Neđelja, 6. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21312 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
ALARMANTNO STANJE: Zbog sistemskog podmićivanja u tri zemlje regiona za pola godine stradale 102 osobe
Simbolički i suštinski kupovina glasova je prva nit korupcije. Ako prodate glas, onda vam ne smeta da milioni prolaze pored vas, troše se i ulaze u privatne džepove, a nijeste svjesni da negdje na nekoj javnoj površini možete da izgubite život. Istovremeno, oni koji dođu na vlast kupovinom glasova, što je klasična korupcija, samo na taj način znaju da vladaju i ostanu na vlasti - kaže advokat Aleksandar Olenik
Građani protestom na Maloj plaži poručili Vladi Crne Gore da će braniti ono što im pripada
Nijesmo protiv investicija, ali one moraju da budu održive i u skladu sa potrebama grada i države, a ne megalomanski projekti kojima više niko neće moći da stane na kraj - kazao je Ulcinjanin Lavdim Kroma STR. 4.
Željko Perović i Davor Đenero tvrde da je jasno da crnogorske diplomate nijesu lobirale da se skine potjernica za predsjednika entiteta BiH, ali poručuju da premijer mora odgovoriti ko je to činio
Bez isključivanja Vučićevih sljedbenika iz administracije u Crnoj Gori, ekscesi poput onih sa Dodikom, od primanja Dodika u kabinetu Andrije Mandića, do „viteške borbe“ protiv toga da on bude na Interpolovoj potjernici, neumitno će se i stalno događati. A s takvim incidentima nema pravog napretka prema članstvu u EU, pogotovo ne u uslovima kad je interes Brisela za proširenje ponovo opao – poručuje Đenero
Naučnice Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović tražiće od gradonačelnika Cetinja da se sačuva petrolamium, kojeg nema nigdje drugo na svijetu
Hulijan Kaisedo Ruiz, mladi Kolumbijac koji je biciklom prošao 30 zemalja, tri nedjelje obilazio Crnu Goru
Početak ove pustolovine bio je neobičan. U julu 2023. godine, Hulio je osvojio nagradno putovanje u Pariz – i to da prisustvuje jednoj od najprestižnijih biciklističkih trka na svijetu Tur de Fransu. Umjesto da se nakon nekoliko dana vrati kući, odlučio je da iz Pariza - krene na put života STR. 15.
U izradi je crvena knjiga, odnosno lista ore Crne Gore, u kojoj će se objaviti podaci o procjeni važnosti svake biljke
Andrija Petković, predsjednik Bokeškog foruma, o izjavi protojereja Mijajla Backovića da su Hrvati u Boki „projekat“
VRŠNJAČKO NASILJE U EKSPANZIJI Institucije nemaju adekvatan odgovor Psiholozi potrebni u svim školama, ali i
Vršnjačko nasilje javlja se kod maloljetnika zbog više faktora. Neki od njih su okruženje, porodica, razni zabavni i rijaliti programi koje mladi gledaju i kroz koje vrlo često na pogrešan način uviđaju ,,svoje idole“ i slijede neke postupke iz tih programa. To je pogrešno, opasno i neprihvatljivo. Roditeljima koji se dovoljno ne staraju o djeci treba oduzeti starateljstvo, smatraju stručnjaci
Bivši ambasador Željko Perović i hrvatski analitičar Davor Đenero tvrde da je jasno da crnogorska diplomatska mreža nije lobirala da se skine potjernica za predsjednika entiteta BiH, ali poručuju da premijer mora odgovoriti ko je to činio
PODGORICA - Odgovor na pitanje ko je lobirao za Milorada Dodika može dati jedino predsjednik Vlade Milojko Spajić, koji je ovih dana boravio u Abu Dabiju. Moguće je da su mu domaćini nešto rekli jer je na čelu Interpola njihov predstavnik – UAE – kazao je u izjavi za Pobjedu bivši crnogorski diplomata Željko Perović, odgovarajući na pitanje koji organ crnogorske vlasti je podržao predsjednika entiteta BiH Republika Srpska.
Hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu kaže da Dodiku nije pomagao samo bivši DF, nego i Demokrate koje vode Ministarstvo unutrašnjih poslova, pa da trag vodi direktno do njih.
Podsjećamo da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u petak kazao Vijestima da su mu prijatelji, ,,bliski ljudima u Crnoj Gori“, prenijeli da se Podgorica bila angažovala da Interpol ne raspiše potjernicu za njim.
Na opasku da je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo juče da Vlada i diplomate nijesu učestvovali u tome, Dodik je odgovorio: „Pa ne znam, ali… Možda sam bio pogrešno informisan. To nek oni objasne. Ako jesu –hvala im; ako nijesu – hvala, zapamtiću“.
Dodao je da su mu ,,neki ozbiljni ljudi“, za koje, kako je naveo, cijeni da su ,,bliski ljudima u Crnoj Gori“, rekli da je i iz Crne Gore nešto rađeno povodom njegovog slučaja. ,,Ali, evo, ako demantuje tako moćno ministarstvo, kao što je spoljnih poslova – izvinjavam se što sam ih doveo u poziciju da demantuju“.
Upitan kojim su ljudima u Crnoj Gori bliski oni koji su mu prenijeli informaciju o navodnoj pomoći Podgorice, Dodik je poručio:
„Ma daj, nemojte sad ovdje voditi istražni postupak… Imam neke prijatelje koji su mi iz nekih života, ali okej – nijesam se čuo s njima poslije, pa ne mogu reći ni ovo, ni ono. Ali cijenim da je Ministarstvo informisanije nego ja. Hvala im. Ali imali su očigledno potrebu da se ograde. To je njihov problem. Želim ljudima u Crnoj Gori sve najbolje“.
NI INTERPOL
PODGORICA, NI AMBASADORI
Na tu izjavu Dodika reagovao je ministar vanjskih poslova
Bez isključivanja Vučićevih sljedbenika iz administracije u Crnoj Gori, ekscesi poput onih sa Dodikom, od primanja Dodika u kabinetu Andrije Mandića, do „viteške borbe“ protiv toga da on bude na Interpolovoj potjernici, neumitno će se i stalno događati. A s takvim incidentima nema pravog napretka prema članstvu u EU, pogotovo ne u uslovima kad je interes Brisela za proširenje ponovo opao – poručuje Đenero
Crne Gore Ervin Ibrahimović koji je odbacio te tvrdnje i saopštio da se crnogorska Vlada i diplomate nijesu angažovali da Dodik ne bude na potjernici Interpola. NCB Interpol Podgorica nije komunicirao sa Generalnim sekretarijatom Interpola u slučaju predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, jer na to ima pravo samo u slučajevima koji se tiču državljana Crne Gore, saopšteno je CdM-u iz NCB Interpola Podgorica. Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je i Crna Gora bila uključena u proces da Dodik ne bude na potjernici Interpola, iz NCB Interpol Podgorica tvrde da ovaj slučaj nije u njihovoj nadležnosti. – Navedeno pitanje nije u nadležnosti Uprave policije, imajući u vidu da Milorad Dodik nije državljanin Crne Gore – kazali su iz Interpola Podgorica. Uz to, dodali su, Crna Gora trenutno nema oficira za vezu pri Generalnom sekretarijatu Interpola u Lionu. – NCB Interpol Podgorica nije ostvarivao komunikaciju sa Generalnim sekretarijatom Interpola u konkretnom slučaju, jer na to ima pravo samo u slučajevima koji se tiču državljana Crne Gore – zaključili su iz Uprave policije. Perović poručuje da treba vjerovati Dodikovim izjavama, ali i izjavama crnogorskog šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića.
– Da su određeni predstavnici crnogorske vlasti zajedno sa Srbijom, Mađarskom i Ru-
On nije ni tvrdio da je za to lobirala crnogorska diplomatska mreža. Možda treba pitati predsjednika Vlade, koji je ovih dana boravio u Abu Dabiju. Moguće da su mu domaćini nešto rekli jer je na čelu Interpola njihov predstavnik. Inače, UAE nakon prošlogodišnje posjete predsjednika Srbije, nijesu prihvatile ni Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici. Isto tako treba vjerovati i našem ministru inostranih poslova da ostaje posvećen politici vladavine prava, jačanja dobrosusjedskih odnosa i evropske integracije Crne Gore – poručuje Perović. Đenero priznaje da nema „insajderskih“ informacija, ali da je jasno i to da niko nije ni sumnjao da bi ministar Ervin Ibrahimović lobirao diplomatskim kanalima za odbacivanje potjernice Bosne i Hercegovine za Dodikom.
– Jasno je, međutim, i to da nije nužno da se lobiranje odvijalo posredstvom diplomatske mreže, nego da je daleko vjerovatnije, ako je uključenosti Crne Gore u sprečavanju raspisivanja potjernice za Dodikom bilo, da je to činilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.
željni u Hrvatskoj, a ovakvom igrom samo mogu proširiti krug zemalja u koje neće moći ući. A to sigurno nije dokaz međunarodnog renomea zemlje u kojoj su javni funkcioneri – poručuje Đenero.
IZLIVI NACIONALIZMA
Podrška srpskom nacionalizmu se ovih dana nastavlja i kroz šokantne izjave paroha Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića. Naime, do sporne izjave je došlo prilikom gostovanja na TV Prva kad je Backović izjavio da su se do rata katolici u tom dijelu Crnogorskog primorja izjašnjavali kao ,,Bokelji ili Srbi“.
– Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati... Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu – rekao je tada Backović. Perović kaže da se od dolaska na vlast avgustovskih ,,oslobodilaca“ tenzije stalno podupiru i želi se od Boke napraviti ono što nikada nije bila.
raspisivanje crvene potjernice za njihovim prijateljima iz Republike Srpske, treba vjerovati obojici. Izgleda
bi hvalio Crnu Goru.
A jasno vam je i to da se svi patogeni uticaji režima u Beogradu prema Crnoj Gori ne odvijaju samo posredstvom mreže bivšeg Demokratskog fronta, nego da i Bečićevi Demokrate rado „daju ruku“ u takvim poslovima. Znamo li da je bezbjednosni sistem u Crnoj Gori u velikoj mjeri pod kontrolom Demokrata, a da je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova Danilo Šarano-
Željko
imaju veto snagu i kontrolnu moć ne može funkcionisati kao relevantan akter i ne može dugo graditi privid evropskoga usmjerenja. Koliko god se sada posvađani dvojac Milatović–Spajić trudio stvarati privid o tome da Crna Gora s njihovom izvršnom vlašću, zavisnom o autoritarnom režimu Aleksandra Vučića, napreduje prema članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno je da stvarnog povjerenja u takvu vlast jednostavno ne može biti. Vidi se to, uostalom, i po tome što Albanija, koja je daleko nakon Crne Gore započela proces pristupanja Evropskoj uniji, sada uživa veće povjerenje administracije u Briselu, pa je zato Tirana i dobila Kancelariju Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan, iako su se vlasti u Crnoj Gori nadale da će ta kancelarija biti otvorena u Podgorici. Bez isključivanja nosilaca veto vlasti iz administracije u Crnoj Gori, ekscesi poput onih sa Dodikom, od primanja Dodika u kabinetu Andrije Mandića, do „viteške borbe“ protiv toga da on bude na Interpolovoj potjernici, neumitno će se i stalno događati. A s takvim incidentima nema pravog napretka prema članstvu u EU, pogotovo ne u uslovima kad je interes Brisela za proširenje ponovno opao – poručuje Đenero. Ukazuje da je igra s Interpolom opasna jer su korumpirane strukture u toj organizaciji možda zaustavile raspisivanje potjernice za Dodikom, ali da je Dodik istovremeno postao persona non grata u Austriji, koja je dobila novu ozbiljnu administraciju, ali i Njemačkoj, u kojoj će nova administracija s velikim ambicijama uskoro preuzeti ze-
– Mandić, Knežević i Bečić već jesu
– Osim ljepote, kroz cijelu svoju istoriju za Boku je najkarakterističnija njena multikulturalnost, međuetnički i međuvjerski sklad i tolerantnost. Kao i otvorenost i internacionalizam. I u najtežim momentima, za vrijeme ratova, Bokelji starosjedioci, Hrvati, Srbi, Crnogorci i svi ostali koji su pristizali i bivali svesrdno primani uklapali su se u taj milje poštovanja drugosti, komšijskih odnosa, prijateljstava. Nažalost, nekome to nije odgovaralo i posljednjih nekoliko decenija, jačanjem vanjem nazadnih, nih velikodržavnih
nacionalizma, oživljaretrogradnih i štet-
ročito je to vidljivo posljednjih nekoliko
bolje u Boki. Naposljednjih mlju. nepo-
je od dolaska na vlast avgustovskih ,,oslobodilaca“. Od tada se tenzije stalno podupiru i želi se od Boke napraviti ono što nikada nije bila. Nekadašnji pripadnik ozloglašene 63. padobranske jedinice zaogurnut u popovsku mantiju crkve koja pospješuje podjele, potiče tenzije i navlači novo ruho tradicionalno mirne Boke, najistaknutiji je predstavnik. Upravo je obrnuto, ne kroatizira se Boka, već pop Backović, kao glavni izvršilac politike koja cijelu Crnu Goru pet posljednjih godina terorizira, je samo glavni organizator i izvršilac politike srbizacije Boke, ali i cijele Crne Gore. Politika koja svakim danom doživljava sunovrat tamo odakle je i krenula, u Srbiji, gdje opštenarodni bunt predvođen najboljim dijelom populacije, svojom mladošću, razobličava nacionalističku i koruptivnu vlast, pristiže i u Crnu Goru. Crnogorska vlast, posebno onaj njen najuticajniji dio, čiji je pripadnik pop-padobranac, to ne želi da vidi. Držeći se grčevito za skute beogradskog vlastodršca, daju sve od sebe da i ono malo građanskog, procrnogorskog i proevropskog uruše do kraja – poručuje Perović. Đenero smatra da strašna činjenica da akter s takvom „tradicijom“ provokacija, kakvu ima taj Mijajlo Backović upravlja poslovima Crkve Srbije u Tivtu, gradu sa najsnažnijom hrvatskom zajednicom u Boki. – Nikoga više ne čudi to što se u takvim gradovima za nosioce lokalne vlasti nameću akteri poput Ivana Vujovića, koji vjerovatno misli da „im je Backović baš dobro rekao“, ali se, ipak, zbog odnosa snaga morao blago distancirati od istomišljenika. Tandem Backović-Vujović, dakle nosioci „duhovne“ i „svjetovne“ vlasti u Tivtu, koji bi trebao biti multikulturni grad, nijesu baš reklama za priču o tome kako je Crna Gora efikasno zaštitila manjinsku zajednicu, pa niti pokriće za ono što je prilikom posjeta Crnoj Gori nedavno govorio trenutni hrvatski predsjednik, naime da je hrvatska manjinska zajednica u Crnoj Gori zaštićena bolje negoli u ostalim susjednim državama. Hrvatska zajednica u Boki pod strašnim je pritiskom, ali ne Crnogoraca, nego oni koji istovremeno proganjaju i pripadnike crnogorske, većinske zajednice, a u ime velikosrpstva, odnosno sada „srbosvjetstva“ – kaže Đenero. Poručuje da je hrvatska zajednica u Boki visoko integrisana u crnogorsku suverenističku zajednicu i njeno vođstvo, sa Adrijanom Vuksanovićem, uspješno sprovodi politiku konstitucionalnog patriotizma. – Taj crnogorski konstitucionalni patriotizam sve te Backoviće samo podstiče na dodatnu agresivnost u njihovoj velikosrpskoj retorici – zaključuje hrvatski analitičar. M. JOVIĆEVIĆ
Neđelja, 6. april 2025.
Andrija Petković, predsjednik Bokeškog foruma, o izjavi protojereja Mijajla Backovića da su Hrvati u Boki „projekat“
PODGORICA - Ukoliko mi nijesmo, poslije užasnih 90-ih godina prošlog vijeka, naučili nikakve lekcijeonda smo svi kao društvo mnogo više od budala. Ne umijem da nađem čak ni adekvatnu riječ za to. To što će crkveni službenik propovijedati dok stoji za oltarom - stvar je samo njegovog odnosa sa Bogom, a stvar svih nas je da se okrenemo jedni drugima i da živimo onako kako bi trebalo, poštujući sebe i svoje slobode, ali moramo i shvatiti da je naša sloboda ograničena samo isto takvim pravima drugoga čovjeka - kaže u intervjuu za Pobjedu dr Andrija Petković, doktor političkih nauka i predsjednik Bokeškog foruma komentarišući izjavu protojereja Mijajla Backovića, koji je javno ustvrdio da su Hrvati u Boki „projekat“.
Za Pobjedu je govorio o političkoj pozadini ovakvih riječi, opasnosti koje one nose po multietnički i multikonfesionalni sklad Crne Gore, te širem društvenom kontekstu u kojem se slični narativi pojavljuju.
- One su tendenciozne, netačne i da ne znam ko ih izgovara – vjerovao bih da su posljedica čiste neupućenosti - poručuje Petković ističući da se iza Backovićeve poruke krije „klasična politička pozadina i želja za reklamiranjem“.
Govoreći o širem društvenom kontekstu, lider Bokeškog foruma podsjeća da je pred svake važne izbore, kao što su ovi koji se 13. aprila održavaju u Nikšiću i Herceg Novom, potrebno radikalizovati društvo i pokrenuti sve raspoložive snage kako bi se napravila vještačka sinergija koja bi ovoj ili onoj političkoj opciji obezbijedila što veću podršku.
On upozorava da ovakve izjave nijesu izolovani incidenti, već dio šireg problema u kojem vjerski službenici nerijetko zaboravljaju svoju primarnu ulogu.
- Vidimo da Crkva, o kojoj god da se radi, sve više ima upliva u neke tokove života koji nemaju veze sa Bogom - primjećuje on.
Kao suprotnost mržnji i manipulaciji, Petković naglašava da svako poklanja ono što nosi u sebi“, navodeći da ga je upravo porodično vaspitanje naučilo da poštuje i cijeni različitosti – vrijednost koja današnjem društvu sve češće nedostaje.
POBJEDA: Tema koja je sva-
Ni crkva, ni škola, ni radna organizacija... Niko Vas ne određuje kao najbliža porodica. Ako su u Vama usađene istinske vrijednosti, prava shvatanja o dostojanstvu i - ne postoji nijedan pop ili političar koji Vas može natjerati bilo kakvom zlom riječju da zamrzite nekog samo zato što je u tome nekom, na kraju krajeva, najmanje bitnom smislu, drugačiji od Vas - kaže Petković
kako obilježila sedmicu za nama jeste izjava paroha grbaljskog Mitropolije crnogorsko-primorske, protojereja Mijajla Backovića da su Hrvati u Boki „projekat“. Kako komentarišete ove navode koji dolaze od jednog sveštenog lica?
PETKOVIĆ: Prije svega, od koga god da dolaze, one su tendenciozne, netačne i da ne znam ko ih izgovara - vjerovao bih da su posljedica čiste neupućenosti. Međutim, ovako, sasvim je sigurno da iza sebe kriju klasičnu političku pozadinu i želju za ne-
Pred neke važne izbore, a valjda su sad takvi ovi koji se 13. aprila održavaju u Nikšiću, potrebno je radikalizovati društvo, pokrenuti sve raspoložive snage kako bi se napravila neka vještačka sinergija koja bi ovoj ili onoj političkoj opciji obezbijedila što veću podršku. Ljudska glupost i mržnja, htjeli mi to da priznamo ili ne, posjeduju strahovitu snagu. Pred njima sve drugo se lako razbija. Najlakše je za sopstvene neuspjehe kriviti nekog drugog
kim reklamiranjem. Vidimo da Crkva, o kojoj god da se radi, sve više ima upliva u neke tokove života koji nemaju veze sa Bogom. Jednostavno, politika, odnosno politikanstvo, najbrži je način da se ispliva na površinu, tako da nam je i ta površina postala strahovito muljevita. Neko se za svoje mjesto pod suncem bori preko onih nakaradnih emisija na Pinku, valjda se zovu „Farme“, drugi koriste mantiju da bi se isticali. Ne služi to na čast ni mantiji, ali ni Crkvi koju dotični paroh predstavlja.
POBJEDA: Da li je i u kojoj mjeri opasno to što ovakve teorije o jednom autohtonom narodu u Crnoj Gori dolaze od nekog ko je, da tako kažemo, vjerski službenik koji treba propovijedati mir, toleranciju i suživot?
PETKOVIĆ: Opasno je u onoj mjeri u kojoj ga doživimo ozbiljno. U onoj mjeri u kojoj zaboravljamo da je Crna Gora multinacionalna i multikonfesionalna država u kojoj su
svima garantovana jednaka prava. I treće, ali ne i najmanje važno, kažu da se pametan čovjek uči na tuđim, a budala na svojim greškama. Ukoliko mi nijesmo, poslije užasnih 90-ih godina prošlog vijeka, naučili nikakve lekcije - onda smo svi kao društvo mnogo više od budala. Ne umijem da nađem čak ni adekvatnu riječ za to. To što će crkveni službenik propovijedati dok stoji za oltaromstvar je samo njegovog odnosa sa Bogom, a stvar svih nas je da se okrenemo jedni drugima i da živimo onako kako bi trebalo, poštujući sebe i svoje slobode, ali moramo i shvatiti da je naša sloboda ograničena samo isto takvim pravima drugoga čovjeka. Okrenuti se, dakle, nekim normalnim životnim stvarima, sebi prije svega i sopstvenim potencijalima. Zadovoljan, ispunjen i ostvaren čovjek jednostavno nema taj poriv da mrzi ikoga... Onda ovakvi ljudi, koji su instruisani da stvaraju vještačke podjele u društvu, bivaju potpuno be-
zauzmu što veći broj fotelja, ne vodeći računa ni o kakvim načelima, a naročito ne o stručnim kvalifikacijama. Apsolutno ništa od svih onih prioriteta koji su obećavani uoči tih izbora 2020. godine nije ostvareno. Decentralizacija, promjena izbornog sistema, uspostavljanje meritokratije i prestanak nekog nepotističkog odnosa, ama baš se nije mrdnulo sa mrtve tačke, a neke stvari su daleko gore nego što su bile. Znači, što bi rekao pokojni Đorđe Balašević: „... a dole, na dnu, sudbinu jadnu svima rešava nekakav som“. Premijer ne razgovara sa predsjednikom države, predsjednik sa predsjednikom Skupštine, pola nosilaca vlasti uopšte ne poštuje, niti voli državu u kojoj zarađuje novac i u čijem bi interesu trebao da radi... To je samo vrh ledenog brijega. Zar nije konfuzija?!
zopasni i nebitni. I sebi i drugima! Nažalost, mi do tog stepena evolucije još nijesmo došli, a kad ćemo - teško je reći.
POBJEDA: Zbog čega se ova tema i narativ u javnom diskursu plasiraju baš u ovom trenutku?
PETKOVIĆ: Pred neke važne izbore, a valjda su sad takvi ovi koji se 13. aprila održavaju u Nikšiću, potrebno je radikalizovati društvo, pokrenuti sve raspoložive snage kako bi se napravila neka vještačka sinergija koja bi ovoj ili onoj političkoj opciji obezbijedila što veću podršku. Ljudska glupost i mržnja, htjeli mi to da priznamo ili ne, posjeduju strahovitu snagu. Pred njima sve drugo se lako razbija. Najlakše je za sopstvene neuspjehe kriviti nekog drugog. Davno je Gustav Le Bon napisao „Psihologiju masa“... Čini mi se da su je neki dobro izučili.
POBJEDA: U Vašem reagovanju na ovu tvrdnju naveli ste da je ona „ništa drugo do nastavak jedne političke konfuzije u našem društvu“. Što je po Vašem mišljenju cilj te, kako ste je nazvali, konfuzije i za čiji i kakav interes se ona stvara?
PETKOVIĆ: Pa, prvo ću odgovoriti time da sam, otkako sam osnovao Bokeški, dva puta bio najponosniji. Prvi put kad smo pomogli da se 30. avgusta 2020. godine smijeni jedna loša, bahata vlast koja je baš bila zastranila i drugi put kad sam, u novembru prošle godine, napustio mjesto potpredsjednika opštine Tivat i tu avgustovsku koaliciju. Jer se pokazalo da se najveći broj partnera, a čast vrlo rijetkim izuzecima, za brojne principe zalagao samo deklarativno i da se suštinski ništa nije promijenilo. Došlo je samo do još većeg raslojavanja i veće želje kod činilaca „nove“ vlasti da
POBJEDA: Smatrate li da ovakve izjave mogu narušiti međuvjerske i međunacionalne odnose u Tivtu i generalno Boki i kako vidite trenutno stanje po tom pitanju? Kako ocjenjujete trenutnu ulogu vjerskih zajednica u očuvanju ili narušavanju suživota u Boki? Na čemu, kao društvo i država, moramo prioritetno raditi kako bismo očuvali to najveće bogatstvo Crne Gore, tj. njen multinacionalni i multikonfesionalni sklad, ali i kako u perspektivi izbjeći štetu koju ovako neodgovorne izjave pojedinaca, naročito javnih djelatnika, mogu da naprave?
PETKOVIĆ: Odgovoriću Vam na ova pitanja jednom pričom o bogatom i siromašnom čovjeku. Komšijama... Bogataš je siromahu svakodnevno u dvorištu ostavljao korpu punu splačina, a siromah mu je istu tu korpu vraćao, samo prepunu voća. Kad ga je bogataš upitao o čemu se radi, siromah mu je odgovorio: svako poklanja ono što nosi u sebi. Jednostavno je tako! Imam sreću da su me majka Srpkinja i otac Hrvat vaspitavali da uvažavam i cijenim svakog, bez obzira na to kako se zvao i prezivao. I ništa novo neću reći kad kažem da ništa u životu ne može da Vas, kao individuu, odredi kao to vaspitanje koje nosite iz kuće. Kad se ujutru probudite, pa shvatite da u tim socijalnim relacijama ne predstavljate samo sebe, nego sve one koji su dio sebe ugradili u stvaranje Vas kao pojedinca, onda ne možete da pogriješite. Ni crkva, niti škola, radna organizacija... Niko Vas ne određuje kao najbliža porodica. Ako su u vama usađene istinske vrijednosti, prava shvatanja o dostojanstvu i - ne postoji nijedan pop ili političar koji vas može natjerati bilo kakvom zlom riječju da zamrzite nekog samo zato što je u tome nekom, na kraju krajeva najmanje bitnom smislu, drugačiji od Vas.
