Bijeloj kući, bio na visini zadatka. Pred Trampom i njegovim establišmentom je, dakle, mnogo kompleksniji i teži zadatak nego što su Republikanska stranka, Bijela kuća i Stejt department bili spremni da, bar javno, priznaju. Ni sa druge strane stvari ne stoje dobro - daleko od toga. Uz upitnu spremnost Rusije da efikasno ratuje - Putin je upravo raspisao novu mobilizaciju, potrebno je 160.000 novih (nevoljnih) vojnika za ratni poduhvat koji je ušao u četvrtu godinu - javljaju se i ranije nezabilježene situacije na ruskoj strani pregovaračkog stola. Nezabilježene u skoroj prošlosti, to jest. Tako je višedecenijski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, kojeg na pregovorima prati i Putinov savjetnik, nekadašnji ambasador u Va-

šingtonu, Juri Ušakov, bio zatečen činjenicom da je u njegovoj delegaciji na pregovorima sa američkom stranom - državni sekretar Rubio, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc (Waltz) i specijalni izaslanik za Ukrajinu Stiv Vitkof (Witkoff) - i Putinov nezvanični (!) izaslanik, predsjednik Ruskog direktnog investicionog fonda, Kiril Dmitriev. Izvještaji iz Rijada govore kako je Lavrov bio vidljivo iznenađen kada je vidio tri, umjesto dvije stolice na ruskoj strani stola. Povjerenje je dobro, ali je kontrola još bolja, kako bi rekao Josif Džugašvili Rusko pitanje, tj. problem i stvarni rezoni i namjere u odnosu sa Rusijom, nesporno ostaju centralni izazov vanjske politike druge Trampove administracije, čak i da nema ovih upravo staljinskih poteza i manevara na ruskoj strani. U kontekstu velikog zazora nove nacionalističke i izolacionističke politike SAD prema NATO, koje se sada nalaze na ideološkoj klackalici između distanciranja i apstinencije, relacija sa Rusijom biće zaista najveći i najteži test Donalda Trampa i njegove ekipe - jer se kroz nju prelama i odnos prema evropskim i NATO saveznicima, ali, i u, ne tako dalekoj, perspektivi, i odnos prema Kini i drugim važnim faktorima na međunarodnoj sceni.

Da li je, u tom procesu, otrežnjenje od ideoloških zabluda i drugih (ne)poznatih ograničenja i opterećenja moguće - ostaje da se vidi. Ako je ono uopšte moguće - poslije četiri godine prvog konfuznog

Bilo bi to korisno, treba li posebno isticati - i za Crnu Goru. Za Crnu Goru koja ima vladu što je, zapravo, koalicija političara i stranaka koji se oduševljavaju Donaldom Trampom (zaljubljenike u lik i djelo Ilona Maska i apologete, kako kažu, „blage desnice“ AfDAlternative za Njemačku - da ne pominjemo), i partija i lidera koji su epigoni, sljedbenici i poslušnici - direktno i indirektno - Vladimira Putina. Vlada u Crnoj Gori je, tako, mali, ali plastični dokaz zašto se trampovci i putinovci vole i poštuju, ili zašto se trpe i sarađuju, sa manje ili više oduševljenja. Između njih (ne samo u našoj zemlji, ali da se sada zadržimo na njoj) postoji saglasnost i zajednička volja i namjera, koja ne mora ni da se ističe da bi bila uspješna. Zato se ne treba čuditi što putinovska nacionalistička desnica u Crnoj Gori nema problema sa „neo-liberalnim“, trampovskim „paf-paf“ megalomanskim poduhvatima pro-trampovske „građanske“ desnice, oličene u premijeru Milojku Spajiću. I obrnutoneće se PES mnogo uzbuditi, niti suprotstaviti kontinuiranoj anticrnogorskoj politici i nacionalističkim izlivima srpskog imena koje - od medija i obrazovanja, do nauke i kulture - promoviše grupa partija

sa četničkim vojvodom Mandićem na čelu. Simbioza je logična i shvatljiva i najneznavenijem glasaču: kad moćni Tramp i moćni Putin mogu zajedno, zašto to ne bi mogli njihovi sljedbenici iz balkanske Crne Gore? Čak zvuči moderno: crnogorski Srbi i nove globalne i geopolitičke realnosti!

Zato će jedni i drugi trpjeti i vjerovati u NATO baš onoliko koliko vjeruju i žele u EU. Ni prvo, ni drugo ne košta ništa. Već smo u Alijansi (baš kao i Mađarska i Slovačka, reći će oni), a svi smo/su, zajedno, i za to da budemo u EU. I tamo su Mađarska i Slovačka, a i AfD ni Marin LePen, takođe. Porodične vrijednosti i sloboda vjeroispovijesti. Evropski izrazi i formulacije su bezbolni, vrlo su učinkoviti, a ne iziskuju posebni napor. U tu ugodnu sliku se uklapa i briselska administracija, bar na zvaničnoj i ravni javne politike. Ipak, čini se da usiljeni optimizam slavi kada je NATO strana priče u pitanju. Jasno je da bi vladajuća koalicija željela (ili dopustila, svejedno) pro-rusku, th. rusku Crnu Goru u NATO. Prazna retorika, uz selektivno i ciljano oplakivanje žrtava povodom godišnjica NATO intervencije 1999, koju oni ne zovu tako. Takva je politika pročitana - od ministra vojnog iz

Demokrata, do PES kadrova na raznim pozicijama - pa se komunikacija Alijanse i zvanične Podgorice svela na minimum, iznad kojeg je, trenutno, jedino novi direktor ANB, Janović

Zato će gospođa Kaja Kalas (Kallas), visoka predstavnica

EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku, tokom nastupajuće posjete Crnoj Gori, preskočiti ministra vojnog i koordinatora bezbjednosnog sektora iz iste partije.

GEOSTRATEŠKA TRKA BRISEL-MOSKVA

Stvari, još uvijek, stoje drukčije kada je crnogorska evropska agenda u pitanju. Predstavnici briselske administracije i dalje imaju uvjerenje kako aktuelna vlada može da iznese agendu priključenja. (Licitiranje rokovima je, u tom kontekstu, odavno neozbiljno.)

U tome ne treba ometati ni gospođu komesarku Martu Kos, ni njen tim, niti diplomatske predstavnike EU u Crnoj Gori, niti bilo koga od evropskih prijatelja i saveznika koji žele da nam pomognu. Oni su svjesni crnogorskih realnosti, međusobnih odnosa, ograničenja, propusta i grešaka. Čak i ono što ne shvataju dovoljno - ili se zainteresovanim posmatračima iz Crne Gore tako (često) čini - nije primarno ni njihova odgovornost, a ni obaveza.

Tramp-Putin koalicija u Crnoj Gori (u kojoj, i to je istina, statiraju, iz sopstvenih razloga, i neke albanske stranke) nema ništa protiv da u EU uđe srpska Crna Gora - tj. ona i onakva Crna Gora koja bi bila srbizovana, tj. identitetski i kulturološki koncipirani po kalupu srpskog nacionalizma. Poslije nasilne promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti (litijaška kontrarevolucija) i neustavnog tzv. „Temeljnog ugovora“sa Crkvom Srbije, ostala su pitanja oktroisanja srpskog jezika i uvođenja dvojnog državljanstva. Najnovija (ohrabrujuća!) izjava komesarke Kos da je pitanje proširenja EU (na Zapadni Balkan) postalo geostrateško pitanje - ako nije proizvod nekakve uzgredne improvizacije - predstavlja osnov za nadu da će logika i nastup EU prema regionu kojem pripadamo i, samim tim, prema Crnoj Gori, dobiti novu dimenziju i sadržinu - koja će znati da prepozna i razdvoji deklarativno i manifestaciono „evropejstvo“ od istinskog i iskrenog zalaganja za evropsku agendu. „Geostrateško pitanje“, koje je nominovala gospođa Kos, kao definicija, ukazuje na svijest o tome da je u toku, bez ikakve simplifikacije, trka da li će Zapadni Balkan, u predvidljivoj budućnosti, biti dio EU, ili će, u drugom scenariju, ostati na usluzi i na raspolaganju ruskom svijetu, makar se on u lokalnoj/regionalnoj interpretaciji zvao „srpski“.

Evropejci u Crnoj Gori će do kraja podržati evropsku opciju.

Odgovor na „rusko pitanje“ je Crna Gora dala nekoliko puta, uz mnogo napora i muke, od 1948, preko 2006. i nezavisnosti, pa do 2017. i članstva u NATO. Odgovor ostaje isti - ako ima ko da ga čuje. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede) Komentar

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Odgovor na rusko pitanje Crna Gora je dala ulaskom u NATO VLADA

INTERVJU: Izvršna direktorica Sustineri Partnersa i osnivačica ESG Adria Samita Biljana Brajtvajt za Pobjedu

Vrijeme je da region postane mjesto gdje ideje ostaju, a ne samo nastaju

PODGORICA - U susret

trećem ESG Adria Samitu, koji će od 9. do 11. aprila biti održan u Porto Montenegru direktorica Sustineri Partnersa i osnivačica ESG Adria Samita Biljana Brajtvajt za Pobjedu otkriva ključne poruke ovogodišnjeg programa, najavljuje goste svjetskog renomea i govori o značaju održivog razvoja za region. Posebno ističe važnost što se razgovori o budućnosti vode upravo ovdje.

- Crna Gora ima kapacitet da bude domaćin važnim razgovorima, ali i da predloži nova rješenja - poručuje Braithwaite, naglašavajući da je sada trenutak da region pokaže snagu, odgovornost i zajedničku viziju.

POBJEDA: Samit ulazi u svoju treću godinu. Što vam je bilo važno da zadržite, a što ste željeli da promijenite u odnosu na prošlu godinu?

BRAJTVAJT: Najvažnije nam je bilo da zadržimo otvorenost. Ovo nije događaj zatvorenog kruga, već prostor za iskrenu razmjenu, uključujući i pitanja na koja još nemamo odgovore. Zahvaljujući podršci Vlade, predsjednika Crne Gore i Porto Montenegra, kao i povjerenju koje su nam ukazali naši partneri — posebno Universal Capital Bank - platinum partner i MTEL - gold partner, a i lokalne samouprave, međunarodne organizacije, mediji i zajednica, osjećamo da je Samit postao platforma koja pripada cijelom regionu. To nosi odgovornost, ali i potvrđuje da postoji prostor za razgovor koji je ozbiljan, a istovremeno konstruktivan i inkluzivan. I to je upravo ono što pokušavamo da njegujemo.

POBJEDA: Ko su gosti koji, po Vašem mišljenju, mogu najviše inspirisati učesnike?

BRAJTVAJT : Ove godine okupljamo lidere koji ne dolaze samo da bi govorili, već da bi slu-

Zahvaljujući podršci Vlade, predsjednika Crne Gore i Porto Montenegra, kao i povjerenju koje su nam ukazali naši partneri - posebno Universal Capital Bank - platinum partner i MTEL - gold partner, a i lokalne samouprave, međunarodne organizacije, mediji i zajednica, osjećamo da je Samit postao platforma koja pripada cijelom regionu - poručuje Brajtvajt

šali, razmjenjivali iskustva i izazvali razmišljanje. Katrín Jakobsdóttir, bivša premijerka Islanda, govoriće o izazovima savremenog liderstva u vremenu kriza. Guverner Centralne banke Turske Fatih Karahan ponudiće uvid u balans između fiskalne stabilnosti i zelene tranzicije. Ian Goldin, profesor sa Oksforda, povezaće globalne prijetnje s lokalnim politikama. Tu su i Atifete Jahjaga, Benedikt Franke iz Minhenske bezbjednosne konferencije, kao i Cherie Blair, koja će govoriti o investicijama i pravnoj sigurnosti. Svi oni dolaze sa

dubokim znanjem, ali i otvorenošću da uče i od nas.

POBJEDA: Da li je tačno da ove godine pokrećete i novu inicijativu za razvoj startap ekosistema u regionu?

BRAJTVAJT: Da, zajedno sa partnerima iz Plug and Play Tech Center, Western Balkans Startup Alliance i Cambridge Enterprise. Cilj je da podržimo kompanije koje već postoje i žele da rastu, povežemo inovatore s investitorima i omogućimo da se znanje i kapital kreću kroz region. Ovdje imamo ideje, ali još nemamo sistem koji ih zadržava i podržava. Mladi ljudi često ne

odlaze zato što žele, već zato što ne vide put naprijed. Ova inicijativa je jedan od pokušaja da taj put postane vidljiviji, konkretniji i dostupniji.

POBJEDA: Kakve rezultate očekujete od Samita i što bi, po Vašem mišljenju, bio realan pokazatelj uspjeha?

BRAJTVAJT: Ako makar jedan razgovor preraste u konkretan projekat, ako makar jedna dobra ideja pronađe partnera ili podršku, to je uspjeh. Naš cilj nije da imponujemo brojkama, već da otvorimo prostor gdje se misli povezuju, a savezništva grade. Ove godine na Samitu se ne govori samo o održivosti — govori se i o zdravlju, digitalnoj tranziciji, obrazovanju, ulozi gradova, bezbjednosti i budućnosti rada. Riječ je o transformaciji modela razvoja, a ne samo o prilagođavanju postojećeg.

POBJEDA: I za kraj – zašto je važno da se o ovim temama govori baš ovdje, u Crnoj Gori?

BRAJTVAJT: Zato što Crna Gora ima kapacitet da bude domaćin važnim razgovorima, ali i da predloži nova rješenja. Mi nijesmo uvijek na mapi kada se govori o globalnim ekonomskim ili političkim trendovima, ali to ne znači da ne možemo biti njihovi oblikovatelji. Naš region zna što znači izazov - sada je vrijeme da pokažemo da znamo i što znači odgovornost, otpornost i zajednička vizija. Ako nešto vrijedi danas, to je hrabrost da otvorimo razgovore koji su dugo bili prepušteni drugima. I to je ono što pokušavamo ovdje u Tivtu. N. K

Šef poslaničkog kluba DPS-a poručio da je u državnim i lokalnim preduzećima „krenuo pritisak“ na zaposlene uoči izbora

Sa jučerašnjeg presa

Nikolić: U biračkom spisku Nikšića više od 200 osoba iz Trebinja

PODGORICA – Obaviješteni smo da je u državnim i lokalnim upravama i preduzećima krenuo pritisak prema zaposlenima u susret izborima i želimo da obavijestimo sve zaposlene da nam se obrate ukoliko se sa takvim pritiscima suoče - kazao je Andrija Nikolić, šef poslaničkog kluba DPS-a, na jučerašnjoj pres konferenciji, najavljujući da će pravni tim DPS-a tim građanima obezbijediti punu pravnu zaštitu.

Pozvao je MUP da saopšti koliko su duplih birača evidentirali u Nikšiću i Herceg Novom.

- Ako vam kažem da je u biračkom spisku Nikšića u ovom trenutku identifikovano više od 200 lica iz Trebinja, onda vam je jasan obim zloupotrebe – kazao je Nikolić.

Istakao je da je u Nikšiću na dan izbora najavljena javna priredba „Ostroški polumaraton“, što je, kako je naveo, sporno sa aspekta zakona.

- U tom smislu smo reagovali dopisima MUP-u i DIK-ukazao je Nikolić, dodajući da je priredba prijavljena u vremenu kada to nije prikladno. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku parlamentarna i lokalna opozicija u Nikšiću ima ubjedljivu pobjedu u tom gradu. Nikolić je dodao da DPS neće dozvoliti

Generalni sekretar Savjeta Evrope kazao da je prioritet očuvanje stabilnosti svih demokratskih institucija Berse: Nezavisan Ustavni sud od vitalnog značaja za vladavinu prava

PODGORICA – Potpuno

funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od vitalnog je značaja za održavanje vladavine prava – ocijenio je generalni sekretar Savjeta Evrope (SE) Alan Berse, navodeći da očuvanje nezavisnosti i stabilnosti svih de-

mokratskih institucija u Crnoj Gori mora biti prioritet. On je u intervjuu agenciji Mina kazao da bi crnogorske vlasti trebalo u potpunosti da implementiraju mišljenje koje su tražili od Venecijanske komisije (VK) u vezi sa penzionisanjem sudija Ustavnog suda,

kada ono bude izdato. Berse je rekao da su nedavni periodi u kojima Ustavni sud nije bio aktivan zbog upražnjenih sudijskih mjesta bili zabrinjavajući i pozdravio napore da se obnovi njegova funkcionalnost. – Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od vitalnog je značaja za održavanje vlada-

vine prava – poručio je Berse. On je naglasio da očuvanje nezavisnosti i stabilnosti svih demokratskih institucija mora biti prioritet. Berse smatra da to što je Crna Gora tražila mišljenje VK u vezi sa penzionisanjem sudija Ustavnog suda pokazuje da je država spremna da traži smjernice koje su u skla-

du sa evropskim standardima. – Ohrabrujem vlasti da u potpunosti poštuju i implementiraju ovo mišljenje, kada bude izdato – rekao je Berse. Govoreći o reformama u pravosuđu, Berse je kazao da su određeni koraci preduzeti, ali da i dalje postoje određeni izazovi.

– Ključno je osigurati da pravosuđe bude nezavisno, nepristrasno i efikasno. Politička volja ostaje ključna za dovršetak neophodnih reformi – rekao je Berse.

da se raznim mehanizmima pobjeda opozicije dovede u pitanje. Istakao je da očekuje od nadležnih organa da upute organizatora za organizovanje priredbe na neki drugi dan. - Ono što iz ciklusa u ciklus evidentiramo je uvoz birača iz Republike Srpske i Srbije. To nije ništa novo. Pretpostavite koliko ih je samo u Nikšiću i Herceg Novom koji su blisko povezani sa granicama - kazao je Nikolić. Pozvao je Nikšićane da masovno izađu na izbore. Komentarišući nedavnu izjavu sveštenika Mijajla Backovića koji je Hrvate u Boki Kotorskoj nazvao „projektom“, Nikolić je ocijenio da takav stav tumači kao vid očigledne neodgovornosti i neozbiljnosti.

- Potrebno je da se na taj način zagrije atmosfera u susret izborima i da se pojačaju šanse štićenicima popa Backovića - kazao je on. Kada je riječ o ugovoru koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa UAE, Nikolić je najavio da će pratiti što će se dešavati.

- Vidjećemo što će se dešavati. A ono što je nama bilo upadljivo od samog početka je da je nedostajalo transparentnosti i taj proces je morao biti inkluzivniji po pitanju učešća lokalne zajednice u Ulcinju - zaključio je Nikolić. R. P.

Kako je naglasio, SE, kroz tijela kao što su VK i Evropska komisija za efikasnost pravosuđa nastaviće Crnoj Gori da pruža ekspertsku podršku i smjernice. Odgovarajući na pitanje koje ključne reforme SE očekuje od Crne Gore u narednom periodu, Berse je ukazao na to da je Crna Gora započela niz reformi kako bi uskladila svoj pravni i institucionalni okvir sa evropskim standardima. – Te reforme su od suštinskog značaja i treba da se nastave, a to uključuje i njihovu efikasnu implementaciju – naglasio je Berse. R. P.

Biljana Brajtvajt

TRAŽENJE PRAVDE: Dominantan broj protesta usmjeren je upravo na zaštitu prava iz rada, ali se na ulicu izlazi i zbog nekompetentnosti izvršne vlasti

PODGORICA – Činjenica je da smo posljednjih godina svjedočili povećanju minimalne zarade i najniže penzije, ali i ukupnom povećanju zarada zaposlenih zahvaljujući efektima programa ,,Evropa 1 i 2“. Nažalost, pojačana inflatorna kretanja dovela su u pitanje efekte navedenih povećanja svih primanja, što je pokrenulo opravdani talas nezadovoljstva zaposlenih i građana/ki, ocijenili su za Pobjedu iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore, komentarišući razlog velikog broja protesta u Crnoj Gori. Oni su kazali da je USSCG podržala bojkot velikih trgovačkih lanaca kako bi ukazala na neprimjeren rast cijena određenih proizvoda i pozvala Vladu da primijeni efikasne mehanizme na zaštiti građana od ,,zelenaških“ marži.

– Kao što ste u pitanju naveli, svjedoci smo da smo u posljednjih nekoliko godina imali više protesta u organizaciji sindikata i građana. Protesti kao mehanizam nenasilnog vaninstitucionalnog djelovanja su legitimno sredstvo u borbi za svoje stavove i mjerilo su demokratičnosti jednog društva. Posebno je značajno što na protestima vidimo sve više mladih ljudi, što nam govori da su prepoznali potrebu da aktivno učestvuju u profilisanju ukupnog društvenog miljea. USSCG je od svog osnivanja do danas organizovala brojne proteste u zaštiti socio-ekonomskog položaja našeg članstva i zaposlenih, ali i podržala brojne proteste koji su bili na tom fonu i u zaštiti javnih interesa svih građana/ ki. To ćemo raditi i ubuduće –naveli su iz USSCG. Odgovarajući na naše pitanje da li su razlozi nezadovoljstva ispoljeni zbog niskih ličnih dohodaka ili radnih uslova, saopštili su da je dominantan broj protesta usmjeren upravo na zaštitu prava iz rada. Dodali su da uglavnom za predmet imaju isplatu ili povećanje za-

Napokon se čuje glas građana, ali i studenata

Obaranje vlada i promjena političkog poretka je proces koji može da krene od protesta, ali kao što vidimo u Srbiji i kao što smo svjedoci i u Crnoj Gori, za krajnji politički učinak i rezultat nije dovoljan protest, ma kako veličanstven ili masovan bio. Što ne umanjuje važnost protesta, pogotovu u Crnoj Gori, za koju je relativno nov vid izražavanja - kaže Radoje Cerović

rada, bolje uslove rada, zaštitu preduzeća od negativnih efekata privatizacije ili stečaja… – Ministarstvo rada je pokrenulo izmjenu seta zakona koji su od posebnog značaja za svijet rada. Trenutno se pregovara o izmjenama Zakona o radu, Zakona o štrajku, Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih organizacija, Zakona o Fondu rada, Zakona o stalnom sezoncu… i u svim tim aktivnostima, na nivou radnih grupa, učestvuju predstavnici USSCG. Dakle, pred nama je ozbiljan zadatak da kroz socijalni dijalog propišemo zakonska rješenja koja će na najbolji način odraziti interese zaposlenih i poslodavaca. Nije to nimalo lak zadatak, kako za socijalne partnere, tako i za Vladu, ali predstavnici USSCG će, kao i uvijek do sada, dati maksimalan doprinos svojim konstruktivnim i argumentovanim pristupom – najavili su iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore. Konsultant za psihologiju komunikacije Radoje Cerović, objašnjavajući sa psihološkog stanovišta učestalost protesta u našoj državi, kazao je da su protesti demokratska tekovina i pravo na izraz stava i mišljenja.

– U tom smislu je svaki protest učinkovit. U Crnoj Gori je došlo do otkrivanja prote-

sta kao demokratskog prava i načina da se izrazi kritika i neslaganje. Do skoro ni vlast, ni građani nijesu bili svjesni te realnosti. Protesti u vrijeme AB revolucije bili su inscenirana manipulacija politički naivnog puka, tako da su autentični glasovi neslaganja prvi put artikulisani posljednjih godina. Ja vjerujem da je sama po sebi to dobra i važna stvar, da je svaki akcenat po nekom „daljem“ učinku suštinski samo način omalovažavanja, ućutkivanja ili obeshrabljivanja. Zadatak onih

koji protestuju je da se njihov glas čuje i da pošalju poruku i vjerujem da je u tome građanski protest nešto što je osvojilo jedan novi prostor Crne Gore – rekao je Cerović. Kako je kazao, posebno mu je drago da su u Crnoj Gori i mladi ljudi, posebno univerzitetski studenti, pokazali sposobnost i želju da dignu glas protiv nekompetentnosti vlasti. – Njihov protest je presedan u istoriji CG akademije jer nikakav protest prethodno nije krenuo odatle. Tako da je bilo i očekivano da će naići na

poteškoće, prije svega u domenu nerazumijevanja kod nekih studenata koji svoju političku zbunjenost i neinformisanost često skrivaju iza navodne apolitičnosti. Ali je postojala i grupa onih koji su imali interes da se ,,ograde“, poput beogradskih „ćacija“ –tu prije svega mislim na Studentski parlament, koji je već

Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović poručuje da treba ograničiti naknade funkcionerima

PODGORICA – Treba ograničiti kumulativne naknade funkcionerima i ojačati kapacitete ASK-a kako bi se kontrolisala službena putovanja za koja ne postoji potreba – ocijenila je za Radio Crne Gore direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović

Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu ne očekuje da će i ove godine biti ispoštovan predviđeni iznos budžeta za službena putovanja jer se i dalje putuje neplanski i nedovoljno svrsishodno. Mrdović je rekla da je skeptična da će ova godina biti bolja

kada su u pitanju prekomjerna putovanja naših zvaničnika. Sumnja da će se opet prekomjerno trošiti, ne samo planirani iznosi.

