Poneđeljak, 2. jun 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21363 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Više od pola godine traje obustava popravnih radova u Muzeju u Bijelom Polju, a Ministarstvo kulture i medija i UNDP i dalje preko leđa građana „ispravljaju“ nedostatke
Profesor matematike Marko Bogojević analizirao rezultate đaka na Olimpijadi znanja, ukazao na alarmantne podatke
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, o sudbini predsjednika entiteta Republika Srpska
DIPLOMATSKA POŠTA
Dok premijer Spajić, o čijoj vanjskoj politici nemamo što da napišemo (razlog je jednostavan - to ne postoji), sve češće gleda put Srednjeg i Dalekog istoka, iz razloga koje je lako pogoditi, Mandić ne upravlja samo Skupštinom, nego vodi i vanjsku politiku ove zemlje - potpuno suprotnu njenim stvarnim interesima - cinično indiferentan prema zvanično proklamovanim ciljevima. Njegov cilj je srpska Crna Gora. Od toga neće dobrovoljno odustati
Kriminolog Velimir Rakočević ukazao na kratak rok, a širok obim posla i limitiranost kapaciteta Anketnog odbora za postupanje državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava
Ne očekujem previše od nastavka rada Anketnog odbora najviše iz razloga što Odbor ne može da vrši dokazne radnje i ne može preuzeti ovlašćenja državnih organa. On može da traži od državnih organa i pojedinaca obavještenja, ali nema mogućnosti da bilo koga sankcioniše zbog uskraćivanja izjave ili davanja neistinite izjave i slično. Ukoliko ne dođe do značajnijeg pomaka u rasvjetljavanju ovih krivičnih djela, tehnički izvještaj biće realni ishod rada Odbora – poručio je Velimir Rakočević STR. 2.
Kada institucije ne rade u javnom interesu, po željama investitora ucrtavaju se zgrade i trajno uništava životna sredina
Podgoričani trojkom Rajta u posljednjim sekundama meča savladali Crvenu zvezdu 81:78 i izborili nale
Kriminolog Velimir Rakočević ukazao na kratak rok, a širok obim posla i limitiranost kapaciteta Anketnog odbora za postupanje državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava
Izvještaj predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Miodraga Lakovića, koji je objavila Pobjeda, izazvao ozbiljnu krizu između PES-a i Demokrata
Odbor ne može da vrši dokazne radnje
Ne očekujem previše od nastavka rada Anketnog odbora najviše iz razloga što Odbor ne može da vrši dokazne radnje i ne može preuzeti ovlašćenja državnih organa. On može da traži od državnih organa i pojedinaca obavještenja, ali nema mogućnosti da bilo koga sankcioniše zbog uskraćivanja izjave ili davanja neistinite izjave i slično. Ukoliko ne dođe do značajnijeg pomaka u rasvjetljavanju ovih krivičnih djela, tehnički izvještaj biće realni ishod rada Odbora –poručio je Velimir Rakočević
PODGORICA – Imajući u vidu vrlo kratak rok i obim posla, kao i limitiranost kapaciteta Anketnog odbora, bilo bi pretenciozno očekivati neke spektakularne rezultate, iako bi svaki građanin želio da se naprave iskoraci u ovoj oblasti – kazao je za Pobjedu kriminolog i profesor Velimir Rakočević, komentarišući rad Anketnog odbora za postupanje državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce, ističući da, ukoliko ne dođe do značajnijeg pomaka u rasvjetljavanju ovih krivičnih djela, tehnički izvještaj biće realni ishod rada Odbora.
Rakočević je poručio da je i metodološki pristup upitan u dijelu obima i dinamike rada Odbora, te da bi bilo dobro da se pokuša, kroz studiozno sagledavanja onih predmeta koji najviše izazivaju pažnju javnosti, doći do eventualno relevantnih informacija umjesto što se krenulo u širinu, što, kako je kazao, ne može doprinijeti produbljenom sagledavanju slučajeva. Govoreći o radu ovog anketnog odbora, Rakočević je kazao da je njegov utisak ,,isti kao i o svim anketnim odborima do sada u odnosu na mogućnosti utvrđivanja činjenica kad je ova vrlo osjetljiva i pod velom brojnih tajni oblast u pitanju“.
OPRAVDAN CILJ
- Niko razuman ne može dovesti u pitanje cilj formiranja Anketnog odbora i on je više nego opravdan jer svaki zločin bi morao biti rasvijetljen, a krivci procesuirani makar zbog žrtava i njihovih porodica. Dobro je da se žrtve ne zaborave i da se učini sve da se
dođe do istine u ovim slučajevima – kazao je Rakočević. Na pitanje može li se doći do te istine, on je rekao da je moguće na ovim odborima doći do novih saznanja pod uslovom da oni koji imaju relevantne informacije njih i podijele sa članovima odbora.
- Naravno, postavilo bi se pitanje zašto su do sada ćutali jer je, podsjetiću, krivično djelo ukoliko se ne prijavi izvršenje ili pripremanje krivičnog djela za koje je predviđena najteža kazna. Zbog toga bi bilo djelotvornije korišćenje drugih mehanizama kao što je javno obećanje nagrade za bitan doprinos u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića, imajući u vidu da se izvoru informacije garantuje anonimnost, odnosno da je njegov identitet u potpunosti zaštićen – kazao je Rakočević. Komentarišući sjednicu Odbora na kojoj je odgovarao na pitanja članova Odbora bivši direktor ANB-a Duško Marković, Rakočević je kazao da su odgovori bivšeg premijera Markovića vjerovatno prezentovani shodno informacijama kojima raspolaže.
- Podsjetiću da se on nigdje ne pominje u svim do sada poznatim slučajevima, što jasno govori da je svoje dužnosti vršio u skladu sa zakonom. S druge strane, kad su u pitanju zloupotrebe u državnim organima i institucijama, praksa je pokazala da su njihovi akteri najčešće pojedinci koji službene radnje obavljaju koristoljubivo i maliciozno radeći za interesne grupe, a ne u interesu države – ocijenio je Rakočević.
Na pitanje kako će se u kratkom roku koji je dat, pa i u slučaju da ga Skupština produži, ovom dinamikom rada ostvariti rezultati, istakao je da bi bilo pretenciozno očekivati
spektakularne rezultate. - Imajući u vidu vrlo kratak rok, s jedne, i obim posla, kao i limitiranost kapaciteta Anketnog odbora, s druge strane, bilo bi pretenciozno očekivati neke spektakularne rezultate iako bi svaki građanin želio da se naprave iskoraci u ovoj oblasti. I metodološki pristup je upitan u dijelu obima i dinamike rada Odbora. Dobro bi bilo da se pokuša, kroz studiozno sagledavanja onih predmeta koji najviše izazivaju pažnju crnogorske javnosti, doći do eventualno relevantnih informacija umjesto što se krenulo u širinu što ne može doprinijeti produbljenom sagledavanju slučajeva. U svakom slučaju, primjenom ovog konceptualno metodološkog pristupa teško će se ostvariti sve projektovane aktivnosti – istakao je Rakočević. Na pitanje kakva su mu očekivanja od nastavka rada tog tijela i može li sve završiti samo tehničkim izvještajem, što je bilo iskustvo nekih ranijih anketnih odbora, Rakočević je istakao da ne očekuje previše i da bi takav izvještaj mogao biti realni ishod rada tog skupštinskog tijela. - Ne očekujem previše, najviše iz razloga što Odbor ne može da vrši dokazne radnje i ne može preuzeti ovlašćenja državnih organa. On može da traži od državnih organa i pojedinaca obavještenja, ali nema mogućnosti da bilo koga sankcioniše zbog uskraćivanja izjave ili davanja neistinite izjave i slično. Ukoliko se ne dođe do značajnijeg pomaka u rasvjetljavanju ovih krivičnih djela, tehnički izvještaj biće realni ishod rada Odbora –poručio je Rakočević.
On je, na pitanje doživljava li ovaj anketni odbor kao političku priču ili istinsku volju da se rasvijetle slučajevi, re-
kao da nije humano ljudska stradanja koristiti za ubiranje političkih poena. - U našoj prelijepoj domovini gotovo da nema oblasti koja je otporna na uticaj politike. Krajnje je neprihvatljivo da se velike ljudske tragedije zloupotrebljavaju na bilo koji način jer je svaki gubitak ljudskog života nenadoknadiv. U potpunosti podržavam svaki napor u pravcu rješavanja neriješenih krivičnih djela, a naročito teških ubistava i kao društvo sporo možemo ići naprijed ukoliko nijesmo priveli pravdi učinoce ubistva Duška Jovanovića i drugih smrtno stradalih građana. Zbog toga trebamo učiniti sve što je u našoj mogućnosti da se ovi slučajevi rasvijetle. Međutim, nije humano ljudska stradanja koristiti za ubiranje političkih poena. Moramo se osloboditi podjela na „naše“ i „njihove“ nosioce kriminalnih aktivnosti – kazao je Rakočević. Prema njegovim riječima, kriminal nema vjeru i naciju, a njegovo dejstvo razorno utiče na ključne vrijednosti čovjeka.
- Stoga je potrebno dati jedinstven odgovor od svih aktera društva da je kršenje zakona neprihvatljivo, odnosno da svi koji vrše krivična djela moraju snositi sankcije u skladu sa zakonom – dodao je Rakočević.
KONTROLNI
MEHANIZMI
Na pitanje da li je potrebno unaprijediti kontrolne mehanizme Skupštine - parlamentarnu istragu i formiranje anketnih odbora, te je li nužno mijenjati zakon i preciznije definisati funkcionisanje odbora, Rakočević je kazao da ima prostora za unapređenje kontrolnih mehanizama u smislu temeljnijeg sagledavanja stanja i utvrđivanja činjenica. - Svaka moderna država funkcioniše na principu podjele vlasti i zakonodavni dom ne može izlaziti izvan nadležnosti propisanih najvišim pravnim aktima. To znači da skupštinski odbor ne može biti istražni organ i preuzimati radnje koje su u isključivoj nadležnosti organa otkrivanja i gonjenja učinilaca krivičnih djela, niti može izricati sankcije licima izvan parlamenta. Mislim da ima prostora za unapređenje kontrolnih mehanizama u smislu temeljnijeg sagledavanja stanja i utvrđivanja činjenica u onim oblastima gdje su institucije zatajile – dodao je Rakočević. I. KOPRIVICA
PODGORICA - Lideri stranaka parlamentarne većine sastaće se sa premijerom Milojkom Spajićem kada se vrati iz Japana, kako bi riješili nesuglasice između PES-a i Demokrata zbog kojih je u četvrtak prekinuta sjednica Skupštine na kojoj je trebalo, između ostalog, da se poslanici izjasne o inicijativi za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića i ponovnom usvajanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Do prekida sjednice je došlo zbog izvještaja predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Miodraga Lakovića, koji je izazvao razdor u odnosima Pokreta Evropa sad i Demokrata i poziva na sprovođenje vetinga u policiji u zakonskim okvirima na transparentan, djelotvoran, cjelovit i pouzdan način i uz puno poštovanje profesionalnih standarda i principa, čime su dovedene u pitanje dosadašnje aktivnosti vrha Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova na sprovođenju lustracije. Laković je sa sadržajem tog izvještaja, koji je u subotu objavila Pobjeda, članove Odbora za bezbjednost i odbranu upoznao na sjednicama tog parlamentarnog radnog tijela, održanim 16. i 20. maja, kojima su prisustvovali ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović - Poseban osvrt, tokom ovog dijela rasprave o pitanju utvrđivanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policiji i težih
povreda službenih dužnosti, članovi Odbora učinili su na primjeni odredbe čl. 162 i čl. 173 Zakona o unutrašnjim poslovima, i pokretanju postupaka po osnovu „održavanja veza sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa“, gdje su poslanici od predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova tražili pojašnjenja u odnosu na prirodu i intenzitet veza koje se cijene u svakom pojedinačnom slučaju - navodi se u izvještaju čije je detalje prije nekoliko dana objavila Pobjeda. Poslanici Demokrata zahtijevali su i da im kolege iz PES-a potvrde da će vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović nastaviti mandat na toj funkciji, odnosno da će odlukom Vlade dobiti drugi v. d. mandat. Demokrate su taj zahtjev, kako tvrde izvori Pobjede, uslovili podrškom svojih poslanika Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Emirata. Međutim, izvještaj Lakovića nije ostao bez reakcije, kao ni stavovi koje je Vanja Ćalović-Marković iznijela na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu 16. i 20. maja. Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet tokom kojeg će provjeriti navode koje je na nedavnom skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu iznijela izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković na račun predsjednika tog tijela Miodraga Lakovića. On je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da detaljno i objektivno provjeri sve navode MANS-a i poručio da je spreman za poligraf. Zbog optužbi MANS-a Laković je najavio i tužbu. R.P.
Naslov ne bi trebalo da vas začudi, poštovani čitaoci. Niti mu treba pridavati nekakva složena i skrivena frojdovska značenja - osim onog iz viceva, u kojima mali Perica dovodi svoje roditelje ili učitelje u smiješne i neprijatne situacije, uglavnom zbog dječje iskrenosti i indiskretnosti, ili onog iz izreke - kada neko baš i nema pojma o čemu govori i što radi - pa mu se kaže da to tako Ðokica zamišlja ozbiljne i odgovorne stvari… U vremenu opšteg urušavanja i raspadanja crnogorske državne politike, što ima i svoju krajnje negativnu (i neizbježnu) reperkusiju i na crnogorsku vanjsku politiku, svjedoci smo i degradacije nivoa, sadržine i smisla onog što aktuelni državni zvaničnici govore u svoje i u ime Crne Gore na značajnim evropskim i svjetskim adresama.
Uobičajena kritika vrlo široke diplomatske aktivnostikoja je poprimila upravo karikaturalne razmjere samom činjenicom da Crna Gora ima abnormalno predimenzioniranu Vladu (sa tendencijom njenog daljeg širenja, nažalost) - je neizbježna, ali nije najvažnija.
Ima, dakle, mnogo gorih stvari od samog broja delegacija i broja članova tih delegacija. Zadržaćemo se na konstataciji, koja je lako provjerljiva, da su, u vrijeme obnove nezavisnosti, delegacije ministra inostranih poslova iznosile 1,17 (jedan i 17/100) članova delegacije u prosjeku, a da su najviši državni zvaničnici putovali sa dvoje ili troje saradnika, čak i na najveće multilateralne sastanke i konferencije. I sve to u vrijeme kada se odlučivalo da li Crna Gora treba i može da obnovi svoju nezavisnost, u krajnje kompleksnim i teškim okolnostima!
Danas predsjednik Države, premijer, predsjednik Skupštine i ministar vanjskih poslova vode mrtvu trku ko će više saradnika - i potrebnih, i potpuno nepotrebnih - povesti sa sobom na neko interesantno putovanje. (U obračun su uračunate i supruge, da ne bude zabune.)
Iako svi oni odbijaju da dostave podatke o tim skupim ekskurzijama, na što su, inače, obavezni po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, na toj provizornoj listi rekorda trenutno (i nezvanično) vodi predsjednik Milatović sa 18 (osamnaest!) članova delegacije - posjeta pok. papi Franju prošle godine - ali su
DIPLOMATSKA POŠTA
Dok premijer Spajić, o čijoj vanjskoj politici nemamo što da napišemo (razlog je jednostavan - to ne postoji), sve češće gleda put Srednjeg i Dalekog istoka, iz
razloga koje je lako pogoditi, Mandić ne upravlja samo Skupštinom, nego vodi i vanjsku politiku ove zemlje - potpuno suprotnu njenim stvarnim interesimacinično indiferentan prema zvanično proklamovanim ciljevima. Njegov cilj je srpska Crna Gora. Od toga neće dobrovoljno odustati
mu za petama sva trojica pomenutih, sa jednim ili dva člana ekspedicije manje. Mašala!
Kada se tome doda mastodonski Spajićev kabinet, u kojem je teško zapamtiti nazive svih ministarstava, a kamoli imena ministrica i ministara, ta praksa opšte grabeži za dnevnicama i prilika za šoping dobijaju epske proporcije.
To se, naravno, vidi i notira i u diplomatskom koru u Podgorici, ali i na vanjskim adresama, međunarodnim i nacionalnim, đe se naši zvaničnici pojavljuju sa pratnjom „u proširenom sastavu“. Utisak je, dakle, loš, ali je od broja prisutnih gore ono što i kako govore šefovi delegacija.
MILATOVIĆ
Predsjednik Milatović, koji značajni dio svog mandata koristi da nauči stvari koje nije znao ili koje, da ga tu donekle opravdamo, nije ni mogao znati (o slučajnosti njegovog izbora smo dovoljno pisali), pokazuje, nažalost, da je i dalje talac sopstvenih ideoloških zabluda, ograničenja i neznanja. I nesigurnosti i straha, što je najgore. Njegov nedavni govor na Parlamentarnoj skupštini NATO, u Dejtonu, SAD, povodom tridesete godišnjice Dejtonskog sporazuma o Bosni i Hercegovini, obilježila je njegova kapitalna politička greška i neprijatni diplomatski gaf. Nazvao je, pa pokušao to da sakrije (u čemu ga je spriječio video-zapis) tragičnu i zločinačku agresiju na BiH – „građanskim“ ratom. Niz crnogorskih, ali i komentatora, analitičara i građanskih aktivista iz regiona su, u danima koji su slijedili, objasnili i ponovili, i Milatoviću i generalnoj publici, da je takav „građanski“ narativ zapravo revizionistička usluga onim nacionalističkim i zločinačkim ideologijama, politikama i režimima koji „nisu nikad učestvovali u tom ratu“. Time je Milatović, bez obzira na napore da sve čita što mu institucije i organi dostave, da se sprema i da konsultuje relativno široki krug manje ili više umješnih savjetnika, pokazao da je zarobljenik političkih struktura i centara moći koji ne mare za crnogorske nacionalne i državne interese. Interpretacije, kojih je tako-
đe bilo, kako je to Predsjednik rekao slučajno ili iz neznanja - opovrgao je, brutalno, sâm Milatović - čiji je kabinet (takođe brojna delegacija!) prvo izbrisao riječ „građanski“, pa potom napisao novo saopštenje, u kojem je napao DPS (?!) i dodao da je taj rat imao i karakteristike međunarodnog sukoba…
Milatović se nije izvinio, nego je ostao prikovan za interpretaciju koja nam liči na završnu fazu u političkom angažmanu njegovog uzora/idola - pokojnog Momira Bulatovića. I to je, vjerovatno, u tim skučenim političkim i ideološkim okvirima, njegov najveći promašaj - kojeg on ili nije svjestan, ili mu uopšte ne smeta. (Ne zna se što je gore od to dvoje.) Počivšem Momiru Bulatoviću se, bar kad smo kod agresije na BiH, ne može i ne smije osporiti i zaboraviti da je bitno uticao da jedinice dobrovoljaca/ „dobrovoljaca“, tj. paravojske iz Crne Gore, koje su bile krenule na Kordun i Baniju (toliko je rat bio „građanski“!) vrate i da je tako, bar u tom segmentu, spasio Crnu Goru od teške istorijske sramote i otvorenog saučesništva u tom magnum crimen-u. Umjesto da se ugleda na tu epizodu, ili na onu sa Konferencije u Hagu, Milatović nastavlja sa eskapadama sličnim onima koje čini kada govori o NATO intervenciji 1999, đe njegovi rezoni i vokabular mogu - bez cenzure i lektorisanja - da idu direktno u štampu režimske beogradske „Politike“, na primjer. To je sve loše i ružno za predsjednika Milatovića, ali je još gore i ružnije za Crnu Goru.
BEČIĆ
Nastup Alekse Bečića, lidera Demokratske Crne Gore i potpredsjednika Vlade (mada on „izgore“ za nepostojećom funkcijom „zamjenika premijera“, što je tragikomično) na nekoj radionici američkog Atlanskog Savjeta (Atlantic Council), u nekoj od pokrajnih prostorija Kongresa SAD, pred nepoznatom publikom, imao je karakteristike nekog skeča iz predratne sarajevske „Top liste nadrealista“, ili neke simpatične sprdnje, kakvu umiju da prirede „The Books of Knjige“. Potpredsjednik Bečić je (a i tu imamo razgovjetni i jasni
snimak) govorio na jednom od naših jezika publici koja ne govori i ne razumije niti jedan od naših jezika! Takva apsurdna jednočinka je bila začinjena novom mega-kič (i lažnom, naravno) objavom Demokrata da je to bio „istorijski prvi govor nekog crnogorskog zvaničnika u Kongresu SAD“. Za našu kratku analizu značaj je upravo taj jeftini propagandni trik, usmjeren prema sve užem krugu glasača ove stranke, kojima je boravak njihovog lidera u Vašingtonu uspjeh istorijskih proporcija, mada se Bečić nije susreo ni sa jednom relevantnom adresom na Kapitol Hilu, niti u Trampovoj administraciji. Aleksa Bečić je, među članovima Spajićevog kabineta, vjerovatno najbolji primjer avgustovske diplomatije Crne Gore: prazne fraze u praznim govorima, koje nikoga ne zanimaju, niti bilo što znače. Početni evropski (i američki) entuzijazam za Bečić-Bogdanović grupaciju je odavno izdušio, tako da je ono čemu svjedočimo kada se radi o toj partiji više tužno, nego smiješno. Dok bude na vlasti, Bečićev krajnji domet može biti skidanje sa liste nepoželjnih osoba u Hrvatskoj. S obzirom na aktuelno stanje stvari, to za Crnu Goru ne bi značilo ništa, ali bi svakako bio pravi diplomatski podvig za građanina Bečića.
ČETNIČKI VOJVODA MANDIĆ
Za razliku od prethodno pomenutih, Andrija Mandić, šef Skupštine i ponosni nosilac visoke četničke titule, radi svoj posao saglasno ideologiji, politici i interesima koje već decenijama neskriveno predstavlja.
Njegova plava evropska zastavica ne može da zbuni, niti da smeta ni najzatucanijem nacional-šovinističkom izdanku velikosrpske politike i ideologije u Crnoj Gori, koji su se otvoreno smijali epohalnoj površnosti komesarke Marte Kos i njenoj kurtoaznoj najavi zajedničkog putovanja u Evropu sa glavnim srpsko/ruskim političkim eksponentom u Crnoj Gori. Nisu potrebne političke škole i diplome da bi se shvatili rezoni te predstave. Mandić,
u posljednje vrijeme, učestalo govori o potrebi „ubrzanja evropskog puta“, što bi zvučalo apsurdnije nego što inače zvuči - jedino kada bi to izgovarao - na ruskom.
Ovako, za maligni uticaj režimskog Beograda i zvanične Moskve crnogorska opozicija i oni koji pokušavaju da objasne prijateljima na Zapadu o čemu se radi moraju da iskažu maksimalno strpljenje i upornost. Pet godina pogrešne percepcije i, sljedstveno tome, nedovoljno jasne politike proizveli su velike konfuzije i posljedice koje Crna Gora još uvijek iskijava.
Sve to Andrija Mandić koristi kao bogomdanu prednost. Pošto je davno „legalizovan“ od strane Delegacije EU (posjeta njegovom kabinetu od strane nekadašnje šefice Delegacije, rumunske ambasadorice Popa), Mandiću su, volens-nolens, otvorena vrata da (pokuša da) se sastane sa što je moguće više evropskih parlamentarnih i drugih adresa. Nekada mu to uspije, nekada ne - ali je svaki dan njegovog obavljanja te visoke funkcije loš dan za evropsku agendu naše zemlje, ali i za njen suverenitet i nezavisnost. Mandić radi na kompromitaciji crnogorske vanjske politike i na, jednostavno kazano, daljoj srbizaciji Crne Gore. Dva su projekta, u tom kontekstu, sada aktuelna: tzv. zakon o dvojnom državljanstvu i „ozvaničenje“ srpskog jezika, koji je u Crnoj Gori već u službenoj upotrebi - baš kao i u Srbiji. Dok premijer Spajić, o čijoj vanjskoj politici nemamo što da napišemo (razlog je jednostavan - to ne postoji), sve češće gleda put Srednjeg i Dalekog istoka, iz razloga koje je lako pogoditi, Mandić ne upravlja samo Skupštinom, nego vodi i vanjsku politiku ove zemlje - potpuno suprotnu njenim stvarnim interesima - cinično indiferentan prema zvanično proklamovanim ciljevima. Njegov cilj je srpska Crna Gora. Od toga neće dobrovoljno odustati.
IBRAHIMOVIĆ & IVANOVIĆ
Nije teško pogoditi što su mogli biti razlozi za svojevrsni „dualizam“ na zvaničnom vrhu diplomatije Crne Go-
re: broj regularnih funkcija je bio ograničen, pa se, zarad obezbjeđenja dovoljnog broja funkcionerskih fotelja, pribjeglo udvostručavanju, pa čak i utrostručavanju nekih zaduženja i portfelja. Konfuzija je potpuna - Ervin Ibrahimović jeste ministar vanjskih poslova, ali to, zapravo i nije baš u potpunosti, jer značajni dio uobičajenih obaveza i zadataka, mimo njega i uprkos njemuobavlja Filip Ivanović Ivanović je u prednosti, jer zna više jezika i nema preglomazni kabinet, službe i procedure. Dok je Ibrahimović u močvarnom terenu jednog osakaćenog i, najblaže rečeno, neefikasnog Ministarstva vanjskih poslova, Ivanović ima slobodu da sam sebi piše agendu i da obilazi udaljene prijateljske zemlje, đe razmjenjuje uobičajene ljubaznosti i kurtoazije. Ibrahimović je, s druge strane, od početka u „nebranom grožđu“ krajnje dubiozne pozicije njegove Bošnjačke stranke u okviru velikosrpske i nacionalističke vladajuće većine, nespreman za bilo kakav odlučni stav povodom stalnih (i vrlo namjernih) ispada i sabotaža Mandića i njegovih poslušnika i saveznika u Vladi - povodom Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Lider Bošnjačke strane ne smije i ne želi da se suprotstavi Mandiću (najavljeno je da neće glasati za njegovu smjenu), s jedne, niti ima snage i znanja da se dogovori, ili, čak, suprotstavi kolegi potpredsjedniku Vlade Ivanoviću, s druge strane. Njihovo prećutno neslaganje i nepisani pakt o međusobnom nenapadanju nije proizvod političke vještine ili mudrosti, već proste činjenice da - ni jedan, ni drugi - ni zajedno, ni odvojeno, nemaju konzistentnu i jasnu politiku , pa svako radi ono za što mu se trenutno pruži prilika. Ivanović svakako nije euro-atlantista, a Ibrahimović zvanično jeste, ali to i nije toliko bitno u njegovim političkim rezonima. Vjerovatno je to i razlog što su baš njih dvojica izuzetno optimistični kada je riječ o članstvu Crne Gore u EU!
Oba potpredsjednika su, naime, sigurni da je Crna Gora prva naredna nova članica EU i da je termin 2028. sasvim realističan.
Što je najbolje - tj. najgore - oni to smatraju (i nisu jedini!) vrhunskim diplomatskim umijećem i neobično efikasnom i djelotvornom diplomatskom tehnikom. Da li tako misle u Briselu i u evropskim metropolama - manja je briga. Obećanja lijepo zvuče i stvaraju utisak napretka. A situacija će se, nekako, sama od sebe riješiti. Na ružne posljedice te zablude nećemo dugo čekati. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, o sudbini predsjednika entiteta Republika Srpska
BEOGRAD - Rusiji bi jako odgovaralo da se zakuva na Balkanu, ali taj scenario neće dozvoliti Amerika i Evropa. Dodik je opkoljen i ne može da mrdne bez pratnje, u kući je praktično kao da ima nanogicu - kaže Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.
P OBJEDA: Da li je izglednije da Milorad Dodik pobjegne – Gardijan je objavio da su neki članovi njegove familije razgovarali o toj mogućnosti ili da proglasi nezavisnost Republike Srpske?
POPOV: Proglašenje nezavisnosti Republike Srpske se nikada neće desiti. Dodik može nešto da pokuša sa svojom ekipom, ali to bi brzo bilo anulirano. Kada je u pitanju BiH, Amerika sada ne solira, nego radi zajedno sa Evropom. Američki državni sekretar Mark Rubi u pismu je pozvao partnere u Evropi da hitno stanu na put Dodikovim secesionističkim namjerama. Odigran je ,,dupli pas“ i Dodik bi se izvukao kada bi mu
SAD bile naklonjenije, ali SAD i Evropa ovdje igraju sinhronizovano. On ide kod Putina, ali Rusija je daleko i nema načina da pomognu Dodiku, iako bi Rusiji jako odgovaralo da se zakuva na Balkanu - ali taj scenario neće dozvoliti Evropa i Amerika. Dodik je na neki način opkoljen, ne može bez pratnje da mrdne, u kući je praktično kao da ima nanogicu.
POBJEDA: Da li je onda Dodik omča o vratu predsjedniku Srbije?
POPOV: On je mogao da bude izlazna varijanta za Vučića da je kojim slučajem, prilikom pokušaja njegovog privođenja, došlo do incidenta, da se to proširi i uzme razmjere. Onda bi to odgovaralo Vučiću jer bi skrenulo pažnju sa njegovih problema u Srbiji, izgledalo bi kao da je ugrožena Republika Srpska i bilo bi - hajde da branimo Srpsku. Francusko-njemački ,,non pejper“ nagovještava da se to neće desiti jer Evropi to ne odgovara zbog komplikovanih odnosa koji su nastali od kada je Donald Tramp došao na vlast, ali i Evropa je okrenu-
ta rješavanju rata u Ukrajini. Što se tiče Vučića, on je održao sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost, izašao je načelnik Generalštaba general Milan Mojsilović da malo dramatizuje situaciju i to je predstava za narod - kako se Vučić brine za RS. Međutim, on ima daleko većih briga da bi mogao da brani Dodika. Vučiću je opao rejting. Nakon misterioznog naglog povratka iz Amerike, sadašnja situacija mu ide u prilog što ga je kompromitovalo i kod Amerikanaca.