Milovan MARKOVIĆ
ULCINJ - Ulcinjani su juče Dan opštine, umjesto slavljem, obilježili velikim protestom protiv namjere Vlade da kompaniji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata izda pod zakup Veliku plažu na 99 godina. Okupljeni građani nosili su transparente ,,Ulcinj nije tržni centar“, ,,Ne otimajte more od nas“, ,,Ulcinj nije tvoj emirat, Spajiću“, ,,99 godina, vala nećeš“ ...
Na protest su ih pozvali predsjednik opštine Genci Nimanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj nije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.
Vlada Crne Gore i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji će omogućiti dugoročni zakup i valorizaciju najvrednijih prirodnih lokaliteta.
- Ovaj protest na Dan opštine Ulcinj, kada se trebamo spremati za sezonu, pred nama je najveći izazov. Izazov koji govori o tome da neko želi da otuđi našu imovinu i da je investitoru. Mi to ne dozvoljavamo. Odluku koju sam donio da umjesto slavlja održimo protest je odluka koju sam donio iz razloga ugroženosti. Ulcinj su napadali razni okupatori, ali na ovaj način da nam neko uzme sudbinu - Ulcinj ne smije dozvoliti - poručio je predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
Skup je, ističe, samo jedan od primjera kako će braniti ono što im pripada i što moraju ostaviti pokoljenjima.
- Poštovani građani i predstavnici partija, ovo iza mene su predstavnici partija koji dugo nijesu pričali, sa njima smo se svađali, ali oko Ulcinja se nećemo svađati, odbranićemo ga koliko god nas to koštalo. Ovdje želim da pošaljem poruku o manipulaciji Spajića. Govori da su usvojili zaključke SO Ulcinj. Nije tačno, zaključke koji govore da ne prihvatamo mega projekat, nijesu ni razmotrili. Pozivam političare u Podgorici, neka konačno shvate - Spajić je okrenuo cijeli jedan grad protiv sebe. Ulcinj nije sam, svi su uz nas, ovo treba da stigne do onih koji žele da odluče bez javnosti i analiza - istakao je on. Poručio je: ,,Ovo je jedan ponosan narod, neka razumiju političari u Podgorici“.
Predsjednica Skupštine opštine Ulcinj Ivana Jančić-Popović saopštila je da otvara protest jer nema svečanosti tamo gdje se ignoriše volja građana. - Ovo danas nije sjednica, ovo je izraz dostojanstvenog otpora, okupljanje građana koji ne že-
le da budu nijemi posmatrači, već aktivni učesnici u odbrani, ovdje među ljudima, među svojim sugrađanima, osjećamo pravi smisao javne službe. Ovdje ne govorim iz udaljenosti već iz blizine, ovdje ne donosimo odluke za druge već zajedno sa drugima. Ovdje kada obilježavamo Dan opštine Ulcinj imamo posebnu odgovornost da se okupimo da podsjetimo i da pogledamo unazad i unaprijed, jer nijedan grad ne postoji samo u sadašnjosti, svaki grad nosi svoju prošlost kao temelj, a svoju budućnost kao obavezu - poručila je Jančić-Popović.
NEMA PRODAJE
GRADA
Ulcinjanin Muarem Resulbegović Lemo je za Pobjedu kazao da protestom pokazuje brigu za svoj grad.
-Ulcinj nije na prodaju. Ulcinj je naš grad i mi o njemu moramo da brinemo. Kako neko može da proda bogastvo koje su nam đedovi ostavili u amanet - kazao je Resulbegović. On smatra da se u konkretnom slučaju radi o lažnim investicijama uz konstataciju da je premijer navikao da vara narod.
Za Ulcinjanina Lavdima Kromu je potez Vlade da pregovara sa investitorima bez učešća građana Ulcinja pokazao da njega ne zanima mišljenje žitelja najjužnije opštine u Crnoj Gori kako vide razvoj svog grada u budućnosti.
- Nijesmo protiv investicija ali one moraju da budu održive i u skladu sa potrebama grada i države, a ne da budu megalomanski projekti kojima više niko neće moći stati na kraj - kazao je on.
Njegov sugrađanin Šefkija Baltić zapitao se što će raditi Ulcinjani koji žive od Velike plaže ako dođu Arapi i izgrade hotele i stanove.
- Pogledajte ovu ljepotu. Šteta je dati nekome ko je ne zna cijeniti i koga samo interesuje novac - kazao je Baltić.
OSTAĆE ISTRAJNI
Aktivistkinja Zenepa Lika kazala je da će istrajati u odbrani Velike plaže od nauma premijera Milojka Spajića da pod zakup da jedan od najznačajnijih područja Crne Gore i s aspekta prostora i s aspekta biodiverziteta.
- Način na koji je sve ovo sprovedeno, kako smo upoznati sa investicijama, apsolutno je neprihvatljiv ne samo za aktiviste zaštite životne sredine već
za sve građane Ulcinja pa i šire. Ne slažemo se da se Velika plaža zauvijek zatvori za građane Crne Gore koji su je vjekovima čuvali. Ne slažemo se da se javni prostor, u ovom slučaju Velika plaža, zauvijek zarobi - kazala je Lika. Ona je zaključila da predočene investicije nijesu održive već su samo korist pojedinih interesnih grupa. Predsjednik GP Ura Dritan Abazović takođe se obratio sugrađanima.
- U ovom trenutku, u najnetransparentnijem procesu ikada, vi ste u pravu. Mnogi će reći, izgubili smo u posljednjih 30 godina, izgubili smo Valdanos, jedva smo ga vratili, izgubili smo Solanu, jedva smo je vratili, ali je još nijesmo ubacili u pogon. Nikad se nije dešavalo da grupa prevaranata, mafijaša, diletanata bezobraznika, bahatih ministara i premijera pokuša da uzme najljepši biser Crne Gore u samo mjesec i po-dva dana, e znate kad će vam to proći - Nikad! - poručio je Abazović. Kandidatkinja za predsjednicu opštine na lokalnim izborima u Nikšiću Jelena Marković, dok je Abazović držao govor na protestu, ispred bine je razvila transparent sa porukom: ‘“Ne može obalu crnogorsku da brani onaj koji je teritoriju Crne Gore i 1.000 godina istorije jednim potpisom velikodušno predao Beogradu“, aludirajući na potpisivanje Temeljnog ugovora.
PODGORICA - Policija u Ulcinju uhapsila je Dilavera Kućevića (44), kuma Dritana Abazovića, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu odbornice nikšićkog parlamenta Jelene Marković Kako je saopšteno iz Uprave policije, oni su postupili po događaju sa današnjeg protesta građana opštine Ulcinj na Maloj plaži, kada je tokom govora poslanika Abazovića došlo do incidenta.
- Tom prilikom je oštećeno lice, odbornica nikšićkog parlamenta, prema prijavi koju je podnijela policiji, izašla ispred bine sa transparentom, nakon čega je uočila da joj jedno lice gestikulacijom
ruku i tijela prijeti, nakon čega joj je to isto lice prišlo i grubo istrglo i uništilo transparent koji je držala u rukama, što je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i straha - stoji u saopštenju Uprave policije.
Ubrzo potom, prikupljena su obavještenja od oštećene i drugih lica, nakon čega je identifikovan i u službene prostorije doveden D. K. (44) iz Ulcinja radi prikupljanja obavještenja od istog.
- Sa događajem je upoznat dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju po čijem je nalogu D. K. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na
štetu jednog lica. U odnosu na cjelokupni događaj, preduzimaju se dalje mjere i radnje u saradnji sa tužilaštvom u pogledu drugih povezanih lica - stoji u saopštenju Uprave policije. R. P.
U peticiji koju je potpisalo više od 7.000 građana navodi se da se ovim sporazumom investitorima iz UAE otvaraju vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida. - Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 km Velike plaže na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane. Posebno zabrinjava činjenica da se ovako važan dokument donosi iza zatvorenih vrata, bez javne rasprave i uvida građana. Planirano je da zemljište bude dodijeljeno u skraćenoj proceduri bez javnog nadmetanja i tendera, u suprotnosti sa važećom (iako upitnom i već problematičnom) prostorno-planskom dokumentacijom, što stvara ozbiljan rizik od korupcije i zloupotrebe državnih resursa - navodi se u peticiji. Ovakav sporazum, dodaju, ne samo da nije ustavan, već ,,krši zakone države Crne Gore, već ne poštuje ni međunarodne konvencije koje smo potpisali, poput Arhuške koja građanima garantuje pravovremeno i potpuno informisanje, učestvovanje u donošenju odluke i pristup pravdi u pitanjima životne sredine.
B. R.
Foto: Stevo VASIlJEVIĆ
U Poljoprivrednom klasteru Crne Gore nezadovoljni ovogodišnjim agrobudžetom, upozoravaju na posljedice
PODGORICA – Komentarišući agrobudžet koji je Vlada nedavno usvojila, a kojim će crnogorskim poljoprivrednicima ove godine biti na raspolaganju oko 77 miliona eura, iz
Poljoprivrednog klastera Crne Gore ocjenjuju da ova sredstva nijesu dovoljna da bi poljoprivrednici mogli stabilno poslovati i ulagati u proizvodnju.
Poljoprivredni klaster CG je formiran prije dvije godine i trenutno okuplja oko 2.000 članova, uključujući individualne poljoprivrednike i udruženja iz različitih sektora poljoprivrede, osiguravajuća društva, predstavnike agroindustrije, veterinarske ambulante, mikrokreditne institucije i predstavnike fakulteta.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) je rečeno da će Vlada obezbijediti 56,5 miliona eura, iz donacija očekuju 11 miliona, dok 9,5 miliona eura planiraju da obezbijede iz zaduženja.
Za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj i ribarstvo predviđeno je 53,8 miliona eura, za sprovođenje mjera bezbjednosti hrane i hrane za životinje 385.000, za zdravstvenu zaštitu životinja oko dva miliona eura, a za fitosanitarne mjere 201.600 eura.
Nezadovoljstvo
Iz Poljoprivrednog klastera CG izražavaju nezadovoljstvo ocjenjujući da nije omogućena pravična podrška farmerima. - Očekivanja su bila drugačija, naročito imajući u vidu kam-
Očekivanja su bila drugačija, naročito imajući u vidu kampanju „pet poštenih“, kojom zahtijevamo da se pet odsto državnog budžeta izdvoji za poljoprivredu. Umjesto toga, ponovo svjedočimo nedovoljnoj podršci sektoru koji je ključan za bezbjednost hrane i održivost ruralnih područja. Poljoprivrednici su veoma nezadovoljni, jer su mnogi primorani da se snalaze sami, dok država ne pokazuje jasnu strategiju za opstanak i razvoj domaće proizvodnje – kazali su našoj redakciji iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore
panju „pet poštenih“, kojom zahtijevamo da se pet odsto državnog budžeta izdvoji za poljoprivredu. Umjesto toga, ponovo svjedočimo nedovoljnoj podršci sektoru koji je ključan za bezbjednost hrane i održivost ruralnih područja. Poljoprivrednici su izuzetno nezadovoljni, jer su mnogi primorani da se snalaze sami, dok država ne pokazuje jasnu strategiju za opstanak i razvoj domaće proizvodnje – kazali su Pobjedi iz Poljoprivrednog klastera CG.
Dodaju da njihova kampanja, na kojoj će i dalje insistirati, jasno ukazuje na problem hroničnog nedostatka finansiranja, koji se može riješiti samo garantovanim izdvajanjima iz državnog budžeta.
- Bez toga, poljoprivrednici će i dalje trpjeti, a Crna Gora će biti sve više zavisna od uvoza hrane, često upitnog kvaliteta. Naša borba za povećanje agrobudžeta će se nastaviti sve dok se ne osigura pravednija ras-
podjela sredstava i adekvatna podrška domaćoj proizvodnji. Poljoprivreda zaslužuje više, a bez konkretnih mjera i značajnijih finansijskih izdvaja-
nja, rizikujemo dalji pad proizvodnje i gašenje porodičnih gazdinstava – poručuju iz Poljoprivrednog klastera. Problematizuju i to što se i
Naša borba za povećanje agrobudžeta će se nastaviti sve dok se ne osigura pravednija raspodjela sredstava i adekvatna podrška domaćoj proizvodnji. Poljoprivreda zaslužuje više, a bez konkretnih mjera i značajnijih finansijskih izdvajanja, rizikujemo dalji pad proizvodnje i gašenje porodičnih gazdinstava - poručeno je iz Poljoprivrednog klastera
Kruzing sezona u Kotoru počinje 10. aprila ulaskom velikog broda MSC „Opera“
ove godine kasnilo sa usvajanjem agrobudžeta ocjenjujući da je to postala neprihvatljiva praksa. - Poljoprivrednici ne mogu planirati proizvodnju ako ne znaju na kakvu će podršku moći da računaju. Zakašnjela raspodjela sredstava dodatno otežava situaciju u sektoru koji je već u krizi. Država mora shvatiti da je poljoprivreda dinamičan proces koji
zahtijeva pravovremene odluke i kontinuiranu podršku, a ne birokratska kašnjenja koja ugrožavaju cijelu proizvodnju - ukazuju iz Poljoprivrednog klastera CG.
Iz Ministarstva poljoprivrede ukazuju da je cilj mjera agrarne politike pružanje podrške poljoprivrednim proizvođačima da bi se obezbijedili što bolji uslovi privređivanja, a time i pozitivan efekat na ekonomski rast crnogorskog društvenog proizvoda i veći standard stanovništva koje živi i radi i ruralnim područjima.
Podrška
Agrobudžetom je planirana podrška za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme za primarnu proizvodnju od milion eura, od čega je za dvoosovinske traktore planirano 400.000 eura. Za razvoj ruralne infrastrukture predviđeno je 3,3 miliona eura, dok maslinari mogu računati na 95.000 eura za nabavku kontinuirane linije za proizvodnju ulja. Za podršku nabavci steonih junica i ženskog podmlatka svinja planirano je 1,4 milion eura, dok mljekari ove godine, po osnovu premija po litru mlijeka i veterinarske troškove, mogu računati na skoro 4,5 miliona eura. Za modernizaciju profesionalne ribolovne flote u malom i velikom ribolovu predviđeno je 240.000 eura, dok pčelari mogu računati na 400.000 eura za program unapređivanja. Po oko pet miliona eura planirano je kao direktno plaćanje u biljnoj i stočarskoj proizvodnji. M. lekovIĆ
KOTOR- U kotorsku luku će 10. aprila uploviti prvi veliki kruzer „Opera“, kompanije MSC, čime će i zvanično početi ovogodišnja kruzing sezona. Po trenutnim rezervacijama ove godine uploviće oko 500 kruzera.
Prema riječima pi-ara Luke Kotor Maje Danilović - sa aprilom počinje glavni dio sezone.
- Ovo je mjesec u kome se intenziviraju dolasci većih brodova i povećava se broj turista koji stižu kruzerima. Tokom zimskih mjeseci imamo pojedinačne dolaske kruzera, uglavnom
„Viking“ kompanije, ali takozvani glavni dio sezone počinje u aprilu i završava
se krajem oktobra. Prvi veliki kruzer ,,Opera“, kompanije MSC, uploviće 10. apri-
la. Ovaj brod podrazumijeva i novu liniju Speedboat koja će saobraćati na relaciji Dubrovnik – Kotor - Dubrovnik i imaće ukupno 35 dolazaka tokom sezone - kazala je za Pobjedu Danilović. Po trenutnim rezervacijama u kotorsku luku ove godine uploviće oko 500 kruzera, a što se tiče broja putnika, kaže Danilović, izuzimajući broj koji će koristiti upravo pomenutu liniju za Dubrovnik, planirano je oko 700.000 turista sa kruzera. - Bilježimo blagi porast u broju dolazaka i broju putnika ukoliko sve rezervacije budu realizovane. Možemo reći da je nivo potražnje na uobičajeno visokom ni-
vou - kazala je Danilović. Kada su u pitanju planirane investicije za ovaj period, Danilović ističe projekat samostalnog odbojnika (pilon dolphin) za privez kruzera. -To je projekat koji prvenstveno tretira povećanje sigurnosti veza na glavnom dijelu obale. Izrada projekta je završena, kao i javna rasprava, dok se očekuje finalizacija potrebnih dozvola da bi se moglo nastaviti sa procedurom javnog tender a za odabir najpovoljnijeg izvođača. Takođe, planiran je projekat adaptacije parternog dijela u graničnoj zoni luke koji podrazumijeva poboljšanje tokova kretanja turista i vo -
zila kao i unapređenja usluge. Ovaj projekat je u fazi izrade idejnog rješenja i pribavljanja potrebnih dozvola. Svi projekti koji su predviđeni Investicionim planom u okviru Koncesionog ugovora podrazumijevaju unapređenje procesa poslovanja AD Luka Kotor, kao i oblasti u kojoj obavljamo svoju djelatnost - zaključuje Danilović. Kao treća kruzing destinacija u Jadranu, nakon Venecije i Dubrovnika, Kotor predstavlja pravi biser u kruzing industriji. Samo krstarenje zalivom koji je na listi UNESCO prirodnih ljepota predstavlja jedinstvenu atr akciju na Mediteranu, a Stari grad i okolina nude brojne sadržaje za putnike sa kruzera kojima malo koja destinacija može da se pohvali. Iv. k .
PODGORICA - Neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“, koja je organizovala proteste nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, objavila je na svom Iks nalogu da prestaje da djeluje.
- Borba našeg kolektiva nije uspjela, jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još niko nije preuzeo odgovornost, niti je po svemu sudeći osjeća - poručili su iz „Kamo śutra?“.
Istakli su da se njihova grupa trudila da skrene pažnju na to da dva zločina u kojima je stradalo 23 ljudi, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi dogodilo. Naveli su da, uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi,
veliki dio javnosti uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio njima.
- Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela. Međutim, smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama - napisali su iz „Kamo śutra?“. Prema njihovim riječima, jedini motiv njihovog djelovanja bila je želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice. Naveli su da je jedini cilj njihovog djelovanja bio suzbijanje nasilja. Naveli su da se svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u državi tumači kao personalni napad. Doda-
li su da organizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i vrijeme.
Viši sud odbio prijedlog Specijalnog tužilaštva za privremeno oduzimanje imovine
PODGORICA - Sudija za
istrage Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odbio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da Milici Mijajlović kćerki biznismena Aleksandra Mijajlovića zabrani da raspolaže stanom pošto je nekretnina zakonito stečena – to se navodi u odluci u kojoj je portal ETV imao uvid.
PRAVNA SIGURNOST
Sudija Šćepanović je obrazlažući odluku istakao da je Mijajlović stan kupio 2011. godine a ugovor o poklonu sačinjen je u avgustu 2021. godine - Postoji ugovor o kupoprodaji stana i ugovor o poklonu koji potvrđuju datum i način sticanja i poklanjanja nepokretnosti. Ovi dokumenti pružaju dokaz o zakonitom sticanju imovine. Prihvatanje privremene mjere za imovinu stečenu više godina prije navedenog datuma krivičnog djela bi moglo narušiti princip pravne sigurnosti i dovesti u pitanje legitimno stečena imovinska prava – piše u odluci sudije Šćepanovića. On je istakao da ne postoji
osnovana sumnja da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću pa je odbijen prijedlog za određivanja privremene mjere.
PIPEROVIĆ: POKUŠAJ
ODMAZDE
Zastupnik Aleksandra Mijajlovića, advokat Zoran Piperović je, kako se navodi u odluci sudije za istrage, ukazao da se njegov klijent bavi legalnim biznisom sa registrovanim legalim firmama, sa prihodima, plaća porez, dugo je u privatnom biznisu i uredno plaća porez.
- Stav državnih organa u oblasti pravosuđa kada se jedno takvo lice procesuira, da on u stvari nikada ništa legalno nije stekao, nikada ništa nije legalno zaradio i da mu po „temelju“, treba uzeti. Dakle, neko računa da je došlo vrijeme za odmazdu i sve je to lijepo dok ne dođe na sud. Sud je taj koji je barijera takvih rezona i stavova i zato je sud – neveo je advokat Piperović na ročištu na kojem je razmatran zahtjev SDT-a.
Mijajlović je juče u saopštenju dostavljenom medijima najavio da će tražiti pravdu
pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušeni reputacija, ugled i ljudska prava.
POTRAGA ZA
PRAVDOM
On je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine. - Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno-posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović. Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage.
- Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju
- pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama – istakao je Mijajlović. R. P.
- Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isklju-
čivo ovim pitanjem - naveli su iz „Kamo śutra?“. Saopštili su da su zbog sva-
kodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli u situaciju da sa brojem aktivnih članova nijesu mogli da garantuju da mogu da organizuju okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan. Iz grupe „Kamo śutra?“ su rekli da je saopštenje trebalo da objave prije mjesec, ali da su pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.
- Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja - dodaje se u objavi. Poručili su da to ne znači da je borba za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru sa njima završena.
- Na Cetinju građani i građanke organizuju blokade već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15.20 sati do 18.26 sati - podsjetili su i pozivali sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama. R.P.
Pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu tvrde da su obespravljeni i traže da ih posjete predsjednik ili premijer i čelni ljudi u pravosuđu radi rješavanja problema
Za
glađu i bojkot
zbog ugroženih
PODGORICA - Pritvorenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) zbog loših pritvorskih uslova najavili su za 9. april od 15 časova početak protesta koji će iskazati odbijanjem hrane i time što neće odlaziti na zakazana suđenja. U pismu dostavljenom Pobjedi, oni su zatražili da ih prije stupanja u štrajk posjete čelni ljudi pravosuđa kako bi dogovorom riješili za njih goruće probleme.
- Ovom prilikom obavještavamo javnost i nadležne organe da ćemo, ukoliko nas ne posjete: predsjednik ili premijer, ministar pravde, ombudsman, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, početi proteste od srijede, 9. aprila 2025. godine od 15 časova - navodi se u pismu dostavljenom Pobjedi. Vjeruju da će se nadležni odazvati pozivu i da neće dozvoliti da životi pritvorenika budu ugroženi.
- Od srijede od 15 časova, uz potpise o početku protesta, prestaćemo da uzimamo hranu kao i da naručujemo kantinu. Takođe, do posjete i dogovora, odbićemo odlaske na suđenja jer u trenutnoj situaciji i pod ovakvim okolnostima suđenja ne postoje pravno. Postoji samo pritvor koji je pretvoren u kaznu - navodi se u pismu. O svim detaljima i zahtjevima, kako su kazali, pojedinačno će
upoznati nadležne kada ih posjete, napominju da „ovako više ne može!“ Pritvorenici su pozvali i svoje advokate da ih podrže u protestima, ukoliko ne budu naišli na razumijevanje nadležnih. - Takođe, pozivamo i zaposlene u UIKS-u da nas podrže jer i oni muke muče i najbolje znaju u kakvim uslovima i koliko boravimo pod istragama, kao što i znaju u koliko otežanim uslovima oni rade! Pozivamo i naše porodice, prijatelje, nevladine organizacije kao i sve građane koji su za poštovanje elementarnih ljudskih prava da nam se pridruže u protestima i da nas podrže ispred UIKS-a svakim radnim danom od 7 do 15 časova, počevši od četvrtka 10. aprila 2025.godine - navodi se u pismu pritvorenika.
Ističu da je to njihova molba nadležnima da čuju njihov glas i da ih ne dovode u situaciju da ugrožavaju svoje živote! - Molimo nadležne, a ujedno i obećavamo, da ćemo istrajati u svojim više nego realnim ljudskim zahtjevima, i ići do kraja u borbi za elementarna ljudska prava jer smo ionako toliko obespravljeni da je ostalo još samo da nas strijeljate! Čekamo posjete i razgovore do srijede 9. aprila 2025. godine do15 časova od kada započinjemo proteste - poručili su pritvorenici.
U zajedničkom saopštenju, kako navode „totalno obespravljenih lica u UIKS-u“ piše da će nadležni u srijedu dobiti stotine potpisa kao dokaz koliko su ugroženi i obespravljeni po svakom pitanju. B. R.
Neđelja, 6. april 2025.
PODGORICA - Simbolički i suštinski kupovina glasova je prva nit korupcije. Ako prodate glas, onda vam ne smeta da milioni prolaze pored vas, troše se i ulaze u privatne džepove, a nijeste svjesni da negdje na nekoj javnoj površini možete da izgubite život. Istovremeno, oni koji dođu na vlast kupovinom glasova, što je klasična korupcija, samo na taj način znaju da vladaju i ostanu na vlasti - rekao je za Pobjedu Aleksandar Olenik, advokat i član Predsjedništva Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV).
Kupovina glasova na izborima automatski znači i krađa izbora, koja dovodi do postavljanja nestručnih na važna mjesta za funkcionisanje države, zatim namještanja tendera za poslove sa državom i na kraju su žrtve nedužni građani.
OKIDAČ
Od oktobra prošle godine do polovine marta ove godine, u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji 102 osobe su izgubile život zbog sistemske korupcije. U poplavama, nakon čega je proradilo klizište u Donjoj Jablanici i okolini, poginulo je 26 osoba, jer je data dozvola za kamenolom iznad grada... U Novom Sadu pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici ubio je 16 osoba i u slučaj se uključila i evropska tužiteljka za korupciju Laura Koveši... U Kočanima, zbog požara, takođe zbog nelegalnih dozvola, poginulo je 60 osoba. Regionalna javnost zna što je bio okidač za pomenuta tri slučaja.