– Ne treba očekivati da će iznos koji je opredijeljen u budžetu za ovu godinu u pogledu troškova za službe na putovanja biti niži. Ti troškovi mogu samo da idu nagore jer nas je to, prosto, iskustvo naučilo, ovo posebno imajući u vidu da je Vlada jako glomazna i, sa druge strane, postoji jako veliki broj javnih ustanova, državnih organa – istakla je Mrdović.

Mrdović navodi da je jasno da su evropske integracije u toku, da zvaničnici moraju da putuju, ali ta putovanja treba da budu svrsishodna. Mrdović sumnja da će uglavnom tako biti.

– Da se ne propušta prilika da se pođe na neko putovanje, naročito van Crne Gore, zato što dobar dio tih troškova su, zapravo, troškovi dnevnica koje se dobijaju na tim putovanjima, a pri tome, naravno, ne vodeći računa da li je svaki taj put i ciljno opravdan, jer u principu ta putovanja bi trebalo da budu vezana samo za

godinama ins trument rektorske vlasti i koji njivi mlade korupcionaše i, kako vidimo, ,,štrajkbrehere“ – istakao je Cerović.

On je naglasio da svaki dalji učinak građanskog protesta podrazumijeva političku artikulaciju – podršku partija(ma) ili prerastanje u političku partiju, dodavši da je posebno delikatna faza u kojoj protest prerasta u nešto sasvim drugo. – Više njegov smisao nije pritisak, revolt, „dah za vratom“ vlastima. Od trenutka političke artikulacije, mi govorimo o drugoj, takođe veoma legitimnoj, formi borbe i ciljeva, pa je zato i pojam „učinka“ sasvim drugačiji. Obaranje vlada i promjena političkog poretka je proces koji može da krene od protesta, ali kao što vidimo u Srbiji i kao što smo svjedoci i u Crnoj Gori, za krajnji politički učinak i rezultat nije dovoljan protest, ma kako veličanstven ili masovan bio. Što ne umanjuje važnost protesta, pogotovu u Crnoj Gori za koju je relativno nov vid izražavanja –zaključio je Cerović. H. JANKOVIĆ

ono što je zaista potreba određenog organa ili institucije –kaže Mrdović. Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović za Radio Crne Gore je saopštila da funkcioneri koji troše prevelike sume novca na često suvišna putovanja samo umanjuju povjerenje građana u sistem, pogotovo u momentu velikog državnog duga, kako je rekla, trebalo bi da razmišljamo u pravcu smanjivanja ovakvih privilegija.

- Zato nema nikakve potrebe da službena putovanja moraju toliko da koštaju – kaže Vuksanović. Vuksanović smatra da treba ograničiti kumulativne naknade funkcionerima te ojačati kapacitete Agencije za sprečavanje korupcije. R. P.

Protest drvoprerađivača ispred Vlade

Radoje Cerović

PODGORICA - Dok pojedini investitori u Crnu Goru dolaze sa rezervom, a drugi iz nje odlaze razočarani, najava interesovanja globalnog giganta EMAAR za ulaganje u Ulcinj može biti tačka preokreta za cijeli jug zemlje – ali i za crnogorski turizam u cjelini. Iako je javnost podijeljena – jedni sa entuzijazmom pozdravljaju potencijalnu investiciju, dok drugi izražavaju sumnju u njenu transparentnost i stvarne namjere – stručnjaci saglasno upozoravaju da Crna Gora ne smije propustiti još jednu šansu.

Ulcinj, grad prepoznat po prirodnim ljepotama, kulturnom bogatstvu i multietničkom skladu, godinama čeka ozbiljnu razvojnu šansu. Upravo zato, sagovornice Pobjede – Aleksandra Drašković, direktorica agencije Montenegro Properties, i spec. sci. turizma Valentina Kažić –pozivaju na odgovorno odlučivanje, strateški pristup i spremnost da se domaći potencijali valorizuju kroz sinergiju sa ozbiljnim međunarodnim partnerima. Jer, kako poručuju – dok mi vagamo, region napreduje.

Ulaganje i povjerenje

Drašković naglašava da interes EMAAR-a za ulaganje u Crnu Goru zapravo svjedoči o povjerenju jednog takvog investitora u performanse pravnog, bezbjednosnog i ekonomskog sistema naše države.

Političari traže mane, a stručnjaci odgovorno odlučivanje

jekti kao što su Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi danas definitivno jedni od najvrednijih brendova turističke i Crne Gore uopšte, i to na svjetskoj sceni – na međunarodnom planu. – Projekti o kojima se nekada govorilo sa istom dozom kritike kao danas o EMAAR-u, a u koje je do danas uloženo preko 900 miliona eura, učinili su Crnu Goru jednom od najatraktivnijih turističkih destinacija, što potvrđuju ugledni svjetski mediji poput Daily Maila, Sunday Timesa i Daily Telegrapha. Uvođenjem novih standarda gradnje i usluga, značajno je podignuta ljestvica za buduće investicije. Address Hotels & Resorts, vodeći EMAAR-ov brend, poznat po visokom luksuzu i izvrsnosti usluga, dodatno bi

ALEKSANDRA DRAŠKOVIĆ: Projektima kao što su Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi, u koje je do danas uloženo više od 900 miliona eura, Crna Gora je postala jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija, što potvrđuju svjetski mediji poput Dejli mejla, Sandej tajmsa i Dejli telegrafa. Potencijalna realizacija projekta EMAAR bila bi logičan nastavak tog uspješnog puta, dodatno bi ojačala poziciju Crne Gore na svjetskoj turističkoj mapi i mogla bi je dovesti među vodeće luksuzne destinacije u Evropi

unaprijedio ugostiteljsku ponudu Crne Gore. Njihovi hoteli, strateški locirani i prepoznatljivi po vrhunskom dizajnu uklopljenom u okolinu, podigli bi ugostiteljstvo na novi nivo. Ulcinj, kao i cijela Crna Gora, dobio bi značajnu vrijednost, postao bi važan faktor ekonomskog i primjer održivog razvoja koji balansira ekonomski napredak, zajednicu i zaštitu prirodnih resursa – poručuje Drašković. Smatra da Ulcinj ima izuzetne razvojne potencijale. – Ti potencijali mogu preporoditi Crnu Goru. Velika plaža, duga 13 kilometara, je naš pravi dragulj koji čeka svoj momentum. Ovakav projekat koji bi EMAAR razvijao u našoj zemlji, uz poštovanje planske i strateške dokumentacije Opštine Ulcinj i Crne

– Mohamed Alabar, osnivač kompanije EMAAR Properties, sinonim je za inovacije i vrhunske standarde u globalnoj industriji nekretnina. Njegovo interesovanje za Crnu Goru predstavlja izuzetnu razvojnu šansu. Ključ je u održivoj valorizaciji naših resursa – kroz znanje, domaći i strani kapital – kako bismo epizodne stope rasta pretvorili u dugoročni trend koji će Crnu Goru približiti najrazvijenijim zemljama Zapadne Evrope –ističe Drašković. Podsjeća da je Alabar nedavno, govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, izjavio da je to ,,nova Evropa“, kojoj predstoji snažan ekonomski rast, naglašavajući prednosti zemalja koje imaju izlaz na more kao što su turistički potencijal i prelijepe obale i prirodne ljepote uopšte. – Alabar je istakao da njegova ulaganja, iako motivisana profitom, imaju za cilj i doprinos lokalnoj zajednici, stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti i promociju zemlje na međunarodnoj mapi. Naglasio je važnost saradnje sa državom kao partnerom, što je Crna Gora već pokazala kroz projekat Porto Montenegro iz 2007. godine. Uspješne investicije zahtijevaju sinergiju između investitora, lokalne zajednice i države – istakla je Drašković dodajući da su pro-

Gore, bio bi pravi zamajac za veliki razvojni iskorak, koji bi privukao visokoplatežnu klijentelu. Ubijeđena sam da će u ovom gradu, koji je sinonim za multietnički slad i suživot, biti jedna zavidna zajednica i domaćeg stanovništva i stranih investitora koja će zajedno doprinositi da se realizuju strateški razvojni prioriteti ovog grada i Crne Gore – kaže Drašković.

Takođe napominje i važnost razvoja infrastrukture koja prati ovakve projekte, izgradnju savremene bolnice, poboljšanje putne infrastrukture…, bez koje, zapravo, razvoj i uspjeh ovakvih rizorta nije ni moguć.

– Ulaganjem u infrastrukturu se podiže kvalitet usluge, profil gosta koji posjećuje ove destinacije i poboljšava do -

življaj i iskustvo, koje na kraju ipak znači luksuz. Sjetimo se kako je lokacija na kojoj je Porto Montenegro izgrađen izgledala nekad. Danas na tom istom mjestu imamo najljepšu marinu u Evropi i vrhunski rizort. Slika Tivta je promijenjena. Crna Gora je ostvarila veliki cilj i napravila veliki korak u približavanju porodici najprestižnijih evropskih turističkih destinacija. Vjerujem da će Ulcinj taj korak pretvoriti u kontinuirani hod i učiniti da možemo smjelo da izgovorimo da je Crna Gora zaista postala član jedne takve porodice –kazala je Drašković.

inicijative i ciljevi Ohrabrujuće je, kako ističe, što kompanija EMAAR primjenjuje ESG standarde (zaštita životne sredine i održivost), fokusirajući se na stvaranje mjesta za kvalitetan život, rad i turizam. – Njihove inicijative imaju za cilj unapređenje zajedni-

Turizam kao pokretač ekonomskog razvoja Ulcinja

Kada govori o uticaju turizma na privredu, Kažić kaže da imamo direktan, indirektan i multiplikativan. – Direktan uticaj obuhvata do-

prinos bruto domaćem proizvodu, platnom bilansu, investicijama, zaposlenosti i razvoju nedovoljno razvijenih područja. Indirektno turizam podstiče

poljoprivredu, građevinarstvo i industriju. Potrošnja stranih turista ima multiplikativni efekat na cjelokupnu ekonomiju. Imajući sve ovo u vidu, jasno je kakve koristi razvoj Ulcinja može donijeti na lokalnom i državnom nivou. Razvoj turizma uvijek prati razvoj ostalih privrednih grana – kaže Kažić.

ce, zaštitu okoline i stvaranje dugoročne vrijednosti. Posebno raduje što je gospodin Alabar prepoznao Crnu Goru kao ekološku državu čija su priroda i kulturna baština dragocjeni resursi koje treba očuvati – smatra Drašković. Posebno ističe otvaranje novih radnih mjesta, veću saradnju sa lokalnom zajednicom i podsticanje lokalne proizvodnje, naročito poljoprivrede. – Saradnja domaćih proizvođača sa turističkim objektima omogućila bi plasiranje tradicionalnih crnogorskih proizvoda poput maslina, maslinovog ulja i vina. Ovo bi pozitivno uticalo na razvoj ekonomije i drugih proizvodnih djelatnosti. Takođe, strane investicije i potrošnja turista donose brojne multiplikativne efekte koji dodatno stimulišu ekonomiju zemlje –smatra Drašković dodajući da trenutnim polemikama i populističkim izjavama gubimo investitore i njihovo interesovanje čime se oni okreću drugim destinacijama. – Na nama je sada da pokažemo jasnu viziju, budemo istrajni i otklonimo svaku nedoumicu koja može stvoriti negativan poslovni ambijent i odvratiti potencijalne investitore – zaključuje Drašković. Specijalista turizma Valentina Kažić je takođe mišljeCrna Gora pred važnom razvojnom raskrsniC

Aleksandra Drašković

Poneđeljak, 7. april 2025.

VALENTINA KAŽIĆ: U redu je da neko kaže kako Alabar nije najbolji investitor – ali neka ponudi boljeg. Uvjerena sam da bi Vlada Crne Gore ozbiljno razmotrila svaku alternativu. Međutim, vrijeme je da se Ulcinju vrati sjaj koji je nekada imao i po kojem je bio prepoznat na tržištima razvijenih zemalja. Vrijeme je da preuzme vodeću ulogu u razvoju crnogorskog turizma i postane snažan brend na međunarodnoj sceni

nja da bi propuštanje ove prilike bilo ozbiljna greška, jer je neizvjesno kada i da li će se slična šansa ponovo ukazati. Iznenađena je, kaže, brojnim negativnim komentarima koji se ovih dana mogu čuti u vezi sa potencijalnim projektima u Ulcinju – posebno od onih koji, osim kritike, ne nude nikakva konkretna rješenja. – U redu je da neko kaže kako Alabar nije najbolji investitor – ali neka ponudi boljeg. Uvjerena sam da bi Vlada Crne Gore ozbiljno razmotrila svaku alternativu. Međutim, vrijeme je da se Ulcinju vrati sjaj koji je nekada imao i kojim je bio prepoznat na tržištima razvijenih zemalja. Vrijeme je

da preuzme vodeću ulogu u razvoju crnogorskog turizma i postane snažan brend na međunarodnoj sceni. Ne smije se više ponavljati stara izreka: „Ulcinj radi, a Budva se gradi“. Ako nam ne odgovaraju ni Njemci ni Arapi – ko nam onda odgovara? Dok mi sumnjičavo procjenjujemo investitore i gubimo vrijeme, zemlje iz regiona, poput Albanije, krupnim koracima grabe naprijed – istakla je Kažić dodajući da je dovoljno reći da Albanija trenutno ima tri leta dnevno između Tirane i Barija. – U razgovoru sa albanskim kolegama, među kojima su bili predstavnici turoperatora iz Amerike, vlasnici hotela i uni-

verzitetski profesori, shvatila sam da opravdano očekuju da će Albanija uskoro biti regionalni lider u turizmu jer umiju privući i zadržati investitore. Pitaju investitore šta im je potrebno za ulaganje u njihovu zemlju. Primjer je i spektakularan nastup Albanije kao partnera sajma turizma u Berlinu, gdje se premijer obratio učesnicima putem video-bima – objasnila je Kažić značaj koliko je bitno imati ponudu na tržištu i dobru promociju. – Infrastruktura Ulcinja suočava se sa brojnim izazovima, posebno u oblasti saobraćajne i komunalne mreže. Putevi su uski i dotrajali, bez obilaznice, što dovodi do gužvi

d. mijatović

Investicije i ranije planirane, ali nijesu realizovane

Planom „Južni Jadran“ iz 1969. predviđeni su izgradnja 60.000 ležajeva, aerodroma i auto-puta u zaleđu. Na projektu rađenom između 1967. i 1972. angažovano je oko 3.000 stručnjaka, 59 urbanističkih institucija i pet stranih firmi, a jedan od finansijera bio je UNDP. Značaj projekta potvrđen je i konferencijama za štampu u Parizu, Londonu i Rimu. – Od tada su izrađene mnoge studije, među kojima posebno ističem turistički koncept DEG-a iz 2003. godine. Plan, urađen po nalogu njemačke vlade i u saradnji sa Vladom Crne Gore, predviđao je razvoj 15 kilometara duge plaže sa 30 hotela po hiljadu ležajeva, što bi činilo 70 odsto tadašnjih hotelskih kapaciteta Crne Gore. Iako je cilj bio održiv razvoj turizma u Ulcinju, realizacija nije ostvarena, što predstavlja propuštenu veliku priliku –podsjeća Kažić.

u turističkoj sezoni. Kanalizaciona i vodovodna mreža nijesu dovoljno razvijene, što uzrokuje nestašicu vode i zagađenje. Nekadašnji turistički biser, Port Milena, danas je ozbiljno ekološki ugrožen zbog zagađenja. Veliki problem je i nedostatak marine. Dok Tivat, Kotor, Herceg Novi i Bar uspješno koriste marine za razvoj turizma, Ulcinj ostaje jedina primorska opština u Crnoj Gori bez adekvatne marine, što predstavlja neiskorišćeni potencijal za njegov razvoj – objašnjava Kažić naglašavajući da silom prilika Ulcinj i dalje nema marinu, ni za turističke ni za ribarske brodove, iako su tokom posljednjih godina postojale najave o njenoj izgradnji u zalivu Liman ili u blizini Velike plaže.

Ulcinj zaboravljen i zabranjen

Podsjeća da je Ulcinj mjesto gdje redovno ljetuje posljednjih desetak godina i koje je kao dijete često posjećivala sa roditeljima.

– Za mene je Ulcinj sinonim za obnovu energije – pješčana plaža, sunce, plitka voda idealna za djecu i pristupačne cijene ključni su razlozi mog izbora. Hotel u kojem boravim izgrađen je još u doba komunizma, smješten u Ulcinjskom

polju, pet minuta hoda od plaže. Okružen je zapuštenim prostorom punim šiblja i suve trave. Nemoguće je ne pomisliti koliko Crna Gora gubi svakodnevno zbog neiskorišćenog potencijala ovog prostora. Često se sjetim profesora Milenka Pasinovića , dobitnika Povelje ,,Jonathan“ Savjeta Evrope za turizam, koji je Veliku plažu često poredio s poznatom plažom Rimini u Italiji, naglašavajući njen izuzetan potencijal – ističe Kažić dodajući da je sam prilaz Ulcinju vizuelno izuzetno neprijatan – divlja, zapuštena priroda, pregršt otpada, arhitektonska nedorečenost... – Imate osjećaj kao da je grad zaboravljen i zabranjen. Sa druge strane, Ulcinj ima mnoštvo potencijala – Velika plaža duga 13 km, Mala plaža, Ada Bojana, Valdanos sa svojim maslinjacima, Kruče sa biserno čistom vodom, raznolik biljni i životinjski svijet, brojni ostaci materijalne i nematerijalne kulturne baštine idu u prilog činjenici da ovaj kraj vapi za investicijama koje bi donijele dobrobit ovoj, trenutno jednoj od najnerazvijenijih opština u Crnoj Gori – objašnjvaa Kažić. Ona navodi da ovo o čemu sada govori Vlada nije nikakva novost, niti nešto što već nije postojalo u planovima prethodnih. – ,,Čemu je vrijeme tome je i vakat“, poznata je uzrečica. Ovoga puta, za pregovaračkim stolom, naspram nas, kao investitora imamo čovjeka koji je veoma poznat u svijetu biznisa i to ne samo po kompaniji EMAAR Properties, koja stoji iza projekata poput Burdž Kalife, najviše zgrade na svijetu, Dubai Malla, jednog od najvećih trgovačkih centara, luksuznih kompleksa Dubai Marina i Downtown Dubai, Belgrade Waterfronta u Srbiji i drugih luksuznih naselja u Jordanu, Maroku i Bahreinu, već je gospodin Mohamed Alabar osnivač e-trgovinske platforme Noon.com, jedne od najvećih na Bliskom istoku, vlasnik je zatim kompanije Americana Group, koja upravlja poznatim prehrambenim brendovi-

Elitni

Kažić smatra da bi elitni turizam koji se planira izgradnjom ovog projekta zamijenio masovni turizam koji sada imamo. – Elitni turizam je sinonim za visokoplatežnu klijentelu, luksuz i prestiž. Da li je elitni turizam u Tivtu uništio destinaciju ili doprinio njenom razvoju? Njemački eksperti su predvidjeli da se južna strana plaže uz Bojanu, kao ekološki posebno osjetljivo područje, stavi pod zaštitu kao i dvije trećine Ade Bojane. Predviđena je bila i zaštita životinjskih i biljnih vrsta koje su nastanjene u dinama duž plaže, a takođe i minimalizacija saobraćaja na cijelom području. Znači, plaža s ekološkim zonama i zabranom saobraćaja je ono što su predvidjeli Njemci – poručuje naša sagovornica.

ma poput KFC-a, Pizza Huta i Hardee’sa, dok je u sektoru ugostiteljstva i turizma zaslužan za razvoj luksuznih hotelskih lanaca Address Hotels & Resorts i Armani Hotel Dubai – naglašava Kažić. Prema njenim riječima, Ulcinju nedostaju luksuzni hoteli, bolje uređene plaže i adekvatan zdravstveni centar za povećan broj turista tokom ljeta. – Dolazak investitora poput Alabara mogao bi značajno unaprijediti situaciju izgradnjom marine, aerodroma, luksuznih hotela i bolnice. Takve investicije bi učinile Ulcinj atraktivnom destinacijom za nove investitore i goste više platežne moći, doprinoseći razvoju cijele zajednice – zaključuje Kažić. n. Kovačević

Valentina Kažić

svUda je oTpad: Zaleđe Velike plaže zatrpano smećem

Petar Đukanović, programski direktor Centra za građansko obrazovanje, o gašenju pokreta „Kamo śutra?“

Mladi su tek počeli borbu za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru

PODGORICA - Protesti u Crnoj Gori bili su iskrena, spontana reakcija na tragediju na Cetinju, sa zahtjevima za odgovornost vlasti, ali su se suočili sa nedostatkom kapaciteta i stručne podrške u organizaciji, kao i strategiji, posebno u odgovoru na one koji su ih iz svojih interesa „bušili“. Iako su zahtjevi bili slični, mnogi su na ove proteste gledali kao na nedovoljno artikulisane, što je dovelo do slabe mobilizacije studentske i akademske zajednice. Takođe, protesti u Crnoj Gori su ponekad djelovali kao da su previše inspirisani protestima u Srbiji, što je moglo negativno uticati na njihovu autentičnost i doprinosilo je određenim nesporazumima u komuniciranju protesta i poruka. Nedostatak strategije je dodatno otežalo širenje ovih protesta i njihovu prolaznu snagu – kaže u intervjuu za Pobjedu Petar Đukanović, programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO), nevladine organizacije koja je podržala aktivnosti ove neformalne studentske grupe. Studentska grupa „Kamo śutra“, koja je nakon cetinjskog masakra 1. januara pokušala da probudi ono što je ostalo od građanske savjesti u Crnoj Gori tražeći odgovornost donosilaca odluka za zločin u kojem je, po drugi put u istom gradu, život izgubilo 13 ljudi, među kojima i (još) dvoje djece, obavijestila je juče javnost da prestaje sa djelovanjem.

– Borba našeg kolektiva nije uspjela jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća. Naprotiv, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u ovoj zemlji tumači se kao personalni napad – naveli su oni u posljednjem saopštenju. Naglasili su da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i

Kultura protesta u Crnoj Gori, naročito među studentima i mladima, još nije dostigla nivo intenziteta i organizacije kakav vidimo u Srbiji. Protesti „Kamo śutra“ dali su svijetli primjer mladalačkog angažmana, ali njihov prestanak pokazuje da, iako postoji potencijal, to nije dovoljno razvijeno da bude rezistentno na napade. Do sada su nam istraživanja o mladima u regionu pokazivala da su oni više nezainteresovani nego zainteresovani za društveni angažman. Izgleda da su ih loši događaji ipak pokrenuli i za očekivati je da mi sad imamo i neke drugačije trendove – kaže Đukanović

njihove porodice, te suzbijanje nasilja u našem društvu. Ipak, konstatovali su, njihova borba nije uspjela jer je od samog početka politički obesmišljavana. – Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nijesmo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan – pojasnili su oni. Kazali su i da su ovo saopštenje trebali da objave prije mjesec obrazlažući to što nijesu time što su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.

Istakli su i da ovo ne znači da je borba za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru sa njima završena.

