Dnevni list POBJEDA 03.04.2025 by Pobjeda

OPSTRUKCIJE: Nakon dva neuspjela konkursa koje raspisuje Skupština, čeka se raspisivanje novog, problematičan i zahtjev dijela NVO za izmjene akata

Delegacija EU traži

Od juna prošle godine, kada je trebalo da bude raspisan konkurs, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Administrativni odbor, kome predsjedava Jelena Nedović, opstruiraju izbor novih članova.

Sa konkursom se kasnilo pola godine, nakon upozorenja EU je raspisan, poništen je zbog tehničke greške, ponovljen je, ali je ustanovljeno da su prijave nepotpune. U iščekivanju izbora novih podobnih, SAMU radi sa tri umjesto sa pet članova

Tivatski paroh i sveštenik SPC odgovorio na kritike koje je na njegov račun, zbog izjave da su „Hrvati projekat“, iznio poslanik PES-a Tonći Janović

Umjesto izvinjenja, Backović

Savjet Muzeja i galerija Podgorica nije usvojio izvještaj o radu za prošlu godinu koji je podnijela direktorica

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet povodom zloupotrebe medicinske dokumentacije novinarke Pobjede, koju su branioci okrivljenih za napad na nju pokušali da uvrste kao dokaz

Ispituju kako je ljekarski izvještaj

Raičković procurio do advokata Mićovića

Stomatološke ordinacije imaju rok osam dana da potpišu novi ugovor sa FZO, za sada je to učinilo njih 20-30 od ukupno 179, iz Stomatološke komore najavljuju da većina neće pristati na loše uslove

Građani na čekanju kod stomatologa, nema rješenja na pomolu

Fond za zdravstveno osiguranje i Stomatološka komora i dalje se mimoilaze u rješavanju problema novih ugovora koje treba da potpišu stomatološke ordinacije kako bi građani – djeca, trudnice i penzioneri mogli i dalje da dobijaju besplatne usluge

Porodice osoba s autizmom juče protestovale, istakle da nemaju razloga za slavlje i poručile da neće stati do ispunjenja zahtjeva

Predsjednik Advokatske komore i branilac okrivljenih za nasilničko ponašanje, advokat Danilo Mićović, predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu

Predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke o planovima i dosadašnjim rezultatima te nansijske institucije

Tripković:

Monstat objavio podatke o obrazovnoj strukturi stanovništva prema popisu iz 2023. godine

Bez škole 4.732 građanina, doktora nauka 1.837

Ukupno 90.819 (17,8 odsto) građana ima najviše stečeno obrazovanje osnovnu školu, a 269.641 (52,8 odsto) srednju. Visoko obrazovanje ima 133.931 stanovnik ili 26,2 odsto. Više fakultetski obrazovanih od državnog prosjeka imaju Budva (39,9 odsto), Podgorica (34,8), Tivat (31,6), Kotor (30), Herceg Novi (31,6) i Bar (29,4)

I dalje se ne nazire rješenje za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

VAĐENJE IZ NAFTALINA: Demokrate za potrebe izborne kampanje u gradu pod Trebjesom reciklirale ideje o krupnim investicijama

Sa istog mjesta najavili projekat koji su Nikšićanima obećali i prije četiri godine

Nosilac liste Demokrata Nemanja Vuković nakon četiri godine najavio je iste sadržaje kao njegov partijski kolega Dejan Ivanović koji, u najnovijem promotivnom spotu te partije, stoji tik uz njega, na livadi na kojoj je danas, prema tadašnjim najavama, trebalo da se nalaze brojni sportski sadržaji

NIKŠIĆ - Naš plan je izgradnja brojnih sportskih terena, dječjih igrališta, trim-staze oko cijelog kompleksa, ali i oko čitave Trebjese, kao i moderni ugostiteljski objekti i fudbalski teren sa vještačkom podlogom, poručio je nosilac liste Demokrata za izbore u Nikšiću Nemanja Vuković.

Ovo predizborno obećanje predsjednik Skupštine opštine Nikšić poslao je sa mjesta sa kojeg je 2021. godine istu investiciju najavio član Demokrata Dejan Ivanović, koji je danas na funkciji sekretara Sekretarijata za kulturu, sport i mlade opštine Nikšić. Ivanović je identično obećanje dao, takođe, u okviru kampanje za prethodne izbore u Nikšiću.

- Rekonstruisaćemo balon salu pod Trebjesom. Izgradićemo sportsko-rekreativni kompleks, kao i trim-staze oko cijele Trebjese. Stvorićemo prostor za otvaranje mobilno-ugostiteljskog objekta i avanturističkog parka, kako bismo obogatili ponudu grada. Ovim projektom unaprijedićemo sportske potencijale Nikšića, zadržati sportiste u našem gradu i omogućiti im profesionalno usavršavanje i stvoriti uslove za napredovanje - poručio je u martu 2021. godine Ivanović, koji se nalazi u najnovijem spotu Demokrata sa istim obećanjima, baš na mjestu pod Trebjesom koje je ostalo nepromijenjeno u odnosu na period prošle kampanje za nikšićke izbore.

U promotivnom videu od prije nešto više od četiri godine prikazano je idejno rješenje sportskog kompleksa pod Trebjesom, čiju su realizaciju najavili iz Demokrata, koji danas čine lokalnu vlast. Uprkos obećanjima, u pomenutom dijelu Nikšića nije realizovana niti jedna investicija koja bi se mogla uklopiti u pompezno najavljeni koncept sportsko-rekreativnog kompleksa.

Ovo ipak nije mnogo zabrinulo Demokrate i njihovog nosioca liste Vukovića, pa je nakon četiri godine reciklirao predizborno obećanje, najavljujući iste sadržaje kao njegov partijski kolega Ivanović koji, u najnovijem videu, stoji tik uz njega, na livadi na kojoj je danas, prema tadašnjim najavama, trebalo da se nalaze brojni sportski sadržaji. Da ironija bude još veća, sredinom marta prošle godine Demokrate su najavile kako će krajem tog mjeseca biti završena projektna dokumentacija sportsko-rekreativnog parka i trim-staze oko park šume Trebjesa, a potom raspisan i tender za njihovu izgradnju.

Da je taj projekat spreman za realizaciju tvrde i danas, pojašnjavajući kako je Opština Nikšić, uz podršku potpredsjednika Vlade i njihovog kadra Moma Koprivice, stvorila sve neophodne pretpostavke i obezbijedila sredstva u kapitalnom budžetu države za izgradnju sportsko-rekreativnog kompleksa pod Trebjesom.

- Za 2025. godinu sredstva su dodatno uvećana, a kompletna projektna dokumentacija poslata je Upravi za kapitalne projekte i predstoji raspisivanje tendera za izgradnju. Rad na realizaciji ovog projekta, za koji smo obezbijedili sredstva u budžetu i kom-

Prvostepene presude protiv Marin le

PODGORICA – Iz primjera kazne koja je izrečena liderki francuske ekstremno desne partije Nacionalno okupljanje Marin le Pen, vidi se da, kada imate državu u kojoj su institucije jake, nije problem izreći i ovako strogu kaznu, kazao je za Pobjedu advokat i profesor Miloš Vukčević.

On je komentarisao nedavnu odluku suda u Parizu koji je tu evropsku parlamentarku osudio na čak četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, kao i kaznio novčano 100.000 eura, uz zabranu kandidature za političke funkcije pet narednih godina. Razlog je 12-godišnja pronevjera sredstava predviđenih za djelovanje u Evropskom parlamentu, a koja su korišćena za njenu stranku u Francuskoj. Predsjednica suda u francuskoj prijestonici Benedikt de Perti u obrazloženju je navela da „postupci Le Pen predstavljaju ozbiljan i trajan udar na pravila demokratskog života u Evropi, a posebno u Francuskoj“.

SLUČAJ LE PEN

S obzirom na to kako djeluju stranke u Crnoj Gori, a naročito njihovi prvaci, otvara se pitanje da li bi mogli biti kažnjeni oni koji na sličan način zloupotrebljavaju svoje pozicije ovdje. Jer načini obavljanja funkcija i korišćenje prednosti koje sa njima dolaze, svakog dana dobijaju nove dimenzije. Vučević pojašnjava da u našem zakonodavstvu ne postoje takve izričite kazne kojima bi se zabranilo obavljanje javnih funkcija. No, istovremeno podsjeća da se za njih ne može kandidovati niko ko je bezuslovno osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci. – Iz ovog primjera vidi se da kada imate državu u kojoj su institucije, a prije svega sud, jake, onda nije problem izreći i ovakvu vrstu kazne i osuditi

Institucije Evropska presudama

takvo lice. Naravno, moram se ograditi da je ono prvostepeno, jer će njen branilac uložiti žalbu, pa zato još ne znamo kakav će biti konačan ishod suđenja. Bez obzira na to što se radi o ličnosti koja uživa značajnu političku i podršku građana, sud je, ipak, smogao snage da je osudi i, naravno, u postupku utvrdi da je riječ o zloupotrebi evropskih fondova – naveo je Vukčević. Sagovornik Pobjede saglasan je da su slični slučajevi i te kako prisutni u Crnoj Gori, odnosno, da ih praktično svakodnevno srećemo.

– Svi smo svjedoci da se državna sredstva zloupotrebljavaju u partijske svrhe, počev od zapošljavanja, pa do ovakvih vidova korišćenja. Prosto, državni resursi koriste se da bi se finansirali ljudi koji rade u partiji, kao što je to bio slučaju sa Le Pen i Francuskom. Da se nešto slično desilo ovdje, u tom postupku bilo bi dosta posla i za naše tužilaštvo –dodao je on. Vučević dalje ukazuje kako krivični zakonik naše države prepoznaje zloupotrebu službenog položaja „gdje se koristi služba da bi se drugom pribavila svrha“. Zbog toga smatra da može postojati mogućnost da se i kod nas počinioci ovakvih dijela osude te da im se izrekne neka slična, adekvata kazna. – Naravno, naše zakonodav-

Tivatski paroh i sveštenik SPC odgovorio na kritike

Umjesto izvinjenja,

pletnu dokumentaciju, jedna je od glavnih aktivnosti u narednom periodu – poručile su juče Demokrate. To što uporno obećavaju projekte za koje od jedne do druge izborne kampanje nije obezbijeđen ni kamen temeljac iz vizure te partije znači da, kako to proizilazi iz njihovog saopštenja, „drže riječ i ispunjavaju obećanja“. No, od jedne do druge predizborne kampanje promijenilo se, čini se, samo idejno rješenje najavljenog sportsko-rekreativnog kompleksa koji, očigledno, postoji samo u formi predizbornog obećanja građanima Nikšića. Bojan ĐURIŠIĆ

Moram kao sveštenik da svjedočim istinu koja ih očigledno boli. Dezorijentisanost i relativizacija svega ne znači, moja mlada braćo, prosperitet, već kukavičko zabijanje glave u pijesak kako ne bi vidjeli istinu koja je pred nama. A istina je da ja nijesam osporio ničije pravo na izjašnjavanje i osjećaj pripadnosti –naveo je Backović u reagovanju

PODGORICA – Tivatski paroh Mijajlo Backović reagovao je juče na javnu kritiku koju je dan ranije na njegov račun, zbog sporne izjave da su „Hrvati projekat“, između ostalih iznio i poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović, tvrdeći da je njegove riječi izvukao iz konteksta i poručujući da je, kao sveštenik, dužan da „svjedoči istinu koja ih očigledno boli“. U reagovanju, koje je dostavio portalu „In4S“, Backović se fo-

Idejno rješenje projekta koji su Demokrate obećale u kampanji 2021. godine

Idejno rješenje projekta koji Demokrate najavljuju četiri godine kasnije

le Pen i Milorada Dodika otvorile pitanje o (ne)kažnjivosti postupaka crnogorskih stranačkih prvaka

Institucije slabe da kazne političare, Evropska unija insistira na presudama za organizovani kriminal

Naše zakonodavstvo ne poznaje takvu kaznu u dijelu zabrane javnih nastupa i kandidovanja za izbore, ali i Ustav i zakoni propisuju da lice koje je bezuslovno osuđeno na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci nema pravo da se kandiduje na izborima, ni lokalnim ni državnim, smatra advokat Miloš Vukčević

stvo ne poznaje baš takvu, istu kaznu u dijelu zabrane javnih nastupa i kandidovanja za izbore, ali i Ustav i zakoni propisuju da lice koje je bezuslovno osuđeno na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci nema pravo da se kandiduje na izborima, kako lokalnim tako i državnim. Takođe, ostavljam

mogućnost da sud, eventual-

liko utvrdi da je određeno lice zaista počinilo takvo

I Crna Gora lobirala da Dodik ne bude na potjernici Interpola

Dodiku, predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kao dijelu grupe visokih zvaničnika kojima je suđeno za „organizovani napad na ustavni poredak BiH“. Njemu je sudom BiH izrekao kaznu od godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, koja je trenutno prvostepena. Evropske institucije i njihovi predstavnici pozdravili su ovakvu presudu te izrazili na-

du da će Dodik uskoro biti uhapšen.

S druge strane, niko iz istih evropskih institucija ne insistira na tome da se pojedini visoki stranački funkcioneri procesuiraju za slične „ispade“ ili zloupotrebe. Vukčević to pravda činjenicom da je sve fokusirano na slučajeve veza-

– Tu, prije svega, mislim na slučajeve visoke korupcije i slučajeve organizovanog kriminala gdje su djela vršili dr-

funkcionere i na njihove zloupotrebe koje vrše u cilju ostvarivanja partijskih ciljeva – ističe Vukčević.

i nekih agencija, njihovih pomoćnika... Oni se gone kao službena lica koja su imala ovlašćenja, a koja su vršila ili zloputrebu službenog položaja ili ne-

san sam da bi isto tako trebalo usmjeriti pažnju i na visoke

partijske

S ozbirom na to da slijede nove izmjene zakona koje se odnose na izbore, finansiranje partija i njihovo djelovanje, postoji nada da će se i ovakvi slučajevi definisati nekim novim odredbama. – Ono što je propisano posljednjim izmjenama krivičnog zakonodavstva jeste niz krivičnih dijela koja se tiču povreda izbornih prava. U tom slučaju, tužilaštvo i policija imaju razrađen normativni okvir koji mogu da koriste, ali da li će od toga doći, to je već pitanje za institucije. Vidjeli smo situacije kada su izmjenama zakonodavstva takvi slučajevi prebačeni u nadležnost specijalnog tužilaštva, ali mislim da je to sada promijenjeno. No, svakako je ostala ta nadležnost tužilaštva, osnovnog i višeg, da postupa u pomenutim predmetima – rekao je sagovornik Pobjede. Vukčević, na kraju, navodi da je u takvim slučajevima ključno upravo postupanje tužilaštava.

već pitanje za institucije. Vi-

Osim Srbije, Mađarska, Rusija, ali i Crna Gora uložile su svoj angažman koji je juče rezultirao time da Generalni sekretarijat Interpola odbije zahtijev Bosne i Hercegovine za raspisivanjem potjernice za liderom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne Skupštine tog entiteta Nenadom Stevandićem Top je juče potvrdio Dodik ističući da je Interpol donio ispravnu odluku o kojoj ga je, kako je naveo, obavijestio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić - Upravo me pozvao predsjednik Aleksandar Vučić da mi saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za mnom - naveo je Dodik. Uputio je zahvalnost Vučiću na komunikaciji s Interpolom.

Osim toga, zahvalio je i Viktoru Orbanu, ali i predsjednicima svih ostalih država koje su uputile žalbu, a među kojima je, prema njegovim tvrdnjama i Crna Gora. Kako je Interpol pojasnio, zahtjev je odbijen na osnovu 3. statuta Interpola koji se odnosi na zabranu političkog progona.

Ipak, za Dodikom je raspisana centralna potjernica zbog neodazivanja na saslušanje Tužilaštvu BiH nakon što je osumnjičen za napad na ustavni poredak BiH.

– Kada je u pitanju svako krivično dijelo, a posebno ovakvo koje se goni po službenoj dužnosti, tužilaštvo mora da reaguje u trenutku kada dođe do osnovane sumnje da se vrši zloupotreba izbornih prava u svrhu ostvarenja partijskih interesa – zaključuje on.

kritike koje je na njegov račun, zbog izjave da su „Hrvati projekat“, iznio poslanik PES-a Tonći Janović

kusirao na Janovića, objašnjavajući da je riječ o kumu njegove porodice i dobrom mladom čovjeku koji ima komplekse. – Komplekse ovog mladog čovjeka i onih koji su, na njegovu izjavu, izašli iz svojih rupa ne želim i nemam pravo da liječim, ali moram kao sveštenik da svjedočim istinu koja ih očigledno boli. Taj mladi čovjek, naš kum, morao je, poznajući mene, znati da ja ne mrzim nikoga. On je kao i njegovi partijski prijatelji vjerovatno dobar ekonomista, ali bi trebalo da zna da pored hljeba i igara ima nešto na čemu počiva ovaj svijet, a to je pamćenje i istorija. Dezorijentisanost i relativizacija svega ne znači, moja mlada braćo, prosperitet, već kukavičko zabijanje glave u pijesak kako ne bi vidjeli istinu koja je pred nama. A istina je da ja nisam osporio ničije pravo na izjašnjavanje i osjećaj pripadnosti – naveo je Backović u reagovanju. Oslovljavajući ga sa „kume“, Janovića je pitao i zašto se, kao pravdoljubiv čovjek i poslanik crnogorskog parlamenta, nije

ogradio i svoje, kako je rekao, šefove iz Vlade i pokreta pozvao da osude nedavnu izjavu hrvatskog ministra inostranih poslova Gordana Grlića Radmana koji, naveo je Backović, na najbezobrazniji način vrijeđa naše žrtve i našu državu. – Ćutali su jer ne smiju da osu-

To bi moglo da znači kako će ovakvi slučajevi, o kojima najviše svjedoče brojne odluke Agencije za borbu protiv korupcije o različitim vidovima funkcionerskih zloupotreba, doći na red tek kada evropske institucije počnu da ukazuju na nedostatak presuda iz ovog domena.

Kristina JERKOV

izvinjenja, Backović se pozvao na „istinu koja ih boli“

Fejzić: U drugome vidi sebe

Na spornu izjavu tivatskog paroha reagovao je juče i reis Islamske zajednice Rifat Fejzić, navodeći da Hrvati, kao i drugi manje brojni narodi, vjekovima žive na zemlji svojih predaka i u svojoj Crnoj Gori. – Čovjek je čovjeku ogledalo. Tako da neko vjerovatno u drugome vidi

de, pa se onda postavlja pitanje koga oni predstavljaju i u čijem parlamentu sjede – dodao je Backović. Ponovo se obratio Janoviću, zahvalivši mu što je „izveo sve miševe iz njihovih rupa“. – Jer je tvoja ishitrena izjava pokazala njihovu iskrenu mržnju, ne prema meni nego prema svakom pravoslavnom Bokelju, Crnogorcu, Srbinu… – naveo je on. Dodao je i kako mu je žao što

je morao da reaguje u toku vaskršnjeg posta, ističući da je svjestan da „svako naše ćutanje shvatate kao našu slabost“. – Pa sam morao da vam odgovorim. Kao što će ove godine Vaskrs biti u istom danu i jednima i drugima, tako je isto bilo svejedno kad koji pada našim precima koji su stvarali ono što je Boka bila. Don Niko Luković, kapetan Ilija Damjanović i Vaso Ćuković ni-

sebe. Živjela Crna Gora svih nas i neka uvijek bude Evropska unija u malom. Ujedinjeni u različitostima – napisao je Fejzić u objavi na platformi Iks.

su gledali ko je koje vjere već su pomagali svoju Boku i Bokelje, gradili zajedno crkve na Prčanju i u Kamenarima. Dnevnopolitičke teme u predizbornom ciklusu su jedno, a istina je nešto sasvim drugo. Jasna mi je potreba da se malo „namrštim“ pred izbore, ali nemoj puno, može da ostavi duboke bore licu naše Boke“ – poručio je Backović Janoviću. Đ. Ć.

Mijajlo Backović

Miloradu

Miloš Vukčević

Najnoviji podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI) koji djeluje pri USSCG

Sindikalna potrošačka korpa dostigla

2.000 eura

PODGORICA - Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za prvi kvartal ove godine iznosi dvije hiljade eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).

- Prema najnovijem istraživanju Centra, za sindikalnu potrošačku korpu, odnosno za zadovoljenje minimalnih uslova

dostojanstvenog života četvoročlane porodice u Crnoj Gori, neophodne su dvije prosječne zarade - navodi se u saopštenju. U poređenju sa četvrtim kvartalom prošle godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi povećanje u iznosu od 30 eura odnosno 1,52 odsto.

Prema metodologiji, SPK obuhvata deset kategorija troškova, od kojih su tokom prvog kvartala ove godine promjene zabilježene u dvije kategorije.

Troškovi prehrambenih proizvoda porasli su 20 ili 3,36 odsto u odnosu na prethodni kvartal, kada su iznosili 595 eura. - Ova kategorija bilježi stalne promjene usljed varijacija cijena osnovnih životnih namirnica u prethodnom periodu, kao i pokušaja nadležnih da privremenim mjerama ograniče ili ublaže te fluktuacijeobjasnili su iz USSCG.

Troškovi stanovanja i komunalija povećani su deset eura ili 4,17 odsto u poređenju sa četvrtim kvartalom, kada su iznosili 240 eura mjesečno.

- Navedena promjena rezultat je povećane potrošnje električne energije tokom sezone grijanja, kao i porasta cijena usluga vodosnabdijevanjadodaje se u saopštenju.

Kako su naveli, ukoliko se SPK za prvi kvartal ove godine uporedi sa istim prošlogodišnjim periodom, može se konstatovati da je u periodu od godinu došlo do rasta SPK za 100 eura, ili 5,26 odsto. S. P.

Privredna komora pokrenula nagradnu igru ,,Kupujmo naše“ i

podržimo

domaće proizvođače

PODGORICA - Privredna komora (PKCG) pokrenula je nagradnu igru „Kupujmo naše“, koja ima za cilj da podrži domaće proizvođače i kod građana podigne svijest o značaju kupovine domaćih proizvoda. Nagradna igra počinje danas i realizovaće se u tri kola, do 1. jula.

- Pravo učešća u nagradnoj igri imaće svi građani koji prilikom trgovine u bilo kojem prodajnom objektu u Crnoj Gori, na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda crnogorskih proizvođačanavodi se u saopštenju PKCG. Iz PKCG su kazali da bogat nagradni fond takođe podržava crnogorsku privredu. - Tako će u svakom kolu biti dodijeljene usluge u vrijednosti od po hiljadu eura u pet malih, porodičnih hotela, 20 poklon paketa domaćih proizvoda u vrijednosti od 200 eura, 20 paketa porodičnih godišnjih ulaznica (četiri ula-

znice u paketu) za nacionalne parkove, i deset paketa ulaznica (u paketu četiri ulaznice) za vožnju žičarom Kotor - Lovćen - dodaje se u saopštenju. Ukupno, u tri kola, dodijeliće se 165 nagrada. U nagradnoj igri pravo učešća imaće svi potrošači na teritoriji Crne Gore, koji na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda domaćih proizvođača. Potrebno je da na poleđini računa upišu čitko svoje ime i prezime, adresu stanovanja i broj telefona i račun ubace u namjenske kutije koji se nalaze na lokacijama širom Crne Gore (u trgovinskim lancima Voli, Idea, Aroma i HDL), čiji se spisak može pogledati u pravilima nagradne igre na www.komora.me.

- Pored ubacivanja računa u za to namjenski postavljene kutije, računi se mogu u zatvorenoj koverti poslati poštom, na adresu PKCG, Novaka Miloševa 29/II, 81000 Podgorica, ili

Predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke o planovima i dosadašnjim rezultatima te nansijske institucije

Tripković: Ove podržaćemo domaću privredu sa 200

PODGORICA - Razvojna banka Crne Gore je u prvom kvartalu ove godine ostvarila rast plasmana 35 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada je poslovala pod nazivom Investiciono-razvojni fond (IRF).

Predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke Nikola Tripković saopštio je da banka za ovu godinu planira snažniju podršku domaćoj privredi u iznosu od 200 miliona eura, što je 33 odsto više od plana za prošlu godinu.

Podrška

Plan će se ove godine realizovati u okviru 16 programa finansijske podrške za privredu, sa fokusom na prioritete razvoja u skladu sa ekonomskom politikom Vlade.

- Godinu smo počeli veoma ambiciozno. Za prvi kvartal ostvarili smo plasman u ukupnom iznosu od preko 46,5 miliona eura, što je 35 odsto više nego u istom tromjesečju prethodne godine. U ponudi imamo nove programe podrške namijenjene preduzetnicima, mikro, malim, srednjim i srednje kapitalizovanim preduzećima, sa najpovoljnijim uslovima finansiranja, kad su u pitanju duži rokovi otplate i mogućnost korišćenja grejs perioda, uz fiksnu kamatnu stopu - rekao je Tripković.

dostaviti kovertirano direktno u poslovnu zgradu Komore koja se nalazi na navedenoj adresi - navodi se u saopštenju. Potrošač može neograničeni broj puta učestvovati u nagradnoj igri.

Javno izvlačenje dobitnika, odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u PKCG 6. maja u 11 sati za prvo kolo, 5. juna u 11 sati za drugo kolo i 4. jula u 11 sati za treće kolo. Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom fizičkog izvlačenja računa iz kutije u kojoj su prikupljeni svi računi za određeno kolo. Imena dobitnika nagrada će biti objavljena na sajtu www. komora.me i u dnevnim novinama, dan nakon izvlačenja svakog kola.

Izvlačenje nagrada sva tri kola obaviće tročlana komisija, koja će pratiti regularnost toka izvlačenja dobitnika.

- Za naš razvoj, kupujmo naše. Snaga je u svima nama - poru-

su iz PKCG. R. E.

On je dodao da je Razvojna banka takođe obezbijedila posebne povoljnosti u vidu stimulacija, odnosno smanjenja kamatnih stopa za preduzeća koja projekte realizuju u opštinama sjevernog regiona i opštinama koje su ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore.

Tripković je saopštio da je Razvojna banka već obezbijedila niže kamatne stope za 0,5 procentnih poena za investicije u

Godinu smo počeli veoma ambiciozno. Za prvi kvartal ostvarili smo plasman u ukupnom iznosu od preko 46,5 miliona eura, što je 35 odsto više nego u istom tromjesečju prethodne godine, saopštio je predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke Nikola Tripković

odnosu na prethodnu godinu, te da će se uslovi kreditiranja kontinuirano unapređivati. - Naglasio bih da će fokus biti na investicionim ulaganjima, jer upravo povećanjem opsega investicija doprinosimo poboljšanju životnog standarda građana i smanjenju stope nezaposlenosti u državi. Naša uloga neće biti samo kreditna, već ćemo postati i edukatori tržišta, prepoznajući i stvarajući prilike za napredak i inovacije - dodao je Tripković. Prema njegovim riječima, Razvojnoj banci nije primarni cilj sticanje profita, već razvojna komponenta. - Želimo da doprinesemo stvaranju novih vrijednosti, dajući doprinos razvoju privrede, finansiranjem održivih kvalitetnih biznis ideja - istakao je Tripković.

BEZ ZASTOJA U RADU

On je naglasio da Razvojna banka u periodu transformacije nijedan jedini dan nije stala sa radom, već su u ovoj instituciji predano radili na tome da se svi poslovi započeti u IRF-u nesmetano nastave i završe u ovoj godini, u okvirima novoosnovane Razvojne banke.

- Od Nove godine smo zvanično počeli da radimo, bez

čili

Poređenje Sindikalne potrošačke korpe u prvom kvartalu 2024. i prvom kvartalu 2025. godine

Nikola Tripković

RAZVOJNA

Rezultati poslovanja kompanije Luke Bar u prošloj godini

domaću 200 miliona

zastoja u pružanju usluga klijentima, iako smo uspješno završili jedan jako kompleksan proces vezan za poslove registracije institucije, kao i promjene organizacione strukture. Ponosan sam na činjenicu da smo kao tim uspješno iznijeli ovu fazu transformacije i uz to uspjeli da zabilježimo jako veliki rast plasmana u ovom prvom kvartalu - kazao je Tripković.

U Razvojnoj banci marljivo rade na tome da se ispune sve obaveze iz Zakona o Razvojnoj banci u skladu sa definisanim rokovima.

- Cilj nam je da promijenimo nastup na tržištu i gradimo banku koja će biti orijentisana na klijente, proaktivna, dinamična i fleksibilna. Takođe, radimo na unapređenju odnosa sa klijentima, proaktivnim pristupom, u cilju poboljšanja njihovog sveobuhvatnog iskustva, kroz edukaciju i savjete za lakši pristup sredstvima - rekao je Tripković.

Tripković je saopštio da je Razvojna banka već obezbijedila niže kamatne stope za 0,5 procentnih poena za investicije u odnosu na prethodnu godinu, te da će se uslovi kreditiranja kontinuirano unapređivati.

- Naglasio bih da će fokus biti na investicionim ulaganjima, jer upravo povećanjem opsega investicija doprinosimo poboljšanju životnog standarda građana i smanjenju stope nezaposlenosti u državi - dodao je Tripković

Lani ostvarili profit veći od milion eura

PODGORICA - Kompanija

Luka Bar je prošlu godinu završila sa ostvarenom neto dobiti od 1.098.429 eura, što je 320.832 eura više nego u 2023. godini.

Ukupni prihodi Luke Bar su lani iznosili 17,07 miliona eura i veći su za 856.581 euro ili pet odsto nego 2023. godine, dok su ukupni rashodi prošle godine bili 15,27 miliona eura i manji su za jedan odsto, odnosno za 96.445 eura u odnosu na 2023. godinu. U izvješ taju menadžmenta Luke Bar o poslovanju u prošloj godini se navodi da je lani pretovareno 1,84 miliona tona tereta što je za 65.586 tona ili tri odsto manje nego 2023. godine.

Biznis planom za prošlu godinu je bio planiran brodski pretovar od 2,31 miliona tona, ali je nivo njegove realizacije bio na nivou od 80 odsto. Evidentiran je pad brodskog pretovara rasutih tereta, dok tečni i generalni bilježe povećanje u odnosu na 2023. godinu.

Lani je pretovareno 1,46 miliona tona rasutog tereta što je za osam odsto manje nego 2023. godine.

posleno na neodređeno, a 46 na određeno vrijeme.

izvještaju za pet radnika manje nego 2023. godine.

Dalje se navodi da je prošle godine došlo do povećanja vrijednosti stalne imovine za iznos od 1,76 miliona eura.

On je dodao da će se fokusirati na to da budu podrška u poslovnom razvoju klijenata, na način da njihovi kreditni referenti postanu mali biznis partneri klijentima, kako bi im pomogli u boljem donošenju odluka u vezi sa njihovim finansijskim potrebama. Tripković je saopštio će Razvojna banka, kao državna finansijska institucija, nastaviti sa podrškom ženama u biznisu, mladima, individualnim poljoprivrednim proizvođačima i ostalim ranjivim grupama koje se suočavaju sa izazovima u pristupu finansijskim resursima. - Težićemo da budemo predvodnik investicionog ciklusa i razvoja, kako bismo ojačali lokalnu proizvodnju, koja treba da doprinese smanjenju uvoza, a jačanju izvoza. U tom cilju, razvijamo i kredinu liniju za podršku proizvodnji. U narednom periodu akcenat će biti na jačanju konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća. Prioritet je očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta kroz kontinuiranu saradnju sa relevantnim ministarstvima, privredom i lokalnim samoupravama - poručio je Tripković. U fokusu aktivnosti Razvojne banke je finansiranje prioritetnih sektora (turizma, poljoprivrede, proizvodnje, energetike), zatim, podrška razvoju preduzetništva kroz finansiranje posebnih ciljnih grupa (mladi, početnici u biznisu, žene, individualni poljoprivredni proizvođači), podrška održivom razvoju kroz zelenu i digitalnu tranziciju i podrška ravnomjernom regionalnom razvoju u cilju unapređenja kvaliteta života.

Luka Bar je prošle godine pretovarila 270.804 tona tečnog tereta, što je za 11 odsto više nego u 2023. godini, dok je pretovareno 101.506 generalnog tereta, što je za 59 odsto više u odnosu na 2023. godinu.

Na kraju prošle godine ova kompanija imala je 466 zaposlenih, od čega je 420 za-

Zaključeno

Lani je, kao se navodi u izvještaju, 66 lica zasnovalo radi odnos i to četiri na neodređeno i 62 na određeno vrijeme. Prošle godine je 25 zaposlenih napustilo Luku Bar, od čega 19 po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, četiri po osnovu sile zakona, dok je za dvoje zaposlenih razlog prestanka otkaz ugovora o radu.

Zadnjeg dana prošle godine je 37 radnika u Luci bilo angažovano po osnovu ugovora o djelu.

Na dan 31. decembar 2024. su u Luci Bar bila angažovana 543 radnika, što je, kako piše, u

Navedeno je da 85,97 odsto aktive čini stalna imovina (nematerijalna, materijalna imovina, dugoročni finansijski plasmani i odloženi porezi), 13,17 odsto čini obrtna imovina (zalihe, kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina), dok 0,86 odsto čine aktivna vremenska razgraničenja. U izvještaju menadžmenta se podsjeća da je, nakon što je Vlada kupila akcija krajem 2022. godine i početkom 2024. godine, došlo do povećanja

učešća države u ukupnom vlasništvu firme i ono sada iznosi 78,55 odsto. Procenat učešća fizičkih lica je 18,58 odsto, a pravnih 1,62 odsto. Luka Bar je na kraju prošle godine imala 8.711 akcionara. Na Montenegroberzi je prošle trgovano sa ukupno 97.615 akcija, na osnovu čega je ostvaren promet od 28.888 eura. Minimalna cijena akcije je lani iznosila 0,25 eura, maksimalna 0,4 eura, dok je prosječna bila 0,29 eura. Nominalna vrijednost jedna akcije po Statutu iznosi 1,21 euro. Izvršni direktor Luke Bar je Ilija Pješčić, dok je na čelu Odbora direktora Dušan Masoničić. S. POPOVIĆ

će tačno utvrditi koliko su Plantaže pozajmile

zajedničkoj firmi

S. POPOVIĆ

PODGORICA – Sudija Privrednog suda Filip Vujošević je u sporu po tužbi Plantaža protiv kompanije Plant-OMP, u kojoj po pola dijele vlasništvo sa bivšim partnerom na projektu fabrike briketa OMP Inžinjeringom, odredio da se sprovede finansijsko vještačenje kako bi se utvrdilo koliko su tačno Plantaže tokom skoro deset godina ukupno pozajmile odnosno uplatile banci za kredite za koje su garantovale zajedničkog kompaniji.

O MP inžinjering je u vlasništvu Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića. Ni na jučerašnjem, kao ni na pripremnom ročištu, nije bilo predstavnika kompanije PlantOMP, čiji je direktor, prema podacima iz CRPS-a Nikola Milunović, a ovlašćeni za-

stupnik Predrag Šćepanović. U ovim podacima i dalje kao predsjednica odbora direktora figurira bivša direktorica Plantaža Verica Maraš, protiv koje se, zajedno sa ostalim članovima bivšeg borda, zbog poravnanja koje je proizašlo iz upravo iz ovog neuspješnog projekta fabrike briketa, vodi krivični postupak. Plantaže su u maju 2011. godine garantovale za dva kredita Plant-OMP kod Hipotekarne banke ukupne vrijednosti 1.044.000 eura, a fabrika briketa zvanično je otvorena 21. jula 2011. godine, ali nikada nije proradila. Kako ova kompanija nije izmirivala obaveze, Plantaže su izmirivale dug od 2013. do 2017. godine, pa je ukupno sa kamatama banci vraćeno 1,17 miliona. Osim toga, Plantaže su od 2013. do 2021. godine sa Plant-

OMP zaključile ukupno 41 ugovor o zajmu na osnovu kojih im je isplaćeno 346.200 eura. Iako je ugovorom bila propisana obaveza da se pozajmice vraćaju u roku od godinu od zaključenja svakog pojedinačnog ugovora, nijedna nije vraćena. Sudeći po datumima ugovora, Plantaže su davale pozajmice PlantOMP-u i nakon što ih je OMP Inžinjering tužio tražeći šest miliona eura odštete, kriveći Plantaže što fabrika briketa nikada nije proradila. Plantaže su uzvratile protivtužbom, ali taj iznos nikada nije preciziran, jer je u međuvremenu došlo do spornog poravnanja. Posljednja pozajmica data je u julu 2021. godine, a sve ugovore u ime Plantaža potpisala je Maraš. Godinu i tri mjeseca prije, u aprilu 2020. godine tadašnje rukovodstvo Planta-

ža, Maraš i predsjednik borda Plantaža Veselin Vukotić, potpisalo je vansudsko poravnanje sa OMP Inžinjeringom, na osnovu kojeg je bilo predviđeno da Plantažama pripadne vlasništvo nad fabrikom, a da zauzvrat OMP-u isplate 350.000 eura i prepišu vlasništvo nad 37.000 kvadrata zemljišta u Kokotima. Ipak, kako ovo poravnanje nije sprovedeno, OMP je ponovo aktivirao spor pred sudom tražeći realizaciju poravnanja, ali su naknadno umjesto zemljišta tražili isplatu dodatnih 1.048.474 eura. Ipak, sutkinja Privrednog suda Marija Adžić odbila je njihov zahtjev da se tužba preinači, što je potvrdio i Apelacioni sud. Odredila je da se u tom postupku saslušaju Ivanović i Obradović, kao i Šćepanović iz PlantOMP-a. M. LEKOVIĆ

Luka Bar

Građani na čekanju kod stomatologa, nema rješenja na pomolu

PODGORICA – Fond za zdravstveno osiguranje i Stomatološka komora i dalje se mimoilaze u rješavanju problema novih ugovora koje treba da potpišu stomatološke ordinacije kako bi građani – djeca, trudnice i penzioneri mogli i dalje da dobijaju besplatne usluge. Sporni ugovori su istekli 1. aprila, a rok je osam dana da se potpišu. Za sada je od 179 ordinacija ugovor potpisalo njih 2030, mahom sa sjevera. Od Fonda za zdravstveno osiguranje Pobjeda čeka odgovore na ovu temu. Predsjednica Stomatološke komore Jelena Bulajić kazala je juče Pobjedi da, prema njihovim informacijama, 102 ordinacije neće potpisati ugovor u formi u kojoj je ponuđen. Pozvali su Fond da povuče ugovore koje trenutno nudi i pripremi nove. Stomatološka komora organizovala je prekjuče protest ispred Fonda gdje su saopštili da su građani zbog nepotpisanih ugovora ostali bez ove usluge i naveli da traže bolje uslove, te da su im sredstva manja za sedam odsto u odnosu na prošlu godinu.

Građane ne zanimaju sukobi Udruženje roditelji oglasilo se juče povodom problema, pozivajući Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija, Fond za zdravstveno osiguranje i Stomatološku komoru da hitno javno odgovore da li dijete, trudnica, osoba sa invaliditetom mogu otići kod zubara i dobiti besplatnu stomatološku zaštitu. Ukazali su na važnost da roditelje i djecu ne treba da interesuju njihova međusobna prepucavanja i sukobi, već žele da znaju kada i gdje mogu

da dobiju besplatne stomatološke usluge na koje imaju zakonsko pravo i na to ne mogu da čekaju ni do kraja ove ni do kraja bilo koje druge sedmice. Iz Stomatološke komore navode da ugovori nijesu potpisani i da pacijenti mogu da dobiju uslugu samo ukoliko plate. Direktor Fonda Vuk Kadić juče je gostujući u Bojama jutra, na Televiziji Vijesti, kazao da je tačno u formalno-pravnom smislu da su građani ostali bez besplatne usluge stomatologa, te da je 179 ordinacija uzelo nove ugovore i da će se znati do kraja sedmice koliko njih će da ih potpiše. Iznio je podatak da broje njih 20-30 koji su to već učinili. Kadić je optužio Stomatološku komoru da ima

informacije da pritiska pojedine stomatološke ordinacije da ne potpisuju ugovor u datom formatu, prijeteći da će im se oduzeti licenca. On je rekao da im niko ne može oduzeti licencu. Iz Stomatološke komore negiraju te navode.

