Dnevni list POBJEDA 01.06.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

INTERVJU: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije Tonino Picula

Vučićevoj Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji

Posljednjih mjeseci zaista se sve više govori o uspjehu Albanije, vjerujem i zbog ohrabrivanja Tirane da nastavi s reformama. Njihov napredak u posljednje vrijeme je očit. Mislim da je to rezultat usklađivanja Tirane s EU politikama, ali i posljedica svestrane saradnje Edija Rame i Đorđe Meloni, pred kojom je albanski premijer nedavno i doslovno klečao. Crna Gora, doduše, i dalje prednjači, ali to neće puno značiti ukoliko se ambicije ne potvrde konkretnim djelima. Nadolazeća međuvladina konferencija dobra je prilika da se ocijeni trenutna situacija, pa očekujem jasne poruke s obje strane - kaže Picula STR. 2. i 3.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ISTINA JOŠ DALEKO: Pet mjeseci nakon zločina brojna pitanja i dalje bez odgovora, iz Tužilaštva najavljuju da će uskoro biti donijeta odluka

Istraga još nije završena, Cetinjani strahuju za bezbjednost

Stari put Cetinje – Podgorica, svojevrsni simbol jednog vremena, zapušten i zaboravljen

Džada koje više nema

Koliko je to spajanje Cetinja i Podgorice bilo važan događaj za Crnu Goru svjedoči i list Glas Crnogorca. U reportaži o puštanju puta u saobraćaj pored ostalog je pisalo: „Izjutra rano jedan dio Cetinja bio je budan preko svog običaja. Neko se spravlja na svečanost, neko ljubopitan hoće da vidi kuda krenu kola sa Cetinja put nove Mirkove Varoši, a stare Podgorice, na slavnoj Ribnici“

POGLED SA STRANE: Broz je obnovio crnogorsku državu uz najveće poštovanje crnogorskih ratnika u Drugom svjetskom ratu

Crnogorci zaboravili Tita

Svjedočenja potomaka i porodica istaknutih pripadnika četničkog pokreta o komunističkoj vlasti (I)

„Nikada mi niko nije prebacio što sam Dražin sin“

Inovator, startap developer i serijski preduzetnik Marko Šćepanović iz Beograda govori o novim tehnologijama i razvoju vještačke inteligencije

Tito je stvorio veću Crnu Goru od zemlje kralja Nikole Prvog. Zašto ga onda Crnogorci ne slave? A Hrvati su ga slavili iako je stvorio manju Hrvatsku od one koju je kao banovinu odobrio knez Pavle Karađorđević 1939. godine i neuporedivo manju od kvislinške Pavelićeve NDH iz 1941. godine. Sve čudnije od čudnog

Piše: dr Dragan VESELINOV STR. 10. i 11.

Jednoglasna odluka Ustavnog suda Šćepanović

stekao uslove za penziju

PODGORICA - Ustavni

sud, na sjednici u petak, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na jučerašnji dan najkasnije, i po Zakonu o radu i Zakonu o PIO, stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću.

Kako piše RTCG, odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države. Parlament bi trebalo da na nekoj od narednih sjednica konstatuje prestanak mandata sudiji.

Budimir Šćepanović izabran je 2013. na prijedlog tadašnjeg predsjednika države Filipa

Mugoša: Političko „piljarenje“

- Zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i političkog „piljarenja“ vladajuće koalicije od sjutra Ustavni sud ima četvoro sudija od predviđenih sedam - napisao je juče na mreži Iks poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša Kako navodi, od juna prošle godine većina nije u stanju da omogući popunja-

Vujanovića. Predsjednik države Jakov Milatović prošle sedmice uputio je prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red. Ukoliko se to ne desi ove sedmice, Ustavni sud ostaće na četvoro sudija. U decembru prošle godine penzionisana je sutkinja Dragana Đuranović, što je zbog različitih tumačenja dovelo do blokade Skupštine. O načinu na koji je penzionisana, predstavnici parlamentarne većine i opozicije poslali su zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji. Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala. R. P.

vanje upražnjenog mjesta nakon prestanka mandata sudiji Gogiću.

- Jer im se sve svodi na trgovinu raznim funkcijama. Prije pola godine su dobili obavještenje od Ustavnog suda da 31. maja prestaje mandat sudiji Šćepanoviću, a prije 16 dana su dobili prijedlog ovlašćenog predlagača (predsjednika Crne Gore) za to upražnjeno mjesto. Njihova vladavina prava se svodi na retoričke floskule dok u praksi sve suprotno rade - poručio je Mugoša.

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu pozvao SDT da „detaljno i objektivno“ provjeri navode MANS-a

Laković spreman i za poligrafsko ispitivanje

PODGORICA – Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković pozvao je Specijalno državno tužilaštvo da detaljno i objektivno provjeri sve navode MANS-a i poručio da je spreman za poligraf. Laković je to napisao na mreži Iks, nakon što su Vijesti objavile da je SDT formiralo predmet tokom kojeg će provjeriti navode koje je saopštila izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković.

- Kako vidjeh sebe na naslovnici, nalazim za shodno da pozovem SDT da detaljno i objektivno provjeri sve navode MANS-a, te se u tom smislu stavljam na raspolaganje i za poligrafsko ispitivanje, kako na ove, tako i na bilo koju drugu temu - napisao je Laković na mreži Iks.

Filip Ivanović iz PES-a kaže da njegova partija nema što da krije.

INTERVJU:

Vučićevoj Srbiji nije

PODGORICA - Sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 uzdržanih, Evropski parlament nedavno je usvojio Izvještaj i Rezoluciju o Srbiji, koji je prezentovao njen izvjestilac za Srbiju Tonino Picula.

„Pad nadstrešnice u Novom Sadu postao je tragični simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štititi građane“, rekao je ovaj poslanik EP u četiri mandata i doskorašnji izvjestilac za Crnu Goru.

predsjednika Srbije i njegovih interesnih skupina. Nije jednostavno predvidjeti daljnji razvoj, jer ne postoji konsenzus o tome kako, između svih faktora na sceni koji svoje trenutne pozicije temelje na legalnosti, ali i na legitimnosti, izaći iz ove sada već kronične društvene blokade - kaže u intervjuu za Pobjedu Tonino Picula.

svećen ulasku u Europsku uniju sada samo retoričko.

POBJEDA: Ne vjerujete da je zvanična Srbija zainteresovana za pridruživanje EU?

PICULA: Vučićev odlazak u Moskvu, unatoč jasnim upozorenjima iz EU, jasna je poruka s njegove strane gdje se on vidi u današnjem svijetu.

upozorenja EU i ipak otišao u Moskvu, što mislite?

- Postupak SDT, po određenoj krivičnoj prijavi, kakva god ona bila, stvar je redovne procedure, a ne senzacionalizma kojem danas svjedočimo. Naprotiv, Mišo Laković već nedjeljama vrlo jasno i glasno govori da je spreman da nadležnim organima odgovori na sva potencijalna pitanja i dostavi sve relevantne podatke koji mogu biti od interesa za zatvaranje ovog „slučaja“ističe Ivanović. Nažalost, dodaje on, umjesto da to bude dio redovnog postupka, „čiji ishod očekujemo u što kraćem roku, pojedini društveni i politički činioci vode danonoćnu kampanju u pokušaju diskreditacije poslanika PES-a, a posredno i kriminalizacije naše stranke“. - U nedostatku bilo kakvih dokaza, ali i racionalnih i vjerodostojnih argumenata, oponentima ne preostaje ništa drugo do da stvaraju maglu sumnje i nelagode, ne bi li nanijeli štetu našoj partiji - kazao je Ivanović. R. P.

Takođe, Picula je u svom izvještaju ukazao na ozbiljne nedostatke izbornog zakonodavstva u Srbiji, na loše stanje slobode medija, na srpsko pravosuđe ,,koje selektivno dijeli pravdu“, te na činjenicu da su kritičari režima predsjednika Aleksandra Vučića konstantno izloženi javnim napadima. I sam Picula, koji je na mjesto izvjestioca EP za Srbiju izabran u novembru 2024. godine, nerijetko je meta grube kritike i verbalnih napada režima predsjednika Vučića i njemu bliskih medija.

- Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, prilike u Srbiji definitivno potvrđuju moj raniji zaključak o neproglašenom izvanrednom stanju, a svakako stoji tvrdnja da se, i nakon usvajanja mog izvještaja, situacija i dalje komplicira. Atmosfera u Srbiji je toksična; bilježe se novi incidenti, dok preko provladinih medija i tabloida traju konstantni napadi na domaće i strane kritičare režima. Očuvanje statusa quo, što je egzistencijalni interes režima u Beogradu, u ovim okolnostima postaje sve teža misija

POBJEDA: Odlaskom u Rusiju, predsjednik Srbije prešao je ,,crvenu liniju“ i odnos Brisela prema njemu više neće biti isti, tvrde pojedini srpski analitičari. Je li taj ,,izlet u Rusiju“ zaista bio prekretnica u odnosima Brisela i režima u Srbiji?

PICULA: Pokazaće vrijeme. Vučićev izlet u Rusiju definitivno je povećao broj skeptika prema njemu u Europskoj uniji, dok je kod onih koji već dugo nemaju iluzija o pravoj prirodi njegovog režima samo učvrstio uvjerenje da Vučićevoj Srbiji nije mjesto u EU. Poznato je da Brisel nije prvak svijeta u brzini donošenja odluka, što je karakteristika djelovanja EU; zbog te sporosti je često kritiziran. Nadam se da će najnovije Vučićevo dodvoravanje Vladimiru Putinu biti razdjelnica u odnosu Europske komisije, dijela Europskog vijeća i EEAS-a prema Srbiji.

POBJEDA: Evropski parlament je…

PICULA: Europski parlament nema razloga za promjenu stavova, jer u kontinuitetu izražava kritiku Vučićevog Beograda. Pogotovo je važno kako će se u ovoj situaciji postaviti Europska pučka stranka, čiji je SNS pridruženi član. Mislim da je pitanje da li je službeni Beograd uopće po -

Vučić se očito odlučio za geopolitičke suparnike, pa i otvorene neprijatelje EU, dok u bloku jedino iskreno kolaborira sa Viktorom Orbanom, Robertom Ficom i sličnima.

Podsjećam da se i u mom izvještaju o Srbiji ističe da, unatoč deklariranoj privrženosti srbijanskih vlasti putu ka EU, stvarnost pokazuje da nema dovoljno političke volje koja to potvrđuje. Takođe, jasno se naglašava da Srbija mora ozbiljno i kategorički pokazati da je strateški orijentirana prema EU, i to snažnom političkom voljom i dosljednošću u provedbi reformi vezanih uz EU. Njena je obveza da objektivno i nedvosmisleno komunicira sa svojim građanima o EU, o europskom putu Srbije i potrebnim reformama. A toga nema. Uzevši u obzir sve okolnosti, nisam, dakle, uvjeren da je službeni Beograd iskreno predan putu prema EU; pogotovo ne usvajanju vrijednosti i normi na kojima je EU nastala.

POBJEDA: Ali predsjednik Srbije ponavlja da je njegovoj zemlji mjesto u EU.

PICULA: Budući da je EU najveći trgovački partner, investitor i donator Srbije, Vučić Europsku uniju očito doživljava kao srpski bankomat. Bez novca iz EU, srpska ekonomija bi kolabirala.

POBJEDA: Zašto je predsjednik Srbije ignorisao

PICULA: Zato što računa na benevolentnost dijela EU, a što traje još od vremena vladavine njegove glavne sponzorice Angele Merkel. Tu je i njegovo uvjerenje da ga od ozbiljnijih sankcija Brisela štite i lukrativni ugovori koje je sklapao s liderima nekih od najutjecajnijih država članica. Svakako i da dobar dio građana Srbije pozitivno doživljava Rusiju, te im Vučić ovim potezom daje do znanja da ih nije iznevjerio. Vučić računa i na sve one koji ga podržavaju u vođenju tzv. neovisne vanjske politike, a dio njegovog novijeg modusa operandi je i borba s domaćom verzijom tzv. obojene revolucije, pojmu koju je preuzeo iz ruskog diskursa. POBJEDA: Od dolaska na vlast, beogradski kontrolisani mediji predano su radili na rusifikaciji srpskog društva, demonizujući sve zapadne ideje i vrijednosti. Je li samo to uticalo na pad podrške građana Srbije evropskim integracijama, koji je danas na istorijskom minimumu?

PICULA: Očiti pad podrške građana Srbije članstvu u EU definitivno je produkt djelovanja medija i propagandnih mašina pod kontrolom vlasti, kao i konkretnih poteza same vlasti i njenog ambivalentnog držanja prema Uniji. Međutim, vjerujem i da je značajan udio građana Srbije razočaran dugogodišnjom prešutnom, ali i jasnom podrškom Vučićevoj vlasti, te mlakim reakcijama dijela funkcionera i lidera EU na početku studentskog protesta u toj zemlji. Povjerenje građana Srbije u Brisel naru-

DaTUm Ulaska CRNE GoRE U EU zaVIsI oD oDGoVoRNosTI VlasTI U PoDGoRICI: Tonino Picula

privatna arhiva

hrvatske diplomatije Tonino Picula

nije mjesto u Evropskoj uniji

šeno je i potreban je drugačiji odnos prema režimu u Beogradu da bi se ono vratilo.

POBJEDA: Ali zašto je dio briselske administracije, baš kao i administracija predsjednika Džozefa Bajdena, tako dugo gledao kroz prste predsjedniku Srbije? Sjetite se komesara Olivera Varheljija, predstavnika EU u pregovorima Srbije i Kosova Miroslava Lajčaka ili američkog izaslanika Gabrijela Eskobara.

PICULA: Siguran sam da je ta prijašnja šutnja i toleriranje Vučićeve u osnovi antieuropske politike narušilo povjerenje proeuropski orijentiranih građana Srbije u EU, baš kao i sama percepcija Unije. Upravo se zato više ne smiju ponavljati iste greške - kako od strane institucija EU, tako i od strane utjecajnih država članica, a sve zbog nekih partikularnih poslovnih interesa. EU ne može imati kritičan odnos prema Putinovoj diktaturi, a benevolentan prema njegovim sljedbenicima u državama kandidatima za članstvo.

POBJEDA: Možemo li onda

reći da je politika ,,stabilokratije“ u odnosu na države Zapadnog Balkana konačno - mrtva?

PICULA: Mislim da je politika koju spominjete definitivno pod sve većim pritiskom, ali da, nažalost, još nije posve napuštena. Članstvo u EU mora zadržati opću transformativnu moć u zemljama kandidatima, a pod tim mislim na jačanje demokratskih institucija koje moraju garantirati vladavinu prava, autentičnu slobodu medija i političkog djelovanja, neovisnost pravosuđa i zaštitu ljudskih prava. Ako ona nastavi slabiti u korist transakcijskog pristupa ,,ja tebi ti meni“, to će imati za posljedicu nastavak slabljenja vjerodostojnost politike proširenja, kao i same EU

POBJEDA: Jesu li pobunjeni studenti u Srbiji u tom smislu ,,otvorili oči“ EU?

PICULA: Studenti su svakako u Briselu učinili vidljivijom moguću političku alternativu postojećoj autokratskoj vlasti u Beogradu. Studentski pokret ključni je dio nove političke dinamike u Srbiji, a tek treba

vidjeti kako i u kojoj mjeri će biti i dio rješenja ove duge političke krize u zemlji. Studenti očito traže društvenu emancipaciju od svega što smatraju štetnim po zemlju i sve jasnije šalju poruke da žele preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost. Njihovi zahtjevi se u visokoj mjeri preklapaju sa temeljnim kriterijima za napredovanje Srbije na europskom putu.

OBJEDA: Razgovarali ste sa srpskim studentima, kakvi su Vam utisci? Kako Vam zvuče njihova objašnjenja o pojedinim simbolima - ruske zastave, na primjer, koji se mogu vidjeti na protestima?

PICULA: Rekao sam im da je njihov maraton između Srbije i Brisela, kroz države članice, usporediv s pristupnim procesom njihove zemlje u EU: oboje traže izdržljivost, posvećenost i vrijeme. Studenti su uglavnom ponovili svoje otprije poznate zahtjeve za potpunom istragom o pogibiji 16 ljudi u padu nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu i raskrinkavanju korupcije u Srbiji. Dobili su podršku okupljenih europskih zastupnika, koji su se zanimali za stanje u Srbiji. Na pitanja o njihovoj percepciji EU, odnosu prema opoziciji, mogućim izvanrednim izborima i drugim temama, studenti nisu baš direktno odgovarali.

POBJEDA: Zašto?

PICULA: Kazali su da nemaju mandat, jer njihovi plenumi zajednički donose odluke o svemu. Riječ je svakako o heterogenoj skupini raznih bekgraundova i političkih svjetonazora. Toga se mora biti svjestan. Na kraju, studentski pokret produkt je političkih i društvenih prilika, te svih mogućih kriza nakon 5. oktobra 2000.

POBJEDA: Nijesu Vam, dakle, objasnili zašto, kao na antivladinim demonstracijama u Gruziji, na studentskim protestima nema zastava EU?

Nema ,,plana B“ za države regiona, članstvo u EU najbolja je opcija

POBJEDA: Pritisnuta i unutrašnjim problemima, ima li EU danas snage da se nosi sa ozbiljnim izazovima sa kojima je suočena: komplikovani odnosi sa SAD, rat u Ukrajini i situacija na Zapadnom Balkanu?

PICULA: Ne treba zaboraviti ni Bliski istok i aktuelni sukob u Gazi. Ništa novo neću reći ako kažem da, još od kraja Hladnog rata, živimo u geopolitički najizazovnijim vremenima. No, upravo zbog toga, EU je na još jed-

noj povijesnoj prekretnici. Budući da nije zajednička država, nego zajednica država, EU mora naći način da zajednički istupa vidljivije, aktivnije i efikasnije. Usljed svega što predstavlja ili što bi trebala predstavljati, EU ne može i ne smije stajati po strani. Ovo je svijet u kojem je sve više sukoba i sve manje suradnje, gdje pucaju stara partnerstva, a multilateralizam slabi pred multipolarnim odmjeravanjima. Vjerujem da EU ipak ima kapacitete da položi i ovaj stres test.

POBJEDA: Ukoliko se punopravno članstvo država regiona pokaže kao teško ostvarivo, ima li EU alternativno rješenje za Zapadni Balkan? U tom smislu, što mislite o ideji Francuske ili o poziciji nove vladajuće koalicije u Njemačkoj?

PICULA: Mislim da je za zemlje Zapadnog Balkana članstvo u EU i dalje najoptimalnije rješenje - kako za otklanjanje internih problema, tako i za dobrosusjedske odnose. Ne vjerujem da bi neki „plan B“ bio bolja

Razumijem

srpsku opoziciju, nije im lako

POBJEDA: Pored studenata, nedavno ste se sreli i sa pojedinim srpskim opozicionarima, koji su, za razliku od režima, bili zadovoljni onim što su od Vas čuli. Kakvi su Vaši utisci nakon susreta sa opozicijom?

PICULA: Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, redovito se susrećem s relevantnim političkim akterima u Srbiji, i to, naravno, samo s onima koji izraze želju za susretom. Institucionalna opozicija u Srbiji nalazi se u specifičnoj poziciji: godinama sustavno demonizirana i marginalizi-

PICULA: Trebalo bi primijetiti da je, za razliku od vlasti u Srbiji, vlast u Gruziji sama - i praktički i formalno - izašla iz eurointegracijskog procesa. Pored toga, na protestima u Srbiji ipak je moguće vidjeti zastavu jedne države članice - Rumunjske. To je zbog Laure Kovesi, šefice Europskog ureda javnog tužitelja i njenog ugleda stečenog u dosljednjoj borbi protiv korupcije. Na tim temeljima, kao i ukupno drugačijem odnosu prema aberacijama Vučićeve vlasti, trebalo bi graditi obnovu povjerenja srpske proeuropske javnosti prema EU.

POBJEDA: Srbija preko svoje državne crkve vrši jak uticaj na političke prilike u Crnoj Gori, posebno na najveći dio vladajuće koalicije. Ima li smisla očekivati da, nakon Vašeg izvještaja i najavljene promjene politike briselske administracije prema predsjedniku Vučiću, proruski uticaj u Crnoj Gori oslabi?

PICULA: U prijašnjem mandatu, dok sam bio izvjestitelj za Crnu Goru, redovito sam

kompenzacija za članstvo. Sve osim punopravnog članstva samo bi jačalo frustracije, zadržavalo distancu od europske matice i tako otvaralo prostor za infiltraciju geopolitičkih suparnika EU. Na kraju, članstvo je winwin situacija za građane i ekonomije svih zemalja. Tijekom posljednjih nekoliko godina, izneseno je puno alternativnih ideja - o postupnom pridruživanju, o reviziji metodologije pregovora, ali stav većine država članica je jasan: merit-based pristup. Vjerujem da će i Francuska i Njemačka nastaviti zagovarati takav pristup.

rana, u vremenima masovnih građanskih protesta još traži najbolji način da doprinese potrebnim promjenama. Najviše me je zanimalo njihovo viđenje izlaza iz ove situacije. Mislim da postoji konsenzus da bi optimalno rješenje bio izlazak građana na izbore, ali pod pravilima koja će onemogućiti dosadašnju izbornu praksu, što su je veoma kritično opisali

ODIHR i EP.

POBJEDA: Da li Vas dotiču kritike režima i njihovih medija?

PICULA: Dugo sam u politici, još od početka devedesetih. Prošao sam

upozoravao na politički utjecaj SPC-a, koji izlazi iz okvira djelovanja vjerske zajednice. Dapače, u međuvremenu su dodatno artikulirane neke jake političke poruke čelnih ljudi SPC. A poslane su iz - Moskve! Dakle, taj utjecaj traje, a nisam siguran da će u postojećim okolnostima i oslabiti. On je sastavni dio identiteta dijela vladajuće većine u Crnoj Gori, koje su veoma zainteresirane da taj utjecaj vremenom samo jača.

POBJEDA: Nakon izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, Hrvatska je blokirala zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja sa Crnom Gorom. Nezvanično, barem još dvije članice EU imaju ozbiljne rezerve u odnosu na nastavak evropskih integracija Crne Gore. Koliko je realno da Crna Gora 2028. postane punopravna članica EU?

PICULA: Rezolucija koju spominjete bila je pravi autogol Crne Gore u pristupnom procesu i nepotrebno je limitirao uvjerljiviji napredak. Pri tome, odgovornost ne treba delegirati samo na otvoreno prosrpski i proruski dio vladajuće garniture: bez zastupnika Pokreta Europa sad izglasavanje rezolucije ne bi bilo moguće. To samo govori da datum ulaska Crne Gore u EU ovisi, prije svega, o odgovornosti trenutne vlasti u Podgorici da otvorena pitanja na tom putu ne umnožava, nego ih otklanja. Pregovori o članstvu nisu utrka s nekim drugim, nego kontinuirani proces promjena nabolje. Podgorica će uspjeti ako europske ambicije uskladi s političkim kapacitetima za rješavanje problema. Hrvatska je, pri tome, jedina članica EU s kojom Crna Gora graniči i država strateški zainteresirana za njezin ulazak u Uniju.

POBJEDA: Za jun je najavljena međuvladina konfe-

ratno razdoblje u Hrvatskoj i njenu demokratsku tranziciju. Do ulaska moje zemlje u EU, bio sam ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, gradonačelnik i zastupnik u lokalnim, nacionalnim i međunarodnim predstavničkim tijelima. Prošao sam svašta i nagledao se svega, tako da me ovaj miks velikosrpske državne propagande, s pokušajima diskreditacije na osobnoj razini, uopće ne dira. Dapače, te kampanje samo dokazuju koliko svoj posao radim objektivno i dosljedno. Neriješeni problemi srpske tranzicije i pristupanja EU puno su stariji od mog imenovanja na današnju dužnost.

rencija u Briselu. Uprkos ambicioznim najavama Vlade, spekuliše se da bi Crna Gora tada mogla zatvoriti samo jedno pregovaračko poglavlje. Imate li utisak da je Crna Gora Albaniji prepustila poziciju lidera u evropskim integracijama u regionu?

PICULA: Posljednjih mjeseci zaista se sve više govori o uspjehu Albanije, vjerujem i zbog ohrabrivanja Tirane da nastavi s reformama. Njihov napredak u posljednje vrijeme je očit. Mislim da je to rezultat usklađivanja Tirane s EU politikama, ali i posljedica svestrane suradnje Edija Rame i Đorđe Meloni, pred kojom je albanski premijer nedavno i doslovno klečao. Crna Gora, doduše, i dalje prednjači, ali to neće puno značiti ukoliko se ambicije ne potvrde konkretnim djelima. Nadolazeća međuvladina konferencija dobra je prilika da se ocijeni trenutna situacija, pa očekujem jasne poruke s obje strane.

POBJEDA: Predsjednik Jakov Milatović kaže da je posjeta predsjednika Volodimira Zelenskog Podgorici otkazana zbog toga što premijer Milojko Spajić, usljed ,,ranije preuzetih obaveza“, nije imao vremena da se sa njim sastane. Može li ovakav stav premijera Spajića biti indikator faktičke promjene spoljnopolitičkih prioriteta Vlade?

PICULA: Nisam upoznat sa svim detaljima i okolnostima odgode posjeta, ali svakako žalim da do tog susreta nije došlo. Zašto je premijer Spajić to odbio, je li bio pod pritiskom partnera u vladajućoj većini ili je jednostavno procijenio drugačije, ostaje da se prosudi. Ono što sam naučio u politici jeste da se i nečinjenjem često šalje poruka, kakva god ona bila. A mislim da ova poruka nije dobra. Tamara NIKČEVIĆ

Analiza aktivnosti Bečića i

Koprivice: partija, protokol i PR ispred stvarnih

PODGORICA - Aktuelni model izvršne vlasti ne daje prednost reformama i suštinskom radu u javnom interesu, već partijskom pozicioniranju, protokolu i PR narativima, ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO), analizirajući aktivnosti potpredsjednika Vlade – Alekse Bečića i Moma Koprivice iz Demokratske Crne Gore.

Konstituisanjem 44. vlade Crne Gore 31. oktobra 2023. na dužnost su među, tadašnjih, pet potpredsjednika stupili i Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.

- Ukupno gledajući, Bečić i Koprivica među kolegama potpredsjednicima, čiji je broj u međuvremenu narastao na sedam, imali su najviše aktivnosti: Bečić 251, a Koprivica 103, shodno evidenciji sa njihovih stranica na sajtu Vlade. Statistički gledano, tokom 19 mjeseci Bečić je imao oko 13 aktivnosti mjesečno, a Koprivica oko pet - kazali su u CGO. Kad je riječ o potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću, od zabilježene 251 objave o aktivnostima preko 30 odsto su protokolarnog karaktera, uglavnom čestitke koje je Bečić uputio (čak 74), kao i telegrami ili saučešća (5).

- Bečić je svim opštinama uredno čestitao dan opštine, zatim su tu redovne čestitke za vjer-

reformi

ske i državne praznike, kao i brojne čestitke za policijske akcije ili rad MUP-a, ali i one povodom obilježavanja različitih međunarodnih dana, kao i poneka upućena na međudržavnom nivou. Najveći broj aktivnosti čine sastanci, prijemi, susreti – 80, različitog karaktera, dominantno sa stranim zvaničnicima, ambasadorima, predstavnicima međunarodnih i domaćih organizacija, ali i sa ministrima u Vladi i partijskim kolegama Šaranovićem i Krapovićem, kao i sjednice Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK). Interesantno je da Bečić nije imao nijedan zvanično zabilježen sastanak sa predstavnicima NVO sektora, suprotno praksi koju je imao

kao predsjednik Skupštine Crne Gore. Osim toga, veliki broj njegovih aktivnosti čine reagovanja i saopštenja – 49. To se naročito odnosi na akcije policije, uz niz pohvala nakon svakog, pa i najmanjeg uspjeha, dok su kritike na rad istog sektora bezbjednosti izostajale čak i nakon najozbiljnijih propusta. Prisustvo ili učešće na različitim događajima ili posjete čine 34 aktivnosti, medijske najave ili izjave objavljene na sajtu Vlade tri, kao i šest službenih putovanja - tri u Brisel, jedan u Hag, jedan u Varšavu i jedan u SAD - kazali su u CGO. Utvrdili su da se, od 103 zabilježene aktivnosti potpredsjednika Vlade Moma Koprivice, najveći broj odnosi na sastanke, prijeme i susrete – 46, slijede reagovanja i saopštenja -

25, zatim čestitke - 16, učešće na događajima i posjete - 10, službeni putevi - pet i medijska gostovanja - jedno. - Koprivica je službeno putovao u Litvaniju, Kinu, Austriju, Sjevernu Makedoniju i Francusku. On se, takođe, sastajao sa velikim brojem ambasadora i predstavnika međunarodnih organizacija ili institucija, kao i akterima iz Crne Gore, poput Vladimira Novovića, specijalnog državnog tužioca, i Predraga Zenovića, glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, ali i sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem Koprivica se zvanično, kada je civilni sektor u pitanju, sastao sa predstavnicima Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i NVO 35mm - dodali su u CGO.

