Srijeda, 4. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21365 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Inicijativa o razrješenju predsjednika Skupštine nije dobila neophodnu podršku na jučerašnjem tajnom izjašnjavanju
Poslanici Bošnjačke stranke i albanskih partija u vlasti nijesu prisustvovali zasijedanju, pa samim tim ni učestvovali u glasanju o razrješenju Mandića. Dva glasačka listića bila su nevažeća, od kojih je jedan poslanika PES-a Gordana Stojovića koji je, prema tvrdnjama predsjedavajuće jučerašnjim zasijedanjem, potpredsjednice Skupštine Zdenke Popović, greškom poništio svoj listić
Savjet za odbranu i bezbjednost razriješio komandanta VCG Zorana Lazarevića
Vuksanović načelnik Generalštaba, Vuković zapovijeda Mornaricom
Reakcije na jučerašnje izlaganje Marte Kos u Evropskom parlamentu Crna Gora između cinizma
Poslanici se ponovo izjašnjavali o vraćenom Sporazumu o saradnji sa UAE, ovaj put dobio podršku samo 41 poslanika Zeleno svjetlo za investicije u turizmu i razvoju nekretnina iz UAE
Više tužilaštvo okončalo istragu protiv bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića Danilo Mandić ranio Perovića i Turkovića, ali neće odgovarati za pokušaj ubistva
Iz prikupljenih dokaza proizilazi da je Mandić eventualno izvršio krivična djela - izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a koja su u nadležnosti osnovnih tužilaštava
ALARMANTNA DEMOGRAFSKA KRIZA: Na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje polemisalo se o strukturi stanovništva u državi, ljudi napuštaju sjever, sve manje djece se rađa Između dva popisa Crnu Goru dnevno napuštale 22 osobe
Ekonomske ad hok mjere su potrebne, ali ne zavise od toga da li će neko da napušti zemlju, već od dostupnosti obrazovne, zdravstvene i socijalne zaštite. Bilježimo diskriminaciju u mnogim oblastima - mladi na sjeveru nemaju pristup mnogim uslugama, ukinuti su i neki sudovi, nema puteva, ljudi se sele u glavni grad ili na Primorje, saopšteno je sa sjednice Odbora
godinu
Inicijativa o razrješenju predsjednika Skupštine nije dobila neophodnu podršku na jučerašnjem tajnom
PODGORICA – Predsjednik Skupštine Andrija Mandić ostaje na toj poziciji, jer inicijativa za njegovo razrješenje, koji su podnijeli poslanički klubovi DPS-a i SD -a, na jučerašnjem tajnom glasanju u parlamentu nije dobila podršku većine poslanika.
O inicijativi za Mandićevo razrješenje sa čelne pozicije parlamenta se, od ukupno 81 poslanika, izjasnilo njih 63, od kojih je 41 bio protiv, a 20 za. Dva glasačka listića bila su nevažeća, od kojih je jedan poslanika PES-a Gordana Stojovića koji je, prema tvrdnjama predsjedavajuće jučerašnjim zasijedanjem, potpredsjednice Skupštine Zdenke Popović, greškom poništio svoj listić.
Poslanici Bošnjačke stranke i albanskih partija u vlasti nijesu prisustvovali zasijedanju, pa samim tim ni učestvovali u glasanju o razrješenju Mnadića.
Rasprava o inicijativo o smjeni predsjednika Skupštine počela je izlaganjem poslanika DPS-a Andrije Nikolića, koji je ocijenio da je Andrija Mandić cijelu političku karijeru posvetio služenju interesima tuđe, a protiv sopstvene države.
- Crna Gora je vjerovatno jedina zemlja na svijetu u kojoj je moguće da visoki državni zvaničnici ne vole sopstvenu državu – kazao je Nikolić. Dodao je i kako je siguran da će se ispostaviti da je u Mandićevom slučaju „fotelja najskuplja srpska reč“, te kako je njegov zadatak da postane crnogorska verzija Aleksandra Vučića. Nikolić je zaključio i kako su poslanici koji glasaju protiv Mandićeve smjene „deset puta grđi od njega“.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je tokom svog izlaganja istakao kako DPS-u najmanje smeta Andrija Mandić, te da je svrha njihove inicijative pravljenje pritiska na manjinske partije unutar vladajuće koalicije.
- Cilj je da njima malo zagorčaju situaciju i sebi stvore priliku da provuku da je PES grđi od Andrije Mandića – rekao je Čarapić.
Aludirajući na Mandića i funkcionera njegove partije
Poslanici Bošnjačke stranke i albanskih partija u vlasti nijesu prisustvovali zasijedanju, pa samim tim ni učestvovali u glasanju o razrješenju Mandića. Dva glasačka listića bila su nevažeća, od kojih je jedan poslanika PES-a Gordana Stojovića koji je, prema tvrdnjama predsjedavajuće jučerašnjim zasijedanjem, potpredsjednice Skupštine Zdenke Popović, greškom poništio svoj listić
Marka Kovačevića, poslanik DPS-a Ivan Vuković pozvao je kolege iz parlamentane većine da pokušaju da zamisle da predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa ni ove godine nije čestitao Dan državnosti SAD, a da je prethodno u svom kabinetu istakao zastavu Velike Britanije, te da je poslanik Bundestaga zaprijetio političkim protivnicima da bi mogli doživjetu sudbinu Jevreja iz Drugog svjetskog rata, a da predsjednica Bundestaga ne dozvoljava da Administrativni odbor raspravlja o skidanju njegovog imuniteta.
- Ono što je nezamislivo u iole demokratskoj državi, u Crnoj Gori je, nažalost, postalo normalno. I to ne zahvaljujući Andriji Mandiću, jer je on čitav život to što je i tu popravke nema. Sve ovo je moguće i normalno zahvaljujući vama, jer svi ovo gledate i ćutite za-
rad sitnih političkih intersa –rekao je Vuković obraćajući se poslanicima PES-a.
Na to je reagovao Čarapić ističući kako je Vukovićeva „besjeda“ gotovo pa komična imajući u vidu, kako je rekao, nivo licemjerja koji izlazi iz redova DPS-a.
- Pričate kao da ste vi ovdje neki Slavko Perović , a ne predstavnici DPS-a koji je 90-ih jurišao na Dubrovnik. Pa vi ste živi revizionizam. Vi ste toliko puta mijenjali svoju politiku da više ne znate ni ideološki gdje ste – kazao je Čarapić.
Kolege iz DPS-a je optužio i da im je Andrija Mnadić potreban kako bi imali nekoga koga će pokazati svojim biračima i govoriti da su protiv njega. - DPS je hodajući licemjer. Toliko puta ste se prešaltali kada su u pitanju ideološke matrice, da ste došli na nivo koji mi u malom fudbalu zovemo kič-
Ja se ne odričem svojih, a ako je neko prekršio zakon, mora podjednako da odgovara. Ovo je nova Crna Gora i nema različitih aršina ni za moga sinovca, ni za moga sina, ni za mene. Sudovi će odrediti kaznu. Ako je kriv, neka odleži. Nemojte vi da preuzimate ulogu sudije, kazao je Mandić i zaključio kako se u Crnoj Gori nikada nije živjelo bolje nego danas, kako mladi nikada nijesu putovali više nego danas i kako standard nikada nije bio bolji, zbog čega je poslanike ponovo pozvao da zajedno rade na tome da taj standard bude još bolji
mica. Sami sebe ste iz kukova iščašili – poručio je Čarapić. Odgovorio mu je Vuković porukom da će, kada se jednom bude pisala politička istorija ovog vremena, upravo Čarapić biti paradigma. Na to je ponovo reagovao Čarapić ističući kako je siguran da će njegovo i ime njegovih kolega iz PES-a u istoriji Crne Gore biti ispisano zlatnim slovima, te kako bi DPS više
trebalo da brine šta će pisati o njihovom šefu Milu Đukanoviću U raspravu se potom uključio lider DNP-a Milan Knežević, koji je na početku izlaganja predsjedavajuću jučerašnjim zasijedanjem, obavijestio da će, ukoliko prekorači, po dogovoru koristiti vrijeme kolega iz Bošnjačke stranke. - Imamo taj konsenzus – rekao je Knežević.
Potom je podsjetio na, u ponedjeljak održanu, sjednicu Anketnog odbora i svjedočenje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Milana Paunovića, ističući kako su svi vidjeli „na čemu je 21. maja nastala Đukanovićeva privatna država“.
- Na ubistvima političkih neistomišljenika, na švercu narkotika i duvana, na prebijanjima. Kakva je država, dobro je da smo još uvijek živi – rekao je Knežević. Osvrćući se na inicijativu o smjeni predsjednika parlamenta, Knežević je ocijenio kako se tu ne radi o Andriji Mandiću, već o nemirenju sa činjenicom da Srbin bude na čelu Skupštine ili bilo kojoj poziciji odlučivanja.
- Jer se mi ne uklapamo u njihov postreferendumski kalup. A kakav je taj kalup najbolje govori citat visokog parapolitičkog, paradržavnog i funkcionera DPS-a Radoja Zvicera - „nema države da nas pušte da ubijamo narodne neprijatelje“. Dalje, visoki policijski funkcioner Ljubo Milović kaže da se više para dalo DPS-u za izbore 30. avgusta 2020. godine, nego za referendum. Jedva čekam da se Ljubo Milović spusti sa Grahova u Crnu Goru, ušeta u tužilaštvo i saopšti svoja saznanja kako su organizovane kriminalne grupe finansirale referendum – kazao je Knežević. Za riječ se javio poslanik SD-a Boris Mugoša koji je, obraćajući se kolegama iz većine, kazao kako ovo nije priča o Andriji Mandiću nego o njima koji su glasali da on bude na čelu parlamenta.
- Ovo je priča o vama, vašem političkom dostojanstvu, vašoj političkoj hrabrosti i vašoj političkoj kičmi. Vi ćete danas da pokažete jeste li ili nijeste. Odgovor znam kao što sam ga znao i nakon Nikšića kada su neki vaši funkcioneri rekli ono što misle, a onda ste počeli da ih politički prevaspitavate. Vi danas dodajete još jednu stranicu koja govori o tome da ćete od relevantnih političkih subjekata postati oni koji će moliti Andriju Mandića da ostanete sa njim u vlasti – kazao je Mugoša. Potom je, aludirajući na manjinske stranke u vlasti, istakao kako je ovo poruka i za one
Crna Gora je vjerovatno jedina zemlja na svijetu u kojoj je moguće da visoki državni zvaničnici ne vole sopstvenu državu, kazao je poslanik DPS-a Andrija Nikolić
koji neće glasati i koji ne učestvuju u plenumu.
- Njima poručujem da ne mogu pobjeći od odgovornosti sutrašnjice – poručio je Mugoša. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč istakla je kako „danas Mandićevi pucaju u noge građanima, a Mandić u glavu građanskoj, nacionalnoj i moralnoj Crnoj Gori“.
Lider DPS-a Danijel Živković poručio je kako je cilj Andrije Mandića Podgorička skupština, izlazak iz NATO-a i to da Crna Gora postane država naroda.
- Andrija Mandić je u proteklih 25 godina inkasirao iz budžeta Crne Gore više od pola miliona eura za rušenje Crne Gore, a nije u stanju ni da građanima čestita 21. maj. Zbog takve politike PES strmoglavo pada – kazao je Živković.
Poslanicima se na kraju obratio Mandić poručujući kako ne želi da priča o prošlosti, već o budućnosti, zbog čega je sve pozvao na zajednički rad kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije.
- Ja sam isti onaj kakav sam bio i ranije. Živim u kući koju je sagradio moj pokojni otac. Na istoj sam adresi na kojoj sam bio od šestog razreda osnovne škole. Sve što sam imao kada sam ušao u ovaj parlament isto je i danas. Nijesam uvećao svoje materijalno bogatstvo za jedan jedini cent, osim onog što sam naslijedio od roditelja. Imam samo to i možda je to neodgovorno prema mojoj djeci, ali sam ponosan što im ostavljam časno ime. Zahvalan sam Bogu što mogu da pogledam svakog u oči – rekao je Mandić. Osvrnuo se i na bratanića Danila Mandića, koji se nalazi u istražnom zatvoru zbog sumnje da je počinio dvostruko ubistvo u pokušaju, navodeći da je riječ o časnom čovjeku. - Ja se ne odričem svojih, a ako je neko prekršio zakon mora podjednako da odgovara. Ovo je nova Crna Gora i nema različitih aršina ni za moga sinovca, ni za moga sina, ni za mene. Sudovi će odrediti kaznu. Ako je kriv, neka odleži. Nemojte vi da preuzimate ulogu sudije –kazao je Mandić. Zaključio je kako se u Crnoj Gori nikada nije živjelo bolje nego danas, kako mladi nikada nijesu putovali više nego danas i kako standard nikada nije bio bolji, zbog čega je poslanike ponovo pozvao da zajedno rade na tome da taj standard bude još bolji. Đ. ĆORIĆ
PODGORICA – Manje od dva sata juče je bilo potrebno da Savjet za odbranu i bezbjednost prevaziđe devet mjeseci nesuglasica, te jednoglasno izabere Miodraga Vuksanovićapredstavnika Crne Gore pri NATO Savezničkoj komandi u Monsu - za nasljednika Zorana Lazarevića na mjestu načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.
Sastanak Vrhovne komande, po pravilu, zakazao je šef države Jakov Milatović, ujedno predsjedavajući ovog tijela kojeg, prema Ustavu, još čine predsjednici parlamenta i Vlade, Andrija Mandić i Milojko Spajić. Prisustvovali su dojučerašnji načelnik Generalštaba VCG Lazarević - čiji radni angažman zvanično prestaje u nedjelju – zatim ministar odbrane Dragan Krapović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar finansija Novica Vuković. Predsjednika države je, nakon Sjednice, kazao da je sastanak bio „izuzetno uspješan“, a od-
Mislim da smo danas ovom sjednicom pokazali ozbiljnost, odgovornost i državno jedinstvo. Crna Gora je svima na prvom mjestu, izjavio je Milatović nakon sjednice
luke o unapređenjima i modernizaciji crnogorske vojske donesene su jednoglasno. - Atmosfera na Savjetu bila je vrlo konstruktivna i postignut je konsenzus. Ovo je vrlo važno jer, kako je i sam ministar odbrane rekao, živimo u vrlo nepredvidivim geopolitičkim okolnostima. Mislim da smo danas ovom sjednicom pokazali ozbiljnost, odgovornost i državno jedinstvo. Crna Gora je svima na prvom mjestu –izjavio je on.
IMENOVANJA
Milatović je pred novinarima potvrdio razrješenje brigadnog generala Lazarevića sa mjesta načelnika Generalštaba. Kako je precizirao, ovaj oficir je ispunio zakonom predviđene uslove za okončanje aktivne vojne službe, na osnovu čega je prestao da bude na ovom visokom mjestu u vojnoj hijerarhiji. - Donijeli smo odluku o unapređenju pukovnika Vuksanovića u čin brigadnog gene-
rala i ujedno imenovanje za novog načelnika Generalštaba VCG. Takođe, dogovorili smo se o unapređenju oficira Darka Vukovića u generalski čin komodora u Mornarici Crne Gore i on će preuzeti njeno komandovanje. Na taj način poslata je važna poruka da se oficiri poput Vukovića stavljaju u službu unapređenja i razvoja VCG – rekao je šef države.
Najavio je i učešće delegacije Crne Gore na samitu NATO saveza krajem ovog mjeseca u Hagu, u kojoj će biti ministar Krapović i on. Tema tog skupa biće povećanje izdvajanja za odbranu u zemljama koje čine ovaj vojni savez. - U prisustvu ministara finansija i vanjskih poslova, razgovarali smo i usaglasili se o državnom stavu kada su u pitanju dodatna izdvajanja za odbranu, koja će biti usvojena na samitu – kratko je izjavio Milatović, ne precizirajući koji je to iznos.
SUKOBI
Sumnju u mogući pritisak prilikom izbora novog načelnika Generalštaba VCG juče je iznio i Crnogorski helsinški odbor (CHO), koji je od predsjednika države zatražio objašnjenje zašto je podržao izbor Vuksanovića, „uprkos ranijim izjavama i obećanjima“. - Očigledno je da je Milatović to učinio pod određenim pritiskom i/
ili ucjenom, što se vidi i po njegovom konfuznom ponašanju poslije tog glasanja – navodi se u saopštenju ove nevladine organizacije. Takođe podsjećaju kako to „nije prva situacija kada je njegov predsjednički mandat u pitanju“, te da Crna Gora može biti suverena i nezavisna država samo ako ima „odgovornog i samostalnog pred-
sjednika, koji svoje odluke donosi savjesno i u korist interesa svih građana i države Crne Gore, saglasno zakonu i Ustavu“. - Izbor je, dakle, jednostavan: ili će predsjednik braniti interese građana i države Crne Gore, ili će biti lutka na kraju u procesu razvaljivanja i uništenja crnogorske nezavisnosti i suvereniteta naše države – istakli su iz CHO.
Smjena Lazarevića te izbor novog načelnika Generalštaba VCG bili su „kamen spoticanja“ unutar Savjeta te, posebno, u odnosima Milatovića i Krapovića od 28. avgusta, kada je ministar vojni insistirao na razrješenju ovog visokog oficira. Ideju su, očekivano, bezrezervno podržavali predsjednik Skupštine Mandić i premijer Spajić. Krapović je prijedlog tada obrazložio „neophodnim podmlađivanjem vojnog kadra“, što za Milatovića nije bio dovoljno čvrst ra-
zlog za razrješenje iskusnog generala. Istovremeno su se pojavile i prve spekulacije o imenovanju - tada još pukovnika - Vuksanovića, na čelo Generalštaba VCG. Više poziva Milatovića na sjednice Savjeta ostalo je bez odgovora, odnosno pojavljivanja druga dva najviša državna zvaničnika – Mandića, odnosno Spajića. Uz sve to, Milatović je sredinom maja ozvaničio ime Vukovića kao svog kandidata za načelnika Generalštaba. No, iako sa izuzetnom biografijom, ovaj kandidat je - očigledno – samo spomenut kako bi bio brže i lakše vraćen u sami vrh Mornarice, gdje inače pripada po referencama. Ili je čelni čovjek države morao da bude onaj „pametniji koji popušta“... Višemjesečni sukob u vrhu Savjeta za odbranu i bezbjednost nije jedini slučaj kada je Generalštab VCG bio u nezavidnom položaju. Nepoznanice i neizvjesnost oko čelnog čovjeka VCG dobrim dijelom podsjećaju na situaciju s kraja 2020. i početka 2021. godine, tokom kohabitacije. Tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić je podnio zahtjev za odlazak u penziju krajem decembra 2020. godine. Ministarka odbrane Olivera Injac uputila je predsjedniku Milu Đukanoviću odluku o razrješenju Dakića, gdje je kao razlog navela upravo završetak aktivne službe. Međutim, Đukanović je odbio da takvu odluku potpiše, te istakao da se o tom pitanju odlučuje na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu. Sjednica je održana tek sredinom aprila 2021. godine i na njoj je razriješen Dakić, a pukovnik Milutin Đurović unaprijeđen u generala i zatim izabran za načelnika Generalštaba. K. JERKOV
Reakcije na jučerašnje izlaganje Marte Kos u Evropskom parlamentu
PODGORICA - Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji da su želja i napor Evropske unije da se naša zemlja integriše veći od želje i napora Crne Gore, kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore.
- Afirmativno je što i dalje čujemo da Evropska komisija, na čelu sa komesarkom za proširenje Martom Kos - ima optimizma. Nažalost, taj optimizam se malo bazira na realnosti i više na fikciji, odnosno na želji EU da integriše Crnu Goru – dodao je on. Kos je juče, tokom vanrednog saslušanja pred Odborom za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, istakla da „EK u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja“.
- U prethodnih sedam mjeseci, zatvoreno je više poglavlja sa zemljama kandidatima nego u proteklih deset godi-
PODGORICA - Izjava profesora bezbjednosti na Univerzitetu u Banjaluci i bivšeg savjetnika premijera u 42. vladi Crne Gore Voja Lakovića, izrečena u emisiji „Naglas“ na Javnom servisu, da poslanik DPS Oskar Huter „neće moći slobodno da prošeta Crnom Gorom ako na ovaj način bude branio Duška Markovića i Mila Đukanovića“, izazvala je brojne osude i rezultirala krivičnom prijavom protiv Lakovića.
Krivičnu prijavu podnio je Centar za građanska prava sa ciljem da se, kako su naveli iz te NVO, utvrdi odgovornost Voja Lakovića, zaštiti Oskar Huter i njegovo pravo na slobodno političko djelovanje, te da se institucionalno reaguje i zaštiti
Vlada je bilateralnim sukobima sa Hrvatskom, ali i ostalim članicama EU u vezi sa sporazumom sa UAE, otvorila nove frontove. Umjesto da ih zatvaramo, Crna Gora čini sve suprotno, smatra Kalezić
na. Crna Gora brzo napreduje. Privremeno smo zatvorili šest poglavlja, a uskoro očekujemo da ćemo zatvoriti još njih. Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realanako se reforme nastave - i mi ga u potpunosti podržavamo – dodala je komesarka za proširenje.
Ukazala je kako su pojedine zemlje kandidati „shvatile da je pred njima ozbiljan momentum“, te da „ispunjavaju reforme brže nego ranije“. Podsjetila je i na to da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, pa je - uz Crnu Goru - najnaprednija zemlja kandidat, posebno u dijelu vladavine prava.
- Ali, što god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji nešto što zovem „orlovskim pogledom“: mi smo strogi kontrolori onoga što se tamo dešava. Nije dovoljno da se usvoje zakoni, već mo-
ramo i da vidimo implementaciju, a to je najteži dio – zaključila je Kos.
IMPLEMENTACIJA
frontove. Umjesto da ih zatvaramo, Crna Gora čini sve suprotno – ukazao je on. To, kako je dodao, znači da proces pridruživanja EU ne napreduje, nego nazaduje, te da smo pod velom „nerealnog
drugi plan. Zato treba da govorimo o samom entuzijazmu i samom naporu koji Vlada ulaže. Rezultati bi došli kada bi taj napor bio srazmjeran nečemu o čemu govore. Ali, to ne rade – rekao je Kalezić.
nom u nizu praktično svakodnevnih potvrda iz Brisela koje „predstavljaju najbolji odgovor na učestale pokušaje da se u domaćoj javnosti izazovu osjećaji skepticizma i defetizma kad je pridruživanje EU u pitanju“.
- Potpuna posvećenost Vlade
reformama i njihovoj imple-
Upravo je spora implementacija nešto sa čime se Crna Gora doskora suočavala, zbog čega su pojedini „zadaci“ iz Plana rasta konačno dospjeli u fokus izvršne i zakonodavne vlasti. No, insistiranje na reformama i njihovoj implementaciji ne teče baš glatko, pa pojedini skeptični analitičari smatraju da će na konferenciji krajem ovog mjeseca biti zatvoreno samo jedno pregovaračko poglavlje. Kalezić smatra da bi se takav mogući rezultat jedino mogao cinično prokomentarisati kao „uspjeh“.
- Suština je da u Crnoj Gori nema jasne ni političke, ni društvene volje za nastavak procesa. Ljudi kojima pripada
ski. Prema tome,
ZATVARANJE POGLAVLJA
podrškom Evropske komisije, rezultirala je do sada naj-
de facto, posljed-
- Vlada je, njim bilateralnim sukobima sa Hrvatskom, ali i ostalim članicama EU u vezi sa sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, otvorila nove
sloboda mišljenja i sankcionišu prijetnje u bilo kom obliku. U toj NVO smatraju da je prof. Laković prekršio zakon po više osnova, odnosno da je njegovo izlaganje na Javnom servisu pokušaj obeshrabrivanja
političkog djelovanja Hutera.
U krivičnoj prijavi koju su dostavili Višem i Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici navode da je Laković ugrozio sigurnost poslanika Hutera javnim zastrašivanjem i pri-
jetnjama iz političkih i ideoloških razloga.
- Posebno zabrinjava to što je ovakva izjava izrečena od osobe koja ima status profesora bezbjednosti, te je očekivano da postupa sa naročitom odgovornošću i uzdržanošću –zaključili su u CGP.
Iz DPS-a su, sa druge strane, najavili da će podnijeti prigovor Savjetu RTCG.
- RTCG je, kao Javni servis koji plaćaju svi građani, postao aktivan saučesnik kampanje koja ima za cilj da po svaku cijenu, najmonstruoznijim lažima i klevetama, pokuša kriminalizovati prethodnu vlast. RTCG je pod vođstvom Borisa Raonića postao primjer selektivnog, pristrasnog i neprofesionalnog novinarstva koje više podsjeća na produkciju ,,Farme“ ili ,,Parova“ negoli na javni servis jedne države – saopštili su iz DPS-a. Dodaju da je u udarnom terminu nacionalna televizija
Filip Iva, potpred-
To predstavlja čvrst temelj za još veće iskorake u nared-
Suprotan stav očekivano je imao nović sjednik Vlade za vanjske i evropske poslove. Izlaga-
nje Kos smatra još jed-
mreži Iks. I on je optimista da će se pregovarački proces završiti do kraja 2026. godine. - Uz nastavak dosadašnje di-
da postane prva naredna članica EU – zaključio je ovaj visoki Vladin zvaničnik.
Brojne reakcije na prijetnju profesora bezbjednosti upućenu poslaniku DPS-a
CGP traži da se utvrdi odgovornost Voja Lakovića, zaštiti Oskar Huter i njegovo pravo na slobodno političko djelovanje, te da se institucionalno reaguje i zaštiti sloboda mišljenja i sankcionišu prijetnje u bilo kom obliku
okupila trojicu istomišljenika, dala im ekskluzivnu priliku da besramno optužuju, kleveću i lažu, i to po unaprijed razrađenom scenariju.