O tome zbog čega su ovi mladi ljudi riješili da se raspušte, te koje su sličnosti i razlike sa protestima koje organizuju njihove kolege u susjednoj Srbiji, razgovarali smo sa Đukanovićem, programskim direktorom Centra za građansko obrazovanje (CGO), nevladine organizacije koja je podržala aktivnosti ove neformalne studentske grupe.

P OBJEDA: Šta, prema Vašem mišljenju, razlikuje proteste grupe studenata „Kamo śutra“, koja, kako smo juče saznali, više neće djelovati, od protesta u Srbiji uprkos tome što su i jednima i drugima, nažalost, povod bile tragedije koje su

zadesile naše dvije zemlje? Možemo li ih porediti i u kojim sve segmentima?

ĐUKANOVIĆ: Protesti „Kamo śutra“ u Crnoj Gori i protesti u Srbiji mogu se porediti, ali postoje i značajne razlike u organizaciji, društvenom kontekstu, protestnoj tradiciji i medijskom okruženju. U oba slučaja radi se o odgovoru na užasne tragedije koje su potresle obje zemlje i šire i koje su pokrenule mlade na akciju. U Srbiji je to bio pad nadstrešnice na autobuskoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi, a u Crnoj Gori se radi o masakru na Cetinju, kada je ubijeno 13 ljudi, pri čemu je u oba slučaja bilo i djece. Činjenica je da su protesti u Srbiji bolje organizovani i snažno utemeljeni u studentskoj populaciji, čija je mobili-

zacija djelovala stimulišuće na same građane i građanke, dok su protesti u Crnoj Gori potaknuti od strane studenata imali širok odjek za naše prilike, ali nijesu uspjeli da pokrenu masovnije same studente, niti da se zadrže iznad svih onih koji su, na različite načine, pokušavali da njihov napor diskredituju. Takođe, vlastima u Srbiji je mnogo teže da napadaju studente imajući u vidu njihovu masovnost na protestima, nego što je to bio slučaj u Crnoj Gori gdje su oni bili napadani od vlasti samo zato što su tražili odgovornost u tom sistemu, a istovremeno je njihova borba relativizovana od nekih drugih zbog strukture protestanata, iako je bilo jasno da oni na to ne utiču. U Srbiji su studenti imali jasno definisane zahtjeve, ko-

ji su usmjereni na konkretne promjene, a pratila ih je kreativnost i emocija u izrazu i organizaciji, zbog čega su postali simbol otpora prema vlasti, stičući dosad neviđenu podršku od strane najšire javnosti, uključujući roditelje, akademsku zajednicu, strukovne ogranizacije, poljoprivrednike i mnoge druge strukture građana/ki. Ovaj široki spektar podrške, naročito od starijih generacija, značajno je doprinio njihovoj trajnosti i intenzitetu.

S druge strane, protesti u Crnoj Gori bili su iskrena, spontana reakcija na tragediju na Cetinju, sa zahtjevima za odgovornost vlasti, ali su se suočili sa nedostatkom kapaciteta i stručne podrške u organizaciji, kao i strategiji, posebno u odgovoru na one koji su ih iz svojih interesa „bušili“. Iako su zahtjevi bili slični, mnogi su na ove proteste gledali kao na nedovoljno artikulisane, što je dovelo do slabe mobilizacije studentske i akademske zajednice. Takođe, protesti u Crnoj Gori su ponekad djelovali kao da su previše inspirisani protestima u Srbiji, što je moglo negativno uticati na njihovu autentičnost i doprinosilo je određenim nesporazumima u komuniciranju protesta i poruka. Nedostatak strategije je dodatno otežalo širenje ovih protesta i njihovu prolaznu snagu.

POBJEDA: Kako vidite institucionalni odgovor vlasti u Srbiji i Crnoj Gori na ove proteste? Da li su primijenjeni različiti modeli kontrole, reagovanja, njihove amortizacije?

ĐUKANOVIĆ: U Srbiji su vlasti koristile različite metode, od medijske represije do direktnih napada na studente, ali masovnost protesta i podrška širokih društvenih slojeva omogućili su da se vlasti pogube u tome i dožive neuspjeh u namjeri njihovog gušenja. Mediji, posebno oni koji se protive režimu, igrali su ključnu ulogu u podsticanju protesta i širenju poruke, jer su nesebično stali uz te proteste i afimisali i studente i profesore koji su bili uz njih. Takođe, opozicija je prihvatila da bude u drugom planu, na insistiranje studenata da su ne-

PROCES POBUNE JE POČEO: Petar Đukanović

zavisni od političkih partija. Mislim da je važan doprinos dala intelektualna elita koja je stala uz studente, ali i brojne profesije poput advokatske, privatnici koji su, svakako, važan saveznik, jer ove strukture su obično izvan ovakvih protesta, pa je to kreiralo još jači pritisak na vlasti.

U Crnoj Gori, međutim, nedostajala je potrebna medijska podrška koja bi mogla da im da na težini, jer je samo jedan dio medija nesebično stao uz proteste, dok su mnogi bili koncentrisani na to ko je i kad došao na protest. Imajući u vidu i činjenicu da je u Crnoj Gori dosta medija koji su uz vlast i sa linkom sa vlastima u Beogradu, ograničen je bio pozitivni prostor u medijima za studente u Crnoj Gori. Takođe, vlasti su primijenile intenzivnu i prljavu kampanju diskreditacije organizatora protesta i optuživanja studenata da su instrument partijskih, pa čak i kriminalnih, interesa, koja kod nas nije do sada bila nikad takva prema mladim ljudima, što je uticalo na slabljenje njihovog legitimiteta i podrške.

POBJEDA: Zašto su se protesti u Crnoj Gori ugasili, dok u Srbiji tek dobijaju na zamahu? Da li to govori nešto o političkoj kulturi, naročito mladih, ili o odnosu vlasti prema, da se tako izrazim, građanskoj mobilizaciji? U kojoj mjeri su političke, ekonomske i medijske okolnosti uticale na snagu i trajanje protesta u obje zemlje?

Da li su postojeći centri, s jedne strane, u Crnoj Gori uspjeli da amortizuju i pacifizuju proteste, dok su ih, s druge strane, u Srbiji dodatno radikalizovali?

ĐUKANOVIĆ: Brojni su faktori na to uticali. Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ jeste postigla određene rezultate u podizanju svijesti o zločinima na Cetinju, ali se i suočila s ozbiljnim izazovima koji su, na kraju, doveli do prekida njihove aktivnosti, koje je sada i ozvaničeno. Nalazi našeg „CG pulsa“, zajedničke inicijative CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da je za njihove proteste čulo 86 odsto građana/ki, a 17,4 odsto navodi da je učestvovalo u tim ili onim protestima koji su se paralelno organizovali u drugim gradovima. Znači, mi imamo jedan protestni potencijal koji je značajno veći od onog koji smo mogli vidjeti na ulici, što potvrđuje i podatak da je 61,1 odsto građana/ki podržavalo zahtjeve studentske grupe „Kamo śutra“. Znači, oni su djelovali u složenom okruženju, čiji važan dio u javnoj sferi nije imao fokus na suštinske zahtjeve za odgovornost i pravdu za žrtve koje su iznijeli, već na manipulacije kroz medijske napade, u čemu su prednjačile Demokrate sa pokušajima kriminalizacije tih mladih ljudi samo da bi zaštitili svoje funkcionere u sektoru bezbjednosti. Veći ili uticajniji dio medija, umjesto da podrži njihovu borbu za pravedniji sistem, držao je lupu

nad svakim korakom i riječju organizatora. U državi u kojoj ne postoji kultura protesta i gdje su mladi odavno postali apatični, vrijedno je bilo što smo čuli glas onih mladih koji su pozivali na odgovornost, empatiju i zalagali se za vrijednosti građanskog društva. U Srbiji su stvari, posebno kako vrijeme odmiče, jasnije –država se dijeli po tom šavu ko je za studente, a ko za Vučića To ide u prilog samim studentima, kojima niko ne broji ko im je sve došao na opšti poziv na proteste, iako je tu nesumnjivo bilo, u najmanju ruku, čudnih učesnika ili čudnih dekoracija. Još je rano govoriti o smjeni vlasti u Srbiji, ali je jasno da su oni vlast uzdrmali do temelja i da odbrojavanje počinje, kao i da se vlast gubi jer nema adekvatan odgovor na masovnost, emociju koju nose i istrajnost tih protesta. Upotreba nasilja, kao što je zvučni top, imala je kontraefekat i to sada vide i vlasti.

POBJEDA: Možemo li ove proteste, iako su, nažalost, povodi tragični, a uzrok koji je doveo do toga je svakako korupcija, posmatrati u širem kontekstu demokratizacije regiona?

ĐUKANOVIĆ: Definitivno, jer u oba slučaja imamo neke sistemske zahtjeve koji su demokratskog karaktera i čini se da je sve jasnije da građani/ke razumiju prevare koje im političari na vlasti serviraju, kao i opasnosti korupcije, neodgovornosti i nekompetentnosti jer to već nosi živote na njihove oči. Proces je počeo, vidjećemo kakva će dinamika biti, ali oni koji su u vlasti „udarali“ na studente neće dobro proći na izborima. Posebno važno –promjene u Srbiji mogle bi relaksirati političku atmosferu u susjednim zemljama i poslati signal da autoritarni režimi u regionu nemaju dugoročnu snagu, ali i svi bi se mogli bez tog pritiska od strane zvanične Srbije više baviti unutrašnjim pitanjima.

POBJEDA: Kakav efekat ovi protesti imaju na političku budućnost Crne Gore i Srbije? Da li mogu dovesti do dugoročnih promjena ili će, kao raniji, a što se kod nas već i desilo, biti kratkog daha i bez suštinskih posljedica?

ĐUKANOVIĆ: Protesti u Crnoj Gori i Srbiji imaju potencijal da značajno utiču na političku budućnost obje zemlje, iako će to imati različite puteve, shodno i njihovim karakterima. No, oslabili su vlasti obje države koje nijesu pokazale ni dovoljno odgovornosti, niti empatije za ljudske živote, a vjerujem da će to imati u vidu i glasači. Pored toga, regionalna i globalna politička situacija imaju značajnu ulogu, naročito u kontekstu podrške koju Vučić ima kao „stabilokrata“, ali i žmurenja na mnogo štošta što vlasti u Crnoj Gori rade. Ipak, treba imati u vidu da su te međunarodne konstelacije promjenjive. Iako ovi protesti ne donose brze promjene, ukazuju na nataloženo nezadovoljstvo građa-

na i građanki, ali i veći politički angažman mladih u regionu koji imaju želju za promjenama u društvu u kojem žive, što je dobro, jer do sada su nam takvi uglavnom odlazili bez borbe. Stoga ovi protesti pokazuju sazrijevanje demokratske političke kulture.

POBJEDA: Šta nam trenutni razvoj događaja u Srbiji i Crnoj Gori govori o kapacitetu društva za kolektivnu akciju i političku artikulaciju nezadovoljstva? Može li se zaključiti da postoji razlika u spremnosti građana dvije zemlje da istraju u borbi za promjene?

ĐUKANOVIĆ: Različiti su kapaciteti društava za kolektivnu akciju i političku artikulaciju nezadovoljstva, ali treba imati u vidu da je dosad bilo nekoliko ozbiljnih talasa protesta u Srbiji gdje ovaj dolazi praktično kao kruna. U Crnoj Gori bi se moglo reći da smo počeli, što ne znači da će trajati sve tako dugo sa tim talasima kao u Srbiji jer smo mi, inače, ušli u period brže smjenjivosti vlasti.

POBJEDA: Kako biste ocijenili kulturu protesta u Crnoj Gori, posebno među studentima i mladima? Da li su protesti ,,Kamo śutra“ pokazali da postoji nova generacija koja je spremna da se aktivno bori za promjene ili je njihov privremeni prestanak dokaz da u društvu i dalje dominira apatija i političke strukture koje nalaze načine da uguše svaki vid građanske pobune?

ĐUKANOVIĆ: Kultura protesta u Crnoj Gori, naročito među studentima i mladima, još uvijek nije dostigla nivo intenziteta i organizacije kakav vidimo u Srbiji. Protesti „Kamo śutra“ dali su svijetli primjer mladalačkog angažmana, ali njihov prestanak pokazuje da, iako postoji potencijal, to nije dovoljno razvijeno da bude rezistentno na napade. Do sada su nam istraživanja o mladima u regionu pokazivala da su oni više nezainteresovani nego zainteresovani za društveni angažman. Izgleda da su ih loši događaji ipak pokrenuli i za očekivati je da mi sad imamo i neke drugačije trendove.

POBJEDA: Da li je i, ako jeste, u kojoj mjeri veliki pritisak partija, pokušaji pojedinih da politički profitiraju na njihovom talasu, uticao i u kojoj mjeri da oni sad utihnu iako zahtjevi nijesu ispunjeni?

Đ UKANOVIĆ: Pritisak političkih partija, koje su optuživale organizatore protesta „Kamo śutra“ da su povezani sa bivšim strukturama i da su studenti marionete u rukama moćnih pojedinaca iz prošlog sistema, imao je određeni uticaj na smanjenje intenziteta protesta i potencijala za širu mobilizaciju, ali se to može vratiti tim partijama kao ,,Pirova pobjeda“. Naime, istovremeno su njih studenti demaskirali u toj strategiji demonizacije svih oponenata koja nije dio demokratskih praksi. Milovan MARKOVIĆ

Zajedničko saopštenje direktorica Centra za ženska prava

Maje Raičević i Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević

Protesti „Kamo śutra?“ nijesu bili uzaludni

PODGORICA - Crnogorska studentska grupa „Kamo śutra?“ objavila je da prestaje s radom zbog spoljnih pritisaka. Reklo bi se da je vlast uspjela da ih „razbije“ zajedničkim snagama svih onih koji su ih od početka i bez dokaza optuživali da su ispostava političkih partija, mafije – uglavnom, da su sve samo ne svoji, ocijenile su, u zajedničkom saopštenju, direktorice Centra za ženska prava Maja Raičević i Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.

- „Kamo śutra?“ se pojavila prije masovnog ubistva na Cetinju, organizujući protest protiv seksualnog nasilja u školama i podršku studentskom protestu u Srbiji. Poslije tragedije na Cetinju, zatražili su ostavke nadležnog ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika Vlade za bezbjednost, jer su – pored drugih propusta – Cetinje ostavili s istim beznačajnim brojem policajaca kao i prije prethodnog zločina 2022. godine - podsjećaju one. Osim toga, smatraju Raičević i Gorjanc-Prelević, postavili su važne zahtjeve u vezi s kontrolom naoružanja, građanskim vaspitanjem i mentalnim zdravljem.

- Organizovali su najmanje 14 skupova, od kojih je većina bila masovno posjećena. Podržalo ih je preko 100 profesora i saradnika u nastavi, preko 200 umjetnika i radnika u kulturi, preko 160 građanskih aktivista, više od 190 sportista i drugih radnika u sportu, preko 190 ljekara i medicinskih radnika, preko 330 inženjera. Podršku su im pružili Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Fakultet likovnih umjetnosti, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, kao i mnoge građanke i građani koji su dolazili na njihove skupove i u drugim gradovima samostalno organizovali okuplja-

nja da podrže zahtjeve „Kamo śutra?“ - precizirale su Raičević i Gorjanc-Prelević.

Na svemu tome im iskreno čestitaju i zahvaljuju.

- Djelovanje „Kamo śutra?“ delegitimizovalo je funkcionere koji su se pokazali nedoraslima, ali i beskompromisnima u pukom očuvanju privilegija - naglasile su u saopštenju.

Prema njihovim riječima, plemenit napor jedne grupe vrlo mladih i osviješćenih građanki i građana pokrenuo je hiljade ljudi da se usude da, zajedno s njima, zatraže ostavke, a kasnije i smjene ministra Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, do čega bi u svakom normalnom društvu došlo i bez ikakvog protesta.

- Iako se ostavke i smjene nijesu desile, u Crnoj Gori je masovnog protesta ipak bilo –zahvaljujući mladim ljudima okupljenim u „Kamo śutra?“

- napominju Raičević i Gorjanc-Prelević. Nadaju se da će i ubuduće doprinositi boljoj Crnoj Gori, kao što su činili kroz rad te neformalne grupe. - S druge strane, u pravu su kad kažu da borba njihovog kolektiva nije uspjela „jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločina, za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća“ - dodaju one. I stiču da protesti „Kamo śutra?“ nijesu bili uzaludni, jer su glasno skrenuli pažnju na odgovornost institucija. Stoga očekuju da Savjet za građansku kontrolu rada policije u što kraćem roku da mišljenje o tome zašto upotreba policije na Cetinju 1. januara 2025. nije odgovorila potrebi zaštite ljudskih prava na život i bezbjednost, te ko je za to odgovoran. R. P.

Sa jednog od ranijih protesta „Kamo śutra?“

Maja Raičević

Tea Gorjanc-Prelević

Trosatna blokada saobraćaja na Kruševom Ždrijelu

Huk tišine koji vrijeđa žrtve dva masakra na Cetinju

CETINJE - Naš glas – to je posljednja nada da više niko ne bude broj na spisku žrtava - kazao je tokom jučerašnje trosatne blokade saobraćaja na putu Cetinje - Podgorica Cetinjanin Baja Stanojević.

Nakon tromjesečnih jednosatnih protesta, građani Cetinja juče su odlučili da protest traje tri sata. Od 15 časova i 26 minuta do 18 časova i 26 minuta, uprkos snijegu pomiješanom sa kišom, uprkos hladnoći, građani su tokom tri sata stajali na magistralnom putu. - Danas nijesmo ođe da ćutimo. Danas smo ođe jer nas boli. Bole nas ožiljci na srcu od 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine. Bole, jer između ta dva masakra – niko nije uradio ništa. Ubijeno je 23 ljudi. Među njima i naša đeca – Marko, Mašan, Jovan

na nemile događaje koji su se u toku prethodne dvije i po godine dogodili na Cetinju, tokom kojih je grad tragično izgubio 23 svoja sugrađanina, među kojima i četvoro djece.

Do sada nijesmo dobili nikakvu reakciju od onih koji bi morali da reaguju – makar jedno saopštenje, jedno pojašnjenje. Što se zapravo desilo? Je li zakazalo zdravstvo? Tužilaštvo? Sudstvo? Policija? Ili propusti u komandnoj odgovornosti? Čujemo samo huk tišine iz institucija. To doživljavamo kao ignorisanje Cetinja i građana Crne Gore. To je huk tišine koji vrijeđa žrtve ova dva masakra - kazao je Baja Stanojević

i Vukan. Đeca koja su trebala da rastu, da sanjaju, da žive. A umjesto toga – nestali su u tišini oružja koje nikada nije smjelo biti u rukama monstruma. Institucije su ćutale tada. Ćute i danas. Ali mi više nećemo ćutati. Naši protesti nijesu samo blokade. Oni su vapaj. Za pravdu. Za istinu. Za odgovornost. A naši zahtjevi su odavno poznati svima - kazao je u ime svih okupljenih Baja Stanojević.

On je podsjetio i da je, takođe, poznat i svaki zaključak Skupštine prijestonice Cetinje, u devet tačaka, svima do-

Uvijek sa Cetinjanima

Na blokadi je sa građanima bio i gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković -Sa svojim sugrađankama i sugrađanima vazda, slagali se oko nekih stvari ili ne, Cetinje je uvijek prvo i najvažnije, i kad je teško i kad je lijepo! A oko dobra Cetinja ćemo se vazda složitikazao je gradonačelnik i poručio da će crnogorska sloga na Cetinju donijeti samo dobro Crnoj Gori!

stupan na sajtu Prijestonice.

- Do sada nijesmo dobili nikakvu reakciju od onih koji bi morali da reaguju – makar jedno saopštenje, jedno pojašnjenje. Što se zapravo desilo? Je li zakazalo zdravstvo? Tužilaštvo? Sudstvo? Policija? Ili propusti u komandnoj odgovornosti? Čujemo samo huk tišine iz institucija. To doživljavamo kao ignorisanje Cetinja i građana Crne Gore. To je huk tišine koji vrijeđa žrtve ova dva masakra - kazao je Stanojević.

On je poručio da javni prostor mora biti zasut istinom.

- Objavljujmo je svakodnevno. Svaki dan – bez izuzetka! Samo zajedno možemo izvršiti pritisak na one koji odlučuju o našoj bezbjednosti. Jer ova borba tiče se svakog od nas - apelovao je u ime svih Cetinjana Bajko Stanojević.

Podsjetio je da su zahtjevi građana Cetinja, koji već tri mjeseca protestuju na Kruševom ždrijelu, sljedeći - da neko konačno odgovara, da se istraže svi propusti, da se oružje, legalno i nelegalno, stavi pod kontrolu, da se donese „Markov i Mašanov zakon“ – zakon koji

Pred sudijom za istrage saslušani uhapšeni u nastavku akcije „General“

Joksimoviću pritvor do 30 dana, Smolović ne može da napušta stan

PODGORICA - Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Podgoričaninu Novaku Joksimoviću, koji je uhapšen u petak po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u nastavku operacije „General“.

Lisice su stavljene i Rajku Smoloviću, ali je on nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode i izrečena mu je mjera nadzora – zabrana napuštanja stana. Policija potražuju još dvije osobe. Osumnjičeni se, kako su saop-

štili iz SDT-a, terete za stvaranje kriminalne organizacije koja je švercovala kokain. - Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više lica u Podgorici i Baru, zbog posto-

janja sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i preduzima mjere i radnje radi njihovog lišenja slobode - saopšteno je u petak iz SDT-a. r.P.

će spriječiti da nasilje postane normalnost, da nam đeca ne ginu zbog nečinjenja.

- Ovo nije politička borba. Ovo je borba za odgovorno društvo. Borba za život. I neka svi znaju: nijesmo sami. I nećemo stati. Nećemo se umoriti - poručeno je sa jučerašnje trosatne blokade.

Stanojević je juče na kraju istakao profesionalizam i korektan odnos cetinjske policije tokom blokada, posebno u kontekstu saobraćajne bezbjednosti. Podsjećamo, građani Cetinja već tri mjeseca svakodnevno izražavaju revolt i zabrinutost zbog neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na dva masovna ubistva koja su u posljednje dvije i po godine odnijela 23 života. - Naši protesti i blokade saobraćajnica izraz su dubokog nezadovoljstva i zahtjev za odgovornost, ali do danas nijesmo dobili nijednu zvaničnu reakciju, niti smo pozvani na razgovor sa predstavnicima vlasti - poručili su ranije građani koji stoje na blokadama podsjetivši

- Dvanaestog avgusta 2022. godine ubijeno je 10 naših sugrađana, među kojima su dječaci Marko i Mašan. Takođe, u krvavom piru u Medovini šest osoba je ranjeno. Prvog januara 2025. godine na pet različitih lokacija, pištoljem u nelegalnom posjedu, ubijeno je 12 naših sugrađana, među kojima su i dječaci Jovan i Vukan. Takođe, četiri osobe su teško ranjene, a jedna od njih je, nakon višednevne borbe za život, preminula u Kliničkom centru Crne Gorepodsjećaju. Kako navode, uprkos upozorenjima i apelima porodica stradalih, civilnog društva i građana, između ove dvije tragedije nije preduzeto ništa što bi spriječilo novi masakr. - Kao građani zahtijevamo ostavke odgovornih u sektoru bezbjednosti zbog neprofesionalne reakcije tokom i nakon zločina, detaljnu i nezavisnu istragu propusta u radu policije, pojedinaca i drugih nadležnih službi, efikasnu kontrolu naoružanja, kako legalnog, tako i nelegalnog, hitno donošenje „Markovog i Mašanovog zakona“, koji će obezbijediti preventivne mjere protiv nasilja i rigorozne kontrole oružja i nasilnika - ističu građani prijestonice, koji već tri mjeseca svoje nezadovoljstvo izražavaju svakodnevnim jednosatnim blokadama saobraćaja na magistralnom putu Cetinje –Podgorica.

