Poneđeljak, 5. maj 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21337 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
NACRT URBANISTIČKOG PLANA ,,ZAPALIO“
ŽABLJAK: Peticija, protesti i prijetnje blokadama
Vlast sebi ucrtala hotele, mještanima ne daju ni štale da grade
Ljudi su ogorčeni i osjećaju se prevarenima. U nacrtu plana dogodila se ogromna nepravda. Ljudi bliski vlastima na Žabljaku, uključujući pojedince iz radne grupe, ucrtali su turističke zone na svojim privatnim imanjima – i to unutar treće zone zaštite Nacionalnog parka Durmitor –konkretno u Gaju, Razvršju i na Virku. Istovremeno, lokacije koje su već decenijama prepoznate kao turističke zone, uključujući Pitomine, jednostavno su izbrisane i prebačene u zelenu zonu. To je urađeno da bi se dozvolila gradnja na novim lokacijama koje pripadaju maloj grupi ljudi - navodi magistar turizma Dane Novosel
Za Joanikija je komandant četničkog pokreta koji je odgovoran za masakr nad civilnim stanovništvom Pavle Đurišić veliki junak nepobjedivog karaktera, istoričar poručuje da je to sažetak pročetničke politike SPC
Papović: Cilj SPC da se prekrajanjem istorije rehabilituje
četnička ideologija
INTERVJU: Goran Majetić, publicista, novinar i istraživač, kaže da ljudi nijesu jedina čovjekolika vrsta na Zemlji
Živimo Treći svjetski rat u kojem su laži najjače oružje
Gradina iznad Ganića krša u Rožajama, višeslojno arheološko nalazište, novo je kulturno dobro od lokalnog značaja
Pozivamo sve vjerske i političke autoritete u Crnoj Gori i regionu da se uzdrže od prekrajanja istorije zarad partikularnih ciljeva, da osude ratne zločine i njihove počinioce, te da se zalažu za kulturu sjećanja koja poštuje činjenice, dostojanstvo žrtava i univerzalne vrijednosti humanosti – poručeno je iz NVO sektora
Poslanik Bundestaga kaže da je novi šef diplomatije Njemačke Johann Wadephul najbolji odabir iz redova CDU
Juratović:
PES vjeruje da bi opozicija podržala Marka Kovačevića ako bi im on ponudio funkcije, uputio poruku biračima da budu spokojni
Mrkić: Nećemo sarađivati sa
partijama koje ugrožavaju prioritete državne vlasti
PODGORICA – Glasači
PES-a koji nijesu nasjeli na razne propagandne narative u Nikšiću mogu biti spokojni i sigurni da nećemo sarađivati sa partijama koje ugrožavaju prioritete državne vlasti, od ekonomskog razvoja, vladavine prava do evropskih integracija naše zemlje. U međuvremenu, ne bi nas začudilo da opozicija podrži i aktuelnog predsjednika opštine Nikšić ukoliko im Kovačević ustupi neku od savjetničkih pozicija – saopštio je juče Zoran Mrkić, nosilac liste Pokreta Evropa sad na nikšićkim izborima održanim 13. aprila. Nikšićki odbor DPS-a odgovorio je da je saopštenje Mrkića nastavak sluganskog i poniznog odnosa PES-a prema Andriji Mandiću i ostalim sljedbenicima nazadne nacionalističke ideologije koja uništava Crnu Goru. - U danima kada svjedočimo da istaknuti funkcioneri pojedinih opozicionih struktura prihvataju da kroz savjetničke pozicije budu dio Vlade koju su kvalifikovali veoma negativno, te kada znamo da u Budvi imamo vlast parlamentarne opozicije i nekadašnjeg dijela
DF-a, koji je protestovao zbog Rezolucije o Srebrenici, onda je jasno da kod opozicije ne postoje nikakvi principi, niti ideologija, izuzev neprimjerene gladi za funkcijama, na koje su bili naviknuti više od trideset godina. U tom smislu, da im je aktuelni predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević ponudio funkcije po dubini, opozicija bi ga brzopotezno podržala, baš kao što su to učinili sa dijelom nekadašnjeg DF-a u Budvi - saopštio je Mrkić. Naveo je da je opozicija u predizbornoj kampanji u Nikšiću definisala dva cilja. - Da pobijede konstituente aktuelne državne vlasti, te da se napravi što veća politička šteta PES-u, kroz ponavljanje teze da je glas za PES zapravo glas za Marka Kovačevića. Međutim, čim su izbori završeni, opoziciji nije smetalo da javno pozivaju PES na saradnju, zaboravljajući na prljavu kampanju i na još jednu činjenicu – glas za PES je sve vrijeme bio glas da se ne vrati Đukanovićev DPS – dodao je. Nikšićki DPS je, reagujući na navode Mrkića, poručio da njegovo saopštenje „u kojem nemušto pravda izvjesnu koaliciju sa nacionalistom Markom Kovačevićem, samo je
Radojičić: PES
od
Kovačevića dobio upute umjesto pregovora
- Izgleda je nosiocu liste PES-a u Nikšiću Zoranu Mrkiću „prijateljska kafica“ sa Markom Kovačevićem ozbiljno udarila u glavu. Umjesto što se bavi time šta bi i kako bi opozicija, bolje bi bilo da se pozabavi time što ga niko ne pita šta bi on i njegova lista - saopštio je nosilac liste Evropskog saveza na izborima u Nikšiću Ivan Radojičić.
- Umjesto da pregovaraju o nikšićkoj vlasti, od Marka Kovačevića su samo dobili upute šta će i kako će da urade. Svojom glavom, logično, nema potrebe da misle. Jer, kao što smo u kampanji govorili, a Mrkić više puta potvrdio - glas za PES bio je, jeste i biće glas za DF i Marka Kovačevićaporučio je Radojičić.
Što se tiče Mrkićevih ocjena pod kojim bi uslovima opozicija sa Markom Kovačevićem, Radojičić je kazao da ne postoje uslovi pod kojima mogu da budu vlast sa njim. - Tamo đe smo mogli i đe je bilo do nas, poput,
recimo, Budve, njegov politički subjekt poslali smo u opoziciju. Dakle, za razliku od doktora Mrkića, mi iz Evropskog saveza ne idemo tamo đe je korito, pritom prevrćući ono iz kojeg smo do juče jeli. Za nas, ipak, postoji nešto što se zove princip, a čega u rječniku Zorana Mrkića očigledno nema. Zato nema nikakve potrebe da brine da bismo ga, pod bilo kojim uslovima, mogli zamijeniti u služenju Marku Kovačeviću – dodao je Radojičić.
nastavak sluganskog i poniznog odnosa ovog pokreta prema Andriji Mandiću i ostalim sljedbenicima nazadne nacionalističke ideologije koja uništava Crnu Goru iz dana u dan“. - Ovakav odnos PES-a prema bivšem Demokratskom frontu doveo je do toga da su za samo dvije godine svoj rejting prepolovili i pretvorili se u nove Demokrate - partiju bez ideologije, stava i karaktera, koja služi kao satelit Andrije Mandića, Milana Kneževića, Marka Kovačevića i njima sličnih. Zbog toga ih očigledno i boli istina koju smo saopštavali u predizbornoj kampanji da je svaki glas dat PES-u zapravo glas za Marka Kovačevića - a razvoj događaja posljednjih dana to i potvrđuje
- navode iz nikšićkog DPS-a. Dodaju da ostaje ipak da se vidi da li će „kukavičluk PES-a“ biti toliki da budu natjerani da ruku podignu za onoga koji srednjim prstom pozdravlja državnu himnu, te koji, kako kažu, nipodaštava tekovine antifašizma i podnosi prijave protiv novinara i aktivista zbog izrečene kritike i koji izvještaj podnosi ne u Skupštini opštine Nikšić, nego u Skupštini Srbije.
- Ipak, budući razvoj događaja do kraja će ogoliti suštinu i dalju sudbinu PES-a jer biraju između građanskog i evropskog Nikšića sa jedne, i šoviniste Marka Kovačevića sa druge strane. Kako prođu oni koji izaberu drugu opciju najbolje se vidi na primjeru Pokreta za promjene, Ure i svih drugih koji su ušli u kolo sa Andrijom Mandićem i njegovim sljedbenicima, a koji se danas nalaze ispod cenzusa i na margini crnogorske političke scene – saopšteno je iz DPS-a. Navode da „PES neka radi kako god misli da treba, a DPS će i iz vlasti i iz opozicije nastaviti da bude bedem odbrane građanske, evropske i moderne Crne Gore“. - Od tih vrijednosti nećemo odustati ni zbog kakve privilegije, funkcionerske fotelje ili šake vlasti - rekli su iz DPS-a. I. K.
Istraživački centar Skupštine Crne Gore objavio podatke u 22 države Evrope i regiona
Lokalni izbori u
zemalja EU održavaju se u istom danu
PODGORICA – Zakonodavstvo Belgije, Češke, Hrvatske, Albanije, Irske, Letonije, Mađarske, Portugala i Španije predviđa da se svi lokalni izbori u tim zemljama održavaju u istom danu. Od 22 zemlje Evropske unije i regiona samo je u Švedskoj predviđeno održavanje lokalnih, regionalnih i parlamentarnih izbora u istom danu, dok je u Danskoj, Finskoj i Grčkoj predviđeno istovremeno održavanje lokalnih i regionalnih izbora – pokazuju podaci koje je objavio Istraživački centar Skupštine Crne Gore u januaru ove godine.
Istraživački centar objavio je podatke u vezi sa zakonskim rješenjima koja se odnose na održavanje lokalnih, parlamentarnih ili predsjedničkih izbora u jednom danu u zemljama Evropske unije i regiona - Austriji, Belgiji, Danskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Holandiji, Albaniji, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Letoniji, Mađarskoj, Malti, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Španiji i Švedskoj. Navodi se da je na Malti ostavljena mogućnost održavanja lokalnih istovremeno sa evropskim ili parlamentarnim izborima, s obzirom na to da je predviđeno da predsjednik vlade može donijeti odluku o odgađanju lokalnih izbora nakon raspuštanja organa lokalne samouprave na period ne duži od godinu, ako se u tom periodu održavaju izbori za poslanike Evropskog parlamenta, parlamentarni izbori ili referendum. Tako su posljednji lokalni izbori na Malti održani 8. juna 2024. godine zajedno sa izborima za poslanike Evropskog parlamenta. U slučaju Holandije, iako nije precizno definisano da se izbori održavaju u jednom danu, predviđeno je da se Predstavnički dom, pokrajinski i lokalni parlamenti raspuštaju srijedom, između 29. marta i 4. aprila. Takođe, u Mađarskoj je predviđeno istovremeno održavanje lokalnih i evropskih izbora, dok se u Belgiji izbori za Evropski parlament održavaju istovremeno sa izborima za donji dom Parlamenta. Propisima koji uređuju način izbora opštinskih i pokrajinskih parlamenata u toj zemlji predviđeno je da se lokalni izbori održavaju istovremeno u svim opštinama i pokrajinama u državi i to,
po pravilu, svake šeste godine, druge nedjelje u oktobru. U Danskoj, u skladu sa Zakonom o opštinskim i regionalnim izborima, svake četiri godine biraju se članovi opštinskih i regionalnih parlamenata na izborima koji se održavaju u isto vrijeme u svim opštinama i regionima. Izbori se održavaju trećeg utorka u novembru. Izborni zakonik Albanije predviđa da se opšti izbori za parlament ili za jedinice lokalne samouprave sprovode istovremeno na teritoriji cijele države, od 15. aprila do 15. maja, odnosno od 15. oktobra do 15. novembra. Datum izbora za organe jedinica lokalne samouprave ukazom utvrđuje predsjednik države. U skladu sa Zakonom o izbornom sistemu u Španiji, svi lokalni izbori održavaju se u jednom danu, odnosno četvrte nedjelje u maju svake četvrte godine. U Švedskoj, u skladu sa odredbama Izbornog zakona, parlamentarni, regionalni i lokalni izbori održavaju se u istom danu.
IzborI toKom dva dana Izbori za vijeća jedinica lokalne samouprave u Češkoj održavaju se istovremeno tokom dva dana u svim opštinama, gradovima i glavnom gradu, osim ako nije zakonom drugačije predviđeno. Zakon o izborima za parlament lokalne samouprave u Estoniji predviđa da se izbori za predstavničke organe jedinica lokalne samouprave održavaju treće nedjelje u oktobru u izbornoj godini, svake četiri godine.
Zakon o izborima u Finskoj predviđa da se regionalni izbori održavaju istovremeno sa opštinskim izborima, treće nedjelje u aprilu. Dan i za parlamentarne izbore je treća nedjelja u aprilu.
U Francuskoj izbori za regionalne odbornike, koji se biraju na mandat od šest godina, održavaju se u martu, ali nije propisano da se moraju održati istog dana kada i lokalni izbori. Poslanicima Narodne skupštine Francuske mandat ističe trećeg utorka u junu pete godine od kada su izabrani. U skladu sa Zakonom o izboru lokalnih i regionalnih vlasti u Grčkoj, gradonačelnici, odbornici, članovi savjeta mjesne zajednice i predsjednik mjesne zajednice biraju se na lokalnim izborima koji se održavaju svake pete godine, druge nedjelje u oktobru. Ako izbori zahtijevaju održavanje drugog kruga, drugi krug će se održati sljedeće nedjelje. Ako na nekim izbornim mjestima izbori nijesu bili u mogućnosti da se održe u nedjelju, održaće se prve naredne srijede. Mandat svim izabranim članovima počinje 1. januara naredne godine, a završava se 31. decembra pete godine mandata. Prema podacima iz istraživanja, u Austriji je Ustavom propisano da izborni dan mora biti nedjelja ili drugi neradni dan (državni praznik). Ukoliko nastupe okolnosti koje onemogućavaju početak ili nastavak glasanja, izborni organ može produžiti ili odgoditi glasanje do sljedećeg dana. Savezno izborno zakonodavstvo, kao ni izborno zakonodavstvo pokrajina ne predviđa
Usklađivanje sa evropskom praksom: Skupština Crne Gore
Ivan Radojičić
Zoran Mrkić pes
Poneđeljak, 5. maj 2025.
ne grade
na Žabljaku izgradilo toliko objekata da bi mogli da prime i do 200.000 ljudi. To nije realno, a ni održivo - tvrdi Žugić dodajući da je problem Žabljaka što su planovi brži od razvoja infrastrukture. - Nemamo dovoljno pitke vode, parkinga, smještajnih kapaciteta, ni kapaciteta za prečišćavanje otpadnih voda. Podržavam svaki vid građanskog aktivizma koji vodi ka kvalitetnijem planskom rješenju. Ovaj plan važi dvije godine, a Opština je već u obavezi da, nakon stupanja na snagu novog zakona o izgradnji objekata, donese odluku o izradi novog prostorno-urbanističkog plana - poručuje Žugić.