Predsjednica Stomatološke komore Bulajić kaže da su još od januara krenuli u pregovore sa nadležnim organima, da se dogovore o modelu novih ugovora koji su isticali 1. aprila. Ona je objasnila da su imali ranije sastanak sa ministrom finansija, na kojem su bili i predstavnici Fonda kojima je ministar finansija rekao da dobijaju pola milijarde i da u suštini treba da se obezbijede bolji uslovi za stomatologe

koji pružaju besplatne usluge građanima.

neizvjesnost

Direktor Fonda Kadić, međutim, juče je kazao, gostujući u Bojama jutra na Vijestima, da je Fond uputio dopis Ministarstvu finansija da provjere je li tačno da treba da se ponudi novi budžet stomatolozima, te da još nijesu dobili odgovor od tog resora. Kadić je stava da nadoknade koje dobijaju stomatolozi nijesu mizerne i da ne treba zbog toga da se ide u radikalizaciju. On nije precizirao šta će da se desi ako većina stomatologa odbije potpisivanje ugovora. Kratko je kazao da će sačekati kraj sedmice, kada će se znati koliko ordinacija će po

Iz Udruženja Roditelji saopštili su juče da ne sumnjaju da je teško pronaći zajednički jezik i zadovoljiti interese obje strane kada je ova tematika u pitanju, jer je opšte poznato koliko je problema u oblasti stomatološke zaštite za ranjive

kategorije stanovništva, koji se godinama ne rješavaju i koji direktno utiču i na kvalitet usluge. To svakako, kako su naveli, nije opravdanje za prekide u pružanju besplatnih stomatoloških usluga. Podsjećaju da je nedavno dolazilo do prekida u pruža-

nju ovih usluga za dio građana dok je bila u toku neka vrsta bojkota stomatoloških ordinacija koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje. – U tom periodu su nas roditelji obavještavali da su stomatolozi vraćali njihovu

djecu uz obrazloženje da je štrajk u toku. I tada je izostalo zvanično obavještenje nadležnih institucija. Naglašavamo da je prethodnih godina više puta, pa čak i iz institucija sistema, javnosti ukazivano da je oralno zdravlje naše djece na izuzetno lošem nivou i da se pod hitno nešto mora promijeniti posebno kada je riječ o preventivi – naveli su oni.

ponuđenim uslovima željeti da pružaju usluge građanima. Kadić je kazao da je iznenađen protestima, te da ne mogu da obećaju povećanje sredstava. Rekao je da je nemoguće da se ispune zahtjevi koje traže… Bulajić, međutim, navodi da imaju nekorektan odnos prema njima, te da su oni spremni na razgovor, da ne mora sve odjednom da se ispuni što traže, ali da treba da se utvrdi na koji način će se realizovati zahtjevi. Stomatološka komora pozvala je Kadića da javno saopšti precizan broj ordinacija koje su, kako je rekao, zaključile ugovore sa FZO pod uslovima koji su uvredljivi za početnike u struci, a kamoli za profesionalce sa višegodišnjim, a često i višedecenijskim stažom. - Od Kadića tražimo da jasno kaže koji je to, kako je rekao, „značajan broj“ stomatoloških ordinacija koje su potpisale ugovor. Koliko ih je? Ukoliko ne odgovori jasno na ovo pitanje, to ćemo, nažalost, smatrati pokušajem da, s pozicije koju obavlja, izazove razdor u stomatološkoj struci. Nejasne i uvijene poruke ne doprinose razumijevanju i rješavanju problema. Naprotiv – saopštila je Bulajić.

Ona je dodala da se kroz određene konkretne primjere jasno vidi kako se Fond ,,odgovorno i savjesno“ odnosi prema građanima. - To slikovito prikazuje njihov plan da se, na primjer, u Zeti, koja ima 17.000 stanovnika, o njihovom dentalnom zdravlju brine jedan doktor stomatologije. Ne samo da je jedan stomatolog zadužen za 17 hiljada građana već se od njega traži i pripravnost koja po zakonu može da traje deset dana. Šta ćemo sa ostalih 20 dana? Ko će tada da liječi građane u hitnim situacijama – navela je Bulajić. Istakla je da Fond doktorima stomatologije nudi tri eura refundacije za ekstrakciju zuba.

- Da li su se kolege školovale da bi njihovo znanje neko sveo na nivo pola kilograma jagoda? To nećemo dozvoliti. Ovo su samo tri od niza primjera koji proističu iz predloženih ugovora FZO, a kojima se ljekari vrijeđaju, a javnost dovodi u zabludu o dostupnoj i besplatnoj stomatološkoj zaštiti koju obezbjeđuje država – kazala je Bulajić.

Predsjednica Stomatološke komore saopštila je da doktori stomatologije, koji su odlukom na državnom nivou, prije 17 godina bukvalno ostavljeni bez posla, ne mogu preko svoje grbače, na osnovu mizernih naknada, da rade da bi Fond mogao da priča da su građanima obezbijedili „dostupnu“ i „besplatnu“ zdravstvenu zaštitu. Ponovila je da je Stomatološka komora prije više od mjeseca najavila da neće podržati potpisivanje ugovora koji su bili na snazi donedavno.

- Uostalom, upravo gospodin Kadić, iako je to bio dogovor, Komori nikad nije dostavio nacrt novih ugovora koji je trebalo da budu bazirani na izmijenjenim uslovima s kojima su se usaglasile sve strane uključujući FZO. Na to smo, kako Kadić sam zna, čekali četiri sedmice, a, pošto smo umjesto odgovora dovedeni pred svršen čin tako što je FZO ordinacijama dostavio iste, prepisane ugovore i prateće uslove protiv kojih smo se borili, pojavili smo se ispred te institucije u nadi da će nas jednom čuti – ako do sad zaista nijesu – navela je Bulajić. n đurđevaC b. PreLeviĆ

Vuk Kadić

Jelena Bulajić

mina

fzo

PODGORICA – Novi medijski zakoni bili su ključni dio zakonodavstva o vladavini prava koje je omogućilo Crnoj Gori da dobije pozitivan IBAR i pređe u ključnu fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Njihova puna i efikasna primjena je od suštinskog značaja za ispunjavanje završnih mjerila za vladavinu prava, rečeno je Pobjedi iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

U tom smislu, kako preciziraju iz Delegacije EU, hitno je potrebno imenovati nove članove Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU), kako bi se osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost.

Set medijskih zakona je usvojen prošle godine, i predstavljao je korak bliže ispunjavanju mjerila iz poglavlja 23 i 24. U oktobru 2023. je donijeta i Medijska strategija koja važi do 2027. godine, a u junu prošle su usvojeni Zakon o medijima, Zakon o javnom medijskom servisu i Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, čime se zaokružio višegodišnji rad na tim dokumentima.

EU traži političkU nEzavisnost rtCG

Kako bi se ažurno i efikasno nastavilo sa punom primjenom medijskih zakona, iz Delegacije EU u Crnoj Gori ističu da je potrebno hitno imenovati nove članove Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU), kako bi se osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost.

– Da bi Crna Gora ispunila svoj ambiciozni plan završetka pregovora o pristupanju do kraja 2026. godine i ispunila završna mjerila za pregovaračka poglavlja o vladavini prava, ključno je osigurati dosljednu primjenu svih zakona koji se odnose na vladavinu prava, uključujući Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama i Zakon o RTCG. Ovo je potrebno kako bi se osigurala posvećenost Crne Gore temeljnim reformama i dalji napredak u procesu pristupanja zasnovan na zaslugama – istakli su iz Delegacije EU.

Oni napominju da, iako može postojati legitimna potreba za daljim unapređenjem bilo kojeg zakona, neophodno je da bilo kakve izmjene budu predmet konsultacija sa Evropskom komisijom, kao i da doprinesu daljem usklađivanju sa standardima i zahtjevima EU.

– U tom smislu, izmjene postojećeg medijskog zakonodavstva, ukoliko su potrebne, ne

OPSTRUKCIJE: Nakon dva neuspjela konkursa koje raspisuje Skupština, čeka se raspisivanje novog, problematičan i zahtjev dijela NVO za izmjene akata

Delegacija EU traži hitan izbor dva člana SAMU ali i punu primjenu novih medijskih zakona

Od juna prošle godine, kada je trebalo da bude raspisan konkurs, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Administrativni odbor kome predsjedava Jelena Nedović opstruiraju izbor novih članova. Sa konkursom se kasnilo pola godine, nakon upozorenja EU je raspisan, poništen je zbog tehničke greške, ponovljen je, ali je ustanovljeno da su prijave nepotpune. U iščekivanju izbora novih podobnih, SAMU radi sa tri umjesto sa pet članova

bi trebalo da ugroze političku nezavisnost upravljačkih tijela javnog servisa RTCG i regulatorne agencije AMU – naglasili su iz Delegacije EU.

kašnjEnjE i „smEtnjE“ Sa izborom članova Savjeta AMU se uveliko kasni. Kako je dvojici članova mandat istekao u decembru prošle godine (Milanu Radoviću i Rajku Todoroviću Todoru), predsjednik Skupštine je, prema zakonu, konkurs za ta dva mjesta morao da objavi pola godine prije isteka njihovih mandata – dakle u junu.

Mandić to nije činio sve do 10. decembra prošle godine. Taj konkurs je bio otvoren 45 dana, a posljednjeg dana za prijavu kandidata Administrativnom odboru, kome predsjedava Jelena Nedović, stigle su primjedbe dijela NVO koje su ukazale na tehničku grešku I upozorile poslanike da bi se navodno molgi naći pred sudom. Oglas je povučen, pa je raspisan novi 30. januara. Ovaj konkurs nije povučen, ali je neuspješan, jer je konstatovano da su prijave blagovremene, ali da su nepotpune.

Tada je reagovalo i Ministarstvo kulture i medija, zahtijevajući da se što prije izaberu članovi.

Saopštili su da se nadaju da neće biti daljeg odlaganja izbora dva nova člana i da će poboljšanja inaugurisana novim Zakonom o AVM uslugama zaživjeti u praksi.

Ipak, od te nade nema ništa. Čeka se novi konkurs i očigledno podobniji kandidat, jer razvoj događaja ukazuje da politička parlamentarna većina nije zadovoljna kandidatima.

Za člana tog savjeta iz reda nevladinih organizacija iz oblasti medija bio predložen dugogodišnji novinar, urednik i analitičar medija Dragoljub Duško Vuković, dok je Crnogorska akademija nauka (CANU) predložila akademika Nika Martinovića Predsjednica odbora Jelena Nedović je na sjednici 25. marta saopštila da je radna grupa koja je pregledala dokumentaciju konstatovala da nije ispoštovan Zakon o AMU u dijelu koji se odnosi na to da kandidata treba da predloži organ upravljanja NVO, odnosno, organ upravljanja CANU ili PEN centra. Odbor je ocijenio da ovlašćeni predlagači nijesu dostavili predloge u skladu sa članom 148 stav 6 Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, tj. da kandidate za članove Savjeta nijesu predložili nadležni organi upravljanja predlagača. Na ponovni neizbor članova Savjeta AMU je reagovala grupa medijskih NVO, koja je istakla

da je besmislen izgovor da se ne može utvrditi da su upravljački organi predlagača donijeli odluku o kandidaturi, jer su svi akti uredno potpisani od strane ovlašćenih lica u tim subjektima. NVO su istakle da u obrascu za prijavljivanje, sa čijim se objavljivanjem takođe kasnilo, nema mjesta na kome bi se ispisali podaci koje je Odbor sada tražio. Upozorili su da su se i u drugim slučajevima birali članovi pojedinih Savjeta sa istim zahtjevima te da niko dosad nije postavljao ovo pitanje. Validnost dokumentacije ovlaštenih predlagača procjenjivali su Duško Stijepović, Vasilije Čarapić i Bogdan Božović Savjet AMU sada već dva mjeseca umjesto pet ima tri člana – prof. dr Branka Boškovića, Edina Koljenovića i prof. dr Andrijana Nikolića, kojima mandati ističu naredne godine. tražE niskE kritErijUmE U međuvremenu, dok se čeka raspisivanje novog konkursa, za neke nove kandidate koji će imati više sreće ili biti po ukusu članovima Administrativnog odbora, određeni dio NVO je tražio izmjene Zakona.

Sa tim je javnost upoznala predsjednica Administrativnog odbora koja je na istoj sjednici, kada je konstatovano da su prijave nepotune, kazala da pojedine NVO traže izmjene zakona koji su usvojeni u junu prošle godine. Pojedine NVO traže izmjene Zakona o RTCG i Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama – da Skupština „i stvarno odlučuje“ o listi kandidata za članove upravljačkih tijela i da se osiguraju pravedni i transparentni procesi u izboru članova Savjeta RTCG i lokalnih javnih emitera. Pored ostalog, tražili su da se brišu stav 4 i 5 člana 28 Zakona o RTCG, kako o kandidatima za članove Savjeta RTCG ne bi presuđivao broj pečata organizacija koje su podržale nekog od kandidata.

U Zakonu o RTCG piše da će, ako predlagači podnesu više odvojenih predloga, radno tijelo Skupštine utvrditi predlog kandidata za člana Savjeta iz ovih kategorija na osnovu broja ustanova, odnosno, nevladinih organizacija koje su podržale kandidaturu.

Ukoliko dva ili više kandidata imaju podršku istog broja

ovlašćenih predlagača, u predlog liste uvrstiće se kandidat koji ima duže radno iskustvo u oblastima koje su od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa, pripadnik je manje zastupljenog pola na listi kandidata i pripadnik je određene ugrožene grupe lica (LGBTQ+, rasa i drugi osnovi). Tražili su i da Administrativni odbor ,,suštinski bira članove Savjeta RTCG“. Traženo je i da se snize kriterijumi za članove Savjeta AMU da se predividi pet umjesto deset godina radnog iskustva. Zbog toga što se već mjesecima ne može izabrati član Savjeta AMU i činjenica da je svega osam mjeseci nakon usvajanja seta medijskih zakona traženo da se mijenjaju, Delegacija EU je juče saopštila da izmjene ne bi smjele da ugroze političku nezavisnost upravljačkih tijela javnog servisa RTCG i regulatorne agencije AMU, te da moraju biti usklađene sa pravnim tekovinama EU.

Zbog toga se prekjuče oglasila i 101 organizacija civilnog društva, koje su poslale inicijativu svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore u kojoj iskazuju snažno protivljenje najavljenim izmjenama medijskih zakona, koje bi trebalo da omoguće potpunu partijsku kontrolu nad savjetima RTCG, Agencijom za audio-vizuelne medijske usluge i lokalnim javnim emiterima. – Važeći zakoni jasno definišu stroge kriterijume za izbor članova savjeta – VII1 nivo obrazovanja i najmanje 10 godina iskustva, te omogućavaju da predstavnike NVO biraju same organizacije koje imaju dokazano iskustvo i rezultate u relevantnim oblastima – piše u inicijativi. Ističu da predložene izmjene otvaraju vrata partijskom kadriranju, snižavaju profesionalne standarde i vode direktno ka urušavanju sistema. j. martinoviĆ

Andrija Mandić

Delegacija EU podsjetila na primjenu zakona i neophodnost konsultacija sa EK

Porodice osoba s autizmom juče protestovale, istakle da nemaju razloga za slavlje i poručile da neće stati do ispunjenja zahtjeva

Vlada ne mari za roditeljsku brigu i život dostojan čovjeka

PODGORICA – Roditelji djece s autizmom okupili su se juče ispred zgrade Vlade Crne Gore u znak protesta kako bi izrazili nezadovoljstvo, revolt i patnju i kako bi neko konačno čuo njihov krik, koji odjekuje u potrazi za rukom spasa.

Majka Tamara Pejović je kazala da su se dosada nebrojeno puta obraćali institucijama, pisali peticije, išli na sastanke, pričali u medijima, a da su dobili samo ignorisanje.

- Među nama ima samohranih, nezaposlenih, majki sa dvoje djece od kojih oboje imaju poteškoće u razvoju, podstanara, iscrpljenih, nenaspavanih, na antidepresivima – rekla je Pejović.

Ona je pozvala nadležne da se konačno napravi registar osoba s autizmom i savremeni Dnevni centar.

– I prošle godine 2. aprila, prošetali smo u tišini, koju su jedino parali krici naše djece. Taj skup je trebalo da vam bude opomena i razlog da se smilujete na nas i učinite nešto na našem unapređenju sistema podrške. Ni prošle godine, ni prethodnih deceniju nijedan korak nije preduzet na rješavanju gorućih pitanja za nas roditelje, ne samo za nas, već decenijama naše porodice pate, žive na rubu egzistencije prepušteni sami sebi - kazala je Pejović.

BEZ RAZLOGA ZA

SLAVLJE

U ime fondacije „Ognjen Rakočević“, Sabina Dečević kazala je da su se okupili da protestuju jer nemaju na ovaj dan razloga da slave.

- Beograd, Tuzla, Novi Sad,

LAKOVIĆ: Postavili ste ogradu između nas i vas. Zatvorili ste prozore da nas ne čujete. Čućete nas i vidjećete. Bojite li se majki, istine? Od istine niko pobjeći neće. Kako radili tako vam se vratilo. Naš motiv je da budemo očevi i majke, da živimo život dostojan čovjeka. Lažete da vam je stalo do nas. Rezultate vidimo svakog dana. Ovo nije zadnji, već prvi protest. Prošle godine smo ćutali. Imate rok od 30 dana. Biće nas više!

Tajland, treba da budu stvar izbora, četvrti, peti izbor, a ne prvi i jedini. Naša jedina opcija je da idemo van Crne Gore. U tim slučajevima porodice se razdvajaju, djeca se razdvajaju. Moramo uraditi nešto da se poboljšaju uslovi života za porodice djece sa autizmom u Crnoj Gori - rekla je Dečević. Istakla je da su u razgovoru sa direktorom Fonda, dobili informaciju da se njima do sada niko od registrovanih obučenih defektologa nije obratio za saradnju.

- Moramo imati kod nas sve potrebne tretmane kako ne bi morali da idemo van, sve što smo do sad govorili ništa se nije realizovalo, mi smo umorni, roditelji su umorni. Djeca rastu, rastu njihove potrebe a ništa se ne rješava. Broj oboljele djece od autizma će da raste svake godine, tražimo da se nešto dešava u Crnoj Gori - rekla je Sabina Dečević. Naglasila je da je neophodno poboljšati uslove boravka djece sa autizmom u školama i vrtićima.

- Nadam se da ćemo naredne godine imati ispunjen makar jedan od ovih zahtjeva koje smo postavili i da slavimo. Tamara Pejović je kazala da Podgorica nije obezbijedila Dnevni centar, nego da ga je jedna osoba poklonila.

- Na čekanju je 144 djece, a ko-

liko je onih koji se ne prijavljuju. U Dnevni centar može da se prijavi samo 20 osoba, na grad od 220.000 stanovnika. Moramo da imamo jasne brojke, kako bi na osnovu toga imali strategiju djelovanja - poručila je Pejović.

Pojašnjava da su tražili da se osnuje savremeni centar za autizam po ugledu na takve centre koji postoje u Evropi. Ona je kazala da djecu s autizmom poslije osamnaeste godine više niko ne vidi.

- Veliki je problem slabljene

porodice sa autističnim članom. Znamo da nije adekvatno da se smještaju osobe sa poteškoćama u razvoju u psihijatrijske ustanove. „Komanski most“ broji 120 mjesta. Kod njih je trenutno 117 korisnikakazala je Pejović, dodajući da je neophodno da roditelj ima status njegovatelja.

Psihološkinja Slavica Raičević je kazala da u Crnoj Gori, prema nezvaničnim informacijama, ima između pet i šest hiljada djece sa dijagnozom iz spektra autizma.

- Prema nezvaničnim informacijama postoji samo 17 defektologa koji su specijalizovani za rad sa djecom s autizmom sa umjerenim i blagim smetnjama u razvoju. Računica je jasna. Imamo premali broj stručnih lica. Osnivanjem fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju pružate nadu roditeljima - poručila je Raičević. Goran Laković predstavnik NVO ,,Niste sami“ pitao je čega se plaše ljudi iz Vlade. - Postavili ste ogradu između

nas i vas. Zatvorili ste prozore da nas ne čujete. Čućete nas i vidjećete. Bojite li se majki, istine? Od istine niko pobjeći neće. Kako radili tako vam se vratilo. Naš motiv je da budemo očevi i majke, da živimo život dostojan čovjeka. Lažete da vam je stalo do nas. Rezultate vidimo svakog dana. Ovo nije zadnji, već prvi protest. Prošle godine smo ćutali. Imate rok od 30 dana. Biće nas više - kazao je Laković.

RAStE BROJ SLučAJEVA

Na simpozijumu koji je prekjuče organizovan u Naučno tehnološkom parku, direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović kazao je da u Centru za rani razvoj raste broj slučajeva autizma, pa je prošle godine postavljeno 167 dijagnoza tog poremećaja, u poređenju sa 105 u 2023. godini.

Kazao je da Crna Gora za sada nema registar osoba koje imaju neki od poremećaja iz spektra autizma. On je kazao da je u Centru moguće uraditi kompletnu dijagnostiku zlatnog standarda, kao bilo gdje drugo u razvijenom svijetu, ali da su informacije upozorenje da se sistem mora reorganizovati. Prema podacima Centra za rani razvoj iz januara ove godine, rađeno je sa a 557 djece - od toga, dječaka je 439, a djevojčica 118.

Značajan broj te djece i dalje je u procesu dijagnostike, dio odlazi u inostranstvo, a uz to, dio roditelja i staratelja, usljed stigme i straha, nekada odbija da prihvati postavljenu dijagnozu, pa je to proces koji potraje. B. PRELEVIĆ

Vlada za 17. april zakazala sastanak organizacijama koje štite prava osoba s invaliditetom, iz civilnog sektora najavili da će doći

PODGORICA – Organizatori protesta osoba sa invaliditetom koji traže da se povuče sporni nacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju, kojim se umanjuju subvencije za zarade, dobili su juče od Vlade poziv na sastanak 17. aprila. Predstavnica ovih organizacija Marina Vujačić kazala je Pobjedi da će poći da razgovaraju, ali ako tada ne povuku sporni akt –uslijediće protesti.

Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, kaže da je izvršna vlast reagovala nakon što je juče o ovom problemu objavljen tekst u Pobjedi, u kom je ona najavila da su izvjesni novi protesti, jer ih ni-

Ako

ko iz Vlade ne poziva da razgovaraju. Podsjeća da je premijer Milojko Spajić trebalo sa njima da razgovara još prošle sedmice, kada im je obećano da će to učiniti, ali da im se niko nije javljao. Niko, kako je rekla, nije odgovorio ni na mejl koji su poslali u četvrtak. - Odgovorili su zbog teksta u Pobjedi. Od četvrtka su imali vremena da odgovore makar na mejl, kad nas već nijesu prethodno pozvali kao što su najavili. Ukoliko na sastanku ne povuku nacrt zako-

na i ne obavijeste javnost istog dana, naravno da slijede protesti i sve što smo najavili – rekla je Vujačić. Organizacije koje štite prava OSI su 19. marta organizovale protest i zaprijetile da će dočekati jutro na pragu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, ali nijesu prenoćili, jer im je tada iz kabineta Vlade rečeno da će razgovarati u toku prošle sedmice. Vujačić je u ime organizatora protesta poslala dopis premijeru Milojku Spajiću krajem prošle sedmice. Ona je u

obraćanju podsjetila da nijesu dobili poziv za sastanak, te da su na protest, kao i ranije prije mjesec i po, zatražili, osim da se povuče nacrt zakona, da se formira nova radna grupa koja će uključivati najmanje tri predstavnika reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, u skladu s obavezama države potpisnice Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, te hitno usvoji novi pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije. - Iako smo dobili čvrsto uvje-

renje od ministarke Nišić da će dio zahtjeva koji se odnosi na novi pravilnik biti ispunjen i objavljen u ,,Službenom listu“, što se do momenta ovog obraćanja nije desilo, a imamo informaciju da isto neće biti učinjeno ni do kraja ove sedmice, to smo dodatno zabrinuti aktuelnom situacijom i trenutnim statusom odgovora na zahtjeve - navela je Vujaćić u tom dopisu premijeru Spajiću. Dodala je da su informisani iz medija da će premijer biti službeno odsutan prošlog četvrtka i petka, te je predložila da najavljeni i planirani sastanak bude organizovan u sedmici koja počinje 7. aprila. Vujačić je podsjetila da je tokom prve polovine ove sedmice vjerski praznik i da će dio njih boraviti u Berlinu to-

kom cijele sedmice povodom održavanja Globalnog samita o invaliditetu. Niko im nije odgovarao na ta obraćanja. Vujačić je podsjetila da su ove sedmice ona i predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović u Berlinu gdje se održava Globalni samit o invaliditetu, te da je tako koncipiran da se održavaju paneli. Ona je najavila da će svakako iskoristiti priliku da prenesu iskustva i zagovaračke aktivnosti koje sprovode u Crnoj Gori, te da će ukazati na probleme sa kojima se suočavaju i objasniće zbog čega organizuju proteste. Organizacije koje štite prava osoba sa invaliditetom saopštile su tada da su zabrinute kako se nadležni odnose prema zahtjevima sa njihovog protesta. N. Đ.

Na peticije, pisma institucijama i nakon sastanaka nijesu dobijali odgovore

Novi ruski napadi na Ukrajinu, i dalje ništa od moratorijuma

Na Harkov poslali 15 dronova, ima žrtava

KIJEV - U ruskim noćnim napadima dronovima na Ukrajinu najmanje je jedna osoba poginula, a 10 ih je povrijeđeno, uključujući troje djece, rekli su zvaničnici.

U napadima su oštećeni energetski objekti u dvjema regijama, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Index. Napadi su uslijedili dok se obje strane međusobno optužuju za nepridržavanje moratorijuma koji je predložio SAD na udare na energetsku infrastrukturu.

- Ova sistemska i stalna priroda ruskih napada jasno pokazuje da Moskva prezire diplomatske napore partnera. Potreban je novi i opipljiv pritisak na Rusiju da se ovaj rat privede kraju - rekao je Zelenski.

Dron je pogodio trafostanicu u sjeveroistočnoj regiji Sumi, a topnička vatra oštetila je dalekovod u središnjoj regiji Dnipropetrovskoj, prekinuvši snabdijevanje strujom za

gotovo 4000 potrošača, objavio je na X-u.

- Poginuo je 45-godišnji civil, a dvije su osobe povrijeđene u napadu na naselje u blizini borbene linije u regiji Zapo -

rožje - rekao je guverner jugoistočne regije u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Petnaest napada bespilotnim letilicama izvedeno je na Har-

Poslovni broj: I.br. 1325/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aničić Milorada iz Nikšića, Bulevar 13 Jul bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 45.814,62 eura, dana 02.04.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1325/17 od 19.05.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.433/10 od 25.01.2011. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 2051 KO Kličevo PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja livada 3. klase, površine 280 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, broj zgrade 1, plan 18, skica 202, potes ili ulica i kućni broj Kličevo, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 126 m2, katastarska parcela broj 3402, podbroj 5, broj zgrade 1, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 101 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za sedmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 29.04.2025.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 45.955,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1325/17 od 04.02.2019.godine.

IV Na sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 4.595,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.31478/07 od 14.09.07. godine za iznos duga 30.000,00 eura, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.31478/07 od 14.09.07. godine, zabilježba obavještenja o početku namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca- obavještenje broj 24-01/3976. Dana 02.04.2025. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

kov, drugi po veličini grad u Ukrajini koji se nalazi blizu ruske granice, rekao je gradonačelnik grada Ihor Terehov u objavi na društvenoj mreži Telegram.

Oleh Sinehubov, guverner regije, kazao je da su među osmoro povrijeđenih u Harkovu devetomjesečno dijete, sedmogodišnji dječak i šesnaestogodišnja djevojka. Rusija je nedavno intenzivirala napade na grad, pri čemu su tokom vikenda u njenim napadima poginule najmanje dvije osobe, a desetine su povrijeđene. Ukrajinske vazdušne snage oborile su 41 bespilotnu letilicu od 74 koje je lansirala Rusija, navodi se u saopštenju na Telegramu. Još 20 bespilotnih letilica nije dostiglo svoje ciljeve, vjerovatno zbog protivmjera elektronskog ratovanja, dodaje se, ne navodeći što se dogodilo s preostalih 13 bespilotnih letilica.

Obje strane poriču da su ciljale civile u ratu koji je počeo ruskom invazijom u februaru 2022, ističući da su njihovi napadi usmjereni na uništavanje infrastrukture koja je ključna za rat.

Priredila: R. U.–I.

Politiko: Mask napušta Trampovu administraciju

VAŠINGTON - Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obavijestio je svoj uži krug saradnika, uključujući članove kabineta, da će se Ilon Mask u narednim sedmicama povući iz uloge vladinog partnera, istaknutog pristalice i ključnog predsjednikovog operativca u Vašingtonu, objavljeno je u američkom izdanju magazina Politiko. Iako Tramp ostaje zadovoljan Maskom i njegovom inicijativom za efikasnost vlade (DOGE), obojica su nedavno postigli dogovor da će uskoro doći vrijeme da se Mask vrati svojim poslovnim poduhvatima i preuzme podržavajuću ulogu, navodi Politiko, pozivajući se na tri izvora upoznata sa situacijom. Očekivana promjena dolazi nakon rastuće frustracije među nekim članovima Trampove administracije i njegovim saveznicima izvan Bijele kuće zbog Maskove nepredvidivosti, pri čemu ga neki vide kao politički odgovornog. Ovo nezadovoljstvo postalo je naročito vidljivo nakon što je konzervativni sudija, kojeg je Mask podržao, izgubio trku za Vrhovni sud Viskonsina sa deset procentnih poena razlike, što je dodatno naglasilo zabrinutost zbog Maskovog političkog uticaja.

Poslovni broj: I.br. 2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnih dužnika Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i Mrvaljević Draška, iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, dana 02.04.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2715/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se četrdeseta prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 230 KO Mokra njiva PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, plan-skica 4-4, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 54 m2, katastarska parcela broj 1603, broj zgrade 1, plan-skica 4-6/03, potes ili ulica i kućni broj Grebice, po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1995 m2, katastarska parcela broj 1600, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1955, površine 54 m2, u obimu prava susvojine izvršnih dužnika od po ½.

II Ročište za četredesetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 29.04.2025.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 38.025,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2715/15 od 13.06.2017.godine.

IV Na četrdesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.802,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na iznos duga od 20.000,00 eura, na osnovu isprave Ov.br.3925/07 od 27.03.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br. 168 od 24.01.2011.god, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3925/07, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 02.04.2025. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Napadi opet intenzivirani

Mreža

Martinović terete za prijetnje i ugrožavanje sigurnosti službenici UIKS-a Cetinjanki

zadržavanje

do 72 sata nakon saslušanja kod tužioca

PODGORICA – Aleksandra Martinović sa Cetinja uhapšena je zbog sumnje da je ugrozila sigurnost službenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija A. T. objavljivanjem uvredljivog i prijetećeg sadržaja na svom Instagram profilu.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici saopštili su da su odredili zadržavanje do 72 sata A. M. iz Cetinja, zbog osnovane sumnje da je učinila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

- Osumnjičena je sa svog Instagram profila u kontinuitetu objavljivala postove uvredljive i prijeteće sadržine o A.T., službenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, usljed čega je oštećena osjetila strah za svoju i bezbjednost svoje porodice - navedeno je iz ODT-a. Martinović je sestra Jovana Martinovića (25) koji se nalazi u spuškom zatvoru zbog

nasilničkog ponašanja. Ona je za dnevnik Dan tvrdila da je njen brat u zatvoru dva puta bio žrtva nasilja. Kako je navela, pretukla su ga šestorica zatvorenika, o čemu je Uprava policije nedavno izdala i zvanično saopštenje. Za zlostavljanje Martinović je okrivila jednu od službenica Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). Ta zaposlena, kako tvrdi ova Cetinjanka, krši pravila ponašanja u službi, zbog čega je došla u sukob sa Martinovićem, koji je to prijavio njenim nadređenim. U vezi sa dešavanjem od 26. marta kada je zatvorenik, kako tvrde, uputio prijetnje službenici koja obavlja poslove realizacije tretmana, kao i u odnosu na objave člana njegove porodice kojim se vrijeđa ličnost i integritet zaposlene u UIKS-u, nadležni iz UIKS-a su obavijestili Upravu policije i nadležno tužilaštvo radi preduzimanja

Zakazan početak suđenja optuženima za kopanje tunela do depoa Višeg suda Baćović, Vuljaj, Mirotić pred sudom 17. aprila

PODGORICA – Početak suđenja optuženima za prokopavanje tunela iz kojeg je početkom septembra 2023. godine provaljeno u depo Višeg suda u Podgorici zakazan je za 17. april u podgoričkom Osnovnom sudu pred sudijom Borkom Lončarom.

Na optužnici koja je potvrđena početkom januara su Podgoričani: Katarina Baćo -

vić, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Predrag Mirotić kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani, koji su u bjekstvu - Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović Svim optuženima, osim Vuljaju, na teret je stavljeno krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa. Baćovićeva je osumnjičena i

radnji i mjera iz njihove nadležnosti.

– Takođe, protiv zatvorenika J. M. pokrenut je disciplinski postupak i u skladu sa zakonom preduzete su mjere predostrožnosti. U odnosu na vaš upit koji se tiče bezbjednosti lica lišenih slobode, ističemo da nadležna služba obezbjeđenja UIKS-a preduzima sve potrebne mjere i radnje u cilju zaštite fizičkog i psihičkog integriteta svakog zatvorenika. Shodno tome, naravno da postoje uslovi i kapaciteti da se zaštiti svako lice lišeno slobode, posebno u situacijama kada mu neko od drugih zatvorenika ili zaposlenih povrijedi neko pravo. S druge strane, oba pojedinačna incidentna događanja jesu zasebni slučajevi i moguća povreda prava zatvorenika u jednom slučaju ne može opravdati njegovo nezakonito postupanje u drugom slučaju – naveli su iz UIKS-a. A. R.

za krivično djelo falsifikovanje isprave, dok je Vuljaju stavljeno na teret krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela. DNK vještačenje pokazalo je da u tunelu nijesu pronađeni biološki tragovi Ivice Piperovića, Milačića i Erića koji su, prema sumnjama tužilaštva, učestvovali u prokopavanju do depoa Višeg suda. Popis nestalih dokaza pokazao je da su tajni posjetioci iz depoa Višeg suda iznijeli 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje.

B. R.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet zloupotrebe medicinske dokumentacije novinarke Pobjede, branioci okrivljenih za napad na nju pokušali da uvrste

Ispituju kako je ljekarski izvještaj Raičković do advokata Mićovića

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ispituje ko je odbrani optuženih za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković dostavio njene lične i zaštićene podatke iz Kliničkog centra Crne Gore, te kako su došli u posjed njene medicinske dokumentacije, koju su pokušali da uvrste kao dokaz na ročištu održanom 28. marta. - U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ovim povodom je formiran predmet po službenoj dužnosti, saopšteno je Pobjedi iz ODT-a.

IZVJEŠTAJ

SPECIJALISTE

Odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, koji se terete za napad na Raičković, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.

Zakazana kontrola optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)

PODGORICA - Ročište za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zakazano je za 10. april

Dokaze protiv Perović i Paović ocjenjivaće sutkinja Nada Rabrenović iako je odbrana tražila od predsjednika Višeg suda njeno izuzeće.

Specijalno tužilaštvo je 28. novembra prošle godine podiglo optužnicu protiv Perović zbog sumnje da je u više navrata zloupotrijebila službeni položaj i falsifikovala isprave. Optužnicom je obuhvaćena i bivša pomoćnica direktorice

ASK-a Nina Paović.

Specijalno tužilaštvo tereti Perović i Paović da su zloupotrebom službenog položaja državnu kasu oštetile za ukupno 86.488,18 eura.

Perović 10. aprila

Perović se optužnicom SDT-a tereti da je počinila sedam produženih krivičnih djela zloupotreba - službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave, a Paović dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Dokazi prikupljeni u istrazi ukazuju da su Perović i Paović u rješenju o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada unosile i neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova i na taj način su, kako navode iz SDT-a, sebi i pomoćnici direktorice

ASK-a B. V. pribavile više hiljada eura imovinske koristi. Bivša direktorica ASK-a se tereti i da je nezakonito donosila privremena rješenja kojima je utvrđivala pravo na naknadu predsjedniku i članovima Savjeta ASK-a

M. R., Z. V., R. H., G. V. i G. Č., iako je za njihova donošenja ovlašćena Skupština Crne Gore, koja bira članove Savjeta Agencije.

One su nezakonito sa računa ASK-a odobravale i isplate za troškove privatnih putovanja i dijelile službene telefone članovima porodice i prijateljima.

Sa računa ASK-a plaćani su i telefonski računi maloljetne kćerke Jelene Perović. B. R.

Predsjednik Advokatske komore, advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.

U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, čime je evidentno prekršio Zakon o zaštiti podataka ličnosti. Nakon ovog, sudija Radulović je odbio da se izvještaj ljekara specijaliste uvrsti kao

dokaz, uz obrazloženje da se radi o nezakonito pribavljenom dokumentu.

Da su Mićović i Šćepanović zloupotrijebili lične podatke novinarke Raičković, smatra i advokat Veselin Radulović koji je istakao da se nedvosmisleno radi o kršenju zakona. - Takvi medicinski podaci nijesu nikako smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, u konkretnim slučaju - odbrane okrivljenih. Očekujem da nadležni organi u tom dijelu ispitaju na koji način je došlo do toga da neovlašćena lica dođu u posjed ličnih podataka, u koje nijesu smjeli ni da imaju uvid - kazao je ranije Pobjedi Radulović.

KCCG o zloupotrebi podataka saznao iz medija

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopštili su Pobjedi da su o prijedlogu advokatskog tima optuženih za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković saznali iz medija. Naša redakcija uputila je pitanja najvišoj zdravstvenoj ustanovi u državi da li

će internim procedurama utvrditi ko je sve mogao biti u posjedu ovog dokumenta, odnosno izvještaja ljekara specijaliste koji je pročitan na ročištu 28. marta. Zanimalo nas je i da li su pokrenuli postupak kojim će se utvrditi kako je advokat Mićović došao u posjed lič-

Poslije održanog ročišta, Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) izrazilo je protest zbog zloupotrebe podataka Ane Raičković. Oni su najavili da će zatražiti od Agencije za zaštitu ličnih podataka da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica. Podsjećamo, zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, sudi se biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu

nih podataka Raičković. - U vezi sa pitanjima koja se odnose na suđenje za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, obavještavamo Vas da o predmetnom slučaju i predlaganju od strane advokata tuženog da se u spise uvrsti izvještaj ljekara specijaliste o bolesti oštećene Raičković saznajemo iz medijskih upita, poput Vašeg - kazali su Pobjedi iz KCCG.

Osnovno državno tužilaštvo

predmet povodom

Pobjede, koju su uvrste kao dokaz

ljekarski Raičković procurio Mićovića

Mijatoviću i Ljubiši Dukiću zbog nasilničkog ponašanja.

Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine. U stanici policije, otac i sin su omalovažavali policajce, prijeteći da će one koji su ih priveli ostaviti bez posla.

Protiv Mladena Mijatovića, za kojeg je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio da nije znao da je radio u MUP-u, pokrenut je disciplinski postupak. Ročište koje je bilo zakazano za 27. mart nije održano jer mu nije uredno uručen poziv.

U dosadašnjem dijelu postupka pred Osnovnim sudom pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača. Pored toga, vještak medicinske struke dr Krsto Nikolić utvrdio je da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanene strane lijeve šake. Uprkos tome, okrivljeni su ne-

Kako navode, obratiće se nadležnom organu kako bi se ispitalo kako je došlo do propusta.