U nastavku su istakli da će „nastaviti da raskrinkavaju sramnu uređivačku politiku koja je Javni servis svela na nivo Adria televizije“.
- Ostalo je samo da Gojko Raičević i Emilo Labudović avanzuju po autorsku emisiju, pa da sve neodoljivo podsjeća na Miloševićev RTS –poručili su iz DPS-a.
Odluka sa jučerašnje elektronske sjednice Vlade Janović na čelu ANB-a u punom mandatu
PODGORICA – Vlada Crne Gore imenovala je dosadašnjeg vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića na tu poziciju u punom mandatu.
Pojedinačno je reagovao poslanik te partije Jevto Eraković , koji je na mreži Iks napisao da Huter, osim izvinjenja od RTCG koje je izostalo, može, za razliku od Lakovića, uspravno i dostojanstveno da šeta svojom državom ponosan na bespoštednu borbu za građansku i evropsku Crnu Goru.
Vlada je odluku donijela juče na elektronskoj sjednici, a prema pisanju portala RTCG, odlučeno je jednoglasno. Prvobitno imenovanje Janovića izazvalo je svojevremeno određene kontroverze, budući da je problematizovano to što on nije osoba koja dolazi iz sektora bezbjednosti. Iz Vlade su nedugo nakon toga kazali da je Janović prošao sve bezbjednosne pro-
drazumijevaju
Ivica Janović
Srijeda, 4. jun 2025.
PODGORICA – Skupština Crne Gore juče je ponovo izglasala Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), nakon što ga je predsjednik države Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje odbivši da ga potpiše prvi put.
Za Sporazum je glasao 41 poslanik, protiv je bilo sedam, dok su četiri bila uzdržana. Poslanici DPS-a nijesu prisustvovali glasanju. Prilikom prvog glasanja, Sporazum je dobio podršku 46 poslanika, dok ih je desetoro bilo protiv, a četvoro uzdržano.
Neposredno prije glasanja nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je „trgovcima našom đedovinom koji su je dali zbog svojih fotelja“ obećala da će ih lomiti jednog po jednog. Filip Adžić (GP URA) je kazao da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić trgovao podrškom za njegovu funkciju kako bi glasao za Sporazum.
OBRAZLOŽENJE
U obrazloženju Milatovića, koji je ovaj zakon prvobitno odbio da potpiše, navodi se da su razlog tome brojna otvorena pitanja na koje Vlada nije dala odgovor. Rečeno je da se ovim sporazumom narušava konkurencija i ravnopravnost položaja na tržištu, suspenduje primjena crnogorskih zakona koji regulišu javne nabavke, tendere i državnu imovinu. Iz kabineta Milatovića je ukazano i da su izostale pravne i finansijske analize u vezi sa brojnim obavezama koje bi Vlada preuzela u ime države, uz bojazan da bi njihova realizacija mogla ugroziti javne finansije. Problematizovano je i to što se Sporazumom utvrđuje javni interes unaprijed, bez konkretizacije lokacije i
Poslanici se ponovo izjašnjavali o vraćenom Sporazumu o saradnji sa UAE, ovaj put dobio podršku samo 41 poslanika
Za Sporazum je glasao 41 poslanik, protiv je bilo sedam, dok su četiri bila uzdržana. Poslanici DPS-a nijesu prisustvovali glasanju. Prilikom prvog glasanja, Sporazum je dobio podršku 46 poslanika, dok ih je desetoro bilo protiv, a četvoro uzdržano
karakteristika budućih projekata, što stvara pravnu nesigurnost za građane i njihovu imovinu. Ocijenjeno je i da je ovaj sporazum praktično jednostrano obavezujući za Crnu
Goru, bez konkretnih obaveza druge strane kojima bi se osigurala zaštita naših interesa. Milatović je tada ukazao na brojne primjedbe predstavnika institucija, nevladinih orga-
nizacija i evropskih zvaničnika. Komesarka za proširenje Evropske komisije Marta Kos je, odgovarajući Milatoviću u vezi sa Sporazumom, kazala da „na osnovu analize na prvo či-
Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se sa Remonom Zakariom, šefom kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj Crnoj Gori
PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) jedan je od ključnih partnera Vlade i ima važnu ulogu u modernizaciji infrastrukture, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović, koja je sastala sa Remonom Zakariom, šefom kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori.
Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim i budućim projektima EBRD-a, koji je jedan od najvažnijih finansijskih partnera u realizaciji ključnih razvojnih inicijativa u Crnoj Gori. Adžović je, kako je saopšteno, upoznala Zakarija sa ključnim ciljevima i nadležnostima novoformiranog Ministarstva javnih radova, naglašavajući njegovu posvećenost ubrzanju infrastrukturnog razvoja, unapređenju međusobne povezanosti i podrške temama Vlade ekonomskom rastu, što su na kojima se podudaraju ciljevi Crne Gore i EBRD.
SA JUČERAŠNJEG SASTANKA: Adžović i Zakari
- Sastanak je bio povod za diskusiju povodom potencijalnog jačanja kapaciteta za efikasnu realizaciju projekata, čime bi se osigurao koordinisan, transparentan i dinamičan pristup sprovođenju infrastrukturnih i razvojnih
inicijativa - saopštili su iz Ministarstva. Evropska banka za obnovu i razvoj, uz podršku Evropske unije, realizuje značajne infrastrukturne investicije u Crnoj Gori – 24 obrazovne ustanove širom zemlje, kao i tri bolnice. Ove inicijative direktno doprinose modernizaciji infrastrukture, kao i jačanju javnih usluga.
Zakaria je, navodi se, izrazio zadovoljstvo dosadašnjim radom i istakao da Crna Gora posjeduje veliki potencijal za sprovođenje brojnih razvojnih projekata.
- Ujedno je izrazio očekivanje da će u narednom periodu doći do snažnijeg institucionalnog zamaha u realizaciji započetih inicijativa, sa fokusom na dinamiku, kontinuitet i efikasnost, čime bi se dodatno osnažila saradnja sa EBRD-om i iskoristile razvojne prilike koje stoje na raspolaganju na zemlji - zaključeno je u saopštenju. R. E.
tanje, Sporazum ne sadrži dovoljno detaljne odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU“. Ipak, ukazala je da će određene odredbe morati pažljivo da se implementiraju kako bi se izbjeglo njihovo moguće kršenje u dijelu javnih nabavki. Naglasila je da su svi programi i dalji sporazumi sa arapskim investitorima „izuzeti iz zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama, javnim tenderima i procedurama konkurentskog nadmetanja“.
ODREDBE
- Ovaj sporazum ne sadrži odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju... SSP sadrži vrlo široku odredbu o otvaranju tržišta javnih nabavki, zasnovanu na nediskriminaciji i reciprocitetu, ravnopravnom tretmanu između kompanija iz EU i Crne Gore, kao i na transparentnosti postupaka javnih nabavki – navela je Kos dodajući da će „usklađenost zavisiti od tumačenja i sprovođenja projekata“. Ocijenila je da bi zbog težnje
Crne Gore da postane EU članica, „bilo od suštinske važnosti da se obezbijedi usklađenost ovog Sporazuma, prilikom njegove implementacije, sa pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki“, što znači odustvo diskriminacije, jednak tretman kompanija i transparentnost procedura javnih nabavki. Njenim odgovorom bili su zadovoljni svi zvaničnici, jer su ga svi različito protumačili. Milatović je kazao da njene riječi potvrđuju da sprovođenje sporazuma ne bi bilo u skladu sa pravnom tekovinom EU. Premijer Milojko Spajić je saopštio da je prezadovoljan odgovorom Kos dodajući da to pokazuje da je Vlada bila u pravu kada je rekla da je Sporazum usklađen sa EU zakonodavstvom. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, koji se protivi ovom Sporazumu, odgovor Kos vidio je kao spremnost da stane u zaštitu principa transparentnosti, zakonitosti i javnog interesa. Skupština je 23. aprila usvojila dva prijedloga zakona o potvrđivanju sporazuma sa Vladom UAE, od kojih je Milatović potpisao samo o ekonomskoj saradnji dvije zemlje, dok je drugi koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina vratio na ponovno odlučivanje. Nakon što je Skupština i drugi put izglasala ovaj zakon, Milatović je u obavezi da ga potpiše. Brojne nevladine organizacije i građanski aktivisti ovaj sporazum smatraju opasnim po državu i njene interese. Juče je pred Skupštinom ponovo održan performans nevladinih organizacija na kojem su aktivisti nosili transparent sa slikama poslanika koji su prvi put glasali za ovaj zakon i na kojem je pisalo „Čast i bruka žive dovijeka“. Direktorka MANS-a Vanja Ćalović je tražila da se otvori javna rasprava u koju bi se uključili i evropski eksperti. M.Lk.
Premijer Spajić susreo se sa predsjednikom japanskog turoperatora Motošijem Jadom
Turistička kompanija HIS spremna da Crnu Goru uvrsti u ponudu
PODGORICA - Najveći japanski turoperator za Evropu HIS spreman je da napravi paket ponuda i za Crnu Goru, objavio je na društvenoj mreži „X“ premijer Milojko Spajić nakon susreta sa predsjednikom ove turističke kompanije Motošijem Jadom. - Predsjednik turističke kom-
panije HIS koja je i najveći japanski turoperator za Evropu, Motoši Jada, iskazao je spremnost da zbog očekivanog pojačanog interesovanja japanskih turista HIS napravi i paket ponude koja bi obuhvatala i našu zemlju - napisao je Spajić. Prema njegovim riječima, otvoriće veliko tržište za naš turizam. N.K.
koji je FZD pokrenuo protiv Crnogorske komercijalne
PODGORICA – Ukupni depoziti crnogorskih banaka na kraju prošle godine dostigli su 5,84 milijarde eura, što je 80,53 odsto ukupne pasive kreditnih institucija. To je jedan od ključnih pokazatelja stabilnosti koji potvrđuje rast povjerenja deponenata, ali i to da depoziti i dalje čine okosnicu bankarskog poslovanja - navodi se u Godišnjem izvještaju za 2024. godinu Fonda za zaštitu depozita (FZD) koji je upravni odbor usvojio polovinom maja, a koji je upućen Odboru za ekonomiju, finansije i budžet na razmatranje.
Blagi rast depozita fizičkih lica
To je, kako se navodi, rast od 364 miliona, odnosno 6,64 odsto u odnosu na godinu ranije, a i dalje dominiraju depoziti lica koji imaju pravo na isplat u garantovanog depozita sa više od 88,43 odsto. Depoziti fizičkih lica su iznosili malo više od 50 odsto, a pravnih lica 38 odsto, a registruje se blagi rast depozita fizičkih lica za 6,24 odsto. Iz FZD ukazuju da se depoziti nerezidenata sve važniji segment u ukupnim depozitima, iako je u prošloj godini došlo do neznatnog pada sa 24,9 odsto u 2023, na 23,72 odsto.
- Učešće sredstava deponovanih od strane fizičkih lica iznosi 2,94 milijarde eura, odnosno 50,35 odsto učešća u ukupnim depozitima kod banaka, čineći ih time i najznačajnijim deponentima crnogorskog bankarskog sistema. Na kraju 2024.
godine bilo ih je 697.900. Na depozite pravnih lica odnosi se 2,88 milijarde eura, odnosno 49,2 odsto depozita, kojih je na kraju prošle godine bilo 75.237. Ukupan broj deponenata prošle godine iznosio je 776.045 što je 1,84 odsto manje u odnosu na kraj 2023. godine - navodi se u izvještaju FZD. Banke su, kako se navodi, u odnosu na raniji period, u većoj mjeri ova sredstva usmjeravale za kredite, a ocjena rukovodstva FZD jeste da to može imati pozitivan efekat na ekonomski rast, za razliku od ranijeg oslanjanja na likvidnu aktivu i ulaganje u hartije od vrijednosti.
- FZD je u 2024. godini obračunao i naplatio premiju na bazi r izika pojedine kreditne institucije u iznosu od 27,4 milion a eura. Nastavljena je
isplata garantovanih depozita za Invest banku Montenegro i Atlas banku nad kojima je 201 9. godine uveden stečaj. Deponenti ovih banaka su prošle godine preuzeli garantovane depozite u iznosu od 173.300 eura, dok je na kraju godine ostalo neisplaćeno 6,9 miliona, odnosno 6,14 odsto ukupnog iznosa garantovanih depozita za obje banke. Povrat sredstava iz stečajne mase u prošloj godini iznosi 10,50 miliona eura, dok je ukupni povrat na posljednji dan 2024. godine iznosio 85,17 miliona, odnosno 75,57 odsto – navodi se u izvještaju FZD. Ukazuju i da dodatnu sigurnost za isplatu garantovanih depozi ta, pored sopstvenih sredstava, daje i ugovor koji je FZD zaključio sa Evropskom bankom za obnovu i ra-
zvoj na osnovu kojeg imaju mogućnost da, u slučaju potrebe, za isplatu depozita koriste 50 miliona eura tokom pet go dina uz rok otplate sedam godina.
- Garantovani depoziti na dan 31. decembar 2024. godine iznose 2,4 milijarde eura, dok su godinu ranije iznosili 2,16 milijarde što je povećanje od 239,2 miliona eura, odnosno 11 odsto. FZD obračunava i vrši isplatu garantovanog depozita do 50.000 eura po deponentu po banci, a danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, nivo zaštite se uspostavlja na nivou od 100.000 eura – stoji u izvještaju.
spor sa ck B
Nakon dvogodišnje pauze juče je pred Privrednim sudom nastavljen postupak
Konferencija povodom prve aukcije za tržišne premije, u fokusu solarne tehnologije
PODGORICA - Crna Gora prelazi iz modela državnih podsticaja ka tržišno zasnovanoj podršci, u skladu s najboljim evropskim praksama, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović
- Ovo nije samo početak jednog tehničkog procesa – ovo je strateški iskorak - rekao je Šahmanović na konferenciji povodom prve aukcije za
tržišne premije, kao važan korak u sprovođenju novog modela tržišnih podsticaja za obnovljive izvore energije. Konferencija je juče održana u organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u Podgorici. U tom duhu, prezentovan je novi sistem podsticaja koji uključuje aukcije za tržišne premije, garancije porijekla, energetske zajednice građana,
kao i reformisane administrativne procedure koje imaju za cilj da olakšaju investitorima ulazak na tržište. - Znamo koje su naše ambicije i ciljevi do 2030. godine – 50 odsto udjela OIE u finalnoj potrošnji i 70 odsto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. To jesu izazovni ciljevi, ali dostižni – posebno uz podršku međunarodnih partnera i privatnog sektorarekao je Šahmanović.
banke (CKB) zbog isplate 100.000 eura lažnim deponentima Atlas banke. Kako je nakon penzionisanja ranijeg sudije predmet dodijeljen sutkinji Itani Folić, postupak je krenuo ispočetka. Prvi slučaj isplate 50.000 eura desio se u maju 2019. godine u Baru, a drugi nakon dva mjeseca u hercegnovskoj filijali. Da novac nije isplaćen kome je trebalo, saznalo se nakon što je pravi deponent podnio prigovor kojim osporava da je podigao novac. Ista situacija se u međuvremenu desila i u Hipotekarnoj banci, koja je sa FZD potpisala vansudsko poravnanje. Iz FZD u tužbi tvrde da službenicima banke nije bilo potrebno stručno znanje da bi provjerili pasoš ukazujući da su nakon prvog slučaja upozorili sve banke na obavezu upoređivanja brojeva na stranicama pasoša.
Centralna banka objavila mjesečne podatke
Smanjen je broj blokiranih kompanija Reute R s
PODGORICA - Centralna banka (CBCG) objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi sedam kompanija manje nego na prethodnom.
Iz CKB su ukazivali da su postupali sa propisanim nivoom pažnje te da su uvidom u pasoš i podatke koje su dobili od FZD utvrdili da ta lica imaju pravo na isplatu novca. Na posljednjem ročištu održanom u aprilu 2023. godine zastupnici CKB-a su prigovorili nalazu i mišljenju vještaka IT struke Balše Savića ocjenjujući ga nepotpunim, imajući u vidu da nije imao pristup softveru jer nije o vlašćen. Ukazali su da je neophodno tražiti da se Saviću dâ pristup aplikaciji kako bi uradio zadatak koji mu je sud dao, dodajući da su u aplikaciji postojali samo ime, prezime i broj pasoša, bez ostalih podataka i brojeva pasoša. Iz FZD su bili saglasni sa nalazom ukazujući da je utvrđeno da je prilikom druge isplate naloga postojao datum rođenja deponenata, napominjući da su obavijestili banku da moraju osim broja pasoša, kontrolisati i datum rođenja. Imajući u vidu da Savić do sada nije odgovorio na ove prigovore, sutkinja Folić je iduće ročište zakazala za septembar, do kada bi trebalo da pribavi njegovo izjašnjenje.
M. lekoViĆ
Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 20.960 kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3.450 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.
U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade. Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, . U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosn o preduzetnike kada je blokada računa iznosila više od 10.000 eura u neprekidnom trajanju više od 30 dana. r e
što bolje usklađen sa stvarnim potrebama tržišta. On je takođe čestitao crnogorskim vlastima na posvećenosti i odlučnom koraku ka razvoju konkurentnog i održivog energetskog sektora.
Člano vi ekspertskog tima predstavili su tehničke elemente prve aukcije, koja će biti fokusirana na solarne tehnologije, kao segment sa najvećim potencijalom i najmanjim trenutnim udjelom u proizvodnji. Ministarstvo je posebno zahvalilo Evropskoj banci za obno vu i razvoj (EBRD), Evropskoj uniji, Ministarstvu finansija Austrije, CEI – Centralnoevropskoj inicijativi i svim partnerima koji su pomogli u pripremi ovog procesa. N.k. Fond za zaštitu depozita predao Skupštini izvještaj za
Konferencija je okupila brojne učesnike iz privrede, stručne javnosti, međunarodnih institucija i partnerskih organizacija i poslužila kao platforma za predstavljanje novog zakonskog i investicionog okvira za razvoj OIE projekata. U skladu sa EU Reformskom agendom, do 2027. godine planirano je sprovođenje niza aukcija, koje će obuhvatiti projekte iz oblasti solarne, a takođe iz vjetroenergije.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je pružila sveobuhvatnu podršku Ministarstvu u pripremi aukcijskog modela, zadovoljna je postignutim napretkom.
Šef kancelarije u EBRD-a u Crnoj Gori Remon Zakaria, poručio je da je Banka ponosna na saradnju sa Ministarstvom i ohrabrio sve zainteresovane strane da dostave svoje komentare i sugestije, kako bi dizajn prve aukcije bio
ALARMANTNA DEMOGRAFSKA KRIZA: Na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje polemisalo se o strukturi stanovništva, ljudi napuštaju sjever, sve manje djece se rađa
PODGORICA – Crna Gora se nalazi u demografskoj krizi. Iako država nema zvanične mehanizme za prikupljanje podataka o spoljašnjim migracijama, procjenjuje se da se između 2011. i 2023. godine iz zemlje iselilo oko 94.000 građana, odnosno prosječno su odlazile 22 osobe dnevno.
To je, pored ostalog, juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. Održano je konsultativno saslušanje na temu - demografski trendovi i prirodni priraštaj u Crnoj Gori, te su predstavnici nadležnih institucija i poslanici polemisali o problemu prirodnog priraštaja, migracijama… Saglasili su se svi da ovo nije pitanje opozicije i vlasti, već svih aktera u društvu i da treba hitno da se izradi strategija i pokrene primjena određenih mjera. Čuli su se komentari da na odluku mladih ljudi da napušte državu ne utiče pitanje finansija, već više to što nemaju pristup pravdi, jednakim uslovima za napredak…
Zabrinjavajuće stanje
Sjednica je održana na inicijativu poslanika Borisa Mugoše koji je negodovao što nam je natalitet sve niži, da je sve manje mladih i da raste udio stare populacije preko 65 godina. Istakao je da je Crna Gora na pragu duboke demografske starosti i da je populacija koja ima više od 80 godina dvostruko brojnija nego prije dvije decenije.
- Prema proračunima nedostaje nam oko 30.000 mladih u odnosu na prethodni popis. To su alarmantni podaci – rekao je on.
Obrazložio je da su nam ekonomske ad hok mjere potrebne, ali da odluka da li će neko da ostane u Crnoj Gori ne zavisi od toga, već od dostupnosti obrazovne, zdravstvene i soci-
Ekonomske ad hok mjere su potrebne, ali ne zavise od toga da li će neko da napušti zemlju, već od dostupnosti obrazovne, zdravstvene i socijalne zaštite. Bilježimo diskriminaciju u mnogim oblastima - mladi na sjeveru nemaju pristup mnogim uslugama, ukinuti su i neki sudovi, nema puteva, ljudi se sele u glavni grad ili na primorje, saopšteno je sa sjednice Odbora
jalne zaštite. Mugoša je kazao da bilježimo diskriminaciju u mnogim oblastima, navodeći da mladi na sjeveru nemaju, na primjer, pristup mnogim uslugama. Pomenuo je da novca ima dovoljno da se raspodijeli kako treba, te je kritikovao što oni najsiromašniji primaju samo 90 eura materijalnog obezbjeđenja.
Povećaće materijalna davanja
Ministar Gutić je najavio da će inicirati uvećanje tih primanja kroz novi zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Naveo je da bi trebalo da se prepoznaju nove korisničke grupe, da trenutni iznosi nijesu dovoljni, te da treba da se razmotri njihovo povećanje. Ministar je kazao da će raditi na mjerama koje podstiču rađanje i
Najviše je žena koje su rodile dvoje djece
Milena Vukotić iz Uprave za statistiku kazala je da, kada je riječ o procentu rađanja, prema posljednjem popisu, najveći je procenat žena koje su rodile dvoje djece - 41 posto, četvorodevet procenata, a petoro i više - samo pet procenata. Rožaje je opština sa najmlađim stanovništvom, a Plužine ima najstarije. Vukotić je istakla da je zabrinjavajuća činjenica što se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demo-
sprečavaju iseljavanje mladih. Ministar je saopštio da je stopa rađanja djece u padu, te je ocijenio da kao država ne obezbjeđujemo ni prostu reprodukciju stanovništva i da je zbog toga došlo do smanjivanja vrijednosti prirodnog priraštaja na nivou države.
- Iako smo kao država u posljednje dvije godine zabilježili pozitivan prirodni priraštaj, broj rođene djece opominje da nema razloga za optimizam. Prošle godine je zabilježen najmanji broj rođene djece otkad pratimo podatke vital-
ne statistike - svega 6.964 djece – rekao je ministar.
Gutić je rekao da je najnepovoljnija situacija na sjeveru, te da su tokom prošle godine, osim Rožaja i Plava, sve opštine su male negativan prirodni priraštaj.
- Neke se suočavaju s tim problemom i duže od dvije decenije – kazao je on. Gordana Radojević, iz NVO Društvo statističara i demografa Crne Gore, prokomentarisala je da kao društvo treba da napustimo pretpostavku da su ekonomski podsticaji je-
94.000
građana se iselilo iz Crne Gore između 2011. i 2023. godine
grafske starosti, gdje je prosječna starost veća od 43 godine, a 2011. godine imali smo samo jednu opštinu u ovom stadijumu. Statistika pokazuje da je u Crnoj Gori, istorijski posmatrano, od 1961. do 2024. pozitivan prirodni priraštaj koji je u stalnom padu. Prošle godine je zabilježeno da je u 16 od 25 opština bio
negativan prirodni priraštaj. Najveći je u Pljevljima - 219 stanovnika, na Cetinju - 78, a najmanji u Gusinju – četiri. Vukotić je ukazala na podatak, kada je riječ o unutrašnjim migracijama, da je 14 opština od 25 imalo negativan migracioni saldo, dok je 2014. manje opština imalo negativni migracioni saldo – 18.
dini koji u kratkom roku mogu povećati prirodni priraštaj. Navela je primjer da je u Pljevljima i Plužinama zarada mnogo iznad prosjeka na sjeveru, da je u Pljevljima i iznad nacionalnog prosjeka, ali da u tim opštinama postoji demografska kriza. Radojević je iznijela podatak da je od 2020. do 2023. godine zabilježen odliv stanovništva iz Crne Gore, duplo veći nego u period 2015-2019. godinu. Kazala je da sve to znači da, i kada je bio visok ekonomski rast, to nije bilo dovoljno da se zaštiti stanovništvo.
- Istraživanja pokazuju da se traži pravna sigurnost, jednake šanse za napredovanje – navela je ona.
ukinuti i sudovi
Ministar Gutić se tokom diskusije saglasio da je važan pristup pravdi, te je podsjetio na činjenicu da su u sjevernoj regiji ukinuti neki sudovi i da postoji opasnost da osnovni sudovi budu ukinuti. Ukazao je na važnost da se u državi obezbijedi jednak pristup institucijama kulture, sportskoj infrastrukturi… - Žalosno je što danas pričamo i o nedostatku osnovne infrastrukture – puteva – kazao je Gutić i dodao da se mora raditi na rješavanju svih pitanja da se stanje popravi.
On je podsjetio na podatak da, prema popisu, u državi živi 623.633 stanovnika, što je samo 0,6 odsto više nego 2011. godine.
Konstatovao je da se sjever suočava sa dramatičnom depopulacijom, da je u posljednjih 12 godina broj stanovnika opao za 14,2 procenata, odnosno da je 25.247 ljudi napustilo ovaj region. Istakao je da danas sjever čini samo 24,5 procenata stanovništva i da se sve više koncentrišu u glavnom gradu. Ministar je prokomentarisao da, s druge strane, na primorju imamo drugačiju situaciju, gdje se bilježi rast stanovnika za oko deset procenata. Naveo je da su primorski gradovi postali prenatrpani.