Sistemska korupcija u tri zemlje regiona za pola godine ubila je 102 osobe
Kada ne postoji kontrola trošenja novca, prije ili kasnije, imamo fatalne posljedice u vidu katastrofa, rušenja, požara, odvaljivanja puteva, mostova, nadstrešnica. Oni koji troše budžet ne gledaju kako da ga troše da bi građanima obezbijedili bolji i kvalitetniji život nego samo da ga gurnu u sopstveni džep - kaže advokat Aleksandar Olenik
- U pitanju je sistemska korupcija koja se odgaja više od decenije - objašnjava Olenik i ističe da zbog nje ne funkcionišu svi mehanizmi koji postoje za zaštitu građana – ali funkcioniše korupcija. - Njen cilj jeste da se što više javnog novca stavi u privatne džepove i onda ne smije da postoji kontrola trošenja novca. Kada ne postoji kontrola trošenja novca, prije ili kasnije, imamo fatalne posljedice u vidu katastrofa, rušenja, požara, odvaljivanja puteva, mostova, nadstrešnica. Oni koji troše budžet ne gledaju kako da ga troše da bi građanima obezbijedili bolji i kvalitetniji život nego samo da ga gurnu u sopstveni džep - kaže Olenik.
HOBOTNICA
Olenik objašnjava na primjeru Srbije što se dešava. - Imamo koruptivnu hobotnicu SNS-a koja je progutala cijelu državu i nijedna odluka se ne donosi tamo gdje bi trebalo, nego je donosi jedan koji ni formalno nije vezan za SNS, ali on njom upravlja, to je Aleksandar Vučić. Kada god imate da jedna glava od-
lučuje o svemu, uvijek imate korupciju i zato se LSV zalaže za decentralizaciju. Zašto? Kada se odlučuje na više nivoa vlasti jako je teško, ne i nemoguće, imati koruptivni sistem zato što više ljudi treba da se saglasi sa trošenjem novca - objašnjava Olenik i podsjeća da korupcija svuda postoji i u EU, ali je ona kontrolisana i iznosi od tri do pet odsto, dok je u Srbiji preko 90 odsto. Postavlja se pitanje da li se talas korupcije u regionu mo-
že objasniti zbog jačanja desnih snaga.
- Desne snage su dominantne u regionu, desnica je uvijek za centralizaciju i onda korupcija završi u ratu i krvoproliću i nikada se drugačije nije desilo - primjećuje Olenik.
Nas sagovornik tvrdi da i Crnu Goru vodi Vučić.
- U Crnoj Gori imamo vlast Aleksandra Vučića koja presudno utiče na sve novčane tokove - isto što radi u Srbiji, on radi i u Crnoj Gori, samo
preko drugih ljudi koji imaju druga politička imena i preko SPC. Dakle, kupuje i glasove u Crnoj Gori, imate ljude koji su hapšeni zbog toga i protjerivani. Zbog manjeg broja stanovnika, u odnosu na Srbiju, Vučiću je prilično tehnički lako da istu manipulaciju i koruptivno vršenje izbora i politike izvrši u Crnoj Gori. On to na dnevnom nivou radi u Novom Sadu, Beogradu i što bi mu bilo teško da to isto uradi u Crnoj Gori - navodi Olenik.
Po njemu je situacija u BiH još komplikovanija – ona je totalno nefunkcionalna, pošto jedan njen dio - Republika Srpska, koja je pod kontrolom režima u Beogradu, hoće da se otcijepi.
- Golim okom je vidljivo kako korupcija kontroliše svaki dio političkog života u Republici Srpskoj: glasove kupuju Vučićevi ljudi koji dolaze iz Srbije, koji su takođe hapšeni i protjerivani. To je sistemska i društvena korupcija - objašnjava Olenik.
BEZ KONTROLE
Iako u pomenutim državama postoje uglavnom dobri
PODGORICA - Viši sud je i drugi put odbacio optužnicu Specijalnog tužilaštva od 1. oktobra 2021. godine protiv vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića u predmetu ,,Krediti“, jer je tužilaštvo njegovo izručenje iz Londona tražilo po osnovu pet potvrđenih optužnica, ali ne i ove.
zakoni, činjenica je da se oni ne primjenjuju kako bi trebalo, što naš sagovornik objašnjava političkom korupcijom.
Navodi primjer da DRI (Državna revizorska institucija) nađe da su potrošeni milioni bez pokrića za SPC i niko ne reaguje. - Tužilaštvo bi trebalo nakon svakog godišnjeg izvještaja DRI da pohapsi pola uprave u Ministarstvu finansija, ali to se ne radi. Ako smo došli na vlast kupovinom glasova, zašto bi se uzbuđivali zbog nenamjenskog trošenja budžetskog novca - kaže Olenik i ponavlja da je veliki problem što jedan čovjek sve kontroliše i objašnjava dobrobit decentralizacije, ali i otvorenih izbornih lista. - U tom slučaju partijski šef ne odlučuje ko će biti poslanik, nego odlučuju ljudi u regionima koji glasaju za određenog poslanika. Taj poslanik odgovara biračima koji su ga izabrali, a ne šefu partije. To znači da šef partije ne kontroliše skupštinu, već skupština kontroliše vladu i pravosuđe postaje nezavisno. Violeta CVEjIć
Knežević se ovom optužnicom tereti za izvršenje produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, produženog krivičnog djela pranje novca i produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa putem pomaganja. Viši sud je ponovo postupao po nalogu Apelacionog suda koji je ukazao da je u konkretnom slučaju trebalo tražiti i pribaviti saglasnost londonskog suda da se Knežević u Crnoj Gori procesuira i za op-
tužbe u predmetu ,,Krediti“. Međutim, iz Višeg suda je pojašnjeno da su optužnicu protiv Kneževića odbili i u drugom navratu jer je sud ustanovio da postoji okolnost koja privremeno sprečava gonjenje koja se ogleda u tome da nije pribavljeno potrebno odobrenje za krivično gonjenje. - Odredbom člana 14 stav 1 tačka a Evropske konvencije o ekstradiciji (tzv. pravilo specijalnosti) propisano je da izdato lice neće biti gonjeno, suđeno ili lišeno slobode radi izvršenja kazne ili mjere bezbjednosti, niti podvrgnuto bilo kakvom drugom obliku ograničenja lične slobode za bilo koje djelo učinjeno prije predaje, a koje nije predmet izdavanja, osim, pored ostalog, ako strana koja ga je izručila na to pristane. Propisano je da, ako lice čije se izručenje
traži bude izručeno, može se krivično goniti, odnosno prema njemu se može izvršiti kazna samo za krivično djelo za koje je izručenje dozvoljeno, osim ako se tog prava odrekne – podsjetili su iz Višeg suda. Oni ističu da se iz dopisa Ministarstva pravde upućenog Višem sudu u Podgorici utvrđuje da nije zatraženo izručenje okrivljenog Duška Kneževića zbog krivičnih djela za koja se tereti optužnicom u predmetu ,,Krediti“, a koja je još uvijek u fazi kontrole. - Iz spisa predmeta proizilazi da je odlukom Vestminsterskog suda za prekršaje od 10. februara 2023. godine i drugostepene presude Visokog suda pravde - Kraljevskog odjeljenja iz Londona od 4. aprila 2024. godine, odobreno izručenje okrivljenog Duška Kneževića za postupke koji se vode pred ovim sudom i u kojim
postupcima je optužnica već stala na pravnu snagu i koji postupci se nalaze u fazi suđenja, ali da izručenje nije odobreno povodom predmetne optužnice – navodi se u obrazloženju Višeg suda. Osim toga, optuženi Knežević se na ročištu za kontrolu ove optužnice 9. jula prošle godine nije odrekao načela i izjavio da nije saglasan da bude krivično gonjen za krivična djela po optužnica u predmetu ,,Krediti“, jer nadležni sud Ujedinjenog kraljevstva nije odobrio izručenje za ta krivična djela. Iz Višeg suda napominju da se krivični postupak protiv okrivljenog Duška Kneževića za navedena krivična djela može nastaviti, ali kad Specijalno državno tužilaštvo naknadno pribavi odobrenje za njegovo gonjenje. Pored Kneževića, na ovoj optužnici je nekadašnji vicegu-
verner Velibor Milošević, Mladen Dašić, Miodrag Knežević, Tomica Knežević, Tomislav Knežević, Andrija Knežević, Vuk Dragašević, Svetlana Mijatović, Andrej Koneneko, Ekatarina Perovna Konanenko i Ekatarina Konaneko
Status svjedoka saradnika u ovom predmetu imaju bivši generalni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i Vlatko Rašović
Prema navodima optužnice, Duško Knežević je u drugoj polovini 2010. godine na teritoriji Kipra i Crne Gore formirao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postale osobe sa ove optužnice, a koja je funkcionisala do 2017. godine. U djelovanju ove kriminalne organizacije korišćene su privredne poslovne strukture. Prema kriminalnom planu, koji je sačinio organizator
Duško Knežević uz pomoć članova kriminalne organizacije, podizani su krediti koje krajnji korisnici nijesu vraćali. Krediti su pokrivani depozitima kojima je garantovano njihovo vraćanje, a koje su položile kompanije u vlasništvu Duška Kneževića, firme povezane sa njim i ostalim optuženima.
Ovlašćena lica u ovim kompanijama - Duško Knežević i članovi kriminalne organizacije na ovaj način ostvarivali su prihode od novčanih sredstava dobijenih kreditima, a koje nijesu prijavljivali državnim organima Crne Gore. Sve ovo je rađeno sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove, ali i radi sprečavanja utvrđivanja pravog stanja u bankama čiji je većinski vlasnik Duško Knežević.
Knežević je u više procesa označen kao organizator kriminalne grupe koja je malverzacijama oštetila budžet za više stotina miliona eura. B. R. Viši sud utvrdio da tužilaštvo nema dozvolu od londonskog suda da procesuira vlasnika Atlas grupe za optužbe da je prao novac
Radi se crvena knjiga, odnosno
lista flore Crne Gore, u kojoj će se objaviti podaci o procjeni važnosti svake biljke
PODGORICA – Više od mjesec prošlo je otkako je objelodanjeno da je u Štitarima pronađena nova biljka petrolamium koje nigdje nema drugo na svijetu. Naučnice Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović pokrenule su konkretne aktivnosti da je zaštite i za Pobjedu su najavile da će o tome sjutra, odnosno u ponedjeljak razgovarati sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem.
momentu kada je bila u punom cvijetu, jer u suprotnom vjerovatno ne bi obratila pažnju na nju. Vjeruje da je na neki način ,,svemir odlučio“ da biljka ne bude više tajanstvena i da treba da se otkrije javnosti. Vuksanović se sjeća svih detalja od momenta kada joj je Dragićević poslala fotografiju biljke. Kaže da nije znala o čemu se radi, te je razmišljala možda je poznata više nekome ko se bavi južnom florom, jer je ona orijentisana više na sjevernu. Otvorila je tada laptop, našla dokument flore Evropa i počela da istražuje. Shvatila je da se po cvjetovima može zaključiti da je riječ o dvousnatici. Dragićević je donijela materijal sa terena i gledale su sve pod mikroskopom. To je bio, kako kažu uz osmijeh, pravi detektivski posao. Nijesu nikome otkrivale ,,tajnu“, te su za prvi vikend zajedno pošle u Štitare i analizirale mjesto... Trebala im je stručna pomoć i zatražile su je od kolege iz Hrvatske Boštjana Surina sa kojim su sarađivale dvije decenije. Cijene kod njega što je profesionalan i častan čovjek, te kažu da su bile uvjerene da je u redu podijeliti informaciju sa njim. Naučnice se prisjećaju da je i on analizirao floru Evrope, stručne knjige, ali nije mogao da je dešifruje. Sagledali su ko je najviše uradio naučnih radova iz familije dvousnica i došli do – Kine. Tamošnji naučnici su izdvojili DNK iz svih tih rodova, te zadnji radovi objavljeni su 2022. godine... Znali su, kako pričaju naučnice, da oni imaju matricu na osnovu koje mogu da se upoređuje i da se na osnovu sličnosti između DNK analize molekula utvrdi ko su najbliži srodnici biljki. Naučnice Snežana Dragićević
Samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU Dragićević je u momentu otkrivanja biljke u maju 2019. godine bila kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore. Ona je prva pronašla neobičnu biljku dok je odmarala uz lipu u Štitarima i zapazila je na goloj stijeni. Tada je fotografisala i poslala je koleginici Vuksanović da je identifikuje. Nijesu uspjevale u dešifrovanju, pa su potražile pomoć od kustosa Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanrednog profesora Univerziteta Primorska u Kopru dr Boštjana Surina. Na kraju je identifikovana u Kini. Ovaj rod biljke nazvan je - Petrolamium Dragićević, Vuksanović & Surina i nova vrsta za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina).
Razgovarali smo sa Dragićević i Vuksanović o izazovima u očuvanju biljke i njihovim planovima, ali i o detaljima i preprekama koje su savladale tokom procesa pronalaska novog cvijeta.
Sudeći po svemu, velika odgovornost očekuje se od mještana da bi sačuvali čudo koje je pronađeno u njihovom selu. Biljka ne raste samo na teritoriji Štitara, gdje je, inače, najviše ima. Pobjedine sagovornice objašnjavaju da se nalazi na tromeđi sela Štitare, Đinovići i Bokovo, odnosno na tromeđi tri nahije: Lješanske, Riječke i Katunske. Kažu da im je to zajedničko blago. One su zahvalne tamošnjim mještanima koji su im pomagali u procesu razotkrivanja biljke, pa očekuju od njih da nastave sjajnu saradnju, u što ne sumnjaju. Naučnice navode da, prije svega, treba
da se sačuvaju životni uslovi u tom kraju kako ne bi bili promijenjeni.
MještaniMa obezbijediti ogrijev - Razgovaraćemo sa gradonačelnikom Cetinja i tražićemo da se razmotre ideje da se pomogne ljudima koji tamo žive. To su njihova porodična imanja i mislimo da treba da se zaustavi prvo sječa šume. Predložićemo da Prijestonica obezbijedi ogrijev mještanima, da im se to subvencionira da više ne bi sjekli drveće – kažu naučnice. Iznose detalje o ideji da se prilaz prema biljci kontroliše, jer bilo ko da dođe u taj kraj, mora da dođe automobilom. Planiraju da razgovaraju sa rukovodstvom Prijestonice da se napravi plan i program obilaska biljke. Okvirno, ko želi da vidi biljku, trebalo bi da se javi, na primjer, Turističkoj organizaciji Cetinja, mještane bi obučili i oni bi ih vodili do biljke. Mogao bi da se osmisli lijep program, prema riječima naučnica, u sklopu koga bi i mještani nakon obilaska biljke mogli turistima da ponude i tradicionalnu crnogorsku hranu... Sve bi to, kažu one, možda privuklo mještane koji su napustili ovaj kraj da se vrate. Naučnice podsjećaju da turisti traže aktivni odmor, da hodaju i vide neke stvari koje ne mogu da vide u svojim krajevima, te su sigurne da krš gdje raste čudotvorna biljka ne mogu da vide u Evropi.
- Važno nam je da dobijemo obećanje od čelnih ljudi da žele da zaštite ovo područje, da ne bude asfaltne baze, kamenolo-
ma, izmještanja dalekovoda, da se ne bi ugrozilo stanište – navode naučnice.
Protiv kaMenoloMa Podsjećaju da je u ovom kraju, na Miloševom kršu, planiran kamenolom, da je urađen elaborat za procjenu uticaja, ali da nije dobijena saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine, te je dat rok da se uradi istraživanje, jer su nedostajali glavni podaci, poput onih o uticaju na kvalitet vazduha...
- Mještani su se oduševili biljkom i rekli su da će im to biti glavni adut da ne dozvole kamenolom. Iskreno se nadam, kakve god se pokazale dodatne analize, da će taj projekat da bude odbijen, tačnije očekujemo da će tako biti – izričita je Dragićević. Biljka još nije formalno-pravno zaštićena. Naučnice objašnjavaju da je u toku ažuriranje liste zaštićenih biljaka, gljiva i životinja, te podsjećaju da imamo
suvi spisak iz 2006. godine gdje su pobrojane zaštićene vrste. Naučnica Vuksanović ističe da se u praksi pokazalo da to ne podrazumijeva pravu zaštitu biljke. Navodi primjer da se dešava da imamo vrste koje su zaštićene na više lokaliteta, te ako se određeni projekat radi na jednom lokalitetu, poručuje se da će se sačuvati, jer je ima na drugom lokalitetu.
- Ako se iz mjeseca u mjesec stvaraju energetski projekti, solarne elektrane, vjetroelektrane... postavlja se pitanje - koji su lokaliteti na kojima ćete moći bilo što da zaštitite – rekla je Vuksanović.
Navode da je u izradi crvena knjiga, odnosno lista flore Crne Gore gdje će se objaviti podaci o procjeni važnosti svake biljke. Vuksanović je obrazložila da se procjenjuju biljke na osnovu kriterijuma Međunarodne unije za zaštitu prirode. Dodaje da postoji više nivoa, od onih za koje nema dovolj-
Naučnice ističu da Crna Gora nema banku za čuvanje sjemena biljaka i da bi bilo značajno da je ima. Objašnjavaju da se van naše države čuvaju sjemena, u Sloveniji, Hrvatskoj... Kažu da žele da animiraju institucije da se osnuje banka sjemena. Naučnice su ispričale da se u Prirodnjačkom muzeju čuva holotip otkrivene biljke, odnosno prvi primjerak na osnovu kojeg je opisana biljka. Vuksanović je rekla da je važno istaći da bi po zakonu trebalo da se čuvaju holotipovi i drugih grupa organizama, svih koji se otkriju u Crnoj Gori, ali da se to ne radi. - Tužno je što se iznose iz zemlje bez ikakvih posljedica. Ljudi istražuju, uzmu materijal i ponesu ga. Naše prirodnjačko blago odlazi iz zemlje, a da mi za to još nemamo nikakvo rješenje – rekla je ona.
no podataka, da nijesu ugrožene, preko ranjivih koje su ugrožene, do onih koje su kritično ugrožene, jer rastu samo na jednom lokalitetu – što je slučaj sa novom biljkom.
Vuksanović je ukazala na važnost pravljenja zona zaštite pojasa gdje raste petrolamium, tačnije da šire područje uđe u zaštitu da bi se sačuvala u srcu raspostranjenja.
ništa nije slučajno
Kada sumiraju dosadašnji tok priče o, kako kažu, blagu koje je pronađeno, naučnice su uvjerene da se ništa u životu ne dešava slučajno. Vuksanović podsjeća da se sredinom maja Dragićević baš našla nadomak biljke da odmara i to u
Neđelja, 6. april 2025.
petrolamium kojeg nema nigdje drugo na svijetu
Naučnice su kazale da mimo ove biljke rade na analizi još dvije koje su jako zanimljive, ali da ne bi još da otkrivaju detalje, da ne bi skrenule pažnju sa petrolamiuma. - Imamo još dvije biljke koje bi bile interesantne. Neće biti novi rodovi, ali će biti možda nešto novo za nauku – kaže Vuksanović, uz osmijeh.
Surina je stupio u kontakt sa naučnicima iz Kine i obavijestio ih je o istraživanju koje obavljaju i da sumnjaju da je riječ o novoj vrsti i rodu. Oni su, kako prenose naučnice, bili oduševljeni ponuđenom saradnjom i tražili su da im se pošalje materijal – listovi biljke.
ME jL Iz KInE
Kada su uradili DNK i uporedili sa matricama svoje baze, poslali su mejl koji ih je, kako pričaju naučnice, obradovao. - Napisali su: ,,Čestitamo. Imate novi rod i vrstu“. Objasnili su da su najbliži srodnici biljke u Aziji, na Himalajima na 5.000 metara nadmorske visine – ističu naučnice.
Od trenutka kada je Dragićević napravila fotografiju do ovog mejla prošle su četiri godine. Kažu da je uvijek toliko potrebno za ovakva otkrića, da je procedura višeslojna, a podsjećaju da je bio i period korone koji je usporavao sve. Dok su se čekali nalazi iz Kine, naučnice nijesu gubile vrijeme. Često su odlazile na teren i prikupljale materijal, popisivale sve što se nalazi u okolini. Dolazio je, kako pričaju, i njihov kolega iz Hrvatske, te su sakupili ogromne količine podataka. Sagledavali su i klimatske uslove u kojima raste biljka, te su obilazili slična mjesta gdje su bile ubijeđene da bi biljka trebalo i tu da raste, ali je nigdje nije bilo.
- Nakon što je stigao mejl iz Kine, uslijedilo je pisanje naučnog rada. Svako je pisao svoj dio i taj posao je trajao oko godinu – pričaju naučnice. Uključene su bile kolege širom Evrope, pa je citogenetiku radila njihova koleginica iz Pariza, hromozomi su se brojali u Barseloni...
VrŠnJaČko nasIlJE U EksPanZIJI: Institucije nemaju adekvatan odgovor
BIJELO POLJE - Sve učestalije tuče maloljetnika u crnogorskim osnovnim i srednjim školama dokaz su da obrazovni sistem, ali i država i cijelo društvo gube bitku sa eskalacijom vršnjačkog nasilja. Stručnjaci su saglasni da je angažovanje većeg broja psihologa u školama neophodno, ali ukazuju da se stručna pomoć mora pružiti i roditeljima i adolescentima.
Naučnice kažu da su posebno zahvalne preminulom mještaninu Slavku Vujoviću koji im je pomagao kada su analizirale biljku. Ističu da nije dočekao da čuje informaciju da su pronašli biljku koja raste samo u Crnoj Gori. Prisjećaju se kako ih je dočekivao kada čuje da dolaze automobilom, te je odmah izlazio iz kuće i srdačno ih je pozdravljao. Kažu da ih je obavezno darivao medom, kafom i prijatnim razgovorom.
- Bio je jedan drag čovjek koji nam je pomagao – kažu naučnice.
Upitane jesu li tražile pomoć naše države, naučnice kažu da nijesu, nego su sve same odradile uz pomoć kolega iz raznih zemalja... Objašnjavaju da nijesu imale ciljano projekat i da se sve desilo slučajno.
MOžE IMATI
L jEKOVITA SVOjSTVA
Na pitanje da li je istraženo kakve su specifičnosti biljke otkrivene i ima li određena ljekovita svojstva, naučnice kažu da je moguće da ima i da to tek treba da se istraži. Navode da obično ljekovite rođake iz familije dvousnatica imaju etarska ulja u listu, poput žalfije, majčine dušice, nane, dlakave listove, ali da otkrivena biljka to nema. Objašnjavaju da su njeni listovi goli, da ima otvore kroz koje izbacuje višak vode, te da u tom kraju padne više kiše nego u Crkvicama, mjestu koje se smatra da je najkišovitije u Evropi.
- Biljka voli vlagu i ako je ima previše izbacuje je. Što se tiče ljekovitosti, možda će u budućnosti imati nešto što će biti veoma značajno za čovjeka. To obično bude tako kada su rijetke biljke u pitanju – rekla je Vuksanović.
UB jEDL jIVO PRVI Njihov naučni rad objavljen je u renomiranom austrijskom časopisu Takson. Objašnjavaju da oni imaju stroge kriterijume i da se objavljuju priče koje su ekskluzivne.
- Nakon samo nekoliko sati otkako je rad objavljen, stigle su poruke od raznih kolega i čestitke. Danima je na prvom mjestu po čitanosti, a i dan-danas - kažu naučnice. One su istakle da je lijepo što je otkrivena biljka ujedinila sve u Crnoj Gori, predstavnike raznih državnih institucija, ali i političare, te da su svi spremni da pomognu i zaštite dragulj koji će biti interesantan turistima širom svijeta. n. ĐURĐEVAC
U posljednjih pet godina u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju formirano je devet predmeta vezanih za vršnjačko nasilje u kojima su izrečene mjere društveno-korisnog rada. Kako je za Pobjedu saopštila portparolka i osnovna državna tužiteljka Danijela Đuković, postupak protiv maloljetnika je uvijek hitan, te da je isključena javnost. – Dijete ispod 14 godina ne može krivično i prekršajno da odgovara, ali iznad 14 može za djela koja su propisana krivičnim zakonom. Uvijek postupamo obazrivo u tim postupcima jer se radi o maloljetnim licima – istakla je Đuković. Stručnjaci smatraju da u školama sa većim brojem učenika treba da postoji psiholog i ne isključivo školski, jer stručnjak tog profila može kroz adekvatan rad sa mladima da doprinese njihovoj edukaciji i smanjenju krivičnih djela čiji su vinovnici maloljetnici.
