Dnevni list POBJEDA 01.04.2025

Utorak, 1. april 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21307 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Prema saznanjima našeg lista, Nikolov je nedavno izašao iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, gdje je bio zbog izdržavanja kazne manje od mjesec

KRŠENJE ZAKONA

Advokati okrivljenih koji se terete za napad na novinarku Pobjede i članove njene porodice došli u posjed njene medicinske dokumentacije koju su pokušali da uvrste kao dokaz

Ko je odbrani Bećirovića

dostavio zaštićene

podatke Ane Raičković?

Takvi medicinski podaci nijesu nikako smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, u konkretnom slučaju – odbrane okrivljenih. Očekujem da nadležni organi u tom dijelu ispitaju na koji način je došlo do toga da neovlašćena lica dođu u posjed ličnih podataka, u koje nijesu smjeli ni da imaju uvid, kazao je Pobjedi advokat Veselin Radulović

Podaci Monstata sa popisa organizovanog 2023. godine

Centru za patologiju KCCG trebalo tri mjeseca da odradi uzorak uzet nakon operacije

Od ukupnog broja stanova za stalno stanovanje, 75,08 odsto, odnosno 214.530 čine nastanjeni stanovi (samo za stanovanje i za stanovanje i obavljanje djelatnosti), dok su 71.204 stana, odnosno 24,92 odsto, privremeno nenastanjena/napuštena (prazni stanovi) – precizirano je iz Monstata

Sindikat prosvjete nije se dogovorio sa resornim ministarstvom da se odobri nadoknada za više od 1.000 profesora koji su za vrijeme korone držali časove preko norme

POVODI: Uz Prvi april, Dan omladinskih radnih akcija

ODLAZI KAO LEGENDA SVJETSKOG RUKOMETA: Jovanka Radičević zahvalna roditeljima na svemu što je postigla u karijeri

Bugarski državljanin ubijen u Zeti

CDT predstavio istraživanje o percepciji dezinformacija u Crnoj Gori

Svaki drugi stanovnik sumnja u informacije koje plasira izvršna vlast

Na pitanje zbog čega se najčešće šire dezinformacije, 30,5 odsto odgovora odnosilo se na političke manipulacije i uticaje na donošenje državnih odluka

PODGORICA – Čak 46,9 odsto, odnosno gotovo svaki drugi stanovnik Crne Gore smatra da aktuelna izvršna vlast širi dezinformacije, dok je 21,3 odsto suprotnog mišljenja, a 31,8 odsto nema stav o tom pitanju. To su neki od rezultata istraživanja koje je od 22. februara do 4. marta ove godine sproveo Institut Damar za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Na pitanje zbog čega se najčešće šire dezinformacije, 30,5 odsto odgovora odnosilo se na političke manipulacije i uticaje na donošenje državnih odluka, nešto više od 20 odsto navodi ekonomske interese, zarade od klikova i oglasa, jedan odsto manje smatra da je to zbog namjernog izazivanja panike i nesigurnosti u društvu, a 15,4 odsto kako bi se narušilo povjerenje u institucije i medije. Prema istom ispitivanju javnog mnjenja, 78,8 odsto građana smatra da političari često (39,7 odsto) ili makar povremeno (39,1 odsto) koriste dezinformacije u svrhu ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Istovremeno, nešto više od 11 odsto misli da se to dešava rijetko (7,9 odsto) ili nikada (3,5 odsto), dok se oko deset odsto nije izjasnilo. – Na otvoreno pitanje ko od

političara najviše širi dezinformacije, najveći udio građana, njih 28,4 odsto, tvrdi da to rade „svi političari bez izuzetka“. Velika većina (skoro 71 odsto) smatra da dezinformacije snažno ili veoma snažno utiču na političke odluke koje građani donose, dok 21,9 odsto kaže da je uticaj „slab“, a preostalih 7,4 odsto ne vidi nikakav uticaj – naveo je Marko Vukajlović sa portala Raskrinkavanje.me, koji

djeluje pod okriljem CDT-a. Za dvije trećine građana ili 65,4 odsto dezinformacije predstavljaju problem, ali je zato 25,7 odsto suprotnog stava. Kako su naveli iz CDT-a, dobijeni rezultati su praktično isti kao iz istraživanja sprovedenog na istu temu u 2023. godini. Ispitanici percipiraju Srbiju kao zemlju iz koje najčešće stižu dezinformacije (25,4 odsto), a slijede SAD (16,7 odsto), zemlje Evropske unije (8,6 odsto)

Medije krivi 11,4 odsto ispitanika

Trećina ispitanih građana smatra da je preveliki uticaj društvenih mreža ključan za širenje dezinformacija u Crnoj Gori, a četvrtina polarizacija i nedostatak medijske pismenosti, dok 17,4 odsto kao razlog navodi nedostatak nezavisnih medija. Uz to, 37,5 odsto ispitanika smatra da društvene mreže i tradicionalni mediji imaju podjednaku ulogu u širenju dezinformacija, ali istovremeno 36,2 odsto za to smatra odgovornim isključivo društvene mreže, a 11,4 odsto medije.

i Rusija (7,6 odsto), dok se oko 25 odsto nije izjasnilo. U poređenju sa podacima od prije dvije godine, za devet odsto smanjen je procenat onih koji pominju Srbiju i za oko dva odsto SAD, dok je s druge strane za više od pet odsto porastao udio onih koji pominjanju zemlje EU, te Rusiju za jedan i po odsto. K. J.

Lider DNP-a najavio tužbu i protiv poslanice sa liste Saveza građana CIVIS

PODGORICA – Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević tužiće poslanicu CIVIS-a Maju Vučelić, jer ga je optužila da ima finansijera i nalogodavca iz druge države.

To je, u njegovo ime, juče saopštila portparolka DNP-a Jovana Todorović, koja podsjeća da je nedavno, zbog sličnih tvrdnji, Knežević tužio potpredsjednika Liberalne partije i naglasila da će biti tužen svako ko bude saopštio takvu laž.

– Političke kvalifikacije su jedno, ali tvrditi da je neko u izvršenju krivičnog djela predstavlja dovoljan razlog da reaguje SDT po službenoj dužnosti. A Milan Knežević,

kao i uvijek, svim nadležnim organima stoji na raspolaganju – poručila je Todorović u saopštenju.

Uz podsjećanje da je finansiranje političkih subjekata iz drugih država krivično djelo, Todorović naglašava da Knežević, ukoliko je poslanica Vučelić u pravu i govori istinu, treba krivično da odgovara. – Ali ako se ispostavi da poslanica Vučelić laže, a mi tvrdimo da je tako, onda će ona morati da snosi krivično-pravnu odgovornost za iznošenje neistina. Ovo suđenje će biti prava prilika da se možda kao dokaz izvedu i mjere tajnog nadzora koje je objavilo SDT, a tiču se rukovodstva stranke sa čije liste je Vučelićka izabrana za poslanicu, a koje je na poklon

dobilo televizore od sedamdeset inča i po pedeset rokovnika. Možda bi poslanica Vučelić i na ovu temu moga imati određena saznanja – navela je Todorović.

Dodala je i da će Knežević, ukupan novčani iznos koji dobije na sudu, uplatiti u humanitarne svrhe.

– A autora Vučelićkinog saopštenja pozivamo da bude džek i plati kaznu i troškove sudskog postupka – istakla je ona. Naglasila je i kako jedino u čemu se slažu i podržavaju Vučelić je da svim raspoloživim pravnim sredstvima utvrdi ko su saradnici domaćih i stranih obavještajnih službi u političkom životu Crne Gore. – Tu inicijativu može pokrenuti poslanik Miodrag La-

INTERVJU: Olivera Doklestić, nosilac

PODGORICA – Herceg

Novi drastično mijenja izgled, ono po čemu je grad bio prepoznatljiv, poput bogate vegetacije, parkova, zelenila duž puteva i ulica i privatnih đardina, nestaje i pretvara se u građevinske objekte, a taj program građevinskih radova aktuelnog predsjednika opštine Stevana Katića, koji svesrdno i bez javnih zamjerki podržava koalicija na vlasti, zapravo je bez reda, organizacije i sa velikim posljedicama na prostor i građane.

Na to je upozorio nosilac izborne liste Građanskog pokreta za Herceg Novi „Idemo“ Olivera Doklestić koja, u intervjuu za Pobjedu, iznosi sumnju u sve ugovore koji se realizuju putem javnih nabavki.

– Jer se radi samo o pukom zadovoljenju forme – naglašava ona.

Dodaje i kako je ogroman upliv novca od ljudi na vlasti u Novom učinio da se oni uzdižu do pozicije lokalnih bogova i očeva grada, koji imaju moć i sebi daju pravo da rade što žele.

– Izmještaju bolnicu, sud, sužavaju ulice, uništavaju park Boka, mijenjaju tokove potoka – navodi Doklestić.

Ističe i da listu na čijem je čelu čine žene, obrazovane osobe, ali i penzioneri.

– Shvatili smo da su penzioneri najslobodniji građani u Crnoj Gori i jedino se među njima mogu naći hrabri koji nemaju strah da se suprotstave vladajućoj partiji. Njima niko ne može da uskrati penziju, i prijetnje i zastrašivanja ne mogu biti djelotvorni, pogotovo ako im je potomstvo van zemlje – objašnjava ona.

POBJEDA: Vaša lista je svojevrsna novina na političkoj sceni Herceg Novog jer je, za razliku od ostalih, riječ o samoorganizovanoj grupi građana koja se ne naslanja ni na jedan politički subjekat sa državnog nivoa. Kažite nam, za početak, kako je nastao pokret, ko sve čini listu i po čemu se ona još razlikuje od drugih?

ković kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, a poslanici DNP-a će je snažno podržati. Možda se poslanica Vučelić i sama iznenadi ako neko iz njenog društva bude najmanje trostruki agent. Ili što bi rekao Mika Antić: „Kad bi jastuci progovorili...“ A što se tiče Vučelićkinih stavova o demokratski izabranoj vlasti u Srbiji i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću, sa njom nećemo polemisati na tu temu, mnogo je to za nju, već postavljamo pitanje premijeru Spajiću da li i on dijeli ovakve stavove svoje poslanice? U iščekivanju njene prve diskusije u Skupštini, srdačno je pozdravljamo uz fotografiju njenog ideološkog gurua –zaključila je Todorović. Đ. Ć.

DOKLESTIĆ: U posljednjih par godina napad na prostor je u stalnom porastu, gubljenje prepoznatljivih elemenata Boke Kotorske i Herceg Novog sve je veće, strašnije i beskrupuloznije, dok ćute i pravni i politički sistem. Spadam u one koji ne žele da ćute i taj glas javnosti je NVO Ekološko društvo Boke Kotorske, čiji sam predsjednik dugi niz godina. Iz NVO, koji je okupio jedan broj razočaranih koji djele slične stavove sa mnom, nastao je u februaru 2025. godine Građanski pokret za Herceg Novi „Idemooo“. Time sam ušla u lonac političkog zamašateljstva, duboko svjesna posljedica, teških i neprimjerenih udaraca od iste te vlasti, ali takođe i svjesna da je to jedini put da se jedan broj građana i ja

sa njima postavimo drugačije prema životnim pitanjima i pokažemo drugačiji stav, koji u osnovi ima mjenjanje postojećeg poltičkog sistema i zalaganje za suštinsku vladavinu prava i demokratiju. Odlučili smo da se kandidujemo za lokalne izbore u Herceg Novom i okušamo sreću. Uglavnom smo svi laici i daleko od demagogije i frazerskih obećanja, ali smo dobro utvrdili probleme i realno stanje potreba i mogućnosti Herceg Novog, na čemu je zasnovan i program našeg političkog rada. Prijavili smo listu sa 24 kandidata za odbornike, na kojoj je 10 žena, 11 sa višom ili visokom školskom spremom, ali i 11 penzionera. Shvatili smo, naime, da su penzioneri najslobodniji građani u Crnoj Gori i jedino se među njima mogu naći hrabri koji nemaju strah da se suprotstave vladajućoj partiji. Njima niko ne može da uskrati penziju niti prijetnje i zastrašivanja mogu biti djelotvorni pogotovo ako im je potomstvo van zemlje. Razlikujemo se od drugih jer je naš program zasnovan na sistemskim promjenama, a ne na apriori borbi za vlast. Razlikujemo se od drugih i zato jer smo jedina lokalna partija, koja na izbore izlazi samostalno i po tome imamo neku dozu hrabrosti i odlučnosti veću od drugih. Razlikujemo se i zato jer vjerujemo u finansijsku autonomiju Herceg Novog, kao osnovu decentralizovanog načina upravljanja, ali i povrat novca iz državnih fondova, u drugačijem odnosu i po drugačijem političkom marketingu nego što je sada. Da li je to ludost, vidjećemo.

Marko Vukajlović

Olivera Doklestić

za Herceg Novi „Idemo“

Vlast taktizira na štetu

POBJEDA: Što je sve obilježilo četvorogodišnji mandat trenutne lokalne vlasti u najzapadnijem gradu Crne Gore?

DOKLESTIĆ: I sama sam, kao direktor Vodovoda i kanalizacije d. o. o., bila dvije godine dio te vlasti. Moje iskustvo sa njima nije bilo dobro, iako je to tada, izvan mog subjektivnog mišljenja, a po stavu zaposlenih, građana, ali i samih odbornika, bilo najbolje vrijeme za preduzeće Vodovod, njegove zaposlene, pa tako i za grad. Naime, Vodovod je bio potpuno samostalan, samoodrživ, bez ikakvih političkih ili finansijskih veza sa opštinom, kao i bez kreditnih zaduženja. Na toj dužnosti sam bila kao nestranačka ličnost, podržana od strane Novske liste. Međutim, Vodovod je preduzeće koje proizvodi novac, pravi poslove, a i dobro je za

građana

zapošljavanje partijskih vojnika. S obzirom na to da nisam bila na toj liniji, zamjerila sam se političkim vlastima i oni su me otpustili, iskoristivši mogućnost konkursnog izbora, primjenjujući metod sile Upravnog odbora, politički ustanovljenog. Kako su postupili sa mnom i Vodovodom, tako je bilo i u nekim drugim preduzećima. Školovani i obrazovani, sa dugogodišnjim iskustvom u struci morali su da budu uklonjeni i zamijenjeni podobnima. S druge strane, radilo se i gradilo, i tada su započeti i urađeni neki veliki projekti, poput gradske garaže, kod Opštine, ali se ništa nije uradilo sa poboljšanjem funkcionisanja PPOV u Meljinama ili sa kolektorom kanalizacije na rivijeri. Obje opštinske investicije, sa problematičnim finansijskim i tehničkim elementima. Nije ništa urađeno na

lokaciji i izgradnji škole u Igalu, bolnica u Meljinama je stavljena pod ingerenciju kotorske bolnice. Iako je ušla u sastav javnog zdravstvenog sistema, građani pak nisu dobili ništa bolje. Mislim da je vlast u Novom sve vrijeme samo taktizirala na štetu građana, glumila dogovore za važna pitanja poput Bolnice Meljine, Instituta, a, zapravo, uzimala sebi lične i partijske poene. S druge strane, neke manje važne stvari su počele da upadaju u oči. Kulturna scena prenapučena događajima, djeluje često nekoordinisano, zbog ingerencije više subjekata. Zadužbine su i dalje u lošem tretmanu, sa neriješenim vlasničkim odnosima. Veliki opštinski planovi za promjene prolaze bez upliva javnosti, bez javnih tribina ili referenduma. Glas građana je svjesno zanemaren ili minimiziran.

u Novom je sve teži i skuplji

Smatramo da bi trebalo donijeti moratorijum na gradnju, barem dok se ne usaglasi planska dokumentacija. Pitanja ekologije moraju biti u prvom planu, kao i pitanja odliva mladih ljudi, posebno visokoškolovanih, depolitizacije radnih mjesta i zapošljavanja po konkursu izvan uticaja politike za sva rukovodeća mjesta. Partitokratska politika mora da prestane i mi ćemo imati snažnu ulogu u tome kroz skupštinsku instituciju, navela je Doklestić

POBJEDA: Kakve rezultate očekujete nakon 13. aprila i, s obzirom na to da je u posljednje vrijeme sve slabija izlaznost na izborima, što, po Vašem mišljenju, može motivisati Novljane da vas podrže?

DOKLESTIĆ: Nemam percepciju šta bi moglo da se dogodi na izborima. Naša kampanja se sastoji najviše od saopštenja preko medija, konferencija za štampu o aktuelnim temama. Građane može motivisati želja da budu svojim glasom dio nečega zaista drugačijeg. Naime, bilo je i ranije lokalnih partija u Herceg Novom. Jedna je veoma zastupljena i sada u parlamentu i u odlučivanju, ali više nije samostalna, jer ima snažnu podršku PES-a. Druga se ujedinila sa Demokratama, tj. utopila se imenom u listu ambicioznog aktuelnog predsjednika opštine. U pokretu „Idemo“ građani mogu da prepoznaju razboritost, dosljednost, borbu za istinu, bez kompromisa sa partijama na vlasti da bi im se dodvorio. Krči se sopstveni, prepoznatljiv put, zasnovan na principima zaštite životne sredine, u prvom redu, ali i za decentralizaciju upravljanja, depolitizaciju radnih mjesta, kao i za neke bitne stavke koje nemaju druge partije, a znači

realan pristup gradskoj problematici.

P OBJEDA: Što su ključni problemi sa kojima se danas suočavaju građani Herceg Novog i na koji način bi ih trebalo rješavati?

DOKLESTIĆ: Aktuelna vlast je pokrenula veliki broj građevinskih radova u posljednje dvije godine. I to je neka vrsta hercegnovskog „Nju dila“, kako je radio Ruzvelt u Americi za suzbijanje ekonomske krize 1933. godine. Ali to treba staviti pod navodnike, jer se ovdje radi samo o uplivu novca iz državnih fondova za razne vrste građevinskih radova, u kojima posao dobijaju crnogorske firme, mnoge i sa stranom radnom snagom, a sa tek par lokalnih građevinskih firmi, u manjim poslovima. Naravno, nikako nije riječ o otvaranju novih radnih mjesta, poboljšanju uslova života građana, rješavanju akutnih problema poput zdravstvene zaštite i bolnice, škole u Igalu ili saobraćajne problematike, ili rješavanju teškog problema sa kolektorom na rivijeri, postrojenjem za otpadne vode, ili sanaciji tvrđave Kanli kula. Preostali objekti nekadašnjeg turističkog giganta HTP „Boka“ u vrtlogu su pravno-političkog sistema, manipulacija i često se stva-

ri završavaju u suprotnosti sa odlukama Skupštine opštine. To govori o nefunkcionalnom pravno-političkom sistemu, a sve bez odgovornosti vlasti i subjekata takvih radnji. Takođe, nema govora o očuvanju i unapređenju nekih prirodnih vrijednosti i resursa, poput voda, šuma i sl. Taj Katićev program građevinskih radova, koje svesrdno i bez javnih zamjerki podržava koalicija na vlasti, zapravo je bez reda, organizacije i sa velikim posljedicama često na okolni prostor i građane. Radovi se u velikom broju slučajeva izvode nekvalitetno, predugo traju izvan rokova, mijenjaju se tokom izrade, što bi rekli –spolja gladac, iznutra jadac. Naravno, ništa se ne može saznati o stvarnim tokovima novca. Sve je obavijeno velom tajni, a pod izgovorom velike transparentnosti. Sumnjamo u sve ugovore koji se realizuju preko javnih nabavki, jer se radi samo o pukom zadovoljenju forme. Herceg Novi mijenja drastično izgled i ono po čemu je bio prepoznatljiv, a to su bogata vegetacija, parkovi, zelenilo duž puteva i ulica, privatni đardini, sve nestaje i pretvara se u građevinske objekte. Nestaje, takođe, i poljoprivredno zemljište. Lokalna uprava,

takođe, ne želi da se miješa ni u velike investicije, koje dolaze sa građevinskim dozvolama iz Ministarstva, za hotelske i stambene mastodonte, u Baošićima, Kumboru, ispod i iznad magistrale. Opština je vrlo agilna da odradi dokumenta UT uslova i dodijeli građevinske dozvole gdje god može. Nema limita, ni u veličini ni obliku, samo je novac važan.

Mijenja se konfiguracija terena, mijenjaju vizure, a da na rivijeri nema adekvatne planske dokumentacije koja bi to i opravdala. Nema procjena uticaja na životnu sredinu ili su one odrađene samo formalno. PUP Opštine Herceg Novi još uvijek nije usvojen, ali to nije smetnja da bi se izdavali papiri za velike komplekse objekata. Nakvasao je opštinski budžet do 35 miliona evra u kratkom vremenu, a tome su doprinijele građevinske dozvole, ali i 40 odsto povećani porezi na imovinu pravnih i fizičkih lica. Promijenjen je cjenovnik svih gradskih usluga nagore. Vlast preferira da je Herceg Novi nekakva visoka turistička sredina, a život u njemu je sve teži i skuplji. Taj ogroman upliv novca od ljudi na vlasti je učinio da se oni uzdižu do pozicije lokalnih bogova, očeva grada, koji imaju moć i se-

bi daju pravo da rade što žele, izmještaju bolnicu, izmještaju sud, sužavaju ulice, uništavaju park Boka, mijenjaju tokove potoka. Uz sve ovo ide partitokratija i strog izbor rukovodećeg kadra isključivo po političkoj liniji, usljed čega se dobijaju nekvalitetni kadrovi za određenu funkciju, a uz njih enormno zapošljavanje koje daje rijeku političkih vojnika. Time se uskraćuju mogućnosti svim mladim, školovanim ljudima, vanpartijske orijentacije da ostanu u svom gradu te odlaze, a cijeli grad trpi štetu. POBJEDA: Što sve vaša lista nudi građanima Herceg Novog?

DOKLE STIĆ: Mi nudimo otvorenu priču o problemima i tražimo otvorenost u finansijskim poslovima, kao i u vođenju poslova, bilo građevinskih, bilo drugih. Tražimo rješavanje ključnih pitanja, poput bolnice i zdravstva, socijalne zaštite, pitanje bezbjednosti građana. Smatramo da bi trebalo donijeti moratorijum na gradnju bar dok se ne usaglasi planska dokumentacija. Pitanja ekologije moraju biti u prvom planu, pitanja odliva mladih ljudi, posebno visokoškolovanih, pitanje depolitizacije radnih mjesta i zapošljavanja po konkursu izvan uticaja politike za sva rukovodeća mjesta. Partitokratska politika mora da prestane i mi ćemo imati snažnu ulogu u tome kroz skupštinsku instituciju. Za nas neće biti važno da zapošljavamo ljude iz svog Pokreta „Idemo“, rođake i prijatelje, nego one koji zavređuju da dobiju posao. Svjesni smo da će to ići teško, ali mora-

mo da počnemo. Tim prije jer u predizbornoj kampanji to obećavaju sve partije, bez razlike. Naravno, osim Demokrata, koji zauzimaju 80 odsto rukovodećih mjesta.

POBJEDA: Koga vidite kao potencijalne partnere nakon izbora? Da li vaša lista vidi potencijalne saveznike u nekoj od partija koje trenutno čine parlamentarnu većinu na državnom nivou?

DOKLESTIĆ: Za sada je ta slika još mutna. Čini se da ni sami subjekti vlasti, osim međusobnog dodvoravanja, nemaju nikakav jasan pravac kuda žele da idu, osim otvaranja velikih graditeljskih projekata. Izgleda da im je jedino važno da po svaku cijenu budu na vlasti. Tek kad vidimo rezultate izbora, razmišljaćemo o našem daljem pravcu i načinu političkog djelovanja.

POBJEDA: Koja bi bila Vaša poruka biračima u Herceg Novom? Zbog čega da zaokruže baš broj osam?

DOKLESTIĆ: Građanski pokret za Herceg Novi „Idemo“, pokret je za sve građane bez obzira na vjersku, nacionalnu, pa i političku pripadnost. Za mene i za nas u Herceg Novom nema nacionalnog pitanja, ali ima ekonomskog, socijalnog, ekološkog. Zato glasanjem za Građanski pokret „Idemo“ birači daju glas borbi za drugačiji kurs, za očuvanje prepoznatljivih vrijednosti, za grad koji treba da se izbori da bude po mjeri svih stanovnika. Da bi do toga došlo, mi ćemo iskazivati stavove ljudi na otvoren način, bilo djelovanjem u Skupštini opštine, bilo javnim saopštenjima, kao i do sada. Milovan MARKOVIĆ

Ministarstvo poljoprivrede stavilo na javnu raspravu izmjene Zakona o vinu

Najavljuje se sistem

PODGORICA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) stavilo je na javnu raspravu nacrt izmjena i dopuna Zakona o vinu na osnovu kojih bi trebalo da bude implementiran tzv.

PDO/PGI sistem geografskog označavanja vina. Priliku za diskusiju o ovim izmjenama vinogradari i vinari će imati u petak u deset časova, za kada je zakazan okrugli sto u Privrednoj komori.

Ove zakonske izmjene bilo je moguće donijeti, kako stoji u obrazloženju, tek nakon završetka rejonizacije crnogorskog vinogradarskog proizvodnog područja, imajući u vidu da MPŠV nije raspolagalo informacijama kojim vinogradarskim zonama pripadaju naša vinogradarska područja. U nacrtu izmjena zakonskog rješenja se predviđa mogućnost povećanja udjela alkohola u vinima čiji nivo je do sada bio ograničen na 15 odsto. - Budući da se većina naših vinograda nalazi u veoma toploj C II i C III zoni, gdje grožđe pred berbu ima izuzetno visok sadržaj šećera, veoma je važno da se koristi ova mogućnost da vino sa zaštićenom PDO/

PGI oznakom može imati sadržaj alkohola veći od 15 odsto, a najviše 20 odsto – navodi se u obrazloženju.

DEALKOHOLIZOVANO

VINO

Osim povećanja alkohola, zakon će dozvoliti i mogućnost proizvodnje potpuno ili djelimično dealkoholizovanog vina. Službene kontrole, kontrolu berbe i porijekla grožđa, te kontrolu proizvođačke evidencije sprovodiće Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Dok akreditaciono kontrolno tijelo ne bude formirano, MPŠV će sprovoditi sertifikaciju geografskog porijekla vina, a istovremeno i voditi registar zaštićenih oznaka u koji će se, na zahtjev vinara i nakon sprovedene provjere usklađenosti, upisivati nazivi vina sa oznakom porijekla ili geografskom oznakom.

Umjesto inspektora za vino, koji je po aktuelnom zakonu nadležan za inspekcijski nadzor, ovaj posao će obavljati poljoprivredni inspektor. Ovim zakonskim rješenjem propisuje se i najmanji sadržaj alkohola u nusproizvodima i način njihovog odlaganja.

- Propisivanje najmanjeg sadržaja alkohola u nusproi-

Februarski podaci o zaradama

PODGORICA - Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u februaru je, prema podacima Monstata, iznosila 1.002 eura i bila je 0,2 odsto manja nego u januaru. Prosječna neto zarada u februaru je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježila rast od 22 odsto. Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u februaru je iznosila skoro 1.200 eura. - Ako se ima u vidu da su po-

trošačke cijene u februaru u odnosu na januar zabilježile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,6 odsto - navodi se u saopštenju. Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima poslovanje nekretninama 7,5 odsto, saobraćaj i skladištenje 4,8 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 4,2 odsto, admini-

Termoelektrana Pljevlja narednih sedam i po mjeseci

EPCG: Projekat rekonstrukcije uticati na cijenu

Elektroprivreda će nedostajuću energiju nadomjestiti uvozom, bez posljedica po krajnje potrošače, saopšteno je iz državne energetske kompanije. Iz EPCG je poručeno da projekat ekološke rekonstrukcije neće uticati na cijene električne energije u narednom periodu, a prava i zarade zaposlenih u TE „Pljevlja“ neće se smanjivati

zvodima je značajno radi mogućnosti kontrole intenziteta presovanja grožđa i postizanja što boljeg kvaliteta vina. Takođe, odlaganje nusproizvoda veoma je važno s ekološkog aspekta i zaštite životne sredine. Podrška poljoprivrednim proizvođačima iz evropskih fondova sve je više uslovljena time da projekat sadrži barem 25 odsto aktivnosti i mjera koje se odnose na zaštitu životne sredine – navodi se u obrazloženju.