Prema javno dostupnim informacijama, aprilska zarada Alekse Bečića iznosila je 1.848,34 eura, a Moma Koprivice 1.860,07 eura. Istovremeno, Bečić i Koprivica imaju kabinete sa ukupno 10 savjetnika, odnosno svaki po pet i oni dominanto dolaze iz Demokratske Crne Gore, odnosno sedam od 10 savjetnika su iz te partije. - Savjetnici potpredsjednika Alekse Bečića su politikološkinja Sandra Radević, ujedno i generalna sekretarka Demokrata, a ranije je bila i savjetnica Bečiću kao predsjedniku Skupštine Crne Gore, zatim diplomirani elektroinženjer Božidar Radinović, koji je i šef IT sektora Demokrata, ekonomistkinja Marija Nikčević, koja je i šefica računovodstva Demokrata. Tu je i doktorka stomatologije Valentina Minić, funkcionerka Demokrata, koja je bila Bečiću savjetnica i kad je bio predsjednika Skupštine Crne Gore. Student Mitar Paunović je najmlađi među Bečićevim savjetnicima, a istovremeno je i portparol Demokrata - ističu u CGO. Kažu da je kabinet potpredsjednika Koprivice nešto raznovrsniji i njega čine prof. dr Milan Popović, profesor Pravnog fakulteta u penziji, zatim Vladan Raičević, magistar kriminalistike i bezbjednosti, bivši poslanik Pokreta za promjene (PzP), kao i mr Gordana Krcunović, saradnica u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od partijskog kadra, tu su politikolog Branko Vuković, bivši odbornik Demokrata u Skupštini glavnog

grada Podgorice, kao i Nihad Rastoder, član Opštinskog odbora Demokrata u Petnjici. U maniru partije čiji su visoki funkcioneri, potpredsjednici Bečić i Koprivica učestalo promovišu svoj rad. CGO je utvrdio da je na zvaničnim partijskim nalozima znatno zastupljeniji Bečić, što je, ocjenjuju u toj organizaciji, u jednom dijelu očekivano imajući u vidu da je i predsjednik partije.

- Istovremeno je vidno da se Koprivica mnogo manje promoviše kroz te kanale. Bečićeva funkcija na partijskim društvenim nalozima se navodi kao zamjenik premijera, iako tako definisana ne postoji kroz zvanične akte Vlade, ali se nerijetko tako navodi i u objavama na njegovoj stranici - konstatovali su u CGO.

U CGO ističu da preklapanje nadležnosti, fokus stavljen na simboličke, a ne sadržajne aktivnosti, te zapošljavanje kadra po stranačkoj liniji, dodatno urušavaju povjerenje u institucije.

- Bez promjene ovog pristupa, teško je očekivati efikasniju, odgovorniju i građanima bližu Vladu - poručuju u CGO. U toj organizaciji kontinuirano, gotovo deceniju, ukazuju na neefikasnost organizacije izvršne vlasti u Crnoj Gori, koja sada sa rekordna 32 člana i preklapajućim nadležnostima predstavlja apsurdno i nepotrebno opterećenje za javne resurse, a što je rezultat balansiranja partijskih interesa. Kroz seriju osvrta na zvanične aktivnosti pojedinih članova Vlade, CGO naglašava potrebu za modelom manje, a učinkovitije Vlade. U CGO podsjećaju da su se prethodni osvrti odnosili na ministra bez portfelja Milutina Butorovića iz PES-a, kao i na potpredsjednika Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimira Aleksića iz Nove i potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića iz DNP-a. R.P.

PODGORICA – Predsjednik Socijaldemokratske partije Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović govorio je juče na panelu na temu „Otpornost demokratija: solidarnost i participacija u vremenima izazova“, kojim je svečano obilježena stogodišnjica Fondacije „Fridrih Ebert“, najstarije političke fondacije u Njemačkoj.

Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju moderne demokratije, Vujović je istakao da je 90-ih najsnažnija ideolo-

gija bio nacionalizam, a danas u 21.vijeku na ovim prostorima to postaje kleronacionalizam. – Mi se nijesmo suočili s našim grehovima iz prošlosti. Zbog toga što se nijesmo suočili s onim što je suština ratnih procesa 90-ih, može nam se desiti da nam se te ideologije ponovo dešavaju, a dešavaju se jer danas imamo iskaze kojima se revidira istorija, slave zločinačke politike i ratni zločinci – naveo je Vujović. Vujović smatra da smo danas došli do nivoa gotove štete zbog političke realnosti kakvu imamo.

– Godine 2019. ste teško mogli da objasnite mnogim akterima i u Crnoj Gori, ali i međunarodnim partnerima poziciju, ulogu i misiju SPC. Govorimo o organizaciji koja je najmarkantniji i najagresivniji promoter velikosrpskog nacionalizma i proruskog uticaja, svega onoga najnegativnijeg što danas Putinov sistem podrazumijeva – istakao je Vujović.

Ovi izazovi, prema njegovim riječima, datiraju od nekoliko vjekova i imaju svoje realno, čvrsto utemeljenje u javnosti.

– Godine 1945. se desio Nirnberg, a kasnije 1995. Hag. Nirnberg je dao rezultate, a Hag ne. Zbog toga nam se dešava ovo

što nam se dešava. Sve dok ne otvorimo oči i dok otvoreno ne budemo razgovarali o svemu ovome, posljedice u Crnoj

Gori i u regionu mogu da budu mnogo gore, a onda se sva ta nestabilnost može prenijeti na čitav evropski prostor –zaključio je Vujović. U diskusiji su učestvovali i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, Ivan Vuković, potpredsjednik Demokratske partije socijalista, i prof. dr Volfgang Merkel iz Istraživačkog centra za društvene nauke u Berlinu. Moderirala je Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije Centra za građansko obrazovanje. R. P.

Sa panela Fondacije „Fridrih Ebert“

Nema rada u javNom iNteresu: Aleksa Bećić i Momo Koprivica

Neđelja, 1. jun 2025.

PODGORICA - Zahvaljujući lokalnoj inicijativi i strateškom radu Planinarsko-sportskog kluba „Hrid“ iz Plava, Prokletije ove godine ispisuju novu turističku priču – sezonu koja je počela ranije nego ikada, s ambicijom da traje gotovo cijelu godinu.

- Prvi put bilježimo dolazak turista već u aprilu, što pokazuje da možemo računati na sezonu dugu i do devet mjeseci. Uz pravi pristup, vjerujem da možemo razviti i cjelogodišnju ponudu - poručuje za Pobjedu predsjednik kluba Enes Drešković.

DOMAĆI RESURSI

Uz snažan oslonac na domaće resurse, regionalnu saradnju i bogatstvo prirode, Prokletije se sve više pozicioniraju kao destinacija budućnosti –mjesto susreta ljudi, kultura i generacija. Poseban akcenat ove sezone stavlja se na domaće turiste, kojima se kroz porodične vikend pakete nudi prilika da, uz prirodu, tradicionalnu hranu i prilagođene sadržaje ponovo otkriju istinske vrijednosti zajedništva.

- Cilj nam je da se porodica ponovo poveže – ne kroz neku ,,novu ljubav“, već kroz povratak onoj iskonskoj, porodičnoj bliskosti i zajedništvu.

A nema boljeg mjesta za to od netaknute prirode Prokletija - ističe Drešković.

Uz pravi pristup, vjeruje da mogu razviti cjelogodišnju ponudu.

Iza ovog optimizma stoje konkretni rezultati. Iako nije dugo trajala, zimska sezona na Prokletijama bila je, po riječima Dreškovića, najuspješnija u regionu. Tokom marta, staze Bogićevice bile su pune planinara i skijaša iz tri zemlje – Crne Gore, Albanije i Kosova – koji su se okupili u okviru druge regionalne manifestacije „Jedan dan – jedan vrh – tri države“.

- Imali smo odlične zimske uslove i sniježne padavine, ali i međunarodnu saradnju. Potpisali smo memorandume sa kolegama iz susjednih zemalja, što je omogućilo zajedničku organizaciju i dolazak brojnih gostiju - objašnjava Drešković.

Ova saradnja pokazuje da je Prokletije moguće predstavi-

Porodični vikend paketi ključ za domaće tržište

Imali smo odlične zimske uslove i sniježne padavine, ali i međunarodnu saradnju. Potpisali smo memorandume sa kolegama iz susjednih zemalja, što je omogućilo zajedničku organizaciju i dolazak brojnih gostiju - objašnjava Drešković

ti kao integrisanu regionalnu destinaciju, a ne samo lokalnu planinsku avanturu. Kao centralna etapa razvoja planinskog turizma izdvaja se staza „Peaks of the Balkans“ – međunarodna planinarska tura koja povezuje Crnu Goru, Albaniju i Kosovo. Prema riječima Dreškovića, više od 80 odsto posjetilaca dolazi upravo zbog ove staze, a njena atraktivnost prelazi evropske okvire. - Lani smo imali goste sa No-

vog Zelanda, iz Australije i Kanade. Ove godine dominiraju Njemci, Holanđani i Belgijanci, naročito u organizovanim omladinskim grupama - navodi on. Tura traje u zavisnosti od aranžmana – od pet, sedam do 10 dana – a turisti često ostaju dodatno po dan ili dva u Plavu i Gusinju, koristeći ponudu apartmana i ekoloških sela (eko-naselja) koja niču na obroncima planina. Pozitivan trend prepozna-

li su i mještani. Samo tokom prošle godine, prema grubim procjenama, uloženo je između dva i tri miliona eura u smještajne kapacitete – od vikendica i seoskih domaćinstava do modernih eko-naselja. - Narod se okrenuo turizmu. To nije više improvizacija. Ljudi vide potencijal i ulažu. To nam pokazuje da je razvoj na zdravim temeljima - ocjenjuje Drešković. Porodični vikend paketi ključ su za domaće tržište. I dok su prethodnih godina stranci dominirali, ove sezone fokus se pomjera ka domaćim gostima. Planinarsko-sportski klub „Hrid“ najavljuje kampanju usmjerenu na crnogorsko tržište – posebno na građane Podgorice i južnog dijela zemlje.

DOŽIVLJAJ PO MJERI

- Ako motivišemo samo stanovništvo glavnog grada i Primorja da dođe i otkrije Prokletije, napravili smo veliki korak - poručuje Drešković. Kada govori o porodičnim vikend paketima, kaže da treba

Drešković: Svi zajedno ka cilju, zahvalni podršci opština i JPNPCG

- Mi koji smo posljednjih 25 godina aktivni u promociji i pružanju usluga na Prokletijama možemo biti zadovoljni i zahvalni lokalnim samoupravama i turističkim organizacijama Plava i Gusinja. Kroz mnoštvo zanimljivih programa i aktivnosti, oni nam ulivaju dodatni optimizam da Pro-

imati na umu da je to ponuda koja objedinjuje sve generacije – od bake i đeda, preko roditelja, do djece.

- Ideja je da svakom članu porodice pružimo doživljaj po mjeri, ali i da im, simbolično, damo „domaći zadatak“ – da svoje utiske podijele sa drugima. Jer, kada se baba i đed vrate kući, oni pričaju rodbini gdje su bili, pokazuju fotografije i prenose emocije. Kada to isto učine roditelji na radnom mjestu – kroz razgovor s kolegama – šire dobar glas. A djeca, kao najiskreniji promoteri, svoj doživljaj dijele kroz školu, sa drugarima i na društvenim mrežama. Tako turizam na Prokletijama postaje višeslojno iskustvo koje se prenosi generacijski, porodično i na autentično tradicionalan način - objašnjava Dreškvić. U suštini, cilj je, ističe on, da se porodica ponovo poveže kroz povratak iskonskoj, porodičnoj bliskosti i zajedništvu, a za to nema boljeg mjesta od netaknute prirode Prokletija. - U ponudi će biti priroda, tradicionalna domaća hrana, kulturni sadržaji, tematske šetnje,

kletije sigurno koračaju ka tome da postanu jedna od najposjećenijih destinacija. Nacionalni park je svakako glavni mamac, a podrška Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore dala nam je vjetar u leđa. Nastavljamo svi zajedno –do željenog cilja, rekao je Enes Drešković.

radionice i planinarske ture prilagođene svim uzrastima. Osim uživanja, svaki gost dobiće i „zadatak“ – da se vrati i istraži još jednu stranu Prokletija - kazao je Drešković. U narednim mjesecima planira se izrada promotivnog materijala koji će detaljno predstaviti deset vikenda na Prokletijama – svaki sa svojom temom, sadržajem i posebnom atmosferom. Materijal će biti dostupan u svim turističkim organizacijama, većim ugostiteljskim objektima, agencijama i na društvenim mrežama.

- Naš cilj je da gost ne dođe samo jednom. Nego da ima razlog da se vraća – svaki vikend po jedan novi doživljaj - poručuje Drešković. Prokletije više nijesu samo divlja ljepota za rijetke entuzijaste. One su, zahvaljujući domaćinskom pristupu i jasnoj strategiji, postale planina budućnosti. Planina koja okuplja, oplemenjuje i koja podsjeća – da je priroda najbolji saveznik zajedništvu, razvoju i trajnim vrijednostima. N. KOVAČEVIĆ

Ljepota Prokletija očarava i domaće i strane turiste

Planinari iz čitavog svijeta skupljaju se na Prokletijama

Pet mjeseci nakon zločina brojna pitanja i dalje bez odgovora, iz Tužilaštva najavljuju da će uskoro biti

Istraga još nije završena,

Cetinjani

zabrinuti za svoju bezbjednost

CETINJE – Pet mjeseci nakon masakra koji se dogodio 1. januara u prijestonici, u kojem je Cetinjanin Aco Martinović hladnokrvno ubio 13 sugrađana, iz neutvrđenih motiva, od kojih dvoje djece, i teško ranio tri osobe Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu i najavljuje donošenje odluke. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, okončanje procesa neće donijeti pomake u razrješenju slučaja koji je drugi put skamenio Crnu Goru i otvorio rane Medovine, u kojoj je Vuk Borilović 12. avgusta 2022. godine ubio 10 osoba, od čega dvoje djece, a ranio njih četvoro.

U petak, uoči ulaska u prijestonicu, ekipu Pobjede dočekali su transparenti koji najprije opominju na ljudskost i empatiju. Poruka „Zašto ste nas zaboravili?“ sa fotografijama žrtava dva masakra nedvosmisleno upozorava da se ne smije dopustiti da okolnosti koje su prethodile zločinima ostanu nerazjašnjene do kraja.

Uz ovaj transparent, okačene su i poruke koje pozivaju na urgentnost donošenja Markovog i Mašanovog zakona, kao i to da građani koji se već četiri mjeseca okupljaju na Kruševom ždrijelu ne traže osvetu, već odgovornost.

Vječni simbol snage i srce Crne Gore danas je tužan grad koji je za nešto više od dvije godine ostao bez 23 nevinih građana, najsurovije ubijenih rukama dvojice naoružanih i nemilosrdnih napadača koji su u svom krvavom pohodu ubili i četvoro djece – Mašana, Marka, Vukana i Jovana. Danas je Cetinje najbolnija rana Crne Gore. Smrt četiri nevina dječaka je vječna opomena i obaveza da se oba slučaja moraju istražiti do kraja, da se mora utvrditi moralna i objektivna odgovornost nadležnih, ali i da se svi propusti koji su se dogodili javno saopšte i predoče prvenstveno porodicama žrtava, a zatim i građanima Crne Gore. Na to nas svakodnevno podsjećaju građani na Kruševom ždri-

Razgovarali smo sa građanima Cetinja, koji nijesu krili tugu i brigu zbog sigurnosti koja je ozbiljno poljuljana u njihovom gradu nakon dva zločina, ali i brojnih ubistava koja su se dogodila u kriminalnim obračunima. Pobjeda je stupila u kontakt sa porodicama žrtava masakra od 1. januara. Međutim, kazali su nam da nijesu spremni da pričaju o tragediji

jelu koji iz revolta što niko ne snosi odgovornost za stradanja njihovih najmilijih blokiraju saobraćaj. Oba masakra otvorila su brojna pitanja koja su i dalje bez odgovora, dok je odgovornost i u jednom i drugom slučaju u potpunosti izostala, naročito kada je riječ o čelnicima bezbjednosnog sektora i policije koja nije adekvatno reagovala. Ubice su uspjele u svom bezumnom činu bezdušno da „uzmu“ živote sugrađana, dok su službenici policije u jednom slučaju bra-

nili manastir, a u drugom šest sati pokušavali da uđu u trag bezumnom ubici. Građani Cetinja nijesu krili tugu i zabrinutost zbog bezbjednosti koja je ozbiljno poljuljana u njihovom gradu nakon dva zločina, ali i brojnih ubistava koja su se dogodila u kriminalnim obračunima. Pobjeda je stupila u kontakt sa porodicama žrtava masakra od 1. januara, međutim, nijesu spremni da pričaju o tragediji. I pokušaj da stupimo u kontakt sa očevicima događaja bio je bezuspješan.

Kako su nam kazali njihovi sugrađani, teške su to rane, neprebolne i snaga treba da se o njima govori. Neki su čak spakovali stvari i napustili Cetinje. Mašanova i Markova baba nas je zamišljeno čekala na klupi kod Dvorca kralja Nikole, spremna da, kako kaže – ide do kraja u borbi za istinu.

Grad tuGe - Na ovu klupu nijesam sjela od kada nema mog Mašana i Marka. Čekajući vas, zažmurila sam i zamislila ih kako se, kao nekad, bezbrižno igraju i trče po Dvorskom trgu - počinje razgovor za Pobjedu Vesna Pejović, majka Nataše i baba Marka i Mašana Martinovića koji su tragično nastradali u zločinu na Medovini. Od kada se dogodila tragedija, Vesna vodi borbu za pravdu i istinu, zajedno sa ostalim članovima porodica žrtava i u njoj beskompromisno istrajava, dok joj na srcu leže teške rane za koje ne postoji lijek. Jer, kako i sama dodaje, bol ne prestaje, ali joj snagu daje be-

Pejović: Sumnjiva raspodjela novca porodicama žrtava

Sagovornica Pobjede

Vesna Pejović ukazala je i na sumnjivu raspodjelu novca porodicama žrtava, gdje postoje indikacije da su se dogodile manipulacije.

- Dobili su 100.000 od

Budve, dobili su od premijera 200.000 i Nikola Đurašković sad, pošto nikoga nije iz Medovine pomogao jednim eurom, iz finansija Opštine Cetinje, daje novac. Da bi, za pet porodica iz Medovine,

njihovih 10 članova, što su izginuli, poslao npr. Sabini Mitrović 10.000 eura, Milošu je dao 10.000 koji je troje izgubio, Drecunima koji su izgubili troje, jedno ranjeno – 10.000. znači 50.000 je odbijeno,

350.000 je ostalo da se podijeli porodicama iz masakra od 1. januaraispričala je Pejović. Tvrdi i da su pojedini, poput Slavice Zvicer, koja je bila ranjena, ostali uskraćeni za novac.

- Ne znam koliko su dobile porodice žrtava 1. januara. Što se tiče novca, nijesu sve ravnopravno podijelili. Jedna žena je napustila komisiju kad je vidjela o čemu se radi. Do 12. avgusta ja sam bila najbogatija majka i baba- zaključila je Pejović.

zuslovna ljubav prema unucima i kćerki koji zaslužuju da pravda bude u potpunosti zadovoljena.

- Previše je bola danas ovdje. Ovo je grad tuge, koji živi od tuđe muke. Ja ne želim ostavke, nego odgovornost - kazala je Pejović i dodala da neće stati dok se ne razjasni zločin u kojem su stradali njeni najmiliji. Kako kaže, samo moli Boga da joj da snagu da ne nestane prije nego stavi tačku na sve ono što je zadesilo nju i njenu porodicu.

- Na njihovom grobu sam se zaklela da ću istrajati. Jutro je najteže, kad znate da je to još jedan težak dan. Ja ne znam je li danas sunce, vjetar ili kiša, ne interesuje me - objašnjava ona.

Ne krije ljutnju jer nadležni ćute, a ni razočaranje zbog poruka koje šalju okupljenima na Kruševom ždrijelu. I ne samo što nema odgovora, nego nema ni razumijevanja.

Još vidljivi tragovi krvi na zadnjem ulazu u kafanu Velestovo

Transparenti na Kruševom ždrijelu

Unutrašnjost kafane u kojoj je Aco Martinovič započeo krvavi pir

Cetinjani bezbjednost

- Časni ljudi su ostali časni, a oni koji nikad nijesu imali čast pokazali su se sad u pravom smislu. Kažu da nas ima 20, pa neka nas je i 20, 50, 100, nama je važno da ispunjavamo našu misiju. Propuštamo uvijek nemoćne i da neko dođe i da nas slaže, pustićemo ga. Ali ima i drskih koji su dizali tri prsta na ovu muku - istakla je ona. Pejović ne krije ogorčenje zbog provokacija sa kojima su se njeni sugrađani i ona suočavali prilikom blokada. - Ja njima kažem - gospodo, ja se krstim sa tri prsta. Ali da li je mjesto bilo za tako nešto? Svi ljudi koji ovdje stoje sa mnom su nekog izgubili. Da li znate što znači na Cetinju dići tri prsta? Ovo nije mjesto za takve provokacije, jer je tako nešto mogao uraditi bilo đe na Cetinju, ali nikako ovdje - naglasila je.

Oba masakra terOristički akti, a ne slučajnOst Vesna Pejović posebno je naglasila da oba maskra koja su se dogodila nijesu bila slučajna, već da je riječ o terorističkim aktima, iako nadležni to uporno negiraju.

- Niko ne zna kakvo zlo može doći, toliko fanatika ima. Ali, ipak se zna odakle dolaze i demantovaću i direktora policije i ministra unutrašnjih poslova i sve koji tvrde da su se ove dvije tragedije samo tako slučajno desile - ukazala je ona. Dodala je da nadležni imaju dokaz i da se tačno zna odakle izvire mržnja prema Cetinjanima, nacionalizam, mržnja prema crnogorstvu.

- Ja sve ljude poštujem, samo me nemoj ugrožavati, moju naciju, crkvu, Crnu Goru. Ne mogu novokomponovani istoričari da prave od Crne Gore nešto što nije, jer je ona građanska i antifašistička. Neka procesuiraju ove koji zagovaraju nacionalizam i žele da pomute ovaj narod - upozorava Pejović.

kilOmetri traganja za istinOm Vesna Pejović nam je ispričala da je u protekle dvije i po godine prešla kilometre tragajući za istinom i da je sav proces predočila Briselu i Europolu. - Radila sam stvari za koje nijesam stručna, ali sam morala, jer su oni stali sa istragom. Cijelo vrijeme sam tragala za istinom, kad vas natjera bol i muka koju ste doživjeli, a posebno neodgovornost. Srce je teško ranjeno, ali moj mentalni sklop mora ostati jak, nadam se da ću završiti knjigu

Šćepanović ima dokaz značajan za

oba masakra na Cetinju

Prema saznanjima Pobjede, Uprava policije dobila je dokazni materijal značajan za masakr koji je počinio Aco Martinović 1. januara, a koji takođe može biti značajan i za prethodni zločin u Medovini.

„Krvava Medovina“ i sve ono što baba nije uspjela da im kaže, da pretoči u riječi - ispričala je Vesna.

Bila je primorana, kako kaže, da sama vodi istragu, a još čeka odgovore na ključna pitanja. - Ko je odgovoran za neoduzimanje oružja Vuku Boriloviću? Zašto i ko je komandovao sa pet pripadnika policije ispred manastira jer nijedan metak nije opaljen iz njihovog oružja. Zašto je pet pripadnika policije stojalo na tom mjestu i da li je ijedna naredba mogla da pokoleba profesionalnog policajca da reaguje. Đe su snimci sa skinutih kamera tih dana, jer je to ključni dokaz da je Aleksandar Drecun ranjen prišao jednom od njih, a on rekao da ne može da ukaže pomoć - jasna je Pejović. Istakla je da je veliki propust u slučaju Medovine bio nedostatak strategije i znanja, jer je akcijom rukovođeno iz Podgorice pod komandom načelnika podgoričkog Centra bezbjednosti Gorana Jokića i dodala da je razočarana posljednjom sjednicom Odbora za bezbjednost i odbranu.

- Da su imali strategiju, jer je čovjek 45 minuta pucao, znali bi da je snajperista mogao da se popne na vrh Vladinog doma gdje bi imao ubicu „na dlanu“. Tek kasnije sam saznala da nijedan metak koji je pogodio Borilovića nije bio policijski, četiri različita metka su u pitanju, nijedan policijski. A rekli su laž da je stradao od policijskog metka - podsjetila je Pejović. Kazala je i da je na ovu temu

Radi se o video-zapisu na kojem se čuje svešteno lice pred grupom građana, među kojima je Aco Martinović, koje s mržnjom

govori o Cetinjanima i Cetinju, poručuje kako taj grad ne treba da postoji. Ono što je zabrinjavajuće je da to lice nakon svršenog govora mržnje pita Martinovića: „Aco, je li ovo dobro“, a on odgovara potvrdno.

Sagovornica Pobjede, baba Mašana i Marka Vesna Pejović, kaže da je poražavajuće da se niko nikad

razgovarala sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem

- Kada sam mu predočila sve ove informacije, on mi je rekao kako policajci nemaju uniforme. Ostala sam šokirana njegovom konstatacijom i upitala ga da li uniforma čini savjesnog i obučenog policajca. Nije umio da mi odgovori - priča Vesna.

građani uplašeni

Njeni sugrađani sa kojima smo razgovarali ne kriju zabrinutost zbog stanja u bezbjednosnom sektoru. Obilazeći grad, mimoišli smo se sa brojnim strancima koji nijesu krili oduševljenje Cetinjem. Njihovi fotoaparati bili su fokusirani na znamenitosti ovog grada, a objektiv našeg fotoreportera na još vidljive tragove masakra u Velestovu.

Mala kafana gdje je Martinović slavio prvi dan ove godine, pjevao i smijao se, a onda počinio masakr, zatvorena je, a dvorište zapušteno. Srednjovječna Cetinjanka koja je, iz bojazni zbog svega što se dogodilo, rukom sakrila lice od objektiva fotoaparata, tihim glasom nam je kazala da je konobar koji je bio u smjeni kobne noći otišao sa Cetinja, preselio se na selo i u potpunosti povukao.

Podsjećamo, on je bio „optužen“ da je u trenutku kada je pozvao policiju pogrešno navodio policajce koji su zbog njegovog navodnog neznanja bili upućeni na pogrešnu lokaciju.

Cetinjanka Katarina Jovetić strahuje za bezbjednost djece nakon dva masakra na Cetinju. - Što vam mogu reći, sami znate koliko je to grozno i za po-

Potpis Olivere Krivokapić na oružanom listu Borilovića

Govoreći o sudskom procesu koji je započet protiv bivše šefica Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance na Cetinju Olivere Krivokapić, naša sagovornica ukazuje da se njen

potpis nalazi na dozvoli za oružje koja je izdata Vuku Boriloviću. - Njen potpis stoji na dozvoli za Vuka Borilovića. Ona kaže da je 9. jula 2021. godine došao nepotpun

dokument, te da nije znala o čemu se radi. Ako vam je nejasan bio, što se nijeste zapitali o čemu se radi, nego ste ga arhivirali. Ona se uporno vadila na politiku, 391 dan vi ste taj dokument

nije zapitao što se nalazi u manastiru.

- U više navrata se govorilo o oružju u manastiru, kada je Borilović počinio zločin bio. Zašto se ne smije to provjeriti? Ako ne bude oružja, ako ne bude ono što sam ja rekla, neka me procesuiraju - kazala je Pejović. Kategorična je da ne stvara, niti podržava mržnju niti netrpeljivost prema

rodice i za nas. Jer svi smo mi ovdje jedna velika porodica. Nikad tu djecu prežaliti nećemo. Pitamo se kako smo došli u ovu fazu za tako kratko vrijeme doživimo ovakve stvari. Tuga za Cetinje. Nijesam sigurna koliko su nam djeca bezbjedna - kazala je Pobjedi Cetinjanka.

Istu bojazan ne krije njen sugrađanin Slobodan Armuš, koji smatra da se Cetinje teško može oporaviti od ovih zločina. I on primjećuje da se život na Cetinju promijenio.

- Svako se nekako sakrio u kuću, ljudi ne izlaze, paze djecu mnogo više nego ranije. Ovo što se desilo, ovo je Bogu za plakati. Đe nađoše obojica djecu da ubijaju. Ja živim baš u Medovini i to je tragedija. Za gospođu Vesnu Pejović osjećam kao da mi je rođena sestra - rekao je Armuš. Cetinjanka Danijela Krstev stava je da su institucije zakazale u oba slučaja, ali da to nije prvi put.