Prihvata da postoji opravdana zainteresovanost građana da budu uključeni, ali isto tako smatra neopravdanim što se potencijalna krivica pre-
MILOVAN VOJINOVIĆ: Plan koji je predat Ministarstvu urbanizma ne odgovara nikome u ovom gradu osim uskom krugu interesno povezanih ljudi. Rađen je iz kancelarije. Dragana Aćimić, planer iz Srbije, rekla nam je da nije ni obišla teren, već da je hotele i objekte ucrtavala bez provjere
bacuje na Opštinu Žabljak –jer se ovaj plan, tvrdi on, radi na državnom nivou. - Naručilac posla je Ministarstvo urbanizma, a ne Opština. Četrdeset druga vlada je izabrala obrađivača plana putem tendera. Postoji i Savjet za planiranje i Ministarstvo koje je nadležno. Ne postoji plan koji može zadovoljiti sve. Uvijek će biti nezadovoljnih, ali već radimo na pripremi novih planova — potpisali smo 5. maja sporazum o osnivanju agencije za izradu planske dokumentacije i zajedno sa opštinom Nikšić planiramo buduće urbanističke dokumente - ističe Žugić.
Prihvata da treba uvažiti legitimne zahtjeve, posebno kada je riječ o građenju na ruralnim područjima.
- Iako kao Opština nijesmo donosioci ovog plana, dali smo pisano izjašnjenje. Ako se ti komentari uvrste, možemo dobiti dokument koji više odgovara interesima lokalne samouprave i stanovništva. Prostorno planiranje ne smije biti talac politike, ni lijeve ni desne. Iako sam politički aktivan, protiv sam politizacije ovih tema. Ali ako ima političkog aktivizma, i to je legitimno. Mi smo tražili da plan prepozna potrebe opštine, poput lokacija za ključna infrastrukturna postrojenja. Ono što kategorički odbacujem je-
ste tvrdnja da je plan rađen po diktatu ili instrukcijama bilo koga. Ako neko ima dokaze za to — neka ih iznese. Pozivao sam i Specijalno tužilaštvo da sve ispita - poručio je Žugić.
Milovan Mišo Vojinović iz NVO Društvo prijatelja Durmitora i Tare demantovao je riječi predsjednika opštine Žabljak.
- To što gradonačelnik kaže da plan možemo mijenjati za dvije godine – to su, po meni, sulude ideje, i njegove i njegovih mentora. Zašto bismo čekali dvije godine? Neka sad uvrste zahtjeve građana Žabljaka i okolnih sela, a neka iz plana izbrišu ono što su sebi ucrtali. Ne može se reći da je 80 odsto građana tražilo nešto što ne može da se ispuni. Ne mora se izaći u susret svima, ali se mora izaći onima koji godinama čekaju mogućnost da legalno razvijaju turizam i egzistencijutvrdi Vojinović u razgovoru za Pobjedu, dodajući da isti ti ljudi koji tvrde da nema kapaciteta za vodu, ignorišu činjenicu da lokacija Novakovići ima dovoljno pitke vode za cijelu Podgoricu – to su još sedamdesetih godina potvrdila vojna mjerenja.
Nije problem u kapacitetima
- Dakle, nije problem u kapacitetima, već u volji da se omogući r avnopravan ra -
Korupcija u Tepačkom polju
Nekoliko izvora Pobjede potvrdilo je da se u Tepačkom polju vrši nezakonita prenamjena zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko i to uz podršku
Opštine Žabljak, koja je u tu svrhu ustupila i građevinske mašine. Mještani optužuju čelne ljude opštine da kupuju te placeve zajedno sa uticajnim lokalnim bizni-
smenom. I pored nastojanja Pobjede da u lokalnom katastru potvrdi ove informacije, nijesmo uspjeli da dobijemo sagovornika na ovu temu.
zvoj. Postoji više od 80 seoskih domaćinstava na Žabljaku koja žele da razvijaju eko sela, etno sela, turističke kapacitete i stočarstvo. Međutim, niko od njih ne može aplicirati za IPARD projekte jer za njihova sela ne postoje urbanistički, a ni prostorni planovi – nijesu rađeni ni posljednjih 40 do 50 godina. Ljudi iz Podgorice, Nikšića, Budve dobijaju subvencije, a domaćini sa Žabljaka ne mogu ni štalu da sagrade - tvrdi Vojinović.
Dodaje da je peticiju potpisalo hiljadu ljudi – što je ogromna većina stvarnih, stalnih stanovnika Žabljaka. - Plan koji je predat Ministarstvu urbanizma ne odgovara nikome u ovom gradu, osim uskom krugu interesno povezanih ljudi, koji sada upravljaju gradom. Plan je rađen iz kancelarije. Dragana Aćimić iz Srbi-
je, koja je radila plan, rekla nam je da nije ni obišla teren, već da je hotele i objekte ucrtavala bez provjere. Neki od hotela su ucrtani na plavnom zemljištu, a planirani su i golf tereni – i to u zaštićenom durmitorskom području, gdje se upotrebljavaju ogromne količine pesticida. Pitamo se svi: kome trebaju golf tereni? Što je sljedeće – da se zove Tramp Hotel Žabljak - poručuje Vojinović dodajući da je planirao na svojoj đedovini da izgradi autentično eko selo s najvećim auto-kampom na sjeveru, ali umjesto toga – to zemljište je proglašeno zelenom površinom. - Ne mogu da izgradim ni štalu. Aćimić mi je rekla da mogu da se bavim zemljoradnjom. I to je sve. Ako se ovakav plan usvoji – spremni smo da organizujemo građanski otpor. Blokiraće-
mo put prema Nikšiću i prema mostu na Đurđevića Tari, jer nije fer da se grad devastira u korist pojedinaca. Upozoravamo da je to posljednja mjera u odbrani interesa građana - kaže Vojinović. Napominje da se u ovoj opštini godinama gradi nelegalno, ali da je sada nelegalna gradnja ,,eksplodirala“. - Prijatelji vlas ti podižu objekte bez dozvole u roku od tri dana, bez ikakvih prijava. A nama koji smo ranije tražili legalizaciju – krivične prijave. To je sistem dvostrukih standarda. Žabljak ima potencijal da bude biser održivog turizma. Ali to nije moguće dok god se planovi kroje po mjeri grupe pojedinaca, a ne građana i domaćina. Vrijeme je da se ljudi iz sela i iz ovog grada zaista uključe u kreiranje budućnosti svog kraja - zaključio je Vojinović. N. kovačević
Dok vlast prekraja urbanističke planove kako njoj odgovara - nema razvoja
Mora se obezbijediti ravnomjeran razvoj
Reagovanje Ministarstva kulture i medija povodom skandaloznog događaja na Duklji
Lokacija na kojoj je Sabor SPC održan nije u državnoj svojini
PODGORICA - Sabor
Srpske pravoslavne crkve (SPC) na ostacima drevne Duklje održan je na lokaciji za koju nemamo precizne informacije o vlasništvu, ali koja prema nezvaničnim izvorima nije u državnoj svojini, saopštili su iz Ministarstva kulture i medija (MKM).
Ovo je sve što su institucije imale da kažu na održavanje skandaloznog Sabora SPC na ostacima drevne Duklje, lokalitetu od izuzetnog arheološkog, istorijskog i simboličkog značaja za crnogorsku državnost, koji je kulminirao liturgijom koju je mitropolit Pajsije služio uz tvrdnju da se nalazi „na temeljima prve srpske države“. Ta izjava nije izolovan incident, već dio šire strategije – da se kroz crkvenu simboliku, rituale i medijsku propagandu stvori paralelna slika prošlosti u kojoj je Crna Gora samo re-
gionalna ispostava „srpskog sveta“.
Izgleda da crnogorskim institucijama to nije nikakav problem.
- Povodom informacija objavljenih u medijima u vezi sa događajem održanim na arheološkom lokalitetu Duklja ili na parcelama u neposrednoj blizini, iz Ministarstva kulture i medija podsjećaju da je Duklja arheološki lokalitet od izuzetnog nacionalnog značaja, zaštićen zakonom, i kao takav zahtijeva poseban režim pristupa, istraživanja i korišćenja, bez obzira na vlasničke odnose - navode u saopštenju. Kako su kazali, za pomenutu lokaciju nemaju precizne informacije o vlasništvu, a određene parcele na ovom prostoru su, dodaju, godinama unazad u privatnom vlasništvu.
- Ministarstvo kulture i medija ostaje snažno posvećeno zaštiti, očuvanju i valorizaciji kulturne baštine Crne
Gore kao zajedničkog dobra svih njenih građana. Naša kulturna baština je bogatstvo različitosti i kao takva ne smije biti predmet političkih instru-
mentalizacija ili interpretacija koje mogu izazvati podjelepiše u saopštenju MKM. Radnje kojima se može dovesti u pitanje integritet ili vri-
jednost kulturnog dobra, ističu iz Ministarstva, zakonom su zabranjene i njihova je zaštita obaveza svih, bez obzira na vlasništvo.
- Brojni izazovi u oblasti kulturne baštine predstavljaju posljedicu dugogodišnjeg zanemarivanja i nedovoljno efikasnih normativnih rješenja. Upravo zato, Ministarstvo kulture i medija intenzivno radi na izmjenama ključnih zakonskih akata u oblasti kulture, uvjereno da će nova zakonodavna rješenja obezbijediti sveobuhvatniju, efikasniju i održivu zaštitu kulturnog nasljeđa Crne Gore. Zato pozivamo sve organizatore javnih i kulturnih događaja, uključujući vjerske zajednice da se u planiranju aktivnosti na zaštićenim lokalitetima strogo pridržavaju važećih zakonskih normi i standarda zaštite - naveli su. Ministarstvo će, kazali su, i dalje pratiti sve aktivnosti koje se odnose na zaštićene lokalitete i, u saradnji s nadležnim institucijama, raditi na njihovoj zaštiti i pravilnoj valorizaciji, u skladu s interesima države i svih njenih građana. r.p.
Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja objavila izvještaj o radu za prošlu godinu
Akreditovali hemiju na UCG, odbili nutricionizam na
PODGORICA – Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja akreditovala je prošle godine osnovni akademski studijski program hemija, u okviru Prirodno-matematičkog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, ali zeleno svjetlo nije dobio zahtjev Univerziteta Donja Gorica da se otvori osnovni akademski studijski program – nutricionizam, na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju.
To je, između ostalog, navedeno u izvještaju o radu Agencije koji je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Nema kadra
Nedavno je Vlada usvojila informaciju o otvaranju programa hemija, na UCG te je tada saopšteno da su stručnjaci iz ove nauke deficitarni u Crnoj Gori. Ukazano je tada da je zbog nedostajućeg kadra potrebno uvesti program, a da prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u 163 osnovne škole, 11 gimnazija i devet mješovitih škola u Crnoj Gori, nastavu iz hemija
realizuje 189 nastavnika. Od tog broja, 30 odsto nastavnika ima stečenu kvalifikaciju profesor hemije i diplomirani hemičar, 41 odsto nastavnika je sa stečenom kvalifikacijom nastavnik biologije i hemije i nastavnik fizike i hemije, dok je čak 29 odsto nastavnika angažovano sa drugom kvalifikacijom. Program će moći da izaberu kandidati sa završenom gimnazijom, hemijskom ili medicinskom školom, uz obavezni prijemni ispit iz hemije i bodovanje predmeta hemija i fizika. Procesi upisa biće usklađeni sa pravilnicima Univerziteta Crne Gore. U izvještaju Agencije istaknut
je podatak da su lani primili sedam zahtjeva za akreditaciju studijskog programa. Do kraja prošle godine su tri studijska programa akreditovana, dva zahtjeva su odbijena, jedan je obustavljen, a jedan je podnesen pred kraj izvještajne godine i biće okončan u 2025. godini. Precizirano je da su akreditovani – master akademski studijski program menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u okviru Fakulteta za biznis i turizam Budva, Univerziteta „Adriatik“ Bar, master akademski interdisciplinarni studijski program studije roda u okviru Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne stu-
dije Univerziteta Crne Gore. S druge strane, odbijen je integrisani studijski program specijalna edukacija i rehabilitacija na Pedagoškom fakultetu u Podgorici, a onda je istaknuto da je zahtjev podnesen pred kraj izvještajne godine, a postupak će biti završen u 2025. godini. U dokumentu je navedeno da je obustavljen doktorski akademski studijski program doktorske studije Fakulteta pravnih nauka, Fakultet pravnih nauka, Univerzitet Donja Gorica. Agencija je takođe završila postupak akreditacije jednog studijskog programa za koji je zahtjev primljen u 2023. godini, a postupak se okončao u 2024. godine te je akreditovan osnovni akademski studijski program Liberal Arts and Sciences u okviru Fakulteta slobodnih umjetnosti i nauka u Budvi.