OGRANIČENJA

Zakon donosi i dodatna ograničenja za proizvođače organskog vina u dijelu primjene enoloških postupaka, a mijenja i listu obaveznih podataka za označavanje vina na etiketi. - Nakon usvajanja Zakona o vinu 2016. godine, evropski propisi uvode postupke djelimične i potpune dealkoholizacije vina, kao i prateće odredbe za označavanje dealkoholizovanih proizvoda, a koji su obavezni elementi etikete: izrazi dealkoholizovano i djelimično dealkoholizovano, zatim rok trajanja vina sa sadržajem alkohola manjim od deset odsto vol... Budući da je vino hrana, obavezni podaci za označavanje vina su nutritivna vrijednost i popis sastojaka – stoji u obrazloženju. M. LEKOVIĆ

PODGORICA - Elektroprivreda (EPCG) sa punom operativnom i logističkom spremnošću ulazi u završnu fazu ekološke rekonstrukcije i modernizacije Termoelektrane (TE) „Pljevlja“, koja je juče privremeno izašla iz pogona kako bi počeli završni radovi na tom važnom projektu.

Na konferenciji za novinare, održanoj u TE „Pljevlja“, saopšteno je da će se ekološkom rekonstrukcijom, vrijednom blizu 70 miliona eura bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV), znatno produžiti životni vijek postrojenja i omogućiti usklađenost sa savremenim ekološkim standardima.

Iz EPCG je saopšteno da je više od 90 odsto opreme, uglavnom iz Kine, već isporučeno i u velikoj mjeri ugrađeno, dok se preostali dio očekuje tokom

juna. Logistika se odvija prema planu – kontejneri s opremom su dopremljeni u Luku Bar i Pljevlja sredinom marta, a brod sa materijalima, ključnim za oblogu dimnjaka, očekuje se 6. aprila.

- Na vrhuncu radova, na gradilištu će biti angažovano oko 200 radnika, od kojih će oko 170 biti stručnjaci raznih profila i zanatskih zanimanja, dok će oko 30 biti inženjeri i tehnička podrška - navodi se u saopštenju.

EPCG će, tokom sedam i po mjeseci zastoja proizvodnje, nedostajuću energiju nadomjestiti uvozom, bez posljedica po krajnje potrošače. Već je ugovorena nabavka 788 gigavat-sati (GWh) električne energije u vrijednosti od 81,7 miliona eura, uz mogućnost dodatne optimizacije kroz operativnu trgovinu. Snabdijevanje potrošača ostaće stabilno i bez prekida.

Projekat ekološke rekonstrukcije neće uticati na cijene električne energije u narednom periodu, a prava i zarade zaposlenih u TE Pljevlja neće se smanjivati. U postrojenju su zaposlena 182 radnika, od čega 165 na neodređeno vrijeme. Kolektivni ugovor će biti ispoštovan u potpunosti, a veći dio proizvodnih i radnika na održavanju biće aktivno uključen u planirane remontne aktivnosti. Pored ekološke rekonstrukcije,

Član ekonomske redakcije organizacije STEGA ukazuje na potrebu

strativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2,8 odsto, trgovina na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala 2,5 odsto. Pad je zabilježen i u oblastima snabdijevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 2,2 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i građevinarstvo po dva odsto, usluge smještaja i ishrane 1,9 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 1,1 odsto i ostale uslužne djelatnosti jedan odsto. R.E.

PODGORICA - Umjesto da se sa politike zaduživanja pređe ka politici razduživanja, na šta smo sugerisali, dobili smo novi kredit od 850 miliona eura izdavanjem obveznica i netačne informacije o ukupnom dugu – poručio je član ekonomske redakcije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) Vladimir Nikaljević

Ukazuje da i pored javnog obećanja još nije stigao odgovor premijera Milojka Spajića na njihovo otvoreno pismo u kojem su ukazivali na potrebu snažnog ekonomskog za-

okreta. Nikaljević navodi da su ukazali na potrebu unapređenja sistemske upotrebe cost benefit analiza i studija i domaćih kapaciteta za ocjenu i selekciju javnih investicija. Osim toga, STEGA smatra da se investicije moraju orijentisati na „uska grla“ privrede i infrastrukture sa nižim troškovima, a velikim benefitima, te da se javne investicije moraju usmjeriti u socijalnu infrastrukturu,

zdravstvo, obrazovanje, nauku, tehnologiju, produktivno usvajanje i aplikacije vještačke inteligencije. Na upozorenje STEGA-e da se moraju izbjegavati „megaprojekti koji se često pretvaraju u neproduktivne“ , kako navodi Nikaljević, stiže premijer iz Dubaija sa ugovorom o megaprojektu na Velikoj plaži. On dodaje da su visok budžetski deficit i

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Vladimir Nikaljević

Predviđa se mogućnost povećanja udjela alkohola u vinima

ekološke

TE neće

struje

paralelno se realizuje i projekat toplifikacije grada, koji predstavlja značajan korak ka poboljšanju života u Pljevljima.

- Saradnja sa Rudnikom uglja funkcioniše stabilno i u potpunosti sinhronizovano. Nastavljamo da funkcionišemo kao jedan energetski kompleks, uz zajednički cilj da obezbijedimo sigurnu i stabilnu energetsku budućnost Crne Gore - rekli su iz EPCG. Sve aktivnosti, kako se dodaje, realizuju se u skladu sa planom,

uz jasan fokus na energetsku stabilnost, ekološku održivost i društvenu odgovornost.

Na konferenciji su govorili predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, izvršni direktor Ivan Bulatović, tehnički direktor Ljubiša Đurković, izvršni rukovodilac FC Proizvodnja Miro Vračar, rukovodilac Podružnice TE „Pljevlja“ Žarko Ćaćić, kao i izvršni direktor Rudnika uglja Nemanja Laković S. POPOVIĆ

potrebu snažnog ekonomskog zaokreta

kredit

visoka (neracionalna) javna trošenja, dugogodišnji problem koji ozbiljno ugrožava fiskalnu stabilnost zemlje.

- Nakon svih povećanja i podbacivanja prihoda i mogućih novih spoljnih udara ili podbacivanja privredne aktivnosti i turističke sezone ove godine, deficit bi mogao da bude puno veći, uvećavajući time javni dug – kazao je Nikaljević.

On navodi da kamatna plaćanja iz državnog budžeta iznose već nekoliko procentnih poena što je, kako kaže, upozoravajući crveni alarm.

- Visoka izdvajanja na plate, penzije i kamate ostavljaju malo prostora za ve -

Podaci Monstata sa popisa organizovanog 2023. godine

Od ukupnog broja stanova za stalno stanovanje, 75,08 odsto, odnosno 214.530 čine nastanjeni stanovi (samo za stanovanje i za stanovanje i obavljanje djelatnosti), dok su 71.204 stana, odnosno 24,92 odsto, privremeno nenastanjena/ napuštena (prazni stanovi) – precizirano je iz

Monstata

PODGORICA - Tokom popisa organizovanog 2023. godine u Crnoj Gori je popisano 392.909 stanova, pokazuju juče objavljeni podaci Monstata. Od toga, 72,72 odsto koristi se za stalno stanovanje, 4,26 odsto koristi se samo za obavljanje djelatnosti, 22,67 odsto za sezonsko korišćenje, dok je 0,35 odsto stanova bez podatka o načinu korišćenja.

Stanova za stalno stanovanje je 285.734, samo za obavljanje djelatnosti 16.720, za sezonsko korišćenje 89.083 stanova. Monstat nema podatke za 1.372 stana.

- Od ukupnog broja stanova za stalno stanovanje, 75,08 odsto, odnosno 214.530 čine nastanjeni stanovi (samo za stanovanje i za stanovanje i obavljanje djelatnosti), dok su 71.204 stana, odnosno 24,92 odsto, privremeno nenastanjena/na-

Više od

70.000

praznih stanova u Crnoj Gori

puštena (prazni stanovi) – saopšteno je iz Monstata. Iz Monstata je pojašnjeno da je privremeno nenastanjen/ napušten stan onaj koji je nenastanjen (prazan) zbog toga što je nov i neuseljen (iako je dozvoljeno useljavanje) ili je ispražnjen radi preseljenja, adaptacije, opravke i sl. Ili stan koji se duže vrijeme ne koristi, pošto se vlasnik iselio ili preselio u drugo mjesto, a stan nije izdao ili je vlasnik umro, a nasljednici nijesu izdali stan, ni-

ti ga povremeno koriste (npr. za odmor i rekreaciju).

Od ukupnog broja stanova u Crnoj Gori, najviše ih je u Podgorici i to 86.886 ili 22,11 odsto, dok je najmanje stanova u Gusinju - 1.897 ili 0,48 odsto. Nakon Podgorice, najviše stanova je u barskoj opštini 41.729, u budvanskoj ih je 33.918, u hercegnovskoj 29.696, dok je u nikšićkoj opštini 29.275 stanova. Na začelju se pored Gusinja nalaze i šavnička opština sa 2.180 stanova, Plužine sa 2.582, Petnjica sa 2.682 i Andrijevica sa 3.329 stanova. Iz Monstata su podsjetili da je popis stanovništva, domaćinstava i stanova sproveden od 3. do 30. decembra 2023. godine u skladu sa Metodologijom za pripremu sprovođenje popisa. Metodologija popisa 2023. godine je u skladu sa međunarodnim standardima kojima se utvrđuju zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu. S.POPOVIĆ

Crnogorski premijer susreo se sa ministrom za spoljnu trgovinu UAE

ća, a neophodna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, produktivne javne investicije usmjerene na razvoj privr ede i inovacije – rekao je Nikaljević i dodao da visok javni dug raste uz visoke troškove pozamljivanja i uveliko prelazi 60 odsto BDP-a, što, kako navodi, predstavlja izazov za održivo zaduživanje.

- Mala, otvorena, izuzetno ranjiva privreda, kao što je crnogorska, treba da ima niži ciljni nivo javnog duga da bi imala marginu sigurnosti u odnosu na nove spoljne udare i da bi poboljšala kreditni rejting i znatno oborila svoje kamatne troškove za pozajmljivanja na srednji rok. Upozoravamo da postoje države koje su bankrotirale i sa nivom duga ispod 60 odsto, posebno uz znatan rast kamata na dug – navodi Nikaljević. R.E.

PODGORICA - Velike promjene u ekonomskoj strategiji omogućile su Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) da dodatno iskorače na listi najuspješnijih zemalja svijeta, a to iskustvo biće od pomoći zemljama partnerima, ocijenili su premijer Milojko Spajić i ministar za spoljnu trgovinu UAE Thani Al Zejudi

Al Zejudi je objasnio da su tokom kovid krize u UAE okrenuli novu stranicu u ekonomskoj politici, diverzifikovali investicije i stvorili dobar biznis ambijent, koji je privikao talente iz različitih sfera sa svih meridijana, što je bio preduslov za dodatan rast.

Na zdravstvenu krizu reagovali su promptno, napravili nakon toga značajan iskorak u jačanju finansijske, sajber i opšte bezbjednosti, kroz inte-

grisane strategije i inovativne pristupe, te postali centar regiona i šire, zato su sada, kako je ocijenjeno u razgovoru, svima poželjni partner. - Okupljanjem velikog broja pametnih ljudi iz čitavog svijeta, koji imaju i veliko iskustvo, osigurali smo da u par-

tnerstva ulažemo stručnost, vještine, znanje i logistiku, zato su naši projekti vrlo uspješni - kazao je Al Zejudi. Spajić je naglasio da bi Crna Gora mogla da ima dosta koristi od saradnje na planu bezbjednosti, pošto je Abu Dabi devet godina zaredom naj-

bezbjedniji grad na svijetu. - Saradnja na tom planu vrlo je važna za nas, jer vi ste postigli prepoznatiljive rezultate i značajne domete u sektoru bezbjednosti - naveo je Spajić. Prema njegovim riječima, korišćenje modernih tehnologija od velike je pomoći policiji u borbi protiv svih vidova kriminaliteta.

- Takav pristup pomoći će i našim snagama bezbjednosti na putu unapređenja vladavine prava, što je jedan od proklamovanih ciljeva Vlade - naglasio je Spajić. Iz Vlade su rekli da će nastavak saradnje na tom planu biti nastavljen planiranim susretima ministara zaduženih za pitanja bezbjednosti, koji se očekuju u najskorijem roku. Na sastanku je zaključeno da je maksimalna posvećenost obje strane garant uspješnosti projekata na svim poljima. R.E.

U Podgorici 86.886 stanova

Milojko Spajić i Thani Al Zejudi

POVODI: Uz Prvi april, Dan omladinskih radnih akcija

Magistrala naše mladosti

Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ predsjednik akcijaša veterana Crne Gore

Nedavno se navršilo 60 godina od kako su jugoslovenski brigadisti završili magistralni put od Kolašina do Bijelog Polja. Za nešto duže od pola godine u izgradnji magistrale udarnički je učestvovalo 168 brigada sa 18.179 brigadira. Dobrovoljni rad u našoj zemlji ima dugu tradiciju, od poznatih moba u koševini, podizanja domova nakon poplava ili požara, preko skupljanja ljetine na oslobođenoj teritoriji tokom rata, da nezaboravnih omladinskih radnih akcija širom negdanjih jugoslovenskih prostora. Od kraja rata, tačnije od 1946. do 1981. godine organizovano je 36 saveznih i oko 60 omladinskih radnih akcija na republičkom, odnosno pokrajinskom nivou. Bile su to neponovljive ,,kovačnice bratstva i jedinstva“ koje su izgradile pruge, puteve, mostove, gradove. Prisjetimo se pruga ŠamacSarajevo, Brčko - Banovići, Doboj - Banja Luka, zatim izgradnje Novog Beograda, pa 382 kilometra auto-puta od Beograda do Zagreba, te brojnih akcija na Savi, Moravi, Đerdapu... U našoj zemlji pamte se akcijaške brigade sa hiljadama akcijaša koje su bile na svim akcijama među najboljima. Nepravedno je izdvajati, jer svi

Pismo

Mensure

Smajić iz

Maglaja

Prva saznanja o omladinskim radnim akcijama stekla sam kao djevojčica iz priča braće moje majke. Jedan od njih bio je brigadir na izgradnji pruge Samac -Sarajevo. Tada nijesam ni slutila da ću mnogo godina kasnije i sama biti učesnica u jednoj omladinskoj akciji i da će mi to ostaviti draga i trajna sjećanja…

zaslužuju sjećanje i poštovanje. Ipak, da se prisjetimo da je ruševine Podgorice raščišćavalo 1.500 mladih, dok je Titograd gradilo nekoliko hiljada, a prugu Nikšić – Titograd, dugu 56 kilometara, omladinske ruke su izgradile od 1. aprila 1947. do 13. jula 1948. godine. U stroju je bilo iz Crne Gore 115 omladinskih i 101 frontovska brigada zajedno sa 23 brigade iz drugih republika i brigadom djece naših radnika iz Australije. Zajedno oko 50.000 mahom mladih izgradilo je prugu, koja i dalje na istoj trasi traje. Pomenimo, takođe, podizanje Željezare u Nikšiću, put od Berana do Rožaja, u ovoj prilici posebno izgradnju magistrale od Kolašina do Bijelog Polja, o čemu je neponovljivo svjedočanstvo u knjizi ,,Magistrala naše mladosti“ ostavio istaknuti društveni radnik, član Štaba akcije Mlađen Kovačević, koji je zapisao: Od 15. aprila do 27. novembra 1964. godine, magistralni put od Ko-

U avgustu 1964, nakon dužih priprema, sa perona Željezničke stanice u Maglaju, roditelji i rodbina pratili su buduće brigadire prema Crnoj Gori da grade Jadransku magistralu. Naša brigada „Ozrenski partizani“ brojala je oko 80

lašina do Bijelog Polja u dužini od 48,9 kilometara izgradilo je 168 omladinskih radnih brigada sa blizu 20.000 akcijaša iz svih jugoslovenskih republika i pokrajina među kojima je bilo i 350 akcijaša iz 28 zemalja svijeta, o čemu svjedoči spomenik u Vrlostupu.

Akcija je trajala u pet smjena. Radilo se udarnički i lijepim i kišnim danima. Bilo je i ,,starijih“ brigadira, bilo je onih koji su ostajali po tri i više smjena, bilo je u naseljima pjesme, drugarstva, prijateljstva. Akcijaše su posjećivali istaknuti politički i društveni radnici iz Crne Gore, Jugoslavije i svijeta. Organizovani su umjetnički programi, uz gostovanje poznatih umjetnika iz zemlje i svijeta. Veliki broj brigadira u slobodnom vremenu završio je različite kurseve.

Bilo je i nepismenih brigadira. Jednog od njih, Đura Balaška, iz bosanskohercegovačke brigade ,,Mladi borac“, naučio je da čita i piše Miloš Milić, predsjednik Savjeta na-

srednjoškolaca iz Maglaja, Tesnja i Teslica, a na čelu sa komandantom Cemalović Huseinom-Camom. Putovanje je trajalo dugo vozom do Sarajeva, pa autobusima do odredišta na dionici Kolašin - Bijelo Polje, tačnije do naselja sagrađenog nedaleko od Mojkovca.

Vrućina, dug put, susret sa nepoznatim činila nas je nesigurnim. Dočekali su nas brigadiri iz Šapca i pomogli da se smjestimo. Ali, brzo smo se prilagodili i upoznali sa rasporedom i pravilima koja treba slijediti i poštovati. Satnice za buđenje, postrojavanje, dežurstvo, radne i slobodne aktivnosti savladavali smo u hodu.

Ide, korača, ne boji se rada…

Radno, kao i minulih skoro pola vijeka brigadiri Omladinske radne brigade ,,Boško Dedeić“ iz Mojkovca, obilježili su Dan omladinskih radnih akcija. Veterani sa grupom srednjoškolaca u Uloševini uredili su skoro zaboravljeno spomen-obilježje đe su poginula tri ratna komandanta Ljubomir Bakoč, narodni heroj, i istaknute vojne starješine Rade Radović i Dušan Kaluđerović, o čijem je slobodarskom viteštvu govorio poznati akcijaš i antifašista Miško Medojević, posebno sa saradnicima zaslužan za nedavno objavljivanje monografije ,,Mojkovački

selja, prosvjetni radnik iz Podgorice. Pomogao mu je, kako je zapisao novinar i akcijaš Radovan Jablan, „da trideset naučenih slova kopča jed-

Rad na trasi bio je težak i naporan, ali smo se prilagođavali i odmjeravali snagu kako smo znali i umjeli. Bilo je i pomoći drugova, ali htjeli smo se pokazati i dokazati i radili smo više nego smo mogli.

Najljepša su bila povečerja u naselju, uz logorsku vatru, priče, pjesme i programe sekcija. Rano se odlazilo na spavanje da bi se odmorili za rad na trasi, ali su razgovori nastavljani kroz drvene pregrade spavaona, na što se komandant često ljutio. Šupljine u daskama poslužile su za „farbanje i maskiranje“ komšija kaladontom i tek bi ujutro nastajao haos kada bi opazili „umjetničko“ djelo

kraj i NOB-u“, uz poruku da „svijetli likovi revolucionara i boraca za slobodu nikada neće biti zaboravljeni“. - Zato planiramo uskoro, akcijaši i mojkovački antifašisti, da ovo spomen-obilježje obnovimo ne samo kao kulturu sjećanja i poštovanja, već posebno kao svijetli primjer kako se čuva sloboda svoga naroda - istakao je Miško Medojević. Uz komandanta brigade Vula Medojevića bili su stari akcijaši Rajko Šćepanović, Mile Grdinić, sinovci Ljubomira Bakoča Ljubo i Radenko, zatim Rade Vujičić, Dragan Babović, Rajo Grdinić, Mićo Žurić, Reco Zin-

no uz drugo“. Prije odlaska sa akcije Đuro je napisao svojom rukom pismo djevojci, uz obećanje da će se ženiti. Reporter je akcijaša Đura nazvao „sa-

i tražili odgovornog. Znalo se da slijedi duplo noćno dežurstvo. Nijesam ni ja bila pošteđena ni maskiranja, a ni „požarčenja“ iako sam spadala među najmlađe. Nijesam ni tražila privilegiju, a težak rad, opomena i kazna hrabro su se podnosili uz nastojanje da se ne ponovi. Moje omiljeno mjesto bio je potok pored naselja gdje sam sjedjela i pisala i razgovarala sa drugaricama iz gimnazije Vahdetom, Zerinom, Nadom i Radmilom i Eminom iz Teslica. Dijelile smo „tajne“ i jačale prijateljstva. Spoznavala sam i ja i drugi šta znači naš mali doprinos u velikoj i zajedničkoj radnoj akciji. Upoznavali smo druge

dović, Dragan Bjelajac, Arvin Korora, Radovan Žurić, Dragan Strugar, Zdravko Ćetković, Joja Lasić, Dejan Medojević, Ljubo Vukadinović, Branislav Medojević, Mijomir Jovanović... i predstavnici Udruženja akcijaša veterana Crne Gore Vojo Milošević i Dragan Mitov Đurović, koji je podsjetio da se ove godine navršava 80. godina od pobjede nad fašizmom, što je velika obaveza sjećanja na borce za slobodu, koji su četiri ratne godine krvarili širom jugoslovenskih prostora u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika. Ali, ne treba zaboraviti ni akcijaše, one ratne koji su sakupljali ljetinu i one koji su nakon rata izgrađivali zemlju, gradili pruge, mostove, puteve, o čemu svjedoči podatak da se nedavno navršilo 60 godina od kako su jugoslovenske omladinske brigade za malo više od pola godine izgradile put – magistralu od Kolašina preko Mojkovca do Bijelog Polja. Nakon akcijaškog dana brigadiri Omladinske radne brigade ,,Boško Dedejić“, koji će naredne godine velikom radnom akcijom obilježiti pola vijeka postojanja, uz brigadirske pjesme i akcijaški pasulj, pravo majstorstvo akcijaša Miroslava Medojevića i Brana Branovića, obilježili su Dan omladinskih radnih brigada i sjećanje na himnu „Ide, korača, ne boji se rada Boško Dedejić, najbolja brigada“…

motnjakom bez oca i majke, vječitim putnikom od nemila do nedraga, od gazde do gazde. U njegovom upitniku moglo bi se upisati: zanimanje -

mlađe ljude, njihov način života i običaje u krajevima iz kojih dolaze… Stekli smo snagu i samopouzdanje u vlastite mogućnosti i vrijednosti i pripremali za nove životne izazove. Učili smo se družiti i dijeliti, živjeti u jedinstvu i jačati kolektivnu svijest.

Vratila sam se sa omladinske akcije zrelija i odlučnija u mogućnost donošenja vlastitih odluka. Svoja iskustva prenosila sam na generacije mladih i trajno sačuvala i cijenila stečena prijateljstva. Ostala su nezaboravna sjećanja na mnoge akcijaše iz svih krajeva Jugoslavije. Sjećam se člana Glavnog štaba Mlađena Kovačevića i

Mensura Smajić

Obilježeno pola vijeka Omladinske radne brigade

mladosti

U stroju je bilo iz Crne Gore 115 omladinskih i 101 frontovska brigada zajedno sa 23 brigade iz drugih republika i brigadom djece naših radnika iz Australije. Zajedno oko 50.000 mahom mladih izgradilo je prugu, koja i dalje na istoj trasi traje

poljoprivrednik, odlikovanja - udarnik, a napredovanje u životu – pismen“. Valja podsjetiti da su afirmaciji ove i drugih akcija doprinijeli tada mladi crnogorski i jugoslovenski novinari, među njima u emisiji Radio Titograda ,,Radio magistrala“ Aljo Šarkić, Petar Đuranović, Vlatko Ivanović, Bato Kokolj, Nikola Stanojević, Milo Kralj, Rajko Banović, Gojko Čolović, Boško Pušonjić, Vlado Mićunović, Andrija Ševaljević, Marko Đonović, Momčilo Stefanović, Žika Živulović Serafim, Radivoje Rabrenović, Slobodan Vukmirović, brigadir, komandant brigada na više akcija i urednik dodatka ,,Mladost na magistrali“ beogradske ,,Mladosti“ Saša Bošković i drugi zajedno sa tehničarima i snimateljima.

Pomenuti i mnogi drugi važni detalji, koje je pregalaštvom sačuvao Mlađen Kovačević, simbol časnog života i rada, svjedoče o generaciji koja je slobodu čuvala i zemlju izgrađivala, koja za podjele, nacije i vjere nije znala, o generaciji koja ideale svojih predaka i svoje nije izdala, o akcijašima koji su u zajedništvo, u bratstvo i jedinstvo, u prijateljstvo i ljubav vjerovali.

Zato su za tri i po decenije, koliko su akcije trajale, zemlju izgradile - ,,pruge, puteve, mostove, fabrike, naselja, gradove“ i „magistralu naše mladosti“. •

komandanta akcije Milana

Miša Pištala, koji su nas redovno posjećivali. Dolazili su i poznati revolucionari i političari Veljko Vlahović, Svetozar Vukmanović Tempo, Veselin Đuranović, Zoran Udovičić i mnogi drugi iz čitave Jugoslavije. Sve brigade imale su svoje pjesme. Crnogorski brigadisti i mi sa njima pjevali smo sjećam se ,,Pokraj Tare i hučnoga Lima, Magistralu gradi omladina“. I sada, nakon šest decenija, rado se sjećam tih akcijaških dana u Crnoj Gori, jer to je za sve nas bilo i ostalo vrijeme lijepog sjećanja i nezaborava.

Sindikat prosvjete nije se dogovorio sa resornim ministarstvom da se odobri nadoknada za više od 1.000 profesora koji su za vrijeme korone držali časove preko norme

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije prihvatilo prijedlog Sindikata prosvjete da se mirnim putem dogovore i da za više od 1.000 profesora plate časove preko norme koje su držali za vrijeme korona virusa, kako oni ne bi podnosili tužbe. Iz tog resora kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović su najavili da će podnijeti ustavnu žalbu na pravosnažne presude koje je dobilo dvoje profesora, a gdje treba da im se plati više od 2.000 eura.

Tok pregovora

To je kazao juče Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović Ranije su iz ove radničke organizacije najavili da je četvoro profesora pokrenulo tužbe protiv škola zbog neplaćenih časova, a više od 1.000 njih je zatražilo da se riješi spor mirnim putem, pred Agencijom za mirno rješavanje sporova. Prije nego što su pokrenuli tužbe profesori su tražili od nadležnih da im plate časove, ali nijesu dobili pozitivan odgovor. Nakon toga su se dogovorili da pojedini potraže pravdu pred sudom, te da će nakon dobijenih presuda zatražiti od resornog ministarstva dogovor, da ne bi i ostali profesori krenuli sa tužbama protiv škola. Komentarisali su tada da bi bilo dobro da se dogovore sa donosiocima odluka, jer država ne bi morala da ima duple troškove koji nose sudski postupci. Međutim, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, prema riječima Božovića, nije pristalo da se plate časovi mimo postupaka koji bi se pokretali pred sudovima. Božović kaže da im je na sastanku rečeno da su od zaštitnice imovinsko-pravnih interesa dobili uputstvo da ne prihvataju isplatu časova mimo presuda. - Iznenađen sam odlukom Ministarstva. Očekivao sam da će pristati i da se dogovorimo, jer imamo pravosnažne presude koje pokazuju da smo u pravu – rekao je Božović.

Predsjednik Sindikata je istakao da su pisali profesorima kojima nijesu plaćeni časovi preko norme, te da su ih obavijestili o svemu i poručili im da ne odustaju.

- Bilo je nekih koji su odustali, neki će nastaviti postupak i tužiće školu - rekao je Božović. On je dodao da trenutno nemaju tačan podatak koliko profesora je odustalo od tužbe, a koliko njih će da pokrene sudski spor protiv škole kako bi naplatili časove preko norme koje su držali za vrijeme korone.

- Imamo informacije da neke uprave pritiskaju profesore da ne podnose tužbe, govore im da to nije moralan čin… Profesori moraju sami da odluče da li će da pokrenu tužbe ili ne. Radili smo za vrijeme korone po čitav dan i samo traži-

Nema sporazumnog plaćanja časova,

Ministarstvo

će se žaliti na presude

mo ono na što imamo pravo –kaže Božović.

Predsjednik Sindikata je precizirao da su on i još jedna koleginica dobili pravosnažnu presudu i da treba da im se isplati više od 2.000 eura… Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kako je rekao Božović, najavilo je da će da podnese ustavnu žalbu na te presude. Kako procedura nalaže, ako ustavne žalbe budu u korist resornog ministarstva, država može kasnije da pokrene postupak i traži povraćaj novca koji je isplaćen profesorima. Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija očekujemo odgovore o ovoj temi.