- Ako su ovoga sa Medovine prijavljivali, naravno da su institucije zakazale. Zakazuju one za mnogo što. Pravo da vam kažem, u posljednje vrijeme se ne osjećam bezbjedno. Imam đecu i samo se nadam da će biti bolje - saopštila je za Pobjedu. Za Dragana Tanovića sa Cetinja problem je, kako kaže, što ima oružja na svakom koraku. - Teško mi je zbog situacije

držali kod sebe da bi on na kraju izvršio masakr - napomenula je Pejović. Ona tvrdi i da je nekadašnja funkcionerka Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković intervenisala da se Borilović ne kazni zbog napada na kolegu Marka Lagatora i da mu se ne oduzme oružje.

mitropolitu, ali poručuje da je potrebno da se njegov narativ o Cetinju i Cetinjanima kao narodu koji ne treba da postoji stopira. - Hoću da se ujedini narod, a ne da se raspiruje mržnjakazala je Pejović. Na pitanje Pobjede da li ima saznanja da su Vuk Borilović i Aco Martinović imali istog duhovnika, sveštenika kojem su se ispovijedali, Pejaković je kazala da je to i nadležnima poznato, ali da ona ne zna da li je to lice ikad saslušano.

koja se desila. Teško je predvidjeti bilo da se tako nešto moglo desiti. Sve da je bila policija, ne znam koliko bi brzo uspjela da reaguje. Oružja, nažalost, ima na sve strane. A ko želi da ga sakrije, to može da učini. Lično se osjećam bezbjedno što se tiče mene, ali sve ostalo ne mogu tvrditi - ocijenio je Tanović. Njegov sugrađanin koji je želio da ostane anoniman poručio je da je najbolje prošetati kroz Cetinje i slika govori više od riječi. Zbog nedovoljne posvećenosti institucija, većina građana koji imaju problema sa zdravljem, a ujedno posjeduju oružje mogu biti potencijalna opasnost po sugrađane. Svoju ispovijest sa nama je podijelio Siniša, koji ima problema sa ocem koji pati od demencije. - Mene institucije samo vrte ukrug. Sklon je i napadima, a niko se ne brine ni o čemu. Moj otac živi sam i predstavlja opasnost jer prepravlja plinske boce, ali to nikog ne zanima. Imam dokumentaciju koja potkrepljuje moje navode. Prema stavu Socijalnog, on je normalan, međutim, njegov dosije to ne pokazuje. Mom ocu su oduzimali oružje, ali su mu ga kasnije i vraćali - ukazuje zabrinuti Cetinjanin. Aco Martinović 1. januara ove godine ubio je 12 ljudi - Mirka Vuletića i njegove brataniće Jovana (13) i Vukana (9), Draganu Drašković, Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, Joša Otaševića, Zoricu Vuletić, Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove Miloša i Marka Teško je ranio i četvoro ljudi, od kojih je borbu za život nakon devet dana izgubio Dejan Kokotović Vuk Borilović 12. avgusta 2022. ubio je Marka (7) i Mašana (11), njihovu majku Natašu Martinović (35), Rajka Drecuna (56), njegove roditelje Danicu (74) i Dimitrija (81), rođene sestre Aleksandru (52) i Danijelu Radunović (51), Gorana Đurišića (54) i Milana Martinovića (37). Ranio je Filipa Đurkovića, Aleksandra Drecuna, Slavicu Zvicer, Milevu Ramadanović, Darinku Čelebić i policajca Ljubišu Maksimovića.

jovana raičeViĆ ana raičkOViĆ Foto: stevo VasiljeViĆ

Vesna Pejović

Danijela Krstev Dragan Tanović Katarina Jovetić

Slobodan Armuš

Inovator, startap developer i serijski preduzetnik Marko Šćepanović iz Beograda za Pobjedu o novim tehnologijama i razvoju vještačke inteligencije

BEOGRAD/PODGORICA

– Vještačka inteligencija (AI) biće bolja od čovjeka, brža i preciznija u raznim repetitivnim poslovima i zadacima, kao i u obradi velike količine podataka. Međutim, iako se već koristi u mnogim alatima i kreativnim industrijama, teško da će ikad postati uspješnija od čovjeka u kreativnosti i onom što nazivamo „soft skills“, ocijenio je, u razgovoru za Pobjedu, inovator, startap developer i serijski preduzetnik iz Beograda Marko Šćepanović

On ne vjeruje u apokaliptični scenario iz filmova o Terminatoru i rat između ljudi i mašina, već se uzda u to da je razvoj AI ogromna prilika za ubrzani razvoj čovječanstva, prvenstveno našeg regiona, te da će to pospješiti i stvaranje mnogo bolje plaćenih radnih mjesta. – Najrazličitije aplikacije ove tehnologije donijeće novu vrijednost u raznim vertikalama –od turizma i industrijske proizvodnje, preko medicine, pa sve do transporta i edukacije –uvjeren je Šćepanović

Tvrdi da nedovoljno znanje i velike promjene koje ova tehnologija brzo donosi predstavljaju razlog za zabrinutost kod ljudi i doprinose nekoj vrsti neizvjesnosti u svim sferama života.

E-BICIKLA

Šćepanović je serijski preduzetnik koji je do sada osnovao pet različitih kompanija, a najpoznatije su, svakako, „Ono Bikes“ i „City Cloud“. U posljednjih desetak godina opsesivno razmišlja o rješenjima u sferama zelene, urbane mobilnosti i održivih, pametnih gradova, a glavno pitanje na koje nastoji naći odgovor jeste kako podići ,,livability index“, tj. na koje

AI revolucija neće čekati evropske birokrate

Šćepanović ne vjeruje u apokaliptični scenario iz lmova o Terminatoru i rat između ljudi i mašina, već se uzda u to da je razvoj AI ogromna prilika za ubrzani razvoj čovječanstva, prvenstveno našeg regiona, te da će to pospješiti i stvaranje mnogo bolje plaćenih radnih mjesta

sve načine gradove može učiniti efikasnijim, čistijim, sigurnijim i kvalitetnijim za život. Njegova kompanija „Ono Bikes“ bavi se proizvodnjom električnih bicikala najviše klase. – Jedinstven dizajn, najkvalitetniji materijali i visoke performanse glavne su karakteristike naših bicikala. Ideja je nastala iz želje da donesemo nešto drugačije i kvalitetnije na tržište, sa fokusom na održivost, smanjenje CO2 emisija i zelenu energiju – prisjeća se Šćepanović, koji je ovu kompaniju osnovao zajedno sa bratom.

Dizajn je rezultat, dodaje on, nevjerovatnog talenta njegovog brata Saše, inspirisan „easy rider“ konceptom. – Kada pogledate „Archont“ iz profila, jasno „piše“ ONO, što je naš prijatelj Đole Vasić iz studija „Hominid“ inkorporirao u naš logo. Sa razvojem smo krenuli sad već daleke 2013. godine, a razvoj prva dva prototipa bicikla i e-bicikla trajao je više od tri godine. Do danas, učinili smo srećnim mnoge kupce na tržištima SAD, Švedske, Švajcarske, Rusije... – rekao je on. Ova bicikla se, kako kaže, na prvi pogled ističu autentičnim dizajnom, ali iskustvo vožnje i nova ergonomska pozicija vozača su najvažnije i izdvajaju „Archont“ od konkurencije. – Svaki model je ručno izrađen, a proces proizvodnje je dugotrajan i podrazumijeva korišćenje najnaprednijih tehnologija izrade – od ručnog savijanja bešavnih čeličnih cijevi i galvanizacije, CNC obrade metala i 3D štampe raznih djelova, preko proizvodnje rezervoara i blatobrana od karbona, pakovanja baterija, kontrolera i električnih instalacija koje su sakrivene u ramu bicikla. Ugrađujemo najkvalitetnije biciklističke djelove iz „Shimano“ programa, pa je održavanje jed-

nostavno na bilo kom „ćošku“ planete. Trudimo se da izađemo u susret svim željama i potrebama kupaca za „custom“ djelovima i bojama, što dodatno produžava proces proizvodnje, ali i podiže cijenu – precizirao je ovaj inovator. Profil njihovog kupca je, nastavlja Šćepanović, muškarac starosti između 25 i 55 godina, koji posjeduje znanje, vodi se konceptom održivog razvoja, ima oko za unikatan dizajn i hedonista je sa izraženom potrebom da, u različitim segmentima, sebi priušti premium iskustvo.

GRADOVI BUDUĆNOSTI

On smatra da svjedočimo novoj eri „human-centric“ razvoja gradova, gdje će čovjek biti u centru pažnje. Siguran je da će najveća promjena koja će se desiti u narednih desetak godina biti pojava mnogo većeg izbora zelenih i održivih transportnih rješenja, kako bi se ljudi, roba i otpad najoptimalnije kretali od tačke A do tačke B.

– Uz to, izmijeniće se i infrastruktura. Značajna će biti i pojava novih „servisnih“ rješenja koje karakteriše praktičnost –otključavanje vozila na dva, tri ili četiri točka mobilnim telefonom, naplata po kilometru ili minutu u odnosu na kvalitet i luksuz samog iskustva. Ako pričamo o današnjim oblicima javnog gradskog prevoza, on će u potpunosti biti autonoman –ubijeđen je on.

Mišljenja je i da vozilima u budućnosti neće upravljati ljudi, već AI.

– To već polako postaje realnost u SAD, Kini, UAE… Brzina adopcije će se razlikovati od države do države, ali to je neminovnost. Ne vjerujem da ćemo svi voziti e-bicikle, ali važno je da imamo što veći izbor i infrastrukturu koja te izbore može da podrži – optimističan je on.

Nakon inicijalnog uspjeha sa firmom „Ono Bikes“, Šćepanović i njegovi saradnici 2018. učestvovali su u jednom od prvih EU programa u Srbiji namijenjenom inovacijama, „Climate-KIC“, kroz koji su razvili tzv. Odo concept. U pitanju je, naime, napredno transportno rješenje.

– To je sistem lakih elektrovozila (e-tricikala) sa solarnim panelom. Namijenjen je transportu ljudi, robe i otpada kroz gradove na jedan održiv i zeleni način. Razmišljajući o dodatnim prednostima koje bi „Odo concept“ donosio gradovima, prije svega kroz prikupljanje „street-level“ podataka sa mikrolokacija, razvila se „Cloud City“ ideja. To je Agentic AI platforma za gradove, urban development kompanije, komunalna preduzeća i „infra maintenance“ firme, koja je fleksibilna da prikupi i integriše podatke sa kamera i raznih vrsta senzora, analizira ih i pruži modularne uvide prema potrebama klijenta. Pored slike, podaci koje obrađuje u realnom vremenu su vibracije, buka, zagađenje i meteorologija. Često je potrebno upariti sliku i zvuk sa vibracijama ili zagađenje sa meteorologijom, pa korelacijama između različitih „data point“ omogućavamo klijentima sveobuhvatan uvid u probleme i događaje – objašnjava on. Umjesto da koriste pet različitih „dashboard“, tj. nekih postojećih rješenja gdje podaci nijesu integrisani i samo stvaraju „data lakes“, Šćepanović ističe da „Cloud City“ pomaže korisnicima da mnogo bolje razumiju grad, odnosno oblast kojom upravljaju, te donesu kvalitetnije odluke u kraćem vremenskom periodu.

AI I TURIZAM

Usljed trenda urbanizacije, napominje on, naši gradovi trpe

veliki pritisak, zbog čega kvalitet života i servisa opada velikom brzinom.

– Međutim, ubrzan razvoj AI, IoT i Big Data tehnologija značajno će uticati na funkcionisanje gradova, u pozitivnom smislu. Automatizacija svakodnevnih operativnih procesa komunalnih preduzeća i kompanija koje se bave održavanjem infrastrukture biće značajno unaprijeđena rješenjem poput „Cloud City“. Pronalaženje i rješavanje problema biće višestruko ubrzano i dovešće do značajnih ušteda novca i vremena potrebnog za otklanjanje problema. Iz strateškog ugla, daće i mnogo bolje uvide gradskim upravama i donosiocima odluka, baziranim na integrisanim podacima. Rezultat će biti bolji i kvalitetniji život građana u čistijem, sigurnijem, transparentnijem i optimalnijem okruženju –predviđa on. Šćepanović je stava da je za zemlju poput Crne Gore, u kojoj je turizam jedna od ključnih privrednih grana, zadovoljstvo posjetilaca od presudnog značaja, stoga premium kvalitet iskustva svih turista mora biti imperativ. – To će u digitalnoj eri jedino biti moguće uz pomoć naprednih tehnoloških rješenja kakvo razvija i na tržište donosi „Cloud City“. Ako pričamo o konkretnim primjerima gdje ova tehnologija donosi ogromnu razliku, jedan od najlakših za razumijevanje jeste otpad i pojava divljih deponija. Tehnologija koju je „Cloud City“ razvio omogućava obradu snimka i slike sa mobilnog telefona u pokretu, npr. iz vozila gradske čistoće ili gradskog prevoza. Bilo koja vrsta smeća na javnoj površini, otpada van kontejnera, pregažene životinje ili plastične kese na krošnji drveta, korišćenjem naprednih algoritama

kompjuterske vizije, biće automatski detektovana. Radni nalog sa slikom i tačnom geolokacijom kreira se automatski i, putem mobilne aplikacije i mejla, biva proslijeđen najbližem timu gradske čistoće na terenu, koji taj otpad uklanja. Time omogućavamo timovima da, tokom jednog radnog dana, otklone mnogo više problema nego danas. Takođe, postavljanjem senzora u kontejnere možemo da dobijemo pregled popunjenosti u realnom vremenu, što bi omogućilo kreiranje optimalne rute kamiona, kako bi ispraznio samo one kontejnere koji su popunjeni preko 50 odsto – navodi Šćepanović. Smanjenje gužve u primorskim gradovima tokom sezone, izjavio je on, rezultiralo bi i povećanim zadovoljstvom turista, a ogromne uštede u potrošnji nafte, smanjene emisije CO2 i produžen životni vijek kamiona čistoće donijeli bi direktan benefit i velikim gradovima kao što su Podgorica, Nikšić i Bijelo Polje. – Ipak, najveću vrijednost donijela bi napredna analiza višegodišnjih podataka i tzv. prediktivno održavanje, koje bi rasteretilo određene budžetske pozicije i značajno unaprijedilo strateško planiranje. ,,Waste management“ samo je jedan od proizvoda „Cloud City“, a ovako očiglednu vrijednost možemo da stvorimo i u održavanju ključne infrastrukture, monitoringu životne sredine – vazduha, voda i otpadnih voda, ali i kontrole jačine signala mobilne mreže ili nepropisnog parkiranja. Rezultat je neuporedivo kvalitetniji život građana – kazao je on.

OPASNOSTI

Upozorava da je zloupotreba tehnologija od strane čovjeka uvijek moguća. – Tu prvo mislim na uvid u osjetljive, privatne podatke od značaja. Svakako, postoje fundamentalni načini zaštite od zloupotreba. U slučaju „Cloud City“ oni su integrisani u samu tehnologiju proizvoda. ,,Trustworthy AI“ metodološki okvir nam je osnova, a razvili smo naše rješenje u skladu sa GDPR-om. Najjednostavniji primjer naše posvećenosti jeste automatsko zamagljivanje lica i tablica, što su bili prvi moduli koje smo implementirali –potvrdio je on. Naglašava i da nijedna ideja, sama po sebi, nije dovoljna. – Izbor ljudi sa kojima radite je ključan i mora predstavljati miks vrlo različitih znanja i iskustava. Tim mora biti posvećen i fokusiran, a da bi startap ostvario uspjeh na tržištu, svaki član mora da ulaže mnogo više vremena nego na nekom normalnom, standardnom poslu. Važno je i podijeliti vlasništvo kompanije, napraviti pakete akcija za zaposlene i nagraditi one koji prvi pristupe poduhvatu, jer će sa rastom vrijednosti same kompanije rasti vrijednost i njihovog udjela, što je veoma važan motivator. Potrebno je i

Marko Šćepanović

učiti uz njih i iznova počinjati sve dok eksperiment ne uspije, odnosno proizvod, bilo fizički (hardware) ili digitalni (software), jednostavno ne proradi – izjavio je on.

Poručuje i da mnogima takva dinamika, čest iskorak van zone komfora i intenzivan, agilan pristup ne odgovaraju.

– To je razumljivo, startap nije za svakoga – jasan je Šćepanović.

evrop Ska UNija Evropska unija je, govori on na osnovu svog iskustva, inspirativna ideja i koncept, te kao takva predstavlja odličnu priliku i izazov za svakog inovatora i preduzetnika.

– Tržište je jedinstveno, relativno veliko i prilike su prisutne u raznim industrijama. Uz to, poštovanje zakonske regulative, jednostavne i brze finansijske transakcije, kao i visoka digitalna pismenost građana optimizuju procese prodaje i olakšavaju razvoj kompanije. Vremena se brzo mijenjaju, a kada je riječ o razvoju i implementaciji AI, EU se nalazi na prekretnici – odgovara Šćepanović.

Stava je da je EU neophodna promjena onoga što joj se s razlogom spočitava – birokratije, prevelike pravne regulative oko svake teme i nedovoljno brze adaptacije na promjene i nove prilike.

– Jedno je sigurno, AI revolucija neće čekati EU birokrate. S druge strane, posvećenost EU u poštovanju ljudskih prava i sloboda predstavlja zdrav osnov i fundamentalni je oslonac za razvoj i primjenu AI u zemljama Evrope i širom svijeta. Jasno je i da u različitim državama postoje i izraženi nacionalni interesi, pa usaglašavanje u svakom segmentu počinje da predstavlja svojevrstan izazov, gdje treba očekivati određene operativne promjene – sugeriše on. Šćepanović konstatuje da je u posljednjih 35 godina razvoj visokotehnoloških rješenja u našem regionu bio teži nego negdje drugdje na planeti. – Ali i pored toga, u većini zemalja Zapadnog Balkana danas imamo primjere dobre prakse, kompanije koje značajno mijenjaju ili utiču na globalna tržišta i koje su unicorn (vrijednost im je preko milijardu dolara) ili su na dobrom putu da to postanu. Sve je moguće i treba pratiti svoje snove, a opsesija da se riješi neki problem, često lični, može da bude dobra polazna osnova za uspješan startap – kategoričan je on. Podsjetio je i da činjenica da je nešto teže uraditi kod nas, nego negdje drugo ne treba da bude izgovor, već dodatna motivacija da se, uprkos svim preprekama, u tome istraje i „pokida“.

– Uspon AI tehnologije je u potpunosti promijenio igru i istopio prednosti koje su razvijenije zemlje imale, pa mislim da je danas mnogo lakše takmičiti se sa globalnim inovatorima i doći do kupaca kojima ćete, svojim proizvodima i uslugama, život učiniti lakšim i kvalitetnijim –zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Šćepanović.

Milovan Marković

Stari put Cetinje – Podgorica, svojevrsni simbol jednog vremena, zapušten i zaboravljen

Džada koje više nema

CETINJE- Put koji je prije 139 godina spojio Cetinje i Podgoricu prekinut (presječen) je magistralnim početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Ono što je od njega ostalo, između Farmaka i Gornjih Kokota, u Lješanskoj nahiji, zapušteno je, iako se koristi s vremena na vrijeme – kada je neki zastoj na magistrali (koja je nešto iznad paralelno sa tim putem), ali njime prolaze i turisti, bajkeri, a i mještani ponekad, da ih želja mine... Prošli su tuda brojni putnici. Ostale su samo priče, ali i sjećanja na život kakvog više nema i nada da će džada, kao svjedok vremena, biti zaštićena kao jedna vrsta spomenika. Osim puta između Farmaka i Gornjih Kokota od starog puta Cetinje – Podgorica ostalo je i oko tri kilometra puta od Rijeke Crnojevića prema Cetinju.

Džada od Cetinja do Podgorice, odnosno tadašnje Mirkove Varoši, puštena je u saobraćaj 7. juna 1886, osam godina nakon Berlinskog kongresa, kada je Crna Gora teritorijalno proširena i kada je u njen sastav ušla Podgorica. Te 1886. Podgorica je imala oko sedam hiljada stanovnika, a Cetinje oko četiri. Koliko je to spajanje Cetinja i Podgorice bilo važan događaj za Crnu Goru svjedoči i list Glas Crnogorca. U reportaži o puštanju puta u saobraćaj pored ostalog je pisalo: „Izjutra rano jedan dio Cetinja bio je budan preko svog običaja. Neko se spravlja na svečanost, ne-

ko ljubopitan hoće da vidi kuda krenu kola sa Cetinja put nove Mirkove Varoši, a stare Podgorice, na slavnoj Ribnici“. U dvorskim kolima koja su krenula iz prijestonice novim putem ka Podgorici, kako piše u Glasu Crnogorca, bili si vojvoda Božo Petrović i ministar Žerar iz Poslanstva Francuske. Ekipu je ispratio knjaz Nikola Petrović Godine 1903, 9. juna, putem Cetinje – Podgorica počeo je da se odvija poštanski saobraćaj. Na taj način Crna Gora je postala prva država u regio -

nu koja je uvela prevoz pošte automobilom. Prvi je prevozeći poštu tim putem prošao Jovo Popović, načelnik Pošte i telegrafa. Glavni grad i prijestonica su među prvim gradovima Evrope koji su bili povezani autobuskim saobraćajem, a ukupna dužina puteva u tadašnjoj Knjaževini Crnoj Gori bila je 538 kilometara. Od prijestonice do današnjeg glavnog grada put je prošao kroz sela Riječke i Lješanske nahije, kroz imanja brojnih domaćina, a kroz Gornje Ko-

Most

Dio starog puta Cetinje – Podgorica je i most na Sitnici, rijeci koja je bila prirodna granica između Stare Crne Gore i teritorije pod Osmanskim carstvom. Most je napravljen od lijepog tesanog kamena, ima četiri luka. Preko njega danas svakodnevno prođe veliki broj vozila iz pravca Podgorice ka Farmacima, Lekićima, Grbavcima i obratno.

kote i kroz avlije, pa su neke kuće ostale tik uz džadu. Gotovo stotinu godina tom džadom putovali su ljudi autobusom, automobilom, ali i pješke. Svraćali bi kod mještana pored džade da popiju čašu vode, okrijepe se i zaslade grožđem ili smokvom. Put je pogotovo bio „živ“ ՚50-ih, ՚60-ih i ՚70-ih godina prošlog vijeka.

- Bilo je to lijepo vrijeme –sjetno kaže Slavko Pejović iz Gornjih Kokota. Ističe da su oni koji su živjeli blizu džade bili u centru zbivanja i veće „face“ od onih koji su bili malo dalje.

- Nas su zvali tada „džadići“. Okupili bismo se i u hladovi-

ni murava tu u najbližoj avliji igrali šah ili karte, ali i motrili na džadu da nam što ne promakne. Svraćali su i stranci, fotografisali se sa nama pored loza i krupnih grozdova grožđa... Sa nekima smo znali da se našalimo. Ja sam bio malo nestašan, pa sam jednom neke Njemce, koji su pitali za put prema Lovćenu, poslao na naše brdo Bogomolja, na čijem vrhu je groblje sa crkvom. Ubrzo su shvatili prevaru – kaže Slavko.

Kada je 1982. izgrađen magistralni put Cetinje – Podgorica, mnogo toga se promijenilo, stara džada je zaboravljena, a ono što je od nje ostalo zapušteno je. Tih oko pet kilometara puta od Gornjih Kokota, kroz Šteke i Farmake preko rijeke Sitnice, spaja se sa magistralom u Donjoj Gorici. Od Gornjih Kokota do sitničkog mosta put je u lošem stanju. - Valjalo bi ga obnoviti. Ljetos su iz preduzeća Putevi dolazili, pokrpili dio asfalta ođe, a ostatak koji ide prema magistrali u pravcu Cetinja i prema Farmacima istrošen je, a poklopile su ga sa strana kupine, drače i šipkovine, tako da se dva automobila rijetko đe mogu mimoići - kaže Slavko Pejović, uz želju da se ponovo kolima poveze ravnom džadom od Kokota do rodbine u Farmacima. j. pejović

Mojkovčani, Kolašinci i Beranci drugi put blokirali magistralu i protestovali zbog odnosa državnih institucija prema vlasnicima nepokretnosti u NP Biogradska gora

KOLAŠIN - Nastavljamo borbu protiv birokratskog aparata ove države. Borbu protiv crtanja granica NP Biogradska gora i zoniranja zaštitnih zona u skladu sa zahtjevima biznisa i tajkuna ove države iz kancelarija Agencije za zaštitu životne sredine i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a po željama JP Nacionalni parkovi Crne Gore. Protestujemo zbog neuvažavanja potreba lokalnog stanovništva i vlasnika nepokretnosti čiju imovinu oteše kao da nikog živog nema i kao da su svi pomrli - kazao je Svetozar Pele Bogavac na drugom protestnom okupljanju građana Mojkovca, Kolašina i Berana. Saobraćaj na magistrali između Kolašina i Mojkovca bio je blokiran od 12 do 13 sati, a

protest je ponovo održan kod Kraljevog kola, gdje je i zvanični ulaz u NP Biogradska gora. Mještani protestuju jer im je zabranjen pristup i obrada imanja, ne smiju da izgrade kolibu ili nadstrešnicu na svojoj đedovini koja se nalazi i granicama NP Biogradska gora.

Svetozar Pele Bogavac je kazao da im iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine stižu poruke da se mora poštovati zakon bez obzira na činjenicu što im se otimaju šume i imanja bez pitanja i bez isplaćenog eura za oduzetu imovinu.

- Oni svoju imovinu po Podgorici i Primorju rasprodaše i sad bi da šetaju po našima imanjima na Bjelasici. To nam pričaju oni koji svakodnevno gaze zakone i Ustav ove države. Da je njihova imovina na Bjelasici, oni je ne bi dali što je ne

bi „debelo unovčili“. Tako se određuje sudbina cijelog sjevera Crne Gore jer nas tjeraju da se selimo sa naših ognjišta otimajući nam imanja. Ne uništavamo mi prirodu daščarama i kolibama, već nadležni organi svojim postupanjima. Vlasnici imovine koja se nalazi u zoni NP Biogradska gora uputiće pisane zahtjeve JP Nacionalni parkovi Crne Gore za nadoknadu štete zbog ograničenog prava svojine, kao i tužbe za nadoknadu štete. Tražićemo ocjenu

ustavnosti svih akata u vezi sa privatnom imovinom u zoni NP Biogradska gora, a pisanim putem ćemo obavijestiti evropsku komesarku Martu Kos i ostale evropske zvaničnike i institucije - najavio je Svetozar Pele Bogavac. Neformalno udruženje „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ sa jučerašnjeg protesta uputilo je zahtjev da se najhitnije prime na razgovor kod predstavnika državnih institucija kojima su inače uputili peticiju u vezi s aktuelnim problemima. Traže da se pismenim putem obavijeste svi poslanički klubovi i poslanici Skupštine Crne Gore da se sazna „kako pojedini državni organi razvijaju sjever i tjeraju ono malo preostalog stanovništva na iseljavanje“. Neophodno je da nadležni organi urade reviziju i prilagode restriktivne mjere prema stanovništvu koje ima nepokretnosti u NP Biogradska gora. Dr. Drašković

Put je u katastrofalnom stanju

Sa jučerašnjeg protesta i blokade magistrale

POGLED SA STRANE: Broz je obnovio crnogorsku državu uz najveće poštovanje crnogorskih

Da li su Crnogorci zaboravili na Tita? Sudeći po bledom sećanju njegovog rođendana prošlog 25. maja u Podgorici, osim starih branilaca jugoslovenstva i crnogorske zastave, kod njegovog kipa iz 2018. godine u Parku Sv. Petra Cetinjskog, nije bilo drugih entuzijasta. U Hrvatskoj nije bilo tako, u njegovom rodnom Kumrovecu bile su na hiljade njegovih poštovalaca, bilo je i omladine. To je lepo, jer je njegov rođendan shvatan i kao Dan mladosti, kao otvorena kapija za njihovu budućnost. Bilo je i u Beogradu na stotine hodočasnika na Titovom grobu. To razumemo, on je stvorio veću Srbiju od dinastija Obrenovića i Karađorđevića. Nije tu u pitanju jedino poštovanje njegove veličanstvene ratne epopeje. Kako to da ni DPS u Crnoj Gori nije jasno obeležio Titove doprinose Crnoj Gori za koje se upravo ta najjača politička struja najsrčanije bori da opstanu? Tito je obnovio crnogorsku državu uz najveće poštovanje crnogorskih ratnika u Drugom svetskom ratu koji su ga do toga pobednički doveli. Crnogorci su sami obnovili svoju zemlju, njima niko nije pomogao. A oni drugima jesu, jer su ratovali za slobodu svih drugih Slovena u jugoslovenskom prostoru. Konačno, Titograd je slavio Titovo ime od 1946. do 1992. godine. Tito je bio ktitor grada. Tito je stvorio veću Crnu Goru od zemlje kralja Nikole Prvog. Zašto ga onda Crnogorci ne slave? A Hrvati su ga slavili iako je stvorio manju Hrvatsku od one koju je kao banovinu odobrio knez Pavle Karađorđević 1939. godine i neuporedivo manju od kvislinške Pavelićeve NDH iz 1941. godine. Sve čudnije od čudnog.