- Klinički centar Crne Gore će se obratiti nadležnom organu u ovom predmetu, kako bi na osnovu dobijenog odgovora ili spornog dokumenta sproveli dalje aktivnosti u nadležnosti KCCG u odnosu na nastali slučaj - zaključili su u odgovoru Pobjedi.

PODGORICA – Dalibor Nikolić (34) će, umjesto 12, provesti 40 godina u zatvoru zbog svirepog ubistva trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara 2022. godine tukao osam sati pesnicama i bejzbol palicom. Nikolića je na dugotrajnu zatvorsku kaznu juče osudio Apelacioni sud.

Apelacioni sud preinačio 12-godišnju na maksimalnu zatvorsku kaznu optuženom za ubistvo Zimrite Nerde

Nikolić iz drugog puta dobio 40 godina zatvora za ubistvo trudne supruge

girali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili su da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio joj, niti je prstom takao. Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala napad, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice. Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, među kojima je i policijski službenik Srđan Korać, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Takođe, svjedoci nijesu vidjeli ni da joj Luka Bećirović lomi staklo na automobilu. Petom svjedoku Milivoju Puriću, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita. On je pred tužiteljkom kazao da nije čuo da neko vrijeđa Raičković, kao i da nije vidio napad. Sudija Radulović prihvatio je da se kao dokaz uvrsti video-snimak iz mobilnog telefona Raičković, nastao u noći u napada. Zbog toga je donio odluku o vještačenju telefona Raičković kako bi se iz njega izuzeo video-zapis na kojem se vidi kako biznismen Zoran Bećirović brutalno vrijeđa Raičković.

Ugrožena bezbjednost raičković

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) prije mjesec utvrdila je da je novinarki Pobjede Ani Raičković, zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, ugrožena bezbjednost i da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje.

Kako je Pobjeda ranije pisala, Uprava policije je još početkom marta dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, ali tim povodom se novinarki Pobjede do danas niko iz policije nije obratio.

Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje

Suđenje povodom napada na Anu Raičković biće nastavljeno 11. aprila u Osnovnom sudu u Podgorici. jovana raičević

- Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu Višeg suda u Podgorici od 7. oktobra 2024. godine, na način što je optuženog Dalibora Nikolića oglasio krivim za krivično djelo teško ubistvo i izrekao mu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina - saopšteno je iz Apelacionog suda. Prvostepenom presudom Nikolić je oglašen krivim za nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i osuđen na 12 godina zatvora, jer Viši sud nije mogao da prihvati pravnu kvalifikaciju - teško ubistvo. Tada je pojašnjeno da se sa sigurnošću nije mogao izvesti zaključak da je Nikolić sa umišljajem zadao supruzi smrtonosni udarac pesnicom zbog čega je osuđen za nasilje u porodici. Podsjetimo, Baranka Zimrita Nerda imala je 27 godina i troje djece kada ju je nevjenčani suprug pretukao do smrti. Od posljedica prebijanja umrla je 22. januara 2022. godine u Kliničkom centru Crne Gore. Za Zimritru Nerdu koban je bio posljednji udarac koji je primila u kuhinji zbog banal-

nog razloga oko toga ko će skuvati kafu. - Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana na svirep način, sa umišljajem lišio života bremenitu suprugu Nerda Zimritu tokom svađe u vezi prestanka njihove zajednice i za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, 8 i 4 godine) nalazilo u porodičnoj kući – navodi se u optužnici koju potpisuje tužiteljka Ana Radović Od više desetina udaraca pe-

snicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tjelu bez krvavih podliva. Nakon prijema u bolnicu ljekari su konstatovali mnogobrojne povrede: prelome obje ruke i lisne kosti na desnoj nozi. U optužnici se navodi da je Zimrita sve vrijeme trpjela fizičke i duševne bolove jakog inteziteta i dužeg trajanja. Poslije osam sati batinanja Zimrita je ležala u krevetu i ni-

je se odazvala na nekoliko poziva Nikolića da im skuva kafu. U nekom trenutku je ipak došla do kuhinje i ponudila da ipak ona skuva kafu što je razbjesnilo Nikolića.

Nakon što se nije sklonila kako joj je rekao, Nikolić je suprugu udario pesnicom u dio lica ispod desnog oka. Zimrita je od ovog udarca izgubila svijest usljed izliva krvi u mozak i pala na tlo. Nikolić se u Višem tužilaštvu u Podgorici branio ćutanjem dok je pred osnovnim tužiocem u Baru djelimično priznao djelo, ali umanjujući broj udaraca i vrijeme trajanja cijelog događaja.

Povod za svađu su prema riječima Nikolića bile ,,sitnice i gluposti, oko problema koje su imali u braku u ranijem periodu, kada je ona odlazila od njega, kao i oko problema koje je imao sa njenom braćom“. Nikolić je uhapšen na graničnom prelazu Dobrakovo 17. januara 2022, dan nakon što je ostavio pretučenu ženu u besvjesnom stanju i troje maloljetne djece ispred Opšte bolnice u Baru. b. robović

CŽP: Izrečena kazna šalje poruku da se femicid neće tolerisati, država da obešteti Nerdinu djecu i omogući im normalan život

Iz Centra za ženska prava (CŽP) naveli su da je odluka Apelacionog suda da preinači presudu Višeg suda i Dalibora Nikolića kazni maksimalnom zatvorskom kaznom za ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde važan korak ka unapređenju sudske prakse koju godinama unazad karakteriše blaga kaznena politika u

slučajevima rodno zasnovanog nasilja. - Ova, u posljednjih mjesec dana treća po redu presuda za femicid kojom se izriče najduža zakonom propisana kazna zatvora predstavlja značajan korak ka pravdi za žrtve porodičnog nasilja i šalje jasnu poruku da takvi zločini neće biti tolerisani –kazali su iz CŽP i dodali da pozdravljaju posvećenost

pravdi koju je Više državno tužilaštvo pokazalo u ovom predmetu.

Istakli su da je neophodno nastaviti rad na unapređenju sistema koji će osigurati adekvatnu prevenciju nasilja i zaštitu svih žrtava, bez obzira na njihovu etničku i socijalnu pripadnost, naročito Romkinja koje predstavljaju najranjiviju društvenu grupu.

Posebno ističu važnost pružanja podrške djeci preminule Zimrite Nerde, koja su ostala bez majke, na čije ranije prijave nadležne institucije nijesu adekvatno reagovale.

- Smatramo da je država Crna Gora dužna da ih obešteti i omogući im odgovarajuće uslove za život i obrazovanje - naveli su iz CŽP.

Okončana istraga protiv pripadnika kriminalne organizacije Alana Kožara i Mila Radulovića, odgovornih za ubistvo dvojice srpskih državljana

Osumnjičeni za zločin u

Jelenku uskoro pred sudom

PODGORICA – Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv sedmočlane kriminalne organizacije odgovorne za svirepo ubistvo srpskih državljana Filipa Marjanovića (23) i Vukašina Gošovića (21) počinjeno iz koristoljublja i bezobzirne osvete u danilovgradskom selu Jelenak juna 2019. godine.

Kao pripadnici grupe koju su formirali pokojni Alan Kožar i Mile Radulović označeni su:

Emil Tuzović, Stefan Đukić Mandić, Milan Brajović, Goran Milašinović, Ivan Čarapić i Milovan Sekulović. Optužnica je juče dostavljena Višem sudu na kontrolu koja će, kako je kazala savjetnica za odnose sa javnošću Ivana Vukmirović, biti zakazana u zakonskom roku.

Tuzović, Đukić Mandić i Brajović se sumnjiče da su direktni izvršioci dok se Milašinović, Čarapić i Sekulović sumnjiče za pomaganje zločina.

Brajović i Sekulović se dodatno sumnjiče i za nedozvoljeno držanje oružja.

Tužilaštvo je uz optužnicu predložilo sudu da se Tuzoviću, Đukiću Mandiću i Čarapiću, koji su u bjekstvu, sudi u odsustvu.

Prema pisanju Kurira, imena Marjanovića i Gošovića nalazila su se na spisku nestalih osoba, koji je isplivao u javnost nakon hapšenja kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Poslije razbijanja beograd-

ske ćelije kavačkog klana 4. februara 2021. godine, otkriveno je da je u prethodne dvije godine nestalo mnogo mladića o čijoj se sudbini ništa ne zna.

Gošović i Marjanović su posljednji put viđeni kada su 2019. godine krenuli iz Srbije u Crnu Goru. Njih je, kako je ranije sama govorila za medije, do granice automobilom odvezla majka Filipa Marjanovića. Ona je tada potvrdila da je znala da je njin sin u kriminalnim poslovima. Kao motiv ubistva Gošovića i Marjanovića, navodi se to što su pripadnici škaljarskog klana smatrali da su oni učestvovali u ubistvu njihovog saradnika Z. N. b. r.

Kuća u kojoj je ubijena Zimrita Nerda

m. babović

Monstat objavio podatke o obrazovnoj strukturi stanovništva prema popisu iz 2023. godine

Bez škole 4.732 građanina, a doktora nauka 1.837

PODGORICA – Od ukupnog broja stanovnika starih 15 i više godina (511.189), bez škole je njih 4.732 (3.352 žene), osnovno i nepotpuno obrazovanje ima 101.482 (60.146 žena), srednje 269.641 (126.430 žena), a visoko 133.931 (72.025 žena).

To su podaci koje je u izvještaju ,,Obrazovna struktura stanovništva“ saopštila Uprava za statistiku – Monstat, a na osnovu popisa iz 2023. godine.

– Podaci pokazuju da u Crnoj Gori 94,3 odsto stanovnika, starosti 20-24 godine ima najmanje završeno srednje obrazovanje, dok je u zemljama Evropske unije taj prosjek 2023. godine iznosio 84 odsto. Najveći nivo obrazovanja ima starosna grupa od 30. do 34. godine, gdje je 45,7 odsto stanovnika fakultetski obrazovano. Skoro polovina, 44,4 odsto stanovništva starosti 25-34 godine ima visoko obrazovanje (u zemljama Evropske unije taj prosjek 2023. godine bio je 43 odsto) – navedeno je u izvještaju.

OSNOVNA ŠKOLA

Na popisu se ukupno 4.732 stanovnika izjasnilo da nema školu. U Podgorici ih je 1.198, Ulcinju 391, Tuzima 366, Nikšiću 361, Rožajama 292, Bijelom Polju 288, Beranama 269, Baru 264, Pljevljima 212, Zeti 136, Plavu 119, Budvi 109, Herceg Novom 105, Danilovgradu

102, Tivtu 93, na Cetinju 84, a u Gusinju i Kotoru po 80. Petnjica ima 46 stanovnika bez škole, Andrijevica 24, manje od deset imaju Kolašin, Mojkovac, Šavnik i Žabljak. Nepotpunu osnovnu školu imalo je 2023. godine 10.653 građana. Od toga u Podgorici 1.525, Nikšiću 977, Bije-

Najmanje završeno srednje obrazovanje ima 94,3 odsto stanovnika, starosti 20-24 godine, dok je u zemljama Evropske unije taj prosjek 2023. godine iznosio 84 odsto. Skoro polovina, 44,4 odsto stanovništva starosti 25-34 godine ima visoko obrazovanje, u zemljama Evropske unije taj prosjek bio je 43 odsto

lom Polju 947, Pljevljima 920, Rožajama 782, Baru 749, Ulcinju 625, Plavu 462, Beranama 396, Tuzima 573, Zeti 321, Petnjici 291, Herceg Novom 281, Kotoru 270, Kolašinu 268, Danilovgradu 189, Mojkovcu 185, na Cetinju 179, u Tivtu 176, Budvi 130, Gusinju 119, Plužinama 83, Šavniku 75, u Andrijevici je takvih 71, a na Žabljaku 69. Osnovnu školu, kao najviše stečeno obrazovanje, ima 90.819 građana. U Podgorici ih je bilo 18.166, Nikšiću 9.116, Baru 6.348, Rožajama 6.030, Pljevljima 4.631, Beranama 4.478, Bijelom Polju 8.749, Ul-

cinju 3.930, Herceg Novom 3.188, Tuzima 2.945, Danilovgradu 2.912, Zeti 2.878, Plavu 2.194, Cetinju 2.095, Kotoru 2.040, Budvi 2.038, Petnjici 2.014, Tivtu 1.402, Kolašinu 1.262, Mojkovcu 1.212, Gusinju 1.006, Andrijevici 867, Plužinama 503, Žabljaku 463 i u Šavniku 332.

FAKULTETSKE

DIPLOME

Visoko obrazovanje ima 133.931 stanovnik ili 26,2 odsto. Podgorica ima 50.124 (34,8 odsto) građana sa fakultetskom diplomom, Nikšić 12.058 (22 odsto), Bar

po subvencionisanim cijenana

1 0.992 (29,4 odsto), Budva 8.627 (39,9 odsto), Herceg Novi 8.167 (31,6 odsto), Kotor 6.224 (30 odsto), Bijelo Polje 5.363 (16,8), Tivat 4.364 (15 odsto), Ulcinj 3.966 (23,2 odsto), Berane 3.897 (19,2 odsto), Pljevlja 3.352 (15,8), Cetinje 3.040 (24,6 odsto), Rožaje 2.966 (16,4 odsto), Danilovgrad 2.634 (16,9 odsto), Zeta 1.579 (11,9 odsto). Tuzi imaju 1.535 (15 odsto) visokoobrazovanih, Plav 1.093 (14,8 odsto), Kolašin 945 (16,4 odsto), Mojkovac 871 (15 odsto), Žabljak 506 (19,8 odsto), Gusinje 476 (14 odsto), Andrijevica 446 (13,4 odsto), Petnjica 261 (6,3 odsto), Plužine 257 (13,3 odsto) i Šavnik 188 (13,7 odsto). Domaći državljani vlasnici su 87,4 odsto ukupnog broja fakultetskih diploma, a stranci 12,6 odsto. Po opštinama, najv eći procenat stranaca visokoškolaca ima Budva –46,2 odsto, Tivat 28,6, Bar 27,5, Herceg Novi 26,8, a Kotor 13,1. Slijede Podgorica u kojoj su od ukupnog broja fakultetskih diploma stranci vlasnici 8,4 odsto, zatim Zeta 7,0, Danilovgrad 6,7, Kolašin 6,3, Ulcinj 5,4, Cetinje 4,9, Žabljak 4,7, Andrijevica 4,5, Šavnik 4,3, Tuzi 3,3, Berane 2,8, Rožaje 2,7, Plužine 2,3, Nikšić 2,1, Mojkovac 2,1, Pljevlja i Bijelo Polje 1,8, Petnjica i Gusinje 1,5 i Plav – jedan odsto stanovništva.

MAGISTRI, DOKTORI Zvanje magistar ima 13.915 građana. Najviše ih je u Podgorici – 6.099, Baru – 1.064,

Domaći državljani vlasnici su 87,4 odsto ukupnog broja fakultetskih diploma, a stranci 12,6 odsto. Po opštinama, najveći procenat stranaca visokoškolaca ima Budva – 46,2 odsto, Tivat 28,6 i Bar 27,5

Budvi 980, Nikšiću 922, Herceg Novom 776, Kotoru 581, Ulcinju 544, Bijelom Polju 458, Tivtu 478, na Cetinju 308, u Rožajama 286, Beranama 252, Tuzima 245, Pljevljima 237, Danilovgradu 212, Plavu 85, u Gusinju 64, Andrijevici 24, Petnjici 21, Šavniku 16. Manje od deset magistara imaju Kolašin, Mojkovac, Plužine, Žabljak i Zeta. Doktora nauka prema popisu ima ukupno 1.837. U Podgorici ih ima 1.000, Nikšiću 166, Baru 133, Budvi 117, Herceg Novom 98, Kotoru 90, Tivtu 55, na Cetinju 31, Ulcinju 29, u Danilovgradu 20, Bijelom Polju 19, Rožajama 18, Beranama i Tuzima po 16. Manje od deset građana sa tim zvanjem imaju opštine Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Žabljak i Zeta. Andrijevica i Šavnik nemaju doktora nauka. D. ŠAKOVIĆ

PLJEVLJA – Vlasnici objekata koji posjeduju peći i kotlove na pelet od danas se mogu prijaviti za subvencije za nabavku tog ekološkog ogrijeva. Ta mjera gradski budžet koštaće 300.000 eura.

Prema odluci koju je usvojila Skupština početkom marta, Opština građanima direktno subvencioniše kupovinu peleta u iznosu od 100 eura po paleti, odnosno maksimal -

no 200 eura za dvije palete (ukupno 2.010 kilograma peleta po peći).

Odlukom je predviđeno da pravo na subvenciju imaju vlasnici objekata na teritoriji pljevaljske opštine koji posjeduju uređaje na pelet, ali samo za jednu peć ili kotao. Takođe, podnosioci zahtjeva moraju biti vlasnici objekata evidentiranih u bazi podataka Opštine ili novi korisnici, koji će nakon obilaska komisije (formiraće je predsjednik opštine) biti upisani u sistem.

hiljada eura u budžetu opštine namijenjeno je za subvencije

Dodatni uslov za ostvarivanje subvencije je izmiren porez na nepokretnost za prethodnu godinu. Pravo na subvenciju mora se iskoristiti do kraja ove godine.

Program podsticanja energetske efikasnosti kroz korišćenje i nabavku ekološki prihvatljivih energenata za pljevaljska domaćinstva, lokalna samouprava realizuje od 2015. godine, kako bi podstakla građane da svoja individualna ložišta zamijene ekološki prihvatljivijim. U prvoj godini subvencionisanja povlasticu je koristilo 280 građana. U bazi nadležnog organa lokalne uprave za 2023. godinu nalazi se 1.192 vlasnika objekata, koji posjeduju ure-

podsticajne

SKORO POLOVINA VISOKOŠKOLACA SU STRANCI: Budva

Obrazovna struktura

đaje, peći i kotlove na pelet, a broj se, saopštavaju iz lokalne uprave, povećao tokom 2024.

godine zbog

mje-

koju je realizovao Eko fond u saradnji sa Opštinom. C. G.

PL jeVL jA: Počela prijava za nabavku ekološkog ogrijeva

SUBVeNCIjA VAŽI DO KRAjA GODINe: Zgrada Opštine

KOTOR - U skladu sa opštinskom odlukom o odvojenom sakupljanju otpada radi obrade, koja je usvojena u aprilu 2021. godine, a kojom je predviđeno razvrstavanje otpada na mokru i suvu frakciju, DOO Komunalno Kotor, nakon obezbijeđene opreme, u oktobru iste godine počelo je primjenu odluke.

U prvoj fazi, koja je obuhvatala naselja Dobrota, Škaljari i Muo, postavljeni su kontejneri za selekciju otpada na dvije frakcije, koji su bili u dvije boje, zelenoj i plavoj sa naljepnicama na kojima je bilo navedeno koja vrsta otpada se odlaže u koji kontejner. Završnom fazom bilo je predviđeno da 2023. godine sistem ,,dvije kante“ obuhvati područje čitavog Kotora.

OPREMA

Izvršna direktorica Komunalnog Kotor Miljana Đurišić za Pobjedu kaže da s obzirom da ovaj sistem razvrstavanja otpada u kontejnerima od 1.100 litara nije dao željene rezultate, jer nije bilo moguće uspostaviti kontrolu nad pravilnim razvrstavanjem otpada, ta firma je odlučila da uvede sistem ,,od vrata do vrata“, na području od Instituta za biologiju mora do Kavalina u Dobroti.

– Odlučili smo da ovo bude ,,probno“ područje za uspostavljanje ovog sistema jer su na toj dionici samo individualna stanovanja. U decembru 2023. godine, domaćinstvima i ugostiteljskim objektima koji su na području od Instituta za biologiju mora do Kavalina, podijelili smo po dvije kante u plavoj i zelenoj boji, zapremine od 120 do 240 litara (u zavisnosti od potrebe), kao i pravilnike za razvrstavanje otpada, dok smo na kompletnom potezu uklonili standardne kontejnere od 1.100 litara – kazala je Đurišić. Kako bi uveli sistem ,,od vrata do vrata“ u ostalim naseljima gdje su individualna stanovanja, Đurišić kaže da je bila neophodna nabavka novog vozila tzv. mini auto-smećare koja može pristupiti uskim ulicama kakve su u naseljima Škaljari, Muo ili Prčanj. – Apliciranjem na poziv za nabavku komunalne opre -

3. april 2025.

KOTOR: Komunalno preduzeće unapređuje način odlaganja otpada

Sistem ,,od vrata do vrata“ efikasniji od ,,dvije kante“

me, koji je prethodne godine objavio Fond za zaštitu životne sredine, obezbijedili smo sredstva za nabavku smećare „Piaggio“, koja je manjih dimenzija od ostalih vozila koje posjedujemo u voznom parku. Kako smo obezbijedili tehničke uslove za nastavak uvođenja sistema ,,od vrata do vrata“, uputili smo poziv sugrađanima koji žive u Škaljarima na potezu od Crkve Gospe od snijega starim putem (Kanicama) kao i putem koji vodi pored starog Vodovoda do izlaska na regionalni put Kotor – Trojica kako bi podnijeli prijavu za dodjelu kanti, koje ćemo donirati u narednom periodu. Nakon što uspostavimo sistem na ovom području, planiramo da ga proširimo i na ostala naselja kao što su Muo, Prčanj, Stoliv – kaže Đurišić. Na pitanje Pobjede u kojoj mjeri je zaživio ovaj projekat, te koliko domaćinstava i pravnih lica je obuhvaćeno, Đurišić kaže da su zadovoljni učincima nakon godinu dana

od uvođenja sistema u Dobroti na priobalnom području. – U početku je bilo određenih propusta, što je vjerovatno bio period adaptacije građana, koji otpad u koju kantu da odlože, dok sada to funkcioniše u redu. U razgovoru sa građanima nijesmo imali većih primjedbi osim da sugrađani koji šetaju tom dionicom, svoj sitan otpad odlažu u njihovim kantama koje im stoje ispred kapije, ali smo taj problem pokušali da riješimo na način što smo povećali broj tzv. bujola – kanti za sitan otpad koje smo postavili pored puta. U Dobroti je ovim sistemom obuhvaćeno oko 150 domaćinstava i desetak ugostiteljskih objekata –kazala je Đurišić. Trenutno na teritoriji Opštine Kotor ima 350 kontejnerskih mjesta, na kojima je raspoređeno 985 komada kontejnera 1,1 m³, 42 komada kontejnera 5 m³ i 7 m³, na 45 lokacija postavljeni su mrežasti kontejneri za PET ambalažu i papir/ karton, a na tri lokacije (Ri-

Sindikat Ski-centra Kolašin 1600 zabrinut za budućnost firme

san, kod TC ,,Kamelija“ i kod marketa ,,Aroma“ u Škaljarima) postavljeni su kontejneri za garderobu, 280 kanti od 120 i 2.40l i šest komada zatvorenih i otvorenih abrol kontejnera od 15 m³-32 m³.

RECIKLAŽA

Kada je u pitanju recikliranje otpada, Đurišić navodi da je prošle godine od ukupne količine na pretovarnoj stanici na Lovanji izdvojeno sedam procenata reciklabilnih sirovina. – Na pretovarnoj stanici Lovanja, kojom upravlja naše Društvo, vrši se sekundarna selekcija otpada, a to podrazumijeva da se otpad koji se sakupi iz kontejnera razvrstava i izdvajaju se sirovine koje možemo da plasiramo na tržište, kako bi se reciklirao. Reciklabilne sirovine koje se izdvajaju na našoj pretovarnoj stanici su papir, karton, plastična ambalaža, tvrda plastika, metal, limenke i streč folija.

Nakon selekcije ovih sirovina vrši se baliranje i plasira-

Prvobitan plan bio je da u 2023. godini kompletna opština pređe na sistem odvojenog sakupljanja otpada u dva kontejnera, ali se od toga odustalo jer nije bilo moguće uspostaviti kontrolu. Zato je u decembru 2023. godine počela primjena sistema ,,od vrata do vrata“ u Dobroti. Rezultati su dobri, pa je taj sistem proširen i na Škaljare, gdje je u toku podjela kanti domaćinstvima

nje na zainteresovano tržište, gdje se vrši reciklaža. Kako bismo unaprijedili sekundarnu selekciju otpada, bitno je da se na pravilan način sprovodi primarna selekcija otpada, odnosno da se otpad razvrstava na mjestu nastanka. Kako bismo postigli taj cilj, u prethodnom periodu naši radnici su napravili veliki broj mreža koje služe za odlaganje kartona i plastike, a koje su postavljene na brojnim kontejnerskim mjestima i u blizi supermarketa. Osim toga, iz istog razloga je uveden sistem ,,od vrata do vrata“ kao i brojne akcije koje sprovodimo kako bismo motivisali sugrađane svih uzrasta da razvrstavaju otpad – kazala je Đurišić.

PROJEKTI

Trenutno se realizuje projekat koji je odobren u okviru IPA - Croatia - Bosnia and Hercegovina - Montenegro, u saradnji sa partnerima iz grada Trilj i Instituta za zaštitu i ekologiju Banjaluka. Cilj ovog projekta je unapređenje infrastrukture za odvojeno sakupljanje otpada, čime se doprinosi održivijem i ekološki prihvatljivijem upravljanju otpadom. – Komunalno tokom realizacije ovog projekta planira nabavku 60 kanti i kontejnera, kao i auto-smećare zapremine 5 m³ kako bi unaprijedili

sistem odvojenog sakupljanja otpada na „mokru“ i „suvu“ frakciju. Osim toga, organizovaćemo brojne ekološke radionice i takmičenja za učenike osnovnih i srednjih škola. Ukupna vrijednost projekta je 793.061 euro, od čega je Komunalnom Kotor odobreno 183.015 eura. Rok za završetak projekta je 30 mjeseci. Kako je raspisan novi poziv u okviru istog programa, planiramo da pripremimo novi projekat kako bismo obezbijedili sredstva za unapređenje rada Društva – kazala je Đurišić. Takođe, planiraju uvođenje odvojenog sakupljanja otpada za privredna lica u Starom gradu, sa posebnim akcentom na staklenu ambalažu, koju će, prema riječima Đurišić, odvajati i plasirati na tržištu, što do sada nijesu realizovali. I. KOMNENIĆ

Preduzeće u krizi, traže hitnu intervenciju Vlade

Naredna zimska sezona se ne može dočekati bez vještačkog osnježavanja makar u početku za dva ski-lifta – ,,sidro“ i ,,tanjir“. Tako bi se koliko-toliko obezbijedila stabilnija finansijska situacija za preduzeće, ali i za sve turističke radnike Kolašina – poručili su iz Sindikata Ski-centra Kolašin 1600

KOLAŠIN – Ono što smo kao radnici znali potvrđeno nam je u razgovoru sa predstavnicima Odbora direktora Skijališta Crne Gore – preduzeće nema sredstava za isplatu plata jer zimska sezona nije bila dovoljno dobra, pa nema ni prihoda. Tražimo od Vlade

da se situacija što hitnije riješi jer je veliki broj radnika kreditno zadužen, a plate su im jedini prihod za domaćinstva – poručili su iz Sindikata Ski-centra Kolašin 1600. Oko 60 zaposlenih primilo je krajem tog mjeseca februarsku zaradu.

Radnici su razgovarali sa predstavnicima Odbora direktora Skijališta Crne Gore, tražeći modalitete izlaska iz krize i teške finansijske situacije. – Tražili smo modele, garancije i rokove da se naši problemi počnu rješavati. Odbor direktora se obavezao da će u saradnji sa menadžmen-

tom Skijališta Crne Gore sastaviti potpunu informaciju i da će Vladi predložiti sanacioni program i tražiti od nje podršku za izlazak iz krize. Naredna zimska sezona se ne može dočekati bez vještačkog osnježavanja makar u početku za dva ski-lifta –,,sidro“ i ,,tanjir“. Tako bi se koliko-toliko obezbijedila stabilnija finansijska situacija za preduzeće, ali i za sve turističke radnike Kolašina – istaknuto je u saopštenju Sindikata Ski-centra Kolašin 1600. Dodaju da je osnježavanje zamajac razvoja ne samo Kolašina nego i Crne Gore.

Radnici Ski- centra Kolašin 1600 će imati svoje predstavnike prilikom donošenja nove sistematizacije radnih mjesta u Skijalištima Crne Gore. Predsjednik Odbora direktora Skijališta Crne Gore Miličko Bulatović je predložio da se formira koordinaciono tijelo sa predstavnicima Opštine Kolašin, resora turizma i finansija, Uprave za kapitalne investicije kako bi se ubrzale procedure i što prije počeo proces osnježavanja. Dr. D.

Miljana Đurišić

KOMNENIĆ

Program Matice crnogorske Predavanje

o Banjeviću u Nikšiću

PODGORICA - Predavanje kulturološkinje Nele Savković-Vukčević, pod nazivom „Jezik iznad moći zla – 120 godina od rođenja Mirka Banjevića“, biće održano večeras u 18.30 sati u Multimedijalnoj sali Tehnopolisa u Nikšiću (Radoja Dakića b. b). Predavanje organizuje Matica crnogorska –Ogranak Nikšić. Čuveni jugoslovenski i crnogorski revolucionar i književnik, novinar i urednik, Mirko Banjević je ostavio za sobom bogat opus. Njegove „Pobune uma“ smatraju se jednom od najboljih pjesničkih zbirki objavljenih u prošlom vijeku u Crnoj Gori, a praćena je knjigama „Zemlja na kamenu“, „Sutjeska“, „Bezdani“ i drugim. R. K.

„Bestiarius“ u Budvi

PODGORICA - Izložba skulptura „Bestiarius“, akademskog vajara Jovete Ljumovića, biće otvorena večeras, u 19 sati, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi.

Kustos izložbe je Saša Radišić, viši kustos i akademski vajar, a izložbu će zvanično otvoriti Petrica Duletić, istoričarka umjetnosti. – Svoj emotivni naboj i inspiraciju Ljumović izražava u kamenu kao najstarijem vajarskom materijalu, na koji umjetnik prenosi ničim sputanu energiju i spontanost svoje ličnosti i karaktera – zapisala je Duletić.

Kompletan likovni opus Ljumovića se zasniva na stilizovanim skulpturama životinja, od kojih preovladavaju skulpture ptica, rađenih pretežno u kamenu, terakoti i poliesteru.

R. K.

„Jelena Savojska“ u Dodestu

PODGORICA - Predstava „Jelena Savojska“, koja na savremen i drugačiji način predstavlja inspirativan lik crnogorske princeze i italijanske kraljice, biće izvedena večeras, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“.

Riječ je o komadu koji KIC realizuje u koprodukciji sa Kulturnim centrom „Nikola Đurković“ iz Kotora i KORIFEJ teatrom iz Kolašina. Po tekstu

Marije Sarap predstavu je režirao Zoran Rakočević, a uloga je povjerena Jeleni Đukić kojoj će muzička podrška biti Bojan Peko Minić R. K.

Drugo izdanje Tivat Music festivala od 18. juna do 20. avgusta

PODGORICA - Drugo izdanje Tivat Music festivala, pod sloganom ,,Tivat - svijet u malom“, biće održano na više lokacija u Tivtu od 18. juna do 20. avgusta. Festival, koji će okupiti lokalne, crnogorske i svjetske muzičare, organizuje Fondacija TMF, pod pokroviteljstvom Centra za kulturu iz Tivta. Za većinu koncerata TMF-a ulaz će biti slobodan.

Otvaranje drugog izdanja festivala planirano je za 18. jun u Velikoj dvorani Centra za kulturu u Tivtu, kada će pred ovdašnjom publikom prvi put biti izvedena opera ,,Karmen“ Žorža Bizea, prema verziji Pitera Bruka. Čuveno djelo je rađeno u produkciji Narodnog pozorišta iz Banjaluke, u režiji Milana Neškovića – Drugo izdanje festivala kreirali smo kao susret Tivta sa

Susret sa svijetom

svijetom kroz muzičke programe u kojima se prepliću ritmovi džeza, world muzike, roka, orkestarske i horske klasike, opere, folklora, elektronike i savremenog zvuka… Zadržali smo ideju o važnosti promovisanja muzičke umjetnosti za djecu, kao i zamisao o značaju podrške inovativnim i savremenim muzičko-scenskim konceptima. Ovog ljeta Tivat će ponovo biti svijet u malom – kazala je umjetnička direktorka TMF-a, profesorka Dragana Jovanović.

Program naslovljen ,,Susreti“ obuhvata tri događaja. Jedan od glavnih događaja festivala svakako je prvi tivatski koncert crnogorskog i svjetskog gitariste Miloša Karadaglića, čiji je solo resital najavljen za 30. jul u Domu vojske. Njegova gošća biće čuvena britanska trubačica Alison Balsom. Publika će 10. avgusta u Velikoj sali CZK imati priliku da ponovo čuje Gradski hor „Jadran“, sa novim programom, koji će obuhvatiti neke od najljepših horskih

komada ispirisanih muzikom svijeta. Festivalski orkestar Crne Gore, predvođen maestrom Mladenom Tarbukom, nastupiće u Velikoj dvorani CZK Tivat, gdje će izvesti Pjacolina ,,Četiri godišnja doba“. Pridružiće im se i gost večeri, crnogorski rok bend ,,Perper“, koji će izvesti i svoje pjesme. Projektom ,,Rastimo uz muziku“ NVO Ars Praesentia Boke Kotorske prvih dana festivala biće predstavljena talentovana djeca iz Tivta i njihovo muzičko umijeće. Program u parkovima u gradu izvešće članovi udruženja umjetnika ,,Visoko C“ iz Srbije, a ovogodišnji program nosi naslov ,,Upoznajmo operu“. Duh i senzibilitet azijskog kontinenta publika će osjetiti kroz svojevrsnu atrakciju gostovanja orkestra China Stage, kada će muzičari iz Kine tivatskoj publici prvi put

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ objavilo ovomjesečni repertoar

Dubrovčani

PODGORICA – Izložba, koncerti, programi za djecu, predstave u domaćoj produkciji i dva gostovanja, iz Hrvatske i Srbije, obilježiće april u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.

Kada su u pitanju produkcije „Zetskog doma“, publika će u nedjelju, 6. aprila, na Cetinju gledati predstavu „Stub soli“ koju je po tekstu Aleksandra Radunovića režirao bugarski reditelj Javor Gardev. Druga nedjelja u mjesecu, 13. april, rezervisana je za predstavu Damjana Pejanovića „Malograđanska svadba“, nastalu kao koprodukcija Kraljevskog pozorišta i Centra za kulturu iz Bara. Predstava „Slučaj Virdžina“

biće izvedena prvo u Centru za kulturu u Tivtu 22. a potom u „Zetskom domu“ 26. aprila, jer je riječ o koprodukciji dvije institucije. Predstavu je režirala hrvatska rediteljka Dora Ruždjak-Podolski po tekstu dramaturškinje Stele Mišković Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ u režiji Radmile Vojvodić, koprodukcija „Zetskog doma“ i CNP-a, biće izvedena u Kraljevskom pozorištu 23. aprila. Na kraju mjeseca, 30. aprila, na sceni „Zetskog doma“ odigraće se predstava ,,Robinzon Kruso“, koju su sa članovima ansambla i nekoliko gostujućih glumaca radila i djeca iz kulturno -obrazovnog segmenta „Studio“. Riječ je o režiji Petra Pejakovića, po

motivima poznatog romana

Danijela Defoa Prvo gostovanje zakazano je za 16. april, kada će se publici u prijestonici predstaviti Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika, predstavom „Vidi

kako lokrum pere zube“, u režiji Paola Tišljarića. Iz Srbije na Cetinje, 24. aprila, stiže muzička predstava „Utopija danas“ – autorski projekat Marka Grubića i Milene Bogavac.

Premijera „Gospe od Škrpjela“

Premijera kamerne opere ,,Gospa od Škrpjela… i žena koja čeka“ (za glasove, kamerni ansambl i elektroniku) kompozitorke Irene Popović-Dragović, rađene po porudžbini TMF-a, biće održana 13. avgusta u DTV Partizan. Na zatvaranju festivala, 20. avgusta na Župi, biće premijerno izveden audio-vizuelni performans posvećen Tivtu, ,,Grad priča, more pamti“. Djelo je kao posebnu porudžbinu festivala kreirao autorski trio, kompozitorka Nina Perović i fotograf Duško Miljanić iz Tivta, te reditelj Aleksandar Jovanović iz Podgorice.

predstaviti svoje tradicionalne instrumente. U Gornjoj Lastvi u julu će biti priređeno ,,Veče marimbe“, uz Darka Karličeka , na udaraljkama koje potiču iz Afrike, odakle su donijete u Južnu Ameriku. Džez publiku obradovaće gošće iz Austrije, duo ,,Sonoma“, nastupom na Ljetnjoj pozornici u Donjoj Lastvi. Svjetska atrakcija klasične muzike – romski ansambl ,,Janoška“ nastupiće u naselju Luštica Bay 3. avgusta izvedbom obrade djela ,,Četiri godišnja doba“ Antonija Vivaldija. Time će biti prigodno proslavljen jubilej –300 godina od objavljivanja te kompozicije. Ženski kvartet ,,Eva“, sačinjen od članica čuvenog vokalnog ansambla ,,Misterija bugarskih glasova“ na svojoj ljetnjoj turneji stiže i na festival u Tivtu u avgustu. A. ĐOROJEVIĆ

Osim pozorišnog, u „Zetskom domu“ biće priređeni i drugi umjetnički programi, pa će od prvog do petog u mjesecu vrata Kraljevskog pozorišta biti otvorena za ljubitelje slikarstva, koji će moći da uživaju u izložbi Jelene Papović Nakon što se na sceni „Zetskog doma“ sinoć predstavio talentovani trubač iz Izraela Itamar Boročov, u okviru „Mjeseca poštovanja džeza“, istim povodom 10. aprila u podne će biti priređen koncert za djecu „Beogradskog džez benda“. Još jedan koncert biće upriličen 17. aprila. Riječ je o nastupu flautistkinje Petre Lekić. Devetog u mjesecu Kraljevsko pozorište će svoju scenu ustupiti mladim stvaraocima iz crnogorskih srednjih škola koji su udruženim snagama kreirali operu za djecu „Snežana i sedam patuljaka“. An. R.

Sa jednog od prošlogodišnjih koncerata u Tivtu

Scena iz predstave „Vidi kako Lukrum pere zube“

Savjet Muzeja i galerija Podgorica nije usvojio

Korak do smjene Ivane Ćupić

Pobjeda je kontaktirala sa Ivom ČukićŠoškić koja je na pitanje da li je Savjet usvojio izvještaj o radu za prethodnu godinu istakla da je ,,to za sada interne prirode, a da će javnost o tome biti obaviještena putem saopštenja“

PODGORICA – Savjet Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice nije usvojio izvještaj o radu za 2024. godinu, saznaje Pobjeda iz više izvora. To bi mogao biti osnov za razrješenje direktorice Muzeja i galerija Podgorice Ivane Ćupić, s obzirom na to da je Zakonom o kulturi propisano da do razrješenja može doći kada Savjet ustanove ne usvoji program rada ili izvještaj o finansijskom poslovanju ustanove.

Sumnju u smjenu Ivane Ćupić, koja je na čelu Muzeja i galerija došla na inicijativu partije Ura, dodatno je podgrijala novonastala politička kombinatorika nakon posljednjih lokalnih izbora u Podgorici, budući da je upravljačka pozicija u ovoj ustanovi pripala Pokretu za Podgoricu. Sa druge strane, već određeno vrijeme u krugovima muzejskih djelatnika pojavila se informacija da će novi direktor Muzeja i galerija biti kustos u toj ustanovi Dragan Radović, što je on za Pobjedu oštro demantovao. U telefonskom razgovoru istakao je da ,,ne zna odakle nam ta informacija“. – Ne, apsolutno. To je možda neka priča ,,rekla – kazala“.