Gutić je podsjetio da je u sjevernom regionu 1961. godine živjela skoro polovina stanovnika Crne Gore, a da danas živi svega četvrtina.
Ministar je iznio podatak i da projekcije do 2030. godine ukazuju da će se nastaviti ovaj trend na sjeveru, pa se očekuje da će na sto mladih dolaziti čak 140 starih, što dodatno pokazuje da je potrebno hitno donijeti strateške demografske politike.
Prema podacima UN, za 30 godina Crna Gora imaće 518.000 stanovnika, a 2100. biće 330.000 stanovnika. Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević je na sjednici rekao da treba svi da udružimo snage kako bismo riješili probleme, bez obzira ko dolazi iz koje partije. Istakao je da sjever zaostaje u svim segmentima i da treba da se ulaže u zapošljavanje, da se unaprijedi infrastruktura, smanji stopa rizika od siromaštva… Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić rekao je da treba u svakom dijelu Crne Gore da se stvore kvalitetni uslovi za život, da se kasni u tome, te da treba u ovu priču da se uključi i stručna javnost –akademici CANU i Ekonomski fakultet od kojih bi se dobili stručni i vizionarski prijedlozi.
Ognjen Delić iz Ministarstva zdravlja je kazao da država ima dobru mrežu primarne zaštite i bolničkih ustanova, da se godišnje rodi oko sedam hiljada beba, te da postoji i državni centar za medicinski potpomognutu oplodnju za koji se izdvaja 1.400.000 eura godišnje. Rekao je da je prošle godine ovu uslugu koristilo 716 žena.
Odbor će naknadno sačiniti izvještaj s ocjenama i stavovima o ovoj temi. n. ĐurĐevaC
RTCG odbio zahtjeve kandidata da im dostavi dokumentaciju o prošlogodišnjem izboru Borisa Raonića
PODGORICA - Kandidati za generalnog direktora Javnog servisa Radio-televizije Crne Gore (RTCG) tražili su od te medijske kuće informacije i dokumentaciju koja se tiče posljednjeg izbora Borisa Raonića za generalnog direktora – i zahtjev im je odbijen.
Informacije i dokumentaciju su putem slobodnog pristupa informacijama (SPI) zahtijevali kandidati Andrijana Kadija, Časlav Vujotić, Sabrija Vulić, Slaven Knezović, Vladimir Maraš, Snežana Burzan-Vuksanović, Žarko Božović i Srđan Čović 3. septembra prošle godine. Tražili su dokumentaciju o kandidaturi Borisa Raonića za generalnog direktora, izvještaj komisije koju je obrazovao Savjet RTCG (koju čine Balša Milić, Irena Vešovic, Rada Ćupić), potvrdu o radnom iskustvu Borisa Raonića i izvještaj advokata Bojana Zekovića i Zorice Đukanović o (ne)mogućnosti trećeg imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora. Kako RTCG nije odgovorio na ovaj zahtjev, Srđan Čović se obratio Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), pozivajući se na ćutanje administracije 27. februara ove godine Nakon toga je AZLP uputio dopis RTCG, koji je nakon usvajanja žalbe utvrdio da treba odbiti zahtjev za slobodan
pristup informacijama koje su kandidati tražili.
Pobjeda je juče uputila pitanja generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću povodom saopštenja Časlava Vujotića o odbijanju zahtjeva za SPI. Očekujemo pojašnjenja zbog čega je zahtjev odbijen, te odgovore na pitanja da li su ti dokumenti javno dostupni, a ukoliko nijesu, smatra li da se time ugrožava transparentnost nacionalnog javnog servisa. U odgovoru kandidatima u kojem im se odbija dostavljanje informacija, a koji potpisuje Boris Raonić, navedeno je da se ta dokumentacija nalazi na portalu RTCG. Pobjeda juče nije uspjela da nađe navedene izvještaje i potvrde. Osim plana i programa koje su dostavili svi kandidati za generalnog direktora na prošlogodišnjem konkursu, među tom dokumentacijom nema izvještaja komisije, advokata i potvrde o radnom iskustvu Raonića. Pojedini kandidati Pobjedi su juče kazali da ti dokumenti nikada i nijesu bili na portalu jer komisija nikada nije objavila izvještaj o prispjelim kandidaturama.
Jedan od bivših kandidata za generalnog direktora Časlav Vujotić juče je u saopštenju naveo da Raonić zasad uspješno krije od javnosti kako je izabran.
- Pretpostavljamo po sugestijama svojih pravnih savjetnika, kao i dosad, da zakoni nijesu ono što piše nego kako ko
protumači. Dodatno je obrazložio da je „ista (dokumentacija) objavljena na portalu RTCG“. Što nije tačno, jer u Raonićevom rješenju nema linkova niti kakve druge potvrde tih navoda – kazao je Vujotić.
On se osvrnuo na odbijanje RTCG da ustupi informacije.
- Ako je objavljeno na sajtu, u čemu je problem dostaviti ih i na zahtjev – pita Vujotić. Dodaje kako se sumnja da bi nezakonitog direktora najviše boljelo eventualno javno objavljivanje izvještaja komisije Savjeta RTCG u vezi sa njegovom kandidaturom, a da takav papir vjerovatno uopšte i ne postoji.
- Takođe je mistična nedostajuća, nepokazana procjena advokata Zekovića i Đukanović o (ne)mogućnosti trećeg imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora. Na kraju, osim što eskivira zakone i državne agencije, pokušavaju-
Onkološke pacijente u centrima za socijalni invalidninu od 318 eura, pojedini i preminu
ći da prikaže papire kako su ga birali, Raonić sa kompanijom ne poštuje zasad ni sudski nalog da to uradi - kaže Vujotić. Ističe i da na ročištu pred Osnovnim sudom, u kome se osporava posljednji izbor Raonića za generalnog direktora, advokati RTCG nijesu dostavili dokumentaciju koju su „ostali dužni“. - Kako vele, „omaškom“. Čime je proces usporen. Pošto studentska „odloženo - položeno“ ovdje ne važi, sudije nijesu naivne, sve sluti na neku inovaciju u, utisak je, ismijavanju njihovog truda. Tada je Raonić dao ostavku da bi ga reizabrali. S ekipom je inicirao novi konkurs prije presude. Za novi nije važila. Nesmetano je nastavio biti direktor prosto rugajući se sporosti sudstva –tvrdi Vujotić. Advokati Đukanović i Zeković su, u pravnom mišljenju povodom izbora Borisa Raonića za generalnog direktora 31. avgusta 2024. godine, tri dana prije toga, a na zahtjev RTCG, naveli da je treće imenovanje Raonića zapravo njegov novi ili drugi izbor, jer su poništavanjem odluke o imenovanju iz avgusta 2021. prestale sve pravne posljedice te odluke. U zaključku ovog pravnog mišljenja, u koji je Pobjedi omogućen uvid iz RTCG, navedeno je da se, kako je odluka Savjeta od 6. avgusta 2021. godine za izbor Raonića pravosnažno poništena pred sudom 4. januara 2023. godine, zbog retroaktivnog dejstva poništaja smatra da ista nikada nije donijeta. Advokati smatraju da Boris Raonić sada ispunjava zakonske uslove. Zaključuju da je Raonić, u pravnom smislu, prvi put izabran 1. juna. 2023. godine, nakon što je Savjet RTCG, u cilju izvršenja pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici, donio takvu odluku.
Smatraju da bi izbor bio u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir da je odluka od 6. avgusta 2021. godine poništena, te da od tada do 2024. godine postoji samo jedan konkurs i samo jedna odluka kojom je Raonić izabran za generalnog direktora.
Prema sadašnjem Zakonu o RTCG, koji je izmijenjen malo prije prošlogodišnjeg izbora Raonića za generalnog direktora, potrebno je pet godina radnog iskustva u VII1 stepenu stručne spreme. Raonić je diplomirao 2018. godine. Prvim konkursom iz 2021. tražilo se deset godina radnog iskustva i to je bio jedan od razloga što je taj izbor poništen. Naredni konkurs iz 2023. godine je zahtijevao iste uslove, dok je tek trećim, prošlogodišnjim, nakon izmjena Zakona o RTCG, traženo pet godina iskustva u VII1 stepenu. Jedna od pravnih posljedica poništaja izbora je i trajanje radnog iskustva, koje s obzirom na presude o izborima iz 2021. i 2023. nije stečeno u zakonitom mandatu.
J. MARTINOVIĆ
PODGORICA - Osobe sa tri udaljene metastaze komisije odbijaju za ličnu invalidninu i njihovo stanje opisuju kao „stabilnu bolest“ te ih tako ostavljaju i bez 318 eura, kazala je Pobjedi Maja Gardašević iz NVO „Diši“, koja se bori za prava onkoloških pacijenata. Pobjedi su pojedini pacijenti, koje je komisija odbila, proslijedili svoje nalaze i dokumentaciju. Iz toga je primjetno da je komisija odbila da dâ invalidninu bolesnicima sa metastazom na mozgu. Jedna od pacijentkinja, čije smo nalaze dobili, preminula je. Pacijenti imaju i pravo žalbe, ali je za mnoge od njih vrijeme koje ulažu i čekaju, kao i činjenica da se zbog bolesti ne mogu lično pojaviti pred komisijom, veliki problem. U dokumentaciji pacijenata u koju je Pobjeda imala uvid, jednoj pacijentkinji je odbijen zahtjev, i pored toga što je nakon kancera, zbog zračenja operisala crijeva, limfne čvorove na preponama i ima trombozu koja joj je u jednom trenutku ugrozila život. Drugoj pacijentkinji, koja ima pet metastaza, u izvještaju komisije je navedeno da ima rak grlića materice, ali ne i metastaze.
Pojedini pacijenti se žale jer i pored jakih bolova moraju lično da idu u Centar za socijalni rad da predaju zahtjev pravnicima. Na pitanje zbog čega ne može da član porodice preda zahtjev, dobili su odgovor da je takva procedura.
Pacijentkinja kojoj se ovo dogodilo ističe da je ponižavajuće da se pojavljuju pred pravnicima, jer su dovoljno izmučeni svojom bolešću. Gardašević ističe da ovakvi primjeri pokazuju da ministar socijalnog staranja Damir Gutić, u čijoj je ingerenciji rad komisija koje dodjeljuju ličnu invalidninu, ne radi posao kako treba.
- Kako može da kaže da sistem funkcioniše, zašto te ljude koju su odbijeni nije pozvao na razgovor da pogleda u kakvom su stanju – kazala je Gardašević.
Ona je u razgovoru za Pobjedu uputila apel javnosti, ali i svim nadležnim institucijama da se preispita rad komisi-
Stanari Omladinske ulice u Pljevljima spriječili radove planirana saobraćajnica ugrožava stabilnost objekata
PODGORICA - Stanari zgrada Omladinske ulice u Pljevljima spriječili su u ponedjeljak veče mehanizaciju preduzeća „Wing“ da iskopa zemljište na trasi puta na kojem je Opština
Pljevlja planirala izgradnju saobraćajnice koja bi spojila Omladinsku ulicu i Ulicu III sandžačke brigade. Opština ih, kako su Pobjedi kazali stanari, nije upoznala sa projektom, niti je održala jav-
socijalni rad odbijaju za ličnu preminu dok stigne rješenje
Sa jednog od protesta onkoloških pacijenata
Jedna od pacijentkinja, čije smo nalaze dobili, preminula je. Pacijenti imaju i pravo žalbe, ali je za mnoge od njih vrijeme, kao i činjenica da se zbog bolesti ne mogu lično pojaviti pred komisijom, veliki problem
ja koje dodjeljuju invalidninu. Pojasnila je da svi onkološki pacijenti obraćaju zahtjevima za tuđu njegu ili invalidninu centrima za socijalni rad. Prilaže se novija dokumentacija, a poželjno je da ne bude starija od pola godine. To uključuje izvještaje ljekara specijalista i dijagnostičkih procedura, poput skenera, magneta, sintigrafije skeleta, tumor markera.
- Pacijenti ovih dijagnoza su lica koja zavise od pomoći drugih – istakla je Gardašević. Ona je navela da se ministru Gutiću javno obraćala i ukazivala na probleme koje onkološki pacijenti imaju kada traže ličnu invalidninu. Kazala je da je nedopustivo da on i dalje obavlja funkciju ministra, a da nije u stanju da preispita rad komisija koje građani plaćaju, kako bi radili svoj posao
radove firme „Wing“, tvrde da objekata i bezbjednost pješaka silu u večernjim satima, stanarima da se odsele na selo
nu raspravu. Naprasno, kako ističu oni, vlasti su odlučile da dovedu mehanizaciju i grade ulicu. Stanari tvrde da se time ugrožava stabilnost stambenih objekata, bezbjednost pješaka i građana, ali i zelena površina, koje ionako nema dovoljno. - Opština je i pored višemjesečnog protivljenja stanara Omladinske ulice i III sandžačke brigade, odlučila da u večernjim satima na silu i prepad otvori gradilište, dok su stanari bili na informativnom razgovoru u policiji, jer su ih prijavili da ometaju radove. Iskoristili su i priliku kada na parkingu nije bilo nijednog automobila. Komunalna policija je čekala sakrivena i kada su vidjeli da nema nijedno par-
kirano vozilo, pozvali su direktora podizvođačke firme koji je poslao mašine i rukovaoca i krenuo odmah da kopa. Dok smo se mi organizovali, oni su se već bili zakopali – kazao je Pobjedi jedan od stanara Rade Potpara Kako bi se nastavili radovi, u pomoć je pritekao predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš u pratnji Komunalne inspekcije. Potpara kaže da ih je Vraneš vrijeđao.
- Rekao nam je da nema s nama šta da razgovara, vrijeđao nas je. Poručio nam je da idemo na selo, ako nam se ne sviđa u gradu. Sve su to stariji ljudi, ali on nije mario za to. Jednu komšinicu je „mršnuo“ – kaže Potpara. Podsjeća da su prije skoro go-
Kremlj ne očekuje brzo napredovanje u rješenju sukoba u Ukrajini
– koji, kako tvrdi, ne obavljaju. Na pitanje Pobjede da li u komisijama sjede i onkolozi, Gardašević odgovara potvrdno, ali ističe da ne može o onkološkom pacijentu da odlučuje, uz sve poštovanje, dvoje ljekara specijalista psihijatrije i plastične i rekonstruktivne hirurgije.
- Nažalost, nedavno je još jedno lice, koje je sistem zakinuo, preminulo i ovo je problem koji postoji u Centru za socijalni rad na Cetinju - ističe Gardašević i dodaje da situacija ništa nije bolja ni u Nikšiću.
Kazala je da se događa da pacijent ima udaljene metastaze i da ga prvostepena komisija odbije kao da je zdrav.
Kao najveće probleme je istakla to što pacijente sa dvije do tri metastaze komisija odbije, pa se nakon odbijanja uloži žalba, te se onda čeka tri ili četiri mjeseca. U međuvremenu, dok administracija odluči, pacijent premine.
Zbog ovakvog tretmana, onkološki pacijenti su prošle godine protestovali ispred Ministarstva zdravlja i zahtijevali da se preispita rad komisija.
Pacijenti su tvrdili da je diskutabilan veliki broj odbijajućih odluka članova prvostepene i drugostepene komisije kada su u pitanju pacijenti sa udaljenim metastazama. Naglašen je i problem čestog prekidanja bolovanja onkološkim pacijentima koji u većini slučajeva nakon ciklusa hemoterapija nijesu spremni da se odmah vrate na posao.
H. JANKOVIĆ
dinu poslali peticiju protiv projekta, koju je potpisalo 70 građana, ali da im do dan-danas niko nije odgovorio. U projektu izgradnje ulice, kaže Potpara, nije ucrtana jedna kuća u kojoj živi porodica. - Kuća se nalazi bukvalno na dva metra od budućeg potpornog zida i koji je visok sedam metara. Odlučili su da prave tunel u centru grada –kaže Potpara. Kaže da je Opština mijenjala u katastru dimenzije parcela, te da je stanarima oduzela stepenište ispred zgrade. Potpara ocjenjuje da je projekat nelegalan, nezakonit i protivan pravilima struke. Stanari su, poručuje Potpara, podnijeli tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Opštine Pljevlja. Takođe, prijavu su podnijeli i Republičkom urbanističko-građevinskom inspektoru. Poručuju da neće odustati od blokade radova. Nj. ŽIVANOVIĆ
MOSKVA - Kremlj je saopštio da ne očekuje bilo kakvo brzo napredovanje u rješenju ,,ekstremno kompleksnog“ sukoba u Ukrajini, kao i da ne vjeruje da će skoro biti dogovoren susret ukrajinskog, ruskog i američkog lidera Volodimira Zelenskog, Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Bilo bi pogrešno očekivati momentalne odluke i napredovanja - rekao je juče novinarima portparol ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov tokom dnevnog brifinga.
On je odgovarao na pitanja novinara dan poslije druge runde direktnih rusko-ukrajinskih pregovora održanih prekjuče u Istanbulu, uz posredovanje Turske.
- Pitanje rješenja je izuzetno kompleksno i sadrži brojne nijanse - dodao je Peskov i podsjetio da Moskva, prije svega, želi da eliminiše duboke uzroke sukoba da bi došla do mira sa Kijevom.
On je ocijenio da je malo vjerovatno da se u bliskoj budućnosti održi sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina, ukrajinskog Volodimira Zelenskog i američkog Donalda Trampa, kako je preksinoć nagovijestila Turska.
- U bliskoj budućnosti to izgleda malo vjerovatno - odgovorio je Peskov novinarima tokom redovne dnevne konferencije za medije.
Preksinoć je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan predložio da bude domaćin takvog jednog samita koji je zapravo već pokrenuo Kijev, a Bijela kuća je saopštila da je Donald Tramp rekao da je spreman da ode na takav sastanak.
Drugi krug mirovnih pregovora između delegacija Ukrajine i Rusije u Istanbulu završen je prekjuče, u poneđeljak. Ukrajinski pregovarač Serhij Kislica izjavio je da je ruska strana odbila prijedlog bezuslovnog prekida vatre. Moskva navodno tvrdi da bi primirje omogućilo Ukrajini da se pregrupiše i naoruža, dok ruske snage ostvaruju napredak na terenu. Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov izjavio je da je postignut dogovor o razmjeni zarobljenika, s fokusom na teško ranjene i mlade vojnike.
Takođe je najavljeno vraćanje tijela poginulih vojnika. Umerov je naveo da se razgovaralo o potencijalnom sastanku između Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, uz moguće prisustvo Donalda Trampa krajem juna. Šef ruske delegacije Vladimir Medinski rekao je da je Rusija dobila nacrt ukrajinskog memoranduma za mir uoči razgovora, navodeći da će Moskva svoj prijedlog predstaviti na razgovorima, zajedno sa prijedlogom za prekid vatre.
Dvije delegacije sastale su se ranije u Istanbulu 16. maja, što je rezultiralo najvećom razmjenom zatvorenika od početka sukoba, oslobađajući po 1.000 ljudi sa obje strane, ali nije bilo ni naznaka da je moguće doći ne do mira, već samo do prekida vatre, prenio je Rojters.
Pala Vlada Holandije, Shof rekao da će ostati na funkciji „demisionarnog premijera“
Vanredni izbori, vjerovatno, na jesen
AMSTERDAM - Premijer
Holandije Dik Shof saopštio je da je njegova vlada pala. Shof je to saopštio poslije dvosatne sjednice, pošto su ranije tokom dana svi ministri iz Partije slobode (PVV) podnijeli ostavke. Očekuje se održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, najvjerovatnije na jesen.
Shof je poslije sjednice najavio da odlazi u kraljevski dvorac u Hagu, gdje će kralju podnijeti ostavku svoje vlade.
Vlada će potom biti „demisionarna“, što znači da će ministri nastaviti samo da obavljaju tekuće poslove. Ova vlada, pod vođstvom premijera Shofa, započela je rad 2. jula 2024. godine. Holandski premijer je istakao da će ostati na funkciji „demi-
sionarnog premijera“ i da će da nastavi da sarađuje sa ministrima iz liberalne Narodne partije za slobodu i demokratiju (VVD), centrističke partije Novi društveni ugovor (NSC) i Pokreta seljaka i građana (BBB), kako bi rješavali ključne probleme, kao što su međunarodne prijetnje, trgovinski rat sa Sjedinjenim Ame-
ričkim Državama i unutrašnji problemi u Holandiji. Povlačenje ministra iz PVV-a nazvao je „neodgovornim i nepotrebnim“, ističući da je Vlada potrebna za dalji rad i rješavanje trenutnih izazova. Kako je saopšteno ranije, vlada Holandije se raspala pošto se lider krajnje desnice Gert Vilders povukao iz četvorostranačke koalicije. Shof je u posljednjem trenutku uputio apel liderima koalicionih stranaka, ali je sastanak trajao samo minut, prije nego što je Vilders napustio salu, čime je koalicija i okončana. Vilders je tražio 10 dodatnih mjera za azil – uključujući zamrzavanje zahtjeva za azil, obustavljanje izgradnje prihvatnih centara i ograničavanje ponovnog spajanja porodica. Mnogi od dodatnih prijedloga koje je Vilders iznio odbačeni su tokom koalicionih pregovora zbog, kako se navodi, pravnih nedoumica.
Priredila: R. U.–I.
Saslušavanjem bivšeg načelnika kolašinske policije, nastavljeno suđenje nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda i ostalima
PODGORICA – Nekadašnji načelnik kolašinske policije
Milija Vukanić kazao je da ga bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica nikada nije pozvala, niti vršila pritisak da sačuva prijatelja njenog sina Miloša od krivičnog gonjenja nakon incidenta sa dvojicom policajaca. On je odbacio tvrdnje svojih bivših kolega Predraga Rakočevića i Mladena Boškovića, koji su ranije izjavili da je on zvao Medenicu nakon što su dvojica policajaca, navodno, imala sukob sa njenim sinom. Medenica je, tvrdili su ranije, od njih tražila da promijene iskaz kako bi od krivičnog gonjenja sačuvali Ivana Jeknića, druga Miloša Medenice Jeknić je, prema navodima optužnice, 8. avgusta 2020. godine napao policajce tokom njihove intervencije u kolašinskom kafiću „Balkan“ i pobjegao.
Međutim, Vukanić je istakao da je sa Vesnom Medenicom komunicirao samo dva puta i to poslovno jer je ona bila štićena ličnost.
Dodao je da nije tačno da se nje plašio i da ga je ona smjenjivala i zapošljavala.
- Sa Medenicom sam se samo jednom sastao na kafi u hotelu „Šeraton“.To je bio službeni susret jer je ona tada bila štićena ličnost - dodao je on.
U nastavku suđenja saslušani su svjedoci Zoran Đurović, Ana Burzanović i Radoš Zarubica
Đurović je ispričao da je pristao da se na njegovo ime knjiži stan koji je njegov prijatelj Marko Vučinić kupio u Budvi. - Tu mi nije bilo ništa čudno. Vučinić mi je ranije rekao da se plaši da ga banka ne tuži, jer je radio u CKB, gdje je prije šest, sedam godina dobio otkaz - naveo je on.
Ispričao je da je u Budvu, povodom kupoprodaje stana, odlazio kod notara i da je tamo sreo Marka Gigu Popovića. Nije se mogao sjetiti za koji iznos je stan prodat.
- Sa Popovićem sam zaključio ugovor o kupoprodaji stana od 31 kvadrat sa garažnim mjestom u Bečićima, a kasnije sam tu nekretninu, takođe na molbu Vučinića, prodao Bobanu Šiševiću. Nikakav novac nijesam ni dobio, ni dao - ustvrdio je Đurović.
Prema navodima optužnice, braća od stričeva, Marko i Bojan Popović su nekretninama u Budvi platili Vesni Medenici da utiče na sudije Vrhovnog suda da u postupku protiv „Gugi komerca“ presudi u korist njihove firme „Fab lajv“ . - Nikada Vučinića nijesam pitao za taj stan. Pozvao sam ga kada su u medijima objavljeni tekstovi o Medenici i pitao ga je li sve u redu, a on mi je rekao da jeste - naglasio je. Sa druge strane, specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je svjedoku Đuroviću da je na saslušanju u tužilaštvu izjavio drugačije - da mu je Vučinić davao neodređene odgovore kada ga je pitao da li je sve u redu.
- Dug je period prošao, ne mogu se svega sjetiti. Uglavnom, davao mi je takve odgovore da sam stekao utisak da nijesam ugrožen. Sve je u redu, brate, i to je to - odgovorio je svjedok Đurović.
Na pitanje advokata Miloša Vuksanovića, Đurović je odgovorio da je bilo ,,neprijatnih situacija“ dok je prvi put saslušavan u, kako je rekao, Specijalnom policijskom odjeljenju.
Na pitanje tužioca Radonjića gdje je saslušavan prije tužilaštva, Đurović je ponovio da je izjavu dao u SPO, u zgradi Siti mola.
- Tamo nijesu prostorije SPO - kratko je kazao tužilac Radonjić.
Advokat Vuksanović potom je reagovao, navodeći da je svjedok, a po sopstvenom priznaju, bio „pod nekom vrstom sofisticirane prijetnje“.
Službenici Carine L uke
Bar Ana Burzanović i Radoš Zarubica juče su se pred sudom izjašnjavali o radu i proceduri u toj oblasti.
Specijalno tužilaštvo je 17. oktobra 2022. godine podiglo optužnicu protiv Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, policajaca Milorada Medenice i Darka Lalovića, kao i Marka Popovića, Vasilija Petrovića, Marka Vučinića, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme ,,Kopad kompani“ iz Nikšića.
Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. J.R.