ČUDA NAŠIH HIMNI

A čudno je više od ičeg to što je Titova podgorička bista iz 2018. godine otkrivena uz dve himne, gde je u obema istorijat Titovih neprijatelja. Prva je nova crnogorske himna iz 2004. godine ,,Oj, svijetla majska zoro“, a druga je ,,Hej, Sloveni“ koja uopšte nije jugoslovenska. Prva sadrži strofe Titovog fašističkog neprijatelja Sekule Drljevića - koju je sa pravom odbacivao predsednik Crne Gore Filip Vujanović. A druga je himna fašističke Republike Slovačke od 1939. do 1944/45. godine, koja poreklom uopšte nije fašistič-

Crnogorci zaboravili

ka, već je panslovenski tekst slovačkog sveštenika Samuela Tomašika iz 1834. godine. I niko ne zna ko je bio kompozitor muzike za tu himnu koju su Poljaci izvodili još pre Slovaka, ali su kroz nju sproveli svoj libretto pod nazivom ,,Još Poljska nije umrla“. Himna ,,Hej, Sloveni“ u 19. veku pevala se i u Sloveniji u epohi dizanja libertetskog nacionalizma. Bila je himna oslobodilačkog sveslovenstva od austrijske dominacije. Možda smemo da pretpostavimo da ju je Tito zbog bliskosti Zagorja sa Slovenijom slušao daleko pre nas. Ceo tekst zajedno sa poljskom muzikom te slovačke himne mi smo doslovno preveli 1945. godine. Nema u njoj ničeg jugoslovenskog, već jedino poziva na sveslovensko bratstvo koga su u 19. veku naročito forsirala slovačka i češka sokolska gimnastičarsko-izviđačka omladinska društva. Čudno je da o poreklu i smislu ove himne naš narod nije gotovo ništa znao. Kao što malo ko zna da je muziku za hrvatsku himnu ,,Lijepa naša domovina“ komponovao 1846. godine Srbin iz Vinkovaca, inače tada kadet u glinskom garnizonu, Josif Runjanin. No, ona se nije odmah tako zvala kod svog pesnika Antuna Mihanovića. Zvala se ,,Horvatska domovina“, kako je prvi put objavljena 1835. godine. Neki misle da je Runjaninova muzika hrvatske himne pomalo i plagijat jednog dueta iz Donicetijeve opera Lučija od Lamermura. He, ali njegova muzika na tekst pančevačkog prote Vase Živkovića ,,Rado Srbin ide u vojnike“ čista je kao suza, inače je u sekvenci ne bi uneo Čajkovski u svoj srpsko-ruski ,,Slovenski marš“ iz 1876. godine , a mlađi Štraus u ,,Srpski kadril“ iz 1846. godine. Milo nam je da kadril baš Slovačka filharmonija iz Košica odlično izvodi. I slovačku zastavu u svim dimenzijama i bojama je preuzela Titova Jugoslavija koju je potom ,,dopunila“ crvenom zvezdom. Ova kvislinška slovačka Hitlerova država, koju je vodio katolički sveštenik Jozef Tiso, zajedno sa Nemačkom napala je Poljsku 1939. godine i SSSR 1941. godine. Tiso je obešen 1947. godine kao izdajnik naroda, a Drljevića su umorili četnici u Judenburgu u Austriji svetivši mu se za zavereničku smrt svog vojvode Pavla Đurišića. Nažalost, zločinca.

TITO KAO PANSLOVEN

Tito i mi mnogi sa njim voleli smo himnu ,,Hej, Sloveni“. Ona nikada nije ustavno proglašena za jugoslovensku himnu - i mi razumemo zašto je to tako. Ona nije bila naša, a i slovački fašisti su je uprljali, ali smo je ipak izvodili kao svoju, na čuđenje Slovaka i Poljaka. Ali zašto ju je Tito uzeo?

Mi znamo da je to bio deo Staljinovog i Titovog razmatranja. Tito je odbacio ideju da naša himna bude ,,Internacionala“, jer ju je već i sam SSSR odbacio 1944. godine i zamenio himnom bez pretenzija na svetskog inspiratora revolucije. Himna ,,Internacionala“ ujedinjava proletere kao socijalni sloj, ali ne poziva na etničko bratstvo naroda. Staljin je te godine postao veoma blizak ideji ujedinjene sveslovenske države pod vođstvom Moskve s obzirom na to da su svi Sloveni tada bili pod kontrolom sovjetske vojske. Jedino Jugoslavija nije. Prvi talas Hitlerovog Lebensraum pla-

Kako to da ni DPS u Crnoj Gori nije jasno obilježio Titove doprinose Crnoj Gori za koje se upravo ta najjača politička struja najsrčanije bori da opstanu? Tito je obnovio crnogorsku državu uz najveće poštovanje crnogorskih ratnika u Drugom svjetskom ratu koji su ga do toga pobjednički doveli. Crnogorci su sami obnovili svoju zemlju, njima niko nije pomogao. A oni drugima jesu, jer su ratovali za slobodu svih drugih Slovena u jugoslovenskom prostoru. Konačno, Titograd je slavio Titovo ime od 1946. do 1992. godine. Tito je bio ktitor grada

na za istrebljenje Slovena odnosio se na Poljake, Čehe i Ruse, a u drugom talasu odnosio bi se na Slovake, jugoslovenske narode i Bugare. Česima je to bilo jasno sa gubitkom Sudeta 1938. i potom obrazovanjem ,,nezavisne Slovačke“ 1939, a Poljacima 1939, a Rusima, Belorusima i Ukrajincima 1941. godine.

STALJINOVO OBJAŠNJENJE

Staljin je 1945. godine sa ponosom objavio pobedu ,,u dugovekovnoj borbi slovenskih naroda za svoju egzistenciju i nezavisnost“ protiv ,,tiranije Nemačke“. Međutim, Česi i Poljaci decenijama pre toga nisu želeli moskovski patronat. U 19. veku Česi su bili u granicama austrijske imperije nosioci pan-slavizma bez imperijalne Rusije, dok Poljaci u rusko sizerenstvo nisu verovali i držali su da su im Rusi glavni neprijatelji. Pokazalo se u 20. veku da su im to ne samo Rusi, već i Nemci. Ipak, pre toga, Rusi su postepeno prilazili panslavističkoj ideji i potom snažno ka njoj krenuli posle formiranja Austrougarske 1867. godine kojim je teritorija Mađarske uvećana na račun slovenskih teritorija i ušla Slovenima u trbuh i razdvojila ih na severne i južne. Moskva je počela da sama

širi glas o interesu za bratsko spasonosno ujedinjenje Slovena, ali pod njom kao čuvar-kućom. Njima Česi to u prošlosti nisu dozvoljavali jer su želeli demokratsku i decentralizovanu slovensku državu bez carističkog i autokratskog uređenja Rusije. I to su snažno isticali Tomaš Masarik i Edvard Beneš u 20. veku, veliki češki državnici. Brzo posle napada Nemačke na SSSR 22. juna 1941. godine, Staljin je 10. avgusta1941. godine organizovao u Moskvi ,,Sveslovenski kongres“ sastavljen od slovenskih begunaca iz istočne Evrope i domaćih zanesenjaka. Osnovan je operativni komitet. Tada je Aleksej Tolstoj ubeđivao ,,kongresmene“ da odbace staru nevericu u despotsku Rusiju, a sledeće godine je u ,,Pravdi“, usred ogromne vojne pomoći Zapada očajnoj Moskvi, govorio o ,,arogantnom Zapadu koji nomadski osvaja Istok“ i da je cela istorija Slovena borba protiv ,,despotije Zapada“. Rusku istoriju, kako carsku, tako i boljševičku, nije karakterisao kao kolonijalnu despotiju. Od poznatih Rusa u grupi osnivača Sveslovenskog komiteta bio je kompozitor Dmitri Šostakovič. Od 1942. godine je krenuo list ,,Sloveni“. Držani su brojni patriotski mitinzi po državi u ratnom stanju.

MUKE EDVARDA BENEŠA

Bivši čehoslovački predsednik države Edvard Beneš, u egzilu u Londonu 1943. godine, posetio je SSSR preko razrušenog Staljingrada gde mu je u Moskvi priređen raskošan doček - u gladnoj Rusiji. Tada ga je Staljin ubeđivao da će posle rata svi Nemci iz Čehoslovačke biti izbačeni - što nije lagao. Ali nije do kraja ubedio Beneša da će sveslovenska država poštovati svaki narod, što je već sledeće godine potvrdio namernim dopuštanjem Nemačkoj da uništi varšavski ustanak Poljaka kako bi dobio neotpornu Poljsku na dlanu. Beneš se zaprepastio kada je čuo da Staljin održava odnose sa kvislinškom Slovačkom i da je anektirao rusinsku Podkarpatiju. Kada je Beneš u martu 1945. godine ponovo došao u Moskvu, Staljin ga je ubeđivao da je to bilo samo zbog nesretnih ispada sovjetskih vojnika na slovenskim teritorijama bez znanja Moskve. I rekao je da su sa predstojećom pobedom nad Hitlerom rođeni ,,Neo-Sloveni“ pred kojima je ujedinjenje na pravednoj ravnopravnosti svih Slovena. Moderni Neo-Sloveni nemaju razloga da gaje bojazan od Moskve.

Piše: dr Dragan VESELINOV

Titov dolazak u Titograd 1959.

crnogorskih ratnika u Drugom svjetskom ratu

Tita

BEOGRAD PRISTAO NA RUSKI PLAN

Jugoslavija je bila prva komunistička zemlja u Evropi koja se 29. novembra 1945. godine nazvala po sovjetskom ugledu kao ,,narodna republika“. Nije se deklarisala kao država radničke klase. Tito je ustanovio u Beogradu Sveslovenski komitet, koji je ustanovljavan i širom istočne slovenske Evrope, ali i među Slovenima u zapadnoj Evropi, u SAD, Kanadi, Novom Zelandu, Australiji, Latinskoj Americi i na drugim teritorijama.

Tito je na Staljinov nagovor pristao da Beograd bude administrativni centar sveslovenske politike ujedinjenja da bi se poništila sumnja u kolonijalnu zaveru Moskve. Otuda je u decembru 1946. godine u siromašnom Beogradu održan veličanstveni Drugi sveslovenski kongres sa stotinama delegata iz celog sveta. Kongres je odlučio da se osnuje Generalni slovenski komitet sa potvrđenim Beogradom kao glavnim štabom operacije. Došao je i ponovo izabrani predsednik vlade obnovljene Čehoslovačke Edvard Beneš. Oni koji poznaju Beograd setiće se da je za tu priliku građena zgrada neobične arhitekture u Cvijićevoj ulici na Paliluli. To je bila prva beogradska nova zgrada posle rata. Sada je ona pomalo oronula stambena zgrada potamnjene i zastarele fasade. U njoj je zamišljeno da bude i štab INFORMBIRO-a, udruženje komunističkih partija sveta osnovano 1947. godine u Varšavi. Sa naše strane u Poljskoj na osnivačkom zasedanju bili su Edvard Kardelj i Milovan Đilas

TITO SE RAZOČARAORUSI BIJESNI

Na sveslovenskom kongresu u Beogradu uveliko se pevala himna ,,Hej, Sloveni“. Učesnici kongresa su bili oduševljeni. Na bini su iza slika petorice šefova evropskih slovenskih država razvijene njihove zastave, a na ruskom jeziku je ispisan transparent sa pokličem: ,,Da živi bratstvo i jedinstvo slovenskih naroda“! To je bio slogan jugoslovenskih komunista. Održana su još dva kongresa, u 1947. i 1948. godini, pre sukoba Moskve i Beograda. Ti kongresi su se otkrili kao podanički ditirambi politici zavisnog socijalističkog bloka i suprematije SSSR-a. To je Titu otvorilo oči. A kada je Edvard Beneš video nasilno pretvaranje Čehoslovačke u sovjetskog kmeta 1948. godine, dao je ostavku na mesto predsednika države i posle nekoliko meseci umro. Rusi su brzo izdali sveslovensko državno ujedinjenje, ali ga je Jugoslavija dokrajčila. Sovjetski savez nije mogao da privoli Tita da uvrsti Jugoslaviju u

Ruske snage ispalile projektile na civilno područje u Zaporoškoj oblasti

Ubijene dvije osobe

Mi sumnjamo da je crnogorskim rusofilima važno da se upoznaju o ruskom skrnavljenju ideje panslavizma i veličanstvenom otporu Tita da nam Moskva bude gospodar. Tito je sahranio panslavizam i rusku prevaru, ali nije i himnu ,,Hej, Sloveni“. Mi smo je sahranili poslije njega. I mi smo sami razbili svoju panslovensku državu, a ne on. Njegova himna je sigurno ostavljala toplinu u srcima mnogih među nama

ekonomski program regionalnog razvoja sovjetskog bloka, niti je mogao da dobije pristanak jugoslovenskih komunista da slede moskovsko kolonijalno nametanje discipline u nasilno formiranim socijalističkim zemljama. Osim toga, Moskva nije mogla da Mađarskoj, Rumuniji i istočnoj Nemačkoj objasni zašto bi one morale da budu pod planom razvoja slovenskih država. Otuda je Moskva posle 1948. godine postepeno napuštala ideju slovenskog bratstva u korist proleterskog internacionalizma i vratila se na ideologiju klasne solidarnosti. Odumiranje panslovenske ideje je posebno burno krenulo kada je Jugoslavija isterana i iz sovjetskog INFORMBIRO-a, neuspešne imitacije moskovske komunističke internacionale, Kominterne, osnovane 1919. godine a raspuštene 1943. godine. Jugoslovenski komunisti posle 1941. godine nisu je sledili. A operativni sveslovenski štab je tada iz Beograda prebačen u Moskvu. Tamo je konačno zgasnuo 1962. godine kad je spao na samo jednog zaposlenog. Titova Jugoslavija je prozrela oba osvajačka plana SSSR-a, kako njegovu dominaciju preko panslovenske ideje, tako i preko dominacije udruženja komunističkih partija pod disciplinskim štapom Moskve.

CRNOGORSKI RUSOFILI

Mi sumnjamo da je crnogorskim rusofilima važno da se upoznaju o ruskom skrnavljenju ideje panslavizma i veličanstvenom otporu Tita da

nam Moskva bude gospodar. Tito je sahranio panslavizam i rusku prevaru. Ali nije i himnu ,,Hej, Sloveni“. Mi smo je sahranili posle njega. I mi smo sami razbili svoju panslovensku državu, a ne on. Njegova himna je sigurno ostavljala toplinu u srcima mnogih među nama.

Nijedna nezavisna slovenska država ne gaji danas poverenje u politiku Moskve, osim Lukašenkove Belorusije i savremene nacionalističke Srbije. Moskva je na nivou vlada u latentnoj zavadi sa svim drugim Slovenima ili su ovi na oprezu, iako Slovaci Roberta Fica to manje pokazuju. Poljska, Češka, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Makedonija, Bosna i Hercegovina - Sarajevo znaju šta se događa. Srbija se pravi da ne zna i potkazuje Moskvi imena ruskih političkih emigranata u Beogradu i tera ih van.

Frontovski nacionalisti u Crnoj Gori možda ne osećaju razlog opšteslovenskog otpora moskovskom shvatanju panslavizma, jer Rusija nije nikada osvajala Crnu Goru, a i danas u njoj ima i više od 20.000 ruskih stanovnika imigranata. Moskva je zamenila panslavizam podsticanjem otvorenog rusofilstva.

Na martovskom međunarodnom ,,kongresu“ rusofila u Moskvi 2023. godine nije tamo bilo nijednog Crnogorca. Bio je samo jedan prištinsko-beogradski glumac, navodno vezan za Udruženje novinara Crne Gore koji podržava rusku agresiju na Ukrajinu. Taj kongres je bio farsa. Na njemu su glavni govornici bili američki glumac Stiven Sigal, Putinova glasnogovornica Marija Zaharova, ruski šovinista Aleksandar Dugin, De Golov unuk advokat Pjer de Gol i drugi od sličnog uticaja. Iz Srbije su na ,,kongres“ otputovala dvojica poslanika iz ultra-reakcionarne partije ,,Dveri“. I tipično za njihov domet, pečatili su svoje shvatanje rusko-srpske ljubavi poklonjenom ikonom Sv. Save Sergeju Lavrovu, glavnom domaćinu skupa. Moskva je tada potvrdila da je rusofilstvo politički program ekspanzije Rusije. Ostali su epigoni. Tako je kod Tita u Podgorici 25. maja 2025. godine ipak bilo više stvarnih Crnogoraca, nego što ih je bilo u Moskvi pre dve godine. No, brojevi ne govore uvek mnogo. Mnogo više govore zdrav razum i milina patriotske duše. •

KIJEV - U odvojenim ruskim napadima na regije na prvoj liniji fronta tokom noći između petka i subote ubijeni su devetogodišnja djevojčica i 66-godišnji muškarac, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Napadi su uslijedili usred neizvjesnosti oko toga da li će se pregovarači iz Rusije i Ukrajine sastati na drugoj rundi direktnih pregovora u ponedjeljak.

R egionalni šef Zaporoške oblasti Ivan Fedorov objavio je na Telegramu da su ruske snage ispalile navođene projektile na civilno područje u okrugu blizu fronta u toj oblasti. On je kazao da je u tom napadu ubijena djevojčica, kao i da je uništena najmanje jedna kuća i oštećeno nekoliko drugih zgrada, prenosi Ra-

dio Slobodna Evropa. Fedorov je naveo da je u napadu ranjen i 16-godišnji dječak.

U granatiranju grada Hersona je, prema riječima regionalnog šefa Oleksandra Prokudina, ubijen muškarac. Herson je oslobođen u ukrajinskoj kontraofanzivi krajem 2022, mjesecima nakon

Izraelska vojska naredila evakuaciju

potpune invazije Moskve u februaru te godine, ali ga ruske snage često napadaju sa položaja preko Dnjepra. Ukrajinska vojska saopštila je da je u protekla 24 sata zabilježila skoro 200 bitaka, pri čemu su ruske snage napadale na nekoliko djelova fronta u istočnoj Ukrajini.

Zatvorena i posljednja

bolnica na sjeveru Gaze

GAZA – Posljednja bolnica koja je radila na sjeveru Gaze od petka je zatvorena, zbog toga što je izraelska vojska naredila da odmah bude evakuisana, saopštio je njen direktor Mohamed Salha. - Osjećamo se veoma loše zbog ove prisilne evakuacije, na koju smo primorani poslije dvo-

nedjeljne opsade - rekao je. Kako je kazao direktor bolnice Al Avda u Džabaliji, nijedna zdravstvena ustanova ne radi na sjeveru. - Veoma nam je žao što smo evakuisali bolnicu, ali su nam izraelske okupacione snage prijetile da će, ako to odmah ne uradimo, ući i ubiti sve koji su unutra, ili će nas bombardova-

ti - rekao je Salha, prenosi N1. Naveo je da je dobio poziv od izraelskih snaga da se evakuišu i najprije je to odbio, jer je u bolnici bilo pacijenata kojima su neophodni aparati. Ponudio je da ostane sa još 10 članova svog osoblja, kako bi brinuli o najtežim pacijentima, a da se ostali evakuišu, ali je izraelska vojska to odbila.

Američki ministar odbrane poručio da se Kina sprema da upotrijebi vojnu silu u azijsko-pacifičkom regionu

Stvarna prijetnja Pekinga

VAŠINGTON – Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je juče da se Kina sprema „da potencijalno upotrijebi vojnu silu“ u azijsko-pacifičkom regionu.

- Prijetnja koju predstavlja Kina je stvarna i mogla bi da bude neminovna - rekao je Hegset na Dijalogu Šangri-La u Singapuru, najvećem azijskom bezbjednosnom i odbrambenom forumu.

On je dodao je da Peking „želi da dominira i kontroliše“ region i da „svaki dan vježba“ za invaziju Tajvana. Prema njegovim riječima, Peking se jasno priprema da promijeni ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom regionu. U tom kontekstu, SAD su region učinile svojim prioritetom i preorijentišu strategiju „u cilju odvraćanja svake agresije komunističke Kine“, naglasio je američki ministar odbrane. Pit Hegset

Spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici

Novi napadi na Ukrajinu

Ruševine u Gazi

Svjedočenja potomaka i porodica istaknutih pripadnika četničkog pokreta o komunističkoj vlasti (I)

Godinama se u javnom diskursu potencira teza da komunistička vlast u Jugoslaviji nije imala milosti prema ideološkim neistomišljenicima, da se sa njima okrutno obračunavala, spočitavaju joj se brojni zločini nad pripadnicima četničkog pokreta i njihovim simpatizerima, pa čak i da je nakon rata proganjala i maltretirala njihove i porodice drugih neprijatelja vlasti kojima, navodno, nije dozvoljavala da zasnuju radni odnos i integrišu se u društvene tokove.

Iako nijesu u potpunosti netačne, važno je istaći da ove tvrdnje godinama protežiraju najtvrdokorniji ideološki sljedbenici četničkog i drugih kvislinških pokreta iz Drugog svjetskog rata, a koji, po svaku cijenu, nastoje da ocrne komunističku vlast, rehabilituju i izjednače pokrete koji su u ratu otvoreno sarađivali sa okupatorom sa partizanskim pokretom i predstave ih kao borce protiv fašizma. No, za razliku od savremenih ideoloških sljedbenika četničkog pokreta u Crnoj Gori, od kojih je određen broj svojevremeno participirao u socijalističkom sistemu i bio u partijskom članstvu, a koji o komunistima danas isključivo govore kao o zločincima i okrutnim ljudima, izvjesni potomci i članovi porodica istaknutih pripadnika četničkog pokreta koje su likvidirali partizani nijesu prema komunističkoj vlasti bili toliko nepomirljivi i ostrašćeni. Naprotiv, nakon raspada socijalističkog sistema, kada je poželjno bilo o komunistima govoriti u negativnom kontekstu, mnogi su izrekli pozitivne i uglavnom objektivne tvrdnje o komunističkoj vlasti, što je danas praktično nezamislivo čuti od ideoloških sljedbenika četničkog pokreta. Time su, uprkos porodičnim nesrećama koje su ih zadesile, pokazali karakter i moral, i uglavnom nepristrasno svjedočili o odnosu komunističke vlasti prema četničkim porodicama poslije rata,

„Nikada mi niko nije prebacio što sam Dražin sin“

Najstariji sin Draže Mihailovića Branko Mihailović, koji je, po sopstvenom priznanju, navodno još kao učenik srednje škole pokazivao simpatije prema ,,naprednom pokretu“ i tobože prije Drugog svjetskog rata, 1941. godine, primljen u SKOJ, a pred kraj rata, septembra 1944. godine, nakon zarobljavanja sa sestrom Gordanom mobilisan u partizane (kao i brojna djeca četničkih komandanata koje su zarobili pripadnici partizanskog pokreta), tvrdi da je kao komandir baterije bio na Sremskom frontu 1944. godine, na Golom otoku, kao i da nakon rata nikada nije maltretiran zbog toga što je sin vođe četničkog pokreta Draže Mihailovića

a koji zasigurno nije bio onakav kakvim ga godinama unazad žele predstaviti razne apologete četničkog pokreta.

PORODIČNO

POCIJEPANI

Tako najstariji sin Draže Mihailovića , Branko Mihailović, koji je, po sopstvenom priznanju, navodno još kao učenik srednje škole, pokazivao simpatije prema ,,naprednom pokretu“, i tobože prije Drugog svjetskog rata, 1941. godine, primljen u SKOJ, a pred kraj rata, septembra

vojsku.“ Interesantno, najstariji Dražin sin tvrdi da Nikola Kalabić nije bio uhapšen, već je navodno došao u Beograd, gdje se predao Aleksandru Rankoviću, kao i da je, tobože, čim je uhvaćen Draža Mihailović, likvidiran ,,u prvoj jaruzi“.

NIKADA PRAVI KOMUNISTI

1944. godine, nakon zarobljavanja sa sestrom Gordanom mobilisan u partizane ( kao i brojna djeca četničkih komandanata koje su zarobili pripadnici partizanskog pokreta), tvrdi da je kao komandir baterije bio na Sremskom frontu 1944. godine, na Golom otoku, kao i da nakon rata nikada nije maltretiran zbog toga što je sin vođe četničkog pokreta, Draže Mihailovića. Naprotiv, Branko Mihailović ističe: ,,To su bili više belezi što smo bili porodično pocepani na dva fronta, ali nismo doživljavali neke nepri-

jatnosti što smo Dražina deca. Prošao sam mnoge zatvore i Goli otok i niko i nikada nije prebacio što sam Dražin sin.“ Manju neprijatnost doživio je jedino, tvrdi, prilikom jednog dovođenja u policiju. Ali daleko od toga da je tom prilikom ponižavan i da je nad njim vršena tortura. Naprotiv, ističe da se prema njemu korektno postupalo: ,,UDB-a je još bila na Obilićevom vencu, nekada se tu nalazila Specijalna policija. Tamo me je dočekao jedan kapetan i ja sam iz istražnog zatvora nosio neke drangulije. Ono što sam uneo to su mi i vratili. I sada to ponovo uzimaju. Taj kapetan se vajkao: ‘Jao, Branko, kako to da ti se desi’. Nisam mogao da se setim ni ko je, ni odakle je. Posle sam video da mi nije uzeo mnoge stvari koje je po dužnosti trebao da mi uzme. Od njega sam trebao da budem odveden u ćeliju. I zamislite kakve ironije – ista ćelija u kojoj sam bio zatvoren od strane Gestapoa 1941. godine, isti broj. I najednom, kaže mi da me traži neki pukovnik. Kasnije sam ga sretao kada sam radio u Auto-moto savezu Srbije. Izmenjali smo nekoliko reči, kad neki iza njega, neki mlad poručnik koji stoji, kaže: ‘Dok su četnici jeli gibanicu, ja sam bio skriven u jednom manastiru’.“ Dražin sin mu to nije oćutao: ,,I meni, što kažu, puče film. Odgovorim: ’Slušaj ti, nije moguće, zašto si ćutao do sada,

što to nisi rekao odmah!?’ I on pođe prema meni da me udari, ali ga ovaj spreči. To je bio jedini slučaj da sam imao napad na osnovu imena, a ni od Gordane (Brankove sestre, Dražine kćerke – M. Š) nisam čuo da se žalila zbog toga.“

Branko Mihailović tvrdi i da se njegov otac, navodno, pohvalno izražavao što su mu sin Branko i kćerka Gordana ,,sa komunistima“: ,,U zatvoru je moj otac, takođe, rekao da je zadovoljan što su mu deca sa komunistima. To je ponovio.

Ako hoćete da se protumači šta je mislio, onda može biti –sa vama su i zato su živi, da nije tako ne bi bili živi, kao što Voja, moj brat, nije sačuvao glavu. Ja ne bežim od toga.“

Za razliku od komunista, čije postupanje prema njemu hvali, za Nikolu Kalabića, komandanta Gorske kraljeve garde, za koga se pretpostavlja da je izdao njegovog oca Dražu Mihailovića, nije imao riječi hvale: ,,Ne bih hteo da povredim njegovu porodicu, ali on je na mene ostavio utisak kabadahije, svojevoljnog čoveka, lumpera, bahatog čoveka.

Ne mogu da kažem da sam ga video pijanog, ali sam video njegove bahanalije: pijančenje i razmetanje. Smatrao je da ima veliku vlast, da mu je sve dopušteno i mislim da je tragedija tog pokreta što moj otac nije bio u prilici da pročisti redove, da napravi pravu

Kćerka Nikole Kalabića Mirjana, za razliku od najstarijeg sina Draže Mihailovića, nije imala afirmativan odnos prema komunističkoj vlasti i govori da su je cijeloga života maltretirali. Istina, tvrdi da je nikada nijesu maltretirali ,,pravi komunisti“, već oni koji su očigledno imali potrebu da se iz nekoga razloga dokazuju: ,,Celoga života su me maltretirali, ali nijednom pravi komunisti. Uvek oni priučeni, nekvalifikovani.“ S druge strane, za oca je kazala da, kada bi dobila čvrste dokaze da je izdao Dražu Mihailovića, da bi bila ,,spremna i mrtvog da ga se odrekne“.