Od ukupnog broja obavljenih postupaka reakreditacije u 2024. godini, šest ustanova je uspješno reakreditovano za naredni petogodišnji period, dok je jedna ustanova reakreditovana na period od tri godine. – Zaključno sa 2024. godinom Agencija je od osnivanja realizovala ukupno 97 zahtje-
UDG
va za akreditaciju studijskog programa, a čiji su postupci okončani usvajanjem, odbijanjem ili obustavljanjem zahtjeva. Od ukupnog broja završenih postupaka, akreditovano je pet studijskih programa iz oblasti prirodnih nauka, osam programa iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka, četiri programa iz oblasti medicinskih nauka, 58 programa iz oblasti društvenih nauka, četiri programa iz oblasti humanističkih nauka i sedam programa interdisciplinarne prirode – navedeno je u izvještaju Agencije.
eksperti iz regioNa Precizirano je da je u 2024. godini Agencija obavila proces reakreditacije sedam ustanova visokog obrazovanja te da su u postupku evaluacije bila angažovana 43 eksperta i to 27 predstavnika akademskog osoblja, osam predstavnika privrede i osam predstavnika studenata. Od ukupnog broja angažovanih eksperata u postupcima reakreditacije, 14 odsto su činili eksperti iz Crne Gore, a 86 odsto eksperti iz regiona. Takođe, u 2024. godini Agencija je obavila šest procesa
akreditacije studijskih programa kroz koje je bilo angažovano 18 eksperata predstavnika akademskog osoblja. Posmatrano prema regionu, 16,7 odsto su činili eksperti iz Crne Gore, dok su 83,3 odsto činili eksperti iz regiona. Tokom 2024. godine Agencija je potpisala dva nova sporazuma o saradnji – prvi je potpisan u junu s Agencijom za obezbjeđenje kvaliteta Ujedinjenog Kraljevstva (QAA), a u oktobru je potpisan Sporazum o saradnji sa malim zemljama i to između Malte, Andore, Islanda, Kipra i Crne Gore. Prema važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije od 21. marta 2022. godine sistematizovano je 20 radnih mjesta za 20 izvršilaca. Od ukupno 20 sistematizovanih radnih mjesta u Agenciji popunjeno je 16 uključujući i v. d. direktorice Agencije. – Nakon prijema u radni odnos samostalnog savjetnika II za javne nabavke u Agenciji biće popunjeno 17 radnih mjesta. Od osnivanja Agencije, a zbog ograničenih finansijskih sredstava nijesu popunjena sva upražnjena radna mjesta – navedeno je u dokumentu. U izvještaju je zaključeno da su sredstva za rad Agencije obezbijeđena u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu u iznosu od 440.739,63 eura, a da je ustanova po osnovu uplate od administrativnih taksi prihodovala iznos od 50.018,50 eura. N. Đ.
Srpsko kolo na drevnoj crnogorskoj zemlji
Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja
odbrani, stvaralaštvu
perioda. Iako kulturni sediment unutar utvrđenja nije bogat pokretnim nalazima, pronađeni artefakti omogućavaju pouzdanu hronološku klasifikaciju. Materijal se trenutno nalazi u JU Polimski muzej Berane, gdje je dio izložen javnosti.
GRAFITI
Odbrambeni bedemi Gradine građeni su od neobrađenog kamena slaganog u horizontalne redove, vezanog krečnim malterom sa riječnim agregatom. Sjeverni bedem bio je širok 1,60 metara, a bedemi su očuvani do visine od 0,70 do 1,10 metara, zavisno od unutrašnje ili spoljašnje strane. Na središnjem dijelu bedema nalazila se polukružna kula, iako je njen veći dio oštećen. Temelji bedema podignuti su na stjenovitoj podlozi Gradine, što je omogućilo relativnu stabilnost konstrukcije kroz vjekove. Iako se nalazi u relativno dobrom fizičkom stanju, Gradina zahtijeva konzervatorske mjere. Poseban problem predstavljaju grafiti na spoljnoj strani
Stalni upadi pljačkaša, moguće
Gota
U elaboratu Uprave ističe se da je u antičkom periodu utvrđenje Gradina imalo sekundarnu ulogu za odbranu stanovništva na prostoru Rožaja. Podignuto je usljed stalnih upada pljačkaša, moguće Gota, koji se pojavljuju na granicama nekadašnje provincije Dalmacije. - Moguće da je podignuto u zoni nekadašnjeg utvrđivanja granica novoformirane provincije Prevalis. U okviru fortifikacionog sistema nastalog u vrijeme Diokleciana ili Konstantina I. Uočava se strategijska linija koja ide paralelno sa istočnom granicom novoorganizovane provincije Prevalis. Ona obuhvata utvrđenja duž Crnog Drima, zatim njene desne pritoke Valbone, gornjim Ibrom u Polimlje – navodi se u elaboratu.
bedema, koji narušavaju autentičnost lokaliteta. Nedostaje i sveobuhvatan projekat prezentacije i valorizacije. Stručnjaci preporučuju: izradu projekta prezentacije, zabranu nove gradnje unutar granica dobra, dozvolu privremenih montažnih objekata za promociju, redovno održavanje i čišćenje lokaliteta, sistematizaciju i obradu arheološkog materijala. Prema stručnoj ocjeni, Gradina posjeduje autentičnost i integritet. Njene osobenosti uključuju istorijsku, arheološku, arhitektonsku i pejzažnu vrijednost. Kao rijetko očuvan primjer utvrđenja na prostoru Rožaja, Gradina je ključna za razumijevanje kulturnog i istorijskog razvoja ovog kraja.
Ona svjedoči o istorijskim događajima, društvenim pojavama i uslovima ekonomskog i kulturnog razvoja u različitim epohama. Njeno očuvanje je od suštinskog značaja ne samo za Rožaje, već i za šire područje Crne Gore.
PAMĆENJE
Uz adekvatnu zaštitu, konzervaciju i prezentaciju, Gradina iznad Rožaja ima potencijal da postane važan edukativni i turistički resurs. Ona može poslužiti kao most između prošlosti i sadašnjosti, podstičući lokalnu zajednicu da se poveže sa svojim korijenima i istorijom. U vremenu kada neki istorijski lokaliteti nestaju pod pritiskom urbanizacije i nemara, očuvanje Gradine predstavlja ne samo čin zaštite kamenih zidova, već i očuvanje kolektivnog pamćenja i identiteta rožajskog kraja. J. NIKITOVIĆ
PODGORICA - Aktuelni i raznovrsni umjetnički sadržaji biće dio repertoara Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ i tokom maja.
Maj u KIC-u počeće večeras u 20 sati, u sali Dodest, sa popularnom pozorišnom predstavom „Top prijatelji“, koja na duhovit način istražuje odnos između grupe prijatelja, njihove avanture, ali i izazove sa kojima se svakodnevno suočavaju. U predstavi igraju Vanja Jovićević, Emir Ćatović i Marija Maša Labudović Sa životom i radom svih onih koji su umnogome doprinijeli prepoznatljivosti Podgorice publika se tokom svih prethodnih mjeseci mogla upoznati zahvaljujući tribini „Podgoričkih priča“. Ovog mjeseca, tačnije 27. maja, gost će biti filmski i TV snimatelj Relja Eraković Knjiga kratkih priča „Najbolje je već prošlo“ Danila Stojića biće predstavljena 7. maja u okviru segmenta posvećenog promociji savremenog književnog stvaralaštva, a 26. maja biće održano i autorsko veče univerzitetskog predavača i književnika Nikole Šaranovića. Iz KIC-a najavljuju i da će Savez izviđača Crne Gore 29. maja organizovati promociju knjige „Družina iz predgrađa i ptičija zavera“ autorke Biljane Kordić Muzički program KIC-a
kroz koncertni ciklus „Mladi talenti“ nastaviće da afirmiše mlade i perspektivne umjetnike. Jedan od njih je i dvostruki dobitnik Svjetskog kupa za klasičnu harmoniku Petar Balaban, koji će prirediti cjelovečernji koncert 7. maja u sali Dodest. Svoj debitanski koncert 28. maja prirediće i pijanistkinja Lucija Ulićević, studentkinja Muzičke akademije (UCG) koja će izvesti djela Johana Sebastijana Baha (Preludijum i fuga br. 20 u a-molu WTC2), Ludviga van Betovena (Sonata br. 26 u Es-duru, op. 81a Les Adieux), Joha-
nesa Bramsa (Tri intermeca op. 117) i Nikolaja Mednera (Zaboravljene melodije op. 38 br. 6 iz ciklusa Canzona Serenata). Predavanje na temu novih aspekata nastanka jednog od najznačajnijih djela 20. vijeka „Kvarteta za kraj vremena“, francuskog kompozitora Olivijea Mesijana, 19. maja održaće profesor Ježi Stankevič iz Krakova. Nakon predavanja biće prikazan francuski dokumentarac „Le Charme des impossibilités“ (2007) francuskog autora Nikolasa Buenaventrura Vidala Filmski program KIC-a or-
ganizovaće 17. maja projekciju dokumentarnih filmova novije produkcije „The Cars We Drove to Capitalism“ (2021) i „Palace for the People“ (2018), čiji reditelji su poznati bugarski autori Boris Missirkov i Georgi Bogdanov. U saradnji sa Kulturnim centrom I. R. Irana od 29. maja do 1. juna biće održani i Dani iranskog filma. Na repertoaru revije biće filmovi „Simina nedopričana priča“ (2023), „U naručju drveta“ (2023), „Zbogom,, djevojko, iz Širaza“ (2018) i „21 dan kasnije“ (2017).
R. K.
Nova prilika za nagradu „Milan Mladenović“, otvoren poziv za zemlje regiona
Prijavi svoju stvar
do 31. maja u ponoć
PODGORICA - Zadužbina Milana Mladenovića objavila je konkurs za nagradu „Milan Mladenović“ za 2025. godinu, na koji mogu da se prijave autori i izvođači iz svih zemalja sa prostora bivše Jugoslavije pjesmom čiji je tekst na nekom od jezika koji se govore u regiji, uključujući i jezike manjina.
Pod sloganom „Prijavi svoju stvar“, kako prenosi portal SEEcult, konkurs je otvoren do 31. maja u ponoć. Prema pravilima konkursa, jedan izvođač, autor ili grupa autora može prijaviti samo jednu pjesmu.
Pravo da konkurišu imaju autor ili grupa autora koji su, pod imenom pod kojim se prijavljuju, prvu pjesmu objavili nakon 1. januara 2018. godine. Pjesme koje konkurišu treba da budu objavljene između 1. juna 2024. i 31. maja 2025. godi-
ne. Prijave mogu podnositi autori, izvođači ili izdavači putem formulara dostupnog na sajtu Zadužbine Milan Mladenović: milanmladenovic.com.
Nagrada „Milan Mladenović“ ustanovljena je u cilju podsticanja muzičkog stvaralaštva koje odlikuju vrijednosti svojstvene Mladenovićevoj umjetni č koj
zaostavštini, a dodjeljuje se za najbolju pjesmu sa prostora bivše Jugoslavije na svečanosti 21. septembra - na dan rođenja Mladenovića. O dobitniku nagrade „Milan Mladenović“ za 2025. godinu, koja iznosi 3.000 eura, odlučiće regionalni žiri u sastavu: Ivan Laić (Hrvatska), Davor Lukas (Hrvatska), Milorad Miki Ristić (Srbija), Goran Trajkoski (Sjeverna Makedonija) i Bojana Vunturišević (Srbija). Stručni žiri će najprije odabrati 12 finalista koji će biti objavljeni na promotivnoj kompilaciji u produkciji Zadužbine Milana Mladenovića, a dobitnici ovogodišnjeg priznanja biće nagrađeni i novčano. Zadužbina Milana Mladenovića je uspostavila dugoročnu saradnju sa Exit festivalom, pa će dobitnik nagrade „Milan Mladenović“ za 2025. godinu automatski biti uvršten među izvođače Exita 2026. Sada već tradicionalno, za najinovativnijeg i najsvježijeg bubnjara, odnosno bubnjarku među finalistima nagrade obezbijeđen je poseban poklon – „Firche Drums“ doboš. Najinteresantnijeg vokalnog izvođača / izvođačicu među finalistima mikrofonom će nagraditi Rock Radio Beograd i Mitros Music, a biće dodijeljena i nagrada za najbolji tekst, koju obezbjeđuje Bulevar Books. Pored prijavnog formulara na sajtu milanmladenovic. com dostupna je i kompletna dokumentacija koja se tiče uslova konkursa i pravila o dodjeljivanju nagrade „Milan Mladenović“. R. K.
Scena iz predstave „Top prijatelji“ KIC
Plakat konkursa
U ruskom napadu na Kijev 11 povrijeđenih, Zelenski u Pragu
Rusija tokom noći lansirala više od 160 dronova
KIJEV/MOSKVA - U napadu ruskih dronova na Kijev tokom noći u subotu na nedjelju najmanje 11 osoba je ranjeno, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je otputovao u Prag na sastanke s najvišim češkim zvaničnicima.
Ukrajinska vojska saopštila je da je Rusija tokom noći lansirala više od 160 dronova dodajući da je 69 dronova oboreno ili presretnuto ukrajinskom protivvazdušnom odbranom. U Kijevu su dronovi, kao i djelovi oborenih letilica, izazvali požare na nekoliko zgrada, saopštile su hitne službe, prenosi Radio Slobodna Evropa. Skoro 20-ak dronova napalo je i grad Čerkasi u centralnoj Ukrajini. Hitne službe su javile da je jedna osoba ranjena i da je više stambenih zgrada oštećeno, dijelom od ostataka oborenih dronova.
Zelenski je juče otputovao u Češku, gdje je, prema saopštenju kancelarije češkog predsjednika, planirano da se sasta-
ne s predsjednikom Petrom Pavelom i drugim visokim zvaničnicima.