Tuzanin uhapšen na putu Ulcinj - Bar Zbog vožnje pod dejstvom droge dobio 15 dana zatvora
TUZI – Tuzanin I. Š. osuđen je na 15 dana zatvora jer je vozio pod dejstvom marihuane, saopšteno je iz Suda za prekršaje. Kako su kazali iz Suda, njemu
je kaznu u hitnom postupku izrekla sutkinja Slađana Barjaktarević nakon što su potvrđeni navodi optužnog ak-
ta da je dana 2. 6. 2025. godine oko 00.15 h upravljao vozilom magistralnim putem Ulcinj -
Bar u mjestu Kodre pod dejstvom opojne droge marihuana, stoji u saopštenju. I. Š. je, uz kaznu, zabranjena vožnja četiri mjeseca. Dobio je i maksimalan broj kaznenih bodova. J.R.
Više tužilaštvo okončalo istragu protiv bratanića predsjednika
PODGORICA – Bratanić i neformalni tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića - Danilo Mandić (35) neće odgovarati za pokušaj ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića, na koje je pucao u noći između 18. i 19. aprila, u užem centru Podgorice.
Mandić je tada, kako su kazali iz policije, službenim vozilom Skupštine, džipom „range rover“, prepriječio put Peroviću i Turkoviću i ka njima ispalio više hitaca od kojih su oštećeni zadobili povrede u predjelu nogu. Incidentu je, prema saznanjima Pobjede, prethodila svađa u jednom podgoričkom lokalu. Više tužilaštvo je u istrazi ovog slučaja ocijenilo da se u radnjama Danila Mandića nijesu stekli elementi bića krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju, za koje je vođena istraga. Predmet je proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu jer iz prikupljenih dokaza proizilazi da je Mandić eventualno izvršio krivična djela - izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a koja su u nadležnosti osnovnih tužilaštava.
Predmet je proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu jer iz prikupljenih dokaza proizilazi da je Mandić eventualno izvršio krivična djela - izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a koja su u nadležnosti osnovnih tužilaštava
Dan nakon incidenta, Mandić se predao policiji, nakon čega mu je određen pritvor koji je 22. maja produžen za još dva mjeseca.
OBRAZLOŽENJE
Iz Višeg tužilaštva su istakli da su odluku o odustanku gonjenja Mandića za pokušaj
ubistva donijeli nakon analize svih prikupljenih dokaza, posebno nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, kao i DNK vještačenja. - Tokom istrage preduzete su brojne radnje, u svojstvu svjedoka saslušano je više lica, donijete su naredbe Forenzičkom centru za sva ne-
Lekić siguran da je Tužilaštvo postupilo u skladu sa dokazima
Advokat Damir Lekić kazao je za Pobjedu da ako je Više tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja Danila Mandića za
pokušaj ubistva Arisa Turkovića, njegovog vlastodavca, onda je to učinilo u skladu sa dokazima. - Ako je VDT našlo da ne
predsjednika Skupštine Andrije Mandića
ophodna vještačenja, izuzeti su listinzi komunikacija, kao i video-zapisi sa nadzornih kamera, te preduzete i druge mjere i radnje neophodne za rasvjetljavanje konkretnog događaja – precizirali su iz Višeg tužilaštva. Pobjeda saznaje da su svi svjedoci u istrazi tvrdili da nijesu vidjeli da je Mandić potegao pištolj i zapucao prema Turkoviću i Peroviću.
ISTRAGA
Podsjetimo, Turković je u iskazu pred Višim državnim tužilaštvom kazao da se ne sjeća nijednog detalja događaja od 19. aprila u zoru kada je ranjen i da je povredu vidio tek kada se probudio kod kuće, ali da ne zna kako je nastala.
– U super sam odnosima i sa Darkom Perovićem i Danilom Mandićem. Popili smo veliku količinu alkohola i meni je u jednom momentu pozlilo. Znam da je neko uzeo ključ od auta i da sam izašao iz lokala, a od tog trenutka se više ničega ne sjećam. Naredno čega se sjećam jeste da sam se probudio kod kuće i osjetio bol u nozi – rekao je on pred tužiteljkom Jelenom Protić
Policija je te noći na mjestu događaja zatekla Perovića koji je odbio da se legitimiše, da bi potom pobjegao i udario u betonske stubiće. Inspektori su uočili povredu u predjelu desne potkoljenice i Perovića uputili na ukazivanje ljekarske pomoći u Klinički centar Crne Gore, gdje je testiranjem utvrđeno da je pozitivan na alkohol u koncentraciji od 0,66 g/kg, kao i na kokain.
Nakon testiranja, Perović je uhapšen zbog više počinjenih prekršaja iz Zakona o bez-
postoji osnovana sumnja da je na štetu Arisa Turkovića, mog vlastodavca izvršeno krivično djelo onda je to, siguran sam, u skladu sa svim dokazima koji egzistiraju u spisima predmeta, a naročito u skladu sa izjavama oštećenih – kazao je advokat Lekić.
bjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru i kažnjen 3.450 eura.
LAŽNO
PRIJAVLJIVANJE
Perović je tada Mandića označio kao osobu koja je potegla pištolj i pucala na njega, međutim ovu izjavu povukao je prilikom saslušanja u Višem državnom tužilaštvu.
Iz tog razloga, podgorička policija podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Perovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo lažno prijavljivanje, sa namjerom da diskredituje policijske službenike i pokuša da oslobodi krivice Mandića, koji je osumnjičen za teško ubistvo u pokušaju. Iz policije su tada pojasnili da je Perović pred tužiteljkom u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici dao izjavu koja se u bitnom razlikovala od izjave koju je dao pred službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.
On je pred tužiteljkom izjavio da je u policiji od njega pod prijetnjama i ucjenama traženo da optuži Mandića za ranjavanje. Iz policije su ocijenili da je na ovaj način pokušao da oslobodi krivice Mandića, kojeg je prethodno označio kao osobu koja je pucala na njega. Osim toga, policija je ukazala da iskaz Perovića koji je dao u tužilaštvu ne korespondira sa činjeničnim stanjem i realnim događajem sa lica mjesta i preduzetom radnjom izvršenja.
Kako je Pobjeda ranije pisala, Mandić i Perović su u istom periodu bili u zatvoru na izdržavanju kazni i tada nijesu bili u dobrim odnosima.
Perović najprije nije prijavio policiji napad, pa inspektori sumnjaju da su akteri incidenta pokušali sve da zataškaju. Međutim, kako se radi o povratniku i prvom čovjeku zaduženom za bezbjednost predsjednika Skupštine i njegovom sinovcu, to im nije pošlo za rukom.
Danilo Mandić je, inače, zaposlen u Skupštini Crne Gore po ugovoru o djelu i to kao savjetnik.
Tek četiri sata nakon događaja, Više državno tužilaštvo u Podgorici obaviješteno je o pokušaju ubistva Perovića i Turkovića, a onda se i sam Mandić pojavio u pratnji svog branioca, advokata Miroja Jovanovića, u stanici policije i predao se.
Interesantno je da je Danilo Mandić izašao iz zatvora početkom januara 2024. godine, gdje je služio kaznu za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, a odmah nakon toga dobio je posao kod strica, kao lično obezbjeđenje. Kako je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva pravde, Mandić je trebalo da napusti zatvor 2. februara 2024. godine, ali je mjesec ranije dobio pozitivno mišljenje jer je bio radno angažovan u Upravi za izvršenje sankcija zbog čega je pušten na slobodu. B.ROBOVIć
Pred Osnovnim sudom prezentovane fotografije i video-zapisi u vezi sa prokopavanjem tunela do depoa Višeg suda u Podgorici
PODGORICA – Lozničanin
Vladimir Erić, jedan od optuženih za prokopavanje tunela do depoa Višeg suda u Podgorici, juče je u Osnovnom sudu u Podgorici prilikom pregleda snimaka sa nadzornih kamera prepoznao sugrađanina, odbjeglog Milana Markovića. Riječ je o snimku s Autobuske stanice u Podgorici, gdje je Marković bio u društvu sa nepoznatom mlađom osobom. – Jasno se vidi da je osoba u crvenom šortsu Milan Marković, ali osoba koja je stajala pored njega, nije takođe odbjegli Veljko Marković – objasnio je Erić.
U Osnovnom sudu juče je predstavljen obimni video i foto materijal, na kom su navodno prikazani optuženi za prokopavanje tunela do depoa Višeg suda u Podgorici, međutim, niko od okrivljenih, osim Erića, nije prepoznao osobe sa snimaka.
Prezentovane su fotografije kombija koji je navodno služio za logistiku obijanja depoa, stana u kojem su okrivljeni navodno boravili, podruma stana koji je vodio do depoa, kao i fotografije obijenog depoa Višeg suda.
Na snimcima se vidi i više muških osoba sa kačketima koje prolaze Njegoševom ulicom, za koje se sumnja da su iskopale tunel do depoa Višeg suda. Advokati odbrane, sa druge strane, ukazali su sudu da se ne radi o originalnim snimci-
ma, već da se telefonom snima ekran na kojem se vide snimci i predložili da se snimci izuzmu iz spisa predmeta kao pravno nevaljani dokazi čemu se usprotivio tužilac Marko Mugoša. Na snimku sa Graničnog prelaza Šćepan polje vidi se automobil ,,pežo“ bijele boje i srpskih registarskih oznaka, a Erić je kazao da je on bio za volanom. Sudija Borko Lončar juče je ponovo donio naredbu o građevinskom vještačenju koje je bilo određeno i u istrazi, ali se nije našlo u spisima predmeta. Naložio je i da se od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pribavi zapisnik Grupe za diverzionu zaštitu koja je tehničkim sredstvima izvršila pregled tunela, koji je sastavni dio zapisnika o uviđaju, ali se ne nalazi u spisima predmeta. Vještak forenzičke struke Jelena Jovanović saopštila je da je na čepu dušeka za naduvavanje pronađen DNK okrivljenog
Predraga Mirotića
Na pitanje optuženog Mirotića, vještak je precizirala da je materijal koji je trebalo vještačiti u Forenzički centar stigao 25. septembra 2023. te da ga je grupa za DNK vještačenja preuzela narednog dana.
Ona je pojasnila da je vještačenje obavljeno tek u decembru te godine zbog obima posla. Optuženog Mirotića je zanimalo koji se softveri koriste za DNK vještačenja. – Što se tiče LMX softvera, on je dostupan svima. Evropsko udruženje forenzičkih centara, preporučuje za pravilne interpretacije DNK, LMX softver. Nije mi poznato da ovaj softver pravi greške – istakla je Jovanović.
Mirotić je, sa druge strane, saopštio da je LMX softver zastario te da takvi softveri prave greške i da će te podatke dostaviti Osnovnom sudu. – To govorim jer je to moja struka, ovdje se radi o meni i
mojoj porodici – naglasio je Mirotić.
Na optužnici koja je potvrđena početkom januara su Podgoričani: Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Predrag Mirotić, kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani, koji su u bjekstvu – Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović Svim optuženima, osim Vuljaju, na teret je stavljeno krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa.
Podsjećamo, Baćović je osumnjičena i za krivično djelo falsifikovanje isprave, dok je Vuljaju stavljeno na teret krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
Istraga upada u depo Višeg suda 8. septembra 2023. godine pokazala je da motiv šestočlane grupe u ovom kriminalnom poduhvatu nije bio kontaminacija dokaza u istrazi ubistva Duška Jovanovića, kao i u predmetima koji se vode protiv pripadnika kavačkog klana, kako su to tvrdili pojedini političari nakon razotkrivanja ove afere. Popis nestalih dokaza pokazao je da su tajni posjetioci iz depoa Višeg suda iznijeli 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje. Sljedeće suđenje zakazano je za 26. jun. J. RAIČEVIć
Slučaj „Ka Spia“: Nastavljeno suđenje vlasniku Atlas grupe Dušku Kneževiću
Vještak: Nema ništa sporno u prodaji Hotela „Princes“
PODGORICA – Vještak ekonomsko-finansijske struke Borka Boričić juče je u Višem sudu u Podgorici kazala da nije našla ništa sporno u transakcijama kojima je kompanija iz Dubaija za kupovinu Hotela „Princes“ u Baru isplatila višemilionski iznos vlasniku Atlas grupe Dušku Kneževiću - Nijesam našla ništa sporno što se tiče dokumentacije. Što se tiče isplata sa računa Duška Kneževića, imala sam uvid u izvode računa i po mome mišljenju nije bilo ništa sporno. Iz dokumentacije koja mi je bila na raspolaganju utvrđuje se da je 5. marta 2014. izvršen transfer od dva miliona eura na račun Kneževića. U svift poruci je pisalo da je svrha uplate kupovina akcija Hotela „Prin-
ces“ - precizirala je Boričić. Specijalno tužilaštvo tereti Kneževića da je kroz proces prodaje hotela na Crnogorskom primorju kompaniji „Kaspia“ u vlasništvu „Gilan grupe“ iz Azerbejdžana zloupotrebom položaja oštetio Atlas banku za 12.500.000 eura i da je kroz poslovanje sa tom kompanijom novac od kriminala ubacivao u legalne tokove. Boričić je kazala i da nije imala u posjedu ugovor o asignaciji između tri ugovorne strane THH „Investment limitid Dubai“, „Kaspia propertis“ i Duška Kneževića. Optuženi Knežević je kazao sudu da Boričić zbog toga nije kompletno obradila predmet pojašnjavajući da ,,bez asignacije pare ne mogu da legnu“. Asignacija je poseban oblik iz-
mirivanja obaveza gdje izdavalac naloga (asignant, uputilac) daje u zadatak kojim upućuje primaocu naloga (asignat, upućenik) da isplati određenu sumu trećem licu (asignator, primalac uputa).
Sa stavom optuženog Kneževića saglasio se i advokat Radosavljević, koji je sudu ukazao da je vještačenje urađeno na osnovu oskudne dokumentacije.
- Vještak Boričić nije imala uvid u osnovni ugovor 14. januara 2014, već je SDT bez ikakvih dokaza isplatu od 1.291.000 eura pokušalo da prikaže kao novac od kriminala, te da je Duško Knežević želio da otme taj novac. Iako to nije bila namjera vještaka, zaključujem da ne postoje nikakvi dokazi da je Kneže-
vić ,,prao novac“ - rekao je on. Prvi saradnik Kneževića, bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić, u julu 2019. godine osuđen je na pola godine kućnog zatvora nakon što je u ovom predmetu sa Specijalnim tužilaštvom zaključio sporazum o priznanju krivice. On je priznao da je po nagovoru Kneževića 20. maja 2015. godine potpisao i ovjerio službenim pečatom spornu garanciju a koja nije evidentirana u službenim knjigama banke. Kako je kupovina hotela propala, po nalogu Privrednog suda u Podgorici pred kojim su Azerbejdžanci pokrenuli spor aktivirana je garancija Atlas banke. Pravosnažna presuda u korist kompanije „Kaspia“ donesena je krajem 2017, a u julu naredne godine ovoj kompaniji je Atlas banka platila 12,5 miliona eura, iznos na koji je glasila garancija i 2.705.504 eura na ime pripadajuće kamate i drugih troškova. B.R.
Nikšić: Na prvoj sjednici novog saziva Skupštine Marko Kovačević (ZBNK) dobio drugi mandat da vodi grad, opozicija glasala protiv
Marko Kovačević je istakao da su tokom prethodnog mandata postigli brojne uspjehe – kako na poboljšanju infrastrukture, smanjenju stope nezaposlenosti, tako i u razvoju sporta i kulture. Boris Muratović (DPS) poručio je nakon glasanja da Demokrate pokazale u više navrata da su samo blijede sjenke i marionete u rukama Kovačevića, te da nema razlike između Demokrata, PES-a i DF-a
NIKŠIĆ – Glasovima odbornika nove vladajuće većine Marko Kovačević izabran je za predsjednika opštine. Za njegov izbor su glasala 22 odbornika nove vlasti (Za budućnost Nikšića, čiju listu je Kovačević predvodio na aprilskim lokalnim izborima, Pokreta Evropa sad i Demokrate-Plenum 083), dok je protiv bilo 16 odbornika opozicije ( Demokratska partije socijalista i Evropski savez).
Izborom Kovačevića konstituisana je vlast u Nikšiću. U ponedjeljak je za predsjedni-
cu lokalne skupštine izabrana Milica Lalatović-Žižić iz Pokreta Evropa sad.
OTVORENA VRATA
Obrazloženje prijedloga da Kovačević ponovo bude predsjednik opštine pročitao je odbornik ZBNK-a Radinko Krulanović. Prema njegovim riječima, Kovačević je u prethodne četiri godine, kao čelnik Nikšića, pokazao odgovornost i posvećenost interesima grada, doprinio napretku u brojnim oblastima, što ga čini prirodnim izborom za reizbor. Kovačević je kazao da mu je Nikšić uvijek bio na prvom mjestu, ali ne zamjera onima koji su izabrali da odu.
BIJELO POLJE - Odbornici Skupštine opštine Bijelo Polje nakon višesatne rasprave kasno preksinoć su usvojili završni račun budžeta za 2024. godinu. U uvodnom izlaganju Sekretarka za finansije Alida Nuhodžić iznijela je, da je budžet bio planiran u iznosu od 21,2 miliona eura, a ostvaren sa 24,2 miliona.
– Izdaci budžeta planirani u iznosu 21,28 miliona eura a ostvareni u iznosu od 17,16 miliona eura odnosno 80,65 odsto u odnosu na plan, te da je 7,05 miliona eura zaključno sa decembrom, ostalo neraspoređeno. Porez na nepokretnosti kao najvažniji opštinski prihod planiran je u iznosu od 1.000.000 eura a realizovan u iznosu od
– Bez njih ne bismo znali da su te mogućnosti realne i istinite, a oni su pronosili slavu našeg grada, jer su se dokazali u brojnim oblastima kao najbolji, ne samo na ovom prostoru, već i mnogo šire – istakao je Kovačević. Dodao je da im u tome smetaju nataložene podjele, traume koje su imali u prethodnih 30 i 80 godina i kojih se nije lako otresti.
Istakao je da su tokom prethodnog mandata postigli brojne uspjehe – kako na poboljšanju infrastrukture, smanjenju stope nezaposlenosti, tako i u razvoju sporta i kulture.
Zahvalio je građanima koji su glasali 13. aprila, koalicionim partnerima na korektnim pre-
govorima i želji da zajednički razvijaju Nikšić.
– Prethodne četiri godine nikome nijesmo „zatvorili prostor“, u novom mandatu želimo da obezbijedimo još mogućnosti za sugrađane izgradnjom infrastrukture, dovođenjem investitora, razvojem kulture i sporta – kazao je Kovačević.
OPOZICIJA
Šef kluba DPS-a Boris Muratović je kazao da su Demokrate u sjenci Kovačevića te da će ubrzo politički nestati.
– Demokrate su pokazale u više navrata da su samo blijede sjenke i marionete u rukama Marka Kovačevića. To
će nastaviti da budu i u ovom mandatu, gdje će ih definitivno i nestati poput GP URA koja je platila cijenu koaliranja upravo sa DF-om. Imamo sad i predstavnike PES-a koji su se u predizbornoj kampanji ljutili na DPS kada smo govorili da je glas dat njima, glas dat Marku Kovačeviću da opet bude predsjednik opštine Nikšić. Razumijem da su se mogli buniti, a onda je na djelima trebalo da pokažu da mi nijesmo u pravu – rekao je Muratović i dodao da se pokazalo da je DPS, kao i mnogo puta prije, bio u pravu, te ocijenio da nema razlike između Demokrata, PES-a i DF-a. Pr ema njegovim riječima,
mora se dopuniti biografija Kovačevića. – Kada glasate za Marka Kovačevića glasate i za onaj srednji prst upućen državnoj himni, i za ono skrnavljenje spomenika Ljubu Čupiću, i za onaj poziv za obračun sa svim neistomišljenicima, glasate za ono podnošenje izvještaja u Skupštini Republike Srbije i glasate za ono, ili se možda poistovjećujete i vi s tim, da Crna Gora u ovom današnjem obliku nije vaša matica već neka druga država. Znam da kolege iz DF-a nemaju nikakav problem sa tim i oni se s tim poistovjećuju, ali isto tako vi ste stavili pečat na vaše političko djelovanje i pokazali ste da ste najmanje građanska struktura, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. Vjerujte, proći će i te fotelje, i funkcije, i benefiti koje imate, možda i brže nego što očekujete, ali kao što kažu – čast i bruka žive dovijeka – poručio je Muratović. Na jučerašnjoj sjednici je jednoglasno izabran Odbor za izbor i imenovanja. Čine ga: Milutin Jovanović ( ZBNK) predsjednik Odbora, i članovi - mr Anđela Vojinović (Demokrate), B oris Muratović (DPS), mr M arko Burić (DPS) i prof. dr Uglješa Urošević (PES). Nakon aprilskih izbora, novu vlast u Nikšiću čine koalicija Za budućnost Nikšića (15 mandata), Demokrate-Plenum 083 (tri mandata) i Pokret Evropa sad (pet mandata), dok su DPS (16 mandata) i Evropski savez (dva mandata) opozicija. C.G.
1,21 miliona odnosno 21,14 odsto više od planiranog, porez na promet nepokretnosti planiran u iznosu od 250.000 a realizovan u iznosu od 359.896 eura, odnosno 43,96 odsto više od planiranog – rekla je Nuhodžić. Ona je navela, da su donacije koje obezbjeđuje Vlada kroz učešće u finansiranju pojedinih projekata u oblasti poljoprivrede, kulture, infrastrukturnih objekata planirane u iznosu od 450.000 eura a ostvarene su u iznosu od 415.966 ili 7,56 odsto manje od planiranog. – Izdaci budžeta koji obuhvataju tekuće izdatke, transfere za socijalnu zaštitu, transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru, kapitalne izdatke, pozajmice, kredite, otplate dugova
i ostale isplate u skladu sa zakonom, planirani su u iznosu 21.28 miliona eura, a realizovani u iznosu od 17.16 miliona eura odnosno 80,65 odsto od planiranog. Kapitalni budžet je bio planiran na 4.51 miliona eura, a realizovano je 2,07 miliona što čini 46,01 odsto planiranog. Najveći dio kapitalnog budžeta u iznosu od 1,05 miliona eura se odnosi na izdatke za infrastrukturu opšteg značaja Sekretarijata za izgradnju, i oni čine 50,59 odsto ukupnih izdataka kapitalnog budžeta, dok preostalih 49,41 odsto čine ostali kapitalni izdaci. Za izdatke za lokalnu infrastrukturu Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj utrošen je iznos od 642.859 eura – kazala je Nuhodžič.
Sekretarka je navela da je za otplate dugova potrošeno 4,11 miliona eura i to na ime otplate sanacionih kredita u iznosu od 1.006 miliona otplatu obaveza iz prethodnih godina 874.857 eura, otplatu reprograma poreskog duga u iznosu od 526.043 eura, otplatu tekućih doprinosa iz prethodnog perioda 1,38 miliona eura.
– Otplata tekućih doprinosa iz prethodnog perioda je realizovana za 9,75 odsto više u odnosu na plan, kao i otplata obaveza iz prethodnih godina (kapitalnih izdataka) za 8,52 odsto. Prekoračenje stavke otplate obaveza smatramo pozitivnim što je i smjernica Ministarstva finansija za prioritetno izmirivanje obaveza iz prethodnog perioda – istakla je Nuhodžić.
Dražen Petrić (PES) kazao je, da ima dosta razloga za brigu kada je završni račun budžeta u pitanju. Zamjera što sredstva koja su izdvojena za infrastrukturne projekte, nijesu realizovana te da je netransparentna podjela radova na asfaltiranju lokalnih puteva. Radosav Bajčeta (Demokrata), Mitar Radović (SNP) i Ranko Krkalović (Koalicija za budućnost BP) takođe su mišljenja da je realizacija budžeta loša, dok je za Jelenku Andrić (PES) završni račun pokazatelj da DPS ne umije da rukovodi na pravi način. – Uvijek u maniru, godinama se prikazuju rashodi na materijal, gdje se prema izvještaju uštedi, dok su na drugoj strani izdaci za sudske troškove veliki – ukazala je Andrić. B.Č.
B IJELO P OLJE: Opšta bolnica uvodi nove usluge
BIJELO POLJE – U nizu
specijalističkih pregleda
koje je menadžment Opšte bolnice u Bijelom Polju na čelu sa direktorom dr Kenanom Erovićem omogućio pacijentima, ne samo iz bjelopoljske opštine već i ostalih gradova na sjeveru Crne Gore uskoro će, u sklopu te ustanove početi da radi i neurohirurška ambulanta
PR Opšte bolnice u Bijelom Polju Milan Veličković najavio je, da će u okviru pružanja novih usluga građanima, od 7. juna biti dostupna zdravstvena usluga i zaštita iz oblasti neurohirurgije.
U neurohirurškoj ambulanti, kako je saopštio Veličković, or-
diniraće specijalista neurohirurgije dr Luka Borovinić iz Kliničkog centra Crne Gore. B. Č.
Okončani radovi vrijedni 330.000 eura
Premijer Milojko Spajić ozvaničio završetak rekonstrukcije magistralnog puta M-7
NIKŠIĆ – Nakon godinu kašnjenja, završena je rekonstrukcija oko 5,6 kilometara duge dionice od Nikšića do Kusida, čime je okončana posljednja faza rekonstrukcije magistralnog puta M-7 Nikšić – Ilino Brdo, dužine 34 kilometra, koji povezuje Crnu Goru sa Bosnom i Hercegovinom
Ovo je projekat koji prevazilazi lokalni karakter. Vrlo bitna dionica, naravno i za povezivanje Nikšića sa Trebinjem i sa Mostarom i dalje, sa Hrvatskom i Evropom. Jako bitno je da se Crna Gora ravnomjerno razvija i da u svakoj opštini imamo aktivne projekte koje ćemo sprovoditi do kraja– rekao je Spajić
BUDVA – Tunel i galerija Mogren, koji se nalaze na jednoj od najfrekventnijih saobraćajnica u zemlji, magistralnom putu Kotor – Budva, dobili su savremenu javnu rasvjetu - saopštili su iz Uprave za saobraćaj.