Udovica Nikole Kalabića Borka Kalabić, u intervjuu koji je sa njom vođen na Miholjdan 1991. godine, a čijeg su petnaestogodišnjeg sina Milana ubili partizani, kazala je da se pred kraj rata izvjesni Đorđe Rogić, koji je posjedovao ,,komunističku objavu“, dogovorio sa Nikolom Kalabićem da njegovu majku, ženu i ćerku predstavi kao svoju majku, suprugu i kćerku, kao i da se predaju partizanima. Kada ih je preuzela partizanska trojka i naredila da skinu sve sa sebe, sem veša, Borka Kalabić svjedoči da je Nikolina majka Joka, navodno, bila toliko revoltirana, da nije birala riječi koje će im kazati, a što je neuobičajeno ponašanje za nekog ko je zarobljen i čija sudbina zavisi od pokreta koji navodno nije imao milosti prema ideološkim neistomišljenicima: ,,Baba im je psovala sve po spisku, i poveli su nas u improvizovani logor.“ Po dolasku u logor, Kalabićeva žena svjedoči da su ih prepoznali zarobljenici četnici, koji su počeli glasno da govore da je uhapšena Kalabićeva žena, kćerka... Kada je čuo što govore zarobljeni četnici, Borka Kalabić tvrdi da je komandant 18. hrvatske udarne brigade stao ispred njih i kazao im: ,,Dobro nam došli, gospođo Kalabić!“, na što se, po sopstvenom priznanju, ,,sledila“ od straha, a potom ju je upitao: ,,Kako ste, kako Vam je muž, imate li nekakvih želja?“ Na pitanje da li su je tada tukli, Borka Kalabić je odrično odgovorila: ,,Ne mogu da se požalim na njihovo ponašanje tada, samo su me ispitivali.“ Istina, govori da su joj navodno zbog loše odjeće prilikom isljeđivanja upućivali omalovažavajuće primjedbe na račun izgleda (,,Ti si supruga nekakvog komandanta, vidi kako izgledaš, ni na šta ne ličiš“). Nakon toga su je, kako tvrdi, odveli u Kalinovik, a potom u Sarajevo, gdje je oko dva mjeseca ,,u logoru: prala, mela, čak su nas odvodili u grad, gde smo isto radili,“ dok

Piše: Milan ŠĆEKIĆ

Branko Mihailović

Draža Mihailović Pavle Đurišić

Raznovrsni umjetnički programi i tokom juna u KIC-u „Budo Tomović“

Stefanovski na Velikoj sceni obilježava 50 godina karijere

PODGORICA - Kulturno-informativni centar

„Budo Tomović” biće i tokom juna mjesto okupljanja umjetnika, stvaralaca i ljubitelja kulture. Repertoar će, kako su najavili iz KIC-a, obuhvatiti raznovrsne umjetničke forme koje podstiču i promovišu bogatstvo kulturne raznolikosti.

Muzički program KIC-a počeće 5. juna koncertom flautistkinje Elene Golubović, učenice Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“. Premijerni nastup biće organizovan u okviru ciklusa „Mladi talenti“, koji mladim izvođačima pruža priliku da javno nastupe, predstave svoje izvođačke vještine i podijele svoj talenat sa publikom.

Jedan od najpoznatijih gitarista i kompozitora sa Balkana Vlatko Stefanovski obilježiće pedeset godina muzičke karijere 13. juna koncertom na Velikoj sceni KIC-a. Stefanovski će sa svojim triom izvesti autorske kompozicije sa novog albuma „London session“ i obrade tradicionalnih makedonskih pjesama.

Praznik muzike 21. jun ove go-

Stefanovski će sa svojim triom izvesti autorske kompozicije sa novog albuma „London session“ i obrade tradicionalnih makedonskih pjesama

dine KIC će proslaviti uz nastupe mladih i neafirmisanih crnogorskih muzičara i bendova koji će svoju originalnu muziku izvesti uživo pred publikom. Spoj različitih žanrova ujediniće se u ritam stvaralaštva, slobode i mladalačke energije. Pozorišna radionica Dodest, koja je prepoznatljiva po razvoju mladih scenskih talenata i istraživanju teatarskog izraza, 3. juna organizovaće premijeru predstave „Ja i mi“. Pred podgoričkom publikom 5. juna biće izvedena i predstava „Safra“, koja na veoma živopisan način oslikava događaje iz svakodnevnog živo-

ta. Svoje ispovijesti i iskustva dijeliće sa publikom na duhovit, ali pomalo i ironičan način glumice Milica Šćepanović i Marija Labudović Istaknuti crnogorski umjetnik prepoznatljivog izraza Roman Đuranović 3. juna biće gost tribine „Podgoričke

priče“. Deveto izdanje regionalnog književnog festivala „LiTeritorija“, pod nazivom „Književnost nakon AI-ja: nove književne prakse“, biće održano od 16. do 18. juna. Reprezentativan pregled najvažnijih novih književnih praksi u regionu, za tri festivalska da-

na, biće dat kroz razgovore u kojima će učestvovati Vladimir Arsenić, Ivana Dražić, Nedžad Ibrahimović i Vasko Raičević, sa piscima Anom Vučković, Larom Mitraković, Melidom Travančić i Ilijom Đurovićem. Završni segment festivala posvećen je

Forumu mladih pisaca, grupi koja već deset godina djeluje u okviru KIC-a „Budo Tomović“ i okuplja istaknute mlade autore iz Crne Gore. Likovni program KIC-a nastaviće da promoviše raznovrsnost vizuelnih izraza, pa će publika od 20. juna do 8. jula biti u prilici da pogleda izložbu „Na talasima žanrova“, posvećenu različitim muzičkim žanrovima. Riječ je postavci koja pruža uvid u višedecenijsku muzičku arhivu i umjetnički razvoj KIC-a. U KIC-u će 3. juna biti otvorena i izložba fotografija „Desert Rose: Između pustinje i rijeke“ Mine Suvačarov, koja reflektuje autorkinu posvećenost fotografiji kao umjetničkoj formi. U okviru filmskog programa KIC-a 3. juna u digitalizovanoj bioskopskoj sali biće organizovana projekcija filma „Nemoguća misija - konačna odmazda“, nastavak slavne akcione franšize sa Tomom Kruzom,. Na repertoaru će 19. juna biti i film „Granice, kiše“ (2018), čiju režiju potpisuju Nikola Mijović i Vlastimir Sudar R. K.

U Ministarstvu kulture i medija prikazan 3D model Žabljaka Crnojevića Projekcijom filma „Divertimento“ počeo Evropski filmski festival

Klima ugrožava baštinu

PODGORICA – Izložba trodimenzionalnog modela Žabljaka Crnojevića predstavljena je u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju. Iako ima status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, Žabljak Crnojevića decenijama je prepušten zubu vremena. Zahvaljujući međunarodnom projektu HERIT ADAPT, kako prenosi Cetinjski list, ovaj srednjovjekovni dragulj dobio je novu, digitalnu dimenziju. Otvarajući izložbu, sekretarka Sekretarijata za kulturu Prijestonice Anđela Ćipranić istakla je da je riječ o projektu koji objedinjuje inovaciju i odgovornost prema kulturnoj tradiciji.

- Kroz ovu inicijativu radimo na implementaciji održivih rješenja koja će zaštititi naše nasljeđe i omogućiti mu da se razvija u skladu sa vremenom i novim tehnologijama. Svjedočimo kako umjetnost, nauka i tehnologija mogu zajedno služiti očuvanju prošlosti dok oblikuju našu budućnost – kazala je Ćipranić.

Direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu

kulture i medija Dobrila Vlahović kazala je da nekadašnja prijestonica Crne Gore, kroz inovativne pristupe, postaje digitalno dostupna, istražena i zaštićena.

– Projekat pokazuje kako interdisciplinarna saradnja između država, kao i stručnjaka iz različitih oblasti, konzervatora, istoričara umjetnosti, IT stručnjaka i institucija sistema može da rezultira izuzetnim primjerima dobre prakse, koja će postati model i za buduće inicijative – rekla je Vlahović. Vodeći partner na projektu Lavrentios Vasileiadis kazao je da je cilj jasan – sačuvati kulturno nasljeđe suočeno sa izazovima klimatskih promjena, kroz inovativna i održiva rješenja. – Ovo je transnacionalni projekat koji ima za cilj da se poveća otpornost kulturnog nasljeđa na klimatske promjene, u čitavom Mediteranu. Naš glav-

ni cilj jeste da prođemo kroz usluge kulturnog ekosistema i pokušamo da zaštitimo sve ono što je od vitalnog značaja za svaku od država koje se nalaze u našem projektu – poručio je Vasileiadis.

Savjetnik Prijestonice za EU i druge donatorske fondove Miloš Ivanišević je kazao da je u okviru projekta nabavljen dron sa LIDAR tehnologijom i funkcijom 3D mapiranja.

– U martu i aprilu ove godine smo radili na izradi ovog 3D modela koji će od danas biti dostupan građanima Cetinja, u Multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija – rekao je Ivanišević, prenosi Cetinjski list.

HERIT ADAPT je međunarodni projekat koji promoviše održiv i otporan turizam kroz digitalne alate, monitoring i strategije prilagođavanja klimatskim promjenama. R. K.

PODGORICA - Projekcijom francuskog filma „Divertimento“, istinitom i inspirativnom pričom o snazi muzike da mijenja društvo, u Muzičkom centru Crne Gore otvoren je Evropski filmski festival, jedan od najvažnijih kulturnih događaja Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

U emotivnoj i snažnoj priči rediteljke Mari-Kastij Mension-Šar, film „Divertimento“ prati dvije sestre koje uprkos preprekama osnivaju orkestar i osvajaju prostor klasične muzike koji im je bio uskraćen. Kako su saopštili iz Evropske kuće, publika je imala priliku da uživa u filmu koji slavi raznolikost, inkluziju i otpornost – vrijednosti koje predstavljaju srž evropskog identiteta. Festival je otvorio Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori.

- Evropski filmski festival je dio šireg obilježavanja Mjeseca Evrope, koji smo tokom maja slavili širom Crne Gore. Ovogodišnji program obuhvatio je brojne kulturne i javne događaje. U svakoj opštini slavili smo na drugačiji način, uz lokalnu kreativnost i angažman. Večerašnja festivalska noć posvećena je muzici – univerzalnom jeziku koji prevazilazi granice,

briše razlike i povezuje ljude kroz generacije i kulture - naveo je on. Delegacija Evropske unije, kako je istakao, s ponosom je podržala sve ove inicijative koje na najbolji način odražavaju snažne i sve dublje veze između Evropske unije i građana Crne Gore. Program prve večeri dodatno je obogatio upečatljiv nastup glumačko-muzičke grupe „Glumci pjevaju“, koji su spojili glumu, muziku i emociju u dinamičnom performansu. Njihove interpretacije poznatih pjesama i kratki scenski uvod u film, kao i kasnovečernji koncert, oduševili su prisutne i najavili festivalski duh koji se nastavlja.

Evropski filmski festival nastavljen je juče u Muzičkom centru, kada je održana panel

diskusija sa glumcem Momčilom Otaševićem, a potom i projekcija danske komedije „Očevi & Majke“, u režiji Paprike Stin. Festival se danas i sjutra nastavlja u Bijelom Polju, a potom u Baru (6. i 7. juna), uz filmski program iz Luksemburga, Rumunije, Malte, Češke, Italije i Hrvatske, kao i koncerte, razgovore i radionice. Ulaz na sve projekcije je besplatan i otvoren za javnost. Evropski filmski festival organizuje Delegacija EU putem Evropske kuće, uz podršku platforme Cineuropa i u partnerstvu sa Crnogorskom kinotekom, Muzičkim centrom Crne Gore, Filmskim centrom Crne Gore, NVO Multimedija, Centrom za kulturu Bijelo Polje i Kulturnim centrom Bar.

R. K.

Vlatko Stefanovski trio

Evropska kuća

Žabljak Crnojevića

Sa otvaranja festivala u Muzičkom centru

Neđelja, 1. jun 2025.

Glumci Branka Femić-Šćekić i Branko Ilić za Pobjedu povodom nagrade ,,Mala liska“ na festivalu u Mostaru

PODGORICA – Mostar je i ove godine bio domaćin pozorišne manifestacije koja slavi komediju, a u njenom središtu našli su se Branka Femić-Šćekić i Branko Ilić, glumci Gradskog pozorišta iz Podgorice. Oni su za svoje izvanredne uloge u predstavi ,,Lažljivci“, koju je po tekstu Entonija Nilsona režirao Marko Manojlović, nagrađeni „Malom liskom“ za glumicu i glumca večeri, poslije višeminutnih ovacija nakon izvođenja.

Njihova posvećenost, dugogodišnje scensko sazrijevanje i nevidljiva nit zajedničke igre još jednom su prepoznati od struke, a ova priznanja, dodijeljena na 22. izdanju teatarskog festivala „Mostarska liska“, svjedočanstvo su dugovječnosti i vitalnosti jedne od najomiljenijih predstava crnogorske pozorišne scene, koja traje već punih 17 godina, od 5. aprila 2008, kada je premijerno izvedena. Osim Femić-Šćekić i Ilića, u predstavi igraju: Pavle Ilić, Maja Šarenac, Dejan Đonović, Goran Slavić i Una Lučić, dok Dubravka Drakić ulogu tumači naizmjenično. U pitanju je crnohumorna komedija, koja kombinuje elemente farse i satire, u čijem centru su dva policajca koja imaju zadatak da starijem bračnom paru saopšte vijest da im je u saobraćajnoj nesreći preminula ćerka. Međutim, njihova nesposobnost da saopšte tragične vijesti pokreće niz nesporazuma i komičnih situacija. Kroz haotične i često urnebesne situacije, ,,Lažljivci“ postavljaju pitanje da li je uvijek bolje reći istinu ili ponekad laž može biti milosrdnija.

U intervjuu za Pobjedu, Femić-Šćekić i Ilić govore o predstavi, tajni njene dugovječnosti, sopstvenom profesionalnom razvoju, značaju kontinuiteta, teatarskoj sceni za mlade, ali i velikim očekivanjima koja donosi preseljenje Gradskog pozorišta u sopstveni prostor.

STASAVANJE

Femić-Šćekić je kazala da je znala da se nakon igranja

Predstave nema bez zajedničke energije

FEMIĆ-ŠĆEKIĆ: Blago uzdržana na početku, još studentkinja, radovala sam se svakom igranju zbog divne atmosfere, kolega i predstave koju sam gledala vireći kroz kulise. Sada sam sigurnija i spremna da se poigram, učim iz grešaka, a ponosim dobrom igrom i razmjenom na sceni i sa publikom

ILIĆ: Ovaj put je samo taj aplauz bio prekinut i neko od žirija nam je saopštio da smo Branka Femić i ja dobili nagradu večeri. Ne doživljavam to kao ništa spektakularno, ali lijepo je kad vas neko iz branše, stručna lica, nagradi i izdvoji eto barem u nijansi, ali zaista mislim da je to plod zajedničke igre

predstave dodjeljuje nagrada, ali ne i da su u pitanju dvije, za glumicu i glumca, te da nije imala u primisli da bi mogla da bude nagrađena.

- Zato sam, pošto sam čula svoje ime, bila vrlo prijatno iznenađena i srećna. Početak sezone nam je obilježila nagrada za predstavu ,,Zelena gora“, čiji sam jedan od kreatora, a završila ovom. Veoma sam radosna, ponosna i zadovoljna. Nagrade prijaju i lijepa su satisfakcija kada esnaf prepozna i uvaži rad, posvećenost, upornost i vjeru u ono što radimo –rekla je Femić-Šćekić. Prema njenim riječima, glumački je stasavala uz ovu predstavu.

- Prvobitno sam igrala pojavu djevojke na samom kraju predstave. Nakon što izgovorim dvije proste rečenice, svjetlo se gasi i nastupa aplauz. Šalila sam se da na samu pojavu dobijam aplauz. To je inače bila jedna od mojih prvih uloga – prisjetila se Femić-Šćekić. Nakon nekoliko godina, kako je kazala, zamijenila je koleginicu Dubravku Drakić u ulozi Gronie, za koju je sada nagrađena. Ona je istakla da je sasvim prirodno da se promijenila i lično i glumački tokom 17 godina igranja predstave ,,Lažljivci“. - A konstantan je, mogu da kažem, odgovoran i profesionalan odnos prema ulo -

zi, kolegama i predstavi. Blago uzdržana na početku, još studentkinja, radovala sam se svakom igranju zbog divne atmosfere, kolega i predstave koju sam gledala vireći kroz kulise. Sada sam sigurnija i spremna da se poigram, učim iz grešaka, a ponosim dobrom igrom i razmjenom na sceni i sa publikom. Naučila sam mnogo o važnosti tajminga i ritma – rekla je Femić-Šćekić.

Prema njenim riječima, od septembra do festivala u Mostaru pozorište je napravilo jedan lijep repertoarski potez –održalo kontinuitet igranja. - Sva igranja su bila puna, glumci su stekli dobar trening i evo, rezultiralo je lijepim događajem. Sve ovo vrijeme sam učila od starijih kolega. Podržavali su me i dali mi slobodu. Kontinuitet mi je dao samopouzdanje. Bila sam motivisana da probam, da se igram i nadi-

gravam u svakom novom izvođenju – kazala je ona. Postprodukcija ili „život predstave“, kako je kazala Femić-Šćekić, jednako je važan koliko i priprema za rad i samo stvaranje.

- Nijesu rijetki slučajevi da se potroši veliko vrijeme, energija i finansije da se predstava napravi, pa se iz nekog razloga ne igra. Učestalost igranja predstave „Lažljivci“ u ovoj sezoni pred punom salom do-

Nemamo repertoar koji je bogat sadržajima za mlade

Odgovarajući na pitanje da li da u Crnoj Gori imamo zadovoljavajući teatarski repertoar za mlade, Femić-Šćekić je istakla da ,,ako u ovom slučaju grupu mladih odredimo kao starije osnovce i srednjoškolce, onda govorimo o rijetkim pozorišnim gledaocima“. - Ja razlog za to vidim dvosmjerno. Jedan je da mladi prije traže sadržaje u drugim medijima i pokazuju nezainteresovanost za repertoarsku ponudu, čak i one dobre djelove. Drugi je da su sadržaji skromni, odnosno nemamo repertoar koji je bogat sadržajima za mlade. Voljela bih da se za početak pozorište bolje poveže sa mladima kroz postojeće predstave, recimo ,,Čuvare tvog poštenja“ ili ,,Draga profesorice“. A potom da u razmjeni čujemo i što bi oni voljeli da gledaju. Veza se mora čvršće uspostaviti. To je zajednički zadatak obrazovnih ustanova, roditelja i pozorišta – kazala je ona.

kazala je i zašto je dugovječna – kazala je Femić-Šćekić.

OBRTI

Ilić je trenutak kada je saznao da je dobitnik nagrade ,,Mala liska“ doživio kao i svaku drugu noć i svaki drugi trenutak kada se završi predstava i sa uživanjem krene aplauz. - Ovaj put je samo taj aplauz bio prekinut i neko od žirija nam je saopštio da smo Branka Femić i ja dobili nagradu večeri. Ne doživljavam to kao ništa spektakularno, ali lijepo je kad vas neko iz branše, stručna lica, nagradi i izdvoji eto barem u nijansi, ali zaista mislim da je to plod zajedničke igre i zajedničkog rada – rekao je Ilić. Odgovarajući na pitanje koja je tajna dugovječnosti i uspjeha predstave ,,Lažljivci“, on ističe da je prevashodno u dobro napisanom tekstu.

- U potpuno neočekivanim situacijama i obrtima u suptilnoj nenametljivoj režiji i vrhunskoj glumačkoj igri – kazao je Ilić. On je istakao da ,,nema nikakve predstave bez zajedničke energije“.

- U ovoj predstavi svi uživamo, radujemo se tom svakom igranju i svi smo podjednako dobri, što se onda prenosi i na publiku i onda je da ne kažem očekivano i da smo dobili nagradu – rekao je on.

Ilić je za Pobjedu ocijenio i da će ansambl Gradskog, ali i cijelo pozorište, imati ogromne benefite od preseljenja u novu zgradu i sopstveni prostor.

- Iako je KIC „Budo Tomović“ prostor u kome Gradsko igra, to nije pozorišni prostor, fali sala za konferencije, sala za okupljanje... Scena na kojoj se igra nije pozorišna, nije dovoljno akustična, ali ipak je jedina na kojoj je moguće igrati Gradskom pozorištu i zato smo zahvalni. Kada bude gotova zgrada, to će biti sasvim novi kvalitet i naše igre, potpuno drugačije će biti doživljene predstave Gradskog pozorišta, na jednom mnogo višem nivou i što se tiče tehnike i što se tiče samog ambijenta, ozvučenja, percipiranja toga što je na sceni... To je sve sasvim drugačije kada je u pitanju prava pozorišna scena, za razliku od ovih na kojima sada igramo – istakao je Ilić. A. RADOVIĆ

Branka Femić-Šćekić sa nagradom „Mala liska“Branko Ilić drži nagradu „Mala liska“

Scena iz predstave „Lažljivci“

nalu deklasirao Inter i prvi put osvojio Ligu šampiona

Umjetnost i istorija

PODGORICA - Pari Sen Žermen nije iznevjerio tradiciju finala Kupa/Lige šampiona igranih u Minhenu – i u petom navratu kada je ovaj njemački grad ugostio meč za trofej elitnog takmičenja slavio je klub koji se prvi put popeo na krov Evrope.

Niko nikad ipak to nije uradio kao što su ,,sveci“ – deklasirali su Inter na ,,Alijanc areni“ sa čak 5:0! Prvi su tim u istoriji koji je slavio pet razlike u meču za prvaka Evrope. Rekord je držao Real Madrid pobjedom nad Ajntrahtom od 7:3 u finalu 1960. godine.

Mašinerija Luisa Enrikea razbila je iskusnu ekipu Simonea Inzagija, čiji su snovi o savršenoj sezoni prerasli u horor završetak.

,,Nerazuri“ su u Seriji A ostali bod iza šampiona Napolija, a sinoć doživjeli blamažu za sva vremena. Izgubili su drugo finale LŠ u tri godine, poslije ovog vjerovatno ni Inzagi neće više biti u Gradu mode. Poslije ovakvog potopa, u zaborav pada spektakularna pobjeda u polufinalnom dvomeču sa Barselonom...

PSŽ je uradio ono čemu teži od 2011. i ulaska katarskog kapitala u klub, i ono što nije uspio od 2020, kada je izgubio finale od Bajerna. U srcu Bavarske nije ni za jedan odsto odstupio od svoje filozofije – Enrikeov tim dominirao je od prvog minuta, konstantno držao loptu, stezao obruč oko Interove odbrane, koja je ,,pukla“ već u 12. minutu.

Vitinja je uputio sjajan pas u šesnaesterac do Dezirea Duea, koji nije bio u ofsajdu zato što je Federio Dimarko ostao daleko iza leđa saigrača – mladi Francuz je asistirao Ašrafu Hakimiju, Marokanac najavio veliku noć ,,svetaca“. Hakimi nije slavio pogodak iz poštovanja prema svom bivšem klubu, čiji igrači kao da ,,nijesu došli“ na utakmicu. ,,Nerazuri“ dugo nijesu mogli da pređu centar i povežu više od dva, tri pasa, PSŽ je zaprijetio preko Kvarachelije, da bi u 20. zasluženo udvostručio vođstvo.

Pogodak je postignut iz kontre – asistent je bio Dembe-

le, a strijelac Due. Lopta je na putu do gola zakačila Dimarka, pa Zomer nije mogao ništa. Užasnih 20 minuta za Dimarka, tragičara meča... Inter je konačno počeo da se budi, prvu priliku za italijanskog velikana imao je Aćerbi, a u 38. najveću šansu propustio je Tiram – poslije kornera glavom je šutirao pored gola. Bilo je to, ipak, poluvrijeme u kojem je dominirao PSŽ. ,,Sveci“ su mogli do 3:0 prije pauzeDue nije dobro reagovao pored Dimarka, dok je šut Kvarachelije skrenut u korner, a potom je Gruzin probao i glavom... Januarsko pojačanje francuskog prvaka imalo je dvije šan-

Futsal klub Gorštak se plasirao u Prvu futsal ligu Crne Gore

KOLAŠIN - Ono što su planirali na početku takmičarske sezone 2024/25, u futsal klubu Gorštak su i ostvarili. Osvojili su prvo mjesto u Drugoj futsal ligi Crne Gore i plasirali u futsal elitu naše države. Uspjeh je ostvaren zasluženo jer su tokom sezone najviše pokazali i imali kontinuitet dobrih igara i pobjeda.

Kolašin je grad sa fudbalskom tradicijom od jednog vijeka pa je iz toga nastalo i interesovanje za futsal. Brojna igrališta „malog fudbala“ nikada nijesu bila prazna. Bilo je i dosta oni koji su nakon završetka karijere u fudbalu krenuli ka futsalu. Jedan od njih je i Novak - Baća Čogurić. Godinama je zajedno sa bratom Rajkom bio oslonac fudbalskog kluba Gorštak, a nakon što je kopačke okačio o klin, na noge su „došle“ patike za futsal. Ove sezone je bio koordinator u stručnom štabu Futsal kluba Gorštak. Na početku sezone smo postavili jasan cilj, a to je osvajanje prvog mjesta i plasman u viši rang. Znali smo da će nam naj-

Prvoligaški

„vezu“ loptom

Igrači i treneri

Ulazak u Prvu futsal ligu Crne Gore izborili su Lazar Čogurić, Milan Krković, Nikola Đukić, Miloš Bulatović, Marko Živković, Miloš Radović, Emir Huremović, Nikola Glavičanin, Milorad Mujović, Mihailo Maksimović, Nikola Tmušić, Velibor Bošković, Dalibor Drobnjak, Petar Miladinović, Luka Bulatović, Miljan Lutovac, Janko Mašković, Dušan Bulatović, Ratko Grujić, Zarija Višnjić, Stefan Vujisić. Treneri su Rašo Vukićević, njegov pomoćnik Luka Čogurić i trener golmana Marko Kljajić koji imaju nacionalnu futsal licencu.

veći konkurent za prvo mjesto biti KMF Boka iz Kotora koji su organizaciono i igrački uz nas „najjači“. Kada smo u Kotoru odigrali s njima u efikasnoj utakmici neriješeno, 6:6, znali smo da nam je put ka prvom mjestu otvoren. Svi igrači su pokazali pravi odnos i treningom i samopouzdanjem i učincima na

utakmicama. Pokazali su kako se voli i sport i klub i grad. Imali smo i najboljeg strijelca lige, a to je bio Nikola Đukić sa 44 gola - priča Novak -Baća Čogurić. Pred klubom je sada nova obaveza koja se zove Prva futsal liga Crne Gore u kojoj futsal klub Gorštak ne želi da ima sporednu ulogu. Vjeruju da će sastaviti

se na početku drugog poluvremena, u prvih šest minuta viđen je i opasan pokušaj Dembelea. PSŽ nije želio da se povuče, a Inzagi je morao da mijenja.

Napravio je dvostruku izmjenu u 54. minutu – izašli su Dimarko i Pavar, koji je odigrao prvi meč od 27. aprila, a ušli Bisek i Zalevski Imperativ Intera da napadne otvorio je više prostora za ,,svece“, pa je Hakimi imao šansu u 61, nekoliko momenata prije nego je Simone Inzagi napravio još dvije izmjene. Jednu prinudnu – tek što je ušao Bisek se povrijedio i ustupio mjesto Darmijanu, dok

je umjesto Mhitarjana ušao Karlos Augusto I odmah je postalo jasno da su i te promjene uzaludne, pogrešne, kako god – maestralni Vitinja je povukao sa svoje polovine, kombinovao s Dembelom koji je akciju ukrasio dodavanjem petom, a završio ju je Due udarcem iz prve uz bližu stativu. Inter više nije mogao da izbjegne debakl, Inzagijev tim djelovao je umorno, istrošeno, dezorijentisano, i kao takav prelak plijen za poletni, leteći sastav Luisa Enrikea.

Bila je to čista umjetnost igranja fudbala – i sinoć, i cijele sezone.

šesti trener u istoriji koji je osvojio LŠ s dva različita kluba (pvi put s Barselonom), a ušao je u istoriju kao prvi stručnjak koji je PSŽ-u donio četiri trofeja u sezoni - ,,sveci“ su već osvojili Ligu 1, Kup i Superkup Francuske

Barkola je u dobroj šansi u 70. poslao loptu preko gola, ali je u 73. završila u mreži nakon što je Dembele lansirao Kvaracheliju pored katastrofalne i spore odbrane Intera, a Gruzin pogotkom ovjerio sjajnu partiju i polusezonu. Koliko je Inter bio loš pokazuje i podatak da je tek u 75. uputio prvi šut u okvir gola. Tiram je mogao da ublaži poraz, koji je na kraju postao još teži –u 86. ,,petardu“ je ovjerio Seni Majulu N. KOSTIĆ

ekipu koja će moći ravnopravno da igra sa najboljim crnogorskim futsal klubovima. Kada je u pitanju igrački kadar, u planu je da se pojačamo sa nekoliko Kolašinaca i naših bivših futsalera koji igraju u drugim klubovima. Želimo da imamo sastav koji će biti respektabilan. Takođe, radimo sa mlađim kategorijama jer futsal postaje sve popularniji u Kolašinu. Dosta je djece koji su preskočili „veliko zeleno igralište“ i odmah počeli sa futsalom. Izuzetno su talentovane generacije rođene

2007, 2008, 2009. i 2010. godine sa kojima rade naši treneri Rašo Vukićević i Luka Čogurić i trener golmana Marko Kljajić, najavljuje Čogurić.

Prva futsal liga „traži“ veća finansijska sredstva, pa je to novi zadatak za upravu kluba na čijem je čelu direktor Žarko Peković. Očekuju podršku i razumijevanje i sigurni su da će vrattiti dobrim rezultatima. Počinju sa pripremama za reprezentativni kamp generacije U19, a kao i uvijek ambiciozno će nastupiti na MOSI igrama u Višegradu. U futsal klubu Gorštak spremno dočekuju i podržavaju sve novine koje najavljuje Futsal savez Crne Gore. To je, prije svega, organizovanje lige U19 gdje će mladi futsaleri imati šansu za dokazivanja i učenja. Takođe, i najava obaveznih B licenci za trenere i organizacija seminara koji će pratiti monitoring UEFE, a za sve je ohrabrenje činjenica da KMF Titograd zauzima 12 mjesto u Evropi na najnovijoj UEFI-noj listi. Dr.DRAŠKOVIĆ

Luis Enrike postao je tek

Stadion Alijanc arena. Sudija: Ištvan Kovač (Rumunija). Golovi: 1:0 Hakimi u 12, 2:0

Donaruma

Neđelja, 1. jun 2025.