Češka vlada je među najčvršćim saveznicima Ukrajine, predvodeći međunarodnu inicijativu za nabavku i isporuku artiljerijskih granata Ukrajini. Prag je prošle godine poslao više od 1,6 miliona granata, a predsjednik Pavel je rekao da bi najmanje toliko moglo biti isporučeno i tokom ostatka godine.
OFANZIVA I PARADA
Dok se ruska invazija na Ukrajinu nastavlja i četvrtu godinu, Kijev i Moskva se pripremaju za obilježavanje Dana pobjede, godišnjice poraza nacista u Drugom svjetskom ratu. Ukrajina, koja je pretrpjela ogromna razaranja i ljudske gubitke, prebacila je svoje obilježavanje Dana pobjede na 8. maj, usklađujući se s datumom kada ga obilježavaju zapadni saveznici. Moskva, kao i u sovjetsko doba, Dan pobjede obilježava 9. maja, jer se nacistička kapitu-
Fico ipak ide u Moskvu
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da će otići u Moskvu na Dan pobjede. On je ocijenio da je stav Volodimira Zelenskog da niko u Moskvi nije bezbjedan neprihvatljiv. - To je nečuveno. Mislim da je smiješno. Odbacujem takve prijetnje. Idem na proslavu 80. godišnjice pobjede u Moskvi i tačka - kazao je Fico na konferenciji za novinare. Prema njegovim riječima, Zelenski griješi da strane delegacije neće doći u Moskvu. Obezbjeđivanje učesnika (proslave) je, kako kaže, odgovornost Rusije. Slovački premijer je istakao da u Moskvu odlazi kako bi izrazio poštovanje ruskom
lacija 1945. dogodila tokom noći po moskovskom vremenu. Putin je pozvao na trodnevni prekid vatre, počevši od 8. maja, kako bi se podudaralo sa svečanostima Dana pobjede. Kao odgovor, Zelenski je pozvao na duži, 30-dnevni prekid vatre.
Zelenski je u objavi na Telegramu naveo da Rusi pozivaju na prekid vatre dok istovremeno svakodnevno napadaju Ukrajinu.
- Ako već ima prekida vatre, neka to ne bude samo za njihove praznike, već za svaki dankazao je Zelenski.
PUTIN OPET PRIJETI
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da se potreba za upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini nije pojavila i da se nada da do toga neće ni doći. U najavi predstojećeg intervjua za rusku državnu televiziju, objavljenoj u nedjelju na Telegramu, Putin je rekao da Rusija ima snagu i sredstva da sukob u Ukrajini privede „logičnom kraju“.
Robert Fico
narodu kojem, smatra on, pripadaju najveće zasluge za pobjedu nad fašizmom.
Intervju: Goran Majetić, publicista,
Naši preci
PODGORICA - Selidbi je oduvijek bilo, ali jezgra i najveći dio današnjeg stanovništva istočne obale Jadrana, Dinarida i Panonske nizine sljedbenici su Ilira, koji su po svemu sudeći bili slovenskog ili vrlo bliskog porijekla, ocijenio je za Pobjedu Goran Majetić, istraživač, naglasivši da su najbolja potvrda tome novija istraživanja koja pokazuju da naši preci nijesu bili nepismeni. Izgledno je, naime, da su pisali istim pismom kojim se sve donedavno pisalo u našim krajevima. Pisali su - glagoljicom, i to stoljećima prije nego li su se prozvali Hrvatima, Bosancima, Srbima, Crnogorcima - kaže Majetić.
POBJEDA: Za najstariji grb koji je sastavljan od polumjeseca sa zvijezdom Danicom, koji se nalazi na pojedinim stećcima, smatra se da je zapravo grb Ilirije, možete li nam dati pojašnjenje?
Odgo varajući na pitanje o ukrajinskim napadima na rusku teritoriju, Putin je kazao da „nije bilo potrebe za upotrebom tog (nuklearnog) oružja... i nadam se da neće ni biti“. - Imamo dovoljno snage i sredstava da ono što je započeto 2022. godine privedemo logičnom kraju sa ishodom koji je potreban Rusiji - rekao je. Putin je u novembru 2024. godine potpisao izmijenjenu verziju ruske nuklearne doktrine, koja precizno navodi okolnosti pod kojima može upotrijebiti moskovski nuklearni arsenal, najveći na svijetu.
Ta verzija je snizila prag, dajući mu mogućnost da nuklearno oružje upotrijebi čak i kao odgovor na konvencionalni napad koji podržava nuklearna sila.
Rusija i Ukrajina se spore o suprotstavljenim prijedlozima o prekidu vatre.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u petak, u izjavama koje su objavljene u subotu, da je moskovska najava 72-časovnog prekida vatre naredne sedmice u Ukrajini povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu samo pokušaj da se stvori „blaga atmosfera“ uoči godišnje proslave u Rusiji.
Zelenski je umjesto toga obnovio poziv na značajniju, 30- dnevnu pauzu u neprijateljstvima, kako su to SAD prvobitno predložile. On je rekao da predloženi prekid vatre može početi u bilo kojem trenutku kao značajan korak ka okončanju rata.
Priredila: Mr. J.
MAJETIĆ: Grb na kojem su naznačeni mladi Mjesec i Sunce, što se čini ispravnijim prikazom od polumjeseca i zvijezde Danice, smatra se najstarijim grbom drevne Ilirije. Sunce i Mjesec Ilirima su bili od izuzetnog značenja. Riječ je, dakako, o najistaknutijim nebeskim tijelima, s posebnim odnosom na cjelokupni život na Zemlji. Iliri su svakako svoje obrede i poslove kroz godinu ravnali prema utjecaju Sunca i Mjeseca, a potom i najvažnijih zviježđa. S naših prostora dolazi najstariji do sada poznati europski kalendar. U znakovima urezanim na posudi pronađenoj u Vinkovcima, koja potječe iz oko 2600. godine prije Krista, prepoznao ga je 1998. godine arheolog Aleksandar Durman. Znamenje Sunca i Mjeseca, odabrano za prikaz na ilirskom grbu, korijen vuče iz još dublje prošlosti. Osim astrološke, smatram da ima i duhovnu pozadinu. Ne govori istraživač Domagoj Nikolić bez razloga o Iliriji kao Svetoj zemlji. Činjenicama koje podastire u knjizi „Ilirija - Sveta zemlja: stećci i autohtonost“, dodao bih promišljanje o svetoj duhovnosti starodrevnih Ilira. Mjesec predstavlja žensku stranu prirode, a Sunce muške osobine. Za zdrav i ispunjen život čovjeka, bilo muškarca ili žene, neophodna je njihova ravnoteža i sklad. Isto vrijedi i za društvo u cjelini... Na sačuvanim pečatima plemenske općine Strelča iz 14. stoljeća, primjerice, koja se prostirala jugoistočno od današnjeg grada Karlovca u kojemu živim, uz središnji znak strelice ističu se upravo mladi Mjesec i Sunce. Isključivo ta dva znaka nalazimo i na novcu koji je
dao kovati Andrija II. Arpadović, nakon što je 1198. godine postao Herceg Kraljevine Hrvatske i Dalmacije (12051235. bio je ugarsko-hrvatski kralj). Potom su, kroz 13. i 14. stoljeće, prisutni i na nekim drugim kovanicama. Ta dva znaka klesana su i na nadgrobnim spomenicima, i kršćana i muslimana, u vrijeme uprave Turskoga carstva u našim krajevima. U to doba dio kršćana je, u namjeri da sačuvaju svoju vjersku pripadnost, uz križeve tetovirao na koži ruku, ali i drugih dijelova tijela, i znake zvijezda, Mjeseca i Sunca. Potkraj 16. stoljeća, kao odraz prvih značajnijih pobjeda nad Osmanlijama javlja se, kako ukazuje već povjesničar Anto Ivić, u našim zemljama zamisao o obnovi Ilirije, čiji središnji prostor čini Bosna. U skladu s time, predlažu se grbovi Ilirije i Bosne koji i opet baštine isto znamenje, srebrni mladi Mjesec i zlatno Sunce. Gotovo istovjetan grb koristili su i sljedbenici Ilirskog pokreta u prvoj polovici 19. stoljeća, čija je težnja također bila pod njime okupiti srodne narode s prostora nekadašnje prapovijesne i starovijekovne Ilirije.
POBJEDA: Mnogi istoričari i istraživači tvrde da su Iliri zapravo Sloveni, jeste li saglasni sa ovom ocjenom?
MAJETIĆ: Genetička istraživanja podrijetla pripadnika današnjih naroda koji žive na prostoru između Jadranskog mora i Panonske nizine, koja se provode posljednjih četvrt stoljeća, unatoč tome što se radi o znanstveno utemeljenom pristupu, opterećena su raznim i brojnim dnevnopolitičkim podmetanjima… Taj udio svakako je mnogo veći i značajniji nego li su to suvremeni povjesničari donedavno smatrali, poistovjećujući nas gotovo isključivo sa Slavenima pridošlim pri rasapu Rimskoga carstva i neposredno nakon njega… Stari Grci Ilirima su nazivali plemena u svojem sjeverozapadnom susjedstvu. Podrijetlo imena Iliri vjerojatno je vezano uz štovanje Sunca, premda ima i drugačijih tumačenja, primjerice da se odnosi na zmiju. Ne znamo izvorna imena kojima su se nazivali pripadnici ilirskih plemena, kao niti skupno ime državne narodnosne zajednice u kojoj su združeni obitavali. Postoje, međutim, naznake koje ukazuju na slavensko podrijetlo Ilira. Jedna je niz toponima na starovijekovnim zemljovidima koji u osnovi odgovaraju staroslavenskom jeziku. Druga su narodne predaje slavenskih naroda zapadne, sjeverne i istočne Europe, koje uglavnom govore o njihovom većinskom doseljavanju s juga, upravo s naših prostora, koje danas još nazivamo i Bal-
Posljedice ruskog razaranja
novinar, istraživač
preci nijesu bili nepismeni
Kada govorimo o „teorijama zavjera“, valja znati da one nijesu proistekle iz naroda, već su proizvod pojedinih svjetskih skupina željnih moći. Njihova namjera, pogonjena težnjama za vlašću i bogaćenjem, jeste da drže ljude u neznanju o svim najbitnijim elementima ličnog i društvenog života. Nagovještavaju nam i predstavljaju zapravo - kao stanovnicima država, koje su danas tek trgovačka društva u službi „elita“ - sve svoje prljave namjere, na primjer koga treba pljačkati, koga treba da mrzimo, s kim nam valja ratovati... Čine sve to već vjekovima, pa tako ni „teorije zavjere“ nijesu od juče. A vjerovatno najstarija i najopasnija među njima je upravo ona da postoji, u prevodu prozapadnog naziva, Duboka država - kaže Majetić
kanom. To lepezasto širenje s juga u nove dijelove Europe pogodne za život, zacijelo je uslijedilo u više valova nakon posljednjeg ledenog doba. Na spomenute narodne predaje naslanjaju se i potvrđuju ih jezična istraživanja, koja svjedoče o većoj međusobnoj sličnosti između južnoslavenskog (srpskog, hrvatskog, bošnjačkog, crnogorskog ...) jezika i, primjerice, češkog, poljskog ili ruskog jezika, nego li između ta tri slavenska jezika… Selidbi je oduvijek bilo, ali jezgra i najveći dio današnjeg stanovništva istočne obale Jadrana, Dinarida i Panonske nizine sljednici su Ilira, koji su po svemu sudeći bili slavenskog ili vrlo bliskog podrijetla. Možda i najbolja potvrda tome su novija istraživanja koja pokazuju da naši preci nisu bili nepismeni. Izgledno je, naime, da su pisali istim pismom kojim se sve do nedavno pisalo u našim krajevima. Pisali su - glagoljicom, i to stoljećima prije nego li su se prozvali Hrvatima, Bosancima, Srbima, Crnogorcima... Sve navedeno ide u prilog spoznaje da stari narod, mi - domoroci, nikada nije izbrisan s naših prostora, niti zamijenjen nekim novim narodom, barem ne u obimu i na način kako još i danas pokoljenja uče na školskim satovima povijesti. Ovdašnji na-
rod je manje-više odvajkada isti, jedino je mijenjao identitet: ime(na),vjere, pripadnost državama.
POBJEDA: Glagoljica je postojala prije Ćirila i Metodija i to u istoriji Ilirike, naroda koji je živio na područjima od Jadrana do Panonske nizije, koje dokaze imamo?
MAJETIĆ: Većina glagoljskih slova nema sličnosti sa slovima drugih poznatih pisama s prostora Europe, Mediterana i Bliskog istoka. Posebice ne s grčkim pismom, iz kojega su Sveta braća izvela - ćirilicu. Postoji određena podudarnost tek pojedinih glagoljskih slova sa slovima drugih pisa-
ma, primjerice pismom iz Etiopije i sabe pismom iz Južnog Jemena, za koja je znanstveno dokazano da sežu i u 2. tisućljeće prije Krista… Glagoljica je u osnovi posve jedinstveno pismo, koje nema uzora niti u jednom drugom poznatom pismu, a koristilo se sve do 19. stoljeća od Istre na zapadu do Crnoga mora na istoku. Čak osmorica papa izričito navode kao tvorca glagoljice Svetog Jeronima, istaknutog kršćanskog učenjaka i prevoditelja Biblije na latinski jezik podrijetlom iz Dalmacije, koji je živio na razmeđu 4. i 5. stoljeća. No, Svetog Jeronima tvorcem glagoljice smatra i predaja na-
ših predaka. Narod naših prostora, a posebice u Dalmaciji, od davnina ga štuje kao začetnika glagoljice. Isto su navodili i mahom svi naši, ali i strani stari povjesničari… Tomislav Beronić je, međutim, prvi uvidio znakove istovjetne glagoljskim slovima na keramičkim posudama, brončanim kopčama za odjeću (fibulama) te na drugom brončanom, srebrnom ili koštanom nakitu (prsteni, ogrlice,narukvice, češljevi) koje potječu od Ilira već iz 1. tisućljeća prije Krista. Njegov zaključak je da su glagoljicu postepeno stvarale - ilirske žene. Naglasak, kako ju je nazvao, Ženske teorije o nastanku glagoljice, upravo je u postepenom nastanku glagoljskih slova iz jednostavnih slikovnih znakova pojedinih pojmova vezanih uz svakodnevne uporabne stvari u domaćinstvu, kao i osobne urese članova obitelji, prvenstveno majki i kćeri... Glagoljica je, dapače, jasna odrednica narodnosne svijesti Ilira, koji su je stvorili, očuvali i razvili… Crijep iz Župe dubrovačke je po svojim značajkama veličine i oblika nedvojbeno antičkog podrijetla, dakle najkasnije iz 5. stoljeća, što i natpis na njemu čini jednako starim.