I PEDAGOG I PSIHOLOG
Doktor fizičke kulture Vidran Kljajević, profesor u Srednjoj stručnoj školi i bivši odbornik u SO Bijelo Polje, smatra da roditeljima koji se dovoljno ne staraju o djeci treba oduzeti starateljstvo. On je ocijenio za Pobjedu da takvu djecu treba dati na staranje adekvatnim institucijama koje imaju kapaciteta da se staraju o njima. – To se prije svega odnosi na centre za socijalni rad i staranje koji moraju da imaju profesionalne kadrove odgovarajućih stručnih profila da se staraju o djeci i preventivno djeluju u suzbijanju vršnjačkog nasilja –smatra Kljajević. Što se tiče obrazovnog proseca, on smatra da dijete ne treba samo da bude usmjereno na osobu koja mu drži predavanja u školi. – U prilog tome govori i činjenica da roditelj treba da upozna i stručnog radnika koji je prisutan u toj ustanovi. Međutim, izgleda da posao stručne službe škole još predstavlja veliku nepoznanicu. U zavisnosti od broja učenika zavisi da li će škola da ima pedagoga ili psihologa ili oba profila zanimanja. Pedagog i psiholog su stručnjaci različitog profila, ali se njihova djelatnost ne može strogo razgraničiti niti izolovano tretirati, jer oni su angažovani na rješavanju složenih pedagoških, psiholoških i socijalnih problema učenika i vaspitno-obrazovnog procesa. Njihove aktivnosti se međusobno prepliću i imaju dosta dodirnih tača-
cijelog društva
ka. Pedagog je usmjeren više na vaspitno-obrazovni proces koji realizuju nastavnici, na unapređivanje organizacije i metodike rada. Psiholozi rješavaju psihološke probleme nastave, razvojne probleme mladih, teškoće i probleme koji imaju psihološku osnovu, emocionalne probleme mladih i probleme prilagođavanja učenika u školi, kao i usklađenost programskih zahtjeva i metodologije vaspitno-obrazovnog rada prema sposobnostima učenika. Mislim da je ta služba zaokružena kada u njoj rade i psiholog i pedagog jer bi zahvaljujući timskom radu pomaci i napredovanja bili osjetniji – ističe Kljajević. Psiholog i savjetnik u psihoterapiji Jasmin Čoković smatra da stručnjak njegovog profila treba da postoji u školama gdje osim stručnog saradnika može biti i profesor.
– On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član tima za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tokom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti). Psiholog takođe dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i slično). Takođe, pomaže i učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za podsticanje njihovih sposobnosti – smatra Čoković. Psiholog, prema njegovim riječima, razvija i putem radionica sprovodi programe prevenci-
je nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina itd. – Ti programi namijenjeni su svim učenicima u školi, a osobito učenicima rizičnih skupina. Dakle, širok krug djelovanja psihologa je nezamjenjiv i upotrebljiv u školstvu ili bilo kojim drugim ustanovama – smatra Čoković.
Navodi da u razvijenijim zemljama psiholog nalazi primjenu u gotovo svakom domu ili bilo kojoj ustanovi u kojoj radnik ili individua mogu imati psihološke probleme.
– Tako da je cijenjena ta struka. Kod nas, nažalost, vezuju se predrasude da osoba koja posjeti psihologa ima psihičke smetnje. Da li će u budućnosti ova jako potrebna struka naći mjesto u nekim našim ustanovama, ostaje otvoreno pitanje – zaključuje psiholog Čoković.
ŠKOLA OGLEDALO
DRUŠTVA
Školski pedagog dr Branko Vojinović je kazao za Pobjedu da su nastavnik i odjeljenjski starješina u obavezi da se ne stavljaju kao medijatori ni na jednu stranu učenika, već da stvore klimu razumijevanja.
– Škola ne može da bude ni bolja ni gora od okoline, jer je ogledalo društva – kazao je Vojinović.
Izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević smatra da je vršnjačko nasilje veoma opasno zato što se javlja u dječjem uzrastu i predstavlja opasnost da postane ustaljen način ponašanja osobe.
– U posljednje vrijeme smo svjedoci ovog vida nasilja. On dolazi i javlja se kod maloljetnika iz više faktora. Neki od njih su okruženje, porodica, razni zabavni i rijaliti programi koje mladi gledaju i kroz koje vrlo često na pogrešan način uviđaju ,,svoje idole“. O raznim serijama i rijaliti programima mladi razgovaraju, pa vrlo često i slijede neke postupke iz tih programa. To je pogrešno, to je opasno i to je neprihvatljivo. Kao društvo moramo kreirati ambijent da ne dozvolimo da stanje izmakne kontroli. Kontinuirano moramo raditi na edukaciji, resocijalizaciji i slično. Porodica je mjesto koje treba da bude i edukativni centar i okruženje u kojem će mladi stasavati kao zrele ličnosti, bez anomalija koje mogu biti pogubne po ličnost, porodicu i društvo uopšte – smatra Janjušević. Naveo je da mladi moraju da shvate da su društvene mreže alat savremene i brze komunikacije, a ne sredstvo za zakazivanje grupnih tuča, obračuna i nasilja. – Svjedoci smo da još samo mali broj žrtava prijavljuje nasilje i to treba razumjeti. Nije jednostavno izboriti se sa patrijarhalnim kontekstom u kojem živimo, sa svim onim predrasudama, polarizacijom društva, prilivom medijskih sadržaja sa strane. Zadovoljni smo što institucije prepoznaju ove pojave i što tužilaštvo radi na procesuiranju nasilnika. To treba da se nastavi i da ohrabrimo žrtve da prijave nasilje jer jedino tako možemo stati na put ovoj opasnoj pojavi u savremenom društvu – ocijenio je Janjušević. Beća ČOKOVIĆ
POGLED SA STRANE: Za rješavanje napetosti u Srbiji Brisel ima veću moć pritiska na
BICIKL I
DEMOKRATIJA
Pre 55 godina Puriša Đorđević snimio je jugoslovenski film ,,Biciklisti“. Napisao je scenario u kome naša studentkinja i češki biciklistički akrobati na žici odlaze u partizane. Tamo su zajedno sa drugim dobrovoljcima obrazovali borbenu biciklističku jedinicu. Cela formacija je zbog izdaje u ratu izginula, osim devojke. Nju je igrala Milena Dravić i bila je te 1971. godine nagrađena pulskom Zlatnom arenom. U filmu je poslije rata tragala za izgubljenim biciklističkim zvoncem da čuva uspomenu na borbu i nastavi sa njom. Našla ga je, jer je zvonila protiv nacionalizma i beogradske antijugoslovenske avanture u našoj zemlji sve do svoje smrti 2018. godine. Sećamo je se, zajedno sa Draganom Nikolićem, na mitinzima opozicije i DOS-a do 2000. godine. Možda upravo to zvono nose novosadski biciklisti koji su 3. aprila 2025. godine krenuli za Strazbur. I beogradski, niški i kragujevački, koji su im se pridružili. Ako je to tako, onda su svi dodali zvoncu i novi politički rekvizitpumpu, da se točak bicikla uvek kotrlja. Studenti ne nameravaju da bicikl nose, kao što ga je preklopljenog po blatu nosila francuska biciklistička pešadija onako kako ga je takvog proizvodio 1896. ,,Pežo“. Čak su ga i padobranci takvog na leđima u rancu nosili u Drugom svetskom ratu. Naši biciklisti to neće, teraće ga po zemlji do kraja.
Da su novosadski studenti odabrali bilo koje drugo sredstvo za prevoz do Francuske ne bi postigli utisak koji ostavljaju biciklom. Bicikl je proleterski točak. On nije ni seljački, a ni oficirski konj, niti je luksuzni buržujski auto, a nije ni ,,fiat“ srednje klase. Studenti su mahom zavisni učenici na teretu roditelja. Auto će kupiti poslije diplome. A u socijalizmu on je bio prvo prevozno sredstvo radničke klase, sve dok se nije razvio kredit za auto. Ali je bicikl ostao korisna igračka za sve slojeve i uzraste društva. Naravno, ne samo to.
Da su novosadski studenti odabrali bilo koje drugo sredstvo za prevoz do Francuske ne bi postigli utisak koji ostavljaju biciklom. Bicikl je proleterski točak. On nije ni seljački, a ni o cirski konj, niti je luksuzni buržujski auto, a nije ni ,, at“ srednje klase. Studenti su mahom zavisni učenici na teretu roditelja. Auto će kupiti poslije diplome. A u socijalizmu on je bio prvo prevozno sredstvo radničke klase, sve dok se nije razvio kredit za auto. Ali je bicikl ostao korisna igračka za sve slojeve i uzraste društva. Naravno, ne samo to
Studenti sada ne koriste bicikl zato što neki među njima ne bi mogli platiti voznu kartu do Strazbura, već ga koriste zato da pokažu da se bez lične žrtve ne može stići do boljeg društva u Srbiji. Bicikl je postao krst - kazali bi to tako popovi, on je dokaz spremnosti na muku radi uklanjanja nenarodne vlade.
Studenstki bicikl nije turistički bicikl kakvim na hiljade putnika širom Evrope idu leti u entuzijastičke pohode po prirodi i istorijskim znamenjima. Kod studenata je bicikl tenk pravde i sredstvo propagande kroz svako mesto kroz koje prođu i zamole za čašu vode. To ne može niko da im odbije.
ČIJA JE IDEJA
Parola ,,Biciklom za demokratiju“ je ideja organizacije ,,Svetski forum za demokratiju“ koja je od 2021.
godine pokrenula biciklističku propagandu za promenu prevaziđenih političkih i društvenih odnosa počev od promena ustava do radikalnih ekoloških zahvata. Ona je danas pod najvećim patronatom Emanuela Makrona, predsednika Francuske, a osnovana je pod pažnjom Saveta Evrope 2012. godine. I ovaj Savet svake godine dodeljuje nagradu projektnoj grupi iz bilo kog dela sveta koja je Forumu ponudila najbolji predlog za rešavanje pitanja iz njegovog predmetnog domena. U eri kovid pandemije koja je izbila 2019. godine, kada su putovanja masovnim transportnim sredstvima postajala sve opasnija po zdravlje, pojedinačna vožnja biciklom je zamišljena kao manje rizična. Osim toga, bicikl je demokratičan, jer sa njim možeš otići
U ovom se trenutku ne vidi da će se rvanje u Beogradu brzo sjutra završiti. Evropa se trese. Nije jasno kako će strazburška poslanička ljevica - koja čeka novosadske bicikliste, potući u Srbiji ma jsku desnicu kada je zbog njene pretjerane idolatrije anacionalne verzije ljudskih prava i ,,prava“ imigranata baš ona izazvala uspon novih nacionalizama u Evropi. Rođena je nova desnica - čiji su mnogi protesti patriotski i opravdani. Nije to, u glavnini svog programa, nacional-fašistička desnica od prije Drugog svjetskog rata. Nova je, iako sadrži i ekstremističko nacional-rasističko krilo. Novosadski biciklisti će tu imati težak posao
na svako mesto u gradu i na mnoga polja u unutrašnjosti - što autobusom, vozom, automobilom i avionom ne možeš. Biciklom upoznaješ ljude i miris zemlje, i možeš stati ispred svake kuće i razmeniti po koju reč, i naučiti novu. I, bicikl ne zahteva benzin, kao motocikl, zdrav je. Na biciklu se boriš sopstvenom snagom da pedalom stigneš u sutrašnji dan. I na biciklu možeš u tišini, sam, dok voziš, da razmišljaš o nebu i zemlji.
Od 2021. godine na ovamo, organizovanim biciklističkim turama, ekološki entuzijasti iz ,,Svetskog foruma za demokratiju“ išli su širom Evrope i van nje šireći ideju da jedino demokratija spašava prirodu i zdrav život. Posle svake turneje oni stižu u Strazbur da pred čelnicima Parlamenta iznesu svoje utiske i predloge za unapređenje okruženja.
Do sada su to u protekle četiri godine učinili dvanaest puta. Ove će se, 2025. godine, ,,Svetski forum za demokratiju“ održati u Strazburu od 5. do 7. novembra pod nazivom ,,Demokratija je pod rizikom - možemo li je obnoviti“. Biciklisti, kao njegov deo, sjediniće se sa širim strujama u Forumu da bi svi zajedno dali doprinos
stavovima o ekonomskim nejednakostima, tehnološkim izazovima i opasnostima, kao i o rastućem uverenju građana širom sveta da populizam ugrožava prava ličnosti. Uz to idu i stavovi o nužnosti slobodnog novinarstva, nesputanoj umetnosti i širini kulture.
NOVOSADSKA
UVERTIRA FORUMU
Novosadski biciklisti će dati u Strazburu ovog aprila početni politički libreto ,,Svetskom forumu za demokratiju“ o zasnovanosti otpora invaziji nacionalizma i autokratskoj kriminalizaciji društva. Oni stoga ne idu za Strazbur slučajno po zemljama kojima su krenuli u pohode. Oni nisu odabrali da u Strazbur odu kroz Hrvatsku i Sloveniju - i da time najkraćim, mada i teškim planinskim putem stignu u Francusku, već ciljno idu kroz zemlje uzdrmane demokratske stabilnosti: idu kroz Orbanovu Mađarsku, Vicovu Slovačku i kroz mesta jasne germanske nacionalističke orijentacije u Austriji i Nemačkoj. A i Francuska je na mukama. A kad bi im i pobunjena studentsko-građanska Grčka u Atini bila na putu - tek to bi bio festival mladosti i odlučnosti! Šteta je da su Grci tako daleko i sami.
Svuda u ovim zemljama se oseća vrenje u studentskim ešalonima i zabrinutost građana za budućnost vladavine prava. A u Nemačkoj i Austriji je naklonost srpske dijaspore pobuni studenata i naroda u Srbiji sasvim uočljiva. Studenti su odlično odabrali put. On nije geografski, već politički. Ta ruta jeste pogodna i zbog toga što je ona delom posebna evropska biciklistička trasa EuroVelo 6, ali ta olakšica sigurno nije nosila studente ka odluci o mreži vožnje. Oni su zamislili da na svom putu kroz prolazne države pripajaju sebi tamošnje pristalice i šire internacionalnu brigu za jačanje evropske integracije kroz osnaživanje ideje o Evropi kao izvoru i sudbini demokratije.
VUČIĆ
Veliki deo srpske dijaspore nije za Vučića. Dijaspora je tokom 90-ih godina prošlog veka i sve do danas uglavnom nastajala kao spasonosni beg od razornog i nesigurnog života u Srbiji i njenom okruženju. Posle 2011. godine, neposredno po osvajanja vlasti Srpske napredne stranke u Beogradu, iz Srbije je otišlo u svet ne manje od 300.000 ljudi. Kada se ona spoji sa prethodnom emigracijom - dijaspora je milionska. Ona jeste privržena zemlji porekla, ali režimu u Srbiji mnogi ne tapšu. To se oseća čak i u konzervativnim političkim krugovima - poput Crkve, gde jedan deo klera ne učestvuje u bici Vučićeve vlade za samoodržanje. Ogromna dijspora biće ponosna što će novosadski studenti uvećavati njen značaj stičući sve veću medijsku pažnju proevropskih medija. Biciklistički konvoj iz Srbije, koji zahteva prijem poslanika u Evropskoj skupštini, senzacija je bez porekla. To se u istoriji Strazbura i vlade u Briselu još nije dogodilo. Taj karavan je potpuna i iznenađujuća novost. Već samim tim su studenti biciklisti upadljivi rival konvencionalnim demonstracijama i štrajkovima. Na njihov poduhvat će im Vučić teško parirati dosadašnjim frazama o svojoj nezamenljivoj omiljenosti u narodu, i o sebi kao pravednom balkanskom krupijeu regionalnih moći.
Vučić ne može da neutrališe studente glumom da je on neizostavna garancija mira na Zapadnom Balkanu. On to nije, on je glavni potpaljivač vatre na Balkanu i grobar je francusko-nemačkih načela o zajedničkoj Evropi.
A ako je litijum jedino zbog čega ga Ursula fon der Lajen sluša na razgovoru, ali izvan svog službenog kabineta, u restoranu, onda je to signal da je na ivici da bude otpušten.
On ne može da se trka sa studentima. To nije samo stoga što on više nije vladar ulice, već je to i stoga što iskrenost studenata i njihovo mučeništvo da biciklom dođu do zakonodavaca u Strazburu govori da nisu prosjački došli po novac, već da su došli po pravdu i obećanje za podršku drugačijoj Srbiji. Studenti žele da dokažu da Vučićev mlazni avion nije brži od njihovih bicikala. Oni predlažu brža rešenja za unapređenje demokratije od njega - koji više ne ume o tome ni da obmanjuje Strazbur. I sasvim dobro o toj temi pogađaju zakazani predmet rasprave predstojećeg novembarskog kongresa ,,Svetskog foruma za demokratiju“.
GOSPODAR ULICE U SRBIJI
Po sebi se razume da novosadski biciklisti idu u S trazbur da Vučiću oduzmu evropsku instituciju koja ovog pogrešno uvažava kao medijatora Balkana i kandidata za EU. Na ulici su studenti i pobunjeni narod u Srbiji jači od Vučićeve glasačke podrške, ali u glavnim političkim ustanovama međunarodne raspodele moći oni još nemaju prednost nad Vladom Srbije. Brisel, Vašington i Moskva, svako na svoj način - i često iz međusobno sasvim suprotnih razloga, više se oslanjaju na beogradski režim nego na studentsko-narodnu alternativu. Studentima i narodu je potrebna pomoć EU da se pronađe srpsko-evropski način da se Vučićeva autoritarna vlast ukloni mirnim putem. Opasno je. Sa svakim propuštenim danom jačaće obo -
strani radikalizam u Srbiji i u jednom trenutku neko će možda zapaliti vatru sukoba. Prve iskre su već zapucketale - a sa otvorenim nasiljem je na narod prva krenula Vlada. Lako se može dogoditi da režim u sukobu pokuša da batinom ponovo ovlada ulicom, a da narodna alternativa pokuša da silom uđe u državne ustanove i preuzme vlast. Oba ishoda mogu biti tragična, jer prizivaju ljudske žrtve. Za rešavanje napetosti u Srbiji Brisel ima veću moć pritiska na Beograd, nego Vašington i Moskva. Uvoz u EU u Srbiju je gotovo tri puta veći od izvoza Srbije u EU. Ako se tome dodaju i nebriselske evropske zemlje iz zone slobodne trgovine - CEFTA - na koje Brisel ima veliki uticaj, onda je Srbiji nužno da pazi na svoje odnose sa
Ogromna dijaspora biće ponosna što će novosadski studenti uvećavati njen značaj stičući sve veću medijsku pažnju proevropskih medija. Biciklistički konvoj iz Srbije, koji zahtijeva prijem poslanika u Evropskoj skupštini, senzacija je bez porijekla. To se u istoriji Strazbura i vlade u Briselu još nije dogodilo. Taj karavan je potpuna i iznenađujuća novost. Već samim tim su studenti biciklisti upadljivi rival konvencionalnim demonstracijama i štrajkovima. Na njihov poduhvat će im Vučić teško parirati dosadašnjim frazama o svojoj nezamjenjivoj omiljenosti u narodu i sebi kao pravednom balkanskom krupijeu regionalnih moći
evropskim državama više nego na veze sa drugim zemljama. Međutrgovinska razmena Srbije sa EU daleko nadmašuje trgovinu sa SAD, Moskvom i Kinom. Strateški, Srbija ne zavisi čak ni od Rusije, jer dotok nafte i gasa može da alternativno reši preko jadranskih luka - to delimično i sada čini (nafta). Naravno, tu su kombinacije o interventnom opstanku ,,tvrdoglave“ Srbije brojne, ali svaka takva kombinacija umanjuje sadašnji stepen sigurnosti njenog režima i osiromašuje život. Otuda je jasno zašto studen-
Američki državni sekretar sastao se sa izaslanikom ruskog predsjednika
ti idu u Strazbur. Idu da bi izbegli pogibeljnu borbu za institucije u Srbiji. Stoga oni žele najsnažnijeg međunarodnog saveznika kako bi došlo do mirnog transfera vlasti.
JOŠ NEMA SIGURNOG SAVEZNIKA
U ovom se trenutku ne vidi da će se rvanje u Beogradu brzo sutra završiti. Evropa se trese. Nije jasno kako će strazburška poslanička levica - koja čeka novosadske bicikliste, potući u Srbiji mafijsku desnicu kada je zbog njene preterane idolatrije anacionalne verzije ljudskih prava i ,,prava“ imigranata baš ona izazvala uspon novih nacionalizama u Evropi. Rođena je nova desnica - čiji su mnogi protesti patriotski i opravdani. Nije to, u glavnini svog programa, nacional-fašistička desnica od pre Drugog svetskog rata. Nova je, iako sadrži i ekstremističko nacional-rasističko krilo. Novosadski biciklisti će tu imati težak posao. Vučićev režim se neće održati, ali kada će se penzionisati - to je nepredvidivo. Nacionalisti se plaše da će sa njegovim padom preko noći nestati i sva postojeća drama stoletnog modela državno-crkvenog svetosavlja i stoga frenetično čuvaju režimu leđa. To je strah i svih kriminalaca koji su vezani za Vladu.
O, kako bi bilo dobro kada bi njihova zebnja bila opravdana! Sumnjamo u nju.
Svetosavski nacionalizam je strukturno negovan od 1918. godine. I bez obzira na jugoslovensku socijalističku eru od 1945. do 1990. godine, postao je isprva blaga državna politika posle Osme sednice SK Srbije 1987. godine, da bi svom silinom potom od 1989. godine na ovamo, sa gazimestanskim mitingom Miloševića , postao ratni program Srbije. Etos nacionalizma je ušao u školsku istoriju, preoblikovao je granice u geografiji, popularisao je ideologiju krvi u sociologiji, ulazio je u zastave i slave vojske i policije, zamenio je pejzažne slike po bolnicama sa slikama svetaca i anđela, u automobilima vise krstovi dok na radiju odjekuje šatorska muzika vulgarnog srpstva. Srpska popularna svest se banalizovala i provincijalisala. Svi smo osetili da i u studentskim redovima struje različite ideje, da studenti nose različite kape i izvikuju čak konfliktne parole. I da sutra sa pobedom naroda u Beogradu neće biti lako otresati se tona ideoloških i političkih zabluda. O tuda sa pažnjom pratimo biciklističku misiju novosadskih studenta. Želimo im najveću ubedljivost u Strazburu. A iznad svega im želimo da na evropskom velodromu br. 6 ostanu zdravi i da se srećni vrate kući. •
Mark Rubio
VAŠINGTON - Američki državni sekretar Mark Rubio saopštio je da se ove sedmice sastao sa izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina i da ga je, kako je naveo, „poslao nazad u Moskvu sa porukom da Rusiji sat otkucava“ povodom napretka u mirovnim pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, prenosi Aldžazira Balkan.
- To vrijeme dolazi i prilično je kratko. SAD žele da vide konkretne korake i u jednom trenutku će biti jasno da li Rusija želi ili ne želi mir - rekao je Rubio novinarima na kraju dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO u Briselu.
On je objasnio da „to nije prijetnja“ već način razmišljanja administracije Donalda Trampa Ukrajinski i evropski lideri su jasno stavili do znanja da vjeruju da Putin odugovlači, ubijeđen da je vrijeme na njegovoj strani, dok su Tramp i njegov izaslanik Stiv Vitkof, koji se sa Putinom dva puta sastao
ove godine, insistirali da Putin zaista želi mirovni sporazum. - Naravno, Rusija želi mir. Pod odgovarajućim uslovima, uslovima Moskve - rekao je visoki zvaničnik NATO na marginama sastanaka u Briselu kojima je prisustvovao Rubio.
Rubio je dva puta putovao u Saudijsku Arabiju u posljednja dva mjeseca na razgovore sa najvišim ruskim i ukrajinskim zvaničnicima kako bi pokušao da pokrene pregovore o prekidu vatre i konačnom sporazumu o okončanju trogodišnjeg rata. Putinov izaslanik koji je posjetio Vašington Kiril Dmitrijev rekao je za CNN u četvrtak da je nedavno dogovoreno primirje, zbog prekida udara na energetsku infrastrukturu u Ukrajini i Rusiji, znak uspjeha, nazivajući to „prvom deeskalacijom u tri godine“. Visoki zvaničnik NATO rekao je za CNN da konkretni uslovi prekida vatre u energetskoj infrastrukturi još nijesu jasni i da Rusija i dalje koristi bespilotne letjelice kratkog dometa za napad.
Širom SAD održani protesti protiv Trampa
VAŠINGTON -Više od 500.000 ljudi izašlo je na ulice da bi protestovali u Vašingtonu, na Floridi i drugim djelovima SAD u subotu kako bi se suprotstavili „autoritarnom prekoračenju i programu koji podržavaju milijarderi“ Donalda Trampa
„MoveOn“, jedna od organizacija koje su organizovale dan demonstracija, koji nazivaju „Hands Off“, zajedno sa desetinama radničkih, ekoloških i drugih progresivnih grupa, saopštila je da je održano vi-
še od 1.000 demonstracija širom SAD, uključujući i državne prijestonice.
- Ovo je jedan od najvećih jednodnevnih protesta u posljednjih nekoliko godina američke istorije - rekao je Ezra Levin, osnivač „Indivisible“, jedne od grupa koje su organizatori događaja Najveći događaj je bio u „National Mallu“ u Vašihington DC-u, gdje su članovi Kongresa, uključujući demokrate Jamieja Raskina iz Marilanda, Maksvela Frosta iz Floride i Ilhana Omara iz Minesote, govorili okupljenima.
INTERVJU: Rastko Ćirić, ilustrator i animator, specijalni gost na nedavno održanom Festivalu evropskog
Animacija je ,,robijaški posao“ i zahtijeva veliku predanost i žrtvu. Međutim, kad se ti crteži vide u pokretu, sve se trenutno zaboravlja. Oživljavanje je „božji posao“kazao je Ćirić
PODGORICA - Rastko Ćirić, profesor emeritus Univerziteta umetnosti u Beogradu, osnivač je predmeta (sada modula) Animacija na Fakultetu primenjenih umetnosti, gdje je pokrenuo Studio za animaciju. Nedavno je gostovao u Nikšiću u okviru prvog izdanja Festivala evropskog animiranog filma i ilustracije - (Re)animacija.