Kažu da ćutanje nadležnih institucija ne predstavlja samo ignorisanje građanskog glasa, „već i direktnu odgovornost za nesigurnost u kojoj svi živimo“. Očekuju da nadležni konačno preuzmu odgovornost i pokažu spremnost da se suoče s ovim problemom. Građani su pozvali sve advokate i pravnike da im se pridruže u ovoj borbi od opšteg značaja, jer se tiče bezbjednosti svih. Njihova pravna podrška i stručnost mogu biti ključni u pritisku na institucije i donošenju konkretnih rješenja. Nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, prije nekoliko dana gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković najavio je sazivanje hitne sjednice Skupštine prijestonice kako bi se Skupština odredila prema dinamici realizacije donesenih zaključaka. J.Đukanović-Petrović

Istrajni građani na Kruševom Ždrijelu

Viši sud u Podgorici

Aleksandar Vučić o novoj izvršnoj vlasti

Doktor Đuro Macut predložen za mandatara nove vlade Srbije

BEOGRAD - Doktor Đuro

Macut predložen je juče za mandatara nove vlade

Srbije, saopštio je predsjednik Republike Aleksandar

Vučić.

Podsjetimo, premijer Miloš

Vučević podnio je ostavku na tu funkciju još krajem januara, jer je smatrao da je objektivno odgovoran za napad na studente u Novom Sadu.

Skupština Srbije 19. marta konstatovala je ostavku Vu-

čevića, čime je pala aktuelna vlada Srbije.

Iz Srpske napredne stranke (SNS) ranije su najavili da imaju dva konkurentna kandidata za mandatara. Posljednji rok za izbor nove vlade je 18. april.

U Ukrajini Dan žalosti i novi snažni ruski napadi

U Kijevu poginula jedna osoba, tri ranjene

da pristane na bezuslovno primirje

KIJEV – Rusija je izvršila masovni vazdušni napad na Ukrajinu, koristeći bespilotne letilice, balističke rakete i krstareće rakete. Kijev je bio na udaru, kao rezultat napada došlo je do brojnih razaranja i požara u prijestonici, ima mrtvih i ranjenih. Poginula je jedna osoba, a tri su povrijeđene,

izvijestio Timur Tkačenko, načelnik Vojne uprave ukrajinske prijestonice.

Kako je saopštilo Vazduhoplovstvo, Rusija je u Ukrajinu lansirala 23 rakete različitih tipova – devet krstarećih raketa Kh-101/Kh-55SM iz aviona Tu-95MS iz Saratovske oblasti, osam krstarećih

raketa Kalibr iz Crnog mora, šest balističkih raketa iskander-M iz regiona Brjanska. Takođe koristila je devet jurišnih bespilotnih letilica tipa šahed i druge vrste simulatorskih dronova. Vazduhoplovstvo navodi da je potvrđeno obaranje 53 vazdušna cilja –13 projektila i 40 bespilotnih letilica. Oboreno je šest krstarećih raketa Kh-101/Kh55SM; šest krstarećih raketa kalibar, jedna balistička raketa iskander-M.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski oštro je osudio najnovije raketne napade koje je Rusija izvela iz Crnog mora, optužujući Moskvu da namjerno potkopava diplomatske napore i odbija da pristane na bezuslovno primirje. U video obraćanju objavljenom na mreži Iks, Zelenski je naveo da su rakete ispaljene sa ruskih brodova u Crnom moru, a mete su bili ukrajinski gradovi i luke. Naglasio je da ukrajinski saveznici imaju precizne podatke o lokacijama i brodovima koji su učestvovali u napadu.

- Naši partneri tačno znaju koji su brodovi korišćeni i sa koje pozicije su projektili lansirani - poručio je Zelenski. Prema njegovim riječima, odbijanje Rusije da prihvati bezuslovno primirje dio je šire strategije kojom Kremlj želi da zadrži sposobnost da u svakom trenutku napadne Ukrajinu, naročito sa mora.

Evropska komisija obavlja konsultacije sa državama članicama

Kolašin: Ovogodišnja budžetska podrška

Za podsticaj poljoprivredi 140.000

KOLAŠIN - Tokom ove budžetske godine, poljoprivrednici na području opštine dobiće podršku od 140.000 eura. Podsticajne mjere biće usmjerene na prioritete i specifičnosti kolašinske poljoprivrede kao što su usitnjeni posjedi sa malim proizvođačima na njima, najzastupljenijim stočarstvom na livadama i pašnjacima, na probleme sa vodosnabdijevanjem i voćarstvom, kojem trebaju novi zasadi. Za adaptaciju štalskih objekata i objekata za preradu opredijeljeno je 30.000 eura, a isti iznos je usmjeren za nabavku mehanizacije – mo-

Foto-priča iz Kolašina

Najviše sredstava za štalske i objekte za preradu, kao i za nabavku mehanizacije

tokultivatora, motokosačica i priključaka za poljoprivredne mašine. Podrška za nabavku mehanizacije iznosi 30 odsto od ukupne investicije za korisnike koji istovremeno dobiju i pomoć od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a maksimalni iznos podrške je 600 eura. Poljoprivrednici koji dobiju samo podršku od Opštine dobiće 80 odsto inve-

sticije, a maksimalni iznos je 1.500 eura. Adaptacija objekata na poljoprivrednim imanjima biće 50 odsto ukupne investicije, a maksimalni iznos je 1.500 eura. Ulagaće se u štale i objekte za preradu koji nijesu u sastavu stambenih objekata. Mladi poljoprivrednici će ove godine iz opštinskog budžeta imati pomoć od 20.000 eura, a cilj je da se što više mladih farmerskih porodica i formira i zadrži na selu. Nabavka agregata i fotovoltažnih sistema biće podržana sa 13.000 eura, dok će pčelari podijeliti 8.000 eura. Sa po 7.000 eura biće podržani projekti kojima se omogućava kvalitetnije vodosnabdijevanje, kao i kupovina opreme za preradu i pakovanje i modernizacija štalskih objekata. Podsticajne mjere za poljoprivredu iz opštinskog budžeta omogućiće i pomoć prilikom kupovine aparata za mužu, upravljanje rizicima u poljoprivredi, u unapređenju voćarstva, ratarstva i povrtarstva. Dr. D.

BRISEL - Evropska komisija će ove sedmice donijeti kontramjere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminijuma i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i na recipročne carine od 20 odsto za veliki broj proizvoda uslijediti nakon analiza i konsultacija s državama članicama.

Od 12. marta na snazi je odluka o 25-postotnim carinama na uvoz aluminijuma i čelika u Sjedinjene Američke Države iz cijelog svijeta, a od 3. aprila takođe 25 odsto na sve automobile i djelove automobila koji se ne proizvode u SAD. Američki predsjednik Donald

Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat cijeloj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u srijedu, 9. aprila. Evropskoj uniji je odredio carine od 20 odsto, a Kini 34 odsto. I dalje ostaje nejasno hoće li najavljene carine ostati trajno ili su dio taktike za dobijanje ustupaka. Tramp je rekao da će mu carine dati „veliku moć u pregovorima“. Do sredine prošle sedmice Komisija se konsultovala s državama članicama o kontramjerama na američke carine na čelik i aluminijum i odluka bi trebalo da bude donesena u srijedu i da stupi na snagu 15. aprila. Odluka se donosi

na prijedlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako se tome ne usprotivi kvalifikovana većina (55 odsto država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva EU). U slučaju da nema kvalifikovane većine ni za ni protiv prijedloga, Komisija može samostalno donijeti odluku. Komisija je najavila razmjeran odgovor u visini do 26 milijardi eura, što odgovara ekonomskom opsegu američkih carina. Što se tiče kontramjera na američke carine na automobile i automobilske djelove te na recipročne carine od 20 odsto, Komisija ističe da neće žuriti, da želi sve detaljno da analizira.

KOLAŠIN - Snijeg u aprilu ne može da iznenadi čak i kada mu prethodnica bude sunčani i pravi proljećni dan. Pahuljice se naslože, „obijele“ zelenilo i krovove kuća i automobila, okvase asfalt, sa vjetrom pomalo liče i na mećavu, a svi kažu – mogli smo bez snijega. A snijeg uz bjelinu i hladnoću uvijek donese i podsjećanja… Tako je aprilski snijeg podsjetio na – osnježavanje. Na tu riječ koja se već nekoliko godina uporno čuje u Kolašinu. Uporno traje kao riječ, a nema je u formi – djela. Počinju procedure, organizuju se sastanci, rade se projekti, ali ni korak dalje iz fascikli i lap-topova. Čak su i različite verzije osnježavanja na snazi, zavisno od toga kako doći do vode i koju vodu koristiti. Mahanje fasciklama traje, a na Bjelasici snijega sve manje. A samim tim i skijanja i gostiju. Protekle nedjelje stiglo je upozorenje i sindikata državnog skijališta Ski-centar Kolašin 1600 da je novac zarađen od snijega i skijanja potrošen sa februarskom platom. Toliko je bilo malo i snijega i skijanja i para. Za plate se traži pomoć, a zapravo bi najveća i najsigurnija bila da osnježavanje „izađe iz fascikli“ i napusti za sva vremena „pričine priče“. Da konačno dočekamo „grudvu vještačkoga“ na Ski-centru Kolašin 1600.... Jedna od „noćnih mora“ treće decenije kolašinskog 21. vijeka je i parkiranje. Sve ono razvojno i investiciono što se dešava u ovom gradu ponekad se dovede u pitanje onim - a đe ćemo se parkirati. Traže se rješenja, traže se budući parking prostori, predlažu se podzemne garaže, ali opet i još – sve u fasciklama. Kvali-

Aprilsko sniježno podsjećanje

tet, jednostavnost i sigurnost parkinga i parkiranja nekada su neophodni uvod u sve ostale turističke izazove koje Kolašin nudi. A ako ne bude parkinga i parkiranja kao rutinskog čina, možda se odustane i od turističkih izazova koji su nesporni... Aprilski snijeg je podsjetio i na redosljede – da bi se u bu-

dućnosti gosti vozili gondolom od Kolašina do Bjelasice, najprije se neđe moraju parkirati autobusom ili automobilom. I mora ih makar od novembra do aprila na Bjelasici dočekati bjelina… Dvije riječi aprilskog sniježnog podsjećanja – osnježavanje i parkinzi. Ne u riječi, nego na djelu... Dr. Drašković

Moskva odbija

Snijeg da malo „ofarba“

Zadržao se na krovovima

Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijeće rješenje o poništavanju saglasnosti na konzervatorski projekat za gradnju u Starom gradu Budva, tri godine nakon što ga je odobrila

Kuća izgrađena, komšije ogorčene, a investitor se žali da prolazi golgotu

PODGORICA - Uprava za zaštitu kulturnih dobara, područna jedinica Kotor, najvjerovatnije tokom ove nedjelje donijeće rješenje o poništenju saglasnosti iz 2022. godine kojom je odobrila konzervatorski projekat rekonstrukcije stambeno-poslovnog objekta u Starom gradu Budva, investitora Anta Dragičevića, saznaje Pobjeda. Ova odluka uslijedila je nakon što je Ministarstvo kulture i medija, rješenjem iz juna 2024. godine, poništilo prvobitno rješenje Uprave i predmet vratilo na ponovni postupak, uvažavajući žalbu koju je podnio Petar Antonioli iz Budve preko advokatice Jelene Brajković.

Uprava je, nakon sprovedenog ispitnog postupka, zaključila da dostavljeni konzervatorski projekat, koji je u junu 2022. godine izradila firma „Restart-ing“ iz Budve, ne ispunjava konzervatorske uslove iz decembra 2020. godine, te da projektovana spratnost objekta (P+1+PK) nije zasnovana na validnoj arhivskoj i terenskoj dokumentaciji. Spor je, podsjetimo, započeo kada je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na konzervatorski projekat rekonstrukcije objekta u Starom gradu na katastarskoj parceli 2708/3, čiji je vlasnik Ante Dragičević. Projekat je predviđao gabarite P + 1 + PK (prizemlje, sprat i potkrovlje), što je izazvalo reakciju mještana i stručnjaka, koji su tvrdili da ovakva spratnost nije u skladu sa istorijskom i urbanističkom tradicijom Starog grada Budve.

PRETPOSTAVKE

Kako je navedeno u obavještenju Uprave, uvidom u austro-

Kako je navedeno u obavještenju Uprave, uvidom u austrougarski katastar konstatovano je da je na predmetnoj parceli postojao objekat površine 39 m², sa jednom prostorijom, bez naznaka o spratovima. Niti jedan drugi relevantan izvor nije dostavljen koji bi potvrdio postojanje nadogradnje, niti su sprovedena dodatna istraživanja koja su bila predviđena izdatim konzervatorskim uslovima

ugarski katastar konstatovano je da je na predmetnoj parceli postojao objekat površine 39m², sa jednom prostorijom, bez naznaka o spratovima. Niti jedan drugi relevantan izvor nije dostavljen koji bi potvrdio postojanje nadogradnje, niti su sprovedena dodatna istraživanja koja su bila predviđena izdatim konzervatorskim uslovima.

- Predmetnim projektom iznesene su pretpostavke o njegovom izgledu i sadržini, a jedina priložena autentična dokumentacija je prepis iz starog austrougarskog katastra gdje

se navodi da se na lokaciji koja odgovara predmetnoj nalazi objekat površine 39 metara kvadratnih sa jednim lokalom, što znači da predmetni objekat ima jednu prostoriju, a ne poslovni prostor (objekat sa jednom prostorijom).

Takođe, nije dostavljeno neko dodatno autentično arhivsko istraživanje kojim bi se dokazalo postojanje jednog ili više spratova na predmetnom objektu u nekom drugom periodu, prije austrijskog perioda (pod uslovom da je bio srušen u nekom od zemljotresa) ili nakon, ukoliko je bio dozidan

Nadu u uspjeh dobili „pukim slijedom donošenja nezakonitih odluka“

Advokat Tomica Knežević, pravni zastupnik Anta Dragičevića, u izjašnjenju koje je uputio Upravi za zaštitu kulturnih dobara navodi da je objekat u Starom gradu skoro pa završen, te da je u njegovu rekonstrukciju i restauraciju investitor Dragičević ulo-

žio ogroman novac kako bi sebi i svojoj porodici obezbijedio dom. - Tokom cjelokupnog perioda trajanja radova, on i njegova porodica bili su meta ostrašćenih komšija (upravo lica koja se u predmetnim postupcima pred Upravom za zaštitu kulturnih

dobara pojavljuju kao „stranke“), za koje će se u drugim postupcima utvrditi nezakonitost njihovog postupanja kada su u pitanju radovi u Starom gradu (koje su vršili bez iti jednog relevantnog dokumenta) i koji nijesu birali sredstva (mediji, prijave

naknadno – navode iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Što se pretpostavki tiče, kako ističu iz UZKD, ne može se ništa sa sigurnošću dokazati za period prije austrougarske vlasti u Budvi, s obzirom na to da je Budva bila žrtva više zemljotresa i razaranja kroz istoriju.

- Dakle, bez nekih konkretnih dokaza ne može se tvrditi da je predmetni objekat ikada imao spornu spratnost, odnosno rezultati istraživanja, koji su sastavni dio konzervatorskog projekta, ne dokazuju opravdanost planiranih interven-

inspekcijama, krivični i upravni postupci i dr.) kako bi osujetili planove Dragičevića da izvrše rekonstrukciju objekta koji će im služiti kao porodični dom. Svi njihovi pokušaji i nasrtaji na imovinu Dragičevića bili su osujećeni i bezuspješni, a jedino su pukim slijedom donošenja nezakonitih i pogrešnih upravnih odluka isti dobili nadu u krajnji uspjeh – navodi Knežević.

cija. To dalje ukazuje da predmetni projekat nije urađen u skladu sa izdatim konzervatorskim uslovima, jer planirana rekonstrukcija objekta nije u skladu sa rezultatima sprovedenih istraživanja – ističu iz Uprave. Posebno je naglašeno da se konzervatorski projekat mora izrađivati na osnovu autentične dokumentacije, što ovdje nije bio slučaj. Uprava se pozvala na član 97 Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji jasno definiše da rekonstrukcija podrazumijeva obnovu uništenog kulturnog dobra samo na osnovu potvrđene istorijske dokumentacije o njegovom izgledu i sadržini. U izjašnjenju advokatice Jelene Brajković, koje je dostavljeno u sklopu ovog postupka, navodi se da konzervatorski uslovi nijesu ispoštovani i da je samim tim dovedena u pitanje zakonitost izdavanja saglasnosti. Posebno se ukazuje na nelogičnosti u projektu i kontradikcije između navoda projektanta i zatečenog stanja na terenu, kao i na ranija upozorenja bivšeg glav-

nog arhitekte Budve Vladana Stevovića da spratnost predviđena projektom nije u skladu sa urbanističkim planom iz 1985. godine.

PRAVNI HAOS

Sa druge strane, pravni zastupnik investitora Dragičevića, advokat Tomica Knežević, u svom opširnom izjašnjenju navodi da je njegov klijent žrtva „pravnog haosa“ i „institucionalne harange“. On tvrdi da je Dragičević gradio isključivo u skladu sa zakonom, na osnovu izdatih dozvola i da su sve optužbe na njegov račun proizvod ličnih animoziteta komšija koji, kako tvrdi, i sami imaju nelegalne objekte.

- Zaista je teško životno objasniti kroz kakvu golgotu prolazi stranka Dragičević Ante i njegova porodica u ovom postupku, čemu umnogome doprinosi pravno neznaven i površan rad državnih institucija koje bi trebalo svoja ovlašćenja vršiti na jedan krajnje profesionalan, objektivan i nepristrasan način. U najkraćem, stranka u ovom postupku i njegova porodica se osjećaju maltene progonjenim i šikaniranim konstantnim i ničim izazvanim medijskim i institucionalnim atacima, samo zbog toga što među rijetkima u ovoj državi zakonito rade na rekonstrukciji svog porodičnog doma koji se nalazi u Starom gradu Budva, a što se ne dopada pojedinim komšijama koji su i kreatori čitave ove harange koja je izazvala institucionalni haos – navodi se u izjašnjenju koje je Upravi podnio Knežević. Prema njegovim riječima, blago rečeno, institucije se nijesu snašle u ovom konkretnom slučaju i u svom radu i mišljenjima lutaju bez pravca očigledno se priklanjajući onome ko vrši veći medijski pritisak, a ne onome ko radi i postupa na osnovu pozitivnih propisa države Crne Gore.

- Kako drugačije sem tako objasniti situaciju u kojoj po žalbi nekog ko nije stranka u postupku, nakon skoro dvije godine od pravnosnažnosti rješenja o davanju saglasnosti na konzervatorski projekat, prvostepeni organ prvo prihvata žalbu kao takvu i upućuje je drugostepenom organu, koji nakon toga blago rečeno donosi skandaloznu odluku i ukida

Sporna kuća u Starom gradu u Budvi, tokom izgradnje 2024. godine

pravosnažno rješenje po žalbi „stranke“ koja nije bila stranka u postupku. Lako se složiti sa tim da je na djelu pravni i institucionalni haos – navodi Knežević.

Poseban naglasak stavljen je na tvrdnju da je sadašnji stav Uprave suprotan njihovom ranijem stavu, koji je bio zasnovan na istim činjenicama i dokumentima. - Zašto i na osnovu čega vaš organ u predmetnom obavještenju (suprotno svim pravilima i načelima upravnog postupka) nagovještava dijametralno drugačiji stav, zaista je nepoznanica i u krajnjem degradira kako vašu instituciju, tako i uvodi pravnu nesigurnost u upravni sistem države Crne Gore - navodi se u izjašnjenju.

Advokat upozorava da će, ukoliko se nastavi s donošenjem „nezakonitih, subjektivnih, proizvoljnih i nesavjesnih“ rješenja, biti prinuđeni da se pravno zaštite svim raspoloživim sredstvima. Takođe ukazuje na moguće povrede prava njegovog klijenta iz člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje pravo na dom.

- Ukoliko se nastavi sa potiranjem prava mog vlastodavca, biće povrijeđeno i njegovo pravo na dom - navodi advokat, pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava koja priznaje i faktično stanovanje kao zaštićenu kategoriju. Na kraju izjašnjenja, pravni zastupnik investitora izražava nadu da će Uprava ipak donijeti zakonitu, objektivnu i nepristrasnu odluku, sagledavajući sve okolnosti i dokaze na pravi način.

POVJERENJE

Podsjećamo, objekat koji je predmet spora je skoro u potpunosti završen. Njegovo eventualno uklanjanje, ukoliko bi se odluka Uprave potvrdila i formalizovala u rješenju, otvorilo bi pitanje naknade štete i odgovornosti države zbog

Otvoren festival „Tivat Photo Days“, najboljima dodijeljene nagrade

Promocijom fotografije

jača se fotografska scena

PODGORICA - Drugi festival fotografije „Tivat Photo Days“ i izložbu fotografija „Refleksije“, na kojoj su predstavljeni radovi 12 autora iz Crne Gore, preksinoć je u tivatskom Muzeju i galeriji otvorila prof. dr Anka Gardašević, selektorka ove manifestacije.

izdavanja prethodno pravosnažne dozvole. S druge strane, ukoliko Uprava ipak donese novo rješenje kojim daje saglasnost, protivnici rekonstrukcije najavljuju pokretanje postupka pred nadležnim sudovima. Cijeli slučaj tako poprima konture šireg pravnog i društvenog pitanja u Crnoj Gori: kako izbalansirati zaštitu kulturne baštine sa pravom građana na korišćenje svoje imovine i kako obezbijediti da institucije dosljedno i jednako primjenjuju zakon, bez obzira na pritiske bilo koje vrste. Ishod ovog slučaja može imati značajne posljedice kako po konkretne učesnike postupka, tako i po ukupno povjerenje građana u pravni sistem. Dodatno pitanje koje se otvara jeste: da li se od investitora može tražiti vraćanje objekta u prvobitno stanje ukoliko je djelovao na osnovu pravosnažnih rješenja? Iako pravni okvir teorijski omogućava rušenje objekta u slučaju da se naknadno utvrdi nezakonitost, praksa u Crnoj Gori rijetko ide u tom pravcu, posebno kada su objekti završeni, a procesne greške nijesu učinjene voljom investitora. Slučaj je dodatno zakomplikovan činjenicom da su slični objekti u neposrednom okruženju takođe podložni različitim tumačenjima. Iako u pojedinim djelovima Starog grada postoje spratni objekti, ostaje pitanje da li su oni rezultat planskih intervencija iz prethodnih epoha, izuzetaka u prostornoj dokumentaciji ili nezakonitih dogradnji koje nikada nijesu bile predmet adekvatne pravne evaluacije. To stavlja i Upravu i Ministarstvo pred izazov da pojasne kriterijume na osnovu kojih se donose odluke. Bez obzira na ishod, ostaje utisak da je slučaj Dragičević više od lokalne komšijske svađe - on postaje simbol šire borbe između zakona, nasljeđa, interesa i institucionalne odgovornosti. J. NIKITOVIĆ

Goste je pozdravila istoričarka umjetnosti Nina Milićević, a direktor festivala Dalibor Dado Ševaljević proglasio je pobjednike konkursa, koji je bio otvoren mjesec dana. Za najbolji rad, nagradu „Vojislav Vojo Radonjić“, koja je uvedena ove godine, dobio je Balša Rakočević, a Stefan Vukićević dobitnik je nagrade za najbolju ekološku fotografiju. Posjetioci su takođe glasali, a za nagradu publike izabrali su radove Anne Kudriavtseve, koja živi u Tivtu. Otvarajući izložbu, Gardašević je kazala da je fotografska scena Crne Gore sada možda najvidljivija, a zahvaljujući autorima koji su svojom posvećenošću fotografiji i fotografskom izrazu uspjeli zainteresovati generacije, tada mladih ljudi za fotografiju. Jedan od tih autora, kako je kazala Gardašević, bio je Vojo Radonjić, čije ime nosi nagrada. - Neki od njih i danas uspješno stvaraju na tom polju. Značajnu poziciju u razvoju fotografske umjetnosti zauzimali su foto klubovi, organizovani

u svim crnogorskim gradovima, a veliki značaj ima i Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, koji edukuje generacije mladih umjetnika, koji fotografiju koriste kao medij svog umjetničkog izraza. Zahvaljujući udruženjima, galerijama i festivalima, koji promovišu fotografiju, njeno mjesto u sferi umjetnosti biće učvršćeno. Vidljivost fotografske scene moguće je jedino promocijom fotografije putem predstavljanja umjetničkog rada autora, upravo kako to radi organizator festivala fotografije u Tivtu - kazala je Gardašević. Ona je dodala da je značaj festivala nemjerljiv, naročito za nove generacije autora, kao podsjetnik na kontinuitet po-

stojanja fotografske scene u Crnoj Gori.