S druge strane, izašlo je i saopštenje vojne obavještajne službe Rusije koja je optužila Srbiju da igra dvostruku igru: sa jedne strane je bratski nastrojena prema Rusiji, a sa druge - šalje municiju koja ubija ruske vojnike.
Sa treće strane - Vučić je pritisnut od Evrope: sada su pojedini zvaničnici kao Kaja Kalas i mnogi drugi komesari i komesarke, Fon der Lajen još nije, shvatili što se dešava u Srbiji i zbog čega se protestuje. Tu su studenti odigrali briljantnu ulogu kada su otišli biciklima do
Strazbura i štafetnim maratonom do Brisela. Poruke koje su evropski komesari donijeli u Beograd nijesu baš povoljne za Vučića. Dakle, on je u nevolji, opao mu je rejting i Rusiji se sada naveliko pravda. On nikada nije objasnio nagli povratak iz A merike i zbog svega toga Dodik mu je van vidokruga. POBJEDA: Zašto Dodik često ide u Rusiju?
POPOV: Želi da se stekne utisak da ima moćnog zaštitnika, da Rusija stoji iza njega. Putinu to odgovara psihološki da ima svoju ispostavu na Balkanu koja može da doprinese da se skrene pažnja sa aktuelnih stvari - ali tu je manevarski prostor totalno sužen. Rusija nema načina, osim da proksi ratom, psihološkim i putem medija pomogne Dodiku. Ali to, zbog svih zbivanja u Srbiji i na Balkanu, ima sve manju prođu – jer sve je koncentrisano na zbivanje u Srbiji i proteste koji se šire kao epidemija. Mnogi ih kopiraju i u regionu. Građani su počeli da prave blokade na poziv studenata...
POBJEDA: Da li je Dodik jedina prepreka za normalno funkcionisanje BiH?
POPOV: Ne. Rušenje Dodika ne bi odgovaralo liderima ostala dva naroda u BiH, iako je to paradoksalno. Njegovo rušenje razotkrilo bi koliko se u BiH međusobno igraju duple igre u političkim i koruptivnim radnjama. Draganu Čoviću jako dobro odgovara kada Dodik najavljuje secesiju, jer onda Čović kaže: „A zašto ne bismo imali treći entitet nekadašnju Herceg – Bosnu“. Isto tako, sjetimo se i Harisa Silajdžića i Bakira Izetbegovića koji izjave da su za unitarnu BiH i time daju alibi Dodiku da kaže: „E to nećemo“. Onda Dodik najavi izdvajanje RS iz BiH. Ako bi se Dodik sklonio, razobličile bi se međusobne koruptivne i političke igre i to bi bio znak da niko više ne smije da prelazi crtu i da se igra pod izgovorom da štiti svoj narod, a zapravo zbira političke poene i kvari odnose u BiH. Mnogi misle da se međusobno mrze srpski i hrvatski nacionalisti, ali ne, jedan nacionalizam pothranjuje drugi i to su spojeni sudovi. Violeta CVejić
Gradonačelnik Cetinja i funkcioner SDP-a najavio nestranačku platformu Đurašković: Na cetinjske izbore izaći
PODGORICA – Na cetinjske izbore ćemo izaći sa konceptom „Radimo za Cetinje“ koji će okupiti građane, uspješne mlade ljude i dokazane profesionalce koji su snažno doprinijeli rezultatima koje smo ostvarili u ovom mandatu - najavio je juče na svom FB profilu gradonačelnik
Cetinja i funkcioner SDP-a Nikola Đurašković
Kako je naveo, koncept, kao nestranačku platformu, podržaće i podržavaju brojni pojedinci, organizacije i politički subjekti. - Nastavljamo da „Radimo za Cetinje“. Rezultati Cetinja govore za nas - poručio je Đurašković. j. Đ-p.
Ministarstvo ekonomskog razvoja
Interesantan podatak je da je istraživanje o onlajn kupovini odjeće pokazalo da je Crna Gora tokom tri mjeseca 2023. godine bila među liderima u Evropi, imajući u vidu da je čak 77 odsto crnogorskih građana kupovalo odjeću na ovaj način. Jedino su Bugarska i Rumunija bile ispred Crne Gore za svega nekoliko procenata
PODGORICA – Iako je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila svoju regulativu u oblasti zaštite potrošača sa evropskom, i dalje su prisutni izazovi u efikasnoj primjeni propisa, posebno kada je riječ o kapacitetu inspekcijskih organa, koordinaciji među institucijama i adekvatnom odgovoru na specifičnosti onlajn tržišta – navodi se u nacrtu Nacionalnog programa zaštite potrošača za period do 2027. godine koji je Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) stavilo na javnu raspravu do 10. juna.
U dokumentu se ukazuje da je oblast zaštite potrošača posljednjih godina znatno napredovala, ali da se i dalje kao ključni problemi detektuju nizak nivo svijesti potrošača o njihovim pravima, nemogućnos t razumijevanja ugovornih odredbi, posebno u oblasti telekomu -
nikacija, finansijskih usluga i energetike, te neadekvatno označavanje cijena i dodatnih troškova, nepotpuno označavanje proizvoda, odsustvo uputstava i upozorenja napisanih na crnogorskom jeziku, nepoštovanje rokova za garanciju te nejasni uslovi za njeno korišćenje.
Nepošte N e prakse U Ministarstvu kao problem vide i to što su i dalje prisutne nepoštene trgovačke prakse i prevarno oglašavanje, kao i agresivne metode prodaje, ali i to što nema dovoljno nevladinih organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Osim toga, potrošački sporovi su pretjerano formalni, predugo traju uz velike troškove, što utiče na odustajanje od tužbi, dok sistem vansudskog rješavanja sporova nije dovoljno efikasan. Kada je riječ o elektronskoj kupovini, koja je ekspanziju posebno doživjela tokom pandemije kovida, u MER-u ocjenjuju da Crna Gora još
U nacrtu Nacionalnog programa zaštite potrošača za period do 2027. godine ukazuje se da je oblast zaštite potrošača posljednjih godina znatno napredovala, ali da se i dalje kao ključni problemi detektuju nizak nivo svijesti potrošača o njihovim pravima, nemogućnost razumijevanja ugovornih odredbi, posebno u oblasti telekomunikacija, finansijskih usluga i energetike, te neadekvatno označavanje cijena i dodatnih troškova, nepotpuno označavanje proizvoda, odsustvo uputstava i upozorenja napisanih na crnogorskom jeziku, nepoštovanje rokova za garanciju te nejasni uslovi za njeno korišćenje
priprema Nacionalni program zaštite potrošača do 2027. godine
nema adekvatan zakonski okvir, iako brze promjene nameću urgentnije djelovanje kako bi se obezbijedio odgovarajući stepen bezbjednosti.
- Onlajn prodaja daje veliki prostor za obmanu i manipulaciju potrošača, a naročito imajući u vidu da je veliki procenat potrošača koji nema odgovarajuću informatičku pismenost, ni poznavanje svojih prava u tradicionalnoj trgovini – navodi se u nacrtu Nacionalnog programa zaštite potrošača.
Istraž I vanje
Istraživanje koje je 2020. godine sproveo MER pokazalo je da najviši procenat ispitanika ima percepciju da građani Crne Gore uglavnom ili uopšte nijesu upoznati sa Zakonom o zaštiti potrošača, dok 41,7 odsto anketiranih smatra da crnogorski građani i jesu i nijesu upoznati.
U istraživanju iz 2019. godine oko 12 odsto ispitanika procijenilo je da su građani uglavnom ili u potpunosti upoznati sa zakonom, dok je taj procenat u istraživanju iz 2020. godine 16 odsto, pa se zaključuje da je ostvaren manji napredak.
U poređenju sa istraživanjem iz 2019, drugo pokazuje da je došlo do znatnijih pomjeranja u percepciji građana o tome u kojoj mjeri se poštuje zakon. Znatno je porastao procenat ispitanika koji smatra da se zakon poštuje u velikoj mjeri, dok se prepolovio broj ispitanika koji smatraju da se poštuje u maloj mjeri. Ipak, kako pokazuju rezul-
tati, i dalje je prisutan relativno visok procenat - 42,6 odsto onih koji smatraju da se zakon uglavnom poštuje u maloj mjeri. Upitani da navedu neka od potrošačkih prava, većina ispitanika je prepoznala pravo na reklamaciju, izdavanje fiskalnog računa, dok je najniži procenat onih koji kao svoje pravo prepoznaju vraćanje kusura, istaknutu deklaraciju i bezbjednost proizvoda. Među najčešćim povodima za kršenje potrošačkih prava ispitanici su prepoznali kupovinu hrane i pića, kućnih aparata i tehničkih uređaja. Kada je riječ o uslugama, ispitanici su, sa aspekta zaštite prava, najviše problematizovali snabdijevanje električnom energijom i vodom, usluge mobilne telefonije i bankarske usluge. Istraživanje je pokazalo i da se najviši procenat ispitanika, više od 87 odsto, nije obraćao državnim organima za zaštitu potrošačkih prava. S druge strane, rad inspekcijskih organa u rješavanju potrošačkih žalbi, oko 60 odsto ispitanika ocijenilo je pozitivnom ocjenom. Više od 77 odsto njih smatra da potrošači u Crnoj Gori ne uživaju isti stepen zaštite kao u Evropi. Skoro polovina njih nije upoznata da ima pravo da u roku od 90 dana od preuzimanja robe obavijeste trgovca o nedostatku, u kojem slučaju imaju pravo da zahtijevaju popravku, zamjenu, umanjenje cijene ili povraćaj plaćenog iznosa. Zaključak je, kako se navodi, da je najveći broj ispitanika
saglasan u ocjeni da potrošači u Crnoj Gori nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima, da svijest društva o značaju zaštite potrošača nije dovoljno razvijena, te da potrošači nemaju naviku da traže zaštitu svojih prava.
Onlajn trg Ov I na Sve više zastupljena onlajn trgovina omogućava lakši pristup proizvodima, udobniji način kupovine, ali, kako se ukazuje u dokumentu Minis tarstva ekonomskog razvoja, postoje i značajni rizici.
- Jedan se odnosi na postojanje i primjenu zakonodavstva iz oblasti elektronske trgovine, a drugi na mogućnost prevara potrošača putem interneta. Prevare mogu biti u vezi sa neisporukom proizvoda do krajnjeg kupca, nesaobraznost proizvoda, obmanjujuće oglašavanje i netačno predstavljene karakteristike samog proizvoda, prevare u vezi sa kreditnim i debitnim karticama, krađe identiteta i sl. Ono što predstavlja posebno otežavajuću okolnost odnosi se na to da potrošač prilikom onlajn kupovine na raspolaganju ima obično samo fotografiju proizvoda i kratak opis/specifikaciju istog, zbog čega je veoma lako da isti po kupovini bude okarakterisan kao nesaobrazan – navodi se u dokumentu.
Zato je , kako ukazuju iz MER-a, potreban ciljan i konkretan inspekcijski nadzor, što zahtijeva i određene resurse.
- To znači da sprovodioci nadzora moraju biti adekvatno obučeni, moraju posjedovati specijalizovane protokole i metodologiju posebno namijenjenu za ovu vrstu nadzora, ali i odgovarajuće hardverske i softverske resurse. S obzirom na to da se u narednom periodu očekuje povećanje broja potrošača koji kupuju putem interneta, neophodno je posebnu pažnju usmjeriti na obezbjeđivanje adekvatnih zakonodavnih temelja u ovoj oblasti, ali i osiguravanje visokog nivoa informisanosti potrošača o njihovim pravima i potencijalnim prevarama koje mogu nastupiti prilikom ove vrste kupovine – ocjenjuju iz MER-a.
Interesantan podatak je da je istraživanje o onlajn kupovini odjeće pokazalo da je Crna Gora tokom tri mjeseca 2023. godine bila među liderima u Evropi, imajući u vidu da je čak 77 odsto crnogorskih građana kupovalo odjeću na ovaj način. Jedino
Piše: Nebojša KNežević
Prevare pri onlajn trgovini mogu biti u vezi sa neisporukom proizvoda do krajnjeg kupca, nesaobraznost proizvoda, obmanjujuće oglašavanje i netačno predstavljene karakteristike proizvoda, prevare u vezi sa kreditnim i debitnim karticama, krađe identiteta i sl. Ono što predstavlja posebno otežavajuću okolnost odnosi se na to da potrošač prilikom onlajn kupovine na raspolaganju ima obično samo fotografiju proizvoda i kratak opis/specifikaciju istog, zbog čega je veoma lako da isti po kupovini bude okarakterisan kao nesaobrazan –navodi se u Nacrtu nacionalnog programa zaštite potrošača za period do 2027. godine
su Bugarska i Rumunija bile ispred Crne Gore za svega nekoliko procenata.
C I ljev I
Među ciljevima koje je MER zacrtao u nacrtu Nacionalnog programa prije svega su zak onske izmjene radi usklađivanja sa EU regulativom i veće zaštite prava, čiji učinak će mjeriti brojem podnijetih prigovora u vezi sa bezbjednošću proizvoda te zahtjeva za vansudsko rješavanje sporova, ali i broja donijetih propisa. Kao cilj je postavljeno i postizanje informisanosti potrošača i trgovaca o njihovim pravima i obavezama kroz povećanje finansijske podrške nevladinom sektoru. Plan je i da podstaknu lokalne zajednice na veći angažman u ovoj oblasti, kako bi se povećao broj savjetovališta za zaštitu potrošača na lokalnom nivou i broj inicijativa i projekata u ruralnim područjima. Za realizaciju Nacionalnog programa zaštite potrošača ove godine je planirano 26.500 eura, dok bi u naredne dvije godine taj iznos trebalo da bude znatno veći, odnosno 180.000 u 2026. i 215.000 u 2027. godini, dominantno iz državnog budžeta uz mali udio donacija.
M. leKOvIĆ
Bazilika Sv. Petra u Rimu je za svijet zapadnog hrišćanstva što i Centralna banka u svijetu ekonomije. Monumentalna građevina impresivnih dimenzija i moćnih kolonada, sa autorskim pečatom Mikelanđela, Benjinija, moderne, i arhitektonski je uticala na svoje svjetovne ,,pandane“ – centralne banke.
One su najčešće i građene na najboljim lokacijama, a strogošću svoje forme izazivale su opšte poštovanje. Jer, valja naglasiti, centralne banke od svog osnivanja bile su i zadužene i odgovorne - za stabilnost novčane valute, finansijsku disciplinu, kontrolu i regulisanje novčanog opticaja, likvidnost bankarskog sistema… Da bi odgovorile svim ovim zadacima, centralne banke su se od prvih dana morale boriti za svoj dignitet - vlade su permanentno pokušavale da ,,svoje“ centralne banke drže na ,,kratkom lancu“.
Otuda su mnoge od ovih banaka posjedovale liturgiju samostalnosti, tek rijetke samostalnost ,,liturgije“. Pritisci su se najčešće odnosili na doštampavanje ,,svježeg novca“ - za gašenje socijalnih ,,požara“, eliminisanje budžetskog deficita.
Značaj zavisnosti ove institucije prepoznali su i crnogorski zakonodavci.
U članu 143 Ustava Crne Gore decidirano se kaže: ,,Centralna banka Crne Gore je samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema“.
Centralnom bankom Crne Gore upravlja Savjet Centralne banke.
Centralnom bankom Crne Gore rukovodi guverner Centralne banke.
I Zakon o Centralnoj banci Crne Gore kompatibilan je sa najvišim pravnim aktom:
Guvernera imenuje Skupština, na prijedlog predsjednika Crne Gore.
Guverner se imenuje na period od šest godina i može biti imenovan najviše dva puta uzastopno. (član 49)
Prilikom izbora dr Irene Radović za guvernerku Centralne banke, poslanice i poslanici crnogorske skupštine striktno su poštovali Ustav i ona je, na prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića, imenovana za guvernerku Centralne banke.
Što se u međuvremenu desilo?
Nedavno je dr Irena Radovic za viceguvernera i viceguvernerku Centralne banke predložila Milana Remikovića i Gordanu Kalezić, po njenim riječima - dva kvalitetna i kredibilna kandidata, a u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore.
Viceguvernere imenuje Skupština na prijedlog guvernera. (član 50)
Naglašavamo riječ ,,imenuje“ (Skupština).
Da je želio dati veća ovlašćenja Skupštini, zakonodavac se mogao opredijeliti za termin ,,bira“ ili ,,odlučuje“. Ovako, naglasio je autonomnost (ali i odgovornost) guvernera, odnosno guvernerke, sve u skladu sa nezavisnošću institucije na čijem je čelu.
Što (nam) sad preostaje? Možda da dopunimo drugi dio Vukovog pravila - ,,čitaj kao što je napisano“ sa ,,ali tumači kao što želiš“. Uostalom, kako je neko davno primijetio, naši zakoni se pišu za strance. Za domaće prilike važi domaća ,,praksa“. Od slučaja do slučaja…
RAZGOVOR: Tatjana Motrenko-Simić, stručnjak za humanu reprodukciju u Crnoj Gori i regionu
PODGORICA - Bitno je ne odustajati i shvatiti da kod IVF metode imate više šansi da ne uspijete nego da uspijete, u prirodi trudnoća nastaje jednom od 45 pokušaja, kod nas imamo jedan porođaj od tri vantjelesne, kaže u razgovoru za Pobjedu Tatjana Motrenko-Simić, stručnjak za humanu reprodukciju.
POBJEDA: Uz Vašu stručnu pomoć rođeno je više od hiljadu beba uz pomoć asistirane reprodukcije ili vantjelesne oplodnje. Kako biste pojasnili taj pojam?
MOTRENKO-SIMIĆ: Kada je prirodnom koncepcijom, tj. putem seksualnih odnosa nemoguće doći do trudnoće, srećom postoje metode medicinski asistirane reprodukcije koje podrazumijevaju intervenciju stručnjaka u smislu da se ili radi intrauterine inseminacija ili vantjelesna oplodnja, koja je prvi put obavljena prije 40 godina. U slučaju inseminacije, u prirodnom ciklusu ili nakon stimulacije ovulacije u dan kada se očekuje ovulacija u matericu se ubacuje prethodno adekvatno pripremljena sperma, tako da spermatozoidi ulaze u jajovod, gdje će sačekati jajnu ćeliju i obaviti oplodnju. Za tu intervenciju potreban je dovoljan broj pravilnih i pokretnih spermatozoida, prohodan barem jedan jajovod i ovulacija sa strane gdje postoji prohodnost. Ukoliko nema prohodnosti jajovoda ili finalna koncentracija sperme nije dovoljna, ili njihova morfologija, i u slučajevima gdje inseminacija nije uspjela, ili je ovarijalna rezerva mala pa se nema baš puno vremena, prelazi se na vantjelesnu oplodnju, koja je mnogo zahtjevnija. Injekcijama se podstiče rast većeg broja folikula, koji se aspiriraju nakon stop injekcije kada dosegnu zrelost, potom se u embriološkoj laboratoriji bilo klasičnim IVF postupkom ili ISCI-em (intracitoplasmatskom injekcijom spermatozoida) formiraju embrioni koji se nakon uzga-
janja u posebno dizajniranim inkubatorima određenog dana vraćaju u pacijentkinju, u matericu. Nakon toga se čeka 12 do 14 dana i uradi bHCG, kada po vrijednosti tog hormona znamo je nastala trudnoća, tj. da li prekidamo terapiju ili nastavljamo i planiramo ultrazvučni pregled. Aktivnostima centra „Humana reprodukcija“ u Budvi nastalo je 1.000 beba, a moje ranije angažovanje na Cetinju i Podgorici rezultiralo je rođenjem više od 500 beba, tako da ih ima više od brojke koju smo slavili i koja je vezana samo za Budvu.
POBJEDA: Koliko su mladi parovi ili parovi u zrelijim godinama spremni da uđu u proces vantjelesne oplodnje i koji je procenat uspjeha?
MOTRENKO-SIMIĆ: Sve više mladih parova se javlja, bolje su edukovani i spremniji na korišćenje medicine u ovom ipak osjetljivom području. Stariji su malo uzdržaniji, ali to sve zavisi od osobe i pravila nema. Opšti je utisak da se sada o svemu ovome mnogo više razgovara i da je prisutnije u javnosti, mada još jedan broj ljudi krije način na koji su dobili potomstvo i ne voli o tome da priča. Uspjeh zavisi od razloga steriliteta, od godina žene - što je starija, manji je uspjeh, kao i kvaliteta sperme - što je veće oštećenje sperme i lošiji nalaz, to je i uspjeh manji. Kod parove gdje je umjereno oštećenje sperme, a žene su ispod 30 godina, uspjeh je veći od 50 odsto, čak ide do 65 odsto. Od 30 do 35 godine opet oko 3540 odsto po embrio transferu, da bi iza toga padao. Nakon 40. godine uspjeh je ispod 20 odsto, a u 45. godini procenat živorođene dece je 1-2 odsto. Nekoliko centara je udružilo podatke koje ima i već dvaput ih slalo Ministarstvu i Fondu da bi znali uspjehe po dobnim grupama i za što država daje novac.
POBJEDA: Koja je starosna dob iz Vašeg iskustva kritična za taj postupak i u kojoj najbolje uspijeva reprodukcija?
MOTRENKO-SIMIĆ: Što je žena mlađa i sa boljom ovarijalnom rezervom, to je postupak uspješniji, kao i što je manje oštećenje sperme koju koristimo. Nekada su oštećenja takva ili ćelija nema, pa je jedini izlaz da se ponudi donacija jajnih ćelija ili sperme pacijentima. Treba znati da je fertilnost ljudske rase mnogo manja u poređenju sa ostalim sisarima, svega 20 odsto po pokušaju, tako da ne možemo očekivati čuda ni od medicinski asistirane reprodukcije. Vrlo me brinu podaci koje plasiraju neko centri o 100 po-
Crna Gora daje dosta u poređenju sa mnogim državama - četiri besplatna pokušaja IVF-a ako nemate djecu, tri ako imate jedno ili dva puta ako imate dvoje djece. Granica za žene je 45 godina, što je veoma visoko. To imamo samo mi i Mađarska, dok je u ostalim zemljama granica od 38. do 43. godine za finansiranje države, a za donacije granice su obično do 48. godine žene - kaže Motrenko-Simić
sto uspjehu ili nekim jako visokim procentima, to govori o njihovoj neozbiljnosti i prodavanju lažne nade. Uostalom, svi se podaci skupljaju i mogu se vidjeti za nivo Evrope na sajtu ESHRE-a u dijelu data collection, ili preko interneta EIM – ESHRE IVF data, posljednja će biti publikovana, mislim, 2022. godina. Skoro za sve zemlje Evrope. Bitno je ne odustajati i shvatiti da kod IVF metode imate više šanse da ne uspijete nego da uspijete, u prirodi trudnoća nastaje jednom od 45 pokušaja, kod nas imamo jedan porođaj od tri vantjelesne.
POBJEDA: U Crnoj Gori ne postoji registar za donaciju polnih ćelija. Koliko je to otežavajući faktor?
MOTRENKO-SIMIĆ: Od 2009. godine struka pokušava da se taj registar dobije,
jer nas pravila Evrope kojoj pristupamo i čuvena Tissue direktiva, gdje morate imati podatke o sudbini svake ćelije, na to obavezuju, kao i da sve neželjene događaje i efekte imate zabilježene, ali nažalost toga nema. Registar je bitan i za vantjelesnu i za donacije, za pacijente, za državu i za nas. Kada imate podatke, možete vidjeti što ste dobili za novac koji ste investirali, što treba mijenjati, koja oblast je deficitarna, koji su glavni problemi u reprodukciji i na što treba obratiti pažnju - to je jedini način da imate adekvatnu politiku reproduktivnog zdravlja, zasnovanu na podacima, ne impresijama. Na kraju, to su mnoge zemlje koje su prije nas počele i dokazale. Mi kao centri i udruženje za humanu reprodukciju prikuplja-
mo podatke i redovno šaljemo ESHRE-EIM programu, tako da Crne Gore ima na mapi Evrope i zna se što radimo i koliko. Mislim da su se u Ministarstvu neko vrijeme neadekvatne osobe bavile vantjelesnom oplodnjom i ignorisale struku. Nijesmo mogli dobiti zakon na uvid 2018. i 2019. godine, a pripremala ga je koleginica pedijatar, i da su neke odredbe bile sramota za struku, a potom smo ga ispravljali na brzinu na dva sastanka da bi bio usvojen na brzinu, a danas ima dosta nedostataka. Sada su u Ministarstvu formirane grupe koje rade na pravljenju vodiča za dijagnostiku i terapiju infertiliteta, nadam se da će se nabaviti softver koji smo predložili i koji nas direktno vezuje za softver koji razvija EU - Eumar Project i da ćemo konačno početi da radimo donacije sperme, kao što smo obećali ljudima kad je zakon usvojen.
POBJEDA: Koliko je država spremna da pomogne parovima koji nijesu finansijski u mogućnosti za ulazak u fazu reprodukcije?
MOTRENKO-SIMIĆ: Crna Gora daje dosta u poređenju sa mnogim državama, četiri pokušaja IVF-a ako nemate djecu, tri ako imate jedno ili dva puta ako imate dvoje djece. Granica za žene je 45 godina, što je jako visoko, to imamo samo mi i Mađarska, ostali se zaustavljaju od 38. do 43. godine za finansiranje države, a za donacije granice su obično do 48. godine žene, jedino Grčka ima 52, a Makedonija i Sjeverni Kipar nemaju granicu, mislim. Što je etički vrlo upitno, jer dijete ima pravo da ima roditelje i da bude pomagano do samostalnosti, što se ne dešava ako su roditelji stariji. Uvijek treba imati u vidu da ovdje govorimo o etici za tri osobe, dvije koje žele djecu i jedne koja treba da bude rođena. Tako da Crna Gora zakonski dosta prava daje, problem je samo što dio prava zbog administracije nije moguće sprovesti, što mi je žao, jer smo u svemu ostalom što radima na evropskom nivou, na što sam jako ponosna, naročito na činjenicu da smo među zemljama koje imaju odličan program zamrzavanja i što vraćamo mali broj embriona, pretežno jedan do dva.
Hristina Janković
PODGORICA – Na Olimpijadi znanja koja je nedavno održana nijedan srednjoškolac nije osvojio prvo mjesto iz matematike.
Podaci pokazuju da se jako mali broj srednjoškolaca takmičio – ukupno njih 30, od čega 15 iz prvog, osmoro iz drugog, četvoro iz trećeg razreda i svega tri maturanta.
Profesor matematike u Osnovnoj školi ,,Milorad Musa Burzan“ u Podgorici i član Udruženja nastavnika matematike
Crne Gore Marko Bogojević kaže za Pobjedu da zabrinjava što se izuzetno mali broj srednjoškolaca takmičio na Olimpijadi znanja. Umjesto da interesovanje za takmičenja raste sa zrelošću, ističe profesor, bilježimo suprotan trend.
ZABRINJAVAJUĆI
PODACI
- Takođe, geografska zastupljenost je zabrinjavajuća – gotovo svi takmičari iz II i III razreda dolaze iz podgoričke gimnazije, uz po jednog učenika iz Budve i Nikšića. Neophodno je sistemski raditi na popularizaciji matematike kako bi se veći broj srednjoškolaca uključio u ovakve manifestacije – istakao je on. Dodaje da je sa samo četiri učenika iz trećeg i tri iz četvrtog razreda, koji su pristupili takmičenju, nemoguće očekivati masovniji uspjeh.
- Taj broj je alarmantan i mora biti signal svima koji su uključeni u organizaciju i promociju ovakvih događaja da se preduzmu koraci ka uključivanju većeg broja srednjoškolaca –naveo je on.
Olimpijadu znanja organizovali su nedavno Prirodno-matematički fakultet i Društvo matematičara i fizičara Crne Gore. Oni su istakli da na ovaj način žele da popularizuju prirodno-matematičke nauke, te da prepoznaju potrebu stalnog podsticanja darovitih učenika da razviju i iskažu svoj talenat.
POHVALA ZA
OSNOVCE
Bogojević kaže da se rezultati iz matematike mogu ocije-
Profesor matematike Marko Bogojević za Pobjedu analizirao rezultate đaka na Olimpijadi znanja, ukazao na alarmantne podatke
Profesor Bogojević kaže da rezultati takmičenja pokazuju da interesovanje za matematiku u srednjim školama opada, što dodatno otežava rješavanje problema nedostatka nastavnog kadra iz ovog predmeta.