Tom prilikom promovisao je svoj novi interaktivni udžbenik za animaciju ,,Oživite crteže“ u izdanju Fakulteta primenjenih umetnosti i izdavačke kuće ,,Clio“ iz Beograda. Interesovanje publike u Nikšiću, kako je istakao u intervjuu za Pobjedu, nije bilo malo, sudeći po pitanjima poslije prezentacije, što mu je veoma drago. Ćirić je bio prorektor Univerziteta umetnosti u Beogradu od 2015. do 2021. godine. Takođe, bio je rukovodilac Programa za digitalnu umetnost na Interdisciplinarnim doktorskim studijama Univerziteta umetnosti, gdje je predavao Digitalnu animaciju. Osnovao je Odsjek za animaciju i predavao isti predmet na Filmskoj školi Dunav filma. Član je brojnih profesionalnih udruženja. Održao je više od 50 samostalnih izložbi širom svijeta, dizajnirao preko 300 zaštitnih znakova i logotipa, kao i više od 150 plakata. Realizovao je 16 autorskih animiranih filmova i osvojio više od 80 nagrada na festivalima. Kao ilustrator, sarađivao je sa New York Times
Book Review i Politikinim Zabavnikom, gdje objavljuje od 1986. godine. Ilustrovao je brojne knjige. Osnivač je Festivala evropske studentske animacije (FESA).
POBJEDA: S obzirom na to da ste bili specijalni gost prvog izdanja festivala (Re) Animacija, kakvi su Vaši utisci? U čemu vidite najveći značaj ovog festivala?
ĆIRIĆ: Pošto je ovo bio prvi festival iz ove oblasti u ovom milenijumu, značaj je veliki, pionirski. Otvorena je nova stranica u čitavoj jednoj oblasti koja se smatra medijem budućnosti.
POBJEDA: Gdje je animacija danas u odnosu na novu tehnologiju?
ĆIRIĆ: Najveća razlika u odnosu na nekad (kad se radilo ručno i razvijanje trake u laboratoriji čekalo danima) i sad (kad se na kompjuteru pokret može vidjeti odmah poslije animiranja) jeste da je danas cio proces stvaranja moguće savršeno kontrolisati. Proces kreiranja je ostao isti.
POBJEDA: Kako komentarišete današnju situaciju u animaciji i kakva je budućnost za ovu granu umjetnosti?
ĆIRIĆ: Kao što sam na početku rekao, animacija jeste medij budućnosti. Internet je ultimativno, univerzalno i besplatno sredstvo komunikacije. Nove generacije ga bezuslovno prihvataju i koriste. Animacija je obavezni sastojak novih medija.
P OBJEDA: Vaš jedinstveni udžbenik „Oživite crteže: interaktivni vodič kroz s troboskopsku animaciju“ sadrži više od 1.000 slika, 95 animiranih priloga i 153 linka za filmove. Udžbenik vodi čitaoca kroz pet osnovnih oblasti animacije, a pomoću mobilnih telefona lako se mogu aktivirati animirani sadržaji. Kažu da je Vaša knjiga „sveobuhvatna i velikodušna“, a Vi dodajete i zabavna. O kakvom projektu je zapravo riječ? ĆIRIĆ: Ova knjiga je rezultat mog 40-godišnjeg profesionalnog i 30-godišnjeg peda-
goškog iskustva sa studentima Fakulteta primenjenih umetnosti, kao i brojnih radionica u zemlji i svijetu. Najveći problem do sada je bila nemogućnost da se ono što nosi suštinu animacije kao teme vidi u pokretu. Ranije je jedina opcija bila da se animirani primjeri snime na CD disk koji bi se priključio knjizi, što bi podrazumijevalo postojanje kompjutera, a sada ni kompjuteri nemaju slotove za diskove, što se pokazalo kao tehnološki ćorsokak. Raširenost mobilnih telefona posljednjih 20 godina omogućila je interaktivnu
komunikaciju sa štampanim stranama knjige na kojima su QR kodovi. Pošto sada svako dijete posjeduje svoj mobilni telefon, knjiga je namijenjena i njima, tako da je posljednje poglavlje prilagođeno djeci. Svi primjeri su propraćeni QR kodovima koji su „ulaz“ za slike koje se kreću. Takođe, na isti način je moguće pogledati veći broj najvažnijih filmova iz istorije animacije. Knjiga „Oživite crteže“ ima pet poglavlja koja predstavljaju pet glavnih pod-oblasti važnih za animaciju kao medijto su mehanika kretanja, tehnike animacije, proces izrade
crtanog filma, razvoj animacije i dio posvećen mladima.
POBJEDA: Ilustracija i animacija su nepravedno zapostavljene u Crnoj Gori, kada govorimo o 21. vijeku, o čemu najbolje svjedoči činjenica da ne postoji nijedna značajnija manifestacija posvećena animaciji, ne postoji nijedan festival animiranog filma, a animacija ne postoji ni kao smjer u našem visokoškolskom sistemu. Što se ilustracije tiče stvar je malo bolja. Zbog čega je tretman animacije u Crnoj Gori takav?
ĆIRIĆ: To se odnosi samo na 21. vijek. Ja sam 1989. godine bio gost (čak sam dobio i nagradu) na Drugom jugoslovenskom festivalu animiranog filma u Titogradu. To znači da je festival animacije u Crnoj Gori nekada, u Titovo vrijeme, postojao, ali je ugašen i zaboravljen. Zašto ne postoji smjer ili predmet Animacija u vašem školskom sistemu (ne samo visokoškolskom) ja ne znam. Neko to mora da inicira, započne. Nadam se da će moj udžbenik, koji smo pomenuli, olakšati tu odluku. Važno je da se što više „likovnjaka“ zarazi animacijom, jer su škole za likovnu umjetnost pravi poligoni za regrutovanje autora animacije.
POBJEDA: Kakva je situacija u Srbiji?
POBJEDA: Na velikom konkursu „Global Music Awards“ u Kaliforniji Zlatnu medalju osvojio je Vaš projekat „The Rubber Soul Project“ inspirisan nestalom pjesmom grupe Bitlsi. O kakvom projektu je riječ?
ĆIRIĆ: „The Rubber Soul Project” je nastao ranih devedesetih, sjećate se kakav je to bio tužan period inflacije i sankcija. Svi koje sam pozvao odazvali su se s radošću, jer nam je svima to bio neophodan ventil. Upoznao sam Gorana Skrobonju, sjajnog pisca fantastike i horora i on je pristao da napiše riječi za „nepostojeće pjesme Bitlsa“. Ideja je bila da se, na osnovu naslova pjesama koje su Bitlsi snimili, a nijesu izdali, izmisle te pjesme i snime u njihovom stilu. Prva ploča, sa 15 pjesama, nastala je 1996, da bi sljedeća, sa još 17 pjesama, bila snimljena čak 25 godina kasnije, 2015. Zahvaljujući čuvenom ilustratoru i strip crtaču Igoru Kordeju, izdata je „boks edicija“ sa dvije ploče, jednim filmom i dvije knjige. Bila je to dugotrajna i inspirativna avantura o kojoj su nastala dva dugometražna dokumentarna filma (film „The Rubber Soul Project“ Dinka Tucakovića iz 2004. i film „Živjeti Bitlse“ Nebojše Grabeža u produkciji Al Jazeere iz 2023).
ĆIRIĆ: Ja sam na mom fakultetu u Beogradu predavao predmet Ilustracija, ali s am se, poslije iskustva na magistarskim studijama i 25 godina paralelnog bavljenja animacijom, 2006. godine odvažio da osnujem predmet (sada modul) Animacija. Smatrao sam da je to važna oblast koja nedostaje u edukativnom sistemu moje škole. Danas je animacija na FPU veoma uspješna - na prijemnom ispitu prijavi se tri puta više studenata nego što imamo mjesta. Inače, animacija se u Beogradu još izučava na Fakultetu dramskih umetnosti, na Akademiji u Novom Sadu, na privatnim fakultetima, a postoje i važne škole za djecu u Vranju, Beogradu, Jagodini…
POBJEDA: Za Vas nije neobično što se bavite ilustracijom s ozbirom na to da su Vaši roditelji ostavili u ovoj oblasti neizbrisiv trag - Miloš (grafičar) i Ida (ilustratorka knjiga za djecu). U kojoj mjeri je odrastanje u takvom ambijentu uticalo na Vas?
ĆIRIĆ : Takvo okruženje je odlučujuće za dijete. Ja sam odmah poželio da imitiram svoje roditelje, kao što bi to, uostalom, radila djeca muzičara, ljekara, inženjera. Djeca se duboko upoznaju sa oblastima kojima su okružena, jasno im je sa čim će se suočiti kad odrastu.
POBJEDA: Zanimljivo je da su Vaši roditelji sačuvali Vaše rane radove od kojih ste Vi mnogo godina kasnije napravili izložbu. Da li ste znali da su ih sačuvali i kako je izgledao Vaš susret sa djetinjstvom?
ĆIRIĆ: Znao sam, naravno, za to. Svaki moj (i bratov) crtež bio je, odmah poslije izrade, datiran i naslovljen. Kad sam napunio 60 godina, pozvao me Dečji kulturni centar (bivši Dom pionira) da izložim svoje dječje crteže, što sam sa uživanjem izveo. Od
POBJEDA: Profesionalno ste počeli da se bavite ilustracijom 1973. godine, kada je Duško Radović osnovao časopis ,,Poletarac“, u kojem su učestvovali Vaš otac i majka. Kako je do toga došlo?
ĆIRIĆ: Kod nas u ulazu je stanovao Matija Bećković, koji je bio najbolji prijatelj Duška Radovića. Tako bi Radović svratio i kod nas, što je za mene, koji sam bio njegov obožavalac, bio senzacionalan događaj. Dao sam mu da napiše posvetu na jednoj od njegovih knjiga i on je napisao „Rastku Ćiriću sa molbom na ilustrovanje“. To sam shvatio krajnje ozbiljno, pa sam mu napravio i poklonio dvije unikatne slikovnice koje je otac ukoričio. Kad je Duško osnovao ,,Poletarac“, sve troje smo bili pozvani na saradnju. Bili su to moji prvi pravi honorari. Bio sam u trećem razredu gimnazije.
Crnogorsko narodno pozorište gostovalo u Velesu sa predstavom „Pokojnik“
te izložbe je nastala i knjiga pod naslovom „Aka - dečji crteži“. „Aka“ je bio moj nadimak u djetinjstvu, pošto kao dvogodišnjak nikako nijesam mogao da izgovorim svoje mnogosuglasničko ime Rastko, Aka je bio nadimak koji sam sam sebi dao.
POBJEDA: Da li je tačno da ste se pri kraju studiranja počeli zanimati za svoje dječje crteže i da ste uradili nekoliko grafika inspirisanih njima?
ĆIRIĆ: Tačno je. Tokom studija crtanja i slikanja moje kolege u klasi i ja bismo došli do neke vrste ćorsokaka - zaključili smo da crtamo isuviše vješto i to je prijetilo da zakoči naš razvoj. Na razne načine smo pokušavali da se oslobodimo i probijemo tu granicu. Probali bismo, na primjer, da crtamo lijevom rukom, bez gledanja ili gledajući u ogledalo, ali jedan od načina bio je vraćanje u djetinjstvo i proučavanje dječjih crteža. Crtež djeteta je oslobođen svih stega, navika i očekivanih poteza.
POBJEDA: Početkom šezdesetih godina televizori su bili rijetkost, ali Vi ste imali sreće da ga imate u stanu. Da li ste gledali crtane i sjećate li se koji su to crtani filmovi bili? Koliko su oni uticali na Vas?
ĆIRIĆ: Televizori su tada bili crno-bijeli, jedine crtane filmove u koloru mogli smo da vidimo u bioskopu. Bili su to najčešće Diznijevi dugometražni filmovi. Kad bi se neki crtani film pojavio na malom ekranu, u kući bi nastala panika. Svi bi vikali: ,,Crtani, crtani!“, a mi djeca bismo trčali do televizora da ne propustimo ni sekund. Današnja djeca su razmažena, postoje kanali samo sa crtanim filmovima, to je jedan od najefikasnijih načina da moji unuci budu mirni i dobri. Brine nas samo da pretjerano ne postanu zavisni od ekrana i da ne kvare oči.
POBJEDA: Negdje sam pročitala da ste na zidu Studija za animaciju kao svojevrsnu poruku studentima napisali citat Vinzora Mekeja iz 1919. koji glasi - ,,Svaki idiot koji želi da napravi nekoliko hiljada crteža za par minuta filma, dobrodošao je u klub“. Otkud baš ova poruka?
ĆIRIĆ: Ta neposredna rečenica jednog istinskog pionira animacije pokazuje jasno u kojoj je mjeri animacija zahtjevna i koliko je svaki izrađeni sekund dragocjen. Njena iskrena duhovitost je u stanju da privuče mlade animatore.
POBJEDA: Jednom prilikom ste kazali da su ,,snovi i umjetnost napravljeni od istog materijala i da se tumače na isti način“. Koliko su snovi, odnosno psihoanalitičko tumačenje istih važni za Vašu estetiku?
ĆIRIĆ: Budući da sam krajem devedesetih dugo pohađao kurseve dr Ivana Nastovića, u kojima sam dublje ušao u svijet tumačenja snova, kasnije bih svojim studentima jedan čas, obično pred zimski raspust, obavezno posvetio toj temi. To znanje mi je pomagalo kod tumačenja radova, kako studentskih, tako i mojih.
POBJEDA: ,,Animacija je mukotrpan posao koji zahtijeva poznavanje i ljubav prema nekoliko umjetničkih oblasti istovremeno“, jedan je od Vaših savjeta onima koji žele da se bave animacijom. Što biste im još poručili?
ĆIRIĆ: Da tu mukotrpnost, težinu i dužinu trajanja rada na animaciji nikako ne pominju djeci, kojoj to ništa ne smeta. Tih stvari se plaše samo odrasli.
P OBJEDA: Kakav je osjećaj vidjeti svoje oživljene crteže?
Ć IRIĆ: Pomenuli smo da je animacija ,,robijaški posao“ i zahtijeva veliku predanost i žrtvu. Međutim, kad se ti crteži vide u pokretu, sve se trenutno zaboravlja. Oživljavanje je „božji posao“.
A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Predstava „Pokojnik“ Branislava Nušića, u režiji Egona Savina, izvedena je u okviru takmičarske selekcije Festivala komedije „5RE“, koji se održava u Velesu (Sjeverna Makedonija). Nakon izvođenja predstave u punoj sali pozorišta u Velesu, direktor Nacionalne ustanove Teatar „Jordan H. K. Džinot“ Žarko Spasovski kazao je da Veles živi za teatar i ima kulturu i tradiciju dobre pozorišne publike koja prati sve što se dešava na repertoaru. - Zaista sam srećan i zahvalan zbog gostovanja Crnogorskog narodnog pozorišta. Kao što ste vidjeli, publika je oduševljena, komentari i kritike su odlični i velika je bila radoznalost naše publike kakav je crnogorski teatar i radost zbog večerašnjeg susreta. Nedavno je potpisan protokol o saradnji između naše dvije ustanove, i on je toliko važan za oba teatra, za naše dvije države, Makedoniju i Crnu Goru. Spajamo dva naroda, dvije kulture, dva grada kroz rad naša dva teatra - istakao je Spasovski. Direktor Festivala Nenad Vitanov govorio je o značaju četvrtog izdanja „5RE“ festivala. - Uživao sam večeras u izved-
bi predstave „Pokojnik“, zajedno sa publikom, u izvanrednoj glumačkoj igri. Ovaj festival je spoj tradicije i modernog vremena. Ove godine festival je internacionalnog karaktera i ima za cilj regionalno povezivanje pozorišta - rekao je Vitanov. Reditelj Egon Savin naglasio je da je Branislav Nušić fenomen, „teatarski genije“.
- Ima mnogo darovitih u srpskoj dramskoj književnosti, ali Nušić je ipak najznačajniji, najraznovrsniji, ne samo komediograf nego i dramski pisac. Toliko je internacionalan, toliko je balkanski pisac ovog podneblja. Pisao je komediju naravi, komediju mentaliteta koji se ne razlikuju bitno, tako da gdje god da ga radite na ovoj široj teritoriji svi ga razumijuzaključio je Savin.
Glumac Marko Baćović istakao je značaj ove predstave i teme u današnjem vremenu.
- Ona odražava neku intimnu borbu koju imamo na ovim prostorima, jedna društvena anomalija organizovanih kriminalnih grupa koje na razne načine iskorišćavaju naivan i dobar narod i pljačkaju ga, najjednostavnije rečeno. Nušić je ovu dramu napisao kao neku vrstu testamentarne predstave, njegov posljednji tekst, vr-
lo mračan i vrlo težak, spominjući firmu koja se zove Ilirija, a što je drugo ime za Jugoslaviju - kazao je Baćović. I za glumca Stevana Vukovića bilo je značajno učešće na festivalu u Velesu.
- Zadovoljstvo je bilo igrati pred oko 400 gledalaca, i uvijek se radujemo kada igramo „Pokojnika“, a naročito kada je festival u pitanju. Po reakcijama, bez obzira na neku vrstu jezičke barijere, jer ipak igramo na dijalektu, publika je prihvatila predstavu, razumjela Nušića, što samo dokazuje da smo izabrali pravog pisca i da smo igrom prenijeli sve ono što je trebalo da prenesemorekao je Vuković.
Pred Baćovića i Vukovića, u predstavi „Pokojnik“ igraju i Bojan Dimitrijević, Nada Vukčević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Stefan Vuković, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Dejan Ivanić, Nikola Vasiljević, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović Na festivalu koji se održava od 27. marta do 16. aprila, pored Crnogorskog narodnog pozorišta učestvuju teatri iz Ohrida, Velesa, Skoplja i Niša. R. K.
PODGORICA - Izložba LP omota „Jazz Album Covers“ biće otvorena u utorak, 8. aprila, u 19 sati u holu KIC-a „Budo Tomović“, u okviru festivala „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori - JAM 2025“. Postavku će činiti pedesetak albuma objavljenih u izdanju eminentnih izdavačkih kuća iz različitih epoha, interesantnog i autentičnog dizajna i ra-
zličitih likovnih rješenja. Biće izloženi LP omoti albuma Luja Armstronga, Ele Fitcdžerald, Džona Koltrejna, Nine Simon, Sonija Rolinsa, Boška Petrovića, kao i džez kompilacije raznovrsnih izdavača. Kroz istoriju diskografije LP omoti džez albuma su svojim vizuelnim rješenjima izazivali pažnju šireg auditorijuma
i bili važan i neizostavan dio promocije novih izdanja. Služili su da prikažu likove džez umjetnika kroz fotografije, ali i originalna umjetnička rješenja grafičkih dizajnera koji su radili na vizuelnom identitetu albuma. Sadržaj izložbe čine kolekcije džez muzičara, prijatelja festivala JAM i NVO Montenegro Records. R. K.
INTERVJU: Novak Andesilić, publicista i istoričar
Može se reći da su svi narodi
Balkana koji govore slovenskim jezikom
Iliri. I Albanci su Iliri, iako je njihov jezik romanizovan, bliže francuskom. Oni su romanizovani
Iliri. Preko Otranta njihova zemlja je bila najbliža Rimu –kaže Andesilić
PODGORICA - U užem smislu ilirska obala se prostirala od Lješa u Albaniji do ušća Cetine u Dalmaciji. Na tom prostoru su se prostirale Troja i kasnije Duklja. U širem smislu Iliri su svi narodi na istočnoj obali Jadrana koji govore slovenskim jezikom. U vrijeme Napoleonovih ratova cijela ova oblast se nazivala Ilirik, a glavni centar je bila Ljubljana. U vrijeme Troje i kasnije u vrijeme Duklje centri Ilira su bili Boka Kotorska, Zeta, Skadar, Dubrovnik, Cavtat, Daorsan kod Stoca i Omiš – ocijenio je za Pobjedu istoričar Novak Andesilić. U intervjuu za Pobjedu kaže da su naši preci Iliri i da nije bilo nikakve seobe Slovena.
P OBJEDA: Tvrdite da se ostaci grada Ilirije nalaze u Crnoj Gori, koji su, prema Vašem mišljenju, ključni dokazi za takvu tvrdnju?
ANDESILIĆ: Treba znati da se pod Trojom podrazumijeva pleme, čiji je centar bio grad Ilij. To pleme je u datom periodu dalo dinastiju na širem geografskom prostoru, u okviru više plemenskih zajednica (država), pa je po tom plemenu nazvano i kraljevstvo Troje. To pleme se prostiralo na prostoru današnjih plemena Kuča i Malisora, a kraljevstvo između Prokletija i Biokova. U tim okvirima se kasnije nalazilo kraljevstvo Duklje. Kad Homer u pjevanju II prikazuje trojansku vojsku, on kazuje da je ona iz više plemena i gradova, ali ipak sve ih prikazuje kao Trojance. Geografija i etimologija nude dokaze da se Ilij grad nalazio u centru Ilira i da su Iliri dobili naziv po njemu. Prije svega, Homer kazuje da je Dardan začetnik prvog
grada u Troji Dardanije, danas Meduna, a da je Ilij podignut mnogo vremena kasnije u prostranom polju u koje se slivaju mnoge rijeke: ,,… Dardanije prvi nasta od skupljača munje Diva, Dardaniju on je saz’do jer ne bješe još sazdano Utvrđenje samrtnika, u sred polja Sveti Ilja, A tad oni živijahu ispod Ide vrelovite…“ (Ilijada XX 215219).
Ovo Homerovo kazivanje ima pokriće u istoriji, jer istorija kazuje da su Dardanci živjeli na Balkanu, na izvorištima Morave, istočno od Ilira. U okviru geografije Ilira, Dardanaca i Troje je i današnja Trojan planina, koja se nalazi upravo na granici Ilira i Dardanaca. Planina se nalazi iznad Gusinja, u masivu Prokletija.
POBJEDA: Poručujete da se ruševine Ilij grada ili brdo Homerovo nalaze u Zetskoj ravnici, odnosno pored Skadarskog jezera; koji su ključni istorijski fakti za takvu Vašu tvrdnju?
ANDESILIĆ: Kada bi se Homerovi Ilij grad i Troja tražili istorijski, pronašli bi ih na nametnutom prostoru u nametnutoj istoriji, koja je u sukobu sa Homerovom istinom. Stoga ne postoje istorijski podaci. Homer je u navedenim stihovima slikovito opisao mjesto Ilij grada na bojnome polju i prvopodignutog grada Dardanije na visoravni planine Vide, danas Žijovo u Kučima. Sa druge strane, Homer veoma sugestivno kazuje da se rat za Ilij grad većinom odvija na obalama jezera Skamandra. Ime koje veoma je etimološki blisko Skadru. Homer u Ilijadi u pjevanju XII, stihovi 17 –34, opisuje brojne rijeke koje se slivaju u Skamandar – Skadar: Cijevna, Ribnica, Mala Rijeka, Morača, Zeta, Matica, Rijeka Crnojevića, Crmnica i dr. U maloazijskoj Troji, gdje je Hajnrih Šliman navodno pronašao Troju, nema nikakvog jezera ni toliko rijeka, kako to kazuju i Homer i Platon Šliman nije pronašao ni izvore gradske na kojima se odvijao dvoboj Ahileja i Hektora O lokaciji Ilij grada na bojnom polju, gdje se slivaju brojne rijeke, slikovito kazuje i Platon u Zakonima; Atinjanin: ,,Ilij je bio podignut pošto su ljudi sišli sa vrhova planine (visoravni), u prostranu i lijepu ravnicu, na nekom ne baš visokom brežuljku, gdje se slivaju mnoge rijeke“.
Atinjanin: ,,…Izgleda da su ljudi tada već bili zaboravili ono uništenje gradova u niziji o čemu sam maloprije govorio, kad su grad podigli u niziji gdje se slivaju brojne rijeke, koje teku sa planina, imajući povjerenja u ne tako visoke brežuljke…“
POBJEDA: Naveli ste da je centar Kuča – Medun zapravo Dardanija, koji narod je živio na tom području i u kojem periodu?
ANDESILIĆ: Po Homeru, Dardanija je bila podignuta na većoj visini planine Ide, danas Žijova, mnogo godina prije Ilij grada, stoga su i tragovi zidina u Medunu mnogo stariji. Dardanija (Medun) je imala planinsko zaleđe, pa su njegovi stanovnici u vrijeme pada Ilij grada imali odstupnicu i izbjegli u planinsko zaleđe, u djelove u koje se u istoriji sreta Dardani.
POBJEDA: Znači li to da su naši preci Iliri kao što tvrdi i poznati istoričar Domagoj Nikolić?
ANDESILIĆ: Da, naši preci su Iliri i nikakve seobe Slovena nije bilo. Može se reći da su svi narodi Balkana koji govore slovenskim jezikom Iliri. I Albanci su Iliri, iako je njihov jezik romanizovan, bliže francuskom. U stvari, oni su romanizovani Iliri. Preko Otranta njihova zemlja je bila najbliža Rimu. Proces romanizacije ilirskog jezika i danas traje. Iliri se mogu posmatrati sa dva aspekta: u užem smislu ilirska obala se prostirala od Lješa u Albaniji do ušća Cetine u Dalmaciji. Na tom prostoru su se prostirale Troja i kasnije Duklja. U širem smislu, Iliri su svi narodi na istočnoj obali Jadrana, koji govore slovenskim jezikom. U vrijeme Napoleonovih ratova cijela ova oblast se nazivala Ilirik, a glavni centar je bila Ljubljana. U vrijeme Troje i kasnije u vrijeme Duklje centri Ilira su bili Boka Kotorska, Zeta, Skadar, Dubrovnik, Cavtat, Daorsan kod Stoca, Omiš… POBJEDA: Tvrdite da se dvoboj između Hektora i Ahileja desio na prostoru nekadašnje Podgorice. Ka-
žete da postoje i tragovi ilirske crkve na tom području, koji je to dio Podgorice?
ANDESILIĆ: Brežuljak Ilij grada, ispod kojeg se odvijao dvoboj Hektora i Ahileja, je na lijevoj obali Cijevne. Dvoboj se odvijao na južnoj strani grada, suprotno od Cijevne, gdje izviru dva vrela Milješke rijeke, koje otiču u Skamandar (Skadar). Dvoboj je veoma slikovito opisan u stihovima Ilijade: „I obadva oni stignu do lijepih vrela tada Gdje izviru dva izvora i otiču put Skamandra.