- Važno je takođe da institucije kulture u Crnoj Gori prepoznaju značaj festivala fotografije i podrže ga u namjeri kontinuiranog trajanja - naglasila je. Prvonagrađeni Balša Rakočević, iz Podgorice, za Radio Tivat je iskazao zahvalnost Daliboru Ševaljeviću i gradu Tivtu zbog organizacije jedinog festivala fotografije u Crnoj Gori.

- To je velika stvar za nas i drago mi je da nas sve okuplja i gura da radimo i da imamo stvaralački kontinuitet. Predstavio sam se serijom fotografija „Razlomak“. To je praktično dualizam, kakvi smo mi u jednom smjeru kad nas vidite, a taj ra-

Festival Regionalne unije teatara RUTA počinje danas u Tivtu

PODGORICA - Regionalni pozorišni festival RUTA počeće danas u Centru za kulturu u Tivtu i trajaće do 12. aprila. U okviru festivala, publika će imati priliku da uživa u šest najboljih predstava. Centar za kulturu prvi put je domaćin ovog prestižnog festivala Regionalne unije teatara - RUTA.

RUTU čini šest teatara iz šest država regiona - Beogradsko dramsko pozorište, Dramski teatar Skoplje, Mestno gledališče ljubljansko, Kazalište Ulises Zagreb, Kamerni teatar 55 Sarajevo i Centar za kulturu Tivat.

Festival će, kako prenosi agencija CGnews, biti svečano otvoren večeras, u 20 sati, predstavom Beogradskog dramskog pozorišta „Svaka ptica svome jatu“, u režiji Dina Mustafića, sa velikanima regionalnog glumišta kao što su Svetlana Ceca Bojković, Svetozar Cvetković, Miodrag Miki Krstović, a koja je premijerno izvedena 27. mar-

ta ove godine u Beogradu, te za publiku u Crnoj Gori predstavlja ekskluzivu. U utorak nastupa Dramski teatar Skoplje s predstavom „Heda Gabler“, u režiji Vasila Hristova, dok će trećeg dana

festivala igrati predstava Mestnog gledališča ljubljanskog „Tri miliona minuta“ u režiji Barbare Hieng Samobor Predstave makedonskog i slovenačkog teatra biće titlovane na crnogorski jezik.

zlomak je i kakvi smo iznutra, jer svako od nas ima neku svoju priču, koja je nevidljiva, a mi fotografi pokušavamo da prikažemo to stanje – rekao je Rakočević. Nakon ceremonije otvaranja, priređena je panel diskusija na temu „Koncept i fotografija“. Narednih dana biće organizovana radionica za djecu na temu „Fotografija i ekologija“, a iduće subote 12. aprila u 19 sati biće otvaranje izložbe radova fotografa iz Srbije, a nakon toga i još jedna panel diskusija na temu „Fotografija i vještačka inteligencija“. Festival organizuje tivatski NVO „Fluid Drum“, čiji je partner JU Muzej i galerija Tivat, a trajaće do 30. aprila. R. K.

Četvrtog dana festivala u naslovnoj ulozi predstave „Ko se boji Virdžinije Vulf“, u režiji Lenke Udovički, rađene u produkciji Kazališta Ulises Zagreb i Beogradskog dramskog pozorišta, publika će gledati legendarnog Rada Šerbedžiju. Predzadnje večeri festivala Kamerni teatar 55 Sarajevo izvodi predstavu „Potpuni stranci“ u režiji Lajle Kaikčije, dok će na zatvaranju festivala 12. aprila igrati predstava domaćina festivala „Mirandolina“ u režiji Tatjane Mandić-Rigonat Ulaznice su dostupne po cijeni od 15 eura po predstavi, dok paket ulaznica za svih šest predstava iznosi 60 eura, koji je moguće kupiti do otvaranja festivala 7. aprila, odnosno do početka igranja prve predstave. Pokrovitelji festivala su Opština Tivat i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, sponzori festivala su House 5, Carlsberg, Vinarija Bogojević, Kutjevo i Water group, dok su medijski sponzori RTCG i Radio Tivat. R. K.

Skele na kući u izgradnji u Starom gradu u Budvi

Dragan Mijatović

Gardašević, Rakočević, Vukićević i Ševaljević na otvaranju festivala

Photo Days

Plakat festivala

Radni sastanak u Deponiji povodom početka realizacije projekta ReWaste

Modernizacijom upravljanja otpadom do smanjenja negativnog uticaja na okolinu

Projekat ReWaste ima za cilj modernizaciju sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori, oslanjajući se na dobru praksu i iskustva Slovačke… Ključna ambicija projekta jeste da se količina otpada, koji završava na deponijama, znatno smanji kroz njegovo pretvaranje u korisnu sirovinu ili izvor energije. Pored tehničkih unapređenja, projekat podstiče i promjenu svijesti i ponašanja građana i privrede, promovišući odgovorniji i održiviji pristup upravljanju otpadom

Modernizacija upravljanja otpadom i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu uz optimizaciju ponovne upotrebe otpada kao resursa ključni su ciljevi novog projekta ReWaste, koji je predstavljen prethodne sedmice na radnom sastanku u Deponiji Podgorica.

Ovaj dvogodišnji projekat u saradnji realizuju DOO Deponija Podgorica i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Vlade Slovačke Republike.

Povodom početka realizacije projekta ReWaste - Smanjenje otpada i redefinisanje upravljanja otpadom u Crnoj Gori, Deponija Podgorica, na čelu sa izvršnim direktorom Aleksandrom Božovićem, održala je radni sastanak kojem su prisustvovali ambasador Slovačke Republike Boris Gandel, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova i njihovi saradnici.

- Inicijalna faza projekta obilježena je ekspertskom posjetom slovačkog stručnjaka Ivana Peschla, koji je tokom trodnevnog boravka u Podgorici održao niz sastanaka sa ključnim akterima u oblasti upravljanja otpadom. Tokom posjete, Peschl je sproveo detaljnu analizu postojeće infrastrukture, operativnih procesa i efikasnosti sistema upravljanja otpadom u Podgorici i Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na sanitarnu deponiju – poručuju iz Glavnog grada. Njegova procjena poslužiće

kao polazna osnova za dalji razvoj integrisanog i održivog sistema upravljanja otpadom, u skladu sa ekološkim standardima Evropske unije i obavezama iz poglavlja 27 u okviru procesa pristupanja Crne Gore EU.

- Projekat ReWaste ima za cilj modernizaciju sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori, oslanjajući se na dobru praksu i iskustva Slovačke. Fokusiran je na integraciji procesa sakupljanja, skladištenja i prerade komunalnog otpada u Podgorici i okolini, s poseb-

Radnici Zelenila oplemenili još jednu saobraćajnu kapiju grada

nim naglaskom na povećanje stope reciklaže i usklađivanje sa ekološkim standardima Evropske unije. Ključna ambicija projekta jeste da se količina otpada koji završava na deponijama značajno smanji, kroz njegovo pretvaranje u korisnu sirovinu ili izvor energije. Pored tehničkih unapređenja, projekat podstiče i promjenu svijesti i ponašanja građana i privrede, promovišući odgovorniji i održiviji pristup upravljanju otpadom – poručuju iz Glavnog grada. I. M.

Sjećanje na jednu od zahtjevnijih borbi NOVJ za konačno oslobođenje zemlje

Delegacija UBNORA

Delegacija Udruženja boraca NOR-a i antifašista glavnog grada Podgorica prisustvovala je prigodnim svečanostima povodom obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja Sarajeva 5. i 6. aprila 1945. godine. Tokom glavnog događaja, kod Višegradske kapije na Vratniku, brojne učesnike skupa iz Sarajeva, Bosne i Hercegovine, ali i iz gradova prijatelja sa prostora bivše Jugoslavije pozdravio je predsjednik SABNOR u Kantonu Sarajevo Mirsad Ćatić, koji je evocirao sjećanja na slavne dane zajedničke borbe svih naroda Jugoslavije za oslobođenje zemlje. Delegacija UBNORA Podgorica, koju su činili predsjednik Borivoje Banović, Zoran Bobo Raičević i Milentije Đurović, položila je vijenac na spomen-ploču posvećenu oslobodiocima Sarajeva. - Sarajevska operacija tokom

druge polovine marta do 6. aprila 1945. godine predstavljala je jednu od zhtjevnijih borbi NOVJ za konačno oslobođenje zemlje. U Sarajevu je u tom periodu bilo koncentrisano oko 40.000 njemačkih vojnika. Izvedena je paralelno sa operacijom Sremski front neposredno nakon oslobađanja najvećeg dijela jugoistoka Jugoslavije, uključujući i Beograd. Kao i u najvećem broju ratnih operacija NOVJ i u Sarajevskoj je učestvovao veliki broj crnogorskih partizana boraca i komandnog kadra raspoređeni u proleterskim udarnim brigadama. Konkretno u Sarajevskoj operaciji učestvovale su Četvrta, Peta, Sedma i Deveta crnogorska udarna brigada, kao i jedan broj crnogorskih boraca svrstan u Prvu i Treću (Sandžačku) proletersku udarnu brigadu – podsjetili su iz UBNORA Podgorica. I. M.

Agencija za stanovanje adaptirala objekat Omladinskog doma na Ublima

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo završile su radove na pejzažnom uređenju zemljanih površina uz bulevar prema Danilovgradu.

- Razdjelna ostrva bulevara, zaključno sa kružnim tokom prema Bandićima, oplemenjena su različitim sadnicama biljnog fonda koji će, zahvaljujući hidrosistemu, imati dovoljne količine vode tokom cijele godine. Na ovaj način oplemenili smo još jednu saobraćajnu kapiju grada u dužini od oko osam kilometara na prostoru od oko 33.000 kvadratnih metara – poručuju iz Zelenila. I. M.

U saradnji sa Sekretarijatom za lokalnu samoupravu sa civilnim društvom, Agencija za stanovanje adaptirala je objekat Omladinskog doma na Ublima. - Urađena je nova termoizolaciona fasada, zamijenjen dio fasadne bravarije, klimatizovane prostorije. Oko komplet-

nog objekta su urađeni trotoari, a trenutno se radi na uređenju bine i podrumskih prostorija – navode iz Agencije za stanovanje. Glavni grad Podgorica, preko privrednih društava Putevi, Zelenilo, Komunalne usluge i Agencija za stanovanje, započeo je uređenje dvorišta iza predmetnog objekta. - Na tom prostoru, koji će zbog bezbjednosti biti ograđen, izgradiće se poligon za basket, dječje igralište i ostali neophodni mobilijar – najavili su iz Agencije za stanovanje. I. M.

Sa sastanka u Deponiji

Delegacija UBNORA Podgorica u Sarajevu

UBNORA

Omladinski dom na Ublima u novom ruhu

Nove sadnice uz bulevar prema Danilovgradu

Ko rano rani, bolje proizvode grabi

To što pijaca od ranih jutarnjih sati, naročito subotom i nedjeljom, izgleda poput košnice - ne treba da čudi, budući da tu možete kupiti solidno očuvan komplet knjiga Dostojevskog ili Njegoša za dvadesetak eura, klasičnu gitaru za 50, neraspakovan komplet inbus ključeva za dva eura, novu grijalicu ili kuvalo za čaj za pet, bočicu francuskog šampanjca za euro, a polovnu ,,bošovu“ kosačicu za 50 eura. Ko umije da se cjenka, robu može dobiti po znatno nižim cijenama

Buvljak koji radi u krugu Stočne pijace na Ćemovskom polja iz godine u godinu privlači sve veću pažnju posjetilaca.

Petkom, subotom i nedjeljom kapije ovog atraktivnog pazara otvaraju se u šest sati i najveća gužva je upravo u ranim jutarnjim časovima.

Među mušterijama, kako ističu prodavci, ima ljekara, advokata, pekara, profesora, penzionera, ljudi različitih zanimanja i imovinskog stanja, jer na ovom mjestu svako od njih može naći nešto za sebe. Nemali broj posjetilaca gleda da dođe čim se buvljak otvori, jer su šanse da će naći neki znimljiv predmet, alatku ili umjetninu znatno veće nego kasnije. To što ova pijaca od ranih jutarnjih sati, naročito subotom i nedjeljom, izgleda poput košnice ne treba da čudi, budući da tu možete kupiti solidno očuvan komplet knjiga Dostojevskog ili Njegoša za dvadesetak eura, klasičnu gitaru za 50 eura, neraspakovan komplet inbus ključeva za dva eura, novu grijalicu ili kuvalo za čaj za pet eura, bočicu francuskog šampanjca za euro, a polovnu ,,bošovu“ kosačicu za 50 eura. Ko umije da se

cjenka, robu može dobiti po znatno nižim cijenama.

POVOLJNO

Prodavac Zoran Radoman u ponudi je imao isključivo nove proizvode. Pakovanje in-

bus ključeva prodavao je za dva eura, kliješta po cijeni od euro i po do pet, dva šrafcigera sa magnetima nudio je za euro i po, 10 metara kanapa za štrik euro, selotejp trake po 50 centi...

- Evo pogledajte ovu baterijsku bušilicu, ima opcije bušenja, čekića i odvrtanja, uz nju dođu dvije baterije, nove - sve to za 35 eura. Imam odlične cijene, ovđe vam je jeftinije nekoliko puta nego u prodavnicama – kazao je Radoman, uz napomenu da ima posla i kada je kiša, a da najbolje pazare očekuje kada krenu ljepši dani.

Jakup Beriša u ponudi je imao neraspakovane igračke za djecu, pametne satove....

- Slagalice za djecu su pet eura, toliko koštaju i pametni satovi za odrasle i za djecu. Plišane igračke su tri eura. Ima kupaca, zadovoljan sam. Rekao bih da su i oni zadovoljni, jer se ne vraćaju da reklamiraju proizvode. Ovdje sam petkom, subotom i nedjeljom. Sad kad krenu ljepši dani, očekujem da će biti više mušterija – kazao je Beriša. Nedaleko od njega, solidno očuvani bicikli za odrasle mogli su se kupiti po cijeni od 150 do 200 eura. Kako ističe njihov prodavac, takvi su u prodavnici makar dva – tri puta skuplji.

ZANIMLJIVO

Kompleti knjiga Dostojevskog, Njegoša, Lalića i drugih svjetskih i naših književ-

Rašo

od preprodaje izdržava porodicu

Na improvizovanim štandovima na buvljoj pijaci prodajno mjesto ima i Rasim Redžepov. Među brojnim zanimljivim proizvodima izdvojio je električnu gitaru koju nudi za 100 eura, akustične koje prodaje 50 eura ili ručno pravljeni brod od drveta za koji traži 30 eura. - Rasim mi je pravo ime, ali svi me znaju kao Raša. Kupim ono što mi se sviđa i što mislim da mogu ovđe prodati. Mislim da imam ukusa da nađem dobar proizvod, gledam da bude što bolje očuvan. Svaka roba ima svoga kupca, ima raznih ljudi, nikad ne znaš kome što treba. Volim ovaj posao. Bolje mi je ovđe nego da radim u Čistoći, jer da ne radim ovo, jedino bih mogao tamo da završim. Lakše mi je ovđe, brate. Zaradim za familiju, da ima da se pojede i popije. Žena i ja čekamo treće dijete, izdržavam i brata – ispričao je ovaj vrijedni preduzetnik.

nih velikana, solidno očuvani, mogu se kupiti po cijeni od dvadesetak eura. Knjige po komadu se mogu kupiti za euro ili više, u zavisnosti od toga koliko je očuvana, a prodavac nema ništa protiv da onima koji uzmu veći broj knjiga odobri određeni popust. Novi tanjiri za kolače, britanske proizvodnje, koštaju po pet eura, a čajnik od istog proizvođača 15 eura. Polovna ,,bošova“ kosačica za travu košta 50 eura, a bežični usisivač sa baterijom 15 eura. Neraspakovani akvareli koštaju 10 – 20 eura, trube i mačevi od 30 do 50 eura, li-

jepo rezbarene drvene kutije, vaze i svijećnjaci od pet do 10 eura, štapovi za pecanje, karbonski, od 30 do 50 eura. Boca kvalitetnog hrvatskog vina može se kupiti za četiri – pet eura, dok za bočicu francuskog šampanjca treba izdvojiti svega jedan euro. Nove majice kratkih rukava koštaju tri eura, a markirane cipele 35 eura. Naravno, ko umije da se cjenka, robu može dobiti po znatno nižim cijenama od gore navedenih, a većina prodavaca kupcima koji kupe više proizvoda ponudi dobar popust. I. MITROVIĆ

U susret Svjetskom danu zdravlja, nevladino udruženje Biciklo.me u saradnji sa Evropskom kućom organizovalo 87. kritičnu masu

U susret Svjetskom danu zdravlja koji se obilježava danas, nevladino udruženje Biciklo.me u saradnji sa Evropskom kućom organizovalo je juče 87. kritičnu masu ulicama glavnog grada, kojom su ukazali na važnost aktivnog kretanja za naše zdravlje. Vožnja duga oko 8,5 kilometara počela je tradicionalno na Trgu nezavisnosti, a završila se na Rimskom trgu, gdje je upravo NVO Biciklo.me uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva saobraćaja postavilo novi parking za bicikla. Stefan Bulatović iz NVU Biciklo.me iskazao je zadovoljstvo što je, uprkos lošem vremenu, u vožnji učestvovao značajam broj biciklista. - Uprkos kiši i vjetru, uspjeli smo da odvezemo cijelu planiranu rutu i tako skrenemo pažnju na sve brojne koristi

Ukazali na važnost aktivnog kretanja

Biciklizam nije samo fizička aktivnost, to je aktivnost koja ima veliki benefit za naše zdravlje - poboljšava kardiovaskularni i respiratorni status… Biciklisti su srećniji ljudi, luče veliku količinu serotonina prilikom vožnje, samim tim hormon sreće nam je veći nego većini populacije – poručio je medicinski direktor KCCG dr Đorđije Krnjević

uptrebe bicikla za naše fizičko i mentalno zdravlje. Postoje brojni naučni dokazi koji pokazuju da vožnja biciklom značajno umanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i kancera, snižava krvni pritisak i čini nas srećnim, zdravijim i otpornijim. Zato je važno da u našim gradovima izgradimo kvalitetnu i bezbjednu mrežu biciklističkih staza, kako bismo omogućili ljudima da

se svakodnevno kreću aktivno, čime bi se poboljšalo javno zdravlje u zemlji – poručio je Bulatović, uz napomenu da i postavljanjem novih parkinga podstiču ljude da više koriste bicikl kao prevozno sredstvo. Nataša Beširević ispred Evropske kuće je kazala da će uvijek biti tu da podrže inicijative za zdravi život, održivu mobilnost i zaštitu životne sredine.

Sa jučerašnje zajedničke vožnje

- Kad god treba Evropska komisija i Evropska kuća su tu da podrže ovakve i slične akcije –poručila je Beširević. U jučerašnjoj zajedničkoj vožnji učestvovao je i medicinski direktor KCCG dr Đorđije Krnjević, internista – endokrinolog, koji za sebe kaže da je, prije svega, biciklista. - Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje sa vama. Hvala Stefanu Bulatoviću, Blažu Crvenici, Dejanu Tofčeviću, hvala čitavoj ekipi iz Bicikla.me zbog ovoga što radite, prije svega za zdravlje naše populacije. Biciklizam nije samo fizička aktivnost, to je aktivnost koja ima veliki benefit za naše zdravlje, poboljašava kardiovaskularni i respiratorni status… Biciklisti su srećniji ljudi od onih koji ne voze bicikl, dakle luče veliku količinu serotonina prilikom vožnje, samim tim hormon sreće nam je veći nego većini populacije –poručio je Krnjević. I. M.

Rasim Rašo Redžepov

ZA SVAKOGA PONEŠTO: Sa buvljaka

I.MITROVIĆ

Iako bez trojice igrača, Budućnost Voli pobjedom protiv SC Derbija napravila lijepu uvertiru za derbi sa Partizanom, Džuvan Morgan za Pobjedu ističe

Ne zavisimo od pojedinaca, utakmice dobijamo timski

PODGORICA – Iako nakon pauze, zbog februarskog FIBA „prozora“ u kvalifikacijama za Eurobasket, nije igrala kao prije pauze, iako je u proteklih šest kola doživjela jedan neplaniran poraz (u gostima od Mege), Budućnost Voli je uspjela da pred Partizan bude u željenoj poziciji – da pred svojim navijačima igra za prvo mjesto u ligaškom dijelu ABA lige.

Podgoričani će, tako, u ponedjeljak veče u „MTEL dvorani Morača“ imati priliku da naprave, možda, i presudan korak u tome da ligaški dio završe ispred oba evroligaša. U slučaju pobjede protiv Partizana, „plavi“ bi, na četiri kola prije kraja ligaškog dijela, imali pobjedu više i bolji međusobni skor u odnosu na „crno-bijele“, zahvaljujući trijumfu i u Beogradu, dok Crvena zvezda ima tri poraza više i otpisana je iz trke za prvo mjesto. Bliži je trećeplasirani Dubai, koji ima dva poraza više i dočekuje Buduć-

ŽAKELJ: U Beogradu smo bili u boljoj formi nego sada

Budućnost je ove sezone već pobijedila Partizan, u Beogradu je bilo 97:90 i zahvaljujući toj pobjedi, kao i onoj protiv Crvene zvezde u gostima, „plavi“ su u trci za prvo mjesto u plej-ofu.

- Nakon te pobjede smo igrali dobru košarku i od tada smo izgubili samo jednu utakmicu u ABA ligi. Mislim da će sada da bude sasvim drugačija utakmica, tada smo bili u malo boljoj

formi nego sada, ali to ne znači da ne možemo. Igrači moraju da shvate to što pričamo, ono što analiziramo, da greške koje smo pravili u prethodnim mečevima moramo da ispravimo ako želimo da igramo protiv tima kakav je Partizan. Ta utakmica će, svakako,

nost u posljednjem kolu, ali i u tom slučaju bi Podgoričani sudbinu prvog mjesta držali u svojim rukama. Posebno što Partizan ima i meč sa Crvenom zvezdom, te gostovanje Cedevita Olimpiji. Budućnost do meča sa Partizanom ima čitavu sedmicu za pripreme, dok „crno-bijeli“ u četvrtak igraju sa Realom posljednji meč u Evroligi, pošto nijesu uspjeli da izbore plasman u plej-of ni u plejin, pa su drugu sezonu zaredom razočarali u elitnom takmičenju. To znači da će svu pažnju sada da usmjere na ABA ligu, u kojoj su u igri

za prvo mjesto... – Očekujem da bude isto kao pred meč u Beogradu. Biće fizički teška utakmica, oni će doći ovdje sa željom da nam se revanširaju za poraz u prvoj utakmici. Ne osvrćem se na to što su eliminisani u Evroligi, veoma su dobar tim i siguran sam da će biti spremni za meč u Podgorici. Pobijediće ekipa koja bude bolje igrala u odbrani, i koja, na kraju krajeva, postigne više poena. Očekujem da će naša dvorana biti puna i da ćemo imati veliku podršku navijača u tom važnom meču – kaže za Pobjedu Džuvan Morgan, krilni cen-

NBA: Edvards trojkom zapečatio sudbinu Filadel je

PODGORICA – Drugi put u dva dana košarkaši Los Anđeles Klipersa savladali su Dalas, ovog puta sa rezultatom 135:103, kojim su, praktično, obezbijedili mjesto u plej-ofu. Kliperse je do ubjedljive pobjede predvodio tandem Džejms Harden – Kavaj Lenard (šest skokova), obojica sa po 29 poena, ali je Harden imao i 14 asistencija i sedam skokova. Reprezentativac Bosne i

Hercegovine Ivica Zubac je dodao 25 poena i 10 skokova, dok je srpski košarkaš Bogdan Bogdanović imao sedam poena, četiri skoka i tri asistencije. U ekipi Dalasa najbolji je bio Entoni Dejvis sa 27 poena i devet skokova, Kai Džons je dodao 18 poena i sedam skokova. Klipersi su sada na sedmoj poziciji Zapada sa 46 pobjeda i 32 poraza, a Maveriksi na devetoj poziciji sa skorom 38-41.