Prema podacima Sindikata, četvoro profesora tužilo je škole zbog neisplaćenih časova, te su dva predmeta, za sada, pravosnažno okončana...

reagovali da ne dođe do zasTare

Božović je kazao Pobjedi da je više od 1.200 nastavnika i nastavnica predalo Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova zahtjev da se odradi arbitraža i da im se isplate časovi preko norme koje su držali 2020. godine. On je istakao da je maksimalni iznos koji bi koštao državu oko tri miliona eura, s tim da ta suma tek treba da se utvrdi, ali je realno da bude oko dva miliona.

Predsjednik Sindikata je istakao i da su preko advokatske kancelarije u septembru morali da reaguju, jer je zastarijevao slučaj. Nakon četiri godine zastarijevaju predmeti, pa je više od 1.200 naših koleginica i kolega iz čitave Crne Gore riješilo da preda Agenciji za mirno rješavanje radnih

Imamo informacije da neke uprave pritiskaju profesore da ne podnose tužbe, govore im da to nije moralan čin… Profesori moraju sami da odluče da li će da pokrenu tužbe ili ne. Bilo je nekih koji su odustali, neki će nastaviti postupak i tužiće školu… Radili smo za vrijeme korone po čitav dan i samo tražimo ono na što imamo pravo – kaže predsjednik Sindikata Radomir Božović

sporova zahtjev da se odradi arbitraža.

- Smatramo da imamo pravo na honorar koji nijesmo dobili – poručio je tada Božović. On je objasnio da iznos koji treba da se plati pojedinačno profesorima zavisi od slučaja do slučaja, jer je neko imao i do deset časova honorara, neko manje... - Iznos treba da bude po nastavniku između 500 i 2.000 eura, sve zavisi - kazao je nedavno Božović.

On je obrazložio da su pokušali ranije da se dogovore sa resornim ministarstvom, da su pregovarali prije nego što su pokrenuli sudske postupke, ali da Ministarstvo finansija nije odobrilo da im se isplati potraživanje, odnosno časovi preko norme koje su držali tokom epidemije covid-19. Komentarisao je da sporni časovi nijesu plaćeni, jer se nijesu dogovorili sa nadležnima. Podsjetio je da su pregovarali s tadašnjom ministarkom Vesnom Bratić - Tada su spiskovi bili gotovi, provjereno je ko je imao časove preko norme u vrijeme korone, ali su iz Ministarstva finansija rekli - ne. I tu smo stali.

Ušlo se u neku priču da sa Ministarstvom riješimo mirno putem potraživanja, ali nije uspjelo, i onda smo se obratili sudu – istakao je predsjednik Sindikata prosvjete.

Podsjetimo, tadašnja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, komentarišući što nijesu platili prekovremeni rad nastavnicima, saopštila je da nije ni

jasno, ni precizno utvrđeno da li to pravo nastavnicima pripada. Govorila je i da su oni imali dobru volju da riješe ovo pitanje, ali da je zahtjev Sindikata nerealno visok. Iz Sindikata prosvjete odgovarali su da tu nema dileme i da imaju pravo na dodatnu zaradu. Pozivali su se na odredbe Zakona o radu gdje piše da radno vrijeme zapošljenog može da traje i duže od ugovorenog radnog vremena u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, kao i u slučaju više sile i u drugim izuzetnim slučajevima. Isto tako, objašnjavali su oni, Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete predviđeno je uvećanje zarade, odnosno osnovnog koeficijenta od pet odsto za izvođenje časova preko norme i takvi časovi se vrednuju kao redovni.

Iz Sindikata su ranije ukazivali i na činjenicu da su nadležni u startu rješavanja ovog problema imali drugačiji stav od onog koji su kasnije razvili. n.đUrđevaC

Anđela Jakšić-Stojanović

Radomir Božović

Ministarstvo prosvjete

PODGORICA – Poslaničkim klubovima Skupštine Crne Gore juče je dostavljena inicijativa 101 organizacije civilnog društva, u kojoj su iskazali snažno protivljenje zbog najavljenih izmjena medijskih zakona.

Ove organizacije tvrde da bi te izmjene trebalo da omoguće potpunu partijsku kontrolu Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge i lokalnih javnih emitera.

niži kriterijumi

Set medijskih zakona konačno je usvojen prošle godine, nakon višegodišnjeg rada medijskih eksperata u radnim grupama. Međutim, i nakon što su zakoni izmijenjeni, reagovala je Vlada, pa je iz kabineta Milojka Spajića, netom pred usvajanje predložen niz izmjena koje su predložili stručnjaci. Jedna od njih je bila i da se za generalnog direktora RTCG smanji broj godina radnog iskustva sa VII1 stručnom spremom – pa je umjesto traženih deset usvojeno da je dovoljno pet. U isto vrijeme, za direktore lokalnih javnih servisa se traži deset godina iskustva. Ovom izmjenom, koju je pratio i svojevrsni skandal, jer je na prijedlozima, među kojima je bio i onaj da je za generalnog direktora RTCG potrebno pet, a ne deset godina radnog iskustva, ostao logo te medijske kuće. Javnosti nikada nije odgovoreno kako se

PODGORICA – Jedan

pacijent Opšte bolnice u Nikšiću čekao je više od tri mjeseca patološki nalaz iz Kliničkog centra Crne Gore i zbog toga nije mogao da ode na kontrolu te nije upućen na Konzilijum ljekara specijalista koji propisuje neophodnu terapiju.

Posljedica kašnjenja je, kako piše u pritužbi – nepropisivanje adekvatne medicinske terapije nakon hirurškog zahvata zbog čega je zdravlje pacijenta bilo ugroženo. On nije dobio adekvatnu postoperativnu terapiju. zakasnili na konzilijum

Prva kontrola nakon operacije, koja je izvršena 9. maja 2024. godine bila je zakazana nakon tri ili četiri nedjelje, ali pacijent nije uspio da nabavi svu neophodnu dokumentaciju. Zbog neblagovremenog postupanja KCCG – Centra za patologiju, žalio se Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. U pritužbi je istaknuto da nalaz nije bio gotov do prve kontrole, pa je podnositelj pritužbe Centru za patologiju uputila više telefonskih poziva i imejlova kako bi došla do informacije kada će nalaz biti gotov. Kako se navodi, nakon velike upornosti nalaz je nakon tri mjeseca obrađen i poslat Opštoj bolnici Nikšić, ali da je tada već bilo kasno da

Pojedini žele partijsku kontrolu medija i zaštitu ličnih interesa

Sa sjednice Administrativnog odbora

to desilo i da li je te prijedloge pisao sam Boris Raonić, kako bi mogao da bude ponovo biran. Nakon što je taj skandal prošao, a Raonić izabran, trebalo je izabrati članove Savjeta Agencije za medijske usluge. Sa konkursom se kasnilo pola godine, kada je predsjednik Andrija Mandić odlučio da raspiše javni poziv. Posljednjeg dana poziva reagovale su određene NVO, koje su tvrdile da se potkrala tehnička greška. Konkurs je ponovljen,

ali ponovo bez uspjeha, jer je ovoga puta rečeno da su prijave stigle blagovremeno, ali da Administrativni odbor, kome predsjedava Jelena Nedović, ne zna da li su kandidate stvarno predložile ovlašćene NVO. Na toj sjednici je rečeno i da je dio NVO tražio da se izmijeni zakon, te da poslanici suštinski biraju članove Savjeta, umjesto medijskih NVO. U novom zakonu su dati strogi kriterijumi koje to medijske

organizacije mogu da predlože kandidate kako bi se spriječilo da se biraju samo na osnovu broja potpisa – moraju da imaju iskustva u radu sa medijima i projekat od najmanje 3.000 eura u protekloj godini, koji se bavio ovom problematikom.

sprečavanje politizacije

Zbog tih izmjena zakona, juče je reagovala 101 organizacija civilnog društva, jer će članove savjeta birati političari, a ne same NVO koje ispunjavaju zakonom propisane uslove. Upozoravaju da je inicijativa manjeg broja NVO poslužila za pokušaj ostvarenja određenih političkih interesa u Skupštini Crne Gore. – Zato smo se i odlučili da pokažemo da je višestruko više onih koji drže do autonomije civilnog sektora, ali i jačanja nezavisnosti medijskih institucija i ubrzanja evropskih integracija, što je bio cilj tzv. IBAR zakona, čiji su dio i me-

dijski zakoni, koji bi se u važnom segmentu ovim izmjenama obesmislili. Važeći zakoni jasno definišu stroge kriterijume za izbor članova savjeta – VII1 nivo obrazovanja i najmanje 10 godina iskustva, te omogućavaju da predstavnike NVO biraju same organizacije koje imaju dokazano iskustvo i rezultate u relevantnim oblastima. Time se ograničava neprimjereni politički uticaj i osigurava profesionalizacija ključnih upravljačkih tijela javnih servisa i regulatora – piše u saopštenju koje potpisuje 101 organizacija.

Ističu da je neprihvatljivo da se za članove savjeta mogu imenovati osobe sa trogodišnjim fakultetom i pet godina iskustva, umjesto visokokvalifikovanih i iskusnih kandidata. – Podsjećamo da je aktuelni Savjet RTCG izabran po takvom naopakom modelu političke trgovine, dva puta protivzakonito imenovao generalnog direktora – što su potvrdile i pravosnažne sudske presude,

a njegovi članovi se sada i krivično procesuiraju – piše u saopštenju. Upozoravaju i da bi izmjene zakona mogle voditi otvaranju samo privremeno zatvorenog poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), jer EU traži funkcionalnu i profesionalnu Agenciju za AVM usluge, bez političke kontrole. Takođe, novi Akt o slobodi medija, koji je EU donijela 2024. godine, dodatno obavezuje države članice i kandidate da osiguraju nezavisnost javnih servisa i medijskih regulatora, a ne da ovu oblast dodatno urušavaju zarad partikularnih interesa. Ova 101 organizacija je pozvala i Skupštinu i Administrativni odbor da odustanu od ,,retrogradnih inicijativa i opstrukcija, kao i da hitno primijene važeće zakonske norme“. – NVO koje su nezavisne u radu moraju same birati svoje predstavnike kroz transparentan i kredibilan proces, a ne političkim dekretima. Ovo je jedna od najšire podržanih inicijativa civilnog društva u Crnoj Gori u posljednjih 15 godina. O njenom sadržaju biće obaviještene i relevantne međunarodne institucije, posebno one iz EU koje pažljivo prate stanje u sektoru medija u Crnoj Gori – poručili su civilne organizacije. Potpisnici su najaktivnije i najpoznatije sindikalne, medijske organizacije, one koje se bave zaštitom ljudskih prava, ekološke, za borbu protiv nasilja… j. m.

Centru za patologiju KCCG trebalo tri mjeseca da odradi uzorak uzet nakon operacije

Pacijent

ljekar koji je izvršio hiruršku intervenciju pacijenta uputi na Konzilijum zbog čega je pacijent ostao bez adekvatne terapije.

Centar za patologiju je zaštitniku kazao da je glavni razlog kašnjenja – nedostatak kadra i veliki obim posla. Zaštitnik je dao niz preporuka Kliničkom centru Crne Gore, Minstarstvu zdravlja i Centru za patologiju.

KCCG bi trebalo da u budućem radu vodi računa o blagovremenoj obradi patološko-histoloških nalaza u skladu sa načelima zdravstvene zaštite kako bi se efikasnije liječili.

Ministarstvo zdravlja bi, prema mišljenju Obudsmana, u sličnim situacijama trebalo blagovremeno i ažurno da postupa prema prijavama građana i obavještava ih o ishodu svog postupanja. Tokom tri mjeseca nakon operacije, pacijent i njegova porodica su pokušali nekoliko puta da dobiju informacije o patološkom nalazu koji im je bio neophodan.

Nakon operacije 9. maja 2024. koja je urađena u Opštoj bolnici Nikšić, uzorci za patološko-histološki nalaz proslijeđeni su 10. maja 2024.

ostao bez terapije

Patološko-histološki nalaz urađen je nakon tri mjeseca, 6. avgusta, o čemu je porodica obaviještena narednog dana. Ombudsman je u svom mišljenju podsjetio na Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojim je propisano da se ona sprovodi na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, cjelovitog i specijalizovanog pristupa zdravstvenoj zaštiti, kao i na načelu stalnog unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite. Iako se Centar za patologiju izjasnio da imaju deficit kadra i povećan obim posla, Zaštitnik ističe da su morali u ovom i u ostalim slučajevima da pre-

duzmu sve mjere kako bi pacijenti blagovremeno dobili nalaz kako bi se efikasno liječili. – Blagovremena medicinska zaštita znači da pacijent mora dobiti potrebnu terapiju u vremenskom okviru koji je optimalan za očuvanje njegovog zdravlja i sprečavanje komplikacija. Kašnjenje u pružanju medicinskih usluga može ugroziti zdravlje pacijenta i predstavljati kršenje prava na blagovremenu medicinsku zaštitu – piše u mišljenju Zaštitnika, koje potpisuje zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Tatjana Radović-Todorović

Ona je ukazala da pravo na blagovremenu medicinsku zaštitu zavisi od funkcionisanja zdravstvenog sistema, dostupnosti resursa, kao i politike države u ovoj oblasti. nedopustivo ćutanje Zakon o pravima pacijenata propisuje jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu koja se garantuje svakom pacijentu u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem, opšteprihvaćenim stručnim standardima i etičkim načelima, na svim nivoima zdravstvene zaštite. Zamjenica Zaštitnika zbog toga smatra da je suprotno ovom zakonu pacijent nije dobio iako mu je bila neophodna kontinuirana zdravstvena zaštita, te obavezna postoperativna terapija, koja je u konkretnom slučaju izostala zbog neblagovremeno odrađenog patološko-histološkog nalaza. Podnositelj tužbe je podnijela pritužbu i Ministarstvu zdravlja zbog kašnjenja u obradi patološko-histološkog nalaza, ali je taj resor nikada nije obavijestio i odgovorio na mejl upućen 6. avgusta 2024. godine. Iz Ministarstva su se pravdali time da je ona bila već obavi-

ještena da je nalaz završio direktor Centra za patologiju. Zaštitnik je ovo objašnjenje opisao kao „neprihvatljivo“ i da ne može biti opravdanje za nepostupanje i nedostavljanje odgovora podnositelju pritužbe, koja se dva puta obraćala nadležnom Ministarstvu, prvo 6. avgusta 2024, a kasnije i 28. avgusta iste godine. Zamjenica zaštitnika smatra da to što Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo nije u skladu sa Ustavom kojim se određuje da svako ima pravo da se obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor. – Smisao ustavne odredbe o pravu na odgovor po zahtjevu ili obraćanju stranke podrazumijeva pružanje mogućnosti stranci koja je nezadovoljna odgovorom da iskoristi raspoloživa pravna sredstva za zaštitu svojih prava – podsjeća se u mišljenju Zaštitnika. Radović-Todorović ističe da dobra uprava, shodno svojim načelima i principima, podrazumijeva da je okrenuta potrebama građana, da postupa sa uvažavanjem i pažnjom, kao i da blagovremeno postupa po zahtjevima građana. Stoga je po ocjeni Zaštitnika, Ministarstvo zdravlja moralo preduzeti aktivnosti iz svoje nadležnosti i o postupanju obavijestiti podnositelja pritužbe. H. janković

Klinički centar Crne Gore

Američki predsjednik revidirao stav o ruskom kolegi

Tramp: Poznajem

ga dugo, Putin neće pogaziti riječ

VAŠINGTON - Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da u suštini vjeruje da će ruski predsjednik Vladimir Putin ,,učiniti pravu stvar“ po pitanju pregovora o mirovnom sporazumu u ratu između Rusije i Ukrajine. Govoreći novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, Tramp je rekao:

- Mislim da neće pogaziti svoju riječ. Govorimo o Putinu. Poznajem ga dugo. Uvijek smo se dobro slagali. Sigurno ne bih želio uvoditi nove carine Rusiji, ali ako bi se uvele, to ne bi bilo dobro za njih - rekao je Tramp. Trampove riječi predstavljaju ublažavanje tona u odnosu na izjave koje je dao ranije tokom vikenda.

Ranije tog dana, u intervjuu za NBC, novinarki Kristen Velker Tramp je rekao da je ,,bijesan“ i bio je direktno kritičan prema Putinu:

- Ako Rusija i ja ne uspijemo postići dogovor o zaustavlja-

nju krvoprolića u Ukrajini, i ako procijenim da je Rusija kriva za to – a možda i neće biti – ali ako procijenim da je kriva, uvešću dodatne carine na rusku naftu, na svu naftu koja dolazi iz Rusije. Tramp je u tom intervjuu izrazio nezadovoljstvo zbog Putinove kritike ukrajinskog pr edsjednika Volodimira Zelenskog, za kojeg je jasno da ga Putin ne želi vidjeti na vlasti.

- Neke od stvari koje je rekao posljednjih dan-dva... u vezi sa Zelenskim... jer ako ga smatra nevjerodostojnim, a treba s njim sklopiti dogovor – sviđao vam se on ili ne – onda to nije dobro. Nijesam bio zadovoljan time. Ali mislim da će biti dobar - rekao je Tramp novinarima.

Tramp je posljednjih mjeseci često javno izražavao nezadovoljstvo Zelenskim, a sada je rekao da se ukrajinski predsjednik možda pokušava povući iz dogovora o mineralima ko-

ji je Trampova administracija ranije dogovorila s njim. Prema tom dogovoru, Ukrajina bi dobila američku pomoć u zamjenu za koncesije nad eksploatacijom rijetkih minerala.

Taj je dogovor trebalo da bude potpisan u februaru, na dan kada su se Tramp i potpredsjednik Vens posvađali sa Zelenskim u Bijeloj kući.

- Vidim da pokušava odustati od dogovora o rijetkim mineralima - rekao je Tramp. A ako to učini, imaće problema. Velikih, velikih problema. Dogovorili smo saradnju u vezi sa rijetkim mineralima, a sada on govori: ,,Pa znate, možda bih htio ponovo pregovarati o tom dogovoru.“

Tokom kampanje, Tramp je više puta tvrdio da će okončati rat u Ukrajini već prvog dana svog mandata. No, sada kaže da Putinu nije postavio konkretan rok.

- To je psihološki rok. Ako procijenim da nas zavlače, neću biti zadovoljan - zaključio je.

Odluka Višeg suda u Novom Sadu povodom tragedije 1. novembra 2024

Bivši direktor i službenici Uprave za nekretnine zatražili oslobađajuću presudu od optužbi da su nezakonito prisvajali parcele „na pjeni od mora“, presuda 29. aprila

Kovačević:

Za kriminal me optužili kriminalci

PODGORICA – Bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević juče je u završnim riječima pred Višim sudom optužio bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da je lažno optužio ugledne građane kako bi se stvorila slika u javnosti da je tužilaštvo ostvarilo hapšenje krupnih kapitalaca i da bi se dobili poeni od javnosti i evropskih zvaničnika.

Istakao je da se na optuženičkoj klupi našao kako bi policija i tužilaštvo poboljšali statistiku, dok su one koje su trebali da hapse štitili i puštali da prolaze. - Optuženi smo kao organizovana kriminalna grupa, a u s tvari nas je uhapsila organizovana kriminalna grupa na čelu sa GST Milivojem Katnićem, specijalnom tužiteljkom Lidijom Mitrović, koja je u međuvremenu suspendovana, policajkom SPO Milijanom Ćukić, koja prijeti i sije strah po državnim institucijama bez ikakvih naređenja i pisanih naloga i, naravno, sa Aleksandrom Gazivodom – kazao je Kovačević. Kovačević je juče zajedno sa nekadašnjom načelnicom tivatskog katastra Anom Lakićević-Grdinić, geometrom Veselinom Tomaševićem, notarom Danilom Jovanovićem, Dankom Kovačevićem, Sanjom Popović, Aleksandrom Boljevićem i predstavnikom podgoričke kompanije ,,Geo&Arh“ zatražio da ih sud oslobodi optužbi da su kao pripadnici kriminalne organizacije, zloupotrebljavajući položaj, nezakonito prisvajali vrijedne parcele „na pjeni od mora“. Sa druge strane, tužiteljka Maja Janković ostala je pri navodima optužnice i zatražila da se optuženi kazne zatvorom. Aleksandar Gazivoda, po čijoj prijavi je procesuiran Dragan Kovačević sa saradnicima, ka-

Privođenje Kovačevića 23. decembra 2020.

zao je da vjeruje da će sud donijeti valjanu presudu. Kovačević je optužio Gazivodu da je čovjek sumnjivog morala koji je od njegovog sina oteo novac i prijetio njemu i porodici. Njegov branilac Mitar Mugoša naveo je da je Specijalno tužilaštvo upravni spis u ovom slučaju prepisalo u optužnicu, a sa druge strane, Viši sud ne može niti mu je obaveza da se bavi time da li je neko upravno rješenje donijeto zakonito. - Gazivoda je preko svoje supruge od Kovačevića tražio 150.000 eura iako nije ništa uložio u izgradnju objekta. Pitanje je šta je Dragan Kovačević to uradio nezakonito – kazao je advokat Mugoša. Lakićević-Grdinić je istakla da je ona klasičan primjer kolateralne štete ii da se radi o političkom progonu, jer nije postupala kako su „moćnici tražili od nje“. Njen branilac, advokat Predrag Milošević, tvrdi da je

NOVI SAD - Viši sud u Novom Sadu produžio je kućni i zatvorski pritvor optuženima za pad nadstrešnice novosadske željezničke stanice, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u tom sudu.

Sud je za još 30 dana produžio zatvorski pritvor za desetoro optuženih, dok je bivšoj direktorki javnog preduzeća Infrastrukture željeznice Srbije Jeleni Tanasković i bivšoj pomoćnici ministra građevinarstva Aniti Dimoski produžena mjera zabrane napuštanja stana za tri mjeseca. Bivši ministar građevinarstva Goran Vesić se brani sa slobode, jer je sud usvojio žalbu njegovog branioca i poslije nekoliko dana ukinuo pritvor. Optužnica protiv 13 osoba podignuta je krajem 2024. zbog sumnje da su počinili krivično djelo - teško djelo protiv opšte sigurnosti. U padu betonske nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. poginulo je 16 osoba, a jedna je teško povrijeđena. Nakon nesreće je uslijedio talas protesta i

blokada širom Srbije. Proteste predvode studenti koji traže odgovornost vlasti za nesreću. Oni zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice, kao i procesuiranje odgovornih za napade na studente u blokadi, građane i aktiviste tokom protesta i odavanja pošte poginulima. Vlast, predvođena SNS i predsjednikom države Vučićem, osuđuje proteste i tvrdi da su svi zahtjevi studenata ispunjeni.

Raičević

traži da se zemljište vrati državi

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Radomirka Raičević pridružila se krivičnom gonjenju optuženih uz zahtjev da vrate stanje prije uzurpacije zemljišta koje je svojina Crne Gore. Njen zahtjev da se u budžet uplati 1.860 eura koliko iznosi visina štete pričinjena radnjama optuženog Danka Kovačevića, advokat Mitar Mugoša ocijenio je kao neozbiljan.

- Koliko je neozbiljan ovaj zahtjev ukazuje činjenica da je taj iznos uplaćen u budžet, ali da tužilac to nije provjerio

– kazao je advokat Mugoša.

tužilaštvo selektivno postupalo jer je Lakićević-Grdinić pritiskana da postane svjedok i podsjetio da je Goran Tufegdžić u ovom postupku dobio status svjedoka iako je on upisao sporni objekat u cjelosti na Danka Kovačevića. Optuženi Tomašević je kazao da u ovom slučaju nema kriminalne organizacije tvrdeći da je sve radio po zakonu i propisima dok je optužbe ocijenio kao konstrukciju tužilaštva. - Sve što je vezano za ovaj predmet nalazi se u arhivu katastra – svaki podnesak, izjava stranke i odgovor izvršioca. Specijalno tužilaštvo je moglo da je htjelo, veoma lako i precizno, da utvrdi da li ima moje krivice u konkretnom slučaju. Njegov branilac, advokat Dušan Lukšić, smatra da je optužba protiv Tomaševića pokazala neznavenost tužioca koji je potpisao optužnicu, jer je elaborat koji je SDT označilo kao lažan a koji je Tomašević ovjerio i danas na snazi. Advokat Nikola Martinović je naveo da je nevjerovatno da se gradnja kuće oca i sina predstavlja kao kriminalna organizacija. I branioci brata i sestre Aleksandra Boljevića i Sanje Popović zatražili su oslobađajuću presudu tvrdeći da nema dokaza da je Kovačević preko njih pokušao da prinudi Gazivodu da mu proda svoj dio objekta za iznos koji je ispod realne vrijednosti. Kovačević je uhapšen 23. decembra 2020. godine. B. ROBOVIĆ

Priredila: R. U.–I.

Donald Tramp tokom obraćanja novinarima

AKCIJA „ČEKIĆ“: Beranska policija podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodioca Uprave za gazdovanje šumama

Terete ga da je nanio 62.000 eura štete budžetu

BERANE - Protiv bivšeg rukovodioca Uprave za gazdovanje šumama i lovištima PJ Berane Ž. V. (62) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, čime je Upravi za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore pričinio više od 62.000 eura materijalne štete.

- U postupku do podnošenja krivične prijave prijavljeno lice je, kako se sumnja, krivično djelo počinilo na način što je kao tadašnji rukovodilac Uprave za gazdovanje šumama i lovištima PJ Berane, u periodu od 5. jula do 22. jula prošle godine, nevršenjem

svoje službene dužnosti propustio da izvrši pokrivanje terena, odnosno da rasporedi čuvare šuma na lugarski reon Kucina Gora – Torišta u GJ Jelovica, opština Berane, na koji način je omogućio nepoznatim licima da u navedenom periodu izvrše bespravnu sječu u bruto masi od 490 m3 četinara i 30 m3 lišćara, čime je nepoznatim licima pribavio protivpravnu imovinsku korist - navode iz Uprave policije. Poručuju i da nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima, u okviru akcije kodnog naziva „Čekić“, na identifikovanju i procesuiranju svih fizičkih i pravnih lica koja zloupotrebom službenog položaja omogućavaju drugim licima vršenje bespravnih sječa šumskih sortimenata. a. R.

Bjelopoljcu zadržavanje zbog nasilja u porodici

Udarao

oca pesnicama u glavu i prijetio

BIJELO POLJE - Postupajući po prijedlogu tužilaštva, Osnovni sud u Bijelom Polju donio je rješenje kojim je zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici osumnjičenom M. V. odredio zadržavanje.

Iz tužilaštva navode da su postupajući po prijavi Uprave policije OB Bijelo Polje od 26. marta ove godine, nakon saslušanja osumnjičenog M. V. iz Bijelog Polja, zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, na štetu člana porodice oca, postupajući tužilac donio rješenje o zadržavanju u trajanju od 72 časa.

- Zatim je 28. marta sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju podnijet prijedlog za određivanje pritvora. Iz krivične prijave i dokaza prikupljenih u postupku proizilazi da je osumnjičeni M. V. dana 22. marta, oko 16 časova, u Bijelom Polju, u porodičnoj kući, vršio nasilje prema članu svoje porodice ocu na način što ga je lako tjelesno povrijedio i prijetio mu da će napasti na njegov život i tijelo, kojom prilikom ga je više puta pesnicama udario u predjelu glave i upućivao mu riječi prijetnje: „Slomiću ti ruke i noge da ne možeš nigdje da odeš“ - saopšteno je iz tužilaštva. b č

U Brazilu uhapšen crnogorski državljanin

Pokušao da prokrijumčari

47 kilograma kokaina

PODGORICA – Crnogorski državljanin uhapšen je zajedno sa srpskim državljaninom zbog pokušaja krijumčarenja 47 kilograma kokaina iz Brazila u Srbiju, objavio je Blic. - Nakon što su zaposleni na kruzeru posumnjali u ponašanje osumnjičenih, pozvana je Federalna policija koja je drogu pronašla u odjeljcima brodskog čamca. Dvojica stranaca su uhapšena, a droga je zaplijenjena - navodi se u saopštenju brazilske policije.

Državljanin Srbije (33) i državljanin Crne Gore (31) su, kako se sumnja, namjeravali da tokom noći sakupe drogu sakrivenu u pomoćnom čamcu. Navodno, to su planirali da urade prerušeni u uniforme za održavanje brodske kompanije kako ne bi privlačili pažnju i izazvali sumnju. Kako je saopštila brazilska policija, oni mogu da budu optuženi za krivična djela - međunarodna trgovina drogom, prijetnje i udruživanje radi trgovine drogom. a. R.

KRŠENJE ZAKONA: Advokati okrivljenih koji se terete za napad na novinarku porodice došli u posjed njene medicinske dokumentacije koju su pokušali

Ko je odbrani Bećirovića zaštićene podatke Raičković?