- U okviru UNMCG (Udruženje nastavnika matematike Crne Gore) više puta smo kroz okrugle stolove i panel diskusije apelovali na nadležne da nam se dostave konkretne preporuke – što i kako da radimo na dodatnoj nastavi da bismo postigli bolje rezultate. UNMCG redovno izrađuje godišnji plan
Bogojević ističe da su zadaci bili takmičarskog karaktera – van standardnog školskog programa i zahtijevali su pripremu kroz dodatnu nastavu. Bilo je zadataka različitog stepena težine – od lakših ka složenijim, ali u cjelini su tražili dublje razumijevanje i primjenu znanja iz više oblasti
Neophodna popularizacija znanja i takmičenja
Dio javnosti često komentariše da đacima slabije ide matematike zato što u školama, pored ostalog, nedostaje stručni kadar iz tog predmeta. Bogojević smatra da nedostatak stručnog kadra jeste ozbiljan problem, ali nije jedini. - Riječ je o širem društvenom stavu prema obrazovanju. Neophodno je da svi zajedno radimo na popularizaciji znanja i takmičenja, kao i boljem usmjeravanju nastav-
niti kao solidni i u skladu sa očekivanjima. Važno je, prema njegovim riječima, naglasiti da uspjeh u matematici ne zavisi isključivo od talenta – mnogo važniji faktor su kontinuiran rad, posvećenost i dodatno angažovanje. Istakao je da posebno ohrabruje broj učenika iz osnovnih škola koji su učestvovali: 37 iz VII razreda, 35 iz VIII i 17 iz IX razreda. Ova brojka je,
Slabo interesovanje srednjoškolaca
dodatne nastave, koji se može dopunjavati u skladu sa smjernicama stručnih institucija, kao što je PMF – organizator Olimpijade znanja – naveo je on. Podsjeća da se djeca iz matematike takmiče u VI i IX razredu na Državnom takmičenju, a na Olimpijadi znanja u VII, VIII i IX razredu. Uz to, UNMCG od prije dvije godine organizuje Međuškolsko takmičenje osnovaca iz Podgorice, a od ove godine su uključeni i u Memorijal „Aco Pavićević“ u Baru, takmičenje za učenike IV, V i VI razreda. Takođe, podržavaju i matematički kviz u Nikšiću.
kako navodi, zadovoljavajuća, naročito kada se uzme u obzir da se međuškolsko takmičenje prethodno organizovalo sa oko 120 učenika. Tradicionalno, broj takmičara iz IX razreda je manji jer su učenici više fokusirani na eksternu provjeru znanja, poručuje profesor.
nika – posebno kada je riječ o dodatnoj nastavi. UNMCG tome doprinosi kroz besplatnu distribuciju časopisa „Dijagonala“, koji sadrži zadatke kako iz redovne nastave, tako i takmičarskog tipa, a
- Po mojim saznanjima, organizacija pregleda testova protekla je u najboljem redu. Cjelokupni proces bio je korektno sproveden i bez zastoja, što je svakako za pohvalu. Posebno bih istakao korektan pristup organizatora prema učenicima – oni sa manjim brojem bodova nijesu javno
koji redovno stiže u sve osnovne škole u Crnoj Gori. To je jedan od konkretnih načina da se obogati rad u učionici i podstakne interesovanje kod učenika – istakao je profesor.
rangirani već su klasifikovani oznakom „manje od 25 bodova“, čime se izbjegla potencijalna demotivacija mladih takmičara – istakao je on. Profesor komentariše da su zadaci bili takmičarskog karaktera – van standardnog školskog programa i zahtijevali su pripremu kroz do-
datnu nastavu. Bilo je zadataka različitog stepena težine – od lakših ka složenijim, ali u cjelini su tražili dublje razumijevanje i primjenu znanja iz više oblasti. Udžbenici i zbirke koje se koriste u redovnoj nastavi nijesu dovoljni za pripremu ovog tipa testova. - Nažalost, ne postoji zvanična analiza rezultata koja bi ukazala gdje su učenici najviše griješili, niti preporuke nastavnicima na što bi trebalo da obrate pažnju. Takva povratna informacija bi bila izuzetno korisna – rekao je on. Profesor ocjenjuje da uspjeh učenika na Olimpijadi znanja, naročito iz matematike, pokazuje određeni napredak u odnosu na prethodne godine. Na primjer, 2023. godine u nekim razredima osnovne škole, posebno u VII razredu, nije bilo nijedne nagrade iz matematike, što je bio razlog za zabrinutost i ozbiljno preispitivanje pristupa dodatnoj nastavi i pripremi učenika. Navodi da je ove godine situacija povoljnija – u sedmom razredu zabilježene su tri prve, jedna druga i tri treće nagrade, što je, kaže Bogojević, izuzetno dobar rezultat i pokazatelj ozbiljnog rada i pripreme. U osmom razredu bile su dvije treće nagrade, a u devetom jedna treća, što je očekivano manji broj nagrada, s obzirom na to da se učenici u ovom razredu često više fokusiraju na eksternu provjeru znanja.
- Učešće na takmičenju svakako ne treba mjeriti samo brojem nagrada. Takmičenja okupljaju motivisane i talentovane učenike koji se suočavaju sa zadacima koji izlaze iz okvira redovne nastave. Ocjena iz škole ne mora biti presudan pokazatelj spremnosti za takmičenje – za ovakve zadatke neophodna je dodatna, često višemjesečna priprema i dublje razumijevanje gradiva – naveo je on.
Kaže da ovi rezultati ukazuju na napredak u pripremi i motivaciji učenika osnovnih škola za takmičenja iz matematike. Međutim, kako ističe, i dalje postoji prostor za unapređenje, posebno u pogledu podrške i resursa za dodatnu nastavu. Podsjetimo, Pobjeda je objavila nedavno da su tri učenika na Olimpijadi znanja 2025, takmičenju za osnovce i srednjoškolce iz matematike, prirodnih nauka i programiranja, uspjela da osvoje čak sto bodova! Đorđije Bojović iz Osnovne škole ,,Ristan Pavlović“ u Pljevljima uradio je test iz fizike za osmi razred bez ijedne greške, a Aleksa Damjanović iz Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ sjajno je uradio test iz hemije za četvrti razred. Učenica Zoja Đakonović iz Osnovne škole ,,Blažo Jakov Orlandić“ osvojila je maksimum na testiranju iz biologije za osmi razred. N. ĐURĐEVAC
Policija demantovala da postoji video na kojem sveštenik govori o Cetinju Dobijen
PODGORICA - Iz policije su reagovali na tekst objavljen u Pobjedi, napominjući kako su od osobe koja je izgubila najbliže članove porodice tokom tragedije na Cetinju dobili audio-zapis, uz napomenu da je riječ o govoru istoričara, a ne sveštenog lica.
Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem reaguju na tekst objavljen u jučerašnjem izdanju Pobjede u kojem se navodi da Uprava policije ima dokazni materijal značajan za masakr koji je počinio Aco Martinović 1. januara, a koji takođe može biti značajan i za prethodni zločin u Medovini. Policija je demantovala da su u posjedu video-zapisa na kojem se čuje svešteno lice pred grupom građana. Oni su, apelujući na objektivno i precizno izvještavanje, kazali da su u posjedu audio-snimka za koji se ne zna kada je nastao, a na kojem govori istoričar a ne svešteno lice. Pojasnili su i da im je pomenuti snimak predalo lice koje je izgubilo članove porodice u tragediji na Cetinju. Sa pomenutim snimkom je, navode, upoznato i tužilaštvo. Reagovanje Uprave policije prenosimo u cjelosti:
- Povodom sadržaja iz današnjeg teksta objavljenog na portalu dnevnog lista Pobjeda pod nazivom ,,Istraga još nije završena, građani strahuju za bezbjednost“ u kom su prethodno navedene informacije koje ne korespondiraju činjenicama, a koje se odnose na određeni video-snimak gdje se navodi da ,,Šćepanović ima dokaz značajan za oba masakra na Cetinju“ a imajući u vidu da takvi navodi mogu djelovati obmanjujuće na javnost, Uprava policije apeluje da medij Pobjeda prilikom izvještavanja tačno, objektivno, precizno i zakonito informiše javnost a posebno kada su u pitanju najosjetljivije teme, kako ne bi dolazilo do uznemiravanja građana kao i iz razloga očuvanja unutrašnje bezbjednosti, te da iz navedenih razloga u osjetljivim temama uvijek prethodno zatraže provjeru tačnosti informacije od nadležnih organa prije objavljivanja. Naime, radi preciznog i istinitog informisanja javnosti, a naročito građana Cetinja, informišemo Vas da je Uprava policije, od člana porodice koji je izgubio najbliže članove porodice tokom tragedije na Cetinju dobila audio-zapis, a ne video-zapis kako je ovaj medij prenio ranije danas, a u ko-
jem se čuje kako jedno lice recituje i pjeva pjesmu. Nije utvrđeno vrijeme kada je nastao pomenuti audio-zapis iz razloga što je lice koje se nalazi odnosno čuje na audio-snimku, kako je zvanično utvrđeno, preminulo 2019. godine. Takođe, ukazujemo da su netačni navodi da se radi o sveštenom licu već kako je izvor koji je dostavio audio-snimak Upravi policije naglasio, radi se o jednom istoričaru. Dodatno ukazujemo na činjenicu da je sa audio-snimkom upoznato i nadležno tužilaštvo. Apelujemo na oprezno izvještavanje prilikom pisanja tekstova koji imaju osjetljiv karakter a dominantno vodeći se empatijom prema članovima porodice i pijetetom prema žrtvama i stradalima na Cetinju. Ističemo da će Uprava policije, kao prioritetno, provjeravati svaku informaciju značajnu za otkrivanje motiva izvršenja obje tragedije na Cetinju. U odnosu na navode iz teksta da su direktor Uprave policije i ministar unutrašnjih poslova u javnim nastupima naveli da se tragedija na Cetinju ,,slučajno dogodila“ oštro demantujemo iste. Kako je cjelokupnoj javnosti poznato v. d. direktora Uprave
KUD „Vrelo Ibra“ napustilo Međunarodni festival folklora „Zlatni ćemer“, navodeći da je iskorišćen za političku poruku koja direktno negira postojanje priznate države
Jedno od društava
policije, kako u javnim nastupima, tako i na sjednicama Odbora za bezbjednost i odbranu, analizirajući događaje na Cetinju, nikada nije upotrijebio pomenute izraze, već je ukazivao na potrebu da se detaljno istraže motivi ubistava koja karakterišu unutarpersonalni determinisani faktori i okruženje, a polazeći sa aspekta struke i pozivajući se na kriminologiju, sociologiju, psihologiju, sudsku medicinu i druge nauke kao i uporednu praksu bezbjednosnih službi, koje se bave ovim fenomenom, odnosno specifičnim (nasumičnim i sistematičnim) ubistvima, na šta je više puta ukazivano. Uprava policije postupa sa najvišim stepenom senzibiliteta i saosjećanja prilikom davanja saopštenja vezano za tragične događaje na Cetinju, imajući u vidu naročito građane i građanke Cetinja koji su direktno pogođeni tragičnim događajima. Istovremeno, Uprava policije ostaje posvećena principima zakonite, temeljne, objektivne i profesionalne istrage kako bi se utvrdile sve okolnosti razjašnjena oba događaja, te kroz mehanizme kontrole utvrdila zakonitost u postupanju policijskih službenika Uprave policije. R. P.
Tri osobe napale muškarca na Zabjelu
Prebili ga i ukrali mu torbicu i telefon
Poneđeljak, 2. jun 2025.
Redakcija Pobjede upućuje javno izvinjenje zbog netačne informacije objavljene u tekstu od 1. juna 2025. godine u rubrici Crna hronika, u vezi sa slučajem koji se odnosi na Aca Martinovića
Na osnovu informacija dobijenih iz izvora za koje smo smatrali da su pouzdani, objavili smo tvrdnje koje su se ispostavile kao netačne i koje su mogle uznemiriti javnost.
Audio-snimak, a ne video-snimak koji je dostavljen policiji autor teksta nije pregledao i interpretiran je na osnovu izjave izvora Pobjede koji je upućen u istragu, što je ozbiljan profesionalni prestup. Osim toga, kako tvrde iz policije, glas koji se čuje nije Martinovića, kako je obavljeno u našem tekstu, niti je govornik sveštenik. Pobjeda je objavila da je polici-
ji dostavljen dokazni materijal koji može biti značajan za posljednja dva zločina, ali s obzirom na činjenicu da istražitelji ne mogu utvrditi da se čuje glas Martinovića, izvinjavamo se porodicama žrtava zločina i čitaocima Pobjede. Posebno žalimo zbog mogućnosti da je tekst mogao uznemiriti javnost i izazvati osjećaj nesigurnosti kod či talaca. Kao medij posvećen profesionalnim i etičkim standardima, prepoznajemo odgovornost za objavljenu grešku i preduzećemo sve potrebne mjere da se slične situacije ne ponove. Uredništvo Pobjede ostaje posvećeno tačnom i objektivnom informisanju javnosti, te ovim putem još jednom izražavamo žaljenje zbog propusta. Ana Raičković Nenad Zečević
Kolašin: Zvanično otvorena ljetnja turistička sezona
PODGORICA – Kulturno-umjetničko društvo „Vrelo Ibra“ iz Rožaja napustilo je Međunarodni festival folklora „Zlatni ćemer“, jer je jedno od društava na tom fesivalu predstavljeno da je iz „države Republika Srpska“ koja je, kako navode u saopštenju, nepostojeća državna tvorevina.
- Ovu manifestaciju na kojoj se desio ozbiljan presedan, organizovali su 31. maja Kulturno-umjetničko društvo „Vesna“ iz Mojkovca, Opština Mojkovac i turističke organizacije ovog grada, a nastupilo je 14 ansambala iz Crne Gore i regiona – saopštio je KUD „Vrelo Ibra“. Navode da su, po traženju objašnjenja od organizatora, dobili odgovor da je takvo predstavljanje ,,politika festivala“.
- Ovim činom festival je, svjesno ili nesvjesno, iskorišćen
za političku poruku koja direktno negira postojanje priznate države i podržava narative koji unose razdor i štete regionalnim odnosima. Zbog toga smo odlučili da napustimo manifestaciju - kazali su iz Kulturno-umjetničkog društva „Vrelo Ibra“ iz Rožaja.
Republika Srpska, kako ističu, nije međunarodno priznata država, već entitet unutar suverene i međunarodno priznate Bosne i Hercegovine.
- Naša kultura neće biti u funkciji mržnje. Naša tišina nikada neće biti saučesnikporučili su u saopštenju. Kulturno-umjetničko društvo „Vrelo Ibra“ iz Rožaja, kako naglašavaju, već 55 godina predano baštini, njeguje i predstavlja bogatu i raznovrsnu kulturnu tradiciju svih naroda i narodnosti Crne Gore.
- Naš identitet je duboko utemeljen u vrijednostima
multikulturalnosti, suživota i zajedništva, i upravo kroz umjetnost prenosimo poruku mira, poštovanja i ljudskog dostojanstva. U tom duhu, sa iskrenom željom za kulturnom razmjenom i povezivanjem, učestvovali smo na 8. Međunarodnom festivalu folklora „Zlatni Ćemer“, održanom 31. maja u Mojkovcuistakli su u saopštenju. Kao društvo koje pola vijeka njeguje kulturno jedinstvo i povezanost svih zajednica koje čine Crnu Goru, odlučno odbijaju da budu dio bilo kakve političke manipulacije kulturom.
- Posebno ako ona promoviše nacionalizam, separatizam, revizionizam i poricanje međunarodnog poretka - kazali su u saopštenju.
Izražavaju i duboko razočaranje zbog činjenice da nijedan od preostalih ansambala nije reagovao na ovaj očigledan pokušaj politizacije kulture.
R. P.
PODGORICA - Uprava policije saopštila je da je uhapsila N. Č. zbog razbojništva, dok se za dvije osobe traga. Naime, kako navode iz policije, preksinoć oko 22.15 časova u podgoričkom naselju Zabjelo, jedna osoba je fizički napadnuta od strane tri osobe i tom prilikom joj je ukradena torbica sa ličnim dokumentima i mobilnim telefonom. Ona je, kako se dodaje, odvezena na ukazivanje ljekarske pomoći u Klinički centar Crne Gore, gdje su joj konstatovane teške tjelesne povrede. - Naime, preksinoć oko 22.15 časova, dok se oštećeni nalazio u Ulici princeze Ksenije, u Podgorici, prišlo mu je lice N. Č., kao i još dva za sada nepoznata lica, kojom prilikom mu je N. Č. zadao udarac podesnim sredstvom u predjelu glave, nakon čega se oštećeni pokušao udaljiti, međutim, dva pomenuta nepoznata lica su ga sustigla, oborila ga na zemlju i zadala mu više udaraca u predjelu tijela, kada je od njega N.Č. otuđio torbicunavodi policija. R.P.
KOLAŠIN - Prigodnim programom na Ski-centru Kolašin 1600 zvanično je otvorena ljetnja turistička sezona. Sezonu je otvorio Bojan Medenica, direktor Skijališta Crne Gore. On je pozdravio sve prisutne i ministarku turizma Simonidu Kordić, koja je sa svojim timom prisustvovala otvaranju. Medenica je najavio brojne događaje koji će biti organizovani tokom ljeta na planini. Ministarka turizma Simonida Kordić podsjetila je da je iz kapitalnog budžeta u pet skijališta uloženo 15 miliona eura, a u Ski-centar Kolašin 1600 devet miliona. Tokom protekle zime puštena su u rad dva nova ski-lifta, a u toku je izgradnja garaže koja treba da opslužuje i državni ski-centar i Ski-centar 1450.Osvrćući se na proteklu zimsku sezonu ministarka Kordić je kazala da je po broju posjetilaca i broju noćenja bila bolja od sezone 2024. godine. Takođe je najavila savremena tehnološka rješenja za proizvodnju snijega i na višim temperaturama. Planiraju se istraživanja i investiranja u manje akumulacione kapacitete koji će omogućiti korišćenje topova za vještačko osnježavanje. - Dragocjeno je što raste turističko interesovanje za sjever i tokom ljetnje sezone. Imamo i nove sadržaje koji omogućavaju da se ljetnja sezona održava u punom kapacitetu. Važno je nastaviti ulaganja kako bi se opremljenost smještajnih kapaciteta dovela na maksimalan nivo. To će omogućiti da Crna Gora postane jezgro
kvalitetnog turizma, gdje turisti mogu da uživaju u autentičnim iskustvima - naglasila je ministarka Kordić. Na otvaranju je nastupio i KUD „Mijat Mašković“, na Troglavi je organizovana DJ žurka, a sve panoramske vožnje bile su besplatne. Direktorica Turističke organizacije Zorica Milašinović najavila je događaje koji će obilježiti turistički jun. - Već 5. juna, u saradnji sa JP Nacionalni parkovi Crne Gore, organizujemo promotivnu turističku turu do Pešića jezera na Bjelasici. Dan slobodnog penjanja organizujemo 7. juna, a dan kasnije je jednodnevni turnir u futsalu, kao i u košarci, dok u večernjim časovima organizujemo slikarsku radionicu na Ski-centru Kolašin 1600. Od 13. do 15. juna je turnir u fudbalu za djecu od sedam do 13 godina. Pješačka tura do Jablanovog vrha biće 14. juna, a veče u glavnoj ulici obilježiće „svirka“. Od 20. juna počinje jedanaesto izdanje Košarkaškog kampa „Kolašin 2025“, koji će po tradiciji okupiti više stotina učesnika iz cijelog regiona. Za kraj juna, 27, 28. i 29. Opština Kolašin organizuje trodnevni festival aktivnog turizma sa pratećim zabavno-muzičkim programima - najavila je Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije Kolašina. Dr. DRAšković
BEOGRAD - Nezadovoljni
režimom koji opstaje na korupciji veliki broj studenata i građana u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Pirotu, Vranju, Subotici, Boru...., u isto vrijeme blokirao je glavne raskrsnice i mostove, nosio iste parole, uzvikivao: „pumpaj“, „nemoj da je neko odustao“, „tenzija ne smije pasti“, „raspiši izbore, kukavico“.
Tačno sedam mjeseci nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu na trosatnim protestima širom Srbije pod parolom „Vostani Serbije“, demonstranti su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i najavili radikalizaciju protesta, odnosno blokadu državnih institucija.
Pismo
„Pravdu tražimo više od šest mjeseci, prepješačili smo stotine, vozili više hiljada kilometara i probudili narod da se bori za svoja uvjerenja“, navodi se u pismu koje su studenti
pročitali u svim gradovima u isto vrijeme. Konstatuju da su pokrenuli najveći talas studentskih demonstracija u Evropi u posljednjih 50 godina, održali najveće protestne skupove u
istoriji Srbije i vratili nadu u bolje sjutra i vjeru u pravedno društvo. Zato traže obnavljanje demokratske odgovornosti „putem jedinog kanala koji je dostupan - volje naroda“.
Konstatuju da je korupcija du-
boko u državnom aparatu i zato njihovi zahtjevi ne mogu biti ispunjeni. „Obraćali smo se institucijama koje su nadležne za naše zahtjeve, a dobili smo najgnusnije uvrede, batine, omalo-
Ukrajina šalje delegaciju u Istanbul na pregovore sa Rusijom
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da će poslati delegaciju u Istanbul na direktne pregovore sa Rusijom, koji treba da budu održani danas.
Zelenski je, u saopštenju na Telegramu, naveo da će ukrajinsku delegaciju predvoditi ministar odbrane Rustem Umerov - Činimo sve da zaštitimo našu nezavisnost, našu državu i naš narod - dodao je Zelenski, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ukrajinski zvaničnici su ranije pozvali Kremlj da prije sastanka dostavi obećani memorandum u kojem će iznijeti svoj stav o okončanju rata. Moskva je ranije rekla da će objaviti memorandum tokom pregovora. Prvi direktni mirovni pregovori Ukrajine i Rusije, od onih neuspjelih koji su se vodili sedmicama nakon što je Rusija pokrenula invazi-
Četvrti sastanak rukovodstva Univerziteta u Beogradu, predstavnika studenata svih fakulteta i dekana završen je bez ikakvog dogovora o početku nastave, osim da će se pregovarati u narednim danima.
Očekivanja od sastanka bila su velika jer su ga tražili studenti koji tri sedmice vijećaju o platformi „Za spas univerziteta“, koju je sačinio rektorat. Ona, pored ostalog, predviđa početak onlajn nastave i svakodnevne proteste od dva sata. Tom platformom bi se spasio univerzitet od daljih pritisaka režima koji insistira da nastava počne, ali i profesori i fakulteti koji već dva mjeseca ne dobijaju novac - zbog toga je većina fakulteta u ogromnim dugovima i teško funkcionišu.
Zabrinjavajuće je što studenti ne reaguju na upozorenja dekana i profesora da je 9. jun posljednji rok kada bi nastava trebalo da počne da bi se ljetnji semestar završio 31. oktobra i naredna akademska godina počela 1. novembra.
Studenti su zauzeli tvrd stav u pregovorima zato što nijedan od četiri zahtjeva koja su ispostavljena 28. novembra prošle godine vlast nije ispunila.
važavanje, suzavac“, navodi se u pismu. Zbog toga će, kažu, „pokrenuti proteste građanske neposlušnosti u svim gradovima“ uz poruku: „Srbija je ustala i stajaće do konačne pobjede. Nećemo dozvoliti normalno funkcionisanje sistema koji ignoriše volju građana: ometaćemo laž, nepravdu i korupciju, a ne građane“, navode u pismu.
Kandidati i Program
Studenti koji su okosnica šestomjesečnih demonstracija širom Srbije i prema istraživanjima trenutno najjača politička snaga u zemlji – saopštili su koje uslove treba da ispune kandidati na izbornoj listi koju će oni podržati. Na njoj se mogu naći punoljetni državljani Srbije koji ne smiju biti studenti. Kandidati ne mogu biti oni koji su bi-
ju na svog susjeda u februaru 2022. godine, održani su takođe u Istanbulu, 16. maja. Tada nije postignut dogovor o prekidu sukoba, a Ukrajina i Rusija su se dogovorile o razmjeni po hiljadu ratnih zarobljenika. Pregovori 16. maja zaokružili su tada burnu sedmicu diplomatije, podstaknutu nastojanjem američk og predsjednika Donalda Trampa da posreduje u okončanju rata u kojem su poginule desetine hiljada vojnika na obje strane, kao i brojni ukrajinski civili. Predstavnik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Ujedinjenim nacijama (UN) rekao je Savjetu bezbjednosti UN 29. maja da je spo-
razum koji se sada nudi o okončanju rata u Ukrajini najbolji mogući ishod za Rusiju i da bi predsjednik Vladimir Putin trebalo da ga prihvati. Vršilac dužnosti zamjenika predstavnika SAD u UN Džon Keli rekao je da produžavanje rata nije ni u čijem interesu i upozorio na mogućnos t da Sjedinjene
Države „razmotre povlačenje“ iz svojih pregovaračkih napora ako Rusija „donese pogrešnu odluku da nastavi katastrofalni rat“. Keli je istakao i da su dodatne sankcije Rusiji i dalje na stolu. Kremlj je ranije, 29. maja, saopštio da čeka odgovor Kijeva na svoj prijedlog za nove razgovore u Istanbulu.
lo kada bili članovi vladajuće koalicije, funkcioneri parlamentarne opozicije, niti članovi izvršne ili zakonodavne vlasti i moraju poštovati program studenata.
U programu je detaljno objašnjeno za šta se zalažu studenti: prvo zahtijevaju ispunjenje njihovih zahtjeva zbog kojih drže fakultete u blokadi već šest mjeseci. Oni traže da se budući poslanici zalažu za rješenje postojećih problema sa kojima se suočavaju od kada je SNS došao na vlast i zahtijevaju: slobodu medija, slobodne i poštene izbore, nezavisno i efikasno sudstvo i tužilaštvo, državu bez korupcije i organizovanog kriminala, vojnu neutralnost i očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje koji se neće kositi sa nacionalnim interesima. Violeta CVejić
Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) izvela je veliku tajnu operaciju nazvanu „Mreža“ (kodno ime: „Web“) u kojoj je dronovima napala četiri ključne ruske vojne vazdušne baze: Belaja, Djagilevo, Olenja i Ivanovo. Cilj su bili strateški bombarderi koji se svakodnevno koriste u napadima na Ukrajinu. Izvori iz ukrajinskih bezbjednosnih službi rekli su za Kijev post da je operacija oštetila ili uništila više od 40 ruskih vojnih aviona, uključujući dalekometne bombardere Tu-95 i Tu-22M3, kao i avion A-50 za rano upozoravanje i nadzor. - Ovo je prekretnica - izjavio je jedan izvor iz SBU-a. Naši dronovi sada mogu da dosegnu duboku pozadinu neprijatelja, tamo gdje polijeću avioni koji bacaju bombe na naše gradove. Njihova nekažnjivost je gotova – dodao je.
Svjedočenja potomaka i porodica istaknutih pripadnika četničkog pokreta o komunističkoj vlasti (II)
Godinama se u javnom diskursu potencira teza da komunistička vlast u Jugoslaviji nije imala milosti prema ideološkim neistomišljenicima,da se sa njima okrutno obračunavala, spočitavaju joj se brojni zločini nad pripadnicima četničkog pokreta i njihovim simpatizerima, pa čak i da je nakon rata proganjala i maltretirala njihove i porodice drugih neprijatelja vlasti kojima navodno nije dozvoljavala da zasnuju radni odnos i integrišu se u društvene tokove. Iako nijesu u potpunosti netačne, važno je istaći da ove tvrdnje godinama protežiraju najtvrdokorniji ideološki sljedbenici četničkog i drugih kvislinških pokreta iz Drugog svjetskog rata, a koji po svaku cijenu nastoje da ocrne komunističku vlast, rehabilituju i izjednače pokrete koji su u ratu otvoreno sarađivali sa okupatorom sa partizanskim pokretom, i predstave ih kao borce protiv fašizma. No, za razliku od savremenih ideoloških sljedbenika četničkog pokreta u Crnoj Gori, od kojih je određen broj svojevremeno participirao u socijalističkom sistemu i bio u partijskom članstvu, a koji o komunistima danas isključivo govore kao o zločincima i okrutnim ljudima, izvjesni potomci i članovi porodica istaknutih pripadnika četničkog pokreta koje su likvidirali partizani nijesu prema komunističkoj vlasti bili toliko nepomirljivi i ostrašćeni. Naprotiv, nakon raspada socijalističkog sistema, kada je poželjno bilo o komunistima govoriti u negativnom kontekstu, mnogi su izrekli pozitivne i uglavnom objektivne tvrdnje o komunističkoj vlasti, što je danas praktično nezamislivo čuti od ideoloških sljedbenika četničkog pokreta. Time su, uprkos porodičnim nesrećama koje su ih zadesile, pokazali karakter i moral, i uglavnom nepristrasno svjedočili o odnosu komunističke vlasti prema četničkim porodicama poslije rata, a koji zasigurno nije bio onakav kakvim ga godinama unazad žele predstaviti razne apologete četničkog pokreta. Sin majora Vučka Ignjatovića, koji se takođe zove Vučko, imao je osam godina kada su mu, prema njegovim tvrdnjama, oca ubili ,,ljotićevci“ juna 1942. godine. Sin četničkog oficira Ignjatovića ističe da mu je đed u Valjevu osnovao firmu građevinskog materijala, kao i da je bio vlasnik najvećeg placa u gradu (53 ara), ali mu komu-
Živorad Raković tvrdi da su njegova braća i otac za vrijeme rata, navodno, spasili ,,veliki broj komunista“, pa je njegova porodica bila pošteđena izvjesnih neprijatnosti koje je tobože planirala nova vlast: ,,...Najvjerovatnije, zahvaljujući tim čestitim komunistima, mi smo kao porodica ostali u životu. Jer, samo da navedem, postojao je jedan plan koji je u početku bio napravljen, a po kome je bilo predviđeno da se takve porodice, kao što je bila porodica Raković, transportuju u Sibir. Potom je plan promijenjen, pa smo bili predviđeni da nas presele negdje u Bugarsku, ali se na kraju od toga odustalo. Čini mi se da za to treba da zahvalimo vjerovatno nekim ljudima koji su cijenili što su moja braća i otac činili. To čovjek ne može da zaboravi i bude nepravedan prema svim ljudima koji su pripadali komunističkom pokretu“
nistička vlast začudo nije nacionalizovala imovinu: ,,Nisu, jer je plac još prije rata trebao da bude podržavljen, da bi tuda išla pruga. Zbog tih planova komunisti nisu nacionalizovali plac.“ Vučko Ignjatović mlađi ističe da mu je majka nakon dolaska partizana u Valjevo 1944. godine ,,plakala“ i ,,vikala“, govori da su četničku djecu zvali ,,četnička kopilad“, da su se navodno mnogo napatili do 1948. godine, kada se njegova majka preudaje i odlaze za Beograd, gdje su tobože sinu četničkog oficira nudili i da se učlani u Komunističku partiju: ,,Odlazak za Beograd doživeli smo kao izlazak iz pakla. Nisam osećao pritisak sve dok nisam stigao do viših razreda gimnazije. Stanovali smo u Ulici Ljube Stojanovića, tako da nam je komitet bio u blizini, a i SUP u 29. novembra je veoma blizu...Tada su iz komiteta tražili da se učlanim u Komunističku partiju. To mi nije padalo na pamet – možda ne zbog svog porekla, jer sam, ipak, bio premlad da bih znao neke stvari.“ Nakon završene srednje škole, upisao je filozofiju. Po odlasku na fakultet, gdje je imao visok prosjek (skoro devet), pozvan je da dođe u stanicu milicije, gdje mu je, navodno, obećano da će dobiti
posao, kao i da će mu ,,rešiti sve probleme“ samo ako pristane da sarađuje. Tvrdi da su, navodno, htjeli da ga zaposle kao policijskog inspektora, a možda čak i kao agenta, ali da nije na to pristao, iako mu je tobože 1963. godine bilo prijećeno da pristane na saradnju: ,,Ili ćeš biti naš, ili znaš šta te čeka“. Zbog prijetnji je navodno pri kraju studija emigrirao 1964. godine u Njemačku, a u Jugoslaviju, gdje mu se rodilo četvoro djece, vratio se nakon što je Tito preminuo, 1982. godine. Iako je tvrdio da su kao djeca omalovažavani, kao i da su prolazili kroz ,,pakao“ do 1948. godine, njegove tvrdnje da je emigrirao zbog navodnih prijetnji koje su mu ,,par puta“ upućene telefonskim putem, ne mogu se prihvatiti kao čvrst dokaz da ga je vlast proganjala.