To ne mogu da Vam potvrdim, taman posla – istakao je Radović, koji je u žižu medijske javnosti došao u avgustu 2023. godine kada je Pobjeda objavila da Muzejima i galerijama nedostaje 150 predmeta iz arheološke zbirke, o kojoj se on dugo godina starao kao kustos.

PROBLEMI

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, na sjednici Savjeta je problematizovano nekoliko tačaka izvještaja - da su investicije predviđene kapitalnim budžetom ostvarene manje od 10 procenata, da je za međunarodnu konferenciju ,,Compendium of Cultural Policies and Trends“ potrošeno 15.000 eura, te da iste nema u usvojenom programu rada. Takođe, govorilo se i o tome da li je ispoštovana odluka da Muzejima i galerijama treba da pripadne po jedan rad od svake izložbe, jer Savjet tvrdi da ta odluka nije ispoštovana.

Treba podsjetiti da je prethodni saziv Savjeta (Aleksandra Babović, Milaš Miličić, Nada Muratović, Lenka Bulatović (iz reda zaposlenih) i Nađa Ašanin) usvojio sporni izvještaj o radu. U međuvremenu je formiran novi Savjet koji čine Iva Čukić-Šoškić,

KotorArt raspisao poziv za nagradu ,,Darinka Matić-Marović“

Odaju počast

čuvenoj Bokeljki

PODGORICA – Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike pozvao je organizacije, udruženja, ustanove, kao i pojedince iz oblasti muzičke umjetnosti da podnesu prijedloge za nagradu ,,Darinka MatićMarović“. Poziv je otvoren do 31. maja.

Organizacije i pojedinci iz oblasti muzičke umjetnosti mogu da pošalju svoj prijedlog za dodjelu nagrade popunjavanjem onlajn formulara na adresi kotorart.me/ nagrada. Pored osnovnih podataka o organizaciji ili pojedincu koji podnosi prijedlog, kao i njihovoj kandidatkinji za dodjelu nagrade, prijedlog mora biti obrazložen i potkri-

jepljen prilozima koji potvrđuju njen doprinos razvoju u oblasti muzičke umjetnosti. U čast jedne od najznačajnijih predstavnica muzičke umjetnosti u regionu, Darinke Matić-Marović (1937-2020), Međunarodni festival KotorArt uspostavio je bijenalnu nagradu sa njenim imenom 2021. godine, koja se dodjeljuje istaknutim umjetnicama za djela ili ostvarenja koja predstavljaju izuzetan doprinos razvoju muzičke umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije, kao i za ženske stvaraoce porijeklom sa ovog prostora. Nagrada će biti uručena u Kotoru tokom trajanja festivala (13. jul - 12. avgust) a pored diplome, za izabranu umjetnicu je planirana i novčana nagrada. An. R.

Ana Radulović, Marjan Dedivanović, Jagoda Mijatović i Marijana Brajović (iz reda zaposlenih). Pobjeda je imala uvid u Rješenje o imenovanju Savjeta JU Muzeji i galerije Podgorice od 27. februara kojim nije imenovan predsjednik Savjeta. Takođe, kako saznajemo, jedan od članova Savjeta je na posljednjoj sjednici podnio ostavku. Pobjeda je kontaktirala Ivu Čukić-Šoškić koja je na pitanje da li je Savjet usvojio izvještaj o radu za prethodnu godinu istakla da je ,,to za sada interne prirode, a da će javnost o tome biti obaviještena putem saopštenja“. – Još je to u toku, možemo se čuti narednih dana – kazala je kratko Čukić-Šoškić, dodajući da imenovanje novog di-

rektora nije bila tačka dnevnog reda.

Direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić istakla je za Pobjedu da su investicije uvijek cilj i potreba za njihovim povećanjem je nešto čemu svaka uprava teži. – Međutim, kada je u pitanju realizacija planiranih investicija, napominjem da je zbog složenog procesa javnih nabavki, kao i održavanja vanrednih lokalnih izbora u Podgorici, prolongirano ostvarenje istih. Takođe, treba uzeti u obzir činjenicu da zbog neposjedovanja sopstvenog žiro računa i mogućnosti za samostalno sprovođenje procedura, nije započet tematsko-ekspozicioni plan, što je ozbiljan, dug i iscrpan proces – istakla je Ćupić.

Ona je naglasila da je u prošloj godini JU Muzeji i galerije Podgorice organizovala 34 izložbe.

– Od toga, jedan dio izložbi su bile muzejske, edukativne, izložbe namijenjene slabovidim osobama, dio su međunarodne saradnje, pa tu svakako nije moglo biti riječi o ostavljanju poklona. Odavno je prevaziđena praksa u svim relevantnim muzejima da se uzima rad na poklon od umjetnika, zbog organizovanja izložbe. Radi se o paradoksu i vrsti iznude od umjetnika, traženjem poklona, jer poklon se daje - dobrovoljno. Dakle, treba unapređivati položaj umjetnika na način da mu se obezbijedi honorar za pripremu izložbe, i koliko je moguće, produkcijski uslo-

vi od strane institucije koja ga poziva, kao što to odavno rade ozbiljne institucije – istakla je Ćupić.

NASLIJEĐEN PLAN Što se tiče pomenute konferencije, za koju je potrošeno 15.000 eura, Ćupić tvrdi da je riječ o uspješno organizovanoj međunarodnoj konferenciji koja se bavi analizom kulturnih politika u zemljama članicama i potpisnicama Evropske konvencije o kulturi, sa sjedištem u Bonu, a koju su Muzeji i galerije realizovali u saradnji sa podgoričkim Univerzitetom ,,Mediteran“. – Više od osamdeset članova asocijacije, eksperata u kulturnim politikama, kustosa, muzejista, umjetnika i kulturnih djelatnika iz 45 evropskih zemalja, bilo je u prilici da predstavi svoja istraživanja kroz serije razgovora, debata i umjetničkih programa. Ovu jedinstvenu manifestaciju finansirao je Sekretarijat za kulturu, po odobrenju Sekretarijata za finansije i zamjenika tadašnje gradonačelnice, a otvorila je ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović Podsjećam da je Plan za prošlu godinu naslijeđen od prethodne uprave, te je isti modifikovan na način da je u njega uvrštena pomenuta konferencija, zbog svog edukativnog karaktera i razmjene iskustava među ekspertima na polju kulture, te je isti bio dio zvanično usvojenog Plana JU Muzeji i galerije Podgorice od strane Skupštine Glavnog grada – kazala je Ćupić. A. ĐOROJEVIĆ

Poznati američki glumac Val Kilmer izgubio borbu sa bolešću u 65. godini Odlazak

PODGORICA – Mislim da je smrt samo prelazak u drugo stanje svijesti – govorio je legendarni glumac Val Kilmer koji je, kako je njegova ćerka potvrdila za Njujork tajms, preminuo od posljedica upale pluća u Los Anđelesu, u 65. godini. Dugo se borio sa rakom grla, koji mu je dijagnostikovan prije deset godina.

Rođen je i odrastao u dolini San Fernando, a debitovao je u dugometražnom filmu „Top Secret“ (1984), satiri na špijunske filmove iz Hladnog rata, gdje je tumačio američkog pjevača koji pleše i osvaja publiku u Berlinu. Nakon toga se pojavio u komediji „Real Genius“ (1985). Proslavila ga je uloga Toma Ajsmena Kazanskog u filmu ,,Top Gan“, u režiji Tonija Skota, iz 1986. godine, gdje je igrao uz Toma Kruza Njegova filmografija uključuje sjajne uloge Doka Holideja u ,,Tombstone“ iz 1993, Džima Morisona u ,,The Doors“ iz 1991. u filmu Olivera

Stouna, kao i uloga Betmena u ,,Batman Forever“ iz 1995. Taj nastavak popularnog ,,Betmena“ nije ispunio očekivanja kritike i gledalaca. Povukao se iz narednog nastavka, a reditelj Džoel Šumaher ga je opisao kao ,,najpsihološki problematičnijeg čovjeka s kojim je ikada radio“. Sarađivao je sa velikim rediteljima, tumačeći razne likove - od pomoćnika Roberta de Nira u filmu ,,Vrućina“, do kriminalca Sajmona Templara u filmu ,,Svetac“ iz 1997. Igrao je i epizodnu ulogu u akcionom filmu „True Romance“ (1993), koju je napisao Kventin Tarantino, a režirao Toni Skot. Decenijama kasnije, pojavio se i u nastavku ,,Top Gun: Maverick“ (2022). Kilmer se posljednji put pojavio u javnosti početkom juna 2019. nakon čega se povukao iz javnosti usljed zdravstvenih tegoba. Pojavio se upravo kada se pripremao da ponovo dođe na velika platna u filmu „Top Gun: Maverik“, nastavku klasika iz 1986. godine. Kilmer se nakratko pojavio u filmu, podijelivši potresan trenutak sa Kruzom na ekranu, iako je zbog raka izgubio sposobnost govora. Iste godine premijerno je prikazan dokumentarni film o njegovom životu pod nazivom ,,Val“. Ostaće upamćen kao jedan od najtalentovanijih i najharizmatičnijih glumaca svoje generacije. An. R.

Direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić

Val Kilmer

I dalje se ne nazire rješenje za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Ako bude dogovora, biće i kolektora u Botunu

Ukoliko je komisija, koju je na zahtjev Glavnog grada angažovala Agencija za zaštitu životne sredine, da saglasnost na elaborat procjene uticaja sistema za prečišćavanje otpadnih voda na životnu sredinu, realizacije projekta od nacionalnog značaja koji je planiran u Botunu mogla bi, tehnički gledano, da počne polovinom narednog mjeseca. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, ta komisija je svoje mišljenje juče uputila gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija.

Predstavnici lokalne vlasti u Zeti pak ostaju pri stavu da neće dozvoliti izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na planiranoj parceli koja od 2022. godine pripada toj samostalnoj opštini. S druge strane, iz Glavnog grada smatraju da u pronalaženje rješenja za ovaj veliki problem treba da se uključi i država, jer ukoliko dođe do raskida ugovora to bi Glavni grad moglo da košta oko 200 miliona eura, a za izgradnju novog trebalo bi čekati sedam do 10 godina.

KOMPROMIS

Direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić smatra da bi najbolje bilo kada bi radovi započeli kako je i planirano, nakon više prolongiranja, sredinom maja. U suprotnom, upozorio je go -

Predstavnici lokalne vlasti u Zeti ostaju pri stavu da neće dozvoliti izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na planiranoj parceli koja od 2022. godine pripada toj samostalnoj opštini. S druge strane, iz Glavnog grada smatraju da u pronalaženje rješenja za ovaj veliki problem treba da se uključi i država, jer ukoliko dođe do raskida ugovora, to bi Glavni grad moglo da košta oko 200 miliona eura, a za izgradnju novog trebalo bi čekati sedam do 10 godina

stujući na TV Vijesti, finansijer i glavni izvođač ovog projekta imaće pravo da iskoriste sredstva zaštite koja proističu iz međunarodnog ugovora koji su potpisali s predstavnicima Glavnog grada, što bi između ostaloga podrazumijevalo i finansijsku odštetu. - Ukoliko pratimo akcioni plan projekta, tehnički postoji mogućnost da se počne

sa gradnjom postrojenja sredinom maja. Međutim, neophodno je da se steknu uslovi za to, da se postigne i dogovor sa mještaniama, što je u nadležnosti Glavnog grada i prije svega države Crne Gore ukoliko uzmemo u obzir da se izgradnja jednog ovakvog sistema za prečišćavanje otpadnih voda nalazi u svim državnim strateškim dokumentima, još

Lokaciju odredili stručnjaci iz Francuske i Velike Britanije, a naši potvrdili

Odbornik DPS-a u Skupštini glavnog grada Andrija Klikovac podsjeća da je fizibiliti studiju za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda radila renomirana firma iz Francuske (2004. godine), dok je analizu te studije radio renomirani

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) i ove godine organizuje nagradni konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori. Povod za organizovanje i ovog, 24. po redu, konkursa CDPR-a je Svjetski dan bez duvana koji se obilježava 31. maja. Ove godine je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) za obilježavanje ovog datuma odredila slogan „Demaskiranje privlačnosti: razotkrivanje taktika industrije za duvanske i nikotinske proi-

institut iz Velike Britanije (2011. godine). - Od 20. maja 2021. godine tadašnji ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović obrazuje komisiju za reviziju dokumenta pod nazivom: ,,Analiza

dokumenata u kojima je tretirana lokacija za prečišćavanje otpadnih voda iz Podgorice za period 2004–2021. godina“, u kojoj je bilo devet eksperata. Nakon rada te komisije, analiza je poslata Evropskoj delegaciji u Pod-

od prije 2004. godine – kazao je Nišavić. S obzirom na to da je ViK zadužen za praćenje projekta i njegovu realizaciju, on je kazao da su svakodnevno u kontaktu sa izvođačem radova (kompanija iz Turske) i finansijerom, KfW bankom koja je sa 35 miliona eura pomogla ovaj projekat (od čega je već povučeno 29 miliona, a preo-

gorici, gdje su analizirana i ova i dvije lokacije koje su predložili mještani Botuna. Tamo stoji da je lokacija u Botunu najbolje ocijenjena lokacija, da jedino ona ispunjava sve uslove i da se na toj lokaciji gradi sistem za prečiščavanje otpadnih voda – kazao je Klikovac, navodeći da su slična postrojenja izgrađena ili se grade u urbanim

Nagradni konkurs Crnogorskog društva za borbu protiv raka

zvode“ - kao svojevrsni apel ne samo za ovaj dan, nego i u borbi za smanjenje pušenja u svijetu tokom cijele 2025. godine. - Tema našeg ovogodišnjeg 24. nagradnog konkursa kako za likovne, tako i za literarne radove je: „Pluća su zdrava bez duvana“. Likovni radovi moraju biti rađeni na formatu bloka pet, a teh-

nika rada je dozvoljena svim mogućim likovnim sredstvima, dok literarni radovi treba da budu napisani najduže na dvije stranice. Konkurs je otvoren za učenike od 4. do 9. razreda naših osnovnih škola do 30. aprila tekuće godine, dok je 5. maj posljednji dan do kada radovi treba da stignu na adresu: JU ,,Dječji savez Podgorica“, Ulica bo-

keška br. 2, 81000 Podgorica – saopšteno je iz CDPR-a. Tročlani žiri će početkom maja, po prispjeću radova, odabrati po tri najbolja, kao i one koji zaslužuju pohvale i zahvalnice iz obje oblasti i nagraditi ih. Kao i do sada, CDPR u saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti (CANU) i Agencijom za zaštitu životne sredine

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović tvrdi da neće biti odustajanja od zahtjeva za potpuno izmještanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa teritorije te opštine.

NEPRIHVATLJIVO

stalih šest miliona je neophodno potrošiti do sredine juna ove godine). Nišavić je upozorio da ugovorena sredstva zaštite investitora i izvođača predviđaju da bi izvođač bio u mogućnosti da raskine ugovor i samim tim i da stekne pravo na odštetu ukoliko radovi ne počnu u planiranom roku. – Došli bismo u situaciju da izgubimo mogućnost dalje saradanje sa Evropskom komisijom, koja je preko Investicionog okvira za zapadni Balkan obezbijedila grant od dodatnih 35 miliona eura za realizaciju ovog projekta. Osim toga, ugovor između os talog predviđa i mogućnost naknade štete izvođaču u iznosu od 47,5 miliona eura. KfW banka bi u tom slučaju mogla od Glavnog grada da potražuje 29 miliona, koliko je do sada povučeno od ukupnog kredita. Uz onih 35 miliona izgubljenih sredstava iz granta, dolazi se do brojke od oko 100 miliona eura. Za novo postrojenje, gdje bi za projekat i izgradnju trebalo sedam do 10 godina, podrazumijevalo bi se novo ulaganje od više od 100 milion eura, po sadašnjim cijenama – objasnio je Nišavić.

djelovima Dubrovnika, Trogira, Kopenhagena, Rima, Beča, Firence… On je ukazao i na to da je i u novom nacrtu PUP-a Podgorica, rađenom u mandatu aktuelnog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda predviđena na istoj lokaciji u Botunu.

- Za nas je realizacija ovog projekta neprihvatljiva. Kada je prije dvije decenije planirano da se gradi, nije vođen transparentan razgovor sa građanima Botuna, koji su se i tada protivili izgradnji kolektora. Međutim, desile su se promjene 2022. godine, Zeta je postala samostalna opština i sada smo u paradoksalnoj situaciji da kolektor jedne opštine treba da se gradi na teritoriji druge, koja nije povezana na njega! Ne pristajemo na ovo rješenje, obećali smo građanima da se postrojenje neće graditi na našoj zemlji i nema te sile koja će dozvoliti gradnju kolektora u Botunu gdje je ionako narušena životna sredina zbog rada Kombinata aluminijuma – poručio je Asanović. Mještanin Botuna Slavko Vukčević podsjetio je da je aktuelni gradonačelnik Podgorice Saša Mujovići peti po redu na toj funkciji kome su mještani Botuna od 2004. godine, kada je urađena fizibiliti studija koja je ovo područje odredila kao najpovoljnije i najjeftinije za gradnju postrojenja, poručili da neće dozvoliti gradnju u njihovom selu. Smatra da je sada kasno da se o tome razgovara jer, kako ističe, jer sui m od samog početka uskraćena osnovna ljudska prava, a nijesu bili obaviješteni niti uključeni u javnu raspravu u vezi sa ovim projektom. Ističući da je u Elaboratu procjene uticaja postrojenja na životn sredinu navedeno da se prva kuća nalazi na udaljenosti 690 metara, navodi da je ona zapravo, prema geoportalu, je 63 metra od urbanističke parcele, a sljedeće na 130, 170, 210 metara… - Poruka Botunjana je da ne možete pomisliti na gradnju postrojenja u Botunu, jer vam to nećemo dozvoliti. Zapravo, gradnja može početi samo pod jednim uslovom, da nas sve koji se budemo protivili tome pohapsite. Poručujem Glavnom gradu i podgoričkom Vodovodu da što prije pronađu drugu lokaciju za gradnju postrojenja, prije će riješiti ovaj njihov problem – zaključio je Vukčević. I. MITROVIĆ

nagrađuje po tri prvoplasirana učesnika u obje konkurencije, kao i one koji dobiju pohvale. Nagrade, vrijedne knjige –monografije, biće uručene

dobitnicima na izložbi najboljih, nagrađenih i odabranih radova sa konkursa, koja će biti održana 31. maja, na Svjetski dan bez duvana. H. P.

Planirani izgled postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

GLAVNI GRAD

Shodno čl. 172 Zakona o osiguranju (“Sl. list CG”, br. 78/06, 19/07, 53/09, 73/10, 40/11, 45/12, 06/13, 55/16, 146/21, 34/24)

GRAWE OSIGURANJE AD PODGORICA

Objavljuje

Rezime revidiranog finansijskog izvještaja za 2024. godinu

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

Akcionarsko društvo „Grawe osiguranje“ sa sjedištem u Podgorici, ulica Bul. Ivana Crnojevića 62/1, registrovano je u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici 21. oktobra 2004. godine pod registarskim brojem 4-0007631/001, a na osnovu Rješenja Ministarstva finansija Republike Crne Gore o davanju dozvole za rad broj 02-3087/2 od 23. septembra 2004. godine. Matični broj Društva: 02416042

Poreski identifikacioni broj: 02416042-302

Vlasnik Društva je sa 100% posjednovanjem akcija: Grazer Wechselseitige Versicherung AG Graz (Austrija). Akcijski kapital na dan 31.12.2024. godine iznosi 3.000.011,43 EUR. Za zakonitost poslovanja odgovorni su članovi odbora direktora Društva pojedninačno i Izvršni direktor Društva.

GRAWE OSIGURANJE A.D.

Naziv društva za osiguranje

Matični broj Sjedište: Podgorica Šifra djelatnosti / 6 / 5 / 1 / 1 / Vrsta osiguranja: Životno osiguranje PIB: 02416042 na dan 31/12/2024 god. Tekuća

AKTIVA

A Nematerijalna imovina (A.1+A.2+A.3+A.4)

B.Nekretnine, postrojenja i oprema za neposredno obavljanje osiguranja(B.1+B.2+B.3+B.4+B.5)

C. Dugoročna finansijska ulaganja (C1+C2)

D. Kratkoročna finansijska ulaganja (D1+D2+D3)

E. Kratkoročna sredstva( E1+E2+E3)

F. Udio reosiguravača u tehničkim rezervama

G. Aktivna vremenska razgraničenja UKUPNO AKTIVA

PASIVA

A. Osnovni kapital

B. Rezerve (B.1+B.2+B.3+B.4+B.5)

C.Rezervisanja (C.1+ C.2+ C.3)

D. Kratkoročne obaveze ( D.1+D.2+D.3+D.4+D.5+D.6+D.7)

E. Dugoročne obaveze iz finansiranja i poslovanja ( E.1+ E.2+E.3+E.4)

F. Pasivna vremenska razgraničenja

UKUPNO PASIVA

Naziv društva za osiguranje

GRAWE OSIGURANJE A.D.

Sjedište: Podgorica Šifra djelatnosti / 6 / 5 / 1 / 1 / Vrsta osiguranja: Životno osiguranje PIB: 02416042

ISKAZ O UKUPNOM REZULTATU /BILANS USPJEHA/

Pozicija

I POSLOVNI PRIHODI (1+2)

1. Prihod od premije osiguranja i saosiguranja

2. Neto prihodi od ostalih usluga

II POSLOVNI RASHODI (1+2+3)

1. Rashodi naknada šteta

2. Rashodi za promjene neto tehničkih rezervisanja

3. Ostali troškovi, doprinosi i rezervisanja

III DOBITAK/GUBITAK- BRUTO POSLOVNI REZULTAT(I-II)

IV TROŠKOVI SPROVOĐENJA OSIGURANJA (1-2+3+4+5+6+7- 8)

1. Troškovi sticanja osiguranja

3. Amortizacija

4. Troškovi rada

5. Materijalni troškovi

6. Ostali troškovi usluga

7.Drugi troškovi

8. Umanjenje za prihode od provizije reosiguranja

V DOBITAK/GUBITAK- NETO POSLOVNI REZULTAT (III-IV)

VI FINANSIJSKI REZULTAT OD ULAGANJA (3+6)

1. Prihodi od ulaganja sredstava tehničkih rezervi i matematičke rezerve

2. Rashodi od ulaganja sredstava tehničkih rezervi i matematičke rezerve

3. Neto finansijski rezultat od ulaganja sredstava tehničkih rezervi i matematičke rezerve (1-2)

4. Prihodi od ulaganja koja se ne finansiraju iz sredstava tehničkih rezervi

5. Rashodi od ulaganja koja se ne finansiraju iz sredstava tehničkih rezervi

6. Neto finansijski rezultat od ulaganja koja se ne finansiraju iz sredstava tehničkih rezervi (4-5)

VII DOBITAK/GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRIJE OPOREZIVANJA (V+VI) VIII POREZ NA DOBIT IX NETO DOBIT/ GUBITAK ZA POSLOVNU GODINU (+/-)

IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA

Akcionarima Grawe osiguranje AD Podgorica

Mišljenje

Izvršili smo reviziju priloženih pojedinačnih finansijskih izvještaja Grawe osiguranje AD Podgorica (u daljem tekstu: „Društvo“), koji obuhvataju pojedinačni bilans stanja na dan 31. decembra 2024. godine, pojedinačni bilans uspjeha, pojedinačni izvještaj o promjenama na kapitalu i pojedinačni izvještaj o novčanim tokovima za godinu koja se završava na taj dan, kao i napomene, koje sadrže pregled osnovnih računovodstvenih politika i ostala objelodanjivanja (u daljem tekstu: „pojedinačni finansijski izvještaji“).

Prema našem mišljenju, priloženi pojedinačni finansijski izvještaji istinito i objektivno prikazuju, po svim materijalno značajnim pitanjima, finansijsku poziciju Društva na dan 31. decembar 2024. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i pojedinačne tokove gotovine za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa računovodstvenim propisima važećim u Crnoj Gori i propisima Agencije za nadzor osiguranja koji regulišu finansijsko izvještavanje društava za osiguranje u Crnoj Gori. Ovlašćeni revizor u angažovanju na reviziji na osnovu kog je sastavljen ovaj izveštaj nezavisnog revizora je Pero Đuričković.

Crowe MNE d.o.o. Podgorica 12. mart 2025. godine

Sprema se proširenje?

Putem „Zoom“ aplikacije održana je vanredna Skupština ABA lige, na kojoj je bilo riječi o proširenju regionalnog takmičenja. Konačna odluka nije donijeta, a sve će biti mnogo jasnije 14. aprila, kada je zakazan nastavak Skupštine.

- U izuzetno konstruktivnoj atmosferi analizirano je trenutno stanje rada Društva i tom prilikom istaknut niz preciznih pokazatelja veoma uspješnog poslovanja i profitabilnosti koji jasno govore o konstantnom jačanju brenda ABA lige j.t.d. na svim poljima, kako na sportskom, tako i poslovnom planu – istakli su iz ABA lige. Iz regionalnog takmičenja saopšteno je da su članovi Društva ,,informisani o toku aktuelnog procesa prodaje komercijalnih (medijskih i marketinških) prava i tom prilikom donijeli odluku o konkretnim koracima u nastavku tog procesa koji će ABA ligi j.t.d. osigurati snažno partnerstvo i omogućiti nove velike poslovne i sportske iskorake“.

- U duhu daljeg jačanja bren-

da i rasta ABA lige, članovi Skupštine ABA lige su približili stavove, pokazali visok stepen zajedništva i trasirali put koji garantuje da će u najkraćem mogućem roku riješiti sva ključna pitanja, prije svega pitanja vlasničke strukture i ograničenja broja klubova iz jedne zemlje. Sa istim ciljem, Skupština ABA lige je otvorila i pitanje proširenja ABA lige, što će biti jedna od osnovnih tema o kojoj će se raspravljati na nastavku Skupštine ABA lige j.t.d. zakazanom za 14. 4. 2025. godine - zaključeno je u saopštenju. R. A.

NBA: Pobjeda Čikaga, Jokić postigao 61 poen u porazu Denvera, Kari je legenda

Vučević plesao, rasulo u Denveru

PODGORICA - Nikola Vučević je u blistavoj partiji pomogao Čikagu za trijumf protiv Toronta (137:118). ,,Bikovi”“ su se nakon dva vezana poraza vratili u ritam i obezbijedili plej-in, a naš reprezentativac je za 25 minuta postigao 22 poena, uz 10 skokova i sedam asistencija. Imao je zapažen učinak za dva poena 9-7, trojke je šutirao 3-2,

a sa linije slobodnih bacanja bio je bez promašaja - dva od dva. Raspoloženi su bili Kobi Vajt sa 28, a Tejlen Horton-Taler dao je 27 poena. U poraženom timu odskočili su Džakobe Volter i Imanuel Kvikli sa po 17 poena.

Nikola Jokić je u četvrtom ovosezonskom porazu Denvera od Minesote (nakon produžetaka) postigao 61 poen za 52

minuta! Jedan od najozbiljnijih kandidata za MVP nagradu upisao je tripl-dabl (dodao je 11 skokova, 10 asistencija), ali ga saigrači, nakon što je u regularnom dijelu i poslije prvog produžetka spašavao svoj tim, nijesu pratili. Tragičar u porazu od 140:139 bio je Rasel Vestbruk, koji je u finišu promašio zicer iz polaganja, a onda je manje od sekund nesmotreno faulirao Aleksandera Vokera u šutu za tri poena. Kanađanin je pogodio prva dva, pa posljednji šut namjerno promašio... Malo prije posljednjeg šuta razočarani Aron Gordon je napustio teren, a frustraciju momak iz Kolorada – Vestbruk nije mogao da sakrije nakon poraza. Dok je napuštao teren, na dobacivanje navijača se vratio kako bi se verbalno obračunao. Na sreću, dijalog je kratko trajao. Noć za pamćenje imao je još jedan MVP - Stef Kari. Legenda je ubacila 52 poena (uz 10 skokova i osam asistencija), od čega 12 trojki iz 20 pokušaja, za pobjedu Golden Stejta protiv Memfisa - 134:125. U sjenci njegovog izdanja ostali su Džimi Batler sa 27 poena i Drejmond Grin sa tripl-dabl učinkom (13 poena, 12 asistencija i 10 skokova). U poraženom timu Morant je bio najraspoloženiji sa 36 poena. A. M.

ISKAZ O FINANSIJSKOJ POZICIJI /BILANS STANJA/

S utakmice Budućnost Voli – Mornar

Učestvuju po četiri engleska i belgijska tima, turnir će biti humanitarnog karaktera

Memorijal ,,Matija Šarkić“ naredna

dva dana u Briselu

PODGORICA – Memorijalni fudbalski turnir ,,Matija Šarkić“, posvećen prerano preminulom golmanu crnogorske reprezentacije, održaće se sjutra i preksjutra u Briselu.

Na turniru će učestvovati ekipe do 13 godina klubova za koje je Matija nastupao, kao i klubovi gosti iz Belgije.

Matija Šarkić je preminuo 15. juna 2024. u Budvi, u 27. godini. Na memorijalu će učestvovati Aston Vila, Vulverhempton, Birmingem i Milvol – engleski klubovi čiji je Matija bio član, Anderleht u kojem je počeo karijeru, te još tri belgijska tima – Antverpen, Standard Lijež i Luven.

Revijalne mečeve igraće ekipa Britanske škole u Briselu (BSB), koja je organizator Memorijala zajedno sa Matijinom porodicom.

- Engleski klubovi su odmah odgovorili na mejl i prihvatili poziv za učešće, a isto je bilo i sa belgijskim. S te strane nije bilo nikakvih problema oko organizacije – rekao nam je Matijin najstariji brat Danilo Utakmice će se igrati u Sportskom centru ,,Žak Rog“ u okviru BSB.

- Prvog dana memorijal će biti više zatvorenog tipa, dok očekujemo da u subotu prisustvuje od 400 do 600 gledalaca –istakao je Danilo. Matija Šarkić je prošao omladinsku školu Anderlehta, iz

kojeg je otišao u Aston Vilu, koja ga je slala na pozajmice u Vigan, Stratford, Havant i Voterluvil, i škotski Livingston. Član Vulverhemptona postao je 2020. i uslijedile su nove pozajmice – u Šruzberi, Birmingem i Stouk, pa prelazak u Milvoj koji je bio posljednji Matijin klub.

- Aston Vila je izrazila želju da bude domaćin memorijala naredne godine, da dovedu i ekipe iz Francuske, Španije, nadamo se i s Balkana. Razgovaraćemo o tome s predstavnicima kluba tokom ovog turnira. Postoji ideja i da svake godine organizator bude neko drugi, po tome bi turnir bio jedinstven. Pa da se jednog dana možda održi u Crnoj Gori, kada se steknu uslovi za to – naveo je Danilo. Memorijal će biti humanitarnog karaktera.

- Dresove i(li) rukavice poslali su Stevan Jovetić, Stefan Savić, golman Aston Vile Emilijano Dibu Martines, štoper Vest Hema Maksimilijan Kilman koji je bio u Vulverhemptonu, i mnogi drugi... Organizovaćemo nagradnu igru i sav novac biće uplaćen u humanitarne svrhe – rekao je Danilo Šarkić.

Matija Šarkić je devet puta branio gol seniorske reprezentacije Crne Gore, posljednji put 10 dana prije smrti, upravo u Briselu protiv Belgije, kada je bio igrač utakmice. Ne. K.

Mlađa omladinska reprezentacija slavila u prvom od dva prijateljska meča protiv Mađarske

Kostić

za pobjedu

Mlađa omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore savladala je Mađarsku u prijateljskom meču u Budimpešti.

Jedini gol na utakmici postigao je Andrej Kostić, koji je mrežu domaćina zatresao u 60. minutu.

– Zadovoljni smo igrom i rezultatom. U prvom poluvremenu imali smo dosta pehova, nekoliko igrača se požalilo na povrede, zbog čega smo prinudno mijenjali. Zbog toga nam je

trebalo malo vremena da uhvatimo ritam. U tim trenucima Mađarska je imala inicijativu, uz samo jednu veću šansu koju je stvorila. Ali, kako je vrijeme odmicalo, bili smo sve bolji, pogotovo na taktičkom planu, Mađari nijesu imali mogućnost da nas ugroze. Bili smo čvrsti i sigurni, imali nekoliko prilika i jednu pretvorili u gol preko Kostića. Vidljiv je veliki napredak ekipe u odnosu na utakmice sa Luksemburgom u februaru – rekao je selektor Nenad Vukčević R. P.

Mališani

podgoričkog

kluba

osvojili drugo mjesto na „Kupu prijateljstva“

Nacional odličan u Antaliji

Fudbalski klub Nacional imao je sjajan nastup na ,,Kupu prijateljstva Antalija 2025“. Podgorički mališani, rođeni 2015. godine i mlađi, osvojili su drugo mjesto na turniru u poznatom turskom odmaralištu. – Iza nas je zahtjevan put i jako takmičenje. Može se reći da smo postavili domaći zadatak crnogorskim klubovima jer se uglavnom nastupa na turnirima u regionu. U Turskoj je bilo vrlo izazovno – rekao nam je trener Nenad Laković – Cilj nam je bio da probamo nešto novo, da djeca vide kakvi su uslovi u Antaliji, gdje se pripremaju klubovi sa svih strana svijeta. Impresionirani smo onim što smo vidjeli, uslugom u hotelu najviše kategorije, gostoprimstvom koje je bilo izuzetno – prenio je utiske Laković. „Pet zvjezdica“ zaslužila je i

njegova ekipa na terenu, dodao je Laković. – Igrali smo finale s Manavgatsporom, domaćom ekipom. Vodili smo 2:0, pa u posljednjih dva minuta primili dva pogotka i izgubili na penale. Tome je doprinijelo suđenje, koje je bilo izrazito domaćinsko i to je jedini loš utisak koji nosimo iz Antalije. Ostalim moramo da budemo zadovoljni. Bili smo dominantni, odmjerili snage s Vislom iz Krakova, ukupna gol-razlika bila nam je 34:4 – naveo je Laković. – Ostavili smo fenomenalan utisak, a ovaj rezultat, iako nam, naravno, nije bio u prvom planu, upotpunio je ugođaj koji smo imali u Antaliji –istakao je trener Nacionala i naglasio:

– Naša Maša Đurović bila je jedina djevojčica na cijelom turniru. U konkurenciji mališana do 10 godina učestvova-

Odigrana četiri meča Druge lige

PODGORICA – Igalo i Rudar igrali su neriješeno (2:2) u derbiju 26. kola Druge lige. Igalo je bilo mnogo bolje u prvom poluvremenu. Ognjenu Roloviću poništena su dva pogotka, ali je pogodio u 23. minutu, kada je presjekao slabu povratnu loptu ka golmanu Rudara i ubacio loptu u prazan gol. Samo desetak minuta kasnije Jovan Popović je centrirao, a na drugoj stativi ostao je sam Miloš Đurđevac i duplirao prednost. Gosti su se do odmora vratili u meč – Vanja Vučićević je šutirao sa ivice šesnaesterca i matirao RadošaDubljevića. Domaći su u 56. ostali sa desetoricom, nakon što je NikolaPopović dobio crveni karton. Brojčanu prednost iskoristio je Vučićević u 65. minutu.

Pozitivna serija Cetinjana se ne zaustavlja. Fudbaleri Lovćena savladali su Ibar sa 4:0 u 26. kolu i upisali treći trijumf u posljednja četiri duela. Cetinjani su došli u prednost u 29. minu-

tu, Bojan Pavićević je iskoristio grešku Ismara Hodžića i rutinski zatresao mrežu Ibra. Lovćen je u samom finišu prvog dijela uvećao prednost – Jovan Vujović je oduzeo loptu Milošu Kaleziću, pronašao Božidara Bujišu, koji je efektno pogodio – 2:0. Imao je Lovćen šansi, ali je u 69. minutu definitivno otklonio sve dileme – Hinata Sakamaki je kaznio je lošu intervenciju golmana Boljevića i lako pogodio. Ubjedljivu pobjedu Lovćena kompletirao je drugim pogotkom Pavićevića u 77. minutu, nakon što je iskoristio sjajno dodavanje Boška Guzine

Grbalj je opravdao očekivanja protiv ,,fenjeraša“, ekipe Koma – 3:0. Domaći su poveli u petom minutu, centrirao je Blagota Marković iz kornera, a glavom se poklonio StefanRadojević i matirao Lazara Baltića. Igrao se 78. minut kada su domaći otklonili pitanje pobjednika preko Marka Glendže, a na kraju bilo je i više nego ubjedljivo,

Remi

Dva derbija, jedan kompletnog 27. kola Meridianbet 1. CFL i jedan sa Jadrana, završena su istim, miroljubivim epilogom – Dečić i Budućnost odigrali su 1:1 u Tuzima, a tako je bilo i na DG areni u sudaru Mornara i Petrovca.

Jedinstvo je drugi put pred svojim navijačima uzelo mjeru Sutjesci (2:1), dok je Jezero u Beranama slavilo u meču sa Arsenalom (2:0).

lo je 12 ekipa iz Evrope i Azije, a turnir je okupio ukupno više od 30 ekipa. FK Nacional postoji od 2019. godine.

– U klubu radimo s više generacija, odnosno onima koji su u okviru Grassroots programa FSCG. Imamo oko 70 članova – djevojčica i dječaka. Plan je da ovu generaciju koja je bila u Antaliji ,,izvedem“ na veliki teren, odnosno da učestvujemo u pionirskoj ligi, kasnije i u ostalim kategorijama – kazao je Laković. Nacional će uskoro ponovo izaći van granica Crne Gore. – Prvog maja čeka nas turnir na Zlatiboru, a 19. juna u Sarajevu. Time ćemo zaključiti ovu sezonu. Turniri i kampovi su najbolja stvar za socijalizaciju djece, a u ovom uzrastu bitnije od rezultata je da se druže i stiču zdrave navike – poručio je trener Nenad Laković. Ne. K.

Rezultati i tabela

Lovćen – Ibar 4:0 Iskra – Podgorica 4:0 Grbalj – Kom 3:0 Igalo – Rudar 2:2

1. Mladost DG 22 15 6 1 37:14 51

2. Rudar 24 13 8 3 42:19 47

3. Lovćen 23 10 7 6 36:25 37

4. Igalo 23 8 8 7 29:25 32

5. Grbalj 23 8 5 10 24:35 29

6. Iskra 23 7 7 9 20:23 28

7. Podgorica 22 4 9 9 27:37 21 8. Ibar 23 5 6 12 17:29 21 9. Kom 23 3 4 16 13:38 13 U narednom kolu (6. aprila) sastaju se: Kom – Igalo, Podgorica – Grbalj, Ibar –Mladost i Iskra – Lovćen.

s obzirom na to da je u 80. minutu postignut i treći gol. Bio je to nesporazum Baltića i Đorđija Pešukića, pa je Marko Mujović ubacio loptu u praznu mrežu. U odloženom meču 24. kola Iskra je pobijedila Podgoricu 4:0. Prvo je Matija Rovčanin u 50. minutu lijepim udarcem u dalji ugao postigao vodeći pogodak. Nepuna dva minuta kasnije Pavle Pavićević trasirao je put ka trijumfu svog tima, nakon što je precizno šutirao sa 20 metara. Iskra je u 58. minutu imala tri gola prednosti, nakon što je ponovo pogodio Rovčanin, a veliku pobjedu krunisao je u 79. minutu Sakai Takato R. P.

Teški trenuci za Otrant koji je ostao prikovan za dno tabele, sada sa većim zaostatkom u odnosu na zonu baraža (šest bodova), nakon poraza od Bokelja na terenu kampa FSCG (1:0).

DEČIĆ POVEO, PLAVI IZJEDNAČILI

Drugo vezano gostovanje – drugi remi na strani za Budućnost koja je na kraju trećeg ligaškog kruga zadržala +14 u odnosu na najbližeg pratioca.

Dečić se od samog starta nametnuo kao bolji, agilniji i opasniji rival. Tuzani su u 20. minutu imali šansu Kajevića koji je u prijemu lopte sam sebi namjestio obećavajuću poziciju za šut. Sve je bilo dobro – osim završnice.