Kako navode, vrijednost projekta iznosi oko 330.000 eura bez PDV-a. Instalirane su energetski efikasne LED svjetiljke duž čitave trase tunela i galerije u ukupnoj dužini od oko 520 metara.
- Uzimajući u obzir intenzitet saobraćaja na ovoj dionici, kao i činjenicu da tunel često koriste i građani, turisti i biciklisti, nova rasvjeta će znatno doprinijeti unapređenju vidljivosti u saobraćaju, te time i smanjenju rizika od potenci-
jalnih nezgoda - zaključuje se u saopštenju. Od 8. maja režim saobraćaja kroz tunel bio je izmijenjen zbog izvođenja radova, na način što je obustavljan od 23 do 5 sati. C. G.
RADOVI TRAJALI SKORO
MJECEC: Tunel Mogren
Radovi su počeli u julu 2023. godine, trebalo je da budu okončani u junu prošle godine, a do kašnjenja je došlo zbog izmještanja elektroenegretskih instalacija, eksproprijacije zemljišta i izmjene projektne dokumentacije. Vrijednost projekta bila je oko sedam miliona eura (uračunat PDV). Izvođač radova bila je firma Mehanizacija i programat, a nadzor kompanija GPC. Završetak posla ozvaničili su premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović
Premijer je istakao da je magistralni put Nikšić – Ilino Brdo, veoma bitan zbog povezivanja Crne Gore i BiH, ali i povezivanja Crne Gore sa Evropom.
razvoj
– Vrlo bitna dionica, naravno i za povezivanje Nikšića sa Trebinjem i sa Mostarom i dalje, sa Hrvatskom i sa Evropom. Ovo je projekat koji prevazilazi lokalni karakter. Za nas je jako bitno da Crna Gora ravnomjerno razvija i da u svakoj opštini imamo aktivne projekte koje ćemo sprovoditi do kraja. Čas smo na jugu, čas smo na sjeveru, čas u centralnoj regiji, tako da nećemo zapostaviti apsolutno nijednu opštinu, nijednu regiju u Cr-
POŠTOVANI SVI STANDARDI: Dionica nove saobraćajnice
noj Gori. Veliki investicioni zamajci su ispred nas i osim ovih regionalnih magistralnih puteva, vrlo brzo ćemo imati i auto-puteve. Već ovo ljeto nadam se da ćemo uspjeti da potpišemo i da idemo u projekat Andrijevica - Mateševo – kazao je Spajić. Premijer je istakao da će se kroz rebalans budžeta raditi
9,2 kilometra brze ceste, obilaznice oko Budve do Grblja. – To su četiri trake i vodi se kao auto-put po evropskim pravilima, tako da ulazimo u ciklus izgradnje auto-puteva. Postoje idejna rješenja koja, nažalost, kao Vlada nijesmo imali kada smo došli, pa idejnih projekata koje smo poslije toga razvili, sada ulazimo u
fazu izvođenja radova, odnosno tendera za izvođenje radova – naglasio je Spajić. trotoar
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević istakla je da će rekonstrukcija dionice, duge skoro šest kilometara, doprinijeti boljoj bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. – Još jedan projekat koji smo uspješno završili. Nadam se će uskoro krenuti i ostali koje je premijer najavio. Radimo i na jugu i na sjeveru, opredjeljenje Ministarstva saobraćaja i Vlade jeste da infrastrukturu učinimo što boljom – kazala je Vukićević.
Roditelje čija djeca pohađaju školu u Vitalcu, koja se nalazi u blizini, obradovaće informacija da je u dužini od oko tri kilometra predviđena izgradnja trotoara. C. G.
PODGORICA – Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula je kampanju praćenja kvaliteta vazduha koristeći novu mobilnu stanicu za automatski monitoring. Prva mjerenja obavljena su od 16. do 30. aprila u dvorištu OŠ „Risto Manojlović“ u Kolašinu.
– Tokom ovog perioda, svi izmjereni parametri bili su u okviru propisanih graničnih vrijednosti, a kvalitet vazduha ocijenjen je kao odličan. Nakon Kolašina, mobilna stanica je nastavila mjerenja u Mojkovcu i Beranama, dok se trenutno na-
lazi u Rožajama – saopšteno je iz Agencije. Mobilna stanica je povezana na web portal Agencije, čime su podaci sa lokacija na kojima se trenutno nalazi dostupni javnosti u realnom vremenu. Stanica je opremljena sistemom za uzorkovanje vazduha, mjernom opremom za gasovite polutante i uzorkovanje suspendovanih čestica PM10, a analiza prikupljenih uzoraka instrumentalnom opremom.
Monitoringom je obuhvaćeno mjerenje osnovnih zagađujućih materija propisanih Uredbom o utvrđivanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha. Odnosno - dnevne srednje vrijednosti suspendovanih čestica PM10 i gasovitih zagađujućih materija: sumpor-dioksida, azot-monoksida, azot-dioksida, ukupnih oksida azota izraženih kao NO2, benzena i maksimalne dnevne osmoča-
Mobilna stanica je povezana na web portal Agencije, čime su podaci sa lokacija na kojima se trenutno nalazi dostupni javnosti u realnom vremenu
sovne srednje vrijednosti ozona i ugljen-monoksida. Po završetku laboratorijske obrade podataka iz ovih gradova, Agencija će objaviti validirani izvještaj sa detaljnim rezultatima mjerenja. Praćenje kontrole vazduha je realizovano u skladu sa Odlukom o donaciji Centra za ekotoksikološka ispitivanja Podgorica od aprila 2025. godine o šest mjeseci besplatnih mjerenja mobilnom stanicom. Državnu mrežu za mjerenje kavliteta vazduha čini devet automatskih stanica koje se nalaze u Podgorici, Pljevljima, Nikšiću, Baru, Bijelom Polju i Kotoru. D. Š.
„Crnogorski
Ćako“ sjutra na Cetinju
PODGORICA – Izložba slika pod nazivom „Crnogorski Ćako“ Huana Vladimira Martinovića biće otvorena sjutra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske na Cetinju. Izložbu će otvoriti predsjednik
Matice Ivan Jovović, a o Martinovićevom djelu će govoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Vizuelni umjetnik, slikar, dizajner i profesor Huan Vladimir Martinović rođen je 1964. godine u gradu Kičilipi, provincija Ćako, Argentina. Potomak je druge generacije Crnogoraca u Argentini što je umnogome definisalo njegovu umjetnost kroz koju se prepliću prošlost i sadašnjost, dvije domovine, čežnja za zavičajem...
Karijeru je započeo u oblasti vizuelnih umjetnosti u Argentini, gdje je razvio poseban interes za slikarstvo i dizajn. Diplomirao je u Školi likovnih umjetnosti u gradu Resistencija u rodnoj regiji, gdje je stekao zvanja učitelja vizuelnih umjetnosti i profesora crtanja i slikanja. Kao predavač radio je u oblastima umjet-
nosti, dizajna i komunikacije. Njegova umjetnička karijera obilježena je dubokim istraživanjem geometrije kao osnove za konstrukciju slike te kombinacijom uticaja crnogorskog kulturnog nasljeđa sa savremenim pristupima. Martinović crnogorsku kulturu integriše u svoje djelo kroz simbole, boje i geometrijske strukture. U svom stvaralaštvu koristi tehnike koje ističu jasnoću i preciznost oblika, vezujući paletu boja koje koristi uz svoj kulturni identitet. Pored slikarstva, kao dizajner realizuje projekte koji spajaju umjetnost i vizuelnu komunikaciju, tako da je prepoznat u okvirima unutar kojih djeluje i kao stvaralac digitalnog sadržaja. Dio je zajednice umjetnika crnogorskog porijekla u Argentini, a trenutno obavlja funkciju predsjednika Crnogorske zajednice Buenos Airesa, nevladine organizacije čiji je i jedan od osnivača. Njegova djela se nalaze u privatnim kolekcijama u Argentini, Čileu, SAD, Španiji, Belgiji, Srbiji i Crnoj Gori. Učestvovao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Argentini i inostranstvu. A. Đ.
u
PODGORICA – Autorsko veče renomiranog srpskog književnika Aleksandra Gatalice biće upriličeno večeras, u 19 sati, u NB ,,Radosav Ljumović“. S autorom će razgovarati Stefan Sinanović.
Gatalica je diplomirao u Beogradu 1989. godine opštu književnost i teoriju književnosti, sa starogrčkim jezikom. Kao pisac pojavio se 1993. godine i
Članovi tima crnogorskih arhitekata za Pobjedu o projektu adaptacije tehničkih fakulteta u Podgorici, za koji su dobili međunarodno priznanje
Zadržavajući gramatiku zatečenog arhitektonskog jezika, kreirali smo nove prostorne slojeve koji jasno komuniciraju s nasljeđem, ali odgovaraju savremenim potrebama studenata i akademskog osoblja – saopštili su iz tima
PODGORICA – Projekat adaptacije enterijera hola zgrade tehničkih fakulteta u Podgorici, koji potpisuje tim sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – prof. dr Svetlana Perović, prof. dr Veljko Radulović, doc. dr Ema Alihodžić-Jašarović, dr Sanja Paunović-Žarić i MSc Nemanja Milićević – dobitnik je prestižnog međunarodnog priznanja BIG SEE Architecture Award 2025.
Priznanje je dodijelila Arhitektonska asocijacija Jugoistočne Evrope, u okviru platforme Zavod Big iz Ljubljane, a svečana ceremonija uručenja održana je nedavno u Portorožu (Slovenija), tokom jednog od najznačajnijih regionalnih događaja iz oblasti arhitekture – BIG Architecture Festival.
Člano vi autorskog tima su za Pobjedu kazali da je projekat adaptacije hola zgrade tehničkih fakulteta bio kompleksan zadatak koji su sagledali kao dijalog između postojećeg prostora, koji karakteriše veoma dominantan vizuelni identitet, i savremenih potreba korisnika, koji je zahtijevao prostornu redefiniciju.
– Naša intervencija nije podrazumijevala radikalne transformacije, već pažljivo čitanje postojećih prostornih odnosa, kako bi se kroz minimalne poteze postigao maksimalan efekat funkcionalne i prostorne revitalizacije – istaklo je autorski tim.
ANGAŽOVAN ATRIJUM
Fokus im je bio na aktivaciji centralnog hola kao mjesta komunikacije, susreta i boravka,
u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, čime su obezbijedili, prije svega, novi funkcionalni potencijal hola, koji je na ovaj način integrisan u angažovani atrijum.
– Zad ržavajući gramatiku zatečenog arhitektonskog jezika, kreirali smo nove prostorne slojeve koji jasno komuniciraju s nasljeđem, ali
odgovaraju savremenim potrebama studenata i akademskog osoblja – saopštili su iz tima.
Zgrada tehničkih fakulteta, izgrađena 1975. godine prema projektu Milana i Pavla Popovića, dobitnica je prestižne republičke Borbine nagrade za arhitekturu. Autori su kazali da su izvornom projektu Milana i Pavla Popovića pristupili sa velikim uvažavanjem kao intelektualnom i prostornom resursu, prije svega, imajući u vidu da objekat neosporno pripada vrijednom arhitektonskom nasljeđu.
Autori smatraju da je činjenica da je hol postao nova javna tačka Podgorice, van same akademske zajednice, najbolji pokazatelj ispravnosti i uspješnosti novog rješenja.
– Integrisanjem prostora u jednu funkcionalnu cjelinu, dobili smo novi kapacitet prostora pogodan za razne multifunkcionalne sadržaje, koji su prepoznati kao takvi neposredno nakon završetka intervencije. Formiranjem velike površine izlagačkog prostora, kao i prostora za predavanja, prezentacije i neformalne događaje – hol je počeo da funkcioniše kao nova mikrojavna scena unutar univerzitetskog kampusa. Njegova prostorna fleksibilnost omogućava mu da bude otvoren i za kulturne i obrazovne događaje šire zajednice, i to je njegov dodatni adut – istakli su autori.
– Njihov rad smo doživjeli kao „otvoreni sistem“, koji ne nameće rigidna ograničenja, već omogućava reinterpretaciju kroz savremeni kontekst. To je i opredijelilo veoma senzitivan pristup, u kome je prvenstveno uvažen dominantan karakter prostora i očuvana njegova gramatika, koja se očitava u dodatnom akcentovanju i potcrtavanju zatečenih elemenata prostora – istakli su autori. Komentarišući kako su definisali granicu između očuvanja nasljeđa i uvođenja savremenih intervencija, pojasnili su da ta granica nije bila stroga linija, već fluidna ravnoteža koju su postigli kroz detaljnu analizu postojećeg stanja, materijalizacije, prostorne dinamike, svjetla i funkcije. – Precizna prostorna artikulacija je bila osnov samog koncepta sa idejom da novo rješenje ne isključi i ne nadjača postojeće vrijednosti, već da ih naglasi. Ključni cilj je ostaviti jasno vidljivim slojeve u prostoru i na taj način uvažiti prvobitni koncept, ali ga učiniti savremenim, prilagođenim potrebama novih generacija studenata – rekli su autori.
Prema njihovim riječima, raditi u prostoru koji već ima jasno izražen karakter traži visoku profesionalnu suzdržanost, ali i hrabrost da se prepozna gdje postoji prostor za poboljšanje.
– Najveći izazov bio je pronaći mjeru, ali i metod kojim ćemo ostati unutar granica koje ne narušavaju originalnu logiku prostora i intervenisati sa što manje elemenata kako bi prostor dobio novu funkciju, dinamiku i savremen izgled –istakli su autori.
Na pitanje koji su najvažniji elementi originalnog projekta koje su željeli da sačuvaju, autori su odgovorili da je, prije svega, očuvana prostorna koncepcija hola kao centralnog i reprezentativnog segmenta zgrade.
– Vizualno dominantna betonska kasetirana tavanica je interpretirana kao dominantni identitetski sloj, dok je pro-
do sada objavio preko jedanaest knjiga. Proza mu je prevedena na više od deset evropskih jezika. Za roman ,,Veliki rat“ laureat je NIN-ove i Nagrade ,,Meša Selimović“, a dobitnik je i brojnih drugih priznanja. Tokom 2021. odbio je da njegova knjiga bude u konkurenciji za NIN-ovu nagradu, što je objasnio stanovištem da je žiri te godine nekompetentan. An. R.
PODGORICA – Slavni italijanski autor Paolo Sorentino ovogodišnji je dobitnik priznanja „Počasno Srce Sarajeva“ 31. Sarajevo film festivala te će u sklopu programa „Posvećeno“ („Tribute to“) biti prikazana retrospektiva njegovih filmova. Sorentino će, takođe, održati i masterklas i u razgovoru s publikom podijeliti svoja raz-
mišljanja o umjetnosti danas. On je istakao da je duboko počastvovan što prima ovo prestižno priznanje. – Zahvalan sam na pažnji posvećenoj mojoj filmografiji. Radujem se što ću biti s vama u Sarajevu. Hvala vam od srca – rekao je Sorrentino. Prema riječima direktora SFF-a Jovana Marjanovića, Sorentino je uspio da uči-
ni ono o čemu sanja svaki filmski autor – lokalnim, ličnim pričama ostavio je svjetski tr ag. Vizuelno raskošnim, emotivno ispunjenim i intelektualno pronicljivim stilom osvojio je srca publike širom svijeta, koji su u njegovim likovima, ma koliko ekscentrični ili povučeni bili, vidjeli ogledalo našeg svijeta, čes to apsurdnog, ponekad
okrutnog, ali uvijek duboko ljudskog. „Počasno Srce Sarajeva“ priznanje je za veliku ljepotu koju nam je darovao svojim filmovima – rekao je Marjanović. Sorentino je rođen je u Napulju 1970. godine. Njegov drugi i treći film – „Posljedice ljubavi“ iz 2004. i „Porodični prijatelj“ iz 2006, bili su u konkurenciji za Zlatnu palmu u
adaptacije enterijera hola zgrade priznanje BIG SEE Architecture Award
storni volumen ostao netaknut, čak dodatno istaknut kroz minimalističke intervencije. Elementi poput atrijuma i njegove veze sa unutrašnjim holom reinterpretirani su prostorno i funkcionalno, čime su vraćeni u svakodnevnu upotrebu. Autentičan pod je, takođe, ostao veoma bitan enterijerski element, koji je dodatno upotpunio snagu novog enterijerskog rješenja – istakli su autori.
ŽIVA SREDINA
U adaptiranom holu posebno privlači pažnju „poigravanje“ sa crno-bijelim kontrastom.
Autori navode da su crna i bijela korištene kao provjeren alat neutralizacije.
– Crna boja predstavlja pozadinu, čime se omogućava čitanje postojećih arhitektonskih slojeva, ali i omogućava usmjeravanje pažnje na one prostorne tačke koje smo že-
ljeli da istaknemo. U enterijeru ovakvih gabarita, kontrastna i monohromatska rješenja omogućavaju vizuelni balans, prostornu čistoću i estetsku disciplinu. Ujedno, smatrali smo ovaj odabir ispravnim za dalji period eksploatacije prostora – rekli su autori. Osjećaj kada prostor koji su osmislili „prodiše“ u svakodnevnom životu smatraju najvećom satisfakcijom, jer je ispunjen glavni cilj intervencije. – Kada studenti i profesori spontano i svakodnevno koriste prostor, i kada on postane njihova dnevna scena – onda arhitektura prestaje da bude samo fizička struktura i postaje živa sredina. Taj osjećaj da prostor živi u svim režimima dana, u različitim scenarijima i da se u njemu odvija stvarni akademski i društveni život – to je najbolja nagrada koju kao arhitekte možemo dobiti – istakli su autori. A. Đ.
Uspjeh Crnogorskog narodnog pozorišta na jubilarnom festivalu u Novom Sadu
PODGORICA – Predstava
,,Naličje“ Crnogorskog narodnog pozorišta, autorski projekat Borisa Liješevića, doživjela je značajan uspjeh na 70. Sterijinom pozorju. Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje pripala je glumcu CNP-a Aleksandru Raduloviću, za ulogu Vuka, dok je Sterijinu nagradu za režiju dobio Boris Liješević.
To je odlučio žiri koji je radio u sastavu: Vanja Ejdus, glumica (predsjednica žirija), Dražen Ferenčina, reditelj, Fedor Šili, dramski pisac, Petar Grujičić, teatrolog, i Đorđe Kosić, dramski pisac. Od 26. maja do 2. juna žiri je pogledao devet predstava u takmičarskoj selekciji. Osim Radulovića, nagrade za glumačko ostvarenje dobili su i Nikola Rakočević, Boris Isaković i Anđelika Simić. Sterijinu nagradu za najbolju predstavu dobio je ,,Beogradski trio“, prema romanu Gorana Markovića, u dramatizaciji i režiji Matjaža Bergera, a u produkciji Teatra ,,Anton Podbevšek“ Novo Mesto i Cankarjevog doma iz Ljubljane (Slovenija). Odluka je donijeta većinom glasova. Sterijina nagrada za tekst savremene drame pripala je Filipu Grujiću i Ivanu Ergiću za ,,Jezik kopačke“, u režiji Boruta Šeparovića, produkcija Zagrebačkog kazališta mladih (Hrvatska).
Projekcija italijanskog filma ,,Pregovarač“ u Njegoševom parku
Triler o otmici
PODGORICA – Projekcija italijanskog filma ,,Pregovarač“, po scenariju Sandra Petralje i u režiji Alesandra Tonde, biće priređena večeras, u 21 sat, u Paviljonu u Njegoševom parku. Ulaz je besplatan.
Radulović je intervjuu za Pobjedu u novembru prošle godine, povodom uloge Vuka u ,,Naličju“, kazao da je na akademiji naučio da svaki lik mora da se brani koliko god može. - Možda se Vuk nije u ovoj predstavi odbranio nekim pozitivnim karakteristikama, ali on svakako vjeruje u to što radi i misli da ga radi iz najboljih namjera. Ubijeđen sam da svi ovi kriminalci i mafijaščići žele makar sebi najbolje, ako ne drugom. Druga stvar što je njihovo djelovanje potpuno kontra tih dobrih želja i namjera. Privuklo me to što inače volim da igram takve ljude
zato što su daleko od mene –kazao je tada Radulović. Direktor Sterijinog pozorja Miloslav Miki Radonjić istakao je za Radio-televiziju Vojvodine da je ovogodišnja konkurencija bila i te kako ujednačena. - Zanimljivo je da je ove godine čak sedam predstava podijelilo nagrade i to govori da su zapravo umjetnički kvaliteti tih predstava bili tu negdje podjednaki, jer nijedna se nije baš naročito izdvojila – rekao je Radonjić, dodajući da je za cijeli festival dobro kad postoji više predstava koje su ujednačene, a ističu se viso -
kim umjetničkim dometima. Tematska okosnica ovogodišnjeg Sterijinog pozorja bila je borba za ljudska prava, borba protiv korupcije i mita. Ove godine, prema riječima Radonjića, nije bilo previše smijeha u publici jer predstave nemaju mnogo komičnog u sebi. - Ovaj svijet nije veselo mjesto, naprotiv. Normalno je da umjetnici pokušavaju da se bave temama koje nas se duboko tiču, ne zaboravljajući da to ne smije da bude pamfletski, plakatski, prst u oko, nego na jednoj umjetničkoj distanci da se progovara o stvarima koje nas se tiču – kazao je on. An. R.
Muzička senzacija iz Bratislave donosi ,,Četiri godišnja doba“ na Don Brankove dane muzike
Kanu, kao i film „Div“, koji je 2008. osvojio Nagradu žirija. U službenu konkurenciju festivala u Kanu vratio se i 2011. s filmom „Ovo mora biti pravo mjesto“, a dvije godine kasnije i s „Velikom ljepotom“, koja osvaja Oskara, Zlatni globus i nagradu BAFTA za najbolji film na stranom jeziku, kao i tri nagrade Evropske filmske akademije. An. R.
Projekcija se realizuje u saradnji s Ambasadom Italije, u okviru manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“. Film prati italijansku novinarku Đulijanu Sgrenu koju je 2005. godine otela u Iraku grupa terorista. Nikola Kalipari, agent SISMI-ja, dobija zadatak da je spasi, ali miješanje američkih snaga u Iraku kompromituje operaciju. Uprkos poteškoćama i nakon dugotrajnih pregovora, Nikola uspijeva da spasi novinarku, ali po cijenu sopstvenog života. An. R.
PODGORICA – Jedan od najinovativnijih sastava današnjice Janoška ansambl nastupiće u sklopu Međunarodnog festivala KotorArt, u koprodukciji sa Tivatskim muzičkim festivalom, a uz veliku podršku dugogodišnjeg partnera Luštica Bay. Ansambl će nastupiti 3. avgusta u luksuznom ambijentu ovog rizorta te 4. avgusta u Crkvi Sv. Duha u Kotoru u okviru Don Brankovih dana muzike. Čini ga trojica braće iz Bratislave, violinisti Ondrej i Roman Janoška, pijanista František Janoška i njihov zet iz Njemačke, kontrabasista Julius Darvas, koji često vodi publiku kroz koncertni program svojim šarmantnim najavama. U okviru ovogodišnje svjetske turneje, Janoška ansambl u Crnoj Gori predstavlja svoj najnoviji projekat, album ,,The Four Seasons in Janoska Style“, koji je objavljen u oktobru 2024. godine za najprestižniju izdavačku kuću klasične muzike „Deutsche Grammophon“. Ovim albumom ansambl na originalan način obilježava 300 godina od objavljiva-
Janoška ansambl u Kotoru i na Luštici
nja Vivaldijevog remek-djela „Četiri godišnja doba“, donoseći ga u savremenom, improvizatorskom i prepoznatljivom Janoška stilu. Specifičan i neponovljiv Janoška stil već godinama intrigira svjetsku muzičku scenu. Kombinujući vrhunsko klasično obrazovanje, nasljeđe porodične muzičke tradi-
cije i izuzetnu virtuoznost, Janoška ansambl prelazi sve žanrovske granice stvarajući sinergiju klasične muzike sa džezom, improvizacijom i modernim elementima. Njihovi nastupi nijesu samo koncerti, to su prava muzička putovanja, protkana energijom, spontanošću i interakcijom sa publikom. An. R.
Urbana bašta u Podgorici, kutak u kojem od 2022. godine građani mogu saditi voće, povrće i drugo bilje
Kada je na nekad zapuštenoj površini u Tološkoj šumi aprila 2022. godine otvorena Urbana bašta, bilo je podosta skepse u vezi sa sudbinom projekta koji je inicirala NVO Paradigma na čelu s Amerikancem Britom Bunom, a podržali Glavni grad i Ambasada SAD. Danas je to prostor namijenjen svim građanima, prava urbana bašta u kojoj ima više od 250 voćki i ukrasnog i drugog bilja.
Kristina Joksimović iz Urbane bašte za Pobjedu je podsjetila da se Bun, nakon više uspješnih turističkih inicijati-
va na sjeveru Crne Gore i promocije naše zemlje u svijetu, odlučio da nešto slično pokrene i u glavnom gradu.