KOREKTNO PONAŠANJE
Kćerka generala Milana Nedića, predsjednika marionetske vlade u okupiranoj Srbiji, Angelina Nedić–Vukić govori 1991. godine da je čula da je njenog oca OZN-a dovela u civilnom odijelu i klompama 1946. godine, kao i da nije bilo ,,sile“ koja ju je mogla spriječiti ,,da vidi oca“ koji je bio uhapšen. Iako je bila kćerka predsjednika ma-
rionetske vlade, Nedićeva kćerka svjedoči da se komunistička vlast prema njoj i njenoj porodici ponašala korektno: ,,Kažem Josipu (suprugu – M. Š) i majci da ću da odem u centralnu UDB-u, nalazila se u zgradi gde je danas TANJUG. Nije im bilo pravo, strahovali su da mi se nešto ružno ne dogodi... Legitimisali su me na ulazu, ja sam se predstavila i rekla šta želim. Primila me jedna partizanka. Rekla je da je Beograđanka i da dosta zna o našoj porodici. Bilo joj je poznato da se nakon rata nismo mešali u politiku, a, iskreno, nismo ni smeli. Zaplakala sam, ona je rekla da pričekam, otišla je u kancelariju... Rekla sam joj da je to moj otac i da moram da mu pomognem. Kada se vratila, kazala je da mogu da donesem posteljinu, ćebe, jastuk, da će mi dati propusnicu. Jedino hranu nisam mogla da mu ponesem, bilo je strogo zabranjeno. Odnela sam mu i cigarete, otac je pušio naročito kad je radio.“
I kada je drugi put dolazila da posjeti oca, svjedoči da se prema njoj korektno postupalo, kao i da je sve proteklo u najboljem redu: ,,Vojniku na ulazu sam rekla da sam donela paket. Pita - kome nosim. Kada sam izgovorila
stičke vlasti u Jugoslaviji, pozitivno, pošteno i objektivno govorila o tom sistemu.
UPAD U ŠKOLU
očevo ime, zbunio se. Pokazala sam propusnicu, uzeo je paket i rekao da mogu sačekati. Htela sam da čujem da li je otac nešto poručio, da li je imao nekakvu želju. Kada se vratio, rekao je da otac blagodari na cigaretama i pitao je koja mu je ćerka donela paket. Još jednom smo hteli da spremimo, ali ...(suze).“
Nakon očeve smrti govori da joj je nuđeno da pristupi KPJ, kao i da ju je majka revolucionarke Jelene Ćetković, Gorda, za koju govori da je bila ,,pitoma žena“, savjetovala da se ,,pridruži“ i pomogne u radu Crvenog krsta, što je prihvatila. Na pitanje da li ju je OZN-a tada nadzirala, Angelina Nedić-Vukić odrično odgovara: ,,Nije, nikada me nisu pozivali, niti saslušavali. Znali su da gledam svoja posla, da se ne mešam u politiku.“ Iako je odgovorila da je nije nikada pozivala i saslušavala, na pitanje zar je moguće da ih OZN-a nije posjećivala kući, Angelina Nedić-Vukić ponovo odrično odgovara: ,,Oni ne, ali je dolazio jedan oficir, partizan. To je vreme kada je narodnooslobodilačka vojska ušla u Beograd. Možda mu je neko rekao da sam ćerka Milana Nedića, možda... Ušao je u hodnik, tražio je mesta za neke ljude, da ih zbrine. Rekla sam da živim sa majkom, da nema mesta i, stvarno, bio je uviđajan, otišao je....“ Za muža govori da dugo vremena nije mogao da zasnuje radni odnos, a pretpostavlja da je razlog bio taj što je bio zet Milana Nedića, i jer je bio u zarobljeništvu, dok za sebe govori da je oko deceniju i po radila u opštinskom Crvenom krstu: ,,Prvo sam radila u svojoj ulici, onda me pozvao Crveni krst opštine i tu sam radila petnaestak godina. Menjali su se predsednici, jedino smo ostajale ja i sekretarica.“ I to je, između ostalih, još jedna potvrda da komunistička vlast nije postupala prema porodicama svojih ideoloških protivnika isključivo rigidno, što joj se godinama unazad želi imputirati. Zato je pojmljivo što je kćerka Milana Nedića, nakon sloma komuni-
Da je komunistička vlast uistinu sprovodila ,,torturu nad djecom četničkih komandanata“, kako se to godinama proizvoljno i tendenciozno tvrdi, teško da bi se nekadašnji pripadnik ravnogorske omladine, inače sin sveštenika iz okoline Kragujevca, koga su likvidirali Njemci u Šumaricama 1941. godine, lako osmjelio poslije rata da u noćnim satima upadne u jednu srednju školu, po učionicama iscijepa Staljinove, Titove i slike Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, kao i da po klupama ispiše rojalističke i antikomunističke parole: ,,Živeo kralj Petar Drugi, dole razbojnik Tito!“ I to, po vlastitom priznanju, nije bila jedina njegova aktivnost usmjerena protiv nove vlasti. Naprotiv, tvrdi da je prilikom jedne izložbe NOB-a, sa društvom iza svake slike ubacivao ,,letak protiv Tita, a za kralja“, te da je kao šesnaestogodišnjak u jednom selu otuđio iz stanice milicije sedam pušaka i sanduk bombi. Takođe, teško je zamisliti da u zemlji gdje se, navodno, sprovodi tortura nad djecom četničkih komandanata, kćerka jednog četničkog oficira zaposli u vojnom sektoru, gdje su vršene rigorozne provjere, dok su brojnim drugim četničkim potomcima i srodnicima povjeravane važne dužnosti u državnom aparatu. Između ostalih, takav je bio istoričar i sociolog dr Živorad Raković, brat majora Predraga Rakovića, koji je 1944. godine izvršio samoubistvo da ga ne bi zarobili partizani, dok mu je drugu dvojicu braće likvidirala vlast 1945. i 1946. godine. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1952. godine upisao je istoriju, a nakon završetka studija, otišao je na odsluženje vojnog roka. Dvije godine nakon odsluženja vojnog roka, bio je bez posla, da bi potom zasnovao radni odnos u građevinskom preduzeću ,,Kongrap“, gdje je od obavljanja najprostijih poslova (pisanja ,,izlaznica“, magacioner, kalkulant, obračunski službenik, itd.) vremenom dospio do direktora Centra za obrazovanje u ovom preduzeću, a potom i potpredsjednika skupštine Beogradske zajednice kulture, nastavnika sociologije na Višoj ekonomskoj školi i redovnog profesora na Univerzitetu. Za predan rad na obrazovanju radnika u privredi više puta je bio nagrađivan (Majski cvet, Vukova nagrada, Vukovim putem). Iako je prošao neobičan i trnovit profesionalni i životni put, uprkos činjenici da je poticao iz četničke porodice, strpljivim i vrijednim radom Raković je u sistemu protiv koga se borila njegova porodica sa margina društva dospio do vrha društvene ljestvice. I što je za svaku pohvalu, uprkos atipičnom profesionalnom razvoju, Raković je bio ponosan i zahvalan, i sa mnogo uvažavanja kasnije je govorio o ljudima koji su obavljali važne funkcije u socijalističkom sistemu: ,,Ne mogu da grešim dušu,
Više od pola godine traje obustava popravnih radova u Muzeju u Bijelom Polju, a Ministarstvo kulture
PODGORICA - Iako su popravni radovi na Muzeju u Bijelom Polju obustavljeni još u novembru prošle godine zbog brojnih tehničkih propusta, a u novembru će dvije godine od kada je Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbila da primi prvobitno izvedene radove, Ministarstvo kulture i medija za sve ovo vrijeme nije preduzelo konkretne mjere da identifikuje i kazni odgovorne za očigledan građevinski fijasko.
Naprotiv – umjesto da se u okviru svoje nadležnosti pozabavi utvrđivanjem krivice, Ministarstvo je zbog isteka dvogodišnjeg mandata rasformiralo prethodnu Komisiju za izdavanje i oduzimanje konzervatorske licence, ovoga puta ne angažujući njene prethodne „neposlušne“ članove, a akterima loše izvedene rekonstrukcije nastavilo da prepušta funkcije i unosne poslove na obnovi kulturne baštine širom Crne Gore.
SAMO DA SE RADI
Primjera radi, direktorica za kulturnu baštinu u Ministarstvu i predsjednica Komisije za izdavanje i oduzimanje konzervatorske licence Dobrila Vlahović sjedi u Savjetu za upravljanje područjem Kotora sa prof. dr Ilijom Laloševićem, koji je imao ulogu konzervatorskog nadzora tokom prve faze radova u Muzeju u Bijelom Polju, dok ministarka kulture i medija Tamara Vujović sa Laloševićem i arhitekticom Marijom Novaković, takođe akterom katastrofalne rekonstrukcije Muzeja, razgleda kulturna dobra koja u budućem periodu treba obnoviti od državnih i evropskih para?! Nema odgovornosti ni za druge aktere rekonstrukcije Muzeja: rukovodioca konzervatorskih radova u prvoj fazi rekonstrukcije Gorana Radovića i njegove firme „Studio prostor“ iz Podgorice i rukovodioca konzervatorskih radova u drugoj fazi rekonstrukcije Svetislava Popovića i njegove firme „Project engineering renaissance“ iz
Firme i pojedinci koji su vodili i nadzirali rekonstrukciju Muzeja u Bijelom Polju angažovani su na novim poslovima u sektoru kulturne baštine ili nastavljaju da realizuju ranije preuzete projekte, dok javnost i dalje ne zna kako će se sanirati teški propusti koji su već koštali preko 400.000 eura iz državnog budžeta. Najnoviji izvještaji jasno pokazuju – radovi nijesu nastavljeni, odgovornost nije utvrđena, a institucije uporno izbjegavaju da objasne kako je moguće da propusti ovakvih razmjera ostanu nekažnjeni
Podgorice, koji su, zajedno sa Laloševićem i Novaković, tokom 2023. godine ustvrdili kako su na Muzeju u Bijelom Polju uradili fantastičan posao, te da je zgrada pogodna za upotrebu. Te njihove rečenice sa brojnih zvaničnih papira trajale su samo do onog momenta kada je u Muzeju sve počelo da se raspada, a potom da isplivavaju novi problemi, koje ni komisije Uprave za zaštitu kulturnih dobara i nezavi-
sni stručnjaci tokom prijema radova nijesu, ispod površine, mogli da detektuju.
Nema odgovornosti ni za izvođača radova Program d.o.o. iz Nikšića, u konzorcijumu sa Studiom Prostor d.o.o. i Decom Montenegro d.o.o. iz Podgorice, kao ni za Arhitekturu Aureu d.o.o., takođe iz Podgorice, koja je bila angažovana za stručni nadzor. I oni su, da još jednom podsjetimo, kroz više stotina stranica građevin-
ske dokumentacije ostavljali izvještaje i izjave o tome kako su sve uradili prema najvišim standardima struke. Zvanična dokumentacija do koje je Pobjeda došla potvrđuje da radovi na objektu Muzeja u Bijelom Polju nijesu nastavljeni od 15. novembra 2024. godine, kada je zbog otkrivenih nepravilnosti na termo-tehničkim i elektro instalacijama gradilište zatvoreno. U izvještaju konzervatorskog nadzora od 28. februara 2025. godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, navodi se da je izvođenje daljih radova bilo uslovljeno preciznom specifikacijom i dodatnim budžetom, ali ni tada, kao ni sada, nije poznato kada će, niti da li će, ovi poslovi biti završeni.
Dok se spisak nerealizovanih stavki – od unutrašnjih vrata, preko klimatizacije, do kamene obloge trotoara – sve više širi, Ministarstvo kulture i medija nije napravilo nijedan korak ka pozivanju na odgovornost onih koji su potpisivali, nadzirali i izvodili očigledno neadekvatne radove. Umjesto toga, u tišini je, nakon isteka dvogodišnjeg mandata, rasformirana Komisija za konzervatorske licence u ko-
joj su sjedjeli arheološkinja i aktuelna direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Petra Zdravković i arhitekta Predrag Spasić – jedini članovi koji su javno tražili oduzimanje licenci odgovornim pojedincima. Njih su zamijenili novi članovi, a postupak provjere stručne odgovornosti arhitekata, konzervatora, nadzornog tima i izvođača – gurnut je pod tepih. A samo prije nešto više od godinu, direktorica za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović ubjeđivala je Pobjedu kako komisija radi, na pritiske javnosti se ne obazire, te razmatra obimnu dokumentaciju u vezi sa rekonstrukcijom Muzeja, te da će, čim razmotre, donijeti objektivnu odluku. Naravno, bio je to samo jedan jeftin pokušaj obmanjivanja novinara Pobjede i crnogorske javnosti, jer su ubrzo Zdravković i Spasić zvanično za Pobjedu potvrdili da je komisija razmotrila svu dokumentaciju i većinom glasova zatražila da se pomenutim akterima rekonstrukcije zbog katastrofalnih propusta oduzmu licence. U međuvremenu su obavijestili predsjednicu Komisije Dobrilu Vlahović da neće učestvovati u razmatranjima drugih predmeta dok se Lalo-
ševiću, Novaković, Radoviću i Popoviću ne oduzmu licence. Vlahović i Vujović su tihovale, nijesu se oglašavale niti odgovarale na pitanja Pobjede, sve dok nijesu procijenile da im je najzgodnije da sačekaju da istekne mandat Komisije za licence, otarase se Spasića i Zdravković, te formiraju novu komisiju koja neće ni postavljati pitanja o odgovornosti aktera neuspješne rekonstrukcije u Bijelom Polju. U toj komisiji, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, sada sjede Dobrila Vlahović, Milan Jovićević, Boris Ilijanić i Radmila Ćapin
ŠTO KAŽE NADZOR?
U međuvremenu, firme i pojedinci koji su vodili i nadzirali rekonstrukciju Muzeja u Bijelom Polju angažovani su na novim poslovima u sektoru kulturne baštine ili nastavljaju da realizuju ranije preuzete projekte, dok javnost i dalje ne zna kako će se sanirati teški propusti koji su već koštali preko 400.000 eura iz državnog budžeta. Najnoviji izvještaji jasno pokazuju – radovi nijesu nastavljeni, odgovornost nije utvrđena, a institucije uporno izbjegavaju da objasne kako je moguće da propusti ovakvih razmjera ostanu nekažnjeni.
- Gradilište je zatvoreno 15. novembra 2024. godine pošto se nijesu stekli uslovi da se izvedu radovi na otklanjanju nedostataka izvedenih na termo-tehničkim i elektro instalacijama na osnovu precizne specifikacije i utvrđivanja iznosa sredstava potrebnih za realizaciju predviđenih radova. Izvođenje ovih radova bilo je preduslov da se realizuju i sve ugovorene pozicije arhitektonsko-građevinskih radova, kao i jedan broj pozicija za koje je naknadno utvrđeno da nijesu cjelovito sagledane i obuhvaćene specifikacijom radova – piše u izvještaju o realizaciji radova na Muzeju u Bijelom Polju Slavica Jurišević, angažovana na popravnim radovima, u ime firme CAU, kao konzervatorski nadzor.
U dokumentu koji potpisuje konzervatorska savjetnica Jurišević predloženi su konkretni koraci za nastavak i konačan završetak radova na Muzeju u Bijelom Polju, pri čemu se kao prvi i najhitniji uslov navodi angažovanje firme za izvođenje termo-tehničkih instalacija, za što, kako se navodi, već postoji ponuda podizvođača. Po okončanju tih radova predviđeno je da se odmah sprovede testiranje sistema, prije nego što se uopšte pristupi novim građevinsko-zanatskim zahvatima. Istovremeno, dok se odvijaju ti tehnički poslovi, trebalo bi završiti proje-
kat enterijera – ugovor za njegovu izradu već je sklopljen, a rok za finalizaciju je dva mjeseca, računajući od trenutka dostavljanja podataka o muzejskoj postavci. Otklanjanje propusta na elektroinstalacijama, posebno na sistemima jake struje, planirano je paralelno s radovima predviđenim enterijerskim projektom, uz napomenu da će se u izložbenim prostorima usklađivati osvjetljenje sa važećim pravilnicima koji regulišu muzejsku djelatnost. Ukazuje se i na to da su pojedini još nerealizovani radovi već sadržani u ranijem ugovoru, pa bi ih trebalo integrisati u novu fazu bez dodatnih procedura. Svi preostali građevinsko-zanatski radovi, kako oni iz projekta enterijera, tako i oni koji su ostali nedovršeni iz prethodne faze, trebalo bi da se izvedu u kontinuitetu, u jednoj cjelini, kako bi se izbjegla nova usitnjavanja i odlaganja. Paralelno s izvođenjem tih radova, predloženo je da se započne i s naručivanjem muzejske opreme, kako bi se cijeli proces što efikasnije priveo kraju. Izvođač dopunskih (popravnih) radova, koji su počeli u septembru prošle godine, je podgorička firma „Montal DSD“ u vlasništvu Ratke Marinović, dok je za nadzor zadužen Centar za arhitekturu i urbanizam (CAU), čiji je vlasnik Predrag Babić
nog dana otvorimo izložbu: „Kako smo propustili šansu da budemo ozbiljna država“. Ulaz će, naravno, biti besplatan – građani su već sve platili. Jovan NIKITOVIĆ kulture i medija i UNDP i dalje preko leđa građana
Za sve ovo vrijeme, ministarka Tamara Vujović početkom marta održala je jedan zvanični sastanak sa predsjednikom opštine Bijelo Polje Petrom Smolovićem i direktorom Muzeja Željkom Raičevićem, a novo viđenje, zajedno sa predstavnicima UNDP-a,
zakazali su za 11. jun. Na sastanku u martu, kako saznaje Pobjeda, ključna tema je bila kako da se obezbijede pare za nastavak radova, pa je ministarka Vujović predložila da se u tom pravcu angažuje i Opština Bijelo Polje. Sastanke organizuju u tajnosti, ne obavještavaju crnogorsku javnost, pa je ćutanje jedina konstanta koja provijava iz djelanja Ministarstva kulture i medija. Ćutanje, međutim, nije privilegija samo Ministarstva. Ni Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), koji je uz Ministarstvo jedan od glavnih nosilaca projekta rekonstrukcije Muzeja, nikada nije odgovorio na pitanja Pobjede – ni u vezi sa tehničkim propustima, ni u vezi sa odgovornošću firmi koje su angažovali. Uprkos tome što su upravo njihovi predstavnici projekat opisivali kao primjer „najboljih graditeljskih i konzervatorskih praksi“, naknadni radovi su pokazali da je riječ o modelu kako se ne treba upravljati obnovom kulturne baštine. Da su problemi u realizaciji bili poznati i unutar samog UNDP-a potvrđuje i mejl koji je njihov predstavnik Viktor Subotić, podsjetimo, 22. novembra prošle godine uputio Ministarstvu kulture i medija. U tom dopisu Subotić navodi da su svi građevinski radovi obustavljeni 15. novembra, jer su nadzorni organi i izvođač utvrdili ozbiljne tehničke propuste na termo-tehničkim i elektroinstalacijama. Upozorio je da se nastavak radova može desiti tek nakon angažovanja novih firmi koje bi otklonile nedostatke, te da je to ključni preduslov za bilo kakve naredne faze u obnovi. Uz dopis je Ministarstvu dostavio i pregled dodatnih troško-
va, ali ne da bi izvijestio o napretku, već da ih obavijesti da je projekat ponovo blokiran. I pored svega, iz Ministarstva nije stigla nijedna javna reakcija – ni na dodatne troškove, ni na tehničke propuste, ni na odgovornost aktera koji su dozvolili da se objekat formalno završi, a suštinski uruši.
PASIVNOST
Ćutanje i nečinjenje, međutim, nijesu zabilježeni samo u resoru kulture i među međunarodnim partnerima. Ni Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, iako je još ranije zaprimilo krivičnu prijavu protiv ključnih aktera koji su rukovodili i nadzirali prvu fazu radova, do danas, kako nezvanično saznaje Pobjeda, nije donijelo odluku u tom predmetu. U prvoj odluci, koju je poništilo Više državno tužilaštvo, proslavili su se konstatacijom da sve što je urađeno loše, može se i popraviti?! Naravno, „preko grbače“ građana. Ovo je već drugi put da tužilaštvo „ispituje“ istu prijavu, ali bez konkretnih rezultata, dok u međuvremenu šteta po državni budžet raste, a odgovorni nastavljaju da obavljaju poslove u javnim projektima –bez ikakvih posljedica. Takva institucionalna pasivnost dodatno potvrđuje da se odgovornost u slučaju rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju sistemski izbjegava, uprkos dokumentovanim propustima i ozbiljnoj sumnji u stručnu i finansijsku regularnost projekta. I naravno – da ministarka Vujović sve prašta! Jer, ne bi inače, da je zlopamtilo, sa pomenutim „graditeljima“ obilazila zapuštena kulturna dobra čiju obnovu upravo oni treba da projektuju! Ali ne brinite – sve je pod kon-
Uprkos višemjesečnim medijskim izvještajima i brojnim otvorenim pitanjima o propustima u rekonstrukciji Muzeja u Bijelom Polju, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, kao ni direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović, nijesu se udostojile da odgovore na novinarska pitanja Pobjede. Njihovo sistematsko ćutanje postaje pravilo, a ne izuzetak – i to upravo u slučaju projekta čija cijena premašuje 400.000 eura i koji je razotkrio niz stručnih i institucionalnih promašaja. Da paradoks bude potpun, riječ je o ministarki koja istovremeno vodi resor kulture i medija, te koja je u više navrata javno zagovarala slobodu medija, transparentnost i pravo javnosti da zna. Međutim, kada novinarska pitanja zadru u srž odgovornosti institucije kojom rukovodi, ministarka Vujović bira da ćuti – čak i kada to ćutanje ima direktne finansijske i institucionalne posljedice po građane Crne Gore. Na pitanja koja smo poslali prije nekoliko mjeseci, pa ponovo, malo dopunjena, u ponedjeljak 26. maja, iz Ministarstva kulture i medija nije odgovoreno. Ćute Vlahović i Vujović, a poruke i pitanja Pobjede ignorisala je i šefica kabineta ministarke – Marija Ivanišević. No, dok one tihuju, Pobjeda nije lijena da pitanja ponavlja:
1. Kolika je sada ukupna vrijednost svih radova na rekonstrukciji Muzeja u Bijelom Polju? Da li ih u potpunosti finansira država Crna Gora (preko Ministarstva kulture i medija) i UNDP, ili postoje i drugi izvori finansiranja?
2. Kada će radovi biti nastavljeni i kada očekujete završetak cjelokupnog projekta?
3. Ko će snositi odgovornost za značajno probijanje budžeta i nove, neplanirane troškove?
4. Da li će Ministarstvo od prethodnih izvođača, projektanata ili nadzornog organa tražiti nadoknadu štete?
5. Ako ne planirate da pokrenete pitanje odgovor-
trolom. Radovi stoje, pitanja se ignorišu, odgovorni dobijaju nove poslove, a građani, kao i uvijek, plaćaju račun. Ministarstvo kulture ćuti u ime kulture, UNDP promo -
nosti i nećete tražiti nadoknadu štete, na koji način to opravdavate s obzirom na to da će javnost, odnosno građani, snositi trošak grešaka koje su napravile firme i pojedinci koje ste vi, uz podršku UNDP-a, angažovali?
6. Što se dogodilo sa inicijativom o oduzimanju licenci odgovornim licima koja su učestvovala u projektu? U prethodnoj komunikaciji tvrdili ste da komisija i dalje razmatra dokumentaciju, iako je najmanje dvoje članova komisije potvrdilo da je dokumentacija već razmotrena. U međuvremenu ste rasformirali komisiju i formirali novu. Hoće li se nova komisija baviti oduzimanjem licenci odgovornim akterima rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju?
7. Da li je pripremljen prijedlog za oduzimanje licenci, i ukoliko jeste – hoće li ga ministarka Vujović potpisati?
8. Arhitekte Marija Novaković i Goran Radović izjavili su pred nadležnim tužilaštvom da su, po instrukcijama Ministarstva kulture i
više odgovornost bez obaveze, a Tužilaštvo još „prikuplja činjenice“. Ako ovako izgleda „najbolja praksa“, teško je zamisliti kako izgleda loša. A možda baš u tom Muzeju jed-
UNDP-a, prilikom „optimizacije projekta“, morali odustati od kvalitetnijih materijala (npr. medijapan zamijenjen univerom, kaljeno staklo običnim, standardne sanitarije umjesto sanitarija za osobe sa invaliditetom). Ove tvrdnje nijeste demantovali. Zašto ste odstupili od prvobitnog projekta? Zašto nijeste javno priznali ulogu Ministarstva u donošenju ovih odluka, posebno u kontekstu njihove uloge u kasnijem propadanju objekta i dodatnim troškovima – uključujući onemogućavanje osoba sa invaliditetom da koriste sanitarne čvorove u Muzeju?
9. Smatrate li da Ministarstvo kulture i medija snosi makar djelimičnu odgovornost za štetu nastalu tokom i nakon rekonstrukcije Muzeja?
10. Da li Ministarstvo planira reviziju čitavog projekta i izvještaj koji bi bio dostupan javnosti, u cilju utvrđivanja svih odgovornosti i izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti? Ako da, kada će taj izvještaj biti dostupan?
Kada institucije ne rade u javnom interesu, po željama investitora ucrtavaju se zgrade i trajno uništava
Sve dok budemo živjeli u sistemu u kome su institucije svedene na puki servis političara i služe za udomljavanje njihovih istomišljenika, a ne da rade u svrhu javnog interesa, po željama investitora biće nastavljeno ucrtavanje stambenih i poslovnih objekata, čija izgradnja u velikom broju slučajeva ima za posljedicu trajno devastiranje prostora i ugrožavanje normalnog života građana u našem glavnom gradu.
S obzirom na to da ovaj proces tzv. investitorke urbanizacije Podgorice ne pokazuje znake usporavanja, građani su prinuđeni da reaguju protestima, inicijativama, „skačući u temelje“, jer je to još uvijek jedini mehanizam odbrane od nasilne i besmislene betonizacije njihovih kvartova, koja funkcioniše po ustaljenoj praksi – gradimo đe nam prođe. Sve dok je na snazi model upravljanja prostorom koji kao glavni cilj ima da omogući što intenzivniju izgradnju radi tržišta nekretnina bez obzira na stvarne potrebe stanovništva i kapacitete infrastrukture, ovakve situacije će se samo umnožavati. Stoga, krajnji je trenutak da se stane na kraj neutoljivim apetitima investitora i u prvi plan stave zaštita prostora i interesi građana. To poručuju građani Podgorice (oni koji su uspjeli, ali i oni koji nijesu uspjeli da ,,sačuvaju“ svoje kvartove od gradnje koja je po mjeri investitora, a ne čovjeka), kao i doktorantkinja na Odsjeku za urbanizam i arhitekturu na univerzitetskom institutu u Lisabonu Sonja Dragović, iz Udruženja KANA (Ko ako ne arhitekt).
PO MJERI GRAĐANINA!
Stanar centra grada Vuk Pejović, jedan od članova grupe građana ,,Zeleni kvart“ koji su pro-
Dok se ne promijeni sistem, građani će stalno biti u poziciji da reaguju nakon što je šteta već načinjena ili dok je devastacija u toku. To iscrpljuje zajednice i stvara osjećaj nemoći, čak i pored toga što s vremena na vrijeme uspijemo da izborimo poneku pobjedu, kao u slučaju zaustavljanja gradnje u okviru DUP-a „Zabjelo – Ljubović“ ili nedavno u Beogradskoj ulici pod Goricom. U svakom slučaju, građani ne bi trebalo da budu posljednja linija odbrane, već prvi partner u odlučivanju. A stručna javnost – arhitekte, urbanisti, ekolozi, inženjeri i drugi – ima posebnu odgovornost da se jasno i javno suprotstavi lošim politikama i projektima, a ne da ćuti ili saučestvuje u njihovoj realizaciji – poručuje doktorantkinja na Odsjeku za urbanizam i arhitekturu na univerzitetskom institutu u Lisabonu Sonja Dragović, iz Udruženja KANA
testima uspjeli da se izbore za to da se odustane od gradnje nekoliko planiranih zgrada u centru (poput onih uz dvorišta OŠ ,,Savo Pejanović“, nedavno iza Hotela ,,Zija“ u Beogradskoj ulici…), izjavio je za Pobjedu da je veoma ponosan na svoje komšije, sugrađane, predstavnike nevladinih organizacija i ekološke aktiviste koji su im pružili podršku.
- U vremenu kada opšte dobro nije nešto što previše interesuje pojedinca, uspjeli smo da izazovemo reakciju šireg dijela javnosti i mislim da smo pokrenuli talas zaštite svog grada od bahatosti investitora, kojima je profit jedini vodič i koji ne razmišljaju o dobrobiti i funkcionalnosti grada – poručuje Pejović.
Kako dodaje, na ovakav vid djelovanja su odlučili zato što u Crnoj Gori bez velike pompe, buke i haosa ne može ništa da se postigne.
- Nažalost, živimo u društvu gdje su institucije svedene na puki servis političara, koje služe samo za udomljavanje političkog kadra, a ne u svrhu onoga što bi trebalo da budu – upozorava Pejović.