Polupriliku je propustio Ndiaj, dok je udarac Bajevića sa distance otišao iznad prečke. Nije išlo iz igre, ali jeste domaćinu iz prekida – Kajević je nabacio, Grivić slabo reagovao, a to je iskoristio Striković koji je sproveo loptu u mrežu pored Piščevića i nemoćnog golmana Domazetovića u 37. minutu. Nije Budućnost imala željeni ritam u prvom dijelu, ali je na pravi način otvorila drugo poluvrijeme. Kardinalnu grešku u kaznenom prostoru Dečića kaznio je Grbić – za izjednačenje u 47. Golmani su se istakli kod stopostotnih prilika Bojovića i Miličkovića za Podgoričane i Božovića za Tuzane. Nije bilo kiše, ali jeste vjetra koji je remetio utakmicu. I pored toga, bilo je šansi i pokušaja, ali nijedan dovoljno kvalitetan, tačan i precizan da nekome donese čitav plijen. Od slobodnog udarca Kajevića sa dvadesetak metara, domaćin nije imao situaciju da prelomi meč u posljednjih petnaestak minuta. Ni ,,plavi“ nijesu uradili ništa posebno prema naprijed. Na kraju možda realnih, pravednih 1:1 u sudaru odlazećeg i budućeg šampiona.

POPOVIĆEV DODIR KLASE Ispitivanje snaga na startu utakmice na DG areni prekinuo je momenat kada je dosuđen penal za Mornar.

Arbitar Dalibor Vujisić bio je blizu kontakta nakon kojeg je Šimun s leđa oborio Vukovića – istog sekunda pokazao je na bijelu tačku. Odgovornost je preuzeo napadač Sekulić koji

ne ugrožava lidera

Crna Gora mora da uvede VAR

Utakmica Mornara i Petrovca završena je remijem – bilo je 1:1 na DG areni, u 27. kolu Meridianbet 1. CFL. Ostaće, međutim, dilema da li su ,,neboplavi“ oštećeni za vođstvo u drugom poluvremenu kada je prekid izveo Šimun, a vjetar promijenio smjer lopti dok je bila visoko u vazduhu.

Vratio se golman Pavličić sa druge stative da interveniše na sredini gola, ali ni nekoli-

je poentirao u 14. minutu uz pomoć stative.

Petrovac je krenuo da igra od kada je počeo da gubi. Izabranici ZdravkaDragićevića preuzeli su posjed i vratili rivala na svoju polovinu.

Veliku šansu sredinom poluvremena propustio je Zvrko, koji je dobio pas u prostor, iza leđa odbrane, fintama prošao golmana Pavličića i djelovalo je da je gol neminovan. Izjednačenje, ipak, nije dozvolio požrtvovani Vukotić koji se bacio u blok lopti, rizikujući povredu nakon što je iz pune brzine udario u stativu. Srećom, mladi lijevi bek Barana nastavio je meč... Lijepo su kombinovali gosti i u 25. minutu kada je Popović osvojio teren, potom pronašao Kastanjedu na lijevoj strani, a onda čekao povratnu za udarac iz dobre pozicije. Argentinac je odlučio da završi akciju, ali je to udario nejakim prizemnim šutem po zemlji.

Samo 60. sekundi kasnije, Petrovčani su tražili drugi žuti karton za novi oštriji start Stevanovića koji je prošao bez isključenja.

Aktivniji su bili ,,neboplavi“, s

ko puta vraćeni stop kadar ne daje u potpunosti jasan odgovor – prešla ili ne. Djeluje da lopta nije cijelim obimom unutra prilikom pada, ali je poslije odskoka pogodila golmanovu nogu koja jeste bila iza linije. Sudiji Daliboru Vujisiću ne može ništa da se zamjeri jer je situacija bila preteška za procjenu.

Fudbaleri Petrovca signalizirali su pogodak, sportski,

kako bi to uradila svaka ekipa u takvom momentu, ali nijesu mnogo tugovali zbog remija umjesto možda pobjede jer imaju sigurnost na tabeli – zabetonirano drugo mjesto, ni gore, ni dolje. U realnosti moderne tehnologije, gdje nema dilema oko spornih detalja, Crna Gora i u tom dijelu uveliko kasni. Ne postoji VAR, nema gol signala, ništa ne može da se provjeri na licu mjesta.

Sve dok je tako – biće povoda u sumnje, priča o greškama arbitara, prikrivenim rabotama, neizbježna su i saopštenja, ljutnja, nezadovoljstvo...

Prošlo je vrijeme kada je ,,nepravda“ bila draž fudbala. Momenat iz Lješkopolja ostaće ispod radara. Ali, u neđelju kreće završni, četvrti kug prvenstva. Ulog je veći. Rješava se liga. Svaki previd djelioca pravde mogao bi da pokrene lavinu. Kao jesenas u Bijelom Polju...

Navijači se tukli u centru Tuza

Nemile scene po završetku utakmice Dečića i Budućnosti. Najvatreniji navijači podgoričkog kluba sukobili su se sa pristalicama domaće ekipe u centru Tuza.

tim što su imali sreće, da poslije slabe reakcije Franete, Mornar ne duplira prednost preko Sekulića koji je sa ivice peterca prebacio metu.

Uvod u rezultatski egal pred odmor bila je bizarna situacija kod Barana kada je Vušurović glavom vratio loptu Pavličiću, ali golman nominalnog domaćina nije je uhvatio, već je prilikom prijema nogom napravio grešku i poklonio protivniku korner. Prošao je prvi, stigao je drugi, pa i ključni treći u nizu. Lopta je odigrana iz ugla do Popovića koji je režirao majstorski gol, dodir klase sa linije šesnaesterca, idealna putanja loba koji je čuvar mreže Mornara ispratio samo pogledom u 44. minutu. U nastavku su se ekipe smjenjivale u boljim periodima, ali

Do fizičkog kontakta došlo je kada su ,,varvari“ krenuli za Podgoricu. Nakon meteža i međusobnog vrijeđenja, ka ultrasima ,,plavih“ letjele su kamenice, a onda je usli-

meč je bio tvrđi, sa manje pravih šansi.

Petrovčane je prvog proljećnog poraza spasio golman Kordić koji je u finišu odbranio zicer Batroviću

NOVI PAD SUTJESKE U BIJELOM POLJU

Uspješne serije Sutjeske završavaju se protiv Jedinstva. Milija Savović je novi mandat na klupi Nikšićana jesenas počeo sa dvije pobjede, pa je izgubio u Bijelom Polju. Sada je ekipa iskusnog trenera poražena od istog rivala, na istom stadionu nakon još boljeg niza od četiri trijumfa i remija u prethodnih pet kola. Poveli su gosti već u drugom minutu preko Đukanovića, ali nije bilo dovoljno. Jedinstvo se vratilo pogotkom Čepića u 31,

jedio žestok odgovor. Demoliran je jedan od lokala u Tuzima blizu stadiona. Reagovala je policija i prekinula otvoreni front, a nekoliko lica je privedeno.

a preokret domaćinu donio je iskusni Bošnjak u 64. minutu. Bjelopoljci su prišli luci spasa na dva boda, dok su Janjić i društvo ispustili bodovnu samostalnost na trećem mjestu poslije negativnog epiloga u Nikoljcu. Strah od baraža osjeća Arsenal poslije poraza u Beranama – bolji od Tivćana bio je tim Jezera koji je profitirao u odnosu na sve teži status Otranta. Plavljani su do važnog trijumfa stigli golovima japanskog internacionalca Vakabajašija u 13. minutu i Perovića, koji je u 75. potpisao desetu ligašku egzekuciju. Sastav Miodraga Džudovića sada je šest bodova ispred posljednjeplasiranih Ulcinjana kojima se ozbiljno komplikuje debitantski opstanak u elitnom rangu. Bokelj nije bio u dobrom ritmu,

Dečić 1 1

Budućnost 0

Stadion: u Tuzima. Gledalaca: 1200.

Sudija: Nikola Cvijović.

Golovi: 1:0 Striković u 37, 1:1 Grbić u 47. Žuti kartoni: Čagas (Dečić), I. Bulatović, Serikov, Piščević (Budućnost)

DečićBudućnost 1

Nikić

Ndiaj (od 85. Asović)

Ljuljđuraj

Đelaj

Ujkaj

Kajević (od 85. Sekulović)

Striković (od 67. Matić)

Božanović

Bajović

Božović (od 67. Čagas)

Drešaj

Domazetović

Piščević (od 74. Vukanić) A. Bulatović

Miličković (od 88. Šarkić)

Gašević I. Bulatović (od 80. Camaj)

Serikov Grivić

Bojović (od 88. Vuković)

Orahovac

Grbić (od 74. Mijović)

Otrant 0 0 OtrantBokelj 1 Bokelj 0

Spasojević V. Čavor

Silađi

Janketić

Perović M. Čavor

Mršulja

Musa (od 71. Vujačić)

Gaši

Vico

Redžović (od 61. Vukotić)

Đečbitrić (od 61. A. Rudović)

Muharemović (od 71. V. Rudović)

Bumbar

Rašo

Muković Sklender

Rezultati i tabela

Dečić – Budućnost 1:1 Mornar – Petrovac 1:1 Jedinstvo – Sutjeska 2:1

Jezero – Arsenal 2:0 Otrant – Bokelj 0:1

1. Budućnost 27 20 5 2 66:21 65

6. Bokelj 27 11

narednom

(6. aprila sastaće se): Petrovac – Budućnost, Dečić – Sutjeska, Jezero – Bokelj, Otrant – Mornar, Jedinstvo – Arsenal.

nasložio je čak šest vezanih poraza, ali nije igrao loše. Štaviše, stvarao je i promašivao šanse protiv prethodnih rivala. Kotorani su na kampu FSCG

Golovi:

Žuti kartoni:

iskoristili jednu Janketića početkom drugog poluvremena –za povratak mirnoće i samopouzdanja pred posljednji, četvrti krug prvenstva. D. KAŽIĆ

Stadion:

arena. Gledalaca: 120. Sudija: Dalibor Vujisić.

1:0 Sekulić (pen) u 14, Popović u 44.

Stevanović

DONIO IZJEDNAČENJE U TUZIMA: Petar Grbić

Malo je igrala u LŠ, ali je dočekala šansu

PODGORICA - Anastasija

Marsenić nije se naigrala u Ligi šampiona u odnosu na sezonu ranije kada je u dresu Budućnosti nastupala sa više samopouzdanja.

Očekivano jer je više igrala. Ali i to što je u ovoj sezoni bila druga ili treća opcija ljevoruku igračicu nije uzdrmalo, naprotivbila je vrijedna na treninzima i čekala šansu. Dočekala je u reprezentaciji gdje će biti prva opcija na desnom krilu (Nina Bulatović iz opravdanih razloga nije u sastavu) za baraž mečeve sa Portugalom za odlazak na Svjetsko prvenstvo.

- Drago mi je što sam dobila priliku da budem dio reprezentacije, što sam željela više od svega. Uradiću sve kako bih ukazano povjerenje opravdala - poručila je 22-godišnja rukometašica rođena u Danskoj, a prije dvije godine se vratila u Budućnost. Posljednji put za A tim je nastupala 2024. godine na Svjetskom prvenstvu, a 2019. bila je na širem spisku za početak kvalifikacija za EP i prvi meč sa Italijom.

- Uvijek ću biti strpljiva i čekati šansu, bez obzira što je teško kada ne igraš. I realno - onda

je težak put do reprezentacije. Sada sam ponovo tu, sa najboljim igračicama i to za baraž sa Portugalom, odnosno za utakmice koje imaju veliki ulog. Iskreno, jedva čekam okupljanje. Željna sam igre, spremna sam i uradiću sve što je do mene da pomognem ekipi na putu do dobrih rezultata - poručila je Marsenić. O Portugalu se ne može pričati

Od sada sav sport na Areni sport

Kompanija Telekom Srbija uspješno je realizovala kupovinu određenih prava, licenci i ostale imovine povezane sa Sport klub kanalima za teritoriju Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) od kompanije Junajted Grupa. Realizacijom ove kupovine mnogobrojni ljubitelji sporta u Crnoj Gori dobijaju mogućnost praćenja svih sportskih takmičenja na jednom mjestu – kanalima Arena Sport televizije. Iako su gledaoci Arene i do sada imali bogatu ponudu najprestižnijih sportskih takmičenja, sada je ta lista kompletirana i Arena Sport postaje mjesto susreta najgledanijih prenosa najpopularnijih svjetskih takmičenja i sportova. Najbolje evropske fudbalske lige (engleska, španska, italijanska, njemačka i francuska), najkvalitetnija košarka (NBA, Evroliga, ABA liga), najbolji teniseri današnjice, svi na jednom mjestu, scenario je koji je za sve ljubitelje sporta ranije bio nezamisliv. Naravno, ne treba zaboraviti ni da su najatraktivnija takmičenja u rukometu, odbojci, vaterpolu, borilačkim sportovima, kao i trke Formule 1 i Moto GP, te veliki broj specijalizovanih kanala i emisija, od sada svi na istoj adresi – televi-

ziji Arena Sport. Izražavajući zadovoljstvo što će ljubitelji sporta konačno imati sav sportski sadržaj na jednom mjestu, generalni direktor Telekoma Srbija, Vladimir Lučić kaže: „Sportskim rječnikom bih rekao da je ovo, prije svega, pobjeda svih ljubitelja sporta. Važno je istaći da će Arena Sport gledaocima pružiti do sada neviđenu paletu sportskog sadržaja koja će biti dostupna kako korisnicima Telekoma Srbija, tako i svima ostalima. Arena Sport na ovaj način postaje sinonim za sport u Crnoj Gori i regionu, i svi se nadamo novim uspjesima naših sportista kojima ćemo svjedočiti na Areninim kanalima. Takođe, ovo je i novo doba za Arenu sport, koja će postati jedan veliki profitni centar i značajno će racionalizovati cijene stranog sportskog sadržaja, istovremeno obezbjeđujući dodatne prihode od marketinga“. Kao i do sada, na Areni Sport će gledaoci biti u prilici da prate i najbolji domaći i regionalni sport, kao i reprezentativna takmičenja. Arena Sport će otvoriti više novih kanala i uložiti dodatne produkcione napore kako bi korisnicima pružila najbolje iskustvo gledanja direktnih sportskih prenosa i specijalizovanih emisija.

kao o svjetskoj velesili, ali niko nije za potcjenjivanje.

- Ulog je ogroman, tako da nam ozbiljnosti neće faliti, ali ni želje da u oba meča pokažemo kvalitet. Neće biti lako, ali ova reprezentacija je pokazala bezbroj puta kako se dolazi do cilja. Za Portugal se spremamo, gledamo video i vjerujem da ćemo se 12. marta radovati. U prethodnim mjesecima mladoj

rukometašici su falile utakmice. Portugal je nova šansa da pokaže, ako bude prilike, zbog čega je još kao 16-godišnjakinja bila u ozbiljnoj priči oko Budućnosti.

- Sve je proces. I ovo su lekcije, odrastanje kroz koje se prolazi. Sada mi trebaju utakmice, jer ako sada ne igram, kada ću. Fale mi riječi da opišem koliko mi znači poziv od selektorke.

A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Milivoj

Dukić se na kraju prvog od tri finalna dana prvog ovogodišnjeg grend slema (do ove godine Svjetski kup) probio do šestog mjesta (dan ranije bio je 20) i ima šansu da se bori u ,,medal race“ regati, koja je na programu u subotu.

Ilija Marković je ostao bez plasmana u finalnu, odnosno zlatnu grupu. Mladi jedriličar iz Tivta nije imao sreće u Španiji (Majorka) jer ga je samo bod dijelio od cilja, pa je takmičenje nastavio u srebrnoj grupi.

Dukić je poslije prvog dana takmičenja bio na koti 19, tokom drugog kvalifikacionog je imao oscilacija, ali je ostao na 20. mjestu u generalnom pla-

EVROKUP ZA KOŠARKAŠE: Gran Kanarija u finalu Radonjić

PODGORICA - Bahčešehir je završio misiju u Evrokupu – tim koji vodi Dejan

Radonjić, a u čijem sastavu je Marko Simonović, eliminisan je od Gran Kanarije u majstorici polufinala drugog po kvalitetu kontinentalnog takmičenja.

Španski predstavnik slavio je u Istanbulu sa 76:72.

Gran Kanarija je u drugoj četvrtini vodila 33:24, a u posljednjoj dionici dva puta imala ,,plus 6“ – 63:57 i 65:59.

Radonjićev tim je u finišu preokrenuo ,,trojkama“ Džejlina Smita na 71:70, da bi na isti način Kejleb Houmsli vratio prednost gostima s Kanarskih Ostrva na 1.34 do kraja.

Crnogorski stručnjak pozvao je tajm-aut poslije kojeg su oba tima prokockala po napad, a onda je Šehmus Hazer reali-

zovao samo jedno bacanje na 17 sekundi do kraja za 72:73. Jaka Lakovič je tada pozvao igrače Granke na minut kon-

Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu

PODGORICA – Stonoteniserka Budućnosti Kristina Šebek i stonoteniser hercegnovskog kluba Novi Jakša Krivokapić pobjednici su Pojedinačnog seniorskog prvenstva Crne Gore. Šampionat je okupio 40 stonotenisera i stonoteniserki. Šebek je odigrala državno prvenstvo u velikoj formi i poslije jakih mečeva domogla se pobjedničkog pehara i zlatne medalje. U polufinalu, u uz-

Kristina Šebek i Jakša Krivokapić novi prvaci

budljivom meču, pobijedila je klupsku drugaricu i višestruku šampionku Nedu Milačić-Bogdanović (4:3). U finalnom meču je nadigrala prvu sa rang-liste, članicu beranskog Budima Anastasiju Vujović (4:1). Vujović je nastup u finalu izborila pobjedom protiv klupske drugari-

ce Nikoline Maksimović (4:2) Krivokapić je do titule prvaka došao pobjedom protiv Miloša Rahovića iz Igala (4:2). Prethodno je u polufinalu porazio Dušana Bulatovića iz Kotora (4:0), dok je Rahović sa istim rezultatom za ulazak u finale bio bolji od Borisa Đukanovića iz

smanu, a zatim je jedrio sjajno tokom prvog finalnog dana. Prvu regatu je završio kao deveti, drugu kao treći. Dukića čekaju još dva finalna dana, a u konkurenciji 174 najbolja jedriličara planete, od kojih je 58 stiglo do finalne grupe, fokus mora da bude na maksimalnom nivou.

U ovom momentu, a uoči još dva finalna dana, odnosno četiri regate, u Top 10 su: Majkl Beket (Velika Britanija), Eliot Henson (Velika Britanija), Lorenco Kijavarini (Italija), Jorgos Papadakos (Grčka), Fin Linč (Irska), Milivoj Dukić (Crna Gora), Džonatan Vadnai (Mađarska), Zek Litlvud (Australija), Stefano Peskeira (Peru), Žoel Rodrigez Perez (Španija). R. A.

sultacija, Andrju Albisi iskoristio jedan od dva penala, a Bahčešehiru je ostalo 15,9 sekundi da izjednači ili preokrene. Radonjićev tajm-aut ipak nije urodio plodom – Smit je promašio šut za produžetke, a Houmsli s linije bacanja postavio konačni rezultat. Houmsli je bio i najefikasniji u pobjedničkom timu sa 19 poena, a kod domaćih Smit sa 22. Simonović je za 12 minuta upisao tri skoka i po poen, asistenciju i ukradenu loptu. Gran Kanarija će igrati treće finale Evrokupa – 2023. je bila šampion, a 2015. izgubila od Himkija.

Granka je u grupi ove sezone igrala protiv Budućnosti.Ne. K.

STK Boka. U muškom dublu, u finalu Krivokapić i Rahović sa 3:1 u setovima savladali su Đukanovića i Milana Vučetića Prvo mjesto u ženskom dublu osvojile su Kristina Šebek i Neda Milačić-Bogdanović iz Budućnosti sa trijumfom 3:1 protiv Beranki Anastasije Vujović i Nikoline Maksimović. U miks dublu titulu državnog prvaka osvojili su Vujović i Krivokapić, koji su u završnom meču porazili Laru Franetu iz ulcinjskog Valdanosa i Milana Vučetića, člana STK Novi. R. P.

U Podgorici počeo četvrti CEDIS festival u organizaciji ŠK „Budućnost“

Sijarić najbolji na startu ŠAH

Tradicionalni četvrti po redu CEDIS festival drevne igre počeo je minulog vikenda prvim kvalifikacionim turnirom u prostorijama ŠK „Budućnost“ u Podgorici.

Treba istaći da je takmičenje bilo veoma borbeno i zanimljivo po pitanju konačnog plasmana tim prije jer su nijanse odlučivale o poretku na pobjedničkom postolju.

Ovoga puta jedinstveni spoj mladosti i iskustva bio je sazdan od 25 učesnika među kojima su prednjačili pioniri i omladinci, ali je nastupio i znatan broj starijih, već afirmisanih igrača. Odigrano je pet kola po švajcarskom sistemu, sa tempom igre od 60 minuta po igraču, uz bonifikaciju od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Borba za naslov najboljeg

bila je veoma neizvjesna, a na kraju su trojica igrača podijelila prvo mjesto sa po četiri osvojena poena. Dodatni kriterijumi su bili na strani Alvira Sijarića, koji je tako nastavio tamo gdje je stao prošle godine, budući da je osvojio posljednji kvalifikacioni turnir u prethodnom ciklusu. Drugo mjesto pripalo je gostu iz Mađarske Bence Feldeu, dok se prvi favorit po rejtingu i pobjednik prošlogodišnjeg finala FIDE majstor Srećko Đukanović okitio bronzanom medaljom. Četvrti je bio veteran Zoran Lakušić sa 3,5 poena, koliko je imao i mladi Andrija Koprivica na petom mjestu, što je vjerovatno najprijatnije iznenađenje turnira. Spisak osvajača redovnih nagrada zatvara šestoplasirani Dra-

Na Kipru je završen četvrti FIDE Grand prix za dame, nakon što su u posljednjem devetom kolu amazonke bile miroljubive, tačnije u formularima svih pet partija upisani su neriješeni ishodi.

Takvi rezultati najviše su odgovarali Ukrajinki Ani Muzičuk koja je zahvaljujući boljem buholc koeficijentu osvojila prvo mjesto sa šest poena, koliko je na drugom sakupila i Kineskinja Džu Džiner. Bronzana medalja pripala je Indijki Hariki Dro-

goljub Abramović, takođe sa 3,5 poena. Nagrada za najuspješnijeg igrača do 18 godina pripala je Đorđu Žižiću, koji se poslije tri kola nalazio sam na čelu tabele, ali su ga porazi u posljednja dva kola udaljili od vrha. Najuspješniji igrač do 14 godina bio je Toman Perić. Pored šestorice osvajača redovnih nagrada, bodove za plasman na finalni turnir osvojili su i Željko Vujadinović, Đorđe Žižić, Miloš Bujišić i Vesko Pavlović. Nagrade najboljima uručio je predsjednik ŠK Budućnost - CEDIS Aleksandar Radunović, dok je sudijske dužnosti sa uobičajenom preciznošću i bez primjedbi obavio međunarodni šahovski sudija Zoran Peruničić Inače, festival se sastoji od pet kvalifikacionih turnira i finalnog, na kojem će nastupi-

ti osam najuspješnijih igrača iz kvalifikacija, najbolja dama i omladinac do 18 godina. Nagradni fond na finalnom turniru će iznositi 600 eura. Prema riječima našeg reprezentativca, velemajstora Nikole Đukića, prvo okupljanje na ovogodišnjem CEDIS festivalu je naišlo na dobar odziv kako pionira i omladinaca, tako i već iskusnih šahista i očekuje se da će naredni biti još kvalitetniji i masovniji.

- Ove godine smo uveli određene promjene, prije svega to je fiksni nagradni fond za sve kvalifikacione turnire, kao i veće nagrade na finalnom turniru. Uveli smo i specijalne nagrade za najuspješnije igrače od 14 i do 18 godina, kako bismo dodatno podstakli mlade igrače za učešće, jer je glavni cilj organizacije

festivala da se njima pruži šansa da stiču iskustvo u partijama protiv starijih i kvalitetnijih protivnika. Naravno, draž ovim turnirima daje i raznolikost učesnika, pa na istom mjestu imamo igrače sa međunarodnim titulama i amatere i zaljubljenike, pionire koji su tek nedavno odigrali svoje prve poteze i veterane koji imaju već hiljade partija iza sebe. Borba za finale na koje će se plasirati deset najuspješnijih će sigurno biti zanimljiva do kraja, a svi koji su preskočili prvi turnir još su na vrijeme da se uključe u trku, budući da je uslov da bi se neko plasirao da odigra barem tri kvalifikaciona turnira. Već imamo povećano interesovanje za drugi turnir, koji je na programu od 25. do 27. aprila, pa vjerujemo da će i

ovogodišnji festival biti pravi šahovski praznik koji će trajati gotovo čitave godine, budući da je finale planirano za novembar. Naravno, sve to ne bi bilo moguće bez našeg generalnog sponzora, kompanije CEDIS, pa koristim i ovu priliku da im zahvalim za dugogodišnju podršku koju nam pružaju - istakao je desetostruki seniorski šampion Crne Gore.

navali sa pet poena, mada su isti učinak imale i Marija Muzičuk i Aleksandra Gorjačkina. Zatim slijede Nana Džagnidze sa 4,5, Divija Dešmuk sa 4, Olga Badelka i Stavroula Tsolakidau sa po 3,5, te Elizabet Peč sa 2,5 poena. Poslije ovog turnira Gorjačkina je zadržala vođstvo u ukupnom plasmanu. Peta etapa FIDE Grand Prixa za dame biće održana u indijskom Puneu, od 13. do 24. aprila, s tim što će među učesnicama biti i Ruskinja Polina Šuvalova, koja će zamijeniti Katerinu Lahno

Međunarodna šahovska federacija diskvalifikovala je bivšeg ukrajinskog matadora Kirila Ševčenka na tri godine zbog varanja na šampionatu Španije. Ševčenka, koji sada predstavlja Rumuniju, bio je optužen od strane takmičarske komisije FIDE za poštenu igru jer je tokom ekipnog turnira 13. oktobra 2024. godine koristio mobilni telefon. Optuženi je kažnjen diskvalifikacijom na tri godine, od čega je jedna godina uslovno. Ševčenko je priznao da je sakrio telefon u toaletu i koristio ga za pristup igri „Lichess“, ali je negirao da su njegovi postupci uticali na tok igre. Komisija za poštenu igru zahtijevala je da mu bude oduzeta titulu velemajstora, ali to nije podržano, jer je tokom istrage sarađivao sa organima i priznao svoju krivicu, dok njegov pokušaj prevare nije bio uspješan. Diskvalifikacija Ševčenka trajaće do 18. oktobra 2026. godine. Ovim povodom 14. šampion svijeta, glavni borac protiv varanja u šahu Vladimir Kramnik, iznio je svoje mišljenje o

ovom slučaju ističući da se ovdje pravi presedan, tim prije jer se za prilično ozbiljan i prvi put počinjen prekršaj šahisti daje kazna manja od minimalne.

- Očigledno pokušavaju da ga zaštite u izvještaju, koristeći netačne podatke. To je veoma ozbiljno i smatram da FIDE mora da pokrene istragu upravo na temu zašto je do ovoga došlo u njihovoj organizaciji - izjavio je na Tviteru Kramnik.

Priredio: B. KADIĆ

Učesnici Cedis turnira

NOVI PODACI O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJSCI

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

U ruskom društvu, već prva generacija rođenih u Crnoj Gori gotovo je potpuno integrisana. Kako su većinski bili opredijeljeni vojnom pozivu što im je po priordi i karakteru najbolje išlo, vremenom su u ruskoj vojsci stvorene čitave generalske ili oficirske porodice u kojima su najbliži krvni srodnici imali najveća oficirska zvanja. Jedan dio potomaka crnogorskih iseljenika uzeo je prezime po svojim očevima, rijetki su uzeli prezime po mjestu porijekla ili svojem prezimenu dodali mjesto iz Crne Gore iz kojeg su došli (Podgoričanin, Dragićević-Nikšić), a najveći dio zadržao je staro prezime. Dostizali su do najviših oficirskih, generalskih i admiralskih činova, nosioci su najvišim odlikovanjima, a obavljali su i značajne civilne i državne dužnosti. Ruske vlasti su jednom dijelu njih priznale plemićki status jer su poticali iz glavarskih crnogorskih porodica, a za neke od njih potvrdu su izdavali crnogorski vladari. Među posljednjim takvu potvrdu izdao je Petar II septembra 1846. Danilu Martinoviću i to ukoliko je on potomak Mihaila Andrijina Martinovića koji se preselio iz Cetinja u Rusiju. Crnogor ci u ruskoj vojsci učestvovali su u brojnom ratovima i bitkama koje je vodila Rusija, tako u ratu sa Finskom, ratu protiv Napoleona, Turkmenistana, Osmanskog Carstva, Japana kao i u Prvom svjetskom ratu. Do 1919. iz Crne Gore u ruskoj vojsci bilo je više od 60 generala i admirala (28 utvrdio Dušan Martinović, više od 40 utvrdio Srđa Martinović) i to: Nikola I Petrović-Njegoš, Matija Mato Zmajević, Ivan Mihailov Podgoričanin, Đorđije Petrov Podgoričanin, Simeun Stefanov Piščević, Simeun Gavrilov Nerandžić-Zorić, David G. Nerandžić, Antonije Stratimirović, Marko Ivanov Vojnović, Jovan V. Vojnović, Aleksandar V. Vojnović, Marko K. Ivelić, Petar I. Ivelić, Simeun Ivelić, Ivan Ivelić, Konstantin M. Ivelić, Petar Markov Vukotić, Nikola Mihailov Vukotić, Platon P. Vukotić, Todor J. Mirković, Mihailo Todorov Mirković, Aleksandar T. Mirković, Ksaverije Bulatović, Vasilije Ivanov Špadijer, Živojin Savov Milovanović, Anto M. Gvozdenović, Jovan Popović-Lipovac, Andrija S. Bakić, Luka Gojnić, Danilo Petrović-Njegoš, Radion Plamenac i Andrej Ivanov Kosić

Pored njih u ruskoj vojsci bilo je još Crnogoraca koji su stekli visoke činove, odlikovanja i imali važne komandne duž-

Potomci naših iseljenika stizali do najviših činova

Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira

nosti. Među njima je bio veliki broj pukovnika, oficira i drugih ličnosti, između kojih se ističu: Andrija Bakić, general, Đordije Bogićev Marković, generalštabni pukovnik ruske carske vojske, Đorđe Živkov Dragović, pukovnik bijele armije, Petar Martinović (1771), pukovnik, Stevo Ivov Vukićević, pukovnik, Petar Vukov Martinović, pukovnik ruske carske vojske, Boris Mihailov Martinović, pukovnik, Tomaš Pekov Pavlović, pukovnik, Marko Ilijin Špadijer, pukovnik ruske carske vojske, Miloš Marković, pukovnik, Mihailo Bakić, pukovnik, Radovan Kusovac, pukovnik, Milo Rolović, pukovnik, Evgenije Jovanov Martinović , potpukovnik, Savo Dragov Martinović, potpukovnik, Stevan Andrijin Radović, major, Dimitrije Kontić, major, Aleksandar Petrov Martinović, kapetan, Ljubo Nikolić, konjiči kapetan, Filip Ivov Vukićević, artiljerijski kapetan, Pavle Kovačević, pješadijski kapetan, Marko Jošov Martinović, kapetan, Milo Ivov Vukićivić, poručnik ruske vojske, Milutin Lakića Labović, artiljerijski poručnik ruske vojske, Rade Radović, poručnik, Đuro Ivov Vukićević, potporučnik ruske vojske, Luka Drecun, potporučnik ruske

vojske, Marko Jošov Martinović, oficir ruske carske vojske, Savo Dragov Martinović, sinovi kapetana Slava i Raka Đurkovića

Poručnik Petar Jovanov Lopušina (Rođen u Uskocima 17. oktobar 1893. Dva razreda gimnazije učio je 1906-1909. u gimnaziji na Cetinju. Potom je učio duhovni seminarijum u Rusiji. Učestvovao je u ruskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu 1914-1918. Vratio se u Crnu Goru 1920. U čin aktivnog pješadijskog poručnika preveden je iz rezerve 1. aprila 1920).

Novim istraživanjem, utvrđeno je u ruskoj vojsci početkom 20. vijeka značajan broj potomaka crnogorski iseljenika koji su imali generalske i dru-

Ruske vlasti su jednom dijelu crnogorskih iseljenika priznale plemićki status jer su poticali iz glavarskih crnogorskih porodica, a za neke od njih potvrdu su izdavali crnogorski vladari. Među posljednjim takvu potvrdu izdao je Petar II septembra 1846. Danilu Martinoviću

ge visoke vojne činove. Među visokim oficirima bilo je često braće ili očeva i sinova. Najpoznatiji su: Nikolić, Aleksandrovič, Evgenije, general-major; Nikolić, Ivanovič, Nikolaj, štabni kapetan; Daković , Pavlovič , Aleksandar, potpukovnik; Daković, Apolon, potpukovnik; Daković, Vladimir, kapetan; Daković, Pavlovič, Vsevolod, potpukovnik; Vukičevič-Sarap, Dmitrievič, Boris, potporučnik; Vukičević-Sarap, Dmitrijevič, Georgije, potpukovnik; Vukičević-Sarap, Ivanovič, Stefan, kapetan; Vukičević-Sarap, Ivanovič, Filip, potporučnik; Vukotić, Nikolaevič, Aleksandar, kapetan; Vuković, Danilovič, Miloš, kapetan; Vukotić, Nikolaevič, Aleksandar, kapetan; Vuličević, Nikolaevič, Boris, general-major; Vuličević, Nikolaevič, Ivan, potpukovnik; Vuličević, Niko -

laevič , Nikolaj , pukovnik; Mirković, Mihajlovič, Aleksandar, potporučnik; Mirković, Fedorovič, Aleksandar, general- potpukovnik; Mirković, Grigorijevič, Arkadija, poručnik; Mirković, Mihajlovič, Vladimir, štabni kapetan; Mirković, Petrovič, Vladimir, poručnik; Mirković, Mihajlovič, Georgije, poručnik; Mirković, Nikitič, Ivan, zastavnik; Milašević, Mihajlovič, Aleksandar, kapetan; Milašević, Nikitič, Grigorije, general-major; Miloradović, Grigorijevič, Aleksandar; Mirković, Mihajlovič, Petar, potporučnik; Miloradović, Nikolaevič, Andrej, štabni kapetan; Miloradović, Nikolaevič, Vladimir, štabni kapetan; Miloradović, Nikolaevič, Mihail, štabni kapetan; Miloradović, Emanuilovič, Nikolaj, general potpukovnik; Milošević, Nikolaevič, Ivan, štabni kapetan; Milošević, Konstantinovič, Josif, potporučnik; Milošević, L ukič , Konstantin , kapetan; Milošević, Nikolaevič, Nikolaj , kapetan; Milošević, Ivanovič, Sejmon, porporučnik; Bulatović, Ivanovič Aleksandar, kapetan; Bulatović, Konstantinovič, Stjepan, general-major; Bulatović, Feliksovič, Tit, potpukovnik; Bulatović, Ivanovič, Fedor, potporučnik; Bujanović, Pavle, kapetan; Borović, Eduardovič, Petar, kapetan; Rodović, Ljubomirovič, Vladimir, poručnik; Rodović, Josifovič, Mihail, pukovnik; Raković, Fedorovič, Vasilije, potporučnik; Raković, Vasiljevič, Dmitrije, potpukovnik; Raković, Aleksandrovič, Mihailo, kapetan; Raković, Vasiljevič, Nikolaj, general-major; Marković, Aleksandrovič, Aleksandar , potporučnik; Marković, Mihajlovič, Aleksandar, štabni kapetan; Marković, Radovanović, Božo, štabni kapetan; Marković, Mihajlovič, Vasilije, potpukovnik; Marković, Aleksandrovič, Vladimir, kapetan; Marković, Aleksandrovič, Vladimir (drugi), potporučnik; Marković, Mihajlovič, Vladimir, kapetan; Marković, Dominiković, Vladislav, potporučnik; Marković, Bogičevič, Georgiije, generaštabni pukovnik; Marković, Nikolaevič, Dmitrije, potporučnik; Marković, Josipovič, Marko, poručnik; Marković, Stojanovič, Miloš, štabni kapetan; Marković, Stojanovič, Svetozar, poručnik; Marković, Aleksandrovič, Sergej, potporučnik; Marković, Mihajlovič, Sergej, potporučnik; Marković, Nikolaevič, Sergej, kapetan; Marković, Mihajlovič, Fedor, štabni kapetan; Ivanović, Hristoforovič, Rudolf, general major; Radoman, Feliksovič, Genadij, pukovnik; Ivelić, Nikolajevič, Marko, grof, pukovnik; Ivelić, Marković, Nikolaj, grof, poručnik; Savić, Fedorovič, Sergej, general major; Milovanović, Savov, Živojin, general major; Radović, Stevan, major; Rafailović, Ferdinandovič, Vladimir, general-major; Petrović, Georgijevič, Sergej, general-lajtant; Petrović, Grigorijevič, Nikolaj II, general-pukovnik; Vulićević, Nikolajevič, Boris, general major; Milašević, Nikitič, Grigorij, general major; Dragićević-Nikšić, Vasiljevič, Pavel, pukovnik; Danilović , Grigorijevič , Aleksandar II, štabni kapetan; Danilović, Grigorijevič, Mihail, pukovnik; Dragićević-Nikšić, Lukić, Semjon, štabni kapetan; Đurković , Slavimirovič, Nikša, kapetan; Danilović, Grigorijevič, Grigorij, general-ađutant; Pulević, Arsenijevič, Konstantin, general-potpukovnik; Pulević, Arsenijevič, Konstantin, general-potpukovnik; Danilović, Aleksandrovič, Nikolaj, general-major; Đurković, Slavimirovič, Balša, kapetan; Danilović, Aleksandrovič, Grigorije, pukovnik; Danilović, Aleksandrovič, Sergej, general-major; Nikolić, Aleksandrovič , Evgenije , general major; Pulević, Mihailovič, Benjamin, general major; Bogdanović, Vasiljevič, Evgenije, pješadijski general; Bogdanović, Josifović, Grigorij, general-potpukovnik; Podgoričanin-Petrovič, Aleksandrovič , Emanuil , grof, potpukovnik; Bogdanović, Modestovič, Vladimir, general-major; Bogdanović, Aleksandrovič, Sergej, general major itd. (Nastavlja se)

Crnogorci u ruskoj vojsci učestvovali su u brojnom ratovima i bitkama koje je vodila Rusija, tako u ratu sa Finskom, ratu protiv Napoleona, Turkmenistana, Osmanskog Carstva, Japana kao i u Prvom svjetskom ratu. Do 1919. iz Crne Gore u ruskoj vojsci bilo je više od 60 generala i admirala

Grof Petar Ivanov Ivelić

Andrija Bakić

Matija Zmajević

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cjenovnik čitulja

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€ 1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom“ AD Podgorica, Moskovska 29, PIB 02289377, koga zastupa punomoćnik Marija Šofranac, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika: SLAVIŠA OBRADOVIĆ, ILINO BB.-ZGRADA BABOVIĆA LAMELA C-4, Bar, DOO “N.P.A. GRUPA” BAR, ZALJEVO BB., Bar, PIB: 03409627, MILANOVIĆ IVANA, BULEVAR REVOLUCIJE BR.17/10 POTKROVLJE, Bar, DOO “OLD MONEY” BAR, OBALA IVA NOVAKOVIĆA 3, SUTOMORE, Bar, PIB: 03526020, PEČURICA VESELIN, BRANKA ČALOVIĆA BB., Bar, PEROVIĆ ALEKSANDAR, PARTIZANSKI PUT BB.-SUTOMORE, Bar, SALCIN JASMIN, BJELIŠI BB., Bar, POPOVIĆ ALEKSANDRA, BARSKIH LOGORAŠA 5A, Bar, ŠOBOT RADMILA, ŠUŠANJSKA ULICA BR.72, Bar, DOO “BRANKOVO COMERC” BAR, RISTA LEKIĆA BB., Bar, PIB: 03331768, DOO “MAX DESIGN” BAR, BULEVAR REVOLUCIJE B11 A/31, Bar, PIB: 03259471, HALJIL LUKOVIĆ, ILINO BB., Bar, DOO “CS GROUP MN” BAR, VLADIMIRA ROLOVIĆA F2, Bar, PIB: 03333175, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.04.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnici SLAVIŠA OBRADOVIĆ iz Bara, DOO “N.P.A. GRUPA” BAR, MILANOVIĆ IVANA iz Bara, DOO “OLD MONEY” BAR, PEČURICA VESELIN iz Bara, PEROVIĆ ALEKSANDAR iz Bara, SALCIN JASMIN iz Bara, POPOVIĆ ALEKSANDRA iz Bara, ŠOBOT RADMILA iz Bara, DOO “BRANKOVO COMERC” BAR, DOO “MAX DESIGN” BAR, HALJIL LUKOVIĆ iz Bara, DOO “CS GROUP MN” BAR u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručila rješenja o izvršenju Iv.br. 2641/24, Iv.br. 3096/24, Iv.br. 3097/24, Iv.br. 3563/24, Iv.br. 3564/24, Iv.br. 3565/24, Iv.br. 4130/24, Iv.br. 4980/24, Iv.br. 5313/24, Iv.br. 5556/24, Iv.br. 196/25, Iv.br. 734/25, Iv.br. 931/25 od 20.05.2024. godine, 13.06.2024. godine, 18.07.2024. godine, 04.09.2024. godine, 04.11.2024. godine, 03.12.2024. godine, 24.12.2024. godine, 31.01.2025. godine, 03.03.2025. godine, 10.03.2025. godine i rješenje o troškovima od 02.04.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI

Našoj voljenoj majci, tašti i babi

MIRI DMITROVIĆ

Zauvijek u našim srcima. SEKA, VLADICA, NAĐA i JOVAN ĐUKIĆ

ОЛГИЦА, братанић ДАРКО, братаничне ДРАГАНА, ВИОЛЕТА и ДАНКА, снахе ЖЕЉКА и МИРА, унучад МИХАИЛО, МИЛОШ, ЛАЗАР, ПАВЛЕ, НИКОЛА, ЈОВАНА и АНАСТАСИЈА, сестрић и сестричина, сестре од стрица, братанић и братаничне и остала родбина

Dana

RATKA RAŽNATOVIĆA

Sahrana je obavljena 2. aprila u krugu svoje porodice, na Novom gradskom groblju u Budvi.