Minesota je bila bolja od Filadelfije sa rezultatom 114:109, a sudbinu domaćina je zapečatio Entoni Edvards trojkom u finišu, postavivši konačan rezultat. On je utakmicu završio sa čak 37 poena, dok je Rudi Gober upisao 23 poena i 19 skokova, Džulijus

Rendl je dodao 15 poena, a Donte Divinćenco 13 poena. Filadelfiju je predvodio Kventin Grajms sa 28 poena, Geršon Jabusele je upisao 19, Loni Vo-

tar Budućnost Volija. Kao uvertiru za derbi sa Partizanom, Budućnost je dobila gradski okršaj sa SC Derbijem (105:99), koji je bio uzbudljiv i neizvjestan od početka do kraja, sa odbranama u drugom planu. Kao što je bio slučaj u finalu Kupa Crne Gore (105:104).

– Bila je sjajna utakmica, SC Derbi je odličan tim, koji je dobro vođen, Bili su šuterski raspoloženi protiv nas, dobro su čitali utakmicu i zaslužuju sve čestitke. Na kraju smo uspjeli da odigramo dobru odbranu kad je bilo najpotrebnije, pogodili smo i bitna

da bude bitna i za Partizan koliko i za nas, i siguran sam da će i oni da budu

slobodna bacanja i stigli do važne pobjede. Za nas su svaka utakmica i svaka pobjeda važne ako želimo da ostvarimo ciljeve i izuzetno jakoj ligi sa Partizanom, Dubaijem i Crvenom zvezdom. Samo treba tako da nastavimo – dodao je Morgan, koji je protiv „studenata“ upisao devet poena, četiri skoka, te po dvije asistencije i ukradene lopte, ali i sve tri timske blokade.

Budućnost je pobijedila SC Derbi iako je igrala bez povrijeđenih Rašida Sulejmona i Andrije Slavkovića, te bolesnog Alekse Ilića. Od „prozora“ u kvalifikacijama za EP,

maksimalno spremni –rekao je Andrej Žakelj trener „plavih“.

Budućnost na mečevima u ABA ligi i jednom u Evrokupu nijednom nije imala kompletan tim, jer su po dva puta, zbog porodičnih obaveza, odsutni bili i Morgan i Jogi Ferel, Slavković je preskočio svih sedam utakmica... – Teško je kada se radi o ekipama koje zavise od pojedinaca, ali naša ekipa je posebna iz razloga što dobijamo timskom igrom. Oni koji zamijene igrače koji nedostaju uspiju da nadoknade to, i zato bilježimo pobjede – zaključio je Morgan, koji ove sezone u ABA ligi prosječno bilježi 6,6 poena i četiri skoka. S. JONČIĆ

ker 18 i pet asistencija, a Džered Batler 16 i osam asistencija. Milvoki je nakon produžetka pobijedio Majami sa 121:115 i obezbijedio mjesto u plej-ofu. Apsolutni junak meča bio je Janis Adetokumbo, koji je ostvario novi tripl-dabl, ovog puta

sa 36 poena, 15 skokova i deset asistencija. Time je Adetokumbo zaprijetio Nikoli Jokiću u MVP trci, te po nekim projekcijama mogao bi da mu ugrozi i drugo mjesto na toj listi.

Pored Janisa, Kevin Porter Junior je ubacio 24 poena, a na

drugoj strani najviše se istakao Bem Adebajo sa 31 poenom, 12 skokova i pet asistencija. Rezultati: Filadelfija – Minesota 109:114, Detroit – Memfis 103:109, Majami – Milvoki 115:121, Klipersi – Dalas 135:104. S. J.

Džuvan Morgan

Rođene sestre Maja i Milena Bigović, nakon što su obje zaigrale u nacionalnom timu, dočekale da zajedno podignu pehar WABA lige

Đe su Bige, nema brige

PODGORICA – Na prošlom fajnal-foru WABA lige u Podgorici poseban utisak ostavio je transparent „Đe su Bige, nema brige“!

Taj slogan bio je znak podrške za dvije rođene sestre Maju i Milenu Bigović. Cetinjanke, koje gotovo zajedno koračaju košarkaškim stazama, na identičan način grade put ka vrhu, a nakon što su u nedavno završenim kvalifikacijama dočekale da budu zajedno dio seniorske reprezentacije, prethodnog vikenda dočekale su još jedan poseban momenat i u karijeri i u životu – nakon osvojenog B prvenstva Evrope za igračice do 20 godina, da podignu još jedan šampionski pehar, ovog puta seniorski i to WABA lige.

Maja i Milena Bigović su rođene sestre (Maja je 2002. godište, a Milena dvije godine mlađa), koje su zbog zajedničke ljubavi prema košarci odlučile da počnu sa treninzima u Lovćenu 2011. godine. Igrale su u kadetkinjama i juniorkama, nastupale za seniorski tim Lovćena, igrale za tim Budućnost/Lovćen u WABA ligi do 17 godina, a onda je Maja, nakon što je osvojeno srebro u WABA ligi do 17 godina, poput ostalih saigračica iz Lovćena koje su bile dio generacije (Živković, Leković, Drobnjak) stigla u ljeto 2018. godine u redove Budućnosti. - Košarka je u našoj porodici uvijek bila nešto posebno. Zbog visine i same građe nekako se odmalena znalo da ću biti u košarci. Lovćen je zaista bio nešto posebno za sve nas. Klub koji nije imao preveliku bazu, ali je bio kao velika porodica, toliko korektan i pošten odnos, gdje smo sve zaista uživale. Nakon što je napravljen dogovor da Lovćen bude filijala Budućnosti i da se tu fabrikuju talenti za Budućnost znale smo da nam košarka možda neće biti samo ljubav, već nešto što će nam odrediti život. I

zaista je tako i bilo. Radile smo sa trenerom Petrom Stojanovićem u kadetkinjama i juniorkama, a sjećam se, te titule za nas su bile nešto nevjerovatno, jer smo tada pokazale da smo bolje od Budućnosti i da imamo zaista talentovanu generaciju – prisjeća se Maja Bigović. Čovjek koji je dao poseban pečat toj generaciji i koji se potrudio da se ona okupi na Cetinju je Zoran Kašćelan. Pod njegovim vođstvom Lovćen je sticao iskustvo kroz seniorsku ligu, a onda zablistao u WABA ligi do 17 godina, gdje je osvojeno srebro bila potvrda da crnogorska ženska košarka dobija nove adute. - Veliko hvala naravno i treneru Zoranu Kašćelanu, koji je vjerovao u nas i pod čijim

Prva liga za rukometaše (16. kolo)

vođstvom smo dugo trenirale. Zahvaljujući tom velikom radu je i došao poziv Budućnosti, a onda naravno da je bilo jasno da kreće neki novi život – ističe Maja. Prelaskom Maje Bigović u Budućnost, sestre su se prvi put odvojile. Istina, Milena nije stigla u redove šampiona, ali je nastavila da se razvija kod trenera Petra Stojanovića u ekipi Podgorice, koja je postala nova baza „vučica“. - Lovćen je upao u probleme i gotovo sve igračice koje nijesu u tom momentu potpisale za Budućnost stigle su u Podgoricu. Mnogo nam je značilo što je trener bio Petar Stojanović, sa kojim smo već sarađivale – dodaje Milena.

U ljeto 2021. godine i Milena je poput saigračice iz Lovćena

Budva bolja od Rudara

Ksenije Šćepanović stigla u Budućnost, čime su sestre bile opet zajedno.

- Iskrena da budem, imala sam želju da budem na višem nivou i da smo opet zajedno jedna uz drugu – ističe Milena.

Mlađa Bigović gotovo da je imala uloge od 1 do 4 u timu, a i kada je imala manju i kada je imala veću minutažu jasno je pokazala da je timski igrač i da želi da odradi prevashodno ono što je potrebno timu, nikada ne gledajući sopstvenu statistiku.

- Često su se mijenjale moje uloge. Ali, šta god da bude u tom momentu zahtjev trenera, nastojim da to ispoštujem i dam doprinos da ostvarimo što bolji rezultat – prokomentarisala je Milena.

Milena je 9. novembra 2023. godine protiv Bosne i Hercegovine debitovala za seniorsku selekciju, kada je dočekala da bude i u reprezentaciji sa sestrom Majom.

- Svaki igrač ima posebnu želju da igra za reprezentaciju. Nakon niza šampionata u mlađim selekcijama svakako da je to bio san da zajedno Maja i ja budemo dio seniorske reprezentacije – iskrena je Milena. Proteklog vikenda u jednom danu jedan pehar donio je ostvarenje istih snova dvije sestre – postale su šampionke WABA lige.

- Osvojile smo titulu 2020. godine, kada nije bilo fajnal-fora zbog kovida, a zatim smo izgubili četiri vezana finala. Nekako je postojala velika želja, motiv da se osvetimo Celju, iako su bili favoriti na svom terenu i dočekali smo taj momenat možda kada je malo ko očekivao – kaže Maja. Milena je ove sezone imala posebnu ulogu -osim defanzivnih zadataka, mlađa Bigović često je iz kornera znala da postigne važne trojke... - Drago mi je da smo sezonu krunisale impresivno. Mislim da smo velikim i poštenim radom zaslužile sve ovo. Nije bilo lako, ali dokazale smo da je ovaj tim zaista napredovao i da imamo kvalitet – jasna je Milena.

Tako je nekadašnji trio sa Cetinja (Maja i Milena), pod vođstvom svog trenera još iz kadetskih dana Petra Stojanovića, dočekao da ispiše nove stranice istorije, čime je na titulu stavljen poseban cetinjski pečat, a sada je ponovo svima u glavi slogan „Đe su Bige, nema brige“... R. PEROVIĆ

Kreće operacija SP, Crnogorke u srijedu sa Portugalom u prvom meču baraža

Ni težak, a ni lak posao za „lavice“

PODGORICA – „Lavice“ danas kreću na put, za dva dana ih u Portugalu čeka prva utakmica baraža za odlazak na Svjetsko prvenstvo.

Crnogorke će u revanšu (subota, „Bemaks arena“) ugostiti Portugalke. Cilj je jasan – odlazak u Njemačku i Holandiju, a koliko će biti teško i da li će s obzirom na to da selektorka Suzana Lazović ne može da računa na najjači sastav, biće jasnije nakon prve utakmice. Za predstojeći dvomeč selektorka će računati na 16 igračica, među kojima je 11 djevojaka koje su bile u sastavu na posljednjem prvenstvu Evrope 2024. godine.

Nova imena u odnosu na kontinentalnu smotru su golmanka Marija Marsenić, bekovi Nada Ćorović, Ilda Kepić i Marija Božović (debitant), te desno krilo Anastasija Marsenić Zbog problema sa leđima na spisku nema ljevoruke Tanje Ivanović, a pauzu od reprezentativnih akcija napravila je Itana Grbić, dok je Nina Bulatović odsutna iz opravdanih razloga. Nakon EHF Eura 2024, repre zentativnu karijeru završile su Milena Raičević i Marina Rajčić, za novu kapitenku tokom EHF sedmice u martu izabrana je Đurđina Jauković, a zamjenik je Tatjana Brnović A. M.

SBbet Prva liga za rukometašice (17. kolo)

PODGORICA – Lider Budućnost II slavio je u Nikšiću protiv Trebjese Bemaks (35:24) u 17. kolu SBbet Prve lige za rukometašice.

PODGORICA – Novak Bajčetić je na 2,40 prije kraja utakmice Budvanima donio pobjedu protiv Rudara (28:27), ukupno petu nakon 14 odigranih kola u SBbet Prvoj rukometnoj ligi. Pljevljacima je ovo drugi vezani poraz nakon prošlonedjeljnog kod kuće od Lovćena i sada za liderom sa Cetinja zaostaju šest, a za drugoplasiranom ekipom Budućnosti četiri boda. Pljevljaci su bili bliži pobjedi, vodili u 54. minutu 27:25, ali od pogotka Andrije Jokića zastali su, što je domaćin serijom 3:0 kaznio za velike bodove.

U domaćoj ekipi Aleksandar Glendža postigao je sedam golova, Jovan Kapisoda gol manje, a kod gostiju Jokić je

dao šest, po pet Dragan Jelušić i Andrija Radovanović Budućnost je opravdala ulogu favorita protiv Sutjeske (34:29). „Plavi“ su na 12 pobjeda, a Nikšićani na pobjedu! U gostujućoj ekipi Emir Đulović sa devet golova bio je najraspoloženiji, pratio ga je sa osam Aleksa Knežević, a u ekipi iz Nikšića najefikasniji je bio Boris Šekarić sa sedam, Jakov Ćorović dao je šest golova... A. M.

,,Plave“ je do 16. trijumfa (uz remi) vodila raspoložena iz prvog tima Budućnosti Mari Plamenova Tomova sa 10 golova, Maša Kuzmanović dala je devet, a Andrea Škerović upisala je 12 odbrana. U ekipi iz Nikšića, koja ima 10 pobjeda, šest poraza i remi, Ivana Savić dala je sedam, uz četiri asistencije... Drugoplasirana Levalea 2010 očekivano je bila bolja od Ulcinja (32:17), uz najraspoloženiju Sanju Andrijašević sa osam golova, a u gostujućoj ekipi Sara Škrelja dala je šest. Gošće su nakon 14 utakmica na učinku od dvije pobjede, 14 poraza i re-

mija. Levalea ima 12 pobjeda, dva remija i tri poraza. Ubjedljiv je bio Rudar protiv Zete (46:26). U trijumfu mlade ekipe iz Podgorice blistale su Lara Burzanović sa 12 i Martina Knežević sa 11 golova (doala je šest asistencija). Kod gošći Maja Ceklić dala je 12 golova. Rudar je do sada ostvario sedam pobjeda, ima i remi, uz devet poraza, a Zeta četiri trijumfa, dva remija i 11 poraza. U posljednjem meču kola Tivat je slavio protiv Mornara 7 (27:25). Istakla se Božidarka Delibašić sa 10 pogodaka (samo jedan promašaj), a kod gošći Ivana Maljević sa sedam. Tivćanke imaju devet pobjeda, dva remija i šest poraza, a Baranke tri pobjede i 13 poraza. A. M.

Jauković i Brnović

SBbet

Martina Knežević

Sestre Bigović podigle su trofej WABA lige

Lara Burzanović

Džaba Meklarenu najbolji bolid, šampion se pitao u Japanu

Ferstapen, pa ostali

PODGORICA – „Suzuki“

prija Maksu Ferstapenu –aktuelni šampion Formule 1 je četvrti put zaredom pobijedio na Velikoj nagradi Japana i iza sebe ostavio dvojac iz Meklarena Landa Norisa i Oskara Pjastrija Trku je obilježio incident u 22. kada su vozač Red Bula i vodeći u generalnom plasmanu (Noris) otišli na zamjenu pneumatika. Četvorostruki šampion je držao svoju liniju, Britanac je pokušao da ga pretekne, nije uspio, izašao je na travu navodno jer ga je Ferstapen izgurao. Brzo je reagovala direkcija trke i procijenila da nema potrebe za istragom ili kaznom. – Bio je to trkački incident. Maks je bio ispred. Staza se sužava pred prvom krivinom, a Ferstapen je posljednji vo-

zač od kojeg bih očekivao da mi ostavi prostor. To kažem u pozitivnom kontekstu, trkač-

Održano prvenstvo Crne Gore na 10.000 metara U znaku Miljana Kukuličića i Dijane Stanišić

PODGORICA – Miljan

Kukuličić i Dijana Stanišić prvaci su Crne Gore na 10.000 metara.

Na 22. Prvenstvu Crne Gore na 10.000 metara u Pljevljima su nastupili takmičari iz šest crnogorskih klubova (Dionisa, Nikšića, Milenijuma, Mornara, Oriona i Sparte). Kod muškaraca trijumfovao je atletičar Mornara Miljan Kukuličić sa vremenom 33:17,94.

Drugo mjesto pripalo je članu Dionisa Branislavu Baltiću (38:04,29), a treće atletičaru Oriona Aleksi Malikoviću (38:40,95).

U konkurenciji seniorki trijumfovala je članica AK Sparta Dijana Stanišić sa rezultatom 41:06,38, ispred klupske drugarice Andreje Saitaj (43:01,79) i atletičarke Milenijuma Vesne Pavlićević (45:26,63). R. P.

ki gledano, ništa više od toga –izjavio je Noris. Šampion je startovao sa pol-

pozicije, a tokom trke bio je sjajan i na sve nalete vozača Meklarena imao je prave

Održan 30. atletski miting „Trofej Montenegro“

odgovore. Kako je vozio as Red Bula, pokazuje vrijeme – Noris je kasnio sekundu i po! – Bilo je teško. Dva Meklarena su me jako gurala i bilo je veoma zabavno na stazi. Srećan sam iako je počelo slabije ovog vikenda, ali nismo odustajali. Nastavili smo da unapređujemo bolid i znali smo da možemo da pobijedimo – rekao je šampion. Među deset najboljih završili su Šarl Lekler u Ferariju, dvojac iz Mercedesa – Džordž Rasel i Kimij Antoneli, Luis Hamilton je bio tek sedmi ispred Isaka Hađara, koji je upisao prve bodove. Aleks Albon u Vilijamsu i Oli Berman vozač Hasa osvojili su devetu, odnosno desetu poziciju. Debi u sezoni imao je Juki Cunoda, koji je u Red Bulu završio na 12. mjestu. U Japanu je Rad Bulu svanulo nakon dvije startne trke, sada Ferstapen zaostaje samo bod za Norisom. Karavan se za vikend seli u Bahrein. Staza „Sakir“ čeka najbolje… A. M.

U petak i subotu u Briselu na prerano preminulog

Antverpenu prvi memorijal ,,Matija

PODGORICA - Fudbaleri Antverpena osvojili su prvi memorijalni turnir ,,Matija Šarkić“, koji je u petak i subotu održan u čast prerano preminulog golmana crnogorske fudbalske reprezentacije. Matija Šarkić preminuo je 15. juna 2024. u Budvi, u 27. godini. Organizator memorijala bila je Britanska škola u Briselu (BSB), na čijim terenima je i održan turnir, zajedno sa Matijinom porodicom. - Svi učesnici bili su zadovoljni organizacijom turnira – rekao nam je Danilo Šarkić, Matijin najstariji brat.

PLJEVLJA – Na otvaranju atletske sezone u Crnoj

Gori, na stadionu pod Golubinjom u Pljevljima, održan je 30. atletski miting „Trofej Montenegro“.

Nastupilo je 80 takmičara iz 12 crnogorskih klubova, kao i nekoliko atletičara iz klubova

Srbije i Bosne i Hercegovine. Pobjednici „Trofeja“ član AK Zeta 2012 Ivan Kukuličić, čiji rezultat u bacanju diska od 49,60 m po IAAF tablicama vrijedi 870 bodova, i u ženskoj konkurenciji Anđela Đuranović iz AK Sanja, čiji rezultat u skoku udalj od 5,79 m po IAAF tablicama vrijedi 953 boda. Na takmičenju u Pljevljima je atletičarka Tare Anđelina Lašić ispunila normu za nastup na Prvenstvu Balkana za juniore u bacanju koplja sa rezultatom 38,73 m. Rezultati po disciplinama –MUŠKARCI: 100 m – 1. Mihailo Roćenović (Mornar) 11,51, 2. Uroš Leković (Mornar) 11,76, 3. Uroš Kotlaja (Rudar) 11,89; 400 m: 1. Mihailo Roćenović (Mornar) 50,30, 2. Nemanja Džaković (Rudar) 52,54, 3. Ilija Ćuzović (Rudar) 52,74; 800 m: 1. Vukašin Savičić (Mornar) 2:09,25, 2. Vasilije Mušikić (Nikšić) 2:33,64; 3.000 m: 1. Boban Madžgalj (Orion) 9:59,16, 2. Enes Erović (Jedinstvo) 10:06,36, 3. Ivan

Popović (Nikšić) 10:34,69; skok udalj: 1. Stefan Džaković (Rudar) 6,38, 2. Nemanja Madžgalj (Orion) 5,89; bacanje kugle: 1. Ivan Kukuličić (Zeta 2012) 12,81; bacanje diska: 1. Ivan Kukuličić (Zeta 2012) 49,60, 2. Nikola Ćuzović (Rudar) 29,27; Bacanje koplja: 1. Nikola Ćuzović (Rudar) 48,49, 2. Elzin Guberinić (Orion) 44,52, 3. Nikola Ratković (Fap) 40,20; ŽENE – 100 m: 1. Mare Jablan (Lovćen) 12,67, 2. Amra Hubanić (Jedinstvo) 13,54, 3. Elzana Guberinić (Orion) 13,59; 400 m: 1. Mare Jablan (Lovćen) 1:00,65, 2. Anabela Mujovi (Sanja) 1:00,94, 3. Ivana Milošević (Sanja) 1:08,59; 800m: 1. Jovana Simunović

(Nikšić) 2:35,90, 2. Lidija Todorović (Sparta) 2:38,22, 3. Anita Zoronjić (Jedinstvo) 2:53,76; 1.500 m: 1. VesnaPavlićević (Milenijum) 5:24,73, 2. Nikolina Marović (Orion) 5:48,51, 3. Milica Pešić (Milenijum) 6:24,46; skok udalj: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 5,79, 2. Anastasija Novaković (FAP) 5,10, 3. Elzana Guberinić (Orion) 4,94; bacanje kugle: 1. Mare Martinović (Cetinje) 10,21, Antonela Gazivoda (Orion) 9,85; bacanje diska: 1. Antonela Gazivoda (Orion) 32,87, 2. Mare Martinović (Cetinje) 29,51, 3. Nora Selčanin (Orion) 24,60; bacanje koplja: 1 Anđelina Lašić (Tara) 38,73, 2. Nora Selčanin (Orion) 33,10. R. P.

HNL (28. KOLO): Trijumf tima Radomira Đalovića

Ekipa Antverpena do 13 godina u finalu je pobijedila Standard iz Liježa s 2:1, dok je treće mjesto pripalo Milvolu, koji je nakon penala savladao Vulverhempton. Peto mjesto zauzeo je Luven, ispred Anderlehta, Aston Vile i Birmingema. Anderleht, Aston Vila, Vulver-

Liverpul

PODGORICA – Serija Liverpula od 26 mečeva bez poraza u Premijer ligi prekinuta je na ,,Krejven Kotidžu“ – od ,,redsa“ je bolji bio Fulam sa 3:2. Ekipa Arnea Slota vodila je evrogolom Aleksisa Mak Alistera, ali je već do poluvremena bilo 3:1. Pogađali su Rajan Sesenjon, Aleks Ivobi i Rodrigo Munis. Kod svih situacija očajno je reagovala odbrana ,,redsa“. Luis Dijas je u nastavku ublažio poraz koji je Liverpul usporio na putu do titule, ali ne bi trebalo da ga značajno poremeti – sedam kola prije kraja Mohamed Salah i drugovi imaju čak 11 bodova više od Arsenala. - Primili smo tri gola za 14 minuta, bio je to težak period za nas. Bez obzira na kvalitet Fulama i njihovu dobru završnicu,

Rijeka ostala jedini konkurent Hajduku

Šampionska trka u hrvatskom fudbalu vodiće se između dva tima – Hajduka, na čijoj klupi je Đenaro Gatuzo, i Rijeke našeg trenera Radomira Đalovića

Rijeka je juče golom Tonija Fruka slavila na gostovanju zagrebačkoj Lokomotivi i ponovo prišla splitskim ,,bilima“ na ,,minus 1“. Čini se da je Dinamo nakon su-

botnjeg potopa od Istre (3:0) otpisan – ,,modri“ imaju osam bodova manje od Hajduka, sedam od Rijeke. Bila je ovo dobra sedmica za Đalovićev tim. Rijeka je u sri-

jedu izborila plasman u finale Kupa pobjedom nad Istrom, a strijelac je i tada bio Fruk. Novopečeni reprezentativac Hrvatske juče je odlučio meč koji je odigran po jakom vjetru

PREMIJER (31. KOLO): Nula

Toni Fruk ponovo obradovao Radomira Đalovića

Briselu održan turnir u znak sjećanja preminulog crnogorskog golmana

Antverpenu memorijal ,,Matija Šarkić“

hempton, Birmingem i Milvol su klubovi za koje je Matija nastupao.