Pojašnjava da su bili prinuđeni da podignu glas kako bi zaštitili prostor i ono što je kvalitet života u centru grada, koji je desetinama godina planiran po mjeri građanina.
- Ako institucije nijesu shvatile kakva je to gradska cjelina, naš
PO MJERI INVESTITORA: Zgrada u Ulici Gavra
posao je da ih podsjetimo da rade svoj posao. Nastavićemo ovu našu borbu, jer ne želimo da se i ovo malo zelene Podgorice u samom srcu grada pretvori u betonske favele kako bi pojedinci privremeno imali veliku korist, a trajno uništili sklad koji postoji u ovom dijelu grada –poručuje Pejović.
Smatra da Podgorica vapi za savjesnim građanima, odsnosno ljudima koji će se organizovati u sklopu svojih zajednica i stati u odbranu grada.
– To će se desiti onda kada pripadnost svom gradu bude iznad bilo kakve političke pripadnosti i kad Podgorica u oči-
Netransparentnost institucija otvara prostor za korupciju
Doktorantkinja na Odsjeku za urbanizam i arhitekturu na univerzitetskom institutu u Lisabonu Sonja Dragović ukazuje da planiranje prostora, izdavanje dozvola za gradnju i zaštita životne sredine nijesu tehnički zadaci koje neko obavlja ,,u tišini sopstvene kancelarije“, već da su to duboko političke i društveno-odgovorne funkcije. Ljudi koji ih
obavljaju, naglašava ona, moraju biti svjesni da upravljaju javnim dobrom koje direktno utiče na kvalitet života sadašnjih i budućih generacija.
- Problem je što su te institucije često zarobljene između političkih interesa i investitorskih pritisaka i što se njihov posao sveo na administriranje zahtjeva, umjesto na strateško pla-
niranje u javnom interesu. Zato je ključno da nadležni ne samo ,,poštuju propise“ već i da imaju integritet, znanje i hrabrost da te propise tumače i primjenjuju u skladu sa principima održivosti i pravičnosti. Takođe, njihov rad mora biti podložan javnoj kontroli, jer dok god rade netransparentno, otvaraju prostor za korupciju, zloupotrebe i devastaciju
ma te zajednice bude važnija od partije kojoj pojedinac pripada ili je simpatiše, kao što je bio naš slučaj… Ovaj grad treba da ostavimo bolji i ljepši svojoj djeci i generacijama koje dolaze, tako da uvijek i na svakom mjestu dobrobit grada mora biti ispred sitno profiterskih dilova, dogovora i kombinacija koje donose trenutni profit zarad trajnog uništenja dobra svih nas – zaključuje Pejović.
ŠTETNI PLANOVI
Marijana Katanić, jedna od predstavnica stanara dijela grada pod Ljubovićem koji su se prije nekoliko godina, takođe
prostora. Na to su ukazali i nedavni protesti građana, kao i njihovi zahtjevi za jasno određenje odgovornih institucija u pogledu toga koga zastupaju i šta prioritizuju: građane i njihovo pravo da sačuvaju svoju životnu sredinu ili investitore i njihov profitni motiv. To je pravo pitanje na kojem treba insistirati, jer uloga građana nije da rade posao institucija, već da se izbore za to da institucije rade svoj posao, ali u interesu svih nas – poručuje Dragović.
protestima, izborili za to da se odustane od izgradnje zgrade (za koju je bio iskopan temelj) između četiri ranije izgrađene zgrade, iskazala je zadovoljstvo zbog toga što je na tom prostoru sada lijep park igralište, ali i zabrinutost zbog toga što se nastavilo sa prekomjernom gradnjom i devastiranjem prostora u ovom kvartu.
- Ono što izgleda kao izolovan slučaj samo jedne grupe stanara je zapravo nešto što će uskoro svima predstavljati problem, jer nadležni ništa nijesu naučili iz prethodnih grešaka i samo nastavljaju po starom – da nam investitori uređuju, odnosno devastiraju prostor. Mi smo uspjeli u borbi za park jer smo bili odlučni i, prosto, jer je u slučaju kvarta ispod Ljubovića situacija ekstremno loša zbog nelegalne i prekomjerne gradnje, tako da bi izgradnja sporne zgrade ne samo umanjila kvalitet života stanara već ga i potpuno onemogućila. Mnogi su bili spremni da se odsele ukoliko dođe do izgradnje tog objekta koji bi potpuno blokirao kretanje i osnovno funkcionisanje – poručila je Katanić. Naglašavajući da im je od velikog značaja bila podrška i pomoć medija, struke i predstavnika u gradskom parlamentu, podsjeća da je problem tada
riješen na način što je Glavni grad razmijeno parcelu sa investitorom koji je tu trebalo da izgradi zgradu. - Osvjetljavanje ovog problema dovelo je do toga da je donesen moratorijum na dalju gradnju, dok se ne utvrdi stepen štete i uradi novi DUP. Međutim, nadležni su, ipak, odlučili da im je bolje da vrate i najgori DUP samo da ne rade svoj previše ozbiljan posao kojem, očigledno, nijesu dorasli. Mi smo zadovoljni jer smo izborili park, ali potrebno je da institucije koje plaćamo rade svoj posao i uređuju kvartove po mjeri građana, a ne investitori za svoj interes, a da građani popravljaju štetu, rješavaju probleme i crtaju nove planove na protestima – zaključuje Katanić, koja stanarima svog kvarta (gdje je planirana gradnja novih zgrada) i onima u drugim djelovima grada koji imaju sličan problem poručuje da ne odustaju od zajedničke borbe protiv devastiranja prostora. Stevo Vasiljević , jedan od predstavnika stanara u Momišićima gdje je na svega nekoliko metara od njihovih balkona nedavno stavljena pod krov stambena zgrada, iskazao je razočaranje zbog toga što u njihovom slučaju, uprkos obraćanjima nadležnima, nije zaustavljena izgradnja višespratnice koja u velikoj mjeri ugrožava njihov normalan život. Upozorava na to što se ovakav trend izgradnje objekata i trajnog devastiranja prostora u ovom dijelu grada nastavlja. - Izgleda da u ovoj Podgorici civilizovano ponašanje i pristojno skretanje pažnje na ,,propuste“ u planiranju rezultira jedino selektivnom gluvoćom nadležnih organa. Da smo udarili u talambase, blokirali ulice, mlatili transparentima i gurali sitnu đecu ispred kamera vjerovatno bi gradonačelnik, ili ko već, stopirao gradnju ovog nonsensa u Momišićima. Iako smo upozoravali na što će ovo da liči, građevina (jer se ovo nikako ne može shvatit kao stambeni objekat) je podignuta i ovaj dio grada je trajno devastiran, pa je
planovi
da budu u skladu sa javnim interesom
Sonja Dragović iz Udruženja KANA navodi da bi javne rasprave u teoriji trebalo da budu mehanizam kroz koji građani učestvuju u odlučivanju o prostoru. - U praksi, međutim, one su često svedene na puku formalnost – loše najavljene, vremenski ograničene, tehnički nejasne i organizovane tako da obeshrabre, a ne podstaknu učešće. Očekivati da prosječan građanin, uz svakodnevne obaveze, samoinicijativno prati kompleksne prostorne dokumente i prepoznaje moguće štetne posljedice – nije realno. To je odgovornost institucija i stručnih tijela, čiji je posao da objasne, informišu i traže mišljenje zajednice na način koji je dostupan i razumljiv. Dakle, građani imaju pravo da budu informisani i pitani, ali to ne znači da su dužni da prate sve planove – dužnost je na donosiocima odluka da osiguraju da te rasprave budu stvarne, a ne formalne. Ukoliko to izostane, javne rasprave postaju samo još jedan način da se u planove upišu unaprijed donesene odluke, bez stvarnog dijaloga i bez demokratskog legitimiteta –poručuje Dragović, uz napomenu da su institucije dužne da osiguraju da prostorni planovi budu u skladu sa javnim interesom, te da ne mogu odgovornost za izbalansiran planski dokument da prebace na građane.
stigao i neki novi ,,investitor“ da se upiše, tamo pozadi. Na našu žalost, u ove tri zgrade živi premalo vlasnika stanova da bismo imali snage nešto da uradimo, a podstanare, komšije (posebno ove čije su parcele na koijma su izdejstvovali povećanje naseljenosti) i aktiviste oduzimanje sunca, vazduha i prava na uživanje imovine sugrađana interesuje kao onaj snijeg što je pao prije desetak godina. I ispada da su u pravu, što bi se oni kutarali kad su nas gradske vlasti i odbornici lagano iskulirali u jeku predizborne kampanje i postizborne trgovine. Investitor kao investitor, iskoristio vakuum krize vlasti i izbora, ugrabio da sve stavi pod krov dok se nova vlast ne formira. Nekakva perverzno groteskna – balkanska verzija Tŷ unnos-a samo u dvadest prvom vijeku. U svom ranijem reagovanju veli da je sve po zakonu i DUP-u i da ,,to što nekome smeta pogled – toga uvijek ima“ i da se i do sada susretao sa takvim situacijama, izgleda počesto sudeći po gradskim hronikama, pa ako mu prođe – prođe. U Momišiće mu je prošlo, valjda jer nije bilo čempresa i bukača no jedna divna stara smokva koju je u startu pośeka. Sa znatiželjom čekam da vidim ko su nove komšije pošto, vele, da je svaki stan već prodat. Poprilično sam siguran da niko iz gradske uprave ili parlamenta neće useliti u ovu građevinu, a nama ,,pristojnima“ ostaje samo da zazidamo balkone, spu-
U okviru realizacije međunarodnog projekta ,,Be Ready“ u kojem Glavni grad učestvuje kao partner, sačinjen je dokument ,,Procjena ranjivosti i rizika urbanih ostrva toplote“, koji daje precizan osvrt na klimu Podgorice te procjenu zasnovanu na četiri elementa ranjivosti (izloženost, osjetljivost, spremnost i kapacitet adaptacije), kao i rizične grupe. Nakon
analiziranja strukture urbanih naselja u Podgorici i sprovođenja onlajn-anketa, kako su saopštili iz Glavnog grada, utvrđeno je da je Siti kvart naselje koje većina građana prepoznaje kao toplotno ostrvo. Istakli su da je, ,,imajući na umu očekivano povećanje temperature vazduha zbog klimatskih promjena u narednim godinama, kao i praktično neizbježnu pojavu urbanih
ostrva toplote u Podgorici, zaključeno da je neophodno realizovati niz mjera kako bi se smanjile posljedice klimatskih promjena i pojava urbanih ostrva toplote“. - Preoporuka je da se prilikom usvajanja urbanih planova osigura da se prilikom projektovanja i izgradnje novih objekata uzima u obzir lokalna ružu vjetrova i da se time ne ugrozi prirodni protok vazduha kao važan prirodni faktor u pročišćavanju vazduha – poručili su između ostalog iz Glavnog grada.
stimo roletne i živimo u pećinama kao ,,novi starohrišćani“ – u Podgorici sa njenih 240 sunčanih dana godišnje. Vaistinu nova đedovina. Makar smo imali balkone za razliku od novih komšija kojima pogled ne može smetat jer ga nemaju – poručio je Vasiljević.
INVESTITORSKI
URBANIZAM
Doktorantkinja na Odsjeku za urbanizam i arhitekturu na univerzitetskom institutu u Lisabonu Sonja Dragović iz Udruženja KANA (Ko ako ne arhitekt), ističe da je važno razumjeti da ovakva gradnja nije greška u sistemu, već da ona jeste sistem. - Sve dok je na snazi model upravljanja prostorom koji kao glavni cilj ima da omogući što intenzivniju izgradnju radi tr-
žišta nekretnina, bez obzira na stvarne potrebe stanovništva i kapacitete infrastrukture, ovakve situacije će se samo umnožavati. Neki će možda reći – ali postoji velika tražnja za stanovima, logično je da se gradi. Međutim, pravo pitanje je: kakva tražnja postoji i od koga? Mnogi koji žele da riješe svoje stambeno pitanje ne mogu to da učine na tržištu, bez obzira na broj novoizgrađenih stanova. Jer to tržište ne proizvodi domove za ljude, već investicioni proizvod – stanove koji se koriste za izdavanje, kratkoročni najam ili jednostavno čuvanje kapitala kroz imovinu. Dakle, ovo nije gradnja za potrebe stanovništva, već za potrebe kapitala. Stanovi postaju način da se višak novca „parkira“ u sigurnu imovinu, a prostor – koji je
ograničen i zajednički resurs –podređuje se toj logici profita –poručuje Dragović.
U takvom sistemu, ističe ona, pritisak investitora na odgovorne institucije da planiraju što više stambenih jedinica je ogroman.
- Nažalost, te institucije mu uglavnom udovoljavaju. Evo kako to izgleda u brojevima: podaci iz Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica do 2025. godine (PUP), donesenog 2014. godine, pokazuju da se od 1991. do 2011. broj stanova u glavnom gradu skoro udvostručio, te da u tom trenutku postoji 11.937 privremeno nenastanjenih stanova, što ukazuje na to da je još tada, prije više od decenije, postojao veliki suficit stanova u Podgorici. PUP dalje upozorava na to je u
planskoj dokumentaciji usvojenoj do 2014. godine planirano oko 110.000 stanova, što je za oko 35.000 stanova više nego što bi, na osnovu demografskih projekcija, bilo potrebno izgraditi do 2025. godine. Prema preporukama iz ovog planskog dokumenta, sa kojim bi svi planovi nižeg reda trebalo da budu usklađeni, ,,u narednom periodu gradnja stanova mora biti jako selektivna, odnosno potrebno je revidovati postojeće detaljne urbanističke planove“. Podsjećam da ovdje navodim smjernice usvojene 2014. godine. Kao što vidimo, na ova upozorenja nije obraćana pažnja – ekspanzija stambene izgradnje se nastavila, i dalje se nastavlja, nauštrb uređenja životne sredine, razvoja javnih sadržaja i kvaliteta života građana – ističe Dragović.
Napominjući da je Podgorica najveći crnogorski grad, pa je tu ovaj trend najuočljiviji, upozorava da rezultat ovakve politike oblikuje prostor cijele Crne Gore.
- Gradnja ne prestaje, niti taj proces pokazuje znake usporavanja. Zato su građani prinuđeni da reaguju – protestima, inicijativama, „skačući u temelje“, jer je to postao jedini mehanizam odbrane od nasilne i besmislene betonizacije njihovih kvartova – kaže Dragović.
UTVRĐIVANJE
ODGOVORNOSTI
Dragović smatra da treba razbiti iluziju da su institucije ,,slabe“.
- One su veoma efikasne u sprovođenju interesa onih kojima trenutno služe. Problem nije samo u kapacitetima, već u tome kome te institucije polažu račune i čije interese prioritetno štite. Dakle, jačanje institucija nije stvar tehničkog unapređenja, već duboko političko pitanje. Da bi se institucije planiranja i izdavanja dozvola stavile u službu javnog interesa, potreban je jasan otklon od modela u kojem je prostor roba, a gradnja tržišni poduhvat podređen profitu. To znači da bi morao biti uveden ozbiljan nadzor nad procesima planiranja, i da treba uspostaviti procese kontrole i utvrđivanja odgovornosti za one koji stoje iza štetnih odluka, osigurati da su informacije o svim planovima javno dostupne i lako razumljive i uključiti građane i stručnu javnost u donošenje prostornih politika. Takođe, neophodno je stvoriti institucije koje neće zavisiti od političkih pritisaka i privatnih interesa, koje će imati stručni integritet, kapacitet da donose odluke na osnovu podataka i analiza, i ovlašćenja da zaštite javni interes i prirodne resurse, čak i kada to znači suprotstavljanje moćnim investitorima. Drugim riječima: ne možemo graditi grad po mjeri ljudi dok god institucije rade po mjeri profita – poručuje Dragović. Smatra da je u ovakvim okolnostima kritična masa građana i stručnjaka ključna – ne samo da bi se odbranio svaki pojedinačni prostor koji je ugrožen, već da bi se sistemski promijenio način na koji planiramo i koristimo prostor. - Dok se ne promijeni sistem, građani će stalno biti u poziciji da reaguju nakon što je šteta već načinjena ili dok je devastacija u toku. To iscrpljuje zajednice i stvara osjećaj nemoći, čak i pored toga što s vremena na vrijeme uspijemo da izborimo poneku pobjedu, kao u slučaju zaustavljanja gradnje u okviru DUP-a ,,Zabjelo – Ljubović“ ili nedavno u Beogradskoj ulici pod Goricom. U svakom slučaju, građani ne bi trebalo da budu posljednja linija odbrane, već prvi partner u odlučivanju. A stručna javnost – arhitekte, urbanisti, ekolozi, inženjeri i drugi – ima posebnu odgovornost da se jasno i javno suprotstavi lošim politikama i projektima, a ne da ćuti ili saučestvuje u njihovoj realizaciji – smatra Dragović. Navodi da kritična masa već postoji u brojnim lokalnim inicijativama, udruženjima, građanskim otporima koji nastaju oko pojedinih ,,žarišta“, isprovociranih lošim načinom planiranja i izgradnje u Podgorici i šire. - Ali da bi postala stvarna snaga, potrebna je i politička artikulacija: povezivanje, zajednička platforma i jasan, snažan i uporan pritisak na institucije da promijene pravac. U suprotnom, nastavićemo da se borimo ovako rovovski, od parka do parka, od DUP-a do DUP-a, ali nećemo riješiti uzrok problema ni promijeniti sistem koji je u osnovi pogrešan – zaključuje Dragović.
Borba za titulu u NBA ligi došla do posljednjeg čina
PODGORICA – Košarkaši Indijane su u velikom finalu NBA lige, prvi put od 2000. godine – Pejsersi su dobili finalnu seriju Istočne konferencije protiv Njujorka sa 4-2, pošto su u šestoj utakmici slavili kod kuće (125:108). I prije 25 godina je Indijana na putu do velikog finala eliminisala istog rivala.
Vjerovatno ključni momenat ovog finala viđen je već u prvom meču, kada je šut Tajrisa Halibartona donio produžetak svom timu i kasniju pobjedu poslije velikog preokreta. Teško je Niksima bilo da se oporave od takvog šoka na samom početku serije, posebno nakon što su nakon prva dva meča kod kuće gubili 0-2. Pejsersi su imali sedmoricu dvocifrenih košarkaša, a prednjačili su Paskal Sijakam sa 31 poenom i pet skokova, odnosno Tajris Halibarton sa 21 poenom, 13 asistencija i šest skokova. Medijski pul je po završetku finala odlučio da Sijakam treba da dobije nagradu za najkorisnijeg igrača Istočne konferencije. Kamerunac je postao prvi igrač u istoriji franšize sa najmanje 30 poena, pet skokova i tri blokade kojima je riješena serija. MVP trofej za priznanje Istoka zove se „Trofej Lerija Birda“, a upravo je Bird bio trener Indijane u njihovom jedinom dosadašnjem pohodu u NBA finale, a
te 2000. godine su ih pobijedili Los Anđeles Lejkersi, predvođeni Šakilom O’Nilom i Kobijem Brajantom
Sijakamu je MVP trofej predao legendarni Redži Miler – Počastvovan sam što se nalazim u ovakvoj poziciji. Bi-
ti ovdje, na ovom nivou i imati mogućnost da igram finale NBA, za pehar. To je nešto nevjerovatno – rekao je Sijakam.
– Ponovo su nas Sijakam i Halibarton stavili na leđa i odveli do pobjede. Naš posao je sada tek počeo – rekao je trener Indijane Rik Karlajl Kod Njujorka, koji čeka na trofej od 1973, a na finale od 1999. godine, istakli su se Ogugua Anunobi sa 24 poena i pet skokova, Karl-Entoni Tauns je dodao 22, uz 14 skokova, a Džejlen Branson 19 poena i sedam asistencija. – Potpuno sam ubijeđen da jezgro ovog tima ima kvalitet da dođe do NBA trofeja –rekao je poslije eliminacije neumorni plejmejker Njujorka Džejlen Branson. Ove sezone ekipa Rika Karlajla je napravila iskorak u odnosu na prethodnu kada je eliminisana u finalu Istoka od Bostona (4:0). Pejsersi su do
Nakon odlične sezone u SC Derbiju, Luka Bogavac karijeru će nastaviti na prestižnom američkom univerzitetu
PODGORICA – S obzirom na odličnu sezonu u ABA ligi, te imajući u vidu „egzodus“ talentovanih mladih igrača sa ovih prostora, ali i iz Evrope, zbog sjajnih finansijskih ponuda tamošnjih koledža, bilo je samo pitanje vremena kada će biti ozvaničen i njegov odlazak u Sjedinjene Američke Države – između nekoliko ponuda, Luka Bogavac je na kraju izabrao Univerzitet Sjeverna Karolina, jedan od najvećih košarkaških programa na svijetu, na kojem je stasao, možda, i najbolji košarkaš svih vremena – Majkl Džordan.
– Bilo je više opcija, ali je Sjeverna Karolina sami vrh, mislim da ne može preko toga u Americi. Njihovo interesovanje za mene i sve što ide u sklopu toga bilo je takvo da nakon njihove ponude, bukvalno, nije više bilo drugih pregovora i odmah sam znao da je to pravi izbor – kaže za Pobjedu Luka Bogavac.
Bogavac priznaje da mu po završetku sezone u ABA ligi prioritet nije bila NCAA liga. – Čak mi to, uopšte, nije bilo u glavi. Ali kada se pojavila Sje-
verna Karolina i nakon inicijative koju su pokazali, bilo je jednostavno izabrati. Taj koledž je brend svuda u svijetu – dodaje Bogavac o Sjevernoj Karolini, koja je šest puta bila šampion NCAA lige, a više titula imaju samo Kentaki (osam) i UCLA (11).
Osim što će imati odlične finansijske i druge uslove za trening i napredak i što će moći da završi i obrazovanje na koledžu (još nije izabrao šta će da studira), Bogavac će kroz NCAA ligu biti na oku i skautima u NBA ligi. – To je, sigurno, najveća scena. NCAA liga je izuzetno praćena, veliki je rivalitet između ostalih ekipa i Sjeverne Karoline, koja ima izvanrednu istoriju. Zbog toga ću da budem na oku svim košarkaškim skautima. Sjeverna Karolina ima tradiciju da svake godine šalje igrače u NBA ligu, ali se u ovom trenutku ne opterećujem time. Stvarno sam presrećan što sam potpisao za njih, pa idem stepenicu po stepenicu. Prije Bogavca, po završetku sezone u ABA ligi, nedavno je još trojica igrača SC Derbija otišla u NCAA ligu David Mirković (Ilinoj), Andrija
U minulom ciklusu kvalifikacija za Eurobasket, Luka Bogavac ustalio se i u seniorskoj reprezentaciji, a trebalo je da bude i dio tima koji će da igra na EP u avgustu. Potpisivanjem ugovora za Sjevernu Karolinu njegov nastup na Eurobasketu je neizvjestan… – Kratko sam razgovarao sa selektorom, sigurno ćemo još da sjednemo i popričamo. Moram da vidim i sa mojim agentom i sa ljudima iz Univerziteta, da vidim šta misle, šta je najbolje za mene, da li je ili nije izvodljivo da budem na Evropskom prvenstvu. Na kraju, oni najviše odlučuju. U ovom trenutku, dakle, ne mogu da vam kažem ni „da“ ni „ne“, vidjećemo. Uvijek sam se odazivao pozivu reprezentacije, moja želja nije sporna, ali treba da vidim sa ljudima koji o tome odlučuju – rekao je Bogavac.
Grbović (Arizona) i Vladimir Sudar (Peperdin). – NCAA cijeni dosta ABA ligu, a odlaskom nekoliko igrača iz Crne Gore pokazalo se da se radilo dobro sa nama i da postoji kvalitet koji su prepoznali ljudi iz ozbiljnih sredina. Bogavac je proveo dvije sezone u SC Derbiju, a imao je sjajnu minulu sezonu u ABA ligi u kojoj je bio peti strijelac sa prosjekom od 14,9 poena, a samo na pet utakmica nije imao dvocifren učinak. Imao je i 3,6 skokova i 2,3 asistencije
po utakmici, uz 45 odsto šuta iz igre, 40 odsto za tri poena i 87 odsto sa linije bacanja. Najbolje mečeve utakmice je odigrao protiv Igokee sa 24 poena (9-7 za tri poena) i po pet skokova i asistencija i Mege, protiv koje je upisao 27 poena (trojke 10-5).
januara ove sezone bili ispod 50 odsto uspješnosti, malo ko je vjerovao da ekipa može dostići ove domete, ali su od tada u furioznoj seriji. Regularni dio sezone završili su sa učinkom 34-14. Kao četvrti tim Istoka u plej-ofu su rušili sve pred sobom, najprije Milvoki (4:1), potom Klivlend (4:1) i na kraju Njujork (4:2).
Protivnik Pejsersima u velikom NBA finalu je Oklahoma. Šampion Zapada je u svom finalu konferencija lako pobijedio Minesotu sa 4-1. Prvi meč igraće se u noći između četvrtka i petka od 2.30 časova.
Koja god ekipa da dođe do titule biće joj to prvi trofej NBA šampiona u istoriji organizacije. S. JONČIĆ
– Prva godina je bila neko traženje, promijenila su se dva trenera, nije bilo lako za mladog igrača. Tada mi ni uloga nije bila iskristalisana, bilo je i puno igrača na toj poziciji. U protekloj sezoni sam stvarno zahvalan treneru Petru Mijoviću što mi je dao mogućnost da jednim dijelom vodim ekipu, pogotovo što se tiče poenterskog dijela. Zahvalan sam i ljudima iz kluba, koji su izabrali mene da budem taj koji će to da radi, koji će najviše da ima loptu u rukama. Klub mi je, sigurno, puno pomogao da dođem do ove tačke, da potpišem za Univerzitet Sjeverna Karolina – zaključio je Luka Bogavac, koji je prije SC Derbija igrao za Megu, OKK Beograd i Podgoricu. S. JONČIĆ
KROZ PAKLENU ZAVRŠNICU DO FINALA: Trojkom Mekinli Rajta u posljednjoj sekundi Podgoričani pobijedili Crvenu zvezdu u majstorici polu nala ABA lige
Bilo je, očigledno, suđeno da MVP ligaškog dijela i najbolji igrač treće utakmice odluči majstoricu – trojkom Mekinlija Rajta uz zvuk sirene košarkaši Budućnost Volija pobijedili su Crvenu zvezdu 81:78 i sa 2-1 u seriji zasluženo izborili plasman u finale, gdje će, protiv Partizana, prvi put u klupskoj istoriji imati prednost domaćeg terena, zahvaljujući prvom mjestu u regularnom dijelu sezone.
Nakon koša sa perimetra Rajta, nastala je erupcija oduševljenja na parketu dvorane, utrčao je i veliki broj gledalaca, a američki plejmejker se našao i na rukama saigrača. Dugo su nakon pobjede igrači crnogorskog šampiona slavili pobjedu sa navijačima, jer je Budućnost na finale, četvrto u klupskoj istoriji, čekala od 2021. godine. Kako je igrala u dosadašnjem toku sezone, Budućnost, s pravom, može da napadne i titulu protiv drugog evroligaša, Partizana, tima koji, kao i Zvezda, ima pet puta veći budžet. Polufinale je, međutim, pokazalo da novac ne mora da igra presudnu ulogu, već srce, borbenost, ali i kvalitet i hemija momaka Andreja Žakelja. Pokazao je to posebno treći, odlučujući i najneizvjesniji meč u seriji, u kojem su Podgoričani, zbog kazne, imali podršku manje od trećine dvorane...
AGRESIVAN POČETAK, PA PAD
Kao u prvom meču u seriji, Budućnost je otvorila utakmicu veoma agresivno u odbrani, sa jakim pritiskom na igračima koji su bili zaduženi da prenesu loptu na protivničku polovinu. To je od početka dalo rezultat, iako je Zvezda prva postigla koš (Braun). Nakon koša Kenana Kamenjaša (odlična asistencija Nikole Tanaskovića) i trojke Rajta, Podgoričani su poveli 11:3, na šest minuta i 44 sekunde do kraja kvartala, a košem Tanaskovića u kontri, bilo je i „plus devet“ (14:5), sredinom dionice. Budućnost je čuvala prednost do 20:13, a onda je, možda i zbog izmjena koje je izvršio Žakelj (promijenio je cijelu startnu petorku u kojoj su bili Mekinli Rajt, Rašid Sulejmon, Andrija Slavković, Nikola Tanasković i Kenan Kamenjaš), došlo do pada ritma, posebno u odbrani. Zvezda je to iskoristila, prije svega zahvaljujući šutu za tri poena (četiri trojke u ovoj dionici), pa je serijom 9:0 došla do vođstva na 22:20, nakon trojke Dosa Santosa, na 52,9 sekundi do kraja kvartala. Gosti su posjed prednosti na kraju četvrtine(25:22) sačuvali trojkom Dobrića, na 11,3 sekundi do kraja. Za razliku od gostiju, Budućnost je u prvoj dionici pogodila samo jednu trojku iz pet pokušaja, ali je imala bolji procenat šuta za dva poena (85,7 –50 %), uz dominaciju u skoku (8-2), više asistencija (5-4) i dva poena više iz kontranapada (75). Gosti su imali dvije ukrade-
Finale kreće 5. juna, prva dva meča u Podgorici
Finale plej-ofa između Budućnost Volija i Partizana, do tri pobjede, počinje 5. juna. Termini drugog i trećeg meča su 7. i 11. jun, dok bi se eventualni četvrti meč i majstorica igrali 13. i 17. juna. Prva dva meča se igraju u „MTEL dvorani Morača“, a treći i eventualno četvrti u Beogradu. Budućnost bi bila domaćin eventulanog petog meča. Budućnost je ove sezone oba puta pobijedila Partizan u ligaškom dijelu sezone.