PODGORICA – Nema dileme da su lični podaci novinarke Pobjede Ane Raičković grubo zloupotrijebljeni, a zapanjujuće je kako je odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića koji se terete za napad na nju, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, uopšte uspjela da dođe do takvog dokumenta – stav je sagovornika Pobjede, advokata Veselina Radulovića i potpredsjednice Sindikata medija Crne Gore Marijane Camović-Veličković.

Odbrana okrivljenih zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom u petak 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.

Advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.

Punomoćnik Raičković, advokat Srdan Kažić konstatovao je da se radi o izvještaju koji je pribavljen nezakonito, nakon čega je sudija Radulović odbio zahtjev da se ovaj izvještaj uvrsti kao dokaz.

- Radi se o podacima koji uživaju pojačan stepen zaštite i definisani su Zakonom o zaštiti podataka ličnosti, saopštio je za Pobjedu advokat Radulović.

Sa druge strane, Camović-Veličković ocjenjuje da je dobro i logično što je sudija Radulović odbio da prihvati kao dokaz nezakonito pribavljenu medicinsku dokumentaciju, koju je odbrana okrivljenih pokušala da zloupotrijebi.

- Zapanjujuće je da su oni uopšte uspjeli da dođu do takvog dokumenta i pitanje je što još Ana Raičković može da očekuje do kraja suđenja, a i nakon presude. Jasno je da ljudi koji su je brutalno napali ne prezaju ni od čega. Jasno je da u svemu ovome imaju pomoć i od zdravstvenih radnika koji su bili u posjedu tog dokumenta i bili dužni da ga čuvaju. Ali to je već tema za druge postupke koji će biti vođeni ovim povodom, naglasila je Camović-Veličković.

Advokat Radulović takođe je problematizovao okolnosti pod kojima je neko mogao da dođe do tih papira, a kasnije da ih predloži kao dokaze.

- Takvi medicinski podaci nijesu nikako smjeli doći u po-

Takvi medicinski podaci nijesu nikako smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, u konkretnom slučaju - odbrane okrivljenih. Očekujem da nadležni organi u tom dijelu ispitaju na koji način je došlo do toga da neovlašćena lica dođu u posjed ličnih podataka, u koje nijesu smjeli ni da imaju uvid, kazao je Pobjedi advokat Radulović

sjed neovlašćenih lica, u konkretnom slučaju - odbrane okrivljenih. Očekujem da nadležni organi u tom dijelu ispitaju na koji način je došlo do toga da neovlašćena lica dođu u posjed ličnih podataka, u koje nijesu smjeli ni da imaju uvid - kazao je Pobjedi Radulović.

Vještačenje

telefona RaičkoVić Advokat Radulović osvrnuo se i na odluku o vještačenju telefona novinarke Pobjede, kako bi se iz njega izuzeo video-snimak na kojem se vidi kako biznismen Zoran Bećirović, u noći napada na nju i članove njene porodice ispred restorana „Gurman“, brutalno vrijeđa Raičković. - To što je sudija naložio vještačenje telefona Ane Raičković ne predstavlja kršenje zakona, ali je sud morao da postupi ispravnije. Kada nadležni organ, bilo da je tužilaštvo ili sud, kao u ovom slučaju, odu-

zima mobilni telefon, pa čak i od okrivljenih lica, a ne od osobe koja ima status oštećene u ovom postupku, mora se voditi računa o tome da obezbijedi dovoljan stepen zaštite podataka koji se nalaze u telefonu, kategoričan je on.

Prema njegovim riječima, na takav način se nije moglo izvršiti oduzimanje telefona od Raičković, a posebno jer se bavi novinarskim poslom.

- Telefon mora biti obezbijeđen i mora se obezbijediti zaštita svih ličnih podataka, koje Raičković ima u telefonu. S obzirom na njenu profesiju, moguće je da tu postoje zaštićeni podaci o novinarskim izvorima koji moraju ostati zaštićeni i u tom dijelu je sud morao da vodi više računa. Telefon, ako je bilo neophodno da se oduzme, morao se obezbijediti na adekvatan način tako da ni vještak kasnije, a ni druga lica koja nijesu ovlašćena za to, ne dođu u posjed podataka koji ne bi trebalo da znaju, pre-

kaže zakon

Zakon o zaštiti podataka ličnosti propisuje da lice, koje želi da pristupi podacima drugog lica, najprije obavijesti tu osobu o pravu pristupa ličnim podacima i pravu na ispravljanje.

Takođe, dužan je da tu osobu obavijesti o namjeni i pravnom osnovu za obradu ličnih podataka te vrsti ličnih podataka koji se obrađuju.

- Zaštita ličnih podataka obezbjeđuje se svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo, piše u ovom zakonu.

cizirao je advokat Radulović. Govoreći o vještačenju telefona Raičković, kako bi se izuzeo video-snimak, Camović-Veličković smatra da nije postojala druga mogućnost, a da se on pribavi na alternativni i vjerodostojan način. - Raičković je svakako od početka tražila da se on uvrsti u dokazni materijal, iako nije prijatno što joj je zbog tog snimka cijeli telefon oduzet i potencijalno kompromitovani izvori i narušena privatnost. Za sada ništa ne ukazuje da je došlo do bilo kakve zloupotrebe, decidna je potpredsjednica Sindikata medija.

Ističe da, uzimajući u obzir dosadašnji tok postupka, optuženi nemaju ni „slamku“ za koju bi se uhvatili u odbrani jer je od početka jasno da su brutalno vrijeđali i napali Raičković, kao i članove njene porodice.

aZlP da ut VRdi kako je došlo do ZlouPotRebe Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) izrazilo je protest zbog zloupotrebe ličnih/ zdravstvenih Ane Raičković. Oni su najavili da će zatražiti od Agencije za zaštitu ličnih podataka da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica, a od Državnog tužilaštva da utvrde da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio. - Nije moguće da je u cilju odbrane optuženih sve dozvoljeno, pa i prikupljati i dijeliti

Marijana Camović-Veličković

novinarku Pobjede i članove njene pokušali da uvrste kao dokaz

Bećirovića dostavio Raičković?

zdravstvene podatke novinara. Udruženju je sporna odluka suda da na licu mjesta uzme telefon novinarke kako bi bio vještačen jedan snimak iz njega. Novinarski telefoni su danas sredstvo rada, u njima su sadržani mejlovi, prepiske, dokumenta od zviždača, što znači da vještak ima pristup zaštićenim izvorima novinara – a koji su garantovani standardima CoE, naveli su iz Društva profesionalnih novinara. Takođe, iz DPNCG su izrazili zabrinutost zbog odluke suda da se vještači telefon Raičković i podsjetili da informacije koje se tiču novinarskih izvora moraju biti zaštićene od miješanja javnih vlasti i dodir sa njima može biti moguć samo kroz član 37 Zakona o medijima.

- Zabrinuti smo zbog ove činjenice da ni Osnovni sud nije imao u obzir zaštitu izvora novinarke. Kako se sudski postupak odvija, stiče se utisak da branici optuženog Zorana Bećirovića i njegovih saradnika, ne biraju sredstva da novinarku prikažu u lošem svjetlu, kao osobu koja iskrivljava činjenice. Takođe, u holu suda nju su fotografisale osobe koje su došle kao podrška glavnooptuženom, a što je ona doživjela kao zastrašivanje. Razlog je to što su to zaposleni u Bećirovićevom „ski centru“, koji je osnivač portala koji vodi kampanju protiv Ane Raičević i novinarke Vijesti Dragane Šćepanović, istakli su u saopštenju.

Tok posTupka Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, sudi se biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohranite-

Bugarski državljanin ubijen u objektu ,,Šansa“ u Zeti

PODGORICA – Policija

traga za Dejanom Đinovićem (25) zbog sumnje da je juče nakon 15 sati u objektu ,,Šansa“ u Zeti hicima iz vatrenog oružja usmrtio bugarskog državljanina Zorana Nikolova (44).

Do zaključenja broja Pobjede, policija nije uspjela da locira Đinovića, niti je saopštila motiv ubistva.

Prema saznanjima našeg lista, Nikolov je nedavno izašao iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, gdje je bio zbog izdržavanja kazne manje od mjesec.

Iz UIKS-a je izašao početkom marta i kako tvrde naši izvori od ranije je bio u sukobu sa Đinovićem, o čemu su istražitelji imali operativna saznanja.

Iz Uprave policije juče su potvrdili da tragaju za Đinovićem.

Policija

ljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću zbog nasilničkog ponašanja. Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja.

U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanene strane lijeve šake. Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao. Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice. Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku Milivoju Puriću, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.

Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on, ipak, sasluša.

Suđenje se nastavlja 11. aprila. Jovana RaIČEVIĆ

- Nakon sprovedene kriminalističke obrade i mjera prvog zahvata utvrđen je identitet izvršioca ovog krivičnog djela i radi se o licu D. Đ. u odnosu na kojeg službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije preduzimaju potražne mjere i radnje, u cilju njegovog lociranja i lišenja slobode, naveli su iz policije. Kako su saopštili, oko 15.20 časova obaviješteni su od Hitne medicinske pomoći Golubovci da je u ugostiteljskom objektu u Zeti ranjena jedna osoba. - Policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli lice Z. N. bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći. Kako

traga za Đinovićem koji je bio u sukobu sa Nikolovim

Prema saznanjima našeg lista, Nikolov je nedavno izašao iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, gdje je bio zbog izdržavanja kazne manje od mjesec

se sumnja, došlo je do upotrebe vatrenog oružja u jednom ugostiteljskom objektu gdje je Z. N. (44) kojem je prethodno ime glasilo na Z. A., od zadobijenih povreda preminuo u Kliničkom centru Crne Gore,

navodi se u saopštenju policije. Dodaju da nakon izvršenog krivičnog djela službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom preduzimaju uviđajne mjere i radnje

U Zagrebu uhapšen crnogorski državljanin Rastodera traži Belgija zbog

PODGORICA – Zagrebačka policija uhapsila je prekjuče 52-godišnjeg državljanina Crne Gore Kemala Rastodera, kojeg traže belgijske vlasti radi izdržavanja višegodišnje kazne zatvora zbog zloupotrebe droga unutar zločinačke organizacije.

Policajci su, kako piše Index, na temelju ciljanog prikupljanja informacija došli do saznanja o kretanju 52-godišnjaka te ga uz upo-

trebu sredstava prisile priveli u službene prostorije policije, saopštila je Policijska uprava zagrebačka (PUZ). Rastoder će biti predat pritvorskom nadzorniku, a potom odveden u Županijski sud u Zagrebu radi pokretanja ekstradicijskog postupka. On je prošle godine pušten da se brani sa slobode, nakon što je bio u zatvoru u Glini, jer je istekao maksimalni rok koji je mogao biti u Istražnom zatvoru. Trenutno mu se sudi za falsifikovanje isprava, u

čemu je navodno učestvovao s prvooptuženim bivšim policajcem Željkom Cigulom Prema optužnici hrvatskog

Uskoka, Cigula i njegov kolega iz Policijske postaje Macelj davali su zainteresovanima, uglavnom državljanima

Srbije, Crne Gore i BiH, u zamjenu za mito podatke o raspisanim potragama MUP-a, Schengenskog informacijskog sastava (SIS) i Interpola te omogućavali nezakonit boravak u EU, pisao je N1. Provjeravali su lične podatke raznih osoba, a naknadno su s njihovim podacima izrađivane pasoša. Osim toga, optuženi policajci provjeravali su imaju li određene osobe prepreka za prelazak granice, odnosno, traži li ih policija i jesu li za njima raspisane potjernice. Rastoder je do puštanja na slobodu smatran posebno opasnim, pa su ga do sudnice pratili specijalci. Zbog sumnje na povezanost s narko-lancima, prema bezbjednosnoj procjeni, i sam je mogao biti žrtva na-

i utvrđuju sve okolnosti pod kojima je došlo do izvršenja krivičnog djela ubistvo. Policija je blokirala izlaze iz grada, kao i državne granice u cilju sprečavanja bjekstva izvršioca krivičnog djela. J. R.

pada. Protiv njega se vodi više procesa i u drugim zemljama. Prema ranijem pisanju medija, Rastoder je u ljeto 2004. preživio atentat u Budvi, kad je eksplodirala bomba podmetnuta pod njegov „mercedes“. Tom su mu prilikom amputirane obje potkoljenice i lijeva podlaktica. Njegovo ime spominjalo se i u kontekstu s narko-bosom Stjepanom Prnjatom, a nalazi se i na popisu crnogorske policije, kao i tamošnjih tajnih službi. Povezuje se i sa skupinom koja je iz Južne Amerike organizovala transport veće količine opojne droge kokain u luku Roterdam i njen transport do belgijskog grada Arlon, gdje je u zajedničkoj akciji nadležnih državnih organa Srbije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga nedavno zaplijenjeno ukupno 115 kilograma te droge. Rastoderova povezanost s Cigulom otkrivena je dešifrovanjem SKY ECC komunikacije. Iako je odbrana tražila da se provjeri na koji je način Uskok došao do te komunikacije, odnosno, kako se saznalo da se ona nalazi na serverima u Francuskoj i da se radi baš o Ciguli, Rastoderu i ostalim optuženim, sud je taj zahtjev odbio. a. R.

Sa mjesta ubistva

Kemal Rastoder uhapšen u Zagrebu

Veselin Radulović

Pljevlja: Lokalna uprava nezadovoljna odlukom Apelacionog suda

Opština će tražiti reviziju presude u maratonskom sporu sa Rudnikom uglja

Opština spor sa Rudnikom uglja vodi od 2012. godine. Od tada su rađene tri revizije. Po posljednjoj

Apelacioni sud je u martu 2024. godine obavezao Rudnik uglja da isplati 2,37 miliona eura, što je ta firma uradila. Međutim, po reviziji na zahtjev Rudnika uglja, Vrhovni sud u oktobru ukida presudu Apelacionog suda i predmet vraća na ponovni postupak. U januaru 2025. godine Apelacioni sud ukida presudu Privrednog suda od 1. novembra 2019. godine i usvaja zahtjev tužioca

PLJEVLJA – Presuda

Apelacionog suda prema kojoj Rudnik uglja nije u obavezi da Opštini Pljevlja isplati 2,37 miliona eura zbog nepoštovanja ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta, potpisanog prije više od deceniju, nije zakonita, pa će punomoćnica Opštine Vrhovnom sudu uložiti reviziju.

To je na pitanje odbornika Marka Tošića odgovorila direktorica Direkcije za imovinu u Pljevljima Negica Manojlović. Tošić je pitao da li smatraju da je Opština tom presudom oštećena te da li će inicirati naplatu tog iznosa koji je Opština platila na ime radova koji su obaveza Rudnika uglja.

UGOVOR, OBAVEZE

Opština i Rudnik uglja u avgustu 2004. godine (potpisano je i nekoliko aneksa) zaključili su ugovor kojim je utvrđena naknada za učešće u troškovima uređivanja građevinskog zemljišta, koju je Rudnik trebalo da izmiri zbog realizacije višemilionskog projekta izmještanja rijeke Ćehotine i otvaranja kopa Cementara. Rudnik se ugovorom obavezao da na ime naknade za uređivanje građevinskog zemljišta finansira izradu dijela planske, pro-

jektne dokumentacije i investira radove na dijelu objekata. S obzirom na to da Rudnik nije izmirio obaveze u predviđenom roku, Opština je podnijela tužbu.

Spor je pokrenut pred Osnovnim sudom u Pljevljima koji se oglasio nenadležan, pa je postupak nastavljen pred Privrednim sudom Bijelo Polje. Tužbeni zahtjev je postavljen na novčani iznos, a onda preciziran na ispunjenje činidbe. Sud u Bijelom Polju u

martu 2015. godine je odbio tužbeni zahtjev kao preuranjen, a tu odluku je po žalbi Opštine Pljevlja ukinuo Apelacioni sud i predmet vraćen na ponovno suđenje. U međuvremenu je došlo do reorganizacije sudova i postupak je nastavljen pred Privrednim sudom.

– Rješenjem Privrednog suda od oktobra 2016. godine postupak je prekinut na zahtjev Rudnika uglja do završetka postupka radi ocjene

ništavosti ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta. U tom postupku smo izdejstvovali presudu kojom je odbijen zahtjev Rudnika, ugovor je ostao na snazi i dodatno osnažen jer je isključio svaku mogućnost da se o njegovoj validnosti odlučuje kao prethodnom pitanju, u svakom drugom postupku – navodi Manojlović.

Privredni sud tri godine kasnije, u novembru 2019. godine, usvaja tužbeni zahtjev Op-

BIjelO POlje: U DC ,,Tisa“ realizovan projekat ,,Za sigurniji korak kroz nove usluge“

Otvoren kol centar, naučili da koriste digitalnu štampu

BIJELO POLJE – Centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju „Tisa“ je realizovao projekat ,,Za sigurniji korak kroz nove usluge“, sa ciljem unapređenja inkluzije ranjivih kategorija.

Direktor „Tise“ Ensad Omerović saopštio je na konferenciji za novinare da su realizacijom projekta proširene usluge centra, kroz izradu i akreditaciju novog programa za osobe sa invaliditetom starije od 27 godina.

– Uvedene su nove onlajn platforme www.strucnapodrska.me i izradu mobilnih aplikacija, uspostavljen kol centar na broju 080/820820. Sproveden je program obuke za onlajn savjetovanje za pružaoce usluga dnevnih centara u Crnoj Gori, kroz održavanje tri dvodnevne obuke. Nabavljena je oprema i uvedena nova radno-okupaciona aktivnost digitalne štampe u centru „Tisa“. Sprovedena je kampanja koja se odnosila na različite aktiv-

nosti koje se tiču promocije projekta i socijalne zaštite ranjivih kategorija – naveo je Omerović. U okviru projekta održane su dvije i radno-okupacione radionice, a radovi nastali u okviru tih aktivnosti su predstavljeni javnosti kroz izložbu koja je organizovana u Bijelom Polju. – Kroz projekat osnaženo je 210 djece i mladih sa smetnjama u razvoju, te OSI koji su korisnici usluga ove ustanove, upošljeni su stekli nova znanja i vještine za pružanje

štine i obavezuje Rudnik uglja na ispunjenje ugovora. Rudnik uglja se žalio na tu presudu, pa ju je Apelacioni sud preinačio u februaru 2020. godine – uz obrazloženje da je tužbeni zahtjev neosnovan. Opština je kao vanredno pravno sredstvo izjavila reviziju Vrhovnom sudu koji je u junu ukinuo presudu Apelacionog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Predmet tužbenog zahtjeva su bile neizmirene ugovorene obaveze Rudnika uglja, a koje je utvrdio vještak građevinske struke. Manojlović navodi da je u tom periodu bilo pokušaja poravnanja, o čemu je sačinjen zapisnik, ali da nije realizovan. U ponovnom postupku pred Apelacionim sudom, sud dopunjava dokazni postupak i vještak građevinske struke izvještava o izvedenim i neizvedenim činidbama. – Uzimajući u obzir protok vremena od zaključenja ugovora, podnošenja tužbe i dana vještačenja došlo je do promjene okolnosti na način da je Opština dio činidbi iz ugovora izvršila i to u vrijeme žalbenog postupka pred Apelacionim sudom. Imajući u vidu nalaz vještaka preinačili smo tužbeni zahtjev na način da smo za izvršene činidbe tužbeni zahtjev postavili na novčani iznos (utvrdio ga

je vještak), a za neizvršene na izvršenje obaveza. Apelacioni sud je u martu 2024. godine donio presudu kojom je usvojio zahtjev i obavezao tuženu stranu na isplatu 2,37 miliona eura za izvedene radove i činidbu (finansiranje) za neizvršene obaveze iz ugovora. Dosuđeni iznos je Rudnik uglja dobrovoljno uplatio Opštini. Međutim, po reviziji Rudnika uglja, Vrhovni sud donosi rješenje u oktobru 2024. godine kojim ukida presudu Apelacionog suda i predmet vraća na ponovni postupak.

UPLATA, POVRAĆAJ Opština je nakon te odluke vratila uplaćeni iznos Rudniku uglja. – U ponovljenom postupku pred Apelacionim sudom Opština je ostala pri tužbenom zahtjevu iz prevostepenog postupka – ispunjenje činidbe. Ovaj sud je 24. januara 2025. godine ukinuo presudu Privrednog suda od 1. novembra 2019. godine i usvojio zahtjev tužioca - finansiranje investicionih radova koji se odnose na regulisanje korita rijeke Breznice u dužini od 600 metara i produbljivanju korita rijeke Ćehotine na neregulisanom dijelu u dužini od 3,5 kilometara, u roku od dvije godine od dana prijema presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja. U stavu II odbija se kao neosnovan zahtjev tužioca da se obaveže tuženi na ime ispunjenja obaveza iz ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta – kaže Manojlović.

Ona konstatuje da će nakon odluke po reviziji u slučaju nepovoljnog ishoda za Opštinu, po potrebi inicirati druge sudske postupke. – Smatramo da je u postupku povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku i da je upravo trajanje parnice od 13 godina doprinijela promjenama okolnosti koje su nastupile poslije podnošenja tužbenog zahtjeva u žalbenom postupku, bez krivice opštine i da je sud ovu činjenicu morao posebno cijeniti prilikom donošenja odluke – ocijenila je Manojlović. D. ŠAKOVIĆ

novih usluga u zajednici – rekao je Omerović. Potpredsjednik opštine Tufik Bojadžić zahvalio je menadžmentu Dnevnog centra

„Tisa“, korisnicima, zaposlenima i roditeljima koji su dali doprinos da institucija raste i širi broj kvaliteta usluga. Projekat se realizuje od 1. ok-

SPOR TRaje 13 GODINa: Zgrada Opštine

tobra 2023. godine, ukupno je vrijedan 137.837 eura, od čega su Evropska unija i Vlada Crne Gore sufinansirale sa 119.835 eura. B. ČOKOVIĆ

D. MALIDŽAN

ZaDOvOljNI UČINKOM PROjeKTa: Sa konferencije za novinare

CETINJE: Gradonačelnik prijestonice najavio da će tražiti vanrednu sjednicu Skupštine o realizaciji zaključaka povodom masovnog ubistva 1. januara

CETINJE - Gradonačelnik

Cetinja Nikola Đurašković najavio je da će narednih dana uputiti inicijativu za hitnu sjednicu Skupštine prijestonice posvećenu realizaciji zaključaka donijetih povodom tragedije koja se dogodila 1. januara u tom gradu.

– Narednih dana uputiću inicijativu za hitnu sjednicu Skupštine prijestonice Cetinje posvećenu realizaciji zaključaka donesenih povodom tragedije koja se dogodila 1. januara na Cetinju. Veoma nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, smatram neophodnim da se Skupština odredi prema realizaciji zaključaka – napisao je Đurašković u objavi na mreži Iks.

ZAHTJEVI

Skupština prijestonice usvojila je na hitnoj sjednici (10. januara 2025) zaključke – zahtjeve u odnosu na tragediju koja je zadesila prijestonicu 1. januara, kada je Aco Martinović počinio masovno ubistvo usmrtivši 12 ljudi. Prvim zahtjevom Skupština prijestonice Cetinje traži, bez odlaganja, podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora (koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije) kao čin preuzimanja objektivne i profesionalne odgovornosti, u cilju potvrde postojanja institucionalne spremnosti i volje da se pristupi ozbiljnim i suštinskim reformama u bezbjednosnom sektoru.

Drugim se zahtijeva, u roku od 90 dana, od nadležnih državnih institucija sprovođenje nezavisne međunarodne istrage

Đurašković nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa nakon tragedije

Skupština prijestonice usvojila je 10. januara zaključke – zahtjeve. Pored ostalog tražene su, bez odlaganja, ostavke ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora. Postavljeno je pitanje što je urađeno sa inicijativom za Markov i Mašanov zakon te stavljanjem cijelog grada pod video-nadzor. Skupština takođe pita koliko je osoba, između dvije tragedije, odgovaralo za propuste, ako ih je bilo...

i forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. Skupština prijestonice je uputila i zahtjev da (u roku od 30 dana) Ministarstvo pravde, Ministarstvo unutrašnjih poslova i druge državne institucije jasno utvrde, taksativ-

no navedu i dostave izvještaj o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim prijedlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjednosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. godine do 1. januara 2025. godine. – Zahtijeva se od Uprave policije i nadležnih državnih in-

stitucija iz sektora bezbjednosti, bez odlaganja, izrada procjene trenutne bezbjednosne situacije u prijestonici Cetinje koja će, između ostalog, sadržati informaciju o tome da li se građanima prijestonice garantuje bezbjednost. Zatim, Skupština prijestonice traži (u roku od 30 dana) dostavljanje izvje-

ROž AJE: Nevladina organizacija Promjene zahtijeva hitno rješavanje problema deponije

štaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su inicijative koje su pokrenute sa njihove strane dobile odgovore u zvaničnoj formi (prevashodno se odnosi na Markov i Mašanov zakon) – navedeno je u zahtjevima.

PROPUSTI

Skupština takođe pita koliko je osoba, između dvije tragedije, odgovaralo za propuste, ako ih je bilo, i koliko smjena, ostavki ili disciplinskih postupaka se desilo kao jedan od odgovora ljudske, moralne, objektivne, subjektivne ili neke druge odgovornosti. Uzimajući u obzir tragična iskustva i složenost ukupnog bezbjednosnog miljea i situacije u prijestonici Cetinje zahtijeva da se, bez odlaganja, pokrene postupak da Odjeljenje bezbjednosti preraste u centar bezbjednosti Cetinje kroz nužno i neodložno potrebno

jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. Rok za sprovođenje je 90 dana – navedeno je u zahtjevima. Iz istih razloga, obrazloženo je, Skupština traži, u roku od 90 dana, od Ministarstva unutrašnjih poslova pozicioniranje na Cetinju regionalnog centra, stacionara, baze ili sjedište odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja (povezivanje južne i srednje regije). Takođe, u što kraćem roku, zahtijeva obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Cetinja i uvođenje kvartovskih policajaca u zajednici (sa posebnom pažnjom na obrazovne i zdravstvene institucije) uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju, u skladu sa standardima i praksom Evropske unije.

Posljednji zahtjev je upućen takođe MUP-u, od kojeg traži da u saradnji sa prijestonicom, na teritoriji cijelog grada, u roku od 180 dana, uspostavi savremeni sistem video-nadzora. C. G.

Ponovo će na proteste ako ne zatvore Mostine

ROŽAJE – Iz NVO Promjene zahtijevaju od nadležnih lokalnih i državnih organa da u najkraćem roku dostave detaljan plan za uklanjanje otpada i sanaciju zemljišta na kojem se nalazi nelegalna deponija Mostine, kao i da se donesu mjere koje će spriječiti ponovno formiranje nelegalnih deponija u opštini Rožaje – saopštio je Denis Murić iz te organizacije.

Murić navodi da nelegalno odlagalište otpada, koje decenijama predstavlja ozbiljnu ekološku prijetnju za Rožaje i okolna naselja, nije zatvoreno, iako su takvo obećanje imali.

– Zatvaranje i raščišćavanje se nije dogodilo, uprkos javnom obećanju ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, da će

to biti učinjeno do kraja prošle godine. Podsjećamo da su građani Rožaja i ekološki aktivisti više puta protestovali i zahtijevali hitno zatvaranje ove deponije, koja ugrožava zdravlje ljudi, zagađuje vodotokove i narušava ekosistem. Pored toga, neodgovorno upravljanje otpadom na ovom lokalitetu dovodi do širenja neprijatnih mirisa, kontaminacije zemljišta i povećanja rizika od zaraznih bolesti. Svaka odložena tona otpada dodatno pogoršava situaciju i predstavlja direktnu prijetnju po životnu sredinu i zdravlje građana – objašnjava on. Ističe da se time direktno krši član 23 Ustava Crne Gore. – Njime se garantuje pravo svakog građanina na zdravu životnu sredinu, blagovremeno i potpuno obavještavanje o njenom stanju, mogućnost uticaja prilikom odlučivanja o pitanji-

ma od značaja za životnu sredinu i pravnu zaštitu ovih prava. Takođe, prema Zakonu o zaštiti životne sredine, državne institucije su dužne da preduzmu sve neophodne mjere

kako bi spriječile dalje zagađenje i sanirale već nastalu štetu – naveo je Murić. Iz NVO Promjene pozivaju nadležne institucije da hitno preduzmu konkretne korake

ka zatvaranju nelegalnog odlagališta i da pristupe sanaciji štete koju je ta deponija prouzrokovala.