Za najboljeg igrača turnira proglašen je Damjan Masudi iz Antverpena, a najbolji golman bio je Žak Trender iz Vulverhemptona.

Aston Vila je ranije izrazila že-

lju da bude domaćin memorijala naredne godine u Birmingemu, a moguće je da se organizuje i u nekom drugom gradu, ali i da ostane u Briselu. - I Vulverhempton je izrazio želju da organizuje turnir u Matijinu čast, ali su svi klubovi toliko zadovoljni organizacijom

prvog memorijala da ne bi imali ništa protiv da i naredni bude u Britanskoj školi u Briselu. Razgovaraćemo, pa ćemo donijeti odluku – naveo je Danilo.

- Možda se i broj učesnika poveća sa osam na eventualno 12, s ekipama iz Francuske, Španije, Njemačke... Voljeli bismo da

u Mančesteru, ,,redsi“ prekinuli niz od 26 mečeva bez poraza u prvenstvu

golovi su uglavnom bili plod naših grešaka. Generalno ih ne pravimo mnogo, kamoli tri u jednoj utakmici. Naš učinak u drugom poluvremenu je bio mnogo bolji, ali teško je dobiti utakmicu na ovom nivou ako primite tri gola u prvom poluvremenu – rekao je Slot. Trener Liverpula poručio je da njegovi igrači moraju da igraju maksimalno do kraja sezone. - Nema razloga da se tek tako zadovoljimo, nismo lideri zato što smo pobijedili svaki meč sa tri ili četiri razlike. Potrebno je mnogo napora da bi se dobila utakmica i to svi vide. Potpuno smo svjesni činjenice da moramo da budemo takmičarski spremni za još sedam utakmica – naveo je Slot. Posljednji mančesterski derbi ove sezone bio je u skladu s igra-

i nije bio naročito kvalitetan. Imao je sreće da se lopta od leđa rivala odbija pravo do njega, a potom i znanja da je sprovede u mrežu domaćeg tima. - Imali smo tešku sedmicu. Igrači su bili u zahtjevnim situacijama. Počevši od prošle prvenstvene utakmice, pa srijede u Kupu, da se ne vraćam nazad. Pokazali smo protiv Lo-

ma i rezultatima oba tima – završeno je 0:0 nakon 90 minuta koje će i Junajted i Siti brzo zaboraviti. Nešto bolji bili su ,,crveni đavoili“, ali na ,,Old Trafordu“ gotovo da nije bilo nikakvih uzbuđenja. Junajted je ostao na tek 13. poziciji, daleko od Evrope, dok je Siti uzeo bod koji nije mnogo promijenio u borbi za Ligu šampiona. Aktuelni prvaci Engleske imaju bod manje od četvrtoplasiranog Čelzija koji je juče

komotive izuzetnu igru i stabilnost. Lokomotiva uvijek može da te ugrozi, brza je, agresivna... Vidjeli ste u prošlim utakmicama kako su Dinamo i Hajduk prolazili ovdje. Igrali smo onako kako treba igrati protiv Lokomotive, bili smo stabilni i čvrsti. Imali smo u prvom poluvremenu finu šansu preko Fruka, u drugom poluvreme-

sa Brentfordom odigrao takođe 0:0, dok je Notingem forest odmakao pet bodova. Najbolje prilike za domaćina je imao DžošuaZirkze u drugom poluvremenu, prijetio je i Alehandro Garnaćo, dok se na drugoj strani pokušavali Kevin de Brujne, OmarMarmuš i FilFoden. Totenhem je pobijedio posljednjeplasirani Sautempton s 3:1 i prišao Junajtedu na ,,minus 1“. Ne. K.

nu smo se dogovorili da ništa ne mijenjamo. Na kraju smo nagrađeni. Kad se sve pogleda, ovu tešku utakmicu, psihološki i tjelesno nakon pražnjenja protiv Istre, dobili smo zasluženo – rekao je Đalović. Do kraja prvenstva je osam kola, a Rijeka će oba derbija odigrati kao gost – s Dinamom 27. aprila i Hajdukom 17. maja. Ne. K.

turnir ,,raste“ iz godine u godinu – dodao je Danilo Šarkić. Porodica Šarkić dirnuta je gestom golmanskog trija seniorskog tima Aston Vile, na čelu sa vjerovatno najboljim golmanom svijeta Emilijanom Martinesom, koji su na zagrijavanju za subotnji meč s Notingem fore-

Kom pogurao Lovćen ka baražu

PODGORICA – Sa utakmicama 27. kola nastavljena je Druga liga. Ipak, zbog loših vremenskih uslova nije odigran meč Ibar – Mladost DG, već će Rožajci danas od 15 časova ugostiti lidera na terenu Trening kampa FSCG. Kolo je definitivno u znaku Lovćena. Cetinjani su ostvarili važnu pobjedu protiv Iskre u gostima, ali i dočekali veliku pomoć Koma, koji je iznenadio Igalo, pa je najstariji klub sada na osam bodova od Igala i deset od Grblja i gazi ka baražu za Prvu ligu. Lovćen je zasluženo slavio i upisao deseti vezani meč bez poraza, a do prednosti je stigao u 11. minutu, kada je iskusni Jovan Vujović sjajno proigrao Balšu Radusinovića, koji je pogodio za 0:1. Gosti su duplirali prednost u 54. minutu, kada je Hinata Sakamaki dobro ubacio loptu u kazneni prostor, gdje je Boško Guzina dobro reagovao i glavom zatresao mrežu Iskre. Bilo je jasno da Lovćen grabi ka

stom u Premijer ligi nosili majice sa natpisom ,,Zauvijek Matija“. - Vidjeli smo to po završetku turnira. Zaista lijep gest i zahvalni smo im na tome. Znali su da se istog dana održava memorijal i učinili su da za njega znaju svi, da se turnir promoviše onako kako je Matija i za-

služio – naveo je Danilo Šarkić. Memorijal u Briselu imao je i humanitarni karakter. Matija Šarkić je devet puta branio gol seniorske reprezentacije Crne Gore, posljednji put 10 dana prije smrti, upravo u Briselu protiv Belgije, kada je bio igrač utakmice. N. KOSTIĆ

brejku, ali je Iskra u 87. minutu uspjela da smanji prednost golom Danijela Jovanovića, ali ne i da unese neizvjesnost. Kom je iznenadio Igalo i tako sačuvao nadu u spas, a Igalu otežao posao na putu do baraža. Meč je odlučio rezervista Luka Mihaljević u trećem minutu sudijske nadoknade. Podgorica je igrala neriješeno sa Grbljem (1:1), a u finišu nije iskoristila ni penal za pobjedu. Domaći su pravili pritisak gotovo od starta, a nakon šanse Adžibabe, domaći su poveli u 30. minutu. Naime, prvo je šutirao Popović, golman Bjelica odbranio, ali je lopta stigla do Marka Vračara, koji ju je proslijedio do Miloša Vračara, koji je lako pogodio za 1:0. Nakon velike šanse Bojana Kopitovića, Grbalj je kaznio rivala i preko Marka Mujovića u 67. pogodio za 1:1. Ipak, domaći su mogli do pobjede – nakon što je Pavlićević srušen u šesnaestercu gostiju, ali Kristijanu Radunoviću udarac sa bijele tačke

Druga liga, 27. kolo

S. VASILJEVIĆ

Kom daje gol protiv Igala

Fulam ,,zakinuo“ Liverpul na putu ka tituli

X/PREMIER LEAGUE

Goleade u Petrovcu i Podgorici

Kada pomislimo da smo sve viđeli u crnogorskom fudbalu, stigne iznenađenje kakvom se nijesmo nadali –snijeg u proljeće.

Bilo je svega na domaćim terenima i stadionima, ali ne baš da se utakmice 6. aprila odlažu zbog bijelog prekrivača, viju pahulje dok se igra ili da igrači nose rukavice usred Podgorice.

U subotu su temperature išle do 20 i kusur stepeni, nosili su se kratki rukavi, a u neđelju – kijamet. Prava zimska idila u Beranama nije ostavila prostora da krene meč između Jezera i Bokelja, dok je u Bijelom Polju takođe bilo snijega, doduše u mnogo manjoj mjeri. Za očekivati je bilo da takvi uslovi više odgovaraju Jedinstvu, ali slavio je tim sa Primorja – pobjeda Arsenala od 1:0.

Izuzetan ,,fajt“ Petrovca i Budućnosti, svašta je moglo da bude pod Malim brdom – i da gosti odnesu ubjedljiv trijumf i da se domaćin proslavi, a na kraju je goleada okončana miroljubivo - 3:3. Nestvarne vremenske prilike za ovo doba godine – jedan nestvaran duel u 27. kolu Meridianbet 1. CFL. Najefikasnija, najnevjerovatnija utakmica od početka sezone viđena je između Otranta i Mornara, čak osam golova na kampu FSCG, a rezultat je nakon preokreta bio 6:2 u korist Ulcinjana. Trijumf, a i cijelu rundu, obilježio je trostruki strijelac Petar Vukčević Sutjeska je trijumfovala protiv Dečića u Tuzima (1:0).

REMI U DERBIJU Petrovac i Budućnost ostale su dvije neporažene ekipe u proljećnoj polusezoni nakon međusobnog obračuna. ,,Plavi“ su bili dominantniji, stvorili su više šansi, vodili dva puta – 1:0 i 2:1, a u finišu se spašavali negativnog epiloga. Sastav sa Primorja u 90. minutu ispustio je veliku pobjedu nad budućim šampionom. Mogli su gosti do odmora da napune mrežu domaćina, ali je pogodio samo Miličković

Utakmica Jezera i Bokelja odložena je zbog snijega u Beranama.

Organizator je pokušao da očisti teren, kasnio je meč, ali uslova za igru jednostavno nije bilo

– efektno, sa 18 metara, nakon što mu je loptu grudima odložio Ivanović u 35. minutu.

Kažnjeni su izabranici Ivana Brnovića početkom nastavka za promašaje, a gol su primili od svog bivšeg člana Zorana Petrovića, koji nije slavio poslije pokupljenog odbitka golmana Mijatovića.

Krenuli su ,,plavi“ ispočetkajoš snažnije, jače, konkretnije. Ređale su se situacije pred mrežom protivnika. Nešto je Kordić odbranio, nešto su gosti ispucali pored i preko mete, ali bilo je jasno da Petrovac teško može da odoli takvom pritisku. Grbić je uputio šut sa ivice šesnaesterca, golman domaćih nije najbolje reagovao, a to je iskoristio Ivan Bulatović u 56. minutu.

Podgoričani su ponovo poveli, ali nije bilo dovoljno. Uzvratili su Petrovčani preko Bašića, koji je realizovao kontru i asistenciju Boljevića u 77, a potom je napadač domaćih poentirao u 82. kada je izašao sam na Mijatovića

Preokret ,,nebo-plavih“ u režiji dvostrukog egzekutora Bašića, ali Budućnost nije odustala čak i kada je doživjela psihološki šok – da gubi, a bila je bolja sve vrijeme. Kosmička pravda stigla je u posljednjim trenucima – Ivanović je izveo prekid, a zlatni omladinac Andrej Kostić glavom zakucao za remi u 90. minutu.

Razlika između prvog i drugog na tabeli ostala je ista – 14 bodova.

SUTJESKA TREĆA

Dečić je sa novim trenerom Nenadom Brnovićem doživio prvi poraz, a ukupno sedmi u šampionatu. U direktnoj borbi za treće mjesto uspješnija je bila Sutjeska kojoj je bio dovoljan gol za velika tri boda. Na početku meča neprijatna situacija za štopera gostiju Borisa Kopitovića. Bio je sam, noga je proklizala i neka-

dašnji reprezentativac ostao je duže na zemlji sa bolnom grimasom. Nije slutilo na dobro. Ljekarski tim Nikšićana odradio je prepoznatljivi pregled koljena kada se sumnja da su pošli prednji ukršteni ligamenti. Iskusni defanzivac imao je sreće, sve je bilo u redu, nakon nekoliko minuta vratio se u igru.

Ispostaviće se da je upravo Kopitović bio čovjek odluke kada je u 59. minutu proparao mrežu na hladnoj, kišnoj i vjetrovitoj tuškoj ,,Bombonjeri“.

Dečić je propustio zicer za vođstvo – filigrantsku asistenciju Božovića nije iskoristio Striković, koji je bio jedan na jedan sa golmanom Stojanom Vukčevićem.

Nije mnogo prošlo, domaćin se suočio sa ozbiljnim hendikepom. Reprezentativac među stativama Igor Nikić sudario se sa Toškovićem van šesnaesterca, a to je značilo da od 32. minuta mora u svlačionicu.

Crveni karton golmana uslovio je čovjeka manje u polju –mjesto na crti zauzeo je Radošević, a vani je morao Pulejo Brojčano slabiji Tuzani nijesu mogli do izjednačenja.

Četa Milije Savovića zatvorila je utakmicu, kontrolisala stvari na terenu i sada je usamljena iza dvojca ispred sebe. Nikšićani se nadaju da mogu do evropske vize ako im epilog Kupa bude išao naruku. ,,HET-TRIK“ VUKČEVIĆA

Desetak kilometara dalje, na Starom aerodromu, u sličnim uslovima akteri su režirali meč kakav se rijetko gleda u domaćim fudbalskim okvirima.

Mornar je vodio na poluvremenu pogotkom Škrijelja, a onda kao da je ostao u svlačionici. Momcima Zorana Đuraškovića nije se igralo u drugom poluvremenu. Bez žara, želje, motiva, pješke, letargično, negledljivo su djelovali Barani.

Stadion: Kamp FSCG. Gledalaca: 60. Sudija: Miloš Savović.

Otrant Mornar

Ljuljanović

Filipović

Panadić (od 79. Vujačić) Vukotić

Malešević

Jezero, Bokelj – Jedinstvo, Arsenal

Dečić, Sutjeska – Budućnost (petak).

Ulcinjani su priredili preokret – ,,iz dva u jedan“, uz ,, sedam plus golova“ – 6:2. Od 57. minuta gosti su kapitulirali šest puta, a ako Otrant ostane u eliti – velike zasluge pripašće Petru Vukčeviću Dvadeset četvorogodišnji univerzalac, koji pokriva ono što mu se kaže - od desnog beka, veznog ili krila, do drugog špica, što mu je bila uloga protiv Mornara – doslovno se proslavio partijom karijere. Vukčević je potpisao ,,het-trik“, tri pogotka za 11 minuta, da mu pozavide svjetski golgeteri poput Roberta Levandovskog ili Harija Kejna

Debitant u ligi u finišu je dokrajčio ionako nokautirane

Barane. Filipović u 84, pa Anđelo Rudović u 89, a tačku je stavio Vujačić protiv ,,svojih“ u 92. minutu – za konačnih 6:2. Debakl Mornara, ako se tako može reći - makar mrvicu je ublažio rezervista Batrović, koji je u 79. smanjio na 3:2.

Otrant i dalje drži prvoligaški fenjer, ali na ,,minus tri“ od zone baraža, barem dok Jezero ne odigra odloženi duel sa Bokeljom, jače vjeruje u očuvanje prvoligaškog statusa. Jedinstvo je imalo lijepu priliku da u direktnom obračunu sa Tivćanima uplovi u mirnu luku. Bjelopoljci su, međutim, uprskali i umanjili značaj pobjede

Raičković (od 86. V. Rudović)

Vukčević (od 79. Harada)

Gaši

Vico

Muharemović (od 72. A. Rudović)

Sefa

Pavličić

Džao (od 72. Ćetković) Škrijelj

Ljutica

Vušurović

Mitrović

Sekulić

Kiši (od 67. Batrović) Đurišić Vukotić (od 72. Vuković) Kaluđerović

Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 200 Sudija: Savo Vujović. Gol: 0:1 Kopitović u 59. Žuti kartoni: Đelaj (Dečić), Kopitović, Barget (Sutjeska). Crveni karton: Nikić (Dečić) u 32.

Nikić Ndiaj (od 70. Matić) Ljuljđuraj (od 90. Maraš) Ujkaj Pulejo (od 34. Radošević) Striković Božanović (od 70. Sekulović) Bajović Božović Drešaj

S. Vukčević Desančić (od 93. Đurović)

nad Sutjeskom prošle srijede. Na teškoj podlozi, uz provijavanje snijega, bolje su se snašli fudbaleri tima sa Jadrana. Odluka je pala u 28. minutu, kada

je Abdulahi matirao Akovića – za svoju desetu egzekuciju, a Arsenalovih ,,plus pet“ u odnosu na zonu koja vodi u doigravanje. D. KAŽIĆ

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 300. Sudija: Nikola Vođević. Golovi:

Otrant

GOLOVI PADALI KAO NA TRACI: Sa meča Otranta i Mornara

NOVI PODACI O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI

GENERAL-POTPUKOVNIK KONSTANTIN ARSENIJEVIČ PULEVIĆ (1837 – SEVASTOPOLJ, 17. OKTOBAR 1905)

Potomak crnogorskog iseljenika. Vojničku karijeru je započeo 1853. po završetku Crnomorske kadetske škole. Službovao je u Sevastopolju i bio vezista drugog pomorskog korpusa za obuku. Od 1856. na službi u Sevastopoljskom sudu. Unaprijeđen je 1. marta 1874. u potpukovnika. U čin pukovnika u Admiralitetu proizveden je 1. aprila 1890. Bio je pomoćnik predsjednika pomorskog suda, zatim sudija pomorskog suda. Za predsjednika Sevastopoljskog pomorskog suda postavljen 3. juna 1895. U čin general-majora flote unaprijeđen je 14. maja 1896. Unaprijeđen je 2. jula 1901. u čin general-potpukovnika. U tom činu je penzionisan 1902. Napisao je memoare. Odlikovan je Ordenom Sv. Stanislava I stepena, Ordenom Sv. Ane II stepena, Ordenom Sv. Vladimira III stepena itd.

MAJOR MIHAILO PULEVIĆ

Mihailo Pulević iz Pipera major u penziji, predsjednik Jelisavetgradskog gradskog sirotišta (spomen-knjiga Hersonske gubernije za 1911). Učesnik Prvog svjetskog rata. Nosilac više odlikovanja. Imao je tri sina, od kojih su dvojica bili visoki oficiri ruske vojske, Pulevič Aleksej Mihajlovič i Pulevič Beniamin Mihajlovič. Aleksej je rođen 26. 4.1885, bio je poručnik. Službovao je od 1. januara 1909. godine u 109. Volškom pješadijskom puku. Učesnik je Prvog svjetskog rata. Preminuo je nakon 1960. godine.

Potomci crnogorskih iseljenika među crvenima i bijelima

General-major Beniamin Mihailovič Pulević je usljed građanskog rata i sukoba prešao u ukrajinsku vojsku početkom aprila 1918. Sa njim je u Ukrajinu pošla i supruga sa njihovom ćerkom. Postavljen je 17. avgusta 1918. za člana Vojnonaučnog komiteta pri Glavnoj upravi Generalštaba

GENERAL-MAJOR

BENIAMIN MIHAILOVIČ PULEVIĆ (9. OKTOBAR 1878 – LEJKVUD, NJU DŽERSI, SAD, 1. APRIL 1954)

Potomak crnogorskog iseljenika. Njegov otac Mihailo je bio oficir ruske vojske. Završio je Kijevski kadetski korpus, Jelisavetgradsku konjičku školu 1898. i Generalštabnu akademiju. U vojnu službu stupio je 11. avgusta 1896. Po završetku vojne škole stupio je u 15. bager. Aleksandrijski puk. U čin poručnika proizveden je 13. avgusta 1901. Završio je Nikolajevsku Generalštabnu akademiju 1904. kao prvi u klasi. Na dužnost štabnog kapetana stupio je 31. maja 1904. Učesnik je rusko-japanskog rata 1904-1905. Glavni oficir

za operacije u štabu Amurskog vojnog okruga bio je od 4. juna 1905. do 21. aprila 1906. U čin kapetana unaprijeđen 4. februara 1906. Ađutan štaba 4. pješadijske divizije bio je od 21. aprila 1906. do 26. oktobra 1907. Zatim je obavljao dužnosti u višoj komandi eskadrile u 15. bager. Aleksandrijskom puku od 31. oktobra 1906. do 11. juna 1907. Bio je ađutant štaba 4. konjičke divizije od 26. oktobra 1907. do 29. januara 1908. Zatim pomoćnik višeg ađutanta štaba Varšavskog vojnog okruga od 29. januara 1908. do 21. decembra 1911. U čin potpukovnika unaprijeđen je 29. marta 1909. Štabni oficir za operacije u štabu Varšavskog vojnog okruga bio je od 21. decembra 1911. do 2. aprila 1912. Zatim je bio ađutant štaba Varšavskog vojnog okruga od 25. marta 1912. Unaprijeđen je u čin pukovnika 6. decembra 1913. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Šef transporta dijela štabnog odjeljenja 2. armije bio je od 1. janura 1916. Zatim je bio komandant 8. husarske. Lubnji puka od 27. januara 1916. do 14. aprila 1917. Načelnik štaba 3. Don Kazah. divizije od 27. juna 1917. U čin general-majora proizveden je 21. novembra 1917. Usljed građanskog rata i sukoba prešao je u ukrajinsku vojsku početkom aprila 1918. Sa njim je u Ukrajinu pošla i supruga sa njihovom ćerkom. Postavljen je 17. avgusta 1918. za člana Vojnonaučnog komiteta pri Glavnoj upravi Generalštaba. Obavljao je dužnost načelnika štaba 6. korpusa od 17. avgusta 1918. Zatim je 29. oktobra 1918. imenovan za 2. kvart generala istog odjeljenja. Potom je imenovan za člana Vojno-naučnog odbora pri Glavnoj upravi general štaba. Novembra 1918. je bio na istom položaju. Tokom Antihetmanskog ustanka nalazio se u Kijevu. Kasnije je otišao u Odesu. Napuštio je Odesu brodom „Kavkaz” marta 1919. i pošao za Carigrad. Član je Bijelog

pokreta kao dijela Svesovjetskog saveza socijalista i ruske armije. Potom od septembra 1919. načelnik štaba 3. Don Kazah. divizije. Prije evakuacije Krima nalazio se u sastavu ruske vojske. Evakuisan je prije avgusta 1920. iz Sevastopolja na brodu „Istern Victor” sa kojim je došao u Kotor. Tokom avgusta 1922. nalazio se u Zelenici u Boki Kotorskoj. Tokom Drugog svjetskog rata 1941-1945. služio je u Ruskom korpusu bjelogardejske vojske u Srbiji koja je sarađivala sa njemačkom okupacionom vojskom u borbi protiv partizanskih snaga. Od 20. januara 1942. bio je komandant Rezervnog bataljona u štabu korpusa. Od 30. maja 1942. bio je komandant 2. bataljona 4. puka (Hauptmann). Zatim je bio komandir rezervne čete Beogradskog bataljona štaba Korpusa. Potom je obavljao dužnost komandanta istog bataljona od januara 1944. Iz Jugoslavije emigrirao je 1945. u Austriju, a 1949. otišao je u SAD. Sahranjen je u ruskom dijelu groblja Lejkvud. Odlikovan je Ordenom Svetog Stanislava III stepena 1906, Ordenom Svete Ane III stepena (1909), Ordenom Sv. Stanislava II stepena (1911), Sv. Ane II stepena, Sv. Vladimira IV stepena sa mačevima i lukom (1915), Orenom Sv. Vladimira III stepena sa mače-

vima i lukom, Ordenom Sv. Ane IV stepena (1915). PETROVIĆ, IVAN VASILJEVIČ, GENERALMAJOR, (7. JANUAR 1857 - ?)