Košarkaši Partizana su u majstorici polufinala, na svom terenu, pobijedili Dubai sa 114:97 (23:32, 29:21, 34:20, 28:24) i seriju riješili sa 2-1 u pobjedama. Partizan je, tako, u prve dvije runde plej-ofa odbranio prednost domaćeg terena, pošto je u četvrtfinalu eliminisao i Spartak (2-0). Dubai je bolje otvorio meč, u 12. minutu je poveo sa maksimalnih 12 razlike (37:25), ali je Partizan do poluvremena smanjio na pola koša (53:52). Dubai je čuvao posjed prednosti do sredine trećeg kvartala (67:64), kada je Partizan serijom 11:0 preokrenuo i poveo 78:67, na dva i po minuta prije kraja dionice i do kraja više nije ispuštao prednost… Dvejn Vašington sa 18, te Karlik Džons i Sterling Braun sa po 17 poena bili su najefikasniji u Partizanu, dok se u Dubaiju istakao David Bertrans sa 18 poena.
ne lopte više (4-2) i četiri izgubljene manje (2-6). Finiš prve četvrtine dao je krila Zvezdi, koja je nastavila u istom ritmu i u prvoj polovini druge dionice, pa su gosti, nakon trojke Dobrića, stigli i do osam poena prednosti (35:27), na pet minuta i 13 sekundi do odmora. Tada je Rajt (17 poena u prvom poluvremenu) pokazao zašto je najkorisniji igrač ligaškog dijela, jer je sa osam poena, uz dva koša pod faulom i pogođenim dodatnim bacanjem, bio najzaslužniji za
preokret Podgoričana na 39:37, na tri minuta i 15 sekundi prije kraja poluvremena. Poenima Kamenjaša sa linije bacanja, Budućnost je vratila i dva posjeda predosti (43:39), ali je Nedović sa pet poena, računajući i trojku uz zvuk sirene, ipak omogućio Beograđanima da vode na poluvremenu (44:43). I dalje je Zvezda bolje šutirala za tri poena (53,8 – 16,7 %), a Budućnost za dva (80 - 47,1 %), te je imala dvostruko više skokova (16-8) i dva više ofanzivna (5-3). Crnogorski šampion
Morgan 10
Sulejmon 5
IlićMegi 7 Slavković 2
Tanasković 7 Ferel 10
JovanovićDrežnjakOmić 4
Rajt 28
Kamenjaš 8
Sudije: Pukl, Nedović i Radojković Dvorana: ,,MTEL Morača“. Gledalaca: 1.620.
je i dalje imao više izgubljenih lopti od rivala (11-8), te ukradenu manje (4-5). Uz isti broj poena iz kontri (9:9), Budućnost je imala dva poena više iz drugog napada (8-6).
FINIŠ ZA INFARKT
Treća dionica je bila nešto manje efikasna nego prethodne dvije, a otvorio je Jogi Ferel sa osam poena u nizu i sam držao Budućnost u igri (51:51). U preostalih sedam minuta, igralo se, maltene, koš za koš, timovi su se smjenjivali u vođstvu, a gosti su posljednju prednost imali na minut i 45 sekundi do kraja, kada je Kenan pogodio u kontri za 60:58. Da Zvezda ne završi kvartal sa prednošću po-
Miler-MekintajerBraun 10
Kenan 12
MitrovićLazićDobrić 11
Daum 2
Petrušev 7
Geidraitis 6
Nedović 14
Dos Santos 16
brinuo se Flečer Megi, koji je poentirao uz prodora, a onda je u narednom napadu pogodio trojku sa velike distance za tri poena prednosti (63:60) uoči posljednje četvrtine. Megi je pogodio odmah i na startu četvrtog kvartala (65:60), ali su trojke Gedraitisa i koš Dosa Santosa (65:65) natjerali Žakelja da uzme tajm-aut nakon svega minut i 43 sekunde igre. Sulejmon je trojkom vratio dva posjeda prednosti, a Omić i pet poena viška (73:68), ali se Zvezda nije predavala. Kenan je sačuvao neizvjesnost i tri minuta prije kraja prekinuo post svog tima, trojkom za 73:71. Rajt i Kenan su postigli po koš na obje strane, pa Do-
brić trećom trojkom iz isto toliko pokušaja vratio prednost Zvezdi, na 97 sekundi do kraja (76:75).
Žakelj je odmah uzeo pretposljednji tajm-aut, a njegov tim nakon smušenog napada, na ivici greške, stigao do zicera i zakucavanja Kamenjaša za 77:76. Braun je pogodio na 54,4 sekunde do kraja, ali su sudije dosudile da je napad istekao i nakon dugog gledanja snimka (sva trojica arbitara) procijenile su da je šut krilnog centra bio nakon isteka vremena. Budućnost je imala napad da riješi meč, ali Rajt je izgubio loptu, kao na drugoj strani i Kenan. Ostalo je 27,4 sekundi do kraja, Zvezda je morala da pravi faul, a Rajt na 12,5 do posljednje sirene realizovao samo drugo bacanje za 78:76. Nakon posljednjeg tajm-auta gostiju, Zvezda je jedva uspjela da izvede loptu za pet sekundi, ali je lopta nekako stigla do Dobrića, koji je izjednačio na 78:78. Ostalo je sedam sekundi, a na tajm-autu Budućnosti je dogovoreno da čovjek odluke bude 26-godišnjak iz Mineapolisa, koji je odgovorio na najbolji način i donio veliko slavlje Budućnosti Saša JONČIĆ
Naše najbolje fudbalerke sjutra (19 h) igraju protiv Litvanije posljednji meč Lige nacija
PODGORICA – Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore sjutra veče (19 h) igra posljednji meč grupe C4 UEFA Lige nacija, odlučujući za plasman u viši rang. Crnoj Gori je za mjesto u Ligi B dovoljan bod na gostovanju protiv Litvanije, koja je u petak napravila senzaciju i sa čak 5:0 u gostima savladala Azerbejdžan.
Iako su u Podgorici savladale istog rivala, naše fudbalere vrlo su oprezne pred odlučujući duel.
– Naravno da nijesmo očekivale ovakav rezultat u Bakuu, posebno zbog toga što je Azerbejdžan u prvom meču u gostima pobijedio sa 2:0. Litvanke su pokazale da su kvalitetne, to se vidjelo i u Podgorici iako smo pobijedile sa 3:1. Međutim, mi moramo da razmišljamo o našoj igri, da pokažemo koliko vrijedimo i šta nas krasi i da odemo tamo gdje nam je mjesto. Sve staje u posljednjih 90 minuta – kazala je defanzivka Helena Božić
Litvanija je pokvarila sve kalkulacije, a pobjedom je, na neki način, olakšala put našoj selekciji. Sada je izabranicama Mirka Marića dovoljan remi za osvajanje prvog mjesta u grupi i prelazak u viši rang. – Nijesmo se nadale ovakvom rezultatu, ali ništa se ne mijenja u našim planovima. Mi smo od početka priprema fokusirane na to da savladamo Litvaniju i od toga ne odstupamo. Možda sada jeste lakše, jer nam odgovaraju dva rezultata, ali naša želja je samo
Svjetsko prvenstvo u mini-fudbalu
pobjeda – kazala je Nađa Stanović, vezna igračica naše selekcije i praške Slavije. Crna Gora je u prethodna dva takmičarska ciklusa osvajala druga mjesta u grupi, igrala baraž mečeve protiv Sjeverne Irske i Finske, sada je otvorena šansa da se napravi korak više. – Igrale smo važne mečeve, bilo je i ranije utakmica koje su odlučivale, ali sada je sve u našim rukama i to je dobro. Vjerujem da ćemo biti na nivou, nadamo se plasmanu u Ligu B – poručila je Stanović. R. P.
PODGORICA – Mini-fudbal reprezentacija Crne Gore nije uspjela da osvoji medalju na Svjetskom prvenstvu – u meču za treće mjesto poražena je od Srbije s 3:0.
Srbi su poveli u 21. minutu preko Žarka Matića, na 2:0 povisio je Zarija Gojković u 25, a konačan rezultat postavio Veselin Guberinić u 53.
Crna Gora je u grupi remizirala s Tajlandom (1:1), pa pobijedila Kostariku (9:0) i
Indoneziju (4:0). U osmini finala eliminisala je Poljsku (1:0), u četvrtfinalu nadigra-
la Češku (1:0), dok je u polufinalu izgubila od domaćina Azerbejdžana s 2:1. R. A.
TRIJUMF VOLJE: Španski trener šest godina nakon
PODGORICA – Mnoge zvijezde, i trenerske i igračke, dolazile su na ,,Park prinčeva“ od 2011, kada su Pari Sen Žermen preuzeli katarski vlasnici.
Među njima velemajstori kakvi su Lionel Mesi, Nejmar, Kilijan Mbape, na klupi su bili Karlo Anćeloti, Maurisio Poketino, Tomas Tuhel Nijedan potez vlasnika ,,svetaca“, ipak, nije bio tako dobar kao angažovanje Luisa Enrikea za trenera u julu 2023. Španac je uradio ono što nije niko prije njega – PSŽ je sinoć prvi put postao prvak Evrope, i to na spektakularan način, kako, takođe, niko do sada nije uradio.
Leteći Enrikeov tim demolirao je Inter – slavio 5:0 na ,,Alijanc areni“ i kompletirao savršenu sezonu u kojoj su već osvojili Ligu 1, Kup i Superkup Francuske. Pet golova razlike u finalu Kupa/Lige šampiona – neviđeno sve do sinoć... Luis Enrike je trenerski mag, jedan od samo šestorice stručnjaka koji su bili prvaci Evrope sa dva različita kluba.
SANA UVIJEK SA MNOM
Prvu titulu u Ligi šampiona osvojio je 2015. godine s Barselonom, a njegov život tada je bio sasvim drugačiji nego sada.
Uspjeh sa Kataloncima na terenu je proslavio sa kćerkom Sanom – zabio je zastavu ,,blaugrane“ na centar igrališta i uzeo mezimicu u zagrljaj. Četiri godine kasnije doživio je najtežu tragediju koja može da zadesi roditelja – Sana je preminula 29. avgusta 2019. nakon duge borbe sa kancerom kostiju.
Ove godine, nakon pobjede PSŽ-a u polufinalu, podijelio je nadu da će postaviti još jednu zastavu – ovaj put u spomen na Sanu.
Odmah nakon utakmice s Interom, s tribina je dobio drugačiju majicu od one koji su nosili igrači i ostatak stručnog štaba.
Bio je to omaž Sani – crna majica s dizajnom Fondacije koju je osnovala porodica Luisa Enrikea, ,,oživljavajući“ scenu iz 2015. kada djevojčica u prisustvu oca maše za-
stavom Barselone.
Na ovoj majici prikazana je zastava PSŽ-a.
Navijači francuskog velikana su na tribini razvili veliki transparent na kojem je prikazan Luis Enrike sa zastavom PSŽ-a dok ga posmatra kćerka, sa brojem 8 i svojim imenom na leđima.
Najemotivnija slika finalne noći.
– Sana je uvijek sa mnom, a danas bi trčala ovdje, sada malo starija. Ona je sa mnom i u pobjedi i porazu. Nije vrijeme za tugu. Transparent je bio predivan, cijenim to... – izjavio je Enrike. Smrt kćerke, momenat koji razara srce, nije slomio volju legendarnog Španca. Želio je da nastavi trenersku karijeru – zbog Sane, zbog porodice.
Odlučio je da slavi prerano zaustavljen život svoje heroine. – Da li sebe danas smatram srećnim ili nesrećnim? Srećnim, naravno – veoma srećnim. Mnogi će reći: ali tvoja kćerka je preminula sa devet godina. Ne, moja kćerka je živjela sa nama devet predivnih godina. Imamo hiljade uspomena na nju, video-snimke, nevjerovatne stvari – rekao
Procjena je da će Pari Sen Žermen osvajanjem najprestižnijeg pehara ove sezone inkasirati oko 150.000.000 eura, što je najveći iznos ikada za jedan klub u sezoni Lige šampiona.
Samim plasmanom u finale i Inter i PSŽ nadmašili su prošlogodišnju ukupnu zaradu Real Madrida, koji je osvojio elitno takmičenje i dobio 138.800.000 eura.
je ranije Luis Enrike u intervjuu za Movistar. – Moja majka nije mogla da drži Sanine fotografije u kući, sve dok nijesam došao i pitao je: „Majko, zašto nema nijedne Sanine slike?“ Rekla mi je: ,,Ne mogu, ne mogu...“ – Rekao sam joj: „Majko, moraš da ih postaviš. Sana je živa. Nije možda fizički tu, ali njen duh je uvijek sa nama. Zato što svakog dana pričamo o njoj, smijemo se i prisjećamo. Vjerujem da nas Sana i dalje vidi i zato mi je važno šta ona misli o tome kako smo sve ovo preživjeli“ – ispričao je Luis Enrike.
PAKLENA MAŠINA
Luis Enrike je zbog stava, zbog borbe sa samim sobom – primjer i heroj, a ono što je uradio sa PSŽ-om izučavaće se na trenerskim klinikama.
Ni Mesi, ni Nejmar, ni Mbape – tek kad je posljednji od nekadašnjeg ,,trio fantastika“ otišao iz Pariza, Enrike je mogao da napravi tim po svom ukusu.
Napravio je paklenu mašinu – okosnicu tima, koju su činili golman Donaruma, desni bek Hakimi, štoper Markinjoš, lijevi bek Mendeš i vezisti Vitinja i Ruis, nadogradio je mladim i sjajnim pojačanjima.
Stigli su štoper Paćo (23), vezista Žoao Neveš (20), spektakularni ofanzivac Dezir Due (19), minulog januara kapitalno pojačanje Hviča Kvarachelija (24), a što tek
Oba ovogodišnja finalista prije finala su prešla granicu od 135 miliona eura. Inter je ostvario veći profit u grupnoj rundi zahvaljujući većem broju pobjeda, dok je PSŽ tu razliku nadoknadio rezultatom u nokaut mečevima.
PSŽ je dobio i dodatnih 10.500.000 eura, uključujući 4.000.000 eura vezano za nastup u UEFA Superkupu protiv Totenhema, pobjednika Lige Evrope.
Ukupan prihod klubova koji su učestvovali u Ligi šampiona i Superkupu su 2,4 milijarde eura.
reći za ,,novi život“ Usmana Dembelea
Dvadesetosmogodišnji Francuz ove sezone pokazao je sve ono što je nagovještavao u Borusiji iz Dortmunda prije osam godina, a nije uspio da nadogradi tokom šest sezona u Barseloni. Nije bilo dileme – Dembele je izabran za fudbalera sezone u Ligi šampiona, a kad bi se pitao Enrike, to bi mu bila samo jedna u nizu nagrada. – Dao bih mu Zlatnu loptu. Način na koji je igrao odbranu protiv Intera... Pa samo to je vrijedno Zlatne lopte. To je način kako se predvodi ekipa. Golovi, trofeji, liderstvo, odbrana, kako vrši presing... Usman je moja Zlatna lopta. Nemam nikakvu dilemu –izjavio je Luis Enrike. Španac je vjerovao u proces i kada ,,svecima“ nije išlo u ligaškom dijelu Lige šampiona. Izvukli su se u posljednjim kolima, morali u plej-of. U njemu su deklasirali Brest, a potom eliminisali Liverpul i tada je bilo jasno da mogu da idu do kraja. Pali su i Aston Vila, Arsenal, pa u finalu nemoćni, spori, bezidejni Inter. Niko nije mogao da isprati ritam Enrikeovih ,,svemiraca“ – stabilnost Markinjoša i Paća, univerzalnost Hakimija i Mendeša, viziju Vitinje, trkački ritam Neveša, prodornost i završnicu Kvarachelije, Duea i Dembelea, kao i njihovih zamjena Zair-Emerija, Barkole… N. KOSTIĆ
Naša paraatletska reprezentacija na Gran pri mitingu
Crnu Goru predstavljaju četiri takmičara
PODGORICA – Paraatletska reprezentacija Crne
Gore sa četiri takmičara nastupiće naredna dva dana na Gran pri mitingu u Parizu. Takmičiće se u bacanju kugle
Miloš Spaić (u spojenim kategorijama F11/12) i Vlado
Terić (F40) i bacanju koplja
Danilo Gojković (F33 i 34) i Maja Rajković (54/55/56). Prvi će na bacalište Spaić, danas u 10.20 časova. – U njegovoj kategoriji do sada su prijavljena četiri takmičara. Nadam se da će ispuniti dogovoreno i rezul-
Driton Camaj strijelac jedinog gola za Crnu Goru u pet utakmica sa Češkom, narednim rivalom u kvali kacijama za SP
PODGORICA – Utakmica sa Češkom 20. juna 2023. godine vjerovatno je odredila status i budućnost Dritona Camaja u reprezentaciji Crne Gore.
Krilni fudbaler je i prije tog prijateljskog meča pod Goricom zasluživao šansu u nacionalnom timu, a nakon evrogola u 66. minutu ništa više nije bilo isto – ustalio se u reprezentaciji i postao igrač koji redovno doprinosi energijom, driblinzima, asistencijama i(li) golovima...
– To mi je najljepši trenutak u karijeri i taj dan sigurno neću zaboraviti iako smo izgubili sa 4:1 – rekao je Camaj uoči novog duela sa Češkom, 6. juna u Plzenju u kvalifikacijama za Mundijal.
– Naravno da ne bih imao ništa protiv da se ponovi, ali ko god da postigne gol, najbitnije je da ostvarimo pozitivan rezultat –dodao je 28-godišnji fudbaler. Crna Gora ne zna za remi i pobjedu u pet mečeva sa Češkom – četiri takmičarska i jednom prijateljskom.
– Mislim da imamo kvalitet da igramo protiv njih i pored tih pet poraza – naveo je Camaj, jedini Crnogorac koji je tresao mrežu Čeha (ukupna gol-razlika je 1:13).
– Ne obećavamo previše, zna-
tatski mnogo bolje baciti u odnosu na prošlonedjeljni nastup u Notvilu – rekao je trener Veljko Čegar
Gojković će, 55 minuta kasnije, bacati koplje u kategoriji u kojoj su prijavljena četiri takmičara.
– To će mu biti prvi nastup ove godine na sankcionisanom takmičenju – rekao je Čegar. Za danas su predviđeni nastupi Terića (10.30), u prvom zvaničnom takmičenju, dok bi u poslijepodnevnom programu (15.30) trebalo da nastupi i Rajković. – Naime, po slijetanju u Pariz
vidjeli smo da nedostaje dio njene bacačke stolice. Nadamo se da će avio-prevoznik uspjeti da nam dopremi na vrijeme taj dio do tehničke inspekcije rekvizita – rekao je Čegar.
U njenoj kategoriji prijavljeno je šest atletičarki. – Od ekipe očekujem da se bori onoliko koliko je spremna. Nema pritiska za neki određeni rezultat s obzirom na to da su neki od njih tek prošli fazu oporavka od povreda – rekao je Čegar. U crnogorskoj delegaciji u Parizu je i proslavljena atletičarka Marijana Goranović R. P.
Grupa L PETAK – 6. jun
20.45 – Češka – Crna Gora 20.45 – Gibraltar – Hrvatska PONEĐELJAK – 9. jun
20.45 – Farska Ostrva
Tabela
mo kakve igrače imaju. Tu su Souček, Coufal, Šik... Znam da su visoki i da će biti opasni kod prekida, ali mislim da smo mi brži, tehnički potkovaniji od njih. Pokušaćemo da iskoristimo naše prednosti i njihove mane i da pobijedimo u toj utakmici – istakao je Camaj.
Sve je lakše kad je u timu Stefan Savić, stub odbrane Crne Gore, povratnik u reprezentaciju nakon serije povreda. – Stefan je lider, sigurno nam mnogo znači i drago nam je da je tu. Ipak, ponovo nijesmo kompletni, sada nedostaje Marušić Mislim da smo posljednji put bili kompletni protiv Sjeverne Makedonije, u martu 2024, što je problem, jer svaki igrač mnogo znači, pogotovo takvog kali-
bra. Sigurno je da će ko god ga zamijeni pružiti maksimum u Plzenju – rekao je Camaj. Češka i Crna Gora imaju po šest bodova nakon dva kola kvalifikacija. „Sokoli“ nijesu blistali u martovskim mečevima u Nikšiću – savladali su Gibraltar nakon preokreta (3:1), pa Farska Ostrva u 96. minutu (1:0). – Sve je teže i teže danas igrati fudbal. Svaki tim pokušava da igra. Uzeli smo šest bodova teže nego što se očekivalo, ali najbitnije je da su na kraju upisane pobjede. Mislim da možemo da igramo sa Češkom i da ćemo to pokazati – kazao je ofanzivac ,,sokola“. Ni bod ne bi bio loš u Plzenju. – Treba da budemo čvrsti u odbrani, da im ne dozvolimo previše da imaju loptu i da se razigraju. Mi ćemo čekati šansu iz kontri – najavio je Camaj. Naš reprezentativac nije imao sreće u minule dvije sezone u Mađarskoj – 2024. ispao je iz prve lige sa Kišvardom, nedavno i sa Kečkemetom. Slobodan je igrač, a kako stvari stoje ostaće u Mađarskoj, u elitnom rangu.
– Trenutno sam fokusiran na reprezentaciju, pa ću poslije ovih utakmica donijeti odluku – prokomentarisao je Camaj. Ne. K.
PODGORICA – Crnogorski automobilista Filip Kunčer zauzeo je 10. mjesto na drugoj trci Reno klio kupa voženoj ovog vikenda na čuvenoj stazi Spa Frankoršan u Belgiji. Ipak, s obzirom na to da dvojica vozača koja su bila ispred njega voze samo srednjeevropski šampionat i ne računaju se u ukupnom plasmanu, Kunčer je na kraju bio osmi. U subotu je na istom mjestu zauzeo peto mjesto.
Slavio je David Puže ispred Ga-
brijelea Torelija, dok je treći kroz cilj prošao Aleks Finkelštajn Kunčer je početkom maja nastupao i u Dižonu, gdje je oba puta ispao sa staze, dok je prvog vi-
kenda šampionata, takođe u Francuskoj, jednom bio treći, a potom 11. Naredne trke šampionata voziće se u Imoli od 4. do 6. jula.
R. A.
FORMULA 1: Dominacija Meklarena u trci za Veliku nagradu Španije
PODGORICA – Očekivano!
Oskar Pjastri iz Meklarena slavio je na Velikoj nagradi Španije u Barseloni i na pobjedničkom postolju mu se pridružio timski kolega Lando Noris. Dominacija Meklarena – dupla pobjeda za narandžastu ekipu.
Na poziciji tri je Šarl Lekler iz Ferarija koji je napokon nešto donio italijanskoj ekipi, a tek peti krug prije kraja je došao do postolja kada je poslije haosa obišao Maksa Ferstapena Nakon 50 (i kusur) dosadnih krugova u kojima gotovo da nijesmo imali šta da vidimo, dobili smo dramu i haos u samom finišu trke gdje je najskuplje ceh platio aktuelni šampion. Ferstapen je dobio kaznu od 10 sekundi zbog nepropisnog držanja pozicije, nesportskog ponašanja i ugrožavanja bez-
bjednosti učesnika trke nakon što je odbio da propusti Džordža Rasela i to učinio nemarno sa veoma opasnim kočenjem i dodavanjem gasa gdje je čak i Rasel ostao u šoku. Ferstapen, na kraju, umalo nije bio u bodovima, pa je Rasel zauzeo četvrto mjesto, a peti je bio nevjerovatni Niko Hulkenberg iz Zaubera i prvi poslije Felipea Nasra koji je 2015. godine bio ovako visoko plasiran… U top 10 su još bili Luis Hamilton kao šesti, zatim Isak Hadžar, Pjer Gasli, Fernando Alonso i posljednji bod je otišao u ruke Ferstapenu, kome je sve pošlo naopako u 55. krugu.
Tada je Andrea Kimi Antoneli izletio sa staze i stiglo je vozilo bezbjednosti, pa su vozači išli na zamjenu guma i u boksu je Red Bul imao samo
tvrde gume što je razbjesnilo Ferstapena.
Kada se trkanje nastavilo, on nije imao šansu protiv vozača na mekim setovima, pa je izgubio dva mjesta, a onda je zbog nesportskog ponašanja kažnjen sa deset sekundi i pao je na desetu poziciju.
Meklaren je ponovo bio dominantan. Niko im juče u Barseloni ništa nije mogao. Oskar Pjastri i Lando Noris ponovo donose duplu pobjedu Meklarenu za potpunu dominaciju u trci individualnih takmičara, ali i konstruktora.
U generalnom plasmanu Pjastri vodi sa 186 bodova, drugi je Noris sa 176 bodova, a Ferstapen na trećem mjestu ima 137 bodova.
Šampionat Formule 1 nastavlja se za dvije neđelje trkom za Veliku nagradu Kanade u Montrealu. R. A.
Crna Gora 1
Ukrajina 3
PODGORICA – Dvorana: „Verde“. Gledalaca: 700. Sudije: Bogdan Laurenciju Stojka (Rumunija), Sonja Simonovska (Crne Gora). Rezultat po setovima: 20:25, 25:21, 18:25, 12:25. Poeni iz napada: Crna Gora 35, Španija 59. Poeni iz bloka: Crna Gora 13, Španija 11. Poeni iz servisa: Crna Gora 2, Španija 7. Greške: Crna Gora 19, Španija 24.
CRNA GORA: Đurović 3, Perović 22, Šušić 2, Čavić 4, Madžgalj, Veličković (libero), Božović, Vukčević 7, Popović, Budrak 10, Đukić, Krunić (libero), Dragović 3, Kovačec.
UKRAJINA: Milenko 11, Meljuškina, Lucenko (libero), Njemceva (libero), Herasimčuk, Parfonova, Nuoha, Dimar 15, Šarhorodska 4, Majevska 7, Artišjuk 20, Pavlik 1, Krajduba, Kotar 19. Selektor Jovo Caković je priželjkivao napredak u igri u odnosu na meč sa Španijom, što je i dobio, pa su odbojkašice Crne Gore otkinule set Ukrajini, u porazu od 3:1, za 106 minuta igre, od rivala koji je prvi turnir Zlatne lige u Podgorici završio sa dvije pobjede (Španiju je savladao takođe 3:1). Za više od ovoga u prva dva meča (protiv Španije 0:3) trebaće još rada i napretka, što
PODGORICA – Britanac
Sajmon Jejts obezbijedio je prvu titulu na Điru d’Italija sigurnim prelaskom ciljne linije na posljednjoj etapi u Rimu.
Tridesetdvogodišnji vozač prvi put je do ružičaste majice stigao nakon pretposljednje, 20. etape sjajnim napadom na pretposljednjem usponu, nakon što je dan počeo na trećem mjestu. Posljednje etape po pravilu su revijalne, takva je bila i jučerašnja, uoči koje je bicikliste u Vatikanu pozdravio papa Lav XIV. Jejtsov timski kolega Olav Koij sprintom je došao do svoje druge etapne pobjede na Điru, zaokruživši sjajnu trku za holandski tim Visma.
Jejts je osvojio titulu s tri minuta i 56 sekundi prednosti ispred Meksikanca Isaka del Tora, dok je Ekvadorac Ričard Karapas zaostao 47 sekundi na trećem mjestu.
Ovo je Jejtsova druga titula na Grand turu, nakon pobjede na španskoj Vueltai 2018. godine.
je i cilj kroz Zlatnu ligu da bi naše odbojkašice spremne dočekale avgustovske kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, koje su, ipak, cilj ovog ljeta… Iako su osvojile pet poena iz bloka (gošće samo jedan), naše odbojkašice su izgubile prvi set, u kojem su mnogo slabije primale servis u odnosu na rivala, koji je imao i bolju realizaciju prvog napada i kontranapada (17-9). Do 6:6 se igralo poen za poen, kada je Ukrajina sa četiri poena u
nizu povela 10:6, a set je prelomila kada je povela sa nedostižnih 18:10. Predvođena Nikoletom Perović sa sedam poena (šest u prvom setu), naša selekcija je pokazala sasvim drugačije lice u drugom setu, u kojem je popravila napad, a imala je po poen više iz bloka (2-1) i servisa (2-1). Crna Gora je vodila tokom čitavog seta, počev od 3:0, preko 8:4 do 21:16, kada je bilo jasno da će domaći tim stići do izjednačenja u
Britanac zvanično šampion trke Điro d’Italija
On je tek drugi britanski muški biciklista koji je osvojio više od jedne trke sa Grand tura – prednjači Kris Frum sa sedam titula.
Jejts je treći britanski biciklista koji je osvojio Điro, nakon Fruma (2018) i Taoa Harta (2020). Novi šampion Đira je prije se-
dam godina doživio dramatičan kolaps na istoj trci. Bio je vodeći 13 dana, pa izgubio prvo mjesto nakon što Frumovog epskog napada dva dana prije završnice u Rimu.
Vratio se na Điro, imao četiri neuspješna pokušaja zaredom, a najbolji rezultat bilo mu je treće mjesto 2021. godine. Nakon dvogodišnje pauze od trke, tokom koje je bio četvrti na Tur d Fransu 2023, Jejts je iz šestog pokušaja konačno osvojio Italiju, s tim da je trka ove godine vožena i u Albaniji. Ovo mu je prva sezona u kojoj vozi za holandski tim Visma, nakon što je cijelu svoju profesionalnu karijeru proveo s australijskim timom Džejko-AlUla. Ne. K.
setovima.
Ukrajina je vodila na startu trećeg seta (u kojem je bilo dosta prekida zbog čelendža i problema sa tehnikom), do tri poena (7:4), ali je Crna Gora izjednačila na 8:8 i držala egal do 10:10. Tada su Ukrajinke iskoristile slabosti u igri naše selekcije i serijom 6:0 stigle do velikih 16:10. Nakon toga, prednost gošći nije padala ispod pet poena, a naša selekcija je u ovom setu greškama poklonila 10 poena gošćama
Korektorka naše selekcije Nikoleta Perović čestitala je „ekipi Ukrajine na zasluženoj pobjedi“. – Čestitam i svojoj ekipi na fenomenalnoj borbi. Pružile smo veliki otpor, presudile su sitnice, one su u nekim segmentima igre bile strpljivije od nas. Ukrajina je ekipa koja godinama igra zajedno, iskusnije su i starije, to se i vidjelo na terenu. Nama ostaje da treniramo i radimo, da rastemo i pripremimo se što bolje za sljedeći turnir. Hvala publici koja nas je podržavala oba dana, bila nam je veliki vjetar u leđa – rekla je Perović.
i time anulirala čak šest poena iz bloka, uz loš napad (svega sedam poena).