P OBJEDA: Na Vašem sajtu Budni Div primjećuje se da se bavite istraživanjem postojanja divova na našim prostorima (ex YU), da li ima dokaza i ako ima, đe su?
MAJETIĆ: Naglaske iz većine radova, u kojima donosim spoznaje proistekle iz istraživanja opstojnosti ljudi divovskog rasta i snage na našim prostorima, koje sam objavio na spo-
menutom portalu, Domagoj Nikolić uvrstio je u svoju novu knjigu „Potraga za divovima: upoznavanje naše kulturne tradicije“, za koju sam napisao i predgovor… O postojanju divovske rase u našim krajevima redaju se izvještaji još od starog vijeka pa sve do suvremenog doba. Objavljivani su u crkvenim spisima, povijesnim udžbenicima, enciklopedijama, zavičajnim monografijama, povijesno-arheološkim časopisima, ali i u pojedinim znanstvenim radovima. Potječu mahom od vrlo obrazovanih i u svoje vrijeme cijenjenih ljudi: povjesničara, arheologa, antropologa, svećenika, učitelja, inženjera… Svi ti izvještaji i svjedočanstva, ma iz kojeg povijesnog razdoblja dolazili i iz kojeg god kutka Dinarida i okolnih krajeva potjecali, uvijek bez iznimke govore gotovo isto. Kazuju nam da nađene kosti i lubanje odgovaraju muškarcima i ženama tjelesne građe koja je istovjetna našoj, ali znatno uvećana… Valja imati na umu da su sve do druge polovice 19. stoljeća divovi, i u našim krajevima, bili neupitna stvarnost… U našim krajevima preostale su narodne predaje, koje iako upućuju na istinita događanja i pojave, kao „neprovjeriv“ etnografsko-književni izričaj ne nude opipljive dokaze. Posljedica potiranja divova „pod tepih“ podrazumijeva i izostanak stvarnih dokaza o njihovom postojanju. Za manji dio divovskih kostiju i lubanja pronađenih na našim prostorima javna tajna je da su završili u pojedinim muzejima s prostora bivše Jugosla-
Ljudi nijesu jedina čovjekolika vrsta na Zemlji
POBJEDA: Američki Kongres počeo je odnedavno saslušavati svjedoke zviždače: Davida Gruscha, bivšeg obavještajca, Davida Fravora, bivšeg,komandanta mornarice i Ryana Gravesa, bivšeg pilota, koji su govorili o NLO-ima, to se dešava prvi put nakon pola vijeka. Kako Vi to ocjenjujete?
MAJETIĆ: „Teorija zavjere“ o postojanju NLO-a
jedna je u nizu nazora „na rubu znanosti“ koja potvrđuje našu dobru staru uzrečicu da - gdje ima dima, ima i vatre. NLO-i su - stvarnost. Druga je stvar kakve su to letjelice, čijeg su podrijetla, kojom se tehnologijom koriste za kretanje... Koga god zanimaju NLO-i, ukoliko se imalo potrudio istražiti ponešto o njima, zna da su neki od „letećih tanjura“ ljudski proizvod. Izrađivani su u nacističkoj Njemačkoj, a nakon Drugoga svjetskog
rata usavršavani su u SADu. No, nebom iznad Zemlje već odavno kreću se i neke strane letjelice, NLO-i u pravom značenju te kratice. Bića koja njima upravljaju već dugo posjećuju našu planetu. Ljudi nijesu jedina čovjekolika vrsta na Zemlji. Bliska budućnost pružit će po tome pitanju, za mnoge iznenađujuće, izuzetno zanimljive uvide. Radi se o tome da se naš svijet ubrzano mijenja. Živimo u doba Trećeg svjetskog rata, koji
se prvenstveno vodi - vijestima. Traje borba između „crnih“ i „bijelih“ za sakriveno znanje o prošlosti i sadašnjosti našega svijeta. Puca se iz svega raspoloživog oružja, a omiljeno topništvo su laži... To je moguće samo uz probuđene pojedince, spremne dati doprinos oslobođenju ljudskog društva od robovanja postojećem zamršenom i u osnovi nepravičnom političkom i gospodarskom svjetskom sustavu.
vije. Isti se još ne očituju o tim nalazima, zabačenim u njihovim ostavama, jer se ne uklapaju u prevladavajuće poimanje povijesti... Nepobitna je istina da su golim rukama mogli podizati i prenositi teret težak i više od 300 ili 400 kilograma, a neki čak i od pola tone. Stoga se s pravom valja zapitati koliku su, pak, snagu posjedovali divovi. Posredni dokazi o gorostasima među našim predcima upravo su brojne megalitske ili „kiklopske“ građevine, od suhozida, bunara, mostova, kuća... do naposljetku stećaka, teških i po više desetaka tona, na koje upućuju istraživači poput Vinka Klarića i Domagoja Nikolića. Istražujući područje Like došao sam do spoznaje, primjerice, o postojanju dolmena, ili po naški kamenog stola, u blizini grada Otočca čija ploča teži oko 25 tona... Navest ću tek nekoliko primjera. U blizini gradića Duga Resa pronašao sam prepolovljeni poklopac kamenog lijesa, čija je ukupna dužina veća od tri metra. Odgovarao bi sanduku, u kojega je polegnut pokojnik, dugačkom najmanje 2,3 metra. Ta nedovršena „škrinja“, za koju se smatra da je klesana u vrijeme uprave Rimskoga carstva, u 2. ili 3. stoljeću, naručena je zacijelo za kršnu ljudinu. No, što reći o veličini glave čiju je kosu „krotila“ i krasila ukosnica duga čak 28 centimetara, pronađena nedaleko od Plitvičkih jezera? Otkriće je još zagonetnijim učinila divovska kopča (fibula) za plašt, duga 33 centimetra, nađena na istome nalazištu. Ovi predmeti, koji se nalaze u zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu, nisu i jedini od divovske vrste, već su slični nalazi zabilježeni i u Dalmaciji, Bosni, Srbiji
POBJEDA: Koju teoriju zavjere ili zablude u istoriji čovječanstva, biste nazvali najopasnijom?
MAJETIĆ: Kada govorimo o „teorijama zavjera“, valja znati da one nisu proistekle iz naroda, već su proizvod pojedinih svjetskih skupina željnih moći. Njihova namjera, pogonjena težnjama za vlašću i bogaćenjem, držati je ljude u neznanju o svim najbitnijim činiteljima osobnog i društvenog života. Nagovještaju nam i predstavljaju zapravo - kao stanovnicima država, koje su danas tek trgovačka društva u službi „elita“ - sve svoje prljave namjere, primjerice koga nam je pljačkati, koga trebamo mrziti, s kim nam valja ratovati... Čine sve to već stoljećima, pa tako ni „teorije zavjere“ nisu od jučer. A vjerojatno najstarija i najopasnija među njima je upravo ona da postoji, u prijevodu zapadnjačkog nazivaDuboka država. Hristina Janković
Goran Majetić
Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice o izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu
Završetak radova očekuju u prvoj polovini juna
U okviru radova na nastavku izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića, koje je 7. oktobra započela građevinska forma ,,Crnagoraput“, završen je najveći dio radova na podzemnim hidrotehničkim i elektro-instalacijama, kao i dio asfalterskih radova.
Zbog nepovoljnih vremenskih prilika u posljednijh pola godine, te problema u rješavanju podzemnih instalacija i dodatnih radova na kolektoru atmosferske kanalizacije, posao neće biti završen 8. maja, kako je početkom godine najavljeno iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, već se očekuje da to bude u prvoj polovini juna.
RADOVI
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice su naveli da je završen najveći dio radova na podzemnim hidrotehničkim i elektro-instalacijama (atmosferska kanalizacija, fekalna kanalizaciji, vodovod, TK kanalizacija), kao i dio asfalterskih radova. - Preostali su radovi na izvođenju ivičnjaka, postavljanje tampona duž trotarskih površina i kolovozne površine, izrada trotoarskih površina kao i završni slojevi asfalta –naveli su iz Agencije za izgradnju i razvoj.
Dinamiku posla u prethodnom periodu usporio je veliki broj kišnih dana, problemi u rješavanju podzemnih instalacija, dodatni radovi na kolektoru atmosferske kanalizacije i drugi nepredviđeni radovi
Dinamiku posla u prethodnom periodu usporio je veliki broj kišnih dana, problemi u rješavanju podzemnih instalacija, dodatni radovi na kolektoru atmosferske kanalizacije i drugi nepredviđeni radovi. - Izvođač je od početka oktobra prošle godine do marta ove godine evidentirao ukupno 68 kišnih dana. Kada su u pitanju podzemne instalacije, izvođač je naveo sljedeće probleme: priključenje izvedenog vodovoda na postojeću mrežu, izvođenje nove trase visokona-
ponskih kablova koja je produžena za oko 150 metara (završetak ove pozicije bio je uslov za nastavak radova na dijelu desne kolovozne trake u dužini od 650 metara), izvođenje kolektora fekalne kanalizacije (prilikom iskopa otkrivene su bombe iz Drugog svjetskog rata), dodatne radove na kolektoru atmosferske kanalizacije koji je produžen za 50 metara i prilagođavanje infrastrukturi postojećih objekata prilikom uklapanja poprečnih ulica na bulevar – navode iz Agencije
Karakteristike bulevara
Dužina Bulevara Veljka Vlahovića je 1.700 metara. Širina bulevarskih traka je 10 metara (za svaki smjer kretanja predviđene su tri saobraćajne trake, širine tri i po i tri metra), razdjelno ostrvo je širine četiri i po metra. Uz ivice kolovoza nalazi se zeleni pojas promjenljive širine dva metra do pet metara, uz koji su projektovane jednosmjerne biciklističke staze širine jedan metar i trotoari širine tri metra do pet metara. Od prateće infrastrukture planirani su atmosferska i fekalna kanalizacija, vodovod, TK kanalizacija i javna rasvjeta. Na raskrsnicama sa Cvjetnom i Zmaj Jovinom ulicom biće urađena svjetlosna signalizacija.
Večeras otvaranje Podgoričkog pazara na Trgu nezavisnosti
Mjesto
za izgradnju i razvoj, uz napomenu da se završetak radova očekuje u prvoj polovini juna mjeseca.
ULAGANJA
Nakon raskida ugovora sa građevinskom firmom ,,Tehnoput MNE“ iz Podgorice, koja je probila nekoliko rokova za izgradnju Bulevara Veljka Vlahovića koji je trebalo da bude završen u aprilu prošle godine, radovi su nakon sprovedenog tendera povjereni građevinskoj firmi ,,Crnagoraput“, koja je 7. oktobra prošle godine započela posao. Posljednjeg dana dana prethodne godine završili su nanošenje dva od tri sloja asfalta na lijevoj kolovoznoj traci ove vitalno važne saobraćajnice. Od tada je na snazi novi privremeni režim odvijanja saobraćaja - od Bulevara Pera Ćetkovića do Puta Radomira Ivanovića (bulevar prema Tuzima) saobraćaj se odvija lijevom kolovoznom trakom u oba smjera. Duž ove dionice u međuvremenu izbetonirani su trotoari, a nakon što je saobraćaj krajem godine prebačen na lijevu bulevarsku traku, ekipe radnika ,,Crnagoraputa“ nastavile su radove na izgradnji desne bulevarske trake.
Za radove na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića, od kružne raskrsnice sa Bulevarom Pera Ćetkovića do kružne raskrsnice sa Bulevarom Radomira Ivanovića, a koji predstavljaju nastavak ranije započetih radova, sa izvođačem radova, ,,Crnagoraput“, zaključen je ugovor o građenju u vrijednosti od 3.697.155 eura, sa PDV-om, dok vrijednost kompletnog projekta izgradnje bulevara iznosi približno šest miliona eura.
Tokom obilaska radova (2. januara ove godine), iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice su saopštili da je inoviranim dinamičkim planom, koji je izvođač dostavio početkom decembra, predviđeno da svi radovi budu završeni najkasnije 8. maja i da bulevar bude otvoren 9. maja. Podsjetivši da ovaj projekat radi Glavni grad u saradnji sa Upravom za kapitalne projekte, naveli su da je za prethodnu godinu opredijeljeno pola miliona eura, a za ovu 3,2 miliona eura. Izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića počela je 2020. godine. I. MITROVIĆ
dobre atmosfere u srcu grada
Proljećno izdanje Podgoričkog pazara počeće večeras i trajaće do 21. maja. Manifestacija koja je postala prepoznatljivi dio kulturne i turističke ponude glavnog grada i ovog proljeća ponudiće Podgoričanima i njihovim gostima raznovrstan kulturni i zabavni program, ali i biti prilika za predstavljanje lokalnih proizvođača. Iz Turističke organizacije Podgorice najavljeno je da će prvog dana manifestacije na -
stupiti sarajevska grupa Hari Mata Hari, dok će u subotu, 10. maja, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori u čast Dana pobjede pokloniti koncert grupe Perper. Istoga dana nastupiće i Jelena Rozga, a nakon toga, 12. maja, slijedi koncert Tamare Todevske, 15. maja nastup grupe Vatra, 16. maja Dejana Petrovića i Big benda, 17. maja Mostar sevdah reuniona, a 21. maja Proljećni pazar zatvoriće novosadska grupa Frajle. H. P.