Obrazovanje je stekao u Mozirskoj klasičnoj gimnazij. Na službi u vojsci od 9. decembra 1872. Završio je Kijevsku pješadijsku školu kao prvi u razredu. U potporučnika proizveden 1877. Službovao je u 125. Kurskom streljačkom puku. Učesnik je Rusko-turskog rata 1877-78. U poručnika unaprijeđen 1883. U štab kapetana proizveden februara 1899. a od 18. marta 1889. je komandir čete. U čin kapetana unaprijeđen je 1897. Do 10 marta 1901. je komandant bataljona. U februaru 1901. unaprijeđen u potpukovnika i do 1909. službovao je u 125. pješadijskom kurskom puku. Od 18. februara 1909. je komandant bataljona Arhangelskog rezevrnog bataljona. Od 1. janaura 1910. je pukovnik. Završio je Oficirsku streljačku školu (1909-1910). Od 10. avgusta 1910. je komandant 198. pješadijskog puka „Aleksandra Nevskog”. Penzionisan 10. juna 1914. u čin general-major. Odlikovna je: Ordenom Sv. Ane 4. reda (1880), Ordenom Sv. Stanislava 3. reda (1884), Ordenom Ane 3. reda (1896), Ordenom Sv.

PETROVIĆ, SERGEJ, GEORGIJEVIČ, GENERAL-LAJTNANT, PROFESOR, (5. JUN –LENJINGRAD, SSSR, 3. JANUAR 1926)

Završio je 1886. 1. kadetski korpus. Na službi u vojsci od 31. avgusta 1886. Proizveden za potporučnika 7. avgusta 1887. na službi u 24. artiljerijskoj brigadi. Završio je Mihailovsku artiljerijsku školu (1889). U poručnka unaprijeđen 7. avgusta 1891. U maju 1894. unaprijeđen u štabnog kapetana. Od 6. jula 1894. predaje u Konstantinovskoj vojnoj školi. Od 6. maja 1896. na službi u Gardi. Potom je stalni vojni nastavnik u Mihailovskoj artiljerijskoj školi (11. oktobar 1899 – 11. mart 1905). U čin kapetana unaprijeđen 6. decembra 1900. potom pomoćnik inspektora u Konstantinovskoj artiljerijskoj školi (17. decembar 1902. – 29. avgust 1907). U čin pukovnika unaprijeđen 6. decembra 1904. potom je vanredni profesor Mihailovske artiljerijske akademije (3. novembar 1905 - 1. septembar 1910). Od 20. oktobra 1909. redovni profesor. Od 24. septembra 1910. je načelnik Prosvjetnog odjeljenja artiljerijskih obrazovnih ustanova. U čin general-majora proizveden 6. decembra 1910. Istovremeno od 18. marta 1914. vanredni profesor na Imperatorskom ženskom pedagoškom institutu. Od 24. oktobra 1916. počasni je profersor Mihailovske artiljerijske akademije. U čin general-potpukovnika proizveden je 1917, a od aprila iste godine rukovodilac je Mihailovske artiljerijske akademije. Od marta 1919. do 1923. načelnik je Artiljerijske akademije Crvene armije. Tokom marta/aprila 1920. kratkotrajno je bio uhapšen od strane Čeke. Od oktobra 1924. je pomoćnik načelnika Artiljerijske akademije za obuku. Od septembra 1925. je načelnik balističkog odjeljenja. Odlikovan je: Ordenom Sv. Stanislava 2. reda (1903), Ordenom Sv. Ane 2. reda (1905), Ordenom Sv. Vladimira 3. reda (1912), Ordenom Sv. Stanislava 1. reda (1915), Ordenom Sv. Ane 1. reda (1915), Ordenom Sv. Vladimira 2. reda (1916).

(Nastavlja se)

Vladimira 4. reda (1902), Ordenom Sv. Ane 3. reda (1905), Ordenom Sv. Vladimira 3. reda (1913).

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

Mihailo Pulević sa suprugom

Benjamin Pulević

Brojni renomirani dizajneri večeras na otvaranju Crnogorske nedjelje mode

Kulturno modni performans inspirisan likom Kane Radević

Program sa revijama biće organizovan 8. i 10. aprila u okviru Event centra Verde Complex, dok će 9. april biti rezervisan za Kids Fashion Week. Prateći program biće organizovan na Fakultetu UDG - kazao je Lubarda

PODGORICA - Svečano otvaranje ,,1664 Blanc Fashion Week Montenegro“ biće organizovano večeras u 20 časova u atrijumu The Capital Plaza. Biće predstavljeni učesnici i organizovan kulturno modni performans u okviru kojeg će se predstaviti najznačajnije crnogorske modne dizajnerke sa po jednom kreacijom inspirisanom likom i djelom čuvene crnogorske arhitektice Svetlane Kane Radević

- To je izuzetno zanimljiv omaž jednoj od najvažnijih crnogorskih arhitektica. Njena brutalistička arhitektura i jedinstveni stil sigurno pružaju bogatu inspiraciju za modne kreacije. Dizajnerke koje će predstaviti kreacije su: Milena Đurđić, Marina Banović, Milena Vujačić, Ivana Miranović, Sanja Bobar, Senka Tujković, Nada Pavlović, Maja Pavićević, Jelena Roganović, Nataša Pejović, Lidija Burić, Scena Suhih Design - kazao je Srđan Lubarda

On je najavio da će u slučaju lošeg vremena ovaj događaj biti pomjeren za sljedeći ponedjeljak, jer se dešava u atrijumu The Capital Plaza. - Program sa revijama biće organizovan 8. i 10. aprila u okviru Event centra Verde Complex, dok će 9. april biti rezervisan za Kids Fashion Week. Prateći program biće organizovan na Fakultetu UDG - kazao je Lubarda.

On je istakao da ,,1664 Blanc Fashion Week Montenegro“ ima za cilj promociju crnogorske modne scene, kao i predstavljanje regionalnih i inostranih modnih dizajnera. Generalni partner manifestaci-

je je Kronenbourg 1664 Blanc, popularno francusko pivo. Partneri iz oblasti mode i ljepote su Kuća mode i ljepote Zoran, Farmasi, Sophy Beauty Line. Reklamna fotografija stajling pobjednici konkursa 1664 Blanc, studenti modnog dizajna UDG, šminka Make up by Ivana, frizure Sophy Beauty Line - kazao je Lubarda. Pojasnio je da će se na pisti predstaviti renomirani crnogorski i međunarodni kreatori kao i modni brendovi. Osmog aprila najavljeno je predstavljanje kreacija modne kreatorke Marine Banović, a predstaviće se i Sanela Design, Nastalia Urbavnoca, Alma Ras, Branka hand made, Anđela Šutaković, Chersea, Natalia Kan, XYZ. - Naredne večeri, sa početkom u 19 časova, biće organizovan Kinder Fashion ModelingBeneton, Global kids talent, Zvjezdice sa Valentinom Mitrović, UMS škola za talente Chicco & Dpam, UKIM, a 10. aprila najavljeno je učešće italijanskog kreatora Mišele Miglioniko, brend Montana, Ana Vasiljević-Čelar, Natalia Kanyk, Ivana Mirišić, Jelena Vratnica, UDG, Irena Grahovac - rekao je Lubarda. Sajama matuta, organizovaće se 12. aprila u TC Big Fashion. B. PRELEVIĆ

Britanska muzička zvijezda Elton Džon o albumu ,,Ko vjeruje u anđele“

LONDON - Britanska muzička ikona Elton Džon izjavio je da je njegov novi album „najsvježiji“ koji je napravio još od sedamdesetih i da za njega označava novi početak.

Novi album pod nazivom „Ko vjeruje u anđele?“ nastao je u saradnji 78-godišnjeg pjevača i američke muzičarke Brendi Karlajl U intervjuu sa voditeljkom radija Smooth Kejt Garavej, neposredno prije izlaska albuma 4. aprila, Elton Džon je rekao da iako je stvaranje albuma izazovno, to se ne može porediti sa – kako je rekao – „najvećim izazovom“ u životu -roditeljstvom.

- Ovaj album za mene predstavlja novi početak. Veoma je svjež. Vjerovatno je to najsvježiji album koji sam napravio još od sedamdesetih - rekao je Džon.

Iako volim

svoj bend,

bila mi je potrebna nova energija

Pojasnio je da su mu bili potrebni novi muzičari.

- Iako mnogo volim svoj bend, bila mi je potrebna nova energija, novi producent koji će mi biti izazov - rekao je Elton Džon. Dodao je da je za njega najveći izazov biti roditelj – i to je najljepši izazov koji čovjek može da ima.

- Ima svojih uspona i padova, ali je zaista nevjerovatno - dodao je muzičar. Govoreći o budućnosti svoje karijere, Elton Džon je rekao da sada može tačno da bira što želi da radi.

- Nemam više pritisak turneja i mogu da se fokusiram na druge stvari. Snimaću više, ali to neće biti kao ,,Ko vjeruje u anđele?“ – biće nešto drugo -

kazao je Elton Džon. Elton Džon ima dvojicu sinova Zakarija i Elajdžu sa suprugom, rediteljem Dejvidom Fernišom. Album su napisali i snimili za

samo 20 dana u oktobru 2023. godine – Elton, Karlajl, dobitnik Gremija Endru Vat i legendarni tekstopisac i Eltonov dugogodišnji saradnik, Berni Topin

Pjevačica Nina Žižić osvojila publiku u Amsterdamu

Pozitivni komentari fanova - vjetar u leđa za nastup u Bazelu

PODGORICA - Ako se po jutru dan poznaje, Nina Žižić biće sjajna na Eurosongu u Bazelu.

Nina je u subotu veče premijerno predstavila numeru ,,Dobro došli“ pred inostranim evrovizijskim fanovima na ,,Eurovision in Concert“ u Amsterdamu.

Prvi snimci su već dostupni na Jutjubu i jasno ukazuju na to da je Žižić uradila sjajan posao.

Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a svi su

Ninu dočekali i ispratili aplauzom. Posebno su joj aplaudirali nakon izvođenja pjesme, dok su pohvalno pisali o njoj u komentarima. - Najbolji nastup noći. Ova pjesma je potcijenjena. Nina, bravo - neki su od komentara inostranih fanova Eurosonga, a mogu se čitati na Jutjubu. Nini predstoje nastupi u Londonu, Mančesteru i Madridu. Sve je to priprema za krunu godine – nastup u drugom polufinalu Eurosonga, 15. maja u Bazelu.

Uprkos presudi za porodično nasilje, američki glumac dobio odobrenje ministarstva pravde

Melu Gibsonu ponovo dozvoljeno da posjeduje oružje

NJUJORK - Američko ministarstvo pravde dozvoliće glumcu Melu Gibsonu da ponovo posjeduje oružje, uprkos presudi za porodično nasilje iz 2011. godine, izvijestio je u četvrtak Njujork tajms. Advokatica u ministarstvu, koja se tome usprotivila – dobila je otkaz.

Savezni zakon zabranjuje većini osoba osuđenih za porodično nasilje da posjeduju vatreno oružje. Prije 14 godina, sudija u Kaliforniji osudio je Gibsona na tri godine uslovne kazne zbog toga što je udario tadašnju djevojku.

Tajms navodi da je pitanje Gibsonovog prava na oružje izazvalo sukobe unutar ministarstva pravde, jer je Elizabet Ojer, advokatica za pomilovanja u ministarstvu, prošlog mjeseca odbila da odobri vraćanje tog prava glumcu. Dan kasnije – dobila je otkaz.

Ojer je u intervjuu za Tajms rekla da joj je jedan visoki zvaničnik ministarstva rekao da

Gibsonu treba vratiti pravo na oružje zbog ličnog odnosa koji ima sa predsjednikom. Navela je da njeno odbijanje nije bilo politički motivisano, već je zasnovano na činjenici da nije sprovela detaljnu provjeru Gibsonovog slučaja i da smatra da je presuda za porodično nasilje veoma zabrinjavajuća. Nekoliko dana prije svoje inauguracije u januaru, Tramp je imenovao Gibsona, zajedno sa glumcima Silvesterom Staloneom i Džonom Vojtom, za „specijalne ambasadore“ u Holivudu.

Elton Džon

Nina Žižić u Amsterdamu

Mel Gibson

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

(3 slike)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Poneđeljak, 7. april 2025.

Tužnim srcem javljamo da je dana 6. aprila 2025. u 78 godini preselila na Ahiret naša draga

MEJREMA - MEKA Selmana TUZOVIĆ rođena ŠESTAN

Hajtar će se primati na mezarju Cijevna 6. aprila od 12 do 15 časova i 7. aprila od 10 do 15 časova, kada će se klanjati dženaza.

OŽALOŠĆENI:

sin ANES, ćerka ENISA, sestra ĐULIJA, đever RUŽDIJA, bratanić ADEM, snahe, jetrve, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične te porodice TUZOVIĆ, ŠESTAN, TAFIĆ, ŠABANADŽOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

Цвијеће се не прилаже.

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра ЉУБИНКА, синови ВУКАШИН и ВУКИЋ, кћерке СЛАВИЦА и ТАТЈАНА – ТАЊА, снахе ЛИНДА и РАДМИЛА

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

JANA PAJOVIĆ PALIBRK

Jano naša, hvala za najbitnije životne lekcije. Još smo tvoj tim, koji ćeš da predvodiš i dalje, sa nekog ljepšeg mjesta... Mi ostajemo tu da slijedimo tvoje želje... Nebo je dobilo još jednu zvijezdu, a mi smo ostali bez dijela duše. Zauvijek si u našim srcima.

MARIJA, BRANKA, MILICA, LELA i GORICA 271

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

JANA PAJOVIĆ PALIBRK

Tvoje srce puno dobrote, tvoja nesebičnost i posvećenost poslu ostaće zauvijek urezani u našim sjećanjima. Hvala ti na svakom osmijehu, svakom trenutku razumijevanja i brige, na svim danima koje si provela uz bolesne i njihove porodice, ali i uz nas, tvoje kolege. Neka ti je vječna slava i hvala. Počivaj u miru, draga Jano.

KOLEKTIV NEONATOLOGIJE

Voljeni moj

Hvala ti za sve, ljubav, pažnju i podršku koju si nam nesebično pružao. Neka tvoja duša počiva u miru. Volim te, ljubavi moja.

Tvoja SANDRA

Jedini moj

Trebalo je još bar dvadeset godina da me čuvaš, ali nije nam se dalo. Svakim mojim udahom i otkucajem srca živjećeš u meni. Putuj sa Anđelima, voljeni moj.

Tvoja NAĐA

Počivaj u miru, naš dragi kume

RADOVANE - CRNI ŽIVKOVIĆU

NEŠKE, ĐOKICA, MILICA i MARKO

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

STANARI 6 CRNOGORSKE S5/2

Bio si stub naše porodice, čovjek velikog srca i neizmjerne ljubavi. Zauvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima i pričama.

Sin LALE sa porodicom

Voljeni moj

Otišao si prerano, a u mom srcu ostavio neizbrisiv trag i ponos što smo te imali takvog kakav si bio. Nosim te u svom srcu i čuvam te zauvijek od zaborava. Brat ŽARKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom kumu

RADOVANU - CRNOM ŽIVKOVIĆU

SIKA i OLGA sa porodicom

Vilo moja. Prerano je za ovu plovidbu bez povratka. Volim te. Počivaj u miru.

Bratanična ŽAKLINA ŽIVKOVIĆ PEJAKOVIĆ sa porodicom

Dragi brate

Tužne smo zbog tvog preranog odlaska. Ostaće nam uspomene na tvoju čovječnost, plemenitost i ljepotu. MIRA, RAJKA, MILICA i ĆANA

VOLJENI NAŠ... BRAT i BRATANIČNA

RAŠO

BRACO

RAŠO

Poneđeljak, 7. april 2025.

Prošle su 3 godine od kada je prestalo da kuca srce našeg dragog i nikad prežaljenog

VASILIJA Rajovog KAVAJE

Dragi naš Trepki, U našim mislima i srcima si dok dišemo. Čuvamo te od zaborava ali zauvijek ostaje neprebolna rana i pitanje zašto je sudbina bila ovako surova?

Vole te tvoji Baba MARICA, ujak PEĐA, ujna SANJA i braća STEVAN, FILIP i DANILO

Tri godine od smrti kuma

VASILIJA S ljubavlju čuvamo te od zaborava. KAĆA i ŽAKI

4 godine od smrti našeg

MILADINA MIKIJA ROGANOVIĆA

Vrijeme prolazi ali ne ljubav prema tebi. Čuvamo te od zaborava. Nedostaješ. TVOJA PORODICA

20 godina je od smrti pet godina od smrti našeg oca naše majke

ĐORĐIJA LJUBICE ROGANOVIĆA ROGANOVIĆ

Plemenitim i časnim životom zaslužujete naše poštovanje i vječno sjećanje.

Godina od smrti oca i đeda i šest godina od smrti majke i babe

BOŽIDAR MARKOVIĆ 24. 3. 2024 – 7. 4. 2025.

ANKA MARKOVIĆ 7. 4. 2019 – 7. 4. 2025.

Dana, 7. aprila navršava se 6 mjeseci od kada je otišla među anđele naša voljena

LJILJANA KADIĆ

Majko naša, bol i tuga za tobom su vječni i neprolazni, stalno si prisutna u našim mislima i pričama. Nedostaješ…

Zauvijek naša i zauvijek tvoji pilići

MIJA i PETAR

245

DRAGICE SIMOVIĆ rođene BAŠOVIĆ

Dan ranije posjetili smo njenu vječnu kuću u Gornjim Crncima da joj iskažemo doživotnu zahvalnost za sve što je za nas činila; da je uvjerimo da se mirno može odmarati od teških bremena života; da mi nastavljamo dalje onako kako smo imali od koga naučiti i imamo se na koga osloniti i da joj posebno kažemo da njena najveća briga, njen i naš Marko, ima Novi Dom u kojem je okružen pažnjom dobrih ljudi, kakvu mu ne bi mogli pružiti njegovi pravi roditelji ni uz pomoć ostale rodbine.

Šćer KSENIJA u svoje i u ime brata MARKA kao i ostala rodbina s obje strane

Nedostajete… Hvala za sve… Čuvamo vas od zaborava. Počivajte u miru u večnom zagrljaju.

Prošle su četiri godine od smrti našeg sina RADONJE BOŽOVIĆA

Godine prolaze, a tebe nema sa nama, voljeni sine i nikad prežaljeni do kraja našeg života. Otac BUJO i majka RADA

Danas, 7. aprila 2025. je godina od smrti naše

Vaši MIJO, KRISTINA i KATARINA MARKOVIĆ

Vaše ćerke DANICA, ANĐELIJA, NATALIJA i SLAVKA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE

Na osnovu člana 75 i 76 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju („ Sl. list CG“ br. 145/21 i 48/24) Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore upućuje:

JAVNI POZIV

za dostavljanje ponuda radi isporuke medicinsko-tehničkih pomagala za disanje, bliže definisanih Listom medicinsko-tehničkih pomagala, za potrebe osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore

Predmet javnog poziva je dostavljanje ponuda za zaključivanje ugovora o isporuci medicinskotehničkih pomagala iz grupe pomagala za disanje osiguranim licima, između Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i isporučioca medicinsko-tehničkih pomagala u 2025/26 godini, koji nijesu obuhvaćeni Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova („Sl. list CG“ br. 84/21, 12/23 i 49/23), u skladu sa važećom zakonskom regulativom.

Ponudu na javni poziv mogu da podnesu zainteresovani isporučioci medicinsko -tehničkih pomagala, osnovani i organizovani u skladu sa zakonom. Medicinsko-tehnička pomagala koja su predmet javnog poziva, su definisana Listom medicinskotehničkih pomagala koja čini sastavni dio Pravilnika o ostvarivanju prava na medicinsko -tehnička pomagala ("Sl. list CG", br. 93/23 i 99/24) i to:

• Pomagala za disanje.

Uz prijavu na javni poziv, zainteresovani isporučioci medicinsko-tehničkih pomagala treba da dostave sledeću dokumentacija:

1. Rješenje o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata,

2. Rješenje o poreskoj registraciji - PIB, 3. Rješenje Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (ClnMED) o upisu isporučioca medicinsko-tehničkih pomagala u registar z a promet medicinskim sredstvima (Zakon o medicinskim sredstvima „Službeni list CG“, br. 24/19 i 84/24)

4. Rješenje Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (ClnMED) o upisu medicinskog sredstva u registar medicinskih sredstava ili stručno mišljenje ClnMed-a da medicinsko-tehiničko pomagalo nije medicinsko sredstvo te da ne podliježe registraciji (Zakon o medicinskim sredstvima „Službeni list CG“, br. 24/19 i 84/24),

5. Uvjerenje nadležnog poreskog organa o izmirenim poreskim i obavezama po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje, zaključno sa 30 09.2024 godine,

6. Dokaze o kadru-diplome o stručnoj osposobljenosti za pružanje usluga,

7. Tehničke karakteristike medicinsko-tehničkih pomagala,

8. Garantni rok za medicinsko-tehnička pomagala,

9. Popunjene izjave/obrasce da će: - medicinsko tehnička pomagala isporučivati u roku od 30 dana od dana preuzimanja potvrde o odobrenju nabavke pomagala, a za pomagala koja se izrađuju po mjeri, u roku od 60 dana od dana preuzimanja potvrde od strane isporučioca (obrazac br. 1 iz ponudbene dokumentacije),

- pomagala isporučivati po cjenama iz Cjenovnika Fonda (obrazac br. 2 iz ponudbene dokumentacije), - pomagalo isporučivati od materijala i karakteristika u skladu sa Listom pomagala (obrazac br. 3 iz ponudbene dokumentacije),

- pružati usluge, najmanje, u osmočasovnom radnom vremenu (obrazac br 4 iz ponudbene dokumentacije), - obezbijediti informatičku podršku u skladu sa potrebama IS Fonda (obrazac br. 5 iz ponudbene dokumentacije) i

- obezbijediti pomagala sa spiska pomagala za koja se podnosi prijava (obrazac br. 6).

Dokumentacija pod tač. 1 do 8, treba da bude dostavljena u originalu ili ovjerenom prepisu. Prijava za javni poziv i Obrasci iz tačke 9 mogu se preuzeti na sljedećem linku: - Prijava i obrasci za javni poziv za medicinsko tehnička pomagala - Upitnik

Ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu.

Dokumentacija koja se dostavlja uz prijavu za javni poziv mora da bude potpisana i ovjerena od strane isporučioca medicinsko-tehničkog pomagala.

Prijave na javni poziv sa traženom dokumentacijom dostavljaju se do 14.04.2025. godine, lično ili preporučenom poštom, u zatvorenoj koverti na adresu:

FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE

ul. Vaka Đurovića bb 81 000 Podgorica sa naznakom: "Prijava na javni poziv za medicinsko-tehnička pomagala - ne otvarati"

Neblagovremene ponude se neće razmatrati.

Dodatne informacije ili pojašnjenja ponuđač može dobiti na tel: 020/404-115, 020/404-176 ili email: ugovori@fzocg.me

Javni poziv za prodaju vozila FORS Montenegro – Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore objavljuje javni poziv za prodaju motornih vozila koja se nalaze u vlasništvu Fondacije. Spisak službenih vozila koja su predmet prodaje i uslovi prodaje dostupni su na veb-sajtu Fondacije http://forsmontenegro.org/javni-pozivi/

Vozila se prodaju u viđenom stanju i naknadne reklamacije se ne primaju.

Ponude se predaju, lično ili putem pošte, u zatvorenoj koverti na adresi FORS Montenegro ul. Ivana Milutinovića 10, 81 400 Nikšić. Rok za dostavljanje ponuda je 24.04.2025. U slučaju ličnog dostavljanja rok za dostavljanje je 24.04.2025. do 14.00 časova. Ponude dostavljene nakon navedenog roka neće se uzeti u razmatranje.

žena za pomoć u kući i čuvanje djece na relaciji Crna Gora - Srbija +381691854445 Viber & Whats App

Potrebna

NOVO dopunjeno izdanje

U PRODAJI

U izdanju Pobjede,

Dragan Veselinov

Cijena 20 € drugo dopunjeno izdanje

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“

U prodaji