Tu kod vrela u blizini, tu perila divna stoje: Ograđena i široka – tu perila bjehu Troje. Tu perahu žene Troje i trojanske divne kćerke, Dok Ahejci ne stigoše i dok rata još ne bješe.“ Ilijada XXII, 147-157. „…Ispod vrela u blizini tu perila i sad stoje Obzidana i lijepa – to perila bjehu Troje…“ Ilijada XXII 154-155. Hristina Janković
Neđelja, 6. april 2025.
Hulijan Kaisedo Ruiz, mladi Kolumbijac koji je biciklom prošao 30 zemalja, tri nedjelje obilazio Crnu Goru
PODGORICA - Na biciklu, s preplanulim licem i blagim osmijehom, Hulijan Kaisedo Ruiz ušao je u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine, pa preko Plužina i snijegom prekrivenog Durmitora. Za većinu, to bi bio vrhunac avanture. Za ovog dvadeset petogodišnjaka iz Bogote – samo još jedna etapa na putovanju koje već traje više od godinu i po i koje će na kraju brojati oko 35.000 kilometara.
Ruiz nije običan putnik. On svijet obilazi na dva točka, sa 55 kilograma opreme, minimalnim budžetom i srcem punim snova. U njegovim bisagama su šator, oprema za kuvanje, rezervna odjeća, alat, zalihe hrane i foto-aparat, dok ga snaži i nadahnjuje - bezgranična radoznalost.
- Putovanja su moj dječački san. Još kad sam imao 10–12 godina sanjao sam da ću putovati svijetom. Danas to živim – rekao je Pobjedi Ruiz, koga smo zatekli u biciklističkom servisu kod Ivana Arčona, u podgoričkom naselju Zelenika.
PUT ŽIVOTA
Početak ove pustolovine bio je neobičan. U julu 2023. godine, Hulijan je osvojio nagradno putovanje u Pariz – i to da prisustvuje jednoj od najprestižnijih biciklističkih trka na svijetu Tur de Fransu. Umjesto da se nakon nekoliko dana vrati kući, odlučio je da iz Pariza - krene na put života. Francuska, Andora, Španija. Zatim Island. Pa nazad u Španiju i Francusku. Šest mjeseci proveo je u Ujedinjenom Kraljevstvu, pedalajući kroz Englesku, Škotsku, Vels, Irsku. Odatle u Belgiju, Holandiju, Dansku, Švedsku, Norvešku, sve do dalekog sjevera Finske i Arktika, pa u Murmansk i Sankt Peterburg. Potom baltičke države, pa Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina - i ovih dana Crna Gora. - Crna Gora je nevjerovatnakaže nam Hulijan dok ispred
Početak ove pustolovine bio je neobičan. U julu 2023. godine, Hulio je osvojio nagradno putovanje u Pariz – i to da prisustvuje jednoj od najprestižnijih biciklističkih trka na svijetu Tur de Fransu. Umjesto da se nakon nekoliko dana vrati kući, odlučio je da iz Pariza - krene na put života
servisa kod Ivana Arčona iščekuje popravku točka, koji je pukao dok se spuštao nizbrdicama ka Boki Kotorskoj. „Imao sam želju da vidim Bokokotorski zaliv i planinu Durmitor još dok sam bio u Kolumbiji. Prošao sam Plužine, Trsu, Sedlo… ali je snijeg bio dubok, morao sam da guram bicikl. Ipak, predjeli su nestvarni. Kao da vozim kroz bajku.“
Planine su, priznaje, njegova velika ljubav. Uvijek, kad ima izbora, bira najteži, ali i najljepši put – preko planinskih prevoja. Zato mu je Crna Gora bila izazov i nagrada u isto vrijeme. Nakon Durmitora, spustio se u Nikšić, posjetio Manastir Ostrog, a zatim stigao do mora i Kotora. Za sve to vrijeme društvo mu je pravila njegova sunarodnica, takođe biciklistkinja, koju je upoznao u Bosni i Hercegovini, nadomak Banjaluke. Međutim, na našem Primorju putevi su im se razdvojili. Ona je još ostala u Boki, dok je Ruiz iz Podgorice namjerio ka Albaniji.
- U Crnoj Gori sam tri nedjelje. Ljudi su nevjerovatni. Zaustavljaju se da mi požele srećan put, daju mi hranu, ponekad i novac, ali nude mi i fantastičnu rakiju - dodaje sa osmijehom.
DIVNI LJUDI
Putuje sa vrlo malim budžetom. Spava u šatoru, kampuje gdje stigne, kuva sam. Povremeno, štampa i prodaje svoje fotografije sa puta. Ljudi mu doniraju preko društvenih mreža i njegovog sajta. Nema hostela, nema restorana. Samo bicikl, šator i dobra volja.
„U zapadnoj Evropi bilo je teže. Sve je privatno, kampovanje na mjestima koja ti se učine pogodna često je ilegalno. Ali na Balkanu - ljudi otvaraju svoja dvorišta, često me zovu da prenoćim u njihovim kućama. Balkanci su posebno srdačni.“
U Kolumbiji je radio kao profesionalni fotograf, specijalizovan za biciklističke trke. Istovremeno je završio studije razvoja softvera, ali se praktičnim radom nije bavio. „Diplomirao sam i nedjelju dana kasnije krenuo na put.“
Kombinuje vještine fotografisanja i programiranja u planovima za budućnost. Kada se putovanje završi – planira da pokrene platformu koja bi promovisala biciklistički turizam i umjetničku fotografiju. „Želio bih i da ostanem neko vrijeme u Evropi, radim, uštedim. Lako je putovati kad imaš eure – mnogo lakše nego sa kolumbijskim pezosima.“
Za sada je prešao oko 22.000 kilometara, a cilj mu je 35.000.
„Najveći problemi na putu su bili mehanički. Nosim mnogo opreme i bicikl trpi. Tokom zime, kroz Poljsku, Slovačku, Srbiju... imao sam mnogo problema sa točkovima, bilo je dosta vode, blata, ali i soli koja se baca po putu – točkovi su rđali, a slomilo se više od 20 žica, dok sam jedan točak morao da bacim.“
Ali kad govori o ljudima – njegov glas se promijeni.
„Nijednom nijesam imao problem sa ljudima. Svi su bili divni. Posebno ovdje - na Balkanu.“
Dok je čekao da popravi bicikl, u Podgorici ga je, kaže, primio Nenad, kojega je slučajno upoznao.
„Čovjek je sve učinio da se
osjećam ugodno, spavam u njegovoj kući. Svi su divni.“
KUDA DALJE?
Nakon Crne Gore, Hulijan planira da nastavi kroz Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku i Rumuniju – da bi prošao kroz Transilvaniju i Karpate. Zatim se vraća prema Austriji, Mađarskoj i na prelazu proljeća u ljeto kreće preko Alpa: kroz Lihtenštajn, Švajcarsku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku. Novi povratak na Balkan, tako da će ponovo biti gost u Crnoj Gori. Potom – Grčka i Turska.
„U Turskoj ću odlučiti – da li idem kući u Kolumbiju ili nastavljam prema Aziji.“ Govoreći o domovini, Ruiz ne krije emocije.
„Kolumbija je prelijepa. Imamo sve – okean, planine, džungle. Ali situacija je teška. Velike socijalne razlike, mnogo siromaštva, korupcija. U velikim gradovima, kao što je Bogota, u nekim djelovima može da bude jako opasno, jer postoje bande, svakodnevne pljačke, ubistva.. Ali, Kolumbija je nevjerovatna zemlja, volim je i uvijek je preporučim ljudima. Tako sam radio i na ovom putu, pa su neki shodno mojim preporukama otputovali u Kolumbiju.“
Roditelji i brat su mu u Bogoti. Nije oženjen, nema djecu –što mu daje slobodu da putuje. U prethodnim godinama vozio je kraće ture kroz Kolumbiju, Ekvador i Venecuelu. Ali nikada - ovako veliko putovanje. Na pitanje šta je najteže, odgovara: „Najteže je kad ne znaš gdje ćeš da spavaš. Kad pada kiša, kad si umoran, kad je hladno… a ispred tebe je još 100 kilometara. Ali moraš da vjeruješ. Da vjeruješ u put, u ljude, u sebe.“ U Crnoj Gori, kaže, pronašao je sve ono što traži na svojim putovanjima: prirodu, planine, gostoprimstvo, ljudsku toplinu. I dok se priprema za nastavak puta prema jugu, Hulijan pakuje svoje stvari u torbe, pažljivo vezuje foto-aparat, provjerava bicikl. Novi dan - nova granica. Nova priča. U njegovim točkovimasvijet. U njegovom pogledu –glad. Glad za novim stvarima, za ljepotom, ljudima, a nadasve za svijetom koji će postati njegova - nova Kolumbija. Jovan NIKITOVIĆ
SBbet Prva liga za rukometaše (14. kolo)
PODGORICA – Lovćen je opravdao ulogu favorita protiv Mornara 7 (40:22), upisao je 13. trijumf u 14. kolu SBbet Prve lige za rukometaše, uz sjajan golgeterski učinak Vuka Mrvaljevića (10 golova bez promašaja, uz četiri asistencije, po dvije osvojene i izgubljene lopte).
I ostali prvotimci aktuelnog šampiona Crne Gore bili su na visini zadatka, iako su do desetog minuta bili u zaostatku od tri gola razlike za gostima. Tačnije, domaćin je gubio 6:3, a do odmora serijom 17:2 (još tri gola u prva četiri minuta drugog poluvremena) došao na ,,plus 15“.
Kod Barana je Luka Mrdak sa šest golova bio najefikasniji, gol manje dao je Vuk Lalošević
Duel ekipa sa sjevera pripao je Berancima, koji su u Bijelom Polju od Jedinstva Bemaksa bili bolji za gol. Vodili su gosti 34:30 na 1,40 prije kraja meča, ali se domaćin nije predavao. Serijom 3:0 smanjio je pred-
nost, ali nije bilo dovoljno vremena za preokret. Luka Došljak sa devet golova bio je najraspoloženiji u gostujućoj ekipi, dok je Milija Kastratović stao na učinku od sedam iz devet pokušaja, pet asistencija i tri osvojene lopte. U bjelopoljskoj ekipi odskočio je Danilo Joksimović sa 11 pogodaka, a Aleksa Medojević postigao je dva manje. Berane 1949 trenutno je na če-
Sjajan rezultat karatiste Iskre na turniru Svjetske lige u Španiji
PODGORICA - Vuk Vučinić sa bronzanim odličjem završio je nastup na turniru Svjetske lige za mlade u karateu.
Član Iskre do medalje je stigao u kategoriji juniora, do 76 kilograma, i to pobjedom u meču za treće mjesto protiv Amerikanca Grejsona Merola 7:1. U repasažu eliminisao je Španca Robina Zunga 4:1 i Italijana Alesandra Kararezija (0:0) i izborio meč za medalju. Turnir je otvorio pobjedom protiv Engleza Taja Bouvena 6:2, slavio je i protiv Belgijanca Elija Čibasua 9:4, a od polufinala odvojio ga je poraz od Mihaila Šumoviča 11:8. - Veoma sam srećan kako sam odradio turnir u Španiji. Kada su se slegli utisci, mogu da kažem da me čekao težak zadatak, a da je iza mene dug i na-
poran period rada. Zadatak u Španiji bio je i izazovniji jer nijesam radio moju, već težu kategoriju – kazao je Vučinić.
Mladog takmičara iz Podgorice naredne obaveze očekuju u Poreču u okviru Svjetske lige.
- Takmičenje počinje 27. juna. Nadam se da ću doći do boljeg rezultata, naravno, u svojoj kategoriji.
Vučinić je prošle godine osvojio zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u konkurenciji kadeta.
Na korak od pobjedničkog postolja, u istoj kategoriji, stao je Anes Arifaj, koji je u meču za treće mjesto poražen od Španca Martina Penja 6:3 i nastup završio kao petoplasirani.
Vučinić je u španskoj Gvadalahari svom klubu donio 15. medalju sa Svjetskih liga za mlade, odnosno 21. sa nekog od takmičenja iz organizacije Svjetske karate federacije. Turnir u Gvadalahari okupio je 2.800 takmičara svijeta. A. M.
Šampion nadmašio vozače Meklarena u Japanu Ferstapenu pol
PODGORICA – Meklaren možda ima najbolji bolid, ali Maks Ferstapen je klasa.
Njegova strategija se pokazala kao najbolja na Velikoj nagradi Japana, gdje će danas startovati sa pol pozicije. Aktuelni
šampion u Red Bulu u posljednjim sekundama nadmašio je vodećeg u generalnom plasmanu nakon dvije trke - Landa Norisa u Meklarenu. Britanac je za šampionom zaostao 12 hiljaditih djelova sekunde. Ferstapenu je za pol bilo po-
trebno vrijeme od 1:26,983 minuta. Drugi vozač Meklarena - Oskar Pjastri završio je na trećem mjestu. Do četvrte pozicije stigao je Šarl Lekler iz Ferarija, iza njega bili su vozači Mercedesa - Rasel i Antoneli, a Isak Hađjar iz Rejsing Bulsa bio je sedmi. Među deset završili su Hamilton, Albon i Oliver
Berman A. M.
tvrtoj poziciji uz učinak sedam pobjeda i poraza, Jedinstvo Bemaks ima dvije pobjede. Danas od 18 sati sastaće se Budvanska rivijera BudvaRudar i Sutjeska - Budućnost. A. MARKOVIĆ
Dulović
PODGORICA - Crnogorski karatista Nenad Dulović i zvanično biće učesnik Svjetskih igara u Kini.
Svjetska karate federacija objavila je konačan spisak učesnika prestižnog takmičenja, na kojem pravo nastupa ima po osam karatista iz svake kategorije, u muškoj i ženskoj konkurenciji. Dulović je nastup osigurao plasmanom u finale Svjetskog prvenstva u Budimpešti. Isti rezultat ponovio je i na prošlogodišnjem šampionatu Evrope. Svjetske igre borilačkih sportova na programu su od 7. do 17. avgusta u kineskom Čengduu. R. A.
PODGORICA - Nikola Vučević je obilježio meč Čikaga protiv Portlanda.
Crnogorski košarkaš je u pobjedi Bulsa, sa 118:113, upisao 31 poen (22-13 iz igre, 3-2 za tri poena), 12 skokova, te po dvije asistencije i blokade. Vučević je, tako, stigao do 200. dabldabl učinka u dresu Čikaga i po tome se izjednačio na prvom mjestu franšize sa Skotijem Pipenom Isti poenterski učinak, uz sedam asistencija i pet skokova, na meču sa Portlandom imao je Kobi Vajt, Džoš Gidi je dodao 15 poena, 19 skokova (rekord karijere) i 12 asistencija, dok je Matas Buzelis upisao po 12 poena i skokova. Najbolji u ekipi Portlanda bio je Deni Avdija sa 37 poena, 11 skokova i pet asistencija, Dalano Benton je dodao 21 poen, a Šedon Šarp 17 poena i pet asistencija. Čikago je 10. u Istočnoj konferenciji sa 35 pobjeda i 42 poraza, dok je Portland 12. na Zapadu sa skorom 34-44. Šampion Boston je bio ubjedljiv kod kuće protiv Finiksa, rezultatom 123:103. Trijumf Seltiksa protiv Sansa bio je njihov 57. ove sezone, čime su dodatno učvrstili poziciju među favoritima za još jedan šampionski prsten. Pored ubjedljive pobjede, Boston je oborio i važan NBA rekord. Već u prvom poluvremenu stigao je do ukupno 1.364 pogođene trojke u sezoni, čime je nadmašio dosadašnji rekord koji je držao Golden Stejt iz sezone 2023/24. Najefikasniji u redovima Seltiksa bio je Džejlen Braun sa 31 poenom, dok je Džejson Tejtum upisao 23 poena, osam
skokova i isto toliko asistencija. Kristaps Porzingis je dodao 15, a po 12 poena postigli su Derik Vajt i Luk Korne. U timu Finiksa najraspoloženiji je bio Devin Buker sa 37 poena, dok su Tajus Džons, Oso Igodaro i Rojs O’Nil ubacili po 12. U derbiju večeri, Hjuston je srušio najbolji tim lige, na svom terenu je slavio protiv Oklahome sa 125:111, a „rakete“ su predvodili Džejlen Grin sa 34 i Alperen Šengun sa 31 poenom. Džejlen Vilijams je u poraženom timu bio najefikasniji sa 33 poena, Šej GildžesAleksander je dodao 22 poena, osam asistencija i četiri skoka. Oklahoma je prva na Zapadu, i uopšte ligi, uz skor 64-13, a Hjuston je drugi u konferenciji sa 51 pobjedom i 27 poraza. Denver je u gostima poražen od Golden Stejta (118:104), a Nagetsima nije pomogao ni zamalo tripl-dabl učinak srpskog centra Nikole Jokića, koji je meč završio sa 33 poena, 12 skokova i devet asistencija, uz šest izgubljenih lopti. Najefikasniji u redovima pobjednika bili su Stef Kari sa 36 poena, uz pet asistencija i dva skoka, Brendin Podziemski sa 26 poena, uz osam skokova i šest asistencija, te Džimi Batler sa 19 poena i pet asistencija. Kod Denvera je Majkl Porter junior upisao 23 poena i devet skokova, a Kristijan Braun je meč završio sa 16 poena, uz sedam skokova i četiri asistencije. Denveru je ovo bio treći uzastopni poraz, ali su i dalje ispred Voriorsa u Zapadnoj konferenciji. Nagetsi imaju pobjedu više na četvrtom mjestu (47-31), doduše uz meč više. S. J.
U još jednom uzbudljivom gradskom derbiju, ponovo neizvjesnom i efikasnom, koji je gledalo tek oko 500 gledalaca, Budućnost Voli je savladala SC Derbi 105:99. „Plavi“ (skor 23-3) će tako derbi sa Partizanom u „MTEL Dvorani Morača“ (pomjeren za 14. april), ako „crno-bijeli“ ne kiksaju protiv Igokee, dočekati na diobi prvog mjesta i pokušati da pobjedom skoro osiguraju prvo mjesto pred plej-of, što je bilo nezamislivo prije starta sezone.
Iako je poražen, tim Petra Mijovića je u podgoričkom okršaju potvrdio odličnu formu, koju je valorizovao sa tri pobjede u prethodna tri kola, jer je bio u igri za pobjedu do samog kraja. A SC Derbi je bio oslabljen neigranjem Davida Mirkovića (otišao je u Sjedinjene Države da igra za juniorsku selekciju svijeta), Danilo Anđušić je na utakmicu došao nakon sedam dana bolesti, zbog čega je Zoran Nikolić imao veću minutažu od uobičajene, a zbog pet faulova je meč završio u 29. minutu.
Prva četvrtina, u kojoj je bilo sedam promjena vođstva, a rezultat je bio izjednačen osam puta, protekla je, praktično, bez odbrana sa obje strane. SC Derbi nije imao više od posjeda prednosti, posljednji put na 16,3 sekundi do kraja kada je Erik Nil pogodio jedno od dva bacanja za 27:25. Budućnost je, sa druge strane, u dva navrata imala po četiri poena prednosti (20:16, 22:18), ali nije uspjela da sačuva prednost do kraja kvartala, već je Alen Omić zakucao za izjednačenja, na četiri sekunde do kraja. SC Derbi je nastavio sa efika-
SudarNil 28
Dvorana: ,,MTEL Morača“. Gledalaca: 550.
Sudije: Koljenšić, Davidov i Jakimovski.
snom igrom i u drugoj četvrtini (24:20), prije svega zahvaljujući šutu za tri poena, jer su „studenti“ ubacili šest trojki iz devet pokušaja (samo su tri puta pogodili za dva poena). Prednjačio je Igor Drobnjak, koji je pogodio tri trojke (bez promašaja), i upisao ukupno 15 poena u ovom kvartalu, uz samo jedan promašaj iz igre (5-4 za dva). On je i kreirao preokret SC Derbija, jer je Budućnost bolje otvorila četvrtinu i nakon nešto više od četiri minuta povela 36:29, nakon koša Matea Drežnjaka. Međutim, uslijedila je serija SC Derbija od 8:0 za vođstvo od 37:36, a onda je Drobnjak sa dvije trojke prvo donio „plus pet“ (43:38), a onda je Emir Hadžibegović pogodio trojku za maksimalnih šest poena prednosti (46:40), koliko je bilo i nakon koša Drobnjaka za 48:42, na dva minuta i 18 sekundi do kraja poluvremena. Budućnost se mučila u odbrani sa razigranim „studentima“, ali je košem Mekinlija Rajta i trojkom Đorđija Jovanovića uspjela da priđe na pola koša minusa (48:47), prije nego je Andrija Grbović trojkom
ŽAKELJ: Zasluženo smo dobili MIJOVIĆ: Bila je dobra košarka
Andrej Žakelj, trener
Budućnosti, kazao je da je znao „da će da bude teška utakmica“.
- Nije da tražim opravdanje, ali mi smo tek danas igrali „pet na pet“ ove sedmice. Imali smo protekle nedjelje velikih problema sa treningom zbog povreda i bolesti, ali nije to alibi. SC Derbi igra odličnu košarku, ne samo u ovoj utakmici, već i prethodnih nekoliko utakmica, sa velikim samopouzdanjem.
I večeras su bili raspoloženi u šutu za tri poena, pogodili
vratio dva posjeda prednosti za „studente“ na poluvremenu (51:47).
Budućnost je u trećoj četvrtini došla do šuta sa distance, ubacila je pet trojki, jednu više u odnosu na cijelo prvo poluvrijeme, a istakao se Jogi Ferel sa tri trojke i sa 13 poena u ovom kvartalu je bio najzaslužniji za
su neke teške šuteve iz igre „jedan na jedan“, a to je sve iz samopouzdanja. Nije to lako da se brani. To ne znači da je odbrana bila loša u nekim momentima, mislim da je bila dobra, ali to je individualna stvar igrača. Generalno, imali smo poteškoća, bili van ritma, pogotovo u odbrani, kasnili smo. SC Derbi je to iskoristio, ali mislim da smo zasluženo dobili utakmicu – rekao je Žakelj.
Trener SC Derbija Petar Mijović je kazao da je viđe-
vođstvo „plavih“ pred posljednju dionicu (72:69). Ferel je započeo, a Nil prihvatio nadmudrivanje dvojice američkih plejmejkera u ovoj četvrtini, pa je Nil odgovorio sa 12 poena. Od trojke Ferela za 57:55, Budućnost je samo dva puta ispustila prednost u ovoj četvrtini, kada je SC Derbi uspio
na „dobra košarka“. - Broj postignutih poena govori o onome što smo Budućnost i mi predstavili u 40 minuta. Bilo je naizmjenično perioda igre koje smo kontrolisali mi i oni. Iz nekih izgrađenih situacija u šutu za tri poena smo u nekoliko navrata imali priliku da odemo na veću razliku, na iste te šuteve protivnika smo odgovorili dobrom odbranom, posebno u tranzicionom dijelu i defanzivnom skoku. Defanzivni skok nam je bio problem,
da izjednači (64:64, 69:69), ali „plavi“ nijesu uspjeli da se odlijepe na više od posjeda razlike. Neizvjesno je bilo i u posljednjih 10 minuta, kada je proradio i Luka Bogavac, koji je vezao dvije trojke i na dva minuta i 50 sekundi do kraja izjednačio na 92:92. Tada je Mekinli Rajt preuzeo stvari u svoje ru-
dijelom zbog njihovog kvaliteta, a dobrim dijelom zbog smanjene rotacije na unutrašnjim pozicijama. Filip Anđušić je danas došao nakon sedam dana zbog bolesti, Zoran Nikolić je zato imao mnogo veću minutažu u prvom poluvremenu i trećoj četvrtini je dobio rano pet faulova, a on je naš najbolji skakač. David Mirković nije bio sa nama iz opravdanih razloga. Mislim da je to u jednom dijelu odlučilo, oni su nekoliko puta iz ofanzivnog skoka u važnim momentima, iz ekstra pasa, pogodili šuteve za tri poena i preuzeli kontrolu utakmice –rekao je Mijović.
ke, ubacio je pet poena, a onda i asistirao Đorđiju Jovanoviću, koji je pogodio trojku za gotovo nedostižnih 100:94 na 85 sekundi prije kraja. SC Derbi se nije predavao, košem i dodatnim bacanjem Nila je prišao na 99:102, na 14,1 sekundu do kraja, ali nije bilo vremena za preokret... S. JONČIĆ
U petak postao
PODGORICA – Viktor
Đukanović je 10 mjeseci i 10 dana čekao ovaj trenutak – crnogorski fudbaler konačno se upisao u strijelce na klupskom nivou.
Dvadeset jednogodišnji Nikšićanin postavio je konačan rezultat (1:1) na meču DAC-a iz Dunajske Strede protiv Podbrezove na domaćem terenu. Gosti su vodili od 20. minuta i gola Danijela Smekala, a izjednačio je Đukanović u 37. kada je u padu na asistenciju Joana Andzuane rutinski zatresao mrežu. Bio je to gol koji će Viktor dugo pamtiti jer je u petak postao otac. Predugo je trajao post mladog i povremenog ,,A“ reprezentativca Crne Gore – prethodno je bio strijelac 26. maja 2024, kada je dao gol za Hamarbi u duelu sa Siriusom u švedskom prvenstvu. Još duže čekao je da bude starter u klupskom takmičenju. U početnoj postavi danas se našao prvi put od 15. maja 2024.
i gostovanja Mjalbiju. Đukanović je proteklu polusezonu proveo na pozajmici u Standardu iz Liježa, ali je u Belgiji grijao klupu i izgubio sjajnu formu iz vremena kada je igrao u Skandinaviji.