Predstavnici UBNORA Podgorice i građani obilježili 45 godina od smrti Josipa Broza Tita
Odali počast velikom državniku
Predstavnici Udruženje boraca NOR-a i antifašista (UBNORA) Podgorice i građani juče su obilježili 45 godina od smrti Josipa Broza Tita, jedne od najznačajnijih ličnosti 20. vijeka na ovim prostorima. Na Titova djela i zasluge podsjetio je predsjednik UBNORA Podgorice Boro Banović Podsjećajući na njegove zasluge u ratu i kasnije u socijalističkoj izgradnji zemlje i sticanju ugleda u svijetu, Banović je napomenuo da je o ulozi koju je Tito imao možda najbolje posvjedočila njegova veličanstvena sahrana kojoj su prisustvovali predstavnici 126 zemalja.
- Stvaranje Pokreta nesvrstanih bio je jedan od njegovih
briljantnih poteza, a čuveno ,,Ne“ Staljinu sačuvalo nas je od ruske čizme koju su dobro osjetile naše komšije – kazao je, između ostalog, Banović. Cvijeće na spomenik Josipu Brozu Titu položili su članovi UBNORA Ljljana Vešović, Krsto Radusinović i Vesna Čađenović, a u ime Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore skupu je prisustvovao generalni sekretar Dragan Mitov Đurović Titov odnos prema Crnoj Gori ogledao se, prije svega, u velikom broju najbližih saradnika, vjeri u njhov rad, a posebno po mjestu koje su zauzimali u budućoj zajednici, u kojoj je odlukama AVNOJ-a Crna Gora povratila ono što je izgubila 1918. godine. H. P.
Predstavnici UBNORA Podgorice i građani kod spomenika Titu
Jasne konture budućeg bulevara
Šampion ubjedljiv, Jedinstvo gurnulo Mornar u zonu baraža
Promjena u borbi za opstanak četiri kola prije kraja Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige – Jedinstvo je pobijedilo Jezero (1:0) i u zonu baraža gurnulo Mornar, koji je na ,,DG areni“ izgubio od Budućnosti (3:0).
Dečić je uzeo samo bod protiv Otrant Olimpika (2:2) i dozvolio Sutjesci da ga sustigne – nakon trijumfa Nikšćana nad Bokeljom (1:0) dijele treće mjesto sa po 44 boda.
Petrovac je bio bolji od Arsenala (2:0) i sigurno će završiti prvenstvo na drugom mjestu.
VOĐSTVO OD
PRVOG MINUTA
Samo 35 sekundi bilo je potrebno Budućnosti da povede na ,,DG areni“. Ivan Bulatović je dobio odličan pas sa sredine terena, Velimir Ljutica loše reagovao, a potom i ,,zaplivao“ na fintu napadača Budućnosti koji je poslao loptu u suprotni ugao.
,,Plavi“ su u prvom poluvremenu mogli preko Miličkovića do drugog gola, ali lako je moglo da dođe do preokreta –Vušurović je u odličnoj šansi šutirao pored gola, dok je Sekulićev pokušaj zaustavio golman Mijatović
Pobjedu u ,,podstanarskoj“ ulozi Budućnost je ovjerila u 73. minutu. Ivan Bojović je u 66. zamijenio strijelca prvog gola, Bulatovića, pa i sam poboljšao golgeterski učinak –imao je sreće jer je lopta pogodila Baošića i završila iza leđa Pavličića Bojović i Bulatović dali su po 12 pogodaka za šampiona ove sezone.
U 82. gotovo nestvarna situacija – golman Đorđije Pavličić istrčao je daleko od gola da bi zaustavio Bojovića u kontri, ali kao da je zaboravio da je van šesnaesterca rukama je spriječio napadača Budućnosti da se stušti ka šesnaestercu, a mogao je da interveniše i glavom. Nije bilo dileme – direktan crveni karton za nekadašnjeg čuvara mreže podgoričkog kluba. Pobjedu Budućnosti uljepšao je omladinski reprezentativac
Andrej Camaj poslije asistencije Bojovića i konfuzne reakcije odbrane gostiju.
DEČIĆU MALO 2:0
Dok se iščekuje odluka hoće li dobiti evropsku licencu, Petrovac je potvrdio drugo mjesto. ,,Neboplavi“ su pobijedili
Domaćin je pod Malim brdom poveo preko Adnana Bašića u 64. minutu na asistenciju AlekseGolubovića s desne strane, a potom se Golubović upisao i u strijelce – na dodavanje Marka Šimuna pogodio je bliži ugao u 79. Dečić je vodio 2:0 protiv Otrant Olimpika – na kraju uzeo samo bod (2:2), a taj rezultat približio je Ulcinjane pretposljednjem Jezeru na ,,minus 2“. Tim Nenada Brnovića poveo je u 29. kada je Draško Božović pogodio glavom na centaršut Asmira Kajevića, do 2:0 došao tek što je počelo drugo poluvrijeme preko Vuka Strikovića kojem je glavom loptu spustio Endiaje, a moglo je da bude i ubjedljivije jer je Božo-
vić majstorijom pogodio prečku, u šansi bio i Pulejo... Povratak Otrant Olimpika najavljen je bizarnim autogolom Ibrahima Endiajea u 63 – Raičković je izveo prekid, lopta nakon karambola stigla do Vujačića, koji je nije dobro zahvatio, ali je pogodila senegalskog internacionalca i završila u mreži.
To je dalo krila gostima, koji su 11 minuta kasnije stigli do vrijednog boda – na pas Raičkovićarezervista Balša Mrvaljević je dobio duel s Ujkajem, pa obišao golmana i pogodio za 2:2.
Petrovac
Stadion: ,,Mitar Mićo Goliš“.
Gledalaca: 800.
Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica).
Golovi: 1:0 Bašić u 64, 2:0 Golubović u 79. Žuti kartoni: Kordić, Kapisoda, Franeta, Popović (Petrovac)
Kordić
Šimun
Dedić
Boljević
Zvrko
(od 60. Golubović)
Bakić
Kordić (od 60. Bašić)
Kapisoda
Franeta
Popović (od 78. Faust)
Carević (od 83. Đukanović)
Zogović
Obeng (od 71. Macanović)
Mandić (od 59. Pešukić)
Bulatović (od 80. Kordić)
Nikolić (od 71. Montenegro)
Abdulahi
Petović (od 59. Lesjak)
Merdović
Šahman
Manojlović
Ostala je sporna situacija s kraja prvog poluvremena, kada je Otrant možda oštećen za jedanaesterac nakon duela Ujkaja i Vukčevića
DVA MINIMALCA
Jedinstvo je trijumfom nad Jezerom gurnulo Mornar u zonu baraža. Jedini gol u Bijelom Polju dao je Arsenije Čepić, brat rukometnog reprezentativca
Stadion: Tuško polje. Gledalaca: 700.
Sudija: Branko Odalović (Nikšić)
Golovi: 1:0 Božović u 29, 2:0 Striković u 46, 2:1 Endiaje (ag) u 62, 2:2 Mrvaljević u 73. Žuti kartoni: Augusto, Striković (Dečić), Vico, Raičković (Otrant O)
Nikić
Drešaj
Ujkaj
Tomašević (od 31. Ljuljđuraj) Đeljaj
Bajović
Augusto (od 75. Sekulović)
Božović
Pulejo (od 75. Maraš)
Kajević (od 46. Endiaje)
Striković (od 75. Camaj)
Gradski stadion u Bijelom Polju.
Gledalaca: 650
Otrant
Ljuljanović
Malešević
Filipović
Panadić (od 55. Vujačić)
Vico
Raičković
Karamanaga (od 55. Mrvaljević)
Sefa Gaši
Vukčević (od 63. Rudović)
Muharemović (od 84. Terzić)
Radojice Čepića – sjajno je šutirao s oko 20 metara i lansirao svoj tim na sedmo mjesto, s bodom više od Barana. Domaćin je meč završio sa igračem manje jer je isključen OgnjenObradović
Istim rezultatom Sutjeska je bila bolja od Bokelja – gol odluke dao je Aleksandar Desančić u 59. minutu. Mogao je i golman gostiju bolje da reaguje...
se izjednačila s Dečićem na trećem mjestu, ima četiri boda više od Bokelja i u igri je za Evropu... Ne. K – R. P.
Lovćen dobio trofej
PODGORICA – Lovćen je završio posao ranije, a sinoć je kod kuće pobjedom nad Sutjeskom (44:25), u posljednjem, 18. kolu SBbet Prve lige i zvanično postao novi-stari šampion Crne Gore.
Pehar kapitenu Mirku Radoviću uručio je Petar Kapiso-
da, predsjednik RSCG. Cetinjani su 13. put od obnove nezavisnosti šampioni države, a u ovoj sezoni jedini poraz igrači trenera Filipa Popovića doživjeli su od Budućnosti, koja je završila na poziciji dva, ispred Rudara, Zabjela, Partizana 1949, Berana 1949, Budvanske rivijere, Mornara
7, Sutjeske i Jedinstva Bemaks. Šampion Crne Gore je bio dominantan, sa šest bodova više od prvog pratioca završio je priču u domaćem prvenstvu. Imali su ubjedljivo najbolji napad (616 golova ili skoro 35 golova po meču), a defanzivno su ,,plavi“ sa devet golova manje u mreži
Rukometaši u četvrtak sa Finskom, u nedjelju sa Slovačkom
„Lavovi“ na okupu pred
PODGORICA – Crnogorski rukometaši okupiće se danas uoči mečeva sa Finskom i Slovačkom u posljednja dva kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
„Lavovi“ će u četvrtak gostovati u Vanti, a tri dana kasnije kvalifikacije zatvoriti s utakmicom u Baru. Naša selekcija je na drugom mjestu kvalifikacione grupe 2 sa pet bodova, dok je Mađarska lider sa sedam. Finska ima četiri, a Slovačka je bez bodova. Plasman na EHF Euro izbori-
će po dvije prvoplasirane, kao i četiri trećeplasirane selekcije iz osam kvalifikacionih grupa. Selektor Didije Dinar je za ovu akciju pozvao 16 igrača, dok je pet imena na spisku rezervnih igrača. Crna Gora je na duže staze ostala bez prva dva golmana Nebojše Simića i Nikole Matovića, koji su pokidali prednji ukršteni ligament i neće biti spremni ni za EP narednog januara. Zbog povrede će majske duele preskočiti i desni bek Stefan Čavor U odnosu na mečeve s Mađar-
SBbet Prva liga za rukometašice Rudar sjajan, a
PODGORICA – Lider je bez problema savladao Zetu sa 45:32 u pretposljednjem kolu SBbet Prve lige za rukometašice.
„Plave“ su stigle do 19. trijumfa, a ponovo su ih predvodile đevojke koje nastupaju za prvi tim. Nikolina Marković je sa pet golova bila zadužena da razigrava ekipu sa 14 asistencija, Mari Plamenova Tomova dala je osam golova, a u poraženom timu sa 13 golova bila je zapažena Maja Ceklić. Zeta je na učinku od pet pobjeda, dva remija i 13 poraza. Odličnu partiju prikazale su igračice Rudara koje su u Nikšiću savladale favorita Levaleu 2010 (28:21). Domaće su bez obzira na ovaj i na ishod posljednjeg kola sigurno druge u šampionatu, a mladi tim, koji predvodi Ivan Terzić i trener golmanki Sonja Barjaktarović, kao debitant je odskočio bez obzira na tabelu (9-1-10) zbog mladosti i, očigledno, načina na koji se radi na treninzima. U gostujućoj ekipi Martina Knežević šest puta je bila pre-
skom u martu, u nacionalnom timu ponovo su lijevo krilo Miloš Vujović, pivot Vuk Lazović i lijevi bek Miloš Božović Jedini debitant na spisku je golman rumunskog Vasluija Danilo Mihaljević, koji će zajedno sa Harisom Suljevićem činiti tandem između stativa. Golman Kura iz Azerbejdžana Mile Mijušković će biti u ulozi trenera golmana i igrača, a ukoliko bude potrebno, staviće se na raspolaganje stručnom štabu, saopšteno je ranije iz Rukometnog saveza.
bili ispred šampiona. U posljednjem kolu Budvani su bili bolji od ekipe iz Bijelog Polja (38:31), slavio je Partizan u Tivtu protiv rivala iz Berana (33:25), a u ranije odigranim mečevima Budućnost je u gostima savladala Rudar (26:23), a Zabjelo kod kuće ekipu iz Bara (31:30). A. MARKOVIĆ
Sjajan rezultat crnogorskih ekipa na F8 Regionalne vaterpolo lige za 2009. godište Budućnost
– šampion, Novljani
treći
PODGORICA – Budućnost je šampion Regionalne vaterpolo lige. Podgorički sastav, nakon titule prvaka države, osvojio je ovo prestižno takmičenje za 2009. godište. Podgorička ekipa u finalu je bila bolja od splitskog Jadrana (14:9), a slavlje je upotpunjeno jer je za najboljeg golmana proglašen Jakša Milanović Drugi crnogorski predstavnik na završnom turniru Jadran MTEL završio je na tre-
ćem mjestu. „Plavi“ su u grupi savladali Radnički Kragujevac (18:9), zatim Košutnjak Partizan (13:6), pa prvaka Hrvatske – ekipu Medveščaka (14:11). U četvrtfinalu nadigrali su Mladost Zagreb (14:6), a u polufinalu Savu Šabac (8:6). Budućnost i Podgorica prethodna četiri dana bile su domaćini vaterpolo spektakla na kojem su pored crnogorskih učestvovali timovi iz Srbije i Hrvatske. A. M.