Crna Gora je u četvrtom setu bila u igri do sredine, do rezultata 14:12 za Ukrajinu, koja je nakon toga set, samim tim i meč, završila sjajnom serijom od 13:0. U našoj selekciji se istakla Nikoleta Perović sa 22 poena, a dvocifrena je bila i Katarina Budrak sa 10. U gostujućem timu su najbolje bile Ana Artišjuk sa 20 i Uljana Kotar Naše odbojkašice će drugog vikenda Zlatne lige igrati u Slovačkoj – s Azerbejdžanom 7. juna, a dan kasnije sa domaćinom. Ligaški dio takmičenja zaključiće turnirom u Mađarskoj, gdje će igrati protiv domaće selekcije 13. juna i Portugala 14. juna. Finalni turnir Zlatne lige održaće se u švedskom Angelholmu, a uz domaćina, u završnicu će se plasirati još tri najbolje reprezentacije sa jedinstvene tabele. Završni turnir je od 27. do 29. juna. S. JONČIĆ
Ništa novo na evropskoj rukometnoj sceni
PODGORICA – Kada imate kvalitet kakav ima Đer, onda ne čudi što su finala Lige šampiona lišena drame. Kao i prošle godine, ekipa iz Mađarske je bez poblema stigla do trofeja u najjačem rukometnom ženskom takmičenju. Šampion je juče u Budimpešti slavio protiv Odenzea (29:27) i osvojio sedmu titulu šampiona Evrope. U novijoj eri ili od kada se igra završnica ovog takmičenja, ekipa iz Mađarske je dominantna. Đer je rukometna sila, što ne treba da čudi jer je uglavnom sve ono najbolje što ima svijet u ovom klubu koji predvodi nekadašnji selektor Crne Gore Per Johanson (Šveđanin je i prošle godine odveo Đer do trona). Od starta je šampion kontrolisao utakmicu, danski tim je
PODGORICA – Igre
malih zemalja Evrope završene su juče u Andori, a crnogorska sportska delegacija je učestvovala sa 66 članova u 10 disciplina. I ovako brojčano mala delegacija, u odnosu na ostale učesnike, uspjela je da obori rekord po broju osvojenih odličja iz 2019. godine (35) kada su Igre organizovane u Crnoj Gori.
Sa dva ekipna i osam pojedinačnih sportova Crna Gora se kući vratila sa 12 zlatnih, 13 srebrnih i 11 bronzanih odličja, ukupno 36. Crna Gora je od 2011. godine (od Lihtenštajna) učesnik ovog takmičenja.
– Igre u Andori su završene, ali su za nas tek početak. Iskustvo koje smo ovdje stekli koristićemo kao osnovu za pripreme za velika međunarodna takmičenja, uključujući Olimpijske igre u Los Anđelesu 2028. Imamo sportiste, imamo znanje, potrebno je da im obezbijedimo i sistemsku podršku. Igre malih zemalja su nas podsjetile da uspjeh ne zavisi od broja, već od duha i vizije. Vrijeme je da tu viziju pretočimo u sistemsku podršku, jer sport nije trošak, već investicija u budućnost – kazao je Simonović
nastupe koji su pred njima –analizira Simonović.
ZA PRIMJER I VAN TERENA
EHF
mnogo griješio, a jedino je uspio da zaprijeti u samom finišu kada je prokockao napad za „munus jedan“. Katrin Lunde na golu Odenzea u 45. godini propustila je šansu da osvoji osmi trofej Lige šampiona sa četiri različita kluba. U meču za treće mjesto Esbjerg je bio bolji od Meca (30:27).
A. M.
Posljednjih dana sportisti i ostali članovi delegacija pričali su na terenu, a nakon svečane ceremonije zatvaranja IMZE, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović govorio je o utiscima iz Andore i detaljima koji bi mogli još više da podignu sport u Crnoj Gori. – Prvo bih čestitao našim sportistima na sjajnom nastupu u Andori. Rezultatski je to bilo jako dobro, uz rekordnu žetvu medalja. Ali osim toga, ovo je nešto što treba da predstavi olimpijski duh i da naši momci i djevojke osjete taj olimpijski duh. Mislim da se to može najbolje uraditi na ovakvom takmičenju. Jer mnogi od naših sportista, nažalost, neće imati šansu da učestvuju na velikim Olimpijskim igrama. Ali ovo su Olimpijske igre u malom. I za mene je pravi olimpijski duh i izvorni olimpizam sadržan u Igrama malih zemalja Evrope. Volim ovo takmičenje, dobro je za samopouzdanje, sticanje značajnog iskustva, za uigravanje, a upravo su nastup na Igrama iskoristili neki od naših sportista i za
Osim na borilištima, naši sportisti su bili za primjer i u ostalim segmentima. – Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da su bili ne samo na borilištima sjajni nego i u ostalim segmentima. Nijesmo imali nekih značajnijih povreda, bilo je nešto malo što je u hodu rješavao naš medicinski tim. Osjećam zahvalnost, poštovanje i upućujem čestitke svima onima koji su doprinijeli da, zaista, ova naša sportska delegacija izgleda ovako kako se predstavila u Andori – smatra Simonović. Cilj je ispunjen zbog crnogorske mladosti, a medalje su kruna na priču iz Andore. – Bili smo brojčano najmanja delegacija, sa 66 takmičara, dok su pojedine zemlje brojale i preko 300 učesnika. Kada se broj osvojenih medalja stavi u odnos sa brojem sportista, vjerujem da smo među najuspješnijima. Ali mi ne težimo samo tome. Ovo su naši sportisti, a vidjeli smo da su za neke zemlje nastupali Kinezi, Francuzi, Italijani, Španci i to veliki sportisti. Zapravo, mi smo željeli da, uz dogovor sa savezima, na Igrama učestvuju naši sportisti, nešto što je izvorno naše. Možda bi u bu-
dućnosti trebalo voditi računa da uglavnom to budu mladi sportisti koji tek kreću u osvajanje medalja i rezultata na velikim takmičenjima – preporuka je uz konstataciju prvog čovjeka Crnogorskog olimpijskog komiteta. Na Igrama malih zemalja Evrope Crna Gora ne učestvuje sa najtrofejnijim sportovima, što znači da bi naša ekipa bila konkurentnija. – Na Igre ne dolazimo sa našim najuspješnijim sportskim kolektivima, što znači da bi u širem sastavu naša reprezentacija imala još veći takmičarski potencijal. Ovog puta nijesu učestvovale selekcije u muškoj košarci, muškoj i ženskoj odbojci, vaterpolu, kao ni u rukometu, ali i pored toga učešće na Igrama predstavlja značajan podsticaj za dalji razvoj crnogorskog sporta – siguran je Simonović.
SISTEMSKI PRISTUPITI REFORMAMA
Andora je pokazala koliko joj je sport važan i da apsolutno broj osvojenih odličja ne igra ulogu. Dobar su primjer, i kao mala država, kako sport može i mora da funkcioniše. – Ono što smatram ozbiljnim izazovom jeste postojeći model finansiranja sporta u Crnoj Gori. Neophodno je sistemski pristupiti reformama koje bi obuhvatile cjelokupnu sport-
sku zajednicu – od vrhunskih sportista do omladinskih selekcija. Posebno zabrinjava činjenica da reprezentativke koje se uskoro pripremaju za nastup na Evropskom prvenstvu nemaju obezbijeđena ni osnovna sredstva za higijenu i pripremu. Ne možemo očekivati da sportisti daju maksimum u dresu reprezentacije za simbolične iznose od 300 eura i to sa odlaganjem isplate. Takvo stanje nije održivo ni pravedno. Moramo, kao društvo, stvoriti uslove koji omogućavaju sportistima da se posvete svom pozivu na ozbiljan, profesionalan i dostojanstven način. Kao pozitivan primjer mogu istaći Andoru, kao malu, ali izuzetno uređenu državu, koja sport ne uslovljava brojem osvojenih medalja. Njihova prisutnost na Igrama malih zemalja Evrope je stalna i posvećena bez obzira na rezultat. U toj zemlji sport je dio obrazovnog sistema, strateški podržan i prepoznat kao djelatnost od nacionalnog značaja. Smatram da bi i za Crnu Goru bilo od izuzetne važnosti da sport dobije sličan status i da se uredi kroz dugoročne, održive mehanizme podrške, uz jasnu viziju razvoja. To nije pitanje izbora, već neophodnosti ako želimo da zadržimo i unaprijedimo rezultate i vrijednosti koje sport donosi cijelom društvu – objašnjava Simonović.
Rekordi IMZE su oboreni, neki u režiji naših takmičara, što je zaokružilo lijepu crnogorsku priču.
– Miloš Milenković je u plivanju oborio dva rekorda, a imali smo i neka iznenađenja. Mogli smo do još medalja, barem pet-šest – među kojima i do nekoliko zlatnih koje su gotovo bile viđene. Ali ovo je sport, ništa nije garantovano, zato i jeste interesantan i nepredvidljiv. Biće još sjajnih rezultata, dobrih takmičara ubuduće na mnogo većoj sceni. Bez dileme, Igre malih zemalja ćemo pratiti na kvalitetan način kako bismo kroz njih pripremali naše sportiste za velika takmičenja – zaključio je predsjednik COK-a. J. TERZIĆ
Edvard se divio njoj (princezi Nataliji, prim. prir.) i ta je vijest prošla kroz Crnu Goru. Bilo je u „Glasu“ i „Korbirou“ (korespondentni biro) da takve otmjenije inteligencije ne može biti. Uzbuđenje je dostiglo vrenje jednog lonca kad je javljeno da je Kralj Edvard lično vidio „našeg Mirka“ i njegovu ženu na stanici i obećao, da će, kad je pozvan, doći u Crnu Goru. Crna Gora osjećaše da ne živi uzalud. Sad seljaci i sami tražahu da se svira himna bezbroj puta i pod zvjezdanim nebom pokušavali su bez uspjeha da je nauče, jer za Crnogorce muzika se ne sastoji iz čitave skale nego teče monotono u polutonu i manje nego u polutonu i uprkos neumornog napora naša nacionalna himna produžavala se za njih u jedno beznadežno zavijanje. Ali smo se svi složili da bi Kralj Edvard bio vrlo iznenađen kad bi čuo pjesmu i „monogram“ između stijena na Njegušima. On to neće nikad čuti, jer u međuvremenu konopi su bili povučeni i sreća se promijenila. Ja sam se vratila u Englesku ostavljajući Crnogorce pune nade da ću opet doći jednog dana i iznudili su od mene obećanje da ću doći sa „monogramom“. Ukratko, istorija u 1905. za vrijeme moga raspusta, može se svesti na ovo. Rusija je bila bez snage i bez nje oporavljene Balkanske države nijesu smjele mrdnuti. Austrija je imala slobodne ruke i izgledalo je vjerovatno da će se koristiti ruskim stanjem. U Crnoj Gori bilo je vrlo jako nezadovoljstvo sa Knjazom i bilo je gotovo jasno da je na ovome radila bilo Srbija bilo Rusija. Borba za prevlast između tasta i zeta –Nikole i Petra – počinjala je. Ali su Crnogorci još vjerovali da su oni nesumnjivo glava Velike Srbije. Čak i oni koji su
Do 1906. Srbija je bila mala balkanska država čija je istorija bila obilježena političkim ubistvima, koji su bili pomagani s vremena na vrijeme od Rusije, ali često i od Austrije. Ona je sada stvorena kao kombinacija protiv centralnih sila i imala je pomoć Francuske, Rusije i Engleske
Od ovoga dana kad su Francuska i Engleska počele „vojne razgovore“, sto je bio prevrnut.
Knjaz Nikola, snažno se boreći za popularnost, daje Ustav, ali ako se čudo ne bi dogodilo, sudbina kuće Petrovića bila je zapečaćena.
Ona neće nikad doći na prijesto Velike Srbije
nezadovoljni htjeli su da Crna Gora vodi do Prizrena i da dobije slavu i bili su sigurno nesvjesni da su oni služili samo kao mačkine šape. Mržnja između Srbije i Bugarske rasla je u intenzitetu, ali je i ratni duh bio očigledno probuđen još uz to i sa svježim oružjem koje je stiglo iz Rusije. Da je Knjaz bio svjestan podzemnog vrenja i osjećanja protiv njega pokazuje objava njegova u zvaničnom listu, koja je data da bi se popularisao. To je iznenadilo cijelu zemlju i spoljne ministre, uvršćujući tu i Rusiju, jer je proklamacijom na Sv. Luku podario zemlji Ustav. U novembru na Sv. Luku Crna Gora je izabrala Skupštinu, u kojoj je svako pleme bilo zastupljeno. On je hteo da pouči svoj narod samoupravi prije nego ga ostavi. Ovo je bila čudnovata namjera. Crna Gora začuđena i uznemirena odjedanput je bila pretovarena poštanskim kartama i pošiljkama. Knjaz Nikola učinio je jedan hrabar korak za svoju popularnost, ali on nije vidio mreže koje su bile postavljene oko njega. Vraćajući se u London našla sam Srbina Aleksandra Jovičića, kao nezvaničnog predstavnika Srbije pošto je ubistvo Aleksandrovo proizvelo mnogo nemilog uzbuđenja. Engleska Vlada, iz
neznanih razloga, došla je do zaključka da sve treba da se zaboravi, oprosti i diplomatske veze uspostavljene su sa Srbijom
Ovo je bilo nešto neuobičajeno. Nemajući do tada nikakve veze, Engleska je usvojila: „Mi u stvari ne možemo pozvati Vas na ručak, ali vi možete razgovarati sa kuvarom preko dvorišta.“ Ovo je bilo držanje prema Jovičiću i sljedovalo je pozivanje u Ministarstvo spoljnih poslova. Trpeći mnogo što je išao na zadnja vrata, bio je još više ozlojeđen što se morao povući zbog restaurisanja M. Milićevića ranijeg srpskog ministra. Istog onog
od 1902 koji mi je objasnio da je bio pod optužbom da je bio Karađorđevac. Zbog ovoga ja sam čula od veselog Jovičića da su stvari Srbije pošle na bolje. Veze su sa Srbijom uspostavljene, ali je Kralj Edvard ranije bio obećao posjetu Crnoj Gori. Na moje iznenađenje Jovičić je glasom povišenim rekao, govoreći oštro: da Kralj Eduard nikad neće otići u Crnu Goru. To ne bi bilo dozvoljeno. „Ali zašto?“ – pitala sam začuđeno. „Zato što je Srbija vodeća zemlja. To bi bila uvreda srpskom narodu ako bi Kralj Edvard došao prije na Cetinje nego u Beograd. To je njemu predstavljeno i
zbog toga je njegov raniji projekat pao.“
Bilo je vrlo čudnovato da Kralj Edvard, poslije svega što su on i britanska Vlada govorili odnosno ubistva da sada budu tako osjetljivi prema srpskom osjećanju i da bi ugodili Kralju Petru Karađorđeviću, Edvard VII je promijenio svoj plan posjete. Ovo je bilo vrlo čudnovato. Razlozi su tada došli da stvar rasvijetle. Mi smo bili vezani sa Francuskom srdačnim vezama, a Francuska je bila vezana sa Rusijom. Petar Karađorđević bio je ruski izabranik. Rusija se potpuno riješila Bugarske i odustala od prvo-
bitnog plana, koji je bila izradila jer Bugarska nije htjela dragovoljno da bude vazalna država i da bude mostobran za Carigrad. Zbog svega ovoga, od 1903, Srbija je definitivno pretpostavljena Bugarskoj. Sada u pogledu srpskog pitanja ona nije mogla pomagati dvije glave Velike Srbije. Jedna je morala da se skloni. Engleska nije morala piti zdravice sa Crnom Gorom. Ovo je sada bio prvi spoljni znak koji je pokazivao borbu između Srbije i Crne Gore. Francuska vojna politika bila je čvrsto vezana uz Rusiju. U decembru, iste 1905, mi znamo da su tada počeli da se vode vojni pregovori između Francuske i Engleske. Oni su, izgleda, bili daleko odmakli. Ako Francuska i Engleska budu uglavili vojni plan zajedno, onda je jasno da Engleska mora priznati ruskog agenta na Balkanu – Srbiju. Ova je situacija bila vrlo značajna za Edvarda VII, koji je uvijek bio na dobroj nozi sa Francuskom. I onda je jasno zašto je Kralj Aleksandar Obrenović želio da učini savez sa Austrijom i da je morao biti ubijen. Siroti Kralj Edvard VII, mogao je misliti da on čini neki ugovor o miru, ali on je malo poznavao Balkan. U junu 1906 Engleska je stvarno nastavila veze sa Srbijom i to je bio jedan događaj od velikog značaja kojega je Rusija u to vrijeme učinila. Ovo je datum kad se završava jedna epoha odnosno balkanske istorije. Do tada je Srbija bila jedna mala balkanska država čija je istorija bila zabilježena političkim ubistvima, koji su bili pomagani s vremena na vrijeme od Rusije, ali često i od Austrije, jer je Srbija često bila priznata kao dio austrijske sfere. Ona je sada stvorena kao kombinacija protiv centralnih sila i imala je pomoć od Francuske, Rusije i Engleske. Crna Gora, na drugoj strani „carev jedini prijatelj“, opjevan od Tenisona, hvaljen od Gledstona (uglavnom to je zato što ni jedan ni drugi od ove gospode nije bio tamo) sada je pao sa svoje visoke pozicije. Crna Gora je imala pohvalu od engleskih velikih ljudi, a od Rusije vojničku pomoć i finansijsku. Ali od ovoga dana, kad su Francuska i Engleska počele „vojne razgovore“, sto je bio prevrnut. Knjaz Nikola, snažno se boreći za popularnost, daje Ustav, ali ako se čudo ne bi dogodilo, sudbina kuće Petrovića bila je zapečaćena. Ona neće nikad doći na prijesto Velike Srbije. I sudbina Evrope takođe je bila zapečaćena. (Kraj)
Poneđeljak, 2. jun 2025.
PODGORICA - Podgorički pank bend Roba bez greške formiran je krajem 2022. godine, bez velikih planova i očekivanja – više kao produžetak druženja i zajedničkih muzičkih proba u studiju „Destilerija“.
Kako su dani odmicali, pjesme su se nizale, postava se mijenjala, repertoar rastao, a pozivi za svirke stizali.
Priča koja je spontano počela nastavila je da se razvija, prvo kroz nastupe, a sada i kroz rad na debi albumu.
- Okupljali smo se da, što bi se ono reklo, „džemujemo“ u studiju „Destilerija“. To je više bilo druženje s našim prijateljem Nikolom Kruščićem. On je strastveni gitarista. Jednom me je zvao da se nađemo i popričamo i, kako sam od ranije pisao tekstove, jer sam pokušavao da budem pjesnik pa sam pisao dosta poezije, donosio sam iz dana u dan mnogo pjesama i tako smo, kroz svirku, malo - pomalo, počeli praviti harmonije na te riječi, a zatim ih i aranžirati i „pakovati“ - prisjeća se Obradović u razgovoru za Pobjedu. U bend je, priča on, nedugo zatim došla i tadašnja postava Vaso Manojlović na bas gitari i Donat Berbat za bubnjem. - U međuvremenu nas je Nikola napustio jer je, što se ono kaže, trbuhom za kruhom otišao da živi i radi u Strazburu, a mi smo nedugo zatim našli adekvatnu zamjenu. Došao nam je Branko Teofilov. Pošto smo se redovno okupljali, vježbali i svirali, nakupili smo nekih 17 autorskih pjesama, što je preko sat autorskog materijala za svirke i ljudi su počeli da nas zovu da sviramo –ispričao je on.
Obradović navodi da je i naziv benda takođe došao slučajno. - Prvobitno je bio prijedlog da se zovemo Roba sa greškom. Međutim, ispostavilo se da je to toliko potrošen termin u umjetnosti, dok nam je Roba bez greške zvučala nekako autentičnije. Osim toga, za sada ne postoji nijedan bend koji se zove tako. Mi smo još relativno anonimni. Dosad smo na Jutjubu objavili svega tri demo pjesme, kako bi nas ljudi čuli i znali ko smo i što radimo. Riječ je o pjesmama „Biću dobar“, „Nula“ i „Grad bez ljudi“ – navodi Obradović. Prvu svirku Roba bez greške imala je na Cetinju, u sklopu promotivnog programa za Festival kulture Zabjelo 2023. godine, a zatim su uslijedili i nastupi na Bedem festu, „Music & Hills“ festivalu, Podgoričkom pazaru, lokalu „Berlin“ u Njegoševoj, „Haustoru“ kao predgrupa kultnom pank bendu KBO… Prije nekoliko mjeseci došlo je i do druge velike promjene u bendu.
- Ritam sekcija nas je napustila prije dva mjeseca, ali veoma brzo su došli basista Strahinja Cavnić i bubnjar Vrpce Vilyen Salmanov – kazao je on.
AUTORSKI RAD
Pjesme nastaju tako što Obradović najčešće donese tekst, a
Rade Obradović, frontmen pank benda Roba bez greške, za Pobjedu o albumu u nastajanju, muzici bez kompromisa, autorskom radu
ponekad i harmoniju, na koju se kasnije svi nadovezuju svojim stilom, osjećajem, emocijom, talentom, pristupom zvuku…
- Trudimo se da mnogo ne „težinjamo“, tako da pjesme dolaze dosta lagano. Odnosno, makar je do sada bilo tako sa prethodnom postavom. Trenutno je novija ekipa, što odmah znači i nova energija koja se, rekao bih, do sada pokazala kao veoma kompaktna – rekao je Obradović. On je, osim albumom koji je u pripremi, posebno zadovoljan time kako zvuče uživo, ali i reakcijama publike na njihove društveno angažovane pjesme.
- Trudimo se da govorimo o temama koje se tiču svih nas i koje tište cijelo društvo. Zato smo i riješili da izbjegavamo svirke gdje ljudi dođu samo da jedu i piju, jer mi nijesmo bend za uživanje, već onaj koji želi da pažljivo čujete društveno anagažovanu poruku koju želimo da vam prenesemo da razmislite o njoj – naglašava Obradović. Tvrdi da su jako isključivi i da ne prave kompromise, već da sviraju isključivo autorsku muziku.
- Imali smo raznih ponuda za svirke po klubovima koje smo odbijali, jer naprosto nećemo da sviramo obrade i poruke drugih ljudi, bendova i naših kolega. Nemamo potrebu da se na taj način dopadnemo ljudima. Jednostavno je, imamo svoj stav i tu našu poruku želimo da prenesemo ljudima –jasan je ovaj panker. Na pjesme, slično kao i njegov kolega iz Vrpce Braco Subotić, gleda kao na svoju djecu, dok mu muzika, osim kao motivacija za sve u životu, služi i kao dobar ventil od svakodnevice.
- Pjesme su mi, komentarisao sam to skoro negdje sa Bracom iz Vrpce, sa kojim sam se složio, kao djeca. Jednostavno, nešto što samo naprosto izađe iz tebe. Iako radim posao koji volim i imam porodicu koja me ispunjava, ta svirka mi dođe kao ventil i pokretač svega dobrog. Napuniš se neke lijepe energije, eliminišeš stres, sve te to pogura i da rješavaš svakodnevne izazove koje ti nameće život. Dosta često sebi kažem: kakvi muzičari, mi nijesmo nikakvi muzičari, mi smo tu samo da ti ispričamo priču uz koju možeš da đuskaš – dodaje on.
PUBLIKA
Stava je da publika za rokenrol u Crnoj Gori nije mnogo velika.
- Nije ta publika ekstremno velika, ali ta dobra reakcija je ono što nas motiviše da radi-
mo, sviramo i stvaramo. Evo, recimo, sad na posljednjoj svirci u sklopu Crnogorskog manifesta, u Univerzitetskom parku pored Tehničkih fakulteta, gdje smo predstavljali Bedem fest, deset klinaca su zagrljeni pjevali našu pjesmu „Biću dobar“. Inače, tako će se i zvati album koji pripremamo – izjavio je on. No, prema njegovim riječima, crnogorska publika je, barem kada je rokenrol u pitanju, lojalna, ali ako se pokušava postići značajniji uspjeh – mora se ići vani.
- Ta publika je lojalna i zaista fantastična, ali činjenica je da ako imaš svirku na pet različitih mjesta u, recimo, Podgorici, na svih pet će ti doći isti ljudi koji vole da te slušaju. Tako da ako ti je želja da postigneš nešto više u muzici, naprosto moraš ići i svirati vani. Mi pokušavamo da sami
sebi, nakon što objavimo album, organizujemo turneju, ali ne da bismo zaradili, već da bismo promovisali svoj rad i da bi ljudi vani čuli za nas –pojašnjava Obradović.
Mišljenja je da su ljudi danas doživjeli veliki vrijednosni pad.
- Sve je plastično oko nas. Situacija je takva da bukvalno među nama hodaju ljudi koji u svojoj glavi imaju više plastike nego kože i svima nam je to prihvatljivo, afirmativno i dobro. Sveli smo sve na vizuelizaciju, a nigdje suštine. Ljudi trče za novcem, slavom, svuda je neki nepotrebni i ničim potkrijepljeni ego koji ubija sve u svemu – ocijenio je Obradović.
Konstatovao je i da se u posljednje vrijeme, kada je riječ o alternativnoj muzičkoj sceni, dešava mnogo pomaka. - Primjetne su velike promjene. Svaki dan poneko „izbaci“ nešto novo. Ranije nije bilo tako. Danas se okupljaju razni ljudi, ekipe željne muzike i svirke i ide se naprijed. Za razliku od regiona, mi u Crnoj Gori još nemamo hiperprodukciju na tom i tolikom nivou, što je možda i dobro, stoga se lakše može probrati kvalitet koji će, kasnije, zaživjeti među ljudima na lokalu – primjećuje on.
MEDIJSKI PROSTOR
Smatra da domaći autorski bendovi ne dobijaju dovoljno prostora u medijima, naročito televiziji. - Mi u Crnoj Gori nemamo puno naših TV kanala, ali uprkos tome naši autorski bendovi nemaju nešto specijalno mnogo prostora ni na jednoj televiziji. Ne emitu-
ju se njihovi spotovi, niti dobijaju adekvatan prostor da gostuju u određenim emisijama koje su solidno ispraćene i gledane, a pogotovo od mlađe publike. Muzička scena ovdje je zarobljena određenim ljudima koji guraju te „limunadice“ i to prolazi, dok bendove koji kritikuju sistem teško možeš vidjeti i čuti njihovu priču, poslušati pjesmu ili odgledati intervju sa njihovim članovima. Možeš ih poslušati samo na određenim radio stanicama i pročitati na nekom manjem portalu ili, kao u ovom slučaju, štampanom mediju samo i isključivo jer novinar ima smjelost da to objavi – zapaža Obradović.
BANALIZACIJA
Ističe da je u sukobu sa svim ideologijama.
- Mene vode ljubav i sloboda. Čovjek je slobodno biće i ultimativna sloboda mora da mu bude data. Ideologije ograničavaju ljudsku slobodu. Normalno je da moramo imati zakone koji će ograničiti ljude koji ne žele, neće ili ne umiju da se ponašaju u zajednici i koji ugrožavaju druge, ali u suštini sve nas treba prvo da vodi ljubav – kategoričan je on.
Ne voli ni vulgarizaciju u kulturi koja je, pod plaštom slobode govora i/ili/izražavanja, sve češća u kulturi i umjetnosti.
- Vulgarizacija u kulturi i umjetnosti nije sloboda. Naprotiv, to je banalizacija nečeg što je plemenita ljudska tekovina – decidiran je Obradović.
On je, na kraju našeg razgovora, najavio i da će Roba bez greške ući u studio da privede kraju rad na prvom albumu. - Ovih dana polako ulazimo u studio i krećemo da radimo na pjesmama. Prvo ćemo snimiti studijsku verziju pjesme „Biću dobar“, kako će se i zvati naš prvi album, a zatim i ostalih devet koje će se na njemu naći. One su, dakle, sve „spakovane“, samo treba da se snime i, kasnije, miksaju. PAM nas je tu podržao, pomogao nam finansijski da „iznesemo“ ovaj projekat i na tome smo im puno zahvalni. Očekujem da će sve biti gotovo do kraja septembra. Vjerovatno ćemo u toku ljeta, mada to sad sa sigurnošću ne mogu obećati, odraditi i neku svirku, s tim što su, ponavljam, studio i rad na pjesmama prioritet – zaključio je u razgovoru za Pobjedu Obradović. Milovan MARKOVIĆ
Na osnovu člana 3, 4, 17, 39 stav 2 i člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 44/10), Odluke o uslovima postupku davanja u zakup građevinskog zemljišta (“Službeni list Crne Gore-opštinski propisi”, broj 1/12, 11/14, 28/17, 17/21 i 27/22) Programa privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. (»Službeni list Crne Gore – opštinski propisi«, broj 26/20 i 027/22), Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja - aukcije, objavljuje
JAVNI POZIV za davanje u zakup građevinskog zemljišta
1.PREDMET
Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja - aukcije oglašava davanje u zakup građevinskog zemljišta za pokretne objekte – štandove, i to:
•Broj lokacije 14 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela 1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena –štand;
•Broj lokacije 15 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela 1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena –štand;
•Broj lokacije 16 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela 1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena –štand;
•Broj lokacije 23 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela 1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena –štand;
•Broj lokacije 24 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela 1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena –štand;
2.POČETNA CIJENA
Građevinsko zemljište daje se u zakup u postupku javnog nadmetanja - aukcije u viđenom stanju, a početna cijena mjesečne zakupnine utvrđuje se zavisno od zone u kojoj se građevinsko zemljište nalazi, i ono, shodno skupštinskoj odluci, iznosi 50,00 eura (pedeset eura) za 1 m2 zemljišta, odnosno 200,00 € (dvije stotine eura) za 4 m2 za potrebe privremenih pokretnih objekata – štandove, u skladu sa važećim Programom privremenih objekata za teritoriju Prijestonice Cetinje.