SARADNJA
– Nakon uspješnog projekta ,,Nova moba“, u kojem je ugrađeno oko 190 vertikalnih tornjeva za sadnju, došao je na ideju da na zapuštenoj i neodržavanoj površini u Podgorici osnuje urbanu baštu, prostor namijenjen svim građanima, a posebno porodicama koje se nalaze u teškoj socijalnoj situaciji. Glavni grad je osigurao infrastrukturu: struju, vodu, ograđivanje prostora, staze i komposter, dok je
Akcije sadnje i održavanja organizujemo uglavnom jednom sedmično, a sada i dva puta jer je ljetnji period zahtjevniji. Svi zainteresovani mogu proći obuku i uključiti se u sastav organizacije, ali je važno doći na volonterske akcije i biti aktivno uključen – poručila je Kristina Joksimović iz Urbane bašte
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država donirala plastenik sa 10 vertikalnih tornjeva. NVO Paradigma zadužena je za organizaciju volonterskih aktivnosti, uključivanje građana i održavanje bašte – navela je Joksimović. Ona je kazala da je do sada posađeno više od 250 voćki i ukrasnog drveća, koje već daju prve plodove. - U vertikalnim tornjevima stalno se uzgaja razno povrće
Izložba najboljih likovnih radova sa 24. nagradnog konkursa CDPR-a na temu „Pluća su zdrava bez duvana“
Povodom Svjetskog dana bez duvana, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) priredilo je izložbu najboljih likovnih radova sa 24. nagradnog konkursa za likovne i literarne radove organizovanog za učenike od 4. do 9. razreda crnogorskih osnovnih škola. Tema tradicionalnog konkursa za likovne i literarne radove bila je „Pluća su zdrava bez duvana“. Nagrađeni su dobili monografije u izdanju Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore i Crnogorske akademije za nauku i umjetnost (CANU), kao i muzički CD sa Festivala ,,Naša radost“. CDPR je poručio da izložba služi kao svojevrstan vid prevencije, kako bi mladi, ali i stariji građani vidjeli na koji način djeca doživljavaju sve negativne strane pušenja. H. P.
i zeleniš – salate, blitva, luk, rukola i drugo. Takođe, bašta sadrži više od 20 leja u kojima se sezonski sadi širok spektar povrća, u skladu s godišnjim dobom. Poseban dio bašte zauzima komposter koji se nalazi u bašti, a uz ogradu je postavljen jedan manji dio gdje građani mogu donositi organski otpad iz svojih domaćinstava. Odložen otpad se vremenom pretvara u vrijedan kompost koji je bašti prijeko potreban za održavanje plodnosti zemljišta. Dobrodošli su svi koji bi preuzeli malu kantu za kućno sakupljanje organskog otpada, koju zatim mogu unijeti u urbanu baštu i aktivno učestvovati u procesu reciklaže i očuvanja životne sredine - poručila je Joksimović.
OTVORENOST
Bašta je, naglasila je Joksimović, otvorena za sve građane Crne Gore.
- Zbog sigurnosti, kapija je zaključana nakon vandalizma i nekoliko incidenata, ali građani nam se u svakom trenutku mogu javiti putem društvenih mreža kako bi se priključili aktivnostima. Akcije sadnje i održavanja organizujemo uglavnom jednom sedmično, a sada i dva puta jer je ljetnji period zahtjevniji. Takođe, imamo gru-
pu volontera koji redovno zalivaju biljke. Svi zainteresovani mogu proći obuku i uključiti se u sastav organizacije, ali je važno doći na volonterske akcije i biti aktivno uključen. Precizan broj zainteresovanih volontera nemamo, ali procjenjujemo da je kroz aktivnosti bašte do sada prošlo više od 400 ljudi – kazala je Joksimović.
Ona je istakla da su jedini uslovi za uključivanje dobra volja i spremnost da se izdvoji vrijeme kako bi se upoznali s načinom rada bašte.
- Sada imamo više od 100 aktivnih volontera koji redovno
učestvuju u akcijama, oko 40 njih zaduženih za zalivanje te jezgro tima od 16 članova koji koordinišu i organizuju aktivnosti. Trenutno nemamo planove za prostorno širenje ove urbane bašte. Međutim, važno je napomenuti da u Podgorici postoji još jedna urbana bašta, smještena između zgrada ,,pomorandža“ i ,,limun“ na Tuškom putu. Građani koji žive u tom dijelu grada mogu se priključiti i toj inicijativi, u skladu sa svojim mogućnostima i interesima – poručila je Joksimović. H. JANKOVIĆ
Rješavanje problema nedostatka prostora za parkiranje u dijelu grada
Ekipe gradskog preduzeća
Putevi započele su juče izgradnju novog parking prostora u Bloku pet, između ulica Blaža Jovanovića i Dalmatinske, u blizini TC ,,Bazar“, gdje će biti 213 parking mjesta i šest mjesta za vozila osoba s invaliditetom.
Prilikom obilaska ove lokacije, gradonačelnik Saša Mujović ukazao je da saobraćajne gužve i nedostatak parking prostora već duže vrijeme predstavljaju ozbiljan problem glavnog grada. - Želim da naglasim da pokušavamo da parking mjesta izgradimo tamo gdje su potrebna, istovremeno vodeći računa da to budu neke površine koje su poprilično zapuštene, tako da ćemo na ovom mjestu dobiti uređenu i korisnu površinu za lokalnu zajednicu, Blok pet, ali i za cijelu Podgoricu –kazao je Mujović.
Gradonačelnik je sa najbližim saradnicima juče obišao i lokaciju u dvorišnom dijelu zgrada na uglu bulevara Svetog Petra
Cetinjskog i Džordža Vašin-
ko dana
sa 85
Srijeda, 4. jun 2025.
Ako je suditi po prvim danima, očekuje se da će na otvorenom olimpijskom bazenu u Sportskom centru ,,Morača“ ove sezone biti zabilježen rekordan broj posjetilaca.
Jedno od omiljenih gradskih kupališta počelo je da radi prije dva dana, a posjeta je već odlična. Prema riječima mlađih kupača voda temperature 24,2 stepena nije hladna, dok oni malo stariji smatraju da je potrebno još nekoliko dana da se ugrije da bi bila po njihovoj volji. Oko 16 časova na otvorenom bazenu bilo je blizu 200 posjetilaca, svih generacija. S obzirom na to da tek kreću prave podgoričke vrućine, izvjesno je da će i ovoga ljeta otvoreni bazen biti jedno od kuplišta na koje će dolaziti najveći broj naših sugrađana i posjetilaca Podgorice.
RASHLAĐENJE
Božo Stojanović i njegov dvanaestogodišnji sin Andrija uživali su sunčajući se na ležaljkama nedaleko od ivice bazena. – Volimo da dolazimo na bazen. Živimo u Momišićima, blizu nam je. Puno je lakše nego da gubimo vrijeme vozeći do mora. Voda je još uvijek malo hladna, ali čista. Bićemo redovni posjetioci i ovoga ljeta. Valjalo bi da ima malo više ležaljki i suncobrana, a ostalo je sve kako treba – izjavio je za Pobjedu Stojanović. Navodeći da se još nije raspustio, njegov sin Andrija (inače odličan đak) naglašava da mu kupanje na bazenu dobro dođe nakon napornog učenja.
- Kad se raspustim, dolazićemo češće. Imam ovdje dosta društva, tu je i tata, nikad nam nije dosadno – kazao je Andrija.
U osvježenju u bistroj bazenskoj vodi uživali su i svršeni polumaturanti Filip Kuševija, Andrija Mikulić i Aleksa
Badnjar
- Danas smo uzeli svjedočanstva. Trenirao sam vaterpolo pet godina, sada treniram košarku. S Primorja sam, iz Perasta, obožavam plivanje. Dolaziću ovdje često – kazao je Filip Kuševija.
I njegov drug Andrija Mikulić kaže da se odlično provode na bazenu.
- Dolazićemo uglavnom poslijepodne, jer tokom raspusta spavamo malo duže – kazao je Mikulić, sa kojim je saglasan i njihov drug Aleksa Badnjar, uz opasku da je voda taman da osvježi. Na olimpijskom bazenu osvježenje su našli i albanski državljani Robert Gegaj i njegov brat od strica Toni, koji rade kao pekari u našem glavnom gradu.
- Prvi put smo na otvorenom bazenu. Bili smo pet-šest puta zimus na unutrašnjem bazenu, ali ovdje je puno ljepše. Nakon napornog rada u pekari, osvježenje na bazenu nam baš prija. Doći ćemo opet. Voda je čista, nije hladna – kazao je Robert, sa kojim je saglasan njegov mlađi brat.
DRUŽENJE
U plivanju je uživala i Milica Marković
- Dolazila sam na zatvoreni bazen, ali sam prvi put ovdje na otvorenom, olimpijskom. Doš-
Cijene ulaznica ostale su nepromijenjene, a radno vrijeme olimpijskog bazena je svakog dana od osam do 12 sati i od 14 do 19 časova.
- Dnevna ulaznica za odrasle kupače u prvoj smjeni
Jedno od omiljenih gradskih kupališta počelo je da radi prije dva dana, a posjeta je već odlična. Prema riječima mlađih kupača voda temperature 24,2 stepena nije hladna, dok oni malo stariji smatraju da je potrebno još nekoliko dana da se ugrije da bi bila po njihovoj volji
la sam sa koleginicom. Voda je malo hladna, ali mislim da će se za nekoliko dana utopliti i biti taman kako treba. Sviđa mi se,
dolaziću često i na otvoreni bazen – kazala je Marković. U kupanju i sunčanju na gradskom bazenu uživali su i uče-
(od osam do 12 sati) iznosi dva i po eura i tri eura u drugoj smjeni (od 14 do 19 časova), dok cjelodnevna ulaznica košta pet eura. Za djecu do pet godina, uz pratnju roditelja, ulaz je besplatan, dok je za onu
od pet do 12 godina cijena ulaznice jedan euro –navedeno je iz Sportskih objekata.
Zatvoreni vaterpolo bazen nastavlja da radi po ustaljenom rasporedu (za građane od osam do devet sati, 11 do 12, 12 do 13, 14 do 15, 15 do 16 i 21 do 22 časa).
U okviru gradskih bazena organizuje se škola plivanja i vaterpola koju pohađa veliki broj polaznika. Za sve dodatne informacije građani se mogu informisati na zvaničnom sajtu Sportskih objekta d. o. o. Podgorica (www.pgsport. me).
nici osmog razreda OŠ ,,Sutjeska“ Danilo Radunović , Vladimir Cvetković i Martija Marković. – Sva trojica uživamo da dođemo i da se malo opuštimo ovđe poslije učenja. Obožavamo da dolazimo na bazen, imamo ovđe dosta društva, a biće nas još više kad se raspuštimo. Volimo da idemo na kupanje i na Moraču, Zetu ili Cijevnu – kazao je Danilo. Njih trojica iskazali su zadovoljstvo zbog toga što je cijena karte za bazen ista kao prošle godine, ali i zbog toga što sa
U čast 100 godina FK Budućnost, najavljena gradnja vidikovca u Gornjim Kokotima
Gradonačelnik Saša Mujović najavio je juče izgradnju vidikovca na ulazu u Podgoricu, u Gornjim Kokotima, uz magistralni put ka Cetinju.
Gos tujući na Gradskoj TV, Mujović je kazao da će vidikovac biti podignut u čast 100 godina FK ,,Budućnost“, naglašavajući da ova gradska uprava gradi Podgoricu u kojem je sport više od igre. - Vidikovac koji planiramo nije samo još jedan objekat. To je naš poklon gradu, građanima i našoj Budućnosti. Na ovom mjestu izgradićemo simbol grada, sporta i nešto što nas okuplja. Neće to biti samo vidikovac sa kafićem, već prostor
za odmor, susrete i stvaranje uspomena – u čast prošlosti, ali i s pogledom ka budućnosti. Podgorica slavi 100 godina FK Budućnost, zato ulažemo u
budućnost za našu Budućnost - kazao je Mujović.
Glavna gradska arhitektica Duška Mačić kazala je da će ovaj objekat oplemeniti loka-
ciju i sam grad vizuelno, društveno, ali i simbolički. - U fizičkom smislu dobijamo novu uređu površinu u vidu vidikovca, a umjesto zapuštenog
prostora, u nadi da će ova lokacija biti prepoznata kao nova društvena i kulturna kapija grada - istakla je Mačić. Ona je kazala da je idejno rje-
Malog Brda i Pipera (gdje žive) do bazena mogu doći besplatno autobusom, zahvaljujući tome što đaci ne plaćaju gradski prevoz. U jutarnjoj smjeni je manja gužva nego poslijepodne, ali je uživanje na bazenu isto. Svršeni polumaturanti Viktor Gligorović i Bogdan Kuč iz Tološa i Gornje Gorice na bazen su došli takođe autobusom. - Raspuštili smo se i jedva smo dočekali da se opuštimo. Dolazili smo često na bazen i prošle godine. Tu nam je i društvo. Uglavnom dolazimo prijepodne, jer je manja gužva. Voda je super, preporučujemo svima da dođu. Volimo da idemo na kupanje i na Zetu, ali je rijeka još uvijek dosta hladna – kazao je Viktor, sa kojim se saglasio njegov drug Bogdan.
I. MITROVIĆ
šenje proizašlo iz potrebe da se konačno valorizuje lokacija koja je godinama bila zapuštena.
- Posebno to dolazi do izražaja kada imamo u vidu da je upravo ova lokacija jedan od prvih kontakata naših sugrađana i posjetilaca sa samim gradom, a naročito imajući u vidu činjenicu da se sa ovog mjesta pruža jedan od najljepših pogleda na Podgoricu - kazala je Mačić, najavljujući da će lokacija predstavljati novu multifunkcionalnu cjelinu u vidu vidikovca, u sklopu kojeg će se naći parking prostor, uređena parkovska zelena površina, kao i objekat sa kafeterijom i suvenirnicom. H. P.
Danas na programu revanš mečevi za popunu Meridianbet 1.
CFL: Arsenal dočekuje Lovćen, u Pljevljima igraju Rudar – Jezero
PODGORICA – Revanš utakmicama baraža za popunu Meridianbet 1. CFL biće spuštena zavjesa na fudbalsku sezonu u Crnoj Gori. Mečevi u Tivtu i Pljevljima igraju se danas – Arsenal će od 18 časova u „Parku“ ugostiti Lovćen (prvi duel 0:0), dok će Rudar pod Golubinjom od 19 časova juriti gol zaostatka protiv Jezera (1:0).
SEZONA STAJE U JEDAN
MEČ
Dok čeka epilog istrage Uefe oko (ne)namještanja evropske utakmice prošle godine, Arsenal želi da zasluži mjesto u elitnom rangu domaćeg takmičenja.
Imali su Tivćani više od igre u prethodnom sudaru na „DG areni“, ali nijesu uspjeli da daju gol Lovćenu.
Za opstanak u prvoligaškom rangu moraće makar jednom više od Cetinjana da pogode mrežu.
– Ovo su nezgodne, specifične utakmice. Sastaju se prvoligaš i drugoligaš, ali to ništa ne znači. Sve mora da se zasluži na terenu – za Pobjedu je rekao Radisav Dragićević, povratnik na klupu Arsenala.
– U ovaj meč staje kompletna sezona. Više nema prostora da se nešto popravi. Mobilisali smo snage. Igrači na pravi način moraju da kanališu važnost meča. Potrebna nam je hladna glava, uz maksimalno zalaganje, posvećenost i pažnju. U fudbalu je sve moguće, ali vje-
Revanši baraža
TIVAT: Arsenal – Lovćen (18 h)
PLJEVLJA: Rudar – Jezero (19 h)
rujem da ćemo pokazati kvalitet i ostvariti pobjedu koja bi nam osigurala mjesto u najjačem rangu domaćeg takmičenja – dodao je Dragićević. Iskusni strateg respektuje Lovćen.
– Vidjeli smo i u prethodnom duelu – čim nijesmo bili na nivou mogućnosti, protivnik je pokušao da nas kazni. Lovćen dolazi nakon dobrog ritma, ima kvalitet, a sa klupe je vođen mladim trenerom (Vladimir Savićević) koji osjeća tim i dao je igračima slobodu. Cetinjani snažno žele da se poslije nekoliko godina vrate u elitu, ali iskreno se nadam da je to status koji nama pripada – ističe Dragićević, koji ne može da računa na Marka Merdovića i Šaletu Kordića
OPTIMIZAM POD
GOLUBINJOM
Rudar je poražen prije četiri dana u Beranama, ali ima aktivan rezultat uoči novog duela sa Jezerom, ovoga puta pred svojim navijačima. Šef stručnog štaba Pljevljaka Mladen Lambulić najavljuje ofanzivan pristup i vjeru u preokret u konačnom ishodu. – Raspoloženje je pozitivno. Jedva čekamo da počne utakmica. Sve i da je bilo neriješeno u prvom duelu, ponovo bismo morali da damo gol. Sada su nam, doduše, potrebna dva
pogotka više. Niko ne može da nam oduzme nadu da to možemo – rekao je za Pobjedu kormilar Rudara Mladen Lambulić.
Iskusni strateg ranije je predvodio Jezero. Poznaje prilike u Plavu.
– Poštujemo rivala. To je ekipa sastavljena od dobrih igrača, nastupaju u višem rangu i samim tim imaju veći broj jačih utakmica. Jezeru s pravom pripada uloga favorita, ali nešto se i mi pitamo. Momci su motivisani, spremni, a vjerujem i da će nam šanse za uspjeh porasti tokom samog meča – naglašava Lambulić.
Jeste li vježbali penale?
– Nijesmo – odgovorio je Lambulić.
– Penali su lutrija. Možeš da ih vježbaš koliko hoćeš, u datom trenutku važne su sreća i psihologija. Nadam se da neće doći do jedanaesteraca. Pokušaćemo prije da riješimo pitanje konačnog epiloga. Svi koji me znaju, očekuju da igramo ofanzivno, otvoreno. Greške bi trebalo da svedemo na minimum, a prema naprijed da budemo učinkovitiji – ističe Lambulić. Očekujete li podršku sa tribina?
– Koliko primjećujem, za utakmicu vlada veće interesovanje. Očekujemo podršku naših navijača. Biće lijep ambijent, dobar teren, fino vrijeme… Svi uslovi za dobar fudbal. Energija sa tribina nam je neophodna. Rudar je veliki klub i mjesto mu je u društvu najboljih – zaključio je Lambulić. D. K.
PODGORICA – Još dva dana ostala su do prvog derbija u grupi L kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo – fudbaleri Češke i Crne Gore sastaće se u petak u Plzenju u duelu selekcija koje imaju po šest bodova nakon dva kola.
,,Sokolima“ tradicija ne ide naruku – izgubili su svih pet duela sa Česima... - Imamo negativni niz iz utakmica sa njima, ali vjerujemo u pozitivan rezultat. Spremamo se, gledali smo ih... Očekuje nas, prevashodno fizički, vrlo zahtjevna utakmica i koncentracija svih 90 minuta. Pružićemo maksimum, pa ćemo vidjeti kakav će na kraju biti rezultat, nadamo se dobar – rekao je Igor Vujačić Domaćin je favorit, a Crnoj Gori ni bod ne bi bio loš.
- Sigurno da je na protivniku veći pritisak. U prethodna dva susreta smo pokazali karakter, da smo spremni da igramo i vjerujemo do kraja. Zbog toga smo i nagrađeni, pogotovo kada je u pitanju duel sa Farskim Ostrvima. Sada nas čeka nešto drugo, kvalitetan protivnik, nezgodan teren, sigurno i pune tribine. Međutim, to mora biti samo motiv više za nas da pružimo kvalitetnu partiju. Nijesmo kompletni, ko zna koji put, ali ko god zamijeni Marušića pružiće sve od sebe. Vjerujemo u povoljan rezultat – naglasio je štoper Rubina iz Kazanja.
- Imali smo nekoliko dana da se odmorimo i pripremimo za reprezentaciju. Umor se ne dovodi u pitanje kad je u pitanju nacionalni tim. Česi su jaki u napadu, predvodi ih as Bajera Patrik Šik
- Jesu, ali i mi imamo svjetsku klasu u odbrani – Stefa-
Jun bi mogao da odredi sudbinu Češke u kvalifikacijama za SP – tri dana nakon duela sa Crnom Gorom sastaće se sa Hrvatskom u Osijeku. - Svi znamo za što igramo. Crnogorci su neugodni fudbaleri, vješti s loptom. Vidjećemo što će smisliti. A o Hrvatima ne moramo ni pričati, oni pripadaju
naSavića. Vratio se i suvišno je govoriti od kakvog značaja je njegova pomoć. Moramo da pokažemo da smo pravi tim,
svjetskom vrhu, imaju vrhunske igrače. Biće teško, ali spremni smo da damo sve od sebe – rekao je desni bek Vladimir Coufal, nakon kapitena Tomaša Součeka igrač s najviše nastupa za nacionalni tim (53) u aktuelnom sastavu. Coufal će ovog ljeta napustiti Vest Hem nakon pet godina provedenih u Londonu.
prava grupa i da odigramo na maksimumu – dodao je 30-godišnji Zećanin. I Češka i Crna Gora su Fara-
- Vrlo emotivno sam doživio vijest da ugovor neće biti produžen. Uporedio bih to sa situacijom kada ne želiš da ostaviš djevojku koju voliš, a ona ostavi tebe. Dakle, užasno je teško. Samo želiš da ostaneš s njom, voliš je, ali ona želi da ode negdje drugo, u drugom smjeru – rekao je Coufal, koji je 2023. godine s Vest Hemom osvojio Ligu konferencije.
ne slomile u finišu, s tim da je naša reprezentacija imala više problema – do trijumfa je došla u 96. minutu.
Grupa L
Tabela
- Gledali smo njihov meč sa Farskim Ostrvima, ali ne detaljno. Njihove utakmice su, kao što sam rekao, fizički zahtjevne, baziraju igru na dugim loptama i prekidima, pa čak i autima... Tu moramo da obratimo pažnju. Teško je bili i nama protiv Farana, ali i Česima – podvukao je Vujačić i nastavio da širi optimizam.
- Vjerujemo u povoljan rezultat. Nećemo se baviti kalkulacijama, sigurno je važna utakmica, ali nije presudna, jer i nakon Plzenja ima mnogo da se igra. Idemo meč po meč. Prvi put s ,,A“ reprezentacijom su biseri rođeni 2006. godine – Vasilije Adžić i Andrija Bulatović
- Oni su perspektiva nacionalnog tima. Na njima je da rade, da se nametnu selektoru, samim tim što su tu posjeduju kvalitet. Na selektoru je da odluči koliko će nam pomoći u ovoj utakmici – istakao je Vujačić. Iskusni štoper završio je drugu sezonu u ruskom Rubinu, gdje nosi kapitensku traku. - Individualno sam zadovoljan, igrao sam skoro svaku utakmicu. Imam još godinu ugovora i za sada sam zadovoljan urađenim – poručio je Igor Vujačić. N. KOSTIĆ
DRUSKININKAJ – Stadion ,,LSC Druskininkaj“. Sutkinja: LjudmilaTelbuh (Ukrajina). Strijelac: Dešić u 67. minutu. Žuti kartoni: Lazdauskaite (Litvanija).
LITVANIJA: Šeškute, Rogačova (od 90. Žižite), Lužinaite, Neverdauskaite, Romanovskaja, Mikutaite (od 74. Valikonine), Vaitukaitite, Kriaučinaite (od 70. Blaževičute), Grikšaite (od 90. Galkina), Lazdauskaite, Jonušite
CRNA GORA: Krstović, Janjušević, Đukić, Božić, Popović, Ličina (od 90+1. Šaranović), Karličić, Đoković, Stanović, Kuč, Dešić (od 90+1. Vujadinović)
Bio im je dovoljan i bod, ali iako žestoko oslabljene uradile su sve u velikom stilu – crnogorske fudbalerke pobijedile su Litva-
PODGORICA - Poslije
debakla u finalu Lige šampiona, prethodno i izgubljene šampionske trke u Seriji A, rastanak je bio izvjestan, a sada je i zvaničan – Simone Inzagi nije više trener Intera.
Italijan je na „Đuzepe Meacu“ stigao 2021. nakon što je prethodno vodio Lacio, a naredni
niju u gostima s 1:0 pogotkom Medine Dešić i prvi put u istoriji plasirale se u viši rang, u B diviziju UEFA Lige nacija. Sjajan rezultat selektora Mirka Marića i njegovih izabranica –nije bilo tako davno kad su ,,crvene“ ređale poraze, i to ubjedljive, a sada slave istorijski uspjeh. Crna Gora je grupu C4 završila na prvom mjestu s osam bodova iz četiri meča i ide direktno u B diviziju, dok će drugoplasirani Azerbejdžan u baraž. Litvanija je ostala posljednja, iako joj je iznenađujuća pobjeda u Bakuu prije četiri dana (5:0) dala šansu da se umiješa u borbu za vrh. - Naravno da smo srećni, zadovoljni i ponosni što smo napokon prošli u Ligu B. Pokušavali smo u dva navrata kroz baraže, nijesmo uspjeli, sada smo to uradili osvajanjem grupe. Svaka na-
ša pobjeda je podsticaj za razvoj ženskog fudbala u Crnoj Gori, a siguran sam da će ovaj plasman biti dodatni – rekao je selektor Mirko Marić. Bez teže povrijeđenih kapitenke SlađaneBulatović i AnđeleTošković, kao i Maše Tomašević, te s rovitom Armisom Kuč, Crna Gora je imala težak zadatak u Druskininkaju, gradiću blizu granice s Bjelorusijom i Poljskom. Litvanke su u prvih 45 minuta bile opasnije, a prvu šansu imale su u 15. kad je Jonušite poslala loptu pored gola. Dvanaest minuta kasnije zaprijetila je i naša selekcija – Jasna Đoković je šutirala u golmanku.