– Građani Rožaja neće odustati od borbe za čist i zdrav ambijent. Ako nadležni ne ispune svoja obećanja, bićemo prinuđeni da ponovo preduzmemo demokratske mjere kako bismo zaštitili svoje osnovno pravo na zdravu životnu sredinu. Upozoravamo da će, u slučaju nastavka ignorisanja ovog problema, uslijediti novi protesti i pravne mjere protiv odgovornih institucija – najavljuju oni. Ističu da to nije samo ekološko, već i pitanje ljudskih prava. – Zdravlje naših građana, budućih generacija i prirode ne smije biti žrtva birokratske neodgovornosti i političkih obećanja bez pokrića. Krajnje je vrijeme da institucije pređu sa riječi na djela – poručuju oni.

Mještani sela Besnik, Bać, Jablanica, Njeguš, Radetina, Malindubrava i Vuča, koja gravitiraju deponiji, prošle godine su tri puta blokirali put Rožaje –Špiljane, zahtijevajući od Opštine i Vlade da zatvore tu crnu ekološku tačku. Ministar Damjan Ćulafić je nakon trećeg protesta posjetio Rožaje 11. septembra prošle godine i tada je na sastanku sa predsjednikom opštine Rahmanom Husovićem. Najavljeno je da će do kraja (2024) godine naći rješenje. Deponija Mostine je oformljena osamdesetih godina prošlog vijeka. Od juna 2012. godine ima status privremene lokacije za odlaganje čvrstog komunalnog otpada. Godišnje se na tu lokaciju odloži najmanje 6.000 kubnih metara smeća bez prethodne selekcije. I. R.

USKORO VANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE: Zgrada administracije prijestonice

CRNA EKOLOŠKA TAČKA: Deponija Mostine

Izložba djela Sanje Raonić večeras u Modernoj galeriji

Razumijevanje

tjelesnosti

PODGORICA - Izložba

radova Sanje Raonić pod nazivom ,,Parti-emancipiram/učestvujem oslobađanjem/“ biće otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji.

Istoričarka umjetnosti i kustoskinja izložbe Iva Vukotić u tekstu za katalog je zapisala da umjetnica ne teži pukoj estetizaciji provokacije, već poziva na dublje sagledavanje mehanizama ljudske komunikacije, interakcije i percepcije tijela u savremenom društvenom kontekstu.

Sanja Raonić je rođena 1970. godine u Titogradu. Studije slikarstva upisala je 1991. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje je i di-

plomirala u junu 1995. godine u klasi profesora Dragana Karadžića. Dobitnica je Godišnje nagrade za slikarstvo, koju dodjeljuje Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju. Članica je ULUCG. Živi i stvara u Podgorici. Od 2000. godine izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. A. Đ.

Promocija magazina ,,Art diverzija“ danas u Galeriji MSUCG

Kritički prostor za oglede o umjetnosti

PODGORICA - Muzej savremene umjetnosti Crne Gore predstaviće danas u 13 sati u Galeriji MSUCG prvo izdanje magazina ,,Art diverzija“.

Na promociji će govoriti dr Vladislav Šćepanović, direktor MSUCG, Vuk Vuković, urednik magazina, Denis Ćupić, dizajner MSUCG i Anja Marković, kustoskinja. Na ovom magazinu, osmišljenom kao presjek najvažnijih izložbenih, edukativnih i umjetničkih projekata realizovanih u protekle dvije godine, radilo se kontinuirano tokom pret-

hodnih godinu dana, s ciljem da postane referentna platforma za savremene umjetničke prakse u Crnoj Gori. Kako ističe urednik Vuk Vuković, ,,Art diverzija“ ne služi samo kao dokument o aktivnostima Muzeja, već i kao kritički prostor za promišljanje savremene umjetnosti i njenog odnosa prema društvu. Magazin teži uspostavljanju dijaloga između domaće i međunarodne scene, prepoznajući umjetnost kao prostor slobodne imaginacije, intelektualnog otpora i kreativnog preispitivanja savremenih društvenih tokova. A. Đ.

Izložba slika Jelene Papović

„Pogledaj kroz mene“ na Cetinju

PODGORICA – Izložba

djela likovne umjetnice Jelene Papović biće otvorena večeras, u 18 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju.

Izložbu pod nazivom „Pogledaj kroz mene“ zvanično će otvoriti akademski grafičar i slikar Milovan Radonjić, a postavka će biti dostupna publici do 5. aprila. Jelena Papović je završila Srednju školu za industrijsko oblikovanje u Beogradu, a Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Nikole Gvozdenovića Gvozda. Postdiplomske studije završila je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u klasi Gradimira Petrovića. Od 1998. godi-

Umjetnici Teodora Tošić, Jovana Martinović i Andrija

Dosta je talenata i potencijala, ali je slaba podrška

PODGORICA - Animirani film i ilustracija u Crnoj Gori još nijesu dovoljno zastupljeni - zaključili su za Pobjedu mladi likovni umjetnici Teodora Tošić, Jovana Martinović i Andrija Martinović, koji su nedavno nagrađeni na prvom Nikšićkom salonu ilustracije i animacije koji je održan u okviru (Re)animacije Festivala evropskog animiranog filma i ilustracije.

Nagrada za prvo mjesto u kategoriji animacije pripala je Tošić za rad „TV Warming“, nagrada za drugo mjesto pripala je Jovani Martinović za ilustraciju ,,Nepoznato“, dok je nagrada za treće mjesto pripala Andriji Martinoviću za set ilustracija ,,The1 i The2“. U razgovoru za Pobjedu autori ističu da bi tretman animiranog filma i ilustracije u Crnoj Gori morao da bude bolji, te da u tom procesu bitnu ulogu ima država.

PODRŠKA

Pojašnjavajući nagrađeni rad, Tošić je istakla da je kroz fotografiju i skulpturu otkrila ljepotu i mogućnosti „stop motion“ animacije, što je nešto čime će definitivno nasta-

viti da se bavi u budućnosti. – ,,TV warming“ ukazuje na problem koliko je lako provesti sate i sate ispred ekrana, nemajući problem o vremenu koje prolazi, dok se na kraju skroz ne ,,otopimo“ i postanemo dio inventara. Takođe, povezuje se i taj aktivizam iz fotelje, koliko pričamo da treba uraditi nešto i imamo ,,ispravan“ komentar na sve, a da li

smo, zapravo, spremni da preduzmemo nešto po tom pitanju – kazala je Tošić.

Ona smatra da se o ilustraciji i animaciji u Crnoj Gori ne govori dovoljno i da oni ne dobijaju pažnju kakvu bi trebalo, posebno kada je riječ o animaciji.

– Zato je festival (Re)animacija bio sjajan primjer i radujem se novom izdanju

Uključivanje animacije i ilustracije u veće državne projekte

Jovana Martinović smatra da država može igrati značajnu ulogu kroz institucionalnu podršku, bilo kroz sufinansiranje ovakvih događaja, bilo kroz uključivanje animacije i ilustracije u veće državne projekte.

– Na primjer, proslave državnih praznika, kulturni festivali i javne kampanje mogli bi sadržavati ilustratorske i animatorske radove, što bi povećalo vidljivost ovih profesija. Takođe, mediji bi trebalo aktivnije da prate i promovišu rad do-

maćih ilustratora i animatora, kroz reportaže, intervjue i prikazivanje domaće animacije. Kroz sve ove inicijative, animacija i ilustracija bi dobile zasluženo mjesto u kulturnoj i kreativnoj industriji Crne Gore – istakla je Martinović.

ne stvara i drži otvorena vrata svog ateljea u budvanskom Starom gradu. Njeni radovi se nalaze u Americi, Japanu, Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Švedskoj, Holandiji, Češkoj, Rusiji, Mađarskoj, Italiji, Slovačkoj, Australiji, Južnoj Africi, Arktiku, Srbiji i Crnoj Gori. R. K.

festivala sljedeće godine – kazala je Tošić. Umjetnica je istakla da bi se stanje u ovim oblastima moglo unaprijediti češćim konkursima, izložbama ilustracije i festivalima kratkog animiranog filma. – Takođe, posjete zanimljivog i kreativnog sadržaja po školama i umjetničkim fakultetima koje su otvorene za sve zainteresovane studente. Moj prijedlog bi bio razne radionice, predavanja i pomoć svim zainteresovanima oko neophodnih programa za ilustraciju, 3D modelovanje, editovanje itd. Država bi mogla pomoći u finansiranju projekata i slanju mladih autora na poznate evropske festivale, kako bi stekli neko novo i lijepo iskustvo – rekla je Tošić.

SCENA RASTE

Jovana Martinović je pojasnila da je „Nepoznato“ serija ilu-

Autori serije „Adolescencija“ odgovorili na teorije, koje je podržao Ilon Mask, da je riječ

PODGORICA – Džek

Torn – koji je zajedno sa Stivenom Grejemom napisao Netfliksov fenomen „Adolescencija“ – odbacio je tvrdnje da je serija zasnovana na stvarnom zločinu koji je počinilo crno dijete, teoriju koju je na društvenim mrežama dodatno pojačao Ilon Mask.

Ova četvorodjelna drama, koju je režirao Filip Barantini i u kojoj glume Grejem, Ešli Volters i Erin Doerti, bavi se brutalnim ubistvom djevojčice koje je počinio trinaestogodišnji školarac (koga tumači Oven Kuper).

Od njenog objavljivanja, tvorci serije insistiraju da je priča inspirisana raznim incidentima širom Ujedinjenog Kraljevstva, ali da nije zasnovana na konkretnom zločinu. Ipak, jedan post na platformi Iks tvrdio je da je „Adolescencija“ bazirana na „stvarnom slučaju poput ubice iz Sautporta“ i da je promjenom rase počinioca u bijelca riječ o „antibijeloj propagandi“. Mask, u svom prepoznatljivom stilu, nije otvoreno podržao optužbu, ali ju je proširio do mnogo šire publike komentarom: „Vau“. Na pitanje o optužbama za zamjenu rasa u seriji, u po -

dkastu „The News Agents“ tokom vikenda, Torn je rekao da „ništa ne može biti dalje od istine“. Dodao je da je, s obzirom na to da je „tokom karijere ispričao mnogo priča zasnovanih na stvarnim događajima“, svjestan štete koju može izazvati uzimanje „elemenata iz stvarnog života i njihovo prenošenje na ekran“. Ipak, istakao je: „Ni jedan jedini dio ove serije nije zasnovan na stvarnoj priči.“

Rekao je: „Apsurdno je tvrditi da (zločine nožem) počinjavaju isključivo crni dječaci. To je apsurd. Nije tačno. Istorija pokazuje mnogo slučajeva u kojima djeca svih rasa čine ovakve

zločine. Ne pravimo nikakvu rasnu poentu ovim. Govorimo o muškoj prirodi. Pokušavamo da se približimo problemu. Ne govorimo da je ovo ovako ili onako - govorimo da se radi o dječacima“. Prošle sedmice Netfliks je objavio da je „Adolescencija“ oborila rekord za ograničenu seriju, sa 66,3 miliona pregleda nakon dvije sedmice. Govoreći za časopis „Varajeti“, producentkinja Hana Volters rekla je da je, osim velikog broja poruka od roditelja zabrinutih zbog incel kulture i toksične muškosti na internetu, dobila i mnogo poruka od tinejdžera.

Rad Sanje Raonić

Andrija Martinović, Jovana Martinović i Teodora Tošić, zajedno sa iskusnim i nagrađivanim kolegom Srećkom Galom

Djelo Jelene Papović

statusu animiranog filma i grafike u Crnoj Gori

potencijala, države

stracija koje zajedno pričaju jednu priču, ali su osmišljene tako da svaka može funkcionisati kao zasebna cjelina. – Ideja mi je bila da spojim dva nepoznata i fascinantna svijeta - svemir i more - i stvorim univerzum u kojem se oni prirodno preplijeću. Ova igra kontrasta i povezanosti omogućila mi je da kroz ilustraciju istražim neograničene mogućnosti naracije i vizuelnog izraza – istakla je Martinović.

Martinović naglašava da festivali poput ovog mogu doprinijeti promjeni i većem prepoznavanju umjetničkih formi animacije i ilustracije. Ona smatra da je ključno pružiti veću podršku profesionalnim animatorima i ilustratorima kako bi se njihova profesija bolje prihvatila u društvu.

– Ilustracija i animacija imaju ogroman uticaj na kulturu, edukaciju i industriju zabave, ali često nijesu dovoljno prepoznate kao ozbiljne i vrijedne profesije. Takođe, važno je da mladi ilustratori i animatori dobiju podršku, ne samo od društva, već i od svojih porodica i profesora, koji ih mogu usmjeravati, motivisati i podsticati da istraju u svom radu. Kroz edukaciju, promociju i bolje uslove za rad, možemo stvoriti povoljnije okruženje za razvoj ovih kreativnih oblasti u Crnoj Gori – kazala je Martinović.

Ona smatra da je jedan od ključnih načina za poboljšanje položaja animacije i ilustracije u Crnoj Gori organizovanje većeg broja festivala, radionica i izložbi posvećenih ovim oblastima.

Andrija Martinović je kazao da se njegov rad sastoji od dva plakatska rješenja ko-

ji su urađeni ilustracijskom metodom.

– Omaž su filmovima ,,The Witch“ i ,,The Northman“ režisera Roberta Eggersa. Filmovi, iako mračni sa tamnom kolor paletom, bave se svojim respektivnim tematikama na vrlo specifičan i grotesktan način. Moja percepcija istih je zapravo predstavljena u nagrađenoj ilustraciji. Simetrijom i strukturisanom formom od mnoštva detalja i upečatljivih boja, želio sam da predstavim što, zapravo, ti filmovi za mene i predstavljaju – rekao je Martinović.

veliki koRAk On smatra da je tretman animiranog filma u Crnoj Gori dosta loš, možda zapravo i nepostojeći.

– Uprkos tome (Re)animacija je zapravo veliki korak za umjetnike na ovom prostoru i služi kao inspiracija da veliki broj ljudi pristupi i uđe u kreiranje animiranih filmova. Potencijal je ogroman i potrebni su nam ljudi i događanja koji će dati šansu i zastupati umjetnike na ovom području – kazao je Martinović. Što se tiče načina na koji bi se stanje u ovim oblastima moglo unaprijediti, Martinović smatra da ,,moramo krenuti prvenstveno od kulturnih manifestacija“.

– Festivali kao što su FLUID i Hercegnovski strip festival, pa sada i (Re)animacija (kao i mnoštvo drugih) dobri su pokazatelji da idemo u pravom smjeru. Smatram da možemo sve dići na viši nivo i pokazati da je potencijal ovako malog stanovništva spreman da pokaže regionu koje umjetničko bogatstvo posjeduje – istakao je Martinović. A. ĐoRoJeviĆ

o antibjelačkoj propagandi

Kadar iz serije „Adolescencija“

– Mnoge su, zapravo, stigle od mladih ljudi koji su rekli: „Hvala vam, jer ste mi omogućili da razgovaram sa svo-

jim roditeljima o nečemu o čemu nijesam znao kako da pričam“ – kazala je Volters, prenosi „Varajeti“. R. k.

KIC ,,Budo Tomović“ objavio aprilski repertoar, najavljen i novi bioskop

PODGORICA – April u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ obilježiće otvaranje savremeno digitalizovane bioskopske velike sale, koja će podgoričkoj publici omogućiti da uživa u novim projekcijama domaćih i svjetskih kinematografskih ostvarenja. Bioskopska sala KIC-a biće svečano otvorena 14. aprila crnogorskom premijerom dugometražnog igranog filma „Nakon ljeta“ reditelja Danisa Tanovića.

Tradicionalno u aprilu muzički program KIC-a je u znaku manifestacije „Mjesec poštovanja džeza - JAM 2025“. Premijernim nastupom jednog od najistaknutijih izraelskih trubača Itamara Boročova, koji spaja zvuk Izraela, Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i američkog džeza u harmoničnu cjelinu, večeras će, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a početi koncertni dio manifestacije. Podgoričkoj publici prvi put će se, 22. aprila, predstaviti i Golnar & Mahan trio iz Austrije, koji kombinuje savremeni džez sa orijentalnim elementima, poliritmovima i afro-kubanskom muzikom. Međunarodni dan džeza, 30. april KIC će obilježiti koncertom trija virtuoznog pijaniste, kompozitora i aranžera Isfara Sarabskog iz Azerbejdžana. Koncert popularne avangardne umjetnice Ane Đurić Konstrakte i benda „Zemlja gruva“ biće održan 11. aprila na Velikoj sceni KIC-a. Na repertoaru koncerta su hitovi koje je popularna Đurić objavila pod

Film Danisa Tanovića uskoro na otvaranju digitalizovane sale

filma „Nakon ljeta“

umjetničkim imenom Konstrakta, ali i kompletan autorski opus benda „Zemlja gruva“.

Književni program KIC-a, radionicu za osnovce i pro-

mociju knjige „Recepti za djevojčice sa klikerima“ Nine Đukanović i Gorana Ivanovića organizovaće 2. aprila na Međunarodni dan književnosti za djecu. Dio re-

pertoara 15. aprila biće i promocija proznog prvijenca mlade autorke Anđele Bulajić „Kaliban“. Publika će se 11. aprila upoznati i sa knjigom „Komplikovani PTSP“ Pita Vokera Predavanje „Džez i Orijent“ rumunskog pisca, džezologa i diplomate, profesora džez estetike i izvođača džez poezije Viržila Mihaiuja biće održano 17. aprila. Predstava „Jelena Savojska“ biće izvedena 3. aprila. Takođe, gost tribine „Podgoričke priče“ 29. aprila biće novinar Mirsad Rastoder U okviru revije „Jazz na filmu“ biće predstavljena filmska muzika proslavljenog džez kompozitora i producenta Kvinsija Džonsa. Film „In the Heat of the Night“ (1967) biće prikazan 8. aprila, a dan kasnije i film „The Pawnbroker“ (1964). Izložbu „Jazz covers“ publika će u holu KIC-a moći pogledati, od 8. do 15. aprila, retrospektivnu izložbu slika Vesne Kovačević-Pupović od 23. aprila, a svoje radove 15. aprila predstaviće i polaznici radionica fanzina i knjigoveza. U KIC-u će 2. aprila biti organizovana i izložba radova korisnika JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Podgorice. An. R.

Monodrama ,,Kako postati žena kojoj se sve prašta“ premijerno u aprilu

Pravo glasa samo u kabini za glasanje

PODGORICA – Monodrama ,,Kako postati žena kojoj se sve prašta“, autorski projekat glumice Milice

Šćepanović, po tekstu spisateljice Mirjane Ojdanić, biće premijerno izvedena početkom aprila u prostorijama Centra za ženska prava.

Šćepanović izvodi monodramu, a glumica Maša Labudović bila je saradnica na projektu. Tekst koji potpisuje Ojdanić objavljen je davne 1985. godine. U najavi predstave navedeno je da, iako je prošlo 40 godina i dalje je aktuelan i podsjeća nas na niz trendova koji se ženama nameću.

– Stil je drugačiji, ali poruka je ista - žena mora biti pristojna, dotjerana, ali bez stava. Monodrama postavlja pitanje – Kome i zašto odgovara nametanje te poruke? – navedeno je u najavi.

Šćepanović je istakla da je u pitanju tekst prožet satirom, ironijom, te da je kritički naslonjen na položaj žene u društvu.

– Vizura ovakvog teksta iziskuje strpljivost u razumijevanju istog i pažljiva sredstva u igri. U tome i jeste izazov. Monodrama je zamišljena kao kurs, koji će, nadam se, veliki broj žena da ,,pohađa“ – kazala je ona.

Zabavljajući se, kako je kazala, žele da istražuju šta je to što nas žulja kada je položaj žene u pitanju i koje sve zadatke žena mora da ispuni da bi postala ona kojoj se sve prašta. – Ona kojoj se gleda kroz prste. Neprimjetna, neupadljiva i učena da sluša, ali rijetko i da odgovori. A i kad treba da odgovori, postavlja se pitanje – kako da odgo-

vori. Kako žena danas treba da izgleda, kako da miriše, kako da stekne novac i da li joj je uopšte potreban posao da bi postala savršena u očima drugih. Često čujem, i od ženske i od muške populacije: ,,Evo ih, opet se nešto bune“, a ja tvrdim da ta ,,buna“ nije ni stala. A to govori činjenica da svaka ženska osoba u mom okruženju je imala bar jedno neprijatno iskustvo na ulici, na poslu, u taksiju, samo zato što je žena. Da, imamo pravo glasa - u kabinama za glasanje. A kada ga podignemo, mi smo lude, blesave, alapače, skorupače, krave, radodajke i nemajke –istakla je Šćepanović. Labudović je rekla da o ovoj temi pričaju na duhovit i sarkastičan način, a opet ostaje gorak ukus i tema neće nikog ostaviti ravnodušnim. – Ovo jeste ženska priča o ženi, iz perspektive žene, koja bi trebala i morala da zanima svakog – kazala je Labudović. Projekat je podržan na konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva Sekretarijata za kulturu Glavnog grada. An. R.

Plakat

Sa probe monodrame u Centru za ženska prava

NOVI PODACI O CRNOGORCIMA GENERALIMA U RUSKOJ VOJCI

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

U periodu prije 17. vijeka iseljavanja iz Crne Gore u Rusiju bila su sporadična. Za vrijeme vladavine ruskog cara Ivana (1530-1584) u Rusiji je deset godina boravio kaluđer Teodosije iz Morače i to u periodu oko 1580. U njegovom domu u Rusiji utočište od osmanske omazde na period od godinu dana našli su crnogorske vojvode: Vule Božidarev iz Pipera, Stanko Radetin iz Rovaca i Ivan Perkov iz Drobnjaka. Oni su tokom boravka u Rusiji više puta posjećivali cara Ivana kojem je zlatar na dvoru bio Tripo Kotoranin

Do novih zamaha u kontaktima prostora današnje Crne Gore i Rusije došlo je 1698. kada je grupa od 17 ruskih mladića među kojima deset plemića (knezova) u Perastu pohađala pomorsku školu pod rukovodstvom kapetana Marka Martinovića. Nakon završetka školovanja sa pitomcima Marka Martinovića, u Rusiju je otišlo nekoliko poznatih ljudi među kojima

Mato Melada iz Perasta koji je radio na građenju luka i dao značajan doprinos razvoju ruskog pomorstva, zatim Ivan Krušula koji je stizao do Kine, pisao sonete itd. Početkom 18. vijeka u ruskoj floti visoke oficirske činove imali su: Zmajevići , Vojinovići, Ivelići, Podgorice, Martinovići, Komnenovići, Ivanovići, Nakićenovići, Vukasovići itd. Veće iseljavanje Crnogoraca u Rusiju počinje u posljednje dvije decenije 17. vijeka. Početkom 18. vijeka u ruskoj vojsci postojao je značajan broj oficira iz Crne Gore, koji su u Rusiju odlazili pojedinačno ili u manjim grupama. Primani su u ruskoj vojsci i mornarici kojoj su bili potrebni iskusni ratnici i pomorci u periodu ruskog cara Petra Velikog kada se Rusija uspinjala na vrhuncu moći. Jedan dio njih upućivani su kao oficiri ruske vojske u Crnu Goru u raznim misijama ili su bili zaduženi za organizovanje i pratnju preseljenja Crnogoraca. Među njima prvo kapetan Ivan Lukačević rodom iz Podgorice i pukovnik Mihailo Miloradović (1711-1714), zatim oficir Lazar Knežević, potom major Stevan Petrović Šarović i kapetan Jakov Jezdimirović iz Herceg Novog (1753-1757), Jovan Stefanov Balević, kapetan Teofilo Ivanović iz Crne Gore, poručnik Nikola Petrović iz Crne Gore (1755), brigadir Rade Plamenac (1769), a za vrijeme Petra II oficiri Ivan Vukotić i Mateja Vukićević iz Podgorice (1831) ali i drugi. S druge strane mitropolit Danilo Petrović uputio je 1711. u Rusiju delegaciju u kojoj je bio Jovan Al-

Opšta želja da se formira crnogorski husarski puk

Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira

banez ( M ojsije Miranović) iz Podgorice i vojvoda Slavo Đaković . Jovan Albanez je postao oficir ruske vojske, organizator i komandant prvih husarskih pukova (preminuo je 1732). Formalno, rusko-crnogorski odnosi uspostavljeni su 1711. za vrijeme Petra Velikog (1682-1725). Za potrebe formiranja pograničnih naselja i vojske na jugu prema Osmanskom Carstvu, Rusija je tražila od Crne Gore, da pošalje dio svog stanovništva koje je s obzirom na ratničko iskustvo bilo pogodno za ovu namjenu. Novi talas naseljavanja Rusije Crnogorcima uslijedio je u vrijeme velikih ratova sa Osmanskim carstvom. Odlazak Crnogoraca u Rusiju naročito je intenziviran za vrijeme mitropolita Vasilija Petrovića koji je inicirao formiranje crnogorskog husarskog puka. Plan je bio da se okupi 1.000 Crnogoraca sposobnih za vojnu služ-

bu i uputi u Rusiju. Sredinom 1756. pod crnogorskim imenovom stigla su sljedeća lica: Sredan Jezdimirović, Josif Sergejević, Boško Sredanović, Joakim Jovanović , Đurko Jovanović , Dosko Jezdimirović, Miladin Jezdimirović, Mihailo Jezdimirović , Cvetko Jovanović, Gligorije Stojanović , Jovan Konstantinović, Stanko Bogdanović, Jovan Batia, Đorđije

Burilan, Petar Kaluđerović, Đuro Petrović, Stanko Ranković, Marko Mišković, Jovan Bajti, Jovan Vuković, Risto Marković, Antonije Militijević, Uroš Lazarević, Jano Dimitrović, Jovan Adamović, Nikola Jovanović , D amjan Lukić, Hristo Iliti, Mihailo Obrenović, Sava Viloviti, Cvetko Jezdimirović, Bogdan Joakimović, Nasto Lutić, Pavle Vlatiestić, Mato Janošević , Mileta Radić, Draško Jovanović i žene: Gordana Jezdimirović, Ksenija Jovanova, Kirjana Sredanova, Neda Jaoakimova, Mitra Jovanova Tokom 1757. mitropolit Vasilije uputio je devet mladića na školovanje u Rusiju, a 1758. još četiri mladića. Među njima bili su: Petar Radonjić, Filip Petrović, Vojin Petrović , Rade (Rafailo) Petrović , Ivan Petrović , Mihailo Borilović , Sava Radonjić , Ivan Vukotić , Mihailo Plamenac, Gavrilo Knežević, Marko Perečić , Šćepan Bajramović i Toma Marvošević Mitropolit Vasilije je 10. decembra 1757. otputovao u Rusiju sa delegacijom u kojoj su bili sljedeći glavari: guvernadur Stanislav Radonjić , serdar Vukale Vukotić , vojvoda Mojsije Plamenac, serdar Petar Đurašković, Nikola Knežević i iguman Teodosije Mrkojević. Jedan dio ovih glavara je ostao u Rusiji, uključujući Petra Đuraškovića i Nikolu Kneževića, dok je Stanislav Radonjić preminuo marta 1758. u Petrogradu. Ovom prilikom kod carice Jelisavete mitropolit Vasilije je pokrenuo pitanje školovanja mladića iz uglednih crnogorskih porodica u ruske vojne škole i definitivno rješenje o formiranju crnogorskog husarskog puka u ruskoj armiji. Smatrao je da je major Ivan Podgorica najpogodniji za njegovog komandanta. Potom je razmatrana opcija da se za komandanta crnogorskog puka postavi pukovnik Si -

Početkom 18. vijeka u ruskoj vojsci postojao je značajan broj oficira iz Crne Gore, koji su u Rusiju odlazili pojedinačno ili u manjim grupama. Primani su u ruskoj vojsci i mornarici kojoj su bili potrebni iskusni ratnici i pomorci u periodu ruskog cara Petra Velikog

U doba ruskog cara Ivana (1530-1584) u Rusiji je deset godina boravio kaluđer Teodosije iz Morače i to oko 1580. godine. U njegovom domu utočište od osmanske odmazde na period od godinu dana našle su crnogorske vojvode Vule Božidarev iz Pipera, Stanko Radetin iz Rovaca i Ivan Perkov iz Drobnjaka

meon Piščević koji je odbio ovaj prijedlog. Crnogorci su nastojali da za vojne starješine dobiju svoje sunarodnike ili Ruse, dok druge oficire iseljenike nijesu prihvatali. Mladići koje je uputio mitropolit Vasilije na školovanje upisala su uglavnom duhovnu akademiju u Kijevu, ali su ubrzo svi premještani u Sankt Peterburg i upisani su u Kadetski pješadijski korpus (srednja vojna škola). Ruske vlasti računale su n a Crnogorce kako bi ojačali vojne redove i uspostavile bolju kontrolu velikog teritorijalnog prostranstva. Ruska vlada je izrazila spremnost da pozitivno odgovori na zahtjeve Crne Gore i Crnogoraca o formiranju crnogorskog husarskog puka. U skladu s tim od ruske strane upućena je molba Beču da se Ivan Podgorica oslobodi obaveza u austrijskoj vojsci u cilju formiranja crnogorskog husarskog puka. U tom periodu nekoliko oficira ruske vojske uglavnom porijeklom iz Crne Gore radilo je na organizovanju preseljenja Crnogoraca. Tako je grupa Crnogoraca na čelu sa konjičkim narednikom Jakovom Fišerom došla 3. septembra 1756. u Kijev. Iz ove grupe 20-ak Crnogoraca je izrazilo želju da stupi u rusku vojnu službu. Uključeni su u odred kojim je komandovao kapetan Feofil Ivanovič, a bio je smješten u malom mjestu Oster (Ukrajina). Ovaj odred je u decembru 1756. premješten u Orenburg. Grupa od 30 ljudi koju je predvodio Simon Piščević stigla je 19. maja 1757. takođe u Kijev. Iz te grupe 21 iseljenik je bio određen za sastav crnogorskog husarskog odreda. Novu grupu od 75 lica doveo je Jakov Fišer 6. oktobra, grupu od 79 lica doveo je 10. decembra 1757. u Kijev Stevan Petrović. Ovi crnogorski ratnici odmah su izrazili želju da služe u crnogorskom husarskom puku. Među njima je bilo: šest kapetana, pet poručnika, 12 kaplara, 109 običnih vojnika i jedan sveštenik. (Nastavlja se)

Mihailo Miloradovič

Mitropolit Vasilije Petrović Njegoš

Ruska carica Jelisaveta Petrovna

Sastanak povodom inicijative za valorizaciju antičkog lokaliteta nadomak grada

Duklja kao razvojna šansa i simbol evropske budućnosti

Revitalizacija arheološkog lokaliteta Duklja projekat je koji može transformisati naučnu, kulturnu i turističku ponudu Podgorice i Crne Gore, istaknuto je juče na sastanku posvećenom inicijativi za sveobuhvatnu obnovu ovog antičkog lokaliteta.