3. ROK ZAKUPA
Građevinsko zemljište se izdaje u zakup na određeno vrijeme od 3 (tri) mjeseca.
4.USLOVI ZAKUPA
Prijestonica Cetinje sa odabranim ponuđačem će zaključiti ugovor o zakupu na rok iz prethodnog stava, kojim ugovorom će biti precizirani uslovi, kao i sva prava i obaveze ugovornih strana. Isključiva namjena građevinskog zemljišta koje se daje u zakup jeste postavljanje privremenih pokretnih objekata – štandova za izlaganje, čuvanje robe i zaštitu od atmosferskih prilika. Izabrani zakupac ima obavezu da, nakon zaključenja ugovora, pribavi urbanističko tehničke uslove od nadležnog organa Prijestonice Cetinje. Privremene objekte – štandove obezbijediće Prijestonica Cetinje.
5.USLOVI JAVNOG NADMETANJA – AUKCIJE
•Prijave se mogu dostavljati kod Građanskog biroa Prijestonice Cetinje najkasnije do i uključujući 09.06.2025. godine, do 14:00 časova.
•Javni poziv će biti istaknut na oglasnoj tabli i internet stranici Prijestonice Cetinje, i biće objavljen u dnevnom listu ,,Pobjeda“.
•Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom ,,Prijava za učešće u postupku javnog nadmetanja – aukcije - ne otvaraj“ - Komisiji za sprovođenje postupka javnog nadmetanja – aukcije za davanje u zakup građevinskog zemljišta za pokretne objekte - štandove na Njegušima, neposredno na arhivi Građanskog biroa Prijestonice Cetinje.
•Prijave dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene), kao i prijave koje su nepotpune i koje nijesu dostavljene u zapečaćenom omotu neće se razmatrati.
Ponuđač u prijavi ne navodi broj lokacije, već će na samoj aukciji svaki prijavljeni ponuđač imati mogućnost da licitira za svaku pojedinačnu lokaciju.
U slučaju odustanka od prijave prije isteka roka određenog za dostavljanje prijave, ista se vraća ponuđaču neotvorena.
Prijave dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene), kao i prijave koje nisu dostavljene u zapečaćenom omotu, neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču.
6.PRIJAVA I TROŠKOVI-OBAVEZE POSTUPKA
Pismena prijava treba da sadrži:
- lične podatke (za fizička lica ime i prezime, adresa stanovanja, kopija lične karte ili pasoša, a za pravna lica naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda - CRPS); - dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 50,00 eura, sa naznakom „učešće za javno nadmetanje-aukciju“ na žiro račun Prijestonice Cetinje broj 540-7751-75 koji se vodi Erste banke; - ovjerenu punomoć od notara za zastupanje ukoliko za ponuđača učestvuje drugo lice; - broj žiro računa za vraćanje depozita.
7. ROK ZA POVRAĆAJ DEPOZITA
Učesnicima koji nijesu uspjeli u postupku javnog nadmetanja-aukcije, biće vraćena sredstva u roku od 30 dana od dana otvaranja prijava.
8.LICITACIONI KORAK
Licitacioni korak se određuje na iznos od 20,00 eura (dvadeset eura) u odnosu na početnu cijenu lokacije.
9.MJESTO I VRIJEME OTVARANJA JAVNOG NADMETANJA – AUKCIJE
Postupak javnog nadmetanja – aukcije će se obaviti dana 10.06.2025. godine, sa početkom u 10:00 časova u kancelariji broj 102 koja se nalazi na drugom spratu u zgradi Prijestonice Cetinje, na kom mogu prisustvovati prijavljeni učesnici ili njihovi punomoćnici. Punomoćje mora biti ovjereno od strane notara.
10. PRAVO UČEŠĆA
Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva domaća fizička i pravna lica, koja u predviđenom roku dostave svu potrebnu dokumentaciju.
11. OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA – AUKCIJE
Postupak javnog nadmetanja-aukcije smatraće se uspjelim i u slučaju kada je dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje aukciji, u kom slučaju se lice koje je steklo status učesnika na aukciji proglašava zakupcem, a početna cijena na aukciji može biti cijena zakupa, s tim što ako učesnik odbije da prihvati početnu cijenu gubi pravo na povraćaj depozita. Postupak javnog nadmetanja – aukcije se završava ako ni jedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada najveće ponuđene cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je ponudio najveću cijenu u postupku aukcije, a njegova ponuda se smatra prihvaćenom ponudom za zakup lokacije. O početku, toku i završetku aukcije sastavlja se zapisnik. Komisija proglašava zakupca i isto utvrđuje samim zapisnikom čiji se original dostavlja zakupcu nakon potpisivanja od strane članova komisije, zakupca, i ostalih učesnika aukcije. Učesnici na javnom pozivu imaju pravo prigovora na odluku Komisije za sprovođenje postupka javnog nadmetanja - aukcije za davanje u zakup građevinskog zemljišta za potrebe lokacija predviđenih Programom privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024 u roku od 3 (tri) dana od dobijanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Odluka komisije po prigovoru je konačna. Ponuđač koji ponudi najveći iznos zakupnine u postupku aukcije, uz ispunjenje ostalih uslova, potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu.
Sa odabranim ponuđačem biće zaključen ugovor o zakupu građevinskog zemljišta u roku od 8 (osam) dana od dana stupanja na snagu odluke. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od zakupa iz tačke 1 Javnog poziva-njegov depozit će biti zadržan bez prava na povrat, a na zaključenje ugovora o zakupu biće pozvan drugi najbolji ponuđač u postupku licitacije. Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za sprovođenje postupka javnog nadmetanja-aukcije iz tačke 1. ovog javnog poziva.
Adresa kontakt Komisije za sprovođenje postupka javnog nadmetanja – aukcije: Prijestonica Cetinje - Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa, kancelarija broj 102
Ulica Baja Pivljanina broj 2, Cetinje
Telefon: 067 119 089
E-mail: direkcija.i@cetinje.me
Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja-aukcije
Sekretarijat za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti
Komisija za raspodjelu sredstava za projekte i programe nvo
Broj: 03-056/25-272
Cetinje, 30.05.2025.godine
JAVNI POZIV ZA IZBOR NEZAVISNIH PROCJENJIVAČA ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA PROJEKTE I PROGRAME NEVLADINIH ORGANIZACIJA ZA 2025 GODINU
Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama Prijestonice Cetinje objavljuje Javni poziv za izbor dva nezavisna procjenjivača za 2025 godinu. Javni poziv se raspisuje radi bodovanja projekata nevladinih organizacija prema propisanim kriterijumima.
Procjenjivač može biti lice sa:
•Najmanje 5 godina iskustva u pisanju, sprovođenju i ocjeni projekata;
Procjenjivač ne može biti:
•Lice koje je dvije godine prije objavljivanja poziva bilo član član ili po bilo kom drugom osnovu angažovan u radu nevladine organizacije iz Crne Gore (ugovorom o radu, ugovorom o djelu, volonter);
•Državni/lokalni službenik odnosno namještenik, zapošljen u javnim ustanovama privrednim društvima čiji je osnivač država/lokalna samouprava, poslanik ili odbornik.
Kandidat za procjenjivača, uz prijavu podnosi sljedeću dokumentaciju:
•Biografiju sa opisom iskustva u pisanju, sprovođenju ocjeni projekata, uz odgovarajuće dokaze o posjedovanju
traženog iskustva;
•Izjavu da nije član ili po bilo kom osnovu angažovan (ugovorom o radu, ugovorom u djelu, volonter) u radu nevladine organizacije iz Crne Gore najmanje dvije godine prije prijavljivanja za procjenjivača prijedloga projekta;
•Izjavu da nije državni / lokalni službenik odnosno namještenik, zapošljen u javnim ustanovama i privrednim društvima čiji je osnivač dražava/lokalna samouprava.
Zadatak procjenjivača je:
•Ocjenjivanje prijedloga projekata; •Popunjavanje liste za ocjenu prijedloga projekta; •Dostavljanje liste prijedloga projekta Komisiji.
Javni poziv traje 15 dana od dana objavljivanja a objavljuje se na internet stranici Prijestonice, lokalnom javnom emiteru i najmanje u jednom dnevnom listu koji se distribuira na teritoriji Prijestonice.
Odluku o izboru procjenjivača donosi Komisija, u roku od 5 dana od dana završetka Javnog poziva za izbor procjenjivača.
Procjenjivači su dužni da prije ocjenjivanja kvaliteta projekta prijave eventualni konflikt interesa u svakom pojedinačnom slučaju i izuzmu se iz procesa ocjenjivanja pojedinog prijedloga projekta.
Konflikt interesa procjenjivača postoji kada je u srodstvu sa zapošljenima, angažovanima ili članovima upravljačkih struktura organizacije koja je podnijela prijedlog projekta i to u pravoj liniji do trećeg stepena pobočnoj liniji do prvog stepena srodstva.
Konflikt interesa ocjenjuje Komisija, po sopstvenoj incijativi ili po prijavi.
Procjenjivač prijedloga projekta ne može biti angažovan u realizaciji projekta koje je ocjenjivao, kao ni u nevladinoj organizaciji čiji je projekat ocjenjivao do podnošenja konačnog izvještaja Komisiji o realizaciji projekta.
Ukoliko nezavisni procjenjivač ne ispunjava uslove predviđene javnim pozivom ili prijava na javni poziv nije podnešena u predviđenom roku takva prijava se neće razmatrati.
Prijava sa kompletnom dokumentacijom dostavlja se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva u zatvorenoj koverti Komisiji za raspodjelu sredstava za projekte programe nevladinim organizacijama neposredno u kancelariji Građanskog biroa, radnim danima od 10:00 h - 14:00 h, ili poštom na adresu, Prijestonica Cetinje, ulica Baja Pivljanina broj 2, sa napomenom: Prijava na Javni poziv za izbor nezavisnih procjenjivača za 2025. godinu.
Predsjednica Komisije Ana Novović
Formati
1/9
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dana 1. juna 2025. umrla je u 98. godini naša draga
Ištvana POT
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 1. juna od 12 30 do 16 časova i 2. juna od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Dajbabe bb
Umrla je naša draga
MILEVA Đurova BOŽOVIĆ rođena BURZANOVIĆ 1945–2025.
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu najuže rodbine 1. juna 2025.
OŽALOŠĆENI: sin LJUBOMIR, kćerke ĐORĐINA i RADMILA, snaha GORDANA, unuci ZLATKO, DANILO, RANKO, ALEKSANDAR, MLADEN i MARKO, unuke DIJANA, MILENA i JELENA, snahe za unucima, praunučad i ostala rodbina
OŽALOŠĆENE PORODICE: BOŽOVIĆ i BURZANOVIĆ
S bolom u srcu javljamo da je naša najdraža
SENKA Dragoljuba MILOŠEVIĆ rođena KRŠANAC
85
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Sa neizmjernom tugom se opraštamo od tebe, a tvoja dobrota i plemenitost ostaju u našim srcima. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Počivaj u miru.
Sestra JELENA sa porodicom
Umrla dana 1. juna 2025. godine. Saučešće za našom dragom Senkom primamo 2. juna od 10 do 15 časova i 3. juna od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci.
OŽALOŠĆENI: ćerke DANIJELA – LELA i DALIBORKA – DACA, brat JOVICA, sestra MARIJA, unučad ANDRIJA i LARA, zet ŽARKO, đever ĆIRO, zaove POLJKA i STOJKA, jetrva ILINKA, snaha JASNA, bratanić i bratanična, sestrići i sestrična, đeveričići i đeverične i ostala mnogobrojna porodica MILOŠEVIĆ i KRŠANAC
Prije dva dana sahranjen je na Žabljaku moj dragi drug i prijatelj
U nemogućnosti da se poklonim sjenima čestitom, ponosnom i dobrom čovjeku šaljem mu posljednji pozdrav.
Porodici iskreno saučešće.
RADOVAN DAMJANOVIĆ iz Nikšića
Posljednji pozdrav dragoj
SLAVKI – BEBI RASPOPOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
ŽELJKO VUJOŠEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi
BEBI RASPOPOVIĆ
S tugom
Porodica pokojnog BATA PEŠIĆA
Dragi čika
Hvala Vam na dobroti tokom dugo godina komšijskog prijateljstva.
KOMŠIJE IZ ULAZA, BULEVAR SAVE KOVAČEVIĆA
Posljednji pozdrav dragoj teta
Ostaješ u najljepšem sjećanju. NEBOJŠA MARAŠ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj komšinici i profesorici
JELENA HELA ĐURANOVIĆ
Porodica NEŠOVIĆ
Počivaj u miru Tvoja dobrota ostaje kao šapat koji nikada ne utihne.
SANDRA BRAJEVIĆ sa porodicom
IGOR VUKSANOVIĆ 2. 4. 1972 – 16. 5. 2025.
Sa neizmjernim bolom opraštamo se od svog bratanića, koji ostavi svoju porodicu, brata i majku odavno ranjenu da vječno pate i tuguju za njim i njegovom sudbinom!
Tetke
VESNA ROGANOVIĆ sa porodicom NADA VUKIĆ sa porodicom 75 Dragoj
BEBI RASPOPOVIĆ
S poštovanjem i tugom IGOR i RENATA LAČKOVIĆ
Prošla je tužna godina dana otkad nas je napustio naš MILJAN MUGOŠA
Od našeg posljednjeg oproštaja, kao da je prošao tren i čitava vječnost u isto vrijeme. Nema riječi koje bi opisale bol i prazninu koja je ostala u nama. Nosimo Tvoju mladost, čestitost i dobrotu urezane u srcima kao vječnu ranu.
Nikad prežaljenog, zauvijek voljenog, čuvaju te od zaborava
TETKA, BANJO, MILENA, EAMON, ALEX i OLI
Prošla je godina dana otkako nisi sa nama, ali tvoja dobrota, osmijeh i plemenito srce ostaju zauvijek u našim sjećanjima. Nedostaješ svakog dana i uvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima. Počivaj u miru.
Tvoji: TIJANA, DUŠAN i BOBI
Živim sa tobom, ne bez tebe. I to sam morala da naučim.
Znam da znaš kolika je moja bol, pa mi dođeš u san da mi obrišeš suze i da mi daš snagu da izdržim.
Tvoj osmijeh, tvoj topli zagrljaj, uvijek su sa mnom, kao i velika ljubav i pažnja tvoga brata Marka.
Voli te MAJKA 68 2. 6. 2001 – 2. 6. 2025.
Tvojim iznenadnim odlaskom ostavila si vječnu prazninu u našim srcima.
Bila si naš uzor, ponos i oslonac. Hvala na toplini, dobroti i nježnosti koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.
Dana 2. juna navršava se šest godina od kada je preminuo naš voljeni otac i djed
Ostao si da živiš vječno u nama i da zračiš svojom ljubavlju, divnom ličnošću i da nam daješ neiscrpnu inspiraciju.
Tvoji NINO i TANJA sa porodicama 77
Navršava se godina otkako nije sa nama naš dragi
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava.
Tvoji VUKADINOVIĆI: JOVAN, SRĐAN i GORAN sa familijama
Najmiliji sine
Godina prođe, ja te čekam da mi dođeš i pitaš kako si, tata. Neću i ne mogu zaboraviti što sam ti obećao.
Sine, ovo su dani očajanja, beznađa, neopisive tuge i čežnje za tobom.
Ne mogu ovo svjesno prihvatiti. Zajedno smo od svitanja do svitanja svakog dana i tako će ostati do kraja mog življenja.
Odzvanjaju riječi naših planova i dogovora, Mikice moj, a najviše „kako sudbina odredi, a ti mi čuvaj Vakija, Inesitu i Tamaru“.
To mi je vodilja i nemoj da brineš oko mog zavjeta.
Sine, Anđele moj, volim te do beskraja. TATA
Najvoljeniji naš mužu i tata
Već godinu dana ne uspijevamo da se probudimo iz ovog košmara niti da nađemo odgovor na pitanje zašto...
Koja je to sila bila jača od naše ljubavi i zajedništva pa je odlučila da ovako grubo istrgne korijen našeg srećnog porodičnog doma?
Znamo da nisi ti. I nikada ne bi.
Kako nam nedostaje da opet budemo MI… da zajedno gledamo u budućnost, našu djecu kako rastu na koje ćemo biti ponosni. Neka ti je mirno tamo gdje su anđeli, najljepši anđele naš.
Zauvijek tvoji najmiliji: TAMARA, VASILIJE i INES MANUELA
Voljeni naš
Godinu teških i bolnih dana je prošlo, tuga za tobom sve je veća.
U nedjelju 1. juna tvoji najmiliji su obišli tvoju vječnu kuću.
Surova je stvarnost života, patnja i tuga za tobom ne prestaju, utjehe nema.
U uspomenama na tebe živimo sa tobom dok postojimo.
Beskrajno tužni, zauvijek tvoji najmiliji
MIOMIR, TAMARA, VASILIJE, INES MANUELA, LJILJANA, MARKO, BOJANA, BODIN, VEDRANA i MIJAT
Jedinom bratu
Godina prođe ali bol i tuga ne prolaze. I dalje ne mogu da prihvatim da te nema ali osjećam da je tvoja plemenita duša sa mnom i da živiš.
Naše zajedničke planove ću ostvariti i čuvati ti familiju kao svoju dok se opet ne sretnemo.
Bio i ostao ponosan na tebe.
Tvoj mali MARKO
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 188 stav 5 Zakona o energetici ("Službeni list CG", broj 28/25) Uredbe o postupku javnog nadmetanja za izbor snabdjevača poslednjeg izbora za snabdijevanje električnom energijom („Službeni list CG“, broj 81/18) i Uredbe o snabdijevanju ranjivih kupaca električne energije („Službeni list CG“, broj 81/18), Ministarstvo energetike i rudarstva objavljuje
JAVNI OGLAS
ZA IZBOR SNABDJEVAČA POSLJEDNJEG IZBORA ZA SNABDIJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Ministarstvo energetike i rudarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) poziva zainteresovane energetske subjekte koji obavljaju djelatnost snabdijevanja električnom energijom da dostave ponude, u skladu sa Tenderskom dokumentacijom za izbor snabdjevača posljednjeg izbora za snabdijevanje električnom energijom (u daljem tekstu: Tenderska dokumentacija). Izbor snabdjevača sprovodi se kroz postupak javnog nadmetanja.
1. Predmet javnog nadmetanja Predmet javnog nadmetanja je izbor snabdjevača posljednjeg izbora za snabdijevanje električnom energijom za period od tri kalendarske godine (2026, 2027 i 2028. godinu).
Snabdjevač posljednjeg izbora vrši snabdijevanje električnom energijom:
1) svih kategorija krajnih kupaca priključenih na distributivni ili na prenosni sistem električne energije ili gasa koji bez svoje krivice ostanu bez snabdjevača ili ugovora o snabdijevanju; 2) domaćinstava, mala i mikro pravna lica priključena na distributivni sistem električne energije ili gasa koji izaberu snabdijevanje preko snabdjevača posljednjeg izbora, čime se obezbjeđuje njihovo pravo na univerzalnu uslugu.
Ponuđač je dužan da ponudi jedinične cijene električne energije po tarifnim elementima (viša, niža i jedinstvena tarifa) za prvu godinu snabdijevanja. Odnos između tarifnih elemenata za električnu energiju utrošenu u višoj i nižoj tarifi ne može biti veći od 3:1, shodno Opštim uslovima za snabdijevanje električnom energijom („Službeni list CG“, broj 70/16).
Ponuđač je dužan da ponudi formule za određivanje cijena električne energije za drugu i treću godinu snabdijevanja.
Takođe, ponuđač je dužan da u formulama za određivanje cijena električne energije za drugu i treću godinu snabdijevanja koristi jasne i lako provjerljive parametre, na osnovu kojih je moguće utvrditi visinu cijena.
Snabdjevač posljednjeg izbora, izabran kroz postupak javnog nadmetanja, dužan je da primjenjuje ponuđene jedinične cijene po tarifnim elementima (viša, niža i jedinstvena tarifa) za prvu godinu snabdijevanja, kao cijene za drugu i treću godinu snabdijevanja koje će utvrditi po ponuđenim formulama, pri čemu odnos između tarifnih elemenata za električnu energiju utrošenu u višoj i nižoj tarifi za drugu treću godinu snabdijevanja mora biti jednak odnosu tarifnih elemenata za prvu godinu snabdijevanja.
2. Uslovi za učešće u postupku javnog nadmetanja
Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja po ovom javnom oglasu ima svako domaće i strano privredno društvo, pravno lice preduzetnik (u daljem tekstu: Ponuđač): koji ispunjava uslove za snabdijevanje električnom energijom u Crnoj Gori, Energetskoj zajednici ili državi članici Evropske unije; koji je registrovan za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom kod nadležnog organa; koji je izmirio poreske obaveze u državi u kojoj ima sjedište; čiji zastupnik nije bio pravosnažno osuđivan za krivično djelo zloupotrebe službene dužnosti, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare, koje ga čine nepodobnim za obavljanje funkcije; koji ispunjava uslove u pogledu finansijske sposobnosti, na način da ima prosječni godišnji bruto prihod veći od 50 mil. € ili ekvivalentno u drugoj valuti, za tri poslovne godine (2022, 2023 2024); koji ispunjava uslove u pogledu tehničko-kadrovske osposobljenosti za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom, i to: - da ima najmanje 50 zaposlenih; - da posjeduje informacioni sistem za obračun, fakturisanje i izdavanje računa krajnjim kupcima za utrošenu električnu energiju; koji je obavljao djelatnost snabdijevanja električnom energijom najmanje tri kalendarske godine to: 2022, 2023 i 2024. godine, u obimu koji nije manji od 1.500 GWh godišnje; koji može ugovoriti kupovinu električne energije ili posjeduje kapacitete za proizvodnju električne energije, u količini koja nije manja od 1.000 GWh; koji je dostavio bankarsku garanciju ponude na iznos od 25.000 € (slovima: dvadesetpethiljadaeura), plativu na prvi poziv, bez prava prigovora, u formi datoj u Tenderskoj dokumentaciji, ili dokaz o uplati novčanog depozita u istom iznosu.
Rok važenja bankarske garancije ponude ili novčanog depozita je 120 dana od krajnjeg roka za podnošenje ponude.
3. Kriterijumi za vrednovanje ponuda
Ponude se vrednuju i rangiraju na osnovu kriterijuma za vrednovanje ponuda. Kriterijumi za vrednovanje ponuda su prikazani u sljedećoj tabeli: Kriterijum Broj bodova
1. Ponuđena cijena električne energije
2. Finansijska sposobnost ponuđača
3. Sigurnost snabdijevanja električnom energijom
3.1. Mogućnost obezbjeđenja količine električne energije
0-10
3.2. Udio električne energije iz sopstvenih izvora 0-10
4. Doprinos zaštiti životne sredine 0-10
4. Otkup Tenderske dokumentacije Ponuđač ima pravo da učestvuje u postupku javnog nadmetanja, pod uslovom da prije podnošenja ponude otkupi Tendersku dokumentaciju. Ministarstvo izdaje potvrdu za otkupljenu Tendersku dokumentaciju vodi registar lica koja su otkupila dokumentaciju, na osnovu kojeg se identifikuju ponuđači koji mogu uče stvovati na Tenderu. Ako Tendersku dokumentaciju preuzima ovlašćeni predstavnik privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika, dužan je da dostavi ovlašćenje za zastupanje ovjereno od strane notara ili apostilom, kao i dokaz o izvršenoj uplati naknade za otkup Tenderske dokumentacije. Ukoliko je ovlašćenje izdato na stranom jeziku, potrebno je dostaviti prevod na crnogorski jezik koji je ovjeren od strane sudskog tumača. Cijena Tenderske dokumentacije iznosi 1.500,00 € (slovima: hiljaduipetstoeura) ovaj iznos se uplaćuje na žiro-račun Budžeta Crne Gore broj: 832-1005-92, sa naznakom „Otkup Tenderske dokumentacije po Javnom oglasu za izbor snabdjevača posljednjeg izbora za snabdijevanje električnom energijom“. Tenderska dokumentacija se može otkupiti najkasnije pet radnih dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.
5. Podnošenje ponuda
Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku. Ako je dokumentacija iz ponude dostavljena na stranom jeziku, ponuđač je dužan da priloži ovjereni prevod na crnogorskom jeziku. U slučaju spora, ovjereni prevod će se koristiti za tumačenje informacija dokaza.
Ponuđač dostavlja ponudu na arhivu Ministarstva na sljedeću adresu: Ministarstvo energetike i rudarstva Rimski trg 46, 81000 Podgorica, Crna Gora
Ponude moraju pristići u arhivu Ministarstva najkasnije do 15. jula 2025. godine do 12:00 časova, što je krajnji rok za podnošenje ponude (u daljem tekstu: Krajnji rok). Ponuda se podnosi u formi i sadržaju kako je definisano u Tenderskoj dokumentaciji. Ministarstvo izdaje potvrdu, odnosno evidentira prijem ponude sa jasno naznačenim datumom i vremenom prijema ponude. Ponude pristigle poslije Krajnjeg roka za dostavljanje ponude neće se razmatrati, već će se neotvorene vratiti Ponuđaču. Ponuđač ima pravo da, na pisani zahtjev, povuče ponudu najkasnije do isteka Krajnjeg roka. Ponuda se smatra povučenom prijemom pisanog zahtjeva za povlačenje ponude, koja se bez odlaganja, neotvorena, vraća ponuđaču.
6. Informacije i podaci za komunikaciju Zainteresovani ponuđač može, u pisanom obliku, zatražiti dodatne informacije ili pojašnjenja u vezi sa postupkom javnog nadmetanja. Zahtjevi za dodatne informacije pojašnjenja mogu se dostavljati najkasnije sedam radnih dana prije isteka roka za podnošenje ponuda. Komunikacija se vrši isključivo elektronskim putem preko e-maila. Kontakt osoba: Maja Pavićević e-mail: maja.pavicevic@meir.gov.me
7. Otvaranje ponuda Otvaranje ponuda vrši Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda u prostorijama Ministarstva (Rimski trg 46, Podgorica), na dan 15 jul 2025. godine, sa početkom u 13:00 časova. Ponuđač, preko svojih ovlašćenih predstavnika, ima pravo da prisustvuje otvaranju ponuda, koje obuhvata otvaranje omota ponude, otvaranja dijela ponude koja se odnosi na podobnost ponuđača i provjeru njene formalne ispravnosti.
8. Promjena uslova Javnog oglasa Izmjene i/ili dopune Javnog oglasa objavljuju se na isti način kao i tekst prvobitnog Javnog oglasa.
CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je preduzeću „BONILA“ d.o.o. Budva, Petrović Boro i Petrović Nemanja donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1610/6 od 20. 05. 2025. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za apartmanski blok kategorije 3*, 2G+P+5, na dijelu UP 106.11, blok broj 106F, katastarska parcela 96/2 KO Bečići, opština Budva.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.
Preduzeće „BONILA“ d.o.o. Budva, Petrović Boro i Petrović Nemanja mogu, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
Preduzeće „BONILA“ d.o.o. Budva, Petrović Boro i Petrović Nemanja su dužni, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
AD „MEHANIZACIJA I PROGRAMAT,, NIKŠIĆ
Na osnovu odluke Odbora direktora AD,, Mehanizacija i programat,, Niksić oglašava
JAVNU LICITACIJU za prodaju putničkog automobila, 2 bušilice, 1 finišer i 1 valjak
Prodaje: -putnički automobil marke Volkswagen, tip-model Golf V 2.0 SDI, reg. oznaka NK AJ 939, broj šasije je WVWZZZ1KZ6W035533, snaga motora je 103kW, boja plava, godina proizvodnje je 2005, sa pređenih 620 000 km, registracija je istekla, po početnoj cijeni 2 000,00 eura sa uračunatim PDV-om. -Hidrauličnu bušilicu proizviđača Atlas Copco Sweden, tip-model Flexi Roc T35, serijski broj TMG16SED0024, godina proizvodnje je 2016, sa brojem radnih časova 7285, po početnoj cijeni 80 000,00 eura sa uračunatim PDVom.
-Hidrauličnu bušilicu proizviđača Atlas Copco Sweden, tip-model ROC F6-34, serijski broj 8992005030, godina proizvodnje je 2007, sa brojem radnih časova 11460, po početnoj cijeni 65 000,00 eura sa uračunatim PDV-om. -Finišer proizviđača Vogel - Germany, tip-model Super 1603-2, serijski broj 08830221, godina proizvodnje je 2007, sa brojem radnih časova 10166, po početnoj cijeni 50 000,00 eura sa uračunatim PDV-om.
-Valjak proizviđača HAMM, tip-model HD110, serijski broj H1810939, godina proizvodnje je 2008, sa brojem radnih časova 10166, po početnoj cijeni 30 000,00 eura sa uračunatim PDV-om. Naveden putnički automobil i navedene građevinske mašine prodaju se u viđenom stanju i mogu se razgledati svakog radnog dana od 9 do 15 sati u periodu trajanja oglasa, a nalaze se u krugu obračunske jedinice Transport i mehanizacija u Gračanici u Nikšiću.
Pravo učešća imaju pravna fizička lica koja uplate 10% od početne cijene. Kaucija će se uplaćivati na blagajni u Gračanici u Nikšiću do dana zaključenja oglasa.
Kupac je obavezan da ugovorenu cijenu uplati u ukupnom iznosu na dan licitacije, a ukoliko odustane gubi pravo na povratak kaucije. Porez na promet i ostale dadžbine plaća kupac. Kaucija će se vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali, narednog dana po izvšenoj licitaciji.
Oglas je otvoren 8 dana uključujući dan oglašavanja. Licitacija će biti održana 10.06.2025. godine u 10 sati u kancelariji obračunske jedinice Transport i mehanizacija u Gračanici u Nikšiću.
Sve informacije se mogu dobiti na telefon 067-631-637, svakog radnog dana od 09 do 15 sati.
vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