JERKOV sa porodicom

1. aprila 2025, u 69. godini prestalo je da kuca srce mog voljenog brata

Četvrtak 3. april 2025.

Našoj voljenoj majci i babi

MIRI DMITROVIĆ

Hvala ti na svemu, zauvijek tvoji

MARIJA, DEJAN, MARTA i MARKO

Posljednji pozdrav dragoj ujni

Tužni zbog odlaska dobre i plemenite kume

MIRE Miškove DMITROVIĆ

Počivaj u miru.

Porodica TERZIĆ, JAGODA, OLJA, JOVO i MAJA sa familijama

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Više nemamo ni tebe. Zauvijek zahvalni na svemu. TOMO i ALEKSANDRA

MIRI DMITROVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Ostaćeš trajno u našim sjećanjima.

Posljednji pozdrav najdražoj teta

i DRAGAN GRUJIČIĆ

Posljednji pozdrav teta

Posljednji pozdrav

MIRJANI DMITROVIĆ

Uvijek ćemo pamtiti tvoju ljubav, dobrotu i pažnju koju si nesebično ukazivala našoj porodici.

S tobom je otišao jedan od posljednjih izdanaka časne crnogorske žene – koja je imala srce i razumijevanje za svakoga. Hvala ti na svemu, počivaj u miru.

JOVAN i ALEKSANDRA NIKITOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju, teta

SEKA, PEĐA i SANJA SOVILJ

Posljednji pozdrav teta

Velikom prijatelju naše porodice.

SUZA i TAMARA KNEŽEVIĆ

MIŠKO

Dvije godine od kada je otišao tiho i dostojanstveno kao što je i živio. U nama su ostale uspomene na dobrog supruga i oca. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Tvoji: supruga JELENA, djeca RADMILA-CICA i ZORAN

Danas se opraštamo od tebe, ali tvoju ljubav i snagu nosićemo zauvijek u sebi.

Nedostajaće nam tvoj osmijeh, tvoj glas i tvoj topli pogled pred kojim su djeca rasla, obasuta tvojom beskrajnom ljubavlju.

Vrijeme nikad neće izbrisati uspomene.

Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.

Tvoj sin BOJAN, snaha ANDREA, unučad BOŽIDAR, JAKOV i NIKOLINA

Posljednji pozdrav stricu

MOMČILU KOVAČEVIĆU Počivaj u miru u novom svijetu koji nijesi imao na ovom. SILVA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj

Bila si naša snaga, uzor, naše svjetlo u najtamnijim trenucima.

Svojim osmijehom si grijala srca, a svojim rukama si gradila dom pun topline i radosti. Nedostajaćeš nam više nego što riječi mogu reći, ali znamo da nikada nećeš zaista otići.

Živjećeš u našim srcima, u našim sjećanjima i u svemu što radimo.

Počivaj u miru. Volimo te beskrajno.

Tvoji neutješni: kćerka IRENA, zet BOŽIDAR, unuka MILICA i unuk MATIJA

Posljednji pozdrav mojoj supruzi

VESNI ZVICER

Bila si moj saputnik i moj oslonac, i nijedan dan koji slijedi neće biti isti, bez tvog glasa i tvog prisustva. Prerano si otišla i ostavila ogromnu prazninu. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.

bolom u duši opraštamo se od voljene

ZVICER

Teško je prihvatiti da te više nema, da nećemo moći da te zagrlimo, da čujemo tvoj glas. Svaka riječ i svaki pogled, zauvijek će ostati u našim srcima.

Iako si otišla, nikada nećeš biti zaboravljena, jer trag koji si ostavila u našim srcima, ništa ne može izbrisati.

Sa beskrajnom ljubavlju i tugom, tvoj sin IVICA, snaha DRAGANA i unuci MARKO, NEMANJA i MILJAN

Tvoj neutješni suprug BOŽIDAR – BOŠKO ZVICER

Posljednji pozdrav dragom

Počivaj u miru.

Naš voljeni

VUKOTA Gavrilov RADOJIČIĆ

DRUGARU

VLATKO, MIŠKO i PUNŠĆE

Posljednji pozdrav najdražoj

VESNI ZVICER

VESNE

3. april 2025.

Dragi naš đede

VUKOTA RADOJIČIĆ

Hvala ti za svu ljubav, brigu i pažnju koju si nam pružao.

Nikada te neće zaboraviti tvoja unučad JELENA, ZORKA i DIMITRIJE i praunuk PAVLE

Prošlo je četrdeset tužnih dana od kada nas je napustio

ZORAN BIBO IVANOVIĆ

Sjećanje na tebe, tvoj osmijeh, ljubav i pažnju zauvijek će živjeti u našim srcima.

IVICA, IVANA i LARA IVANOVIĆ

82 3. 4. 1996 – 3. 4. 2025.

LJUBOMIR LJUBO ČOLOVIĆ

S čežnjom i ljubavlju čuvamo te u našim srcima.

Tvoji DULE i DRAGANA

Našem dragom drugu

RADOVANU MARKOVIĆU

Prođe godinu dana od kada nisi sa nama, godinu dana tužnih i bolnih

HARIS KOČAN i VANJA BURDA

71 Čuvamo lijepo sjećanje na dragog nam komšiju

PREDRAGA – PEĐU STANIŠIĆA

SKUPŠTINA STANARA „SZ UNISTAN“

Navršava se 10 godina od smrti naše drage majke

MARIJE ĐEKIĆ

Nedavno se navršilo 29 godina od smrti našeg dragog oca

DUŠANA ĐEKIĆA

i 28 godina od smrti našeg voljenog brata

JOVA ĐEKIĆA

Vrijeme prolazi, ali sjećanja na njih su stalno u nama, sjetna, lijepa i draga.

Njihovi: LJILJANA, MIŠKO, RAJO i ROKI sa porodicama

86 Dana 3. aprila 2025. navršava se sedam godina od smrti našeg supruga, oca i đeda

BRANKO Jovana KRUŠIĆ

Živiš u našim srcima i mislima. Supruga MILODARKA sa đecom

Danas se navršavaju tri godine od smrti moje majke i dvadeset godina i tri mjeseca od smrti moga brata

RADOJKE ŽELJKA

Radeve

Radevog ŽARIĆ ŽARIĆA

Brižna i plemenita moja majko, preduga je, teška i bolna i ova godina bez tebe.

Živjela si tiho poklanjajući svima dobrotu i toplinu svoje duše.

Bila si moj svetionik, putokaz i moja nada.

Utoplićeš svoju napaćenu dušu našim Željkom, našom davnom ugašenom radošću i neprebolom.

Neka vas nebeska svjetlost čuva, a ja ću se sa vječnim bolom i teškim izazovima života boriti da ne pokleknem i posustanem.

Neutješna kćerka i sestra DANIJELA

Slobodan Čukić

ZMIJE

na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori

Rezultati terenskog istraživanja

U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.

Cijena 30 €

Dar sa neba

zbog čega je Eplova serija „The Studio“ urnebesna satira o šoubiznisu, ali i predivna posveta pokretnim slikama koje život znače

ili : Str. 4, 5. i 6.

pobune uma

Prijetnja

Kada

govorimo o Hajao Mijazakiju, riječima se ne može prenijeti dovoljno poštovanja za njegovo djelo. Japanski majstor animacije nije samo stvorio filmove, on je izgradio svjetove. I to svjetove u kojima svaki detalj, svaki pokret i svaka emocija imaju smisao, a to je bit, sama suština umjetničkog postupka.

U svijetu u kojem se brzina proizvodnje često stavlja ispred strpljenja, a učinkovitost ispred detalja, Mijazaki je utemeljio sopstveno autorstvo na suprotnom – na pažljivom oblikovanju svijeta koji je istovremeno lijep i duboko emotivan.

Upravo zbog toga veliki filmski stvaralac toliko i prezire AI i buni se protiv trenda koji je ovih dana pretvorio internet u galeriju generisanih slika u fazonu njegovog slavnog studija „Ghibli“. Jer, za Mijazakija, te slike i ta „tehnološka revolucija“ jesu uvreda – i nešto što potkopava samu suštinu stvaranja.

Odavno je poznato da Mijazaki odbija da koristi i uopšte prihvati AI; da je smatra uvredom po život; da osuđuje svaki oblik upotrebe vještačke inteligencije u umjetničke svrhe. Iako njegove stavove mnogi možda smatraju previše radikalnim, vrijeme polako pokazuje da Hajao nije daleko od istine. Svijet umjetnosti sada se suočava sa novim izazovom – s AI algoritmima koji generišu slike na temelju postojećih podataka, stvarajući vizuelne sadržaje koji mogu da izgledaju estetski privlačno, ali im fali nešto što se ne može replicirati. To je autentičan umjetnički postupak i namjera.

Za Mijazakija, umjetnost nije samo niz sličica poslaganih u filmski okvir. Njegovi filmovi nijesu proizvod algoritamskog procesuiranja podataka, već priče prožete humanizmom, filozofijom i pažnjom prema detaljima koje može da ima samo posebno umjetničko, prije svega ljudsko oko.

Kada pokušava da imitira „Ghibli“ stil, AI ne samo da reprodukuje ili replicira slike već nastoji da oponaša umjetnika – a to je nešto što algoritam nikada neće moći da dostigne. Sa druge strane, tačno je: ljudi jesu pokazali da za 250 dolara i nekoliko dana detaljnog

Piše: Sead ŠABOTIĆ

Odavno je poznato da Hajao Mijazaki odbija da prihvati AI i da osuđuje svaki oblik upotrebe vještačke inteligencije u umjetničke svrhe. Iako njegove stavove mnogi smatraju radikalnim, vrijeme polako pokazuje da nije daleko od istine

i posvećenog posla, vještačka inteligencija može da uradi sve ono što bi animatori u studiju „Ghibli“ uradili za godinu i kusur.

Da li će u nekoj skorijoj budućnosti AI biti u mogućnosti da, kombinujući stilove, stvori neki novi – izvjesno je. Da li će to biti umjetnost – neće.

Opet, Mijazaki nije kritikovao umjetnost koju generiše AI samo zbog nedostatka estetske vrijednosti. Osvjedočeni pacifista i čovjek duboko povezan sa prirodom vidio je i još vidi opasnost u svemu što tehnologija predstavlja.

Vještački generisana umjetnost nije samo zamjena jednog medija za drugi.

To je ozbiljan pomak u tome što umjetnost zapravo predstavlja. Dok je umjetnost oduvijek bila način da se iskusi i razumije ljudska stvarnost – sa svim njenim nesavršenostima, emocijama i borbama – AI kreacije su samo proizvod masovne proizvodnje. Umjetnost koju generišu algoritmi nije stvorena kroz ljudsku borbu, traganje za perfekcijom ili dublje razumijevanje svijeta, već u laboratoriji podataka, gdje je krajnji cilj što brža proizvodnja. Kada umjetnost postane stvar koja se brzo generiše, mi, kao društvo, prestajemo da cijenimo vrijednost stvaranja. Umjetnost postaje proizvod, samo još jedan objekat za konzumiranje. Ne radi se više o tome ko je stvorio djelo, već o tome ko ga je generisao. To nije napredak, to je degradacija. Mijazaki se protivi ovom „pomaku“ zato što vjeruje da prava umjetnost nosi težinu ljudskog iskustva, da ona nije samo za gledanje, već za osjećanje. Sva ova, ali niz drugih pitanja, režiser otvara u zanimljivom dokumentarnom TV filmu „Never-Ending Man: Hayao Miyazaki“ (2016).

Nije vještačka inteligencija ugrozila samo proces stvaranja umjetnosti. Sam opstanak umjetnosti kao sredstva otpora i izražavanja slobode i istine – doveden je u pitanje. Kreacije s AI potpisom nijesu ni blizu toga da budu sredstva za otpor. Naprotiv, one su alat za širenje homogenizovanih ideja. U tom smislu, AI umjetnost nije samo plagijat – to je simbol erozije slobode umjetničkog izraza. Za Mijazakija i mnoge druge stvaraoce umjetnost je uvijek bila borba. Da se prenese poruka, da se dotakne srce gledaoca, da se ispriča priča koja odražava ljudsku prirodu u njenoj najdubljoj suštini. Sada, umjesto toga, svjedočimo kako se umjetnost koristi kao alat za proizvodnju, a ne kao sredstvo za izražavanje. I upravo zbog toga, u njegovim očima, AI generisana umjetnost nije samo trend – ona je prijetnja. I to ona koja može da bude pogubna po cijeli svijet…

u fokusu Eplov „The Studio“ – urnebesna satira o šoubiznisu

Dar sa neba za ﬁ

Set Rogen, neodoljiv kao producent čiji se život pretvara u produženi napad panike

Teško je objasniti koliko je fantastično ovo parče Eplove televizije, te koliko

se Set Rogen i Evan Goldberg divno bore da sačuvaju ono malo duše Holivudu, dok ga istovremeno –ubijaju od zajebancije

Malo ko koga obožava, kao što Holivud voli i ljubi sebe. Odatle i toliko filmova i serija o Tinseltaunu, šoubiznisu, zvijezdama, snimanju kultnih naslova… Nažalost, među svim tim oskarovskim i emijevskim „mamcima“ rijetki su oni koji uspiju da do koske ogole i ljepotu i ružnoću bitisanja u svijetu u kojem su umjetnost i teška komercijala najčešće u klinču. Stoga, projekte poput serije „The Studio“, koja je u novembru 2022. najavljena kao „šoubiz-komedija sa Setom Rogenom“, najčešće dočekujemo sa skepsom, ne očekujući ništa više od „šake suza, vriće smija“… Jer, ča je Holivud vengo fantažija?

Ipak, poslije tri emitovane od deset snimljenih epizoda (25–44 min.) satire, koju Rogen kao režiser i kreator potpisuje s Evanom Goldbergom (nerazdvojni saradnici još od komedije „Superbad“ [2007] Grega Motole ), tačno vam dođe da sjednete i cijeloj autorskoj ekipi ispišete ogromno izvinjenje.

Teška štreberčina

Ne da „The Studio“, čiji su kokreatori još i Piter Hojk , Aleks Gregori i Frida Perez, već na početku razbija svaku skepsu u vezi sa projektom, nego podiže letvicu visoko i za nastavak sezone, i za sve druge serije koje će uslijediti i ove i narednih godina. Nevjerovali ili da, ta holivudska fantažija pod kreatorskom palicom Rogena i Goldberga – rani je kandidat za najbolju satiru 2025! U fokusu priče je Met Remik (Goldberg), producent u holi-

vudskom studiju „Continental“. I, molimo lijepo, veliki filmski štreber: od one vrste koja izgara od želje da producira remek-djelo poput „Rosmary’s Baby“ ( Roman Polanski, 1968) ili „Annie Hall“ ( Vudi Alen , 1977). Samo da režiser, ako je to moguće, „ne bude perverznjak“. Toliko je Met opsjednut filmovima da se, bukvalno, ni o čemu drugom sa njim progovoriti ne može. Zbog toga je mnogima, posebno ljudima u industriji – poveći smor. Štreberka Meta pak upoznajemo nakon što njegova dugogodišnja mentorka i šefica Pati Li (Katerin O’Hara) dobije šut-kartu, pa savršeno-zastrašujući glavešina studija Grifin Mil (Brajan Krenston) odluči da mu „forvarduje“ njen tim i radno mjesto. No, prije nego što mu da unapređenje, zanima ga jedna stvar: misli li Met da pravi lovu – ili „artsy-fartsy bullshit“?

Naravno da naš zbunjo od (anti)heroja, ta endemska vrsta od producenata koji stvarno vole filmove – odgovara da apsolutno nema problema sa blokbasterima od čijih se „tema“ zapravo ježi. Štoviše, vrlo rado bi radio na „Kool Aid“ filmu. Ma, i na blokbasteru o Rubikovoj kocki ili „Ne ljuti se, čovječe“, ako treba! Met pred šefom uspješno „prećutkuje“ svu svoju sinefiliju. No, ipak, ne planira da odustane od namjere da pravi art filmove. I toliki je delulu, da svoj tim ubjeđuje da je apsolutno moguće napraviti „film s autorskom vizijom i pretenzijama na Oskare“ od

3. april 2025.

šoubiznisu i predivna posveta pokretnim slikama koje život znače

filmofile

nečega tako banalnog kao što je to američko aromatizovano piće „Kool Aid“. Metova bivša asistentkinja Kvin Heket ( Čejs Sui Vonders), svježe unaprijeđena u kreativnu direktorku, samo ga gleda blijedo. Najbolji drugar Sal Seperstajn ( Ajk Barinholc), takođe producent, brzo odustaje od ubjeđivanja da je umjetnički i vizionarski orijentisan „Koll Aid“ film –nemoguća misija. I počinje da čini ono što najbolje radi: ljubi mu dupe i dijeli komplimente za najgore ideje poznate ljudskom biću.

Majin garderober

Maja, šefica Metovog marketing tima, jedina je koja njegove ideje „neunakažene mišlju“ dočekuje bez dlake na jeziku. Ili, preciznije, sa psovkama kojih bi se postidio i najvulgarniji među kočijašima, a koje tako urnebesno može da ispali i proda samo jedna i jedina – Ketrin Han. Zahvaljujući njenoj neprocjenljivoj energiji, Maja postaje izvor najsočnijeg humora i šoubiz-opservacija, a bogami i mode. Njeni autfiti i boce sa vodom? Kakva boginja… Ma, fabrika mimova, šou za sebe, ludača čiji bismo zasebni spin off odmah gledali! E, od blokbastera o Majinom garderoberu i šoljama bi se, crni Mete, prije nego od „Kool Aid“ filmova ili novih Rozmerinih beba – mogli zaraditi milioni.

Ima vas „The Studio“ u šaci i prije nego što u jednačinu uđe Martin Skorseze , ali nakon što živa legenda i jedan od najosvjedočenijih filmskih štrebera među režiserima stupi u kadar – sva su koplja položena. Met, zamislite, ima tu ludu (ne)sreću, da je veliki Marti napisao „Kool Aid“ scenario. Samo što, ono, to ipak nije sasvim –potpuno sasvim – film o tom famoznom piću koje Met tre-

ba da pretvori u milionsku franšizu.

Skorseze studiju nudi film o Džonstaun masakru, u kojem je 918 osoba izvršilo samoubistvo ispijajući – pogodite što…

Da nije „Kool Aid“? I da možda ulogu Džima Džounsa nije namijenio onome, kako se ono prezivaše onaj Stiv što mu svako zna facu, ali ne i ime

– Bušemi ili Buskemi?

Pa, za slučaj da još ne vidimo kako bi sve moglo da krene pogrešno, tu je Met… Zakleti filmofil i zaštitnik umjetnosti, kojeg jedno „obično“ unapređenje pretvara u tipičnog holivudskog producenta, prazno odijelo, lažovčinu, krvnika umjetnosti, gonitelja love… I beskičmenjaka zbog kojeg će se, u finišu prve epizode, zaplakati jedan Skorseze.

Šlihtare i ajkule

„Postao sam producent zbog toga što sam se zaljubio u filmove. Sad već mislim da moj posao služi samo tome da ih ubije“, kaže Met. E, ljudi mo -

ji… Teško je objasniti koliko je smiješan njegov život, velikim unapređenjem pretvoren u napad panike neograničenog trajanja… I koliko „The Studio“ postaje neprocjenljivo parče televizije, dok se njegovi kreatori divno bore da sačuvaju ono malo duše Holivudu, dok ga istovremeno –ubijaju od zajebancije! Dugačka je lista elemenata koji čine „The Studio“ za sada ponajboljom komedijom 2025. godine. Krenimo od kastinga i čiste desetke za izbor kako glavnih glumaca, tako i gostujućih i kameo-faca među kojima se, da čudo bude još veće, našlo 30+ vrhunskih lica iz filmske industrije. U glavnoj petorci poseban naklon ide za dvije dame sa nepogrešivim osjećajem za komediju – za O’Haru i Han. I Barinholc je odličan kao producent kojem samo vezice vire iz guzica zvijezda, a Rogen je, naravno, uvijek najbolji u paničnom izdanju i dok „roštilja“ u kadru.

No, mora se reći da je Set u autorskoj seriji, ipak, slojevitiji od bilo čega što se moglo očekivati. Sa Metom, pronalazi nijanse, budeći istovremeno smijeh i prezir, ali i saosjećanje. Savršen je Rogen izbor za

lika koji samo želi da bude fin momak, dobri duh filma, spasitelj sedme umjetnosti, pravi pravcati umjetnik, producent koji radije daje kreativne savjete režiserima nego što ih cima i upozorava da su malo prećerali sa driješenjem kese… I, ipak, dobrim namjerama uprkos, postaje totalni mlakonja u bazenu punom karijerista, dupelizaca, ajkula u koroprativnim odijelima i nebitnjakovića koji posežu za zvijezdama (bukvalno i figurativno)… I svi bi pozivnicu na žurku kod Šarliz Teron!

Bijesne gliste

Ne možeš baš svakoga u šoubiznisu da učiniš srećnim, a ta nesreća od Meta upravo to pokušava da uradi, pretvarajući se u neurotičnog Sizifa koji svakog bogovetnog dana kotrlja isti kamen uz holivudska brda. Ti i takvi pokušaji, naravno, završavaju sa suzama superkul režisera ili bijesom njihovih kolega koji, čak i u džungli od Los Anđelesa – važe za najveću kulturicu. Takav je, recimo, Ron Hauard, čije će gostovanje obilježiti sjajnu treću epizodu, posvećenu Metovoj nemogućnosti da čo’eku kaže da mu se ne sviđa kraj njegovog filma.

Uz Hauarda i Skorsezea, kroz deset epizoda pojavljuju se i sami sebe igraju: Pol Dano , Rebeka Hol, Zek Efron, Rami Jusef, Zek Snajder, Antoni Maki, Stiv Bušemi, Olivija Vajld, Adam Skot, Aron Sorkin, Dejv Franko, Džin Smart, Džoni Noksvil, Greta Li… Niz se nastavlja, a sudeći po onima koje smo vidjeli u prve tri epizode, svaki kameo i gostovanje i te kako su promišljeni i narativno opravdani. Krenston je, recimo, bombon kao Grifin Mil (filmofili će, naravno, prepoznati referencu na istoimenog šefa studija u sjajnoj satiri „The Player“ [1992] Roberta Altmana), a Dejvid Kramholc genijalan dok žonglira paniku i fore na račun Jevreja kao producent Mič Vajs. Daleko od toga da su kreatori nadžidžali zvijezde čisto radi reklame, što je najčešće i praksa sa sličnim pro-

Legendarni Martin Skorseze odlično se zabavlja igrajući sebe apple.com

jektima. Naprotiv, ne samo što kameo-face podižu priču na veći nivo nego djeluju i kao da se beskrajno dobro zabavljaju dok Holivud rasturaju i opučaju – ali sa ljubavlju.

Uostalom, jedan od kameo-dokaza da su Rogen i ekipa spakovali brutalan scenario jeste i pojavljivanje Teda Sarandosa, jednog od izvršnih direktora Netfliksa. Glavešina gigantskog striming servisa u projektu s etiketom svoje teškaške konkurencije – Apple TV+? Može, kako ne može – kad fore pišu Rogen i Goldberg.

Glumci i gosti su fantastični, a takvi su i likovi dok doživljavaju srčane udare od stresa, vrište jedni drugima u lice i utrkuju se da iscmaču što više zvijezda. Njihova odiseja u srce holivudske produkcije je epizodična: svaki nastavak tiče se nekog novog mjesta i problema koji Met treba da riješi (a obično ga samo dodatno zapetlja), ali sve grade skladnu, brzu i urnebesnu cjelinu. Ili, preciznije, seriju koja je prelijepa, a istovremeno je bijesna kao glista. I puna ljubavi prema filmu!

Forma i suština

Scenario, režija i tehnički apsekti takođe su vrhunska priča. „The Studio“ je satira puna fora i referenci za koje je pronađena savršena mjera. Nonstop se tu žonglira s imenima filmova i filmadžija, ali bez ikakve hermetičnosti – lagano, pitko. Stoga, u referencama od, recimo, one-shot ratnog hita „1917“ (Sem Mendez, 2019), do zatur enog propagandno-dokumentarnog bisera „Soy Cuba“ (Mikhail Kalatozov, 1964), koga je od zaborava spasio upravo Skorseze – mogu da uživaju i totalni filmski gikovi, i „normalni“ gledaoci.

No, ako je zbog ičega „The Studio“ toliko prijatno iznenađenje – to je filmičan i totalno metapristup sadržaju. Forma ovdje jeste suština, pa tako, recimo, prvu epizodu otvara i zatvara ista rečenica, savršeno zamagljujući granicu između stvarnosti i fikcije. No, još bolji primjer je druga, posvećena Metovoj posjeti filmskom setu Sare Poli, na kojem se, tokom „zlatnog sata“, snima komplikovana scena iz jednog kadra… Velike su šanse da nećete ni provaliti, neđe do samog kraja, da je cijela ta epizoda o one-shot snimanju zapravo snimljena – iz tog istog jednog kadra. A to što, možda, nećete – samo je kompliment za vrhunsku komediju i tenziju koju zidaju Rogen i ekipa.

Te druge one-shot epizode ne bi se, svega nam, postidio ni Lari Dejvid, niti iko iz ekipe njegove kultne situacijske komedije „Curb Your Enthusiasm“. Ostali nastavci nijesu snimani iz jednog neprekinutog, ali jesu iz „produženih“ kadrova, koji čuda rade za podizanje komičnosti i napetosti u kombinaciji sa glavnom muzičkom temom Antonija Sančeza, u kojoj ćete prepoznati eho njegovih bubnjeva u Injarituovoj poslastici „Birdman“ (2014). Uz takvu muziku, produženi kadrovi maestralno pojačavaju Metov osjećaj zarobljenosti u studiju, u filmskoj industriji, u sopstvenoj glavi. Ma, praktično gledate kako ga krivica melje uživo; kako ga sopstvena savjest upozorava da će, ako se nekako ne zaustavi, ostati bez to malo duše. I postati tipičan holivudski producent – „mlin za filmsko meso“.

Ironija je strategija, i to vrlo pametna, kreativaca iz ove serije: „The Studio“ je zapravo vrlo raskošna satira o tome kako su raskošni filmovi po -

stali ugrožena vrsta. I šou o izgubljenoj autorskoj slobodi, kreativnosti i ekstravaganciji – koji upravo na tim elementima počiva. I zbog toga što je autoironičan – i jeste prokleto dobar!

Zakucana poenta U „The Studio“, Rogen i ekipa pokazuju nam da projekat koje

Met želi da podvali mejnstrim publici, tj. umjetnost koja ima i autorsku viziju i kapacitet da zaradi novce – zaista može da se pravi i bude gledana, ovdje i sada. I, dok vam sve to pokazuju, samo želite još ovako pitkih i zabavnih, a ludački pametnih projekata. Ako to nije totalno zakucavanje poente, onda – što jeste?

Nepunih šest mjeseci nakon što je Max lansirao supersimpatičnu „The Franchise“, ova satira istinski velikog i opasnog Armanda Janučija, ipak, djeluje kao nedonošče spram „The Studio“. Rogenova serija mnogo je prkosnije i pametnije isturen „srednjak“ pravo u lice holivudskih glavešina, ali je i injekcija radosti, te predivno podsjećanje na to koliko su filmovi veliki, koliko su bitni, koliko i dalje jesu u stanju da mijenjaju živote.

Što su vam pak filmovi bitniji u životu, to će vam „The Studio“ bolje leći. Ako ste baš zaljubljenik; ako vam pokretne slike – život znače; ako filmove smatrate solju bez koje bi vam bitisanje prilično obljutavilo –možda ćete čak i pomisliti da je serija napravljena specijalno za vas.

Velika je ovo zaraza, obavezno televizijsko štivo 2025… I rijetki dar sa neba, čak i za one koji sebe ne smatraju bogzna kakvim filmofilima.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.5/5

SERIJE

Raskošna, predvidljiva

Pobjede i porazi su samo stvar toga kako, na kraju krajeva, gledate na to – kaže jedno mnogo pametno dijete na početku animirane mini-serije „Win or Lose“, prve avanture studija Piksar u svijetu televizije. Njena najveća istina je i njeno najžešće prokletstvo.

Sve to što je duže od četiri godine najavljivano kao ekskluziva striming servisa Disney+ bilo je u epicentru kontroverze. Od momenta kada su producenti odlučili da iz montaže odstrane direktne reference na to da je jedno od te djece među glavnim likovima – transrodna osoba.

Softbol i bejzbol

Odluka je, naravno, imala veze sa politikom i tržišnom računicom; sa Trampovom pobjedom i prilagođavanjem „novoj realnosti“. Prvo je u medijima progovorio neimenovani član autorskog tima, a potom i Šanel Stjuart, transglumica koja je podarila glas Kai, javno govorivši o tome koliko je razočarana što je iz serije praktično izbrisano ono zbog čega je uopšte i bila angažovana… Nego, jeste čuli za softbol? To je varijacija bejzbola na manjem terenu, sa većim loptama, gdje se sva bacanja izvode i jedino su dozvoljena „ispod ruke“. Otprilike, vjerovatnoća povreda je mnogo manja, a zabava zagarantovana. Ili, da banalizujemo (jer jeste banalizacija): softbol je – bejzbol za žene. Kao takav je i predstavljen, kao ženski sport, na Olimpijskim igrama. E sad, jasna vam je kvaka: ako je softbol „za djevojčice“ – ima

Ketrin Han, perfektno izvorište lascivnog humora apple.com

3. april 2025.

Win or Lose Piksarov prvi televizijski izlet na servisu Disney+

Raskošna, ali predvidljiva igra

li poente da se njim duže bave dječaci? Mogu li žene onda da treniraju „pravi“ bejzbol? Šta onda uopšte znači veliki trijumf u softbolu – kad to opet, u krajnjoj liniji, nije bejzbol? Zašto se granice tu uopšte postavljaju i ko ih određuje? I, u krajnjoj liniji, što je mjesecima aktuelna tema planetarnog sporta – ima li mjesta za transrodne osobe na ženskim takmičenjima?

Drugačija shvatanja

Sve su to, ispod površine, teme prve Piksarove serije –koja počinje i završava se sa važnom softbol utakmicom. Bitnom u onoj mjeri da za nju mjesecima živi jedan školski tim. Neko dijete ćete, na sa -

Velikom studiju animacije priliče mnogo ambicioznije priče. Takvih kao što je ova serija o odrastanju, stvarno, ima mnogo – i na filmu i na televiziji

mom početku, tu zateći u nesvijesti. Čućete ekstazu pobjednika i agoniju poraženih; odmah početi i da navijate za te klince iz tima Pikls… I već u narednoj epizodi proživljavati isto.

Dakle, ne naredni, nego baš isti taj meč. Samo iz perspektive drugog lika. Možda trenerove kćerke, možda samog trenera, ili nekog nastavnika, ili djevojčice u timu koja odrasta u domu samohranog roditelja, ili… Jer, sjetite se početka

– sve je stvar isključivo perspektive. Pobjede i porazi. I na kraju osme epizode to znači i kompletiran mozaik odrastanja u američkom komšiluku. Ideja iz koje je serija nastala univerzalnija je i od kontroverze iz svijeta sporta. Keri Hobson i Majkl Jejts iz studija Piksar shvatili su tokom rada na filmu „Toy Story 4“ ( Džoš Kuli , 2019) da imaju potpuno različito shvatanje nekih ideja i stvari koje su se dogovorili da ispričaju. Odlu-

čili su da od toga naprave dobar štos, pa i koncept za seriju, u kojoj je svaka epizoda, u krajnjoj liniji, samo različito gledište – i ništa više.

Simbolika sporta

Najbolje u „Win or Lose“? Priča o razlikama u uglu posmatranja (fenomenološka serija, Huserlu i Sartru bi se sigurno nasmijao brk!) stvarno je temeljno oslikana. Epizode posvećene zasebnim likovima, u bitnim momentima, imaju čak i delikatno i konceptualno spakovane – različite vizuelne stilove. E, tu su autori apsolutno uboli. Za utisak da niko u svijetu animacije ne umije da demonstrira takvo majstorstvo kao Piksar. Problemi? Pa, sve to jeste raskošno, ali je i predvidljivo i nek ako tipično piksarovsko. To znači da animacija ne ostavlja neki vau efekat. I da Piksar ovdje ne djeluje kao krupna holivudska riba koja može da proguta sve u vodama televizije, kao što biste mogli da pomislite prije gledanja.

Ona trans kontroverza sa početka priče na kraju i nije tako bitna. Jer ovo je, prije svega, priča o identitetu i prihvatanju tuđih izbora. Sedma epizoda, oslonjena na taj važan lik , govori upravo o tome. O stidu zbog ličnog izbora i odluci da se stane, sa tim i tako, pred ekipu i sve druge ljude –uprkos svemu. Ko u tome ne vidi dobro ispričanu i suštinsku priču o transosobama u sportu, taj baš pojma nema o animaciji i filmskom jeziku… Ni o „jeziku“ i simbolici sporta.

Najbitniji utisak glasi da je Piksar za prvi veliki TV izlet mogao da odabere mnogo ambiciozniju priču. Takvih kao što je ova serija o odrastanju, na filmu i televiziji, stvarno ima mnogo. Narativna igra joj jeste raskošna, ali od starta znate i pravila i rezultat… Na kraju, ipak, ispadne da za tako veliki studio kao što je Piksar pobjede i porazi znače i to da od velikih šampiona uvijek očekujete – više. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.6/5

Otkačena ekipa školskog tima Pikls

pixar.com

zerkalo

Piše: Marko Stojiljković

Igrana verzija Diznijevog animiranog klasika „Snow White“ trenutno se nalazi na prvom mestu najgorih filmova svih vremena na sajtu IMDB. Film režisera Marka Veba („The 500 Days of Summer“, 2009; dva dela superherojštine „The Amazing Spider-Man“, 2012/2014) zavredio je ovu „čast“ sa prosečnom ocenom 1.5 na uzorku od približno 295.000 glasova. Doduše, uz disclaimer u kojem IMDB obaveštava auditorijum da je primećena „neobična aktivnost“ u vezi sa glasanjem

To možda govori o organizovanoj „antifanovskoj“ kampanji da se igrani „obračun“ s animiranim klasikom „Snow White and the Seven Dwarfs“ (1937) zakuca za dno, ali činjenica da nema onih drugih, spremnih da ga „brane“ u još jednoj epizodi „kulturnih ratova“, ipak, ukazuje na skromne kvalitativne domete.

Ni brojke sa blagajni ne daju razlog za optimizam: nakon prve sedmice prikazivanja, film je dogurao tek do 90 miliona dolara zarade, što predstavlja trećinu uloženih sredstava. Jednom rečju – potop.

Svađe i kontroverze

Odijum je počeo 2016. sa prvim vestima da je otpočeo rad na projektu. Do gotovog scenarija Erin Kreside Vilson („Secretary“ [2002] Stivena Šejnberga , „Men, Women and Children“ [2014] Džejsona Reitmena, „The Girl on the Train“ [2016] Tejta Tejlora) i izbora Veba za režisera – prošlo je tri godine. Nakon toga, pandemija je odložila produkciju.

Angažman dve glavne glumice potvrđen je 2021, što je „proslavljeno“ internet-pošalicom o lepoti Rejčel Zegler na koju je, kao, ljubomorna Gal Gadot. Film je sniman od marta do jula 2022. uglavnom u studiju Pajnvud u Londonu, a ulazak na set obeležio je i –požar. Proveo još dve i po godine u postprodukciji, a prvi

„Snow White“ – providna politički korektna igrana

Maskenbal umjesto revolucije

foršpan ponovo je pokrenuo lavinu posprdnih komentara. U međuvremenu, dogodilo se i to da je Rejčel Zegler krajnje neoprezno i na svoju ruku izjavljivala svašta, od branjenja izbora sebe za ulogu time da su i izvorna bajka braće Grim i originalna animirana ekranizacija – vrlo popularne u latino-sferi (znamo, gledali smo „Blancanieves“ [2012] Pabla Bergera ), pa do napada na Diznijev crtani da je zastareo i toksičan zbog toga što princ proganja Snežanu, a ona zapravo ima pasivnu ulogu i samo treba da ga čeka. Takođe, izbila je i svađa oko politike između glumica: Zegler je stala na stranu Palestine, a Izraelka Gal Gadot u odbranu svoje zemlje. Za dodatnu kontroverzu se javio i Piter Dinklidž , problematizujući to što za uloge patuljaka nisu angažovani glumci sa poremećajem rasta, već su upotrebljeni CGI i glasovni glumci različitih profila i visina.

Marksistički Uča

Sama priča pak ne odstupa mnogo od šablona iz bajke. Neimenovanim kraljevstvom vladali su dobri kralj ( Hedli Frejzer) i njegova kraljica (Lorena Andrea) koji su više nego išta želeli da dobiju dete. Želja im se ispunila jedne snežne noći, pa su malu prin-

cezu u čast tome nazvali Snežana (svetlina kože je, zgodno, izostavljena, a i kosa boje abonosa je pala kao kolateralna žrtva ili se pak podrazumeva – prosudite sami). Snežana (Emilija Fošer) izrasla je u dragu, prijaznu i pravednu devojčicu, ali je porodicu zadesila tragedija: kraljica je umrla, a kralj se oženio lepom strankinjom (Gadot) koja ga je opčinila.