Kiks Real Madrida u odlučujućem periodu šampionske trke u La Ligi i samo tri dana pred gostovanje Arsenalu u četvrtfinalu Lige šampiona. Na ,,Santjago Bernabeuu“ slavila je Valensija s 2:1 – to je prvi trijumf ,,slijepih miševa“ u gostima ove sezone i prvi na terenu Real Madrida poslije 17 godina.
Loše je počeo meč za ,,merengese“ jer Vinisijus Žunior u 13. nije iskoristio jedanaesterac (odbranio Georgi Mamardašvili), a samo dva minuta kasnije Muktar Diakabi doveo je goste u vođstvo. Bio je to peti promašeni penal fudbalera Reala u sezoni, što im je najveći broj nerealizovanih jedanaesteraca od sezone 2013/14. Vinisijus se iskupio pogotkom u 50. na asistenciju Džuda Belingema, ali je novi šok za Real uslijedio u 95. Domaćin je napadao, ali bez efekta, a onda je u kontri Ugo Duro glavom donio veliku radost Valensiji. Za Madriđane
više nije bilo vremena za povratak...
Mrežu Reala branio je Fran Gonsales, koji je s 19 godina i 285 dana postao najmlađi debitant na golu ,,kraljevskog kluba“ u La Ligi od Ikera Kasiljasa, koji je u sezoni 1999/2000. imao 18 i 115 dana kada je upisao prvi nastup. Gonsales je 16. najmlađi golman koji je branio u La Ligi u 21. vijeku. Ne. K.
Ove zime stigao je u Dunajsku Stredu, takođe na pozajmicu, i duel sa Podbrezovom bio mu je osmi u dresu kluba koji je svojevremeno lansirao Nikolu Krstovića do transfera u Seriju A. U sličnoj misiji je i Đukanović,
koji želi i da se vrati u ,,A“ selekciju Crne Gore pred nastavak kvalifikacija za Mundijal. DAC je četvrti u grupi timova slovačkog šampionata koji se bore za titulu ili izlazak u Evropu. N. KOSTIĆ
Dva pogotka supertalentovanog Crnogorca za mladi tim Juventusa protiv Krotonea u Seriji C
PODGORICA – Vasilije
Adžić koristi svaki minut u ekipi Juventusa do 23 godine, čekajući da kod Igora Tudora dobije ono što nije kod Tijaga Mote – (veću) šansu u prvom timu torinskog velikana. Crnogorski fudbalski supertalenat postigao je dva pogotka u trijumfu Juventus Next Gen u 35. kolu C grupe Serije C – na domaćem terenu savladan je Krotone sa 4:1. Mladi tim Juvea poveo je u 24. minutu pogotkom Adžića iz jedanaesterca – osamnaestogodišnji Nikšićanin izveo je ,,panenku“.
U 40. je Alesandro Pjetreli povisio na 2:0, a Adžić se ponovo upisao u strijelce u 73.
I kod tog gola pokazao je koliki talenat posjeduje – u prijemu se namjestio na šut i iz dru-
Sjajan gest golmanskog trija engleskog premijerligaša
gog dodira pogodio dalji ugao za vođstvo od 3:1. Konačan rezultat postavio je Simone Guera u 89. Adžić je ove sezone postigao četiri gola za mladi tim Juventusa – prethodno je bio strijelac protiv Beneventa 9. februara i Sorenta 12. marta. Nedavno je sa dva pogotka, od kojih je jedan bio velemajstorski, poveo omladinsku reprezentaciju Crne Gore ka istorijskom plasmanu na Evropsko prvenstvo. Zbog kartona nije igrao u odlučujućem meču sa Gruzijom. ,,Sokole“ u junu čeka nastup na Euru, a prethodno bi Adžić konačno mogao da debituje za ,,A“ reprezentaciju – na gostovanju Češkoj 6. juna u kvalifikacijama za Mundijal ili tri dana kasnije u prijateljskom susretu s Jermenijom na domaćem terenu. Ne. K.
Aston Vila ne zaboravlja Matiju Šarkića, prerano preminulog crnogorskog golmana kojem su ,,lavovi“ bili prvi klub u Engleskoj po dolasku iz Anderlehta.
Tim iz Birmingema juče je igrao meč Premijer lige s Notingem forestom, a tokom zagrijavanja su golmani na čelu sa najboljim čuvarom mreže na svijetu Emilijanom Dibuom Martinesom nosili majice na kojima je pisalo: ,,Zauvijek Matija“. Potez ogromnog poštovanja za našeg nekadašnjeg reprezentativca povezan je sa memorijalnim turnirom ,,Matija Šarkić“ koji je prethodna dva
dana održan u Briselu. Učestvovalo je osam ekipa do 13 godina klubova za koje je Matija nastupao, kao i timovi gosti iz Belgije. Nastupili su Aston Vila,
SERIJA A (31. KOLO): Kiks Intera Poklon
Inter je zaustavljen poslije tri vezane pobjede u Seriji A. Nije izgledalo da će ,,nerazuri“ kiksati na gostovanju Parmi jer su na poluvremenu vodili 2:0, ali je domaćin u nastavku stigao do remija (2:2) koji je obradovao Napoli s obzirom na to da bi ,,azuri“ – ukoliko
večeras savladaju Bolonju u gostima (20.45 h) – mogli da priđu lideru na samo bod. Inter je poveo u 15. minutu, kada je Mateo Darmijan ostao usamljen na drugoj stativi, a na 0:2 je srećno – ispalo je i efektno – povisio Markus Tiram Tim Simonea Inzagija je u roku od devet minuta ,,prosuo“
Vulverhempton, Birmingem i Milvol – engleski klubovi čiji je Matija bio član, Anderleht u kojem je počeo karijeru, te još tri belgijska tima – Antverpen, Standard Lijež i Luven.
Matija Šarkić je preminuo 15. juna 2024. u Budvi, u 27. godini. Devet puta je branio gol reprezentacije Crne Gore, posljednji put 10 dana prije smrti, upravo u Briselu protiv Belgije, kada je bio igrač utakmice. Aston Vila je juče savladala Notingem forest sa 2:1 i osvojila važne bodove u borbi za Ligu šampiona. Vila na šestom mjestu ima 51 bod, šest manje od ,,šumara“. Isti broj bodova kao ,,lavovi“, ali i meč manje, ima Siti, koji će danas (17.30) u derbiju Mančestera gostovati Junajtedu. ,,Crveni đavoli“ su daleko od Evrope jer su tek 13. Ne. K.
A
sve dobro što je uradio do tada. Nadu u iznenađenje Parmi donio je Adrija Bernabe Garsija fantastičnim udarcem sa 20 metara. Iznenađenje se na kraju i dogodilo – Jakov Ondrejka je šutirao, lopta na putu do gola pogodila defanzivca Intera i prevarila Jana Zomera Ne. K.
Neđelja, 6. april 2025.
PODGORICA - Ostalo je devet dionica do kraja prvenstva, ali stvari oko titule biće poznate mnogo prije 24. maja, kada se igra posljednje kolo u elitnom fudbalskom karavanu.
Novi, moguće i presudni korak ka šampionskom tronu Budućnost može da napravi večeras pod Malim brdom, gdje se sastaju prvi i drugi na tabeli, dvije neporažene ekipe u proljećnoj polusezoni.
,,Plavi“ imaju 14 bodova prednosti uoči gostovanja Petrovcu u 28. rundi Meridianbet 1. CFL. Derbi na Jadranu počinje u 19 časova.
Zanimljivo bi trebalo da bude i na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“ u sudaru Dečića i Sutjeske – rivala u trci za treću poziciju.
Meč je zakazan u 15 sati, a u istom terminu sastaće se Jedinstvo – Arsenal, Jezero – Bokelj i Otrant – Mornar.
UVIJEK NA POBJEDU
Budućnost je bila ubjedljiva u prethodne dvije utakmice sa najbližim pratiocem – na strani je slavila sa 4:1, a pod Goricom je bilo 3:1 protiv ,,nebo-plavih“. Izabranici Ivana Brnovića sada mogu da pobjegnu na +17, a na taj način bi ubrzali šampionsku promociju – sedmu u klupskoj istoriji. - Čestitke Petrovcu za sve što su uradili u dosadašnjem dijelu šampionata. Mislim da su, bez obzira kako se dalje bude odvijalo, oni u svakom smislu obilježili prvenstvo jednom konstantnom igrom. Nemaju neke posebne individualce, da mi ne zamjere, ali, njihova snaga je timska, igraju granitnu odbranu. Od 27 utakmica primili su 25 golova, manje od gola po meču. Tačno znaju u čemu su dobri. Nema improvizacija, igraju taktički jako dobro, fizički su izuzetno spremna ekipa. Imaju kompaktne linije tima, dobru odbranu, ali ne samo zadnju liniju, već i igrače u veznom redu koji su jako takmičarski nastrojeni. Napadači, osim što su zaduženi za golove, imaju defanzivne karakteristike, žele da pomognu timu – rekao je trener Brnović. Prije ili kasnije, prvak je poznat. Sprema se fešta u čast titule i 100. rođendana Budućnosti. - Sigurno ćemo ići na pobjedu, ova ekipa ne umije da kalkuliše. Taj neki zastoj koji smo imali protiv Dečića u prvom poluvremenu, nadam se da se neće ponoviti. Mislim da nas je to spriječilo da dođemo do pobjede. U svakom slučaju težak protivnik. Ono što će biti i još
teže je teren koji nas očekuje. To su neke okolnosti koje utiču na fudbal i kvalitet. Očekujemo pun stadion, dobar ambijent, utakmicu koja može da utiče i na ishod kada je u pitanju prvo mjesto. Ipak, imamo osam kola nakon toga, ništa neće biti gotovo, ali moguće su neke naznake što može da se desi - istakao je Brnović. Pod Malim brdom igraju dvije najbolje domaće ekipe, gotovo sigurno – dva crnogorska predstavnika u Evropi. - Utakmica velikog uloga, velikog rizika i za nas i za njih. Očekujem pravu bespoštednu predstavu, borbu, fer plej meč. Da se pokažemo blizu evropskom svijetu i mi i oni, da pokažemo da to što ćemo igrati u Evropi je ne plod slučajnosti, nego plod jedne dobre sezone. Želimo da pokažemo i u međusobnom susretu da smo kadri da i u Evropi napravimo nešto više – poručio je Brnović.
VELIKE STVARI PETROVCA
Nekadašnji napadač, a sada kormilar Petrovca Zdravko Dragićević radi zapažen posao sa primorskim prvoligašem. ,,Nebo-plavi“ samo teoretski mogu da prestignu Budućnost, ali teško da mogu da ispuste ulogu viceprvaka koja donosi evropsku vizu. Veliki je to uspjeh Petrovčana, koji jure i trofej Kupa. Sezona iz snova – u najavi.
- Dolazi nam lider, najbolja domaća ekipa. Respekt za sve što je Budućnost pokazala ove sezone. S pravom je tu gdje jeste. Ne gledamo previše prvo mjesto, koliko nam je bitno da zadržimo drugu poziciju – za Pobjedu je rekao Dragićević, koji nastavlja:
- Budućnost će bez dileme igrati na pobjedu, a to i mi želimo. Nećemo kalkulisati. Hoćemo mušku, fajtersku, dinamičnu, otvorenu utakmicu. Nadam se da će teren biti bolji nego inače,
a to bi moglo da utiče i na kvalitetniju predstavu. Meč nam mnogo znači – da se izmjerimo sa najjačim, ali i pripremimo za završnicu Kupa. Čekamo žrijeb polufinala i ne skrivamo ambicije da idemo do kraja u tom takmičenju. Ipak, ništa ne mijenjamo u pristupu. Najvažniji je prvi naredni duel. Spremni smo i vjerujemo u pozitivan epilog protiv vodećeg sastava - kazao je Dragićević.
ZANIMLJIVO U TUZIMA Dolaskom novog šefa stručnog štaba, trećeg od početka ligaškog nadmetanja, Dečić se podigao.
Pod vođstvom Nenada Brnovića, Tuzani djeluju življe, brže, opasnije, bolje kombinuju... Napredak bi mogli da demonstriraju u novom derbiju –ovoga puta protiv Sutjeske, na svom stadionu, gdje su prošle srijede remizirali sa ekipom Budućnosti (1:1).
Derbi začelja igraju Jedinstvo i Arsenal. Bjelopoljci su u opasnoj zoni, zaostaju dva boda za Tivćanima i jasno je što bi dobili pobjedom.
- Trijumf donosi rokadu –mi bismo uplovili u luku spasa, a Arsenal zauzeo naše mjesto u zoni baraža. Sve smo podredili uspjehu – za Pobjedu kaže trener Sead Babača. Korać i društvo su u prošlom kolu savladali Sutjesku i došli u poziciju da smanje strah od razigravanja.
- Negdje smo pravili plan da sa dvije vezane pobjede napravimo sebi bolji status u završnici ligaškog takmičenja. Dobili smo Sutjesku, ali to će dobiti na težini samo ako istu stvar ponovimo protiv Arsenala. Biće teško, Tivćani imaju dobru, iskusnu ekipu, ali vjerujem u svoje momke. Teren je bio težak prošle srijede, dosta je fizički istrošio ekipu, ali pokušali smo u ova tri dana da odmorimo igrače. Znam da su motivisani i da ćemo dati sve što imamo da ispunimo cilj – poručio je Babača, koji ne može da računa na Šćepanovića (kartoni) i Bogdanovića (povreda).
10 – Bojović (Budućnost), Perović (Jezero) 9 – Abdulahi (Arsenal), Korać (Jedinstvo), Vukotić (Budućnost) 8 – Janjić, Kalezić (Sutjeska)...
Računicu imaju i Nikšićani koji su dobru seriju prekinuli u Nikoljcu sredinom sedmice.
Četa Milije Savovića pruža ozbiljnije partije nego jesenas, popravila je raspoloženje u klubu i oko njega, a tokom proljeća ima i mnogo ljepši pogled na tabelu. Sutjeska se bori za treće mjesto i trenutno je izjednačena sa Dečićem – po 37 bodova.
PODGORICA – Utakmicama 27. kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Lider Mladost ima četiri boda više od Rudara uz dva meča manje, a s obzirom da je u ovom kolu slobodan Rudar, tim iz Donje Gorice ima ide-
Toliko je osvojio i Mornar, koji u kampu FSG gostuje Otrantu. Ulcinjani su u najtežem položaju, budući da drže fenjer elitnog karavana, a odnedavno su na ,,minus četiri“ od zone razigravanja.
PODGORICA: Podgorica – Grbalj (15h)
ROŽAJE: Ibar – Mladost DG (15h)
NIKŠIĆ: Iskra – Lovćen (15h)
PODGORICA: Kom – Igalo (15.30h)
alnu šansu da bodovnu razliku dodatno uveća. Istina, Mladost gostuje Ibru. Rožajci su u sve boljoj formi, imaju šanse da „preteknu“ Podgoricu na tabeli, tako da je sigurno da Lješkopoljce ne čeka rutinski posao. Vjerovatno najveća enigma do kraja biće ko će sa treće pozicije u baraž. Sada je u najboljoj situaciji Lovćen, koji ima pet bodova više od Igala. Cetinjani danas gostuju na stadionu Čelika Iskri, gdje će pokušati da nastave impresivan niz bez poraza. Podgorica i Grbalj,
Jezero u Beranama čeka Bokelj – Plavljani pokušavaju da osiguraju baraž, a potajno se nadaju i direktnom opstanku, dok su Kotorani mirni na tabeli. D. KAŽIĆ
nekadašnji učesnici evropskih takmičenja, sada igraju meč bez velikog značaja. Grbalj je u zlatnoj sredini, Podgorica u samom dnu drugoligaške tabele. U Podgorici će igrati još Kom i Igalo, ali za razliku od ostalih utakmica (15 h) ovaj meč počinje u 15.30 časova. Kom će ugostiti Igalo na trening kampu FSCG, pokušati da sačuva kakvu-takvu nadu u spas, a Igalo da zadrži korak sa Lovćenom u borbi za baraž... R.P.
GENERAL-MAJOR
KSAVERIJE, VIKENTIJEVIČ
BULATOVIĆ
Ivan Kosić je učestvovao u borbenim dejstvima Balkanskog rata od 1877. do 1878. Za hrabrost, energičnost i ličnu odvažnost koje je pokazao u vrijeme tog ratnog pohoda, nagrađen je oružjem sa posvetom, ordenjem i primljen je u svitu Njegovog Imperatorskog Veličanstva
Etiopiji“ itd. Odlikovan Ordenom Sv. Vladimira III stepena i Ordenom Sv. Đorđa.
GENERAL-LAJTNANT ANDREJ IVANOVIĆ
KOSIĆ
(ČERNIGOVSKA OBLAST, 1. OKTOBRA 1833 – PETROGRAD, 20. MARTA 1917)
Njegov otac je bio Ivan Kosić koji je iz Crne Gore došao u Rusiju. Andrej Kosić se školovao u Pavlovskom kadetskom korpusu, završio je prvu godinu u Nikolajevskoj akademiji Generalnog štaba za 1. klasu. U službu je stupio kao podoficir, odnosno zastavnik u lakoj konjici u avgustu 1852, dok je još bio u kadetskom korpusu. Učestvovao je u odbrani Sevastopolja za vrijeme Krimskog rata. Unaprijeđen je u čin poručnika 1858. nakon čega je upućen na Generalštabnu akademiju. Akademiju je završio 1861. kada je primljen na službu u Generalštab ruske vojske. U januaru 1862. proizveden je u čin kapetana 2. klase. Za odlično angažovanje pri gušenju Poljskog ustanka bio je unaprijeđen u čin kapetana u julu 1863. U avgustu 1864. imenovan je za oficira za specijalne zadatke pri šta-
(? – ORLE, 4. NOVEMBAR 1876) I ALEKSANDAR BULATOVIĆ, ETNOGRAF, OFICIR, ORLOVSKA GUBERNIJA, RUSIJA, 9. X 1870 – HARKOVSKA GUBERNIJA, 6. XII 1919. Ksaverije Bulatović je bio general-major ruske vojske crnogorskog porijekla. Komandovao je 143. Dorogobužskim pukom, a u čin general-majora proizveden je 30. avgusta 1873. Njegov sin Aleksandar Bulatović imao je vojničku karijeru i bavio se istraživanjem nepoznatih predjela Afrike. Završio je Aleksandrovski licej u Petrogradu (1891). Dobrovoljac u husarskom puku 2. konjičke divizije. Od 1896. član misije Crvenog krsta u Etiopiji (Abisiniji) na kraju Italijansko-abisinskog rata. Ostao je u Etiopiji od 1896. do 1897. i istraživao sliv rijeke Baro. Od 1897. član ekspedicije etiopskih trupa cara Menelika II na jug duž Kafe i jezera Rudolf. Proučavao je i opisivao rječne sisteme rijeka Omo, Sobat i Plavi Nil. Proučavao je i opisao planinske oblasti Kafe, kulture Amhare, Oromo, Sidamo itd. Prikupljao je etnografsku građu. Istraživao Afriku kao prvi Evropljanin koji je došao do pojedinih oblasti. Po povratku u Rusiju 1897. napisao je knjigu „Sa vojskom Menelika” o svojoj prvoj ekspediciji. Ponovo je išao u Etiopiju i učestvovao u novoj ekspediciji tokom koje je stigao do etiopsko-sudanske granice. Izradio je plan za reorganizaicju zapadnih provincija Etopije. Od 1900. angažovan na suzbijanju Bokserskog ustanka u Port Arturu kao kapetan ruske vojske. Po povratku podnio ostavku na vojne dužnosti i postao monah sa imenom Antoni (1906). Boravio na Svetoj Gori i proizveden u jeromonaha. Od marta do decembra 1911. boravio u Etiopiji. Učestvovao u Prvom svjetskom ratu kao vojni sveštenik kada je teško obolio od tifusa. Objavio je više etnografskih tekstova o oblastima koje je istraživao, među kojima i knjigu „Treće putovanje u Etiopiju (1899-1900)”, rad „Po neistraženoj zemlji
bu Peterburškog vojnog okruga. U februaru 1865. nalazio se na dužnosti načelnika štaba 1. gardijske konjičke divizije, a u julu je unaprijeđen u čin pukovnika. Nije odobravao sve veće prisustvo Njemaca u ruskoj armiji i upozoravao je na opasnost skrivene njemačke ekspanzije u Rusiju pod izgovorom raseljavanja njemačkih kolonista. Andrej Kosić je bio oženjen Aleksandrom Vadimirovnom Kalačevom, kćerkom inženjera general-lajtnata Politkovskog, i imao je sina Aleksandra. U januaru 1870. premješten je na dužnost komandanta 7. husarskog Bjeloruskog puka. Unaprijeđen je u general-majora 1875. i postavljen za komandanta 2. brigade 9. konjičke divizije. Zauzeo je 1876. odgovornu dužnost pomoćnika načelnika štaba Odeskog vojnog okruga sve do 1877, kada je imenovan za načelnika štaba 12. armijskog korpusa, u čijem sastavu učestvuje u borbenim dejstvima Balkanskog rata od 1877. do 1878. Za hrabrost, energičnost i ličnu odvažnost koje je pokazao u vrijeme tog ratnog pohoda, nagrađen je oružjem sa posvjetom, ordenjem i primljen je u svitu Njegovog Imperatorskog Veličanstva. O tom ratnom pohodu on je govorio u svojim memoarima „Rusćuk-
skij odred“. Za komandanta 7. konjičke divizije postavljen je 1879. U junu 1880. postavljen je za načelnika štaba Kijevskog vojnog okruga i pritom ostaje u istoj sviti. Unaprijeđen je 1884. u general-lajtnanta i preveden je u građansku službu. Neko vrijeme bio je počasni mirovni sudija u Berdičevskom srezu Kijevske gubernije. Postavljen je 1887. za general-gubernatora Saratovske gubernije. Ostao je na mjestu gubernatora u Saratovu do decembra 1891. godine kada je pozvan ponovo u vojnu službu. Već krajem 1891. preuzeo je komandovanje 4. armijskim korpusom u Kijevu, a potom je imenovan za za-
mandanta trupa Kijevskog vojnog okruga. Uprkos godinama, 1901. je premješten u Kazanj, grad na Volgi, na dužnost komandanta Kazanjskog vojnog okruga, i na toj dužnosti je ostao do 1905. Na ovoj dužnosti dočekao je Rusko-japanski rat i prvu rusku revoluciju. Poznato je da se u vrijeme prve ruske revolucije protivio učešću vojske njegovog okruga u gušenju seljačkih pokreta, što je faktički predodredilo njegovu ostavku. Ovakvo njegovo postupanje nije bila smetnja da 1905. bude uključen u sastav Državnog Savjeta, najvišeg zakonodavnog organa Ruske Imperije, a 1908. podnio je molbu za ostavku, protestvujući protiv prijekih sudova i smrtne kazne koje je uveo ruski premijer Stolipin Izvjesno je da mu ostavka nije prihvaćena ali u njegovom radu više nije učestvovao.
GENERAL-MAJOR VLADIMIR FERDINANDOVIČ RAFAILOVIĆ
(GRODNENSKA GUBERNIJA, 1. OKTOBAR 1851 –NIŽNJI NOVGOROD, 10. MAJA 1912)
Potomak je crnogorskih iseljenika. Njegova porodica je imala status plemića. Nakon diplomiranja stupio je 1867. u Pavel. Vojnu školu kao kadet. Stupio je 30. oktobra 1876. u Nižnji Novgorod gr. Arah, na mjesto prosvjetnog referenta, na kome je ostao do 27. juna 1892, kada je postavljen za koman-
dira čete u Petrovskom poltavskom kadetskom korpus. Ovđe je ostao do 26. decembra 1898. Proizveden je u čin general-majora i otpušten iz službe. Dok je bio u službi u Nižegorsku, bio je nastavnik fizike i bio šef laboratorije za fiziku. Odlikovan je Ordenom Sv. Stanislava III stepena, Ordenom Sv. Stanislava II stepena, Ordenom Sv. Ane II stepena, Ordenom Sv. Ane III stepena.
GENERAL-MAJOR STJEPAN KONSTANTINOVIČ
BULATOVIĆ
(13. JUL 1866 – ?)
Potomak je crnogorskih iseljenika. Obrazovanje je stekao na Novorosiskom univerzitetu. U službu je stupio 11. oktobra 1890. Završio je kurseve vojne škole Moskovske pješadije, zatim kadetsku školu. Nakon završetka škole raspoređen je u 57. pješadijski Modlinski puk. U čin potporučnika proizveden je 10. avgusta 1890, a u poručnika 10. avgusta 1894. Nalazio se 29. maja 1896. u istom činu u 57. pješadijskom Modlinskom puku. Završio je 1896. Aleksandrovsku vojnopravnu akademiju. U čin štabnog kapetana proizveden je 29. maja 1896. Nakon unapređenja raspoređen je u odjeljenje vojnog suda 12. juna 1897. U čin kapetana proizveden je 5. aprila 1898. Zatim je od 20. marta 1902. bio vojni isljednik Kavkaskog vojnog okruga. U čin potpukovnika proizveden je 14. aprila 1902. Potom je od 1. septembra 1902. raspoređen u Zaamurski okrug u graničnim jedinicama Bio je vojni isljednik 1. kampa za obuku. Učesnik je Rusko-japanskog rata (1904-1905). U čin pukovnika proizveden je 6. decembra 1906. Nakon unapređenja stupio je na dužnost vojnog sudije Amurskog vojnog okruga od 15. marta 1915. U čin general-majora proizveden je 22. marta 1915. Zatim je bio predsjednik Vojnog okružnog suda Oružanih snaga Ruskog istoka od 1920. Bio je drug-predsjedavajući ujedinjenog Amurskog vojnog i pomorskog suda. Odlikovan je Ordenom Sv. Stanislava III stepena (1905), Ordenom Sv. Vladimira IV stepena (21. aprila 1907), Ordenom Sv. Stanislava II stepena (1913), Ordenom Sv. Vladimira III stepena (30. jula 1915), zatim stranim odlikovanjima: Kineski dvostruki zmaj III razreda (1906), Kineski dvostruki zmaj III razreda (1908). (Nastavljase)
Neđelja, 6. april 2025.