Domaće su u 44. propustile zicer – lopta je u kontri došla do Kriaučinaite, a ona je neometana s oko osam metara šutira-
la pored gola. Prvo poluvrijeme je završeno prilikom za Armisu Kuč, koja je pogodila golmanku, a slabo je reagovala i Kriaučinaite u 56. Strpljivo su ,,crvene“ čekale šansu i do vođstva stigle u 67 – Andrea Janjušević je centrirala sa desne strane, Medina Dešić primila loptu i fantastično iz okreta pogodila dalju stativu. Evrogol djevojke koja je poslije dvije uspješne godine napustila Nirnberg. Moglo je da bude i 0:2 – Đoković je u 87. bila sama, ali i neprecizna na drugoj stativi, dok je u nadoknadi dobar pokušaj imala Selma Ličina - Bila je očekivano teška utakmica, ali mislim da smo zasluženo pobijedili i osvojili prvo mjesto u grupi – kazao je selektor Mirko Marić. Ne. K.
klub biće mu Al Hilal iz Saudijske Arabije.
Inzagi je s Interom osvojio Skudeto, dva Kupa i dva Superkupa Italije. „Nerazuri“ su sa njim na klupi dva puta igrali u finalu Lige šampiona, ali su oba puta
Naš nekadašnji mladi reprezentativac Omar-Šarif Sijarićnovi fudbaler Rijeke
PODGORICA – Crnogorski trener Radomir Đalović napravio je fenomenalan uspjeh osvajanjem duple krune s Rijekom, a prvo pojačanje hrvatskog šampiona za novu sezonu je njegov sunarodnik – na „Rujevicu“ je stigao Omar-Šarif Sijarić (23), nekadašnji mladi reprezentativac naše države. S Rijekom je potpisao ugovor do 2028. godine.
Sijarić je rođen i fudbalski školovan u Njemačkoj. Karijeru je počeo u Fulendorfu, nastavio u mlađim kategorijama Hajdenhajma, a zatim
je igrao za Turkudžu Minhen i Ercgebirge Aue. Njegova karijera usporena je kada mu je dijagnostikovan kancer testisa, ali je 2022. pobijedio najtežu bolest i vratio se na teren.
– Drago mi je što sam ovdje, što ću nositi dres Rijeke nakon sjajne sezone koju je klub imao. Bilo bi lijepo da sve ponovimo i iduće sezone, a ja ću dati sve od sebe kako bih
pomogao klubu u prvenstvu i evropskim utakmicama –rekao je Sijarić na predstavljanju.
U minuloj sezoni upisao je 35 prvenstvenih nastupa, postigao šest pogodaka i zabilježio tri asistencije. – Igrao sam uglavnom na desnom krilu, ali mogu da pokrijem sve pozicije u ofanzivnom dijelu. Mislim da imam dobru brzinu, da sam dobar
u tranziciji i vjerujem da se s takvim kvalitetima mogu brzo uklopiti u tim Rijeke – naveo je Sijarić. Impresioniran je snimcima proslave osvajanja titule i Kupa na „Rujevici“. – Ovdje se vidi da postoji pobjednički mentalitet, da se želi pobjeda u svakoj utakmici. Vidio sam i fotografije slavlja, bilo mi je drago vidjeti sve te prekrasne trenutke. To mi je bio još jedan dobar znak za dolazak – zaključio je Omar-Šarif Sijarić, koji je igrao za omladinsku i mladu reprezentaciju Crne Gore.
Ne. K.
poraženi – prije dvije godine od Mančester sitija (1:0) i ove sezone od Pari Sen Žermena (5:0). – Želim da zahvalim Simoneu
Inzagiju na obavljenom poslu, na pokazanoj strasti i iskrenosti u razgovorima, koja je dove-
la do zajedničke odluke da nam se putevi razdvoje. Samo kada se zajedno borite za uspjeh iz dana u dan, možete imati iskren dijalog poput onog koji se dogodio među nama – rekao je predsjednik Intera Đuzepe Marota Kao najozbiljniji kandidati za Inzagijevog nasljednika pominju se Sesk Fabregas i Roberto de Zerbi. Ne. K.
Saopštenje paraolimpijca Miloša Spaića povodom najavljenih izmjena Zakona o sportu
PODGORICA - Paraolimpijski reprezentativac MilošSpaić oglasio se saopštenjem povodom najavljenih izmjena Zakona o sportu. Navodi da sa velikom zabrinutošću i razočaranjem reaguje na nacrt izmjena Zakona o sportu kojim se predlaže da se vrhunskim sportistima ukine pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ukoliko imaju druga primanja.
Istim povodom oglasili su se još neki sportisti, a okrugli sto u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu biće održan danas u multimedijalnoj sali univerzitetskog Sportsko-kulturnog centra u Podgorici u 11 sati.
- Smatram da je ovakva odredba duboko pogrešna i suštinski i simbolički – navodi Spaić.
- Vrhunski sportski rezultat nije slučajnost, već plod decenija odricanja, discipline, truda i, nadasve, ljubavi prema zastavi pod kojom su ti ljudi nastupali. To nije plata, to je priznanje. To nije povlastica, to je počast. Ministarstvo sporta i mladih, ovakvim pristupom, pokazuje da ne razumije ni vrijednost uspjeha, ni težinu žrtve koju on nosi. Vjerujem, ipak, da će država Crna Gora prepoznati potrebu da ovo ispravi i pokaže poštovanje prema svojim sportskim velikanima – piše u saopštenju.
- Takođe, ako se Crnogorskom olimpijskom komitetu zakonom garantuje 15 odsto ukupnog sportskog budžeta, onda Paraolimpijski komitet Crne Gore koji okuplja sportiste koji su svojim rezultatima, često u daleko težim uslovima, proslavili Crnu Goru širom svijeta mora imati makar 7,5 odsto. Sve manje od toga bila bi diskriminacija i institucionalna nepravda prema parasportu koji je Crnoj Gori donio mnogo medalja, poštovanja i ponosa – saopštio je Spaić. - Zalažem se i da treneri i fizioterapeuti koji su decenijama stajali rame uz rame sa sportistima na borilištima dobiju
PODGORICA – Crnogorske košarkašice ,,sitno“ broje do polaska za Brno, gdje će igrati grupnu fazu Eurobasketa, a gdje će se u konkurenciji šampiona Evrope, selekcije Belgije, domaćina Češke, te reprezentacije Portugala, boriti za prolaz među osam najboljih selekcija Starog kontinenta.
Naše košarkašice na okupu su već dvadesetak dana, nakon dva meča na Zlatiboru protiv Srbije, Crna Gora imala je lijepu priliku da iskoristi Igre malih zemalja Evrope i u pet dana odigra pet mečeva, kako bi se što bolje spremila za izazove koji slijede. Sa skorom 4-1, te osvojenom zlatnom medaljom, naše košarkašice završile su nastup u Andori.
zakonsko pravo na doživotnu naknadu. Bez njihovog znanja, stručnosti i predanosti nijedan rekord ne bi bio oboren, nijedna medalja osvojena. Ovim putem pozivam Ministarstvo sporta i mladih da preispita sporni nacrt zakona i da se u proces izmjena uključe svi relevantni akteri sportisti, sportski radnici, savezi, Paraolimpijski i Olimpijski komitet.
- Ne mjerimo sport samo medaljama. Mjerimo ga dostojanstvom onih koji su ga gradili – poručio je Miloš Spaić, kako je naveo u saopštenjupravnik, politikolog i sportista R.A.
- Mislim da smo zaista odradile mnogo za kratak period. Iza nas su dva meča sa Srbijom, te pet utakmica u pet dana na Igrama malih zemalja Evrope. To je bio naporan ritam u Andori, ali nam je tako nešto i trebalo da se što bolje uigramo i da vidimo koji su to nedostaci u igri i kako da se što bolje spremimo za Evropsko prvenstvo. Imale smo pet utakmice, od čega dvije protiv Luksemburga, a svakako da je pobjeda u finalu i osvajanje zlata lijep način da završimo Igre i lijepa uvertira za ono što slijedi –kazala je kapitenka Crne Gore Milica Jovanović. Sjajna Nikšićanka ispisaće na predstojećem šampionatu svojevrsnu istoriju – Milica će u Brnu osmi put biti učesnica Evropskog prvenstva, što predstavlja svojevrsni rekord ne samo u košarci, već generalno kada je sport u pitanju. - Vrlo je emotivno, fokusirana sam na reprezentaciju i ono što slijedi. Već sam potvrdila da će ovo biti moje posljednje Evropsko prvenstvo. Bila je čast i sada na mojim posljednjim Igrama malih zemalja Evrope što sam nosila crnogorsku zastavu na otvaranju, a sada slijedi zatvaranje još jednom izuzetnog poglavlja u mom životu. Iza svake suze stoji zahvalnost i sigurno da je period od 20 godina ne-
Crna Gora će u Brnu prvi put igrati šampionat Evrope bez naturalizovane Amerikanke. Nataša Mek je povrijeđena, a prije nje na šampionatima Evrope za Crnu Goru igrale su Ana Deforž, Anđelika Robinson, Glori Džonson i Markiša Getling. Takođe, u kvalifikacijama 2012.godine crveni dres nosila je i Ešaja Marfi.
- Stigla je ta vijest da Nataša Mek neće moći da nam pomogne. Iskreno, nekako
što posebno za mene – dodala je Jovanović. Evropsko prvenstvo je na programu od 18. do 29. juna, a Crna Gora će utakmice igrati u
Brnu. U grupi su domaćin Češka, aktuelni šampion Evrope Belgija i Portugal. - Igramo u Brnu protiv domaćina Češke, a u grupi su još
BAR – Sportska dvorana „Topolica“ odavno nije izgledala ljepše – oko 1.800 takmičara iz 13 država okupilo se u barskoj dvorani, gdje se tokom dva dana održavalo prvenstvo Balkana u karateu za poletarce, pionire i nade.
Crnogorski karate predstavljalo je 297 mladih takmičara, a uz prisustvo starijih kolega, roditelja, ljubitelja borilačkih
sportova, „Topolica“ je, jednostavno, bila mala da primi sve koji su željeli da isprate zanimljive borbe onih čije vrijeme tek dolazi.
Crna Gora je na kraju osvojila prvo mjesto u generalnom plasmanu sa 15 zlatnih, 9 srebrnih i 18 bronzanih odličja.
Zlatne medalje osvojili su Staša Radinović, Asija Đonbaljaj i Andrija Barjaktarović. Prvaci Balkana postali su i Iris Ša-
banović, Lana Drača, Filip Šaković, Jakša Marinović, Vujo Ivanišević, Anto Bakić, Anja Đuričić, Sofija Jovanović, Filip Ilinčić, Vuk Dragojević i Veselin Škatarić, a prvo mjesto osvojio je i naš kata tim djevojčica (10-11 godina) u sastavu Mia Bulatović, Stefani Đurković, Lana Drača, Ana Pavlović Srebrne medalje osvojili su Teodora Vujošević, Tarik Ni-
kezić, Ana Pavlović, Matija Barjaktarović, Marko Rakočević, Stefan Cvijović, Uroš Samardžić i Teodora Vujisić. Viceprvaci Balkana su i Vid Beljkaš, Luka Drobnjak, Đorđe Suleić , Boris Vujanović, koji su činili kata tim u uzrastu 10-11 godina. Bronzana odličja osvojili su Jovana Vučić, Ana Brajković, Jelena Janković, Miloš Popadić, Strahinja Šekula-
Milica Jovanović više
nije članica mađarskog
Miškolca. Nakon četiri sezone i 137 utakmica
Miškolc je potvrdio da crnogorska kapitenka odlazi iz kluba, gdje je stigla 2021.godine. - Teško je opisati šta ovaj opraštaj znači za mene. Ovo je bilo najduže vrijeme koje sam provela u jednom klubu tokom karijere. To nije slučajnost, jer je Miškolc zaista nešto posebno za mene. Napravili smo velike stvari, ali sam se i ja razvijala i kao igračica i kao osoba – istakla je Jovanović, koja je u Miškolcu osvojila Kup Mađarske u sezoni 2021/22, zatim je naredne sezone ispisala istoriju jer se njen tim prvi put kvalifikovao za Evroligu, da bi u sezoni 2023/24.
Miškolc osvojio istorijsku titulu Mađarske, igrao finale Kupa, ali i stigao do četvrtfinala Evrolige. U tek završenoj sezoni Miškolc je bio viceprvak Mađarske i osvajač Kupa.
Za razliku od ranije, sada je sistem takmičenja na šampionatu Evrope promijenjen. Umjesto tri, dvije selekcije iz grupe prolaze u nokaut fazu. Meč protiv Češke na startu vjerovatno će biti ključni. - Činjenica da je došlo do promjene sistema takmičenja svakako je otežavajuća okolnost, jer samo prve dvije reprezentacije iz grupe nastavljaju šampionat. Ali, imamo još dvije provjere protiv Slovenije i Italije, još dosta treninga, tako da ovaj posljednji ciklus priprema moramo iskoristiti da odradimo što bolje, jače i pametnije za ono što nas čeka – zaključila je Jovanović. R.PEROVIĆ nakon
mi je i draže da idemo na prvenstvo sa našim Crnogorkama i da budemo u našem punom sastavu. Naravno, nedostajaće nam Ksenija Šćepanović, Anastasija Drobnjak i Dragana Živković, a sada smo i u ovoj situaciji da ćemo prvi put koliko se sjećam od početka reprezentacije biti bez naturalizovane igračice. To mi je na neki način i drago i nadam se da će to dati poseban motiv da preostali dio priprema odradimo što jače i da odemo na prvenstvo, a tamo ćemo vidjeti koliko možemo –rekla je Jovanović.
aktuelni prvak Belgija, kao i Portugal, koji se na Evropsko prvenstvo plasirao pobjedom protiv Srbije i to govori koliko su napredovali i koliko
rac, Viktor Vukmarković, Jovan Petrović, Nikola Mazalica, Aleksa Bjelanović, Lazar Katić, Đorđije Raičević, Maša Šestović, Nađa Čavor i Mia Krivokapić. Četiri naša kata tima u različitim godištima takođe su nastup završila sa bronzom – Jakša Čađenović, Uroš Mirković, Filip Pešterac, Leis Pirović (10-11 godina), zatim kata tim dječaka 12-13 godina: Jakov Cupara, Matija Milošević, Boris Perović, Miloš Popadić, kao i kata timovi djevojčica do 8 godina: Nađa Braunović, Miljana Bulatović, Anja Đuričić i Maša Šestović, te Liana Lola, Reina Perović, Elif Selović i Amra Zenelović Drugo mjesto u generalnom plasmanu osvojila je Turska (14, 11, 30), a treće Srbija (8, 7, 6). R. PEROVIĆ
dobro igraju. Idemo od utakmice do utakmice, svakako sa velikom željom da ostavimo što bolji utisak – rekla je Jovanović.
„Ajkule“
PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore počela je pripreme za Svjetsko prvenstvo. Selektor Dejan Savić objavio je spisak od 23 igrača koji konkurišu za sastav nacionalnog tima na šampionatu, koji se od 11. do 24. jula održava u Singapuru.
Na pripreme su pozvani: Petar Tešanović, Darko Đurović, Lazar Andrić, Vladan Spaić , Miroslav Perković, Dušan Banićević, Sa-
vo Ćetković, Aljoša Mačić, Dimitrije Obradović, Matija Sladović, Jovan Vujović, Marko Mršić, Vasilije Radović, Strahinja Gojković, Danilo Radović, Dušan Matković, Nikola Moskov, Filip Gardašević, Đuro Radović, Petar Vujošević, Balša Vučković, Vuk Drašković, kao i Dmitri Holod
Holod je pozvan na pripreme našeg nacionalnog tima nakon što je pokrenuta procedura da dobije „sportsko državljanstvo“, na osnovu pri-
Paraatletski Gran pri miting u Parizu
PODGORICA - Crnogorski paraatletičari MajaRajković i VladoTerić ostvarili su svoje najbolje rezultate sezone na Gran pri mitingu u Parizu.
Rajković je u bacanju koplja, u spojenim kategorijama 54/55/56, ostvarila rezultat 12 metara i 22 centimetra. Bronzana sa Evropskog prvenstva u Bidgošću nastup je završila kao četvrtoplasirana. Terić je u bacanju kugle, u kategoriji F40, ostvario rezultat 7,02 metra i osvojio treće mjesto.
- Zadovoljan sam nastupom Terića, koji je kuglu bacio 7,02 metra. Rajković je, poslije povrede ramena i problema sa virusom, bacila 12,22 metra. Mogu biti zadovoljan i njenim nastupom - rekao je trener atletske reprezentacije VeljkoČegar
Najbolje rezultate sezone juče su ostvarili i Miloš Spaić u bacanju kugle (11,06) i Danilo Gojković, koji je u spojenim kategorijama F33 i 34 koplje bacio 18 metara i 66 centimetara. Čegar je kazao da je nastupom u Parizu završen prvi dio atletske sezone.
jedloga stručnog štaba reprezentacije i Stručnog savjeta Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore.
U stručnom štabu selektora Savića su Nenad Vukanić , Edvard Bonelo, Vasko Vučković i tim-menadžer Mlađan Janović. „Ajkule“ će do 9. juna trenirati u Herceg Novom, a zatim pripreme nastaviti u inostranstvu. Plan priprema biće detaljno saopšten u petak. Crna Gora će na Svjetskom prvenstvu u Singapuru igrati u grupi D sa Grčkom, Hrvatskom i Kinom. Prvoplasirane ekipe iz četiri grupe izboriće direktan prolaz u četvrtfinale, a drugoplasirane i trećeplasirane kroz plej-of razigravaće za plasman među osam najboljih A. M.
- Očekuju nas još nastupi na otvorenim prvenstvima Hrvatske i Srbije, nakon čega ćemo odlučiti o eventualnim kandidatima za Svjetsko prvenstvo - rekao je Čegar. Crnogorske atletičare predvodio je trener Veljko Čegar, a u delegaciji je bila i proslavljena atletičarka MarijanaGoranović
Miting u Parizu, sedmi od devet gran pri mitinga svjetske serije ove sezone, okupio je 420 takmičara iz 60 država. - Nastup crnogorske reprezentacije u Parizu finansira se po programu POK za 2025. godinu, koji je podržalo Ministarstva sporta i mladih - saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. R. A.
u rukometu
PODGORICA – Prije početka priprema za Evropsko prvenstvo poznato je bilo da bekovi Ksenija Kuzman i supertalentovana Nina Ramusović zbog oporavka od povreda ne mogu pomoći juniorkama Crne Gore u obavezama koje počinju 9. jula u Podgorici (prvi meč sa Litvanijom).
Trener Igor Marković u međuvremenu suočio se sa još jednim problemom – pod znakom pitanja je i bek Elena Mitrović. Bez njih crnogorske rukometašice neće imati potrebnu snagu sa ove važne pozicije, ali Marković je ubijeđen kako zajedništvom mogu da pariraju rivalima na šampionatu Evrope.
Mlade rukometašice na EP igraće još s aktuelnim šampionom Danskom i posljednji meč sa Islandom koji bi mogao da ih lansira među 12 najboljih.
– Fali nam mnogo igračica, nažalost, fale nam bekovi – pokretačka snaga tima. Nema Kuzman i Ramusović, a pod velikim znakom pitanja je, više je da neće biti tu, Mitrović za Evropsko prvenstvo. Nisam siguran ni ako se vrati početkom jula koliko se može spremiti. To su za nas ogromni proble-
mi, ali šta je – tu je, nećemo se predati i daćemo sve od sebe – jasan je Marković. Crnogorke su favoriti protiv Litvanije. – Rival je iz B divizije i mora-
mo biti realni da smo favoriti. Sa njima igramo 9. jula, a dan kasnije nas čeka šampion Evrope i učesnik finala SP – reprezentacija Danske. Bio sam siguran i kod žrijebanja
Medicinski izvještaj potvrdio da bokserka iz Alžira posjeduje muške ,,Y“ hromozome
PODGORICA - Kada je alžirskoj bokserki Iman Kelif dozvoljeno učešće na Olimpijskim igrama u Parizu prošle godine, reakcije sportske javnosti bile su izuzetno negativne, jer je bilo poznato da ona u svom organizmu posjeduje muške ,,Y“ hromozome. Ipak, ona je tada stigla do zlata na Olimpijskim igrama.
Juče je stigla očekivana, a opet šokantna informacija u vezi sa Kelif. Naime, procurio je medicinski izveštaj u kojem se jasno potvrđuje da je olimpijska šampionka biološki muškarac.
Test seksualnosti Kelif je obavila pred Svjetsko prvenstvo 2023. godine, a rezultati su se pojavili dva dana prije nego što je Alžirka trebalo da provjeri pol prije odluke o daljem nastupanju u ženskoj konkurenciji.
Nije Olimpijski komitet mario za ovo, dopustio je da se Kelif
takmiči sa ženama i osvoji zlato u Parizu. Ostaje da vidimo epilog slučaj Kelif koja bi mogla da bude izbačena iz sporta, ali i da brani olimpijsko zlato u Los Anđelesu 2028. Dan poslije ove odluke, Svetski bokserski savez (World Boxing) je u najavio obavezno testiranje pola za sve sportiste.
Upravno tijelo je posebno pomenulo Helif kada je objavilo ovo pravilo, rekavši da Alžirska osvajačica zlatne medalje mora biti testirana prije nego što joj bude odobreno da se bori na bilo kom predstojećem događaju, uključujući Boks kup u Ajndhovenu sljedećeg mjeseca u Holandiji. R.A.
da ova generacija može, u bilo kom sastavu, do dobrih partija. A ako damo maksimum i protiv Danske, mislim da će to biti dovoljno za ozbiljan rezultat. Smatram da je Island direk-
tan konkurent za prolaz dalje. Ono što želim je da ubijedim igračice da mogu i da vrijede. Individualno nemamo bekove koji bi, vjerovatno, bili nosioci igre. Ali uz jak kolektiv i
- Bio sam siguran i kod žrijebanja da ova generacija može, u bilo kom sastavu, do dobrih partija. A ako damo maksimum i protiv Danske, mislim da će to biti dovoljno za ozbiljan rezultat. Smatram da je Island direktan konkurent za prolaz dalje. Ono što želim je da ubijedim igračice da mogu i da vrijede - poručio je Igor Marković
dobar rad koji pokazuju, borbenost, volju i želju, možemo do rezultata. Za mene ako uđemo među 12, za početak, biće ogroman rezultat u ovom sastavu – istakao je Marković. Ekipa će do subote trenirati u glavnom gradu, a onda ide na Cetinje.
– Odigraćemo tri prijateljske utakmice sa Lovćenom. U Podgoricu se vraćamo 30. juna, treniraćemo šest dana do ulaska u oficijelni hotel. Planirali smo još dva prijateljska meča sa Hrvatskom i jedan sa Sjevernom Makedonijom. A. MARKOVIĆ
Automobilista Filip Kunčer nakon trećeg vikenda Reno klio kupa
PODGORICA – Crnogorski automobilista Filip Kunčer zadovoljan je plasmanom na trećem vikendu Reno klio kupa, koji je vožen na čuvenoj stazi Spa Frankoršan u Belgiji.
Kunčer je prvog dana bio peti, dok je u nedjelju završio na osmoj poziciji.
– Prva trka na stazi Spa Frankoršan prošla je sjajno. Start sa 10. mjesta i na kraju peta pozicija. Pokazao sam izuzetnu brzinu ostvarivši drugi najbrži krug trke – rekao je Kunčer. – Loš start i kontakt u prvom krugu sa timskim kolegom Kastelijem koštao me je boljeg plasmana u drugoj trci. Nakon kontakta poremetio se trap na automobilu i nije bilo lako voziti tako čitavu trku. Ipak, i pored toga uspio sam da održim kontakt sa vodećima i na kraju ostvarim solidnu osmu poziciju. Dobri bodovi za mene ovog vikenda koji mi znače mnogo pred nastavak šampionata – dodao je Kunčer. Završena su tri vikenda Reno klio kupa… – Šampionat sam otvorio sjajnim trećim mjestom na debitantskoj trci u Nogaru i solid-
nim devetim mjestom drugog dana. Ipak, drugi trkački vikend u Dižonu je bio moj najteži u dosadašnjoj karijeri. Dva ozbiljna udesa i odustajanja, ogromna šteta na automobilu, gubitak značajnih bodova i sve to krivicom drugih vozača – sumirao je Podgoričanin. – Iz tog razloga ovaj vikend je
za mene bio izuzetno važan da se vratim na pravi kolosijek i nastavim sa dobrim rezultatima, što sam i uspio. Očekuje me kratka pauza, a onda sezonu nastavljamo u Italiji na legendarnoj Imoli. Daću maksimum da se pripremim na najbolji mogući način i nadam se novim dobrim rezultatima – poručio je Kunčer. R. A.