PODGORICA – Češka je jedina reprezentacija s kojom su crnogorski fudbaleri igrali više od četiri puta, a da nijesu upisali ni bod ili makar remizirali u prijateljskom meču.

Možda je došlo vrijeme da se popravi učinak u međusobnim duelima – 6. juna ekipa Roberta Prosinečkog gostovaće u Plzenju u trećem kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. – Želimo da im se na neki način revanširamo za sve poraze koje su nam nanijeli. Imamo sada šansu i pokušaćemo da to uradimo – rekao je golman Igor Nikić

Dvije selekcije imaju po šest bodova nakon dva martovska kola. Utakmica na ,,Dusan areni“ je prvi derbi u grupi L – ,,sokoli“, kao i Tomaš Souček i drugovi, na startu kvalifikacija pobijedili su Gibraltar i Farska Ostrva, dok Hrvatska tek treba da odigra prvi meč. – Ostvarili smo cilj u martu i uzeli šest bodova iz dvije utakmice. Slijedi nam vrlo bitan meč sa Češkom, ali smatram da koliko god da je važan – nije prekretnica. Naravno, može da znači za samopouzdanje ukoliko ostvarimo povoljan rezultat, ali ostaće još mnogo da se igra. Za početak, idemo u Plzenj da damo sve od sebe – dodao je Nikić.

LAKŠE SA SAVIĆEM

Češka je favorit, ne samo zbog svih pet pobjeda u međusobnim okršajima sa Crnom Gorom. Ipak, ,,sokoli“ nijesu bez šansi.

– Pokazali smo mnogo puta da možemo da igramo s jakim reprezentacijama. To nije ništa novo. Imamo samopouzdanje i vjeru u sebe. Češka je redovan učesnik velikih takmičenja, veoma kvalitetna ekipa, fizički vrlo jaka, ali analiziraćemo ih i pripremiti se na najbolji način. Gledali smo ih protiv Farana, koji su i nama zadali dosta problema i pokazali da su veoma tvrda reprezentacija –naveo je Nikić.

Poslije propuštenog cijelog ciklusa Lige nacija, kao i martovskih mečeva u Nikšiću, u reprezentaciji je ponovo Stefan Savić, s tim da je do-

Meč u Plzenju nije prekretnica

skora ponovo bio povrijeđen. – Stefan je izuzetno iskusan i kvalitetan igrač, s ozbiljnom karijerom i pomaže mnogo cijeloj ekipi, posebno nama u odbrani – prokomentarisao je Nikić.

KO JE „JEDINICA“?

Crna Gora je maltene ,,preko noći“ dobila novu golmansku postavu. Za mjesto među

stativama konkurišu Nikić i Balša Popović, obojica rođeni 2000. godine, uz iskusnog Danijela Petkovića Nikić je branio protiv Gibraltara, Popović protiv Farskih Ostrva. Ko će na gol u Plzenju? – Balšu znam iz mlađih selekcija, bili smo zajedno u Grblju. Veoma je kvalitetan golman, imao je fantastičnu sezonu u

OFK Beogradu. Konkurencija je zdrava, prijatelji smo dugo godina. Ko god da brani, cilj je isti kad igra reprezentacija, individualne stvari nijesu bitne – izjavio je Nikić. Dvadesetčetvorogodišnji golman u četvrtak je sa Dečićem osvojio trofej Kupa Crne Gore.

– Loše smo odigrali prvenstvo, zato je finale Kupa bi-

lo vrlo bitno za nas. Pobjedom smo obezbijedili izlazak u Evropu i finansijsku injekciju za klub. Spasili smo sezonu – naveo je Nikić.

Balša Popović se dovodi u vezu s Olimpijakosom, a i Igor Nikić će ovog ljeta promijeniti sredinu. Prevazišao je crnogorsku ligu.

Tabela – Pokazali smo mnogo puta da možemo da igramo s jakim reprezentacijama. To nije ništa novo. Imamo samopouzdanje i vjeru u sebe. Češka je redovan učesnik velikih takmičenja, veoma kvalitetna ekipa, fizički vrlo jaka, ali analiziraćemo ih i pripremiti se na najbolji način. Gledali smo ih protiv Farana, koji su i nama zadali dosta problema i pokazali da su veoma tvrda reprezentacija –naveo je Nikić

– Nadam se da je vrijeme za korak dalje. Ima ljudi koji brinu o tome, trenutno sam fokusiran na nacionalni tim, a kad se završe utakmice, vidjećemo što i kako – prokomentarisao je Nikić.

Tri dana poslije gostovanja Češkoj, Crna Gora će kod kuće odigrati prijateljski meč s Jermenijom. N. KOSTIĆ

Čuvar mreže „sokola“ Igor Nikić

D. MALIDŽAN

Crna Gora ima čime da se ponosi

PODGORICA – Završene su Igre malih zemalja Evrope u Andori. Crna Gora je osvojila ukupno 36 medalja od čega 12 zlatnih, 13 srebrnih i 11 bronzanih i sa tim bilansom nalazi se na sedmom mjestu među zemljama učesnicama.

Treba istaći da je Crna Gora u Andori za medalju više oborila dosadašnji rekord osvojenih medalja na Igrama malih zemalja Evrope – u Budvi, kada smo bili i domaćin, osvojili smo 35.

Tačku na Igre u Andori stavile su naše najbolje košarkašice. I to veličanstveno – zlato za kraj! Bravo, naše dame.

Svaka čast košarkašicama Crne Gore i stručnom štabu na čelu sa selektorkom Jelenom Škerović na osvojenom najsjajnijem odličju na Igrama malih zemalja Evrope. Posebno zbog načina kako je naš tim došao do odličja u finalu protiv Luksemburga.

Pobijedile su naše košarkašice sa 68:56 i revanširale se rivalkama za poraz iz grupne faze. Ova pobjeda je važna zbog samopouzdanja jer je dobijen mnogo jači protivnik, koji nas je u ferbruar pobijedio u Baru u posljednjem meču kvalifikacija za odlazak na EP. A

trijumf je slađi, jer je ostvaren sa slabijim timom za tri igračice. I to nije sve, Crnogorke su pokazale kako se iz poraza ustaje, ali i koliko je važno imati u timu kvalitet selektorke Škerović, koja je sjajno taktički spremila igračice za ekipu koja dominira visinom. I upravo je zbog toga rival dugo bio u egalu, a naš tim opterećen ličnim greškama (u prvoj četvrtini odnos faulova – Crna Gora devet – Luksemburg dva), posebno Milica Jovanović (tri lične greške u drugoj, a četvrtu je dobila u trećoj četvrtini), uspio je da se prvi odlijepi na „plus pet“, ali i propusti nekoliko šansi da ode na veću razliku. Onda je uslijedio manji pad u igri, rivalke su se odlijepile na pet poena, da bi u posljednjoj dionici fokus kapitenke Jovanović i drugarica presudio. U finišu naše košarkašice su vodile 60:50, ali opasan rival nije odustajao. „Trojkom“ je uhvatio egal, a ključnu loptu je ukrala Jovana Pašić, pogodila iz polaganja i ugasila nadu Luksemburga. Na putu do dvocifrene razlike važne trojke je pogodila Jovanović, a dobar ritam je uhvatila Marija Leković U reketu su dominaciju preuzele Jovanović, Maja Bigo-

vić i Bojana Kovačević, a čini se da je ključan detalj bio taj što je potpuno nakon odmora zaustavljena Etute

– Pokazale smo da smo najjače kada je najpotrebnije, preovladao je naš zajednički duh.

U ovoj utakmici smo imale oscilacija, ali smo srce ostavile na terenu, što mislim da je naša najveća prednost – kazala je Jovanović.

PODGORICA – Nastavlja se „egzodus“ igrača SC Derbija u NCAA ligu, a posljednji u nizu je jedan od najvećih crnogorskih talenata – Luka Bogavac će naredne sezone igrati za Univerzitet Sjeverna Karolina, u jednom od najvećih košarkaških programa na svijetu, potvrdio je njegov menadžer Miško Ražnatović za ESPN. Na tom univerzitetu je stasao možda i najbolji košarkaš svih vremena Majkl Džordan. Bogavac je imao sjajnu sezonu u

ABA ligi, u kojoj je bio peti strijelac sa prosjekom od 14,9 poena, a samo na pet utakmica nije imao dvocifren učinak. Uz to, imao je i 3,6 skokova i 2,3 asistencije, a najbolje utakmice je odigrao protiv Igokee sa 24 poena (9-7 za tri poena) i po

Pet utakmica, četiri pobjede i poraz učinak je Crnogorki. Marija Leković smatra da su Igre na pravi način iskorišćene.

– Imamo još toga u igri da popravimo i da dočekamo start Evropskog prvenstva. Smatram da smo zasluženo osvojile zlato protiv ekipe od koje smo u grupi izgubile. Srećne smo zbog medalje, a za sve

nas ovo je bilo dobro iskustvo – poručila je Leković.

NOVA ŽETVA MEDALJA

Posljednjeg dana IMZE u atletici osvojene su dvije medalje. Amir Papazi je bacio koplje do 69,68 metara za zlato, dok je Matija Vojvodić – disciplina 110 prepone stigao do bronze sa rezultatom 14,90. Anđela Drobnjak nije proš-

la polufinale na 100 prepone – rezultat 15,25. Nina Dragović je bila srebrna, a Anđela Vuković bronzana u ritmičkoj gimnastici u disciplini čunjevi. Vuković je osvojila bronzu (traka), a Dragović srebro – obruč. Ragbi reprezentacija Crne Gore osvojila je sedmo mjesto u meču za plasman savladan je Lihtenštajn (35:5). J. TERZIĆ

Još jedan odlazak u Sjedinjene Države iz podgoričkog kluba

pet skokova i asistencija i Mege protiv koje je upisao 27 poena (trojke 10-5).

U minulom ciklusu kvalifikacija za Eurobasket ustalio se i u seniorskoj reprezentaciji i trebalo bi da zaigra na Evropskom prvenstvu u avgustu, osim ako ne bude morao da bude na pripremama za Sjevernu Karolinu. – Impresivne su i njegove šu-

terske brojke – 45 odsto iz igre, 40 odsto za tri poena i 87 odsto sa linije slobodnih bacanja“. Uz visinu od 198 cm, Bogavac se već afirmisao kao jedan od najperspektivnijih mladih igrača u regionu, a njegov prelazak u NCAA ligu dočekan je s velikim interesovanjem među navijačima popularnih Tar Hilsa – pišu mediji u Americi. Prije SC Derbija, za koji je na-

stupao u prethodne dvije sezone, Bogavac je igrao za Megu, OKK Beograd i Podgoricu. Prije Bogavca, iz SC Derbija su ove godine u NCCA otišli i David Mirković (Ilinoj), Andrija Grbović (Arizona) i Vladimir Sudar (Peperdin), a u prethodne dvije godine su u Sjedinjene Države otišla još dva „studenta“ – Zvonimir i Tomislav Ivišić S. J.

Crnogorske košarkašice na pobjedničkom postolju

Gimnastičarke Dragović i Vuković sa odličjima

Amir Papazi sa svojim učiteljima

Košarkaši Budućnost Volija večeras (21 h) dočekuju Crvenu zvezdu u majstorici polu nala plej-ofa ABA lige

PODGORICA – U šestom odmjeravanju snaga u plej-ofu, Budućnost Voli i Crvena zvezda četvrti put u istoriji igraju majstoricu, drugi put u polufinalu. U prethodnom odlučujućem meču u polufinalu slavila je Crvena zvezda, ali su Beograđani bili domaćini u sezoni 2016/17. Ovoga puta Budućnost igra majstoricu na domaćem terenu (večeras od 21 čas), uz želju i nadu da će to „plavima“ da donese finale.

Prvim mjestom u ligaškom dijelu, Budućnost je izborila prednost domaćeg terena do kraja plej-ofa. A dobro je poznato kakva je to privilegija u ABA ligi, posebno za timove koji, kada je puna dvorana, imaju snažnu podršku sa tribina, a među takvima su i Podgoričani. Vidjelo se to i u prvom meču polufinala plejofa protiv Crvene zvezde, kada je podgorička publika nosila tim Andreja Žakelja do ubjedljive pobjede. Međutim, nekolicina neodgovornih navijača je, ubacivanjem tvrdih i mekih predmeta na teren, u 23. minutu uzrokovala nepotreban 35-minutni prekid, pri vođstvu domaćina od 61:42. To, međutim, nije ostavilo posljedice po Budućnost, jer su „plavi“, nakon što je meč nastavljen, stigli do ubjedljive pobjede (104:70). Ipak, ABA liga je ne samo dobro udarila po džepu Budućnost (40 hiljada eura) već je donijela odluku da na prvom narednom meču dvije trećine dvorane bude zatvoreno za publiku.

MALE STVARI NA KRAJU VELIKE

To znači da Budućnost večeras neće imati pravu podršku kakva joj je i potrebna da bi eliminisala aktuelnog šampiona, pa će morati da pronađe snagu, prije svega, u svojoj igri, koja je bila briljantna u prvom meču, a ispod očekivanog nivoa u drugom, u Beogradu, kada su Podgoričani doživjeli ubjedljiv poraz (100:81)…

– Nažalost, igraćemo pred skoro praznom dvoranom, ali to ne umanjuje našu želju za pobjedom i plasmanom u finale. Uradićemo sve što je u našoj moći da dobijemo ovu utakmicu. U ovoj utakmici moramo da promijenimo neke stvari u odnosu na drugi meč, pogotovo pristup, čvrstinu, da imamo agresivnost iz prve utakmice i da prikažemo drugačije lice – kaže Andrej Žakelj, trener Podgoričana.

Budućnost i Zvezda su prikazale dva potpuno različita lica. U prvom meču je Budućnost bila bolja u šutu, ukupnom broju skokova i asistencijama, imala je ukradenu loptu više, više poena iz kontranapada. Zvezda je imala samo bolji ofanzivni skok i više poena iz drugog napada te manje izgubljenih lopti. U drugom duelu je sve bilo potpuno obrnuto, a Budućnost je

Uz energiju i fokus iz prvog meča finale ne može da izmakne

vodi Budućnost protiv Crvene zvezde u mečevima kod kuće u ABA ligi, dok je ukupan skor u ABA ligi 35-28 u korist Beograđana

Majstoricu između Budućnosti i Zvezde sudiće Saša Pukl iz Slovenije, Milan Nedović iz Srbije i Josip Radojković iz Hrvatske

samo bolje šutirala slobodna bacanja. Zato, Podgoričani moraju da se vrate na „podešavanja“ iz prvog meča kako bi porazili Zvezdu. – Ključ je odbrana, fokus, male stvari, zagrađivanje, skok. Da imamo što manje izgubljenih lopti. Sve te male stvari koje su na kraju velike. Moramo da imamo fokus na svim tim stvarima,

Majstorice

Zbog

drastično smanjenog kapaciteta dvorane, a zbog obaveza prema navijačima sa sezonskim kartama i po sponzorskim ugovorima, Budućnost Voli je obavijestila javnost da neće biti karata u slobodnoj prodaji

mislim da će to da odlučuje utakmicu – dodao je Žakelj.

MORAJU PAMETNO DA IGRAJU

Za razliku od ligaškog dijela, kada su se radovali samo gosti, u plej-ofu je do sada domaći teren bio presudan.

– Oni su fantastičan tim. Očekujem da ćemo biti spremni da izađemo na teren da se

Promjena rasporeda sjedjenja za vlasnike sezonskih karata

Košarkaški klub Budućnost je obavijestio vlasnike sezonskih karata iz sektora 9D, 10D i 10L da na utakmicu trećeg kola polufinala ABA lige protiv Zvezde ne ulaze na ulaz broj 7, već na ulaz broj 5. Vlasnici sezonskih karata iz sektora 10L i 10D biće smješteni u sektor 9D na mjesta koja nijesu označena kao „sezonska karta“.

– Klub zahvaljuje na razumijevanju i moli sve gledaoce za saradnju i poštovanje novih uputstava u cilju nesmetanog odvijanja utakmice –navodi se u saopštenju podgoričkog kluba.

borimo. Oba tima su u prva dva meča odbranila domaći teren, kao što je bilo očekivano. Ali sada to nije važno, moramo da igramo odbranu, da trčimo, da radimo sve što smo radili u prvoj utakmici i budemo uspješni – rekao je Džuvan Morgan, krilni cen-

Nedović: Možda će ovoga puta da bude malo lakše

Komentarišući smanjen kapacitet „MTEL Dvorane Morača“ za majstoricu, bek Crvene zvezde Nemanja Nedović je kazao:

– Ne treba da se obaziremo na to. Možda će da bude malo lakše da se fokusiramo samo na teren, ne razmišljajući šta će da te pogodi u glavu ili ne znam ni sam, jer je tako bilo od prve sekunde kada smo kročili na teren. U Beogradu su pale tri-četiri stvari i to su normalni uslovi za igru. Sigurno

tar „plavih“, koji je u Beogradu bio najefikasniji u podgoričkom timu sa 18 poena, dok je u Podgorici upisao 12, ali bez promašaja iz igre (33 za dva, 2-2 za dva poena).

U Budućnosti vjeruju da su izvukli pouke iz poraza u drugom meču.

da će biti lakše u trećem meču – rekao je Nedović. Zvezda će u trećem meču biti bez suspendovanog Nikole Kalinića, kome su potvrđena tri meča pauze pošto je na prvoj utakmici u Podgorici gađao publiku sa nekoliko predmeta koji su upali na teren pored klupe gostiju. Neće biti ni suspendovanog Miloša Teodosića (kaznu od tri meča zaradio protiv Igokee u četvrtfinalu) te povrijeđenih Džoela Bolomboja i Dejana Davidovca

– Moramo da igramo pametno za razliku od drugog meča gdje smo previše brzali, neuobičajeno za nas. U majstorici treba da igramo našu igru, da uzimamo dobre šuteve i biće sve u redu – dodao je Morgan.

Saša JONČIĆ

Sa prve utakmice Budućnost Voli - Crvena zvezda u „Morači“

D. MALIDŽAN

Kunčer peti u prvoj trci

PODGORICA - Crnogorski automobilista

Filip Kunčer zauzeo je peto mjesto u prvoj trci

Reno klio kupa ovog vikenda, koja se vozi na poznatoj belgijskoj stazi Spa Frankošan.

Pobijedio je Italijan Gabrijele Toreli, ispred Aleksa Finkelštajna i Davida Pužea

Kunčer je početkom mjeseca nastupao i u Dižonu, gdje je oba puta morao da odustane. Prvog vikenda bio je treći i 11. na trkama u Francuskoj. Naredna trka u okviru belgijskog vikenda vozi se sjutra, takođe na stazi Spa Frankošan. R.A.

NOVI POL ZA PJASTRIJA: Danas u Barseloni (15 časova) vozi se Velika nagrada Španije

PODGORICA – Australi-

janac Oskar Pjastri, vozač Meklarena i vodeći u generalnom plasmanu u šampionatu Formule 1, pobjednik je kvalifikacija za Veliku nagradu Španije koja se danas vozi u Barseloni. Australijanac je postavio najbrži krug u Kataloniji sa vremenom od 1:11,546, ispred klupskog kolege, Britanca Landa Norisa, koji je imao zaostatak od 209 hiljaditinki. Pjastriju je ovo četvrta pol-pozicija u aktuelnoj sezoni, poslije Kine, Bahreina i Italije, a učinak mu je 2/3 u tim trkama. U drugom startnom redu biće aktuelni šampion Maks Ferstapen u bolidu Red Bula i Meklarenov Džordž Rasel Oni su postavili identično vrijeme, ali je Holanđanin završio ispred Britanca, jer je prije njega odvezao najbrži krug. Četvrti će sa starta krenuti Rasel (Mercedes). Peto vrijeme u kvalifikacijama imao je Luis Hamilton (Ferari), a njegov klupski kolega Šarl Lekler završio je kao sedmi nakon greške u trećoj sesiji kvalifikacija. Oskar Pjastri je vodeći u generalnom plasmanu sa 161 bodom, drugi je Lando Noris sa 158, a treći Maks Ferstapen sa

Meklaren „oduvao“ konkurenciju

136 bodova… Meklaren je prvi i u konkurenciji timova sa 319 bodova, Mercedes na drugom mjestu sa 147, Red Bul ima 143, a Ferari 142 boda… Trka za Veliku nagradu Španije vozi se danas od 15 časova. R. A.

Odbojkašice Crne Gore večeras (18 h) u dvorani „Verde“

PODGORICA – Večerašnjom utakmicom protiv Ukrajine (18 časova) u dvorani „Verde“ odbojkašice Crne Gore zatvoriće prvi turnir Zlatne lige, u Podgorici. Izabranice Jova Cakovića su u prvom kolu poražene od Španije sa 3:0, a Ukrajina je u subotu bila bolja od Špankinja sa 3:1. Ako je suditi po tome, naša selekcija će protiv Ukrajinki još teže do pozitivnog rezultata...

– Mi najprije moramo da podignemo nivo naše igre, u raznim fazama igre, počev od prvog odigravanja. Moramo da se bavimo našim sistemom, našom igrom. Jer je očigledno da u našoj kompoziciji tima igračice koje igraju na bitnim pozicijama, kod prvog i drugog odigravanja, moraju da sazriju, da razumiju kako se to igra utakmica. Isto je sa dizačima koji treba da znaju kako se to vodi utakmica. Kada imate dobra prva dva odigravanja, onda je lako treće odigravanje. Nažalost, mi se mučimo sa prvim i drugim odigravanjem, to je naša realnost. Svjestan sam toga, ali nećemo odustati, već ćemo da učimo. Vidjećete za koji mjesec, kad dođe vrijeme. Ali ovo ne smije da nas pokoleba, ne smijemo da budemo nervozni, da uđemo u neke probleme, nego da radimo, uđemo u salu i vjerujem da ćemo samo da rastemo – poručio je selek-

tor odbojkašica Jovo Caković. Selektor „crvenih“ se prisjetio poraza od Španije, u kojem naša selekcija nije osvojila ni set, a najbliža je bila u prvom. – Španija je drugi nivo odbojke, mnogo je kvalitetnija od nas na većini pozicija i zasluženo je pobijedila. Mogli smo da igramo cijelu noć, sa timom koji imamo, i nijesmo mogli da pobijedimo. Možda sam očekivao neki poen više, možda jedan set, i očekivao sam da pokažemo malo više borbe. Nažalost, ovo je realno stanje našeg tima. Ako budemo dobri đaci, mi ćemo da učimo. Smatram da to nije poraz, nego lekcija za nas – dodao je Caković. Nakon podgoričkog, naše odbojkašice će drugi turnir Zlatne lige igrati u Slovačkoj – s Azerbejdžanom 7. juna, a dan kasnije sa domaćinom. Ligaški dio takmičenja zaključiće turnirom u Mađarskoj, gdje će igrati protiv domaće selekcije 13. juna i Portugala 14. juna. Finalni turnir Zlatne lige održaće se u Angelholmu, a uz domaćina, selekciju Švedske, u završnicu će se plasirati još tri najbolje reprezentacije sa jedinstvene tabele. Završni turnir je od 27. do 29. juna. – Kada smo se prijavili za Zlatnu ligu, znali smo da nijesmo konkurentni za najveći plasman, već da treba da učimo od najboljih i pokažemo da ćemo da rastemo i napredujemo – zaključio je Caković. S. JONČIĆ

Caković: da podignemo nivo

Prijateljske utakmice pred početak Zlatne lige

PODGORICA – Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore poražena je u Beču u dva prijateljska meča s Austrijom, u sklopu priprema za start Zlatne lige. Izabranici Ivice Jevtića su poraženi sa 3:1 (25:27, 25:17, 26:24, 25:18), a dogovorom

dva selektora odigran je i peti set, koji je pripao takođe Austriji (15:7). Najefikasniji je bio Đorđe Jovović sa 13 poena, dva manje osvojio je Vasilije Milenković, a po devet poena Matija Ćinćur i Benjamin Hadžisalihović U drugoj utakmici je Crna

Reno klio šampionat

Detalj sa jučerašnje trke u Belgiji

Oskar Pjastri

Caković: Moramo podignemo naše igre

ĐIRO D’ITALIJA: Britanac preuzeo prvo mjesto

Jejts trijumfalno ulazi u Rim

PODGORICA - Điro d’Italija može da slavi novog šampiona – Britanac Sajmon Jejts preuzeo je vođstvo u generalnom plasmanu, gdje će sigurno ostati i nakon današnje, posljednje etape.

Pretposljednju etapu dobio je australijski biciklista Kristofer Harper, koji je dionicu od 205 kilometara, od Veresa do Sestrijerea, prešao za pet sati, 27 minuta i 29 sekundi. Drugo mjesto u etapi zauzeo je Italijan Alesandro Vere iz ekipe Arkea sa minutom i 49

sekundi zaostatka, dok je treći bio Jejts iz ekipe Visma sa minutom i 57 sekundi zaostatka. Jejts je ovim rezultatom pretekao Meksikanca Isaka del Tora i Ekvadorca Ričarda Karapasa i zauzeo prvo mjesto u generalnom poretku. Del Toro iz ekipe Emirejts zaostaje tri minuta i 56 sekundi za britanskim biciklistom, dok Karapas iz ekipe EF zaostaje četiri minuta i 43 sekunde. – Razočaravajuće je izgubiti posljednjeg dana. Ali to je biciklizam, zato ga volimo – izjavio je Del Toro. Jejts je u pretposljednju eta-

pu ušao sa skoro minutom i po zaostatka za Del Torom koji je vlasnik roze majice bio još od devete etape, ali se dogodio veliki obrt, pa je Britanac pred posljednji dan sa skoro četiri minuta više od Meksikanca siguran da mu prvo mjesto ne može izmaći. – Ovo je nešto na čemu sam radio iz godine u godinu i imao sam mnogo neuspjeha, ali konačno sam uspio – rekao je Jejts.

Posljednja etapa, koja se vozi u Vatikanu i Vječnom gradu, uglavnom je revijalna i duga je 143 kilometra. R. A.

Nakon lavine kritika struke i javnosti zbog sumnji u pristrasnost, sutkinja Hulijeta Makintah se povukla

Suđenje za

smrt Maradone klizi u skandal

PODGORICA – Sutkinja Hulijeta Makintah koja je aktivno učestvovala u snimanju dokumentarca „Božanska pravda“ dok je još uvijek predsjedavala sudskom vijeću u slučaju Maradonine smrti, povukla se sa te dužnosti. Na takvu odluku bila je primorana nakon lavine kritika struke i javnosti zbog sumnji u pristrasnost u slučaju u koji je bila uključena.

Suđenje koje je trebalo da rasvijetli okolnosti smrti fudbalske legende Dijega Armanda Maradone našlo se u središtu neočekivanog skandala upravo zbog sutkinje Makintah, ključne figure u ovom visokoprofilnom slučaju.

MAKINTAH, KLJUČNA FIGURA

Srž kontroverze leži u činjenici da je Makintah aktivno učestvovala u snimanju dokumentarca ,,Božanska pravda“ („La Justicia Divina“) dok je još predsjedavala sudskom vijeću u slučaju Maradonine smrti. Promotivni materijali za dokumentarac, koji su procurili u javnost, otkrili su da sutkinja nije bila samo pasivni promatrač, već je imala jednu od glavnih uloga. Ovaj angažman izazvao je buru negodovanja, posebno tužilaštva.

ji dramatizuje i potencijalno glorifikuje sudski proces kojim ona upravlja, smatrana je etički spornom i profesionalno neprihvatljivom. Postavilo se pitanje da li osoba koja aktivno sudjeluje u medijskoj prezentaciji slučaja može istovremeno objektivno i nepristrasno donositi odluke o sudbinama optuženih.

SVE VIŠE SUMNJI U SUDSKI PROCES

Suočena sa rastućim pritiskom javnosti, medija i pravnih stručnjaka, Hulieta Makintah se povukla iz procesa. Njena ostavka, iako možda očekivana u svjetlu ozbiljnosti optužbi, dodatno je zakomplikovala već ionako složen slučaj. Ovaj čin nije umanjio sumnje, već ih je, naprotiv, produbio. Advokati koji zastupaju porodicu Dijega Maradone, uključujući njegove kćeri Dalmu i Đaninu, izrazili su duboko nepovjerenje u dosadašnji tok suđenja i njegovu pouzdanost. Učešće sutkinje u dokumentarcu percipirali su kao jasan znak da je proces možda bio kontaminiran od samog početka.

radona – našle su se pred velikim izazovom. Trenutno se održavaju intenzivni sastanci kako bi se donijela odluka o daljim koracima. Jedna od ključnih opcija koja se razmatra jeste mogućnost potpunog poništenja dosadašnjeg toka suđenja i zakazivanje novog početka sa novim sudskim vijećem.