Janusova lica novca
Drugi omiljeni način reagovanja bilo je pribjegavanje vjerskoj utjehi. Godine 1837. jedan savjesni propovjednik predlagao je vjernoj pastvi da iskoristi ,,loša vremena“ za skupljanje blaga gore na ,,nebu“. Četrdesetak godina kasnije, bostonski nadbiskup Vilijams razaslao je crkvama svoje dijeceze pastirsko pismo koje se imalo pročitati vjernicima da ne podliježu strahu što ih je zahvatio pa zato odlaze u banke po svoj novac. Pismo je imalo ,,veliki efekat“ - izazvalo je mahnitu navalu na bankarske šaltere. Ali postojali su činioci zbog kojih su se jasno razlikovali prvi ,,bumovi“ i ,,panike“ od nevolja koje su pristigle u kasnijim razdobljima. U XIX vijeku radna snaga dominirala je u poljoprivredi, u gradovima je bilo znatno manje. Godine 1820, prve godine nakon velike panike iz 1819. od otprilike 2,9 miliona zaposlenih radnika, 2,1 milion zaposlenih bilo je u poljoprivredi. Pedeset godina kasnije (1870), u poljoprivredi je radilo još 50 odsto od ukupne radne snage. U vrijeme Velike depresije (1929-1933) u poljoprivredi je radilo manje od četvrtine ukupnog broja zaposlenih. Za vrijeme ekonomskih kriza cijene bi padale, vlasnici farme bi ostajali bez posjeda, ali samo mali postotak bez zaposlenja. U gradu, pak, goleme korporacije još nijesu imale moć da samostalno formiraju cijene svojih proizvoda, a nijesu ni postojali sindikati da svojom moći štite i nadnice radnika. Zato su padale i cijene i nadnice, u nekim industrijskim granama i brže od cijena. Upravo je to smanjivanje novčane dobiti preduzeća i realnog dohotka onih koji su živjeli od nadnica stvaralo nevolje i tjegobe veće nego sama zaposlenost. Otuda su se depresije u XIX vijeku veoma razlikovale od kasnijih depresija. Ali kakva je bila uloga novca u stvaranju svih ovih nevolja? Suvišno je i podsjećati da su banke bile izvor novca kojim su finansirane špekulacijeprethodnice svakog kraha. Oni koji su željeli kupiti zemlju, robu, obveznice, dionice, prethodno bi došli u banku i zatražili zajam. Novčanice i depoziti, koji su tako nastajali, a zatim odlazili u opticaj, služili su za špekulativno kupovanje akcija, obveznica… Živom prometu pogodovalo je i to što su banke bile male, lokalne, pa su morale vjerovati projektima špekulanata. Pa ipak, banke i novac takođe su doprinosili izazivanju krahova. Pritom, jedna konstanta bila je prisutna u svim panikama –na kraju bi krahirale i banke. O prvim panikama još iz vremena građanskog rata propadale su samo fantomske banke, locirane na rubu močvara, raskrsnica, na periferiju, u krajevima gdje je i Bog rekao: ,,Laku noć“. Te bi banke ,,isparile“, jednostrano nestajale preko noći. Kasnije je bankrot najčešće pogađao male banke saveznih država – samo u periodu 18741875. prestalo je sa radom 98
Nevolje u koje su ponekad upadale velegradske banke poslužile su još prije 1907. godine kao povod za javnu akciju, tj. za intervenciju države. Tako je u panici 1873. godine bilo obustavljeno povlačenje ,,zelembaća“ (papirnih dolara), koji su, sve do tog trenutka, bili smatrani opakim; tada je čak emitovano 26 miliona dolara novih ,,zelembaća“ da bi se smanjila napetost. U svakoj novoj panici državna je blagajna deponovala u banke svoj državni novac da bi pomogla velikim bankama da izdrže pritisak na blagajne. Tako je intervencija Dž. Morgana kod ministra finansija Kortelija spasila od propasti „Trust Company“. Manje sreće i razumijevanja imao je Čarls Barnej, direktor kompanije „Knickerbocker Trust“, koji je takođe tražio pomoć od Morgana, ali ga ovaj nije ni htio primiti, pa se Barnej ustrijelio
banaka. Godine 1892. bankrotirale su 83 banke, u panici koja je izbila naredne godine čak 496 banaka, ali pravi pokolj nastupio je 1920. godine, da bi se nakon 1930. godine pokolj pretvorio u pravu eutanaziju – bankrotiralo je više od devet hiljada banaka i bankara. Propast neke banke ne povlači za sobom tek jedan negativni učinak.
Vlasnici banke gube svoj kapital, depozitari depozite, a time i jedni i drugi gube svoju kupovnu moć. Krah neke banke povlači za sobom i smanjenje ponude novca. Uz to, likvidacijom jedne banke vrši se pritisak na rezerve, zajmove i depozite drugih banaka, pa se tako smanjuju nihove zalihe i ponude novca. Poznato je da su u XIX vijeku, kad bi dolazilo do panika, uglavnom propadale manje banke, sa dozvolama saveznih
država. Bilo je to sasvim u skladu sa ,,velikim kompromisom“. Oni koji su željeli jaku monetu, ujedno su imali i velike, pouzdane, solidne banke. Nove teritorije i oblasti oko ,,granica“ imale su nesputane, ležernije banke, koje su davale mnogo riskantnije zajmove uz manje pouzdane garancije. Krahovi takvih banaka nijesu pogađali velike, tzv. solidne banke. Krajem XIX i početkom XX vijeka situacijae se znatno promijenila. Postalo je tako očigledno da posljedice panika, koje su se sve više širile, mogu zahvatiti i velike banke. Činioci koji su uticali na taj proces bile su sve bolje komunikacija, gustoće poslovnih veza raznih djelova zemlje. Ne treba zaboraviti i da su provincijske banke počele držati sve više svojih depozita u bankama Njujorka i drugih velikih gradova. Kada bi u tim novim okolnostima depozitari navalili
na šaltere lokalnih banaka zahtijevajući isplate svojih uloga, ove banke zatražile bi taj novac od velikih banaka, pa bi se i one našle na udaru panike. Osim toga, špekukacija je početkom XX vijeka sve više gubila obilježja lokalnog fenomena i prerasla u fenomen nacionalnih razmjera. Posljedice nekadašnjih špekulacija u prvom redu pogađale su provincijske banke. Nasuprot tome, špekulacija vrijednosnim papirima bila je ,,rezervisana“ za finansijske centre; zajmove za kupovinu dionica davale su banke velikih gradova; one su, osim toga, garantovale emisije dionica i kupovale i za svoj račun dionice i obveznice. Kada bi ti vrijednosni papiri postali bezvrijedni, bile bi time pogođene gradske banke, pa bi se tada njihovi klijenti ,,uspaničili“ i navaljivali na šaltere zahtijevajući svoj novac.
Osim toga, početkom XX vijeka u velikim gradovima pojavio se i novi tip banaka - investicijske banke sklone i hazarderskom poslovanju. Ove banke dobijale su statute (povelje) na osnovu kojih su se mogle baviti brojnijim aktivnostima nego banke sa dozvolama saveznih država i Federalne vlade – mogle su upravljati imovinom bogatih ljudi, registrovati i transferisati vrijednosne papire, administrirati emisiju obveznica. Njihovo poslovanje nije bilo tako strogo, regulisano propisima, kao poslovanje ostalih banaka, pa su se naglo umnožile. Godine 1907, šef jedne takve banke ,,upetljao se do grla“ u špekulacije bakrom. Pucanje ovog mjehura nagovijestllo je bankrot i drugih investicijskih banaka. Za paniku iz 1907. godine bilo je karakteristično da nije nastala u provinciji, već u jednom velegradu –Njujorku. Otuda je Njujorška panika bila mnogo kompleksnija, ozbiljnija, a njen učinak po privredu bio je mnogo jači. Saznanje o problemima koje je izazvala i negativnim učincima na privredu uticalo je da se preduzmu dalji koraci na polju monetarnih promjena i reformi. Naziralo se osnivanje sistema Federalne rezerve. Nevolje u koje su ponekad upadale velegradske banke poslužile su još prije 1907. godine kao povod za javnu akciju, tj. za intervenciju države. Tako je u panici 1873. godine bilo obustavljeno povlačenje ,,zelembaća“ (papirnih dolara), koji su sve do tog trenutka bili smatrani opakim; tada je čak emitovano 26 miliona dolara novih ,,zelembaća“ da bi se smanjila napetost. U svakoj novoj panici državna je blagajna deponirala u banke svoj državni novac, kako
bi pomogla velikim bankama da izdrže pritisak na blagajne. Tako je intervencija Dž. Morgana kod ministra finansija Kortelija spasila od propasti Trust Company. Manje sreće i razumijevanja imao je Čarls Barnej, direktor kompanije Knickerbocker Trust, koji je takođe tražio pomoć od Morgana, ali ga ovaj nije ni htio primiti, pa se Barnej ustrijelio. Gledano retrospektivno, pri analizi panika i kriza koje su izbijale u XIX vijeku nametalo se jedno pitanje, što je svojevremeno mučilo i Odbor za zlatoda li novac uzrokuje panike ili je njegovo ponašanje i ponašanje banaka zapravo, prije svega, reagovanje na izuzetno nestabilne tendencije rasta američke privrede, pa je ona posljedica, a ne uzrok. Odgovor je – da nema jednostavnog odgovora. Kao što je praksa pokazala, bankarstvo i monetarni aranžmani u XIX vijeku često su se povodili za euforijama, zatim i finansirali, podsticali i pojačavali, da bi na kraju učinili još gorim krah koji je iz toga proizašao. U to vrijeme banke i novac nijesu imali efikasno ograničenje, pa su olako dijelile kredite da bi se tako finansirale privredna ekspanzija i špekulacije. Konačan strah ili smanjivanje zajmova i depozita koji je iz toga proizilazio, samo bi dan konačnog polaganja računa učinilo još težim. Bitnu ulogu u svemu tome imao je ,,početni impuls“, tj. impuls da se pozajmljuje novac, da se riskira, da se špekulira. Da taj impuls nije postojao, nikakva ga banka ne bi mogla stvoriti. U Sjedinjenim Državama taj je nagon u XIX vijeku bio jak i to ne bez razloga. Preduzimljivim ljudima otvorio se čitav jedan novi kontinent bogat zemljom i sirovinama. Posjedovanjem njegovih resursa stvarao se dohodak. Odlučna okolnost u tome bila je vlasništvo posjeda, a do vlasništva se dolazilo preko bankarskih kredita. Otuda, ne samo da je bankarski sistem bio kao ,,skrojen“ po mjeri ekspanzije i špekulacije, nego je postojala i snažna pobuda da ljudi odlaze u banke i traže novac, tj zajmove. Danas ne može niko sigurno kazati šta je bilo važnije, šta je igralo veću ulogu. Panika ili kriza bilo je u 19. vijeku, kao i prije toga i u Britaniji i Francuskoj, ali su one bile mnogo blaže nego u Sjedinjenim Državama, što se objašnjavalo većom zrelošću i konzervativizmom njihovog bankarstva. Možda je to tačno objašnjenje, ali je u tome svakako imala značajnu ulogu i okolnost da u tim zemljama nije bilo sličnog podsticaja za ekspanziju i euforiju, kao na američkom kontinentu. Nameće se kao zaključak - olako pribavljanje novca od banaka i nagon da se troši novac na poslovne poduhvate i špekulantske poslove, usko su povezani. Kasnije, kad već nije bilo mogućnosti za sticanjem brze i velike dobiti, situacija se znatno izmijenila. Banke su i tada nudile zajmove, stvarale depozite, ali sada po njih - niko nije dolazilo. •
Neđelja, 6. april 2025.
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
(3 slike)
do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Neđelja, 6. april 2025.
СТАНКА, ђевери, заове, јетрве, унучад, праунучад и остала бројна родбина
Dana 4. aprila 2025. u
DRAGINJA - DRAGICA Brankova MARTINOVIĆ
Sahrana je obavljena po njenoj želji u krugu porodice 5. aprila u 11 časova na groblju u Bajicama.
OŽALOŠĆENI: snaha MIRJANA, unučad ANĐELA i IVAN i ostala rodbina
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav dragoj kumi
DRAGOSLAVI - BELI JANKOVIĆ
Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir, a mi ćemo te po dobru pamtiti, pominjati i čuvati od zaborava.
Kumovi NEVENKA i NIKOLA ĆETKOVIĆ
Draga tetka
Bila si mnogo više od tetke, bila si druga majka.
Ispunila si naše živote ljubavlju i toplinom.
Sve što bih sad rekla malo je za ono što osjećamo. Počivaj u miru.
Tvoji MAJA, ELENA, NOVAK i VESKO
Posljednji pozdrav dragoj
Tvoje veliko srce je prestalo da kuca, ali sjećanja i uspomene na tebe će ostati vječno. Tvoji LUKA, ĆIRA, MLADEN i VESNA
Posljednji pozdrav BELI
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zadovoljstvo nam je bilo poznavati te. Porodica POPOVIĆ
SANJA KOSOVIĆ
Prošle su dvije godine, mamuška Vrijeme ne liječi bol koji osjećamo. Nedostaješ nam svakog trenutka. Volimo te i čuvamo te od zaborava.
Tvoji DRALE, ANDRIJA, ANČICA i LUKA
Posljednji pozdrav dragoj sestri od ujaka
BELI JANKOVIĆ
Draga Benjo, neka tvoja dobra duša počiva u miru. BOBO, BEBA, ZORICA i porodica pokojnog VESA
Kako sam te samo ja zvao, nikada te neću zaboraviti. Hvala ti za sve pročitane bajke i neizmjernu ljubav koju si mi pružila.
Tvoj unuk LUKA
Posljednji pozdrav dragoj tetki
Bila si mi uzor i oslonac u životu. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Tvoj VIKI
Posljednji pozdrav prijatelju
SAVI RAIČEVIĆU
Neću te nikad zaboraviti. Bio si i ostao moj ponos i nada. Do kraja dostojanstven i hrabar u zemaljskom bitisanju.
Neka te svjetlost Božja čuva do našeg ponovnog susreta.
PETAR LOMPAR
6. april 2025.
Posljednji pozdrav našoj babi
Hvala za svu ljubav, pažnju i podršku koju si nam pružala.
Dok smo mi živi ti ćeš biti u našim srcima.
Unuk MARKO, snaha MARINA, praunučad ALEKSA, ANICA, ANDRIJA i ANIKA 215
Posljednji pozdrav voljenoj zaovični i sestri
DESI ČELEBIĆ
Zauvijek u srcu. Počivaj u miru, divna i brižna dušo.
SENKA ĐURIŠIĆ sa kćerkama ANKICOM, DRAGICOM i SLAVICOM
216
Opraštamo se od naše drage i plemenite
DESANKE Uz duboku zahvalnost za njenu neizmjernu dobrotu
ILIJA i KOSARA VUJOŠEVIĆ sa porodicom
Prošle su četiri godine od kada nijesi sa nama, ali naša sjećanja ne blijede. Čuvamo te od zaborava.
Tvoji: JELENA, FILIP i MIRA 233
Danas se navršava pet godina kako nije sa nama dragi tata i đed
Zauvijek sa ponosom čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružao cijelog života. Mnogo nam nedostaješ, dragi Cajo. Tvoje ćerke JELENA, MILICA i unuka LEA
194
Neđelja, 6. april 2025. Oglasi
191
Navršava se 40 dana od kada nas je napustila naša voljena supruga, majka, sestra i baka
Tuga, bol i praznina koju si ostavila ne mogu se opisati riječima.
Sa nama si u mislima.
Dana 6. aprila 2025. porodica će posjetiti njenu vječnu kuću, a umjesto pomena priložićemo donaciju crkvi u selu Kornet, Lješanska nahija.
te TVOJI NAJMILIJI
Navršava se 40 dana od smrti naše drage
MILEVE RUDOVIĆ
Tvoja plemenita duša sada počiva u miru, a mi sa ponosom i tugom čuvamo uspomenu na tebe.
Prošlo je osam godina od kada sa nama nije naša
VUKOSAVA - BELA Vojova IVANOVIĆ
rođena VUKANOVIĆ
205
Voljenoj majci
Dani prolaze, a u našim srcima bol i žal za tobom ne jenjava...
Tu si i dalje u svakoj našoj misli i uspomeni, za velike duše kao što je tvoja zaborava nema!
Četrdeset dana
MILEVI RUDOVIĆ
223
214
Sa ponosom čuvamo uspomenu na tvoju čestitost i dobrotu. Živiš u našim srcima.
Vole te tvoji SRĐA, MARIJA, ANJA i BRANA
211
Godina dana od smrti naše tetke
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, mi sa ponosom čuvamo uspomene na tebe.
Dana 6. aprila 2025. navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je napustila naša voljena supruga i majka
MILEVA Branimira RUDOVIĆ rođena RADONJIĆ
Dani prolaze, a ti nam sve više nedostaješ. Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.
Suprug BRANIMIR, kćerke SANJA i IVANA, sin STEVAN
232
Četrdeset dana od smrti naše kume
Tvoj častan život, dobrotu i veliko srce nećemo nikad zaboraviti. Sa ljubavlju te pominjemo, po dobru pamtimo. Počivaj u miru, dobra dušo.
BUDO RUDOVIĆ sa porodicom
U našim srcima i mislima ćeš ostati vječno voljena i nikad zaboravljena.
Četrdeset je tužnih dana od smrti naše voljene
KEŚO i NATAŠA sa porodicom 206
Četrdeset je dana od smrti naše sestre
MILEVE RUDOVIĆ
rođena RADONJIĆ
Draga Bele, počivaj u miru.
JOVO, SENKA i NADA
Tvoji ĐOKO i ZORKA
Navršava se godina dana od odlaska naše VELIKE PEJAKOVIĆ
Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe.
Kumovi KOKOTOVIĆI
Dani prolaze, a naša zahvalnost što smo te imali za majku i prijatelja je svakim danom veća. Protekli dani su nam pokazali da si ostavila neizbrisiv trag u životima mnogih od nas. Ponosimo se tobom i čuvaćemo te od zaborava.
MILOŠ, SANJA, DANILO, ANĐELIJA
221
Četrdeset dana od smrti naše drage MILEVE Vrijeme prolazi, ali uspomene ostaju. Nedostaješ! Počivaj u miru.
VESNA MARKOVIĆ sa porodicom
195
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, samo praznina koja je ostala. Mnogo nam nedostaješ.
Zauvijek ćemo te čuvati u našim mislima, srcima i uspomenama. U neđelju, 6. aprila 2025. u 10 sati uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
Šćerke
NEVENKA, RADMILA, MIRJANA i SONJA sa porodicama
u miru, a mi te nikada
zaboraviti. NOVAK sa porodicom
222
Danas se navršava osam godina od tvog odlaska
SAVA KEŠELJ
Voljeni naš, uprkos godinama koje prolaze bol u srcima ostaje ista, ali smo naučili da dalje živimo sa njom. Beskrajno nam nedostaješ, zauvijek u srcima svih nas.
TVOJA PORODICA
Četrdeset dana je od smrti našeg dragog
Nedostaješ, ali si uvijek u našim srcima. Bićemo vječno ponosni na tebe! Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava
Tvoji: DRAGANA, VLADO, HELENA i UROŠ
Prošlo je 40 tužnih dana od smrti
Prolaze dani a nijedan bez sjećanja na tebe. Čuvamo te u našim srcima i uspomenama. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava
Tvoji: SANDRA, BRACO, DARIA i IVONA
6. 4. 2023–6. 4. 2025. Voljeni naš
Aprilski dani puni tišine... Riječi prestanu i tišina počne da govori... Jer tišina nikad nije prazna. U njoj stanuje onaj koga volimo i ko nam beskrajno nedostaje... Ti si tamo, mi ovamo... Ali u snovima uvijek zajedno!
Tvoji: JECA, CECA, BOBA, MAKI, TEŠA i AKI
godina… od smrti našeg VOLJENOG
MILORAD - MINJA ĐURĐEVIĆ
6. 4. 999–6. 4. 2025.
Prošlo je mnogo godina, ali tuga i praznina ostaju iste. S ljubavlju i poštovanjem, čuvamo te u srcima i mislima.
Tvoji: KOKA, LAZAR, BILJANA, DIJANA i ANA
DANICA MARKOLOVIĆ
Majko moja, evo prođe 40 dana a moj bol je sve jači. Anđele moj, srećo moja. Dušo, meka kao pamuk, koja si voljela nesebično sve ljude.
Nema više tvog poziva na telefonu. Krenem kod tebe pa shvatim da nijesi tu. U bolnici si mi poljubila ruku. Sve si znala.
Dok moje srce bude kucalo kucaće i tvoje.
MILETE NIKČEVIĆA
To što te nema ne znači da ne postojiš i da se ne osjeća Tvoje prisustvo. Tu si, u nama, sa nama Vječno. TVOJI NAJMILIJI
197 Dana 7. aprila navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš voljeni
VASILIJE KAVAJA
Ni svjetlost ni tama, ni život ni smrt nas ne može rastaviti od tebe. Počivaj u miru, dušo naša.
Tvoj sin SIMO
Stric DEJO, strina SANJA, brat PETAR, sestra MARIJA
196 Tri godine su od kada nije sa nama naš VASILIJE
Nadam se da si se našao sa đedom i sad odmarajte zajedno u njegovom toplom krilu i njegovom zagrljaju. Voli te baba JELENA
Dragi naš đede
SVETO
U srcu nosimo težak teret od kad si otišao.
Tvoja mudrost, ogromna ljubav, beskrajno strpljenje koje si uvijek imao za nas bili su svjetionik u našim životima.
Sve tvoje priče, provedeni trenuci sa tobom ostaće zauvijek u našim srcima, posebno najiskrenije i najljepše tvoje riječi VOLI VAS ĐED koje će ostati urezane u našim srcima.
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a tvoj duh će vječno živjeti u nama.
Hvala ti na svemu, naš đede.
Tvoja unučad ANJA, ELENA i NEMANJA
Četrdeset je dana otkako si nas napustio, dragi zete
SVETOZAR SVETO RAIČKOVIĆ
Dragi Sveto, ostavio si neizbrisiv trag u životima mene i moje porodice.
Nijedna riječ nije dovoljna da iskaže našu zahvalnost za tvoju dobroćud i životna djela. Još jednom veliko hvala za sve, dragi naš Sveto.
MILI ŠABAN sa porodicom
SVETO RAIČKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu i đedu. Počivaj u miru i nek te anđeli čuvaju.
Od porodice pokojnog BOŽA RAIČKOVIĆA
Četrdeset je dana prošlo od kada nema našeg voljenog oca, svekra, đeda SVETA
Tvoj život je primjer ljubavi, hrabrosti i odanosti. Uvijek si znao da pronađeš riječi utjehe i osmijeh čak i u najtežim trenucima. Tvoja predanost porodici i prijateljima ostavila je neizbrisiv trag na svima nama. Hvala ti što si nas naučio vrijednostima koje ćemo nositi sa sobom kroz život. Počivaj u miru, anđele naš.
Tvoji zauvijek zahvalni PEĐA, VESNA, ANJA, ELENA i NEMANJA
Prošlo je četrdeset dana otkako te nema među nama, dragi
Bio si više od brata – bio si prijatelj, oslonac i svijetla tačka u životima svih nas.
Vječno ćemo te voljeti i čuvati uspomenu na tebe. S tugom i poštovanjem,
VESNA i MIKO sa porodicom
Navršava se četrdeset dana otkako nas je napustio naš voljeni zet
SVETOZAR RAIČKOVIĆ
Našu bol ublažavaju divne uspomene na tebe na tvoju nesebičnu ljubav prema svima, tvoju posebnost plemenitost i čestitost. Počivaj u zasluženom miru, spokojan i zauvijek sačuvan od zaborava
SIMO i DRAGANA ŠABAN
Četrdeset je dana od smrti SVETA RAIČKOVIĆA
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Veliki ljudi ne umiru i žive vječno.
GOJKO i ŠĆEPO
Četrdeset dugih dana, kao četrdeset godina poslije kojih, kažu, duša napuštajući tijelo odlazi u nebo. Tvoja, kroz rajska vrata, pravo u raj.
Svojim djelima, svojim srcem i svim svojim bićem, svojom ljubavi i pažnjom prema najbližima i svima drugima si to i zavrijedio.
Počivaj u miru, burazeru moj, i znaj uvijek ćeš biti sa nama i u našim srcima.
Tvoji: TAMARA, TANJA i MIŠKO
Četrdeset dana
Dragi ćiko, vrijeme koje prolazi ne briše sjećanja i uspomene na tebe. Hvala ti što si u svakoj prilici bio uz nas. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Bratanična JOVANA sa porodicom
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Crna Gora
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Broj: 03-UPl-498/16 Podgorica, 03.04.2025. godine
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Služb eni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta, ”MONTENEGRO ASSETS MANAGEMENT” d.o.o. iz udve podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju ugostiteljskog objekta za smještaj turista - hotel sa pet zvjezdica, na lokaciji koja se nalazi u Bloku B 1, dio urbanističke parcele 1.17e, koju čine katastarske parcele 2419/8, 2429/1, 2430 KO Budva, Opština Budva. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 19.05.2025. godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u prostoriji Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva, adresa Trg Sunca, dana 13.05.2025. godine, sa početkom u 10 časova.
BAR, BJELIŠI
POVOLJNO
PRODAJEM PLACEVE
330 m2 , 375m2 , 840m2
TEL. 069/332-332
Potrebna žena za pomoć u kući i čuvanje djece na relaciji Crna Gora - Srbija +381691854445
Viber & Whats App
U
izdanju Pobjede, jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