Među igračima koji su na spisku rezervi je Vuko Borozan, za kojeg su iz RSCG ponovo naveli da još ima problema s povredama iako redovno nastupa za Vardar u Sjevernoj Makedoniji.
cizna, a dodala je i pet asistencija, sa istim brojem golova i Sofija Delević završila je meč. Kod domaćina Bojana Đilas bila je najefikasnija sa šest pogodaka. Trebjesa Bemaks je bila bolja od Tivta (26:19), upisala 12. pobjedu (uz remi i sedam poraza), istakle su se Ivana Savić i Andrea Jovanović sa šest golova, a u ekipi iz Tivta najraspoloženija bila je Maša Pavlović sa 11 pogodaka. Na Primorju Ulcinj je slavio protiv Mornara 7 (27:25) uz blistavo i golgetersko izdanje Nejle Hodžić (devet golova), u barskoj ekipi Dina Pepić je postigla osam golova. Ulcinjanke su nakon pobjede na bod zaostatka za pretposljednjim rivalom. A. M.
– U dogovoru sa stručnim štabom, Borozan će se u slučaju potrebe, ipak, staviti na raspolaganje stručnom štabu za važne mečeve koji očekuju „la-
PODGORICA – Zahvaljujući preokretu u drugom poluvremenu, košarkaši Primorja 1945 stekli su sedam poena prednosti protiv Sutjeske Elektroprivrede (77:70), u prvom meču baraža za plasman u polufinale plej-ofa Prve A EKO muške crnogorske lige.
Iako su ligaški dio završili na četvrtom mjestu, Novljani su pokazali da žele da iznenade prvoplasiranu Sutjesku, koja će morati bolje pred svojim navijačima 7. maja ako želi plasman u plej-of i mečeve protiv SC Derbija. Ognjen Čarapić ostvario je tripl dabl - 15 poena, 13 asistencija i 11 skokova. Najefikasniji bio je Dejan Bijelić sa 17 poena, uz 14 skokova, poen manje dodao je Slobodan Miljanić, dok je Aleksandar Danilović postigao 14, uz osam
vove“ – naveli su iz RSCG prilikom objavljivanja spiska. Spisak: Golmani – Haris Suljević, Danilo Mihaljević; krila – Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Luka Radović, Mirko Radović; pivoti – Vuk Lazović, Miodrag Ćorsović, Admir Pelidija; bekovi – Branko Vujović, Risto Vujačić, Radojica Čepić, Vasilije Kaluđerović, Miloš Božović, Stevan Vujović, Arsenije Dragašević Među rezervama su Vuko Borozan, Luka Vujović, Filip Vujović, Mihailo Šćekić i Vojislav Vukić. Ne. K.
Baraž za plej-of Prve A EKO muške crnogorske košarkaške lige
Primorje dobilo prvu rundu protiv Sutjeske
uhvaćenih lopti. Kod Nikšićana istakli su se Jovan Vojinović sa 15 poena, Kori Vebster
sa 14, Filip Barović sa 12, a dvocifren je bio i Stefan Mitrović (10). S. J.
Nikolina Marković
MERI EDIT DARAM: DVADESET GODINA BALKANSKE ZAMRŠENOSTI
Jedini suveren koji je stvarno ličio na svoj narod
Donosimo djelove iz knjige Meri Edit Daram „Dvadeset godina balkanske zamršenosti“, koju je preveo Ljubomir – Ljubo Glomazić u Beogradu 1950. godine. Prevod je za ovu priliku ijekaviziran
ISTORISKOM
INSTITUTU CETINJE
Susrio sam se sa Ljubom Glomazićem, članom Velikog suda u p., koji je razgovarao sa direktorom Instituta o njegovom prevodu knjige Edite Durham „Dvadeset godina balkanske zamršenosti“. O tome sam razgovarao sa g. Glomazićem.
Serija radova Durhamove spomenuta je u „Ogledu bibliografije o C. Gori“, str 85/6. Tu se nalazi i oznaka o reagiranju Crn. Vlade na njeno pisanje. („Glas Crnogorca“, Pariz)
Ova knjiga ima 292 strane sa indeksom od 3 strane. Glomazić je dovršio prevod u potpunosti, sa jezikom jasnim i tečnim, vjerno originalu. Po bitnim uslovima valjanog prevoda.
Kao što je u razgovoru sa direktorom predviđeno, prevod može poslužiti kao arhivska građa, tako i proučavanju pojedinih momenata iz burne prošlosti. Mogao bi poslužiti i za analizu i ev. komentar. Bez obzira na tendenciju ili stav piščev. (Poznato je da se pisac istakao kao protivnik naše zemlje – u vezi sa pitanjem Skadra .... Dobijao je replike od crn. strane.) (…) Dr P. Šoć
PREDGOVOR
„I neka se ljudi čuvaju da ne bi zanemarili i trpjeli nezgode nepripremljeni, jer čovjek ne treba da zaboravi da često za varnice ne može reći odakle dolaze“ – Bekon Moja su kazivanja sastavljena od slamčica, ali od slamčica brižljivo sakupljenih. Male slamke pokazuju odakle vjetar duva. Ima struja koje se ukrštaju sa drugim strujama i čine vrtloge. Iz ovih razloga – priče o zavjerama i protivzavjerama koje
sam ja proživjela mnogo godina putujući kroz Balkan izgleda da – vrijede kazivanja. Slučajevi koji su bili nerazumljivi u to vrijeme – docnijim događajima bili su rastvijetljeni i ja sam, lično, bila iznenađena, kako mali događaji tačno zabilježeni u mom dnevniku odgovaraju zvaničnim podacima. Svaki detalj, svaki nov pogled može pomoći istoriji, da, u mirnije dane nego su ovi, bolje se razumije svjetska katastrofa. U toj nadi ja sam zapisivala fakte od bitne vrijednosti, na pozorinici gdje sam ja bila svjedok i na kraju sam i ja, neki put imala udjela.
M.E. Durham
GLAVA I UPOZNAVANJE
KONACA
Bilo je to na Cetinju, u avgustu 1900 – kad sam ja, prvi put, počela upoznavati konce bal-
kanske zamršenosti, ne misleći ni sama kako ću se i ja docnije zaplesti u istu mrežu, a još manje kako će ova zapletenost, naposlijetku, imati odjeka u cijelom svijetu. Slučaj ili sudbina – bacila me je na Bližnji Istok (misli se na Balkan, prim. prir.). Potpuno iznurena stalnom njegom invalida rođaka, preda mnom je budućnost strčala kao mnogobrojne godine sive monotonije i pobjeći od njih izgledalo je nemoguće. Doktor je uticao na mene, govoreći da, pošto imam dva mjeseca raspusta svake godine – da ih provedem bolje nego što sam ih do tada provodila. Provedite ih u mirnom i novom mjestu – tako dugo – dok se ne izvrši potpuna promjena; idite daleko – ne vodeći brigu gdje –govorio je.
Zajedno sa prijateljem, ja sam se ukrcala u Trstu na lađu Au-
strijskog parobrodskog društva Lojd i sa mnogo nade, ali oronulog zdravlja – pošla sam u luke istočnog Jadrana. Provlačeći se kroz lavirint svijetlo-ljubičastih ostrvaca u neuporedivom plavetnilu i blještećem moru, dodirujući svakog dana stare gradove – gdje je strani jezik govoren i još drukčije odijelo nošeno, ja sam osjećala da je, poslije svega, vrijedno živjeti i da već na mene utiče Bližnji Istok. Britanski konzul za Malu Aziju, naslonjen na ogradu parobroda, sa zadovoljstvom je duboko udisao. „Mi smo na Istoku“ – rekao je. „Zar to ne osjećate? Ja osjećam da idem kući. Vi ste na Istoku čim pređete Jadran”, dodao je sa ispitujućim pogledom. Narod ne razumije. Kad se vraćate u Englesku oni kažu „Kako morate biti zadovoljni što idete kući.“ Oni zamišljaju da mi najviše vremena provodimo vozajući se po Temzi i sve takve proklete stvari … ja sam se smijala …. Ne marim da nikad više ponovo ne vidim Englesku.
„Morate li se ponovo vraćati“ –upitao je mrgodno, pošto je doznao odakle dolazim.
„Moram“ – rekla sam tužno. „Oh, nemojte“ – rekao je. „Kažite im ne možete i prolutajte po Istoku“.
On se prekrcao u drugu lađu i iščezao. Jedan od onih prolaznih putnika sa kojima čovjek za nekoliko minuta postane srodan. Naš put se završio u Kotoru. Prema Baedekeru –korektno je da se čovjek odveze do Cetinja. Sjutradan, kad se vrati, mirne duše može reći
kasnije: „Ja sam putovao u Crnu Goru.“
Desilo se, da je baš Cetinje, gdje sam odnesena – to mirno, novo mjesto, koje sam tražila. Sudbina me je odvela na Balkan. Cetinje je tada bilo jedno prosto selo sa kućama crvenih krovova – jer su cigle crvene – u ravnici opkoljenoj planinama. To su kućice većinom na jednom spratu i ima nekih 3000 stanovnika. Jedna velika stoji lijevo od glavnog druma, koju putnik vidi ulazeći u varoš. „To nije dvorac Knjažev“ – reče šofer. „To je Austro-Ugarsko poslanstvo“. Austrija je počela izgradnju poslanstva prije nekoliko godina, utrkujući se sa Velikim Silama. Svaka sila borila se da podigne jednu službenu zgradu za poslanstvo u srazmjeri uticajne snage koju misli da održi u toj „sferi“. Za Austro-Ugarskom odmah je počela graditi i Rusija. Tada je došla Italija – sa Francuskom, koja joj je bila za petama. Engleska se ovdje nije interesovala – što se vidi po tome – što je posljednja – za svoje poslanstvo – ekonomišući, kupila jednu staru kuću, dodavala, krpila i naposlijetku, uz veliki trošak, čitavo vrijeme popravljala je tako – sve do objave Velikog Rata – kad je postalo sumnjivo – da li će joj na Cetinju išta ponovo trebati. Ali ovo ne treba unaprijed govoriti, jer će docnije biti govora o tome.
U 1900-toj većina stranih poslanika stanovala je u kućicama ili u Grand Hotelu – sjedištu civilizacije – gdje se izdavala hrana i stan i ručavalo zajednički
za okruglim stolom, pod predsjedništvom gospodina Pige-a (Piguet-a) – Švajcarca, tutora mladog princa; jedan uistinu taktičan čovjek, jer sam primijetila da je on umirivao oštre prepirke između predstavnika dvije velike sile, skrećući razgovor sa kakvog delikatnog pitanja, na pitanje: „Koja legacija ima najljepšu zastavu – Francuska ili Italija?“, ili nešto od međunarodnog interesa kao: „Koja žena, koja pere rublje na Cetinju – pere košulje najbolje“, jer strani punomoćnici, kad nijesu naduveni važnošću svoje zemlje, koju predstavljaju, oni su potpuno kao i ostala ljudska bića. Njihov broj i različitost učinili su da zapitam: „Zašto su tako mnoge sile predstavljene u ovoj rupi od mjesta“. Talijanski arhitekta, koji je izgradio nacrt za rusku legaciju, odgovorio je, uistinu i sam nesvjestan, možda, šta je rekao: „Zbog toga što je Crna Gora jedna kutija šibica, koja će budući evropski rat zapaliti“. Cetinje je tada bilo izvanredno živopisno. Knjaz je činio sve što je mogao da istakne nacionalnost. Nacionalno odijelo svi su nosili. Tako je bilo divno crnogorsko odijelo, koje se nosilo na Dvoru, da je to bio jedini suveren, koji je stvarno ličio na svoj Narod. Navala kukovih turista, na Cetinje, i njihov običaj da piju i nazdravljaju, bio se izmijenio u strpljivo čekanje da sa dostojanstvenom vještinom pokušaju amerikanskom brzinom da snime Knjaza iza kakva ugla sa uzvikom: „Kako ste Prinče!“ (Nastavlja se)
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Meri Edit Daram
Knjaz Nikola Petrović Njegoš
Ljubomir Ljubo Glomazić
Cetinje krajem 19. stoljeća
Otkako je američki predsjednik Donald Trump došao u Bijelu kuću, svijet je zabrinut. Već u prvim danima svog mandata objavio je želju da Sjedinjenim Američkim Državama pripoji Kanadu, Grenland i Panamski kanal. Povukao se iz Svjetske zdravstvene organizacije, Vijeća za ljudska prava pri UN-u i Pariškog klimatskog sporazuma. Smanjio je podršku NATO-u, programima pomoći drugim državama kao i mnogim međunarodnim organizacijama.
Objavio je globalni trgovinski rat svim prijateljskim i rivalskim državama da bi kasnije odustao od visokih carina koje je bio nametnuo – s izuzetkom Kine – nakon što je nanio astronomske ekonomske gubitke pojedinim američkim i svjetskim kompanijama.
Težio je okončanju izraelskog rata protiv Gaze i nakon što je uspio zaključiti sporazum o prekidu vatre, iznevjerio je sporazum i iznio svoju viziju prisilnog raseljavanja palestinskog naroda i stavljanja Pojasa Gaze pod američku kontrolu kako bi od njega napravio „bliskoistočnu r ivijeru“ te je Netanyahuu dao zeleno svjetlo za ubijanje i izgladnjivanje Palestinaca.
Obećao je da će okončati rusko-ukrajinski rat u roku od 24 sata, ali se u Bijeloj kući verbalno sukobio s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim te je nastavio komunikaciju s Moskvom u vezi s okončanjem rata bez učešća Kijeva u početnoj fazi.
U međuvremenu, njegov državni sekretar Marco Rubio objavio je iznenada iz Pariza da će se predsjednik Trump povući iz pokušaja posredovanja u sklapanju mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine u narednim danima, osim ako se ne pojave neki jasni pokazatelji da je sklapanje sporazuma moguće postići, što je prokomentirao predsjednik Trump istog dana: „Ako neka od strana bude otežavala okončanje rata u Ukrajini, reći ćemo im: ‘Nerazumni ste i zli’.“
Neizvjes N a buduć N ost
Ovakvo ponašanje lidera najveće svjetske sile vodi nas u neizvjesnost u pogledu budućnosti globalnog poretka ako se to nastavi.