Gora odigrala bolje, ali je Austrija slavila sa 3:2 (15:25, 25:22, 24:26, 25:16, 16:14).

Vukašin Cimbaljević je bio poenterski najbolji u našem timu sa 18 poena, a dvocifreni su bili još Vasilije Milenković sa 12 i Đorđe Jovović sa 10 poena. Selektor Jevtić je u

oba meča dao šansu svim igračima. Naši odbojkaši će do puta u Rumuniju trenirati u Podgorici, a u Mioveniju će igrati sa domaćinom prvog turnira CEV Zlatne lige Rumunijom i selekcijom Letonije, 6. i 7. juna.

Podgorica će nakon ženskog turnira biti domaćin i muškog, od 13. do 15. juna, kada će naš nacionalni tim igrati sa Češkom i Finskom, a treći turnir u Strumici zaključiće duelima sa Izraelom i Sjevernom Makedonijom, 21. i 22. juna. S. J.

Tužitelj Patricio Ferari bio je jedan od najglasnijih kritičara, optuživši Makintah za ozbiljan nedostatak nepristrasnosti. Ferari je istakao da se sutkinja svojim ponašanjem više približila ulozi glumice nego nepristrasnog djelioca pravde, čime je, prema njegovom mišljenju, kompromitovala temeljno načelo sudske nezavisnosti. Njena uloga u projektu ko -

Njihova primarna briga je da bi medijska eksponiranost sutkinje i njena potencijalna pristrasnost mogle uticati na konačnu presudu, čime bi se obezvrijedila potraga za istinom i pravdom za preminulog fudbalskog velikana. Cjelokupna situacija stvorila je atmosferu u kojoj je teško vjerovati u nepristrasnost sudskog ishoda bez obzira na to ko će preuzeti slučaj.

MOŽDA SE PONIŠTI

DOSADAŠNJI TOK

SUĐENJA

Nakon ostavke sutkinje Makintah, sve strane uključene u postupak – tužilaštvo, odbrana i zastupnici porodice Ma-

Ovakav scenario, iako pravno moguć, značio bi dodatno prolongiranje procesa, nove troškove i emocionalni teret za sve uključene, posebno za Maradoninu porodicu koja godinama čeka na pravdu. Konačna odluka o tome hoće li doći do novog suđenja ili će se proces nastaviti na neki drugi način očekuje se danas. Koliko je ovaj slučaj emotivno nabijen i koliko duboko zadire u srca Maradoninih obožavatelja, pokazuje i incident koji se dogodio ispred zgrade suda. Naime, neurohirurga Leopolda Lukea, jedan od osam optuženih za nesavjesno liječenje koje je moglo dovesti do Maradonine smrti, fizički je napala grupa navijača. Ovaj napad, iako izolovan, vjerno prikazuje uzavrelu atmosferu koja prati suđenje i nestrpljenje javnosti da se utvrdi odgovornost za smrt njihovog idola. Optuženi, među kojima su uz Lukea i psihijatrica Agustina Kosahov te nekoliko medicinskih sestara i koordinatora, suočavaju se s teškim optužbama, a pritisak javnosti dodatno otežava njihovu pravnu bitku. R. A.

Priredio: Vladimir Jovanović

„Diviziski đeneral gospodin Svetomir S. Đukić iz štaba Vrhovne komande vojske u otadžbini, ovlašćen je, da u moje ime vodi obavezne vojne pregovore za saradnju u borbi protiv komunističke partije u Jugoslaviji, a po mojim usmenim instrukcijama. - 16. aprila 1945. godine, slobodne jugoslovenske planine. (M.P.) - Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral DRAG. M. MIHAILOVIĆ”.

To je sadržaj dokumenta.

Objavio lično Đukić 1955. u „Srpskoj zastavi”, glasilu u Argentini, autorski svjedočeći pod naslovom: „Iz šume u emigraciju - Dražine poruke Paveliću”.

Đukić („otac srpskoga olimpizma”) s predratanim „zagrebačkim” iskustvom oficirske službe u tome gradu u ratu bio komandant Sremskoga korpusa u Mihailovićevoj komandi.

U četničkoj delegaciji kod poglavnika NDH, uz Đukića je inž. Vladimir Predavec. Priduržio im se od ranije u Zagrebu još jedan Mihailovićev opunomoćenik - advokat iz Beograda dr Ranko Brašić, sa generalštabnim majorom Žikom Andrićem.

Sa Antom Pavelićem imali tri sastanka: „nezvanični” 17. aprila i „zvanične” 18. i 22. aprila 1945. godine. Đukić do početka maja 1945. produžio boravak u Zagrebu.

Od sastanka do sastanka uz Pavelića, tj. sa strane NDH, mijenjali se: dr Andrija Artuković; generali - Vjekoslav aka Maks Luburić, Đorđe Grujić i Ante Moškov; puk. Joso Rukavina. „Poranio sam i osluškivao daleku pucnjavu oko Motajice, koja se dizala ispred nas na desetak kilometara. Na tu stranu bio otišao Pavle Đurišić sa svojom grupom vojske” — piše Đukić o 16. aprilu 1945. kad je krenuo od Mihailovića, a taj bio na čukama śeverne BiH blizu desne obale Save. Po prispjeću u Zagreb, Đukić 17. aprila obaviješten „da će nas Poglavnik primiti u 17 časova u staroj Banskoj palate” — i po satnici „uđosmo u jednu veliku dvoranu, poglavnikovu službenu kancelariju, gde su na nas očekivali Pavelić i dr Andrija Artuković”.

- „Sutra ćemo imati prvu zvaničnu sednicu - kako mi reče Pavelić. Posle ove, prve kratke posete Paveliću, vratili smo se opet u žandarmeriju, gde smo se hranili, a odatle smo otišli u određeni stan na konak”.

- „To isto veče, posle prvog sastanka sa Pavelićem, dođoše kod mene Ranko Brašić i generalštabni major Andrić, te ja pozvah i njih na sutrašnju sednicu. Sutradan 18. aprila, kako je bilo utvrđeno, došli smo autom u dvorac Pavelićev u Tuškanac. Uskoro se pojavio i Pavelić u uniformi kao i juče”. - „Pavelić upita: — Kolike su vaše snage? — Sa Dražom ima oko 35.000 četnika. — Mi imamo 350.000, reče Pavelić. — Pa

Tvrdnje iz emigracije

U ubistva Đurišića i dr umiješani i četnici i ustaše

mi onda možemo uspešno braniti ceo front”. Ovome sastanku, 18. aprila 1945, na temu saradnje, Đukić piše, „vojnih jedinica Pavelićevih i naših” — pristvovao i gen. Maks Luburić. Sa četničke strane, „Brašić tražio, o-p-e-t da se pošalje Dražinim odredima: nekoliko kamiona municije, lekova, konzervi hrane; Pavelić to bez pogovora obećao, bez ikakvih teškoća; posle sam doznao, da je obećano bilo doista i ispunjeno” — navodi Đukić, a taj se priśećao u emigraciji i sljedećeg: - „Malo sam se čudio: zašto od 18. do 22. aprila nismo imali nikakvu sednicu? Po nekim informacijama, koje sam posle privatno dobio, gen. Luburić u to vreme bio odsutan i išao na teren (u Bosnu ili u Jasenovac), gde se nalazio Pavle Đurišić, koji se bio odvojio od Draže i sa više hiljada ljudi, žena i dece bio pošao iz Crne Gore, preko Bosne u pravcu Slovenije. Ovaj Đurišićev pohod završio se smrću za njega i bezmalo za celu tu grupu”. Međutim, ni 22. aprila, to je datum novoga sastanka kod Pavelića, nijedan zahtijev Mihailovićeve delegacije nije se odnosio na Đurišića ni statuse ikoga od sprovedenih sa strane Hrvatskih oružanih snaga u Staru Gradišku, nakon što su potučeni na Lijevču polju, za-

ključno sa 7. aprilom 1945. kada su se predali četnici iz bivše Komande za Crne Goru, Boku i Stari Ras —— vojvoda izazvao taj okršaj kršeći sporazum sa dr Sekulom Drljevićem o stvaranju Crnogorske narodne vojske (CNV) i urednoj evakuaciji preko teritorije NDH put Slovenije i dalje na sve četiri strane svijeta; o tome kroz dokumente smo predočili u prethodnim nastavcima, dostupni na linku dolje.

Najprvi Borivoje M. Karapandžić, pripadnik Ljotićeve organizacije srpskih nacista (Zbor) u svojoj emigrantskoj knjizi „Građanski rat u Srbiji 1941-1945” (Klivlend, 1958)

—— otkrio:

- „Najtragičnije bilo je to, što se u štabu đenerala Mihailovića čula borba i znalo da se to vojvoda Đurišić bori na život i smrt da bi se probio, a nije mu se, međutim, priteklo u pomoć”.

„Iz celokupnog rada Dražine misije u Zagrebu vidi se: da su se emisari zalagali” — primjećuje Karapandžić — „za svesamo ne za vojvodu P. Đurišića i njegovo ljudstvo”.

- „Zato je autor ove knjige otvoreno pitao đenerala S. Đukića, da li je misija na čelu s njim, koju je đen. D. Mihailović poslao A. Paveliću, išta učinila za spas vojvode P. Đurišića njegovog ljudstva”.

- „Đen. S. Đukić, svojim privatnim pismom, od 17. aprila 1955. godine, odgovorio je, od reči do reči: - Nikakve veze nemam sa Pavlom Đurišićem niti mi je to stavljeno u zadatak”. „Izvesno je, dakle, da je između 18. i 22. aprila 1945. godine, kada je bio prekid u sastancima, đeneral Luburić odneo Pavelićevo naređenje ustašama u Jasenovcu da pobiju zarobljene Crnogorce na čelu sa vojvodom P. Đurišićem, koji su, po svemu sudeći, likvidirani baš u tim poslednjim danima postojanja ‘NDH’” — zapisa Karapandžić.

Pitamo se, zbog čega bi Luburić, general, lično i čak pet dana nosio poglavnikovo „naređenje” - „naređenje” kome?

Pa ipak, „izvesno je” i „po svemu sudeći” Karapandžiću ne umanjuje osnovanost pitanja koje je pokrenuo o končini Đurišića.

Vojvodu ne pominje ni Pavelić u svome emigrantskom članku o sastanku sa četničkom delegacijom Mihailovića u Zagrebu iz 1949. — pod naslovom „Država Hrvatska živi, jedno poglavlje iz rukopisnog djeladoživljaji’” („Hrvatska: kulturno-politički zbornik”, Buenos Ajres, 11-13): - „Gen. Đukić mi je odmah razložio želju gen. Mihailovića, tj. da izdam dozvolu, da njegovo ljudstvo može nesmetano

proći kroz Hrvatsku na putu u Italiju, jer da je za njih borba svršila u domovini, odnosno, da se nalaze u stanju, u kome ne mogu voditi više borbe. Gen. Mihailović osobno neće ići, nego će ostati i dalje u planinama. Ja sam njihov prolaz odmah načelno odobrio, a zatim sam cijelu stvar predao zapovjedništvu 3. ustaškog sbora, preko čijega je područja taj prolaz imao biti izveden, i koje je stvar provelo”… I kao što mnogi sljedbenici Đurišića tek kada ih je izveo na Lijevče polje doznavahu kako im je vojvoda u zdgovoru sa dr Drljevićem: prvo, dezertirao iz Mihailovićevih redova; i drugo, napismeno sa dr Drljevićem ugovorio stvaranje Crnogorske narodne vojske; i onda treće, vjerolomno pokušao da ugovor izigra — još docnije se kroz emigrantske pisanije Pavelića, Đukića, te advokata Brašića, saznalo da je čiča Draža slao emisare u Zagreb — ne kao vojvoda dr Drljeviću, nego poglavniku NDH, lično. O tajnosti pregovora Pavelića sa gen. Svetomirom Đukićem, emisarom Mihailovića, svjedoči i da o tome ništa nema u paragrafima optužnice sa suđenja Mihailoviću sredinom 1946. pred Vojnim vijećem Vrhovnoga suda FNRJ. Iako se u dokazima protiv Mihailovića navodi uloga advokata Braši-

ća kod Pavelića. Ime gen. Đukića se tu ne pominje. Optužnica navodi da je „Mihailović uputio u Zagreb advokata Ranka Brašića, koji se nalazio pri štabu generala Miroslava Trifunovića”, da se „krajem marta ili početkom aprila, Brašić vratio iz Zagreba i referisao Mihailoviću” naime „Pavelić traži da Mihailović dođe lično u Zagreb radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv Narodnooslobodilačke vojske”. - „Mihailović uputio Brašiću dva pisma, jedno za njega lično u kome mu je nalagao da izvesti Pavelića da ne može lično doći na pregovore zbog toga što se njegovi komandanti ne slažu da se odvaja od jedinica, ali da on upućuje svoja dva delegata za pregovore sa punim ovlašćenjima, i da uveri Pavelića da će se on i njegovi pomagači striktno pridržavati projektovanog sporazuma koji treba da njegovi delegati zaključe sa Pavelićem”, etc. Za odgovornost, posrednu, nasilne smrti Pavla Đurišića, Mihailo P. Minić upire prstom na — Mihailovićeve emisare! Sreski načelnik u Kolašinu, Đurišićev četnik, ovaj Minić ispisuje jednu te istu optužbu u više emigrantskih pismena, a glavnija su — prema mojim uvidima — knjige: - „Rasute kosti 1941-1945” (1965); - „Reč

Đurišić i Drljević

MERI EDIT DARAM: DVADESET GODINA BALKANSKE ZAMRŠENOSTI

Vijest o potapanju ruske flote izazvala je senzaciju

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Toga puta bio je skup kod Manastira Sv. Trojice. Nekoliko hiljada poklonika stiglo je sa sviju strana od Crne Gore, Srbije čak iz Hercegovine, osim što je došlo iz obližnjih sela. Veći broj učitelja bio se skupio. Oni su bili postavljeni za propagandu u školama svoga Sreza. Ovdje sam načula mnogo što-šta što se događa. Učitelji su bili skoro sve Crnogorci i gledali su Sandžak kao svoj domen. Bili su ljuti na Austriju, jer su bili naredili velike slike Stefana Dušana, Miloša Obilića, devet Jugovića za njihove škole kao uobičajenim propagandnim materijalom za Veliku Srbiju. Oni su to bili poslali austrijskom poštom da ne bi pale u ruke Turaka i Austrija ih je zaplijenila. Nije bio ruski konzul da to vidi, niti je Rusija mogla da pomogne potpuno. Dva ruska službenika bili su skoro u manastiru Mileševo, blizu Prijepolja, i objavili su da jezik koji se ovdje govori je bugarski. A ovo je bilo mjesto gdje je Sv. Sava spaljen. Bili su bijesni. Ruski kaluđeri su se bili učvrstili u Dečanima. Ovo je sve tačno. Ni jedan od njih nije htio reforme koje dolaze iz turskih ruku, jer tada ne bi bilo nade da je pocijepaju na komade, kao u Maćedoniji, gdje se upotrebljava isti metod: prvo izazvati klanje, pa poslije pozvati Evropu u pomoć. Sa sviju strana čula sam da je bio na pragu veliki balkanski ustanak, ali je zastao zbog rusko-japanskog rata. Arhimandrit manastira Sv. Trojice bio je ljut na Ruse. „Šta čine Rusi u Mandžuriji? Oni hoće da uzimlju daleke zemlje i što nije neki posao, a ostavila je svoju braću bez pomoći. Bog je prokleo!“ zatim su se gnušali što je Ferdinand Bugarski bio na svadbi, kao gost, u Berlinu. On je bio, oni kažu, arhimandriti, budala. „On bi htio

Princeza Natalija bila je rijetke

ljepote. Ona bi blistala na svakom dvoru u Evropi, ali je bila njena teška sudbina da bude data drugom sinu

Knjaza Crne Gore. Ona je bila je jedan od pijona u igri, koju je Petrovića dinastija igrala za Veliku Srbiju

Crnogorci koji su bili kod manastira Sv. Trojice rugali su se Srbiji. Da li su bili za ili protiv Petrovića, ne znam, ali onda su bili da Crna Gora bude glava Velike Srbije. Što se tiče Austrije, oni su za nju imali samo prezrenje

da bude car jedne prostrane zemlje. Ali neće uspjeti. On je bio oslabio poziciju Srbije propagandom, ali opet neće nikad uzeti Carigrad. Neće drugi niko“. Kralj Petar bio je Srbima jedina nada, ali je propaganda protiv njega bila jaka. Englesko držanje protiv njega zbog ubistva bilo je za njih nerazumljivo. Da Aleksandar nije bio ubijen on bi dopustio da Austrija sagradi i kontroliše željeznicu kroz Srbiju. Crnogorci su se rugali Srbiji gdje se novi ministri postavljaju poslije nekoliko mjeseci. Izgleda, da nijedan od njih nije mogao mnogo da misli. I još više da ne vide tačku glavnu za njihov rad. Da li su bili za ili protiv Petrovića, ne znam, ali onda su bili da Crna Gora bude glava Velike Srbije. Što se tiče Austrije, oni su za nju imali samo prezrenje i sa zadovoljstvom govorahu da svaki austrijski oficir izgleda kao da ima blizance. Treba samo učinjeti juriš bajonetom i pivo će poteći. Oni nijesu imali pravo da govore odnosno pića, jer poklonici kod Sv. Trojice pili su i bile su orgije od rakije, piva i vina. Od Pljevalja odjahala sam do Prijepolja, najdalje postaje austrijske. Tu je bila jedna hiljada hrišćanskih kuća. I tu je bio jedan učitelj, marljivo propagirajući „Veliku Srbiju“ i „patriotizam“. Turska uprava bila je bez snage da spriječi ovaj revolucionarni rad, inače svako posredovanje donijelo bi protest od sila zbog „ugnjetavanja hrišćana“.

Čitav Sandžak od Mitrovice do Austrijske granice bio je naseljen Slovenima, koji su se služili srpskim jezikom, od kojih su većina bila muslimani. Veliki broj bio je onih koji su se povukli iz Crne Gore i Srbije 1878 i nijesu bili zadovoljni ni prema jednoj ni prema drugoj zemlji. Krsto je našao da nijesu dobro raspoloženi promjenom mjesta boravišta novoga iako su u ravniju zemlju naseljeni nego sa koje su bili došli. On mi naivno reče da se nada da oni svi gladuju. Vrativši se u Pljevlja nađem veliko uzbuđenje odnosno mene, jer su austrijske vlasti vjerovale do sada da se u Pljevlja može doći samo sa austrijske strane, sa oružanom pratnjom. Jedan austrijski oficir i konzul žurili su da me intervjuišu. Bili su učtivi i prijatni u ophođenju, ali su me skroz ispitivali strogo. Kakav je bio cilj moga putovanja i bili su očigledno nezadovoljni da jedan nenaoružani turista može pravo doći u zemlju i lutati okolo a da oni o njemu nemaju pojma. Konzul je bio Hrvat. Jedan žestoki protivnik Srba. On mi je govorio da su Crnogorci krivi za skorašnje borbe kod Bijelog Polja i da su vojsku predvodili crnogorski oficiri. Crnogorska verzija bila je da su muslimani Arbanasi dotjerali stoku na hrišćanske pašnjake, pa da su se hrišćani to-

me protivili i da je zbog toga borba bila počela, da svi hrišćani tamo nose crnogorske kape i od toga je postala priča da su oficiri crnogorski predvodili – što je neistina. Muslimani su se kleli odnosno oficira – da je istina. Sudeći sa izvjesnošću sa kojom su cr-

nogorske trupe bile raspoređene granicom, ja sam naklonjena da mislim da je to bilo „biti na poslu“. Novost dođe o potapanju ruske flote od Japanaca. To je proizvelo duboku senzaciju. Svaki Srbin i Crnogorac bockali su me zato što sam ja že-

Ruski kaluđeri su se bili učvrstili u Dečanima. Ovo je sve tačno. Ni jedan od njih nije htio reforme koje dolaze iz turskih ruku, jer tada ne bi bilo nade da je pocijepaju na komade, kao u Maćedoniji, gdje se upotrebljava isti metod: prvo izazvati klanje, pa poslije pozvati Evropu u pomoć

ljela da se mečka potuče. Sada, kada se desilo da se neznabožci, misleći da su Japanci crni, mogli da zadadu težak gubitak Sv. Rusiji svi su se osjećali kao da je nebo palo na njih. U mom sam dnevniku tada zabilježila: „Ovdje čovjek osjeća da je stanje političko kao u psećoj kućici. Ništa, vjerovatno ne može smesti da se jabuka razdora izbjegne.“

Vratim se bez događaja u Nikšić, a odatle u Njeguše, vrlo slabom putanjom preko planina. Sada je bila sredina ljeta i velika vrućina. Stanovala sam u Krstovoj kućici i spavala u nekoj vrsti tzv. magaze sagrađene još od njegovih predaka za držanje kontrabanda. Dnevno bi se nebo oblačilo, zatvorilo nad nama kao poklopac i spriječilo svaki pokret vazduha. Malo zelje venulo je u žutim redovima i stanovnici Njeguša, kao pravi Crnogorci, provodili su dane pušeći i uzaludno motreći znake od oblaka, umjesto da donesu vode za njihov vrt.

U podne karsne stijene sjale su i hlad je izgledao kao mrlja mastila. Samo noću, kad se mekan vjetar prikrade od Boke, daje Njegušima život. Tada se sakupimo na humak više Krstove kuće i komšije dođu da čuju „monogram“ kako su oni stalno zvali moj fonograf. I tako kad se uskoro čuje njegov promukao glas narod bi došao iz postelja i pripojio se partiji koja je već tu bila. Oni su bili samo bosonozi i bez revolvera, nema čovjeka bez odijela na Bliskom Istoku. Moj repertoar bio je ograničen. Sviralo se „Bože živi Kralja“ jer sam zamišljala koliko mora da ima bola kraljeva familija. Crnogorci su bili radoznali odnosno Kralja Edvarda Kad je Kralj bio posljednji put u Marijenbadu on je tada srio se sa Knjazom Mirkom i govorio sa njim i njegovom ženom princezom Natalijom To nije bilo ništa čudnovato, jer je princeza bila rijetke ljepote, perfektna i u pogledu figure i njenog lica, kao i njena glava koja je bila u ravnoteži sa vratom i plećima. Bila je bez mane. Ona bi blistala na svakom dvoru u Evropi, ali je bila njena teška sudbina da bude data drugom sinu Knjaza Crne Gore. Ona, siroto mlado stvorenje, bila je jedan od pijona u igri, koju je Petrovića dinastija igrala za Veliku Srbiju, a ona je snivala da bude Kraljica. (Nastavlja se)

Knjaz Mirko Petrović, knjaginja Natalija i njihova djeca

Engleski kralj Edvard VII, 1900. godina

Njeguši početkom prošlog stoljeća

Neđelja, 1. jun 2025.

JANUSOVA LICA NOVCA: Godine izazova

Dvadesete godine 20. vijeka bile su i godine ozbiljnih iskušenja za tek formirani FED – Sistem federalnih rezervi. Godine poslijeratnog ,,buma“, cijela 1919. i dobar dio 1920, smijenjene su godinama depresije. Sistem federalne rezerve, čiji je zadatak bio da zemlju brani od ,,bumova“ i depresije, zapravo je pomogao da se to ostvari.

Tih godina, dok su cijene još rasle i dok se špekulisalo robom i zemljištem, Sistem je držao kamatnu stopu na niskom nivou, pa su komercijalne banke, nesmetano i nesputano, uzimale povoljne kredite od banaka federalne rezerve, izlazeći tako u susret špekulantskim i drugim potrebama svojih klijenata. Ministarstvo finansija, koje je još moralo uz to prodavati obveznice, podupiralo je tu popustljivu politiku, plašeći se da se ne probije ,,balon“, a onda se oni optuže za krah, za koji su znali da je neminovan. Zato su ti oprezni ljudi zaključili da je najbolje da krah dođe sam od sebe - što se i dogodilo. Početkom 1920. godine obustavljene su vojne narudžbe, prevaziđena ratnodopska oskudica, prestali su se davati ino zajmovi koji su pomagali narudžbe iz prekomorskih zajmova. Cijene su se stabilizovale, a zatim su počele padati. Kada je nastupio taj preokret, Sistem je krenuo sa energičnom akcijom – reeskontna kamatna stopa podignuta je na do tada neviđenih šest odsto. Zajmovi banaka federalne rezerve drugim bankama, koji su do tada rasli, najprije su prestali rasti, a zatim su počeli naglo padati, pa je godine 1921. njihov iznos bio upola manji nego 1920. godine. Od sredine 1920. u Sjedinjenim Državama zavladala je kriza, koju mnogi smatraju najtežom u dotadašnjoj istoriji Sjedinjenih Država. Što se tiče uloge Sistema, većina ekonomista je saglasna da je njegova politika najprije pomogla da ,,bum“ naraste preko mjere, a zatim je pogoršala nadolazeći krah. Depresija od 1920. do 1921. ubrzo je prošla, ali je umnogome bila obrazac ponašanja cijena, pun zlokobnih nagovještaja. Pokazalo se da američka privreda više ne reaguje homogeno na deflacije i depresije. Cijene poljoprivrednih proizvoda sada su pokazivale tendenciju da rastu mnogo brže od cijena industrijskih proizvoda – one su se formirale na nekontrolisanim tržištima, sa mnogo prodavaca i kupaca; cijene industrijskih proizvoda formulisale su se na tržištima sa malo prodava-

Fed na ispitu

Džon Kenet Galbrajt, jedan od najuticajnijih ekonomista 20. vijeka, kategoričan je - ne špekulišu ljudi naprosto zbog toga što imaju novac za špekulacije, ali, ipak, ostaje činjenica da je Sistem federalne rezerve potpomogao špekulacije i nije ih zaustavio.

Milton Fridman se s tim ne slaže. On tvrdi da se sa Sistema federalne rezerve može skinuti odgovornost za ,,stvaranje buma“, ali se ne može skinuti odgovornost za to što ga nije zaustavio

ca i bile su pod mnogo jačom kontrolom.

Dvadesetih godina upis akcija najvećim dijelom finansirale su komercijalne banke, a veliki dio tog posla obavljale su filijale tih banaka i kompanija koje su bile sa njima povezane. Slično se finansiralo i privatno špekulantsko kupovanje akcija. Banke su davale novac za kupovanje akcija, a zatim uzimale tako kupljene akcije kao garant

Značajan uticaj na nagli rast cijena poljoprivrednih proizvoda imalo je dugogodišnje nezadovoljstvo farmera tretmanom poljoprivrede, ali i besmrtna ,,formula pariteta“. Vođe farmera brzo su shvatile kako zapravo nije važno koliko iznose poljoprivredne cijene, već njihov odnos prema cijenama drugih proizvoda. Zato su se skoncentrisali na postizanje predratnog omjera, koji je za njih bio jedino prirodan i pravedan cilj poljoprivredne politike. ,,Paritet“ je bila predratna cijena poljoprivrednih proizvoda uvećana za onoliko koliko su porasle cijene što su ih farmeri plaćali za industrijske proizvode. Prema Sistemu federalne rezerve farmeri su i dalje gajili veliku podozrivost. Depresija iz 1920-1921. bila je i prva provjera Sistema federalne rezerve da se izbori sa anarhijom neregulisanog bankarstva i krahovima što su iz toga proizilazili. I taj ispit nije položen. Godine 1921. bankrotiralo je 505 banaka, tri puta više nego prethodne godine. I narednih godina bankrotiraće mnoge banke, uglavnom male i koje nijesu bile članice Sistema federalne rezerve, ali bankrotstvo je sada u sve većem procentu zahvatalo i članice sistema… Uprkos velikim nadama i očekivanjima, Sjedinjene Države u to vrijeme nijesu još imale tijelo koje bi nadziralo poslova-

nje i performansu banaka i koje bi ih spašavalo od bankrota. Sistem federalne rezerve tih godina smatrao je da bankroti banaka jednostavno nijesu u njegovoj nadležnosti. Zadovoljio se konstatacijom da su oni češći među bankama koji nijesu članice Sistema i da je bankrota znatno više u poljoprivrednim, nego u industrijskim regionima, a spomenuti bankroti bili su tek zlokobni nagovještaji ,,oluje“ koja će kasnije pogoditi stotine i stotine malih, srednjih i velikih banaka. Nakon depresije 1921. godine, uslijedilo je osam prosperitetnih godina, osam godina

move“ na berzama akcija, koji su dijelom nastajali kao rezultati silnih profita što su se tada stvarali, a dijelom su bili posljedica prividne genijalnosti velikih pokretača zamašnih operacija koji su već spomenuti. Akcije su počele rasti u drugoj polovini 1924. godine i njihov se rat nastavio i u 1925. godini. Godine 1926. došlo je do malog zastoja i pada akcija. Te su godine dva uragana i iscrpljene ponude novih kupaca – akcija, a bez njih se nikakva špekulacija ne može održati, izazvali slom velikog floridskog buma, u špekulaciji sa zemljištima. Međutim, 1927. godine, uzlazno se kretanje nastavilo i zadržalo je zamah do kraja te cijele naredne i do septembra 1929. godine. Kao i ranije, pojedinci i institucije, a pogotovo prvi investicijski trustovi, kupovali su akcije, špekulišući s tim da će cijene akcija i dalje rasti. To kupovanje izazvalo je novi porast cijena akcija, pa su se tako ostvarivala očekivanja, a to je onda stvaralo još veća i nova očekivanja, izazivajući tako veću navalu na akcije. Treba naglasiti da takve navale traju samo dok se ne iscrpi ponuda novih kupaca, ponuda koja potvrđuje ispravnost očekivanja porasta vrijednosti akcije sve dok se ne dogodi nešto što preokrene smjer očekivanja, od pozitivnog u negativno. Kada se to dogodi, ili kad krahiraju strukture velikih holding kompanija, investitori se prepuštaju panici – i tada se drastično smanjuju i investicije i potrošački izdaci.