Ta tuđinka je, naravno, zla čarobnica, pa je kralja na prevaru poslala u rat; Snežanu zadržala u dvorcu kao sluškinju, a podanike je izrabljivala, od njih krala i surovo ih kažnjavala. Jedino što ju je zanimalo, pored bogatstva, bio je njen status lepotice, zbog čega je ispitivala magično ogledalo na zidu svoje sobe. Kada joj je jednog dana reklo da je Snežana (Zegler) lepša od nje, naredila je lovcu (Ansu Kabia) da je ubije. Ipak, smilovao joj se i pustio je u šumu.

Dalje znamo: sedam patuljaka, njihova kućica, otrovna jabuka i – princ. Doduše, on sada ima ime: zove se Džonatan (Endru Barnep) i zapravo nije princ, već „robinhudovski“ vođa grupe odmetnika koji se skrivaju u šumi, pljačkaju dvor da bi nahranili siromašne i zaklinju se na vernost nestalom kralju. I pre cele zavere protiv Snežane, imamo „meet cute“ momenat između

theposterdb.com

nje i Džonatana, tako da je makar jedan nedostatak Diznijevog crtanog filma ispravljen –on sada zapravo ima motiv da je poljubi i probudi. Kao „bonus“ možemo da uzmemo i to da vođa patuljaka Uča (glas mu pozajmljuje Džeremi Svift) u jednom trenutku objašnjava ekonomska kretanja u kraljevstvu sa ba-

igrana verzija Diznijevog klasika

Jasno je da je originalna animacija imala problema etičke prirode i da sada može da djeluje zastarjelo, ali je i fakat da je bila izraz sopstvenog vremena. Problem sa novom verzijom pak ogleda se u tome što zapravo ne korespondira ni sa čim

zičnih marksističkih pozicija, ali to, ipak, ne vodi prema raspletu u kojem Snežana predvodi komunističku revoluciju, ukida monarhiju i proglašava socijalističku republiku.

Poslovni trendovi Iz sadašnje perspektive, jasno je da je originalni animirani film imao problema etičke prirode i da sada može da deluje zastarelo, prevaziđeno i duboko konzervativno, ali je i fakat da je „Snow White and the Seven Dwarfs“ makar bio izraz sopstvenog vremena.

Uostalom, nije da bajka braće Grim u međuvremenu nije dobila neka nova čitanja, pa ako vam je spot za pesmu „Sonne“ grupe Rammstein

previše subverzivan i neukusan, podsetimo se da je Tarsem Sing režirao „Mirror Mirror“ (2012), kao i da je Džo Nusbaum postavio Snežanu u okruženje američke srednje škole u filmu „Sydney White“ (2007). Bilo je tu još čitanja, naravno, od konvencionalnih, preko fantazijskih, komičnih i „hororičnih“, do erotsko-parodičnih. Problem sa novim Diznijevim igranim ogleda se u tome što zapravo ne korespondira ni sa čim, osim sa poslovnim trendovima kompanije (CGI, „green screen“, fotorealistična animacija u kojoj šumske životinjice prave ljudske face bez ikakvog razloga) i društvenim trendovima za jedan deo društva, onaj koji sam sebe zove progresivnim. Ova -

kvo izvrtanje postulata što animiranog klasika, što same bajke ima samo jednu svrhu: „nabijanje“ političke korektnosti, i to krajnje nevešto. Najmanji je tu problem izbor glumice latinoameričkog porekla za Snežanu. Mnogo veća nevolja tiče se toga što Rejčel Zegler nema pravu prezentnost, pa u ikoničnom Snežaninom kostimu izgleda kao da je pošla na maskenbal. Za razliku od uloge u mjuziklu „West Side Story“ ( Stiven Spilberg , 2021) koji ju je i proslavio, ona ovde samo jednom uspeva da povede pesmu (i to od nekoliko prilika), ali ne i revoluciju u ključnom trenutku.

Slično vredi i za Gal Gadot koja bi, u teoriji, mogla da zablista kontra svog tipa Wonder Woman, ali zapravo nema energije da iznese zlobnu kraljicu ni na polju pesme i plesa, ni na polju drame.

Klizav teren

E, da: kao i original, i nova verzija Snežane je mjuzikl, a taj okvir koristi se u potpuno iste svrhe. Kada radnja krene da se „vuče“, što je u crtanom oko sredine, a ovde već na početku, jedini spas može predstavljati plesna sekvenca. Razlika je, doduše, u

REŽIJA: Mark Veb

ULOGE: Rejčel Zegler, Gal Gadot, Endru Barnep, Emilija Košer

TRAJANJE: 109 min

pamtljivosti pesama, tako da i u novoj verziji najbolje prolaze reciklaže starih hitova „Heigh-Ho“ i „Whistle While You Work“, dok su novi songovi krajnje anemični. S obzirom na to da obe reciklaže pesama uključuju patuljke, odnosno podvlače njihov grupni karakter, to nas dovodi do rasprave o ispravnosti odluke da budu animirani. Iako se odluka iz ove perspektive čini ispravnom sa vizuelne i tehničke strane (produžena muzička sekvenca za „Heigh-Ho“ ujedno je i najimpresivnija u filmu), ostaje nam „Dinklidžov argument“ na koji nije lako dati jednoznačan odgovor. Jer, čak i da su pravi glumci sa poremećajem rasta uzeti za role u koje bi se prirodno uklopili (što je redak slučaj), te su mitološke uloge, ipak, stereotipi, pa bi se film opet našao na etički skliskom terenu. Možda to najbolje oslikava koliki je „Sizifov posao“ progurati političku korektnost kroz nešto što bi makar u teoriji moralo da posluži kao zabava. „Snow White“ možda nije teror amaterizma kao „The Room“ (Tomi Vizo, 2003) da bi se sa punim pravom okitio naslovom najgoreg filma svih vremena, ali je svejedno popriličan neuspeh sa neveštim spajanjem nespojivog. Scenaristkinja Vilson, režiser Veb i glumica Zegler svojski su se potrudili da dobije harizmu predavanja na koje nas teraju da idemo, a mi bismo radije radili (doslovno) bilo šta drugo.

Ocjena: 2.3/10

Rejčel Zegler i Gal Gadot u centru filmskog „duela“ koji se prenio i u nebajkoliku realnost

listalica

Deset vrhunskih serija koje je inspirisalo

Decenije lutanja u

Tri i po decenije od emitovanja prve epizode, televizijski i filmski autori i dalje grabe niz Linčov put, prateći znakove od treperavih semafora i strašnih šaputanja krošnji sikamora

Nije ni prva epizoda „Atlante“ potekla niz korita i tokove kablovske FX mreže, nije prv a sezona još ni bila snimljena, a cijeli televizijski svijet je znao šta da očekuje i čemu da se nada. Donald Glover, alias Childish Gambino, uporno je ponavljao pred kamerama: „Biće kao ’Twin Peaks’ sa reperima“. Onda, r ecimo, Gloverov lik zaglavi vozeći autobus sa totalnim neznancem u strogom starinskom odijelu za pametnjakoviće, pa mu ovaj mrtav-ladan bubne: „Zagrizi ovaj sendvič“… I onda to djeluje tako čudački, tako sanjivo i iščašeno, tako štipa za oči i grlo – da ga u televizijskom i filmskom svijetu možete opisati samo kao linčovsko. Da znate da je misija uspjela; da je ta priča o prijateljima koji pokušavaju da se puzeći uspentraju uz litice moderne muzičke industrije stvarno – kao „Twin Peaks“ sa reperima.

Svaki televizijski april, već 35 godina, iznova podsjeća na totalnu prekretnicu, na početak nove ere svog svijeta i kosmosa. Onda kada je jedan veliki i raskošni filmski autor,

čarobnjak bizarne melanholije i stvarnosti čudnije od bilo koje fikcije, učinio nešto do tada nečuveno. I širinu bio -

skopske palate zamijenio za skučenost malog ekrana. Samo zato da bi taj Dejvid Linč razvezao pupak od svi-

jeta američkih malih gradova, odatle oslobodio furije i otvorio Pandorinu kutiju najžešćih košmara i gorko-slatkih

Rast Kol iz antologije „True Detective“ simbolično u gostima kod Linča

u Crvenoj sobi

čežnji od naše podsvijesti. I samo zato da cijeloj Americi i televizijskom svijetu, od 8. aprila 1990, ne bude ništa važnije od pitanja – ko je gospodar smrti jedne kraljice mature u šumama provincije. Samo zato da bi svi za sebe tražili odgovor: „Ko je ubio Loru Palmer?“

Tri i po decenije od emitovanja prve „Twin Peaks“ epizode, televizijski i filmski autori i dalje grabe niz onaj Linčov put, prateći znakove od treperavih semafora i strašnih šaputanja krošnji sikamora. Ćutke i žmureći plešu onaj džezi ritam Odri Horn i traže savršen autorski recept za kafu i pitu od višanja, koju je Linču i njegovom agentu Dejlu Kuperu u seriji „Twin Peaks“ – samo Madčen Amik znala servirati. I tragovima svih tih mirisa, iznova dešifrujući jedan neponovljivi jezik pokretnih slika –pronalaze nešto važno. Za sebe i svoje autorstvo.

The X-Files

Najdirektnija aluzija na Linčov svijet; kao da „Twin Peaks“ i „The X-Files“ dijele isti univerzum. „Dosije Iks“ je na ekrane prvi put skliznuo otprilike taman onda kada je Linčova televizijska magija, u zenitu druge sezone, prekinuta i otkazana. I ne, nije konekcija samo to što dvoje tajnih agenata istražuje neke paranormalne fenomene – i u natprirodnom naslućuju korijene stvarnog zločina.

Dukovni) bili i savršeni nasljednici onog Linčovog Dejla Kupera, kojeg je kao autorov alter ego iznio sjajni Kajl Meklaklan

True Detective

provinciji. Kada se već u petoj epizodi desi taj ključni obrt, razrješenje koje samo katapultira desetine novih pitanja – tada televizija dobija jedan od najžešćih nokaut šokova. I gorku opomenu, koja suštinski najviše duguje „Twin Peaks“ nasljeđu.

The Killing

Sporogoreća misterija – serija čiji se autori ne plaše da žestoko oduže sa pružanjem ključnih odgovora u istrazi ubistva i da tako frustriraju i na uzici drže svoju publiku.

„The X-Files“ je linčovska jer njen kreator Kris Karter perfektno prepoznaje tu važnu igru na tankoj liniji između skepse i vjere. Ni u jednom momentu ne pretežući klatno pretjerano na drugu stranu, već plešući na tom trapezu poput mjesečara, svezanih očiju… I puštajući svoju publiku ne da vidi, nego da osjeti – da nasluti odgovore. Pa su tako agenti Skali (Džilijan Anderson) i Molder (Dejvid

Istraga koja teče u pravcu najmračnijih i najskrovitijih kutaka ljudske psihe. Naravno, sa jedne strane to su mnogo komplikovani slučajevi ubistva i zločina, ne nacikle, već raspolućene nevinosti nekih malih zajednica… Ipak, više od svega, „True Detective“ nudi onaj Linčov recept koji uvijek pali i vječito je zelen i mlad: flert sa natprirodnim. I savršeno linčovski i u maniru onog njegovog gradića pod planinama i nedaleko od Pacifika – „True Detective“ podvlači u kojoj mjeri su sve te karakterne borbe i dvojbe i cijepanja dobra i zla – epohalno mitološki. Pa ništa u Americi sedmicama i mjesecima ne bude bitnije od jednog ubistva o koje dušu razapinje i cijeli svijet čereči jedan detektiv Ras Kol – Metju Makonahej

The Sopranos

Sve odgovore tu ima kreator Dejvid Čejs: naširoko je i više puta govorio u kojoj mjeri je njegovu vanvremensku HBO genijalštinu od serije ispirisalo Linčovo djelo. Prije svega, na način na koji istražuje i otključava podsvijest i izmučenu psihu obožavanog i neprežaljenog krimi-bosa Tonija Soprana (Džejms Gandolfini). U njegovim snovima, impulsima i ispovijestima na terapiji – tako je lako prepoznati i kukalog oca Lore Palmer i onog mitskog Boba, ali i agenta Dejla Kupera u svim decenijskim lutanjima Crvenom sobom u „Twin Peaks“.

Wayward Pines

Pa, jedan od najšokantnijih obrta moderne televizije –serviran već na pola prve sezone serije „Wayward Pines“. Sasvim dužan Linču i njegovom nasljeđu.

Na prvu loptu, toliko poznatog: ponovo na terenu američkog sjeverozapada, ponovo agent tajne službe, kojeg ovog puta glumi Met Dilon… Samo što, umjesto ubijane djevojačke ljepote, zamotane u najlon i bačene na jezersku obalu u zoru, tu su sada dvoje nestalih kolega…

Tako se, kao i Linčova serija, „The Killing“ ticala ubistva djevojke u gradiću na pacifičkom sjeverozapadu… I da, imaju petlje da završe prvu sezonu – a da sa istragom pr aktično ne odmaknu dalje od nule. Ali onaj kolovrat ljudske psihe je tu već sasvim otključan, a prijetnja vreba iz svakog kutka jave i sna detektivke Sare Linden (Mirejli Inos).

Serija tako ispadne, otprilike, odjek danskog „Forbrydelsen“ (prevelo bi se najprije kao „Zločin“) originala – prožet sočnim sadržajem od Linčovih ideja. I istom onom maglom, koja u televizijskom svijetu nepogrešivo znači da se radi o dijelu „Twin Peaks“ svijeta.

Dark

Saj-faj triler i misterija s ukusom horora od neprebolne i neprežaljene prošlosti. „Dark“, svijet njemačkog grada u provinciji i njegove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti koje kao da jedne druge grabe za rep i završavaju u beskrajnom, neraskidivom krugu.

Početak sjajne Netfliksove sage i fenomena od serije sasvim je linčovski: jedno dijete nestaje, kreće potraga u pećinama i lavirintima od krivice… I to je tek početak: četiri sasvim obične i savršeno slično nesrećne porodice ulijeću u nezaboravnu igru putovanja kroz vrijeme.

Autori Baran bo Odar i Jantje Frize tu, pažljivo kuvajući i servirajući opore i šokantne obrte, pokazuju koliko su dobro savladali linčovsko gradivo… Uz onu savršenu lekciju: da je svako lutanje po zgarištima prošlosti i ispravljanje inspirisalo Linčovo remek-djelo „Twin Peaks“

Ha, jedan kapitalac na listi kojeg sigurno ne biste očekivali! A da ne vjerujete koliko samo svijet italijanskih mafijaša iz Džerzija, tamo prekoputa Njujorka, ima veze sa Tvin Piksom.

I taman kao Linčov agent Dejl Kuper – Dilonov lik Itan Berk ne uspijeva, ne može ili ne želi da napusti taj prokleti grad u

Putovanje kroz vrijeme i niz hodnike krivice u saj-faj rebusu „Dark“

nytimes.com

wesleyanargus.com

krivih Drina od ličnih promašaja – samo otvaranje tek zacijeljenih rana. Koje na kraju zna da zaliči i na neke krvopijske pobude, poput onog Boba, natprirodne prijetnje i strahote iz Linčove šume.

American Gothic

Sletjela je svega nekoliko godina nakon otkazivanja „Twin Peaks“ sage. „American Gothic“ iz te ere devedesetih možda i najprije liči na nešto što bi bio direktan nastavak, iako se radnja odvija u drugačijoj Americi – u udaljenoj provinciji Južne Karoline. Tamo vas, u jednoj sezoni serije koja je jednako nepravedno i prerano otkazana kao „Twin Peaks“, čeka jedno siroče Kejleb (Lukas Blek), koje otkriva da može da komunicira sa sestrinim duhom (Sara Polson). U svoj toj igri, lik šerifa Baka (Geri Kol) je kao „otkinut“ iz policijske „Twin Peaks“ stanice… Onako, savršeno uglađen i banalan tip, koji u noći kreće u pohode stravičnog, izvan-ljudskog nasilja. Potpuno neobjašnjiv i nedokučiv – ali u svakom momentu sasvim stvaran, i u svom tom zlu, i nesreći, i jadu.

Legion

Superherojska priča koja je najbliža Linčovom svijetu. Ili ona superherojska serija koju bi od svih – najprije u paralelnom kosmosu veliki

režiser režirao. „Legion“ je nepravedno zaboravljeni psiho-horor iz „X-Men“ svijeta, kojim potpuno znalački i autorski vješto kormilari sjajni Noa Hauli („Fargo“).

U centru narativa je mutant kojeg glumi Den Stivens, sa sve dijagnozom šizofrenije, još od dječačkih dana. Kao jedinstven ugao gledanja na superherojski žanr, „Legion“ jednostavno vrca i varniči od malih stilističkih bljeskova i simboličkih munja, čije koordinate najprije prepoznajemo u nasljeđu „Twin Peaks“ svijeta. Da znate u kojoj mjeri je nadrealni horor-triler nepresušno gorivo i inspiracija, čak i za superherojske svjetove.

Gravity Falls

Nećete vjerovati – animirana serija koju je kreator Aleks Hirš, onako, kao da neće, reklamirao kao „Tvin Piks za klince“.

Ozbiljno, teško je tom poređenju naći mane – ne samo zbog atmosfere misterije u planinama Oregona. Priča o blizancima „zaglavljenim“ na ljetnjem odmoru kod rođaka – u malom gradu koji na sve strane i ulicama kipi od paranormalnog – linčovska je prije svega zbog otkačenog humora. I one šarmantne ironije koja nikada ne postaje arogantna, niti forsirano cinična… Već, onako, biva samo djetinje i banalno – linčovska Hirš

SERIJE Gangs Melodrama krvi

je tako pružio dostojan omaž onome kojem umnogome duguje sopstveno autorstvo.

The OA

Konačno, najdirektnija i najsočnija, ovog puta sasvim moderna paralela. „The OA“, u dvije sezone od 2016. do 2019 – za fanove neprebolna žrtva Netfliksovih glavešina, koje su odlučile da je previše komplikovana ili konfuzna da bi se mogla nastaviti. Autorka Brit Marling je tu, u svijetu pacifičke provincije, ali i San Franciska, imala petlju i da preuzme glavnu i nezaboravnu rolu. I to jedne slijepe djevojke, koja se nakon niza godina od nestanka, iznova pojavila na pragu rodnog grada. I u mini-kosmosu od neostvarenih i neprilagođenih tipova sebe prozvala „The OA“, što je, kao, neki portal u sasvim ostvarenu i drugu dimenziju.

Više od svih emotivnih udica i obrta, sasvim u domenu neodoljive „Twin Peaks“ naivnosti – tu je ona atmosfera. Bizarnosti od mjesta, od kadrova i likova, koji nevoljno lutaju skučenim ulicama od svojih loše skrojenih života, pogrešno odabranog broja. Da vas Brit Marling savršeno podsjeti zbog čega su vam toliko bili bitni svi oni „Twin Peaks“ promašenjaci – i što su vam jednako bitni i sada, 35 godina od emitovanja prve epizode. Stojan STAMENIĆ

Porodica ili moć, pa ti biraj – ne možeš da imaš oboje. I to je lekcija koju je Šon Volas (Džo Kol) morao da uči na teži način, pokušavajući da dokaže, nakon smrti oca Fina (Kolm Mini), da je dostojan da ga naslijedi na tronu u londonskom krimi-podzemlju. Nema tog noža koji – učeći i sebe i druge đe im je mjesto –nije primio u leđa ili direkt u lice, ili ga pak otpravio u tuđu grbaču i facu kroz dvije sezone mega-giga-ultrakrvave opere „Gangs of London“. Opet, koliko god od starta Šona nametali kao glavnog lika (uostalom, Kol je zbog njega

Linčovski ključ za Tonijevu podsvijest u HBO klasiku „The Sopranos“

3. april 2025.

Gangs of London

Sve

je potencijalno oružje i niko nije bezbjedan u haotičnoj trećoj sezoni britanskog krimi-hita

Melodrama u

do lakata

Mnogi potezi likova nemaju smisla, stvari se većinom svode na logiku trenutnog preživljavanja. Opet, teško je reći da pojedine smrti i akcione sekvence ne donose ogromna zadovoljstva. I novi kreatori pronalaze inventivne načine da ubiju – nema što

i ove serije napustio „Peaky Blinders“ na vrhuncu popularnosti), fakat je da je mladi Volas bio i ostao samo jedan od oktanskih igrača na fascinantnoj britanskoj krimi-šahovnici, postavljenoj 2020. na mreži Sky Atlantic. Upravo je taj osjećaj da niti jedan lik ni u jednom trenutku nije potpuno bezbjedan, i pri-

lijepio seriji etiketu „londonski odgovor na Gotam“. Bilo je to jasno u prvoj, donekle u drugoj, ali nikad tako kristalno – kao u trećoj sezoni.

Progutani policajac

Kada se pojavila, osim uzbudljivog osjećaja da bi i „najglavniji“ lik mogao da bude eliminisan u bilo kojem trenutku,

„Gangs of London“ su za jednu od tenzičnijih krimi-serija kandidovali i vibrantni, od života veći glavni likovi, i njihov diverzitet, i estetika nasilja koju su uspostavili Met Flaneri i Garet Evans, obožavan u akcionom svijetu zbog franšize „The Raid“. Vođeni njihovim sigurnim rukama, protagonisti su izvodili nevjerovatno

svježe borbe prsa u prsa, u kojima je bilo šta moglo da postane oružje, a kamera je plesala krvavi pir, servirajući rješenja od kojih se vilica kotrlja do poda, a krv pomijeće u venama.

Nakon što je kormilo u drugoj sezoni preuzeo Korin Hardi , identitet serije jeste očuvan, ali uz mnogo manje inventivnosti u karakterizaciji, građenju naracije i akcionih sekvenci. Noževi su i dalje letjeli u lica i u leđa, ali činjenica da je „Gangs of London“ zasnovana na video-igri (spin off kultne „The Getaway“), postala je mnogo očiglednija. Naravno, niko ko je ušao u ovaj svijet i ko je tu o(p)stao do dan-danas – ne dolazi po realizam. Opet, logičke rupe, obrti radi obrta i melodramatični potezi likova znatno su pokvarili utisak nametnut krvavim ludilima iz prve sezone. Kad se sve sabere, veći dio druge sezone bio je posvećen tome da Eliot (Sope Dirisu), policajac na tajnom zadatku da razotkrije londonske bande i spriječi da njihov rat proguta cijeli grad – pređe na mračnu stranu. To se i dogodilo u finišu, do kojeg je sa šahovske table, trajno ili privremeno, uklonjen dio likova.

No, kad se osvrnete na svih tih osam epizoda, jedino što ostaje (za razliku od onih devet iz prve sezone poslije kojeg ostaje baš mnogo) jeste onaj trenutak potpuno neočekivane veleizdaje možda i najvibrantnijeg lika u seriji, jednog od rijetkih koji nije ušao u narko-biznis isključivo zbog love. Svi koji su gledali, znaju na što se misli, ali da bismo bili sto posto sigurni da se razumijemo, reći ćemo samo još nešto: Jebi se, Šone Volasu. Ali stvarno.

Ubilački leprikon

Na početku treće sezone, u kojoj ponovo imamo nove kreatore – južnokorejskog režisera Kim Hong-suna i scenaristu Pitera Mekenu – tog istog Šona, poslije niza cimanja sa tim da li je ostao

Londonski odgovor na Gotam i dalje ima jakih aduta

theposterdb.com

živ, zatičemo u zatvoru dok, pošto-poto, planira bjekstvo. Paralelno, Eliot upada u ogr oman problem sa pošiljkom kokaina koju je neko našpricao fentanolom, d ovodeći do smrti više stotina osoba širom Londona. Na njegovu nesreću, među žrtvama je i kćerka Luana ( Orli Šuka ), šefa albanske mafije, koji je očigledno počeo da služi kao jastuk za udaranje i torture porn lik, s obzirom na to što je i koga je sve morao da izgubi u drugoj sezoni.

Bilo kako bilo, albanska odmazda u četvrtoj epizodi dovodi do jednog od najpamtljivijih akcionih okršaja sezone, nakon čega se ranjeni lav Luan udaljava i prepušta teren drugima, dok kreatorima ne dune da ga ponovo vrate. Onih koji mogu da ga „odmijene“, naravno, ne fali. Irce i dalje većinom predstavlja familija Volas, sa matrijarhom Marijen ( Mišel Ferli) na čelu, koja manipuliše, koliko to može, i Šonom i drugim sinom, sve interesantnijim Bilijem ( Brajan Ver-

nel ), ali i jednim ganc-novim likom. U pitanju je njen brat Kornelijus, sa kojim ima problematičnu istoriju i koji, nažalost, uopšte nije upregnut u narativ onako kako bi to trebalo i kako to sjajni Ričard Dormer zaslužuje. Svakako je zavrijedio mnogo više od nacerenog tipa koji ne liči na ništa kompleksnije od manijakalnog leprikona…

Slobodni strijelac

Osim Iraca, Albanaca i Eliota, u čiju je misteriju našpricanog kokaina upleten i traumatičan događaj iz prošlosti, od s tarih likova vraća se i Ed Dumani ( Lusijan Msamati, jedan od hajlajta vatikanskog trilera „Conclave“ [ 2024] Edvarda Bergera ), nekadašnji „fikser“ porodice Volas koji ih je pak otpilio i krenuo u građenje vlastitog carstva sa kćerkom Šenon ( Pipa Benet-Vorner ). Srećom, i dalje je tu i zaštitnik pakis tanskog kartela: Asif Afridi (blistavi Asif Raza Mir ) daleko je od Londona, ali vuče poteze koji svima bibere čorbu. I neprocjenljiv je igrač u gotamskoj igri narko-prijestola. Vraćaju se u trećoj sezoni i Kurdi, tj. Radnička partija Kurdistana (PKP), teroristička organizacija koja je ušla u dilovanje ne bi li obez-

bijedila novac za finansiranje svoje misije u Turskoj i Iraku. Njihov najzanimljiviji izdanak bila je i ostala Lale (fantastična Narges Rašidi), koja je MVP i ove sezone, te apsolutna gospodarica standalone pete epizode

To što se tu događa, sa sve božićnim dekoracijama u napuštenoj zgradi i uz genijalan „Die Hard“ omaž, najbolje je što treća instalacija nudi. Ima i šesti nastavak j ednu vrhunsku borbu prsa u prsa, a sedmi i osmi donose neke prijeko potrebne smrti – ali Lale ostaje vrhunac svega. Ništa sa njom i petom epizodom ne može da se mjeri. Tako da, kamo sreće da kreatori serije nastave da ovako ubjedljivo kanališu njenu moć i u četvrtoj sezoni. A novi likovi? Uz škripavog Kornelijusa, ipak, imamo i nekoliko faca koje je i te kako valjalo dovesti da uzburkaju krvavo more. Politički element uvodi se u seriju kroz gr adonačelnicu Simon Trl (T’Nia Miler), koja pokreće pitanje legalizacije narkotika, ne potpuno svjesna da taj potez možda ne bi ubio nego čak revitalizovao biznis narko-bandi. Taj motiv prilično je dobro uveden i postavljen tako da može da posluži kao kamen temeljac za četvrtu instalaciju.

Endru Kodži odličan kao misteriozni ubica

Narges Rašidi, MVP u ulozi oktanske Lale

Sve interesantniji Bili (Brajan Vernel)

Isto važi i za lik misteriozne investitorke Izabel Von (odlična Dženet Mektir , logičan izbor za „Gangs“ nakon bravure u seriji „Ozark“), koja će tek dobiti priliku da se razmaše, ali i za „slobodnog strijelca“, kojeg igra Endru Kodži, najpoznatiji po borilačkoj seriji „Warrior“ koju su sa debelim razlogom zavoljeli superfanovi Brusa Lija. Nećemo otkrivati što je glavna fora sa Kodžijevim smrtonosnim ubicom: uostalom, malo je i pr ovidan i predvidljiv njegov identitet, pa je problematično što se pitanje „za koga dotični igra?“ odveć predugo koristi kao jedan od glavnih pokretača misterije u trećoj sezoni. Ipak, i glumac i zaleđe lika vraćaju nas na ono „Porodica ili moć“, koje se može produbiti i lijepo istražiti u nastavku serije. Bilo bi dobro da se to i dogodi, jer ima potencijala.

Suspenzija nevjerice

Za treću sezonu malo je teže reći kakvu poziciju zauzima u odnosu na prethodne. Prva definitivno ostaje najbolje što smo od „Gangs of London“ vidjeli, najprije zbog vizuelnog identiteta i nezaboravnih orkestracija borbi. Između druge i ove nove teže je postaviti znak „veće“ ili „manje“; obje imaju mana,

ali i momenata zbog kojih biste lagali kad ne biste rekli da jedva čekate nastavak.

Probajmo ovako: ako vam suspenzija nevjerice nije problem, te ako vam je vrsna akcija mnogo bitnija od logike i dijaloga, onda će vam treća instalacija djelovati mnogo bolje od druge. „Gangs of London“ ipak je maksimalistički krimić, pa se, realno, i podrazumijeva da od nje ne očekujete bogzna kakav realizam. Opet, malo suptilnosti ne bi škodilo, kao ni makar malo manje melodrame.

Melodramatičnih elemenata nikad nije bilo više, i to do te mjere da se „Gangs of London“ komotno može nazvati sapunicom u krvi do lakata. Foru niko ne bi bacio ni da mu život o koncu visi – svi su nasmrt ozbiljni i potpuno operisani od humora dok se čašćavaju „epskim“ uvredama i povredama ponosa. Sličan je po tome ovaj svijet onom u franšizi „John Wick“, samo je podignut na megalomanskiji nivo… I pritom postaje manje estetski dojmljiv kako sezone odmiču.

Savezi, izdaje, odluke – sve je u trećoj sezoni podređeno akciji. Rekli smo već, niko nije bezbjedan i sve može da postane oružje, bilo to nalivpero, vrata od automobila, boca vode ili čak pupčana vrpca. I

ništa u borbi za tron nije sveto, ni žene, ni djeca, ni crkve. Morala nema, sve i svako natapa se krvlju. Mnogi potezi likova u trećoj sezoni nemaju smisla: većinom se stvari svode na logiku trenutnog preživljavanja, bez previše računice na duže staze. Opet, teško je reći da pojedine smrti ili barem privremena uklanjanja sa šahovnice – ne donose ogromna zadovoljstva. Ili da i novi kreatori ne nalaze inventivne načine da ubiju. Pronalaze, to je fakat – nema što. Sezona se, naravno, okončava

uz cliffhanger za izludjeti, ali od toga što se dogodilo za tim stolom za kojim smo ostavili dvojicu protagonista – bitnija je svijest da je jedan od njih konačno dobio više prostora. Tu negdje leži i vrlo vjerovatni odgovor na pitanje da li je eliminisan, te u kom bi pravcu mogla da krene četvrta sezona. Nju svakako valja čekati i nadati joj se. Jer, svim manama uprkos, malo je koja gangsterska serija toliko uzbudljiva kao krv crvena epopeja „Gangs of London“. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.5/5

Sope Dirusu u klinču s Eliotovim mrakom

Ed Dumani (Lusijan Msamati) ne posustaje

thehollywoodreporter.com

tvtime.com

SERIJE 1923

Ambiciozna i napeta saga o preživljavanju

Tejlor Šeridan je nezaustavljiv. Nakon što je pokorio planetu sa neo-vestern hitom „Yellowstone“, zgrabio je šansu i postao jedan od najproduktivnijih TV autora.

Prije nego što je saga o Džonu Datonu (Kevin Kostner) zvanično završena poslije pet sezona, pokrenuta su dva i najavljena još četiri spin off projekta. Prednastavak „1883“ završen je, a dok čekamo „The Madison“, „6666“, „1942“ i još neimenovani projekat sa Bet i Ripom u centru priče, na repertoaru je druga, navodno posljednja sezona serije „1923“.

Šeridan je u ovoj seriji, sa Semom Eliotom i Timom Mekgrovom , nastavio generacijsku sagu posvećenu porodici Daton, pa se radnja prednastavka „1923“ odvija u Montani, u klinču prohibicije, tehnoloških inovacija i posljedica Prvog svjetskog rata.

Heroj i dama

Proljeće je stiglo, ali snijeg nikako da mrdne iz Montane, gdje postoje samo tri „godišnja doba“: jul, avgust i zima. To ujedno znači i da svi predatori vuku svoje poteze i pripremaju se da prigrabe ranč u Jeloustounu, gledajući ga kao potencijalni, još „nevalorizovani“ raj na zemlji.

Na početku druge sezone patrijarh Džejkob Daton (Harison Ford) i njegova nepokolebljiva supruga Kara (Helen Miren) oporavljaju se od napada na ranč i pokušavaju da smisle kako da sačuvaju vlasništvo nad zemljom, što je gotovo nemoguće. Zima, prije svega, stavlja na teške kušnje njihovu krhku, tek pristiglu snahu Elizabet (Mišel Randolf, kod Šeridana igra i

u „Landman“ uz Bilija Boba Torntona ), dok u pozadini vreba krupni cinik, psihopata i kapitalista Vitfild (Timoti Dalton), kojem ne pada na pamet da propusti masnu poslovnu priliku nakon što upozna Norvežane na slalomskim skijama. Ipak, mnogo zanimljiviji podrukavac priče kroz šest emitovanih od deset snimljenih epizoda nove sezone – odvi -

ja se van Montane, sa ratnim herojem Spenserom ( Brendon Sklenar) i njegovom suprugom Aleksandrom (Džuli Šlepfer ) koji pokušavaju da se domognu ranča. Zajednički povratak iz Afrike pretvara se u agoniju za oboje nakon što ih razdvoje u Evropi. Od tog trenutka, prepreke sa kojima se Spenser suočava – kandiduju ga za vestern verziju Odiseja na dugom putovanju do Itake,

Piše: Davor Pavlović

Harison Ford i Helen Miren, nepopustljivi bračni saputnici i zakleti čuvari Montane

spin off o porodici Daton bliži se eksplozivnom finišu

a Aleksandrina paralelna borba da dođe do Montane pretvara je u najubjedljiviji lik serije. Aleksandrin susret sa tadašnjim američkim imigracionim sistemom, koji „propušta“ samo one koji mogu da „doprinesu“ društvu, neuljudno je hladan i ciničan. Ni trudnice nijesu pošteđene toga da budu izbačene iz zemlje, ako ne dokažu da imaju „specijalne sposobnosti“.

Međutim, britanska plemkinja pametnija je skoro od svih koje upoznaje na putu ka novom domu, pa uspijeva da se domogne Njujorka. Opet, Aleksandru i dalje čeka niz prepreka i nekoliko dana putovanja do zimom okovanog Jeloustouna, samo su sada divlje životinje zamijenjene džeparošima i sumnjivim facama koje mogu da nanjuše novac kao grabežljivci svježu krv…

Nabujala drama

Mnogo je linija sukoba i nabujale drame sa kojom se treba uhvatiti ukoštac u drugoj sezoni, dok su u seriji muškarci tipični muškarci, a žene odlučne i prilično ravnodušne prema redu i zakonu. Ako vjeruju da su u pravu, nije bitno kojim će se sredstvima za to izboriti. Naravno, sistem protiv kojeg ustaju užasno je korumpiran ili na drugi način moralno izopačen.

To važi za Datonove, ali i za američke domoroce, prvenstveno za Teonu (Amina Nives ), koja je u prvoj sezoni pretučena i zlostavljana u katoličkoj školi. Njeno bjekstvo nastavlja se u istom tonu, samo sada sa manijakalnim sveštenikom Renodom (Sebastijan Roše), koji joj je za petama i koji ostavlja krvavi trag za sobom. Uzbudljivo je pratiti njen bijeg u politički nabijenoj pozadini toga kako se ugnjetavalo domorodačko stanovništvo. Šeridan jasno daje do znanja što misli o toj ogromnoj mrlji na američkoj istoriji. Glumci su dobri, od Harisona Forda koji je prikladno mrzovoljan, preko moćne Helen Miren, do Brendona Sklenara koji mrmlja sa tinjajućim bijesom u sebi i Daltonom koji je zao kako samo on može biti.

Osim nekoliko pretjerano karikiranih likova, malo je toga što podsjeća na sapunicu. Borba svih likova polako se povezuje, oslikavajući nijansirani portret preživljavanja protiv silnih društvenih pritisaka. Šeridan ne žuri sa gradnjom priče, te polako daje likovima dubinu i sadržaj, a sve je to u izvrsnom skladu sa veličanstvenom okolinom.

Američka škola

Šeridan ne bi bio Šeridan da se povremeno ne upusti u pretjerivanja, nabujale klišee, očita pojednostavljivanja i nezgrapno oslikavanje istorije, ispuštajući iz vida neke suptilnije nijanse. Opet, većinu vremena uspijeva da delikatno balansira dramu, humor, romantiku i uzbudljivu neizvjesnost, te da otvori prostor za dominaciju prelijepe fotografije, sa slikovitim okruženjima, epskim

sniježnim olujama, brutalnom prirodom i upečatljivim kontrastima između oštre zime na sjeveru i toplog Teksasa. Krajolik se u „1923“ pojavljuje kao nemilosrdni lik, stalno iskušavajući otpornost porodice, koja se u takvim teškim vremenskim uslovima bori da očuva zemlju, što nam govori o očuvanju baštine i tradicionalnih načina života ugroženih ekonomskom grabežljivošću. Ima tu i briljantnih momenata koji se tiču prikaza Sjedinjenih Država, ali postoje i oni u kojima se serija prepušta melodrami i liniji manjeg otpora, kako bi zadovoljila i manje zahtjevne gledaoce. Tada se Šeridanova „stara drama“ opasno približava granici sapunice, ali ne prelazeći je, na našu sreću. Bilo da se radi o korumpiranom svijetu koji se vrti oko surovog zatvorskog industrijskog kompleksa („Mayor of

Ono što Šeridan radi nije ništa novo, ali makar umije da fino oblikuje prototipske vestern figure poput heroja odmetnika i djevojaka u nevolji

Ki ngstown“) ili meksičkog kartela i raznih problema koji prijete unosnim naftnim poljima („Landman“), zajednička crta svih Šeridanovih serija jeste zaštita onoga što je vaše bez obzira na to kakva se mora platiti cijena. Ono što je učinio u „1923“ sigurno nije ništa novo, ali i te kako funkcioniše. Šeridan se, ipak, čvrsto naslanja na narativne temelje takozvane američke škole i nešto što su mnoge serije ovog tipa izgubile, a to su heroji odmetnici koji sve rješavaju jednim udarcem, djevojke u nevolji i zaštita svojeg i svojih, po svaku cijenu. To sve jesu prototipske figure sa filma i televizije koje već odavno poznajemo, ali kada su dobro izvajane, one rade posao, a Šeridan zna da ih oblikuje. Da je tako, postaje jasno baš u tenzičnoj šestoj epizodi u kojoj se, nakon prilično „nedogađajnog“ starta, dešava svašta – i postaje mnogo jasniji i opravdaniji sporogoreći tempo prve polovine sezone. Da zaključimo: druga sezona serije „1923“, uokvirena snažnom pričom o Aleksandrinoj borbi da stigne kući, dobro je osmišljena istorijska drama. Uprkos ambicioznom obimu i oslanjanju na melodramu, ostaje vrlo zanimljiva za gledanje. Još samo malo da je brža, da ne čekamo toliko konačni reunion porodice Daton – i utisak bi bio mnogo bolji. Ako je tačno da treće sezone biti neće, ostalo je vrlo malo vremena za provođenje sa Spenserom, Aleksandrom i cijelom familijom na okupu. Do kraja serije ipak su ostale još samo četiri epizode…

Ocjena: 3.7/5

Od vojvotkinje do imigrantkinje – sjajna Aleksandra (Džuli Šlepfer)

Spenser (Brendon Sklenar), ratni heroj na dugom putovanju kući

Svi

odgovori na pitanje – u kojoj mjeri može biti važna muzička lična karta. I kako i koliko raskošne ličnosti mogu da se rascvjetaju na brazdama od ličnih muzičkih fascinacija. Ekipa iz niške Bohemije kao da je zagrebala u prostor svojih muzičkih uputstava, za sve lavirinte od dana i godina. Pa u ormarić sa melemima za duboke rane. Pa u recepte iz leksikona roditeljskih fascinacija. Pa u radne sveske i sastave, pa pjesme upisane na grafitima ulica djetinjstva i odrastanja, pa plejliste iz davno napuštenih chat boxeva I kad se sve to iznese na albumu, onda nastane nešto iskreno i autentično. Jedno: „Ja sam to što jesam“, kada na trećini ploče „Odiseja u nemiru“ već shvatate da ste se zatekli u jednom od najbitnijih muzičkih trenutaka našeg vremena.