Dinastija Nemanjića ostavila je snažan trag na kulturnu, religioznu i političku svijest stanovništva srednjovjekovne zetske države (kasnije Crna Gora). Za korišćenje termina „Srbin” i „srpstvo” u Crnoj Gori presudno je uticala državna i politička povezanost Raške i Zete na osnovama pravoslavlja, koje se proširilo na Zetu vojnom suprematijom Raške, od kraja XII vijeka do 1371. g. Potisnuvši katoličku crkvu na većem dijelu toga prostora pravoslavlje se ukorijenilo kao vjerska i državna institucija čiji je neposredni zadatak bio da oblast Zete subordinira političkim ciljevima Raške države. O procesu evolucije etnonima: „Hrvati” i „Srbi” paralelno sa širenjem hrvatske odnosno srpske državne teritorije, piše istaknuti građanski istoričar Vladimir Ćorović. Posebno srpsko i hrvatsko ime zadugo se uglavnom poklapalo sa obimom političkog širenja i uticaja srpske i hrvatske države (Istorija Jugoslavije, Narodno delo 1937, str. 24). Evidentno je da su srednjovjekovne državne granice određivale opseg i sadržaj određenih etnonima „politički okvir nemanjićke države je svakako uticao na rasprostiranje srpskog imena” (Enciklopedija Jugoslavije, prvo izdanje, sv. 7, tekst Srbi, strana 505). U tom kontekstu valja razumjeti da je i širenje pojma „Srbin” bilo u suštinskoj zavisnosti ne samo od državne ekspanzije već i od veoma snažnog crkvenog - pravoslavnog upliva koji je bio njen prateći činilac. Crkva i država u tom periodu čine neodvojivu cjelinu. „Politička organizacija epohe Nemanjića mnogo je pridonijela etnogenezi Srba, a zbog nerazdvojne povezanosti crkve i države i crkva je u tom procesu odigrala znatnu ulogu... Širenje srpskog imena prema jugu usko je povezano sa širenjem države Nemanjića”. (Opšta enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, knj. 7, Zagreb
1981, tekst Srbi, strana 604). Pravoslavna crkva se pojavila kao integrirajući faktor srednjevjekovnih država favorizujući jedinstvenu političku svijest na prostoru koji je obuhvatala. Ona je i u Zeti stvorila odgovarajuće pogodnosti za jedinstvo sa raškom državom na temeljima pravoslavlja. Na čelu sa svojim glavnim strategom Sv. Savom uspjela je da se praktično nametne i duhovno zagospodari različitim slovensko-balkanskim populacijama koje su ulazile u sastav feudalne srpske države. „Sv. Sava uveo je u tu, dotle pretežno katoličku oblast, pravoslavnog episkopa sa sjedištem u Prevlaci, želeći da putem jedinstvene vjere ublaži opreke između Raške i Zete i stvori jedinstvenost u državnim težnjama”. (Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, knj. 4, str. 1262). Tako je pojam „Srbin” i „srpstvo” prije svega u konfesionalno - političkom smislu još od vremena Nemanjića sačuvao aktuelnost u Crnoj Gori, ranije Zeti, budući permanentno podržavan od vrhova crkvene hijerarhije. U vrijeme prisustva Turaka ovaj pojam je osnažen još i kao sinonim pripadnosti široj slovenskoj i hrišćanskoj zajednici pa je na jedan romantičarski način postao živa spona sa srednjevjekovnom tradicijom. U određenim istorijskim prilikama ovo je bilo veoma značajno za patriotsku i oslobodilačku aktivnost Crnogoraca. Jer: „Sakralnim oreolom obasjana država i politički i etnički obilježena crkva srasle su do te mjere u svest savremenika da je crkva posle turskog osvajanja čuvala i prenosila čitavu srednjevjekovnu državnu i političku tradiciju”. (Enciklopedija Jugoslavije, knj.7, prvo izdanje, tekst Srbi, str. 505). Idejna, pa i kulturna uloga pravoslavne crkve u Crnoj Gori bila je veoma značajna što se vidi i po ostacima kulturno-istorijskih spomenika iz toga perioda kao što su:
Za korišćenje termina „Srbin” i „srpstvo” u Crnoj Gori presudno je uticala državna i politička povezanost Raške i Zete na osnovama pravoslavlja, koje se proširilo na Zetu vojnom suprematijom Raške, od kraja XII vijeka do 1371. godine
manastir Morača, Đurđevi Stupovi i dr. Uostalom, snagu ovog upliva možemo shvatiti iz narodne pismene i usmene tradicije koja je nesumnjivo inspirisala Njegoša i kao specifičan tok idejne svijesti ostavila pečat do naših dana. Treba imati na umu da je pravoslavna doktrina u srednjem vijeku postala najvažnija duhovno-djelotvorna sila pa je shodno tome bio impozantan i njen politički učinak. Međutim, ovaj uticaj je olakšan okolnošu da u to vrijeme nije bilo sasvim izgrađene etničke svijesti među balkanskim Slovenima. Osnovni socijalni odnosi bili su kastinske, a ne etničke naravi. Međusobno orođavanje feudalne vlastele često je bilo presudno i za državne interese. Odnosi među državama toga doba zavisili su od ćudi i odnosa među vladarima, dakle bili su
najčešće personalne prirode. Srednjevjekovne vlasteline, a još manje njihove kmetove nije posebno zanimalo srodstvo naših naroda po osnovama slovenskog ili drugačijeg porijekla. Najzad, to je shvatljivo iz činjenice što naši slovenski preci makar i da su iz prapostojbine doseljeni kao monolitna skupina, što je malo vjerovatno, nijesu se mogli dugo održati kao jedinstvena zajednica na prostorima Balkana. „Ne bi se moglo sporiti da se među nama dosta rano razvila i izvjesna biološko-rasna razlika usled etničkog mešanja Južnih Slovena sa drugim narodima koji su se zatekli na Balkanu, ili koji su stigli na to područje u ranom Srednjem veku. Na zapadu je preovlađivalo srođavanje Slovena sa romansko-ilirskim elementima, a na istoku je uz izvesna tračka nasleđa, došao još jak uticaj bugarske krvi”, (V. Ćorović, Istorija Jugoslavije, Narodno delo, 1933. str.16).
Valja razumjeti da je i širenje pojma „Srbin” bilo u suštinskoj zavisnosti ne samo od državne ekspanzije već i od veoma snažnog crkvenog - pravoslavnog upliva koji je bio njen prateći činilac
Prije svega, slovenska plemena nijesu u jednoj etapi naselila današnje teritorije, šta više, moguće je da su ciklusi u ovim seobama varirali i po nekoliko stoljeća. Zatim je teritorijalna rascjepkanost i geografska izolovanost doseljenika, kao i česta promjena mjesta boravka tj. njihovo lutanje po Balkanskom poluostrvu, učinilo svoje. Ovome treba pridodati i silu uticaja zatečenih staro-
balkanskih slojeva stanovništva i njihovo antropološko miješanje sa Slovenima koji ni do tada na svom dugom nomadskom putu nijesu mogli sačuvati rodovsku čistotu. Dodiri pojedinih slovenskih plemena sa drugim razvijenijim civilizacijama zavisno od regije u kojoj su domicilirani, učinili su da nivo njihova društveno-ekonomskog i kulturnog razvitka nije mogao iz navedenih razloga komparativno teći. Tako su se ove prvobitne razlike u načinu života i stepenu razvoja ekonomskih i kulturnih dobara odrazile i bile vjerovatno presudne u stvaranju elemenata neophodnih za formiranje posebnih etničkih karaktera među balkanskim Slovenima koji će se u kasnijim fazama istorijskog razvitka jače iskazati. Stoga je o balkanskim Slovenima i njihovoj etnogenezi moguće govoriti isključivo u društveno-istorijskom a ne u generičko-rasnom kontekstu. „Balkanski Sloveni kao gotovo svi evropski narodi imaju malo čistih etničkih oaza, a ukoliko ih je dosad sačuvano najčešće su u području Bosne od Ibra, Zapadne Morave i Tare”, ističe V. Ćorović. (Istorija Jugoslavije, str.16).
Teorija o jedinstvu balkanskih Slovena po osnovama krvi, rase i jezika proizvod je uglavnom 19. vijeka. To je vrijeme kad je konstituisana politička
logika jugoslovenstva i njegove državne perspektive, čemu su dali najveći prilog: učenjaci, pjesnici i političari naših naroda među koje spada i Njegoš. I Njegoševo „slovenstvo” kao uostalom i „srpstvo” nije drugo već politički romantizam 19. vijeka, u stvari, slovenofilstvo i srbofilstvo u funkciji pozitivne društvene prakse zbližavanja i okupljanja naroda Jugoslavije. U 19. vijeku postulirano je političko, kulturno i jezičko jedinstvo naroda Jugoslavije pa je od tog doba i traganje za etnogenetskim srodstvom balkanskih Slovena postalo gotovo opsesivno za uticajne ljude toga doba. S tim u vezi i Njegoševo „srpstvo” je politička svijest naročite vrste koja je nastala na podlozi crnogorske borbene tradicije i specifičnosti istorijskog miljea. Građeno po mjeri moralnih i kulturnih osobina crnogorskog naroda. To je bilo prevashodno „srpstvo” shvaćeno u skladu sa standardima crnogorske borbene i moralne narodne prošlosti, za kojim se u izvjesnim društveno-istorijskim okolnostima javila stvarna potreba. Ovako shvaćenom „srpstvu” pjesnik je pridodao ličnu strast i temperament. Tako su srpski srednjovjekovni kosovski ratnici dobili osnovne crte crnogorskih nacionalnih junaka u Njegoševom spjevu. (Nastavlja se)
Srijeda, 4. jun 2025.
Poslovni broj: I.br.1795/2021 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, Podgorica, protiv izvršnih dužnika 1. Jauković Milke, Mokra Njiva bb, Nikšić, 2. Jauković Milorada, Mokra Njiva bb, Nikšić 3. Jauković Zorana, Mokra Njiva bb, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 64.806,46 eura, na osnovu izvršne isprave – Založne izjave sačinjene pred notarom Ljubišom Markovićem iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br. 582/2015 od 16.09.2015. godine pravosnažnog rješenja o nasleđivanju koje je donio notar Marinko Perović iz Nikšića poslovne oznake ON 751/2018 URP broj 192/2018 od 11.12.2019. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku III reda Jauković Zoranu, Mokra Njiva bb, Nikšić, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju I.br.1795/2021 od 25.11.2021. godine sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 64.806,46 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka. Izvršni dužnik III reda Jauković Zoran iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju I.br.1795/2021 od 25.11.2021. godine sa predlogom prilozima. Upozorava se izvršni dužnik III reda Jauković Zoran iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 26.05.2025.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković
ZDRAVSTENA USTANOVA
KLINIČKO-BOLNIČKI CENTAR BERANE
BR: 3052
BERANE 03.06.2025.GODINE
Na osnovu člana 104 Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl.list CG“ br.3/16,39/16,2/17,44/18,24/19,82/20,8/21 i 3/23), Saglasnosti Ministarstva zdravlja broj:5-112/25-1148/2 od 28.05.2025.godine, i člana 9 Statuta Kliničko bolničkog centra Berane,
KLINIČKO-BOLNIČKI CENTAR BERANE Objavljuje JAVNI KONKURS
Za odobravanje užE specijalizacije zdravstvenim radnicima za potrebe Kliničko-bolničkog centra Berane i to:
Interna klinika
-jedna (1) uža specijalizacije iz oblasti dječije gastroenterohepatologije
I.Učesnik javnog konkursa treba da ispunjava sledeće uslove:
1)Da ima završen Medicinski fakultet specijalizaciju iz odgovarajuće grane medicine; 2)Da ima opštu zdravstvenu sposobnost
II.Zainteresovani za užu specijalizaciju su dužni uz prijavu dostaviti ovjerene kopije dokaza i to:
-Diploma Medicinskog fakulteta
-Uvjerenje o položenom specijalističkom ispitu iz odgovarajuče grane medicine
-Ovjerenu kopiju biometrijske lične karte
-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti
III. Odluku o odobravanju uže specijalizacije će donijeti direktor KBC Berane u skladu sa članom 104 Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
IV.Javni konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Izbor kandidata izvršiće se u roku od 8 dana od dana isteka Javnog konkursa. Prijave sa dokazima slati na adresu ZU Kliničko bolničk centar Berane, Ul „Svetosavska“ br. 33, Berane ili dostaviti na arhivu Pravne službe KBC Berane. Naknadno dostavljene prijave neće se razmatrati.
Direktor Dr Milorad Magdelinić
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje
AMANDMAN I
BROJ: 0207-3395/2 od 03.06.2025.godine
NA JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA
BROJ: 0207-3395/1 od 02.06.2025.godine
1. U poglavlju I javnog poziva “Predmet”, mijenja se lokacija pod rednim brojem 5.3 na način što ista sada glasi:
„5.3
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 5 Slovenska obala- Jadran-Grđevica
Kategorija: Ugostiteljski objekat sa terasom
Oznaka lokacije: 5.2
Dimenzije: P objekta= 602 m2, od čega je 176m2 na privatnoj kat.par., P,terase na pijesku: P=216m2,rashladne vitine u sklopu terase: P = 2 m2
Katastarska parcela: 3057 i 2877 KO Budva - privatna parcela
Dozvoljeni privremeni objekti: 4.36 Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata P=24mx2.8m sa površinom akvatorijuma P=500m2
Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 92726.40 Eura
Napomena: Imajući u vidu da je privremena lokacija planirana dijelom na kat.par. 2877 KO Budva, koja je u privatnom vlasništvu, pravo učešća na javnom pozivu ima vlasnik kat.par. 2877 KO Budva ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost od,vlasnika, ovjerenu kod notara.
2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
(1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
(3
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 3. juna 2025. u 78. godini upokojila se u Gospodu naša voljena
DARINKA Stankova MILETIĆ rođena TOMAŠEVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 4. juna od 11 do 16 časova i 5. juna od 11 do 14 časova, kada polazimo za Glibavac, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju.
OŽALOŠĆENI: sin VESELIN i snaha NATAŠA, kćerke STANISLAVKA i VESNA, sestra BOSILJKA, unučad JELENA, MILOŠ, MARKO i JOVANA i ostala rodbina MILETIĆ i TOMAŠEVIĆ
Po ličnoj želji pokojnice, sahrana je obavljena 3. juna u krugu najuže porodice na groblju Šabov Krug – Martinići.
OŽALOŠĆENA PORODICA LAKIĆ
Tužnim srcem javljamo da je dana 3. juna 2025, u 84. godini, zauvijek prestalo da kuca plemenito srce naše voljene
MILA – CAKA Radivojeva NIKČEVIĆ rođena IKOVIĆ
Po želji pokojnice, sahrana je obavljena istog dana u najužem krugu porodice na groblju Straševina – Nikšić.
Ožalošćene porodice NIKČEVIĆ i IKOVIĆ
Našoj Svetlani
SVETLANA Šćepanova VUKOVIĆ rođena MIŠKOVIĆ
Hvala ti za beskraj dobrote i ljubavi.
Tvoji: MILAN, IRENA i VID POPOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
Od ujne DARE, DRAGANA i PEĐE sa porodicama
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav BAKI
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
PORODICA pokojnog ČEDA BILDONA
Sjećanja ne mogu otići, ona su vječno živa za nas. Počivaj u miru!
DIJANA i NIKO RAIČKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
DRAGANU PEROVIĆU
MILORAD JOVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
4.
Posljednji pozdrav voljenoj snahi i ujni ĐINI
Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja kod tvog Veljka. MILA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj komšinici
DRAGINJI JULI SINĐIĆ
OBREN SIMOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru
DRAGANU PEROVIĆU
Počivaj u miru. SONJA i SAŠA PEROVIĆ sa porodicom 165
KOLEKTIV ,,D-TRANS“ DOO CETINJE
Srijeda, 4. jun 2025. Oglasi
164
Posljednji pozdrav dragome BAKI
Ostaćeš u najljepšem sjećanju.
Posljednji pozdrav našem dragom, iskrenom prijatelju i komšiji
159
BRANU JOVANOVIĆU
ŽELJKO VUJOVIĆ sa porodicom
DEJAN, VESNA, ANJA i SIMONA 166
Posljednji pozdrav kumu
BRANU
DEJAN, KSENIJA, STEFAN i SVETLANA LJEŠKOVIĆ
161
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
CAKI NIKČEVIĆ
Neka tvoja dobra, plemenita i od bolesti napaćena duša počiva u miru pored tvojih voljenih. Sestre TARA i GAJA sa porodicama
Još uvijek ne možemo da povjerujemo da te nema među nama, da tvoj glas više ne čujemo. Bol i tišina koji su ostali nadjačavaju tvoju dobrotu, osmijeh pozitivnost, hrabrost, a to je kod tebe bilo neizmjerno. Prazninu koja je ostala ništa ne može da popuni, a uspomene na tebe niko da izbriše. Neka tvoja duša uvijek bude sa anđelima i počiva u miru.
Tvoji: suprug VIDO, sin FILIP, šćeri DAJANA i IVANA sa porodicama
dr BORKO BRAJOVIĆ 4. 6. 1930 – 4. 6. 2009.
Čuvamo te od zaborava. Tvoji: DUŠANKA, ANITA i ANTONIO
Dana 3. juna 2025. godine odmorila je naša voljena majka, svekrva i baba
MILA – CAKA Radivojeva NIKČEVIĆ rođena IKOVIĆ
Otišla si hrabro, kao što si i živjela – dostojanstveno, sa srcem i dušom prepunim ljubavi, a ruku uvijek širom otvorenih da pomogneš i prigrliš, uz osmijeh i kad je bilo najteže. Čuvala si nas uvijek, učila da budemo jaki, kad nismo bili zajedno, bili smo ti u mislima, i ti u našim, i tako će i ostati, sad i zauvijek. Tvoje riječi, savjeti, miris i toplina, tvoja snaga, dobrota i ljubav, sad su dio nas.
Hvala ti što si ostavila najljepše uspomene, što si nas učila da uvijek sve govorimo jedni drugima i zbog toga ni danas, kad nisi sa nama, ništa nije ostalo nedorečeno. Hvala ti za svaki sadržajni trenutak kad smo bili zajedno, za djetinjstvo i odrastanje uz tvoje mudrosti, za toplinu i bliskost kad smo bili najudaljeniji. Ti si nas učila šta znači porodica i dom, neumorno pokazivala šta znači voljeti bez uslova i najvažnije – dala si nam primjer kako da budemo ljudi. Neka ti je laka ova sveta crnogorska zemlja, koju si neizmjerno voljela.
Tvoji: sin SAVA, snaha SNEŽANA, unučad JOVANA, DANILO i DAMJAN
SJEĆANJE
ULFETA Huseina MELITA Huseina VUKOVIĆ VUKOVIĆ 6. 8. 1939 – 4. 6. 2013. 6. 8. 1974 – 19. 10. 2012.
Vrijeme prolazi i ne umanjuje bol za vama. Vječno voljene i nikad zaboravljene.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Montenegro
Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management
REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST (CONSULTING SERVICES – Consultants’ Qualifications)
Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2)
Loan No: 8820-ME
Assignment Title: Port Management Model & Business Plan - Montenegro Fishery Port (MFP)
Reference No. MNE-MIDAS2-8820-ME-CQ-CS-24-3.2.10.2.
The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project , and intends to apply part of the proceeds for consulting services for Port Management Model & Business PlanMontenegro Fishery Port (MFP)
The overall objective of this consulting services (“the Services”) is: Define and elaborate the Governance Model for the MFP, including a Handbook for Users
• Establish tariff structure and fees to be applied for the use of the port and its facilities
• Recommend a recovery mechanism for the port’s operational costs, from user fees and possibly other sources, to be identified
The assignment will have total duration of 5 months from the date of contract signing. The detailed ToR for the assignment can be obtained at the address given below
The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management,through Technical Service Unit, now invites eligible consulting firms (“Consultants”) to indicate their interest in providing the Services. Interested Consultantsshould provide information(on English language) demonstrating that they have the required qualifications and relevant experience to perform the Services
The evaluation criteria are:
Criteria
Proven experience in port strategy, port management and port
finance
Points
Mandatory
Years of general experience in the field of the assignment 50
Number and relevance of assignments covering similar scope of services 35
Experience /knowledge of the Montenegrin legal framework of the ports and maritime sector 15
Consultants may associate with other firms to enhance their qualifications, but should indicate clearly whether the association is in the form of a joint venture and/or a sub-consultancy. In the case of a joint venture, all the partners in the joint venture shall be jointly and severally liable for the entire contract, if selected. Qualifications andexperience of the consulting firm associated as sub-consultancy will not be considered for evaluation for shortlisting.
The attention of interested Consultants is drawn to Section III, paragraphs,3.14, 3.16, and 3.17 of the World Bank’s “Procurement Regulations for IPF Borrowers” July 2016, Revised November 2017, setting forth the World Bank’s policy on conflict of interest.
A Consultant will be selected in accordance with the Consultants’ Qualification method set out in the Procurement Regulations
Further information can be obtained at the address below during office hours from 08,00 to 14,00 hours.
Expressions of interest must be delivered in a written form to the address below (only via email) by June18, 2025, 14,00h.
Ministry of Finance/Technical Service Unit
Attention: Mr. Mirko Lješević, Senior Procurement officer
Street Address: Studentska 2a, first floor
City: 81000 Podgorica
Country: Montenegro
Telephone: + 382 68046929
Email: tsu@epa.org.me
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Broj: 0206-3411/2 Budva, 03.06.2025. god.
OBAVJEŠTENJE
Poništava se Javni poziv broj: 0206-3411/1 od 02.06.2025. godine za podnošenje ponuda za zakup javnih kupališta.
MSK-CG doo Bar oglašava prodaju PMV VW Jetta, 1.6 TDI, 105 KS, bijele boje, godina proizvodnje 2012., 150.000 km pređenih. Vozilo se može pogledati svakog dana u Baru.
Početna cijena 7.200,00 eura
Ponude slati na adresu: mskcg@t-com.me. Rok trajanja oglasa 8 dana od dana objavljivanja
Kontakt telefon: 069 031 949
Poslovni broj: I.br.710/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog
Crna Gora AGENCIJA ZA ZAšȚlȚU ŽIVOTNE s REDINE
Broj: 03-UPl-21 16/2 Podgorica, 02.06.2025. godine
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće, Elaborata „SS procjene ALGA” d.o.o. na iz Nikšića podnjelo z ya odlu;ivanje Elaborata procjene uticaja na \ivotnu sredinu ya projekat stovari[ta ya obranu neopasnog metaknog otpada, na lokaciji katastarska parcela br.973, 974, 975, 976,977, 978, 980, 981, 982/4, 982/9 i 979 KO Straševina, u mjestu Straševina, Opština Nikšić. U vezi sa navedenim pozivarno Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat kancelarija br. 10, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Opštine Nikšić, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 12.06.2025. godine.
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “ROMA
od
od 09.09.2024.godine,
24-30M0-0014994 od 16.09.2024.godine, računa br. 24-30M0-0015480 od 23.09.2024.godine, računa br. 24-30M0-0015981 od 30.09.2024.godine, računa br. 24-30M0-0017024 od 14.10.2024.godine, računa br. 24-30M0-0018624 od 04.11.2024. godine, računa br. 24-30M0-0019010 od 07.11.2024.godine, računa br. 24-30M0-0019188 od 11.11.2024.godine, računa br. 24-30M0-0019327 od 12.11.2024.godine, računa br. 24-30M0-0019427 od 15.11.2024.godine, računa br. 24-30M0-0021389 od 19.12.2024.godine računa br. 24-30M0-0021391 od 19.12.2024.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO
od 22.04.2025. god. sa predlogom prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.354/2025 od 29.05.2025. god. Upozorava se izvršni dužnik DOO „INSULATOR“ NIKŠIĆ, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 29.05.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Na osnovu odluke Sanitarne inspekcije MIRAL D.O.O., Bar izdaje VAŽNO SAOPŠTENJE O NEBEZBJEDNOM PROIZVODU
Slajm igračka SLIME KIT šifra artikla: 885008 , nepoznatog proizvođača, zemlja porijekla Kina, predstavlja opasan proizvod sa ozbiljnim rizikom, jer ne zadovoljava propisane bezbjednosne zahtjeve. Nakon sprovedene analize utvrđeno je da ista ne zadovoljava CG standarde. Ako ste kupili ovaj proizvod molimo Vas da odmah prestanete sa upotrebom. Vratite isti trgovcu kod koga ste ga kupili i potvrdu (fiskalni račun ili kupljeni proizvod) trgovac će Vam vratiti plaćeni novac. Zahvaljujemo Vam se na saradnji izvinjavamo zbog eventualnih problema koje smo Vam prouzrokovali.
MIRAL D.O.O.-BAR
IVM - 316/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D. PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika JOVO RAFAILOVIĆ, BUDVA, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi
ZAKLJUČAK
Da se izvršni dužnik Jovo Rafailović, Budva, rođen 03.09.1968. godine kao i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje Rafailović N. Jovo, Kočović Aleksandar, Dumić Deana, Stojković M. Dragan, Rafailović N. Željko, Kažanegra Branko, Kalađurđević Zoran u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za 45. prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o 46. prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 12.06.2025.godine u 10.30 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve Posl oznake IVM - 316/2021 od 14.05.2025. godine jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 03/06/2025 godine Javni izvršitelj Darko Rajković
Izložba fotografija
Desert Rose: Između pustinje i rijeke
Mina Suvačarov
Izložbeni hol / 19h
Pozorišna radionica DODEST
Premijera predstave JA I MI
Sala DODEST / 19h
Vlatko Stefanovski Trio
Velika sala / 20h
Tribina Podgoričke priče
Gost slikar Roman Đuranović
Multimedijalna sala / 20h
Izložba Na talasima žanrova Izložbeni hol PETAK 3. UTORAK
Projekcija filma
Mission: Impossible - The Final Reckoning (2025)
Velika sala / 20h
ČETVRTAK
Mladi talenti
Elena Golubović, flauta
Velika sala / 19h
ČETVRTAK
Predstava SAFRA
Sala DODEST / 20h
12.
SAD u II Svjetskom ratu
The Thin Red Line (1998)
American Corner / 19h
IX regionalni književni festival LITERITORIJA
Književnost nakon AI-ja - nove književne prakse
Plato Gimnazije ,,Slobodan Škerović” / 20h 16 -18.
ČETVRTAK
Projekcija filma
Granice, kiše (2018)
Sala DODEST / 20h
20. jun - 8. jul
SUBOTA 21.
Praznik muzike
Zavrtimo ljeto - berza ploča
Plato KIC-a / 16-20h
SUBOTA
Praznik muzike
Music Up Your Summer!
Plato KIC-a / 21h
SAD u II Svjetskom ratu
CATCH 22 (1971)
American Corner / 19h
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