U finansiranju ove prodaje nesolidnih akcija, ali i u podsticanju berzovnih špekulacija, glavnu ulogu tih godina odigrao je – novi monetarni sistem.

konjukture. Ali te godine nijesu bile prosperitetne za svakoga. Na udaru su bili farmeri, crnci, sindikalno nepovezani radnici, žene bez prava glasa. Ispod lijepe fasade krile su se napukline. Nadnice i cijene bile su od 1922. do 1929. godine gotovo stabilne. Kako su proizvodnja i produktivnost rasle, to je značilo da profiti rastu – procjenjuje se da se čista dobit reprezentativnog uzorka od 84 velike industrijske firme gotovo utrostručila u periodu od 1922. do 1929. godine. Ovaj silni novac morao se ili trošiti ili investirati. Investiralo se najčešće kroz ino-zajmove date njemačkim gradovima ili južno-američkim republikama. Tim zajmovima prijetila je ozbiljna opasnost – revolucije, bankroti povjerilaca. Veliki dio tih zajmova plasirali su pripadnici tadašnjeg pokoljenja finansijskih genija –Van Švering, Samjuel Insul, Hauard Kopson. Ove finansijske ,,operacije“ najčešće su bile zasnovane na složenoj, a ponekad sasvim nerazumljivoj strukturi, na čijem su vrhu bile holding kompanije. Ne treba zaobići i česte ,,bu-

Dvadesetih godina upis akcija najvećim dijelom finansirale su komercijalne banke, a veliki dio tog posla obavljale su filijale tih banaka i kompanija koje su bile sa njima povezane. Slično se finansiralo i privatno špekulantsko kupovanje akcija. Banke su davale novac za kupovanje akcija, a zatim uzimale tako kupljene akcije kao garant.

Komercijalne banke, koje su pozajmljivale novac za te operacije, uzimale su i same velike zajmove od banaka Federalne rezerve. Tako je Sistem federalne rezerve, makar i posredno, ,,pomogao“ finansiranju velikog ,,berzovnog buma“ , s tim što su i tu mišljenja podijeljena.

Milton Fridman s tim se ne slaže. On tvrdi da se sa Sistema federalne rezerve može skinuti odgovornost za ,,stvaranje buma“, ali se ne može skinuti odgovornost za to što ga nije zaustavio. Tek, stvari su išle svojim tokom.

•

Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ

Njujorška berza

Džon Kenet Galbrajt Milton Fridman

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Dana 31. maja 2025. umrla je u 88. godini

SLAVKA – BEBA Lazara RASPOPOVIĆ rođena ĐUKANOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 1. juna od 10 do 14 30 časova, a nakon toga od 15 do 16 časova na seoskom groblju Šabov Krug – Martinići, gdje će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Ul. Moskovska 10/3 – Podgorica.

OŽALOŠĆENI:

suprug LAZAR, sinovi BALŠA i DUŠAN, unučad MILICA, DARKO i JANA, snahe MARIJA i JELENA kao i ostala rodbina

Dana 31. maja 2025. godine preminula je naša draga ŠEMSIJA

Redža LALIČIĆ

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice.

OŽALOŠĆENI: sestra HIDAJETA, bratanična ADISA, sestričići MUAMER i EDIN, snaha FIKRETA i zet ALAN. Ožalošćene porodice LALIČIĆ, SMAJOVIĆ, LUKAČEVIĆ i SERHATLIĆ

OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Tužnim srcem javljamo da je dana 31. maja 2025. poslije kraće bolesti u 87. godini preminula naša draga

RADMILA Petrova POPOVIĆ rođena RADEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Čepurci 1. juna od 9 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti: Oktobarske revolucije br. 20.

OŽALOŠĆENI:

sin GORAN, kćerka VESNA, unučad RADOJE, SERGEJ, VUK, ANDREJ i TAMARA, praunuka UNA, snaha NOVKA, bratanična SANDRA, sestrična DANIJELA, braća i sestre od stričeva, đeveričići, đeverične, zaovičići i zaovičine i ostala mnogobrojna porodica POPOVIĆ i RADEVIĆ

OBAVJEŠTENJE

1/36 do 20 riječi (1 slika)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Cjenovnik čitulja

S ljubavlju i zahvalnošću za svaki trenutak koji smo s njom proveli, javljamo da je naša voljena

SOFIJA PETROVIĆ PETRANOVIĆ 19. 8. 1959 – 30. 5. 2025.

Tiho preminula, okružena svojima, dana 30. maja 2025. godine u Hamburgu.

Ispraćaj naše drage Sofije obaviće se u rodnom kraju Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru Božijem.

U neizmjernoj tuzi i ljubavi ostaju: suprug DEJAN, sin NIKOLA, kćerke KLAUDIJA, ANA, MARIJA i ALEKSANDRA, sestre FILOMENA, VIKTORIJA i KLEMENTINA, unuci, zetovi, te ostala tugujuća rodbina i prijatelji

Tužnim srcem javljamo da je dana 16. maja 2025. iznenada na brodu u 54 godini preminuo naš voljeni

IGOR pok. Nikole VUKSANOVIĆ kap. duge plovidbe

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima 1. juna od 10 do 16 časova i 2. juna od 11 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENI: supruga ALEKSANDRA, kćerka MIA, majka BOSILJKA –BOSE, brat VUKO, strina SENKA, sestre od strica IVANA, DANILA i MAJA i ostala rodbina KNEZOVIĆ, VUKČEVIĆ i BRANKOVIĆ

Voljenoj majci, babi i svekrvi

SLAVKI RASPOPOVIĆ

Tvoje srce puno ljubavi, tvoja riječ puna utjehe, tvoj osmijeh koji nas je grijao ostaće zauvijek u nama. Hvala ti za svaki dan, za svaku žrtvu, za bezuslovnu ljubav.

Tvoji: BALŠA, MILICA, JANA i JELENA

Posljednji pozdrav dragom

- BAGU PAVIĆEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Ujak IVAN NIKOLIĆ sa porodicom

Teška srca opraštam se od moje najbolje babe

SLAVKE – BEBE RASPOPOVIĆ

Draga moja baba, dan jedan nije prošao, a da nijesam mislio na tebe, niti će.

Tvoja ljubav, podrška, snaga, sreća, toplina i volja su te činile posebnom.

Moje sjećanje na tebe će zuauvijek da ostane i da bude najljepše.

Volim te i ljubim do neba i nazad odakle znam da ćeš me čuvati.

Tvoj unuk DARKO

Posljednji pozdrav našoj majci

Majko, otišla si tiho i dostojanstveno kao što si i živjela. Bila si naš oslonac i snaga kroz život. Hvala ti, najdraža naša, za sve što si uradila za nas. Tvoji BALŠA i DUŠAN

SLAVKI

Posljednji pozdrav

SLAVKA – BEBA Laza RASPOPOVIĆ

Draga Bebo, nijesmo te mogli sačuvati od smrti, ali ćemo te čuvati u našim srcima od zaborava kroz najljepše uspomene i sjećanja. Počivaj u miru.

Porodica pokojnog JOZA POPOVIĆA

Danas se zauvijek

Našoj voljenoj babi

SLAVKI – BEBI RASPOPOVIĆ

Draga baba, čuvaćemo svaku uspomenu na tebe i sjećaćemo se svakog momenta provedenog s tobom. Sa ponosom i tugom u srcima čuvaćemo te od zaborava.

Tvoje: MILICA i JANA

Sa tugom se opraštamo od majke, babe i svekrve

SLAVKE – BEBE RASPOPOVIĆ

Pored tebe smo bili sigurni, tvoja snaga i ljubav su nam bili utočište od životnih oluja kojih nije bilo malo. Putuj spokojno, draga naša.

Sa tugom se opraštamo od naše drage

BEBE RASPOPOVIĆ

Bila si plemenita duša koja nas je nesebično voljela. Otišla si onako kako si i živjela, tiho i dostojanstveno. Zahvalni za svu pažnju koju si nam davala. Počivaj u miru, a u našim srcima živjećeš zauvijek.

od naše drage ujne

SLAVKE BEBE RASPOPOVIĆ

Hvala Ti na lijepim uspomenama koje si nam ostavila.

DEJAN i SANJA ABAZOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

IGORU

Dragi Igore, teško je pronaći riječi kad odlazi neko tako poseban.

Bila mi je čast poznavati te. Hvala ti na povjerenju, podršci i svemu što si bio za svoju porodicu. Obećavam ti – čuvaću ih onako kako bi ti želio. Počivaj u miru, s poštovanjem.

SAVO, IVANA i PETAR ŽIVKOVIĆ

Sin DUŠAN, unuk DARKO i snaha MARIJA

Posljednji pozdrav dragom

GOJKO

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

IGOR pok. Nikole VUKSANOVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima kao stub naše porodice i naš oslonac. Tvoja ljubav, toplina i snaga vodiće nas i kada te nema.

Počivaj u miru, voljeni naš.

Zauvijek tvoje SANDRA i MIA

IGORU

Prerano si nas napuštio i ostajemo uskraćeni za tvoju dobrotu, pažnju i ljubav. Tvoj vedri lik ostaće uvijek u našim sjećanjima. Počivaj u miru.

SLOBODAN i RAJKA ALEKSIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav drugu

IGORU

Počivaj u miru.

Pošao si na ovaj put bez nas, ali pamtićemo te po tvom osmijehu i toplini koju si dijelio sa nama. Iako te više nema, tvoje prisustvo će zauvijek živjeti u našim srcima i uspomenama. Počivaj u miru, evivice

ROLE i MARINA

Posljednji pozdrav dragi

Čuvaćemo te u našim srcima od zaborava. Počivaj u miru.

SRĐAN, ANA, LOLA i LUNA

Tvoj smijeh, dobrota i prisustvo ostaće zauvijek sa nama. Neka ti vječni mir bude spokoj kakav si zaslužio. SAŠA i SANDRA

Sa neizmjernom tugom se opraštamo od našeg dragog

IGORA pok. Nikole VUKSANOVIĆA

Neka tvoja duša počiva u miru.

Strina SENKA, sestre IVANA, DANILA i MAJA

Voljeni

IGORE

Prerano si otišao. U našem sjećanju ostaćeš zauvijek.

Tetka MARIJA, MIŠKO i MIKE

Posljednji pozdrav dragom zetu

IGORU

Otišao si tiho bez pozdrava ostavivši prazninu koju riječi ne mogu ispuniti. Tvoja dobrota, vedrina i plemenito srce ostaće zauvijek u našim mislima i srcima. Počivaj u miru, dragi naš.

Posljednji pozdrav voljenom

IGORU

Zauvijek u našim srcima.

SLAVKO, IVA i MILA.

Dragi kume

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema. Sa nama si svakoga dana u našim srcima. Počivaj u miru.

GORAN, DRAGANA, LANA, LUKA i FILIP.

Posljednji pozdrav našem voljenom IGOR pok. Nikole VUKSANOVIĆ

Počivaj u miru.

DUDA i ZORICA

PANA i MILKA

Dragi sine i brate

Neđelja, 1. jun 2025.

Najtoplijem zagrljaju mojoj majci navršava se 12 godina

IGORE

Tvoj odlazak ostavio je tišinu koja odzvanja u našim srcima.

Nedostajaćeš svakim danom.

Hvala ti za ljubav, smijeh i sve trenutke koje si nam darovao.

Zauvijek ćeš biti dio nas. Počivaj u miru.

BOSE i VUKO

Posljednji pozdrav našem bratu

DRAGANU

Živjećeš u našim srcima, mislima i uspomenama. Počivaj u miru.

IGORE

U srcu ćemo nositi tvoju dobrotu, tvoj mili glas i vedar osmijeh.

Hvala što si bio dio naših života.

GAŠO i NADA

Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i svastici

ANĐELI - ANKI ĐUROVIĆ rođ. ROSANDIĆ

Teško mi pada tvoj odlazak. U miru počivaj, u mom si srcu zauvijek.

Tvoja sestra KSENIJA VUJADINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem bratu

DRAGANU

Teško je prihvatiti da te nema. Tvoj plemeniti lik čuvaćemo od zaborava.

LIDIJA RADUSINOVIĆ

1. 6. 2013 – 1. 6. 2025

Djetinjstvo, mladost bilo je najljepše uz tebe, jedina moja, živjeti uz tebe bilo je privilegija, a život poslije tebe ponos i čast što sam se zvala tvojom. Najdraža moja, neka ti moje suze ne remete mir Vječno voljena i nikad zaboravljena

Tvoja ćerka MILENA MILOŠ MAJKIN

52 Navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog sina, brata, đevera i strica

MLADEN PETROVIĆ

Vrijeme prolazi, sjećanja ne blijede, svima nam beskrajno nedostaješ. S ljubavlju i ponosom

tvoji najmiliji: majka JADRANKA, brat LUKA, snaha LJILJANA, bratanić DUŠAN, bratanične IVA i MIA

48 Navršavaju se četiri godine od smrti voljenog brata

RADULA – RADA POPOVIĆA

Prođe još jedna godina bez tebe, ali si u našim srcima i dalje živiš kroz najljepše sjećanje i uspomene.

Sestra RADMILA MIROTIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

HELI ĐURANOVIĆ

SLAVICA ĐURANOVIĆ i NATAŠA VUKČEVIĆ

ŠICO, VANJA, DANILO, ILIJA i TEODORA 6

Posljednji pozdrav našoj dragoj

HELI ĐURANOVIĆ

BELA, JASNA i NEVENA ĐURANOVIĆ

BANJO, NINA, ĐORĐE i PAVLE

Četrdeset dana je od smrti naše drage

ILINKE Golubove GARDAŠEVIĆ

Sa poštovanjem, ljubavlju i ponosom čuvaćemo tvoj lik od zaborava. Davala si nam primjer kakav čovjek treba da bude i bila oslonac u teškim vremenima. Umjesto četrdesetodnevnog pomena prilažemo prilog Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

Tvoja PORODICA

15 Tužno sjećanje na

NIKOLU D. RADONJIĆA 1. 6. 2022 – 1. 6. 2025

Još jedna godina bez tebe. Vrijeme prolazi, a praznina koju si ostavio u mom životu nikad se neće popuniti.

Tvoja RADA

Dana 3 juna navršava se godinu dana od smrti našeg

RADOVANA LUBARDE

Tvoj odlazak je ostavio neizbrisiv trag tuge.

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja na tebe trajaće zauvijek.

Čuvamo te u našim srcima, a utjehu tražimo u najljepšim uspomenama.

Nedostaješ nam neizmjerno.

VOLI TE TVOJA PORODICA

Navršava se tužna godina dana od kada je otišao na vječni počinak naš dobri i voljeni brat, đever i stric

RADOVAN Danilov LUBARDA

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema. Živiš i živjećeš u nama kroz priče, uspomene i lijepa sjećanja.

Tvoj brat ZORAN sa porodicom 11

Navršavaju se 4 godine od smrti našeg oca i 20 godina od smrti naše majke

RADE Vasov STANKE Radeve rođena JOVANOVIĆ POPOVIĆ

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Živimo s ponosom na VAS i na VAŠ častan život. Počivajte u miru, uvijek voljeni i nikad zaboravljeni.

VAŠA PORODICA

Tvoj odlazak ostavio je prazninu u našim srcima koju ništa ne može popuniti. Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Bio si temelj i stub kuće, naš oslonac i velika podrška. Nedostaješ nam za sve ono što se dogodilo i za ono što tek slijedi. Živiš vječno u našim srcima.

TVOJA PORODICA

ILIJA

Dođe i ovih 40 tužnih i teških dana od kada nam te uzeše. Uzeše tvoju plemenitu dušu i ostavili nam živu ranu. Nećemo te dati zaboravu jer voljeni nikad ne umiru. Počivaj u miru s anđelima jer je sada tamo i tvoje mjesto.

Vole te tvoji: TAŚKA, BOŽANA, BRANKO i BOGDANA

Rano moja živa! Neprebolu moj!

DŽIDŽICE

Otišao si tako prerano i tako NEPRAVEDNO! Kažu da vrijeme liječi sve, ali kako da izliječi ono što nikada nije trebalo da se dogodi. Tuga je postala tiha saputnica svakog dana, a praznina koju si ostavio sve je veća i dublja. Počivaj u miru, radosti moja, dok te sestra opet ne zagrli.

Tvoja neutješna sestra MARIJA, zet IVAN, sestrić LUKA, sestrična ANA

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

MIKA DRAGUTINOVIĆA

Vrijeme prolazi, a ti si u našim sjećanjima, uspomenama i srcima, gdje ćeš zauvijek ostati.

PERO, RAJKA, SANDRA i FILIP 47

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

MIKA DRAGUTINOVIĆA

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. RATKO ROGANOVIĆ

MILENKO – MIKO DRAGUTINOVIĆ

Navršava se 40 dana, od kada si nas napustio, striko, a tuga ne jenjava. Otišao si tiho ostavljajući prazninu, koju ništa ne može da potpuni. Tvoja blaga riječ, osmijeh pun topline i srce puno razumijevanja, zauvijek će živjeti u meni. Bio si oslonac, prijatelj i osvijetljena staza u teškim trenucima. Nedostaješ svakog dana, u mislima u tišini, u svemu što podsjeća na tebe.

BAĆKO i VERA

Ujo,

Znao si koliko te volim, ali nikad nećeš saznati koliko mi nedostaješ. Nedostaju mi naši razgovori... tvoje uobičajene šale i priče... tvoj neobuzdani smijeh... Hvala ti za sve! Nedostaješ!.. za sve što dolazi i što će doći...!!! Tvoj LUKA

ILIJE – PIGA NIKČEVIĆA

ILIJA

Neđelja, 1. jun 2025. Oglasi

Navršava se godinu dana od smrti našeg voljenog

MIRKA – GANA IVANOVIĆA

Čuvamo uspomenu na tvoju plemenitost, dobrotu i vedar duh.

Nedostaješ nam.

NIKOLA, NINA i ANDRIJA sa porodicama

Voljenom bratu

GARU IVANOVIĆU

Mnogo boli ovaj pozdrav na godišnjicu našeg rastanka. Nedostaješ nam svima. Srcem ću čuvati uspomenu na tebe, voljeni brate.

Tvoja sestra ANGELINA POPOVIĆ sa porodicom

Dana 1. juna navršava se godina dana od iznenadne smrti mog dragog brata

MIRKA – GARA Vladova IVANOVIĆA

Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje tugu i sjećanje na tvoju bratsku ljubav i pažnju koju si mi nesebično poklanjao.

Tvoja sestra LJILJANA VUKMIROVIĆ sa porodicom

JOVANKA – LJOLJA RAIČEVIĆ 1. 6. 1996 – 1. 6. 2025.

S ljubavlju i poštovanjem,

Kćerka MARINA JELUŠIĆ

Dana 1. juna 2025 navršava se godina dana od smrti naše babe

FOLIĆ

Unučad BALŠA i JEFIMIJA

Prošla je godina otkako si nas napustio, dragi naš zete

MILJAN

Otišao si prerano, ostavivši za sobom neizmjernu bol, suze i tišinu koju ne može da ispuni ni jedna riječ. Bio si zet i muž pun ljubavi, brižan otac svojoj djeci, snaga i oslonac našoj ćerki. Tvoja djeca rastu uz tvoju sliku, uz tvoju priču koju im pričamo s ponosom i tugom, uz ljubav koju si im zauvijek ostavio, Živjećeš vječno u nama.

VESNA, MILAN i DANILO BOŽOVIĆ

Prolazi godina tuge i bola od preranog odlaska našeg

MILJANA

Sa poštovanjem čuvamo uspomene na tebe.

OLGA i PEĐA BOŽOVIĆ sa porodicom

Na osnovu člana 135,136 i člana 138 Zakona o privrednim društvima (Sl.list CG, br 65/2020 od 03.07.2020 godine) člana 100 stav 1 tačka 12 Statuta „13 Jul-Plantaže“ a.d. Podgorica i Odluke Odbora direktora broj 2820 od 30.05.2025. godine, sazivam

DVADESET PETU REDOVNU SJEDNICU SKUPŠTINE AKCIONARA „13 JUL-PLANTAŽE“ AD PODGORICA

Za dan 30.06.2025. godine (ponedeljak), sa početkom u 11,00 časova, uz napomenu da će se evidencija prisustva akcionara i potpisivanje registracione liste vršiti u vremenu od 9:00 do 10:45 časova, u prostorijama „13 Jul-Plantaže“ AD Podgorica, u Vinskom podrumu „Šipčanik“ u Podgorici

Za sjednicu predlažem sledeći D N E V N I R E D

1. Usvajanje finansijskih izvještaja i izvještaja o poslovanju Društva za 2024.godinu

2. Usvajanje izvještaja revizora o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2024.godinu

3. Izbor i i imenovanje revizora za 2025.godinu

4. Donošenje odluke o utvrđivanju visine naknade predsjedniku i članovima Odbora direktora

Skupština može odlučivati ako joj prisustvuju akcionari koji posjeduju više od 50% ukupnog broja akcija sa pravom glasa, lično ili preko ovlašćenog punomoćnika. Ovlašćeni punomoćnik prilaže ovjereno punomoćje. Indentifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom

Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD dva radna dana prije održavanja Skupštine. Samo akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcinonara

Ukupan broj akcija Društva je 179.255.993 običnih akcija sa pravom glasa . Sve akcije su obične i svaka akcija daje pravo na jedan glas.

Odluke iz predloženog dnevnog reda usvajaju se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića

Materijal za Skupštinu i prijedlozi odluka biće dostupni i stavljeni na uvid akcionarima u Upravnoj zgradi (ahiva Društva), ulica Bulevar Šarla de Gola broj 2 svakog radnog dana u vremenu od 08-14 časova, dvadeset dana prije dana održavanja Skupštine

Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće objavljeno i na internet stranici Društva: www.plantaze.com

Kontakt telefon : 020658024

O B A V J E Š T E NJ E

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Nikola Tripković, dipl.ing.

Na osnovu člana 135 ,136 , 149 i 151 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore” br. 65/20 i 146/21), člana 8 i 10 stav 10.9 Statuta (prečišćeni tekst) “CRNAGORAPUT” A.D. -Podgorica,br.01/3-3941 od 28.06.2022. (u daljem tekstu: Društvo) i Odluke Odbora direktora, saziva se

Redovna Skupština akcionara “CRNAGORAPUT” a.d. - Podgorica

Za dan 02.07.2025 godine, sa početkom u 10,00 časova, u sjedištu Društva u Podgorici, ul. Zetskih vladara 5.

Za Skupštinu je utvrđen sledeći

Dnevni red

1. Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2024.godinu

2. Usvajanje finansijskih iskaza Društva sa Izvještajem revizora za 2024.godinu

3. Imenovanje revizora Društva za 2025.

4. Razrješenje članova Odbora direktora Društva 5. Izbor članova Odbora direktora Društva

Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka, koje će se razmatrati na Skupštini akcionara, najmanje 20 dana prije dana održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 09 do 14 časova u sjedištu Društva u Podgorici, ul.Zetskih vladara br.5. Obavještenje o sazivanju redovne Skupštine akcionara biće objavljeno dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori.. Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine. Samo akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara.

Kvorum za Skupštinu čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom pola sata prije početka sjednice. Ovlašćeni punomoćnik prilaže ovjereno punomoćje, svoju ličnu kartu i fotokopiju lične karte akcionara kojeg zastupa.

ODBOR DIREKTORA

Miroslav Vezmar Vojin Zajić

02-88/1

Za dan 30.06.2025 godine (ponedjeljak),

AKCIONARA ,,SVETI STEFAN HOTELI“ A.D. BUDVA

, sa sledećim DNEVNIM REDOM

1. Predlog Odluke o usvajanju Godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja menadžmenta za 2024.godinu;

2. Upoznavanje sa Izvještajem revizora Društva za 2024. godinu;

3. Predlog Odluke o raspodjeli dobiti Društva za 2024.godinu;

4. Predlog Odluke o prestanku mandata članova Odbora direktora;

5. Predlog Odluke o izboru članova Odbora direktora;

6. Predlog Odluke o utvrđivanju visine naknade članovima i predsjedniku Odbora direktora;

7. Predlog Odluke o imenovanju revizora Društva za 2025.godinu Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnik a ili prijavljeni elektronskim putem, osim tačke 5. koja se donosi kumulativnim glasanjem, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija.

Skupština može odlučivati ako joj prisustvuju ili su zastupljeni putem punomoćnika, ili prijavljeni elektronskim putem, akcionari koji posjeduju više od jedne polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CKD D na dan pribavljanja spiska akcionara (najranije dva dana prije održavanja Skupštine) mogu učestvovati na Skupštini i ostvariti prava akcionara.

Skupština akcionara će se održati elektronskim putem.

Akcionari Društva, da bi učestvovali u radu VI (šeste) redovne sjednice Skupštine akcionara, dužni su dostaviti skeniranu ličnu kartu i skenirano punomoćje ovjereno u skladu sa Zakonom , na mejl adresu svetistefanhoteli.sasas@gmail.com

Punomoćje iz prethodnog stava može se dostaviti elektronskim putem mora biti potpisano elektronskim potpisom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronski potpis.

Dostavljanje navedenih dokumenata smatra se i prijavom za učešće na elektronskoj Skupštini akcionara.

Akcionari punomoćnici akcionara se obavezuju da naknadno dostave original punomoćja fotokopiju lične karte putem pošte, o sim akcionara koji su dostavili punomoćje sa elektronskim potpisom u skladu sa Zakonom. Potrebnu dokumentaciju elektronskim putem, akcionar ili punomoćnik akcionara , dužan je dostaviti najkasnije 3 dana (27.06.2025.godine) prije održavanja elektronske sjednice, radi evidentiranja akcionara koji će prisustvovati sjednici. Akcionari ili punomoćnici akcionara su dužni dostaviti mail adresu broj mobilnog telefona radi dobijanja povratnih info rmacija. Prisutni akcionari, za svrhu održavanja Skupštine akcionara elektronskim putem, smatraće se samo akcionari koji su dostavili tražena dokumenta iz ovog Obavještenja. Akcionar, odnosno akcionari, koji zajedno imaju najmanje 5% osnovnog kapitala koji imaju pravo predlaganja kandidata za čla nove Odbora direktora, odnosno njihovi punomoćnici, dužni su da dostave predloge i biografije kandidata za članove Odbora direktor a najkasnije do četvrtka 27.06.2025.godine Pravo na postavljanje pitanja Odboru direktora, a koja se odnose na tačke dnevnog reda zakazane Skupštine akcionara, ima akcionar ili punomoćnik akcionara putem mejla: svetistefanhoteli.sasas@gmail.com najkasnije 5 dana (25.06.2025 godine) prije održavanja elektronske sjednice. Odgovori na postavljena pitanja akcionara ili punomoćnika akcionara od strane Odbora direktora će biti dostavljeni elektronskim putem najkasnije 3 dana (27.06.2025 godine ) prije održavanja elektronske sjednice, na m ail adresu koju je akcionar ili punomoćnik akcionara dostavio. Glasanje elektronskim putem akcionara ili punomoćnika akcionara može se obaviti na dan održavanja elektronske sjednice Skupštine akcionara, u terminu od 11:00 do 12:00 časova na mejl: svetistefanhoteli.sasas@gmail.com, pojedinačno za svaku predloženu Odluku. Glasanje se vrši na glasačkim listićima koji će se nakon prijave dostaviti akcionaru na mejl adresu koju je akcionar prethod no dostavio. Glasački listići koji pristignu nakon perioda održavanja elektronske sjednice smatraće se nevažećim. Obavještenje o održavanju VI (šeste) redovne elektronske sjednice Skupštine akcionara obrazac punomoćja glasački listići dostupni su na internet stranici Društva: www.svetistefanhoteliad.me /Skupština akcionara/ dok će material za sjednicu Skupštine akcionara biti dostupan na istoj internet stranici najmanje 20 dana prije održavanja Skupštine akcionara. Sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na telefon 00382 67 332 511 Nakon održavanja VI (šeste) redovne Skupštine akcionara elektronskim putem, obavještenje o broju prisutnih akcionara i usvojenim odlukama biće objavljeno na već navedenoj internet stranici Društva. ODBOR DIREKTORA Predsjednica Odbora direktora Milica Kažanegra

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine.

069/032-380

NOVO IZDANJE

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ POBJEDE

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutke crnogorske istorije: od prvih ustaničkih pušaka do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.