Bohemija će tako grabiti i voditi vas na ramenima Bouvija ili

Eltona Džona sedamdesetih, pa i do onih londonskih muzičkih krovova na kojima su se, još ranije, opraštali Bitlsi (jer da, „Odiseja u nemiru“ je nešto kao njihov „Sgt. Pepper’s“!). U tom vijuganju niz večernje

drumove i horizonte melanholije, pa pravo uvis, u kosmičke daljine dostojne soundtrack-a saj-faj psihodelije, onih istih sedamdesetih. I nikad vam neće djelovati kao prost omaž, jer su temom i dertom pot-

DZUBOKS v Bohemija Perfume Genius

Kao

da već ne znate: odgovori na lične tjeskobe, otuđenosti, tačke spoticanja spram kojih se vrtimo kao pokvarena ploča i sudaramo s istim kolima na našim raskrsnicama – stoje u podsvijesti. E, Perfume Genius nju oslikava kao mjesto delikatne elegancije.

Katapult, pravo u svijet snova Majka Hadreasa – to je „Glory“. Raskošno ličan, ciljano iskupljujući i iscjeljujući, ovaj materijal je i najsmjelija muzička ekspedicija u srce tame lične poezije. Odisej luta jednom velikom muzičkom karijerom, traži put do kuće – i tu negdje usput, u „No Front Teeth“, savršeno sebi prizna: „My entire life… It’s fine“. Pa u „It’s a Mirror“ doda: „My whole life is open just outside the door“.

Tako u muzičkom svijetu najvoljeniji američki pro-

perfumegenius.bandcamp.com

Odiseja u nemiru Glory

puno prisutni u sadašnjosti. I jer pakuju pjesme od kojih za skoro svaku od njih 11 – možete desnu ruku dati da će preživjeti test vremena.

zna da ga ništa neće manje užasavati u godinama koje slijede. Pa, ipak… Tu atmosferu otključane škrinje podsvijesti, u koju želi makar da zaviri ili uhvati neke davno zaboravljene mirise, Hadreas kiti raskošnim ruhom. Pa u tu palatu od neizgovarane intime uvodi novozelandsku ikonu očuđenog indi-folka Aldus Harding, savršenu partnerku za „No Front Teeth“. Svi likovi i narativi ploče uhvaćeni su u tjeskobi, paranoji vječite neizvjesnosti. „What do I get out of being established?/ I still run and hide when a man’s at the door“ – samo je jedno od sjajnih priznanja ploče, koja u svoj svojoj ogoljenoj ranjivosti djeluje otrežnjujuće, ali i sasvim zavodnički ovog aprila. S. S. Ocjena: 80/100 music.apple.com

vincijalac iz Ajove, art-pop genijalac u dugom klinču sa Kronovom bolešću, stidljiva gej ikona – pronalazi stvaran optimizam. Pozitivnost u odlučnosti da nastavi da se kreće, da grabi kroz gustu

i mračnu šumu sopstvene otuđenosti. Pa nebitno, i ako ga to bude vraćalo uvijek na istu tačku – nema veze. To je njegov odgovor za svijet, koji ga uporno užasava, kojem se, ipak, predaje – i za koji

Uvodna „Promeni se“ dokazuje koliko lagan pop-rok može i dalje iznenaditi; naslovna usred ploče umiva najdivnijom mjesečinom. I savršen je uvod za „Voli me“, izgovarano sa mnogo autorskog pokrića. E, tu ćete već prepoznati proljećnu vožnju i sunčanu radost koju su, recimo, irski genijalci Fontaines DC uhvatili u „Favourite“ prošle godine. I poželjećete da ih što prije čujete uživo. Završnica je sanjivo psihodelična, ciljano rasplinuta („Guja“ i „Leluja“) – kao uvod za radosni marš „Izađi mi iz glave“. Kakav je to štos i kakva mantra divnog muzičkog proljeća, koje ćete pamtiti po Nišlijama iz Bohemije! S. S.

Ocjena: 93/100

Brajan Feri brine o finoj patini svog muzičkog legata; dokazuje to sjajno ploča „Loose Talk“. I to više od svakog džezi presvlačenja starih pjesama i hitčina benda Roxy Music ili onih iz solo karijere ili njegovih obrada Boba Dilana, pa svih jubilarnih turneja, boks-setova... Suštinski, iako je „Loose Talk“ Ferijev prvi album nove muzike nakon više od decenije – prije svega je izvlačenje naftalinske robe. Pojedini demo-snimci stari su više od pola vijeka, a većina je dobila novo i znalačko studijsko „presvlačenje“; važnu ulogu u tome imao je i Roxy Music bubnjar Pol Tompson Fanovima britanskog gospočeta ova ploča biće više od vremenske kapsule i puzle, za mozaik i rješenje zagonetke velike karijere. E, tu u jednačinu upada sjajna spisateljica, pjesni-

Bryan Ferry and Amelia Barratt Deafheaven

Kakav slomivrat od ritma, kakva buka i bijes od benda koji je singularitet, božanski sam u svojoj vještini! Niko nikad nije uvezivao tako udaljene žanrove i stilove, kao što sa sanjivim shoegaze i poganim black metalom čine Džordž Klark i bend Deafheaven.

Onima koji dobro poznaju njihov zvuk, najlakše je novi album „Lonely People With Power“ opisati kao odstupnicu od mekšeg zvuka sa sjajne prethodne ploče „Infinite Granite“… Ka nešto što je, opet, mnogo više vrisak, mučki udarac iz grla u grlo – što je ponovo više metal. Sve odgovore na to kroz kakve nas vrleti vodi novi Deafheaven projekat, dobićete već u tamnom vilajetu od druge pjesme „Doberman“. Vrlo je to jasan odgovor nakon zagonetnog „Infinite I“ uvoda. Daleko od toga da to znači da je „Infinite Granite“ bio neki slučajni izlet na nepoznatu teritoriju i eksperiment za veliki metal bend. Na albumu „Lonely People“ mnogo je dokaza da je Klark „biće od oba svijeta“, da je potpun samo u dualnosti. I najljepši

Loose Talk

kinja i vizuelna umjetnica Amelija Barat. Svom tom materijalu (suštinski, nikad finalno dorađeni instrumentali) ona je pružila tekstove i naraciju. I to savršeno

kul, emocionalno distancirano samo naizgled. Tako se na ploči otkrivaju detalji neke strašne ljepote koji će vas satima i danima pro-

ganjati; poput „Cowboy Hat“ i „Landscape“. Tu ćete dobijati krunske dokaze, u kojoj mjeri je Feri savršeni muzički zavodnik sedamdesetih i osamdesetih – i gospodar melodije.

U tome odlično pomaže stil pisanja ove pjesnikinje; Barat sve ispuni sočnim i jakim vizuelnim senzacijama – a da, pri tome, nikad nije pretjerano direktna, ogoljena ili previše izoštrenog fokusa. U „Florist“ se guši u suzama; u „Cowboy Hat“ hvata predivnu skicu jednog tihog i posvećenog krojača, a u „Stand Near Me“ iscrtava mapu svih onih ostrva sirena koje je nepopravljivi muzički Odisej Brajan Feri toliko puta posjećivao. Čak i kada zvuči kao propovijed neizbježne apokalipse (lične, kolektivne) – ovo je muzika života vrijednog življenja. S. S. Ocjena: 79/100

Lonely People With Power

momenti su upravo u onim smjenjivanjima noći i dana njegove duše: „Heathen“ i posebno „Body Behaviour“ nalik su vožnji rolerkosterom. Gdje meki, melo-

dični pasaži dođu poput primirja nakon gitarskih oluja. Nakon „Relevator“ zapitaćete se da li u ovakvoj igri za Deafheaven ostaje i metar muzičkog

prostora gdje mogu zagrabiti još dalje, smjelije, opasnije. Igra okeanskog haosa i zalivske tišine; stupanje na potpuno novu teritoriju… I sjajno gostovanje već malo potcjenjivane i zaboravljene zvijezde Pola Benksa iz benda Interpol.

Sve stare teme, poput kajanja i trauma djetinjstva sada su samo ogledalo za spoticanja na terenu romanse ili prijateljstva. Klark tu uspijeva da uhvati muzički kadar grandiozno filmične širine. Dostojan pionira i trapera u galopu pustinja iz filmova Džona Forda

Na tom putovanju ima i bolnih neravnina za ove muzičke kočije; naravno da će više puta navesti na pogrešan trag… Ali u tome i jeste čar albuma i Deafheaven muzike. Koja uvijek pronalazi nepogrešivo autentičan put.

S. S.

Ocjena: 82/100

33 OBRTAJA Pavle Simonović, direktor Crnogorske

Šteta je što ne gledate „Comrade Detective

Film koji Vas čini srećnim?

– „Pain & Gain“ ( Majkl Bej, 2013). Nedavno sam ga uhvatio na televiziji nakon stresnog dana, jako sam se zabavio.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

– To su malo grube riječi. Uglavnom su to brojni loši pokušaji rimejka.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

– „Tenet“ (Kristofer Nolan, 2020).

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

– Smrt Smail-age Čengića. Istorijski spektakl u vestern maniru, ali i adaptacija epa Ivana Mažuranića. Križanac Kurosave i Pekimpoa

Omiljeni filmski rivali?

– Vinsent Hana (Al Paćino) i Nil Mekoli (Robert de Niro) u filmu „The Heat“ ( Majkl Man, 1995).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– Sve scene sa medvjedom u filmu „Cocaine Bear“ (Elizabet Benks, 2023).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

– „Ovdje ima toliko pravnih začkoljica“, („Gledaj me“, Marija Perović, 2008).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

– Had iz Diznijevog filma „Hercules“ (1997). Za razliku

od nekih negativaca iz animiranih filmova tog doba poput Ursule iz „The Little Mermaid“ (1989) ili Džafara iz crtaća „Aladdin“ (1992), koji su vrlo dramatično prikazani sa tim sporim dubokim glasovima, Had ima tu vrcavost i dopadljivost „štetočine“, te ne ostavlja iza sebe neprospavane noći poput spomenutih.

U prvoj varijanti, glas je trebalo da mu pozajmi Džek Nikolson, ali nakon izmjene karaktera – izbor je pao na Džejmsa

Vudsa. On je unio neku novu dinamiku i karakterizaciju lika.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– Oprečna su tumačenja, pa ću se prisjetiti prvog samostalnog odlaska u Kino „Kultura“.

Ljetnji dan, dnevna projekcija, film „The Fifth Element (1997) Lika Besona.

Kada govori o filmovima, crnogorski režiser Pavle

Simonović tjera vas da ih zavolite još više – čak i onda kada nijeste saglasni sa njim. Njegovi stavovi čvrsti su i jasni, ali razgovor sa njim nikada nije puko iznošenje mišljenja, već razmjena argumenata u kojoj sagovornici ostaju uvaženi, čak i kada gledaju u različitim pravcima. Zato ne čudi što se Simonović odlično snašao na mjestu direktora Crnogorske kinoteke, institucije koja je, pod njegovim rukovodstvom, ponovo postala mjesto okupljanja ljubitelja filma – bilo da je riječ o retrospektivama klasika ili ostvarenjima mladih autora koji se tek kale na

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

– Ljubomir Đurković i Stefan Bošković i njihova interpretacija pjesme „Spalila si sve“ Bojana Bajramovića u kratkometražnom filmu „Peloid“ (2018) Bojana Stijovića Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

– Poslije gledanja filma „Indiana Jones and the Last Crusade“ (Stiven Spilberg, 1989) poželio sam da vidim Petru u Jordanu. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

– Džona Forda, Dejvida Linča i Ketrin Bigelou odveo bih u vinariju „Vukčević CineWine“. Nisam ni sam siguran kako bi se odvijala ta noć, ali sam siguran da bi sve potrajalo.

svom putu. Uz raznovrstan i bogat program po njegovom i izboru njegovih saradnika, Kinoteka sada spaja generacije gledalaca i podsjeća na važnost filmske kulture. Simonovićev rad obuhvata različite segmente filmske i televizijske industrije, od režije i montaže do rada na scenarijima. Nakon dugometražnog igranog režiserskog prvijenca „Ispod mosta, među stijenama“ (2016), napravio je dužu pauzu, pa je domaću publiku obradovala vijest da uskoro ponovo kreće u snimanje dugog metra. Njegov novi film „Sobe“, rađen po scenariju Ilije Đurovića, prati priču o mladiću koji, nakon pet

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

– To bi vjerovatno bio pakleni šund od procesa.

Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– „Lovac i košuta“, Plavi orkestar. Neodoljivo podsjeća na mog kuma.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? – „The Man Comes Around“, Džoni Keš.

godina zatvora, pokušava da počne život iz početka. Međutim, susret sa bivšim saučesnikom i ljubavnikom, vraća ga u svijet sitnog kriminala na periferiji Podgorice, gdje jedan pogrešan potez pokreće lanac događaja koji ih obojicu uvlači u sve dublji vrtlog podzemlja. Zvuči uzbudljivo? I te kako. Dok nestrpljivo čekamo da se „Sobe“ privedu kraju, sa Simonovićem razgovaramo o drugim filmovima, ali i o muzici i serijama. I, kao i uvijek kada sa njim otvorimo škrinju pop kulture, ostajemo sa novim mislima i željom da nastavimo da istražujemo dalje.

gledate Detective“ Crnogorske kinoteke

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

– „ The Gambler“, Keni Rodžers. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

– „Dear Prudence“, The Beatles. Vaša pjesma za karaoke?

– „Gangsta’s Paradise“, Coolio Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

– Brusa Springstina. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/ili mislite da je precijenjen?

– Đorđe Balašević

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Neba Saveljića. Bio sam mali – i veliki fan Montenigersa. :( Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?

– „Ima li nade za nas“, Anđela i Dražen. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

– Već u srednjoj nisam imao postere. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– ’Oće taj nedoder.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

– „Comrade Detective“. Hidden gem koji gotovo niko koga poznajem nije gledao. Baš šteta.

Serija idealna za kišni vikend?

– „The Sopranos“.

Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

– „Homicide: Life on the Street“.

Serija koju nikada nijeste završili?

– „House of the Dragon“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

– „Game of Thrones“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

– Reliant regal Supervan III (1973) – trotočkaš iz „Only Fools and Horses“. Najdraži par iz serije?

– Alan Šor i Deni Krejn iz „Boston Legal“. Dva mizogina, politički nekorektna, bogata bijelca koji na kraju svake epizode samozadovoljno piju skupi viski i puše velike skupe cigare.

Radno okruženje (tim/posao) iz serije koje ste poželjeli za sebe?

– „Saturday Night Live!“. Volio bih da znam kako je to raditi za Lorna Majklsa i, s onakvim ekipama glumaca i scenarista, proći drill pripreme šoua u pet radnih dana.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

– Za Toma. Svetlana VIŠNJIĆ

Pavle Simonović: Pjesma „Lovac i košuta“ podsjeća ga na kuma Dalibor

kalendar

Godina je 1960, mjesto je London. Dva neobično slična filma pojavljuju se na horizontu. Oba imaju horor predznak, serijskog ubicu i seksualnu represiju u fokusu, te dolaze od britanskih režisera. No, dok jedan cementira kultni status svog autora i donosi mu četiri nominacije za Oskara, drugi doživljava totalni krah na kino-blagajnama i biva dočekan na nož publike i kritike. Do te mjere da potpuno zakopava karijeru svog režisera.

Prvi je, naravno, nezaboravna studija Edipovog kompleksa –horor-klasik „Psycho“ Alfreda Hičkoka, a drugi „Peeping Tom“ Majkla Pauela, koji se sada, sa vremenskom distancom od 65 godina, ipak, smatra neizostavnim dijelom istorije kinematografije. Zbog čega je tada potonuo na boksofisu?

Vrisak i strah

Svijet koji je postavljen na početku filma „Peeping Tom“ hronotopski liči na italijanski klasik „Blow-Up“ (1966) Mikelanđela Antonionija ali je, naravno, potpuno drugačije estetike – u oba slučaja radnja se odvija u Londonu, u svijetu filma, mode i fotografije. „Peeping Tom“ počinje sa prostitutkom na ulici, kadrom pažljivo orkestriranih svjetla i fotografije. Imamo sugestivan detalj kamere kroz kameru, glavnog objekta i rekvizite u filmu, ispod revera, nalik na pištolj; zatim „subjektivac“ uokviren nišanom ka prostitutki, pažljivo vođen ka njenoj

Ime Majkla Pauela neodvojivo je od njegovog kolege Emerika Presburgera Režisersko-scenaristički duo upoznao se zahvaljujući Aleksanderu Kordiju, producentu u London filmu. Tada se Pauel izdržavao od pisanja komičnih skečeva, a Presburger, mađarski Jevrejin, prebjegao je iz nacističkog Berlina i počeo karijeru scenariste bez znanja engleskog, postepeno savladavajući jezik. Njihov prvi zajednički film bio je „Spy in Black“ (1939).

Šest i po decenija od premijere hororistične poslastice

Provokacija za voajere u nama

Ekspozicija nas stavlja direktno u kožu protagoniste, a upotreba „subjektivca“ poistovjećuje nas s ubicom s filmskom kamerom, te samim tim akcentuje naše „gledanje“ i virenje u tuđu intimu

Objektivizirani ubica Majkl Luis

suknji i nogama, licu, da bi je preko ramena pratio dok skreće u mračnu ulicu, odvodeći glavnog aktera – ali i gledaoce – na put. Ovaj postupak istog trenutka stavlja gledaoca u voajerističku, „Peeping Tom“ poziciju,

koja će biti pojačana u trenutku kada prostitutka uđe u svoju sobu i počne lagano da skida garderobu. Ipak, ljubavna scena izostaje; događa se ubistvo uokvireno strahom, vriskom i momentalnim hororom žrtve. Sljedeći kadar odmah otkriva

lice iza kamere, ubicu Marka Luisa (Karlhajnz Bum). U nastavku pratimo dan tog Marka Luisa, stidljivog i vaspitanog ubice filmskom kamerom. Otkrivamo da povremeno radi kao fotograf koji se bavi „škakljivim“ fotografijama što se dobro prodaju, ali i kao snimatelj u jednom londonskom filmskom studiju, s ambicijom da postane režiser. U Markovoj interakciji sa modelima, vidjećemo foto-sesije nabijene erotikom i seksualnom tenzijom.

Nakon što obavi posao i krene kući, otkrićemo da Mark živi iznad Helen (Ana Mejsi). U toku je njen rođendan, pa će gledati kako da pozivnicu izbjegne, a djevojci će, ipak, biti zanimljivije to što se u Markovoj sobi krije nego proslava. Znamo da je on ubica, pa dok gledamo kako dobronamjerna Helen odlazi kod njega – saspens počinje da raste.

Eros i tanatos

Mark komšinici pokazuje snimke svog uznemirujućeg djetinjstva, koje je obilježio

Skorseze: Gdje je nestao Pauel?

Vrlo brzo osnovali su produkcijsku kuću „The Archers“, gdje su razdvojili potpise. Iako nominovani za Oskara tri puta i sa Presburgerom kao dobitnikom za najbolju priču (kategorija koja je ukinuta 1956. godine) za zajednički film „49th Parallel“ (1941), prilično ravnodušne reakcije kritičara i prosječan uspjeh na blagajnama dovešće do –raskida saradnje. Pedesetih godina prošlog vijeka Pauel će

se preseliti u Evropu, gdje će imati problema sa zdravljem i početi da tone u anonimnost.

Ta anonimnost potrajaće sve dok ih mlada, ambiciozna i radoznala generacija američkog „novog Holivuda, sa Frensisom Fordom Kopolom i Martinom Skorsezeom na čelu – ponovo ne otkrije. Skorsezeu će, recimo, njihov film „Red Shoes“ (1948) o faustovskoj dilemi postati jedna od referenci za remek-djela

„Taxi Driver“ (1976) i „Raging Bull“ (1980). Lik opsesivnog i nasilnog baletskog instruktora Ljermontova pretvoriće se u mustru za legendarnog Trevisa Bikla, a scena u kojoj balerina Mojra Širer (inače autentična balerina i naturščik) pleše iz jedne minuciozno scenski dizajnirane prostorije u drugu, poslužiće Skorsezeu kao vizuelna referenca za borbu u ringu u jednom

„Peeping Tom“

za nama

zlostavljački otac. Tata mu je bio biolog i eksperimentisao je na sopstvenom djetetu, izlažući Marka stresu kako bi ispitao uticaj straha na centralni nervni sistem. Helen će se uplašiti i njih dvoje će, u sceni savršeno riješenog mizanscena i tipično melodramatične glume za ovu epohu na filmu, biti postavljeni kao potencijalni ljubavni par. Iako tokom filma pratimo Markova ubistva koja označavaju neraskidivu vezu između erosa i tanatosa, kao i policiju koja mu je za vratom, Mark i Helen, dvoje čudaka, ostaju srce priče. On – sa dubokim strahom od bliskosti; i ona – možda čak i sa pretjeranom potrebom da tu istu bliskost i osjeti i sa drugim podijeli.

Rasplet će biti iniciran od trenutaka kada se u filmu pojavi psihijatar koji će definisati voa-

od najslavnijih bokserskih filmova.

Skorsezeova opsesija ići će toliko daleko da će putovati po Evropi neprekidno ponavljajući: „Da li neko zna gdje je Majkl Pauel?“ Energični i logoreični Marti uspjeće da pronađe svog suzdržanog kolegu i da sa njim porazgovara. „Nakon razgovora sa Skorsezeom, osjetio sam kako mi krv ponovo pulsira venama“, zapisao je Pauel, opisujući susret u autobiografiji.

tijelo, nego užas koji se na licima žrtava očitava.

Sama Markova metoda je kao gledanje filma – u pasiviziranoj je poziciji sve vrijeme, na sigurnoj distanci od žrtava, a nakon izvršenih zločina gleda sopstvena ubistva na velikom platnu, kao što mi gledamo filmove.

Pornografski žig

jerizam kao morbidnu potrebu za posmatranjem drugoga. Brojni režiserski postupci i rješenja pak čine „Peeping Tom“ filmom koji ne govori samo o voajerizmu i, kako je to Rodžer Ibert zapisao, o „gledanju“, već i o voajerima u svima nama. Ekspozicija je režirana na način koji nas stavlja direktno u kožu protagoniste; upotreba „subjektivca“ poistovjećuje nas s ubicom sa filmskom kamerom, te samim tim akcentuje naše „gledanje“ i virenje u tuđu intimu. U sekvenci kada Mark snima sljedeću žrtvu, glumicu, upotrijebljen je isti režiserski postupak – „subjektivac“ uokviren nišanom – tokom prikaza njenog plesa i u trenutku prije njene smrti.

Mark ubija upravo filmskom kamerom, da bi se uzbudio pri snimanju njihovog straha. I tu očigledne erotike nema, jer ubicu ne uzbuđuje žensko

Baš kao u ranijim filmovima, Pauel se i u „Peeping Tom“ bavi opsesivnim, nasilnim i ambicioznim likovima. U „Red Shoes“ (1948) to su bili Ljermontov i Viktorija, instruktor baleta sa kompleksom Boga i balerina, prinuđena da bira između ljubavi i karijere. U „Black Narcissus“ (1947) to su bile časne sestre s ambicijom da prestignu prethodnike i, na mjestu surovog planinskog predjela Himalaja, izgrade bolnicu i vrtić.

U „Peeping Tom“, recimo, Mark je objektiviziran kao što je u filmu „Red Shoes“ balerina Viktorija objektivizirana pokušajem samoubistva i lomljenjem noge. No, film ne bi postao to što jeste, tvrdi Pauel, da nije bio čedo scenariste Lea Marksa, čija sličnost u imenu i prezimenu sa protagonistom nije slučajna.

Pauel ga je u autobiografiji opisao kao idealnog saradnika baš zbog toga što je, kako je zapisao, bio maliciozan i što ga ništa nije moglo šokirati. Marks je radio kao šifrant u ratu i zaključio je da je većina šifranata – voajerski nastrojena. Ipak, „Peeping Tom“ podesio je tako da se priča može povezati kako sa voajerima u svima nama tako i sa voajerskom prirodom filma kao medijuma. Iako sa savremene distance film možda djeluje čedno, „Peeping Tom“ je nakon premijere, 7. aprila 1960. u Londonu, prozvan pornografijom. Taj utisak imali su i publika i kritika, pa je Pauel čak na kraju prodao prava distributeru pornografskih filmova. Ipak, vrijeme ga je revitalizovalo i sada se naziva prvim slešerom i naslovom koji je snažno uticao na eksploziju ovog horor podžanra u Sjedinjenim Državama.

Na pitanje novinara da li misli da ga Britanci dovoljno cijene, Pauel je odgovorio: „Kada su Britanci cijenili svoje veličine?“ Hičkoka bez sumnje jesu, između ostalih, ali može se reći da je vrijeme odigralo svoju ulogu i za „Peeping Tom“ i njegovog režisera. U anketama Britanskog filmskog instituta, recimo, zauzeo je bitna mjesta na nekoliko lista najboljih UK filmova svih vremena.

Razlog tadašnjeg neuspjeha filma vjerovatno počiva u otvorenoj provokaciji i činjenici da je „Peeping Tom“ bio pretežak zalogaj za one nevoljne da se zagledaju u sebe i sopstvenu motivaciju za „gledanje“, odnosno morbidno posmatranje drugoga. Bilo kako bilo, sada znamo: i Hičkok i Pauel zaslužili su svoje mjesto u filmskoj istoriji, a „Peeping Tom“ bio je i ostao estetsko dostignuće promišljenog stila, fotografije i upotrebe svjetla.

Sara ĐUROVIĆ

Filmska kamera u rukama ubice kojeg uzbuđuje goli strah

Ana Mejsi kao ljupka Helen

Strah žrtve (a ne njena ljepota) hrani i motiviše napadača

kalendar

Sto dvadeset pet godina od rođenja oskarovca

Mnogo više od

zlatnog

dječaka Holivuda

Legendarna glumačka karijera krunisana je sa dva uzastopna Oskara i čak devet nominacija, što je rekord koji je Trejsi podijelio sa Lorensom Olivijeom

Svestran, prirodan, posvećen i savršeno sposoban da prenese duboke emocije na filmsko platno – Spenser Trejsi bio je i ostao jedan najistaknutijih glumaca iz „zlatnog doba“ Holivuda. No, iako će se mnogi bez sumnje sjetiti da je ispisao istoriju kada je dvije godine zaredom nagrađen Oskarom u kategoriji glavne muške uloge, fakat je i da je Trejsi bio mnogo više od jednog od „zlatnih dječaka“, čiji je talenat primijetila Američka akademija. Početkom tridesetih godina prošlog vijeka, kada je prešao sa teatarskih daski na veliko platno, Trejsi je započeo vrtoglavu glumačku karijeru koja ga, ipak, nije momentalno pretvorila u zvijezdu. Iako je snimao film za filmom, većina tih ostvarenja bila je izrazito nepopularna, a njegovo ime često se provlačilo sasvim neprimjetno.

Ipak, uporni i nesumnjivo talentovani Amerikanac, uvijek posebno posvećen karakterizaciji likova, uspio je da zaintrigira mnoge produkcijske kuće i režisere. To je i postavilo temelje za ono što će kasnije prerasti u legendarnu karijeru, krunisanu sa čak devet nominacija za Oskara, što je rekord koji je podijelio sa Lorensom Olivijeom. Stoga, uoči 5. aprila, kada se navršava 125 godina od Trejsijevog rođenja, pravo je vrijeme da se prisjetimo nekih od najboljih uloga koje je ostvario tokom četvorodecenijske karijere.

Captains Courageous Klasična avantura, zasnovana na istoimenom djelu Ra-

Spenser Trejsi

oskarovca Spensera Trejsija zlatnog Holivuda

djarda Kiplinga, donijela je Trejsiju prvog Oskara. U filmu „Captains Courageous“ (1937) Viktora Fleminga odigrao je portugalskog ribara Manuela koji spašava razmaženog dječaka iz bogate porodice. Bezvremenska priča o sazrijevanju i otkrivanju istinskih životnih vrijednosti, sa maestralnim morskim kadrovima direktora fotografije Harolda Rosona, potvrdila je koliko je Trejsiju išlo od ruke da dirljive likove iznese uvjerljivom glumom.

Boys Town

Jedan od najinspirativnijih filmova koji su stigli iz holivudske kuhinje tridesetih godina prošlog vijeka – to je „Boys Town“ (1938) Normana Tauroga. Priča je bazirana na autentičnoj priči sveštenika Edvarda Flanagana i njegovom revolucionarnom radu sa „problematičnim“ dječacima, koji su pronašli utočište u ovoj istoimenoj zajednici, ne bi li pobjegli od zlostavljanja, siromaštva i kriminala. Još jednim Oskarom nagrađeni Trejsi odlično se snašao u ulozi duhovnika, pa su i njegova uloga i Taurogov film postali svojevrstan simbol nade, zajedništva i saosjećanja.

Bad Day at Black Rock

Američki miljenik Džon Sturdžis, koji se nije plašio da napravi konceptualni sudar neo-noara, vesterna i akcije, namijenio je Trejsiju izuzetno zahtjevnu ulogu veterana iz Drugog svjetskog rata koji, uprkos tome što dolazi u izolovani mali grad u američkoj pustinji da donese medalju jed-

noj od porodica, zapravo stiže u vrtlog korupcije, zločina i rasne netrpeljivosti. Misteriozni „Bad Day at Black Rock“ (1955) donio mu je petu nominaciju za Oskara, a Holivudu prijeko potreban klasik sa tada značajnim i vrlo aktuelnim društvenim porukama.

The Old Man and the Sea Roman nobelovca Ernesta Hemingveja o starom ribolovcu, njegovom bijegu na otvoreno more i potrazi za velikom ribom adaptiran je tri puta, a verzija Džona Sturdžisa sa Trejsijem – bez sumnje je najefektnija. Dirljiva i introspektivna interpretacija ribara Santijaga u filmu „The Old Man and the Sea“ (1958) donijela mu je šestu oskarovsku nominaciju, a vjernost Hemingvejevom djelu i porukama o ljudskoj borbi sa životnim izazovima – Sturdžisa je još jednom vratila u centar holivudskih reflektora.

Judgement at Nuremberg

U jednoj od najmoćnijih sudskih drama, kroz fiktivni narativ istražene su moralne dileme i odgovornost nacista tokom Drugog svjetskog rata. U tom smislu, „Judgement at Nuremberg“ (1961) Stenlija Kramera bio je filmska poslastica početkom šezdesetih godina prošlog vijeka. Trejsi je briljirao u ulozi američkog sudije koji predsjedava suđenju četvorici njemačkih sudija optuženih za kršenje ljudskih prava i podržavanje nacističkog režima. Sjajna izvedba donijela mu je i osmu nominaciju za Oskara, u

ostvarenju koje se sa pravom i dan-danas smatra jednim od najvažnijih umjetničkih djela o posljedicama rata i univerzalnom pitanju moralne odgovornosti.

Guess Who’s Coming to Dinner

Trejsijev posljednji film, lansiran šest mjeseci nakon njegove smrti, adekvatno i simbolično nosi i jednu od najsnažnijih poruka njegove cijele karijere. Ponovno spajanje Kramera, Trejsija i njegove supruge Ketrin Hepbern dovelo je do eksplozije „Guess Who’s Coming to Dinner“ (1967) – i jednog od

prvih ozbiljnih filmova u čijem je centru međurasna veza muškarca i žene.

Uprkos tome što su roditelji mlade krajnje liberalni i otvoreni prema rasnim pitanjima, suočavanje sa sopstvenim predrasudama u Kramerovom filmu stiže kao izuzetno bitna lekcija za tadašnje američko društvo u trenutku kada su međurasni brakovi bili zabranjeni u većem dijelu Sjedinjenih Država. Za ulogu oca mlade, Trejsi je dobio devetu, posljednju nominaciju za Oskara. Izgubio je od Roda Stajgera, koji je nagrađen za „In the Heat of the Night“. Leila MURSELJEVIĆ

Kao sveštenik u filmu „Boys Town“

U ulozi sudije u drami „Judgement at Nuremberg“

Žrtva Nikice Pajevića v PODGORICARENJE

Zar stvarno u njihovu riječ vjerujete? Ne sumnjam, niti jednog momenta, da će me likvidirati – govorio je, skoro uz osmijeh, jedan od najboljih jugoslovenskih fudbalera u posljednjim predratnim godinama. I tako je drugove kuražio, prije nego će ga ustaše, tog aprila 1943, kuršumima pokositi.

Tako to biva: jednom fudbaleru, zagrebačkoj perjanici tima HAŠK – na kraju je sam Pavelić presudio. ,,O tom komunisti, još u bivšoj Jugoslaviji proskribovanom, neću ni da čujem! Dugo ga već tolerišemo. Krajnje je vrijeme da ga likvidiramo…“.

Crnogorski fudbal je prije Drugog svjetskog rata imao dvije zvijezde. Za Vojina Božovića, onog što je igrao i bio strijelac i protiv Liverpula tokom tridesetih, pa cijelu deceniju kao trener vodio poslijeratnu Budućnost –može bit da ste i čuli. Drugi je bio Nikola Pajević; rođen na Cetinju, cetinjski gimnazijalac,

zagrebački student prava.

Najstariji od devetoro djece pekara Pera. U HAŠK od 1935 – i stalno prvotimac, starter. Pozicija – centarhalf ili desni half. Za tim Zagreba više puta reprezentativac.

I preko svega toga: stvarno, osvjedočeni komunista. U hronikama je zapisano da je u 24. godini, 1936. radničkom pokretu pristupio. Da je bio član KPJ. Nikola, a za saigrače – Nikica. Ono, poštenjačina, drugarčina, požrtvovani borac na terenu. Nerazdvojan sa Ratkom Kacijanom, zagrebačkom fudbalskom legendom. Uz fudbalsku karijeru – Nikola zaposlen kao službenik u pravobranilaštvu. Pa kada je rat počeo, otpušten sa posla. Tada je imao priliku da napusti Zagreb, da se vrati u Crnu Goru, a uprava HAŠK garantovala mu je posao tehničkog sekretara u klubu. I ostao je. Uhapšen već u januaru 1943. Kacijan, pa najveća predratna legenda HAŠK Ico Hitrec i

Zaglavi se

cijela gomila zvijezda i velikana hrvatskog i jugoslovenskog fudbala – svi su se zauzeli da se Nikoli ne presudi. Sedmicama su uvjeravani da egzekucija neće biti izvršena. Dok od Pavelića nije stiglo ono hitno naređenje. I šta su mogli… Jedan advokat Heruc je Nikičinoj vjerenici Greti Popović govorio: „Mene nije strah, braniću ga bez dinara“. I stvarno je tako bilo. Potom je branilac takvu odluku, u tim godinama NDH, glavom platio. Nikica Pajević od prvog dana dolaska u HAŠK nije krio političke stavove. Ne što se nešto zorio i ponosio – prosto, bio je to dio njegove vedrine, otvorenosti, entuzijazma. Tako je i fudbal igrao. I naravno da takav lik, u smutnim vremenima, mora da postane meta klevete.

Svi fudbaleri iz Zagreba, iz tada moćnih klubova, bili su prisutni na suđenju. Bio je to njihov način da pokažu da im je stalo do onog poštenog momka. A sve što je Nikica na napade tužioca i sudije Vidnjevića odgovarao bilo je jednostavno: „Ja nikada nijesam bio u zavadi… U tome što govorite ne postoji ni trunka istine“.

Bio je posljednji likvidiran tog 14. aprila 1943, blizu Maksimirskog parka, i svako je strijeljanje gledao da ne trepne ni da skrene pogled. Svešteniku je, uoči egze-

Nikola Nikica Pajević

kucije, rekao samo: „Idem svjesno u smrt, za bolji život onih što dolaze. Vidite li da je oko nas sve trulo… Sve to mora sjutra propasti“. Od prvih rafala nije izdahnuo; morali su ga izbliza pištoljem dotući.

Pokušavali su mnogi iz fudbalskog svijeta da ga spasu time što je iz Crne Gore, braneći ga iskazom da sud NDH za njega nije nadležan. Pokušali su i da utiču na italijanskog konzula, računajući na sentiment Italijana prema fudbalerima… Nije pomoglo. Branio ga je čak i ministar sporta u NDH Miško Zebić. Ali samo se zločinac Pavelić pitao.

Žrtva i stradanje Nikole Pajevića, predratne fudbalske zvijezde, sada se pamte više u Zagrebu nego u Crnoj Gori. Skoro je Božo Koprivica, naš pisac i pjesnik od fudbalske igre – Nikolinog brata Miša opisao kao najboljeg fudbalera kojeg je Crna Gora imala – odmah iza Deja i Peđe! O njemu ćemo tek pisati… Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Privatna arhiva

3. april 2025.

LONDON CALLING

Kao majstor realizma, Hose

Marija Velasko konstantno je isticao ljepote rodnog Meksika, utičući tako i na nacionalni identitet

države. Neke od njegovih najboljih slika

Londonci su mogli da vide na izložbi u Nacionalnoj

galeriji

Poljubac geografije i slikarstva

Sumorno vrijeme, koje se vratilo na Ostrvo poslije hladnog talasa, Londoncima, ipak, nije pokvarilo proljećnje aktivnosti. Štoviše, baš ove sedmice u Nacionalnoj galeriji na Trafalgaru ukazala im se prilika da prvi put pogledaju fenomenalne radove Hosea Marije Velaska (1840–1912), jednog od najznačajnijih slikara u istoriji Meksika.

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Nenad Zečević

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Velaskovo interesovanje za sudar prirode i umjetnosti tokom 19. vijeka oblikovalo je nacionalni identitet države, pa ne čudi što je bio i ostao figura ponosa Meksika. Da mu talenta nije falilo, Londonci su mogli da vide na izložbi „A View of Mexico“ u Nacionalnoj galeriji, ispunjenoj njegovim pejzažima, na kojima je uspio da vizualizuje nacionalizam i ponos Meksikanaca u postrevolucionarnom periodu, nakon osvajanja nezavisnosti. Da je Velaskovo stvaralaštvo obilježilo sklad između umjetničke kreativnosti i naučne preciznosti, Londoncima je postajalo sve jasnije dok su hodali niz hodnike Nacionalne galerije i promatrali autentična slikarska djela sa meksičkim motivima poput „The Pyramids of the Sun and the Moon“ (1878).

Fokusirajući se na prikazivanje prirode u njenom autentičnom obliku, Velasko je, recimo, u radu „A Rustic Bridge in San Angel“ (1862) potcrtao specijalnu vezu svog stvaralaštva sa biljkama. Kustosi, naravno, nijesu slučajno za plakat izložbe odabrali jedan od njegovih najpoznatijih motiva – kaktus. Ili preciznije, Velaskov rad „Cardon, State of Oaxaca“ (1887). Kao majstor realizma, pridavši posebnu pažnju svjetlosti i sjenkama, Velasko je stvarao atmosferične radove, koncizno ističući ljepote rodnog Meksika. Značaj njegovog stvaralaštva sasvim sigurno prelazi granice ove zemlje i regiona, pa se inspiracija ovog simbola umjetničkog nacionalnog identiteta može pronaći i u drugim djelovima svijeta. Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Leila Murseljević, Srđan Ivanović, Biljana Martinić, Sead Šabotić, Tijana Todorović, Ana Jaredić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Anja Drobnjak-Vukašinović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

„The Pyramids of the Sun and the Moon“, 1878.

„A Rustic Bridge in San Angel“, 1862.