Projekat koji je predstavljen uključuje izgradnju putne infrastrukture koja će povezati Duklju sa Podgoricom, nastavak šetališta od mosta Milenijum do tog lokaliteta, kao i izgradnju multifunkcionalnog centra za posjetioce sa sadržajima poput bioskopa na otvorenom, konferencijskih sala, biblioteke, interaktivnih edukativnih prostora...

ODVAŽNO I SMJELO

Domaćica sastanka, predsjednica Skupštine glavnog grada

Jelena Borovinić-Bojović istakla je da motiv organizatora ovog projekta da se odvažnim i smjelim koracima krene u sveobuhvatnu obnovu Duklje, što je od suštinskog značaja za očuvanje kulturnog identiteta i kreiranje novih razvojnih mogućnosti za grad i državu. – Ovim projektom stvaramo jedan od najznačajnijih turističkih proizvoda u posljednjih nekoliko decenija, pozicionirajući Podgoricu na mapu nezaobilaznih destinacija kulturnog turizma. Time ne samo da jačamo kulturni i evropski

Projekat koji je predstavljen uključuje izgradnju putne infrastrukture koja će povezati Duklju sa Podgoricom, nastavak šetališta od mosta Milenijum do tog lokaliteta, kao i izgradnju multifunkcionalnog centra za posjetioce sa sadržajima poput bioskopa na otvorenom, konferencijskih sala, biblioteke, interaktivnih edukativnih prostora...

identitet Crne Gore već pružamo nove prilike za privredu, turizam, obrazovanje i nauku – kazala je predsjednica gradskog parlamenta. Planirano je da projekat valorizacije Duklje bude realizovan do 2028. godine, što se poklapa sa očekivanim završetkom procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. – Ovo nije samo kulturni poduhvat, ovo je dokaz da Cr-

na Gora gradi svoj evropski identitet na temeljima bogate istorijske baštine. Duklja, kao simbol civilizacijskih tokova na ovim prostorima, postaće most između naše prošlosti i evropske budućnosti – zaključila je Borovinić-Bojović.

LEGAT

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da bi realizacija ovog projekta bila jedan od najljep-

ših legata koje ova gradska administracija može da ostavi iza sebe.

– Smatram da je ovo što je danas prezentovano da bude izgrađeno nešto što je nasušna potreba Podgorice. Ovdje imamo i kongresni centar. To je nešto što nam nedostaje. Sjajna je prilika da na ovaj način to dobijemo. Jedan centar za posjetioce za razgledanje znamenitosti je nasušna

potreba Podgorice. Naš grad pati od nedostatka karakterističnih lokacija na koje bi poveli sve one koji posjete ovaj grad – naveo je Mujović. On smatra da ono što je predloženo treba graditi po svaku cijenu.

– Moramo poštovati zakon i voditi računa o antikvitetima i Duklji. Ipak, tu ne bih stavljao znak jednakosti. Konzervatorski radovi na Duklji i sve što podrazumijeva stručnu ekspertizu sa tog aspekta neka ide nesmetanim tokom, onako kako je planirano. Ne smatram da to treba na bilo koji način da usporava ovaj projekat. Na nama je, ako smo saglasni da je ovo nasušna potreba Podgorice, da u planskim dokumentima nađemo blizu lokaliteta Duklja neku lokaciju koja nije opterećena eksproprijacijom. Lokaciju na kojoj možemo odmah ili što brže raditi. Duklju i sve ono što treba raditi tamo, ostavljamo stručnjacima. Mislim da na taj način nećemo ugroziti zakon, a da bi to bio veliki benefit za grad – ocijenio je Mujović. Sastanku su prisustvovali ministar finansija Novica Vuković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva turizma i Ministarstva evropskih poslova, te nadležnih sekretarijata i gradskih preduzeća. H. P.

Mujović: Sanacija Duklje poguraće stvari nabolje

Gradonačelnik Saša Mujović je kazao da procijenjeno ulaganje od osam do deset miliona eura nije suma koja bi trebalo da bude prepreka za realizaciju ovog projekta. - To nije ekstremno visoka investicija, dodatno jer je ovo praktično samoodrživ projekat, koji bi se vratio za tri ili četiri godine. Smatram da bi ovo bila velika vrijednost Podgorice. Sada samo želim da imamo prostor koji nije opterećen i gdje ćemo moći što prije da gradimo, jer je to za dobro grada. Sve će na određeni način biti uvezano sa Dukljom. Sanacija i valorizacija Duklje i izgradnja jednog ovakvog kompleksa nisu smetnja jedno drugome, nego naprotiv – nešto što će imati pozitivan efekat i pogurati stvari nabolje –poručio je Mujović.

Glavni grad raspisao je prethodne sedmice Javni poziv za podršku podstanarima, nakon što je gradski parlament prethodno usvojio budžet u kojem je za naknadu dijela troškova zakupnine stanova za ovu godinu izdvojeno 150.000 eura.

Međutim, zbog kašnjenja usvajanja budžeta, odnosno odluke o povećanju iznosa subvencije za podstanare, oni koji ostvare pravo na dobijanje subvencije neće dobiti ovaj vid podrške za 12 mjeseci već samo za 10 – ne od 1. januara kako je planirano, već od 1. marta do kraja ove godine.

PRAVO

Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore (UPCG)

Dragan Živković, podsjećajući da Podgorica ima više od 15.000 podstanara, skrenuo je pažnju da će subvenciju manje od jedan odsto te katego-

rije stanovnika glavnog grada. – Snažno smo pozdravili povećanje iznosa subvencije sa 50 na 100 eura mjesečno, ali to je urađeno nauštrb broja porodica. Podnijeli smo amandman preko odbornika Pokreta Preokret da iznos za subvencije za podstanare bude povećan na milion eura, kako bi pomoć dobilo makar 800 porodica, ali on nije usvojen. Ako su ta sredstva ograničena na 150.000 eura, što ćemo ukoliko se prijavi 500, 600 ili 1.000 porodica? Ograničavanjem iznosa koji se opredjeljuje za ovu namjenu obeshrabrujemo stanodavce da potpisuju ugovore sa podstanarima, a s druge strane podstanare da traže od stanodavaca ugovor o zakupu, jer nema garancije da će ostvariti pravo na subvenciju – smatra Živković. On je uvjeren da će se ove godine prijaviti makar tri puta više podstanara nego prethodne, jer je u međuvremenu sklopljen značajan broj ugo-

vora. Podsjeća da je za ovaj servis, kada je uspostavljen 2023. godine, bilo odobreno 300.000 eura (pojedinačni iznos subvencije 50 eura), ali da zbog zakonske procedure nije utrošena ni trećina tog novca.

– Za ovaj treći ciklus nemamo duplo uvećanje u konačnom iznosu novca nego 50 odsto –sa 100.000 na 150.000 eura, s tim što sada imamo mjesečnu subvenciju od 100 eura. Jano je da je ovo povećanje urađeno nauštrb broja familija koje mogu da ostvare pravo na subvenciju – objašnjava Živković, uz podsjećanje da je prošle godine pravo na subvenciju ostvarilo 135 porodica. On je podsjetio i na sastanak na kojem je bio i sadašnji sekretar za socijalno staranje Stefan Vešović i odbornik Mitar Šušić , a na kojem je predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović poručila da moguće uraditi rebalans budžeta ukoliko se na

Javni poziv prijavi veći broj podstanara koji ispunjavaju uslove za dobijanje subvencije.

KRITERIJUMI

Sekretar za socijalno staranje Stefan Vešović istakao je juče da su prošle godine svi koji su se prijavili na Javni poziv i zadovoljavali kriterijum dobili subvencije u iznosu od 50 eura mjesečno.

– To je Glavni grad koštalo nekih 75.000 eura, pa su kolege iz finansija i ljudi koji su se bavili budžetom procijenili da ove godine treba duplirati iznos koji je potrošen prošle godine, jer je iznos mjesečne subvencije duplo uvećan u odnosu na prethodne godine – kazao je Vešović. Podsjetivši da je odluka o povećanju subvencije za podstanare usvojena krajem februara, Vešović je rekao da se ona ne može primjenjivati retroaktivno, tj. od 1. januara. – Porodice koje ostvare pravo na subvenciju moći ćemo da

isplaćujemo od marta do kraja godine, odnosno po 100 eura za 10 mjeseci, što znači da ćemo ove godine moći da pomognemo 150 porodica – naveo je Vešović. Pozvao je podstanare koji ispunjavaju uslove da ostvare pravo na subvenciju da se prijave na Javni poziv. – Što se tiče ovog Javnog poziva, odobrena su sredstva u iznosu od 150.000 eura i nećemo moći da ga mijenjamo. Ali ono što možemo da uradimo jeste da napravimo novi javni poziv nakon rebalansa budžeta, gdje bismo mogli od marta da finansiramo još podstanara... Ukoliko se javi veliki broj porodica koje zadovoljavaju uslove koji se traže Javnim pozivom, obećavam da ću dati sve od sebe da Glavni grad kroz drugi javni poziv opredijeli dodatna sredstva za ovu namjenu – poručio je sekretar za socijalno staranje Stefan Vešović.

Predsjednik UPCG Dragan Živković smatra da Glavni grad i država treba ozbiljnije da se pozabave problemom nelegalnog izdavanja stanova. – Svakodnevno smo u kontaktu sa podstanarima, u posljednje vrijeme i sa stanodavcima. Problem nastaje kada podstanar traži od stanodavca ugovor o zakupu stana. Od njih uglavnom dobijaju odgovore da traže novi stan ili da im u tom slučaju moraju povećati kiriju. Zato ne možemo tjerati podstanare da traže ugovore od stanodavca i time rizikuju povećanje ionako visokih kirija ili da moraju tražiti novi stan. Time treba da se bave nadležne institucije i da se krene konačno u uvođenje stanodavaca u zakonske okvire. Kad bi se poštovao zakon znalo bi se kako se mogu rentirati stanovi, a podstanari bi bili mnogo više zaštićeni. Ovako, podstanar bez ugovora nema pravnu zaštitu – poručuje Živković. I. M.

Prezentacija idejnog rješenja sanacije lokaliteta Duklje

Erkules i Rajo oprostili se prethodnog vikenda od Andrije Delibašića

Deli - uvijek u našim srcima

PODGORICA - Španski klubovi Rajo Valjekano i Erkules oprostili su se prethodnog vikenda od Andrije Delibašića, prerano preminulog crnogorskog fudbalera, koji je veći dio karijere proveo na Pirinejima.

Erkules, klub za koji je Delibašić igrao dvije sezone i pomogao mu da 2010. uđe u La Ligu, trenutno je u trećem rangu, a pred meč s Ibicom upriličio je ceremoniju u čast napadača koji nas je napustio 19. marta u 44. godini.

Rukovodstvo kluba je položilo cvijeće na teren uz Delibašićev dres i crnogorsku i špansku zastavu. Meč je počeo minutom ćutanja.

Emotivan je bio i trenutak iz 27. minuta kada je gol postigao Danijel Romera, igrač s brojem 23, koji je u Erkulesu nosio i Delibašić. Španac se okrenuo leđima ka kamerama kako bi pokazao na broj, a potom uzeo plavo-bijeli dres na čijoj poleđini je pisalo Delibašić i broj 23. Na zidu ispred stadiona okačena je bila Andrijina slika s natpisom ,,Uvijek u našim srcima“ i oproštajnim poruka-

ma navijača ovog kluba. Od Delibašića se minulog vikenda oprostio i Rajo Valjekano, s kojim je jedan od heroja crnogorskog fudbala takođe

ušao u španski elitni rang, a potom nastupao u La Ligi. ,,Pčelice“ su na gostovanju Alavesu u 29. kolu La Lige igrale sa crnim florom na ruci. Ne. K.

ODLAZI KAO LEGENDA SVJETSKOG RUKOMETA: roditeljima na svemu što je postigla u karijeri,

Kada bih se ponovo rodila, izabrala

PODGORICA - Kakav je to put bio od Zete (Vukovaca) do svjetskih vrhova.

Sa kakvom je vjerom i samopouzdanjem obezbijedila status rukometne legende. Jovanka Radičević je 21 sezonu u nizu nastupala u Ligi šampiona –među četiri je igračice koje su postigle više od 1.000 golova u eliti i jedina iz Crne Gore kojoj je to uspjelo.

Joka se zaustavila na broju 1.181. U džepu ima i trofej Lige šampiona sa Đerom. Olimpijsku srebrnu medalju, dva evropska odličja (zlato iz 2012. i bronzu osvojenu deceniju kasnije)...

Dala je sve rukometu i dobila sve od rukometa. Tako da je bez griže savjesti – u smislu da je mogla još nešto da uradi – kazala ,,zbogom“ sportu. Posljednju sezonu igra u dresu Krima, gdje se, nažalost, prije dva dana

u osmini finala oprostila od Lige šampiona. Sa tribina je ponovo imala najjaču podršku, od strane roditelja, kojima je bezgranično zahvalna za sve što je do sada uradila u životu. I upravo je juče, kada smo je pozvali, Jovanka bila u najboljem, provjerenom društvu - sa roditeljima u obilasku Venecije. - Oni su moje sve na svijetu. Beskrajno sam im zahvalna. U svijetu sporta nikada nijesam imala idole jer su mi roditelji jedini uzor. Znam što su sve uradili za nas djecu. Izveli su nas na pravi put i srećna što sam doživjela da me prate kroz karijeru i da gledaju skoro sve moje utakmice - u dahu je izgovorila Radičević.

SAMO JE CILJ VAŽAN Imala je poštovanje od protivnika koje nikada, na bilo koji način, nije ponizila u smislu ,,lako ću i bolja sam“. Otkrila je

Fudbalerke Crne Gore u Nikšiću će igrati treći meč u Ligi nacija

Marić objavio spisak za duel s Azerbejdžanom

PODGORICA – Selektor ženske seniorske fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić objavio je spisak igračica za meč sa Azerbejdžanom u Ligi nacija naredne sedmice.

Na spisku je 25 igračica: golmanke - Anastasija Krstović (Sent Mihalji, Mađarska), Ajša Kalač, Jovana Žugić (Leotar, BiH); odbrana: Ivana Boričić (Sent Mihalji, Mađarska), Aleksandra Popović (Agram, Hrvatska), Maja Šaranović (Budućnost), Tanja Malesija (Ljuboten, Sjeverna Makedonija), Jovana Sarić (Ekonomist), Andrea Janjušević (Emina, BiH); vezni red: Slađana Bulatović (Fomget, Turska), Jasna Đoković (Agram, Hrvatska), Katarina Čađenović, Jelena Petrović (Sarajevo, BiH), Selma Ličina (Mepen, Njemačka), Nađa Stanović (Slavija Prag, Češka), Nađa Đurđevac (Radnički Kragujevac, Srbija), Jelena Karličić, Da-

Održana skupština Fudbalskog kluba Arsenal

Joka da je poseban merak bio igrati na gostujućim terenima i da se nikada nije obazirala na komentare, a bilo je i ovakvih i onakvih... - Zaista sam i to dosta na svojoj koži osjetila ljubomoru, zavist i sumnju. Ali sam imala cilj i nikada u ovim stvarima nijesam vidjela prepreku ili opasnost. Nijesam se obazirala, a možda su me motivisali da budem još bolja. Nikada nijesam zavisila od loših komentara, a bilo ih je. Jednostavno, rasla sam na putu do cilja, znajući ko mi što misli i kako me ko doživljava. Vaspitavana sam da budem čovjek koji svakoga poštuje, a voli svoje najviše. I zaista, nikada nikoga nijesam potcijenila ili gledala s visine – kazala je Radičević. Izazovi i intuicija su je, takođe, vodili kroz karijeru. - Tako sam i birala klubove. Sjećam se da su me pitali zbog če-

Kuč (Fomget,

Kandić ostaje predsjednik

PODGORICA - Dejan Kandić dobio je novi četvorogodišnji mandat da kao predsjednik predvodi tivatski Arsenal. Na skupštini je izabran i upravni odbor u čijem sastavu su, pored Kandića, još i Novica Radojičić, Ivo Radovanović, Božidar Tujković, Predrag Savić, Predrag Leković i Du-

šan Đurović Finansijski izvještaj za protekle četiri godine podnio je upravo Kandić, a članovi skupštine su ga jednoglasno usvojili. - Za četiri godine urađeno je mnogo. Ušli smo u Prvu ligu, izborili plasman u Evropu, prošle godine obezbijedili opstanak u Ligi bez baraža, trenutno

smo sedmi na tabeli elitnog crnogorskog fudbalskog karavana. Naši omladinci su aktuelni osvajači Kupa. U klubu je 2021. godine bilo 75 djece, sada ih je 400, tada je bilo sedam trenera, a sada ih je 21. Sada imamo svog knjigovođu, meč koordinatora, administratora društvenih mreža i fizioterapeuta.

rija Đukić (ALG Spor, Turska), Sara Simonović (Sent Mihalji, Mađarska); napad: Armisa

ponovo

izabrala bih isti put

ga odlazim iz Đera nakon osvojene titule u Ligi šampiona. Zato jer su me izazovi privlačili. I do dana današnjeg sve je bilo onako kako sam zamislila.

KARIJERA PROĐE...

Energija i inat usko su povezani sa Jovankom. I uvijek je išla na pobjedu. Poraz je bila zabranjena riječ.

- Odmalena sam bila disciplinovana sa fokusom na stvari koje treba da se urade. Pristupala sam na isti način svakoj utakmici, sa time se i rodiš.

Kao dijete sam uvijek željela da pobjeđujem u svakoj igrici, a u školi da budem najbolja. Takmičila sam se sa bratom i sestrom i željela pobjedu. I to u sebi imaš ili nemaš, teško je nadograditi, ali ono što svi možemo je da zacrtamo cilj i da se borimo za njega. Lično sam izabrala teži put, ali nijesam odustajala, iako je bilo teš-

ko – kazala je Radičević. Izazovi i ambicije je nijesu ,,pojeli“.

- Bilo je preteško, a možda je gledajući sa strane bilo drugačije. Ali i ja sam prije svega od krvi i mesa i imam veliku emociju. Na sreću, pa sam znala da se nosim i sa njom i izazovima. Kada bih se ponovo rodila izabrala bih isti put jer sam danas ovo i zbog toga što su mi roditelji usadili prave vrijednosti, a to je biti dobar i pošten. Jer karijera prođe... Za ponos mi je to što sam ostavila trag u ženskom rukometu i djela o kojima će se pričati, ali je važnije da me ljudi cijene, poštuju, vole i da su vidjeli moju emociju.

BEZ SATA U ŽIVOT

Najteži i najljepši momenat u karijeri Jovanka je povezala s istim datumom, mjestom i utakmicom. Podgorica, Sportski centar ,,Morača“, 9.

Turska), Medina Dešić (Nirnberg, Njemačka), Maša Tomašević (Budućnost), Anđela Tošković (Crvena zvezda,

Svega toga nije bilo 2021. godine. U ovom periodu postavljene su tribine sa 600 stolica na glavnom terenu, a sada nabavljamo i novu tribinu. Postavljena je nova travnata podloga sa drenažom, VIP i novinarska loža, izgrađene svlačionice od 250 metara kvadratnih, postavljen digitalni semafor. Uskoro dobijamo reflektore na glavnom stadionu, a već su postavljeni na pomoćnom terenu – rekao je, između ostalog, Kandić, a prenosi Radio Tivat. D. K.

Srbija), Tatjana Osmajić, Jelena Vujadinović (Breznica). Crna Gora će dočekati Azerbejdžan 8. aprila na Grad-

novembar 2022. godine.

- Tada je bio moj oproštaj. Dok sam živa nikada neću zaboraviti dan kada sam odigrala posljednju utakmicu kod kuće u dresu Crne Gore – navodi Joka. Sve pobjede sa reprezentacijom bile su najveće pobjede u karijeri i sa uspjehom ,,lavica“ se ništa ne može uporediti. Najteži poraz bio je?

- U finalu Olimpijskih igara. Mogu da dodam izgubljena finala u Ligi šampiona s Vardarom, koji u mojem srcu ima posebno mjesto. Ali uvijek ću pamtiti najljepše stvari. Što dalje, kako bez rukometa? Jovanka ima jasnu viziju, ali će prvo da odmori godinu.

- Od 30. juna ponovo ću organizovati međunarodni rukometni kamp u Baru, a onda ću da odmorim bez obzira na ponude koje sam dobila. Svjesna sam da mi je potrebna mala pauza kako bih bila uspješna i u novoj ulozi. I ono najvažnije, sada i bez sata oko ruke, može u život. - Željna sam da živim po svojim planovima jer sam do sada živjela po satu drugih ljudi. Naravno, i dalje ću da treniram jer volim sport. Napokon ću da stanem i na skije, igraću tenis i uživaću u mnogim stvarima koje do sada nijesam radila. Provodiću više vremena sa ljudima koje volim i neću propuštati slavu, rođendane, Božić... Govore mi da kreće novo poglavlje, radujem mu se, jer sam rukometu sve dala i bilo bi nezahvalno reći da mi se sve nije vratilo. Rukomet je dio mene i ostaće zauvijek, a posebno sam ponosna na onu djevojčicu od 11 godina... – zaključila je Jovanka Radičević. A. MARKOVIĆ

skom stadionu u Nikšiću. U prethodna dva kola naš tim je savladao Litvaniju i remizirao sa Azerbejdžanom u gostima, pa bi pobjeda narednog utorka približila ,,crvene“ osvajanju prvog mjesta i plasmanu u diviziju B. - Dobra stvar je što ovog puta imamo dosta vremena za pripreme, odradićemo osam treninga, više nego inače što odradimo na okupljanjima. Dobro je i što će tri dana prije nas svoj meč odigrati Litvanija i Azerbejdžan, pa ćemo imati priliku za bolju analizu rivala. Sa druge strane, sve to neće mnogo značiti ako ne budemo na maksimumu. Znamo dobro Azerbejdžan, sličnog smo kvaliteta i očekuje nas još jedna teška utakmica sa njima. Nadam se i da su igračice u još boljoj takmičarskoj formi nego što je to bio slučaj u februaru - rekao je selektor Marić za sajt FSCG Ne. K.

PODGORICA – Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2026. godine održaće se na dva mjesta – muški turnir u Beogradu od 10. do 25. januara, dok će lokacija i datumi takmičenja za dame biti uskoro potvrđeni.

Na šampionatu će učestvovati 16 timova i igraće se po novom sistemu. U prvoj fazi biće četiri grupe sa po četiri repre-

zentacije (dvije ekipe koje su direktno izborile plasman, dvije iz kvalifikacija), a nakon svake utakmice biće dan odmora. Nakon prve faze tri najbolja tima iz svake grupe izboriće prolaz dalje i formirati dvije nove grupe od po šest timova (u grupi E biće najbolji iz A i C grupa, a u grupi F najuspješniji iz grupa B i D). Svi bodovi osvojeni tokom prve grupne runde prenosiće se

u narednu fazu, gdje će svaka ekipa igrati još tri utakmice. Poslije druge grupne runde po dva najbolja tima iz obje grupe igraće polufinale, dok će se ostali boriti za plasman od petog do 12. mjesta. Posljednje selekcije iz prve faze EP odigraće još jedan krug nakon kojeg će biti poznat plasman od 13. do 16. mjesta. Pored prestižnih trofeja i medalja pojedinačne nagrade biće dodijeljene nakon svakog polufinala, meča za bronzanu medalju i velikog finala. Stručna komisija će, takođe, izabrati sedam najboljih igrača sa turnira. Plasman na EP obezbijedili su Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Španija, Italija, Grčka, Mađarska i Rumunija.

Preostali timovi će se ovog ljeta boriti kroz kvalifikacije za plasman na prvenstvo Evrope. A. M. ,,Ajkule“ u Beogradu od 10. do 25. januara 2026. Novi

Jovanka sa ocem Draganom i majkom Milijanom juče u Veneciji

Košarkaši Mornara poslije skoro pet mjeseci upisali pobjedu i ostali u trci za opstanak u ABA ligi

Pavićević: Nada posljednja umire

PODGORICA – Košarkaši

Mornara Barsko zlato su od 4. novembra čekali da prekinu post u ABA ligi - u neđelju veče i to se desilo, konačno, nakon 17 vezanih poraza, u ,,Topolici“ je pala Krka (78:70), konkurent za opstanak, ali Barani na kraju ne mogu u potpunosti da budu zadovoljni.

Prije svega jer su do druge pobjede došli na pet kola prije kraja ligaškog dijela, a posebno što su protiv tima iz Novog Mesta mogli ubjedljivije da slave i tako nadoknade poraz od 13 poena u gostima, što bi moglo da bude značajno u slučaju da dva tima na kraju budu izjednačena na tabeli. Tim Mihaila Pavićevića je na dva i po minuta vodio 15 razlike (75:60), imao je i napad, ali je od izgubljene lopte Noe Tomasona u napadu domaćin ispustio veliku prednost.

Mornar, tako, ostaje na posljednjem mjestu na tabeli sa dvije pobjede i 23 poraza, odnosno ima po dvije pobjede manje od Krke i Cibone, koje su bolje i

međusobno od Barana.

- Dočekasmo i taj dan. Nažalost, malo crnog humora, ali tako je. Poslije zaista teške sezone, da više i ne govorim o tome, pobjeda je došla, možda, i malo kasno. Svaka pobjeda je, ipak, dobra, pogotovo u situaciji u kojoj smo se našli. Drago mi je zbog igrača i od sveg srca im čestitam - rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara. Mornar je i dalje bez Čika Kartera (oporavlja se od loma stopala), a pred meč sa Krkom je ostao i bez krilnog centra Džamarija Smita, pa su Barani igrali sa još kraćom rotacijom.