Odsustvo ili potiskivanje međunarodnih odnosa zasnovanih na međunarodnom pr avu, etičkim normama i ljudskim pravima, kao i zanemarivanje uloge UN-a i njegovih organizacija te omalovažavanje Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda pokazuje granice svijeta i ljudskih moguć-
Mišljenja
Imperijalistički snovi SAD ohrabruju utrku velikih sila
Američki predsjednik je „ušao u arenu bez rukavica“ i diplomatije do te mjere da je svijet pogođen promjenama koje nikoga nijesu zaobišle
nosti, čineći moć – bez obzira je li pravedna i moralna – glavnim kriterijem u međunarodnim odnosima, što vodi čovječanstvo u stanje anarhije.
Ako sirova sila ostane sveta, to bi moglo dovesti do kolapsa ideje suvereniteta i nacionalne države te nestanka malih država ili država sa slabom političkom i materijalnom strukturom u korist širenja velikih država u geopolitici, u potrazi za osiguranjem svojih vitalnih interesa kroz kontrolu minerala, voda, poljoprivrednog zemljišta i vodenih puteva. Ovo objašnjava ponašanje predsjednika Trumpa i njegovu želju da pripoji Kanadu, Grenland i Panamski kanal. Trump je objavio svoju namjeru da iseli Palestince iz Pojasa Gaze i preuzme ga svjestan da Pojas Gaze ima izuzetne ekonomske prednosti – obale Pojasa Gaze su bogate plinom te je to područje ključna tačka u izraelskom planu za izgradnju „kanala Ben Gurion“, koji bi bio konkuretan Sueckom kanalu, dužine 250-300 kilometara i protezao bi se od Eilata na Crvenom moru do Pojasa Gaze na Sredozemnom moru. Prisilno iseljavanje Palestinaca iz Pojasa Gaze i njegova okupacija mogli bi postati model za ono kako bi svijet mogao izgledati u budućnosti. Američko-izraelski planovi za Pojas Gaze su u suprotnosti, po formi i sadržaju, s historijskim pravima palestinskog naroda na ovu zemlju, njihovim pra -
vom na samoopredjeljenje, međunar odnim pravom i ljudskim pravima, kao i sa savjetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde iz 2024. godine u vezi sa Zapadnom obalom, Pojasom Gaze i Jerusalemom, prema kojem se smatraju okupiranim teritorijama s kojih se Izrael mora povući.
Nijesu to izolova N i fe N ome N i Ponašanje SAD-a u svijetu, ponašanje Izraela u regiji, kao i primjer Pojasa Gaze nisu izolirani fenomeni od onih kojima bi svijet i geopolitika mogli svjedočiti. Kada je predsjednik Trump upitan kojim pravom će posjedovati Pojas Gaze, odgovorio je: „Posjedovat ću ga američkim autoritetom“, odnosno, pomoću moći koju imaju Sjedinjene Američke Države. Ovo bi se kasnije moglo primijeniti i na širenje Izraela u Siriju, Liban, Jordan, Sinaj i drugdje pod izgovorom zaštite Izraela i njegovog teritorijalnog širenja, u čemu
ima podršku predsjednika Trumpa, koji je rekao da je Izrael mala zemlja na karti, ukazujući na svoju naklonost prema proširenju Izraela na račun susjednih arapskih zemalja.
U obraćanju izraelskoj javnosti, Netanyahu je nedavno potvrdio ostanak u Libanu i Siriji pod izgovorom zaštite izraelskih državljana, što je jasan signal za moguću promjenu u geografiji regije –promjenu koja može nastati i održati se upotrebom sile. To objašnjava ponašanje Izraela i njegove napade na sve vojne komponente koje mogu predstavljati jezgro nove sirijske vojske kako bi Sirija ostala vojno slaba i kako bi se Izrael mogao proširiti. Rusija, Ki N a i b lis K i isto K
Ponašanje SAD ohrabruje velike sile poput Kine i Rusije da idu ka ostvarenju svojih imperijalističkih ili ekspanzionističkih snova. Rusija, kao što je poznato, može se osloniti na historiju kako bi
na, a zvanična politika arapskih država slaba. Izraelsko širenje na sirijsku teritoriju moglo bi izazvati sukob sa Sirijom u nadolazećem periodu i dodatno poremetiti odnose s Turskom, koja Siriju vidi kao saveznika i stratešku dubinu njene južne granice. Zbog toga Turska vidi stabilnost u Siriji i njen teritorijalni integritet kao dio njene nacionalne sigurnosti i ključnog okruženja, za razliku od Izraela, koji u slabosti i podijeljenosti Sirije vidi ključni interes jer mu to otvara prostor za širenje granica izvan Palestine.
opravdala pripajanje teritorija. Pripojila je Krim 2014. godine i nastoji pripojiti istočne oblasti Ukrajine. Hoće li se situacija razviti dotle da Rusija pokuša pripojiti Kijev, koji je u prošlosti bio njena prijestolnica umjesto današnje Moskve? Zbog navedenog, evropske države su sve opreznije pred mogućnošću ruske ekspanzije i njene kontrole nad istočnim dijelom evropskog kontinenta. Kina bi, također, mogla – i to u ključnom trenutku – poduzeti korak pripajanja Tajvana, koji je uspostavljen kao država nakon Kineskog građanskog rata 1949. godine. Ponašanje Trumpove administracije ohrabruje ekstremističku religijsku cionističku desnicu u Izraelu da krene u realizaciju biblijskih proročanstava na tlu Palestine aneksijom Zapadne obale, okupacijom Pojasa Gaze, judaizacijom Jerusalema i rušenjem džamije Al-Aksa kako bi se izgradio njihov navodni hram, dok je arapsko-islamska javnost uspava-
Uspon Turske i tendencija Izraela dešavaju se paralelno s padom iranskog utjecaja usljed gubitka Sirije i slabljenja moći Hezbollaha u Libanu, dok u isto vrijeme arapske države nemaju ni političku strategiju ni regionalno liderstvo, rastrgane između zaštite vlastitih interesa i udovoljavanja Washingtonu, koji ne odustaje od isisavanja bogatstava regije i učvršćivanja svoje dominacije nad njom u savezu s okupatorskim Izraelom. Rav N oteža u haosu Takmičenje između velikih sila za bogatu geopolitičku poziciju pokreće utrku i nemilosrdnu želju za kontrolom nad prirodnim resursima putem vojne sile, čime se potkopava legitimitet međunarodnog prava i slabi međunarodni poredak zasnovan na poštivanju ljudskih prava i suvereniteta država. Sukob interesa i oslanjanje na silu nagovještavaju dalja previranja i sukobe među jednim državama nauštrb drugih država, uranjaju svijet u stanje nestabilnosti koje preoblikuje geopolitičku kartu i sfere utjecaja, prije nego što se postigne stabilnost zasnovana na ravnoteži snaga. Postizanje ravnoteže snaga zahtijeva prijelazni period koji može biti obilježen vojnim i ekonomskim sukobima te pojavom novih blokova okupljenih oko Kine i Rusije naspram SAD-a, pored nastojanja Evropske unije da istakne svoj kontinentalni identitet i snagu usljed nesigurnosti oko budućnosti NATO-a. Predsjednik Trump je počeo utrku, ušao je u arenu bez rukavica i diplomatije do te mjere da je svijet pogođen promjenama koje nikoga nisu zaobišle. Ovo zahtijeva od onoga što je preostalo u arapskim državama da preispitaju svoju unutrašnju i vanjsku politiku, u skladu s promjenama koje dolaze. Arapski svijet koji je na meti bogat je resursima i međunarodnim trgovinskim koridorima, posjeduje mlad i ambiciozan ljudski potencijal. Međutim, nedostaje mu sloboda, liderstvo i sistemi koji štite i brane svoj narod kako ne bi bio zbrisan nadolazećim promjenama poput cunamija. •
Piše: ahmed al-hila
Ponašanje lidera najveće svjetske sile vodi u neizvjesnost u pogledu budućnosti globalnog poretka
ONLINE KNJIŽARA
Klikom na www.cgknjizara.me
možete da naručite knjige uz dostavu
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Uslovi konkursa:
JU "DJEČJI SAVEZ" PODGORICA Raspisuje
K O N K U R S
Za Internacionalni festival dječje pjesme "NAŠA RADOST 20 25"
1. Na konkurs se prijavljuju neobjavljene kompozicije za djecu.
2. Melodiju kompozicije potpisati tekstom i harmonskim simbolima u tri primjerka u klavirskom izvodu kao i partituru sa horskim aranžmanom, vodeći računa o opsegu dječjeg hora i dječjeg ambitusa
3. Tekst kompozicije dostaviti u tri posebno otkucana primjerka
4. Radnu verziju (demo) snimka zainteresovana lica dostavljaju na CD-u, USB-u ili nekom drugom dostupnom nosaču zvuka. Radna verzija podrazumijeva dječji vokal uz pratnju najmanje jednog instrumenta
5. Jedan kompozitor može dostaviti najviše dvije kompozicije, ili biti autor najviše dva aranžmana
6. Kompozicije se dostavljaju na adresu organizatora sa naznakom za Festival dječje pjesme ”Naša radost”, kao i na zvanični mail festivala nasaradost@podgorica.me
7. Kompozicije se dostavljaju od 1 maja do 14. juna 2025.godine , a instrumentalni aranžmani najkasnije do 9 jula tekuće godine. Ukoliko rok za dostavljanje instrumentalnog aranžmana ne bude ispoštovan, kompozicija će biti diskvalifikovana.
8. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre se dostavlja u posebno zatvorenim kovertama.
9. Materijale nekompletnog sadržaja selekcioni žiri za izbor kompozicija neće razmatrati.
10. Prispjeli materijali se ne vraćaju.
11. Kompozicije odabrane od strane selekcionog žirija za izbor kompozicija se otkupljuju.
12. Kompozitor zadržava pravo izbora aranžera uz konsultaciju sa umjetničkim direktorom festivala.
13. Odabrane kompozicije se ne mogu naknadno povući.
14. Organizator zadržava pravo objavljivanja, snimanja i korišćenja odabranih kompozicija.
15. Pravo prijave na konkurs imaju djeca uzrasta od 5 do 13 godina.
16. Izbor prijavljenih vokalnih solista, vrši selekcioni žiri za izbor vokalnih solista
17. Selekcioni žiri za izbor vokalnih solista zajedno sa kompozitorima izabranim od strane selekcionog žirija za izbor kompozicija, donosi odluku o izboru vokalnih solista koji će nastupati na finalnoj večeri festivala.
18. Selekcioni žiri za izbor vokalnih solista i kompozitori prilikom izbora vokalnih solista vode računa da dva mjesta pripadaju posebno osjetljivim kategorijama to: jedno mjesto pripada djetetu iz romske zajednice , i jedno mjesto djetetu sa smetnjama u razvoju, uz napomenu da isto ispunjava umjetničke kriterijume festivala.
19. Vokalni solisti izvode uživo kompozicije na generalnoj probi i na finalnoj priredbi festivala.
20. Vokalni solisti na festivalu mogu biti zastupljeni samo sa po jednom kompozicijom.
21. Odabrane kompozicije se ne mogu naknadno povući.
22. Festival će se održati u decembru 2025. godine
23 Na festivalu se dodjeljuju sljedeće nagrade:
• Prva, druga i treća nagrada za kompoziciju;
• Nagrada za najbolji tekst:
• Nagrada za najbolji aranžman ;
• Prva, druga i treća nagrada za interpretaciju ;
• Nagrada Dječjeg žirija
24. Pored nagrada predviđenih članom, 23 , na Festivalu se dodjeljuju i sljedeće s pecijalne nagrade:
• Nagrada za najbolji scenski nastup;
• Nagrada “najveći festivalski hit” dječjeg hora "Zvjezdice"
25 Organizator zadržava pravo da za svaku festivalsku godinu definiše obezbijedi nagradu za dobitnike ove kategorije.
26. Nagrade iz člana 23 , dodjeljuje festivalski žiri. Nagrade iz člana 24, dodjeljuje dječji žiri. Kompozicije slati na adresu: JU "Dječji savez" Podgorica, sa naznakom za "Našu radost 20 25", Ul. Bokeška br. 2, 81000 Podgorica, Crna Gora Sve informacije u vezi festivala mogu se dobiti na e-mail: nasaradost@podgorica.me tel: +382 20 665 089, +382 20 665 090 i +382 20 665 086. www.djecjisavez.podgorica.me
I. br. 2477/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 30.04.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se XLVI prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €;
II Četrdeset šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 20.05.2025. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.
III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Univerzitet „Mediteran“ sa sjedištem u Podgorici.
IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.
V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €.
VI Na četrdeset šestom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četrdeset šestom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.
VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 –7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.
VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 30.04.2025. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka: Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.
Poneđeljak, 5. maj 2025.
Poslovni broj: Iv. br. 479/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom” A.D. Podgorica, Ul. Moskovska 29, koga zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Dulović Aleksandar iz Bara, Bulevar Revolucije 8/1, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11180783, radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.04.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dulović Aleksandar iz Bara, Bulevar Revolucije 8/1, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11180783. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 15.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 30.04.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br.468/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Đonović Slobodan Milena iz Bara, Zagrađe bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020485 za period od 20.11.2020. godine do 20.03.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.04.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đonović Slobodan Milena iz Bara, Zagrađe bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020485 za period od 20.11.2020. godine do 20.03.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 30.04.2025. godine.
Poslovni broj: Iv. br.467/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Jaćimović Zoran Miloš iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020706 za period od 20.03.2021. godine do 20.03.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.04.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Jaćimović Zoran Miloš iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020706 za period od 20.03.2021. godine do 20.03.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.04.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 30.04.2025. godine.