- Što je manja rotacija, mi igramo bolje. U toku dana sam dobio poruku od Smita da ga boli koljeno i da ne može da igra. U tako kratkoj rotaciji, i to glavnoj, ostali smo bez još jednog igrača. Međutim, momci su dali u ovom trenutku, možda i više od sebe uz veliku potrošnju. Mladi igrači su isto doprinijeli, to je ono što se od njih i traži. Sa maksimalnom borbom i zalaganjem digli smo nivo odbrane i tako smo i dobi-

li utakmicu – dodao je trener Mornara. Strateg Barana je zadovoljan i kako je njegova ekipa izgledala na ovom meču. - U većem dijelu utakmice smo odigrali izuzetno pametno i mudro. Svi su dali doprinos, ali je Rogić (19 poena, po šest skokova i asistencija), zaista, komandovao napadom i vrlo inteligentno ih pozivao, odigrao je jako dobru utakmicu. Ali i svi ostali su dali sve od sebe. Mornar u preostalih pet kola gostuje FMP-u i Zadru, a dočekuje Dubai, Split i Igokeu. Trebaju mu barem tri pobjede, uz uslov da konkurenti nijednom ne pobijede. Krka do kraja dočekuje Split, Budućnost i Cedevita Olimpiju, a gostuje Igokei i Crvenoj zvezdi, dok Cibona dočekuje Crvenu zvezdu, Megu i Spartak, a gostuje Cedevita Olimpiji i Borcu.

- Tu smo, gdje smo. Ima još pet kola, nećemo se predati. Nada posljednja umire, idemo dalje. Raduje me što smo dvije vezane utakmice odigrali jako dobro, nakon one protiv Partizana – zaključio je Pavićević. S. J.

Klivlend pobijedio Kliperse i stigao prvi do 60 pobjeda na Istoku Tuča u Mineapolisu,

PODGORICA - Veče u NBA ligi obilježila je velika tuča u Mineapolisu na meču između Minesote i Detroita, koji je na kraju pripao Timbervulvsima sa 123:104.

Tuča se dogodila u drugoj četvrtini, na osam minuta i 36 sekundi prije kraja poluvremena, dok su Pistonsi vodili 39:30. Centar Detrota Ajzea Stjuart je nekoliko trenutaka ranije dobio tehničku grešku nakon što je snažno udario Divinćenca Dontea

poslije zvižduka sudije. Potom je Ron Holand napravio faul kada je izbio loptu iz ruku Naza Rida blizu osnovne linije. Njih dvojica su razmijenili riječi, Divinćenco je prišao i uhvatio Holanda za dres, a ubrzo su se u gužvi našli svih 10 igrača na terenu, kao i više trenera i članova medicinskog osoblja.

Na kraju je isključeno pet igrača i dva trenera. Detroit je ostao bez glavnog trenera Džej Bija Bikerstafa, Stjuarta, Holanda i beka Markusa Sasera. Iz

ČETVRTA KRUNA SA POSEBNIM PEČATOM: Bemaksa nakon pet godina vratile WABA titulu

,,Vučice“ grizu do pehara znaju

PODGORICA – Sve je bilo spremno za novo krunisanje Celja. Slovenke su željele da ispišu istoriju i osvoje šestu WABA titulu (pet ima i Šibenik), nakon što su u posljednjem ligaškom kolu oborile rekord Partizana (37. vezanih pobjeda na svom terenu), te da šestom krunom na najbolji način proslave tri decenije postojanja.

Prvi put od 16. januara 2021. godine ,,vučice“ su trijumfovale u Celju, čime su, nakon pet vezanih poraza u finalima regionalnog takmičenja, konačno osvojile četvrtu krunu (osvojen fajnal-for u Podgorici 2016, te u Montani dvije godine kasnije, dok 2020. godine titulu su prigrabile kao najbolji tim ligaškog dijela, jer se završnica nije igrala zbog kovida). I, nakon tri poraza u ,,Bemaks areni“, Budućnost Bemaks dočekala je vrijeme za osvetu i to baš na terenu šampiona – 71:64.

- Teško je opisati kako se osjećamo. Imale smo i psihološki problem, jer nas je Celje redovno dobijalo u finalnim mečevima, ali sada smo bile zaista sjajne i drago mi je da smo im vratile istom mjerom – kazala je Zorana Radonjić, kapitenka Budućnost Bemaksa. Petar Stojanović u finalnom meču očigledno je nadmudrio iskusnog Damira Grgića. Izuzetna energija, atmosfera i sa klupe, ali i prilična hladnokrvnost, gdje se nijednog trenutka nije mogla osjetiti trema.

- Tri finala u Podgorici smo izgubile. Sada smo došle u Celje potpuno rastrećene. Cilj je

bio da probamo da dobijemo Montanu i zakažemo novo finale. Kada smo to uspjele, sve je bilo lakše. Celje je bilo pod pritiskom i određenim moranjem. Mi nijesmo osjećale nikakav pritisak, trener nam je rekao da je potrebno da budemo pametne i uživamo. Čak ni u finišu, kada je Celje preokrenulo, nijesmo se uplašile. Pronalazile smo dobra rješenja i

zaista imale neku nevjerovatnu energiju – objasnila je Baranka, koja je poseban akcenat stavila na podršku, s obzirom na to da je oko 120 djevojčica doputovalo iz Crne Gore da bi sa tribina nosile ,,plave“. - Zahvaljujući našem klubu i sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“, te djevojčice su uživale tri dana. Veliko im hvala za sve, jer su nam značile mno-

Minesote su isključeni Rid i Divinćenco, kao i pomoćni trener

Pablo Priđoni

Na kraju utakmice, najbolji u pobjedi Minesote je bio Džulijus Rendl sa 26 poena, osam skokova i pet asistencija. Kod Detroita bolji od ostalih bio je Malik Bizli sa 27 poena. Minesota je sedma u Zapadnoj konferenciji sa 43 pobjede i 32 poraza, a Detroit je peti u Istočnoj konferenciji sa 42 pobjede i 33 poraza. Klivlend je pobijedio Los Anđeles Kliperse 127:122, pa su

Kavalirsi za sada jedini tim na Istoku sa 60 pobjeda. Samo Oklahoma ima više pobjeda od njih u cijeloj ligi.

U redovima Klivlenda Donovan Mičel je imao 24 poena, 12 skokova i sedam asistencija, Džeret Alen je dodao 25 poena i 13 skokova, Evan Mobli 22 poena, sedam skokova i četiri asistencije, a Darijus Garland 19 poena, sedam asistencija i četiri skoka. Najefikasniji u Klipersima je bio Norman Pauel sa poena, dok je Džejms Harden upisao 24 i po

osam skokova i asistencija, dok je kapiten reprezentacije Srbije Bogdan Bogdanović zabilježio 16 poena, uz četiri skoka i tri asistencije. Klivlend je prvi u Istočnoj konferenciji sa 60 poena i 15 poraza, Klipersi su osmi u Zapadnoj konferenciji sa 42 pobjede i 32 poraza. Golden Stejt bio je bolji od San Antonija 148:106, za 43. pobjedu od početka sezone. Najbolji u pobjedničkom timu bio je Brandin Podzijemski sa 27 poena, uz šest skokova i pet

asistencija, Mozes Mudi je dodao 20 poena, a Badi Hild 19. Stef Kari ubacio 13 poena, uz šest asistencija, a isti košgeterski učinak imao je i Džimi Batler. Među Sparsima najefikasniji je bio Keldon Džonson sa 19 poena. Rezultati : Minesota – Detroit 123:104, Njujork - Portland 110:93, Milvoki - Atlanta 124:145, Nju Orleans - Šarlot 98:94, San Antonio - Golden Stejt 106:148, Filadelfija - Toronto 109:127, Klivlend – LA Klipers 127:122. S. J.

jako, znaju kako

Radost Podgoričanki u Celju

go, posebno u nekim ključnim momentima vidjelo se koliko su nam pomogle – dodala je Radonjić. Na kraju, Zorana Radonjić dobila je nagradu za MVP igračicu.

- To je nagrada za sve. Bile smo zaista tim i zato smo došle do pobjede. Imale smo izuzetnu atmosferu, hemiju i vjerovale smo da će nam se vratiti neke nepravedne stvari tokom sezone. Drago mi je zbog priznanja, ali to je manje bitno, jer je važno da smo pehar konačno vratile kod nas –podvukla je Radonjić. Tako je Budućnost Bemaks šokirala Celje, pokvarila ,,rođendansko slavlje“ i gotovo spremnu feštu, a nikad mlađi tim pokazao je da nemoguće ne postoji. Celje sa dvi-

Đukanović i Dubljević čestitali, ostali ,,zaboravili“

Bivši predsjednik Crne

Gore Milo Đukanović čestitao je košarkašicama Budućnosti osvajanje WABA lige.

- Još jedna potvrda kvaliteta i svijetle budućnosti crnogorske košarke. Čestitke za najbolje regionalne košarkašice Budućnosti i osvojenu titulu WABA lige - napisao je Đukanović na mreži Iks.

Zvaničan dopis klubu uputila je i predsjednica KSCG Jelena Dubljević - Ovaj uspjeh nije samo potvrda vašeg talenta i rada, već i podstrek za buduće generacije da slijede vaš primjer. Nastavite da budete ambasadori naše košarke, inspirišete mlade sportiste i ponosno predstavljate crnogorski sport na regionalnoj i međunarodnoj sceni – kaže se, između ostalog, u čestitki Jelene Dubljević.

Veliki uspjeh podgoričkog kluba ostao je zaboravljen od strane ostalih – Ministarstva sporta i mladih, te Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Dok čestitke stižu sa brojnih adresa iz Bugarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Mađarske, Albanije od strane brojnih klubova i sportskih radnika, izuzetan rezultat ,,vučica“ kod nas očigledno nije doživljen na pravi način.

je reprezentativke Brazila, od kojih je Silva već bila MVP, te iskusnom Nikom Barič, koja je tri sezone nastupala u Evroligi, imalo je nikad veću ulogu favorita, ali je podmlađeni tim podgoričkog kluba ,,pokazao zube“... R. PEROVIĆ

Košarkaši Budućnost Volija upisali ubjedljivu pobjedu u gostima protiv Cibone i nastavili trku sa Partizanom za prvo mjesto

Žakelj: Ostvarili smo

loše stvari ćemo da analiziramo

PODGORICA – Budućnost Voli je u Zagrebu ostvarila cilj, ubjedljivom pobjedom protiv Cibone (96:82) je ostala na diobi prvog mjesta sa Partizanom.

Oba tima su na skoru 22-3, a za dvije sedmice će u međusobnom duelu u ,,MTEL Dvorani Morača“, vjerovatno, da odluče ko će sa prve pozicije u plej-of. Prije toga ,,plavima“ predstoji uvijek neugodni gradski derbi sa SC Derbijem, dok Partizan dočekuje Igokeu, i realno je da vodeći tandem dočeka derbi u Podgorici sa istim skorom. Konačan rezultat u ,,Draženovom domu“ pokazuje da je Budućnost lako došla do željenog trijumfa. Međutim, i u Zagrebu je, kao sedmicu ranije protiv Spartaka, bilo ,,praznog hoda“, pa su izabranici Andreja Žakelja od ,,plus 25“ u 13. minutu (40:15) došli do svega ,,plus pet“ (58:53), sredinom treće četvrtine. Crnogorski šampion je uspio da odbije taj napad domaćina i do kraja meča dođe do pobjede sa dvocifrenom razlikom, iako je igrao oslabljen neigranjem Jogija Ferela, Andrije Slavkovića i Alekse Ilića, dok je 14 minuta prije kraja ostao i bez povrijeđenog Rašida Sulejmona - Kada igramo dobro, posebno odbranu, izgledamo vrhunski. Međutim, kad se igrači opuste i pomisle da je sve završeno, kad nema više fokusa na odbrani i kad igrači počnu da razmišljaju samo o napadu, onda se dogode problemi. Za mene je to neprihvatljivo. Primili smo 34 poena u trećoj četvrtini, a 33 u cijelom prvom poluvremenu. Sve počinje i završava u odbrani – u fokusu, a mi smo protivniku dozvoljavali neke lake poene – kaže Andrej Žakelj, trener ,,plavih“. Interesantno, Budućnost je dobila meč u kojem je pogodila manje koševa iz igre od do-

Odsustva igrača poremete uloge

Rašid Sulejmon je na četiri minuta i 13 sekundi prije kraja treće četvrtine napustio igru, a nakon što je iz kontranapada postigao koš za vođstvo ,,plavih“ od 62:53. Američki košarkaš je izašao iz igre sa bolnom grimasom, držeći se za butinu desne noge, što ukazuje na povredu primicača. - Ne znamo još koliko je ozbiljno sa povredom Sulejmona, treba da ga pregleda doktor – rekao nam je Žakelj. Budućnost je ponovo bez Jogija Ferela, koji je u subotu, dan pred meč sa Cibonom, ponovo otišao u Sjedinjene Države. - Ferel rješava lične stvari i nadamo se da će sve da bude OK –dodao je Žakelj, uz napomenu da se zna kada će se Ferel vratiti. Uz podsjećanje da je i dalje van stroja Andrija Slavković (zbog povrede desne šake), a da je Aleksa Ilić zbog bolesti propustio gostovanje u Zagrebu, Žakelj iestiče da sve te stvari ,,utiču na ekipu“. - Sve to poremeti uloge i treba se prilagođavati – istakao je trener ,,plavih“.

ABA liga je objavila termin odigravanja derbija između Budućnost Volija i Partizana, u 27. kolu, a meč u Podgorici će biti odigran 13. aprila sa početkom u 19.30 časova

maćina, isti broj za dva poena (po 23), a jedan manje za tri poena (10-11). Podgoričani su imali slabije procente šuta za dva (67,6 – 54,8 odsto), a bolje za tri poena (43,5 – 2310). Do pobjede su ,,plavi“ došli kroz bolji skok (36-25), posebno ofanzivni (14-4), što im je omogućilo da budu uspješniji iz drugog napada (11-4), ali i kroz više ubačenih poena sa linije bacanja (20-3), iako su Podgoričani promašili 11 penala. Najzad, Budućnost je imala manje izgubljenih lopti (7-12) i više ukradenih (6-3), bolju realizaciju kontranapada (19-7) i više poena nakon izgubljenih lopti protivnika (13-9).

- Počeli smo utakmicu kako treba – agresivno, s puno trčanja i lakih poena. Tako moramo da igramo veći dio utakmice. Svaka nam je utakmica teška, jer treba da se dobije. Sva-

ka utakmica može da nas košta plasmana na tabeli. Naš cilj je bila pobjeda i to smo ostvarili. Bilo je dobrih momenata, daleko od toga da je sve bilo loše. O lošim stvarima ćemo razgovarati i analizirati ih, a one dobre treba da produžimo na više minuta igre - istakao je Žakelj. I pored ubjedljivog vođstva na poluvremenu (30:13), slovenački trener je bio nezadovoljan nekim reakcijama svoje ekipe u odbrani, jer je Budućnost u prve dvije četvrtine imala po tri faula, dakle nije ušla ni u bonus.

- Napravili smo svega šest faulova u prvom poluvremenu. Tako ne možemo da igramo, nije to košarka. U trećoj četvrtini smo radili neke stvari koje na onom nivou ne smiju da se dešavaju. Zato sam se ljutio, zbog fokusa, prije svega u odbrani –zaključio je Žakelj. S. J.

Ekipa Budućnost Volija nakon pobjede u Zagrebu

Naša zemlja želi da bude domaćin sa Srbijom, Hrvatskom i Mađarskom

Crna Gora kandidat za zajedničku organizaciju

PODGORICA – Crna Gora je bila domaćin samo jednog velikog takmičenja u kolektivnim sportovima od obnove nezavisnosti.

Podgorica je prije nešto više od dvije godine ugostila ženske rukometne selekcije u sklopu grupe prve faze Evropskog prvenstva. Uskoro će, u individualnoj konkurenciji, okupiti i najbolje džudiste Starog kontinenta.

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, nakon razgovora sa kolegom iz Srbije Zoranom Gajićem, najavio je da naša država ponovo može da bude u fokusu kontinentalne sportske javnosti, jer će se Crna Gora i Srbija, zajedno sa Hrvatskom i Mađarskom, kandidovati za organizaciju muškog odbojkaškog šampionata Evrope 2028. godine. - Jako mi je drago da mogu da saopštim da smo prilikom sastanka, na kojem je prisustvovao i predsjednik Evropske odbojkaške konfederacije, pokrenuli temu oko organizacije Evropskog prvenstva u odbojci 2028. godine. Očekujemo da zajedno, mi, Srbija, Hrvatska i Mađarska, budemo domaćini jednog takvog događaja. To bi mnogo značilo za našu državu i za naš sport, naš odbojkaški tim, ali i za promociju naše turističke ponude - kazao je Šćekić. Tokom finalnih mečeva Kupa Crne Gore u Budvi, kojima je

u neđelju prisustvovao i predsjednik Evropske odbojkaške konfederacije, Roko Sikirić, dva ministra su lobirala za tu inicijativu.

- Zajedničkim lobiranjem uspjeli smo da pronađemo lojalne i veoma jake predstavnike u Evropskoj konfederaciji

Ministar Šćekić je dodao da će Crna Gora od Srbije dobiti i podršku u razvoju školskog sporta, ali i otvaranju zavoda za sportsku medicinu

i da se zajedničkim snagama borimo za organizaciju Evropskog prvenstva 2028. godine. Nadam se da ćemo uspjeti zajedno sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Mađarskom da napravimo jedno istorijsko takmičenje - istakao je Gajić i iznio ideju o pokretanju regionalne lige, te organizaciji turnira prvaka država bivše Jugoslavije. Nekadašnji proslavljeni odbojkaški trener, koji je sa SR Jugoslavijom, između ostalog, bio olimpijski šampion 2000. godine u Sidneju, dodao je da očekuje čvršće veze i u drugim sportovima.

- Mi u Srbiji imamo 87 saveza, Crna Gora ima 40 i nešto, plus Olimpijski, Paraolimpijski komitet - da zajedno sarađuju od sporta do sporta. To je više ili manje dobra saradnja, produbljena i plodotvorna. Ovom prilikom pozivam sve te ljude da na tim nivoima sa stručnjacima koje imaju, od najpoznatijeg fudbalskog saveza, pa redom, produbljuju svoje odnose u smislu edukacije trenera, usavršavanja sudija, zajedničkih priprema i svih ostalih aktivnosti koje oni mogu da imaju zajedno – kazao je Gajić. R. A.

Jakub Menšik, šampion Mastersa u Majamiju, predstavnik ,,novog talasa“ svjetskog tenisa

Htio da odustane

Najuspješniji teniser svih vremena žali zbog poraza, ali može da bude zadovoljan jer i dalje igra na visokom nivou. Pred sezonu na šljaci i dalje je među favoritima.

- Hoću da se zahvalim navijačima. Hvala iz dubine srca. Šest godina nijesam bio ovdje. Osjećaj igrati ovdje, pred ovom publikom je nevjerovatan. Ne samo danas, nego oduvijek. Zaista cijenim vašu podršku. Volim vas sve i nadam se da ćemo se vidjeti još – rekao je Đoković.

Menšik i Đoković sastali su se drugi put u istoriji i sada su izjednačeni u pobjedama. Sve drugo je, naravno, na strani Beograđanina – čovjeka koji je postavio standarde u tenisu i postao inspiracija mnogima. Pa i Menšiku.

Trijumfom u Kupu Crne Gore protiv

Bošković: utakmicu

PODGORICA – Odbojkaši

Budve su potvrdili dominaciju na domaćoj sceni, iako su do sedmog uzastopnog pehara u Kupu, ukupno 14. trofeja u nizu u sedmoj sezoni od osnivanja (pored šest duplih kruna i premijernog Superkupa), došli sa nikad mlađim timom i samo jednim strancem u ekipi (srpski libero Lazar Mocić).

Tim Miljana Boškovića je u finalu Kupa ispustio prvi set u sezoni, ali nije dozvolio Budućnosti da domaćinu finala u Mediteranskom sportskom centru pokvari najavljeno slavlje. Budvani su relativno lako poveli 2:0 u setovima, ali u trećem setu nijesu iskoristili šest meč-lopti, pet vezanih, pa je Budućnost odvela meč u četvrti set, u kojem su gosti bolje počeli i poveli 10:6, i 13:10. Ipak, od preokreta i prvog vođstva na 15:14, Budvani više nijesu ispuštali prednost do kraja, pa su zasluženo stigli do novog pehara...

- Utakmica je za publiku bila lijepa i interesantna, a za nas trenere i te kako teško – kaže strateg Budvana Miljan Bošković.

- Ušli smo nervozno u meč, imali previše grešaka i ova utakmica im je pouka da moramo da vodimo računa o našem dvorištu. Kada to sredimo, onda će sve biti kako bi trebalo. Budućnost je sve vrijeme tražila rješenje, ali smo je u trećem setu i mi pogurali. Riješili smo utakmicu hrabrošću, a bili smo i dosta pametniji u trenucima odluke. Čestitam mojim momcima na osvajanju Kupa, a igračima Budućnosti na fer i sportskoj utakmici – dodao je Bošković. Za MVP-a meča proglašen je

Objavljena nova WTA lista

- Ne želim mnogo da pričam. Ovo je Jakubov momenat. Čestitam. Boli me da priznam, ali

PODGORICA - Kiša je na nekoliko sati pomjerila finale u Majamiju, a potom je Jakub Menšik ,,pomjerio“ jubilarno slavlje Novaka Đokovića za eventualno neku drugu priliku. Srpski teniser nije uspio da osvoji 100. titulu u karijeri i postane najstariji osvajač nekog Masters trofeja – od njegove klase jači su bili servisi 19-godišnjeg Čeha (7:6, 7:6).

trenutno si bolji. Ostao si dobar u teškim trenucima i to je nešto što ćeš još mnogo puta raditi u godinama koje dolaze. Želim ti sve najbolje. Čestitam tvom timu, familiji. Svaka čast – obratio se Đoković 18 godina mlađem rivalu.

- Novače, ti si razlog zbog kojeg sam ovdje. Divio sam ti se odmalena... Imao sam priliku da treniram s tobom i igram protiv tebe u Šangaju, ali sada u finalu turnira... Hvala ti mnogo za sve, izuzetna si osoba i već sam toliko puta to rekao. Veliko hvala mom timu. Svim navijačima kod kuće. Hvala na podršci. Ovo je samo prvi trofej od mnogo koji dolaze – najavio je tinejdžer iz Prostejova i otkrio.

- Sat vremena pred početak prvog kola sam htio da odustanem. Potpisao sam čak i list da odustajem, ali je, srećom, sudija bio na ručku. Poslije toga je fizioterapeut napravio čudo – poručio je Jakub Menšik. Ne. K.

PODGORICA - Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić napredovala je četiri pozicije na najnovijoj WTA listi, pa je od juče 570. igračica svijeta. Prva je Bjeloruskinja Arina Sabalenka sa 10.541 bodom, ispred Poljakinje Ige Švjontek i Amerikanki Koko Gof, Džesike Pegule i Medison

Kiz. Plasman među prvih deset uspjela je da izbori i Paula Badosa iz Španije, dok Amerikanka Ema Navaro (11) nije više među deset najboljih. Među prvih 10 su još Italijanka Džasmin Paolini, Ruskinja Mira Andrejeva, Kineskinja Ćinven Džen, Paula Badosa iz Španija i Kazahstanka Elena Ribakina. R. P.

Gajić i Šćekić juče u Podgorici

Budućnosti, odbojkaši Budve potvrdili dominaciju na domaćoj sceni

Riješili smo

hrabrošću

primač servisa Budve Vasilije Milenković koji je upisao 18 poena, pet manje od kapitena Balše Radunovića. - Ova nagrada mi mnogo znači i biće mi podstrek za dalji rad. Što se utakmice tiče, u trećem setu nam je pala koncentracija, pa nam je Budućnost uzela taj set. Međutim,

brzo smo se vratili u četvrtom setu, i nakon neizvjesnog seta smo uspjeli da trijumfujemo. Čestitam ekipi Budućnosti na izvanrednoj igri i borbenosti, ali i mojoj ekipi na sjajnoj igri i borbenosti. Ostaje nam plej-of serija, i sada se spremamo za to – kazao je Milenković i čestitao publici koja je „došla u ve-

Ingebrigtsenov

Norveški atletski trener

GjertIngebrigtsen rekao je danas na sudu da ,,voli“ svoju djecu i da je samo ,,previše zaštitnički nastrojen“ otac, i negirao je optužbe za zlostavljanje, prenio je BBC.

Ingebrigtsenu (59) se sudi u Norveškoj za fizičko i psihičko zlostavljanje svog 24-godišnjeg sina Jakoba i još jednog njegovog djeteta.

Dvostruki olimpijski šampion Jakob rekao je tokom prošlosedmičnog svjedočenja da je njegov otac manipulisao i kontrolisao njime tokom njegovog odrastanja i detaljno je opisao niz navodnih incidenata.

Gjert je rekao da je pokušao da zaštiti sve sedmoro svoje djece, od kojih su još dvoje posta-

li uspješni sportisti. - Postao sam otac vrlo rano, sa ogromnom potrebom da zaštitim djecu. Postao sam nešto što bi se moglo nazvati pretjerano zaštitničkim – rekao je Gjert na sudu, a prenosi norveška državna televizija NRK. Dodao je i da su ambicije neke od njegove djece bile ,,apsolutno ekstremne“ kada su počeli da se bave sportom. Na sudu se prošle sedmice tvrdilo da je Gjert udario Jakoba nekoliko puta nakon što su ga iz škole zvali da prijave navodno loše ponašanje njegovog sina kada je imao osam godina. Jakob je ispričao i da ga je 2008. godine, kada je bio otprilike istih godina, otac udario u lice jer je kasnio na trku. Opisao je još jedan incident godinu ka-

RADIĆ: Zadovoljan sam trećim i četvrtim setom

Budućnost volej je u finalu bila i te kako oslabljena neigranjem reprezentativca Ivana Zvicera, koji je trebalo da bude prevaga na strani „plavih“ u ovom, kao i finalu plej-ofa. Zvicer je, međutim, trenutno van terena zbog zdravstvenih problema, a ekipa je pred početak utakmice istakla transparent sa natpisom „Igramo za Ivana.

Uz tebe smo i želimo ti brz oporavak“. - Čestitam Budvi na zasluženo osvojenom trofeju. Nijesam zadovoljan kako smo odradili prva dva seta, ali smo kasnije digli našu igru, osvojili treći set i sjajno se borili u četvrtom, ali nije bilo dovoljno da izborimo peti set. Kao trenera me zadovoljava igra

Pune tribine i poznata

odbojkaška imena

likom broju da podrži ekipu“. I Bošković je zahvalio publici na velikoj podršci.

- Hvala i Odbojkaškom savezu i Budvi na odličnoj organizaciji, jer smo kod nas prvi put imali takvo nešto. Sve to je napravilo jednu prelijepu sliku – zaključio je Bošković. S. JONČIĆ

snije, rekavši da ga je Gjert udario nogom u stomak nakon što je pao sa skutera. Jakob je takođe naveo da mu je otac prijetio 2016. godine, te istakao još jednu epizodu otprilike u isto vrijeme kada je Gjert bacio svoju konzolu za igre kroz prozor. Jakob i njegova braća Filip (31) i Henrik (34), koji su takođe olimpijci, iznijeli su u oktobru 2023. godine tvrdnje da je njihov otac – koji im je bio trener do 2022 – bio nasilan, te da i dalje osjećaju nelagodu i strah zbog Gjerta.

Gjert je tada preko svog advokata rekao da su optužbe neosnovane i da ,,nikada nije bio nasilan prema svojoj djeci“.

Osim što je olimpijski šampion, Jakob Ingebrigtsen je dvostruki svjetski prvak na 5.000 metara, dvostruki osvajač srebrne medalje na otvorenom na 1.500 metara i 16-struki prvak Evrope.

Nedavno je osvojio dvije svjetske titule u dvorani, osvojivši zlato na 3.000 i 1.500 metara u Nanđingu u Kini. R. A.

Finalni mečevi u Kupu su prošli u lijepom ambijentu i sa punim tribinama Mediteranskog sportskog centra, a na poziv OSCG je prisustvovao veliki broj odbojkaških poslenika iz regiona, na čelu sa predsjednikom Evropske odbojkaške konfederacije Rokom Sikirićem. Finale su gledali i potpredsjednik CEV-a i generalni sekretar OS Srbije Ivan Knežević, nekadašnji odbojkaš Budućnosti i reprezentacije Crne Gore, zatim predsjednik i

potpredsjednica OSS, Đula Mešter i Jelena Nikolić, predsjednik OS Hrvatske Frane Žanić, predsjednik Balkanske odbojkaške asocijacije Milutin Popović, generalni sekretar i član izvršnog odbora OS Sjeverne Makedonije, Filip Despotovski i Zoran Karanović Utakmice su pratili i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić i njegov kolega iz Srbije Zoran Gajić, bivši proslavljeni odbojkaški

u trećem i četvrtom setu, i uz još jači rad u naredne tri sedmice da se pripremimo još bolje i probamo da osvojimo titulu – rekao je Dejan Radić, trener Budućnosti. Čestitam OK Budva i Odbojkaškom savezu na organizaciji finala Kupa, u kojem su bile dvije sjajne utakmice. Pokazali smo da je, definitivno, vrijeme za odbojku. Nadam se da ćemo tako i nastaviti –dodao je Radić.

Rekorder u bacanju diska na novoj funkciji

trener, a bilo je i političara - zamjenik premijera Vlade Crne Gore Aleksa Bečić, predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović i predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić...

Danijel Furtula direktor

Atletskog saveza

PODGORICA – Crnogorski reprezentativac i rekorder u bacanju diska Danijel Furtula novi je direktor Atletskog saveza.

Njega je na tu funkciju predložio predsjednik Saveza, Milorad Vuletić. Izborom Furtule za direktora u Savezu žele da uključe sportiste koji su ostvarili značajne sportske karijere u njihovom daljem radu i funkcionisanju crnogorske atletike sa ciljem veće popularizacije i promocije.

- Furtula je svoju karijeru započeo 2007. godine u AK Tara kao perspektivan pionir i velika nada crnogorske atletike. Već tokom prvih nekoliko godina bavljenja atletikom obara više nacionalnih rekorda u ba-

canju kugle, diska i kladiva, ispunjava norme za svjetsko prvenstvo u mlađoj juniorskoj i juniorskoj kategoriji, što je

nagovještavalo da se radi o veoma talentovanom takmičaru. Prvi veliki uspjeh za crnogorsku atletiku Danijel je postigao osvajanjem srebrne medalje u bacanju diska na Evropskom prvenstvu za juniore u Talinu 2011. godine, a već naredne godine ispunio je norme za Evropsko prvenstvo za seniore u Helsinkiju i Olimpijske igre u Londonu. Danijel je tokom svoje bogate karijere izborio mnoštvo učešća na velikim takmičenjima i osvojio mnogo medalja - stoji između ostalog u saopštenju ASCG, sa posebnim akcentom da se radi o najiskusnijem crnogorskom olimpijcu sa čak tri učešća na Igrama - u Londonu 2012, Rio de Žaneiru 2016. i Tokiju 2021. godine – podsjetio je ASCG. R. P.

Budvani proslavljaju novi pehar Kupa Crne Gore

I.br.4699/23

Crna Gora Agencija za sprečavanje korupcije

Broj: 00 –888/2-2025 Podgorica, 31.03.2025. godine

Na osnovu člana 93 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije („Službeni list Crne Gore“, broj 54/24), Savjet Agencije za sprečavanje korupcije raspisuje

J A V N I K O N K U R S ZA IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Za direktora Agencije može biti izabrano lice koje, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ima:

1) najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina radnog iskustva u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava;

3) najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio, odnosno sa kojim je ostvario poslovnu saradnju.

Za direktora Agencije ne može biti izabrano lice koje je u posljednjih deset godina obavljalo ili obavlja funkcije:

1) poslanika ili odbornika;

2) člana Vlade Crne Gore;

3) u političkom subjektu (predsjednik partije, član predsjedništva, njihovi zamjenici, član izvršnog i glavnog odbora i drugi funkcioner u političkoj partiji u skladu sa statutom partije);

4) u koaliciji, u smislu zakona kojim se uređuje finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja

Za direktora Agencije ne može biti birano lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije

Za direktora Agencije ne može biti izabrano lice koje je u posljednjih pet godina imenovala ili postavila Vlada ili Skupština, kao javnog funkcionera.

Direktor Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran najviše dva puta

Prijava na Javni konkurs treba da sadrži: ime i prezime, adresu stanovanja, kratku biografiju kandidata, e-mail adresu i kontakt telefon.

Uz prijavu na Javni konkurs, k andidat za direktora Agencije treba da dostavi sljedeće dokaze:

- uvjerenje o državljanstvu ili fotokopiju biometrijske lične karte;

- ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ;

- diplomu o stečenom visokom obrazovanju ;

- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

- potvrdu da imenovani ima deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina radnog iskustva u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava;

- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti ; - najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio, odnosno sa kojim je ostvario poslovnu saradnju;

- izjavu (ovjerenu od strane notara) da u posljednjih deset godina nije obavljao niti obavlja funkciju poslanika ili odbornika; funkciju člana Vlade Crne Gore; funkciju u političkoj partiji (predsjednik partije, član predsjedništva, njihovi zamjenici, član izvršnog i glavnog odbora i drugi funkcioner u političkoj partiji); funkciju u koaliciji, u smislu zakona kojim se uređuje finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja ; niti je lice koje je u posljednjih pet godina imenovala ili postavila Vlada Cr ne Gore ili Skupština Crne Gore, kao javnog funkcionera

Kandidat za direktora Agencije dužan je da uz prijavu i traženu dokumentaciju dostavi pisani i obrazloženi predlog programa rada i ključnih prioriteta Agencije.

Javni konkurs će biti objavljen u štampanim medijima “Vijesti”, „Dan” i “Pobjeda”, kao i na internet stranici Agencije za sprečavanje korupcije.

Rok za podnošenje prijave je 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja javnog konkursa u štampanim medijima.

Nakon isteka propisanog roka za prijavu kandidata, Savjet Agencije će izvršiti provjeru ispunjenosti uslova iz st. 1 i 2 ovog javnog konkursa i sačiniti listu kandidata koji ispunjavaju uslove.

Razgovor sa kandidatima obavlja Savjet, u prisustvu svih članova.

Neblagovremene i nepotpune prijave, neće se razmatrati.

Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze dostave u originalu ili ovjerenoj kopiji, u zatvorenoj koverti, na adresu: Savjet Agencije za sprečavanje korupcije, Podgorica, ulica Kralja Nikole 27/V, sa naznakom “Za javni konkurs za izbor direktora A gencije za sprečavanje korupcije“.

PREDSJEDNIK SAVJETA AGENCIJE Pavle Ćupić, s.r.

JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca hipotekarnog povjerioca “ADDIKO BANK” AD Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona 98, PIB: 02454190, koga zastupa Advokatska kancelarija Čvorović, Minić & Radunović OD Podgorica, protiv hipotekarnog dužnika Gazdić Blagoja iz Podgorice, Bratstva i jedinstva br. 81, i kreditnog dužnika Gazdić Željka iz Podgorice, Bratstva i jedinstva br. 81, vr.spora: 162.614,49€, radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.02.2025. godine, sačinila je OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI

Prva vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Gazdić Blagoja iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 15.04.2025.godine, sa početkom u 12 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica.

Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5702, KO KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to objekta na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, stambeni prostor, dvoiposoban stan, PD 374, spratnost P5, 73m2, svojina Gazdić Blagoja u obimu prava 1/1, na kojim nepokretnostima je u korist hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave 254-00/08 OV.br.8132/2008 od 06.03.2008.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Gazdić Željku, osnovom Ugovora o kreditu br. 1621206093 od 05.03.2008.godine.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 82.502,59€, i iste se na prvom ročištu ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod ove Javne izvršiteljke da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 162.614,49€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 25.12.2023. godine, pa do isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2.164,02€.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 8.250,26€, što čini 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 510-89464-47 kod “Crnogorska Komercijalna Banka” A.D. Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja prodaje. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Hipotekarni povjerilac nije dužan polagati jemstvo, shodno čl.175 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 510-89464-47 kod “Crnogorska Komercijalna Banka” A.D. Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.

U Podgorici, dana 17.02.2025. godine

O b a v j e š t e n j e

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG“, br. 01/11, 53/16, 32/18, 62/18, 01/22), stečajni upravnik „VEKTRA MONTENEGRO“ DOO u stečaju iz Podgorice,

O b a v j e š t a v a Privredni sud, dužnika, povjerioce i sva zainteresovana lica da je donio O D L U K U o sprovođenju postupka neposredne prodaje dijela imovine koju čini ukupno 7 m2 i to u površini od 6 m2 od kat.parcele 2879 KO Budva i u površini od 1 m2 od kat. parcele 2876 KO Budva,sve u skladu sa Geodetskim elaboratom „GEOURB“ doo Podgorica i Skicom od 15.01.2025.godine, a po Ponudi ponuđača Niklanović Krsta iz Budve,Slovenska obala,10,preko punomoćnika Marka Miloševića,advokata iz Podgorice, za kupovnu cijenu od 10.850,00 EUR za 7m2. Postupak neposredne prodaje je zakazan za dan 22.04.2025. godine u 11.00 časova u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici, kancelarija br.30.

Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

Potrebna žena za pomoć u kući i čuvanje djece na relaciji Crna Gora - Srbija +381691854445 Viber & Whats App

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Crna Gora

vlada C rne G ore

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine oBavJeŠTava zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta „VJETRO PARK BIJELA” d.o.o. iz Podgorice podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih resursa – vjetroelektrana Bijela sa priključnim dalekovodom 110 kV za potrebe VE „Bijela“ na katastarskim parcelama broj: 629, 1769, 1768, 1786/1, 1796, 1809, 1808, 1812, 1814, 1811, 1815, 1816, 1818, 1819, 1821, 1825, 1826, 1831, 1832, 1833, 1664, 1666, 1667, 1668, 1669, 1661, 1662, 1835, 1837, 1838, 1841, 1880, 1874, 1869, 1868, 1856, 1855, 1854, 1902, 1900, 1646, 1637, 1636, 1657, 1656, 1655, 1635, 1634, 1629, 1628 sve KO Malinsko, opština Šavnik, 110 KV DALEKOVOD na katastarskim parcelama broj: 629, 636, 635, 628, 621, 481, 482, 489, 488, 492, 486/1, 485, 547, 1949, 498, 497, 483, 500, 499, 541, 542, 623/1, 625, 624, 549, 545, 544, 623/2, 546, 480, 477 KO Malinsko, opština Šavnik; na katastarskim parcelama broj: 92, 193, 166/2, 189/2, 316, 276/2, 61, 53, 3, 12, 1, 7, 2059, 2058, 2057/1, 2056, 75, 70, 65, 63, 60, 62, 51, 52, 47, 8, 9, 117, 812, 811, 809, 810, 821, 128, 126, 127, 166/1, 110, 111, 108, 189/1, 190, 317, 254, 253, 223, 235, 248, 247, 319, 251, 314, 252, 131, 129, 130, 229, 133, 199, 192, 830, 203, 204, 218, 245, 261, 259, 260, 263, 262, 267, 265, 266, 238, 222, 149, 145, 144, 147, 143, 142, 225, 224 KO Donja Bijela, opština Šavnik; na katastarskim parcelama broj: 1400, 634, 635, 632, 626/1, 631, 630/1 KO Mljetičak, opština Šavnik; na katastarskim parcelama: 1524, 1682, 1675, 1496, 1499, 1185/1, 1184/1, 1183/1, 839, 840, 837/1, 842, 843/1, 1617, 662, 1683, 1669, 1653, 1648, 1513, 1198, 1197, 1196, 1206, 1175/2, 7, 1181, 1128, 1127, 1175/3, 1126, 1182, 1175/1, 1179, 1178, 1174, 1176, 1177, 1195, 1194, 1510, 1193, 1191, 1190, 1189, 1212, 1211, 1210, 1209, 1208, 1522, 1521, 1519, 1514, 1509, 1517, 809 KO Petnjica, opština Šavnik; na katastarskim parcelama broj: 48, 43, 1456, 42, 226, 227, 37, 24, 31, 3, 1, 2, 23, 34, 12, 16, 22, 11, 25, 27, 36, 35 KO Pošćenje, opština Šavnik; na katastarskim parcelama broj: 28/1, 952, 953, 954, 1144, 943, 951, 950, 946, 945, 944, 955 KO Komarnica, opština Šavnik; na katastarskim parcelama broj: 1664/2, 1892, 2009, 2011, 1334/1, 2696, 1673, 1671/1, 1669, 1664/1, 1030, 1501, 1779/1, 1790, 1791, 1891, 1895, 1896, 2516, 2517, 2524, 1509, 1506, 2478, 2479, 1505, 1504, 1942, 1941, 1503, 2138, 2118, 2137, 1508, 1511, 2529, 2062, 2051, 2052, 2069, 2542, 1995, 2680/1, 2679, 2620, 2683, 2655, 1783/1, 1782, 1798, 1799, 2125/1, 1786, 2066, 2103, 2556, 2501, 2520/1, 2522, 2519, 1993/1, 1992, 2486, 2485, 2047, 2046, 2000, 2012, 2048, 2063, 2068/1, 2105, 2010, 2135, 2134, 2115, 2116, 2119, 2471, 2132, 2133, 2131, 2070, 2071, 2107, 2113/1, 2055, 2095/1, 1808, 2006, 2005, 2109, 2540, 2475, 2060, 2037, 2034, 2036, 2482, 2483, 2484, 1781/1, 1510, 1902/1, 1806, 2553, 2552, 2551, 2526, 2527, 2528, 2515/1, 2514, 2538, 2537, 2536, 1998, 2045, 2044, 1938, 1949, 2002 KO Duži, opština Šavnik; na katastarskim pareclama broj: 1511/2, 1494/2, 168, 503/1, 1510/5, 1609/2, 1610/3, 1611/3, 1609/3, 1610/5, 1612/4, 1611/2, 2041, 1437, 1436/1, 1610/1, 1448, 1510/3, 1510/2, 1510/4, 1492, 1493, 1511/1, 1494/1, 1510/1, 1439, 1449, 1444, 1442, 1508/1 KO Gornja Brezna, opština Plužine.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora, komunalno-stambene poslove, imovinu i privredu Opštine Šavnik i u Sekretarijatu za opštu upravu i društvene djelatnosti Opštine Plužine. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 12.05.2025. godine. Javne tribine o predmetnom Elaboratu održaće se u Velikoj sali opštine Šavnik, Šavnička br.3, dana 07.05.2025. godine, sa početkom u 10 časova, i u Maloj sali Centra za kulturu opštine Plužine, dana 08.05.2025. godine, sa početkom u 10 časova.

Na osnovu člana 139 Zakona o privrednim društvima („Službeni list Crne Gore“, br. 065/20, 146/21, 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o proširenju dnevnog reda redovne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, Podgorica, br. 04/4516.14 od 31 03.2025. godine objavljuje se

OBAVJEŠTENJE

o proširenju dnevnog reda redovne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine Podgorica

I Dnevni red redovne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, sazvane za dan 30.04.2025. godine (srijeda) u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 12,00 časova, proširuje se novom tačkom koja glasi: - Razmatranje Informacije o realizaciji plana, preduzetim aktivnostima i rezultatima upravljanja stečenom aktivom Banke i problematičnim plasmanima na dan 31.03.2025. godine

Uvid u materijal i predlog e odluka za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141. svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 09.04.2025 . godine, kao i na internet stranici: www.prvabankacg.com

Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da iste dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova. Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na kontakt telefon: +382 (20) 409 104.

Predsjednik Nadzornog odbora Dr Dragan Bogojević s.r.

Sahrana je obavljena u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: sin MIODRAG, ćerka NATAŠA, unuke MARA, MILICA i ALEKSANDRA i ostala rodbina KRALJEVIĆ i KAPA

Dana 31. marta 2025. preminula je naša draga

DARINKA Brankova KRALJEVIĆ rođena KAPA

Sa bolom i tugom obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je 31. marta 2025. godine u Podgorici preminuo naš voljeni

ZORAN Vukov AJKOVIĆ

1981-2025

Saučešće će se primati 1. aprila u porodičnoj kući u Zeti, Balabani, Ulica 30

Sahrana će se obaviti 2. aprila na groblju Nikolj crkva, Zeta u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: otac VUKO, majka RUŽA, brat ZLATKO, supruga GALA, ćerke ANTONELA i NIKOLETA, stričevi DANILO, STEFAN, DRAGAN, tetke SALJA, ZORKA, RATKA, JULKA, KONA, ujaci MITRO i KOSTO, braća od stričeva VEDRAN, DAVOR, EDISON, SINIŠA, ĐORĐE, brat od tetke ZVEZDO, sestre i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 31. marta 2025. u 92. godini preminula je naša voljena

STANISLAVA - TANJA Kostadina JOVOVIĆ rođena ĐIKNIĆ supruga pok. Svetozara Jovovića

Saučešće će se primati u kapeli na gradskom groblju Čepurci 1. marta od 10 do 14 časova. Po želji pokojnice, sahrana će se obaviti u krugu porodice istog dana u 15 časova na groblju Jelenak, Danilovgrad.

39

OŽALOŠĆENI: kćerke DUBRAVKA ŠEKULARAC, JADRANKA RAŠOVIĆ i DIJANA KEKOVIĆ sa svojim porodicama, porodice JOVOVIĆ i ĐIKNIĆ i ostala rodbina

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 31. marta 2025. poslije duže i teške bolesti preminuo u 53 godini naš dragi

MILO Pera KAŠĆELAN

Saučešće primamo 31. marta u kapeli Vrbice od 11 do 13 časova i od 16 do 18 časova i 1. aprila od 11 do 15 časova, kada povorka kreće za selo Mirac, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

OŽALOŠĆENI:

supruga MAJA, sin MARTIN, braća NENAD i MLADEN, sestra JELENA, stričevi LJUBO i DUŠAN, strine VASE i RADMILA, sinovci PETAR i TEODOR, sestrična DIJANA, brat od strica DRAGAN, sestre od stričeva STOJANKA, ZORICA, MILENA i DRAGANA, snahe TAMARA i MARIJANA i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 30. marta 2025. godine iznenada ode na vječni počinak naš

MIROSLAV - MIKICA Vukanov KLJAJIĆ

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice u rodnom selu Raško - Kolašin.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga LJILJA, ćerka JOVANA, sestra ŽELJKA, braća GORČILO, VESELIN, OBREN i OGNJEN, snahe, sestričine, sestrić, sinovice, sinovci i mnogobrojna rodbina KLJAJIĆ i ANTUNOVIĆ

Sa neizrecivom tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 31. marta 2025. preminula naša najdraža

OLGA RADONJIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Posljednji pozdrav voljenoj majci i supruzi

LIDIJI

Otišla si tiho onako kako si i živjela. Imali smo sve sa tobom što si nam nesebično pružala. Ovo je rastanak, ali ne i kraj. Ostaje iza tebe uspomena koja se ne briše, a nas troje smo dužni da tu uspomenu čuvamo – da se ti ne zaboraviš.

Tvoji: MILENA, MILAN i NOVICA

S tugom se opraštam od voljene profesorice

OLGE RADONJIĆ

Zahvalna na ljubav i podršku koju ste mi davali, ostajete zauvijek u najljepšim sjećanjima

SNEŠKA sa porodicom 32

Posljednji pozdrav našem

Prijatelju moj, neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u raju.

NJARO MILATOVIĆ sa porodicom

MIROSLAV-MIKICA KLJAJIĆ

Brate moj, sunce moje, koje me više neće grijati. Voli te tvoja sestra! Tvoja ljubav i tvoje prisustvo biće zauvijek u mom srcu. Tvoja duša živi u meni kroz svaki trenutak koji smo proveli zajedno! Tvoja sestra ŽELJKA PEKOVIĆ sa porodicom

Tvoji neprebolni: OBREN, RADMILA, MIRJANA, JELENA i FILIP 20

MIROSLAVU - MIKICI KLJAJIĆU

Dragi naš Mikica, Bio si ponos naše porodice, bratstva i naše Crne Gore. Živio si život dostojan ljudskog ponosa, to si bio ti i samo ti! Od danas je kod nas velika praznina u našim srcima i duši. Ponosni na tebe do kraja života! Počivaj u miru, oči naše zatvorene, na vječnoj straži kamena oštrog našeg crnogorskog.

Hvala za vrijeme provedeno s tobom. Hvala na poštovanju, dobroti i gostoprimstvu koje si uvijek nesebično ukazivao meni i mojoj porodici. S tugom i poštovanjem, SANJA KOVAČEVIĆ sa porodicom

MIKICA KLJAJIĆ

Dragi

MIKICA

Utorak, 1. april 2025.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MIKICI od porodice ROĆENOVIĆ

Dragi brate

MIKICA

Neću ti oprostiti što ne promaši. Odmaraj i budi bezbrižan.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MIKICI KLJAJIĆU

Od ŽUTOG MITROVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav našem

ŽELJKU RUTOVIĆU

Bio si plemenit, častan i gospodin u pravom smislu te riječi. Bog uzima samo najbolje među nama...

Tvoji STANKA - GARA, PREDRAG i NENAD ZEČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

MIKICI KLJAJIĆU

Čovjek vrijedi samo dotle dokle smije svakom istinu reći u oči, zato ti, Mikice, neizmjerno Hvala. Počivaj u miru.

Sa iskrenim žalom i velikim poštovanjem, duboko ganuti, saosjećamo u tuzi i bolu porodice zbog preranog odlaska

RADUŠE Ivanove DOMAN

Ostaje beskrajna praznina u svima koji su Radušu voljeli i poštovali.

VLADAN BULATOVIĆ sa porodicom.

21

VELJKO PAVLOVIĆ

VESELIN ŽIŽIĆ sa porodicom 18

Do viđenja, druže, do viđenja; ti nam, prijatelju, jednom bješe sve.

Hvala ti na igri, čudesnom i neponovljivom djetinjstvu

Urečen rastanak bez našeg htjenja, obećava i sastanak, zar ne? BANE i DANILO

Posljednji pozdrav dragom stricu NOVAK Krsta JARAMAZ

Njegovi NADA i ZORAN

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

LJUBU MIHAILOVIĆU

Sve što je bilo ljudsko i plemenito imao je naš dobri komšija Ljubo. Pamtićemo tvoju dobrotu i plemenitost. Odmaraj u vječnosti i miru koji si zaslužio, naš dobri Ljubo. Neka ti je laka crnogorska zemlja koju si volio.

Porodica MOMA SEKULIĆA

Opraštamo se od divnog i prerano preminulog

MILO KAŠĆELAN

S neizmjernom tugom

LAZAR i DRAGANA JANINOVIĆ s djecom 6

Počivaj u miru, dragi

MILO KAŠĆELAN

S neizmjernom tugom

LJUDMILA i JOVICA FRANETA s djecom

Sa neizmjernom tugom se opraštamo od dragog zeta

MILO KAŠĆELAN

Ponosni što smo te imali, a tužni što smo te prerano izgubili.

1. april 2025.

Neka tvoja duša nađe mir među anđelima. Tetka DANICA i tetak MARKO KALUĐEROVIĆ 5

JOVANKA, LAZAR i LJUDMILA

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i striku

MILU KAŠĆELANU

30

9

Posljednji pozdrav dragom

MILU

Od tvojih najmilijih: NENAD, TAMARA i PETAR

Od strica DUŠANA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragome bratu

Počivaj u miru, dobri brate.

BORIS i BOJAN KALUĐEROVIĆ sa porodicom 25

Posljednji pozdrav voljenom sestriću

JOVANU

Još jedna godina

ŽELJKO-MEN MRVOŠEVIĆ 1. 4. 1971 – 21. 9. 1991. Danas je tvoj još jedan tužni rođendan. Nedostaješ nam svakim danom sve više. Volimo te neutješne. Majka ANGELINA, sestra ANA, sestrična NATALIJA

31

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

MILU KAŠĆELANU

Uvijek ćemo te čuvati od zaborava, naš voljeni i neprežaljeni Mića. Tvoje JELENA i DIJANA

JOVANU

Utorak, 1. april 2025. Oglasi

DRAGAN PEROVIĆ

Jedanaest je dugih godina od kada nisi sa nama... Nedostaješ više nego ikad, da se raduješ sa nama svemu što dolazi...

Od zaborava te čuvaju tvoji: MARKO, MARIJA i JADRANKA

Navršava se petnaest godina od kada sa nama nije naš voljeni otac, suprug, svekar i đed

VELJKO DRAŠKOVIĆ

Godine bez tebe prolaze, bude tugu, ali i najljepša sjećanja na sve trenutke provedene sa tobom. Nadamo se i čekamo da ćeš odnekuda doći. I dođeš nam u snove, doneseš radost, a kad se probudimo, shvatimo koliko nam nedostaješ.

TVOJA PORODICA

Tužno sjećanje na našu Zagu

Danas se navršava 19 tužnih godina od pogibije u saobraćajnoj nesreći našeg

MILOŠA Vojislava ANDRIJAŠEVIĆA

Prolaze godine i dani, ali tuga, bol i sjećanje su vječni.

Neutješni

tvoji: majka MILENA i otac VOJISLAV

ZAGORKA Vasova DOBRKOVIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem te se sjećamo i nosimo u srcu zauvijek.

MILENKO, NATAŠA i MILOŠ DOBRKOVIĆ

Sjećanje na voljene

Majko i brate, vrijeme ne briše bol, ali ljubav ostaje vječna.

Tužno sjećanje na naše drage roditelje i brata

SAVO MILKA 1991–2025 2011–2025

DRAGAN 2014–2025

PEROVIĆ

Voljeni nikad ne umiru dok žive oni koji ih vole i čuvaju od zaborava. Dragi brate, prerano si otišao u zagrljaj roditeljima i ostavio veliku ranu u našim srcima.

Tuguju za vama vaše ćerke i sestre: LJUBICA, RADMILA i MARINA

7 TUŽNO SJEĆANJE

MILOŠ ANDRIJAŠEVIĆ

Stric BRANKO sa porodicom

Dana 1. aprila navršavaju se 3 godine od smrti naše drage

ZAGORKE Vasove DOBRKOVIĆ rođene DERETIĆ

Počivaj u miru pored naših roditelja i tvoga sina Lazara, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. VASO DOBRKOVIĆ sa porodicom

36 Sjećanje

SLAVKO LAKIĆEVIĆ

Dragi kume, vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe nikad neće. Kumovi JANKOVIĆI

Crna Gora

Adresa: IV Proleterske brigade broj 19 Ministarstvo prostornog planiranja, 81000 Podgorica, Crna Gora urbanizma i državne imovine Tel: +382 20 446200 Direktorat za državnu imovinu i katastar nepokretnosti fax: +382 20 446339 Na osnovu Zakona o državnoj imovini ("Službeni list CG", br. 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u drža vnoj imovini („Službeni list CG“, broj 44/10), Uredbe o prodaji akcija imovine putem javne aukcije („Službeni list RCG“, broj 20/04) i zaključaka Vlade Crne Gore broj 11-421/25-619/3 sa sjednice od 27. februara 2025. godine, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma državne imovine objavljuje

JAVNI P O Z I V ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI DANILOVGRAD

1. Predmet prodaje

Predmet prodaje je državna imovina u svojini Crne Gore, koju čini: - dio katastarske parcele broj 1330/2, (katastarska parcela broj 1330/4 u skladu sa ovjerenim elaboratom parcelacije) , s površinom od 359m², upisana u list nepokretnosti broj 345, KO Novo Selo , opština Danilovgrad

2. Početna cijena nepokretnosti koja je predmet javnog nadmetanja

Početna cijena nepokretnosti iz tačke 1 ovog javnog poziva iznosi ukupno 2.943,80 €, odnosno 8,20 €/m²

3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja

Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti, javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine , IV proleterske brigade 19, kancelarija broj 117, dana 11. aprila 2025 . godine, petak u 10:00 časova.

4.Uslovi javnog nadmetanja

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava odnosno sva domaća strana pravna fizička lica, koja upla te depozit u iznosu od 5% od iznosa početne cijene za predmetnu nepokretnost, to: 147,00 €. Uplata novčanog depozita se vrši na žiro račun Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma državne imovine br. 510000000017901293 - za učešće za javnom nadmetanju.

Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 117, u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma državne imovine , svakog radnog dana, do 08.04.2025. godine (od 10-13 časova).

Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 10.04.2025. godine do 14 h.

Minimalanu promjenu raspona ponuda u postupku usmenog nadmetanja utvrđuje Komisija za prodaju državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji akcija imovine putem javne aukcije. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik prodaje koji ponudi iznos početne cijene za određenu nepokretnost. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne imovine.

5.Ostali uslovi

Kupac je dužan da sa Vladom Crne Gore - Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti u roku od 60 (šesdeset) dana od dana javnog nadmetanja. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku od 60 (šesdeset) dana od dana javnog nadmetanja ili ne ispl ati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaj i predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Troškovi prenosa imovine (ovjera ugovora, porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na kupca.

Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma državne imovine , IV Proleterske brigade 19, Podgorica, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja za konkretne nepokretnosti. Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine , kontakt telefon: 020/446-365.

Tekst ovog javnog poziva objavljen je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma državne imovine https://www.gov.me/mdup.

I. br. 2477/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 31.03.2025. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se XLV prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €;

II Četrdeset peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 22.04.2025. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €.

VI Na četrdeset petom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četrdeset petom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 –7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 31.03.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.